NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000927].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 252542 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Baletić: Kunu treba devalvirati 30 posto radi gospodarskog razvoja i normalnog odnosa naših i stranih cijena</p>
<p>Devalvacijom se preraspodjeljuje dohodak u korist proizvodnje i izvoznog sektora, a protiv neodmjerene poplave uvoznih proizvoda te se jasno signalizira izvoznom sektoru i općenito proizvodnji da može računati na aktivnu državnu podršku. Dosadašnja politika je favorizirala uvoz, a ne domaću proizvodnju, izvoz i zaposlenost, ističe dr. Zvonimir Baletić / Osim političara, rata i izvanjskih čimbenika, za gospodarsko su zaostajanje krivi i ekonomisti koji su se poveli za nametnutim političkim ciljevima i prioritetima / Ekonomska struka je morala jasno reći da se gospodarstvo ne može efikasno i socijalno prihvatljivo prestrukturirati u recesiji u kakvu smo zapali, da je prevladavanje recesije morao biti prioritet, a ona o tome nije imala jasnu koncepciju / Sudeći po aktualnoj gospodarskoj politici, ne vidim da smo na putu efikasnog i brzog oporavka</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Loše stanje našega gospodarstva ozbiljno je pokrenulo sve institucije društva, na sve strane se raspravlja i nude rješenja. Među inim, ovih je dana i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić najavio gospodarski zaokret koji bi, eventualno, uključio devalvaciju kune i promjenu monetarne politke. O uzrocima lošega gospodarskog stanja i mogućem izlasku iz krize, Vjesnik je pitao prof. dr. Zvonimira Baletića, znanstvenog savjetnika Ekonomskog instituta u Zagrebu i redovnog profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>• Zašto je gospodarsko stanje loše?</p>
<p>- Zato što skoro dva desetljeća nemamo razvoja. Imali smo osamdesetih godina manje-više stagnaciju, pa smo onda imali pad i od 1992. nismo se uspjeli oporaviti, jer su uvjeti nametnuti gospodarstvu bili nepovoljni, jer smo vodili pogrešnu makroekonomsku politiku, koja nije favorizirala razvoj, nego neke druge političke i političko-socijalne ciljeve pri čemu je gospodarski rast i oživljavanje gospodarstva stavljeno u drugi plan. Dakle, nismo učinili ono što je trebalo činiti, nismo prilagodili makroekonomsku politiku ciljevima rasta. U pretvorbi smo izgubili dio kapitala i proizvodnih kapciteta, tehnološki smo i institucionalno zaostali, jer institucionalni sustav, njegova reforma i strukturne promjene nisu do kraja provedene. Umjesto da smo vodili aktivnu politiku brzog oporavka, brzog rasta, mi smo se, po nečijim sugestijama iz zemlje, a i iz inozemstva, usmjerili na promjenu vlasničkih odnosa. Pokazalo se da su, bez rasta i u situaciji stagnacije, procesi pretvorbe, institucionalnoga i vlasničkog prestrukturiranja i dalje umrtvljivali gospodarsku dinamiku, a nisu joj pomagali. Sada tražimo izlaz, ali, sudeći po aktualnoj gospodarskoj politici, ne vidim da smo na putu iznalaska efikasnog i brzog oporavka. Nikako da se skrati lutanje i nadoknadi gubitak vremena.</p>
<p>• Osim političara, rata i izvanjskih čimbenika, valjda su za to zaostajanje krivi i ekonomisti?</p>
<p>- Djelomično jesu, struka je podbacila i povela se za nametnutim političkim ciljevima i prioritetima. Morala je jasno reći da se gospodarstvo ne može prestrukturirati, efikasno i socijalno prihvatljivo, u recesiji u kakvu smo zapali, da je prevladavanje recesije morao biti prioritet. U tom pogledu, struka nije imala jasnu koncepciju, a nije bila ni spremna sustavno pred politikom braniti svoje mišljenje.</p>
<p>• Što znači Vaša nedavna izjava da kunu treba devalvirati za 30 posto?</p>
<p>- Znači da treba prekinuti sadašnje stanje stagnacije. Jer, u toj stagnaciji, s ovom makroekonomskom politkom, ne može se pokrenuti gospodarstvo. Treba se okrenuti pokretanju razvojnih procesa, a uz sadašnju monetarnu politiku, koja prije svega stavlja naglasak na stabilnost cijena i čijom obranom se financijski iscrpljuje država nema razvoja, a ni stabilnosti. Jedini pravi, prvi potez, potez koji su sve države u takvoj situaciji činile je devalvacija. Naš novac treba svesti na ono koliko zaista vrijedi.</p>
<p>• Iz Hrvatske narodne banke (HNB) poručuju da devalvacije neće biti. Ali, istodobno se poručuje da se smanjuju obvezne rezerve i HNB-a i ostalih banaka. Što to znači?</p>
<p>- Smanjivanje obveznih rezervi u kunama može biti dobra mjera, ako HNB na toj osnovi poveća opseg kreditiranja poslovnih banaka. Time bi se povećala i aktivna monetarna masa. Pitanje je, dakle, za što će se te oslobođene rezerve koristiti: za razvojne programe ili za kreditiranje potrošnje?</p>
<p>• Znači li to da devalvacije ne bi trebalo biti?</p>
<p>- Ne! To ne može biti zamjena za devalvaciju, jer devalvacija se mora učiniti da bi se uspostavio zdraviji, normalni odnos cijena. Naših cijena prema vanjskima. Prvo, devalvacijom se prije svega preraspodjeljuje dohodak u korist proizvodnje i izvoznog sektora, a protiv neodmjerene poplave uvoznih proizvoda. I, drugo, daje se jasan signal izvoznom sektoru i općenito proizvodnji da može računati na aktivnu državnu podršku. Dosadašnja politika je favorizirala uvoz, a ne domaću proizvodnju, izvoz i zaposlenost.</p>
<p>• Osim već navedenih mjera, koje još treba učiniti da bi se prevladalo sadašnje stanje?</p>
<p>- Dakle, prvo bi trebalo doći do devalvacije, samo je pitanje da li jednokratne ili postupne, klizajuće. Ja smatram da je jednokratna jasnija i čišća mjera, da njome dobivamo na vremenu. Druga mjera je osigurati uvjete da ne dođe do brzog porasta cijena, da se efekti devalvacije što dulje održe, da se ne pogorša likvidnost. Onda bi slijedio niz mjera u poticanju investicija, za brži rast izvoza, pa brže zapošljavanje i brži povratak domaćeg proizvođača na domaće tržište. Tu su i mjere za privlačenje stranoga kapitala za proizvodne namjene i za prestrukturiranje. Bez devalvacije, ni drugi procesi ne mogu se provesti, ne mogu se pokrenuti, kao što to potvrđuje najnovije rusko iskustvo.</p>
<p>• Što bi trebala biti gospodarska strategija razvoja Hrvatske?</p>
<p>- Najprije bi se moralo sagledati aktualno stanje da saznamo jesmo li na normalnoj putanji razvoja ili smo u stagnaciji. Tek se u posljednje vrijeme otovoreno govori o recesiji, o stagnaciji. Ako priznajemo da je recesija, strategiju treba prilagoditi recesijskim uvjetima. To je antirecesijska politika bržeg oživljavanja gospodarstva, boljeg korištenja kapaciteta, povećanja zaposlenosti, svega što sam već rekao. Ali, prije svega izvozom i povratkom domaćega tržišta.</p>
<p>• Što i kome izvoziti, ako je naš proizvod skup?</p>
<p>- Ne smije biti skup. On je zasad umjetno skup.</p>
<p>Bez obnove izvozne industrije, Hrvatska nema prave izglede</p>
<p>• Kojim strateškim granama bi se Hrvatska trebala baviti: poljoprivredom, turizmom...?</p>
<p>- Vratili bismo dio tržišta poljoprivrednih proizvoda, povećali tržište određenih usluga, ali prvenstveno industrijskih proizvoda.</p>
<p> Bez obnove industrije, Hrvatska nema prave izglede. Ali, to mora biti izvozna industrija. Pitaju se mnogi, gdje nam je ta industrija.</p>
<p> Pa, treba je obnoviti i stvoriti novu! Kao što su stvorili Japan, Južna Koreja, sada Irska, itd. Mnoga poduzeća koja bi dobila na izvozu to bi učinila, došli bi novi poduzetnici s novim programima, ali bi došli i stranci sa svojim kapitalom i počeli proizvoditi ovdje, ako im to ne bi bilo skuplje, nego u nama konkurentnim državama.</p>
<p>• A globalizacija i njeni negativni efekti?</p>
<p>- Globalizacija i otvorenost tržišta je i naša šansa. Ako je ne iskoristimo, može se okrenuti protiv nas kao što se do sada događalo, jer je otvorenost našega tržišta i liberalizacija koju smo jednostrano proveli pretvorila naše tržište u uvozno, s poplavom uvoznih proizvoda.</p>
<p> Naravno, mi ne možemo pretendirati da budemo samostalni veliki izvoznik, ali se možemo i moramo uklapati u svjetske poslovne i proizvodne sustave. Ako dobro i dovoljno jeftino proizvodimo, možemo ući u razmjenu sa svijetom preko raznih globalnih sustava.</p>
<p>• Vašim mjerama mnogi će prigovoriti. Kako umiriti zagovornike tržišta, koji kažu da je tržište zakon gospodarstva?</p>
<p>- Tržište je određena struktura razmjene, a iza nje stoji onaj tko proizvodi i onaj tko kupuje. Ne može se govoriti o tržištu apstraktno. Mi smo otvoreno tržište, ali moramo biti prisutni i na stranim tržištima, moramo svoje proizvode ponuditi svijetu. Moramo razviti sposobnost da bismo sami proizvodili ili bili partner drugima. Pritom se nekada mora i štititi domaća proizvodnja. I najrazvijenije privrede vode aktivnu politku strukturnoga razvoja i nastoje raznim mjerama povećavati kvalitetu svojih proizvoda i smanjiti troškove da bi povećale svoju konkurentnost.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nakon udara na Ivića Pašalića slijedi i udar na Vladimira Šeksa?</p>
<p>Procjenjuje se da je glavni razlog Sanaderova udara na Pašalića u tome što su Pašalićeva vizija HDZ-a i kadroviranje doživjeli poraz na Petom općem saboru stranke / Prema izvorima iz HDZ-a, Sanader, ali i Luka Bebić, zamjerili su Pašaliću što je podržao kandidaturu dr. Mate Granića za predsjednika države, a ne Šeksovu / Canjuga: Nužno je da se iz vrha stranke uklone oni koji su prouzročili poraz HDZ-a 3. siječnja. Ako predsjednik HDZ-a uspije smijeniti Pašalića, dokazat će da nije »Ivić Šeks«, nego Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a / Gotovo je sigurno da Pašalić neće sam dati ostavku na mjesto potpredsjednika Sabora, nego to može biti samo smjena / Skupina zastupnika HDZ-a, većinom iz dijaspore, ovih dana upućuje inicijativu Predsjedništvu stranke da svi zastupnici HDZ-a u Zastupničkom domu stave svoje mandate na raspolaganje stranci</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Nakon burne sjednice Kluba zastupnika HDZ-a u ponedjeljak navečer na kojoj je predsjednik stranke Ivo Sanader zatražio od Ivića Pašalića da odstupi s dužnosti potpredsjednika Hrvatskoga državnog sabora, otvorio se niz pitanja i dvojbi, poglavito zato što službenih informacija nije bilo. Naime, jedno od pitanja koja se nameću je: tko zapravo stoji iza obračuna s Ivićem Pašalićem?</p>
<p>Valja podsjetiti da je u nedjelju održana sjednica Predsjedništva HDZ-a na kojoj je, prema riječima predsjednika stranke, odlučeno da se Pašalića smijeni s mjesta potpredsjednika Sabora, odnosno da dade ostavku. Članovi Predsjedništva sazvani su na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> na tu sjednicu, uz obrazloženje da je riječ samo o konzultativnu sastanku. Prema nekim kuloarskim pričama, odluka o smjeni Pašalića nije ni donesena na Predsjedništvu, pa je dio članova Predsjedništva bio iznenađen kad je na sjednici Kluba u ponedjeljak Sanader iznio svoj prijedlog. Naime, oni tvrde da je na Predsjedništvu zaključeno da se s Pašalićem razgovara, a nakon toga dodatno o toj temi raspravlja na Predsjedništvu te na kraju donese odluka. Također se ističe da je ta odluka nestatutarna, jer, prema stranačkom statutu, Predsjedništvo provodi odluke Općeg sabora i Središnjeg odbora kojima se predlažu odluke o bitnim političkim pitanjima. Budući da je u Pašalićevu slučaju riječ o bitnom političkom pitanju, oni smatraju da je čitava stvar prejudicirana. Također se doznaje da su, primjerice, Ivan Šuker i Krešimir Gašparić na sjednici Kluba rekli da nije donesena odluka koju je iznio Sanader, a izvan Kluba to su potvrdili i Maja Freundlich i Nevio Šetić. Istodobno, Sanader je tvrdio da je odluka donesena, pa je čitava priča vrlo pogodna za najrazličitija kuloarska nagađanja, a tome pridonosi i to da službenih izjava nije bilo ni u ponedjeljak navečer niti u utorak ujutro.</p>
<p>U utorak je o smjeni Ivića Pašalića lansirana i dodatna priča, prema kojoj je čitav scenarij osmislio Josip Manolić, te da ga je on već iznio na sastanku Canjugine grupe u zagrebačkom hotelu »Sheratonu« kad je on namjeravao sa svojim istomišljenicima osnovati frakciju u HDZ-u. Sam Zlatko Canjuga tu priču nije ni potvrdio niti opovrgao, ističući da to i nije važno, ali je istaknuo da je taj potez vrha HDZ-a na tragu onoga što je i sam predložio kao nužnost za demokratizaciju stranke.</p>
<p>»Nužno je da se iz vrha stranke uklone oni koji su prouzročili poraz HDZ-a 3. siječnja«, ističe Canjuga. Dodaje da, ako predsjednik HDZ-a uspije smijeniti Pašalića, dokazat će da nije »Ivić Šeks«, nego Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a. Ta se Canjugina izjava dijelom podudara i s drugom kuloarskom pričom, prema kojoj, nakon udara na Pašalića - slijedi i udar na Vladimira Šeksa. Ocjena je da je glavni razlog Sanaderova udara na Pašalića u tome što je Pašalićeva vizija HDZ-a i kadroviranje doživjelo poraz na Petom općem saboru stranke. Prema tim izvorima, Sanader, ali i Luka Bebić, zamjerili su Pašaliću što je podržao kandidaturu dr. Mate Granića za predsjednika države, a ne Šeksovu. U ponedjeljak, na sjednici Kluba, Pašalić je navodno rekao da je sve što se događa suludo i da nema veze s demokracijom.</p>
<p>Osim toga, prema nekim mišljenjima, Sanader pokazuje svoju snagu i pokušava nametnuti autoritet prvog čovjeka stranke. Naime, dio HDZ-ovih zastupnika smatra da, iako nema nikakvih dokaza o Pašalićevoj umiješanosti u neke afere koje mu se pripisuju, percepcija javnosti je takva da ga se smatra jednim od najneomiljenijih političara u Hrvatskoj. To je dovoljno, ocjenjuju, za njegovu smjenu s mjesta potpredsjednika Sabora, ističući da samo na taj način HDZ može pokazati javnosti da se, zapravo, mijenja i da želi promijeniti percepciju javnosti prema čitavoj stranci.</p>
<p>Navodno je na kraju rasprave u Klubu zastupnika Pašalić ocijenio da je u ovom slučaju riječ o političkoj diverziji protiv HDZ-a, jer, u trenutku kad vlast ima velikih problema, HDZ se opet bavi samim sobom. Navodno je rekao: »Hoću vas gledati u oči kad budete dizali ruku protiv mene«. Gotovo je sigurno da Pašalić neće sam dati ostavku na mjesto potpredsjednika Sabora, nego to može biti samo smjena.</p>
<p>U utorak se također doznalo da skupina zastupnika HDZ-a, većinom iz dijaspore, ovih dana upućuje inicijativu Predsjedništvu stranke da svi zastupnici HDZ-a u Zastupničkom domu stave svoje mandate na raspolaganje stranci. Naime, oni drže da nije važan broj zastupnika u Saboru, nego da se HDZ treba očistiti od onih koji mu nanose štetu. Ako ta inicijativa prođe, smatraju da bi trebalo održati novi izvanredni Sabor stranke na kojem bi se iskazivalo povjerenje svakom zastupniku relativnom većinom. Oni koji ne bi dobili povjerenje Sabora stranke, morali bi odstupiti, a na njihovo mjesto došli bi novi zastupnici s HDZ-ove liste. Drže da se to ne tiče Zlatka Canjuge, jer je on isključen iz stranke. Nesumnjivo je da će se ovih dana rasplitati klupko odnosa Pašalića sa strankom, započeto na sjednici Kluba zastupnika HDZ-a. </p>
<p>Manolić: Krivci za izborni poraz moraju odstupiti</p>
<p>Na pitanje o tome je li o smjeni Ivića Pašalića bilo riječi na nedavnom sastanku sa Zlatkom Canjugom u »Sheratonu«, Josip Manolić je potvrdio da je i to dio Canjugine ideje o demokratizaciji stranke.</p>
<p> Manolić ističe da HDZ mora izaći iz krize i to na način da krivci za poraz HDZ-a na izborima moraju odstupiti s važnih dužnosti. Zato podržava odluku Predsjedništva o Pašalićevoj smjeni, jer nije važno jesu li sve tvrdnje o njemu opravdane ili ne, već samo to da je u javnosti stvoreno antipašalićevsko raspoloženje.</p>
<p>»Ako je takav čovjek u vrhu stranke, to je i razlog da se na taj način percipira i cijela stranka. Bilo bi normalno da takav političar sam odstupi«, kaže Manolić. Na pitanje hoće li to dovesti do raskola u HDZ-u, Manolić odgovara negativno, naglasivši da će se time HDZ profilirati, jer će dio najvjernijih sljedbenika ostati uz Pašalića.</p>
<p> To ne znači da ih treba istjerati iz stranke, ali ne smiju biti u prvim redovima, jer se HDZ samo tako može osloboditi negativnog imidža, tvrdi Josip Manolić.</p>
<p>Sanader: Zatražili smo razrješenje</p>
<p>»Ni Josip Manolić niti Stipe Mesić nemaju apsolutno nikakve veze sa smjenom Ivića Pašalića s mjesta potpredsjednika Sabora. O Manoliću je HDZ rekao svoj stav i on nije poželjan u našoj stranci«. Rekao je to predsjednik HDZ Ivo Sanader na konferenciji za novinare i istaknuo da je u utorak Predsjedništvu Sabora podnesen prijedlog za razrješenje Pašalića. HDZ će o novom kandidatu raspravljati na sjednici Predsjedništva stranke ovoga tjedna. Sanader je dodao da osobno nema nikakve ambicije za tu dužnost te da bi rado na tome mjestu vidio ženu. Dodao je da se radi o vrlo teškoj odluci za koju je uvjeren da će pridonijeti konsolidaciji stranke. Naglasio je da u HDZ-u ima dosta mjesta za Pašalićevo političko djelovanje te da on ostaje na mjestu ravnatelja Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, odnosno da će se osobno založiti da Pašalić dobije mjesto u nekom od saborskih odbora.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pašalić: Ne prihvaćam odluku Predsjedništva HDZ-a i neću dati ostavku!</p>
<p>»Ovo može ući u enciklopediju političke gluposti«, komentirao je u utorak na konferenciji za novinare, održanoj odmah nakon one predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, potpredsjednik Sabora Ivić Pašalić odluku kojom se traži njegova smjena s te dužnosti. Naime, ističe Pašalić, u okolnostima kad HDZ kao glavna oporbena stranka treba biti glasnogovornik nezadovoljne hrvatske javnosti zbog brojnih propusta nove vlasti, u HDZ-u se opet otvaraju unutarstranački obračuni i bavljenje samima sobom. Analizirajući razloge odluke Predsjedništva, koju Pašalić smatra falsifikatom, on drži da je dio dužnosnika HDZ-a ušao u otvorene razgovore s Josipom Manolićem i Stipom Mesićem o budućnosti stranke i prihvatio njihovu »pomoć u redefiniranju pozicije stranke«.</p>
<p>»Držim da dijelom vodstva HDZa upravljaju ili na njih snažno utječu ljudi koji s HDZ-om nemaju ništa zajedničko. Oni su potakli akciju moje smjene«, kaže Pašalić, argumentirajući to Manolićevim izjavama o njegovoj smjeni, a, kaže, ima i informacija o razgovorima nekih dužnosnika HDZ-a s Manolićem. Sanaderovu tvrdnju da Predsjedništvo HDZ-a tim potezom želi povećati ugled i rejting stranke Pašalić je komentirao rekavši da to apsolutno ne stoji, jer u prošlih nekoliko mjeseci nije nađeno ništa negativno o njemu, iako su brojne državne institucije s nalogom »nađite bilo što« uporno pokušavale nešto otkriti. »Upravo suprotno«, tvrdi Pašalić, »u dijelu javnosti moj imidž je u uzlaznom trenutku i to očito nekoga zabrinjava.« O špekulacijama da bi uskoro mogao biti procesuiran zbog ortačkog ugovora, Pašalić je samo rekao da je u neravnopravnu položaju, jer ga je predsjednik Republike službeno proglasio državnim neprijateljem broj jedan i već se mjesecima najavljuje dan D.</p>
<p>U svakom slučaju Pašalić ne prihvaća »ovu nestatutarnu i nedemokratsku odluku« i ne želi dati ostavku, jer želi gledati u oči svojim kolegama kad u Saboru budu glasovali o njegovoj smjeni. U HDZ je, kaže, uložio sebe i svoju obitelj i pritom je napravio mnogo pogrešaka, jer je mnogo i radio, pa se zato ispričava onima »koje su te pogreške tangirale«. No, ova odluka ga neće omesti da se bori za program i ciljeve HDZ-a, kakve je utemeljio Franjo Tuđman, kaže Pašalić, koji vjeruje da većina zastupnika HDZ-a neće glasovati za odluku Predsjedništva stranke. Na novinarsko pitanje ima li komprimitirajuće dokumente o vodstvu HDZ-a, kao što se navodi u javnosti, Pašalić je odgovorio: »Sve što sam imao, ostalo u torbi«. (M. P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Zalažem se da što više mladih dobije šansu. Treba ih naučiti i pustiti da rade</p>
<p>PAVE ŽUPAN-RUSKOVIĆ, ministrica turizma</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Ne, već dvije godine, otkad sam shvatila da mi više ne paše. Cigarete sam ostavila prije 20 godina i smatram da sam si time spasila život.</p>
<p> • Dosad ste proputovali cijeli svijet, gdje još niste bili?</p>
<p>- Nisam bila ni u jednoj zemlji bivšeg SSSR-a, na Novom Zelandu i Grenlandu.</p>
<p>• Zamišljate li tamo svoj idealni godišnji odmor?</p>
<p>- Provela bih idealan godišnji odmor na jedrilici na Jadranu, na pustom otoku, daleko od ljudi. Događalo mi se da me ljudi prepoznaju i da onda sve ispadne kao produljeno poslovno putovanje.</p>
<p>• Kako se mediteranski tip žene poput Vas snašao u »hladnom« Zagrebu?</p>
<p>- Kako ujutro krenem na posao, a uvečer dođem doma, mogla bih biti bilo gdje, jer samo po tablicama automobila znam gdje sam. Zagreb ne doživljavam kao svoj grad. Strašno mi nedostaje moj vrt gdje se opuštam.</p>
<p>• Uvijek ste moderno i lijepo odjeveni, gdje nabavljate garderobu?</p>
<p>- Sve sam uvijek kupovala sama, s tim da su nekad vremena bila bolja, pa sam si mogla više priuštiti. Kupujem gotove stvari jer sam sa šivanjem imala loša iskustva. Danas se može naći puno lijepih stvari bez zvučnih kreatorskih imena, a koja su financijski prihvatljiva. </p>
<p>• Čini li odijelo čovjeka?</p>
<p>- Ne. Ali pri prvom kontaktu odjeća i izgled jako su važni faktori.</p>
<p>• Otkud Vam toliko životnog elana, bavite li se možda sportom?</p>
<p>- Ne, i zato danas imam problema s kralježnicom. Sport mi je više muka nego zadovoljstvo i uvijek nađem neki izgovor. </p>
<p>• Česta putovanja, poslovni ručkovi i večere. Kako vi stojite s kuhanjem, što volite jesti i gdje?</p>
<p>- Uvijek jedem doma, restorani me ne privlače. Radije bih bila gladna i kod kuće, nego da mi to bude izgovor da izađem na večeru. Iako ja i obitelj nismo vegetarijanci, uvijek sam najradije pripremala tjesteninu i povrće. </p>
<p>• Ne krijete da ste imali sretno, ali teško djetinjstvo. </p>
<p>- Kada sam to izjavila, nisam se htjela žaliti. Teško mi je bilo jer sam kao turistički vodič počela raditi kao djevojčica od 12 godina. Zbog toga sam bila u neugodnim situacijama, ali iz svega sam se uspjela izvući čitava i mislim da mi je to kasnije olakšalo put. Smatram da je velika vrijednost kad ljudi počnu raditi mladi. I svojoj djeci sam to govorila. </p>
<p>• Jednom ste izjavili da vam je na sastancima ponekad bilo toliko dosadno da ste samu sebe morali uštipnuti da ne zaspite. Je li bilo štipanja i od strane kolega i kako ste to spriječili?</p>
<p> - Naravno da je bilo pokušaja, ali pitanje je reakcije. Ako su to pokušali normalni ljudi, znala sam kako ih zaustaviti, a s drugima nisam ni sjedala za isti stol.</p>
<p>• Imali ste prilike vidjeti kako se zarađuje na zapadu. Što mislite, kako Hrvati prihvaćaju zapadnjački način poslovanja?</p>
<p>- Tražim da se posao obavi i ne pitam kada je tko došao na posao. U prosjeku smo pametniji, inteligentniji i snalažljiviji od drugih, jer se uvijek dokazujemo u nekim nevoljnim situacijama. Problem, međutim, predstavljaju bivši sistemi koji nisu motivirali ljude i to je ostavilo traga na mnogima. Još će koju godinu biti tako. Zalažem se da što više mladih dobije svoju šansu. Njih treba naučiti i pustiti da rade.</p>
<p>• Vaše kćeri završavaju fakultete. Kako ste to uspjeli, budući da ni Vas, a niti supruga, pomorca, nije bilo doma?</p>
<p>- Najveća hvala za to ide mojoj majci. Oduvijek me mučilo što nisam dovoljno vremena provodila sa svojim kćerima kada sam im bila najpotrebnija. Uvečer, kada bih došla kući razgovarala bih s njima, iako sam se znala naći u situaciji da me neka od njih pita, »Mogu li?«, a ja pojma nisam imala na što misli i nisam znala što da kažem. Ti trenuci duboko su mi se urezali u pamćenje i dušu. No, ono, čega sam se oduvijek bojala - da zbog toga ne odu nekom stranputicom - nije se, na sreću, dogodilo. Jako sam se veselila kada su i jedna pa druga ostale trudne pa sam mislila da ću kao baka sve propušteno vratiti unucima. Onda su me pozvali u Zagreb, a one žive u Dubrovniku. Tragedija, ali to je život.</p>
<p>• U jednim novinama pisali ste kolumnu. Kakvo je vaše mišljenje o novinarstvu i novinama u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ne stignem pratiti medije, ali je moje životno pravilo da nije važno što se govori i piše, nego tko govori i piše. Prvo pogledam tko je napisao, pa onda čitam članak. Smeta me da naslovi ponekad nemaju veze s tekstom, što ozbiljne novine ne bi smjele koristiti jer se na takav način gubi povjerenje u novine, u urednika. </p>
<p>• Unatoč najavama, na ministarskom ste mjestu opstali duže od šest mjeseci...</p>
<p>- To je jedna od mojih grešaka, jer sam krivo procijenila stvari. Tvrdim i danas da bih sve ono, što ću napraviti narednih mjeseci, napravila i za prvih šest, pod uvjetom da funkcionira komunikacija s ministarstvima, Vladom, Saborom. Moj drugi problem jest taj, da kad nešto počnem, to hoću i završiti, ali evo, ne usudim se više reći za koliko mjeseci. Ali, ipak se nadam da će za nekoliko mjeseci sve biti gotovo. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mladim prosvjednicima glavno da se nešto zabavno događa, građani teško do informacija </p>
<p>Samo malobrojni među mladima koji su se u utorak okupili na Cvjetnom trgu na prosvjedu nevladinih udruga protiv rada i politike Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), bili su uistinu upoznati s radom i politikom tih organizacija i utjecajem koji one imaju ili mogu imati na hrvatsko gospodarstvo. Glavno da se nešto događa i da je zabavno - cjelokupni je dojam s prosvjeda koji je na Cvjetnom okupio i žonglere, svirače bubnjeva, glazbenike iz Napulja i druge. Ispred napisa i crteža na platnu te panoa okupljali su se građani, pokušavajući saznati o čemu se - radi.</p>
<p>- Uvoz genetski modificirane hrane, o čemu vam više mogu reći Zeleni, kolonizacija manjih zemalja..., zar uistinu hoćete da vam sve to pričam, odgovor je jedne aktivistice na pitanje zbog kojih to političkih poteza u Hrvatskoj ona danas protestira. »Mi smo protiv globalizacije društva«, govorili su nam mladi. »Pročitajte letak, pitajte njega«, upućivali su jedan na drugoga. </p>
<p> U prijepodnevnim je satima osmero aktivista različitih nevladinih udruga, vezano lancima, pokušalo ući u Narodnu banku na Trgu burze, gdje se nalazi ured Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). </p>
<p>- To je bio naš način izražavanja nezadovoljstva spram rada i politike te međunarodne organizacije, rekao nam je aktivist Zelene akcije, Darko Ljubić. Aktivisti su izgurani iz zgrade, nakon čega su, prema Ljubićevim riječima, zatvoreni svi ulazi u nju. Mediji o tome nisu bili obaviješteni - zbog bojazni aktivista, kako smo čuli, da bi ih u njihovu naumu mogla omesti policija.</p>
<p> »Za globalizaciju slobode, a ne korporacijske moći«, »Suradnja je bolja od natjecanja«, »Prag zove, Zagreb odgovara«, samo su neke od parola kojima su prosvjednici izražavali svoje solidariziranje s praškim prosvjednicima. Oni tamo, naime, protestiraju zbog toga što je u tom gradu u utorak započeo sastanak Svjetske banke i MMF-a kako bi se odredile smjernice daljnjeg ekonomskog razvitka, trgovinske liberalizacije, globalizacije i uopće smjernice ekonomskog uređenja svijeta u budućnosti. </p>
<p>Bit samog prosvjeda najbolje smo saznali iz letka, koji su aktivisti nevladinih udruga dijelili građanima, i iz razgovora s Draženom Šimlešom, aktivistom Autonomne tvornice kulture (Attack). Prema mišljenju prosvjednika, naime, najveći je problem u tome što u Hrvatskoj gotovo da ne postoji tema aktualnija od globalizacije, WTO-a i svih ostalih integracija u vodeće institucije svijeta a pritom se u Hrvatskoj ne pokušava naučiti iz iskustva drugih zemalja.</p>
<p> Liberalizacija trgovine koju provodi WTO, tvrde prosvjednici, omogućava samo najjačim korporacijama da još više iskorištavaju bogate resurse nerazvijenih zemalja. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ako se utvrdi da je bilo malverzacija, u SC će ući financijska i kriminalistička policija </p>
<p>Ministru znanosti peticija protiv poskupljenja prehrane / Kraljević: Odluka o poskupljenju još nije donijeta / Podizanje kvalitete prehrane / Studenti traže izvještaj o poslovanju SC-a / Ministar ne može smijeniti ravnatelja / Poskupljenje nema veze s poslovanjem SC-a</p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević primio je u utorak predstavnike Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS), organizatore akcije protiv poskupljenja studentske prehrane. Predsjednik sveučilištaraca HSS-a Andrija Damjanović tom je prigodom predao ministru peticiju sa 5.067 studentskih potpisa. </p>
<p> Ministar Kraljević je naglasio da do poskupljenja studentske prehrane još nije došlo, niti je o tome donijeta ikakva odluka. »Najvažnije u novom Pravilniku o studentskoj prehrani ne odnosi se na korekciju cijena, već na podizanje kvalitete prehrane. Ako naš tim stručnjaka utvrdi da cijena nije realna, što je sasvim logično očekivati, budući da se cijene studentske prehrane u posljednjih sedam godina nisu mijenjale, doći će i do povećanja studentskog udjela u participaciji ekonomske cijene, i to za 60 lipa po obroku«, objasnio je ministar.</p>
<p> O smjeni ravnatelja SC-a</p>
<p>»Nelogično je, međutim«, obratio se Damjanović ministru, »da prvo najavljujete poskupljenje a tek onda krećete u stručne analize. Osim toga, čudno je što još uvijek nije gotovo izvješće o poslovanju Studentskoga centra u protekloj godini. Smatramo da to poslovanje mora biti transparentno, a ne da, kada se ravnatelja SC-a Zdenka Protuđera pita za ekonomske cijene, on odgovara novinaru Vjesnika: 'Što će vam to, to je poslovna tajna'«. </p>
<p>»Ne mogu govoriti o ravnatelju Protuđeru niti komentirati njegove izjave novinaru. SC, koji on vodi, ustrojbena je jedinica Sveučilišta, a ne Ministarstva znanosti. Ako iz Državnog zavoda za reviziju dobijem nalaze koji upućuju na malverzacije u SC-u, naručit ću financijsku i kriminalističku policiju«, odgovorio je ministar Kraljević, napomenuvši da je predložio promjenu dvaju članova Upravnoga vijeća SC-a, koju kao ministar ima pravo zatražiti. No Upravno vijeće Sveučilišta odbilo je njegov prijedlog. Ministar je rekao da je još u lipnju zatražio izradu izvještaja o poslovanju SC-a za prošlu i za proteklih nekoliko godina, no dobio je odgovor da su u Državnom zavodu za reviziju silno zauzeti. </p>
<p>Poskupljenje jela po izboru</p>
<p> »Želimo znati, kuda ide novac iz proračuna, namijenjen za studente? Stoga vas i pitamo, zašto danas ne postoji transparentnost SC-a? Do kada će se provoditi malverzacije u SC-u? Jednostavno ne mogu vjerovati da Vlada ne može imati nikakvoga utjecaja na SC«, rekao je Damjanović. </p>
<p>U raspravi oko novoga prijedloga o povećanju studentskoga udjela u cijeni prehrane, ministar je naglasio da država više ne može pokrivati tri četvrtine cijene za baš svaki obrok koji student naruči. Upravo je zbog toga i predloženo poskupljenje studentskoga menija za 60 lipa, ali i poskupljenje ostale hrane po izboru, i to za 50 pa i 100 posto. </p>
<p>Damjanović je upitao ministra, znači li to da se u novo poskupljenje studentske prehrane može ići bez obzira na to da još uvijek nema izvještaja o poslovanju SC-a. Ministar je odgovorio da poskupljenje može bez izvještaja, jer ako se utvrde malverzacije u poslovanju SC-a, one neće utjecati na korekciju cijena prehrane, već na one koji su za malverzaciju odgovorni.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kraljević: Nerealno je studentsku sobu plaćati samo 105 kuna mjesečno</p>
<p>Ministar Kraljević kaže da je prošle godine za studentski standard utrošeno 230 milijuna kuna iz proračuna. Ako se tim tempom nastavi i ove godine, rekao je ministar, probit će se proračun. </p>
<p>Studente je zanimala i najava o stopostotnom poskupljenju smještaja. Prema riječima Hrvoja Kraljevića, cijena smještaja nije porasla već deset godina, i iznosi 210 kuna mjesečno, od čega 105 kuna plaćaju studenti. </p>
<p>- Laički ocjenjujem da je ta cijena, u koju ulaze i režije, nerealna za takvu vrstu usluge, rekao je ministar, na što ga je Damjanović upitao, je li za svoga mandata posjetio koju studentsku sobu ili pak pojeo meni u studentskom restoranu. </p>
<p>- Od kada sam ministar, nisam. Vidio sam prije neke sobe i čuo o njima, i na osnovi toga ocjenjujem da je njihova cijena nerealna, odgovorio je ministar. </p>
<p>Damjanović je na to rekao da je riječ o preozbiljnoj temi a da bi se o njoj moglo tako razgovarati, na što je ministar odvratio: </p>
<p>- Ozbiljnost? Da, imam i ja nekih primjedbi na to, ali neću o tome... (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Počela izgradnja šetnice - novoga zaprešićkog okupljališta i perivoja</p>
<p>U ponedjeljak je, nakon šestomjesečne odgode, počela dugo očekivana izgradnja šetnice, pješačke zone i budućeg okupljališta Zaprešićana, urbane poveznice naselja Sjever i centra grada.</p>
<p> Prva faza izgradnje povjerena je Građevinskom poduzeću »Novogradnja«, a uključuje izgradnju pješačke transverzale i rasvjete. Vrijednost tih radova procjenjuje se na oko 1,7 milijuna kuna. Izvođači najavljuju da bi prva faza mogla biti završena do početka zime.</p>
<p> Pješački bi potez u prvoj fazi trebao bi biti popločen kamenim pločama, a predviđena je i regulacija odvodnje. Rasvjetni stupovi omogućit će da se ljudi brzo naviknu na takav prostor, kao novo središte. Posadit će se i drvoredi i razno visoko i nisko raslinje, koje će toj stambeno-poslovnoj zoni dati ugođaj perivoja.</p>
<p>U drugoj će se fazi urediti središnji trg oko crkve sv. Ivana Krstitelja, no ona će morati pričekati dovršenje krupnih građevinskih radova na samoj crkvi. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vrijeme, protokol i konjički turnir odgodili aeromiting za 8. listopada</p>
<p>Veliki aeromiting »Zagreb 2000« koji se ove nedjelje, 1. listopada trebao održati nad Savom, kod Mosta slobode, odgođen je i održat će u nedjelju, 8. listopada.</p>
<p> Silvije Sekulić, tajnik Zagrebačkog zrakoplovnog saveza, objasnio nam je razloge odgađanja. Naime, za 1. listopada najavljeno je loše vrijeme. Osim toga, protokol predsjednika Stjepana Mesića zamolio je organizatore za još malo vremena, kako bi se na taj veliki događaj pozvalo nekoliko državnika iz susjednih zemalja. I na koncu, na Hipodromu se ovih dana, pa i u nedjelju, održava Međunarodni konjički kup. </p>
<p>Pista iza »kockice« na Savskom nasipu, veličine 650 puta 40 metara završena je još u ponedjeljak. Sekulić ju je i isprobao, vozeći se njome osobnim automobilom 140 kilometara na sat. U ponedjeljak je na pistu uspješno sletjelo i nekoliko aviona. </p>
<p>Inače, organizatorima se svakodnevno javlja sve više ljudi koji bi željeli nastupiti, a pregovara se i o nastupu NATO-ovih aviona. Uz veći broj zrakoplova iz Slovenije, nastupit će i šest vojnih i akrobatskih aviona iz Bosne, a i Česi bi se željeli priključiti, iako je već osiguran iznimno bogat program. </p>
<p>Zbog velikog zanimanja za zračnu paradu, cijene ulaznica bit će samo 10 kuna, a za djecu će ulaz biti besplatan. </p>
<p>Aaeromitingom će se proslaviti 90. jubilej prvog leta zrakoplovom nad Zagrebom, kao i izgradnje prvoga hrvatskoga aviona, koji je konstruirao Slavoljub Penkala. </p>
<p>Osim zrakoplova, u nedjelju, 8. listopada, Zagrepčanima će se predstaviti i paraglajderi, zmajari, jedrilice i padobranci. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prije stečaja, preustroj i zbrinjavanje radnika</p>
<p>Unatoč dogovoru o isplati dviju zaostalih plaća, dvjestotinjak radnika Zagrepčanka</p>
<p> - trgovine prosvjedovalo je u utorak pred zgradom hrvatske Vlade. Doznavši ujutro na skupu u Heinzelovoj 66, da je Nadzorni odbor odlučio podnijeti zahtjev za stečajem, mesari Zagrepčanka-trgovine nisu odustali od najavljenog prosvjeda.</p>
<p>- Sve dok se točno ne definira položaj svakog radnika i izradi program preustroja i zbrinjavanja viška radnika, nećemo pristati na otvaranje stečaja, rekao je voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) Mario Iveković, dodajući da neće pristati da se otpremnine isplaćuju iz stečajne mase. </p>
<p>Pred zgradom Vlade na Markovom trgu nezadovoljnicima iz Heinzelove pridružili su se djelatnici poduzeća za proizvodnju cestovne signalizacije »Dekor«, kojima kasni isplata čak deset njihovih plaća.</p>
<p>Na razgovor u Vladi sindikalce su primili pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu Kamilo Vrana, te zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, Krešimir Starčević. U izjavi nakon sastanka Kamilo Vrana je rekao da su obje strane konstatirale kako je odlukom o isplati dviju zaostalih plaća ipak postignut određeni pomak.</p>
<p>- S obzirom na to da Zagrepčanka-trgovina veći dio svoje djelatnosti obavlja u prostorima u vlasništvu Grada Zagreba, od pročelnika Ureda za gospodarstvo mr. Ladislava Prežigala dobio sam jamstvo da će one i dalje ostati na raspolaganju stečajnom upravitelju za provođenje stečajnog preustroja, istakao je Vrana. Ministarstvo gospodarstva i HFP, dodao je on, izradit će program iz kojega će se vidjeti postoje li realne osnove za provođenje preustroja Zagrepčanka-trgovine. Kada je riječ o »Dekoru«, Vrana je najavio skori sastanak s pomoćnikom ministra Božidarom Trobintarom, na kojem bi se trebala naći rješenja za normalan nastavak poslovanja te tvrtke. </p>
<p>Nakon sastanka u Vladi Mario Iveković je ustvrdio kako će dvoje saborskih zastupnika na Aktualnom satu već u srijedu postaviti pitanje o opravdanosti sumnji da je u poslovanju Zagrepčanka-trgovine bilo i kriminalnih radnji. Izrazio je zadovoljstvo zbog dogovora o programu preustroja koji će izraditi nezavisni stručnjaci.</p>
<p>- Ako se prije izrade programa preustroja ipak otvori stečajni postupak, morat ćemo se ponašati kao da stečaja nema, upozorio je Iveković. (Mile Franičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Prosjačenje u Rimu unosan posao</p>
<p>RIM, 26. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Rimske ulice, metroi, tramvaji ... puni su djece i žena koje prosjače. Najviše je Roma, koji se predstavljaju kao žrtve rata u BiH. Scenarij je standardni: u prepuni metro ulazi majka s malim djetetom i poluplačnim glasom traži pomoć jer je kod kuće čeka još troje gladne djece. Talijani kao ljudi dobra srca se raznježe nad neuhranjenim djetetom i većina ih da najmanje 500 lira. Jedna je djevojka pokušala raspoložiti tužnu i umornu djevojčicu koju je Romkinja vukla za sobom. Zovnula ju je i poklonila joj malog plišanog medu, što je djevojčica s oduševljenjem prihvatila dok se lice gramzive majke smračilo.</p>
<p>Priča zvuči srcedrapajuće sve dok se ne čuje »prosječna dnevna zarada od traženja milostinje«. Prema podacima policajaca koji su pratili neke od prosjakinja, prosječni dnevni neoporezovani prihod je 700.000 lira. To znači da mjesečno mogu sakupiti i do 21.000.000 lira. Prosjačenje je očito postalo unosan posao. Neki rimski taksisti tvrde da su im izvanredni klijenti Romi koji se taksijem vraćaju kući nakon što su cijeli dan proveli po autobusnim i tramvajskim stajalištima u prosjačenju. Bilo je dosta pritužbi građana Rima radi prijetnji koje su im upućivale Romkinje ako im ne bi dali milostinju. Lukave prosjakinje su igrale na kartu »talijanskog praznovjerja« i prijetile da će prokleti njihovu djecu, staviti crne čini na njih ako im ne daju milostinju.</p>
<p>Nakon smrti stare Romkinje u jednoj od prikolica na periferiji Rima gdje je živjela policija je pronašla 70.000.000 lira zašivenih u jastuku. Malo koji profesor iz talijanskih škola bi se mogao pohvaliti takvom ušteđevinom.</p>
<p>Najveće žrtve takvog načina života su nevine dječice, koje prisiljavaju da stoje na hladnoći i kiši i prose. U subotu je uhićeno troje Rumunja, Gabriel Negrilla', Ionel Boboc i Liana Negrilla zbog ropskog iskorištavanja hendikepirane djece. Taj trio je policija duže vrijeme pratila. Više tjedana su svaki dan dovozili dvoje djece, osmogodišnjeg dječaka bez ruke i šesnaestogodišnju djevojku bez noge u Torvajanicu, mjesto na moru gdje su najčešće Rimljani odlazili na kupanje zadnjih ljetnih dana. To je dvoje djece bilo pretvoreno u strojeve za novac; donosili su oko 1.300.000 lira dnevno. Prilikom uhićenja nađeno je 1.500.000 lira u džepu jednoga od njih, što je bila zarada od prijašnjeg dana, a u njihovom automobilu, novom modelu »audija«, još 7.000.000 lira. Odmah su pritvoreni pod optužbom da su ropski iskorištavali dvoje maloljetnih invalida. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Poslije međusobnog vrijeđanja Hrvati i Srbi ostali navijati za - Australiju</p>
<p>SYDNEY, 26. rujna</p>
<p> - U jednom smo se trenutku pobojali da tanka nevidljiva linija koja je jedino razdvajala hrvatske i jugoslavenske navijače na vaterpolskim tribinama ne bukne i pravi verbalni rat pretvori u plamen fizičkoga obračuna. Činilo nam se da su Australci ipak podcijenili opasnost od nacionalnog naboja što se ukotvio ispod vaterpolskoga krova.</p>
<p> Na tribinama se sakupilo oko tisuću i pol Hrvata s hrvatskim trobojnicama i oko 200 do 300 jugoslavenskih navijača sa svojim nacionalnim obilježjima. I svi su oni sjedili na istoj strani, jedni do drugih, čak i jedni između drugih, svaki mašući svojom zastavom, doslovce se izazivajući oči u oči i ispaljujući, s već tradicionalnog repertoara, uvrede obojene obostranom nacionalnom netrpeljivošću.</p>
<p> Bio je tu i red »Srba i vrba«, pa red »ubi, ubi, ubi ustaše«, pa opet malo Hrvatske, pa malo Srbije, netko se sjetio Kosova, a netko drugi, pak, da »nema više Krajine!«.</p>
<p> Već davno se na sportskim trbinama ne skandira Jugoslaviji. Jugoslavenski navijači ogolili su na tribinama prije mnogo vremena tzv. jugoslavensku politiku. </p>
<p>U trenucima kada je verbalni rat kulminirao i kad su neki u svojoj ostrašćenosti stali na noge, ometajući ostale oko sebe da gledaju utakmicu, stiglo je »pojačanje« volonterima u dvorani. Jedan policajac i dvije »tete«! No, nitko ni s jedne ni s druge navijačke strane očito nije ni pomišljao prijeći tanku nevidljivu liniju. A to je linija osvješćenosti da zemlja u kojoj žive i rade ne bi dobro prihvatila incident. Kruh je ovdje važniji od nacionalnoga dokazivanja, teško se ovdje može preživjeti samo od nacionalnoga ponosa. A koliko i Hrvati i Srbi štuju svoju drugu domovinu najbolji je primjer da su poslije naše međusobne utakmice ostali na tribinama navijati zajedno za Australiju! (Romana Eibl)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Filmovi strave i užasa najgledaniji proteklog vikenda u SAD-u</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 26. rujna</p>
<p> - Noć vještica uranila je ove godine na američkim kinoblagajnama, budući da je proteklog vikenda publika pohrlila vidjeti »Urban Legends: Final Cut« i ponovnu premijeru »Egzorcista« koje se slobodno mogu nazvati jezovitima, iz različitih razloga. </p>
<p> »Final Cut«, nastavak filma »1998 movie« koji su kritičari pokopali, s manje-više nepoznatom glumačkom postavom, zaradio je 8,8 milijuna dolara prvog vikenda prikazivanja u SAD-u. »Egzorcist«, koji pak mnogi kritičari i dalje smatraju »najzastrašujućim filmom svih vremena«, vratio se u kina s nekim nepoznatim prizorima i digitalno unaprijeđenim zvukom. Iako se prikazuje na samo 664 ekrana, zauzeo je drugo mjesto sa 8,5 milijuna dolara ostvarenog prihoda. Filmska premijera prethodi puštanju u promet nove verzije na DVD-u. </p>
<p> Romantična komedija Camerona Crowea koja donosi priču o rock bandu iz sedamdesetih, »Almost Famous«, zauzela je treće mjesto sa 7 milijuna dolara zarade. DreamWorks namjerava dodati 400 do 500 ekrana sljedeći tjedan s obzirom na pozitivne kritike filma. Slijede tinejdžerska komedija »Bring It On« (4,2 milijuna dolara) na četvrtom i horror »The Watcher«, s Jamesom Spaderom i Keanuom Reevesom, na petom mjestu (3,6 milijuna dolara). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Glavonje« pametniji od ljudi s glavama manjih dimenzija!</p>
<p>LONDON, 26. rujna</p>
<p> - Najnovija istraživanja pokazala su kako biti »glavonja« i nije tako loše.</p>
<p>Naime, neki nezavisni britanski mediji prenijeli su rezultate istraživanja sveučilišta u Zapadnom Ontariju, po kojima su ljudi s velikim i širokim glavama uglavnom inteligentniji od onih s manjim »primjercima«.</p>
<p>»Veće glave ukazuju na veću inteligenciju« izjavila je ekipa psihologa u magazinu Personality and Individual Differences, u kojem je potanko opisan tijek istraživanja. Naime, stručnjaci su proveli istraživanja na nekoliko braće između 20 i 35 godina, prilikom kojih su mjerene dimenzije njihovih glava, nakon čega su braća podvrgnuta raznoraznim psihotestovima te testovima inteligencije.</p>
<p>Na ovakvo istraživanje, prenosi se dalje u britanskim medijima, stručnjake je navelo nezadovoljstvo općepoznatim podatkom kako su ljudi s većim mozgom inteligentniji od drugih, nakon čega su proveli istraživanje kojim su htjeli dokazati kako su »glavonje« također inteligentniji od onih s glavama manjih dimenzija. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Umro vozač koji je kriv za prometni udes Stephena Kinga</p>
<p>NEW YORK, 26. rujna</p>
<p> - Vozač odgovoran za prometnu nesreću u kojoj je poznati američki pisac Stephen King teško ozlijeđen 1999. godine pronađen je proteklog vikenda mrtav u svojem domu na kotačima u Fryeburgu (am.sav.država Maine), objavila je u ponedjeljak policija. Okolnosti smrti Bryana Edwina Smitha (43) nisu razjašnjene, naručena je autopsija, ali čini se da nije bio žrtva nasilja, istaknuo je kapetan James Miclon, kontaktiran telefonom iz New Yorka. Njegov brat, zabrinut što nema nikakvih vijesti od njega već nekoliko dana, zatražio je od policije da na licu mjesta provjeri što se događa. </p>
<p> U lipnju 1999. godine majstor krimića hodao je duž ceste koja vodi u North Lovell (Maine) gdje posjeduje vikendicu, kad ga je srušio kombi Bryana Smitha. Teško ozlijeđen, s nekoliko fraktura, više se mjeseci oporavljao, a za to vrijeme bio je gotovo potpuno nesposoban za pisanje. </p>
<p> Bryan Edwin Smith, već osuđivan u nekoliko navrata zbog opasne vožnje, priznao je krivicu u siječnju i osuđen je na oduzimanje prometne dozvole. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Najstariji hrvatski prijevod Biblije </p>
<p>U Njemačkoj objavljen prijevod Biblije na hrvatski jezik štokavskoga izraza - riječ je o Bibliji u prijevodu isusovca Bartola Kašića pod naslovom »Biblia sacra. Versio illyrica selecta«, nastaloj u Dubrovniku i Rimu između 1622. i 1636. / Iz priloženih dokumenata vidi se zašto Kašićeva Biblija nije bila tiskana - protivili su se neki hrvatski biskupi / Za ovo izdanje najzaslužniji je bio, ali ga nije doživio, prof. dr. Reinhold Olesch </p>
<p>WURZBURG, 26. rujna</p>
<p> - Prvorazredni hrvatski kulturni i znanstveni događaj ovih dana je jedno njemačko izdanje na kojemu su surađivali njemački i hrvatski znanstvenici. Nakon više od dvadeset godina priprema i rada objavljen je najstariji prijevod Biblije na hrvatski jezik štokavskoga izraza, dakle i Stari i Novi zavjet. Nedostaju samo manji dijelovi Staroga zavjeta, koji su izgubljeni. Radi se o Bibliji u prijevodu isusovca Bartola Kašića pod njegovim naslovom »Biblia sacra. Versio illyrica selecta«, nastaloj u Dubrovniku i Rimu između 1622. i 1636. Objavila ju je jedna od veoma poznatih izdavačkih kuća u Njemačkoj Ferdinand Schöningh (Paderborn, Munchen, Wien, Zürich) u nizu Biblia slavica gdje su objavljene razne slavenske Biblije. </p>
<p>Ovaj svezak je pod naslovom »Kroatische Bibel des Bartol Kašić...« Izdanje Kašićeve Biblije priređeno je u dva velika sveska (671 i 453 str.), formata 35X25 cm, u kožnom uvezu sa zlatorezom. Izdanje su uredili njemački slavisti i profesori Hans Rothe iz Bonna i Christian Hannick iz Würzburga uz pozdravno slovo kardinala Franje Kuharića, a sami tekst prema rukopisima iz Zadra, Zagreba i Odese priredili su Petar Bašić, Julije i Zlata Derossi.</p>
<p>Drugi svezak je znanstveni komentar izdanja, u kojemu nalazimo priloge Petra Bašića o rukopisima, Radoslava Katičića o jeziku prijevoda i Christiana Hannicka o odnosu ovoga prijevoda sa starijim hrvatskim lekcionarima (i prije Kašića postojali su prijevodi evanđelja i poslanica, ali ne i čitava Biblija). Elisabeth von Erdmann-Pandžić donosi dokumentaciju zašto je u ono vrijeme u Rimu bio odbijen tisak ovoga prijevoda. O istoj temi Ivan Golub donosi vrela Inkvizicije kao i raspravu o pitanju predloška Kašićeve Biblije. Najopsežniji dio komentara (oko 250 str. i oko 20 000 riječi) je kompletni znanstveni riječnik biblijskoga teksta s fonologijskim i morfologijskim osobinama, koji je priredila Darija Gabrić-Bagarić.</p>
<p>Višeslojevit pristup Kašićevu prijevodu Biblije, koji su izradili i najpozvaniji znanstveni proučavatelji njegova djela, omogućuje ne samo proučavanje i razumijevanje Kašićeva štokavskog jezika u kontekstu drugih štokavskih liturgijskih izdanja njegova vremena, nego daje i odgovor na najintrigantnije pitanje: zašto Inkvizicija nije dopustila tisak i tako zapečatila sudbinu ovoga djela do danas?</p>
<p> Iz priloženih dokumenata se vidi da su za tisak bili svi nadbiskupi talijanskog podrijetla - splitski, dubrovački i barski kao i sama Kongregacija za širenje vjere (Propaganda) na čelu s tajnikom Francescom Ingoliem, a najžešći protivnici, koji su se prizivali na Inkviziciju, bili su biskupi hrvatskog podrijetla - Ivan Tomko Mrnavić iz Šibenika, novoimenovani bosanski biskup u Rimu, a da Bosne ni pohodio nije, kao i biskup senjski Ivan Agatić i zagrebački Franjo Ergelji, kojima je po svoj prilici Mrnavić manipulirao. Ovi su branili glagoljicu kao pismo sv. Jeronima, ali i staroslavenski jezik uopće, što se poklapalo s pokušajima Kurije da se poslije Brestovske unije približi pravoslavnim narodima slavenskoga istoka, ali je, posve očito, po srijedi bio osobni jal i nesposobnost da za opće dobro valja katkad, barem na trenutak, zatajiti vlastitu veličinu.</p>
<p> Tako Kašićev prijevod nije mogao utjecati na razvoj hrvatskoga jezika u svoj širini, ali je ipak preko Lekcionara iz 1641., koji mu je bio dopušten za uporabu u dubrovačkoj nadbiskupiji, Kašićev prijevod barem jednim dijelom na tome području bio u stalnoj uporabi do 20. stoljeća. Tako je, eto, Kašićeva Biblija mogla zacijelo postati hrvatska Vulgata, ali se sudbina s njom okrutno poigrala kao i sa samim Kašićem.</p>
<p>Na koncu valja reći da je za ovo izdanje, kako stoji u predgovoru izdavača, najzaslužniji bio, ali ga nije doživio, prof. dr. Reinhold Olesch sa Sveučilišta u Kölnu, koji je za svjetskog slavisitičkog kongresa u Zagrebu 1978. s prof. dr. Ivanom Golubom dogovorio ovo izdanje. Isti Olesch je od Njemačke znanstvene zajednice (Deutsche Forschungsgemeinschaft) za ovaj pothvat dobio lijepu svotu kako bi se moglo pristupiti nabavama filmova i radu. Skupocjeni tisak je platila zaklada Alfried Krupp von Bohlen und Halbach, zacijelo, sudeći prema drugim izdanjima, više od 100 000 DM. Cijena je naravno zbog toga isto visoka - 520 DM.</p>
<p> Inače, profesor Olesch je poznat i po drugim hrvatskim izdanjima. On je 1977. ponovo izdao Kašićevu i prvu hrvatsku gramtiku Institutiones linguae illyricae (1604.), ali i Čakavsko-njemački rječnik u tri velika sveska zajedno s hrvatskim slavistima Matom Hrastom i Petrom Šimunovićem. U Kolnu su kod profesora Olescha često predavali razni kroatisti, osim Hraste i Šimunovića i Stjepan Babić, što je, predmijevam, dodatno pridonijelo da se prof. Olesch zainteresirao za hrvatske teme. Stoga je sasvim na mjestu da je ovo izdanje Kašićeve Biblije njemu i posvećeno kao najzasluznijem za ovaj veliki dar kroatistici.</p>
<p>Zvonko Pandžić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kapitalno djelo Jerka Denegrija</p>
<p>Muzej Mimara / Predstavljena knjiga beogradskog povjesničara umjetnosti Jerka Dengrija »Umjetnost konstruktivnog pristupa - Exat 51 - Nove tendencije«, u izdanju zagrebačke naklade »Horetzky« </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - S nestrpljenjem očekivano djelo najboljeg beogradskog povjesničara umjetnosti, dugogodišnjeg kustosa Muzeja suvremene umjetnosti, danas profesora povijesti moderne umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu Jerka (Ješe) Denegrija (Split, 1936.) »Umjetnost konstruktivnog« - Exat 51, Nove tendencije«, svečano je predstavljeno u utorak u Muzeju Mimara.</p>
<p>Gotovo nije bilo mjesta za sve one koji su nazočili predstavljanju tog opsežnog djela što iscrpnom analizom likovnih fenomena doista blistava razdoblja hrvatske umjetnosti 50-ih i 60-ih godina, čini kapitalno i nužno stručno štivo. Nakon dugogodišnjih peripetija, hrabar izdavački potez - 600 stranica teksta, uz izvanrednu likovnu opremu Ivana Picelja - potpisuje zagrebačka nakladnička kuća »Horetzky«, koja, kako najavljuje Ranko Horvat Hortezky, priprema još niz zanimljivih publikacija, među inim: »Pojmovnik moderne i postmoderne umjetnosti« Miška Šuvakovića te »Edita Schubert« Leonide Kovač.</p>
<p>»Znanstvenik, likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Ješa Denegri podario nam je vrlo iscrpno znanstveno štivo, obradivši najvitalniju liniju poslijeratne hrvatske umjetnosti«, istaknuo je na predstavljanju knjige dr. Zvonko Maković. Vrijeme je to kada Zagreb upravo preko grupe Exat 51, a potom i međunarodnog pokreta »Nove tendencije« postaje jednim od europskih likovnih žarišta. Heterogena umjetnička klima i pluralistička likovna scena omogućile su »priključak« na najrecentnija svjetska likovna strujanja. Knjiga je, ističe dr. Maković, fokusirana na tri temeljna »kruga«. Osim nastanka i razvoja dviju radikalnih likovnih pojava, knjiga se u svom trećem dijelu, što je osobito značajno, bavi i njihovim odjecima u hrvatskoj umjetnosti tijekom sedamdestih i osamdesetih godina, naglasio je Maković. Pri tome Denegri sve likovne fenomene proučava u europskom kontekstu, pišući intrigantno, pitko i jasno štivo, ne kao distanciran analitičar i strog znanstveni promatrač, već kao »aktivni sudionik likovnih strujanja onoga vremena«. »Umjetnost konstruktivnog pristupa« temeljno je štivo ne samo za znanstvenike i publiku, već dakako i za studente koje nemaju adekvatnu stručnu literaturu o tom razdoblju osim davno izašlog i znantno skromnijeg izdanja Galerije Nova u kojem su se Ješa Denegri i Želimir Koščević bavili tek »Exatom 51«, istaknuo je Maković.</p>
<p>Zahvalivši dr. Makoviću na predstavljanju knjige, a posebno na Makovićevu izboru hrvatskog predstavnika na Venecijanskom biennalu, jednog od glavnih protagonista i junaka knjige - Julija Knifera, Denegri je istaknuo da je knjiga njegova doktorska disertacija, pisana pod mentorstvom dr. Vere Horvat Pintarić, nastala među inim i zahvaljujući mnogim susretima i razgovorima sa živućim predstavnicima Exata 51 i Novih tendencija.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Poetika svakodnevice</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljena prva knjiga poezije Sanje Pilić »Ženske pjesme« u nakladi Mozaika knjiga</p>
<p>ZAGREB, utorak, 26. rujna</p>
<p> - Pjesnici koji ne znaju napisati prozu ne zaslužuju ni da pišu stihove, izreka je T. S .Eliot, koja se na sreću ne odnosi na Sanju Pilić, jer ta je spisateljica objavila nemali broj proznih naslova za djecu i mladež koji su joj priskrbili prestižne književne nagrade. A da Sanja Pilić zna pisati i stihove pokazala je svojom prvom pjesničkom zbirkom naslovljenom »Ženske pjesme« (Mozaik knjiga), što je u utorak predstavljena u Društvu hrvatskih književnika. Pjevajući o poetici svakodnevice, o muško-ženskim odnosima, ljubavi i malim stvarima i situacijama što čine naš život, Sanja Pilić ispisala je privlačnu, jednostavnu knjigu otkrivajući u njoj dijelove svoje autobiografije koje će čitatelj prepoznavati kao svoje osobne.</p>
<p>Igrajući se riječima na gotovo ionescovski način s dozom humornosti i ironije, izbjegavajući prosječnosti i banalnosti, autorica je ponudila samosvojne pjesme koje ne zbunjuju, već svojom snagom i duhovitošću prizivaju čitanje, primijetio je dr. Tonko Marović. Te su pjesme ženske na razini sižea, ali ne i na razini izraza, one su i tople i drske i odrješite i daleko od svake patetike,»stoga se nadam da će knjiga biti dočekana s jednakim medijskim interesom kakvim je dočekana poezija Tatjane Gromače, pjesnikinje koju je njezina generacija kritičara proglasila velikim pjesničkim otkićem«, zaključio je dr. Tonko Marović. U ime nakladnika Mozaika knjiga prisutne je pozdravio urednik »Ženskih pjesama« Zoran Maljković, naglasivši kako je to 100. knjiga objavljena ove godine pod njihovim okriljem. Pjesme je mnogobrojnoj publici kazivala dramska umjetnica Doris Šarić-Kukuljica.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ovacije varaždinskom Bachu</p>
<p>Jubilarne, 30. varaždinske barokne večeri / Pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića izvedena je velebna Bachova Misa u h-molu</p>
<p>Ovogodišnje jubilarne, 30. varaždinske barokne večeri, posvećene isključivo glazbi Johanna Sebastiana Bacha, u povodu obilježavanja 250. obljetnice njegova rođenja, omeđene su s dva oratorijska monumenta: na početku Misom u h-molu, a na kraju Mukom po Mateju. Tako je u ponedjeljak, drugoga dana Festivala, u Katedrali reprezentativni izvoditeljski skup na čelu s dirigentom maestrom Vladimirom Kranjčevićem oduševio ponovno puni auditorij te prekrasne barokne crkve; izvedba, koja je tekla bez odmora, ispraćena je na kraju opetovanim ovacijama razdragane publike.</p>
<p>Pred nama su tu večer bili valjda najbolji, ovog časa u nas zamislivi solisti i ansambli: dvije Varaždinke, proslavljena altistica Ruža Pospiš-Baldani i sopranistica međunarodne karijere Vlatka Oršanić, zatim sasvim mladi, tek 24-godišnji tenor Tomislav Mužek, koji je počeo školovanje u Varaždinu, nastupio je već u Japanu, a prošle godine sjajno diplomirao u Beču i otpjevao niz uloga u Bečkoj državnoj operi; basovska partija povjerena je još također mladom, 33-godišnjem Slovencu Luki Debevecu, rođenom i školovanom u Argentini.</p>
<p> Ali izvedbom najljepše Bachove mise te je večeri dominirao Slovenski komorni zbor (koji vodi njegov osnivač dr. Mirko Cuderman) i u smanjenom sastavu orkestar Slovenske filharmonije - oba ta ansambla već mnogo puta potvrđeni (pa i ovdje, u Varaždinu) majstorskim izvođenjem barokne glazbe. Napomenimo da je ovu izvedbu pod ravnanjem maestra Kranjčevića dan prije, kažu također s velikim uspjehom, pozdravila publika Slovenske filharmonije u Ljubljani.</p>
<p>Dominatna uloga zbora pripada u izvedbi h-mol Mise već po koncepciji samoga skladatelja, koji mu je namijenio gotovo dvije trećine sadržaja djela. To povjerenje slovenski je sastav opravdao nevjerojatnom ljepotom izvođenja, počevši od tehnike kulture zapjeva, homogenosti pojedinih dionica, fleksibilnog vođenja melodijskih linija do intonativne sigurnosti u bogato polifonim sklopovima. Sa svojim bogatim iskustvom dirigiranja zborovima (dugo godina vodio je zagrebačke »Goranovce« i uzdigao ih do svjetskog ugleda) maestro Kranjčević mogao je tu večer sa slovenskim pjevačima ostvariti idealno sve prekrasne ugođaje, u svim nijansama, sve do veličanstvenosti Sanctusa i Hosane. </p>
<p> Od vokalnih solista obje su umjetnice već na početku u duetu »Christe eleison« svojim glasovnim odlikama i muzikalnom suradnjom s dirigentom ostvarile autentičnu stilsku interpretaciju Bacha. Isto tako Vlatka Oršanić je i u duetu s tenorom u »Domine Deus« postigla potrebnu srdačnost i čistoću vokalne linije. Ruža Pospiš-Baldani, kojoj su pripale i dionice drugoga soprana, u duetima je i u arijama zadivila ljepotom svoga raskošnoga glasa. Tenor Tomislav Mužek najbolje se kao interpret Bacha predstavio svojim »Benedictusom«, dok je basist Luka Debevec svoju prvu ariju iskliznuo u suviše opernu ekspresiju, a drugom se arijom više približio ovdje potrebnom vokalnom stilu. Oba pjevača predstavili su se dobrim i nosivim glasovnim materijalom i suverenim interpretativnim sposobnostima.</p>
<p>Iako nije bio u prvom planu, orkestar Slovenske filharmonije oduševio je ljepotom tona, posebno ujednačenih gudača (violine!) i solističkim istupima, osobito izvrsnog flautista. Ovacije na kraju zaslužili su svi. Koncert je bio posvećen in memoriam akademiku Jurici Muraiu.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dimitrijeva izložba u Rimu</p>
<p>RIM, 26. rujna</p>
<p> - U izložbenom prostoru »L'agostiniana arte sacra contemporanea«, što se nalazi u sklopu crkve Santa Maria del Popolo u Rimu, postavljena je druga po redu izložba iz ciklusa »Corpus Mysticum« hrvatskog slikara Dimitrija Popovića,priređena u povodu »Jubileja 2000 godina kršćanstva«. </p>
<p>Za razliku od prve izložbe koja se održala u travnju i svibnju ove godine u Berninijevoj crkvi Sant Andrea al Quirinale, također u Rimu, taj novi postav radova Dimitrija Popovića predstavlja, obzirom na karakter prostora, neku vrstu tematske retrospektive. Naime, na toj su izložbi prezentirani radovi nastali u periodu od 1982. do1999. godine. U različitim izražajnim medijima kao što su crteži, kolaži, asamblaži, grafike i ulja na platnu prezentirana su viđenja Kristova stradanja i smrti, kako su kritičari pisali kroz »specifičnu ikonografiju« umjetnikovog izraza. Izloženo je tridesetak radova koji uključuju i triptihe velikog formata. Prije izložbe Dimitrija Popovića u tom prostoru, također povodom Jubileja bila je postavljena izložba »Rođenje Kristovo u djelima majstora od 15. do 20. stoljeća«, na kojoj su bili izloženi originalni grafički listovi Schongauera, Dürera, Rembrandta, Dorea, Ensora i drugih. U tom izložbenom prostoru izlagani su prije i radovi Picassa, Dalíja, Miróa i drugih velikih modernih majstora. Ove godine pod patronatom Santa Maria del Popolo, koja je pokrovitelj Dimitrijeve izložbe, upravo se u prostorima Sale del Bramante održava izložba 226 originalnih grafika Francisca Goye iz svih njegovih slavnih ciklusa. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Baština Karolinga u Hrvata </p>
<p>SPLIT, 26. rujna</p>
<p> - Obilježavanje 1200 godina od krunidbe Karla Velikoga, u Hrvatskoj će na vidjelo iznijeti veličanstvenu karolinišku dionicu, koja u potpunosti pripada hrvatskome tlu i naslijeđu. Riječ je o multimedijskom projektu koji povezuje pet europskih gradova, Paderborn, Barcelonu, Bresciu, Split i York. Taj projekt je počeo prošle godine otvorenjem velike izložbe u njemačkome gradu Paderbornu, kada je predstavljen projekt »799. - Umjetnost i kultura u doba Karolinga, papa Leon III«. Naslijeđe Karolinga u Hrvatskoj i put Karla Velikog, oca Europe, u splitskom Muzeju HAS-a bit će predstavljeni u prosincu ove godine.Tu će biti izložena hrvatska karolinška baština s područja Dalmacije, Istre i Panonije. Kustosi i stručnjaci te članovi odbora još prikupljaju materijale, koji će u splitski muzej biti dostavljeni do konca rujna, a riječ je o 1.200 izložaka. Europska izložba u Splitu predstavit će liturgijski namještaj iz osmog i devetog stoljeća, epigrafske spomenike, zbirke oružja i različite opreme nastale po karolinškim uzorima, podatke iz pisanih i kamenih dokumenata te reprezentativne komade sarkofaga i kapitela. ( M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hrvatske i talijanske teme </p>
<p>PULA, 26. rujna</p>
<p> - Knjiga studija sveučilišne profesorice Glorije Rabac-Čondrić »Hrvatsko-talijanske književne teme« predstavljena je ovih dana u autoričinu rodnom mjestu Zarečju nedaleko od Pazina. Bila je to svetkovina knjige na kojoj su se okupili brojni mještani i drugi. O knjizi govorili su Vera Glavinić, Jakov Jelinčić, Ferdo Tončinić i izdavač Franjo Butorac te autorica Glorija Rabac-Čondrić. Posebno je istaknuto da je u ovoj knjizi zavičaj prisutan kao zavjetni kovčeg, te da su autoričine poruke i sinteze prožete duhom rujanskih pazinskih poruka iz 1943. o uzajamnosti i suživotu. To je zajedničko radovanje knjizi potrajalo dobrih pet sati. Riječki izdavač »Adamić« nakon predstavljanja prodao je više od stotinu knjiga.</p>
<p> »Hrvatsko-talijanske književne teme« na 200 stranica velikog formata u dvije cjeline sadrže devet radova. Talijanskim romanopiscima posvećeno je pet studija (Spoznajna misija poslijeratne talijanske književnosti, Sjećanje kao izvor nadahnuća, Alberto Moravia: Književno djelo do 'Drugog života', Proza Vasca Pratolonija - od kronike do alegorije, Romani Nina Palumba). Glorija Rabac-Čondrić razmatra pitanja zavičajnosti i čakavskog pjesništva u drugom dijelu knjige, u četiri nadahnuta eseja (Zavičaj - spona različitih kultura, Humor u dijalektalnoj poeziji, Riječ i zvuk u poeziji Drage Gervaisa, Plač za kozom i Sipina pjesma i proturječnost ljudskog življenja).</p>
<p>Knjiga je tiskana uz novčanu pomoć odvjetnika Fausta Rapisardija iz Milana i riječkog Odvjetničkog ureda Stanić i Galo-Stanić. Predstavljanje knjige u Zarečju upriličili su Državni arhiv u Pazinu i Katedra Čakavskog sabora Pazin, u suradnji s Mjesnim odborom Zarečje u objektu »Seoski turizam« Josipa Gržetića. (M. Urošević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kovačević: Ništa još nismo napravili</p>
<p>Nakon 4-4 protiv vaterpolista Jugoslavije, hrvatski je izbornik Neven Kovačević rekao: »Možemo imati svih pet pobjeda u skupini i ne napraviti ništa. Četvrtfinale je ovdje zakon. Nećemo kalkulirati, igrat ćemo punom snagom. Tako je bilo i danas«/ U posljednjem, 5. kolu, Hrvatska igra protiv Nizozemske (srijeda, 5.30 sati)</p>
<p>Utakmica hrvatskih i jugoslavenskih vaterpolista ponudila je čvrstu i grubu igru te golemu količinu neizvjesnosti. Na kraju obje momčadi mogu biti zadovoljne remisom 4-4 (1-2, 0-0, 2-1, 1-1) i podjelom plijena, jer su obje mogle i izgubiti. Prava se drama zbila u posljednjoj minuti kad naši vaterpolisti nisu iskoristili napad s dvojicom igrača više (!), a potom su se grčevito branili i obranili veliki bod. </p>
<p>U posljednju se četvrtinu krenulo s nule, bilo je 3-3. No, opet su prvi poveli Jugoslaveni (Šapić). Kad su naši navijači već izgubili živce, Šimenc je silovito tukao prema Šoštaru za 4-4, četiri minute prije kraja. Bio je to njegov treći pogodak. I onda smo, minutu prije kraja, imali napad s dva igrača više. Šimenc je opet pokušao, kroz šumu ruku, ali lopta je udarila u vratnicu i došla do Šoštara. </p>
<p>- Želio sam zakucati iznad njihovih ruku, digao sam se, Šoštar je bio savladan, no lopta je udarila u unutarnji dio vratnice i isplivala van. Nesreća, rekao je Šimenc.</p>
<p>Sad smo strahovali i za bod. U napadu je bila Jugoslavija, Šimenc je ukrao loptu sekundu i devet desetinki prije kraja, a Kovačević pozvao time-out. Nije više bilo vremena, ostalo je 4-4.</p>
<p>I Hrvatska i Jugoslavija nakon četiri kola imaju sedam bodova (tri pobjede i jedan remis). U posljednjem, 5. kolu, Hrvatska igra protiv Nizozemske (srijeda, 5.30 po srednjoeuropskom vremenu), a Jugoslavija protiv Mađarske. Na tribinama je bilo više naših navijača (ne koliko ih je bilo najavljeno), no kako je bilo i suparničkih, utakmicu je osiguravalo mnogo policajaca, za australske prilike. Naši navijači nisu imali previše razloga za veselje, stalno smo stizali prednost suparnika. Uza to, dobar je dio naše momčadi bolestan, prehlada je prorijedila sastav. Tako se na vratima iznenađujuće pojavio Frano Vićan, nitko nije znao što je s našim ponajboljim pojedincem na ovome turniru, Sinišom Školnekovićem.</p>
<p>- Viroza. Možda je Školneković i mogao u bazen, no zašto riskirati kad imamo zdravog i odličnog vratara u pričuvi. U sličnom je stanju i naš centar Igor Hinić, rekao je Kovačević nakon utakmice.</p>
<p>Koliko smo god bili iznenađeni postavljanjem Vićana, toliko smo bili sretni zbog njegovih obrana. Nakon 1-2 u prvoj četvrtini, sedam minuta druge dionice prošlo je bez pogotka. U 14 minuta, Kovačevićevi su igrači postigli samo jedan pogodak, i to iz kaznenog udarca (Šimenc). U nastavku slična priča, Šoštar siguran, u čemu su mu naši vaterpolisti pomagali osrednjim udarcima. Bojali smo se kako će naša obrana izdržati pritisak, stalno smo igrali s čovjekom manje. No, imali smo Vićana...</p>
<p>- Utakmica nam je bila teška jer je pola momčadi igralo s povišenom temperaturom. Najsretniji sam zbog vratara Vićana koji je pokazao veliku kvalitetu, rekao je Kovačević.</p>
<p>Potom se obratio novinarima:</p>
<p>- Svi znamo kakav je ovo sustav natjecanja. Možemo imati svih pet pobjeda u skupini i ne napraviti ništa. Eto, u Atlanti je Španjolska bila četvrta u svojoj skupini i na kraju je nas pobijedila u finalu. Četvrtfinale na ovakvom turniru ima značenje finala. Ništa još nismo napravili, da smo izgubili dvije utakmice još bismo bili u igri za zlato. Četvrtfinale je ovdje zakon. Nećemo kalkulirati, igrat ćemo punom snagom. Tako je bilo i danas, išli smo najjače što smo mogli. Iz sve snage...</p>
<p>• Ryde Aquatic centar </p>
<p>HRVATSKA - JUGOSLAVIJA 4-4 (1-2, 0-0, 2-1, 1-1) </p>
<p>HRVATSKA: Vićan, Fatović, Sarić, Šimenc 3 (1), Kržić, Štritof 1, Smodlaka, Ivaniš, Bošković, Barač, Hinić, V. Kobeščak, Školneković.</p>
<p>JUGOSLAVIJA: Šoštar, Trbojević, Kuljača, Zimonjić, Savić 1, Ikodinović, Jelenić, Uskoković, Ćirić, Šapić 2, Vujasinović, Vukanić, Vasović 1.</p>
<p>SUCI: Dani (Italija) i Afanasijev (Rusija) - dobri. GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 10 (3), Jugoslavija 11 (3).</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska 1 (1). </p>
<p> IGRAČ UTAKMICE: Frano VIĆAN. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tko bi tu radio nered?!</p>
<p>Lokalni autobus u Sydneyu. Stotinjak grubo natiskanih putnika, umornih nakon odlaska s posla, tupo zuri kroz prozor.</p>
<p>Otraga stoje četiri momka u hrvatskim dresovima, s hrvatskim kapama, šalovima... Komuniciraju na engleskom.</p>
<p>- Come in boys, Let is go Croatia, we are the best.</p>
<p>U autobusu nam prilazi sredovječni čovjek.</p>
<p>- Vi ste iz Hrvatske?</p>
<p>- Ja sam iz Starog Petrovog sela pokraj Nove Gradiške. Moj sin je vratar australske reprezentacije. On je Eddie Denis, ja sam Stjepan Denis. Danas ću navijati i za Hrvatsku i za Australiju.</p>
<p>Autobus se zaustavlja kraj plivališta. Hrvatski navijači izlaze, na stajalištu su navijači Jugoslavije. S oznakama, rekvizitima. I oni pričaju na engleskom. Prolaze tiho jedni kraj drugih.</p>
<p>Prilaze nam neki ljudi.</p>
<p>I Hrvati. I Srbi.</p>
<p>- Trebate li ulaznicu, pitaju na engleskom.</p>
<p>- Cijena?</p>
<p>- 250 dolara.</p>
<p>Šverca i ovdje ima.</p>
<p>Ulazimo u krug plivališta. Prolazimo pokraj osiguranja. Pozdravlja nas policajac. Razumijemo ga.</p>
<p>- Dobar dan novinar.</p>
<p>- Dobar dan.</p>
<p>- Ja sam iz Jugoslavije.</p>
<p>- Ja iz Hrvatske.</p>
<p>- Kako će biti danas?</p>
<p>- Bit će kako bude!</p>
<p>Drugi policajac uključuje se u razgovor.</p>
<p>- Ja sam isto iz Hrvatske. Pobijedit ćemo.</p>
<p>Obojica rade u istoj policijskoj postaji.</p>
<p>Počela je i utakmica. Naših je navijača više. Manjina je pokušala provokacijama, većina je uzvratila još žešće. Čim su se gledatelji ustali, kako bi si objasnili tko je prvi počeo, evo policije. Samo dva, tri policajca bila su dovoljna da svi sjednu.</p>
<p>- Tko bi tu radio nered, što vam je. Odmah slijedi kazna, možda i izgon.</p>
<p>Do toga nikome nije, govori nam jedan naš iseljenik.</p>
<p>Utakmica je završila, bez pobjednika. Dio navijača i Hrvatske i Jugoslavije napustio je plivalište. Neki su, s obje strane dakako, ostali još na bazenu. Zašto? Ostali su gledati utakmicu Australije i Italije.</p>
<p>Navijati za Australiju. Obučeni u hrvatske i srpske oznake.</p>
<p>To je Australija. Svi navijaju za svoje, potom za svoju novu domovinu. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ovogodišnja Cibona mogla bi biti jaka kao ona s Draženom Petrovićem</p>
<p>Cibona se mora boriti za europski vrh, ali ne znam kako netko može najavljivati da ćemo baš igrati na »Final Fouru«. Nekoliko je dobrih momčadi već u našoj skupini Europske lige, no ako potpišemo ugovor sa Stojkom, imat ćemo šansu boriti se sa svim klubovima u Europi, kaže Cibonin trener Neven Spahija </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - »U pripremnim utakmicama napravili smo i više nego što smo očekivali, a sa Stojkom Vrankovićem, kad bi došao, mogli bismo zaokružiti sjajnu momčad kakvu Cibona nije imala još od vremena Dražena Petrovića«, rekao je trener hrvatskog prvaka Neven Spahija na konferenciji za novinare održanoj u utorak, na kojoj se Cibona predstavila uoči početka nove sezone. A prema riječima direktora kluba Bože Miličevića, Cibona će ostati jaka unatoč tome što su ju u odnosu na prošlu sezonu napustila čak devetorica košarkaša:</p>
<p>- Vjerujem da su ovo najdrastičnije promjene između dvije sezone otkako klub postoji. Prije dvije godine zamijenili smo sedmoricu, a sad čak devetoricu igrača. Dakle, ljeto je bilo burno, neki potezi kluba su možda i iznenadili, a vrijeme će pokazati jesu li bili ispravni. No, nadam se da će svi biti zadovoljni, rekao je Miličević.</p>
<p>Unatoč gotovo kompletno izmijenjenoj momčadi te dosta velikim problemima s ozljedama dvojice vrlo važnih igrača, Gordana Giričeka i Nikole Prkačina, u posljednjim pripremnim utakmicama Cibona je odigrala odlično. Svladala je u Ljubljani i aktualnog europskog prvaka, Panathinaikos, no Spahija upozorava:</p>
<p>- U pripemnim utakmicama smo napravili i više nego što smo očekivali, ali nas to ne treba zavarati, nego treba ostati čvrsto na zemlji. Istina, nije da te pobjede ne vrijede, jer nitko ne dolazi svjesno gubiti. Svakako, bolja je varijanta što učimo na pobjedama. U ovom trenu nemamo kvalitetu igre u smislu kombinatorike, pogotovo defenzivno, ali ne igramo loše. Ovo je mlada i neiskusna momčad, ali se vidi da je napravljeno nešto novo, u skladu s novim pravilima.</p>
<p>Prema riječima Bože Miličevića, Cibonin ovogodišnji budžet bit će oko šest milijuna njemačkih maraka, a na igrače će, kaže, biti potrošeno oko 30% manje nego prošle sezone:</p>
<p>- Mislim da bi šest milijuna maraka trebalo biti dovoljno za pokrivanje svih troškova. No, za razliku od drugih klubova u Hrvatskoj, mi trošimo mnogo na mlade igrače, rekao je Miličević. Na pitanje što će biti sa Stojkom Vrankovićem i hoće li on doista zaigrati za Cibonu, dodao je: - Vranković je i više od igrača, jer ima mnogo iskustva i visok rejting. Rekli smo mu da se u materijalnoj ponudi Cibona ne može natjecati s europskim klubovima, ali mu možemo ponuditi domaću atmosferu. Ako i on tako razmišlja, brzo ćemo se naći i dogovoriti, rekao je Miličević.</p>
<p>Hrvatsko košarkaško prvenstvo počinje za dva tjedna, a prema riječima sportskog direktora Cibone Mihovila Nakića, rok za registraciju stranog košarkaša ili hrvatskog povratnika iz inozemstva je šest sati prije utakmice, što znači da Cibona može angažirati Vrankovića doslovno u posljednji tren. No, i s njim i bez njega ambicije kluba sežu daleko:</p>
<p>- Cibona se mora boriti za europski vrh, ali ne znam kako netko može najavljivati da ćemo igrati na »Final Fouru«. Nekoliko je dobrih momčadi već u našoj skupini, no ako potpišemo ugovor sa Stojkom, imat ćemo šansu boriti se sa svim klubovima u Europi. S njim bismo mogli odgovoriti na svaki profil suparničke igre, rekao je Spahija. Na pitanje koliko mu u dugoročnom slaganju momčadi predstavlja problem činjenica da na kraju iduće sezone i Josip Sesar i Gordan Giriček najavljuju odlazak u NBA ligu, odgovorio je: - Kad se koncepcija radi unaprijed, onda se lakše može preboljeti svačiji odlazak. U Ciboni je bilo jednakih ili boljih igrača od njih dvojice, pa je Cibona ostala jaka. No, sad je prerano govoriti o tome, njih dvojica možda i ostanu.</p>
<p>Nakić je, pak, naglasio da se malo koji klub u Europi može pohvaliti da je u posljednje dvije sezone imao čak trojicu igrača na »draftu« za NBA ligu (lani Gordan Giriček, ove godine Josip Sesar i Dalibor Bagarić), no ostaje dvojbeno što će biti s Bagarićem i Ivanom Grgatom, »odbjeglim centrima« koji tvrde da imaju pravo na raskid ugovora, dok Cibona i nadalje smatra da su njeni igrači. Miličević kaže da ih je klub suspendirao, pa će o njihovom statusu odlučivati nezavisna arbitraža.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»ULEB ima program koji nas zanima, a FIBA nas nije zadovoljila«</p>
<p>Prvu utakmicu u Europskoj ligi, koja će se nakon raskola u europskoj košarci igrati pod patronatom Udruženja klubova (ULEB) a ne Međunarodnog udruženja košarkaških saveza (FIBA) Cibona će odigrati 18. listopada kod kuće protiv španjolske Tau-Ceramice. No, je li Cibona dobro odvagnula kad je otišla u ULEB? Direktor kluba Božo Miličević kaže:</p>
<p>- Nadam se da smo dobro izvagali. ULEB ima program koji zanima Cibonu, a u njemu sudjeluju klubovi koji su maksimalno zainteresirani za probitak košarke. Također, nismo bili zadovoljni načinom kojim je FIBA vodila natjecanje. Nezadovoljstvo je trajalo godinama i drago mi je da je kulminiralo na ovakav način, jer se pojavio dobar partner.</p>
<p>Miličević je istaknuo da će pravi europski prvak biti pobjednik ULEB-ove Europske lige, a ne FIBA-ine Suprolige, a rekao je i da se ta dva natjecanja ni financijski ne mogu usporediti:</p>
<p>- ULEB klubovima nudi 36 milijuna dolara, a FIBA 20. Također, u ULEB-u klubovi sa sucima i delegatima te statistikom nemaju ništa. Ozbiljnost koju ULEB prakticira je novost za košarku. Mi se ne bojimo, jer dokle god je Cibona moćna igrački i organizacijski, svi će ju htjeti. Na strani novog pokreta su svi argumenti. U posljednjih nekoliko godina košarka se u Europi nisko otklizala i ovo je pravi put da se vrati prema sportskom vrhu, gdje joj je mjesto, rekao je Miličević. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamova medijska »korektura«</p>
<p>Nakon incidenta s novinarima, čelnici Dinama najavljuju novi model komunikacije s medijima. Uzvratna utakmica 1. kola Kupa UEFA, protiv Slovana u četvrtak u Zagrebu, u cijeloj priči je u drugome planu</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Pojam »otvorenosti prema javnosti i zajedničkih ciljeva, kako novinara, tako i klupskih dužnosnika«, kakvog uporno od početka zagovoraju Dinamovi čelnici, zasad još uvijek predstavlja tek puki idejni projekt, bez prave potvrde u praksi. Istina, maksimirski domaćini uredno će novinare ponuditi kavicom i sokovima, ugodno pročavrljati o običnim temama i to je nadasve lijepo...</p>
<p> Međutim, kada se »obične« teme pretope u kakvu novu kategoriju, posebice poslovne prirode, tada se maksimirska admisitracija automatski grupira u »živi zid šutnje«. A da bi ga novinari uspjeli prebaciti, morali bi znati savršeno izvesti tehniku »suhog lista«, što vrlo rijetko uspijeva i vrhunskim nogometašima. U svakom slučaju, Dinamovim čelnicima možda bi i odgovaralo da novinski listovi zaista i budu »suhi«... No, dokazano je da bi takvo zadovoljstvo bilo kratkoga daha i da bi se vrlo brzo pretvorilo u povlačenje za novinarski rukav... U svakom slučaju, ovakva mistificiranja nikako ne predstavljaju bit ideje o otvaranju k javnosti. </p>
<p> Dinamovi čelnici, stoga, ovih dana najavljuju veliku medijsku »korekturu«, a generator ove ideje jest incident koji se zbio u ponedjeljak u maksimirskim prostorijama. Direktor Zajec je novinarima, nakon što su ga puna tri sata čekali, jednostavno poručio kako nema vremena, što je jasno, produciralo žestoku protureakciju. </p>
<p> Dinamov direktor će se tako javnosti od sada, prema novome modelu, obraćati isključivo na konferencijama za novinare, i to jednom u dva tjedna. Ukoliko neki novinar želi kakav zasebni intervju, to će morati posebno najaviti preko klupskog govornika Ivana Rotima. U svakom slučaju, novinarima je isključena mogućnost telefonske komunikacije s maksimirskim direktorom.</p>
<p> Isto tako, predsjednik Mirko Barišić s novinarima će razgovarati jednom mjesečno, također na konferencijama za novinare...</p>
<p> U cijeloj ovoj priči zagubila se tema koja bi u ovome trenutku ipak trebala izazvati najviše pozornosti. Nogomet! Netko je možda zaboravio, ali Dinamove nogometaše u četvrtak u Maksimiru očekuje utakmica Kupa UEFA i dojam je da dolazak slovačkog prvaka Slovana iz Bratislave prolazi potpuno nezapaženo.</p>
<p> Dobro, Dinamova pobjeda u prvoj utakmici u Bratislavi, 3-0, otklanja bilo kakvu neizvjesnost prije uzvrata u Zagrebu. Igrači, doduše, uporno lansiraju priču o »teškoj utakmici u kojoj se nikako ne smiju opustiti, jer bi u tom slučaju mogli imati problema sa Slovacima«. U svakom slučaju, ovakva razmišljanja su, bila ona kurtoazna ili ne, sasvim na mjestu. Uostalom, svoj ugled i imidž u Europi svaki klub gradi čak i na prijateljskim utakmicama, a kako onda ne bi u ovakvim ogledima, pa makar bili lišeni rezultatske neizvjesnosti. usprkos uvjerljivom porazu u Bratislavi, Slovaci u Zagreb ne dolaze samo kao »nogometni turisti«. Bez obzira na izjavu njihovog trenera Jarabeka kako ih »više ne zanima Kup UEFA«... Uostalom, u Zagreb su došli već u utorak, dva dana prije utakmice... Trening na maksimirskom stadionu održat će u srijedu u u 18.30 sati, dok će se Jarabek novinarima obratiti pola sata ranije.</p>
<p> Cijene ulaznica za utakmicu sa Slovacima su 50 kuna za zapadnu, 40 za istočnu i 20 za sjevernu tribinu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Engleski mediji nagađaju koliko će Liverpool platiti Dinamu za Bišćana</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - I engleski su mediji u utorak objavili nekoliko rečenica o možebitnom transferu Dinamova kapetana Igora Bišćana u Liverpool. Tako je »The Times« ponudio vijest da će Bišćan u prosincu ove godine potpisati ugovor s Liverpoolom i da će Dinamo dobiti 5,5 milijuna funti odštete.</p>
<p>Uz Bišćanove izjave poput »sretan sam«, »Liverpool je veliki klub«, navodi se i rečenica Dinamova govornika Ivana Rotima:</p>
<p>- Posao je pred realizacijom, sve je dogovoreno, preostalo je još samo potpisivanje ugovora.</p>
<p>Inače, »The Times« spominje da bi moglo biti problema s izdavanjem radne dozvole Igoru Bišćanu, budući da u zadnje dvije godine nije odigrao 75 posto utakmica za reprezentaciju Hrvatske. Međutim, piše dalje u tekstu, kako je riječ o mladom i nadarenom igraču, englesko bi Ministarstvo rada trebalo biti fleksibilno kao i u nekim ranijim slučajevima. Jer, ni dosad se nisu kruto držali slova na papiru ako se radilo o perspektivnom nogometašu. Dakle, ni taj se dio zakona ne tumači isključivo crno ili bijelo.</p>
<p>Na kraju se zaključuje da bi Bišćan trebao postati Liverpoolov nogometaš nakon 15. prosinca. Ovu je vijest, inače prenijela i tv-postaja Sky Sport. Zanimljivo, još su dva engleska dnevna lista objavila vijest o Bišćanovu prelasku u Liverpool, no iznijeli su posve različite iznose odštete. Tako »The Daily Mail« piše da će odšteta biti 4,5 milijuna funti, a u »The Guardianu« stoji da je odšteta šest milijuna funti! Čini se da je ipak najbliža istini informacija koju smo objavili u ponedjeljak - naš nam je engleski izvor, naime, rekao da će odšteta biti sedam milijuna funti... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Famozna ispisnica bit će isplaćena zaostalim dugom</p>
<p>Dok je u subotu na terenu RK Trešnjevka došla do bodova protiv gradskog suparnika Kraša, za ispisnicu za Jelenu Njemaškalo odlučivala je sasvim druga utakmica istih suparnika, odigrana u utorak</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Bivša rukometašica Kraša Jelena Njemaškalo konačno bi u srijedu i službeno mogla postati igračica Trešnjevke, nakon što već mjesecima trenira s klubom iz »Kutije šibica«. Da bi se to dogodilo, potrebna je ispisnica Kraša koju bi njezin bivši klub trebao poslati. I ne bi tu bilo ništa neobično i neugodno da priča s ispisnicom nije imala ružan i neugodan uvod koji je kulminirao na subotnjem dvoboju Kraša i Trešnjevke u kojem je, usput rečeno, slavila Trešnjevka.</p>
<p>Naime, hrvatska reprezentativka Njemaškalo nije mogla zaigrati na otvaranju sezone jer iz Kraša nije stigla ispisnica i Trešnjevka je nije mogla registrirati. Odmah su se čuli povišeni glasovi, iz Trešnjevke i od same Njemaškalo, a mnogi su i optužili Kraševa direktora Antonia Brennera da namjerno opstruira prelazak Njemaškalo u Trešnjevku i da namjerno ne želi dati ispisnicu, iako je Trešnjevka uplatila 76 tisuća kuna (protuvrijednost 20 tisuća njemačkih maraka) odštete za Njemaškalo. Ta je uplata bila u petak i nosi datum od ponedjeljka, 25. rujna.</p>
<p>Okolnosti su htjele da u petak ujutro Brenner provjeri račune i poruke, ali o uplati nije bilo ni slova. Otišao je na put i nije ga se moglo dobiti cijeli vikend. Iz Trešnjevke su ga tražili i u petak i u subotu, vjerovali su da će doći na utakmicu i donijeti ispisnicu. No, Brenner se nije pojavio i mnogo je teških riječi izrečeno na Brennerov i Krašov račun.</p>
<p>Uvrede su padale, a, naravno da se loše stvari uvijek čuju, pa je tako i Brenner čuo sve što je izrečeno na njegov račun, što ga je jako uvrijedilo. Stoga je u utorak sazvao konferenciju za novinare na koju je pozvao i predstavnike Trešnjevke, Zagrebačkog rukometnog saveza (ZRS) i Jelenu Njemaškalo. Trešnjevku je predstavljala sportska direktorica, naša bivša proslavljena rukometašica Mirjana Ognjenović, došao je i tajnik ZRS-a Tomislav Mihić, ali nije došla Njemaškalo.</p>
<p>Bio je to civiliziran, ali ipak težak razgovor dva direktora gradskih suparnika koji su ipak svih godina njegovali prijateljske odnose. Antonio Brenner se, uglavnom, pozivao na činjenicu da se Trešnjevka tri mjeseca nije ni javila, a kamoli uplatila odštetu, a Mirjana Ognjenović je, pak, govorila da je sve moglo biti riješeno da se Brenner javio u petak na njezine brojne pozive ili da je u subotu došao na utakmicu, jer je Njemaškalo mogla zaigrati za Trešnjevčanke i da se ispisnica pojavila i u poluvremenu utakmice.</p>
<p>Nakon svega, direktorica Ognjenović je upitala Brennera može li konačno dobiti ispisnicu, na što je Brenner odigrao adut, rekavši da je ispisnica bila spremna, ali da nakon svega nije siguran da će je dati.</p>
<p>- Osim toga, Trešnjevka već tri godine ima jedan dug prema Krašu, pa ne znam bih li izdao ispisnicu dok svi dugovi nisu podmireni, mrtvo-hladno će Brenner.</p>
<p>Tu se Ognjenović našla zatečena, ne očekujući takav potez, pa je rekla da o tome ne može ništa govoriti dok se ne čuje s klupskim predsjednikom Matom Rossom i dok ne vidi hoće li dobiti novac ili ne. Kao solomonsko rješenje ponuđen je sastanak dva predsjednika, Rose i Kraševog Marijana Špraha, ali je Brenner ipak odlučio odmah nazvati Špraha. Zanimljivo je da je sad Brenner tražio upute svog predsjednika, a upravo je taj isti predsjednik na subotnjoj utakmici, upitan zašto Njemaškalo nije dobila ispisnicu, rekao kako je on samo volonter u klubu i da ga je tamo postavio sponzor, pa da on ni o čemu ne odlučuje?! No, to nije naša briga...</p>
<p>Nakon toga telefonskog razgovora u kojem je Ognjenović osobno jamčila da će taj trogodišnji dug biti Krašu plaćen u sljedećih deset dana (a prije toga je rekla da će tražiti arbitražu Hrvatskog rukometnog saveza), Šprah je rekao da Brenner u srijedu može dati ispisnicu za Njemaškalo. Isto tako, Brenner je zamolio Ognjenovićku da prenese Njemaškalo da očekuje njezinu ispriku za sve uvrede koje je doista vrlo emotivno izgovorila u subotu.</p>
<p>Tek je odigrano prvo kolo prvenstva, a optužbe, uvrede i svađe su već počele. U ovom slučaju, svi imaju pravo, ali isto tako imaju i svi »putra na glavi«. Iako je sve na kraju riješeno, jer su »ipak Kraš i Trešnjevka oduvijek imali korektne i prijateljske odnose«, ostao je gorak okus podmetanja, borbi za status, a to je jedino što ne treba našem sportu.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Šimenc protiv Šoštara«</p>
<p>Nakon utakmice i jedni i drugi bili su sretni i zadovoljni, otpozdravljali svojim navijačima... Poraz bi odnio najveći dio izgleda za prvo mjesto, ovako i Hrvatska i Jugoslavija mogu biti prve u skupini. </p>
<p>- Teška utakmica, malo smo plivački pali nakon tri prve teške utakmice. Obrane su na obje strane bile fenomenalne, kako smo se samo držali, nitko nije mogao ni pravo disati, a kamo li uputiti pravi udarac. Možda smo u napadu pomalo igrali sterilno, ali ne može imati snage za napad nakon onakve igre u obrani. Ako ćemo i dalje igrati ovako požrtvovno obranu preostaje nam samo da u napadu budemo koncentriraniji i bit će sve u redu. Pritisak? Naravno, i nama i njima. Teško je ovakve utakmice igrati bez pritiska, pričao je Vjekoslav Kobešćak. </p>
<p>Ratko Štritof jedva je dolazio do zraka i nakon utakmice: </p>
<p>- Teška, veoma teška utakmica. Mislim da je neodlučen ishod potpuno realan. Jedni i drugi pokazali smo iste kvalitete, a volio bih pohvaliti našeg vratara Franu Vićana. Mi protiv Jugoslavije igramo već po tko zna koji put, nije to pritisak kao iz prvih utakmica, ali da se osjeti, osjeti se... </p>
<p>Dubravko Šimenc potvrdio je riječi Štritofa: </p>
<p>- Najstariji sam u ovoj momčadi, ja to malo drugačije shvaćam. U utakmice protiv Jugoslavije ulazit ćemo kao i u sve druge, ali opet morate znati da protiv Jugoslavije ne igramo ovako žestoko zbog stvari zbog kojih mnogi misle da igramo žestoko. Jugoslavija je i vaterpolska velesila, ne samo naš suparnik zbog kojeg se, zbog svih raniih događanja, napalimo do maksimuma. </p>
<p>Vratar Jugoslavije Aleksandar Šoštar:</p>
<p>- Bila je to utakmice mene i Šimenca, Š se borio protiv Š, Šimenc protiv Šoštara, ili obratno. Znam Šimenca još odavno, još 1988. godine osvojili smo zajedno olimpijsko zlato u Seoulu. Jesmo veterani, ali danas smo imali glavne uloge, uživao sam u utakmici, zacijelo i on. Nismo još za baciti, ali bilo je teško, preteško, pričao je 37-godišnji Šoštar. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kuba je odbojkaški Mount Everest</p>
<p>Četvrtfinalnih 3-0 (18, 23, 21) za Kubu u utakmici s Hrvatskom na olimpijskom turniru odbojkašica realan je odnos vrijednosti / Hrvatska će se tako boriti za poredak od 5. do 8. mjesta - u srijedu protiv Njemačke</p>
<p>Godinama je već mnogo lakše pobijediti nogometaše Brazila nego odbojkašice Kube. Naći se s mladim i neiskusnim sastavom s kontra strane olimpijskih pobjednica iz Barcelone '92. i Atlante '96. i svjetskih prvakinja s posljednja dva prvenstva, otprilike je isto kao naći se ispod Himalaja sa završenim tečajem planinarskog početnika, a pokušati svladati Mount Everest. U hrvatskoj su odbojkaškoj reprezentaciji samo tri prepredene igračke lisice, Jelena Čebukina, Barbara Jelić i Nataša Leto, puno premalo da bi se naudilo izvrsnim i atraktivnim Kubankama. Četvrtfinalnih 3-0 (18, 23, 21) za Kubu na olimpijskom turniru realan je odnos vrijednosti između našeg i njihovog sastava.</p>
<p>Možda bismo s iskusnijom tehničarkom, a naša je 18-godišnja Biljana Gligorović najmlađa tehničarka na turniru, bili nešto ravnopravniji, možda bi Kubankama uzeli i set, ali ne i pobjedu. Tehničarka bi trebala imati glavnu ulogu u sastavu, razigravati pucače, diktirati kombinacije, preuzeti ulogu stratega na parketu, osjetiti kad je tko indisponiran i kad mu ne treba dignuti loptu, a kad pak nekoga treba poslati u vatru. Jednoj 18-godišnjakinji koja je prvi put u prvoj hrvatskoj postavi silom (ne)prilika zaigrala na predolimpijskim kvalifikacijama prije tri mjeseca, a Igre su joj praktički drugo veliko natjecanje u životu, sasvim sigurno, osim iskustava, nedostaje i samopouzdanja, pa i drskosti da preuzme glavnu riječ među starijim suigračicama. </p>
<p>Kuba, pak, ima sve što Hrvatskoj nedostaje. Ima mnoštvo uigranih kombinacija, u njenom sastavu sve igračice napadaju i sve igračice brane polje. Teško je predvidjeti svaku njihovu iduću akciju, iznimno su brze, pokretljive, gipke, skočne i imaju silno snažne udarce. Osobito Ruiz, Aguero, Torres, Bell i Costa. Eto ga, nabrojali smo gotovo jednu cijelu postavu. Hrvatske se akcije pak zasnivaju na završnici ili Barbare Jelić ili Nataše Leto. Kad se dogodi da je jedna od njih indisponirana, kao što je u četvrtfinalu bio slučaj s Natašom Leto, jasno je da je našem sastavu još teže. No, i u takvom odnosu snaga na parketu hrvatske djevojke nisu bile tek olaki sparing-partner nego žilavi suparnik koji se bori za svaki poen. Izuzevši prvi set, u kojem su naše djevojke izgledale impresionirano i pomalo prestrašeno, u iduća su se dva seta nosile i igrački i rezultatski vrlo ravnopravno, no u završnici bi setova Kubanke vrlo suvereno, oduzimajući dvoboju svaku dramatičnost, prve stizale do 25 poena.</p>
<p>Hrvatska će se tako na olimpijskom turniru, što je uistinu njezin objektivni domet i objektivna vrijednost, boriti za poredak od petog do osmog mjesta. Pobijedi li u srijedu Njemačku, u četvrtak će hrvatska reprezentacija igrati za izvrsno 5. mjesto na Igrama s pobjednikom dvoboja Kina - Južna Koreja.</p>
<p>Izbornik Ivica Jelić nije nakon dvoboja imao nešto posebno zamjeriti svojim igračicama.</p>
<p>- Mi smo ipak neiskusni. Događale su nam se jednostavne pogreške, recimo u trećem setu nismo iskoristili neke ključne kontranapade. Poremetile su nas odličnim servisom, tako da smo teško uspostavljali ravnotežu. Bilo je iznimno teško protiv tako moćnog suparnika stalno stizati rezultatski minus. Curama ne mogu ništa prigovoriti, dale su koliko su mogle. Znate da imamo problema s ozljedama ključnih igračica, Nataša ima problema s ramenom, danima nije trenirala, zadnju utakmicu u skupini nije ni igrala. Čebukinu sad boli i butni mišić. Nakon šake i koljena, još jedna ozljeda. Ona je toliko načeta da ne znam kako je sve izdržala i ja joj čestitam. Barbara isto tako ima problema s ozljedama.</p>
<p>• Entertaniment centar</p>
<p>HRVATSKA - KUBA 3-0 (18, 23, 21)</p>
<p>HRVATSKA: Leto 6, Siscovich, Daničić, Ribičić, Anzulović, B. Jelić 21, Kaštelan, Gligorović 1, Čebukina 8, V. Jelić, Rimac 4, Jurcan 1</p>
<p>KUBA: Ruiz 7, Costa 5, Luis, Izquierdo, Gato, Bell 14, Torres 12, Aguero 11, Fernandez 10, Francia, Sanchez, Barros</p>
<p>SUCI: Kim Kun-Tae (Kor) i Shimoyama (Jap). GLEDATELJA: 6308</p>
<p>IZRAVNI SERVIS POENI: Hrvatska 4, Kuba 6</p>
<p>POENI NA POGREŠKE SUPARNICA: Hrvatska 16, Kuba 21</p>
<p>BLOK POENI: Hrvatska 4, Kuba 4 (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nataša ne želi bježati od istine</p>
<p>Novinari rijetko kad imaju prigodu susretati sa sa samokritičnim sportašima. Uvijek uglavnom slušaju samoglorificiranje ili traženje alibija. Hrvatska odbojkašica Nataša Leto nakon blijede partije protiv Kube bila je vrlo izravna i vrlo iskrena. </p>
<p>- Što da se lažemo. Pokazala sam svoju najgoru igru i to baš u četvrtfinalu. Razočarana sam svojom igrom, ne toliko igrom ostatka sastava. No, s druge strane mreže ipak je bila Kuba i smatram da se ne moramo nikome ispričavati. </p>
<p>• Kako objašnjavate taj svoj pad u igri baš u utakmici četvrtfinala?</p>
<p>- Još nisam uspjela dokučiti zašto sam igrala tako loše. Ne, ne morate aludirati na moje rame, nije to zbog ramena, jest da me boli, ali ne vjerujem da je to razlog mome, vjerujem, psihičkom padu. Žalosno je što sam tako odigrala baš u jednoj od bitnih utakmica. Trebala sam zabiti više poena, moj je doprinos morao biti veći.</p>
<p>• Što je to bilo nerješivo u njihovoj igri za vas?</p>
<p>- Ništa, nego mi smo jednostavno previše griješile u svim setovima i izgleda da smo se, nažalost, predale i prije same utakmice. Nije bilo agresivnosti na parketu, izražene želje za pobjedom kao što je to bio slučaj protiv Kine. </p>
<p>• Je li peto mjesto realan domet ove reprezentacije?</p>
<p>- Apsolutno da. Mi smo odpočetka govorili ljudima da ne očekuju od nas čudo i medalju, jer smo mali i neiskusni. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>C.J. Hunter dopingiran, što je s Marion?</p>
<p>Tajništvo Međunarodnog atletskog saveza dugo je tajilo da je bacač kugle C. J. Hunter, suprug Marion Jones, dopingiran / Kad su novinari otkrili skandal, tajništvo IAAF-a se ipak oglasilo / Afera je tek započela i svi su izgledi da će se pretvoriti u skandal jer se sad otkriva da je još u Seoulu, kad je diskvalificiran Ben Johnson, pet američkih atletičara bilo dopingirano, ali je to zataškano!</p>
<p>Četiri od pet dana atletike, i prije nego što će doći do glavnine odluka, govori o velikim promjenama koje se zbivaju u svjetskoj atletici. Atletika se dramatski širi po čitavom svijetu i to u vrh donosi nova imena iz novih zemalja. U samo četiri dana čak je 28 zemalja osvojilo po neku medalju, što znači da su među finaliste ušli predstavnici barem trostruko više zemalja. Tako su se među nositeljima medalja već našli predstavnici minimalnoga Islanda, Trinidada i Tobaga, Litve i Austrije.</p>
<p>Pritom valja uočiti relativno mali udio Amerikanaca u usporedbi s prošlim Igrama, pogotovo stoga što su na rasporedu bile kratke staze, njihova glavna snaga. Amerikanci u Sydneyu nisu, kao što se dosad događalo, osvajali sve tri medalje u jednoj disciplini. Pritom je, po dosadašnjim mogućim procjenama, manje važan uspon drugih koliko je sve vidljivije slabljenje američke atletike.</p>
<p>Zanimljiv je iznenadni uspon Britanaca, ali ne zbog uspjeha u trčanju, u kojem su nekad bili predvodnici, nego zbog uspjeha u tehničkim disciplinama koje su oni nekad odvajali od trčanja kao manje vrijedne. Opet ih je uzdigao troskokaš, posebna sportska ličnost Jonathan Edwards, koji se više iskazao načinom nastupa nego (sjajnom) daljinom skoka, 17.71 m. Drugu je zlatnu medalju za Britaniju osvojila sedmobojka u disciplini tako neobičnoj za sportske običaje te zemlje.</p>
<p>Nasuprot Britancima, nekad velika Rusija posustaje pod pritiskom domaćih problema.</p>
<p>Druga karakteristika dosadašnje atletike sve je veća premoć Afrike u trčanjima. Na klasičnoj stazi od 10 km opet su se osamljeni obračunavali trkači s istočnih visina Afrike, Etiopljani i Kenijci. U burnoj noćnoj utrci dva Etiopljanina i tri Kenijca su se do posljednjih metara borili za medalje. Presudan je i opet bio sprint zaista malog Hailea Gebrselassieja koji kao da je kopija (ili original) isto tako male Mađarice Gabriele Szabo (pobjednice na 5000 m). Kenijcu Tergatu nedostajao je opet korak-dva. Valja zabilježiti da se za brončanu medalju nisu borila poznata imena nego da ju je za sitnicu osvojio malo poznati Etiopljanin Assefu Mezgebu pred još nepoznatijim Kenijcem Patrickom Ivutijem. Među finalistima, jedva je i bilo Europljana: 8. Britanac Karl Keska, 18. Španjolac Jose Rios, a Enrique Molina je odustao.</p>
<p>Na sve to se nadvila sjena teškog dopinga američkog bacača kugle C. J. Huntera. Ne toliko zbog njega samoga - iako je američki tisak, praveći se »svetim«, toliko progonio nekadašnje sovjetske, a sada ruske sportaše - nego zato što je Hunter suprug Marion Jones. Ona, doduše, nikad nije imala problema s dopingom, ali budući da se cijela jedna skupina novinara ovdje isključivo »brine« o dopingu i ne prestaje sumnjati u svakoga, štoviše i tvrditi da nitko ne pobjeđuje bez dopinga - slučaj obitelji Hunter-Jones postao je veoma izazovna tema pojačana ludom propagandom o pet Marioninih zlatnih medalja. </p>
<p>Inače, tajništvo Međunarodnog atletskog saveza (IAAF) odigralo je veoma čudnu ulogu oko ovoga slučaja, dugo ga tajeći. C. J. Hunter je od otkrivanja dopinga još u srpnju, na golden-mitingu u Oslu, pokušao sve prikriti pričom o ozljedi koljena, a IAAF ništa o tome nije objavio. Tek kad su novinari otkrili skandal, tajništvo IAAF-a se iznenada oglasilo na prilično čudan način. Afera je tek započela i svi su izgledi da će se pretvoriti u veliki skandal jer se sad iznenada otkriva da je još u Seoulu, kad je diskvalificiran Ben Johnson, pet američkih atletičara bilo dopingirano, ali da se to zataškalo. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Nismo ni marginalci niti bezveznjakovići«</p>
<p>Zašto bi naš nastup u Sydneyu bio razočaravajući? Smiješno je i nerealno očekivati da 17 ljudi može izboriti polufinale ili finale na natjecanju na kojem je srušeno 15 svjetskih rekorda, 35 olimpijskih... Mi imamo plivača koji je ušao u finale, još četiri polufinala, europski juniorski rekord, četiri seniorska hrvatska rekorda. Ukupno, nastup na ovom natjecanju smatram iznimno uspješnim, kaže Jure Topić, trener hrvatskih plivača</p>
<p>Jaka je postava pred hrvatskim novinarima zastupala brojnu hrvatsku plivačku ekspediciju u Sydneyu</p>
<p> - reprezentativni treneri Dmitar Bobev i Jure Topić te najjača plivačka trojka, Gordan Kožulj, Marko Strahija i Duje Draganja. Prvo je progovorio bugarski stručnjak Bobev, koji je već osam godina u našem plivanju.</p>
<p>- Naša je reprezentacija na olimpijskom plivačkom natjecanju ispunila ono što je bilo zacrtano, ostvarili smo jedan finale i četiri polufinala. Smatram, dakle, da su ove Igre bile uspješne za naše plivanje, a mladi plivači su opravdali svoj nastup. Mi s ovim ne završavamo, nego započinjemo slijedeći olimpijski ciklus i uvjeren sam, s obzirom na ono što su neki naši plivači pokazali, da ćemo se za četiri godine u Ateni boriti u nekim disciplinama i za medalje!</p>
<p>• Kad biste 17 naših plivačkih reprezentativaca trebali podijeliti u tri kategorije: one koji su nadmašili očekivanja, one koji su zadovoljili i one koji su podbacili, kako biste ih razvrstali?</p>
<p>- Teško je jednu reprezentaciju dijeliti na kategorije. Mi smo bili svjesni na koje plivače možemo računati za dobar plasman i dobre rezultate, to je skupina sedam plivača koji su svojim rezultatima u posljednje dvije-tri godine najavili dobre mogućnosti na ovim Igrama za ulazak u polufinale i eventualno u finale. Ostali plivači koji su došli u Sydney su plivači koji su ispunili B normu u zadnji čas i svima je nama bilo jasno da nemaju neke velike izglede za zapažen plasman. Svi smo znali da Gordan Kožulj i Marko Strahija imaju izglede za finale na 200 m leđno, tako je i bilo. Mali Duje Draganja i Vanja Rogulj, kojima su ovo prve olimpijske igre i uopće prvo veliko natjecanje, otplivali su svoje najbolje rezultate, pokazali veliki potencijal i za sljedeće Igre bit će sigurno naši glavni aduti. I plivači koji su nastupili u mješovitoj štafeti odradili su svoje, oborili su državni rekord.</p>
<p>• U Hrvatskoj je izvjesno razočaranje nastupom cjelokupne plivačke ekspedicije u Sydneyu.</p>
<p>- Možda veliki broj naših koji su ovdje nastupali i njihovi rezultati stvaraju pogrešnu sliku da je hrvatsko plivanje nazadovalo. Čini se da je 10 slabijih razvodnilo uspješan nastup sedmorice reprezentativaca. Smatram da je hrvatsko plivanje u Sydneyu napravilo korak naprijed, kazao je Bobev.</p>
<p>»Palicu« je potom preuzeo splitski plivački stručnjak Jure Topić:</p>
<p>- Meni nije jasno zašto bi naš nastup bio razočaravajući. Smiješno je i nerealno očekivati da 17 ljudi može izboriti polufinale ili finale na natjecanju na kojem je srušeno 15 svjetskih rekorda, 35 olimpijskih rekorda, na kojem ni Kina nije osvojila medalju, na kojem je Rusija uzela samo jednu medalju i to Popov, koji praktički nije ruski sustav, na kojem Francuzi, Nijemci, Španjolci uzmu samo po jednu medalju... Mi imamo plivača koji je ušao u finale, uz to imamo još četiri polufinala, imamo europski juniorski rekord, četiri seniorska hrvatska rekorda, ali imamo, nažalost, i nesreće, jer kad ostanete za nekoliko stotinki kratki za finale kao Strahija, to je nesreća. Da ne bi netko mislio da je Strahija loše otplivao; popravio je svoj osobni rekord za sekundu i s tim bi vremenom u Atlanti prije četiri godine osvojio broncu. I Kožulju se na 100 m leđno dogodila pegula koja se događa rijetko kad, da je nije bilo, realno bi bilo očekivati da uđe u finale, rekao je Topić.</p>
<p>Ukupno gledajući, naš nastup na ovom velikom natjecanju Topić smatra iznimno uspješnim:</p>
<p>- Osim toga, smatram da se promovirala skupina mladih plivača, prije svega Duje Draganja i Vanja Rogulj. Perspektiva našeg plivanja je odlična, jer Gordan Kožulj i Marko Strahija su sve samo ne stari plivači. Rezimirajući, mislim da je hrvatsko plivanje u Sydneyu doživjelo potpuni uspjeh. Onima koji misle da bismo mi morali biti pretplaćeni na medalje, opet ću reći da su brojne velesile na ovom plivačkom natjecanju uzele samo po jednu medalju, a Kina ni jednu! Ne znam je li vam jasno o kakvim se tu sustavima radi. A da je bilo par kikseva, bilo je, ali tamo gdje je velika grupa normalno je da ih ima.</p>
<p>• Mislite li da su svi trebali doći u Sydney? Ili, da su ovdje bili samo pravi, uspjeh ne bi bio razvodnjen?</p>
<p>- To je uvreda za hrvatsko plivanje. Ja ne bih ni jednog hrvatskog plivača svrstavao u kategoriju bezveznjakovića. Svi hrvatski plivači koji su došli ovdje su ispunili norme koje je propisao Međunarodni plivački savez, nismo mi izmislili norme i rekli: »Ti ćeš ići zato što si mi drag i lijep«. Oni su svi došli zato što su odradili određene norme. A to što je Marijana Šurković 40. ne znači da je to loše, dapače, ona je »tukla« 40 drugih plivačica koje su ovdje također došle s normom. Mogu tražiti razloge zašto je netko otplivao lošije, međutim svi su oni zaradili svoj olimpijski nastup. Osim toga, hrvatsko plivanje ima 20 seniora, i od njih 20 čak ih je 17 ispunilo norme za Igre, hrvatsko plivanje ima 730 plivača, mi smo zemlja sa tri bazena... Vi to zaboravljate, a uspoređujete nas s Australijom koja ima četiri milijuna plivača i tražite da imamo istu razinu! Mi smo super zadovoljni što imamo tri-četiri plivača koji su sami svjetski vrh. Ma, mi smo svjetsko čudo. Kad sam pričao s Kožuljevim američkim trenerom Mikeom Bottonom, upitao sam ga što misli koliko hrvatska ima plivača. Odgovorio mi je: »Mora biti oko 100.000.« »Aha«, rekao sam. »Onda ima 50.000«, pokušao je Botton. »Da ne bi«, dodao sam. »Mora imati 20.000«, kazao je na kraju. Rekao sam mu tada da imamo 734 plivača, računajući i djecu od osam godina!</p>
<p>• Možda ipak svi nisu za pripreme dobro iskoristili vrijeme između postignuća norme i nastupa na Igrama.</p>
<p>- Točno je da su neki plivači bili impresionirani događajem, jer olimpijske su igre ipak olimpijske igre. Događa se da i Thorpe, svjetsko čudo, popusti pod tremom. Naši plivači plivaju pred četiri gledatelja i ni jednim novinarom. Osim na velikim natjecanjima. I onda ovdje dođu u situaciju da ujutro, u kvalifikacijama, plivaju pred 20.000 ljudi. Točno je da su neki bili izvan forme, jer nisu odradili ono što su morali odraditi, možda je kriv njihov pristup, no opet želim podvući da su najbolji odradili Igre najbolje. Normalno je da ćemo unutar plivačke struke napraviti analizu nastupa i vidjeti tko je opravdao nastup. Ali nikoga nećemo objesiti ako je imao jedan lošiji nastup.</p>
<p>• Možete li objasniti fenomen 17-godišnjeg Iana Thorpea?</p>
<p>- Thorpe je proizvod jednoga sistema koji ima četiri milijuna plivača i tko zna koliko milijuna dolara uloženih u plivanje. Mi ne možemo s uvjetima koje imamo, ulaganjima koja nas prate i malim brojem plivača biti konkurentni osim našim talentom, inspiracijom i našom improvizacijom. A Thorpe je momak koji je prošao strašnu selekciju u koju je investiran golem novac, iza kojega stoji kompletni sustav. Činjenica je da se na Igrama bore sustav protiv sustava, bori se australski plivački sustav protiv američkog. Ovdje je bila veslačka plivačka elita u top formi. Lijepo je biti dio svega toga i ne biti marginalac. Mi smo ipak unutar svega toga, završio je Topić. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kožulj: Promašio sam formu za tjedan dana</p>
<p>Gordan Kožulju odmah je ustao u obranu svojih kolega iz reprezentacije. Nije mu se svidjelo što su novinari od plivačke postave zatražili da razvrsta naše reprezentativce u tri kategorije onih koji su nadmašili očekivanja, onih koji su zadovoljili i onih koji su podbacili.</p>
<p>- To što tražite od nas da svoje kolege svrstavamo po nekim kategorijama isto je kao da vi pišete o svojim kolegama da su loše napisali članak.</p>
<p> • Vi ste baš u Sydneyu prvi put iznevjerili svoje pravilo da uvijek na natjecanju plivate osobne rekorde. U svojoj udarnoj disciplini na 200 m leđno plivali ste 76 stotinki sporije.</p>
<p>- Ne mogu reći da sam super zadovoljan kako sam ovdje obavio posao. Iako, meni je cilj bio ući u finale, s te strane sam veoma zadovoljan, jer mislim da sam u samom svjetskom vrhu, što dokazuje da, i kad ne isplivam svoj najbolji rezultat, mogu biti među osmoricom na svijetu. Iako sam dobro trenirao, vjerujem da sam promašio formu za tjedan dana, a kad se radi o samom svjetskom vrhu, onda je tjedan dana veoma mnogo, otprilike četiri mjesta na igrama. Da sam plivao svoj najbolji rezultat, bio bih četvrti na 200 m. No, kad se sada okrenem za sobom, cijela ova sezona bila mi je vrlo uspješna, da sam i htio planirati ne bih mogao bolje planirati nego da budem svjetski i europski prvak i finalist Olimpijskih igara. Napravio sam rezultatski pomak i u malom i u velikom bazenu, a bilo je teško podići formu treći put u ovoj sezoni. Na kraju uspješne sezone stiglo je na Igrama i 8. mjesto na 200 m, 14. na 100 m, 14. u štafeti 4x100 mješovito.</p>
<p>• U Sydney ste došli s trećim ovogodišnjim vremenom u svijetu na 200 m leđno, pa se sukladno tome priželjkivala bronca.</p>
<p>- Bilo je ipak nerealno očekivati brončanu medalju. Australac koji je osvojio brončanu medalju na 200 m leđno napredovao je jako puno ove sezone i izvan svakog očekivanja je bilo da i ja isto toliko ponovno napredujem. Upravo je zato vrlo teško predviđati tko će osvojiti koje mjesto, ne može se predvidjeti kako će svi suparnici plivati. Tko je mogao predvidjeti da će Australac »skinuti« svoj najbolji rezultat za dvije sekunde! Ja ni ubuduće neću predviđati medalje, nego ću uvijek ići na osobni rekord. (re)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Najbolji dan Mate Arapova, Kuret 12.</p>
<p>U sedmom olimpijskom plovu klase laser, Mate Arapov je bio treći (20. u ukupnom poretku) / Evropski doprvak u klasi finn, Karlo Kuret, je 12. nakon sedam utrka</p>
<p>Mate Arapov je konačno pokazao da mu je mjesto u samom vrhu klase »laser«. Sedmi olimpijski plov donio je našem jedriličaru dosad najbolji rezultat u Sydneyu - treće mjesto u konkurenciji 43 jedriličara. Nažalost, zbog ozljede ruke i vrlo lošeg početka u ranijim regatama to mu treće mjesto nije donijelo više od 20. pozicije u ukupnom redoslijedu, četiri plova prije kraja. Ipak, 24-godišnjem Splićaninu ovaj rezultat može donijeti samopouzdanje i sigurnost da u preostale četiri utrke bitno popravi plasman, pogotovu kad mu se odbaci još jedan najlošiji plov (25. mjesto u drugoj utrci).</p>
<p>Po kiši, veoma hladnom vremenu i južnom vjetru od 7 do 11 čvorova Arapov je najbolje startao i vodio nakon dva okreta, da bi na kraju zaostao 23 sekunde za pobjednikom, Talijanom Negrijem, i drugoplasiranim Amerikancem Myrdalom. U utorak su trebala biti dva plova »lasera«, ali su organizatori zbog loših uvjeta na regatnom polju ipak odlučili poslati jedriličare u marinu. </p>
<p>• Poredak klase laser nakon sedam utrka: 1. Ben Ainslie (VB) 24, 2. Robert Scheidt (Bra) 38, 3. Gustavo Lima (Por) 45, 4. Michael Blackburn (Aus) 47, 5. Andreas Geritzer (Aut) 56, 6. Gareth Blanckenberg (JAR) 58, 7. Diego Negri (Ita) 61, 8. Karl Suneson (Šve) 63, 9. Serge Kats (Niz) 66, 10. Peer Moberg (Nor) 69..., 20. MATE ARAPOV (HRVATSKA) 94 (od 43 jedriličara).</p>
<p>Karlo Kuret se i definitivno oprostio od borbe za medalje jer se ni u utorak nije dogodilo čudo. Europski je doprvak osmim i 14. mjestom zauzeo 12. mjesto u poretku 25 jedriličara klase finn, sa 47 negativnih bodova. U oba je plova Kuret imao dobre pozicije na početku, no sa svakim je okretom padao. Tako je u petom plovu startao treći, na prvoj bovi bio odlični drugi, da bi završio kao osmi. U idućoj je utrci četvrti okret napravio kao sedmi, a onda vozio dekoncetrirano i na cilju bio sedam mjesta slabiji. Kuretu tako preostaje još pet regata da uđe među 10 najboljih u ovoj klasi. No od njega se, nakon srebrnog odličja na ovogodišnjem EP, očekivalo više.</p>
<p>• Poredak klase finn nakon šest utrka: 1. Iain Percy (VB) 18, 2. Fredrik Loof (Šve) 23, 3. Mateusz Kusznierewicz (Pol) 27, 4. Xavier Rohart (Fra) 28, 5. Luca Devoti (Ita) 28, 6. Russ Silvestri (SAD) 38, 7. Sebastien Godefroid (Bel) 41, 8. Aimilios Papathanasiou (Grč) 43, 9. Christoph Bergmann (Bra) 45, 10. Ali Enver Adakan (Tur) 45, 11. Balazs Hajdu (Mađ) 46, 12. KARLO KURET (HRVATSKA) 47 (od 25 jedriličara). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Brkljačić i Vlašić za finale</p>
<p>Dvanaestog dana XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu hrvatski sportaši nastupit će u pet sportova i to u atletici, jedrenju, kanuu, odbojci i vaterpolu. </p>
<p>Atletska natjecanja, nakon dana odmora, započinju točno u ponoć po hrvatskom vremenu, kada će na borilište izaći Ivana Brkljačić, koja će nastupiti u kvalifikacijama kladiva. Za ulazak u finale ove discipline Ivana mora prebaciti normu od 65 metara ili po dužini bačenog kladiva biti među prvih 12 natjecateljica, koje će se boriti za medalje u petak. U četvrtak će u kvalifikacijama u skoku u vis nastupiti Blanka Vlašić čija je norma 194 cm, dok će u petak nastupiti obje hrvatske štafete 4x100 i 4x400 metara, te Ivana Brkljačić ukoliko izbori nastup u finalu.</p>
<p>U natjecanju kanuista na mirnim vodama nastupit će hrvatski kanu dvoklek u sastavu Nikica Ljubek i Dražen Funtak, koji će u kvalifikacijama na 500 metara za ulazak u finale morati izboriti mjesto među prve tri posade, dok će u suprotnom ući u repesaž. Utrka je na rasporedu u 1.30 ujutro po hrvatskom vremenu. </p>
<p>U srijedu će na regatno polje izaći i hrvatski jedriličari Karlo Kuret i braća Toni i Ivan Bulaja. Karlo Kuret na rasporedu ima sedmi i osmi plov u klasi »finn«, a trenutno zauzima 12. mjesto u ukupnom poretku među 25 natjecatelja. Braća Bulaja odvozit će posljednji, jedanaesti plov u klasi »470«, a u ovom trenutku zauzimaju 24. mjesto od ukupno 29. posada. </p>
<p>Nakon poraza u četvrtfinalu od Kube, hrvatske odbojkašice očekuje borba za plasman od petog do osmog mjesta i to u srijedu u 1 sat protiv Njemačke.</p>
<p>U posljednjem kolu u skupine B, hrvatski vaterpolisti sastaju se sa Nizozemskom. Utakmica započinje u 5.30 sati ujutro po hrvatskom vremenu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Račan: Spremni smo na regionalnu suradnju, ne i na predodređenost</p>
<p>Na skupu vladajućih britanskih laburista hrvatski je premijer još jednom ponovio glavne vanjskopolitičke ciljeve svoje vlade: punopravno članstvo u NATO-u i Europskoj Uniji </p>
<p>LONDON, 26. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Regionalna suradnja - da, regionalni determinizam - ne«, rekao je u utorak hrvatski premijer Ivica Račan, u govoru što ga je održao na godišnjoj konferenciji britanske Laburističke stranke u Brightonu. Račan je, kao čelnik SDP-a, bio na tom skupu gost laburističkih prvaka - premijera Tonyja Blaira te ministra vanjskih poslova Robina Cooka. On je ujedno jedini strani državnik kome je ove godine pripala čast da se obrati delegatima. </p>
<p>Već i ta činjenica dokaz je izuzetno dobrih veza između Blairovih laburista i Račanovih socijaldemokrata. Premda je Račan pozvan u Brighton ponajprije po stranačkoj liniji, tom je pozivu doprinjelo još nešto. Pojedine zapadne zemlje, među kojima istaknutu ulogu igra i Britanija, smatraju da bi Hrvatska trebala postati ogledni primjer nekim svojim istočnim susjedima u regiji. </p>
<p>U svom govoru Račan je odao priznanje britanskim laburistima na razvoj socijaldemokracije u Europi i šire. Dodao je: »Vaša postignuća nadahnula su nas u našim vlastitim naporima da u politički život Hrvatske uvedemo određene političke i moralne vrednote koje dijelimo s vama«. Cilj je Hrvatske, kazao je premijerRačan, da se čim prije uključi u EU i NATO. Podsjetio je da je Hrvatska srednjoeuropska, sredozemna, a dijelom i balkanska država. »Kao takvi, svjesni smo našeg potencijala, kao i prilike, da budemo uzorom drugima u regiji«, rekao je Račan delegatima laburističke konferencije u Brightonu. Dodao je da je Hrvatska spremna na regionalnu suradnju, ali ne i na regionalnu predodređenost. Ona, drugim riječima, ne bi htjela da je regionalna uloga koči u njenoj ambiciji za što brži ulazak u euroatlantske integracije. </p>
<p>Račan je u Brightonu naveo i neposredne ciljeve hrvatske Vlade - izlazak iz teške gospodarske situacije, poboljšanje zdravstva, školstva i socijale, te otvaranje perspektive za mlade. Dodao je da se mora osigurati puno poštivanje zakona, povratak dostojanstvenom životu za sve izbjeglice i raseljene osobe, bez obzira na njihovu nacionalnost. Hrvatske vlasti dosta su se potrudile na zaštiti pravnog poretka, naveo je Račan, aludirajući ne samo na borbu protiv organiziranog kriminala, nego posebno i na nedavna hapšenja osoba osumnjičenih za ratne zločine. </p>
<p>»U više sam prilika naglašavao kako je demokratska Hrvatska vrlo odlučna da se ratni zločinci više ne toleriraju«, kazao je Ivica Račan. </p>
<p>Govoreći o prilikama u regiji, on je rekao kako Hrvatska još pati zbog trajne nestabilnosti koju su izazvali Miloševićev režim i nacionalistička politika Beograda. O prilikama u Srbiji govorio je u Brightonu i Robin Cook. Britanski ministar vanjskih poslova je kazao kako je jasno da je Milošević poražen na izborima. U poruci Miloševiću upućenoj iz Brightona, Cook je rekao: Ne otimajte svome narodu njihovo pravo da glasuju za promjenu, prihvatite njegovu presudu i otiđite. </p>
<p>Šef britanske diplomacije je u Brightonu također izrazio veliku podršku Ivici Račanu osobno, te njegovim naporima na jačanju demokracije. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Američki sud presudio da Karadžić plati 4,5 miljardi dolara žrtvama genocida u BiH</p>
<p>Presuda donijeta u ponedjeljak druga je po redu protiv Radovana Karadžića / U kolovozu sud je donio presudu da Karadžić mora platiti 745 milijuna dolara skupini silovanih žena</p>
<p>NEW YORK, 26. rujna</p>
<p> - Federalni sud u New Yorku u ponedjeljak je donio odluku da bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić treba platiti više od 4,5 milijardi dolara preživjelim čla novima obitelji ubijenih tijekom genocida protiv nesrpske populacije u Bosni i Hercegovini. »Novac ne može nadomjestiti patnje tih ljudi«, rekao je čelni čovjek porote Bill Walters objavljujući presudu. »Radi se prije o pokušaju da utješimo te ljude. Nikada im nećemo moći nadoknaditi sve što su izgubili. Njihova nesreća neće biti zaboravljena još godinama«, dodao je. </p>
<p>Presuda je donijeta u ime 22 preživjela člana obitelji šesnaestorice muškaraca i jedne sedmomjesečne bebe koji su ubijeni tijekom Karadžićeve vladavine. Karadžić je također optužen za genocid i od strane Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu. Federalni sud utvrdio je da se diljem Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine, uključujući i pokolj u Srebrenici, sustavno provodio genocid i ratni zločin. Tijekom suđenja, žrtve su svjedočile o užasnim slučajevima silovanja i torture što su se događala u spomenutom razdoblju. Među svjedocima nalazila se i djevojčica koja je od eksplozije granate ostala bez nogu dok je imala pet godina. »Vaše sudjelovanje na suđenju ima povijesno značenje«, rekao je sudac Peter Leisure poroti nakon izricanja presude. »Vrlo je važno u današnjem svijetu da kada se pojave užasi poput ovih ne čekamo akciju UN-a ili Međunarodnog suda za ratne zločine, koji možda ne bi bili učinkoviti«, dodao je Leisure, ističući važnost američkog vodstva. </p>
<p>Presuda donijeta u ponedjeljak druga je po redu protiv Radovana Karadžića. U kolovozu sud je donio presudu da Karadžić mora platiti 745 milijuna dolara skupini silovanih žena. Žrtve u oba slučaja su hrvatski i muslimanski državljani Bosne i Hercegovine. Oba slučaja potpadaju pod Zakon o vanjskoj torturi, ustanovljenom 1789. godine, koji omogućava da Federalni sud donosi presude protiv stranaca koji su prekršili zakone raznih država diljem svijeta. (Reuters/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Napokon optužnica protiv Ismeta Bajramovića Ćele</p>
<p>Bajramović je bio mnogo više od »običnog kriminalca« zbog svojih veza s bošnjačkom političkom elitom / Optužba protiv njega zbog ubojstva Rahmana Hajdarpašića tumači se kidanjem veza aktualne političke vlasti s mafijom</p>
<p>SARAJEVO, 26. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu napokon je podignulo optužnicu protiv Ismeta Bajramovića Ćele, kojega se skupa s Mahirom Radžom i Mersudom Ličinom tereti da je 31. ožujka ove godine ubio Rahmana Hajdarpašića i s umišljajem doveo u opasnost živote drugih osoba. To je ubojstvo danima bilo glavna tema razgovora u Sarajevu. </p>
<p>Ismet Bajramović, bivši zapovjednik Vojne policije Armije BIH, kontroverzni je »heroj ulice«, navodno jedan od šefova lokalne mafije, utjerivač dugova, no najveću su pozornost javnosti plijenile njegove bliske veze s bošnjačkim političkim i gospodarskim moćnicima, uključujući obitelj i bliske suradnike Alije Izetbegovića. Bajramović je još od prije rata bio blizak s nedavno uhićenim Alijom Delimustafićem, vodećim bosansko-hercegovačkim tajkunom koji je završio u zatvoru nakon propasti BiH Banke koja je progutala (i) novce nekih međunarodnih organizacija i veleposlanstava koja djeluju u BIH. </p>
<p>Ismet Bajramović Ćelo postao je i lokalna medijska zvijezda, prije svega zahvaljujući magazinu Dani na čijoj se naslovnoj stranici našao nekoliko puta i koji je objavljivao gotovo »romansirane« detalje iz njegove biografije. No, nekoliko neugodnih tekstova u Danima o Bajramovićevim političkim pokroviteljima kao i više desetina tisuća maraka duga koje taj list ima kod propale BiH Banke (brat Alije Delimustafića Mirsad dugo je financirao Dane, op. aut.), dovele su do Bajramovićevog upada u redakciju tog lista, što je svojedobno bila velika afera i još jedan dokaz pritisaka na nezavisne medije. O Bajramoviću se mnogo pisalo i vezano uz atentat koji je na njega 1993. izvela tajna policijska skupina »Ševe« i koji je on čudom preživio. </p>
<p>Bajramović je, dakle, bio mnogo više od »običnog kriminalca«, i stoga je spomenuto ubojstvo, u ožujku, u restoranu »Brajlović« u naselju Ilidža, izazvalo mnogo veću pozornost u odnosu na »uobičajene« mafijaške obračune, kakvih je sve više u Sarajevu. Istraga je trajala neobično dugo, gotovo šest mjeseci, a njezin je rezultat optužnica u kojoj se tvrdi da je upravo Bajramović pucao u ubijenog Hajdarpašića, navodno zbog neraščišćenih računa. Ostala dvojica optuženih terete se za sudioništvo, a uhićene su i dvije djevojke koje su pomagale pri prikrivanju tragova ovog zločina. U slučaju da bude osuđen, Bajramoviću prijeti zatvorska kazna od najmanje deset godina.</p>
<p>Mediji u Sarajevu optužnicu protiv Bajramovića, nedavno uhićenje Delimustafića, te događaje kakvo je podmetanje bombe pod automobil Hamdije Abdića-Tigra u Bihaću dovode u vezu s krajem lokalnih bosova »Cose nostre«, kojih se njihovi politički pokrovitelji sada nastoje riješiti, u svjetlu izmijenjenih okolnosti u zemlji, sve jačem pritisku međunarodne zajednice i strahu od izbornog poraza.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Traži se smjena Spasoja Tuševljaka, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH zbog odlaska na Olimpijadu</p>
<p>MOSTAR, 26. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Smjena Spasoja Tuševljaka, predsjedavajućeg Vijeća ministara samo je pitanje dana. Predsjedništvo BiH potaknulo je 22. rujna pokretanje pitanja odgovornosti i smjene Spasoja Tuševljaka na mjestu predsjedavajućeg zbog njegova odnosa prema dužnosti koju obnaša, odnosno - desetodnevnim boravkom na Olimpijskim igrama u Sydneyu.</p>
<p> Kako sredinom listopada dužnost predsjedavajućeg u Predsjedništvu BiH preuzima Živko Radišić, a dužnosnici ne mogu istodobno biti na čelu Predsjedništva BiH i Vijeća ministara, onda je upitnim ostalo samo to hoće li Tuševljak otići iz Vijeća u redovnom ili izvanrednom postupku.</p>
<p> Navodno je već spremna i zamjena za Tuševljaka, a to bi trebao biti, na prijedlog hrvatske strane, Martin Raguž, aktualni ministar za ljudska prava i izbjeglice. Predsjedništvo BiH bi do kraja ovog tjedna trebalo pokrenuti, kako to predviđa Zakon o Vijeću ministara, inicijativu o rotaciji predsjedavajućeg Vijeća te je zatim dostaviti najmanje 15 dana prije isteka mandata predsjedavajućeg Zastupničkom domu parlamenta. Na svojoj posljednjoj sjednici, Predsjedništvo je pokrenulo pitanje Tuševljakove odgovornosti i smjene s mjesta predsjedavajućeg Vijeća i prije isteka njegova mandata, nakon samo tri mjeseca od njegova dolaska na čelo Vijeća.</p>
<p>Iz Tuševljakova ureda odbacili su ocjene da njegov boravak na Olimpijskim igrama blokira rad Vijeća ministara te ocjene da se on ponaša neodgovorno. Šef kabineta Željko Travar kazao je kako je Tuševljak imenovan na temelju odluka Vijeća od 31. kolovoza i 7. rujna šefom delegacije BiH za Olimpijadu u Sydneyu, tako da »ne može biti govora o neodgovornom ponašanju, već o postupanju po odluci«. Isto tako, tvrdi Travar, rad državne vlade (Vijeća ministara) nije blokiran zbog Tuševljakova odsustva, jer je zakonom regulirano da ga u slučaju privremene spriječenosti zamjenjuje ministar iz reda istog naroda (Tihomir Gligorić, ministar civilnih poslova i komunikacija). </p>
<p>Suprotne reakcije na sada već ipak izvjesnu Tuševljakovu smjenu stigle su iz Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a, odakle su zaredali s optužbama ne samo na Tuševljakov račun, već i na račun Predsjedništva BiH, nazivajući inicijativu Predsjedništva »zakašnjelim i licemjernim pokušajem sračunatim na obmanu javnosti u BiH i izbjegavanje vlastite odgovornosti u pogrešnom izboru Tuševljaka na dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara«. Odbor podsjeća »s koliko su tvrdoglavosti i neodgovornosti članovi Predsjedništva BiH podržali izbor osobe za koju se već tada znalo da od Vijeća ministara može napraviti samo političku lakrdiju i opstrukciju u rješavanju niza gorućih pitanja za zemlju«, uz izražavanje nade da će građani BiH na predstojećim izborima »prestati davati povjerenje političkim avanturistima i uskratiti povjerenje svima koji ne rade u njihovom interesu«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nezaposlenost u Poljskoj blizu kritične granice</p>
<p>U roku od 20 mjeseci bez radnog mjesta ostalo više od 700.000 Poljaka / Ekonomisti tvrde da se porast nezaposlenosti može zaustaviti tek ako se BDP bude povećavao šest do sedam posto godišnje u dužem razdoblju</p>
<p>VARŠAVA, 26. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stopa nezaposlenosti u Poljskoj skočit će krajem godine sa sadašnjih 13,8 na 15 posto, priznali su ekonomski stručnjaci vlade u Varšavi. Ostvare li se njihove prognoze, Poljska će biti vrlo blizu kritične točke iz 1994. godine kada je nezaposlenost dosegnula 16,9 posto, a bez posla ostajalo je gotovo tri milijuna Poljaka. Brz tempo porasta nezaposlenost izaziva sve veću zabrinutost vladajuće elite koja strahuje od popuštanja društvene strpljivosti.</p>
<p>Situacija s nezaposlenošću izgledala je sasvim suprotno još prije manje od dvije godine kad je bila u silaznom trendu, spustivši se na 9,6 posto, najnižu točku od početka gospodarskih promjena. Od tada porasla je za više od četiri posto, što znači da je u roku od 20 mjeseci bez radnog mjesta ostalo više od 700.000 zaposlenih. Jedan od razloga takvog razvoja situacije je temeljito restrukturiranje koju vlada provodi u pojedinim nerentabilnim privrednim granama, poput rudarstva i metalurgije: samo iz rudnika otišlo je prošle godine 60.000 rudara.</p>
<p>No, glavni razlog rasta nezaposlenosti je, kako objašnjavaju ekonomisti iz vladinog Centra za strateške studije, usporavanje gospodarskog razvoja Poljske. Dok se sredinom devedesetih godina poljski bruto domaći proizvod (BDP) povećavao šest do sedam posto godišnje, lani je pao na četiri posto, a ove godine očekuje se do pet posto. Istodobno, ekonomisti računaju da će se porast nezaposlenosti u aktualnoj situaciji moći zaustaviti tek kad se BDP bude povećavao šest do sedam posto godišnje, i to u dužem razdoblju.</p>
<p>Uz to, veliki problem s kojim će se narednih godina Poljska suočiti je pristizanje na tržište rada generacije mladih ljudi rođenih u doba natalitetne eksplozije koja je zemlju zahvatila osamdesetih godina. Kako se očekuje da će u idućih pet godina u potragu za poslom krenuti više od tri i pol milijuna mladih Poljaka, ekonomisti upozoravaju vladu premijera Jerzyja Buzeka da je rješenje problema moguće jedino ako se odluči na povlačenje radikalnih poteza, poput znatnog sniženja troškova rada.</p>
<p>Visoka nezaposlenost jedan je od glavnih razloga niske popularnosti vladajućeg desnog bloka Izborna akcija Solidarnost (AWS), kao i Mariana Krzaklewskog, AWS-ovog kandidata u predsjedničkim izborima koji će se održati za manje od dva tjedna. Teška situacija na tržištu rada ide, međutim, na ruku sadašnjem predsjedniku Aleksandru Kwasniewskom i oporbenom Savezu demokratske ljevice (SLD), koji danas ima dva puta više potencijalnih glasača nego AWS.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>CDU-u i CSU-u dosta »terora harmonije«</p>
<p>BERLIN, 26. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Kršćansko-socijalna unija (CSU) počele su putem medija bespoštedan međusobni rat riječima koji bi mogao završiti raskolom dviju, već desetljećima nerazdvojnih, stranaka. Sukob sestrinskih stranaka počeo je intervjuom dvoje vrhunskih predstavnika CSU-a, bavarskog ministra unutarnjih poslova Günthera Becksteina i potpredsjednice stranke Monike Hohlmeier.</p>
<p>Beckstein se među ostalim požalio na »teror harmonije« u kojem je CSU prisiljen na suradnju s CDU-om samo zbog »mira u kući«. Prema mišljenju bavarskog ministra, CDU bi se u mnogočemu trebao ugledati na svog bavarskog partnera koji dobro obavlja svoj dio posla držeći u Bavarskoj čvrsto sve konce u svojim rukama. »CDU-u nedostaje discipline. Sve što je ostalo od nekad homogene stranke je jedna neusklađena šaka jada« završio je svoj pledoaje o slabostima CDU-a Beckstein. Njegovoj kolegici Moniki Hohlmeier također najviše smeta to što pojedini pokrajinski premijeri CDU-a često djeluju u interesu svoje savezne pokrajine, a ne unije stranaka. Potpredsjednica CSU-a pritom aludira na lipanjski debakl unije dviju stranaka u Bundesratu kada je, unatoč činjenici da u poslaničkom tijelu saveznih pokrajina posjeduje većinu, zbog okretanja nekih predstavnika CDU-a poreznoj reformi Gerharda Schrödera konzervativna unija doživjela jedan od najvećih poraza otkako su socijaldemokrati prije dvije godine došli na vlast. To je bio povod da se homogeni CSU po prvi put okomi na aferama rastrgane demokršćane i njegovo smušeno i nesposobno vodstvo personificirano u liku nove predsjednice Angele Merkel. Mnogi su već tada naslutili da će CSU na čelu s hladnim i ambicioznim bavarskim premijerom Edmundom Stoiberom krenuti u borbu za prevlast unutar unije. Naime, još je uvijek jedna od najvećih političkih nedoumica današnje Njemačke pitanje zajedničkog demokršćanskog kandidata za kancelara na sljedećem izborima. I dok je Gerhard Schröder neuobičajno rano najavio svoju ponovnu kandidaturu, demonstrirajući još jednom homogenost i samouvjerenost SPD-a koji se nalazi na vrhuncu uspješne godine, oporbena unija, oslabljena političkim neuspjesima i financijskim aferama je prepuštena samoj sebi i unutrašnjim sukobima.</p>
<p>Angelu Merkel kao moguću kandidatkinju unije CDU/CSU većina, uglavnom starijih i konzervativnih birača, mogu samo s velikom dozom mašte zamisliti na poziciji njemačkog kancelara. Naime, za tradicionalnog konzervativnog birača, Angela Merkel posjeduje dva presudna nedostatka: prvo, ona je žena, a drugo, predsjednica CDU-a dolazi iz bivšeg DDR-a gdje je političku naobrazbu stjecala na partijskim kongresima omražene Jednistvene socijalističke stranke. To je činjenica s kojom se mnoge glave unutar stranačke unije nikad nisu u potpunosti sprijateljile. S druge strane njezin mogući konkurent Edmund Stoiber, unatoč tome što posjeduje sve tradicionalne vrijednosti njemačkog poslijeratnog konzervatizma poput privrženosti crkvi, obitelji i disciplini s umjerenom dozom nacionalizma, za će ostatak Njemačke uvijek biti i ostati Bavarac. I koliko god regionalne razlike u modernoj državi ne bi trebale predstavljati problem, u Bavarskoj je, kako to s ponosom i sami Bavarci ističu, »vrijeme uvijek išlo malo drukčije«.</p>
<p>Na činjenici da bavarski politički sistem, koji funkcionira perfektno, nije prenosiv na ostatak republike, u prošlosti su se opekli i veći politički kapaciteti od Stoibera. Tako je legendarni Franz Josef Strauß na saveznim parlamentarnim izborima 1980. godine, usprkos činjenici da je u Bavarskoj uživao status poluboga, neslavno propao. S obzirom da je financijska afera CDU-a pokosila sve članove stare garde, u potrazi za novim licima stranačka unija će se trebati okrenuti mlađoj generaciji koja, kako su pokazali najnoviji međustranački sukobi, nije spremna za preuzimanje tako velike odgovornosti kao što je vladanje državom. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ruski generali oštro protiv Putinove namjere da smanji vojsku </p>
<p>MOSKVA, 26. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odluka Kremlja da u sljedeće tri godine smanji vojsku za čak 350.000 vojnika i časnika i sadašnjih 1,2 milijuna svede na 850 tisuća ljudi, izazvala je ovih dana burnu reakciju patriotski nastrojenih ruskih političara, generala i njihovih medija.</p>
<p>»Engleska, koja je prostorno gotovo 50 puta manja od Rusije ima u kopnenoj vojsci više od 100.000 vojnika. Kopnena vojska Italije broji 140.000 vojnika, a ako će toliko imati i ruska kopnena vojska, mi nećemo biti u stanju zaštiti svoj prostor koji se od najzapadnije granice u Kalinjingradu pa do Vladivostoka proteže čak 11.000 kilometara«, izjavio je za moskovski oporbeni tjednik Zavtra general V. Danilov. I umirovljeni general-pukovnik Valerij Belajev uvjeren je da će započeto »kresanje« broja pripadnika oružanih snaga nedopustivo oslabiti obrambenu sposobnost Rusije. </p>
<p>Za generala Belajeva, protiv smanjivanja ruske vojske govori i aktualna svjetska politička situacija. Rusija graniči ili je u neposrednoj blizini brojnih država Azije, Srednjeg i Dalekog istoka, ali i Europe, u kojima prijeti izbijanje ili se iz religioznih ili međunacionalnih razloga već vode ratovi. Drugo, smanjivanjem svoje vojske Rusija će po borbenoj moći zaostati ne samo za SAD-om već i Kinom. Uostalom, SAD odavno, a sada i Kina, više ulaže u svoju vojsku i oružje nego Rusija. Na radikalno smanjivanje vojske Putin se odlučio zbog financijske krize, i drži da je bolje imati manju, ali gordu armiju koju će moći izdržavati i koja će zbog toga biti učinkovitija. Uz to, nova obrambena koncepcija Rusije temelji se na razvijanju jakih raketno-nuklearnih snaga, a ne na glomaznom broju vojnika. </p>
<p>Međutim, protivnici smanjivanja armije tvrde da financijsko stanje zemlje više nije takvo da se ostavlja minimalni broj vojnika. Nakon dugogodišnjeg pada i stagnacije, rusko se gospodarstvo počelo oporavljati, a zbog velikog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu, državna blagajna u posljednje vrijeme ima visoke prihode. Varljiva je i ocjena da SAD izdvaja pedeset puta više novca za vojsku i naoružanje od Rusije, i da tu trku Moskva ne može pratiti. Naime, ako Ameriku njezin tenk stoji oko četiri milijuna dolara, takav ruski tenk košta 700.000 dolara. Ili, američki helikopteri koštaju između 10 i 15 milijuna dolara, a analogni ruski 1,5 milijun dolara. </p>
<p>Ipak najjači argument protivnicima smanjivanja vojske je opasnost da ono može izazvati opasno socijalno nezadovoljstvo. Naime, od 350.000 ljudi koji trebaju napustiti vojsku čak je 100.000 časnika i nižeg časničkog profesionalnog kadra kojima, ako ne želi socijalne potrese, država mora osigurati stanove i mirovine. Ukratko, za započeto planirano smanjenje vojske Rusija će morati osigurati najmanje 50 milijardi dolara, a to nisu mala sredstva. </p>
<p>Podržavajući pak Putinovu odluku o smanjivanju vojske, bivši Jeljcinov tajnik za nacionalnu sigurnost Rusije Andrej Kokoškin otkrio je da taj plan nije nov. Još 1995. godine u Kremlju je bio pripremljena za Jeljcina odluka kojom bi se ruska vojska smanjila na samo 780.000 ljudi, a sigurnost zemlje na globalnom planu osiguravala strateškim nuklearnim snagama. Osim toga, planiralo se da vojska radi stvaranja opasnosti po svakog potencijalnog protivnika i na raznim udaljenostima od Rusije dobije novo visoko precizno raketno oružje koje ne mora obvezno imati nuklearne bojeve glave. Uz to, planiralo se da podršku vanjskopolitičkim interesima zemlje osigurava i ratna flota demonstrirajući ruski barjak u svim oceanima, a da reformirane oružane snage budu osposobljene tako da u svakom trenutku mogu voditi male lokalne obrambene ratove, dok bi se masovna mobilizacija provodila jedino u slučaju globalne opasnosti (ili rata), izjavio je Kokoškin. Ne treba isključiti da je tu koncepciju sada dobrim dijelom prihvatio i predsjednik Putin.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Francuska uvjetuje potpisivanje Povelje temeljnih prava Europske unije </p>
<p>BRUXELLES, 26. rujna</p>
<p> - Čini se da u Nacrtu buduće Povelje temeljnih prava Europske unije neće biti spomena »vjerskog nasljeđa« Europe. Francuska će, naime, potpisati povelju samo ako u njoj ne bude nikakvih vjerskih konotacija, izvijestio je povjerenik francuske vlade Guy Braibant uoči zasjedanja u utorak Skupštine (konvencije) za pripravu Povelje u Bruxellesu.</p>
<p> Kao razlog, Francuska navodi svoju »laicističku baštinu« koja će njezinu ustavnom vijeću onemogućiti prihvaćanje takve Povelje. U dosadašnjim se nacrtima navodi kako će se Europska unija, polazeći od svoga »kulturalnog, humanističkog i religijskog nasljeđa temeljiti na nepodjeljivim i univerzalnim načelima dostojanstva čovjeka, slobode, jednakosti i solidarnosti ...«. U raspravi povjerenika Vlade EU-a samo se Austrija založila za ostanak takve formulacije, jedan dio da se riječ »religijski« zamjeni »duhovnim«, dok većina ostalih predlaže da se sporna rečenica zamjeni prvim djelom 6. članka Ugovora EU-a koji navodi da se EU temelji na »načelima slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda ... zajedničkih svim državama članicama«.</p>
<p>Navođenje religijske tradicije u nacrtu Povelje našlo se na prijedlog članova Konvencije iz Europskog parlamenta, a papa Ivan Pavao II. i predsjednik Komisije biskupskih konferencija zemalja EU-a biskup Josef Homeyer upravo su proteklog vikenda upozorili da se u Povelji ne zaobiđe i europska vjerska baština. 62 člana Konvencije će odlučiti o konačnom sadržaju 53 članka preambule Povelje koju će 2. listopada svečano uručiti francuskom predsjedništvu Vijeća Europske unije. O dokumentu će 13. i 14. listopada raspravljati predsjednici država i vlada zemalja EU-a na svom summitu u Biarritzu, a svečano predstavljanje najavljeno je za prosinac. (IKA)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kineski napad na Vatikan </p>
<p>PEKING, 26. rujna </p>
<p> - Službeni Peking u utorak je oštro napao Vatikan zbog njegovog plana da 1. listopada, na kineski nacionalni praznik, proglasi svetim 120 mučenika, tvrdeći da su većina njih bili agenti Zapada koji su zavrijedili takvu sudbinu.</p>
<p>»Većina od 120 ljudi koje će kanonizirati Rimokatolička crkva pogubljeni su zbog kršenja kineskih zakona tijekom invazije imperijalista i kolonijalista«, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Sun Yuxi. »Proglašavanje svetim takvih ljudi iskrivljuje istinu i povijest, uljepšava imperijalizam i kleveta miroljubivi kineski narod«, naglasio je glasnogovornik. Odluka Vatikana da se kanonizacija kineskih mučenika obavi 1. listopada, na dan Sv. Tereze od Lisieuxa zaštitnice misionara, doživljen je kao uvreda Kine jer je toga dana 51. obljetnica Narodne Republike, najveći nacionalni praznik.</p>
<p> »Vatikan je ozbiljno povrijedio osjećaje kineskog naroda i dostojanstvo kineske nacije«, rekao je Sun Yuxi, dodajući kako će se Sveta Stolica mora »suočiti s poviješću« prije no što se njihovi odnosi poprave. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vijeće Europe ukinulo nadzor nad Hrvatskom </p>
<p>STRASBOURG, 26. rujna </p>
<p> - Parlamentarna skupština Vijeća Europe ukinula je u utorak u Strasbourgu proces monitoringa za Hrvatsku ocjenjujući da je zemlja ispunila većinu obveza i uvjeta koje je prihvatila kad je u studenom 1996. postala članicom te organizacije. Izražavajući nadu da će zemlja nastaviti putem demokratizacije, Parlamentarna skupština čestitala je hrvatskim vlastima na ispunjavanju obveza, a hrvatskom narodu na okretanju od autokratskog režima prema demokraciji. »Skupština smatra da je Hrvatska ispunila svoje obveze i najveći dio preuzetih uvjeta, a one koje nije, u fazi su realizacije«, kaže se u rezoluciji koju je jednoglasno prihvatila Parlamentarna skupština nakon rasprave o ukidanju nadzora nad Hrvatskom. »Skupština, dakle, drži aktualnu proceduru monitoringa zatvorenom«, ističe se u dokumentu. Vrlo smo zadovoljni da je dug proces monitoringa došao kraju, rekla je na konferenciji za novinare nakon odluke Parlamentarne skupštine voditeljica hrvatskog saborskog izaslanstva Mirjana Ferić-Vac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Britanski zastupnik: Za Pravu IRA-u oružje iz Hrvatske, umiješan i Andabak </p>
<p>STRASBOURG, 26. rujna</p>
<p> - Britanski zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe rekao je u utorak u Strasbourgu da se organizacija Prava IRA opskrbljuje oružjem koje dolazi iz Hrvatske te da je u to bio umiješan i hrvatski general Ivan Andabak. »Oružje je upotrijebljeno prije tri tjedna u Sjevernoj Irskoj i prošli tjedan u napadu na sjedište MI6 u Londonu«, izjavio je Taylor hrvatskim novinarima nakon što je takvu optužbu iznio pred Parlamentarnom skupštinom u sklopu rasprave o ukidanju monitoringa Hrvatskoj.</p>
<p> Britanski zastupnik ustvrdio je da za dopremu oružja IRA-i iz Hrvatske već mjesecima znaju britanske, irske i hrvatske vlasti. Pohvalio je akciju hrvatske policije koja je ovoga ljeta zaustavila pošiljku oružja za IRA-u. »No, nažalost, već je bilo kasno jer je dio oružja već stigao u Irsku iz Hrvatske«, naglasio je Taylor i dodao: »Među nekoliko ljudi iz Hrvatske, koji su u to umiješani, jest i hrvatski general Andabak«. Kazao je da mu nisu poznata imena ostalih. Optužio je i nekoliko irskih pripadnika jedne katoličke nevladine organizacije prisutne u Hrvatskoj, da sudjeluju u krijumčarenju oružja. Nije precizirao o kojim je ljudima i organizaciji riječ, ali je apelirao na hrvatske vlasti i policiju da hitno to istraže. </p>
<p> »Trebamo hrvatske vlasti i policiju da istraže slučaj osumnjičene nevladine organizacije«, naglasio je britanski zastupnik. Nakon što je političko krilo IRA-e Sinn Fein potpisalo primirje 1998. godine, neki pripadnici te organizacije izdvojili su se i stvorili Pravu IRU koja sada, tvrdi Taylor, »ima potporu u Hrvatskoj«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ljevica navodno želi trgovati s oporbom: »Dajte nam drugi krug« </p>
<p>BEOGRAD, 26. rujna (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Igra živaca oko rezultata jugoslavenskih predsjedničkih i parlamentarnih izbora nastavljena je i u utorak. Glavni razlog što vlast i opozicija imaju dovoljno manevarskog prostora da proglašavaju svatko svoj prestiž odnosno pobjedu leži u činjenici da Savezno izborno povjerenstvo nije izišlo pred javnost ni sa kakvim podatkom o tijeku i ishodu izbora. </p>
<p>Unatoč tome što su sve oči uprte u to nadležno državno tijelo, ono je, zapravo ponizivši sve domaće medije, preko britanske agencije Reuters potvrdilo zakonsku odredbu da se 72 sata od zatvaranja birališta moraju potvrditi izborni rezultati, a u sljedeća 24 sata i objelodaniti. To znači da će konačni rezultati biti poznati u čevrtak navečer. Demokratska oporba Srbije (DOS) najavila je da će sama, bez obzira na ponašanje federalnog izbornog povjerenstva koje navodno raspolaže vrhunskom opremom za prebrojavanje glasova koju čuva policija i koje ovih dana nije imalo potrebu raditi prekovremeno, u srijedu navečer proglasiti vlastitu pobjedu dobivenu na svim izbornim frontama. Demokratska oporba koju čini 18 stranaka, gotovo iz sata u sat donosi podatke o izbornim rezultatima koji se sada temelje na 97,5 posto obrađenih glasačkih listića. Znaju se njihove procjene, dobivene od lokalnih izbornih povjerenstava. </p>
<p>U povjerenstvima su zastupljene manje-više sve stranke, za gotovo svako zastupničko mjesto u lokalnim tijelima vlasti, saveznome parlamentu i, kao najatraktivnija, cjelovita statistika o predsjedničkim izborima. DOS procjenjuje da je njezin kandidat Vojislav Koštunica dobio 55 posto, a kandidat lijeve koalicije Slobodan Milošević 35 posto glasova (bez podataka za Kosovo i Crnu Goru koji će Miloševiću dodati barem dva posto). Socijalisti u svojim procjenama ne prelaze natpolovičnu većinu i tvrde da je Milošević dobio 45, a Koštunica 40 posto simpatija birača. A njihov partner, Jugoslavenska ljevica, navodno je došao do podataka da Milošević ne mora čak ni u drugi krug jer je dobio 56 posto glasova i porazio Koštunicu koji ima 31 posto, ali radikali tvrde da je situacija upravo obrnuta - da Koštunica ima 55 posto, a Milošević samo 36 posto glasova. </p>
<p>Rezultati lokalnih izbora, barem prema procjenama DOS-a, za ljevicu su jednostavno zastrašujući. Primjerice, u većini beogradskih općina uspjela je zadržati po jednog ili dva zastupnika u odnosu na 40 do 50 oporbenih. </p>
<p>U nedostatku službenih izvješća i informacija što se događa u izbornome stožeru ljevice, dakle i u državnome vrhu, iz oporbenih kuloara stižu vijesti o »horizontalnom« raskolu u lijevoj koaliciji između socijalista i julovaca, ali i i o »vertikalnom« unutar čelništva tih stranaka. Naime, najmilitantniji dužnosnici navodno grčevito traže način da iskamče pobjedu, dok ostali, posebno na lokalnoj razini, žele priznati izborni poraz i već su čestitali protivnicima na pobjedi. To je javno iznio voditelj DOS-ove kampanje Zoran Đinđić rekavši da se radi o sukobu ekstremista koji nagovaraju Miloševića da ne prizna izbore, i dijela razumnih ljudi što znaju da će biti još izbora u budućnosti. »U krajnjem slučaju, nije ni za njih sve izgubljeno, imaju vladu u Srbiji i RTS«, podsjetio je.</p>
<p> Još je intrigantniju priču ponudio potpredsjednik Demokratske stranke Zoran Živković o ponudi visokog dužnosnika SPS-a Nikole Šainovića za trgovanje: »Dajte nam drugi krug. Kako da kažem Miloševiću da je izgubio u prvom krugu«, navodno je kazao i dobio pragmatičan odgovor: »Ne može, kako ćeš mu tek reći da je izgubio u drugom krugu«.</p>
<p>Umjesto stranačkih dužnosnika, podatke koji bi trebali svjedočiti ne o porazu nego o otprilike izjednačenom odnosu snaga oporbe i vlasti na lokalnoj razini, donosi režimski dnevni list Politika. Nema tu podataka o broju glasova već samo »konačnih« o osvojenim zastupničkim mjestima pa dopisnici lista kao i državne agencije Tanjug iz izvora lokalnih izbornih komisija zaključuju da su Milošević i ljevica odnijeli pobjedu u Braničevskom okrugu čije je središte Požarevac, rodno mjesto Miloševića i Mire Marković. Taj je podatak u apsolutnoj suprotnosti s vijestima oporbe, koje su izazivale posebno zadovoljstvo njezinih simpatizera, kako je Milošević izgubio potporu tamo odakle potječe i gdje je JUL bio naročito jak.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Yang: Hrvatska je važan čimbenik stabilnosti i mira u južnoj Europi</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec razgovarala je u ponedjeljak u Pekingu sa zamjenikom ministra vanjskih poslova NR Kine Yangom Jiechiom i pomoćnikom ministra Liuom Guchangom o odnosima Hrvatske i Kine, međunarodnim pitanjima od obostranog interesa, stanju u regijama u kojima se dvije zemlje nalaze i konkretnoj suradnji ministarstava vanjskih poslova.</p>
<p> Kako je u utorak priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova RH, riječ je o redovitim konzultacijama ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja u sklopu kojih su obje </p>
<p>strane izrazile zadovoljstvo uspješnim razvojem bilateralnih odnosa od uspostave diplomatskih odnosa 1992., koji su još više intenzivirani nakon promjene vlasti u Hrvatskoj u siječnju ove godine. Zamjenik ministra Yang Jiechi naglasio je da NR Kina visoko cijeni potporu koju Hrvatska daje kineskoj vladi u prihvaćanju načela samo jedne Kine te da Kina Hrvatsku doživljava kao važan čimbenik stabilnosti i mira u južnoj Europi. Zamjenica ministra vanjskih poslova Cvjetković-Kurelec izvijestila je svog kineskog kolegu o hrvatskim vanjskopolitičkim prioritetima i naporima koje Hrvatska, kao suverena i samostalna država, ulaže u stvaranje dobrosusjedskih odnosa sa svim državama koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije.</p>
<p> Zamjenica ministra vanjskih poslova i pomoćnik ministra Liu Guchang opširno su razgovarali i o konkretnoj suradnji dviju zemalja u gospodarstvu, prosvjeti, kulturi i znanosti. Zaključeno je da se na svim područjima, osim u gospodarstvu, suradnja uspješno razvija. Velik dio razgovora posvećen je gospodarskoj suradnji i trgovinskoj razmjeni, s kojom, zbog daleko većeg potencijala, nije zadovoljna ni jedna strana. </p>
<p> Osim Pekinga, Cvjetković-Kurelec posjetit će i gradove Xian i Šangaj. U Šangaju, koji se u zadnjih dvadeset godina razvio u najveći financijski i trgovinski centar u NR Kini, zamjenicu ministra vanjskih poslova primit će najviši gradski dužnosnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatsko izaslanstvo s direktorom MMF-a </p>
<p>PRAG, 26. rujna </p>
<p> - Hrvatsko izaslanstvo, predvođeno potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, sastalo se u utorak u Pragu sa zamjenikom generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Stanleyem Fisherom. Fisher je pokazao veliko zanimanje za hrvatsku projekciju trogodišnjeg državnog proračuna, osobito za mjere koje će Vlada poduzeti kako bi osigurala izvršenje proračuna, te naglasio potrebu održavanja fiskalne stabilnosti. </p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo s Fisherom je razgovaralo neposredno prije svečanog otvorenja godišnje zasjedanja Svjetske banke i MMF- a. </p>
<p> Zamjenik generalnog direktora MMF-a u razgovoru je istaknuo da MMF, čija redovita misija u Hrvatsku dolazi krajem listopada, savjetuje da se najteži potezi strukturnog prilagođavanja poduzmu što prije, jer bi odgađanje moglo u budućnosti donijeti veće probleme od onih danas, izvijestila je glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Marđetko Kurečić. </p>
<p> U hrvatskom izaslanstvu uz potpredsjednika Linića su i ministar financija Mato Crkvenac, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak i njihovi suradnici. </p>
<p> Hrvatsko je izaslanstvo u Pragu održalo prezentaciju za zainteresirane strane investitore, u organizaciji Merrill Lyncha. Investitore je posebno zanimao daljnji tijek privatizacije, osobito Hrvatskih telekomunikacija. Slavko Linić istaknuo je da je ekonomski program nove Vlade takav da osigurava gospodarsku stabilnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Krvava repriza Seattlea u Pragu </p>
<p>Početak zasjedanja Svjetske banke i MMF-a u Pragu obilježen je, prema očekivanjima, velikim sukobom policije i prosvjednika / Mladi demonstranti ne vjeruju guruima globalizacije da žele smanjiti socijalne razlike u svijetu</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U Pragu je u utorak službeno započelo 55. zasjedanje Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), na kojemu će se raspravljati o dometima globalizacije i sve većem jazu između bogatih i siromašnih, te kako da bogate i razvijene zemlje pomognu brži razvitak siromašnih i nerazvijenih.</p>
<p>Otvarajući zasjedanje u ulozi domaćina, češki predsjednik Vaclav Havel pozdravio je skup naglasivši kako borba protiv siromaštva nije samo zadatak bogatih. Havel je zatim rekao kako naša civilizacija otvara neslućene mogućnosti, ali i »dosta slabu sposobnost« da se spriječi zloporaba tih mogućnosti. On je ujedno upozorio na opasnost da razlike često prerastaju u »vrste etničkog ili vjerskog fanatizma« i da se pojavljuju novi sofisticirani oblici kriminala, organiziranog zločina i terorizma.</p>
<p>Najveći godišnji skup svjetske financijske oligarhije, kojemu prisustvuje oko 15.000 vodećih svjetskih financijera, a prati ga više od 2000 novinara, nastavio je rad uvodnim izlaganjem predsjednika Svjetske banke i MMF-a. Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn u svom je izlaganju rekao kako nije pravedno da 20 posto najbogatijih raspolaže sa 80 posto svjetskih prihoda, a isto tako da 10 posto svjetske populacije ostvaruje polovicu svjetskog nacionalnog dohotka. </p>
<p>Dok svjetski financijeri pokušavaju rješavati pitanje sve većih razlika između bogatih i siromašnih, oko Kongresnog centra na Vyšehradima u Pragu, u kojemu se održava skup financijskih moćnika, sve vrvi od policije, koja ima zadatak spriječiti demonstracije koje u Pragu traju već nekoliko dana. Prosvjednici, kojih je, prema raznim procjenama, između 20 i 50.000, stigli su iz cijelog svijeta, a cilj im je opkoliti financijere u kongresnoj dvorani i onemogućiti im izlazak »tako dugo dok ne donesu odluku o raspuštanju Svjetske banke i MMF-a, jer njihova politika samo produbljuje jaz između bogatih i siromašnih«.</p>
<p>Od ranog jutra prosvjednici su se počeli na poziv Inicijative protiv ekonomske globalizacije (INPEG) okupljati na Trgu mira, gdje je održan pravi happening, odakle je iza podneva povorka krenula prema kongresnoj dvorani. Policija je od jutra blokirala most u neposrednoj blizini kongresnog centra i zatvorila ga za promet, a isto tako i brzu gradsku cestu i glavnu prašku prometnicu koja prolazi uz kongresni centar. Na tom su mostu uz kongresni centar u ponedjeljak trojica demonstranata, dva Poljaka i jedan Amerikanac, iznenadili policiju. Na alpinističkom užetu spustili su se s mosta i razapeli protestni transparent. </p>
<p>Mnogi smatraju da su policijske blokade prejake da bi ih demonstranti mogli probiti. U izjavi za američki CNN i britanski BBC to je rekao i češki premijer Miloš Zeman. Većina prosvjednika su stranci koji nisu propustili posjet nekoj od praških pivnica ili restauracija, rekao je Zeman i uz osmjeh dodao kako su sada pijani i spavaju. Zeman je izrazio uvjerenje da se u Pragu neće ponoviti prizori nasilja s prošlogodišnjeg zasjedanja Svjetske banke i MMF-a u američkom Seattleu te naglasio kako se s prosvjednicima slaže u jednom: da se ne daje financijska podrška diktatorskim režimima.</p>
<p>No, riječi češkog premijera ubrzo su demantirane. Policija je nešto prije 15 sati priopćila da je u sukobima s demonstrantima zabilježeno 20 ozlijeđenih policajaca, 10 aktivista i jedan britanski novinar koji se završili u bolnicama. Jedan ozlijeđeni poljski aktivist nalazi se u besvjesnom stanju, a broj ozlijeđenih policajaca raste iz sata u sat. Prosvjednici bacaju na policiju kamenje, Molotovljeve koktele i pokušavaju probiti policijski kordon. Policija pokušava spriječiti prodor demonstranata teškim transporterima, vodenim topovima i suzavcem. Stanje se iz sata u sat zaoštrava, a krajnji je ishod posve neizvjestan. Prosvjednici su uspjeli opkoliti u dosta širokom luku kongresni centar i tako pokušavaju spriječiti izlazak financijera nakon završetka zasjedanja u utorak, a najavili su i »blokiranje« hotela u kojima su sudionici skupa odsjeli. U Pragu je oko 11.000 policajaca i u pričuvi još 5000 vojnika, a nad Pragom neprekidno kruže dva helikoptera koji nadziru situaciju, ali im oblačno vrijeme otežava posao. Mediji javljaju da su praške bolnice u stanju pripravnosti, da su osigurane dovoljne količine krvi i da su spremne na intervencije od oboljenja izazvanih suzavcem, koji je policija spremna upotrijebiti. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Slovenci traže da se hrvatska policija aktivnije uključi protiv ilegalnih imigranata </p>
<p>LJUBLJANA, 26. rujna</p>
<p> - Prema podacima slovenske policije, na granici s Hrvatskom ove se godine bilježi 125-postotno povećanje ilegalnih imigranata, izjavio je glavni direktor slovenske policije Marko Pogorevc. On traži da se u rješavanje toga aktivnije uključi i hrvatska policija. Po slovenskim podacima, glavni su problem ilegalni imigranti koji u Europu dolaze preko Beograda i Sarajeva, zbog liberalnog viznog režima tih zemalja u odnosu na neke azijske i afričke države. Pogorevc tvrdi da nisu točne tvrdnje talijanskoga policijskoga sindikata LISIPO koji je prošloga tjedna Sloveniju optužio kao krivca za dotok ilegalnih imigranata, navodeći kako se ne poštuju potpisani ugovori o imigrantima koji se zateknu na talijanskoj strani granice. »Najveći je problem jug Italije kamo ilegalci dolaze brodovima, a ne naša granica, gdje su u pitanju pojedinačni slučajevi«, izjavio je za Dnevnik Pogorevc. On je u ponedjeljak o suradnji dviju policija razgovarao u Rimu s direktorom talijanske policije Giovannijem De Gennarom. Prema riječima Pogorevca, suradnja je s talijanskom policijom uspješna, a slovensko je izaslanstvo u Rimu naglasilo kako se problem ilegalnih imigranata ne može rješavati na talijansko-slovenskoj odnosno hrvatsko-slovenskoj granici nego ondje gdje problem nastaje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>BiH spremna uspostaviti diplomatske odnose sa SRJ</p>
<p>SARAJEVO, 26. rujna</p>
<p> - Bosna i Hercegovina pripravna je uspostaviti diplomatske odnose sa SR Jugoslavijom ukoliko bude potvrđena izborna pobjeda demokratskih političkih snaga u toj zemlji, stoji u pisanoj izjavi šefa bosanskohercegovačke diplomacije Jadranka Prlića dostavljenoj medijima u Sarajevu ističe se kako informacije iz Beograda, iako još uvijek nepotpune i neslužbene, ukazuju da se većina birača u Jugoslaviji odlučila podržati demokratske promjene. »Pobjeda demokratskih snaga otvara i nove mogućnosti za rješavanje mnogobrojnih pitanja u odnosima dvije zemlje«, stoji u Prlićevoj izjavi.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova BiH ovim je povodom potvrdio kako je njegova zemlja pripravna na »bezuvjetnu uspostavu diplomatskih odnosa sa SR Jugoslavijom što bi doprinijelo ne samo normaliziranju odnosa između dvije susjedne zemlje nego i učvršćenju mira i stabilnosti u cijelom regionu«.</p>
<p> BiH i SR Jugoslavija ni pet godina po završetku rata nisu uspostavile diplomatske odnose isko su se na to obvezale Daytonskim sporazumom. Beogradske vlasti su taj postupak uvjetovale povlačenjem tužbe za agresiju koju je protiv SR Jugoslavije pred Međunarodim sudom pravde u Den Haagu podnijela BiH.</p>
<p>Izjava ministra Prlića prvo je službeno reagiranje u BiH na objavljivanje preliminarnih rezultata jugoslavenskih izbora. Ured Visokog predstavnika (OHR) i dva dana po zatvaranju birališta u SR Jugoslaviji krajnje suzdržano tumači tamošnja zbivanja. »Situacija u Srbiji još uvijek je veoma fluidna«, izjavio je novinarima u utorak glasnogovornik OHR-a u Sarajevu Chris Bird. On je kazao kako je trenutačno stajalište Petritscheva ureda da su birači u Srbiji pokazali sklonost ka promjenama no do konačne ocjene novonastalog stanja u Jugoslaviji sačekat će se dok ne budu dostupni konačni izborni rezultati.</p>
<p>Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kojoj je na čelu premijer Republike Srpske Milorad Dodik već u ponedjeljak otvoreno je pozdravila Koštunicu kao pobjednika predsjedničkih izbora. Ova stranka izrazila je nadu kako će to doprinijeti obnovi veza između Srba u BiH i onih u Jugoslaviji. Premijer Dodik se i tijekom predizborne kampanje u Srbiji otvoreno zauzimao za svrgavanje Miloševića s vlasti a dan uoči izbora uputio mu je i otvoreno pismo s porukom jugoslavenskom predsjedniku da mu je krajnje vrijeme za napuštanje političke pozornice. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Društvene vrline i stvaranje blagostanja</p>
<p>Kad je u Vjesniku 18. svibnja 2000. bilo objavljeno moje pismo pod naslovom »Bez boljih međuljudskih odnosa i solidarnosti nema ni napretka« - tada mi još nije bila poznata knjiga Francisa Fukuyame s naslovom »Povjerenje«.</p>
<p>Fukuyama na 18. stranici navodi: »Ova knjiga upozorit će na jednu od najvažnijih lekcija koju možemo naučiti proučavajući ekonomski život - činjenicu da je dobrobit neke nacije i sposobnost za konkurenciju uvjetovana jednim jedinim kulturnim obilježjem, a to je upravo stupanj povjerenja svojstven tom društvu«, pa dodaje na stranicama 20. i 21.: »U svim uspješnim ekonomskim društvima, zajednice su povezane povjerenjem koje se temelji na moralnim pravilima i navikama«.</p>
<p>Na stranici 40. Fukuyama govori i o društvenom kapitalu kao sposobnosti koja proizlazi iz stupnja povjerenja u društvu. On kaže da društveni kapital treba tretirati kao prirodno bogatstvo neke zemlje. Na 57. stranici navodi da su ljudi u tim zemljama (bivšim komunističkim), intelektualno (zapravo deklarativno op. a.) prihvatili demokraciju i kapitalizam umjesto komunizma, glasujući za demokratske reformatore, ali oni nemaju društvene navike potrebne za stvaranje bilo demokracije, bilo kapitalističkih odnosa, te na stranici 74. nastavlja: »Ironična posljedica doktrine (komunističke) koja je stvorena kako bi se suzbijala ljudska sebičnost bila je u tome da su ljudi postajali sve sebičnijima«, a na 222. stranici kaže da je taj sustav (komunizam) kao što znamo, godinama vrlo uspješno i potpuno podrivao učinkovitost i radnu etiku (a s time i čitavu kulturnu nadgradnju op. a.)</p>
<p>Društvene vrline: radinost, štedljivost, poštenje, pouzdanje, kooperativnost, poduzetnička odvažnost, osjećaj odgovornosti prema drugima, kritične su i za oblikovanje individualnih vrlina, tj. društvene vrline stvaraju kulturno ozračje u kojem se nove generacije odgajaju i dozrijevaju za preuzimanje uloge u društvu. Izgubi li jedan narod društvene vrline pa time i međusobno povjerenje mora početi iznova mukotrpni put stvaranja kulture društva. Kako kaže Fukuyama, lakše je ocijeniti ekonomsku vrijednost povjerenja pokušamo li zamisliti kako bi izgledao svijet lišen tog povjerenja među ljudima. Tako, primjerice, ako svakom ugovorenom poslu moramo pristupiti mišlju da će nas druga strana nastojati prevariti samo ako uspije, tada bismo morali provesti jako mnogo vremena kako bismo posao ugovorno osigurali od svake i najmanje mogućnosti nalaženja zakonskih rupa, koje bi naš partner mogao zlorabiti. Ugovori bi u tom slučaju bili beskrajno dugi i detaljni i opet ne bi vodili dobrom završetku ugovorenog posla.</p>
<p>To je upravo slučaj u nas - pa je vrlo teško da se osigura ostvarenje ugovorenog posla i dogovorena novčana isplata. U poslovnom svijetu poslovanje se temelji na povjerenju, a pravno-financijske klauzule u ugovoru su većinom samo okvir poslovanja u kojemu se stranke podsjećaju na dužnosti koje su mišljenje u času ugovaranja. Dakako ugovori su tu i za sudske tužbe, zlu ne trebalo, koje će stranke izbjegavati u svojem interesu.</p>
<p>Drugim riječima, poslovanje se mora temeljiti na društvenim vrlinama i povjerenju, a ne na policiji i zakonskim kaznenim mjerama.</p>
<p>Neupitna je činjenica da su institucije poput ugovora i trgovačkog prava, osnovni preduvjeti za stvaranje suvremenog industrijskog gospodarstva, ali uz postojanje pravnih institucija - postojanje visoke razine povjerenja povećava učinkovitost gospodarstva smanjenjem troškova transakcija i olakšava gospodarske odnose i kontakte kad se možete osloniti na povjerenje partnera.</p>
<p>Fukuyama se osvrće i na kulturne spone u društvima svih gospodarskih središta svijeta i analizira njihove društvene vrline kao društveni kapital u gospodarstvu, da bi završio da je povjerenje nužno i za funkcioniranje demokracije, i to ništa manje nego u ekonomiji. Niti jedan sustav ne može zaživjeti na masi neorganiziranih, izoliranih pojedinaca koji svoje vlastite poglede i želje iskazuju jedino u vrijeme izbora. Stabilna struktura stranaka može se stvoriti samo ako ljudi zajedničkih interesa mogu surađivati na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, a to je, kako kaže Fukuyama, uostalom sposobnost koja nastaje na temelju društvenog kapitala (tj. društvenih vrlina i povjerenja).</p>
<p>Upravo u nas, kao i u drugim zemljama tranzicije, to manjka - pa se može često čuti kako naše građane politika ne zanima. A zapravo to je čitav život sa svim svojim problemima te, se stoga može reći da smo »društvo vrlo niske razine društvene svijesti.« U nas se o ovome nužnom društvenom čimbeniku, odnosno o društvenim vrlinama i povjerenju javno ne raspravlja. O tome ne govore političari, ni sindikati, pa ni znanstvenici, niti mediji - u prvom redu HRT kojoj bi trebao biti zadatak da kao javna televizija raspravlja o javnim problemima. A bez društvenih vrlina i povjerenja (tog društvenog kapitala) nema govora o gospodarskom i demokratskom napretku Hrvatske pa onda niti integriranju u EU. To zapadni političari znaju, ali nam ne mogu niti žele reći.</p>
<p>Spali smo na to, da zbog vrlo niske informativne vrijednosti naših medija - odgovorni pojedinci počinju pisati »samizdat« sastavke o aktualnim ključnim temama - kako je to bilo u komunizmu. Znakovito je da međunarodna središta moći to ne zanima, premda oni bolje od nas znaju što imamo u kojem džepu.</p>
<p>Naš narod nema pojma što se s njim događa. On u ovih deset godina tranzicije nije ništa naučio o zahtjevima kapitalističkog društva i zapadne demokracije niti ga je o tome itko poučio. Njemu se samo obećava med i mlijeko, kad uđemo u EU. Nitko ovome narodu ne kaže da je komunizam ne samo izgubio gospodarsku bitku s kapitalizmom, nego da je uništio i društvene vrline u ovom narodu koje treba obnoviti, jer bez toga nema napretka pa ni ulaska u EU. To trebaju svi znati, jer se to svih nas tiče, a ne samo profesionalnih političara. U nas su društvene vrline i međusobno povjerenje na tako niskom stupnju da je u pitanju i opstanak države.</p>
<p>Da bismo se izvukli iz krize koja prijeti infarktom potrebno je:</p>
<p>- da HRT bude javna u interesu svih građana (s objektivnim izvještavanjem, kao središte u kojemu će se raspravljati o izlasku iz krize)</p>
<p>- da imamo vremena za duhovnu i gospodarsku tranziciju iz komunizma u kapitalizam i demokraciju</p>
<p>- da imamo nužnog mira u tom velikom poslu (a ne da se uplići sa strane dok traje tranzicija)</p>
<p>- da prestanemo s nepromišljenom rasprodajom narodnog bogatstva i uzimanjem zajmova u inozemstvu. Tragične posljedice mogu se vidjeti svugdje u svijetu, a zbog loše informiranosti naš narod o tome zna vrlo malo ili ništa</p>
<p>- da se ne damo uvući u rat sa Srbijom, nego da širimo klimu razuma i razumijevanja u ophođenju sa svim našim susjedima koliko je moguće.</p>
<p>ANTUN BRČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mnogo toga u našoj jezičnoj praksi može se shvatiti kao - jezična sabotaža</p>
<p>Listajući ljetne brojeve Vjesnika naišao sam i na prijedlog g. Augustina Lukačevića (12. 8.) da se ponovno uvede rubrika o jeziku.</p>
<p>I ja bih u svakom slučaju volio da se ta rubrika opet pojavi, ali treba ponoviti inače poznatu činjenicu da jezični savjeti - kojih je i dosad bilo na pretek i koje i danas tri puta na dan možemo čuti u kratkim radioemisijama »Govorimo hrvatski«, a ima ih ponešto i na televiziji - gotovo ništa ne utječu na svakodnevnu jezičnu praksu. Odavno je, naime, u Hrvatskoj vrlo čudan odnos prema jeziku i jezičnim savjetima i ne znam bi li itko mogao navesti zemlju u kojoj je taj odnos prema jeziku nemarniji i neodgovorniji.</p>
<p>Ne bi li i u Hrvatskoj moralo biti normalno da svatko vodi računa o jeziku i nastoji da ga što bolje nauči? Što je hrvatski dobro a što nije, o tom bi stručno, ali jednodušno, morali govoriti jezikoslovci, a jednodušno mišljenje jezičnih stručnjaka trebalo bi, dakako, prihvaćati, a djelatnike u medijima to bi stručno mišljenje moralo nekako i obvezivati.</p>
<p>Zar bi netko mogao ustvrditi da na primjer Vjesnikovi novinari ne znaju za mnoge jezične savjete - koji su se, uostalom, pojavljivali i u Vjesniku - a oni kao da za njih ipak previše ne mare? Dakako, novinare bi trebalo pitati za razloge te nemarnosti, ali ja se pitam zašto je i Vjesnik, čini se, objeručke prihvatio jednu od teza o lektorima dr. Stjepana Babića (sedmu!) koja kaže da novinari i publicisti ne smiju imati lektora? Pa nije Babić to napisao bez ikakva komentara! Tako se lektor(i) u Vjesniku iskazuju na pismima čitatelja (protiv čega nemam ništa), ali mislim da bi bilo mnogo važnije da lektori paze upravo na jezik novinara, jer oni više utječu na jezik čitatelja.</p>
<p>Iako znam da svi učitelji u školi nisu jednaki i da jednako ne mare za jezična pitanja, ipak mi nije ni padalo na pamet da ni sami školski udžbenici, i to posljednjih godina, nisu jezično uzorni. Neću ni sada tvrditi da su jezično baš posve loši, jer ih nisam posebno proučavao, ali dva su me primjera nedavno nemalo iznenadila.</p>
<p>Sâm sam u nekoliko pisama pitao zašto se sve više čuje (sad gotovo bez iznimke) brojati, prebrojati i mnoge druge složenice i izvedenice, jer znam da se tako nije govorilo i gotovo da i nema takvih oblika u rječnicima; opazio sam da je dr. Stjepko Težak o tom u Školskim novinama barem dva puta pisao; g. Mihovil Dulčić je za oblike brojati, rekao da je to isto kao kad bismo mjesto krojiti, krojim počeli govoriti krojati, krojam! Ali ništa ne pomaže. Svi bi nešto brojali prebrojavali, nabrojali i sl. No kad sam slučajno otvorio nećakov udžbenik iz matematike, odmah na prvoj stranici vidio sam neku definiciju u kojoj je oblik brojati! To je, dakle, udžbenik, a imao je i dvije lektorice!</p>
<p>Što reći o jednom televizijskom voditelju koji od troje svojih gostiju čuje glagol dobivati, a on svaki put nastavi s oblikom dobijati? Što tek o jezičnom savjetniku koji često sudjeluje u emisiji »Govorimo hrvatski«, a sam se ne drži savjeta koje donosi i najnoviji »Hrvatski jezični savjetnik« u kojem je i on sudjelovao?!</p>
<p>Spomenut ću i jedan tipičan slučaj neuobičajena naglašavanja. Naime, jednom sam ovog ljeta na radiju čuo gdje uzastopno na nekoliko stranih jezika daju informaciju i pritom spominju mjesto Svetu Helenu, no na kraju sam istu informaciju čuo na hrvatskom i tada je ime mjesta izgovoreno kao Sveta Helena!</p>
<p>Prije svega bi trebalo pitati nije li to ime u nas pretežno Jelena a ne Helena. No ako ćemo baš o Heleni, onda se može pogledati u 3. pjevanje Homerove »Ilijade« u prijevodu Tome Maretića (priredio Stjepan Ivšić). U tom prijevodu često su označeni i naglasci radi točnijeg čitanja heksametara. Ime Helena nema naglaska, što znači da je naglasak opće poznat. Očito je da smo naglasak Helena/Jelena preuzeli preko latinskog jezika.</p>
<p>Osim jezičnog nemara i neodgovornosti, meni se čini da bi se mnogo toga u našoj jezičnoj praski slobodno moglo shvatiti kao prava jezičina - sabotaža. Tomu bi ipak trebali stati na kraj.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Još nismo dovoljno svjesni da smo u globalnom selu</p>
<p>»Zahvaljujući prevlasti tehnike »@« naraštaj živi istomjesno u istodobnosti«. Taj se iskaz mogao nedavno pročitati na pozornici tijekom nastavka 9. dana Frane Petrića u Cresu. Tu misao na najbolji mogući način ponovno demonstrira Olimpijada kojoj »svi prisustvujemo« zahvaljujući slici i zvuku. Ali još relativno nedavno nije bilo tako. Olimpijada 1956. na australskom tlu nije bila prenošena slikom.</p>
<p>Što znači uvodni iskaz koji je izvorno namijenjen novom naraštaju studenata? »Snažan razvoj tehnike, koja postaje prevladavajućim čimbenikom jedinstvene kulture, stvorio je i omogućio ulazak u naše domove Internetu i sličnim dosezima. To je omogućilo da milijarde ljudi u istome trenutku budu na istome mjestu, prisutnost događaju i događanju bez tjelesne prisutnosti. U nedavnoj prošlosti, vremenu naše mladosti, to nije bilo moguće. Danas je vremenski zaostatak praktično smanjen na zanemarivo vrijeme prijenosa signala, nosio on znamen ili opomenu! Iz vremena bubnjara ili dimnoga znaka odjednom smo se našli u globalnome selu«, tekst je naredne prozirnice.</p>
<p>Toga još nismo dovoljno svjesni. Nije tako daleka 1962. kada je ostvaren prvi tv prijenos između SAD-a i Europe.</p>
<p>Ovih nekoliko redaka nije zauzimanje za tehniku pod svaku cijenu, nego za njeno pravilno vrednovanje u sklopu jedinstvene kulture. Ovih dana pojavio se prijedlog s imenima potencijalnih hrvatskih uglednika. Podsjetilo me to na jedan raniji tekst na stranicama ovog dnevnika (travanj 2000.) koji je za ovu prigodu ponešto proširen: »Gospodarstvo, bilo ono staro (kao npr. proizvodnja plastičnih dijelova i građevinarstvo) ili novo, (komunikacijska tehnika) je nešto glupo na što se ne osvrće, mada se njime svakodnevno služi. Spomenuti nekog velikog trgovca, inženjera ili čak obrtnika uz pjesnika i mislioca bilo je prema 'pravoj' kulturi kao 'uvreda veličanstva'«. </p>
<p>Je li nužno živjeti u istomjesnosti i istodobnosti, drugo je i pretežno filozofsko pitanje. Ali bez tehnike nema ni prijenosa istinskih drama koje režiraju natjecatelji na olimpijadama pa ni prijenosa koncerata tri tenora. Zato bi i lista hrvatskih uglednika trebala biti ponešto raznovrsnija.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ističem dugogodišnju humanost svih djelatnika crkve Sv. Franje i djelatnicu Marinu Cividini</p>
<p>U ovo vrijeme raznih kriza, prije svega kriza moralnoga, ali i materijalnoga, ističem i pohvaljujem dugogodišnju humanost crkve Sv. Franje (na Kaptolu), čiji djelatnici, ne gledajući na to tko je koje vjere i nacije - hrane gladne. Doista, baš tako! U blagavaonici u sklopu Franjevačkoga samostana u Zagrebu, nadomak tržnice Dolac, svakodnevno blaguje više od sto usta. Ne samo onih najslabije materijalne moći, iz Zagreba i Hrvatske, nego i iz Bosne i Hercegovine, ali i s mnogih drugih mjesta bivše Jugoslavije. Vjerujte, nađu se ovdje nevoljnici (trbuhom za kruhom, emigranti, azilanti ili drugi prognanici stvarnosti života!) za koje se pobrinu humane volonterke - djelatnice rimokatoličke konfesije - koja djeluje pri crkvi Sv. Franje!</p>
<p>Bez ikakvih formalnosti, bez legitimiranja, bez ikakvih prognaničkih kartona ili bilo kakvih, podobnih, papira, tu je svatko dobro došao. Uvijek će od nas dobiti, makar tanjur-dva tople juhe, graha, paprikaša, riže, salate, deserta, kruha ili bilo čega drugoga što imamo i što ćemo s njima podijeliti!, kažu te djelatnice. I tako godinama, kao posljedica ratnog vihora, ili raznih migracija, traženja posla ili novoga zavičaja, u pučkoj kuhinji i blagovaonici crkve Sv. Franje na Kaptolu, skupe se i putnici-dobronamjernici, oni bez krova nad glavom, bez plaće i radnoga mjesta, stariji i mlađi, bolesni i zdravi, bijeli i crni; rimokatolici i pravoslavci; Romi i muslimani - i, u miru se pomole i, k'o u neka ljudskija i svetija vremena, nahrane i napoje svoja gladna usta! Tako danima i godinama, s početkom u 15.00 sati počinje topao objed - za sve gladne. A njih nažalost - ima. I sam zapazih ljubaznost i dobročinstvo gospođe Marine Rukavina-Cividini, kako srdačno uslužuje dobrodošle i pakira im nešto za doma. </p>
<p>Djelatnice koje tu rade dragovoljno i iz iskrene ljubavi da drugima čine dobro, većinom su Zagrepčanke koje imaju svoje obitelji i žive normalnim civilnim životom. One i kuhaju i poslužuju mnoge stradalnike, kojima osiguravaju, najmanje, jedan topao objed na dan. Također, onima materijalno najugroženijima, priprema hranu i za odnijeti doma - za članove obitelji. Kako sam doznao, u blagovaonicu Franjevačkog samostana na Kaptolu, obraćaju i oni koji neredovito dobivaju plaće, oni koji imaju skromne mirovine i drugi. Najviše je onih bez ikakvih primanja!</p>
<p>Zašto kriti, nije to sramota, nema se. Nismo mi krivi. Treba reći istinu, dolazi nas ovdje mnogo gladnih, govori mi jedan postariji ratni invalid!</p>
<p>U tu, crkvenu, pučku kuhinju dolazi najveći broj stradalnika Domovinskog rata 1991. ali i svih drugih »ratova«. Ali, kako smo čuli (i uvjerili se), mnogo je i beskućnika i prosjaka iz Ilice i Jurišićeve! To je istina koju bi svi mi trebali učiniti boljom. Jer, tako bi trebalo biti, sve što je ljudsko nije nam strano. Posebice pomoći bližnjima u nevolji!</p>
<p>Na desetak mjesta u Zagrebu svaki dan gablecuje ili objeduje nekoliko tisuća siromašnih, gladnih i žednih; Hrvata, Srba, muslimana, Roma i drugih, svih nacija i vjera, kojim smo, mi koji radimo, iz niza razloga, dužni pomagati!</p>
<p>IVICA MOLNAR SOLJANACZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Optuženog za ubojstvo Tito je već jednom pomilovao od smrtne kazne</p>
<p>ZLATAR, 26. rujna</p>
<p> - U utorak je na Županijskom sudu u Zlataru završnim riječima zamjenika županijskog državnog odvjetnika Krunoslava Canjuge i branitelja optuženog, odvjetnika Laze Veselinovića završeno je suđenje Nikoli Gašparu (52) iz Letovčana Tomaševečkih pokraj Klanjca. Njega se teretilo za ubojstva Dragutina Ratkajca, 3. prosinca 1995. godine.</p>
<p>Obdukcijom je dokazano da se ne radi o povredama zadobivenim zbog pada s traktora, kako se u prvi tren mislilo, te je provedena istraga, nakon čega je Nikola Gašpar uhićen tri dana nakon sukoba, a očevid obavljen tek četvrti dan, pri čemu je priznao nedjelo i pokazao kolac kojim je počinio ubojstvo.</p>
<p>Prema završnim riječima pomoćnika Županijskog odvjetnika Nikola Gašpar počinio je ubojstvo s izravnom namjerom, što je dokazano i potvrdama sudskih vještaka. Osim toga, obrana je nelogična i neuvjerljiva, jer je u istrazi osumnjičeni mijenjao iskaze prema kojima je u prvom tvrdio da je zbog oštećenog bicikla želio oštetiti traktor, ali se poskliznuo na šljunku, te je zbog toga kolac odletio previsoko. Kasnije je rekao da je prije pao na šljunku, a zbog mraka i dugog svjetla nije vidio gdje je udario, što nije ni znao do drugog dana, jer je nakon udarca pobjegao.</p>
<p> Zbog toga je tužitelj predložio kaznu koja će sadržavati »društvenu osudu djela« i utjecati na osuđenika koji je zbog istog kaznenog djela, ubojstva iz koristoljublja već bio osuđivan. Osim toga, postoje i svi uvjeti za liječenje od alkoholizma, kojeg su utvrdili sudski vještaci, a zbog čega je optuženi osoba s teškoćama u kontroli agresivnosti.</p>
<p>Roditelji pokojnog Dragutina, Josip i Katica Ratkajec složili su se zatraženom kaznom i zatražili i materijalnu naknadu uz riječi: »Ni svi novci nam neće nadoknaditi sina, ovoga treba ubiti kao cucka«.</p>
<p>Branitelj Lazo Veselinović, uz ispriku roditeljma zbog pretrpljene boli, nije negirao ubojstvo koje se dogodilo, ali smatra da se radi o nehatnom ubojstvu, te da treba imati u vidu da je osumnjičeni otac dvanaestogodišnjeg djetata i njegov hranitelj.</p>
<p>Kako smo doznali, Nikola Gašpar i njegov brat prihvatili su novac 1973. godine da pretuku i liše života Vladu Petrišića, kojeg su na smrt izboli nožem nakon provale u njegovu kuću, zbog čega su osuđeni na smrt. Brat je bio pogubljen, a Nikola je odlukom J. B. Tita pomilovan, te osuđen na 20 godina zatvora, nakon čega mu je kazna smanjena na 19 godina. Zbog dobrog ponašanja uvjetno je pušten 1988. godine.</p>
<p>U srijedu će sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Andrije Ogrinšaka, donijeti e presudu Nikoli Gašparu zbog ubojstva Dragutina Ratkajca.</p>
<p>Ubio ga zbog pregaženog kotača na biciklu</p>
<p>Prema optužnici koja Gašpara tereti za ubojstvo s izravnom namjerom, Gašpar i Ratkajec su 3. prosinca zajedno proveli večer kartajući se, a pri odlasku kući, Dragutin je u mraku prednjim kotačima traktora prešao preko kotača Gašparova bicikla.</p>
<p> Nakon što su bicikl utovarili na prikolicu traktora, zajedno su se odvezli do dvorišta susjeda Ivana Horvata, gdje su bicikl istovarili, te se pri tome posvadili oko popravka kotača.</p>
<p>Ratkajec je otišao traktorom kući, a Gašpar je u pijanom stanju otrčao do svoje kuće, uzeo kolac dug 2 metra i debeo 6,5 cm, te prečicom otišao do gospodarskog objekta susjede Bare Vurić, gdje je iza ugla dočekao Dragutina na traktoru i udario ga po glavi, nakon čega je on pao s traktora. Zbog zadobivenih ozljeda glave Dragutin je bio u komi i prevezen je u bolnicu Sveti Duh, gdje je zbog nagnječenja mozga i krvarenja preminuo.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nakon 13 godina na rekonstrukciji pokušaja ubojstava prevladao zaborav</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Trinaest godina nakon događaja, u ponedjeljak je u Gundulićevoj ulici, na mjestu nekadašnjeg disko kluba »Sestre Baković«, obavljena rekonstrukcija dvaju pokušaja ubojstva za koje se optužnicom tereti Sami Muslija.</p>
<p>Sudac Željko Horvatović, je uz pomoć tužiteljice Branke Kipson i branitelja optuženog, te Muslije i oštećenog Zdravka Vukovića, pokušao rekonstruirati što se zbivalo na tom mjestu prije punih trinaest godina.</p>
<p>Naime, 1. kolovoza 1987. godine, Sami je Muslija, prema optužnici, ušao u tadašnji disko klub i nakon kraće svađe izvukao Vukovića, kojeg je potom pokušao ubiti nožem. Pritom mu je, prema nalazu vještaka, nanio tešku tjelesnu ozljedu. Nekoliko sati poslije, Muslija se, kako dalje navodi optužnica, vratio u lokal, te ovoga puta nožem pokušao ubiti policajca Borisa Miličevića, koji je u kritično vrijeme sjedio za šankom. Muslija je navodno zamahnuo nožem, a policajac se izmaknuo nakon čega je Muslija odustao od svoje namjere.</p>
<p>Ovaj sudski postupak je, kako doznajemo od suca Horvatovića i branitelja optuženog, odvjetnika Veljka Miljevića, izdvojen 1990. godine iz sudskog procesa započetog 1989. godine u kojem se Samiju Musliji, kao drugooptuženom, sudilo za kazneno djelo organiziranog kriminala.</p>
<p>Podsjetimo, u tom procesu prvooptuženi je bio poznati zagrebački zlatar, Kristo Gjergje, a cijeli proces je bio prvi takve vrste na ovim prostorima. Vrhovni je sud, navedene 1990. godine, nakon nepravomoćne presude optuženima za organizirani kriminal, većinu žalbi branitelja prihvatio i tako odbacio većinu presuda. Naime, tijekom suđenja, odnosno na kraju postupka, iz optužnice je »ispala« pravna kvalifikacija za organizaciju, te je svaki od optuženih bio osuđen pojedinačno. A ova je slučaj tada bio izdvojen i sada se sudi. </p>
<p>Rekonstrukcija je zatražena jer se nitko od svjedoka, optuženog i oštećenih nije mogao sjetiti što se događalo te večeri. A i sa svjedocima se također naišlo na probleme. Naime, jedan se nalazi u Beogradu, dok je drugi, koji je ipak svjedočio, na psihijatrijskom liječenju. Zanimljivosti radi, svjedok kojeg su doveli iz psihijatrijske bolnice, na hodniku je suda vikao da će sve reći, a kada je konačno ušao u sudnicu, rekao je sucu da on ne vidi kakve on veze ima s cijelim slučajem i da ga više ne zovu.</p>
<p>Na rekonstrukciji pak, niti uz pomoć zapisnika očevida iz 1987. godine, ni Vuković, ni Muslija nisu se mogli u potpunosti sjetiti što se događalo te večeri, niti čak to je li bilo kakvih promjena na ugostiteljskom objektu od vremena događaja. Jedino čega se Vuković sjetio je bilo gdje je pao nakon uboda i gdje je po prilici stajao optuženi. Zbog slabog sjećanja svih sudionika, malo je toga ušlo u zapisnik. </p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sudi li se Buzovu za ubojstvo ili nanošenje teških ozljeda sa smrtnom posljedicom?</p>
<p>SPLIT, 25. rujna</p>
<p> - »Imamo pravni problem. Ovaj predmet ide krivim tokom od samog početka«, rekla je sutkinja splitskog Županijskog suda Spomenka Tonković na početku suđenja Stipi Buzovu (42) iz Splita. Njemu je optužnica, kojom ga se najprije teretilo za nanošenje teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom prekvalificirana tijekom suđenja na splitskom Općinskom sudu, u ubojstvo Nevena Jankova.</p>
<p>Naime, za kazneno djelo ubojstva, koje se novom optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu Buzovu stavlja na teret, uopće nije provedena obvezna istraga. Istraga je provedena samo za prvotno kazneno djelo teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom. Osim što nema istrage, ne postoji ni suglasnost istražnog suca da Županijsko državno odvjetnišvo podigne optužnicu za ubojstvo, zbog čega će predmet biti vraćen u istragu.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, optužnica je prekvalificirana nakon što je Medicinski fakultet u Zagrebu proveo kontrolno medicinsko vještačenje. Prema novoj optužnici, 20. svibnja prošle godine u 1,30 sati u Odeskoj ulici u Splitu, nakon prepirke s Nevenom Jankovim »u cilju da ga liši života, Buzov mu je, inače bivši boksač, nanio teške ozljede - prijelom kostiju lica, desne donje čeljusti i čeonih kostiju s nagnječenjem mozga«. Jankov je, navodi se nadalje, preminuo na putu do bolnice uslijed udisanja krvi koja mu se nakupila u usnoj šupljini.</p>
<p> Patolog dr. Šimun Anđelinović iznio je da su ozljede nanesene tupim, tvrdim sredstvom, te kako nisu isključeni udarci šakom na kojoj je bio tvrdi metalni predmet. Sredinom siječnja ove godine, tijekom već započetog postupka, splitski Općinski sud naredio je kontrolno sudsko vještačenje kojim se utvrdio mehanizam nastanka ozljeda.</p>
<p>Prema nalazu i mišljenju zagrebačkog Medicinskog fakulteta ozljede su nastale »udarcima tupo-tvrdog najvjerojatnije bridovitog sredstva«. Bilo je najmanje pet udaraca, a »opseg i intenzitet ozljeda kao i činjenica da je mnogo teških ozljeda lokalizirano na manjoj površini tijela, upućuju na zaključak da je glava bila u položaju mirovanja, odnosno fiksirana«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Svjedoci sigurni da je pljačkaš banke bio Vrač i da je imao »asistenticu« sa suzavcem </p>
<p>SPLIT, 26. rujna</p>
<p> - U nastavku suđenja Imoćanima Veliboru Brunu Jonjiću, znanom po nadimku Vrač (37) i Suzani Madunić (33) te Iris Vukelić (19) iz Splita, optuženima za oružanu pljačku Zagrebačke banke - Pomorske banke Split, poslovnice u Podstrani, u prosincu prošle godine na splitskom Županijskom sudu ispitani su svjedoci. O okolnostima oko pljačke banke govorili su policajac treće splitske Postaje Nikola Mladinov i Zvonko Filipović, koji se u trenutku pljačke kao stranka zatekao u banci.</p>
<p> O oružanoj pljački sinjske mjenjačnice »B.S.«, koju je Jonjić nekoliko dana prije banke prema optužnici sam počinio, govorili su zapovjednik sinjske policijske postaje Mijo Rogošić i službenica mjenjačnice Anita Čubura. Prije ispitivanja svjedoka u zapisnik je unesena primjedba branitelja trećeoptužene, splitskog odvjetnika Tomislava Dragičevića. Naime, pri izjašnjavanju o optužnici Iris Vukelić kazala je kako se osjeća krivom, no u zapisnik je ušlo suprotno.</p>
<p>Dojavu o pljački policajac Mladinov primio je tijekom ophodnje s kolegom, te su se uputili tamo. Tijekom vožnje dojavljeno im je da je pljačkaš naoružan strojnicom i da puca po ljudima. »Na 150 metara od banke zatekli smo pljačkaša na cesti sa strojnicom u ruci. Zaklonili smo se i vikali mu da se preda jer smo policajci. Prišao nam je vozač 'Naprijedovog' automobila, rekavši nam da je i na njega pucano, jer mu se nije htio zaustaviti. U tom trenutku pljačkaš je uspio zaustaviti 'fiat uno' HEP-a, te se ulazeći u automobil štitio vozačem kojeg je izbacio, a potom počeo bježati prema Splitu. Kako bi ga zaustavili zapucali smo nekoliko puta prema pogonskom dijelu vozila«, svjedočio je policajac Mladinov, koji je naknadno bio uključen i u potragu za pljačkašima.</p>
<p>Jonjićevu braniteljicu odvjetnicu Ankicu Luetić zanimalo je kako svjedok zna da je osoba koju je on vidio da puca pred bankom, ista ona uhićena u Naklicama, na što je policajac odgovorio da ga je prepoznao po uhićenju. Odvjetnicu je zanimalo je li on to obavio službeno u postupku prepoznavanja, na što je Mladinov kazao da se to u policiji ne prakticira.</p>
<p>Zvonko Filipović sjeća se kako su u banku ušle dvije osobe. Veća je imala pušku s dobošem i rekla je da je da se radi o pljački, a manja je oboružana ručnom bombom i sprejem suzavca ušla odmah za njim. Tek kada je požurivala većeg pljačkaša, Filipović je shvatio da je drugi pljačkaš žena. »Veliki je od službenice banke zatražio novac koji mu je ona dala, da bi tražio još i zapucao iznad njezine glave. Sve je trajalo oko jedne minute, da bi me na kraju žena poprskala suzavcem po licu. Više ništa nisam vidio«, govorio je Filipović.</p>
<p>Zapovjednik sinjske policijske postaje ostao je kod iskaza danog u istrazi. Kako je nakon pljačke doznao od svojih podređenih, pljačkaš je iz mjenjačnice u Alkarskom šetalištu, uz prijetnju oružjem ukrao 16.000 kuna, te nije bio maskiran. Djelatnica mjenjačnice, pak, detaljno se sjećala događaja. »Dana 17. prosinca 1999. godine oko 8,30 sati u poslovnicu je ušla osoba koja je izgledala kao obična stranka. Zatvorio je vrata, došao do šaltera, sagnuo se i izvadio, mislim da je bio mitraljez. Rekao je kako je to pljačka, te mi je slobodnom, lijevom rukom dobacio torbu u koju sam trebala staviti novac. Potom me je suzavcem poprskao po očima, a kada sam čula da je izašao odmah sam zvala policiju«, kazala je Anita Čubura. Budući da nije bio maskiran, Čubura je pljačkaša prepoznala tijekom istrage. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Romkinjama posuđivao novac uz kamatu od 300 do 900 posto!</p>
<p>ČAKOVEC, 26. rujna</p>
<p> - Temeljem naloga Županijskog suda u Čakovcu djelatnici PU međimurske obavili su pretragu doma i drugih prostorija u romskom naselju Škarje, u općini Mala Subotica, koje su vlasništvo J.O., (33). Tom prilikom policajci su pronašli štedne knjižice Hrvatske poštanske banke na ime D.O. (25) i M.O. (26) obje iz romske naselja Škarje.</p>
<p>Dovršenom kriminalističkom obradom je utvrđeno da je J.O. u lipnju 1998. godine vlasnici štedne knjižice Hrvatske poštanske banke, D.O. ugovorno posudio 10.000 kuna, s rokom vraćanja od 36 mjeseci, pri čemu nije bila utvrđena kamata. Sukladno dogovoru D.O. je preuzimanjem pozajmice opunomoćila J.O. na svoju štednu knjižicu za podizanje njezinih mjesečnih primanja u iznosu od 1.600 kuna, kako bi si naplatio dug i kamatu. Prihod od 1.600 kuna je mjesečna naknada koje dobivaju majke s više djece, poznatog pod nazivom »Hrvatske majke«. </p>
<p>Kako je utvrđeno J.O. je sa štedne knjižice dosad podigao ukupno 41.600 kuna, što znači da je za sebe ostvario već na ime kamata imovinsku korist od 31.600 kuna. Na sličan način je J.O. u lipnju prošle godine ugovorno posudio 2.000 kuna 26-godišnjoj M.O., a s rokom vraćanja od 12 mjeseci. S njezine štedne knjižice on je dosad podigao 20.800 kuna, čime je ostvario nerazmjernu imovinsku korist u odnosu na svotu koju je posudio. Tim je M.O. oštećena za 18.800 kuna. Policija je štedne knjižice vratila vlasnicama, a protiv J.O. je podnesena kaznena prijava zbog lihvarenja. (D.O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Unatoč znatnom porastu štednje, banke su suzdržane u kreditiranju poduzeća</p>
<p>Zahvaljujući znatnom porastu štednje u lipnju i srpnju devizni su depoziti krajem srpnja iznosili 42 milijarde kuna, a kunski 6,5 milijardi / Rast kunske štednje u HNB-u objašnjavaju stabilnim, odnosno nominalno aprecirajućem tečaju / Kreditna aktivnost banaka nije pratila izraziti rast štednje, pa je tijekom lipnja i srpnja zabilježeno samo blago ubrzanje prema prijašnjim mjesecima potpune stagnacije ili čak smanjenja kredita</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Kreditna aktivnost banaka u Hrvatskoj ni dalje ne prati značajan rast depozita, pa je suzdržanost banaka od kreditiranja poduzeća još dominantno obilježje cjelokupnoga financijskog okruženja.</p>
<p>Monetarna pak kretanja u lipnju i osobito u srpnju karakterizira intenzivan rast svih monetarnih agregata kao i inozemne aktive. Uz dobru likvidnost banaka, rast plasmana, međutim, bio je malen, premda ipak nešto veći nego proteklih mjeseci. Istodobno država je znatno smanjila neto dugovanja bankarskom sektoru u srpnju.</p>
<p> Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke novčana je masa porasla ukupno za 3,35 milijardi kuna tijekom lipnja i srpnja te je posljednjeg dana sedmog mjeseca iznosila 17,2 milijarde kuna.</p>
<p> Premda je i gotov novac značajno porastao, komponenta za najdinamičnijim rastom je depozitni novac poduzeća, koji je u lipnju i srpnju povećan za 1,5 milijardu kuna (29,5 posto) i iznosio je 6,5 milijardi kuna krajem srpnja. Analitičari središnje banke ističu da je to tim važnije jer se upravo depozitni novac poduzeća tijekom prošlogodišnje recesije najviše smanjio. U okolnostima sužene likvidnosti gospodarstva oporavak depozitnog novca poduzeća, ističu u HNB-u, bitna je pretpostavka za oživljavanje poslovanja gospodarskih subjekata.</p>
<p> Država je tijekom lipnja i srpnja nastavila podmirivati dospjele neplaćene obveze iz proteklih godina. Ministarstvo financija plasiralo je obveznice u japanskim jenima u protuvrijednosti od 400 milijuna dolara, a dio tog priliva prodan je HNB-u kako bi se kunama platile dospjele obveze domaćim dobavljačima. Uz to izdane obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje također su poboljšale likvidnost dijela gospodarstva s kojima taj fond posluje. </p>
<p> Za povećanje novčane mase stoga je nekoliko razloga: sezonski utjecaj - dobre turističke sezone, podmirivanje većeg iznosa državnih obveza kao i tri uzastopna tromjesečja porasta gospodarske aktivnosti, ističu u središnjoj banci.</p>
<p> Ukupna likvidna sredstva povećana su u lipnju i srpnju za 5,7 milijardi kuna i iznosila su krajem srpnja 65,7 milijardi kuna. Porast devizne štednje u ta dva mjeseca bio je znatan - za 1,76 milijardi kuna pa su devizni depoziti krajem srpnja iznosili 42 milijarde kuna. Iz znatnog ubrzanja porasta deviznih depozita (u odnosu na prethodne mjesece) analitičari središnje banke zaključuju da smo se »vratili u uobičajenu 'predrecesijsku' sezonsku shemu i da više nema ni traga neodlučnosti deponenata koja je bila prisutna tijekom prošle godine«.</p>
<p>Pritom je zabilježen rast i kunske štednje - za 0,56 milijardi kuna u lipnju i srpnju, koja iznosi 6,5 milijardi kuna. To se, uz ostale faktore, drže u HNB-u, može pripisati i stabilnom, odnosno nominalno aprecirajućem tečaju.</p>
<p>Kreditna pak aktivnost banaka nije pratila izraziti rast depozitne baze. Porast plasmana od milijarde kuna, od čega u srpnju 0,9 milijardi, samo je blago ubrzanje prema prijašnjim mjesecima potpune stagnacije ili čak smanjenja kredita, a daleko od pravog zamaha. Nešto bolje, kao i ranije, prolazi sektor stanovništva, čiji su krediti nešto povećani, dok krediti poduzećima stagniraju ili malo rastu, što i nadalje govori o suzdržanosti banaka od kreditiranja poduzeća. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Do kolovoza kuna prema euru ojačala 1,6 posto, a prema dolaru oslabila 11,3 posto</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U dva ljetna mjeseca, srpnju i kolovozu, nastavljen je trend nominalne aprecijacije kune prema euru (za 1 posto), dok je kuna prema dolaru deprecirala za 5,8 posto. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvih osam mjeseci ove godine kuna je prema euru ukupno ojačala za 1,6 posto, dok je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto.</p>
<p>Trend nominalne aprecijacije kune prema euru započeo je u ožujku ove godine, a nastavljen je i u srpnju i u kolovozu, a vrijednost eura, prema srednjem tečaju HNB-a, sa 7,64 kune koncem lipnja smanjena je na 7,56 kuna koncem kolovoza.</p>
<p> U srpnju kuna je nominalno aprecirala za 0,5 posto, a njeno znatnije jačanje spriječeno je intervencijom središnje banke na deviznom tržištu. HNB je, naime, na aukciji 5. srpnja otkupila deviza u ukupnom iznosu od 73,7 milijuna dolara. Tijekom kolovoza kuna je ojačala za 0,54 posto bez daljnjih intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Uz uspješnu turističku sezonu na povećanje devizne ponude utjecao je i priljev deviza od emisije obveznica na japanskom tržištu kapitala, ističe se u najnovijem Biltenu HNB-a. </p>
<p> Analitičari središnje banke podsjećaju da se trend nominalne aprecijacije tečaja eura prema američkom dolaru, koji se očitovao u drugoj polovici svibnja i u lipnju, nije nastavio idućih mjeseci. Stoga je i kuna tijekom srpnja i kolovoza počela trend deprecijacije prema američkom dolaru. Tečaj dolara porastao je sa 8 kuna za dolar koncem lipnja na 8,5 kuna na kraju kolovoza. Tako je u srpnju i kolovozu ostvarena ukupna nominalna deprecijacija kune prema dolaru od 5,8 posto, a od početka godine kuna je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto. </p>
<p> Krajem kolovoza zabilježena je i nominalna deprecijacija kune prema košarici valuta u iznosu od 1 posto u usporedbi s koncem lipnja. </p>
<p> Podaci središnje banke o realnom efektivnom tečaju kune (deflacioniranom cijenama na malo i cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima) odnose se na lipanj. Zbog znatnog relativnog rasta domaćih cijena, kao i zbog jačanja kune prema dolaru i euru, kuna je u lipnju realno aprecirala za 2 posto (uz cijene na malo kao deflator), odnosno za 3,4 posto (uz proizvođačke cijene kao deflator), ističe se u Biltenu HNB-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hoće li i Europska unija pustiti na tržište naftu iz strateških zaliha? </p>
<p>LONDON/BRUXELLES, 26. rujna</p>
<p> - Ministri financija zemalja Europske unije na svom sastanku zakazanom za 29. rujna u Bruxellesu raspravit će mogućnost puštanja na tržište nafte iz strateških rezervi, kako bi pojačali pritisak na cijenu nafte. Naime, kako su SAD u petak donijele takvu odluku, cijena je sirove nafte u ponedjeljak pala ispod razine od 30 američkih dolara po barelu.</p>
<p>Zemlje uvoznice nafte žele spustiti cijene nafte, kako zbog bojazni za svoj gospodarski rast tako i zbog sve raširenijih protesta širom Europe. Za europske je zemlje važno da izvoznice nafte povećaju proizvodnju. Tako su i ministri i guverneri središnjih banaka na sastanku zemalja skupine G7 u Pragu za ovakvo stanje na svjetskom tržištu sirovom naftom optužili članice OPEC-a. Istina, kaže glasnogovornik, trenutno predsjedavajuće, francuske vlade, količina nafte u europskim zalihama nije velika, posebno zbog propisa koji nalažu da zemlje članice u svojim rezervama moraju imati dovoljno nafte za 90-dnevno razdoblje, i to posebno dovoljno derivata za automobile, zrakoplove te za ogrjev. Ipak, prema njegovim riječima, tako koordinirana zajednička akcija mogla bi biti učinkovita.</p>
<p> Eventualna odluka o oslobađanju europskih zaliha, osim što bi pomogla slabljenju cijena, oslabila bi i politički pritisak na Billa Clintona, kojeg se optužuje da je takvu odluku donio kako bi u predsjedničkoj utrci pomogao svom potpredsjedniku Alu Goreu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Otvorena poslovnica Wüestenrot stambene štedionice u Osijeku</p>
<p>OSIJEK, 26. rujna</p>
<p> - U utorak je u Osijeku otvorena poslovnica Wüestenrot stambene štedionice. Predsjednik njezine Uprave dr. Anton Jandrić podsjetio je kako je ova stambena štedionica započela s radom u listopadu 1998. godine, osnovana kao kćerinsko poduzeće bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. s temeljnim kapitalom od 50 milijuna kuna. Po njegovim riječima ovoga ljeta počele su djelovati poslovnice u Sisku, Šibeniku, Osijeku i Splitu, a od početka rada štedionice do danas na području Slavonije zaključeno je 2.450 ugovora o stambenoj štednji čija ugovorna svota iznosi 28 milijuna DEM. Slavonija je podijeljena na nekoliko organizacijskih jedinica, rekao je Jandrić dodajući kako će po prvim procjenama u ovoj godini 41 stambeni štediša te štedionice postati kandidat za dodjelu kredita. Ukupna je vrijednost ugovornih svota koja će biti stavljena na raspolaganje 409 tisuća DEM, odnosno za komitente koji su štedjeli bez valutne klauzule 81 tisuću kuna. (S.Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HUP povukao kandidate za nadzorne odbore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HUP je izvijestio Vladu i HFP da povlači listu predloženih mogućih članova nadzornih odbora. HUP je želeći pridonijeti kvalitetnijem obavljanju nadzora u javnim poduzećima i poduzećima u većinskom državnom vlasništvu, ali i prema dogovoru s predsjednikom Vlade i predsjednikom HFP-a uputila listu gospodarstvenika iz redova poduzeća svojih članica kao prijedlog za uključivanje u nadzorne odbore rečenih poduzeća. U proteklih nekoliko mjeseci tijela HUP-a višekratno su ukazivala na štetnost pojave opetovanog odabira članova nadzornih odbora po stranačkim ključevima, a bez dovoljne razine stručnosti i poslovnog iskustva. Budući da HUP-ovi prijedlozi mogućih kandidata do sada nisu bili uvažavani kao ni upozorenja na vjerojatne negativne posljedice odabira članova nadzornih odbora na aktualni način te ne želeći u tim okolnostima preuzeti nikakvu odgovornost za posljedice takvih odluka, HUP je odlučio povući svoj prijedlog.(žb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Županijski dom: Dva sata žestokih riječi oko dnevnog reda </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Nakon gotovo dvosatne, na trenutke vrlo temperamentne, rasprave, Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora u utorak je, prvoga dana jesenskog zasjedanja, većinom glasova na dnevni red uvrstio točku - ugrožavanje ustavnopravnog poretka, vladavine prava i funkcioniranje pravne države. Protiv tog prijedloga Kluba HDZ-a glasovali su zastupnici stranaka šestorice. </p>
<p>No, nije bilo zastupnika HSS-a jer se sastanak njihova Kluba odužio više od pola sata, tako da je predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević nakon stanke nastavila sjednicu bez haesesovaca. Većina prigovora zastupnika šestorice odnosila se na sam naziv točke, kako su ga predložili hadezeovci. Naime, smatrali su da je prihvatljiviji prijedlog predstavnika Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, koji su sa saborske galerije pratili sjednici, da se točka nazove - aktualna situacija u Republici Hrvatskoj. Ankica Mamić (LS) kao kompromis je predložila da se sporna točka nazove »aktualna politička situacija i funkcioniranje pravne države«. U ime Kluba HDZ-a Ivana Sušec-Trakoštanec to je načelno prihvatila, ali su na kraju zastupnici HDZ-a, te Kluba HSP-a i KDM-a ipak izglasovali prvotni prijedlog. Žestoko se raspravljalo i o nadležnosti Županijskog doma koji, smatra Emil Soldatić (IDS), nema ovlasti utvrđivati je li netko prekršio Ustav ili nije. </p>
<p>Sušec-Trakoštanec zauzela se da temelj za raspravu bude priopćenje Hrvatske biskupske konferencije, te dodala da se »nikada i nigdje nije sudilo pobjednicima u ratu«. »Znači li to da smo mi izgubili rat«, upitala se. </p>
<p>Nakon polusatne stanke, Županijski je dom većinom glasova - 42 »za« i četiri »protiv«, uvrstio tu točku na dnevni red. Obrazlažući razloge njihova zahtjeva, Zvonimir Puljić je u ime Kluba HDZ-a rekao da su predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan svojim izjavama u posljednjih mjesec dana »ugrozili ustavnopravni poredak, istinu i zdrav razum svakog građanina«. Istaknuo je da su »Mesić i Račan, prejudicirajući krivnju uhićenima, stvorili pravnu nesigurnost i time uzurpirali ovlasti koje im po Ustavu ne pripadaju. Nakon takvih izjava uslijedile su spektakularne akcije uhićenja s jasnom porukom širenja straha, kao da je riječ o teroristima, a ne hrvatskim časnicima«. Puljić je zatražio da Vlada što prije objavi rezultate vrlo opsežne istrage o ubojstvu Milana Levara, a ne da se ta smrt »i dalje eksploatira u političke svrhe s nejasnim asocijacijama, ali jasnim adresatima, to jest političkim protivnicima«. </p>
<p>Žarko Katić je u ime Kluba HSLS-a istaknuo da se protivi nazivu točke o kojoj se raspravlja, ali da njegova stranka nije »ni slijepa niti gluha, te da vidi da situacija u državi nije ni normalna niti poželjna«. Zauzeo se za odgovornost nad izgovorenim riječima, kao i za smirivanje političkih napetosti, naglasivši da je Domovinski rat bio legitiman način obrane od srpske agresije i da se to ne može dovesti u pitanje. Osudio je pojedinačne zločine, koji su, tvrdi, s obzirom na ratne strahote, bili relativno rijetki. »Ti zločini trebaju biti ispitani i pravično kažnjeni, što će samo učvrstiti dignitet Domovinskog rata«, kazao je Katić usprotivivši se »kolektivnim i općim isprikama što bi ih hrvatski narod trebao uputiti«. Ustvrdio je da je kažnjeno premalo zločinaca koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku.</p>
<p>Petar Novački se uime HSS-a zauzeo za smirivanje napetosti. »Žrtve i tekovine Domovinskog rata neupitne su, ali i zločin je zločin. Pritom ne smijemo miješati kolektivnu i individualnu krivnju, i trebamo reći da u svakom žitu ima i kukolja«, naglasio je Novački, dok je uime SDP-a Branko Sruk odbio prigovore o spektakularnosti uhićenja nazvavši postupke policije »pravilima igre«. No, dodao je Sruk, zastupnici SDP-a nikada nisu doveli u pitanje vrijednosti Domovinskog rata, ali se zalažu za to da se raščiste sve nečasne radnje počinjene u ratu. </p>
<p>Slobodan Lang je uime DC-a rekao da je Mesić svojom izjavom doveo u pitanje dostojanstvo Domovinskog rata, a Velimir Kvesić je uime Kluba HSP-a i KDM-a kazao da su »sramotna i bezrazložna uhićenja poprimila razmjere obračuna sa svima koji su branili i stvarali ovu državu«. Ankica Mamić je uime LS-a predložila da predstavnici Vlade, posebno ministri Lučin i Pančić, sudjeluju na sjednici. </p>
<p>U raspravi je Jure Burić (HDZ) iznio prijedlog da se raspiše referendum o daljnjoj suradnji s Haaškim sudom i pokrene pitanje odgovornosti ministara za »besramnu demonstraciju sile«, dok je Mato Šimić (HDZ) zatražio da se donese deklaracija o zaštiti Domovinskog rata. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatski Ustavni sud posjetilo izaslanstvo Ustavnog suda BiH</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - U utorak je u posjetu Ustavnom sudu Republike Hrvatske bilo izaslanstvo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kako je istaknuto nakon sastanka, predstavnici dvaju ustavnih sudova razmijenili su iskustva o ovlastima tih sudova, kao i o problemima koji se pojavljuju u njihovu radu, koji se posebno tiču ostvarivanja sloboda i prava čovjeka. </p>
<p>Kasim Begić, predsjednik Ustavnog suda BiH, istaknuo je da je najvažnija zadaća suda - oblikovanje ne samo države, nego i društva u BiH, posebno odlukama kojima se štite slobode i prava građana. Ovlasti Ustavnog suda BiH vrlo su široke, a on u svom radu neposredno primjenjuje Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Begić je kazao da taj sud, među ostalim, razrješava blokadu u Skupštini BiH, u slučaju kad su u pitanju nacionalni ili entitetski interesi. </p>
<p>Inače, Ustavni sud BiH ima devet članova. Četvorica su iz Federacije BiH, dvojica iz Republike Srpske, a tri su suca iz Europskog suda za ljudska prava. Suce Ustavnog suda iz BiH biraju parlamenti Federacije BiH i Republike Srpske, no u njihovu radu nema nacionalnoga ili entitetskog izjašnjavanja, kazao je Begić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, u ustavno-pravnom smislu, u BiH nema nijedne više instance od Ustavnog suda. No o tumačenju Daytonskog sporazuma i sporovima koji se pojavljuju na izborima, odluke donosi Visok predstavnik međunarodne zajednice i misija OESS-a, dodao je Begić. </p>
<p>Poznato je da je jedna od najvažnijih odluka Ustavnog suda BiH, bila ona o priznavanju konstitutivnosti svih triju naroda na području čitave BiH. Begić je izrazio očekivanje da će u provođenju te odluke imati podršku međunarodne zajednice, kako bi ona bila primijenjena prije nego se izmijene federalni i Ustav Republike Srpske, koji nisu priznavali konstitutivnost svih naroda na teritoriju BiH.</p>
<p>Smiljko Sokol, predsjednik hrvatskog Ustavnog suda, istaknuo je kako će se nastaviti suradnja s bosanskohercegovačkim Ustavnim sudom. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prelog: Desetke tisuća nastavnika trebamo osposobiti za primjenu informacijske tehnologije </p>
<p>Sugovornik Vjesnika Nenad Prelog, pomoćnik je ministra vanjskih poslova Tonina Picule, član radne skupine predsjednika Stipe Mesića za informatizaciju društva, predsjednik Vijeća za informatizaciju školstva ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara, te profesor na Fakultetu političkih znanosti. Pitamo ga u kojoj je fazi danas informatizacija školstva u Hrvatskoj?</p>
<p>- Riječ je o području koje je vrlo dinamično i naglo se razvija. Taj razvoj ima bitne bitne reprekusije i na obrazovanje u cjelini. Sve zemlje Europe načinile su programe kako bi mladi ljudi po završetku školovanja bili digitalno pismeni. Kod nas se na tome intenzivno radi zadnjih nekoliko godina. Provodio se i program informatizacije koji se svodio na nabavu opreme. Nažalost nabava računala samo je mali dio onoga na čemu treba raditi pri informatizaciji školstva. Danas se računala koriste na svim područjima obrazovanja, od umjetnosti, glazbe, tehničkog odgoja... </p>
<p>• Što je s umrežavanjem škola i obrazovanjem nastavnika?</p>
<p>- Da, obrazovanje nastavnika krupan je problem, a i tehnologija vrlo brzo zastarijeva. Velike napore treba učiniti na obrazovanju nastavničkog i ravnateljskog kadra. Desetke tisuća trebalo bi osposobiti narednih godina za primjenu informacijske tehnologije. Polovica škola je formalno dobila računala. S tim u vezi, u toku je cjeloviti projekt obrazovanja ravnatelja po županijama, koji bi ih trebao osposobiti da se služe računalom. U toku je realizacija obrazovanja ravnatelja u Osječko-Baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji Tijekom listopada edukacija ravnatelja priprema se u zagrebačkim školama i na području Splitsko-dalmatinske županije. Cijeli projekt, inače, financira UNESCO.</p>
<p>• U Ministarstvu vanjskih poslova voditelj ste tzv. Pete uprave koja pokriva vrlo osjetljiva područja ministarstva, Odjel za konzularne poslove, Međunarodno-pravni odjel, te Hrvatsko iseljeništvo.</p>
<p>- Da. Nedavno su nas posjetili predstavnici Hrvata iz Vojvodine Tražit ćemo od Vlade da iznađe mehanizme da se oslobode plaćanja viza grupni posjeti od interesa za Republiku Hrvatsku. Naime cijene su viza sada vrlo visoke, u visini su jedne prosječne plaće Hrvata u Vojvodini. Na žalost, oslobođenje od plaćanja viza neće biti moguće kod privatnih posjeta. Pokušat ćemo utjecati i na već tradicionalan manjak mjesta u studentskim domovima za naše studente iz Vojvodine. Ovo je specifičan problem, jer ima dvaput više onih koji bi htjeli studirati nego što ima mogućnosti za to. Nastojat ćemo i povećati iznos koji hrvatska vlada izdvaja za financiranje hrvatskih udruga izvan Hrvatske. Sada se za Hrvate u Vojvodini izdvaja oko 300. 000 kuna godišnje, što je oko četvrtina novca koja se izdvaja za sve hrvatske manjine u Europi.</p>
<p>• Kako funkcionira Međunarodni pravni odjel?</p>
<p>- Međunarodni pravni odjel vodi brigu o pripremi, provedbi i sklapanju različitih ugovora, od pojedinačnih prava građana do općih pravnih poslova odnosa između dviju država. S više od sto zemalja Hrvatska ima najrazličitije ugovore za različita područja suradnje. Osim pripreme, neke postojeće ugovore i redigiramo. Tipičan je primjer za to sklapanje ugovora o prelasku granice s osobnom iskaznicom za neke susjedne zemlje, primjerice za BiH. Ugovorom će se spriječiti dio ilegalnih prelazaka granice. Nastojimo i ublažiti vizni režim iz zemalja visokog rizika, i da se schengenska granica i međunarodni sporazum zemalja Europe koji počinje funkcionirati u Sloveniji, pomakne prema istoku, čemu bi mogla pridonijeti sofisticirana komjutorska kontrola na hrvatskim granicama, kao granici između europskog zapada i istoka.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Istarski antifašisti zamjeraju Tomčiću nedolazak na godišnjicu pripojenja</p>
<p>PULA, 26. rujna</p>
<p> - Savez udruga antifašističkih boraca Istarske županije uputio je u utorak otvoreno prosvjedno pismo predsjedniku Hrvatskog državnog sabora Zlatku Tomčiću, izražavajući negodovanje i iznenađenje što nitko u ime Sabora nije bio nazočan obilježavanju godišnjice povijesnih Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s Maticom Hrvatskom. </p>
<p>»Neugodno smo iznenađeni Vašom obavijesti da neće nitko iz Sabora prisustvovati obilježavanju tih važnih događaja. Hrvatski sabor ima 124 zastupnika, pa nisu valjda svi toga dana, 23. rujna, bili zauzeti, to više što nam je dobro poznato da ste ove godine uputili na Komemoraciju u Bleiburg potpredsjednika Sabora g. Jalšovca, a poznate su nam i njegove neutemeljene poruke«, stoji u otvorenom pismu predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora koje je potpisao predsjednik Saveza udruge antifašističkih boraca Istre Miho Valić.</p>
<p>U pismu se predsjednika Sabora podsjeća da je tradicionalno i ove godine obilježen Dan sjedinjenja Istre i Pazinskih odluka u sklopu rujanskih svečanosti, a slijedom činjenice da su u rujnu 1943. godine žitelji Istre, Rijeke, Zadra i otoka odlučili izdvojiti se iz fašističke Italije i sjediniti se s domovinom Hrvatskom. Istarski antifašisti ističu nadalje da su obilježavanju tih trajnih vrijednosti Hrvatske države i ove godine pozvali osobno predsjednika Sabora da prisustvuje završnim svečanostima u Pazinu. Kako nitko iz Sabora nije došao, štoviše, sam predsjednik Sabora obavijestio je istarske antifašiste da im nitko neće od Sabora doći u Pazin, istarski antifašisti pitaju otvoreno Zlatka Tomčića: Zar ne zaslužuju veću pozornost i uvažavanje one žrtve koje su date za slobodu i sjedinjenje Istre, Rijeke, Zadra i otoka, od onih koji su ove krajeve i Dalmaciju prodali fašističkoj Italiji?! Isto tako, pitaju predsjednika Sabora kako bi danas izgledala Hrvatska država bez Istre, Rijeke, Dalmacije, Baranje i Međimurje i bi li uopće postojala!? Na kraju otvorenoga prosvjednog pisma istarski antifašistički borci kažu kako im nije cilj prozivati predsjednika Sabora, nego ga podsjetiti na gostoljubivost istarskog čovjeka u koju se i sam valjda uvjerio za višegodišnjeg boravka u Istri, te da mu žele skrenuti pozornost da nije uzalud 17.000 Istrana dalo život za slobodu i sjedinjenje Istre s domovinom Hrvatske i da su to svetinje koje i njega kao predsjednika Sabora obavezuju. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pankretiću je žao što se problemi u agraru prelamaju preko leđa seljaka </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Novi model otkupa pšenice ovogodišnjega roda pokazao je da je pala mafija koja je godinama potkradala državne robne rezerve iz kojih je opljačkano 107.000 tona pšenice, rekao je u utorak ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, nakon zatvorenog sastanka s predstavnicima Hrvatskoga seljačkog saveza. </p>
<p>Govoreći o problematici otkupa pšenice, (država je posao otkupa povjerila »Agrokoru« i osječkom »In-Cubu«), Pankretić je dodao da nije bilo lako izdržati napade onih koji su naučili uzimati ono što nije njihovo. Nadalje, ministar je napomenuo da mu je žao što se problemi u domaćem agraru rješavaju preko »leđa seljaka«. No prosvjedi nisu način na koji se oni mogu riješiti, jer postoji čitav niz problema u domaćem agraru. </p>
<p>Prema njegovim riječima, da je u ovogodišnji otkup pšenice bilo uključeno deset tvrtki i mlinova, ne bi kasnila isplata ukupno 405.000 tona pšenice preuzete od seljaka, koja je isplaćena u 98 posto slučajeva. No na natječaj za otkup pšenice javile su se samo dvije tvrtke, te bi se mlinovi s problemom nabavke pšenice mogli suočiti već u siječnju sljedeće godine. </p>
<p>Kako se čulo, konačan bi rezultat novog modela otkupa pšenice, trebao bi biti jeftiniji kruh za potrošače. Nadalje, tako će se suzbiti postojeće sivo tržište, jer se većina pšenice, odnosno brašna, do sada mljela »na crno« pa se državi nije plaćao porez, a potrošači su imali skup kruh.</p>
<p>Govoreći o posljednjim prosvjedima seljaka, potpredsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić je rekao da su seljaci u Brodsko-posavskoj županiji prosvjedovali zbog neisplaćenih šest milijuna kuna za preuzetu pšenicu. Novac seljacima ni nakon tri mjeseca čekanja nije platila tvrtka »Eurotalent«, odnosno »In-Cubo«, pa Seljački savez traži pomoć od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Grivičić je dodao da Seljački savez ne ruši Vladu, odnosno ministra Pankretića, nego prosvjedujući nastoji upozoriti na pogreške zbog kojih je pala i bivša vlast. Uz to, Grivičić drži da nije dobro da Ministarstvo organizira otkup pšenice, a da Državno ravnateljstvo za robne zalihe bude u sklopu drugog ministarstva. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, Grivičić je rekao da nedolazak na sastanak predstavnika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koji su također ovih dana prosvjedovali, najbolje pokazuje tko je organizirao prosvjede seljaka. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HDZ prisvaja zasluge u Domovinskom ratu i manipulira braniteljima</p>
<p>VARAŽDIN, 26. rujna</p>
<p> - Ne vidimo razloga za osnivanje Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, jer ga štiti i Sabor i HSLS, a vjerujem i druge stranke, rekao je na konferenciji za novinare u utorak predsjednik varaždinskog Županijskog vijeća HSLS-a, dr. Stjepan Habunek. On se izjasnio protiv spektakla kojim su nepotrebno popraćena uhićenja u Gospiću. HSLS se ne slaže s HDZ-ovim prisvajanjem zasluga u Domovinskom ratu i drži da HDZ manipulira braniteljima, dodao je.</p>
<p>Prvi čovjek HSLS-a Varaždinske županije rekao je i kako »mjesta u državnim uredima u Varaždinu zauzimaju i dalje osobe koje su tu došle prema podobnosti i članstvu u bivšoj vladajućoj stranci. Protiv nekih od njih postoje i prijave, međutim, one se još čuvaju u ladicama«, kazao je Habunek. O problematici u obrništvu, malom i srednjem poduzetništvu, s prijedlogom rješenja govorio je dr. Ivan Ptiček, potpredsjednik Županijskog odbora HSLS-a. Varaždinska je županija prije godinu dana imala 3.500 obrtnika, da bi taj broj u kolovozu ove godine pao na 3.093, kazao je Ptiček, dodavši da HSLS Varaždinske županije predlaže skraćivanje procedure dobivanja zajma, pojednostavljenje izdavanja dokumentacije za početak poduzetničkog rada, kao i oslobađanje poduzetnika-početnika od poreza u prvoj godini rada. Među prijedlozima je i gradnja gospodarskih zona, otvaranje takozvanih poslovnih inkubatora za poduzetnike-početnike i pospješivanje kooperacije poduzetnika s velikim tvrtkama. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Čačić: Hrvati s Kosova moći će useliti u kuće u Voćinu</p>
<p>VOĆIN, 26. rujna</p>
<p> - Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić i direktor Agencije za prodaju nekretnina Davor Rajčić u utorak su za posjeta općini Voćin u Virovitičko-podravskoj županiji razgovarali s predstavnicima općinske vlasti i doseljenih Hrvata s Kosova o obnovi infrastrukture i kuća i povratku prognanih i izbjeglih. </p>
<p>U kućama odbjeglih Srba u voćinskoj općini smještene su 273 obitelji koje su se 1992. doselile iz Letnice na Kosovu. Općina je zaprimila 50 zahtjeva za povrat imovine, od kojih se osam odnosi na povrat stanarskog prava. Pozitivno su riješena četiri zahtjeva, a od preostalih neriješenih zahtjeva u 24 slučaja kuće su naseljene Hrvatima s Kosova. »Hrvati s Kosova će se moći useliti u kuće koje će biti obnovljene ili će dobiti pomoć u materijalu ili novcu da sami obnove kuće. </p>
<p>Kuće će dobiti u desetgodišnji najam sa simboličnom najamninom, a nakon toga će ih moći zatražiti u vlasništvo«, rekao je ministar Čačić. </p>
<p>Čačić je dodao da će ove godine Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva vratiti novac ljudima koji su vlastitim novcem obnovili kuće i isplatiti pomoć za štete, no znatan je broj slučajeva za koje nema službenih procjena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Robinson: Nemamo suosjećanja za one koji višestruko koriste tuđu imovinu</p>
<p>KNIN, 26. rujna</p>
<p> - »Danas sam uime hrvatske Vlade došla u Knin svjedočiti o čvrstoj opredijeljenosti Vlade za toleranciju, poštivanje zakona, ljudskih prava i vlasništva«, rekla je u utotrak u Kninu Željka Antunović, potpredsjednica hrvatske Vlade, nakon trosatnog za javnost zatvorenog skupa. Sastanku u Kninu bili su nazočni brojni predstavnici Vladinih institucija, međunarodne zajednice - članovi Komisije Članka 11, OESS-a, Promatračke misije, UNHCR-a, USAID-a, te čelnici Županije, Grada Knina te načelnici i gradonačelnicis tog područja, a za istim stolom bili su i predstavnici doseljenih Hrvata iz BiH, te srpske zajednice.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, na kojoj se uglavnom govorilo o provedbi Programa povratka i obnove, Željka Antunović je konstatirala kako su učinjeni značajni koraci, te kako smo danas svjedoci bitno drukčije retorike na ovakvim skupovima. Ideje s početka mandata nove vlasti, ustvrdila je ona, danas su općeprihvaćene, a prihvatili su ih i Srbi i doseljeni Hrvati kao i međunarodna zajednica koja pomaže da ih se provede. </p>
<p>»Izražavam svoje zadovoljstvo što su mnogi započeti procesi koji su godinama kočili priključenje Hrvatske Europi danas dobili drukčiju dimenziju i što smo danas sve bliže ostvarenju rješavanja mnogih otvorenih pitanja. Politika pronalaska alternativnog smještaja za sve one koji se moraju iseliti iz tuđih kuća, danas je dobila svekoliku podršku«, konstatirala je potpredsjednica Vlade. </p>
<p>Bernard Poncet, voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj), ocijenio je da je povrat imovine težak proces. Do sada je na kninskom području pravim vlasnicima vraćeno tek deset posto kuća. »Mi zastupamo tri osnovna načela, a to je da vlasništvo ima pravo prvenstva, zatim da se alternativni smještaj treba davati sukladno standardima važeće socijalne skrbi te da taj smještaj dugoročno gledano ne može biti prepreka povratku imovine«.</p>
<p>Per Vinther, posebni izaslanik Europske komisije, konstatirao je kako se na skupu u Kninu pokazalo kako Šibensko-kninska županija ima još puno problema u obnovi i povratku te da se na tom polju nije puno promijenilo. »Ono što se jest promijenilo, atmosfera je u kojoj se sastanak održava. Puno će nam biti lakše pronaći odgovarajuća rješenja kada znamo da sve strane 'vuku kola u istom smjeru', dodao je. Robert Robinson, voditelj Misije UNHCR-a u Hrvatskoj, također je izrazio zadovoljstvo što doseljeni Hrvati i Srbi zajedno sjede i dogovaraju se, te se složio s izjavom Željke Antunović da od hrvatske Vlade trebaju dolaziti rješenja za pitanja obnove i povratka. On se pohvalno izrazio o formiranju višeetničkog tijela na kojem bi se raspravljalo o mogućim rješenjima, te obećao pomoć međunarodnih organizacija. Po njegovim riječima, Ured Visokog povjerenika u BiH provodi agresivnu politiku iseljavanja Srba iz tuđih kuća u BiH, čime se stvaraju uvjeti za višestruki povratak stanovništva. Suosjećamo s bosanskim Hrvatima u Hrvatskoj koji se osjećaju nelagodno, ali nemamo razumijevanja ni suosjećanja prema onima koji višestruko koriste tuđu imovinu.</p>
<p>Prema riječima župana Gordana Barake, do sada je od 600 podnijetih zahtjeva Srba za povratom imovine, a 80 ih je riješeno. Stambene komisije pokazale su se neefikasnima, konstatirano je, pa će uslijediti izmjene zakona, a odgovornost za provedbu zakona na sebe mora preuzeti Vlada.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dubrovački HDZ razmišlja hoće li ostati u Gradskome vijeću </p>
<p>DUBROVNIK, 26. rujna</p>
<p> - Nastavi li se »bezobrazno pljuvanje po HDZ-u« vijećnici te stranke će razmisliti hoće li i nadalje sudjelovati u radu Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika. U HDZ-u priželjkuju i skorašnje lokalne izbore na kojima će se građani očitovati o ponašanju vladajuće koalicije u Dubrovniku. Vijećnici iz HDZ-a do sada su u Gradskome vijeću djelovali »konstruktivno«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Frano Matušić, potpredsjednik dubrovačkoga HDZ-a i vijećnik u Gradskome vijeću. Konefrenciji je nazočio i tajnik stranke Andro Rudenjak, i sam vijećnik u Gradskome vijeću. Povod »presici« bila je, naime, subotnja sjednica Gradskoga vijeća na kojoj je, podsjećamo, uz šest glasova protiv i 15 »za« Vidi Bogdanoviću izglasano povjerenje na mjesto gradonačelnika. </p>
<p>S obzirom da je izglasavanje (ne)povjerenja Bogdanoviću tražio HDZ, odnosno dva nezavisna i sedam vijećnika iz HDZ-a), Matušić je naglasio da, zbog različitih tumačenja u medijima, mora naglasiti kako je HDZ »to tražio« isključivo zbog neučinkovitosti gradskih vlasti na čelu sa sadašnjim gradonačelnikom. S obzirom na rezultate glasovanja, na novinarski upit je li moguće da je jedan glas iz redova HDZ-a ipak 'otišao' u prilog gradonačelniku, Matušić je odgovorio kako je to »teško reći«, budući da je glasovanje bilo tajno. Govoreći o razlozima napuštanja sjednice HDZ-ovih vijećnika, Matušić i Rudenjak kazali su da su se na taj čin odlučili kad je postalo jasno da HDZ služi samo kao brojčano pokriće, odnosno za potrebe kvoruma. </p>
<p>Osvrnuvši se na rasprave glede PUP-a i GUP-a grada Dubrovnika, naglasili su kako HDZ nije protiv njih, ali da je očito kako pojedini vijećnici, uključujući i gradonačelnika, očito vide u njima vlastiti ekonomski interes budući da se dijelovi dosad zelenih površina 'pretvaraju' u građevinska zemljišta. </p>
<p>Veći dio konferencije oba su vijećnika posvetila kulturi. Zašto se na čelna mjesta dubrovačkih kulturnih ustanova postavljaju ljudi 'izvana' kada je poznato da Dubrovnik obiluje umjetnicima i kompetentnim osobama za pojedina mjesta, pitaju se u HDZ-u ističući primjer najnovijeg izbora za ravnatelja Umjetničke galerije gdje je, pored dvoje Dubrovčana, izabran 'treći čovjek' iz Zagreba. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Šakić ostaje u pritvoru, ako drugostupanjsku presudu primi početkom listopada </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Vrhovni sud Republike Hrvatske u utorak je razmatrao žalbu Ivana Kerna i Branka Šerića, branitelja Dinka Ljubomira Šakića, bivšeg zapovjednika jasenovačkog logora, na nepravomoćnu prvostupanjsku presudu zagrebačkog Županijskog suda, kojom je njihov branjenik osuđen na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora. </p>
<p>Sjednici sudskog vijeća Vrhovnog suda, sastavljenom od pet sudaca, kojom je predsjedao Ante Potrebica, nije bio nazočan Šakić, jer to naši propisi ne dopuštaju. Uz njegove branitelje, na strani optužbe bio je Slavko Zadnik, v. d. državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji je ostao pri pisanom prijedlogu zahtjeva za prihvaćanjem presude. </p>
<p>Na javnom dijelu sjednice koji je trajao tri sata, sudac izvjestitelj Josip Budinski iznio je sadržaj presude i dvije žalbe koje je uložila obrana. Potom je branitelj Ivan Kern govorio o problemima pravne i činjenične prirode koje su navedene u žalbi jer kaže: »iako je sudac izvjestitelj precizno obrazložio čitav predmet, nije istaknuo stvari koje smo mi htjeli. </p>
<p>Time je završen javni dio sjednice, i suci su se povukli na vijećanje. Odluku o prihvaćanju ili odbijanju prvostupanjske presude vijeće će donijeti za dva do tri dana, i ona će biti u pisanom obliku poslana Draženu Tripalu, predsjedniku Sudskoga vijeća koje je vodilo postupak i donijelo presudu«. </p>
<p>Kern nam je rekao da obrana, bude li na drugom stupnju, odnosno na Vrhovnom sudu, potvrđena presuda vijeća Županijskog suda, ima mogućnost žalbe na tu presudu. O toj bi žalbi potom odlučivalo, u trećem stupnju, vijeće od (drugih) pet sudaca Vrhovnog suda. Ako pak presuda bude ukinuta i vraćena na ponovni postupak, tužitelj može tražiti produljenje pritvora za još šest mjeseci, o čemu ponovo odlučuje Vrhovni sud.</p>
<p>U međuvremenu se spekuliralo o tome da bi Šakić mogao izaći iz pritvora, ako mu pritvorski rok od dvije i pol godine - što je najdulji rok za najteža kaznena djela, istekne prije pravomoćnosti presude. No vjerojatno je Vrhovni sud računao s rokovima, posebno zbog dvaju posljednjih slučajeva izlaska iz pritvora zbog sporosti tog suda, pa do izlaska optuženika iz pritvora ne bi trebalo doći, primi li presudu početkom listopada. </p>
<p>Podsjećamo da je Šakić optužen da je kršeći međunarodno pravo za vrijeme rata provodio i naređivao nečovječno postupanje prema logorašima, njihovo mučenje, primoravanje na prisilni rad, izgladnjivanje i kolektivno kažnjavanje. Time je prema optužnici, počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin protiv civilnog stanovništva. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Šakić ostaje u pritvoru, ako drugostupanjsku presudu primi početkom listopada </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Vrhovni sud Republike Hrvatske u utorak je razmatrao žalbu Ivana Kerna i Branka Šerića, branitelja Dinka Ljubomira Šakića, bivšeg zapovjednika jasenovačkog logora, na nepravomoćnu prvostupanjsku presudu zagrebačkog Županijskog suda, kojom je njihov branjenik osuđen na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora. </p>
<p>Sjednici sudskog vijeća Vrhovnog suda, sastavljenom od pet sudaca, kojom je predsjedao Ante Potrebica, nije bio nazočan Šakić, jer to naši propisi ne dopuštaju. Uz njegove branitelje, na strani optužbe bio je Slavko Zadnik, v. d. državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji je ostao pri pisanom prijedlogu zahtjeva za prihvaćanjem presude. </p>
<p>Na javnom dijelu sjednice koji je trajao tri sata, sudac izvjestitelj Josip Budinski iznio je sadržaj presude i dvije žalbe koje je uložila obrana. Potom je branitelj Ivan Kern govorio o problemima pravne i činjenične prirode koje su navedene u žalbi jer kaže: »iako je sudac izvjestitelj precizno obrazložio čitav predmet, nije istaknuo stvari koje smo mi htjeli. </p>
<p>Time je završen javni dio sjednice, i suci su se povukli na vijećanje. Odluku o prihvaćanju ili odbijanju prvostupanjske presude vijeće će donijeti za dva do tri dana, i ona će biti u pisanom obliku poslana Draženu Tripalu, predsjedniku Sudskoga vijeća koje je vodilo postupak i donijelo presudu«. </p>
<p>Kern nam je rekao da obrana, bude li na drugom stupnju, odnosno na Vrhovnom sudu, potvrđena presuda vijeća Županijskog suda, ima mogućnost žalbe na tu presudu. O toj bi žalbi potom odlučivalo, u trećem stupnju, vijeće od (drugih) pet sudaca Vrhovnog suda. Ako pak presuda bude ukinuta i vraćena na ponovni postupak, tužitelj može tražiti produljenje pritvora za još šest mjeseci, o čemu ponovo odlučuje Vrhovni sud.</p>
<p>U međuvremenu se spekuliralo o tome da bi Šakić mogao izaći iz pritvora, ako mu pritvorski rok od dvije i pol godine - što je najdulji rok za najteža kaznena djela, istekne prije pravomoćnosti presude. No vjerojatno je Vrhovni sud računao s rokovima, posebno zbog dvaju posljednjih slučajeva izlaska iz pritvora zbog sporosti tog suda, pa do izlaska optuženika iz pritvora ne bi trebalo doći, primi li presudu početkom listopada. </p>
<p>Podsjećamo da je Šakić optužen da je kršeći međunarodno pravo za vrijeme rata provodio i naređivao nečovječno postupanje prema logorašima, njihovo mučenje, primoravanje na prisilni rad, izgladnjivanje i kolektivno kažnjavanje. Time je prema optužnici, počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin protiv civilnog stanovništva. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić uhićene Gospićane nije nazvao zločincima </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Ured predsjednika Republike Stjepana Mesića objavio je u utorak priopćenje kojim reagira zbog »učestalog netočnog navođenja u medijima o izjavi predsjednika Mesića, vezano uz uhićenja u Gospiću«. Predsjednik nikad nije izjavio da su uhićeni u Gospiću ratni zločinci, već je izričito rekao da policija i sud moraju raditi svoj posao, a nakon pravomoćne presude znat će se je li netko kriv ili nevin, kaže se u priopćenju. »Predsjednik uvijek naglašava da se oni koji su počinili zločine moraju procesuirati, ali ponavljamo nikada nije izjavio da je netko kriv prije pravomoćne presude. Molimo vas da ubuduće kad pišete o toj temi, dobro provjerite što je i tko je izjavio«, kaže se u priopćenju koje je potpisala pročelnica Odjela za informiranje Ureda predsjednika RH Vjera Šuman. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Obavještajne službe trebaju raditi svoj posao, a ne služiti očuvanju jedne politike </p>
<p>Ako ništa drugo, SZUP više nikoga ilegalno ne prisluškuje / To se ranije događalo po naputcima nekih visokih djelatnika UNS-a, koji sada tajno dijele lekcije o tome što se dešava u SZUP-u, komentirao je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin / Ivan Andabak uhićen je zbog ilegalne trgovine većom količinom narkotika, a ne zato što možda pripada u sferu interesa haaških istražitelja, koji su ga ispitali prije uhićenja, niti zbog onoga što kaže Jacques Klein</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u utorak je u povodu Dana policije s najbližim suradnicima održao konferenciju za novinare. Tema su bili akti u izradi - uredba o unutarnjem ustroju i zakon o policiji, kojima se regulira cjelokupno postupanje policije, težište djelovanja premješta se na policijsku postaju, a broj djelatnika MUP-a smanjuje na oko 25.000.</p>
<p>No novinare su najviše zanimala aktualna zbivanja, uhićenja u »slučaju Gospić«, zadržavanje Ivana Andabaka, navodno zbog dolaska haaških istražitelja, te ostale aktualnosti vezane uz trenutačnu intenzivnu aktivnost policije i njezino prozivanje. Jedno od novinarskih pitanja upućeno ministru Lučinu bilo je o zahtjevu Ivana Rožića, jednog od osumnjičenih u Gospićkoj skupini, da se sastane s ministrom. Lučin je rekao da još ništa nije dobio službeno, no da nema ništa protiv susreta i da ne može pretpostavljati o čemu Rožić želi s njim razgovarati. Odgovarajući pak na pitanje je li Andabak u policiji zadržan 24 sata dulje od zakonskog roka kako bi ga mogli ispitati i haaški istražitelji, ministar je odgovorio kako Andabak nije 48 sati htio potpisati punomoć odvjetniku (Krešimiru Krsniku, op. a.), uz napomenu da je Andabak sada u mjerodavnosti suda.</p>
<p>»Točno je da je droga nađena i da je Andabak uhićen zbog ilegalne trgovine veće količine narkotika, a haaški istražitelji ispitali su Andabaka prije uhićenja. Nije uhićen zato što možda pripada u sferu interesa haaških istražitelja, niti zbog onoga što kaže gospodin Jacques Klein«, rekao je Lučin. </p>
<p>Što se tiče suradnje MUP-a s UNS-om, Lučin je odgovorio kako bi se o tome trebalo pitati Franju Tureka (pomoćnik ministra i ravnatelj SZUP-a, op. a.), no dodao je kako misli da u UNS-u ima mnogo ljudi koji nemaju posla pa se bave glupostima, primjerice kopanjem po prošlosti, među ostalim a i njegovoj (Lučinovoj, op. a.) ili njegovih suradnika, primjerice Tureka.. Budući da su loši obavještajci, dodao je, ne mogu iskopati istinu, nego laži. »To je jedina moja primjedba o odnosima s UNS-om. Inače, kao ministar nemam posebne zadaće vezane uz UNS i suradnjom sam u cijelosti zadovoljan«. Odgovarajući na pitanje je li, kad je govorio o ljudima koji nemaju posla, mislio na Smiljana Reljića, ministar je dogovorio da takvih ima više.</p>
<p>O čestim napisima da SZUP nije pod kontrolom Ministarstva, te da dio djelatnika SZUP-a radi za bivšu vlast, Lučin je odgovorio da su to informacije i poluinformacije onih koji, kako je i prije rekao, nemaju dovoljno posla. »Mogu samo reći da sam zadovoljan kako SZUP danas funkcionira u odnosu na vrijeme od prije devet mjeseci. Ne kažem da to ne može biti i bolje, ali ako ništa drugo, SZUP više nikoga ilegalno ne prisluškuje. Ne bi se moglo reći da se to nije događalo po naputcima nekih visokih djelatnika UNS-a, koji sada tajno dijele lekcije o tome što se dešava u SZUP-u«, rekao je Lučin, uz napomenu da se sve radi po zakonu. Dodao je kako je najvažnije da obavještajne službe u Hrvatskoj ne služe za očuvanje jedne političke klike, već da rade svoj posao. </p>
<p>Što se tiče kaznenih prijava protiv osoba koje su neovlašteno prisluškivale, podnijeto ih je više, nekoliko je osoba i udaljeno s posla. </p>
<p>No, dio djelatnika je na bolovanju, pa je to problem za njihovo radno-pravno procesuiranje, dok ih se može kazneno-pravno procesuirati. U vezi s prijavljivanjem Petra Luburića, načelnika SZUP u Policijskoj upravi dubrovačkoj-neretvanskoj, Lučin je samo odgovorio da je Luburić također na bolovanju i to već duže vrijeme. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Veleposlanik BiH posjetio Vjesnik </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Hasan Muratović, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, posjetio je u utorak Vjesnikovu redakciju. S glavnim urednikom Igorom Mandićem i urednikom deska Aleksandrom Miloševićem veleposlanik Muratović razgovarao je o razvoju odnosa dviju država, posebno o suradnji medija te slici što ih mediji stvaraju o događajima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. </p>
<p>Veleposlanik je naglasio da je nakon 3. siječnja ove godine suradnja Hrvatske i BiH dobila novi zamah, ali ostalo je još mnogo pitanja koja treba riješiti. Dvije zemlje trebale bi, rekao je, potpisati trgovinski i imovinsko-pravni sporazum te onaj o kulturno-prosvjetnoj suradnji. Veleposlanik Muratović predao je glavnom uredniku Vjesnika poklon, knjigu o povijesti Bosne i Hercegovine koju je u izdanju Kulturno-prosvjetnog društva »Napredak« napisala skupina hrvatskih autora. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Radoš vojnim dužnosnicima: Ili vojska ili lokalne vlasti</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš donio je odluku da djelatne osobe izaberu službu u Ministarstvu obrane (MORH) i Oružanim snagama (OSRH) ili u predstavničkom tijelu lokalne uprave i samouprave. Ministar je tako odlučio jer je uočeno da se ne primjenjuje Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave, koji propisuje da djelatne osobe MORH-a i OSRH ne mogu biti istodobno i članovi predstavničkih tijela lokalne uprave i samouprave, priopćio je u utorak MORH. Djelatne osobe MORH-a i OSRH, koje su članovi predstavničkih tijela lokalne uprave i samouprave, obvezne su se pismeno očitovati hoće li ostati u djelatnom vojnom sastavu ili će zadržati članstvo u tijelima lokalne uprave ili samouprave. Krajnji je rok za provedbu te odluke 15. listopada ove godine. Osnovna svrha odluke je nastavak proklamirane depolitizacije OSRH, u skladu sa zakonskim propisima koji do sada nisu poštivani. O odluci ministra obrane obaviješten je i predsjednik države kao vrhovni zapovjednik OSRH, kaže se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>U državnim tvrtkama 50 stečajeva, posjedovanje droge opet 'samo' prekršaj?</p>
<p>Zasjedali Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo i Odbor za ratne veterane / Zeleno svjetlo za izmjene i dopune Kaznenog zakona, koje uključuju i prijedlog povećanja kazni za nasilničko ponašanje u obitelji, silovanje, spolne odnose, zloporabu položaja nad nemoćnim osobama i za bludne radnje nad djecom</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Vraćanje posjedovanja droge za osobnu upotrebu u sferu prekršajnoga, umjesto kaznenog djela kako je tretirano prošle četiri godine, bilo je glavno pitanje oko kojeg su u utorak na sjednici stajališta suprotstavili članovi Odbora za zakonodavstvo. Kriminalizacija posjedovanja droge za osobne upotrebe, naime, istaknuo je zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan, nije u prošle četiri godine donijela nikakve pozitivne rezultate. Broj ovisnika se nije smanjio, kao ni broj uhićenih i kažnjenih dilera, istaknuo je Marijan, naglasivši da borbu treba usmjeriti protiv narkodilera.</p>
<p>Vlada izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je dobio zeleno svjetlo Odbora, predlaže povećanje maksimalne kazne za dilere sa 10 na 12 godina, a posjedovanje droge za osobnu upotrebu kažnjavalo bi se novčanom, ili kaznom do 60 dana zatvora. Takav je prijedlog izazvao negodovanje HDZ-ove zastupnice Jadranke Kosor koja smatra da je to loša poruka mladima. Iako je, kako je rekla, neki zbog toga nazivaju »babom iz 18. stoljeća«, Kosor se žestoko protivi tom prijedlogu i predlaže referendum o dekriminalizaciji droga. Za dilere, pak, ona predlaže maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora. Rezervu i sumnju prema takvoj izmjeni izrazila je i zastupnica DC-a Vesna Škare-Ožbolt.</p>
<p>S druge strane, svrstavanje posjedovanja droge za osobnu upotrebu u prekršajno djelo podržali su zastupnici vladajuće koalicije, a stručni član Odbora Marijan Hanžeković smatra da je čak i taj prijedlog konzervativan i rigidan, jer strogi zakoni ne pomažu smanjenju broja ovisnika. </p>
<p>Izmjenama Kaznenog zakona povećavaju se i kazne za nasilničko ponašanje u obitelji, silovanje, spolne odnose i zloporabu položaja nad nemoćnim osobama, te za bludne radnje nad djecom.</p>
<p>Nije prošao prijedlog zastupnika Županijskog doma da se u Zakon o pravima i dužnostima zastupnika unese izmjena u kojoj bi i zastupnici Županijskog doma dobili na korištenje radne prostorije u Saboru.</p>
<p>Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković na sjednici Odbora za gospodarstvo, kojem je podnio izvješće, najavio je da se u sljedeća dva do tri tjedna sprema 50 stečajnih postupaka u nelikvidnim državnim tvrtkama. Ističući kako je dnevni gubitak u državnim tvrtkama i do 7,5 milijuna kuna, Vojković je rekao da će se ipak pomoći nekim perspektivnim tvrtkama, posebno onima u turizmu. </p>
<p>Odbor za ratne veterane raspravljao je o Nacrtu prijedloga zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a u raspravi su sudjelovali i predstavnici svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Zakon još nije prošao sito Vlade, ali je rečeno da je za njegovu izradu nužno čuti i mišljenje udruga, kako bi se našla što bolja rješenja.</p>
<p>Zastupnik Pavle Kalinić (SDP) predložio je da se donošenje zakona odgodi dok zapovjednici pojedinih brigada ne dostave točan popis osoba koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. Istaknuto je istaknuto da je nužno bolje riješiti problem oboljelih branitelja, poglavito onih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). </p>
<p>Zastupnici su mogli čuti i podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno 40 suicida među braniteljima. Bilo je i oko 50.000 intervencija kod onih koji imaju problem s PTSP-om.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Suci »peru ruke« od politički škakljivih slučajeva </p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Unatoč najavi, Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) Sabora u utorak nije održalo sjednicu, iako su mu stigla čak četiri zahtjeva za skidanje zastupničkog imuniteta. Naime, od četiri slučaja samo je jedan pravno čist, i to onaj za skidanje imuniteta Hrvoju Zoriću (HSLS), zbog kaznene prijave koju je podiglo Državno odvjetništvo. Riječ je o gospodarskom kriminalu, odnosno optužbi da je zlorabio 74.000 kuna, koje je Zorićeva tvrtka dobila iz Državnog proračuna. Za razliku od tog zahtjeva, zahtjevi za skidanjem imuniteta HDZ-ovim zastupnicima Zlatku Canjugi, Zlatku Mateši i Ivanu Peniću stigli su od privatnih tužitelja, a MIP kao parlamentarno tijelo, prema Poslovniku, ne može reagirati na njih.</p>
<p>Inače, u Matešinu slučaju, tužbu je podnio Miroslav Kutle, optužujući njega i bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Marka Škreba za propast svojeg poslovnog carstva. Iako je Državno odvjetništvo tu tužbu odbacilo kao neosnovanu, Kutlin odvjetnik pokrenuo je privatnu tužbu. Skidanje imuniteta Ivanu Peniću, bivšem ministru unutarnjih poslova, posljedica je privatne tužbe koju su podnijeli novinari Nacionala, zbog prisluškivanja. Zahtjev za skidanjem imuniteta Zlatku Canjugi zbog klevete, poslao je vođa Bad blue boysa Macko. </p>
<p>Zanimljivo je da je u sva tri slučaja isti sudac preporučio privatnim tužiteljima da oni, a ne on, traže skidanje imuniteta, iako bi morao znati da postojeća procedura to ne dopušta. Riječ je o Zdravku Majeroviću, predsjedniku Sudskog vijeća zagrebačkog Općinskog suda, doznajemo neslužbeno. Među članovima MIP-a ocijenjeno je da je takvo sučevo ponašanje dokaz slabosti pravosudnog sustava, u kojem suci ne žele preuzeti dio odgovornosti za politički škakljive slučajeve. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Pančić: Neka međunarodni sud utvrdi istinu o zločinima, nemamo se čega plašiti </p>
<p>OSIJEK, 26. rujna</p>
<p> - Još jedna žrtva agresije ekshumirana je u srijedu iz bunara pored napuštene obiteljske kuće u Dalj Planini nedaleko od Erduta. Riječ je o ženskoj osobi starije dobi koja je na popisu nestalih. Potvrdio je to novinarima i predsjednik Vladine komisije za zatočene i nestale, pukovnik Ivan Grujić, a ekshumaciji su nazočili i ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić i Vlado Dzuro, haaški istražitelj. </p>
<p>Prema Grujićevim riječima, to da su posmrtni ostaci žrtava nađeni u bunarima, specifično je na području Dalja, odnosno Daljske planine. Podsjetimo, iz 126 masovnih grobnica u Hrvatskoj, do sada je ekshumirano 3.158 osoba, a 700 ih je identificirano. </p>
<p>Grujić je kazao da se do posmrtnih ostataka nekih osoba s baranjskog područja došlo i razmjenom sa SRJ. Prema procjenama Komisije, na prostoru SRJ postoji još najmanje 300 osoba koje su na popisu traženih, odnosno nestalih.</p>
<p>»Ministarstvo hrvatskih branitelja i dalje će podupirati proces ekshumacije i identifikacije«, istaknuo je ministar Ivica Pančić, ustvrdivši da će se proces identifikacije ubrzati zbog proširenja laboratorija u Zagrebu i novih mogućnosti za identifikaciju u Osijeku i Splitu. Izjave pojedinih lokalnih dužnosnika prigodom ekshumacija žrtava u Škabrnji, Pančić je ocijenio nedopustivima, istaknuvši kako ni Vlada, niti on osobno, od ekshumacije i identifikacije žrtava ne žele stvarati političko pitanje. Izrazivši uvjerenje kako su odgovarajuće institucije hrvatske države »u funkciji prikupljanja dokaza, među ostalim, i zbog tužbe Republike Hrvatske protiv SRJ, zbog genocida«, Pančić je, spomenuvši ime Davida Rivkina, dodao da je »žalosno što su neki uzeli velike novce, a iza sebe nisu ostavili ništa«.</p>
<p>Zaključivši kako se zna da je Hrvatska bila žrtvom velikosrpske agresije i da su najveći zločini počinjeni nad hrvatskim stanovništvom, te da je bilo i pojedinačnih zločina s naše strane, Pančić je upozorio kako to treba »objektivno ustanoviti međunarodni sud«.</p>
<p>»Nemamo se čega stidjeti, ni plašiti istine«, istakao je Pančić. Na upit novinara o tomu kako udruge dragovoljaca Domovinskog rata zamjeraju što Hrvatskom slobodno šeću oni koji su na popisu ratnih zločinaca, a istodobno se sudu privode Hrvati, ministar Pančić je kazao da to ne želi politizirati. »Aboliciju je donijela prethodna vlast i ona je činjenica, međutim, valja istaknuti da ratni zločin ne zastarjeva«, dodao je Pančić, poručivši kako se zločin ne može dokazati na temelju priča, nego na temelju dokaza. Na tvrdnju da se među spomenutim udrugama osjeća sve više nestrpljenja, Pančić je istaknuo da je u ovom trenutku Hrvatskoj potreban »razum, razboritost, strpljenje i mir, jer je i političko i gospodarsko stanje teško«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Tomac: Zahtjevi Središnjeg stožera dolaze na saborski dnevni red</p>
<p>ZAGREB, 26. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zdravko Tomac, uime predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, i predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević razgovarali su u utorak s predstavnicima Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, koji su im predali peticiju sa 88.000 potpisa i svojim zahtjevima u kojima se traži saborska rasprava o aktualnoj situaciji s naglaskom na nedavna uhićenja.</p>
<p>U tim se zahtjevima također traži da se do okončanja saborske rasprave na tu temu zaustave uhićenja s kvalifikacijom ratnih zločina, kako bi se izbjeglo daljnje uznemiravanje javnosti. Također traže da se izmijeni Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, u dijelu koji se tiče objektivne zapovjedne odgovornosti, te da se ne prizna jurisdikcija Haaga za »Oluju« i »Bljesak«. Smatraju, također, da su uhićenja bila ispod standarda pravne države i da bi se zbog zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u zatvoru trebali naći ratni zločinci koji su počinili agresiju na Hrvatsku.</p>
<p>U kratkoj izjavi nakon razgovora, predsjednik Stožera Mirko Čondić je istaknuo da je taj prijam potvrdio da su ciljevi isti i da se svi problemi trebaju rješavati u najvišim institucijama hrvatske države, poglavito u Hrvatskom državnom saboru. Istaknuo je kako je Stožer postigao cilj, jer se promijenila i retorika na tu temu u medijima, ali je dodao kako branitelji nisu zadovoljni informiranjem o radu Stožera te da su bili u svojevrsnoj medijskoj blokadi. </p>
<p>Potpredsjednik Sabora Tomac istaknuo je da su tim dolaskom u Sabor predstavnici Stožera pokazali kako podržavaju funkcioniranje pravne i demokratske hrvatske države i da je žele braniti i u novim uvjetima kao što su ju branili i u vrijeme Domovinskoga rata. Istaknuo je da će Sabor razmotriti njihove prijedloge i da će se oni, bez obzira na stranačku pripadnost zastupnika, prihvatiti na dnevni red za sljedeću sjednicu Zastupničkog doma kako bi se u ozbiljnoj i argumentiranoj raspravi razriješila nastala kriza. Tako će se riješiti nesporazumi, pa i sukobi, oko toga što se događalo u prošlosti, kako se prema njoj odnositi i kako postići konsenzus koji će ojačati Hrvatsku kao pravnu državu te pokazati da nema Hrvatske bez čuvanja digniteta Domovinskog rata, naglasio je Tomac. On je dodao da Hrvatska nije izniknula u teroru, nego u borbi protiv velikosrpske agresije. Oni koji su branili Hrvatsku i sada su digli svoj glas, jer znaju da bi se, ako bi se naknadno mijenjala prošlost, ugrozila i sadašnjost i budućnost Hrvatske. Tomac je istaknuo kako su branitelji rekli da ne brane nikoga tko je učinio zločin, ali da se na temelju pojedinačnih slučajeva koji su se dogodili u Domovinskom ratu ne može dovoditi u pitanje čitav obrambeni rat u Hrvatskoj. </p>
<p>Katica Ivanišević je istaknula kako ljudi koji su u teškim danima branili i stvarali Hrvatsku danas brane državu riječima. Na upit novinara hoće li se na dnevnom redu Sabora naći i izmjena Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom istaknula je da se i bez izmjene zakona može riješiti pitanje objektivne zapovjedne odgovornosti. U tom je smislu istaknula da se aktualna hrvatska politika temelji na tome da se ne može široko tumačiti zapovjedna odgovornost i na temelju nje podizati optužnice, te da je vlast odlučna, rješavanjem konkretnih slučajeva, braniti dignitet Domovinskog rata. (G. Jureško)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000927].
|
