NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205450 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.01.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mesićev donator Klarić prepoznaje u njemu izvornog HDZ-ovca, dakle Mesić je projekt HDZ-a!</p>
<p>Mesić i ja na tri smo posto razlike, on pada, a meni akcije rastu! / Granićevi birači glasovat će za mene, jer su to činili i 3. siječnja / Mesić je političko čudo i ima nestabilno biračko tijelo / Svaka kuna koja je došla u moju kampanju posve je čista i iza nje ne postoji nikakav dogovor i nikakva obveza</p>
<p>• Gospodine Budiša, jeste li još uvjereni u svoju pobjedu na izborima za predsjednika?</p>
<p>- Svaki dan sam sve više u to uvjeren, a to moje raspoloženje temeljim i na nekim anketama koje se ovih dana objavljuju i u novinama i na Interenetu.</p>
<p>• Neka istraživanja međutim i dalje govore o Mesićevom uvjerljivom vodstvu, a po nekima je prešao 50 posto popularnosti?</p>
<p>- To je bilo prije tri dana, i kad je riječ o istraživanjima popularnosti - tri dana su davno. Sad smo došli na tri posto razlike u korist Mesića, i mislim da se već sada može govoriti o tendenciji koja će se nastaviti do dana izbora - o tendenciji pada Mesićeve popularnosti.</p>
<p>• Na temelju čega predviđate da će se taj trend nastaviti?</p>
<p>- Mislim zbog toga što je posve nejasna pozicija gospodina Mesića u odnosu na moju, i to prije svega kad je riječ o ustavnim promjenama, strankama šestorice, novoj Vladi Ivice Račana, što je on pokazao u svojim izjavama nakon proglašenja izbornih rezultata.</p>
<p>• Na čije glasove računate u drugom krugu?</p>
<p>- Već sam rekao da računam na glasove onih koji nisu glasovali u prvom krugu. Zatim računam na glasove koji su otišli drugim kandidatima i na jedan dio Mesićevih glasača za koje vjerujem da su u ovom razdoblju promijenili mišljenje. Jer, mislim da je Mesić politička zvijezda i da njegovo biračko tijelo nije stabilno. Kao što sam već rekao, Mesić se zna našaliti, a ja mislim da su se birači u prvom krugu našalili, a u drugom će glasovati ozbiljno.</p>
<p>• Priželjkujete li da Granićevi birači glasuju za Vas?</p>
<p>- Mislim da će oni glasovati za mene po naravi stvari.</p>
<p>• To je u skladu s Vašom starom pričom o pridobivanju HDZ-ovih birača?</p>
<p>- To je stara priča i u tome smo uspjeli na izborima za parlament. Pa, kako bismo inače pobijedili da su birači HDZ-a glasovali za HDZ? Jedan dio HDZ-ovih birača je već 3. siječnja glasovao za nas.</p>
<p>• Je li Mesić pristao na Vaš poziv da kampanju nastavite sučeljavanjima?</p>
<p>- Bit će sučeljavanja, da, Mesić je u osnovi pristao. Iduće naše sučeljavanje bit će na OTV-u u subotu, a nakon toga i na HTV-u i radiju.</p>
<p>• Na čemu ćete temeljiti svoju kampanju u preostalih desetak dana? Kako ćete se postaviti u sučeljavanju na koje očito računate kao najvažniji dio kampanje? Koje ćete poruke slati javnosti?</p>
<p>- Želim naglašavati prije svega svoju tijesnu suradnju s novom Vladom i parlamentom. Predsjednik države, s obzirom da se obvezao na ustavne promjene u dokumentu koji su šestorica potpisala, u razdoblju do ustavnih promjena ne bi smio povlačiti nijedan krupni potez bez prethodnog dogovora s parlamentom i Vladom. To je pozicija na kojoj ću inzistirati. Činilo mi se da je to samo po sebi razumljivo, ali sada je jasno da to mene razlikuje od mog protukandidata koji je u više navrata naglašavao da on nema obveza prema vlastitoj stranci, prema skupini stranaka koja ga je podržala, nego samo prema građanima. A pokazao je i zlovolju prema novoj Vladi i prije nego se ona formirala, naglašavajući više elemente neprilika u kojima bi se ona mogla naći, nego što je davao snažnu političku i psihološku potporu toj Vladi koja se formira.</p>
<p>• Njegove izjave o tome da će biti korektiv te kontrolirati Vladu i parlament izazvale su oštre reakcije, no mislite li da je njegovim biračima jasno što takav stav doista znači?</p>
<p>- HDZ ima većinu u Županijskom domu i solidan broj zastupnika u Zastupničkom domu i to znači da je parlamentarna kontrola već osigurana. Ako bi još k tome predsjenik države preuzeo ulogu kontrolora Vlade i parlamenta, onda ta Vlada doista ne može normalno raditi. Mehanizmi kontrole vlasti su već ugrađeni u Ustavu i realno je političko stanje takvo da će vlast biti kontrolirana. Predsjednik države koji bi imao tu pretenziju da kontrolira parlament i vladu mogao bi izazvati nestabilno i konfliktno stanje i dovesti do toga da onaj politički program koji je narod prihvatio na parlamentarnim izborima ne bude ostvaren. To su moje poruke.</p>
<p>• Koliko te poruke mogu utjecati na građane koji, izgleda, novog predsjednika biraju po nekim drugim kriterijima? Nakon Tuđmana, građani očito žele nekoga posve drukčijeg i to vide u liku Stipe Mesića.</p>
<p>- Ako građani nakon Tuđmana hoće nekog posve drukčijeg, onda će mene izabrati. Ja ne govorim o tome kako izgledam. Možda se neka sličnost u liku, možda u gesti, može naći, ne znam. Ja, dakle, ne govorim o tome kako izgledam, nego o tome kakav jesam i koji je moj politički program. Iza mene stoji 10 godina demokratskog upravljanja strankom. Napadali su me za razne stvari, ali me još nitko, ni od onih koji su odlazili, a ni najžešći oponenti, nisu optuživali da nisam demokratski upravljao strankom. To je jamstvo da ću tako obavljati i predsjedničku dužnost.</p>
<p>• Činjenica je, međutim, da su Mesićeve poruke većem dijelu građana bliže. Uostalom, samo ga je kampanja u prošlih mjesec dana uzdigla u vrh hrvatske politike za razliku od Vaše, koja je preumjerena i nije do sada, čini se, uspjela javnosti poslati jasnu poruku zbog koje bi za Vas glasovali.</p>
<p>- Mesić je čovjek čiji je utjecaj u hrvatskoj politici prošlih nekoliko godina bio potpuno neznatan. On se šali s biračima, a birači su se s njim našalili u prvom krugu, i to je to. Stipe Mesić je zapravo jedan politički fenomen i čudo, koji je nastao u jednoj relaksirajućoj političkoj atmosferi u kojoj vlada mišljenje tipa »lakše se diše«, sve je gotovo, nema više HDZ-a, pa se možemo malo i opustiti. U takvoj klimi, njegova retorika je privukla veliki dio biračkog tijela, ali mislim da se birači sada opet suočavaju s onim temama s kojima su na pravi način bili suočeni kad su krenuli na parlamentarne izbore. Suočavaju se s činjenicom da nova vlast može opstati samo u tijesnoj suradnji predsjednika države s novom vlašću. Kad bi se predsjednik prema novoj vlasti postavio sa svim onim prerogativima koje ima, on bi bio gospodar. Moja pozicija je kooperacija, a ne konfrontacija, pa vjerujem da će to birači prepoznati, jer se radi o ozbiljnim stvarima, a to je realizacija promjena koje smo obećali.</p>
<p>• Koje biste razlike istaknuli između sebe i Mesića, a koje bi trebale presuditi u izboru građana? Zašto bi oni glasovali za Vas?</p>
<p>- Svojim dosadašnjim životom i politčkom djelatnošću jamčim da ću odgovornu dužnost obnašati časno i efikasno, u suradnji s Vladom i parlamentom, na dobrobit cijeloga hrvatskog naroda i svih građana. Smatram se odgovornim, ozbiljnim, iskusnim i obrazovanim.</p>
<p>• Hoćete li napokon podastrijeti svoje financije i isto tražiti od Mesića?</p>
<p>- Mi smo već rekli da je naš najveći donator Diners s tri iznosa, i rekli smo i drugi iznos po veličini - 300.000 kuna, što uplaćenih, što onih koji će biti uplatiti jedna skupina Hrvata iz SAD-a. Ostalo su manji prilozi većeg broja građana.</p>
<p>• Je li točno da Vam je novce u Americi skupljao HDZ-ovac Ivan Nogalo?</p>
<p>- Ne. Max Primorac je skupljao, ali Nogalo ne.</p>
<p>• Kolike su sada Vaše obveze prema Dinersu?</p>
<p>- Mi smo obznanili najveće iznose, ali ne i najveće ponude koje smo otklonili kad je bilo barem primisli da bi onaj tko bi dao novac nešto i tražio. Prema tome, uvjeravam hrvatsku javnost da je svaka kuna koja je došla u moju kampanju posve čista i da iza nje ne postoji nikakav dogovor i nikakva obveza. Na kraju krajeva, pa što bih ja to mogao na primjer napraviti za Diners? Uostalom, ja se s nikim iz Dinersa nisam susreo.</p>
<p>• Hoćete li od Mesića tražiti financije?</p>
<p>- Više puta smo rekli da bi to bilo dobro. Jedino, znate, sad su naši donatori malo uplašeni izjavama Stipe Mesića da će napuniti zatvore i ludnice, pa se pitaju odnosi li se to i na njih.</p>
<p>• Kako gledate na njegova glavnog financijera Klarića?</p>
<p>- Gospodin Klarić svoje doniranje gospodina Stipe Mesića obrazlaže izvornom Mesićevom HDZ-ovom politikom tipa Tuđmana i Šuška. Dakle, taj čovjek ulaže za taj projekt HDZ-a koji simboliziraju ova trojica ljudi, a dobro znamo gdje nas je taj projekt doveo.</p>
<p>Nema tih riječi koje mogu sprati Mesićevu sramotu iz '67. i '91. </p>
<p>• Mesić je nedavno u jednom intervjuu kritizirao Vaše djelovanje u studentskom pokretu '71. godine, rekavši da niste znali stati kad je trebalo. Što kažete o toj kritici?</p>
<p>- To što Mesić sada govori su tako bezazlene ocjene u odnosu na one koje je iznosio '91. godine, kad je bio jedan od vodećih ljudi HDZ-a. Kad sam ga kritizirao zbog njegovih izjava, poput one da bi rušenje Jugoslavije bio anakronizam, njegova je reakcija bila - ma, to govori čovjek koji je '71. godine punio zatvore hrvatskom mladeži. Kad sam Stipu Mesića u sučeljavanju za Feral Tribune podsjetio na te izjave, on je naravno rekao da lažem i da on to nikad nije kazao. Prema tome, ovo je sad bezazleno prema onoj žestini koja je Mesića karakterizirala u njegovom odnosu prema oporbi koju je pokazivao na početku svoje HDZ-ovske karijere.</p>
<p>• U sučeljavanju koje ste imali u Tvornici uzaludno ste pokušavali dobiti objašnjenje za Mesićev odnos i napade na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz '67. Mesić Vam je međutim poručio da nije kriv što to ne razumijete.</p>
<p>- Još ne razumijem što je on htio reći. Moja je politička djelatnost bila vezana uz Deklaraciju i obranu Deklaracije, a ona Mesićeva rečenica je bila i ostala sramotnom. Nema te sofistike i dijalektike kojom se to može prikazati drukčije, nego kao grub napad, oštra osuda Deklaracije i poziv na krivično gonjenje onih koji su je potpisali. Bilo bi puno jednostavnije reći - pogriješio sam, nisam se postavio kako treba, a ne jedan tako grubi napad na ljude koji su je postpisali sada tumačiti kao nešto što je bilo u nacionalnom interesu. Takva jedna reinterpretacija uloga koje su neki imali u povijesti poprima karikaturalne obrise.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Je li Račan uspostavio Vladu stručnjaka ili političara?</p>
<p>Račanova vlada prva je koalicijska vlada izuzme li se ona narodnoga jedinstva / Upravo iz činjenice da Vlada odgovara parlamentu i biračima proizlazi njezina politička izvornost / Iako je bilo najava o tome da u Vladu neće čelnici stranaka, većina ih je preuzela odgovorne dužnosti, što analitičari smatraju normalnim</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Izuzme li se Vlada nacionalnoga jedinstva, vlada premijera Račana prva je koalicijska Vlada u Hrvatskoj. Dvojbe o »vladi stručnjaka« ili »političkoj vladi« vrlo je brzo uklonio sam premijer, a objavom imena ministara postalo je jasno da će odgovorne dužnosti obavljati i sami politički čelnici.</p>
<p>No, pitanje o političkoj ili stručnoj vladi, smatraju stručnjaci s Fakulteta političkih znanosti, nikada nije trebalo biti ni postavljeno. Vlade su, naime, u svim normalnim situacijama političke. Vlade stručnjaka upućuju na to da je posrijedi neka nenormalna situacija - ili nakon vojnog udara ili kad se politički sustav raspada i ne funkcionira ili kad postoji vanjski protektorat... Upravo iz činjenice da Vlada odgovara parlamentu i biračima proizlazi njezina politička izvornost. Iza toga stoji odgovornost prema biračima, a to je suština demokracije.</p>
<p>Dijelom je kompromis učinjen uvođenjem u Vladu gospodarstvenika s vlastitom tvrtkom, poput ministara gospodarstva (Goranka Fižulića), graditeljstva (Radimira Čačića) ili stručnjaka poput ministra financija (dr. Mate Crkvenca)... No, oni su u Vladu, tvrde analitičari, prvenstveno ušli kao političari i odgovaraju kao stranka. Čak i nestranačke osobe, smatraju analitičari koje smo konzultirali, u Vladi funkcioniraju kao dio ekipe i dijele političku odgovornost.</p>
<p>Ipak, uvođenje poznatih i priznatih gospodarstvenika, i to u gospodarske resore Vlade, potiče u javnosti i određenu dozu opreznosti. Nužnost je, a to su obojica (i Čačić i Fižulić učinili) da u razdoblju obnašanja dužnosti ne budu ni u kakvoj svezi (vlasničkoj, a posebno ne upravljačkoj) sa svojim tvrtkama. Oni će, a zbog toga i Vlada, biti pod posebnim povećalom javnosti i opozicije u parlamentu. No, toga ima i u razvijenim demokracijama i jednostranačkim vladama. Primjerice, u doba premijerskih godina Margaret Thatcher izbila je u Velioj Britaniji velika afera glede sklapanja velikih poslova tvrtke njezina sina s jednom od država koju je nedugo prije toga premijerka posjetila. Afera je buknula, jer premijerka Thatcher ni na koji način nije mogla dokazati da u razgovorima nije spominjala i tvrtku svoga sina. Možda i nije, ali javnost u to ne može biti uvjerena.</p>
<p>Činjenica da ministri i zastupnici u parlamentu imaju imunitet jamči im slobodu političkog izražavanja upravo u parlamentu, a nije zamišljen kao pokriće za mutne radnje izvan parlamenta. To je nešto što neki možda još nisu shvatili, ali ubrzo će svima biti jasno kad instrumenti pravne države u potpunosti zažive.</p>
<p>Iako je bilo najava o tome da u Vladu neće čelnici stranaka, većina ih je preuzela odgovorne dužnosti, što analitičari smatraju normalnim. Naime, tvrde da ne samo da nije nespojivo već je i nužno da stranački lideri budu u Vladi, ako je riječ o koaliciji, jer oni zapravo kreiraju politiku, a parlamentarni model ne može funkcionirati, ako ne postoje disciplinirane stranke.</p>
<p>Koalicijske vlade funkcioniraju u principu kao i jednostranačke. Nužan je dogovor, a ako on izostane, koalicija se može raspasti. No, trenutno proturječne izjave ministara raznih resora i raznih stranaka (npr. o WTO-u jednoga i zaštitnih carina u poljoprivredi drugoga) prije se mogu tumačiti kao početno nesnalaženje, nego kao ozbiljniji politički sukob koji bi prijetio razbijanjem koalicije.</p>
<p>U istom duhu je stvaranje i potpisivanje koalicijskog ugovora prije formiranja Vlade, koji jasno definira i način odlučivanja u stručnim krugovima, ocijenjen kao vrlo dobar i politički mudar potez. Postavljanje osnovnih uzusa rada unaprijed, jamči politiku čistih računa i izbjegava umjetno stvaranje kriza koja može rezultirati raspadom koalicijske Vlade te, u konačnici, novim izborima.</p>
<p>U svakom slučaju, već nakon prvih nekoliko poteza nove Vlade, stvari će biti mnogo jasnije. Javan i transparentan način rada Vlade je nužnost i to posebno u početnom razdoblju, kada javnost s nestrpljenjem očekuje prve poteze i ispunjenje prvih obećanja nove vlasti.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ministar europskih obećanja</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Iako je imenovan za ministra vanjskih poslova, SDP-ovac Tonino Picula (39) tek treba dokazati da je taj koji želi i može voditi državnu politiku, odnosno da nije onaj koji će biti tek servis budućega predsjednika države, koji će ostati važan vanjskopolitički faktor, odnosno novog premijera Ivice Račana, čije veliko povjerenje uživa. Picula je drugi po mladosti u novoj Vladi (mlađi je samo 32-godišnji Ivica Pančić). Hrvatska javnost nije navikla na mlade ministre, a dr. Mate Granić još ima svoju vanjskopolitičnu težinu, koja Piculi može smetati. Na Piculinu sreću, EU toliko brzo želi uspostaviti kontakte s Hrvatskom da bi »efekt Granić« mogao biti vrlo brzo umanjen.</p>
<p>Rođen 31. kolovoza 1961. u Malom Lošinju, Picula je do 1980. godine živio u Šibeniku, nakon čega seli u Zagreb, gdje je 1987. diplomirao sociologiju. U to doba, kaže, bio je oduševljen stripom »Alan Ford« i rock'n'rollom, pa je čak imao i svoj band. Sudionik Domovinskog rata, upoznao se s Račanom sasvim slučajno te ga je ovaj ubrzo kooptirao u vrh SDP-a. Do pobjede na izborima, Picula je bio međunarodni tajnik SDP-a, a pomniji čitatelji Vjesnika sjetit će ga se kao čestog autora u rubrici »Stajališta«, gdje je 1994. godine ispisivao sociološke stavove o događajima na tlu bivše Jugoslavije. Kao međunarodni tajnik, Picula je bio, osim Mirjane Ferić-Vac, najistaknutiji vanjskopolitički čimbenik SDP-a, pokušavajući razbijati »euroskepsu«, kako ju je nazvao prije gotovo godinu dana, a koja je »iznesena na saboru HDZ-a«, što je »rađalo skepsu prema Hrvatskoj u Europi«. Istodobno, trudio se i glede uključivanja SDP-a u Socijalističku internacionalu u koju SDP do nedavno nije mogao ući, ponajviše zato što je u tim krugovima godinama kotirao kao - nacionalistička stranka.</p>
<p>Gotovo da nije ni stupio na dužnost, a Picula je odmah zapljusnut pitanjima o odnosima Hrvatske prema Haagu. Haaški sud ima pravo istraživati zločine, jer »Haaški sud ima ovlasti i nadležnosti nad kriminalom«, bio je njegov odgovor, dodajući da će nova Vlada »poštivati potpisne međunarodne obveze«. Međutim, Picula nije tako kategoričan kad se govori o Sporazumu o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH, jer »treba vidjeti što je od toga realizirano, što se može, a što se ne može realizirati, treba biti realist«. Glede Daytonskog sporazuma i njegove promjene, koju je spominjao Haris Silajdžić, Picula kaže: »Bolje je ne činiti ništa, nego pokvariti stvar«.</p>
<p>Naoko, lakše je privlačenje Hrvatske EU-u, osobito nakon razgovora predsjednika Europske komisije Romana Prodija s Ivicom Račanom u Zagrebu. Neki mediji su ocijenili susret toliko oduševljavajućim za Prodija da je ovaj izgrlio i izljubio Račana, a Picula kaže da je, nakon 3. siječnja, »Hrvatska postala mezimica demokratske Europe«, jer je Europa oduševljena rezultatima hrvatskih parlamentarnih izbora, pa su njezina očekivanja od Hrvatske vrlo velika. Picula će se naći, uz Račana, 14. i 15. u Bruxellesu, gdje će se predstaviti program nove Vlade, razgovarati sa šefovima diplomacija 15 zemalja članica EU-a te s glavnim tajnikom NATO-a. Bit će to prvi ispit za Račana i Piculu, koji očekuju da se trijumfalno vrate u Hrvatsku i dvodnevnom akcijom sasijeku teze o antihrvatskoj zavjeri, koja vlada u Europi. Kad bi se uspoređivalo, Hrvatska je bila mezimica Europe krajem 1991. i početkom 1992. godine, a onda je sve otišlo - na led.</p>
<p>Vanjskopolitički dio nove Vlade bit će najtransparentniji i jamačno će Picula postati poznata medijska osoba. Poglavito nakon što se po povratku iz Bruxellesa pojavi američka državna tajnica Madeleine Albright. Bit će to njezin prvi dolazak nakon sada već legendarne svađe s pokojnim predsjednikom Tuđmanom ispred televizijskih kamera, na konferenciji za novinare. Najavljuje se, Račan i Picula će obećati Albright sve što bivša vlast nije ispunila, osobito glede Haaga. »Odnosi s Haaškim sudom ne smiju biti usko grlo u razvijanju nove međunarodne politike RH«, tvrdi Picula, znajući da su ti odnosi nulta točka od koje se polazi prema gore. Međutim, Piculin posao nije samo sređivanje odnosa s EU-om i SAD-om već i sa susjedima. Posla je toliko da će Račan, htio to ili ne, morati Piculi prepustiti da se osamostali.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Volim ga jer se s njim možeš i posvađati...</p>
<p>OLGA MARUŠEVSKI, povjesničarka umjetnosti</p>
<p>Zato što Zagreba ima mnogo, povijesnog, novog i najnovijeg, i svaki je drukčiji, nastao u skladu s tlom u koji se ukopavao, rastao po svojoj volji, ne brinući se za susjeda. Voljeti traži malo ga i poznavati, barem prohodati. Volim ga i zato što se s njim možeš i posvađati onako obiteljski, zbog nasljeđa, rastrošnosti, škrtosti, neodlučnosti, brzopletosti, brbljavosti. Stvarali su ga domaći i stranci, da kažemo manjinske skupine sa svih strana svijeta, no koji ubrzo postadoše domoroci Zagrepčani, jer je o tome ovisio njihov posao. Ta grad nije puž dvospolac da se sam oplođuje, a tako su valjda mislili i mjernici koji su sredinom prošloga stoljeća zamislili na crtaćoj dasci današnje središte Donjega grada i ujedno zamolili Sabor da ukine zastarjele feudalne uredbe zadružnog života, kako bi se seljak posvetio obrtu i trgovini i napučio taj novi Zagreb. A rascvjetao se upravo za zločestog bana Khuena Héderváryja koji je vladao željeznom rukom, ali u baršunastoj rukavici. No danas rukavice više nisu u modu, jer živimo u buldožersko-betonskom vremenu s pripadajućim mu došljacima koji žele stvoriti neki novi identitet grada. Dogodilo se opet jednom »narodno gibanje« - kako bi to rekli naši prošlostoljetni mjernici.</p>
<p>Volim taj brzoživi grad, istina, pomalo i zabavan. Nikad u bitkama osvojen, ali se okitio vojničkim spomenicima. Prvi je na redu kirasir sv. Juraj, slijedi ga kavalerijski general Jelačić, proslavljeni političar, pa infanterijski general Preradović, usput i pjesnik i napokon konjanik sa žezlom i mačem, državotvorni Tomislav. S druge pak strane s tim je herojima mača imao samo neprilika, okretao ih, seljakao okolo po gradu da im nađe bolje mjesto, raskomadao pa opet sastavljao. </p>
<p>A nije mu baš išlo od ruke s herojima duha, poput onoga golemog Tina u tijesnoj ulici ili skutrenog Marula u široku travnatu bazenu. Časna je iznimka Matoš na gornjogradskoj Promenadi, no kojeg su već odmah nakon njegove smrti predlagali sjedećeg na klupi na Griču. Pa i onaj malo nacvrcani Šenoa što se naslonio na reklamni stup, doseljenički sin, a pravi Zagrepčanin. Uostalom, spomenici su pokretna imovina - nešto poput ormara ili crkvenog oltara - koju neka druga vlast ili pokora može preseliti u zgodniju prostoriju. Nažalost, ne može se preseliti, ni prodati niti srušiti onaj spomenik našoj nogometnoj slavi ne dajući da diše romantičnom perivoju Maksimiru. </p>
<p>Voljela sam - kažem u prošlom vremenu jer ih više nema - zagrebačke kavane Korzo, Medulić, napose Gradsku, koja stilom pripada dobu jazza, ljudima koji su stvarali moderni Zagreb. Kad su je zatvorili, prosvjedovalo se javno i naša je televizija promptno pratila događaj pokazujući pritom slike kavane Korzo iz 1906! Dodajem u zagradi kako se od novinara traži vjerodostojnost i istinitost u političkoj sferi, a kultura se i ne spominje. Ona, ta odiozna kultura, porinuta je na neki sporedni ranžirni kolosijek kao nevažna novinska informacija, tek se povremeno izvuče po koji vagon, dobro došao političkoj vlasti.</p>
<p>Volim i najnoviji Zagreb, premda bez smisla za red, bez pravih ulica i trgova. Ali zato kakav susret betona i prirode, sačuvane u prastarim nazivima naselja: Vrbik, Podbrežje, Utrina, Dugave, Travno, Otok, Siget, Zapruđe, Jarun. Prepoznajemo u njima nekoć hirovitu i vrludavu Savu zbog koje se grad nije usudio ogledati u njezinim vodama. Urbanisti kažu da su njezine zelene obale prednost. Pa, slažem se.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>S osobnom do sve traženijeg lož-ulja: Ina u dva tjedna primila oko 5.000 narudžbi!</p>
<p>Centralno Inino skladište za naftne derivate primi dnevno oko 400 narudžbi/ Značajan porast u odnosu na protekle mjesece: U zadnjih 18 dana isporučeno više od šest milijuna litara lož-ulja/ Uzrok velikoj potražnji - niske cijene i visoka kvaliteta?/ Radnici u isporuci od 6 do 21 sat/ Državna kontrola zbog moguće pronevjere </p>
<p>Brojevi telefona 2404 154 i 2404 178 ovih dana sigurno su među najpozivanijim telefonskim brojevima u Zagrebu. Jedino na njima se, naime, primaju narudžbe za lož-ulje za domaćinstvo, koje isporučuje Ina. No, zbog stalnog signala zauzetosti, gotovo ih je nemoguće dobiti. Drugi način naručivanja ovoga goriva, koje brojna domaćinstva koriste za centralno grijanje, mnogima se čini još teži, jer on zahtijeva osobni dolazak naručitelja u centralno Inino skladište za sve naftne derivate, u Strugama III. na Žitnjaku. Problem je i u tome, što na dostavu već naručenoga lož-ulja treba ponekad čekati i do mjesec dana. Zašto je to tako? Odgovore smo potražili u Ininom skladištu. </p>
<p>- U prosjeku primamo oko 400 narudžbi dnevno. Samo u siječnju, koji je do sada, uza sve blagdane, imao samo 18 radnih dana, isporučili smo više od šest milijuna litara lož-ulja, a u oko dva tjedna zapremili smo oko 4.900 narudžbi. (narudžbe se primaju od ponedjeljka do petka, dok su isporuke i subotom). To je u odnosu na protekle mjesece, poput rujna, kada je isporučeno 1,5 milijuna litara, listopada sa 2,5 milijuna litara, studenoga sa 3,83 milijuna litara, te prosinca sa 5,435 milijuna litara, ipak značajan porast količine, rekao je Srećko Babić, šef skladišta, dodajući kako tih šest siječanjskih milijuna predstavlja čak trećinu prošlogodišnjeg prometa.</p>
<p> Prema njegovim riječima, veliki pritisak naručitelja na Inino lož-ulje u posljednje su vrijeme uzrokovale niske Inine cijene - 2,31 kuna po litri - koje su i nakon nedavnog poskupljenja (prije je litra bila 2,10 kuna) još uvijek najniže u Hrvatskoj. U drugim, privatnim, tvrtkama cijene su i tri, pa i više kuna, te ušteda na količini od 1000 litara iznosi kopnjom kod Ine i više od 700 kuna. Prošle godine u ovo doba na isporuku lož-ulja čekalo se samo nekoliko dana, jer su Inine cijene tada bile izjednačene s onima u drugim tvrtkama. </p>
<p>Osim toga, kod Ine je moguće platiti i sa tri čeka. Drugi razlog navale na Inino lož ulje, rekao je Babić, krije se u njegovoj kvaliteti i točnosti pri isporuci. To potvrđuje i podatak da su na prošlogodišnjih 13 tisuća narudžbi bile samo tri reklamacije, od čega su dvije bile tek nakon tjedan dana. U slučaju reklamacije kupcu se redovito nadoknađuje kupljena količina.</p>
<p>Svaki dan, bez obzira na vrlo niske temperature, na teren kreće oko 25 cisterni zapremnine od dvije do 15 tisuća litara. Svaka cisterna opsluži i do deset mušterija dnevno. Radnici, koji na posao dolaze oko šest ujutro, često obavljaju isporuke i do 21 sat navečer. Ina često iznajmljuje i cisterne drugih ugovornih prijevoznika, kako bi isporučila svu potrebnu robu. Područje koje pokriva skladište na Žitnjaku, jedino Inino skladište u Zagrebu, također nije malo. To je cijela Zagrebačka županija, kao i dio Krapinsko-zagorske, te dio Sisačko-moslovačke županije. </p>
<p>- Ako se naručitelj odluči osobno doći na Žitnjak, obavezan je ponijeti osobnu kartu ili neki dokument na kojemu se vidi JMBG, kako bi se mogao evidentirali. To provodimo na zahtjev države, kako ne bi dolazilo do pronevjere lož-ulja, odnosno do njegova korištenja u neke druge svrhe. Oni, pak, koji nas zovu samo radi provjere datuma dostave, bilo bi poželjno da zapamte broj po kojem su evidentirani, kako bi brže dobili informaciju i oslobodili telefonsku liniju, poručio je na kraju Babić. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagađenje zagrebačkog zraka prelazi preporučene vrijednosti</p>
<p>Mjerenja Instituta za medicinska istraživanja pokazuju da je u zraku povećana razina dušikovih oksida i sitnih čestica/ Vladimira Vađić, voditeljica Odjela za higijenu okoliša: Na zagađenost, uz sezonu grijanja utječu vozila i oronula pročelja/ Mjerenje kvalitete zraka kojeg vjetar donosi iz susjednih zemalja/ O sanitarnoj inspekciji i gradskim ocima ovisit će buduća kvaliteta zagrebačkog zraka</p>
<p>Svake godine, tijekom sezone loženja, mjerni uređaji bilježe u Zagrebu onečišćenja zraka koji udišemo. Kakva je zapravo kakvoća zraka koji nas okružuje? U kolikoj mjeri loženje, promet, oronule gradske fasade ili teška industrija podižu vrijednosti na tim uređajima? Prema riječima stručnjaka, iako još uvijek nije alarmantna, situacija sa zagađenjem zraka na području grada ne daje previše razloga za optimizam. </p>
<p>- Prije dvadesetak godina bilježili smo vrlo visoku koncentraciju onečišćenja i to zato što se kao ogrjev koristio ugljen. Plinofikacija većeg dijela grada te je vrijednosti značajno umanjila, kaže Vladimira Vađić, voditeljica Odjela za higijenu okoliša u Institutu za medicinska istraživanja. Međutim, dodaje, to nikako ne znači da je trenutna razina onečišćenja u skladu s preporučenim veličinama. </p>
<p>Naime, prema Zakonu o zaštiti zraka, vrijednosti zagađenosti zraka dijele se u tri kategorije. U prvom slučaju riječ je o preporučenim veličinama, dok prijelaz u druge dvije kategorije poziva na oprez, odnosno posebne mjere.</p>
<p>- Kvaliteta zraka, prema našim mjerenjima, može se svrstati u drugu skupinu, odnosno riječ je o zagađenju zraka koje prelazi preporučene vrijednosti, ističe Vladimira Vađić, te dodaje kako se zapravo radi o povećanoj razini dušikovih oksida i sitnih čestica. Zagađenju dušikovim oksidom u najvećoj mjeri pridonose ispušni plinovi, odnosno sagorijevanje pogonskog goriva automobila, no gradski promet narušava kvalitetu zagrebačkog zraka tijekom cijele godine podjednako, kažu u Institutu za medicinska istraživanja. S druge strane, porast količine sitnih čestica više se vezuje uz zimu, ali i stara, loše održavana i oronula gradska pročelja. </p>
<p>- Prije nešto više od godinu dana počeli smo pratiti zastupljenost vrlo sitnih, tzv. aerodinamskih čestica u zraku. »Velike« su od 2,5 do 10 mikrona, pa se vrlo lako udišu, kaže Vladimira Vađić. Dodaje kako one dugo »žive« u zraku, pa na sebe mogu vezati za ljudski organizam vrlo štetne spojeve. </p>
<p>Kako bi se dobila što bolja slika trenutnog stanja na području grada, na više se mjesta svakodnevno bilježe razine taložne tvari, sumpornih i dušikovih oksida, ozona i amonijaka. Prvi od tih uređaja Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu, postavljeni su 1963. godine, kada se započelo s mjerenjem razine sumpornog oksida. Mjerenja količine metala u česticama i onečišćenja amonijakom počela su se bilježiti 1972. godine. Najstariji podaci o razini onečišćenja dušikovim oksidom oni su iz 1994., dok je prvo mjerenje ozona za područje Zagreba zabilježeno dvije godine kasnije. </p>
<p>Osim što očitavaju mnoštvo mjernih uređaja na gradskom području, stručnjaci brinu i o zračnoj masi koja u Hrvatsku i Zagreb dolazi sa Zapada. Naime, pune dvije godine u Pušćanskoj Dubravi, na Ekološkoj mjeriteljskoj postaji »Sveta Katarina« mjeri se kvaliteta zraka što ga vjetar donosi iz susjednih zemalja. Tamo se, uz meteorološke podatke, kao što su temperatura, vlažnost i tlak zraka, mjere i koncentracija sumpornog i dušikovog dioksida, te dušikovog monoksida. Nažalost, kako su nam rekli u ovoj Postaji, trenutno je u tijeku popravak uređaja koji su oštećeni udarom groma. Međutim i na ovoj je Mjeriteljskoj postaji, krajem prošle godine zabilježen blagi porast razine zagađenosti zraka. Njegov je vjerojatni uzrok, prema riječima direktora laboratorija za analitiku i toksikologiju - ANT, Zvonka Habuša, tada bio nesvakidašnji smjer vjetra i početak sezone grijanja u Zagrebu.</p>
<p>Bilo kako bilo, podaci Instituta za medicinska istraživanja redovito stižu na adresu Gradske sanitarne inspekcije, a o njima i »gradskim ocima« ovisit će intenzitet i odlučnost budućih aktivnosti na zaštiti kakvoće zagrebačkog zraka. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prve motorne saonice od danas u stalnom postavu Tehničkoga muzeja </p>
<p>U sklopu obilježavanja 108. godišnjice rođenja konstruktora prvih saonica, mehaničara Marka Kneza, pred Tehničkim muzejom izložene saonice iz 1927. godine/ U svoje vrijeme, saonice su mogle voziti brzinom do 35 kilometara na sat</p>
<p>U sklopu obilježavanja 108. godišnjice rođenja njihova konstruktora, u petak su ispred Tehničkog muzeja prvi put na snijegu izložene motorne saonice iz 1929. godine. </p>
<p>Poznati mehaničar Marko Knez, koji je vlastitim sredstvima s njihovom izradom započeo 1927. godine, rođen je u Cvjetinu kraj Trakošćana. Nakon završena četiri razreda osnovne škole počeo je učiti mehaničarski zanat, koji ga je kasnije učinio i slavnim.</p>
<p> - Na gradnju takvih saonica Kneza je potakla potreba, jer kad je bio u Varaždinu, morao je svaki dan po duboku snijegu pregaziti dobar komad puta kako bi stigao na posao i vratio se kući. Knez je najprije konstruirao vrlo jednostavni bicikl s prigrađenim saonicama, no tjeranje takvog bicikla bilo je zamornije od hodanja pa se nametnula pomisao o motoru kao pokretačkom sredstvu, saznajemo od voditelja odnosa s javnošću Tehničkog muzeja, Miljenka Paunovića. </p>
<p>Saonice su specifične po tome što je u njih ugrađen petocilindrični, zvjezdasti rotacijski motor koji pokreće elisu pa se stvara potisak. Sâm konstruktor mogao je u svoje vrijeme postići prosječnu brzinu od 30 do 35 kilometara na sat. Kako je 1928. komentirano u časopisu »Motor« , saonice su, s obzirom na uporabu primitivnih sredstava, konstruirane prilično dobro. Osim te činjenice zanimljivo je i to, da su te motorne saonice prve ikad konstruirane u bivšoj Jugoslaviji.</p>
<p>- Saonice koje se u svom izvornom obliku ne mogu pokrenuti zbog kvara na motoru, u petak su vani, na snijegu bile izložene kao atrakcija, pa su u njih sjedali i roditelji s djecom. Od subote bit će u stalnom postavu Tehničkog muzeja, dodao je Paunović. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Krim-policija preuzela dokumentaciju o poslovanju Badela</p>
<p>Inspektori Odjela za gospodarski kriminal tražili su dokumentaciju vezanu za poslovanje Badela/ Nakon policijske istrage vidjet će se je li bilo nepravilnosti u vođenju poslovne politike poduzeća</p>
<p>U petak su, kako saznajemo od Danijela Buntaka, glasnogovornika Koordinacije za obranu tvrtke »Badel 1862 d.d.«, inspektori Odjela za gospodarski kriminal (Krim-policija) obišli zgradu »Badelove« Uprave u Vlaškoj ulici i zatražili dokumentaciju, vezanu za poslovanje firme. Policijska istraga usmjerena je na transakcije i ugovore iz kojih će se vidjeti je li bilo kakvih nepravilnosti u vođenju »Badelove« poslovne politike.</p>
<p>- Krim-policija narednih će dana ispitivati dokumentaciju, dok će se Općinski sud sljedećega tjedna očitovati o pozivu Uprave da se primijeni privremena mjera za prekid štrajka, kaže Buntak. Time bi se polako počelo odmotavati klupko koje su krajem prošle godine zamrsili radnici i Uprava. Štrajk, naime, traje od 8. prosinca, proizvodnja je u prekidu. Radnici, predvođeni Koordinacijom, odbijaju komunicirati sa članovima Uprave sve dok generalni direktor »Badela« Mario Sherr, i predsjednik Nadzornog odbora (NO) Marko Sapunar ne podnesu ostavke. Zaposlenici traže i zamrzavanje proizvodnje u »Badelovu« pogonu u Čitluku tako dugo dok se u tvrtki ne riješi pitanje vlasničkih odnosa.</p>
<p>Krizu u »Badelu« mogao bi riješiti novi hrvatski premijer Ivica Račan, kojemu je Koordinacija u četvrtak poslala pismo s razlozima spontanoga prosvjeda i prekida proizvodnje. »Badelovci« traže s premijerom Račanom sastanak kako bi se čim prije pronašlo rješenje krize jer ona je počela prijetiti i samom opstanku tvrtke na tržištu. Radnike zabrinjavaju sve veći novčani gubici izazvani blokadom tvorničkih pogona pa im je trenutačno najvažnije pokrenuti proizvodnju. Buntak se osvrnuo i na ovotjednu kupoprodaju 15,6 posto »Badelovih« dionica koje je, prema Koordinacijinoj procjeni, kupio Marinko Sulić, član »Badelova« NO-a i vlasnik tvrtke »Badel 1862 BiH« iz Čitluka.</p>
<p>- Pretpostavljamo da je baš Sulić kupio trezorske dionice i to po sramotno niskoj cijeni. Time mu je omogućeno da uštedi 40-ak milijuna kuna. Smatramo da je tu transakciju Suliću omogućio Mario Sherr, koji može prodati trezor, a na to ukazuje činjenica da ovih dana na tržištu nije bilo tako mnogo nekih drugih »badelovih« dionica, navodi Buntak. On se zato nada da će policijska istraga rasvijetliti što se sve događalo s »Badelovim« poslovanjem posljednje dvije godine. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti na svjetskoj izložbi u Lausanni </p>
<p>Umjetnički radovi šestero studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu predstavljat će hrvatsko poimanje umjetnosti i športa na Svjetskoj izložbi likovnih radova u Međunarodnom olimpijskom odboru u Lausanni. Izložba počinje 30. ožujka a trajat će do 26 lipnja 2000. Povod su izložbi pod nazivom »Sport i olimpizam« ovogodišnje olimpijske igre u Sydneyju. Bila je to i glavna tema konferencije za novinare, održane na Akademiji likovnih umjetnosti, na kojoj su, osim predstavnika Ministarstva kulture, sudjelovali i članovi ocjenjivačkoga suda koji je odabirao najbolje među radovima četrdesetak studenata, te predstavnici Hrvatskoga olimpijskog odbora.</p>
<p>- Ovim činom završava posao na nacionalnoj razini i sigurni smo da će umjetnički radovi naših studenata na najbolji način predstaviti vrijednosti hrvatske umjetnosti i sporta, rekao je Milan Kolman, voditelj Obrazovnog centra Hrvatske olimpijske akademije. </p>
<p>Jedan od članova ocjenjivačkoga suda, akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač, naglasio je kako je Akademija likovnih umjetnosti u Splitu odustala od sudjelovanja na natječaju za izlaganje u Lausanni. Studenti ALU-a u Rijeci, pak, nisu ozbiljno shvatili zadaću. Atač je dodao i to da na promidžbama Hrvatske ovakve vrste, pored umjetničkih stvaralaca trebaju sudjelovati i sponzori. Upravo njima studenti i autori radova koji će se poslati u Lausannu uputili su poruku za pomoć. Oni bi, naime, kako su rekli, željeli osobno biti na otvaranju izložbe, kako bi proširili svoje horizonte i stekli nova iskustva za daljnji rad. (sr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Jeruzalem odsječen zbog snijega</p>
<p>JERUZALEM, 28. siječnja</p>
<p> - Praktički svi putovi koji vode u Jeruzalem odsječeni su u petak ujutro zbog debelog snježnog pokrivača visine gotovo 30 cm, a snijeg i dalje pada. Jedino je mjestimice otvorena cesta koja povezuje Tel Aviv i Jeruzalem jer buldožeri uspijevaju raskrčiti kolnik kako bi se vozila probila, priopćila je policija.</p>
<p> Šezdesetak buldožera pokušava održati glavne ceste u Jeruzalemu prohodnima za promet vozila hitne službe koja su od četvrtka navečer prevezla 200 osoba, od kojih 24 trudnice pred porodom.</p>
<p> U Jeruzalemu snijeg padne jednom u nekoliko godina i grad ne raspolaže zimskom službom, a gradske vlasti savjetuju vozačima da svoje automobile ostave pred kućom. </p>
<p> Na jugu Izraela snijeg je pao prvi put u pedeset godina u Neguevu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Catherine Zeta Jones trudna</p>
<p>LOS ANGELES, 28. siječnja</p>
<p> - Holivudska ljepotica Catherine Zeta Jones trudna je sa svojim zaručnikom Michaelom Douglasom. To je u petak ekskluzivno objavio britanski tabloid The Sun.</p>
<p>Svjedoci izvješćuju da je Velška glumica iznimno uzbuđena činjenicom što će uskoro, prvi put, postati majka.Tridesetogodišnja glumica u trećem je mjesecu trudnoće. Ovih je dana zajedno sa zaručnikom na odmoru u njihovu stanu u Los Angelesu. Izvori bliski glumici napominju za Sun kako »trudnoća nije bila u planu«, ali kako je došla »u značajnom trenutku za njihov zajednički život«.</p>
<p>Catherine Zeta Jones, dodaju isti izvori, nekoliko je posljednjih dana patila od jutarnje mučnine. Ta neplanirana trudnoća razlog je zbog kojega je glumica, rođena u gradu Swansea u Walesu, nedavno odustala od uloge u najnovijem filmu Olivera Stonea »Beyond Borders« uz Kevina Costnera, pišu novine. Žrtva jutarnjih mučnina, Catherine Zeta Jones, koja je vijest objavila svojim roditeljima protekloga tjedna, nije mogla prisustvovati ni svečanosti dodjele Zlatnog globusa u nedjelju, dodaje The Sun. Ovih su dana u Los Angeles stigli i njeni roditelji ne bi li u ranom razdoblju trudnoće pomogli svojoj kćeri.</p>
<p>Catherine, koja bi trebala roditi na ljeto, veliku je vijest roditeljima prošloga tjedna prenijela telefonski. Budući otac Michael Douglas već ima 20-godišnjeg sina sa svojom, sad već bivšom ženom, Diandrom, Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kombinacija hormona može biti opasna </p>
<p>CHICAGO, 28. siječnja</p>
<p> - Ženama u menopauzi koje koriste pripravke hormona estrogena i progestina prijeti 20 posto veća opasnost od pojave raka dojke nego onima koje uzimaju samo estrogen, izvješćuju istraživači. </p>
<p> Iako je opasnost od raka dojke ipak razmjerno mala, povećan rizik mogao bi dodatno zakomplicirati odluku koju žene u menopauzi moraju donijeti o svome zdravlju.</p>
<p> Estrogen se često preporučuje za ublažavanje »valunga« i drugih simptoma menopauze. Dokazano je i da smanjuje opasnost od srčanih bolesti i osteoporoze.</p>
<p> Otkako su istraživanja provedena osamdesetih povezala korištenje estrogena s rakom maternice, liječnici su ga počeli preporučivati u kombinaciji s progestinom, sintetskim oblikom progesterona koji blokira djelovanje estrogena na stijenku maternice. Neka prijašnja istraživanja povezala su pripravke estrogena, samog ili u kombinaciji s progestinom, s većom učestalosti raka dojke. Drugim istraživanjima rizik nije utvrđen.</p>
<p> Pristalice hormonske terapije tvrde kako je rizik koji je otkriven ovim istraživanjem - koje je opisano u Journal of the American Medical Association - premalen da bi bio bitan. Drugi drže da otkrića potvrđuju teoriju o tome da bi žene koje razmišljaju o hormonskoj terapiji morale biti oprezne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Geron« pokušava izvesti kloniranje bez jajašca</p>
<p>LONDON, 28. siječnja</p>
<p> - Znanstvenici koji su klonirali ovcu Dolly razrađuju novu metodu kojom bi uklonili potrebu za ljudskim jajnim stanicama i kloniranim embrijima, prenosi BBC. </p>
<p> Ako se metoda pokaže uspješnom, tehnika »Geron BioMeda« mogla bi ukloniti glavnu etičku zapreku korištenju terapijskog kloniranja radi obnove stanica ili ljudskih organa oštećenih bolešću, izvješćuje New Scientist.</p>
<p> Istraživačka tvrtka koju je osnovao Institut »Roslin« iz Edinburgha u kojem je klonirana i Dolly, a koja je sad u vlasništvu američke biotehnološke tvrtke »Geron Corp.«, već ispituje novu tehniku na mišjim i ovčjim stanicama. »Imamo potpuno nove ideje koje još ne smijemo otkriti. Dokažemo li teoriju na ovcama, mogli bismo je ispitati i na ljudima za tri godine«, kazao je Simon Best, direktor uprave »Geron BioMeda«.</p>
<p> U New Scientistu stoji kako za razliku od konvencionalnog kloniranja, pri kojemu izvađeno jajašce reprogramira gene donatorske stanice, vraćajući unatrag sat njezina razvoja, nova će tehnika koristiti embrionalne matične stanice. »U ovom slučaju reprogramirane stanice neće oblikovati embrij, nego će se razviti izravno u stanice ili tkivo koje je potrebno pacijentu«, stoji u časopisu.</p>
<p> Embrionalne matične stanice, koje se mogu razviti u bilo koje tkivo, još će se uzimati iz ljudskih embrija, ali će ta tehnika smanjiti broj potrebnih embrija.</p>
<p> Kad je »Geron« prošle godine dobio istraživačku tvrtku od Instituta »Roslin«, njegovi su predstavnici tvrdili da se namjeravaju usredotočiti na uzgoj ljudskoga tkiva koje ne bi imalo imunoloških problema u prihvaćanju donatorskih organa. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Novakova trpeza izobilja</p>
<p>Vijećnica Hrvatske gospodarske komore / Predstavljen treći svezak »Povijesti hrvatske književnosti« Slobodana Prosperova Novaka, u izdanju zagrebačkoga »Antibarbarusa«</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Treći veliki korak na dugom putu ka suvremenosti iskoracan je. Njime se došlo do polovice projekta koji se zove »Povijest hrvatske književnosti«, a čiji je tvorac prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, jer predstavljanjem trećeg sveska rečenoga projekta, u četvrtak u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, koji je zamišljen u šest knjiga, stigao je u samo središte predmeta kojim se bavi, kada se već može suditi i razmišljati o knjizi, u vrijeme koje označavaju prvi koraci našega svijeta. Riječ je, dakle, o baroku i prosvjetiteljstvu, a autor kreće od Gundulićeva »poroda od tmine« do Kačićeva »Razgovora ugodnog naroda slovinskog« iz 1756. godine, koji je i naslov treće knjige.</p>
<p> Baš tu treću knjigu akademik Radoslav Katičić, govoreći o njoj, nazvat će osobitom, i to stoga jer obrađuje prijeloman dio hrvatske knježnosti, koje je i razdoblje njezine pune zrelosti. Osobita je i stoga što je njezin autor poznavatelj toga dijela književnopsti, pa mu je teško naći premca. Poput Držića i Novak nam na stranicama te nekonvencionalne knjige nudi bogatu trpezu na kojoj se nižu najslasnije delicije. Radost nad predmetom bitna je njezina intonacija, ističe Katičić, u kojoj se niže čudo za čudom. Nije to zato što bi ti reci bili čudesni, reći će Katičić, već zato što nas autor umije povesti da ih tako gledamo.</p>
<p>»U tom vremenu Hrvatska, koja je tada tek krvava granica sretnijoj Europi, prvi put uz pomoć nove filozofije i nove znanosti iznosi svoj identitet pred obraz suvremenoga svijeta.« Hrvati 17. stoljeća otkrivaju svoj identitet kao razliku i preuzimaju odgovornost za vlastitu različitost i razmrvljenost. Hrvatska je u to vrijeme imala svoje susjede, naglašava Katičić, zbog kojih dugo nije imala vlastitu povijest, ona je istodobno imala one koji su njezinu povijest prepoznavali kao jedinstveni zbroj tuđih rubova.»Ornatus je nadalje zajednički nazivnik velikoj većini onovremenih tekstova, on je na tijelu književnosti isto što i vlasulja na vlastelinskoj glavi.« Autor pristupa sadržajima ne obazirući se na ono tradicionalno i već uvriježeno u hrvatskoj književnosti, polažući tako nove temelje, zaključio je Katičić.</p>
<p> Književnik Nikica Petrak podijelio je povijesti hrvatske književnosti na one nastale prije i poslije Novakove, ističući da se nakon Novaka one više neće pisati na isti način. Izrazivši svoje čitateljsko oduševljenje, Petrak dodaje da je treći svezak, u svojoj sintetičnosti, kruna nastojanja koje je hrvatsku književnost smjestilo u europski kontekst. Zahvalivši svojim kolegama akademicima Ivi Frangešu i Radoslavu Katičiću koji su ga poticali u pisanju tih knjiga, što ih je namijenio svojim studentima, Slobodan Prosperov Novak sjetio se prethodnika, Kombola i Vodnika, koji su, kako reče, zbog svojih povijesti književnosti doživjeli istu sudbinu kao i on - bili su, naime, maknuti sa sveučilišta gdje su do tada predavali. Podsjetio je pri tome na više nego lošu sitaciju u našoj prosvjeti koja je iznjedrila reduktivne udžbenike u kojima se ne uče stihovi što se mogu pročitati na stranicama ove knjige. Najavio je i da već za četiri do pet mjeseci izlazi i četvrti svezak toga pozamašnoga i samosvojnoga projekta. U ime nakladnika, zagrebačkoga »Antibarbarusa« mnogobrojnu publiku pozdravio je Albert Goldstein izražavajući nadu da će Ministarstvo kulture, uz otkup, ubuduće taj dobrodošao književni pothvat i novčano poduprijeti.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Borba za budućnost filma </p>
<p>29. međunarodni filmski festival u Rotterdamu / Četrnaest filmova mladih redatelja iz 13 kinematografija bore se za tri nagrade »Tigar« koje uključuju 10 000 eka te osiguranu distribuciju i televizijski otkup filma u Nizozemskoj </p>
<p>ROTTERDAM, 28. siječnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Jedini program u kojem se izabrani festivalski filmovi bore za službeno priznanje je Nagrada »Tigar« (Tiger Awards), iz godine u godinu sve atraktivnije okupljalište mladih nada svjetskog filma. Ove godine u tom programu je posebno visoka kvaliteta filmova, a ono što oduševljava to je tematska orijentacija mladih autora koji se bave svojom generacijom i problemima mladih. Bez obzira radilo se o autorima iz Grčke, Francuske, Singapura, Japana, Kine,ili Njemačke, svi oni su kritični analitičari stanja vlastita društva, posebno onog dijela koje zakazuje u brizi za mlade i ranom otkrivanju i ublažavanju nepovoljnog stanja.</p>
<p> Stimulirajući nezavisanu, niskobudžetnu produkciju u cjelini, a posebno mladih autora, Rotterdamski festival je i službeno od 1995. uveo program konkurencije za nagrade u kojemu u prvom redu mogu konkurirati takvi filmovi. Da je odluka bila opravdana, svjedoči ne samo velik broj gledalaca i prepune dvorane zadovoljne publike koja kupuje ulaznice, nego i uspjeh dosadašnjih pobjednika. Primjerice, Stefan Ruzowitzky iz Austrije s filmom »Die Siebtelbauern«, zatim Christopher Nolan s filmom »Following« iz Velike Britanije, a posebno Petr Zelenka iz Češke. Svi oni dobili su »tigrovske« nagrade i mogućnost prikazivanja filma u Nizozemskoj s organiziranom distribucijom, a nakon toga njihovi filmovi otkupljeni su i od drugih europskih distributera.</p>
<p> Ove godine u konkurenciji za tri prestižne nagrade »Tigar« su filmovi i autori iz Velike Britanije, Francuske, SAD, Austrije, Kine, Grčke, Njemačke, Tajlanda, Danske, Singapura, Argentine, Nizozemske i dva filma iz Japana. Jedan od također zanimljivih, premda pratećih festivalskih programa, je i onaj pod nazivom »Filmaši u fokusu« koji je ovaj put posvećen Seriku Aprymovu, uglednom redatelju i scenaristu iz Kazahstana, te Juliju Bressaneu, jednom od kreatora novog brazilskog filma. Nacionalna filmska produkcija Kazahstana počela je aktivnošću za vrijeme Drugog svjetskog rata u filmskom studiju u Alama Ati. Ubrzo potom većina filmskih studija Sovjetskog Saveza evakuirana je u Almu Atu gdje je za vrijeme ratnih godina, i uz pomoć tri tisuće radnika, stvarano 80 posto svih sovjetskih filmova.</p>
<p> Tamo su filmove radili Eisenstein, Pudovkin, Dziga Vertov, Trauberg, Kozinchev i drugi. U takvu okružju čvrste zanatske baze, ali bez stvarne umjetničke autorske slobode, prošlo je nekoliko generacija kazahstaskih filmaša sve dok nisu kasnih osmadesetih napokon stasali pripadnici »novog vala«, kojeg je najizrazitiji predstavnik upravo Serik Aprymov. Rođen 1960., Aprymov je prošao najrazličitija zvanja, a onda se vratio svojim filmskim korijenima i Kazahstanu koji prikazuje u autentičnom obliku. Iskusniji Julio Bressane obilježio je brazilsku kinematografiju avangardnim zanosom, zajedno s Rogeriom Sganzerlom i Nevilleom d'Airneidom. Bili su moderni, novi, otkvačeni, inventivni. Ipak, činjenica je da su nakon trideset godina samo Bressaneovi filmovi nadživjeli vrijeme ostajući i danas prepoznatljivo izazovni.</p>
<p> Recimo još da se selektori rotterdamskog Festivala nisu željeli odreći ni filmova što su obilježili minulu godinu te su u »Glavni program« stavili među inim i dva sjajna kineska filma: »Ni jedan manje« Zhanga Yimoua, pobjednika Venecije, i ne manje dojmljiv film »Sedamnaest godina« Zhanga Yuana koji je također nagrađen u Veneciji.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uvid u vrijednu arheološku građu</p>
<p>Arheološki muzej / Postavljena izložba pod nazivom »Očekujući arheološku zbirku Franjevačkog muzeja u Livnu« </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Cilj je izložbe pod nazivom »Očekujući arheološku zbirku Franjevačkog muzeja u Livnu« pokazati vrijedan arheološki materijal koji čuvaju franjevci toga kraja, a on pripada čitavom hrvatskom narodu«, kazao je u povodu otvorenja te izložbe u četvrtak na večer u Arheološkom muzeju dr. fra Bone Mate Vrdoljak. U sklopu otvorenja predstavljen je i vrijedan katalog, u nakladi Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, »Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu«. Autori kataloga su mr. Maja Petrinec, mr. Tomislav Šeparović i dr. fra Bone Mate Vrdoljak.</p>
<p>Osvrnuvši se na katalog, dr. Miljenko Jurković, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rekao je da je to izdanje samo jedna knjiga u nizu Muzeja arheoloških spomenika u Splitu. Ta institucija u zadnjih nekoliko godina izdala je veći broj vrlo važnih znanstvenih publikacija, a katalog obrađuje arheološku građu livanjskog područja u razdoblju od predpovijesti do srednjeg vijeka. Livanjski kraj arheološki se istražuje dulje vrijeme, ali do sada taj rad nije sistematiziran pa ta činjenica još više pridonosi važnosti spomenutog kataloga. Velik dio građe koji je ovom prilikom publiciran šira javnost nikada nije vidjela. Taj arheološki materijal je posebno zanimljiv ako se komparira s nalazima sa šireg dalmatinskog područja, jer se tada razrješuju mnoge nedomunice i popunjuju naša saznanja, ponajviše o razdoblju u kojem su djelovali prvi hrvatski vladari. Dr. Jurković je zaključio da će ta publikacija sigurno snažno utjecati na buduće arheološke radove.</p>
<p>Ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Ante Milošević kazao je da suradnja njegova muzeja i franjevaca iz Livna traje 15 godina, a otvorenje zbirke bacit će novo svjetlo na taj segment arheologije. Nakon mnogobrojnih iskapanja na livanjskom području, prešlo se na muzeološku obradu fundusa tamošnje arheološke zbirke, pri čemu su djelatnici Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita konzervirali i restaurlrali sve predmete gdje je to bilo nužno i izradili inventar zbirke. Upravo je u postupku cjelovito osmišljavanje programa za uređenje stalne izložbe arheološke zbirke u Franjevačkom muzeju u Livnu. Njezino skorašnje otvorenje predočit će bogatu livanjsku prošlost, o kojoj smo donedavno imali skromne spoznaje.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Odlazak velikog komičara</p>
<p>Preminuo dramski umjetnik Mladen Crnobrnja-Gumbek</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Popularni glumac Mladen Crnobrnja-Gumbek preminuo je u četvrtak, 27. siječnja, u 60. godini. Glumačku je karijeru Mladen Crnobrnja započeo na Komornoj pozornici Studentskog centra u Zagrebu, u kultnom SEK-u, gdje je debitirao ulogom u Ružićevoj »Kartoteci«. Godine 1964. odlazi u novoosnovano satiričko kazalište »Jazavac« u kojem je do 1999. godine nastupio u više od stotinu predstava.</p>
<p>U tom je teatru Mladen Crnobrnja uprizorio karaktere iz Mrožekovih »Policajaca«, Mesarićeva »Gospodskog djeteta«, Kunderine »Šale«, Gogoljevih »Kartaša«, »Ženidbe« i »Revizora«, Feydeaove »Bube u uhu«, Erdmanova »Mandata«, Držićeva »Dunda Maroja«, tekstova Fadila Hadžića i mnogobrojnih komedija koje su nasmijavale generacije gledatelja. Na pozornici Satiričkog kazališta »Kerempuh« on je proslavio prošle godine i četrdesetgodišnjicu svoga umjetničkog djelovanja ulogom »domobranskoga pričuvnog dočasnika zagorskog« Jambreka Gumbeka u »Hist(o/e)rijadi«.</p>
<p>No, gledatelji ga pamte i po nastupima u Teatru ITD, Pionirskom kazalištu Trešnjevka, Teatru Manipuli, AT Moe Teatru te Glumačkoj družini Histrion u kojoj je s pozornice na Opatovini osvajao publiku u predstavama »Grička vještica«, »Kavana Torso«, »Jalnuševčani« i »Tajna Krvavog mosta«. Na televizijskim ekranima Gumbek je predočavao likove u popularnim hrvatskim serijama »Kuda idu divlje svinje« Ive Štivičića i Ivana Hetricha, »Prosjaci i sinovi« Ivana Raosa i Antuna Vrdoljaka te »Ne daj se Floki« Zorana Tadića.</p>
<p>Mladen Crnobrnja bio je jedan od onih glumaca koji je s lakoćom prepoznavao senzibilitet komičnih likova otkrivajući u njima scenske izazove, iznalazeći izravne putove do publike. Bio je sjajan kaberetski komičar, majstor kajkavskog izričaja, glumac urbanog, zagrebačkog, purgerskog govora, umjetnik koji se s istim nadahnućem odlično snalazio u glavnim i epizodnim ulogama. Uspijevao je nasmijati svoje gledatelje šutnjom, jednom pogođenom gestom, detaljima... jednako iz prvih kao i iz zadnjih planova, prihvaćajući smiono sve rizike kazališnih traganja. Mladen Crnobrnja bio je nedvojbeno jedan od najvećih komičara hrvatskog glumišta.</p>
<p>Komemoracija u povodu smrti Mladena Crnobrnja-Gumbeka održat će se u ponedjeljak u 12 sati u kazalištu »Kerempuh«, a pogreb je u utorak u 15,50 na groblju Miroševac. (D. Vrgoč)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Antologija talijanske književnosti u Rijeci</p>
<p>RIJEKA, 28. siječnja</p>
<p> - Antologija »Talijanska književnost Rijeke u 19. i 20. stoljeću« Aljoše Pužara, u izdanju EDIT-a i riječkoga Izdavačkog centra, predstavljena je u četvrtak na konferenciji za novinare. Knjiga je panoramski prikaz povijesti talijanske pisane riječi u Rijeci u stoljećima urbana procvata toga grada. Sastoji se od antologijskog izbora književnih djela s bilješkom o piscu te kritičke studije s bibliografijom i do sada je najopsežniji antologijski uvid u neki inojezičan urbani korpus u dva minula stoljeća u Hrvatskoj.</p>
<p> Antologija obuhvaća više od stotinu pjesama, poema, ulomaka romana i drama, pripovijedaka, eseja i drugih književnih vrsta. Osim djela pisaca koji su na talijanskom jeziku pisali u Rijeci zastupljeni su i autori talijanske iseljeničke književnosti iz toga grada. Knjiga je dvojezična, na talijanskom i hrvatskom, a tiskana je u nakladi od 1800 primjeraka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvatska - Slovenija: borba za Olimpijske igre</p>
<p>U zagrebačkom Sportskom domu, u subotu (20 sati), rukometaši Hrvatske i Slovenije igraju utakmicu za peto mjesto na EP, odlučujuću za plasman na OI u Sydneyu / Prednost hrvatskih rukometaša je u iskustvu i podršci s tribina, a naša u tome što možemo igrati neopterećeno, jer smo već ostvarili najveći uspjeh slovenske reprezentacije, kaže slovenski izbornik Leopold Jeras</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Između hrvatske rukometne reprezentacije i Olimpijskih igara u Sydneyu stoji još samo selekcija Slovenije. Je li to velika prepreka vidjet će se u subotu navečer (20 sati), ali mala sigurno nije. Nadali smo se uoči posljednjeg kola natjecanja po skupinama na Europskom prvenstvu da će stožer hrvatske izabrane vrste u petak razmišljati o Švedskoj ili Rusiji, o polufinalu, o medaljama, no sudbina nas je još jednom bacila na Sloveniju, protiv koje ćemo u zagrebačkom Sportskom domu igrati utakmicu za peto mjesto.</p>
<p>Uoči posljednjeg kola činilo se da će treće mjesto u skupini B pripasti Portugalcima, no njihov pomalo neočekivani poraz protiv Danske omogućio je Slovencima da u krugu selekcija sa četiri boda budu prvi i tako ostvare dosad najbolji rezultat na međunarodnoj sceni. Naime, nakon 10. mjesta na prvoj europskoj smotri 1994. godine u Portugalu i 11. pozicije dvije godine kasnije u Španjolskoj, rukometaši izbornika Leopolda Jerasa sa samo dvije pobjede u pet utakmica osigurali su najmanje šesto mjesto i borbu za olimpijski turnir.</p>
<p>Slovenski i hrvatski rukomet u posljednjih nekoliko godina sudarili su se i u klupskoj i reprezentativnoj konkurenciji. Hrvatska strana bila je u pravilu uspješnija - rukometaši Badel 1862 Zagreba dvaput su u Kupu prvaka izbacili slovenskog pandana celjsku Pivovarnu Laško (jednom je na klupi slovenskog prvaka bio i sadašnji hrvatski izbornik Zdravko Zovko), a u kvalifikacijama za prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo u Egiptu naša je vrsta u odlučujućoj utakmici u Sportskom domu (nakon poraza u Ljubljani 25-31) nadvisila Sloveniju 28-25.</p>
<p>Svaki je od spomenutih dvoboja, međutim, bio krajnje neizvjestan i izrastao u pravi rukometni rat. Borbene izjave rukometaša i trenera obiju strana raspaljivale su strasti ionako »vrućih« navijača, pa je atmosfera na tribinama često dolazila do usijanja.</p>
<p>Sjećamo se tako natpisa u celjskoj dvorani »Golovec« uoči posljednjeg ogleda hrvatskog i slovenskog prvaka »Goluža, cura ti se dobro j...«, ali i uvredljivog transparenta u Sportskom domu: »Alpski Srbi+četnici+domaće izdajice=Celje Pivovarna Laško«. Stoga i u subotu na terenu i tribinama, gdje će se naći nekoliko stotina slovenskih navijača, treba očekivati nelijep i grčevit rukomet i ružne »razgovore« navijača.</p>
<p>- Uoči europske smotre nadali smo se pobjedama protiv Portugala, Danske i Islanda. Na kraju smo se spašavali protiv Islanda, ali mislim da smo ipak zaslužili treće mjesto u skupini. Očekivao sam da će Hrvatska zaigrati u polufinalu, malo me iznenadilo da domaćin Europskog prvenstva igra za peto mjesto. Prednost hrvatske selekcije je u iskustvu i podršci s tribina, naša u tome što možemo igrati neopterećeno, jer smo već ostvarili najveći uspjeh slovenske reprezentacije, kazao je slovenski izbornik Leopold Jeras.</p>
<p>Okosnicu slovenske reprezentacije već godinama čini momčad Pivovarne Laško, pojačana najboljim pojedincima iz ostalih klubova. U prvoj postavi u posljednjoj utakmici protiv Islanda našli su se vratar Beno Lapajne (na vratima se često nađe i bivši »zagrebaš« a sad Metkovac Rolando Pušnik), kružni napadač Zoran Lubej (alternativa je Tomaž Tomšič), desno krilo Roman Pungartnik, lijevo krilo Andrej Kastelic te na vanjskim pozicijama Renato Vugrinec (zamjena mu je tamnoputi Tettey Banfro), Uroš Šerbec i zlatni hrvatski olimpijac Iztok Puc (kojeg mijenja Aleš Pajovič). (Slobodan Mufić)</p>
<p>SKUPINA A </p>
<p>Rezultati 5. kola:</p>
<p> Norveška - Ukrajina 19 - 16 (12 - 7)</p>
<p> Španjolska - Njemačka 27 - 25 (12 - 9)</p>
<p> Hrvatska - Francuska 26 - 26 (11 - 12)</p>
<p> 1. Francuska 5 4 1 0 127 - 110 9</p>
<p> 2. Španjolska 5 4 0 1 128 - 120 8</p>
<p> 3. Hrvatska 5 3 1 1 122 - 114 7</p>
<p> 4. Norveška 5 1 1 3 106 - 114 3</p>
<p> 5. Njemačka 5 0 2 3 110 - 119 2</p>
<p> 6. Ukrajina 5 0 1 4 86 - 94 1</p>
<p>SKUPINA B </p>
<p>Rezultati 5. kola:</p>
<p> Slovenija - Island 19 - 16 (12 - 7)</p>
<p> Švedska - Rusija 28 - 25 (14 - 15)</p>
<p> Danska - Portugal 28 - 26 (13 - 12)</p>
<p> 1. Švedska 5 5 0 0 143 - 105 10</p>
<p> 2. Rusija 5 4 0 1 128 - 120 8</p>
<p> 3. Slovenija 5 2 0 3 129 - 131 4</p>
<p> 4. Portugal 5 2 0 3 123 - 133 4</p>
<p> 5. Danska 5 2 0 3 126 - 134 4</p>
<p> 6. Island 5 0 0 5 121 - 137 0</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatska - Francuska 26-26</p>
<p>Dvorana mladosti</p>
<p> HRVATSKA - FRANCUSKA 26-26 (11-12)</p>
<p> HRVATSKA: Bašić, Losert, Perkovac 2 (1), Jović 1, Bilić 2, Kljaić 6, Džomba, Valčić 3, Goluža 1, Saračević 4 (2), Smajlagić 5, Mikulić 2.</p>
<p> FRANCUSKA: Gaudin, Martini, Burdet 2, Gille 2, Anquetil 3 (1), Golic 4, Girault, Puisegur, Wiltberger 1, Richardson 6, Cazal 8.</p>
<p> SUCI: Bülow i Lübker (oba Njemačka). GLEDATELJA: 4.000. SEDMERCI: Hrvatska 5 (2), Francuska 2 (1).</p>
<p> ISKLJUČENJA: Hrvatska 8 minuta (Kljaić 2+2, Goluža, Smajlagić), Francuska 14 minuta (Dinart 2, Burdet 2+2, Gille 2+2, Wiltberger 2+2).</p>
<p> IGRAČ UTAKMICE: Nenad KLJAIĆ. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Što je sanjao Zdravko Zovko nakon propuštene medalje?</p>
<p>Na osnovi boda protiv Francuske može se vjerovati da će Hrvatska doseći cilj - plasman na Olimpijske igre / Noćne more hrvatskoga izbornika </p>
<p>RIJEKA, 28. siječnja</p>
<p> - Mnogo je bilo razočaranja u redovima hrvatskih rukometaša nakon 26-26 (11-12) protiv Francuske, u posljednjem kolu skupine A Europskog prvenstva. </p>
<p>Gledajući realno, nema razloga. Francuski je izbornik Daniel Costantini sastavio jaku momčad, tehnički dotjeranu, fizički dobro pripremljenu i vrijednu svakog respekta. Njegov hrvatski kolega Zdravko Zovko pokušao je zaustaviti francuski napad s četiri obrane (3-2-1, 6-0, 5-1 i 4-2), no nijedna nije koristila protiv ludicnih francuskih napadača. S druge pak strane, francuska je obrana uspjela zaustaviti hrvatske napadače, što je priznao i izbornik Zovko nakon utakmice. </p>
<p>Naši su rukometaši krenuli dobro, u prvom su poluvremenu tri put imali dva pogotka prednosti, no prevelika želja da što prije stvore potrebnih pet pogodaka razlike sputala ih je, tjerajući ih na pogreške. Osim toga, pet pogodaka više koje su trebali postići bilo je preteško breme za sve njih.</p>
<p>- Da nismo imali opterećenje tih pet golova, pobijedili bismo Francuze. Ali pet golova previše nas je pritiskalo, rekao je Božidar Jović. </p>
<p>Bila je to izjednačena borba, izjednačen je bio i rezultat, čak 17 puta. Posljednje izjednačenje, 26-26, posljedica je, doduše, pogreške hrvatskih igrača, koja je opet posljedica velike želje za pobjedom.</p>
<p>Momčad igra onoliko dobro koliko joj to suparnik dopusti, a Francuzi nisu dopustili previše. U svakom slučaju, remis ne može biti loš rezultat, naša je vrsta jedina uzela bod momčadi koja je najviše pokazala u skupini A europske smotre. </p>
<p>Na osnovi boda protiv Francuske, može se vjerovati da će Hrvatska doseći cilj - plasman na Olimpijske igre u Sydneyu i Svjetsko prvenstvo 2001. u Francuskoj, za što treba osvojiti peto mjesto, dakle pobijediti Sloveniju. Europsko prvenstvo 2002. smo osigurali plasiravši se među sedam momčadi na ovoj smotri.</p>
<p>Izbornik Zdravko Zovko i da je htio nije mogao sakriti znakove neprospavane noći, rekavši: »Nisam znao koga sam više sanjao, one Francuze ili ove svoje...« Bilo mu je teško, ali Zovkova je odlika upravo njegova racionalnost i realnost, pa ne traži krivce okolo, a niti jadikuje nad propuštenom prilikom za polufinale. </p>
<p>- Planirali smo osam bodova, no zadovoljan sam i sa sedam. Mi smo svi mislili da će tih sedam bodova biti dovoljno za polufinale. Međutim, Nijemci su to pokvarili, jer nisu nikome od jačih reprezentacija uzeli barem bod, što nitko od nas nije mislio da bi se moglo dogoditi. Ona prva utakmica protiv Španjolaca i naš poraz od pet golova bili su presudni. </p>
<p>No, što se može, i to je dio sporta. Dečki su željeli pobijediti i plasirati se u polufinale, to uopće nije sporno, no možda su i sagorijeli u toj velikoj želji. Sad se moramo okrenuti Slovencima, govorio je Zovko.</p>
<p> Zovko je bio trener Pivovarne Laško iz Celja, koje je okosnica slovenske reprezentacije, a mnogo se puta kao trener Badel 1862 Zagreba ili hrvatske reprezentacije sudario s njima. Dakle, tu nepoznanica nema.</p>
<p> - Slovenija je uigrana momčad, deset su godina već zajedno. Neugodni su, čvrsti, borbeni. No, vjerujem da jakom obranom možemo pobijediti Slovence. Slovenija je željna pobjede, pa razmišljam kako bih prijavio i našeg 16. igrača Alvara Načinovića koji je specijalist za obranu. A nadam se da će i naša sjajna publika opet biti naš igrač, kaže izbornik. Zovko je rekao da je njegovoj momčad sad najpotrebniji mir, kako bi mirno odigrala i taj posljednji dvoboj na EP. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Francuskoj odiseji nema kraja</p>
<p>PARIZ, 28. siječnja</p>
<p> - Pogotkom Smajlagića u odlučujućem trenutku počelo se vjerovati u pobjedu hrvatske rukometne vrste, sve dok neviđeni potez Richardsona nije dokazao da s veseljem ne treba poraniti. Ovim riječima francuski sportski dnevnik »L'Equipe« rezimira utakmicu Hrvatske i Francuske na Europskom prvenstvu rukometaša.</p>
<p>Zahvaljujući odličnoj uigranosti selekcija trenera Constantinija prošli su najteže iskušenje i tako prvi puta u povijesti francuskog rukometa osigurali ulazak u polufinale europske smotre. Stoga ne čudi činjenica da je sportsko dostignuće francuske rukometne vrste u francuskim medijima naišlo na tako burno oduševljenje. </p>
<p>I državni i privatni televizijski programi već su u jutarnjim satima počeli emitirati snimke utakmice s hrvatskom reprezentacijom, a najsvježiji dojmovi i trenera i rukometaša nakon utakmice mogli bi se sažeti u jednoglasnu konstataciju da je utakmica s hrvatskim reprezentativcima bila do sada daleko najteže iskušenje. Uprizorenje srčanih hrvatskih navijača teško da će ostaviti bilo koga ravnodušnim. Francuzi su zadovoljni, neodlučen ishod otvorio je novu povijesnu stranicu, a nova uzbuđenja naslućuju se s podsjetnikom na polufinalni okršaj francuske i ruske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1997. godine u Japanu. Prema francuskim medijima - odiseji nema kraja. (Y. Tripković)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lavrov: Bojim se da neću dočekati dvoboje protiv Barcelone</p>
<p>Ne, još uvijek ne mogu reći da sam razočaran dolaskom u Zagreb. Još uvijek vjerujem da će sve biti u redu, kazao je ruski reprezentativni vratar Andrej Lavrov nakon u Badel 1862 Zagrebu ni u petak nisu isplaćene plaće za studeni</p>
<p>ZAGREB, 28, siječnja</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba ni u petak nisu primili plaću za studeni. Klupska administracija isključila je mogućnost da će isplate biti još ovog tjedna, pa momčad hrvatskog prvaka plaću za studeni može očekivati tek sljedećeg tjedna. U međuvremenu Badel 1862 Zagreb svojim rukometašima i ostalim zaposlenicima biti dužan i plaću za siječanj, a na red su već odavno došle i prosinačke plaće. Budući da je većina »zagrebaša« trenutno angažirana u reprezentacijama, financijski problemi kluba zasad ne izazivaju posebne reakcije rukometaša. Drastične poteze najavio je jedino ruski reprezentativac i vratar Zagreba Andrej Lavrov.</p>
<p>- Rekli su mi da ćemo plaću za studeni dobiti u petak, no izgleda da novca opet nema. Ne znam zašto su me zvali ako me ne mogu redovito plaćati. Glavni motiv mog dolaska u Badel 1862 Zagreba bio je pobjeda protiv Barcelone i Kupu prvaka, no ako se ovakva situacija nastavi bojim se da tu utakmicu neću dočekati u dresu Zagreba. Ne, još uvijek ne mogu reći da sam razočaran dolaskom u Zagreb. Još uvijek vjerujem da će sve biti u redu, kazao je Lavrov uoči utakmice Rusije i Švedske u zagrebačkom Sportskom domu.</p>
<p>Po riječima direktora Badel 1862 Zagreba Bartola Kaleba, ruski reprezentativni vratar ima pravo raskinuti ugovor u slučaju zakašnjenja u isplatama, no pitanje je hoće li u veljači ili ožujku pronaći klub koji bi ga bio voljan angažirati. Tim više što zbog utakmica u dresu Zagreba u Kupu prvaka ove sezone više ne smije nastupati u klupskim natjecanjima Europskog rukometnog saveza (EHF).</p>
<p>Kaleb je još dodao kako će se rukometaši Badel 1862 Zagreba ponovno okupiti u ponedjeljak popodne. Ruski reprezentativci Lavrov i Stanislav Kulinčenko, koji će u nedjelju igrati finale ili utakmicu za treće mjesto na Europskom prvenstvu, vjerojatno će dobiti još poneki dan odmora. Postoji mogućnost da se »zagrebaši« uskoro upute na višednevne relaksacijske pripreme u okolicu Zagreba.</p>
<p> Prvu četvrtfinalnu utakmicu Kupa prvaka protiv mađarskog Fotexa rukometaši trenera Zdravka Zovka igraju 19. veljače u Veszpremu, a uzvrat je 27. veljače u Sportskom domu. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mladost želi 5-0 protiv Bečeja</p>
<p>Na startu Lige prvaka, zagrebački vaterpolisti gostuju kod Bečeja (subota, 20.30 sati), momčadi koju su dosad pobijedili u sva četiri međusobna susreta u istom natjecanju / No, Bečej se za ovu sezonu posebno spremio...</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Čak pet hrvatskih klubova u subotu započinje natjecanje u europskim vaterpolskim kupovima. Jedni s većim, drugi s manjim ambicijama, no najambicioznija su dva naša predstavnika u Ligi prvaka - Splitska banka i zagrebačka Mladost-Hrvatska poštanska banka.</p>
<p>Zagrebački će se vaterpolisti u prvoj utakmici »crvene« skupine Lige prvaka sučeliti jugoslavenskom Bečeju (20.30 sati).</p>
<p>- To je zacijelo najzanimljivija utakmica na startu Lige prvaka, veli trener »mladostaša« Ozren Bonačić. - Unatoč svim poteškoćama koje osjećamo u momčadi, mi u Bečej krećemo s dosta optimizma, čini mi se da su nas nevolje čak i zbližile.</p>
<p>Doista, bit će zanimljivo vidjeti kako će u tako bitnoj utakmici reagirati vaterpolisti Mladosti koji još uvijek čekaju premije i isplate za ranije osvojene trofeje. A već trebaju jurišati na nove...</p>
<p>Bečej je jedna od najjačih momčadi ovosezonskog izdanja Lige prvaka, tu su poznati vratar već u veteranskim godinama Aleksandar Šoštar, reprezentativci Jugoslavije Predrag Zimonjić, Aleksandar Ćirić, Aleksandar Šapić, Mađari Laszlo Toth i Zoltan Kasas.</p>
<p>- Nismo ni mi po imenima slabiji, lakonski će odgovoriti Bonačić. </p>
<p>U dosadašnjim natjecanjima za Ligu prvaka Mladost se čak četiri puta susretala s Bečejom i sva četiri puta pobijedila.</p>
<p>U četvrtfinalu Kupa kupova, Dubrovnik će igrati protiv mađarskog Honveda u gostima. Dubrovčane više muči financijska situacija u klubu koja je prijetila čak i otkazivanjem puta u Budimpeštu, nego razlika u kvaliteti hrvatske i mađarske momčadi. Želja je našeg predstavnika u Kupu kupova minimalan poraz u gostima koji bi u Dubrovniku bio nadoknadiv. </p>
<p>U četvrtfinalu LEN kupa, Jug će u prvoj utakmici ugostiti Primorac iz Kotora koji ne stoji najbolje u jugoslavenskom prvenstvu. Jug je apsolutni favorit.</p>
<p>Riječko Primorje gostovat će u Pescari kod Sisleya kojeg vodi hrvatski trener Bruno Silić, a u istoj momčadi su i Mladen Delić i Joško Kreković. Težak posao za Riječane. Međutim, prije dvije sezone, u istom natjecanju, iako su i tada bili »autsajderi«, Riječani su uspjeli eliminirati favorizirani Sisley.</p>
<p> l Raspored utakmica, Liga prvaka, »plava« skupina: Olympiakos - Splitska banka, Olympic - BVSC, »crvena« skupina: Spandau 04 - Spartak, Bečej - Mladost.</p>
<p>Kup kupova: Eger - Vasas, Jug - Primorac, Sisley - Primorje, Canottieri -Barcelonetta.</p>
<p>Kup kupova: Voliagmeni - Florentia, Steaua - Partizan, Barcelona - Dinamo, Honved - Dubrovnik. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U Ateni početak obrane euro-krune</p>
<p>Vaterpolisti Splitske banke igraju u subotu u Ateni (17 sati) dvoboj 1. kola »plave« skupine s Olympiakosom kojeg vodi jedan od najtrofejnijih svjetskih trenera, Nikola Stamenić </p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Pohod prema obrani titule europskog prvaka vaterpolisti Splitske banke započinju u Ateni, gdje se u subotnjem 1. kolu »plave« skupine sastaju s Olympiakosom (17 sati). Za plasman na završni turnir četvorice »bankari« računaju da će im, uz tri splitske pobjede, trebati i jedna u gostima. A uspjeh u srazu s Grcima, ambicioznom momčadi koja se nada ulasku među četvoricu najuspješnijh, već bi širom otvorio vrata završnice Kupa prvaka.</p>
<p>Naime, Olympic iz Nice nije kvalitete Olympiakosa, mađarskog BVSC i Splitske banke, pa je svaki bod osvojen na gostovanju u susretima kvalitetnijeg trojca krucijalan za osvajanje jednog od prva dva mjesta. Obnovljeni Školnekovićem, Vrdoljakom, Leticom, Vegarom i gladni trofeja, Splićani su papirnati favoriti ovog natjecanja, ali želju za obnavljanjem uspjeha moraju iskazati u bazenu. Po dolasku u Atenu razbolio se centar Polačik, ali trener Dragan Matutinović je siguran da će Slovak zaigrati.</p>
<p>- Susret s Olympiakosom iznimno nam je važan, bod osvojen u njihovom plivalištu, ili dva, potvrdili bi našu spremnost za ponovno osvajanje Kupa prvaka. Mali problem je što dobro ne poznamo način igre grčkog prvaka, ali dobili smo video zapise i do subote ćemo dobro proučiti njihove mogućnosti. Vjerujem u svoje igrače koji su u važnim susretima potvrđivali visoku kvalitetu, kazao je Matutinović. </p>
<p>Trener grčke momčadi je jedan od najtrofejnijih svjetskih trenera Nikola Stamenić, koji se posvetio samo klupskom radu i više neće voditi reprezentaciju Jugoslavije. Njegove ideje i zahtjevi već se osjećaju u igri Olympiakosa, koji je prošle sezone izgubio finale Kupa kupova od Mladosti. </p>
<p>- Moji igrači žive za susret sa Splitskom bankom, posljednje vrijeme samo razmišljaju o toj utakmici, o kojem se dosta piše u novinama, posebno o vrataru Školnekoviću. Za njih je veliki izazov odigrati susret s prvakom Europe. Splićani su favoriti i ovo je pravi test naših sposobnosti, ističe Stamenić.</p>
<p>Poznavajući Stamenića, njegova će momčad igrati dugi, kontrolirani napad i na taj način zaustavljati splitske protuudare, a uspjeh će tražiti u koncentriranoj igri s igračem više odnosno manje. Utakmicu sude Ludecki iz Njemačke i Dani iz Italije. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U Karlovcu košarkaški derbi začelja</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Subota donosi četiri susreta 15. kola prvenstva košarkaša, dok će Jadransko osiguranje i Sava osiguranje svoj susret odigrati u nedjelju na Baldekinu.</p>
<p>Pošto je trenutno zanimljivija borba za ostanak u ligi od one za vrh, najzanimljivije bi u subotu trebalo biti u karlovačkoj Školsko-športskoj dvorani, gdje će domaći Karlovac ugostiti zagrebački Benston. Karlovčani su u prvih 14 kola upisali dvije pobjede više od sastava iz Dubrave, ali primjetan je rast forme kod igrača Benstona koji su u proteklih tjedan dana dva puta pobijedili (Sava osiguranje u prvenstvu i Jadransko osiguranje u Kupu). Ukoliko se u sastavu Benstona pojavi i već duže ozlijeđeni Boris Gnjidić, »dubravaši« bi svoj niz pobjeda mogli povećati na tri.</p>
<p>Split-Croatia osiguranje i Zrinjevac su u četvrtak na Gripama odigrali uzvratni susret četvrtfinala Kupa, a samo dva dana kasnije će ponovno na istom mjestu odigrati utakmicu i za prvenstvene bodove. Splićani su u četvrtak pobijedili sa 10 koševa prednosti, što otprilike odgovara trenutnoj kvalitativnoj razlici ovih momčadi, pa se može očekivati da će i subotnji dvoboj slično završiti. Utakmica na Gripama počinje u 20 sati.</p>
<p>I Kandit Olimpija i Cibona VIP su ovoga tjedna odigrali uzvratni susret četvrtfinala Kupa, a u subotu će igrati u prvenstvu. No, Kup utakmica je odigrana u Zagrebu, a prvenstvena će biti odigrana u osječkom Zrinjevcu (20 sati). Ipak, u utakmicama ovih klubova je svjedeno gdje se igra, pošto je Cibona nedvojbeno kvalitetnija momčad (Kup susret je završio sa 46 pogodaka prednosti u korist Zagrepčana).</p>
<p>Jedina utakmica koja se igra u Zagrebu je ona između Zagreba i Svjetlost-Broda. »Zagrebaši« su najveći kandidati za četvrto mjesto, a ako to žele i ostati, moraju pobijediti Brođane. Utakmica u dvorani u Trnskom počinje u 19.30 sati.</p>
<p>Šibenčani i Riječani sigurno imaju kvalitetnije sastave od nekih naših prvoligaša, ali su zbog lošijih rezultata sada u situaciji da se bore za ostanak u ligi, pa će njihov međusobni dvoboj biti vrlo napet. Utakmica na Baldekinu počinje u nedjelju u 18 sati. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Moj se stav zna: zadržati momčad i boriti se za naslov prvaka«</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Ivica Šurjak, sportski direktor Hajduka, u četvrtak navečer je navratio u svoju kancelariju na poljudskom stadionu i pokupio stvari! Takav postupak automatski je inicirao pitanje hoće li se on uopće i vratiti na posao. No, Šurjak je na to pitanje izbjegavao eksplicitan odgovor:</p>
<p>- Uzeo sam samo neke osobne stvari, ništa posebno...</p>
<p>Na inzistiranje da konkretnije odgovori, Šurjak je kazao:</p>
<p> - Ma, uzeo sam pidžamu...</p>
<p>Šurjak je, inače, od 12. siječnja na bolovanju i ne pojavljuje se često na Poljudu. Njegov nedolazak na sjednicu Upravnog odbora u četvrtak, kad se raspravljalo o prodaji Jurice Vučka u Torino, izazvalo je dvojbu - je li Šurjak uopće bio pozvan.</p>
<p>Na Poljudu tvrde da je Šurjak bio upoznat sa sjednicom, a predsjednik Željko Kovačević njegov je nedolazak pojasnio ovom izjavom:</p>
<p>- Šurjak je na bolovanju i nije ni s kim kontaktirao.</p>
<p>Šurjak je, pak, u petak ujutro kazao: </p>
<p>- Iznenađen sam tumačenjem mojih izjava. To su proizvoljna razmišljanja i uglavnom neistinita, pa se ograđujem od njih i ne želim ih komentirati. Što se tiče Vučkove prodaje, Uprava radi ono što misli da treba, a moj stav se zna - zadržati momčad na okupu i boriti se za titulu prvaka Hrvatske s Croatijom.</p>
<p>Prilično je neodređeno Šurjak govorio o mogućem sastanku s Kovačevićem, Marasovićem i Bekavcem, ali i svom povratku na posao. Šurjak je najavio dolazak na poljudski stadion u subotu, na Hajdukovu prijateljsku utakmicu s Münchenom 1860 (početak u 15 sati), pa ćemo valjda saznati kako je prošao njegov susret s predsjednikom Kovačevićem. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hajduk dočekuje München 1860.</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka se u subotu ujutro vraćaju s Hvara, a popodne s početkom u 15 sati igraju pripremnu utakmicu sa četvrtoplasiranom momčadi njemačkog prvenstva Münchenom 1860. Kao i Splićani i Bavarci u Split dolaze u subotu ujutro, a povratak su planirali odmah poslije utakmice. Hessler, Zelic, Topalović, Borimirov i trener Lorant, koji nije omiljen kod čelnih ljudi njemačkog saveza i medija zbog svojih istupa, odazvali su se pozivu Splićana koji se žele uvjeriti kolike su im ovosezonske mogućnosti. </p>
<p>Splitskim nogometašima je veliki izazov ogled s momčadi s vrha ljestvice Bundeslige koji će dati odgovor treneru Ivici Matkoviću o uspješnosti obavljenih priprema, pogotovo što se tiče tjelesne spreme momčadi. Pomoćni trener Ivica Jalić koji je zbog bolesti Matkovića prošli tjedan vodio treningei najavio je da će prigodu u ovom susretu dobiti šesnaestorica nogometaša. Susret će započeti sljedećih jedanaest igrača i to u formaciji 4-3-2-1: Pletikosa, Miladin, Lalić, Vuković, Jažić, Musa, Skoko, Leko, Vučko, Baturina i Deranja. Njemci igraju u formaciji 3-4-1-2, a vjerojatni sastav koji će započeti subotnji susret je: Hofmann, Cerny, Zelic, Grelich, Kurz, Tyce, Borimirov, Winkler, Hessler, Agostini, Max. Minhenska momčad je sastavljena od velikog broja stranaca, ali glavni kreativac igre »zehcigera« je omaleni proslavljeni Thomas Hessler. Njegovim dolaskom solidna momčad sredine ljestvice transformirala se u aspiranta za ulazak u europska natjecanja. Stoga se u Splitu s pravom očekuje vrhunska nogometna utakmica. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kafeljnikov opet u finalu </p>
<p>MELBOURNE, 28. siječnja</p>
<p> - Rus Jevgenij Kafeljnikov, branitelj naslova, i ove će godine biti u finalu »Australian Opena«, a na putu do trećeg pojedinačnog »Grand Slam« naslova u karijeri u nedjelju će mu stajati najbolji tenisač svijeta i »broj 1« po rezultatima u posljednjih godinu dana, Amerikanac Andre Agassi. U polufinalu u petak, Kafeljnikov je pravom lakoćom i iznimno uvjerljivo, sa 6-1, 6-2, 6-4 bio bolji od Šveđanina Magnusa Normana </p>
<p>- Andre je jasni favorit, ali ako Jevgenij bude igrao kao protiv mene, i on ima priliku, rekao je Norman.</p>
<p>Kafeljnikov je na turnir stigao s pet poraza zaredom, a i jedini ovogodišnji turnirski nastup završio je porazom u 1. kolu u Chennaiju. No, od tada nije izgubio set.</p>
<p>U dosadašnjih 12 mečeva protiv Agassija Kafeljnikov je pobijedio samo dvaput, a u 1999. od četirir okršaja Agassiju su pripala tri.</p>
<p>- Nema mnogo prilika za igranje u finalu »Grand Slam« turnira. Ja ću u nedjelju biti spreman, rekao je Rus.</p>
<p> l Rezultati, tenisači, pojedinačno, polufinale: Kafeljnikov (2) - M. Norman (12) 6-1, 6-2, 6-4;</p>
<p>tenisačice, parovi, finale: Raymond, Stubbs (1) - Hingis, Pierce (3) 6-4, 5-7, 6-4;</p>
<p>juniori, pojedinačno, osmina finala: Ančić (6, H) - Kokta (10, Češ) 7-6 (4), 6-2;</p>
<p>juniorke, osmina finala: Collin (5, VB) - Šprem (H) 0-4, 40-30, predaja;</p>
<p>juniori, parovi, osmina finala: Navratil, Timu (6, Češ, Kan) - Cassaigne, Karanušić (Fra, H) 7-5, 7-6 (6);</p>
<p>juniorke, parovi, osmina finala: Baekinow, Burdette (SAD) - Abramović, Šprem bez borbe.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Francis bez izgleda protiv Tysona</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Bivši jedinstveni svjetski prvak u teškoj kategoriji Mike Tyson u subotu će prvi puta u svojoj 15-godišnjoj profesionalnoj karijeri boksati na europskom tlu (dosad je samo dvaput je boksao izvan SAD i to u Tokyju). Tyson će u Manchesteru u odavno rasprodanoj dvorani »MEN« od 21 tisuću mjesta na tribinama boksati protiv britanskog prvaka Juliusa Francisa (kojeg je naš Željko Mavrović 1997. godine nokautirao u Beču). </p>
<p>Dvoboj 35-godišnjeg Francisa i dvije godine mlađeg Tysona privukao je pažnju svjetskih medija i više nego što to objektivno zaslužuje ponajprije zbog Amerikančevog ekscentričnog ponašanja na pripremama u Londonu (za milijun dolara kupio je McLarenov bolid »formule 1«) i zbog teškoća koje je Tyson imao uoči dolaska u Veliku Britaniju. Bivšem svjetskom prvaku, naime, prijetila je zabrana ulaska u zemlju zbog kažnjivih djela počinjenih u SAD, no britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw iskoristio je svoje diskrecijsko pravo i pustio ga u Veliku Britaniju.</p>
<p>Medijska pažnja koju je cijeli slučaj izazvao došla je Tysonu i njegovom menedžeru Shellyju Finkelu kao naručena, jer posrnuli i ostarjeli šampion teško bi toliko novinskih tekstova i televizijskih emisija mogao privući svojim izdanjima u ringu. Prihvaćanje dvoboja protiv Francisa, drugorazrednog i prilično neuspješnog boksača, najbolji je dokaz za prethodnu tvrdnju. </p>
<p> Tysonće za dvoboj u Manchesteru dobit će osam milijuna dolara. (S. M)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Haag pozdravlja Piculinu izjavu</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u petak je pozdravio promjenu politike prema Haagu, koju je najavila nova hrvatska Vlada uspostavljena dan prije. »To su izuzetno dobre vijesti«, rekao je u telefonskom razgovoru iz Haaga glasnogovornik Suda Jim Landale, upitan za reakciju na intervju novog hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Nova Vlada, rekao je Picula, poštivat će međunarodne obveze koje je prethodna vlast preuzela prema Haaškom sudu, uključivši priznavanje nadležnosti tužiteljstva nad istragama kaznenih djela. </p>
<p>»Pozdravljamo svaku takvu vijest«, izjavio je u telefonskom razgovoru iz Londona glasnogovornik tužiteljstva Paul Risley. Na pitanje kako će se uspostaviti komunikacija nove hrvatske Vlade i Haaga, Risley je odgovorio da tužiteljstvo očekuje službeno očitovanje Vlade ili hrvatskog veleposlanstva u Haagu. No, odbio je odgovoriti što će biti sa zahtjevom tužiteljstva, upućenim prije desetak dana sudskom vijeću u predmetu »Kordić-Čerkez« da se Hrvatskoj izda nalog kojim bi se obvezala na određivanje odgovorne osobe, po mogućnosti ministra obrane ili pravosuđa, koja bi trebala objasniti dosadašnju nesuradnju sa Sudom. </p>
<p>»Postoji velik broj pitanja (..). očekujemo službenu komunikaciju«, kazao je Risley. Hrvatsku je ICTY, na zahtjev tužiteljstva, u kolovozu prošle godine prijavio Vijeću sigurnosti UN-a zatraživši poduzimanje mjera protiv Zagreba zbog nesuradnje, odnosno zbog nepriznavanja nadležnosti za istrage nad operacijama »Bljesak« i »Oluja« i neizručenja osumnjičenih. Među poznatim neispunjenim zahtjevima tužiteljstva i dalje su izručenje Mladena Naletilića Tute i Ivice Rajića, predaja dokumenata o zločinima počinjenima u Hrvatskoj i BiH, te dozvola za rad haaških istražitelja na području Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Haaški sud odbio zahtjev Kordićeve obrane </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Haaški sud odbio je zahtjev obrane u predmetu »Kordić-Čerkez« za izdavanjem naloga Nizozemskoj kojim bi ta zemlja bila obvezna staviti na raspolaganje odvjetnicima bosanskih Hrvata traženu dokumentaciju, objavio je u petak u Haagu Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY). »Uzimajući u obzir uvjeravanja nizozemske vlade u pogledu raspoloživosti dokumenata i prihvaćajući argumente vlade da određene tražene dokumente ili ne posjeduje (ali je pripravna provesti daljnju potragu u pogledu dnevnika i drugih pisanih zapisa o dnevnim aktivnostima i događajima nizozemske vojske ili obavještajaca u središnjoj Bosni, a tražila je obrana) i/ili nema dovoljne preciznosti, Sudsko vijeće odbacuje zahtjev obrane u pogledu kategorija 12. i 13. traženih dokumenata«, navodi se u odluci, u kojoj se ne pojašnjava preciznije sadržaj spomenutih dviju kategorije.</p>
<p> Sudsko vijeće naređuje obrani da, u pogledu traženih dnevnika, »precizira zahtjeve i surađuje s vladom u pronalaženju tih dokumenata«. Tužiteljstvo i obrana zatražili su prije dva tjedna od ICTY-ja da osigura suradnju Hrvatske, Federacije BiH odnosno Nizozemske i promatračke misije EU-a (EZMM) u pribavljanju dokaznih materijala u predmetu »Kordić-Čerkez«. Nizozemska je dosad odbijala obrani Darija Kordića i Marija Čerkeza staviti na raspolaganje dokumentaciju nizozemskih pripadnika UN-a, dok je EZMM odbila obrani uvid u svoj arhiv. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sporazum s Hrvatskom - slovenska politička top tema </p>
<p>LJUBLJANA, 28. siječnja</p>
<p> - Odnosi s Hrvatskom u slovenskoj politici opet postaju prvorazrednom političkom temom i galvaniziraju stranke koje su već otpočele prijevremenu kampanju za ovogodišnje parlamentarne izbore. Stranke koje podržavaju ratifikaciju Sporazuma dviju država o malograničnom prometu i suradnji (uvjetno bi ih se moglo definirati kao lijevo liberalni politički blok) predale su tekst tog dokumenta na razmatranje Ustavnom sudu. »Neka Ustavni sud ocijeni jesu li utemeljene tvrdnje desnice u parlamentu da Sporazum prejudicira granicu i da je štetan za Sloveniju. Uvjereni smo da to nije točno«, tumači potez ljevice Darja Lavtižar Bebler, zastupnica Liberalnih demokrata. </p>
<p>Pitanje je, međutim, koliko će stajalište ustavnih sudaca utjecati na zastupnike jer se svi slažu da je riječ o političkom sporu, a ne o materiji koja bi se riješila stajalištem da se malogranični promet ne kosi sa slovenskim Ustavom. »Ako ustavni suci presude da je Sporazum neustavan, jasno je da će nas to mišljenje obvezati. Ako kažu da nije, onda je ratifikacija stvar političke odluke«, tumači Franc Zagožen, vodeći zastupnik Pučke stranke (SLS) i ogorčeni protivnik ratifikacije tog dokumenta.</p>
<p>Izvori bliski službenoj politici priznaju da je predaja Sporazuma u ruke ustavnih sudaca potez »kupovanja vremena« kako bi se postigao visok stupanj konsenzusa stranaka. To bi možda, razmišljaju u Ljubljani, stvorilo uvjete da se u kontaktima s novom hrvatskom Vladom ponovo iznesu argumenti kako Slovenija ne može pristati na »podjelu Piranskog zaljeva«. Naime, dosad je to bio jedan od glavnih argumenata oporbe protiv vanjske politike Janeza Drnovšeka koji su se periodično susretali s kritikama na račun »popustljivosti prema Hrvatskoj«.</p>
<p> »Pitanje ratifikacije ili neratifikacije Sporazuma prvenstveno je političko, a ne pravno pitanje«, tvrdi pročelnik Instituta za međunarodno pravo na ljubljanskom Pravnom fakultetu Miha Pogačnik. On je u razgovoru za Delo naglasio da moguće odbijanje parlamenta da potvrdi Sporazum, koji su 1997. godine potpisali tadašnji ministri vanjskih poslova Mate Granić i Zoran Thaler, ne bi značilo kršenje međunarodnog prava jer je zakonodavna vlast (parlament) odijeljena od izvršne vlasti, odnosno od vlade.</p>
<p> Pogačnik sugerira da odbijanje Sporazuma ne bi imao štetne posljedice ni na međunarodnom planu odnosno pri uključivanju u EU, čak ako se taj potez motivira tvrdnjom da prejudicira nepostojeću granicu između dviju država. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Stockholmu prihvaćena Deklaracija o holokaustu</p>
<p>STOCKHOLM, 28. siječnja</p>
<p> - Međunarodna konferencija o holokaustu, koja je od 26. do 28. siječnja 2000. u Stockholmu okupila predstavnike 46 zemalja, obvezala se usvojenom Deklaracijom promicati spomen na holokaust a mlade naraštaje obrazovati o holokaustu, genocidu, etničkom čišćenju, rasizmu i antisemitizmu. </p>
<p>Tekst deklaracije, što su ga u petak, na završni dan konferencije usvojili visoki predstavnici vlada okupljeni na Međunarodnom forumu o holokaustu, navodi da je holokaust (hebrejski Šoah) u samoj srži protivan temeljima civilizacije. Karakter te pojave, kojoj nema presedana, uvijek će imati univerzalno značenje za čovječanstvo, kaže se u deklaraciji i podsjeća da su užasne patnje židovskog naroda i milijuna drugih žrtava nacizma ostavile neizbrisivu ranu na licu cijele Europe. Razmjeri holokausta moraju zauvijek ostati zapisani u kolektivno pamćenje, kao i spomen na velikodušne žrtve sviju koji su se suprotstavili nacizmu, čija junaštva trebaju biti referenca u našem razumijevanju ljudske sposobnosti za počinjanje dobra i zla. Međunarodna zajednica dijeli ozbiljnu odgovornost u borbi protiv demona koji još uvijek pohode čovječanstvo: genocid, etničko čišćenje, rasizam, antisemitizam i ksenofobija, ističe se u deklaraciji. Stoga narodi i vlade moraju raditi tako da budućim naraštajima usade razumijevanje uzroka holokausta i upozore ih na njegove posljedice. U školama i na sveučilištima potrebno je provoditi obrazovanje o toj pojavi i gajiti spomen na nju, te poticati temeljitu istragu o svim njezinim dimenzijama. Potpisnici se obvezuju održavati spomen na žrtve, poštivati preživjele i odavati priznanje svima koji su imali hrabrosti suprotstaviti se holokaustu. S time u svezi predlaže se obilježavanje jednoga Dana u godini u spomen na holokaust. Deklaracijom se autori obvezuju djelovati na rasvjetljavanju još nerazjašnjenih područja holokausta pri čemu je neophodno olakšati pristup svim relevantnim arhivima kako bi svi dokumenti o holokaustu bili dostupni istražiteljima. Primjereno je, zaključuje tekst deklaracije, da ova prva velika međunarodna konferencija u novom tisućljeću preuzme obvezu vratiti povjerenje u zajedničku ljudsku težnju za razumijevanjem i pravdom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rusima »popravni rok« za završetak čečenskog rata</p>
<p>Više od samih Rusa, sankcija zbog čečenskog rata pribojavali su se europski parlamentarci, kaže Žirinovski / Rusija za 1,5 puta povećava rashode za vojsku, a čak 2,5 puta za suvremeno naoružanje</p>
<p>MOSKVA, 28. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je već sama rasprava u četvrtak u Strasbourgu o zamrzavanju članstva Rusije u parlamentu Vijeća Europe bila ponižavajuća činjenica za Kremlj, ruski parlamentarci i ministar vanjskih poslova Igor Ivanov vratili su se u petak u Moskvu kao - pobjednici. Protiv zamrzavanja glasovala su 83, a »za« 71 član europskog parlamenta. Istovremeno u Strasbourgu je usvojena rezolucija kojom je Rusiji dan dvomjesečni rok da prekine čečenski rat i pregovorima riješi krizu na Kavkazu. Takav ishod dramatične rasprave u Strasbourgu u petak su čak i pojedini moskovski novinari zajedljivo prokomentirali zaključkom da je Vijeće Europe dalo kremaljskoj vladi i generalima »popravni rok« u kojem moraju pobjedonosno završiti čečenski rat ukoliko ne žele da početkom travnja njihova zemlja bude isključena iz najstarije europske organizacije. </p>
<p>Dakako, najviše hvalospjeva i zasluga ruski novinari upućuju sada šefu kremaljske diplomacije Igoru Ivanovu koji je u Strasbourgu vatrenim govorom uvjeravao europske parlamentarce da u Čečeniji ruska vojska »štiti Europu od vala međunarodnog terorizma koji stvara opasnu transverzalu terora od Afganistana, preko srednje Azije i Kavkaza sve do Balkana«. </p>
<p>Kontroverzni Vladimir Žirinovski po povratku iz Strasbourga izjavio je da su se europski parlamentarci više od ruskih plašili usvajanja odluke o isključivanju Rusije iz Vijeća Europe. Ostankom Rusije u Vijeću Europe Zapad je zadržao kakvu takvu mogućnost da i dalje političkim pritiscima utječe na Kremlj da čečensku krizu započne rješavati pregovorima. </p>
<p>To je i razlog što su se prilikom glasovanja o eventualnom isključivanju ili zamrzavanju članstva Rusije u Vijeću Europe zapadni parlamentarci rukovodili načelom »podijeljene krivice« za čečenski rat. Zapad nije mogao zanemariti činjenicu da su se vlasti u Groznom godinama blagonaklono odnosile prema otmicama ljudi i terorizmu kao i činjenicu da su čečenski radikalni islamisti svojom agresijom na Dagestan u kolovozu prošle godine praktički dali Rusima »zeleno svijetlo« za oružanu vojnu operaciju. Međutim, Zapad nije mogao i ne može prešutno prelaziti preko činjenice da vođenje pravog pravcatog rata u kojem strada mirno čečensko stanovništvo nije i ne može biti adekvatna mjera borbe protiv terorizma. </p>
<p>Dvojbe nema da je ishod glasovanja u Strasbourgu politička pobjeda v.d. predsjednika i premijera Rusije Vladimira Putina koji postaje jaka figura s kojom Zapad mora računati, što je dokazao i u četvrtak kada je njegova vlada donijela odluku da Rusija prvi put nakon deset godina poveća rashode za naoružanje. Tom odlukom Rusija će u ovoj godini povećati rashode za armiju 1,5 puta, a u tom okviru rashode za proizvodnju oružja čak 2,5 puta. Pritom je Putin je izjavio da to povećanje rashoda za armiju i naoružanje nije povezano s čečenskim ratom, već ukupnom situacijom u zemlji i svijetu. Prema Putinu, povećana ruska proizvodnja oružja treba postati »lokomotiva razvoja nacionalnog gospodarstva«. S jedne strane, povećana proizvodnja oružja povećat će zaposlenost, ali istovremeno otvara i mogućnost većeg izvoza oružja. </p>
<p>Što se tiče naoružavanja domaće vojske, od sada će se manje ulagati u strateške nuklearne snage (raketa Rusija i tako ima dovoljno) a više u klasično i supermoderno oružje. Primjerice, Rusija danas u svemiru ima samo po jedan satelit za radio tehničku i pomorsku obavještajnu službu, a ni jedan za prikupljanje optičko-elektorničkih ili foto informacija.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Belgija zatražila sastanak EU-a o Haideru</p>
<p>Austrijski predsjednik Thomas Klestil je najavio da će se najvjerojatnije u ponedjeljak sastati s Haiderom i Schüsselom kako bi raspravio o njihovim neformalnim razgovorima o formiranju vlade</p>
<p>BRUXELLES/PARIZ/BEČ, 28. siječnja</p>
<p> - Mogućnost ulaska Slobodarske stranke (FPÖ) krajnjeg desničara Jörga Haidera u austrijsku vladinu koaliciju zajedno s Pučkom strankom (ÖVP) Volfganga Schüssela ne prestaje izazivati oštre reakcije u Europi. Istovremeno, austrijska je javnost začuđena tim »dušobrižništvom« Europe pa čak i najavama o mogućem miješanju u njihova unutarnja pitanja.</p>
<p>Belgija je zatražila od portugalskog predsjedništva Europske unije da sazove poseban sastanak ministara vanjskih poslova EU-a na kojem bi se raspravljalo o mogućem ulasku austrijske desničarske Slobodarske stranke u vladu Austrije. Dužnosnici EU-a potvrdili su u petak da je Portugal primio pismo belgijske vlade u kojem se izražava zabrinutost zbog situacije, ali su naglasili da zasad nema konkretne reakcije EU na zahtjev za sastanak ministara vanjskih poslova. »Zasad nema odluke«, rekao je jedan dužnosnik.</p>
<p>Francuski ministar financija Christian Sautter ocijenio je u petak da je »ono što se događa u Austriji vrlo, vrlo zabrinjavajuće«. Na upit novinara radija France-Inter o mogućoj konkretnoj akciji Europe, Sautter je odgovorio kako misli da će »u slučaju (ulaska krajnje desnice u vladu) šefovi država ili vlada o tome razgovarati vrlo ozbiljno«. »Možemo samo sa zabrinutošću gledati kako nacistička monstruoznost izranja iz sjećanja u Austriji, ali ne samo u Austriji. Tamo je problem vrlo ozbiljan«, dodao je Sautter.</p>
<p>Uspostavljanje vlade u Austriji koja bi u svojem sastavu imala krajnju desnicu ne bi trebalo spriječiti napredak europske izgradnje, ocijenio je u petak predsjednik Europske komisije, Romano Prodi. On je ipak ponovio »duboku zabrinutost« zbog mogućeg ulaska Haiderove stranke u koalicijsku vladu s konzervativcima Wolfganga Schüssela. Prodi je dodao da je duboko zabrinut, ali da ipak još čeka pojašnjenja jer je Schüsselov program proeuropski. »Mislim da je Europa mnogo snažnija nego što se to misli, a za jednu zemlju bit će teško donositi odluke protiv europske volje«, rekao je Prodi. </p>
<p>Austrijski tisak u petak je izrazio čuđenje zbog zabrinutosti koja se proširila Europom potaknuta mogućnošću da u novu austrijsku vladu uđu predstavnici Slobodarske stranke Jörga Haidera. »Austrija nije nacistička zemlja«, piše visokonakladni dnevnik Kronen Zeitung navodeći kako su u inozemstvu kritike mogućeg sastava nove austrijske vlade sve snažnije, pa čak i iz konzervativnih redova poput francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i predsjednice Europskog parlamenta Nicole Fontaine.</p>
<p> Konzervativni Die Presse, drži da bi koalicija Schüsselovih narodnjaka i Heiderove stranke bila »pobjeda demokracije«. Taj dnevnik optužuje bivšeg kancelara Viktora Klimu da je posljednjih mjeseci činio sve kako bi onemogućio ulazak Slobodarske stranke u vladu. »Činjenica da su birači o tome imali drukčije mišljenje, pozitivan je znak za političku higijenu zemlje«, ističe Die Presse.</p>
<p> Liberalni dnevnik Der Standard oštro je zamjerio državnoj tajnici u ministarstvu vanjskih poslova Beniti Ferrero-Waldner na izjavi da se strani dužnosnici ne bi trebali miješati u unutarnjopolitički život Austrije. »Ocjena prema kojoj će kritike iz inozemstva vremenom izblijedjeti te da one dolaze samo iz socijaldemokratskih redova, podsjeća na fatalnu pogrešku koju je Austrija učinila tijekom predsjedničkog mandata Kurta Waldheima od 1986. do 1992.«, piše Der Standard. Austrijski predsjednik Thomas Klestil odlučio je u međuvremenu, potaknut inozemnim reakcijama, pričekati sljedeći tjedan prije nego što eventualno zatraži formiranje nove vlade koja bi uključivala članove Slobodarske stranke. Klestil je najavio da će se najvjerojatnije u ponedjeljak sastati s Haiderom i Schüsselom kako bi raspravio o njihovim neformalnim razgovorima o formiranju vlade. (AP/AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Clinton: Amerika treba pomoći uspostaviti mir »gdjegod su naši interesi ugroženi«</p>
<p>Clinton u izvješću naciji predložio smanjenje poreza, veća izdvajanja za školstvo i zdravstvo, borbu protiv narkomafije / Vojsku valja održati »na razini najbolje obučene i najbolje opremljene na svijetu« / Upozorio je na nužnost hitne pomoći Rusiji kako bi ta zemlja smanjila svoj nuklearni arsenal te pozvao Kongres da podupre članstvo Kine u WTO-u</p>
<p>WASHINGTON; 28. siječnja</p>
<p> - U svom izvješću o stanju nacije američki predsjednik Bill Clinton predložio je smanjenje poreza. Založio i za velika izdvajanja za razvoj školstva i sustava zdravstvene zaštite te najavio inicijative na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu u posljednjoj godini svojega mandata u Bijeloj kući. »Nikad dosad naša nacija nije uživala toliki gospodarski rast, napredak na socijalnom planu, a istodobno tako nisku razinu unutarnje krize i prijetnji izvana«, istaknuo je Clinton. </p>
<p>»Amerika je opet dovoljno samouvjerena da snuje velike snove. Amerika će voditi svijet prema općem miru i prosperitetu do još neistraženih granica znanosti i tehnologije«, nastavio je u svom obraćanju naciji Bill Clinton. Pritom je pozvao naciju da si postave visoke ciljeve. Teško je, međutim, vjerovati da će Kongres razmatrati nove Clintonove političke inicijative u izbornoj godini. U svom redovnom godišnjem obraćanju naciji Clinton nije zaboravio poduprijeti potpredsjednika Ala Gorea u njegovoj utrci za Bijelu kuću, a osvrnuo se i na političke ambicije svoje žene Hillary Rodham Clinton, koja se natječe za mjesto u Senatu. </p>
<p>Većina političkih inicijativa koje je Clinton najavio ove godine zapravo su poznate od ranije. On ih je, međutim, pripremio u novome obliku, a za pojedine projekte predložio nekoliko puta veće troškove. Još je jednom predložio da vlada izdvoji 1,6 milijardu dolara kako bi se pomoglo Kolumbiji u borbi protiv trgovaca narkoticima te još 150 milijuna dolara za borbu protiv AIDS-a, »bolesti koja u Africi ubija deset puta više ljudi negoli ih pogiba u ratnim sukobima«.</p>
<p>Na vanjskopolitičkom planu Clinton je pohvalio napredak u mirovnom procesu na Srednjem istoku, politilčki dogovor u Sjevernoj rskoj, izrazio potporu reformama u Rusiji i Kini te naveo pet temeljnih izazova SAD-u u trećem tisućljeću. Ameriku valja zaštiti od sukoba koji »mogu prouzročiti rat širih razmjera i zaprijetiti čovječanstvu«, upozorio je Clinton, dodavši da SAD trebaju pomoći uspostaviti mir »gdjegod su naši interesi ugroženi«. Nadalje, visoko razvijenu tehnologiju valja držati izvan dometa terorista i neprijateljski raspoloženih nacija, te osigurati da jaz između bogatih i siromašnih na ugrozi globalnu stabilnost i sigurnost, istaknuo je američki predsjednik. U svakom slučaju, pridodao je, američku vojsku valja održati »na razini najbolje obučene i najbolje opremljene na svijetu« te podupirati, osobito financijski, američku diplomaciju, uključujući i plaćanje svih obveza Ujedinjenim narodima. Osvrnuo se i na NATO-ovu akciju na Kosovu kako bi se zaustavilo etničko čišćenje: »Suočen s jedinstvom saveznika srbijanski diktator je kapitulirao,...sada valja ostvariti mir te osigurati gospodarski razvoj kroz Pakt o stabilnosti«. </p>
<p>Clinton je posebno istaknuo važnost reformi u Rusiji i Kini kako bi se te dvije velike zemlje čim prije približile zajednici naprednih i bogatih država. »Moramo nastaviti ohrabrivati naše bivše neprijatelje, Rusiju i Kinu da postanu stabilne, napredne i demokratske nacije. Obje su te države ostvarile malo od svojih stvarnih potencijala. Rusija je na tom putu usporena zbog komunističkoga nasljeđa, ekonomskih previranja, okrutnog rata u Čečeniji, a Kina zbog iluzije da može ostvariti stabilnost na račun slobode«, nastavio je Clinton. Upozorio je na nužnost hitne pomoći Rusiji kako bi ta zemlja smanjila svoj nuklearni arsenal te pozvao Kongres da podupre članstvo Kine u WTO-u. »Slobodnija trgovina s Kinom unaprijedit će mir u Aziji te osnažiti ideju promjena u Kini. Naše je tržište već otvoreno prema Kini. Taj bi sporazum pak otvorio kinesko tržište prema nama«, istaknuo je Clinton. Amerika treba biti, nastavio je on, na čelu procesa globalizacije i insistirati na novim propisima koji odbijaju samu ideju dječjeg rada, zloporabu radnika i zagađenje okoliša. </p>
<p> Hvaleći američka postignuća, Clinton je rekao: »U novo stoljeće ulazimo s više od 20 milijuna novih radnih mjesra. Imamo najveći gospodarski rast u posljednjih 30 godina (107 mjeseci neprekinutoga rasta) i najnižu stupanj siromaštva u zadnjih 20 godina. Štoviše, danas imamo najnižu stopu nezaposlenosti među afroameričkom i hispanskom populacijom. Povrh toga, ostvarili smo najveće viškove u posljednje 42 godine«, istaknuo je Clinton. (AP/VD)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Rusija ima dostojanstvenu budućnost, pa međunarodna diplomacija priznaje da je bez nje teško zamisliti svjetsku i europsku politiku</p>
<p>U Vjesniku od 20. siječnja pročitao sam tekst »Treba li Račan žuriti u Moskvu?« koji je kao odgovor na članak vašeg dopisnika iz Moskve. Odmah bih rekao da nije u tradiciji ruskoj diplomaciji raspravljati na stranicama novina o svrsishodnosti bilo kojih poteza u bilateralnim odnosima dviju država. Za razmatranje takvih ne jednostavnih, ponekad i veoma osjetljivih pitanja postoje takozvani »diplomatski kanali«, odnosno veleposlanstva. Dakle, neka fabula, intriga i patos materijala A. Milošević u ovom djelu budu na njegovoj savjesti.</p>
<p>U isto vrijeme, kao veleposlanik Rusije u prijateljskoj Hrvatskoj, ne bih mogao zaobići neke izreke autora, koji su klevetnički po suštini te apsolutno neprihvatljivi i uvredljivi po formi za državu i narod, koji imam čast predstavljati. Tu je sve naopako, bijelo se naziva crnim, optuženi se pretvaraju u tužitelje.</p>
<p>Priznam da je Čečenija naša tragedija i bol. Skupina terorista, koja »vodi bal« u toj sjevernokavkaskoj republici Rusije, skucala je naoružane »do zuba« bande plaćenika, tijekom već nekoliko godina iskorištava svoj narod, bavi se otmicom ljudi, ubojstvima, eksplozijama i trgovinom robljem, osigurava trgovinu narkotika preko svojeg teritorija, izvršila je akt agresije protiv susjednog - nekada čak i bratskog - Dagestana. Je li gospodin Milošević vidio »lisičje jame« u kojima se sve do danas nalaze stotine talaca? Je li vidio bravarskim škarama odrezane i probijane metkom prste nesretnih žrtava, na račun kojih njihovi otmičari pokušavaju zaraditi milijun dolara? Je li on čuo o četvorici obezglavljenih Engleza, koji su se bavili humanitarnom djelatnošću u Čečeniji, o krvavom valu terorističkih akcija (uključujući eksplozije višekatnica) u Moskvi te u drugim gradovima i naseljima naše zemlje, u kojem je stradalo 1580 nevinih stanovnika?</p>
<p>Možda bi novinar trebao pogledati u Internet i pročitati službeno izvješće poznate organizacije Human Rights Watch. U tom se izvješću navodi ne baš malo fiksnih činjenica kršenja ljudskih prava od strane čečenskih vojnika te opravdano tvrdi da oni svjesno izlažu opasnosti živote civilnog stanovništva. Treba li još nešto tome dodati?</p>
<p>U članku se tvrdi da u ovom trenutku inozemni politički gosti u Moskvu dolaze samo »s prijekorima i negodovanjem«. Skladno mišljenju A. Miloševića, Rusija je danas politički marginal, u koju, ako netko i dođe, dođe samo da bi išibao griješnog učenika. Pogledajmo o kojim je »inozemnim posjetiteljima« riječ? Rusiju su nedavno posjetili K. Vollebeak, J. Ficher, L. Dini, priprema se posjet M. Albright, H. Vedrinea - sva ta prezimena poznata su u Hrvatskoj, zar ne? I svi ti političari govore isto - bez sudjelovanja Rusije, teško je zamisliti svjetsku i europsku politiku, a odnosi s Moskvom važan su čimbenik međunarodne stabilnosti.</p>
<p>U najbliže će se vrijeme u glavnom gradu naše države održati plenarno zasjedanje Skupine podrške multilateralnim pregovorima za Srednji istok, na kojem zasjedanju će sudjelovati šefovi vanjskopolitičkih ureda SAD-a, Izraela, Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, Tunisa, Kanade, Japana, Palestinske Autonomije te predstavnici Europske unije. Njemački savezni kancelar G. Schröder nedavno je istaknuo važnost strateškog partnerstva između Europske unije i Rusije, a glavni tajnik NATO-a J. Robertson izjavio je: »Zbog velikog broja zajedničkih interesa ne bismo mogli ne raditi zajedno«. Možda Moskva, unatoč zajedljivosti novinara, opet postaje političkom Mekkom. Na to se ne može ne obazrijeti nijedan razumni političar?</p>
<p>Kroz zube g. Milošević priznaje da je Rusija »svjetska vojna i gospodarska velesila« (hvala i na tome!), ali unatoč svakoj logici, pregovore s Rusijom, uključujući i ekonomske, smatra »krivim korakom« i kompromitirajućim činom.</p>
<p>Rusija je bila i ostaje velikom državom. Uvjetovano je to neodvojenim karakteristikama njenoga geopolitičkog, gospodarskog i kulturnog opstanka. Ne doživljavamo sada baš najljepša vremena, ali bilo je i gorih. </p>
<p>Nakon bezbrojnih padova, razaranja i gradnji, Rusija se kao ptica Feniks digla iz pepela, širila krila te privlačeći prijatelje ponosnim orlovskim pogledom sa svoga povijesnoga grba gledala na Zapad i Istok.</p>
<p>Unatoč svemu, sačuvali smo vlastiti intelektualni i stručni potencijal. Nismo izgubili perspektive znanstveno-tehničkog razvoja vodeće tehnologije.</p>
<p> Uz nas ostaju naši beskrajni prostori, neizmjerno prirodno bogatstvo, naš najvažniji kapital - veliki ruski narod. Dakle, Rusija ima dostojanstvenu budućnost i pjevati joj opijelo, blago rečeno, preuranjeno je.</p>
<p>Dr. EDWARD KUZMIN</p>
<p>izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Od vremena socijalizma do nedavno na HRT-u se uklanjalo ili »hladilo« profesionalce političkom frazom: »Svi smo mi na istom zadatku!«</p>
<p>Osvrćući se na tekst Ive Horvata (»Pisma čitatelja«, 26. siječnja), nekadašnjega uvaženoga urednika Gospodarske redakcije i potom cijeloga Informativnoga programa Radio Zagreba, ne mogu ne dopuniti neke njegove navode u inače lapidarnom tekstu i argumentiranom sadržaju.</p>
<p>Neće baš biti, uvaženi uredniče i jedan od mojih učitelja novinarstva, da su samo dva »imena od formata« progovorila u posljednje vrijeme kritički o »metodama i mehanizmima velike manipulacije« u programima HRT-a. </p>
<p>Zar se ne sjećamo da je još prije četiri godine kolega Damir Matković javno progovorio o »pretvorbi« zvižduka u pljesak pokojnom predsjedniku Tuđmanu za vrijeme posjeta Sarajevu u proljeće 1995?</p>
<p> Zar možemo »preskočiti« postojanje, javne istupe i ulogu Foruma 21 u osvješćivanju hrvatske javnosti glede potrebe za javnom umjesto dosadašnje državne radiotelevizije? Bez obzira na to što mislili o pojedinim članovima Foruma! Dopustit ćete mi malu neskromnost, ali i dva-tri teksta s potpisom autora ovoga pisma u posljednje su vrijeme izazvala reakcije u prostorijama HRT-a. A na vaše pitanje: »Zašto se i ostali ne oglašuju« moram vam odgovoriti da je djelatnicima HRT-a formalno, u načelu, zabranjeno (to je pravilo i normirano internim dokumentima) govoriti u javnosti o programu bez pristanka »nadređenih«. A da mi je vidjeti toga urednika koji će odobriti da mu podređeni iznosi u javnost prljavo smeće kuće? Neposlušnima su moguće i »mjere«, premda još nisam čuo da su neki glasniji kritičari i kažnjeni! No, u svakoj djelatnoj sredini uvijek su moguće i one »tihe« mjere, zar ne?</p>
<p>Uvažavam vaše stajalište, izneseno negdje na početku druge polovice »pisma čitatelja« da je i »sadašnja kadrovska garnitura (...) uspješno provodila stranačku politiku, a ne politiku transformacije te medijske kuće«. Dodao bih da je samo nastavila na bivše, ali ovoga puta s nižom razinom profesionalnosti. Ne treba smetnuti s uma da je to bio pristup koji je hvatao čvrste korijene desetljećima.</p>
<p> Radio Zagreb je, naime, postao stranačka radijska postaja početkom travnja 1941. i do danas se toga nije oslobodio. Istine radi, moram dodati da sam danas među rijetkim veteranima koji pamti da je od pedesetih do Karađorđeva ondašnja politika, čija je spona s Radijom i poslije TV Zagrebom bio pokojni direktor Ivan Šibl, shvatila da može pridonijeti slušateljima i gledateljima samo ako stranački obojene sadržaje plasira na visoko profesionalan način.</p>
<p>Karađorđevo je, to zacijelo izvrsno pamtite, uz otpor, ipak uspjelo strpljivo, polako, ali ustrajno, nakon više godina polako, strpljivo i uporno okretati krivulju profesionalnosti prema dolje, u korist novinarske političke podobnosti do diletantizma. Od vremena socijalizma do nedavno sam u zatvorenim krugovima slušao istu rečenicu političara, upućenu novinarima: »Svi smo mi na istom zadatku!« Tako su nestajali ili se »hladili« profesionalci. A, ako nema dobrih mentora, nema ni dobrih učenika, nasljednika! Danas smo svjedoci da su čak neke »lokalne« radijske postaje u proizvodnji (skupoga!) informativnoga programa kvalitetnije, sadržajnije, neopterećene teatralnim protokolarnim informacijama i birokratski sročenim priopćenjima, da informiraju o životu umjesto o državnim nesuvislim i besadržajnim, dosadnim takozvanim događajima.</p>
<p>Zato se priklanjam vašem prijedlogu i prijedlogu »skupine hrvatskih novinara s velikim iskustvom baš u tom mediju« da na čelo HRT-a dođe »posljednji Mohikanac«, »pero od formata« iz »zlatnih vremena« HRT-a, ugledni izvjestitelj, komentator, dopisnik iz svijeta koji je svojim djelom ostavio pečat i trag u hrvatskome radijskom novinarstvu, profesionalac koji zna kako se radi taj posao. </p>
<p>Podupirem prijedlog za povratak Josipa Šentije, ali vraški će se namučiti, prihvati li se toga posla! Trebat će vratiti profesionalnost, izgubljenu prije više od dva desetljeća i uspostaviti odmak prema strankama i državi, zaboravljen naprasno prije šest desetljeća. Trebat će vratiti radio i televiziju njima samima, jer su oni svojevrsni pečat cijele naše civilizacije! Audaces fortuna iuvat!</p>
<p>P. S. Uredništvu Vjesnika želim svom snagom da i on preskoči svoju sadašnju krizu. Valjda će biti spriječena budala koja bi ukinula informativni dnevnik prijeko potrebnoga ozbiljnoga političkoga profila, s antifašističkom tradicijom dugom šest desetljeća.
></p>
<p>ANĐELKO PERINČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Željko Peratović traži isključenje Jasne Babić iz HND-a</p>
<p>Sukladno odredbama Statuta HND-a, kao redoviti član našeg društva, a u svrhu zaštite mojih profesionalnih prava i ugleda, tražim da što žustrije reagirate na navode kolegice Jasne Babić iznesene u najnovijem broju tjednika Nacional, u tekstu pod naslovom »Optužba da je Stjepan Mesić bio suradnik Udbe izmišljotina je hrvatskih obavještajnih službi«.</p>
<p>Gospođica Babić u tekstu optužuje asistenta na Fakultetu političkih znanosti Antu Barišića da stoji iza medijskih afera u kojima se navodno diskreditiralo niz javnih osoba.</p>
<p>Sporni navod koji se tiče mojih tekstova objavljivanih u Globusu prošle godine, a iza kojih je, prema gospođici Babić, također stajao gospodin Barišić glasi: »Za potrebe Smiljana Reljića i njegovih frakcijskih obračuna sudjelovao je (Ante Barišić, op.a.) u proizvodnji tzv. šibenske afere u kojoj je ratni zapovjednik grada, Zoran Škugor (riječ je o Davoru Škugoru op.a.), predstavljen kao pritajeni kosovac, izdajnik, ratnik zločinac i kriminalac«.</p>
<p>Budući da sam ja, Željko Peratović, slobodni novinar iz Zagreba, tijekom 1999. u tjedniku Globusu inicirao i objavio niz tekstova o »šibenskoj aferi« te se smatram jedinim njenim kreatorom iza kojeg nisu stajali nikakvi obavještajci kao što sugerira gospođica Babić, već tadašnja glavna urednica Globusa Đurđica Klancir, smatram da je gospođica Babić iznijela tešku optužbu na moj račun: da surađujem s obavještajnim službama, što se protivi novinarskom Kodeksu časti i ostalim građanskim i profesionalnim normama koje prihvaćam kao svoje, tražim da dotična za tako tešku optužbu predoči i dokaze. Od Vijeća časti HND-a očekujem da se javno očituje o njenom postupku.</p>
<p>Podsjećma da je u nizu tekstova u Globusu, ali i u nekim drugim javnim glasilima s potpisima drugih novinara, pod zajedničkim nazivom »šibenska afera« izneseno mnoštvo autentičnih dokumenata: pisanih, audio i video vrpci. Ti su dokazi opisivali sljedeće teme: lažno bombardiranje Šibenika, nagovaranje na ubojstvo načelnika policije Nikole Vukušića, zlostavljanje civila u vojnom pritvoru Kuline, sumnjiva prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao časnik SIS-a Tomislav Matić, akcija HV-a Miljevci u kojoj su suprotno Ženevskoj konvenciji i zapovijedi zapovjednika akcije brigadira Ivana Bačića, pobijeni ratni zarobljenici.</p>
<p>Budući da je riječ o tekstovima koji su pokrenuli tri službene istrage šibenskog županijskog državnog odvjetnika Željka Žganjera, zanimanje Tribunala u Haagu i nekoliko sudskih postupak, a protiv Globusa i Marija Barišića, jednog od svjedoka većina pobrojenih događaja, držim da pisanje gospođice Babić ne samo što nastoji diskreditirati moje profesionalne napore već ide i za relativiziranjem, ako ne i zataškavanjem indicija o krivičnim djelima.</p>
<p>O cijelom slučaju ću Vijeću časti HND-a podastrijeti svu potrebnu dokumentaciju. Radi donošenja ispravne odluke, Vijeću časti HND-a preporučam da zatraži iskaze osoba koje su također upoznate s izjavama svjedoka i dokumentima o »šibenskom slučaju«. Neke su o tome i izvještavale, a neke su dale javni sud. S tim u svezi predlažem sljedeće svjedoke: Đurđica Klancir, Slavica Lukić, Vlado Vurušić, Gordan Malić, novinari iz Zagreba, Emil Havkić, pravni savjetnik Globusa iz Zagreba, dr. Slaven Letica, znanstvenik iz Zagreba, Heni Erceg, Viktor Ivančić, Damir Pilić i Boris Dežulović, novinari iz Splita, Marina Radić, Dijana Ferić, Stanko Ferić, Ante Pancirov, Davorka Blažević i Hrvoslav Pavić, novinari iz Šibenika, Robert Frank, novinar iz Rijeke, Hrvoje Dominić i Roberto Orlić, fotoreporteri iz Zagreba, Marijo Barišić i Miro Petković, vojni policajci iz Šibenika, Joško Gović, umirovljeni časnik SIS-a iz Šibenika, Stipe Jukić, umirovljeni časnik SIS-a iz Šibenika, Darko Milković, vojni policajac iz Kaštela, Kruno Mazalin, predsjednik Časničkog zbora HV-a iz Šibenika, Luka Odak, umirovljeni časnik HV-a iz Šibenika, general Anton Tus iz Zagreba, Ozren Žunec, vojni sociolog iz Zagreba, Josip Kukuljan, saborski zastupnik iz Crikvenice, general Janko Bobetko iz Zagreba, Davorko Vidović, potpredsjednik SDP-a iz Zagreba, Ivan Ninić, predsjedik SDP-a Šibenik, Drago Krpina, glavni tajnik HDZ-a iz Zagreba, Željko Žganjer, županijski državni odvjetnik iz Šibenika, Miroslav Tuđman, predstojnik HIS-a iz Zagreba, Miroslav Šeparović, odvjetnik iz Zagreba i Josip Perković, savjetnik u HIS-u iz Zagreba.</p>
<p>Dakako, Vijeće časti HND-a trebalo bi čuti iskaze Smiljana Reljića i Ante Barišića, osoba za koje gospođica Babić u spornom tekstu navodi da su se koristili mojim, profesionalnim imenom kao paravanom za svoje obavještajne aktivnosti.</p>
<p>Ako se Vijeće časti HND-a, primjereno Statutu HND-a, na vrijeme ne očituje o ovom zahtjevu, u kojem kao zaključnu odluku očekujem - isključivanje iz članstva našeg društva gospođice Jasne Babić, spomenutu ću tužiti mjerodavnom sudu u Zagrebu, a cijeli slučaj bit će proslijeđen međunarodnim novinarskim udrugama s kojima HND ima potpisane ugovore o suradnji.</p>
<p>ŽELJKO PERATOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Odvjetnici »mafijaša« tvrde da se u istrazi vrbuju tajni svjedoci</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - »Mislimo da se istražni sudac Radovan Ortynski teško ogriješio o sudački posao. S obzirom da je predsjednik Županijskog suda odbio naš zahtjev za izuzeće Ortynskog, a žalba na rješenje odbijena potom i na Vrhovnom sudu, podići ćemo ustavnu tužbu«, rekao je na konferenciji za novinare Anto Nobilo, održanoj u petak u Europskom domu.</p>
<p>Naime, riječ je o konferenciji koju je u petak sazvalo šest odvjetnika, Anto Nobilo, Ivan Kern, Zoran Milas, Željko Dumančić i Rajko Mlinarić, dio branitelja osumnjičenih za pripadanje zločinačkoj organizaciji za čije je »šefovanje« osumnjičen Nikica Jelavić. Na konferenciji su iznijeli niz, kako oni smatraju, nepravilnosti u vođenju istražnih radnji, potkrepljujući to člancima novog Zakona o kaznenom postupku RH, posebice na ispitivanje zaštićenih svjedoka. Ta se zakonska regulativa, kako su odvjetnici rekli, još nije saživila u sudskoj praksi, te su izrazili bojazan da bi se takvim načinom ispitivanja počinila nezakonistost i zloporaba.</p>
<p>Naime, Ortynski je u istražnom postupku osim »običnih« svjedoka predvidio i ispitivanje tridesetak zaštićenih svjedoka, koji se neće nalaziti u sudnici već u nekoj drugoj prostoriji, a ispitat će se putem tehničkih pomagala. Tako ni odvjetnici, tužitelj i sudac neće moći vidjeti svjedoka, jer će im se zamutiti lica, kako bi im identitet ostao tajan. Branitelji su izrazili zabrinutost zbog takvog načina ispitivanja, rekavši kako neće moći svoj posao obavljati obzirom da će tada biti isključena mnoga pitanja, jer o svjedoku ništa neće smjeti znati. Nobilo je, pak naveo članke ZKP-a 238. i 239. u kojima način ispitivanja, kakvog je predvidio Ortynski, nije zakonski prihvatljiv. </p>
<p>»Suočit će mo se sa svjedocima duhovima. Predlažemo da Sabor donese dopunu zakona. U državnom se, pak, odvjetništvu i policiji treba provesti najrigoroznija kontrola da se utvrdi tko može biti zaštićeni svjedok. Svjedok kojem ne znamo identitet mogao bi biti i kriminalac ili lažni svjedok«, rekao je Nobilo, navevši da do odvjetnika stižu informacije da se tajni svjedoci vrbuju.</p>
<p>Osim toga odvjetnici su, kako su rekli, prije konferenciji dobili izjavu Veselina Marinova, koji se nalazi u istražnom zatvoru i protiv kojeg se na Županijskom sudu u Zagrebu vodi postupak zbog posjedovanja pola kilograma heroina. Marinov, nekadašnji tjelohranitelj Mladena Naletilića Tute, odvjetnicima je poslao potpisanu izjavu u kojoj navodi da su ga u pritvoru više puta posjećivali djelatnici policije (naveo je i njihova imena, no odvjetnici su imena na izjavi zacrnili, op.a.). Dalje u izjavi Marinov navodi da su, nakon što se njegova supruga raspitala mogu li ga policajci na takav način posjećivati, došli s dozvolom Suda.</p>
<p>»Nismo razgovarali o temi koju su naveli na dozvoli za posjet, već su tražili od mene da svjedočim protiv N. Jelavića i njegove skupine. Za uzvrat bi mi vratili državljanstvo i 'riješili' slučaj zbog kojeg sam u pritvoru, odnosno da će povući optužnicu«, naveo je Marinov. »Odbio sam suradnju, jer sam trebao lažno svjedočiti, a moji se navodi mogu provjeriti«, naveo je Marinov imena dvoje sudaca Županijskog suda i svoju braniteljicu Višnju Drenški-Lasan, koja je bila prisutna ispitivanju.</p>
<p>Odvjetnik Željko Dumančić rekao je da se neke svjedokei privodi, te da je postupak usmjeren da se njihove branjenike unaprijed osudi, što se kako je rekao, pokazalo i spektakularnim privođenjem. Također, Dumančić je zamolio HTV da više ne prikazuje scene privođenje osumnjičenih, jer ih na taj način ponižavaju.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Inžinjer agronomije ubijen hicem u glavu pronađen u grmlju</p>
<p>OSIJEK, 28.siječnja</p>
<p> - Nikola Šebalj (42), diplomirani inžinjer agronomije iz Osijeka pronađen je mrtav u petak prije podne u osječkom Perivoju Kralja Tomislava.</p>
<p> Naime, mrtvo tijelo koje je virilo iz grmlja uočili su djelatnici gradskog komunalnog poduzeća »Unikom« koji su odmah potom pozvali djelatnike policije. Očevid na mjestu događaja obavili su osječki policajci i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku, no službeno priopćenje bit će dostupno tek nakon što se izvrši obdukcija. Neslužbeno doznajemo kako je Šebalj najvjerojatnije ubijen iz vatrenoga oružja hicem u glavu iznad desnoga oka. Budući da uz tijelo pokojnika nije pronađeno nikakvo oružje, sve upućuje na to da nema govora o samoubojstvu. Kada se dogodilo i što bi moglo biti povod ovom brutalnome ubojstvu za sada se ne zna. No, osječka policija pokrenula je istragu kako bi se ovaj slučaj čim prije razriješio.</p>
<p> Budući da pokojnikovu suprugu nismo zatekli u njihovoj obiteljskoj kući u osječkoj Sisačkoj ulici, upitali smo prve susjede što je moglo biti uzrokom ove tragedije. »Zaista ne znam. Nikola je bio jedan divan čovjek. Stvarno je bio dobar prema svim susjedima. Gospodin čovjek, intelektualac. On i supruga nisu imali djece, živjeli su sami. No, Nikola je obožavao svu djecu iz susjedstva i stalno im je kupovao slatkiše, igrao se s njima, pa su ga i oni jako volili«, kazala nam je jedna od susjeda zamolivši da ostane anonimna. Obdukcija koja će rasvijetliti barem jedan dio ovoga ubojstva, kao i istraga još je u tijeku, a podrobnije informacije biti će dostupne tek u subotu. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vrijede li boli zbog napisa o »nepalskoj aferi« 300.000 kuna?</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Svjedočenjem Denisa Kuljiša i odbijanjem prijedloga Globusovog opunomoćenika, odvjetnika Zorana Ivaniševića o medicinskom vještačenju privatnog tužitelja Zvonka Nogolice, na okolnost intenziteta njegovih duševnih boli prouzročenih napisima u navedenom tjedniku, u petak je završena rasprava na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p>Riječ je o sporu u kojem je Nogolica, tadašnji predstojnik Vlade za poslove UNPROFOR-a, podnio tužbu radi naknade štete u iznosu od 300.000 kuna zbog teksta objavljenog u Globusu 20. studenog 1992. godine, pod naslovom »Predstojnik Ureda hrvatske Vlade uhićen zbog šverca zlata i srebra u Krajinu«. </p>
<p>Naime, Kuljiš je u svome svjedočenju kazao kako je u vrijeme objavljivanja spornog članka bio glavni urednik tuženog tjednika, istaknuvši kako se sjeća »slučaja šverca zlata i srebra u Krajinu«, no, kako je napomenuo, ne i svih pojedinosti. </p>
<p>Svoje sjećanje na slučaj koji datira s kraja 1992. godine, Kuljiš je potvrdio činjenicom kako su slučaj uhićenja državnog dužnosnika (tada Nogolice, op. a.) šverca zlata i srebra popratile sve dnevne i tjedne novine, tako da je, prema njegovu kazivanju sporni slučaj popratio i ekspertni tim Globusa. Također, tadašnji glavni urednik je naveo da je tada imao samo opći nadzor nad radom redakcije, te je potom, pregledavši grafičku opremu odobrio objavljivanje teksta.</p>
<p>Na upit sutkinje Vesne Horvat što je glavni problem u čitavom sporu, Kuljiš je istakao da je bit problema u baratanju pojmovima šverc i krijumčarenje, te da »nije potrebno podnositi kaznene prijave ako je tekst jasan«. Naime, Kuljiš smatra da se u tekstu navodi transfer zlata bez papira, što prema mišljenju tadašnjeg glavnog urednika opravdava izbor Globusovog ekspertnog tima za baratanjem s prihvatljivo širim pojmom - šverc.</p>
<p>Tužitelj Nogolica potom je postavio posebno pitanje Kuljišu kako objašnjava kontradiktornosti između termina šverc i krijumčarenje iz naslova, sa sadržajem teksta u kojem stoji da je tužitelj iskoristio položaj i prekoračenje ovlasti, na što je svjedok odgovorio da »jedno s drugim kolaborira«, te da su dvije činjenice povezane nakon Globusovog provjeravanja istinitosti informacija.</p>
<p>Nakon svjedočenja Denisa Kuljiša, sutkinja Horvat zaključila je raspravu, te se očekuje presuda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Istraga protiv Đapića i Kandarea zbog prepisanog magisterija?</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Općinsko državo odvjetništvo u Splitu podnijelo je Istražnom centru Županijskog suda u Splitu prijedlog za otvaranjem istrage nad Antom Đapićem i Borisom Kandareom, a u svezi utemeljenih sumnji u originalnost Đapićeva magistarskog rada obranjenog na splitskom Pravnom fakultetu.</p>
<p>Đapića se trereti za kaznena djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača, te za poticanje na zloporabu položaja i ovlasti, a njegova mentora Kandarea za zloporabu položaja i ovlasti. Prema prijavi, Đapić je uz pomoć Kandarea, koji mu je stavio na raspolaganje svoj rad - knjigu pod naslovom »Pobijanje arbitražne odluke«, iz njega prepisao 116 stranica od ukupno 176, što iznosi 66 posto teksta. Preostale stranice je prepričao, kako se dalje navodi u prijavi, uobličivši sve to u svoj magistarski rad »Pravna sredstva kod pobijanja arbitražnih odluka«.</p>
<p>Takav rad Kandare je namjerno predao stručnom povjerenstvu Pravnog fakulteta u Splitu, te ga kao mentor i podržao kako bi Đapiću omogućio stjecanje magistarske titule na nedozvoljen način, nakon čega je Đapić i magistrirao.</p>
<p>Protiv Đapića kaznenu je prijavu u studenome prošle godine podnijela Hrvatska stranka prava 1861., a Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zaprimilo ju je 17. studenoga. Istog dana odvjetništvo je od profesorskog vijeća Pravnog fakulteta zatražilo znanstveno očitovanje. Povjerenstvo sastavljeno od devetoro profesora splitskog Prava tada je donijelo mišljenje kako je Đapićev rad plagijat Kandareove knjige »Pobijanje arbitražne odluke«, izdane 1992. godine u Splitu, te da se ne može priznati kao magistarski rad. U odnosu na dio koji nije prepisao, povjerenstvo se izjasnilo kako on »ne predstavlja konzistentnu cjelinu koja se traži za magistarski rad«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zbog leda i brzine otklizao se u autobus</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Na području PU zagrebačke u posljednja 24 sata dogodile su se 73 prometne nesreće u kojima su dvije osobe teško ozlijeđene, dok je 6 osoba zadobilo lakše tjelesne ozljede. Ukupna šteta je milijun i 60 tisuća kuna. </p>
<p>U nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 13.35 sati u mjestu Donji Laduć teško je ozlijeđena jedna osoba.</p>
<p>Ivica R. (64) upravljao je osobnim automobilom, registracijskih oznaka ZG 664-SI Zagrebačkom ulicom. Ulazeći u desni zavoj, zbog neprilagođene brzine i leda prešao je na suprotnu stranu kolnika i zaletio se u autobus tvrtke »Meštrović prijevoz«, koji je bio zaustavljen uz rub desnog kolnika. Autobusom je upravljao Dragutin G. (36). Teške tjelesne ozljede zadobila je suvozačica iz osobnog vozila Mira R. (47), dok je Ivica R. lakše ozlijeđen. Kolima Hitne pomoći oboje su prevezeni u bolnicu Sveti Duh. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Šečković potražuje milijun DEM, Hitrec ne zna što treba svjedočiti</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Na zagrebačkom Općinskom sudu u petak je odgođena rasprava u sporu radi naknade štete u iznosu od milijun DEM, koji je poveo Milan Šečković protiv nakladnika tjednika Globus i Ive Pukanića, tadašnjeg fotoreportera koji je sudjelovao u projektu »Miss Hrvatske«.</p>
<p>Naime, nakon nedolaska drugotuženog Ive Pukanića u svojstvu svjedoka, sudac Darko Milković odgodio je raspravu za travanj, kada će biti saslušani svjedoci Pukanić i Hrvoje Hitrec (koji se jedini pojavio na sudu iako nije znao zbog čega je pozvan, op. a.), a kojem sudac nije mogao objasniti poziv za raspravu, s obzirom da se opunomoćenik tužitelja, odvjetnik Neven Bahun, nije očitovao o Hitrecovoj ulozi u sporu.</p>
<p>Podsjećamo, tuženi tjednik je 1. rujna 1992. godine objavio tekst pod naslovom »Kako su oteli miss Hrvatske«. U podnaslovu stoji »Je li glavni sponzor izbora za najljepšu Hrvaticu, Milan Šečković prevario organizatore«. Nadalje, u spornom članku navodi se »kako je sramota da se izbor miss Hrvatske povjerava četniku poput Milana Šečkovića«, što privatni tužitelj smatra teškom uvredom časti, s obzirom da se on, kako stoji u tužbi, tijekom Domovinskog rata svojim javnim djelovanjem, posebice u inozemstvu, iskazao organizirajući razne oblike pomoći stradalima u ratu. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nakon pokušaja ubojstva krio se u odvodnom kanalu</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - U kanalu za odvod vode u Pantani pokraj Trogira policija je pronašla i uhitila Zajka H. (44), osumnjičenog za pokušaj ubojstva Ante D. (40) iz Prgometa. Nakon kriminalističke obrade uz kaznenu prijavu za ubojstvo u pokušaju, osumnjičeni je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji mu je odredio pritvor.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, u petoročlanom društvu u dimnoj kuhinji Vinka B. (50) u Planome u četvrtak rano ujutro družili su se i Ante D., kao i Zajko H. koji je došao nešto kasnije. </p>
<p>Društvo je jelo i pilo, a potom su se Ante D. i Zajko H. posvađali oko Zajkove vojne invalidnosti i njegova sudjelovanja u ratu u Bosni i Hercegovini. U jednom trenutku Ante D. je osumnjičenog izveo iz dimne kuhinje u namjeri da ga potjera, no došlo je do naguravanja u kojem je, sumnja se, Zajko H. izvukao džepni nož i pred kuhinjom izbo Antu D. u trbuh. Napadač se potom udaljio u pravcu limene kućice u kojoj spava, no policija ga je pronašla tek nakon dužeg traganja. </p>
<p>Ozlijeđenome je medicinska pomoć pružena u kaštelanskom Domu zdravlja odakle je prebačen u splitsku bolnicu gdje je i operiran. Ante D. izvan je životne opasnosti i liječi se na Odjelu intenzivnje njege splitske Kliničke bolnice. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Talijanska kočarica uhvaćena u krivolovu</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - U petak oko 2,50 sati 10,7 nautičkih milja južno od Palagruže, odnosno 1,3 nautičke milje unutar hrvatskog teritorijalnog mora, posada policijskog broda »Sveti Mihovil« zatekla je talijansku ribaricu »Zosma«, čija je posada obavljala veliki gospodarski ribolov. Na višestruke pozive da se zaustave i na uvid predaju brodske isprave, Talijani su se oglušili te se dali u bijeg prema međunarodnim vodama, zbog čega su policajci automatskim puškama i samokresima najprije zapucali u zrak, a potom i u kočaricu.</p>
<p> Nakon nešto manje od pola sata, 0,7 nautičkih milja unutar teritorijalnog mora Republike Hrvatske progonjena i pogođena ribarica, na kojoj nije bilo ozlijeđenih, napokon je zaustavljena, pa su se na nju uspjeli prebaciti naši policajci. Na »Zosmi« je zatečena četveročlana posada, čiji se identitet još utvrđuje. Ribarica je prepraćena u višku luku.</p>
<p>Riječ je o prvom ovogodišnjem uzapćenju strane ribarice tijekom krivolova u našem moru. Posljednju kočaricu u krivolovu policijski brod »Hrabri« zatekao je početkom prosinca prošle godine. »Piccola Galilea«, kako se zvala ribarica, tada se oglušila na zapovijed o zaustavljanju, pa su hrvatski policajci i tom prilikom bili primorani upotrijebiti vatreno oružje. U polusatnoj »pomorskoj drami«, na sreću nije bilo ozlijeđenih, no talijanskoj kočarici stradalo je nadgrađe i navigacijska oprema.</p>
<p>Petorica Talijana zbog prekršaja Zakona o nadzoru državne granice te Zakona o morskom ribarstvu bili su privedeni viškom Prekršajnom sudu koji ih je0 i novčano kaznio. (Irena Dragičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>EBRD partner u osnivanju Erste mirovinskog fonda </p>
<p>Austrijski i hrvatski partneri te EBRD zajedno u projektu mirovinske reforme / Osnovni je strateški cilj Erste mirovinskog fonda: postati lider na hrvatskom tržištu mirovinskog osiguranja drugog stupa, kazao je voditelj projekta Damir Ostović </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Erste Bank, Steiermärkische Bank, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te hrvatski partneri tvrtka Kapmir i Bjelovarska banka potpisali su sporazum o osnivanju Erste društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Najavljujući taj projekt, u kojem Erste i Steiermärkische Bank sudjeluju sa po 26,20 posto, EBRD sa 25,10 posto, Kapmir sa 12,50, a Bjelovarska banka ima 10 posto, u Zagrebu je u petak svečano obilježen ulazak EBRD-a kao investitora u Erste mirovinski fond. </p>
<p>»Osnovni strateški cilj Erste mirovinskog fonda jest postati lider na hrvatskom tržištu mirovinskog osiguranja drugog stupa. Ovo je početak posla, početak ulaska dioničara, a licencija ovisi o državi. Znam da ne možemo već sutra biti kompanija, ali se nadam da to nećemo dugo čekati«, kazao je Damir Ostović, voditelj projekta. </p>
<p>Za Franza Hochstrassera, člana Uprave Erste Bank, osnivanje Erste mirovinskog fonda nova je prilika za Erste grupu da uloži u Hrvatsku gdje, u sklopu Trgovačke i Bjelovarske banke, uspješno posluje u hrvatskom bankovnom sektoru. »Hrvatska je za našu banku značajno strateško tržište. Austrija je mala država, i mi smo nastojali proširiti domaće tržište na Češku, Mađarsku i Hrvatsku«, kazao je Hochstrasser. </p>
<p>Erste Bank, inače, s obveznim mirovinskim fondom ulazi na hrvatsko tržište s velikim iskustvom u tim poslovima jer s vlasničkim udjelima u austrijskim obveznim fondovima Vereingte Pensionkasse i BVP-Pensionkasse sudjeluje u 40 posto austrijskog tržišta poslovanja s obveznim mirovinskim fondovima.</p>
<p>Erste Bank je druga po veličini austrijska bankovna grupacija i jedna od vodećih štednih banaka u srednjoj i istočnoj Europi. Niz godina ona svoje aktivnosti usmjerava na sektor privatne štednje. </p>
<p>Ovim se projektom, po riječima Josepha Kasslera, predsjednika Steiermärkische Bank, učvršćuje suradnja spomenute dvije austrijske banke, te se sada »osnivanjem Erste mirovinskog fonda stvara najveća privatna hrvatska financijska institucija«. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ugovor o suradnji TLM-a, mostarskog kombinata i njemačkog »Debisa« </p>
<p>ŠIBENIK, 28. siječnja</p>
<p> - U petak su u šibenskoj tvornici aluminija na Ražinama potpisana dva gospodarska ugovora. Prvi je potpisan između šibenske aluminijske tvornice i aluminijskog kombinata u Mostaru, a potpisali su ga čelni ljudi tih poduzeća Petar Škender i Mijo Brajković. Drugi ugovor potpisali su šibenski i mostarski aluminijaš te njemačka tvrtka »Debis« iz Berlina. Uime njemačke tvrtke ugovor je potpisao direktor »Debisa« Volker C. Schmidt.</p>
<p>Prvi ugovor temelji se na onom potpisanom još u svibnju 1996., koji se odnosio na dugoročnu poslovnu i tehničku suradnju šibenske i mostarske tvornice. Novim se ugovorom uređuje daljnja isporuka primarnog aluminija iz Mostara u Šibenik. Riječ je o godišnjoj isporuci 28.000 tona sirovog aluminija. Budući da je lani iz Mostara u Šibenik dopremljeno 30 posto manje sirovog aluminija, povećanje isporuke za 30 posto od velike je važnosti za obje tvrtke od kojih mostarska ima suvremeno opremljene elektrolitske peći za proizvodnju kvalitetnog sirovog aluminija, dok šibenska raspolaže važnim prerađivačkim kapacitetima. Kako je istaknuo Škender, lani je između TLM-a i Mostara ostvarena razmjena »teška« 60 milijuna maraka, a u ovoj godini planira se ostvariti više od 100 milijuna maraka.</p>
<p>Potpisujući tripartitni ugovor, njemački se partner obvezao da će financirati proizvodnju primarnog aluminija u Mostaru i preradu svih 28.000 tona u šibenskim valjaonicama te da će mostarskom kombinatu osiguravati redovitu opskrbu strujom. TLM će dobiti obrtna sredstva za preradu aluminija koji se izvozi na strano tržište. Ta će se obrtna sredstva u ovoj godini povećati također za 30 posto u odnosu na lani, odnosno čak 50 posto u odnosu na proizvodnju koja je ostvarena u zadnjem kvartalu 1999. Zahvaljujući tom ugovoru, TLM će poboljšati likvidnost i osigurati bržu naplatu proizvoda.</p>
<p>Potpisani ugovor, prema riječima Volkera C. Schmidta, dio je gospodarskog projekta koji njegova tvrtka provodi u Hrvatskoj i BiH. »Debis« je od samog početka podržao proizvodnju sirovog aluminija u Mostaru, a pratit će i daljnju proizvodnju mostarske tvrtke koja se dijelom naslanja i na šibenski TLM. Direktor »Debisa« rekao je kako je s menagementom šibenske tvornice razgovarao i o mogućnosti plasmana šibenskih proizvoda na aluminijsko tržište Europe. Na kraju je izjavio da s oba partnera ima odličnu suradnju. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Agencija za sanaciju banaka reprogramirala hotelima dugove </p>
<p>DUBROVNIK, 28. siječnja</p>
<p> - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijela je odluku kojom otpisuje hotelsko-turističkim tvrtkama u svom većinskom vlasništvu sve kamate za 1999., 2000. te 2001. godinu, a kreditne obveze iz prošlosti koje iznose 34 milijuna kuna reprogramira na 14 godina. To je u razgovoru za Vjesnik kazao direktor marketinga Hotela Dubrovnik Mario Marušić.</p>
<p>Takvom odlukom otpisano je 39 milijuna kuna koje su hoteli dubrovačke regije trebali platiti za ovu godinu. Ovakav potez Uprave Državne agencije Marušić ocjenjuje odličnim, ali ne i pravim rješenjem, jer su hoteli ove regije trenutačno u velikoj krizi i trebaju hitnu pomoć u likvidnim sredstvima. Naime, neki hoteli ne da nemaju novca za pripremu sezone, već nisu isplatili plaće zadnjih šest mjeseci, poput hotela »Lopud« i »Mlini«. Turistička sezona, pak, počinje već sredinom travnja sa slijetanjem prvih zrakoplova, a marketinške aktivnosti su upravo sada u zenitu, ističe Marušić. </p>
<p>»Ministarstvo turizma i Hrvatska banka za obnovu i razvitak usprkos našim inzistiranjima oglušuju se o pozive. Sljedeća tri mjeseca su ključna za turističku promidžbu. Nakon toga kasno je za bilo kakvu prodaju«, dodaje Marušić. Što se tiče prodaje hotela, na adresu Agencije dosad je pristiglo pet do šest ponuda koje nisu toliko atraktivne da bi ih se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prihvatilo. Cijena nam nije presudni čimbenik, već stvari poput zaštite prava djelatnika, reputacije inozemnog partnera te prijedlog razvitka, kako bismo izbjegli ovo što se danas događa turističkom kompleksu na Babinu kuku, ističe Marušić. (K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Euro najslabiji od uvođenja </p>
<p>FRANKFURT, 28. siječnja</p>
<p> - Tečaj eura prema američkom dolaru potonuo je u petak ujutro na najnižu razinu otkako je uvedena jedinstvena europska valuta - na 0,9830 USD. To je, inače, 16 posto manje nego što je euro vrijedio prilikom uvođenja 1. siječnja prošle godine. U odnosu pak na japanski jen cijena je eura pala ispod razine od 103 JPY.</p>
<p>Prema riječima analitičara, jedinstvena europska valuta sve je slabija jer zasad nema nikakve potpore njezinu tečaju. Čini se kako čelnici Europske središnje banke (ECB) nisu zabrinuti zbog pada tečaja eura te da ga ne namjeravaju spašavati. Osim gospodarske situacije koja ide u prilog dolaru, s obzirom na to da američko gospodarstvo raste znatno brže od europskoga, analitičari smatraju kako je pad eura dodatno ubrzan i ponašanjem ministara financija Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Naime, na svom sastanku prošloga vikenda oni ni jednom riječju nisu spomenuli nizak tečaj jedinstvene europske valute, nego samo jena. A to ulagačima predstavlja znak njihove nezainteresiranosti za tečaj eura i nevoljkosti da se nešto konkretno poduzme. Stoga većina drži kako će euro i dalje slabiti.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Fižulić: Nama i brodogradnja najpreča pitanja </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - »Preuzimanje dužnosti u Ministarstvu gospodarstva prošlo je u najboljem redu. Dosadašnji nas je ministar gospodarstva Nenad Porges upoznao s radom ovoga ministarstva u proteklom razdoblju i s akutnim problemima«, rekao je u izjavi za Vjesnik novi ministar gospodarstva Goranko Fižulić. </p>
<p>Fižulić tvrdi da se na popisu akutnih problema, čije rješavanje traži hitnu intervenciju Ministarstva gospodarstva, nalaze, među ostalim, Nama i brodogradnja. Na naše pitanje da li je već napravljena nova »kadrovska križaljka« za zaposlene u njegovu ministarstvu, Fižulić odgovara da su »radnici u ministarstvu stručne osobe«. »O kadrovskim pitanjima još nismo raspravljali. No svatko će od zaposlenih imati priliku dokazati se«, rekao je Fižulić dodavši da se to odnosi i na zamjenike ministra kao stručne osobe. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Novi ministri preuzeli dužnosti u većini ministarstava</p>
<p>Svi novi ministri izrazili su zadovoljstvo načinom primopredaje, a pojedini su najavili i svoje prve poteze</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - U petak je u većini ministarstava izvršena primopredaja ministarskih dužnosti.</p>
<p>Političke promjene u Hrvatskoj izazvale su promjenu u odnosu svijeta prema njoj i osobno ću učiniti sve da iskoristim taj trenutak, izjavio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula nakon što je i formalno preuzeo dužnost od svog prethodnika Mate Granića. Primopredaji dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova bilo je nazočno oko 70 predstavnika diplomatskog zbora. </p>
<p>U izjavi novinarima Picula je rekao da je primopredaja dužnosti prošla u najboljem redu. »Rekao sam ljudima koji rade u Ministarstvu da računam na njih, jer vanjsku politiku ne može voditi samo jedan čovjek s obzirom na kompleksnost problema s kojima se suočava svaka vlada u procesu globalizacije«, naglasio je Picula. </p>
<p>Mate Granić obećao je da će dati punu podršku Piculi i pozvao bivše suradnike da učine isto. MVP mora zadovoljiti nove ambicije nove vlade, a tri glavna vanjskopolitička cilja bit će približavanje Hrvatske EU-u, NATO-u i »regionalnim organizacijama srednjoeruopske prirode«, rekao je Picula. </p>
<p>»Hrvatska je trenutačno miljenica EU-a i SAD-a i taj se trenutak ne smije propustiti. Ne smije se čekati na promjene na unutarnjem planu da se ne propuste te prilike«, rekao je Granić koji izjavljujući to nije mogao sakriti suze. </p>
<p>Picula je naglasio kako će nova vlada nastojati odgovorno ispuniti sve međunarodne obveze Hrvatske rekavši da ih nova vlada »ne doživljava kao međunarodni pritisak nego i kao dio svog političkog programa«. </p>
<p>»Očekujem težak posao kako bi se ostvarilo normalno funkciniranje javnih financija, normalno punjenje proračuna te da se sve obveze iz njega izvršavaju, kao i uredno izmirivanje obveza prema inozemstvu. Ali isto tako očekujem unaprjeđenje financijskog sustava u cjelini i da odmah, od početka, učinimo velik doprinos promjenama u fiskalnoj i ukupnoj politici«, izjavio je prvog dana rada ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>Prvom radnom kolegiju u petak ujutro prisustvovao je i bivši ministar financija Borislav Škegro. </p>
<p>Crkvenac je istaknuo da u daljnjem radu Ministarstva i nadalje očekuje doprinos djelatnika Ministarstva na najvišim stručnim standardima te da nije došao mijenjati ljude. </p>
<p>Jedna od osnovnih promjena, kazao je, mora biti u pravcu snažne podrške proizvodnji, produzetništvu, izvozu, a cjelinom ekonomske politike, fikalne i proračunske, u kratkom roku mora se zadržati ekonomsku stabilnost u 2000.</p>
<p>Primopredaja dužnosti u Ministarstvu obrane započela je u petak ujutro. Novi ministar Jozo Radoš izjavio je novinarima da ga je Pavao Miljavac »cijelo jutro upoznavao s procesima koji se događaju u ministarstvu«, s onim što bi po Miljavcu trebalo učiniti.
Ministar Radoš izrazio je zadovoljstvo načinom i stilom tih razgovora. »Mislim da se na pravi način vrši primopredaja tog segmenta vlasti. U ponedjeljak ćemo nastaviti formalniji dio primopredaje. Ovo danas je vrlo kvalitetan razgovor i na neki način prava klima u političkim odnosima«, izjavio je Radoš.</p>
<p>Ja ću učiniti sve sa svoje strane da ministru Radošu olakšam preuzimanje ovako složenog ministarstva. Vjerojatno u državi ne postoji složenije ministarstvo nego što je ovo«, rekao je Miljavac izrazivši nadu da će se »sve dovršiti do srijede idućeg tjedna«. </p>
<p>Radoš je glede vojnih dokumenata koje je tražio Haaški sud, a dosad su ocjenjivani kao dokumenti važni za nacionalnu sigurnost, rekao da to nije pitanje samo MORH-a, nego pitanje Vlade. »U ovom času nismo dotaknuli pitanje Haaga. Razgovarat ćemo vjerojatno o tome onoliko koliko je to u nadležnosti Ministarstva obrane. Nova vlast, a u sklopu toga i MORH, poštivat će obveze koje je hrvatska država preuzela temeljem ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, ali jednako tako, vodit će i brigu o zaštiti nacionalnih interesa«, rekao je Radoš. </p>
<p>Novoimenovani ministar unutarnjih poslova Šime Lučin preuzeo je u petak dužnost od dosadašnjeg ministra Ivana Penića. Upoznao se sa članovima Kolegija MUP-a koji su mu stavili svoj mandate na raspolaganje. Odluka novog ministra o izboru budućih suradnika očekuje se nakon što narednog tjedna obavi razgovore sa svakim članom Kolegija pojedinačno i upozna se s radom Sektora kojem su na čelu. </p>
<p>Donedavni ministar zdravstva prof. dr. Željko Reiner u petak je prof. dr. Ani Stavljenić Rukavini podnio iscrpno izvješće o svojem radu, te predao pregled tekućih i planiranih poslova. Time je Ministarstvo zdravstva i službeno predano »u ruke« novoj, nestranačkoj ministrici, koja je na to mjesto zasjela na prijedlog HSLS-a. Ana Stavljenić Rukavina (61) predstojnica je Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku u KBC-u Rebro, redovita je profesorica na Medicinskom fakultetu,a ministarsko mjesto prihvatila je »kao izazov i nastavak rada u svojoj struci«. </p>
<p>»Glavni posao bit će svakako reforma zdravstvenog sustava. U tom području dosad je mnogo učinjeno, a sada ga treba nastaviti i dovršiti«, kazala je novinarima nova ministrica.</p>
<p>Ministar gospodarstva Goranko Fižulić prvi radni dan u Ministarstvu započeo je kolegijom s ranijim ministrom Nenadom Porgesom i pomoćnicima.</p>
<p> Nakon što mu je Porges uručio izvješće o dosadašnjem radu Ministarstva, ministar Fižulić upoznat je s pregledom djelovanja svake od uprava. Fižulić je potvrdio kako je suradnicima dao i prva zaduženja koja se tiču aktualnih problema koje treba hitno riješiti. </p>
<p>Pravosuđe će u politici nove vlade biti među prioritetima, izjavio je u petak novi ministar pravosuđa dr. Stjepan Ivanišević nakon primopredaje dužnosti od ministra Zvonimira Šeparovića. Ivanišević je kazao da, nakon što se upoznao sa stanjem u Ministarstvu pravosuđa, njegov dojam nije pozitivan, jer ima puno neriješenih problema. S pomoćnicima ministra dogovoren je način rada, a zasad ih Ivanišević ne namjerava mijenjati. </p>
<p>Komentirajući privođenje bivšeg ministra turizma Ivana Heraka, Ivanišević je kazao kako je to akcija dosadašnje vlade, »a drugima prepušta da ocije ne zašto je to, i s kojim namjerama učinjeno sada«. Ivanišević je kazao i kako ugovor kojim David Rivkin zastupa Hrvatsku u Haagu, još nije vidio. Zaključio je kako će efikasno pravosuđe i korjenita decentralizacija upravnog sustava, biti temeljni zadaci Ministarstva. </p>
<p>Božo Kovačević (LS), novi ministar prostornog uređenja, stanovanja i graditeljstva, izjavio je u petak, nakon što je preuzeo dužnost od dosadašnjeg ministra Marka Širca, da je to dobro organizirano Ministarstvo, s vrlo dobrom osnovom za daljnje poteze.
Novoimenovani ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoje Kraljević prvoga je radnog dana u Ministarstvu razgovarao s najbližim suradnicima dosadašnje ministrice znanosti i tehnologije prof. dr. Milene Žic-Fuchs. </p>
<p>Stanje u znanosti je teško, ocijenio je Kraljević, jer se za znanost izdvajao mali postotak proračunskih sredstava. Posljedica je toga da je u znanosti puno stvari »zapelo«, među kojima su, primjerice, dugovi prema znanstvenim projektima, još uvijek neuplaćen iznos pretplate za inozemne časopise za proteklu godinu, ali i dugovi prema znanstvenim ustanovama za tzv. »hladni pogon«. Sustav u znanosti očito treba srediti, ustvrdio je ministar Kraljević. </p>
<p>Novoimenovani ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar dužnost je preuzeo od dosadašnje ministrice Nansi Ivanišević. Primopredaja je učinjena u dogovoreno vrijeme, a osnovne dokumente o radu Ministarstva pregledao sam zajedno s dosadašnjom ministricom, izjavio je ministar Strugar.</p>
<p>Novoimenovani ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata Ivica Pančić primio je u petak dužnost od dosadašnjega ministra Jurja Njavre. Primopredaja je obavljena korektno. </p>
<p>Zbog oporavka nakon operacije žučnog kamenca, novi ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović (SDP) nije u petak preuzeo dužnost od dosadašnjega ministra Jose Škare. Primopredaja se očekuje u ponedjeljak. </p>
<p>Ministrici turizma Pavi Župan-Rusković u petak je u Ministarstvu turizma Vinka Cetinski, zamjenica ministra, predala dokumente i izvješća o radu i problematici hrvatskog Ministarstva turizma. Zbog novonastalih okolnosti u svezi s bivšim ministrom Ivanom Herakom, službena primopredaja dužnosti nije izvršena. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vlada odlučila za 40 posto smanjiti plaće državnih dužnosnika </p>
<p>Po hitnom postupku pred zastupnike će i paket zakonskih prijedloga vezanih uz rekonstrukciju Vlade</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Ako je suditi po prvim potezima, nova Vlada bit će štedljiva. Najavu smanjivanja plaća državnim dužnosnicima Vlada je u svom prvom koraku ispunila donoseći prijedloge Odluka o smanjivanju plaća državnim dužnosnicima. Plaće bi trebale biti smanjene za 40 posto, pa će novi predsjednik Republike mjesečno primati 21.000 kuna, dok je dosadašnja plaća iznosila 35.000. Premijer i predsjednik Hrvatskog državnog sabora umjesto 25.000, primat će 15.000 kuna. Izuzetak su plaće sudaca koje će se i dalje obračunavati prema dosadašnjoj plaći predsjednika Sabora.</p>
<p>Na početku sjednice premijer Ivica Račan istaknuo je čvrsto opredjeljenje Vlade da će u suradnji sa Saborom i predsjednikom Republike ispuniti obećanja dana na izborima, osobito kad je riječ o programu gospodarskih, političkih i socijalnih promjena. Dugoročni prioriteti su izlazak iz gospodarske i socijalne krize te suradnja s Europom i svijetom, a izravni i bliski - rad na državnom proračunu za 2000. i izrada Vladina programa koji bi početkom veljače trebao biti pred Saborom, kod glasovanja o povjerenju novoj Vladi, rekao je Račan. </p>
<p>Govoreći u ime članova Vlade, Račan je rekao kako znaju da će im biti teško i pozvao sve koji imaju dio odgovornosti u izlasku iz gospodarske i političke krize da obave svoj posao.</p>
<p>Izrazio je i zajedničko stajalište članova Vlade da će unatoč teškoćama uspjeti u svom poslu. »Članovi Vlade uvjereni su da ova zemlja i njezini ljudi imaju za to snage i odgovornosti«, rekao je Račan.</p>
<p>Osim odluka o smanjenju plaća državnim dužnosnicima, Vlada je na svojoj prvoj sjednici razmotrila i usvojila zakonske prijedloge vezane uz samu strukturu Vlade, među ostalima izmjene Zakona o Vladi, Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava te Zakona o sustavu državne uprave. To su prijedlozi zakona koji će se po hitnom postupku naći pred zastupnicima na konstituirajućoj sjednici Sabora, a koji će omogućiti rekonstrukciju Vlade i ministarstava sukladno prijedlogu pobjedničke koalicije. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Umjesto Antuna Vujića u Saboru će sjediti Jadranka Reihl-Kir </p>
<p>U SDP-u izabrane zastupnike, koji su postali ministri, zamjenjuje idući na listi / HSLS će pitanje novih zastupnika riješiti na sjednici Velikog vijeća / HSS o tome odlučuje na sjednici šireg Predsjedništva u subotu / U HNS-u još ne znaju tko će sjesti u saborske klupe / Umjesto Jakovčića iz IDS-a u Sabor ulazi Debeljuh? </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Tko će u Saboru zamijeniti zastupnike koji su izabrani na listi pobjedničkih koalicija SDP-HSLS i četvorice, a koji su postali ministri u Vladi Ivice Račana?</p>
<p>Prema riječima tajnice Socijaldemokratske partije (SDP) Gordane Sobol, koja je također izabrana u Zastupnički dom, to je pitanje već riješeno. SDP-ovci su pronašli primjerene zamjene za osam novih ministara, uglavnom se pridržavajući načela da idući SDP-ovac na listi zamijeni izabranog zastupnika koji je otišao u Vladu. </p>
<p>Tako će umjesto Račana, koji je bio prvi na zajedničkoj listi SDP-a i HSLS-a u 1. jedinici, u kojoj je izabrano devet zastupnika te koalicije, u Sabor ući deseti s liste, novinar i publicist te sudionik Domovinskog rata Pavle Kalinić. U 4. jedinici, umjesto drugog s liste i novog ministra kulture Antuna Vujića, ući će deveta Jadranka Reihl-Kir, supruga ubijenog zapovjednika osječke policije Josipa Reihl-Kira.</p>
<p>Slično je i u 6. jedinici, u kojoj je izabrano sedam zastupnika SDP-a i HSLS-a, a gdje će umjesto novog ministra rada i socijalne skrbi, inače prvog na listi Davorka Vidovića, ući deveti Krešo Kovačićek, stomatolog iz Petrinje, a umjesto četvrtog Tonina Picule, koji je postao ministar vanjskih poslova, u Sabor će ući 13. s liste, inače poslovni direktor SDP-a Josip Leko. U 7. jedinici SDP će promijeniti dvoje izabranih zastupnika - prvu s liste i potpredsjednicu Vlade Željku Antunović zamijenit će deveti Dragutin Vrus, gradonačelnik Čabra, dok će trećeg na listi Matu Crkvenca u saborskim klupama zamijeniti deseti Zlatko Šešelj, ravnatelj zagrebačke Privatne gimnazije. </p>
<p>Umjesto potpredsjednika Vlade Slavka Linića, koji je bio prvi na listi u 8. jedinici, poštujući načelo prvog idućeg, u Sabor će ući osma na listi, predsjednica Foruma žena SDP-a Dijana Čizmadija, dok će u 9. jedinici ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina zamijeniti gradonačelnik Paga i sedmi na listi Ivo Fabijanić.</p>
<p>U HSLS-u pitanje novih zastupnika, prema riječima šefice zagrebačkog HSLS-a Dorice Nikolić, riješit će se na skoroj sjednici Velikog vijeća. Dosad su se HSLS-ovci pridržavali načela prvi idući, pa Nikolić smatra da će tako biti i sada. U 1. jedinici su sa zajedničke liste izabrana tri zastupnika HSLS-a. Zanimljivo je da sva trojica sjede u novoj Vladi - Goran Granić kao zamjenik premijera, Goranko Fižulić, kao ministar gospodarstva, te Hrvoje Kraljević ministar znanosti i tehnologije. HSLS je na toj listi ponudio još dvojicu kandidata - Jadranka Mijalića i Darinku Orel, dok će trećeg zastupnika HSLS vjerojatno pronaći na nekoj drugoj listi. Ministra obrane Jozu Radoša najvjerojatnije će zamijeniti Hrvoje Zorić.</p>
<p>Hrvatska seljačka stranka (HSS) će konačnu odluku donijeti u subotu na sjednici šireg Predsjedništva, ali kako neslužbeno saznajemo novoga ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo i dosadašnjeg zastupnika u Županijskom domu Željka Peceka zamijenit će Stjepan Živković, dok će na mjesto ministra poljoprivrede Božidara Pankretića sjesti Miroslav Furdek. Njih dvojica su istodobno i sljedeći HSS-ovci na listi koji bi trebali ući u Zastupnički dom.</p>
<p>U Hrvatskoj narodnoj stranci (HNS) još uvijek nisu pronašli tko će ući u Sabor na mjesto Radimira Čačića, budućega ministra za javne radove. Prvi idući HNS-ovac na listi četvorice u 7. izbornoj jedinici je pravnik Darko Šantić, dok je u 8. jedinici, iz koje je na mjesto ministra za europske integracije otišao Ivan Jakovčić, idući IDS-ovac Dino Debeljuh.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Granić se vratio u Predsjedništvo HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Nakon što je prije tri dana Predsjedništvo HDZ-a pozvalo potpredsjednika dr. Matu Granića da se vrati raditi u to najviše stranačko tijelo premda je dao ostavku na sve stranačke dužnosti, na sjednicu u petak došao je i Granić. Istaknuo je da je razlog povratka taj što se želi boriti za novi program stranke, novi statut i kadrovska osvježenja. </p>
<p>Dodao je da o njegovoj ostavci na sve stranačke dužnosti može raspravljati samo Opći sabor. Izjavio je i da se vratio u Predsjedništvo zato što su na sjednicu pozvani i predsjednici županijskih odbora, te da su već zakazani unutarstranački izbori. »Želim aktivno sudjelovati u tom procesu i biti u modernoj, europskoj, narodnjačkoj stranci, a kakav će rezultat biti, to ćemo vidjeti,«, zaključio je Granić. Predsjedništvo HDZ-a u petak je raspravljalo o pripremama stranačkih izbora, te o sastavljanju grupa za njihovu provedbu i za analizu izbornih rezultata. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Radić: Šarinić, Hebrang i Šeparović imaju se pravo vratiti u HDZ! </p>
<p>HDZ po programu i ljudima ne smije više biti prepoznat kao ekstremna, antieuropska, nacionalistička stranka / Previše je bilo priča o tome postoji li kuverta koja imenuje nasljednikom ovoga ili onoga, a premalo odlučnosti i odgovornosti / Predlagao sam prijevremene stranačke izbore i prije Šeksa </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Potpredsjednik HDZ-a dr. Jure Radić za Vjesnik govori o budućnosti stranke, stranačkim sukobima, o nagađanjima da će on i Vesna Škare-Ožbolt biti potpredsjednici Sabora...</p>
<p>• Hoće li HDZ svojim biračima preporučiti da glasuju za jednog od dva predsjednička kandidata u drugom krugu? </p>
<p>- U Predsjedništvu još nismo o tome raspravljali. No, mislim da će prevladati mišljenje da se Predsjedništvo ne izjašnjava o tome.</p>
<p>• Kako komenirate Granićev izborni poraz? </p>
<p>- Ne bih Granićev poraz odvajao od poraza HDZ-a na parlamentarnim izborima. Naši porazi rezultat su nereagiranja stranke na realne probleme u društvu kroz dulje razdoblje. Do poraza nas je dovela neučinkovitost u razračunavanju s kriminalom, malverzacijama u pretvorbi i bankarstvu, bahatost dijelova vlasti, nedovoljno zajedništvo u stranci umjesto pojedinačnih i osobnih ciljeva koji su kulminirali nakon smrti predsjednika Tuđmana. </p>
<p>• Što će se dogoditi s HDZ-om? Prognoziraju vam raspad, ili u najboljoj varijanti podjelu na dvije stranke?</p>
<p>- Sve radim da stranka sačuva najveći dio članstva. Mislim da u stranačkoj bazi nije zrcalna slika onoga što je na vrhu. U HDZ-u ima dovoljno snaga koje prepoznaju srednji put i nadam se da će taj srednji put pobijediti na Općem saboru. Nikome tko misli da je nezamjenjiv, nije mjesto u stranačkom vrhu. Moramo naći putove koji će prikazati HDZ kao stranku političkog centra, što ja nazivam socijalno-kršćanskom strankom narodne širine. HDZ po programu i ljudima ne smije više biti prepoznat kao ekstremna, antierupska, nacionalistička stranka. </p>
<p>• Tvrdite da se nećete razlomiti na dvije frakcije? </p>
<p>- Svi ćemo učiniti sve da do toga ne dođe, ali je sigurno da će pojedinci otpasti. Ako pojedinci odu, to neće biti podjela na dvije opcije. </p>
<p>l Hoće li otpasti jaka stranačka imena?</p>
<p>- Ne bih o imenima. Oni koji otpadnu mislit će da su jaki. Ali, jamčim vam da nikad nisu bili jaki i da je njihova jakost bila samo u negativnom smislu.</p>
<p>• Koju je to, po Vama, kardinalnu grešku HDZ učinio?</p>
<p>- Kardinalna je greška što nismo odmah nakon smrti predsjednika Tuđman izabrali predsjednika stranke i kandidata za predsjednika države. U svojem nesnalaženju, u prevelikom obziru prema duboko poštovanom pokojnom predsjedniku mi smo se usmjerili na to da se čeka odluka nekog drugog. Previše je bilo priča o tome postoji li kuverta koja imenuje nasljednikom ovoga ili onoga, a premalo odlučnosti i odgovornosti. </p>
<p>• Koliko su Pašalić i Šeks, koje se u većem dijelu javnosti zadnjih mjeseci stigmatizira kao »vodeće negativce« HDZ-a, krivi za sadašnji negativni image stranke?</p>
<p>- Mnogi pojedinci iz vrha stranke, ali i sa županijskih razina, pridonosili su negativnom imageu i sukobima. Ne bih želio biti sudac ni krivcima proglasiti dvojicu ili petoricu ljudi iz vodstva, jer će sud o njima dati Opći sabor. Zauzimao sam se uvijek da mi koji smo u vodstvu što prije zakopamo »ratne sjekire«. Kod mnogih su, u vrijeme dok je predsjednik Tuđman bio neprikosnoveni vladar HDZ-a, skrivane pojedinačne ambicije, uvjerenje da su pametniji i zaslužniji. Neki su se u javnosti prikazali sa svojim mesijanskim ambicijama. Moram naglasiti - ne smije se dogoditi da se budućnost HDZ-a prikaže kao sukob Šeksa i Pašalića. Ne pripadam ni jednoj struji i jamčim da većina članova Predsjedništva ne pripada ni jednoj od tih struja. </p>
<p>• Prevladava mišljenje da bi HDZ trebali voditi potpuno novi ljudi? </p>
<p>- Složio bih se s tim, iako je teško reći tko bi bili ti potpuno novi. Osobno ću dati podršku onima koji na temelju dosadašnjeg rada jamče uspjeh. Novo vodstvo će sigurno biti izabrano, ali će to biti balans između nekih koji su danas u vrhu stranke i nekih novih ljudi. </p>
<p>• Hoćete li se kandidirati za predsjednika stranke? Jeste li Vi, uz Vesnu Škare-Ožbolt, kandidat za potpredsjednika Sabora, ili se ta mjesta navodno čuvaju za Pavletića i Šeksa?</p>
<p>- Nisam životno ni karijeristički zainteresiran za neku od funkcija, iako neću od toga bježati ako grupa »srednje« orijentiranih ljudi iz HDZ-a i ja uvidimo da bih mogao dati svoj doprinos. Mislim da su svi kandidati koje spominjete dobri, ali ima još kandidata. Nitko ništa ne može čuvati za sebe, jer o tome će uskoro odlučivati tajnim glasovanjem 46 ljudi. </p>
<p>• Tko u ovom času ima najviše izgleda za predsjednika HDZ-a?</p>
<p>- Mislim da to sad nema nitko. Nisam siguran da su se pojavila konačna imena koja će biti u igri. Neki od sadašnjih vodećih ljudi u HDZ-u su, čini se, za to zainteresirani, ali se o tome ni na jednoj razini još nije raspravljalo. </p>
<p>• Jeste li i Vi, poput Šeksa, za prijevremene unutarstranačke izbore?</p>
<p>- Predlagao sam to i prije Šeksa, zalagao sam se za to, nudeći time i svoj i mandat Predsjedništva na raspolaganje, ali tražeći da se na raspolaganje članstvu stave i mandati svih stranačkih razina. Najbolji je i demokratski put da se u stranci provedu izbori na svim razinama. Put po kojem bi samo Predsjedništvo dalo ostavku, a sve ostalo ostalo bi ostalo isto, vodio bi pobjedi jedne od postojećih, iako neformaliziranih, frakcija u HDZ-u.</p>
<p>• Znači li to da ste protiv Pašalićeve struje?</p>
<p>- Nije to protiv Pašalića, on samo o tome ima drukčije mišljenje. Većina u Predsjedništvu smatra da treba ići na prijevremene stranačke izbore i o tome je donesena odluka.</p>
<p>• Kako komentirate ovotjedni sastanak HDZ-ovih disidenata Šarinića, Hebranga, Šeparovića... Oni se, navodno, žele vratiti u reformirani HDZ, u kojem računaju i na Granića, Škare-Ožbolt, Jarnjaka? </p>
<p>- Ništa ne znam o tom sastanku i ne zanima me o čemu su razgovarali, jer imamo ozbiljnijih problema od toga. Statut HDZ-a je vrlo jasan o tome kad se i kako netko može uključiti kao član i kad može od običnog člana postati stranački dužnosnik. Statutarno je jasno da se oni mogu vratiti. Podržavam njihov pojedinačni rad u temeljnim ograncima i kandidiranje na stranačkim razinama na prijevremenim izborima, gdje će članstvo prosuditi i ocijeniti rad svakog od njih. </p>
<p>• Ako bi oni osnovali novi HDZ, biste li im se priklonili?</p>
<p>- Moje mjesto je jedino u mojoj stranci, HDZ-u, za koji ću se boriti ne izvana, već iznutra. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Većina županijskih odbora protiv Šeksova prijedloga da izbori u HDZ-u prethode Saboru stranke?</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Što županijski ogranci HDZ-a misle o prijedlogu v.d. predsjednika stranke Vladimira Šeksa da se unutarstranački izbori održe prije Općeg sabora stranke koji je sazvan za 15. ožujka? Živko Nenadić, čelnik splitsko-dalmatinskog HDZ-a, kaže da će se o svom stavu o unutarstranačkim izborima izjašnjavati isključivo na stranačkim tijelima. Potpredsjednik županijskog HDZ-a Ilija Krišto, pak, drži da izbore treba provesti nakon Sabora. »Mislim da bi vodstvo stranke na Saboru prvo trebalo položiti račune. Upravo su čelništvo stranke i Vlada odgovorni za rezultate parlamentarnih izbora, a ne oni na nižim razinama«, ocjenjuje Krišto. </p>
<p>Čelnik vukovarsko-srijemskog HDZ-a Dragan Papac oštro se protivi održavanju izbora prije Sabora. Uvjeren je da bi se time krivica za neuspjeh HDZ-a na izborima nametnula članstvu na lokalnoj razini, koje bi potom bilo uvučeno i u unutarstranačke obračune. »To je velika podvala onima koji su to najmanje zaslužili«, ističe Papac, koji članove Predsjedništva poziva da žurno donesu odluku o održavanju izvanrednog Sabora HDZ-a na kojem bi se izabralo novo vodstvo. Održavanje izbora prije Sabora, Predsjedništvo HDZ-a Varaždinske županije drži neprihvatljivim, kaže Anđelko Herjavec, dopredsjednik županijskog HDZ-a. </p>
<p>Takav stav Predsjedništvo obrazlaže zasićenošću članstva izborima te potrebom donošenja novog statuta HDZ-a. </p>
<p> Ivo Baica, predsjednik šibensko-kninskog HDZ-a, kaže da bi trebalo prvo utvrditi stvarno članstvo HDZ-a, jer je očito da brojke s kojima se dosad operiralo ne odgovaraju stvarnom stanju. Svi upisani članovi trebali bi u nekom razumnom roku potvrditi članstvo. Da bi se izbori proveli, potrebno je, kaže Baica, donijeti novi statut stranke. To je stav i cijele županijske i gradske organizacije HDZ-a, dodaje. </p>
<p>»Predsjedništvo i Odbor primorsko-goranskog HDZ-a ocijenili su odluku o raspisivanju izbora ishitrenom te lošom za stranku, obzirom da su članovi iscrpljeni nakon dviju izbornih kampanja, a k tome stranka ima i cijeli niz disidenata«, kazao nam je politički tajnik primorsko-goranskog HDZ-a Mladen Šimić. Smatra da bi Sabor HDZ-a trebalo održati i prije 15. ožujka da bi se donijeli novi akti stranke. Sisačko-moslavački HDZ smatra da se prvo trebaju održati izbori, a potom Sabor, na kojem valja izabrati novo vodstvo, kazao je za za Vjesnik Đuro Brodarac, predsjednik županijskog HDZ-a. Valja mijenjati i mnoge temeljne stranačke dokumente, prije svega Statut i Program, jer su rađeni za neka druga vremena, dodaje Brodarac. </p>
<p>Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a Berislav Šmit kaže da županijski odbor smatra da je izbore bolje održati prije Sabora. »Mislimo da je sada važnije održati izbore u temeljnim ograncima, a onda sazvati Sabor stranke«, kaže Šmit i naglašava da je to opcija koja će omogućiti da stranka ponovo čvrsto stane na noge. »Nisam ni za ni protiv toga da izbori budu prije Sabora. Vjerujem da će Sabor pokazati tko gdje pripada, pa će se tamo iskristalizirati neki ljudi koji mogu voditi stranku«, kaže dopredsjednik Odbora HDZ-a Zadarske županije Svemir Vrsaljko. Od dubrovačko-neretvanskih HDZ-ovih prvaka dostupna nam je bila samo predsjednica dubrovačkog HDZ-a Dubravka Šuica, koja je odbila išta reći te nas je pozvala da o tome razgovaramo nakon Sabora stranke. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Koliko promjena na vlasti toliko državnih zastava i grbova!?</p>
<p>Treba li zbog promjene vlasti mijenjati hrvatski grb i zastavu?</p>
<p> - pitanje je, koje se ovih dana pojavljuje u medijima. »Naša sadašnja zastava s grbom priziva 19. stoljeće«, kaže svjetski poznati zagrebački grafički dizajner Boris Ljubičić. »O grbu možemo raspravljati, ali ne i o njegovoj ustavnosti«, ističe dr. Nikša Stančić, povjesničar na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, član stručnog povjerenstva koje je 1990. radilo u prvoj fazi izradbe novoga grba. »Je li hrvatski grb protuustavan«? - pita se predsjednički kandidat dr. Slaven Letica.</p>
<p>»Hrvatska mora stvoriti sliku o sebi, a sadašnja zastava s grbom priziva 19. stoljeće i vrijeme monarhija«, ističe Ljubičić. Većina suvremenih država, pa i one koje su još formalno monarhije, poput Velike Britanije, Danske i Švedske, na svojim zastavama nemaju grbova koji bi simbolizirali nasljedne vladarske loze, tvrdi Ljubičić. »Nama se dogodilo da smo se zapetljali u kučine povijesti umjesto da napravimo suvremeni vizualni identitet, redizajnirajući tradicionalne elemente, koji se mogu ukomponirati i u znakove naših tvrtki«. Projekt nove zastave, kako ga je zamislio Ljubičić, nastao je u srpnju 1990. i sastoji se od prepoznatljivih izmjeničnih crveno-bijelo-plavih kvadrata u tri reda, nastalih sintezom povijesnih elemenata: trobojnice i grba. »Izmjenični kvadrati već predstavljaju razne sadržaje te ih je potrebno povezati osnovnim, svečanim i jedinstvenim znakom države - zastavom«, kaže Ljubičić.</p>
<p>Što pak drži dr. Stančić, koji je 1990. vodio stručno povjerenstvo koje je sudjelovalo u prvoj fazi nastanka novoga hrvatskoga grba. »Odmah nakon izbora 1990., dr. Domljan me zamolio da osnujem radnu skupinu. Naš zadatak nije bio predložiti oblik i sadržaj grba, već dati stručnu osnovicu, odnosno uputiti na pravila heraldike. Upozorili smo da nova heraldika ne mora poštovati pravila tradicionalne. Prema heraldici, grb ima obvezatne i neobvezatne dijelove. Obvezatna je oznaka ranga, znak da je riječ o grofu ili barunu, odnosno, ako je riječ o državi, je li to kraljevina ili republika. Naš je grb s krunom pomalo historiziran. Međutim, sama činjenica da postoji nešto osim temeljnoga grba nije protuustavna niti je protivna pravilima tradicionalne heraldike«, napominje dr. Stančić.</p>
<p>»Naše prijedloge predao sam dr. Domljanu koji je angažirao slikara Miroslava Šuteja. Nekoliko smo se puta sastajali s predsjednikom Tuđmanom i on je od mnogih nacrta prihvatio prijedlog postojećega grba. Ne znam koliko bi danas bilo uputno razmišljati o promjeni grba s kojim smo prošli osamostaljenje i Domovinski rat. Danas se može raspravljati o njegovu sadržaju i dizajnu, ali njegova se ustavnost ne može dovesti u pitanje«, decidirano tvrdi dr. Stančić. Doista, treba li mijenjati grb i zastavu? ( M.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ivan Herak pred istražnim sucem u Puli </p>
<p>Policijska uprava istarska objavila je u petak na konferenciji za novinare u Puli, da se bivšeg ministra turizma Ivana Heraka tereti da je zloupotrijebio svoj položaj i ovlasti. Njegova pomoćnika Antu Golika i Đanija Bažona, vlasnika trgovačkog obrta Mini pam iz Labina, sumnjiči se da su mu pomagali u tome. Nad svom trojicom i zasad još nepoznatom odgovornom osobom iz jednog turističkog trgovačkog društva provedena je kriminalistička obrada, na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Puli.</p>
<p> Policija je utvrdila da su osumnjičenici napravili plan da se novcem što ga je Ministarstvo turizma odredilo za potporu turističkoj djelatnosti, podmire obveze trgovačkog društva Midinvest d.o.o. Poreč vlasnice Herakove supruge, Daniele Herak. Midinvest je imao obveze prema Riječkoj banci po ugovoru o kratkoročnom kreditu od 215.000 DEM s kamatama. </p>
<p>Herak je pritom, navodi se u policijskom priopćenju, iskoristio svoj položaj i ovlasti, tako što je 26. i 27. srpnja prošle godine naložio da se doznači bespovratnih 700.000 kuna na žiroračun hotelskog naselja San Marino d.o.o. Rab (koje posluje u sastavu TD Imperial u Rabu), te 300.000 kuna na žiroračun jednog turističkog trgovačkog društva.</p>
<p>Policija navodi i kako se dalje odvijala transakcija. Po Herakovu nalogu, 28. srpnja 1999. </p>
<p>Golik je naložio financijskoj službi TD Imperial da tih 700.000 kuna prebaci na žiroračun labinskog Mini pama. Tristo tisuća kuna, uvećanih za 84.346 kuna, plasirani su sa žiroračuna trgovačkog društva, po nalogu nepoznate osobe, 29. srpnja prošle godine također na račun Mini pama. Tako uplaćena sredstva Mini pamu, ukupno 1,008.453,36 kuna, Bažon je u prethodnom dogovoru s Herakom, uplatio u korist Riječke banke kao otplatu kratkoročnog kredita za Midinvest. </p>
<p>Sve te transakcije naknadno su opravdane fiktivno sklopljenim ugovorima o kratkoročnim kreditima i ugovorima o nabavi robe, otkrila je policija. </p>
<p> Herak i Bažon tijekom dana trebaju biti prepraćeni istražnom sucu Županijskoga suda u Puli, a nastavlja se kriminalsitička obrada.</p>
<p> Uprava rapskog Imperiala predlagala je nedavno da se radnicima za prosinac prošle godine plaće smanje za čak 40 posto. Osim toga, radnici su trebali pristati da do svibnja 2000. primaju minimalne brutto plaće. Uprava je taj svoj prijedlog pravdala lošom lanjskom sezonom koja je podbacila tridesetak posto u odnosu na sezonu 1998. Međutim, Imperialovo Povjereništvo Saveza samostalnih sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske nije prihvatilo prijedlog Uprave, zalažući se da se poštuje nedavno potpisan kolektivni ugovor. Štoviše, Povjereništvo je tražilo da Uprava dostavi i nalaz Financijske policije iz srpnja 1999. te financijsko izvješće poslovanja za tu godinu. Možda i nije bitno, no zahtjev sindikalnog Povjereništva upućen je 26. siječnja, samo dan prije nego što je Herak pozvan na informativni policijski razgovor. Komentirajući događaje oko bivšeg ministra turizma, Vesna Dejanović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske, izjavila je za Vjesnik da je Sindikat naslućivao što se događalo s novcem koji je trebao pripasti Imperialovim radnicima. (J. I., D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Budiša: Brže u integracije</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Demokratske promjene što su se dogodile u Hrvatskoj, rezultirat će rješavanjem onih problema na koje je ukazivala međunarodna zajednica. To će ubrzati proces integracije u euroatlantske asocijacije, izjavio je predsjednički kandidat HSLS-a i SDP-a Dražen Budiša nakon razgovora s Jirijem Dienstbierom, posebnim UN-ovim izvjestiteljem za ljudska prava u BiH, Hrvatskoji i SRJ.</p>
<p>Budiša je nakon razgovora u sjedištu HSLS-a izjavio da je sa sugovornikom razgovarao o ljudskim pravima u Hrvatskoj, posljedicama parlamentarnih i predsjedničkih izbora, povratku izbjeglica, uklanjanju zapreka za povratak, promjeni više zakonskih odredaba koje se ocjenjuju diskriminatorskima, slobodi medija te o novom zakonu o HRT-u. »Uvjereni smo da će te demokratske promjene koje su se dogodile, biti praćene brzim rješavanjem onih problema u Hrvatskoj što postoje i kojih smo svjesni i mi i međunarodna zajednica, kako bi Hrvatska ubrzala proces integracije u euroatlantske asocijacije«, ocijenio je predsjednički kandidat HSLS-a i SDP-a.</p>
<p> Dienstbier je pozdravio demokratske promjene, istaknuvši da »stvarna demokratizacija uvijek počinje s prvom promjenom vlade, što se već dogodilo u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj«. Nova Vlada dobila je snažnu podršku biračkog tijela i sada ima čvrst mandat brzo krenuti u promjene prema punoj demokraciji, istaknuo je UN-ov izvjestitelj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nije istina da se želim miješati u posao Vlade i Sabora, tvrdi Mesić </p>
<p>Predsjednički kandidat četvorice posjetio splitsko brodogradilište / Izborni pobjednici trebaju ustrojiti Sabor kao mjesto odlučivanja / HDZ trenutačno ne može biti kvalitetna oporba, ali će se profilirati u »pravu stranku« / Glavni urednik »Slobodne Dalmacije« je »mali od kužine« koji je odradio svoju zadaću za obavještajne službe, tvrdi Mesić / Radnici »Ilove« na njegovu molbu prekinuli štrajk glađu</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Predsjednički kandidat četvorice (HSS, HNS, IDS, LS) Stipe Mesić posjetio je u petak splitsko brodogradilište, gdje se sastao s Upravom »Brodosplita« i sa sindikalistima, koji su ga upoznali s problemima u toj najvećoj tvrtki Splitsko-dalmatinske županije. </p>
<p>Na konferenciji za novinare Stipe Mesić je rekao da hrvatska brodogradnja sada ima budućnost, »jer oni, koji su htjeli potkopati i likvidirati brodogradilišta, više nisu na vlasti«. Mesić je naglasio kako bivša vlast nije imala sluha za brodogradnju, te da su brodogradilišta na izdisaju zahvaljujući tomu što Hrvatska nije imala cjelovitu strategiju razvitka. </p>
<p>Istaknuvši da ne želi oduzimati ingerencije Hrvatskome državnom saboru i Vladi, niti se miješati u njihov posao, »kako to danas mnogi nastoje prikazati javnosti«, Stipe Mesić je istaknuo da predsjednik Republike ne smije imati velike ovlasti, kao što je to bio slučaj s pokojnim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Osim toga, naglasio je Mesić, Ured predsjednika Tuđmana imao je goleme ovlasti i djelovao je kao paralelni centar moći, »dok je Hrvatski sabor predstavljao gimnastičku dvoranu, gdje su zastupnici dolazili gimnasticirati, ali samo petkom«. </p>
<p>Ustvrdivši da izborni pobjednici trebaju ustrojiti Hrvatski državni sabor kao mjesto odlučivanja, Mesić je kazao da je Hrvatskoj potrebna kvalitetna i budna opozicija, koja će bdjeti nad parlamentarnom većinom. Kako stvari sada stoje, HDZ je daleko od toga da bude kvalitetna oporba, jer je ta stranka trenutačno zabavljena rješavanjem svojih unutarnjih problema, naglasio je Stipe Mesić, dodavši kako ipak vjeruje da će se HDZ profilirati u »pravu stranku«. </p>
<p>Predsjednički kandidat četvorice je uvjeren da će se Hrvatska sada okrenuti svojim strateškim ciljevima, kao što su Europska unija i NATO, te da će težiti uspostavi korektnih odnosa s Bosnom i Hercegovinom. »To ujedno znači i korektan odnos prema hrvatskome proračunu, jer se ne smije dogoditi da jedni proračun pune, a drugi ga prazne«, istaknuo je Stipe Mesić, dodavši da svi oni koji su pljačkali vlastiti narod moraju biti procesuirani. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara o njegovome sukobu s glavnim urednikom Slobodne Dalmacije Josipom Jovićem, Mesić je kazao kako on nikada nije bio u sukobu, niti će ratovati s novinarima i novinama. »Uopće me ne zanima Josip Jović, on je najobičniji 'mali od kužine', koji je odradio svoju zadaću za obavještajne službe. Ponavljam, nije važan Josip Jović, nego obavještajna mašinerija, koja se boji najavljene rekonstrukcije«, naglasio je Mesić. </p>
<p>Novinare je zanimalo i hoće li, ako postane novi hrvatski predsjednik, poticati masovni povratak Srba u Hrvatsku. Na to je Mesić odgovorio kako će se on zalagati za povratak svih prognanika, neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Dodao je i da neće pristajati na ucjene i ultimatume međunarodne zajednice, ali da se svi prognanici (Hrvati, Srbi i Bošnjaci) moraju vratiti u svoja mjesta iz kojih su protjerani.</p>
<p>Što se, pak, tiče optužbi po kojima bi on izručio hrvatske generale Haaškom sudu, predsjednički kandidat je, među ostalim, rekao da to nije točno, »jer kad je u pitanju individualni zločin nisu važni činovi i profesija već samo činjenica da hrvatski narod ne smije biti talac pojedinačnih zločina«. </p>
<p>Nakon posjeta splitskome brodogradilištu, Stipe Mesić se sastao i s predstavnicima malih dioničara, a posjetio je i radnike tvrtke »Ilova«, koji su na njegovu molbu prekinuli osmodnevni štrajk glađu. </p>
<p>Mesić je radnicima »Ilove« rekao da je njihova tvrtka najočitiji primjer nefunkcioniranja pravne države i promašenoga modela privatizacije u Hrvatskoj. Obećavši iscrpljenim štrajkašima da će učiniti sve kako bi njihov slučaj došao do odgovornih ljudi u novoj Vladi, Stipe Mesić je rekao kako je njihovo zdravlje ozbiljno narušeno i zamolio ih je da barem privremeno prekinu štrajk glađu, što su oni i učinili.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Klarić radnicima duguje plaće, pa se Mesić nudi da vrati njegov novac! </p>
<p>GORNJA STUBICA / ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Ako želi ustrajati u svojoj nakani, predsjednički kandidat Stipe Mesić morat će vratiti sav novac koji je tvrtka »Klariko voće« uložila u njega. Naime, Jure Klarić, vlasnik tvrtke, u telefonskom razgovoru za Vjesnik rekao je da radnicima njegova gornjostubičkog poduzeća »Dona« uistinu nisu uplaćene plaće za studeni i prosinac, ali... Tu već počinje priča o poslovanju »Klarika«, za koji Klarić kaže da ga je preuzeo u vrijeme kad su radnicima »kasnile četiri plaće, pa je sadašnje kašnjenja dviju plaća rezultat nenaplaćenih potraživanja od države«. Kad i te obveze prema tvrtci budu ispunjene, tvrdi Klarić, radnici će brzo biti u potpunosti isplaćeni.</p>
<p>Tijekom cijeloga dana faksovi u Vjesniku nisu prestajali zaprimati »pisma potpore« radnika svom direktoru. U njima se nastoje osporiti neki navodi u tisku, po kojima je Klarić poslovno carstvo sagradio »na sumnjivim temeljima«. U redakciju su stizale i razne potvrde kojima se nastojalo prikazati Klarićevo uredno poslovanje te da on »nema neizmirenih poreznih obveza«, ali i da, zapošljavajući 658 radnika, »redovito podmiruje doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje«. </p>
<p>Zanimljivo, ali i sindikati su stali na stranu svog direktora, tvrdeći da će teškoće s isplatama plaća biti prevladane na obostrano zadovoljstvo. Sindikati su čak i poručili »svim zlonamjernim novinarima da ne zloupotrebljavaju našu tešku situaciju u svojim prljavim političko-profiterskim igrama«. Bilo kako bilo, plaće kasne, ali će i unatoč tome kašnjenju »Klariko voće« kompenzacijski snositi troškove emitiranja Mesićevih predizbornih spotova na HTV-u.</p>
<p>Financiranje predsjedničke kampanje Mesića, inače, već desetak dana na prestaje plijeniti pozornost javnosti. Naime, nakon što je iz suparničkog stožera Dražena Budiše objelodanjeno da Mesićevu kampanju financijski podupiru »tajkuni koji su se obogatili kriminalnim poslovima«, prešutni »džentlemenski sporazum o nenapadanju« kao da se prekršio, a inzistiranje na istini o donatorima postaje ključna točka sučeljavanja dvojice kandidata.</p>
<p>U prvom trenutku se posumnjalo da iza Mesića financijski stoji Miroslav Kutle, što je demantirano, pa Ivan Čermak i Radimir Čačić, a u spekuliranju se išlo i do Libije, jer se u javnosti pojavilo prisjećanje na svojedobno Mesićevo spašavanje trojice brodolomaca koje je on osobno, intervenirajući kod Gadafija, doveo u Hrvatsku. Otkad je prije sedam dana otkriveno da je Mesićev financijer Jure Klarić, prvo je sve demantirano, pa potvrđeno sa zadrškom (»bez Mesićeva znanja«!) te na kraju potvrđeno, ali opet sa zadrškom, da se »nije znalo za neisplaćene plaće radnicima«. Tad je Mesić i obećao, ako se te tvrdnje pokažu istinitima, da će »Klarikov« novac uložen u kampanju biti vraćen. (Ž. Garmaz / V. Kosović)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kajin: Neka SDP i HSLS prvo pometu pred svojim vratima, a onda prozivaju Mesića!</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Sigurno je da IDS neće podržati Dražena Budišu u drugome krugu predsjedničkih izbora. Takve priče su podmetanja! IDS čvrsto podržava Stipu Mesića, jer je on potreban Hrvatskoj, kategorično je ustvrdio potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, odbacujući sve špekulacije koje kažu da bi IDS mogao svojim biračima preporučiti Budišu.</p>
<p>Naime, u pozadini događanja vezanih uz konstituiranje nove vlasti, zahuktala se i nemilosrdna borba za birače između Budiše i Mesića. Do nesuglasica je došlo i na sastanku šestorice u srijedu, prilikom konzultacija o novoj Vladi, kada je Ivica Račan, neuobičajeno za njega, navodno ultimativno tražio da četvorica »discipliniraju« svoga kandidata Mesića, prijeteći pri tome čak i ostavkom na premijersko mjesto. Račan, ali i njegovi koalicijski partneri, nezadovoljni su Mesićevim izjavama u izbornoj noći.</p>
<p> SDP-u i HSLS-u su tada »zaparale« uši Mesićeve izjave o kontroliranju Vlade. Njihov se strah zasniva na činjenici da bi Mesić, nepredvidiv kakav jest, mogao maksimalno iskoristiti predsjedničke ovlasti, a možda ih čak i proširiti. Zato traže od četvorice da utječu na Mesića da potpiše dokument o smanjivanju predsjedničkih ovlasti. </p>
<p>»Činjenica je da je sva politička moć koncentrirana u rukama dviju stranaka, SDP-a i HSLS-a. Ali, mnogo su nervozniji zbog rezultata u prvome krugu neki izvan četvorice. Stipe Mesić sigurno nije čovjek koji bi opstruirao dogovore šestorice«, tvrdi Damir Kajin. On ne zna ništa o navodnome Račanovom zahtjevu četvorici, ali ističe: »Očito su u SDP-u i HSLS-u vrlo nervozni. Bilo bi logičnije da su reagirali na izjave Gorana Granića i Zdravka Tomca, koji su rekli da, ako Dražen Budiša ne bude predsjednik, neće moći ispuniti izborna obećanja. Najprije treba počistiti ispred svoga praga, a onda kod drugih. Točno je da je bilo nesmotrenih izjava i s jedne i s druge strane«.</p>
<p>Kajin tvrdi i da su mediji u tome odigrali jako veliku ulogu. »Otvoreno i prljavo linčuju Stipu Mesića, što je gotovo nezabilježeno na hrvatskoj političkoj pozornici. Svi su se urotili protiv Mesića - i dojučerašnji oporbeni, a danas vladajući, i obrnuto, na čelu s HTV-om«, zaključuje potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. (A. Latinović)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Arnautović: Šibenski HSLS mora sam odlučiti o daljnjem koaliranju s HDZ-om</p>
<p>ŠIBENIK, 28. siječnja</p>
<p> - Koalicija SDP-a i HSLS-a ostvarila je dobar rezultat na parlamentarnim izborima i u Šibeniku i u Šibensko-kninskoj županiji. Što se tiče ostvarenoga rezultata u najužemu dijelu Šibenika, nismo zadovoljni i on je posljedica odnosa u koaliciji.</p>
<p> Međutim, dobar ukupni izborni rezultat znači da je naša koalicija ispravan politički potez. Stoga smo na nedavno održanim sjednicama šibenskoga i šibensko-kninskoga SDP-a zaključili da obje strane u koaliciji moraju i dalje raditi na njezinome jačanju. Rekao je to u petak na konferenciji za novinare Milan Arnautović, predsjednik šibenske Socijaldemokratske partije (SDP), dodavši da je koalicija HSLS-a i HDZ-a na gradskoj razini nelogična.</p>
<p>»Na kolegama iz HSLS-a je sada da povuku potez. Mi više nećemo posebno inzistirati na raskidanju njihove koalicije s HDZ-om. Odluka o raskidanju koalicije je njihova autonomna odluka, međutim, moraju biti svjesni da će morati prihvatiti i sve konzekvence«, istaknuo je Milan Arnautović.</p>
<p>Tijekom predizborne kampanje za parlamentarne izbore bilo je i s naše strane dosta nervoze, propusta, grešaka i suvišnih riječi. Nakon izbora raspravljali smo i o situaciji u stranci i uspjeli smo prevladati iskrice, koje su frcale, pa sada krećemo dalje, kazao je, među ostalim, tajnik šibenskoga SDP-a Božo Baus. </p>
<p>Milan Arnautović je pojasnio da se radi o njihovome sukobu sa saborskim zastupnikom Ivanom Ninićem, koji je ujedno i predsjednik šibensko-kninskoga SDP-a. »Bilo je grešaka te svatko od nas treba podnijeti svoj dio odgovornosti. To što Ivan Ninić nije poštivao naše stavove, u ovome trenutku i nije toliko relevantno, međutim, činjenica je da je on kao kandidat za Hrvatski državni sabor trebao valjano sudjelovati u kampanji, ili odustati od kandidiranja, a što on nije učinio. Kako rezultat parlamentarnih izbora pokazuje da sve te greške nisu u bitnome utjecale na opredjeljenje građana, smatramo da svi zajedno moramo dati svoj doprinos da koalicija SDP-a i HSLS-a i dalje dobro funkcionira«, naglasio je Milan Arnautović.</p>
<p>On je također priznao kako je između njega i Ivana Ninića tijekom kampanje dolazilo do sukoba, ali da »su oni sada prevladani«.</p>
<p>Odgovarajući na novinarskaa pitanja, Arnautović je rekao da će, kako sada stvari stoje, na predstojeće lokalne izbore SDP i HSLS izaći samostalno. Na pitanje hoće li morati zbog viših stranačkih interesa odstupiti od toga stajališta, Milan Arnautović je kazao kako »trenutačno na to pitanje ne može odgovoriti«. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HDZ izjavama o revanšizmu samo plaši narod, kaže Herman</p>
<p>OSIJEK, 28. siječnja</p>
<p> - Nakon godinu i pol stvaranja efikasne koalicije, SDP i HSLS su konačno dobili povjerenje većine građana Hrvatske i sada se nalazimo pred velikim testom s pitanjem koliko ćemo dobro odgovoriti na socijalne, gospodarske, moralne i političke izazove, rekao je u petak u Osijeku na konferenciji za novinare novoizabrani saborski zastupnik SDP-a Branko Tušek. </p>
<p>Dodao je da u koaliciji nisu opterećeni lokalnim izborima i revanšizmom, što im se nameće, već da samo žele prekinuti kontinuitet vladanja pojedinca, kriminala i lopovluka i da upravo stoga svi oni kojima je savjest čista ne moraju strahovati da će biti smijenjeni samo stoga što su članovi HDZ-a. Tušek je, također, kazao da je ključno pitanje za Osječko-baranjsku županiju razvoj gospodarstva, odnosno poljoprivrede, što će dovesti i do novog zapošljavanja i bolje socijalne slike. </p>
<p>»Najvažnija nam je zadaća konstituiranje slavonsko-baranjskog lobija koji će zastupati ovaj dio Hrvatske«, kazao je SDP-ov zastupnik Željko Malević, dodavši da »neki članovi HDZ-a koji su još na vlasti na lokalnoj razini izazivanjem socijalnih nemira u pojedinim gospodarskim tvrtkama žele otežati stanje i rad nove Vlade i Sabora«. »Radi se o ljudskoj nepoštenosti koja se igra sudbinom već ionako opljačkanih radnika«, kazao je Malević, upozorivši da će, gdje se takve igre nastave, »održati prijevremene lokalne izbore«.</p>
<p>HSLS-ov saborski zastupnik dr. Vilim Herman je rekao da su članovi HDZ-a nakon parlamentarnih izbora »lansirali tezu o revanšizmu kojom sada šire plaše građane od pobjedničke koalicije«. Osim toga, istaknuo je Herman, HDZ i dalje pokušava »riješiti« gospodarska pitanja na svoj način izazivajući tako nepotrebne socijalne nemire i dovodeći u pitanje sudbine ljudi. Na kraju su novoizabrani saborski zastupnici pozvali birače da glasuju za Dražena Budišu, rekavši da upravo on zastupa tezu da neće i ne smije biti revanšizma. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Čačić i Fižulić mogu biti tempirana bomba za novu Vladu, tvrdi Paraga</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Hrvatska stranka prava 1861. smatra da za državu i Vladu nije dobro da se u ulogama ministara pojavljuju Radimir Čačić, kao ministar razvitka, useljeništva i obnove, i Goranko Fižulić, kao ministar gospodarstva. »Poznati biznismeni mogu postati tempirana bomba za novu Vladu i njene napore u borbi protiv korupcije«, kazao je u petak predsjednik HSP-a 1861. Dobroslav Paraga. Sprega »velikog biznisa« i politike, tvrdi Paraga, mogla bi opet dovesti da poznanstva počnu utjecati na namještanje poslova i natječaja u poduzećima. »Čačić i Fižulić duboko su se ogriješili o zakon tijekom pretvorbe i postaje upitno hoće li nova Vlada s njima moći provesti reviziju pretvorbe«, izjavio je Paraga. Kao primjer za svoje navode Paraga je istaknuo policijsko privođenje bivšeg ministra turizma Ivana Heraka.</p>
<p>Paraga je izvijestio o stavu stranke da Dražen Budiša ne bi trebao postati predsjednikom, jer je, tvrdi, obmanjivao javnost govoreći da je raskinuo koaliciju HSLS-a i HDZ-a u Zagrebu. Rekao je da Budiša u članstvu svoje stranke ima četiri direktora zagrebačkih javnih poduzeća, među kojima i nedavno uhićenog predsjednika Uprave Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva Marijana Cerina. »To svjedoči o Budišinoj dugogodišnjoj sprezi s kriminalnim radnjama zagrebačkog Poglavarstva i HDZ-a«, smatra Paraga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Krapac: Državno sudbeno vijeće je u svom radu počinilo ozbiljne pogreške!</p>
<p>Kako komentirate naznake da će doći do promjena u sastavu DSV-a, pitali smo dr. Davora Krapca, profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu i član DSV-a.</p>
<p>-Ustavni sud je DSV-u u šest godina rada ukinuo velik broj odluka, jer je kršio neka temeljna ustavna prava i slobode građana. To su kršenja prava kandidata na pravičan postupak na natječajima za pravosudne dužnosnike i povrede načela pravičnog suđenja u disciplinskim postupcima. Upravo to je bilo najspornije u radu DSV-a. Pogreške u radu su bile ozbiljne.</p>
<p>• Na što konkretno mislite?</p>
<p>- To se naročito vidjelo kod disciplinskog suđenja koje je DSV vodio protiv bivšeg predsjednika Vrhovnog suda dr. Krunislava Olujića, gdje je došlo do bitnih povreda procedure, posebno zbog korištenja nezakonitih dokaza. Po ustavnom i zakonskom određenju, u DSV-u moraju sjediti istaknuti pravnici koji dobro moraju poznavati pravni sustav. </p>
<p>• U posljednje se vrijeme čuju kritike o radu DSV-a. Koje rješenje je za promjene u sastavu DSV-a optimalno? </p>
<p>- Najbolje bi bilo srednje rješenje po kojem nisu potrebni radikalni zahvati u personalni sastav, pogotovo ne čistke. No, radi se o prvorazrednom političkom pitanju, pa bi o tome trebalo odlučivati na temelju konsenzusa svih stranaka koje će sada sudjelovati u novoj vlasti. </p>
<p>• Iako ste član DSV-a očito ste vrlo nezadovoljni njegovim radom? </p>
<p>- Dosadašnju praksu DSV-a najviše opterećuje pitanje legaliteta i legitimiteta njegova osnivanja te njegova praksa kod imenovanja pravosudnih dužnosnika. Kad je riječ o legitimitetu i legalitetu, to je povezano s tzv. Pašalićevom komisijom, koja je odredila članove DSV-a. Bez obzira što je to bila eksploatirana medijska tema, smatram da su oko toga brojna pitanja još ostala nerazjašnjena. Trebalo bi osnovati istražno povjerenstvo koje bi to pitanje, toliko važno za opstojnost i djelovanje pravne države, do kraja raščistilo. To bi onda mogla biti podloga za legitimitet nekih kasnijih odluka o promjenama u sastavu DSV-a. </p>
<p>• Dakle, promjene u sastavu DSV-a su nužne?</p>
<p>- U promjenama u Zakonu o DSV-u dodane su nove mogućnosti razrješenja predsjednika ili člana DSV-a zbog neopravdanog neobavljanja ili neurednog obavljanja dužnosti. Pod to se, naravno, može podvesti svašta. Primjerice, može se podrazumijevati i sudjelovanje predsjednika ili člana DSV-a u postupcima imenovanja pravosudnih dužnosnika koji su očito bili protuustavni. Tu treba biti jako oprezan, jer se radi o neodređenim pravnim pojmovima koji se mogu zlorabiti. Trebalo bi izbjeći to da se izmjene u sastavu DSV-a poduzimaju isključivo na temelju političkih procjena. To bi bilo ponavljanje grešaka koje je počinila bivša vlast. Taj postupak razrješenja s dužnosti u DSV-u treba zato provesti iz pravnih razloga.</p>
<p>• Kakva rješenja Vi zastupate?</p>
<p>- Moglo bi se preispitati mogu li članovi DSV-a koji dolaze iz redova sudaca i ostalih pravosudnih djelatnika izdržati sve pravne kriterije za imenovanja. Kako Zakon o DSV-u još ima pravnih praznina, njih bi se moglo popuniti i time da se uvedu sankcije za one slučajeve imenovanja sudaca gdje su kandidati dali lažne, nepotpune ili krivotvorene podatke. Ako je netko od članova DSV-a bio imenovan za suca na temelju takvih podataka, to imenovanje bi trebalo poništiti. </p>
<p>• Smatrate li se odgovornim zbog pogrešaka u radu DSV-a? Zašto niste dali ostavku?</p>
<p>- Smatram da sam ostavku trebao dati vrlo rano. Od onih sam članova koji su pri odlučivanju često bili u manjini. Prijedlozi prof. Ante Carića i moji gotovo nikad nisu prihvaćeni. No, ne bježim od svoje odgovornosti. Neko vrijeme sam i apstinirao od rada u DSV-u. Ali, vidio sam da to nema smisla, pa sam se vratio i nastojao se boriti za svoje mišljenje.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Glas 99 i Glas 2000 se međusobno optužuju za pristranost na izborima</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Desetak nevladinih udruga, okupljenih u protestnom odboru Glasa 99, izrazilo je u petak neslaganje s postupcima Glasa 2000. Ta udruga, smatraju, korištenjem imena i vizualnog identiteta Glasa 99 u javnosti stvara dojam da je riječ o istoj udruzi. Time se stječe i dojam da velik dio udruga iz Glasa 99 stoji iza »pristranih promotivnih poruka« Glasa 2000, istaknuto je na konferenciji za novinare u petak. Član Protestnog odbora Toni Vidan ustvrdio je kako je devet nevladinih udruga na inicijativu Instituta Otvoreno društvo osnovalo Glas 2000 ne obavijestivši o tome ostale udruge Glasa 99. Porukama Glasa 2000 zavladao je ratnički jezik i govor netolerancije, istaknula je Bojana Genov iz protestnog odbora, pojašnjavajući da je poruka »knock out u drugoj rundi« izravan poziv na fizičko nasilje i onesposobljavanje protivnika.</p>
<p>Glasnogovornik koalicije nevladinih udruga Glas 2000 Vladimir Primorac u petak je odbacio tvrdnje Glasa 99, po kojima Glas 2000 koristi njihovo ime i vizualni identitet. Pozvao je protestni odbor Glasa 99 da se, misle li da su oštećeni, obrate nadležnim institucijama. Ustvrdio je da promidžbene poruke Glasa 2000 nisu pristrane, te da bi se Glas 99 trebao osvrnuti na vlastiti promidžbeni materijal s kojim je ušao u kampanju za parlamentarne izbore. Nazočnim je novinarima Primorac pokazao promotivni materijal Glasa 99 s porukom »Očistimo smeće, jer se samo očistiti neće«, rekavši da je to izravan napad na HDZ. Na upit nije li i Glas 2000 bio nepristran kad je u promotivnom materijalu »Mat u drugom krugu« ismijavao predsjedničkoga kandidata HDZ-a Matu Granića uoči predsjedničkih izbora, Primorac je odgovorio pitanjem: »Zašto bi morali biti nepristrani prema HDZ-u, ako je on uveo Hrvatsku u vladavinu koja je skoro bila totalitarna. Zašto bi nasuprot nepravdi bili nepristrani i zašto bi nasuprot netoleranciji bili tolerantni«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ravnateljica Mirovinskog zavoda stavila svoj mandat na raspolaganje </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Novom ministru rada dala sam svoj mandat na raspolaganje, a to je učinila i moja savjetnica za financije Biserka Firm. Potvrdila je to za Vjesnik ravnateljica Zavoda za mirovinsko osiguranje Dunja Vidošević, istaknuvši da bi sve mirovine za prosinac trebale biti isplaćene u subotu. Dakle, upitno je hoće li Vidošević imati prilike novom ministru rada predočiti svoja rješenja problema u Zavodu, iako će nasljedniku ostaviti »cijelu knjigu prijedloga i simulacija financijskih posljedica njihove primjene«. </p>
<p>O tim prijedlozima ona nije htjela govoriti prije no što se bude znalo ostaje li na svojoj funkciji. Ipak se dalo naslutiti kako drži da redovnu isplatu mirovina može osigurati samo proračun. To se može učiniti redovnim podmirivanjem obveza za mirovine po posebnim zakonima, a onda i financijskom »injekcijom« kojom bi se osigurala pričuva za jednomjesečnu isplatu mirovina. »Da imamo taj novac isplata bi mogla početi od prvog u mjesecu«, tvrdi ona. Tako, isplata više ne bi ovisila o zajmovima, dok bi se isplaćeni novac namirivao iz doprinosa, pa bi se tako na vrijeme pripremila iduća isplata mirovina. </p>
<p>Ista rješenja u razgovoru za Vjesnik navode i predstavnici umirovljenika Alojz Malogorski i Ivan Nahtigal. Na tvrdnju da će se dvije milijarde kuna za premošćivanje problema oko mirovina teško naći, u Sindikatu i Matici umirovljenika kažu da je to moguće. Pojašnjavaju da je rješenje u preraspodjeli proračuna gdje bi mirovine bile prioritet, ali i u kreditu HNB-a koji, kaže Malogorski, ne bi utjecao na povećanje potrošnje. Naime, Zavod taj novac ionako mora vratiti iz naplate doprinosa, pri čemu treba odrediti primjereni rok da bi se u mirovinskoj blagajni mogao stvarati fond pričuve. No, prema neslužbenom odgovoru HNB-a, koji nam je prenijela voditeljica Odjela za odnose s javnošću Ružica Vuger, HNB kreditira isključivo proračun.</p>
<p>Konačan stav bit će poznat tek kad krenu rasprave o proračunu, no već sad se zna da su i Mato Crkvenac i Goranko Fižulić, ministri financija i gospodarstva, skloniji smanjenju potrošnje i rashoda te preraspodjeli proračuna. </p>
<p>Kad je riječ o mjerama koje Mirovinski zavod nudi, treba podsjetiti da su one već bile pred Upravnim vijećem Zavoda. Tako je, primjerice, prijedlog o smanjenju osnovice na koju bi umirovljenici plaćali porez izazvao burnu umirovljeničku reakciju jer bi se to odrazilo na visinu današnjih mirovina. Obrazloženje Zavoda, pak, bilo je da se time osigurava veći priljev novca u proračun koji se može usmjeriti u mirovinsku blagajnu. No, većina umirovljenika ima mirovinu nižu od prosječnih 1.250 kuna, pa je upitno koliko je ta mjera socijalno opravdana.</p>
<p>Predlagalo se i uvjetovanje prava na zajamčenu najnižu mirovinu imovinskim cenzusom. Time bi se spriječila mogućnost da oni koji imaju osiguranu egzistenciju ostvare pravo na zaštitnu, socijalnu mirovnu iz blagajne koju će i dalje puniti generacijska solidarnost i otvorila praksa da pravo na zaštitni dodatak uz mirovinu dobiju samo oni kojima je to zaista potrebno.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000129].
|
