NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001127].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 261618 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ulazak Hrvatske u EU ovisit će i o tempu kojim provodi potrebne reforme</p>
<p>Hrvatskoj je na Zagrebačkom summitu otvorena perspektiva za članstvo u EU-u po načelu individualnog pristupa; u tome i dalje ima svesrdnu podršku Austrije, tvrdi Benita Ferrero-Waldner, austrijska ministrica vanjskih poslova i predsjedateljica OESS-a </p>
<p>JULIANA ŠTRBIĆ</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak u Beču počinje dvodnevna ministarska konferencija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja će, nakon višemjesečne izolacije Austrije zbog sankcija EU-a, okupiti šefove diplomacija pedesetak država članica. Hrvatsku delegaciju vodi ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a najavljen je i dolazak američke državne tajnice Madeleine Albright.</p>
<p> No, zvijezda skupa, koji će simbolično označiti kraj jednogodišnjeg austrijskog predsjedanja OESS-om bit će, prema novinskim najavama, jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. On će tom prigodom službeno potpisati pristup SR Jugoslavije OESS-u. O prijemu Jugoslavije kao 55. članice te organizacije odlučeno je na posebnoj sjednici Stalnog vijeća, 10. studenoga. U sklopu kraćeg razgovora tijekom Zagrebačkog summita, austrijska ministrica vanjskih poslova i predsjedateljica OESS-a dr. Benita Ferrero-Waldner dala je za Vjesnik nekoliko ocjena o ministarskom sastanku OESS-a u Beču.</p>
<p> • Hoće li Koštuničin boravak u Beču prilika za definiranje prisutnosti OESS-a u Jugoslaviji, odnosno u Srbiji?</p>
<p>- Apsolutno. O tome sam s predsjednikom Koštunicom razgovarala i prije nekoliko tjedana, za svojega posjeta Beogradu. Tada smo, među ostalim, govorili o otvaranju ureda OESS-a u Beogradu.</p>
<p> • Hoće li buduća Misija OESS-a u Jugoslaviji imati dugoročan i širok mandat, kakav je uveden u Hrvatskoj?</p>
<p>- O mandatu još ne mogu podrobnije govoriti, ali on će svakako pridonijeti demokratizaciji zemlje. To se posebno odnosi na osiguranje slobode medija i pomoć međunarodne zajednice u izgradnji pravne države i zaštiti ljudskih prava. Pojedinosti mandata definirat će se pregovorima OESS-a i jugoslavenskih vlasti.</p>
<p> • Opravdava li trenutačno stanje u toj zemlji bezrezervnu podršku i popustljivost međunarodne zajednice prema novoj vlasti? Mislim na politički povratak Slobodana Miloševića.</p>
<p>- Za znatnije poboljšanje i napredak u Jugoslaviji moramo pričekati rezultate srbijanskih izbora, predviđenih za 23. prosinca. Nakon tih izbora, koje smatramo iznimno važnima, očekivat ćemo i opipljivije pomake. No, vjerujemo da je u ovo kratko vrijeme ipak došlo do napretka. Treba uzeti u obzir da je SRJ danas ponovo članica OESS-a zato, što je prihvatila demokratsku proceduru prijema, kojom je priznala da je samo jedna od sljednica bivše SFRJ i jer u budućnosti namjerava provesti demokratske reforme. Smatram da svakoj državi treba ostaviti stanovit manevarski prostor kako bi sama, iznutra, mogla inicirati reforme. Ne smijemo sve nametati izvana.</p>
<p> • Odluka Misije OESS-a u BiH o oduzimanju mandata HDZ-u BiH očito prelazi okvire tehničke organizacije izbora. Kako komentirate tvrdnje da se OESS time otvoreno svrstao uz jednu stranu?</p>
<p>- Smatram da je naša Misija u BiH obavila izvrstan posao. Izbori su prošli mirno i demokratski, sad sve ostaje na tamošnjim ljudima. Oni moraju sami izabrati novu, konstruktivnu opciju. Međunarodna zajednica neće prihvatiti čisto etničke stranke, a to sam jasno rekla i bosanskim političarima. Mislim da je od presudne važnosti jačati zajedničke institucije u BiH, a to znači da političke stranke moraju prihvatiti multikulturnu BiH. Iz nastupa predsjednika Predsjedništva BiH tijekom Summita vidi se da su i političari shvatili da je to jedan od preduvjeta koje valja ispuniti kako bi ta država dobila priliku za ulazak u europske integracije.</p>
<p> • U čemu vidite posebno značenje Zagrebačkog summita za ovu regiju, a osobito za Hrvatsku?</p>
<p>- Dopustite mi da najprije u ime Austrije, kao de facto susjedne države, izrazim zadovoljstvo političkim smjerom i tempom kojim je Hrvatska krenula u posljednje vrijeme. Pratimo i gospodarski razvoj i promjene na tom području što, kao veliki investitori u ovoj zemlji, možemo samo pozdraviti. Posebno se radujemo da je Hrvatska baš na zagrebačkom sastanku na vrhu dobila priliku i službeno početi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Time je i Hrvatskoj otvorena perspektiva za članstvo u EU-u. Summit je još jednom naglasio načelo individualnog pristupa, što znači da će integriranje ovisiti o samoj Hrvatskoj i tempu kojim se provode potrebne reforme. U tome će je Austrija i dalje svesrdno podržavati.</p>
<p> • Budući da je glavni inicijator Summita bila Francuska, na glasu kao tradicionalni saveznik Srbije, mnogi su bili sumnjičavi prema toj inicijativi. Je li to opravdano?</p>
<p>- Ta uvjerenja nastala su za vrijeme sukoba na ovim područjima, kada nije bilo zajedničkog stava Unije, nego su pojedine članice EU-a imala različite stavove prema zaraćenim stranama i pitanju raspada SFR Jugoslavije. No, vjerujem da je od izbijanja niza ratova na području bivše Jugoslavije EU postigao znatan napredak, jer smo iz toga slučaja mnogo naučili. Danas pokušavamo jednom doista usklađenom vanjskom i sigurnosnom politikom zajednički postići pozitivne rezultate. To nam je, mislim, i uspjelo, najprije u Hrvatskoj, a potom i u SR Jugoslaviji.</p>
<p> • Prednosti integriranja dobro su poznate. No nakon diplomatske izolacije kojom je EU reagirao na formiranje nove koalicije u Beču, Austrija može govoriti i o nedostacima ulaska u EU. </p>
<p>- Nedostaci su uglavnom u tome da se ne može uvijek obraniti vlastita, nacionalna pozicija, jer se rasprava o nekim pitanjima premješta na multilateralnu europsku razinu i tu uvijek postoji mogućnost da vašu opciju jednostavno nadglasaju. Zastupati vlastite pozicije u multilateralnim europskim strukturama nije uvijek lako i jednostavno.</p>
<p>• Čini se važnom u tome i veličina države. Bi li EU iste radikalne mjere primijenio i prema jednoj Italiji?</p>
<p>- Da se radilo o većoj državi, takvo što uopće ne bi došlo u obzir. Četrnaestorica iz EU-a usudila su se postupiti tako prema Austriji samo zato što se radi o maloj zemlji. Upravo zato mi se zdušno borimo za prava manjih država i za to da svaka od država članica dobije mjesto u Europskoj komisiji. Praksa je pokazala da je većim državama mnogo lakše provesti svoje zamisli i nametnuti svoja stajališta. Zato je od presudne važnosti da se na idućim summitima EU-a, na kojima će se razgovarati o unutarnjim reformama, manjim zemljama omogući ravnopravan status i da se njihov glas uvaži.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Haaška konferencija neslavno propala, jer nije postignut sporazum o mjerama borbe protiv globalnog zatopljenja</p>
<p>Stavovi 180 sudionika međunarodne konferencije o klimatskim promjenama u Den Haagu pokazali svu dubinu sukoba razvijenoga i nerazvijenog svijeta / Novac - glavni problem svih aspekata problema zaštite okoliša / Žučljive rasprave Francuza i Britanaca s Amerikancima o razini njihove odgovornosti / Najvažniji doprinos Haaške konferencije svakako je »glasnost« - uvjerenje da se svjetski problemi narušenog okoliša moraju obznaniti, da javnost mora postati svjesna pogubnih posljedica onečišćenja</p>
<p>LIDIA ČERNI</p>
<p>ZAGREB, 26, studenoga</p>
<p> - Iako najavljena kao prekretnica u naporima međunarodne zajednice da se napokon postigne dogovor o smanjenju ispuštanja u atmosferu stakleničkih plinova koji dovode do globalnog zatopljenja, Haaška konferencija o klimatskim promjenama nije uspjela pomiriti nepomirljivo. Nije, na žalost, uspjela donijeti ni nešto novo. Sporazum nije uspjela iznjedriti, barem ne onakav kakav bi potpisale sve sudionice. Onaj koji su napravili SAD i Velika Britanija odbacile su ostale članice Europske unije, kojom trenutno predsjeda Francuska. Haag je bio i prilika da se finaliziraju operativni detalji u vezi s provedbom Protokola iz Kyota, koji je, uz Klimatsku konferenciju UN-a, jedini međunarodni dokument koji industrijski razvijene zemlje svijeta obvezuje da do 2012. godine smanje emisiju ugljičnog dioksida za 5,2 posto u odnosu na 1990. godinu.</p>
<p> Desetak se dana pokušavalo osvijetliti učinak čovjeka na globalne klimatske promjene. Svih su se tih dana međusobno suprotstavljene strane - SAD i EU - međusobno optuživale, prosvjednici izvan konferencijske dvorane bučno su prosvjedovali, dok su novinari pokušavali izvući najpikantnije i, iz mnoštva sterilnih i dosadnih izvještaja, najzanimljivije pojedinosti. Jedan od sudionika konferencije, američki pregovarač Frank Loy, uspio je dobiti i tortu u glavu.</p>
<p>No, čak da su znanstvenici i političari (još jedno od suprotstavljanja) i uspjeli postići kakav-takav dogovor, koji bi obuhvatio ono glavno ili globalno, odgovor na pitanje o tome kako smanjiti emisiju stakleničkih plinova u atmosferu (čak da su ga zajednički i potpisali), već bi stigao prekasno da bi se zaustavili ubitačni učinci globalnih klimatskih promjena. Kao što je poznato, Konferencija u Kyotu 1997. godine nije uspjela dati dokument koji bi svi potpisali. Najveći onečistač, SAD, nije ratificirao protokol sastavljen u tom gradu. </p>
<p>Konferencija u Haagu odvijala se u sjeni očekivanja rezultata američkih predsjedničkih izbora, pa je u SAD-u medijski potpuno marginalizirana. Izbili su na vidjelo i neki začuđujući podaci. George W. Bush, republikanski kandidat za američkog predsjednika, bivši naftni magnat, poriče pojavu globalnoga zatopljenja! Bio je oštar protivnik Protokola iz Kyota koji je obvezivao industrijski najrazvijenije zemlje svijeta, da smanje ispuštanje plinova, štetnih za atmosferu. Al Gore, pak, koji sebe smatra pionirom zaštite okoliša, zdušno je zagovarao Protokol iz Kyota ali je na kraju bio protiv njegova potpisivanja. Budući da se Haaška konferencija održavala u vrijeme kad se nije znao novi američki predsjednik, američko izaslanstvo na Konferenciji zapravo nije znalo što bi potpisalo, jer su pogledi američkih predsjedničkih kandidata na probleme zaštite okoliša - dijametralno suprotni.</p>
<p>Bez američkog potpisa na Haaški sporazum malo je nade da će se uopće učiniti nešto bitno za očuvanje okoliša. Da podsjetimo: SAD je na prvom mjestu u svijetu po ispuštanju ugljičnog dioksida u atmosferu - čak 25 posto cijele emisije dolazi iz SAD-a, slijede Kina, Rusija, Japan, Indija i Njemačka. Smanjenje postotka emisije tzv. stakleničkih plinova moglo bi u SAD-u imati teške ekonomske učinke, što je, može se pretpostaviti, najvažniji razlog američke politike oklijevanja pri stavljanju potpisa na bilo kakav protokol. No, umjesto da ih smanji, SAD je - sa samo četiri posto udjela u svjetskoj populaciji - čak i povećao emisiju u atmosferu za više od 10 posto u zadnjih deset godina. Za delegate Haaške konferencije, mala spremnost Amerikanaca na suradnju u tom smislu čini se lošim znakom. </p>
<p>Za ostatak svijeta, najvažniji doprinos Haaške konferencije svakako je »glasnost« - uvjerenje da se svjetski problemi narušenog okoliša moraju obznaniti, da javnost mora postati svjesna pogubnih posljedica onečišćenja. </p>
<p>Klimatske su promjene poput supertankera - kad jednom krenu, vrlo ih je teško zaustaviti, rekao je jedan delegat Konferencije. Djelomično zbog toga, što je proces klimatskih promjena vrlo kompleksan i odvija se polako, ali ima posljedice što sežu daleko u budućnost. Mora i oceani zagrijavaju se i hlade mnogo sporije nego zrak pa čak kad bi se već danas prestalo s ispuštanjem tzv. stakleničkih plinova, voda bi i dalje, desetke godina, držala veću toplinu. Znanstvenici upozoravaju da bismo trebali početi ozbiljno razmišljati, jer se već sad osjeća utjecaj koji klimatske promjene imaju na naš život. Nedavno izvješće sveučilišta East Anglia, sastavljeno za potrebe Europske unije, govori da će se do 2010. Europa suočiti s drastičnim klimatskim promjenama.</p>
<p>Znanstvenici misle da već sada treba raditi na čovjekovoj prilagodbi tim promjenama, tako što bi se njegov svakodnevan život i navike mijenjali u skladu s promjenama u njegovoj okolini. Bilo bi potrebno i puno racionalnije trošenje energetskih resursa. Jamstvo poboljšanja uvjeta življenja bila bi mjera do koje bi politika neke zemlje i svijest njenih stanovnika bili prilagođeni takvu novom načinu života. To bi moglo uključivati promjenu našeg sustava vrijednosti, proizvodnju energije na drukčiji način, odvikavanje od nafte, ugljena ili plina iz zemlje i prelazak na čišće izvore, poput solarne energije ili energije vjetra ili mora. Za gorivo bi se mogao koristiti vodik.</p>
<p>»Kameno doba nije skončalo zato što se čovjek sjetio istrčati iz spilje, pa to vrijedi i za naftno doba«, rekao je Amory Lovins s Instituta Rocky Mountain, objašnjavajući da nije potrebno čekati da naftni resursi postanu tako mali, da ih sebi više nećemo moći »priuštiti«. Ne znači to nužno i povratak u srednji vijek, ali trebalo bi razmatrati pomake koji bi se mogli učiniti, ističu znanstvenici. Sve, dakako, da bi se očuvao čovjekov život, jer suočeni smo s vrlo dugim razdobljem klimatskih promjena u kojima ćemo biti prisiljeni živjeti. Sve prilagodbe koje ćemo biti prisiljeni učiniti, bit će za neko dobro - moći ćemo više uštedjeti, imat ćemo čišći zrak, život će biti zdraviji, tvrde znanstvenici.</p>
<p> Takva poboljšanja života mogle bi si, međutim, priuštiti samo bogate zemlje. A što je sa siromašnima, pitaju skeptici. Najugroženiji su upravo siromašni. </p>
<p>Broj umrlih od posljedica ekstremno visokih temperatura u posljednjih deset godina povećao se 40 posto. Samo u posljednjih nekoliko godina u Indiji je od posljedica toplotnih udara umrlo nekoliko tisuća ljudi. Zbog porasta temperature za dva do šest Celzijevih stupnja, koliko se predviđa da će prosječna temperatura porasti u 21. stoljeću, mnoge će zemlje pogoditi velika nestašica pitke vode, što otvara put širenju raznih epidemija i bolesti.</p>
<p>Konferencija u Haagu još je jednom pokazala svu dubinu razlika između razvijenog i nerazvijenog svijeta. Priprema pravila za provođenje Protokola iz Kyota o smanjenju emisije otrovnih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, pokazao je da je novac ipak najvažniji element pri određivanju pravila igre s čovjekovim okolišem.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Udvostručit će se broj umrlih od posljedica globalnoga zatopljenja</p>
<p>Broj umrlih od posljedica valova vrućine u velikim gradovima širom svijeta mogao bi se za 20 godina udvostručiti, ako se ne spriječi globalno zatopljenje, upozorila je Agencija UN-a za meteorologiju. </p>
<p> »Očekuje se da će sve više ljudi umirati od posljedica valova vrućine«, rekao je Godwin Obasi, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization - WMO). Mala povećanja globalne temperature, izazvana sve većom količinom stakleničkih plinova, sve su češća u velikim gradovima, rekao je novinarima u vrijeme održavanja UN-ovih pregovora o globalnoj strategiji protiv klimatskih promjena.</p>
<p> U 15 najvećih gradova SAD-a od vrućine kolabira i umire prosječno 1500 ljudi godišnje, što je veliko povećanje u odnosu na prošlo desetljeće, rekao je Obasi, ali nije iznio stare podatke. Prošle je godine samo u jednom valu vrućine na sjeveroistoku i na srednjem zapadu SAD-a umrlo nekoliko stotina ljudi.</p>
<p> Očekuje se da će se broj umrlih od posljedica toplotnih udara do 2020. u tim velikim gradovima popeti na 3000-4000, rekao je. Među ostalim gradovima u svijetu, u kojima se očekuje porast broja umrlih od posljedica valova vrućine, su i Toronto, Šangaj, Atena i Madrid.</p>
<p> Očekuje se da će problem biti još teži u u siromašnim zemljama, u velikim gradovima koji nemaju dobru infrastrukturu i u kojima je teže informirati ljude kako da spriječe kolaps od vrućine. </p>
<p> Ugljični dioksid i drugi plinovi, tvrde znanstvenici, povisit će u novom stoljeću temperature za 1,5 do šest stupnjeva Celzija. Ukupno uzevši, devedesete su bile najtoplije zabilježeno desetljeće, a 1998. najtoplija godina. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svađe Amerikanaca i Europljana </p>
<p>Sjedinjene Države i Europska unija sukobljavale su se na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama pri pokušaju da se odgovori na pitanje o tome kako zaustaviti globalno zatopljenje. </p>
<p> »U bitnim pitanjima nije bilo pomaka«, rekao je Michael Grubb, savjetnik EU-a, nakon teških razgovora kojima je bio cilj postići bilo kakav napredak prema sporazumu o klimatskim promjenama. Sve je bilo blokirano zbog svađe velikih igrača, EU-a i SAD-a, o uporabi tržišnih mehanizama i uključivanja šuma, koje apsorbiraju ugljik, u rješavanje problema klimatskih promjena. Znanstvenici ističu da će pojačana emisija plinova - poput ugljičnog dioksida, koji se otpušta pri spaljivanju fosilnoga goriva - uzrokovati zagađenje okoliša, porast razine mora i promjenu vremenskih prilika te uzrokovati još više poplava, poput onih koje su u studenome pogodile Europu. Predstavnici mnogih američkih tvrtki i naftnih kompanija boje se, međutim, da bi trošak sprečavanja zagrijavanja Zemlje mogao štetiti gospodarskom razvoju i zapošljavanju. Stručnjaci kažu da nisu izgubili nadu u to da će sporazum biti sklopljen, kako bi se spriječile štete koje bi moglo uzrokovati sve nestabilnije vrijeme, jer političari sigurno neće htjeti otići neobavljena posla dok je javnost sve zabrinutija zbog poplava i povišenja morske razine. EU se suprotstavlja američkome planu prema kojemu bi se razvijenim zemljama dopustilo da količinu ugljičnoga dioksida, koji upijaju šume, uračunaju u ukupno smanjenje emisije stakleničkih plinova, određeno sporazumom iz Kyota. Glavni američki pregovarač Frank Loy predlagao je pragmatično rješenje, koje bi uzimalo u obzir strahove američkih tvrtki zbog utjecaja sporazuma o klimi na gospodarski razvoj.</p>
<p>U središtu prepirke, zapravo, bilo je pitanje koje će zemlje u razvijenome svijetu najviše platiti za čišćenje planeta u skladu sa sporazumom postignutim 1997. u Kyotu, a kojemu je zadani cilj smanjenje količine tzv. stakleničkih plinova u atmosferi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Jugoslaviji povjerenje na kredit, iako je u Zagrebu Koštunica razočarao</p>
<p>Hrvate, Bošnjake i Albance brine hoće li tzv. međunarodni činioci nastaviti ići Beogradu niz dlaku i nakon izbora što će se u Srbiji održati krajem prosinca</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI</p>
<p>LONDON, 26. studenoga</p>
<p> - »Ogledni primjer« - tako su prvih mjeseci ove godine diplomati u Londonu opisivali novu, demokratsku Hrvatsku, kao uzor ostalim zemljama bivše Jugoslavije, izuzimajući Sloveniju, koja je uspjela izbjeći regionalnu sudbinu. Upravo održani summit u Zagrebu bio je, dakle, zamišljen kao prestižna nagrada hrvatskom domaćinu, koji je trebao biti zvijezda cijeloga skupa. No tada se na sceni pojavio Vojislav Koštunica, preotevši interes i pažnju. Vođe EU ostali su, međutim, jako razočarani njegovim zagrebačkim debijem. »Summit za jugoistočnu Europu« (odnosno »Balkanski summit« u žargonu većeg dijela zapadnog tiska) vrtio se oko tješnje regionalne suradnje država regije, kao putu za njihovu integraciju sa Zapadom. No važan element skupa bila je i podjela financijske pomoći koju je EU namijenio regiji. Milijarde eura koje su se spominjale u izvješćima sa Summita svakako djeluju zvučno, no radi se o svotama koje drugi pogled vidi manje izdašnima. </p>
<p>Da podsjetimo: EU je u Zagrebu cijeloj regiji najavio ukupno 4,65 milijardi eura pomoći, uglavnom tehničke. Novac bi trebao biti raspodijeljen kroz idućih sedam godina, uključujući i ovu. No to je za nekih 850 milijuna eura manje od svote koju je prvotno bila predložila Europska komisija. U međuvremenu je na sceni, s vlastitim potrebama i zahtjevima, osvanula i Jugoslavija, koja je Miloševićevim odlaskom preko noći izgubila status međunarodnog izopćenika. Novčana transfuzija od 200 milijuna eura, koju je Beograd dobio nakon pada Miloševića, potječe iz rezervnih fondova EU-a, a ne iz proračuna planiranoga za cijelu regiju. Dužnosnici u Bruxellesu požurili su da skeptičnim susjedima Srbije i Jugoslavije objasne tu činjenicu. No ugledni britanski analitičar Jonathan Eyal upozorava da će EU, bude li dalje htio pomagati Jugoslaviju, novac za to »morati namaknuti iz postojećih projekata, ili pak znatno povećati proračun za pomoć toj regiji«. </p>
<p>Za sada, međutim, EU barata istom, ranije određenom svotom od 4,65 milijardi eura, od čega je jedna milijarda već potrošena. Kad se ostatak u idućih šest godina podijeli na Hrvatsku, BiH, Jugoslaviju s Kosovom, Makedoniju i Albaniju, proizlazi da bi sve one zajedno dobivale u prosjeku 600 milijuna eura godišnje. Londonski Economist procjenjuje da taj novac,- koji je EU namijenio regiji, »nije kraljevski«, tim više što će samo potrebe Kosova u idućoj godini biti 230 milijuna eura.</p>
<p>Zagrebački summit stavio je naglasak na regionalnu suradnju kao ulaznicu u Europu. No skup je prošao u znaku nerazriješenih i pod tepih pometenih pitanja Crne Gore i Kosova. Razlog je pad Miloševića, zbog čega je Jugoslavija preko noći dobila novi status razmetnoga sina, kome se opraštaju grijesi. Tako je i crnogorski vođa Milo Đukanović, kojeg je Zapad još do jučer slavio kao protivnika Miloševiću, te kao svijetlu demokratsku nadu unutar mraka Jugoslavije, preko noći izgubio na rejtingu. Od EU, ali isto tako i od Washingtona, Đukanović sada dobiva signale da smiri svoje zahtjeve za neovisnošću Crne Gore. Isto tako, da bi se išlo na ruku Koštunici, odnosno novom i još nestabilnom jugoslavenskom režimu, kosovski Albanci nisu na zagrebačkom summitu imali izravnih predstavnika. Tako dva glavna i goruća pitanja u regiji, crnogorsko i kosovsko, ostaju nakon tog skupa i dalje otvorenima.</p>
<p>»Ignoriranje Kosova i Crne Gore sastavni je dio preferencijalnog statusa dodijeljenog Srbima. Ne ljuljajte Koštuničin čamac, kaže Zapad, barem ne do izbora u Srbiji, 23. prosinca, koji bi, kako se svi jako nadaju, mogli očistiti ostatak Miloševićevog režima«, konstatirao je Guardian uoči početka zagrebačkog skupa. No s takvim se pristupom, upozorava spomenuti list, odbijaju svi drugi igrači u regiji. Nesrbi, koji u Srbiji vide uzročnik četiriju ratova tijekom zadnjeg desetljeća, postaju »sve dešperatniji zbog privilegija koje 'međunarodna zajednica' uskraćuje njima, a daje Srbima«, nastavlja Guardian.</p>
<p>Novi jugoslavenski predsjednik, Vojislav Koštunica, u koga su u Zagrebu bile uperene sve oči, dosta je razočarao Europsku uniju svojom tvrdom retorikom, u kojoj nije bilo ni isprike za ratna nedjela Jugoslavije u Hrvatskoj i BiH, niti obećanja o suradnji s Haaškim sudom. Europske vođe neugodno je iznenadio i njegov nepomirljivi ton prema Kosovu i Crnoj Gori. No EU je spreman ići niz dlaku novom režimu u Srbiji sve dok se jasnije ne profilira tamošnji politički krajolik. </p>
<p>Zapadni promatrači bilježe da je zbog povlastica Srbiji, na izmaku strpljenje drugih zemalja regije. Prenosi se gledište hrvatskog predsjednika Stipe Mesića da EU ima dvostruka mjerila o međunarodnoj pomoći: od Beograda ne očekuje da prvo preda Haagu Miloševića, Karadžića, Mladića i druge ratne zločince. No, Srbija je od EU-a izborila povjerenje na kredit, najmanje do 23. prosinca. Hrvate, Bošnjake i Albance brine, međutim, hoće li tzv. međunarodni činioci nastaviti ići Srbiji niz dlaku i nakon tog datuma.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Hoće li Marko Bonifačić, od lovca koji je precijenio svoje mogućnosti, postati lovinom?</p>
<p>Nakon zahtjeva za odlaskom Mladena Vilfana iz zagrebačke izvršne vlasti, mogao bi odstupiti predsjednik Gradske organizacije LS-a Marko Bonifačić, koji je pokrenuo pitanje odgovornosti zagrebačkoga dogradonačenika/V.d. predsjednik LS-a, Božo Kovačević u utorak će s Gradskom organizacijom stranke raspraviti novonastalu situaciju/I predsjednica Kluba vijećnika LS-a, Sovjetka Horvat pokrenula pitanje Bonifačićeve smjene </p>
<p>Nakon što je Predsjedništvo Gradske organizacije Liberalne stranke donijelo u četvrtak odluku prema kojoj članu predsjedništva GO LS Grada Zagreba Mladenu Vilfanu prestaje svako političko predstavljanje te stranke u izvršnoj vlasti Grada Zagreba, postalo je jasno da će morati odstupiti ili zamjenik zagrebačkog gradonačelnika ili predsjednik zagrebačkoga LS-a Marko Bonifačić.</p>
<p> Zaključak prema kojem je Vilfan dužan odmah podnijeti ostavku na funkciju dogradonačelnika, donesen je nakon rasprave u kojoj su članovi Predsjedništva ocijenili da je njegovo dosadašnje djelovanje bilo nezadovoljavajuće i popraćeno s određenim proceduralnim i drugim propustima.</p>
<p>Odluci je prethodila konferencija za novinare koju je Bonifačić sazvao prije sjednice Predsjedništva kada je, osim neslaganja s Vilfanom, iznio i nekoliko optužbi na rad ministra prostornog uređenja i zaštite okoliša i v.d. predsjednika Liberalne stranke, Bože Kovačevića. Nakon što je Predsjedništvo donijelo odluku o Vilfanovoj smjeni, činilo se da je aktualni dogradonačelnik stjeran uza zid. No, prva njegova reakcija pokazala je da je itakako u stanju obraniti se. Uz primjedbu, da je sporna odluka donesena na krnjem Predsjedništvu, jer je sjednici prisustvovalo samo 14 od ukupno 26 članova, Vilfan je napomenuo da u ovom slučaju mjerodavnom drži jedino odluku Predsjedništva stranke.</p>
<p> Već u petak, dan nakon zagrebačke odluke o nepovjerenju Vilfanu, sastalo se i najviše stranačko tijelo, koje je zamjeniku gradonačelnika i bivšem prvom čovjeku LS-a odlučilo pružiti punu podršku. V.d. predsjednik LS-a, Božo Kovačević, odlučio je u sljedeći utorak održati sastanak s Gradskom organizacijom stranke, kako bi s njima raspravio novonastalu situaciju. Tako je. očito, prvu rundu, dobio - Mladen Vilfan. </p>
<p>Odluka o Vilfanovoj smjeni na zagrebačkom je Predsjedništvu donesena sa 13 glasova za i jednim protiv, onim Marka Gazzarija, koji je potom napustio sjednicu predsjedništva GO LS-a, nakon čega više nije bilo kvoruma, upozorava dogradonačelnik. Prema njegovom mišljenju, optužbe koje su trebale poslužiti za njegovo uklanjanje iz izvršne vlasti, prouzrokovane su još neslaganjima s Bonifačićem iz vremena dok je Grad Zagreb pregovarao s vlasnicima zemljišta u Dupcu. Tamo je kasnije izgrađen tramvajski terminal, a Marko Bonifačić, tada je kao odvjetnik zastupao interese vlasnika. Vilfan je takav postupak još tada javno ocijenio inkompatibilnim djelovanjem, jer je današnji predsjednik gradskog LS-a, kao gradski zastupnik u Skupštini, trebao raditi u interesu Grada.</p>
<p>No, kako je Vilfan podržao zakonski spornu odluku o privremenom priključku komunalne infrastrukture na bespravno izgrađene objekte, Bonifačić je nakon posljednje sjednice Gradske skupštine imao materijala za uzvratni udarac na temu - moralnog i zakonitog odlučivanja. Vilfan pak ističe da je na Poglavarstvu za tu odluku glasovao s punom savješću, jer smatra da se sirotinji moraju omogućiti barem osnovni životni uvjeti. </p>
<p>Budući da je, nakon svega, i predsjednica Kluba vijećnika LS-a, Sovjetka Horvat pokrenula pitanje Bonifačićeve smjene, lako bi se moglo dogoditi da lovac koji je, čini se, precijenio svoje mogućnosti, postane lovinom.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U ponedjeljak ili utorak stižu nove pošiljke cjepiva, Zagrepčanima više od 10.000 doza</p>
<p>U Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u petak stiglo još 55.000 doza cjepiva, pa je sada osigurano 95.000 doza/Uskoro će svi domovi zdravlja, kao i privatne ambulante imati cjepivo za svoje pacijente/U Zagrebu još nije zabilježen ni jedan slučaj gripe</p>
<p>Strah od gripe koji je osim Zagreba, zahvatio i cijelu Hrvatsku, a dodatno ga je pojačao nedavni kratkotrajni nedostatak cjepiva protiv te bolesti, trebao bi napokon nestati. Jer, u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje još u petak je stiglo spasonosnih 55.000 doza cjepiva, dok se u ponedjeljak ili utorak očekuje dodatnih 40.000 doza. Tako je, za kratko vrijeme, nakon potrošenih zaliha koje su se iscrpile polovicom studenoga. HZZO nabavio ukupno 95 tisuća doza cjepiva. </p>
<p>Za Zagreb je, pak, od prve pošiljke osigurano čak 10 tisuća doza, te se po svemu sudeći i od druge pošiljke može očekivati znatan postotak. Panici, pa ni ljutnji naših građana koji se žele cijepiti stoga, nema mjesta, jer će svi domovi zdravlja, kao i privatne ambulante uskoro imati cjepivo za svoje pacijente.</p>
<p> Liječnici naglašavaju da svi oni koji dolaze na cijepljenje, obavezno kažu svome liječniku, da li pate od nekih alergija. To je bitno iz razloga da im cijepljenje ne bi naškodilo. </p>
<p>Razlozi ovogodišnje pomame za cjepivom protiv gripe mogu se, najvjerojatnije, povezati i s neobičnim klimatskim promjenama o kojima ovih dana često čitamo, ali i osjetimo na vlastitoj koži. Jer, izlaganje velikim temperaturnim razlike između jutra i dana nerijetko, naročito kod osjetljivijih ljudi, dovodi, u najblažoj verziji, do prehlada. </p>
<p> No, nije samo Hrvatska u posljednje vrijeme zabrinuta za gripu. U svijetu se, također, nagađa da bi upravo ova gripa, od koje mnogi strahuju, mogla biti vrlo opasna, te je cijepljenje protiv nje postalo svjetski trend. </p>
<p>Utješno je napomenuti da u Zagrebu još uvijek, na sreću, nema nagovještaja gripe... (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Stanovnicima gornje Dubrave lokacijske dozvole za kuće, ali stop novoj izgradnji</p>
<p>Lokve, blato do koljena, kuće u izgradnji, mnoštvo blatnjave djece i pasa, slika je naselja od dvjestotinjak kuća u gornjoj Dubravi uz istočnu stranu groblja Miroševac koje je u nedjelju sa suradnicima posjetio gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>Kuće se nižu duž Lelijske, Celovečke i Ljubuške ulice koje su samo dijelom asfaltirane, plin je također samo dijelom doveden, a kanalizacije nema.</p>
<p> »Zašto je obustavljeno daljnje asfaltiranje? Kada ćemo dobiti lokacijske dozvole za koje su neki zahtjeve predali još prije pet godina? Zašto je on dobio dozvolu za, dođite i pogledajte, kuću koju gradi na putu«, zasuli su Bandića pitanjima tamošnji stanovnici pokušavajući ga provesti i pokazati mu svaki kutak naselja. Snebivajući se nad tolikim blatom Bandić im je obećao asfaltiranje Lelijske ulice već do Božića, te od odgovornih u područnom uredu Dubrava zahtijevao da se pozabave oko lokacijskih dozvola i uvođenja potrebne infrastrukture. </p>
<p>- Vaš život i boravak ovdje treba pod hitno legalizirati, tako da svi kolektivno predate zahtjeve za lokacijskim dozvolama, naglasio je prisutnim stanovnicima Milan Bandić. Kako ne bi došlo do rušenja već sagrađenih kuća, dodao je, mora se izmijeniti generalni urbanistički plan i ovaj dio staviti u zonu gradnje. Ali pod uvjetom da se zaustavi svaka druga gradnja i širenje naselja. </p>
<p>Nakon Dubrave autobus Gradskoga poglavarstva uputio se prema Sesvetama. Bandić je sa suradnicima obišao naselja Belovar, Lužan, Moravče, Jesenovec, Glavnica i Adamovec i u svima se susreo sa sličnim problemima, ali ne toliko drastičnim kao u gornjoj Dubravi. Kanalizacija je, naime, najveći problem zbog kontrapada i nemogućnosti spajanja na postojeće kanalizacije, pa je preduvjet postavljanje sabirnog uređaja, pročiščivača i kolektora iz doline Glavničice.</p>
<p> Nakon izgradnje vodovoda i plinovoda potrebno je u većini naselja asfaltirati sporedne ulice. Javnu rasvjetu treba dovesti u naselja Glavnica Gornja i Jesenovec, a plinsku i vodovodnu mrežu u sva naselja.</p>
<p> Budući je za obilazak istočnoga dijela grada Bandić odabrao nedjelju, na svakom mjestu su ga dočekali mnogobrojni građani neumorni u zapitkivanjima o svojoj budućnosti. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Božo Kovačević: Potezi čelništva zagrebačkog LS-a ne pridonose stabilnosti i ugledu stranke</p>
<p>Komentirajući sukobe unutar zagrebačkog LS-a, v.d. predsjednika te stranke Božo Kovačević najavio je za utorak sjednicu Predsjedništva Gradske organizacije. O ishodu te sjednice ovisit će i odluka Predsjedništva stranke koje će se održati dan nakon toga.
- Predsjedništvo stranke je još u prošlom sazivu donijelo odluku da temeljem rezultata izbora podržava dužnosnike LS-a u zagrebačkoj gradskoj vlasti i utoliko je Predsjedništvo zagrebačke Gradske organizacije, tražeći odstupanje dogradonačelnika Mladena Vilfana prekršilo odluku stranke, rekao je za Vjesnik Božo Kovačević. </p>
<p>Na Središnjem odboru LS-a održanom u subotu raspravljali smo o temama koje su nametnule neke županijske i gradske organizacije nezadovoljne rezultatima izbora, istaknuo je Kovačević. Neki članovi su pokušali, naglasio je on, iskoristiti činjenicu da nije izabran predsjednik stranke i za ponovni izbor ostalih dužnosnika i tijela stranke. No, Središnji odbor, rekao je Kovačević, nije prihvatio takve zaključke nego je podržao moje izvješće. Dakle, pojasnio je, na Saboru stranku koji će se održati 16. prosinca izabrat će se predsjednik, a ostala tijela ostaju u sastavu u kojem su izabrana na proteklom saboru. </p>
<p>»Nedvojbeno je da politički potezi kao što je ovaj predsjednika i Predsjedništva gradskog LS-a ne pridonose stabilnosti i ugledu stranke a posebno su nepovoljni u predizborno vrijeme. Mislim da se one koji vuku takve poteze ne može smatrati ozbiljnim političarima i pitanje je njihove zrelosti i kvalificiranosti da obavljaju tako odgovorne dužnosti«, zaključio je Kovačević. (Ivana Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kontrola radio prijemnika</p>
<p>Vozači koji strahuju od pucanja automatskih radio antena zimi ili imaju teškoća s radio prijemom, centralnim zaključavanjem ili bezrazložnim uključivanjem alarmnih sustava, mogu obaviti besplatnu kontrolu svih sustava na automobilima 29. studenoga od 9 do 18 sati u specijaliziranoj auto-sound radionici u zagrebu, Jedarska 14. Preglede organizira Auto-moto klub »Maksimir« za sve vozače, a obvezna je rezervacija na tel. 2318-442 ili 2304-029 od 8 do 16 sati ili u AMK »Maksimir«, Ružmarinka 17.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U prosincu opet dječji »Tin-express«</p>
<p>Hrvatske željeznice će u prosincu, uoči božićnih i novogodišnjih blagdana u promet uvesti dječji vlak »Tin-express«. Veseli vlak vozit će na relaciji Zagreb Glavni kolodvor - Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor subotom i nedjeljom 2. i 3., 9. i 10., 16. i 17. te 23. prosinca. Polazit će u 11 i 14 sati s I. perona Glavnoga kolodvora, a putovanje će trajati nepun sat. U okićenome i ozvučenome elektromotornom vlaku sa 230 sjedala, Sveti Nikola (2. i 3. prosinca) odnosno Djed Mraz (9. i 10., 16. i 17. te 23. prosinca) malim će putnicima dijeliti paketiće »Kraša«. Budući da se 3. prosinca obilježava Dan invalida, u subotu, 2. prosinca u 11 sati vlakom Tin-express bit će priređena besplatna vožnja za male invalide. Povratne karte, po 20 kuna za odrasle i 30 kuna s prigodnim paketićem za dijete mogu se kupiti na blagajni 4, na Glavnom kolodvoru. Poduzeća, dječji vrtići i osnovne škole mogu unajmiti cijeli vlak za 3.500 kuna plus PDV. Informacije, tel., 3782-942.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Kontolirano korištenje teških droga u Italiji?</p>
<p>Na konferenciji o ovisnosti o narkoticima, koja će se održati od 28. do 30. studenoga u Genovi, Italija će predložiti potpunu legalizaciju lakih droga </p>
<p>RIM, 26. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Svakim danom je u Italiji sve više ovisnika o drogi i sve niža je stopa starosne dobi u kojoj se počinje uzimati. U Genovi se od 28. do 30. studenoga održava konferencija o ovisnosti o narkoticima. Ministrica za socijalna pitanja Livia Turco je zadužila posebno vijeće da pripremi prijedlog koji će biti iznesen na konferenciji. Predlaže se naime, kontrolirano korištenje heroina i legalizacija korištenja lakih droga!</p>
<p> Radi se o izuzetno delikatnom pitanju, za čije posljedice vlada i oni koji predlažu preuzimaju potpunu odgovornost. Rasprave o tome počele su još 1998. godine kad je javni tužilac Galli Fonseca predložio kontroliranu uporaba heroina, kao i potpunu legalizaciju korištenja lakih droga. Prijedlog je podijelio čelnike lijevog i desnog centra.</p>
<p> Prijedlog je napisan na dvadesetak stranica. Vijeće čine više od 70 stručnjaka raznih profila, znanstvenika, liječnika, psihijatara, kemičara, farmaceuta ... Njihov stav je da se mora nešto konkretno poduzeti u rješavanju sve raširenije korištenja droga kod mladih. Za početak bi se kontrolirano korištenje heroina primijenilo na 135.000 registriranih osoba koje se liječe od ovisnosti. Prema statistikama, 250.000 Talijana su ovisnici o drogi. Kontrolirana količina heroina neće biti dovoljna kroničnim ovisnicima, pa je za njih jedino rješenje liječenje u tzv. terapeutskim zajednicama u kojima se u 1999. godini liječilo 20.000 osoba. Na konferenciji u Genovi očekuju se burne reakcije i oštre rasprave. U Italiji, za razliku od drugih europskih zemalja, još se uvijek kazneno goni i onaj koji konzumira drogu.(S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Što doista uzrokuje anoreksiju?</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Popularna znanost povezuje poremećaje u prehrani s popularnošću mršavih manekenki. No najnovija istraživanja pokazuju da ulogu mogu imati i geni, traume, pa čak i vjera. </p>
<p> Može li anoreksiju uzrokovati strah djevojčice od odrastanja? Ili možda dominantna baka, autoritativan otac, nedostatak cinka, slike mršavih manekenki, strah od obiteljskog ljetovanja, TV-sapunice, depresija, suvremeni život, nešto u vodi...?</p>
<p> Tijekom posljednjih 150 godina anorexia nervosa imala je mnogo teorijskih tumačenja, a mnoga su opovrgnuta i odbačena. Najnovija je pretpostavka da su za sve krive slike zapadnih manekenki. No, liječnici su slučajeve anoreksije otkrili i među djecom u seoskim afričkim područjima koja možda nikad nisu vidjela manekenku. A slučajeva anoreksije bilo je i u Iranu, Saudijskoj Arabiji i ruralnim dijelovima Japana, piše Independent.</p>
<p> Iako je bolest medicinski opisana tek sredinom 19. stoljeća, neki specijalisti vjeruju da je i prije bilo žena koje su bolovale od anoreksije.</p>
<p> Novo istraživanje potvrđuje strahove da čak i djevojke koje se izliječe od anoreksije mogu doživotno imati problema s kostima: znanstvenici su otkrili da se u devet od deset žena koje su imale anoreksiju javlja gubitak koštane mase, slično osteoporozi u starijih žena.</p>
<p> Za oboljele, njihove obitelji i liječnike problem je to što se vjerojatno nikad neće otkriti jedinstveni lijek jer su uzroci tako složeni i individualni.</p>
<p> »Nema jednostavnog odgovora i ljudi su zato razočarani. Za većinu je hrana užitak pa postoji jaka mentalna blokada pri pomisli da odnos nekih osoba prema hrani može biti toliko poremećen da mogu umrijeti od gladi«, kaže dr. Jill Welbourne, ugledna specijalistica za anoreksiju iz Bristola.</p>
<p> Anoreksija obično pogađa adolescentice i mlade žene, iako je otprilike svaki deseti oboljeli dječak. Nije posrijedi toliko pitanje hrane i težine koliko pokušaj iskorištavanja hrane kao rješenja emocionalnih problema. Neki od znakova su strah od debljine, odbijanje obroka i nijekanje gladi. Simptomi bolesti variraju - od prestanka menstruacije, gubitka libida, pojačane dlakavosti i gubitka gustoće kostiju, pa sve do izgladnjelosti i smrti.</p>
<p> Iako je bolest medicinski opisana prije 150 godina, još se ne zna zašto neki obolijevaju a drugi ne. Najnovija je pretpostavka da postoje genetske predispozicije koje mora potaknuti neki događaj u životu.</p>
<p> Zajednička crta u oboljelih od anoreksije je to što često mrze sami sebe i događaju im se neočekivane stvari, kaže dr. Welbourne. Nije jasno kako ti događaji potiču nastanak anoreksije, ali ima mnogih mogućnosti. Po jednoj teoriji, te osobe misle da su izgubile kontrolu, nakon smrti u obitelji ili ako ih je netko zlostavljao, pa je pokušavaju vratiti kontrolirajući jedino što mogu: hranu. Pretpostavlja se da nedostatak hrane potiče proizvodnju endorfina u mozgu, koji djeluje kao prirodni morfij i odnosi brige.</p>
<p> »Postajete ovisnik o gladovanju i to vam se sviđa. Ono ublažava tjeskobu i otupljuje većinu emocija. Kao da gledate kroz teleskop s krive strane«, kaže dr. Welbourne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Koliko su mobiteli doista štetni?</p>
<p>LONDON, 26. studenoga</p>
<p> - Nije čudo što je javnost zbunjena kad je riječ o štetnosti mobitela. Čak se ni znanstvenici ne mogu dogovoriti koliko su mobiteli opasni za zdravlje. </p>
<p> Zasad nema nepobitnih medicinskih dokaza da mobitel može izazvati tumor na mozgu ili druge zdravstvene probleme, ali neke su studije pokazale da ima razloga za zabrinutost.</p>
<p> Dva članka objavljena u časopisu Lancet iznose različita mišljenja o sigurnosti telefona koji su u suvremenom životu postali neizbježni baš kao i perilice.</p>
<p> Dr. Kenneth Rothman iz »Epidemiology Resources Inc« u Bostonu, Massachusetts, kaže kako je jednostavno prerano za presudu o mobitelima. No veća je vjerojatnost da će uzrokovati nesreću nego da će njihovo elektromagnetsko zračenje izazvati bolest.</p>
<p> Osobe koje se gotovo neprestano služe mobitelom, kaže, dva puta češće pogibaju u prometnim nesrećama od onih koje rjeđe telefoniraju.</p>
<p> »Na temelju zasad dostupnih epidemioloških dokaza, najveća briga javnoga zdravstva su sudari koje uzrokuje ponašanje, a ne izlaganje radiofrekvencijama«, napisao je dr. Rothman.</p>
<p> Čak da su znanstvenici i otkrili vezu mobitela s rakom na mozgu, on bi, tvrdi, bio rjeđa pojava od nesreća.</p>
<p> No Gerard Hyland, biofizičar sa Sveučilišta »Warwick« u Engleskoj i iz Međunarodnoga instituta za biofiziku u Neuss-Holzheimu u Njemačkoj, misli drukčije. On, naime, tvrdi da mobiteli mogu škoditi tijelu jer njihove frekvencije mogu poremetiti tjelesne.</p>
<p> Glavobolju može izazvati zračenje na razini dopaminskog sustava u mozgu, a ako dođe do zračenja na razini melatonina javlja se poremećaj sna.</p>
<p> No Hyland, koji ističe kako su nužna dodatna istraživanja, priznaje da bi tu povezanost bilo vrlo teško dokazati.</p>
<p> »U našoj osjetljivosti postoji element subjektivnosti. Ono što smeta vama možda ne smeta meni«, objasnio je Hyland.</p>
<p> Komentirajući izvješća u Lancetu, dr. Philip Dendy, bivši glavni fizičar u bolnici Addenbrookesu u Cambridgetu, kaže kako se trenutačno sve svodi na to kako javnost doživljava sigurnost: »Ima pokazatelja zbog kojih ne bismo smjeli mirno spavati, ali trenutačno nemamo prave dokaze. Nema apsolutne skale sigurnosti. Još ne znamo dovoljno o štetnosti mobitela.« (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Doček s juhom i sendvičem za alergične na božićne blagdane</p>
<p>LONDON, 26. studenoga</p>
<p> - Vlasnik hotela na sjeveru Engleske nudi svojim gostima, alergičnima na božićne blagdane i ludilo kupovanja koje nose sa sobom, »poseban program« koji, između ostalog, uključuje uživanje u dočeku s juhom i sendvičem i posjet grada... nakon zatvaranja trgovina. </p>
<p>Hotel Dunsley Hall Country House, smješten u malenom ljetovalištu Whitby (grofovija Yorkshire), bit će pretvoren u zonu »bez Božića« za turiste koji žele pobjeći od blagdanskog pretjerivanja krajem godine, objasnio je Bill Ward. </p>
<p> Primamljivi »posebni program« obuhvaća, s noćenjem za 60 funti (oko 100 eura): bon s popustom od 5 funti svaki put kad vam član osoblja zaželi »čestit Božić«, obilazak dućana u Whitbyju nakon zatvaranja kako biste odolili iskušenju, skroman doček koji se sastoji od juhe i sendviča kako ne biste pretjerivali, video-rekorder da ne gledate nezaobilazne božićne filmove na televiziji. </p>
<p> »Na ideju smo došli na sastanku osoblja«, objasnio je Ward. »Jednostavno smatram da smo izgubili iz vida proslavu rođenja Krista. Zato smo željeli ponuditi rješenje onima koji od svega toga žele pobjeći«, dodao je on. </p>
<p> Zasad nitko nije rezervirao sobu za doček. »Ljudi možda nisu tako nesretni kao što smo mislili«, sugerirao je vlasnik. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U poplavama i odronima zemlje na Sumatri poginulo 49 ljudi</p>
<p>DŽAKARTA, 26. studenoga</p>
<p> - U poplavama i odronima zemlje koje su izazvale jake kiše na indonezijskoj Zapadnoj Sumatri poginulo je najmanje 49 ljudi, izviješteno je u nedjelju. </p>
<p> Najteži odron zemlje, u kojem je poginulo 42 ljudi, pogodio je u subotu oblasti Pesisir Selaton i Tanah Datar, ostavivši iza sebe desetke sela prekrivenih blatom, javila je novinska agencija Antara dodajući kako bi broj poginulih mogao biti i veći jer spasitelji još uvijek nastavljaju potragu za eventualno preživjelima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kolera na jugu Somalije - najmanje 40 mrtvih</p>
<p>MOGADIŠU, 26. studenoga</p>
<p> - Epidemija kolere na jugu Somalije odnijela je u posljednja tri dana najmanje 40 života, objavio je u nedjelju dužnosnik somalijskih zdravstvenih vlasti.</p>
<p> Epidemija se najviše proširila u selima područja Shabelle, precizirao je ministar zdravstva Ahmed Mohamud Amore.</p>
<p> Također je upozorio da ljudima nisu dostupni lijekovi kojima bi se borili protiv epidemije, te je uputio poziv za humanitarnu pomoć. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Poplave na jugu Tajlanda: 40 poginulih, 600.000 trpi posljedice</p>
<p>BANGKOK, 26. studenoga</p>
<p> - U velikim poplavama u deset južnih tajlandskih provincija 40 je ljudi izgubilo živote a više od 600.000 trpi posljedice prirodne katastrofe, saznaje se u nedjelju iz izvješća Civilne zaštite.</p>
<p> Razina vode počela je padati ali poplavljena područja su sada izložena mogućem izbijanju bolesti, upozorile su vlasti.</p>
<p> Posljednjih je dana evakuirano više od 40.000 ljudi. Radi se o najvećim poplavama u posljednjih 12 godina. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U potresu u Azerbajdžanu 24 mrtva</p>
<p>BAKU, 26. studenoga</p>
<p> - Dvadeset i četiri osobe su poginule a 33 ranjene u potresu jačine šest stupnjeva po Richteru koji je u subotu pogodio azerbajdžanski glavni grad Baku, saznaje se u nedjelju iz najnovijeg izvješća hitnih bolničkih službi.</p>
<p> Tri osobe, među kojima je jedno dijete, poginule su od kamene lavine, a ostale osobe, uglavnom stariji ljudi, umrli su od infarkta uzrokovanih snažnim podrhtavanjem tla.</p>
<p> Zbog potresa su neki dijelovi Bakua još uvijek bez struje i plina. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Den Haag: Svijet mora utjecati na SAD </p>
<p>DEN HAAG, 26. studenoga</p>
<p> - Ostatak svijeta mora izvršiti vrlo velik pritisak na Sjedinjene Države kako bi se pokrenula borba protiv globalnog zagrijavanja, nakon neuspjelih pregovora o klimatskim promjenama na našem planetu koji su se od 13. do 25. studenoga vodili u Den Haagu, izjavio je u nedjelju dužnosnik pokreta Greenpeace International Bill Hare. </p>
<p> Pregovori u Haagu u subotu su privremeno prekinuti i nisu završili sporazumom, budući da se SAD i EU nisu uspjele dogovoriti oko pitanja smanjenja ispuštanja štetnih plinova za koje se vjeruje da uzrokuju klimatske promjene na Zemlji.</p>
<p> »Amerikanci su bili vrlo tvrdoglavi. Ne shvaćaju pritisak javnosti koja ih poziva na akciju u Europi i u ostalom dijelu svijeta«, rekao je Hare.</p>
<p> Nesuglasice na relaciji SAD-EU nastale su zbog američkih planova da se razvijenim zemljama dopuste novi načini mjerenja stakleničkih plinova, a na taj bi se način smanjile njihove obaveze i zaštitili njihovi gospodarski interesi. </p>
<p> Europska povjerenica za očuvanje okoliša Margot Wallstroem izrazila je »razočaranje« nakon suspenzije subotnje konferencije »bez postizanja dogovora«. Ona je izrazila nadu da će »nastavak konferencije omogućiti da se na kraju ipak postigne svjetski konsenzus«. »Odlučno ćemo nastaviti suradnju sa svim stranama kako bismo postigli sporazum tijekom drugoga dijela konferencije koja će se održati 2001«, kazala je.</p>
<p> Predsjednik Svjetske konferencije o klimatskim promjenama, Nizozemac Jan Pronk, u nedjelju je kazao kako smatra da je EU zadržala svoja pretvrda stajališta te da je »prekasno počela s pregovorima«.</p>
<p> On je rekao kako drži da većina europskih političara ne shvaća koliko će teško biti potići sporazum u budućnosti ako za američkog predsjednika bude izabran republikanac George Bush, koji za takva pitanja ima vrlo malo sluha. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>»Tito Strozzi« Ruži Pospiš-Baldani</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište / Nagrada »Tito Strozzi« za najbolje ostvarenje u HNK Zagreb za sezonu 1999/2000. dodijeljena je mezzosopranistici Ruži Pospiš-Baldani za ulogu Marfe u operi »Hovanščina« Modesta Petroviča Musorgskog</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Ruža Pospiš-Baldani, istinska nacionalna prvakinja Hrvatske opere u nedjelju je primila nagradu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta koja nosi ime velikog zagrebačkog glumca, redatelja i pisca Tita Strozzija. Primila ju je u svojoj matičnoj kući sa čije je pozornice 1961. sasvim mlada, ulogom Adjutanta u operi Prokofjeva »Rat i mir« krenula svojom blistavom svjetskom karijerom, koja ju je već sa njenih samo dvadeset i četiri godine zabilježila kao najmlađu solisticu do tada u prvoj opernoj kući svijeta, njujorškom Metropolitanu. U podne, pred brojnim biranim auditorijem u foyeru HNK nagradu Ruži Pospiš-Baldani proglasio je intendant HNK Georgij Paro, a u ime odbora za dodjelu nagrada obrazloženje je pročitao teatrolog prof. dr. Nikola Batušić.</p>
<p> Interpretacijom uloge Marfe, mlade raskoljnice u operi »Hovanščina« Petroviča Musorskog, Ruža Pospiš Baldani još je jednom uvjerljivo potvrdila svoje iznimne pjevačke i glumačke kvalitete, ističe se u obrazloženju nagrade. Marfa, demonska žena iz političko-vjerskih previranja Rusije XVII. stoljeća, rastrzana između mističnoga pravoslavlja i uzavrele osobne intime, žena usuda i usudna žena, fanatična i ekstatična - lik je iz goleme povijesne freske koju predočava glazbena drama Musorskoga. Kao i u brojnim dosadašnjim ulogama, i Marfom je Ruža Pospiš- Baldani, kako se dodaje u obrazloženju, pokazala prepoznatljive crte vlastita Gesammtkunstwerka, gdje se pjevačka i glumačka umjetnost stapaju u nerazdvojnu cjelinu naročitih vrednota. Ružinu Marfu nije biranim riječima ocijenila samo naša kritika. Ugledni njemački »Opernwelt« u ožujskom broju piše o njezinoj Marfi kao apsolutnoj svjetskoj vrijednosti, pa je to još jedna potvrda kako ovogodišnja nagrada »Tito Strozzi« za najbolje ostvarenje na pozornici HNK odista dolazi u prave ruke. </p>
<p> Dodjeljivanjem te nagrade, HNK se zahvalio svojoj prvakinji i za sve one divne kreacije na zagrebačkoj pozornici, poput njene Carmen, Amneris, Azucene, Fricke ili Mile Gojsalića, a dodali bismo da pod to priznanje ubrajamo i njene antologijske koncertne nastupe, posebno u nezaboravnoj suradnji s našim legendarnim dirigentom Lovrom pl. Matačićem. Zagrebačka publika moći će pozdraviti Ružu Pospiš-Baldani u predstavi »Hovanščine« u subotu, 9. prosinca, kada pjeva Marfu uz našeg također velikog basistu Tomislava Neralića koji će se tom prilikom oprostiti od kazališne scene. (N. Turkalj/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U HNK-u uručene nagrade hrvatskog glumišta </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnje Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje uručene su u nedjelju navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu glumcu i učitelju glume Tonku Lonzi, te glumcu i režiseru Vladu Štefančiću. </p>
<p> Nagrade za najbolju predstavu u cjelini dodijeljene su drami »Hamlet« u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba, te mjuziklu »Jesus Christ superstar« u režiji Vlade Štefančića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija. </p>
<p> Za najbolja redateljska ili koreografska ostvarenja nagrada je dodijeljena Zlatku Vitezu za režiju predstave »Hamlet«, dok je u kategoriji opere, operete, mjuzikla, baleta i plesa nagradu dobio Petar Selem za režiju opere »Judita«.</p>
<p> Za najbolja redateljska ostvarenja u kategoriji radio drame nagrada je dodijeljena Ranki Mesarić, za režiju radio drame »Dubrovačka trilogija« u produkciji Dramskog programa Hrvatskog radija. </p>
<p> Za najbolja glumačka ostvarenja u radijskoj drami nagrađena je Nada Subotić za ulogu Mare Benše u radio-sceni »Suton« u produkciji Dramskog programa Hrvatskog radija.</p>
<p> Josip Zovko dobitnik je nagrade za najbolje glumačko ostvarenje u kategoriji TV drame, za ulogu u TV filmu »Da mi je biti morski pas«.</p>
<p> Nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja u kategoriji drame, za žensku i mušku glavnu ulogu uručene su Zrinki Kolak-Fabijan i Goranu Grgiću. </p>
<p> Za najbolja umjetnička ostvarenja glavne ženke i muške uloge u kategoriji opere, operete, mjuzikla, baleta i ples nagrade su dobili Nelli Manuilenko i Zrinko Sočo. </p>
<p> Za izuzetno ostvarenje mladom umjetniku do 28 godina nagrada je dodijeljena Nataliji Đorđević za uloge Bake i Cure u predstavi »Kako sam naučila voziti« u izvedbi Teatra , te Rakanu Rushaidatu za ulogu Mikea u predstavi »Istok« u izvedbi Teatra Exit.</p>
<p> Staša Zurovac dobila je nagradu u kategoriji opere, operete, mjuzikla, baleta i plesa - za koreografiju i ples u baletu »Tko je ugasio svjetlo - Molim te probudi me« u izvedbi baleta zagrebačkog HNK-a.</p>
<p> Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju uručena je Miljenku Sekuliću, dok je Ljubica Wagner dobitnica nagrade za najbolju kazališnu kostimografiju.</p>
<p> Za najbolju kazališnu scensku glazbu nagrada je dodijeljena Ingrid Flesch.</p>
<p> Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež nagrada je dodijeljena predstavi »Auto moto bajka« u izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka.</p>
<p> Nagrade za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama dodijeljene su Sanji Zalović i Hrvoju Zalaru. </p>
<p> Nagradu Hrvatskog glumišta utemeljilo je 1992. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, uz potporu HRT-a i Večernjeg lista.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Krajolici ispisani stolicama</p>
<p>Akcija/Frakcija / Uz premijernu izvedbu predstave »Čovjek.Stolac« u zagrebačkom Teatru ITD / Predstavljanje hrvatskih autora novog kazališta i plesa</p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Kada bih porazbijao sve stolice, morao bih izmisliti novo tijelo, drugu formu ili pak lutati kao nomad bez prebivališta. Kada bi, u nekoj nedefiniranoj budućnosti, moja stolica postala arhaična i bez funkcije, znao bih da sam prestao biti čovjekom. Stoga se krećem i zastajem prema rasporedu stolica u svijetu - zabilježeno je u programu autorskog projekta »Čovjek.Stolac« redatelja i koreografa Gorana Sergeja Pristaša, praizvedenog u subotu na večer na pozornici zagrebačkog Teatra ITD. Pristaševa predstava »Ispovijedi«, što je prošle godine premijerno izvedena u istom kazalištu, zadržavala je još iscrtani konceptualni okvir u kojem je, između ostalog, bio smješten kultni performance Damira Bartola Indoša »Čovjek.Stolac« s kraja sedamdesetih godina. Najnovija predstava, koja prisvaja naslov toga performancea, izmiče uporištima i dovodi na zanimljiv način u pitanje cjelovitost strukture scenskog iskaza.</p>
<p> U tragovima, Damir Bartol Indoš ponovno se poigrava sjećanjima na svoj performance, nudeći jednu od brojnih, zanimljivih varijacija. Gorana Sergeja Pristaša i dramaturga Ivanu Sajko zanimaju odnosi tijela i prostora, nezaštićenost subjekta u susretu s okolinom, traganje za unutarnjim i vanjskim krajolicima koje ispisuju, u ovom slučaju, stolice i određuju dodire između nas i stvari u razlomljenim perspektivama pogleda. Fragmenti pokreta uhvaćeni u igru promjenjivih izgleda i neodređenih (nejasnih) značenja ocrtavaju granice što spajaju i razdvajaju subjekt od objekta te evociraju veze što se potrošile u nemogućnosti okupljanja rasutog materijala. Iznimnom energijom izvođači Damir Bartol Indoš, Nikolina Bujas i Pravdan Devlahović naglašavaju, uz efektnu glazbu Helgea Hintereggera, razlomljenost prikaza u izboru tijela koje traga za predmetom »koji potvrđuje njegovu prisutnost«.</p>
<p>Predstava »Čovjek.Stolac« izvedena je u sklopu projekta »Akcija/Frakcija«, koji posljednjih nekoliko dana u Zagrebu okuplja ugledne europske producente, ravnatelje kazališta i kazališnih festivala. Nathalie Vimeaux iz Avignonskog festivala, Veronica Kaup Hasler iz Wiener Festwochena, Mathias Lilienthal iz berlinskog Theatera der Welt, Peter Mate iz budimpeštanskog Jesenskog festivala... pratili su projekte hrvatskih autora novog kazališta i plesa. Od 23. do 26. studenoga njima su prikazane izvedbe :»Krava Licario Sveta Oppiano« Zagrebačkoga plesnog ansambla, »Nesigurna priča« Teatra ITD, »Povratak u pustinju« i »Marlene Dietrich«, splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta, »Pečalbari« Narodnog teatra Bitola, »50 posto«,Teatra Exit, »Alasca Jack« osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta, »Kartografija«, Studia Mare, »Stade sunce čudom gledajući«, Studia Liberdance, a predstavljeni su i plesni projekti koreografa Nikoline Bujas i Pravdana Devlahovića, Marije Šćekić, Jasne Frankić-Brkljačić, LLINKT-a! te performance »House of Extreme Music Theatre«, Damira Bartola Indoša.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tragikomedija o oficiru</p>
<p>Uz hrvatsku premijeru filma »Belo odelo«/ Režiju, scenarij i produkciju potpisuje poznati srpski glumac Lazar Ristovski koji tumači i glavnu ulogu/ Unatoč produkcijskim i redateljskim nezgrapnostima film ima i neosporne kvalitete</p>
<p>GORAN JOVETIĆ</p>
<p>Nakon 25 godina glumačkog rada na filmu i u kazalištu, odličan srpski glumac Lazar Ristovski je ostvarenjem »Belo odelo« debitirao i kao redatelj. No, ne samo to. Ristovski potpisuje scenarij i produkciju, te tumači glavnu ulogu, tako da se o »Belom odelu« može govoriti i kao o svojevrsnom »one man« filmskom ostvarenju. Unatoč očitim produkcijskim ograničenjima (budžet filma je iznosio samo 2.5 milijuna njemačkih maraka) i nezgrapnostima, Ristovski je imao snage i svakako filmskog znanja dočarati osnovni ton filma koji je određen, u prvom redu, prirodom glavnog junaka - oficira JNA.</p>
<p>Ristovski u filmu glumi simpatičnog i pomalo zbunjenog zastavnika Savu Tiodorovića koji sebe u snovima vidi kao glumca, nježnog sanjara, pa čak i anarhista. Međutim, sudbina mu je dodijelila drugu ulogu. On službuje u provincijskoj vojarni u Crnoj Gori gdje dane provodi patrolirajući biciklom kroz šumu u maskirnoj odori. Kad od brata blizanca dobije telegram - vijest da im je majka umrla i da »obavezno ponese ono belo odelo koje mu je poklonio« - potreseni Savo ukrcava se na prvi vlak i kreće na sprovod. Međutim, to nije običan vlak, već onaj kojeg vuče lokomotiva na ugljen, a njegovi suputnici na dugom putovanju odreda su tragikomični likovi: pijanci, vojnici-zabušanti, prostitutke, svećenici, seljak koji odlazi upisati sina na fakultet, strojovođa koji obožava vatromete... Uz bezbroj čudnih dogodovština koje prate sudbine malih i nebitnih ljudi u »velikim povijesnim vremenima«, Savo se zaljubljuje u plavušu Karmen (Radmila Šogoljeva), ukrajinsku barsku zabavljačicu koja putuje u društvu impotentnog i ljubomornog makroa (Dragan Nikolić) od kojeg želi, pošto-poto pobjeći.</p>
<p>»Belo odelo« je svoju svjetsku premijeru doživjelo prošle godine na prestižnom canneskom festivalu. Uz to film je proputovao gotovo cijeli svijet i pri tome osvojio nekoliko važnih nagrada. Uostalom krasi ga titula najuspješnijeg jugoslavenskog filma u sezoni 1999./2000., jer ga je u toj zemlji vidjelo više od 300.000 gledatelja.</p>
<p>Već u prvih nekoliko kadrova jasno je uočljiv tragikomični štih koji krasi istočnoeuropsku kinematografiju, ali isto tako i nadrealizam i fantazija koje su svojstvene Federicu Felliniju. Toj fellinijevskoj poetici ponajprije pridonose životopisni likovi koji čak i kada u sebi nose negativan predznak, izazivaju simpatije publike. Uz sve te elemente, Ristovski je našao i snage da malo parodira legendarne vesterne. To se ponaprije odnosi na scenu u kojoj on visi kroz prozor vlaka čitavu noć i pritom zabavljačici Karmen iskazuje svoju ljubav na sto jezika.</p>
<p>U svakom slučaju »Belo odelo« je film koji vrijedi pogledati, a zbog produkcijskih nezgrapnosti i pomalo razvučene priče treba zažmiriti na jedno oko. Ipak, to je film čovjeka koji je čitav život posveti glumi, kazalištu i filmu, to je ostvarenje čovjeka koji je imao petlje na svojim leđima iznijeti sve probleme i nedaće koje su u normalnim uvjetima raspoređene na čitavu ekipu.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bartok isčitan do najmanjih detalja</p>
<p>Sjajan koncert Zagrebačke filharmonije s dirigentom J. Kovacsem i pijanistom Dezsö Ránkijem/ Uspjeh mladog hrvatskog skladatelja Tomislava Šabana</p>
<p>Koncertom svoje Crvene oktave, u petak je Zagrebačka filharmonija zaista osvijetlala obraz</p>
<p> - bio je to jedan od »koncerata godine«. Ponovno je, kao dan ranije pred orkestrom stajao dirigent visokog formata, mađarski umjetnik János Kovács, a definitivno nas je razgalio također mađarski pijanist Dezsö Ránki, koji je večer prije s Mozartom, a ovoga puta s Bartokom dokazao da danas pripada vodećoj pijanističkoj ligi. Svirao je njegov Treći klavirski koncert, majstorov »labuđi pjev«, djelo koje proročanski otvara pogled u nove glazbene vidike kojima je skladatelj mogao krenuti, da ga nije u tome omela prerana smrt. Koncert postavlja velike zahtjeve i pred orkestar, a pogotovo pred solistu, pa se sjajna izvedba pod Kovácsevom dirigentskom palicom za glazbene sladokusce (barem one koji poznaju i razumiju modernu glazbu) pretvorila u istinski, dubok doživljaj. No i šira publika ponovno odlično posjećene dvorane »Lisinski« očigledno je uživala u svirci Dezsö Ránkija, koja se svirka na novom Bösendorfer glasoviru odlikovala (za razliku od dan ranije lirski filigranog Mozarta) snagom i potrebnim, ali opravdano ne pretjeranim temperamentom. U solističkoj dionici i u orkestru bio je to Bartok iščitan do najmanjeg detalja te samo naoko razbarušene, u polifonim dijelovima šarmantne partiture. Ovacijama slušateljstva simpatični umjetnik zahvalio je i virtuoznim dodatkom.</p>
<p>Na početku večeri našla se praizvedba novog domaćeg djela hrvatskog autora, 29-godišnjeg Tomislava Šabana. Školovan u Zagrebu, Americi i Beču, ujedno stručnjak za suvremenu jazz glazbu, Šaban je već i u nas ali i u europskim zemljama i u SAD-u upozorio na sebe opsežnijim i slojevitim orkestralnim opusima, da bi tu večer izišao pred nas s novim djelom pod pomalo sofisticiranim naslovom »A mystical touch« (Mistični dodir). Jer Šabanova glazba progovara sama za sebe više nego autentičnim skladateljskim iskazom. Sjajno instrumentirano, djelo donosi pabirke tematskih i inih glazbenih impresija koje slušatelja iznenađuju ali mu otvaraju i spontane doživljajne vidike s povremenim blagim asocijacijama. Na razvojnim putu mladog autora to je hod naprijed, uz još mjestimično osvrtanje iza sebe. Srećom izvedba je bila u rukama dirigenta koji znade što treba raditi s takvom glazbom, i koji je orkestar i ovdje uspio dovesti do punog angažmana čiste i precizne svirke. Publika je srdačno pozdravila prisutnog autora.</p>
<p>Tom bloku suvremene glazbe u drugome se dijelu, kao i večer prije toga Mozartu, suprotstavio blok slavlja romantike. Lisztovi Preludiji ovog su puta zazvučali u potrebnoj punini i zamahu, dok je »Don Juan« Richarda Straussa zablistao sjajem reprezentativne izvedbe kakvu se samo poželjeti može. I svaka čast orkestru i dirigentu koji su tako kvalitetno pripremili dva takva uzastopna zahtjevna program. Ovaj, od petka, vrijedilo bi imati na trajnoj snimci.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Gradovi mrtvih i u gradovima živih</p>
<p>Međunarodni istraživački centar za arheologiju Medulin-Brijuni Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Istri / Završeno 6. međunarodno arheološko savjetovanje o temi »Grad mrtvih uz grad živih« / Načini ukopa odražavaju predodžbe o poimanju svijeta / Pretpovijesni tumuli samljeveni u šoder za gradnju cesta / Kosturni ukopi na kasnoantičkim nekropolama ukazuju na groblja prvih kršćanskim zajednica / Salonitanske nekropole su urbanistički osmišljene </p>
<p>Tijekom četverodnevnog arheološkog savjetovanja posvećenog temi »Grad mrtvih uz grad živih«, što ga je u Puli pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a organizirao Međunarodni istraživački centar za arheologiju Medulin-Brijuni Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Istri, znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Francuske, Italije, Mađarske, Njemačke i Španjolske bavili su se grobovima i nekropolama, odnosno odčitavanjima njihovih slojevitih poruka u rasponu od prapovijesti do srednjega vijeka. Kao i prijašnjih pet savjetovanja, što ih je isti Međunarodni istraživački centar organizirao u suradnji s arheološkim muzejima u Zagrebu, Splitu, Zadru i Puli te Društvom za povijest i kulturni razvoj Istre iz Pule, i ovogodišnji je arheološki skup bio posvećen samo jednoj temi. Prisjetimo se redomice prethodnih. Bile su to »Urbana i pejzažna arheologija« (1995.), »Sklad u kamenu: tehnike obrade, gradnje i dekoracije u kamenu kroz povijesna razdoblja« (1996.), »Carski kult na istočnom Jadranu« (1997.), »Rimski forum: gospodarsko, kulturno i kultno središte« (1998.) i »Obrambeni sustavi kroz stoljeća« (1999.).</p>
<p>Da je tema ovogodišnjeg savjetovanja itekako aktualna, dokazuje i senzacionalno otkriće egipatske grobnice sa sarkofagom starim 4200 godina, što se zbilo upravo za trajanja skupa u Puli. Međutim, sudionici pulskog arheološkog savjetovanja bavili su se i znatno starijim grobovima, kao i nešto mlađim, te su s istim entuzijazmom istraživača iznosili rezultate svojih iskapanja i znanstveno utemeljenih spoznaja. I dok laike uglavnom zanimaju senzacionalne grobnice starih kultura, ponajprije zbog bogatstva predmeta koji se u njima mogu pronaći, stručnjake u arheologiji može daleko više zaintrigirati i manje raskošan grob koji odaje niz drugih podataka iz vremena u kojem je nastao. Izgled i struktura grobova kao i ostaci materijalne kulture u njima (ma kako skromni oni bili), naime, mogu pružiti različite informacije poput društvenih, ekonomskih, religioznih ili kultnih. U načinu pokapanja mogu se nazrijeti i neki općeniti stavovi o životu i smrti te životu poslije smrti, koji su postojali u Starom svijetu nezavisno od pojedinih kultura. Proučavajući dva sistema sahranjivanja u pretpovijesti - pokapanje mrtvih ispod kućnih podova i u jamama u naselju te izdvajanje pokojnika u grob ispod uočljivog tumula izvan naselja - Marina Milićević-Bradač objasnila ih je dvama radikalno različitim pristupima koji projiciraju i različite ideje o funkcioniranju svijeta, što su nezavisne od društvenih odnosa, statusnih pokazatelja, pa i konstrukcije naselja. Ta dva načina pokapanja ona veže uz moguću vertikalnu i horizontalnu predodžbu svijeta. Pri tome smatra da vertikalna pripada neolitičkom, poljodjelskom, sjedilačkom stanovništvu čiji se život odvijao uz vertikalnu os kuće (odnosno naselja), iznad i ispod zemlje, pomalo nalik na životni ciklus žitarica. Horizontalna predodžba svijeta mogla bi, kako kaže, potjecati od populacija koje su razvijale stočarstvo u krajoliku bez izrazitih obilježja, gdje se čitav život odvija na horizontali takvoga pejzaža.</p>
<p>Primjer vertikalne predodžbe svijeta tijekom ranog i srednjeg neolitika na prostoru jugoistočne Europe, gdje su se razvijale prve zemljoradničke i lončarske kulture, je starčevačka kultura, u vrijeme koje su pokojnici ukapani unutar naselja i to u jamama ili zemunicama. Tako je grad mrtvih, kako reče Kornelija Minichreiter, funkcionirao unutar grada živih. Kosturi su se u skvrčenom bočnom položaju polagali na tanak sloj zemlje i sitnih komadića keramike. Potom su zatrpavani zemljom, komadima keramike, dijelovima žrtvenika, životinjske plastike ili školjkama. Pokraj nekih kostura polagale su se i cijele posude. Uz pokojnika stavljale se i njegove stvari te darovi bližnjih kao popudbina za nastavak zagrobnog života. Najnovije otkriće ograđenog obredno-ukopnog prostora unutar naselja u Slavonskome Brodu pokazuje da su se mjesta ukopa posebno štovala, te da su se uz njih obavljali i ritualni obredi.</p>
<p>Tumuli (velike nakupine kamenja pravilnog kružnog tlocrta) ispod kojih su se pokapali prapovijesni stanovnici tijekom brončanog doba, trebali bi označavati onu horizontalnu predodžbu svijeta. Na žalost, mnogi od njih uništeni su i samljeveni u šoder prilikom gradnje cesta našega doba. O onima, još uščuvanima na području Istre govorila je Klara Buršić-Matijašić istaknuvši onaj najdominantniji, nazvan Maškerada, koji se nalazi između dvije znakovite gradine - Turnine i Mažina. O takvim grobnim gomilama iz brončanoga doba što na Hvaru svjedoče o ilirskoj komponenti, podatke je iznio Marin Zaninović. A oni su, unatoč razaranjima, još uvijek impozantni. Navevši dvadesetak tumula u uvali Vira te njihovu jedinstvenu koncentraciju na otoku Šćedru, južno od Hvara, Zaninović ne isključuje mogućnost da su oni imali neko kultno ili apotropejsko značenje.</p>
<p>Kasniji načini ukopa razlikuju se bitno od ovih primjera. Među njima, čak i na prostoru Hrvatske, ima takvih koji bi mogli biti senzacija, i to ne samo za laike. Speleološki lokalitet Bubijeva jama kod Barilovića, koji predstavlja iznimno vrijedno i raritetno nalazište prirodne i kulturne baštine, ustvari je antička nekropola smještena u špilji. Tek pošto se u nju spustite niz okomicu od 12 metara, naravno samo uz speleološku opremu, nakon ulazne možete ući i u centralnu dvoranu koja zasljepljuje bogatstvom i raznovrsnošću siga. Tu su na samoj površini dvorane, dakle bez posebnog ukopa, nepravilno razmješteni kosturi sa svim popudbinskim prilozima, prekriveni tankim slojem sigovine. O toj zatvorenoj arheološkoj cjelini koja je ostala u potpunosti očuvana od antike do danas izvijestio je Domagoj Perkić koji je naglasio da se u ovom slučaju termin nekropola može navesti u punom smislu, jer je to zaista grad mrtvih. Ovdje pokojnici nisu morali biti ukapani, jer špilja predstavlja otvor u Magnu Mater, u podzemni svijet, u grad mrtvih. Iako je to jedini nalaz antičke nekropole u špiljskom objektu u Hrvatskoj, po Perkićevu mišljenju mogući su slični nalazi u još četiri špilje, što se nalaze u neposrednoj blizini. Interesantno je, međutim, da je to nalazište smješteno u neposrednoj blizini antičkih kamenoloma u kojima su se proizvodili sarkofazi i urne, dakle, za potpuno drugačiji način ispraćaja pokojnika. </p>
<p>Kako arheološka istraživanja mogu dati iznenađujuće nalaze, pokazao je i primjer zaštitnih radova na Crkvi sv. Jurja u Mateškom selu, nedaleko Generalskog stola, o kojem je izvijestila Marinka Mužar. Pokazalo se, naime, da temelji lađe crkve, koja je najvjerojatnije podignuta prije 13. stoljeća, cijelom dužinom počivaju na poklopcima sarkofaga (proizvedenim u spomenutim kamenolomima). Sanduci, pak, tih sarkofaga upotrebljeni su kao ugaoni kamenovi lađe, što se protežu od temelja do krovišta. U ziđu cinktora oko crkve također se nalaze ulomci sarkofaga i urni, koji su očito ovdje poslužili kao građevni materijal i tako izgubili svoju primarnu sepulkralnu funkciju. No, i u antičkim grobovima može biti iznenađenja, dakako drugačijih. Takav primjer navela je Hermina Göricke-Lukić u nekropoli rimske Murse. Ovaj put riječ je o numizmatičkim nalazima. Tu je u jednom od paljevinskih grobova (br.27) pronađen keltski brončani minim priložen zajedno s Augustovim brončanim asom, što predstavlja jedinstveni nalaz koji dosad nije zabilježen u antičkim grobovima. Kelti, naime, u grobovima nisu imali običaj prilagati novac. S obzirom na osobitosti tog grobnog ukopa (grob s ogorjelom jamom), on se pripisuje romaniziranome pripadniku starosjedilačke zajednice. No, da se keltski nalazi mogu naći i na srednjovjekovnome groblju, potvrđuje izlaganje Željka Tomičića. Međutim, tu je riječ o kontinuitetu pokapanja na istome mjestu - na lokalitetu Veliko polje nedaleko Virovitice, gdje se tijekom istraživanja ranosrednjovjekovnog kosturnog rodovskog groblja iz takozvane bjelobrdske kulture došlo i do dragocjenog otkrića prapovijesnog groblja keltsko-latenske kulture.</p>
<p>Ali i na grobljima iste kulture mogu postojati bitne razlike u načinu ukopa pokojnika. Najbolji primjer za to su rimska groblja koja bilježe i kontinuitet i promjene. To je na primjeru nekropola Emone (današnja Ljubljana) gdje dominira kremiranje, a samo je u deset posto grobova utvrđena inhumacija, pokazala Bernarda Županek koja u toj promjeni načina pokapanja - od kremiranja do ukopa tijela - naslućuje prve kršćanske grobove u razdoblju kasne antike. Slična je situacija ustanovljena i na nekropolama Siscije. Na samo jednoj (maloj), od tri, nalaze se isključivo skeletni ukopi. Ta je, drži Marija Buzov, nekropola manje kršćanske zajednice. Da ti primjeri nisu izuzetak, već zapravo praksa pokazuje i pet senjskih nekropola (susljednih od 1. st. pr. Krista do 5./6. st. poslije Krista) o kojima je govorio Miroslav Glavičić. Dok tri ranije nekropole karakterizira pokapanje spaljenih ostataka pokojnika, na dvjema kasnoantičkima isključivo je bilo primijenjeno kosturno ukapanje. Salona će, pak, kako je već uočio Ejnar Dyggve, pokazati kako starokršćanski cemeterijalni sklopovi nastaju na poganskim nekropola u kojima su se ukapali i kršćani. Tako su na sjevernoj salonitanskoj nekropoli nastala starokršćanska groblja Kapljuč i Manastirine. O njima, kao i o istraživanjima antičkih grobova i nadgrobnih spomenika što su se pružali uz antičke ceste izvijestila je Jagoda Mardešić. O izgradnji salonitanskih nekropola temeljem smišljenog arhitektonskog plana, dakle, urbanistički osmišljenog govorio je Željko Miletić.</p>
<p>Bilo je, dakako, riječi i o tipovima antičkih ukopa. Na splitskom poluotoku, primjerice, o čemu je izlagala Tajma Rismondo, otkriveni su ukopi u urnama, sarkofazima, pod tegulama, u zidanim grobnicama, u konstrukcijama od kamenih ploča, ali i ukopi u zemlju. Kad se govori o urnama, onda su posebno interesantne staklene urne ili ollae cinerariae, koje je antički pisac Collumela preporučao za konzervaciju povrća u octu. Upotrebljavane u gradu živih, one su služile i gradu mrtvih - za spremanje posmrtnih ostataka spaljenog pokojnika. Takva njihova primjena, osim u Italiji, zabilježena je i na području Liburnije, o čemu je govorio Ivo Fadić. Još jedan grobni kuriozum zabilježen je kod poznatog lokaliteta Bribirska glavica. U njegovu podnožju otkriven je grob iz vremena mlađeg željeznog doba. Među brojnima nalazima nađeno je i pet ukrašenih cjevastih koščica različitih dimenzija. Da se radi o ptičjim kostima ustanovili su morfološkom i stereometrijskom analizom Krešimir Babić i Damir Mihelić (Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), potvrđujući potrebu multidisciplinarnog arheološkog istraživanja. No, Marko Menđušić koji je pronašao taj grob i istražio njegove nalaze, došao je do vrlo interesantnog zaključka. Iako bi te koščice mogle biti dio ukrasa, primjerice ogrlice, njihov položaj u grobu, uz stopala pokojnika, dimenzije i međusobni odnos, te usporedba s glazbenim instrumentima na reljefnim prikazima Silvana, naveli su ga na razmišljanje da te cjevaste koščice, međusobno povezane i začepljene s jedne strane voskom mogu predstavljati nešto sasvim drugo - Panovu sviralu.</p>
<p>Sam kraj savjetovanja, u subotu je obilježio jedan primjer koji pokazuje kako grad živih može postati gradom mrtvih. Taj bi primjer bio bizaran da nije tragičan, a obrazložio ga je Josip Kljajić. Radi se, zapravo, o primjeru nasilja nad gradom - o Staroj Gradiški, koja je od antike bila važno prometno i strateško središte. Iako je redovito stradavala u velikim ratovima i dramatičnim vojno-političkim promjenama, uvijek se iznova obnavljala, sve do administrativnog ukaza Habsburške Monarhije kada je Stara Gradiška kao naselje ukinuta i stanovništvo raseljeno, kako bi bila pretvorena u vojarnu okruženu bedemima, potom u vojni zatvor, a kasnije i civilni. Tijekom 20. stoljeća provođena su sustavna rušenja vojnih, civilnih i sakralnih objekata. Tako je Stara Gradiška doslovno, kako tvrdi Kljajić, pretvorena iz grada živih u grad mrtvih.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Treći dani »Napretka« </p>
<p>SPLIT, 26. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak, 27. studenoga, počinje četverodnevni program Trećih dana »Napretka« u Splitu, koje priređuje splitska podružnica Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak«, jedne od najaktivnijih među 63 podružnice istog društva, čiji je rad obnovljen 1991. godine u Splitu. Program 3.dana »Napretka«, svečano će otvoriti mr. Petar Krolo, pročelnik za kulturu Grad. U 19.30 sati u Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja bit će otvorena izložba akademskog kipara Petra Ujevića, koji u ciklusu »Ispod sunca« izlaže akvarele i skulpture. Izložbu će otvoriti prof. Stanko Špoljarić. U drugom dijelu programa o četvrtoj zbirci čakavskih pjesama Marine Čapalije pod nazivom »Lemozina srca«, tiskanoj u vlastitoj nakladi, govorit će prof. dr. Joško Božanić i Siniša Vuković, a izabrane stihove kazivat će autorica. U glazbenom dijelu programa nastupit će klapa C Marušić iz Vranjica pod ravnanjem Siniše Vukovića.</p>
<p>Bit će predstavljena i izdanja splitskog »Napretka«. U utorak će u Multimedijskome kulturnom centru biti otvorena izložba zadarske dizajnerice Marije Šarić-Ban uz prigodni modni performance, a zatim će biti predstavljena druga knjiga stihova imotskog autora Augustina Age Kujundžića »Okovi navika«. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Gustlsalon« gostuje u Makedoniji</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Hrvatska matica iseljenika u suradnji s Makedonsko-hrvatskim društvom »Marko Marulić« i Zajednicom Hrvata grada Bitole od 27. do 29. studenoga organizira prikazivanje kazališne predstave »Gustlsalon« Antuna Gustava Matoša u Makedoniji, u izvedbi zagrebačkoga glumca Damira Šabana i rock-pjevača Davorina Bogovića.</p>
<p> Hrvatska matica iseljenika time, kako je priopćeno, nastoji oplemeniti kulturni život Hrvata u Makedoniji. Turneja počinje 27. studenoga u Ohridu, nastavlja se 28. studenoga u Bitoli, a završava izvedbom 29. studenoga u Skopju. Predstava »Gustlsalon« privlači pozornost publike dugo godina jer sintetizira Matoševe književne, putopisne i publicističke misli, aktualnsot kojih se s vremenom nije izgubila, nego je dobila na snazi umjetničke istine, koju je zastupao taj velikan hrvatske književnosti i veliki poznavatelj glazbe. Kazališni kroničari kažu kako je mogući podnaslov te gledane predstave »Matoš naš suvremenik«. što će vjerojatno s užitkom prepoznati i gledatelji u Makedoniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Harry Potter« poskupljuje dionice </p>
<p>LONDON, 26. studenoga</p>
<p> - Poslovanje izdavačke kuće Bloomsbury, najpoznatije po tiskanju niza iznimno popularnih knjiga o Harryu Potteru, ove će godine premašiti sva očekivanja tržišnih analitičara, najavila je uprava te kuće. Bloomsbury je samo u prvoj polovici ove godine ostvario 273 tisuće funta dobiti prije oporezivanja, dok je u istom razdoblju lani zabilježio gubitke od 103 tisuće funta. Kako su pojasnili iz te kuće, tomu je ponajviše pridonijela prava pomama za knjigama o dječaku-čarobnjaku Harryu Potteru, koje cijele godine drže prva mjesta top-lista najprodavanijih knjiga na svijetu. Dionice Bloomsburya nakon objavljivanja poslovnog izvještaja poskupjele su za više od sedam posto te je njihova današnja vrijednost četverostruko veća od one na današnji dan 1999. godine. Samo u posljednjih šest mjeseci one su poskupjele za gotovo 25 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Janica ponovno u najužem krugu mogućih osvajačica Svjetskog kupa</p>
<p>Nakon dviju slalomskih pobjeda u SAD, Janica Kostelić je na drugom mjestu u ukupnom poretku Svjetskog kupa skijašica, čime je istaknula najozbiljniju kandidaturu za ukupno slavlje na kraju sezone / »Ništa me nije boljelo, osjećala sam se odlično. Nije kao prije ozljede koljena, ali ne mogu se požaliti«, rekla je Janica nakon druge slalomske pobjede / Nakon kraćeg odmora u Zagrebu Janica će, 6. i 7. prosinca, voziti superveleslalom i veleslalom u francuskom Val d'Isereu</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Dva slaloma u Sjedinjenim Američkim Državama i dvije uvjerljive pobjede Janice Kostelić. Putovanje na sjevernoamerički kontinent našoj se najboljoj skijašici u potpunosti isplatio. Pridodaju li se tome solidni rezultati u veleslalomu (21. mjesto) i superveleslalomu (24. mjesto), sigurno nećemo pogriješiti ako Janicu ponovno uvrstimo u najuži krug mogućih ukupnih pobjednica Svjetskoga kupa.</p>
<p>To potvrđuje i trenutno druga pozicija naše skijašice u ukupnom poretku, bolja od nje je samo Njemica Martina Ertl koja je sjajno krenula u sezonu i bit će najveća Janičina suparnica i za ukupnu pobjedu u slalomu, jer je u oba nastupa bila prva do Janice - druga.</p>
<p>Iako ima puno pravo biti veliki optimist kada je riječ o sljedećim slalomskim utrkama, pogotovo stoga što je sljedeće natjecanje u slalomu u talijanskom Sestriereu gdje je prošle godine također deklasirala konkurenciju, Janica se i dalje ne zalijeće s prognozama. Na našu opasku kako bi ova slalomska sezona mogla biti dosadna jer će se ostale skijašice boriti za drugo mjesto, Janica je rekla:</p>
<p>- Nikad se ne zna. U Americi sam pobjeđivala, ali to ne znači da će tako biti i u Europi.</p>
<p>Kako se Janica uvijek žali na neke zdravstvene probleme, iznenadila nas je rečenicom:</p>
<p>- Ništa me nije boljelo, osjećala sam se odlično. Nije kao prije ozljede koljena, ali ne mogu se požaliti.</p>
<p>Direktor hrvatske alpske reprezentacije Vedran Pavlek ponovno je bio pun hvale za Janičinu izvedbu:</p>
<p>- U prvoj je vožnji ponovno bila sjajna, pogotovo u donjem dijelu staze. Nije vozila kao u Park Cityju, ali onakvu je vožnju teško ponoviti. Zaista, u životu nisam vidio da netko tako dobro vozi kao Janica u Park Cityju. U drugoj su vožnji uvjeti bili veoma teški, pogotovo kad je Janica došla na red. Tada se već na nekom dijelu staze pojavila sjena, a i staza je bila jako oštećena. No, pametnom vožnjom sačuvala je prednost iz prve utrke.</p>
<p>Iako to i nije previše bitno, pogotovo ne kad se i dalje pobjeđuje, zbog loših uvjeta na stazi Janica je nakon osam uzastopnih vožnji, u kojima je ostvarivala najbolja vremena u slalomu, u drugoj utrci u Aspenu imala četvrto vrijeme. Tako se, nažalost, prekinuo rijetko viđeni niz kojega će bilo koja skijašica vrlo teško ponoviti.</p>
<p>- Ma, baš nas briga. Dok se pobjeđuje, sve je savršeno, bila je Pavlekova reakcija na tu vijest.</p>
<p>Nakon ovih uspjeha, Janica će još dva dana trenirati na američkom snijegu. Najnovija destinacija naše reprezentacije je Brackenbridge, a zatim se vraćaju u Europu. Zajednička odluka je da se ipak ne ide u kanadski Lake Louise, gdje će se sljedećeg vikenda voziti dva spusta, te superveleslalom. Zbog toga će Janica vjerojatno malo pokvarit plasman u Svjetskom kupu, ali s ovako dobrim rezultatima u tehničkim disciplinama ni ne trebaju joj »sitni« bodovi koje bi mogla osvojiti u brzim disciplinama.</p>
<p>Nakon kraćeg odmora u Zagrebu, gdje bi trebali stići u srijedu oko 11 sati, novi izazovi pred Janicom bit će u francuskom Val d'Isereu, gdje će 6. i 7. prosinca voziti superveleslalom i veleslalom.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Turskoj i Grčka i Slovenija</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Rezultati subotnjih kvalifikacijskih utakmica za odlazak na Europsko prvenstvo košarkaša,</p>
<p>skupina B: Poljska - Bjelorusija 83-74, Češka - Grčka 76-92, Estonija - Austrija 79-60. Redoslijed: Grčka 14 bodova, Estonija 12, Poljska 11, Češka 10, Bjelorusija 8, Austrija 8;</p>
<p>skupina C: Švedska - Nizozemska 76-92, Bugarska - Finska 106-78. Još igraju Izrael - Bosna i Hercegovina. Redoslijed: Izrael (-1) 11, Finska 11, BIH (-1) 10, Bugarska 10, Nizozemska 10, Švedska 7;</p>
<p>skupina D: Ukrajina - Portugal 89-67, Slovenija - Makedonija 103-82, Belgija - Island 96-61. Redoslijed: Slovenija 14, Ukrajina 12, Makedonija 11, Belgija 11, Portugal 8, Island 7.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Nisam ga uspio srušiti«</p>
<p>Hrvatski poluteškaš Stipe Drviš ubilježio je 12. profesionalnu pobjedu u karijeri / Tunižanin Ridha Soussi pokazao se dostojnim suparnikom, pa je Drviš slavio jednoglasnom odlukom bodovnih sudaca nakon osam rundi</p>
<p>ZAGREB/HANNOVER, 26. studenoga</p>
<p> - Hrvatski poluteškaš Stipe Drviš ubilježio je, na subotnjoj boksačkoj priredbi u njemačkom Hannoveru, 12. profesionalnu pobjedu u karijeri. Kao što se i očekivalo, Tunižanin Ridha Soussi pokazao se dostojnim suparnikom, možda i najboljim otkako je naš borac postao profesionalac, pa je Drviš slavio jednoglasnom odlukom bodovnih sudaca nakon osam rundi. Soussi se tako ipak svrstao među Drviševe »žrtve«, ali je ostavio dobar dojam i hrvatskom borcu zapravo pomogao da stekne iskustvo za kasnija iskušenja.</p>
<p>- Ma, ostao je nogama svih osam rundi, rekao je Drviš nakon dvoboja, kao da se ispričava. - Mislim da je Soussi najbolji boksač s kojim sam se dosad borio. Stalno sam dominirao, uputio bezbroj udaraca i dobro ga uzdrmao, ali nisam ga uspio srušiti. Soussi me pogodio nekoliko puta, ali više slučajno nego kao plod neke taktike, tako da ne osjećam posljedice. Nadao sam se pobjedi nokautom, a na kraju sam se morao zadovoljiti i odlukom bodovnih sudaca, završio je Drviš.</p>
<p>Od jedanaestorice Drviševih profesionalnih suparnika (dvaput je boksao protiv Slovaka Juliusa Gala), samo su četvorica ostala na nogama do kraja dvoboja. Osim Gala, kojem je to uspjelo dvaput, bodovne su poraze protiv Drviša ubilježili naš Ivica Cukušić, Rumunj Mihail Iftode i Ridha Soussi. Međutim, u najvažnijoj borbi dosadašnje karijere Drviš je bio vrlo uvjerljiv - u listopadu je, u Hamburgu, nokautirao Nijemca Andrea Mewisa i tako osvojio naslov međunarodnog prvaka Njemačke u poluteškoj kategoriji.</p>
<p>U glavnoj borbi hannoverske priredbe Ukrajinac Vitalij Kličko očekivano je, odlukom bodovnih sudaca, pobijedio Nijemca Timma Hoffmanna i tako ponovno postao europski prvak u teškoj kategoriji. Uspješan je bio i Uzbekistanac Artur Grigorijan, koji je pobjedom protiv Kolumbijca Antonija Pitalue još jednom obranio naslov svjetskog prvaka u lakoj kategoriji po verziji Svjetske boksačke organizacije (WBO). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>San Antonio i dalje neosvojiv za Philadelphiju</p>
<p>Ni ova generacija košarkaša Philadelphia 76ersa nije uspjela prekinuti neugodnu, 15-godišnju tradiciju / Toliko traje niz poraza Philadelphije u San Antoniju, nastavljen i nakon subote / Spursi su s lakoćom pobijedili i 15. put, 96-76</p>
<p>SAN ANTONIO, 26. studenoga</p>
<p> - Ni ova generacija košarkaša Philadelphia 76ersa, možda najbolja u zadnjih desetak godina, do subote s omjerom pobjeda i poraza 11-1, nije uspjela prekinuti neugodnu 15-godišnju tradiciju. Naime, toliko traje niz poraza Philadelphije u San Antoniju, nastavljen i nakon subote. </p>
<p>Spursi su, naime, s lakoćom (96-76) očuvali nepobjedivost pred 34.000 gledatelja u Alamodomeu.</p>
<p>Zadnji su put 76ersi pobijedili u San Antoniju u siječnju 1986. godine, kad su u sastavu bili Julius Erving, Moses Malone i Charles Barkley, a nakon toga su izgubili 15 utakmica zaredom. Derek Anderson (16), Antonio Daniels (16), David Robinson (12), Sean Elliott (12) i Tim Duncan (10) oduševili su, discipliniranom igrom, trenera Gregga Popovicha, koji Sixerse smatra najboljom obrambenom momčadi NBA lige. </p>
<p>San Antonio je veliki posao napravio već u prvoj četvrtini, kad je agresivnošću došao do 29-16, što se do poluvremena povećalo na 59-37, nedostižno čak i za Allena Iversona (21), kojega su čuvari Spursa u prvom dijelu limitirali na samo šest koševa. Samo je još Theo Ratliff (19 koševa) postigao više od 10 poena kod Sixersa, a treći strijelac bio je naš Toni Kukoč, koji je za 19 minuta ubacio devet koševa (šut 4-9) i uhvatio šest lopti. </p>
<p>Derbi Zapada igrao se u Sacramentu, a odlučili su ga Peđa Stojaković (29) i Chris Webber (24, 14 skokova), koji su svojim Kingsima donijeli važnu pobjedu protiv Seattle SuperSonicsa (125-101). Odličan je u domaćoj momčadi bio i Turčin Hidajet Turkoglu, sa 17 koševa i 12 skokova u samo 17 minuta igre. U Seattleu, Gary Payton je postigao 26, a Patrick Ewing 14 poena, prije negoli je izbačen u trećoj četvrtini zbog svađe sa sucima. Nije Ewing jedini prije vremena završio susret - u posljednjoj su četvrtoj zbog naguravanja izbačeni Webber i Vin Baker. </p>
<p>- Dvije sam godine bio pažljiv prema njemu i sad sam prekinuo s tim, objasnio je Webber.</p>
<p>U derbiju Istoka slavila je Charlotte koja je, zahvaljujući Jamalu Mashburnu (30) i Eldenu Campbellu (23), svladala Cleveland Cavalierse 109-98. Za petu pobjedu zaredom Hornetsa zasluga ima i Baron Davis, koji je u trećoj utakmici za svoju novu momčad zabilježio drugi »triple-double«: 14 poena, 11 asistencija i 10 skokova. Lamond Murray (30) bio je najbolji kod Cavalliersa, koji su dobro započeli (32-30), onda potonuli u drugoj četvrtini (30-18), pa se pokušali vratiti sedam minuta prije kraja (93-87). </p>
<p>Vince Carter (25) koševima, Antonio Davis (18) skokovima i Mark Jackson (osam) asistencijama bili su prevaga Toronta za uspjeh protiv Knicksa (79-75). Ključne su koševe u završnici postigli Carter i Charles Oakley (12), a ključne promašaje Latrell Sprewell (20), lišen pomoći ozlijeđenoga Charlieja Warda i Allana Houstona, koji je već početkom treće dionice imao problema s prekršajima.</p>
<p>U ostalim utakmicama, Dallas se okoristio odličnim Nijemcem Dirkom Nowitzkim (24, 13 skokova) i serijom 13-0 u drugoj četvrtini za 108-84 uspjeh protiv Denver Nuggetsa. </p>
<p>»Lokomotiva« Washingtona Juwan Howard (24, 11 skokova) vodio je Wizzardse do pobjede protiv Milwaukee Bucksa (107-100), kod kojih su briljirali Ray Allen (37) i Sam Cassell (22), ali su i dalje bez gostujuće pobjede.</p>
<p>Orlando je već u prvom dijelu imao 22 koša prednosti, uz vrlo dobru predstavu novaka Mikea Millera (23), pa pobjeda protiv Atlanta Hawksa (114-92) nije dolazila u pitanje, iako je Orlando igrao bez Tracyja McGradyja i Granta Hilla. </p>
<p>Miami se još jednom osramotio kod kuće, ovaj put su Cuttino Mobley (21) i Steve Francis (15) bili dovoljni da Houston Rocketsi izbore pobjedu na Floridi (91-78) protiv napadački anemične momčadi Pata Rileyja.</p>
<p>Rasheed Wallace (25) i Scottie Pippen (14) predvodili su Trail Blazerse, koji su opasno »visili« kod kuće protiv New Jersey Netsa (86-84). Stephon Marbury (15) je u zadnjoj minuti dvaput promašio čiste šuteve za izjednačenje, nakon što su Netsi stalno bili u zaostatku. </p>
<p>Shawn Marion (26) i Cliff Robinson (25) bili su najbolji kod Phoenix Sunsa, koji su propustili 16 koševa prednosti u zadnjih desetak minuta i tek u produžezku nadigrali Clipperse (95-89). </p>
<p>Golden State je svladao Minnesota Timberwolvese 114-93, a glavni razlog poraza je činjenica da Kevin Garnett (22 koša, 12 skokova) nije imao pomoć suigrača - ostala četvorica iz prve petorke skupila su samo 20 koševa.</p>
<p> • Rezultati NBA lige: New York - Toronto 75-79, Charlotte - Cleveland 109-98, Miami - Houston 78-91, Orlando - Atlanta 114-92, Dallas - Denver 108-84, Washington - Milwaukee 107-100, San Antonio - Philadelphia 96-76 (Kukoč, 19 minuta igre, 9 poena, šut 4-9, 6 skokova), Portland - New Jersey 86-84, Golden State - Minnesota 114-93, LA Clippers - Phoenix 89-95 (produžetak), Sacramento - Seattle 125-101. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ivan Zoraja novi predsjednik Hrvatskog dizačkog saveza </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Dugogodišnji bivši dizač utega i dvostruki prvak Hrvatske, doktor informatičkih znanosti Ivan Zoraja iz Splita, izabran je za predsjednika Hrvatskog dizačkog saveza (HDS). On će iduće četiri godine voditi Savez čiji je sportaš na Olimpijskim igrama u Sydneyu, Nikolaj Pešalov, osvojio jedino zlatno odličje za Hrvatsku.</p>
<p>Tako je tajnim glasovanjem odlučila većina članova na Izbornoj skupštini HDS-a, na kojoj je Zoraja dobio više glasova od dosadašnjeg predsjednka Saveza Ivana Hermana iz Rijeke koji je, uz priznanja za dosadašnji rad, jednoglasno izabran za dopredsjednika HDS-a.</p>
<p> Za sportskog direktora s jednogodišnjim mandatom izabran je Damjan Krklec iz Kaštela, a za glavnog tajnika Ivo Borozan iz Splita. </p>
<p>Dvojbi nije bilo ni kod glasovanja za izbornika, u kojem je Boško Čavka ponovno dobio jednoglasnu podršku. On je najavio da hrvatsko dizanje utega uskoro može očekivati dobe rezultate, ali da se svi moraju zabrinuti zbog činjenice da naš drugi dizač utega po vrijednosti, Atila Šebešćan, trenutno uopće ne trenira jer nema ni minimalne uvjete.</p>
<p>Najbolju ocjenu dosadašnjeg rada, ali i stanja u sportu s kojim se sustavno bavi stotinjak natjecatelja u šest klubova, dao je zlatni Nikolaj Pešalov. On je, obraćajući se članovima Skupštine, rekao da nije bitno tko će koju dužnost obnašati, nego da se svi kojima je hrvatski dizački sport pri srcu zauzmu da se u Hrvatskoj osnuje što više dizačkih klubova u kojima će se mladi, pod stručnim nadzorom, moći baviti ovim atraktivnim sportom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Boroš izgubila u polufinalu</p>
<p>UMEA, 26. studenoga</p>
<p> - Hrvatska stolnotenisačica Tamara Boroš zaustavljena je u polufinalu Otvorenoga prvenstva Švedske u Umeu. </p>
<p>Boroš je u četvrtfinalu bila bolja od Južnokorejke Eun Sil Lee 21-11, 21-15, 21-16, da bi u borbi za finale poklekla protiv Kineskinje Yining Zhan, 21-16, 21-12, 26-24. Zhan će u finalu igrati s Japankom Joshie Takada, koja je svladala drugu Kineskinju Jianfeng Niu 3-1.</p>
<p>Kod muškaraca, Kinez Liu Guozheng u je u polufinalu, sa 3-0, svladao Austrijanca Wernera Schlagera, a Japanac Seiko Iseki istim je rezultatom pobijedio Francuza Christophea Legouta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kličko prvak Europe</p>
<p>HANNOVER, 26. studenoga</p>
<p> - Ukrajinski boksač sa prebivalištem u Njemačkoj Vitalij Kličko osvojio je naslov europskog prvaka u teškoj kategoriji. Kličko je u Hannoveru na bodove svladao Nijemca Tima Hoffmanna, sa dosta velikom prednošću u bodovima kod trojice sudaca (120-108, 120-108, 119-109). </p>
<p>Ukrajinski doktor matematike lako je nadvladao tehnički podređenog mesara Hoffmanna, a dvoboj će se pamtiti i po činjenici da su oba boksača pravi divovi sa po 202 centimetra visine. Vitalij Kličko sada ima 28 pobjeda i jedan profesionalni poraz, a ovo mu je prvi naslov u karijeri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Zagrebaši« uzvratili Čakovčanima</p>
<p>U prvenstvenom ogledu u Kranjčevićevoj nogometaši Zagreba pobijedili su Čakovec 3-0 (2-0). »Zagrebaši« su pokazali veliku odlučnost i djelovali su kao skup znalaca, što se ogledalo i u konačnom ishodu, koji dobro iskazuje odnos snaga na travnjaku</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - U Kranjčevićevoj su priznali da ih je u dosadašnjem tijeku prvenstva jedino Čakovec svojski nadigrao. Bio je to dodatni motiv »zagrebašima« da uzvrate za poraz. Zagrepčani su u tome potpuno uspjeli i zabilježili uvjerljivu 3-0 (2-0) pobjedu.</p>
<p> Ovako blatnjav Zagrebov travnjak trebalo bi, takoreći, »zakonom zabraniti«, ali to nije bio razlog da se igra slabo i nezanimljivo. Dapače, nazočili smo vrlo živoj utakmici u kojoj su obje strane uložile sve svoje snage ne bi li uspjeli. Domaći su, međutim, imali i onaj višak, koji odlučuje u takvim utakmicama. Uz veliku odlučnost djelovali su i kao skup znalaca. Ogledalo se to i u konačnom ishodu, koji dobro iskazuje odnos snaga na travnjaku.</p>
<p> Nakon početnih propitivanja snaga, pri čemu su gosti prvi zaprijetili, Zagreb je ubrzo uzvratio pokušajima Baturine i Lovreka. No, promjena na semaforu zabilježena je u 24. minuti, kad je Lovrek iz blizine smjestio loptu u mrežu nakon što ga je uposlio Baturina. Bila je to nagrada Lovreku za prethodno mnogo primljenih udaraca od svojih čuvara, zbog čega je bio sve nervozniji, pa je u jednom trenutku bio čak i na rubu isključenja. Ubrzo potom vratar gostiju Perić zaustavio je nogom loptu nakon Franjinog udarca, da bi isti igrač postigao pogodak četiri minute prije odlaska na odmor. Baturina je izveo slobodan udarac, u velikoj gužvi u kaznenom prostoru Čakovčana lopta se kao u biljaru više puta odbijala od noge do noge. Došla je tako i na Franjinu nogu, koji je od prve pucao prema vratima, a lopta je usput nekog pogodila i promijenila smjer. Dovoljno da vratar Perić ne stigne uhvatiti loptu, koja je vrlo sporo ulazila u mrežu.</p>
<p> U nešto blažem tempu utakmica je nastavljena u nastavku, s naglaskom da su se gosti sve više mirili postojećim stanjem. Pogotovo ih je primirio Lovrek u 75. minuti poslije lijepe akcije kada je upravo Lovrek presjekao suparnički napad, uposlio mladog Čačića, a ovaj Baturinu. Iskusni Baturina, koji se zaista svojski natrčao u ovoj utakmici, nesebično je gurnuo Lovreka u trk, a mladi reprezentativac rutinirano je sproveo loptu u mrežu i time zaključio ovu utakmicu. Valja još spomenuti da je zadnjih deset minuta Zagreb odigrao s deset igrača, jer je Predrag Šimić ostao ležati nakon jednog sudara, a inače dosta neodlučni i nepokretni sudac Kurtović ovakav je čin procijenio kao simuliranje i pokazao crveni karton.</p>
<p> • Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - ČAKOVEC 3-0 (2-0)</p>
<p>ZAGREB: Mihačić 6 - Jurić 6,5; Bulat 6,5, Osibov 7 - Surač 6,5, Šimić 6,5, Čižmek 6,5, Rendulić 7 - Baturina 7 (od 83. Perić -) - Lovrek 7,5 (od 78. Nosek -), Franja 6,5 (od 67. Čačić 6)</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 6 - Karabatić 6, Ribić 6 (od 46. Bunc 6), Škopljanac 6 (od 65. Novak 5,5), Škaričić 5,5, Caban 6, Majcen 6, Kuster 6 (od 63. Pitoška 5,5), Brlenić 6 - Petreski 6,5, Kelemen 5,5.</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek) 5,5, GLEDATELJA: 600.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Lovrek (24.), 2-0 Franja (41.), 3-0 Lovrek (75.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lovrek, Škaričić, Ribić, Škopljanac, CRVENI KARTONI: Šimić (80.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Kruno LOVREK.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Splićani platili 200.000 DEM Osijeku</p>
<p>Iz Osijeka poručuju da je Hajduk uplatio 200.000 DEM odštete za Stanka Bubala, čime je dug Splićana prema Osijeku smanjen na samo 90.000 DEM/ Iz Osijeka pozviaju izaslanstvo Hajduka, kao znak dobre volje, na derbi utakmicu protiv Dinama...</p>
<p>OSIJEK, 26. studenoga</p>
<p> - U osječkom nogometnom prvoligašu drže se one narodne »da se čovjek drži za riječ...« U nedjelju se, naime, oglasio Vladimir Bučević, v.d. pedsjednika NK Osijek:</p>
<p>- Krešimir Vlajčević, disciplinski sudac prvoligaša, javio mi je da je Hajduku uplatio 200.000 DEM na naš račun, pa je tako otklonjeno možebitno neigranje Splićana, u nedjelju na svom Poljudu s Rijekom. Shvatili smo to kao potez dobre volje, pa smo pozvali Hajdukove čelnike da nam budu gosti u srijedu, u derbiju jesenske polusezone, kad u Gradski vrt stiže Dinamo, ispričao nam je Ručević. Kao što je poznato, Hajduk je (zapravo, europska agencija UFA u njegovo ime) već platio prvih 200.000 DEM, kao odštetu za ljetošnji transfer Stanka Bubala, a nakon »svježeg« isto tolikog iznosa, Splićani bi ostali dužni Osijeku još 90.000 jer je kompletna odšteta za Bubala iznosila 490.000 DEM. Nadam se da je doista počelo »zakopavanje ratni sjekira« na relaciji Hajduk - Osijek, veli v.d. predsjednika Osijeka, Vladimir Bučević. U Osijeku ne kriju da su veoma sretni Hajdukovmm uplatom...</p>
<p>Tako se, eto, bliži kraju »trakavica« u zaleđenim odnosima Dinama i Hajduka, za nadati se da zbog preostalih 90.000 DEM više neće biti toliko ružnih međusobnih prepucavanja. Isto tako, bit će zanimljivo vidjeti hoće li izaslanstvo Hajduka posjetiti derbi utakmicu Osijeka i Dinama.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Cibalia ispustila pobjedu u Slavonskom Brodu</p>
<p>Nogometaši vinkovačke Cibalije vodili su protiv Marsonije u gostima 3-1, ali tu prednost ipak nisu uspjeli održati do kraja utakmice</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 26. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Marsonije i Cibalije u susjedskom su derbiju odigrali odličnu utakmicu punu trke, lijepih akcija, dinamike i mnogo pogodaka. Utakmica je završena podjelom bodova, 3-3 (1-3).</p>
<p> Od početka su se gosti predstavili u boljem izdanju i za prvih 15 minuta vodili su sa 2-0. Pokušao je u 3. minuti Križanović, a njegov udarac je Jozić obranio. To kao da je bilo uvod za gostujuće vodstvo, a mladi Karabogdan se u 5. minuti lijepo snašao i smjestio iz blizine loptu pod gredu. Taj pogodak je umnogome presjekao igru Marsonije, što su gosti iskoristili i preko Križanovića postigli i drugi pogodak. Marsonia je u tom razdoblju bila neprepoznatljiva i sličila je na one partije koje je pružala u dvobojima protiv Osijeka i Hajduka. Tračak nade za domaće dogodio se u 23. minuti kada je Brnjić izveo udarac iz kuta, a Durak glavom skočio i pogodio mrežu Vinkovčana. Nakon toga opet su zaprijetili gosti, ali udarac Križanovića Jozić je jedva obranio. Pred kraj prvog dijela utakmice Vinkovčani su postigli i treći pogodak. Rosandić je srušio Leutara na 17 metara od gola, a odličan slobodni udarac izveo je Mario Meštrović, koji je pokraj »živog zida« pogodio lijevi donji kut nemoćnog Jozića.</p>
<p> U nastavku Marsonia je za samo dvije minute postigla dva pogotka i izjednačila. Opet je brodski kapetan Brnjić dobro uposlio Olića, kojeg je srušio vratar Marić, a sudac Trivković bez razmišljanja pokazao na najstrožu kaznu. Olić je vratara poslao u jednu, a loptu u drugu stranu za 2-3. Samo dvije minute kasnije Pinturić je namjestio loptu na više od 30 metara od gola Vinkovčana. Vrlo jaki i precizni udarac zabio se u lijeve gornje rašlje nemoćnog Jozića za oduševljenje više od 3.000 gledatelja na stadionu uz Savu.</p>
<p> Taj pogodak bio je velika injekcija i veliki impuls domaćim nogometašima, koji su na sve načine pokušavali doći do pobjedonosnog pogotka. U cjelini gledali smo vrlo zanimljivu nogometnu predstavu gdje jedni i drugi mogu žaliti za pobjedom, a ujedno biti i sretni s podjelom bodova.</p>
<p> • Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - CIBALIA 3-3 (1-3)</p>
<p>MARSONIA: Jozić 6,5 - Rosandić 6, Bijelić 5,5, Tadić 5,5, Pinturić 6,5, Olić 6,5, Brnjić 7 (od 84. Lončarević -), Regvar 5,5 (od 46. Alić 6), Cesarec 5,5 (od 29. Ostojić 6), Durak 6, Ostopanj 6</p>
<p>CIBALIA: Marić 5,5 - Andričević 5,5, M. Jurić 6, Lučić 6, Leutar 6,5, Pernar 6, Križanović 7 (od 83. Dabro -), J. Jurić 6, Karabogdan 6,5 (od 71. Rimac -), M. Meštrović 6,5, Ratković 5,5 (od 64. </p>
<p>Ivezić -).</p>
<p>SUDAC: Trivković 6.5. GLEDATELJA: 3.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Karabogdan (5.), 0-2 Križanović (15.), 1-2 Durak (23.), 1-3 M. Meštrović (39.), 2-3 Olić (55, 11 m), 3-3 Pinturić (57.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Rosandić, Olić, Durak Pernar, Marić, Ratković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bernard BRNJIĆ</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Šampione, ime ti je - Osijek!« </p>
<p>Osijekova je uprava povukla sjajan potez - nekoliko minuta uoči dvoboja protiv Slavije, preko razglasa je objavljeno da će svi zainteresirani navijači putovati na uzvrat u Prag o trošku kluba, ukoliko ne bude nereda i incidenata na ovoj utakmici. I nije ih bilo... </p>
<p>OSIJEK, 26. studenoga</p>
<p> - Bio je to pravi nogometni praznik u Osijeku, bio je to dan za kojega je Slavonija živjela danima! Oko 16.000 gledatelja okupilo se na utakmici u Gradskome vrtu, a satima uoči dvoboja gradskim su ulicama pripadnici »Kohorte« slavili svoj Osijek. Iz cijele su Hrvatske pristigli navijači s Osijekovim obilježjima, tako smo zamijetili i transparent iz Zagreba, »Kohorta Jarun« - logično, u četvrtak je Osijek igrao za Hrvatsku, Osijek je protiv Slavije stavljao šlag na svoju jesensku tortu. I vjerujemo da ga je i stavio!</p>
<p>Ionako užarenu atmosferu cijeloga je dana dodatno u Osijeku podgrijavao i »Gradski radio«, od ranih jutarnjih sati na toj su se radio-postaji mogle čuti samo Osijekove navijačke pjesme, razgovori s trenerom i igračima, izravna javljanja sa stadiona... Sigurni smo, onaj tko nije želio ići na utakmicu, a samo je nekoliko minuta proveo slušajući »Gradski radio«, brzo se predomislio i otišao na stadion! A ugođaj je u Gradskome vrtu bio sjajan, uoči početka osječke su i belomanastirske mažoretkinje donijele na sredinu travnjaka 30-metarsku Osijekovu zastavu, dok je s tribina odzvanjala pjesma »Sa istoka se ori odjek, Bože čuvaj Kohortu i Osijek«, pa »Šampione, ime ti je Osijek«, dakako i svojevrsna himna Osijekovih navijača, »Inati se Slavonijo«! Široko srce slavonsko čekalo je veliku pobjedu, rezultat koji bi pružio određenu sigurnost uoči uzvrata u Pragu. Dočekali su je, osječka je noć sa četvrtka na petak bila burna, duga i vesela, pucale su žice na tamburicama, Osijek ima golemih 2-0!</p>
<p>A i Osijekova je uprava povukla sjajan potez: nekoliko minuta uoči dvoboja, preko razglasa je, naime, objavljeno da će svi zainteresirani navijači putovati na uzvrat u Prag o trošku kluba, ukoliko ne bude nereda i incidenata na ovoj utakmici. I nije ih bilo, treba, dakle, očekivati da će osječki nogometaši i u Pragu imati gromku potporu s tribina. Usput, u Osijeku je bilo i 50-ak navijača iz Češke, od Praga do Osijeka putovali su tih 1127 kilometara vlakom čak 12 i pol sati! Zacijelo su, prema dobro nam znanoj tradiciji iz ljetnih, turističkih mjeseci, sa sobom nosili i »suhu hranu«...</p>
<p>Dodajmo da su se predstavnici Osijeka i Slavije dogovorili i za održavanje dvije minute šutnje - jedna je bila za preminulog češkog atletičara, Emila Zatopeka, koji je neprijeporno bio jedan od najvećih sportaša ovoga stoljeća. A druga je minuta šutnje bila posvećena tragično poginulom pripadniku navijačke skupine »Kohorta«, Zdravku Principu. Vođe »Kohorte« obećali su da će navijati i za njega. I jesu... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Malonogometno SP: Hrvatska - Španjolska 0-5</p>
<p>GUATEMALA CITY, 26. studenoga</p>
<p> - Malonogometna reprezentacija Hrvatske poražena je u prvom susretu druge faze Svjetskog prvenstva u Gvatemali protiv Španjolske 0-5. To je drugi poraz malonogometaša Hrvatske na Svjetskom prvenstvu nakon što su naši predstavnici uspješno prošli izlučnu skupinu sa Rusima (2-4), Australcima (6-0) i Kostarikancima (4-1). Sljedeći nastup u F skupini naši imaju u ponedjeljak, kada igraju sa Nizozemcima, koji su u 1. kolu poraženi protiv Portugala (1-3). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Svi na sud, pa tko ostane...</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Dok jedna strana u NK Zagreb, ona koja trenutno vodi klub na čelu s predsjednikom Mirom Marčinkovićem, ima velike planove i tumači kako u klubu teku »med i mlijeko«, kako su klupske obveze podmirene a budućnost sjajna, suprotna strana uzvraća udarac. Dakako, muški, kako i dolikuje ovoj razmjeni sve težih udaraca...</p>
<p>Uglavnom, zasjela je uprava kluba, ali ovaj put one (privremeno?) razvlaštene, Jerkovićeve strane, i odmah primijetila da je sve što pričaju Mačinković i »nazovi direktor« Drago Marić, »inače uzročnik cijele strke«, čista laž. I to da su u klubu angažirali svoj novac, da ne ubiru 15 posto kamate kad klubu posude novac... Jerković, među ostalim, pita čijim je to novcem obavljena dokapitalizacija kluba? Novcem spomenutih ljudi ili, »što je zapravo istina, novcem od prodaje igrača koji pripadaju NK Zagreb«? A ne njima, kao što si pripisuju, »varajući pritom klub predočavajući lažne iznose kad je riječ o transferima igrača«.</p>
<p>- Postavljam pitanje: zašto je klub blokiran, zašto nisu plaćena davanja za zdravstveno i socijalno osiguranje, zašto se dovode neki preskupi igrači a s druge strane, agencija Zagreb 903 sasvim je čista, bez kune duga? To je zato jer se dugovi pripisuju klubu, a dobit spomenutoj agenciji, čiji su gospoda vlasnici, tvrdi Jerković.</p>
<p>U lavini nimalo benignih ali uglavnom znanih optužbi, formuliranih pod naslovom »dvojac bez kormilara«, Jerković u ime Uprave kluba ide tako daleko da apelira:</p>
<p>- Trebali bismo konačno svi otići na su da se utvrdi i odredi - tko je čist, ostaje, tko nije, odlazi iz kluba. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sad počinje »operacija Turska«</p>
<p>Dobro smo zapamtili prvu utakmicu u Mađarskoj, kad smo pobijedili samo 67-66, pa se nismo željeli kockati. Zaigrali smo maksimalno ozbiljno, što je moralo dati rezultata, rekao je centar Sandro Nicević nakon 79-58 (43-31) pobjede hrvatskih košarkaša protiv Mađarske, u sedmoj utakmici kvalifikacija za EP 2001. </p>
<p>OSIJEK, 26. studenoga</p>
<p> - Opet je, prošlog vikenda, »košarka stanovala u Osijeku«! Neuspjesi Kandit Olimpije u cijeloj kalendarskoj godini, naime, bitno su prorijedili tribine Zrinjevca na košarkaškim priredbama u Osijeku. Bilo je zato i pesimista koji su strahovali od slabog posjeta u subotnjoj kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo 2001. u Turskoj. Na sreću, angažman djelatnika osječkog A-1 ligaša se isplatio, pa je Osijek u subotu, za utakmice Hrvatska - Mađarska, opravdao povjerenje Hrvatskog košarkaškog saveza.</p>
<p>U klubu »Dora« hotela »Osijek«, naime, u subotu u podne, hrvatska je košarka dobila bogatog sponzora. Armin Herber Schubert potpisao je ugovor kojim se Hrvatski telekom, tvrtka u kojoj je on zamjenik predsjednika Uprave, obvezala do kraja EP iduće godine financirati akcije našeg košarkaškog Saveza, dakle poglavito reprezentacije. Drugi potpisnik, glavni tajnik Saveza Željko Drakšić (zašto ne i predsjednik Petar Skansi?!) označio kao »početak uspješnog razdoblja«.</p>
<p>Ako i nije mislio doslovce, već na utakmici koja je počela pet sati kasnije, Drakšić je bio »vizionar«. Za razliku od prvog susreta s istim suparnikom, u Mađarskoj, naša je reprezentacija na osječkom parketu posve nadigrala istog suparnika i sedmom uzastopnom pobjedom u isto toliko dvoboja još jednom dokazala da joj je mjesto u europskoj košarkaškoj eliti. Do kraja kvalifikacija ostale su još tri utakmice, no Hrvatska je ovom pobjedom, 79-58 (43-31), potvrdila nastup na EP u Turskoj, u rujnu iduće godine. Sad, dakle, može započeti »operacija Turska«.</p>
<p>Zacijelo je baš onih minimalnih 67-66 iz mađarskog ogleda usmjerilo subotnje nadmetanje.</p>
<p>- Dobro smo zapamtili tu utakmicu pa se nismo željeli kockati. Zaigrali smo maksimalno ozbiljno i profesionalno, što je moralo iznjedriti ono što ste maloprije promatrali, rekao je Sandro Nicević, naš mladi centar koji je u subotu pokazivao znakove sazrijevanja.</p>
<p>Osim 20 koševa (53 posto šuta) Nicević je za 35 minuta na parketu imao sedam skokova, najviše od svih na utakmici (tri obrambena i četiri u napadu), te ponio epitet junaka pobjede.</p>
<p>Naši su odigrali kako se samo može poželjeti. Iako Mađari nisu košarkaška nacija, momčad Aleksandra Petrovića ni jednog ih trenutka nije podcijenila. Osim, možda, u posljednje tri minute...</p>
<p>Već se poslije prvih devet minuta igre sve moglo zaključiti pogledom na semafor - 20-8. Igrači u zelenom doista su bili »zeleni« u odnosu na suparnika. Sigurno bi doživjeli i rezultatski debakl da se u igri naše momčadi nisu pojavile dvije »crne rupe«, o kojima je nakon susreta zborio i Petrović.</p>
<p>- Ne bih uzimao ozbiljno posljednje tri minute, jer su se igrači tada opustili, shvativši da su obavili posao. Možemo raspravljati samo o one četiri »crne minute« u drugoj četvrtini...</p>
<p>Složit ćemo se s Petrovićem jer je, nakon 78-44 u 37. minuti, dakle 34 koša viška, u igri Hrvata došlo do preranog slavlja, pa su Mađari s nekoliko dobrih akcija, ponajviše kontri, ublažili poraz koji je na kraju bio 79-58 (24-10, 19-21, 18-9, 18-18).</p>
<p>No, gubitak druge četvrtine (19-21), zbog čega je prvo poluvrijeme završeno samo sa 43-31 za naše, bit će razlogom za analizu našeg izbornika. Hrvatska je vodila 26-10 u 11. minuti i gledatelji su očekivali »raspad« mađarskog stroja. No, došlo je do pada u igri hrvatske reprezentacije, pa su »zeleni«, samo četiri minute kasnije, došli do 26-24! Utakmica je, kasnije, ipak krenula očekivanim tijekom, Hrvatska je treću četvrtinu riješila u svoju korist sa 18-9. Da nije bilo opuštanja u završnici, Mađarska bi doživjela katastrofu.</p>
<p>Osječani su imali razloga za puno zadovoljstvo. Uživali su u dominaciji Nicevića i našeg drugog centra Nikole Vujčića (uz 19 koševa, za 26,36 minuta na parketu imao je i šest skokova), »tricama« kapetana Davora Marcelića, upornosti Damira Mulaomerovića, kao i spoznaji da je Matej Mamić, za 14,5 minuta, odigrao prepoznatljivu epizodu. Za kraj smo ostavili Vladimira Krstića, ljubimca osječke publike, rođena Esekera, jer je baš on podsjetio Osječane da se i u gradu na Dravi igrala kvalitetna košarka.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatska - Mađarska 79-58</p>
<p> • Sportska dvorana Zrinjevac</p>
<p>HRVATSKA - MAĐARSKA 79-58 (24-10, 43-31, 61-40) </p>
<p>HRVATSKA: Mulaomerović 15 (3-4), Marić, Marcelić 14, Žižić, Krstić 4, Mamić 6 (1-7), J. Ružić 1 (1-2), Nicević 20, T. Ružić, Vujčić 19 (5-5). </p>
<p>MAĐARSKA: Sitku 23 (5-6), Fodor 6, Kalman 5 (1-7), Halm 8 (3-4), Nemeth 6 (2-2), Grebenar, Pankar, Gemmes 5, Meszaros, Czigler 5 (1-1). </p>
<p>SUCI: Taurino (Italija) i Dolinek (Češka). GLEDATELJA: 1.400. </p>
<p>ŠUT: Hrvatska 31-69 (45 %), Mađarska 22-44 (50 %). TRICA: Hrvatska 7-18 (39 %), Mađarska 2-8 (25 %). SKOK: Hrvatska 34 (19+15), Mađarska 21 (19+2). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sandro NICEVIĆ </p>
<p> l Rezultati 7. kola skupine A: Hrvatska - Mađarska 79-58, Latvija - Švicarska 92-67, Engleska - Slovačka 74-62. Redoslijed: Hrvatska 14 bodova, Latvija 11, Engleska 11, Mađarska 10, Švicarska 10, Slovačka 7.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Picula u Beču traži da se okonča OESS-ova misija u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Na dvodnevnom zasjedanju ministara vanjskih poslova zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), hrvatski će šef diplomacije Tonino Picula zatražiti da se okonča OESS-ova misija u Hrvatskoj. Premda tu odluku ne donose ministri vanjskih poslova nego Stalno vijeće OESS-a, zahtjev hrvatskog ministra pomno će se razmotriti, a odluka Stalnog vijeća ovisit će, uz ostalo, i o raspravi koja će se voditi na ministarskoj konferenciji u ponedjeljak i utorak u Beču. </p>
<p>Hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova, saznaje Vjesnik u dobro obaviještenim diplomatskim izvorima u Zagrebu, smatraju da više ne postoje nikakvi politički ni sigurnosni razlozi za produžetak OESS-ove misije u Hrvatskoj. Svoje stavove Hrvatska će, tvrde Vjesnikovi izvori, potkrijepiti i činjenicom da je policijski dio Promatračke misije OESS-a završio svoj mandat u hrvatskom Podunavlju. Isto tako, Hrvatska će upozoriti ministre vanjskih poslova OESS-a da je ove godine ukinuta i Promatračka misija Vijeća Europe te da su Ujedinjeni narodi izostavili Hrvatsku iz tzv. omnibus rezolucije o stanjima ljudskih prava na području bivše Jugoslavije. Sve su to, prema hrvatskoj prosudbi, dovoljni razlozi da OESS u najskorije vrijeme okonča svoju misiju u Hrvatskoj. </p>
<p>Prema najavama iz izvora bliskih OESS-u u Beču, Vjesnik je također saznao da će se na dvodnevnom zasjedanju ministara vanjskih poslova naći i zahtjev SR Jugoslavije za punopravno članstvo u OESS-u. Hrvatska će, doznaje Vjesnik, poduprijeti jugoslavenski zahtjev jer ulaskom u OESS SRJ preuzima i određene obveze, a ta organizacija može u samoj zemlji kontrolirati kako režim u Beogradu provodi rezolucije o ljudskim pravima, pravima nacionalnih manjina, slobodi medija i drugim obvezama. Hrvatska je posebno zainteresirana da se položaj njezine nacionalne manjine u SRJ regulira u skladu s dokumentima OESS-a i najvišim europskim standardima. O tome će detaljno govoriti hrvatski ministar Tonino Picula na plenarnom zasjedanju OESS-a, ali i u brojnim bilateralnim susretima koje će imati sa šefovima diplomacija većeg broja zemalja. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rumunji birali predsjednika i parlament </p>
<p>BUKUREŠT, 26. studenoga</p>
<p> - U Rumunjskoj su u nedjelju održani parlamentarni i predsjednički izbori od kojih se očekuje da vrate na vlast ljevicu i ometu napore Bukurešta da se priključi Europskoj uniji i drugim zapadnim institucijama. Stranka socijalne demokracije (PDSR) bivšeg komunista Iona Iliescua, koja je prije četiri godine izgubila izbore, čini se da će doći do sigurne kontrole u dvodomnom parlamentu, središnjoj vlasti u Rumunjskoj.</p>
<p>Očekuje se da će Iliescu dobiti najviše glasova, oko 40 posto, u prvom krugu glasovanja za predsjednika ispred kandidata centra i liberala na čiju se četverogodišnju vladavinu gleda kao na kaotični neuspjeh. Njegova tri najjača protivnika su neovisni kandidat premijer Mugur Isarescu, liberal Theodor Stolojan i nacionalistički kandidat Corneliu Vadim Tudor. Dosadašnji predsjednik, centrist Emil Constantinescu, nije se kandidirao na ovim izborima. Pod vladom centrističke koalicije, rumunjsko gospodarstvo je opalo za 16 posto, a tek ove godine zabilježilo je umjeren rast, dok je pad standarda nastavljen, izazivajući nezadovoljstvo stanovnika ove zemlje koja je na posljednjem mjestu između 12 zemalja kandidata za pristup EU. </p>
<p>Analitičari smatraju da PDSR neće nastaviti privatizaciju i zatvaranje velikih državnih tvrtki koje prave gubitke, unatoč obećanju danom Europskoj uniji, jer njegova potpora dolazi iz redova najsiromašnijih stanovnika najteže pogođenih tranzicijom rumunjskog gospodarstva. Oko 17,7 milijuna Rumunja, od ukupno 22 milijuna stanovnika, čini glasačko tijelo. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Berlusconi bi u talijanskom tužilaštvu proveo »temeljito čišćenje«</p>
<p>RIM, 26. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Reforme zakonodavstva u Italiji, koje je počeo da provoditi ministar pravosuđa Piero Fassino, ne sviđaju se oporbi. »Sve ove promjene, izbornog zakona, krivičnog zakonika, školstva ... su očajnički pokušaji lijevog centra da ostane na vlasti. Mi ćemo normalno otići na izbore i svakako pobijediti, jer svijet više ne može gledati ovu vladu«, izjavio je Umberto Bossi, čelnik najviše kritizirane Sjeverne lige na lokalnom tv kanalu Padanije. </p>
<p>Na Bossijeve komentare suprotna strana nije smatrala potrebnim odgovarati. No, nakon izjave čelnika oporbe Silvija Berlusconija da »je potrebno napraviti temeljito čišćenje u talijanskom tužilaštvu«, stigle su oštre reakcije iz redova lijevog centra. Među prvima se javio glavni tajnik Demokrata ljevice Walter Veltroni: »Ni u jednoj zemlji se politički lider ne bi usudio reći ono što je Berlusconi rekao o talijanskom tužilaštvu i što godinama govori. Ono što me najviše zabrinjava je, ako se kandidira za predsjednika vlade, a kao cilj si postavlja kontrolu nad tužilaštvom, to ni u kom slučaju nije umirujuće ... Čudi me da Berlusconi ne bira tako oštre riječi kad su u pitanju izjave Bossija ili Storacea ... Sve mi se čini da je talijanska desnica izabrala opasni put ekstremizma. </p>
<p>Silvio Berlusconi odavno vodi osobni rat protiv tužilaštva, još od 1992. godine kad je optužen za nelegalno financiranje Craxijeve stranke u iznosu od 10 milijardi lira i za podnošenje lažnog godišnjeg obračuna za svoju firmu Fininvest. Zbog toga je osuđen na 2 godine i 4 mjeseca zatvora, ali zbog zastare slučaja koji se povlačio više od sedam godina po raznim sudovima, osuda nije provedena. Zbog krajnje zaoštrene situacije među izbornim rivalima, javio se i predsjednik vlade Giuliano Amato koji je pozvao na hlađenje »usijanih glava«. Ministar pravosuđa Piero Fassino se nije izjašnjavao niti polemizirao s izjavama bilo kojeg od političara. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Britanci podižu optužnice protiv bivših Stasijevih špijuna?</p>
<p>LONDON, 26. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski javni tužilac lord Williams razmišlja da li da podigne optužnicu protiv deset bivših suradnika istočnonjemačke tajne službe Stasi koji su za vrijeme hladnog rata djelovali iz Britanije i britanske tajne odavali istočnom bloku. Imena tih deset osoba javnom je tužiocu podastrla britanska služba sigurnosti MI5. </p>
<p>Imena potječu s mnogo šireg popisa od oko 4500 agenata i suradnika koliko ih je istočnonjemačka tajna služba imala na Zapadu. Premda je Stasi uništio mnoge dosjee, ostao je kompjutorizirani i šifrirani popis njegovih suradnika u inozemstvu. CIA je uspjela razbiti te šifre i otkriti o kojim se ljudima radi, nakon čega je Londonu dostavila popis osoba koje su iz Britanije surađivale sa Stasijem. </p>
<p>MI5 je potom poveo dvogodišnju istragu o infiltraciji Stasija u državni vrh, u britanske istraživačke agencije i oružane snage. Istraga se približila kraju, ali britanski javni tužilac ne želi se za sada izjašnjavati o tome hoće li podignuti optužnice protiv svih navedenih ljudi. Njegov glasnogovornik spominje, međutim, moguća »iznenađenja«.</p>
<p>Vjeruje se da je Stasi preko svojih ljudi u Britaniji dobivao na uvid tajna izvješća MI5, te mnoge vojne tajne, uključujući i one o raketama s nuklearnim bojevim glavama. Također je imao dobar uvid u to kako britanska vlada razmišlja o vanjskoj politici. List Sunday Times tvrdi u nedjelju da se na popisu Stasijevih »krtica« nalaze i dva laburistička zastupnika koji su u doba hladnog rata djelovali pod konspirativnim nadimcima Rank i Wien.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Albright i Cook za europske obrambene snage</p>
<p>LONDON, 26. studenoga </p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright i njezin britanski kolega Robin Cook potvrdili su u nedjelju u britanskom listu The Observer želju za stvaranjem obrambeno snažne Europe. »Veća je opasnost za NATO i transatlantski savez slaba nego jaka Europa«, zajednički pišu Albright i Cook. »Želimo istodobno snažniju Europu i snažniji NATO. Zbog toga podržavamo europsku obrambenu inicijativu koja teži jačanju NATO-a jednako kao i Europe«, ističe dvoje ministara aludirajući na nedavni dogovor Europske unije o stvaranju zajedničkih europskih snaga za brzo djelovanje. »Jedna od glavnih lekcija kosovske krize jest da ne postoje dostatne europske vojne snage za suočavanje s izazovima nakon završetka hladnog rata. Europske snage moraju postati mobilnije i samodostatne. Moraju poboljšati svoje transportne i logističke kapacitete, kao i kapacitet na polju obuke«, drže Albright i Cook napominjući da EU mora biti sposobna djelovati tamo gdje NATO ne bude. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Njemačka osnovala krizni stožer zbog kravljeg ludila </p>
<p>BERLIN, 26. studenoga</p>
<p> - Njemačka vlada donijela je odluku o zabrani upotrebe životinjskog brašna za stočnu hranu. Sumnja se da to brašno prenosi BSE, poznatije kao bolest kravljeg ludila. Nakon što je otkriven prvi slučaj kravljeg ludila kod jednog goveda na njemačkom tlu, ministarstvo poljoprivrede je osnovalo krizni stožer koji je na izvanrednoj sjednici u subotu uvečer donio odluku o zabrani proizvodnje i uvoza životinjskog brašna, sastavnog dijela stočne hrane. Njemačka će, nadalje, na sjednici Agrarne komisije Europske unije 4. prosinca zatražiti proširenje zabrane proizvodnje životinjskog brašna i na ostale zemlje članice. Troškovi koji će nastati drukčijom prehranom stoke preuzet će država, čulo se nakon sjednice kriznog štaba. Europski tajnik David Byrne odbacio je sve optužbe iz Berlina na račun Bruxelessa da europske institucije nisu dosad učinile dovoljno da se suzbije širenje opake bolesti. Sudeći po reakcijama medija čini se da će se njemački potrošač ove zime ipak okrenuti skupljoj, ali kvalitetnijoj i što je najvažnije od kravljeg ludila još uvijek sigurnoj argentinskoj govedini. (N. Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zapad sve popustljiviji prema Saddamu</p>
<p>ANKARA, 26. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein najavio je kako će od Ujedinjenih naroda (UN) zatražiti da se u sklopu angažmana »nafta za hranu«, poveća prodaja »crnog zlata«. Tim dodatnim sredstvima, kako je objasnio tijekom zajedničkog sastanka vlade i najužeg rukovodstva vladajuće Baas stranke, fi nancirale bi se humanitarne i druge potrebe (izraelskim sankcijama) ugroženog pakistanskog pučanstva. Na tom skupu, koji je nimalo slučajno prenosila iračka RTV mreža, on je naglasio kako će uputiti posebno pismo glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu. Inače, signal iračke državne tv postaje može se pratiti u većini zaljevskih zemalja.</p>
<p>»Ono što se zbiva Palestincima, za Iračane je potpuno isto kao da se to događa njima samima na vlastitom teritoriju«, rekao je Saddam. Istodobno je pozvao sve Arape da se ujedine u zajedničkoj fronti protiv američke i britanske nazočnosti na Srednjem istoku. Znakovito je da se bagdadski vlastodržac nije izravno obraćao arapskim državama niti njihovim čelnicima, već isključivo arapskim masama. Time se, kako se tumači, želi nametnuti kao jedini istinski pobornik palestinske Intifade koja nesmanjenom žestinom i uz velike ljudske žrtve traje još od 28. rujna. I ranijim pozivima na džihad (sveti islamski rat) i osvetu za ubojstva mnogih Palestinaca (dosad je ubijeno oko 280 ljudi, većinom palestinske mladeži) bagdadski vlastodržac je, kako se vjeruje, naglo povećao svoju osobnu popularnost među frustriranim Arapima. Vjeruje se da je pod tim njegovim utjecajem došlo i do dvije nedavne eksplozije u saudijskoj prijestolnici Riyadhu. Tom prilikom ubijen je jedan Britanac, dok su četiri druge osobe ozlijeđene. </p>
<p>Teško predvidivi Saddam bacio je u međuvremenu novu »rukavicu izazova« međunarodnoj zajednici. Po njegovoj izravnoj naredbi potpredsjednik vlade Tariq Aziz otputovao je zrakoplovom u posjet Siriji. Bio je to prvi takav let u posljednjih dvadeset godina između dvije tradicionalno neprijateljske susjedne zemlje. Time su istovremeno narušene sankcije UN-a koje uključuju i zabranu letova iračkih zrakoplova na domaćim i vanjskim linijama. Nakon Damaska, Aziz putuje u posjet Moskvi i Pekingu. U tim metropolama »kršćanin iz Mosula« pokušat će pridobiti potporu za labavljenje omče gospodarskih sankcija. One su Iraku nametnute prije deset godina, nakon iračke okupacije Kuvajta. </p>
<p>Ima nagovještaja da SAD i druge zemlje Zapada sve više gledaj Saddamu »kroz prste«. Pritom se zaboravljaju i njegovi zločini koje je počinio i prema vlastitom narodu. Naime, potkraj Zaljevskog rata naredio je bacanje kemijskih bombi na pogranični gradić Halapchu. Tom prilikom je na ulicama ostalo ležati mrtvo oko 5000 ljudi, što su zabilježile u tv kamere. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Švicarske banke objavljuju novi popis tajnih računa iz Hitlerova doba </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Švicarske su banke odlučile objaviti imena vlasnika oko 26.000 tajnih bankovnih računa, koje su prije više od pola stoljeća uoči holokausta otvorili Židovi u strahu od nacističkih progona. Taj će popis biti objavljen na Internetu početkom 2001. godine, izjavio je glasnogovornik Udruge švicarskih bankara James Nason. Vlasnici tih računa najvećim su dijelom nestali za pogroma u Hitlerovo doba.</p>
<p> Bit će to treći popis za redom, koji švicarski bankari objavljuju pod pritiskom židovskih organizacija u Sjedinjenim Državama. Objavljivanje imena nacističkih žrtava, koje su uoči i tijekom Drugoga svjetskog rata u neutralnu Švicarsku sklonile svoje blago, potaknula je posebna državna komisija. Sastavljena od uglavnom švicarskih povjesničara i ekonomskih stručnjaka, toj je komisiji zadaća rasvijetliti sudbinu tzv. židovskoga zlata iz nacističkoga doba. U međunarodnoj je javnosti prije nekoliko godina, naime, prevladalo mišljenje da se Švicarska praktički okoristila židovskim stradanjima, zadržavši u svojim bankama njihovo zlato. Vrlo utjecajne židovske udruge u SAD-a, međutim, pokrenule su svojedobno i sudski postupak za odštetu od Švicarske. Sudskom je presudom zasad odlučeno da švicarske banke potomcima žrtava holokausta ispate do 1,25 milijardu dolara. Prije gotovo godinu dana, međunarodna komisija za istraživanje židovskoga zlata izišla je u javnost sa 54.000 tajnih računa otvorenih u 59 švicarskih banaka tijekom Drugoga svjetskog rata. Nakon pregovora i dogovora sa švicarskim bankarima, međutim, broj tajnih »ratnih računa« smanjen je na 46.000. Međunarodna komisija za istraživanje židovskoga novca zapravo radi na tome da ustanovi bazu podataka, koja bi obuhvatila sve žrtve holokausta i njihove švicarske bankovne račune. Prema nekim procjenama, takvih je tajnih računa više od četiri milijuna,</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Smjena 13 peruanskih generala </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Peruanska prijelazna vlada smijenila je u subotu 13 generala, počevši tako čistku u oružanim snagama, za koje se smatra da su previše pod utjecajem bivšeg šefa tajnih službi Vladimira Montesinosa. Upravo je Montesinos u rujnu izazvao ozbiljnu političku krizu u toj zemlji, kad je na jednoj tv postaji objavljena snimka na kojoj se vidi kako on predaje omotnicu s novcem jednom oporbenom zastupniku zato što je prešao u stranku tadašnjeg predsjednika Alberta Fujimorija. Usred krize i krvavih nereda zbog optužbi na račun korumpirane vlade, Montesinos je potkraj rujna pobjegao u Panamu, ali tamo nije dobio politički azil te se tajno vratio u zemlju gdje mu se izgubio trag. </p>
<p>Sredinom prošloga tjedna, Fujimori je potražio privremeno utočište u Japanu, zemlji svojih roditelja. Peruanski Kongres nije prihvatio njegovu ostavku, nego ga je smijenio, izabravši dotadašnjeg predsjednika parlamenta Valentína Paniaguu za privremenog predsjednika, do izbora koji bi se trebali održati u travnju 2001. Jedan od prvih poteza nove vlade je i odluka o smjeni 13 generala, među kojima su zapovjednik oružanih snaga general Walter Chacón, šef zrakoplovstva general Carlos Balarezo te 11 regionalnih zapovjednika. Ministar obrane Walter Ledesma ustvrdio je kako se vojska više neće miješati u politički život zemlje, naglasivši: »Želimo zajamčiti nepristranost oružanih snaga u izbornom procesu. To je najvažniji zadatak tranzicijske vlade«.</p>
<p>Kako javljaju agencije, brzina kojom su generali smijenjeni, iznenadila je mnoge Peruance. Analitičari drže da je to pokušaj iskorjenjivanja »struktura moći« unutar vojske koju je ustrojio moćni Montesinos, optužen, uz ostalo, da je za desetogodišnje Fujimorijeve vlasti, zapravo on iz sjene vladao zemljom. Oporba, neovisni mediji i skupine za zaštitu ljudskih prava optužuju tu mračnu figuru peruanske političke pozornice, poznatu po nadimku Andski Rasputin, za genocid, torturu, nezakonito prisluškivanje političkih protivnika, infiltriranje tajnih službi u oporbene redove, blaćenje oporbenih političara, sudaca, novinara i poslovnih ljudi u medijima koje je nadzirao, za pranje milijuna dolara pa čak i predaju tajnih dokumenata CIA-i. Promatrači procjenjuju da će otkrivanje Montesinosa biti jedan od najtežih zadataka nove vlade, kojoj je sad na čelu bivši glavni tajnik UN-a Javier Pérez de Cuéllar.</p>
<p>Generala Waltera Chacóna, kojega je Fujimori postavio na mjesto zapovjednika oružanih snaga prije mjesec dana, zamijenio je Carlos Tafur, koji je početkom godine bio prisiljen otići u mirovinu zbog protivljenja Montesinosu. Odgovarajući na optužbe o korupciji, Fujimori iz Japana poručuje Peruancima da je nedužan, i da je njegova jedina krivica što je »previše vjerovao« svom bivšem savjetniku i šefu tajnih službi Montesinosu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Haag ogorčen što se Milošević vratio u politiku </p>
<p>DEN HAAG/BEOGRAD, 26. studenoga</p>
<p> - Predstavnica haaškog Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji izrazila je u nedjelju ogorčenje što se Slobodan Milošević, iako je za njim raspisana međunarodna tjeralica, uspio vratiti na političku pozornicu. </p>
<p> Milošević je u subotu u Srbiji ponovo izabran za predsjednika SPS-a, a uoči stranačkoga kongresa dvaput se pojavio i na državnoj televiziji. »Nevjerojatno je vidjeti nekoga tko je pod međunarodnim uhidbenim nalogom da se tako očito pojavljuje«, rekla je Florence Hartmann, glasnogovornica glavne tužiteljice ICTY-ja Carle del Ponte. Na pitanje jesu li nedavna pojavljivanja u javnosti povećala izglede za Miloševićevo uhićenje, Hartmann je istaknula: »Jesu. Svatko zna gdje je i nema razloga da ga se ne uhiti. On se ne skriva. Nema prepreka«.</p>
<p> Bivšega jugoslavenskog predsjednika prošle je godine ICTY optužio za ratne zločine protiv kosovskih Albanaca. Promatrači kažu da njegove riječi i držanje na kongresu Socijalističke partije Srbije ničim nisu pokazali da se Milošević namjerava povući iz političkoga života, kako to zahtijeva međunarodna zajednica i pojedini protivnici unutar zemlje koji mu žele suditi zbog ratnih zločina i zloupotrebe vlasti. </p>
<p>Beogradski list Blic u nedjelju je prenio riječi Florence Hartmann kako »sada postoje uvjeti da Milošević bude izručen Haaškom sudu, gdje bi mu se sudilo za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Očekujemo od jugoslavenskih vlasti da u najkraćem roku izruče bivšeg jugoslavenskog predsjednika, kako bi pred licem pravde odgovarao za zločine«.</p>
<p> »Glavna tužiteljica Haaškog suda svjesna je da će do okončanja republičkih izbora u Srbiji biti teško realizirati uhićenje«, rekla je Hartmann i odbacila mogućnost da se Miloševiću sudi u zemlji. »Tužitelji su protiv suđenja u Beogradu. Smatramo da nije fer da najvećim kriminalcima bude suđeno u njihovim zemljama, a Srbija nikako ne smije postati otok ratnih zločinaca. Od novih jugoslavenskih vlasti očekuje se da surađuje s Tribunalom na uhićenju i izručenju Miloševića, jer je za njim raspisana međunarodna tjeralica.« </p>
<p>Tribunal, dodala je glasnogovornica, ima i drugih rješenja da bi se ubrzao taj proces. Spomenula je mogućnost da zapadne zemlje postave Miloševićevo uhićenje kao prioritet u suradnji sa SRJ, kao i to da se Haaški sud može obratiti Vijeću sigurnosti UN-a i zahtijevati da Milošević bude predan Sudu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Završne riječi na suđenju Kordiću i Čerkezu 14. i 15. prosinca</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga </p>
<p> - Završne riječi na suđenju bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu održat će se 14. i 15. prosinca, objavio je koncem tjedna u svom redovitom biltenu Sud u Den Haagu. Sudsko vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu (ICTY) koje vodi to suđenje, odredilo je da strane u postupku moraju sve svoje svjedoke i nove dokaze uvesti do 8. prosinca. </p>
<p> Suđenje Kordiću i Čerkezu započelo je 12. travnja 1999. godine. Optužnica ih tereti za sustavni progon bosanskih Muslimana - civila na političkoj, rasnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi« na području Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u slučaju Kordića od konca 1991. do ožujka 1994., a Čerkeza za razdoblje od travnja 1992. do kolovoza 1993. na području Viteza, Novog Travnika i Busovače. </p>
<p> Tužiteljstvo i Kordića i Čerkeza tereti i po osobnoj i po načelu zapovjedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja. Ni jedan ni drugi optuženik nije svjedočio na suđenju.</p>
<p> Tijekom rasprave pred Sudskim je vijećem prošlo više od 200 svjedoka i uvedene su tisuće dokumenata, među kojima su i oni službeni nazvani »zagrebački dokazi«. Riječ je o dokumentima koje je na uvid tužiteljstvu stavila nova hrvatska vlast od svibnja ove godine. Suđenje Kordiću i Čerkezu po broju sudskih dana dulje je ne samo od drugih suđenja pred međunarodnim sudovima za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i u Ruandi, nego i od procesa pred nürnberškim i tokyjskim sudom gdje se sudilo za zločine počinjene u II. svjetskom ratu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nitko u BiH nema potrebnu većinu za preuzimanje vlasti</p>
<p>Lagumdžija želi stvoriti »Alijansu za promjene« od tzv. nenacionalističkih stranaka, no potrebna mu je i potpora Silajdžićeve Stranke za BiH / Međutim, promatrači vjeruju da bi za Silajdžića koalicija s Lagumdžijom bila »političko samoubojstvo«</p>
<p>SARAJEVO, 26. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Bosni i Hercegovini manje-više je poznat sastav budućih zakonodavnih tijela nakon izbora 11. studenoga. Gotovo svi se slažu da će posao koji predstoji na formiranje novih vlada na razini države entiteta i deset federalnih kantona biti težak kompliciran proces. Niti jedna stranka samostalno, pa čak niti blokovi stranaka za koje se smatra da su »prirodni saveznici«, nisu uspjeli dobiti dovoljan broj mandata za lagodno formiranje vlade na bilo kojoj od ključnih razina vlasti.</p>
<p>Tako je, primjerice, u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ušlo čak 11 stranaka, 42 mjesta (28 iz Federacije BiH i 14 iz RS) raspodijeljena su tako da SDP ima 9 zastupnika, SDA 8, HDZ 5, SDS 6, Stranka za BiH 5, PDP 2, a DNZ, BPS, HNI, Demokratska stranka penzionera Socijalistička partija RS, SNS i Koalicija SNSD-DPS po jednog.</p>
<p>U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH situacija je slična. SDA ima 38 zastupnika, SDP 37, HDZ 25, Stranka za BiH 21, DNZ 3, BPS, BOSS, NHI i Federalni penzioneri po 2, a čak osam manjih stranka, usprkos lošim izbornim rezultatima (između 0,6 i 1 posto), a zahvaljujući nepostojanju izbornog praga odnosno tzv. kompenzacijskim mandatima, ima po jednog zastupnika.</p>
<p>U Republici Srpskoj, u tamošnjoj 83-članoj Narodni skupštini postojat će slično »šarenilo«. SDS ima 31 zastupnika, Ivanićev PDP 12, Dodikov SNSD 11, SDA 5, SDP, Stranka za BiH, DSP i Socijalistička partija RS po 4, DNS 3, SNS 2, te DSRS, NHI i Penzioneri RS po jednog zastupnika.</p>
<p>Kada je riječ o formiranju vlasti u Federaciji BiH, iz rezultata jasno proizlazi da bi presudnu ulogu mogla imati Stranka za BiH. Naime, dosad vladajući nacionalni blok SDA-HDZ u kojem je bila i Silajdžićeva stranka prije izlaska iz koalicije sa SDA nema potrebnu većinu za uspostavu vlade. S druge strane, takvu većinu nema ni SDP koji bi rado sa svojim satelitima poput Zubakova NHI-ja i eventualno još nekim manjim strankama pokušao formirati vladu. U SDP-u su već napravili i dokument kao temelj za pregovore s drugim strankama (osim SDA HDZ i SDS) koji bi trebao dovesti do stvaranja tzv. »Alijanse za promjene. No, i taj je blok bez šansi za dobivanje većine ukoliko u njega ne bi bila uključena Stranka za BiH. Na Silajdžića se zato radi jak pritisak izvan stranke, ali i određeni krugovi unutar nje, da pristupi koaliciji s SDP-om. Naravno, postoje i jednako snažni, ako ne i snažniji otpori takvoj soluciji, tim jači zbog snažnog komunističkog backgrounda Lagumdžijinih socijaldemokrata Mnogi misle da bi Silajdžićevo omogućavanje dolaska na vlast Lagumdžiji bilo »političko samoubojstvo bivšeg ministra vanjskih poslova i supredsjedatelja Vijeća ministra BiH. Iz SDA je od Izetbegovića ranije stigao prijedlog o formiranju tzv. reprezentativne vlade u kojoj bi stranke participirale razmjerno izbornom rezultatu. Takvo rješenje ne odgovara Lagumdžiji čiji bi SDP unutar kabineta najvjerojatnije uvijek bio preglasan. Zato SDP-ov lider kaže: »Nećemo ući u vlast po svaku cijenu!«</p>
<p>U Republici Srpskoj situacija je jednako zamršena. Vlada bez SDS-a bila bi nestabilna, smatra Mladen Ivanić, lider PDP-a, druge stranke po jačini u Narodnoj skupštini RS, i čovjek kojeg mnogi vide na mjestu mandatara nove vlade. No, jasno je i to da bi vlada u koju bi ušao pobjednički SDS bila pod konstantnim pritiskom međunarodne zajednice. »Mislim da će u danim okolnostima nekoliko ključnih ljudi međunarodnih institucija i političkih institucija RS morati sjesti i vrlo otvoreno i jasno kazati što su moguće posljedice ovakve ili onakve opcije«, smatra Ivanić.</p>
<p>Pozicija HDZ-a BiH također je vrlo zanimljiva. Lider te stranke i član državnog Predsjedništva Ante Jelavić tvrdi da je neprihvatljiva eventualna koalicija SDP-a, Stranke za BiH i još nekih manjih stranaka, a kojom bi vodeća hrvatska stranka bila isključena iz izvršne vlasti: »Federacija je entitet dva konstitutivna naroda i mora se uvažavati politička volja njezinih građana, ali i dva konstitutivna naroda, i nadam se da nema tolikih budala koji bi u tom pravcu razmišljali«. No, u HDZ-u pripremaju poteze kojima bi odgovorili na pokušaj da se formira vlada od stranaka za koje glasuju pretežno bošnjački glasači.</p>
<p>Procjene bliske vrhu HDZ-a BiH govore da bez sudjelovanja ove stranke neće biti moguće formirati Dom naroda većeg bosansko-hercegovačkog entiteta, odnosno skupiti potrebnih 30 zastupnika koji bi trebali sjediti u tom tijelu. U HDZ-u također sve glasnije govore o potrebi rekonstituiranja unutarnjih odnosa u Federaciji te uvođenje načela pariteta i konsenzusa i tamo gdje to dosad nije bio slučaj, konkretno u federalnoj vladi.</p>
<p>Naravno, barem je teoretski moguće da izvršna vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine bude formirana protivno iskazanoj izbornoj volji izrazite većine Hrvata u zemlji. Sasvim je jasno, ukoliko se to zbilja dogodi, da bi na dnevni red moralo doći pitanje jesu li Hrvati zbilja ravnopravan suveren i konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini, kako se to tvrdi. Ukoliko nisu u prilici izabrati svoje zastupnike i utjecati na formiranje izvršne vlasti, onda je o zbiljskoj jednakopravnosti teško govoriti. Moguće posljedice mogle bi biti stvaranje trajne nestabilnosti i nastavak iseljavanja Hrvata iz zemlje, što bi i službena Hrvatska teško mogla mirno promatrati. </p>
<p>U ovom trenutku, kada je riječ o formiranju izvršne vlasti u BiH, samo je prividno riječ o »zaštiti« pozicije HDZ-a, stranke kojoj se nesumnjivo i u Bosni i Hercegovini mogu »staviti na dušu« brojni rigidni i nedemokratski potezi. Bitnija je činjenica da o eventualnom silasku HDZ-a s vlasti moraju odlučiti birači, te da Hrvati u BiH trebaju imati pravo sami odlučiti tko će ih predstavljati u parlamentima i vladama. Hrvati u BiH dali su 11. studenoga podršku HDZ-u, što je činjenica koju nitko objektivan ne može ignorirati. I zato bi situacija u kojoj bi, čak i pod krinkom moguće »Alijanse za promjene«, vladu isključivo formirale stranke za koje su između 96 i 100 posto glasovali Bošnjaci bila opasan presedan. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zbog trauma, neke izbjeglice iz BiH još ostaju u Njemačkoj</p>
<p>BERLIN, 26. studenoga</p>
<p> - Ministri unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina donijeli su odluku da se traumatiziranim bosanskim izbjeglicama dopusti ostanak na području SR Njemačke. Iako je velika većina ratnih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine već napustila Njemačku, dijelom odlaskom u treće sigurne zemlje ili u domovinu, za jedan manji broj još uvijek nije nađeno rješenje.</p>
<p> Kako je objasnio Fritz Behrens ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije, koje je pružila utočište najvećem broju izbjeglica, da bi stekle dozvolu za boravak izbjeglice moraju ispunjavati dva uvjeta: da su u Njemačku stigli prije 15. prosinca 1995. i da se najkasnije od 1. siječnja 2000. nalaze u psihološkoj obradi zbog posljedica trauma uzrokovanih ratnim zbivanjima.</p>
<p> Pravo na ostanak bi nadalje stekle i osobe starije od 70 godina ratna siročad te potencijalni svjedoci pred Haaškim tribunalom za ratne zločine. Kosovskim izbjeglicama, za koje vrijedi generalna zabrana ostanka, a koje imaju stalno zaposlenje mogu ostati do sredine sljedeće godine kada bi trebale definitivno napustiti Njemačku. Predstavnici udruženja manjih i srednjih poduzetnika protestirali su protiv protjerivanja izbjeglica sa stalnim zaposlenjem čudeći se istovremeno kako vlada najavljuje uvoz radne snage u budućnosti, a radnike koji su već integrirani i situirani protjeruje. (N.Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>DOS postigao predizborni koalicijski sporazum</p>
<p>Predstavnici DOS-a izjavili da je kriza unutar koalicije prevladana i da će svih 18 njenih članica izići zajedno na izbore</p>
<p>BEOGRAD, 26. studenoga</p>
<p> - Čelnici Demokratske oporbe Srbije (DOS) postigli su dogovor o koalicijskom sporazumu za zajednički izlazak na predstojeće izbore za srpski parlament, a nositelj izborne liste je jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. Predstavnici DOS-a su izjavili da je kriza unutar ove koalicije prevladana, da će svih 18 njenih članica izaći zajedno na izbore i da će nositelj izborne liste biti predsjednik SRJ i predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica. Koalicijski sporazum će biti potpisan u idući utorak.</p>
<p>Postignut je dogovor da predsjednik Demokratske stranke Zoran Đinđić bude mandatar za sastav nove vlade Srbije. On bi ovih dana trebao predložiti program i sastav vlade, što će biti okosnica predizborne kampanje. Na izborima, DOS očekuje trijumfalnu pobjedu i već se razmišlja o promjeni imena koalicije, koja poslije izbora viće neće biti oporba. Jedan od prijedloga je da DOS ubuduće znači Demokratska opcija Srbije. Po najavama čelnika, članice DOS-a trebale bi ostati na okupu bar još godinu dana, da bi osigurale stabilizaciju zemlje i početak demokratskih reformi. Poslije toga, očekuje da prirodni raspad ove koalicije koju je povezivao samo jedan cilj: srušiti režim Slobodana Miloševića.</p>
<p> Očekuje da se će se stranke članice DOS-a grupirati prema programskoj i ideološkoj bliskosti, što će biti pravi početak višestranačja i priprema za prve prave demokratske izbore, za godinu ili dvije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Al Gore u grčevitoj bici za svaki pojedinačni glas</p>
<p>Bushova se prednost trenutačno smanjila u Floridi na samo 497 glasova / Promatrači upozoravaju da ti rezultati ne uključuju prebrojavanja izvršena tijekom vikenda, u kojima je Al Gore stekao prednost</p>
<p>NEW YORK, 26. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ručnim prebrojavanjem glasova u spornim izbornim okruzima u Floridi demokratski kandidat na američkim predsjedničkim izborima i sadašnji potpredsjednik Al Gore smanjio je službeno vodstvo republikanskog kandidata texaškog guvernera Georgea Busha mlađeg sa 930 na 497 glasova. </p>
<p>Pravna i matematička bitka između dva kandidata se međutim nastavlja, jer se ručno prebrojavanje glasova treba završiti do krajnjeg roka u nedjelju u 17 sati po lokalnom vremenu (23 sata po srednjoeuropskom), a federalni Vrhovni sud Sjedinjenih Država treba u petak 1. prosinca odlučiti o zahtjevu republikanskog stožera da se ručno prebrojeni glasovi na uzmu u obzir u konačnom ishodu izbora na Floridi. Konačni ishod treba obznaniti državna tajnica Floride Katherine Harris koja je u dosadašnjem izbornom procesu, budući da je republikanka favorizirala stranu texaškog guvernera.</p>
<p> S takvim razvojem situacije oko izbornog ishoda još je uvijek upitno kad će biti poznat konačni pobjednik na Floridi, koja nosi ključnih 25 elektorskih glasova u Elektorskom kolegiju. U njemu, elektori iz saveznih država glasuju na temelju pobjede određenog kandidata u dotičnoj državi i u pravilu ne smiju dati glas poraženom kandidatu. U Elektorskom kolegiju potrebna je većina od 270 glasova.</p>
<p>Rezultati ručnog prebrojavanja u spornim izbornim okruzima u Floridi, 24 sata uoči isteka roka, pokazuju sljedeću sliku: U izbornom okrugu Broward demokratski predsjednički kandidat je u svih 609 izbornih jedinica dobio dodatnih 5343 glasova. U tom okrugu republikanski tabor uložio je prigovor zbog toga sto su ponovno bili kontrolirani glasovi koji su stigli poštom. U izbornom okrugu Palm Beach, na koji su demokrati polagali velika očekivanja, u dosadašnjem prebrojavanju u 305 od 637 izbornih jedinica ukupan pozitivan saldo iznosio je, međutim, u korist Busha mlađeg 10 glasova. Promatrači upozoravaju da ti rezultati ne uključuju prebrojavanja izvršena tijekom vikenda, u kojima je Al Gore stekao dvocifrenu prednost. </p>
<p>S obzirom da je u tri spomenuta okruga koja se smatraju jakim uporištima demokrata očigledno da Al Gore smanjuje službenu prednost Georgea Busha koja iznosi 930 glasova, republikanski tabor pobrinuo se da svojim zahtjevima komplicira konačno rješenje, jer su nadzorni odbori u drugim izbornim okruzima koji se dosad nisu smatrali problematičnima, donijeli odluke o prebrojavanju pojedinih kategorija glasačkih listića. Tako je na primjer u izbornom okrugu Bay, nadzorni odbor prihvatio naknadno 12 glasačkih listića pristiglih poštom, pri čemu je George Bush dobio dodatna dva glasa. Slično se je dogodilo i u izbornom okrugu Breward gdje je republikanski kandidat dobio dodatnih osam glasova. </p>
<p>Takvo prebrojavanje pod utjecajem nadzornih odbora koje kontroliraju republikanci pretvorila je bitku za konačnu pobjedu na Floridi u grozničavu borbu za svaki pojedinačni glas. Novi razvoj situacije izazvao je lančanu reakciju sudskih tužbi i priziva, tako da je mala vjerojatnost da će i nakon isteka novog roka za objavu rezultata, u nedjelju u 17 sati po lokalnom vremenu, biti poznat nasljednik Billa Clintona u Bijeloj kući. </p>
<p>Demokratski stožer Ala Gorea najavio je da će u ponedjeljak sudski osporiti neke izborne rezultate, prije svega u izbornim okruzima Dade u Miamiju i u Palm Beachu. S druge strane, republikanski stožer Georgea Busha mlađeg najavljuje da će osporiti glasove pristigle iz inozemstva od pripadnika američkih oružanih snaga. Iznad svega toga stoji 1. prosinca kad će se slučaj razmatrati pred federalnim Vrhovnim sudom koji treba odlučiti o zahtjevu republikanaca da se u konačni ishod ne ubroje naknadno ručno prebrojeni glasovi.</p>
<p>U svakom slučaju, konfuzija, prvi put u povijesti američkih predsjedničkih izbora, je posvemašnja, jer se, prvo, već puna tri tjedna ne zna tko će biti legalni i legitimni pobjednik, a drugo, ne zna se rok u kojemu se rješenje može konačno očekivati. Jedno je, međutim, već sad jasno. Bez obzira tko bude novi predsjednik Sjedinjenih Država, njegov mandat neće biti uvjerljiv kao što je to bilo dosad kad su pobjednici ostvarili značajnu prednost u Elektorskom kolegiju. </p>
<p>Ovaj put se može dogoditi da u slučaju pobjede Georgea Busha, on to ostvari upravo pobjedom u Elektorskom kolegiju, iako je na nacionalnoj razini pobjednik, doduše s neznatnih oko 300.000 glasova u ukupnoj masi od oko 100 milijuna, demokratski kandidat Al Gore.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poljskom se širi štrajk glađu medicinskih sestara </p>
<p>Zbog malih plaća, samo u Bialystoku, gradu u istočnoj Poljskoj, već 12 dana štrajka glađu 400 bolničarki, od kojih gotovo polovica, zbog malaksalosti i iscrpljenosti više ne može dolaziti u bolnicu / Zdravstvena ustanova u kojoj rade morala je zatvoriti nekoliko odjela</p>
<p>VARŠAVA, 26. studenog (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zbog širenja štrajka glađu poljskih medicinskih sestara, pojedine bolnice u Poljskoj ne mogu primiti nove pacijente. U desetak poljskih gradova prosvjeduje oko tisuću bolničarki koje traže povišice plaća. Bolničarke su u Poljskoj jedna od najslabije plaćenih grupa: mnoge zarađuju mjesečno šesto do sedamsto zlota (300-350 njemačkih maraka), što je gotovo upola manje od poljskog prosjeka.</p>
<p>Ovoga tjedna može se očekivati daljnja eskalacija prosvjeda koja bi mogla paralizirati rad mnogih bolnica. Samo u Bialystoku, gradu u istočnoj Poljskoj, već dvanaest dana štrajka glađu četiri stotine bolničarki, od kojih je gotovo polovica, zbog malaksalosti i iscrpljenosti, poslana na bolovanje, zbog čega je zdravstvena ustanova morala zatvoriti nekoliko odjela. Sve očajnije sestre traže ovog puta povišice od dvjesto, tristo zlota. Sindikati vrše pritisak na vladu da se ovog puta kompleksno pozabavi izuzetno niskim plaćama medicinskih sestara te iznađe dodatna sredstva za zdravstvo koje se zadnjih godina našlo u teškim financijskim problemima.</p>
<p>Problem financiranja zdravstva nije riješila niti ambiciozna reforma zdravstvenog sustava koju je poljska vlada pokrenula prošle godine. Štoviše, nakon više od godine dana njezinog funkcioniranja, pokazalo se da bolnice dobivaju sada manje sredstava nego ranije. Pripremajući državni proračun za iduću godinu, vlada premijera Jerzyja Buzeka tek je djelomično uzela u obzir apele zdravstvenih djelatnika za dodatnom financijskom injekcijom, povisivši izdatke na zdravstvo za samo četiri posto. Vlada drži da je u sklopu reforme moguće smanjiti troškove djelotvornijom kontrolom izdataka. Zdravstvena reforma izaziva također prilično nezadovoljstvo građana koji su sve češće prisiljeni plaćati za određene usluge u zdravstvenim ustanovama.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tbilisi ogorčen jer Rusija uvodi vize za Gruzijce</p>
<p>Istodobno, stanovnici separatističkih gruzijskih tzv. republika Abhazije i Sjeverne Osetije mogu bez viza u Rusiju / Ševardnadze tvrdi da je to politički pritisak zbog ruskih vojnih baza, gradnje naftovoda i utočišta za čečenske gerilce</p>
<p>MOSKVA, 26. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Do 5. prosinca, kad stupa na snagu odluka ruske vlade o uvođenju viza sa susjednom Gruzijom, ostalo je točno tjedan dana i informacijski rat između Tbilisija i Moskve postaje sve žešći. Potkraj prošlog tjedna u taj rat uključio se i sam predsjednik Gruzije Eduard Ševardnadze. Obraćajući se naciji preko radija, Ševardnadze je optužio Moskvu da njezina jednostrana odluka o uvođenju viza predstavlja diskriminaciju prema građanima Gruzije i da se stoga ta odluka kosi s normama međunarodnog prava. </p>
<p>Tbilisi je posebno ogorčila odluka Moskve da građani samoproglašenih republika Abhazije i Sjeverne Osetije koje se nalaze na teritoriju Gruzije mogu i nakon 5. prosinca putovati u Rusiju bez viza. Po ocjeni Ševardnadzea, takav postupak ruske vlade potvrđuje da službena Moskva i dalje blagonaklono gleda i zakulisno podržava abhaski i osetski separatizam. Kao odgovor na tu moskovsku odluku, Ševardnadze je najavio i da će Gruzija od 5. prosinca ublažiti režim ulaska građana buntovne Čečenije na njezin teritorij. </p>
<p>Svađa između Tbilisija i Moskve dosegla je takve razmjere da je u gruzijskom parlamentu minulog petka javno rečeno da uvođenjem viza Rusija ucjenjuje Gruziju. »Na pregovorima, predstavnici Kremlja daju do znanja da su spremni odustati od uvođenja viza pod tri uvjeta«, izjavio je šef gruzijskog parlamenta navodeći te uvjete: Ukoliko Tbilisi ublaži svoj stav oko zatvaranja ruskih vojnih baza u Gruziji, te ako prekine davati utočište ranjenim čečenskim borcima i prestane »šurovati« s Turskom i Azerbajdžanom o gradnji novog naftovoda za transport azerbejdžanske kaspijske nafte preko svog teritorija na Zapad.</p>
<p>»To je ultimatum koji otkriva stvarne razloge Moskve za uvođenje viza«, kažu u Tbilisiju, napominjući da Moskva tim nedopustivim političkim pritiskom želi pokolebati gruzijsku vladu u njezinom opredjeljenju za zbližavanjem s NATO-om i uključivanjem u zapadnoeuropske integracijske procese. Uvođenje viza nije samo politički već i ekonomski pritisak. Naime, takvom odlukom bit će pogođeno 700.000 Gruzijaca koji stalno žive ili su nakon raspada SSSR-a u potrazi za boljom zaradom došli na rad u Rusiju. Kako je nezaposlenost u Gruziji izuzetno velika, a standard u susjednoj Rusiji daleko veći, gruzijski »gastarbajteri« svojim radom u Rusiji u pravilu financijski pomažu i omogućavaju kakvo-takvo preživljavanje svojih obitelji i rodbine u domovini.</p>
<p>Gruzijska dijaspora u Rusiji glavni je adut Kremlja u borbi protiv nepopustljivog Ševardnadzea. Već sama najava uvođenja viza izazvala je nezadovoljstvo gruzijskih građana s obje strane državnih granica, a budu li se s vremenom »gastarbajteri« morali vraćati iz Rusije u domovinu, to će biti jaka oporba predsjedniku Ševardnadzeu. Izvori u Tbilisiju tvrde da je i predsjednik Gruzije Eduard Ševardnadze spreman unijeti korekciju u svoju politiku prema čečenskim pobunjenicima i eventualno pristati na rok koji Moskva traži za ostanak svojih baza u Gruziji, ali pod uvjetom da u Kremlju izmijene svoj stav prema rješavanju problema samoproglašene Republike Abhazije. </p>
<p>Međutim, nepovjerenje između službene Moskve i Tbilisija takvo je da je prošli tjedan neuspješno završen i peti krug pregovora o daljnjem ostanku ruskih vojnih baza u Gruziji. U Tbilisiju su uvjereni da bi samoproglašene republike Abhazija i Sjeverna Osetija na njezinom teritoriju, kao i samoproglašene republike Gornji Karabah u Azerbajdžanu i Pridnjestrovska Republika u Moldaviji odavno nestale da to stvarno žele u Kremlju. Te četiri samoproglašene republike egzistiraju već deset godina, od vremena raspada SSSR-a, pa su prošlog tjedna šefovi njihovih diplomacija proslavili svoj jubilej summitom održanim u Tiraspolju, glavnom gradu samoproglašene Pridnjestrovske Republike. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="62">
<p>Psihologija države: vjerom i voljom pobjeđujemo danas svoje bivše stogodišnje neprijatelje, koji su u nama stvarali osjećaj da je država jedno, a narod drugo</p>
<p>Izvan svake je sumnje da je hrvatski narod htio je želio biti slobodan i nezavisan, i da je on zadovoljan s time da mu je ta želja ostvarena, ali u tom ostvarenju se treba snaći. Što je zapravo država hrvatskom narodu, ne u međunarodopravnom smislu, nego u psihološkom; kako se Hrvat snalazi u tom novom stanju? To je vrlo važno pitanje.</p>
<p>Mi prečesto ističemo kako je država Hrvatska nastala usred teških prilika, pa uslijed toga ne ide sve kako bismo željeli, i u neku ruku zamišljamo da bismo se osjećali zadovoljnima, da je država Hrvatska nastala u tzv. normalnim vremenima. Ja, međutim, tvrdim da bismo se mi osjećali pomalo čudno i nezadovoljno u svojoj državi i da smo nastali u najljepšim mogućim prilikama, i to iz razloga koji igraju svoju ulogu i danas, uz inače nepovoljne prilike.</p>
<p>Država znači da se svi poslovi moraju uzeti u svoje ruke, a u tom procesu mora doći do nezadovoljstva, jer nastaje konkretno stanje u kojem se mora pokazati kako se svi ti poslovi moraju uzeti u svoje ruke.(...) </p>
<p>Apsolutno je nužno da u narodu, koji je stoljećima sebe osjećao kao nešto posebno od države, koji najednom mora uzeti sve u svoje ruke i koji je usred ovolikih izvanrednih teškoća, nije sve u savršenom toku. Onaj, tko je i uz ove tri neizbježive povijesne okolnosti očekivao obratno, taj ne pokazuje stvarno poznavanje prirodnog razvitka. Željeti slobodu i nezavisnost, pa steći ju, još uvijek ne znači snalaziti se u slobodi i nezavisnosti. To je činjenica koje se mi nismo mogli osloboditi. Razumljivo je da se naši protivnici vesele nad ovim i zbunjuju pomalo čak i dobronamjerne ljude, jer nisu svjesni da se iz toka zakonitosti i nužnosti ne može izbjeći. Mi se ne trebamo i ne smijemo bojati utvrditi te činjenice, te da onda stvarno i ozbiljno likvidirati jednu po jednu našu nepriliku.</p>
<p>Ponajprije, ne zaboravimo da smo državnu nezavisnost željeli, te ne smijemo ni u kojem slučaju izgubiti volju za državom i vjeru u nju. To je prvi uvjet, ta izdržljivost u volji i vjeri, da psihološki jačamo državu u sebi kao narodu i da učinimo državu svojom duševnom svojinom, usprkos svemu i iznad svega. Tom vjerom i voljom pobjeđujemo danas svoje bivše stogodišnje neprijatelje, koji su u nama stvarali osjećaj da je država jedno, a narod drugo. </p>
<p>Mi se naime varamo ako mislimo da su nam glavni neprijatelji u pitanju naše samostalnosti svi oni protiv kojih se danas na vanjski način borimo, jer glavni neprijatelj je onaj kojeg su nam stoljeća namrla, a koji je u nama i djeluje, a mi toga nismo svjesni. Beskrajnom vjerom i voljom u našu državnu nezavisnost, izvanrednom postojanošću i izdržljivošću u vjeri pobjeđujemo sebe, što je zapravo najvažnije. Nemojmo se šaliti u ovom pogledu, jer je upravo u ovom izvor za rješenje svih naših problema. Osjetili svo naše činovništvo, svo naše radništvo, svo naše seljaštvo ovu duševnu pozornost, mi smo osigurali suverenu i nezavisnu Republiku Hrvatsku za buduće generacije.</p>
<p>Moramo znati da su narodi i pojedinci podvrgnuti zakonima, koje bih ja nazvao zakonima stanja, te koji ne moraju imati trajnu i vječnu vrijednost. Nekoliko stotina godina narodnog života bez države ostvarilo je jednu zakonitost stanja neosjećanja države i življenja u odlučno važnim djelatnostima mimo svoje suverenosti. Danas, međutim, imamo državu koja predstavlja vlastitu suverenost, te dosadašnja zakonitost stanja, u kojoj živi cijeli narod i narodni pripadnici, gubi svoj povijesni smisao. Mi trebamo drugu zakonitost stanja, u kome ima biti država, vlastita država, bitni dio sveukupne narodne djelatnosti. </p>
<p>A kako stvoriti to novo stanje, novi zakon života, koji se ima odrediti za sve buduće generacije hrvatskoga naroda? Ovo je stvarno središnji problem hrvatskog narodnog života, gledajući s povijesnog</p>
<p> stajališta. (...)</p>
<p>No život države traži što brži prijelaz iz ovog duševnog posjedovanja državne nezavisnosti u konkretno, u neposredno uzimanje države u svoje ruke na svim područjima narodne djelatnosti. Ovo je stvar, u prvom redu svih onih koji imaju državnu inicijativu u svojim rukama, jer oni drže izvorne i početne niti najjačih djelatnosti države. Oni ne mogu i ne smiju misliti da im se svi ostali imaju priključiti, da ih moraju slijediti u radu. To nije i ne može biti metoda konkretiziranja duševnog osjećanja nove zakonitosti u stvarno posjedovanje te zakonitosti. Svi pripadnici naroda moraju biti stavljeni u jasnim linijama djelatnosti u novu zakonitost, da bi nastalo skladno stapanje duševnog i konkretnog uživljavanja u novo stanje. Intelektualci, obrtnici, trgovci, veleobrtnici, radnici, seljaci, moraju imati jasne konkretne velike linije svoga dnevnog života u zakonu novog državnog stanja. Bez toga se opet može javiti dnevni život kao mogući život bez želje za stvaranjem i učvršćivanjem novog povijesnog zakona našeg državnog stanja. </p>
<p>U ovako čvrsto postavljenim linijama života, svi bi pojedinci nalazili svoj prirodni smještaj redovnog života i pravo razvitka i usavršavanja tako da bi hijerarhijski sustav postojao sve jasnijim i određenijih.</p>
<p>Time, dakle, utvrđujemo da se naš politički problem grana u dvije velike grane: održavanje i razvijanje volje i vjere u državu, bez obzira na sve moguće neprilike, i u konkretno stavljanje svih ruku naroda u djelatnost, utvrđenu u velikim linijama državnog života. I jedna i druga grana jesu psihološke naravi: u prvoj grani se stvara superiorni povijesni osjećaj nacije, u drugoj osjećanje snalaženja u državi kao stvarnost dnevnog života. U prvoj grani javlja se država kao cilj, u drugoj kao sredstvo, te tako osposobljavamo duševnost čovjeka za sve slučajeve narodnog života. Kad je, naime, država u opasnosti, onda se traži vjera i volja za njeno održanje, te se pojavljuje pred očima naroda kao cilj života, u normalnim pak vremenima, ona je pred očima naroda sredstvo narodnog života.</p>
<p>Kod nas se govori o promjenama, ali se ne ulazi u iznalaženje pravih putova njihovih ostvarenja u pozitivnom smislu. Smisao promjene jest stvaranje novog životnog stanja, što za nas Hrvate znači stanja života u nacionalnoj državi, stanja života u ome se mora povijesno izvršiti uživaljavanje države u narod. To je smisao i zadatak ove generacije, to je njezino životno poslanstvo, to ona duguje povijesti i budućim generacijama. Ova generacija ima visoku dužnost i odgovornost da ostavi u hrvatskom narodu novi zakon povijesnog stanja.</p>
<p>Ovih dana se sjećamo Vukovara, Daytona, 1918., pa nam je dužnost da se što jače i ozbiljnije spomenemo temeljnih smjernica nužne povijesne politike, da bismo što brže ojačali državu u svojoj djelatnosti. U borbi i nastojanju oko jačanja ovih temeljnih smjernica, naći ćemo zadovoljstvo ostvarivanja, osloboditi se razočaranja i nezadovoljstva oko nužnih posljedica prijelaza iz jednog stanja u drugo. Moramo nastojati da što brže u što čvršćim spoznajama krenemo iz ovog prijelomnog povijesnog razdoblja, kako bismo stekli stvaralačku sigurnost i pouzdanje.</p>
<p>Time ćemo najbolje pokazati svoje snalaženje u državnom životu, svoju sposobnost i opravdanje državne nezavisnosti. </p>
<p>MARIO MARCOS OSTOJIĆpredsjednik GO Hrvatske republikanske zajedniceZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Po ministrovoj izjavi, razlike u mirovinama ostaju ili zloupotreba demokracije</p>
<p>U »Vjesniku« od 23. studenog 2000. na strani 5. u tekstu potpisanom od novinarke gđe Marijane Matković objavljen je odlomak o dodatnom članku u Zakonu o povećanju mirovina, citiram: »Taj članak govori da su zakonom ispunjenje obveze iz odluke Ustavnog suda, u skladu s mogućnostima države kazao je ministar, dodavši da takvu mogućnost daje i sama ta odluka. Rasprave o dugu više ne bi trebalo biti«.</p>
<p>Kad bi se predloženim zakonom izvršavala Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., onda bi najmanje uvažavanje dostojanstva ljudi treće dobi nalagalo ministru rada i socijalne skrbi i Vladi RH da predloži naslov i sadržaj zakona bitno i potpuno drukčijim od predloženog. U naslovu zakona jasno je određeno da bi njim (zakonom) trebalo izvršiti samo onaj dio Odluke Ustavnog suda koji obvezuje da se otklone razlike u razini mirovina. Predloženi zakon nema namjeru, niti to čini da sve mirovine ostvarene do kraja 1998., prema Odluci Ustavnog suda, uskladi od 1. srpnja 2000. prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 3237 kn, (ovo nije dug), a još manje ima namjeru da za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. prema Odluci ustavnog suda, utvrdi i isplati razlike između visina mirovina usklađenih prema tada važećim propisima i onih isplaćenih u tom razdoblju (ovo jest dug umirovljenicima).</p>
<p>Istina je da Odluka Ustavnog suda daje mogućnost primjene sklopa riječi »u skladu s mogućnostima države«, kako je naveo ministar rada i socijalne skrbi, ali samo uvjetno. Citiram taj dio Odluke: »Ustavni sud također drži neupitnim pravo zakonodavca da razinu gospodarskih i socijalnih prava sadržanih u Ustavu (a koja nisu apsolutna) uređuje u skladu s gospodarskim mogućnostima države, ali korištenjem tog prava ne mogu biti dovedena u pitanje temeljna ustavna prava i načela (jednakost, socijalna pravda i vladavina prava). </p>
<p>Očito je da su ministar i Vlada samo koristili pravo iz citiranog dijela Odluke za (zlo)upotrebu i obmanjivanje javnosti a neispunjeni uvjet za korištenje tog prava namjerno prešutili.</p>
<p>Činjenice da se predloženim zakonom ne primjenjuju propisi na koje se poziva Odluka Ustavnog suda a koje je Vlada RH dužna primjenjivati u njezinom izvršenju, da se ne otklanjaju nejednakosti između umirovljenika međusobno i da se ne otklanjaju nejednakosti između umirovljenika i zaposlenih, ili kraće, da se ne otklanjaju razlozi zbog kojih je i donešena Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. svjedoče da nije ispunjen uvjet za korištenje prava iz citiranog dijela Odluke.</p>
<p>Predloženim zakonom Vlada RH u cijelosti poništava Odluku Ustavnog suda i, posljedično, prekoračuje svoja ovlaštenja i pokazuje da nema ni najmanji obzir prema dostojanstvu ljudi treće dobi.</p>
<p>Ako Vlada RH predloženim zakonom izražava volju biračkog tijela od milijun umirovljenika, onda potpisnik ovog papira ne razumije značenje riječi laž, prevara i zloupotreba položaja i demokracije.</p>
<p>Doc. dr. DŽEMALUDIN KAJADŽISALIHOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Čemu služe i kome trebaju Stožeri za obranu digniteta Domovinskog rata</p>
<p>Svjedoci smo ovih dana, uoči i uz obećavajući i dugo očekivani Europski summit u Zagrebu, te ponovnog aktiviranja Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, koji u svojim traženjima s pravom ističu svoje zahtjeve spram Europe, kojoj tako nedvosmisleno težimo, a koji se odnose na poseban status u procesu stabilizacije odnosa u regiji, - nepotrebnog raspirivanja strasti i političke nesnošljivosti spram legalno izabrane vlasti na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000. godine.</p>
<p>Prošlo je tek 5 godina od zadnjih akcija Oružanih snaga Hrvatske kojima je okončan Domovinski rat, a rane koje smo zadobili postale su ožiljci koji će još dugo vremena podsjećati na tragediju kroz koju su prošli uglavnom, kao i uvijek u povijesti, obični mali ljudi, građani lijepe naše, a koji će biti izbrisani iz povijesti kao žrtve rata i poraća. Malo je, a gotovo da i nema primjera stradanja pripadnika establishmenta, tatini sinovi najčešće nisu ni dobivali mobilizacijske pozive, ali su zato preuzeli zasluge za pobjedu i s tim u vezi sebi podijelili priznanja i odličja, lažne mirovine, beskamatne kredite, tvornice...Isti danas, čini mi se, posredno ili neposredno vapajem za spas Hrvatske, zapravo izražavaju žal za izgubljenim privilegijama.</p>
<p>Koliko je prosvjed Stožera upućen prema agresoru, Jugoslaviji, Srbiji ili Crnoj Gori, a koliko prema onima koji su nas doveli u situaciju da u državi za koju smo ginuli ne možemo ostvariti osnovna ljudska prava, prava na rad.</p>
<p>Naravno da se za normalizaciju odnosa u regiji očekuje isprika novo ustoličenih vlasti u Beogradu za zločine koje je počinio Slobodan Milošević, naravno da je potrebno privesti u kratkom vremenu kraju potragu za poginulim i nestalim, naravno da je potrebno utvrditi ratnu štetu itd. ali dragi prijatelji po oružju zar aktualna vlast nije već pokrenula aktivnosti u tom pravcu. Divljenja je vrijedno Vaše domoljublje koje iskazujete brigom za jedinu nam domovinu Hrvatsku, mnogi od Vas ste ne štedeći svoje živote istu riješenost pokazivali i onda kada je trebalo stati pred tenkove 4. po veličini vojne sile u Europi.</p>
<p>Čudi me ipak zašto je izostala ista revnost u vremenima kad se pokojni predsjednik u svojoj siromašnoj korespodenciji s vanjskim svijetom, uglavnom sastajao sa balkanskim krvnikom i ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem. Gdje ste bili kada je najmanje sto tisuća hrvatskih branitelja otpušteno iz HV da bi oslobodilo mjesta za pripadnike vladajućih lobija, a kojima je i dio Vas dušebrižnika za demokraciju Franje Tuđmana bezgranično pripadalo. Gdje ste bili kada je bivša vlast za kojom tako nedvosmisleno žalite, poslala u Haag generala Blaškića, zašto onda niste prosvjedovali, tražeći obranu digniteta Domovinskog rata, jeste li se u međuvremenu dozvali pameti i shvatili da je general Blaškić nevin, a da su pravi počinioci zločina u Ahmićima, ponajviše zaslugom vlasti kojoj ste tako odano služili, zaštićeni lažnim identitetom ostali van domašaja pravde, po kojoj bi nevino osuđeni ljudi najvjerojatnije trebali biti na slobodi.</p>
<p>Znate li dok ste Vi bili na vlasti, kada ste sami sebi odredili pozamašnu apanažu iz državnog proračuna, mnogi hrvatski branitelji morali zaboraviti svoju struku i naobrazbu i u poznatoj nevolji, u potrazi trbuhom za kruhom, morali napustiti svoju Domovinu i raditi za nadnicu u tuđem svijetu kako bi prehranili svoje obitelji. Isti i danas tražeći posao u državi za koju su se borili očekujući nemoguće od sadašnje vlasti, čekajući priliku za uključenje u svijet rada iz kojeg ste Vi tako bezočno, s lažnim zaslugama i lažnim mirovinama, a uz blagoslov HDZ-a prerano otišli. Bi li bilo pravedno otpremninu koju je dobio Vaš mentor Nenad Ivanković, podijeliti Vašim kolegama na Zavodu za zapošljavanje, bi li na taj način pripomogli čuvanju Digniteta Domovinskog rata, oduzimajući samo mali dio, sluzi svih režima, čovjeku kojemu nije pala dlaka s glave za ono za što ste Vi htjeli i poginuti. Jedina je krivnja i jedini nedostatak brojne populacije razvojačenih i nezaposlenih hrvatskih branitelja, što nisu imali političkog sluha, kakav je Vama donio boljitak pod okriljem HDZ-e.</p>
<p>Oni koji Vas vode materijalno su osigurali i sebe i svoju djecu, a žaleći za vremenima koja su prošla, nerado se odriču privilegija zadobivenih najčešće prijevarom na vaš i naš račun.</p>
<p>Prosvjedi su pak u novom demokratskom okružju, unatoč negativnim konotacijama prema samom državnom vrhu, legalni i legitimni, a prosvjednici se ne nazivaju neprijateljima hrvatske države, vragovi crveni i žuti, stoka sitnog zuba i sl. Prosvjedi dapače pokazuju multikulturalnost, politički i svekoliki drugi pluralizam, bez kojeg i ne bi bilo demokratskog iskoraka prema zemljama dugogodišnje demokratske tradicije. Moramo shvatiti da Europskog summita ne bi ni bilo da nije bilo rečenih demokratskih promjena i tek je sad moguće normalizacijom odnosa u regiji tražiti i brže rješavanje otvorenih pitanja, a naročito i onih za koje se i Vi zalažete.</p>
<p>Vidljivo je dakle, da je Hrvatska, netom izašla iz dugogodišnje izolacije, postala strateški čimbenik mira u regiji, a što je i honorirano najvećim međunarodnim skupom u Zagrebu u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Upravo ponosni na tu činjenicu očekujemo u skoroj i daljoj budućnosti, uspostavom stabilnih političkih i gospodarskih odnosa, blagostanje i mir za sve građane Republike Hrvatske. Nadam se da ćemo u skladu s geslom »zajedno u ratu i zajedno u miru« smirivanjem tenzija, i dalje pridonositi općoj stvari za dobrobit svih građana, ne dijeleći ih pritom na podobne i nepodobne i već rečene kategorije iz vokabulara pokojnog predsjednika.</p>
<p>STOJAN MIŠČEVIĆ, prof.Križevci</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Gradonačelniče, pošteno je ispričati se</p>
<p>Gradonačelniče Bandiću, na Vašoj konferenciji za tisak 15. lipnja 1999. (Večernji list 16. lipnja 1999.) zajedno sa vašim stranačkim kolegama, u lice građanima Zagreba koji su osam godina plaćali samodoprinos za tu bolnicu, iznijeli ste neistinu o Sveučilišnoj bolnici. Vjerojatno je to bilo u svrhu predizborne borbe, pogotovo za gradonačelničko mjesto, iako je predizborni slogan vaše stranke bio »pošteno«.</p>
<p> Sada, kada ste gradonačelnik, vrijeme je da se građanima Zagreba ispričate za tu neistinu, ukoliko nešto držite do svojih sugrađana, te da im iznesete istinu o toj najavećoj kriminalnoj malverzaciji, koja je ikada načinjena na ovim prostorima. Pogotovo, jer vaš pročelnik za zdravstvo i danas manipulira s podacima o toj bolnici, pa tako između ostalog tvrdi da 288 metara kvadratna po krevetu Sveučilišne bolnice nije mnogo, jer američke bolnice imaju standard od čak 500 metara kvadratna po krevetu, što čak nije ni znanstvena fantastika, već neodgovorno manipuliranje sa podacima. (Večernji list 21. rujna 2000.). </p>
<p>BRANKO VADLJA, d.i.g.Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="66">
<p>Svjedok pokajnik na početku »dignuo tlak« Rajku Momčiloviću, tko je sljedeći? </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak će se u improviziranoj sudnici u Remetincu nastaviti suđenje »zločinačkoj organizaciji«, prekinuto prošlog tjedna, nakon što je pozlilo dvanaestooptuženom Miroslav Vukoviću-Oliu</p>
<p>Naime, prošlog utorka, sucu je iskaz počeo davati svjedok pokajnik Tomislav Marinac, inače prvi svjedok takve vrste u povijesti hrvatskog pravosuđa. Obrana je prije Marinčevog iskaza zatražila od tužiteljice Dunje Pavliček-Patak da otkrije kakve je pogodnosti Marinac dobio za svoje pokajanje, te ima li još koji svjedok pokajnik koji je trebao sjediti na klupi, a sada sjedi u sobi za svjedoke. Nakon odvjetničkih nadmudrivanja, tužiteljica Dunja Pavliček Patak odgovorila im je da saslušaju Marinca, pa će im sve biti jasno.</p>
<p>Tako je u dvosatnom izlaganju, svjedok pokajnik »uperio prstom« na Rajka Momčilovića i Davora Zečevića. Govoreći, kako je »upao« u njihov milieu, »optužio« je Zečevića i Momčilovića, za kamatarenje i iznudu nad njim i njegovom dvojicom prijatelja. Iako se, ako je suditi prema Marinčevim izjavama u medijima, tek očekuje da svjedoči o raspačavanju droge po Zagrebu, Marinac se uspio dotaknuti i toga, rekavši da je njegov prijatelj Nenad Kabić-Čujo prodavao drogu za Momčilovića i Zečevića, koju su mu ovi besplatno davali.</p>
<p>Koliko je Momčiloviću Marinčev iskaz »dignuo tlak«, pokazuje i rečenica, koju je, izlazeći iz sudnice nakon prvog dijela pokajnikovog iskaza, navodno dobacio svom bratu, Veliboru: »Što ga nisu ubili, je..m mu majku!«.</p>
<p>Kako doznajemo iz jednog neslužbenog izvora, tužiteljstvo je završilo istragu oko te rečenice. Saslušani su svi pravosudni policajci, koji su se nalazili u blizini Momčilovića. No, rezultati istrage još nisu posve razjašnjeni, ali, kako nam je rekao, tužiteljstvo zasad neće ići u tom smjeru.</p>
<p>Nakon pauze u kojoj je Momčilović navodno izgovorio tu famoznu rečenicu, Marinac je trebao nastaviti iskaz, no tada je pozlilo Vukoviću i rasprava je bila odgođena do dolaska vještaka Josipa Škavića, koji je trebao odlučiti može li Vuković nastaviti pratiti raspravu. Naime, kako je zatvorski liječnik rekao sucu, Vuković pati od angine pectoris, dijabetesa i svako povišenje krvnog tlaka može biti opasno po njega. Kako Škavić nije mogao doći u sudnicu u utorak, rasprava je odgođena do ponedjeljka. Do tada će se obaviti kombinirano medicinsko vještačenje, koje bi trebalo odgovoriti hoće li Vuković nastaviti sjediti u improviziranoj sudnici. Kako doznajemo i obrana i optužba se slažu da, ako se Vuković pokaže nesposobnim za dalju raspravu, njegov postupak razdvoji od ovoga u Okružnom zatvoru.</p>
<p>Prošlog tjedna, pak, tužitelj Janjko Grlić predložio je spajanje nove optužnice protiv Nikice Jelavića, Rajka Momčilovića, Radovana Štetića, Davora Zečevića i bjegunca Zoran Pripuza, te uz njih Blaža Petrovića, Željka Vinkeševića i Ivana Gecega, koje se tereti za iznude »vrijedne« 20 milijuna kuna, te prisiljavanje dviju svjedokinja na lažno svjedočenje. Optužba je predložila da se postupak spoji samo za već optužene za »zločinačku organizaciju«, dok bi se Petroviću, Gecegu i Vinkeševiću sudilo odvojeno, najvjerojatnije na Općinskom sudu u Zagrebu.</p>
<p>Idućeg tjedna počet će i suđenje Zoranu Crnojeviću i Gordanu Kolariću, kojima je, podsjetimo, postupak razdvojen od onog »zločinačke organizacije«, već na samom početku suđenja. Naime, 1. prosinca na Županijskom sudu u Zagrebu, pod predsjedanjem sutkinje Erne Dražančić, njima dvojici će se suditi za razbojništvo i iznudu.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U postupku protiv Novalića i ostalih na redu je knjigovodstveno vještačenje</p>
<p>OSIJEK, 26. studenoga</p>
<p> - Protekle je srijede, saslušanjem dva svjedoka, nastavljeno suđenje osječkom tajkunu Antunu Novaliću (48) i njegovim suradnicima koje, da podsjetimo, optužnica tereti da su zloporabom položaja i ovlasti stekli protupravnu imovinsku korist veću od 51 milijun kuna.</p>
<p> Međutim, ni ovaj šesti dan suđenja nije donio neke posebne novosti u ovom postupku. Naime, svjedok Miroslav Mudri, bivši šef računovodstva tvrtke Novalić d.d., kao i svjedokinja Antonia Kovačić, nekadašnja devizna referentica u Gradskoj banci, ponovili su svoje iskaze koje su dali u travnju ove godine istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku, a u unakrsnoj vatri pitanja optužbe i obrane, ostali su dosljedni u svojim izjavama. Tako je svjedok Mudri, potvrdio sudu da je tvrtka Novalić od 1995.do 1998. godine, u vrijeme dok je on bio zaposlen, poslovala pozitivno. O spornoj kupoprodaji dionica Kutjeva d.d. on je istaknuo da su bile plaćene sredstvima sa žiro-računa tvrtke Novalić i da se uvidom u knjigovodstvene kartice to može provjeriti te da je prema njegovim saznanjima cijeli posao obavljen legalno. Također je naglasio da nitko od optuženih od njega nije tražio da učini nešto što nije bilo u pravilu struke. Kako se optužene, između ostalog, tereti i da su kreditima koje su podigli od LHB banke iz Frankfurta obavljali nepotrebna dopunska ulaganja u Gradsku banku i na taj način na svoje računa prisvajali velike kamate, o tom je dijelu poslovanja ispitivana svjedokinja Kovačić. Ona je ustvrdila da taj kredit ne bi mogao biti podignut bez odobrenja HNB-a.</p>
<p>»Nakon što je Uprava odlučila podići kredit, morali smo HNB-u dostaviti ekonomsko obrazloženje zbog čega se kredit podiže. Kada su razmotrili naše obrazloženje, dobili smo njihovo odobrenje bez ijedne primjedbe«, kazala je svjedokinja, dodavši da su ispunjavanjem obrazaca morali izvještavati u što se kredit utrošio. Idućega dana u prijepodnevnim satima, oni Osječani koji su se zatekli u blizini Gradske banke na Trgu Ante Starčevića nemalo su se iznenadili kada su ugledali kombi pravosudne policije iz kojega su sa lisicama na rukama izišli Đuro Vuković - prvookrivljeni u ovome slučaju, drugookrivljeni Antun Novalić te četvrtookrivljeni Ivan Patarčić. Oni su pod budnim okom pravosudne policije ušli u zgradu Gradske banke. Neslužbeno doznajemo da se radilo o rekonstrukciji događaja vezanih uz optužni akt. Podsjetimo, dok se ostali optuženi brane sa slobode, spomenuta trojka od konca se veljače nalazi u pritvoru istražnog centra Županijskog suda u Osijeku. Suđenje se nastavlja u utorak i srijedu saslušanjem preostalih svjedoka te iskazom knjigovodstvenog vještaka.</p>
<p> ></p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za suđenje Nediljku Znaoru i ostalim optuženima priprema se veća dvorana</p>
<p>ZLATAR, 26. studenoga</p>
<p> - Za suđenje Nediljku Znaoru i Božidaru Denziću koji se još uvijek nalaze u pritvoru, te ostaloj šestorici optuženih da su počinili niz kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorenju službenih dokumenata, u zlatarskom Županijskom sudu priprema se veća dvorana zbog velikog interesa medija i javnosti.</p>
<p>Naime, Nediljko Znaor tereti se da je raznim kaznenim djelima, koja je i poticao, sebi pribavio protupravnu korist veću od 14,5 milijuna kuna, te drugim osobama više od 17,7 milijuna kuna, od čega za strane off shore kompanije više od devet milijuna, a na štetu trgovačkih društava Tehnomehanika d.d, Tehnobistrica d.o.o. i Tehnoauto d.o.o. Uz Znaora i drugooptuženog Božidara Denzića, optuženo je još šest bivših odgovornih osoba iz oštećenih poduzeća. Točan datum početka suđenja grupi optuženih za do sada najveću pljačku otkrivenu u Hrvatskom zagorju još nije poznat, no kako smo saznali, to bi već moglo biti početkom prosinca, a na određivanje datuma utjecat će brzina dovršetka tehničkih priprema, ali i o stanju zdravlja Nediljka Znaora, koji se još uvijek nalazi u zagrebačkoj Bolnici za osobe lišene slobode. </p>
<p>Protiv njega mogla bi biti uskoro podignuta još jedna optužnica pri Općinskom sudu u Donjoj Stubici, a zbog poticanja na kaznena djela. Naime, kada je već bilo jasno da Tehnomehanika zbog nagomilanih problema i dugova mora otići u stečaj, prema dobro informiranom izvoru, Znaor je potaknuo odgovorne osobe da lažno prikažu dokumentaciju o stanju u poduzeću i knjizi dioničara, švicarskom partneru koji je bio zainteresiran za kupovinu Tehnomehanike i nastavak proizvodnje, te u tom smislu uputio i pisma namjere. Osim toga, samo suđenje javnost nestrpljivo očekuje i zbog tvrdnji koje je Znaor iznio u pismu napisanom u zatvorskoj bolnici, u kojima optužuje ne samo neke sadašnje djelatnike Tehnomehanike, već i neke bivše protiv kojih nije podignuta optužnica, ali i dožupana Matu Regvara, šefa financijske policije, te nepoznatog inspektora Mikšu, za koje tvrdi da su imali svoje nalogodavce na višim mjestima. Prema njegovom pismu cijeli slučaj Tehnomehanike je namješten i u potpunosti insceniran. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Umro od ozljeda pod prevrnutim traktorom</p>
<p>ČAKOVEC, 26. studenoga</p>
<p> - Na cestama Međimurske županije minulog vikenda dogodilo se osam prometnih nesreća. Osma smrtna žrtva cestovnog prometa u Međimurju je Martin Premuž (81) iz Zebanec Sela u općini Selnica.</p>
<p> On je u subotu oko 10,20 sati upravljao neregistriranim i tehnički nepregledanim traktorom marke »Vladimirec T-25«, s pridodanom poluprikolicom, preuređenom za traktorsku vuču. Krećući se u smjeru istoka zemljanom cestom niz nagib on <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja traktora nije prilagodio osobinama i stanju ceste. Zbog toga je prigodom skretanja u desno, na asfaltiranu cestu, izgubio nadzor nad vozilom, sišao s kolnika u desno na zemljani nasip, nakon čega je došlo do prevrtanja traktora na lijevi bok. Traktor je nesretnog Premuža prignječio tako da je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće. </p>
<p> Dvije su se nesreće dogodile na cesti između Popovca i Vularije, te dvije u petak u Čakovcu, a završile su samo s materijalnom štetom, kao i dvije subotnje u Čakovcu i Pribislavcu. U nedjelju ujutro dvije su osobe lakše ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila u Celinama, u općini Podturen. </p>
<p>U subotu je u Donjoj Dubravi u nesreći koja se dogodila u 18 sati, teško stradao Č. J. (49) iz Donje Dubrave. On je pao s bicikla i tom prigodom zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život. Policija je u nedjelju još uvijek istraživala pojedinosti, budući da je stradali čas tvrdio da se sudario s drugim biciklistom, čas pak da je pao s hladnjaka. On se nalazi u šoku, tako da je njegovo ispitivanje bilo otežano. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nožem po licu ogrebla »suparnicu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Samoboru je u bistrou »Orion« u Šmidhenskoj 10, u petak predvečer oko 19 sati, došlo do pokušaja ubojstva, kojem je motiv bio - ljubomora.</p>
<p> Verica S. (44) je, ušavši u spomenuti kafić, primijetila svojeg nevjenčanog supruga Nenada B. (46) kako sjedi sa Zlatom K. (43). U tom je trenutku u bijesu zamahnula nožem, ogrebavši lijevu stranu lica Zlate K., i potom nestala u nepoznatom smjeru, Policija je još nije uspjela naći na njenoj kućnoj adresi, a ozlijeđena je Zlata K. sa reznom ranom na donjoj strani vilice prevezena u bolnicu u Vinogradskoj, gdje joj je pružena liječnička pomoć. (Z. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Veterinarskom inspektoru prijetio da će ga ubiti</p>
<p>OSIJEK, 26. studenoga</p>
<p> - Veterinarski inspektor Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Marko M. (40) iz Višnjevca prijavio je u petak prije podne policiji da mu je, prilikom obavljanja poslova veterinarske inspekcije, Jozo V. (62) iz Bocanjevaca prijetio smrću. Naime, kako je utvrđeno, Marko M. je došao u obiteljsku kuću Joze V. čiji su psi u njegovom dvorištu zaklali bijesnu lisicu kojom su prilikom zadobili i ozljede. Nakon obavljenog pregleda, veterinarski je inspektor zaključio da oba psa treba eutanizirati. Međutim, Jozo V. sa tom se konstatacijom nije složio, nije dozvolio da mu inspektor uspava pse, pa je na njega počeo galamiti i prijetiti mu ubojstvom. Marko M. odmah je o svemu obavijestio policiju. Temeljem sudbenog naloga policija je obavila pretragu kuće Joze V. gdje su pronađene tri puške ručne izrade. Oružje je oduzeto, a protiv Joze V. slijede kaznene prijave. (M.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="72">
<p>Boje li se brodogradilišta samostalne »plovidbe«, nakon sanacije?</p>
<p>Do kraja godine trebala bi završiti sanacija pet najvećih hrvatskih brodogradilišta - Uljanika, 3. maja, Brodosplita, Brodotrogira i Kraljevice/ Država preuzima njihove dugove »teške« oko osam milijardi kuna </p>
<p>RIJEKA, 26. studenoga</p>
<p> - Država će preuzeti dugove pet najvećih hrvatskih brodogradilišta (Uljanik, 3. maj, Brodosplit, Brodotrogir i Kraljevica) »teške« oko osam milijardi kuna, čime će omogućiti da se podmire svi nagomilani gubici i obnovi kapital brodogradilišta s 2,2 milijarde kuna. No, kako je kazao pomoćnik ministra gospodarstva Ante Rožić na simpoziju brodograđevinara »Sorta 2000.«, održanom potkraj prošloga tjedna u Rijeci, i nakon te sanacije brodogradilištima bi ostale kratkoročne obveze koje bi im otežale poslovanje, jer za njihovo namirenje nemaju kvalitetnih izvora. Stoga je Vlada prihvatila da se te kratkoročne obveze odgode uz državno jamstvo. </p>
<p>Odluka Vlade da sanacija pet brodogradilišta mora završiti do kraja ove godine, izazvala je popriličnu strepnju među brodograđevinarima. Naime, to znači da brodogradilišta više neće biti pod sanacijskim »kišobranom«, iako će se nakon završene sanacije koristiti državnim jamstvima i subvencijama, ali ne i drugim pogodnostima koja su dosad imala.</p>
<p> Sanacija naših brodogradilišta započela je 1995. godine i trebala je trajati šest mjeseci, a to što traje i danas najbolje svjedoči o tome koliko su naši navozi bremeniti problemima. Prije nekoliko mjeseci, ministar gospodarstva Goranko Fižulić izjavio je da, prema njegovim procjenama, negativni saldo hrvatske brodogradnje, koji će kad-tad morati platiti porezni obveznici, neće biti viši od 50 milijuna dolara. Sama pomisao na taj iznos stvorila je u hrvatskom gospodarskom i političkom vrhu protubrodograđevni lobi. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić i sâm je rekao kako dio članova Vlade smatra da nije trebalo uložiti taj silan novac u brodogradnju na koju gleda kao na vreću bez dna.</p>
<p>Trenutačno, uspješnost sanacije ovisi i o odlukama pojedinih vjerovnika, posebice u slučaju Brodotrogira kojem prijeti stečaj ako se ne postigne dogovor s inozemnim vjerovnikom. </p>
<p>Od početka sljedeće godine na upravama je brodogradilišta da se prilagode novim uvjetima poslovanja, što je ipak »plovidba« u nepoznato budući da država više ne namjerava spašavati brodogradilišta koja budu pogrešno ugovarala poslove i zbog toga doživjela financijski brodolom. Doduše, Linić ohrabruje brodograđevinare izjavom da će Vlada pomoći izvoznicima, među kojima brodogradnja zauzima jednu od ključnih mjesta - ove je godine već isporučila brodova u vrijednosti 373 milijuna dolara, dok su oni naručeni »teški« više od milijarde dolara. Za sve ugovorene brodove brodogradilištima su odobrena državna jamstva, ali Vlada će ubuduće više paziti da jamči samo za one projekte koji neće biti rizični za državni proračun. To znači, objasnio je Rožić, da će brodogradilišta morati ugovarati one poslove koje mogu obaviti u dogovorenim rokovima i za koje kalkulacije ne pokazuju gubitak uz predviđene državne subvencije.</p>
<p> S obzirom da Hrvatska drži očuvanje i razvitak brodogradnje svojim strateškim opredjeljenjem, te da velika ulaganja koja zahtijeva moderna brodogradnja mogu osigurati jedino privatni investitori, sve to ukazuje da brodogradnju treba što prije i bolje privatizirati. Zasad se točno ne zna kako će se brodogradnja privatizirati, ali se, napokon, o njoj može ozbiljno razgovarati jer su brodogradilišta uglavnom očišćena od nagomilanih dugova.</p>
<p> Mnoge zemlje brodogradnju drže strateškom industrijskom granom, ponajprije zbog velikog broja zaposlenih u tom složenom proizvodnom lancu. Prema procjenama domaćih brodograđevnih stručnjaka, hrvatska brodogradnja bi u skoroj budućnosti trebala proizvoditi godišnje između 30 i 40 brodova vrijednosti do 1,5 milijardi američkih dolara , a to bi je, uz turizam, svrstalo među glavne izvoznike. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Za dovršetak cesta u pet godina potrebno čak 15 milijardi kuna </p>
<p>Razvoj projekta autoceste od Budimpešte do Rijeke ide u skladu s planiranom dinamikom, istaknuo je premijer Račan / Ipak, problemi postoje jer u proračunu za 2001. ima samo 25 posto novca za gradnju cesta</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Premijer Ivica Račan je nakon povratka iz Budimpešte, gdje je boravio na summitu Srednjoeuropske inicijative, istaknuo kako je u razgovorima s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zaključeno da razvoj projekta autoceste od Budimpešte do Rijeke ide u skladu s planiranom dinamikom. Kad je riječ o hrvatskom dijelu tog cestovnog pravca - dio autoceste Goričan - Zagreb te dio Zagreb - Rijeka, status još nije do kraja riješen. Za dio Rijeka - Zagreb još se odabire privatizacijski partner bez kojega je nemoguće realizirati zaključno financiranje putem kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kako je najavio i ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, ta će se priča ipak uskoro zaključiti.</p>
<p>Na sjevernom dijelu pravca, dionica Goričan - Zagreb nalazi se u nešto drukčijoj situaciji. Moratorij na postupak arbitraže produljen je budući da su i u Astaldiju i na hrvatskoj strani zaključili kako postoji određeni napredak na putu prema prevladavanju problema i nastavku suradnje. No, arbitraža je i dalje jedna od opcija. U postupku što je konačno počeo i pokazivati rezultate, treba pronaći zadovoljavajući model koji će omogućiti aktiviranje stranog partnera i države u koncesijskom smislu i zajedničkom financiranju preostalih dionica od Varaždina do Brezničkog Huma.</p>
<p>Tim više čude javni nastupi ministra Čačića koji ističe da je taj problem riješen - u trenutku kad je otkazano koncesionaru, te da će se novim međunarodnim natječajem izabrati partner za posljednju dionicu. Kako stvari stoje ili su barem dosad stajale, koncesionar, odnosno tvrtka TEA, otkazao je koncesijski ugovor i to zbog »za projekt nepovoljnih izravnih aktivnosti države«. Da stvar bude zgodnija, tvrtka TEA bila je u 51-postotnom vlasništvu te iste države i 49-postotnom vlasništvu Astaldija.</p>
<p> Spominjanje novog međunarodnog natječaja u trenutku kad se pregovara s talijanskim partnerom i dok je arbitraža još jedno od mogućih i za Hrvatsku neugodnih rješenja, vrlo je upitno.</p>
<p>Sve je to još više naglašeno činjenicom da u proračunu za iduću godinu ima samo 25 posto novca planiranog za gradnju cestovne infrastrukture, a država, prema onome što se javno moglo čuti, ima tek načelne ideje kako bi mogla doći do potrebnih sredstava. Svi autocestovni projekti koji su u Hrvatskoj započeti, ugovoreni ili planirani: Rijeka - Zagreb, Zagreb - Goričan, Bosiljevo - Sv. Rok, tunel Sv. Rok, dionica Sv. Rok - Zadar 2, istarski ipsilon, Kopanica - Županja... u idućih su pet godina teški neostvarivih 15 milijardi kuna.</p>
<p>Pogledamo li u važeće dokumente, pa tako i u Strategiju prometnog razvitka - dio koji bi se od planiranog novca za ceste ulagao u razvoj novih autocesta pokriva otprilike trećinu potreba. Sve ostalo treba osigurati nekako drukčije. Mogućnost osnivanja tvrtke koja se trenutačno zove DARH, po uzoru na slovenski DARS, jedan je od načina, štoviše ostvarivih načina, za uspješno financiranje razvoja autocesta. Međutim, planove treba svesti u razumnu granicu jer ni jedna takva tvrtka ne može osigurati tako golem novac. Slovenski primjer upućuje da se na 70 posto vlastitih sredstava (dio iz proračuna, dio iz goriva, dio od cestarine...) dodaje još oko 30 posto dugoročnih i otplativih međunarodnih kredita. U našem primjeru, to bi nas s pet milijardi popelo na 6,5 milijardi, što je još vrlo daleko od potrebnih 15 milijardi.</p>
<p>Već samo pozicioniranje tvrtke koja bi brinula za financiranje i morala bi imati svoj budžet, već u startu ima problem. Taj problem zove se stav o cestarinama. Vrlo davno, međunarodni su financijeri ocijenili višegodišnje postojanje cestarina kao veliku prednost hrvatske cestogradnje u budućnosti. Podosta davno, da bi to mogli i kapitalizirati na međunarodnom financijskom tržištu, pred Vladu je otišao prijedlog o harmoniziranju visine cestarina za cijelu državu. Riječ je o prijedlogu koji ima snažnu podršku struke i koji predugo stoji u ladicama u Vladi.</p>
<p>Stoga, koliko god željeli vjerovati da sve ide prema planu i u skladu sa željenom dinamikom, pa čak i samo na pravcu od Budimpešte do Rijeke, čini se da će nerazumijevanje problematike, razni sitni interesi, nevoljkost u slušanju savjeta koji dolaze i iz inozemstva, cestovna priča ipak malo kasniti s dobrim rješenjem.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zbog kravljeg ludila u Europskoj uniji na udaru i domaći prerađivači mesa </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Otkrivanje kravljeg ludila i u Njemačkoj u kojoj dosad nije bio zabilježen ni jedan takav slučaj, potvrđuje da zemlje Europske unije ni izdaleka nisu poduzele sve mjere za suzbijanje bolesti, već su tome prišle šablonski i neozbiljno, smatra dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Iako nije potpuno jasno stanje u vezi s kravljim ludilom, neke zemlje unutar Unije ponašaju se kao da se »ništa nije dogodilo, odnosno i dalje su na popisu zemalja izvoznica proizvoda životinjskog podrijetla pa i spornog goveđeg mesa«, dodaje. </p>
<p>No, nema mjesta za paniku; neke su mjere ipak poduzete. Hrvatska je, nakon zabrane uvoza goveđeg mesa iz svih zemalja Europske unije, zabranila i uvoz drugih proizvoda također životinjskog podrijetla iz Francuske nakon što se u toj zemlji opet bio pojavio slučaj kravljeg ludila. Naime, prije dvije godine, kad je u toj zemlji prvi put zabilježeno kravlje ludilo, Hrvatska je, slijedeći odluke EU-a, bila prekinula uvoz živih goveda iz Francuske. Istina, lani je uvezeno 429 tona smrznutog mesa, i to s područja koja nisu bila zahvaćena bolešću »ludih krava«. Radilo se isključivo o proizvodima od »iskoštenog mesa, koje je bez kosti, bez kičmene moždine, žlijezda i drugog«, odnosno bez svih rizičnih tkiva koja bi na bilo koji način mogla biti zaražena.</p>
<p>Nadalje, domaćim pravilnicima regulirana je upotreba mesnog koštanog brašna. To brašno spravljeno od životinjskih ostataka iz klaonica, u slučaju da je životinja bila zaražena, može biti prijenosnik klice kravljeg ludila. Pravilnikom je zabranjena upotreba »tkiva visokog rizika« za brašno, kao što su crijeva, mozak i slično. U pripremi je i poseban pravilnik kojim će se dodatno nadzirati uvoz životinja, odnosno praćenje zdravlja živih životinja. </p>
<p>Dr. Brstilo napominje da ove godine u našu zemlju nije bilo uvoza živih životinja, kao ni goveđeg mesa iz Francuske, Švicarske, Portugala i Španjolske, odnosno iz skupine zemalja »visokog rizika«. Uskoro bi naša zemlja, najavljuje, mogla prestati uvoziti govedinu i iz Nizozemske jer postoji opravdana sumnja da se tamo problem »ludih krava« ne shvaća dovoljno ozbiljno. </p>
<p>No, iako je uvoz goveđeg mesa u Hrvatsku u posljednje dvije godine znatno opao, ipak je u proteklom desetljeću zbog nedostatne domaće proizvodnje bio velik, između 8000 i 10.000 tona godišnje. Uz to, 1999. godine uvezeno je 29.361 govedo za tov, 8547 goveda za klanje i 46.684 teladi, te 9220 tona govedine. </p>
<p>Kad je riječ o domaćem izvozu proizvoda životinjskog podrijetla, dr. Brstilo drži da se Hrvatska bez razloga našla na meti histerije koja zbog kravljeg ludila vlada u Italiji. Ta je zemlja ovih dana jednostrano stornirala već ugovorene usluge klanja i isporuke »baby beefa« iz Mesne industrije Ivanec. Zasad nije poznato je li riječ i o općoj zabrani uvoza hrvatske govedine iako kravljeg ludila nema u Hrvatskoj, no čini se da bi domaća mesna industrija mogla imati velike štete. </p>
<p> Izvoz je određen kvotama, kaže dr. Brstilo, ali domaći prerađivači zbog krize u mesnoprerađivačkoj industriji ne mogu ispuniti ni dopušteni kontingent. No, zabrinjava da je Europska unija nedavno poslala upitnik Hrvatskoj, tražeći pregled stanja našeg stočnog fonda za čak posljednjih dvadeset godina. Prema riječima ravnatelja Uprave, radi se o dvostrukim mjerilima koja vrijede u Uniji kad je u pitanju izvoz mesa. Primjerice, EU je ukinula Velikoj Britaniji zabranu izvoza govedine, a još samo prije četiri-pet godina ta je zemlja bila najjače izvorište kravljeg ludila. Dosad su registrirana 84 oboljela u Velikoj Britaniji, a nedavno je tu zemlju potresla afera zbog smrti djevojčice vjerojatno zaražene kravljim ludilom. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Bez niže stope PDV-a za repromaterijal nema jeftinije hrane, kažu seljaci </p>
<p>Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje predlaže poreznu stopu od 10 posto, dok Hrvatski seljački savez predlaže nultu poreznu stopu na repromaterijal u agraru</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Bez niže stope PDV-a za repromaterijal u poljoprivredi (gnojivo, sjeme, zaštitna sredstva), koji je kod nas 25 posto skuplji nego u susjednim zemljama, nema načina da poljoprivredni prehrambeni proizvodi budu jeftiniji, kažu predstavnici udruga seljaka. Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje predlaže poreznu stopu od 10 posto, dok Hrvatski seljački savez predlaže nultu poreznu stopu na repromaterijal u agraru.</p>
<p>Što se tiče Koordinacije udruga seljaka za izbor modela poticaja za proljetnu sjetvu, Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka, kaže da Hrvatska ne može imati poticaje od 300 njemačkih maraka po hektaru, dok oni u Europi iznose 1.000 maraka. Nadalje, kaže Zdravčević, Koordincija seljačkih udruga, bez Hrvatskog seljačkog saveza, predlaže model isplate poticaja - 75 posto kroz repromaterijal, a 25 posto u novcu nakon žetve. Uz to, traži da pravo na jeftiniju »plavu naftu« imaju svi poljoprivredni proizvođači jer su po sadašnjem modelu bez jeftinijeg pogonskoga goriva ostali stočari, vinogradari, maslinari... Osim toga, kvota od 80 litara »plave nafte« po hektaru nije dovoljna, jer se time može »obraditi samo pola hektara«. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Ivan Kolar kaže da će Upravni odbor Seljačkog saveza na svojoj sjednici u utorak donijeti svoj prijedlog novog sustava poticaja, te ga predstaviti Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i javnosti. Nadalje, kaže Kolar, Seljački savez će tražiti osnivanje agrofonda ili poljoprivredne banke, koja bi se bavila emitiranjem vrijednosnih papira za kupnju repromaterijala izvan sezone, kad je gnojivo jeftinije.</p>
<p> Seljački savez će predložiti i direktnu isplatu poticaja na ruke poljoprivrednih proizvođača, bez posrednika. No, u slučaju da ne prođe njihov prijedlog, koji je »teško ostvariv«, prihvatili bi i model po kojem bi poljoprivredni proizvođači dobili 50 posto sredstava kroz reporomaterijal, a drugu polovicu u novcu. To, pak, uz uvjet da ne bude nikakvih ograničenja prilikom sjetve u sustavu državnih poticaja, bez obzira radilo se o hektarima, gorivu... </p>
<p>Što se tiče rasprave o jeftinijoj hrani, Kolar ističe da skoro svi zaboravljaju da netko mora misliti i na »organizaciju tržišta«. Naime, seljaci još i mogu nešto proizvesti, ali sve teže mogu prodati i tako naplatiti svoj jednogodišnji trud. U Seljačkom savezu drže da je nesređeno stanje na domaćem tržištu još uvijek »voda na mlin« uvoznih lobija, koji uvoze »jeftiniju hranu na štetu kvalitete, ali i domaće proizvodnje«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Do kraja godine sve štediše banaka u stečaju dobit će svoj novac </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga </p>
<p> - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) početkom prosinca započet će isplatu osigurane štednje štedišama četiriju manjih banaka u stečaju. Sredinom tog mjeseca počinje i isplata cjelokupne dosad neisplaćene osigurane štednje štedišama banaka u stečaju. DAB će nastojati svu osiguranu štednju isplatiti do konca ove godine, izjavio je u razgovoru za Hinu direktor Agencije Marinko Filipović. </p>
<p> Najveći dio novca štedišama četiriju manjih banaka Agencija bi isplatila vlastitim sredstvima iz premija i drugih izvora, dok će se novac za isplatu cjelokupne neisplaćene štednje osigurati izdavanjem obveznica s državnim jamstvom. Ovlast da izda obveznice u ukupnom iznosu od dvije i pol milijarde kuna, čime će se podmiriti sve dosadašnje obveze po osiguranoj štednji, Agenciji je dana Zakonom o izdavanju obveznica DAB-a za isplatu osigurane štednje banaka i štedionica u stečaju, koji je nedavno prihvaćen u Hrvatskom saboru. </p>
<p> Početkom prosinca isplatu mogu očekivati štediše banaka koje su u stečaj otišle ove godine. Riječ je o Promdei banci, Hrvatskoj gospodarskoj, Agro-obrtničkoj te Turističko trgovačkoj banci u Splitu koja je u stečaj otišla početkom rujna.</p>
<p>Štedišama tih banaka DAB bi od 1. do 15. prosinca isplatio sve manje uloge, dok bi oni s višim ulozima dobili po 12.500 kuna (ostatak bi i oni dobili nakon izdavanja obveznica). Tako bi se riješilo oko 40.000 štediša s manjim ulozima. Nakon toga, ostala bi još obveza isplate osigurane štednje za oko 30.000 štediša. Isplata te štednje započela bi oko 15. prosinca, a nastojalo bi se sve završiti do početka iduće godine, ističe Filipović. </p>
<p> U tijeku je tehnički dio posla oko izdavanja i prodaje obveznica u kojem, s jedne strane, sudjeluje DAB, a s druge, poslovne banke koje će i kupovati obveznice. Tako bi, najavljuje Filipović, Upravni odbor Agencije na sjednici u ponedjeljak trebao donijeti odluku o banci agentu izdanja obveznica. </p>
<p> Drugi dio posla je isplata same osigurane štednje. Direktor DAB-a kaže da je za štediše najbitnije da će na isti način kao i dosad moći podići svoje osigurane uloge. To znači da će DAB svakom štediši na kućnu adresu uputiti pisanu obavijest, odnosno nalog za isplatu s kojim će moći otići u neku od poslovnih banaka (njihov popis bit će na poleđini obavijesti) i podići svoju osiguranu štednju, ili je pak ostaviti na štednji u toj banci. Uz nalog koji će dobiti od DAB-a, štediše će, kao i dosad, sa sobom trebati imati osobne dokumente i dokument o štednji. </p>
<p> Filipović podsjeća da je isplata osigurane štednje štedišama banaka u stečaju bila i predizborno obećanje stranaka koje su pobijedile na siječanjskim izborima. Time Vlada, Ministarstvo financija i DAB u potpunosti ispunjavaju to obećanje, ističe. </p>
<p> Od 1998. u stečaj je otišlo 14 banaka i štedionica, odnosno, pribroji li se tom broju i posljednja zagrebačka Adria štedionica koja je u stečaju završila sredinom listopada ove godine, njih 15. Ukupne obveze temeljem osigurane štednje (do iznosa 100.000 kuna) u bankama u stečaju dosegnule su 3,5 milijardi kuna. </p>
<p> DAB je posljednju isplatu dijela osigurane štednje obavio u srpnju ove godine, a s time je dosad ukupno isplaćeno 1,16 milijardi kuna osigurane štednje u bankama u stečaju. Prema podacima od sredine listopada, obveza države za isplatu preostalog iznosa osigurane štednje jest 2,376 milijardi kuna. Zakonom je DAB ovlašten izdati obveznice u iznosu 2,5 milijardi kuna, a time je pokriven i dodatni iznos od oko 36 milijuna kuna vrlo vjerojatnih obveza prema štedišama banaka i štedionica za koje je predložen stečaj. </p>
<p>Nevenka Brčić, Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>Uskoro saborska rasprava o proračunu </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Po običaju, u radu Hrvatskog sabora u prosincu u središtu je zanimanja hrvatski državni proračun kojim bi se trebale namiriti sve državne potrebe u sljedećoj godini. Početak sjednice Zastupničkoga doma predviđen je za sredinu sljedećeg tjedna, a na dnevnom redu, uz prijedlog proračuna u visini od 50,85 milijardi kuna, zasad je još dvadesetak točaka, što upućuje na to da bi zastupnici mogli ostati na okupu gotovo do Božića a da posao ne privedu kraju. </p>
<p>Naime, nedvojbeno je da će rasprava o proračunu biti polemična i da će po običaju onima koji »primaju« biti malo, a Vladi koja mora rastegnuti pokrivač tako da nikom ne vire noge, zahtjevi biti preveliki. Kako su i iz MMF-a već stigle primjedbe na proračun zbog premalog smanjenja javne potrošnje, gotovo je sigurno da ministar financija Mato Crkvenac neće smjeti popustiti željama zastupnika koji će, kao što je to uobičajeno, lobirati za umjetnost, znanost, prosvjetu, socijalnu skrb, umirovljenike - ovisno o tome čiji su lobisti u Hrvatskom saboru, iz čije sredine dolaze i gdje im je izborna baza. </p>
<p>Dakako, Vlada će morati igrati uspješan ples po žici jer, kao što je poznato, neprihvaćanje proračuna povlači za sobom izglasavanje nepovjerenja izvršnoj vlasti. Teško je vjerovati u takav ishod, ali to ne znači da će proračun lako proći saborsko sito. No, ministar će morati snažno argumentirati, primjerice, činjenicu da je za Vladu u sljedećoj godini predviđeno četrdesetak milijuna kuna više, a za obnovu i graditeljstvo čak oko 500 milijuna kuna manje. Crkvenac će morati objasniti i po čemu je proračun koji znatno povećava izdatke za socijalu, ipak razvojni. </p>
<p>Uz središnju raspravu o proračunu, pred zastupnicima će se naći i nekoliko Vladinih zakonskih prijedloga kao što su zakon o udžbenicima, izmjene i dopune Stečajnog zakona, Prijedlog zakona o zloupotrebi opojnih droga, te dopuna Zakona o bankama. Međutim, polemiku će sigurno izazvati i zastupnički prijedlozi, poput onoga o izmjena i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika Snježane Bige-Friganović i predsjednika Sabora Zlatka Tomčića po kojem bi se znatno smanjile mirovine bivših zastupnika. Jadranka Katarinčić-Škrlj (HSLS) predložila je zakon o lokalnoj upravi i samoupravi, a IDS zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije. HDZ-ov zastupnik Ivić Pašalić predlaže izmjenu Zakona o strankama, po kojem bi se iz državnog proračuna financirale i stranačke zaklade, a kao primjer navodi način financiranja zaklada najvećih njemačkih stranaka. </p>
<p>IDS također predlaže izmjene Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Riječ je o neriješenom pitanju vlasnika stanova koji su kupovali višak stambenog prostora po tržišnoj cijeni. Poglavito se to odnosi na vojne stanove u Hrvatskoj, pa zastupnici IDS-a traže da se konačno riješi taj problem.</p>
<p>Bogati radni prosinac očito neće izostati pa će sjednica Zastupničkog doma, predviđena da traje dva tjedna, zasigurno biti produžena ne bi li se odradilo sve ono što će u saborsku proceduru dostaviti Vlada, ali i ono što su si zastupnici sami zadali kao prioritet. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Zaraženih svinja 73 posto više nego lani </p>
<p>OSIJEK, 26. studenoga</p>
<p> - U prvih deset mjeseci ove godine u Osječko-baranjskoj županiji otkriveno je 566 svinja zaraženih trihinelozom, što je 73,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima osječke Kliničke bolnice, lani je u bolnici bilo zbrinuto 29 ljudi oboljelih od trihineloze, a ove godine 39 do sada. Broj zaraženih koji nisu bili na bolničkom liječenju mnogo je veći. To potvrđuju i izvješća Županijskog zavoda za javno zdravstvo koji ove godine ima registriranih 128 osoba oboljelih od te bolesti - gotovo dvostruko više nego 1999. godine.</p>
<p> U HGK-Županijskoj komori Osijek kažu da je broj registriranih oboljelih svinja u posljednja dva mjeseca znatno smanjen nakon akcija deratizacije i otkupa svinja na područjima zahvaćenim tom bolešću. Akcije su pokrenuli Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i njegova Uprava za veterinarstvo. U Komori, međutim, tvrde da se pravi učinci mogu provjeriti tek u narednom razdoblju kad se u sezoni svinjokolja obavlja i najveći broj trihineloskopskih pregleda.</p>
<p> Direktor osječke Veterinarske stanice dr. Miroslav Lederer napominje da su, nakon analize Uprave za veterinarstvo, u osam naselja te županije koja su ocijenjena najugroženijima, provedene dvije akcije deratizacije. Jedna je bila u srpnju, a druga prošloga vikenda kojima je obuhvaćeno oko 900 domaćinstava i tridesetak deponija otpada. U Veterinarskoj stanici potvrđuju da je smanjen broj zaraženih svinja u posljednja dva mjeseca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Luka drvu« trgovački sud vraća direktora protiv kojeg je podignuta kaznena prijava</p>
<p>ŠIBENIK, 26. studenoga</p>
<p> - Sindikat i radnici poduzeća »Luka drvo«, fizički će spriječiti ulazak bivšeg direktora Nikše Sršena u poduzeće, iako su ga splitski Trgovački sud i Viši trgovački sud svojim rješenjima vratili na direktorsko mjesto. Istaknuto je to na konferenciji za novinare u »Luka drvu«, kojoj su nazočili Zdravko Burazer, voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS), Nenad Veldić, predsjednik Sindikata poduzeća, i svi članovi Nadzornog odbora te tvrtke na čelu s njegovim predsjednikom Svetinom Papkom. </p>
<p>Radnici i Sindikat uputili su pismo u kojem mole za pomoć predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivicu Račana, a od mjerodavnih zahtijevaju hitnu reviziju rada područnih državnih službi, zatim reviziju postupka pri Trgovačkom sudu te napokon privatizaciju poduzeća.</p>
<p>»Luka drvo« nije pravni sljednik poduzeća »Šipad« čije je sjedište u Sarajevu, tvrde radnici. Zapravo, državne institucije, kad je u pitanju potraživanje prema njima, navode da je ono sljednik »Šipada«, a kad radnici traže svoja prava iz radnog odnosa onda im se kaže da su njihovi zahtjevi neosnovani. Zanimljivo je da poduzeće »Šipad« službeno nikada nije ugašeno. Sjedište »Šipada« i »Luka drva« je na istoj adresi, isti im je i žiroračun, a imovina »Luka drva« zapravo je imovina »Šipada«. </p>
<p>Rješenje Trgovačkog suda, a potom i Višeg trgovačkog suda koje na posao vraća Nikšu Sršena protiv kojega je »Šipad« još 1993. podignuo kaznenu prijavu, revoltiralo je radnike koji se pitaju kako je moguće da Sud presudi u Sršenovu korist i to na temelju, prema Sudu, proceduralne pogreške. Naime, Skupština društva je sazvana oglašavanjem, što je u skladu sa Statutom poduzeća. No Sud je presudio drukčije i poništio tu skupštinu na kojoj je, među ostalim, smijenjen Sršen, a na njegovo mjesto imenovan Dubravko Mikuličić. </p>
<p>Radnici Sršenu zamjeraju neregularnost osnivanja poduzeća »Luka drvo« u čemu su i sami sudjelovali, ali kažu da nisu znali što potpisuju. »Luka drvo« je osnovano, kažu radnici, kako bi se prikrile sve mutne radnje »Šipada«, i kako se ne bi ušlo u trag oko 7,5 milijuna maraka koliko je zarađeno iznajmljivanjem njihova prostora IFOR-u. </p>
<p>Kaznena prijava Sršena tereti za pronevjeru 2.427 prostornih metara bukovine i pronevjeru 536.000 maraka. Općinsko državno odvjetništvo zaprimilo je kaznenu prijavu, ali predmet ni do danas nije procesuiran. Zbog sporna osnivanja »Luka drva« radnici danas nemaju pravo na prvenstvenu koncesiju, a plaće nisu vidjeli već 80 mjeseci, od kojih im »Šipad« duguje 28. Radnici su na konferenciji prozvali i gradske i županijske čelnike da pokažu barem malo razumijevanja za stanje u kojem je njihovo poduzeće koje se već više od stotinu godina na tom području bavi pretovarom i uskladištenjem drva.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Štete od nevremena u Podgori procjenjuju se na četiri milijuna kuna </p>
<p>PODGORA 26. studenoga</p>
<p> - Prema prvim obavijestima iz Poglavarstva općine Podgore i slobodnoj procjeni, ukupna šteta nastala u subotnjem nevremenu u toj općini iznosi oko četiri milijuna kuna, rekao je u nedjelju podgorički donačelnik Matko Vela.</p>
<p> Na području Podgore nevrijeme je u subotu nanijelo velike štete na privatnim i gospodarskim objektima, pa je za tu općinu, na prijedlog Poglavarstva, župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić proglasio stanje elementarne nepogode. Općinsko povjerenstvo za štete u nedjelju je popisivalo oštećenja nastala na vodovodu i kanalizaciji te na mjesnim prometnicama, trgovinama, privatnim kućama i automobilima, hotelima i konobama u Podgori, Igranima i Drašnicima. </p>
<p> U općinskom Poglavarstvu u nedjelju prijepodne zaprimljeno je oko 40 prijava o štetama. Najveće štete nastale su u centru priobalnog dijela Podgore, kao i na predjelu Čaklje. Tamo se na ulice iznosilo oštećeno pokućstvo iz podrumskih i prizemnih prostora, te čistile konobe i mjesna priobalna prometnica kako bi se normalizirao promet. Poduzeće za ceste otklanjalo je veće odrone zemlje i kamenja s jadranske magistrale iznad Podgore, gdje se u nedjelju vozilo usporeno, a na dijelu jadranske ceste samo jednim kolničkim trakom.</p>
<p> U podgorskoj osnovnoj školi voda je poplavila dio kotlovnice, ali će se nastava održati u ponedjeljak. Hotelijeri su u subotu i nedjelju prijepodne crpili vodu iz prizemnih hotelskih prostorija. Zbog odrona zemlje i prekida elektrovoda nije radila benzinska crpka na Dugišu gdje se otklanjala šteta. Kontrolirani su spremnici za gorivo u kojima nije bilo vode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Pitanje za ministra Vujića iz Dubrovnika: Tko priprema iduće Igre?</p>
<p>DUBROVNIK, 26. studenoga</p>
<p> - Damir Milat je novi ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orekstra, a o ponuđenoj ostavci ravnatelja Javne ustanove u kulturi »Dubrovačke ljetne igre« Petra Miše Mihočevića raspravljat će se na idućoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika. Odlučili su to većinom glasova gradski vijećnici na sjednici Gradskoga vijeća u subotu. </p>
<p>Kao razloge »skidanja Mihočevića« s dnevnoga reda naveli su nedostatak »relevantnih materijala« zbog čega bi se, rečeno je, moralo raspravljati isključivo na osnovu tekstova iz pojedinih medija. Iz gotovo istih razloga zamalo je s dnevnoga reda ispala i točka o ravnatelju Orkestra, jer su vijećnici s imenom(ima) kandidata upoznati tijekom same sjednice, No nakon kraće stanke, ipak je prošao Milat, inače diplomirani glazbenik i ekonomist i dosadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja. </p>
<p>Gradskome vijeću, odnosno predsjedniku Đuri Koliću, stoga su ponovo s ove sjednice upućene kritike zbog toga što se, kao i prilikom nedavnog izbora dogradonačelnika, uvriježila praksa dostave imena kandidata za pojedine funkcije tek uoči ili na samoj sjednici. Ne samo da se radi o kršenju Statuta i Poslovnika, upozoreno je, nego se i vrlo teško odlučiti o kandidatu koji je svaki put svojevrsni »faktor iznenađenja«. </p>
<p>A budući da su »igre oko Igara« i nadalje top-tema u Dubrovniku a i šire, između vijećničkih pitanja izdvajamo pitanje dogradonačelnice i vijećnice Berte Dragičević ministru kulture Antunu Vujiću. Za pripremu idućih Igara ostalo je, naime, svega sedam mjeseci, te dogradonačelnica pita tko je u ovom času taj koji ima obvezu ili ovlasti za njihovu pripremu? Dragičević se osvrnula i na ministrov istup u Globusu zamjerivši mu što je kazao kako je Ministarstvo pomoglo Igrama zbog stradanja Dubrovnika. Ministrov je istup neprimjeren, kazala je Dragičević, jer pomoć Igrama logična je zbog značenja i vrijednosti te institucije u europskim razmjerima. </p>
<p>I premda se zbog poznatih događaja oko Igara, ali i dnevnoga reda, većina pitanja i reagiranja vezivala uz kulturu, nezavisni je vijećnik Darko Kaciga svojim istupom podsjetio i na »slučaj Jambo«. »Je li metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo uistinu megakriminalac ili genijalni biznismen koji će svojim čudesnim vještinama spasiti gospodarstvo ovoga kraja«, pitanje je na koje Kaciga traži odgovor od predsjednikâ Republike i Vlade, ministra pravosuđa i državnoga odvjetnika Dubrovačko-neretvanske županije. Odmah je uslijedilo i pitanje za prvoga policajca Županije, načelnika PU dubrovačko-neretvanske Eduarda Čengiju. »Namjeravate li, nakon brojnih kaznenih prijava i niza tekstova na koje se niste očitovali, podnijeti jedini demokratski čin - ostavku«, zapitao ga je vijećnik Ivica Sentić. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Osim prljavim narkomanskim priborom, hepatitis i AIDS prenose se i - tetovažom</p>
<p>SPLIT, 26. studenoga</p>
<p> - Uzimanje lakših i težih droga mijenja način ljudskog ponašanja, koje se postupno pretvara u rizično i nadasve neodgovorno. Mnoge droge djeluju negativno i opasno na psihu čovjeka, a ovisnik je izložen teškim i zaraznim bolestima, kao što su hepatitis ili AIDS, kaže Anita Čudina, ravnateljica Županijskog zavoda za bolesti ovisnosti »Sv. Kajo«, i dodaje kako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji čak 80 posto mladih konzumenata teških droga zaraženo hepatitisom B i C. </p>
<p>Tomu treba pridodati podatak, kako je Vjesnik već izvještavao, o šest registriranih narkomana koji su se zarazili virusom HIV-a. Petoro ih je zaraženo putem narkomanskog pribora, a jedan je ovisnik obolio zbog spolnog odnosa s djevojkom koja se, kako bi došla do novca za heroin, često prostituirala. Opasno je koristiti tuđu iglu, napominje Čudina, a mladi narkomani početnici upravo to često rade, jer se prva fiksanja obično događaju u većem društvu. »Sve počinje šmrkanjem, nakon čega se koristi i igla zbog bržega i snažnijega djelovanja droge. Društvo u kojem je početnik narkoman pomaže mu pri prvom ubodu, koji može biti sudbonosan, jer se uštrcavanje obavlja već korištenom iglom. No tada se još ne može znati je li se korisnik igle zarazio hepatitisom ili AIDS-om«, upozorava Čudina. </p>
<p>Također je istaknula da ima i onih koji uslijed narkomanske krize pribor bjesomučno traže po parkovima gdje se njegovi kolege okupljaju. Hepatitis se ne prenosi samo iglom, nego prijeti iz otopine droge koja se priprema u čepu ili žlici, a u bolesnika s kroničnom, zaraznom žuticom B, moguć je razvoj ciroze i raka jetre. </p>
<p>»Lani smo imali pacijenta koji je umro u najvećim mukama upravo zbog kronične bolesti jetre«, napominje ravnateljica Čudina. Hepatitis C, virusna infekcija jetre, zbog mnoštva je oboljelih jedan od najvećih zdravstvenih problema. Širi se putem krvi i intimnim kontaktima i s majke na novorođenče. U takvih je bolesnika također moguće razvijanje ciroze i raka jetre. Anita Čudina upozorava kako postoji velika opasnost oboljenja mladih ljudi u Splitu zbog najnovijeg trenda - tetoviranja.</p>
<p>Od listopada ove godine u Zavodu za bolesti ovisnosti »Sv. Kajo« može se testirati na hepatitis i AIDS, a dosad je testirano oko 180 ovisnika. Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih bolesti ovisnosti (od 15. studenoga do 15. prosinca) dobra je prigoda da se svi ovisnici upozore koliko je važna upotreba čiste igle. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Studije utjecaja na okoliš bile su previše podređene interesu naručitelja</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE, 26. studenoga</p>
<p> - Tijekom info vikenda s novinarima, ekipi Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja u subotu navečer nakratko se priključio i ministar Božo Kovačević koji je novinare izvijestio da je konferencija o klimatskim promjenama u Haagu kojoj je bio nazočan završila bez donošenja ikakvih zaključaka, budući da je došlo do sukoba između europskih i američkih stajališta.</p>
<p> Osim toga, on se osvrnuo i na nekoliko aktualnih tema, među ostalim, i na problem navodnog radioaktivnog otpada u Kaštelima rekavši da je Institut za ionizirajuća zračenja utvrdio kako nedopuštenog zračenja nema. Ukazao je također i na činjenicu da je uvedena praksa recenzija studija utjecaja na okoliš jer su te studije do sada bile previše podređene interesima naručitelja same studije. Uz to, ministar je najavio i niz promotivnih akcija u suradnji s drugim ministarstvima radi poticanja proizvodnje ekološki prihvatljive hrane. </p>
<p>Tijekom drugog dijela predstavljanja rada Ministarstva održanog, u nedjelju, najviše govora je bilo o inspekcijskim poslovima. Glavna inspektorica zaštite okoliša Branka Tunković upozorila je da je najveći problem u zaštiti okoliša otpad te da u Hrvatskoj na svakom koraku niču divlja odlagališta smeća. Ukazala je i na problem sudova za prekršaje koji sporo rade te određuju neprimjerene kazne. </p>
<p>Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša Matija Franković govorio je o planu intervencija u zaštiti okoliša u slučaju akcidenata. </p>
<p>Prije nekoliko mjeseci, istaknuo je on, osnovan je državni eko-stožer na čelu s ministrom Kovačevićem koji vodi brigu o akcidentima koji prelaze lokalne okvire dok su svi ostali akcidenti briga županijskih eko-stožera koji su tek u nastajanju. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sanacija »Kutjeva« d.d. bit će dovršena do kraja godine </p>
<p>KUTJEVO, 26. studenoga</p>
<p> - Prvi cilj novoga nadzornog odbora u kutjevačkom kombinatu jest sanacija pa spajanje »Kutjeva« d.d. i »Kutjeva-Podrumi« u jednu tvrtku. Prema riječima predsjednika Nadzornog odbora Dragana Kovačevića, sanacija »Kutjeva«, koju je u paketu s ostalim slavonskim poljoprivrednim kombinatima najavila hrvatska Vlada, vrijedna 200 milijuna kuna, što je u stvari otpis dugova, bit će završena do kraja ove godine. </p>
<p>Oko podjele na dvije tvrtke, profitabilno »Kutjevo-Podrumi«, koje je slavonski tajkun Antun Novalić zadržao u većinskom vlasništvu i neprofitabilno »Kutjevo« d.d., koje je zajedno s petstotinjak zaposlenih velikodušno prepustio državi, nekoliko posljednjih godina lomila su se koplja između Novalića i Uprave kombinata s jedne, te lokalne vlasti i Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) s druge. </p>
<p>Raskidom ugovora s Novalićevim »Veritas osiguranjem« zbog neplaćanja dionica, što je u tijeku, Novalić će izgubiti većinsko vlasništvo što je preduvjet za spajanje u jedinstveno »Kutjevo«. Prema predviđanjima, ovaj proces bi trebao biti okončan do ožujka sljedeće godine. </p>
<p>Sanacija i spajanje u jedinstvenu tvrtku preduvjet su oporavka a potom privatizacije ovoga, jednoga od najvećih slavonskih poljoprivrednih kombinata. Hrvatska je Vlada očito odlučila presjeći gordijski čvor zvan Antun Novalić, pa je s pozicija vlasti i imenovan novi nadzorni odbor što pretpostavlja radikalne promjene u Upravi, na čelu s predsjednikom Đurom Šimićem. Sanacija i privatizacija sigurno su najbolje rješenje za kutjevački kombinat i oko 1.050 uposlenih. Prijeporno je »samo« to što će grijehe Antuna Novalića i njegove ekipe platiti hrvatski porezni obveznici. (I. Fadljević)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>U Vrhovinama, Plitvičkim jezerima i Plaškom popravljeno 100 kuća</p>
<p>VRHOVINE, 26. studenoga</p>
<p> - U 13 mjesta u općinama Vrhovine, Plitvička Jezera, Plaški i dijelom u gradu Otočcu uspješno je završio projekt najnužnijih popravaka na stotinu obiteljskih kuće od prvog do trećeg stupnja oštećenosti, uglavnom za povratnike pripadnike srpske manjine.</p>
<p>O projektu koji se ostvaruje u sklopu Pakta o stabilnosti novinare su u Vrhovinama izvijestili predstavnici nevladine humanitarne udruge Adre i UNHCR-a. Radovi su obuhvatili najnužnije popravke na oštećenim kućama, za građevni materijal njemačka je vlada izdvojila 2,8 milijuna kuna, a projekt je ostvaren u suradnji s uredima za obnovu Ličko-senjske i Karlovačke županije, UNHCR-om i Srpskim demokratskim forumom. Za 500 povratničkih obitelji za prezimljavanje osigurano je 3.300 paketa hrane, obuće i tople odjeće, te 1.650 prostornih metara ogrjevnog drva, za što je također njemačka vlada izdvojila 1,4 milijuna kuna. </p>
<p>Visoki predstavnik UNHCR-a Günther Schoeske iskazao je zadovoljstvo što je taj posao uspješno obavljen. Voditelj projekta u uredu Adre u Vrhovinama Tihomir Lipohar izvijestio ga je o novome projektu te udruge koji bi u proljeće trebao obuhvatiti obnovu 200 do 250 kuća od četvrtog do šestog stupnja oštećenosti, u što će biti uloženo oko osam milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Varaždinske toplice neće ostati bez termalne vode</p>
<p>VARAŽDIN, 26. studenoga</p>
<p> - Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama neće ostati bez termalne vode, kako su se počeli pribojavati neki stručni krugovi, s obzirom na utvrđenu dotrajalost bušotine stare četrdesetak godina. Okončani su, naime, istražni radovi, te napravljene dvije nove bušotine, koje će osigurati dovoljno termalne vode za to poznato lječilište, rekao je u srijedu za Vjesnik Ivan Božić, predsjednik Županijskog povjerenstva za izradu programa i provedbu istraživanja termomineralne vode u Varaždinskim Toplicama.</p>
<p>Božić pojašnjava kako je nakon istražnih radova varaždinske tvrtke »SPP«, varaždinska tvrtka Geoid-Beroš postavila bušotinu iz koje je počela izvirati termomineralna voda temperature 57,5 stupnjeva u količini od osam litara u sekundi. Druga bušotina će služiti kao reverzibilni bunar, koji će omogućiti vraćanje u podzemlje neiskorištene vode. Za sada se još uvijek neupotrijebljeni višak termalne vode ispušta u rijeku Bednju, čime se narušava i ekološka ravnoteža u rijeci zbog visoke temperature vode, a sama se voda kao prirodni resurs neracionalno troši.</p>
<p>Radovi će se nastaviti iduće godine izgradnjom novog transportnog cjevovoda od bušotine do bolnice, a u planu je još i treća faza radova koji predviđaju sanaciju sadašnje bušotine i očuvanje vrijednog arheološkog nalaza iz rimskog doba. Sadašnja bušotina, ali i nova, nalaze se u poznatom topličkom parku s rimskim iskopinama, koje su na neki način ugrožene zbog natapanja termalnom vodom.</p>
<p>Za cijeli projekt će se izdvojiti oko 1,7 milijuna kuna iz županijskog proračuna, te sredstava Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama. (K. Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Objavljen Hrvatski kajkavski kolendar za 2001. godinu</p>
<p>ČAKOVEC, 26. studenoga</p>
<p> - Hrvatski kajkavski kolendar (HKK) 2001. svečano je predstavljen ovih dana u čakovečkom Domu Hrvatske vojske »Nikola Šubić Zrinski«. To je deveti tečaj novog ciklusa ovog izdanja, budući da je hrvatski kajkavski kalendar bio objavljen i za 1970. i 1971. godinu, a za 1972. godinu bio je tiskan, ali zabranjen, u sklopu tadašnjeg općeg gušenja »Hrvatskog proljeća«. </p>
<p>Kako je na promociji naglasio prof. dr. Zvonimir Bartolić, glavni urednik i predsjednik Matice hrvatske (MH) Čakovec, koja je nakladnik, univerzalnošću sadržaja kolendar potiče lokalno i regionalno književno i svekoliko umjetničko stvaralaštvo. </p>
<p>U devetom tečaju predstavljeni su brojni važni ljudi o kojima se do 1990. godine nije moglo, točnije, nije smjelo govoriti. Spomenuo je Mirka Kolarića, Vinka Kosa, Ivu Sokača, Josipa Kropeka te brojne svećenike. </p>
<p>Na 306 stranica svojim prinosima zastupljeno je osamdesetak autora, a u svim dosadašnjim izdanjima HKK je okupio više od 500 suradnika iz svih hrvatskih kajkavskih krajeva. Detaljno je opisano desetljeće djelovanja obnovljene Matice hrvatske Čakovec koja je u tom vremenu objavila 13 knjiga i devet svezaka časopisa »Hrvatski sjever«, te devet godišta HKK-a. Objavljen je i popis svih 29 spomen-ploča koje je MH Čakovec u minulih deset godina postavila u znak sjećanja na povijesne ličnosti ili događaje. </p>
<p>U hrvatskom kajkavskom kolendaru za 2001. Zvonimir Bartolić opsežno piše o zloj kobi Dragutina Perka, osloboditelja Međimurja. Potpukovnik Dragutin Perko stavio se uoči Božića 1918. na čelo hrvatskih postrojbi koje su na taj Božić, nakon što je već bio završio Prvi svjetski rat, iz Međimurja potjerale mađarsku okupacijsku vojsku. Hrvatski kajkavski kolendar 2001. tiskan je u nakladi od 3.000 primjeraka, a naslovnica mu je crtež Ivana Lackovića Croate. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Msgr. Franić: S marksistima je potreban oprezan dijalog</p>
<p>SPLIT, 26. studenoga</p>
<p> - Metropolit splitski i nadbiskup splitsko-makarski u miru msgr. Frane Franić proslavio je u subotu u Splitu pola stoljeća biskupstva. Biskupom ga je imenovao 25. studenoga 1950. papa Pio XII., a 1969. splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom papa Ivan XXIII. </p>
<p> Glede odnosa vlasti i Crkve, nadbiskup u miru Frane Franić (1912.) kaže da nova vlast šestorke nesumnjivo želi biti demokratska, no čini se da se najutjecajniji u njoj »ne može odreći svojega Marxa«.</p>
<p> »Premijer je morao priznati vjeronauk premda je očito da mu se ne sviđa. Poštujem ga jer je čovjek koji 'nateže koliko može', ali zna kad mora stati«, izjavio je msgr. Franić, dodavši da mu na njegov svjetonazor pravo daje Drugi vatikanski sabor.</p>
<p> Podsjeća da je i sâm sudjelovao u radu Drugoga vatikanskog sabora, posebice u sastavljanju teksta o marksističkom ateizmu u završnom djelu »Crkva u suvremenom svijetu«. U njemu se kaže, ističe Franić, da treba voditi dijalog s marksistima, ali dodaje da on mora biti oprezan, razborit i jasan. </p>
<p> Msgr. Franić tvrdi da globalizacija, sada aktualna u Europi, nije samo jedna, nego ih ima nekoliko vrsta. »Za mene je najznačajnija kršćanska, koja bi htjela ujediniti svijet u dobrom, poštujući osobna i nacionalna prava. Druga globalizacija je ona koja briše sve religije i nacije i želi afirmirati čisti humanizam bez Boga. Treća je masonska koja nije ateistička nego panteistička«, izjavio je splitski nadbiskup u miru. </p>
<p> Msgr. Franić autor je mnogih djela iz evangelizacije i filozofije, a nedavno mu je u Zagrebu predstavljeno drugo izdanje knjige »Putovi dijaloga« koja je prvi put tiskana 1973. godine. Prvu i najdražu knjigu »Teološki rad o blaženom Ivanu« napisao je na latinskom u Rimu. Godine 1987. tiskana mu je knjiga »Crkva u svijetu«, a 1996. djelo »Bit ćete mi svjedoci«.</p>
<p> Najvažnijim djelom smatra knjigu »Crkva, stup istine«, napisanu na latinskom i hrvatskom jeziku, a u pripremi mu je »Povijest filozofije« u kojoj će biti objavljena njegova predavanja tijekom 30 semestara na splitskoj Teologiji, na kojoj je čak jedno vrijeme držao 19 predmeta, među kojima i tumačenje Starog i Novog zavjeta. </p>
<p> Msgr. Franić dobro poznaje i starogrčki, a posljednjih godina priznaje da se dosta bavi mistikom koja je, po njemu, iskustvena filozofija. Tako je napisao više uvoda za knjige poznate talijanske vidjelice. </p>
<p> Njegovim zauzimanjem izgrađena je splitska konkatedrala sv. Petra, jedina katolička crkva sagrađena u tom gradu za komunističkih vlasti.</p>
<p> Nadbiskupu u miru msgr. Frani Franiću stigla je u povodu njegova jubileja i čestitka pape Ivana Pavla II., u kojoj, među ostalim, stoji: »Dok slaviš svoj jubilej, pratimo Te dubokim i srdačnim osjećajima. Apostolski blagoslov neka Ti posvjedoči našu bratsku ljubav i neka Ti bude zalog nebeske utjehe«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Mate Granić odbio koaliciju s karlovačkim HDZ-om</p>
<p>KARLOVAC, 26. studenoga</p>
<p> - »Predsjedniku Demokratskog centra (DC) Mati Graniću ponudili smo koaliciju HDZ-a i DC-a na županijskoj razini, posebno za predstojeće lokalne izbore. Čelnici DC-a tu su ponudu Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije odbili«, izjavio je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Ivan Mateša, govoreći na temu sadašnjeg stanja u stranci. </p>
<p>Naime, tu su stranku napustile, u Karlovcu kažu, »prve perjanice HDZ-a na ovom području, saborski zastupnik u Županijskom domu Vladimir Katić i dugogodišnji predsjednik Županijskog odbora Željko Šančić. Kao što je poznato, Katić je sada član HSP-a, a Šančić je prije mjesec i pol dana prešao u DC.</p>
<p>»Inicijativa za smjenjivanje karlovačkog dožupana Šančića i vraćanje njegovog mandata HDZ-u je obaveza prema biračima«, kaže Mateša, ističući da neuspio pokušaj da se to učini na posljednjoj sjednici Skupštine županije »nije i neuspjeh HDZ-a«. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Grujić: SRJ inzistira na oslobađanju i optuženih ili osuđenih za ratni zločin </p>
<p>Načelo »svi za sve« izuzima osuđene za ratni zločin, ali SRJ inzistira na oslobađanju svih osoba srpske nacionalnosti koje se nalaze u hrvatskim zatvorima, dakle i optuženih za ratni zločin, kaže predstojnik Vladine Komisije za zatočene i nestale Ivan Grujić / I nadalje ćemo inzistirati na oslobađanju naših pet ljudi koji su u srpskim zatvorima / Tražili smo da se načini novi popis nestalih za Bljeska i Oluje, prema kriterijima MO Crvenog križa i da ga provode njegovi ljudi</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Proteklog tjedna u Beogradu je održan sastanak predstavnika komisija vlada za zatočene i nestale Hrvatske i SR Jugoslavije koji predstojnik hrvatske komisije pukovnik Ivan Grujić ocjenjuje pozitivnim. No upozorava da nije postignut dogovor o oslobađanju zatočenika vezanih uz oružane sukobe. »Ostali smo na potpuno različitim pozicijama«, ističe Grujić. </p>
<p> • Što je suština tih razilaženja?</p>
<p>- Podsjetimo na 1995. godinu i Daytonski sporazum kada je u njegovu okviru potpisan i Sporazum po kojem se obje strane obvezuju da će odmah, bez odlaganja, osloboditi sve osobe koje se nalaze pod njihovom vlašću, a vezano uz oružane sukobe. To ne uključuje osobe koje su optužene ili osuđene za ratni zločin. U tom smislu Hrvatska je odmah oslobodila sve, primijenivši kasnije i aboliciju, odnosno Zakon o oprostu, dok je SRJ pod svojom vlašću tada ostavila 17 osoba koje su do danas već izdržale svoje kazne.
• Ipak ima osoba koje su još uvijek u srbijanskom zatvoru?</p>
<p>- Da, riječ je o pet osoba koje su neko vrijeme bile u Sremskoj Mitrovici, a sada su prebačene u drugi zatvor.</p>
<p> • Tri godine poslije postignut je dogovor oko razmjene zatvorenika po načelu »svi za sve«.</p>
<p>- Da, to je bio dogovor uz naglasak na uvažavanju kriterija ratnog zločina, državljanstva i ostalog. SRJ ne prihvaća takav stav nego inzistira na oslobađanju svih osoba srpske nacionalnosti koje se nalaze u hrvatskim zatvorima, dakle i optuženih za ratni zločin. Inače, većina njih čak nisu niti državljani SRJ. Tu smo se apsolutno razišli i nismo postigli nikakav dogovor, no i nadalje ćemo inzistirati i prema Jugoslaviji i prema međunarodnoj zajednici na oslobađanju naših pet ljudi. </p>
<p> • Očekujete li uistinu u tom smislu pozitivan pomak?</p>
<p>- Mi smo i ranije imali određenih neslaganja, ali uvijek se tu pojavljivala međunarodna zajednica sa svojom političkom snagom. Drugo, i jugoslavenska strana treba shvatiti da mora poštivati preuzete bilateralne obveze, pogotovo ako su one i potpisane.</p>
<p> • Na sastanku u Beogradu ponovo su istaknuti različiti podaci o broju nestalih u akcijama Bljesak i Oluja.</p>
<p>- SRJ je izašla s brojem od 2.085 osoba i takav su podatak poslali i prema UN-u. Mi smo uz kontakte i konzultacije s Međunarodnim odborom Crvenog križa te prema njihovim evidencijama i kriterijima, te dakako i našim, došli do broja od 1.001 osobe. Naime, Međunarodni odbor Crvenog križa dao je podatak o prijavljenih 700 osoba nestalih u tom razdoblju a hrvatska strana o 300 te smo došli do broja od 1.001 što je realni broj prijavljenih nestanaka. To ne znači nužno da neki od njih neće biti pronađeni u Bosni, ili u nekoj trećoj zemlji. </p>
<p> • Odlučeno je da se zbog toga načini novi popis.</p>
<p>- Da. Hrvatska je posebnom procedurom inicirala obnavljanje tog popisa, ali prema kriterijima Međunarodnog odbora Crvenog križa i da to čine njegovi djelatnici. Na taj način doći će se do točnog broja i moći ćemo odbaciti dojave koje nisu realne.</p>
<p> • Što se do konca ove godine može očekivati u procesima traženja, odnosno ekshumacija i identifikacija?</p>
<p>- Možemo očekivati kontinuitet u identifikacijama koji već sad imamo. Očekujem kontinuirani nastavak ovog procesa. Iako je brojčano teško govoriti o nekakvim konkretnim pokazateljima, činjenica je da svaka tri dana identificiramo jednu osobu. Stoga možemo lako izračunati da ćemo do konca ove godine riješiti pitanje deset do 20 osoba s popisa traženja. </p>
<p>• Na konvenciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih u Bizovcu spomenuli ste i broj od 300 osoba iz Hrvatske koje su pokopane na području SRJ.</p>
<p>- Da, riječ je o ljudima koji su najvećim dijelom s područja hrvatskog Podunavlja. Pokopani su na različitim lokacijama, primjerice u Sremskoj Mitrovici, Stajićevu, Begejcima, Somboru, Nišu, Beogradu, Novom Sadu, Rumi, Aleksincu... Pokopani su na mjestima gdje su bili zatvori, logori, uz velike rijeke, ali i medicinske ustanove, pa čak i staračke domove. </p>
<p>Snježana Čanić-Divić</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Obitelji nestalih: Za mandata UN-a u Podunavlju premještalo se tijela ubijenih </p>
<p>BIZOVAC, 26. studenoga</p>
<p> - Po završetku Prve konvencije Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, u nedjelju je održana konferencija za novinare na kojoj je istaknuto kako je cilj ovoga skupa bio skretanje pozornosti domaće i svjetske javnosti na rješavanje najtežeg humanitarnog pitanja u Hrvatskoj. Naime, još se traži istina o sudbini 1.571 hrvatskog branitelja i civila koji se vode kao nestali.</p>
<p>Izvješćujući o zaključcima Konvencije predsjednik Saveza Josip Jugec upozorio je kako se traži dosljedno poštivanje i provođenje zaključaka Hrvatskog sabora koji nalažu ubrzanje procesa traženja ali i ekshumacije i identifikacije, osiguranje novca za te procese i pokretanje pitanja rješavanja sudbine zatočenih i nestalih u svim razgovorima sa SRJ i BiH te međunarodnim organizacijama. </p>
<p>Prema Jugecovim riječima, ta je suradnja bitna za normalizaciju odnosa sa SR Jugoslavijom. Podsjetimo, na području SRJ pokopano je 300 hrvatskih žrtava, a kako je dan ranije rekao i pročelnik Vladine komisije za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić, riječ je o različitim lokacijama. Kada je riječ o novcu za postupak traženja, ekshumacije i identifikacije, Grujić je nazočne izvijestio da je iz državnog proračuna za 2001. godinu za to predviđeno osam milijuna kuna.</p>
<p>Predsjednica Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja »Hrvatski feniks« Marija Matek novinarima je izjavila kako Srbi koji su se nalazili na mjestima stradanja ne žele surađivati oko otkrivanja pojedinačnih i masovnih grobnica. »Pogođeni smo time što ratni zločinci nisu procesuirani a neki se i danas slobodno šeću našim mjestima«, dodala je. </p>
<p>Na konferenciji za novinare spomenut je podatak o 700 ekshumiranih žrtava koje se u Zagrebu i Osijeku treba identificirati u predstojećem vremenu, no, kako je upozoreno, to će se realizirati tek u narednih nekoliko godina. Stoga će se uputiti zahtjev ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu da se, kada je riječ o identifikaciji koja se obavlja DNK metodom, na raspolaganje stavi i suvremeno opremljen laboratorij MUP-a. </p>
<p>Na pitanja novinara jesu li u hrvatskom Podunavlju zabilježeni slučajevi premještanja tijela ubijenih u vrijeme mandata UN-ovih snaga, odgovorila je predsjednica Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Osječko baranjske županije Štefica Krstić. </p>
<p>»U vrijeme UNPROFOR-a, UNTAES-a i ostalih svašta se događalo, neke su se grobnice razmještale pa su tako tijela iz parka u Ernestinovu izvađena i premještena blizu Tenje i to na traktorskoj prikolici«, rekla je Krstić, primijetivši da mnogi nikada neće biti pronađeni. Takvih je slučajevima bilo u Antunovcu, Laslovu, manjim mjesta kod Vukovara. »Dunav je učinio svoje i do saznanja neće doći brojne obitelji«, napomenula je Štefica Krstić, zaključivši kako na roditeljima i obiteljima ostaje obveza da se to ne dopusti. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Ne dogovori li se s Vladom, Zajednica povratnika organizirat će prosvjed </p>
<p>Povratnici tvrde da premijer Ivica Račan od ožujka izbjegava kontakt s njihovom zajednicom / Podsjećaju na 55-postotnu nezaposlenot na područjima povratka te predlažu mjere za žurno oživljavanje gospodarstva </p>
<p>OSIJEK, 26. studenoga</p>
<p> - U gospodarstvu na područjima povratka znatno je teža situacija nego u ostalim dijelovima države, priopćio je u nedjelju Upravni odbor Zajednice povratnika Hrvatske. Uz upozorenje da se nezaposlenost penje na 55 posto, ističe se kako je socijalna slika iz dana u dan sve gora što rezultira napuštanjem tih područja. Povratnici su ovaj put, kažu u Zajednici, na to prisiljeni da bi spasili obitelj od neimaštine i gladi. </p>
<p>»Ni bivša niti sadašnja vlast nisu učinile ništa da bi se povratnicima omogućilo preživljavanje na područjima povratka«, stoji u priopćenju, uz naglasak da se na pozive na sjednice Zajednice, upućene resornim ministarstvima i Vladinim dužnosnicima, nitko nije odazvao niti ispričao.</p>
<p>Upravni odbor Zajednice također ocjenjuje da postojeće kreditne linije nisu prihvatljive za povratnike zbog previsokih kamata i komercijalnih uvjeta - hipotekarnog jamstva primjerice. S tim u vezi, poručuje se da na područjima povratka treba omogućiti gospodarsko oživljavanje sustavno i žurno jer će u protivnome ona ostati zapuštena zona sumraka. Zajednica predlaže privatizaciju trgovačkih društava s područja povratka prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi kao i njegovu dosljednu provedbu, posebice kada je riječ o regulativi o zakupu poljoprivrednog zemljišta, plodouživanju, oslobađanju od carina i poreza te poreznim olakšicama.</p>
<p>Zajednica povratnika također zahtijeva da se prekine praksu provođenja stečajeva na područjima posebne državne skrbi te dijeljenja otkaza koji su posljedica stečajeva. Predlaže da se ta trgovačka društva restrukturiraju i saniraju prema modelu primijenjenom u brodogradnji. </p>
<p>Kada je riječ o Zakonu o obnovi, Zajednica povratnika predlaže da se u taj zakon intervenira izmjenom koja će omogućiti pravo na obnovu nakon smrti vlasnika prvom nasljednom redu koji nije imao prebivalište na toj adresi ali nije stambeno zbrinut, ako izjavi da će nakon obnove tamo živjeti. </p>
<p>Od Ministarstva pravosuđa i predsjednika Hrvatskoga sabora Zlatka Tomčića Zajednica povratnika zahtijeva da »natjeraju« nadležne sudove na primjenu vjerodostojnog tumačenja Zakona o statusu prognanika i izbjeglica, u vezi s plaćanjem najma za stanove i kuće koje su prognanici koristili za vrijeme progonstva. </p>
<p>Zajednica povratnika u svom priopćenju podsjeća na sastanak 23. ožujka s premijerom Ivicom Račanom te dodaje kako se on tom prigodom pozvao na kontinuiranu suradnju sa Zajednicom, ali od tada izbjegava svaki kontakt. Zahtijeva se i prijam kod zamjenika predsjednika Vlade Gorana Granića, radi rasprave o svim izloženim problemima. </p>
<p>Ako se s Vladom u kratkome roku ne ostvari dijalog, povratnici će organizirati prosvjedni skup i time hrvatsku javnost upozoriti na sve nagomilane probleme na područjima povratka kao i na nebrigu vlasti o najtežim stradalnicima Domovinskog rata.</p>
<p>Najavljuje se da će se sljedeća sjednica Upravnog odbora Zajednice održati u Sisačko-moslavačkoj županiji zbog naraslih tenzija i nacionalnih problema i u prognaničkom i u useljeničkom korpusu. (Snježana Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Međimurci u pet godina za zdravstvo dali 16 milijuna kuna, država tek dva </p>
<p>ČAKOVEC, 26. studenoga</p>
<p> - Međimurski župan Branko Levačić izvijestio je novinare o sporazumu s Ministarstvom za europske integracije na temelju kojeg je dobiveno 360.000 kuna za djelovanje tzv. Europske točke, te druge poslove u vezi s prekograničnom regionalnom suradnjom. Dodao je i da će iz tih sredstava biti namireno 40.000 kuna za put četveročlanog međimurskog izaslanstva na generalno zasjedanje Skupštine europskih regija u Finskoj od 7. do 9. prosinca. </p>
<p>Dodao je da će od 2000. do 2003. za izgradnju kapitalnih objekata u školstvu iz državnog proračuna Međimurje dobiti 33 milijuna kuna. Dodao je da bi ipak međimurski saborski zastupnici trebali učinkovitije lobirati prigodom donošenja proračuna. To je istaknuo i podžupan Dragutin Lesar, rekavši da bi za potrebe međimurskog zdravstva do 2006. trebalo najmanje 110 milijuna kuna. Za sljedeću godinu nužno bi iz državnog proračuna trebalo šest milijuna kuna za pripremu i vođenje projekta izgradnje poliklinike, te nadogradnju internog odjela i infektologije, kao i adaptaciju i uređenje operacijskog trakta, sterilizacije i odjela intenzivne njege u Županijskoj bolnici Čakovec. Lesar je dodao da je u minulih pet godina za zdravstvo u Međimurju iz županijskog proračuna potrošeno 16 milijuna kuna, a iz državnog dobiveno svega 2,2 milijuna kuna, kazao je Lesar.</p>
<p>Novinarima je međimurski podžupan Marijan Vukšić rekao da je u ovoj godini međimurskom poljodjelstvu na ime državnih poticaja isplaćeno 12,7 milijuna kuna, a namireni su i proračunski dugovi u agraru iz prošle i pretprošle godine u iznosu od 10 milijuna kuna. Očekujemo povećane iznose državnih poticaja, kao i uključivanje u sustav poticaja proizvodnje krumpira s iznosom od 2.500 kuna po hektaru. Podžupan Vukšić rekao je također da očekuje iz Hrvatskog fonda za privatizaciju povoljna rješenja za šest međimurskih tvrtki (Panex, Meiso, Bio-Vita, Meiko, Šiba i Medit), u kojima država ima više od 25 posto vlasništva, a neke od njih posluju s teškoćama. (D.Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Bankari najavljuju više kredita i poduzećima i stanovništvu u 2001. </p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - Hrvatske banke za 2001. najavljuju rast kredita u odnosu na ovu godinu, a među sektorima kojima će plasirati najviše sredstava spominju se izvoznici, turizam, kompanije s pripremljenim strategijama širenja izvan Hrvatske i građani. </p>
<p>Analitičari Raiffeisenbank prvi su objavili kako očekuju da će sljedeće godine uslijediti 'kreditna ekspanzija' podsjećajući da je za dosadašnju kreditnu sušu poduzećima kriv njihov loš rejting i »opći nedostatak zrelih investicijskih pothvata«. Dijelom se s njihovom najavom slažu i u Zagrebačkoj banci, koja prva objavljuje brojku iz svojih projekcija - saznajemo da u 2001. planiraju rast kredita veći od 10 posto u odnosu na ovu godinu. To je više od blagog rasta, no ne bi se moglo govoriti o kreditnoj ekspanziji. Ekspanzija bi, kažu u Zagrebačkoj banci, bila kad bi se postigao porast veći od 20 posto. </p>
<p>Ovogodišnji je rast bankarskih kredita građanima uporno bio poništavan smanjenjem kredita poduzećima, pa su plasmani banaka zapravo stagnirali duže od godinu dana. Ovo su sada prve konkretne najave promjene trenda. </p>
<p>Iz Zagrebačke, Privredne banke i Raiffeisenbank najavljuju da ni u sljedećoj godini neće zaustavljati dosadašnji rast kredita stanovništvu. Nema, ističu, razloga za to. Novca ima i žele ga plasirati u niskorizične sektore. Bankari time istodobno demantiraju upozorenja da se u posljednje vrijeme i krediti građana naplaćuju teže nego prije.</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Trogirska vlast ozbiljno razmišlja o gradnji hotela u zaštićenoj gradskoj jezgri!</p>
<p>Potvrđuje to gradonačelnik Trogira Branko Škokić/Talijanski investitor spreman je u gradnju hotela uložiti 20 milijuna maraka i zaposliti sto radnika, što je ponuda koja se ne smije tek tako odbaciti, smatra on/Splitski rektor Ivo Babić toliko je ogorčen takvom idejom da je zaprijetio kako će uputiti zahtjev za brisanje Trogira s UNESCO-ova popisa spomeničke i kulturne baštine </p>
<p>TROGIR, 26. studenoga</p>
<p> - Najradosnija vijest za građane drevnoga Trogira stigla je iz Napulja, 5. prosinca 1997. godine, kada je Skupština UNESCO-ova Centra za svjetsku baštinu odlučila uvrstiti gradsku jezgru Trogira u Registar najvažnije spomeničke i kulturne baštine. Tri godine nakon toga, čelnici trogirske vlasti ostali su zatečeni prijetnjom rektora Splitskoga sveučilišta i povjesničara umjetnosti prof. dr. Ive Babića, koji je odlučio uputiti zahtjev za brisanje Trogira s UNESCO-ova popisa spomeničke i kulturne baštine!?</p>
<p>Naime, dr. Babić koji živi u staroj jezgri Trogira već je uputio pisma ministrima kulture i zaštite okoliša, Antunu Vujiću i Boži Kovačeviću, te hrvatskom veleposlanstvu pri UNESCO-u, u kojima izražava svoje neslaganje s načinom na koji trogirska vlast tretira UNESCO-ov grad i odlučuje o njegovoj spomeničkoj baštini. </p>
<p>Najavljene intervencije u zaštićenoj gradskoj jezgri, poput gradnje novog mosta, preseljenja ribarnice iz južne lože i gradnja novoga hotela u srcu Trogira, toliko su ogorčile rektora Splitskoga sveučilišta da je on spreman zatražiti brisanje Trogira s UNESCO-ova popisa. Babić je nedavno izjavio da je čak i u vrijeme Austro-Ugarske o tako važnim pitanjima odlučivala Centralna komisija u Beču. Na žalost, upozorava Babić, u Trogiru o svemu odlučuje uzak krug ljudi, koji nema sluha za mišljenje arhitekata, povjesničara umjetnosti, urbanista i konzervatora. </p>
<p>Prema njegovim riječima, čini se da bi UNESCO-ovu gradu mogla presuditi upravo »sprega vrlo utjecajnih gostioničara, pojedinih konzervatora i lokalnih čelnika«. Je li rektor Splitskoga sveučilišta uistinu spreman ići tako daleko ili je samo želio svojim prijetnjama alarmirati javnost, nismo uspjeli doznati, jer je dr. Babić na službenom putu u Rimu. </p>
<p>S druge strane, trogirski gradonačelnik Branko Škokić (SDP) izjavio je u nedjelju za Vjesnik kako je zatečen Babićevim prijetnjama i objedama, koje je rektor Splitskoga sveučilišta iznio na račun pojedinaca iz gradske vlasti. »Ne mogu komentirati pisma što ih je dr. Babić uputio hrvatskom veleposlanstvu pri UNESCO-u i ministarstvima kulture i zaštite okoliša, iz jednostavnog razloga što nisam upoznat sa sadržajem tih pisama. Ipak, očekivao sam od dr. Babića da se i meni, kao gradonačelniku Trogira, obrati, umjesto da komuniciramo preko novina«, rekao nam je Škokić. </p>
<p>I dok je dr. Babiću neshvatljivo da bi se u srcu Trogira, između srednjovjekovnih tvrđava sv. Marka i Kamerlenga, mogao graditi hotel, Škokić tvrdi da ta ideja nije u koliziji s mišljenjem struke. Trogirski gradonačelnik napominje da je gradnja hotela u zaštićenoj gradskoj zoni »još uvijek samo ideja«, ali ideja o kojoj se, kako kaže, ozbiljno razmišlja. Naime, talijanski investitor spreman je u gradnju hotela uložiti 20 milijuna maraka i zaposliti sto radnika, što je, prema Škokićevim riječima, ponuda koja se ne smije tek tako odbaciti. Talijanski investitor poslao je pismo namjere Gradskom poglavarstvu i spreman je uložiti 20 milijuna maraka u gradnju hotela, poštujući pritom mišljenje konzervatora i povjesničara umjetnosti. </p>
<p>Hoće li se čelnici gradske vlasti odlučiti na građevinske intervencije u povijesnoj jezgri Trogira, znat će se do kraja godine kada će gradska vlast odbaciti ili prihvatiti ideju o gradnji hotela visoke kategorije. Osim katedrale s Radovanovim portalom, trga i plemićkih palača, koje upotpunjuju kulturnu i povijesnu baštinu Trogira, tu su i kule, zvonici i tornjevi, kojima se ne može podičiti baš svaki primorski gradić. Jedna od najčuvenijih utvrda i kula u Europi svakako je Kaštel Kamerlengo iz 15. stoljeća, nazvan po komorniku i činovniku Mletačke Republike, koji je upravljao državnom blagajnom i vodio sve gradske financijske poslove u dogovoru s knezom. Nasuprot kuli Karmelengo, nalazi se kula sv. Marka, također iz 15. stoljeća, te neoklasicistički glorijet, podignut u čast generalu Marmontu. No, problem je u tome što bi upravo na toj lokaciji trebao niknuti reprezentativni hotel, pa je pitanje kako bi se takvo zdanje uklopilo u povijest, koju su budućim naraštajima ostavili tadašnji graditelji i majstori.
Ravnateljica trogirskog Muzeja i predsjednica Matice hrvatske u Trogiru Fani Cega također smatra da je Babićev zahtjev pretjeran, ali napominje da bi o gradnji hotela na toj lokaciji trebalo ozbiljno razmisliti. »Svakako su pohvalni napori koje poduzima gradska vlast u otvaranju novih radnih mjesta i ulasku stranog kapitala u Trogir. Ipak, smatram da gradnja hotela na toj jedinstvenoj lokaciji nije najsretnije rješenje«, rekla je Cega i dodala da gradska vlast, prije nego što se odluči graditi hotel, mora dobiti suglasnost konzervatora i Ministarstva kulture. Cega kaže da u Trogiru ima dovoljno napuštenih palača i plemićkih kuća, koje bi se mogle renovirati i prenamijeniti u hotelska zdanja visoke kategorije. </p>
<p>I na kraju priče koja je podijelila Trogirane, a čiji će se epilog znati za dvadesetak dana, ostaje vječna dvojba. Može li Trogir ostati trajno povezan s vremenom u kojemu je nastao i zbog čega je, u konačnici, i uvršten na popis UNESCO-ove spomeničke baštine, ili mora otvoriti vrata svoje povijesne riznice i propustiti neke nove graditelje i majstore. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Hrvatski turistički djelatnici negativno ocjenjuju Vidoševićevo zazivanje »srpske galantnosti«</p>
<p>ZAGREB, 26. studenoga</p>
<p> - »Neka si ih Nadan Vidošević odvede k sebi doma«, prva je reakcija Vladimira Bakića, direktora Turističke zajednice dubrovačko-neretvanske, na Vjesnikovu zamolbu da prokomentira nedavnu beogradsku izjavu predsjednika Hrvatske gospodarske komore prema kojoj, navodno, Hrvatska s nestrpljenjem očekuje povratak srpskih turista, jer su galantniji gosti od Nijemaca. O toj su se Vidoševićevoj izjavi u međuvremenu kritički oglasili i neki njemački mediji, što hrvatskom turizmu očito ne ide u prilog.</p>
<p>Vladimir Bakić je, tvrdi, u vojnoj odori imao priliku osjetio »galantnost« Jugoslavena koji zaista nisu škrtarili na raketama kad su »obrađivali« Dubrovnik i okolicu. Hrvatska javnost, među inim, sjeća se i svojedobnih »turističkih« izjava Božidara Vučurevića, koji je iz Trebinja poručivao da je on, zapravo, hrvatski ministar turizma, jer s nekoliko granata na Dubrovnik i okolicu »regulira broj gostiju« na tom području, »kad god mu se prohtije«.</p>
<p>Nadana Vidoševića prošli je rat, čini se, dobro poštedio kad se usudio na taj način uspoređivati turiste u Hrvatskoj. Izjava je, prije svega, neprimjerena, jer elementarna pristojnost nalaže da se gostima jedne turističke države ne gleda u novčanik. Predsjednik HGK je »udario« baš na Nijemce, naše najbrojnije goste. Dok cijeli receptivni turistički svijet moli Boga samo da im dođu Nijemci, za Vidoševića su to loši potrošači. Njemačka je, međutim, najjača emitivna država i ima poseban status u turističkom svijetu.</p>
<p>Zbog takve nekontrolirane izjave, Nijemci se s pravom mogu osjećati uvrijeđenima. U prvih 10 mjeseci ove godine, primjerice, u Hrvatskoj ih je bilo 966.000. Prošlotjedni Die Zeit ironično objavljuje: »U umjetničkoj četvrti Skadarlija pjevačica započinje za goste hrvatske narodne pjesme. Predsjednik komore Vidošević se odužuje: 'Već se radujemo srpskim turistima, oni su galantniji nego Nijemci...'«.</p>
<p>»Ne znam kako će naši ljudi reagirati kad prvi Srbi počnu dolaziti na ovo područje. Nije na meni da o tome razmišljam. Činjenica je, međutim, da vjerojatno još dugo neće biti jugoslavenske navale na Jadran, jer, evo, i crnogorska granica je otvorena, pa nema velike gužve«, tvrdi Vladimir Bakić. Njegova kolegica sa sjevernog Jadrana, Gordana Medved, direktorica Turističke zajednice kvarnerskog područja, nije željela komentirati Vidoševićevu izjavu, no zato je Veljko Ostojić, hrvatski turistički doministar, izjavio da je »Vidoševićevo mišljenje Vidoševićev problem. Nijemci su dobri gosti i dobri potrošači. Tko uostalom ne voli potrošiti kad ima novaca. No, naš je osnovni problem što nemamo cijene primjerene kvaliteti ponude«, kaže doministar Ostojić, dodavši da će proći još mnogo godina dok jugoslavensko tržište ne bude tretirano u rubrici »ostali«.</p>
<p>Vidošević se kao dugogodišnji šef HGK-a mogao učinkovitije boriti za to da Hrvatska ne bude najskuplja država turističke regije, umjesto da neprimjereno uspoređuje »galantnost« njezinih stranih gostiju.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001127].
|
