NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000827].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 155310 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>BOŽO KOVAČEVIĆ, MINISTAR ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA</p>
<p>Ne očekujem raskol na Saboru LS-a</p>
<p>U LS-u nema tako suprotstavljenih struja kao što je bilo prije u HSLS-u te nema nikakvih povoda za razmišljanje o raskolima takvog tipa / S Kramarićem sam u korektnim odnosima, s Budišom se baš ne srećem često premda ne mogu reći da su ti rijetki susreti opterećeni bilo čime što smo naslijedili iz prošlosti, a što se tiče Gotovca, s njim sam u sjajnim odnosima, ali, nažalost, proteklih nekoliko mjeseci on je u Rimu tako da se vrlo rijetko čujemo / LS mora biti sposoban i za samostalan nastup na izborima a da bi se to postiglo osim jasnijeg definiranja svoje pozicije unutar koalicije šestorice, mora se postići financijska stabilnost i organizacijsko jačanje stranke </p>
<p>• U listopadu se treba održati izborni sabor LS-a na kojem će se birati i novi predsjednik stranke. Koliko će biti kandidata, kako teku pripreme i kakva je atmosfera?</p>
<p>– Koliko je meni poznato bit će barem tri kandidata za predsjednika, g. Kramarić, g. Vilfan i ja. Pripreme se, koliko sam upoznat, odvijaju uredno i po planu i sabor će se održati 28. i 29. listopada. Budući da je g. Gotovac najavio da se neće kandidirati, očito je da će doći do izbora novog predsjednika stranke, ali unatoč tome, ovi izbori neće biti dramatični.</p>
<p>Zadaće koje će rješavati buduće vodstvo takve su da ne omogućuju velike razlike u pristupu tako da će, neovisno o tome tko će biti izabran za predsjednika i u uže vodstvo stranke te zadaće određivati i način rada.</p>
<p>• Koje bi to bile zadaće?</p>
<p>– Budući da HDZ više nije jak kao što je nekada bio pa ne može biti faktor homogenizacije ostalih stranaka jasno je da se svaka stranka pa tako i LS mora izboriti za svoj politički identitet i za svoje mjesto na političkoj sceni. Drugim riječima, LS mora biti sposoban i za samostalan nastup na izborima. Da bi se to postiglo osim jasnijeg definiranja svoje pozicije unutar koalicije šestorice, mora se postići financijska stabilnost i organizacijsko jačanje stranke.</p>
<p>• To je Vaš program koji ćete predstaviti na saboru LS–a?</p>
<p>– U bitnim crtama, da, s tim da ću naglasiti potrebu intenzivnijeg rada LS-a unutar koalicije šestorice osobito na razini parlamenta. Jasno je da se ne može očekivati politički uspjeh ako se ne intenzivira i rad na terenu. Rezultati nekih lokalnih izbora, primjerice, u Kaštelima, Zagrebu, Samoboru, općini Preko, pokazuju da LS ima snažnu podršku. Ta podrška će doći do izražaja ako se sustavnim i organiziranim radom birači naviknu da je LS među njima i da je spreman rješavati njihove probleme.</p>
<p>• Kako komentirate neke ocjene da bi na LS-ovu saboru moglo biti i »vruće«?</p>
<p>– Pretpostavljam da su neki od tih prognozera još pod dojmom dramatičnog i mučnog raskola koji se dogodio svojedobno u HSLS-u. U LS-u nema tako suprotstavljenih struja i nema nikakvih povoda za razmišljanje o raskolima takvog tipa. Osim toga, političkih stranaka u Hrvatskoj ionako je previše. Politički razum nalaže prevladavanje nesporazuma ako se oni pojave i stvaranje pozitivne javne slike o stranci. Toga su svjesni svi kandidati za predsjednika, a uvjeren sam, i svi kandidati za druge dužnosti u stranci i mogućnost da sabor LS-a bude neka jako dramatična predstava mislim da ne postoji.</p>
<p>• Kako gledate na svojevremenu inicijativu o tješnjem vezivanju LS-a, HNS-a i IDS-a?</p>
<p>– Ta se inicijativa ostvarila formiranjem zajedničkih lista tih stranaka za Zastupnički dom Sabora. Kako sam već rekao, budući da ne postoji više jedan izvanjski faktor homogenizacije stranaka, i motivacija za ujedinjenjem stranaka koje su parlamentarne i uspješno djeluju na političkoj sceni, svedena je na minimum. Suradnja da, dogovori i razgovori na ravnopravnoj osnovi, da, a novo vodstvo stranke treba preuzeti rizik osposobljavanja stranke za potpuno samostalni nastup kao i odgovornost za eventualni neuspjeh u tome. Sposobnosti za samostalni nastup na izborima ne isključuje mogućnost suradnje s drugima, ali ta sposobnost implicira bolje pregovaračke pozicije oko eventualnog zajedništva nastupa.</p>
<p>• Je li se ta »sposobnost za samostalni nastup« odnosi i na slijedeće lokalne izbore za koje je već sklopljen određen sporazum SDP-a i HSLS-a. Kako će se, u tom pogledu, postaviti LS?</p>
<p>– Na nekim prijevremenim lokalnim izborima, LS ide u kombinacije s SDP-om, primjerice u gradu Ninu, a na otoku Viru nastupa sam. To je područje odgovornosti vodstava stranačkih ogranaka. Oni samostalno odlučuju hoće li ići s nekim u koaliciji ili ne, i naravno da su onda i odgovorni za rezultate svojih odluka.</p>
<p>• Ustavnim promjenama trebale bi se smanjiti ovlasti predsjednika Republike. Kakvo je Vaše stajalište o tome?</p>
<p>– To je jedno od predizbornih obećanja. Šesteročlana koalicija zajedno s predsjednikom Republike i njegovim timom, sada je i predložila koncept tih promjena. Po mom sudu, dobar dio naše javnosti pa i političara pod dojmom su vrlo velikih zloupotreba ustavnih ovlasti koje je provodio bivši predsjednik, pa je sada stvoren neki animozitet ili neraspoloženje prema gotovo bilo kakvim ovlastima predsjednika Republike. Potrebno je pronaći takvu ravnotežu koja jamči optimalno funkcioniranje svih državnih institucija a i predsjednik Republike je jedna od tih institucija. Želim naglasiti i to da čak ako bi Ustav ostao nepromijenjen, takve zloupotrebe kakve su se događale u mandatu prethodne vlasti ne bi se mogle dogoditi. Politička klima je promijenjena i nema jedne stranke koja apsolutno dominira svim državnim institucijama kao što je to bilo prije.</p>
<p>• Postoji li mogućnost da se Ustav u pogledu ovlasti predsjednika Republike ne promijeni?</p>
<p>– Ne vjerujem da postoji ta mogućnost jer je postignut konsenzus ključnih političkih snaga i državnih institucija u tome da ustavne promjene treba provesti. Sigurno je da će se o predloženom konceptu još voditi rasprave. Potrebno je provesti rasprave i na stručnoj razini i na razini različitih interesnih skupina koje nisu uvijek samo političke stranke. To je potrebno stoga što Ustav nije instrument uređivanja trenutnih političkih odnosa nego temeljni dokument koji treba jamčiti stabilnost funkcioniranja državnih institucija u dužem razdoblju, barem kroz nekoliko desetljeća.</p>
<p>• Regionalizacija?</p>
<p>– Prevelika centralizacija mnogih funkcija od kojih bi neke mogle biti delegirane za lokalnu samoupravu dovela je do logičnih zahtjeva za decentralizacijom i regionalizacijom. Međutim, da bi se to moglo provesti potrebno je osmisliti koncept regionalizacije. Mnogi taj koncept izjednačuju s povećanjem ovlasti županija. Drugi, pak, regije zamišljaju mnogo šire nego li se postojeće županije. Moje osobno stajalište jest da se ne bi smjelo administrativnim mjerama ukidati općine i gradove i mijenjati granice županija. Po mom sudu, politički oportunije bilo bi definirati kriterije koje svaka jedinica lokalne samouprave mora zadovoljiti u svom funkcioniranju. Ako nekoliko godina uzastopno ne uspije izvršavati svoje zakonske zadaće tada bi se silom zakona donosila odluka o, recimo, rasformiranju te jedinice lokalne samouprave. Istodobno, mislim da je nužna decentralizacija odlučivanja i raspolaganja financijskim sredstvima u Republici Hrvatskoj. Ali, usporedo s tom decentralizacijom treba definirati striktnu zakonsku odgovornost lokalne samouprave za načine trošenja novca koji će im biti stavljen na raspolaganje. Dosadašnje iskustvo poznaje da je u nekim jedinicama lokalne samouprave udio sredstava za plaće i za reprezentaciju nerijetko puno veći od pedeset posto ukupnih proračunskih sredstava. Dakle, jedinice lokalne samouprave trebaju imati veće ovlasti raspolaganja novcima, a zadaća bi državnih tijela, ministarstava ponajprije, bila provoditi striktan nadzor zakonitosti trošenja tih sredstava.</p>
<p>• Definiranje regija?</p>
<p>– Moje osobno stajalište je da ne bi trebalo žuriti s definiranjem tih regija budući da je prevelik broj različitih a nerijetko i suprotstavljenih predodžbi o tome što jest a što nije regija. Sustav koji smo naslijedili nedvojbeno je u prevelikoj mjeri opterećen birokratizmom, centralizmom i previše košta. Hrvatska ne može izdržati takve razmjere neproduktivne javne potrošnje. Ali, držim isto tako da ono što je dobro u postojećem sustavu treba ostati. Primjerice, za mnoga područja koja su proglašena općinama ovo razdoblje je ipak u stanovitom smislu značilo renesansu.</p>
<p>• Koliki postotak glasova očekujete za LS na slijedećim lokalnim izborima?</p>
<p>– Cilj LS-a treba biti osposobljavanje za samostalni izlazak i na lokalne izbore, a to znači sposobnost da se prikupi negdje između 8 i 10 posto glasova. U nekim sredinama s punim pravom računamo na veći postotak. Primjerice u Trogiru smo sami osvojili više. Nema razloga ne pretpostaviti da tako neće biti na području cijele Primorsko-goranske županije, u Samoboru smo bili uspješni, a također vjerujem da će uspješno obnašanje vlasti u Zagrebu dovesti do bitnih unapređenja. U Osijeku smo uvijek osvajali više i tako će, nadam se, biti i u buduće?</p>
<p>• U kakvim ste odnosima s Kramarićem, Budišom i Gotovcem?</p>
<p>– S Kramarićem sam u korektnim odnosima, s Budišom se baš ne srećem često, premda ne mogu reći da su ti rijetki susreti opterećeni bilo čime što smo naslijedili iz prošlosti. A što se tiče g. Gotovca, s njim sam u sjajnim odnosima, ali, nažalost, proteklih nekoliko mjeseci on je u Rimu tako da se vrlo rijetko čujemo. Ne znam je li to bila intonacija Vašeg pitanja, ali moram reći da takav tip političkih nesporazuma pretočenih u osobne animozitete kakav je doveo do raspada HSLS-a nije relevantan u LS-u.</p>
<p>• Kakvu ulogu inače po Vama, igraju personalni odnosi na hrvatskoj političkoj sceni? Nevažnu? Važnu?</p>
<p>– U svakoj politici personalni odnosi igraju važnu ulogu, ali bih rekao da je hrvatska politička scena preopterećena nekim osobnim odnosima. Dijelom sami političari svoje postupke motiviraju osobnim simpatijama ili animozitetima, a dijelom mediji predimenzioniraju neke osobne odnose i na taj način stvaraju sliku o tome da je riječ o ozbiljnim političkim nesporazumima. U svakom slučaju, mislim da i političari i mediji mogu štošta naučiti. Ako se i političari i mediji bave ponajprije osobnim odnosom političara, onda su tu građani prikraćeni. A i političari i mediji postoje zbog građana.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ekološki prioritet je zbrinjavanje otpada i otpadnih voda</p>
<p>• Koji su ključni ekološki projekti a koji su trenutačno ekološki prioritet?</p>
<p>– Ključni projekti na kojima sada radimo su Nacionalna strategija zaštite okoliša, Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Izmjene i dopune Zakona o otpadu i Zakon o fondu za okoliš. Izrada Nacionalne strategije započela je još prije mog mandata i u slijedećih nekoliko mjeseci bit će završena.</p>
<p>Ključni prioriteti u tom dokumentu su zbrinjavanje otpada i zbrinjavanje otpadnih voda, budući da u tom pogledu Hrvatska zaostaje ne samo za razvijenim nego i za tranzicijskim zemljama. Zakonom o zaštiti prirode definirat ćemo jedan izdifirenciraniji i fleksibilniji model stupnjeva zaštite. Time ćemo, nadam se, stvoriti pretpostavke za otklanjanje nekih nesporazuma između javnih ustanova za zaštitu prirode, dakle, nacionalnih parkova ili parkova prirode s jedne strane, i vlasnika zemljišta ili nekretnina na tim područjima kojima je onemogućeno obavljanje stanovitih gospodarskih djelatnosti. Isto tako, nadam se, da ćemo donošenjem tog zakona stvoriti dobar okvir za rješavanje nesporazuma i s drugim subjektima, primjerice, Hrvatskim šumama, i na taj način ta zaštićena područja staviti s jedne strane u turističku funkciju a s druge omogućiti efikasniju zaštitu temeljnih fenomena.</p>
<p>• Postoji li neka lokacija koja je trenutačno najugroženija u Hrvatskoj?</p>
<p>– Postoji više takvih lokacija. Moglo bi se reći da su gotovo sva urbana naselja, pogotovo velika naselja, u stanovitoj mjeri ugrožena ukoliko ne postoji sustav zbrinjavanja otpadnih voda. Neki gradovi tome pristupaju ozbiljnije i već rješavaju te probleme, drugi ne. Svi gradovi tome pristupaju ozbiljnije i već rješavaju te probleme, drugi ne. Svi gradovi u obalnom području morali bi u tom pogledu već slijedeće godine postići znatan napredak jer ekološka čistoća Jadrana jedan je od elemenata njegove privlačnosti. A povećan broj turista uz neriješenu infrastrukturu može rezultirati stanovitim opasnostima.</p>
<p>U ukupnom zbroju automobili su vjerojatno najveći zagađivač. U tom pogledu smo već poduzeli neke korake. Obvezatni dio tehničkog pregleda jest ispitivanje ispušnih plinova pri radu motora, ali morat ćemo učiniti i dodatne korake u pogledu stimulacije korištenja, primjerice, bezolovnih benzina. Velika industrijska postrojenja kao što su cementare, termoelektrane i rafinerije potencijalno su veliki zagađivači. Postoji zakonska obveza da svi ti onečišćivači podnose redovita godišnja izvješća o količini emisija. Nažalost, zbog nefunkcioniranja dijela državne uprave, odgovarajućih službi u županijama, taj se posao ne obavlja ili se dosad nije obavljao onako kako treba. Zbog toga niti ne raspolažemo pouzdanim podacima u kojoj mjeri ti onečišćivači zaista ugrožavaju okoliš. Međutim, poduzeo sam odgovarajuće mjere i nadam se da će njihov učinak biti dostupnost svih relevantnih podataka na temelju kojih ćemo moći donositi meritorne ocjene.</p>
<p>• Proizlazi po Vama da se problem zaštite okoliša odnosno bespravne gradnje tiče uglavnom (ne)poštivanja postojećih zakona?</p>
<p> – Usudio bih se reći da je jedan od glavnih problema u Republici Hrvatskoj ne toliko neusklađenost naših zakona sa zakonodavstvom Europske unije, premda i toga ima, i ne toliko nesavršenost zakonskih tekstova koliko brojni nedostaci u provedbi zakona. Svi zakoni se moraju provoditi. Ako, pak, s provedbom nekog zakona ima ozbiljnih poteškoća treba razmotriti mogućnost njegove promjene. Obveza je svih državnih službenika, svih institucija državne vlasti osobito izvršne, da zakone provode. Ako se očekuje da građani poštuju onda ih moraju poštivati i državne institucije. Međutim, mi smo suočeni s praksom da se u mnogo slučajeva država javljala kao bespravni investitor. S ovom Vladom takvoj praksi smo uspjeli stati na kraj, ali smo suočeni s posljedicama višegodišnje takve prakse i te posljedice su katkad vrlo neugodne.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Popis objekata za rušenje naslijedio sam od bivše vlasti</p>
<p>• U vezi s bespravnom gradnjom, kakav je plan do kraja godine?</p>
<p>– Do kraja godine namjeravamo donijeti Zakon o prostornom uređenju koji će uključivati i odredbe o uređenju građevinskog zemljišta, potom, Izmjene i dopune Zakona o gradnji, te Program sanacije bespravne gradnje. Istodobno izvršit ćemo inspekcijska rješenja koja su postala izvršna. To je popis od 26 objekata čije je rušenje u tijeku, zapravo.</p>
<p>• Kako ocjenjujete medijsko praćenje teme bespravne gradnje?</p>
<p>– Ta tema je prvorazredna medijska atrakcija. Dijelom stoga što deset godina gotovo da nije bilo izvršenja inspekcijskih rješenja.</p>
<p>• Rušenje je baš neizbježno?</p>
<p>– Ta najdrastičnija zakonom propisana mjera mora se primijeniti u onim slučajevima u kojima su se investitori sustavno oglušivali o rješenju koje je izdavala državna uprava, a nerijetko i o presude sudova. Svrha primjene tog zakonom propisanog instrumenta nije puko kažnjavanje. Prva svrha je preventivna. Želimo demotivirati moguće bespravne graditelje odnosno motivirati ih da investiraju u skladu sa zakonom. Drugo, područje građenja jedno je od područja na kojima se razmahalo nezakonito postupanje ne samo u odnosu na odredbe Zakona o prostornom uređenju nego i u odnosu na razne financijske propise. Nerijetko su neki investitori na temelju dozvole o izgradnji obiteljske kuće, gradili kuće sa po dvadesetak stanova za prodaju. Pritom problemi infrastrukture nisu bili riješeni, a katkad se događalo da ne postoje ni elementarne pretpostavke tehničke korektnosti te izvedbe. Uz te kriterije, vrlo važan je i kriterij vlasničkih odnosa. Naime, bez prethodno riješenih imovinsko-pravnih odnosa nije moguće pristupiti gradnji. To se nažalost događalo i ako vlasnik zemljišta na tome inzistira, onda se tuđi protupravno sagrađeni objekt na tome zemljištu mora ukloniti.</p>
<p>• U vezi s tim neki su spominjali i revanšizam?</p>
<p>– Nakon što se pristupilo izvršenju inspekcijskih rješenja, u javnosti se digla povika da je na djelu politički revanšizam i da se selektivno pribjegava izvršenju tih rješenja. Moram reći da sam dolaskom u Ministarstvo zatekao popis od 525 objekata koji su po mišljenju inspekcijskih službi morali biti odstranjeni iz prostora. Prema tome, uopće nisam utjecao na to koji će objekat biti na popisu tih neodrživih objekata.</p>
<p>• Što je s područjima poput Novog Zagreba koja uopće nisu uknjižena u zemljišne knjige?</p>
<p> – Stanje u Novom Zagrebu pokazuje koliko je važno imati sređene sve papire. Naravno da građani koji su vlasnici stanova u Novom Zagrebu nisu ni u najmanjoj mjeri odgovorni za situaciju u kojoj su se našli budući da je takvu gradnju niz desetljeća radila komunistička vlast. Jasno je da je odgovornost države omogućiti ljudima da sve papire srede. Ali, kada se govori o bespravnoj gradnji danas, ne govori se samo o onome što je naslijeđeno, nego je riječ o sustavnom ignoriranju propisa ove države. Kao što bi bilo nedopustivo tolerirati nekome da vozi lijevom stranom ulice, tako je isto nedopustivo da netko gradi bez dozvole.</p>
<p>• Posjedujete li sami neko građevinsko zemljište?</p>
<p>– Ne. Imam poljoprivredno, na kojem gradnja zasad nije moguća.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SRJ PRED PRESUDNIM IZBORIMA</p>
<p>Kažu »sve je moguće«, ostalo će se znati za mjesec dana</p>
<p>U Srbiji zazivaju čak vidovnjake računajući da bi trinaesta godina »vladavine« Slobe Miloševića mogla biti za nj sudbonosna </p>
<p>Listanje starih beogradskih novina iz izbornih razdoblja zbunjujuće je čak i za nekoga tko redovno prati srbijansku političku scenu: da nema nadnevaka i varijacija na temu imena na neki način udružene oporbe, u prvi bi čas bilo teško otkriti o kojoj se godini posljednjega desetljeća radi. Svaki su izbori u najnovijoj Jugoslaviji proglašavani »povijesnima«, njihov je cilj redovito bio rušenje središnje političke figure – Slobodana Miloševića, uz svake je najavljivana krađa glasova od strane režima na štetu oporbe, poslije svih slatkorječivih predizbornih obećanja stanje nacije je u svakom pogledu bivalo sve lošije... </p>
<p>Srbija i Crna Gora opet su pred izborima. Gotovo godinu dana prije isteka aktualnog mandata bira se predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, potom, u redovnom roku, novi sastav dvodomnoga jugoslavenskog parlamenta, te poslanici u lokalnim skupštinama općina u Srbiji, sve to 24. rujna.</p>
<p> U mnogočemu nema razlike u odnosu na ranije izbore. Opet se priča o svojevrsnome »plebiscitu« i »referendumu« između Miloševića i oporbe, lideri najjačih oporbenih stranaka teško suzbijaju neprijateljstvo i jal, premda iz iskustva znaju da mogu pobijediti jedino ako si uzajamno ne podmeću, najavljuju se krađe i startne prednosti, jer Kosovo i Crna Gora, svaka iz drukčijih razloga, glasuju u poluregularnim uvjetima. </p>
<p>»Srbi nemaju prečeg nacionalnog posla nego da jednom pobijede Slobodana Miloševića«, rekao je ovih dana ugledni komentator tjednika Vreme dodajući objašnjenje da bi »izbori bili presudni čak i kad bi Milošević bio kandidat za direktora zadružnog doma, jer se radi o potrebi da se ispumpa moć jedne osobe koja stalno teži povećanju te moći«. Milošević tu moć gomila još od 1987., prvo kao partijski sekretar, kao predsjednik Srbije, pa sad kao predsjednik SRJ. Ima i onih koji zazivaju vidovnjake nadajući se da bi im sreću mogla donijeti praktično 13. godina njegove vladavine. </p>
<p>Što se tiče izbornih krađa od strane vladajuće koalicije, najavljuju se kao moguće izravne s izbornim listićima onih koji uopće neće izići na glasovanje ili će im biti teško ući u trag, a to su građani Kosova. Atmosferu oko poštenja najbolje ilustrira šala kontroverznoga beogradskog vic-mahera Milovana Ilića Minimaksa: »Tužno je to što se priča da Pavarotti, Careras i Domingo nikad neće gostovati u Beogradu, jer se plaše da im ne pokradu glasove«. </p>
<p>Otvorenim hendikepom na startu izborne utrke srbijanska oporba ocjenjuje crnogorski bojkot saveznih izbora. »Miloševićeva ekipa već vodi s 50 prema nula, a izbori još nisu ni počeli«, tvrde analitičari upozoravajući da će Miloševićev poslušnik Bulatović dobiti sva mjesta u Vijeću građana (30 poslanika iz Crne Gore) i polovicu mjesta u domu federalnog pariteta (20 poslanika u Vijeću republika). Đukanović je jasno rekao da ga igra po postojećim pravilima uopće ne zanima, ali je ipak dobro što je središnje pitanje ovih izbora ipak predsjednički položaj. Optimizam koji oporbi ulijevaju istraživanja, poput najnovijega u Institutu društvenih znanosti, da zajednički kandidat Demokratske oporbe Srbije uživa potporu 35, a Milošević samo 23 posto birača, treba uzimati s rezervom, jer naručenih, nestručnih i tendencioznih pokazatelja ima napretek. Bilo ih je i ranijih godina, ali uz pomoć medijske (anti)propagande i dosad su se ostvarivala izborna »čuda«. Tvrdi se da jedino zakon velikih brojeva – što veći odaziv građana u prvome krugu – može izazvati drugi krug predsjedničkih izbora, a onda bi, kaže dalje hrabra procjena, cijela oporba, koja sada ima sedam kandidata s malim šansama, mogla zajednički »potući« Miloševića. </p>
<p>Razlike između rujanskih i svih prethodnih izbora u SRJ u nekim detaljima ipak ima. Socijalisti više ne pušu u nacionalističke trube, u središtu pozornosti nije više Srbin, ne organiziraju se mitinzi. Sada se govori o patriotizmu, špijunima, domaćim izdajicama i stranim plaćenicima, antiamerikanizmu. Najviše ima socijalne demagogije u ideji da se zemlja gradi i obnavlja vlastitim snagama i time se, tvrde stručnjaci, podilazi sirotinjskom mentalitetu ljudi, koji u prosjeku žive od prihoda između 50 i 100 DEM mjesečno.</p>
<p> Oporba je, znajući da izbori dolaze, također odustala od prosvjednih šetnji ulicama i trgovima, na kojima nije mogla niti reći nešto novo, gdje su ljudi dobivali batine od policije, a odaziv bio sve samo ne masovan. Njezini izborni stratezi shvatili da se obećanja ne smiju graditi isključivo na tuđim propustima (smatra se da je oporba uvijek kritizirala Miloševića zbog toga što je bitke i ratove gubio, a ne zato što ih je vodio), pa zato sad pokušava voditi kampanju s pozitivnim pristupom. Bit će to težak posao jer, tvrdi psihijatar Jovan Marić, »srpske vođe nemaju toliko sadizma koliko Srbi imaju mazohizma i mogu sve izdržati, pa čak i u izdržavanju uživati«.</p>
<p> Možda se ne bi složio s Marićevom tezom da »samo u srpskoj tuzi ima toliko radosti«, ali i Zoran Đinđić je ovih dana rekao da se nešto dogodilo s mentalnim kodom srpskog naroda na putu strmoglavog propadanja: »Milošević je za 12 godina promijenio antropološki kôd srpskog naroda i on je od jednog veselog, pomalo površnog, znatiželjnog kozmopolitskog naroda napravio namršteni, mrzovoljni, sumnjičavi, zaplašen narod, koji se stalno žali, kojemu je stalno netko kriv i mi to želimo promijeniti«. Jedino u čemu se svi u Srbiji slažu jest da je »sve moguće«, ostalo će se znati za mjesec dana. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Prijatelji« i »rodbina« iz Češke, Italije i Njemačke – paravan za utaju poreza</p>
<p>Prihod turističke zajednice od boravišnih taksi višestruko je manji od poreza za koji je zakinut državni proračun jer su gosti prijavljeni kao rodbina i prijatelji, a broj takvih gostiju ove je godine u ogromnom porastu. Riječ je o čistoj utaji poreza koja se proširila poput epidemije jer hrvatski propisi ne predviđaju sankciju protiv vlasnika koji ugošćuju tzv. prijatelje i rođake</p>
<p>Prema posljednjim podacima o iznenađujuće velikom broju turista koji su se ovoga ljeta odmarali u Hrvatskoj te podataka o turističkoj zaradi, svi su ovu sezonu već proglasili veoma uspješnom. Nitko, međutim, ne zna koliko turista trenutno boravi u Hrvatskoj, gdje su smješteni i jesu li uopće registrirani. Nezahvalan posao prebrojavanja gostiju i hvatanja neprijavljenih ove je godine država prepustila inspektorima Državnog inspektorata, kojima često ne preostaje drugo nego brojati cipele, gaće i čarape koje se suše ipred kuće kako bi zaključili da su u nekom objektu smješteni turisti. Time se troši državni novac namijenjen radu inspekcije i gubi dragocjeno vrijeme koje bi inspektori mogli pametnije potrošiti na kontrolu pružanja turističkih usluga kako bi one bile na što višoj razini. </p>
<p>Svaki turist koji je došao na more, kao i naši građani koji borave u svojim kućama za odmor, dužni su se prijaviti lokalnoj turističkoj zajednici i za dane svog boravka platiti boravišnu pristojbu, ili pak to za gosta treba učiniti iznajmljivač sobe. U nama bližim turističkim zemljama naplata boravišne pristojbe, koja je prihod Turističke zajednice, ne obavlja se na taj prilično nespretan način. Rad turističkih zajednica država drukčije financira, odnosno boravišna taksa se na računu ne iskazuje kao posebna stavka. </p>
<p>Prema našem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti građanin može iznajmljivati gostima sobe, apartmane i kuće za odmor, za što treba imati rješenje nadležnog županijskog ureda o ispunjavanju minimalnih uvjeta kao i odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu. Praksa je na terenu, koja je prema saznanjima inspektora ove godine uzela velikog maha, da iznajmljivači svoje goste prijavljuju kao prijatelje i rodbinu, jer nemaju dozvolu za iznajmljivanje. Na taj način plaćaju boravišnu pristojbu, ali ne i poreze i druga davanja državi. Prihod turističke zajednice od boravišnih taksi višestruko je manji od porezne zarade bez koje država ostaje, a ona je prihod državnog proračuna. </p>
<p>Primjerice, prema podacima Turističke zajednice otoka Krka, na području tog otoka je od 5. do 31. srpnja ostvareno 72.477 noćenja gostiju, od čega čak 55.689 stranih, koji su bili prijavljeni kao prijatelji što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od čak 60,5 posto. Ista priča ponovila se i u prvim danima kolovoza kad je broj »prijatelja« u odnosu na prošlu godinu povećan za 63,98 posto. Istodobno, broj gostiju koji su prijavljenji kao korisnici usluga u privatnom smještaju povećao se za 24,9 posto. Dakle, broj gostiju »prijatelja« osjetno se više povećao nego kod iznajmljivača koji pružaju usluge u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Zanimljivo je da je u odnosu na prošlu godinu mnogo više stranih, dok je pao broj domaćih »prijatelja«. </p>
<p>Stotine stranih prijatelja</p>
<p>Je li moguće da su vlasnici kuća na našoj obali u godinu dana uspjeli skupiti na stotine stranih prijatelja? Ako nije, onda je stvar vrlo jasna, pogotovo kad se zna da prijatelje u pravilu svaki tjedan prijavljuju osobe koje imaju velike smještajene kapacitete. Riječ je o bespravnom radu, iza kojeg stoji loša zakonska regulativa. Za početak, hrvatskim Ustavom zajamčena je nepovredivost prava vlasništva. To u konkretnom slučaju znači da inspektori bez pratnje policije i posebnog naloga nemaju pravo obaviti kontrolu u kući iznajmljivača za kojeg se sumnja da ugošćuje strane turiste koje je prijavio kao svoje rođake ili prijatelje.</p>
<p> Hrvatski propisi također ne predviđaju sankcije protiv vlasnika koji ugošćuju tzv. prijatelje i rođake, pa su svi slučajevi sudovima podnesenih prijava protiv onih koji to rade, do sada završavali oslobađajućim presudama. Navedene nedorečenosti zakona onemogućavaju turističkim inspektorima da provedu inspekcijski postupak kojim bi se utvrdilo kršenje Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. </p>
<p>Glavni inspektor Državnog inspektorata Branko Jordanić iznio je ovih dana Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici prijedloge nekih mjera kako bi se navedenim problemima donekle doskočilo još do kraja ove sezone. Prema tom prijedlogu inspektori će, na temlju evidencije turističkih zajednica, pronaći vlasnike kuća, soba i apartmana koji su tijekom zadnje dvije godine imali prijavljeno više od 10 rođaka ili prijatelja. Predlaže se da se na sudu pokrene prekršajni postupak protiv vlasnika objekata koji nedvojbeno pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu bez odobrenja nadležnog županijskog ureda. </p>
<p>U nadzoru turističkih djelatnosti ova bi se metoda, ističe Branko Jordanić, trebala prvi put primjenjivati, a podaci o ishodu sudskih postupaka mogli bi poslužiti kao temelj za promjenu nekih propisa kako iznajmljivanje smještajnih kapaciteta na crno ne bi bilo praksa i iduće godine.</p>
<p>Propisi o iznajmljivanju smještaja</p>
<p> Za koliko je novca samo ove godine oštećen državni proračun, zbog prijavljivanja turista kao prijatelja, nemoguće je izračunati, a to je posao kojim bi se trebale pozabaviti službe Ministarstva financija, koje je izravno nadležno za punjenje državnog proračuna i kontrolu utaje poreza. </p>
<p> Do iduće sezone svakako bi trebalo promijeniti neke propise koji se odnose na iznajmljivanje smještaja, a zakon bi napokon trebao prepoznati i spornu kategoriju prijatelja i rođaka, za koje nije dovoljno samo platiti boravišnu pristojbu i smatrati da je time stvar riješena i da je sve u skladu sa zakonima. Sadašnja situacija, u kojoj se ne sankcioniraju ilegalni iznajmljivači, nepoštena je prema vlasnicima kuća koji imaju dozvolu za iznajmljivanje, jer oni uz boravišnu pristojbu za svoje goste, državi plaćauju i poreze. Osim toga, inspektori mogu bez ikakva ograničenja kontrolirati njihovu djelatnost.</p>
<p>O svemu tome trebali bi ozbiljno raspravljati oni koji donose odluke o hrvatskom turizmu, a oni su za jesen najavili donošenje određenih mjera. Hoće li se nešto promijeniti i na koji način, ovisi o odgovornima u Vladi i nadležnim ministarstvima. </p>
<p>Kad je riječ o boravišnim pristojbama, Jordanić ističe da se on nikada nije zalagao za njihovo ukidanje, nego redizajn načina naplate, osobito za kategorije rođaka i prijatelja. Time bi se približili praksi koja se primjenjuje u razvijenim turističkim zemljama, i napustili sadašnji model kakokav se primjenjuje još iz vremena bivše Jugoslavije. O konktretnim mjerama koje treba podzeti Jordanić ne želi govoriti jer se na to pitanje odgovor očekuje od Vlade.</p>
<p> U svakom slučaju naplata boravišnih pristojbi pokazala se ovoga ljeta kao najmanji problem jer su gotovo svi iznajmljivači, kako bi izbjegli bliske susrete s inspekcijom, svoje goste prijavili. Hoteli i kampovi ionako nikad nisu lažirali podatke o broju noćenja. Glavni je problem u tome što je velik broj gostiju »rodbine« i »prijatelja« iz Češke, Slovačke, Slovenije, Njemačke, BiH, Italije i drugih zemlja smješten u objektima koji uopće nemaju dozvolu za pružanje turističkih usluga. Zatvaranjem očiju, odnosno gledanjem kroz prste na tu pojavu (jer je važno da je gostiju što više, makar država od njih ne zaradila ni kune), izravno se ohrabruje legalizacija velike prijevare koja se poput epidemije proširila hrvatskom obalom. </p>
<p>BORIS OREŠIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Susret s kavanom u Hotelu Palace uvijek će biti ispunjen uspomenama iz mladosti</p>
<p>Pušim cigaru, mislim na Veroniku, a Sabljak me pita: »Sjećaš se vrta u Palaceu, gdje se sjedilo na pletenim bijelim foteljama. Na podu je bio samoborski pijesak a stolovi su imali na vrhu bijeli talijanski mramor«</p>
<p>Na dogovorenoj nedjeljnoj kavi u dvanaest sati umjesto u Esplanadi, sastali smo se pred Esplanadom. Kavana je zatvorena.</p>
<p>Fatamorgana, kaže mirno Sabljak.</p>
<p>Sjedimo u Palaceu. U uglu kavane sjedi jedan gost, čita novine. Na terasi ispod tende dvije gošće ne smeta vrućina. U isto vrijeme razgovaraju, smiju se, viču i govore na mobitele. Kavana je čarobno prazna.</p>
<p>Dok čekamo kavu, zazvonio je moj mobitel. Javim se i čujem: kao pravi sin vaše domovine, lažete i to zapravo nikoga ne treba čuditi. Vjerojatno i kradete, jer i to ne bi bilo čudno. Mene samo zapravo čudi što smo moj muž i ja nasjeli na vašu laž koju ste servirali u Vjesniku i pošli jutros u Esplanadu na kavu. Vi naravno niste toliko glup da ne znate o kojoj vašoj domovini govorim.</p>
<p>Veza se prekine ali, na ekranu mobitela ostane broj s kojeg se ljubazni glas javio i koji je očito pročitao u Vjesniku moje oduševljenje ljetnim, praznim Zagrebom i kavanom Esplanada.</p>
<p>Kako vidiš, ima još ljudi koji reagiraju na laž – kaže Sabljak. I iz taške izvadi Jutarnji i počne čitati.</p>
<p>U kavani Palace dominira velika uljana slika na platnu, rad Herschel-Voelkera, središnji lik na slici je šarmantna mlada žena. Ona se kao što je to uobičajeno glupo smješka. Okružena je anđelima kojima lica govore da su neograničeno sretni što imaju čast biti u blizini te kretenke... Jedna dobra slika za dobru kavanu.</p>
<p>Ja sam istog dana prije četrdesetak godina, prvi put vidio sliku u Palaceu i u Glazbenom zavodu sreo Veroniku. Veronika je bila kopija glupače sa slike ili obratno. Ali, imale su istu nevinost i naivnost, skromnost i iskrenost. Imale su istu frizuru, isti smiješak i isti profil, istu ironiju i istu gestu. U Veronici sam prepoznao ženu sa slike a u malom anđelu koji je stajao na dnu slike i muški glupo gledao u ženu – sebe.</p>
<p>Kao što na slici u Palaceu anđeli lete oko žene tako su oko Veronike kružili muškarci. Šezdesetih godina, u Zagrebu, rijetke privatne aute, osim političara i generalnih direktora, vozili su frizeri iz centra, automehaničari i zubari. Jedan Veronikin kavalir bio je zubar s taunusom, drugi je bio tenor s opel recordom. Treći je svirao trubu u jazz orkestru i vozio je vespu. Jednom je tata slao džeparac iz San Diega, taj je vozio BMW od 250 kubika, drugom je mama bila narodni heroj. Ja sam ostao ozbiljni anđeo s dna slike.</p>
<p>Veronika je prvo otišla s trubačem i onda ju je oženio zubar, napravio joj je dvije kćeri, a ja sam prestao posjećivat kavanu Palace, radi anđela na dnu koji je, kako je vrijeme prolazilo, dobivao sve gluplji izraz lica.</p>
<p>Svi Veronikini ljubavnici</p>
<p>»Kao dijete, otac me je nedjeljom dovodio u Palace, gdje se sastajao s kolegama iz kadetske škole«, kaže Sabljak koji je pročitao Jutarnji i iz tašne vadi Večernji. Dok ja gledam sliku, Sabljak pita: »Sjećaš se vrta u Palaceu?« »Ne«, kažem i mislim na Veroniku. »Vrt je bio gdje je danas restoran. Samoborski je pijesak bio na podu a sjedilo se na pletenim bijelim foteljama. Stolovi su imali na vrhu bijeli talijanski mramor«, kaže Sabljak. »U sredini je vrta bio mali kineski paviljon«, govori dalje Sabljak i na moju sreću počinje čitati Večernji. Ja pušim cigaru i mislim na Veroniku.</p>
<p>Jednog je dana u zubarsku ordinaciju došao pacijent Talijan, zubarev prijatelj, bolio je Talijana zub. Zubar je bio odsutan. Kada se je zubar vratio, nije više bilo prijatelja pacijenta, ni žene Veronike. Prijatelj pacijent, tvorničar špageta pokraj Milana, Veroniku je stavio u lanciu, a zub izvadio u Trstu. Nekoliko je godina Veronika živjela s tvorničarom špageta i jednim malim Sicilijancem, šefom mafije. Ostavila je obojicu radi nogometnog trenera. Veronika se vratila u Zagreb s diplomom dizajnera. Zaposlila se kao šef reklame u nekoj velikoj tvornici, socijalističkom gigantu. Rodila je još jedno dijete za koje ni Veronika nije znala čije je. Kad je Veronikina kći upoznala TV-režisera i zaljubila se u njega, Veronika je odvela režisera u Opatiju.</p>
<p>Sedam je dana bila s TV-režiserom u Hotelu Kvarner. Nisam još sreo nikoga tko toliko laže, rekao mi je režiser i tako vodi ljubav. Bilo je to okrutna istina rečena usput, TV-režiser nije znao koliko dugo i kako malo poznam Veroniku.</p>
<p>Sabljak u tašnu sprema Večernji i iz tašne vadi Vjesnik. »Kada bi me tata vodio u Palace«, priča Sabljak, »bio je to za mene događaj. U subotu bi me mama odvela kod brijača Reisa na šišanje, u nedjelju ujutro bi naložila peć u kupaonici i okupala me. Baka bi me obukla a mama kontrolirala i onda predala tati pukovniku. Mnogo godina kasnije, sjedio sam redovito sa Gustavom Krklecom a sa velikim engleskim pjesnikom W.H. Audenenom koji je Stravinskom pisao libreta, u Palaceu sam napravio intervju.«</p>
<p>Zamišljam Sabljaka u novim sandalama, bijelim dokoljenicama i kožnim tirolskim hlačama s tregerima, kako sjedi u krilu Gustava Krkleca, dok veliki engleski pjesnik koji izlazi iz Palacea i ulazi u Rolls-Royce. Margaret Thacher sjedi za volanom u ružičastom šeširu. Uz nju sjedi brijač Reis koji je sapuna dok baka kontrolira.</p>
<p>Svršetak u »kolodvorskoj«</p>
<p>»U Palaceu su se sastajali viši oficiri, arhitekti i visoki državni činovnici. Žene su sve bile u šeširima i dugim kožnim rukavicama, većina je žena pušila egipatske cigarete na dugačkim cigaršpicima« – govori Sabljak i počinje čitati Vjesnik u sivom odijelu i crnim očalima.</p>
<p>Nakon TV-režisera, Veronika je našla člana Centralnog komiteta i profesora škole u Kumrovcu, s vremena na vrijeme putovala bi u Milano i vraćala se sa novim cipelama i krznenim kaputima. Živjela je i s tehničkim direktorom tvornice giganta u kojoj je radila a u drugom je stanju ostala s glumcem iz Jazavca. Petljala je s dnevnicama i isplatama slikara za štand na Velesajmu, ali od optužbe za privredni kriminal spasio ju je partijski sekretar koji se zbog Veronike rastavio, ostavio ženu i dvoje djece, vikendicu u Zagorju sa sto hvati vinograda i gotovo novu zastavu.</p>
<p>Devedesetprve, Veronika je ostala gotovo sama. Glumac iz Jazavca otišao je dobrovoljno u rat i izgubio nogu, tehnički direktor pobjegao u Knin, a iz Knina u Banja Luku, partijski sekretar prešao je u HDZ-e, izgubio torbu punu dolara iz Australije, hapao jednu banku, mjesto zastave nabavio BMW klase sedam, da umiri savjest i usput kabriolet za ljeto i cherokee za zimu. Klijet sa sto hvati vinograda zamijenio je s lovištem od deset hiljada hektara, Veroniku sa spikericom i voditeljicom od dvadeset i dvije godine.</p>
<p>»Je li ti znaš da je nekada kuhinja u Palaceu bila prvoklasna. Miljenko Stančić za svoje je goste redovito naručivao kompletne večere iz Palacea«, govori Sabljak, i vadi »Novi list« iz tašne.</p>
<p>Devedesete Veronika je počela uspješno voditi lanac sreće i financijski inženjering. Vidio sam sliku Veronike i jedne stare žene u novinama. Iznad članka je bio masno odštampan naslov: Petnaest milijuna maraka dignuto od naivnih ulagača. Ispod naslova dvije fotografije – ispod fotografije mlade žene koja je ličila na ženu iz moje mladosti i sa slike u Palaceu bila je Veronikina kći. Veronika je bila na drugoj fotografiji i nikada je ne bi prepoznao.</p>
<p>»Kod nas je sve neizvjesno. Ako u subotu bude zatvoren Palace, a za Matoša se ni ne zna kada će se otvoriti, predlažem za subotnju kavu kolodvorsku restauraciju«, kaže Sabljak. To mi se dopada, kažem. To je i kao ideja i kao metafora dobro, krenuli smo iz Esplanade, preko Kazališne kavane do Matoša i Palacea, svršavamo na kolodvorskoj restauraciji, koja jedino nije fatamorgana.</p>
<p>»Mislim na one koji su te nazvali. Neki pošten i naivan svijet. Nazovi ih i ispričaj im se«, kaže Sabljak. »Pozovi ih u subotu u kolodvorsku restauraciju na kavu«. Laž je postala dio života. Nepotrebno se laže. Danas tonemo pod pritiskom laži i dugova. Srećom još ima poštenih, ima onih koje to smeta i koji to ne prihvaćaju.</p>
<p>»Imam broj«, kažem, »na mobitelu. Doznat ću tko me je zvao i onda ću ih nazvat. Na kavu ih neću pozvat, ali ću se ispričati.« Nazovem informacije, dobijem podatak. Ne vjerujem što čujem, ali nazovem da provjerim. Javi mi se Veronika.</p>
<p>Željko Senečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="7">
<p>Stručnjaci predviđaju velike suše</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> – Novo stručno izvješće pokazuje da bi se do 2025. godine više od tri milijarde ljudi moglo suočiti sa stalnim ili većim nestašicama vode, prenosi BBC. Danas se sa sušom suočava 505 milijuna ljudi, kažu predstavnici američke neprofitne organizacije Population Action International (PAI).</p>
<p> Ipak, predstavnici PAI kažu da je to dobro. »Iako izazivaju zabrinutost, ovi su podaci poboljšanje u odnosu na ono što smo predviđali prije 10 godina«, kaže predsjednica PAI Amy Coen. »To je zato što sve više parova planira obitelj i jer se rast populacije usporava u cijelom svijetu«, dodala je.</p>
<p>Autor izvješća Robert Engelman kaže da će za stotine milijuna ljudi, uglavnom u zemljama u razvoju, planiranje obitelji i dalje biti nepoznanica. »Razvijeni moraju rješavati taj problem jer se slika okoliša poboljšava kako se smanjuje globalna populacija. To je dobro za čovječanstvo«, rekao je.</p>
<p> Najnovije vijesti uslijedile su nakon upozorenja da ove godine svijetu prijeti nestašica vode, što podrazumijeva i problem zagađene vode i globalno zatopljenje. Uspoređujući podatke o rastu broja stanovnika s količinom dostupne vode, u PAI zaključuju da je količina slatke vode ograničena, a broj ljudi i dalje raste. Najteže pogođena područja bit će Afrika i dijelovi Azije gdje, uz suše, prijete i glad i siromaštvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vegetarijanke češće rađaju djevojčice</p>
<p>LONDON, 26. kolovoza</p>
<p> – Britansko istraživanje o utjecaju prehrane na zdravlje majki i djece pokazuje da vegetarijanke češće rađaju djevojčice. Naime, istraživači sa Sveučilišta u Nottinghamu otkrili su znatne razlike u spolu djece koju su rodile vegetarijanke, žene koje jedu meso te one koje se hrane ribom.</p>
<p> »Bili smo jako iznenađeni. To je bio slučajan pogodak jer taj podatak nismo ni tražili«, rekla je Pauline Hudson, jedna od autorica studije. Ona je, zajedno s Rosemary Buckley, tijekom 1998. godine pratila 5942 trudnice zapisujući jesu li vegetarijanke ili ne. Gotovo pet posto žena bile su vegetarijanke, ukupno 250.</p>
<p> »U Britaniji se na 106 dječaka rađa 100 djevojčica što je prilično konstantno«, kazala je. »U našoj grupi vegetarijanki na 100 djevojčica rodilo se 81,5 dječaka«.</p>
<p> Studija je pokazala da vegetarijanke rjeđe puše u trudnoći (10 posto u odnosu na 20 posto žena koje jedu meso) i češće doje (80 posto u odnosu na 60 posto). Te su razlike pripisane vjerojatnosti da vegetarijanstvo i svijest o zdravom životu često idu zajedno. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pet krugova Formule 1 po hrvatskim gradovima</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> – Formula 1 ipak je, eto, stigla u Hrvatsku, zborilo je u subotu ujutro nekoliko stotina Zagrepčana. Ne doduše, na grobničku stazu, kako mnogi priželjkuju, već na ulice i trgove hrvatskih gradova, no od prizora na Cvjetnome trgu u subotu je većini svejedno zastajao dah. </p>
<p>Naime, u sklopu turneje nazvane »Shell Helix Road Show«, kojom tvrtka »Shell« predstavlja »Helix«, motorno ulje za osobna vozila, u Zagrebu je brojnim znatiželjnim pogledima građana bio izložen fascinantan Ferrarijev bolid Formule 1. Jedan, ali vrijedan, kazali su neki, jer riječ je o bolidu oznake F399, pobjedniku Svjetskog prvenstva konstruktora Formule 1 u sezoni 1999. godine, kojim je, doznajemo, lani upravljao i sam Michael Schumacher. </p>
<p>Uz impresivan bolid žarkocrvene boje slikali su se i mladi i stari, žene i muškarci, a napose djeca, pri čemu su red održavale atraktivne »Shellove« hostese i voditelj programa znani glumac Rene Bitorajac.</p>
<p>Uz zabavni, program je imao i humanitarni karakter, budući da je tik do bolida postavljena i kutija u koju su građani ostavljali dobrovoljne priloge za pomoć Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Nakon pucnja s Griča skup je posjetio i gradonačelnik Milan Bandić, dok je direktor »Shella« predstavnici Udruge uručio donaciju vrijednu 8.000 kuna. </p>
<p>Ferrarijev je bolid u subotu odvozio tek svoj prvi »hrvatski« krugj. U nedjelju gostuje na zagrebačkome Jarunu, a preostala tri kruga »odvozit« će sljedećih dana u Osijeku, Splitu i Rijeci. (A.K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Čudnovata zemlja za velike koncerte? </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> – Popularni britanski glazbeni časopis »New Musical Express« ovoga je tjedna objavio vijest da će Alanis Morissette, kanadska pjevačica i kantautorica koja je nedavno gostovala i u pulskoj Areni, uskoro započeti snimanje novoga albuma. Lijepa vijest, dakle, za sve njene obožavatelje, jer od posljednjeg su albuma »Supposed Former Infatuation Junkie« prošle već dvije godine. Alanis najavljuje da će novi album odisati atmosferom nalik onoj s posljednjeg uratka, čemu valja pridodati i bogata iskustva prikupljena posljednjih godina.</p>
<p>»Zamislite moj život kao veliku spužvu«, slikovita je Alanis. »Zadnje dvije-tri godine upijala sam tu »ludu« vodu širom svijeta, a sad ću je u studiju jednostavno iscijediti«, zaključila je. Ovoga puta, međutim, uz nju neće biti Glena Ballarda, njenog stalnog suradnika i producenta prijašnjih albuma.</p>
<p>»Tu je novost«, napomenuo je »NME-jev« novinar, »Alanis nedavno otkrila u Los Angelesu, na samom kraju trotjedne svjetske turneje, tijekom koje je posjetila 11 država, među njima«, opisuje on, »i neka čudnovata mjesta poput Libanona i Hrvatske« (?!). </p>
<p>Čudnovata mjesta? Libanon i Hrvatska? Zar smo, pomislili smo u nevjerici, unatoč glazbenim sklonostima svjetskim hitovima te srednjoeuropskom imageu i barem zemljopisnom položaju, doista tako čudnovati i neobični, da nas stranci svrstavaju u isti koš s jednom bliskoistočnom državom? Ostavimo li po strani naš, katkad upitan nacionalni ponos, smijemo li se ipak tek tako miriti s pridjevom »čudnovat«? Po kojim se glazbenim kriterijima Hrvatska uopće može izjednačiti s Libanonom? Svaka čast Libanonu, no što to nas čini čudnovatima?</p>
<p>Želeći naći odgovore na ta pitanja, »Nedjeljni Vjesnik« je kontaktirao urednicu NME-jeva deska Jody Thompson koja nam je priznala pogrešku svog suradnika. »Naš novinar jednostavno nije uspio izraziti svoje mišljenje na najprikladniji način. On je zapravo htio kazati da je Alanis Morissette, umjesto da se na svojoj svjetskoj turneji drži isprobanih i testiranih zemalja, namjerno skrenula s uobičajenog smjera putovanja i posjetila neke druge države poput Hrvatske. Pritom nije nikoga htio uvrijediti«, ispričala nam se NME-jeva urednica.</p>
<p>Isprika je, dakako, prihvaćena, a razlog za novinarevo korištenje neprikladne riječi, ako bolje sagledamo sadašnje stanje, zapravo je – jasan. Hrvatska se ovoga časa doista ne može pohvaliti obiljem koncertnih događanja i gostovanjima stranih zvijezda. Istinabog, s vremena na vrijeme stanovita slavna imena zaista pokucaju na vrata naših stadiona, sportskih i koncertnih dvorana, no s obzirom na prenapučenost glazbenog svijeta i egzistenciju najrazličitijih smjerova glazbe, riječ je o broju koji ne zadovoljava srca i uši hrvatskih zaljubljenika u glazbu. Domaći promotori to vrlo dobro znadu, no isto su tako svjesni i praznine u lisnicama. A bez novca nema niti punih dvorana. I što je u tome čudnovato?</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="11">
<p>Tipični predstavnik »novovalnog« strip naraštaja</p>
<p>Naš afirmirani strip crtač dobio je priliku da za poznatog newyorškog strip izdavača DC Comics napravi serijal »Outlaw Nation«. Serijal počinje izlaziti u rujnu i svakog će mjeseca u nastavcima izlaziti po jedna epizoda na dvadeset dvije stranice. Riječju, Sudžuki se ostvarilo ono što priželjkuje svaki strip crtač</p>
<p>Najveći svjetski strip izdavač DC/Comics, uz ediciju za odrasle (DC/Vertigo) i ediciju Drugi svjetovi, objavljuje i posebne strip serijale koji nisu vezani za njihove standardne strip junake Batmana, Supermana... Takve serijale poznati newyorški strip izdavač objavljuje onoliko vremena koliko to zahtijeva svjetsko strip tržište. San je svakoga strip crtača da dobije jedan takav serijal koji ga može uzdignuti na svjetski stripaški tron.</p>
<p> Takvu priliku dobio je i naš afirmirani strip crtač Goran Sudžuka. Za DC Comicsov serijal Outlaw Nation, Goran Sudžuka crtat će dvanaest epizoda. No, ako se pokaže veće zanimanje za taj serijal i broj epizoda koje će crtati Sudžuka sigurno će biti veći. Zbog zahtjevnog posla na spomenutom serijalu Sudžuka je prestao crtati već uhodani strip serijal Svebor i Plamena, kojeg je četiri godine crtao u Modroj lasti. Njegov posao u Modroj lasti nastavio je Matija Pisačić, a Goran je svu svoju energiju usmjerio prema Comicsovu posebnu izdanju – Outlaw Nationu. Vezan ugovorom za najveću svjetsku strip izdavačku kuću koja je dio Warner Brosa, a on je dio Time Warnera (izdaju Time, Newsveek, vlasnici su CNN, a prije nekoliko mjeseci su se udružili s jednom od najvećih telekomunikacijskih tvrtki u Americi, Americom Lineom), Goran će taj serijal raditi najmanje godinu dana. </p>
<p> – Outlaw Nation počinje izlaziti u rujnu ove godine i svakog će mjeseca u nastavcima izlaziti po jedna epizoda na dvadeset dvije stranice – upoznaje nas s novim projektom Goran. – To nije mini serijal koji će izlaziti nekoliko brojeva, već će on izlaziti dok god za njega bude postojalo zanimanje publike. Naslovne stranice mojih epizoda radi DC Comicsov ilustrator Glenn Fabry. Amerikanci su navikli da im naslovnice crta jedna osoba, a knjižni, unutarnji, dio stripa druga osoba. To je vjerojatno zato što su ilustratori zbog atraktivnosti svojih naslovnica prespori da bi cijeli strip crtali sami. Izuzetak je naš strip crtač Esad Ribić koji u DC Comicsu, osim scenarija, radi sve sam: crta, kolorira i ilustrira naslovnice. Scenarij mog serijala pisao je Jamie Delano, jedan od britanskih scenarista koji su prije desetak godina napravili bum u DC Comicsu. Priču moga serijala teško je i žanrovski odrediti. Počinje u džunglama Kambodže, sa smrću Vijetnamke s kojom je glavni junak živio, a onda se radnja i glavni junak sele u predjele Amerike.</p>
<p> Goran Sudžuka se za početak svoga novoga serijala koristio poznatom fotografijom gole i bose Vijetnamke koja plačući trči cestom dok Amerikanci napalm bombama spaljuju vijetnamsko selo. Kaže kako rijetko koristi fotografije, a i kad to radi onda ih ne precrtava izravno. Poznata fotografija bila mu je potrebna radi što uvjerljivijeg dojma, ali i zbog toga što je ona obišla sve značajnije svjetske medije. </p>
<p> – Fotografije uopće ne koristim za likove u svojim stripovima. Užasava me kada čitam neki strip i prepoznam lice »skinuto« s fotke ili nekoga časopisa. No kako je novi serijal poprilično zahtjevan strip koristim se određenim pomagalima. Kako se na pet stranica moga stripa radnja događa u močvarama Floride, kupio sam knjigu o Floridi kako bih što uvjerljivije dočarao krajolik u kojemu se odvija radnja moga stripa. Mogao bih i improvizirati, međutim, to ne bi bilo to. Kada sam za Modru lastu crtao Svebora i Plamenu nacrtao sam tramvajsku stanicu ili zgradu i svi su znali da se radnja tog stripa događa u Zagrebu. Za to mi nisu potrebne nikakve fotografije, jer mi je okolica poznata. Jedino sam koristio fotografije, bukvalno precrtavao, kad sam u stripovima trebao crtati automobile. Golf ćeš uvijek prepoznati na cesti, no kada ga trebaš nacrtati onda su ti potrebni detalji, a oni me na automobilima užasavaju – otkriva Sudžuka.</p>
<p> Goran Sudžuka, zvani i Đuka, za svaku epizodu posebno dobiva scenarij unutar kojega izvodi svoju crtačku kreaciju. U početku mu je trebalo vremena za uhodavanje zbog toga je svoj novi serijal počeo raditi prije godinu dana. Nacrtao je četvrtu epizodu koja izlazi u rujnu ove godine. Poslije nje će epizode crtati samo u olovci, jer će mu tuširanjem pomoći Sebastijan Čamagajevac, još jedan naš stripaš koji se pokušava probiti na inozemno tržište. Za razliku od Europljana, kod Amerikanaca je to uobičajena kombinacija. U Europi je crtač, dok u Americi jedan piše, drugi crta olovkom, treći tušira, četvrti kolorira, a peti ilustrira naslovnice. Nekad je to dobro, a nekad loše. Sudžuka, primjerice, nije zadovoljan kolorima svoga serijala koji je taman i prezagušljiv. Budući da se radnja njegova novoga stripa događa na pedesetak lokacija, po Sudžukinu mišljenju bi se trebala vidjeti i prava boja tih različitih prostora.</p>
<p> Do posla s Amerikancima Goran je došao pomoću svoga prijatelja, pokojnog Edvina Biukovića, koji je radio za DC Comics. Poslao je svoje radove i godinu dana slušao kako su oni prekrasni i kako će, kad se za njega pronađe adekvatni scenarij, sigurno početi nešto raditi za američkog strip giganta. Naime, osnovni posao urednika u DC Comicsu jest spajanje pravog crtača i pravog scenarista. Uz prijateljstvo i poznanstvo kontakti se uspostavljaju i na raznim izložbama, konvencijama... To su opuštene situacije gdje se slobodno razgovara i uspostavlja poslovna suradnja. Prije toga posla s Amerikancima Sudžuka je kao i mnogi drugi naši stripaši (Kordej, Biuković, Lordanić, Ribić...) objavljivao stripove u Gespensteru, njemačkoj horor ediciji.</p>
<p> Trideset i jednogodišnji Goran Sudžuka tipični je predstavnik »novovalne« strip generacije (Biuković, Parlov, Ribić, Macan, Bartolić...). Završio je nezaobilaznu Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, objavljivao svoje stripove u Patku, Grafitima, Frki, Modroj lasti... Od svoje strip generacije razlikuje se po tome što nije bio sklon animiranom filmu i što je od samih početaka bio isključivo vezan za strip. Svoju ljubav i hobi, strip, Đuka je pretvorio u profesionalni posao. Zahvaljujući njemu naučio je čitati. I to ćirilicu, čitajući Mickeyja Mousea u petoj godini života.</p>
<p>Petar Bukovac</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sezonac u čistilištu</p>
<p>Kako opstati izvan stada, sam, sa svojim glasom, sa svojom opomenom a ne pukim namirivanjem rupa i rupica svakodnevnog propuha? Umjetniku u ovim prostorima i nije drugo biti nego sezoncem između baštine i novuma, za dnevnicu, komadić neba, ili pak mukte u stvarnosti koja se smradom svojih uzvišenosti neprestano linja u neposluhu estetskih pripravaka i savjeta</p>
<p>Nije se dobrano ni ohladila, ni jeka stišala od raritetne (bibliofilsko izdanje) knjige-mape Arsena Dedića i Munira Vejzovića »Tvoje tijelo – moja kuća«, a već je objelodanjen Arsenov »Čagalj«. Ako ovome pridodamo ne tako davno uknjižene izabrane pjesme »Stihovi (101 pjesma)« u izboru Tonka Marojevića, malo bi se tko od hrvatskih književnika mogao pohvaliti ovakvom produkcijom.</p>
<p> Nesuđeni odvjetnik, bivši prepisivač nota, glazbenik primijenjen i neprimijenjen (od filma, kazališta do TeVea), producent, skladatelj, slikar-minijaturist, iluminator vlastitih pjesama, svirač u ansamblima, šarmer, ženik i ljubavnik, priobalni moreplovac, čovjek za kojeg se, unatoč isprovociranoj zajedljivosti, može reći da je doista gospodstvena držanja, žive izravnosti i djelatne simpatije, odijevajući se u crno (privatno i javno) bez pozerstva očituje da je trajno u koroti za sve trijumfe, radne pobjede, reforme, pjesničke uvoznice, trendove, ratove i pomirbe, poznanstva i razlaze. Arsena je oduvijek zanimao položaj umjetnika, njegov upliv u (često) ravnodušnu zbilju.</p>
<p> Za koga, naime, pjevati, pisati, i ima li nekog dubljeg smisla kad se u tržištu ideja sve jeftino instrumentalizira, kad se izvornost uslijed nemoći od samih umjetnika štiti nacionalnim i drugim zakrilništvima? </p>
<p>Kako opstati izvan stada, sam, sa svojim glasom, sa svojom opomenom a ne pukim namirivanjem rupa i rupica svakodnevnog propuha? Umjetniku u ovim prostorima i nije drugo biti nego sezoncem između baštine i novuma, za dnevnicu, komadić neba, ili pak mukte u stvarnosti koja se smradom svojih uzvišenosti neprestano linja u neposluhu estetskih pripravaka i savjeta. Umjetnik je žrtva i talac, pokora vlastita izbora.</p>
<p> Umjetnost je alibi reformatorima i iskupiteljima ovih prostora, dekorativna uzdanica kad ustreba. Stoga se Dedićev čagalj prezrivo udaljuje od ljudi, od ponuda i priznanica, spomen-uvrštaja. Zavija sam u nigdini, neutovljen, u kavezu svoje slobode, daleko od javnog čopora, Bogu iza leđa, izvan orkestra trajnih bajalica mamurluku i kojekakvom snu.</p>
<p> Ne čudi stoga erotska asocijacija, podrugljiv i najžešći komentar relacije čaglja samotara i zalutale ovce iz stada, koju čagalj namiri u njezinoj tupoj i ravnodušnoj samodostatnosti. Čagalj i ovca su ona relacija kao što je umjetnik i narod. Gorka, ali istinita prispodoba. Mučna. Gadljiva, ali Arsen otrovnim žalcem vrha pera, kao šiljak škorpiona, ubada. Pritom, dakako, ne štedi ni sebe. Ni svoje zasluge za opće stanje sivila duha, ali i za spasonosne prosjeve iz njegove glazbeno-pjesničke radionice.</p>
<p> Varirajući temu samoće umjetnika i stada/zbora/orkestra, fragmentarno u ovom nacrtu za fresku jednog iskanja slobode, stječe se dojam da pjesnik i nema drugo nego od bića sazidati kapelicu, vlastito djelo vidjeti kao molitvenik za sve neurastenije, jer svako malo naći će se jaram, svako malo određuje se obala i svako malo javi se spasitelj, obično, kao što veli Arsen, krivi. </p>
<p>Sudbinu valja svesti na vlastito ime, ili pak kao zocmizdrena narekača kusati posnost kamata provicijalnog duha. Arsen je svoje ponornice i delte sveo na gorko, otrovno, a istodobno i ljekovito ušće, iskustvo. Djelatno. Njegov galgenhumor i lirske opaske, leleci sjadana zvona, nisu neko eleganto razmahivanje usudom, već do u pojedinost provjerena uzaludnost. Otisci su to desetljećima otegotnih okolnosti pripravljene preše. Pjesme su pripravci. I uspravci. Kad se identificirao od svih mogućih samotara, izabrao je dalmatinski ugođaj i čaglja koji u tim gudurama ima svoj brlog, homofobičan, zatvoren u svojoj slobodi. </p>
<p> Šesdesetih godina Arsen napušta orkestraciju subivanja. Želi biti. Putovati. Sam. Tih godina, kako je uočio Tenžera, pronalazi »formulu nove osjećajnosti«. Formula baš i nije tako jednostavna, nije jedan više jedan, i nije od onih formula koja jamči postojanost rezultata. Pjesme je uknjižio u trideset i trećoj godini života, možda slučajno, tko zna, iako je i element arsen pod rednim brojem 33 u periodičnom sustavu. </p>
<p>Uvijek je samostalni put pipanje neizvjesnosti, potraga za utajenim u čovjeku, otkrivanje i neprestano provociranje nesuglasja s okolinom, pa i najbližima. Buka estrade i samotni prosvjed u odmaku, padanje u medijsku sjenu od jednokratnih zvijezda i zvjezdica koje se neprestano rađaju na našem umaćanom nebu, koristila je utoliko što je Arsena udaljavala od svjetala pozornice i vraćala u zatišja gdje se pjesnička imaginacija mogla pribrati, dakako u okusu i mirisu truleži izgubljenog vremena, ali i slutnji i čežnji za netaknutim, lijepim i suglasnim. </p>
<p> Vjerojatno je u odluci samostalnog puta utkana i samobitnost, ona vjerodostojnost vlastita izraza koja Arsena drži nezaobilaznom pojavom i kulturnom činjenicom u prostoru otegotnih i olakotnih bljeskova pojava i pojmova. Trebalo je izdržati sve te godine (ne)ukusa, ustrajati u hranjivoj inačici osobnosti, mimo orkestara i dirigenata. I doći, ne do priznanja, ispovijesti, a ne leleka. Eto, došlo je i to doba, doba punoće, nepanična osvrta, doba usidrenosti i doba kad nekoć rasplamsalo žilje i znatiželje blagotvorno obuzme mlohava nejakost upitnosti. Doba melankolije. Za osobnu uporabu.</p>
<p> U ovoj maloj knjižici, rukoveti stihovlja, ima mjere. Duhovne silnice okružja nakladnika, profil biblioteke, urednik, naslovnica, naslov i osobito podnaslov. Mogao je to biti gromorni vrtlog zadihana i uspaničena čovjeka koji u promenadi lica i karnevalu razmahuje svoje oćute iskustva i nelagode. Ovako – riječ je o rukovetu prosvjeda. Rječitoj uvertiri u requiem koji se beznaslovnim pjesmama bespoštedno protivi brlogu, zavičaju, pustari lica.</p>
<p> Ako su ga razjedale dvojbe, danas, bez kamatnjaka i računa, bez utaje vjeroispovijesti, ukrižanosti, bez muljanja, opirući se zavodljivu tkanju taštine, posegnuo je u činjenicu da se i nema što izgubiti. Ostaje jedino hrabro priznati. Sve. Bezostatno. Čagalj razgoni tminu samoljublja. Čagalj je miljokaz na putu do gorde osamljenosti, i sva opanjkavanja smisla, jaram, neukrotivost i neprilagodljivost, blagost popuštanja ždrijelu svakodnevlja, kazna je i danak minulim raspustima, zlovolji. Jasnina pobjeđuje krparenje i namirivanje, dnevne utrške smisla.</p>
<p> Nagoviještena je sva ona mučnina gdje nepriljubna oporost studene samoće likuje, diči se melankoličnom bonacom nakon tramuntane i fortunala. Otvorena srca, bez prikrivanja, govoriti. Odjekivati kao urlik u gudurama. Oprljan koječime, kadšto kao zgarište, kao samostojna i kroza se propuštena podrugljiva jutrenja samotara, dao si je utamaniti sve što se utamaniti može. Neuvredljivo, ali dosljedno onoj prepoznatljivoj vjerodostojnosti čovjeka koji se s trona svojih sazidanih samoća smije. Neke pjesme bliske su linjanju čaglja, tragovima jednostavnog okrznuća o drač nakinđurena svakodnevlja, a neke su skice intimnog sutona, pomno odabranih riječi u koje autor, kao nezakučasti inteligent, nema razloga sumnjati.</p>
<p> Bez svežnja lažnih ključeva za sve tajne i blagajne, prpošno, kao Čehovljev melankolični podrugljivac, portretira ulomčić bivanja i ne stavlja ga u okvir metafizičkog uzglavlja, već pušta na štandove dohvatljive predaje o ukletosti nenadsvođenih, neuslišenih i često na lažima održivih šepavosti. Blještavilo je pomrčina, estradni sjaj orubnica ponora, pljesak mljackanje i škrgut čeljusti.</p>
<p> Pjesnik ovdje nije na zadatku, ni poslanju, već se zatekao kao jedini svjedok poriva da sudi riječima. Nije mu do toga da iscijedi kaplju divnog i savršenog mirisa, već mu je do odmaka od lažnog iscjeljenja, i stalo mu je do priznanja koja se sve to apsurdnost, besmislenost kroz zadihanu nepomičnost odurno linja u našoj blizini. </p>
<p> I ovdje se Arsen, kao i u prethodnim zbirkama, »sustavno kreće između nježnosti i podsmješljivosti, između topline i vedrine, između ranjivosti i oporosti, između melankolije i cinizma, između čežnje i erotizma, između stidljivosti i egzibicionizma« (Tonko Maroević), ali je to kretanje izgubilo lepršavu neodgovornost razdraganog čovjeka, i čagalj melankolično leleče, ranjivo zavija, oporo urla i cvili u slobodi svoje samoće. U tom prostranom brlogu opora reljefa trpko trpi slobodu izbora, svoj križ i svoj ukrižanost. I ne mijenja mu se. Ni dlaka, ni ćud. Ovdje nema Arsenova homagijalna zanosa, rastrošnog podavanja poznanstvu, pustinja je sve i svi su zrnce pustinje, nema podilaženja besmislu te izbija monomanska opsjednutost vlastitom mukom.</p>
<p> Doduše, sve je to kroz fragmente iskazano, nekako kao da je egzistencijalima i prizorištima htio olakšati krunicu koju svakodnevno prebire, pa je Čagalj u neku ruku najava oproštaja od dvorišta, lažnih prijatelja, umjetnih država, obala, granica, opakih pozornica i kristalizacija samoće, slobode, i više nije panika kako spasiti glavu i guzicu, i nije više pitanje je li viši pjesnik iz nižih pobuda, ni tko je škart a tko pomazanik, nego što i kako sa samim sobom, bremenom, trnjem, okrznućima i nenamirenim cijelostima u sebi.</p>
<p> Na koga urlati, za kim čeznuti, kad je sve već iščiljelo? Promenada karaktera i lica koja su provocirala Arsenov pjesnički nerv polako odlaze u sprovodnoj koloni kičeraja, besprizorno, u skokovitosti i lepršavosti, ne izazivaju više ni potrebu za pjesničkom dosjetkom. Možda tek kao stih, potporno, podsjećajući da su živi. Čagalj je još jedan neumoljivi i bespoštedni svlak, trpak i nježno razmahan, kao što su, u samotnim odbjezima, molećive čagljeve oči u zvjezdanoj noći. </p>
<p> Odmah se vidi prag i unutrašnjost Arsenova imaginativnog prostora, versom ocrtan obris nemira, poriv i metapoetičari, intertekstualisti, ako im se da zaroniti u njedra ove pripitomljene (unatoč anarhoidnosti) knjižice, razlučit će odaslane poruke, metaforiku i simboliku začinjavca. Njemu, za one koji ga poznaju, i nije stalo do čitanja na čitanje, utuka mudroslovlja, i na sve reference, uzvraća da je pjesnik opće prakse, te je i ovu zagonetnu knjigu (kao što je zagonetan i razlog objavljivanja) zaštitio od ubitačne umnosti podnaslovom »Zabavne melodije«.</p>
<p> Autor ovih usputnica bio je svjedokom ovog pjesničkog okota u Haulikovoj, brlogu gdje se pojedinosti, činjenice i artefakti Arsenova i Gabina doma nadmeću jekom minulih vremena, duša u spomenarskoj i dekorativnoj igri topline. U jednom času »Zabavne melodije« su kao podnaslov prekrižene, a onda, nakon (ne)prospavane noći ponovno pridodane kao sedativ mogućoj prepoznatljivoj pretencioznosti. I istina je, naslov »Čagalj« značio bi, bar iz Arsenovih godina i iskustva, ispovijest. Molitvu. I žešći, žučniji obračun. Ne treba zaboraviti da arsenum na grčkom znači muški. Element dušikove skupine između svjetlucava forsora i antimona, dolazi u prirodi slobodan, ali se češće javlja u spojevima. Resorbira. </p>
<p>Borislav Vujičić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Cijela svjetska literatura u jednoj knjizi!</p>
<p>Bostonski profesor fizike Joseph Jacobson sprema se ukinuti knjigotisak – gotovo 600 godina poslije njegovog pronalaska – upotrebom tzv. elektroničkog papira / U unutrašnjosti elektronički upravljivih folija je skupljeno tisuće sićušnih kuglica. Svaka od njih, promjera desetine milimetara, napola je bijela i napola crna. Elektronički impulsi okreću jednu ili drugu polovicu kuglice prema gore i tako od sićušnih točkica oblikuju jasno čitljive znakove / Prvi proizvodi već su spremni za tržište</p>
<p>Joseph Jacobson? Niste nikad čuli za njega? Nije važno! Čovjek je i u zemlji Gutenberga poznat samo u odabranom krugu istraživača, ali to će se ubrzo promijeniti. Bostonski profesor fizike sprema se ukinuti knjigotisak – gotovo 600 godina poslije njegovog pronalaska.</p>
<p>»The last book« naziv je tehnike, kako piše broj časopisa »DM« za lipanj 2000., na kojoj trenutno užurbano radi Jacobson i njegov »Micromedia Team« s poznatog Massachussetts Institute of Technology (MIT). Pri tome će se tzv. posljednja knjiga 35-godišnjeg izumitelja na prvi pogled jedva razlikovati od svojih povijesnih uzora. Knjiga će biti izrađena od povezanih stranica, koje se mogu opipati kao papir, lagane su i gipke kao papir i osim toga ugodno šuštave i pucketajuće kao da su od papira.</p>
<p>Usprkos tome ova knjiga nad knjigama ugrožava bitak tvornica papira, tiskara i knjigovežnica. U budućnosti će biti malo posla i za proizvođače polica za knjige. Jer u Jacobsonovu knjigu stane cijela svjetska literatura – od Homera do... Umjesto od celuloze, stranice od umjetnih tvari i silicija veoma su tanke, elektronički upravljive folije, u čijoj unutrašnjosti je skupljeno tisuće sićušnih kuglica, kao u mesnoj hladetini. Svaka od njih, promjera desetine milimetara, napola je bijela i napola crna. Elektronički impulsi okreću jednu ili drugu polovicu kuglice prema gore i tako od sićušnih točkica oblikuju jasno čitljive znakove.</p>
<p>Svejedno, ozbiljna literatura ili petparački roman, dnevnik ili osobni prikaz dionica – ono što pokazuje elektronički papir (kao tzv. »e-ink«) nalazi uz pomoć digitalnih impulsa – na primjer preko Interneta – svoj put do stranica Jacobsonovog cyber-papira. Još više: kad čitatelj poželi neku drugu literaturu, novi sadržaj jednostavno se upisuje i stranice mijenjaju svoj izgled.</p>
<p>Ovo privatno nakladništvo funkcionira za sada samo u laboratoriju. Ali uz profesora Jacobsona s MIT-a u razvoj različitih tehnologija elektroničkog papira snažno ulažu i industrijski divovi. Tako na primjer u Palo Alto Research Center (PARC), kalifornijskom istraživačkom centru američkod diva za digitalni tisak Xerox, znanstvenici, kao Nick Cheridon, rade na proizvodu »e-paper«.</p>
<p>Njemačka podružnica računalnog diva IBM već je prikazala na izložbi tiskarske tehnike »Drupa« u Düsseldorfu prototip budućih novina. Primjerak, koji se temelji na Jacobsonovu razvoju »e-inka«, sastojao se od nekoliko stranica, koje su se mogle smotati u tuljac veličine valjka za tijesto.</p>
<p>»E-ink« i »e-paper« daju dojmljivo oštro pismo, koje je čitljivo iz svih kutova, čak i pod sunčevim zrakama – daleko bolje nego na suvremenom LCD prikazniku laptopa ili palmtop računala. Štoviše, dok slika na skupim ravnim zaslonima, koji troše mnogo energije, nestaje odmah po isključenju električnog izvora napajanja, na digitalnom papiru ona ostaje vidljiva sve dok se ne promijeni novim impulsom.</p>
<p>Matthias Döpfner, glavni urednik dnevnika »Die Welt«, ovako vidi dolazeće promjene: »Kad jednom poraste kakvoća prijenosnih sustava, mogu si zamisliti kako ću stavljati u džep elektronički Welt«. Pri tome on ne vidi ugrozu za svoj proizvod: »Čak i kad će proizvodi kao e-paper biti spremni za tržište, bit će to samo daljnji korak tehničkog razvoja, kao što je i korak od gramofonske ploče do CD-a. Pri tome nije odlučujući medij, već kakvoća sadržaja.«</p>
<p>Ali »e-ink« i »e-paper« još uvijek ne mogu u potpunosti izmijeniti uobičajeni papir. Ne osvrćući se na još postojeće tehničke nedostatke, digitalni papir još je uvijek previše skup. Jedna stranica u formatu A4 koštala bi trenutno, prema Jacobsonu, oko dva do deset dolara.</p>
<p>Tamo gdje su čitatelji mnogobrojni, primjena elektroničkog »papira« mogla bi već danas biti gospodarstveno prihvatljiva. Tako tvrtka »e-ink Corp.« iz Cambridgea u Massachussettsu pod imenom »Immedia« već prodaje prve proizvode na temelju Jacobsonove »e-ink« tehnologije: 80 zaposlenika u kanadskom Peterboroughu u blizini Toronta izrađuje info-ploče za sajamske priredbe, bankovne šaltere, prometne urede i trgovine. Uskoro slijede i digitalni reklamni napisi za tzv. »Sandwich-Men«.</p>
<p>Promjenljivim pisanim obavijestima na leđima i prstima putujućeg oglasnog stupa upravljat će malo računalo, smješteno u okviru reklamnog panoa. Iza »e-ink Corp.« stoje i sposobni partneri. Motorola, novinska grupa Hearst i različiti Venture-Funds uložili su u tu tvrtku 16 milijuna dolara.</p>
<p>Mogućnosti primjene ovakvih proizvoda još su ograničene. Pisani znakovi veliki su gotovo sedam centimetara, broj redaka po jednom pokazniku (displayu) može se izbrojati prstima jedne ruke. Manji znakovi i više redaka zahtijevaju snažniju programsku podršku i djelotvornije upravljačke čipove. Sve to će se ubrzo promijeniti i ovi proizvodi neće biti skuplji od alternativa na papiru, obećavaju u tvrtki Immedia.</p>
<p>Sjevernoamerički lanac robnih kuća »JCPenney« već ispituje isplati li se već sada primjena digitalnog papira. Tvrtka je u pojedinim podružnicama postavila iznad polica s robom elektroničke reklamne ploče, koje se preko središnjeg računala u trgovini programiraju u skladu s aktualnim cijenama i ponudom. I u »Njemačkim željeznicama« razmišljaju bi li i kako u okviru obavještavanja putnika primijenili novu tehnologiju, umjesto uobičajene ploče s redom vožnje, koja se djelomično mijenja u tjednom ritmu.</p>
<p>Najkasnije 2003. tvrtka »e-ink« namjerava iznijeti na tržište jeftinu inačicu svojeg »e-papira«, koji bi uz pomoć bežičnog prijenosa zamijenio dnevne novine. Čitatelj će svoje novine nositi sa sobom smotane u valjak i rastvoriti ih prije čitanja, kao što to danas radi s tiskanim primjerkom. </p>
<p>Željko Medvešek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="14">
<p>Siromaštvo nogometa u Varaždinu</p>
<p>VARAŽDIN, 26. kolovoza</p>
<p> - Obostrano siromaštvo nogometa oblježilo je navodni derbi Varteksa i Dinama. Konačni 1:1 (0-1), vjerojatno je najpravedniji ishod dvoboja u kojem se na prste jedne ruke moglo izbrojiti lijepih nogometnih poteza i svakako ovim remisom više mogu biti zadovoljni Zagrepčani nego domaćini. Jer, unatoč spoznaji da je Varteks do izjednačenja stigao samo devet minuta prije kraja utakmice, ipak su Varaždinci imali više inicijative, imali su više loptu u nogama, više su željeli igrati od »modrih«. No, i ta njihova inicijativa bila utemeljena na želji i stihiji, bilo je vrlo malo smišljenih akcija, sve se uglavnom svodilo na »ho-ruk« težnju da se što prije stigne do Butininih vratiju.</p>
<p>Dinamo je opet razočarao, Dinamo je opet loše igrao ... A, ovaj put, zanimljivo, s druge strane nije bio – Milan! Nešto je, dakle, trulo u državi maksimirskoj, to je sada više nego očito i ne znamo kakva će opravdanja za ovu mizernu nogometnu predstavu ponuditi Dinamovi ljudi iz struke. Uostalom, možda to i nije važno, jer malo tko im još i vjeruje. Točnije, frazama mogu vjerovati samo oni koji nisu vidjeli Dinamo na djelu, ovaj »novokomponirani«, ali i još kako limitirani Dinamo.</p>
<p>Teški su dani su pred Maksimirom ...</p>
<p>Član Dinamova Izvršnog odbora Mirko »Čarli» Braun u poluvremenu je razočarano viđenim rekao:</p>
<p>– Valjda će netko pametan doći u poluvremenu i otpiliti vratnice! Što će im, ni jedni ni drugi ne gledaju prema golu. </p>
<p>I bio je u pravu. A, pokraj »Čarlija« bio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji voli reći, da mu je Dinamo u srcu. Ovaj put je gledao u takmicu s Varteksovim šalom oko vrata i samo je prozborio:</p>
<p>– Kako sad reći – neka pobijedi bolji, kad je ovo tako loše.</p>
<p>I, doista je bilo užasno loše. A, Dinamo je do vodstva u 3. minuti sudačkog vremena po isteku prvog dijela došao praktički ni iz čega, zahvaljujući spretnosti i upornosti Tomislava Šokote.</p>
<p>Agić je, naime, ubacio visoku loptu u šesnaesterac domaćina, Madunović je krenuo na loptu sa Šokotom, međutim Varteksov se kapetan okliznuo i Šokota je dobro odmjerenim udarcem s 11 m loptu glavom posalo u mrežu, pokraj vratara Mađrića, koji je bio u raskoraku.</p>
<p>Ovaj pogodak nije »ošamutio« domaćina, koji je i u nastavku iskazao više želje i htijenja, međutim, malo je tu bilo kvalitete. </p>
<p>Malo i izglednih situacija, i osim poteza raspoloženog Veldina Karića, koji je u nekoliko navrata »zavezao u čvor« Dinamovu obranu, gotovo da se ništa nije moglo izdvojiti. Karić je, usput, u 58. minuti, sjajnim udarcem sa 14 m, iz kosa uzdrmao prečku, i bila je to najzrelija Varteksova zgoda.</p>
<p>Sve do 9 minuta prije kraja, do 81. minute kad je stiglo izjednačenje. Hrman je, naime, ubacio dijagonalno loptu u Dinamov kazneni prostor, do tad sigurni vratar Butina odletio je u prazno, loptu je umirio Bjelanović i iz kosa s osam metara poslao je u mrežu. U tim trenucima se, inače, »zakuhalo« na tribinama na zapadu je jedan usamljeni Dinamov navijač dobio po glavi, na istoku je stotinjak BBBoysa bilo spremno na obračun s varaždinskom policijom i domaćim navijačima. No, to se smirilo, a Varteks je stigao do gola. I posve zalsuženog boda, a šest minuta prije kraja Bišćan je sa 23 metra uzdrmao vratnicu. Bilo bi čudno i neobično da je Dinamo ovdje pobijedio, a da nije stvorio ni jednu pravu prigodu. </p>
<p>- VARTEKS: Mađarić 5,5 – Kristić 5,5; Režić 5,5, Madunović 5 – Sabolčki 5,5, Klepić 5,5 (Bjelanović 6), Halimi 5, Hrman 6; Šafarić 6 – Karić 6,5 (Kastel –), Drobne 5,5 (Sinani 5).</p>
<p>- DINAMO: Butina 6 – Biščan 5,5; Sedloski 5,5, Drpić 5,5, – Mikić 5, Bazina 5 (Mujčin 5), Pilipović 5, Agić 5, Šabić 5 (Krznar 5) – Šokota 6, Cvitanović 5 (Balaban 5).</p>
<p>SUDAC Kurtović (Osijek) 6. GLEDATELJA: 7000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Šokota (48. +), 1-1 Bjelanović (81.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šafarić, Šabić, Bazina, Halimi, Pilipović.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Veldin KARIĆ.</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Počinje nova sezona lova na Blaževićev stolac! </p>
<p>Koliko smo samo puta dosad svjedočili trenerskim napadima na košarkaške, rukometne, vaterpolske izbornike prije velikih natjecanja? / Danas, desetak dana prije prvog kvalifikacijskog nastupa za SP, 2. rujna u Bruxellesu protiv Belgije, meta je nogometni izbornik Miroslav Blažević, jučer je to bio netko drugi, sutra će biti Petrović, Kovačević... / Upravo je nevjerojatno koliko je zavisti, netrpeljivosti i zlobe među hrvatskim trenerima, pripadnicima iste struke, ljudima koji od istog kruha žive</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Netko bi, listajući hrvatski sportski tisak, mogao pomisliti da su kvalifikacije za Svjetsko nogometno prvenstvo 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji – završene. I mogao bi, bez odveć krzmanja, zaključiti kako je bijes nogometnih djelatnika, posebice trenera, usmjeren prema kolegi izborniku koji je sve napravio pogrešno, a njegova reprezentacija krahirala i propustila smotru najboljih svjetskih nogometaša u Aziji.</p>
<p>Naime, kvalifikacije još nisu ni započele, a svjedoci smo lavine kritika pa i vulgarnoga ironiziranja na račun izbornika nogometne vrste Miroslava Blaževića i to samo desetak dana prije prvog kvalifikacijskog nastupa za SP, 2. rujna u Bruxellesu protiv Belgije. Princip je uvijek isti, otvoreni lov za izborničkim stolcem počinje uvijek uoči ključnih utakmica reprezentacije. Pritom kolege orkestrirani udar koriste i za malo dobrodošle samoreklame i samokandidature. No, nije takav način ponašanja samo nogometna posebnost. Koliko smo samo puta dosad svjedočili napadima na košarkaške, rukometne, vaterpolske izbornike prije velikih natjecanja i prije važnih utakmica, upravo je nevjerojatno koliko je zavisti, netrpeljivosti i zlobe među hrvatskim trenerima, pripadnicima iste struke, ljudima koji od istog kruha žive.</p>
<p>Eto, u konkretnom slučaju, prije puta u Bruxelles, na križu se našao Blažević. Koliko se god on već navikao na slične napade i koliko god nerijetko sam pridonio prozivanjima, ne možemo se oteti dojmu da su najnoviji napadi samo još jedan iskaz naše tradicionalne sklonosti – pokapanju živog čovjeka.</p>
<p>Svojedobno nam je jedan poznati televizijski komentator, specijalist za košarku, pričao kako je upravo tužno vidjeti hrvatskog košarkaškog izbornika na velikim natjecanjima kako se bori i protiv suparnika na parketu i protiv trenera suparničke momčadi, ali i protiv trenera iz domovine koji mu unaprijed rade o glavi. Onda je to usporedio sa situacijom u reprezentaciji Jugoslavije:</p>
<p>– Jugoslavenski košarkaški izbornik na velikom natjecanju na raspolaganju ima stožer s pet najboljih domaćih trenera koji mu za vrijeme prvenstva asistiraju i pomažu! A što u isto vrijeme rade naši treneri? Također asistiraju izborniku. Ali, na malo drukčiji način – pomažu mu da padne s brvna što brže i što bolnije.</p>
<p>Samo tjedan dana uoči gostovanja nogometne reprezentacije u Bruxellesu, Blažević je opet top tema među kolegama. I, što je najzanimljivije, njegov najveći oponent Tomislav Ivić nije u kategoriji najoštrijih! Naprotiv, prije puta u Belgiju, gdje uspješno radi, Iviće nije želio reći ni riječi o neslaganju s Blaževićem. Iako bi nesumnjivo imao što reći. No, zato imamo domaće snage. I da se barem radi o kritici koja će donijeti probitak momčadi. Ne, radi se uglavnom o osobnom omalovažavanju i vrijeđanju. Pa tako ovih dana Luka Bonačić izjavljuje kako je on »rođen između triju katedrala, a Blažević u nekoj avliji u Travniku«. Kao da je mjesto rođenja legitimacija dobroga odgoja, civiliziranog ponašanja i uopće bilo čega. Još jedan trener koji se godinama hvali da »o Blaževiću misli sve najgore«, Josip Kuže, dokazuje vjerodostojnost tvrdnje o hrvatskom jalu i nesnošljivosti.</p>
<p>Istina, ima i trenera koji vole kritizirati izbornika, ali pritom ne vrijeđaju. Tako će Ivan Katalinić izborniku predbaciti izbor igrača, Stanko Poklepović će reći kako se ne slaže sa sustavom igre naše reprezentacije. Ima još nezadovoljnika, poput Josipa Skoblara, koji zajedljivo poručuje: »Ćiru je instalirao Tuđman, ne očekujem da mene izabere Mesić«.</p>
<p>Nije ni Blažević nedužan u cijeloj priči, on se katkad ponaša kao da jedva čeka napad kolege, on se na taj način motivira. A i sâm jednako zna isprovocirati nenogometne polemike s kolegama. </p>
<p>Od svih trenera u Hrvatskoj (od kojih trećina na prvoligaškim klupama nema ni trenersku licencu) malo je tko, primjerice, ponudio pomoći reprezentaciji. Danas-sutra Blažević neće biti trener, mislite li da će se situacija promijeniti? Ni slučajno, izbornik je uvijek bio i uvijek će biti na meti.</p>
<p>Prisjetimo se, prvi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije bio je Dražan Jerković. I, naravno, kolege treneri su početkom devedesetih nemilosrdno jurnuli na njega. O tome bi ponešto mogao reći i Stanko Poklepović, prisjeti li se svog mandata u reprezentaciji, rezultatski neuspješne turneje po Australiji i pobjede protiv Meksika u Zagrebu (3-0). Od svakoga se mogao obraniti, od kolege trenera nije. Vlatko Marković bio je izbornikom tek koju utakmicu, dovoljno da kolege o njegovom radu kažu – sve najgore.</p>
<p>Blažević dugo proživljava takvu sudbinu, proživjeli su je i ostali hrvatski treneri, ne samo nogometni. Dobro se izbornik košarkaša Aleksandar Petrović sjeća događaja prije EP u Ateni 1995. godine, kad je naša reprezentacija osvojila brončanu medalju. No, tada se ni jedan trener nije složio s njegovom praksom. Giuseppe Gjergja je bio brončani s košarkašima na SP u Kanadi 1994. godine, no prema mišljenju struke sve što je radio bilo je pogrešno. Ni danas mu hrvatski košarkaški treneri ne priznaju taj rezultat. Velimir Kljaić? Kako li su se naši rukometni treneri zgražali nad njegovim metodama prije Olimpijskih igara u Atlanti, kad je naglo zamijenio Abaza Arslanagića. Epilog: osvojio je zlatnu medalju. Identična je priča Brune Silića, vaterpolskog izbornika, prije spomenutih Igara u Atlanti 1996. godine. On je s vaterpolistima bio srebrni. Nedovoljno za milost kolega.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tko će motriti Emilea Mpenzu?</p>
<p>Glavni je problem nogometnog izbornika Miroslava Blaževića hoće li ozlijeđeni Mario Stanić biti spreman do utorka i kvalifikacijske utakmice u Bruxellesu protiv Belgije</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> – Glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Zorislav Srebrić otkrio nam je razloge zbog čega će »vatreni« u utorak 29. kolovoza u 17.30 sati, jedinu trening-utakmicu uoči kvalifikacijskog susreta s Belgijom u Bruxellesu, odigrati u Karlovcu. Prisjetili su se i on i izbornik Miroslav Blažević kako je reprezentacija uoči puta na Svjetsko prvenstvo prije dvije godine, pripremni ciklus započela u Karlovcu, a ishod se znade – prepuna ladica radosti.</p>
<p>Drugim riječima, ako je pomoglo prije dvije godine, zašto ne bi i sada, pa stoga ponekad nije naodmet uhvatiti se – praznovjerja. A kad je već o praznovjerju riječ, izbornik je naučio da prizivanje dobrih ili loših sila nije za odbaciti. Stoga odlučno uvjerava sve oko sebe da čvrsto vjeruje kako će jako važan reprezentativac Mario Stanić ipak biti sposoban za nastup u utakmici s Belgijom, neovisno o tomu što kažu liječnici, Stanić i Srebrić.... Čak je u to počeo vjerovati i Zorislav Srebrić, inače sklon čvrstozemaljskim prognozama. Sud glavnog tajnika u vezi Stanićeva koljena, koje pati zbog suparničkog udarca, više nije tako nepokolebljiv. Počeo je i on vjerovati u čudo i Stanićev nastup na startu kvalifikacija:</p>
<p>– Ohrabrujuće je što je u petak već lagano trenirao, tumači Srebrić, kojeg smo usput priupitali i za Bokšićev status. Uvjeren kako su neke negativne glasine o Bokšićevom trkačkom statusu ipak pretjerane Srebrić je rekao:</p>
<p>– Možda se u svom klubu Bokšić trenutno ne gura u prvi plan samo da bi se sačuvao za Bruxelles, pridodaje Srebrić, koji žali što ima premalo prstiju kako bi stiskao fige da se nitko od pozvanih reprezentativaca ne ozlijedi u subotnje-nedjeljnim nastupima. Kako što se tiče A reprezentacije, tako i za mlade »vatrene«.</p>
<p>Taman kad je spomenuo mlade, u Srebrićevom se uredu pojavio Martin Novoselac, instruktor i vršitelj dužnosti izbornika mlade reprezentacije (do 21 godine starosti) za akciju u Belgiji. Priupitali smo ga je li za njega i nadalje Sabolčki bolji desni bočni od Mikića, kojeg je za utakmicu s Belgijom Novoselac ucrtao kao središnjeg napadača. Pitali smo to stoga jer se nedugo zatim oglasio Blažević i pozvao Mikića u A reprezentaciju, za svaki slučaj ne bude li Mario Stanić bio sposoban za nastup i to na mjestu desnog bočnog:</p>
<p>– Mikić je za potrebe mlade reprezentacije, barem dok ju ja vodim, bitniji kao napadač. U mom viđenju mlade reprezentacije, Sabolčki je siguran na desnom boku, tumači Novoselac i pritom zarađuje od Srebrića kompliment za hrabrost i dosljednost:</p>
<p>– Ovakvim mišljenjem Novoselac pokazuje da ima svoje »ja«, a takvi su nam ljudi potrebni u nogometu, kazuje Srebrić.</p>
<p>Glavni je tajnik ostao vrlo »hrabar« i kad smo ga priupitali kojeg bi »vatrenog« podržao što se tiče čuvanja neugodnog tamnoputog napadača Belgije Emilea Mpenze – Roberta Kovača, kojega zagovara izbornik Blažević ili Darija Šimića, kojeg gura Blaževićev pomoćnik Branko Ivanković:</p>
<p>– Budite sigurni da će biti kako izbornik kaže, zaključuje Srebrić.</p>
<p>A što na to pitanje ima za reći glavni tajnik?</p>
<p>– Gospodo, svak' treba raditi svoj posao, zaključuje mudro glavni tajnik, vječno žaleći što mu se nije ostvario san da bude – prvoligaški trener.</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Ne želim ništa forsirati, želim ostati zdrava za Olimpijske igre«</p>
<p>»Boli me koljeno i moram priznati da me to dosta smeta. Liječnici su mi rekli da će me sigurno boljeti još vjerojatno godinu dana, da će me smetati, da neću moći trenirati punom snagom« / »U ovoj sezoni ne namjeravam forsirati, kako će mi ići, dobro će ići. Trudit ću se biti što bolja, ali ne nadam se nekim rezultatima, ozlijeđena sam. Cilj mi je ostati »živa« do Olimpijskih igara. Olimpijske igre su cilj, to je ipak najveći događaj, riječi su naše najbolje skijašice Janice Kostrelić</p>
<p>ZVONIMIR MATIĆ </p>
<p>Odmor najbolje hrvatske skijašice Janice Kostelić je završio i u nedjelju ujutro se već zaputila na austrijski ledenjak Hintertux, gdje će ostati dva mjeseca pripremajući se za novu sezonu koja započinje već krajem listopada veleslalomom u austrijskom Söldenu. Ponovno je Janica u rodnom gradu bila samo »u prolazu«, u Zagrebu je provela tek pet dana, ali i to vrijeme joj je bilo ispunjeno obavezama.</p>
<p>– Trenirali smo dva puta dnevno na Sljemenu, a u petak sam obavila i testiranja na Fakultetu za fizičku kulturu. Rezultati tih testiranja nisu sjajni, ali to je i logično zbog stanja u kojem mi je koljeno, pa ne mogu pretjerano dobro trčati i skakati, rekla je Janica.</p>
<p>Ipak, uoči puta na Hintertux, Janica je pronašla vremena za razgovor o svojim planovima i očekivanjima u novoj sezoni.</p>
<p>• Kako ste proveli ostatak ljeta? </p>
<p>– Bili smo prvo neko vrijeme na Mljetu gdje je bio pravi odmor. Treniralo se samoinicijativno, ako je netko htio voziti bicikl i slično. Onda smo brat i ja otišli na Korčulu, gdje tatin bratić ima ronilački centar, pa smo se malo bavili ronjenjem, a nakon toga je uslijedio povratak na Mljet i početak pravog treniranja. Dio priprema smo napravili na Badiji i zatim smo malo navratili u Zagreb.</p>
<p>• U Zagrebu ste opet samo »u prolazu«, samo pet dana. Jeste li se zaželjeli malo dužeg boravka u rodnom gradu?</p>
<p>– Ne, ovih pet dana je dovoljno. Zapravo, uvijek kada se vraćam u Zagreb, to mi je nešto posebno. A kada sam Zagrebu, ne znam što bih. Jedino što želim je malo prošetati gradom. No, ne sviđa mi se što ljudi previše ogovaraju. </p>
<p>Ako si poznata osoba i izađeš negdje na neko poznato mjesto, sljedeći dan samo čuješ komentare »vidiš ovaj se samo šminka«, a ako odeš na neko manje poznato mjesto ti govore kako si bezveze.</p>
<p>• U nedjelju već odlazite na skijanje?</p>
<p>– Idemo na Hintertux, kao i svake godine, samo ne znam kakva je situacija sa snijegom. Čula sam da se nešto malo i otopilo, ali to je ledenjak, pa mora biti snijega, valjda.</p>
<p>• Kako ste proveli ovih nekoliko mjeseci bez skijanja?</p>
<p>– Moram priznati da mi je bilo jako dosadno. Jedva čekam da odem na skijanje, ovako mi je nekako prestatično. Kada odeš na skijanje, tada si u pokretu cijeli dan.</p>
<p>• Sada ste imali malo više vremena i za školu. Što ste napravili na tom području?</p>
<p>– Pa kakva škola, ljeto je. Ljeti škole ne rade. Jedina dva mjeseca kada sam doma škole ne rade.</p>
<p>• Kakvo je stanje sa koljenom, je li ozljeda potpuno zaliječena?</p>
<p>Pavlek najavljuje postolje na prvom slalomu</p>
<p>– Nije. Boli me, moram priznati da me boli i to me dosta smeta. Odtreniram normalno, ali niti jedan trening ne prođe bez boli. Liječnici su mi rekli da će me sigurno boljeti još vjerojatno godinu dana, da će me smetati, da neću moći trenirati punom snagom. Savjetovali su mi da treniram do granice boli. Ali, što to znači? To znači da bih trebala doma sjediti u fotelji da me ništa ne boli. A možda me i onda počne boliti, ako malo duže ne pomičem nogu.</p>
<p>• S obzirom na stanje s koljenom, što možemo očekivati od nove sezone? Direktor reprezentacije Vedran Pavlek već najavljuje postolje na prvom slalomu sezone.</p>
<p>– Ma, dobro, Pavlek malo pretjeruje, on bi rezultat odmah na prvoj utrci. Polako, ima vremena, ne treba žuriti.</p>
<p>Ne namjeravam ništa forsirati, kako će mi ići, dobro će ići. Trudit ću se biti što bolja, ali ne nadam se nekim rezultatima, ozlijeđena sam, bolit će me noga. Cilj mi je ostati »živa« do Olimpijskih igara. Olimpijske igre su cilj, to je ipak najveći događaj.</p>
<p>• A Svjetsko prvenstvo u Sankt Antonu ove sezone?</p>
<p>– To mi nije toliko važno. Kod nas u skijanju je to malo glupo, jer zapravo imaš Svjetski kup, pa je to jedno te isto. Svjetsko prvenstvo je samo jedna utrka Svjetskoga kupa.</p>
<p>• Od ove sezone bi mogla dobiti društvo. U utrkama Svjetskoga kupa pridružit će vam se i Nika Fleiss?</p>
<p>– Nadam se da ćemo zajedno nastupati u slalomu. No, vidjet ćemo što će biti s njenom ozljedom, jer i ona je isto operirala križni ligament koljena. Za sada njen oporavak teče u redu, samo je pitanje kada će moći ponovno početi skijati. Ipak, vjerujem da ćemo u Mariboru biti zajedno. Tada bih napokon trebala imati društvo, već mi je dosadno stalno biti sama na utrkama.</p>
<p>• Možda će iz toga proizići i bolji rezultati. Eto, austrijska reprezentacija je vjerojatno zato i najbolja jer ih ima toliko.</p>
<p>– Ma oni su i jako organizirani, svi imaju nekakve spravice za treniranje koje mi nemamo. Iako, njihov način treninga mi se ne sviđa. Na primjer, oni kada treniraju slalom, onda odvezu tri vožnje, ali sve tri punom snagom, dok mi odvezemo 20 vožnji, ali ne punom snagom nego se skijamo. I mislim da se slalom puno bolje može naučiti, jer si nakon puno vožnji sam možeš uočiti greške, ispraviti ih.</p>
<p>• Kakav je vaš komentar na procjene vašega oca da Svjetski kup sve više postaje »Otvoreno prvenstvo Austrije«?</p>
<p>– To je žalosno, ali nisu u pitanju samo Austrijanci već i Švicarci. Među prvih 30 muškaraca, 15 je Austrijanaca. Gdje su ostali, gdje su, na primjer, Španjolci, koji su prije imali uspjeha? Austrijanci su sve uzurpirali i organizacijski i rezultatski. Meni se to ne sviđa.</p>
<p>• Ali, ipak, skijanje je austrijski nacionalni sport...</p>
<p>– Ipak, to ne mora značiti da samo skijaši iz te zemlje u kojoj je skijanje popularno mogu biti najbolji. Možeš ti biti i iz Zimbabvea dobro skijati ako si talentiran.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Häkkinen deklasirao konkurenciju</p>
<p>Branitelj naslova svjetskog prvaka u »formuli 1«, Finac Mika Häkkinen, uvjerljivo je izborio prvu startnu poziciju za nedjeljnu utrku u Spa-Franchorchampsu / Trulli i Button iznenađenja, Schumacher tek četvrti</p>
<p>SPA-FRANCHORCHAMPS, 26. kolovoza – Finac Mika Hĺkkinen, vodeći u ukupnom poretku Svjetskog prvenstva »formule 1«, ima najveće izglede da na toj poziciji ostane i nakon nedjeljne »Velike nagrade Belgije« u Spa-Franchorchampsu. Naime, na subotnjem kvalifikacijskom treningu on je postigao najbolje vrijeme i pritom gotovo deklasirao konkurenciju, uključujući i najbližeg suparnika, Nijemca Michaela Schumachera. </p>
<p>Hĺkkinen, koji pokušava izboriti svoj treći uzastopni naslov svjetskog prvaka (to je uspjelo dosad samo Juanu Manuelu Fangiu, koji je bio prvak četiri sezone u nizu, od 1954. do 1957.), najbrži krug odvezao je za 1:50.646 minutu. Najviše mu se uspio približiti Talijan Jarni Trulli u Jordanu, no zaostao je gotovo sekundu (0.773).</p>
<p>Britanac Jenson Button (Williams-BMW) bio je treći u kvalifikacijama, što mu je u premijernoj sezoni i »formuli 1« najbolje ostvarenje, a tek iza njega je Nijemac Michael Schumacher u Ferrariju. Za Schumachera, trostrukog pobjednika u Belgiji, to je svakako razočarenje, to veće kad se zna da je prije dva tjedna, prvi put ove sezone, izgubio vodeće mjesto u poretku za SP. Schumacher je, inače, svoju prvu utrku u »formuli 1« odvezao upravo u Spa-Franchorchampsu 1991., a tu je godinu potom zabilježio i svoju prvu pobjedu u karijeri.</p>
<p>Na petom mjestu u kvalifikacijama bio je Škot David Coulthard, Hĺkkinenov momčadski kolega iz McLaren-Mercedesa, također jedan od aspiranata na naslov svjetskog prvaka, dok je najveće razočarenje kvalifikacija bio Brazilac Rubens Barrichello, vozač Ferrarija, koji je bio tek deseti. No, ne treba zaboraviti da je prije mjesec dana u Hockenheimu sa 18. startne pozicije došao do prvog mjesta...</p>
<p>Podsjetimo, uoči nedjeljne utrke Hĺkkinen ima 64 boda, a slijede Schumacher sa 62, Coulthard sa 58 i Barrichello sa 49 bodova. </p>
<p>• Rezultati kvalifikacijskog treninga: 1. Hĺkkinen (McLaren-Mercedes) 1:50.646 minuta (prosječna brzina 226.712 km/h), 2. Trulli (Jordan-Mugen Honda) +0.773, 3. Button (Williams-BMW) +0.798, 4. M. Schumacher (Ferrari) +0.906, 5. Coulthard (McLaren-Mercedes) +0.941, 6. R. Schumacher (Williams-BMW) +1.097, 7. Villeneuve (BAR-Honda) +1.153, 8. Frentzen (Jordan-Mugen Honda) +1.280, 9. Herbert (Jaguar) +1.596, 10. Barrichello (Ferrari) +1.798, itd. (ir)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="19">
<p>Osama bin Laden planirao napad na nuklearku u Sydneyju</p>
<p>AUCKLAND, 26. kolovoza </p>
<p> – Novozelandska policija objavila je u subotu kako je razotkrila terorističku zavjeru kojoj je cilj bila nuklearna centrala tijekom Olimpijskih igara u Sydneyju, a potvrđeno je i da se otkriveni plan pripisuje teroristu-milijarderu Osami bin Ladenu. </p>
<p>Novozelandska policija je spriječila teroristički plan o napadu na nuklearni reaktor u Sydneyju tijekom Olimpijskih igara, koje se trebaju održati između 15. rujna i 1. listopada, objavio je u subotu dnevni list New Zealand Herald iz Aucklanda. Prema pisanju tog lista, policija je u Aucklandu pretražila kuće u kojima su boravili osumnjičeni za krivotvorenje dokumenata i putovnica. Kod njih su pronađeni detaljni zemljovidi Sydneyja, na kojem je bio posebno označen nuklearni reaktor, te spisi o osiguranju reaktora. Uhićene su četiri osobe afganistanskoga podrijetla, no policija navodi da neće biti optuženi zbog terorističke aktivnosti. Ured australskoga Ministarstva znanosti obaviješten je o zavjeri i odmah se oglasio priopćenjem da ne namjeravaju zatvoriti centralu tijekom OI, jer su njihovi stručnjaci procijenili da je vjerojatnost napada vrlo malena. Svoje stajalište o problemu dao je i ekološki pokret Greenpeace, koji smatra da bi reaktor u predgrađu Lucas Heights svakako morali zatvoriti, barem za vrijeme OI.</p>
<p>Novozelandski policijski izvori u subotu su potvrdili da je otkriven plan koji se pripisuje teroristu-milijarderu Osami bin Ladenu za napad na nuklearni reaktor nedaleko od Sydneyja tijekom Olimpijskih igara. Ti su izvori neizravno za AFP potvrdili informaciju koju je objavio dnevnik New Zealand Weekly Herald. Operaciju koju je isplanirao državni neprijatelj broj jedan Sjedinjenih Američkih Država, kojega Washington drži odgovornim za napade na američka veleposlanstva u Africi 1998., kad su poginule 224 osobe, trebali su u djelo provesti njegovi sljedbenici iz Afganistana, tvrde policijski izvori iz Aucklanda. Meta napada trebao je biti reaktor Lucas Height, izgrađen 1958., koji je udaljen oko 25 kilometara od olimpijskog stadiona.</p>
<p> Osama bin Laden, Saudijac kojemu je oduzeto državljanstvo, živi u Afganistanu, gdje je 80 posto teritorija pod nadzorom islamskih fundamentalista talibana, a plan terorističke akcije otkriven je samo dan nakon što je Međunarodni olimpijski odbor uskratio talibanima pozivnice za OI. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tko je kriv za sudar Kurska?</p>
<p>MOSKVA/BERLIN, 26. kolovoza</p>
<p> - Vojno tužiteljstvo otvorilo je istragu o potapljanja podmornice Kursk zbog »kršenja sigurnosnih pravila u upravljanju plovilom« i usredotočeno je na identifikaciju krivaca za sudar. Istražitelji su se priklonili tezi o sudaru podmornice s nekim »plovećim objektom«, što je uzrokovalo snažne eksplozije u podmornici i njezino potapanje. Kursk je sa svih 118 članova posade potonuo 12. kolovoza na dno Barentsova mora, na dubinu od 108 metara.</p>
<p> Uzrok potonuća ruske podmornice Kursk vjerojatno je »snažna eksplozija plina«, tvrdi zapovjednik norveške spasilačke ekipe admiral Erinar Skorgen u razgovoru za njemački tjednik Der Spiegel. Dvije detonacije koje su zabilježili zapadni sonari i seizmografi stručnjaci su nakon analiza ocijenili »eksplozijama«, dodao je norveški časnik, ocjenjujući da je ruski ministar obrane Igor Sergejev tezu o sudaru s drugim plovilom unaprijed iznio »isključivo iz unutarnjopolitičkih razloga« i da je »ne treba uzimati ozbiljno«. Admiral Skorgen kaže da je uzrok prve eksplozije još nepoznat, ali da se druga snažna eksplozija može pripisati zapaljenju eksplozivne mješavine kisika i vodika, dvaju plinova kojih je na ruskoj podmornici bilo u golemim količinama. No zbog izrazito ograničenog kretanja po olupini, norveški ronioci nisu mogli nepobitno potvrditi takvo objašnjenje katastrofe. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Spriječeni sukobi u Belfastu </p>
<p>LONDON, 26. kolovoza</p>
<p> - Brza vladina intervencija ovog je tjedna spriječila širenje sukoba među članovima probritanskih skupina u Belfastu čime je bio ugrožen cijeli sjevernoirski mirovni proces, izjavio je u subotu britanski državni tajnik za Sjevernu Irsku Peter Mendelson. Britanska je vlada poslala vojsku i policiju na ulice Belfasta kad su u jednom sukobu poginula tri muškarca, od kojih su dvojica bili članovi 'lojalističkih' skupina UFF-a i UDA-e, a treći Sjevernoirskih dragovoljnih snaga (UVF). Dobro obaviješteni izvori, međutim, tvrde da je trgovina drogom bila uzrok sukoba i da nema puno veze s probritanskom ideologijom. Vlada je ovog tjedna osim toga ponovno zatvorila bivšeg vođu UFF-a Johnnya »Mad Doga« Adaira jer je predstavljao »prijetnju miru«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sudbina Stambolića i dalje neizvjesna </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Ni u subotu, 24 sata od njegova nestanka, nije bilo vijesti o sudbini bivšeg predsjednika Predsjedništva Srbije Ivana Stambolića koji se nije vratio kući poslije trčanja na trim stazi u šumi Košutnjak u Beogradu. Obitelj je nestanak prijavila policiji. Uz tumačenje susjeda da su nekoliko dana ispred Stambolićeve kuće viđali bijeli kombi, najnoviji je detalj svjedočenje čuvara restorana »Golf klub« u Košutnjaku koji je policiji izjavio da je u petak oko 10 sati vidio Stambolića kako se odmara na parkiralištu te da je potom naišao bijeli kombi, a kad je prošao, Stambolića navodno više nije bilo. Beogradska policija obavila je u subotu ujutro uviđaj, a supruga Ivana Stambolića, Kaća, izjavila je za agenciju Beta kako ne vidi političke motive za njegov nestanak, da se njezin suprug nije namjeravao baviti politikom, da je živio normalno i nitko mu nije prijetio. </p>
<p>U politiku je Ivana Stambolića (Ivanjica, 1936.) uveo bliski rođak Petar, tadašnji guverner Srbije, a političku mu je karijeru okončao njegov kum i prijatelj iz studentskih dana Slobodan Milošević na glasovitoj Osmoj sjednici CK Srbije 1987. Do mjesta čelnog čovjeka Srbije došao je obavljajući razne dužnosti unutar partijskog aparata, ali do danas mu dio javnosti u Srbiji nije oprostio što je baš on omogućio Miloševiću da iz bankarstva prijeđe u politiku i potom krene u ostvarivanje svoje političke koncepcije koja nikada nije pitala za žrtve, čak ni među najbližima. Do 1997. Stambolić je obavljao dužnost direktora Jugoslavenske banke za međunarodnu ekonomsku suradnju i nije se izravno bavio politikom, ali se sve intenzivnije uključivao u građanske oblike protesta protiv režima. I dalje su ga jedni držali demokratom, drugi dogmatom, a treći komunistom.</p>
<p> Novinar Slavoljub Đukić je u knjizi »Kako se dogodio vođa« ispričao da je poslije razlaza ipak došlo do još jednog susreta Miloševića i Stambolića. Bilo je to 1988. na pokopu Stambolićeve tragično preminule najstarije kćerke Bojane. Tada su jedan drugome bez riječi pali u zagrljaj, ali je Stambolićeva supruga odbila sućut. Svoju političku ispovijed Stambolić je objavio 1995. pod nazivom »Put u bespuće« i u njoj je odbio svoju krivicu za »strašni oblak koji nam godinama zamračuje vidike«, a te je godine s prvom grupom beogradskih mirovnjaka posjetio Sarajevo. </p>
<p>Novinari se prisjećaju kako je poruku da treba otići svojedobno prihvatio kao kockar koji, ako već ne može računati na konačni dobitak, može barem izvesti majstorsku završnicu. Loša iskustva na jugoslavenskoj političkoj sceni bacaju, nažalost, i drugo svjetlo na njegovu trenutačno neizvjesnu sudbinu. O Stambolićevu nestanku izvijestili su samo malobrojni neovisni mediji u Srbiji. Agencije javlalju da je izvjestitelj UN za ljudska prava Jirži Dienstbier povodom ovog slučaja uputio pismo jugoslavenskom ministru vanjskih poslova Živadinu Jovanoviću i zatražio objašnjenje, što je izjavio Stambolićev odvjetnik Nikola Barović. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Konzervativcima ni trikovi ne pomažu protiv laburista </p>
<p>Prvi put u zadnja četiri mjeseca, podrška konzervativcima opet pala ispod 30 posto / Laburiste podržava 51 posto birača pa promatrači već sada govore o njihovoj izbornoj pobjedi 2001. </p>
<p>LONDON, 26. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ljetošnje izjave britanskog konzervativnog vođe Williama Haguea, da je kao momčić gutao enormne količine pive, nisu mnogo pomogle ni njemu ni njegovoj stranci. Hagueova tvrdnja da je u tinejdžerskoj dobi znao popiti više od osam litara pive dnevno, protumačena je kao hvalisanje političara koji se očajnički bori protiv činjenice da ga je priroda obdarila djetinjastim izgledom. Zadnje ankete potvrđuju da muškarački trik s pivom nije uspio, te se jaz između konzervativaca i vladajućih laburista samo još povećao.</p>
<p>Od svoje premoćne pobjede na općim izborima l997., britanski laburisti stalno i uvjerljivo vode u ispitivanjima popularnosti. No, početkom ljeta su njihovi glavni protivnici, konzervativci, počeli smanjivati razmak. Svojim izričajima o tome kako treba što strože postupati s azilantima i kriminalcima, William Hague uspio je napipati populističku žicu, te barem malo umanjiti veliku prednost laburista u anketama. Zadnje ispitivanje javnog mnijenja, koje je ovoga tjedna proveo londonski Times, pokazuje međutim da je, prvi put u zadnja četiri mjeseca, podrška konzervativcima opet pala ispod 30 posto. Laburiste međutim podržava više od polovine Britanaca, točnije 51 posto svih birača.</p>
<p>Tijekom lipnja i srpnja londonski tisak provalio je sadržaj povjerljivih e-mail poruka i faksova premijera Tonyja Blaira i nekih njegovih najvažnijih suradnika. Iz tih se poruka vidjelo koliko laburiste brine što konzervativci tako vješto artikuliraju zabinutost prosječnog Britanca zbog porasta kriminala, velikog dotoka stranaca ili lošeg stanja nacionalne zdravstvene službe. No, blagi porast konzervativne popularnosti, što su ga u to vrijeme zabilježile anekte, bio je kratkog daha. Zahvaljujući jakoj ekonomiji i obećanjima da će više trošiti na školstvo i zdravstvo, laburisti su do kraja kolovoza opet uspjeli povećati postojeću prednost pred oporbom. Sada već s dosta sigurnosti mogu planirati pobjedu na idućim općim izborima.</p>
<p>U borbi za naklonost Britanaca konzervativcima preostaje nekoliko opcija. Prva je da još pojačaju antieuropsku retoriku i krenu u borbu protiv prelaska Britanije na euro. Jedinstvenoj valuti protivi se 70 posto Britanaca - pa je to možda jedino pitanje u kojem su konzervativci ovoga trena u većem suglasju s biračkim tijelom nego li vladajući laburisti. Neki konzervativni stratezi sugeriraju stoga da stranka mora igrati na tu kartu, te postati još nepomirljivijom prema euru. Kao druga opcija preostaje joj još veći populizam, odnosno podilaženje biračima zagovaranjem sve većih prepreka za useljavanje stranaca na Otok, ili još drakonskijih kazni za kriminalce. U gospodarstvu, konzervativci su međutim definitivno izgubili primat stranke koja se najbolje razumije u biznis i najbolje vodi ekonomiju. Tu im je titulu uspio preoteti Tony Blair. No, konzervativci će, s ostatkom oporbe, moći zato dosta uspješno kritizirati laburiste zbog dramatično lošeg stanja u britanskom zdravstvu, prometu ili školama - koje nikave državne novčane injekcije neće moći sanirati preko noći.</p>
<p>No ma što konzervativci radili, teško će im biti sustići laburiste do idućih općih izbora. Njih bi Tony Blair prijevremeno mogao raspisati već za sedam mjeseci, u svibnju 2001. Sedam mjeseci prije zadnjih izbora, održanih u svibnju l997. laburisti su kao glavna oporbena stranka uživali 24 posto prednosti pred vladajućim konzervativcima. Ovaj put su konzervativci glavna stranka oporbe, ali u anketama oni zaostaju za 22 posto glasova ispred svojih glavnih protivnika. Možda upravo te brojke najbolje pokazuju na kako je niske grane trenutačno spala birački najuspješnija britanska stranka, koja se pod vodstvom Margaret Thatcher i kasnije Johna Majora uspjela neprekinuto održati na vlasti punih l8 godina - od l979.do l997. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="24">
<p>Slično slični S. P. Novak</p>
<p>U Vjesniku (14. i 15. kolovoza 2000. 3. str.) objavljen je razgovor s g. prof. S.P. Novakom o Dubrovačkom festivalu. Čini mi se da je trebalo pojasniti neke izjave.</p>
<p>»Od ministra Vujića imenovan sam... došao sam baviti se ne samo Dubrovačkim festivalom nego i kazališnom kućom... Međutim, postoji nezdrava organizacija Festivala jer ne otvara mogućnost konkurencije.«</p>
<p>Jedini demokratski oblik za osvajanje nekog položaja je javni natječaj. Ministrovo imenovanje je klasičan socijalistički oblik vladavine, a takve se postavljenike zvalo »apartčikima« ili provjerenim partijskim kadrovima. Kakvo je to licemjerje da jedan bogom dani postavljenik uzdiše za konkurencijom. Može li prof. S.P. Novak navesti tko je još konkurirao za njegovo mjesto. Na temelju čega (detaljnog programa?) se može zaključiti da je g. S.P. Novak najbolji čovjek za spomenuto mjesto.</p>
<p>»Program (za Dubrovačke ljetne igre) koji će ostati jedini državni festival radit će ljudi koji imaju kredit... da obave taj posao bez kontrole i nadzora države.«</p>
<p>Logika je tipično birokratska i parazitska: neka država daje novca koliko mi tražimo, a naša je stvar kako ćemo trošiti narodni novac. Našu zemlju potresaju brojne financijske afere koje se svode na istu financijsku logiku: dajte nam novac, ali ne pitajte kamo će on otići, za što će se utrošiti. O tome bi trebalo obavijestiti naše radnike koji po više mjeseci ne dobivaju plaću.</p>
<p>Usprkos potrebnoj specijalizaciji potrebno je znati neke elementarne pojmove (ili zakone) iz nekih drugih znanosti. Prof. S.P. Novak ne poznaje elementarni zakon statistike, a to je da se uspoređivati može samo isto s istim, ili slično sa sličnim. Već pučkoškolci znadu da se ne mogu zbrajati kruške i jabuke. Prof. S. P. Novak to ne zna. Naime, »ovogodišnji je Festival nadišao svotu koja je zarađena na ulaznicama u prošloj godini u prvih 20 dana«. Stotine bombardera potresalo je (Hrvatsku i) Dubrovnik, pa svatko tko ima zdravu pamet nije mogao očekivati »poplavu« turista u ratnoj godini. Ne treba biti turizmolog ili ekonomist da se spozna činjenica da rat i turizam ne idu zajedno. Dakle, znanstveno je apsurdno uspoređivati jednu ratnu i jednu mirnodopsku godinu. Bavljenje srednjovjekovnom književnošću nije isprika za takvo neznanje.</p>
<p>VJEKOSLAV KRALJ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ivo Škrabalo ispravlja Miroslava Šafera</p>
<p>Molim Vas da uvrstite sljedeći ispravak jedne netočne tvrdnje komentatora u Informativnom programu HRT Miroslava Šafera, koju je iznio u razgovoru s Alemkom Goleš objavljenom u Vjesnikovu prilogu »TV vodič« 24. kolovoza o.g.</p>
<p>U svom prilično bizarnom zalaganju da u Vijeće HRT-a treba dati »ljude koji nemaju pojma o televiziji, samo da budu savjest televizije«, g. Šafer je nastojao diskvalificirati sadašnjeg predsjednika i potpredsjednika Vijeća HRT-a. </p>
<p>Tako je za mene ustvrdio: »Ivo Škrabalo proizvodi filmove i ovisi o Televiziji da li će mu ih prikazivati ili ne«. Žalosno je za profesionalca da toliko vremenski zaostaje za činjenicama. Naime, ja nikada nisam »proizvodio filmove«, a svoj posljednji autorski rad obavio sam ravno prije 30 godina. Taj moj dokumentarni film »Slamarke divojke« iz 1970. HTV je već mnogo puta prikazala (davno prije moje sadašnje dužnosti predsjednika Vijeća HRT-a), a da ja dakako od toga nisam imao nikakvoga prihoda, pa u tom pogledu doista ne ovisim o Televiziji! Nadam se da ćete objaviti ovaj moj ispravak u interesu istine, pa i samog g. Šafera kako ne bi u buduće plasirao nepouzdane tvrdnje kao argumente za svoju i onako dvojbenu tezu o poželjnom sastavu Vijeća HRT-a.</p>
<p>IVO ŠKRABALO, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Srce uz srce: to mi trebamo</p>
<p>Ima li smisla pisati o ekumenizmu u nas, a nisi ni mlado, ni muško (Hrvat, odnosno Hrvatica, doduše, jesam) (A. Grunfelder, Vjesnik 13. kolovoza 2000.), nisi ni doktorirao ni diplomirao na Katoličkom teološkom fakultetu (Ž. Kustić, Jutarnji list 11. kolovoza .2000), nego si tek obični vjernik, rimokatolik, k tome ženskoga roda. Ipak, ne mogu da se i ja ne osvrnem na članak K. Dujmovića, kojega ne bih ni primijetila da nije bilo ostavke uredništva. Mene je, kao i neke druge čitatelje u tom broju Vjesnika i na toj stranici više ozlojedio stil i ton članka D. Gjenera.</p>
<p> Slažem se s kritičkim osvrtima na sve ljude i događaje (i sama spadam u one kojima se lakše osvrnuti gnjevno nego kritički), ali to ne znači uvredljivo i pljuvački, što je sve češće stil nekih članaka u Vjesniku. Opet su se pojavili novinari čije ću članke preskakati, a novinaru N. Mihaljeviću preporučam da se raspita o stvarnim progonima Crkve i vjere u socijalizmu (Vjesnik, 23. kolovoza 2000. Antistupidum – kojeg li naslova!). Pročitavši par dana nakon objavljivanja Dujmovićevog članka da je on student Katoličkog bogoslovnog fakulteta, izletilo mi je: »No, fino ih odgajaju!«, ne ciljajući na kritičnost članka, nego na stil. Ispričavam se profesorima fakulteta (neke i poznajem), a znam i da rezultati odgajanja nisu uvijek jednaki uloženom trudu.</p>
<p>O ekumenizmu, pokretu za obnovu jedinstva podijeljenih kršćanskih crkava, je zacijelo lakše pričati nego ga živjeti, kao i o dijalogu i suživotu s ostalim vjerama, nevjernicima i agnosticima. (Ne znam varam li se, ali kao da ekumenizam uspijeva teže u zemljama oko Sredozemlja, kraju kojega su Grci u antici nazivali Ekumena, jer je tada to bio sav poznati i naseljeni svijet.) U tim nastojanjima neki uspjevaju bolje, neki lošije, ima krivih poteza, oklijevanja i nečinjenja. Zato se vjernici pri svakoj misi i kaju za misli, riječi, djela i propuste.</p>
<p>U ovoj raspravi, u kojoj je spomenut i sveti Josip radnik (hvala Bogu da nije i on postao djelatnik!) i Teilhard de Chardin, možda bi se, u pokušaju rješavanja ne samo ekumenskih pitanja, nego i ekonomskih, ekoloških i mnogih drugih, trebalo imati na umu jednu Chardinovu misao: »Ne moramo približiti glavu uz glavu i tijelo uz tijelo, nego srce uz srce: to mi trebamo«.</p>
<p>ANA ŠVOB, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="27">
<p>Poginuo u padu s mopeda na Zrinskoj gori </p>
<p>DVOR NA UNI, 26. kolovoza</p>
<p> – U mjestu Zrin na Zrinskoj gori kod Dvora na Uni u petak navečer poginuo je vozeći moped Gojko Roksandić (52) iz Zrina, priopćila je u subotu Policijska uprava sisačko-moslavačka.</p>
<p> Do nesreće je došlo kada je Gojko Roksandić iz do sada neutvrđenog razloga izgubio kontrolu nad mopedom kojega je vozio. Mopedist je pao te je desnom stranom glave udario o kolnik i na licu mjesta poginuo. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici Policijske postaje Dvor i Odsjeka prometne policije Policijske uprave u Sisku.</p>
<p> Po nalogu istražnog suca Županijskog suda u Sisku, tijelo poginulog mopedista prevezeno je u Opću bolnici »Dr. Ivo Pedišić« u Sisku gdje će se obaviti obdukcija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Djelatnici turskog McDonald'sa držali 10-godišnju djevojčicu pola sata u zamrzivaču </p>
<p>ISTANBUL, 26. kolovoza</p>
<p> – Dvojica bivših djelatnika McDonald'sova restorana u mjestu Belikduzu, u predgrađu Istanbula osumnjičeni su za pokušaj ubojstva, jer su zatvorili 10-godišnju djevojčicu u zamrzivač. Navodno su to učinili kako bi spriječili djevojčicu da prodaje paketiće papirnatih maramica u restoranu. Djevojčica Leyla Alkis je provela u zamrzivaču oko pola sata, i zamalo je umrla. </p>
<p>Šefovi turskog McDonald'sa izrazili su svoje duboko žaljenje zbog ovog incidenta koji se dogodio 21. kolovoza. </p>
<p>Tužitelj će na sudu za počinitelje ovog nedjela tražiti zatvorske kazne od najmanje osam godina. Dakako, zaposlenici su odmah dobili otkaze, a najvjerojatnije je da će protiv njih privatnu tužbu podnijeti i Leylin otac. Međutim i protiv djevojčičina oca država će pokrenuti sudski postupak zbog zanemarivanja djeteta. </p>
<p> Mnoge siromašne obitelji u Istanbulu, od kojih su neke izbjegle iz Kurdistana, šalju svoju djecu na ulice kako bi nešto zaradila prodajući papirnate maramice ili čisteći cipele. Djevojčica je oslobođena iz zamrzivača na zahtjev zaprepaštenih gostiju restorana koji su na svoje oči vidjeli što se dogodilo. Srećom, Leyla se dobro oporavila i vratila se kući. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U zadarskom zaleđu poginuo vozač iz Pule</p>
<p>ZADAR, 26. kolovoza</p>
<p> – Jedna je osoba poginula u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu rano ujutro na jadranskoj cesti kod Zelenog Hrasta u zadarskom zaleđu. U nesreći je poginuo vozač fiat punta pulskih registracijskih oznaka Ivan Catela (31) koji je vozio u smjeru Zadra. On je iz dosad neutvrđenih razloga prešao vozilom na suprotnu stranu kolnika, nakon čega je došlo do sudara s drugim vozilom iveco zadarske registracije. </p>
<p> Zbog nesreće i policijskog očevida, jadranska magistrala je na tom dijelu bila zatvorena za promet od 5,30 do 7,45 sati, doznaje se u Policijskoj upravi zadarskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bahrein: Stručnjaci počeli istragu o misterioznom padu zrakoplova</p>
<p>MANAMA, 26. kolovoza</p>
<p> – Američki, europski i regionalni stručnjaci započeli su u subotu istragu o misterioznom padu zrakoplova Gulf Air koji se srušio u more ispred obala Bahreina, a u kojemu su poginule 143 osobe.</p>
<p>Nešto ranije je rodbina većine od 63 žrtve koji su bili egipatski državljani otputovala s posmrtnim ostacima svojih najbližih u Kairo gdje će biti pokopani.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika zrakoplovne tvrtke Gulf Air još je 56 tijela ostalo u zrakoplovu, a u tijeku je postupak identifikacije. Žrtve podrijetlom iz Bahreina kao i i iz susjednih zaljevskih zemalja već su pokopane.</p>
<p> Vrpce iz zrakoplova trebale bi kasnije tijekom dana biti transportirane u Sjedinjene Države u nadi da će pomoći rasvjetljavanju uzroka tragedije u kojoj je u srijedu među poginulima stradalo i 30-oro djece mlađe od 12 godina.</p>
<p> Prema riječima glavnog pilota ove kompanije, Hamada Alija, još je rano govoriti o uzrocima tragedije Airbusovog zrakoplova A320 te je prerano spekulirati o ljudskoj pogrešci, kako pišu neke regionalne novine. Pilot zrakoplova nije uspio sletjeti iz prvog pokušaja te je krenuo ponovo s postupkom prizemljenja, no nikakav tehnički problem nije bio prijavljen niti je pilot izrazio bilo kakav razlog za zabrinutost.</p>
<p> Ova je nesreća šesta po redu i nesreća s najvećim brojem žrtava zrakoplova Airbus A320 otkako je taj sofisticirani zrakoplov 1988. ušao u upotrebu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="31">
<p>Vojni turizam pod istragom</p>
<p>Smještena na najatraktivnijim dijelovima duže obale Lijepe naše, odmarališta Ministarstva obrane otvorena su za sve zainteresirane kako domaće tako i strane goste. U mjestima sa dugogodišnjom i bogatom turističkom tradicijom Crikvenici, Selcu, Zadru, Splitu, Trogiru, Baškoj Vodi, Baškom Polju, Orebiću. Hoteli i kampovi kvalitetom svoje ponude mogu zadovoljiti i najzahtjevnije. Obnovljena i obogaćena raznovrsnim sadržajima, a zahvaljujući okruženju, kapacitetima i bogatstvom ponude osim za ljetovanje ova odmarališta mogu se koristiti i u funkciji kongresnog turizma, za pripreme sportaša, organizirani boravak djece i mladih – kampovi za mlade.</p>
<p> U svim hotelima osim u hotelu 'Komodor' Orebić može se boraviti tijekom cijele godine. Svi naši turistički objekti u potpunosti su se kvalitetom usluge uklopili u turističku ponudu regije u kojoj se nalaze« – stoji na kraju brošure »Odmarališta Ministarstva obrane« Odjela za gospodarenje MORH-a. </p>
<p>Ta pomalo privlačna i neuobičajeno opuštena brošurica uz slike hotela, kampova i plaža koje ih okružuju, nudi i ponešto sportsko-rekreativnog i zabavnog sadržaja. S obzirom da gotovo svaki segment Ministarstva obrane prati neka malverzacija, kršenje ili zaobilaženje zakona, da ne kažemo kazneno djelo, tako je i informacija o iznajmljivanju vojnih odmarališta sa ukupnim kapacitetom za 4135 gostiju, naravno bez raspisivanja javnog natječaja, ponovo otvorila pitanje raspolaganja imovinom u vlasništvu Ministarstva obrane. Naime, kako se i dalje vuku repovi Rojsova gospodarenja imovinom ministarstva, i u segmentu »vojnog turizma« pojavile su se nepravilnosti, te je 19. srpnja osnovano još jedno u nizu istražnih povjerenstava. To posebno povjerenstvo inicirano od strane Radoševa pomoćnika za gospodarenje Stjepana Šterca trebalo bi analizirati i utvrditi nepravilnosti u raspolaganju imovinom od strane njegovog prethodnika Ljube Ćesića Rojsa, a ujedno će obuhvatiti i rad Uprave za gospodarenje nekretninama, koja je dio Štercovog sektora, a na čijem je čelu Rojsov čovjek, pukovnik Miro Glavaš. I načelnik Uprave za odnose s javnošću i informiranje MORH-a brigadir Dušan Viro potvrdio je osnivanje istražnog povjerenstva koje će te po završetku rada iznijeti podrobnije informacije o utvrđenim nepravilnostima, dok su imena članova povjerenstva tajna.</p>
<p> Naši izvori u Ministarstvu obrane potvrdili su nam da niti jedna kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu vezano uz ovaj slučaj još nije podnesena. Sve u svemu evidentno je da je u još jednom slučaju poslovanja obrambenog ministarstva prekršen zakon, jer su sva državna tijela, dužna raspisivati javne natječaje za svoje usluge, nabavljanje robe i ostale poslove vrijedne više od 200.000 kuna. Pod tu kategoriju zasigurno spada i ovaj slučaj, no zanimljivo je da se nepoštivanje te zakonske odredbe nastavilo i u ovoljetnom iznajmljivanju vojnih odmarališta turističkim agencijama, kada Ćesić Rojs više nije gospodar nekretnina MORH-a. Naime, prema vlasniku jedne agencije koja je uzela u zakup od MORH-a određeni broj soba u nekim vojnim hotelima, novi ugovor o iznajmljivanju hotela je potpisao i novi pomoćnik ministra obrane Šterc, kojeg je Radoš imenovao unatoč javnim prosvjedima i upozorenjima da se radi o osobi koja je sudjelovala u Tuđmanovom projektu »humanog preseljenja«.</p>
<p>Tako su vlasnici izabranih agencija za šest hotela (Park u Crikvenici, Iž u Zadru, Hotel Zagreb u Splitu, Alem u Baškom polju, Hrvatska u Baškoj Vodi i Komodor u Orebiću), pet kampova (u Selcu Kamp Uvala Slana, u Trogiru Seget, Kamp Baško polje, Kamp Perna na Orebiću i kamp Fažana) i dva turistička naselja (Duilovo i Perna) koje osim gostiju prioritetne kategorije mogu posjetiti i turisti, plaćali bagatelnih 48,50 kuna za polupansion, a dalje ga prodavali za 122 kune. Takvim aranžmanima državi je pričinjena šteta od približno deset milijuna kuna. No, vjerojatno će i ova afera ostati samo u razini novinskih tekstova i bez sankcija prema odgovornima kao i svi drugi mutni aranžmani i transakcije na koje se do sada naišlo u Ministarstvu obrane.</p>
<p>VEDRANA BOBINAC</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hoće li se moći ulaziti s vlastitim vinom u tuđi restoran?! </p>
<p>Riba i vino, dva glavna aduta jadranske eno-gastro ponude, i u ovoj su sezoni imala (pre)visoke cijene i, naravno, slabu prođu, a bojkot brojnih gostiju, posebno stranih, domaćini nekorektno objašnjavaju njihovom »škrtošću«. Dakle, što je presudilo – škrtost (gostiju) ili gramzljivost (ugostitelja)? </p>
<p>Čini se da su enormne razlike u cijenama vinu na putu od proizvođača do krajnjeg pilca, posebno onoga u ugostiteljskim objektima, »prelile čašu« i ministru poljoprivrede Božidaru Pankretiću, koji je ovoga tjedna posjetio Dalmaciju, pa je na završetku puta izjavio nešto što će ponajprije ugostiteljima sigurno podići temperaturu i tlak, a izazvati obrnuto djelovanje kod vinskih konzumenata. Ministar je (za službenog boravka u Splitu), naime, izjavio da će se zauzeti da restoranski gosti imaju pravo sa sobom donijeti vlastito vino (!?) kako bi »...ojačali konkurenciju i ukazali ugostiteljima...« da ne može, na primjer, dingač kod proizvođača na Pelješcu stajati 45, a u restoranima višestruko skuplje, i do 220 kuna. Uostalom, rekao je ministar, takva je praksa s donošenjem vlastitoga vina aktualna u nekim europskim zemljama.</p>
<p>Hoće li ministar poljoprivrede uspjeti progurati svoj prijedlog (makar i djelomično...), vrlo je teško reći ili prognozirati jer je u ovom slučaju riječ o jednoj od naših lošijih tradicija poznatoj po nazivu – zidanje cijena! Na vinskoj stazi od proizvođača do krajnjega potrošača postoji niz »zidara« (posrednici, trgovci, ugostitelji, famozne marže, općinske i druge administracije, komisije, inspekcije, poreznici...) koji su vrlo revnosni u uzimanju svojih postotaka i marža, pa kad se sve to zbroji, onda onaj dingač s Pelješca ili graševina iz Slavonije ili malvazija iz Istre... narasta do visina od kojih se pilcima obično zavrti u glavi. </p>
<p>Nek' se malo zakovitla!</p>
<p>Tako to u nas traje i traje, bilo je i dosad raznih najava, čak i obećanja, o mogućnostima prilagođavanja cijena i o receptima kako to izvesti, ali do uravnoteženja uglavnom nije dolazilo, ili ne u potrebnoj mjeri, pa će i stoga biti zanimljivo što će se (i hoće li se uopće) dogoditi s »vlastitim vinom u tuđoj birtiji«. Ali, što god bilo, dobro je da se povremeno stvar malo zakovitla, da se uzburkaju duhovi, da se doživi odobravanje jedne ili prezirno odmahivanje rukom druge strane... Jedno je, nažalost, točno – većina kvalitetnih i, posebno, vrhunskih vina doista je (pre)skupa za kupce u trgovinama i »vrtoglava« u većemu broju ugostiteljskih objekata. Financijski onemoćali domaći pilci takve cijene teško mogu podnositi, možda tek u nekim svečanim prigodama kad drugoga izlaza nema, a strani turisti (posebno oni iz jačih vinogradarsko-vinskih zemalja, kao npr. iz Austrije, Italije, Slovenije, Mađarske...) davno su nam i to sasvim praktično dali na znanje da ne prihvaćaju cijene za npr. butelje od 0,75 koje prelaze dvadesetak maraka ili litrenke stolnih vina više od desetak maraka.</p>
<p>Jasno je da svaki od onih »zidara« cijena na putu vina od proizvođača do krajnjega potrošača ima svoju priču i razloge posezanja za postocima iz boce, i to sve od prihvatljivih ili opravdanih pa do najobičnijih prozirnih fraza i nazovi-objašnjenja, a najdosadniji dio tih priča su one kuknjave o (pre)velikim troškovima poslovanja i nizu svakojakih teškoća koje »...država ne rješava« i »...mi i kod ovakvih cijena poslujemo s gubitkom, jedva sastavljamo kraj s krajem«, itd. Ali, zanimljivo je naglasiti da je tih kuknjava i prozirnih objašnjenja puno manje u, na primjer, poznatijim vinotekama ili u restoranima od imena i ugleda! Tamo se puno više gleda na odnos prema gostima i sadržaj ponude i usluge, pa ako netko u takvu okruženju uspije postići i održavati više cijene – svaka čast! To je, zapravo, glavni dokaz tvrdnji da na kraju ipak o svemu presuđuju – potrošači. Dobro vino uz dobru i stručnu podvorbu i odgovarajući cijenu ima prođu. Drugo je, međutim, pitanje koliko imamo takvih restorana!</p>
<p>Što će se čuti u Rabu?</p>
<p>Od 5. do 7. listopada u Rabu je na programu 13. kongres Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore. Druga točka dnevnog reda (zašto nije prva?!) je osvrt na aktulnu turističku sezonu, ali kako je napisana u »prednacrtu« programa i dnevnog reda toga skupa baš ne obećava nešto konkretno. Pod a) su zajedničke aktivnosti Ceha s Ministarstvom turizma u pripremi sezone, a pod b) mogućnosti produženja sezona na šest mjeseci. Ono »pod a« je bilo i prošlo (uz napomenu da priprema za ovu sezonu gotovo nije ni bilo!), a ono »pod b« treba biti tema kompletne turističke operative. Ceh ugostitelja HOK-a, ako misli pridonijeti i sebi i hrvatskom turizmu ponajprije mora podrobno analizirati ovu sezonu i svoju ulogu u njoj, a posebno kad se zna da je i ovoga ljeta, nažalost, bilo dosta gostinjskih pritužbi na raskorake između razine usluga i visine cijena, uniformirane ponude, pokušaja zarade na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> (to je ono »deranje kože«), itd. Recimo, bude li je onda će nedvojbeno biti najzanimljivija rasprava o razlozima enormno visokih cijena našim glavnim adutima ponude – ribe i vina!</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kraj turističkoj suši</p>
<p>Kad je riječ o Stonu najvažnije je razmišljati turistički</p>
<p> – rečenica je to što ju je prije nekoliko dana u eter Radio Dubrovnika izrekao načelnik Općine Ston Darko Dražeta povodom održavanja sedmodnevne manifestacije, danas već tradicionalnog »Stonskoga ljeta«, koje je okupilo kremu hrvatske mode, najpoznatije kreatore i manekene, što su svoje modele iz večeri u večer predstavljali u nesvakidašnjem ambijentu - platou Solane Ston. I premda je većini slušatelja možda ostalo nejasno što je doista načelnik mislio pod onim »razmišljati turistički«, Stonjani su očito, sudeći prema viđenom, shvatili kako nakon godina učmalosti i turističke suše, a sve zbog rata i katastrofalnoga potresa prije gotovo četiri godine, ponovno zainteresirati goste za ovaj povijesni grad, poznat po jednima od najdužih zidina na svijetu.</p>
<p> Glazbena, modna i kulturna zbivanja u kombinaciji s turističko-ugostiteljskom ponudom, te mnogo optimizma domaćih ljudi »krivi su«, naime, što je već dosad zabilježena posjeta pet puta više gostiju nego lani. Bilo bi ih i više, kažu, kad bi ih se imalo gdje smjestiti. Zato će dogodine, doznajemo od predsjednika Turističke zajednice Ston Joze Barovića, biti ponovno otvoren auto-kamp Dubrava, sa inače 800 kreveta, što će biti značajni doprinos sadašnjim oko šest stotina kreveta u privatnom smještaju, te stotinjak u hotelskoj ponudi. Pelješki gradić Ston, naime, pored hotela Ston, raspolaže još samo s dva hotelska objekta, i to Ostreom, u vlasništvu poznate obitelji ugostitelja Kralj, te Vilom Koruna, ništa manje poznatih Pejića, u vlasništvu kojih je i Solana Ston, u čijim su prostorima održavane spomenute modne revije tijekom »Stonskoga ljeta«. Zanimljivo, čulo se ovih dana, kako je taj povijesni gradić sve do zadnje dvije godine na neki način bio zaboravljen od gostiju i turista. </p>
<p>Tek po organiziranju sve prisutnijih, uglavnom glazbenih događanja, pelješki je gradić, kazala je tijekom »Dana hrvatske mode u Stonu« znana modna kretaorica Greta Gudelj, na neki način ponovno otkriven. Središnji je trg postao i pozornicom i restoranom, veselilo se i plesalo do zore, a neki kažu da se u jednom trenutku još tijekom prošlogodišnjega Stonskoga ljeta, upravo na središnjem trgu okupilo oko šest tisuća ljudi koji su plesali do zore! A hoće li poznate estradne zvijezde, poput primjerice Ivane Banfić, ljeti »seliti« u Ston - tek će se vidjeti. Uglavnom, tvrde »dobro obaviješteni izvori«, ta će hrvatska zvijezda navodno kupiti vikendicu na području Stona. Isti izvori tvrde da će se popularnoj Ivani pridružiti još neki. Tko - zasad nije poznato. </p>
<p>No, svoj su obol turističkoj promociji Stona, koji još čeka i, kažu skori, svršetak obnove potresom stradalih objekata, svojim nastupima, više-manje humanitarnima, dali i Ivan Mikulić, Thompson, Đuka Čaić, dubrovačka skupina Da Riva, Novi Fosili, Gracia i Mobitel. Stonskom osvježenju u turističkoj promidžbi zadnjega se dana, 22. kolovoza, pridružio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Zajedno s domaćinima, domaćim i stranim gostima, zatvorio je Stonsko ljeto koje je ove godine privuklo više stotina gostiju, a među njima možda i kojeg domaćeg ili stranog ulagača što bi znao »razmišljati turistički« i iskoristiti potencijal ovoga, dosad uglavnom, neopravdano zanemarenoga kraja. (Katica Cikoja)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="34">
<p>Mesić: Na Prevlaci uskoro moguć turistički bum</p>
<p>Rt Oštro i Prevlaka nije teritorijalni problem, radi se o sigurnosnom problemu koji će se riješiti tako da se Prevlaka koristi u komercijalne svrhe, rekao je predsjednik Mesić, ističući kako je u vezi s gospodarskom prenamjenom Prevlake problem kako na to područje dovesti vodu, ali i one koji bi izgradili turističke objekte / Predsjednik je kazao da o statusu Prevlake ne treba previše pregovarati s međunarodnom zajednicom nego nacionalizirano zemljište treba vratiti starim vlasnicima</p>
<p>DUBROVNIK, 26. kolovoza</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji se u Dubrovniku nalazi na višednevnom radnom odmoru, u subotu je posjetio konavoska mjesta Grudu, Molunat i Zvekovicu te granični prijelaz Konfin prema Crnoj Gori. »Rt Oštro i Prevlaka nije teritorijalni problem, radi se o sigurnosnom problemu koji će se riješiti na način da se Prevlaka koristi u komercijalne svrhe. Na Prevlaci je moguće vrlo brzo napraviti 'turistički bum', a to nam može samo koristiti«, izjavio je tom prigodom Mesić, najavivši da će o tom problemu govoriti na sjednicama radnih odbora UN-a. Istaknuo je kako je gospodarska prenamjena Prevlake »više tehnički problem«, tj. veći je problem kako na to područje dovesti vodu, ali i one koji bi izgradili turističke objekte. Što se tiče zemljišta na Prevlaci, koja su još uvijek nedostupna njihovim vlasnicima, Mesić je potvrdio da nacionalizirano zemljište treba što prije vratiti njegovim vlasnicima. »Ne smije se dopustiti da ovakvi kompleksi ostanu neobrađeni. To je hrvatski teritorij i tu nema nikakvog problema«, naglasio je. Na upit hoće li to područje možda ostati u posebnom statusu, kao što je nedavno mještanima nagovijestio ministar obrane, Mesić je kazao da o statusu Prevlake ne treba previše pregovarati s međunarodnom zajednicom nego nacionalizirano zemljište treba vratiti starim vlasnicima. »Vlasništvo se prizna svuda u svijetu, pa tako i kod nas, i o tome ne bi trebalo voditi rasprave s međunarodnom zajednicom«, rekao je Mesić. U vezi s pitanjem kako će biti riješeno pitanje nazočnosti vojske SRJ i crnogorske policije na brdu Bjelotina, Mesić je odgovorio da je riječ o »pitanju sigurnosti«. Stoga je važan gospodarski prosperitet toga područja, dodao je Mesić, te izgradnja ceste od talijanske granice do Jonskoga mora, što bi u konačnici rezultiralo otvaranjem, a ne zatvaranjem granica. Za studiju o izvedivosti toga projekta sredstva treba osigurati Pakt o stabilnosti, a o svemu slijede dogovori. Inače bi projekt po svome završetku, rekao je Mesić, bio od koristi europskom udruživanju, jer bi pokazao kako se i taj »dio Europe veže na zapadnu Europu«. </p>
<p>Na kraju je predsjednik Mesić kazao da će vrlo brzo u pregovorima s crnogorskom stranom biti riješen problem nazočnosti jugoslavenskih vojnih, te policijskih postrojbi na hrvatskom teritoriju na brdu Bjelotina. »Bitno je da u ovih nekoliko mjeseci u SRJ prođe mirno«, istaknuo je Mesić dodajući da međunarodna zajednica s tim u vezi mora poslati odgovarajuće poruke, a onda će se riješiti i taj granični problem. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ustoličen novi splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić </p>
<p>SPLIT, 26. kolovoza</p>
<p> – U prepunoj splitskoj Konkatedrali sv. Petra, u subotu je ustoličen novi splitsko-makarski nadbiskup i metropolit msgr. Marin Barišić. Svečanom činu prenošenja časne službe s dosadašnjeg nadbiskupa msgr. Ante Jurića na njegova nasljednika msgr. Barišića, nazočili su biskupi i svećenici iz cijele Hrvatske, te iz Slovenije, BiH, Slovačke, Austrije, Njemačke, Italije, Engleske i Jugoslavije.</p>
<p>Ustoličenje novoga splitsko-makarskoga nadbiskupa najznačajniji je događaj u životu hrvatske Katoličke crkve u godini Velikog jubileja, pa je tako splitska konkatedrala u subotu bila pretijesna za sve vjernike i uzvanike, koji su došli pozdraviti novoga nadbiskupa i oprostiti se s njegovim prethodnikom, koji odlazi u mirovinu.</p>
<p> Euharistijskom slavlju nazočili su i izaslanik Predsjednika Republike Vladimir Lončarević, zamjenik premijera Goran Granić, izaslanik predsjednika Hrvatskog državnog sabora Luka Roić, saborski zastupnici, te čelnici županijske i gradske vlasti. Sveta misa započela je svečanom procesijom iz crkvene kripte, a prvi dio euharistijskog slavlja predvodio je dosadašnji nadbiskup msgr. Jurić, koji je na čelu splitsko-makarske nadbiskupije proveo 12 godina. Nakon čitanja Papine bule, kojom je msgr. Barišić imenovan splitsko-makarskim nadbiskupom, msgr. Jurić predao je svome nasljedniku svoj pastirski štap, simbol pastirskog autoriteta i služenja. </p>
<p>»Pastirski štap nije prijetnja, nego obrana od svih vukova, koji mogu ugroziti stado Božje« – rekao je, među ostalim, msgr. Jurić, preporučivši vjernicima svoga nasljednika. Zaželjevši msgr. Barišiću uspjeh u novoj ulozi, dosadašnji je nadbiskup podsjetio na riječi Sv. Oca, te poručio vjernicima: »Budite uz biskupa, da bi i Bog bio s vama!«</p>
<p>Dosadašnji nadbiskup, koji je u vjerničkom puku posebno omiljen i štovan, prepustio je svom nasljedniku vođenje misnog slavlja, a simbolični čin uvođenja msgr. Barišića u nadbiskupsku službu vjernici su pozdravili burnim pljeskom. U svojoj propovijedi, novi je nadbiskup rekao da je Krist više od 13 stoljeća okosnica identiteta hrvatskog naroda. </p>
<p>»Za razliku od prijašnjega društva, koje je proganjalo i ponižavalo vjernike, sadašnje društvo pruža Crkvi i vjernicima slobodu djelovanja i nove mogućnosti«, kazao je msgr. Barišić.</p>
<p>»Krist promatra našu mladu i priznatu Hrvatsku, koja se uz goleme napore i žrtve muči na putu svoje krvlju stečene slobode, ranjene demokracije, duhovne i materijalne obnove«, poručio je vjernicima msgr. Barišić.</p>
<p>Govoreći o ulozi crkve, novi je nadbiskup upozorio na izazove koji je očekuju, naglasivši da u sadašnjim uvjetima valja tražiti nove putove do čovjeka, ne dopuštajući da čovjek postane samo broj i kotačić na tržištu. Splitsko-makarski nadbiskup upozorio je na sve veću masu onih koji traže dostojanstven život i pravo na rad, spomenuvši pritom i obitelji koje ni nakon toliko godina ne mogu ostvariti pravo na dom. </p>
<p> »Krist uočava i one koji su ostali bez posla, kao i one koji rade bez primanja« – rekao je msgr. Barišić.</p>
<p>»Povijest ne smije zašutjeti, a budućnost mora još jače progledati očima Evanđelja, progovoriti kulturom života, prohodati civilizacijom ljubavi i zaživjeti životom Očenaša« – rekao je, među ostalim, msgr. Barišić.</p>
<p>Novoimenovanom nadbiskupu, koji je sjeo na Dujmovu stolicu, preuzeo pastirski štap i stavio ruku na kormilo splitske crkve, vodeći je u treće Kristovo tisućljeće, upućene su i prigodne čestitke. U ime svećenika nadbiskupije, župnik Župe Vid Stanko Vrnoga zahvalio je dosadašnjem nadbiskupu Juriću i pozdravio njegova nasljednika na Dujmovoj stolici. U ime redovnika i redovnica, čestitke je uputila i sestra Vesna Mateljan, provincijalka splitske provincije sestara Služavki Malog Isusa, a u ime vjernika i mladih čestitke je uputila vjeroučiteljica Ana Gelo.</p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Račan: Podmetnuti požari nisu terorizam nego bolest pojedinaca</p>
<p>PREDSJEDNIK VLADE HELIKOPTEROM NADLETIO NAJVEĆA POŽARIŠTA</p>
<p>SPLIT, 26. kolovoza</p>
<p> – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Račan, ministar obrane Jozo Radoš i njegov pomoćnik Zlatko Gareljić, te ministrica turizma Pave Župan-Rusković u subotu su posebnim helikopterom obišli požarišta duž jadranske obale. U Operativnom stožeru za koordinaciju gašenja požara na priobalju u zrakoplovnoj bazi Divulje, nedaleko od Splita, dočekao ih je ministar unutrašnjih poslova Šime Lučin, da bi ih voditelji stožera upoznali s trenutačnom situacijom na požarištima.</p>
<p> »Razmjeri požara su veliki, no raspolažemo dobrim informacijama o uspješnoj borbi s vatrom. Ugašeni požari ohrabruju u nadi da će i oni aktivni ubrzo biti ugašeni. Nužna je spasonosna kiša koja se očekuje u utorak«, izjavio je premijer Račan. Premijer je upozorio kako je većina požara posljedica ljudske nemarnosti, jer je istraga pokazala kako je vrlo malen broj namjerno podmetnutih. »Na one namjerno podmetnute ne može se gledati kao na terorizam nego kao na bolest pojedinaca kojoj pogoduju nesnosne vrućine«, veli Račan ističući kako su uzroci požarima i neadekvatna priprema za sezonu. </p>
<p>Premijer Račan odao je priznanje gasiteljima koji se nadljudskim naporima već danima bore s vatrom, kao i turističkim djelatnicima koji su s velikom požrtvovnošću pomogli u evakuaciji turista iz vatrom ugroženih hotela i privatnih smještaja. »Bez sumnje trebat će izvući drastične pouke. Čim opasnost od vatrene stihije ove sezone prestane, obećavam vam da će Vlada ući daleko pripremljenije u iduću sezonu zaoštravajući odgovornost i sankcije prema onima koji ne sudjeluju u pripremi zemlje za adekvatniju borbu s vatrom«, kazao je Račan, naglašavajući kako je u ovom trenutku važnije poduprijeti borbu u što bržem zaustavljanju vatre. Smanjenje broja požara premijer vidi u šumskim prosjecima na granici s Bosnom i Hercegovinom. </p>
<p>»Nije riječ samo o prosjecima na granici s BiH riječ je i o prosjecima koje moramo napraviti unutar naših općina i županija jer tu imate skandalozno različite situacije«, drži Račan, koji najavljuje preispitivanje činjenice da već desetak godina nisu pročišćeni postojeći šumski prosjeci koji zbog golemih nakupina trave postaju najbolji vatreni putovi. Račan je najavio kako će Vlada inzistirati na odgovornijem ponašanju prema ovome problemu »jer sudbina ove zemlje je turizam, što znači da je naša obveza čuvati najljepše u ovoj zemlji«. Na poziv koji je došao od strane HDZ-a, da se u svezi požara sazove izvanredna sjednica Zastupničkog doma Sabora, premijer je rekao kako bi htio da izvanredno rade pojedinci, svatko svoj posao kao što ga na požarištima koja je obišao rade gasitelji. Ministrica turizma najavila je da će već sredinom idućeg tjedna krenuti u obilazak hotela duž jadranskog priobalja. Premijer i ministri u subotu su obišli i požarište u Marini. </p>
<p>IRENA DRAGIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Najveći požar u Slanom i pokraj Solina </p>
<p>ZAGREB / DUBROVNIK / SPLIT / SINJ, 26. kolovoza</p>
<p> – Državni centar za obavješćivanje objavio je u subotu opširno izvješće o tijeku gašenja požara i novim požarima u Hrvatskoj. Podatke je centar dobio s terena u subotu do 8 sati. </p>
<p>- Dubrovačko-neretvanska županija;</p>
<p>Požar kod Slanog još je aktivan kod mjesta Podimoč, širi se prema mjestu Banići, a došao je i do mjesta Doli. Požar kod mjesta Banići počeo se širiti prema hotelu Osmine i obližnjim kućama. Organizirana je evakuacija gostiju iz hotela brodicama i kočama. Oko 4 sata vatra je prošla područjem Osmine – Grgurići, nedaleko hotela Osmine, i zahvatila je nekoliko kuća. U subotu od 8.30 je državna cesta D 8 ponovno otvorena za promet. </p>
<p> Kod Zatona Malog i Zaton Dola požar je na sjevernom dijelu još aktivan i vatra se širi prema Ljubaču, a ako dođe do bure, širenje je moguće prema Orašcu. Na istočnom dijelu požar se širi prema Osojniku, ali zbog bure okreće prema Petrovu Selu, a zbog najave jake bure 30 do 40 čvorova u opasnosti može biti i Mokošica. Vatra se širi i prema Vrbici i Štikovici, te je došla i u blizinu kuća.</p>
<p>Požar kod mjesta Grmača još je aktivan i širi se prema granici BiH, a gašenje otežava nepristupačan teren. Požar na brdu Šibenica kod Metkovića je lokaliziran i većim dijelom ugašen. Širenje požara na području Tanka punta u uvali Dobrogošće, između Ploča i Graca na moru, zaustavljeno je u petak u 12.06. U 20.20 sati požar je ugašen, a požarište se čuva. Na Pelješcu je 25. kolovoza u 21.05 sati uočen požar kod Ponikava. Požar je zahvatio oko četiri hektara niskog raslinja i mlade borove šume u blizini ceste Ston – Orebić. </p>
<p>- Splitsko-dalmatinska županija;</p>
<p>Požar od 23. kolovoza kod Žrnovnice pod kontrolom je branitelja. Požarište čuva osamdeset vatrogasaca. Veliki požar na području Klis – Rupotina iznad Solina koji je zahvatio veće površine borove šume i makije još nije pod kontrolom. Na Prugovu požar je još uvijek aktivan. Kod područja Koprivno – Konjsko izbio je u petak požar i dosad se vatra proširila na oko 30 ha. </p>
<p> I požar na području Blata na Cetini još gori, kao i u Tugarama, koji je lokaliziran i pod kontrolom. Moguće je širenje prema sjeveru na planinski dio, gdje je gašenje otežano. </p>
<p> Požar na području Sutina – Neorić (kod Sinja), koji je izbio 22. kolovoza, još je aktivan i širi se iz smjera Muća preko brda Plješevica. Područje je pokriveno borovom i bjelogoričnom šumom, što onemogućuje gašenje sa zemlje. </p>
<p> Kod Lučana pokraj Sinja požar je zahvatio površinu oko 30 ha šume i makije, koja još gori. Zbog velikog šumskog požara koji je u subotu oko 11 sati buknuo kod naselja Kamenskog na triljskom području Splitsko-dalmatinske županije zatvoren je granični prijelaz Kamensko između Hrvatske i BiH. Zbog vatrene stihije zatvoren je i sav promet na dionici glavne ceste Trilj – Kamensko koja prolazi kroz to mjesto.</p>
<p> Požar kod Vučevica – Korušci još se gasi, a zahvaćeno je oko 175 ha šume, makije i trave. Tijekom noći požarište je nadzirano. U petak je izbio požar u Dicmu i pokraj Velića, a istog je dana oko 20 sati izbio požar kod Voštana, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. </p>
<p> Požar na području Vrlika – Podosolje još nije pod kontrolom, a gori oko 40 ha šume i makije.</p>
<p> DVD Vrlika i lokalni lovci pokušavaju ugasiti požar na Dinari iznad Ježevića, a požar na Svilaji nemoguće je gasiti zbog guste bukove šume. Na području Čačvine – Trilj požar je zahvatio oko 400 ha šume i makije na neprohodnom terenu a ugašen je u petak. </p>
<p>- Šibensko-kninska županija;</p>
<p>U subotu oko 1 sat požar koji je izbio prije tri dana na trogirskoj strani zašao je na područje Šibensko-kninske županije. Ugrožene kuće u Svincima i Kotelji obranjene naporima branitelja. </p>
<p> Jučer je dojavljen požar u Plavnu kod Rušića, a i jutros ga gasitelji gase. </p>
<p> Požar kod Cetine, koji gori od 19. kolovoza, zahvatio je 400 ha niskog raslinja, trave i šume, još uvijek gori na nepristupačnom području. </p>
<p>- Zadarska županija;</p>
<p> Požar koji je izbio 23. kolovoza na području Zrmanja – Planka – Kravlja Draga još nije pod kontrolom, a jučer je ponovno aktiviran ali se ne širi. Vatrogasne ekipe su i dalje na terenu. </p>
<p> Kod Prljeva, na području Gračaca još uvijek gori suha trava i šikara na nepristupačnom terenu. </p>
<p>U razgovoru s premijerom Račanom u subotu u Splitu, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske Tomislava Vuke izvijestio je da je najveći požar u Slanom, gdje je jaka bura onemogućavala gašenje zračnim snagama. Vatra je nekoliko puta u posljednja tri dana prešla preko granice iz Bosne i Hercegovine, gdje se uopće ne gasi. Na terenu je bilo preko 400 gasitelja. Drugo najkritičnije požarište su Rupotine nedaleko od Solina, gdje gori gusta stoljetna šuma, a u kojoj je i prsten dalekovoda. Vatra se zbog i po metar dubokog humusa gasi »metar po metar«. </p>
<p> Među gasiteljima je i 1138 pripadnika Hrvatske vojske, uglavnom gardista, a sve ostale postrojbe su u stanju pripravnosti, izvijestio je Niko Puđa, zapovjednik namjenski organiziranih snaga HV-a, ističući kako se pojavljuju problemi pri smještaju pridošlih gasitelja. Prema njegovim riječima zračne snage su u potpunosti stavljene u funkciju, a uz Nijemce u pomoć je pritekao i RAF-ov helikopter kojim su Britanci na teren pokraj Dubrovnika prebacili pripadnike Prve gardijske brigade. Zbog velikih požara na Mediteranu Francuzi i Talijani morali su odustati od svojih ponuda za pomoć pri gašenju. (Hina/ I. D. / K. C. / N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Do kraja godine bit će potpisan socijalni pakt Vlade, poslodavaca i sindikata</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 26. kolovoza</p>
<p> – Tri partnera trodnevnog skupa na Plitvičkim jezerima – Vlada, poslodavci i predstavnici najvećih sindikata u Republici Hrvatskoj – na putu su da do kraja godine konačno donesu i potpišu socijalni pakt. O tome se govorilo na subotnjoj konferenciji za novinare održanoj na Plitvičkim Jezerima, organiziranoj nakon razgovora triju partnera, a kojoj su bili nazočni potpredsjednici Vlade Slavko Linić i Željka Antunović, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, uz domaćina ministra financija dr. Matu Crkvenca i čelnike sindikata i poslodavaca, a također je bilo riječi o osnovama projekta, koji, kako je kazao Vidović, zajednički predlažu Vlada i ministarstvo rada i socijalne skrbi. </p>
<p>Partneri su na putu, rečeno je, da za dva mjeseca izrade konačni prijedlog socijalnog pakta, da bi ga do kraja godine partneri potpisali, a potom i Sabor usvojio. Taj projekt određuje ekonomsko-gospodarsku i socijalnu budućnost Hrvatske, rekao je ministar Vidović, obrazlažući osnovne temelje ponuđenog projekta. Dodao je kako rasprava na ovu temu traje šest mjeseci, da nije dovršena i da su mnoga pitanja još otvorena. </p>
<p> Vidović je posebno govorio o modelu sporazuma, rekavši da su se pri izradi projekta opredijelili za model koji, po njegovim riječima, obuhvaća opća civilizacijska i demokratska postignuća. Vidović je kazao da je za nositelja sporazuma određen upravo GSV, kojem bi po novom projektu trebala pripasti značajnija uloga, te da bi rad na konačnom projektu trebao početi 4. rujna.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade Slavko Linić rekao je kako je Vlada zainteresirana za potpis sporazuma, a čelnik HUP-a Željko Ivančević podržao je prijedlog sporazuma, rekavši da bez socijalne stabilnosti nema razvoja. Sindikalni predstavnik Boris Kunst naglasio je da je za socijalni sporazum, ali ne pošto-poto, posebno naglasivši kako će se URSH zalagati za više radničkog suodlučivanja, a Davor Jurić i Vitomir Begović, čelnici SSSH-a, istaknuli su kako je u Hrvatskoj konačno došlo do socijalnog dijaloga i kako je projekt »Partnerstvo za razvoj« prihvatljiv za SSSH. Vilim Ribić i Krešimir Sever založili su se za jaču ulogu GSV-a i veći značaj znanosti i obrazovanja. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Konferencija za novinare dr. Zlatka Kramarića</p>
<p>DUBROVNIK, 26. kolovoza</p>
<p> – Nakon slučaja oko generala Stipetića i Haaga, liberali su svjesni kako »percepcija šestorke« u javnosti nije sjajna, te da upravo o njima ovisi hoće li nesporazum oko »slučaja Stipetić« biti tek jedna neugodna epizoda ili samo jedan u nizu nesporazuma što će potresati šest stranaka. Dogodi li se posljednje Liberalna stranka će morati promijeniti stav prema aferama te vrste. Rekao je to dr. Zlatko Kramarić, potpredsjednik Liberalne stranke, na konferenciji za novinare održanoj u subotu, u dubrovačkom hotelu »Exscelsior«. Naglasio je da liberali do sad nisu sudjelovali u nesporazumima unutar vladajuće šestorice, pa stoga i ne moraju trpjeti posljedice tih sukoba. Umjesto prenapuhanim aferama vladajuća će se struktura, naglasio je Kramarić, morati okrenuti problematici nezaposlenosti, odnosno socijalnoj i gospodarskoj problematici. Govoreći o suradnji s Haaškim sudom istaknuo je da njegova stranka suradnju s tim tribunalom nikad nije dovodila u pitanje, pa stoga drži da se ne smije dovoditi u pitanje »pozitivan odnos međunarodne zajednice prema Hrvatskoj nakon siječanjskih izbora, kao što to dovode u pitanje pojedini političari iz vladajuće šestorice«.</p>
<p>Potpredsjednik LS-a uputio je zbog toga kritike na račun javnih istupa potpredsjednika Hrvatskoga državnog sabora dr. Zdravka Tomca, kazavši kako je tragično da se već po drugi put potpredsjedniku Sabora događa »da mu prigoda piše govore, a ne politika«. »Ako nešto ne valja u odnosu s Međunarodnim sudom za ratne zločine, onda to treba mijenjati kroz institucije vlasti, a ne kao što je uradio Tomac u Vukovaru, 5. kolovoza«. Naime, rekao je, na svečanosti u Vukovaru u prigodi Dana domovinske zahvalnosti, dr. Tomac iznio je stav »bez valjanih argumenata«.</p>
<p>Ima li doista nekih »momenata« što se razlikuju od sporazuma Hrvatske i Haaškog suda, trebalo ih je raspraviti u parlamentu, a ne na javnom nastupu – kazao je, među ostalim, dr. Kramarić. (K.C.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ministarstvo branitelja o pravima na besplatne udžbenike</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> – Ministarstvo hrvatskih branitelja poziva korisnike prava na besplatne udžbenike da ih sami kupe na osnovi popisa koji je sastavila škola, a Ministarstvo će im vratiti novac na tekući ili štedni račun. Ministarstvo kao korisnike toga prava navodi stradalnike koji su već predali zahtjev, te one koji zahtjev još nisu predali ovlaštenim odjelima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Korisnici prava trebaju, na osnovi ovjerenog popisa udžbenika koje izdaje škola, kupiti udžbenike te od prodavača zatražiti specificirani račun ili ovjereni račun iz kompjutorske kase. Kako bi dobili novac, korisnici trebaju originalni račun, potvrdu o upisu djeteta u školu i ovjereni popis obveznih udžbenika te preslik tekućeg ili štednog računa Hrvatske poštanske banke dostaviti ovlaštenom Odjelu hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Seraydarian pozitivno o povratku i obnovi</p>
<p>VUKOVAR, 26. kolovoza </p>
<p> – Unatoč najavljenom posjetu predstavnik glavnog tajnika UN-a i koordinator mirovne misije UN-a u BiH general Jacques Paul Klein bio je danas spriječen doći u Vukovar, tako da je vukovarsko-srijemski župan Petar Čobanković primio samo šefa civilne administracije UN-a u BiH Sourena Seraydariana.</p>
<p> General Klein, nekadašnji prijelazni upravitelj UN-a u hrvatskom Podunavlju, morao se, kako je kazano, zbog »iznenadnih problema« iz zračne luke u Čepinu vratiti u Zagreb. Souren Seraydarian se tijekom sastanka sa županom Čobankovićem posebno zanimao za proces povratka i obnove jer bi, kako je kazao, hrvatska iskustva želio prenijeti u BiH gdje su ti problemi puno izraženiji.</p>
<p> Seraydarian, koji je nekad obnašao dužnost zamjenika prijelaznog upravitelja i šefa misije prijelazne policije UN-a u hrvatskom Podunavlju, pozitivno je ocijenio povratak više od polovice prognanih Hrvata u Baranju, kao i činjenicu da je u Podunavlju ostalo živjeti oko 50.000 Srba. </p>
<p>Govoreći o dojmovima svog posjeta hrvatskom Podunavlju dvije i pol godine od okončanja procesa mirne reintegracije, Seraydarian je primijetio da je u Vukovaru obnovljen velik broj kuća, ali i da su, kako mu se čini, uglavnom neuseljene.</p>
<p> Razlog za to je, rekao je župan Čobanković, prije svega teško gospodarsko stanje u Vukovaru u koji se upravo zbog gospodarske besperspektivnosti do sada vratilo tek oko 30 posto Vukovaraca.</p>
<p> Župan Čobanković ujedno je zahvalio Seraydarianu na svemu što je UN učinio u procesu mirne reintegracije u hrvatskom Podunavlju. </p>
<p> Prije susreta sa županom Čobankovićem šef civilne administracije UN-a u BiH Souren Seraydarian u Vukovaru se sastao i s gradonačelnikom Vladimirom Štenglom. Tijekom poslijepodneva posjetit će Ilok a za večer je predviđen susret s predsjednikom Samostalne demokratske srpske stranke dr. Vojislavom Stanimirovićem i predsjednikom Zajedničkog vijeća općina Milošem Vojnovićem. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000827].
|
