NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001128].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 265000 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Schumann: Političko mišljenje ne treba skrivati, ali ono ne smije imati presudnu ulogu u stvaranju novina</p>
<p>Mi u WAZ-u doživljavamo novinarstvo i medije važnim čimbenikom parlamentarne demokracije. Novinarstvo mora skrbiti za to da građanstvo dođe do objektivne informacije, do informacije neovisne, prije svega, od utjecaja sindikata, gospodarskih udruga i političkih stranaka / Naš partner u Zagrebu bio je i ostaje Ninoslav Pavić i njegov EPH, s kojim trenutačno imamo pune ruke posla, jer neka od EPH-ovih izdanja moraju biti poboljšana / Na tržištu sa samo 3,5 do 4 milijuna konzumenata, samofinanciranje televizije putem reklama gotovo je nemoguće, ističe Erich Schumann, suvlasnik i šef trećeg među najvećim medijskim koncernima u Njemačkoj, WAZ Gruppe, te dugogodišnji članu Socijaldemokratske stranke (SPD)</p>
<p>BERLIN, 27. studenoga</p>
<p> - Kad je Helmut Kohl na kraju turneje, na kojoj je sakupljao novac za svoju Kršćansko-demokratsku uniju, teško pogođenu financijskim skandalima, predstavio listu sponzora, među dobrotvorima se na drugom mjestu po visini uplata, odmah iza televizijskog mogula Lea Kircha nalazilo jedno ime koje je malo tko očekivao: Erich Schumann. Riječ je o suvlasniku i šefu trećeg po redu najvećeg medijskog koncerna u Njemačkoj, WAZ Gruppe, i dugogodišnjem članu njemačke Socijaldemokratske stranke (SPD). On je šokirao javnost i vlastitu stranku svojom donacijom u visini od 800.000 maraka čovjeku koji je SPD-u nekoliko desetljeća zagorčavao život.</p>
<p>Obrazlažući ovaj neobičan potez, Schumann, koji je prije nego je početkom pedesetih pristupio SPD-u, bio blizak komunistima, objasnio je kako bi za njemačku demokraciju bilo pogubno da sa scene nestane jedna tako velika stranka kao što je CDU. »Monopol jedne stranke, pa bio to i SPD, naškodio bi demokratskom sustavu« objasnio je Schumann. Reakcija čelnika SPD-a bila je brza: Erich Schumann izbačen je krajem lipnja iz stranke, s obrazloženjem da je svojim djelovanjem pomagao konkurentskoj stranci. Tako je bivši odvjetnik legendarnog socijaldemokratskog kancelara Willyja Brandta i jedan od rijetkih gospodarskih moćnika koje je SPD imao u svojim redovima, vratio svoju stranačku iskaznicu, s obrazloženjem kako »jednoj političkoj stranci čovjek ne iskazuje ljubav«.</p>
<p>Erich Schumann posvetio se onome što po vlastitom iskazu najbolje zna: vođenju svog medijskog imperija koji sa svojih 12.000 zaposlenih, 23 dnevna lista, brojnim tjednicima te naposlijetku učešćem u najjačoj njemačkoj privatnoj televiziji RTL-u, godišnje obrne četiri milijarde maraka. WAZ je u medijskim krugovima poznat po tome što se ne koncentrira na jedan segment. Zato se u vlasništvu kuće ne nalazi ni jedan zvučni naslov, osim najvećeg njemačkog regionalnog dnevnika Westdeutsche Allgemeine Zeitung, po kojem je koncern i dobio ime. Svoju moć zasniva na kupnji velikog broja manjih izdavačkih poduzeća. U pohodu na medijska tržišta zemalja u tranziciji WAZ je prije dvije godine otkupio i 50 posto najvećeg hrvatskog izdavača, Europapress Holdinga. O planovima i projektima WAZ-a, o kojemu ovisi i budućnost hrvatskog medijskog prostora, razgovarali smo s Erichom Schumannom u njegovu uredu u Essenu:</p>
<p>• Gospodine Schumann, od lipnja ove godine niste više član SPD-a. U kojoj je mjeri taj događaj promijenio vaš odnos prema politici?</p>
<p>- Nije ga promijenio ni najmanje. Nikad se nisam aktivno bavio politikom.</p>
<p>• No, u stranci ste obavljali mnoge važne funkcije. </p>
<p>- Da, ali nikad posebno visoke. Oduvijek sam bio netko tko se prvenstveno bavio gospodarskim pitanjima i kao gospodarstvenik znam, da ako u gospodarstvu stvari ne stoje kako treba, onda je i društvo trulo. Politika je tu sporedna.</p>
<p>• Držite li, dakle, da politika i mediji, gledano kao privredna grana, ne idu zajedno?</p>
<p>- Mi u WAZ-u doživljavamo novinarstvo i medije ne kao mogućnost širenja političkih svjetonazora nego novinarstvo smatramo važnim čimbenikom parlamentarne demokracije. Novinarstvo mora skrbiti za to da građanstvo dođe do objektivne informaciji, do informacije neovisne, prije svega, od utjecaja sindikata, gospodarskih udruga i političkih stranaka. Ne držim mnogo do politički opredijeljenog novinarstva. Ono, doduše, egzistira ali je, iz mojega rakursa, potpuno neprikladno kad je u pitanju stabiliziranje demokratskih struktura. Novinarstvo mora biti nezavisno, kako od vlada, tako i od raznih udruga ali prije svega od stranaka. Svakako, ne smatram da političko mišljenje treba skrivati, ali ono ne smije imati presudnu ulogu u stvaranju novina.</p>
<p>• Mnoge novine u njemačkom medijskom prostoru otvoreno stoje iza nekih stranaka, što je vidljivo i iz činjenice da polažu gotovo ekskluzivna prava na objavljivanje nekih događaja iz stranačkog i političkog života.</p>
<p>- Mislim da se tu ne radi o političkom novinarstvu nego o nastojanju nekih redakcija da, služeći se naklonošću neke stranke, prvi dođu do informacija koje zanimaju javnost. </p>
<p> • Na području na kojem je vaš koncern aktivan, u jugoistočnoj Europi, mediji su u političkim previranjima odigrali veliku ulogu.</p>
<p>- Imate pravo. No mediji su u komunističkim režimima služili kao produžena ruka partijskih organa. Imam dojam da su mediji u tranzicijskim zemljama, posebice u jugoistočnoj Europi, u međuvremenu na pravom putu da dostignu zapadnoeuropske profesionalne standarde i stranačku neovisnost. Kao jedan od primjera naveo bih zagrebački Jutarnji list. On je na početku godine u dobroj mjeri pomogao smjeni vlasti u Hrvatskoj zato jer se zalagao za slobodu i to ne kao stranačko glasilo, nego kao nezavisni list.</p>
<p>• Jednom ste prilikom spomenuli kako će WAZ biti aktivan u svakoj zemlji istočne i jugoistočne Europe, za koju postoji i najmanja mogućnost da jednoga dana uđe u EU. Tom ste prilikom spomenuli i Jugoslaviju. U kojoj je mjeri WAZ trenutačno aktivan na tom području?</p>
<p>- Mi smo u Srbiji već nekoliko godina, održavamo kontakte s novinarima za koje smatramo da nisu služili Miloševićevom režimu. Imam dojam da je Srbija na dobrom putu. Normalizacija prilika potrajat će, doduše, još neko vrijeme, jer su reakcionarne snage još uvijek jake, no mi već sada aktivno razmišljamo o oblicima našeg angažmana na srpskom i jugoslavenskom medijskom prostoru. </p>
<p>• Ima li konkretnih planova?</p>
<p>- Vode se intenzivni razgovori, ali zasad još nema konkretnih planova.</p>
<p>• U posljednje vrijeme u Hrvatskoj kruži vijest da se WAZ sprema na podjelu hrvatskog medijskog prostora s drugim njemačkim medijskim divom, Axel Springer Verlagom?</p>
<p>- Ne mogu vam potvrditi te vijest, jer o tomu ne znam ništa. Ne ulazim u to što Springer namjerava u Hrvatskoj, ali naš partner u Zagrebu bio je i ostaje Ninoslav Pavić i njegov EPH, s kojim trenutačno imamo pune ruke posla.</p>
<p>• Možete li nam to pojasniti?</p>
<p>- Gledajte, gospodin Pavić je vrlo inovativan novinar, koji stalno radi na stvaranju novih projekata. S druge strane, moramo se posvetiti nekim segmentima unutar EPH, s kojima baš nismo zadovoljni. Zadovoljni smo s razvojem Jutarnjeg lista koji je u kratkom roku dostigao zavidnu profesionalnu razinu.</p>
<p>• Čime ste konkretno nezadovoljni?</p>
<p>- Bilo bi pretjerano reći da noćima ne spavam zbog problema s nekima od EPH-ovih izdanja, ali činjenica je, da ona moraju biti poboljšana.</p>
<p>• U tranzicijskim zemljama država igra još uvijek važnu ulogu kad su mediji u pitanju. Kakav je vaš odnos prema toj pojavi?</p>
<p>- Naše je mišljenje da vlade i državne strukture ne bi smjele biti vlasnici slobodnih medija. Slobodni mediji moraju biti u privatnim rukama. I na tom planu postoje iznimke, poput televizije. To je prihvatljivo, ali bi, kad su tiskani mediji u pitanju, država trebala stajati po strani.</p>
<p>• Ako je državi dopušteno braniti svoje interese kad je u pitanju televizija, zašto to ne bi smjela kad su u pitanju novine?</p>
<p>- Zato, jer se pokazalo da poduzetnici bolje vode novine nego država. Osim toga u nekim tranzicijskim zemljama, poput Bugarske i Hrvatske, praksa je pokazala da slobodno medijsko tržište funkcionira na najbolji mogući način. Država se tu ne treba miješati. Tržište to regulira sâmo.</p>
<p>• WAZ se nedavno u Austriji uključio u borbu za internetsko tržište. U Mađarskoj ste pokrenuli privatnu televiziju. Planirate li nešto slično i u Hrvatskoj?</p>
<p>- Svakako da i u Hrvatskoj budno pratimo stanje na tom području. No, istodobno smo mišljenja da prvo treba pustiti da se razviju tiskani mediji. Na području elektronskih medija, kad su u pitanju tako mala tržišta kao što je hrvatsko, perspektive na području elektronskih medija relativno su slabe. Na tržištu sa samo 3,5 do 4 milijuna konzumenata, samofinanciranje televizije putem reklama gotovo je nemoguće.</p>
<p>• Smatrate li da u Hrvatskoj privatna televizija nema budućnosti?</p>
<p>- O tome još nisam donio nikakve zaključke, ali iskustva na temelju aktivnosti u područjima poput Rurske oblasti ili Austrije poučila su nas da privatne televizije na područjima s tako malim brojem stanovnika jednostavno nemaju budućnost. U Bugarskoj, koja ima deset milijuna stanovnika, povukli smo se iz televizijskih medija jer se jednostavno nije isplatilo.</p>
<p>• Spomenuli ste Bugarsku. WAZ je tamo imao velikih problema, zbog optužbi da pokušava monopolizirati tržište.</p>
<p>- Te smo probleme riješili i sada s bugarskim kartelnim uredom živimo u najboljem prijateljstvu.</p>
<p> • Glasilo njemačkog sindikata novinara izvještavalo je i o vašim problemima s Hrvatskim sindikatom novinara. </p>
<p>- Mi nemamo problema s Hrvatskim sindikatom novinara, ali on ima probleme sa samim sobom, što je posve normalno. Sindikati u Hrvatskoj prvo se trebaju organizirati, sakupiti dovoljno članova i zauzeti čvrsti stav kad je u pitanju tarifna politika, kao što to rade sindikati na Zapadu. Hrvatski sindikati prečesto se, što je po mom mišljenju pogrešno, okomljuju na najveće izdavačke kuće, umjesto da provode politiku mjerila jednakih za sve. I sindikati u tranzicijskim zemljama trebaju, uostalom, kao i svi drugi segmenti društva, naučiti da, prije svega, budu slobodni. No, ja vjerujem da će jednoga dana to i postati. Za sve treba vremena.</p>
<p>Nadregionalno novinsko tržište je popunjeno</p>
<p>• U Zagrebu se uskoro pojavljuje još jedan novi nadregionalni dnevni list. Gdje vidite gospodarske granice razvitka jednog tako malog medijskog tržišta kao što je Hrvatsko?</p>
<p>- Mi se trenutačno intenzivno bavimo regionalizacijom medija. Mišljenja smo da je nadregionalno tržište u Hrvatskoj popunjeno i zato planiramo pokretanje izdanja koja bi se koncentrirala na pojedine regije. Mi smo, kao što znate, najveći izdavač regionalnih izdanja u Europi pa mislim da bi naše iskustvo u tome moglo primijeniti i u Hrvatskoj. Praksa je pokazala da čitatelje, udaljene samo nekoliko stotina kilometara, često privlače sasvim druge teme. Svakako da ljude zanima što se događa u svijetu, ali ih prije svega zanima što se događa u njihovoj najbližoj okolici. Osim toga razmatramo mogućnosti kako da dođemo do hrvatskog čitatelja i izvan Hrvatske.</p>
<p>Pogrešno je i loše novinarstvo koje kod čitatelja pobuđuje niske instinkte</p>
<p>• Vidite li WAZ kao neku vrstu pokretača promjena?</p>
<p>- Mi se ne vidimo u ulozi prosvjetitelja i nekoga, tko će sindikatima predlagati što da rade. Osim toga, ni u jednoj od zemalja u kojoj smo aktivni, WAZ nije sam. I u Bugarskoj i u Rumunjskoj, a kao što sigurno znate i u Hrvatskoj, WAZ ima partnera koji najbolje zna kako da se postavi prema stanju u vlastitoj zemlji. Mi pružamo kapital, know how, ali ne miješamo se u uredničke poslove. Jedino što od naših partnera u sadržajnom smislu zahtijevamo, jest poštivanje povelje UN-a o ljudskim pravima, demokraciji i parlamentarnom pluralizmu.</p>
<p>• Hoće li se vaši interesi u Hrvatskoj zadržati samo na izdavaštvu ili postoje interes i za distribuciju?</p>
<p>- U principu smo zainteresirani samo za izdavaštvo. No, u Hrvatskoj se silom prilika pokazalo da je i distribucija segment o kojem treba razmisliti. »Tisak« još, ne samo nama nego i manjim izdavačima, duguje gomilu novca. Trenutačno je stanje s »Tiskom« zadovoljavajuće, ali se za budućnost mora za distribuciju pronaći neko drugo rješenje. Isto kao i tiskanje novina distribucija se, po mom mišljenju, ne smije nalaziti u rukama države. </p>
<p>• Njemačko novinarsko vijeće nedavno je oštro napalo »Stern« jer je ovaj tjednik u izvještaju o padu »concordea« pokazao sliku na kojoj su se vidjela dva pougljenjena tijela. Što mislite o takvom načinu izvještavanja?</p>
<p>- Mislim da je novinarstvo koje kod čitatelja pobuđuje niske instinkte jednostavno loše i pogrešno novinarstvo. Ne smatram da novine trebaju izvještavati samo o lijepim stranama života, ali postoje granice dobrog ukusa i poštenja koje treba prepoznati, pogotovo ako se misli na žrtve ili na osobe koje su izravno pogođene nekim događajem. U sportu se tako nešto zove fair play. </p>
<p>• Fair play i po cijenu pada naklade?</p>
<p>- Nisam baš previše siguran da se takvim novinarstvom naklade mogu držati visokima na duge staze. Mi radimo izdanja za čitavu obitelj. Novine su dostupne i djeci i stoga je neprihvatljivo novinarstvo koje bi moglo pogubno utjecati na odgoj ili psihu djece.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Trihineloza se širi zbog niske razine uzgoja životinja i tradicionalnog kolinja</p>
<p>Zasad je trihineloza ograničena na seoska dvorišta / Ove godine uništeno već više od 9.000 svinja, a domaćinima država nadoknadila štetu veću od četiri milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Vrijeme je tradicionalne svinjokolje, kad se za potrebe vlastitih kućanstava kolje velik broj svinja te pripremaju različiti proizvodi od svinjskog mesa - kobasice, pršut, kulen, kulenove seke... Na žalost, brojka od ukupno 139 oboljelih od trihineloze samo u ovoj godini - proljetos je prava epidemija izbila u Osijeku, a više od 50 slučajeva trihineloze bilo je i u Dalmaciji - upućuje na zaključak da Vladin petogodišnji program suzbijanja trihineloze ne daje očekivane rezultate.</p>
<p>Dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo i pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, kaže da je dugogodišnji izostanak sustavne deratizacije na područjima na kojima je trihineloza tradicionalno prisutna (istočna Slavonija) uzrokovao širenje trihineloze i na druga područja. Ovih su dana, tako zabilježena četiri slučaja trihineloze na području Like. Tamo su zaražene životinje stigle iz Vukovarsko-srijemske županije, makar je ove godine i MUP uključen u akciju suzbijanja »crnog« prometa živim životinjama. Ta akcija obuhvaća sve važnije prometnice u blizini većih stočnih sajmova i tržnica, a provodi se nenajavljeno. </p>
<p> Godine 1998. oboljelih od trihineloze bilo je 605, no lani je broj oboljelih sveden na 341. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, broj oboljelih od trihineloze u Hrvatskoj u nekoliko je posljednjih godina, izuzme li se prošla, u porastu. Godine 1992. od trihineloze je, primjerice, oboljelo 20 osoba, godine 1993. bilo ih je 45, godine 1994 godine oboljele su 123 osobe, 1995. bilo ih je 107, a 1996. godine oboljelo je njih 210. No, sreće je da trihinela, za razliku od Rumunjske, u kojoj je zahvatila i velike gospodarske objekte, kod nas zabilježena isključivo u seoskim dvorištima, kod domaćina slabijega imovinskog stanja, tamo gdje su vrlo loši uvjeti za držanje životinja. Riječ je o ukupno 878 dvorišta u pet istočnih županija, iz kojih je dosad uklonjeno 9328 svinja. Najviše zaraženih dvorišta bilo je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (440), Osječko-baranjskoj (245), Virovitičko-podravskoj (157). </p>
<p>Dr. Brstilo napominje kako je ovogodišnja akcija pokazala da je broj pozitivnih životinja (trihineloza je utvrđena kod 1260 svinja!) i veći nego što se očekivalo. Najviše zaraženih životinja bilo je među rasplodnim krmačama (41 posto), tovljenicima (18 posto), a iznenađenje je i osam posto zaražene prasadi, što ukazuje da trihineloza sve više ugrožava domaću svinjogojsku proizvodnju.</p>
<p>Vlasnicima bolesnih životinja država je nadoknadila štetu u iznosu od ukupno 4,700.468 kuna. Osim toga, ove godine su provedene i dvije deratizacije, kojima je obuhvaćeno 49.000 obiteljskih gospodarstava te 54 divljih odlagališta smeća i drugoga otpada. No, još se jednom pokazalo da karika u lancu puca tamo gdje je lanac najtanji, odnosno da se bolest trihineloze u više od 90 posto slučajeva razvija tamo gdje ne postoje odgovarajući uvjeti za držanje životinja. </p>
<p>Dr. Brstilo drži da pri suzbijanju trihineloze naglasak valja staviti na edukaciju vlasnika domaćih životinja te ih upozoravati kako one ne smiju dolaziti u dodir s miševima, koji su glavni prijenosnik zaraze. Kod zaraženih životinja, naime, nema vidljivih simptoma ove bolesti u njenoj ranoj, početnoj fazi. Trihineloza se s bolesne prasice može prenijeti na odojke mlijekom, izmetom i grižnjom repova. No, bolest se na vrijeme može otkriti vađenjem krvi, te naknadno, uzimanjem uzoraka mesa. Pritom valja voditi računa da uzorke tkiva treba uzimati na za to točno određenim mjestima, primjerice, iz dijafragme ili ošita, između trbušne i prsne šupljine.</p>
<p>Važno je napomenuti da je pregled mesa kod svinja koje se kolju za vlastite potrebe, obvezan u za to ovlaštenoj veterinarskoj stanici. Uz to, ako se pri kulinarskoj pripremi koristi i meso divljih životinja treba obaviti i nad tim mesom. Osim toga, nije važno koliko je mesa konzumirano nego koliko je u njemu bilo ličinki trichinelle spiralis.</p>
<p>Svinjsko meso kuhano ili pečeno na temperaturama višim od 70 stupnjeva neškodljivo je jer se tako ubijaju ličinke trihinele. Duboko smrzavanje mesa nije sigurno. </p>
<p>Ako dođe do bolest, ona je izlječiva, iako ličinke koje ostanu začahurene u organizmu mogu izazvati komplikacije. Cijena trihineloskopskog pregleda je 25 kuna, plus PDV u vrijeme svinjokolje, odnosno 35 kuna izvan tog vremena. </p>
<p>Dr. Albert Marinculić, voditelj Centra za suzbijanje trihineloze pri Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kaže da u suzbijanje trihineloze valja uključiti i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, te druga ministarstva, kako bi se počele mijenjati navike ljudi. Dr. Marinculić očekuje i veći znanstveni doprinos hrvatskih stručnjaka kad je riječ o suzbijanju trihineloze. Naime, osima Danske, gdje se uz znanstvena istraživanja, ovoj bolesti nastoji doskočiti i novim načinom držanja životinje (u prirodi), druge zemlje ne pokazuju veći interes na znanstvenom polju. Trihineloza je prisutna i u visoko razvijenim zemljama, kao što su primjerice SAD i Francuska, te Kina i Rumunjska, gdje je od epidemije trihineloze ove godini oboljelo 14.000 ljudi. </p>
<p>Što se tiče mjera za suzbijanje trihineloze, dr. Marinculić ističe da je u ovogodišnjoj akciji otkupa uklonjen najveći dio zaraženih životinja. No, trihineloza je i dalje prisutna, na nekim područjima čak se i širi. Unutar jednoga sela zahvaća, naime, više dvorišta, a na dodatni oprez upućuje i njeno širenje izvan slavonskih županija. </p>
<p>Zanimljivo da kad je riječ o znanosti, nema klasičnih i univerzalnih rješenja za trihinelozu. Dr. Marinculić drži da je ona više ekonomski nego zdravstveni problem te da ćemo s njom morati živjeti još dosta godina.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Rumunjski glas za »prošlost« </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Rumunji su na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u nedjelju, simbolično rečeno, glasovali lijevo i krajnje desno. To zvuči pomalo apsurdno, ali nije nikakvo iznenađenje, jer su ozbiljne ankete već mjesecima prije predviđale otprilike takav ishod izbora. Naime, najviše su glasova na izborima dobile lijeva Stranka socijalne demokracije Rumunjske (PDSR), zapravo bivši komunisti, i krajnje desničarska i nacionalistička Stranka Velike Rumunjske (PRM). Vođe tih dviju stranaka, bivši predsjednik (od 1990. do 1996.) i nasljednik Nicolaea Ceausescua, »ljevičar« odnosno »reformirani komunist« Ion Iliescu (PDSR), s gotovo 37 posto glasova, i zagriženi ultranacionalist i ksenofob Corneliu Vadim Tudor (PRM), sa 27,5 posto glasova, bili su najuspješniji među 12 kandidata na predsjedničkim izborima i natjecat će se u drugome krugu, 10. prosinca, za predsjednika Rumunjske. </p>
<p>Pritom je dosad vladajuća desno-sredinska koalicija, u kojoj je Kršćanskodemokratska nacionalna i seljačka stranka (PNTCD) oko sebe okupila sve umjereno desne stranke, pod imenom Rumunjska demokratska konvencija 2000 (CDR 2000), očito doživjela katastrofalan poraz. Još se, naime, ne zna hoće li ta koalicija prijeći prag od 10 posto - za pojedinačne je stranke taj prag pet posto - i hoće li uopće ući u parlament. Stoga je ogorčeni vođa te koalicije, dosadašnji premijer Mugur Isarescu, koji je kao predsjednički kandidat dobio tek 10,2 posto glasova i bio je četvrti, izborni ishod komentirao izjavom da je Rumunjska »danas glasovala za prošlost«. No, činjenica je: dosadašnji rumunjski predsjednik i vođa te dosad vladajuće desno-sredinske koalicije, Emil Constantinescu, već je prije pola godine shvatio da, unatoč svemu ugledu što ga uživa u zemlji i inozemstvu, ne može ponovno dobiti predsjedničke izbore.</p>
<p>Stoga je, iako je imao pravo na još jedan mandat, odustao od kandidature, jer ne bi mogao »progutati« poraz, i to od »krvnoga suparnika« Iliescua, kojega je prije četiri godine pobijedio. No sada, nakon izbora, posve je jasno da će te dvije krajnje stranke, lijevi PDSR i desni PRM, imati znatnu većinu u oba doma rumunjskoga parlamenta. Međutim, Iliescu je odmah, nakon što su objavljeni prvi neslužbeni izborni rezultati, koji pokazuju njegovo uvjerljivo vodstvo, izjavio kako odlučno odbacuje bilo kakvu mogućnost stvaranja koalicije s Tudorom i njegovim krajnjim desničarima. To već najavljuje neizvjesnost u pokušaju da se sastavi stabilna i vjerodostojna koalicijska vlada, jer Iliescuovi bivši komunisti, vjerojatno, neće imati toliku većinu da sami vladaju.</p>
<p>Valja podsjetiti: Iliescu je bio najbliži suradnik diktatora Ceausescua, ali je posljednjih mjeseci njegove vladavine pao u njegovu nemilost te se nakon njegova pada potkraj 1989. - kada se rumunjski narod masovno pobunio i na koncu ga ubio - nametnuo kao jedini njegov nasljednik s »demokratskim pedigreom«. Nakon toga bio je izabran i na predsjedničkim izborima 1992., vjerojatno i zato što u tome trenutku još nije postojala organizirana i uvjerljiva alternativa. No, Rumunji su četiri godine poslije, 1996., posve nezadovoljni dotad (ne)postignutim rezultatima, na parlamentarnim i predsjedničkim izborima dali znatnu većinu glasova desno-sredinskoj koaliciji i Constantinescuu. Sada se »lopta vraća natrag«. Naime, posljednje četiri godine Rumunji nisu osjetili da žive išta bolje nego prije. Točnije: kriminal i korupcija nisu smanjeni nego su čak i povećani.</p>
<p>To je, vjerojatno, najrealnije tumačenje njihova opredjeljenja za lijeve i krajnje desne političke snage. Naime, i jedne i druge u predizbornoj su kampanji obećavale rumunjskim biračima »brda i doline«, odnosno da će im s njima sigurno biti bolje. No činjenica je da je danas Rumunjska, zbog različitih okolnosti, najsiromašnija, u najkritičnijem gospodarsko-socijalnom stanju, među državama istočne i jugoistočne Europe. Zato su Rumunji i glasovali, naizgled, »za prošlost«. To više što, prema nekim anketama, većina Rumunja, prvi put posljednjih deset godina, smatra kako se ipak bolje živjelo u vrijeme krvave diktature obitelji Ceausescu. To je, vjerojatno, najveći udarac dosadašnjoj desno-sredinskoj vlasti. No, sada ostaje velika dvojba: za koga se u drugome krugu predsjedničkih izbora opredijeliti - za »komunista« Iliescua ili za »fašista« Tudora. Nameće se, međutim, ozbiljan problem: kako će međunarodna zajednica, a ponajprije EU, reagirati na takve rezultate izbora u Rumunjskoj.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prolaznik na Trgu bana Jelačića doživio strujni udar, odgovorni tvrde - nemoguće?!</p>
<p>Stresla ga struja nakon što je sjeo ispod stupa da bi odmorio nakon šetnje sa sinčićem / Radnici u blizini po pločniku razvlačili golemi električni kabel na kojemu su bili ukrasi namijenjeni susjednom kandelabru... / U Elektri tvrde da je svaki stup javne rasvjete dobro uzemljen, te dodatno osiguran sklopkama / Je li po srijedi bio statički elektricitet? </p>
<p>Da šetnja gradom zbog svjetlećih lampica svih boja, veličina i vrsta, kao i nedavno postavljenog 17 metara visokog bora silbera na Trgu bana Jelačića, i ne mora baš tako biti lijepa i ugodna, pokazao je slučaj jednog našeg čitatelja koji tvrdi da je u nedjelju navečer doživio »pravo prosvjetljenje«.</p>
<p> On nam je preko telefona ispričao da je u nedjelju navečer krenuo sa sinčićom u šetnju po Jelačić placu. U jednome trenutku odlučio je sjesti ispod jednoga od stupova javne rasvjete i - kvrc! Tvrdi da je doživio pravi strujni udar, odnosno, da ga je, narodski rečeno, stresla struja!</p>
<p>Nije ga, doduše, bacilo na pod i nije mu, srećom, zastalo srce, kosa mu se nije nakostriješila i pogled je ostao jasan, a i sinčić je stajao metar od njega tako da se samo nasmiješio čudnoj grimasi koju je odjednom »složio« tata...</p>
<p>Međutim, taj proživljeni, kako priznaje, i vrlo neugodni djelić sekunde, bio je sasvim dovoljan da malenog čvrsto primi za ruku i dâ petama vjetra. Pritom je pazio kamo staje jer su u blizini radnici po pločniku taman razvlačili golemi električni kabel na kojemu su bili okačeni ukrasi namijenjeni susjednom kandelabru... </p>
<p>Da li je moguće da je našeg sugovornika stresla struja? Svakako! U prvom redu nitko nije imun na struju, ljudsko tijelo je vodič i vrlo je vjerojatno da nema onoga koji barem jednom nije osjetio »udar«.</p>
<p> No, šalu na stranu, jer bitno je gdje se sve dogodilo. Govorimo, dakle, o jednoj javnoj površini koja je u posljednje vrijeme zbog što boljeg štimunga isprepletena kilometrima raznoraznih žica i žičica koje s razlogom upućuju na veću pažnju. Ima li razloga za strah?</p>
<p>Razgovarali smo s Vesnom Karamatić iz Gradskog ureda za planiranje koja, kao i godinama unazad, obavlja funkciju koordinatora radova oko ukrašavanja grada. Prema njenim riječima, ukrasi na stupovima javne rasvjete još nisu ni spojeni pa nema ni govora o tome da je našeg čitatelja struja stresla zbog manjkavih radova na ukrašavanju.</p>
<p> Isto je potvrdio i Igor Brenko, vlasnik tvrtke »Ara elektronik« čiji djelatnici postavljaju ukrase i potom ih spajaju na glavni vod. </p>
<p> - Ni jedan ukras još nismo spojili na glavni vod, to ćemo učiniti u četvrtak za kada smo naručili inspektore iz Instituta za zaštitu na radu, kako bi provjerili da li je sve napravljeno u skladu s normama, objasnio je Brenko, dodavši i to, da je zaštita svih vodova takva da u praksi nema šanse da na Trgu bana Jelačića ili bilo gdje drugdje zbog neispravno postavljenih ukrasa netko strada. </p>
<p> U Elektri su nam stručno objasnili o kakvoj je sve zaštiti riječ i da je svaki stup javne rasvjete »debelo uzemljen«, a sve zajedno »dodatno je osigurano specijalnim sklopkama koje bi trebale spriječiti najgore«.</p>
<p>Ako je s instalacijama sve u redu, što se to u nedjelju navečer dogodilo našemu čitatelju? Fenomen statičkog elektriciteta što u pravilu izaziva odjeća ili obuća koja sadrži visok postotak gume odnosno sintetičkih vlakana, mogao bi biti jedan od odgovora koji u ovom slučaju i nije toliko važan. Dobro je nadati se da će ova priča pridonijeti tome da se nakon svih rutinskih, a prije puštanja u pogon tisuća lampica, učini još jedna kontrola kako bi se utvrdilo da sve radi kako valja. Zlu ne trebalo. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dovršetak sjeverne i zapadne tribine stadiona koštat će 20 milijuna maraka</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik NK Dinamo Mirko Barišić zaključili ugovor o rješavanju međusobnih odnosa na stadionu Maksimir / Grad Zagreb ponovno postao upraviteljem svih dijelova kompleksa / Novac od zakupnina, koji će međusobno dijeliti klub i Grad, ostaje u Maksimiru / HT na sjevernoj tribini otvara 350 novih radnih mjesta </p>
<p>Nogometni klub Dinamo, Grad Zagreb i Športsko dioničko društvo Dinamo zaključili su u ponedjeljak ugovor o rješavanju međusobnih odnosa na stadionu Maksimir. Dokumentom koji su potpisali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik NK Dinamo Mirko Barišić, ukinuti su svi dosadašnji ugovori i aneksi ugovora zaključeni u posljednjih desetak godina, a Grad Zagreb ponovno je, kao vlasnik zemljišta i objekata na njemu, ponovno postao upravitelj svih sportskih i nesportskih dijelova maksimirskog kompleksa.</p>
<p>Kako je pojasnio zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor, koji je sudjelovao u izradi teksta sporazuma, poslovnim prostorima na stadionu ubuduće će upravljati Grad Zagreb putem svoje Športske ustanove Maksimir, koja neće biti profitabilna nego će prihode od zakupnina dijeliti s Nogomentnim klubom. NK Dinamo svoj će dio novca trošiti za održavanje pogona kluba i za nogometnu školu Hitrec-Kacijan, dok će Grad Zagreb sredstva ulagati u održavanje kompleksa Maksimira i Svetica, koje bi uskoro, nakon pregovora s vojskom, također trebale u potpunosti prijeći pod ingerenciju grada.</p>
<p>Sjeverna i zapadna tribina bit će dovršene, za što će trebati oko 20 milijuna njemačkih maraka. Za sjever će trebati uložiti oko osam milijuna maraka, a kako je objavio Kosor, taj će novac avansirati Hrvatski telekom, koji u 7.000 četvornih metara poslovnog prostora u sklopu tribine namjerava otvoriti svoj »Call Center«, gdje će se otvoriti oko 350 novih radnih mjesta. Ugovor s HT-om, pojasnio je Kosor, još nije zaključen, a postoji mogućnost da ta tvrtka zakupi i dodatni prostor na sjevernoj tribini. Za poslovne prostore na sjeveru, inače, zainteresirane su još dvije stranke.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić izjavio je da će sjeverna tribina, prema tvrdnjama IGH-a, biti dovršena do 1. travnja sljedeće godine, nakon čega će se pristupiti radovima na zapadu, koji bi trebao biti izgrađen do kraja sljedeće godine. Za te je poslove u proračunu za 2001. već predviđeno oko 19 milijuna kuna, što neće biti dovoljno za dovršetak projekta, pa je Kosor najavio kako će se ostatak vjerojatno morati osigurati rebalansom. Kako je zaključio gradonačelnik Bandić, završetkom ovih radova stadion će biti stavljen u funkciju, čime se definitivno odustaje od planova potpune rekonstrukcije svih tribina, koja bi koštala oko 250 milijuna njemačkih maraka. Atletska staza, istaknuo je gradonačelnik, tako definitivno ostaje dio stadiona u Maksimiru. </p>
<p>Zadovoljstvo ugovorom nije krio ni predsjednik Dinama Mirko Barišić, koji je izjavio kako ugovor s gradom nije samo definirao odnose između dvije strane, nego je označio i pogled na perspektivu kluba. Barišić je, nadalje, obećao da će Dinamo sav novac od zakupnina ulagati isključivo u održavanje pogona i nogometnu školu Hitrec-Kacijan, čime će se otvoriti sportski put za mnoge male nogometaše. Osim nove ambulante koju klub namjerava otvoriti pod južnom tribinom, Dinamu je želja riješiti se postojećih kontejnera pod zapadom, gdje se sada nalazi uprava. Gradonačelnik Bandić podržao je takvu ideju, uz obećanje da će se na sjevernoj tribini naći mjesta i za preseljenje Hrvatskog športskog muzeja, koji je sada smješten u potpuno neodgovarajućim uvjetima. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Studenti danas biraju svoje predstavnike na sveučilišnoj ali i državnoj razini</p>
<p>Sadašnjim studentskim predstavnicima istekao mandat / Izbori se održavaju po Zakonu o Studentskom zboru / Kako se biraju studentski predstavnici u fakultetska vijeća? / Kako izgledaju glasački listići? / Izbori su valjani ako na njih izađe najmanje 10 posto studenata / Jesu li studenti uopće zainteresirani za izbore</p>
<p>Studentski izbori, koji će se u utorak, nakon pune dvije godine, održati na svim fakultetima, treći su studentski izbori u Hrvatskoj. Izbori se održavaju kako bi 100.000 studenata dobilo svoje predstavnike - kako u fakultetskim vijećima, gdje će studentski predstavnici biti ravnopravni s ostalim članovima vijeća, tako i na sveučilišnoj i državnoj razini. </p>
<p>Izbori će se održati prema Zakonu o Studentskom zboru iz prosinca 1997. godine. Dosadašnjim studentski predstavnici izabrani na izborima prije dvije godine, istakao je mandat, pa će sadašnje predstavništvo Studentskoga zbora na čelu s predsjednikom Mariom Panjičkom, ovim izborima biti promijenjeno. </p>
<p>Glasovanje s iksicom ili indeksom</p>
<p>Izbori će se održati po izbornim jedinicama (fakultetima), a svaka studijska godina birat će po jednog studentskog predstavnika i njegovog zamjenika u fakultetsko vijeće. Izabrani predstavnici, kao i njihovi zamjenici, čine predsjedništvo podružnice Studentskoga zbora na fakultetu. Nadalje, predsjedništvo podružnice na fakultetu bira svoga predsjednika i njegova zamjenika i to tajnim glasovanjem. Za predsjednika Studentskoga zbora i njegova zamjenika izabrani su studenti koji dobiju najveći broj glasova.
Da bi se kandidirao, student mora prikupiti potpise od najmanje jedan posto studenata upisanih u popis birača izborne jedinice. </p>
<p>Studenti na birališta trebaju doći s indeksom ili iksicom. Glasuju putem listića, a glasački listić sadrži ime, prezime i jedinstveni matični broj kandidata za studentskog predstavnika, kao i godinu i smjer studiranja. Na glasačkom listiću navode se kandidati, između kojih studenti mogu birati. Rezultate izbora za studentske predstavnike utvrđuje izborno povjerenstvo fakulteta, koje zbraja rezultate a čitav postupak mora završiti u roku od 24 sata po zatvaranju birališta. Prema važećem Zakonu o studentskom zoru, izbori su valjani samo ako je glasovalo najmanje 10 posto upisanih birača. U slučaju da izborima pristupi manje birača, izborni postupak se ponavlja u roku od 30 dana. U ponovljenom postupku nema prohibitivne klauzule, što znači da su izbori valjani bez obzira na broj izašlih glasača. </p>
<p>Tjedan dana prije izbora, Skupština Studentskoga zbora donijela je Pravilnik o provođenju i kontroli izbora. Cilj pravilnika, pojasni je predsjednik Studentskoga zbora Mario Panjičko, je stroga izborna kontrola. Izbore će tako nadgledati birački odbori sastavljeni od predstavnika studentskih udruga i nezavisnih kandidata. Organizirat će se i izborna povjerenstva po fakultetima ali i Sveučilišno izborno povjerenstvo koje imenuje rektor Sveučilišta. </p>
<p>Iako su organizacija i kontrola studentskih izbora utvrđeni Pravilnikom i Zakonom, postupak izbora studentskih predstavnika uskoro će biti sasvim izmijenjen. Postojeći sustav, kojeg većina studentskih udruga, smatra lošim i punim rupa, zamijenit će novi. Već postoje dva nova prijedloga zakona o Studentskom zboru (Forum mladih SDP-a izradio je jedan prijedlog, a drugi Sveučilišna organizacija HSS-a). Jedan od njih trebao bi uskoro ući u saborsku proceduru, a nakon toga, najavljuju čelnici studentskih organizacija - izbori će se ponoviti, i to već početkom iduće godine. </p>
<p>Politička pozadina izbora</p>
<p>Novim zakonom trebala bi se promijeniti prije svega dužina mandata studentskih predstavnika. Sadašnji zakon, donesen u vrijeme HDZ-a, propisuje naime izbore svake dvije godine, zbog čega svaka druga studijska godina nema svog predstavnika u fakultetskom vijeću. Na to upozorava nekoliko studentskih udruga, koje predlažu da se studentski izbori održavaju svake godine. </p>
<p>Predizbornu atmosferu, kao i kampanju koja se održavala u samo pet dana, zakuhala su međusobna prepucavanja predstavnika Sveučilišne organizacije HSS-a, na čelu sa Andrijom Damjanovićem i Panjičkova Studentskog zbora. Damjanović je, naime, optužio Zbor da se koristi prostorima, automobilima i mobitelima Studentskoga centra, dok se mladim haesesovcima spočitava da njihove akcije na Sveučilištu imaju isključivo političku pozadinu...</p>
<p>Stoga će treći studentski izbori, kako se čini, proći u politički obojenome tonu, čemu je pridonijela i predizborna kampanja Hrvatske akademske zajednice (HAZ). Hazovci su, naime, prošloga tjedna pozvali svoje članove i sve ostale studente da se priključe demonstracijama protiv dolaska predsjednik Jugoslavije Vojsilava Koštunice u Zagrebu. </p>
<p>No, na najveće pitanje ovih izbora ipak će odgovoriti »obični« studenti. Postotak njihova izlaska na birališta, pokazat će, naime, kakvu pozadinu imaju studentski izbori, ali i otkriti - jesu li studenti uopće zainteresirani za izbore, koje je Hrvatski helsinški odbor već proglasio nelegitimnim. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Umorni od prosvjeda, mesari odustali od blokade zagrebačkih prometnica </p>
<p>Mesari prihvatili savjet sindikalaca da, umjesto blokiranja prometa, o svojim zahtjevima ubuduće razgovaraju sa novoimenovanim stečajnim upraviteljem Marinkom Paićem</p>
<p>Radnici Zagrepčanke</p>
<p> - trgovine u stečaju odustali su od svakodnevnih blokada zagrebačkih prometnica. Naime, na skupu zaposlenika održanom u ponedjeljak u Heinzelovoj 66, mesari su prihvatili savjet sindikalaca da, umjesto blokiranja prometa, o svojim zahtjeve ubuduće razgovaraju sa novoimenovanim stečajnim upraviteljem Marinkom Paićem. </p>
<p>Prema riječima predsjednika sindikata »Zagrepčanka« Vjekoslava Salmića, jedanaest blokada prometa te sudjelovanje u prosvjedu upozorenja tijekom Zagrebačkog summita, umorilo je radnike. S druge strane, sindikalci su krajem prošlog tjedna razgovarali sa stečajnim upraviteljem koji im je obećao brz nastavak poslovanja Zagrepčanka - trgovine u stečaju.</p>
<p>- Stečajni je najavio da će se lokali vrlo brzo iznajmiti, a zanimanje za ulazak u poduzeće pokazuje naš najveći vjerovnik, poduzeće FINAGRA, pojašnjava Salmić. Bez obzira kome će se na kraju iznajmiti prostori Zagrepčanka-trgovine, sindikat traži od budućeg najmoprimca da najamninu plati unaprijed, kako bi se tim novcem osigura isplata dvije zaostalih plaća radnicima. U međuvremenu, očekuje se da stečajni upravitelj podijeli otkaze svim zaposlenicima Zagrepčanka - trgovine, nakon čega će uslijediti povratak dijela radnika na posao s burze.</p>
<p>- Prema riječima stečajnog upravitelja, na posao se planira vratiti oko 200 ljudi, što znači da će, unatoč stečaju, Zagrepčanka - trgovina normalno poslovati, uz redovita isplatu plaća, rekao je Salmić, dodajući kako će naglasak privremenog poslovanja bit proizvodnja i maloprodaja. Sindikalci su istakli kako stečajni upravitelj trenutno popisuje imovinu poduzeća, a postoji mogućnost da se radnicima u najam ponude neke trgovina koje su do sada bile neprofitabilne. </p>
<p>Unatoč relativno dobrim vijestima o nastavku poslovanja i osiguranju 200 radnih mjesta, mesare su u ponedjeljak zanimali detalji o tome tko stoji iza tvrtke FINAGRA i moraju li baš svi na burzu, prije povratka na posao.</p>
<p>»Dosta nam je bajki, umjesto božićnice, svi ćemo na burzu. Nas više nema i ovo su samo priče za malu djecu, vikala je na sindikalce jedna ogorčena radnica. »Ovdje nitko nikoga ništa ne sili«, odgovorio joj je Salmić, »mi se borimo za one koji žele raditi, a oni koji to neće, mogu slobodno ići«.</p>
<p>Na pitanje radnika, hoće li im na otkazima barem pisati koliko im je poduzeće ostalo dužno, sindikalci su odgovorili kako se i dalje nastavljaju aktivnosti za otpremnine svim radnicima. </p>
<p>Mesari će se ubuduće sastajati svake druge srijede, a na prvom slijedećem skupu zaposlenika trebao bi im se obratiti i stečajni upravitelj Marinko Paić. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nakon promocije, diplomantima stižu na kućnu adresu skupe fotografije koje - nisu naručili</p>
<p>Da trošak promocije nije samo diploma koja, ovisno o fakultetu, košta između 130 i 360 kuna, uvjerili su se diplomanti na Fakultetu političkih znanosti. Istu cijenu, naime, uz malo lakomislenosti ili nesmotrenosti, morali su dati nekoliko dana nakon promocije, i to za fotografije sa svečanosti, koje - nisu naručili. </p>
<p>Promocija kao promocija, često okupi i zvane i nezvane goste. Tako je na vratima dvorane FPZ-a diplomante dočekao čovjek u odjelu, držeći u ruci popis s njihovim prezimenima. Zaustavljao je svakoga pojedinačno, kako bi ih zatražio adresu. Svi su redom, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> izrecitirali nazive svojih ulica, smatrajući to dijelom procedure dodjele diploma. No, ako se netko u tom svečanom trenutku i sjetio priupitati, što će čovjeku i adresa (kada je dovoljno ime!), on je, nimalo ljubazno, odgovarao »Uskoro ćete saznati, javit ćemo se mi...« </p>
<p>Za samo nekoliko dana u poštanskim su sandučićima bivši studenti mogli pronaći poruku o prispijeću preporučene pošiljke. Službenica na Pošti zatražila je osobnu kartu, potpis i - 108 kuna. Sadržaj pošiljke bio je nekoliko slika s promocije.</p>
<p> Stvar je, dakako, osobne reakcije kako će tko reagirati. Jedni će bijesno vratiti pošiljku, no drugi će, s uzdahom, »Bože moj, što se može«, slike uzeti i - platiti... </p>
<p>A dan kasnije u kućni poštanski kaslić stiže i objašnjenje. Foto-video studio »Antunac«, obavještava da je poslao pošiljku u kojoj su prigodne fotografije 10 puta 15 centimetara. »Koverta je prozirna kako bi se fotografija na kojoj vam promotor uručuje diplomu mogla pogledati prije nego otkupite pošiljku. Cijena fotografije je 80 kuna, plus poštanski troškovi«, stoji u popratnom pismu, u kojem je naglašeno da je riječ o - prigodnoj cijeni. No, to nije sve. Foto-video studij, osim fotografija, ima vašu promociju i na video-kaseti, i to po »promotivnoj« cijeni od 150 kuna. »Ako ste otkupili prigodan komplet fotografija, odobravamo i popust od 20 posto, pa video kaseta stoji 120 kuna«, pišu oni dalje, obavještavajući kandidate da su otkupom postali - korisnici njihovih usluga (?!). </p>
<p> Na kraju pisma je i napomena: »Ako niste preuzeli svoje usluge po prigodnoj cijeni u roku od 5 dana ili ste ih u prvi moment odbili otkupiti, a sada ste se predomislili i rado bi ih imali kao uspomenu na uspješan završetak studija, trebate se u roku od 10 dana javiti na naš telefon ili doći do nas...« No, vidi vraga, sada uz cijenu od - 115 kuna.</p>
<p> U Foto videu »Antunac« obrazlažu da je to zato, jer je iznos od 80 kuna uvećan za poštanske troškove od 20 kuna koje su uplatili da bi pošiljka stigla do pošte, a tu su i dodatni povratni poštanski troškovi od 15 kuna, koje su trebali platiti kako bi mogli preuzeti odbijenu pošiljku. </p>
<p>No, u Foto videu »Antunac«, fotografije čuvaju i daljnja tri mjeseca, pa ih se sve to vrijeme može otkupiti, naravno uz još veću cijenu. Samo za primjer, tri iste fotografije tada stoje - 90 kuna. </p>
<p>Po svemu je očito, koliko su se potrudili da bi, barem i nakon tri mjeseca, uspjeli prodati fotografije. No, usto su svojim letkom, dali do znanja, koliko neuspjeha imaju kada izravno na promociji ponude slikanje. Tada ih naime, većina prisutnih odbija, ali svojom taktikom tajanstvenoga uzimanja adresa - vjerojatno postižu bolje rezultate prodaje. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kako riješiti problem bespravne gradnje i novodoseljenog stanovništva</p>
<p>- Neprincipijelan stav sadašnje vlasti prema bespravnoj izgradnji i mehaničkom priraštaju posljedica je pogrešne vanjske politike Vlade Republike Hrvatske i vodstva grada Zagreba, pod režimom HDZ-a, prema BiH. Naime, mnogo je ljudi za vrijeme etničkog čišćenja Bosanske posavine došlo na područje Zagreba, te je ovdje bespravno izgradilo svoje domove. No, za njih nije pravo rješenje legalizacija tih objekata, već osiguranje njihova povratka, naglasio je na konferenciji za novinare, inž. Josip Šilić, predstavnik Odbora HNS-a za izgradnju Zagreba. </p>
<p>Stav je HNS-a, da se tim ljudima omoguće materijalni i politički preduvjeti za povratak u Bosansku posavinu, kako bi kvalitetnije živjeli. Jer, veliki grad kao Zagreb nije u mogućnosti mnogobrojnim doseljenicima, kojih je od rata pristiglo oko 300 tisuća, osigurati život kakav zaslužuju. Prema Šilićevim riječima, Zagrebu bi bilo čak šest puta jeftinije da dijelom materijalno pomogne povratak tih ljudi kućama, nego da kompletno s komunalnom, socijalnom medicinskom i prosvjetnom infrastrukturom oprema nova bespravno izgrađena naselja. Financiranje programa povratka, trebala bi, svakako, pomoći i međunarodna zajednica. Politički preduvjet za povratak u Bosansku posavinu jest ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, što je trenutno za nesrpsko stanovništvo Republike Srpske teško ostvarljivo.</p>
<p>- Odgovor na to je revizija ili dopuna Daytonskog mirovnog sporazuma, na način da se teritorij općina Bosanski brod, Derventa, Modriča i Brčko izuzmu iz teritorija Republike Srpske i uključe u Federaciju BiH, rekao je Mate Gogić, predsjednik Zajednice prognanih, izbjeglih i iseljenih iz Bosanske posavine, dodavši da je i predsjednik RH Stjepan Mesić, nedavno izjavio da je revizija toga sporazuma moguća. </p>
<p>Odbor za izgradnju Zagreba HNS-a ukazao je i na zahtjev Franjevačke biskupije Bosne Srebrene iz Sarajeva da u Sesvetama, 1200 metara od postojeće barokne crkve počne izgradnju velikog vjerskog pastorala i župnog centra. </p>
<p>- Gradnja te crkve koštala bi oko 10 milijuna njemačkih maraka. Smatramo da ni crkva nije svjesna da na taj način sudjeluje u završnom činu etničkog čišćenja, jer ne potiče Bosanske posavljake da se vraćaju u krajeve od kuda su potekli, naglasio je Šilić. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U prosincu i siječnju - dva baleta, komedija i opera</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište za prosinac i siječanj priprema nekoliko premijera. </p>
<p>Prvo na redu je legendarno baletno djelo Petra Iljiča Čajkovskog, »Labuđe jezero«, u četvrtak, 21. prosinca u 19.30 sati. Ovaj balet prvi je put izveden prije 123 godine u Moskvi. Danas njegovu važnost potvrđuje i izreka da ako ne poznajete »Labuđe jezero«, uopće ne poznajete balet. Koreografiju Olega Danovskog za zagrebačke »labudove i labudice« prilagodila je Božica Lisak. Kostimografkinje su Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek. Scenograf i oblikovatelj svjetla je Aleksandar Augustinčić. </p>
<p>Komedija Wiliama Shakespearea, »Kako vam drago« na programu je u utorak, 16. siječnja u 19.30 sati. Ovo djelo prvi put je izvedeno prije čak 400 godina u Londonu. U kolopletu intriga napuštenih ljubavnika, uvreda i žena koje se prerušavaju u muškarce na kraju, kako i priliči, pobjeđuju pamet i dosjetljivost. Redatelj predstave je Steven Kent. Scenograf predstave je David Flaten, a kostimografkinja Diana Kosec-Bourek. </p>
<p>U četvrtak, 25. siječnja publici će se predstaviti još jedan balet - »Čudesni mandarin«, mađarskog skladatelja Béle Bartóka. Ovaj balet praizveden je 1926. godine u Kölnu. Zanimljivo je napomenuti da je njegova praizvedba, zbog, za to vrijeme, nepoćudnog sadržaja, bila nekoliko puta odgađana. Priča, koju je napisao Menyhért Lengyel, govori o djevojci koju tri skitnice prisiljavaju da im u podrum dovodi žrtve, kako bi ih oni opljačkali. Bogati mandarin najpogodnija je žrtva. No, njegova posebnost očituje se u tome da on zbog ljubavi koju osjeti prema djevojci ne može umrijeti čak ni kada ga objese. Djevojčin zagrljaj dovoljan je da umre sretan i zadovoljan. </p>
<p>Koreograf je Milko Šparamblek. Scenograf je Dinka Jeričević, a kostimografkinja Ika Škomrlj. HNK će s ovim baletom nastupiti i na međunarodnom 2. festivalu Mandarina, koji će se u povodu 120. obljetnice rođenja skladatelja, održati u ožujku 2001. u Budimpešti.</p>
<p>Svečana izvedba opere Giuseppea Verdija »Trubadur« bit će u subotu, 27. siječnja u 19.30 sati. Tom izvedbom obilježit će se 100. obljetnica Verdijeve smrti, kao i 130. obljetnica prve izvedbe ove opere u zagrebačkom HNK-u. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kovačević s GO LS danas o zatraženoj Vilfanovoj smjeni</p>
<p>Božo Kovačević, v.d. predsjednika Liberalne stranke održat će u utorak sastanak s Gradskom organizacijom LS-a, na kojemu bi se trebala raščistiti situacija vezana uz mogući odlazak Mladena Vilfana s mjesta zagrebačkog dogradenačelnika, što je krajem prošloga tjedna zatražilo predsjedništvo zagrebačkog LS-a.</p>
<p> Mladen Vilfan tada je, podsjetimo, izjavio kako će se takvoj odluci povinovati jedino ako ju potvrdi i najviše tijelo stranke, predsjedništvo LS-a, čije odluke jedino smatra mjerodavnima. Odluku o Vilfanovoj smjeni donijelo je, naime, krnje predsjedništvo jer je na sastanku na kojemu se raspravljalo o tome, sudjelovalo tek 14 od 26 članova, a za spornu odluku glasovalo ih je svega 13. </p>
<p>Predsjedništvo je nedugo zatim pružilo podršku Vilfanu, a budući da su njegovi istomišljenici u stranci zatim pokrenuli pitanje odgovornosti predsjednika LS-a Zagreba Marka Bonifačića, Kovačević je odlučio sastati se s gradskom organizacijom stranke. (vf)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ni 700 godina nakon smrti slikar Giotto ne može počivati u miru</p>
<p>RIM, 27. studenoga</p>
<p> - Gotovo 700 godina nakon smrti Giotto ne može počivati u miru. Ako je doista riječ o posmrtnim ostacima talijanskog slikara, autora fresaka u kapeli Scrovegni u Padovi. </p>
<p> Znanstvenici vode ogorčenu borbu oko kostura otkrivenog ispod firentinske katedrale. Jedni tvrde da su posrijedi posmrtni ostaci oca europskoga slikarstva, drugi tvrde da nisu. Unatoč raspravi grad je posmrtne ostatke ipak odlučio pokopati s počastima 8. siječnja, na obljetnicu Giottove smrti. Sve je odgođeno kad je američki arheolog Franklin Toker rekao da kosti nisu Giottove.</p>
<p> »Ne možemo s počastima pokopati kosti nekog debelog mesara«, napisao je u pismu firentinskom nadbiskupu Silvanu Piovanelliju.</p>
<p> Toker, profesor povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Pittsburghu, sudjelovao je u iskapanjima kostiju sedamdesetih. On tvrdi da kosti nisu Giottove. Njegovi su protivnici Stefano Sieni i Francesco Mallegni, profesori antropologije i paleontologije na sveučilištima u Pisi i Palermu. Oni identifikaciju temelje na analizi kostura. Naime, kad su rekonstruirali lice otkrili su veliku sličnost s navodnim Giottovim autoportretom na jednoj freski.</p>
<p> »Kakva je to znanost«, pitao je Toker. »Uzmete kosti, uzmete fresku i nagađate. Tako možete bilo koga otkriti«.</p>
<p> Sieni uzvraća da se moglo pojaviti »bilo čije lice«, ali se »pojavilo Giottovo«. Iako je postao slavan još za života, o njegovu se životu malo zna. Znanstvenici misle da je umro 1337. u Firenci, vjerojatno u 70. godini.</p>
<p> Sienijeva rekonstrukcija pokazuje da je slikar bio nizak, debeo i vjerojatno bogat. Razmaci među zubima, misli Sieni, nastali su od kistova koje je držao u ustima.</p>
<p> Giottovo najslavnije djelo su freske u kapeli Scrovegni u Padovi, na kojima je lik za koji neki znanstvenici misle da je autoportret. Sienijeva rekonstrukcija slična je tom liku.</p>
<p> Ipak, Toker tvrdi kako to nije dokaz da je riječ o autoportretu. »To je samo pretpostavka, priča za turiste«, rekao je Toker.</p>
<p> Drugi znanstvenik, Luciano Bellosi, jednostavno kaže: »To nije Giotto«.</p>
<p> Toker je postavio i druga pitanja. Kostur je pronađen u grobnici u crkvi Santa Reparata, na čijem je mjestu poslije sagrađena firentinska katedrala. Pronađen je na desnoj strani zgrade, a Toker tvrdi da neki dokumenti iz 16. stoljeća pokazuju da je Giotto zakopan na lijevoj strani.</p>
<p> Uz to, tvrdi, osoba Giottova ugleda imala bi vlastiti grob. Kostur je pronađen u grobu s »još tri kostura«, rekao je. Sieni tvrdi kako na identitet kostura upućuje niz tragova.</p>
<p> U kostima je, rekao je, otkrivena visoka razina aluminija, arsena i drugih kemikalija kojih ima u pigmentima koje su rabili slikari u 14. stoljeću. Osim toga, na vratu je otkrivena kontrakcija tipična za osobu koja je provodila mnogo vremena gledajući gore, što bi bilo tipično za nekoga tko slika freske.</p>
<p> Do rasprave je došlo u trenutku kad se ponovno budi interes za Giotta. U subotu se u Padovi otvara velika izložba u čast slikara čije djelo najavljuje renesansno slikarstvo. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Padova: Pavarotti bez isprava nije Pavarotti</p>
<p>PADOVA, 27. studenoga</p>
<p> - Jedan od najpoznatijih svjetskih opernih pjevača Talijan Luciano Pavarotti našao se u vrlo neobičnoj situaciji u kojoj mu nije pomogao niti njegov ugled, niti svjetska popularnost. </p>
<p> Talijanski pjevač se, naime, nije mogao prijaviti na recepciji hotela u Padovi na sjeveru Italije, jer kod sebe nije imao nikakav dokument. </p>
<p> Popularni tenor rezervirao je sobu u hotelu »Sheraton« gdje ga recepcionar nije želio upisati u knjigu gostiju bez osobnog dokumenta koji bi ga identificirao kao Luciana Pavarottija.</p>
<p> »Boravio sam u najboljim hotelima diljem svijeta i nigdje mi vrata nisu bila zatvorena«, izjavio je Pavarotti koji je potom pokušao pronaći smještaj u nekom drugom hotelu.</p>
<p> »Pravila su ista za sve. Veliki broj slavnih osoba dolazi u naš hotel i nikoga nismo htjeli prijaviti bez osobnih dokumenata«, rekao je jedan djelatnik hotela. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poštanska dopisnica od suhoga zlata</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Po svemu sudeći »La Cartolina d'Oro« (»Zlatna dopisnica«) ući će u Guinessovu knjigu rekorda kao dosad najskuplja dopisnica u poštanskoj povijesti. Radi se o dopisnici od čistog zlata, »tiskanoj« u nakladi od 5.000 primjeraka za Državu Vatikan. Cijena »Zlatne dopisnice« iznosi 780 dolara (USD).</p>
<p> Zanimljivo je, da je dopisnicu od zlata ili službeno »Zlatnu dopisnicu«, izradila japanska tvrka Mitsubishi Materials Corporation iz Tokija, objašnjava I. Baković u crtici 'Dopisnica od pravoga zlata', objavljenoj u časopisu Hrvatske pošte. U izradi dopisnice, štono se kaže, »od suhoga zlata«, korištene su »tehnike rafiniranja i preciznog savijanja, uz sustav vrlo precizne kontrole kakvoće«. Tom se dopisnicom od »najplemenitije kovine«, sa »slikama« na obje strane, obilježava Papino otvaranje Svetih Vrata na Božić 1999. godine. </p>
<p>U sklopu tog »zlatnog« izdanja ulazi i kolekcija od osam primjerenih poštanskih maraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Oboljeli od AIDS-a preko Interneta prodaje svoje tijelo</p>
<p>OTAWA</p>
<p> - Kanađanin Richard Hollingsworth, koji je nedavno obolio od AIDS-a, odlučio je preko Interneta prodati svoje tijelo, te preko tog medija pobuditi pozornost ljudi na ovu smrtonosnu bolest. Ponesen tom idejom ovaj Kanađanin je otvorio posebnu Internet stranicu - www.theaidschannel.com - na kojoj opširno govori o svom životu sa suprugom Phyllis i njihovo petero usvojene djece. Na spomenutoj stranici nalaze se podaci o lijekovima, liječnicima i skupinama koje daju potporu zaraženima virusom HIV-a. Richard je za pokretanje ove stranice morao izdvojiti 500 tisuća kanadskih dolara, a stranice je dosad posjetilo više od devet milijuna ljudi iz cijelog svijeta.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mount Everest sve niži</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Najviša planina na svijetu, 8850 metara visok Mount Everest, zbog zagrijavanja zemljinog omotača sve je niži. To su utvrdili kineski stručnjaci za geodetiku, istaknuvši da se dio planine, koji je uvijek pokriven snijegom, znatno smanjio u posljednjih 30 godina, no nisu naveli koliko to točno iznosi. Stručnjaci su na temelju satelitskih slika otkrili da se Mount Everest svake godine pomiće za šest do sedam centimetara prema sjeverozapadu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Koncerti Za Arboretum</p>
<p>Velika dvorana »Vatroslav Lisinski« / Predstavljen novi ciklus koncerata Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem novoga šefa dirigenta Franka Shipwaya / Potpisan protokol između dnevnika »Vjesnik«, Zagrebačke filharmonije i HAZU o akciji »Spasimo Arboretum zajedno« / Ovogodišnji dobitnik nagrade Filharmonije i PBZ American Expressa je saksofonist Mladen Fabijanić</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Srdačnu dobrodošlicu novomu šefu dirigentu i glazbenom direktoru Zagrebačke filharmonije maestru Franku Shipwayu poželio je na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p> Pozdravljajući novoga dirigenta u ime Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski«, pred brojnim uglednicima - akademicima HAZU na čelu s Ivom Padovanom, ravnatelj »Lisinskoga« Radoslav Pilepić prigodno je nazočnima prikazao i film o Franku Shipwayu. Učenik Herberta von Karajana, impresivne glazbene karijere, ljubitelj Dubrovnika i Zagreba, najavio je ozbiljan rad sa Zagrebačkom filharmomijom, naglasivši da će nastojati izvoditi i djela hrvatskih autora, odnosno raditi na usavršavanju mladih hrvatskih dirigenata. Film o Franku Shipwayu razotkrio je djelić stvaralačke filozofije ovog dirigenta, koji smatra da orkestar mora svirati »sa stilom«, beskompromisno poštujući život glazbe. »Sretan sam što sam prihvatio vođenje orkestra s dugom tradicijom i što ću postati dijelom kulturnog života grada Zagreba. Jedna od mojih dužnosti bit će da se brinem za dobrobit svirača i da njihov rad bude ovjenčan nagradama«, rekao je među inim maestro Shipway.</p>
<p>Kako je podsjetio Radoslav Pilepić, prihodi ciklusa novih koncerata »Shipway« što će se održati tijekom sezone 2000./ 2001. namijenjen je obnovi bisera europske vrtne kulture - Arboretuma Trsteno kod Dubrovnika. Velika je to dobrotvorna akcija koju je pokrenuo politički dnevnik »Vjesnik« u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Zahvalivši upravi »Vatroslava Lisinskog« što se spremno pridružila plemenitoj akciji, njezina idejna kreatorica, urednica kulturne rubrike dnevnika »Vjesnik« Vesna Kusin podsjetila je da će se ova akcija održavati sve dok se ne skupe financijska sredstva potrebna za obnovu Trstenoga - jedinstvene europske biljne riznice što se razvijala pet stoljeća, a stradala je u dva velika požara 1991. i 2000. Nakon izlaganja u Muzeju za umjetnost i obrt, izložba fotografija »Vjesnikova« reportera Ranka Markovića, što pokazuje spašeni, ali i uništeni dio Trstenoga, prigodno je otvorena u Koncertnoj dvorani »V. Lisinski«, kazala je Vesna Kusin, pozvavši još jednom sve one koji su u mogućnosti da pomognu u obnovi toga prirodnog i kulturnog nasljeđa.</p>
<p>Nakon toga potpisan je i protokol između HAZU, »Vjesnika« i Zagrebačke filharmonije o akciji spašavanja Trstenoga. Svečani Božićni koncert (22. 12) pod ravnanjem Franka Shipwaya i Filharmonijski bal Zagrebačke filharmonije (30. 12.), kako je podsjetila uprava »Lisinskoga« i ove godine sponzoriraju tvrtke spremne uložiti u hrvatsku kulturu. Riječ je o osiguravajućem društvu »Aurum«, o čijim je sponzorskim akcijama govorila Maja Rendulić, i Industriji nafte, o kojoj je govorila Julijana Palčec, podsjetivši da INA među ostalim dodjeljuje i nagradu za promicanje hrvatske kulture.</p>
<p>Naposljetku, priopćeno je da je nagrada Zagrebačke filharmonije i PBZ American Expressa dodijeljena je ove godine mladom i perspektivnom saksofonistu Mladenu Fabijaniću.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Maršal« ima izgleda za nominaciju </p>
<p>Film »Maršal« Vinka Brešana natjecat će se u konkurenciji 46 filmova na jeziku koji nije engleski za ulazak među pet nominiranih za Oscare koje dodjeljuju članovi Američke filmske akademije / Među kandidatima je i tajvanski film »Tigar i zmaj« proslavljenog redatelja Anga Leea, jedan od najboljih filmova cjelokupne ovogodišnje svjetske proizvodnje </p>
<p>LOS ANGELES, 27. studenoga (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Američka filmska akademija objavila je naslove 46 filmova koji će predstavljati kinematografije 46 zemalja iz cijeloga svijeta u natjecanju za Oscara za film na jeziku koji nije engleski. Kao što je poznato, Oscari će biti dodijeljeni na tradicionalnoj, 73. po redu, svečanosti dodjele Oscara, koja će se održati 25. ožujka u Shrine auditoriju. Prije toga, tradicionalno će 13. veljače biti objavljena imena po pet nominiranih u 23 oscarovske skupine.</p>
<p> Jedna od njih, ona za strani film, bit će osobito zanimljiva za nas, s obzirom na to da je ove godine hrvatski kandidat film »Maršal« Vinka Brešana, koji je već dobio niz priznanja na svjetskim filmskim festivalima i vrlo dobre kritike uglednih filmskih znalaca. »Maršal« će biti na rasporedu pred članovima Akademije, 3. siječnja u 7.30 na večer. Nakon projekcije »Maršala« na rasporedu je švedski film »Pjesme s drugog kata«, koji je ove godine bio u konkurenciji festivala u Cannesu i dobio vrlo dobre kritike.</p>
<p> Sudeći po prijavljenim naslovima, ovogodišnja konkurencija je jedna od najoštrijih u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, u borbi za »stranoga« Oscara nalazi se jedan od najboljih filmova cjelokupne ovogodišnje svjetske proizvodnje »Tigar i zmaj« (Crouching Tiger, Hidden Dragon), koji predstavlja tajvansku kinematografiju, a redatelj je proslavljeni Ang Lee. Redatelj koji je osvojio Amerikance s filmom »Ledena oluja« u kojem je opisao njihove vruće probleme izgubljene generacije sedamdesetih, isto kao što je zapanjio Engleze superiornom režijom filma »Razum i osjećaji«. Time je pokazao potpuno vladanje temom i senzibilitetom klasične engleske kinematografije, oslonjene prije svega na literarnu tradiciju, a potom i na osjećaje prema pravom izboru glumaca i, dakako, oslikavanju atmosfere starih vremena u kojima su razum i osjećaji imali podjednaku vrijednost.</p>
<p>S filmom »Tigar i zmaj« Lee se vratio korijenima i svojoj tradicionalnoj kineskoj bajci kroz koju je iznio snažnu metaforičnu poruku o ljubavi i blagosti, neslomljivosti i praštanju, borbenosti i upornosti kao nezamjenjivim činiocima opstanka i identiteta. Uz savršene tehničke trikove, njegov film nije samo bajka, on je istodobno i akcija, melodrama, ratnički poklič i povijesni spektakl...Sve zajedno impresivno i u maniri Anga Leea i njegove redateljske imaginacije; istočnjački nenametljivo, vizualno impresivno i metaforički dosljedno. To je što se odnosi na izravnu konkurenciju za Oscara.</p>
<p> No, kada su u pitanju nominacije, »Maršal« ima izgleda, jer kao što to uvijek biva s ovom vrstom filmova na jeziku koji nije engleski, mnogo toga ovisi o političkom trenutku i trenutnom rasporedu »kockica«, a kada je »Duh Maršala Tita« u igri (jer to je puni naziv filma za inozemno tržiste), onda je svašta moguće i izvjesno. Izravni konkurenti su mu za sada već spomenuti švedski film, zatim brazilski »Mi, tebe, njih«, koji je trijumfirao i u Karlovym Varyma, a posebno iranski, s obzirom na to da je ove godine iranska kinematografija u modi na svim svjetskim festivalima. Zato je za očekivati da isti trend prihvate i Amerikanci, tim prije što je iranski filma koji kandidira za nominaciju, »Vrijeme za pijane konje«, već u distribuciji u američkim kinima. To je izvanredan film sastavljen od mješavine grubosti i nježnosti, tipičan model istočnjačkih filmova koji uvijek prolaze na Zapadu. </p>
<p> No, problem je što bi u takvom, objektivnom, izboru bilo previše filmova s pedigreom Istoka. Zato je za očekivati i poneko subjektivno iznenađenje, a to znači da članovi Akademije naprave umjetnu ravnotežu, za što im uvijek dobro dođu filmovi kinematografija koje su dobila najviše Oscara u prošlosti, dakle Italija i Francuska, a u posljednje vrijeme i Španjolska ili neka egzotična južnoamerička zemlja i kinematografija . Stoga ima manje izgleda inače izvanredan gruzijski film »27 izgubljenih poljubaca«, a možda veće onaj, na međunarodnim festivalima razglašeni, premda objektivno umjetnički nebitan film »Angels of the Universe« s Islanda (bio na programu u Motovunu). </p>
<p> Mnogi će se zgroziti nad ovim razmišljanjem, no izlažem ga iz čistog profesionalnog iskustva. Čini se da izbor nominacija za Oscare za filmove na jeziku koji nije engleski - po svojim političkim i svim drugim tajnovitim interesnim igrama sve više podsjeća na naše lokalne izbore za pjesmu Eurovizije ili one zastrašujuće mega izbore Miss svijeta. Možda su uvjeti pobjede drugačiji, ali su razultati uvijek i zastrašujuće slični. Ipak, nadajmo se najboljemu, jer to ovaj put i ove godine zaslužujemo. Možda nam drug Tito pomogne, kao i mnogo puta do sada!</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Teatarska igra života i sna</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci / Uz premijernu izvedbu »Život je san« Pedra Calderóna de la Barce, u režiji Zlatka Svibena / Poetično bajkovito ozračje atraktivne repertoarne predstave</p>
<p>Sanjamo li život ili tek živimo san i nije li buđenje samo nesretan slučaj što prati naše traumatične susrete sa stvarnošću? - pitao se španjolski dramatičar Pedro Calderón de la Barca u glasovitoj drami »Život je san« iz 1635. godine. Na onim opasnim rubovima fikcije i realnosti, gdje nastojimo i najčešće ne uspijevamo zauvijek se prikloniti prividu, Calderón de la Barca razvija priču o nesretnoj sudbini poljskog princa Segismunda, koji svoje zarobljeništo zamjenjuje za jedan dan vlasti u izokrenutoj igri u kojoj se život predstavlja snom.</p>
<p>Tu dvostrukost u zrcalnoj slici zbilje i sna, što ju ispisuje jedan od najvećih dramskih kroničara španjolskoga zlatnog vijeka, na pozornici riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca ocrtao je redatelj Zlatko Sviben poigravajući se znakovima vremena o kojem drama govori i opsesivnim upitnostima kraja 20. stoljeća. U likovnom iskazu predstave, uz pomoć funkcionalne scenografije Drage Turine i vrlo efektnih kostima Mirjane Zagorac povezao je snove Calderóna de la Barce i, još jednog velikog Španjolca, Diega Velázqueza u atraktivnu vizualnu cjelinu koja, uz odličnu glazbu Stanka Juzbašića, naglašava poetičnu bajkovitost scenskog pristupa. Samo je svjetlo, koje je oblikovao Ivo Nižić, a djelovalo je poput doslovnog komentara, narušavalo to prigušeno balansiranje između stvarnosti i sna. </p>
<p>Preslikani s Velázquezovih platna prizori iz riječke izvedbe, koje upotpunjavaju dvorske dame, infantkinje, redovnice, vladari..., ogledala, globusi, zvjezdano nebo... istodobno imaju i snoviti i realni predznak. Zlatko Sviben slijedio je na tragovima poetskog realizma Calderónove naputke i osmislio predstavu čistih linija i artikulirane poruke, pogođena ritmu (koji samo u nekim dijelovima usporava zbivanja) i dopadljive atmosfere. Pročitao je »Život je san« bez dodatnih redateljskih komentara, u dodirima baroknog i sadašnjeg, razlomljenog senzibiliteta, kroz vizuru onoga »koji je sanjao samo zato da se ne probudi«.</p>
<p>Svibenova precizno označena koncepcija ogledala se i u glumačkim interpretacijama, u nastojanju ansambla da iskaže opterećujuću stvarnost na poljskom dvoru i beznadnu žudnju za ostvarenjem snova. Svojim je glumačkim transformacijama slovenski glumac Radoš Bolčina u ulozi Segismunda odredio smjer predstave. Ne uspijevajući se posve lišiti slovenskog naglaska u izgovaranju Calderónovih stihova, Bolčina je iskoristio i taj »nedostatak«, prevodeći ga u pomaknute iskaze bajkovitog predznaka. Nakon što se prije nekoliko mjeseci predstavio zagrebačkoj publici u ulozi jednog drugog princa, onoga danskoga iz najpopularnije Shakespeareove tragedije (u izvedbi »Hamleta« iz Nove Gorice), on se i ovaj put, predočavajući poljskog princa, priklonio poetičnoj slici nesretnih sinova velikih vladara s glumačkim nadahnućem koje slabost karaktera prevodi u njegovu snagu.</p>
<p>Sudbinske zapitanosti poljskoga kralja Basilia uvjerljivo i sugestivno predočio je Mustafa Nadarević s odmacima koji iz drugog plana naglašavaju dramu. Galliano Pahor šarmantno je ocrtao portret Astolfa. Iako nasmijavajući publiku komičnim tonovima u interpretaciji lakrdijaša Clarina, Davor Jureško nije posve uspio dočarati dvostrukosti toga lika. Doris Šarić Kukuljica dopadljivo se poigrala s različitim izgledima, otporima i čežnjama Rosaure. Uloge princeze Stele i starca Clotalda efektno su na pozornici oslikali Olivera Baljak i Adnan Palagić, uz korektne doprinose ostatka ansambla. »Život je san« atraktivna je repertoarna predstava, jedna od onih na koje smo gotovo zaboravili u rasporedima hrvatskih kazališta.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sjećanja prve hrvatske avijatičarke</p>
<p>Dom umirovljenika na Iblerovom trgu u Zagrebu / Predstavljena knjiga uspomena »Katarina na krilima«, prve hrvatske avijatičarke Katarine Kulenović-Matanović, autora Borisa Puhlovskog</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Oglas u novinama o otvaranju Pilotske škole u Zagrebu odlučio je životnu karijeru činovnice, mlade djevojke Katarine Matanović. Nakon dosta muke i nerazumijevanja uspjela je ostvariti svoj naum i započela je učenjem pilotiranja avionom. Godine 1936. dobila je diplomu športskog pilota, a već 1938. na velikom aeromitingu u Zagrebu prvi puta je skakala padobranom, kao prva žena ne samo u Hrvatskoj već i u istočnoj Europi. Katarina Matanović pobila je shvaćanja konzervativnih krugova time što je dokazala da žena može biti isto tako korisna u zrakoplovstvu kao i muškarac. Ubrzo je postala vojni pilot u činu poručnika u sastavu zračnih snaga NDH. Ovi biografski podatci dio su predgovora u knjizi sjećanja prve hrvatske avijatičarke Katarine Kulenović-Matanović, autora Borisa Puhlovskog. Knjiga, monografskog tipa, izišla je ovih dana u ediciji »Tonimir« iz Varaždinskih toplica, i predstavlja povjesnu kronologiju rada i razvitka zagrebačkog aerokluba prije pedesetak godina. Nažalost, knjiga izlazi poslije smrti autora Borisa Puhlovskog.</p>
<p> O njegovu djelu u srijedu je na predstavljanju knjige u Domu umirovljenika na Iblerovu trgu u Zagrebu govorio Stjepan Hajduk. Samo praćenje učenja upravljanja aviona Katarine Matanović je upoznavanje s osnovnim elementima vještine pilotiranja istaknuo je Hajduk. Kao poznatom novinaru i publicisti na teme zrakoplovstva, a isto tako i poznatom zrakoplovnom modelaru, jedriličaru, padobranacu, motornom pilotu i konstruktoru zrakoplova, autoru brojnih zrakoplovnotehničkih studija, Puhlovskom možemo zahvaliti što je od zaborava spasio znamenit dio novije hrvatske povijesti, tj. ulogu i udio Hrvata u razvoju zrakoplovstva. Stjepan Hajduk također ističe vrsnu naraciju u rečenoj knjizi koja obiluje dokumentarnom i bogatom kronološkom građom o Katarini Kulenović-Matanović. Kuriozitet je da je ona još prije II. svjetskog rata bila medijska zvijezda, a sada živi u rečenom domu umirovljenika te je svojom nazočnošću na predstavljanju knjige uveličala priredbu, budući da je rođena davne 1913. godine. Na predstavljanju je o autoru svoja sjećanja kazivala i supruga Vera Puhlovski, a o samom izdavačkom projektu govorio je urednik Stjepan Juranić i Josip Novak.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U čast velikom političaru i biskupu</p>
<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Održana svečana sjednica posvećena 185. obljetnici rođenja i 95. obljetnici smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - U povodu 185. godišnjice rođenja i 95. godišnjice smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera (4. veljače 1815. - 8. travnja 1905.), u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u ponedjeljak je održana svečana sjednica. Predsjednik HAZU, akademik Ivo Padovan je u uvodnom govoru iznio neke pojedinosti iz života i rad utemeljitelja Akademije i biskupa Đakovačke i Srijemske biskupije s osobitim osvrtom na njegove objavljene radove, rasprave i djela. Brojni su znanstvenici i umjetnici u prošlom i ovom stoljeću u svojim djelima odali počast i izrazili zahvalnost velikom biskupu, sjajnom intelektualcu, znanstveniku i briljantnom crkvenom dostojanstveniku.</p>
<p>Akademik Padovan je iznio ono što se naknadno uspjelo skupiti o Strossmayerovu obilatom znanstvenom i publicističkom radu. Time je želio podsjetiti i osvijetliti brojne pisane radove toga ne samo vrhunskog prelata Katoličke crkve već i znanstvenika, bogoslova, filozofa i političara koji je svojim ne samo brojnim i vrsnim propovijedima i govorima, već i pisanim radovima obogatio hrvatsku znanost i umjetnost u drugoj polovici prošlog stoljeća. Strossmayer je u sklopu svoga teološkog studija obranio doktorat filozofije u Budimpešti, a zatim je doktorirao teologiju u Beču i potom bio vrsni predavač na sveučilišnim studijima u Beču, a zatim na Bogosloviji u Đakovu i drugdje. Akademik Padovan je od objavljenih dijela u prvom planu istaknuo Korespodenciju Rački- Strossmayer, koju je u četiri knjige uredio Ferdo Šišić. Istaknuta su i razmišljanja Stjepana Radića koji je smatrao da je »Strossmayer bio protivnik oportunizma i uskogrudnosti u zapadnom i istočnom kršćanstvu«. Po Radiću Strossmayer je »čisti zapadni intelekt«.</p>
<p>Biskup đakovački i srijemski, monsinjor Marin Srakić je kazao da su se ponekad javljali i negativni napisi o Strossmayeru, no oni su gotovo uvijek bili prigodničarskog i lokalnog karaktera obojeni političkom netrpeljivošću. Zbog krivih pristupa njegovim djelima, u nekim vremenima njegovo se ime nije ni smjelo izgovoriti. Nasuprot tomu, monsinjor Srakić je istaknuo da je Strossmayer bio čovjek velika srca koji je želio da Hrvatska uđe u Europu, ali ne kao prikrpak, već kao zemlja koja ima što ponuditi.</p>
<p>Kratko predavanje pod naslovom »Strossmayerov europeizam« je održao akademik Franjo Šanjek. Naglasio je da je Strossmayer za života glasio za jednog od najpronicljivijih političara koji je imao vrlo velik europski ugled. Sve primjedbe njegovoj političkoj i crkvenoj opciji nemaju nekog posebnog temelja, a jedna od činjenica koja to i danas potkrepljuje je to da je on jedan od najpoznatijih Hrvata u svijetu. Bio je jedan od najvećih promicatelja kulture svog vremena i istinski preteča modernog zalagatelja za ekumenizam. Šanjek je posebice govorio o Strossmayerovim govorima na Prvome vatikanskom koncilu, koji svjedoče o biskupovoj ustrajnosti u neprihvaćanju dogmi toga koncila što je pak od đakovačkog biskupa tražio papa Pio IX. Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan je izvijestio da će izaslanstvo Akademije u Đakovu položiti lovor-vijenac na Strossmayerov grob.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Stradala Godardova »Povijest« </p>
<p>LOCARNO, 27. studenoga</p>
<p> - Više primjeraka »Odabranih poglavlja iz povijesti filma« francuskoga redatelja Jean-Luca Godarda uništeno je u poplavama u listopadu u Locarnu, na jugu Švicarske, gdje su bili pohranjeni, priopćila je u ponedjeljak uprava filmskoga festivala. U poplavi podruma uništeno je 95 od 150 fotokopiranih primjeraka te povijesti filma, na kojima je Jean-Luc Godard radio. Primjerci su pripadali filmskom festivalu u Locarnu. To je u ponedjeljak potvrdila uprava festivala. Nakon razmirica između redatelja i bivšeg direktora festivala Raimonda Rezzonica, ti primjerci uskladišteni su na tom mjestu od 1995. godine, a svaki je potpisao redatelj. Za velikih kiša sredinom listopada veliki dio grada Locarna, smještena na obali Lago Maggiore, poplavljen je u nekoliko dana. Locarno, kojemu to nije prva poplava, već je premjestio sve filmske vrpce koje čuva na suho mjesto, zaštićeno od poplava. Ostale su samo loše obilježene kutije od kojih su neke sadržavale pisane primjerke Godardova djela. Godine 1995. Jean-Luc Godard dobio je Zlatnog leoparda, najvišu nagradu festivala u Locarnu za životno djelo. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Umro pjesnik Vjenceslav Čižek</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Nakon duge i teške bolesti u Dortmundu je umro hrvatski pjesnik Vjenceslav Čižek. Rođen je 1929. u Đenovićima u Boki kotorskoj, a Filozofski fakultet završio je u Sarajevu. Kao profesor filozofije osam puta je otpuštan s posla. Jugoslavenske komunističke vlasti osudile su ga na pet godina robije, koju je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici. Godine 1972. emigrirao je u Njemačku, ali su ga 1977. jugoslavenski agenti oteli i vratili u Sarajevo, gdje je 8. kolovoza 1978. osuđen na 12 godina tamnice. Iste godine udruga Amnesty International proglasila ga je zatvorenikom savjesti, ali je pušten na slobodu tek na zahtjev njemačke vlade, 29. srpnja 1988. U zeničkom zatvoru Vjenceslav Čižek je oslijepio, a nakon povratka u Njemačku 7. studenoga 1988. živio je zahvaljujući njemačkoj državnoj skrbi. Objavio je knjige lirike »Krvopisi predsvanuća«, »Bosonoga prašina« i »Ljekovito trnje«. Pokop Vjenceslava Čižeka bit će 1. prosinca u Sinju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Jozić: »Sa svima ću razgovarati, nikoga neću moliti«</p>
<p>Čile se previše veže uz mene. Pa stotine su ljudi sudjelovali u procesu stasanja i izrastanja igrača kao što su Boban, Šuker, Prosinečki, Bokšić, Štimac! Pitate koliko će mi ta činjenica olakšati ili otežati odnose i može li mi pomoći da promijenim stavove onih koji više ne žele igrati za reprezentaciju? Nikoga ni na što ne želim siliti, ali me funkcija obavezuje da sa svakim porazgovaram i neke zamolim da dobro razmisle. Nikoga neću moliti! Kakva god bila odluka, poštovat ću je, kaže Mirko Jozić, novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Mirko Jozić, novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, predstavio se novinarima. Bilo je to uglavnom upoznavanje s nogometnim razmišljanjem novog izbornika, konkretnih je odgovora bilo manje. S naglaskom da Jozić, doduše, nije tražio svojih 100 dana nakon kojih je spreman primati kritike. Dapače, na kritici inzistira od prvog trenutka, ako je objektivna i stvarna i ako doprinosi boljitku nogometa, za koji se svi kunemo da nam je prirastao srcu.</p>
<p>Prije konferencije za novinstvo u hotelu Intercontinental, u razgovoru »s nogu«, Joziću je prišao jedan konobar, stisnuo mu ruku i rekao:</p>
<p>- Bravo, eto i našeg Sinjanina, Dalmatinca, na izborničkom mjestu. A ne da nas motaju tamo neki...</p>
<p>Jozić se usprotivio podjeli na »ove« i »one« Hrvate i odlučno uzvratio:</p>
<p>- Jest, rođeni sam Dalmatinac, ali dok sam studirao u Osijeku, na Pedagoškoj akademiji, i igrao za dugoligaša Belišće, postao sam i Slavonac. Mnogo sam radio u Istri pa sam i Istrijan, a kao instruktor HNS-a sam 15-ak sam godina bio vezan uz Zagreb, pa sam i Zagrepčanin. Kako sam zadnjih 10-ak godina proveo radeći po svijetu, valjda sam i građanin tog planeta, ali ponajprije - Hrvatske. No, ja sam i jedan od većih štovatelja legendanog Luke Kaliterne. Od njegova se kreda, da ništa ne počinje od nas, da igrač to najprije postaje igranjem i igrajući, da smo svi mi prolazni i da je nogomet, unatoč svemu, ipak igra, a tek potom spektakl, a naposljetku i trgovina..., ne razdvajam. Svejedno gdje živim.</p>
<p>U uvodu je Jozić dao veliko značenje novinarima. Kako zaključkom da »smo svi na zajedničkom poslu«, pa do toga da se to značenje ponajprije može ogledati u dobronamjernom, konstruktivnom, sadržajnom i objektivnom izvještavanju s dobrodošlim sugestijama, koje mogu još više probuditi nove želje. Kako kod njega, tako i kod igrača i svih ostalih vezanih uz nogomet:</p>
<p>- Vi ste produžena ruka svega onog pozitivnog što se može napraviti, dodao je.</p>
<p>Kad govori o onom što nas očekuje, Jozić najprije govori o nužnosti promjene stava prema trenerima koji rade s djecom i mladima:</p>
<p>- Zbog njih sam nedavno i prihvatio rad u Savezu. To su anonimci koji »crnče«, radeći s djecom i mladima. Znam kako je to, i sam sam izašao iz tog svijeta, zato ću se i dalje zalagati za njih. Radit ću to usporedo s radom u reprezentaciji, jer to smatram svojom obavezom.</p>
<p>• Koliko vas ograničava ugovor na samo godinu dana, koji ste potpisali sa HNS-om?</p>
<p>- Ne ograničava me, i kad sam radio u drugim zemljama želio sam takav odnos. Primjerice, dok sam odlazio u Čile, nudili su mi trogodišnji ugovor, a ja sam inzistirao na jednogodišnjem. No, unatoč tomu, ostao sam četiri i pol godine. Za mene potpis nije presudan, nego - riječ. A kad više nema uzajamnog povjerenja, bolje je razići se. Nikad nisam radio senzaciju ni od dolaska niti od odlaska.</p>
<p>• Kako komentirate otkaz reprezentaciji nekih igrača, pa i onih koje ste 1987. u Čileu vodili do naslova svjetskih juniorskih prvaka?</p>
<p>- Čile se previše veže uz mene, pa stotine su ljudi sudjelovali u procesu stasanja i izrastanja igrača kao što su Boban, Šuker, Prosinečki, Bokšić, Štimac... Demistificirajmo to. Pitate koliko će mi ta činjenica olakšati ili otežati odnose i može li mi pomoći da promijenim stavove onih koji više ne žele igrati za reprezentaciju? Svi su se oni potvrdili i kao ljudi i kao sportaši, treba i njih uvažavati. Pa i one koji više ne žele igrati u reprezentaciji. Sve to shvaćam kao logične, i biološki i ljudski, poteze. Nikoga ni na što ne želim siliti, ali me funkcija obavezuje da sa svakim porazgovaram i neke zamolim da dobro razmisle. Nikoga neću moliti! Kakva god bila odluka, poštovat ću je. Ipak je riječ o igračima koji su nas trajno zadužili.</p>
<p>• Čini se da vas čeka težak posao...</p>
<p>- Čeka, ali čeka i vas novinare, jer bez vašeg razumijevanja, strpljivosti i volje, mnogo toga može ostati samo na pokušajima. No, koliko je situacija teža, izazovi su veći. Najbitnije je ostati hladnih glava kad je najteže.</p>
<p>• Situacija u našoj kvalifikacijskoj skupini za nastup na SP 2002. nije baš najblistavija?</p>
<p>- Da, pogled na ljestvicu nije ugodan, stoga nam je prvi cilj skok na ljestvici. Škotska je stekla prednost, nije nam dopustila da u Zagrebu osvojim sva tri boda. S te smo strane mi u prednosti pred Belgijom. Kvalitativno, ni od jedne od tih vrsta nismo slabiji, imamo momčad s dovoljno iskustva i znanja. Očekujemo uspon, nemamo ništa manje šansi od drugih. Osnovni nam je cilj, dakle, osvajanje jednog boda više od konkurenata.</p>
<p>• Što je HNS dobio s vama?</p>
<p>- Novog izbornika. Šalu na stranu, poštujem ono što je dosad učinjeno i ostvareno, s naglaskom da treba iskoristiti sve dobronamjerne sugestije i ideje. Najprije želim razgovarati sa što više igrača, posebno s onima koji su duže u reprezentaciji. Normalna je i moja želja, ljudska i sportska, da se sastanem s dosadašnjim izbornikom Blaževićem, s kojim očekujem iznimno korektnu suradnju, jer je za sobom ostavio veliki trag.</p>
<p>• Što ćete novo ponuditi u radu s reprezentacijom?</p>
<p>- Svi smo po nečemu različiti, ali je još rano govoriti o načinu igre, suradnicima, igračima... No, ako inzistirate na mogućim imenima koja treba uzeti u obzir, mogu samo reći da su svi kandidati dok izbornik ne objavi svoj izbor.</p>
<p>• Zanimljivo, stalno ustrajete na ljepšoj strani nogometa.</p>
<p>- Želim govoriti o ljepšim stranama. Ljepša strana u susretu s Belgijom, primjerice, bila je ta što smo im uzeli jedan bod i onemogućili ih da osvoje sva tri. Sa Škotima smo odigrali tešku utakmicu, Hrvatska je imala više od igre, više prigoda. Nažalost, Šuker nije mogao nastupiti, a u nastavku se ozlijedio Bokšić. Obje su reprezentacije vrlo kvalitetne.</p>
<p>• Kad govorite o viziji igre »vatrenih«, govorite i o malo vremena koje je pred vama?</p>
<p>- Dakako, želim da igramo bolje od drugih, a na zadovoljstvo gledatelja i vas novinara, jer to stvara pozitivno ozračje. Samo dobra igra je prava stvar. Za radikalne zahvate, međutim, malo je vremena, a i pobornik sam agresivnog, dinamičnog nogometa, štovatelj atraktivnog i svrsishodnog poteza. Volim momčadi bez praznog hoda, ali i momčad punu različitosti, osobitosti.</p>
<p>• Poput svog prethodnika, računate na igrače koji nemaju stalno mjesto u svojim klubovima ili ne igraju čitave utakmice?</p>
<p>- Kad je jedna utakmica u pitanju, lakše je podnijeti takvog igrača. Problem su utakmice u nizu. Zato nije svrsishodno imati istodobno pet takvih u sastavu, ali obavezno treba imati igrača koji može napraviti nešto veliko. Pokušat ću stimulirati takve igrače da ustraju u svojim ambicijama.</p>
<p>• Kažete da nije jednostavno živjeti u sjeni poznatog prethodnika. Vidite li kakav izlaz?</p>
<p>- Sve je to, nažalost, prošlost, a živjeti treba u sadašnjosti. Otkud mi, primjerice, pravo da na temelju svojih sedam međunarodnih naslova, tri domaća..., obezvređujem onoga poslije mene? Teško je ponavljati rezultate, posebice ako se mi, malena Hrvatska, moramo hrvati s velikima, bogatima. U svijetu postoji najmanje 10 zemalja koje rade bolje od nas. Stoga, želimo li zadržati visoke pozicije na koje smo se, nekim čudom, navikli kao normalne, moramo pokušati oploditi ono što nam je genetski usađeno kad su igre u pitanju. Na nama je sad samo da ponađemo te neznane junake...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stockton u središtu pozornosti</p>
<p>Američki košarkaš John Stockton u nedjelju je u Detroitu proslavio veliki NBA rekord. Najbolji dodavač NBA lige sa 13.894 asistencije protiv Pistonsa je odigrao svoju 1.271. utakmicu u dresu Jazza, čime je pretekao imenjaka Havliceka, koji je u dresu Boston Celtica odigrao 1.270 utakmica</p>
<p>DETROIT, 27. studenoga</p>
<p> - Američki košarkaš John Stockton u nedjelju je u Detroitu proslavio veliki NBA rekord. Najbolji dodavač NBA lige sa 13.894 asistencije protiv Pistonsa je odigrao svoju 1.271. utakmicu u dresu Jazza, čime je pretekao imenjaka Havliceka, koji je u dresu Boston Celtica odigrao 1.270 utakmica.</p>
<p>»Imao sam sreću što sam igrao za sjajnu momčad, u kojoj je lakše rušiti rekorde. Naravno najvažnije je što nisam imao problema sa težim ozljedama,« smatra Stockton. Slavlju Stocktona pridružili su se i ostali suigrači koji su u Detroitu proslavili i pobjedu Utaha 98:87, prvu na pet gostujućih utakmica koje slijede »muzičarima«. Dvoboj u Detriotu razriješen je u posljednjih 12 minuta u kojima su gosti serijom 13:2 odlučili pitanje pobjednika. Karl Malone je postigao 24 poena, Bryon Russell je dodao 17, a Stockton je imao 15 asistencija. U domaćoj ekipi »zabljesnuo« je Jerry Stackhouse (37 koeševa), a njegovi suigrači nisu se proslavili. </p>
<p>U Bostonu je Shareef Abdur-Rahim postigao osam od deset posljednjih pogodaka Vancouvera koji je slavio u Bostonu 98:87. Rahim je utakmicu okončao sa ukupno 27 poena i 21 skokom, a Mike Bibby je pridodao 13 koševa i 12 asistencija za trijumf gostiju koji su prekinuli niz od sedam poraza. Paul Pierce (27 poena) i Antoine Walker (18 koševa) predvodili su domaćine</p>
<p>Bullsi su ubilježili novi poraz, 12 ove sezone uz tek jednu pobjedu. Domaćini su skoro cijelu utakmicu igrali bez Vince Cartera koji je zbog ozljede zgloba napustio parket sredinom prve četvrtine, međutim Antioni Davis (18 poena, 8 skokova, 4 blokade) i Charles Oakley (16 poena i 11 skokova) uspješno su zamjenili vodećeg strijelca NBA lige ( 29.8 koševa). Rookie Morris Peterson je ubilježio učinak sezone (18 koševa). Goste su predvodili Elton Brand (31 poen) i Ron Artest (20), a naš Dalibor Bagarić nije ulazio u igru. </p>
<p> Rezultati: Toronto - Chicago 101-89 (Dalibor Bagarić je bio u sastavu Chicaga, ali nije ulazio u igru), Boston - Vancouver 87-98, Detroit - Utah 79-94. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatski šahisti pobijedili Češku 2,5-1,5</p>
<p>LAC DE VIEILLES-FORGES - U 2. kolu momčadskoga šahovskog natjecanja srednjoeuropskih zemalja, reprezentacija Hrvatske je, poslije nesigurne igre, pobijedila Češku 2,5-1,5.</p>
<p>Jedina svijetla točka opet je bio Ognjen Cvitan, koji je mirnom pozicijskom igrom strpljivo gradio prednost, u završnici osvojio pješaka i zatim na poučan način realizirao prednost. Pobjedu je izborio i Boris Golubović, koji je stalno imao malu prednost, ali je u završnici dopustio prevelika pojednostavnjenja. Ipak, u vremenskom je tjesnacu iskoristio nepreciznu igru suparnika i osigurao Hrvatskoj minimalnu pobjedu.</p>
<p>Zdenko Kožul je sumnjivo odigrao otvaranje i u središnjici izgubio pješaka. U velikom vremenskom tjesnacu stvorio je jaku kompenzaciju i došao na prag pobjede. No, tada je dopustio redukciju materijala, pa se Kalod spasio u topovskoj završnici. </p>
<p>Nenad Šulava je iz otvaranja izašao s perspektivnijom pozicijom, ali je u središnjici previdio jedan taktički udar i izgubio dva pješaka. Unatoč upornoj obrani, sve do daleke završnice nije uspio izbjeći poraz.</p>
<p>U derbiju kola, Francuska i Njemačka odigrale su borbenih 2-2, a Švicarska nije uspjela pobijediti Italiju. Visokom 3-1 pobjedom protiv Austrije Mađarska je izbila na diobu drugoga mjesta, a zanimljivo je da im je čelni igrač Zoltan Varga ubilježio drugi uzastopni poraz. U derbiju začelja, Slovačka je nanijela drugi poraz Sloveniji, 2,5-1,5.</p>
<p>• Rezultati: ČEŠKA - HRVATSKA 1,5-2,5 (Kalod - Kožul remis, Cvek - Cvitan 0-1, Vavra - Šulava 1-0, Pisk - Golubović 0-1), Francuska - Njemačka 2-2, Austrija - Mađarska 1-3, Italija - Švicarska 2-2, Slovenija - Slovačka 1,5-2,5.</p>
<p>Poredak poslije 2. kola: Švicarska 6 bodova, Hrvatska, Mađarska i Francuska po 5,5 bodova, Njemačka 4,5, Italija i Slovačka 3,5, Austrija 2,5, Slovenija 2 i Češka 1,5 bod. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Safin prvi, pomak Ljubičića i Ivaniševića</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Na vrhu najnovije teniske ljestvice ATP Toura nema većih promjena. Desetorica prvoplasiranih tenisača zadržali su svoje prošlotjedne pozicije, pa je na prvom mjestu i dalje Rus Marat Safin (784 boda), ispred Brazilca Gustava Kuertena (709) i Amerikanca Petea Samprasa (637). </p>
<p>Jedina promjena u »Top 20« je napredak Slovaka Dominika Hrbatyja sa 18. na 17. poziciju. Pobjednik turnira u Stockholmu, Šveđanin Thomas Johansson, »skočio« je sa 51. na 38. mjesto.</p>
<p>Maleni napredak zamjetan je i kod najboljih hrvatskih tenisača. Ivan Ljubičić je s prošlotjedne 77. pozicije napredovao na 74. mjesto (94 boda), dok je Goran Ivanišević napredovao za dvije stepenice i sada je 96. (59).</p>
<p>• Redoslijed na »Listi za prvaka u 2000.« (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1) Safin 784, 2. (2.) Kuerten 709, 3. (3.) Sampras 637, 4. (4.) M. Norman 622, 5. (5.) Kafeljnikov 567, 6. (6.) Hewitt 505, 7. (7.) Corretja 475, 8. (8.) Agassi 453, 9. (9.) Enqvist 442, 10. (10.) Henman 404, 11. (11.) Philippoussis 373, 12. (12.) Ferrero 368, 13. (13.) W. Ferreira 354, 14. (14.) Squillari 312, 15. (15.) Rafter 307...</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Velimir Šušak pliva od Kalija do Zadra</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Naš plivački maratonac, liječnik, fizijatar i humanist, dr. Velimir Šušak, sprema se za još jedan plivački pothvat kojim javnost želi posjetiti na 3. prosinca, Svjetski dan invalida. On će isplivati dionicu dugu 10 kilometara, od uvale poznatog ribarskog mjesta Kali na otoku Pašmanu do Zadra.To će biti još jedan u nizu plivačkih pothvata koje ovaj poznati liječnik posvećuje raznim obljetnicama i humanitarnim akcijama. Start utrke predviđa se 2. prosinca u 11 sati u uvali Kali, a dolazak do cilja, na zadarsku Obalu kralja Krešimira, očekuje se oko 12.30 sati. Glavni sponzori su Belupo d.o.o. iz Koprivnice i Medica d.d. iz Zagreba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Modri« u Osijeku bez Mihaela Mikića</p>
<p>U srijedu će u Gradskome vrtu, protiv Osijeka, Dinamo nastupiti bez Mikića, Oliveire i Šabića / Na Osijekovoj je strani sjajna atmosfera u i oko kluba, uvjetovana dobrim igama i odličnim rezultatima, a uzdrmani se Zagrepčani mogu pouzdati u tradiciju i - zakon velikih brojeva...</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Mihael Mikić definitivno neće istrčati u Dinamovojpostavi u srijedu u Osijeku (17.30 sati). Ozljeda koljena ipak je bolnija i ozbiljnija nego se činilo; Mikić je u ponedjeljak pokušao trenirati, no već nakon desetak minuta napustio je teren i u pratnji fizioterapeuta Bojana Radanovića otišao u svlačionicu.</p>
<p>- Ne mogu, boli me. Normalno hodam, čak i kad trčim čini se da je naizgled sve u redu, međutim čim udarim loptu, osjetim bol u koljenu. Bio sam na snimanju ultrazvukom, nalazi su dobri, ligamenti i menisk nisu oštećeni, ali nešto boli... I definitivno neću igrati u Osijeku, rekao je Mikić i nastavio:</p>
<p>- Ali, nema veze, osjećam da će dečki pobijediti! Pa moramo i mi nekoga »dobiti«, a istodobno je red i da Osijek prekine sjajan niz uspjeha. Svaka čast na pobjedi protiv Slavije, sve su nas razveselili, ali u srijedu ćemo mi slaviti, ponudio je dašak optimizma Mikić, čiji je transfer u Porto već ove zime pred realizacijom.</p>
<p>Lijepo je čuti takvu najavu u situaciji kad je i u svlačionici »ruševno« stanje. Ne pamtimo kad je tako loše ozračje vladalo Maksimirom, kad je većina igrača pred sudskim tužbama protiv kluba, kad navijači tuku igrače, a nitko od klupskih čelnika ih ni ne pokušava zaštititi javnim istupom. U takvoj atmosferi, pred Dinamom su dvije još kako važne utakmice (Osijek u gostima, Hajduk u Maksimiru), dvoboji čiji bi ishodi mogli utjecati čak i na konačni prvenstveni rasplet! Naime, ukoliko »plavi« iz Osijeka ne donesu barem bod, Osječani bi tada imali golemih 10 bodova prednosti, koje bi bilo vrlo, vrlo teško nadoknaditi. Podsjetimo se još jednom i propozicija ovosezonskoga prvenstvenog natjecanja: nakon što se na proljeće odigraju još tri kola, započinje doigravanje u »Ligi 6«. A u tih preostalih 10 kola doigravanja, klubovi ulaze s bodovima osvojenim u prethodna 22 ligaška kola! Nema, dakle, prepolavljanja bodova, kao što je to bilo u dosadašnjim doigravanjima. </p>
<p>Utakmica u Osijeku, eto, ključna je za »plave«, koji će u utorak nakon popodnevnoga treninga krenuti prema Slavoniji. Dinamo će odsjesti u vinkovačkom hotelu »Gem«, a dodajmo da treneri Braović i Stinčić neće moći računati ni na Brazilca Oliveiru, kojega muče bolovi u leđima, te ranije ozlijeđenoga Šabića. Kakav će sastav ponuditi Dinamo protiv Osijeka? Može se očekivati da će istrčati ova postava: Butina - Bišćan; Sedloski, Bosnar - Leko, Pavlović, Agić, Mujčin, Polovanec - Balaban, Šokota.</p>
<p>»Modre« će u Gradskome vrtu dočekati još kako nabrušen i motiviran Osijek! Slavonska nogometna jesen nudi svoje najljepše plodove, stadion će zacijelo opet biti sjajno ispunjen (protiv Slavije je bilo čak 16.000 gledatelja), cijela je regija stala iza svoga Osijeka, koji će pokušati još uvećati golemi kapital, sedam bodova prednosti ispred Dinama. Istina, protiv Osijeka su tradicija i - zakon velikih brojeva. Naime, u dosadašnjim hrvatskim prvenstvima Osijek još nikad nije pobijedio Dinamo na svome travnjaku (prvi put im je to općenito uspjelo prije dva mjeseca u Maksimiru!), a i prema zakonu velikih brojeva, negdje se mora prekinuti niz njihovih pobjeda. No, je li Dinamo u stanju sačuvati svoju dobru tradiciju, odnosno prekinuti osječki pobjedonosni niz? Na taj upit teško je ponuditi pravi odgovor. Vidjet ćemo je li Mikićev optimizam na nečemu doista utemeljen, ili je riječ tek o pukoj želji...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska svladala Nizozemsku, Španjolska u polufinalu</p>
<p>Hrvatski malonogometaši u drugom kolu drugoga kruga Svjetskog prvenstva svladali su sa 5-2 (3-1) reprezentaciju Nizozemske, te će u utorak navečer (18 sati po lokalnom, srijeda 1.00 po hrvatskom vremenu) protiv Portugala pokušati izboriti ulazak u polufinale</p>
<p>GUATEMALA CITY, 27. studenoga</p>
<p> - U dosad najboljem izdanju u Gvatemali, hrvatska je malonogometna reprezentacija u 2. kolu drugog kruga Svjetskog prvenstva pobijedila Nizozemsku sa 5-2 (3-1) i ostala u igri za polufinale. Odlučujući dvoboj za ulazak među četiri najbolje malonogometne vrste na Globusu »mini vatreni« će imati protiv Portugala 28. studenog u 18.00 sati po lokalnom vremenu (1.00 po hrvatskom).</p>
<p>Hrvatska reprezentacija odlično je otvorila susret protiv finalista prvog svjetskog prvenstva u Nizozemskoj 1989. godine. Već prvu pravu prigodu Nikola Tomčić je u drugoj minuti pretvorio u pogodak. Međutim, svega dvije minuta kasnije Robert Grdović je neoprezno reagirao u kaznenom prostoru i skrivio kazneni udarac. Langenhuijsen nije propustio priliku da iz šesterca izjednači. </p>
<p>Grdović je ispravio pogrešku u 12. minuti sjajno reagiravši na ubacivanje iz auta, smirio je loptu i poslao ju u vratarev donji desni kut za 2-1. U 19. minuti novi pogodak Grdovića, ovoga puta iz slobodnog udarca sa deset metara nakon šestog prekršaja Nizozemaca u prvom poluvremenu. </p>
<p>Drugi dio pogotkom je opet otvorio Tomičić, a Langenhuijsen je ponovno smanjio iz šesterca. »Oranje« je u posljednjim minutama pokušalo preokrenuti rezultat izvadivši vratara i uvevši petog igrača, no obrana odabranika izbornika Marijana Brnčića bila je sigurna. U posljednjoj minuti Tomičić je, nakon što je nizozemski kapetan Leatemia dobio dvije minute kazne zbog igranja rukom, odličnu igru okrunio još jednim pogotkom za sigurnu pobjedu 5-2.</p>
<p>U drugom susretu naše F skupine Španjolska je porazila Portugal sa 3-1 i postala prva reprezentacija koja je izborila ulazak u polufinale. O drugom putniku odlučit će susret Hrvatske i Portugala u kojem našim malonogometašima igra isključivo pobjeda, dok je Portugalcima dovoljan i neodlučeni rezultat.</p>
<p>U skupini E nakon prvog kola uvjeljivo vode Brazil (pobijedio Egipat 12-4) i Rusija (bila bolja od Argentine 7-1).</p>
<p>• Rezultati, skupina E, 1. kolo: Brazil - Egipat 12-4, Rusija - Argentina 7-1; redoslijed: Brazil i Rusija po 3 boda, Argentina i Egipat 0; skupina F, 2. kolo: HRVATSKA - Nizozemska 5-2, Španjolska - Portugal 3-1; redoslijed: Španjolska 6 bodova, Portugal i HRVATSKA po 3, Nizozemska 0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bubalo preporođen nakon dogovora Hajduka i Osijeka</p>
<p>Napokon bez tereta pravničkih prepucavanja, Hajduk je pobijedio Rijeku 3-0 i sad se može mirno pripremati za dvoboj protiv Dinama / Cijela je momčad igrala dobro, ali moram istaknuti igru Stanka Bubala. On je inicirao većinu naših akcija, zadržavao je loptu i bez velikog kompliciranja razigravao momčad, rekao je trener Hajduka, Zoran Vulić</p>
<p>SPLIT, 27. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Hajduka su, u ponajboljem ovosezonskom izdanju, na Poljudu pobijedili Rijeku 3-0 i napunili se samopouzdanjem uoči maksimirskog ogleda protiv Dinama, 3. prosinca.</p>
<p>»Hajdukovcima« nije smetalo ni prohladno vrijeme, niti natopljeni travnjak da zagriju svoje navijače. Držali su Rijeku na njenoj polovici, redale su se prigode, no zahvaljujući vrataru Darku Horvatu, gosti su do 37. minute uspjeli održavati rezultat. Utakmicu su odlučila dva briljantna poteza Stanka Bubala i Ivana Bošnjaka, a konačni je rezultat, lukavim udarcem, postavio Ivan Leko, koji je iskosa s desne strane izveo slobodni udarac i iznenadio visokog vratara Vanju Ivešu.</p>
<p>Čini se da je, nakon dogovora Osijeka i Hajduka o odšteti, i Bubalu pao kamen sa srca, pa je s nekoliko prekrasnih solo-dionica pokazao opravdanost dolaska na Poljud. Njegov je pogodak bio prava majstorija. Driblinzima je »slomio« dvojicu Riječana i smireno pogodio suprotni kut. Vrijedi zabilježiti i bijeg Ivana Bošnjaka. Šezdesetak metara je sprintao i prisilio vratara Horvata da ga sruši u kaznenom prostoru. Sudac Čulina je Horvata isključio, a Leko je realizirao kazneni udarac, iako su gledatelji zvali Hajdukova vrtara Stipu Pletikosu da puca jedanaesterac. Naime, Pletikosa je u ovom prvenstvu već postigao jedan pogodak, protiv Marsonije.</p>
<p>- Da je Pletikosa pokazao želju i krenuo prema lopti, ja bih ga pustio, kazao je trener Hajduka, Zoran Vulić.</p>
<p>Nakon ovakvih dvoboja, u kojoj je jedna momčad superiorna, uvijek se može reći da je uvjerljivost posljedica suparničkih slabosti. Istina, Rijeka je u krizi i ove sezone djeluje poput razbijene vojske. Pokušali su Riječani parirati Splićanima, imali su i neke prigode, no Hajduk je bio rastrčaniji, borbeniji i zasluženo je pobijedio. Trener Vulić je o nedjeljnoj igri i pobjedi rekao:</p>
<p>- Prvo poluvrijeme bilo nam je najbolje ove sezone i veoma sam zadovoljan našom igrom. Cijela je momčad igrala dobro, ali moram istaknuti igru Stanka Bubala. On je inicirao većinu naših akcija, zadržavao je loptu i bez velikog kompliciranja razigravao momčad. Musa i Leko su odigrali izvarednu utakmicu, pogotovo Leko, koji je u posljednje vrijeme napredovao u obrambenoj igri. Zbog dobre igre njih dvojice nije se osjetilo da Rijeka igra sa šestoricom u veznoj liniji. Ma, nije Rijeka loša momčad, samo je u krizi. Hasančić, Mijatović, Brajković, Višković su iznimno kvalitetni igrači. Mogu li igrati u Hajduku? Zašto ne!</p>
<p>Sad se Splićani, napokon bez tereta pravničkih borbi, u miru mogu pripremati za dvoboj u Maksimiru, protiv Dinama. S nestrpljenjem očekuju i dvoboj Osijeka i Dinama i nadaju se neodlučenom rezultatu.</p>
<p>- Ima još dosta do Maksimira i Dinama. Jedno je sigurno: nećemo se braniti! A odgovaralo bi nam i da u Gradskom vrtu Osijek i Dinamo osvoje po bod, zaključio je Vulić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lazarov najavio bolje Zagrebove dane</p>
<p>Svojim pristupom i formom u derbiju skupine A Lige prvaka, protiv celjske Pivovarne Laško, rukometaši Zagreba su svojoj upravi jasno dali do znanja što treba učiniti želi li u Sportskom domu još jedan finale Lige prvaka</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Poraze u pravilu ne treba slaviti, no poraz rukometaša Zagreba protiv slovenske Celje Pivovarne Laško (29-26), u 3. kolu skupine A Lige prvaka, ostavlja mnogo prostora za zadovoljstvo u redovima hrvatskog kluba. »Zagrebaši« su se gotovo 50 minuta sasvim ravnopravno nosili s favoriziranim domaćinom, u prvom poluvremenu čak bili i bolji, da bi na kraju, zbog slabosti u obrani, ipak pokleknuli. Momčad trenera Line Červara ostala je bez bodova, ali je dokazala da će, kad se klub konačno financijski stabilizira, ponovno ozbiljno kandidirati za sam europski vrh.</p>
<p>Celjski su navijači i rukometaši očekivali laku i brzu egzekuciju hrvatskog prvaka, koji je u derbi ušao teško opterećen dugovanjima uprave i bitno oslabljen u odnosu na prošlu sezonu. No, umjesto »lakog zalogaja« dočekali su vrlo motiviranog i opasnog suparnika, sposobnog da uzme bodove i tako definitivno sahrani ambicije slovenskog prvaka (koji je prvu opomenu dobio u srijedu, odigravši kod kuće u prvenstvenom derbiju neodlučeno s ljubljanskim Prulama). Da nije bilo »džokera« Branka Bedekoviča i razigranog ruskog reprezentativca Eduarda Kokšarova, koji su u presudnim trenucima povukli posustale suigrače, pobjeda bi zaista pripala Zagrebu.</p>
<p>- Ne volim priče prije utakmice. Celjani su najavljivali da će nas pobijediti s 10 pogodaka razlike, a kad netko tako priča, znači da je prepotentan. To nas je dodatno motiviralo. Zaboravili smo sat vremena sve naše financijske probleme, jer u ovakvim utakmicama nema mjesta razmišljanju o novcu. Imamo mnogo mladih rukometaša koji u prošlim sezonama nisu imali prilike nastupati u glavnim ulogama. Zato smo zadnjih desetak minuta imali postavu koja nema iskustva, što nas je koštalo poraza. Međutim, svi ti neiskusni dečki bit će najbolji kad bude najpotrebnije, rekao je Zagrebov vratar Andrej Lavrov.</p>
<p>Najveći dobitak celjskog derbija je povratak u formu Kirila Lazarova. Mladi je Makedonac tjednima tražio svoju igru, da bi sredinom prvog poluvremena u Celju jednostavno eksplodirao. Zabijao je pogotke s devet metara takvom lakoćom da ni njegovi suigrači nisu mogli objasniti što se odjednom dogodilo s tim tihim mladićem. U Celju se zaustavio na 11 pogodaka, a bude li Lazarov i ubuduće tako igrao, nema suparnika kojeg bi se Zagreb trebao pribojavati.</p>
<p>- Ovakve paklene atmosfere pamtim iz derbija makedonskog prvenstva između Vardara i Pelistera. Mislim da sam sezonu u Zagrebu započeo sasvim solidno, no onda sam na utakmici u Metkoviću psihološki pao. Vjerujem da sam se u Celju definitivno vratio u formu. Trebalo mi je samo malo više minutaže i samopouzdanja. Nadam se, također, da će klupska uprava uskoro ispuniti neka svoja obećanja, rekao je novi Zagrebov junak, Kiril Lazarov.</p>
<p>Svojim pristupom i formom u celjskom derbiju, »zagrebaši« su klupskoj upravi jasno dali do znanja što treba učiniti želi li u Sportskom domu još jedan finale Lige prvaka. Vrata uspjeha širom su otvorena, a na Zagrebovim je čelnicima da konačno angažiraju još jednog makedonskog reprezentativca, vanjskog napadača Pepija Manaskova, te da samo malo smanje dugovanja igračima. Zagreb će tada ponovno biti spreman za velike igre.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Jugoslavija, Jugoslavija« u Celju</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Sjajnu rukometnu atmosferu u dvorani »Golovec« celjski su navijači narušili masovnim bacanjem upaljača i kovanica na teren. Tog ružnog običaja, nezaobilaznog i u zagrebačkom Sportskom domu, celjski su se »Florijani« pridržavali za cijele utakmice, neprimjereno negodujući na sudačke odluke i uglavnom primjerno ponašanje rukometaša Zagreba. Skupina od tridesetak gostujućih navijača također se nije zadržala u granicama korektnosti, jer su svoju naklonost Zagrebu izražavali pljuvanjem i uobičajeno uvredljivom gestikulacijom.</p>
<p>U navijačkom prepucavanju Celjani su često koristili poklike »Ubij ustašu« i »Gazi purgere«, potom su se sjetili podržati Hajduk i Osijek, a najzanimljivije je bilo kad su »Florijani« počeli navijati za - Jugoslaviju. Ostalo je nepoznato jesu li celjski navijači tako željeli motivirati jugoslavenske reprezentativce u redovima Pivovarne Laško (Dejana Perića i Rastka Stefanovića), isprovocirati Zagrebove navijače ili se jednostavno radilo o nostalgiji za bivšom državom... (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Milković objavio širi popis za SP u Francuskoj</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Izbornik hrvatskih rukometnih reprezentacija Josip Milković objavio je širi popis rukometaša na koje računa za Svjetsko prvenstvo u francuskoj (od 23. siječnja do 4. veljače). Na popisu su sljedeći igrači: Mario Kelentrić (Zagreb), Venio Losert (Cantabria Santander Španjolska), Valter Matošević (Metković-Jambo), Dragan Jerković (Metković-Jambo), Mirza Džomba (Zagreb), Vedran Zrnić (Zagreb), Zdravko Medić (Metković-Jambo), Patrik Ćavar (Barcelona Španjolska), Goran Šprem (Zagreb), Nikša Kaleb (Metković-Jambo), Tihomir Baltić (Metković-Jambo), Nenad Kljaić (Zagreb), Božidar Jović (Fotex Veszprem Mađarska), Renato Sulić (Zamet-Crotek Rijeka), Mario Bjeliš (Metković-Jambo), Blaženko Lacković (Varteks-Di Caprio Varaždin), Tonči Valčić (Grosswallstadt Njemačka), Zvonimir Bilić (Airtel Valencia Španjolska), Ivano Balić (Brodomerkur Split), Slavko Goluža (Metković-Jambo), Davor Dominiković (Metković-Jambo), Hrvoje Horvat (RKM Osiguranje Zagreb), Borna Franić (Zamet-Crotek Rijeka), Ivan Vukas (Zamet-Crotek), Zoran Mikulić (Nettelstedt Njemačka), Petar Metličić (Metković-Jambo). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uspješan vaterpolski četverolist</p>
<p>U kvalifikacijskim dvobojima europskih kupova, sva su četiri hrvatska kluba osigurala prolaz: Jug u Ligi prvaka, Mladost CO i Primorje u LEN kupu i POŠK u Kupu kupova</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Sva su se četiri hrvatska vaterpolska kluba plasirala u daljnje natjecanje europskih kupovh nakon izlučnih natjecanja u skupinama. Dubrovački se Jug plasirao u četvrtfinale Lige prvaka, Mladost Croatia osiguranje i Primorje u sljedeći krug LEN kupa, a splitski POŠK u Kupu kupova.</p>
<p>Na kvalifikacijskom turniru Lige prvaka u Dubrovniku, domaći Jug nije imao poteškoća, lako je osvojio prvo mjesto trima uvjerljivim pobjedama. Dubrovčani su najprije nadvisili slovenski Triglav Žilinu sa 6-2, potom je stradao francuski Olympic 12-8, da bi Jug u posljednjem kolu potvrdio uvjerljivost uspjehom protiv poljskog Lodza, 12-1. Uz Jug, u Ligu prvaka se plasirao i francuski Olympic.</p>
<p>- Naša je forma u usponu, nakon slabijih partija u domaćem prvenstvu ovaj nam je turnir odlično došao u pronalaženju prave forme, rekao je Ukrajinac Andrej Bjelofastov koji je nekad igrao za Mladost, a sad je u Dubrovniku. </p>
<p>Zagrebačka Mladost CO nije u kvalifikacijama LEN kupa bila uvjerljiva kao Jug u Ligi prvaka, no Silićevi su vaterpolisti turnir u Ateni odigrali solidno. Uz dvije pobjede i jedan poraz, prolaz nije došao u pitanje. U prvoj su utakmici zagrebački vaterpolisti pobijedili mađarski Szentes 10-8, u drugome su dvoboju bili bolji od talijanske Pescare 13-5. U posljednjoj, trećoj utakmici Zagrepčani su si mogli dopustiti poraz protiv domaćina i prvoplasiranog grčkog Vouliagmenija, 5-6.</p>
<p>- Mi smo najveći dio posla obavili u prvoj utakmici, kad smo pobijedili izravnog suparnika, neugodnu mađarsku momčad. Posve je očito bilo da su dvije najbolje momčadi na turniru hrvatska i grčka. Posljednja utakmica ni o čemu nije odlučivala, nismo htjeli izgubiti, no na vidjelo su izašle neke naše slabosti koje hitno moramo otkloniti, kaže trener Mladosti, Bruno Silić. </p>
<p>Riječko Primorje bilo je domaćin kvalifikacijske skupine LEN kupa i zacijelo je to domaćinstvo bilo uteg na vagi pri odlučivanju tko će dalje. Primorje je iskoristilo prednost domaćeg terena i među tri prvoplasirana s četiri boda (španjolski Mediterrani, mađarski Honved i Primorje) naša je momčad, zbog dobrog omjera primljenih i postignutih zgoditaka, osigurala drugu poziciju i daljnji plasman. Prvi je bio Mediterrani.</p>
<p>U prvoj utakmici Primorje je, u dramatičnoj utakmici, pobijedilo Mediterrani 10-9, potom su Riječani nadvisili turski Yuzme 17-5. U trećoj, posljednjoj utakmici Primorje je poraženo protiv Honveda 7-8, no ne tako teško da bi prolaz bio upitan.</p>
<p>Splitski POŠK nije morao strahovati za europsku sudbinu. Na kvalifikacijskom turniru Kupa kupova, u slovačkim Košicama, POŠK je pobjedama protiv njemačkog Hannovera 12-6, Košica 7-6 i porazom protiv ruskog Spartacusa 7-9, osigurao nastavak natjecanja, zajedno s prvoplasiranom Spartacusom.</p>
<p>Tako će se sva četiri naša kluba naći u ždrijebu četvrtfinalnih parova LEN kupa i Kupa kupova, kao i skupine Lige prvaka. Ždrijeb je 9. prosinca u Dubrovniku, za Kongresa LEN-a. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ostale samo Riječanke i »mladostaši«</p>
<p>Hrvatsku će odbojku ove zime u europskim kupovima predstavljati samo odbojkašice Rijeke u Ligi prvakinja i odbojkaši zagrebačke Mladosti u Top Teams kupu</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Hrvatska je odbojka ostala na samo dva predstavnika u europskim odbojkaškim kupovima. Prošlog vikenda, na kvalifikacijskim turnirima Kupa CEV-a, neuspješno su nastupili odbojkaši Rijeke i odbojkašice zagrebačke Mladosti, pa će našu odbojku predstojeće zime u europskoj konkurenciji zastupati obrnuta kombinacija - odbojkašice Rijeke u Ligi prvakinja i odbojkaši Mladosti u Top Teams kupu.</p>
<p>»Mladostašice« su u Domu odbojke Bojana Stranića ugostile 9. kvalifikacijski turnir Kupa CEV-a i zauzele treće mjesto (samo pobjednice turnira plasirale su se u osminu finala). Odbojkašice trenera Marka Jazvića pobijedile su ukrajinski Galičanka-Galeksport (3-2), a izgubile od rumunjske Peniciline (0-3) i ruskog Protona (1-3), koji se jedini plasirao u nastavak natjecanja.</p>
<p>Riječani su također bili domaćini 2. kvalifikacijskog turnira i također su zauzeli treću poziciju. Pobijedili su danski Aalborg (3-0), a izgubili od grčkog Panelliniosa (0-3) i njemačkog Bayera iz Wuppertala, koji je izborio nastup u osmini finala.</p>
<p>Odbojkašice Rijeke, koje će jedine od hrvatskih klubova ove sezone nastupati u elitnoj konkurenciji, nastup u skupini A Ligi prvakinja započet će 5. prosinca gostovanjem u Jekaterinburgu, kod ruskog prvaka Uraločke. Natjecanje u skupini A, u kojoj su još turski Günes Vakifbank iz Istanbula i rumunjski Rapid iz Bukurešta, završava 23. siječnja, a po dva najbolja sastava iz četiriju skupina nastupit će u četvrtfinalu.</p>
<p>»Mladostaši« će 6. prosinca, utakmicom u gostima protiv švicarskog Amriswila, započeti nastup u 4. skupini Top Teams kupa. U 4. skupini još su bugarski prvak Royal Cake iz Sofije (zapravo CSKA) i ruski doprvak Izumrud iz Jekaterinburga. Natjecanje po skupinama završava 24. siječnja, a samo pobjednik skupine zaigrat će u četvrtfinalu. (S. Mufić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Picula zatražio okončanje misije OESS-a u Hrvatskoj do kraja 2001. godine</p>
<p>Organizacija za europsku sigurnost i suradnju primila u članstvo SR Jugoslaviju/ Potpisivanjem triju dokumenata Koštunica je postao prvi jugoslavenski dužnosnik koji je priznao da između današnje SRJ i bivše SFRJ ne postoji kontinuitet/ Hrvatski je ministar istaknuo potrebu bilateralne suradnje s Jugoslavijom u rješavanju pitanja sukcesije, ratnih zločina, pronalaženju izbjeglih i nestalih osoba, manjinskih prava te sigurnosnih pitanja, poput Prevlake </p>
<p>BEČ, 27. studenoga (od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Ukazujući na napredak koji je dosad postigla hrvatska Vlada, hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula je na osmom ministarskom sastanku Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Beču, čije je dvodnevno zasjedanje počelo u ponedjeljak, zatražio da se smanjenje prisutnosti OESS-a u Hrvatskoj nastavi i tijekom sljedeće godine, kako bi se do kraja 2001. godine Misija OESS-a mogla okončati. »Željeli bismo da OESS ukaže povjerenje sposobnostima i namjerama hrvatske Vlade, na isti način kako je to učinilo Vijeće Europe ukidanjem monitoringa i Ujedinjeni narodi odlukom da Hrvatska više ne bude obuhvaćena Omnibus rezolucijom o stanju ljudskih prava«, naglasio je Picula. </p>
<p>Ministarski sastanak OESS-a, koji je u bečkom Hofburgu okupio šefove diplomacija oko 50 država članica, započeo je pozdravnim govorom austrijskog kancelara Wolfganga Schussela i ministrice vanjskih poslova Benite Fererro-Waldner.</p>
<p>Glavni događaj sastanka bilo je potpisivanje jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice temeljnih dokumenata OESS-a čime je SRJ, nakon što je o njezinu primanju 10. studenog odlučilo Stalno vijeće OESS-a, postao nova 55. članica te organizacije.</p>
<p>Potpisivanjem triju dokumenata - Helsinškog završnog akta, Pariške povelje i Istanbulske deklaracije, čiji su izvornici za tu prigodu doneseni u Beč, Koštunica je postao prvi jugoslavenski dužnosnik koji je priznao da između današnje SRJ i bivše SFRJ ne postoji kontinuitet. Temeljne dokumente, naime, države sudionice potpisuju samo jednom, pri pristupu toj krovnoj europskoj sigurnosnoj organizaciji, što je za bivšu SFRJ prije 25 godina učinio tadašnji predsjednik Josip Broz Tito. No, unatoč tome, na konferenciji za novinare održanoj uoči ceremonije potpisivanja Koštunica je naglasio da će tim činom »samo potvrditi članstvo svoje zemlje u OESS-u«. »Prije osam godina naše je članstvo u OESS-u suspendirano«, pojasnio je Koštunica svoju tezu ne ulazeći u razloge koji su do toga doveli. Iako je priznao da je SRJ učinila dosta pogrešaka, Koštunica je prozvao međunarodnu zajednicu optuživši je da tada nije bila spremna ni sposobna nepristrano ocijeniti događaje u Jugoslaviji. Sukobe na području bivše države on je opisao kao »međuetničke ratove bivših republika«, dodavši da nakon tog »bolnog« razdoblja u regiji treba razvijati dobrosusjedske odnose utemeljene na poštovanju ljudskih i manjinskih prava i nepovredivosti granica koje je utvrdila Badinterova komisija.</p>
<p> Predsjednik SRJ je odmah po potpisivanju dokumenta otputovao iz Beča navodeći kao razlog probleme na jugu Srbije, pozvavaši međunarodnu zajednicu da pomogne u njihovom rješavanju. </p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula obratio se skupu kao 28. govornik. On je ustvrdio da će Hrvatska i dalje biti konstruktivan partner međunarodnoj zajednici kad je riječ o osiguranju stabilnosti u regiji. Stoga službeni Zagreb zagovara snažnu prisutnost OESS-a, ne samo na Kosovu, nego i drugdje u SRJ kako bi se zajamčila demokratizacija i zaštita ljudskih i manjinskih prava te unutarnja i regionalna stabilnost.</p>
<p>Hrvatski je ministar istaknuo potrebu bilateralne suradnje s Jugoslavijom u rješavanju pitanja sukcesije, ratnih zločina, pronalaženju izbjeglih i nestalih osoba, manjinskih prava te sigurnosnih pitanja, poput Prevlake. </p>
<p>Čestitajući austrijskoj predsjedateljici na »uspješnom rješavanju osjetljivog pitanja članstva SRJ u OESS-u«, Picula je istaknuo da će jednaka prava svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije u procesu sukcesije spriječiti buduće sukobe i nestabilnost regije.</p>
<p>Što se tiče odnosa Hrvatske i BiH, Picula je kazao da će Hrvatska će i dalje na transparentan način pomagati u jačanju zajedničkih institucija i stabilnosti te zemlje jer je to dio njezine regionalne odgovornosti i obveza preuzeta Daytonskim sporazumom. No, jednako tako, Hrvatska je Ustavom obvezna osigurati ravnopravnost Hrvata u BiH, dodao je on. </p>
<p>Osvrćući se na nedavne izbore u BiH čije je razultate nazvao ohrabrujućima, Picula je istaknuo da bi izbori mogli biti uspješniji da nije bilo »miješanja u izborna pravila«. Takvi su postupci, ocijenio je, homogenizirali Hrvate oko radikalnijih političkih opcija. </p>
<p>Prijem SRJ u OESS-u pozdravila je u svom govoru i američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je čestitala predsjedniku Koštunici i pozvala sve članice OESS-a da pomognu novoj jugoslavenskoj vlasti. Albright se osvrnula i na Zagrebački summit koji je »dao poticaj za regionalnu suradnju i mirno rješavanje otvorenih pitanja na temelju poštivanja međunarodnih obveza uključujući i suradnju sa sudom u Haagu«.</p>
<p>Pozdravljajući sudionike Konferencije koja će obilježiti kraj austrijskog predsjedanja tom organizacijom Benita Fererro-Waldner izrazila je, kao trenutačna predsjedateljica OESS-a, posebnu dobrodošlicu Vojislavu Koštunici. Njegova nazočnost, rekla je, označava »radostan dan u povijesti OESS-a« jer je ceremonijom, održanom u ponedjeljak, OESS ponovno obuhvatio sve europske države. »Činjenica da kao jugoslavenski predsjednik sjedite za istim stolom s predstavnicima ostalih pet država sljednica bivše Jugoslavije predstavlja početnu pobjedu u našoj borbi za mir u Europi«, istaknula je Fererro-Waldner.</p>
<p>Nakon jugoslavenskih izbora, a prvi put u povijesti jugoistočne Europe na čelu svih država regije stoji demokratski izabrana vlast, nastavila je ona. Time je međunarodnoj zajednici, a posebice OESS-u glavna zadaća postala podržati pozitivne promjene. To se u prvom redu, pojasnila je predsjedateljica, odnosi na pitanje povratka svih izbjeglih. Na tom će području OESS s misijama u Tirani, Sarajevu, Zagrebu, Skopju, Prištini, a uskoro i u Beogradu odigrati značajnu ulogu, smatra ona. Odluka o otvaranju misije u Beogradu i opsegu njezina mandata bit će donesena za nekoliko tjedana nakon dogovora s jugoslavenskom vladom.</p>
<p>Smirivanjem stanja u jugoistočnoj Europi, u centar pozornosti OESS-a ponovno dolaze krizna žarišta na području bivšeg Sovjetskog Saveza. OESS će, kako je najavila predsjedateljica tijekom iduće godine reaktivirati svoju ulogu prije svega u Čečeniji a zatim i u Gruziji i Gornjem Karabahu. Tijekom dvodnevnog sastanka ministri vanjskih poslova članica OESS-a raspravljat će i o suzbijanju ilegalne trgovine malim oružjem, trgovine ljudima i zaštite žena i djece u sukobima. Poseban problem i ovog ministarskog sastanka je definiranje međunarodno pravnog statusa OESS-a, koji unatoč svom imenu po međunarodno-pravnim standardima nije organizacija. Tim će se pitanjem članice organizacije vjerojatno baviti i sljedeće godine kada predsjedanje OESS-om preuzima Rumunjska.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nijemci se zalažu za jedinstveni europski zakon o azilu</p>
<p>BERLIN, 27. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Čelnici gotovo svih njemačkih političkih stranaka se zalažu za uvođenje jedinstvenog europskog zakona o azilu koji bi unio red u kaotično stanje koje vlada zbog različitih poimanja prava na politički azil i pripremio Europu za predstojeće proširenje prema Istoku. Predsjednica Kršćansko demokratske unije (CDU) Angela Merkel izjavila je za državnu TV postaju ZDF kako se njezina stranka zalaže za »harmoniziranje europske prakse pružanja azila«, što bi pozitivno utjecalo na ubrzanje birokratskog procesa. </p>
<p>Imigracijska komisija CDU-a je postavila sebi kao glavnu zadaću borbu protiv zloporaba velikodušnog njemačkog zakona o pružanju utočišta političkim izbjeglicama, pojasnila je Angela Merkel. No, ona je još jednom naglasila kako CDU ne odustaje od temeljnog prava na azil. Šefica CDU-a se time izravno uključila u sukob koji je izbio između dvije sestrinske stranke CDU-a i Kćšćansko socijalne unije (CSU). Bavarski CSU se, naime, na svojem posljednjem kongresu založio za ukidanje, u njemačkom Ustavu ukorijenjenog prava na politički azil koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata kao odgovor na političke progone i teror za vrijeme nacističkog režima. </p>
<p>Za razliku od ostalih zemalja članica Europske unije, podnositelji zahtjeva za političkim azilom u Njemačkoj imaju pravo, nakon odbijanja, što se događa u gotovo 98 posto slučajeva, pravo na sudsku žalbu. Pravni proces može potrajati nekoliko godina pa čak i više od jednog desetljeća, prije nego što dođe do konačne odluke o odbijanju ili priznavanju političkog azila. Sve to vrijeme podnositelj zahtjeva, s obzirom da osobama koje čekaju na rješenje statusa njemački zakon zabranjuje svaki oblik samostalnog privređivanja, živi na račun države, što je za predstavnike CSU-a neprihvatljivo. Bavarski su se političari založili i za uključivanje azilanata u imigracijske kvote koje Njemačka uskoro namjerava uvesti, što je opet naišlo na otpor kod CDU-a. </p>
<p>No, konačne smjernice razvoja njemačko-europske diskusije o azilu će dati sam kancelar Gerhard Schröder koji je, međutim, već najavio da će u punoj mjeri podržati usklađivanje politike o izbjeglicama s europskim partnerima. Pitanje je samo hoće li manji koalicijski partner Schröderovih socijaldemokrata progutati i ovaj politički poraz po cijenu ostanka u vladi.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Italija i Španjolska zajednički protiv mafijaša i terorista </p>
<p>Dvije zemlje uspostavljaju prvi »jedinstveni pravosudni prostor« unutar Europske unije </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Španjolski premijer José María Aznar prošli je petak na konferenciji za novinare u Zagrebu najavio da će u utorak u Rimu Španjolska i Italija potpisati sporazum o jedinstvenom pravosudnom prostoru između te dvije zemlje. »To je prvi takav sporazum unutar Europske unije i vrlo je važan za daljnju integraciju Unije«, naglasio je Aznar. </p>
<p>Potpisivanje tog bilateralnog sporazuma znači, kako ovih dana pišu španjolske novine, da će te dvije zemlje moći lakše progoniti počinitelje teških zločina, među kojima su mafijaši i teroristi. Više neće biti potrebna klasična procedura pri gonjenju počinitelja, ni pri zahtjevu za izručenjem, što otežava i usporava rad policijskih i pravosudnih tijela. Sporazum će u nazočnosti Aznara i talijanskog premijera Giuliana Amata potpisati ministri pravosuđa te dvije zemlje. </p>
<p>Španjolska vlada drži kako će taj novi sporazum spriječiti da kriminalci ili teroristi Španjolske i Italije pronađu legalno utočište na tlu jedne od tih zemalja. Time se stvara »jedinstveni i zajednički prostor slobode, sigurnosti i pravosuđa unutar tih zemalja«, tvrdi se u Madridu. Primjerice, nakon stupanja na snagu tog dokumenta, talijanski mafijaši više se neće moći skloniti u Španjolskoj, barem privremeno, dok traje postupak o izručenju. Osumnjičeni će hitno biti izručeni zemlji koja ih traži, bez dosadašnjeg odugovlačenja u iscrpljujućem pravosudnom postupku. </p>
<p>Taj bilateralni sporazum osobito će se odnositi na zločine vezane uz terorizam, krijumčarenje roba, oružja i ljudi, organizirani kriminal i seksualno zlostavljanje maloljetnika. Prema sporazumu, dvije će zemlje usvojiti nužne mjere da bi ubrzale postupak izručenja te imenovati suce za vezu. Također će imati obvezu pravovremeno obavijestiti osobu koja se traži o njezinim pravima i načinima kako da ih ispuni. (Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Teheran na prijetnje Izraela i NATO-a odgovora da će se braniti vlastitim oružjem </p>
<p>Nisu točne procjene Pentagona da iranska obrambena vojna industrija nije ovladala visokom vojnom tehnologijom, tvrde iranski vojni stratezi</p>
<p>ANKARA, 27. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Unatoč američkom protivljenju, Iran je osigurao vlastitu proizvodnju gotovo svih vrsta naoružanja«. To je na skupu najviših vojnih dužnosnika i vojnih stratega u Teheranu naglasio iranski ministar obrane admiral Ali Shamkhani, ukazujući posebice na krstareće raketne sustave kopno-more. Rekao je kako su se time pokazale netočnim tvrdnje Pentagona da iranska obrambena vojna industrija ne može ovladati tako visokom vojnom tehnologijom. </p>
<p>Admiral Shamkhani je kao moguću zonu oružanih prijetnji prema Iranu označio kaspijski priobalni pojas. »Morski pravci udara čine žarište budućih vanjskih prijetnji Islamskoj Republici Iran«, upozorio je. U mogućem napadu bi, kako je procijenio, mogle sudjelovati postrojbe Izraela i NATO-a. Ukazao je da njihova nazočnost u regiji nije motivirana poticanjem razvitka i pružanja pomoći kaspijskim zemljama, već ponajprije vlastitim gospodarskim, posebice naftnim interesima. Shamkhani je pozvao iranske oružane snage na budnost i spremnost da se suprotstave bilo kojim napadačima s područja Kaspijskog mora. </p>
<p>Teheranski je skup predočio budućim »agresorima« što bi ih sve moglo čekati u slučaju napada na Iran. U prvi plan se ističu suvremena, posebnim ratnim uvjetima prilagođena vojna plovila, visokosofisticirana elektronska oprema te različite vrste raketnih sustava. Rečeno je da poseban »ponos« predstavlja domaći »mini-čamac« koji istodobno može djelovati kao raketni lanser i razarač. Testiranje tog »morskog svrdla«, kako se popularno naziva, obavljeno je uspješno u rujnu ove godine. </p>
<p>U kolovozu je također uspješno testirana i prva iranska »mini-podmornica«. To plovilo osposobljeno je za transportiranje komandosa i postavljanje mina. Njima se mogu vršiti i izviđanja te navoditi projektili. Samo mjesec dana ranije, glavni stožer iranskih oružanih snaga trijumfalno je objelodanio uspješno lansiranje raketnog sustava srednjeg dometa SHAHAB-3. Tom raketom, koja nosi tonu eksploziva, mogu se dosegnuti ciljevi na udaljenost od 1300 kilometara. To praktički znači da bi se pod njihovom »kontrolom« mogli naći ne samo cijeli Zaljev i strategijski iznimno važan Hormuški tjesnac, nego i izraelski teritorij. </p>
<p>Iz pogona iranske vojne industrije već nekoliko godina izlaze vrlo pokretljivi i precizni tenkovi »Zulfikar«, te druga oklopna vozila. Teheranski svjetovni i duhovni vrh odlučio se za vlastitu proizvodnju naoružanja nakon nametnutog osmogodišnjeg rata sa susjednim Irakom (od 1980. do 1988.). Ostaje, međutim, velika zagonetka hoće li Iranci posegnuti i za proizvodnjom nuklearnog naoružanja. Prema nekim zapadnim izvorima, Iran već pokušava zatvoriti vlastiti »atomski krug« uz pomoć ruske i kineske tehnologije. Službeni Teheran je, barem dosad, odlučno opovrgavao takve tvrdnje. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kineska strahovanja od tajvanske neovisnosti - »prenapuhana«</p>
<p>Tajvanski predsjednik Chen Shui-Bian utišao je pozive za neovisnošću otoka, dok članovi njegove Demokratske progresivne stranke svako pristajanje uz princip »jedne Kine« smatraju izdajom </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Kineska strahovanja da će Tajvan proglasiti neovisnost prenapuhana su, rekao je u ponedjeljak podpredsjednik tajvanske oporbene Nacionalne stranke Wu Poh-Hsiung. »Kina stalno misli kako postoji opasnost da će Tajvan iznenada proglasiti nezavisnost. Mislim da doista ne bi trebali razmišljati na takav način«, rekao je novinarima Poh-hsiung nakon susreta s posebnim kineskim izaslanikom za »poslove vezane uz Tajvanski tjesnac« Wang Daohanouom u Šangaju.</p>
<p> »Tajvanski ustavni poredak i politička realnost ne daju tome nikakve šanse«, dodao je. Prema njegovim riječima kineske prijetnje silom za rješavanje tajvanskog pitanja »vrijeđaju osjećaje ljudi na obje strane«.</p>
<p> Kina je zabrinuta separatističkim nastojanjima Tajvana od sredine devedesetih godina, kada je predsjednik Teng-Hui internacionalizirao tajvanski problem putovanjima u SAD gdje je lobirao za primanje Tajvana u Organizaciju ujedinjenih naroda. Sumnje Pekinga povećale su se nakon što su predsjednik Chen Shui-Bian i njegova Demokratska progresivna stranka preuzeli vlast u svibnju ove godine, okončavši 50-godišnju vlast Nacionalne stranke. Kina je odbila sporazum s Chenom i odlučila se za politiku potpore oporbenim strankama koje podupiru ponovno ujedinjenje Tajvana s Kinom. Wuov dvanaestodnevni posjet na visokoj razini prvi je posjet jednog dužnosnika Nacionalne stranke Kini od 1949. godine. Wu je kineskim domaćinima predstavio politiku Nacionalne stranke koja se nastavlja na njena višegodišnja nastojanja ka nacionalnom ujedinjenju i povratku na konsenzus iz 1992. godine oko usvajanja principa »jedne Kine«, ali bez konačne definicije tog pojma. Wu je priznao da oko tumačenja »kineskog principa« postoje »duboka razmimoilaženja« između Kine i Tajvana. Kina je u ponedjeljak ponovila da je voljna nastaviti politiku pregovora, ali pod uvjetom da Taipei prihvati da je otok nedjeljivi dio ujedinjene Kine.</p>
<p>Tajvanski predsjednik Chen Shui-Bian utišao je pozive za neovisnošću otoka, dok članovi njegove Demokratske progresivne stranke svako pristajanje uuz princip »jedne Kine« smatraju izdajom. Rasprave o sudbini otoka pokazale su duboku podjeljenost kada se radi o politici prema Kini. Oporba omalovažava pokušaj savjetodavnog tijela predsjednika Chena da na naki način udovolji zahtjevima Pekinga oko principa »jedne Kine«, što je na neizravan način sadržan i u tajvanskom ustavu iz 1947. godine. U ustavu koji je donijela Nacionalna stranka, govori se o Kini i Tajvanu kao Republici Kini, s tim da se Tajvan i dalje navodi kao službeni naziv otoka. Samom pojmu »jedna Kina« nema ni spomena. </p>
<p>Sve očitija kineska nastojanja pružanja pomoći Chenovim protivnicima pojačala su strahovanja da Peking provodi politiku »podijeli pa vlada«j. Kina, međutim tvrdi da pregovorima s predstavnicima Nacionalne stranke ne umanjuje značaj odnosa s Taipeiem. Kineski je izaslank tajvanskom političaru ipak odbio jasno odgovoriti na njegov poziv da posjeti otok, rekavši tek kako se »za njega već dugo priprema«. (Reuters/M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Chretienu i treći premijerski mandat?</p>
<p>OTTAWA, 27. studenoga </p>
<p> - Kanađani su u ponedjeljak izašli na izbore na kojima će se liberali premijera Jeana Chretiena suprostaviti desničarskoj opoziciji Kanadskog saveza Stockwella Daya.</p>
<p> Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi 66-godišnji Chretien, iako tijesno, mogao osvojiti treći zaredom premijerski mandat nakon jedne od najneugodnijih izbornih kampanja u prošlosti te zemlje. Mnogi od 20 milijuna glasača u Kanadi smatraju upitnim potrebu održavanja izbora, koji će zemlju koštati 200 milijuna kanadskih dolara, a održavaju se u četvrtoj godini Chretienova drugog mandata koji traje pet godina.</p>
<p> Chretien je tijekom kampanje optužio Daya da mu je skriveni cilj uništiti neke od najvažnijih institucija države poput državnog sustava zdravstvene zaštite i potaknuti održavanje referenduma koji bi mogli podijeliti zemlju poput onog o ograničavanju prava na pobačaj. Day je na optužbe odgovorio tražeći od policije da istraži je li Chretien prekršio zakone svojim nastojanjem da ishodi preko prvog čovjeka središnje banke zajam za poznanika.</p>
<p> Chretien je raspisao izbore kako bi dobio mišljenje Kanađana o tome što učiniti s proračunskim viškom. Oporbeni savez tvrdi da je on bio motiviran željom da ostane na vlasti i da je stoga sazvao izbore u trenutku dok Day, izabran na čelo oporbe prije četiri mjeseca, još nije stekao dovoljno iskustva. Rezultati izbora mogli bi biti poznati u utorak ujutro. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rusi prvi u svijetu u potrošnji čistog alkohola, a po brzini širenja AIDS-a pretekli Afriku</p>
<p>MOSKVA, 27. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika Vjesnika)</p>
<p> - »Tako mnogo kao danas u Rusiji se nikad nije pilo«, alarmantno je ovih dana uskliknuo znanstveni suradnik ruskog ministarstva unutarnjih poslova i profesor sociologije Grigorij Zaigrajev. Rusija je prema doktoru Zaigrejevu ponovno po potrošnji čistog alkohola po stanovniku zauzela neslavno prvo mjesto u svijetu, a alkoholizam je opet postao nacionalni problem broj jedan. Primjerice, do Drugog svjetskog rata u SSSR se po stanovniku popilo tek 2,2 litre, početkom šezdesetih godina već 3,6 litara, a 1985. godine kada je Gorbačov uveo čuveni »suhi zakon« 8,6 litara (u samoj Rusiji bez sovjetskih republika 10,3 litre). Danas se po »glavi stanovnika« u Rusiji godišnje troši 13 litara alkohola.</p>
<p> Po 13 litara alkohola godišnje danas popiju Francuzi, Portugalci i Španjolci, ali za razliku od Rusa oni piju kvalitetna pića, uglavnom vina. Ili, dok u francuskoj i talijanskoj ukupnoj potrošnji alkohola žestoka pića čine tek 30 posto, U Rusiji se uglavnom pije votka i žestoka pića čine čak 82 posto ukupne potrošnje alkohola. Svojedobno se uz Ruse i za Fince govorilo kao »pijanoj naciji«, ali su u međuvremenu finske vlasti stimulirajućim cijenama uspjele izmijeniti ukus svojih ljubitelja žestokih pića i preorijentirati ih na pivo i vino. Slična »preorijentacija« izvršena je i u Poljskoj gdje su još prije nekoliko godina žestoka pića činila 62 a sada »samo« 40 posto ukupne potrošnje alkohola.</p>
<p> Ruski je problem, kaže profesor Zaigrajev, što se zbog visokih cijena uvoznim vinima i velikih poreza na domaću proizvodnju votke (radi popunjavanja državnog proračuna) razvila ilegalna proizvodnja uglavnom nekvalitenih i opasnih po zdravlje žestokih pića. Zbog trovanja ilegalno proizvedenom i nekvalitetnom votkom samo prošle godine u Rusiji je umrlo 35 tisuća ljudi. Uostalom dramatične posljedice alkoholizma i upotrebe nekvalitetnog jeftinog alkohola za rusku naciju najbolje oslikavaju slijedeći službeni podaci koje je sada iznio profesor Zaigrajev. Za posljednjih sedam godina u Rusiji od trovanja alkohola umrlo 283 tisuće ljudi, a od bolesti izazvanih alkoholizmom još 70 tisuća ljudi. Uz to 75 tisuća Rusa poginulo je u prometnim nesrećama koje su izazvali pijani vozači ili pješaci, a u istom razdoblju u pijanom stanju izvršeno je 160 tisuća ubojstava, što sve govori da je za proteklih sedam godina alkohol u Rusiji odnio čak 595 tisuća ljudskih života.</p>
<p> Međutim, osim zbog alkoholizma znak za uzbunu u Rusiji je ovih dana dat i zbog širenja AIDS-a. Naime, po brzini rasta broja oboljelih od te zarazne i neizlječive bolesti Rusija je ove godine pretekla Afriku i zauzela još jedno neslavno prvo mjesto u svijetu. Još početkom ove godine broj ljudi inficiranih virusom AIDS-a bio je 33 tisuće. Danas ih je već 65 tisuća, što znači da je u samo deset mjeseci broj oboljelih udvostručen.Točan broj inficiranih AIDS-om daleko je veći i kreće se između 350 do 400 tisuća ljudi. Oboljeli se ne prijavljuju i ne traže pomoć pošto je liječenje izuzetno skupo za ruske građane. Strani lijekovi koji ne liječe već samo usporavaju napredovanje bolesti stoje po pacijentu 10 tisuća dolara, a malo je ruskih građana koji toliko novaca imaju. Iz državnog proračuna bolnice godišnje dobijaju sredstva dostatna tek za liječenje desetak oboljelih od AIDS-a, a za razliku od mnogih drugih zemalja ta se bolest poput epidemije ubrzano širi Rusijom prije svega zbog naglog rasta narkomanije. Naime, dok su u svijetu seksualni kontakti u 70 posto slučajeva uzrok inficiranja virusom AIDS-a, u Rusiji se gotovo 90 posto inficira injekcijama narkotičara pa mladi naraštaj čini i najveći broj oboljelih uglavnom u Moskvi i Podmoskovlju.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatska neće biti talac kriza u regiji </p>
<p>Na novinarsko pitanje da prokomentira izjavu jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice da je Jugoslavija »potvrdila« svoje članstvo u OESS-u Picula je odgovorio da »Hrvatska neće dopustiti da je oklijevanje i nesposobnost drugih da sudjeluju u izgradnji nove sigurnosne arhitekture u našem dijelu Europe zakoči. Zato ne želim komentirati istupe pojedinih političara i državnika ovdje u Beču, jer će se vrlo brzo pokazati tko je sposoban i odlučan slijediti jednu opću europsku agendu stabiliziranja i prosperiteta.« </p>
<p>Picula je istaknuo da će Hrvatska znati na vrijeme upozoriti međunarodne partnere ako dođe do zastoja procesu stabiliziranja prilika u regiji te da službeni Zagreb ni po koju cijenu ne želi biti talac takvih kretanja.</p>
<p>Komentirajući činjenicu da povratak Miloševića na političku scenu nije ni jednom spomenut na bečkom skupu OESS-a, Picula je rekao kako će biti dovoljno vremena za ozbiljna razmatranja onoga što se sada događa u Srbiji.</p>
<p> »Sigurno je da Miloševićev ostanak na političkoj sceni nije dobar«, ustvrdio je Picula. »Nas Milošević ne može zavarati, ali nas ne može zavarati ni euforije koja je nakon Miloševićeva silaska s mjesta predsjednika zavladala u dobrom dijelu međunarodne zajednice.« Picula je zaključio da će nakon Miloševićeva povratka na političku scenu mnogi postati skeptičniji prema brzini i oblicima demokratizacije Srbije. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Koštunica se iz Beča hitno vratio na jug Srbije </p>
<p>BEČ, 27. studenoga</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica izjavio je u ponedjeljak u Beču da se hitno vraća u južnu Srbiju, uz granicu s Kosovom, jer »tamošnja situacija postaje sve napetija« zbog sukoba s albanskim separatistima. </p>
<p> Koštunica se u Beču nalazi na sastanku ministara vanjskih poslova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kojom prigodom treba potpisati Helsinšku povelju čime SRJ postaje članicom OESS-a.</p>
<p> »Situacija na jugu Srbije postaje sve napetija i moram se vratiti u Srbiju ranije nego je previđeno te izravno iz Beča otputovati u to područje«, rekao je jugoslavenski predsjednik novinarima uoči otvaranja ministarskog sastnaka.</p>
<p> Zbog nedavnih sukoba naoružanih Albanaca sa srbijanskom policijom Beograd je zaprijetio slanjem svojih snaga u to demilitarizirano područje uz kosovsku granicu.</p>
<p> Koštunica je u ponedjeljak također objavio da je od čelnika NATO-a i UN-a pismeno zatražio hitnu izmjenu propisa koji se odnose na nazočnost srbijanskih sigurnosnih snaga u tom području.</p>
<p> Jugoslavenske vlasti, napisao je Koštunica, strogo se drže Vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova i traže od međunarodne zajednice i čelnika kosovskih Albanaca Ibrahima Rugove otpočinjanje dijaloga. Jugoslavenski je predsjednik međutim ustvrdio da postoje »ozbiljne nejasnoće« u sporazumu koje treba razriješiti. (Hina /AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Srpske vlasti odgodile ultimatum - Albanci pristali na primirje</p>
<p>BEOGRAD/SKOPJE, 27. studenoga</p>
<p> - Ultimatum koji je vlada Srbije postavila naoružanim Albancima da se u ponedjeljak do 19 sati povuku iz područja oko Bujanovca i Preševa na jugu Srbije odgođen je, javila je agencija Beta pozivajući se na izvore u policiji. Srpske vlasti su navodno pristale na zahtjev međunarodne zajednice da se »pruži šansa dijalogu« za mirno rješenje krize u južnoj Srbiji. Naoružanim Albancima nije postavljen novi čvrst rok za povlačenje, ali će se tolerirati povlačenje do četvrtka, javila je Beta. </p>
<p>Albanski gerilci s juga Srbije pristali su u ponedjeljak produžiti dogovoreni prekid vatre do petka, objavio je glasnogovornik političkog krila naoružanih Albanaca Shaqir Shaqiri. Produženje primirja dogovoreno je s američkim vojnicima iz sastava mirovnih snaga razmještenima na granici Kosova i juga Srbije, rekao je Shaqiri. Prekid vatre je prvotno dogovoren samo za razdoblje proteklog vikenda.</p>
<p>Noć na ponedjeljak na kriznom području na jugu Srbije protekla je mirno. Na liniji razgraničenja državnih snaga sigurnosti i Albanaca, pripadnika Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB) nije bilo razmjene vatre, javljaju u ponedjeljak beogradski mediji. Predstavnici MUP-a su naglasili da će snage sigurnosti upotrijebiti sva raspoloživa sredstva da se vrate na policijske punktove locirane po rubu »tampon zone«, s kojih su se prethodnih dana povukli pred ofenzivom naoružanih Albanaca, koji su se utvrdili na brdima oko Bujanovca. Srpske snage dovukle su tijekom nedjelje teško naoružanje u krizno područje. Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica je izjavio da će krizu pokušati riješiti političko-diplomatskim inicijativama. Na ministarskom sastanku OESS-a u ponedjeljak u Beču on je već zatražio redefiniranje Vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova kako bi se pripadnicima policije omogućilo da koriste i teško naoružanje, javljaju beogradski mediji.</p>
<p>U povodu sukoba na granici s Kosovom, predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica izjavio je za RTS da jugoslavenske vlasti moraju sačuvati »ljudske živote«, ali da ne smiju dopustiti da budu isprovocirane i uvučene u nešto »što bi podsjećalo na epizodu s Račkom«. U akciji srpske policije u kosovskom selu Račak kod Štimlja, u siječnju prošle godine, poginulo je više od 40 Albanaca i jedan pripadnik MUP-a. Ta akcija dovela je do krize i po mnogim mišljenjima, bila je povod za intervenciju NATO-a.</p>
<p>U ponedjeljak uvečer istekao je rok koji je MUP Srbije dao KFOR-u da smiri situaciju u tampon zoni na jugu Srbije. Ministar Božidar Prelević najavio je da će se po isteku tog roka policija svim raspoloživim snagama vratiti na taj dio teritorija Srbije. Tijekom nedjelje, na položaje prema albanskim selima raspoređeno je pedesetak tenkova i veći broj minobacača, kao i oklopni transporteri, javila je Beta. KFOR je upozorio da nove jugoslavenske vlasti nisu uspostavile službeni kontakt s međunarodnim snagama na Kosovu, što službeni Beograd demantira i tvrdi da postoje redoviti telefonski kontakti ureda predsjednika SRJ i zapovjednika KFOR-a, generala Carla Cabigiosa.</p>
<p>Srpski izvori javljali su da je proteklih dana, iz albanskih sela otvarana vatra na policajce, te da su ubijena četvorica policajca, a nekoliko je ranjeno. O gubicima na albanskoj strani navodno nema pouzdanih podataka. Beogradski mediji su javili da je u dva dana oko 2000 Albanaca pobjeglo s kriznog područja, na Kosovo ili u Makedoniju. Izbjeglice, koji su u Makedoniju ušli na graničnom prijelazu Tabanovče blizu Kumanova izjavili su da se ne osjećaju sigurno radi raspoređivanja dodatnih snaga jugoslavenske vojske. </p>
<p>Tri Albanca, od kojih jedno 10-godišnje dijete, smrtno su stradale kod sela Trnava na jugu Srbije kad je njihov traktor naišao na minu, javljaju u ponedjeljak albanski izvori u Prištini. U eksploziji je ozlijeđeno još šest osoba, koje su se također nalazile na traktoru i pokušavale s juga Srbije preći na Kosovo. Srpski izvori navode da je u eksploziji smrtno stradala jedna osoba a ranjeno šest. Prema tim izvorima, traktor s prikolicom je naišao na minu koju su postavili »albanski teroristi«. Izgred se dogodio na području općine Bujanovac. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Švicarska deblokirala jugoslavensku imovinu</p>
<p>BERN, 27. studenoga </p>
<p> - Švicarska je odlučila deblokirati jugoslavensku i srbijansku imovinu, priopćilo je u ponedjeljak švicarsko ministarstvo gospodarstva. »Zamrzavanje novca koji pripada vladama SRJ i Srbije te pravnim osobama tih vladâ ukinuto je sukladno odluci EU«, stoji u priopćenju. Švicarska je također objavila da smanjuje broj zamrznutih računa ljudi iz te regije sa 800 na 620.</p>
<p> Švicarska je već u listopadu ukinula neke sankcije SRJ, istodobno kada i EU, nakon što je Milošević uličnim prosvjedima srušen s vlasti. Tada je Švicarska objavila da će povećati broj zamrznutih računa na 600, a u toj je brojci bilo i bankovnih računa za koje se vjerovalo da pripadaju užem krugu oko Miloševića. Glasnogovornik ministarstva je u ponedjeljak kazao da se ta brojka kasnije povećala na 809. </p>
<p> Švicarska je, prema njegovim riječima, zamrznula oko 100 milijuna švicarskih franaka (55,52 milijuna američkih dolara) na bankovnim računima uključujući i račune vezane za Miloševićevu vladu. </p>
<p> No, rekao je glasnogovornik, većina zamrznutih računa pripadala je jugoslavenskioj vladi, tvrtkama i bankama. Smanjenje razine sankcija SR Jugoslaviji uslijedilo je nakon što je, tijekom vikenda, sličan sporazum s tom zemljom sklopila EU, a u cilju jačanja demokracije u toj zemlji. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bush proglašen pobjednikom na Floridi, Gore i dalje osporava</p>
<p>WASHINGTON, 27. studenoga</p>
<p> - George W. Bush smatra se pobjednikom američkih predsjedničkih izbora nakon što je Florida objavila pobjedu republikanskog kandidata, dok se demokratski kandidat Al Gore namjerava obratiti američkoj javnosti kako bi objasnio zašto osporava Bushovu pobjedu.</p>
<p> »Izbori su bili neizvjesni, ali nakon prebrojavanja, ponovnog prebrojavanja, i još jednog ručnog prebrojavanja, tajnik (Dick) Cheney i ja smo počašćeni pobjedom u državi Floridi, što nam osigurava elektorske glasove dovoljne za izbornu pobjedu«, rekao je Bush u nedjelju kasno navečer. U nadi da će uspjeti uvjeriti američku javnost kako su, nakon što je državna tajnica Floride objavila njegovu pobjedu, izbori konačno završeni, Bush je zatražio od svog potpredsjedničkog kandidata Cheneya da počne s pripremama za sastavljanje buduće američke vlade. »Preuzet ćemo odgovornost i pripremiti se za dužnost sljedećeg američkog predsjednika i potpredsjednika«, rekao je Bush. </p>
<p>Goreovi savjetnici rekli su da će Gore zatražiti »potpuno i pošteno prebrojavanje glasova« na Floridi, koje bi mu moglo donijeti ukupnu pobjedu. Goreovi odvjetnici su isto tako pripremili »svoje« izborne rezultate u najmanje tri sporna floridska izborna okruga. Oni tvrde da, unatoč dvostrukom strojnom i jednom ručnom prebrojavanju, najmanje 10.000 glasova nije uzeto u obzir u konačnom zbroju glasova na Floridi. Na Floridi je glasovalo ukupno nešto više od šest milijuna ljudi, a prema konačnim rezultatima koje je u nedjelju potvrdila državna tajnica Floride Katherine Harris, Bush je osvojio 2,912.790 glasova, dok je Gore dobio 2,912.253 glasa. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Slovenski veterinari pozivaju na oprez zbog kravljeg ludila</p>
<p>LJUBLJANA, 27. studenoga</p>
<p> - Slovenski veterinari na svojoj su godišnjoj konferenciji potkraj tjedna na Brdu kod Kranja predložili poduzimanje više mjera za zaštitu od bolesti kravljeg ludila (BSE).</p>
<p> Među tim mjerama je izgradnja spalionice za uništavanje sumnjivih životinja i tkiva i pripreme za početak tzv. prionics testa kojima će na 1600 grla goveda država od početka godine izvoditi program sanitarne kontrole od ove bolesti i vraćanja povjerenja kupaca. Zbog najnovije panike u Europi oko BSE-a (govođe spongifromne encefalopatije) u Sloveniji je prodaja govedine u mesnicama smanjena za preko 20 posto, iako u zemlji još nije službeno zabilježen nijedan slučaj. Italija je zbog zatvaranja prema uvozu mesa i svoje nabavke u Sloveniji znantno smanjila pa trenutno otkupljuje samo 20 do 40 posto već dogovorenih količina.</p>
<p> »Uvoz je kritična točka, gdje bi se bolest mogla prenijeti u Sloveniju«, izjavio je dr. Slavko Čepin s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, ukazujući osobito na države poput Austrije, Finske, Švedske, Češke i Slovačke. To su države iz kojih se meso uvozi i do sada nisu imale zabilježene slučajeve BSE-a, ali bolest u njima nije isključena. Veterinarski stručnjaci predlažu potpunu samopskrbu i zatvaranje za uvoz jer govedarstvo u Sloveniji i sada pokriva više od 80 posto potreba. Direktor državnog veterinarskog zavoda najavio je i mogućnost potpune zabrane uporabe animalnih bjelančevina ne samo u prehrani krava (što je i sad na snazi) nego i u prehrani svinja.</p>
<p>Kako je u razgovoru za Delo izjavio dr. Mirko Jung koji već 35 godina djeluje u Švicarskoj, a s bolešću kravljeg ludila bavi se od 1994. godine, ne može se sa sigurnošću reći da li će i kada u Sloveniji izbiti epidemija kravljeg ludila kao u drugim europskim zemljama. »U zadnjih se deset godina uvozilo svašta, pa i iz Velike Britanije - konzerve mačje i pseće hrane i različito drugo meso«. Jung tvrdi kako u Europi u vezi s bolešću zbog političkih interesa vlada »potpuni kaos« i da »zakonodavstvo kaska iza zatečenog stanja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lagumdžija, Silajdžić i Zubak pregovaraju o koaliciji </p>
<p>SARAJEVO, 27. studenoga</p>
<p> - Lideri Socijaldemokratske partije, Stranke za BiH i Nove hrvatske inicijative započeli su u nedjelju u Sarajevu razgovore o mogućoj koaliciji i stvaranju parlamentarne većine na razinama gdje je to moguće, a koja bi im omogućila formiranje izvršne vlasti. Kako piše sarajevski Dnevni avaz, Zlatko Lagumdžija, Haris Silajdžić i Krešimir Zubak sastali su se u restoranu Capuccino gdje su neformalno razgovarali gotovo dva sata.</p>
<p>»Mogu reći da je tijekom ovih razgovora iskazana visoka razina podudarnosti naših stavova. Zaključili smo da je BiH dostigla kritičnu točku, da međunarodna zajednica gubi interes za događanja u BiH i da, ako ne iskoristimo šansu koja nam se pružila, možemo doći u vrlo neizvjesnu situaciju, te stoga imamo pravo i obvezu pokušati izmijeniti stanje u državi, rekao je nakon sastanka prvi čovjek NHI-ja Krešimir Zubak.</p>
<p>Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH uručio je Silajdžiću i Zubaku dokument Glavnog odbora svoje stranke. Riječ je o osnovama političke platforme za razgovore o formiranju većine u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti u BiH za naredno dvogodišnje razdoblje nakon općih izbora od 11. studenoga. U dokumentu koji govori o stvaranju »Demokratske alijanse za promjene«, kao prioritetan cilj je navedeno osiguranje stabilne parlamentarne većine kako bi se moglo blagovremeno i učinkovito provoditi tranzicijske promjene. Konkretni sporazumi trebali bi biti postignuti za stvaranje alijansi za svaku razinu vlasti, a mjesta u izvršnim tijelima i drugim institucijama raspodijelila bi se sukladno izbornim rezultatima.</p>
<p>Sasvim je jasno da se iza ovakve platforme, posebno načina na koji bi se raspodijelila mjesta u vlasti, krije očit pokušaj SDP-a da s manje od jedne trećine bošnjačkih glasova dobije ključne mehanizme upravljanja državom, posebno Federacijom BiH - dakle da uspije ono što ta stranka nije postigla na izborima. No, kako doznaje Vjesnik, nije samo to razlog uočljivih problema zbog kojih će proces pregovaranja o stvaranju »Demokratske alijanse za promjene« biti prilično kompliciran i s neizvjesnim ishodom.</p>
<p>Prema dobro obaviještenim izvorima, problem bi mogli predstavljati i pregovori s nizom manjih stranaka bez kojih je nemoguće stvaranje parlamentarne većine, i s kojima bi stabilnost vlade svakako bila upitna. Usprkos golemim rezervama u vlastitoj stranci prema koaliciji s »crvenima« i omogućavanju Lagumdžiji preuzimanja vlasti, Haris Silajdžić je iskazao načelnu spremnost za ulazak u Alijansu, no njegovi su uvjeti prije svega političkog karaktera i tiču se stava prema budućem uređenju BiH.</p>
<p>Kada je riječ o Krešimiru Zubaku, čija stranka spada u red malih, očito je njegov interes da, iako bez podrške hrvatskih (i drugih) glasača, dobije svoj dio kolača u izvršnoj vlasti. Naravno, svaki pokušaj da se izvršna vlast formira bez predstavnika Hrvata koji su doista dobili izbornu podršku unutar ovog naroda prijeti izazivanjem ozbiljne krize i vrlo vjerojatnog bojkota sudjelovanja HDZ-a i još nekih hrvatskih stranaka pri formiranju županijskih vlasti, što bi nužno vodilo uspostavi punog (međunarodnog i bošnjačkog) protektorata na prostorima Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati u većini.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Britanci primaju haaške osuđenike</p>
<p>LONDON, 27. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ako ikad budu uhvaćeni i osuđeni za ratne zločine, Slobodan Milošević, Radovan Karadžić i Ratko Mladić mogli bi svoju kaznu odležati u nekom od britanskih zatvora. Britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw pristao je, naime, da se u britanske zatvore prebace neki od haaških osuđenika, jer je tamošnji zatvor preopterećen.</p>
<p>Među već osuđenima, kao jedan od kandidata za preseljenje na Otok spominje se Tihomir Blaškić, čija osuda, inače, izgleda sve dvojbenijom nakon nedavno otkrivenih magnetofonskih zapisa iz ureda predsjednika Tuđmana. Bivši ratni reporter BBC-a Martin Bell također je izrazio sumnje u valjanost haškog postupka prema Blaškiću.</p>
<p>Harry Fletcher, iz udruženja »Zatvori nisu za profit«, koje prati rad britanskih kaznionica, nazvao je »hrabrom« odluku ministra Strawa o primanju haaških osuđenika. On je dodao će kažnjenici morati biti okruženi mjerama najveće sigurnosti, odnosno čuvani u sličnim uvjetima kao teroristi IRA-e. Njihovo će fizičko i zdravstveno zdravlje biti pod stalnim nadzorom. Vjerojatno će dio haaških kažnjenika biti i smješten u zatvorima u kojima su nekoć čuvani sjevernoirski teroristi - dok gotovo svi nisu pušteni tijekom nedavne amnestije.</p>
<p>Tridesetak osoba koje su već kažnjene ili su još pod istragom u Haagu zbog zločina u bivšoj Jugoslaviji, zatvoreno je u posebnom odjeljenju zatvora Schweningen blizu Haaga. Predstavnici tribunala ističu da u toj zatvorskoj jedinici nema dovoljno mjesta, pa su zato pojedine zemlje pristale da preuzmu osobe kojima je već izrečena presuda. Nekolicina osuđenika do sada je već prebačena u zatvore u Njemačkoj, Finskoj i Norveškoj. Osim Britanije, sada se još Italija, Španjolska, Švedska, Francuska i Austrija nude da preuzmu kažnjenike.</p>
<p>U britanskim kaznionicama među zatvorenicima postoji kodeks odmazde nad osobama koje su počinile posebno gadna nedjela. Stoga se vjeruje da će, zbog naravi zločina za koje su osuđeni, haške osuđenike na Otoku trebati dobro čuvati od ostalih kažnjenika i njihove osvete. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Proturječna hrvatska baština: oko dva modela nacionalne identifikacije, vrte se bitni nesporazumi naše povjesnice</p>
<p>Na dramatično pitanje »Što može očuvati Hrvate?«, koje</p>
<p> - glede objavljivanja Kašićeve Biblije - postavlja komentar Glas koncila (od 26. studenoga 2000.), teško je biti ravnodušan, pa odgovore na nj skraćeno prepričava i Vjesnik (26. studenoga 2000.). Međutim, opetovano držim da povod nije nimalo sretno izabran. Štoviše, obnovljena priča o Kašiću i njegovoj Bibliji, posve iz teološkog i jednostrana slavo-filološkog kuta, još dublje zamagljuje proturječna pitanja hrvatske nacionalne identifikacije. U čemu je prijepor?</p>
<p>Budući da »crkvena pastoralna djelatnost treba da zahvati što šire i da dopre što dublje«, svoje jezične projekte Bartul Kašić piše »po nalogu svojih starješina u Družbi Isusovoj i u okviru šire osnove za vjersku obnovu među Hrvatima i drugim Južnim Slavenima« (Radoslav Katičić, 1981.). Prema tome, Kašićevi naredbodavci nisu pred očima imali izgradnju hrvatskog književnog jezika, nego su svojim pothvatom htjeli obuhvatiti sve južne Slavene, pa je izbor tako pao na najprošireniju štokavsku (vlašku) ijekavicu kojom je tada govorilo tek do deset posto etničkih Hrvata. Naime, najraširenija je bila štokavska ikavica (posebice čista u onodobnih etničkih Hrvata, muslimanske vjeroispovijesti), gotovo posve prekrivena dominantnim dinarskim antropotipom, koji danas najsnažnije posvjedočuje naše izvorno, predslavensko (tzv. iransko) podrijetlo.</p>
<p>Logikom komentara Glasa koncila, prema tome, »zaustavljanje tiskanja hrvatske Biblije sredinom 16. stoljeća« mogla bi biti sretna intervencija, budući da je Kašićev nametnuti multi-kulti model mogao uvjetovati »kroz kasniju povijest mnogovrsnu ugroženost hrvatskog jezika i hrvatske kulture« i, s tim u svezi, eo ipso hrvatskog naroda (nacije). Štoviše, tragom Kašićeva projekta, hvali se naša slavo-historiografija, Gajevim je posredovanjem u ilirski pokret unijeta misao o hrvatsko-srpskoj štokavštini kao jeziku jedinstvene književnosti na slavenskom Jugu. Dakle, pošto se neupitno od »jedinstvene nacionalne svijesti za sve Južne Slavene, koja, dakako, pretpostavlja i zajedničku nacionalnu kulturu, prije svega književnost i nauku s jedinstvenim književnim jezikom« (Jaroslav Šidak, 1963.).</p>
<p>Drugim riječima, zabacujući izvornu stariju čakavsku, Kašić se priklanja postupno importiranoj štokavskoj tradiciji, odgovarajući svjesno planiranim promjenama u okviru protureformacije, što će voditi konvergentnom razvoju hrvatskog i srpskog književnog jezika. S tim u svezi, dok je ikavska štokavština bila najrašireniji (većinski) hrvatski govor, a od početka 17. st. sve do sredine 19. stoljeća (tj. do ilirizma) i veoma rašireni hrvatski književni jezik, jezična je standardizacija po Kašićevu (nametnutom) modelu iznimno (to nisu npr. učinili Bugari, Slovenci i Slovaci) postavljena na podlozi manjinskog govora (vlaška ijekavica).</p>
<p>S obzirom na to Kašić polaže temelje slavistike koja je kasnije svojom međunarodnom reputacijom, kako odgovorno tvrdi o. Stjepan Krizin Sakač (1952.), »postala za Hrvate zlokobnijem negoli npr. samo tursko carstvo ili druge političke sile, koje su išle za uništenjem Hrvata«. S tim u svezi, upravo je hrvatsku historiografiju zlokobno opredijelila ideologizirana slavistika - unutar koje se raspreda i priča o Kašićevoj Bibliji - pa otuda isključivi lingvistički slavensko-srednjovjekovni pristup našoj etnogenezi i ranoj povijesti, koji je u funkciji skraćivanja hrvatske povijesti (»Hrvati od stoljeća sedmog«).</p>
<p>Zastanimo samo na najnovijem, usudim se reći, skandaloznom primjeru. Ovih su dana po prvi put javno predstavljeni foto-video zapisi Tanajskih ploča (oko 200 po Kr.), na kojima se spominju nedvojbeni iranohrvatski etnonimi (Horoathos, Horouathos i Horauathon). Međutim, dočekao ih je poznati hrvatski (kolonijalni) muk, iako je riječ o još jednom dokaznom dokumentu predslavenskog podrijetla antičkih Hrvata, kojim hrvatski narod bilježi povijesni kontinuitet od 1800 godina na europskom prostoru (dakle, devet stoljeća prije Baščanske ploče i nekoliko stoljeća prije pojave Slavena na povijesnoj pozornici).</p>
<p>Iako je, glede »čišćenja« Hrvatskog proljeća (1971.), posve razumljivo da je poznati »Sakačev zlatni lanac« hrvatskog imena »od Jadrana do Indijskog oceana« smješten u povijesno ludilo, kao »put u Stenjevac« (Miroslav Krleža, 1973.), ali što je s današnjom službenom crkvenom povjesnicom. Naime, ista nas uvjerava: »U Tanaisu na utoku Dona u Azovsko jezero pronađeni su grobovi s grčkim natpisom Horoathos odnosno Horovathos najstarije su insinuacije imena Hrvat« (Franjo Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, Zagreb, 1993., s. 423). Dakle, samo u jednoj jedincatoj rečenici bilježimo tri pogrješke i jednu grubu (skandaloznu) podvalu: (1) Azovsko more nije »jezero«, (2) nije riječ o »grobovima«, već stelama na javnim zgradama, (3) drugi iranohrvatski etnonim nije Horovathos, već Horoutahos i, najzad, (4) Tanajske ploče (koje počinju zazivom Bože svevišnji, udijeli blagoslov) nisu »insinuacija« (podvala) hrvatskog imena, nego neprijeporna arheološka i povijesna činjenica - donum Dei, tj. prva potvrda (krstovnica) našeg europskog identiteta. </p>
<p>U najmanju ruku, tek u tom surječju trebao bi postaviti Komentarovo pitanje: »Nije li to alarmantni krik svim odgovornima u hrvatskom narodu za preispitivanje odnosa prema hrvatskoj kulturnoj (i nacionalnoj - I. B.) baštini?« Utoliko, tek s onu stranu standardne slavo-kroatistike, Kašićeva Biblija zaslužuje »alarmantni krik«. Stoga, glede modela nacionalne identifikacije, najmanje je vjerojatna teza (kako je prihvaća izvjestitelj Glasa koncila), da je jezik Kašićeve Biblije »svjedok (je) svjesnog utemeljivanja hrvatskog standardnog jezika, a to znači i polaganja temelja hrvatske nacije u modernom smislu« (R. Katičić). Naime, naspram strossmayerovskog (etnotvornog) narodnog jedinstva (Srbi i Hrvati), hrvatska se moderna nacija utemeljuje na starčevićanskom (državotvornom) modelu nacionalnog jedinstva (Bog i Hrvati). Upravo, glede proturječnih modela nacionalne identifikacije, vrte se bitni nesporazumi naše svjetovne i crkvene povjesnice.</p>
<p>Sve u svemu, iako veoma poticajan, spomenuti je Komentar utoliko upitan što je omeđen slavo-ideološkom pozicijom kojom se, ako se dopusti metafora, naša filologija (i njome opredijeljena historiografija) uspostavlja gotovo na razini brodarske kompanije. Naime, one koja je 90-tih godina, nakon demokratskih promjena, YU-linijski trajekt Vuk Karadžić hitro preimenovala u CRO-linijski trajekt Bartol Kašić, bez propitivanja tereta, mornarske posade, a još manje kormilara. U tom negdje vidim bit i nedavno alarmantno postavljene konstatacije: kako naše »sadašnje političke elite nisu načisto s nacionalnim identitetom« (Josip Županov), tako da hrvatski narod (nacija) ulazi u dramatičnu (završnu) etapu nacionalne identifikacije.</p>
<p>Naravno, posve je drugo pitanje: može li i smije li gotovo izbezumljena hrvatska javnost dobivati odgovore, posebice u Glasu koncila, i s onu stranu standardne slavo-filologije i njome nadahnute historiografije? Živi bili pa vidjeli!</p>
<p>Glasnogovornik ZDPPH: </p>
<p>prof. dr. sc. IVAN BIONDIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Branitelji nisu prosvjedovali protiv Zagrebačkog summita</p>
<p>U Zagrebu je održan prosvjed hrvatskih branitelja zbog dolaska predsjednika SRJ Vojislava Koštunice. Na tom se skupu kao što je znano okupilo deset puta manje prosvjednika nego što je bilo policajaca! Osiguranje je bilo besprijekorno, ali sad se pokazalo da je i u ovakvom obimu bilo nepotrebno, jer je po jedan dobro naoružani policajac, u velikom »luku« oko hotela »Intercontinental«, stajao na svakih pola metra! Mnogi su uz to dežurali u skupinama po hodnicima, po krovištima okolnih kuća, dok je vjerojatno iznimno velik broj šetao i u civilu! Ni ptica se nije mogla neprimjećena približiti mjestu održavanja Zagrebačkog summita.</p>
<p> Međutim, došlo je svega nekoliko stotina prosvjednika, hrvatskih branitelja, od kojih je 90 posto za tu priliku doputovalo iz Dalmacije. Zagrepčani, čini se, prilično su »prespavali« dolazak Koštunice u njihov grad. A oni koji su došli, nisu imali ništa protiv Zagrebačkog summita, već isključivo protiv predstavnika Jugoslavije, koji se, kako se i očekivalo, nije ni ispričao, a kamo li da je rekao kako će Miloševića, Karadžića, Šljivančanina, Mršića i brojne druge krvoloke izručiti Haaškome sudu. O nekakvoj odšteti također nije bilo govora, baš kao ni o tome što je s oko 1500 nestalnih Hrvata tijekom Domovinskog rata. Koštunica je u Hrvatsku došao po pomoć, a ono što je ipak najvažnije, i dobio je, i to ne samo na riječima!</p>
<p>Prosvjednici se nisu »sudarili« s iznimno dobro naoružanom policijom, a uzvikivali su i pisali parole isključivo protiv srpskih četnika! Netko je na skupu rekao: da smo imali toliko policajaca 1991. godine, koliko ih je tijekom ova dva dana bilo u Zagrebu, vjerojatno bi osvojili i Niš, odnosno nikada ne bi bilo Srpske republike! A čudno je i to što više nitko ni ne spominje Srpsku republiku, što su se svi pomirili s time da ona postoji, iako je jasno da je ona u biti proširenje srpskoga prostora.</p>
<p>Na zagrebačkom prosvjednom skupu ponovno je jedan od glavnih bio dr. Zvonimir Šeparović. Donio je zajedno sa svojim suradnicima šest gusaka, a na svakoj od njih bilo je napisano ime jedne političke stranke, koje su trenutačno na vlasti. Riječ je o čovjeku koji uistinu provocira ili bolje rečeno - podmeće. Naime, na početku stvaranja Hrvatske države bio je među njezinim čelnicima. Nakon toga su ga vrlo brzo »nogirali«, pa se bezobrazno okrenuo protiv Tuđmana i HDZ-a. Hodočastio je na dragovoljačke i druge skupove i uvijek bio među najglasnijim protivnicima HDZ-ovskog režima. Onda ga je HDZ ponovno pozvao u svoje redove, pa je preko noći zaboravio na hrvatske branitelje i još većom žestinom nego inače branio interese HDZ-a! Na zagrebačkom protestnom skupu nitko nije govorio o političkim strankama, jedino nepozvani - Šeparović, koji ne može shvatiti da branitelje uopće »ne zanima« tko je na vlasti, već kako se odnosi prema ljudima koji su najviše zaslužni za stvaranje hrvatske države. Zbog Šeparovića i sličnih kameleona, HDZ je vjerojatno i izgubio izbore. U njegovu Hrvatskom žrtvoslovnom društvu ima baš toliko članova koliko je i donio gusaka na protestni skup - šest.</p>
<p>Sada svi govore kako protestni skup protiv dolaska Koštunice u Zagreb nije uspio jer mu je bilo nazočno samo pet stotina ljudi. Nije to mali broj. Pa, i na početku Domovinskog rata neki su pričali kako ćemo izgubiti bitku s četnicima jer nemamo dovoljno vojnika. I tada je jednom velikom broju Hrvata bilo »svejedno« što će se dogoditi, pa se odmah nisu uključivali, već su sa strane, kao i u Zagrebu, čekali što će se dogoditi. Kad su vidjeli da Hrvatska pobjeđuje s malim brojem ratnika, tada su se postepeno uključivali.</p>
<p>Oni koji su ovog puta protestirali, protestirali su isključivo zbog dolaska srpskih predstavnika, a ne, da još jednom ponovimo, zbog toga što »ne žele ulazak u Europu«. U Europu da, ali ne uz zvuke harmonike i cupkanja u Žikinome kolu! Srbija se uostalom ne mora ni ispričati, ali neka plati 35 milijardi dolara odštete, neka nam otkriju još neotkrivene masovne grobnice, neka Miloševića i ostale zlotvore pošalju u Haag i neka kažu što je s 1500 nestalih hrvatskih branitelja! Tek kad to urade, počet ćemo vjerovati da se u ovoj zemlji nešto bitnije mijenja. Ni jedan hrvatski tenk nije rušio po Srbiji, niti se ijedna borba s ovom zemljom vodila preko granice. Tko je onda žrtva, a tko agresor? Tko se kome treba ispričati? Po nekima očito Hrvati Srbiji što nas je napala, odnosno svatko svakome, kako je ovih dana izjavio jedan srpski političar! Da nije smiješno, bilo bi žalosno! (...)</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆnovinar, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Novinareva je odgovornost pregolema...</p>
<p>Vjesnik čitam već desetljećima i to: iz dana u dan... Istina i u tome dnevniku bilo je uspona i padova kao i u drugim dnevnicima; po onoj latinskoj: »Humanum est errare...«, ljudski je griješiti i pogriješiti, ali nije »ljudski« griješke svoje uvidjeti, ali u griješenju i nastaviti... Takovo se novinarstvo kadli-tadli takovim novinarima mora o glavu razbiti. Prije ili kasnije... </p>
<p>Ovih se dana u Hrvatskoj raspravlja o »novinarskoj etici«, o »novinarskom moralu«, o novinarevoj ulozi u društvu, ovomu našemu društvu, dakako. </p>
<p>Recimo odmah i to, da Hrvatska u novinarstvu nije »mlada zemlja«, nije zemlja - od jučer na tome polju i području. Ne ulazeći u detalje, tamo negdje o Gajeve »Danice«.....1835. godine pa do naših dana, ... Bogato novinskim naslovima i novinskim i novinarskim imenima. Bilo je, još jednom recimo, u tom hrvatskom novinarstvu uspona i padova, bilo je anabaza i katabaza, bilo je i »zlatnog doba« našega novinarstva, ali bilo je i »žutog i žućkastog« zasjenjivanja. </p>
<p>Naš veliki pjesnik S.S. Kranjčević bi i za neke novinare i njihovo novinarsko djelo rekao: Što smo (novinarskom) nebu bliže, od njega smo dalje... Pri ovome mislim na »moje novine«, odnosno na Vjesnik iz nedavne prošlosti. </p>
<p>Moji dobri znanci i prijatelji su me ozbiljno kritizirali, da ne kažem napadali: kako mogu čitati takav Vjesnik. Neki kolumnisti u Vjesnikovoj eri Igora Mandića bili su puni mržnje i zlih nakana, a to nije ni novinarstvo niti je novinarstva vidjelo.</p>
<p>Pred Vjesnikom je, kako smo čitali ovih dana, izvor novoga čelništva, izbor »prvog među jednakima«, odnosno izbor glavnog urednika. U interesu je kako kuće tako i čitateljstva da to bude: pravi čovjek, na pravome mjestu... Inače se mogu ponoviti iste griješke i iste zablude, a to bi bio »početak kraja« Vjesnikova postojanja uopće, što dugotrajnim čitateljima njegovim ne bi bilo ni drago ni milo...</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nitko ne spominje obitelj</p>
<p>Pratila sam nekoliko zadnjih sjednica Hrvatskoga sabora koliko mi je vrijeme dozvoljavalo.</p>
<p>Primijetila sam da je obitelj, a poglavito žena i majka zadnja rupa na hrvatskoj svirali, ako i to? Osnivaju se komisije i planovi za spriječavanje narkomanije i borba protiv ovisnosti, dok nitko ni ne spominje obitelj - oca i majku kao one koji će dati temelje dobrog odgoja pa i po tom pitanju. Ženama se garantiralo i obećavalo zbog loše demografske situacije da se dragovoljno odluče roditi više djece, a za četvero i više garantirala se plaća majke ili oca roditelja odgajatelja za tu obitelj.</p>
<p>Promatram one koji su iznosili javno na HTV taj program ali i ondašnje oporbe a današnje Vlasti. Pred tom temom kao da su zanijemili i kao za to nema novca.</p>
<p>Zato pozivam sve zastupnike u Hrvatskom saboru kojima je jako materijalno dobro u odnosu na mnoge obitelji sa više djece u Hrvatskoj koje skapavaju od bijede da je zaista krajnje vrijeme da se zakon o plaćenom statusu provede u život.</p>
<p>ANDREA NOVAK-LALIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Pokajnik Marinac: Trebalo je dići u zrak kuću Vuletićeva kuma</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - »Zamolio bih vas da me pustite da odem zatvorskom liječniku. Slabo mi je i jako mi lupa srce.«, rekao je optuženi Đorđe Vuletić, nakon što je svjedok pokajnik Tomsilav Marinac spomenuo planove Rajka Momčilovića da Vuletićevom kumu dignu kuću u zrak.</p>
<p>Samo je dio »incidentnih« situacija iz remetinečke sudnice, u nastavku suđenja »zločinačkoj organizaciji« u ponedjeljak.</p>
<p>Prije nego li je počeo pričati o kući Vuletićeva kuma,, Marinac je opisivao kako je za Rajka Momčilovića počeo obavljati poslove raspačavanja droge. Naime, kako je kazao Marinac, nakon što je pao njihov prvi kurir, koji je danas poznat pod imenom zaštićenog svjedoka broj jedan, Momčilović, Davor Zečević i Davorin Sobjeslavski odlučili su da on bude njihov novi kurir, koji će obavljati primopredaje i skrivanje heroina i kokaina.</p>
<p>»Rajko mi je rekao da ću ja biti taj koji će preuzimati prerađenu drogu i skrivati je na dogovorena mjesta. Rekao mi je da sam biram mjesta na koja ću skrivati drogu. tako sam odabrao mjesto kod tvornice OKI i jezera kraj Zagrebačke toplane. Tamo sam zakopao staklenke za zimnicu, tako da bi otvor virio vani, pa bi samo trebalo otvoriti poklopac i uzeti drogu.Rajko me već idući dan uputio na kamionsko parkiralište na Savici, gdje sam od osobe po nadimku Suki dobio vrećicu sa 750 grama heroina. Uskoro sam taj kokain počeo vaditi iz staklenki i davati ga Sukiju. Radilo se o paketićima od 10 ili 20 grama. Zapakirao bih kokain u novinsku kuglu i ostavio pokraj kotača svog auta, tako da izgleda kao odbačeni papir. Suki bi to uzeo, a ja bih se odvezao i otišao.«, počeo je opisivati Marinac i nastavio kako ga je Momčilović upoznao s još dvojicom dilera koji su kupovali drogu od njega. U zadnjoj primopredaji kojoj je sudjelovao,, vidio je i Baftia Shatmana.</p>
<p>»Dok sam obilazio mjesto primpredaje, vidio sam Shatmana na biciklu. Kimnuli smo si glavom u znak pozdrava. Nisam vidio, dok je bacio paket s drogom, ali Suki, koji je bio samnom podigao je vrećicu i otišao u auto.«, rekao je Marinac. Kasnije je još dodao da su Shatmanu narko-dug otplatili uzevši auto na kredi, koji su mu onda dali.</p>
<p>U nastavku Marinac se ponovno vratio na svog prijatelja Nenada Kabića Čuju, koji je dugovao novac Zečeviću i Momčiloviću. Naime, kako je rekao, Momčilović se dogovorio s Čujom da otvori poduzeće imenom »Eurocity«, koje bi putem akceptnih naloga nabavljalo robu. Isprva su, kako je rekao, koristili Vladu Harteka i Čuju, a zatim, nakon što je Hartek odustao, obratili su se Blažu Petroviću i Zoranu Pripuzu.</p>
<p>»Rajko mi je rekao da dođem s Čujom u poduzeće Brim. Tamo su se nalazili Blaž Petrović i još jedna osoba koju nisam prepoznao. Uskoro je došao i Pripuz, i kada je dao »mig«, počeli smo pričati o novom poslu. Pripuz je pitao tko je direktor Eurocitya, na što mu je Rajko pokazao mene,a Pripuz je rekao da će to biti Čujo, te da mene zaposli u firmi, ne bi li tako firma izgledala vjerodstojno.«, rekao je Marinac i dodao kako se ponovno radilo o prijevarama putem akceptnih naloga, no, ovoga puta Čujo je pobjegao i posao je propao.</p>
<p>»Nedugo nakon što je posao propao, Rajko me pozvao na stranu i pitao me što znam o eksplozivima. tada mi je rekao da biti trebalo dići jednu kuću u zrak, te me pitao kako bi se to moglo napraviti«, iznosio je Marinac sucu i nastavio kako je taj posao uspio odgađati sve do jeseni te godine, kada ga je Momčilović ponovno pozvao na razgovor.</p>
<p>»Rajko mi je rekao da dođem u stan u Harambašićevoj, gdje se skrivao Sobjeslavski. Tamo su se uz Sobjeslavskog nalazili i Hrvoje Gašparinac, Velibor Momčilović i Davor Zečević. Rajko mi je rekao da ja neču ništa morati osim nadzirati cijelu stvar. Gašparinac je trebao nabaviti torbu za eksploziv, a Rajko sam eksploziv. Dodao je da neće biti elektronskog detoniranja, već fitiljem. Onako kaubojski.«, završio je Marinac.</p>
<p>Suđenje je zbog proteka radnog vremena prekinuto i odgođeno do utorka, kada će Marinac nastaviti svjedočiti.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Otkrivena »trojka« osumnjičena za dva oružana razbojstva</p>
<p>ŠIBENIK, 27. studenoga</p>
<p> - U vrlo kratkom vremenu šibenska policija uspjela je uhititi počinitelje dvaju razbojstava, počinjenih uz prijetnju upotrebe vatrenog oružja. U Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku privedene su tri osobe, R. F. (29), D. G. (15) i D. J. (18) svi iz Šibenika, jer se osnovano sumnja da je ovaj »trojac« (jedan muškarac i dvije mlađe ženske osobe) počinio dva razbojništva.</p>
<p>Kako je u ponedjeljak priopćeno na konferenciji za novinare održanoj u PU šibensko-kninskoj, a bili su joj nazočni Goran Pauk, načelnik, Zdravko Sedlar, načelnik kriminalističke policije, te Tomislav Orlović, načelnik Općeg sektora policije, R. F. je 17. studenoga ove godine sam je počinio pljačku benzinske crpke u Njivicama, iz čije je kase ukrao blizu 10 tisuća kuna. Koristio je pritom vatreno oružje i bio je maskiran, a policija je u kriminalističkoj obradi utvrdila da je sav ukradeni novac potrošio.</p>
<p>Osumnjičeni R. F. je zajedno sa još dvije ženske osobe, od kojih je jedna maloljetna, opljačako prodavaonice »Euromond« na Vidicima, a iz blagajne su odnijeli 5.660 kuna i međusobno podijelili. Tijekom kriminalističke obrade policija je pronašla samokres cal. 9 mm, zatim odjeću i periku koju je na sebi imao R. F. prilikom pljačke, te manji iznos ukradenog novca kojeg R. F. nije uspio potrošiti.</p>
<p>Prema riječima načelnika Sedlara, dvije ženske osobe poznate su im kao konzumenti lakših opojnih droga, a muškarac R. F. je dosad registriran zbog nekoliko prometnih prekršaja, a uhićen je na području PU zagrebačke. Jedna je ženska osoba zajedno s njim sudjelovala u razbojstvu trgovine »Euromond«, dok ih je druga čekala u vozilu parkiranom nedaleko od trgovine. Zanimljivo je da su obje pljačke počinjene u petak i gotovo u istom vremenskom terminu, nešto poslije 20 sati. I Inina benzinska crpka i trgovina »Euromond« nalaze se na nedovoljno osvijetljenim mjestima, što je mladim pljačkašima olakšalo posao.</p>
<p>Na upit novinara je li policija otkrila počinitelja pljačke poslovnice Privredne banke, rečeno je da je na području PU splitsko-dalmatinske otkriven pištolj kojeg su pljačkaši upotrijebili tom prilikom, ali da počinitelji ovog razbojništva, koje se dogodilo u veljači prošle godine, još nisu poznati. Iz Privredne banke tada je odneseno oko 30 tisuća kuna.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Direktor »Česme« u poslu s dionicama tvrtku oštetio za 15 milijuna kuna </p>
<p>BJELOVAR, 27. studenoga</p>
<p> - Kriminalističkom obradom u »slučaju Česma«, koju je provela policija utvrđena je osnovana sumnja da je Ivan Ljubanović (42) iz Bjelovara direktor tvrtke »Česma« d.d. zloporabio ovlasti u gospodarskom poslovanju, počinivši štetu procijenjenu na oko 15 milijuna kuna. </p>
<p>Naime, počinio je to tako da je ugovorom o zamjeni dionica tvrtke »Česma-namještaj« d.d. Grubišno polje koji je sklopljen između tvrtke »Česma« d.d. Bjelovar i Hrvatskog mirovinskog osiguranja oštetio Hrvatsko mirovinsko osiguranje za najmanje 14. 822.400 kuna, time što je neistinito prikazao stvarno stanje dionica, koje su bile predmet zamjene.</p>
<p>Osim toga, obradom je utvrđena osnovana sumnja da je M. V. (49) iz Bjelovara direktor tvrtke »Česma-namještaj« d.d. Grubišno Polje, zlouporabio položaj i ovlasti tako što je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 3.300 kuna. On je s deviznog računa tvrtke 4. ožujka 1999. podigao iznos od 850 DEM, koji nije opravdao potrebnom dokumentacijom.</p>
<p>Isti direktor je, kako je priopćila policija, u vremenskom razdoblju od 4. siječnja 1999. do 30. travnja 1999. u raznim ugostiteljskim poduzećima koristio ugostiteljske usluge i kupovao različite proizvode, a računi su uspostavljeni tvrtki »Česma-namještaj« d. d. te je time tvrtku oštetio za iznos od 21.598, a sebi pribavio imovinsku korist. Isti direktor 23. travnja 1999. je za putne troškove podigao 3.710 kuna koje nikada nije vratio niti pravdao dokumentacijom.</p>
<p>Slično djelo počinio je I.Š. (48) iz Daruvara koji je kao rukovoditelj prodaje u tvrtki »Česma-namještaj« u ime akontacije za putne troškove uzeo 3.500 kuna koje nije opravdao potrebnom dokumentacijom. Protiv počinitelja slijede kaznene prijave. (S.B.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zbunili se pred policijom, pa otkrili 5,8 kg marihuane i ostale krijumčare</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Zagrebačka policija zaplijenila je prošli tjedan 5,8 kilograma marihuane, pri čemu je sedam osoba privedeno, a jedna je trenutno u bijegu. </p>
<p>Kako je priopćila PU zagrebačka u ponedjeljak, službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe droga i VI policijske postaje proveli su kriminalističku obradu nad Mislavom B. (24), Denisom Š. (24), Danijelom V. (29), Antom Ć. (21), Mariom P. (21), Nevenkom K. (22), Igorom J. (22) i Nikolom K. (23), nakon koje je zaplijenjena droga, namijenjena daljnjoj preprodaji na zagrebačkom narko tržištu. </p>
<p>Krijumčarski lanac otkriven je, kako je rečeno, slučajno u rutinskoj kontroli. Naime, 22. studenog oko 21,40 sati u blizini hotela »Porin«, u osobnom automobilu »škoda« službenici VI policijske postaje legitimirali su Nikolu K. i Igora J., te ih upitali imaju li što u automobilu. Njih dvojica su se na to zbunili, što su policajci primijetili, te su pregledom vozila pronašli 16 grama marihuane, a kod Igora u džepu još 2,4 grama.</p>
<p>Obradom je utvrđeno da je marihuana kupljena od Nevenka K. koji je uhićen dan kasnije, a od njega je tom prilikom oduzeto 350 grama droge, koja je pronađena u stanu kod njegovog prijatelja. Daljnjom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je Nevenko K. marihuanu kupio uz posredovanje Marija P. od Ante Ć., od kojeg je oduzeto 10 grama marihuane pronađene u njegovom stanu.</p>
<p>Ante je priznao policiji da je drogu nabavljao od Denisa Š. koji zajedno sa Mislavom B. koristi stan na području Maksimira. U tom stanu je u subotu obavljena pretraga i pronađeno je 5428 grama marihuane pakirane u šest valjkastih paketa, a dijelom u više vrećica ispunjenih sa po približno 50 grama droge u svakoj, čime je bila pripremljena za daljnju preprodaju. Također je pretražen stan Danijela V. gdje je nađena manja količina marihuane i prazan omot u kojem je bila pakirana. </p>
<p>U petak i subotu Nevenko K., Mario P., Ante Ć. Denis Š. i Danijel V. su uz kaznenu prijavu privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu zbog preprodaje droge, dok je mislav B. prijavljen u odsutnosti. Protiv Nikole K. i Igora J. podnesena je kaznena prijava zbog neovlaštenog posjedovanja marihuane.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U Sloveniji uhićen Josip Lončarić, »superboss« krijumčara ljudima</p>
<p>LJUBLJANA, 27. studenoga</p>
<p> - Slovenska policija u ponedjeljak je u akciji, koju vodi sa Odjelom za organizirani kriminal državnog tužiteljstva, uhitila Josipa Lončarića (45) koji je u Italiji i Hrvatskoj već ranije osuđen na zatvorske kazne za organiziranje mreže ilegalnih migracija, osobito Kineza, u Italiju.</p>
<p>Vijest je objavila slovenska tiskovna agencija STA, no u policiji još nisu željeli potvrditi niti zanijekati Lončarićevo uhićenje jer je riječ o široj akciji koja je u tijeku.</p>
<p>Sud u Čakovcu osudio je Lončarića na sedam mjeseci zatvora, a sud u Trstu na šest godina. U talijanskim medijima tvrdi se da je Lončarić u proteklih nekoliko godina organizirao ilegalno prebacivanje Kineza na zapad i na tom poslu zaradio 100 milijuna njemačkih maraka zbog čega je proglašen »superbossom« krijumčarske mreže koja se time bavi.</p>
<p>Kako smo svojevremeno pisali, Lončarić ima dvojno državljanstvo, slovensko i hrvatsko, a u Italiji je poznat kao jedan od najvećih krijumčara ljudi s dalekog istoka. »Ima 43 godine i silno bogatstvo iza sebe, vlasnk je avio-kompanije u Albaniji, vlasmik je nogometnog kluba i radio stanice. Zamjenik tužioca iz Trsta u intervjuu za 'Il Messaggero' je izjavio: Lončarić je bio prvi koji je ssmislio ilegalni prijevoz ljudi u hladnjačama. Uspjevao je strpati unutar malog prostora i po dvadeset pet ljudi«. (Hina, J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Za bombaški incident u krugu osumnjičenih i brat Igora Štimca </p>
<p>SPLIT, 27. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava splitsko-dalmatinska dvanaestorici osumnjičenih za kazneno djelo dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, u vezi s pogibijom 19- godišnjeg Pave Sovulja nakon incidenta pred splitskom diskotekom Masters Club Kaltenberg, pridružila je i u eksploziji ranjene, voditelja diska Damira Štimca (25), brata vlasnika, poznatog nogometaša Igora Štimca, te redare Dražena Ordulja (28) i Dejana Miljka (29).</p>
<p> Trojica novoprijavljenih još uvijek se liječe u splitskoj bolnici, kao i ranjeni policajac Matko Vidović (21), koji se unatoč teškim ozljedama uspješno oporavlja. Za kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi prijavljeni su Miljenko B. (34), Veljko B. (37) te Željan R. (24). Uz kaznene prijave policija je Istražnom centru splitskog Županijskog suda dostavila i bejzbolsku palicu koja je upotrebljavana u tučnjavi. Čija je palica utvrdit će se istragom. Podsjetimo, nakon što mu redari nisu dozvolili da uđe u diskoteku Sovulj se s skupinom od 20-tak mladića vratio na vrata Masters Cluba, držeći kod sebe ručnu bombu M-75. Kada su ih redari potjerali do obližnjeg raskrižja, u tučnjavi i naguravanju, Sovulju je, sumnja se, iz ruke ispala bomba iz koje je ranije izvukao osigurač te eksplodirala, a Sovulj je pritom poginuo. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ucjenjivali mladića i od njega izvukli 34.000 kuna, mobitel i zlatni lančić </p>
<p>OSIJEK, 27. studenoga</p>
<p> - Branislav B. (27), Željko M. (36) i Robert B. (29) iz Osijeka, Dražen Č. (26) iz Višnjevca te Miroslav V. (22) iz Pule, privedeni su u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku zbog sumnje da su počinili kazneno djelo iznude, dok se neke od njih pojedinačno tereti i da su počinili kaznena djela protupravne naplate, prijevare i razbojništva.</p>
<p> Naime prema policijskom priopćenju, u kojemu nema baš previše podataka o ovom slučaju, jer je istraga još u tijeku, njih se tereti da su na poticaj Branislava B. spomenuta kaznena djela počinili na štetu jednog osamnaestogodišnjaka iz Belog Manastira čije inicijale zbog zaštite policija ne želi objaviti. Također, za kaznena djela iznude počinjenih nad ovim mladićem terete se i Jovan B. (19) i Siniša R. (22) iz Osijeka, no oni nisu zadržani u pritvoru. U opsežnoj kriminalističkoj obradi, u kojoj su osumnjičeni saslušani, policija je utvrdila, da je cijelu priču »režirao« Branislav B. koji je preostalih šest mladića nagovorio da osamnaestogodišnjem mladiću iz Belog Manastira prijete i tako od njega uzimaju novac. Drama ucjenjivanog mladića trajala je od početka godine, odkad su mu ucjenjivači uzeli ukupno 34.000 kuna, mobilni telefon i zlatan lančić. Policija zasad ne želi isticati detalje kako i na koji način je mladić ucjenjivan zbog istrage koja je još u tijeku. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Trinaestorica iz »auto mafije« prepraćena u Istražni centar</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - U Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda tijekom nedjelje navečer i u ponedjeljak ujutro prepraćena su trinaestorica članova organizirane skupine osumnjičene za krađe uglavnom skupocjenih osobnih automobila.</p>
<p>Naime, u telefonskom razgovoru s odvjetnikom Matom Matićem, inače braniteljem osumnjičenog Zvonimira T. (25), protiv kojeg je inače dosad podijeto 94 kaznenih djela, doznajemo kako je njegov branjenik pušten da se brani sa slobode. Odvjetnik Matić, kako je naveo u kratkom razgovoru, nije mogao puno reći o rezultatima istrage, s obzirom da još nije pregledao sudski spis, te nas je uputio na odvjetnika Antu Madunića koji je, pak, bio nedostupan.</p>
<p>Podsjećamo, lanac organiziranih krađa skupocjenih automobila prekinut je u četvrtak nešto prije ponoći, kada je zagrebačka policija uhitila Nikolu J. (29), Krunoslava B. (28), Miroslava M. (28), Zorana N. (25), Marija S. (26), Krešimira P. (19), Željka F. (36), zatim Željka J. (28), Josipa V. (27), Juraja T. (39), Sinišu S. (39) i Zvonimira T. (25), dok je Igor R. (31) pobjegao te je za njim raspsana tjeralica, a Perica Ž. (24) već se otprije nalazi u Istražnom zatvoru u Splitu.</p>
<p>Trinaestoricu uhićenih tereti se zbog većeg broja počinjenih teških krađa motornih vozila namijenjenih za ilegalno tržište u BiH, zatim za pomaganje pri teškim krađama, prikrivanja, prijevare, zlouorabe opojnih droga te zbog kaznenog djela udruživanja za počinjenje kaznenog djela.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Komus prvi u Hrvatskoj, zbog problema u naplati, uvodi plaćanje plina unaprijed</p>
<p>Za ugradnju elektronskog kartičnog plinomjera zainteresirani su i ostali distributeri plina u Hrvatskoj / Prema procjenama direktora Komusa, novi plinomjeri će zbog ušteda u distribuciji omogućiti smanjivanje cijene plina jer više neće trebati otčitavati brojila, neće biti pogrešaka pri otčitanju, a i troškovi tiskanja i slanja uplatnica bit će eliminirani iz cijene plina / Za potrošače će nova brojila biti besplatna jer će ih kreditom kupiti distributer</p>
<p>DONJA STUBICA, 27. studenoga</p>
<p> - Donjostubički Komus, zbog problema u naplati isporučenog plina, počinje s uvođenjem elektronskog kartičnog plinomjera. Za taj su program zainteresirani i ostali distributeri plina u Hrvatskoj. </p>
<p>Sam uređaj, koji je tri puta skuplji od standardnog plinomjera, omogućava velike uštede pri distribuciji, omogućava potpunu kontrolu trošenja i osigurava niz sigurnosnih mjera te spriječava moguće zlouporabe kod dosadašnjih plinomjera.</p>
<p>»Suočeni sa stalnim porastom nepodmirenih potraživanja za isporučeni plin, koja su narasla na 11 milijuna kuna, prelazimo na nov način kontrole potrošnje, kako je provode u Europi, a uvodi se trenutačno u Francuskoj i SAD. Time ćemo osigurati prosperitet poduzeća, omogućiti punu kontrolu troškova potrošačima, izbjeći probleme oko nepravilnih otčitanja plinomjera i, što je najvažnije, podići razinu naše usluge na europsku, uz znatno sniženje cijena distribuiranog plina«, rekao je predsjednik Uprave Komusa mr. Petar Grljač. </p>
<p>Prema riječima direktora »Pet-Proma« mr. Davora Petriša elektronski kartični plinomjer je novost ne samo na hrvatskom tržištu već i u Europi u kojoj, gdje god se počinje s uvođenjem, postaje rado prihvaćen sistem kontrole i naplate potrošnje plina. Takav uređaj pomaže ne samo potrošaču već i distributeru, a osim toga uvodi i nove sigurnosne norme. Naime, novi elektronski plinomjer potpuno je računalno opremljen proizvod koji proizvodi francuska korporacija Schlumberger, koja je ujedno vlasnik njemačkog poduzeća Rombach. Posjeduje posebnu elektronsku jedinicu čiji je sastavni dio čip-kartica koja sadrži sve podatke o potrošaču i njegovu stanju na računu, slično telefonskim karticama. </p>
<p>Podaci na kartici kontroliraju potrošnju i po potrebi se u prodajnim centrima distributera prema dogovoru s potrošačem dopunjavaju ili se povećava bonus za potrošeni plin unaprijed. Njezinom primjenom omogućava se i »minus«, npr. u dane kada prodajna mjesta distributera ne rade, a prema dogovoru s distributerom. Kako je potpuno informatički obrađena, razlikuje i neradne dane kada sama dozvoljava određeni minus. Upisani programi omogućavaju primjenu u svim valutnim jedinicama, a osim toga sadrži alarme koji vlasnika upozoravaju da mu je bonus za potrošeni plin pri kraju, u slučaju nekontroliranog istjecanja plina automatski zatvaraju sustav, a u slučaju bilo kakvih zlouporaba računalni sistem se također sam blokira. Kako je vrijeme za zamjenu starih i dotrajalih plinomjera, u Komusu procjenjuju da je uvođenje novih, iako tri puta skupljih plinomjera od standardnih, najbolje rješenje. </p>
<p>Kako je njihova cijena 450-500 DEM, a prvi pozitivni rezultati će se pokazati tek za dvije godine, kao prvi u Hrvatskoj ipak su odlučili krenuti u promjene plinomjera, koje će zamijeniti elektronskim. Prvi novi plinomjeri bit će postavljeni već krajem ove godine, a ostatak od 5.800 korisnika kojima je potrošnja do šest prostornih metara na sat bit će opskrbljeni novom opremom do početka sljedeće sezone grijanja. </p>
<p>Kako je to prvi ovakav projekat u Hrvatskoj, Schlamberger je zainteresiran za kreditno praćenje programa, za koji su zainteresirani i svi ostali distributeri plina u Hrvatskoj, a naročito zagorski, koji se suočavaju s problemima naplate. Naime, da bi se obnovila čip-kartica, plin se plaća unaprijed, no prema procjenama direktora Komusa, i cijene plina će zbog toga pasti jer će pasti i cijena usluge. Naime, više neće trebati otčitavati brojila, neće biti pogrešaka pri otčitanju, a i troškovi tiskanja i slanja uplatnica bit će eliminirani iz cijene plina. Za potrošače brojila će biti besplatna jer će ih kreditom kupiti distributer, koji će ih otplaćivati iz prihoda poslovanja. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sadašnji smještajni kapaciteti nedovoljni za dalji razvoj turizma </p>
<p>Hrvatska je u ovoj godini raspolagala s oko 710 tisuća postelja u 1.134 različita poslovna objekta, što je 18 posto manje nego 1990. / Za uspješno će rješavanje ove problematike, po riječima ministrice turizma Pave Župan Rusković, trebati godina-dvije, uz uvjet da se što prije priđe bolje osmišljenom nastavku procesa privatizacije hrvatskih turističkih tvrtki i jačanju poduzetničkog duha te produženju sezone</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - U idućoj turističkoj godini realno je očekivati dalji rast turističkog prometa 5 do 10 posto, posebno u predsezoni i posezoni. Takav će rast, po ocjenama Ministarstva turizma, najviše ovisiti o ponudi smještajnih kapaciteta i poboljšanju kvalitete turističke ponude. Budući da je u ovoj godini u glavnoj sezoni već postignuta gotovo potpuna iskorištenost kapaciteta, posebice u hotelskom smještaju (u jednom trenutku došlo je i do »overbookinga«), dalje povećanje turističkog prometa moguće je ostvariti u predsezoni i posezoni i u privatnom smještaju.</p>
<p> Hrvatska je u ovoj godini raspolagala s oko 710 tisuća postelja u 1.134 različita poslovna (smještajna) objekta, gotovo šest posto više nego 1999. No u usporedbi s »dobrom«, predratnom 1990. turističkom godinom, broj je smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj manji za oko 18 posto.</p>
<p> Unatoč tome, ovogodišnja je ukupna prosječna iskorištenost po danima u smještajnim objektima od 52 dana bila slična onoj iz 1990., kada je iznosila 57 dana. Broj od 446 hotela u Hrvatskoj koji su poslovali u ovoj godini i nudili oko 126 tisuća postelja manji je za oko 10 posto nego u 1990., a dva posto manji nego u 1999. Turističkih je naselja pak ove godine bilo više 79, s oko 64 tisuće postelja, što je gotovo 12 posto više nego lani i 1990. godine. Kampova je u Hrvatskoj ove godine u uporabi bilo 198 s oko 210 tisuća postelja, jedan posto više nego 1999., ali čak 28,3 posto manje nego 1990.</p>
<p> Iskorištenost po danima u prvih devet mjeseci ove godine bila je u hotelima 96 dana, dok je u 1990. broj iskorištenih dana bio 130. U turističkim je naseljima prosječna popunjenost po danima ove godine iznosila 70 dana, za razliku od 88 dana u 1990. godini. </p>
<p>U kampovima je, unatoč smanjenu broju, popunjenost po danima iznosila 51 dan, više nego u 1990. godini kada su kampovi bili popunjeni prosječno 41dan.</p>
<p> Zanimanje za Hrvatsku kao turističku destinaciju znatno je poraslo ove godine, do kraja godine bit će ostvareno gotovo 40 milijuna noćenja i u tom smislu potrebno je što prije riješiti probleme vezane uz nedostatne smještajne kapacitete. Za uspješno će rješavanje ove problematike, po riječima ministrice turizma Pave Župan Rusković, trebati godina-dvije uz uvjet da se što prije priđe bolje osmišljenom nastavku procesa privatizacije hrvatskih turističkih tvrtki.</p>
<p> Osim privatizacije, ministrica se slaže i s hotelijerima, koji drže da u Hrvatskoj treba poticati i jačati poduzetnički duh te da će produženje sezone, pa i povećanje zarade, u velikoj mjeri ovisiti o poduzetnicima i o onome što će oni moći i htjeti ponuditi turistima. Jedan je od načina povećanja smještajnih kapaciteta, a za što se zalaže i ministrica Rusković, motivirati ljude odnosno obitelji na gradnju i otvaranje malih tzv. boutique hotela uz povoljnije uvjete kreditiranja, što je trend i u razvijenijim turističkim zemljama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tekstilci protiv predloženih izmjena poreznih zakona </p>
<p>VARAŽDIN, 27. studenoga</p>
<p> - Prerađivačku industriju sjeverozapadne Hrvatske država treba pomoći prema modelu iz zemalja EU. Čak 40 posto ukupne državne financijske pomoći tamo je usmjereno prema prerađivačima, koji u svakoj državi, a posebno u nas, imaju ulogu socijalnog amortizera jer zapošljavanjem ljudi smanjuju nezaposlenost. To je rečeno na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Varaždin u ponedjeljak, na kojoj su uz gospodarstvenike varaždinskog kraja bili prisutni i saborski zastupnici te predsjednici županijskih komora iz Bjelovara, Čakovca i Krapine.</p>
<p>Čedomil Cesarec, predsjednik Županijske komore Varaždin brojkama je oslikao važnost prerađivačke industrije Varaždinske županije - u ukupnoj zaposlenosti ovdašnji prerađivači sudjeluju sa 57 posto, u ukupnom prihodu ove županije sa 43 posto, ostvarenoj dobiti sa 37 posto te ostvaruju čak 92 posto ukupnog izvoza županije.</p>
<p>Upravo su izvoznici u sve težem položaju, a Vladimir Muršić, direktor novomarofske Lipe, rekao je kako se zbog nerealnog tečaja izvozni prihodi ove tvornice parketa smanjuju po stopi od dva posto mjesečno, pa su tako za šest mjeseci po toj osnovi Lipi smanjeni prihodi za 735 tisuća kuna. Muršić je napao i prijedloge Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, čijom bi se primjenom, ako se prihvate, porezna davanja Lipe, koja sada solidno posluje, povećala za 3,5 do četiri puta. Isto je ustvrdio direktor novomarofske Termike, Ivan Zagorec. Njeni strani vlasnici (Termika je u stopostotnom vlasništvu austrijskog koncerna) ne mogu vjerovati da bi, budu li novi porezni zakoni i prihvaćeni, porez na dobit morali platiti 1,6 milijuna umjesto 622 tisuće kuna (simulirano na modelu veličine dobiti za 1999. godinu).</p>
<p>Zanimljiva je bila i rasprava Rudolfa Benjaka iz Varteksa, koji je iznio da bi prihvaćanjem spomenutih zakona Varteks morao platiti novi porez na Levis licenciju od 25 posto, na što bi trebao potrošiti dodatnih pet do šest milijuna kuna, što je u sadašnjoj situaciji neprihvatljivo.</p>
<p>Na kraju ove komorske rasprave o prijedlogu spomenutih poreznih zakona saborski je zastupnik SDP-a, Miroslav Korenika, u izjavi za novinare ustvrdio kako je rasprava zakasnila, a saborski zastupnici sjeverozapadne Hrvatske mogu jedino još dati amandmane kad na saborske klupe dođe tekst spomenutih zakonskih prijedloga. On je također najavio lobiranje saborskih zastupnika sjeverozapadne Hrvatske u Ministarstvu financija i drugim nadležnim ministarstvima, radi dobivanja financijskih sredstava za poticanje i pripremu izvoza prerađivačke industrije.</p>
<p>»Socijalna je situacija u Hrvatskoj teška, pritisci na proračun veliki, pa će težak posao za Vladu biti i pronalaženje novca za pomoć prerađivačima, koji su uglavnom i veliki izvoznici. Oni, međutim, čine značajan faktor u zapošljavanju u Hrvatskoj. A zbog stope nezaposlenosti od čak 22 posto, moramo poticati zapošljavanje«, rekao je Korenika. (K. Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Uvođenje nulte stope PDV-a za doznake iz inozemstva ugrožava turističke agencije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Članice Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), preko kojih se obavlja više od 90 posto ukupnoga agencijskog posla u državi, su ove godine prijavile od 15 do 30 posto manje prometa nego prošlih godina, a sljedeće bi sezone, temeljem nulte stope PDV-a za sve inozemne doznake, situacija mogla biti još i gora, rečeno je na sastanku Upravnog odbora UHPA u ponedjeljak. Razmatrali su se prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti.</p>
<p>Čelništvo UHPA smatra da su prihvaćanjem nulte stope PDV-a za turističke doznake iz inozemstva domaće agencije stavljene u podređen položaj. Pretpostavlja se da će se hotelijeri, ionako prilično neskloni domaćem tržištu, od sljedeće godine potpuno posvetiti inozemnim gostima jer će im to smanjiti troškove poslovanja (za strance se, dakle, neće plaćati PDV). </p>
<p>»Domaći će gost profitirati jedino ako dođe manje stranaca jer su hotelijeri domaćim turistima namijenili deset do petnaest posto manje kreveta nego ove godine. Neosporno je, dakle, da će nulta stopa PDV-a za inozemne doznake nanijeti štetu domaćem turističkom prometu«, rekao je Ivan Pukšar, direktor Kompasa i član Upravnog odbora UHPA. UHPA zasad, izuzev nekoliko mogućnosti među kojima je i traženje subvencija zbog šteta koje ih očekuju, još nema konkretnog prijedloga kojim bi se neutralizirala ova situacija. </p>
<p>Jedna od vrlo mogućih varijanti je, istaknuo je Pukšar, da će hrvatske putničke agencije u nedostatku domaćih kreveta biti primorane preusmjeravati putnike u strana ljetovališta (spominjana je Palma de Mallorca, a ne treba zaboraviti da preko hrvatskih putničkih agencija godišnje ljetuje oko 100.000 ljudi.</p>
<p> Članovi UHPA, nadalje, procjenjuju da je samo ove sezone u privatnom smještaju bilo 20 do 50 posto neprijavljenih gostiju ustvrdivši da je to alarmantan podatak zbog kojega se mora uvesti reda u taj vid ponude. To je, naime, područje gdje je definitivno najviše nereda, a privatnim se iznajmljivačima pod ovakvim uvjetima i kaznama daleko više isplati iznajmljivanje na crno. »Mi kao agencije ne možemo potpisivati ugovore sa stranim partnerima jer nismo sigurni da ćemo dobiti sobe privatnih iznajmljivača, koji svoje goste doslovno kupe na ulici«, izjavio je Franko Beaković, privremeni predsjednik UHPA, priznajući da »vuče vodu na svoj mlin«, ali i da država mora voditi računa kako je sada krajnji čas da se ova problematika riješi jer su stvari dovedene do apsurda.</p>
<p>UHPA, dakle, umjesto dosadašnjeg preliberalnog sustava predlaže da iznajmljivači privatnih kreveta ubuduće rade ili kao obrtnici ili kao poduzeća ili da rade preko agencija (u ovom trenutku u Hrvatskoj ima oko 270 tisuća privatnih kreveta s tendencijom daljeg rasta). Nastojat će se reducirati i širenje broja putničkih agencija, a prijedlog je da svi koji se počinju baviti tim poslom dobivaju privremenu dozvolu (na rok od dvije godine), a agencija će, želi li ostati u poslu, morati za to vrijeme ostvariti najmanje 800.000 kuna netto prometa. Isto tako, UHPA predlaže da se školske ekskurzije umjesto sredinom lipnja odnosno krajem kolovoza i početkom rujna ubuduće organiziraju tijekom nastavne godine. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Raiffeisen štedionica drži 43 posto tržišnog udjela stambene štednje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) dosegla je brojku od 30 tisuća sklopljenih ugovora o stambenoj štednji, priopćeno je iz te štedionice. Pozivajući se na usporedne podatke svih četiriju stambenih štedionica u Hrvatskoj ističu da drže 43 posto tržišnog udjela stambene štednje na hrvatskom tržištu pa su najjača stambena štedionica.Ukupni ugovoreni iznos u RSŠ-u od početka godine iznosi više od 340 milijuna DEM, a štediše su do sada ukupno uplatile oko 96 milijuna kuna depozita. Od početka djelovanja u svibnju 1999. ukupni je ugovoreni iznos 453 milijuna DEM i 116 milijuna kuna depozita. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Fabius: Za zonu eura »vrlo zadovoljavajući« izgledi razvoja</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Francuski ministar gospodarstva i financija Laurent Fabius, koji je navečer predsjedao sastankom Eurogrupe u Bruxellesu, ocijenio je kako su izgledi »razvoja zone eura vrlo zadovoljavajući«. Takvog su uvjerenja i ministri ostalih zemalja tog područja, rekao je Fabius ističući »kako će prema raspoloživim procjenama taj rast i dalje biti podržan i omogućit će smanjenje stope nezaposlenosti u 2000., 2001. i 2002. te će u cijelosti biti neinflacijski«. Glede inflacije upozorio je »kako treba ostati oprezan na polju naftnih proizvoda«. »Eurogrupa je potvrdila želju i interes za jakim eurom«, rekao je Fabius ne ulazeći u ocjenu sadašnjeg stanja eura. Na pitanje o nedavnim izjavama predsjednika BCE prema kojem je »prerano« da bi se govorilo o uspješnosti eura, Fabius je samo odgovorio kako ne namjerava »dodavati komentare« onome što je rečeno o tom pitanju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dolar ponovo iznad devet kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Američki je dolar u ponedjeljak na tečajnici Hrvatske narodne banke poskupio prema kuni 0,55 posto i tako je nakon mjesec dana ponovo prešao razinu od devet kuna. Srednji je tečaj dolara na tečajnoj listi HNB-a u ponedjeljak iznosio 9,010462 kune. Na vrijednosti su dobile i sve ostale promatrane valute. Za njemačku je marku potrebno izdvojiti 3,869860 kuna, što je rast tečaja od 0,08 posto, a po istoj je stopi porasla i cijena eura, austrijske, francuske i talijanske valute. Tako obračunska vrijednost eura iznoi 7,568788 kuna, šiling stoji 0,550045 kuna, franak 1,153854 kune i lira 0,00390895 kuna. Najviše je u odnosu na petak porasla cijena britanske funte, 0,90 posto, na 12,673791 kunu, dok je tečaj švicarske valute porastao 0,42 posto, na 4,990958 kuna. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: U Haagu sam svjedočio samo jednom i to kao zaštićeni svjedok </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, gostujući u emisiji Hrvatskog radija »S predsjednikom na kavi«, osvrnuo se i na najnovije napise u Slobodnoj Dalmaciji o njegovom, navodno, integralnom svjedočenju u Haagu iz travnja 1997. godine. </p>
<p>Jesu li podaci objavljeni u novinama točni i zašto sâm ne skine veo tajne s tog svjedočenja, upitan je Predsjednik. Mesić je pojasnio da je u Haag otišao na njihov poziv i da je tamo svjedočio samo jednom, i to kao zaštićeni svjedok Haaškog suda.</p>
<p> Kao zaštićeni svjedok, istaknuo je, javno ne može obznaniti svoje svjedočenje. »Podloga mog svjedočenja bio je hrvatski Ustavni zakon o suradnji s Haškim tribunalom. Morao sam se odazvati na to svjedočenje, a sve o tome što sam tamo govorio zna general Blaškić i njegovi branitelji«, dodao je. </p>
<p>Mesić se osvrnuo i na svoje svjedočenje protiv Slavka Dokmanovića, vukovarskog gradonačelnika ponovivši da ga je okrivio jer nije spriječio krvoproliće u Vukovaru. »I o tome sam govorio, no Slobodna Dalmacija neće pokazati moje svjedočenje protiv Dokmanovića, ali iznosi nešto što meni na kraju, ne da mi šteti, nego mi čak i odgovara, ali pod uvjetom da ne budu falsificirali stvari. Falsificiranje ne mogu ja spriječiti, to može jedino Haag«, izjavio je u ponedjeljak hrvatski Predsjednik, najavivši da će uskoro javnost upoznati s time tko je Slobodnoj Dalmaciji dao njegovo svjedočenje Haagu. Rekao je usput i da splitski politički dnevnik ne doživljava ozbiljnom novinom već svojevrsnim Imperijalom. (M.Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Milardović: Nema bojazni od obnove nekakve ili bilo kakve Jugoslavije</p>
<p>Sjedište neke Jugoslavije, kao i susjednih europskih zemalja, bit će u Bruxellesu, zato što će sve te zemlje u razdoblju 10-15 godina, ako ispune uvjete, biti članice EU-a. U tom smislu, cijelo područje će biti integrirano / Sadašnja vlast ne može samo konstatirati da je Hrvatska ušla u Zapadni Balkan zbog pogrešaka i promašaja stare politike, nego mora imati i strategiju izvlačenja, ističe dr. Anđelko Milardović</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Politolog dr. Anđelko Milardović, znanstveni savjetnik, ovih se dana predstavio hrvatskom čitateljstvu novom knjigom, zanimljiva naslova »Zapadni Balkan«. U povodu toga, razgovarali smo s autorom o aktualnim problemima o kojima je riječ u njegovoj knjizi.</p>
<p>• Zašto ste upravo uoči Zagrebačkog summita predstavili knjigu »Zapadni Balkan«?</p>
<p>- Budući da je knjiga istraživački projekt, predstavio sam je uoči Zagrebačkog summita, jer su u njoj objavljeni prikupljeni dokumenti koji daju odgovor na pitanje što je to Zapadni Balkan. Knjigu sam napravio i zato što smatram da je Zagrebački summit doista presudan za komponiranje, odnosno za budućnost ovoga područja.</p>
<p>• I, što je to Zapdni Balkan?</p>
<p>- To je prije svega strategija EU-a spram područja bivše SFRJ minus Slovenija plus Albanija.</p>
<p>• Jeste li to radili iz straha od nekakve nove Jugoslavije?</p>
<p>- Knjiga nije motivirana nikakvim strahovima. Pogotovo zato, što u kontekstu globalizacijske paradigme ne postoji nikakva mogućnost obnove nekakve Jugoslavije. Ona pokušava u kontekstu globalizacije odgovoriti na pitanje što je to Zapadni Balkan.</p>
<p>• Pa, što je?</p>
<p>- U europskoj globalizacijskoj paradigmi to je, kako ja kažem, treća liga Zapad. To znači da je riječ o trećoj skupini zemalja koje trebaju ispuniti uvjete pridruživanja, a potom stjecanja punopravnog članstva. Prvu skupinu zemalja čine zemlje petnaestorice, drugu zemlje Srednje i Istočne Europe, koje su kandidati za ulazak u EU, a treću skupinu zemlje koje tek pokušavaju ispuniti uvjete. Znači, ta strategija EU-a nije motivirana toliko ekonomskim razlozima koliko razlozima stabilizacije prostora Zapadnog Balkana. Dalje, to znači da je ovo područje polje eksperimenta, kao što kaže Javier Solana, i da o tom pokusu ovisi budućnost Europe. Znači i da će se iskustva koja se steknu na ovom području primjenjivati, eventualno, u drugim dijelovima Euro-Azije, jer su ambicije Europe, naravno, širenje prema euroazijskom području, tj. području koje bi se gospodarski i kulturno poklopilo sa zemljopisnim pojmom Europe.</p>
<p>• U Hrvatskoj postoji strah od nekakve asocijacije Zapadnog Balkana. Koji su razlozi tom strahu?</p>
<p>- Taj strah je djelomice opravdan, a djelomice iracionalan. Opravdan je zbog dvostrukih kriterija ili dvostrukih mjerila EU-a. To je strah koji se izvodi ili oslanja na povijesno iskustvo. Ljudi su, poučeni tim iskustvom, oprezni i rezervirani kad je riječ o bilo čemu što nas vraća u ono što je proizvodilo negativno iskustvo. Ako se gleda unatrag 400-500 godina, kako se ponašala Europa prema ovom području, uočit će se da se ona uvijek ponašala interesno. Strah se temelji i na sumnji da bi političke elite mogle učiniti nešto, što ne bi bilo u interesu društva i cjeline. Osim toga, postoji iracionalni strah, koji ne može objasniti uzroke samoga straha. Ne može objasniti zašto se netko boji nekakvih asocijacija. Ja u ovom politološko-terapeutskom smislu mogu tvrditi da nema bojazni od obnove nekakve ili bilo kakve Jugoslavije. Sjedište neke Jugoslavije, kao i susjednih europskih zemalja, bit će u Bruxellesu, zato što će sve te zemlje u razdoblju 10-15 godina, ako ispune uvjete, biti članice EU-a. U tom smislu, cijelo područje će biti integrirano.</p>
<p>• Zašto je iz tog projekta izostavljena Slovenija?</p>
<p>- Ona je u odnosu na druge države bivše SFRJ ispunila sve uvjete koje traži EU. Osim toga, slovensko gospodarstvo je stabilnije u odnosu na druga gospodarstva, privatizacija je također bila bolja nego u drugim državama.</p>
<p>• A, zašto je svrstana Hrvatska?</p>
<p>- Hrvatska je svrstana u zemlje Zapadnog Balkana, kao što se vidi u dokumentima. U knjizi sam objavio dokumente EU-a o Zapadnom Balkanu od 1996. do svibnja 2000., zbog »kaskanja« za Slovenijom, ali i zahvaljujući prethodnoj politici. Međutim, sadašnja vlast ne može samo konstatirati da je Hrvatska ušla u Zapadni Balkan zbog pogrešaka i promašaja stare politike, nego mora imati i strategiju izvlačenja.</p>
<p>• A, to znači?</p>
<p>- Strategiju individualnog pristupa, strategiju ispunjavanja svih uvjeta iz agende 2000., tj. razvoj demokracije, tržišnog gospodarstva, ljudskih prava, manjinskih prava, itd.</p>
<p>• To znači da je sudbina u našim rukama?</p>
<p>- Jest, ako EU želi biti principijelan, pa da ono što, recimo, traži od Češke i Mađarske traži i od Hrvatske. Kako će biti, ovisi i o praktičnom interesu. Naravno da u Europi postoje skupine kojima je jednostavnije uobličiti jedan takav model, zapravo strategiju, i onda ići s nekakvim regionalnim ili kolektivnim pristupom i u tome Hrvatskoj dati ulogu nekakve lokomotive. S gledišta nekakvoga faktičnog interesa, njima je jednostavnije operirati jednom strategijom prema pet država, nego prema svakoj državi graditi posebnu strategiju. Dakle, to je njihov interes. A naš je interes da se tomu odupremo na konstruktivan način, znači da imamo svoju strategiju koja će biti kompatibilna sa zahtjevima EU-a.</p>
<p>• Što mislite o zaključcima Zagrebačkog summita?</p>
<p>- Prvo, skup je bio o Zapadnom Balkanu. Drugo, otvorio je pregovore Hrvatske s EU-om o pridruživanju, ali do cilja ima mnogo prepreka. Mi se nismo pridružili EU-čekaonici, tek razgovaramo o približivanju čekaonici. Treće, hrvatska se diplomacija izborila za individualni pristup, ali ne u čistom obliku i statusu kao što ga ima Slovenija. Ali, individualni pristup relativizira se modelom regionalnog ponašanja i ako to ponašanje članica zapadnobalkanskog niza bude »štekalo«, tada će svaki pojedinačni individualni pristup usporavati. U 3. točki Zagrebačke deklaracije zapisano je: »Šefovi država i vlada pet zemalja na koje se proces odnosi obvezuju se da će između svojih država sklopiti sporazume o regionalnoj suradnji koji predviđaju politički dijalog, regionalno područje slobodne trgovine, kao i blisku suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova...« Prema tome, točka 3. Zagrebačke deklaracije sastavljena je po modelu uvjetovanog ponašanja i vezane trgovine između individualnog i kolektivnog ponašanja.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Gospićka skupina«: Obrana traži Oreškovićevu nazočnost saslušanju svjedoka u Zagrebu</p>
<p>RIJEKA, 27. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak je u slučaju »gospićke skupine«, istražna sutkinja riječkog Županijskog suda Sajonara Čulina saslušala svjedoka optužbe koji je bio medicinski tehničar u gospićkom Okružnom zatvoru, potkraj 1991. godine.</p>
<p> Kako je novinarima kazao branitelj Željko Dumančić, taj je svjedok svojim iskazom dokumentirano demantirao da je potkraj 1991. godine bio nazočan sastanku na kojem je dogovorena likvidacija Srba. </p>
<p>Tim su iskazom opovrgnute i izjave nekih ranijih svjedoka u slučaju protiv Tihomira Oreškovića i još četvorice Gospićana osumnjičenih za likvidaciju građana srpske nacionalnosti s gospićkog područja.</p>
<p> Prema Dumančićevim riječima, iskaz tog svjedoka je bio zanimljiv, jer je on bio i nazočan razmjenama zarobljenika, pa tako i prvim pregovorima o razmjeni na kojima je srpska strana potraživala 502 osobe za koje je kasnije ustanovljeno da su sve žive. Obrana drži da su podaci o tome najvjerojatnije pri Vladinu Uredu za žrtve rata, te će stoga tražiti da se dostave u Rijeku kako bi ih se moglo upotrijebiti u postupku. </p>
<p>Branitelj Dumančić je još napomenuo da je i dalje problem identifikacija žrtava, što znatno utječe na brzinu odvijanja istrage. </p>
<p>Istraga se nastavlja u srijedu u Zagrebu saslušanjem novih svjedoka optužbe. Obrana će tražiti da tome bude nazočan i prvooptuženi Tihomir Orešković, jer drži da on na to ima pravo. </p>
<p>»Ako se Oreškoviću ne osigura nazočnost na saslušanju svjedoka u Zagrebu, obrana će, držeći da je riječ o političkom procesu biti nezadovoljna i žestoko će reagirati. Posebno zato što nema nikakvih ranijih izjava tih svjedoka, pa se ne zna što će oni uopće govoriti«, napomenuo je Dumančić, dodavši kako je jasno da su ti svjedoci osobe koje su o konkretnim događajima doznale posredno. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Slučaj Ahmići«: Iskazi dvojice bivših djelatnika MORH-a proglašeni tajnim</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Istražni sudac Zdenko Konjić, koji vodi istragu u »slučaju Ahmići«, saslušao je u ponedjeljak dvojicu bivših djelatnika MORH-a, a sadržaj njihovih iskaza i identitet proglašeni su tajnima. </p>
<p>Oba su se svjedoka odazvala pozivu i dala iskaze, izjavio je za Hinu sudac Konjić, koji je, s obzirom na njihovo svjedočenje, prema članku 207. Zakona o kaznenom postupku, ročište proglasio tajnim, što se tiče sadržaja iskaza i identiteta svjedoka. </p>
<p>Istraga se nastavlja u utorak, za kada je predviđeno saslušanje još dvojice svjedoka. Četvorica osumnjičenih u »slučaju Ahmići«, Ante Slišković, Tomislav Vlajić, Vlado Ćosić i Paško Ljubičić, terete se za zločine u srednjobosanskom selu Ahmići, gdje je 16. travnja 1993. ubijeno 116 civila i razoreno mnogo civilnih zgrada. Također ih se tereti i za ovjeravanje neistinita sadržaja, dok se Ćosić, Vlajić i Ljubičić terete i za počinjenje produljena kaznenog djela.</p>
<p>Slišković i Vlajić uhićeni su početkom rujna u Zadru, gdje su se krili pod lažnim imenom, a Ljubičić i Ćosić su u bijegu i za njima je raspisana tjeralica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesićeva Komisija za pomilovanja prvi put obišla zatvore </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Komisija za pomilovanje, prvi put od osnutka hrvatske države, obišla je neku kaznenu ustanovu, a za taj prvi posjet odabrane su kaznene ustanove u Požegi.</p>
<p> Kako se navodi u priopćenju iz Ureda Predsjednika odaslanom u ponedjeljak, članovi Komisije, zajedno s predstavnicima Uprave za izvršenje sankcija Ministarstva pravosuđa obišli su Kazneni zavod za žene, Kazneni zavod za muškarce, Odgojni zavod i Okružni zatvor u Požegi. Članovi Komisije razgovarali su sa štićenicima i zatvorenicima, te raspravljali o stanju i problemima u navedenim ustanovama.</p>
<p> Obilazak je pridonio potpunijem sagledavanju uvjeta života i rada zatvorenika. Također je bio koristan izvor informacija važnih prilikom odlučivanja o molbama zatvorenika za pomilovanje i utvrđivanju prijedloga za pomilovanje Predsjedniku Republike, navodi se u priopćenju.</p>
<p> U priopćenju je najavljeno da će Komisija uskoro obići još neke kaznene ustanove u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zbog prestrogih pravila, sudskim izvjestiteljima u Velikoj Britaniji mnogo teže nego hrvatskim</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Jedno od najzanimljivijih predavanja koje se moglo čuti prošlog vikenda na seminaru »Media in Justice«, održanom u Opatiji o problematici sudskog izvještavanja, bilo je ono televizijskog novinara Jona Silvermana, iskusna člana redakcije BBC-ijevih vijesti zadužena za izvještavanje s, kako je sam naveo, »krutih i sporih« britanskih sudova.</p>
<p>Iscrpno Silvermanovo izlaganje privuklo je pozornost ne samo hrvatskih novinara, nego i gostujućih nizozemskih sudaca, te njihovih hrvatskih kolega sudaca i odvjetnika. Pohvalivši se na početku svojim pozitivnim iskustvom izvještavanja sa suđenja Dinku Šakiću, britanski novinar je okupljenima iznio kako je u Velikoj Britaniji zbog prestrogih sudskih pravila gotovo nemoguće da se tamošnjim sudskim izvjestiteljima omoguće upravo izvanredni uvjeti kakve je on imao u Hrvatskoj.</p>
<p>»Iako ne znam mnogo o hrvatskom pravosuđu i vašoj kulturi, impresioniran sam počevši od tehničkih uvjeta i opreme koju je na raspolaganju imala moja ekipa, a posebno otvorenošću vašeg sudstva prema medijima«, naveo je Silverman.</p>
<p>Uz sporost i krutost britanskih sudova, od onih općinskih pa do visokih, gostujući novinar iskazao je čitav niz primjera njihove potpune zatvorenosti prema medijima, posebno u slučajevima »suđenja iza zatvorenih vrata«, koja su posljednjih godina učestala u tamošnjem sudstvu.</p>
<p>Kao primjere nedopuštanja suda da se medijima omogući objektivno izvještavanje, Silverman je naveo niz suđenja bivšim pripadnicima britanskih vojnih tajnih službi MI 5 i MI 6, te pripadnicima SAS-a. Riječ je o osobama koje su nakon, bilo časnog bilo nečasnog otpuštanja iz službe u konfliktnoj Sjevernoj Irskoj, u formi intervjua ili pak knjiga s osobnim dojmovima, u pravilu bestsellerima, opisali tamošnju tešku situaciju. Nekolicina tih bivših vojnika koji se nisu na vrijeme sklonili ili promijenili identitet, uhićeni su pod optužbom da su odavali vojne tajne i informacije od nacionalne sigurnosti, nakon čega su osuđeni na zatvorske kazne.</p>
<p>Onemogućavanje medijima da poprate što se događa na ulicama Belfasta i ostalih gradova, te želja javnosti da dozna tko je, primjerice, kriv za smrt tridesetak stanovnika Ormagha, koji su stradali nakon postavljene bombe u kolovozu 1998., prema Silvermanu su nit koja je povela istraživačku ekipu BBC-jeve emisije »Panorama«. Upravo redakcija te emisije otkrila je prave krivce, odmetnute pripadnike IRA-e, koji su kasnije zbog vješta prikrivanja dokaza oslobođeni optužbe. Bez obzira na ishod suđenja, prema Silvermanu, novinari su u i ovom slučaju pokazali važnost interesa javnosti da dozna što se događa.</p>
<p>Interes britanske javnosti za informacijama toliko je porastao da su pokrenute čitave akcije pritiska na sudstvo i policiju, a posebno nakon što je Daily Mail objavio fotografije pedofila. Uskoro je započela kampanja objavljivanja imena i adresa svih poznatih britanskih pedofila, te je zatim prihvaćeno tzv. Meganino pravo, po sedmogodišnjoj američkoj djevojčici koja je silovana i potom izmasakrirana, u kojem se navodi kako policija ima dužnost upozoriti svakoga u čijem susjedstvu živi pedofil. No problem je nastao kada su ogorčeni građani uzeli pravdu u svoje ruke, nakon čega su zabilježeni slučajevi linčovanja.</p>
<p>Drugi pak primjer želje da se javnost informira s neželjenom posljedicom je kada je prošlog tjedna na nacionalnoj televizijskoj kući objavljen intervju sa sedamdesetjednogodišnjim optuženim pedofilom iz Liverpoola. Sutradan je sudac prekinuo suđenje, jer je postojala velika vjerojatnost da su članovi sudskog vijeća noć prije gledali emisiju. Taj pedofil, koji je javno priznao seksualne napade na svoju djecu i unuke, prema odluci suca naći će se na optuženičkoj klupi tek za par godina, do kada bi se članovima vijeća viđeni film trebao izbrisati iz pamćenja.</p>
<p>Silverman je bio raspoložen odgovarati na mnoga pitanja i usporediti britanski i hrvatski pravosudni sustav, pa je tako odgovorio i na pitanje kako bi reagirala obitelj, na primjer, nekoga pokojnog premijera, da se o njemu napravi emisija kakvu je nedavno potpisao novinar TV kuće »Channel Four« u emisiji o dr. Franji Tuđmanu. To je otkupio i HTV. Ili pak što može reći o slučaju Ivana Skendera, navodna šefa hrvatske narkomafije, što nije dokazano. </p>
<p>»U Britaniji bi se mogla očekivati ista reakcija u oba slučaja, baš kao i u svim ostalim zemljama. Mediji imaju veliku moć s kojom treba biti oprezan i pažljiv. Ako postoji i jedan dokaz za objavljene tvrdnje, javnost ima pravo to doznati« zaključio je Silverman.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>SSSH se ne kani odreći prava na sindikalne akcije i kolektivne ugovore</p>
<p>Vijeće SSSH-a smatra da socijalni sporazum nije važan, ako se realizira Ugovor za pravednu Hrvatsku / Za sada nema nikakvog razloga za raskidanje tog ugovora, naglašava čelnik SSSH-a Davor Jurić / U prijedlogu socijalnog sporazuma, ističe on, ne spominje se ni uspostava redovite isplate plaća, što je za nas vrlo važno </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - »Vijeće SSSH-a smatra da socijalni sporazum nije važan, ako se realizira Ugovor za pravednu Hrvatsku. Za sada nema nikakvog razloga za raskidanje tog ugovora, jer se njime rješavaju mnoge otvorene gospodarsko-socijalne rane Hrvatske«, istaknuo je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Davor Jurić, predsjednik SSSH-a.</p>
<p>»Zahtijevamo od predstavnika vlasti, s kojima smo dok su bili opozicija i potpisali taj ugovor, žuran bilateralni sastanak, da bismo analizirali rješenja pojedinih točaka ugovora i odredili rokove za njihovo ispunjavanje«, rekao je Jurić. Govoreći konkretnije o gospodarsko-socijalnom sporazumu, Jurić je kazao da je predloženi materijal pun političkih fraza. »U društvenoj slojevitosti Hrvatske, upitno je što znači konsenzus o razvoju gospodarstva«, rekao je Jurić, dodavši da će predloženi materijal vratiti Gospodarsko-socijalnom vijeću, jer nije dovoljno kvalitetan.</p>
<p>Ocijenio je, također, da socijalni partneri, naročito poslodavci, nisu dovoljno odgovorni. U prijedlogu socijalnog sporazuma ne spominje se ni uspostava redovite isplate plaća, što je za nas vrlo važno«, kazao je Jurić. </p>
<p>»Savezu ne pada na pamet odricanje od prava na sindikalne akcije i prava na kolektivne ugovore«, istaknuo je čelnik SSSH-a. »Vlada je zaključkom o vraćanju plaća u javnim poduzećima na lanjsku razinu grubo narušila kolektivne ugovore i vratila se na poziciju iz 1996. godine, kada su se posljednji put administrativno određivale plaće«, kazao je Jurić. »SSSH ne može potpisati socijalni sporazum dok se ne prezentira proračun i ne izglasaju izmjene Zakona o radu i Zakona o stečaju«, rekao je Jurić, i napomenuo da je za SSSH važno uvođenje 40-satnog radnog tjedna. Naveo je primjer Francuske, Nizozemske i Njemačke gdje je uvođenje 35-satnog radnog tjedna smanjilo stopu nezaposlenosti. </p>
<p>Na novinarski upit o referendumu o štrajku u javnom sektoru, kojim se od Vlade traži povišenje plaća, Jurić je rekao da su sindikati koji provode referenum »apsolutno u pravu«. »Njihovi zahtjevi su opravdani, jer je vijeme da odgovornost bude na prvome mjestu«, ustvrdio je Jurić. </p>
<p>»Vijeće SSSH-a je isključilo Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica iz središnjice, jer nije poštivao statut«, izvijestio je Jurić. Konkretizirajući to nepoštivanje, rekao je da taj sindikat nije plaćao članarinu, te da rukovodstvo nije sudjelovalo u donošenju odluka i radu povjereništava na terenu. </p>
<p>Čelnik SSSH-a je naveo kako je pet članova te središnjice aktivno uključeno u komisije koje će pregovarati o približavanju Hrvatske Europskoj uniji. SSSH je o procesu prilagođavanja EU-u donio i svoju deklaraciju, u kojoj se ističe da se Savez zauzima za jačanje europskog socijalnog modela te za socijalnu politiku koja će počivati na zdravom gospodarstvu. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vladi pred vratima štrajk javnih i državnih službenika?</p>
<p>U utorak završava petodnevni referendum o organiziranju općeg štrajka, koji među 100.000 svojih članova provode sindikati javnih i državnih službi / Zahtijevaju povećanje osnovice, božićnicu i dar za djecu, prema Kolektivnom ugovoru potpisanim s Vladom u ožujku / Vlada u međuvremenu priprema novi sustav plaća u javnom sektoru </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Petodnevni referendum o organiziranju općeg štrajka, koji među 100.000 svojih članova provode sindikati javnih i državnih službi, završava u utorak. Rezultat će biti poznat u srijedu iza podneva, a istoga dana, izjasni li se članstvo za štrajk, pregovarački odbor sedam sindikata javnih i državnih službi dogovorit će se o datumu štrajka.</p>
<p>»Iz dosad pristiglih odgovora članstvo je mahom za štrajk. Od 280 sindikalnih podružnica u koje smo poslali listiće, gotovo u pola referendum je već proveden, kaže u izjavi Vjesniku predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivica Ihas. Na referendumskom listiću članstvo je upitano je li spremno za sve prosvjedne aktivnosti, uključujući i štrajk, ali uz upozorenje da ne glasuju ako nisu spremni u štrajku i sudjelovati. </p>
<p>Osim u državnoj upravi i sudstvu, referendum se provodi i u prosvjeti, znanosti, kulturi, socijalnoj skrbi, zdravstvu, mirovinskom osiguranju. Sindikati zahtijevaju povećanje osnovice za plaće za 8,5 posto, te isplatu 1.000 kuna božićnice i 400 kuna dara za djecu, prema Kolektivnom ugovoru potpisanim s Vladom u ožujku. </p>
<p>Vlada je sindikatima u propalim pregovorima ponudila jednokratnu isplatu razlike plaća od 8,5 posto samo za listopad, studeni i prosinac, te odbila isplatu božićnice i dara za djecu. Sindikati su odbacili Vladinu ponudu, te i dalje traže da se 8,5 posto povišice ugradi u osnovicu za plaće, odnosno da plaće u javnom i državnom sektoru rastu onoliko koliko su rasle i u javnim i državnim podluzećima.</p>
<p>Sindikati su uvjereni, što sugeriraju i svom članstvu u referendumskom pitanju, da se bez prosvjeda i štrajka ne mogu izboriti za povišicu niti spriječiti daljnje zaostajanje plaća. Izjasni li se članstvo za štrajk, bit će to dosad najveći štrajkaški ispit za koalicijsku Vladu, jer bi se mogao paralizirati javni i državni sektor u kojemu radi oko 250.000 zaposlenih. </p>
<p>Vladini dužnosnici mogući štrajk već proglašavaju nekorektnim i nepravednim, te ističu da je Vlada dosad ispunila sve iz Kolektivnog ugovora. Vlada je, bez obzira na protivljenje sindikata, spremna svojom odlukom isplatiti tromjesječnu razliku plaća, a u pripremi je i novi zakon o javnim službenicima i namještenicima, kojim Vlada želi uvesti reda u sustav plaća. </p>
<p>Novi sustav plaća u javnom sektoru startao bi već od 1. siječnja, a Vlada predlaže jednako vrednovanje radnih mjesta u javnom i državnom sektoru, s tim da bi ona određivala i osnovicu i koeficijente. O tom će prijedlogu tek raspraviti sa sindikatima, no Vlada je za 2001. godinu već najavila smanjivanje mase za proračunske plaće za deset posto. Utoliko se, uoči tih ključnih pregovora o politici plaća za sljedeću godinu, sindikatima žuri da, i uz cijenu štrajka, iskamče povišicu plaća za ovu godinu i utvrde poziciju za nove pregovore.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ne uspije li mirenje s Vladom, Sindikat hrvatskih učitelja najavljuje štrajk </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - »Ako Vlada do srijede ne pristane da se u Kolektivni ugovor uvrsti i pitanje plaća zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama, mi ćemo organizirati štrajk«, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimir Kuba. Kuba je upozorio da su pregovori između SHU-u i Vlade, koji se vode radi sklapanja kolektivnog ugovora za osnovno školstvo, prekinuti prošli petak isključivo zato što »Vlada ne radi u dobroj vjeri«. »S Vladom pregovaramo već šest mjeseci, a ona uporno želi izbjeći sklapanje kolektivnog ugovora. Konkretno, Vlada u kolektivni ugovor ne želi uključiti tzv. tarifni dio u kojem se određuje osnovica i visina plaća zaposlenicima u osnovnom školstvu«, pojasnio je Kuba.</p>
<p> »SHU zahtijeva od Vlade da povisi osnovicu plaće za 8,5 posto bruto, kao i povećanje koeficijenta plaća od pet do 15 posto za nenastavno osoblje, uključujući i ravnatelje«, precizirao je Kuba. »Međutim, očigledno, Vladin pregovarački tim na čelu s zamjenikom ministra prosvjete i športa Ivanom Vavrom ne shvaća bit kolektivnog pregovaranja. Stoga je i došlo do prekida pregovora«, kaže čelnik SHU-a.</p>
<p>Dalimir Kuba je obrazložio da se SHU ipak odlučio na postupak mirenja, stoga je i osnovano Mirovno vijeće u kojem će, osim Vavre, uime Vlade, i Kube kao predstavnika SHU-a, sjediti i neutralni član, odnosno profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Željko Potočnjak. </p>
<p>»Ne nađe li Mirovno vijeće do srijede prihvatljivo rješenje, SHU će na svojoj sjednici Velikog vijeća u petak, najaviti jednodnevni štrajk upozorenja«, istaknuo je Kuba.</p>
<p>Kako bi sindikalne metode pritiska bile zakonite, treba proći i procedura mirenja s Vladom. Kuba je istaknuo da je iz tog razloga i unutar sindikata organiziran referendum u kojem se članovi sindikata mogu izjasniti u kojim metodama sindikalnog pritiska žele sudjelovati. U upitniku o referendumu, ponuđene su opcije od javnog prosvjeda, jednodnevnog upozoravajućeg štrajka, više jednodnevnih štrajkova, do štrajka sve dok se ne ispune sindikalni zahtjevi. Prema Kubinim riječima, iz dosad još neslužbenih rezultata referenduma, od 20.746 sindikalaca koji su glasovali, oko 70 posto želi sudjelovati u sve četiri ponuđene opcije sindikalnog pritiska. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sindikat Vesne Kanižaj zadovoljan povećanjem koeficijenata </p>
<p>OSIJEK, 27. studenoga</p>
<p> - Povjerenik osječko-baranjske podružnice Nezavisnih sindikata zaposlenih u srednjim školama Andrija Puljević održao je u ponedjeljak konferenciju za novinare, na kojoj se osvrnuo na prošlotjedno potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora, kojim se zaposlenicima u srednjim školama i učeničkim domovima koeficijent platnih razreda povisuje za deset posto.</p>
<p>»Mjesecima smo pregovarali s Vladom i, nakon svih zastoja i nerazumijevanja, napokon smo ostvarili da je koeficijent platnih razreda došao na pravičnu razinu. Nismo mogli prihvatiti da su nam plaće manje od onih zaposlenih u osnovnim školama, stoga taj aneks, što su ga potpisali predsjednica našeg sindikata Vesna Kanižaj i, uime Vlade, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, smatramo pozitivnim i pravičnim«, kazao je Puljević. </p>
<p>Istaknuvši kako će se tim aneksom zaposlenima u srednjim školama i učeničkim domovima plaće povisiti za oko 150 do 460 kuna, ovisno o duljini radnoga staža, Puljević je dodao kako je riječ o ukupno 8,5 milijuna kuna na godinu. </p>
<p>»Naš je idući cilj podsjetiti pobjedničku koaliciju na predizborna obećanja, kojima su se obvezali kako će povećati izdvajanja za školstvo. Budući da se sada iz bruto domaćeg proizvoda izdvaja samo oko dva posto za školstvo, zahtijevamo da se stopa poveća na najmanje 4,5 posto«, istaknuo je Puljević, ustvrdivši kako to traže, jer smatraju da školstvo nije potrošnja, nego razvojni resurs. Na posljetku je najavio da će taj sindikat sredinom prosinca u Opatiji održati redovitu izvještajno-izbornu skupštinu, na kojoj će se izabrati predsjedništvo za sljedeće četverogodišnje razdoblje. (M. Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Kontić: Ni aktualna vlast nema razumijevanja za rješavanje prometne izoliranosti Dalmacije</p>
<p>HSLS ne može prihvatiti Vladin prijedlog da se iz proračuna za 2001. godinu izdvoji samo 13,5 milijuna kuna za rekonstrukciju postojeće ceste Split-Zagreb / Ako bude prisiljen, HSLS će podnijeti amandman, kojim neće probiti proračun niti »otimati« novac umirovljenicima, obrazovanju, socijali ili poljoprivredi, jer ima dovoljno prostora za veće ulaganje u prometno povezivanje Dalmacije i Zagreba, ističe saborski zastupnik Joško Kontić </p>
<p>SPLIT, 27. studenoga</p>
<p> - Potpredsjednik HSLS-a i saborski zastupnik Joško Kontić rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Splitu da će HSLS zatražiti veća proračunska sredstva za rješavanje problema prometne i gospodarske izoliranosti Dalmacije. </p>
<p>»Uistinu bi bilo licemjerno da kao žestoki kritičari HDZ-ove vlasti i njegova odnosa prema Dalmaciji, sada naglo ušutimo. Na žalost, aktualna vlast u kojoj sudjeluje i HSLS, pokazuje još manje razumijevanja za taj nacionalni problem«, ustvrdio je Kontić, ističući kako je Vlada u prijedlogu proračuna za 2001. godinu ocijenila da će izdvojiti oko 13,5 milijuna kuna za rekonstrukciju postojeće ceste Split-Zagreb. </p>
<p>Kontić je kazao da HSLS ne može prihvatiti Vladin prijedlog, to više što zastupnici HSLS-a iz Dalmacije sjede u Saboru upravo zato da bi ispunili predizborna obećanja i zastupali temeljne interese građana Dalmacije. »Ne želimo da se naš istup ocijeni kao lobiranje za rješavanje regionalna problema. Izolacija Dalmacije nije regionalni, nego gorući nacionalni problem«, rekao je Kontić, poručivši Vladi da podnese amandman za »višestruko povećanje proračunskih sredstava za rekonstrukciju ceste Split-Zagreb«. U protivnom, kaže Kontić, HSLS će predložiti svoj amandman, koji će sigurno podržati mnogo zastupnika. </p>
<p>Kontić napominje da HSLS, ako bude prisiljen podnijeti amandman, neće probiti proračun, niti »otimati« sredstva namijenjena umirovljenicima, obrazovanju, socijali ili poljoprivredi. »Smatramo da ima dovoljno prostora za povećanje proračunskog novca za prometno povezivanje Dalmacije i Zagreba, ističe Kontić i dodaje da su radikalno povećana sredstva za troškove Vlade i za političke stranke, koja su u odnosu prema 1999. povećana čak oko 20 milijuna kuna. </p>
<p>»Razumljivo je da jugoslavenska vlast nije pokazivala brigu za prometnu izoliranost Dalmacije. Također je razumljivo da se za vrijeme srpske okupacije nije moglo mnogo učiniti, ali je zabrinjavajući ignorantan odnos, koji posljednjih nekoliko godina pokazuju hrvatske vlasti«, rekao je Kontić, poručivši Vladi da Dalmacija ne može čekati gradnju autoceste, te da stoga što prije osigura novace za rekonstrukciju postojeće. </p>
<p>»Rekonstrukcija ceste ima i veliku gospodarsku opravdanost posebno s aspekta ostvarenja turističkog prihoda. Bilo bi interesantno pogledati kolik je ovogodišnji porast PDV prihoda, koji se iz četiriju dalmatinskih županija slio u državni proračun, te ga usporediti s eventualnim porastom planiranih proračunskih transfera tim županijama«, kaže Kontić. Područja kroz koja prolazi postojeća cesta Split - Zagreb, većinom su ratom stradala područja s najvišim stopama nezaposlenosti, i stoga svako proračunsko izdvajanje u infrastrukturne zahvate na tom području podrazumijeva zapošljavanje domicilne radne snage i ima socijalni karakter, mišljenja je potpredsjednik HSLS-a. Saborski zastupnici Ivan Škarić i Ante Grabovac također su osudili prijedlog proračuna za 2001. godinu, pri čemu je Grabovac ocijenio da je riječ o nerealnom proračunu, koji Dalmaciji neće donijeti ništa dobro. </p>
<p>»Nije mi jasno kako Vlada misli namaknuti 12,7 milijardi kuna od privatizacije. To je nerealno i izvan svake pameti«, rekao je Grabovac, ističući da su saborski zastupnici HSLS-a obećali Dalmatincima izlaz iz prometne i gospodarske izolacije. »Ali sumnjam da ćemo na takav način išta pozitivno učiniti«, ustvrdio je Grabovac. I splitski gradonačelnik nije krio svoje nezadovoljstvo načinom na koji Vlada tretira Split i Dalmaciju, kazavši kako najugroženija hrvatska regija sve više gubi korak s ostatkom Hrvatske. Govoreći o gradnji Jadransko-jonske ceste, Škarić je rekao da će predložiti Vladi osnivanje trgovačkog društva sa sjedištem u Splitu, koje će voditi gradnju te ceste. Gradonačelnik Splita kaže kako mu ne preostaje ništa drugo nego čuditi se Vladinu odnosu prema turizmu, koji je proglašen strateškom gospodarskom granom, dok Vlada istodobno ignorira inicijative za rješavanje problema prometne izoliranosti Dalmacije, što je osnovna pretpostavka razvoju turizma. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Bankari upozoravaju: Porezna reforma poskupljuje kredite!</p>
<p>Hrvatska udruga banaka protivi se prijedlozima zakonâ o porezu na dobit i na dohodak / Prema njihovu mišljenju, ako Sabor izglasuje te zakone, kamate u Hrvatskoj će porasti, odbit će se potencijalni strani ulagači i neće se potaknuti gospodarski razvoj</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Hrvatska udruga banaka (HUB) protivi se prijedlozima zakonâ o porezu na dobit i na dohodak. Njima se u Hrvatsku uvodi novi porez, koji bi domaći poduzetnici plaćali pri isplati naknada za usluge inozemnih poduzetnika (withholding tax), smanjuje se zaštitna kamata, ukida porezna neutralnost kapitalnih dobitaka, smanjuje se olakšica za reinvestriranje dobiti i uvodi ispitivanje porijekla imovine. Ako Sabor izglasuje te zakone, kamate u Hrvatskoj će porasti, odbit će se potencijalni strani ulagači i neće se potaknuti gospodarski razvoj. Istaknuto je to, između ostaloga, u ponedjeljak na konferenciji za novinare HUB-a održanoj povodom usvajanja novog »Kodeksa dobre bankovne prakse« kojeg su prihvatile najveće hrvatske banke.</p>
<p>Prema članku 25. zakona o porezu na dobit, koje je izradilo Ministarstvo financija, u hrvatski se porezni sustav uvodi »withholding tax«, koji podrazumijeva oporezivanje triju vrsta usluga po stopi od 25 posto. Riječ je o naknadama za korištenje intelektualnog vlasništva, zatim naknadama za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, odvjetničke, revizorske i druge konzultantske usluge te o kamatama na kredite. U HUB-u drže da je takav prijedlog izvršne vlasti jasan dokaz nepovjerenja prema poduzetnicima - korisnicima kredita iz inozemnih izvora, jer bi cjelokupan trošak po osnovi kamata predstavljao porezno nepriznat rashod. Upozoravaju da će kao rezultat prihvaćanja tog zakona porasti kamatne stope jer su u hrvatske banke, u uvjetima nedostatne domaće štednje, prisiljene dugoročna financijska sredstva potražiti u inozemstvu, ali i poskupljenje know-howa. U konačnici bi zajmovi mogli poskupjeti za 1,5 do dva posto, što će se preliti na zajmoprimce, tvrde bankari, predlažući da se kamate na kredite i naknade za konzultantske usluge oslobode plaćanja poreza.</p>
<p>U HUB-u se protive i predloženom smanjenju zaštitne kamate sa sadašnjih pet posto realne godišnje kamate (uvećane za godišnju stopu rasta proizvođačkih cijena) na fiksnih 3,5 posto. Kažu da će tako utvrđena zaštitna kamata umanjiti poreznu olakšicu na vlastiti kapital, što će destimulirati poduzetnike i potencijalne strane ulagače i obeshrabriti razvoj financijskog tržišta u nas. Stoga predlažu zadržavanje postojećeg rješenja ili uvođenje zaštitne kamate u visini godišnje stope rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda ili, pak, u visini neke druge primjerene stope, čime bi se kapital uložen u poduzetništvo zaštitio od inflacije. </p>
<p>Predstavnici najvećih hrvatskih banaka protive se i prijedlogu oporezivanja dobiti od dionica i udjela u kapitalu te priznavanju samo realiziranih gubitaka u porezne rashode. Ukidanje instituta porezne neutralnosti, kakav postoji danas u Hrvatskoj, dovest će do nepovjerenja stranih ulagača u hrvatski porezni sustav. Stoga HUB predlaže zadržavanje postojećeg rješenja, po kojem se dobici od dionica i udjela u kapitalu ne oporezuju. Također predlažu i precizno razlikovanje investicijskog portfelja, koji se ne bi oporezivao, od trgovačkog portfelja, kojem bi se moglo nametnuti porezno opterećenje. </p>
<p>Kažu i da ne bi trebalo umanjivati poreznu osnovicu za iznos novonabavljene opreme jer se ta mjera neće bitno odraziti na privlačenje novih ulagača. HUB-ov je protuprijedlog da se osnovica poreza na dobit umanji za iznos zadržane dobiti, kojom se povećava vrijednost temeljnog kapitala poduzetnika.</p>
<p>Hrvatski se bankari protive i predloženoj odredbi zakona o porezu na dohodak, kojim bi građani bili obvezni Poreznoj upravi prijaviti cjelokupnu svoju imovinu. Ta mjera, naime, podrazumijeva i prijavljivanje podataka o štednji, polozima i gotovini koja prelazi vrijednost od 300.000 kuna te obvezu poreznih obveznika da dokažu da su platili porez. Kažu da će primjena ovih odredaba uzrokovati »bijeg« bankarskih depozita iz Hrvatske, što će dodatno poskupjeti kredite.</p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković smatra kako bi puno bolji dokaz želje države da smanji poreznu presiju bilo zadržavanje sadašnjeg poreznog sustava, u kojem bi visina pojedinih poreza bila smanjena za nekoliko postotaka, nego provedba porezne reforme. Njezin rezultat neće biti porezno rasterećenje, a učinak će biti porazan po hrvatsko gospodarstvo, smatra on. Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka strahuje da su predložena rješenja Ministarstva financija, zapravo, samo uvod u oporezivanje kamata na štednju. Uvođenje tog instituta moglo bi dodatno ugroziti izglede za sklapanje novog stand-by aranžmana s MMF-om, kaže on. Podsjeća da je jedan od uvjeta za sklapanje prvog stand-by aranžmana bilo ukidanje poreza na kamate na štednju, uvedenoga 1992. godine. Prka ocjenjuje očitim da predložene izmjene u poreznom sustavu nemaju podršku stručnjaka, kao što je očito i da se Ministarstvo financija nije posavjetovalo sa stranim stručnjacima.</p>
<p>Inače, osim Lukovića i Prke, konferenciji za novinare HUB-a prisustvovali su direktor HUB-a Zoran Bohaček, zatim, Zdenko Adrović iz Reiffeisenbanka, Goran Gazivoda iz Bank Austrije i Igor Kodžoman iz Hypo-Alpe-Adria-Banka. Nije bilo predstavnika Riječke, Splitske, Dalmatinske i Slavonske banke. </p>
<p>Prema Bohačekovim riječima, sve su članice HUB-a prihvatile »Kodeks dobre bankovne prakse«, koji predstavlja okvir kojim banke uređuju poslovanje s klijentima i drugim bankama te iskaz vrijednosti koje banke žele slijediti u vlastitom poslovanju. Kodeks, koji će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, sadržava osnovne standarde, koje će najveće hrvatske banke primjenjivati u svom poslovanju, a mogu ga usvojiti i druge hrvatske banke, koje nisu članice HUB-a. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>OESS županu Bagariću: Osigurati stabilne uvjete za strane ulagače</p>
<p>OSIJEK, 27. studenoga</p>
<p> - »Razgovori s predstavnicima OESS-a u ponedjeljak u Poglavarstvu Županije osječko-baranjske nisu donijeli niti jedan konkretan odgovor na postavljena pitanja. Ovo je bilo još jedno upoznavanje s ljudima iz promatračke misije i ništa više«, rekao je novinarima nakon dvosatnog zatvorenog sastanka predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović. </p>
<p>Prema riječima osječko-baranjskog župana Marka Bagarića, višem zamjeniku šefa misije OESS-a u Hrvatskoj Toddu Beckeru predstavljeno je ukupno stanje u Županiji, obilježeno velikom stopom nezaposlenosti, koja je i dalje u porastu, odnosno socijalne nesigurnosti. </p>
<p>»Gospoda iz OESS-a dali su nam nekoliko savjeta i sugestija za preduvjete koje na lokalnoj ali i državnoj razini treba ostvariti kako bi se osigurali stabilni uvjeti za ulaganja stranih investitora«, rekao je Bagarić. Zaključio je da rješenje postojećih problema nije samo u rukama Županijskog poglavarstva već ga treba tražiti na zakonodavnoj razini, odnosno u otklanjanju dugotrajnih proceduralnih i administrativnih pitanja.</p>
<p>Todd Becker je upozorio da »OESS nije ekonomska institucija, no dobro prepoznaje i razumije međusobnu povezanost ekonomskog razvitka ovog područja, njegove stabilnosti i dobre budućnosti za sve stanovnike«. Prema njegovim riječima, ponuđena je suradnja na svim područjima, u svjetlu one kakva je ostvarena u zajedničkom radu Hrvatske policije i OESS-a.</p>
<p>S puno manje optimizma je sastanak komentirao Kompanović koji je rekao da se u područjima posebne državne skrbi sve manje osjeća takva skrb. »Ljudi bježe s tog područja što pokazuje i podatak da je u tome dijelu u odnosu na prošlu godinu u osnovne škole upisano 1.000 djece manje«, istaknuo je Kompanović. </p>
<p>Primijetivši da hrvatska Vlada nema ni volje ni želje rješavati ovakve situacije, te da ne postoji nikakav adekvatan program za revitalizaciju gospodarstva, za razliku od proteklih godina kada je Vlada donekle pokušavala sačuvati područja posebne državne skrbi, Kompanović je ustvrdio kako su »svuda u Hrvatskoj sada na sceni otkazi, odnosno stečajevi što će potpuno uništiti i ono malo gospodarstva koje je preostalo«. </p>
<p>Predsjednik Zajednice povratnika također smatra da »osobne inicijative ne idu zbog skupih kredita i tržišnih uvjeta, ljudi nemaju dovoljno imovine za hipoteke koje se traže jer je cijena, odnosno vrijednost nekretnina znatno manja u odnosu na druga područja«.</p>
<p>Kompanović ističe da je ovom području socijalni program i te kako potreban. »Ako ga kroz proračun ne bude, onda moramo razmišljati o tome treba li pozvati ljude da trajno napuste ta područja«, zaključio je Kompanović. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Nakon 30 godina konačno se kani dovršiti riječku zaobilaznicu</p>
<p>Radovi na nastavku izgradnje riječke zaobilaznice, od Orehovice do Svetog Kuzma započet će 2001., a do 2004. bit će dovršena brza cesta od Rupa do Crikvenice, koje je riječka zaobilaznica sastavni dio</p>
<p>RIJEKA, 27. studenoga</p>
<p> - Radovi na nastavku (dovršenju) izgradnje riječke zaobilaznice, od Orehovice do Svetog Kuzma (iznad Bakra), započet će 2001. godine, a očekuje se da će do 2004. godine biti u potpunosti izgrađena brza cesta od Rupa do Crikvenice, koje je sastavni dio i riječka zaobilaznica. </p>
<p>Riječka zaobilaznica gradi se već skoro 30 godina, a od kada je prije deset godina dovršena do Orehovice, uličice istočnog dijela Rijeke su »privremeno« pretvorene u zaobilaznicu kojom za ljetnih mjeseci prođe oko 50 posto svih stranih turista koji uđu u Hrvatsko! </p>
<p>I dok su Riječani uzaludno godinama ukazivali na taj prometni užas na vratima Hrvatske prema zapadu, iz državnog proračuna kako bivše tako i sadašnje države gradile su se neke druge, ni izdaleka kao riječka važne zaobilaznice. U Rijeci su strpljivo čekali, radeći na dokumentaciji za izgradnju prometnica, a iduće godine trebala bi započeti izgradnja i ceste D404 (GMC 105), koja počinje u središtu Rijeke, a završava u budućem prometnom raskrižju Draga. Izgradnja te prometnice ne bi imala smisla bez dovršetka riječke zaobilaznice. </p>
<p>Cesta D404 bit će dugačka 3,4 kilometra, dobrim dijelom prolazit će ispod površine zemlje, a imat će odvojke za kontejnerski terminal na brajdici, World Trade Centar na Pećinama i na Jadransku magistralu u Kostreni. Njezinom izgradnjom, s riječkih ulica napokon bi nestali bezbrojni tegljači koji dolaze u riječku luku, koja je, na žalost, smještena u samom središtu grada. Minulih je godina prometnica D404 bila predmet političkih »nadmudrivanja« između »Linićeve« Rijeke i bivše centralne vlasti. </p>
<p>S obzirom da je novim ravnateljem Hrvatske uprave za ceste nedavno postao Vladimir Bizjak, donedavni pročelnik Odjela za komunalni sustav grada Rijeke, za očekivati je da će gradnju prometnice D404, koja je u stvari spojna cesta između luke i autoceste Rijeka-Zagreb i za riječko gospodarstvo život znači, dobrim dijelom financirati država, a ne gradski proračun Rijeke, kako je to ranije bilo planirano. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Počinje priprema gradnje karlovačkog prstena</p>
<p>KARLOVAC, 27. studenoga</p>
<p> - Karlovački gradonačelnik Branko Vukelić izjavio je novinarima da će se iz državnog proračuna za 2000. godinu na račun Grada ovih dana doznačiti pet milijuna kuna.</p>
<p>»Taj inicijalni novac omogućit će nam da još ove godine počnemo graditi gradski prsten - prometnicu koja bi djelomično riješila poznat prometni problem, posebno ljeti, pri prolazu kroz Karlovac«, kaže Vukelić.</p>
<p>Dodao je da bi se tom prometnicom,. dugom 6,2 kilometra, odvojio gradski promet od onog u tranzitu prema Plitvicama i Rijeci, te da je projekt dogovoren s Ministarstvom pomorstva prometa i veza. </p>
<p>Pročelnik Odjela za stambeno-komunalnu djelatnost grada Karlovca Miro Škrgatić navodi da čitav projekt gradnje te prometnice od naselja Rakovac preko Luščića i Dubovca do Ilovca stoji 85 milijuna kuna. </p>
<p>Radove pripremanja gradilišta počinjemo odmah rekao je Škrgatić, dodavši kako je gradnjom te prometnice Karlovčani ne odustaju od zahtjeva za gradnjom jugoistočne varijante zaobilaznice. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ponovo štrajk u »Đuri Đakoviću« </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 27. studenoga</p>
<p> - Zbog neisplaćenih plaća i prijevoza oko 180 radnika Tvornice prijenosnika i uređaja slavonskobrodskog holdinga »Đure Đakovića« i 260 radnika Tvornice industrijskih postrojenja od ponedjeljka ponovno štrajkaju.</p>
<p> Radnici od Uprave zahtijevaju isplatu plaće za rujan i polovicu plaće za listopad ove godine, kaže sindikalni povjerenik u »Prijenosnicima i uređajima« i predsjednik Štrajkaškog odbora Franjo Trepčić. Prema njegovim riječima Uprava čini sve kako bi radnicima što prije ispunili zahtjeve, no radnici neće početi raditi dok ne dobiju plaće.</p>
<p> Radnici Tvornice Industrijskih postrojenja nisu primili plaće za rujan i troškove prijevoza za studeni. Sindikalni povjerenik Tadija Jurilj, nakon pregovora s poslodavcem, izjavio je da će radnici ustrajati u svojim zahtjevima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Rikard Pompe novi predsjednik Uprave Vjesnika d.d.</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Nadzorni odbor Vjesnika d.d. na sjednici održanoj u ponedjeljak razriješio je dužnosti dosadašnju Upravu društva i imenovao Rikarda Pompea novim predsjednikom Uprave Vjesnika. Rikad Pompe rođen je 1942. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Višoj grafičkoj školi. U tadašnjem NIŠP-u Vjesnik radio je od 1960. do 1965. kao ručni slagar. U Vjesnik se ponovo vratio 1972. godine, a 1987. postao je zamjenik predsjednika Poslovodnog odbora NIŠPRO Vjesnik. </p>
<p>Nakon njegova imenovanja, članovi NO razgovarali su s Pompeom o tijeku izbora za glavnog urednika lista. Zaključak je razgovora da će Rikard Pompe obaviti razgovor sa Sindikatom i aktivom novinara Vjesnika i potom s kandidatima koji su ušli u najuži izbor za glavnog urednika. Članovima Nadzornog odbora potom će dostaviti svoje mišljenje i prijedlog za glavnog urednika Vjesnika. Također je predloženo da se sljedeća sjednica Nadzornog odbora održi u petak, a na dnevnom redu bi bila samo jedna točka - odluka o dovršenju izbora glavnog urednika. </p>
<p>Nadzorni odbor Vjesnika u ponedjeljak je verificirao Izvješće o svom dosadašnjem radu. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Mesić primio austrijskog veleposlanika u oproštajni posjet </p>
<p>ZAGREB, 27. studeni</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak u oproštajni posjet Rudolfa Bognera, austrijskog veleposlanika u Hrvatskoj koji se po okončanju mandata vraća u Austriju. </p>
<p> »S predsjednikom Mesićem razgovarao sam o razvoju bilateralnih odnosa Hrvatske i Austrije. Tom prigodom izrazio sam zadovoljstvo zbog priznanja što ih je Hrvatska dobila na Zagrebačkom summitu i postala cijenjeni partner u europskom krugu zemalja«, izjavio je nakon susreta veleposlanik Bogner. Napomenuo je da je, između ostaloga, s predsjednikom Mesićem razgovarao i o prodaji Večernjeg lista jednoj austrijskoj tvrtki. </p>
<p>Za zasluge u razvitku austrijsko-hrvatskih odnosa predsjednik je Mesić veleposlanika Rudolfa Bognera odlikovao Redom kneza Trpimira. (M.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Predsjednik Mesić primio izaslanstvo Udruge državnih odvjetnika</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak izaslanstvo Udruge državnih odvjetnika koji su ga izvijestili o njezinim strukovnim interesima i teškoćama.</p>
<p> Predsjednik Udruge hrvatskih državnih odvjetnika Miroslav Jukić ocijenio je da je Udruga, osnovana u svibnju ove godine, bitno pridonijela izradbi ustavnih promjena u dijelu o državnom odvjetništvu.</p>
<p> Kako drži, »sadašnje ustavno rješenje položaja državnog odvjetništva na najvišoj je europskoj razini« te »može bitno pridonijeti izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o državnoodvjetničkom vijeću te osnivanju ureda za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala«. </p>
<p> Cilj je Udruge da svojim djelovanjem unaprijedi rad svih državnih odvjetnika i državnih odvjetništava stvaranjem etičkog kodeksa kojim se želi pridonijeti da država bude što učinkovitija, rekao je Jukić. Po riječima predsjednika Udruge hrvatskih držvnih odvjetnika, predsjednik Mesić pokazao je razmijevanje za njihov rad, budući da je nekad i sam radio na sudu. Kako je dodao, »Predsjednikova pomoć bit će im dragocjena i ubuduće, osobito pri donošenju novih zakonskih rješenja«. »Vjerujemo da će predsjednik Mesić pridonijeti stvaranju povoljna političkog ozračja za prihvaćanje izmjena zakona koje se odnose na rad državnih odvjetništva i donošenje zakona o borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije«, rekao je Jukić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>U Podgori se još uvijek procjenjuju štete nastale zbog velikog nevremena </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Državni centar za obavješćivanje objavio je u ponedjeljak Izvješće o opsegu štete od elementarne nepogode na području općine Podgora.</p>
<p> Podsjeća se kako je 25. studenoga Podgoru i okolna mjesta zahvatila ciklona s obilnom kišom (187,8 litara po četvornom metru) koja je prouzročila vodenu bujicu na čitavom području. Bujica je nosila velike količine kamenja, zemlje, granja. Poplavljeni su stambeni objekti, poslovni prostori, automobili i druga imovina građana, a posebno velike štete nanešene su komunalnoj infrastrukturi (putovi, električna instalacija, vodovod i kanalizacija).</p>
<p> Posebno velike štete učinjene su na predjelima Kokičevi i Čaklje, gdje je došlo do izlijevanja glavnih prirodnih vodotoka. Na predjelu Kokičevi vodena bujica zahvatila je drvenu građu s gradilišta Hrvatskih voda i nanijela je na otvor protoka Šuškovac, što je dodatno prouzročilo prelijevanje vodotoka u dvije sporedne ulice sa snagom koja je nosila i razbijala automobile.</p>
<p> Istog dana u 9 sati sastalo se Općinsko poglavarstvo, koje je predložilo proglašenje elementarne nepogode na području općine Podgora. Također je uvelo stalno dežurstvo i pozvalo građane, vatrogasce, komunalno poduzeće, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Vodovod i HEP, u organizirano saniranje štete i spašavanje dobara.</p>
<p> Sastalo se i općinsko Povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode i pozvalo građane da prijave štetu. Povjerenstvo je radilo 25. i 26. studenoga i nastavlja s radom i idućih dana. Do sada je obavljeno oko 40 očevida po prijavama građana i sačinilo zapisnike. Veći broj prijavljenih šteta odnosi se na poplavljene objekte i oštećena vozila, izvijestio je Državni centar za obavješćivanje.</p>
<p> U Podgori se i dalje obavlja sanacije šteta na mjesnom vodovodu i kanalizaciji te na elektrovodovima kako bi se uspostavila normalna opskrba vodom i strujom. Voda je ispumpana iz zgrade osnovne škole gdje se u ponedjeljak održavala redovna nastava. Voda je ispumpana i iz hotelskih objekata, kino dvorane te iz većine preostalih poplavljenih prostora. S jadranske ceste i okolnih prometnica uklanjaju se odroni zemlje i kamenja kako bi se promet što prije normalizirao, a radi se i na čišćenju prirodnih vodotoka u samom mjestu.</p>
<p> Šteta od nevremena prema još uvijek nepotpunim informacijama i slobodnoj procjeni iznosi oko četiri milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Slovačka će poduprijeti ulazak Hrvatske u CEFTA-u </p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Slovačka će poduprijeti hrvatske napore da se priključi Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA), zajednički je zaključak državnoga tajnika u slovačkom ministarstvu vanjskih poslova Jana Figela i zamjenice hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesne Cvjetković-Kurelec nakon njihova zagrebačkog sastanka u ponedjeljak. </p>
<p> Cvjetković-Kurelec i Figel su osim o CEFTA-i razgovarali i o bilateralnim odnosima, zajedničkim nastojanjima prema ostvarivanju europskih integracija i Zagrebačkom summitu.</p>
<p> U očekivanju najavljenog potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Mađarske, slovačka potpora hrvatskim nastojanjima da se priključi CEFTA-i najvažnija je konkretna vrijednost sastanka s državnim tajnikom slovačkog ministarstva vanjskih poslova, istaknula je zamjenica šefa hrvatske diplomacije.</p>
<p> Susret s Figelom je, također, potvrdio da se regionalna suradnja ne odnosi samo na suradnju sa zemljama »zapadnog Balkana« obuhvaćenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (Hrvatska, BiH, Makedonija, Albanija, Jugoslavija), već i na regionalnu suradnju u okviru kvadrilaterale (Hrvatska, Italija, Slovenija, Mađarska), </p>
<p>Višegradske skupine (Mađarska, Poljska, Slovačka, Češka) i na gospodarsku suradnju u okviru CEFTA-e (Mađarska, Poljska, Slovačka, Češka, Slovenija, Rumunjska, Bugarska), naglasila je Cvjetković-Kurelec.</p>
<p> Figel je izrazio nadu da će Slovačka i Hrvatska »zajednički dokazati zrelost za priključenje Europskoj uniji« i izrazio spremnost svoje zemlje da s Hrvatskom podijeli vlastita iskustva u pregovorima s Unijom, kao i u odnosima s NATO-om. </p>
<p>Jan Figel se tijekom dana susreo i s ministrom za europske integracije Ivanom Jakovčićem te predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravkom Tomcem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>HSP: Čondić i Liović nemaju potporu branitelja i moraju odstupiti</p>
<p>ZAGREB, 27. studenoga</p>
<p> - Hrvatska stranka prava (HSP) drži da je na Zagrebačkom summitu Europska unija (EU) jasno poručila Hrvatskoj da u Europu može samo preko Balkana, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik te stranke Anto Đapić.
Vlast tu poruku ne priznaje i tumači je kako joj odgovara, što je, kaže Đapić, bila manira i prošle, HDZ-ove vlasti. Europa je, smatra, postigla svoj cilj i od 1. siječnja iduće godine podići će se tzv. schengenski zid između Slovenije i Hrvatske.</p>
<p>U Deklaraciji se, doduše, govori o individualnim pregovorima između EU-a i svake potencijalne članice, no jasno je, kaže Đapić, da nema individualna pristupa Uniji.</p>
<p>S druge strane, pozitivno je, rekao je predsjednik HSP-a, što u Deklaraciji nema govora ni o kakvu institucionalnom povezivanju u regiji. Zbog svega toga Đapić smatra da nema razloga za euforiju, ali ni za malodušnost. </p>
<p>HSP se ne protivi europskim integracijama i predlaže aktiviranje političkog programa kojemu bi cilj bio gradnja moderne europske države. O tomu će, kaže Đapić, više riječi biti u Hrvatskom saboru kada će se raspravljati o Zagrebačkom summitu. </p>
<p>Đapić je ocijenio kako su prosvjedi Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata tijekom, kako ga je nazvao, »Balkanskog summita« bili fijasko. HSP je to i očekivao, s obzirom na nejasne poruke i dezorijentiranost organizatora prosvjeda, pa nije ni sudjelovao u njima, kaže Đapić.</p>
<p>Opravdanja za fijasko prosvjeda »čista su glupost«, ocijenio je pak predsjednik Glavnog stana HSP-a Velimir Kvesić. Pokazalo se, kaže, da su stožeri »generali bez vojske«, te da nemaju potporu branitelja. Stoga njihovi čelnici Mirko Čondić i Marinko Liović moraju odstupiti, zaključio je Kvesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Dragovoljci Koštunici: Priznajte krivnju i platite ratne štete</p>
<p>DUBROVNIK, 27. studenoga</p>
<p> - »Rat koji je bio na ovim prostorima za nas je bio obrambeni rat. Mi ga zovemo Domovinskim ratom, a vi?« Pitanje je to što su ga u u ponedjeljak u priopćenju za javnost uputili jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Dubrovnika, u povodu Koštuničine izjave da u slučaju Domovinskog rata nije potrebna isprika, već istina. »Hvala njemu i njegovim anketiranim građanima u specijalnoj emisiji beogradskog radija B 92, koji kažu da se nemaju zašto ispričati i da se mi trebamo ispričati njima«, navodi se u priopćenju u kojem se kaže i to kako bi se zaista trebali ispričati »jadnom« narodu koji je morao napustiti svoje ognjište, koji je lijegao i budio se uz pjesmu granata.
»Ispričavamo se što smo popalili vaše domove, ubili vašu djecu, došli nepozvani u vašu domovinu«, poručuju iz Udruge i dodaju: »Predsjedniče SRJ, narod na ovim prostorima je patio i to ne samo prije devet, deset godina. To je, druže, bio hrvatski narod koji je patio i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i u umjetnoj tvorevini bratstva i jedinstva poslije Drugoga svjetskoga rata. Naš je dubrovački kraj više puta popaljen od dragih nam i 'dobronamjernih' susjeda«. Podsjećajući na Koštuničinu retoriku, kaže se da su njegovo ponašanje, izjave i demokraciju shvatili svi relevantni čimbenici u Hrvatskoj. »Demokarcija je pravo i sloboda svakoga čovjeka da se izjasni o svom stavu, a vi kao prvi čovjek svoje države ne možete misliti drukčije, nego kao vaš narod. Kod vas funkcionira neki naročiti oblik demokracije i humanosti, jer ne smatrate potrebnim reći nam gdje su 762 nestala Hrvata iz niških zatvora.«</p>
<p>Na kraju priopćenja, što ga je u ime Udruge potpisao Igor Žuvela, piše da se ne očekuje isprika niti je ona zapravo potrebna, jer ona neće vratiti mrtve, a bila bi samo političko licemjerje. Međutim, traži se priznanje krivnje za sve ratne strahote i plaćanje ratne štete. (K. Cikoja)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001128].
|
