NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000928].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 259973 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mladi artikuliraju antiglobalizacijske skupine, jer su najzainteresiraniji za svoju i budućnost cijelog planeta</p>
<p>Globalizacija kao interes samo razvijenih zemalja nema veću perspektivu, tvrdi dr. Vlado Šakić / Ne bih rekao da velike korporacije već vladaju svijetom, prije bih rekao da je to trenutno najsnažnija tendencija / Ostvarenju tog cilja, potpune korporacijske dominacije u svijetu, najveća su prepreka nacionalne države i otpori iz socijalnog miljea / Socijalna sigurnost Hrvatske ovisi o njenim državnim i društvenim potencijalima i otpornosti / Globalne krize uvijek su bile uzrokovane nepravednom raspodjelom gospodarskih resursa</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - U vrijeme dok se u Pragu održava redoviti sastanak ekonomskih stručnjaka MMF-a i Svjetske banke te dok tisuće demonstranata uzvikuje parole s nimalo bezazlenim porukama protiv vodećih svjetskih korporacija i siromaštva, o globalizaciji i vodećim svjetskim tendencijama s tim u vezi pitali smo dr. Vladu Šakića, ravnatelja Instituta za primijenjena društvena istraživanja »Ivo Pilar« u Zagrebu.</p>
<p>• Recite, u kojem se kontekstu Institut bavi globalističkim temama u Hrvatskoj i svijetu.</p>
<p>- Globalizacija kao gospodarstveni i društveni proces na svjetskoj razini logičan je istraživački i znanstveni interes Instituta »Ivo Pilar«. U tom kontekstu, od većih akcija, održali smo jedan međunarodni simpozij i jedan okrugli stol te sudjelovali u brojnim drugim javnim manifestacijama u vezi s odnosom globalizacije i različitih društvenih i političkih čimbenika koji na nju utječu ili bi mogli utjecati. U publikacijama Instituta, stoga, nalazi se već niz tekstova naših znanstvenika o tim temama, a neke publikacije se pripremaju.</p>
<p>• Prošle godine su nam demonstracije antiglobalista u Seattleu izgledale daleko, a ove, i zbog ulaska Hrvatske u WTO, prosvjed 20.000 demonstranata u Pragu izgleda mnogo bliže. Što su dobre, a što loše strane ulaska Hrvatske u WTO?</p>
<p>- U WTO su učlanjene sve razvijene zemlje i u tom kontekstu za Hrvatsku je na formalnom planu dobro biti članicom tih velikih gospodarskih asocijacija. Međutim, Hrvatska se do sada uglavnom bavila uvjetima koje treba ispuniti da bi postala članicom WTO-a, ali gotovo nimalo prednostima i nedostacima tog članstva. Sada, kad se time moramo baviti, počinjemo uočavati te dobre i loše strane u njihovoj pojavnosti koje mogu imati važne učinke na našu cjelokupnu strategiju razvitka. Nije stoga čudo da se tek sada artikuliraju i prve antiglobalizacijske skupine i to među mladim ljudima koji su, logično, najviše zainteresirani za budućnost svoje domovine i cijeloga planeta. Stoga bi u ovoj fazi, po mome mišljenju, najlošije za Hrvatsku bilo apriorno prihvaćati sve inicijative iz WTO-a kao dobre. Treba prihvatiti one koje će zainteresiranim hrvatskim gospodarskim strukturama, posebno poljoprivrednicima, biti prepoznatljivo korisne.</p>
<p>• Budući da korporacije vladaju svijetom, smatrate li da su zemlje poput Hrvatske na neki način dobrodošle žrtve, na što upućuje i trodnevni prosvjed nevladinih udruga u Zagrebu, koji još traje, protiv politike MMF-a i Svjetske banke, odnosno prvenstveno protiv WTO-a? Kakve posljedice predviđate u Hrvatskoj njezinim ulaskom u svjetsku trgovinsku organizaciju i hoće li se to doista potencijalno odraziti na osiromašenje hrvatskog seljaka?</p>
<p>- Ne bih rekao da velike korporacije već vladaju svijetom. Prije bih rekao da je to trenutno najsnažnija tendencija. Hoće li njeni dometi biti takvi da će potpuno zavladati svijetom, ovisi o mnogim čimbenicima. U ovom trenutku, za ostvarenje tog cilja, potpunoj korporacijskoj dominaciji u svijetu najveća su prepreka nacionalne države te otpori koji dolaze iz socijalnog miljea. Hrvatska neće biti u prigodi, povezano s korporacijskom ekspanzijom, donositi glavne odluke koje bi se mogle odnositi na njezin loš status u tom procesu. Ali, ne mora nikako postati žrtvom tog procesa, ako hrvatske državne, gospodarske i socijalne institucije budu na njega pravilno reagirale, tj. prigrabile svoj dio kolača.</p>
<p>• Unutar globalističkog pokreta, kakva je socijalna sigurnost Hrvatske?</p>
<p>- Socijalna sigurnost Hrvatske ovisi o njenim državnim i društvenim potencijalima i otpornosti. Nismo mi jedina europska zemlja koja u većoj ili manjoj mjeri strepi od socijalne ugroženosti kao posljedice globalizacije.</p>
<p> Nedavno sam se na jednom međunarodnom simpozijumu u Napulju uvjerio da ta strepnja pogađa i najrazvijenije europske zemlje, poput Italije, i da već ima dosta pokazatelja opravdanosti te strepnje.</p>
<p> Naša bi se strategija trebala temeljiti na iskustvima najrazvijenijih europskih zemalja, jer na taj način možemo preduhitriti njihova negativna iskustva.</p>
<p>• Kakav rasplet globalne krize u svijetu predviđate?</p>
<p>- Globalne krize uvijek su bile uzrokovane nepravednom raspodjelom gospodarskih resursa. Posljedice su bile lokalni ili svjetski ratovi. Ako konačno pokažemo pripravnost da više učimo iz povijesti, onda će se u budućnosti globalizacije mnogo više baviti socijalnim pitanjima i pitanjima pravednije raspodjele vitalnih gospodarskih resursa. Nije, naime, čudo da i Sveti Otac vrlo često u zadnje doba poziva na veću globalizaciju solidarnosti zbog ugroženosti malih i nerazvijenih zemalja dosadašnjim tijekom globalizacije.</p>
<p>• Globalizacija u svakom slučaju ne bi smjela biti goli interes razvijenih zemalja, već i suradnja?</p>
<p>- Kao odgovor na tu upitnu tvrdnju samo bih izostavio upitnik i dodao: ako bi globalizacija bila samo interes razvijenih zemalja, onda nema veću perspektivu, s tim da je posljedice takve isključive tendencije vrlo teško predvidjeti. No, sigurno je da bi one bile velike.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zbog prevelike orijentiranosti na kratkoročni profit, prirodni resursi dugoročno se uništavaju</p>
<p>Prosvjed održan u utorak na Cvjetnom trgu u Zagrebu, protiv rada i politike Svjetske banke (SB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) prošao je za razliku od onih u Pragu uz glazbu, »zdravu hranu«, koju su prosvjednici dijelili građanima, te druženje mladih.</p>
<p> Prosvjed su organizirali pojedinci iz različitih nevladinih udruga, okupljeni u Inicijativi protiv ekonomske globalizacije. Radi potpore prosvjednicima u Pragu, na Cvjetnom trgu se okupilo tristotinjak mladih, uglavnom Zagrepčana, ali i onih iz drugih dijelova Hrvatske, iz Slovenije i Italije. Dio njih zaustavio se u Zagrebu, jer im je zabranjen ulazak u Češku.</p>
<p>»Krvavi sukobi u Pragu neizbježni su, jer obje strane žele napraviti svoj dio posla. Prosvjednicima je cilj opkoliti Kongresni centar u kojem se održava zasjedanje MMF-a i SB-a te zadržati sudionike zasjedanja u zgradi dok ne odluče o raspuštanju tih organizacija, a policija ih u tome mora spriječiti«, izjavio je Vjesniku voditelj aktivističke sekcije Zelene akcije Darko Ljubić. »Svi smo mi pacifisti, ali...«</p>
<p>Dražen Šimleša (Attack) i Marko Strpić (Zagrebački anarhistički pokret) smatraju da je prerano za komentar zbivanja u Pragu, jer raspolažu samo izvještajima medija koji prenose najspektakularnije događaje s prosvjeda, one krvave.</p>
<p> »Ne podržavam nasilje, ali ne znam kako je do njega u Pragu došlo«, kaže Šimleša, navodeći slučaj s lanjskog zasjedanja MMF-a i SB-a u Seattleu, gdje je nerede počela policija, pokušavajući rastjerati demonstrante gumenim mecima i suzavcem.</p>
<p> Pripadnici Inicijative protiv ekonomske globalizacije zato očekuju izvještaje iz Praga putem Interneta. Mladi koji su u utorak prosvjedovali na Cvjetnom trgu pripadnici su različitih nevladinih udruga: Autonomne tvornice kulture (Attack), Zagrebačkog anarhističkog pokreta, Antiratne kampanje i Zelene akcije.</p>
<p> Udruge okupljaju ljude različitih afiniteta, potičući ih na samoorganiziranje. Ne vjeruju u stvaranje programa i u kolektivno mišljenje. Organizacijom različitih kreativnih radionica, predavanja, tribina, koncerata, kazališnih i filmskih predstava pokušavaju mlade upoznati s različitim kulturama i društvenim kretanjima.</p>
<p> Udruge povezuje otpor centralizaciji, autoritetima te društveni angažman na drukčijoj razini. U prostorijama Attacka oformljena je i knjižnica i čitaonica, koja sadrži knjige pacifističkog, anarhističkog, feminističkog sadržaja, knjige o ljudskim pravima i društvenim znanostima. Zelena akcija se bavi pitanjima zaštite okoliša i ljudi.</p>
<p> U utorak su aktivisti Zelene akcije prosvjedovali zbog negativnog utjecaja na okoliš, koji uzrokuje politika MMF-a i SB-a. »Zbog prevelike orijentiranosti na kratkoročni profit, prirodni resursi dugoročno se uništavaju. Politika spornih međunarodnih organizacija smanjuje upravljanje i gospodarenje prirodnim resursima od strane lokalne zajednice«, tvrdi direktor Zelene akcije Toni Vidan. On navodi primjer izvora pitke vode, koji se smatraju vlasništvom lokalne zajednice, a politika MMF-a i SB-a smatra ih komercijalnom robom. Zagrebački prosvjednici ne zanose se globalnim revolucionarnim promjenama.</p>
<p>»Cilj nam je informirati ljude o političkim događanjima iz jednog drugog ugla, upozoriti na štetnost pojedinih političkih odluka te se međusobno povezati i udružiti kako bismo nastavili daljnje akcije«, napominje Dražen Šimleša. Prosvjed na Cvjetnom trgu, poručuju iz Inicijative protiv ekonomske globalizacije, samo je prvi korak u daljnjim nastojanjima obavještavanja građana i konkretnih akcija protiv kršenja ljudskih prava.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Uskoro će početi rušenje preostalih 26 od 51 objekta koji se ni po kojim kriterijima ne mogu legalizirati</p>
<p>Razloga za odgađanje više nema, jer su, kako »Vjesnik« doznaje, svi zahtjevi za odgodu izvršenja odbijeni, a žalbeni rok je prošao / Oni koji su bespravno sagrađene objekte željeli ukloniti sami, kako bi sačuvali dio građevnog materijala, imali su dovoljno vremena da to učine / Iako nema potpune evidencije, govori se o 100.000 bespravno izgrađenih objekata u čitavoj Hrvatskoj, no dio njih se može legalizirati / Ubuduće jednostavniji postupak za dobivanje građevinske dozvole</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Iako je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević najavio da će se, čim završi glavna turistička sezona, a još za trajanja kalendarskoga ljeta, nastaviti bespoštedna borba protiv divlje gradnje, po svemu sudeći ti rokovi su ipak malo pomaknuti. No, kako Vjesnik doznaje iz pouzdanih izvora, početak rušenja bespravno sagrađenih objekata započet će uskoro.</p>
<p>Važno je napomenuti da će javnost ipak prethodno biti obaviještena o datumu početka akcije budući da se pretpostavljalo kako Ministarstvo taj datum, iz razumljivih razloga, drži u tajnosti. Razloga za odgađanje više nema, jer su, kako Vjesnik doznaje, svi zahtjevi za odgodu izvršenja odbijeni, a žalbeni rok je prošao. Također, oni koji su bespravno sagrađene objekte željeli ukloniti sami, kako bi sačuvali dio građevnog materijala, imali su dovoljno vremena da to učine.</p>
<p>A na listi s 51 objektom za rušenje, koju je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja objavilo u lipnju, ostalo je još 26 objekata koji moraju biti srušeni, jer ne postoji nikakva mogućnost za njihovu legalizaciju. Lista je izazvala veliko zanimanje javnosti, a rušenje nekih objekata koji su se na njoj našli bilo je povod i za brojne osude ili pak pohvale ministra Bože Kovačevića.</p>
<p>Val rušenja, podsjetimo, započeo je proljetos spektakularnim dizanjem u zrak podsljemenske sedmerokatnice te dramatičnim istupima vlasnika tog zdanja koje ne samo da je bilo izgrađeno bez ikakvih dozvola, nego nije udovoljavalo ni osnovnim statičkim proračunima. Drugim riječima, bilo je opasno po život.</p>
<p>Reakcije javnosti kretale su se od zgražanja - kako je nekom uopće palo na pamet sagraditi takvu »spodobu« u zelenom pojasu - pa do nevjerojatnih izjava kako je grijeh rušiti sagrađeno dok mnogi nemaju gdje stanovati. Najburnije reakcije izazvalo je ipak rušenje bespravno izgrađene pravoslavne crvke u Lovasu te kuće obitelji Vulin na Vranskom jezeru. Iako su neki mediji pokušali dokazati drukčiju, odnosno političku pozadinu rušenja pravoslavne crkve, sagrađene 1992. godine, u razdoblju okupacije, ministar Božo Kovačević jasno je dao do znanja da je jedini kriterij rušenja bilo - poštivanje zakona.</p>
<p>Što se tiče slučaja Vulin, odnosno rušenja njihove kuće sagrađene na Vranskom jezeru, uz dio javnosti, potez ministra oštro je osudio i Glas Koncila, zamjerajući mu socijalnu neosjetljivost. No, Kovačević je i taj put ustvrdio kako je sve kristalno jasno - kuća je bespravno sagrađena, a Vulin nije socijalni slučaj, jer ima obiteljsku kuću na drugoj adresi. Potvrdio je tako da nije spreman na kompromise, riskirajući ujedno da (p)ostane jedan od najneomiljenijih ministara.</p>
<p>Iako mu mnogi spočitavaju rušilačke nagone, Božo Kovačević upozorava da je bespravna gradnja mnogo kompleksniji problem. Njezini razmjeri u Hrvatskoj su, tvrdi, poprimili zabrinjavajuće okvire. Iako nema potpune evidencije, govori se o 100.000 bespravno izgrađenih objekata u čitavoj Hrvatskoj, no, naravno, dio njih se može legalizirati. Uz nedostatak građanske svijesti o nužnosti poštovanja zakona i nedostataka u funkcioniranju dosadašnjih vlasti, koje je Kovačević istaknuo kao činitelje koji su pogodovali zamahu bespravne gradnje, jedan od najznačajnijih elemenata je i komplicirana i dugotrajna procedura pribavljanja građevinske dozvole. Zato je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja pristupilo izradi novoga zakona o prostornom uređenju i uređenju građevinskog zemljišta te izmjenama i dopunama Zakona o gradnji. Cilj tih izmjena je trajnije rješavanje problema bespravne gradnje čemu će znatno pridonijeti pojednostavljenje procedure za dobivanje građevinske dozvole.</p>
<p>Otkada je došao na čelo Ministarstva, Kovačević nije štedio kritike na račun bivše vlasti, a lansirao je i tvrdnju o postojanju građevinske mafije. Posebno je oštar bio u pogledu bivše zagrebačke gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić, tvrdeći da u Zagrebu ne bi moglo biti toliko bespravno izgrađenih objekata bez njezina blagoslova.</p>
<p>Prozvao je, među ostalim, i brojne državne službenike - financijsku policiju, suce, organe gonjenja... Svi bi oni, tvrdi Kovačević, trebali svoj posao raditi kako spada, da bi se stalo na kraj divljoj gradnji i uvelo reda u sektoru graditeljstva. Je li Kovačević nakon početnog poleta posustao, kako su mu neki spočitnuli, ili je posrijedi ipak bila samo ljetna stanka, ako je vjerovati najavama, bit će jasno već za koji dan.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Bandić: Zagreb će i ubuduće posvetiti veliku pozornost rješavanju problema branitelja</p>
<p>Kod zapadnog ulaza u zgradu Poglavarstva Grada Zagreba u srijedu je otvoren Ured za branitelje udruga branitelja Domovinskog rata i civilnih udruga osoba s posebnim potrebama. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istakao je kako činjenica, da se o najvećem dijelu branitelja, invalida i osoba s posebnim potrebama skrbe institucije s državne razine, ne amnestira Poglavarstvo Zagreba od obveze da se i ono brine za te svoje građane.</p>
<p>- To je najmanje što možemo učiniti za ljude koji su, iz ljubavi prema domovini i svom narodu, na velikosrpsku agresiju odgovorili herojskim djelima. Otvorenjem novih prostorija željeli smo im omogućiti da na jednom mjestu pokušaju riješiti svoje probleme, rekao je Bandić. Grad će do kraja godine, dodao je, dodijeliti određen broj stanova, a dvije trećine njih pripast će braniteljima, invalidima i osobama s posebnim potrebama.</p>
<p> Bandić je naglasio da će Grad i ubuduće posvetiti veliku pozornost rješavanju problema branitelja, a tu namjeru dokazuju i uređene prometnice u stambenom naselju »Blago Zadro«, kao i dodjeljivanje građevinskog zemljišta u Sesvetama. </p>
<p>Zahvalivši gradonačelniku i Poglavarstvu na razumijevanju, voditelj novootvorenog Ureda za branitelje, umirovljeni brigadir HV-a i stopostotni invalid Miodrag Demo rekao je da se dragovoljno uključio u rad Ureda, jer smatra da nitko ne može bolje razumjeti probleme branitelja, invalida ili osoba s posebnim potrebama, od osobe koja i sama dijeli njihovu sudbinu.</p>
<p>Predsjednik Povjerenstva za branitelje Grada Zagreba, general Božo Budimir kazao je kako će Ured i Povjerenstvo za branitelje pokrenuti na razini Grada rješavanje niza problema o kojima se do sada nije vodilo računa. Govoreći o novoosnovanim stožerima za obranu digniteta Domovinskog rata, Budimir je rekao da u državi postoje demokratske institucije za rješavanje problema branitelja, pa stožerima ne vidi ni svrhu niti smisao. </p>
<p>Otvaranju su bili nazočni brojni uglednici iz javnog i političkog života, djelatni i umirovljeni visoki časnici HV-a te brojni predstavnici braniteljskih i dragovoljačkih udruga.</p>
<p>U kratkom prigodnom programu nastupio je ansambl »Lado«. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U klupama ostali vijećnici koji su nekad napuštali sjednice pod predsjedanjem Zlatka Canjuge</p>
<p>Kolektivnim odlaskom HNS-ovih vijećnika Gradska skupština jedva skrpala kvorum za proširenje Skupštine trgovačkih društava - vijećnicima je, nakon osam sati zasjedanja, bilo dosta pa su počeli odlaziti sa sjednice </p>
<p>Vijećnici Hrvatske narodne stranke, koji su već od konstituiranja Gradske skupštine najavili da će u zagrebačkom parlamentu, kad već ne ide drugačije, predstavljati konstruktivnu oporbu koja će neprestano paziti na svaki potez nove vlasti, na četvrtoj su sjednici, održanoj u utorak, napustili skupštinske klupe. U velikoj su vijećnici nakon njihova odlaska ostali sjediti gradski zastupnici koji su pred koju godinu dio svoje popularnosti stjecali upravo na isti način - napuštanjem sjednica koje je vodio Zlatko Canjuga. Natpolovična HDZ-ova većina tada je, međutim, lako donosila sve sljedeće odluke.</p>
<p>»Već pri utvrđivanju dnevnoga reda Klub gradskih zastupnika HNS-a predložio je da se 11. točka - Prijedlog zaključka o sastavu Skupštine trgovačkih društava - izostavi iz dnevnog reda. Ta je točka, naime, bila takvog sadržaja da se na nju nije mogao podnijeti amandman, a Klub gradskih zastupnika HNS-a smatra da sastav Skupštine trgovačkih društava treba odgovarati zastupljenosti stranaka u Gradskoj skupštini i da veći broj članova te skupštine treba biti iz redova gradskih vijećnika, što nije bilo sadržano u prijedlogu«, stav je vijećnika HNS-a, koji je iznio predsjednik njihova kluba Stipe Tojčić.</p>
<p>Već kod utvrđivanja dnevnoga reda na sjednici u utorak postalo je jasno da relativni mir u Skupštini Grada neće dugo potrajati. Filip Borac (HSLS) predložio je da se točka vezana uz trgovačka društva nadopuni, a u tom se trenutku, tvrdi Tojčić, uopće nije znao pravi sadržaj dopune. To je bio glavni razlog zbog kojeg je Tojčić konstatirao da je povrijeđen poslovnik, jer se na dnevni red ne može uvrstiti točka kojoj se ne zna sadržaj.</p>
<p>Točka je ipak uvrštena, a na početku rasprave Borac je podnio amandman na prijedlog zaključka o sastavu skupštine. Budući da se, prema poslovniku, takav amandman može uvrstiti samo iznimno, uz uvjet da se s tim složi većina zastupnika, trebalo je uslijediti glasovanje. Prije toga, Tojčić je zatražio riječ, što predsjedavajući Boris Šprem (SDP) nije odobrio, pa je predsjednik kluba HNS-a zatražio stanku, koja je također odbijena. </p>
<p>»Prema odredbama Poslovnika Gradske skupštine, tijekom sjednice predsjednici klubova zastupnika mogu tražiti stanku zbog održavanja sjednice kluba, a predsjednik Gradske skupštine dužan ju je odobriti. Budući da se to nije dogodilo, svi članovi Kluba HNS-a napustili su sjednicu«, objasnio je Tojčić. Napuštanjem sjednice Klub HNS-a iskazao je nezadovoljstvo i protest zbog takvog načina vođenja sjednice, priopćili su nakon sjednice iz HNS-a. </p>
<p>Sporni zaključak ipak je donesen, ali treba reći - jedva. Tada je, naime, u pitanje došao kvorum, jer su mnogi vijećnici nakon osam sati zasjedanja počeli odlaziti sa sjednice. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Još brži i još učinkovitiji...</p>
<p>Protekla sjednica Gradske skupštine ostat će upamćena, osim po HNS-ovu odlasku i donošenju nekoliko uistinu važnih zaključaka, i po tome što je trajala nešto manje od devet sati. Utrpati čak 22 točke dnevnog reda, od kojih je jedna važnija od druge, na sjednicu koju treba odraditi u jednom danu, uistinu nema mnogo smisla, tim više što se dobro zna da je sličnih problema bilo i u prošlom sazivu, kad su se mnogi zgražali nad tim, što sjednice traju četiri ili pet sati. </p>
<p>Obećanja predsjednika Skupštine Franje Zenka, koji je nakon imenovanja ustvrdio kako tako nešto više neće dozvoljavati, te da će rad na sjednicama biti brži i učinkovitiji, pala su, dakle, već na četvrtoj sjednici. Štoviše, Zenko je, makar predsjednik Skupštine koja se sastala prvi put nakon ljetne pauze, nakon dva ili tri sata vođenja sjednice »morao otići zbog neodgodivih obaveza«. Aktualni sat, koji je ionako započeo tek nakon jednosatne stanke, koja je ustvari trebala biti petnaestminutna, trajao je gotovo dva i pol sata, pa je sjednica, sazvana za 10 sati, ustvari započela s radom tek negdje oko 13.30. </p>
<p>Nepunih sat kasnije predsjedavajući je proglasio pauzu za ručak, koja je trebala potrajati pola sata. Sjednica se, naravno, nastavila tek poslije 15 sati, a vijećnici su u tom trenutku bili na trećoj od ukupno 22 točke dnevnog reda. Ne treba se, dakle, čuditi što su mnogi novinari u utorak pomislili kako bi, umjesto izvještaja, trebali napisati - kritiku. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Umjesto štednih knjižica, studentima od 1. listopada tekući računi Privredne banke Zagreb</p>
<p>Privredna banka Zagreb (PBZ) i Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu (SC), od 1. listopada uvode novi način isplate studentskih zarada. Dosadašnja isplata putem štednih knjižica PBZ-a ukida se i uvodi se isplata putem tekućih računa (s maestro karticom). Tijekom listopada isplate će se obavljati putem novih tekućih računa ali i štednih knjižica, koje će se ukinuti 1. studenoga. </p>
<p>Prema riječima direktora zagrebačke podružnice PBZ-a, Daniela Stepinca, tekuće račune studenti mogu otvoriti u bilo kojoj od 150 poslovnica u zemlji, uz predočenje indeksa i osobne iskaznice.</p>
<p>»Prelazak na novi način isplate studentskih zarada omogućuje brojne prednosti koje studenti nisu imali pri poslovanju sa štednom knjižicom, a prije svega bržu i jednostavniju isplatu«, rekao je Stepinac.</p>
<p> Dinko Čelan, voditelj SC-ova programa privremenog i povremenog zapošljavanja studenata, naglasio je da su dosadašnje isplate putem štednih knjižica stvarale dugačke redove u prostorijama Student servisa, budući da je bilo i do 1000 isplata dnevno. Prelazak na novi način isplate za studente je besplatan, a sredstva na svojem tekućem računu mogu koristiti i u svijetu.</p>
<p> U SC-u mole članove Studen servisa da što prije otvore svoje tekuće račune. Posebno na to pozivaju one koji još nisu imali prve isplate, kao i one koji očekuju isplatu prvih dana listopada. Budući da je riječ o velikom poslu koji treba obaviti u vrlo kratkom vremenu, u PBZ-u i SC-u očekuju sitne probleme, koje će, nadaju se, ipak brzo riješiti. U svim poslovnicama PBZ-a kao i u prostorima SC-a već se nalaze letci koji informiraju o novom načinu isplate. </p>
<p>Za potrebe studenata PBZ će u narednih mjesec danas ugraditi i dva bankomata - u knjižari SC-a u Savskoj 25 te u Studentskom domu Stjepan Radić. Ovisno o interesu, bankomati će se postaviti i u ostalim studentskim domovima. Iz PBZ-a poručuju studentima da, nakon što izvade svoj tekući račun, više za njih ne postoji samo jedna matična poslovnica, već se mogu koristiti svakom. </p>
<p>U SC-u očekuju da će već u listopadu tekući račun otvoriti više od 20.000 studenata. Studenti koji nisu članovi Student servisa, također mogu otvoriti tekući račun, uz uplatu od 500 kuna. Kad postane vlasnik tekućega računa, student može koristiti i dodatne usluge - telefonsko bankarstvo, SMS bankarstvo (do konca godine besplatno), a uskoro i internetsko bankarstvo. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za čišćenje snijega 25 kuna po satu, za šetnju sa psom - 20 kuna</p>
<p>Dinko Čelan, koji kao voditelj programa zapošljavanja studenata u SC-u radi već više od 40 godina, kaže da trenutačno Student servis surađuje sa 15.000 poslodavaca. Najviše studenata koji su radili putem Student servisa bilo je 1998. godine - više od 31 tisuću. Lani ih je bilo 28 tisuća, a sada ih je oko 30 tisuća. </p>
<p>Prednost pri zapošljavanju imaju studenti koji još nikad nisu radili, što je kontradiktorno sa željama poslodavaca, jer oni većinom traže studente koji su već radili kod njih. Posljednji na listama zapošljavanja su studenti koji su ostvarili najveće zarade. U SC-ovoj službi za zapošljavanje svaki student može dobiti cjenik, odnosno popis poslova koji se nude. Najmanje se plaćaju portirski poslovi - 11 kuna po satu, dok se jedna od većih zarada, od 25 kuna po satu, plaća studentu za čišćenje snijega. Studenti mogu zaraditi između 20 i 30 kuna pružajući građanima usluge kao što su čuvanje djece, njega bolesnika, dostava namirnica iz trgovine, izvođenje pasa u šetnju, čišćenje stanova, pranje prozora, cijepanje drva.... Davanjem poduke učenicima, student može zaraditi 70 kuna za dva školska sata. </p>
<p>Nedavno se za očitavanje brojila odlučilo stotinjak studenata, koji će dobiti 16 kuna po satu, koliko se plaća i pranje suđa u restoranu, kao i većina poslova u bolnicama. Cijena sata rada u prostorijama s velikom koncentracijom opasnih para i industrijske prašine (rad u proizvodnji) povećava se za 15 posto. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Neprihvaćanje poskupljenja - socijalno suosjećanje s građanima Zagreba</p>
<p>Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske uputio je u srijedu, u ime USRH-a, zahtjev zagrebačkom Gradskom poglavarstvu da ne prihvati prijedlog HEP-a o povećanju cijene toplinske energije za kućanstva, odnosno građanstvo grada Zagreba, te da na taj način, »za razliku od načina na koji je postupila Vlada RH, iskaže svoje socijalno suosjećanje sa svojim građanima«. URSH predlaže da Gradsko poglavarstvo subvencionira troškove grijanja građanstvu i to tako da se smanji broj članova nadzornog odbora i upravnog vijeća HEP-a.</p>
<p> l Istodobno, URSH predlaže Gradskom uredu za kulturu da se 350.000 kuna, koje bi Ured trebao platiti za najam prostora u Šubićevoj u kojemu djeluje klub Tvornica, ne šalje Savezu samostalnih sindikata, vlasnicima zgrade, nego da se koristi za razvoj kulture u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umirovljenici dobili jabuke i vino, sad čekaju sponzore za sanaciju Doma </p>
<p>Predstavnici Ureda predsjednika Republike Stjepana Mesića u srijedu su darovali osamdesetak butelja crnog i bijelog vina te 400 kilograma jabuka iz državnih voćnjaka umirovljenicima Centra društvene brige o starijim osobama »Trešnjevka« u Drenovečkoj 30. Akciji su se pridružili i djelatnici »Podravke« koji su korisnicima Centra poklonili 96 boca osvježavajućeg pića Deit i 296 kutija keksa.</p>
<p>- Nadam se da će ovakvih donacija biti više, rekao je u ime predsjednika Mesića njegov savjetnik Siniša Jagodić. Djelatnici Centra upoznali su Jagodića da je prijeko potrebno sanirati cijeli Centar u kojem živi tristotinjak korisnika od kojih su 20 invalidi a 150 nepokretne osobe. Zahvaljujući predsjedniku Mesiću na darovima, ravnateljica Blaženka Vilić izjavila je kako se nada da će se javiti sponzori koji bi pomogli saniranje. </p>
<p>Živahna osamdesetogodišnja umirovljenica Anka Špikić iz Ludbrega rekla je kako je jabuke podsjećaju na one iz njezina vrta. Na pitanje hoće li ih i probati, rekla je da neće, jer je prehlađena, a i zubima ih ne može kosati. No zato s keksom neće biti problema, dodala je i srčano zapjevala, »Nikom nije lepše neg' je nam...«, u čemu su joj se pridružili i ostali umirovljenici. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jakuševčani protiv prometa teških kamiona u svojem naselju </p>
<p>Stanovnici Jakuševca predlažu da za vrijeme popravka Sajmišne ceste promet ide preko vojarne Croatia ili da se radi u fazama / Da se počelo na proljeće, sad bi već bilo gotovo</p>
<p>U utorak su započeli radovi na rekonstrukciji Sajmišne ceste uz naselje Jakuševec, vrijedni četiri milijuna kuna. Da su radovi ipak počeli svjedoči tek mala grupa radnika tvrtke »Hidrocommerce«.</p>
<p> Nekoliko je razloga za tako mlak i neuvjerljiv početak radova na vrlo važnoj prometnici. Naime, prilikom planiranja određeno je da će se za vrijeme radova sav promet do smetlišta prebaciti na prometnice kroz mjesto Jakuševec. No nitko nije pitao Jakuševčane, jer oni oštro odbijaju takvu mogućnost. Kažu da bi relativno uređeno središte mjesta bilo u mjesec i pol dana, koliko bi tu prolazile tisuće teških kamiona, pretvoreno u prah i pepeo. O tome je Vjesnik već pisao no iz Poglavarstva smo dobili odgovor da se od Jakuševčana traži »malo strpljenja«.</p>
<p> - Malo morgen, izjavljuje Ivan Pejković, predstavnik Jakuševčana, koji gradskim vlastima poručuje da će svoju konačnu riječ dati Jakuševčani koji bi se u četvrtak navečer trebali sastati u Vatrogasnom domu. Na sastanak na temu »Jakuševec: danas i sutra« pozvani su, kako saznajemo, gradonačelnik Milan Bandić, pročelnici ureda u Gradskom poglavarstvu, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević i svi susjedi Jakuševčana - stanari Utrine, Dugava, Mičevca, Buzina i Travnog. </p>
<p> - Smatramo da bi sav promet trebalo preusmjeriti kroz vojarnu Croatia, jer je tamo betonska prometnica koja je gotovo paralelna sa Sajmišnom i ide sve do smetlišta. Smatramo da bi vojska motivirala Poglavarstvo da čim prije završi započeto. Sajmišnu se cestu može rekonstruirati i dio po dio - prvo jedan, a onda drugi vozni trak, pa i ne zatvarati promet, rekao je Ivan Pejković. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Eksplozija o kojoj nitko ništa ne zna</p>
<p>Prilikom obilaska Jakuševca neki mještani govorili su nam i o »čudnoj eksploziji koja se dogodila u noći na ponedjeljak«.</p>
<p> - Osjetio se strašan smrad po amonijaku, rekao nam je jedan mještanin i dodao da su odmah o svemu upozorili policiju i Centar za obavješćivanje, te da je toga jutra Jakuševec bio na nogama, a da o tome njihovi zagrebački susjedi nisu imali pojma.</p>
<p>Eksplozija je, pričaju Jakuševčani u lokalnom kafiću, mogla biti na dva mjesta: u termičkoj spalionici PUTO, za koju je odgovoran ZGO, ili na samom smetlištu, o kojemu brigu vodi drugo gradsko poduzeće, ZGOS.</p>
<p>Poslovođe dvaju poduzeća s kojima smo u srijedu razgovarali, slali su nas jedan drugomu, slijegajući ramenima na pitanje o eksploziji. Tumačili su nam kako nije moguće da se ona dogodila »baš njima«.</p>
<p>Pitali smo i u Centru za obavješćivanje, a navodno je o svemu obaviještena i inspekcija. No što je otkriveno nismo saznali, jer su nam inspektori do zaključenja lista ostali nedostupni. (ck)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Pakao Egejskog mora - u potonuću grčkog trajekta 59 poginulih</p>
<p>ATENA, 27. rujna</p>
<p> - Najmanje 20 stranaca preživjelo je nesreću grčkog trajekta »Express Samina« koja se dogodila u utorak kasno navečer kraj otoka Paros u Egejskom moru, javlja u srijedu Reuters.</p>
<p> U nesreći je, prema najnovijim podacima koje su objavile grčke vlasti, poginulo 59 putnika, a nekoliko desetaka ih se smatra nestalima. </p>
<p>Spasilačke ekipe su tijekom olujne noći iz mora spasile 445 putnika i članova posade.</p>
<p> Preživjeli su za grčke medije izjavili da je među putnicima trajekta bilo Australaca, Britanaca, Kanađana, Nijemaca, Talijana i Južnoafrikanaca. </p>
<p> Njemačko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je nesreću preživjelo 11 njemačkih liječnika i da među poginulima zasada nema njihovih državljana. Još ipak nije poznato ima li Nijemaca među nestalim osobama.</p>
<p> Britansko veleposlanstvo u Ateni objavilo je da je spašeno najmanje šestero Britanaca. Jedna trudna albanska putnica prebačena je u atensku bolnicu i njezino je stanje zadovoljavajuće.</p>
<p> »Nije poznato koliko je Južnoafrikanaca bilo na trajektu«, priopćilo je južnoafričko veleposlanstvo u Ateni koje je uspjelo stupiti u kontakt samo s dvojicom svojih državljana koji su spašeni. </p>
<p> Američko i australsko veleposlanstvo u Ateni nisu još utvrdila koliko se na trajektu nalazilo njihovih državljana kao ni to ima li ih među poginulim. Nesreća se desila u utorak kasno navečer kada se trajekt u olujnom nevremenu nasukao na stjenovit otočić na ulazu u luku Paros i potonuo. </p>
<p>Na brodu se nalazilo 510 putnika i članova posade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poljak četvrtinu svoga života štedio novac za kupnju lule Lecha Walese</p>
<p>VARŠAVA, 27. rujna</p>
<p> - Jedan Poljak je četvrtinu svog života štedio novac kako bi otkupio lulu koju je pućkao bivši predsjednik Poljske i čelnik Solidarnosti Lech Walesa. Poljak Jan, inače krojač, platio je Walesovu lulu 2.296 dolara i to na jednoj dobrotvornoj aukciji za pomoć djeci. Walesa je bio strastveni pušač, a svjetska javnost ga je upoznala ranih osamdesetih kada je kao električar u brodogradilištu vodio Solidarnost u borbi protiv komunističkog režima. Kako je pak otkrio zadovoljni kupac, Walesa je počeo pušiti lulu kako bi se odvikao cigareta. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U2 će svirati na krovu zgrade u Dublinu</p>
<p>DUBLIN, 27. rujna</p>
<p> - Irska rock skupina U2 svirat će na vrhu zgrade u Dublinu u srijedu, evocirajući uspomene na poznatu izvedbu skupine na hotelskom krovu u Los Angelesu prije 13 godina. </p>
<p> Glazbenici će se popeti na krov hotela Clarence kako bi snimili video spotove za dvije nove pjesme, »Beautiful Day« i »Elevation«, s njihova albuma »All that you can't leave behind« koji će biti objavljen 30. listopada, rekla je njihova glasnogovornica. </p>
<p> U2 su snimili video spot za svoj hit singl »Where the streets have no name« na krovu Million Dollar hotela u Los Angelesu 1987. godine. Vodeći pjevač skupine, Bono, kasnije je producirao film u režiji Wima Wendersa, nazvan po ruševnom hotelu. </p>
<p> Izvedba na krovu zgrade, koja bi trebala početi oko 14 sati, neće biti otvorena za javnost. Obožavatelji će smjeti slušati izvan hotela. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Doorsi sigurni da Morrison neće biti premješten s pariškog groblja</p>
<p>LOS ANGELES, 27. rujna</p>
<p> - Obožavatelji pokojnog rockera Jima Morrisona ne moraju brinuti da će pjevač Doorsa sljedeće godine biti premješten s groblja kad istekne zakup njegove pariške grobnice. Morrisonovi bivši kolege iz Doorsa objavili su u utorak kako su uvjereni da će francuska vlada dopustiti da i dalje počiva u miru na poznatom groblju Pere Lachaise. Uzrujana zbog mnoštva Doorsovih poklonika, rodbina osoba pokopanih u blizini zatražila je od odgovornih za groblje da ne produže Morrisonov zakup kad istekne 6. srpnja 2001. godine i 30. obljetnica njegove smrti. Klavijaturist Doorsa Ray Manzarek rekao je kako će se »francuska vlada vjerojatno oglušiti na zahtjev«. Kako bi razvedrio štovatelje na rijetkom zajedničkom nastupu u Hollywoodu u utorak, Manzarek je ustvrdio kako je Morrisonova grobnica četvrta turistička atrakcija u Parizu - poslije Eiffelovog tornja, Mone Lise i muzeja Beaubourg. </p>
<p> »To je odlično mjesto za njega. Bilo bi lijepo da je ovdje, ali je to savršeno mjesto za njega, Amerikanac u Parizu«, rekao je Manzarek. Gitarist Robby Krieger dodao je kako je Morrison uvijek želio biti pokopan na Pere Lachaiseu te bi vlasti trebale poštovati njegove želje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gerhard Schröder - »cugerska« pop zvijezda</p>
<p>BERLIN, 27. rujna</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder nedavno je postao »cugerska« pop zvijezda. Naime, on se na jednom od svojih stranačkih posjeta svojim socijaldemokratskim kolegama u istočnoj Njemačkoj šaljivo obratio jednom lovcu na autograme kazavši mu: »Daj mi pivo ili ću štrajkati«.</p>
<p>TV-voditelj Stefan Raab je u svojoj humorističnoj emisiji potom iskoristio tu kancelarovu rečenicu, koju je miksao sa zvucima polke, i koja je postala apsolutni hit na televiziji i Internetu, dok se od srijede singl »Daj mi pivo« čak može naći i u CD shopovima širom Njemačke.</p>
<p>Glasnogovornik Schröderovog SDP-a izjavio je kako je singl kancelara nasmijao do suza, te kako nema nikakvih zapreki da se pjesma ne izda kao singl. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>CD sa snimljenim zvukovima kosilice za travu protiv bučnih susjeda</p>
<p>WELLINGTON, 27. rujna</p>
<p> - Na Novom Zelandu pojavilo se novo oružje protiv bučnih susjeda - 64-minutni CD sa snimljenim zvukovima kosilice za travu. »Ako vaši susjedi u subotu navečer imaju tulum do kasno u noć, ono što trebate učiniti jest ustati se u nedjelju u sedam sati ujutro, staviti CD sa zvukom kosilice za travu i otići na kavu«, kazao je autor CD-a Geoff Marsland. Osim zvuka kosilice koja kosi travu čuje se i zvuk pražnjenja spremnika za travu kao i zvuk sudaranja kosilice s kamenjem.</p>
<p> Na tržištu se pojavilo 5.000 CD-a, a već ih je kupljeno nešto više od 4.000.</p>
<p> Ovo je drugi Marslandov album. Prvi album koji je prodan u 4.200 primjeraka sadržavao je snimljenu gradsku buku odnosno - aktivirani auto-alarm i turiranje motora. Album naslovljen »Urban Assault« sadržavao je i tri minute dječjeg plača, što je autor nazvao »posljednjim kontracepcijskim sredstvom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>KP Vijetnama kaznila 500-ak svojih članova zbog »prekobrojnog« potomstva</p>
<p>HANOI, 27. rujna</p>
<p> - Vijetnamska Komunistička partija disciplinski je kaznila približno petstotinjak svojih članova, neke čak iz razloga što imaju previše djece, prenijeli su državni mediji.</p>
<p>Prema pisanju dnevnika Tuoi Tre (Mladež) kažnjeno je 478 kadrovika, i to uglavnom zbog korupcije i nemorala. Također se navodi kako je njih 82 izbačeno iz Partije dok je,pak, njih 49 premješteno ili udaljeno sa svojih radnih mjesta. Dvadesettroje je stegovno kažnjeno jer su prekršili državno pravilo po kojem vijetnamska obitelj može imati najviše dvoje djece, a radi smanjenja pravog »booma« u natalitetu ove siromašne zemlje koja broji 79 milijuna stanovnika. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Irska zabrana na prikazivanje filma »Uliks« ukinuta nakon 33 godine</p>
<p>DUBLIN, 27. rujna</p>
<p> - Irska cenzorska služba oslobodila je cenzure film adaptiran prema remek-djelu Jamesa Joycea, »Uliksu«, te će se film, nakon 33-godišnje zabrane, konačno moći prikazati. </p>
<p> Film, inače vrlo vjeran knjizi, u režiji američkog redatelja Josepha Stricka, nije dobio cenzorsku dozvolu za prikazivanje 1967. godine zbog karakteristike »subverzivan za javni moral«. </p>
<p> Po irskom zakonu film može ponovno biti uzet u obzir za prikazivanje nakon sedam godina, ali je »Uliks« odbijen i 1975. godine. Sadašnji irski cenzor Sheamus Smith izjavio je kako mu je film donio novi distributer nadajući se dozvoli za prikazivanje. Dobio je oznaku »15« što znači da je prošao cenzuru te da ga mogu gledati osobe u dobi od 15 godina i starije. </p>
<p> »Gledam film 2000. godine. Ne mogu ga gledati očima nekoga iz 1967. godine«, rekao je on. Objavljen u Parizu 1922. godine, Joyceov roman »Uliks« zabranjen je u Engleskoj do 1936. godine ali, čudom, ne i u Irskoj, usprkos revnim nastojanjima zloglasnog Cenzorskog odbora tijekom tridesetih. Prošle je godine irski filmski cenzor pustio za prikazivanje film Stanleyja Kubricka »Paklena naranča«, nakon 26 godina zabrane. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Ikonografija putovanja </p>
<p>Galerija ŠKUC, Ljubljana / Radovi sedam hrvatskih umjetnika na izložbi »Mala zemlja za veliki odmor« o temi turizam </p>
<p>Kao dio Middle-South-East projekta MSE (kojim se kroz seriju izložbi i predavanja za vrijeme Manifeste 3 predstavljaju likovne scene Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Italije i Hrvatske), izložba »Mala zemlja za veliki odmor« bavi se turizmom kroz radove sedam hrvatskih umjetnika: Sandra Đukića, Alana Florčića, Andreje Kulunčić, Renate Poljak, Sandre Sterle, Slavena Tolja i Aleksandra Battiste Ilića (u suradnji s Ivanom Keser i Tomom Gotovcem).</p>
<p>U širem kontekstu izložba nastoji istražiti fenomen suvremenog turizma, estetiku i ikonografiju putovanja. Posljednjih je desetljeća suvremena umjetnost prepoznata kao važan i neizbježan faktor turističke ponude. Ekonomija, turizam i kultura tijesno su povezani dijelovi koji tvore definiciju nacionalnog identiteta. Hrvatska pripada krugu zemalja čiji je vanjski identitet manje ili više uspješno temeljen na turizmu. Šezdesetih godina Hrvatska čini velika ulaganja u turističku infrastrukturu i ponudu. Devedesetih identitet turističke zemlje postaje upitan, zadobivajući pomalo paradoksalne konotacije. Visoka razina rizika, ratna oštećenja i ekonomska kriza, kao i jaka centralizacija, nameću nepovoljne ekonomske uvjete za daljnja ulaganja. Fenomen putovanja i razne reklamne strategije koje ga prate istražuju se iz različitih perspektiva. Putovanje kao proces, prijelaz, višeslojno stanje između, simboličko i privatno iskustvo, no istodobno i kao nešto banalno, kao potrošnja i masovna zabava. Umjetnički radovi propituju tu temu iz različitih perspektiva. </p>
<p>Akcija »Enjoy the Beach« Andreje Kulunčić ispituje mogućnost osobne »ekološke« odgovornosti u odnosu na više nego očevidne globalne probleme s prikupljanjem i odlaganjem smeća, s osobitim naglaskom na neskladu između velikog broja turista i nedostatne turističke infrastrukture i prirodnih resursa. Video Alena Floričića sastoji se od repeticije nekoliko jednostavnih kadrova. Autobiografski zapis pokušaja izlaska iz mora, koji se pokazuje nemogućim, ukazuje na specifičnu »nelagodu u turizmu« koja ozbiljno ispituje mogućnost organiziranog užitka i odmora kao načina bijega od poteškoća svakodnevnog života.</p>
<p>Serija fotografija Sandra Đukića iz ciklusa »Put oko svijeta za 100 dana«, kao i web projekt Sandre Sterle (http://sterle.org/holiday) bavi se virtualnim putovanjem i napetošću između upitne autentičnosti iskustva putovanja i upadom ne-mjesta u realnost potrošnje.</p>
<p>Projekt Aleksandra Battista Ilića »Weekend Art: Hallelujah the Hill« (u suradnji s Ivanom Keser i Tomislavom Gotovcem) performance je koji je započeo 1996. g. na Medvednici. Serija fotografija snimanih na nedjeljnim izletima razotkriva složene odnose prirode i urbanog života, rada i dokolice, osobito umjetničkog rada i njegova položaja na tržištu rada. Iako su prizori često idilični, dominantan je dojam deziluzioniranosti. Video Renate Poljak temelji se na repeticiji koja razotkriva arbitrarnost procesa odlučivanja, dodirujući istodobno spolne klišeje, a sličan rascijep između autentičnog iskustva i propisanih oblika ponašanja usmjerava i uživanje u turizmu. Naslov ambijentalne instalacije Slavena Tolja »Tako lijepo, tako pusto« ironična je inverzija stvarne reklamne ponude korištene za promociju hrvatskoga turizma u Češkoj. Ambijent je o tipičnoj praznini hrvatskih ljetovališta u godinama nakon završetka rata. Rad je o udaljenostima, razdaljini pogleda i njegovu dosegu, o preklapanju dviju različitih slika: obećanih i iskustvenih. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Slaba američka (re)prezentacija</p>
<p>48. svjetski filmski festival u San Sebastianu / Jedan američki film u službenom programu, nekoliko u »Otvorenoj zoni«, od hitova samo »X-Man« na Velodromu, a to je slabija prezentacija nego ikad posljednjih godina na ovome festivalu </p>
<p>DONOSTIA-SAN SEBASTIAN, 27.rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) - Premda teoretski zagovaraju otvorenost, neposrednost, borbenost i demokraciju, a u svojim filmovima to čine i praktično, Amerikanci prvi odustaju ako se pojavi i najmanja opasnost za njihovu sigurnost. Tako ih ove godine u San Sebastianu gotovo i nema, barem što se tiče predstavnika velikih studija i njihovih bombastičnih hitova, koji su inače uljepšavali neke od programa ovoga festivala namijenjenih isključivo publici.</p>
<p> U službenome programu za nagrade je samo jedan film, »Težina vode« Kathryn Bigelow, koji je tjedan dana prije u Torontu, gdje je održana svjetska premijera, doživio prilično oštre kritike i iskaze nezadovoljstva publike. Redateljica kao da je pobrkala svoje realne mogućnosti, talent za akcijske filmove sa svojim nadobudnim željama i pretencioznim pokušajem da se okuša i kao redateljica »ozbiljnog«, analitičnog filma. Dobivena je spora, dosadna mješavina dviju priča u jednom filmu s nizom problematičnih rješenja i bez uvjerljivih glumačkih dosega.</p>
<p> U program Zabaltegi (Otvorena zona) uvršteno je nekoliko američkih filmova, ali pretežno malih produkcija ili one vrste filmova koje financiraju Amerikanci, ali su njihove priče okrenute autentičnim kulturama i običajima iz kojih dolaze redatelji ili glavni junaci tih filmova. Tako su Amerikanci sudjelovali u financiranju filma »Tigar i zmaj« Anga Leea, koji nema nikakve veze s američkom kulturom, pa ni hollywoodskom filmskom mašinerijom, od koje je znatno emotivnije i redateljski savršenije napravljen. Slično je i s filmom »Putem prema kući« proslavljenog kineskog redatelja Zhanga Yimoua, koji je u proizvodnji Columbia Picturesa pobijedio u Berlinu, dok je »Prije pomrčine« Juliana Schnabela film koji na tipično newyorški složen način govori o tragičnoj sudbini kubanskog pisca koji je posljednje dane svoga života proveo u New Yorku, razočaran u zapadnu civilizaciju i uvjeren kako slobode, onakve o kojoj je sanjao, nema nigdje. Jer svugdje na neki način ograničavaju ili obvezuju svojim, sitnim ili krupnim, vještim ili glupim manipulacijama. Ako se govori o »pravim« američkim filmovima, onda su to u programu »Otvorene zone« samo »Bolničarka Betty« Neila LaButea i »Pod sumnjom« Stephena Hopkinsa. I dok se prvi film bavi fenomenom ludovanja i opsjednutošću televizijskim sapunicama, na vrlo originalan i zabavan način s vještom režijom i sjajnim glumcima, »Pod sumnjom« je stereotipni krimić s uvijek odličnim Geneom Hackmanom i Morganom Freemanom u glavnim ulogama.</p>
<p> Napokon, u programu Velodroma, dakle u onome namijenjenom isključivo hitovima, našla su se tri, ove godine vrlo intrigantna ostvarenja američke produkcije, prva dva »Dinosaur« i »X-Man«, posebno zbog izvanrednih tehničkih postignuća, dok je »Cecil B. Demented« Johna Watersa luckasta komedija u njegovu stilu na teme manijakalnih zaljubljenika u filmsku umjetnost, protivnika Hollywooda i luđaka koji su u stanju i umrijeti zbog filma. Autori »Dinosaura« Ralph Zondag i Eric Leighton prvi put su se našli na tome projektu. I dok je Zondag veteran u animiranom svijetu, koji je radio na filmovima »Američka bajka« i »Pocahontas«, Leighton je novi u ovom poslu i »Dinosaur« je njegov redateljski debi. Tko voli takvu vrstu filmova o događajima i bićima koja su postojala prije 65 milijuna godina, ima jedinstvenu priliku uživati, posebno zbog tehničkih savršenosti koje doprinose punom doživljaju.</p>
<p> Film »X-Man« Bryana Singera stigao je u San Sebastian kao jedan od ljetnih hitova američkih kina. Singer je uspješno prenio na film popularni Marvelov strip iz 1963. godine, koji mogu voljeti i razumjeti samo oni koji uživaju u takvoj vrsti batmanovske kinematografije, punoj akcije, maskiranih spodoba i stripovskih zapleta. Usput rečeneo, »stari« »Dick Tracy« je mnogo bolji, pametniji i mudriji film, a i prošlogodišnji »Matrix« neusporedivo je zabavniji.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Grotesknost devedesetih</p>
<p>Kulturno-informativni centar / Predstavljena nova knjiga Ive Brešana »Pukotine i druge priče« u izdanju Nakladnoga zavoda Matice hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Da mnogostruka osobnost dramatičara, scenarista, esejista i romanopisca Ive Brešana nema premca na ovim našim prostorima, te da se njegovo spisateljsko pero ne zadovoljava već postignutim, posvjedočila je i upravo objavljena knjiga »Pukotine i druge priče« u kojoj se ovaj vrstan autor pokazao i dobrim novelistom. Knjiga, što je u utorak na večer bila predstavljena u Kulturno-informativnom centru, donosi šest novela čije epske jezgre teže širenju priča koje komuniciraju s našom aktualnom stvarnošću, ali se vežu, u brešanovskoj maniri, i na povijest i na literarnu tradiciju. Brešan je u hrvatsku književnost ušao dramom »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja«, koja je zabranama i vremenu usprkos postala kultnom predstavom i sinonimom za tip devijantne svijesti. A upravo se »Pukotine« vežu na prokazivanje istoga malograđanskoga mentaliteta i primitivizma kakvim je označen Brešanov »Hamlet«, primijetio je književni kritičar Velimir Visović. Da bi progovorio o ljudskoj pameti, Brešan će najprije označiti primitivizam i glupost, a iz sraza banalne stvarnosti i uzvišenih ideala proizvest će sebi svojstvenu grotesku.</p>
<p> »On je pisac kojega iznimno zanima sudar pojedinca s ideološkim i represivnim mehanizmom, stoga on pokazuje osobitu mjeru socijalnokritičkog angažmana, ali je zaokupljen i etičkim problemima«, primjećuje Visković. Uzglobljavanjem literarne tradicije u svijet naše stvarnosti on će uspostaviti kompleksan jezik i mrežu intertekstualnih situacija, e da bi pokazao kako se neke stare teme javljaju u uvijek novom ruhu. Zahvaljujući takvoj višeslojnoj vizuri motrenja naše povijesne zbiljnosti, u njegovu književnom ispisu nikada ne nalazimo jednosmjerne crno-bijele slike. Sve su to odlike i najnovije knjige pripovijedaka, koja je nastajala u posljednjih pet-šest godina, i u kojoj žestoko, nesmiljeno i hrabro govori o devijacijama koje su obilježile naše življenje u 90-ima. »On nastoji pokazati da su oni koji slijepo vjeruju u velike ideje i koji se fanatično pozivaju na svoje ideale, istodobno spremni počiniti u ime njih zločine uništavajući i unesrećujući obične male ljude«, ustvrdio je Visković. </p>
<p> Brešan se u većini priča priklonio fantastici da bi uspostavio paralelu povijesnih i suvremenih zbivanja i ta fantastika prerasta u alegorijsko tumačenje svijeta. Stoga se i ove kraće proze izvanredno uklapaju u homogenost dosadašnjeg autorova opusa, čija se vrijednost ovom knjigom povećava, zaključio je Visković. U ime izdavača Nakladnog zavoda Matice hrvatske govorio je urednik knjige Vinko Brešić, a prisutne je pozdravio i direktor Niko Vidović. Nakon promocije, kao dar posjetiteljima, uslijedila je projekcija filma »Maršal«.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Split u doba Tome Arhiđakona</p>
<p>SPLIT, 27. rujna</p>
<p> - Trodnevni međunarodni znanstveni skup »Toma Arhiđakon i njegovo doba« što se, u sklopu dvanaestog Tjedna knjige mediteranske tematike, održavao u splitskoj palači Milesi, u srijedu je završen izlaganjem brojnih hrvatskih stručnjaka. O temi splitske sredine u doba Arhiđakona govorila je Nevenka Bezić-Božanić i podsjetila kako je na području grada tijekom 13. stoljeća zamijećen napredak u svakodnevnom životu. Naime, glavna težnja Splićana bila je organiziranje životnog prostora koji bi se naslanjao na primjere drugih, razvijenih jadranskih gradova. Dobrim gospodarenjem unaprijeđena je komunalna struktura, a potaknuto je i pitanje gradskoga Statuta. </p>
<p>- Iz popisa splitske riznice vidi se da je Split obilovao romaničkim umjetninama i rukopisima dok su saznanja o svakodnevnim upotrabnim predmetima mnogo škrtija. Splićani su se u doba Tome bavili poljodjelstvom, ribarstvom, gradili su galije-troveslarke, a nisu bježali ni od zidarskih ili postolarskih poslova - istaknula je u svom izlaganju Nevenka Bezić-Božanić.</p>
<p>Josip Stošić svoja razmatranje bazirao je na značenjske promjene svetišta splitske katedrale u 13. stoljeću. Ne smijemo zaboraviti, kazao je Stošić, da je Toma trebao postati splitski nadbiskup, što mu nije uspjelo jer je tajnim glasovanjem dobio odbijenicu. Njegova netrepeljivost prema tadašnjim nadbiskupima rezultirala je pomanjkanjem informacija o arhitekturi katedrale i eventualnim preinakama unutar stolnice. Stošić nadalje spominje kako Toma Arhiđakon u svome djelu Historia Salonitana nije zabilježio promjene načina bogoslužja u katedrali što su se obavljala sa dva središnja oltara podignuta u njegovo doba. Ignoriranjem takvih podataka, zaključio je Stošić, na vidjelo je izašla Tomina zavist prema nadbiskupima.</p>
<p>Joško Belamarić u svom se izlaganju usredotočio na arhitekturu katedralnog srednjovjekovnog zvonika kao jedinstvenog primjerka arhitektonske ljepote na jadranskom potezu. U nastavku znanstvenog skupa izlagali su Igor Fisković, Radoslav Bužančić i Goran Nikšić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Gavranov roman na slovenskome </p>
<p>LJUBLJANA, 27. rujna</p>
<p> - Roman »Zaboravljeni sin« Mire Gavrana, najuspješnijeg hrvatskog pisca mlađe generacije, nakon tri hrvatska izdanja doživio je i prijevod na slovenski jezik. Priču o retardiranom mladiću Mislavu, pisanu specifičnim jezikom i stilom, izdala je ljubljanska izdavačka kuća »Orbis« u prijevodu Janeza Kajzera. Kako je na promociji svoje knjige u Društvu slovenskih književnika u Ljubljani izjavio autor, njegovu literaturu karakterizira »povratak osjećaja«, u suprotnosti s dominantnom strujom XX. stoljeća obilježenom negativizmom i destruktivnošću. Gavran je u Sloveniji do sada bio poznatiji kao kazališni autor, a i ove sezone njegova drama »Čehov i Tolstoj« na programu je Gradskoga kazališta u Ljubljani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatski i srpski intelektualci u »Tvornici«</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Centar za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda nastavlja svoje gostovanje u četvrtak, u zagrebačkoj »Tvornici kulture«, Šubićeva 2. U 12 sati bit će upriličen razgovor hrvatskih i srpskih intelektualaca o temu »Da bi se nešto čulo za to je potrebna volja«. U raspravi će sudjelovati umjetnici i javni radnici iz Hrvatske i Srbije - Slobodan Šnajder, Vjeran Zuppa i još dvoje sudionika iz Hrvatske te David Albaharri, Radovan Kupres, Vladimir Arsenijević, Petar Luković, Drinka Gojković, Borka Pavičević i Ana Miljanić iz Srbije. </p>
<p>Navečer, u 20 sati bit će izvedena repriza predstave »O Njemačkoj«, u režiji Ane Miljanić. Dramska lica poznata su imena poput Hermanna Brocha, Hannah Arendt i Folkmara von Cilsdorfa. Pod tim naslovom skrivala se predstava o kolektivnoj odgovornosti kojom su se bavili njemački intelektualci počev od prvih dana poraza nacizma do danas. Redateljica je uspješno adaptirala za scenu korespondenciju velikog pisca Hermanna Brocha s dvadeset i šest godina mlađim intelektualcem Folkmarom von Cilsdorfom. Njih dvojica razmjenjivali su pisma od 1945. do 1949. godine, raspravljajući o temi odgovornosti svakog Nijemca za zlodjela Hitlerova režima. Aktualnost teme očita je. Kako piše u svojem kritičkom osvrtu Željko Hubač (Danas, 25.8.1999.), »Potreba da se svijetu ukaže na to da u Jugoslaviji postoje tvorci zla i njihovi oponenti, da je potrebno za zločine suditi pojedincima, a ne cijelom narodu iza kojega se kriju ti pojedinci, izuzetno je značajan glas razuma«. (K.D)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bukovac i u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK, 27. rujna</p>
<p> - Blagdan svetog Mihovila i Dan grada u Šibeniku je uveličan i otvorenjem retrospektivne izložbe slika Vlahe Bukovca. Šibenska izložba slika toga velikog slikara koji je, osim u Hrvatskoj živio i radio u Pragu i Parizu, obogaćena je i s tri slike (ulja na platnu) koja se nalaze u fundusu šibenskoga Županijskog muzeja, koji je i domaćin izložbe upriličene zahvaljujući plodnoj suradnji Moderne galerije iz Zagreba i Županijskog muzeja. U fundusu šibenskog muzeja nalaze se Bukovčeve slike - portret majke Marije, zatim portret oca Augustina i portret barunice Pongratz.</p>
<p>O Bukovčevu životu i djelu na otvorenju izložbe govorio je Igor Zidić, autor izložbe i ravnatelj zagrebačke Moderne galerije. »Vlaho Bukovac bio je veliki hrvatski slikar, pa je potom postao mali i zabranjeni slikar, a sada nam se vraća veći nego što je ikada bio«, rekao je Zidić, naglasivši da je cijeli slikarev život bio borba, a koliko je Bukovac bio velik govori i podatak da je nakon uspjeha što ga je polučio u Parizu svrstan među 30 najvećih slikara u Francuskoj. Iz bogatog fundusa Bukovčevih djela, a riječ je o oko tri tisuće slika, na šibenskoj izložbi, koju su mnogi posjetitelji ocijenili »velikim praznikom za oči i dušu«, izloženo je sedamdesetak radova među kojima se ističu različiti portreti. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Mardešićev dar Puli </p>
<p>PULA, 27. rujna</p>
<p> - Poznati hrvatski slikar Boris Mardešić, koji je posljednja desetljeća proveo u Milanu i New Yorku i čiji se radovi nalaze u najpoznatijim svjetskim galerijama, ovoga je tjedna darovao gradu Puli kolekciju svojih radova procijenjenu u New Yorku na oko 100 tisuća dolara. Riječ je o šest ulja na platnu, koja predstavljaju umjetnikove najvažnije slikarske faze, te osam grafika iz mapa tiskanih u Milanu. Prema ugovoru, koji je potpisao s pulskim gradonačelnikom Gian Karlom Župićem, jedini uvjet je da se darovane slike i grafike ne otuđuju u druge javne prostore koji nemaju namjenu muzeja ili galerije sa stalnim postavom. </p>
<p>Ta pulska donacija ustvari je simbolična potvrda Mardešićeva povratka iz inozemstva, s nakanom da u buduće stvara u Puli, gdje je prije 40 godina sagradio svoj prvi atelje, i u Rijeci, gdje je imao svoju prvu samostalnu izložbu daleke 1955. godine. Nakon uručenja dara gradu Puli, Mardešić ima radni dogovor u Zagrebu, gdje je posljednji put izlagao u Umjetničkome paviljonu 1985. godine. U Zagrebu kani pripremiti veliku izložbu na kojoj bi se predočilo njegovo ukupno stvaralaštvo, s naglaskom na zbirku trodimenzionalnih slika velikih formata tematski posvećenih energiji i doživljaju svemira, na čemu je donedavna radio u svom newyorškom ateljeu. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Albahari: U Kanadi me ni jedan pisac nije pitao za ideologiju </p>
<p>David Albahari: Ivo Andrić pripada svima upravo zbog toga što u njegovu djelu, možda više od bilo kojeg pisca s ovih prostora, postoji zapitanost nad ljudskom sudbinom, bez obzira na vjeru i nacionalnost / Istina postoji, ali smo mi na ovaj ili onaj način uvijek suočeni s prividom istine / Srbi moraju što prije poći putem pomirenja sa sobom. Pomirenja koje podrazumijeva priznavanje onoga što je urađeno i traga za odgovornošću, koje uključuje i sudstvo i pravdu</p>
<p>David Albahari, srpski pisac židovskog podrijetla, pisac 15 djela proze, od studenoga 1994. živi u Kanadi, u Calgaryju, gdje i dalje piše na srpskome jeziku. Za pet godina emigracije u Kanadi objavio je četiri romana, »Snježni čovjek«, »Mamac«, »Mrak«, »Goetz i Meyer« i zbirku priča »Neobične priče«. Povod za ovaj razgovor njegov je posjet Hrvatskoj i književna večer održana u Židovskoj općini u Zagrebu. </p>
<p>• Zašto se svjetska književnost premalo bavi ljudskim sudbinama, a previše uspjehom, slabo mari za ljudsku nesreću, a previše obmanjuje?</p>
<p>- To jedno moguće viđenje svjetske književnosti, a odlike koje ste naveli najviše definiraju onu književnost, ona književna djela koja u najvećem broju stižu do čitatelja. Ona djela u kojima je naglasak više na spektakularnosti priče nego na biti onoga što priča može donijeti ili što priča može čitatelju značiti. Možda je to proizvod vremena u kojem živimo, ali bih rekao da ipak postoje književna djela koja pokušavaju doprijeti do onoga što, po mojem mišljenju, književnost doista treba biti, a to je traganje za središtem ljudskoga srca, bez obzira na to tko i na koji način u sebi nosi to srce. Dakle, traganje za nečim što je univerzalno, što nadmašuje bilo kakvu drugu odrednicu osim one koja čovjeka čini čovjekom. Ja, ipak, vjerujem da književnost nije izgubila značenje pripovijedanja, moć da transformira čovjeka, da ga potakne da se zapita nad svojim srcem i nad sudbinom cijeloga svijeta. </p>
<p>• Prostori u kojima smo živjeli i živimo bili su, uglavnom, prostori lažnih vremena i konstruiranih ideologijskih istina. Živimo li još uvijek u tome?</p>
<p>- Mislim da se je moglo i može bez toga. Odnosno, vjerojatno se nije moglo bez toga kada ideologija to nije dopuštala. Sada smo došli u vrijeme kada se ideologija istovremeno raspada i pokušava obnoviti, kao neka vrsta nepotrebnog feniksa, jer naprosto hoće opstati i hoće da zadrži svoje postojanje u svijetu i u vremenu kojega u suštini više nema. Mislim na raspad ideologije koja je dovela i do raspada cjelokupnog načina življenja. Jer, promjena se, ma što mi željeli i snivali, ne može dogoditi preko noći. </p>
<p>• A rat i žrtve?</p>
<p>- Ta vrsta kataklizme, ta vrsta promjena, koje su ustvari katastrofe, događaju se veoma brzo, ali ono što slijedi poslije njih je nešto što mora dugo trajati. Potrebne su nove generacije koje će se postupno oslobađati ideološkog taloga koji svi nosimo u sebi i koje će s vremenom moći misliti na drukčiji i čistiji način. Ja to gledam kao pisac iz pozicije nekoga tko sada živi u drukčijoj sredini, naime niti jedan pisac kojega sam tamo sreo nije mi rekao ništa što bi imalo bilo kakve veze s ideologijom. Možda s ekologijom, što je, naravno, jedan oblik ideologije ako se i to nametne kao način ideološkog mišljenja. </p>
<p>• Postoji li istina? Pitam Vas i zato što se često čuje kako postoji više istina.</p>
<p>- Kao netko tko se bavi riječima rekao bih da istina postoji, ali da smo mi na ovaj ili onaj način uvijek suočeni s prividom istine. Jer, do istine ne dolazimo neposrednim putem, recimo služeći se riječima, slikama ili načinima predstavljanja te istine. Uvijek povlačimo neku vrstu zastora između sebe i onoga što bi svijet doista mogao biti. </p>
<p>• Manipuliramo istinom?</p>
<p>- Na neki način. Ali, to je usud našega postojanja. Uostalom, mistički i religijski sustavi se i razvijaju na tome da se pokušava nadići omeđenost, ograničenost jezikom, ograničenost poimanja svijeta putem posrednika. I mistično iskustvo nudi tu mogućnost da do istine svijeta, do spoznaje svijeta npr. u zen budizmu, stižete tako što se, zapravo, oslobađate riječi. Problem s tim načinom razmišljanja, s tim mističnim približavanjem istinitosti svijeta, ako pretpostavimo da je točan, jest u tome što i ako ga ostvarite, zapravo više to ne možete prenijeti. Jer se opet morate služiti riječima. Znači, vraćate se u začarani krug manipuliranja istinom.</p>
<p>• Kako bi svijet istine izgledao? </p>
<p>- Da imamo direktan pristup istini svijeta, onda vjerojatno ne bi bilo ni umjetnosti, ni književnosti, a možda ni religijskog i mističnog iskustva. Dakle, sve ono što sada znamo kao neku vrstu dostignuća ljudskoga uma i duha - zapravo je put k većoj ili manjoj mjeri istine. </p>
<p>• Danas je istina sve više fantastika?</p>
<p>- Naša istina, u svakome slučaju, nalikuje na jednu priču fantastičnog žanra, koja se, zapravo, poput nekih borhesovskih priča neprekidno odvija, neprekidno traje u svojoj beskrajnoj spirali. Kretanje u spirali, kako je i Nabokov, čini mi se, govorio, jest kretanje koje opet nudi neku novu vrstu kvalitete. Teško je tu dati neki doista precizan i doista pouzdan odgovor, jer čini mi se da pisac uvijek samo traga, a da nikada ne dosiže ono što želi iskazati. Na kraju krajeva, ako bi to dosegnuo, on bi vjerojatno prestao pisati, prestao stvarati. Nakon toga, stvaranje bi postalo bespredmetno. </p>
<p>• Zašto se u svojem mozaik romanu, tako bih ga nazvao, »Opis smrti« ili u zbirci priča »Jednostavnost« bavite samoanaliziranjem, autoreferencijalnošću vlastitog života i vlastitog svijeta?</p>
<p>- To sam radio iz razloga što mi se činilo da nema potrebe da zamišljam i izmišljam druge ljude. Ili da zamišljam likove koji rade ovo ili ono u svijetu koji, kako smo malo prije spomenuli, nikada nije niti dovoljno stvaran niti dovoljno istinit. Preispitujući sebe, zapravo potvrđujem ili ne uspijevam naći vlastitu stvarnost. </p>
<p>• Zato unutar jedne opće ideje priče imate još pričica?</p>
<p>- To je pitanje odnosa prema fragmentarnosti i cjelini, to su poetičke odrednice koje se spajaju u mojem načinu pisanja. Ja ne vjerujem u cjelovitost, već u fragmentarnost.</p>
<p>• Ne vjerujete u fabulu kao takvu?</p>
<p>- Ne, to ste dobro zapazili. Ja više vjerujem u neprekidno račvanje fabule. Budući da se fabula neprekidno račva i neprekidno rasipa, kao, uostalom, i naši životi, koji se nikada ne kreću jednom linijom, nego se zapravo neprekidno odvijaju u stotine malih i raznih pravaca, moj spisateljski ideal je bio da pohvatam, tako da kažem, što više niti. Što više malih fragmenata koji na taj način tvore cjelinu. Mi nemamo cjelinu, mi samo imamo fragmente između kojih protječe više ili manje vremena, u kojima se opet pojavljuju sve noviji i noviji fragmenti. Otuda ta vrsta pristupa, ta vrsta fabule koja se raspada u potrazi za fabulom. Nemam jednu fabulu, već mnoštvo fabula.</p>
<p>Fragmentacija se, zapravo, sada svodi na neku vrstu spajanja svih tih fragmenata u jednu nerazlučivu cjelinu, koja mi se čini prikladnijom našem opažanju svijeta u labirintu u kojem svatko od nas kao pojedinac prebiva. To su i dalje fragmenti, ali je struktura fragmenta na razini pojedinačnih rečenica u gustoj masi teksta koji tvori cjelinu. To je forma kakvom je pisao Thomas Bernhardt, ponekad Beckett i Handke iz doba »Kaspara Hausera«, pisci koji su i moji književni uzori. Pisanje kod svih tih pisaca nastaje, čini mi se, iz sumnje u mogućnost kazivanja, što je svojevrstan paradoks. Vi neprestance sumnjate da se možete izraziti i izražavate tu sumnju.</p>
<p>• Pripada te li po svojem poetičkom prosedeu postmoderni? </p>
<p>- Osjećam sebe kao postmodernog pisca. Iako nisam siguran da to više bilo tko može točno definirati ili da to više uopće i pokušava definirati.</p>
<p>• Spadaju li u srpskoj književnosti i Basara i Pantić? </p>
<p>- Tu, svakako, vidim Basaru i Pantića i još neke mlađe autore. Svi smo mi u Danilu Kišu vidjeli neku vrstu učitelja, iako Kiš sebe nije smatrao postmodernim piscem. On je, dakle, u smislu strukture bio veliki književni uzor u kojem smo mi prepoznavali nešto na čemu smo dalje radili. </p>
<p>• Židovski krug pisaca u srpskoj književnosti je tu književnost znatno izdignuo, recimo tematski, iz srpskoga tradicionalnog načina pripovijedanja. Što je sada s tim krugom, osjeća li se izoliranim i osamljenim u odnosu na srpsku književnost?</p>
<p>- Ne mislim da se ikada osjećao izdvojenim od toga šireg kruga pripadanja srpskoj književnosti, to su ipak bila prožimanja. Pisac Aleksandar Tišma je unosio neku vrstu obnove modernoga, nešto tradicionalnijeg romana i pripovijedanja, ali opet u krugu židovske tematike. Pisci poput Kiša ili Filipa Davida unosili su neke sasvim nove teme pa i nove forme, nove strukture. David je za mene apsolutno najžidovskiji pisac u srpskoj književnosti. Najtipičniji židovski pisac u svojem pristupu temi i načinu pisanja i nastavljanju onoga što je izvorna židovska tradicija pripovijedanja. </p>
<p>Samo pisce koje spominjemo ipak moramo gledati u širem kontekstu srpske književnosti, jer tako dobivamo na razumijevanju njihova djela, na razumijevaju njihova značenja u širemu krugu srpske književnosti. Ono što je bitno jest da su ti pisci bili među najistaknutijim piscima u jednom trenutku, pogotovo Kiš, koji su unosili neku vrstu promjene teme, promjenu pripovjedačkog diskursa. Dakle, unošenja neke vrste historijskih i urbanih tema, koje su bile pomalo strane tomu trenutku srpske književnosti. </p>
<p> • Vi ste svojedobno za »Opis smrti« dobili nagradu »Ivo Andrić«, pa možete li reći čiji pisac je Andrić?</p>
<p>- To je bilo delikatno pitanje mnogo godina unazad u svim trenutcima i tu mi opet pada na pamet Kiš, koji je govorio kako svako definiranje pisca, zapravo, pisca sužava i čini siromašnijim. Andrić upravo zbog toga što u njegovu djelu, možda više od bilo kojeg pisca s ovih prostora, postoji zapitanost nad ljudskom sudbinom, bez obzira na vjeru i nacionalnost, pripada svima. Definirati ga samo po podrijetlu ili samo po mjestu življenja - mislim da bi značilo oduzeti mu nešto.</p>
<p>• Zašto onda sebe definirate židovskim piscem?</p>
<p>- Sebe definiram kao židovskog pisca samo kada je potrebno da odredim svoje mjesto u kontekstu srpske književnosti. Svijest o tome omogućava da se moja književnost sagleda na potpuniji način. </p>
<p>• Cionizam sve više jača pa kao židovski pisac recite je li on opasnost za suživot?</p>
<p>- Nemam osjećaj da cionizam jača, ako mislite na ideološki pokret.</p>
<p>• U Izraelu i uopće u svijetu sve više potencira se potreba za osnaživanjem židovstva.</p>
<p>- To je samo poticanje nečega što bi još više objedinilo i dovelo u čvršći kontakt dijelove židovskog naroda koji i dalje žive rasut, kao što su živjeli i prije osnivanja Izraela. Međutim, ono što mi je uvijek bilo zanimljivo jest koliko se sagledavanje židovskog naroda iz nežidovske perspektive razlikuje od sagledavanja židovskog naroda iz unutaržidovske perspektive.</p>
<p>• U jednoj svojoj priči napisali ste - »onaj koji kaže da gleda u sebe da bi bolje zavirio u druge najobičniji je lažac«.</p>
<p>- Piscu uvijek ne treba vjerovati. Potreba za jačanjem cionizma može biti i jačanje židovske religioznosti, ali se može izroditi i u tvrdnju da stalno postoji opasnost od mješovitih brakova koji mogu razoriti tkivo židovskoga tradicionalnog života. Zapravo je to uvijek neka vrsta poziva da se ukloni ono što nagriza židovsku zajednicu iznutra. Dakle, ne mislim da je židovska zajednica ugrožena kao židovska zajednica, ali ju je povijest možda naučila da postaje najjača i najsložnija u trenutcima najvećih kriza. To ne znači da židovski narod hoće pod svaku cijenu da stvori krizu da bi opstao kao židovski narod.</p>
<p>• Jesu li zato Židovi u stalnoj »konfuziji«?</p>
<p>- Kako mislite?</p>
<p>• Zbog traženja uporišnih mjesta.</p>
<p>- Ne bih to nazvao »konfuzijom«, nego dilemama identiteta, koje postoje u židovskoj zajednici od trenutka kada je u 19. stoljeću židovska zajednica jednim dijelom postala svjetovna, kada više pripadnost religiji nije bila jedina definicija i jedini stožer identiteta. Izlaskom u svjetovnost počinju i traju dileme. Obnova je Izraela smanjila te dileme, jer je stvorila drugi stožer koji je obnovio tradicionalnost i stvorio točku prema kojoj se sada židovski identitet može usmjeravati, znajući da postoji temeljna točka, koja će, nadam se, od sada nadalje biti tamo i omogućavati židovskim generacijama da se u toj točki prepoznaju. </p>
<p>• U vrijeme raspada Jugoslavije živjeli ste u Beogradu, možete li reći zašto srpska inteligencija nije reagirala kada je JNA napala Sloveniju, Hrvatsku, BiH? </p>
<p>- Mislim da je bilo reagiranja, i to veoma oštrih, veoma glasnih i jasnih u to vrijeme. Ali je postojala neka vrsta konfuzije, neka vrsta neodlučnosti i nejasnosti sagledavanja istine onoga što se zbiva. Najednom su informacije počele bivati defektne, sve više pod utjecajem i kontrolom onih koji su željeli informaciju iskriviti. I u toj možda konfuznosti i nesposobnosti da se shvati da dolazi novi trenutak i novo vrijeme možda je izgubljena dragocjena mogućnost da se glasnije i jasnije iskaže pripadnost nekim opredjeljenjima koja su bila protiv takvih akcija. </p>
<p>• Mislim da ste preblagi u odnosu na srpstvo i tadašnju srpsku situaciju. Upravo zato Srbi, njihova inteligencija, nisu htjeli prepoznati velikosrpstvo kao opasnost?</p>
<p>- Možda jesam preblag, ali ipak ne bih generalizirao. Ali stoji činjenica da je od samoga početka postojala grupa srpskih intelektualaca koja je uvijek veoma glasno i jasno govorila protiv. Oni su bili manje moćni i putovi k sredstvima informiranja, da se čuje ono što misle, vrlo brzo su presječeni. Tako su se te skupine sve više nalazile u situaciji da govore jedni drugima, sami sebi ustvari. Nije bilo mogućnosti da se vaš glas čuje mimo službenog kruga informiranja.</p>
<p>• »Srbi ne žele pomoći sebi«, rekao je književnik Vladimir Arsenijević, komentirajući srpsko ustrajavanje u »pobjedi« nad NATO-om. Pritom je, čini se, mislio da moraju shvatiti tko su, gdje su, što su?</p>
<p>- U tome vidim veliku istinu. Vidim nespremnost dobrog dijela tamošnje sredine da se suoči sa sobom na način na koji to mora učiniti svaki narod poslije onoga što se dogodilo. Srbi moraju što prije poći putem pomirenja sa sobom. Pomirenja koje podrazumijeva priznavanje onoga što je urađeno i traga za odgovornošću, koje uključuje i sudstvo i pravdu. Ako nema toga, onda ništa drugo nije moguće. Meni se čini da je Arsenijević htio ukazati na nespremnost ljudi za takvo što. Ali ako ne dođe do procesa pomirenja, samopriznanja, uviđanja i priznavanja određenoga grijeha i pokajanja, neće se moći krenuti u bilo kojem pravcu.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>S Ivanom Brkljačić svanulo i našoj atletici</p>
<p>U prvom hicu kvalifikacija B skupine, Ivana Brkljačić dobacila je kladivo 65,01 metar, što je bilo dovoljno da se plasira u završno natjecanje OI, u petak (9 sati po srednjoeuropskom vremenu) / I ovo je odličan rezultat, a uđe li među osam najboljih, bio bi to briljantan uspjeh za 17-godišnjakinju koja je prvi put na velikom, odnosno najvećem natjecanju</p>
<p>Nakon žestoke kiše u srijedu ujutro na olimpijskom stadionu u Sydneyu osvanulo je oko 10 sati vedro i toplo vrijeme. Nekako u isto doba svanulo je i našoj atletici. Točno u 11 sati u prvom hicu kvalifikacija B skupine Ivana Brkljačić dobacila je kladivo 65,01 metar, što je bilo dovoljno da se bez brige plasira u završno natjecanje, u petak poslije podne. </p>
<p>S tim je rezultatom bila druga u B skupini i čak peta u ukupnom poretku kvalifikacija, što je napokon jednom našem atletičaru osiguralo nastup u završnom natjecanju OI.</p>
<p>Možda je najbolje navesti ukupni vrh kvalifikacija jer i on nešto govori, iako ne mora biti mjerodavan za konačni ishod olimpijskog natjecanja u bacanju kladiva za atletičarke:</p>
<p>1. Kuzenkova (Rusija) 70,60 m</p>
<p>2. Münchow (Njemačka) 67,64 m</p>
<p>3. Skolimowska (Poljska) 66,30 m</p>
<p>4. Moreno (Kuba) 65,64 m</p>
<p>5. BRKLJAČIĆ (Hrvatska) 65,01 m</p>
<p>6. Ellerbe (SAD) 64,91 m</p>
<p>7. Sosimenko (Australija) 64,01.</p>
<p>Samo su prve četiri prebacile kvalifikacijsku normu od 65,50 m i vjerojatno nisu pokazale svoje krajnje mogućnosti, a ostale su morale pokazati sve što trenutno mogu.</p>
<p>Ivana Brkljačić je nastupila prva, veoma koncentrirano, pa je već prvim hicem praktički osigurala nastup u završnici. Preostala dva hica mogla je forsirati. Drugi je bio 62,59 m, a treći je, već posve sigurna da se kvalificirala, forsirala i - prestupila.Impresionirala je mirnoća i sigurnost s kojom je Ivana nastupila, iako prva, što je veoma nezahvalno. Poslije vrlo ritmičnih rotacija i malo prekasnog izbačaja, povučena naprijed, malo se zaljuljala, ali se ipak uspjela održati u krugu i tako stvoriti odličnu poziciju za završno natjecanja. Do tada ima dva dana da se priprema bez dodatnoga opterećenja. U petak u 18 sati po ovdašnjem vremenu morala bi pažljivo baciti prvi hitac da s njim mirno pokuša zauzeti mjesto među osam najboljih i tako bude prvi naš atletičar u Sydneyu u nekom finalu. Bio bi to briljantan uspjeh za 17-godišnjakinju koja je prvi put na velikom, odnosno najvećem natjecanju.</p>
<p>»Ili hopa ili tropa!«</p>
<p>Nakon kvalifikacija, sretna Ivana Brkljačić je veoma sabrano i smireno odgovarala, sad na poplavu pitanja:</p>
<p>- Bila sam veoma mirna i koncentrirana. Ja se uopće ne bojim velikih natjecanja, bojim se onih malih, da me ne prebaci netko slabiji od mene. Na treningu sam stalno bacala oko 65 metara, dakle oko norme, i to mi je dalo pouzdanja. Bila sam kod prvog hica u opasnosti da ispadnem iz kruga, ali sam se uspjela zadržati. Bila sam sigurna. Vidjelo se kako su zakazale mnoge koje imaju bolje rezultate od mene. Prema dogovoru s trenerom Ivančićem koncentrirala sam se na prvi hitac i to je uspjelo. Dvodnevni će mi prekid dobro doći da se sad pripremim i da mi se ispuni želja, da uđem u finale, odnosno među osam najboljih na svijetu.</p>
<p>Njezin trener Ivan Ivančić, neobično miran i bez imalo euforije ili »velikih« riječi, rekao je:</p>
<p>- Taktika nam je bila: od prve ili hopa ili tropa. Uspjelo je! </p>
<p>I ovo se natjecanje, inače, održavalo u teškoj atmosferi dopinga. Svjetska rekorderka sa 76,07 m i najbolja svjetska bacačica kladiva, Rumunjka Mihaela Melinte, tek je na ugrijavanju na pomoćnom terenu obaviještena da ne može nastupiti, jer je negdje prije uhvaćena u dopingu. Neobično je da je Rumunjski atletski savez 25. rujna bio obaviješten da je Melinte »uhvaćena« u dopingu, a ona je to saznala dva dana kasnije. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kareljinov poraz senzacija Igara</p>
<p>U finalu hrvanja grčko-rimskim načinom, Amerikanac Rulon Gardner je svladao trostrukog olimpijskog pobjednika Rusa Aleksandra Kareljina, neporaženog već 13 godina</p>
<p>Američki hrvač grčko-rimskim stilom Rulon Gardner priredio je dosad najveću senzaciju pobijedivši u finalu kategorije preko 130 kg trostrukog olimpijskog pobjednika Rusa Aleksandra Kareljina 1-0 na bodove.</p>
<p>Kareljin je tako izgubio prvi put nakon što je 13 godina s lakoćom pobjeđivao suparnike u najtežoj kategoriji grčko-rimskog hrvanja, a 10 godina mu nitko nije uzeo bod! Sad jest i to u dvoboju u kojem je 33-godišnji Rus djelovao uspavano, nimalo nalik hrvaču koji je devet puta bio prvak svijeta i 12 puta prvak Europe. </p>
<p>U devet minuta hrvanja - nakon 0-0 morali su u dodatne tri minute borbe - najugledniji hrvač svijeta nije bio ni blizu bodu protiv raspoloženog Amerikanca.</p>
<p>- Ovo je najveći dan američkog hrvanja, bio je uzbuđen američki trener.</p>
<p>U nevjerici je bio i predsjednik MOO-a Juan Antonio Samaranch, koji je gledao tri olimpijska trijumfa »najjačeg čovjeka na svijetu«, a i sad je bio na borilištu.</p>
<p>»Aleksandar Veliki« je jedan od najpoznatijih sportaša svih vremena, čovjek koji obožava Pavarottija i Puškina, ali i djeluje kao »ubojica« na strunjači. Na EP u Budimpešti puklo mu je rebro i nije mogao dignuti desnu ruku, ali je ipak sve pobijedio i osvojio zlato.</p>
<p>Sa 33 godine postao je član ruskog parlamenta, a predsjednik Putin ga toliko voli da je za ministra sporta postavio njegova najboljeg prijatelja Borisa Ivanjuženjkova. Trenira na neobičan način: satima vesla jezerom, zimi trči uzbrdo po snijegu, a svojedobno bi uzeo hladnjak iz svog doma i mjesecima ga svakodnevno nosio na vrh osmerokatnice u kojoj živi. Više su mu puta prilazili filmaši iz Hollywooda ne bi li ga nagovorili da snimi neki film, no on ih je redovito odbijao.</p>
<p>- Nudili su mi mnogo novca, no ja sam sportaš, a ne glumac. Uostalom, glumio bih nekoga razbijača, a ja obožavam - melodrame. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Četiri puta sam dopingiran, ali sam nevin«</p>
<p>Dopingirani američki bacač kugle C. J. Hunter načeo je američku »uzornu« čistoću od dopinga i sad će doći na vidjelo korijenje ovoga zla (Amerikanci su izmislili doping!) / Možda ovdje pokazana odlučnost konačno unese reda u ovu mračnu stranu sporta</p>
<p>»Ja sam ove sezone četiri puta bio pozitivno testiran na doping, ali</p>
<p> - vjerujte mi - ja sam nevin«, mirno je rekao C. J. Hunter pred gomilom novinara, posebno američkih, koje je privukla ta iznimna dopinška afera. Pritom mu je na usluzi stajao slavni odvjetnik Johnny Cochran, koji je prije dvije godine obranio O. J. Simpsona.</p>
<p>Hunterov cinizam očito ima korijena u onome što sad izlazi na vidjelo: da su američki sportaši, i kod kuće i na natjecanjima, bili zaštićeni od optužbi za doping. Neki su oduvijek sumnjali u to, ali moćni američki mediji pažnju su svraćali sa svojih na tuđe, posebno istočne sportaše. </p>
<p>Hunter mirno tvrdi da nema pojma kako je doping dospio u njegovo 144 kg teško tijelo. »Najvjerojatnije je kriva 'zaražena' dodatna prehrana«. Ipak, kako je moguće da se i od toga dobije čak 1000 puta veća količina anabolika nandrolona od dopuštene!? Tisuću puta više! </p>
<p>Hunter je dobro podučen kako obraditi američke novinare: »Nisam se nadao da ću doživjeti dan kad ćete vi više htjeti snimiti mene, nego moju ženu«. Zatim je zaigrao na poznati američki sentiment: »Ovo je trebala biti moja zadnja aktivna sezona. Vi znate koliko ja volim svoju obitelj (dva sina iz prvog braka je napustio zbog tada juniorke Marion i bio istjeran s koledža u kojem ju je trenirao, op.). Vi znate kako ja malo držim do sporta (?), zašto bih varao«? Jasno, sve je potvrđeno »suzama isitne«.</p>
<p>Supruga Marion Jones došla je nešto kasnije na konferenciju: »Ja sam tu da potvrdim koliko podupirem svog supruga. Vjerujem u legalni sistem koji će osloboditi njegovo ime. Ne zaboravite da ja danas trčim kvalifikacije na 200 m i skačem u dalj«, (san o pet medalja) rekla je i otišla s konferencije.</p>
<p>No, to je tek uvod za buru koja će uslijediti. Hunter je načeo američku »uzornu« čistoću od dopinga. Poznati stručnjak za doping, ugledni švedski znanstvenik Arne Ljungqvist, predsjednik Antidopinške komisije IAAF-a, napao je Američki amaterski atletski savez (USATF) da je sakrio barem 15 poznatih slučajeva dopinga. Čak je i predsjednik Zdravstvene komisije MOO-a Alexandre de Merode optužio Amerikance da 10 godina prikrivaju doping, uključujući i pet američkih atletičara koji su se natjecali u Seoulu iako su prije Igara imali pozitivan test.</p>
<p>Direktor USATF Craig Masback priznao je da je bilo tih pet slučajeva koji su pozitivno testirani, ali nisu bili objavljeni i sankcionirani. </p>
<p>Zanimljivo je da je uoči početka ovih Igara američki general Barry McCaffrey, najviši američki antidopinški dužnosnik, uvjeren u čistoću svojih žestoko napao sve ostale, posebno antidopinške komisije MOO-a i IAAF-a. Sad se, međutim, zabrinuo što je »oblak sumnje pokrio američke sportaše« i naredio da američki atletičari moraju nastupati - »čisti«. </p>
<p>Može on naređivati, vidi se kako su ga slušali dosad. No, sad je pukla brana zaštićenosti velikih. Tek tako će doći na vidjelo korijenje ovoga zla (Amerikanci su izmislili doping!). Možda ovdje pokazana odlučnost konačno unese reda u ovu mračnu stranu sporta. Možda, jer tu ništa nije jednostavno. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Osječani na pragu rušenja tradicije</p>
<p>Nogometaši Osijeka nanizali su u posljednje vrijeme pet pobjeda, a nastavak tog niza i protiv danskog Brondbyja u uzvratu Kupa UEFA (četvrtak, 20 sati), kojeg su u gostima svladali 2-1, donio bi im prvi put prolazak kola u nekom europskom kupu</p>
<p>OSIJEK, 27. rujna</p>
<p> - Samo nogomet može tako zaintrigirati! Usprkos svim teškoćama u kojima se živi u istočnoj Hrvatskoj, ali i usprkos svakodnevnom zapljuskivanju događanjima s Olimpijskih igara, u četvrtak navečer mnoštvo Osječana pohrlit će na najveći sportski objekt Slavonije i Baranje. Pobjeda osječkog prvoligaša, usred Kopenhagena nad danskim viceprvakom Bröndbyjem, prije dva tjedna (2-1), dovela je »bijelo-plave« u situaciju da se nadaju povijesnom, prvom rušenju prve stepenice u jednom od europskih kupova uopće! Izabranici Stanka Mršikća, dakle, igraju »utakmicu generacije«. </p>
<p>- Nadam se da ćemo u zajedništvu borbenosti momčadi na terenu i potpore žestokog navijanja s tribina iskovati uspjeh koji će biti zapisan u klupsku povijest, izreći će trener Mršić, koji inače nije sklon euforiji. Štoviše, i ovaj put na svakom koraku nastoji ubrizgati trezvenost i oprez. - Ne smijemo se opuštati, jer bi nas to moglo skupo koštati! Bröndby je sjajna momčad, nije li namučio u kvalifikacijama za Ligu prvaka čak i Hamburger? Poznati su i po tomu što bolje igraju kao gosti. Znam da nas čeka 90 minuta »krvavog rada« svakog pojedinca i momčadi u cjelini, ali se nadam da ćemo uzdignutih ruku sačekati posljednji sučev zvižduk, dodat će Mršić, koji tvrdi da u ruci ima važan »adut«.</p>
<p> Tijekom pobjedonosnog ciklusa, tijekom kojeg je u Kupu pao Dragovoljac Hrašće, onda Bröndby u prvom susretu 1. kola Kupa UEFA, a u državnom prvenstvu Dinamo u Zagrebu, Hrvatski dragovoljac u Osijeku i Varteks u Varaždinu, djelomice i silom prilika Mršić je odmorio nekolicinu prvotimaca. Kartoni i ozljede udaljili su privremeno iz sastava Ergovića, Beširevića, Bjelicu, Malovana, Prišća i Beljana</p>
<p>Baš to je izazvalo i dvojbe, bar kod navijača , glede sastava za četvrtak u 20 sati, kad bi na tribinama Gradskog vrta trebalo biti optimalnih 17.000 ljudi. Trebaju li povjerenje dobiti standardni, ili i mladići čija se »svježa krv« itekako osjećala u igri Osijeka s »dragovoljcima« (6-2) i varaždinskim »tekstilcima« (3-2)? Mršić se ne izjašnjava, a priopćio je jedino da »sigurno neće braniti ozlijeđeni Domagoj Malovan, nego Vladimir Balić«. Predmnijeva se, da će istrčati ova momčad: Balić, Beljan, Vuica, Neretljak, Ergović, Grnja ili Prišć, Gašpar, Bjelica, Beširević, Turković i Mitu. Odluči li se, u početnom razdoblju, za nešto zatvoreniju varijantu, Mršić će ostaviti na klupi Mitua, a zaigrat će mladi Krešimir Brkić.</p>
<p>Ono što je zajedničko u svim prognozama odnosi se na neuhvatljiva driblera Almira Turkovića. Svojim posljednjim nastupima oduševio je navijače, pa se predmnijeva da bi u četvrtak baš njegove nepredvidive varke s loptom mogle »izludjeti« obranu Danaca. Tim više jer Turković nije igrao u Kopenhagenu, pa bi, za trenera Agea Hereidea mogao biti totalno iznenađenje. Hoće li?</p>
<p>Drugo ime prepričava se u osječkim kuloarima kao nesvakidašnji raritet. Malo Neretljak, 21-godišnji stoper koji je u Osijek došao iz Orašja, debitirao je prije nepunih mjesec dana i »zarobio« mjesto standardnog prvotimca. Igrat će i u četvrtak, bez obzira na uočljivo neiskustvo, jer ga se Mršić ne kani odreći. Zamislite, otkako je Neretljak u momčadi - Osijek je svih pet utakmica pobijedio.</p>
<p>Za susret je tiskano 15.000 ulaznica, koje su prodavane po 40 i 30 kuna.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Celta je i dalje favorit, ali i Rijeka ima adute</p>
<p>U četvrtak na Kantridi (20.45 sati) Rijeka u uzvratu 1. kola Kupa UEFA dočekuje španjolsku Celtu nadajući se prolazu nakon 0-0 u prvoj utakmici u Vigu</p>
<p>RIJEKA, 27. rujna</p>
<p> - Nakon blijedih i neuvjerljivih predstava s kojim se nogometaši Rijeke prezentiraju u domaćem prvenstvu, u četvrtak navečer »bijeli« s Kantride u uzvratnoj utakmici 1. kola kupa UEFA dočekuju španjolsku Celtu iz Viga. Iako su Riječani u prvoj utakmici prije dva tjedna u gostima ostvarili neodlučan rezultat (0-0) koji im osigurava odličnu startnu poziciju uoči uzvrata, s obzirom na trenutnu formu prolazak nogometaša trenera Gračana u iduće kolo bio bi objektivno prvorazredna sportska senzacija. </p>
<p>Činjenica da nogometaši Rijeke nakon odigranih osam kola u domaćem prvenstvu još uvijek nisu ostvarili pobjedu na svom travnjaku dovoljno govori o kvaliteti igara Riječana uoči uzvrata s protivnikom koji je nakon tri kola španjolskog prvenstva na čelu ljestvice sa 100-postotnim učinkom. </p>
<p>- Pozitivan rezultat u prvoj utakmici daje nam za pravo da se nadamo i u uzvratu na našem terenu, ističe Dalibor Višković, branič Rijeke koji će na lijevom boku voditi borbu s ruskim nogometašem Karpinom, koji je u prvoj utakmici zadavao dosta problema riječkoj obrani. - Ipak, treba biti realan i objektivan, i bez obzira na sve te činjenice reći da su Španjolci kvalitetnija momčad i favoriti. </p>
<p>Momčad trenera Gračana još uvijek je u fazi stvaranja i sazrijevanja, kako to često ističe šef stručnog stožera riječkog prvoligaša. No, to ne znači da nemaju ambicija. </p>
<p>- Ova utakmica trebala bi biti nogometni praznik za sve nas, kao i za sve naše vjerne navijače. Određenu šansu vidim u psihološkom opterećenju i težini utkakmice za našeg protivnika, budući da se od njega više očekuje da prođe dalje. Imamo se pravo nadati, s obzirom da nešto što je prije prve utakmice izgledalo gotovo nemoguće, sada je realno i dohvatljivo. Analizirajući njihove zadnje susrete u španjolskom prvenstvu uočio sam i određene slabosti koje nam ukazuju da ni oni nisu ranjivi. To se prije svega odnosi na situacije u prekidu igre. Ne vjerujem da nas u taktičkom smislu mogu iznenaditi i siguran sam da će od početka krenuti malo opreznije i zatvorenije s naglaskom na brze protunapade, ne bi li nas u situaciji kada mi budemo napadali pokušali iznenaditi. Za nas je izuzetno važno da od početka ne krenemo brzopleto i da ne srljamo, te da ostanemo hladnih glava tijekom cijelog susreta. Svoje igrače stalno upozoravam da poneseni atmosferom na stadionu ne upadnu u euforiju što bi spretno gosti mogli vješto iskoristiti, zaključuje svoje viđenje uoči utakmice trener Gračan.</p>
<p>Što se tiče sastava Riječana, još uvijek nije siguran nastup Admira Hasančića, čija ozljeda nije u potpunosti sanirana. Sigurno je da neće nastupiti Miroslav Weiss, koji je u utakmici protiv Zagreba dobio lagani potres mozga te još uvijek ima glavobolju. Na istoj utakmici ozlijeđen je bio i vratar Tafra, ali je njegova ozljeda zaliječena te će on sigurno nastupiti.</p>
<p>Unatoč direktnom tv-prijenosu na Kantridi vlada velika potražnja za ulaznicama, tako da se očekuje pun stadion ili oko deset tisuća gledatelja. No, iz kancelarije riječkog prvoligaša direktor Tomac poručuje navijačima da se suzdrže upotrebe raznih pirotehničkih sredstava, jer su za »bakljadu« protiv Valette Riječani kažnjeni sa 6.000 DM. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo potvrđuje slovačku »tricu«</p>
<p>Ovo je utakmica bez imperativa, ali ne smijemo kompromitirati 3-0 iz Bratislave, najavljuje Dinamov trener Marijan Vlak uzvrat 1. kola Kupa Uefe protiv Slovana (četvrtak, Maksimir, 18.30 sati)</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - »Bilo bi glupo upropastiti 3-0«... Tim je riječima Dinamov trener Marijan Vlak započeo konferenciju za novinare uoči uzvratne utakmice 1. kola Kupa Uefe protiv Slovana (četvrtak, Maksimir, 18.30 sati). Doista, ne bi se smjelo kompromitirati krasan rezultat iz prve utakmice, koji je »modrima« praktički osigurao nastup u daljnjem natjecanju, ali im ponudio i mirnih 14 dana uoči uzvrata, što je raritet u evropskim nadmetanjima. Pa iako sve okolnosti upućuju da će uzvrat biti formalnost, Vlak naglašava:</p>
<p>- Ovo je utakmica bez imperativa, ali ne smijemo je shvatiti kao puko odrađivanje posla. Moramo opet zaigrati čvrsto i agresivno kao i na utakmici u Bratislavi, kad smo takvim pristupom zapravo riješili dvojbe oko ukupnog pobjednika. I upravo stoga što nema imperativa, bit će to prilika igračima da odigraju pravu utakmicu, bez grča, pričao je Vlak.</p>
<p>Vic dana ponudio je kolega upitavši trenera »očekuje li siloviti Slovan, očekuje li da će Slovaci napasti od prve minute«? Vlak je jedva suzdržao smijeh i mirno odgovorio:</p>
<p>- Pa, nisu nas napali ni u Bratislavi, ne vjerujem da to mogu učiniti u Zagrebu, ne vjerujem da mogu u dva tjedna promijeniti način igre...</p>
<p>Točno. Slovan je, napisali smo i prije 14 dana, momčad koja igra fini, tehnički dotjeran, gospodski nogomet, idealan suparnik (zapravo partner!) za prijateljske oglede. Ali, u ozbiljnim utakmicama, Slovanov nogomet bez prekršaja i agresivnosti nema nikakve šanse, Slovan je zaista momčad za koju se može iskreno napisati da je - simpatična.... I stoga bismo u četvrtak uistinu mogli vidjeti lijepu, revijalnu utakmicu, rezultatska napetost ne postoji, zacijelo će oba sastava težiti nadigravanju.</p>
<p>Vlak će Slovacima sučeliti ovu postavu: Butina - Drpić; Sedloski, Bosnar - Mikić, Bišćan, Šabić, Mujčin, Čutura - Šokota, Cvitanović. Na klupi će biti Vasilj, Pilipović, Agić, Bazina, Sesar, Polovanec, te Oliveira ili Pavlović. Nema, dakle, ozlijeđenog Balabana, njegov je nastup upitan i u nedjeljnom gradskom derbiju protiv Zagreba u Kranjčevićevoj. Nema ni mladih reprezentativaca (do 20 godina) Abramovića, Turine i Gondžića, koji su u Zaprešiću u srijedu igrali protiv Štajerske u sklopu »Mirop kupa«. A hoće li Vlak malo i taktizirati, s obzirom da su u dolazećih sedam dana pred Dinamom čak tri utakmice (Slovan, Zagreb, Slaven Belupo)?</p>
<p>- To je objektivan problem, mogao bi se javiti umor i bude li prilike, pokušat ću odmoriti neke igrače. Ali, naša je obveza prema navijačima odigrati pravu utakmicu. Posebno smo to obvezni prema skupini navijača koji nas vjerno prate i na inozemnim gostovanjima, moramo im za uzvrat ponuditi dobar nogomet i dobar rezultat, kaže trener.</p>
<p>A o opuštenoj atmosferi u Maksimiru govori i podatak da će Dinamovo čelništvo prirediti domjenak nakon utakmice za klupske zaposlenike, poziv je potpisao predsjednik Mirko Barišić i istaknut je na ulaznim vratima u »plavi« hodnik. Netko je prijepodne dopisao »pozvan je i Sindikat u ilegali«. No, ubrzo je cinični umetak skinut s vratiju...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bišćanov transfer u Liverpool u Blaževićevim rukama</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Pojavili su se i novi detalji u svezi s mogućim transferom Dinamova kapetana Igora Bišćana u Liverpool. Naime, u utorak navečer iz engleskog je kluba stigla informacija da će konačnu odluku hoće li angažirati Bišćana donijeti 11. listopada. Nije riječ o visini transfera, sve su se tri strane dogovorile oko novca, međutim postoji objektivni problem izdavanja radne dozvole za našeg nogometaša.</p>
<p>Naime, Bišćanu u ovome trenutku nedostaje jedna utakmica kako bi posve ispunio kvotu - 75 posto odigranih utakmica za A reprezentaciju u zadnje dvije godine - što je uvjet za dobivanje radne dozvole u Velikoj Britaniji. Budući da Hrvatska 11. listopada igra u Zagrebu protiv Škotske u kvalifikacijama za SP, eventualni poziv u reprezentaciju praktički bi omogućio Bišćanu odlazak na Otok. Jer, u Liverpoolu kažu da su kontaktirali sa svojim Ministarstvom rada i dobili odgovor da će odluka o Bišćanovoj radnoj dozvoli biti donesena nakon utakmice Hrvatska - Škotska! Ovu je vijest, inače, na teletekstu objavila i satelitska tv-postaja Eurosport. Dakle, lako se može zaključiti da je transfer Igora Bišćana u Liverpool u rukama izbornika Hrvatske, Miroslava Blaževića. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Odgođeno »suđenje« Mamiću</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Nezadovoljan načinom suđenja na jednoj utakmici drugoligaša Croatije Sesveta, predsjednik i »gazda« spomenutog kluba Zdravko Mamić jednostavno je eksplodirao. Dovoljno da, u opširnijem razgovoru za novine, izgovori svašta. Među ostalim i niz nimalo benignih optužbi o korumpiranosti u našemu nogometu o čemu on, kao čovjek koji ne bježi od priznanja da je to i sam radio, zaista ima što reći.</p>
<p>Nakon Mamićevog istupa, kojim nije otkriveno ništa novo, bilo je pitanje trenutka kad će netko od mjerodavnih pokrenuti disciplinski postupak. Nakon izvjesnog »vaganja«, učinio je to po službenoj dužnosti Ante Martinac, povjerenik I. i II. HNL. A mogao je prije njega, i morao, bilo tko drugi iz nogometa.</p>
<p>Postupak je, dakle, pokrenut, no odmah je ponuđen i izlaz po kojem je jasno da će Mamić proći blago u svojoj »navali iskrenosti, a u želji za iskupljenjem«. Naime, disciplinski mu sudac neće suditi za sve što je Mamić istresao iz svoje vreće sjećanja na prvoligaške dane kad je bio direktor Dinama, Osijeka (i čime se ogriješio o Kodeks ponašanja u nogometu, budući da u njemu aktivno djeluje). Sudac će se ograničiti samo na onaj dio »klevete« koji se odnosi na suce i suđenje spomenute drugoligaške utakmice, u kojoj »su ga pokrali«.</p>
<p>Uglavnom, Mamić je disciplinskom sucu morao poslati očitovanje o spomenutom verbalnom ispadu, kako bi sudac izrekao presudu. Ipak, to će malo pričekati jer je Mamić disciplinskom sucu Kešimiru Vlajčeviću poslao pismo sljedećeg sadržaja:</p>
<p>»Izvješćujem Vas da se nisam u mogućnosti očitovati na Vaš zahtjev i to iz razloga što mi nije dostavljena prijava koja je temelj pokretanja ovog postupka. </p>
<p>Također, iz Vašeg dopisa nije razvidno, vjerojatno iz prijave jest, o kojoj se povredi Kodeksa radi, te koji je dio teksta razgovora obavljenog sa mnom u suprotnosti s Kodeksom, odnosno kojim njegovim dijelom, i zbog čega?«. Dakle, »suđenje« se odgađa. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prvi poraz šahista Zrinjevca</p>
<p>NEUM, 27. rujna</p>
<p> - U 3. kolu Kupa europskih šahovskih prvaka zagrebački Zrinjevac pretrpio je prvi poraz. Protiv vrlo jake Polonije iz Varšave izgubio je 1.5-4.5, iako je Bogdan Lalić nakon odlične igre svladao Michala Krasenkowa. No, Ivan Morović nije uspio zaustaviti Vasilja Ivančuka, a poraze su pretrpjeli i Andrej Šarijazdanov, Robert Zelčić i Branko Rogulj. Pola boda osvojio je samo još Mišo Cebalo u partiji s Maciejom.</p>
<p> Izraelska Beer-Sheva zaustavila je nizozemsku Ordinu odigravši 3-3, a Bosna je uvjerljivo nadigrala Bihać sa 4-2. Sankt Petersburg je minimalnim omjerom pobijedio Radonju Bojovića iz Nikšića, a istakli su se Kiseljak i Zrinjski. Kiseljak je sa 4-2 svladao rusku momčad Siberia iz Tomska, a Zrinjski je postigao prvu pobjedu, svladavši istim omjerom norveški Randaberg. </p>
<p>• Rezultati 3. kola: Ordina (Niz) - Beer-Sheva (Izr) 3-3, R. Bojović (Jug) - Sankt Petersburg (Rus) 2.5-3.5, Bosna (BIH) - Bihać (BIH) 4-2, Polonia (Polj) - Zrinjevac (Hrv) 4.5-1.5, Miskolci (Mađ) - Danko Donbass (Ukr) 2-4, Kiseljak (BIH) - Siberia (Rus) 4-2, Infinity (Češ) - Univerzitet (Rus) 2-4, Merkur (Aut) - Nancy (Fra) 4.5-1.5, Rochade (Bel) - AS R.A.T. (Rum) 0.5-5.5, NO Melk (Aut) - Boksit Milići (BIH) 3-3, Rockaden (Šve) - Hydina (Svk) 4-2, Alkaloid (Mak) - Boavista (Por) 4-2, ASA (Izr) - Philidor (Fra) 4-2, Bray (Irs) - Taraus (Fin) 2.5-3.5, Zrinjski (BIH) - Randaberg (Nor) 4-2, Monmouth (Vels) - Tatran Plynoma (Svk) 2.5-3.5, Bonnevoie (Luks) - Cardiff (Vels) 6-0.</p>
<p> Poredak: Sankt Peterburg 6 meč-bodova (14 osvojenih bodova), Bosna 6 (13.5), Ordina 5 (13), Kiseljak 5 (12.5), Beer-Sheva 5 (12), Polonia 5 (11.5), Danko Donbass 5 (10.5), Bihać 4 (13), AS R.A.T. 4 (12), Rockaden 4 (12), Universitet 4 (10.5), Merkur 4 (10.5), Radonja Bojović 4 (9.5), Alkaloid 4 (9.5), Miskolci 3 (11), Boksit Milići 3 (10.5), Zrinjevac 3 (10), NO Melk 3 (10), Siberia 3 (9.5), Boavista 2 (10), Bonnevoie 2 (9), Philidor 2 (8), Zrinjski 2 (8), Hydina 2 (7.5), Nancy 2 (7), Rochade 2 (6.5), Tatran Plynoma 2 (6.5), Infinity 2 (6), ASA 2 (5.5), Taraus 2 (5.5), Bray 0 (4.5), Monmouth 0 (3.5), Randaberg 0 (2.5), Cardiff 0 (1). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Milan srušio Barcelonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak su odigrane utakmice 3. kola Lige prvaka u skupinama E, F, G, i H. Postignuti su slijedeći rezultati: </p>
<p>• SKUPINA E, TORINO: Juventus - Deportivo 0-0, HAMBURG: HSV - Panathinaikos 0-1 (Nasiopoulos 36'); redoslijed: Juventus i Deportivo po 5 bodova, Panathinaikos 4, HSV 1 bod.</p>
<p>• SKUPINA F, PARIZ: PSG - Bayern 1-0 (Leroy 90'), TRONDHEIM: Rosenborg - Helsingborg 6-1 (Johnsen 21', 29', 79', Strand 51', 52', Johansen 65'- autogol; Prica 90'); redoslijed: Rosenborg, Bayern i PSG po 6 bodova, Helsingborg bez bodova.</p>
<p>• SKUPINA G, KIJEV: Dinamo Kijev - Anderlecht 4-0 (Husin 52', Šatski 82', Demetradze 89', 90'), EINDHOVEN: PSV - Manchester United 3-1 (Bouma 17', Van Bommel 38', Kežman 64'; Scholes 3' - 11 m); redoslijed: PSV 6 bodova, Dinamo Kijev i Manchester United po 4, Anderlecht 3 boda.</p>
<p>• SKUPINA H, BARCELONA: Barcelona - Milan 0-2 (Coco 45', Bierhoff 71'), LEEDS: Leeds - Bešiktaš 6-0 (Bowyer 7', 90', Viduka 12', Matteo 22', Bakke 65', Huckerby 90'); redoslijed: Milan i Leeds po 6 bodova, Barcelona i Bešiktaš po 3 boda.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Milan srušio Barcelonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak su odigrane utakmice 3. kola Lige prvaka u skupinama E, F, G, i H. Postignuti su slijedeći rezultati: </p>
<p>• SKUPINA E, TORINO: Juventus - Deportivo 0-0, HAMBURG: HSV - Panathinaikos 0-1 (Nasiopoulos 36'); redoslijed: Juventus i Deportivo po 5 bodova, Panathinaikos 4, HSV 1 bod.</p>
<p>• SKUPINA F, PARIZ: PSG - Bayern 1-0 (Leroy 90'), TRONDHEIM: Rosenborg - Helsingborg 6-1 (Johnsen 21', 29', 79', Strand 51', 52', Johansen 65'- autogol; Prica 90'); redoslijed: Rosenborg, Bayern i PSG po 6 bodova, Helsingborg bez bodova.</p>
<p>• SKUPINA G, KIJEV: Dinamo Kijev - Anderlecht 4-0 (Husin 52', Šatski 82', Demetradze 89', 90'), EINDHOVEN: PSV - Manchester United 3-1 (Bouma 17', Van Bommel 38', Kežman 64'; Scholes 3' - 11 m); redoslijed: PSV 6 bodova, Dinamo Kijev i Manchester United po 4, Anderlecht 3 boda.</p>
<p>• SKUPINA H, BARCELONA: Barcelona - Milan 0-2 (Coco 45', Bierhoff 71'), LEEDS: Leeds - Bešiktaš 6-0 (Bowyer 7', 90', Viduka 12', Matteo 22', Bakke 65', Huckerby 90'); redoslijed: Milan i Leeds po 6 bodova, Barcelona i Bešiktaš po 3 boda.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Čudesna transformacija Irine Privalove</p>
<p>Srijeda je bila neobičan dan na atletici. Upravo onakav kakav bi morao biti</p>
<p> - pun sjajnih borbi, iznenađenja i neočekivanih ishoda. Teško je reći što je bilo važnije: fenomenalna transformacija Irine Privalove od velike sprinterke, koja nikad nije mogla doći do vrha, do superiorne pobjede na 400 m prepone - to je jedinstvena transformacija u povijesti atletike - ili ono što se dogodilo Gail Devers ili Wilsonu Kipketeru.</p>
<p>Pobjeda Irine Privalove nije ni malo slučajna. Najprije je pobijedila najveću favoritkinju, ove godine najbržu, Jamajčanku Deon Hemmings te olimpijsku prvakinju, Marokanku Nouzhu Bidouane. Ne samo to nego i rezultat - 53.02 - potvrđuje zasluženost pobjede izborene nevjerojatno brzim usvajanjem odlične tehnike i savršenim rasporedom snage.</p>
<p>Možda je na prvo mjesto ipak trebalo staviti poraz ne samo favorita na 800 m nego i najbržeg 800-metraša na svijetu, Wilsona Kipketera. No, njegov poraz, kao i Švicarca Andrea Buchera, najbržeg ove godine, ide na račun njihovih gluposti. Obojica su glupavom taktikom omogućila lukavom i sjajnom finišeru, europskom prvaku, Nijemcu Nilsu Schumannu još jednu, ali najvredniju pobjedu sa slabim vremenom 1:45.08 (prolaz na 400 m 53.43!?).</p>
<p>Kamo svrstati još jednu olimpijsku nezgodu sjajne Gail Devers? Već se na startu finala na 100 m prepone vidjelo da nije »prava«. Nakon za nju netipičnog mlakog početka, na četvrtoj se preponi uhvatila za nogu i stala. Ozljeda bedra koju vuče još iz Bruxellesa prekinula je, baš na OI, blistavu karijeru sjajne sportašice. </p>
<p>Zato je do izražaja došla Ruskinja Olga Šišigina koja nastupa za Kazahstan i koja je godinama bila favorit, ali nikad prva. Sad joj je to uspjelo na neobičan način: iako je na prvoj preponi bila predzadnja, prestizala je protivnicu po protivnicu i na cilju bila prva sa 12.65. Jedina bjelkinja u društvu crnkinja.</p>
<p>U prednatjecanjima na 1500 m za atletičare i atletičarke i nije i jest bilo iznenađenja. Uopće nije iznenađenje da El Guerrouj pobjeđuje kako hoće, ali da će slavni Nouredine Morceli biti zadnji, 24., sa 4:00.78 bilo je teško predvidjeti. Kaže da ga je 150 m prije cilja »nešto stegnulo«. Svakako, ali to je morao i očekivati. Više mu ne ide i trebao se toga poštedjeti. </p>
<p>Slično je prošla i slavna ruska srednjoprugašica iz Atlante, Svjetlana Masterkova. Na 800. metru je sjela na stazu držeći se za gležanj lijeve noge koji je odavno uništen. Gabriela Szabo je odlučila pokušati i na 1500 m. Bit će zanimljivo vidjeti je li odahnula nakon pobjeden na 5 km.</p>
<p>U kvalifikacijama atletičarki na 200 m bilo je samo zanimljivo vidjeti kako Marion Jones podnosi doping-probleme svoga muža C. J. Huntera. Izvrsno, jer je veoma lako pobijedila sa 22.50, da bi nakon desetak minuta u kvalifikacijama dalja već u prvom skoku, sa 6.78 m, za tri centimetra preskočila normu. (Ž. S. )</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Olimpijski finale u četvrtfinalu</p>
<p>Hrvatski će vaterpolisti u četvrtfinalu olimpijskog turnira (petak, 10.15 sati) igrati sa Španjolcima, s kojima su se prije četiri godine, na Igrama u Atlanti, borili za zlatnu medalju i izgubili / U 5. kolu je Hrvatska pobijedila Nizozemsku 11-7 (1-1, 4-1, 3-3, 3-2) i osvojila drugo mjesto u skupini, prva je Jugoslavija</p>
<p>U četvrtfinalu Igara u Sydneyu gledat ćemo reprizu finala iz Atlante, ali nadamo se uspješniju kad je riječ o hrvatskim vaterpolistima. Naime, prije četiri godine su slavili i zlato osvojili Španjolci, naši suparnici u četvrtfinalu u petak (10.15 sati po hrvatskom vremenu). Pobijedimo li Španjolce, igrat ćemo u polufinalu s boljim iz dvoboja Rusija - SAD.</p>
<p>U 5. kolu je Hrvatska pobijedila Nizozemsku sa 11-7 (1-1, 4-1, 3-3, 3-2) i osvojila drugo mjesto, prva je Jugoslavija koja je u posljednjem kolu svladala Mađarsku 10-9. Kako su i Jugoslavija i Hrvatska imale isti broj bodova (9) i neodlučen međusobni omjer (4-4), o prvom je mjesto odlučivala ukupna gol-razlika u kojoj su Jugoslaveni bili bolji.</p>
<p>Hrvatska protiv Nizozemske nije imala većih poteškoća iako se izbornik Kovačević veoma bojao ove utakmice.</p>
<p>- Pola je momčadi bolesno, to je epidemija gripe! Morali smo igrati i bez Školnekovića i bez Barača, a pola onih koji su nastupili noć prije su imali povišenu temperaturu. No, imamo dan odmora, valjda će se bolesni oporaviti. Samo da se u međuvremenu zdravi na razbole... Nizozemska? Bojao sam se, tko se ne bi bojao s bolesnom momčadi, govorio je Kovačević.</p>
<p>Pobjeda protiv Nizozemske nije bila upitna, no naša je vrsta pružila daleko slabiju partiju nego dan ranije protiv Jugoslavije, ili dva dana ranije protiv Mađarske. No, Nizozemci su ipak slabija momčad pa ju je i bolešću načeta hrvatska reprezentacija brzopotezno matirala.</p>
<p>Jedini je problem na utakmici bio Harry van der Meer, Nizozemac koji je čak pet puta svladao vratara Vićana udarcima iz daljine. Na tom se igraču izmijenilo mnogo naših, no čovjek je bio 100 posto precizan. Izvanredni Van der Meer je na kraju spasio dojam, jer da nije bilo njega Hrvatska bi pobijedila toliko uvjerljivo da bi se gledatelji dosađivali.</p>
<p>U našim je redovima iznova najbolji i najefikasniji bio Dubravko Šimenc, strijelac tri zgoditka, no ono što je treneru Kovačeviću najdraže je činjenica da su naši centri, iako gripozni, veoma raspoloženi. Smodlaka i Hinić postigli su svaki po dva zgoditka, njihova je forma ohrabrenje uoči toliko bitne četvrtfinalne utakmice sa Španjolskom.</p>
<p>- Ja nisam bolestan, neće valjda grom u koprive, kaže Šimenc. - Ovo je bila opasna utakmica jer nismo znali kako će reagirati igrači koji su dan ranije imali visoku temperaturu. Ipak smo toliko kvalitetniji da Nizozemsku možemo pobijediti i s bolesnom momčadi... U četvrtfinalu to neće biti moguće, nadam se da ćemo svi ozdraviti. U pet utakmica dosad postigli smo četiri pobjede i jednom igrali neodlučeno, no to još ništa ne znači, četvrtfinale je nama pravi finale.</p>
<p>• Ryde Aquatic centar</p>
<p>HRVATSKA - NIZOZEMSKA 11-7 (1-1, 4-1, 3-3, 3-2)</p>
<p>HRVATSKA: Školneković, Fatović 1, Sarić 1, Šimenc 3 (1), Kržić 1, Štritof, Smodlaka 2, Hinić 2, Vičan, V. Kobešćak 1</p>
<p>NIZOZEMSKA: De Bunt, De Briujn, Vermeulen, Van der Meer 5, Havenga, Thomas, Zuidweg, Uri, de Jong 1, Silvis, Boom, Brebde</p>
<p>SUCI: Balfanbajev (Kazahstan), Melliar (Južnoafrička Republika) - dobri. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 12 (5), Nizozemska 7 (2)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dubravko ŠIMENC </p>
<p>»U punom sastavu možemo proći Španjolce«</p>
<p>- Moram li puno baš o Španjolcima? Oni su aktualni olimpijski prvaci, oni su momčad koja može biti poražena od slabijeg suparnika, ali s obzirom na iskustvo mogu pobijediti i duplo jače postave. Iskustvo, primjerice, Estiartea može biti i presudno u takvoj utakmici. Vidjeli ste i dosadašnji tijek olimpijskog turnira, najzapaženiju ulogu igraju iskusni igrači. Mi nismo neiskusna momčad, naprotiv. Međutim, od tri ponuđena suparnika prije posljednjeg kola - Kazahstan, Španjolska, Australija - Španjolci su zacijelo najjača momčad. Istina, ne bi nam ni Australci dobro legli, upravo zbog euforije na tribinama plivališta, a ni Kazahstan nije slab. Riječ je, praktički, kako ih mi zovemo, B reprezentaciji Rusije. Kazahstanci znaju igrati vaterpolo, u to nemojte sumnjati. Španjolci su ipak jači i od Kazahstanaca i od Australaca, meni je trenutno prva briga kako složiti momčad za četvrtfinale. Da smo u punom sastavu i potpuno zdravi, duboko u sebi vjerovao bih u prolaz. Ovako, moram stalno gledati liječničke kartone, rekao je izbornik hrvatskih vaterpolista Neven Kovačević po saznanju suparnika u četvrtfinalu. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Njemačke »haubice« potopile naše 5. mjesto</p>
<p>Nakon 1-3 poraza protiv Njemačke, hrvatske će odbojkašice igrati protiv Južne Koreje za 7. mjesto na Igrama / San je našeg sastava možda bio ući u polufinale, borba za 5. mjesto se očekivala, ali ni sedmo ili osmo mjesto ne smije se nazvati podbačajem </p>
<p>Hrvatske odbojkašice igrat će protiv Južne Koreje za 7. mjesto na Igrama, u četvrtak (dok ćete vi, poštovani čitatelji, u Europi spavati), u 12.30 sati po ovdašnjem vremenu. San je našeg sastava možda bio ući u polufinale, borba za 5. mjesto objektivno se očekivala, ali ni sedmo ili osmo mjesto ne smije se nazvati podbačajem. Sjećamo se da prije tri mjeseca nitko naše djevojke nije s nadom ispratio u Japan, na posljednje kvalifikacije za OI. Bez standardne tehničarke Marije Lihtenštajn, s Jelenom Čebukinom bez ijednog treninga, prvi put sa 18-godišnjom Biljanom Gligorović na najzahtjevnijem mjestu u sastavu. Uistinu, tko je takvoj Jelićevoj vrsti mogao dati ikakve izglede za prolaz jakim i ambicioznim vrhom svjetske odbojke?</p>
<p>Da, hrvatska se odbojkaška reprezentacija neće boriti za izvrsno 5. mjesto kako su svi priželjkivali. Na tom joj se putu ispriječila Njemačka, reprezentacija s kojom se naš sastav poznaje u dušu, uostalom završnicu olimpijskih priprema proveli su odigravajući seriju međusobnih dvoboja. U pravoj, olimpijskoj utakmici pobijedila je Njemačka, ali mnogo teže negoli to sugerira 3-1 rezultat. Bio je to zapravo dvoboj dva ubojita napadačka para, hrvatskog Jelić-Leto i njemačkog Pachale-Grün. Naš je par ovaj put, međutim, bio na niskoj razini efikasnosti. Barbara i Nataša ukupno su sudjelovale u završnici 120 naših napada, realizirale su tek svaki treći, što je samo 33 posto uspješnosti. Za razliku od našeg dvojca, njemački je par »haubica« sudjelovao u završnici 91 njemačkog napada, a osvojile su poene ukupno 46 puta, što znači da su realizirale svaki drugi napad.</p>
<p>Iako se poslije utakmice spominjao i nedostatan blok i slab prijem i slabo dizanje, činjenica je da je ovaj put zakazao i napad. No, istina, sve prethodno navedeno može biti opravdanje za napad, jer bez dobrog prijema servisa akcija se ni ne može započeti, kao ni bez dobroga dizanja, kao što se ne može započeti ni kontranapad bez dobre obrane. Dosad je, međutim, naš napadački dvojac uz pomoć svestrane Jelene Čebukine, protiv sastava ravnopravnog hrvatskome, uspješno kompenzirao slabosti u ostalim elementima igre. Protiv raspoložene reprezentacije Njemačke, ovaj put to nije bilo dovoljno.</p>
<p>Jelena Čebukina ponavlja zapravo od prvoga dana olimpijskog turnira da je taktički iznimno lagano igrati protiv Hrvatske jer naša reprezentacija završava akcije samo s Barbarom Jelić i Natašom Leto. Na ovom su se turniru svi treneri fokusirali na jednu od najboljih pucačica na svijetu. Na njoj je uvijek bio žestoki blok, Barbara je iz utakmice u utakmicu padala, a protiv Njemačke je imala smo 26 posto uspješnosti napada, što je mizerno za odbojkašicu koja rijetko pada ispod 50 posto.</p>
<p>Izbornik Ivica Jelić na kraju će neiskustvo označiti kao glavnog krivca za neke naše olimpijske posrtaje.</p>
<p>- Vidjeli ste i sami kako je to bila neizvjesna utakmica. Kad se sve zbroji, napravili smo više pogrešaka od njih. Ne misli da je samo naš blok krivac za neuspjeh. Nikako. Imali smo seriju pogrešaka i na prijemu i pri dizanju. Jedini krivac po meni je neiskustvo. Iako stoji i činjenica da mi imamo samo tri vrhunske i iskusne odbojkašice, za razliku od ostalih sastava, koji ih imaju šest-sedam.• Mislite li da bismo bolje prošli na Igrama da je htjela igrati najbolja svjetska tehničarka svih vremena, Irina Kirilova?</p>
<p>- Ne znam što bi bilo da je bilo. Istina je da je naša tehničarka ovdje najmlađa, sa 18 godina. Međutim, u Sydneyu ni napad nije bio pravi, imali smo baš neočekivanih poteškoća s napadom, u čemu smo inače najjači.</p>
<p>Barbara Jelić nastavlja život na Igrama u turobnom raspoloženju. Djevojka koja posljednjih nekoliko godina napušta sva velika natjecanja bar s jednim pojedinačnim priznanjem, uglavnom je najefikasnija odbojkašica svake vrijedne odbojkaše predstave, u Sydneyu će vjerojatno ostati i bez utješne nagrade. </p>
<p>- Strašno sam nezadovoljna svojim učinkom. Ne sjećam se ni jednog velikog natjecanja na kojem sam, kao ovdje, imala manje od 40 posto uspješnosti napada. U Japanu, gdje se igra najjača obrana na svijetu, ni jednu utakmicu nisam odigrala ispod 50 posto. </p>
<p>- Svi znaju Barbi, svi je se boje, svi je već godinama studiraju, svi znaju gdje i kako puca, sve je u suparničkoj pripremi utakmice usredotočeno na nju, objasnila je Marija Anzulović kako je Barbara Jelić uhvaćena u suparničku mrežu.</p>
<p>• Dvorana u Olimpijskom parku</p>
<p>HRVATSKA - NJEMAČKA 1-3 (-25, 27, -21, -18)</p>
<p>HRVATSKA: Leto 22, Siscovich, Daničić, Ribičić 2, Anzulović, B. Jelić 21, Kaštelan, Gligorović 4, Čebukina 14, V. Jelić, Rimac 4, Jurcan.</p>
<p>NJEMAČKA Lahme 11, Dömeland, Hart 3, Tzscherlich, Roll 10, Benecke 7, Pietrek, Schultz, Fleming, Pachale 26, Grün 24, Sylvester.</p>
<p>SUCI: Abdel Megid (Egipat) i Porcari (Italija). GLEDATELJA: 4.571.</p>
<p>IZRAVNI SERVIS POENI: Hrvatska 3, Njemačka 2. BLOK POENI: Hrvatska 11, Njemačka 11.POENI NA POGREŠKE SUPARNICA: Hrvatska 23, Njemačka 26.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Hanka PACHALE. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Čebukina: Dijete je moja najveća ambicija</p>
<p>Nakon Igara se opraštam s reprezentacijom, kaže Jelena Čebukina, naša najiskusnija odbojkašica / »Odigrat ću još jednu godinu u nekom klubu koji nema super-ambicije«</p>
<p>Samo 10 dana nakon spuštanje olimpijske zastave s jarbola u Sydneyu, Jelena Čebukina napunit će (11. listopada) 35 godina. Iako se već nekoliko puta opraštala od odbojke, posebno od reprezentacije, uvijek je na kraju pristala pomoći mladim djevojkama u novim iskušenjima. Proljetos sasvim sigurno nije vjerovala da će, samo pet mjeseci poslije, igrati na još jednim olimpijskim igrama. Već se dosta prašine sleglo na njeno olimpijsko zlato koje je, kao reprezentativka Sovjetskog Saveza, osvojila prije 12 godina u Seoulu. Vjerojatno je mislila da je njena olimpijska avantura definitivno završila. A onda je, odlukom Međunarodnog odbojkaškog saveza, na pritisak nekih malo većih (Talijana) koji su se također željeli vidjeti u Sydneyu, našoj dotad standardnoj tehničarki Mariji Lihtenštajn zabranjen nastup za Hrvatsku neposredno uoči zadnjih i odlučujućih kvalifikacija za Igre, u Japanu. Ivica Jelić tada je odlučio u pomoć pozvati Čebukinu. Iako je već pripremala stvari za dugo, toplo ljeto nakon 27 odbojkaških godina, još je jednom dobrovoljno svoje vrhunske igračke predispozicije i nenadomjestivo iskustvo upregnula u kola potentnog, ali neiskusnog sastava. A onda su izborene Igre. Bit će dugog toplog ljeta i iduće godine, ako ne, onda opet iduće... </p>
<p>Iako je već u prvoj utakmici u Sydneyu protiv Australije ozlijedila šaku, nakon druge obnovila i ozljedu koljena, a kasnije i butnog mišića, nije htjela odustati, ali nije pristajala ni na injekcije. Stisnula je zube i davala svoj uobičajeno veliki doprinos igri našeg sastava. Godinama je igrala i u klubu i u reprezentaciji, prije u ruskoj, poslije u hrvatskoj, uz najbolju svjetsku tehničarku Irinu Kirilovu. Naravno, reći će, da »Ira« nedostaje.</p>
<p>- Ona bi nedostajala svakome sastavu, a kamoli ne našem.</p>
<p>• Možete li procijeniti kakav je potencijal naše mlade tehničarke Biljane Gligorović da se razvije u klasnu organizatoricu igre?</p>
<p>- Ona je uvjerljivo najbolja tehničarka u Hrvatskoj, nitko joj se ne može približiti. No, ona je još uvijek »premekana«. Treba naučiti biti bezobrazna na terenu. Ako ju bude dirao svaki komentar suigračica na parketu, poput »daj digni više, niže, lijevo, desno«, jasno je da će se tada izgubiti. Ona treba sve niti igre preuzeti u svoje ruke i voditi igru na terenu.</p>
<p>• Kako će ona sa 18 godina reći vama, koji ste dvostruko stariji od nje, da, primjerice, zašutite?</p>
<p>- Ne radi se o tome. Ali, ona mora moći autoritativno reći »stanite ovdje« ili ondje, »sad igramo ovu kombinaciju« ili onu. Nažalost, zasad još uvijek sama dirigiram što ću, recimo, ja odigrati. Ona mora gledati i kako su raspoređene igračice na suparničkoj strani i mora imati viziju što u kom trenutku taktički odigrati, a ne samo zatvoriti oči i dignuti loptu visoko. Njoj će, na primjer, Barbara viknuti »na kraj« i ona će zatvoriti oči i poslati loptu »na kraj«, iako to možda u tom trenutku nije najbolje rješenje. No, to je sve plaćanje danka neiskustvu. Ne smijemo se sada svi nakalemiti na nju, ona je naša najbolja tehničarka i u Japanu je, gdje smo izborili nastup na Igrama, dokazala da je potencijal i budućnost hrvatske odbojke.</p>
<p>• Opraštate li se od aktivnog igranja s ovim Olimpijskim igrama?</p>
<p>- S reprezentacijom?</p>
<p>• Da, s reprezentacijom.</p>
<p>- Da, da. To da. Svakako, nije Čebukina željela ostaviti ni malo prostora možebitnim dvojbama. </p>
<p>Ona se ionako vratila na nagovor, pa i pritisak, odbojkaških čelnika pretkraj prošle godine.</p>
<p>- Odigrat ću još jednu godinu u nekom klubu, pretpostavljam talijanskom, koji nema neke super-ambicije. Odmah sam odbila ponudu iz Brazila, jer tamo se trenira šest sati dnevno. Nakon 27 godina u odbojci ja to više ne mogu. Moja je trenutno najveća ambicija da rodim dijete i posvetim se malo obitelji. Vidim se i kasnije u odbojci, kao trener mlađih uzrasta. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ljubek i Funtak moraju na popravni</p>
<p>Hrvatski predstavnici u kanuu dvokleku na 500 m, Nikica Ljubek i Dražen Funtak, nisu se u uspjeli izravno plasirati u finale, pa će to pokušati postići u repešažu. Hrvatski je dvojac u prvoj kvalifikacijskoj skupini osvojio šesto mjesto s rezultatom 1:45.56, četiri sekunde iza prvoplasiranih Poljaka.</p>
<p>Ljubek i Funtak bi, za plasman u finale, morali, morali osvojiti jedno od prva tri mjesta, što osigurava ulazak među devet najboljih posada. </p>
<p>- Loše su startali i kasnije se više nisu uspjeli vratiti u utrku. Ove godine nisu imali mnogo utrka, no ukoliko izbore ulazak u finale, bio bi to veliki uspjeh, rekao je trener reprezentacije, Laszlo Kovacs. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vlašić u borbu za finale</p>
<p>Trinaestog dana XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu hrvatski sportaši nastupit će u tri sporta i to u atletici, jedrenju i odbojci.</p>
<p>Atletska natjecanja započinju 45 minuta poslije ponoći po hrvatskom vremenu, a u kvalifikacijama skoka u vis nastupit će Blanka Vlašić, čija je disciplina druga na programu. Blankina norma iznosi 194 cm, što bi hrvatska skakačica trebala postići za ulazak u finale, odnosno među 12 najboljih u ovoj disciplini.</p>
<p>Na regatno polje sydneyske luke u četvrtak će izaći Karlo Kuret i Mate Arapov. Arapova očekuju čak tri plova - osmi, deveti i deseti - u koje ulazi kao 20. od 43 »laseraša«. Karlo Kuret jedrit će sedmi i osmi plov, budući da su u srijedu zbog nedostatka vjetra odgođene sve regate, a 30-godišnji Splićanin je nakon šest plovova 12. od 25 jedriličara.</p>
<p>Nakon poraza od Njemačke u prvom susretu razigravanja za poredak od petog do osmog mjesta, hrvatske odbojkašice očekuje borba za sedmu poziciju na olimpijskom turniru. Njihove suparnice su reprezentativke Južne Koreje, a utakmica je na rasporedu u 3.30 ujutro po hrvatskom vremenu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vrdoljak, Hebel i Ljubek nisu progovorili ni riječ...</p>
<p>Hrvatski konzul u Sydneyu, Ljubinko Matešić, priredio je u srijedu u »Hrvatskoj kući«, u sydneyskoj četvrti Punchbowlu, prijam za hrvatske olimpijce, sportske dužnosnike i novinare. Glavne zvijezde bili su, naravno, naši osvajači medalja - zlatni dizač utega Nikolaj Pešalov, koji će u četvrtak napustiti Sydney i vratiti se u Zagreb, te brončani osmerac, kojem su nedostajali Nikša Skelin i trener Igor Čulin. Njih su se dvojica, naime, već vratili kući u Split u prvoj skupini naših olimpijaca koji su napustiti olimpijski grad.</p>
<p>Pešalova i brončane veslače je, u srijedu prije podne po australskom vremenu, u Canberri primio i hrvatski veleposlanik u Australiji Mladen Ibler. Kao što je obećao prije početka natjecanja na XXVII. olimpijskim igrama, veleposlanik Ibler naše je osvajače medalja počastio janjetinom.</p>
<p>Spomenimo i da je vodstvo Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i hrvatske olimpijske misije i na prijamu u »Hrvatskoj kući« demonstriralo duboku podijeljenost, koja se već mogla naslutiti u njihovim javnim istupima posljednjih tjedana. Čini se da je borba za poziciju predsjednika HOO-a, o kojoj će se za dva, tri tjedna odlučivati na Skupštini krovnog hrvatskog sportskog tijela, narušila dosad barem naizgled idilične odnose u našoj sportskoj obitelji.</p>
<p>Predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, dopredsjednik Zdravko Hebel i direktor Matija Ljubek stajali su svaki u svom kutu dvorane, uopće ne kontaktirajući međusobno. Nezadovoljan takvim stanjem i odnosima, Vrdoljak je čak napustio prijam iznenađujuće brzo, puno prije nego je konzul Matošić službeno pozdravio nazočne. </p>
<p>Dodajmo da je u Sydney doputovao i predsjednik Hrvatskog atletskog saveza (HAS) Luciano Sušanj, koji se također spominje kao mogući Vrdoljakov nasljednik. Sušanj je, međutim, prema dobro upućenim izvorima, odbio kandidaturu za predsjednika HOO-a. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Lijepa Tatjana želi naplatiti olimpijski uspjeh!</p>
<p>Pokažite joj novac! Tako australski »Daily Telegraph« započinje svoju priču o lijepoj osvajačici srebrne olimpijske medalje u skoku motkom Tatjani Grigorijevoj. Rođena prije 24 godine u Sankt Peterburgu, plavokosa i plavooka građanka Australije od 1999. godine, napravila je pravu senzaciju u svijetu skakačica motkom otkako se prije tri godine počela baviti tom atletskom disciplinom. Kao Ruskinja nastupala je na svjetskom prvenstvu 1995. u Gśteborgu na 800 m, trčala je u finalu i osvojila je 8. mjesto. Četiri odnosno pet godina kasnije za svoju je novu domovinu najprije lani na SP u Sevilli osvojila brončanu, a sada na OI u Sydneyu i srebrnu medalju u skoku motkom.</p>
<p>Kada je trčala pobjednički krug pred (sada) svojom publikom bila je, kaže, jako rastresena, jer je stadion tutnjao od 100.000 ljudi koji su slavili pobjedu obožavane Cathy Freeman. Iste večeri kada je skočila svoj osobni rekord 4.55 m do srebra izjavila je kako se nada da će sada potpisati prave ugovore sa vodećim svjetskim kozmetičkim kućama i da do kraja života neće morati brinuti ni o čemu. Nakon prospavane noći s olimpijskim srebrom prvo što je iduće jutro rekla svome menedžeru bilo je: Pokažite mi novac! </p>
<p>- Pretpostavljam da ću sada biti vrlo zanimljiva kozmetičkim tvrtkama jer sam pokušala odaslati poruku svijetu da žene u sportu mogu biti i ostati žene i biti uz to i nakon svega lijepe i privlačne.</p>
<p>Tatjana ima iskustva s modnim pistama. Tjednima prije Igara bila je napoznatiji model u zemlji za kojim je nastala prava pomama kada se obnažena slikala za australski olimpijski kalendar. </p>
<p>Nakon Tatjaninog najnovijeg uspjeha njezina je internet-stranica (www.tatiana.com.au) trenutno među 10 najposjećenijih australskih stranica. Tatjana će, pak, svoj uspjeh ipak proslaviti u intimnom društvu, ali tek kada njezin suprug Viktor Čistjakov završi svoj olimpijski nastup. On također skače motkom, odnedavna australski građanin i kao i Tatjana rođen je u Rusiji, u Moskvi prije 25 godina. Još u Atlanti '96 nastupao je za rusku reprezentaciju. Tamo se sa preskočenih 5.60 m nije plasirao u finale. Hoće li ovdje na krilima (sada) svoje publike, ali i supruginog srebra letjeti do olimpijskog finala? (R. E.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ulični rat u Pragu zasjenio summit financijaša</p>
<p>Deseci tisuća demonstranata žestoko su se sukobili s 11.000 policajaca protestirajući protiv svjetske globalizacije i sve većeg jaza između svijeta bogatih i svijeta siromašnih / Najradikalniji talijanski prosvjednici otpravljeni iz Češke </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Na 55. zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje se održava u Pragu, vodeći predstavnici svjetske financijske oligarhije nastavili su rasprave o ključnim temama skupa. Predloženo je da bogati svijet smanji dug 20 siromašnih zemalja u visini od otprilike 30 milijardi dolara, a ukupno smanjenje duga trebalo bi prijeći svotu od 50 milijardi dolara. </p>
<p>No, događaji na summitu financijaša zasjenjeni su zbivanjima izvan praškog Kongresnog centra, gdje deseci tisuća demonstranata i dalje neumorno protestiraju protiv svjetske globalizacije i sve većeg jaza koji dijeli svijet bogatih od svijeta siromašnih. Prosvjedne akcije, koje su u utorak doživjele vrhunac, nastavljene su i u srijedu, ali sa znatno smanjenim intenzitetom. Možda i zbog toga što je najradikalnija skupina prosvjednika - oko 800 talijanskih »profesionalnih« demonstranata poznatih pod imenom »Ya Basta!« - u noći na srijedu ispraćena policijom napustila Češku u posebnoj željezničkoj kompoziciji. Ta je skupina, prema priopćenju policije, bila »udarna šaka« prosvjednika, najagresivnija, najiskusnija, najorganiziranija i najbolje opremljena za sukobe s policijom. </p>
<p> Kad je završena »inventura« događaja u utorak, češki ministar unutarnjih poslova Stanislav Gross izjavio je kako nije očekivao takvu žestinu sukoba i odao pohvale češkim policajcima koji su profesionalno obavili nimalo lak zadatak. »Češka država može biti ponosna na svoju policiju«, rekao je Gross, nakon što je posjetio ranjene policajce u bolnicama. Pohvale policiji stigle su i od vlade te od vodećih stranaka, koje su zatražile da policija ubuduće nastupa još »tvrđe«. Policajci, njih oko 11.000, u poslijepodnevnim su satima u utorak zatražili pomoć još nekoliko stotina kolega iz gradova u okolici Praga, kako bi izašli na kraj s agresivnim prosvjednicima, koje su smirili tek nešto prije ponoći. Prema službenim podacima, u prosvjedima u utorak ozlijeđena su 54 policajca, 18 demonstranata i dva delegata summita. Među ozlijeđenim izaslanicima je i znatiželjni Japanac, koji je želio iz blizine vidjeti sukobe. </p>
<p>Japanac je ozbiljno ranjen kamenom u glavu. Iz praških bolnica priopćili su da je liječničku pomoć zatražio 61 policajac, 65 civila i 31 delegat summita, od kojih je 15 smješteno u bolnicu. Policija je ukupno privela 420 prosvjednika, među kojima je bilo 130 stranaca. Protiv nekih od njih bit će podnesene kaznene prijave zbog počinjenih šteta. A njih je bilo mnogo: demonstranti su razbili izloge na dvadesetak javnih zgrada (banke, McDonald's, trgovine, Mercedesov salon itd.), oštećeno je nekoliko sanitetskih i osobnih vozila, porušene ograde, jumbo-plakati i sve što su prosvjednici mogli iskoristiti za pravljenje barikada, a zatim zapaliti. Konačne procjene štete nisu dovršene, ali one samo u Pragu 2 iznose više od pet milijuna kruna (oko milijun kuna). U Pragu se u utorak vodio pravi ulični rat koji je zgrozio Pražane, a gradski promet, i tramvajski i metro, bio je posve paraliziran. </p>
<p> Policija je ipak uspjela u glavnom zadatku - spriječila je prosvjednike da se približe Kongresnom centru gdje su konferirali financijeri. No, demonstranti su ipak uspjeli opkoliti Centar i spriječiti izlazak delegata iz zgrade. Oni iskusniji i dovitljiviji napustili su zgradu odmah nakon podneva, poslije svečanog otvorenja summita dok još prosvjednici nisu bili opkolili Centar, pa su poslijepodne guverneri središnjih banaka iznosili svoje izvještaje pred polupraznom dvoranom. Oni pak koji su ostali do kraja, bili za praktički zatvoreni u dvorani Centra. Od tamo su tek kasno navečer mogli otići, i to ne automobilima, već metroom uz maksimalno osiguranje kordona policajaca koji su brinuli za njihovu sigurnost. Ipak, prosvjednici su napali autobus s delegatima i, samo uz krajnji napor, policajci su uspjeli spriječiti njihovo linčovanje. Rezultat svega bio je otkazivanje svečanosti u Narodnom kazalištu, ali navečer je ipak uspješno završen prijam koji je češki premijer Miloš Zeman organizirao za sve sudionike summita. (Vlado Bojkić)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bruxelles priželjkuje dansko »da« euru </p>
<p>Uoči referenduma prosječno 42 posto anketiranih Danaca u posljednje se vrijeme izjašnjavalo protiv eura, dok je njih 38 posto bilo »za« / Pozitivan ishod danskog referenduma imao bi značajan psihološki učinak na čitavu »euro jedanaestoricu« i ojačao politički konsenzus da projekt jedinstvene valute doista funkcionira</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Hoće li se građani Danske u četvrtak odlučiti da dansku krunu zamijene eurom? Danske su vlasti naime za četvrtak organizirale referendum kako bi samim Dancima prepustile da se izjasne o tome treba li im jedinstvena europska valuta ili ne. Prema ispitivanjima javnoga mnijenja, koja je danske agencija posljednjih tjedana provodila svakodnevno, više je onih građana te zemlje koji se protive ulasku u zonu eura.</p>
<p> U prosjeku, 42 posto anketiranih u posljednje se vrijeme izjašnjavalo protiv eura, dok je njih 38 posto bilo »za«. Uoči referenduma, pokazuju ankete, oko 15 posto državljana Danske nema nikakvo mišljenje o euru, odnosno ta ih problematika niti ne zanima. Analitičari u sjedištu Europske unije procjenjuju da će Danska ipak na referendumu dati svoj glas u korist eura, što će, vjeruju, potaknuti i Veliku Britaniju i Švedsku da se uskoro odluče na sličan korak. Danska među petnaestoricom slovi kao izrazito eurooptimistična članica koja podupire praktički sve ekonomsko-političke integracijske procese u Uniji.</p>
<p> Unatoč tome, Kopenhagen se prije gotovo dvije godine odlučio pričekati s priključenjem euro-zoni, procijenivši da ekonomski i monetarni pokazatelji u državi nisu dorasli ambicioznom projektu jedinstvene valute. London i Stockholm su krajem 1998. ponudili slična stručna objašnjenja, te je 1. siječnja 1999. zonu eura pokrenulo jedanaest od petnaest članica Unije (u startu je otpala Grčka zbog nestabilne drahme).</p>
<p>Hoće li utjecati na danske birače najnovije klizanje eura u odnosu na američki dolar, teško je predvidjeti. Činjenica je, međutim, da Bruxelles računa na dansko »da« euru i to ponajprije iz političkih razloga. Pozitivan ishod danskog referenduma imao bi bez sumnje pozitivan psihološki učinak na čitavu »euro jedanaestoricu« i ojačao politički konsenzus i odlučnost Bruxellesa da projekt jedinstvene valute doista funkcionira. Analitičari, naime, nerijetko upozoravaju da je upravo politička prepoznatljivost koja stoji iza američkog dolara, dakle, velesila SAD, jedna od glavnih čimbenika snage te valute. Drugim riječima, euru nedostaje prepoznatljivi politički entitet s kojim bi ga se na tržištu identificiralo. Povrh toga, procjenjuje se da je većina članica Unije još uvijek ekonomski nezrela za potpuni prelazak na euro. Do 2002. godine financijske se transakcije obračunavaju u eurima, a za nešto više od godinu dana euro će ući i u svakodnevnu upotrebu u trgovine, restorane...</p>
<p>Štoviše, uoči 1999. Italija i Belgija, primjerice, nisu zadovoljavale osnovne maastrichtske kriterije za zonu eura. Njihov je javni dug bio dvostruko veći od propisanoga, a i inflacija je prelazila zacrtane maastrichtske granice. Bruxelles je, međutim, odlučio progledati im kroz prste, zaključivši da je euro snažni zamašnjak političkoga ujedinjenja Unije. </p>
<p>Europska centralna banka (ECB) sa sjedištem u Frankfurtu ozbiljno računa da će Danci postati dvanaestim članom euro-zone. Predsjednik ECB-a Wim Duisenberg to je praktički proteklih dana i najavljivao. On je istodobno i upozorio da će čim dobije svoje redovno mjesto u ECB-u, Kopenhagen mora započeti s reformom mirovinskog sustava. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Srednji prihod američke obitelji povećan na iznad 40.000 dolara</p>
<p>WASHINGTON, 27. rujna</p>
<p> - Srednji godišnji prihod prosječne američke obitelji u prošloj godini bio je iznad 40 tisuća dolara i povećan je za skoro tri posto u odnosu na 1998. godinu, objavio je u srijedu američki državni Statistički ured. Američka statistika često se koristi tzv. srednjim pokazateljima što u konkretnom slučaju znači da je od 120 milijuna američkih obitelji tijekom 1999. godine polovica imala prihode iznad 40.816 dolara a polovica niže od toga. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni prihodi od kamata, dionica i vrijednosnih papira, niti obitelji koje imaju prihode iznad milijun dolara godišnje.</p>
<p> Istodobno s povećanjem srednjih prihoda smanjen je postotak siromašnih. Prema objavljenim podacima 32 milijuna ljudi živi u obiteljima koje su godišnje na raspolaganju imale manje od 17.600 dolara.</p>
<p> Statistika kaže da se najbolje živi na američkoj zapadnoj obali sa srednjim primanjima od 42.270 dolara. Slijedi srednji zapad sa 41 dolarom manje, na istočnoj obali je srednja zarada bila 41,9 tisuća a u državama na jugu SAD oko 37 tisuća dolara. </p>
<p> Inače, 5 posto obitelji s najvišim primanjima raspolagalo je s 21,5 posto ukupnog iznosa plaća. Donekle su, za tri posto smanjene razlike u prihodima bijelih i tamnoputih Amerikanaca dok najviši srednji prihod po obitelji imaju Amerikanci azijskog podrijetla - čak 51.205 dolara. To je odraz činjenice da u velikom broju rade u industriji visoke tehnologije ili profesijama poput liječničke.</p>
<p> Ma koliko objavljeni podaci bili zadovoljavajući, jedan je već izazvao buru nezadovoljstva. Razlike u plaćama muškaraca i žena još su se povećale pri čemu je srednja plaća žena niža nego 1998. godine. Muškarci su ostvarili srednju plaću od 36.476 dolara a ženska plaća je bila čak 10 tisuća dolara manja. To znači da je za isti posao za koji Amerikanac prima jedan dolar Amerikanka plaćena 72 centa.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>I Schröderov SPD optužen za sumnjive financijske poslove</p>
<p>BERLIN, 27. rujna</p>
<p> - I Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je, po svemu sudeći, umiješana u sumnjive financijske poslove. Kako objavljuje dnevnik Die Welt, sredinom osamdesetih je SPD prodajom jedne tiskare u Hamburgu zaradio 63 milijuna DEM koje se nikad nisu pojavile u nekom od financijskih izvještaja stranke, što predstavlja čisti slučaj utaje poreza. Blagajnica SPD-a Inge Wettig Danielmeier tvrdi da su optužbe »besmislene« jer je stranka novac utrošila na sanaciju drugih poduzetnika koji se nalaze u potpunom ili djelomičnom vlasništvu SPD-a. </p>
<p> I neutralni financijski stručnjaci su mišljenja da u slučaju reinvestiranja prihod od prodaje nije podložan oporezivanju. Predstavnici oporbe, predvođeni glavnim tajnikom Kršćansko demokratske unije (CDU) Ruprechtom Polentzom, međutim, ne odustaju tako lako od plijena koji im je poklonio konzervativno orijentirani berlinski dnevnik Die Welt. Polentz traži od predsjednika Bundestaga Wolfganga Thiersea, koji je nadležan za provođenje istraga takve vrste, da podnese ostavku na položaj potpredsjednika SPD-a jer da ta dva položaja ne jamče nepristranost u provođenju eventualne istrage. CDU je istovremeno Thiersea optužio da odugovlačenjem pokretanja postupka želi »razvodniti« čitav slučaj kako ne bi naškodio vlastitoj stranci. (Nenad Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Deutsche Bank radnu snagu dobavljala direktno preko Gestapoa? </p>
<p>BERLIN, 27. rujna</p>
<p> - Predsjednik komisije za obeštećenje prisilnih radnika iz razdoblja Trećeg Reicha, grof Otto Lambsdorff, pozvao je prilikom posjeta Argentini još jednom predstavnike najvećih njemačkih koncerna na priloge za novčani fond »Zaklade za budućnost« iz koje će se crpiti sredstva za isplatu obeštećenja.</p>
<p>Iako se Lambsdorff još prije nekoliko dana požalio na određenu dozu suzdržanosti velikih tvrtki kad je u pitanju uplata novca u Zakladu, uz primjedbu da pojedini poduzetnici daju »vrlo čudna objašnjenja« kako bi opravdali svoje ponašanje, novac s kojim zaklada raspolaže ostao je na razini od 3,2 milijarde maraka od privrede obećanih pet milijardi. Lambsdorff je pomoć u kritici njemačkih poduzetnika dobio i s najviše razine. Njemački kancelar Gerhard Schröder je na proslavi 50. godišnjice osnutka Njemačkog židovskog kongresa apelirao na dužnike Zaklade da napokon izvrše svoju moralnu obvezu. Procjenjuje se da bi novac mogao poteći tek nakon što američki sudovi donesu neopozivu odluku o odustajanju od daljnjih individualnih tužbi protiv njemačkih privrednika što se očekuje tek krajem studenog.</p>
<p>U međuvremenu je još jednoj njemačkoj financijskoj sili, Deutsche Bank, dokazana umješanost u sramotno iskorištavanje ratnih zarobljenika. Prilikom čišćenja ruševina svojih filijala nakon savezničkih bombardiranja Deutsche Bank se poslužila jeftinom radnom snagom iz logora. Posebno je zanimljiv podatak da je Deutsche Bank surađivala direktno s Gestapoom, a ne preko civilnih posrednika kao ostale tvrtke. (N. Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Francuski zastupnici dali potporu Dalaj lami </p>
<p>PARIZ, 27. rujna</p>
<p> - Dalaj lama je u utorak upozorio da Kina u Tibetu provodi »kulturni genocid«, vjersku represiju i uništava drevne tibetanske gradove. Govoreći u francuskom senatu, tibetanski vođa u egzilu rekao je skupini francuskih zastupnika da kineski razvojni programi imaju za cilj uništiti stare zgrade i zamijeniti ih modernim građevinama. »Na Tibetu se provodi jedna vrsta kulturnog genocida«, rekao je Dalaj lama. </p>
<p>»Oni govore o razvoju u zapadnom Tibetu, međutim, oni žele izgraditi potpuno novi grad u kojemu bi živjela samo šačica Tibetanaca«, rekao je, dodajući da tibetanske najveće gradove naseljavaju više Kinezi nego Tibetanci. Osim toga, Dalaj lama je upozorio da se Tibet suočava s »ozbiljnim problemom zaštite okoliša« zbog građevinskih i drugih razvojnih programa na Tibetu i dijelovima zapadne Kine. Klimatske promjene već stvaraju »ozbiljan problem za okoliš«, što bi moglo imati »katastrofalne posljedice« za susjede Tibeta, naglasio je. </p>
<p>Dalaj lama, koji je nagrađen Nobelovom nagradom 1989. godine, napustio je Tibet 1959. godine zajedno s tisućama sljedbenika nakon neuspjele pobune protiv kineske vojne uprave. Od tada se nalazi na čelu vlade u egzilu čije je sjedište u indijskom gradu Darmsali, boreći se za autonomiju Tibeta. </p>
<p>U utorak je također naglasio da su određeni faktori »ozbiljno pooštrili represiju i kontrolu prema tibetanskim monasima« podsjetivši na siječanjski bijeg trećeg tibetanskog budističkog vođe Karmape, koji je pobjegao u Indiju prešavši 1450 kilometara dug put preko Himalaja. »Ključno je da Kina postane dio globalne zajednice. Međutim, strane vlade morale bi pojačati pritisak na Kinu da poboljša stanje ljudskih prava«, upozorio je Dalaj lama. Tibetanski vođa izrazio je uvjerenje da će francuski predsjednik izraziti svoje simpatije prema Tibetu tijekom svog skorog posjeta Kini. </p>
<p>Zastupnici oba doma francuskog parlamenta toplo su dočekali tibetanskog vođu. Claude Huriet, šef senatske izvještajne skupine za Tibet rekao je Dalaj lami da većina Francuza i zastupnika podupire njegovu borbu za mir. »Ovo je kuća demokracije i slobode. Zbog toga smo vrlo sretni što ovdje možemo pozdraviti velikog branitelja ljudskih prava«, rekao je Huriet. (AP/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Četvrti krug pregovora UN-a s ciparskim Grcima i Turcima bez konkretnih pomaka</p>
<p>NEW YORK, 27. rujna</p>
<p> - Iako završetak dvotjednih pregovora između Ujedinjenih naroda (UN) i suprotstavljenih strana na Cipru nije donio konkretne pomake, sve su se strane složile da su newyorški razgovori bili korisni u stvaranju novih temelja za dijalog. Upravo okončani četvrti krug pregovora UN-a s ciparskim Grcima i Turcima, čije su glavne okosnice bile sigurnosna i teritorijalna pitanja, raspodjela vlasti i imovina, nastavit će se u Ženevi početkom studenoga. </p>
<p>»Pošteno je reći da da je u protekla dva učinjen kvalitativni iskorak u pregovorima. To smatramo ohrabrujućim«, izjavio je na konferenciji za novinare Alvaro de Soto, posebni savjetnik za Cipar glavnoga tajnika UN-a Kofija Annana. S njegovom su se ocjenom složili i predsjednik Glafkos Klerides, vođa ciparskih Grka, i Rauf Denktas, lider Turaka na podijeljenome otoku koji se ni ovaj put nisu međusobno susreli. </p>
<p>S obzirom na to kako su počeli, i takav se završetak odijeljenih pregovora UN-a s jednom i drugom stranom može smatrati uspješnim. Naime, uvodna izjava Kofija Annana, kojom je 12. rujna počeo četvrti krug pregovora, uvrijedila je Kleridesa koji je dva dana odbijao sudjelovati u dijalogu. Annan je tom prigodom zagovarao »jednak status« obiju strana u pregovorima i eventualnim sporazumima, što su Denktas i turska vlada požurili protumačiti kao sklonost priznavanju turske države na Cipru. Annanovi su savjetnici odmah odbacili takva tumačenja, uvjeravajući Kleridesa kako Annan djeluje u duhu prijašnjih rezolucija Vijeća sigurnosti, prema kojima je neovisna država ciparskih Turaka isključena. U nastavku pregovora, kako su ustvrdili izvori bliski grčkome izaslanstvu, Klerides je odbio oprezne sugestije UN-a o stvaranju federalne države u čijem bi se predsjedništvu izmjenjivali Grci i Turci. </p>
<p>Do izravnih pregovora između Denktasa i Kleridesa, koji se nisu susreli već tri godine, iako žive samo pet kilometara jedan od drugoga, čini se, neće doći ni u Ženevi tijekom studenoga. Naime, kako su najavili UN-vi diplomati, potrebno je mnogo rada i priprema koje će utrti put dijalogu.</p>
<p>Grčka i turska zajednica na Cipru žive odijeljeno od 1974., kada je Turska okupirala sjeverni dio otoka odgovarajući time na puč ciparskih Grka, u čijoj je pozadini stajao tada vladajući vojni vrh u Grčkoj. Cijela »vojska« posrednika, koja je proteklih desetljeća angažirana na rješavanju ciparskog problema, nije uspjela pronaći način za ujedinjenje duboko podijeljenoga otoka koji bi bio prihvatljiv i Grcima i Turcima. Ciparski Turci, strahujući od prevlasti brojnijih Grka, žele konfederaciju dviju država, dok Grci, čiji je politički vrh priznat u međunarodnoj zajednici, zahtijevaju jedinstvenu državu s dvije federalne jedinice. Federaciju rješenjem smatra i Vijeće sigurnosti UN-a, koje je rezolucijama pozivalo na povlačenje 35.000 turskih vojnika i 85. 000 doseljenika sa sjeverne trećine Cipra te povratak 185.000 Grka koji su, zbog turske invazije, morali napustiti svoje domove. (Reuters/AP/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>DOS: Koštunica je pobijedio u prvom izbornom krugu </p>
<p>Za Koštunicu glasovalo 2,6 milijuna birača, za Miloševića 1,7 milijuna </p>
<p>BEOGRAD, 27. rujna (Od Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - Demokratska oporba Srbije proučila je do srijede u podne 98,72 posto zapisnika s biračkih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori i konstatirala da je Vojislav Koštunica »definitivno i konačno« pobijedio u prvom izbornom krugu predsjedničkih izbora u SRJ osvojivši 52,54 posto glasova. Njegov protukandidat Slobodan Milošević pribavio je simpatije 35 posto glasačkog tijela. To znači, rekao je na konferenciji za novinare voditelj DOS-ova izbornog stožera Čedomir Jovanović, da je Koštunica dobio 2,649 milijuna glasova, a Milošević najviše 1,765 milijuna, sve to pod uvjetom da ne dođe do zamjene glasova vojnika, policajaca, onih koji stižu poštom i, naročito, glasova s Kosova. Savezno izborno povjerenstvo došlo je, poznato je, do drukčijih podataka na temelju obrađenih 67 posto zapisnika, no DOS se nada da će »Povjerenstvo valjano izbrojati preostale listiće« jer bi, u protivnom, »manipulacije izbornim rezultatima mogle imati ozbiljne posljedice«. Bez obzira na najavu Saveznog izbornog povjerenstva da će konačne rezultate izbora objaviti u četvrtak navečer, udružena oporba ostala je pri zamisli da svoje rezultate i pobjedu objavi u srijedu navečer na skupu ispred Savezne skupštine. Na prigodnom koncertu pojavit će se, najavljeno je, i Goran Bregović. Dok su građani Srbije pokazali, po svemu sudeći, nepokolebljivu volju da dužnost predsjednika Jugoslavije i lokalnu vlast u gradovima i općinama u Srbiji daju oporbi, situacija u saveznom parlamentu pokazala je njihovu ambivalentnu sklonost i vjeru da bi ljevica mogla biti veći jamac opstanka federacije.</p>
<p>Tako je u Srbiji od 108 mandata koliko ih ta republika ima u Vijeću građana, DOS po vlastitom priznanju osvojio 59, SPS i JUL 44, radikali četiri, a Savez vojvođanskih Madžara i Lista za Sandžak Sulejmana Ugljanina po jedan. Preostalih 30 mandata u tom vijeću ima Crna Gora - prema podacima Socijalističke narodne partije saveznog premijera Momira Bulatovića, 28 mjesta dobio je SNP, a Srpska</p>
<p>narodna stranka dva. </p>
<p>U donjem domu parlamenta, Vijeću republika, svaka republika ima po 20 mjesta. Rezultati iz Srbije upućuju na to da je 10 mjesta dobio DOS, SPS i JUL sedam, radikali dva, a Srpski pokret obnove jedno mjesto. Crnu Goru će tu predstavljati SNP s 19 i SNS s jednim poslanikom. Ti se podaci, uzevši u obzir da još nema konačnih rezultata izbora pa su moguće određene promjene, u načelu podudaraju u sva tri izvora - i kod oporbe, i kod ljevice i pri Saveznom izbornom povjerenstvu. Takav je odnos snaga svakako rezultat činjenice da je u Crnoj Gori izišlo na izbore, ovisno o strani koja procjenjuje, od 23 do 28,5 posto birača (između 110 i 126 tisuća), odnosno mahom pristaše ljevice i Miloševića koji je tamo dobio i 91 posto glasova za predsjednika. Crnogorska je vlast zadovoljna tako slabim odazivom birača držeći da je to dokaz koliko tamošnjih stanovnika ne želi imati ništa s beogradskim režimom.</p>
<p> Činjenica je, međutim, da je SNP sadašnjeg saveznog premijera Bulatovića postala najjačom pojedinačnom strankom u federalnom parlamentu. Po tome, logično, dobiva i mandat za premijera nove vlade. Uostalom, tako je nešto Bulatović najavio još mnogo prije izbora - da će aktualni predsjednik sigurno njemu povjeriti mandat za sastav buduće vlade. Hoće li doći do toga da se mandat dâ njemu, ali da to učini Koštunica a ne Milošević, i je li Koštunica na tako nešto spreman, još se ne da otkriti iz izjava čelnika srbijanske oporbe.</p>
<p> Takva se situacija, u svakom slučaju, smatra vrlo provokativnom. Nije stoga čudno što je jedan od njih, Nebojša Čović, izjavio: »Sada smo u situaciji da grupa Crnogoraca koja ne može odlučivati ni u Crnoj Gori, odlučuje u SRJ. Milo Đukanović morao bi ispasti korektan i pošten barem koliko je to i Vuk Drašković, pa priznati svoju pogrešku«. Čović je time mislio na odluku crnogorskog vrha da bojkotira savezne izbore, provedene na temelju ustavnih promjena nepriznatih u Crnoj Gori.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>I Kremlju je Milošević »noćna mora«</p>
<p>Ostanak Miloševića za beogradskim kormilom dat će nove, još jače argumente Milu Đukanoviću da odcijepi Crnu Goru od Jugoslavije, a u toj ga namjeri zapadni državnici najvjerojatnije više neće kočiti / Izlaskom Crne Gore iz SRJ nestaje i posljednji argument ostanka Kosova u sastavu Jugoslavije, a to bi, po mišljenju Moskve, neizbježno dovelo do novog krvavog rata na Balkanu</p>
<p>MOSKVA, 27. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Svakodnevnim odmjerenim izjavama svog ministarstva vanjskih poslova o nedjeljnim predsjedničkim izborima u Jugoslaviji ruska se vlada priprema za rasplet borbe za vlast u Beogradu. Javno ne podržava izborno i moralno poraženog Miloševića, ali mu još nije zalupila svoja vrata. Istovremeno, Kremlj daje do znanja da je spreman podržati »zakonito izabranog predsjednika Jugoslavije« ne dovodeći pri tom u sumnju da je to najvjerojatnije Vojislav Koštunica. Stoga i u posljednjoj službenoj izjavi Ministarstvo vanjskih poslova poziva suprostavljene strane da se suzdrže od sukoba i sačuvaju mir i stabilnost u zemlji.</p>
<p>Suzdržan i pragmatičan stav službene Moskve motiviran je njezinom željom da, bez obzira na postizborni rasplet, sačuva svoj politički utjecaj u Jugoslaviji, ali i simpatije kod srpskih građana bez obzira da li su na izborima svoj glas dali Miloševiću ili Koštunici. Međutim, u kuloarskim razgovorima ruski diplomati ne skrivaju da je za Kremlj Milošević »noćna mora« i da bi bili najsretniji da se mirno povuče s vlasti. Njegov ostanak značio bi neizbježan raspad i krnje Jugoslavije i daljnji gubitak ruskog utjecaja na tom području što Kremlju ne odgovara. Naime, ostanak Miloševića za beogradskim kormilom dat će nove, još jače argumente Milu Đukanoviću da odcijepi Crnu Goru od Jugoslavije, a u toj ga namjeri zapadni državnici najvjerojatnije više neće kočiti. Izlaskom Crne Gore iz SRJ nestaje i posljednji argument ostanka Kosova u sastavu Jugoslavije, a to će, po mišljenju Moskve, neizbježno dovesti do novog krvavog rata na Balkanu.</p>
<p>Međutim, dok svoje želje službena Moskva vješto kamuflira diplomatskim izjavama , ruski mediji o njima otvoreno govore i pišu. O tome svjedoče i naslovi poput »Gospodinu Miloševiću slomljena kičma!«, »Milošević još predsjednik, ali ne i gazda«, »Zakonita revolucija u Jugoslaviji«, pod kojima ovih dana ruski listovi objavljuju svoje komentare o izborima i izvještaje iz Beograda. Pritom su ruski novinari uvjereni da je njemački kancelar Gerhard Schröder minulog ponedjeljka posjetio Moskvu kako bi s Vladimirom Putinom razgovarao i o postizbornoj sudbini Slobodana Miloševića. »Radio Sloboda« objavio je da se Miloševićev sin već nalazi u Hong Kongu radi kupnje vile za svog oca koji će, navodno, nakon silaska s vlasti dobiti azil u Kini. Tvrdi se da na molbu Zapada Moskva ima glavnu ulogu u zakulisnom rješavanju Miloševićeve sudbine, ali teško je reći koliko su te glasine istinite.</p>
<p>Napokon, svi ruski mediji ne ocjenjuju jednako nedjeljne jugoslavenske izbore. Tako je dnevni list Ruskaja gazeta pod naslovom »Primijenjen hrvatski model« smjene Tuđmanove vlasti u Zagrebu, optužio zapadne države da su Miloševićevoj oporbi u izbornoj kampanji pružali veliku financijsku i propagandnu pomoć radi diskreditiranja neugodnih političara i dovođenja na vlast sebi lojalnih ljudi. Za komunistički list Sovjetskaja Rusija, nedjeljni izbori primjer su »grubog, bez presedana miješanja Zapada i NATO-a, i svestranog pritiska na jugoslavenske birače da svoje glasove ne daju Miloševiću, već njegovom protukandidatu Koštunici«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Panić traži da Italija ugosti Koštunicu</p>
<p>RIM, 27. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Milan Panić u intervjuu talijanskom listu La Repubblica traži od Giuliana Amata da primi vodstvo srpske oporbe u slučaju da Milošević ne prizna rezultate izbora i Koštunica mora otići u azil. Njegovo mišljenje je da treba što hitnije stvoriti privremenu vladu ako Milošević ne prizna izbore.</p>
<p> »To je prvo što se treba učiniti da bi međunarodna zajednica priznala Koštunicu kao novog legitimnog predsjednika. Moramo dobiti brzo međunarodno priznanje, najkasnije za 15 dana, i to na potpuno regularan način.« Na pitanje, gdje bi se mogla smjestiti provizorna vlada u azilu, Panić je izabrao Italiju kao najbolje rješenje. Nastojao je uvjeriti talijanskog novinara da u Jugoslaviji nema nikakvih antitalijanskih osjećaja iako je ta zemlja sudjelovala kao jedna od vodećih snaga tijekom NATO-ova bombardiranja.</p>
<p> »Svima u Jugoslaviji jasno je da je Milošević želio rat na Kosovu kao očajnički pokušaj da ostane na vlasti. Davanje gostoprimstva privremenoj vladi otvorilo bi nove odnose između Italije i Srbije, što je izuzetno značajno za sutrašnjicu. Ne zaboravite da i mi želimo biti dio Europe.« Miloševića je Panić opisao kao »ranjenu životinju koja je upravo zbog toga najopasnija«. »Treba mu ponuditi izlaz iz te situacije« </p>
<p>Najbolje rješenje bilo bi da Putin pošalje zrakoplov po obitelj Milošević i ponudi im azil u Moskvi, vjeruje Panić. Panićev scenarij je romantični »happy end« po kome inicijatori »krvave balkanske bajke« nastavljaju sretno i dugo živjeti u izobilju u Moskvi.(S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jordanci grade islamski centar na zemljištu hrvatske obitelji</p>
<p>U sarajevskom naselju Grbavica već su uveliko u tijeku radovi na novom objektu usprkos tome što se zemljište u gruntovnici vodi na hrvatskoj obitelji Mihalić i premda su legalni nasljednici, braća Ivica i Anton Mihalić, pokrenuli spor u kojem se nastoje izboriti za svoja prava </p>
<p>SARAJEVO, 27. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Impozantni jordanski islamski centar, tek nešto manji od sličnog objekta što ga je u Sarajevu sagradila Saudijska Arabija, gradi se na nacionaliziranoj hrvatskoj zemlji! U sarajevskom naselju Grbavica već su uveliko u tijeku radovi na spomenutom objektu, usprkos tome što se zemljište u gruntovnici vodi na hrvatskoj obitelji Mihalić i premda su legalni nasljednici, braća Ivica i Anton Mihalić, pokrenuli spor u kojem se nastoje izboriti za svoja prava.</p>
<p>Kako piše tjednik Hrvatska riječ komunističke su vlasti presudom donesenom sredinom srpnja 1945. godine tu atraktivnu parcelu pored rijeke Miljacke oduzeli vlasniku Ivanu Mihaliću, što je bila jedna od brojnih sličnih odluka kojima su pobjedničke partizanske snage otele privatnu imovinu.</p>
<p>U Bosni i Hercegovini, naravno, još uvijek traje spor oko toga na koji će način biti izvršena restitucija vlasništva i hoće li je uopće biti, no slučaj gradnje Islamskog centra na Grbavici izdvaja se od ostalih. Bit problema nije samo u tome što se jedan islamski sakralni objekt gradi na hrvatskoj zemlji. Slučaj je vrlo zanimljiv i zbog toga što pokazuje svo licemjerje i neprincipijelnost službenih struktura Islamske zajednice BiH.</p>
<p>Naime, upravo je ovih dana aktualan spor u kojem se Islamska zajednica na sve moguće načine nastoji izboriti za povratak svoje nacionalizirane, tzv. vakufske imovine koja između ostalog uključuje stotine stanova u samom središtu Sarajeva vrijednih desetine milijuna njemačkih maraka. No, dok se s jedne strane, Islamska zajednica poziva na moral i nužnost vraćanja imovine koja je njoj oteta, s druge strane, njezine službene strukture »uopće ne zanima« to što se objekt kakav je Jordanski islamski centar gradi na također oduzetom zemljištu. Da se to zaključiti iz odgovora koji je Islamska zajednica uputila spomenutoj braći Mihalić, a nakon što su se oni izravno obratili reisu-l-ulemi Mustafi ef. Ceriću, zatraživši obustavu radova na objektu. Islamska zajednica je odgovorila da je od općine Novo Sarajevo tražena lokacija za izgradnju džamije te da je rješenjem Općinskoga vijeća dodijeljena spomenuta lokacija. To što je riječ o nacionaliziranom zemljištu, u ovom slučaju Islamsku zajednicu očito previše ne brine.</p>
<p>Zanimljivo je da Petritschev ured, kojemu su se iz obitelji Mihalić također obratili, nije našao za shodno uopće reagirati, no za slučaj su zainteresirali neki krugovi unutar Katoličke crkve koji prikupljaju dokumentaciju o ovom i sličnim slučajevima.</p>
<p>Također je zanimljivo da je na drugom dijelu spornog zemljišta, na razvalinama bivšeg Pionirskog centra »Boško Buha« počela gradnja još jednog objekta koji je za Bošnjake trebao imati kapitalu važnost. Riječ je o zgradi bošnjačke televizije, no radovi na tom objektu obustavljeni su nakon velike financijske afere.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U BiH službeno počela predizborna kampanja</p>
<p>SARAJEVO, 27. rujna</p>
<p> - Voditelj misije OESS-a u Bosni i Hercegovini Robert Barry označio je u utorak službeni početak predizborne kampanje koja će u toj zemlji potrajati idućih 45 dana. Opći izbori u BiH zakazani su za 11. studenoga i na njima će se birati predsjednik i dopredsjednik Republike Srpske, novi sastav državnog i parlamenata dvaju entiteta kao i skupština kantona unutar Federacije BiH.</p>
<p> Novi sastav Predsjedništva BiH birat će se, međutim, tek za dvije godine kada sadašnjim članovima toga tijela istekne mandat. »Naša poruka biračima u BiH je jednostavna. Izbori mogu i doista donose promjene. Ako birači te promjene žele, onda trebaju izaći na izbore i osigurati da se njihov glas na taj način čuje«, izjavio je Barry na konferenciji za novinstvo u Sarajevu. On je istaknuo kako su zbivanja u Hrvatskoj početkom ove godine jasno pokazala da građani na izborima mogu bitno promijeniti stanje u svojoj zemlji, a slični signali pristižu i nakon izbora u Jugoslaviji. Voditelj misije OESS-a dodao je da ovoga puta biračima u BiH na raspolaganju stoje poboljšana izborna pravila i propisi kojima još neposrednije mogu ujecati na stanje u zemlji. »Koristeći se sustavom otvorenih kandidatskih listi, građani će moći izravno utjecati na izbor kandidata za koje sami misle da su najbolji, a ne da, kao ranije, to za njih čine političke stranke«, izjavio je Barry. Uz ovo pravilo, na izborima u studenome također će biti na snazi propis o tzv. višečlanim izbornim jedinicama kao i preferencijalni sustav glasovanja za predsjednika srpskog entiteta. </p>
<p>Na ovogodišnjim općim izborima u BiH pravo glasa imat će nešto više od 2,5 milijuna birača od kojih je oko 23.000 onih koji žive izvan BiH, od Argentine preko Trinadada i Tobaga do Kine. Oko šest tisuća kandidata iz 44 stranke i jedne koalicije natjecat će se za 583 zastupnička mjesta u parlamentima. Predviđeno je da će troškovi izbora u studenom iznositi oko 20 milijuna maraka. Ta sredstva osigurale su zemlje članice OESS-a, no Robert Barry je upozorio kako je to učinjeno uz dosta poteškoća. »Nije bilo prevelikog entuzijazma pri odobravanju sredstava za ovogodišnje izbore«, kazao je američki diplomat istaknuvši kako je krajnje vrijeme da BiH na sebe preuzme organiziranje izbora. Bitan preduvjet za to je stalni izborni zakon koji još nije donesen jer se stranke u BiH do sada nisu uspjele usuglasiti oko njegova sadržaja. Prihvaćanje stalnog izbornog zakona osnovni je preduvjet koji BiH mora ispuniti kako bi bila primljena u Vijeće Europe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U RS-u će se birati između Dodika i Šarovića</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Za mjesec i pol, 11. studenoga, u Bosni i Hercegovini će se održati parlamentarni izbori, a istodobno s njima i izbori za predsjednika Republike Srpske. Srpski entitet je, naime, ostao bez predsjednika kada je, početkom ožujka prošle godine, tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Carlos Westendorp s predsjedničke dužnosti smijenio Nikolu Poplašena, pa je zapravo riječ o prijevremenim predsjedničkim izborima.</p>
<p>Ukupno je pet kandidata ušlo u utrku za ovu dužnost, a među njima su javnosti najzanimljiviji, a samim tim imaju i najveće izglede da iz utrke izađu kao pobjednici, aktualni potpredsjednik RS-a Mirko Šarović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDP), i predsjednik smijenjene Vlade RS Milorad Dodik, kandidat Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Osim njih, kandidirali su se i Slobodan Popović (Socijaldemokratska partija BiH - SDP), Momčilo Tepić (Partija demokratskog prosperiteta - PDP) i Aljo Dugonjić (Bosanska stranka - BOSS). Stranka demokratske akcije, koja je do sada isticala svoga kandidata za predsjednika RS-a, ovoga puta to nije učinila.</p>
<p>Glavni adut Milorada Dodika je njegov dobar odnos s međunarodnom zajednicom. Odmah po njegovu dolasku na premijersku dužnost početkom 1998. godine, kojemu je prethodio rascjep u SDS-u i izvanredni izbori na kojima je pobjedu odnio politički blok predvođen Dodikom i Biljanom Plavšić, srpskom entitetu su ukinute gospodarske sankcije, a njegovom političkom vodstvu odjednom su sva vrata postala otvorena. Od toga zaokreta je, međutim, prošlo već dosta vremena, a rezultati ostvareni u posljednje vrijeme, poglavito na gospodarskom planu, nisu takvi da bi građani RS trebali biti oduševljeni. Prema nedavno objavljenim podacima, u RS-u na 220.000 zaposlenih dolazi čak 150.000 nezaposlenih, što znači da je stopa nezaposlenosti čak 38,9 posto. A stvarno stanje je čak i mnogo gore od onoga što sugerira navedeni podatak: od 220.000 zaposlenih oko 80.000 je onih koji žive od proračuna, a od 140.000 zaposlenih u privredi barem 40.000 zapravo ne radi nego je na čekanju. Drugim riječima, 100.000 radnika zaposlenih u proizvodnji izdržava 80.000 ljudi koji plaću primaju iz proračuna, 40.000 radnika na čekanju i 150.000 nezaposlenih. Navedenim brojkama još valja dodati i 192.000 umirovljenika i 39.000 invalida.</p>
<p>Te činjenice, dakle, idu na ruku SDS-ovu kandidatu Milanu Šaroviću. S druge strane, bilo kakav uspon Šarovićeve stranke, za koju se još drži da određeni utjecaj na njezinu politiku ima i Radovan Karadžić, obnovio bi podozrivost međunarodne zajednice prema srpskom entitetu, a samim time bi se značajno umanjili izgledi za dobivanje međunarodne pomoći. Tu činjenicu će građani RS-a neće moći smetnuti s uma pri donošenju odluke o tome kome će dati svoj glas. Uostalom, na nju će ih, tijekom predizborne kampanje, redovito upozoravati Milorad Dodik.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Jacques Klein ponavlja optužbu da je Andabak odgovoran za ubojstvo Leutara</p>
<p>MOSTAR, 27. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jacques Paul Klein, posebni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini ne odustaje od ranije iznesenih tvrdnji o »slučaju Leutar«. I dalje optužuje nedavno uhićenog Ivana Andabate još trojicu, Dominika Ilijaševića, Zorana Bašića i Željka Ćosića koji se nalaze u sarajevskom zatvoru za sudjelovanje u atentatu na federalnog doministra unutarnjih poslova 16. ožujka 1999. godine.</p>
<p> Njegove optužbe naišle su na žestoke reakcije vodstva hrvatskog naroda u BiH, posebice od Leutarova nasljednika Zorana Baćka i Ante Jelavića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH. </p>
<p>No Klein je, kako se približavaju izbori u studenome, sve je ustrajniji na teoriji kako su zapravo Hrvati bili ti koji su organizirali atentat na Leutara!? Sudski pravorijek slučaja tek se očekuje, nije određen ni nadnevak početka suđenja četvorici osumnjičenih Hrvata, a Klein svojim izjavama, ocjena je hrvatskih dužnosnika u BiH, čini ozbiljan pritisak na pravosuđe da donese »najavljenu presudu« i time, uza sve, i diskreditira HDZ BiH pred izbore od kojih određeni krugovi u međunarodnoj zajednici očekuju još veće promjene od onih koje su se dogodile na travanjskim općinskim izborima. U Kleinovoj pisanoj izjavi koja je u utorak dostavljena sarajevskim medijima ocjenjuje se kako su predstavnici HDZ-a objavljivanje dosadašnjih rezultata istrage o ubojstvu doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara neprimjereno iskoristili za potrebe predizborne kampanje. Još jednom je iznio i stajalište kako je istraga ispunila međunarodne standarde prava i da »ovo nije bio etnički lov na vještice«.</p>
<p> Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a u BiH ustvrdio je i kako je baš »nedostatak suradnje određenih elemenata vodstva bosanskih Hrvata u federalnom MUP-u i drugdje još više uvjerio naše istražitelje da su na pravom putu«. Klein je izrazio nadu da »dijelovi hrvatskoga političkog vodstva više neće, pod mnogo puta zloporabljenom zastavom nacionalizma, pokušati opstruirati ili se miješati u pravilan proces zakona«. Jer, »narod zaslužuje bolje«, poručio je Klein.</p>
<p>Mario Marušić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ankete daju prednost Drnovšeku </p>
<p>LJUBLJANA, 27. rujna</p>
<p> - Liberalnim demokratima Janeza Drnovšeka sva predizborna ispitivanja u Sloveniji najavljuju uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima 15. idućeg mjeseca i osvajanje relativne većine u parlamentu. Prema anketi koju je objavio novi broj tjednika Mag, još je četvrtina neopredijeljenih birača, a u sadašnjem bi trenutku za liberale bi glasovalo 29 posto ispitanika. Drugi su socijaldemokrati (SDS) sadašnjeg ministra obrane Janeza Janše sa 9,4 posto. Iako iskustva s parlamentarnih izbora 1992. i1996. godine govore da vladu nakon izbora formiraju dvije najjače stranke ili barem predstavljaju vodeću osovinu višestranačke koalicije, poslijeizborna koalicija Drnovšeka i Janše malo je vjerojatna, jer joj nije sklon predsjednik države niti vodeća struja u Drnovšekovoj stranci. Janša je, s druge strane, sklopio predizbornu koaliciju s Narodnom kršćanskom strankom (NSi) sadašnjeg premijera Andreja Bajuka, ali mogući učinci takve veze još nisu jasni.</p>
<p>Mišljenja slovenskih analitičara o kretanju biračkog tijela i političkim sklonostima onih koji su trenutno neopredijeljeni razlikuju se. Sociolog Vlado Miheljak isključuje mogućnost dramatične završnice s izbora 1996. godine, kada je Podobnikova Pučka stranka agresivnom kampanjom u zadnjim danima postala nakon liberala najjača stranka i kasnije s njima formirala vladu. Miheljak je za TV-Sloveniju upozorio da su tadašnja ispitivanja duže vrijeme govorile o uzlaznom trendu te stranke, što kod Janšinih socijaldemokrata nije slučaj.</p>
<p>Kolumnist Mladine Bernard Nežmah tvrdi, međutim, da će u kampanji još biti iznenađenja i da će Drnovšekova stranka »pasti« u odnosu na sadašnja ispitivanja. Po njegovu je tumačenju medijska prezentacija stranaka tek na početku, a nastupi u živo pokazat će da je razlika u kvaliteti između kandidata stranaka manja nego što sugeriraju ankete. Liberali, po njegovoj ocjeni, svoj uspjeh ne grade toliko na televizijskim nastupima koliko na kritikama sadašnje Bajukove vlade i njezinih ministara, pa je riječ o pravoj »paralelnoj kampanji«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="64">
<p>Tiskari misle da »obvezni primjerak« knjige Nacionalnoj knjižnici moraju dati i slati izdavači, a izdavači da to moraju tiskari</p>
<p>U Zagrebu je sagrađena jedna od najkorisnijih ustanova hrvatske kulture uopće: Nacionalna knjižnica u Zagrebu.</p>
<p>Prema zakonu o izdavačkoj dužnosti i izdavačkoj obvezi, ili kako bi dr. Ante Starčević rekao, prema izdavačkom »držanstvu«, u toj najvećoj knjiškoj kući u Hrvata, morala bi se naći svaka tiskana i objavljena naša knjiga i uopće »knjiški proizvod«. No je li baš tako...?</p>
<p>U užoj obitelji imam nakladnika (Do-Ne-Ha), tako se naime izdavačka kuća zove. Nedavno je bilo predstavljanje Latinsko-hrvatskoga rječnika jezikoslovca, dr. Joze Marevića i na tome predstavljanju susretnem Ravnatelja Nacionalne knjižnice dr. Josipa Stipanova, koji me odmah prekori:</p>
<p>- Zašto tvoji ne šalju Nacionalnoj knjižnici svoja izdanja...? To i radi tebe i tvojega »knjiškoga imena«.</p>
<p>S knjigama i ljudima od knjige proveo sam skoro čitavi radni vijek. Upoznao mnoge knjige i mnoge ljude od knjige. U jugoslavensko-socijalističkome sustavu, svaka izdavačka kuća morala je u Nacionalnu knjižnicu slati određeni broj »obveznih primjeraka« svake knjige. Čini se da danas nije tako, jer je »danas drukčija majčica Geja, drugačiji danas treba Apolo«, kako bi rekao naš veliki Kranjčević. Danas je većinom privatno poduzetništvo i privatno izdavaštvo. S tim u vezi moj »familijarni izdavač« mi reče:</p>
<p>- Tiskari misle da »obvezni primjerak« knjige Nacionalnoj knjižnici moraju dati i slati izdavači, a izdavači misle da to moraju dati tiskari. Tako u najčešće slučajeva Nacionalna knjižnica nema toga »obveznoga primjerka«. To je gotovo danas redovit slučaj i redovit običaj. Knjige se nove izdaju i objavljuju, a one u Nacionalnu knjižnicu ne dolaze i ne ulaze. Dogodi se često puta da se knjiga kod izdavača i rasproda, a da u Nacionalnu knjižnicu knjige ne dopijevaju. A kada se rasproda neka knjiga, onda je trebaš godinama, pa i desetljećima po antikvarijatima tražiti i ako je nađeš...</p>
<p>Navest ću osobni primjer, a on bi se, prema rimskome pjesniku Vergiliju mogao i na sve pisce primijeniti, a taj izraz glasi: Unus pro multis - Jedan za mnoge (primjere).</p>
<p>Objavio sam nekoliko knjiga (šest), samo je jedna registrirana u Nacionalnoj knjižnici, i to ona iz - socijalističkoga doba i vremena! Iz vremena hrvatske nacionalne države nije ni jedna uvedena u katalog, što znači da nije ni jedna u Nacionalnu knjižnicu došla i da je tamo. Vjerujem da je isti slučaj i sa mnogim piscima i s mnogim knjigama. Čini se da je »kvaka« u tome: tko će platiti one knjige, koje ulaze u katalog Nacionalne knjižnice: Izdavač ili tiskar ili - Ministarstvo kulture? A svakome je piscu drago da je njegova knjiga u katalogu Nacionalne knjižnice. Vjerujem da ne govorim samo: pro domo sua... Isti problem tišti i sve one pisce koji knjigu napišu, a nije ondje gdje joj je mjesto.</p>
<p>Prema tome: Videant consules, ne quid res publica detrimenti capiat... Neka se konzuli pobrinu, da država ne pretrpi kakvu štetu... Drugim riječima, neka pozvani razmisle, kako i na koji način nove knjige moraju doći i dolaziti u Nacionalnu knjižnicu i ne samo onu u Zagrebu, nego i u svaku koja ima znanstveno-čitalački karakter. Inače će mnoge knjige ostati izvan Nacionalne knjižnice i izvan sličnih ustanova, a onda ih, kako već rekosmo, godinama i desetljećima traži i lovi po antikvarijatima... Još jednom istaknimo - Videant consules... Razmislite vi, kojih se ovo tiče...</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Završetak rasprave na temu »kako se suprotnosti privlače«</p>
<p>Pod naslovom: »Mihaljević Lukačeviću: Tko laže i tko iznosi poluistine kao istine« javio se komentator Vjesnika gospodin Nikica Mihaljević, vrlo snošljivim tonom, kakav se i pristoji velikim ljudima, te prihvatio moje prisno obraćanje smo s osobnim imenima, zadržavši pritom ipak oprez da treba paziti s kim se družiš.</p>
<p>Osjećam »da bi to mogao biti početak jednoga divnog prijateljstva«. Time je oživotvorena jedna stara tvrdnja da se suprotnosti privlače.</p>
<p>Gospodin Mihaljević tvrdi da se obraćam njemu i kolegi mu, što nije točno. Ja sam njih samo spomenuo kao nove perjanice, a u stvari se obraćam Vjesniku i njegovu uredništvu, smatrajući da na to imam pravo, jer svakodnevno Vjesnik i ja sklapamo pravni posao tj. usmenu kupoprodaju. </p>
<p>Očito je gospodin Mihaljević bio sav u žaru što sam reagirao na njegov članak, a nisam reagirao na članak kolege Nagliča, koji je u Delu objavljen 14. rujna 1996. »Eto točno prije pet godina!«</p>
<p>Da sam maliciozan čovjek onda bi dokazivao gospodinu Mihaljeviću da od 14. rujna 1996. do 14. rujna 2000. nije prošlo pet godina nego četiri, što je ustanovio i moj rođak koji ide u osnovnu školu. Istine radi moram istaknuti da je do danas prošlo četiri godine i nekoliko dana više. Zaista imam kompleks manje vrijednosti što redovito ne čitam Delo, a ni to da čitam neke druge novine nije nikakva isprika. Imam i osjećaj manje vrijednosti što sam nakon 25 godina zaboravio za vrijeme kojeg rata je oštećen spomenik i što to nisam zapisao. No nisam znao da će mi to trebati u dokazivanju istine.</p>
<p>Čak i moj izvor informacija je upitan, jer se ne sjećam imena čovjeka koji mi je to rekao, no znam samo da je treća ili četvrta kuća zapadno od hotela »Epidaurum« malo na brdašcu, ali da me ubiješ ne znam kako se zvao.</p>
<p>Ako spomenik nije oštećen u razdoblju od 1975. do danas, dakle u posljednjih 25 godina, teško je vjerovati da je oštećen od 1945. do 1975., znači da je oštećen najvjerojatnije prije 55 godina ili još ranije pa to nikako ne može biti nedavno, nego je to vrlo davno. Naravno, i to je relativno pitanje, što je davno, a što je nedavno. Prema najnovijoj informaciji koju iznosi gospodin Mihaljević prema »našim izvorima« došlo je do oskvrnuća i za vrijeme Prvog i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ako je to točno, što ja ne znam, jer sam siguran samo za ono što je bilo 1975. onda to svakako nije nedavno i prikazivanje tog događaja kao novo oskvrnuće nije ništa drugo nego klevetanje Hrvata, domoljuba i stvaranje razdora među Hrvatima. Izraz »opasna riječ« upotrijebljen je, ali je ta opasnost postojala za one koji su izbrisali riječi »srcem Srbin« ili kako sam ja čuo »dušom Srbin« a ne za mene. Ja s tom rupom nemam nikakve veze. </p>
<p>Pita se gospodin Mihaljević kako se ja nisam lecnuo ni osupnuo, a kamo li zgrozio nad tim činom. Kako Mihaljević to zna? Ja sam to sve vidio 1975. pa rupa za mene nije novost. Pitam se kako je gospodin Mihaljević znao i kako zna da se nisam ni lecnuo, ni osupnuo, ni zgrozio. Vjerujem da sada može sve doznati, ali ne ono što sam mislio 1975.</p>
<p>E, sad o Meštrovićevim memoarima, za koje gospodin Nikica tvrdi da su diskutabilna pamćenja i da su ih Hrvati najčešće negirali. Kako nemam vjernijih informacija o odnosu pokojnog Ivana Meštrovića s obitelji Račić i Pašić, ne mogu pretpostaviti da su tvrdnje Ivana Meštrovića, časnog čovjeka i poznatog kipara netočne.</p>
<p>Navodi iz Slobodne riječi, iz pera Vlahe Rajića kako je i sam Meštrović iznosio da mu je nekoliko puta priopćeno da je sastavljena lista od nekih 400 Hrvata koje treba poubijati, su navodi Vlahe Rajića. Nasuprot toj tvrdnji Ivan Meštrović u svojim memoarima kaže sljedeće: »Kad sam joj odgovorio i pitao kakvi su to razgovori, kuda da se sklanjam, od koga i zašto, onda mi je ona rekla da postoji neka lista na kojoj je zabilježeno nekoliko tisuća Hrvata (...)</p>
<p>Tko govori istinu, a tko govori neistinu, odnosno govori li istinu Vlaho Rajić i oni koji njega citiraju, ili istinu govori sam neposredni sudionik tih razgovora Meštrović, može suditi svatko na svoj način. Ja međutim, vjerujem Meštroviću, jer je samo on to čuo neposredno, a ostali na nekakav drugi način.</p>
<p>Točno je da je u Vjesniku u Pismima čitatelja objavljeno kao da sam ja napisao da je riječi o planu da se pobije deset tisuća Hrvata. No »stvarno, nije da se vadim« ja to nisam napisao. U mom tekstu stoji brojka jedan i tri nule. Ja sam naveo tisuću Hrvata misleći na tisuće Hrvata, a kako je daktilograf napisao brojku tisuću, Vjesniku je promaklo i greškom objavljeno kao deset tisuća. U svakom slučaju moj navod tisuće u cijelosti je u skladu s navodom samog autora Meštrovića. </p>
<p>Ja ipak držim da se ne smijem stvarati razdor među Hrvatima, koji već postoji, no on može biti i veći a na tome rade kojekakvi plaćenici iznoseći neistine i poluistine.</p>
<p>Na kraju, rekli ste mi, nježno, da sam nacionalist i šoven. Ja zaista volim svoj narod, zemlju, jezik i veselim se uspjesima svojeg naroda. Istodobno poštujem druge narode, njihovu kulturu, jezik i ne otimam im, niti mišlju niti djelom, njihovu zemlju ili drugo.</p>
<p>Ako sam zbog toga nacionalist, onda mi nema druge nego da taj atribut i prihvatim.</p>
<p>AUGUSTIN LUKAČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Naša je jedina stranka i jedini interes - hrvatski narod</p>
<p>G. Krsnik, dopisnik Vjesnika iz New Yorka, napisao je kako župnik župe Sv. Ćirila i Metoda nije bio nazočan večeri s predsjednikom Mesićem, zbog navodnog bojkota koji je organizirao Hrvatski centar. Kada se ipak pokazalo da je župnik bio nazočan, i to novi župnik fra. Slaven Mijatović, koji je upravo tih dana došao u New York, logično je bilo očekivati da će se g. Krsnik ispričati za neistinito informiranje javnosti. No očigledno Krsnik ne razmišlja uobičajenom logikom, nego naprotiv u novom dopisu Vjesniku svoje neistine proširuje i posvema ocrnjuje našu župu i Hrvatski centar.</p>
<p>Iz njegova, pak, dva dopisa koje je uputio Vjesniku g. Krsnik se posve zapetljao: iz ta je dva dopisa vidljivo samo njegovo posvemašnje nepoznavanje tematike o kojoj piše, osobito kad je riječ o crkvenim strukturama i crkvenu uređenju.</p>
<p>Izgleda da treba ponoviti kako mi, odgovorni u Hrvatskom centru i župi, ostajemo otvoreni za sve dobronamjernike, bez obzira na vjersku ili političku ili koju drugu pripadnost. Da je tomu tako mogu posvjedočiti gospoda Zlatko Gareljić, Dražen Budiša, Zlatko Tomčić, Nikola Štedul, Vlado Gotovac, Marko Veselica, Slavko Goldstein i drugi koji nisu članovi HDZ-a a koji su srdačno primljeni u našoj zajednici. Ponovno se čudimo toj Krsnikovoj želji za podjelom ove hrvatske zajednice. Otkuda i zašto li to dolazi? Istina je bila i ostaje da smo uvijek počašćeni prisustvom onih ljudi iz hrvatskog javnog života koji časno - s manje ili više uspjeha - rade i predstavljaju hrvatski narod bilo na diplomatskom, religioznom, znanstvenom, kulturnom, gospodarskom ili nekom drugom polju. Također, napominjemo da je ta župa osnovana 1913. i da od tada uspješno služi svom hrvatskom narodu. Začuđuje nas i žalosti spoznaja da sada, kada imamo državu Hrvatsku - dosanjani san mnogih generacija i ljudi ove zajednice, netko ovako grubo napada gotovo stoljetno zajedništvo hrvatske zajednice u New Yorku, i to Krsnik kojemu je ova zajednica bila od koristi. Bilo bi nam lijepo, ugodno i korisno da nas oslobodite tih sitnih dnevnopolitičkih, stranačkih interesa. Naša je jedina stranka i jedini interes - hrvatski narod, koji, pak, u poslovici kaže: ne pada snijeg samo da prekrije brijeg, nego i da svaka zvjerka pokaže trag (zato i postoje slobodni i demokratski izbori).</p>
<p>Zaključujemo kako Krsnik ne ispunjava svoju zadaću - savjesnog izvještavanja da čitateljima Vjesnika prezentira pravu sliku o Hrvatskom centru u New Yorku, nego je postigao samo to da je pokazao zamjernu dozu svoga nepoznavanja temeljnih činjenica i još veću dozu nedobronamjernosti na sve ono što je vezano za našu zajednicu. </p>
<p>Ovo smo napisali vašim čitateljima istinite informacije radi. A budući da temeljni postulati kritike (istina, poznavanje stvari, dobronamjernost) nisu zadovoljeni u napisima Vašeg dopisnika - ovim odgovorom prestaje naše dopisivanje na temu posjeta Predsjednika zajednici Hrvata u New Yorku.</p>
<p>fra. Slaven Mijatović, OFMfra. Robert Jolić, OFMNEW YORK</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U inozemnim novinama nema »žestokih« članaka</p>
<p>U jednom razgovoru o Vjesniku nedavno (22. rujna) je njegov glavni urednik Igor Mandić rekao da on smatra Vjesnik »majkom svih novina« i da s njim treba postupati kao s »nacionalnim blagom«. Nadalje, da način pisanja i obrađivanja tema (...) treba biti izražen na vrlo pismen i kulturan način. I ja i, siguran sam, svi drugi čitatelji se sasvim slažu s tim idejama.</p>
<p>No u posljednje vrijeme u Vjesniku ima dosta članaka za koje mislim da nisu u skladu s gore spomenutom eulogijom Vjesniku. Oni su puni pogrda, uvreda, omalovažavanja osoba o kojoj se piše ili s kojim se polemizira. </p>
<p>Tako, na primjer, Nikica Mihaljević pišući o jednom članku Maje Freundlich, kaže da ona »trtlja, laprda, baljezga, govori bedastoće, laže, falsificira, prijeti, vrijeđa, govori gluparije« itd. Ima još dosta drugih članaka u sličnu stilu, koje pišu Krešimir Dujmović, Davor Gjenero, i drugi. Katkada je uvredljiva oštrica uperena ne protiv jedne osobe, nego protiv neke skupine.</p>
<p> Tako primjerice u članku o »detuđmanizaciji« (9. kolovoza.) Davor Gjenero piše o nekim hrvatskim generalima koji »spadaju u polusvijet bivših vozača, vodoinstalatera ili podoficira plaćeničkih vojski, i koji puštaju pse rata u pljačkaški turizam na oslobođena područja da ubijaju starce koji su na njima ostali«. Takvi svađalački i uvredljivi članci samo raspiruju opće prepucavanje i nesnošljivost, čega u Hrvatskoj ima i previše.</p>
<p>Ja povremeno prelistam poneke ozbiljne inozemne novine (ne »žuti« tisak), ali tamo nikad nema tako »žestokih« članaka. Tamo se u takvim polemičnim člancima najprije argumentirano iznese sve u čemu »protivnik« ima krivo, a onda se, opet argumentirano, iznosi vlastito mišljenje, ali bez vrijeđanja i tvrdnji da je »protivnik« lažac, glupan, i slično.</p>
<p>Ako su Mandićeve izjave o Vjesniku iskrene, onda mislim da bi on trebao svoje »gnjevne mlade ljude« malo obuzdati u njihovoj žestini. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="68">
<p>Za ubojstvo kolcem 11 godina zatvora</p>
<p>ZLATAR, 27. rujna</p>
<p> - Peteročlano sudsko vijeće Županijskog suda u Zlataru osudilo je Nikolu Gašpara (52) na 11 godina zatvora, zbog ubojstva s umišljajem Dragutina Ratkajca 3. prosinca 1995. godine.</p>
<p>U obrazloženju presude predsjednik sudskog vijeća Andrija Ogrinšak rekao je da je Nikola Gašpar kriv zbog ubojstva Dragutina Ratkajca, a koje je počinio s umišljajem nakon svađe zbog oštećenog bicikla. Nakon čega je otrčao kući po kolac dug dva metra i debeo 6,5 cm, dočekao Dragutina koji je dolazio na traktoru i snažno ga udario, te pobjegao.</p>
<p>Vijeće nije prihvatilo obranu da je udarac bio nenamjeran, jer je rekonstrukcijom precizno utvrđeno da je optuženik imao dvije minute do dolaska traktora da se smiri i razmisli. Ujedno je prihvatilo nalaze sudskih vještaka, koji su potvrdili da je udarac bio jak, zbog čega je pokojnik zadobio višestruki prijelom kostiju lubanje, opsežno nagnječenje mozga i krvarenje nakon čega je 18 sati kasnije preminuo u bolnici Sveti Duh.</p>
<p>Prema neuropsihijatru, Gašpar je osoba sklona naglom i nepromišljenom reagiranju, ne poštuje društvene norme ponašanja i zbog alkoholizma ne kontrolira agresivno ponašanje. Osim zatvorske kazne, izrečena mu je i sigurnosna mjera liječenja od alkoholizma u trajanju od tri godine. Sud je uzeo u obzir da je bio ranije osuđivan zbog ubojstva iz koristoljublja, a olakšavajuća okolnost je što je otac maloljetnog djeteta.</p>
<p>Nakon čitanja presude Nikola Gašpar u pratnji pravosudne policije prepraćen je u pritvor do pravomoćnosti presude, a prisutnost policije prokomentirao je riječima: »Niste trebali doći, ja bi i sam došao, jer se ionako nemam kamo vratiti«. Branitelj osuđenog, odvjetnik Lazo Veselinović najavio je da će na presudu uložiti žalbu. Nikoli Gašparu u kaznu su uračunata i tri dana koje je 1995. godine proveo u pritvoru.</p>
<p>Kako smo pisali, Gašpar je zbog ubojstva 1973. godine, zajedno s bratom, bio osuđen na smrtnu kaznu. Brat mu je bio pogubljen, dok je Nikola biopomilova i kazna mu preinačena na 20 godina zatvora. No, nakon 14 godina je zbog dobrog ponašanja bio uvjetno pušten.</p>
<p>Riječ je bila o slučaju ukojem su braća Gašpar za novac pretukli i na smrt izboli nožem Vladu Petrišića, nakon provale u njegovu kuću.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Suđenje Darku Nakiću optuženom za ubojstvo Petra Tanfare počinje 4. studenoga</p>
<p>ŠIBENIK, 27. rujna</p>
<p> - Za srijedu 4. listopada zakazano je prvo ročište u sudskom postupku protiv Darka Nakića (21) iz Šibenika, kojeg optužnica, koju zastupa Županijski državni odvjetnik Željko Žganjer, tereti za ubojstvo 17-godišnjeg učenika Obrtničke škole Petra Tanfare iz Šibenika.</p>
<p>Optužnica Nakića tereti za ubojstvo iz koristoljublja, a suđenje je povjereno sucu Toniu Šantiću. Ubojstvo mladića Tanfare dogodilo se 2. ožujka ove godine, a kako saznajemo bit će saslušano 18 svjedoka, koji će svjedočiti na okolnosti ovog zločina. No, o samom zločinu nitko od pozvanih svjedoka ne može svjedočit, jer nitko osim ubojice i žrtve nije bio u stanu Tanfarinih u kojem se ovaj zločin dogodio. Osim svjedoka tijekom suđenja svjedočit će i svoje iskaze iznositi vještaci različitih struka, sudsko-medicinski vještak, vještak psihijatar, a po potrebi bit će pozivani i vještaci ostalih struka.</p>
<p>Napravljeno je i DNK vještačenje, vještačila su se i tekstilna vlakna, a kako neslužbeno saznajemo, svi rezultati mikro vještačenja nedvojbeno pokazuju da je ubojica mladog Tanfare njegov prvi susjed, optuženi Darko Nakić, koji je od dana ubojstva u pritvoru. Tijekom višemjesečne istrage Nakić se branio šutnjom, a na sudu će ga zastupati odvjetnik iz Splita.</p>
<p>Prema riječima Željka Žganjera, kriminalističko-tehnička služba Policijske uprave, kao i svi ostali policijski djelatnici, svoj su dio posla, u ovom slučaju, obavili temeljito i stručno.</p>
<p>Da podsjetimo, monstruozno ubojstvo dogodio se na gradskom predjelu Krvavice, u stanu Petra Tanfare. Kat iznad stana Tanfarovih živjela je porodica Nakić, čiji je sin iz, zasad nepoznatog motiva, a optužnica tvrdi iz koristoljublja, ubio Petra Tanfaru zadavši mu više uboda nožem i udarcem čekićem. Iz stana je odneseno nešto zlatnine, koja je u prvoj fazi istrage pronađena odbačena na predjelu Podsolarskog kod Šibenika.</p>
<p>Nakon stravičnog ubojstva roditelji optuženog Darka Nakića odselili su se iz stana na Krvavicama i od tada žive na predjelu Vidika.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Otac nogometaša Kasala, optužen za otmicu i iznudu, brani se šutnjom</p>
<p>ČAKOVEC, 27. rujna</p>
<p> - Pred Vijećem Županijskog suda u Čakovcu, kojem predsjedava sutkinja Vlasta Patrčević, u srijedu je počelo suđenje u postupku u kojem je prvooptuženi Ivica Kasalo (58) ugostitelj iz Murskog Središća, otac poznatog nogometaša Vlade Kasala. Drugooptuženi je Vladimir Božić (28), konobar iz Zagreba, a trećeoptuženi Zoran Ilić (34), kemijski tehničar iz Čakovca.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo tereti Kasala i Božića za otmicu, te protupravnu, nasilnu naplatu, koja je ostala u pokušaju, a za što je optužen i Zoran Ilić. Na početku rasprave Ivica Kasalo i Vladimir Božić branili su se šutnjom, dok je trećeoptuženi Ilić izjavio da se ne osjeća krivim u smislu optužnice. Saslušano je osam svjedoka, iz čijih iskaza se nije moglo ustvrditi što se točno događalo, tako da će biti saslušano još devet svjedoka, u nastavku glavne rasprave u drugo polovici prosinca.</p>
<p>Optužnica tereti Kasala i Božića da su 7. lipnja 1995. godine silom ishodili od Josipa Radmana iz Ljubešćice fiktivnu kupoprodaju automobila »nissan sentra«, a zbog nesređenih financijskih odnosa u zajedničkoj tvrtki Radmana i Kasala. Oni su ispred čakovečkog hotela »Park« krenuli svaki svojim automobilom prema Murskom Središću, ali kada je Radman u obližnjem Šenkovcu zaustavio automobil i izašao iz njega, svoja vozila zaustavili su i Kasalo i Božić, počeli rukama i nogama po tijelu i glavi tući Radmana, a zatim ga odvukli do Kasalova »mercedesa« i silom odvezli u Mursko Središće. Tu su mu prijetili pokazujući revolver »magnum« i malokalibarsku pušku »winchester«. Sporni automobil policija je 19. lipnja 1995. u Zagrebu oduzela Vladimiru Božiću.</p>
<p>Kasala i Zorana Ilića optužnica tereti i za višekratne protupravne pokušaje naplate duga od Vinka Furdija iz Domašinca. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vračeva sestra vikala policajcu: »Spasi me, ubit će me, pucao je na mene!«</p>
<p>SPLIT, 27. rujna</p>
<p> - U nastavku suđenja optuženima za oružanu pljačku Zagrebačke banke - Pomorske banke Split u Podstrani, Veliboru Brunu Jonjiću zvanom Vrač (37), njegovoj sestri Suzani Mandić (33) poznatoj pod nadimkom Zmija, te Iris Vukelić (19), predsjednik petoročlanog vijeća splitskog Županijskog suda, sudac Slavko Lozina, te član vijeća sudac Ivan Bartulović s braniteljima optuženika, saslušali su u stanu u Iločkoj ulici u Splitu, svjedokinju Ivanu Jovanović.</p>
<p>Svjedokinja, inače bančina službenica koja je pljačkašu predala novac, saslušana je kod kuće jer je u poodmakloj i rizičnoj trudnoći, te stoga nije mogla prisustvovati glavnoj raspravi. Sudsko vijeće ispitalo je i policajce treće splitske Policijske postaje, Joška Latkovića i Vinka Jukića, koji su pred banku došli odmah po dojavi, vidjeli pljačkaša, te sudjelovali u potrazi za počiniteljima tog oružanog razbojstva.</p>
<p>Latković je po dolasku pred banku na magistrali vidio naoružanog pljačkaša koji, je njemu i kolegi rekao da se maknu jer će pucati na njih. Jukiću pak bilo je naređeno da krene u potragu za počiniteljima prema središtu Splita. Tristotinjak metara od banke, na autobusnoj postaji u Podstrani, Jukić je vidio sumnjivi crni »mercedes« njemačkih registracijskih oznaka, iz kojeg je izašla uplakana žena. »Vikala je 'spasi me, ubit će me, pucao je u mene!'. Kada sam pogledao automobil vidio sam tragove metaka«, svjedočio je Jukić.</p>
<p>Naime, riječ je o drugogoptuženoj Suzani Mandić, kojoj je, prema optužnici, zadatak u pljački bio da u upaljenom »mercedesu« svog brata čeka Jonjića i Vukelićevu kako bi ih odvezla s novcem. No, čuvši pucnjeve, Mandićeva se uplašila i započela bježati, da bi razjareni brat za njom ispalio nekoliko hitaca iz strojnice kojom je pucao i tijekom pljačke. Suđenje se nastavlja u četvrtak ispitivanjem svjedoka, odnosno sudskih vještaka.</p>
<p>»Drugovi novinari pisali neistinu«</p>
<p>»Bando, Jugoslaveni, drugovi novinari jučer ste pisali neistinu. Ako još jednom budete...«, obratio se tim riječima novinarima, nakon sučevog dopuštenja, prvooptuženi Velibor Bruno Jonjić, kojeg je sudac Slavko Lozina prekinuo, upozorivši ga da u sudnici nikoga ne smije vrijeđati. Ušutkani Jonjić, u trenucima sučeve okupiranosti vođenjem rasprave, nekoliko puta se okretao publici te novinarima pokazivao »tri prsta«. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>On nju optužio za pljačku, ona njega za silovanje</p>
<p>SPLIT, 27. rujna</p>
<p> - Mate M. (46) iz Zagvozda policiji je prijavio da ga je u utorak pokrala nepoznata žena. Odmah po dojavi Mate se uputio sam tražiti ženu koja ga je, navodno, opljačkala, pa ga je policija zatekla u stanu osumnjičene Vesne J. (39).</p>
<p>Tada je Mate policiji rekao kako je s Vesnom bio ugovorio spolni odnos za 50 kuna, no ona mu je za tu uslugu ukrala novčanik s 500 kuna. Vesna, pak je izjavila kako ju je Mate pretukao i silovao. Obavljenim pregledima nisu pronađene ozljede, pa policija još uvijek utvrđuje je li se radilo o silovanju. ili lažnom prijavljivanju. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Skriveno u automobilu prevozio gotovo dva kilograma marihuane</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - U toku kriminalističke obrade nad Filipom G. (23) iz Drvenika zaplijenjeno je ukupno 1.990 grama droge marihuana, priopćila je PU zagrebačka u srijedu.</p>
<p>Naime, u utorak je u Zagrebu, u Aveniji Marina Držića na parkiralištu autobusnog kolodvora mladić Filip G. je legitimiran, a potom je pretražen i njegov automobil marke »golf«, registracije MA 112-T. U vozilu je u prostoru između vanjskog lima i naplatka s desne strane stražnje klupe pronađeno 1.990 grama marihuane, pakirane u tri paketa oblijepljena samoljepljivom trakom.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno da je Filip G. iste noći svojim vozilom doputovao s područja Dalmacije, gdje mu je prijavljeno prebivalište, te je dopremio pronađenu količinu marihuane, u namjeri da je dalje preprodaje na ilegalnom zagrebačkom tržištu.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade Filip G. je, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Novi detalji o tragičnoj prometnoj nesreći na Zagorskoj magistrali</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Iako je prema prvim i neslužbenim priopćenjima PU zagrebačke, tragična prometna nesreća koja se u ponedjeljak ujutro dogodila na Zagorskoj magistrali, a u kojoj su poginuli Damir Knok (36) i njegov sin Tomislav (5), dok ih je petero teško ozlijeđeno, nastala navodno i zbog krivnje poginulog Damira Knoka, utvrđeno je da je tijek same nesreće bio drukčiji od prvih, tada još neslužbenih informacija. </p>
<p>Naime, u početku se pretpostavljalo da je u svom BMW 316 preminuli Knok slijedio u pretjecanju »golf« Damira Markuša (23). </p>
<p> Zbog neprimjerenog odstojanja zaletio se svojim vozilom u Markušev automobil, koji je ispred BMW-a također preticao i pritom se sudario s »landroverom« kojim je upravljao Milivoj Veran (37). To je vozilo dolazilo iz suprotnog smjera.</p>
<p>No, obaljenim očevidom na samom mjestu događaja i daljnjom obradom, kako je izvijestila PU zagrebačka, utvrđeno je da je Damir Markuš sam krenuo u nedozvoljeno pretjecanje, te da BMW nije bio u traci iza njega.</p>
<p> Nakon što se bezuspješno pokušao vratiti u svoju traku, zaletio se u »landrover« koji je pri tom snažnom sudaru odletio u jarak. Nakon toga je Markuš svojim »golfom« naletio i na Knokov BMW koji je vozio kolničkom trakom iza »landrovera«.</p>
<p>Kako je dodatno utvrđeno, priopćili su nam u PU zagrebačkoj, sve se dogodilo bez prevelikih kočenja, u djeliću sekunde, a pretpostavlja se da su svi sudionici, a osobito Damir Markuš, koji je i prouzročio tragičnu nesreću, vozili neprimjerenom brzinom, čak iznad 100 kilometara na sat.</p>
<p> Uz to, taj je dio ceste pomalo je u ulegnuću, pa se u njemu često skuplja magla, koje nema na ostalim dijelovima prometnice, a koje je bilo i prilikom nesreće te je vidljivost bila smanjena.</p>
<p>Supruga Damira Knoka, Danica (33), koja je teško ozlijeđena, još se nalazi u bolnici, jednako kao i njen sin Mihael (1), koji je u komi u dječjoj bolnici u Klaićevoj. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kreditom na račun Agroprodukta sebi kupio poslovni prostor za 875.000 kuna</p>
<p>PULA, 27. rujna </p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je zlouporabio položaj i ovlasti podnesena je kaznena prijava protiv Đure Bureka (43), odgovorne osobe trgovačkog društva »Agroprodukt« u Buzetu i većinskog vlasnika trgovačkog društva »Labinkomerc« u Labinu, priopćeno je u srijedu na konferenciji za novinare u PU istarskoj. </p>
<p>Burek je osumnjičen da je 1998. i u početku 1999. u riječkoj poslovnici Dubrovačke banke uzeo 875.000 kuna zajma za tekuće poslovanje »Agroprodukta«, a kao jamstvo založio je imovinu tog poduzeća i »Labinkomerca«. Međutim, dobiven novac doznačio na žiro-račun fizičke osobe s području Đakova, od koje je kupio poslovni prostor. Time je, rečeno je, Burek zlorabio položaj kako bi sebi pribavio imovinsku korist i za 875 tisuća kuna oštetio poduzeće »Agroprodukt«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="76">
<p>Poslodavci se žale na preveliko administriranje</p>
<p>Mnogi zakoni doneseni nabrzinu, nedorečeni i neprimjenjivi/Velik broj zakona donesen po hitnoj proceduri, što znači da nije bilo dovoljno vremena da se poduzetnici s njima upoznaju / Hrvatska u proces približavanja Europskoj uniji ulazi nespremna kada je riječ o inspekcijskom kadru, istaknuto je na okruglom stolu »Uloga inspekcijskih službi u funkcioniranju gospodarstva Republike Hrvatske« </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Prevelik broj propisa koje poduzetnici moraju ispuniti, česte izmjene i preveliko administriranje neki su od problema s kojima se oni suočavaju u svakodnevnom poslovanju i koji im u velikoj mjeri povećavaju troškove poslovanja, rečeno je na okruglom stolu »Uloga inspekcijskih službi u funkcioniranju gospodarstva Republike Hrvatske« što ga je u srijedu u hotelu Intercontinental organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).</p>
<p>»Već godinama upozoravamo da bi ova zemlja napokon trebala zaživjeti kao pravna država. Pravna nesigurnost potječe i otuda što je u nas posljednjih godina velik broj zakona donesen po hitnoj proceduri, što znači da nije bilo dovoljno vremena da se poduzetnici s njima upoznaju«, rekao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević. Upozorio je i na sporost sudova i na probleme koji proizlaze iz neučinkovitosti Državnoga inspektorata.</p>
<p>Glavni državni inspektor Branko Jordanić složio se s tvrdnjom da bi velik dio propisa trebalo promijeniti i pojednostavniti njihovu primjenu. O tome, uostalom, svjedoče i iskustva samih inspektora, koji upozoravaju da primjena znatnog dijela propisa u praksi jednostavno ne funkcionira te da su mnogi od njih nedorečeni. Ističe, međutim, da se u poslovanju državnih inspekcija štošta promijenilo od 1997. godine, kada je ranijih 38 inspekcijskih službi zamijenio jedinstveni Državni inspektorat sa 12 inspekcija. Dodao je i da velik dio problema poduzetnika, ali i države proizlazi iz prevelikog birokratiziranja. To je argumentirao podatkom da najveći dio iskorištavanja mineralnih sirovina »graniči s nelegalnošću«. Naime, da bi neko poduzeće moglo početi iskorištavati mineralne sirovine poput, primjerice, šljunka, trebalo bi prethodno pribaviti više od 40 dozvola, što je procedura koja traje i do četiri godine. Rezultat je toga da se one iskorištavaju polulegalno i ilegalno. Vrijednost iskorištavanja mineralnih sirovina procijenio je na oko 1,2 milijarde DEM, od čega državni proračun ima malo ili nimalo koristi.</p>
<p>Inače, tijekom ovogodišnje turističke sezone Državni je inspektorat na Jadranu proveo 24.700 inspekcijskih kontrola, što je gotovo dvostruko više nego lani, kada ih je bilo 13.400, kazao je Jordanić.</p>
<p>Načelnik Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Mate Brstilo upozorio je da Hrvatska u proces približavanja Europskoj uniji (EU) ulazi nespremna kada je riječ o inspekcijskom kadru. Prihvaća opaske da je veterinarska kontrola skupa, ali kaže da je tako svuda u svijetu. Osim toga, posljednjih se godina ovo ministarstvo suočava i sa sporošću naplate, pri čemu su glavni dužnici veliki poljoprivredni sustavi. Prošle je godine, primjerice, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na ime veterinarskih kontrola uspjelo naplatiti samo 14,9 milijuna kuna, a još uvijek potražuje 21 milijun kuna.</p>
<p>Član Vijeća HUP-a Zdenko Čoban ukazao je da troškovi inspekcijske kontrole u ribarstvu u ukupnoj cijeni sirovine sudjeluju sa tri do pet posto. To je znatno više nego u razvijenim zemljama, u kojima veterinarska naknada u cijeni sirovine iznosi oko 0,5 posto. Stoga se on pita kako će hrvatski ribari preživjeti udar jeftinije inozemne konkurencije kada ona, nakon našeg ulaska u WTO, dođe na naše tržište. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>GlobalNet: Političke vijesti na Internetu, ali i Penthouse magazin </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od srijede Globalnet znatno proširuje svoju ponudu Internet usluga. Novinarima su predstavljeni Online portal (www. online.hr) na kojem je velik izbor različitih edukativnih i zabavnih sadržaja kao elektronskih magazina (e-zine) i Vijesti.net koje donose dnevne informacije o društvenim i političkim te sportskim zbivanjima. U sklopu GlobalNeta ubuduće će se pojavljivati Vlast. net i Izbori. net, stranice koje su u vrijeme siječanjskih izbora stekle značajnu popularnost, a Matija Babić, autor i urednik, očekuje da će te stranice na Internet-mediju postati značajnom dopunom pa čak i konkurencijom sličnim elektronskim, pa čak i dnevnim novinama. GlobaNet također računa da će veliku posjećenost imati »site« GameNet gdje će se nuditi ne samo savjeti i rješenja za složenije igre već najnoviji »driveri« za grafičke kartice ili zakrpe za igre i sve što treba za zabavu preko Interneta.</p>
<p>Svoju elektronsku verziju dobit će i Penthouse magazin, a hrvatsko mrežno izdanje uključuje pravo objave dijela njihove foto arhive od tri milijuna fotografija. Ovo je dio opće strategije razvoja GlobalNeta koji ne kani pružati samo uobičajene usluge »Internet providera« već krug korisnika želi širiti ponudom najrazličitijih sadržaja bez obzira na to donose li odmah dobit ili ne. Zato smo okupili značajan krug autora koji će dnevno osvježavati stranice. Neke, dosad postojeće i poznate po kvaliteti kupili smo od njihovih vlasnika i pokretača kao što je to praksa i u svijetu, objašnjava Nenad Severin, direktor GlobalNeta. (B. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Jordanić: Ubuduće uvoz preko samo četiri granična prijelaza!</p>
<p>Uvoz robe u Hrvatsku ubuduće bi se trebao odvijati preko samo četiri granična prijelaza. Preostalih oko 130 prijelaza trebalo bi ostati samo u funkciji prometa građana i turista, otkrio je na okruglom stolu HUP-a prijedlog Državnog inspektorata Vladinoj koordinaciji za gospodarstvo glavni inspektor Branko Jordanić.</p>
<p>Prema Jordanićevim riječima, državnim je inspektorima gotovo nemoguće valjano obavljati svoj posao na gotovo 140 graničnih prijelaza, koliko ih ima naša zemlja. Za to, naime, ne postoje tehnički uvjeti. Stoga bi uvoz robe u našu zemlju trebalo ubuduće obavljati na samo četiri granična prijelaza, zemljopisno pravilno raspoređena. Oni bi kadrovski i tehnički bili dobro opremljeni. Ovaj prijedlog Državnog inspektorata ima uporište i u praksi drugih zemalja, a njime bi se riješio i problem »meke granice«, pojasnio je Jordanić u izjavi za Vjesnik.</p>
<p>Jordanić ne vjeruje da bi prihvaćanje ovakvog prijedloga izazvalo prevelike gužve na četiri granična prijelaza preko kojih bi se odvijao uvoz robe u Hrvatske. Istakao je, međutim, kako će reguliranje prometa na njima biti stvar države, koja će morati izdvojiti sredstva za njihovo proširenje.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Inozemni dug Hrvatske blizu 10 milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Inozemni dug Republike Hrvatske približio se brojci od 10 milijardi američkih dolara. Krajem lipnja hrvatski je vanjski dug iznosio 9.915 milijuna dolara, podatak je iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke.</p>
<p>Iz raspoloživih podataka proizlazi da je to za 236 milijuna dolara veći iznos inozemnog duga nego krajem svibnja, a za 287 milijuna u odnosu na početak ove godine u kojoj, gledajući po pojedinim mjesecima, inozemni dug varira između 9,5 i 9,9 milijardi USD. Pri tome treba podsjetiti da je razina od 9,5 milijardi dolara vanjskog duga, po podacima izračunatima po novoj metodologiji, dosegnuta već krajem 1998. godine. Iz tih je podataka uočljivo da je vrijeme znatnog povećanja hrvatske zaduženosti uslijedilo u godinama nakon 1996., u kojoj je u inozaduženje uključen ukupni iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu, i kada je na kraju te godine dug iznosio 5,3 milijardi dolara. Već krajem 1997. hrvatski je inozemni dug dosezao blizu 7,5 milijardi, a krajem 1998. gotovo 9,6 milijardi dolara. Krajem prošle godine stanje hrvatskoga inozemnog duga iznosilo je nešto više od 9,8 milijardi UDS. </p>
<p> O uzlaznom kretanju inozaduženja govore podaci da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao sa 24,2 posto u 1996. na 33,1 posto u 1997.godini, 44,1 posto u 1998., da bi u prošloj dosegao 48,4 posto. Ukupna je otplata inozemnog duga u izvozu roba i usluga 1997. godine činila 13,8 posto, 1998. godine 19,4 posto, a u prošloj je godini taj udio povećan na 29,5 posto.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Dobit Podravke u prvom polugodištu 21,4 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Neto dobit grupe Podravka u prvom je polugodištu ove godine porasla za 21 posto u odnosu za isto razdoblje lani i iznosi 21,4 milijuna kuna. Ostvarena je prodaja u ukupnoj vrijednosti od 1,16 milijardi kuna, što predstavlja rast prodaje od pet posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Vrijednost prodaje na domaćem tržištu povećana je za šest posto, dok je istodobno vrijednost izvoza veća četiri posto. Inače udjel izvoza u ukupnoj prodaji je 41,5 posto. Podravkine je polugodišnje rezultate u srijedu na konferenciji za novinare predstavila uprava Podravke na čelu s Darkom Marincem.</p>
<p> »Rezultati Podravke u suglasju su s očekivanjima, no ostvareni rast ne zadovoljava naše ambicije. Ipak, zaustavljeni su negativni trendovi, Podravka je u rastu i financijski je stabilna, te nakon etape investiranja spremna za novu etapu - rast. Želimo ojačati informatički sustav, prodaju i marketing, pogotovo u srednjoj i istočnoj Europi«, istaknuo je Marinac. Strateške su odrednice grupe Podravka, istaknuto je, prosječan godišnji rast od deset posto, s tim da se očekuje značajan porast prodaje na europskom tržištu, i to ne samo na strateškim tržištima zemalja srednje i istočne Europe nego i tržištima zemalja EU-a, kazao je Marinac.</p>
<p>Po njegovim riječima, Podravka je uspješna kompanija koja će u budućnosti biti još uspješnija, o čemu svjedoče i dovršene investicije. Naime, prema riječima članice uprave Nevenke Cerovski započela je proizvodnja u novoj tvornici u Koprivnici, radi i tvornica u Poljskoj, koja će službeno biti otvorena 28. listopada, a nastavlja se i implementacija informatičkog sustava SAP, kao i restrukturiranje Podravke. U tijeku je pronalaženje strateškog partnera za mesnu industriju Danica, za što je Podravkin savjetnik Privredna banka, a odluka o strateškom partneru donijet će se ove godine. Za Danicu su, rečeno je, zainteresirana četiri domaća i jedan investitor iz Mađarske, ali svi su izgledi da je prednost na strani domaćih investitora. Zašto se pak za Danicu traži strateški partner - Marinac je objasnio da Podravka želi biti internacionalna tvrtka jer joj je hrvatsko tržite premalo, a da proizvodi Danice uglavnom nemaju mogućnost širenja na druga tržišta. Kad je riječ o Belupu, ova je tvrtka kći, koja samostalno i dobro posluje, riješila dio poteškoća oko naplate potraživanja.</p>
<p>Na pitanje o rastu troškova paralelno s rastom prodaje, članovi uprave su objasnili da su troškovi porasli zbog rasta zaliha, ponajprije lijekova, kojih prošle godine gotovo i nije bilo, pa je dakle riječ o prošlogodišnjoj pogrešci, ali i da su porasle cijene uvoznih sirovina, te da se ulagalo i u inoviranje asortimana. </p>
<p>Kad je riječ o izlistavanju Podravkinih dionica na nekoj od inozemnih burzi, što se najavljuje već godinama, Marinac je rekao da je sve što se radi u Podravci, uključujući i restrukturiranje, zapravo priprema za izlazak na neku od inozemnih burzi, ali da se to ipak neće dogoditi ove godine, već iduće. Odgovarajući na pitanje kako misle izići na inozemnu burzu, kad povrat na kapital iznosi tek 0,5 posto, Marinac je rekao: »Nikako! Zato se i restrukturiramo, da bi povrat na kapital došao na konkurentnu razinu.« </p>
<p>Na pitanje o utjecaju lokalnih struktura na tijek restrukturiranja Podravke, Marinac je rekao da nema takvih utjecaja, te dodao da utjecaj imaju jedino vlasnici Podravke, te da ne treba zaboraviti da je Podravka stvorena u Koprivnici. Također je rečeno da će ulazak Hrvatske u WTO i druge asocijacije imati pozitivne efekte na Podravkino poslovanje.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Priprema se novi Zakon o poljoprivredi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nacrt prijedloga zakona o poljoprivredi prvi put definira obiteljska poljoprivredna gospodarstva i donosi niz novina kao, primjerice, Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja, koji bi se donosio na rok od pet godina, a novost je i osnivanje Hrvatske poljoprivrede komore, zatim uvođenje upisnika i evidencije poljoprivredne proizvodnje kako bi se znalo stvarno stanje na tržištu, rečeno je u srijedu na prvom predstavljaju Nacrta prijedloga zakona o poljoprivredi u HGK. Pripremili su ga stručnjaci zgrebačkog Agronomskog fakulteta u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Josip Hrala rekao je da će se krovnim zakonom o poljoprivredi objediniti 14 različitih zakona, koliko ih sad postoji u području poljoprivrede, ribarstva i veterinarstva. Dodao je da je cilj agrarne politike omogućiti stabilnu opskrbu hranom potrošača oslanjajući se, prije svega, na domaće proizvođače prehrambenih poljoprivrednih proizvoda. Najavio je i osnivanje radne skupine za izradu zakona o hrani.Predsjednik radne skupine predsjednika Republike Hrvatske za izradu poljoprivredne strategije Antun Debrecin rekao je da ciljevi zakona nisu jasno definirani, odnosno da sadržaj zakona nije primjeren vrlo teškoj situaciji u kojoj se nalazi domaći agrar. Primjerice, kaže Debrecin, zakon bi se temeljio na praksi zapadnoeuropskih zemalja, koje iz vlastite poljoprivredne proizvodnje pokrivaju 93 posto svojih potreba, dok Hrvatska iz uvoza podmiruje 40 do 50 posto potreba.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga zadružnog saveza Željko Mataga napomenuo je da nije trebalo izlaziti s krovnim zakonom o poljoprivredi prije nego što se prihvati jedna od dvije predložene strategije razvoja poljoprivrede. Nije se složio ni s ocjenom stanja u domaćem agraru, već je predložio uključivanje udruga poljoprivrednih proizvođača u izradu zakona o poljoprivredi. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Za bjelovarsku Tvornicu traktora zainteresirani domaći kupci </p>
<p>BJELOVAR, 27. rujna</p>
<p> - Desetogodišnja agonija bjelovarske Tvornice traktora bliži se kraju, istaknuo je u srijedu na konferenciji za novinare stečajni upravitelj te nekad uspješne i poznate bjelovarske tvrtke koja je proizvodila nadaleko poznati mali zglobni traktor. Istaknuto je kako je malo vjerojatno da će radnici uspjeti iz stečajne mase naplatiti svoja potraživanja. Knjigovodstvena je vrijednost cijele tvornice 32 milijuna kuna, a prodajom u cjelini teško da će se dobiti toliko novca. </p>
<p>U ranijim pokušajima prodaje postignuta je tek polovica te cijene, a teško da će bolje biti i sada. Zainteresiranih ima, a za sada se ne otkrivaju njihova imena. Riječ je o domaćim ljudima iz Hrvatske. Samo prvi isplatni red u kojem su Ministarstvo financija, Carinska uprava, zdravstveno i mirovinsko osiguranje potražuje više od 10 milijuna kuna. Razne banke, pak, potražuju više od 20 milijuna kuna, a u trećem su isplatnom redu oni koji imaju hipoteke na strojeve. Na kraju tog lanca, s gotovo nikakvom mogućnošću naplate svojih plaća u iznosu od 18 milijuna kuna, bivši su zaposlenici Tvornice traktora. Predstavnik Sindikata metalaca Hrvatske Mladen Novosel rekao je da Sindikat zastupa 227 bivših zaposlenika te tvornice, dok je drugi dio zaposlenih svoja potraživanja nastojao naplatiti privatnim tužbama. Posljednjih 167 djelatnika koji su otkaze dobili ljetos ima pravo na otpremnine, no malo je vjerojatno da će ih dobiti. Stečajni upravitelj Borislav Jakovljevčić na sljedećem će stečajnom ročištu, u ponedjeljak, predložiti prodaju cijele tvornice u paketu iako se tome protive vjerovnici koji imaju hipoteke na strojeve. Oni smatraju da bi svoja potraživanja lakše i kvalitetnije naplatili kad bi sami prodavali te strojeve.(S.B.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ovogodišnja dobit Riječke banke 109 milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA, 27. rujna</p>
<p> - »U prvih osam mjeseci ove godine financijski je potencijal Riječke banke ojačan za 1,4 milijarde kuna i sada iznosi 7,6 milijardi kuna. Štednja je građana porasla za 668 milijuna kuna i sada prvi put premašuje iznos od četiri milijarde kuna. Vlasnički je kapital banke 909 milijuna kuna, čime se svrstala među prvih 50 banaka srednje Europe«. To je novinarima u srijedu kazao predsjednik Uprave Riječke banke Ivan Štokić napomenuvši da je cilj banke u ovoj godini ostvariti udio od osam posto na hrvatskom bankarskom tržištu.</p>
<p>Naglasio je da je poslovna politika Riječke banke dosta konzervativna, a krediti se daju samo onim tražiteljima koji imaju bonitet, koji mogu pokriti i vraćati kredit. Jer, kako je pojasnio, Uprava Riječke banke mora prije svega štititi kapital banke, dobit vlasnika i sigurnost zaposlenika. »Tvrdnje da su hrvatske banke pune novaca ne odgovaraju stvarnosti. Istina je da su neke banke uspjele doći na stabilne pozicije, koje mogu zadržati samo ako paze komu će dati kredit«, napomenuo je Štokić komentirajući na novinarsko pitanje izjave nekih domaćih političara koji nerijetko govore gospodarstvenicima kako su nam banke pune novaca, koji treba, prema njihovu sudu, na pravi način tražiti od bankara.</p>
<p>Riječka je banka minulu godinu završila sa 99 milijuna kuna netto dobiti, plan je za ovu godinu 139 milijuna kuna, a u prvih osam mjeseci već je ostvareno 109 milijuna kuna. Većinski je vlasnik Riječke banke Bayerische Landesbank Girozentrale, što omogućava njen brži i jači razvoj na domaćem i stranom bankarskom tržištu. </p>
<p>Zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni banka je ove godine ostvarila 125 milijuna američkih dolara mjenjačkih poslova a njena je devizna pozicija na kraju mjeseca kolovoza iznosila 330 milijuna američkih dolara. Riječka banka danas ima 1.058 zaposlenih s prosječnom plaćom iznad 4.000 kuna, a, kako je napomenuo Štokić, banka je uložila u otpremnine oko 700 prekobrojnih radnika od 25 do 30 milijuna kuna. </p>
<p>Štokić je i ovom prigodom ponovio da je njegova plaća višestruko manja od 95 tisuća kuna, koliko ima prema tvrdnji nekih novina, a nije želio komentirati ni tvrdnju da je kao predsjednik Uprave banke nagrađen sa 800 tisuća kuna jer drži da izvor koji je lansirao tu tvrdnju »nije vrijedan komentara«. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Američka Exim banka želi financirati infrastrukturne projekte u Zagrebu </p>
<p>WASHINGTON, 27. rujna</p>
<p> - Američka Exim banka spremna je kreditnim jamstvima olakšati zaključivanje ugovora s komercijalnim bankama kako bi se izgradila lokalna infrastruktura, poput aerodroma i električne centrale, te da se poboljša telekomunikacijski sustav, rekla je u povodu svog posjeta Zagrebu Vanessa Weaver, članica Upravnog odbora te banke.</p>
<p>U razgovoru za hrvatsku redakciju radija Glas Amerike, objasnila je da Exim banka uobičajeno daje jamstva za financiranje gradnje cesta, objekata u elekroenergetici, ili vodovoda, naftovoda i plinovoda. Uz to, pomaže financiranje projekata u području telekomunikacija, zdravstva ili pak plaćanje konzultantskih usluga. </p>
<p> Donedavno je Exim banka poslovala isključivo sa središnjim vlastima, ali od kolovoza ove godine otvoren je program pomoći za lokalni ili regionalni razvoj. Među dvadesetak gradova i pokrajina koje su prve izabrane za takvo financiranje je i Zagreb. »Smatramo da će se u sljedećih desetak, dvadesetak godina povećati financiranje lokalnih projekata (...) Primjer je Zagreb, ili recimo Seoul u Južnoj Koreji, Buenos Aires u Argentini, Sofija u Bugarskoj ili Rio de Janeiro u Brazilu. Spremni smo svojim kreditnim jamstvima olakšati sklapanje financijskih ugovora s komercijalnim bankama kako bi se - kupnjom američkih proizvoda ili usluga - izgradila lokalna infrastruktura«, istaknula je Vanessa Weaver.</p>
<p> Uslugama Exim banke služe se velike korporacije poput Bechtela, Enrona ili Lockheed Martina. Manje i srednje tvrtke tek se trebaju upoznati s mogućnostima te banke, napominje Weaver. »Naša su kreditna jamstva vrlo dobra alternativna opcija, pogotovo ako su zajmovi komercijalnih banaka nedostupni ili su dostupni pod nepovoljnim uvjetima.« </p>
<p> Exim banka je dosad odobrila kreditna jamstva za financiranje autoceste koju gradi Bechtel. Pomogla je da Hrvatska od tvrtke Lockheed Martin kupi radarsko-senzorni sustav za kontrolu leta, te u drugim poslovima koje su s američkim tvrtkama sklapali HEP, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i Ministarstvo obrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>U listopadu prva odjeća »Benettona« proizvedena u Hrvatskoj </p>
<p>OSIJEK, 27. rujna</p>
<p> - U nazočnosti osječko-baranjskog župana Marka Bagarića, predsjednik Uprave Slavonske banke, Ivan Mihaljević, direktor i većinski vlasnik osječkog poduzeća MIO Ante Mrša i direktor »Benetton Croatije« . Michele Sgabbio potpisali su u srijedu Ugovor o kupoprodaji objekta proizvodne hale u kojoj će »Benetton« pokrenuti proizvodnju. Prema Sgabbijevim riječima, tim je ugovorom počela povijest »Benettona Hrvatska« koji je spreman pomoći razvoju čitave regije.</p>
<p>Dolazak je »Benettona« najavljen je još u rujnu 1999. godine, a potpisivanjem tog ugovora ušao je u svoju prvu fazu, pa bi proizvodnja pamučne i vunene odjeće trebala početi već potkraj listopada, kad se očekuje i zapošljavanje 150 radnika.</p>
<p> Dolazak »Benettona«, prema riječima Ivana Mihaljevića, trebao bi biti putokaz i drugim velikim tvrtkama, jer Slavonija treba kapital i ulaganja. Osječkom MIO-u potpisani ugovor znači podmirivanje 4,3 milijuna njemačkih maraka zajma kod HBOR-a i rješavanje zaduženosti kod Slavonske banke.</p>
<p>Inače, tim je ugovorom »Benetton« postao vlasnikom 80 posto proizvodne hale u kojoj su već smješteni njegovi strojevi. (S.Č.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić: Zahvalit ću na ukidanju monitoringa i zatražiti pomoć </p>
<p>ZAGREB/STRASBOURG, 27. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić doputovao je u srijedu u dvodnevni posjet Strasbourgu, gdje će u četvrtak kao prvi hrvatski predsjednik govoriti pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe na njezinom redovitom jesenskom zasjedanju. </p>
<p> Nekoliko je najviših hrvatskih dužnosnika govorilo u posljednjih deset godina od stjecanja hrvatske neovisnosti pred Parlamentarnom skupštinom, no prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nikad nije bio pozvan da se obrati parlamentarcima u Europskoj palači. Tuđman je, međutim, sudjelovao na sastanku šefova država i vlada zemalja članica Vijeća Europe u Strasbourgu ujesen 1997. godine.</p>
<p> Predsjednik Mesić će govoriti pred parlamentarcima u Vijeću Europe o aktualnom unutrašnjem i vanjskopolitičkom trenutku Hrvatske, a posebno će se osvrnuti na to što je VE ukinulo monitoring nad Hrvatskom. </p>
<p>»Kao prvo, moram zahvaliti na tome što je skinut monitoring Vijeća Europe nad Hrvatskom. Iznijet ću i kakva je situacija i kojom brzinom Hrvatska ide u promociji demokratskih procesa i funkcioniranju institucija. Govorit ću i o svemu što poduzimamo da bi se poboljšao materijalni položaj naših ljudi. U tom smislu, zatražit ću pomoć cijele međunarodne zajednice«, izjavio je Predsjednik na zagrebačkom aerodromu uoči svog polaska u Strasbourg.</p>
<p> Ni jedan Predsjednikov odlazak u posjet bilo kojoj stranoj zemlji dosad nije protekao bez upita kako komentira unutarnjopolitičke događaje. Novinari su predsjednika Mesića zatražili komentar HDZ-ova i HSP-ova prijedloga da se u Zastupničkom domu Sabora pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti predsjednika države i premijera zbog kršenja ustavnopravnog poretka i Ustava. »Pa to se oni samo šale«, bio je Predsjednikov odgovor. </p>
<p>Upitan je i za komentar izjava Miroslava Tuđmana da šestorka diže revoluciju u zemlji, te prijedlog da HSLS i HSS izađu iz koalicije i formiraju manjinsku vladu. »Mislim da svatko normalan zna da nema nikakve revolucije, jedino funkcioniraju institucije sistema. A sve prijedloge gospodin Tuđman imao je prilike sastavljati u ovih zadnjih deset godina«, kazao je Mesić. </p>
<p> Budući da je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin optužio Ured za nacionalnu sigurnost (UNS) za špijunažu navodeći da grupa u tom uredu kopa po njegovoj prošlosti, novinare je zanimalo što Predsjednik kaže o tome. Naime, zna se i da je šef UNS-a Tomislav Karamarko u javnosti smatran Mesićevim čovjekom. Predsjednik je pak o Lučinovim optužbama rekao: »Mislim da se tu ne radi o UNS-u, već očito pretpostavlja da neki pojedinac možda nije baš sasvim radio u skladu sa zakonom«. </p>
<p>Inače, tijekom boravka u Strasbourgu Predsjednik se treba sastati s predsjednikom Parlamentarne skupštine VE-a lordom Russelom Johnstonom, s glavnim tajnikom te organizacije Walterom Schwimmerom i s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Luziusom Wildhaberom. (M. Rožanković, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Pripadnicima hrvatske domovinske vojske renta i iz Njemačke</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Pomoćnik ministra rada za zaštitu žrtava sudionika rata Marijan Perković i Fulda Elmor-Schmitt, predstavnik Hessenskog Ureda za socijalnu skrb, potpisali su Upravni sporazum kojim se obvezuju na međusobnu suradnju i pomoć osobama koje su, kao pripadnici hrvatske domovinske vojske bile mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. godine, u združenim njemačko-hrvatskim postrojbama. Riječ je o osobama koje su u tim postrojbama za vrijeme rata zadobile tjelesno oštećenje i mogu ostvariti pravo na rentu po njemačkom Saveznom zakonu o skrbi, pod uvjetom da za to tjelesno oštećenje nisu ostvarili pravo po propisima zemlje čiji su državljani. U Hrvatskoj je pripadnicima hrvatske domovinske vojske koji su stradali u Drugom svjetskom ratu to omogućeno Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, koji je na snazi od 1. srpnja 1992. </p>
<p>Po njemačkom Saveznom zakonu, nadležna služba u SR Njemačkoj ukida pravo na rentu onim osobama koje su ostvarile, ili mogu ostvariti, određeno pravo po hrvatskim propisima, ako to nije drukčije dogovoreno posebnim ugovorom. U nekim slučajevima, pravo na rentu po saveznom zakonu povoljnije je nego ostvarivanje prava po hrvatskim propisima, pa je sporazumom potpisanim u srijedu predviđeno da hessenski ured za skrb i socijalu u tom slučaju isplaćuje razliku rente. Ako je, pak, ta naknada po hrvatskim propisima veća nego što bi bila po njemačkom zakonu, isplaćivat će se samo po toj osnovi, iako će korisnik zadržati pravo da je potražuje iz dva izvora, ako se uvjeti promijene. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Predloženi ustroj HŽ-a je zastario, tvrde u Sindikatu prometnika vlakova</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Strategija restrukturiranja i razvitka Hrvatskih željeznica, koju je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, nije dovoljno promišljena, istaknuo je u srijedu na konfereniji za novinare Anto Iličić, tajnik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske (SPVH).</p>
<p>»Protivimo se nametnutoj i nepromišljenoj organizaciji HŽ-a, suprotnoj organizaciji europskih željeznica koje su provele restrukturiranje i tržišno prilagođavanje«, rekao je Iličić, pojasnivši kako je Strategijom utvrđen ustroj HŽ-a na sektor infrastrukture, komercijale i vuče vlakova i željezničkih vozila, »zastario i suprotan suvremenim iskustvima«. »U Strategiji se također inzistira na smanjenju broja zaposlenih zbog povećanja produktivnosti, no, mi to prepoznajemo kao golu namjeru da se otpuste radnici«, kazao je Iličić. On je napomenuo da je informatizacija HŽ-a prioritet, jer se sada najveći dio poslova radi ručno, i na taj se način zaustavlja distribucija informacija. »Web stranica HŽ-a nema ni vozni red, a o rezervacijama preko interneta se ne može ni sanjati«, kazao je tajnik sindikata, te dodao da su fotografije čelnika HŽ-a jedino što se može naći na tim stranicama. </p>
<p>Sve su to sindikalci istaknuli u utorak na sastanku sa ministrom pomorstva, prometa i veza Alojzom Tušekom, izvijestio je Iličić, te dodao da su Tušeku poslali i otvoreno pismo. U njemu stoji da je natječaj za članove uprave HŽ-a farsa, organizirana samo da bi se došlo do podobnih kadrova. »Čelnici nekih sindikata rade pritiske na minista Tušeka da na čelo HŽ-a dovede podobne, i tako 20.000 zaposlenika HŽ-a postaju statisti nekolicine sindikalaca«, rekao je Iličić, prozvavši pritom Darka Pavičevića, predsjednika Sinikata infrastrukture HŽ-a. »On hodočasti kod Tušeka sa svojim prijedlozima«, rekao je Iličić. </p>
<p>Govoreći o radu interne revizije HŽ-a, Iličić je rekao da je to bespredmetno, jer u reviziji sudjeluju i dosadašnji čelnici HŽ-a koji »odlaze sa scene«. </p>
<p>»Strategija restrukturiranja i razvitka HŽ-a nije trebala biti razmatrana dok Sabor ne prihvati strategiju cjelokupnog gospodarskog razvitka Hrvatske«, istaknuo je Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), te dodao da je to parcijalno donošenje mjera još jedan loš potez Vlade. »Nije jasno kako će HŽ napredovati uz najave o smanjenju proizvodnje Petrokemije iz Kutine, Željezare Sisak i još nekih velikih korisnika HŽ-ovih usluga«, zaključio je Mučnjak. (A. Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>U provedbi otočnog programa više nema favoriziranja nekih općina kao do sada</p>
<p>Ističe to pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva za razvoj otoka Ivo Milatić, pojašnjavajući odabir prioritetnih ulaganja u 2000. / Dio dosadašnjih zakonskih odredbi nije mogao biti realiziran, a dio je nespretno napisan, stoga ćemo pokušati izraditi tekst koji će konkretizirati izvorne zamisli i imati realno uporište u trogodišnjem proračunu / Glavne odredbe i nadalje će se ticati bolje povezanosti otoka, održivog razvitka i subvencioniranja troškova prijevoza </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Izrada nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o otocima započeta u lipnju, pri kraju je te će za desetak dana nacrt krenuti u proceduru. Kako Vjesnik doznaje iz Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, sredinom listopada prijedlog će se naći na dnevnom redu Vlade.</p>
<p>Po riječima pomoćnika ministra javnih radova, obnove i graditeljstva za razvoj otoka Ive Milatića, suština Zakona se neće mijenjati, no izmjene i dopune su potrebne kako bi Zakon o otocima uopće mogao zaživjeti. »Jedan dio dosadašnjih zakonskih odredbi nije mogao biti realiziran, a dio je nespretno napisan, stoga ćemo pokušati izraditi tekst koji će konkretizirati izvorne zamisli i imati realno uporište u trogodišnjem proračunu«, ističe Milatić. Na primjer, navodi on, za određene poslove će točno biti definirani rokovi provedbe i količina novca određena za njihovu realizaciju. Glavne zakonske odredbe, napominje Milatić, i nadalje će se ticati bolje povezanosti otoka, održivog razvitka i subvencioniranja troškova prijevoza.</p>
<p>Budući da se Zakon o otocima zapravo tek ove godine, i to samo u jednom dijelu, počelo provoditi, Milatić ističe da se njegova prava provedba očekuje sljedeće godine. O sredstvima potrebnim za funkcioniranje Zakona još je prerano govoriti, kaže on, no konačna cifra znat će se kad nacrt prijedloga krene u proceduru. Najveći troškovi, napominje, svakako će se ticati subvencioniranja prijevoza te cijene pitke vode. </p>
<p>U pripremanju izmjena i dopuna Zakona, koja je započela u lipnju, sudjelovala su sva hrvatska ministarstva, ističe Milatić, s time da su ona ministarstva koja su svojim djelatnostima više vezana za razvoj otoka, više i sudjelovala u kreiranju zakonskih izmjena. Također, na kraju će svi oni dati svoje mišljenje o nacrtu izmjena.</p>
<p>A značajnija briga o otocima, podsjećaju u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva, započela je tek 1997. donošenjem Nacionalnog programa razvitka otoka. Osnovni ciljevi toga programa su održivi razvitak, prometna povezanost otoka s kopnom te otoka međusobno, što raznovrsnija struktura otočkoga gospodarstva, ostanak sadašnjeg stanovništva na otocima te povratak mlađe populacije i poticaji otočkim obiteljima s više djece. Na temelju Nacionalnog programa donesen je 1999. Zakon o otocima, koji je bio prvi kodificirani akt uopće o otocima na ovim prostorima! Imajući to na umu, ne čudi činjenica da su hrvatski otoci godinama devastirani u svakom pogledu, posebno gospodarskom i demografskom. Tome je pogodovao niz nepovoljnih čimbenika kao što su nezadovoljavajuća vodoopskrba, nedovoljno izgrađena lučka, cestovna i komunalna infrastruktura, nezadovoljavajuća prometna povezanost, nedostupnost poljoprivrednih resursa i nedostatan školski i zdravstveni sustav.</p>
<p>Odlučno da prekine takvu nebrigu o otocima, Ministarstvo je izradilo i otočni godišnji program prioritetnih ulaganja u 2000. Tim je programom predviđena gradnja otočne komunalne infrastrukture u vrijednosti 50 milijuna kuna i provedba Zakona o otocima za što je predviđeno 40 milijuna kuna. Pri provedbi programa nailazimo na brojne objektivne teškoće, ističe pomoćnik ministra, prije svega stoga što je ova vlast odlučila da se svi projekti moraju graditi legalno, dakle uz sve potrebne suglasnosti, građevinske dozvole i javne natječaje. Novost je i to, upozorava Milatić, što se išlo podjednako prema svim općinama tako da nema favoriziranja samo nekih kao što je to dosad bio običaj. Također, ističe on, »u svaki projekt koji će podržati naše Ministarstvo, nastojat ćemo uključiti i druge subjekte važne za revitalizaciju života na otocima«. »Prva polovica programa gotovo je realizirana, a budući da smo i intenzivirali rad na tom projektu, očekujemo da će do kraja godine biti realiziran čitav program predviđen za ovu godinu«, zaključuje Milatić. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Načelnik Kistanja Željki Antunović: Život ovdje nije počeo 3. siječnja</p>
<p>KISTANJE, 27. rujna</p>
<p> - »Posramljen i uvrijeđen sastankom u Kninu od 26. rujna«, otvorenim se pismom potpredsjednici Vlade Željki Antunović u srijedu obratio načelnik Općine Kistanje Paško Erak. On ističe kako predsjednici stambenih komisija, koji su uglavnom i načelnici i gradonačelnici, nisu imali pravo istupiti na tom skupu na kojem su, podsjeća Erak, »uz Vas, bili predstavnici Vlade, više veleposlanika i voditelja različitih međunarodnih organizacija, predstavnici županijske vlasti i predsjednici stambenih komisija«. Upravo su oni, ljuti se Erak, »po ocjeni potpredsjednice Antunović, dežurni krivci za navodno spori povratak izbjeglih Srba«. </p>
<p>Erak ocjenjuje da su uvodna i završna riječ potpredsjednice Antunović, bile »hvalospjev Vama i Vašoj Vladi koja je, eto napokon donijela malo civilizacije i demokracije na ove prostore, na kojima je, po Vama, život počeo 3. siječnja«. U nastavku Erak nabraja što je sve od Oluje učinjeno na području Kistanja, na kojem danas živi više od 3.000 stanovnika, od čega oko 1.700 Srba. Od ukupno 93 zaprimljena zahtjeva za povrat imovine, Stambena komisija je pozitivno riješila i vlasnicima vratila 43 objekta. Puno je učinjeno na mjesnoj infrastrukturi, a utemeljeni su i mjesni odbori u kojima Hrvati i Srbi zajedno rade na rješavanju problema. Sve se to događalo, ističe Erak, do 3. siječnja ove godine, a od tada su sve aktivnosti prestale. »Na sve naše dopise upućene Vladi i ministarstvima nikada nismo dobili odgovore i zato se ostavite demagogije i počnite rješavati životne probleme«, poručio je Erak Željki Antunović. »Smisao sadašnje Vladine politike je pronalaziti dežurne krivce, kako bi se prikrilo vlastito neznanje, nesposobnost i neispunjavanje predizbornih obećanja. Započeli ste sa spektakularnim obračunima s tajkunima, revizijom invalida Domovinskog rata, uhićenjima navodnih ratnih zločinaca, a sada slijedi obračun s lokalnim vlastima kako bi se sve što se događalo posljednjih deset godina proglasilo kriminalom, a za sve to optužilo HDZ«, piše načelnik Kistanja potpredsjednici Vlade. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Mesić s ustavnim sucima Hrvatske i BiH </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u srijedu u Zagrebu izaslanstva ustavnih sudova BiH i Hrvatske. »Ustavni sud BiH izrazio je zahvalnost predsjedniku Mesiću na dosadašnjoj podršci, a Predsjednik je istaknuo značaj rada Ustavnog suda BiH«, rekao je nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Kasim Begić, predsjednik Ustavnog suda BiH i voditelj bosanskohercegovačkog izaslanstva.</p>
<p> Izaslanstvo Ustavnog suda BiH u srijedu završava radni posjet Ustavnom sudu Hrvatske. Tijekom boravka u Zagrebu predstavnici Ustavnog suda BiH razgovarali su s hrvatskim kolegama o iskustvima Ustavnog suda Hrvatske, a dogovorena je i daljnja suradnja dvaju sudova.</p>
<p> »Predsjednik Mesić posebno je zadovoljan radom ustavnih sudova u svim tranzicijskim zemljama, pogotovo na ovim našim prostorima«, kazao je novinarima savjetnik hrvatskog predsjednika za unutrašnju politiku Igor Dekanić, ističući da međunarodna zajednica nije nikad imala primjedbe na rad Ustavnog suda RH. </p>
<p> »Hrvatski Ustavni sud jamac je zakonitosti na ovim prostorima, a predsjednik Mesić izjavio je da je posebno zadovoljan time što su odlukama Ustavnog suda BiH potvrđeni temelji državnosti i konstitutivnosti sva tri naroda (BiH) na cijelom teritoriju«, dodao je Dekanić. »Ovakvi posjeti kroz stručnu suradnju dvaju sudova promiču naše djelovanje na zaštiti ljudskih prava i ustavom zajamčene autonomije sudova«, izjavio je predsjednik Ustavnog suda RH Smiljko Sokol. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>OESS: Vlada zna za 88 slučajeva dvostrukog stanovanja</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna </p>
<p> - Povrat imovine ključan je za povratak izbjeglica pa OESS-ova misija očekuje od Vlade konkretne mjere, osobito u 88 nespornih slučajeva protuzakonitog dvostrukog stanovanja, rekao je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik te misije Alessandro Fracassetti. O tim je slučajevima Vlada obaviještena još u kolovozu. Riječ je o osobama koje stanuju u tuđim domovima iako posjeduju vlastite negdje drugdje. »Ti su slučajevi poznati u svim općinama u kojima se to događa, ali je većinom riječ o osobama koje imaju jake veze i koje štite lokalne vlasti«, ustvrdio je Fracassetti. Kazao je kako je voditelj misije Bernard Poncet u razgovoru s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović, tijekom posjeta Kninu u utorak, istaknuo da se misija zalaže da se postojeće odredbe o povratu imovine uobliče u zakon. U srijedu su visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Max van der Stoel i Poncet posjetili Donji Lapac te razgovarali s načelnikom općine Milanom Đukićem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Uhićenja u Gospiću nisu bila spektakularna, a osumnjičeni su se dobrovoljno predali </p>
<p>Kazao je to ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, dodavši da je osmero osumnjičenih došlo na obavijesni razgovor u pratnji dva uniformirana i dva civilna policajca/ Svi ratni zločinci bit će procesuirani kazao je on, napomenuvši da je na području Baranje predano 2.000 zahtjeva za pokretanjem postupka protiv osumnjičenih za ratne zločine, koji su zaustavljeni nakon odluke VONS-a / Haag za sada nije zatražio izručenje »Ahmićke skupine«, rekao ministar pravosuđa i lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević/ Potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio uvođenje reda u menadžerske plaće/ Poskupljenje struje je dio politike Vlade za rasterećenje gospodarstva, kazao je on </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Nakon tri mjeseca stanke Zastupnički dom u srijedu je počeo svoju prvu jesensku sjednicu, u skladu s novim Poslovnikom, četverosatnim Aktualnim satom tijekom kojega je Vladi postavljeno oko 50 pitanja. </p>
<p>Tako je Ivo Sanader (HDZ), podsjetivši kako je Hrvatska unatoč nepovoljnim međunarodnim prilikama dobila političku i vojnu bitku za svoju slobodu i samostalnost na politici zajedništva, upitao zašto Vlada vuče poteze koji radikaliziraju političku scenu i polariziraju hrvatski narod. »Zašto vi radikalizirate scenu morate sami odgovoriti , na to pitanje Vlada ne može odgovoriti jer ona ne radikalizira hrvatsku političku scenu«, odgovorio mu je zamjenik premijera Goran Granić dobivši pljesak iz saborskih klupa. Sanader je iskazao i nezadovoljstvo »tendencioznim načinom na koji je HTV prikazao priopćenje Hrvatske biskupske konferencije«, dok mu je Granić rekao kako HDZ-ovo nezadovoljstvo radom HTV-a nije veće od Vladinog.</p>
<p> Marin Jurjević (SDP) svojim je pitanjem omogućio ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu da obrazloži zašto se u javnosti stvorio dojam o spektakularnim uhićenjima u Gospiću. Lučin je ustvrdio da ne zna odakle ocjena o spektakularnosti, te da su laži kako su specijalci ulazili u vojarne, nadlijetali Gospić helihopterima i s crnim kapuljačama šetali po gradu. Dodao je da se osmero osumnjičenih dobrovoljno predalo te da su došli na obavijesni razgovor u pratnji dva uniformirana i dva civilna policajca. Zaključio je da je možda ispalo spektakularno prebacivanje iz Gospića u Rijeku, ali da to nije stvar policije već je netko tko je htio spektakl novinarima dojavio vrijeme i mjesto odlaska.</p>
<p> Jurjevića je zanimala i navodna opskrbe terorista IRA-e oružjem prošvercanim iz Hrvatske. Lučin mu je odgovorio kako su u dva slučaja prekinuti švercerski lanci te da će hrvatsko pravosuđe o tome dati konačnu ocjenu kao i o tome kome je oružje bilo namijenjeno. No, kako je dio akcije odrađen s pripadnicima Interpola i engleske obavještajne službe, ocjene o namjeni oružja IRA-i stižu iz tih izvora. Mladen Godek (HSLS) otvorio je pitanje tzv. Ahmićke skupine i dvojbi oko njihova procesuiranja u Haagu, na što se nadovezao Jure Radić (HDZ) pitajući ministra pravosuđa i loklane uprave i samouprave Stjepana Ivaniševića je li iz Haaga došao zahtjev za njihovim izručenjem. Nakon što je odgovorio sa »za sada ne«, Ivanišević je pojasnio kako nije sporno da Haaški sud, temeljem hrvatskog Ustavnog zakona o suradnji s njime, može u svakom trenutku preuzeti taj predmet i zatražiti njihovo izručenje. No proces se može voditi i u Hrvatskoj, a trenutačno je u tijeku istraga nakon koje će, ako bude dokaza, biti podignute optužnice. </p>
<p>Nevio Šetić (HDZ) zatražio je pak odgovor na pitanje je li premijer Ivica Račan svojom izjavom da su u Gospiću uhićeni ratni zločinci i kriminalci prekršio ustavnu odredbu da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja i teko pokušao utjecati na sudstvo. Ivanišević je odgovorio prilično neodređeno, rekavši kako sve izjave koje idu u pravcu osporavanja ustavne odredbe da je je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja »nisu u skladu s Ustavom«. No, dodao je, u nas se u javnim istupima nepromišljeno biraju riječi, pa bi i predstavnici Vlade i javni djelatnici trebali opreznije istupati. No, zaključio je, više nemamo verbalnog delikta pa ove izjave ne mogu biti inkriminirane. </p>
<p>Ivan Jarnjak (HDZ) naveo je kako pet generala u Ministarstvu obrane, dragovoljaca Domovinskog rata nije raspoređeno na nove dužnosti, dok su dva raspoređena na neodgovarajuća, a dva na nepostojeća radna mjesta. Stoga ga zanima može li Hrvatska sebi dopustiti da devet generala bude neadekvatno raspoređeno. Granić mu je odgovorio kako svaka zemlja u poslijeratnom razdoblju ima problema s brojem potrebnih visokih časnika i onih koji su proizašli iz rata. Rekavši kako je to realan i objektivan problem, precizniji je odgovor najavio u pisanom obliku. </p>
<p> Ivici Tafri (HDZ) na upit koliko je stradalnika Domovinskog rata zaposleno od 3. siječnja u državnim institucijama i javnim poduzećima, Granić je odgovorio da je Vlada prihvatila odluku o zabrani zapošljavanja za što, kako je rekao, vjeruje da se poštuje. Odgovor na svoje pitanje nije dobila Zdenka Babić-Petričević (HDZ), a ministar Lučin obvezao se na pisani odgovor. Naime, ona je pitala zašto je zakazalo preventivno djelovanje policije, potkrijepivši to podacima po kojima je u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine povećan broj kaznenih djela za 15 do 20 posto. Jadranka Kosor (HDZ) pitala je Lučina je li istina da se Baranjom šeću osobe protiv kojih su podignute kaznene prijave za ratne zločine i izdane tjeralice, a da neki od njih čak rade u MUP-u i osnovnim školama. Lučin joj je odgovorio da je za vrijeme bivše vlasti, odlukom VONS-a, odlučeno da se procesuira samo 25 ratnih zločinaca, ali budući da novu vlast VONS-ova odluka ne obvezuje svi ratni zločinci bit će procesuirani. Na njezin ispravak da VONS nije donosio odluke jer je bio samo savjetodavno tijelo, Lučin je odgovorio podatkom da je na području Baranje predano 2.000 zahtjeva za pokretanjem postupka protiv osumnjičenih za ratne zločine, no nakon odluke VONS-a ti su postupci zaustavljeni.</p>
<p> Na pitanje Dubravke Šuice (HDZ) kako Vlada komentira izjave predsjednika Stipe Mesića o zajedničkom projektu Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci, Granić je odgovorio kako Vlada ne komentira izjave Predsjedenika Republike, napomenuvši da Vlada, što se tiče Prevlake, mora poštivati ugovore koje je sklopila bivša vlast. Željka Glavana (HSLS) zanimalo je kako je moguće da su menadžeri u državnim poduzećima među najbolje plaćenim ljudima u zemlji, na što je potpredsjednik Vlade Slavko Linić odgovorio kako će država uvesti reda i u taj segment. </p>
<p>Đurđu Adlešić (HSLS) zanimalo je je li Vlada mogla na drugačiji način riješiti poskupljenje struje za kućanstva, odnosno racionalizirati troškove HEP-a, a Linić joj je odgovorio da je to dio politike Vlade za rasterećenje gospodarstva i za poboljšanje javne rasvjete. Linić je odgovorio i na pitanje nezavisnog zastupnika Ive Lončara kako je Vlada mogla donijeti odluku o sanaciji osam poljoprivrednih kombinata, kad su pred izbore obećali da će stimulirati obiteljska gospodarstva.»Ono što je uspješno mora se održati, a veliki prerađivački kapaciteti mogu biti uspješni i zato treba naći uspješan model privatizacije i naći strateške partnere«, odgovorio je Linić i ustvrdio da stranke šestorice pred izbore nikad nisu govorile da su PIK-ovi nespojivi s obiteljskim gospodarstvima. </p>
<p> Željko Pavlic (HSLS) pitao je kako će se vratiti osam milijardi, navodno, iznesenih iz Hrvatske, na što mu je Linić odgovorio da Hrvatska u rješenju tog pitanja surađuje s Vladama drugih država, ali da na tom poslu nisu angažirane privatne tvrtke.</p>
<p> Na upit Marije Bajt (HDZ) ima li pokazatelja o utjecaju droge na populaciju srednjoškolaca i osnovno školaca s obzirom na prijedlog Kaznenog zakona po kojem bi se dekriminaliziralo posjedovanje lakih droga, Željka Antunović, potpredsjdnica Vlade, odgovorila je da Vlada ne posjeduje znanstvena istraživanja o štetnosti droge na učenike te da je razlog dekriminalizacije efikasno suzbijanje korištenja droga tako da se kriminaliziraju dileri a ne žrtve.</p>
<p>Antičević-Marinović: Vojna obuka sliči partijskim sastancima HDZ-a </p>
<p>»Hrvatska je za vrijeme bivše vlasti podnijela tužbu za genocid protiv Jugoslavije, ali je manje poznato da je tužba toliko traljavo sastavljena da joj je prijetilo odbacivanje, pa je nova vlast izvanrednim naporima dobila naknadni rok za ispravak. Stoga me zanima ima li nade za uspjeh toga procesa i koliko je stajao odvjetnički posao za taj slavni uradak«, upitala je Ingrid Antičević-Marinović (SDP). Ministar pravosuđa i lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević odgovorio je da je taj rok produljen do 15. ožujka sljedeće godine. Dodao je da su na tom poslu angažirani domaći stručnjaci i mala strana ekipa, te da će čitav taj rad stajati 700.000 dolara, a Davidu Rivkinu je plaćeno pet milijuna dolara.</p>
<p>Antičević-Marinović je izazvala burnu polemiku upitom kada će se depolitizirati Hrvatska vojska, »s obzirom na to da ročnici, na primjer oni iz Sinja, tvrde da obuka više sliči partijskom sastanku HDZ-a nego nastavi u HV-u«. </p>
<p>Odgovor je izostao osim što je zamjenik premijera Goran Granić rekao da će zastupnici imati prigodu raspravljati o tome kad se bude govorilo o preustroju HV-a, dok je Vladimir Šeks ustvrdio da HDZ nije partija nego stranka.</p>
<p>Lučin potvrdio da mu UNS »kopa« po prošlosti </p>
<p>Na pitanje IDS-ovca Damira Kajina je li istina da UNS »kopa« po prošlosti ministra unutarnjih poslova Šime Lučina i hoće li biti nešto poduzeto da se to ustanovi, odgovorio je sâm Lučin koji je potvrdio da stoji iza tih navoda. Dodao je da to može potkrijepiti izjavama svjedoka i dokumentima, te da je MUP sposoban taj problem riješiti zajedno sa UNS-om. Iako smatra da nema potrebe za osnivanjem posebnog saborskog tijela koje bi istražilo taj problem, Lučin nema ništa protiv toga, ako to zastupnici žele.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Bušić, Babić-Petričević, Kosor, Mintas-Hodak i Šuica u utrci za Pašalićevo mjesto? </p>
<p>Premda je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader u utorak najavio da će stranka tijekom dana predati Predsjedništvu Hrvatskoga državnog sabora prijedlog za razrješenje Ivića Pašalića s mjesta potpredsjednika Sabora, u čelništvo parlamenta u srijedu taj zahtjev nije stigao. </p>
<p>Informacije iz vrha HDZ-a govore da će se s tim prijedlogom pričekati do sjednice Predsjedništva stranke na kojoj bi se trebao ustanoviti i novi kandidati za potpredsjedničko mjesto. Naime, prema nekim tumačenjima, nužno je, uz prijedlog za razrješenje, dostaviti i prijedlog za imenovanje. Inače, sjednica Predsjedništva HDZ-a predviđena je za petak dan uoči Središnjeg odbora stranke. No s obzirom na nove okolnosti, može se očekivati je da će sjednica Predsjedništva biti možda već u četvrtak.</p>
<p>Po kuloarima se u četvrtak govorilo i o mogućim kandidatima HDZ-a za potpredsjednika Sabora. Tako se moglo čuti da bi među kandidatima za tu visoku dužnost mogli biti Zdravka Bušić, Zdenka Babić-Petričević, Jadranka Kosor, Ljerka Mintas-Hodak i Dubravka Šuica, iako su neke od njih, navodno, već odbile takvu mogućnost. Tako Mintas-Hodak tvrdi da nema takvih ambicija i da je ta dužnost ne zanima, a ne želi je ni Dubravka Šuica.</p>
<p>Također se priča kako HDZ teško prikuplja potpise za prijedlog Pašalićeva razrješenja. No, kako tumače u HDZ-u, to nije ni potrebno, jer, prema stranačkom Statutu, takvu odluku donosi Predsjedništvo.</p>
<p>U svakom slučaju do kraja ovoga tjedna u Odbor za imenovanja i razrješenja trebao bi stići konačan prijedlog HDZ-a o razrješenju Ivića Pašalića i imenovanju novog potpredsjednika Sabora iz redova HDZ-a. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>LS predložio raspuštanje Županijskoga doma zbog smanjenja troškova države</p>
<p>Unatoč mnogim primjedbama i kritikama Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora većinom je glasova (HDZ-ovci su bili podijeljeni) podržao Izvješće o izvršavanju državnog proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine.</p>
<p>Prema riječima pomoćnika ministra financija Velimira Rajkovića u prvom dijelu godine proračunski su prihodi rasli brže od očekivanoga, a rashodi su nešto veći od plana. Država je, pak, svoje obveze prema ministarstvima obrane, te javnih radova, graditeljstva i obnove podmirila čak 93 posto. Rajković je istaknuo kako se procjenjuje da će proračunski deficit do kraja godine biti četiri posto, iako je predviđeno tri posto. Pojasnio je da su na izvršavanje proračuna utjecali velika suša i požari u Hrvatskoj, kao i porast cijena nafte na inozemnom tržištu. Rajković je najavio da će ubrzo na saborske klupe stići projekcija proračuna za tri godine i strategija gospodarskog razvoja. </p>
<p>Franjo Križanić, govoreći u ime Kluba HDZ-a, ocijenio je da su glavne karakteristike izvršenja proračuna porezna presija na gospodarstvo i građane, a takva će fiskalna politika, smatra on, vrlo brzo postati neodrživom. Unatoč trenutačnu rastu međunarodnog ugleda, nastavio je Križanić, kreditni rejting Hrvatske je pao, što najbolje pokazuje izostajanje inozemnih investicija i partnerstva. Strani investitori se boje najavljenih stečajeva mnogih tvrtki, kazao je Križanić, istaknuvši da ipak Vladi treba pružiti prigodu da pokaže može li promijeniti te negativne trendove. </p>
<p>Potporu Izvješću dao je, u ime Kluba SDP-a, Zlatko Komadina. Za najnovije zaduživanje Vlade od pet milijardi kuna Komadina je rekao da je i to bolje nego na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prodati imovinu. Tih pet milijardi kuna utrošit će se u pripremu druge faze privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. </p>
<p>Milan Markanjević, u ime Kluba LS-a, predložio je raspuštanje Županijskog doma, jer bi se tako smanjili troškovi države. »To bi bila najsnažnija politička odluka tog doma«, zaključio je Markanjević. </p>
<p> Županijski dom dao pozitivno mišljenje prijedlogu da se u Istarskoj županiji osnuje nova općina Fažana. Taj su prijedlog, u obliku izmjena i dopuna Zakona o područjima županija, gradova i općina, inicirali zastupnici Zastupničkog doma Jadranka Katarinčić-Škrlj i Drago Kraljević. ( Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Brozović: Sad bi bilo neozbiljno mijenjati naziv parlamenta, a neozbiljna je bila i prethodna promjena</p>
<p>Prijedlog promjene naziva Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor izazvao je polemike u javnosti. Kao glavni argument za promjenu ističe se da je sadašnji naziv Sabora postojao i u NDH. O tome smo razgovarali s akademikom Daliborom Brozovićem, glavnim ravnateljem Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« i istaknutim jezičnim stručnjakom.</p>
<p>- Sadašnji naziv Hrvatski državni sabor je pleonastičan. Po sebi se razumije da je francuski parlament ujedno državni parlament, odnosno da je njemački, češki mađarski ili bilo koji drugi parlament, državni parlament. Mislim da je bila pleonastična, nepotrebna svojedobna promjena naziva u Hrvatski državni sabor. No taj pleonazam nije jedini. U mnogim nazivima postoje suvišne riječi. Kad se govori ili piše o parlamentu jedne zemlje, onda je u samoj toj zemlji dovoljno reći parlament. Ako Francuzi raspravljaju o svom parlamentu onda vjerojatno neće reći francuski državni parlament, neće reći niti francuski parlament jer se to podrazumijeva. No ionako ima dosta naziva s podrazumijevanjem. Kad je to već jednom promijenjeno, za što mislim da je bilo suvišno zadovoljenje jednih emocija, danas bi nova promjena opet bila suvišno zadovoljavanje suprotnih emocija.</p>
<p> l Zašto?</p>
<p>- Daje se neozbiljan dojam o zemlji koja svaki čas provodi promjene. Prva promjena je, ističem, bila nepotrebna i suvišna, a za drugu mi se ne čini da je dovoljan razlog to što je naziv pleonastičan, odnosno što sadrži slične elemente. Ako budemo svaki čas mijenjali Ustav, nazivlje državnih institucija, pravopise i koješta drugo, onda ćemo pred civiliziranim svijetom ispasti kao neozbiljni ljudi koji se igraju koještarijama, a ozbiljne probleme ne rješavaju. </p>
<p> l Što kažete na prigovor da je sadašnji naziv vezan uz NDH pa da ga zato treba mijenjati?</p>
<p>- Ima dosta toga u svijetu što se nazivalo jednako za vrijeme fašističkih i nacističkih režima u Europi, pa je ostalo i danas. Kod nas je stanje duhova takvo da se svaka pojedinost doživljava kao slavlje jednih i poniženje drugih. Toga se moramo odreći. Za vrijeme NDH je bio kvislinški režim koji je, prema svojim postupcima, sasvim sigurno pripadao društvu osovinskih režima. Zapravo je bio protektoratskog karaktera pa je valjda i zato želio istaknuti da je riječ o državnom parlamentu koji uostalom i nije zaživio. Nemam precizne podatke, ali čini mi se da taj Sabor za vrijeme NDH nije niti funkcionirao. I za vrijeme Drugoga svjetskog rata su dani bili bijeli, a noći crne, mlijeko je bilo bijelo i krv crvena. To je razdoblje jedne od europskih zemalja i najbolje je što prije se riješiti i takvih i onakvih opterećenja NDH. Nećemo valjda još pola stoljeća praktične, svakodnevne stvari rješavati tako da najprije pitamo kako je bilo za vrijeme NDH. </p>
<p> l Dakle?</p>
<p>- Bilo bi neozbiljno sada mijenjati naziv hrvatskog parlamenta, iako je bilo ne manje neozbiljno kada je to svojedobno napravljeno. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Stožer za zaštitu Domovinskog rata prosvjedovat će pred Saborom </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Izaslanstvo Središnjeg stožera za zaštitu Domovinskog rata primio je u srijedu predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. Oni su razgovarali i s dužnosnicima HDZ-a, HSLS-a i HSS-a, a traže da ih primi i SDP. </p>
<p>Sve s kojima su razgovarali upoznali su sa svojim zaključcima sa sjednice održane u utorak, a prema riječima pukovnika Mirka Čondića, predsjednika Stožera, Tomčić je obećao da će u četvrtak sazvati predsjednike svih klubova zastupnika kako bi se ustanovio način stavljanja tih zahtjeva na dnevni red saborske sjednice. </p>
<p>Nakon što im nije omogućeno da se novinarima obrate u zgradi parlamenta, članovi Stožera održali su tiskovnu konferenciju ispred ulaza i pročitali zaključke, ali i otvoreno pismo koje su uputili Mirku Galiću, direktoru HRT-a. </p>
<p>Središnji stožer podupire Stožer Ličko-senjske županije i traži da se objave sve optužnice za uhićenike i da se oni brane sa slobode. U znak potpore ličko-senjskom Stožeru oni će, vezani lancima, prosvjedovati pred Saborom. </p>
<p>Stožer zahtijeva od Vlade da hitno ukine uredbu koja sprečava istrage protiv srpskih povratnika i traže suđenja za zločine protiv hrvatskog naroda. Od Vlade se traži da Saboru hitno predloži ukidanje odredaba Zakona o oprostu, a, ako se to ne učini, Stožer zahtijeva da se jednake odredbe o oprostu primijene i na osumjnjičene hrvatske branitelje. Također, Stožer traži hitnu saborsku raspravu radi izmjena i dopuna Zakona o suradnji s Haaškim sudom. Uz to, Vladi se preporučuje da se ne bavi kriminalizacijom i diskreditacijom hrvatskih branitelja i Domovinskog rata, nego da počne rješavati goruće gospodarsko-socijalne probleme svih hrvatskih državljana. </p>
<p>U otvorenom pismu Galiću upozorava se, među ostalim, na skandalozno prešućivanje »najopasnije od svih mogućih izjava, a to je ona hrvatskog Predsjednika da se na prostoru bivše Jugoslavije svi svima trebaju ispričati«, jer je to »izravno izjednačavanje svete borbe za hrvatsko slobodu s velikospskom agresijom«. </p>
<p>U pismu se upozorava i na veliku medijsku blokadu Stožera i najavljuje izravno obraćanje javnosti putem Interneta, letaka i javnih tribina. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Umjesto civila na mjestima načelnika u Ministarstvu obrane i dalje vojne osobe</p>
<p>Umjesto staroga časničkog kadra na mjestima načelnika, kojima se u obrazloženju smjene navodi da je glavni razlog za njihov odlazak uvođenje civilnog kadra, došao je tek jedan civil / Posao za još nepostavljene načelnike obavljaju osobe iz pripadajućih uprava, koje su također vojnici </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - »Riječ je o uobičajenoj rotaciji kadrova i postupnu uvođenju civila na ključna mjesta u Ministarstvu obrane«, rekao je početkom rujna ministar obrane Jozo Radoš, komentirajući smjenu načelnika uprava u svojem ministarstvu. Izvijestio je da su njegovi pomoćnici nakon nekoliko mjeseci snimanja stanja ustanovili da ne mogu surađivati s nekim načelnicima uprava, koji će ipak, rekao je Radoš, postupno nalaziti nova mjesta u Oružanim snagama. </p>
<p>Nakon što je Predsjednik, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, prema postojećim ovlastima, potpisao imenovanja i razrješenja načelnika uprava u Ministarstvu obrane, vjerojatno bi mnogi priznali ministrovu tezu da smjene nisu čistke od preostale vojne vrhuške. Ali te smjene postaju upadljivije i upitnije baš zbog Radoševa inzistiranja, od početka ministarskog mandata, na depolitizaciji i uvođenju civilnog kadra. Baš suprotno tome, ministar je krenuo s raspodjelom mjesta pomoćnika prema stranačkom ključu, te su na tim mjestima pomoćnika prevladali HSLS-ovci od povjerenja. Došlo je i do apsurdne situacije s mjestom pomoćnika za opremanje i nabavu, koju i nakon pola godine obavlja vršitelj dužnosti, a sve zbog nemogućnosti dogovora koalicijskih partnera oko toga koja stranka ima pravo na to mjesto. Tako su i mjesta načelnika dijeljena primarno prema stranačkom ključu, a manje prema stručnim kvalitetama. Radoš je kasnije pokušavao objasniti novu raspodjelu funkcija tvrdnjom da nije važno tko je iz koje stranke, nego da vrijedi pravilo da ne obavlja visoku stranačku funkciju.</p>
<p>Ministrova se »civilizacija« kadrova također s vremenom razvodnila. Umjesto staroga časničkog kadra na mjestima načelnika, kojima se u obrazloženju smjene navodi da je glavni razlog za njihov odlazak uvođenje civilnog kadra, došao je samo jedan civil. Istodobno, posao još praznih načelničkih mjesta obavljaju osobe iz tih uprava, koje su također djelatne vojne osobe.</p>
<p>Tako je umjesto stožernog brigadira Mire Andrića na čelo Uprave za međunarodnu vojnu suradnju u sektoru pomoćnika ministra za obrambenu politiku (M1) došao jedini civil dr. Dragan Lozančić. Na čelo Uprave za obrambenu politiku istog sektora umjesto brigadira Mate Pađena došao je pukovnik Tomo Radičević. U sektoru pomoćnika ministra za upravljanje osobljem (M2), Personalnu upravu preuzeo je brigadir Vlado Čondić od brigadira Vladimira Bergmana. Pukovnik Davor Jonjić došao je na čelo Uprave za graditeljstvo i zaštitu okoliša u sektoru pomoćnika ministra za gospodarenje (M3) odakle je smijenjen pukovnik Zvonko Knežević. U sektoru pomoćnika ministra za opremanje i nabavu (M7) umjesto načelnika Uprave za proizvodnju brigadira Zdravka Pavelića, došao je pukovnik Josip Martinčević Mikić, a na mjesto bojnika Ive Bačića na čelu Tehničko-opskrbne uprave došao je brigadir Milan Ivanušević. U Upravi za nabavu i ugovaranje istog sektora, bojnika Krešimira Trstenjaka zamijenio je vojni službenik Mario Peček.</p>
<p>Istodobno su gotovo svi smijenjeni pomoćnici i načelnici prebačeni na teret, ionako pretrpana Glavnog stožera da ih rasporedi kako zna, iako preustroj nije ni započeo, dapače, još nije ni upućen u saborsku proceduru. Radoš je pri »trganju paukove mreže« u svome ministarstvu izabrao lakši put, no postavlja se pitanje kamo će ga taj put dovesti. Dotle se stranačko-vojna križaljka Ministarstva obrane nastavlja. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000928].
|
