NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000427].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204889 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Klein: Da nema SFOR-a u Bosni i Hercegovini, tvrdolinijaši bi pokrenuli novi rat za šest mjeseci! </p>
<p>Dok god ne riješimo pitanje triju armija u BiH, SFOR odavde ne smije otići / Hrvati u BiH su zabrinuti jer predstavljaju samo 14 posto od ukupne populacije / I HDZ i SDS postupno, ali stalno gube glasove birača. Nažalost, nije prošlo dovoljno vremena između siječanjskih izbora u Hrvatskoj i travanjskih u BiH kako bi tamošnji izborni rezultati znatnije utjecali na ovdašnje / U Hercegovini je vjerojatno prevladao strah da će izgubiti veze sa Zagrebom, jer glavnoga vođe tamo više nema te su i glasovali za konzervativniju političku opciju </p>
<p>SARAJEVO, 26. travnja</p>
<p> - O Bosni i Hercegovini nakon nedavnih lokalnih izbora, o procesu političke integracije u toj državi, o vojnom ustrojstvu Federacije BiH, a osobito o hrvatskoj komponenti razgovarali smo u Sarajevu s voditeljem Misije UN-a za BiH američkim generalom Jacquesom Paulom Kleinom. Za konsolidiranje države BiH trebat će još nekoliko godina, pa bi UN-ova misija u Sarajevu mogla ostati barem još tri godine, procjenjuje Klein.</p>
<p>• Unatoč vašim nastojanjima, nedavni izbori u BiH pokazali su da većina ovdašnjega biračkog tijela podupire stranke s nacionalnim, odnosno nacionalističkim predznakom. Kako to tumačite?</p>
<p>- Ovisi o tome kako gledate na to. Osvrnemo li se unatrag tri-četiri godine, uočit će se da i HDZ i SDS postupno, ali stalno gube glasove birača. Nažalost, nije prošlo dovoljno vremena između siječanjskih izbora u Hrvatskoj i travanjskih u BiH kako bi tamošnji izborni rezultati znatnije utjecali na ovdašnje. U Hercegovini je vjerojatno prevladao strah da će izgubiti veze sa Zagrebom, jer glavnoga vođe tamo više nema te su i glasovali za konzervativniju političku opciju.</p>
<p>• Kakve rezultate očekujete na općim izborima u BiH u listopadu?</p>
<p>- Pogledajmo to na primjeru SDA i SDP-a u Sarajevu. Vođe SDA sve više uviđaju da ih smatraju nekom vrstom vjerske stranke, nasuprot multikulturnoj, multietničkoj stranci SDP. Predsjednik SDP-a Lagumdžija je primjerice postigao dobre rezultate, jer je njegova ideja BiH koja funkcionira kao multietničko društvo. Njegov utjecaj jača, s dva posto njegov rejting među biračima porastao je na 12, odnosno 14 posto. U svojim redovima ima i Hrvate, Srbe... Birači će ubuduće sve više glasovati za onu političku opciju koja im omogućuje bolju zaradu, kvalitetnije školovanje, jer ih tvrdi desni nacionalizam nikamo ne vodi. Što se tiče Hrvata u BiH, oni su zabrinuti jer predstavljaju samo 14 posto od ukupne populacije. Njihov je interes, i to im stalno ponavljam, surađivati s međunarodnom zajednicom. Oni odbijaju pomoći u izgradnji središnjih institucija vlasti, ali upravo na toj razini imaju pravo veta i potrebnu administrativnu zaštitu, jer je tu koncentrirana politička moć. Međutim, u posljednje vrijeme uočavaju se neke promjene u njihovu odnosu spram središnjih institucija.</p>
<p>• Kako ocjenjujete stanje u Republici Srpskoj?</p>
<p>- Mislim da njihova sadašnja vlada još nije uspjela uvjeriti tamošnje stanovništvo u ekonomske koristi koje dobivaju od međunarodne zajednice. Kad sam došao ovamo u srpnju 1997., Srbi su dobivali samo dva posto međunarodne pomoći. Danas je to 30 posto od ukupne pomoći namijenjene BiH. Kao što je poznato, Daytonskim sporazumom određena je jedna trećina za RS, a dvije trećine pomoći Federaciji BiH. Stanovnici RS, posebno u njenom istočnom dijelu, još nemaju osjećaj da će im biti bolje ako budu kooperativni.</p>
<p>• Funkcioniranje Vojske Federacije BiH stalna je tema međunarodnih čimbenika u BiH. Do koje razine, po vašem mišljenju, valja integrirati hrvatsku i bošnjačku komponentu u federalnoj vojsci?</p>
<p>- Jedan od glavnih problema ovdje je to što zapravo imamo tri vojske u BiH. S jedne strane je bošnjačko-hrvatska vojska ustrojena po zapadnjačkim standardima, a s druge srpska vojska koja funkcionira po načelima bivšeg Varšavskog pakta. Tu vojsku opskrbljuje Jugoslavija. I kad bi SFOR naglo napustio BiH, to bi bio glavni casus belli i to u roku šest mjeseci. Novi ratni sukob, dakako, ne bi pokrenuli vođe, već ekstremisti, tvrdolinijaši na objema stranama. I stoga sam rekao generalu Wesleyju Clarku, dok god ne riješimo pitanje triju armija u jednoj državi, SFOR odavde ne smije otići.</p>
<p>• Vaš je cilj, dakle, objediniti te tri armije?</p>
<p>- Ne, to nisam rekao. Međutim, ponudio sam četiri opcije za rješavanje toga problema. Očigledno ćemo morati odlučivati između potpune demilitarizacije, »modela Costa Rice«, modela dviju nacionalnih gardi odnosno isključivo profesionalne vojske. Prva opcija je najnevjerojatnija, jer i Srbi i Hrvati mogu imati postrojbe preko granice. Costa Rica, primjerice, nema vojsku, ali ima tzv. civilnu gardu (bez oklopnih vozila) te ugovore o nenapadanju sa susjedima. Prema trećoj opciji, svaki bi entitet imao svoju nacionalnu gardu, vrlo mobilnu, koja se aktivira samo u slučaju rata, tj. opasnosti izvana. Na Cvjetnicu smo, primjerice, poslali nekoliko policajaca iz BiH - Hrvate, Bošnjake i Srbe zajedno u UN-ovu misiju u Istočni Timor. Kanimo raditi u tom smjeru. Šesnaest časnika, i opet različitih nacionalnosti, nedavno smo poslali u Englesku. Da ste bili u Foči prije nekoliko dana, vidjeli biste bošnjačku obitelj koja se vraća kući uz nadzor srpskih policajaca. Na svim stranama mnogo je poštenih ljudi kojima je dosta konflikata. Međutim, zabrinjavajuće je da se u ovom trenutku 40 posto proračuna Federacije BiH izdvaja izravno za vojsku. Indirektno to iznosi i 55 do 60 posto federalnoga proračuna.</p>
<p>• Može li na dugu stazu BiH funkcionirati kao država podijeljena između dvaju entiteta?</p>
<p>- Teško, i zato motrimo postojeće političke modele, primjerice Švicarsku. U tom tzv. kantonalnom modelu vlast se svodi na kantone. To funkcionira stoljećima, oni znaju kako to postići. Unatoč razlikama, tamošnji stanovnici znaju da imaju dobre prihode, kvalitetan život. Zašto bi to uništili? To je dobar primjer za BiH. Dilema je jedino u pogledu rotirajućeg predsjedništva ovdje, jer s tri predsjednika teško je ostvariti odgovornost i kontinuitet. Ako tome dodate još i mogućnost veta, koja u BiH postoji, svatko može za tim posegnuti kad mu odgovara. Ovdje još nedostaje uzajamno povjerenje, a to je nužno da bi taj model funkcionirao. Stalno sumnjičenje samo odmaže stanovnicima ove zemlje.</p>
<p>• Kako procjenjujete odnos Hrvatske prema Federaciji BiH, odnosno bosanskim Hrvatima nakon siječanjskih izbora?</p>
<p>- Vjerujem da Hrvati u Hrvatskoj nikada zapravo nisu znali koliko je njihova novca potrošeno ovdje. Da znaju, bili bi zgroženi. Međutim, ne želimo sada ostaviti dojam da su Hrvati u BiH odrezani od Zagreba. To sam rekao i predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu. Moramo ih ustvari uvjeriti da ćete vi uvijek voditi računa o njihovim kulturnim, obrazovnim i vjerskim interesima. Ali uz uvjet da je taj odnos otvoren i jasan kako bi se znalo točno koliko je novca osigurano za obrazovanje, vojsku. Ne želimo ništa kriti. Oni imaju pravo računati na pokrovitelja, »kuma« u Zagrebu, tj. na hrvatsku Vladu koja će voditi računa o njima. To je pošteno i na tome bih i ja ustrajao. Tu je, uostalom, i Sporazum o posebnim odnosima od prije dvije godine. Budući da hrvatska Vlada smanjuje svoj proračun za vojsku, to će prisiliti i bosanske Hrvate da učine isto. Transparentnost je ono na što se obvezala sadašnja Vlada, za razliku od prethodne.</p>
<p>• O kolikim se iznosima radi?</p>
<p>- Ne znam točno, ali je za vojsku bosanskih Hrvata odlazilo nekih 120 milijuna DEM, a danas je to srezano na 40 milijuna DEM. Nitko zapravo ne zna koliko je tu utrošeno.</p>
<p>• Kad će konačno i stvarno krenuti povratak izbjeglica i prognanika u RS?</p>
<p>- Imamo povratak u nekoliko mjesta, u Foču primjerice, i u Prijedor, ali to nije otvoreno kao što bi trebalo. U RS trebaju shvatiti konačno da su dio države, entitet u državi, a ne država za sebe. To je pogreška iz Daytona. Kako ću ja zahtijevati od mladog Hrvata ili Bošnjaka da bude policajac u RS kada na rukavu u RS nose isključivo srpske nacionalne simbole tipa »svi Srbi moraju ostati jedinstveni«. Ti su simboli neprihvatljivi za druge etničke skupine. U Republici Srpskoj bi morali prihvatiti simbol države BiH.</p>
<p>Radije pustiti krvnika nego li surađivati sa sudom u Haagu? </p>
<p>• Što treba poduzeti da najpoznatiji ratni zločinci osvanu u Haagu?</p>
<p>- Slučaj s Momčilom Krajišnikom je odlično prošao. Taj je čovjek kriminalac i nitko za njega ne mari. On, međutim, nije u Haagu zbog krijumčarenja i prijevara, već zbog asistiranja u ratnim zločinima. On je krao od srpskog naroda. Bio je u gotovo svakom nadzornom odboru u RS. Karadžić dakako ostaje glavnim problemom, jer je on kao otrovni prijeteći oblak koji ugrožava sve što ovdje poduzmemo. On čak ima vlastitu stranicu na Internetu.</p>
<p> • Kad će on u Haag? Krajišnikov slučaj zorno pokazuje da SFOR zna o kretanju i skrovištima ratnih zločinaca.</p>
<p>- Dakako, on ostaje problem. Niz je razloga zbog kojih ga se boje. Prije svega ne želimo da itko od vojnoga osoblja koje bi sudjelovalo u uhićenju bude ranjen, ali ne želimo ni da on bude pogreškom ubijen. Pribojavamo se i reakcije Republike Srpske. Osim toga, među njegovim tjelohraniteljima ima sigurno i Miloševićevih ljudi. Znamo da se on kreće u trokutu između Pala i istočnoga dijela RS. Uoči Božića viđen je na Palama nakon što mu je rođen unuk. Čitavoga dana na tamošnjem radiju se emitirao program te želje tipa »dugo poživio najmlađi Karadžić u Velikoj Srbiji«. Ali, ako je on nevin, čega se boji? Zašto se skriva?</p>
<p>Nitko u Haagu neće izmišljati dokaze. Prošle godine sam odveo nekoliko ministara RS u Haag, jer se stalno tuže da je ICTY antisrpski. Pokazao sam im proceduru prikupljanja dokaza, pokretanja optužnica, podizanje tjeralica za ratnim zločincima... I vi i ja znamo da su mnoge države nekooperativne, jer bi suradnjom dale legitimitet i vjerodostojnost Tribunalu. Od Zagreba sam svojedobno tražio informacije o nekom zločincu Srbinu. Nisu mi dali. Otišao sam jednom i Miloševiću tražeći podatke o Hrvatu koji je u istočnoj Slavoniji ubijao Srbe. Nije htio dati upravo iz razloga koji sam naveo. Radije će dakle pustiti krvnika Srbina ili Hrvata nego li priznati legitimitet Haaškom sudu.</p>
<p>Ubojice Joze Leutara bit će poznate do lipnja! </p>
<p>• Kada ćete dovršiti istragu o slučaju Leutar?</p>
<p>- Istraga je u tijeku. Približavamo se kraju, ali nismo još gotovi. Naime, upravo kad pomislim da smo gotovi, iznenada se pojavi novi svjedok s novim dokazima. Pitanje je, međutim, koliko daleko želimo ići prije nego zaključimo slučaj. Dosadašnja istraga je vrlo profesionalno vođena, proveli smo doslovce tisuće sati nad tim. Glavno je da privedemo zločince pravdi. Obećao sam Leutarovoj obitelji da neću napustiti Sarajevo prije nego počinitelje privedem sudu. Ne želim govoriti o dva-tri tjedna, odnosno mjesec dana do kraja istrage.</p>
<p>• Hoće li se istraga dovršiti do rujna, primjerice?</p>
<p>- Ne, bit će to znatno ranije. Do lipnja zasigurno.</p>
<p>• Kriju li se doista Leutarove ubojice u Hrvatskoj, kako je prenio »Dnevni avaz«?</p>
<p>- Ne želim nagađati o slučaju koji je još pod istragom. Kad to zgotovimo, sazvat ću veliku konferenciju za novinare jer želim da istina iziđe na vidjelo. Želim obznaniti tko je što i kako učinio.</p>
<p>• Jeste li o tom slučaju razgovarali s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem?</p>
<p>- Nikad o tome nismo razgovarali. To su obične glasine.</p>
<p>• Postoji li mogućnost da su Leutarove ubojice ipak bile skrivene u Hrvatskoj barem dvadesetak sati?</p>
<p>- Ne mogu to reći. Ne znam za to, a i ne mogu govoriti o pojedinostima, jer bih time zapravo pomogao zločincima, a to ne želim.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Partizani i ustaše ponovno ratuju u udžbenicima povijesti za osnovnu i srednju školu?</p>
<p>Polemike se vode oko kontroverznog udžbenika povijesti autora dr. Ive Perića, a koje je Ministarstvo prosvjete i športa odobrilo za školsku uporabu 1997. godine / Autoru se zamjera nekritičnost i neizdiferenciranost u povijesnom prikazu Nezavisne Države Hrvatske, minorizirajući i površan pregled antifašističke i narodnooslobodilačke borbe u Hrvata, nerazmjerno isticanje partizanskih zločina, naspram tek formalnog doticanja ustaškog terora </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - »Povijest pišu pobjednici« stara je sintagma koja nesumnjivo nalazi uporište u povijesnoj stvarnosti. No ta činjenica ne može umanjiti opravdanost znanstvenih zahtjeva za profesionalnom objektivnošću i neutralnošću, pogotovo kad je u pitanju školski program, čija je temeljna intencija podučiti, informirati i obrazovati, a ne oblikovati »ideološku svijest« ili »kolektivni svjetonazor«. Barem bi tako trebalo biti. Iako nas i na tom planu »povjesništvo« nerijetko demantira.</p>
<p> Kako je u posljednjem desetljeću ovu državu vodio jedan profesionalni povjesničar, bilo je razumljivo da su mnoge stare »povijesne istine«, dovedene do razine dogme za prethodnog, socijalističkog sustava, temeljito prevrednovane, na žalost u korist nekih novih dogmi.</p>
<p> Naravno, i jedno i drugo, ima malo veze s objektivnom znanošću. Tako smo u devedesetima ušli u fazu tzv. tuđmanizacije povijesti, kako su je zvali Tuđmanovi oponenti, a sada smo u fazi tzv. detuđmanizacije... I tako u krug, kao da nam je nemoguće pristupiti nacionalnoj povijesti bez ideoloških predrasuda i političkih konotacija. </p>
<p>O spomenutim kontroverzama vrlo rječito govori posljednji slučaj, dospio u javnost, u vezi s udžbenikom Povijest VIII. (za 8. razred osnovne škole) i Povijest IV. (za 4. razred gimnazije), oba autora dr. Ive Perića, a koje je Ministarstvo prosvjete i športa odobrilo za školsku uporabu 1997. godine.</p>
<p> Naime, autoru (kojem je udžbenik povijesti za 4. razred gimnazije već jednom zabranjen, 1971. godine) zamjera se nekritičnost i neizdiferenciranost u povijesnom prikazu Nezavisne Države Hrvatske, minorizirajući i površan pregled antifašističke i narodnooslobodilačke borbe u Hrvata, nerazmjerno isticanje partizanskih zločina, pogotovo bleiburške tragedije, naspram tek formalnog doticanja ustaškog terora (primjera radi logor Jasenovac je tek spomenut) i sl.</p>
<p> Uz to, socijalistička Jugoslavije prikazana je u prilično jednostranom svjetlu, kao tamnica hrvatstva, ne mnogo bolja od stare Kraljevine Jugoslavije. Valja ipak napomenuti da je udžbenik Povijest IV., iako samo proširenje udžbenika Povijest VIII., pisan formalnije, iako nije posve očišćen od »osobnih dojmova«. </p>
<p>Što se tiče povijesnog prikaza Domovinskog rata, on je pisan više emotivističkim i sugestivnim, nego znanstveno-pedagoškim jezikom, što može naći svoje mjesto u književnom, memoarskom ili ma kojem djelu temeljno autorskog izričaja, ali nije primjeren školskom udžbeniku, koji bi trebao biti lišen svih subjektivizama.</p>
<p> Primjera radi, citirat ćemo ilustrativno poglavlje: »Nošeni mržnjom prema svemu što je hrvatsko i katoličko, velikosrpski agresori su mučili, ubijali, klali i progonili Hrvate i ostale nesrbe, rušili katoličke crkve, uništavali katolička groblja, pljačkali, palili...« (Povijest VIII., str. 115.-116.) </p>
<p>Upitan što je zapravo sporno u udžbenicima Ive Perića, dr. Nikša Stančić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Povjerenstva Ministarstva prosvjete za ocjenu aktualnih školskih udžbenika, rekao je kako Povjerenstvo pregledava sve udžbenike, a ne samo povijesne, te kako konačnu ocjenu moraju predati Ministarstvu tek potkraj svibnja, a do tada ništa konkretno ne može reći o Perićevim udžbenicima.</p>
<p>»Neka Povjerenstvo obavi svoj posao pošteno i savjesno«, kaže u vezi s tim sam autor Perić, »ništa drugo ne očekujem.« Što se tiče prigovora da je dao tek letimičan pregled NOB-a, odgovara: »To su pretjerivanja. Ja sam sve rekao onako i onoliko koliko treba reći s obzirom na prostor koji sam dobio.« O svojedobnoj reakciji OESS-a da je jednostrano ocijenio Domovinski rat i ulogu Srba u njemu, tvrdi da je sâm OESS povukao kritiku nakon što je Ministarstvo prosvjete dalo obrazloženje na svaku njihovu primjedbu.</p>
<p> A s obzirom na kritike da je nerazmjerno obradio partizanske zločine i Bleiburg u odnosu na zločine NDH koje je samo načelno spomenuo, odgovara: »Nikome nije bilo ni na kraj pameti da prikriva istinu. To su novinarska napuhavanja. Jedno poglavlje je dodijeljeno i diktaturi ustaškog režima kao i partizanskim zločinima.« </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>J. B. Tito za osmaše - okrutni bonvivan</p>
<p>Neki povjesničari smatraju da je doprinos Josipa Broza Tita hrvatskom antifašizmu u udžbenicima autora Ive Perića omalovažen, jer se Tita prikazuje kao »Jugoslavena«, boljševika i »jugoslavenskog antifašista«, kojem je bilo strano svako, pa i ljevičarsko hrvatstvo, te stoga ništa dobra nije mogao donijeti ni Hrvatskoj ni hrvatskom narodu.</p>
<p> Evo uzorito plošnog portreta iz Povijesti VIII., str. 110: »Tito je imao velike slabosti kao rukovoditelj i kao čovjek. Kao rukovodilac bio je odviše sklon osobnoj vlasti, zatvarao je svoje protivnike, surađivao je i u likvidaciji nekih svojih suboraca (kao što je npr. bio Andrija Hebrang), podržavao je nacionalni unitarizam, protivio se hrvatskoj državotvornoj ideji, onemogućavao je demokraciju i pridonosio kultu vlastite ličnosti. Kao čovjek bio je veoma sklon lagodnom životu.«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Stop bespravnoj gradnji: Srušena kuća vrijedna 2 milijuna DEM</p>
<p>Rušenjem sedmerokatnice u srijedu je u Gračanima u djelo provedena odluka Bože Kovačevića, ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja da će se srušiti svi bespravno sagrađeni objekti, ne samo u Zagrebu</p>
<p>U srijedu točno u 14.50 i nakon tri uzbunjujuća zavijanja sirene, srušena je u Gračanima bespravno izgrađena sedmerokatnica, vrijedna, prema nekim procjenama, dva milijuna njemačkih maraka. Dokrajčilo ju je deset kilograma »amonala«, gospodarskog eksploziva, koji su radnici posložili na »strateška« mjesta - u izbušene rupe u potpornim stupovima. Time je u djelo provedena najava Bože Kovačevića, ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, da će se »rušiti svi bespravno izgrađeni objekti«. Odmah nakon eksplozije ruševine je okružio kordon policije. </p>
<p> - Srbi! Evo što nam se događa kad nam je ministar Crnogorac, proklet bio, vikao je Željko Drinovac, najbliži rođak Vencela Drinovca, graditelja zgrade, promatrajući s obližnjeg brda kako se u nekoliko sekundi ruši ogromna kuća koju je u protekle tri godine gradila njegova obitelj. »Zahvalio« je državi, koja je od njega, »nekad bogatog povratnika, napravila socijalni slučaj«.</p>
<p>Željko Drinovac jednostavno je »puknuo« tek nakon eksplozije, vjerujući, valjda, do samoga kraja da će »netko iz Vlade« spriječiti rušenje. To se, međutim nije dogodilo, a prva, koja je nastradala zbog odlučnosti ministra Bože Kovačevića da će se rušiti svi bespravno izgrađeni objekti, bila je novinarka Otvorene televizije. Nju je u lice pljunuo crnomanjasti čovjek koji nam se prije nekoliko dana, kada smo također izvještavali iz Gračana, predstavio kao predstavnik Udruge Hrvata povratnika. A novinarka je samo izjavila da je za pohvalu to, »što su se u Hrvatskoj konačno počeli provoditi zakoni«.</p>
<p> Kuća, koja bi - da je sagrađena valjano i sa svom »papirologijom« - danas imala adresu u Lonjšćinskoj ulici, srušena je upravo unutar kruga za koji su stručnjaci predviđali da će u nj pasti sav građevni materijal. A koliko ga je u neboder u Gračanima bilo ugrađeno, vidjelo se nakon što se slegla prašina: nakon sedmerokatnice našla se tu gotovo isto toliko visoka hrpa građevnog materijala. </p>
<p> Nakon eksplozije popucalo je nekoliko prozora na obližnjim kućama, a »najgore« je prošla kućica prvih susjeda, dvoje umirovljenika, Ane i Ivana Peka, na koju je sedmerokatno zdanje bilo naslonjeno. Cigle što su pale, probile su manji dio krova, no stručnjaci, pirotehničari pretpostavili su da će se to dogoditi. Susjedi Pek ipak se nisu bunili jer šteta i nije velika a i građevinski inspektori obećali su da će im je nadoknaditi Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno uređenje. </p>
<p>Inače, Vencel Drinovac, jedan od suvlasnika građevine i vlasnik tvrtke koja je u protekle tri godine gradila kuću, u srijedu se, kako smo kasnije saznali, pojavio na gradilištu kad je već sve bilo gotovo. Kako smo čuli, Drinovac je u noći na srijedu završio u bolnici u predinfarktnom stanju a nakon liječničke obrade pušten je kući, ali s naredbom o strogom mirovanju. Na poprištu zbivanja nismo zatekli ni Drinovčevu odvjetnicu, Teu Milanković-Podbreznički, koja je još u utorak pokušavala u Ministarstvu ishoditi odgodu rušenja. Njezin zahtjev, podsjetimo, temeljio se na procjeni vještaka Žarka Željka, prema kojoj su za rušenje potrebne daleko složenije i stručnije procjene i analize zemljišta, kao i same zgrade u Gračanima, nego što su, kako je tvrdila odvjetnica, bile pripreme Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>No, na mjestu događaja bili su Drinovčevi prijatelji, koji su koristili svaku priliku da se požale novinarima i okupljenima na postupak novih vlasti »prema njima, povratnicima, koji su svoj novac uložili ovdje«. </p>
<p>Susjedi su pak u srijedu tokom jutra više razmišljali o svojoj nego o »imovini nekog tamo tajkuna«. Izostale su također i njihove donedavne izjave kako kuću ne bi trebalo rušiti. Tek kad je policija osiguravala ruševinu otvorili su dušu, s molbom da ipak ostanu anonimni:</p>
<p> - Nije nam baš drago što se srušila tako velika kuća, ali ja sam svoju, koja je deseterostruko manja od ove, gradio 20 godina jer sam toliko dugo čekao sve dozvole. Vencela je vjerojatno, »zaribao« netko u HDZ-u, uzeo mu novac, rekao mu da gradi i čovjek je sada ostao bez imovine, ispričao je susjed. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Napadnut fotoreporter »Jutarnjeg«</p>
<p>U pokušaju da snimi zgradu poliklinike »Herkul« na Ksaverskoj cesti, koja je, navodno, također u vlasništvu Vencela Drinovca, u srijedu ujutro napadnut je fotoreporter Jutarnjeg lista. Reportera je napala Vencelova šogorica, čiji je suprug, Željko Drinovac, također jedan od suvlasnika sedmerokatnice u Gračanima. Fotoreporter, na sreću, nije ozlijeđen, ali mu je uništen objektiv foto-aparata. Kasnije, kada je isti foto-reporter došao u podnožje sedmerokatnice u Gračanima, verbalno ga je napao Željko Drinovac. Fotoreporteru je nakratko oduzet stativ aparata, a veći sukob spriječila je policija. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kregar: Za izbore 2,9 milijuna kuna</p>
<p>Troškovi izbora za Gradsku skupštinu iznosit će, kako se predviđa, 2,979.000 kuna. Novac će biti osiguran iz gradskog proračuna a njime će raspolagati Gradsko izborno povjerenstvo. Iako su se sredstva za provođenje izbora planirala na 4 milijuna kuna i dosad nisu korištena, na nekim se stavkama uspjelo uštedjeti. Zbog toga će zagrebački izbori biti jeftiniji no što se očekivalo. Rekao je to u srijedu Vladin povjerenik za Grad Zagreb, Josip Kregar, na redovitoj konferenciji za novinare. </p>
<p>- Velika ušteda napravljena je u troškovima za plakate, u čemu su nam u susret izašli dobavljači, rekao je Kregar. Najviše će sredstava biti izdvojeno za naknade biračkim odborima (oko 1,2 milijuna kuna), te za glasačke listiće i obrasce (oko 450.000 kuna). Za glasačke kutije, kartonske pregrade za zaštitu tajnosti, grbove i zastave bit će potrebno oko 60.000 kuna, za informatičku opremu 150.000 kuna, a za naknadu članovima Gradskih izbornih povjerenstava (GIP) - 128.000 kuna. Topli obroci za članove GIP-a »olakšat« će gradski proračun za 25.000 kuna, a uredski materijal za 120.000 kuna. </p>
<p>Na naknadu troškova izborne promidžbe imat će pravo kandidati koji u jednoj izbornoj jedinici uspiju dobiti najmanje deset posto glasova, te političke stranke i kandidati čija nezavisna lista dobije najmanje pet posto glasova. Okvirno se računa da će troškovi naknade iznositi 219.000 kuna. </p>
<p>Stranke koje izlaze na izbore za Gradsku skupštinu u srijedu su se dogovarale o upotrebi javnih gradskih prostora za promidžbu, izvijestio je Kregar. U tu će svrhu na Cvjetnom trgu biti postavljena pozornica na kojoj će se odvijati zasebni stranački programi. </p>
<p>Vladin povjernik izvijestio je da je na pragu povoljno rješenje za tržnicu koja se gradi kod Kvaternikova trga, a za 9. svibnja najavio je dolazak izaslanstva Svjetske banke, koja ima interesa za financiranje gradskih projekata. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagreb je postao grad siromašnih</p>
<p>Vraćanje dostojanstva čovjeku i briga za očuvanje ljudskog okoliša osnove su politike koju će koalicija Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU) i Hrvatske kršćanske demokratske stranke (HKDS) ponuditi Zagrepčanima na predstojećim izborima za Gradsku skupštinu, rekao je u srijedu na predstavljanju izbornoga programa nositelj zajedničke liste Antun Solić (HKDU).</p>
<p> Ustvrdivši kako je nakon prvih stotinu dana nove Vlade postalo jasno da program promjena ne donosi građanima ništa dobroga, Solić se upitao što se dogodilo s čovjekom i ljudskim dostojanstvom. Zagreb je postao grad siromašnih, a srednjeg sloja je nestalo, kazao je dodavši kako koalicija HKDU-a i HKDS-a kao odgovor nudi iskustva zapadnoeuropskih demokršćana. »Vjerujemo da imamo ljude koji mogu vratiti dostojanstvo čovjeku«, kazao je Solić. Demokršćanska koalicija, najavio je, istaknut će kandidate u čak 10 od ukupno 12 izbornih jedinica - neće nastupiti samo u trećoj (Dubrava, Pešćenica, dio Trnja) i osmoj izbornoj jedinici (Trešnjevka, Črnomerec). (h)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Koalicijama niži izborni pragovi? </p>
<p>Hrvatska demokratska stranka (HDS), Hrvatska seljačka narodna stranka (HSNS), Hrvatska proljeća (HP) i Nacionalna demokratska stranka (NDS), koje na zagrebačke izbore izlaze u koaliciji, smatraju da bi izborni prag za ulazak u Gradsku skupštinu trebao biti jedinstven i iznositi pet posto, bez obzira izlazi li se na izbore samostalno ili u koaliciji. Takav prijedlog poslan je Ustavnom sudu, izvijestili su na konferenciji za novinare u srijedu predstavnici tih stranaka koji na izbore izlaze pod sloganom, »Zrihtajmo Zagreb kak' se šika«.</p>
<p> Po Zakonu je izborni prag za ulazak samostalne liste u Gradsku skupštinu pet, za koalicije dviju stranaka osam, a za koalicije triju ili više stranaka 11 posto, podsjetio je predsjednik HSNS-a Joško Kovač. »Možete izaći na izbore, ali vam postave takve pragove da ih ne možete prijeći«, istaknuo je Kovač, koji je i nositelj zbirne liste. </p>
<p> Koalicija se u svom programu zauzima da Zagreb bude definiran urbano, da se razvija skladno i u centru i na periferiji te da razvija čistu industriju jer je oduvijek imao gospodarsku prepoznatljivost. (h)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>SAD sve bogatije i sve manje sklone podjeli bogatstva</p>
<p>WASHINGTON, 26. travnja </p>
<p> - Dok SAD postaju sve bogatije, udio američkog bogatstva koji ide najsiromašnijima u svijetu bliži se najnižoj točki u povijesti, stoji u dva izvješća skupina za borbu protiv siromaštva. </p>
<p> Druge zemlje koje pružaju pomoć također daju manje srazmjerno svojem bogatstvu, ali su sad ipak ispred SAD-a, stoji u izvješću Središta za proračunske i političke prioritete. Središte se uglavnom bavi problemima siromaštva u SAD, a prvi put razmatra američku nevojnu pomoć inozemstvu.</p>
<p> Zahtjev Clintonove administracije za pomoć inozemstvu u iznosu od 10,7 milijardi dolara za 2001, koju će Kongres vjerojatno srezati, predstavlja najnižu pomoć od II svjetskog rata. Vanjska bi pomoć predstavljala 0,6 posto američkog proračuna u usporedbi sa 0,92 posto 1980-ih. Do 2003, prema sadašnjim proračunskim planovima, pomoć inozemstvu će dosegnuti najnižu razinu u povijesti, kaže izvješće.</p>
<p> Izvješće također uspoređuje povećanje standarda američkih građana sa siromaštvom u inozemstvu. Prosječni Amerikanac ima 56 puta veći godišnji prihod od stanovnika zemalja s najnižim svjetskim prihodom, stoji u Izvješću.</p>
<p> Direktor međunarodnog projekta Središta, Isaac Shapiro, kaže da SAD mogu dati više. »Pokazatelji mogućnosti i životnog standarda pokazuju da smo u poziciji da pružimo veliku pomoć, a potrebe ostaju goleme,« rekao je on. Izvješće pokazuje da je zahtjev za pomoći inozemstvu samo 0,11 postotaka ukupnoga američkog gospodarstva, dok je 80-ih bio dvostruko veći. </p>
<p> Međunarodno postavljeni cilj je da udio međunarodne pomoći u ekonomijama pojedinih zemalja bude 0,7 posto. Trend pada bilježe i druge razvijene zemlje.</p>
<p> Tijekom posljednjeg desetljeća pomoć Francuske inozemstvu pala je sa 0,59 posto na 0,42 posto bruto domaćeg proizvoda. Za Njemačku taj je pad sa 0,39 posto na 0,27 posto, za Japan sa 0,31 posto na 0,25 posto, a za Veliku Britaniju sa 0,3 posto na 0,27 posto. </p>
<p> Izvješće Vijeća za inozemni razvitak kaže da su mnogi programi američke pomoći bili uspješni, iako ne svi. Vijeće, koje nadzire probleme zemalja u razvoju, tvrdi da će smanjivanje pomoći pogoditi američke interese u inozemstvu.</p>
<p> Izvješće Vijeća naglašava da je posebice pogođena pomoć za razvitak poljoprivrede, smanjujući se sa 900 milijuna dolara u 1990. na 300 milijuna 1999.</p>
<p> Drugi vidovi američke pomoći inozemstvu su medicinska pomoć, pomoć izbjeglicama, pomoć za slučaj katastrofa, razvitak privatnog sektora, podupiranje demokracije, zaštite okoliša, planiranja obitelji i pomoć u borbi protiv droge, terorizma i širenja nuklearnog oružja. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na prodaju legendarna Chamberlainova lopta</p>
<p>NEW YORK, 26. travnja</p>
<p> - U aukcijskoj kući Leland u New Yorku u četvrtak će na dražbi biti ponuđena košakraška lopta kojom je pokojni Wilt Chamberlain na jednoj NBA utakmici ubacio 100 koševa. Početna je cijena lopte 25.000 dolara, a očekuje se da će se prodati za najmanje 100.000 zelenih američkih novčanica.</p>
<p> Vlasnik je lopte 52-godišnji Kerry Ryman iz Annvilla (Pensilvanija), koji je 2. svibnja 1962. godine, kada je na utakmici Philadelphia Warriorsa i New York Knicksa Chamberlain dosegao čarobnu brojku, imao svega 14 godina. Ryman je zapravo tada loptu ukrao, a na izlasku iz dvorane pokušao ga je zaustaviti službenik osiguranja. Iako je policija znala počinitelja, legendarni je Wilt kazao: »Pustite dečku loptu.« Ryman svoj trofej nije previše pazio, već je godinama s prijateljima »haklao«. (STA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nema više krštenja djece ako roditelji nisu vjenčani</p>
<p>LONDON, 26. travnja</p>
<p> - Vikar Engleske anglikanske crkve Donald Allister upozorio je nevjenčane parove da neće krstiti njihovui djecu jer »žive u grijehu«, pišu u srijedu britanske novine. </p>
<p> »Crkva nije promijenila pogled da djeca trebaju biti rođena i odgojena u braku a ne izvan njega«, rekao je Allister prema pisanju Daily Maila. »Nećemo reći da je pravo imati djecu izvan braka jer mislimo da nije.« </p>
<p> Daily Telegraph piše da neki roditelji bojkotiraju službu božju u župnoj crkvi Svete Marije u Cheadleu u sjevernoj Engleskoj jer ih iritira takav stav. U letku što ga je izdala župa Svete Marije stoji: »Ako roditelji žive skupa kao muž i žena ali nevjenčano, ne možemo krstiti dijete (Biblija kaže da je takav odnos grješan a krštenje podrazumijeva odvraćanje od poroka).</p>
<p> »Ako su roditelji skupa ali nevjenčani, predlažemo vjenčanje pa krštenje.« </p>
<p> Allister je i dalje priparavan dopustiti da samohrani roditelji krste djecu.</p>
<p> »Mnogo samohranih roditelja nisu nevjenčani po svojem izboru. Ne možete kazniti majku jer je otac pobjegao«, rekao je on.</p>
<p> Glasnogovornik Engleske crkve William Beaver rekao je da je neuobičajeno za svećenika da odbija krstiti dijete. </p>
<p> »Vikar ima zadnju riječ ali ova Crkva drži da je mnogo bolje pružati dobrodošlicu i uključivati nego isključivati«, rekao je Beaver. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kako izmlatiti ženu bez ostavljanja tragova?</p>
<p>BUKUREŠT, 26. travnja</p>
<p> - Kontroverzni članak u rumunjskom izdanju Playboya pomogao je lokalnim skupinama za ljudska prava da izbore vrlo precizna postignuća u kampanji za osudu nasilja nad ženama u toj »macho« balkanskoj zemlji.</p>
<p>Središnjica Playboya u Chicagu ispričala se svim Rumunjkama za priču objavljenu pod naslovom »Kako izmlatiti ženu bez ostavljanja tragova«, koju je rumunjsko uredništvo otisnulo u travanjskom broju kao jednu od brojnih šala uobičajenih za prvi dan toga mjeseca. »Playboy nam se ispričao i obećao da će ubuduće objavljivati tekstove posvećene edukaciji muškaraca protiv kućnog nasilja«, izjavila je lokalna aktivistica za ljudska prava, Oana Popa. </p>
<p> »Magazin nam je također obećao osnivanje skloništa za zlostavljane žene i financiranje nekih naših projekata u borbi protiv nasilja nad ženama«, dodala je Popa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Infekcije u djetinjstvu ne štite od astme u odrasloj dobi</p>
<p>NEW YORK, 26. travnja</p>
<p> - Za djecu koja su u djetinjstvu bila izložena mnogim infekcijama nije, čini se, ni više ni manje vjerojatno da će u odrasloj dobi patiti od astme ili alergija, pokazalo je ispitivanje. Ipak, oni koji od ospica obole prije navršene treće godine donekle su zaštićeni. </p>
<p> Istraživači su tražili vezu između dječjih infekcija, veličine obitelji i bolesti u djetinjstvu, kao i razvoja astme i alergije 30 godina poslije. Kad su sudionici imali između 10 i 14 godina, njihovi su roditelji ispunili upitnik. Trideset godina kasnije sudionici su ispunili upitnik i dali krv na analizu kako bi se otkrili eventualni znaci alergija i zaraznih bolesti. Kad su istraživači usporedili 97 sudionika koji su se žalili na hripanje ili druge simptome astme sa 208 onih koji nisu imali tih problema, otkrili su da su ospice jedina dječja zarazna bolest koja je utjecala na rizik za pojavu astme.</p>
<p> Obolijevanje od ospica prije navršene treće godine povezano je sa smanjenim rizikom za razvoj astme u odrasloj dobi. Istraživači su otkrili i to da je za djecu koja su imala ili ospice ili hripavac prije treće godine bilo manje vjerojatno da će u odrasloj dobi oboljeti od astme.</p>
<p> Drugim je ispitivanjima otkrivena povezanost smanjenog rizika za pojavu astme i drugih alergijskih bolesti s činjenicom da ta osoba ima mlađu braću i sestre, ističu istraživači. U ovom istraživanju Goddenova je skupina otkrila kako je za osobe koje imaju dvoje ili više mlađe braće manje vjerojatno da će u odrasloj dobi oboljeti od tih bolesti. No teorija da izloženost infekcijama u djetinjstvu objašnjava tu povezanost, čini se, ne vrijedi jer je broj osoba bez simptoma astme i oboljelih od astme isti. Zapravo, istraživači ističu da je prethodno provedenim istraživanjima otkriveno kako je za djecu koja su preboljela uobičajene dječje bolesti vjerojatnije, a ne manje vjerojatno, da će imati rizik za pojavu astme. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Hrvatska ne može bez dizajna</p>
<p>Uz Svjetski dan grafičkoga dizajna / Hrvatski grafički dizajn i vizualne komunikacije nisu zamjetne u mjeri u kojoj to zahtijeva gospodarski i politički trenutak / U Hrvatskoj ima dizajnerskog materijala, ali ne postoji jasan vizualni koncept</p>
<p>Međunarodno udruženje grafičkih dizajnera ICOGRADA proglasila je 27. travnja Svjetskim danom grafičkog dizajna. I hrvatski dizajneri su članovi ovog međunarodnog udruženja i to po ULUPUH-u i HDD-u. Svaka zemlja članica može i treba obilježiti Dan grafičkog dizajna na način koji se čini prikladnim njenom prostoru.</p>
<p>Hrvatski grafički dizajn i vizualne komunikacije nisu zamjetne u mjeri u kojoj to od nas gospodarski i politički trenutak zahtijeva. Javni poziv vlade Republike Hrvatske upućen institucijama i pojedincima da se uključe u izradu strategije Hrvatske za 21. stoljeće je prilika i dizajnerima da daju svoje koncepte viđenja i prijedloge. Definicija dizajna je jako široka. Stara poslovica sličan kao jaje jajetu uvodi nas u komparaciju više domaćih primjera: znakovi Hajduka i Dinama (1,2), kao subkulturni primjeri pokazuju veliku međusobnu sličnost jer koriste nacionalni identitet s početka stoljeća, dok novonastali znakovi slobodnog poduzetništva Konzum i Diona (3,4) nose u sebi sliku Italije odnosno Austrije. Dvije naše najjače banke, Zagrebačka i Privredna (5,6) godinama se otimaju za prvu poziciju u Hrvatskoj, a znakovi su im slični kao jaje jajetu i ne nose u sebi nimalo Hrvatskog elementa u vizualnom identitetu. Pokušaj da se razlikuju bojom je samo dodatak na ranije utvrđen apsurd da zapravo vizualnog identiteta nemaju. Croatia osiguranje (7) kao jedna od najstarijih tvrtki u Hrvatskoj uopće, čuva svoj identitet od početka u kružnoj formi slova C i plavoj boji, čineći tako svoj naziv upitnim jer to ne pokazuje ni jednim grafičkim ni kolor elementom. Jedno austrijsko osiguranje (8), odnedavna na našem tržištu potvrđuje isti apsurd, jer iako se zove Austrija - ima znak sasvim sličan grbu Dinama. Očito se ova tvrtka želi dopasti hrvatskom pučanstvu.</p>
<p> Mlada generacija dizajnera ima punu slobodu svog izražavanja, pa tako za rock priredbu Crni mačak koriste prekriženog psa (9), a za najčuveniju rock operu »Jesus Christ Superstar« (10) petokraka za sjenu dobiva križ. Ove duhovite i ironične anegdote pokazuju da u Hrvatskoj ima dizajnerskog materijala, ali ne postoji jasan vizualni koncept.</p>
<p>Kao primjere hrvatskog gospodarskog vrha, uzmimo primjerice, Agrokor ili Inu i probajmo ih zamisliti u hrvatskom vizualnom kodu (11,12), što one danas nažalost nisu. Može li Hrvatska stvoriti jasnu sliku o sebi, pa nepoznanica neće biti ni to da li državni protokol mora položiti crveni tepih, kao i da li je unos kapitala u Hrvatsku gubljenje vlastitog identiteta. Hrvatska ne može bez dizajna jer dizajn je sve to. Grafičkim dizajnom se gradi slika Hrvatske.</p>
<p>Boris Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pristup svijetu duhovnosti </p>
<p>Počeo 2. festival sv. Marka u Zagrebu / Ideja festivala je da se putem iskrenosti, prijateljstva i ljubavi približi duhovnomu / Dugotrajan pljesak i ovacije brojne publike ispratile su nastup Berlinskoga filharmonijskog okteta </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Svečano otvorenje 2. festivala sv. Marka s uglednim Berlinskim filharmonijskim oktetom bio je prvorazredni događaj na početku zanimljivog festivalskog programa koji će se ove godine odvijati u Zagrebu i Samoboru od 25. travnja do 10. svibnja. </p>
<p> Festival je počeo u utorak na blagdan Sv. Marka u istoimenoj gornjogradskoj gotičkoj crkvi, čiji je župnik msgr. Franjo Prstec preuzeo pokroviteljstvo nad Festivalom i svečano ga otvorio. Otvaranju je prethodila svečana koncelebrirana sveta misa (u povodu blagdana Sv. Marka). Tom prigodom su vokalni solisti Miljenka Grđan, Martina Tomčić, Milivoj Juras i Neven Valent te Oratorijski zbor Crkve sv. Marka »Cantores Sancti Marci« i Zagrebački solisti s uspjehom izveli Krunidbenu misu Wolfganga Amadeusa Mozarta pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića.</p>
<p> Ravnatelj Festivala sv. Marka Neven Valent i njegov savjetnik g. Gerhard Persché, glazbeni kritičar iz Londona, pripremili su ove godine reprezentativan, dobrim dijelom ekskluzivan program s 12 koncerata s uglednim solistima i ansamblima iz Njemačke, Velike Britanije, Švedske, Švicarske, Danske, Austrije i Hrvatske. </p>
<p>Zahvalivši svim sudionicima i sponzorima na čelu s »Allianz osiguranjem« što su »pristali taj nepoznat festival učiniti poznatim«, ravnatelj Valent je iskazao nadu da će ideja festivala da se putem iskrenosti, prijateljstva i ljubavi približi duhovnomu u svijetu koji gubi duhovnost, tek sljedećih godina ući u duše Zagrepčana i svih gostiju grada Zagreba. Napredak je vidljiv već ove godine u odnosu na prošlu i na samome početku. </p>
<p>Dugotrajan pljesak i ovacije brojne publike s pravom su ispratile nastup Berlinskoga filharmonijskog okteta, koji je na tome svom prvom gostovanju u Zagrebu, na koji je došao iz Salzburga s Uskršnjeg festivala, izvodio djela W. A. Mozarta (Divertimento za gudače KV 136 i Kvintet za klarinet i gudače KV 581) i Ludwiga van Beethovena (Septet u ES-duru op. 20). </p>
<p>Nakon još jednog njihova koncerta u srijedu u HNK-u, ali s drugim programom Johannesa Brahmsa (Kvintet za klarinet i gudače u b-molu) i Franza Schuberta (Oktet u F-duru op. posth. 166 D-803) na Festivalu sv. Marka predstavit će se gudački ansambl Ars Preciosa iz Švicarske s koncertima za violinu i gudače J. S. Bacha i Gasparda Fritza. Uz umjetničkog voditelja Jensa Lohmanna kao solist će nastupiti i violinist Anđelko Krpan. Ansambl će nastupiti u četvrtak 27. travnja u crkvi sv. Katarine u Zagrebu.</p>
<p>Copenhagen Saxophone Quartett predstavit će se s djelima Bacha, Gershwina i Nřrholma na dva koncerta u petak 28. travnja u Samoboru, u crkvi sv. Anastazije, te u subotu u Hrvatskome glazbenom zavodu. Ansambl za staru glazbu Villancico iz Švicarske predstavit će se zanimljivim programom renesansne glazbe svoje zemlje i latinsko-američke barokne glazbe, također na dva koncerta u subotu 29. travnja u Samoboru, a u nedjelju u Ilirskoj dvorani u Zagrebu. </p>
<p>Još jedan ansambl za staru glazbu Muzička kompanija iz Velike Britanije izvodit će vokalno-instrumentalnu baroknu glazbu s dva različita programa 2. svibnja u crkvi sv. Katarine, a iduće večeri u zagrebačkome HNK. Trio Engleski romantici iz Velike Britanije (klarinet, fagot i klavir) nastupit će 4. svibnja u crkvi sv. Katarine s djelima Lloyda, Howellsa, Webera, Schumanna, Bainesa i Hurlestonea. </p>
<p>Večer solo povijevke koja je 6. svibnja bila planirana za njemačku sopranisticu Silviju Weiss je, na žalost, otkazana. U utorak 9. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt nastupa Trio Mozarteum (Ivana Zahirović, flauta, Marija Pavlović, klarinet, i Francisco Poyato, klavir), a završni koncert 10. svibnja u crkvi sv. Marka namijenjen je Zagrebačkim solistima s gostima flautisticom Ivanom Zahirović i fagotistom Petrom Križanićem.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Duhoviti Marulić u »glasgowskim stihovima«</p>
<p>SPLIT, 26. travnja</p>
<p> - Posljednji tjedan travnja u Splitu je u potpunosti u znaku Marka Marulića, kako ga se uvriježilo zvati - oca hrvatske književnosti. Tako je srijeda označila početak kazališnog dijela 10. Marulićevih dana i prvu manifestaciju znanstvenog, književnog i izdavačkog dijela programa.</p>
<p>»Glasgowski stihovi« naslov je »nove« zbirke Marulićevih latinskih epigrama što ih je prof.dr. Darko Novaković pronašao u Sveučilišnoj knjižnici u Glasgowu, potom ih je prepjevao na hrvatski i priredio. Njihovo je kritičko izdanje objavljeno prošle godine u biblioteci Parnas Matice hrvatske. Otkrića tih stihova poznati marulolog prof.dr. Mirko Tomasović ocijenio je najvažnijom nakon otkrića Marulićeva latinskog epa »Davidias«. </p>
<p>Poznat kao ozbiljni i strogi kršćanski moralist, Marko Marulić se u »Glasgowskim stihovima« pokazuje u drugačijem svjetlu: podrugljiv, zaljubljen, duhovit. Upravo zbog toga će čitatelji, kako je to rekla urednica knjige Jelena Hekman, shvatiti da Marulić nije samo za prašnjave police, već da se radi o čovjeku kojemu ništa ljudsko nije bilo strano.</p>
<p> Latinski su epigrami, po Tomasovićevim riječima, Maruliću bili neka vrsta utočišta od velike i ozbiljne literature, ali zbirka svejedno neće promijeniti dosadašnji Marulićev profil i poljuljati njegov položaj kao kršćanskog pisca. </p>
<p> Najveće iznenađenje među »Glasgowskim stihovima« je što se njima Marulić otkriva kao pisac ljubavne poezije, kako to Novaković piše: »U širokom rasponu od petrarkistički bezazlenih očitovanja nesnosne zaljubljenosti do izravnih opisa različitih manifestacija povišene čulnosti.« Autor prepjeva dr. Novaković je upozorio na još mnoge neotkrivene stare hrvatske tekstove, pronalazak kojih otežava i naš opći odnos prema baštini.</p>
<p> O »Glasgowskim stihovima« Marku Maruliću, čiju 550. obljetnicu rođenja slavimo ove godine, govorili su i prof.dr. Josip Bratulić i mr. Bratislav Lučin, dok je Marulićeve epigrame kazivao dramski glumac Josip Genda. (B. Matejčić)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Galeristi se brane od falsifikatora </p>
<p>Galerijska djelatnost danas / Kako je i zašto galeristica Mirna Reiser proglašena jednom od najboljih hrvatskih poduzetnica u 1999. godini / Zbog mafije i crnog tržišta galeristi osnivaju udrugu / U galeriji »Mala« proteklih su godina izlagali doajeni hrvatske suvremene umjetnosti / U listopadu izložba najvećeg svjetskog majstora hiperrealizma Zvonimira Mihanovića</p>
<p>Može li se u Zagrebu preživjeti od galerijske djelatnosti? Bez sumnje, vrlo teško. To nas je više ugodno iznenadila vijest da je zagrebačku galeristicu Mirnu Reiser Zavod za poslovna istraživanja proglasio jednom od najboljih hrvatskih poduzetnica u 1999. godini, upisavši je u »Zlatnu knjigu hrvatskih poduzetnika!«</p>
<p> Velik je to uspjeh ne samo zato što je galerija »Mala« Mirne Reiser, smještena na Trgu bana Jelačića, proteklih godina priređivala zapažene izložbe doajena hrvatske suvremene umjetnosti, među inim Vjenceslava Richtera, Đure Pulitke, Rudolfa Sablića, Šime Vulasa, Branka Šenoe i Slave Striegla, već i zato što je uspješno poslovanje »čistih računa« doista čudesno u našoj sredini.</p>
<p> Žalosna je činjenica, naime, da su mnogi zagrebački galeristi proteklih godina zbog besparice i crnog tržišta zauvijek zaključali vrata svojih galerija, ne uspijevajući više zaraditi čak niti za golo održavanje prostora! Najmanje dvostruki uspjeh galerije »Mala« stoga nas je i potaknuo da razgovaramo s Mirnom Reiser, ne samo o zapaženim izložbama galerije »Mala«, već i o sadašnjem stanju galerijske djelatnosti u nas, osinivanju Udruge galerista, crnom tržištu, falsifikatorima te o budućim poslovnim planovima u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
<p> Galeristicu Mirnu Reiser zatekli smo u društvu najvećeg svjetskog majstora hiperrealizma Zvonimira Mihanovića, čija će recentna ostvarenja upravo galerija »Mala« tijekom listopada predstaviti zagrebačkoj publici! Dvanaest ulja na platnu pokazat će poznate Mihanovićeve motive jadranskih lučica utonulih u iskonske morske tišine, kojima se divi publika diljem planete. Među ostalim bit će izloženi: »Staro susjedstvo«, »Jutarnja simfonija« i »Ribarski dvori«.</p>
<p>Doznavši zašto je došla Vjesnikova novinarska ekipa, netom prije odlaska, Mihanović nam je doviknuo: »Napišite da je Mirna Reiser sposobna i uspješna poput newyorških galerista«!</p>
<p> Potom nam je galeristica pokazala uokvireno priznanje Zavoda za poslovna istraživanjana kojem piše: »Direktorici, dipl. ing. Mirni Reiser, jedinom osnivaču poduzeća 'Galerija Mala d. o. o.', koje je upisano u prvih 18 posto po porastu prometa, 7 posto po dobiti, 6 posto po porastu dobiti i 4 posto po dobiti za zaposlenog u odnosu na sva druga poduzeća u Republici Hrvatskoj« - predsjednik Odbora dr. Vladimir Veselica. Unatoč velikom uspjehu, Mirna Reiser ispričala nam je nimalo ružičastu priču o galerijskoj djelatnosti u nas.</p>
<p>- Prije svega bih istaknula da se već godinama žestoko borim protiv tzv. crnog tržišta koje uzima sve više maha. Morate znati da su svi galeristi u takvoj situaciji bespomoćni, pogotovo dok plaćaju velik porez, odnosno enorman PDV od 22 posto. Zakon i Ministarstvo kulture, na žalost, do sada još nisu ništa učinili da bi umjetničko djelo oslobodili nameta. Danas imate apsurdnu situaciju da nekakvi dečki s mobitelima ruše razinu prodaje slika u čitavoj Hrvatskoj. U sprezi s crnim tržištem jest organizirana mafija koja se bavi falsificiranjem slika i kojoj, izgleda, nitko ne može stati na kraj!</p>
<p> Do sada sam otkrila falsifikate Đure Pulitike, Mladena Veže, Mersada Berbera te kopije starih majstora Ignjata Joba, Gabrijela Jurkića i Mencija Clementa Crnčića. Mislim da bi nas jedino Ministarstvo kulture moglo spasiti i osloboditi PDV-a, a samim time i neželjenih učinaka kriminala, kaže nam Mirna Reiser.</p>
<p> U razgovoru dalje nam objašnjava kako kolege u Sloveniji mogu raditi bez ikakvih problema. Ne samo da tamo ne postoji crno tržište, već svaki kupac slike s računom dobiva poreznu olakšicu! Smatra da crno tržište u Hrvatskoj na neizravan način oduzima novce državi i da je krajnje vrijeme da se takva situacija promijeni.</p>
<p> - Da bismo se zaštitili, da bismo bili jači i kompaktniji na tržištu, mi galeristi upravo osnivamo Udruženje koje će se boriti za naša prava. Cjelokupnu organizaciju, okupljanje galerista i proceduru oko osnutka vodi urednik cijenjenog magazina za umjetnost Kontura Zdravko Mihočinec.</p>
<p> Unatoč uvjetima u kojima radim, mislim da sam uspjela proteklih godina ostvariti ciklus zapaženih izložbi u suradnji s eminentnim likovnim stvaraocima. Sve su to »prijatelji« galerije »Mala«. Da spomenem samo neke od izložbi koje smo imali: predstavili smo 30-ak malih ulja Đure Pulitike sa znamenitim »dubrovačkim motivima«, prvi put crtačke geometrijske bravure Vjenceslava Richtera, prekrasne akvarele s posavskim motivima Slavka Striegla, dojmljiva kiparska raspela Šime Vulasa, kristalne skulpture Jerolima Tišljara te malu retrospektivu akvarela i kolaža Rudolfa Sablića, viđenih također prvi put. Nadasve je bila zapažena i izložba akvarela i malih ulja na platnu Branka Šenoe uoči njegove velike retrospektive u Umjetničkom paviljonu.</p>
<p> Ove ćemo godine imati samostalnu izložbu Hrvoja Peruzovića »In memoriam Josipu Depolu«, zatim Dalibora Paraća (ciklus »Čempresi«), crteže i skulpture Dušana Džamonje te 12 ulja Zvonimira Mihanovića. Uoči velike retrospektive Joze Kljakovića u Umjetničkom paviljonu 2001., priredit ćemo manju izložbu majstorovih djela. Kao što vidite, često naše male izložbe »otvaraju« velike retrospektive. Započeli smo i suradnju s Maticom hrvatskom, predstavivši akvarele Matka Trebotića kojima je opremio novo izdanje knjige »Mirisi, zlato i tamjan«. Zbog situacije u Matici, tu smo suradnju za sada prekinuli. Imamo bogatu ediciju grafika i skulptura. Serigrafije tiskam u jednoj od najboljih tiskara, dok multiple izrađujem u suradnji s ljevaonicom »Ujević«, kaže Mirna Reiser.</p>
<p> Naša sugovornica dodaje da je nekoliko puta priređivala i izložbe u inozemstvu. Prije tri godine bila je vrlo zapažena izložba »Croatian Artists Against Leukemia« koju je organizirala u »The Vedanta Gallery« u Chicagu, a otvorio ju je hrvatski veleposlanik Miomir Žužul. U lipnju se opet sprema u Chicago. U suradnji s jednom poznatom galerijom priredit će izložbu naših eminentnih slikara i kipara Željka Lapuha, Zoltana Novaka, Ivice Šiška, Marije Ujević i Stipe Sikirice.</p>
<p>- Posebno bih istaknula i to da su djeca Osnovne škole »Jesenice« - Dugi rat, pod vodstvom profesorice Dijane Nazor, osmislila vrlo zgodne kamene ribice umrežene žicom, koje bi mogle postati originalan hrvatski suvenir. Netko od naših umjetnika će osmisliti atraktivnu ambalažu za te ribice.</p>
<p> Želja nam je predstaviti Hrvatsku putem djece, prirodnih bogatstava i umjetnosti! Nedavno je održana prodaja tih radova, a sav je prihod namijenjen štićenicima Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske, rekla nam je Mirna Reiser.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vilnius - baltički Jeruzalem </p>
<p>Židovska dijaspora nekad i sad / U Litvi je do Holokausta 1940. godine živjelo 240. 000 Židova /Tek po obnavljanju neovisnosti Litve u Vilniusu je otvoren Židovski državni muzej / Na preostalim Židovima, ali još više Litvancima i velikoj ruskoj i poljskoj manjini jest sačuvati nemjerljiv, sedam stoljeća dug kulturni i gospodarski doprinos Židova na Baltiku</p>
<p>U Litvi je prije Drugoga svjetskog rata živjelo 240.000 Židova. Samo u staroj prijestolnici Vilniusu, koja je postala glavnim gradom Litve poslije njemačko-sovjetske okupacije Poljske 1939., živjelo je 50.000 Židova. Litvanaca je tada u tome, pretežno poljskome gradu, bilo samo nešto više od 2.000!</p>
<p> U samo pet mjeseci nakon što su Nijemci ušli u Sovjetski Savez, koji je 1940. anektirao tri baltičke države, broj litvanskih Židova smanjen je za 90 posto. Ubojstva su činili Nijemci, ali i znatan broj Litvanaca. Mjesta masovnih likvidacija, a samo u Litvi bilo ih je više od dvije stotine, ako su i bila obilježena, govorila su samo o stradalim sovjetskim građanima, bez preciznijeg navođenja o kome se radilo.</p>
<p> U školskim se udžbenicima mnogih zemalja bivšega sovjetskoga lagera u Holokaustu ili Shoahu nije pisalo. Na prostoru čitavog SSSR-a nije postojao niti jedan židovski muzej, škola ili kazalište. Tek po obnavljanju neovisnosti Litve u Vilniusu je otvoren Židovski državni muzej. Za sada još uvijek djeluje u malenom prostoru, »Zelenoj kući«, čekajući na preseljenje. Muzej posvećen mrtvima »Jeruzalema Baltika« u blizini je negdašnjega Lenjinova trga. Spomenik sovjetskog vođe je uklonjen, ali je pijesak staza u parku i dalje crven. Trgom dominira zgrada negdašnjeg sjedišta Gestapoa, u koju se kasnije uselio KGB. Tako se i simbolički na jednom mjestu okupilo sve ono što opterećuje mladu Republiku Litvu.</p>
<p> Holokaust Židova slijedilo je staljinistički teror nad Litvancima, koji su masovno odvođeni i ubijani u Sibiru. Zato mnogi najčešće govore o genocidu koji je trajao od 1940. do sredine pedesetih godina. Međutim, ipak nije riječ o jednom procesu. Ispred židovskih muzeja nalazi se spomenik Sempi Sugihari, »japanskom Schindleru«. Carski japanski diplomat u Kaunasu u kolovozu 1940. izdao je nekoliko tisuća viza i tako osigurao odlazak u Japan najsretnijim Židovima Baltika i Poljske. Kada su Sovjeti 1940. zatvorili konzulat, Sugihari je svoj posao, unatoč protivljenju carske vlade, nastavio iz hotelske sobe. Dobio je priznanje »Pravednika među narodima«, jedan je od rijetkih koji su na prostoru Baltika dobili to priznanje židovske države.</p>
<p> Litvansko određivanje prema Holokaustu tek je započelo. Slike koje u muzeju pokazuju što se dogodilo u Kaunasu samo nekoliko sati po njemačkoj okupaciji, jasno svjedoče da će taj proces biti bolan. Kustosica muzeja, pripovijedajući o tome kako je skupina kaunaskih Židova bila ubijena metalnim šipkama ili prisiljavana piti vodu do smrti, dok su se mase ljudi smijale i zabavljale prizorom, navela je kako je pogrešno one koji su pomagali Nijemcima - zvati kriminalcima. Oni nisu bili ljudi iz polusvijeta prije početka rata, već je antisemitizam provalio čim su se stvorile prilike.</p>
<p> Židovi grada Vilniusa dobili su samo pola sata za preseljenje u geto. Oni u Kaunasu gotovo mjesec dana. Zašto tolike razlike, nije poznato. Samo u te dvije enklave patnje su se produžile do 1943. Samo 120 ljudi izvučeno je iz vilniuskoga geta kroz podzemne tunele. Maketa u muzeju pokazuje kanalizacijski sustav i partizanskog vođu Kampinskog, koji je vodio operaciju spašavanja.</p>
<p>Dan likvidacije vilniuskog geta 23. rujna 1943. danas se obilježava kao Dan genocida nad Židovima Litve. Mjesto najvećih masovnih pogubljenja šuma je Paneriai u blizini grada. Tek početkom 1990. u sovjetski, sivi i nemaštoviti spomenik, ugrađena je ploča na hebrejskom i litvanskom, koja govori da su žrtve nacizma, sovjetski građani, bili Židovi. Oko 70.000 ljudi iz vilniuskoga geta i okolice pješice je dolazilo do mjesta gdje su Rusi 1940. započeli izgradnju dubokih cisterni za benzin. Te su rupe Nijemci upotrijebili kao gotove masovne grobnice. U šumi se nalazi i mala muzejska zbirka.</p>
<p>U Vilnius danas dolazi velik broj Židova. Svaki od njih obilazi obrise nekadašnjeg geta i grad gdje je bilo oko sto sinagoga. Najpoznatija, Velika sinagoga, zbog strogih pravila da se krov ne smije isuviše isticati nad okolicom, bila je ukopana u tlo, kako bi dobila na veličini. Na tome se mjestu sada nalazi dječji vrtić.</p>
<p> A ispred nekadašnjega ulaza, tamo gdje su stajale židovske kuće i dućani, izgrađeni su staljinistički stambeni blokovi, stanovi za visoke državne »aparatčike«.</p>
<p> Neki od najpoznatijih Židova Vilne bili su i tvorac esperanta Zamenhoff, Jasna Cheifets, »kralj violine«, lingvist Max Weinreich, najbolji svjetski poznavatelj jidiša. Svakom obrazovnom Židovu ime Gaona Elijaha, koji je živio u 18. stoljeću, puno znači. Gaon je na jidišu »veliki genij Talmuda«. Legenda govori kako je u Vilniusu živjelo 333 čovjeka koji su Talmud znali na izust, što je razlogom zašto se grad nazivao Jeruzalemom.</p>
<p> Nije neobično da je prije nekoliko godina na Vilniuskom sveučilištu osnovan posebni Odsjek za kulture bez države. Tamo se intenzivno uči jidiš, pa jezik Roma, Tatara itd. U Bjelorusiji se još uvijek mogu promaći stari izvorni govornici jidiša. Na početku 20. stoljeća bilo ih je 11 milijuna. Danas samo nekoliko desetaka ljudi.</p>
<p>Zbog golema značenja Vilniusa za svjetski židovski pokret i kulturu, Max Weinreich još 1965. u Sjedinjenim je Državama izjavio kako: »Nije pretjerivanje: sudbina svjetskog židovstva ovisi o stupnju u kojem će Židovi Jeruzalema, Moskve, Buenos Airesa i, ponajviše, New Yorka, u sebe usaditi duh Jeruzalema Litve.«</p>
<p> U Vilniusu je prije rata izlazilo šest dnevnih židovskih novina, više no u današnjem Izraelu. Nakon velikog iseljavanja u Svetu zemlju početkom 1990., preostalih 6.000 ljudi nastoji taj duh očuvati. Vilnius je uspio izbjeći sudbinu susjednog ruskog Kalinjingrada (Konigsberga) u nekadašnjoj Istočnoj Pruskoj, koji je poslije rata potpuno razoren i ponovno izgrađen s promjenjenim planom ulica, kako se više nikada »nijemstvo« ne bi moglo obnoviti. Na preostalim Židovima, ali još više Litvancima i velikoj ruskoj i poljskoj manjini jest sačuvati nemjerljiv, sedam stoljeća dug kulturni i gospodarski doprinos Židova na Baltiku.</p>
<p>Neovisnost Litve prvi je put u dvadesetom stoljeću obnovljena 1919. godine. Na mirovnoj konferenciji u Versaillesu svi su se pitali tko su baltički narodi i odakle se sada pojavljuju. Drugi put neovisnost je stečena 1990. Prva zemlja koja je Litvu međunarodno priznala, što je nagrađeno ulicom u središtu grada - bio je Island.</p>
<p> Danas Litvu nazivaju i zadnjom utvrdom zapadnih vrijednosti na granicama novoga istočnog bloka u stvaranju. Litvanci su katolici i nastoje se što brže približiti zapadnim integracijama. Sličnosti Litve s današnjom Hrvatskom prilično su jasne. Po aktualnim političkim zbivanjima, ali i nužnosti objektivnog i realnog određivanja prema nedavnoj prošlosti. Mrtvima treba dati ono što su zaslužili.</p>
<p>Tvrtko Jakovina</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ministar vujić: najbolje Splitsko ljeto?</p>
<p>Ministar kulture dr. Antun Vujić i intendantica splitskog HNK Mani Gotovac održali konstituirajuću sjednicu 46. Splitskog ljeta koje će se održati od 14. srpnja do 14. kolovoza </p>
<p>SPLIT, 26. travnja</p>
<p> - Ministar kulture dr. Antun Vujić i intendantica splitskog HNK Mani Gotovac održali su u srijedu konstituirajuću i radnu sjednicu 46. Splitskog ljeta što će se održati od 14. srpnja do 14. kolovoza.</p>
<p>- Nadam se da će ovogodišnje Splitsko ljeto u programskom smislu biti najbolje do sada, što se već nazire kroz najave opernih i dramskih praizvedaba, kazao je ministar Vujić napominjući da je gotovo devedeset posto festivalskog programa već utvrđeno.</p>
<p>Na sjednici su imenovani časni festivalski članovi, župan splitsko-dalmatinski dr. Branimir Lukšić, gradonačelnik Splita Ivica Škarić i ministar kulture dr. Antun Vujić, koji je i predsjednik Festivalskog vijeća. Imenovani članovi su pomoćnica ministra kulture Ljiljana Štokalo, Nikša Gligo i Ivica Restović. Ravnateljica Splitskog ljeta je Mani Gotovac, glazbeno-scenskog dijela maestro Nikša Bareza, a dramskog programa Ivica Buljan. Splitsko ljeto bit će otvoreno na Peristilu praizvedbom opere »Judita« Frane Paraća, za koju je libreto po motivima Marulićeva djela napisao dr. Tonko Maroević. Scenografiju za predstavu izradit će poznati splitski likovni umjetnik Matko Trebotić. U povodu 200. godišnjice smrti J. S. Bacha na jednoj od otvorenih festivalskih pozornica bit će izvedeno autorovo djelo »Tri svjetovne kantate«. U dramskom dijelu programa premijerno će biti izvedena Sofoklova »Antigona«, klasično djelo kojim je otvoreno prvo Splitsko ljeto. Praizvedbu će doživjeti i »Ptičice«, dramski tekst Filipa Šovagovića. Oba djela režirat će Paolo Magelli.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Natječaj za otkup knjiga </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Ministarstvo kulture raspisalo je natječaj za otkup knjiga za knjižnice i potporu u izdavanju knjiga u 2000. Natječaj će biti otvoren do 1. prosinca. </p>
<p> Po propozicijama natječaja, otkupljivat će se knjige od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, prijevodi koji predstavljaju opća kulturna dostignuća, sabrana i odabrana djela hrvatskih književnika, djela koja pridonose upoznavanju različitih kultura te knjige hrvatskih autora prevedene na strane jezike.</p>
<p> Pravo prijave na natječaj imaju osobe s registriranom nakladničkom djelatnošću u Hrvatskoj i autori vlastitih izdanja koji su hrvatski državljani.</p>
<p> Posebno povjerenstvo za nakladništvo i otkup knjiga, koje će ove godine raditi u novom sazivu, a trebalo bi biti imenovano sljedeći tjedan, odabrat će djela i utvrditi broj primjeraka koje će otkupiti za narodne knjižnice. Uz to, kako se doznaje od Marije Janković iz Ministarstva kulture, oni će ujedno odrediti i financijsku potporu za objavljivanje odabranih rukopisa.</p>
<p> Na prošlogodišnjem natječaju bilo je prijavljeno 1.480 naslova, od kojih je otkupljen 741, i to u nakladi većoj od 100 tusuća primjeraka.</p>
<p> Prošle je godine za potporu izdavanju knjiga izdvojeno oko 5.800.000 kuna, a za otkup više od 11 milijuna kuna. Uz to, gotovo 13 milijuna kuna dano je na raspolaganje knjižnicama za nabavu knjiga prema vlastitoj nabavnoj politici, rekla je Marija Janković. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Tri hrvatska pogotka, a samo 2-1 za »vatrene«</p>
<p>Hrvatska nogometna reprezentacija napokon je, nakon više od sedam mjeseci, upisala pobijedu, slavivši u prijateljskom ogledu protiv Austrije u Beču, 2-1 (1-1) / Posebice se u uvodu utakmice svojim raspoloženjem i igrom nametao Alen Bokšić, većim dijelom utakmice nezadrživ za austrijsku obranu. Zanimljiv detalj u vezi njega zabilježeli smo u sedmoj minuti kad je Bokšić silovito krenuo prema vratima, ali je sudac zaustavio akciju, jer je u trku Bokšić ostao bez kopačke</p>
<p>BEČ, 26. travnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Oslabljeni »vatreni«, bez Roberta Jarnija, Darija Šimića, a poglavito bučno najavljenog Davora Šukera, konačno su, nakon više od sedam mjeseci s uzdignutim rukama napustili stadion, pobijedivši Austriju 2-1 (1-1). Toliko je naime vremena prošlo od zadnje pobjede Hrvatske, a ova bečka, na stadionu na Prateru trebala bi označiti jedno ljepše poglavlje hrvatskih nogometaša. Pogotovo jer su Austrijanci na čelu s izbornikom Ottom Barićem itekako željeli uspjeh, uložili su sve svoje znanje i vještinu, ali su naišli na raspoloženiju vrstu.</p>
<p>Iako se na legendarnom Prateru nije okupilo očekivanih dvadesetak tisuća gledatelja, nego 5.000 manje, ne može se reći da su navijači ostali uskraćeni. Nekoliko tisuća navijača iz Hrvatske i različitih kutaka Europe bilo je sretnije od onih domaćih, igrači su s njima poslije utakmice radosno podijelili ovaj bitan uspjeh.</p>
<p>Početne iskre pokazale su da je i jednoj i drugoj strani stalo do uspjeha. Posebice se u uvodu utakmice svojim raspoloženjem i igrom nametao Alen Bokšić, većim dijelom utakmice nezadrživ za austrijsku obranu. Zanimljiv detalj u vezi njega zabilježeli smo u sedmoj minuti kad je Bokšić silovito krenuo prema vratima, ali je sudac zaustavio akciju, jer je u trku Bokšić ostao bez kopačke, a bez tog dijela opreme igrač ne smije igrati.</p>
<p>Iako su Hrvati imali prividnu prevlast, domaćini su se prvi radovali. U jednom protunapadu Herzog je iz dubine ubacio pred gostujući kazneni prostor. Dok su se Tomas i Štimac pogledavali tko će preuzeti usamljenog Vastića, ovaj je vješto iskoristio neodlučnost spomenutog dvojca i odmah od prve raspalio prema vratima. Pletikosa je šakama dohvatio loptu, ali je udarac bio previše jak da ne bi završio u mreži. </p>
<p>Razvila se nakon pogotka još izjednačenija bitka za svaki djelić prostora, imali su pravo izbornici Otto Barić i Miroslav Blažević kad su tvrdili da će, ponajprije zbog njihova međusobnog osobnog rivaliteta, ova utakmica po mnogočemu imati obilježje kvalifikacijske. Lijepu priliku za izjednačenje »vatreni« su imali u 24. minuti. Niko Kovač, koji je silom prilika zaigrao na poziciji desnog bočnog i pritom ugodno iznenadio, pojurio je za loptom koju mu je odlično u kazneni prostor ubacio Rapaić. Kovača je s leđa oborio Schopp, a najstrožu kaznu izveo je Aljoša Asanović. No, očigledno nije bio dovoljno koncentriran, a išao je na silinu udarca i pogodio barem dva metra iznad vratiju. Samo četiri minute kasnije - eto zasluženog poravnanja. Rapaić je izveo korner, izuzetno raspoloženi Bokšić najviše je skočio u buketu igrača i udarcem glavom spustio loptu prema tlu. Lopta je pogodila u nogu Flögela i od nje odšetala u mrežu.</p>
<p>Iako je s onog dijela gdje su se nalazili bučni hrvatski navijači odjekivalo: »Hrvatska, Hrvatska« i »Hoćemo pobjedu« na taj, pokazalo se, presudni trenutak, čekalo se do 65. minute. Niko Kovač je petom odlično proigrao Bokšića u suparničkom šesnaestercu, a ovaj iskosa odlično naciljao i prebacio austrijskog vratara. Loptu su već svi vidjeli u mreži, ali je domaći prednji branič Hatz akrobatskim skokom spasio mrežu izbacivši loptu praktički iz vratiju. No, Stanić je sve to budno pratio i udarcem glavom pospremio loptu u mrežu. </p>
<p>Barić je slutio da nešto mora izmijeniti želi li izjednačenje, pa je uz prethodna dva igrača ubacio još dvojicu ne bi li pojačao pritisak prema naprijed. Moramo priznati da je u tim trenucima bilo vrlo vruće pred vratima Hrvata. No, u nekoliko navrata Pavlović, koji je početkom nastavka zamijenio Pletikosu, zaista je izvrsno reagirao. Dvaput zaredom u samoj završnici zaslužio je pljesak na otvorenoj sceni, jer je suvereno izašao pobjednikom iz situacija u kojima mu je prijetio izvrsni Kaštelanin Ivica Vastić.</p>
<p>Sve u svemu, ugodna nogometna večer na Prateru, večer u kojoj su zapravo najveći ulog na kocki stavili izbornici i jedne i druge strane. Blažević je ovom pobjedom uknjižio bitan kapital, dočim Ottu Barića zasigurno očekuju nove velike polemike s ionako nabrušenim austrijskim nogometnim kritičarima.</p>
<p>• Stadion »Ernst Happel«</p>
<p>AUSTRIJA - HRVATSKA 1-2 (1-1)</p>
<p>AUSTRIJA: Wohlfahrt 6,5, - Neukirchner 6 (od 65. Lipa 5,5); Winklhofer 6, Hatz 6, - Schopp 6 (od 46. Cerny 6), Stranzl 6, Herzog 6.5, Flögel 6,5, Prilasnig 6 (od 46. Kirchler 6), - Vastić 7, Weissenberger 6 (od 68. Mayrleb 6)</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 6 (od 46. Pavlović 7), - Štimac 6,5; Tomas 6, R. Kovač 6, - Šarić 6, Soldo 6 (od 85. Tudor -), Stanić 7 (od 82. J. Šimić -), Asanović 6 (od 82. Bišćan -), N. Kovač 7, - Bokšić 7,5, Rapaić 6 (od 74. Živković 6).</p>
<p>SUDAC: Fröhlich (Njemačka) 6,5; GLEDATELJA: 15.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vastić (17.), 1-1 Bokšić (28.), 1-2 Stanić (65.)</p>
<p>ŽUTI KATONI: Schopp, Bokšić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Alen BOKŠIĆ </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uspješan ispit generacije koja dolazi</p>
<p>Mladi hrvatski nogometni reprezentativci, igrači do 21 godine, uvjerljivo su, sa 3-1 (2-0), svladali austrijske vršnjake</p>
<p>KÖFLACH (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Mladi hrvatski nogometni reprezentativci bili su vrlo uspješni u prijateljskom ogledu s vršnjacima iz Austrije. U utakmici reprezentacija do 21 godine u Köflachu, tridesetak kilometara od Graza, izabranici Ive Šuška slavili su sa 3-1 (2-0).</p>
<p>Trebala je to biti utakmica igrača rođenih 1977. i važan ispit Hrvata uoči Europskog prvenstva u Slovačkoj, krajem svibnja. No, Austrijanci su inzistirali da se sastanu reprezentacije dvije godine mlađe, a Hrvati su pristali. No, ujedno su pokazali da su i u tom uzrastu vrlo moćni. Sve u svemu, uspješan ispit generacije koja tek treba stupiti na scenu.</p>
<p>Rezultatski, uspjeh je vrlo uvjerljiv, iako igra naših mladih igrača nije bila toliko superiorna. No, pogoci su prvo mjerilo uspjeha, a do uvjerljivih 3-0 Šuškovi su izabranici došli vrlo lako. Bilo je to u razdoblju naizgled ravnopravne igre, ali to je bio samo privid - čim se pružila prigoda, hrvatski su je nogometaši iskoristili.</p>
<p>Tako je, primjerice, u 25. minuti Budan, najbolji igrač utakmice, vješto glavom poslao loptu u mrežu nakon što ga je uposlio Matić. Desetak minuta kasnije Bošnjak je dobro reagirao na nabacivanje Vranješa. A kad je u 61. minuti ponovno Budan pokazao svoje velike napadačke sposobnosti i Banovićevo nabacivanje pretvorio u pogodak glavom, činilo se da Austrijancima prijeti katastrofa. No, domaćini su poraz ublažili u 69. minuti, kad je izbornik Šušak promijenio četvoricu igrača. Sunara na vratima još nije bio dovoljno zagrijan i nije pravodobno reagirao kako bi spriječio put lopti prema mreži, iako bi se moglo govoriti i o autogolu - naime, lopta je okrznula nekog od naših igrača i promijenila smjer. </p>
<p>• Stadion Werner Skrabitz</p>
<p>AUSTRIJA - HRVATSKA 1-3 (0-2)</p>
<p>AUSTRIJA: Mandl - Scharner (Kiesenebner); Feldhofer, Stuckler, Brize - Ortner (Volkan), Kahraman, Kovačević (Kaintz), Sariya, Schoppitsch (Cruser) - Mair</p>
<p>HRVATSKA: Marić (Sunara) - Mijatović; Vuković (Polovanec), Matić - Sabolčki, Andrić, Vranješ, Banović (Balatinac), Šerić - Bošnjak, Budan (Bilić)</p>
<p>GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Budan (23), 0-2 Bošnajk (32), 0-3 Budan (61), 1-3 Sariya (69)</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šuškove slatke brige</p>
<p>KÖFLACH, 26. travnja</p>
<p> - Ne znamo je li razlog tomu uvjerljivi poraz, ali austrijski se mediji prema prijateljskoj utakmici mladih reprezentacija Austrije i Hrvatske (1-3, 0-2) odnose kao da nije ni postojala. Tek negdje pri dnu nogometnih stranica, najsitnijim je slovima registriran rezultat. Iznimka je samo »Kurier«, koji ima četiri rečenice izvještaja, a sve što se zbivalo na travnjaku opisuje naslovom »Austrijanci nisu imali izgleda«.</p>
<p>To znamo, no pitamo se kakav bi bio krajnji rezultat da je izbornik Ivo Šušak imao standardne Sablića, Miladina, Deranju, Mikića pa i Pletikosu, koji također ulazi u ovo mlađe, '79. godište, što znači da bi mogao sudjelovati i u novom ciklusu kvalifikacija za EP mladih, koje počinje najesen. No, Pletikosa će tada biti zaokupljen nečim važnijim - obvezama A reprezentacije.</p>
<p>Iz svega toga se ponovno nameće dobro znani zaključak o Hrvatskoj kao nepresušnom vrelu nogometnih talenata, što je i osnovna Šuškova misao:</p>
<p>- I oni koji su izostali, a i nekolicina ovih koji su igrali, sastavnica su dvije godine starije reprezentacije, igrača rođenih 1977., koja će nas krajem svibnja predstavljati na završnici EP mladih. Time se javljaju »slatki problemi« koga sve voditi u Slovačku, za koga se odlučiti? Eto, primjerice, Budan iz Venezije, strijelac dva pogotka, ozbiljno se nameće, a u vrhu napada je i sad gužva!</p>
<p>Kako bilo, utakmica u Köflachu je poslužila svrsi. Među ostalim i stoga što je to bio prvi nastup ove reprezentacije u stvaranju, koja ima samo jedan cilj - potvrditi velike rezultate svojih prethodnika. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zašto se Zajec sastaje s Barićem i Osimom?</p>
<p>Dinamov sportski direktor Velimir Zajec najavljuje poslovne razgovore s austrijskim izbornikom Ottom Barićem, a u utorak je s Ivicom Osimom gledao utakmicu mladih reprezentacija Austrije i Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Dinamov sportski direktor Velimir Zajec u srijedu je zagonetno napomenuo:</p>
<p>- Morao bih otputovati u Beč, ponajviše zbog poslovnih kontakata.</p>
<p>Nije želio objasniti o kakvim je poslovnim kontaktima riječ, ali je uz smiješak dometnuo:</p>
<p>- Moram se naći s Barićem...</p>
<p>Riječ je o bivšem treneru zagrebačkog kluba, a sad izborniku austrijske reprezentacije, Otti Bariću. No, iako se njegovo ime nerijetko spominje u kontekstu povratka na maksimirsku klupu, veliko je pitanje traži li Zajec već sad eventualnu zamjenu za sadašnjeg Dinamovog trenera Marijana Vlaka.</p>
<p>No, u priči o poslovnim kontaktima pojavljuje se još jedna osoba. Riječ je o Ivici Osimu, treneru Sturma iz Graza, koji je nedavno uzburkao našu sportsku javnost posjetom hrvatskom predsjedniku Stipi Mesiću, što je odmah protumačeno kao mogući udar na sadašnjeg izbornika hrvatske reprezentacije, Miroslava Blaževića. U svakom slučaju, Zajec i Osim su zajedno gledali utakmicu mladih reprezentacija Austrije i Hrvatske, u utorak u Köflachu, u kojoj su Hrvati pobijedili 3-1.</p>
<p>- Mislim da su naši mladi nogometaši dva koplja ispred austrijskih, rekao je Zajec. - Vrlo su dobro odigrali napadači Budan i Bošnjak. Banović je bio vrlo pokretljiv u veznom redu, Sabolčki je bio hitar, ali je premalo sudjelovao u igri, nije dovoljno koristio svoju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, nije tražio prostor za razvijanje ofenzivnije igre. Šerić je bio dobar na lijevom boku, ali nedostaju mu utakmice. Otraga je zamjetan bio Mijatović, koji je dobro poziciono igrao i bio je odličan u skoku, a dvojica prednjih braniča nisu imali suviše posla.</p>
<p>Vinkovčani Ivan Bošnjak i Mario Čutura i Varaždinec Silvestar Sabolčki u posljednje se vrijeme spominju kao Dinamova pojačanja za novu sezonu.</p>
<p>- S Bošnjakom smo uspostavili kontakt, a s Vinkovčanima smo pričali i o Čuturi. Vratit ćemo Kristijana Polovanca s posudbe u Istri. Sabolčki sad nije u našim planovima. Andre Mijatović? Ne, nije u kombinaciji. On ima čvrst ugovor s Rijekom i o njemu zasad nismo razmišljali. Svaki od tih igrača dobro bi nam došao, ali mi imamo dobru momčad i moramo vidjeti što i kako učiniti do kraja sezone. Ne možeš gomilati igrače a da ne vidiš tko će iz sadašnjeg kadra ostati, a tko otići.</p>
<p>U rubrici »odlasci« sve se češće spominje Josip Šimić, koji je sigurno nezadovljan statusom u klubu, posebice činjenicom da Dinamovi čelnici najavljuju dolazak još jednog napadača, Ivana Bošnjaka.</p>
<p>- Sa Šimićem smo dva-tri puta razgovarali o produženju ugovora, ali konkretnije ćemo razgovarati kad završi prvenstvo. Voljeli bismo ga zadržati, on je naš igrač i ponudit ćemo mu uvjete.</p>
<p>O povratku bivšeg kapetana Srećka Bogdana, koji bi navodno trebao osnažiti klupsku logistiku, zasad nema govora.</p>
<p>- Mislim da se on više neće vratiti. Snašao se u Njemačkoj, a u Zagrebu više nema ništa, ni stan, ni kuću.</p>
<p>Inače, maksimirski klub još uvijek svakodnevno pohodi financijska policija koja je tamo duže od mjesec dana. Zanimljiva je bila reakcija izvršnog direktora Damira Vrbanovića:</p>
<p> - Svaki dan su ovdje, od jutra do 15 sati. Toliko pedantno rade da bi sigurno i u crkvi nešto pronašli...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hiršzon još uvijek neodlučan</p>
<p>U četvrtak u 11 sati Hrvatska će protiv Njemačke u Bariju otvoriti turnir Svjetske skupine Fed kupa / Izbornik Saša Hiršzon i dalje nije siguran hoće li u pojedinačnim dvobojima igrati Iva Majoli ili Jelena Kostanić</p>
<p>ZAGREB/BARI, 26. travnja</p>
<p> - Saša Hiršzon još uvijek nije odlučio koja će naša tenisačica u četvrtak u 11 sati otvoriti susret s Njemačkom u Fed kupu, čak bi se moglo dogoditi da odluči u posljednji tren, dakle samo sat prije početka. Jer, dvojba Majoli ili Kostanić traje i dalje, budući da su se na treninzima pokazale podjednakima i Hiršzonu očito neće biti lako odlučiti kome dati prednost.</p>
<p>- Talaja će sigurno igrati i tu nema dvojbe. No, još nisam odlučio koga staviti uz nju za pojedinačne susrete, rekao je Hiršzon.</p>
<p>Nažalost, po onome što se dosad moglo saznati, u prednosti neće biti igračica koja je u boljoj formi nego ona koja je manje loša, budući da su zbog ozljeda i Majoli i Kostanić daleko od razine igre koju mogu pružiti. Uz stalnu terapiju zbog operacije ramena, Majoli je u utorak propustila trening zbog upale grla, a Jelena Kostanić se tek oporavlja poslije ozljede gležnja. Stoga je dvojbeno koliko se u Bariju može očekivati od naših tenisačica na »drugoj ploči«. Za Njemice će vjerojatno nastupiti Marlene Weingärtner ili Barbare Rittner.</p>
<p>Susret Hrvatica i Njemica otvorit će igračice s »druge ploče«, a potom slijedi okršaj najboljih tenisačica, Talaje i Anke Huber. Nakon toga su na redu parovi. Po svemu sudeći, s obzirom na trenutnu formu naših igračica i formu suparnica (Huber je prije 10 dana osvojila Estoril, Talijanka Garbin je u nedjelju bila pobjednica Budimpešte, Španjolka Sanchez Vicario istog je dana igrala u finalu Hilton Heada...), može se reći da će uspjeh biti zadržati se u Svjetskoj skupini, odnosno najvišem rangu Fed kupa. Podsjetimo, pobjednički sastav iz Barija će, zajedno s pobjednicima iz Moskve i Bratislave, ići na finalni turnir, na kojem su izravno pravo sudjelovanja stekle braniteljice naslova, Amerikanke. Posljednjeplasirani sastav s turnira, pak, ispada u niži rang.</p>
<p>• Nominacije i raspored turnira Svjetske skupine u Bariju:</p>
<p> ITALIJA: Farina, Grande, Garbin, Cassoni; HRVATSKA: Talaja, Kostanić, Majoli, Abramović; NJEMAČKA: Huber, Weingärtner, Rittner, Glass; ŠPANJOLSKA: Martinez, Sanchez Vicario, Torrens-Valero, Serna. </p>
<p>Četvrtak: Hrvatska - Njemačka, Italija - Španjolska; petak: Hrvatska - Španjolska; subota: Italija - Hrvatska, Španjolska - Njemačka; nedjelja: Italija - Njemačka.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Splićanima nedostaju dva-tri igrača«</p>
<p>Nakon pobjede u Splitu Cibona VIP mirno dočekuje nedjeljni derbi protiv Zadra / Drugu utakmicu 4. kola mini-lige odlučio dvoboj Rađe i Maziquea </p>
<p>SPLIT, 26. travnja</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP još su se jednom na Gripama othrvali Split Croatia osiguranju, osmi puta zaredom, ovaj put u 4. kolu mini-lige. Zagrepčani sada mirno dočekuju nedjeljni ogled sa Zadrom, u kojem se odlučuje o prvoj poziciji uoči prvenstvenog doigravanja. Cibona je pobijedila 81-75 (34-45), iako su »žuti« u prvom poluvremenu dominirali. Forsirajući igru ispod obruča, gdje su splitski centri Vujčić i Poljak nadskakali Zagrepčane, Splićani su uspjeli poremetiti koncepciju gostiju, strpljivo su gradili napade i tražili najbolju situaciju za šut. U obrani je Badžim zaustavio Sesara, ali kad je umjesto Sesara ušao Giriček, utakmica se okrenula.</p>
<p>Početkom nastavka Cibona je napravil seriju 17-0 i preokrenula rezultat. U tom su razdoblju »žuti« igrali brzopleto, želeći jednim šutom riješiti utakmicu, no nisu imali snage ni kvalitete za dodatni napor. Na Gripama su ljutiti i na suce Krajnovića i Hercega zbog suđenja u nastavku utakmice, no bilo bi bolje da shvate kako u dvobojima s dvjema najboljim hrvatskim momčadima nemaju dovoljno kvalitenih igrača da bi izdržali cijelu utakmicu u istom ritmu.</p>
<p>I u ovom je dvoboju presudio veći izbor kvalitetnih igrača. Splitski trener Petar Bezelj ima povjerenja u šestoricu igrača, a Neven Spahija, trener Cibone, koristi svu desetoricu koji su podjednake kvalitete. Ako izmjenama i ne podigne razinu igre, sigurno je neće pustiti. </p>
<p>- Utakmica nije pokazala ništa novo. Kad smo odgovornije zaigrali u obrani, preokrenuli smo rezultat. Splićani su dobra momčad, no nedostaju im dvojica, trojica igrača za formiranje prave momčadi. Ne bih o imenima, to ne bi bilo kolegijalno, rekao je trener Spahija.</p>
<p>Zadrani su u gostima pobijedili Zagreb 57-47, ali dojam je da je krajnjih 10 koševa viška ipak prevelika razlika u korist Zadrana. Utakmica je većim dijelom bila u egalu, a domaći su pokleknuli sredinom drugog dijela, kada se razigrao dotad rezervirani Dino Rađa. Ponajbolji igrač Zagreba na ovoj utakmici bio je Amerikanac M. C. Mazique, ali ipak nije mogao adekvatno parirati Rađi pod košem. Zagrebu nije pomogla niti činjenica da su Zadrani imali vrlo loš šut s vanjskih pozicija (trice su gađali 5-21)...</p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CO - CIBONA VIP 75-81 (45-34)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 11 (3-4), Tomeljak 5, Vujčić 17 (6-8), Žižić, Zemljić 6, Lovrić, Poljak 16 (4-4), Tvrdić 12 (6-6), Mimica, Badžim 8</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković 9, Krstić 8 (5-7), Sesar 4 (1-2), Prkačin 7 (3-4), Giriček 29 (1-2), Marcelić 4, Žurić 9 (2-2), Šarlija 8 (2-4), Nicević 2, Alihodžić 1 (1-2)</p>
<p>SUCI: Krajnović (Osijek) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 1200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gordan GIRIČEK.</p>
<p>• SD »Trnsko«</p>
<p>ZAGREB - ZADAR 47-57 (29-30)</p>
<p>ZAGREB: Tomas, Anzulović, Miljković 2, Tomasović, Mazique 22 (8-11), I. Perinčić 5 (2-2), Šarin 4, Stojić 2, Vukičević 9 (1-2), Rimac 3.</p>
<p>ZADAR: Komazec 21 (2-3), Stewart 2, Popović, Maloča, H. Perinčić, Krunić 9, J. Ružić 6 (1-2), Ercegović 6 (0-1), T. Ružić 2, Rađa 11 (1-2).</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Medan (Dubrovnik). GLEDATELJA: 1.000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Arijan KOMAZEC.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kaleb: Valčić nije potpisao za Grosswallstadt</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Ide li Tonči Valčić, mladi rukometaš Badel 1862 Zagreba u njemački Grosswallstadt ili ne? Ništa nije potvrđeno, neki kažu da će otići, a neki da ipak neće otići u šestoplasiranu momčad njemačkog prvenstva. Sam Tonči Valčić o tome ne želi uopće govoriti.</p>
<p>- Koliko znam, Valčić je navodno potpisao ugovor s Grosswallstadtom, ali to nije išlo preko mene, iako je Valčić imao nekih obveza prema meni. Po mojim saznanjima, on je to radio bez ičijeg znanja, na nagovor Vlade Stenzela, rekao je rukometni menedžer Filip Serdarušić.</p>
<p>Isto kaže i Nenad Kljaić, hrvatski reprezentativac, član Grosswallstadta.</p>
<p>- Nije 100 posto, ali kod mene u klubu svi pričaju da Valčić dolazi, igrači i uprava. Ja sam vjerojatno to posljednji doznao u klubu, no ne mogu tvrditi da je to istina, tek mogu reći da svi pričaju o tome, veli Kljaić, a na upit hoće li on doći u Zagreb odgovara:</p>
<p>- Ako me budu htjeli, doći ću. Sad ne znam, prije su me spominjali, sad me se ne spominje... Dogovorili se jesmo još u siječnju, a hoće li se to ostvariti, vidjet ćemo.</p>
<p>No, direktor Badel 1862 Zagreba, Valčićeva kluba, Bartol Kaleb kaže da to nije istina.</p>
<p>- Nije Tonči potpisao. Razgovora je bilo, ali ništa nije potpisao. Bio je Tonči u uredu i o svemu smo popričali, ali tvrdim da ništa nije potpisao. On je mlad igrač i javljaju se tko zna kakvi menedžeri koji mu mogu napraviti više štete u karijeri nego koristi. U njegovim godinama bolje je da se još malo dokaže kod kuće, a onda neka ide kud hoće. Dakle, Tonči Valčić ostaje u Zagrebu, decidiran je Kaleb. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Stolnotenisači ostaju u drugoj jakosnoj skupini</p>
<p>U dvoboju za 15. mjesto na 22. europskom prvenstvu hrvatski su stolnotenisači izgubili od Mađarske 2-4 i EP završili na 16. mjestu momčadskog poretka</p>
<p>BREMEN, 26. travnja</p>
<p> - Dok su hrvatske stolnotenisačice slavile brončanu medalju osvojenu na 22. europskom prvenstvu koje se do 1. svibnja igra u njemačkom Bremenu, naši su stolnotenisači propustili priliku plasirati se u prvu jakosnu skupinu na EP. U odlučujućem dvoboju za 13. mjesto i plasman u najjaču skupinu, Grčka je svladala Hrvatsku 4-3 i Grci će, s Bjelorusima, u viši rang natjecanja. Igrači Zlatka Novakovića momčadski su dio EP završili na 16. mjestu nakon što su u posljednjem dvoboju za 15. mjesto izgubili od Mađarske 2-4 . Izbornik Novaković Mađarima je suprostavio momčad bez Zorana Primorca i Jianga Weizhonga.</p>
<p>U ključnom dvoboju protiv Grčke, Primorac i Roko Tošić su dobro započeli i svladali grčke suparnike. No, Grci su uzvratili dvjema pobjedama. U petom je dvoboju Primorac izgubio od najboljeg Grka (ali još uvijek slabijeg od Primorca) Kalinikosa Kreange, pobjedom je uzvratio naturalizirani Hrvat Weizhong, no Tošić je posljednji dvoboj izgubio.</p>
<p>Šteta što naši igrači nisu iskoristili pruženu priliku, no nezadovoljstvu ipak nema mjesta. Na EP prije dvije godine Hrvatska je bila 22., a kako je Novaković sad uz Primorca pozvao i mlađe igrače, ovo je uspjeh.</p>
<p>U četvrtak će Dragutin Šurbek i Ivan Juzbašić nastupiti u kvalifikacijama, a Primorac, Weizhong i Tošić će pojedinačno natjecanje započeti u petak. Primorac, koji brani srebro otprije dvije godine, četvrti je nositelj i zaigrat će u 2. kolu, a Weizhong i Tošić će u 1. kolu igrati protiv Finca Valatija, odnosno Slovaka Trukse.</p>
<p>Izbornik stolnotenisačica Neven Cegnar i njegove igračice imaju više razloga za zadovoljstvo. Bronca je oko vrata, no to je pola puta - u petak počinje pojedinačno natjecanje. Sve četiri Cegnarove igračice su u glavnom turniru, srebrna s eindhovenskog EP Tamara Boroš je četvrta nositeljica i zaigrat će u 2. kolu. U 1. kolu Eldijana Aganović će se ogledati s Austrijankom Herzig, Andrea Bakula s Ruskinjom Kuš koja igra za mihovljanski List Međimurje, a najmlađa Sandra Paović je pri ždrijebu imala najmanje sreće, jer joj je prva suparnika Mađarica Fazekas, ekipna europska prvakinja.</p>
<p>• Konačni poredak stolnotenisačica, ekipno: Mađarska, Njemačka, HRVATSKA, Rusija, Bjelorusija, Češka, Švedska, Italija, Rumunjska, Francuska, Engleska, Nizozemska, Slovačka...</p>
<p>Rezultati stolnotenisača za plasman od 13. do 16. mjesta: HRVATSKA - Grčka 3-4 (Primorac - Gionis 2-0 /14, 15/, Tošić - Kreanga 2-1 /-14, 16, 21/, Weizhong - Tsiokas 0-2 /-16, -15/, Tošić, Weizhong - Goinis, Tsiokas 0-2 /-19, -13/, Primorac - Kreanga 0-2 /-12, -13/, Weizhong - Gionis 2-0 /22, 6/, Tošić - Tsiokas 0-2 /-8, -17/); Bjelorusija - Mađarska 4-2; za 13. mjesto: Bjelorusija - Grčka 4-2; za 15. mjesto: Mađarska - HRVATSKA 4-2 (Pazsy - Juzbašić 2-0 /11, 12/, Vitsek - Tošić 1-2 /-15, 19, -12/, Fazekas - Šurbek 2-1 /-17, 13, 16/, Fazekas, Pazsy - Juzbašić, Tošić 0-2 /-16, -19/, Pazsy - Tošić 2-0 /17, 18/, Fazekas - Juzbašić 2-1 /18, -20, 10/); polufinala: Njemačka - Danska 4-1, Švedska - Poljska 4-3. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ivanišević i Ljubičić apsolutni favoriti</p>
<p>JURMALA, 26. travnja</p>
<p> - Hrvatska teniska reprezentacija apsolutni je favorit u susretu s Latvijom u 1. kolu Druge skupine Davisovog kupa, koji će se od petka do nedjelje igrati u Jurmali, gradu desetak kilometara udaljenom od Rige. Naime, prema dojmovima naših tenisača, uključujući i izbornika-igrača Gorana Ivaniševića, treba očekivati da Hrvatska bez većih problema izbori pobjedu, a time i plasman u polufinale Druge skupine, u kojem će u srpnju igrati s boljim iz susreta Luksemburg - Irska.</p>
<p>Službeni ždrijeb, kad će biti predstavljeni i tenisači koji će igrati u petak, bit će napravljen u četvrtak u podne, no već je sad izvjesno da će u pojedinačnim okršajima hrvatski tenis zastupati Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić. A Latviju? Najvjerojatnije je siguran Girts Dželde, 37-godišnjak koji je u karijeri imao profesionalnih uspjeha uglavnom kao igrač parova. Međutim, ni njega niti ostalih latvijskih tenisača danas uopće nema na ATP-listi, što bi trebalo dovoljno govoriti o kvaliteti suparnika. Jer, ni Andris Filimonovs, ni Girts Dželde, ni Raimonds Sproga niti Ivo Lagzdins nemaju bodova na ATP-listi, pa bi doista bila senzacija da naši igrači izgube.</p>
<p>Susret će se igrati po eksperimentalnim pravilima Međunarodnog teniskog saveza, uz takozvano pravilo »nema prednosti«. Naime, kad u nekom gemu dođe do izjednačenja, gem neće osvojiti igrač koji dođe do dva poena prednosti, nego onaj koji osvoji prvi sljedeći poen. (ir)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Čečenski predsjednik Mashadov mogao bi se predati Putinu?</p>
<p>Ruski mediji lansirali u utorak senzacionalnu vijest o navodnom skorom samoinicijativnom dolasku čečenskog predsjednika Aslana Mashadova u Moskvu </p>
<p>MOSKVA, 26. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - »Predsjednik Čečenije Mashadov namjerava ovih dana doći u Moskvu i predati se šefu države i vrhovnom zapovjedniku ruske armije Vladimiru Putinu!« Tu senzacionalnu vijest lansirali su u srijedu ruska novinska agencija RIA Novosti i moskovski dnevni list Segodnja. Prema listu Segodnja, na takav korak Mashadov se odlučio u okviru svoje mirovne inicijative kako bi izborio prekid krvoprolića i genocida nad čečenskim narodom. </p>
<p>Pozivajući se na anonimnog predstavnika tajne ruske policije, isti list tvrdi, da se takav rasplet situacije već izučava u Kremlju i da on podjednako odgovara Putinu i Mashadovu. U slučaju predaje Mashadova, protiv njega bi bila povučena kaznena optužnica, a Putinova armija dobila bi priliku da lakše potpuno razbije borce dvaju najratobornijih čečenskih vojnih zapovjednika Šamilja Basajeva i Jordanca Hattaba. Mashadov bi u tom slučaju čekala sudbina čečenskog Imama Šamilja koji se u prošlom stoljeću predao nakon 30 godina ratovanja s armijom carske Rusije i koji je za uzvrat dobio dvorac i azil u unutrašnjosti zemlje. Istovremeno, Moskva bi pak dobila mogućnost da proruski orijentiranog potpukovnika policije Beslama Gantamirova nametne za novog lidera čečenskog naroda.</p>
<p>RIA Novosti lansirale su u srijedu vijest da je radi predaje i odlaska u Moskvu Aslan Mashadov već prešao u susjednu Ingušetiju gdje je na početku rata sklonio članove svoje uže obitelji. Međutim, predsjednik Ingušetije Ruslan Aušev u srijedu je odmah demantirao da se Mashadov nalazi na teritoriju njegove republike. Štoviše, Ruslan Aušev izrazio sumnju u mogućnost dobrovoljne predaje Aslana Mashadova. »Takav potez nije u duhu karaktera Aslana Mashadova, a ni situacija u Čečeniji nije takva da bi se on na to odlučio«, rekao je Ruslan Aušev. </p>
<p>Vijest o skorom samoinicijativnom dolasku u Moskvu i predaji Aslana Mashadova izazvala je u srijedu i uzbunu u Kremlju. Odmah se oglasio glasnogovornik predsjednika Putina za Čečeniju Sergej Jastržembski koji je izjavio da su vijesti o skorom dolasku i predaji Mashadova najvjerojatnije čisti plod novinarske mašte. Jastržembski je ponovio ocjenu kramaljskih političara i generala da Mashadov više ne kontrolira situaciju u Čečeniji, a to znači da Moskva ne želi s njim pregovore. Ipak, iz tih izjava Jastržembskog može se zaključiti da bi samoinicijativni dolazak Aslana Mashadova u Moskvu bio neobičan korak koji bi kremaljski državni vrh i Putina doveo u složenu političku situaciju. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Filipinska vojska priprema operaciju spašavanja talaca</p>
<p>ZAMBOANGA/MANILA</p>
<p> - Strani turisti koje su kako se pretpostavlja oteli filipinski muslimanski ekstremisti u Maleziji, viđeni su s otmičarima na otoku Jolo, na jugu Filipina, izjavio je filipinski predstavnik u srijedu. Na otoku Sipadan u nedjelju navečer skupina naoružanih osoba otela je dvadesetak ljudi koje su ukrcali na brodove i odveli prema Filipinima. Među taocima je i deset stranih turista: dva Francuza, tri Nijemca, dva Finca, dva Južnoafrikanca i jedan Libanonac. Skupina filipinskih islamističkih fundamentalista »Abu Sayyaf« preuzela je odgovornost za otmicu.</p>
<p>Filipinska vojska planira misiju spašavanja 21 osobe koje je otela naoružana skupina iz poznatog malezijskog odmarališta, ako otkriju lokaciju u zemlji, izjavio je glasnogovornik vojske. Prema riječima glasnogovornika, pokušava se utvrditi je li istina da se otmičari nalaze na otoku Jolo u južnom otočju Sulu i jesu li se povezali s lokalnim gerilskim zapovjednikom. Glasnogovornik je rekao da je naređeno raspoređivanje pomorskih, zračnih i kopnenih snaga za moguću operaciju spašavanja. »Svi su dobili zadatak da potvrde i identificiraju sadašnju lokaciju otmičara zajedno sa žrtvama, a za operaciju spašavanja«, rekao je glasnogovornik. Istovremeno je nećak jednog od talaca izjavio kako otmičari traže deset milijuna malezijskih ringgita (2,6 milijuna dolara) otkupnine. No filipinski dužnosnici su izjavili kako nemaju informacije da postoji zahtjev za otkupninom od strane otmičara. »Mi nismo primili nikakav zahtjev za otkupninom«, rekao je tajnik filipinskog predsjednika za odnose s javnošću Ricardo Puno u srijedu u Manili. Roger Rodriguez, nećak otete Filipinke Lucrecie Dablo, rekao je da je njegova obitelj u utorak navečer primila zahtjev za otkupninom. Otmičari su oteli taoce u nedjelju navečer iz odmarališta na otoku Sipadan. Među taocima su turisti i to tri državljan Njemačke, dva Francuske, dva Južnoafričke Republike, dva Finske, jedan Libanona i jedan Filipina, a preostalih deset talaca su Malezijci. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ukrajinski predsjednik odao počast žrtvama Černobila</p>
<p>KIJEV, 26. travnja</p>
<p> - Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma u srijedu je odao počast žrtvama nesreće u nuklearnoj elektrani u Černobilu koja se dogodila prije 14 godina, 26. travnja 1986. U pratnji premijera Viktora Jušenka i impozantnog izaslanstva vlade, šef države je minutom šutnje odao počast žrtvama Černobila. Stotinjak osoba, među kojima i djeca s cvijećem, sudjelovalo je blizu Kijeva u prisjećanju na najtežu civilnu nuklearnu katastrofu u svijetu. Predsjednik Kučma je tijekom prijepodneva otvorio dva centra specijalizirana za liječenje ozračenih osoba. Četvrti reaktor centrale Černobil eksplodirao je 26. travnja 1986. izbacivši u atmosferu ogromnu količinu radioaktivnih elemenata, intenziteta 500 bombi bačenih na Hirošimu. Ukrajina, Bjelorusija i Rusija bile su teško zagađene radioaktivnim oblakom, a u manjoj mjeri i zapadna Europa. Noću od utorka na srijedu, održana je manja svečanost u prisustvu gradonačelnika Kijeva u 1 sat i 23 minute poslije ponoći - točno u vrijeme kada se dogodila katastrofa. Zvono je zvonilo 14 puta dok su sudionici svečanosti, okupljeni oko ploča s ugraviranim imenima 31 žrtve, molili uz svijeće. Službeno je 31 osoba umrla od posljedica zračenja ili malo nakon nesreće. No neslužbeni podaci govore o 15.000 mrtvih i 50.000 oboljelih. Učestalost slučajeva raka štitnjače kod adolescenata povećao se otada za 10 puta. Od 1986. do 2000. godine 1400 mladih, tada još djece, podvrgnuto je odstranjenju tiroidne žlijezde, prema podacima Ministarstva zdravstva. Kijev se 1995. obvezao pred Skupinom sedam industrijskih najrazvijenih zemalja svijeta zatvoriti Černobil do kraja 2000. u zamjenu za pomoć od 2,3 milijarde dolara. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Srbi prosvjedovali ispred hrvatskog veleposlanstva u Beogradu </p>
<p>BEOGRAD, 26. travnja</p>
<p> - Oko pedeset članova obitelji Srba koji se nalaze u zatvorima u Hrvatskoj, u srijedu je mirno prosvjedovalo ispred zgrade hrvatskog veleposlanstva u Beogradu. Oni su iskazali solidarnost sa Srbima koji u hrvatskim zatvorima štrajkaju glađu, nezadovoljni zbog toga što se, po njihovom mišljenju, ne provode Zakon o oprostu i Sporazum o razmjeni ratnih zarobljenika po principu »svi za sve«. Taj sporazum su 1998. godine potpisali ministri vanjskih poslova Hrvatske i SRJ, Mate Granić i Živadin Jovanović. Prosvjednici su djelatniku hrvatskog veleposlanstva predali poruku za hrvatsku Vladu u kojoj se navodi da je u hrvatskim zatvorima 76 Srba optuženih ili osuđenih za ratne zločine, te da je oko dvije tisuće Srba osuđeno u odustnosti za ratne zločine. Ta poruka upućena je i Komisiji UN-a za ljudska prava, Međunarodnom sudu za ratne zločine u Den Haagu, Međunarodnom odboru Crvenog križa, UNHCR-u, te vladama SRJ i Republike Srbije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Haaški istražitelji ponovno otvaraju slučaj Grabovice?</p>
<p>MOSTAR, 26. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Haaški bi istražitelji, kako saznaje Vjesnik iz dobro obaviještenih izvora, tijekom idućih nekoliko dana mogli posjetiti Grabovicu i dolinu Neretve, gdje bi trebali poduzeti istragu o zločinima koje su postrojbe Armije BiH u sklopu operacije »Neretva 93« počinila nad tamošnjim hrvatskim pučanstvom. Riječ je o završnoj fazi istrage o ubojstvu i masakru 33 Hrvata, odnosno o pokušaju pronalaženja i ekshumaciji još uvijek nepronađena 22 tijela od 33 ubijena, nakon čega bi, tvrdi naš izvor, konačno moglo uslijediti već dulje vrijeme najavljivano podizanje prvih optužnica protiv Bošnjaka za zločine počinjene nad Hrvatima u BiH</p>
<p>»Slučaj Grabovica« mjesecima »uzbuđuje duhove«, kako na hrvatskoj, tako i na bošnjačkoj strani. Naime, Hrvati su do sada bezuspješno upozoravali Haaški sud na činjenicu nepodizanja optužnica za neke od nepobitno počinjenih zločina nad Hrvatima u BiH (koje je priznala i sama bošnjačka strana!), pri čemu je Grabovica jedan od najtežih, dok je s bošnjačke strane sve vrijeme iskazivana ozbiljna zabrinutost i nervoza zbog počinjenog zločina, odnosno međusobnoga okrivljivanja za Grabovicu unutar njihova najvišega vojnoga i političkoga vrha (spominjana su mnoga imena, sve do generala Rasima Delića, pa čak i samoga Alije Izetbegovića). Nedavni posjet Sarajevu glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte definitivno je, čini se, ubrzao konačno procesuiranje Grabovice i drugih zločina počinjenih u dolini Neretve nad Hrvatima, pa bi najavljeni dolazak haaških istražitelja, predvođenih stručnom ekipom forenzičara i patologa, u tom kontekstu mogao značiti konačan rasplet i dovesti do podizanja optužnica protiv počinitelja zločina.</p>
<p>Haaški su istražitelji i do sada dolazili na područje Grabovice i doline Neretve, još od 1994. pa sve do početka 1997. godine, saslušavši pritom cijeli niz svjedoka i prikupivši brdo dokaznoga materijala, ali sve je proteklo bez podizanja optužnice. Najnoviji njihov posjet i potraga za još uvijek nepronađenim tijelima ubijenih Hrvata bit će vjerojatno ponovno usredotočeni na područje oko kuća ubijenih i oko groblja, a ukoliko ta potraga i eventualna nova iskapanja ne budu dali rezultata, moguće je da će se krenuti i u iscrpljujuću pretragu korita rijeke Neretve.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Propala atenska inicijativa srbijanske oporbe</p>
<p>BEOGRAD, 26. travnja</p>
<p> - Ideja o osnivanju Savjeta demokratskih snaga Srbije, ponikla na skupu predstavnika oporbenih stranaka, dijaspore, Srpske pravoslavne crkve, nevladinih udruga i princa Aleksandra Karađorđevića, održanom krajem prošlog tjedna u Ateni, već je propala. Najjača oporbena stranka Srpski pokret obnove(SPO) Vuka Draškovića ocijenila je prijedlog »smiješnim« i priopćila da je protiv toga da Aleksandar Karađorđević i patrijarh Pavle, koji bi trebali biti na čelu Savjeta, budu arbitri u odnosima oporbenih stranaka.Protiv prijedloga očitovali su se i Socijaldemokratska unija Žarka Koraća i Reformsko-demokratska stranka Vojvodine Miodraga Isakova. Korać je, na primjer, rekao da udruženoj oporbi nije potrebna institucionalizacija i da Karađorđević može biti jedan od aktera demokratizacije Srbije, ali ne i arbitar tog procesa. Patrijarh Pavle, koji bi s princom trebao biti na čelu Savjeta, ili odrediti svojeg predstavnika, nije se još očitovao. S obzirom na podjele u vrhu Srpske pravoslavne crkve, teško je pretpostaviti da će se patrijarh uključiti u ovo tijelo, pogotovo zbog toga što iza prijedloga za njegovo osnivanje stoji i vladika raško-prizrenski Artemije, optuživan i od vlasti i dijela crkve za »izdaju« zbog suradnje s »okupatorima« na Kosovu. O prijedlozima s atenskog skupa bit će riječi na predstojećem sastanku čelnika oporbenih stranaka. No, bez potpore SPO-a, ideja o Savjetu demokratskih snaga već je propala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Privatizirani Oslobođenje i Večernje novine</p>
<p>SARAJEVO, 26. travnja</p>
<p> - Dva najstarija sarajevska dnevna lista dobili su nove vlasnike. Nakon završetka formalne procedure, Oslobođenje će prijeći u ruke radnika tog lista, direktora Salka Hasanefendića i strateškog partnera Temina Dedića, izdavača tog dnevnika za inozemstvo. S druge strane, Večernje novine kupila je tiskara Alden print kojoj je taj list veliki dužnik, pa će ova transakcija zasad spriječiti odlazak sarajevskih Večernjih u stečaj. </p>
<p>Oba lista suočavaju se već dulje vrijeme s golemim financijskim poteškoćama. Prestižno Oslobođenje, list koji je dobio neke od najuglednijih svjetskih novinarskih nagrada, posebno za hrabrost njegovih novinara iskazanu u ratu, sa sadašnjom dnevnom prodajom od oko osam tisuća primjeraka i dvjestotinjak uposlenih radnika, ispod je granice rentabilnosti. Slično je s Večernjim novinama kojima je prije četiri godine Dnevni avaz preuzeo neke od najboljih djelatnika i veliki broj čitatelja, postavši najnakladniji list u BiH. Među novinarima Oslobođenja i Večernjih strahovalo se da bi upravo Avaz Fahrudina Radončića, bivšeg sarajevskog dopisnika zagrebačkih listova, mogao preuzeti nadzor nad posrnulim dnevnicima i tako sasvim uništiti konkurenciju, ili ih prisiliti na promjenu uređivačke koncepcije, koja, za razliku od Avaza, dosad nije bila tako bliska vladajućim bošnjačkim strukturama.</p>
<p>No, ta se strahovanja nisu obistinila. Agencija za privatizaciju potvrdila je da je najbolji i jedini ponuđač na tenderu za prodaju Oslobođenja bila spomenuta skupina sadašnjih uposlenika i strateški investitor koji se obvezao uposliti i nove djelatnike te uložiti novac u obnovu u ratu teško oštećene zgrade tog dnevnika. No, već je sada jasno da će za povratka ugleda i povećanje naklade Oslobođenja biti potrebno uložiti golem napor s neizvjesnim krajnjim ishodom. Planovi su, ipak, ambiciozni, a uključuju i pokretanje novih izdanja. </p>
<p>S druge strane, oko kupovine Večernjih novina, za koje će »Alden-print« platiti 1,3 milijun DEM (Privatizacijska agencija je omogućila dokapitalizaciju emitirajući dionice vrijedne pola milijuna DEM) najviše dvojbi izaziva vlasnička struktura samog kupca, iza koje navodno stoji čovjek blizak SDA i bošnjačkim obavještajnim strukturama. Inače, u ugovoru je precizirano da će na poslu biti zadržano sada 84 stalno uposlenih djelatnika. Zanimljivo je, inače, da tiskara »Alden-print« tiska i jedini tjednik na hrvatskom jeziku u Bosni »Hrvatsku riječ«. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Britanska tajna služba upozorava na opasnost od ekstremne desnice </p>
<p>LONDON, 26. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska služba sigurnosti MI5 zabrinuta je da će političari koji šire antipatiju prema azilantima i izbjeglicama svojom retorikom otvoriti prostor za ekstremnu desnicu i neofašiste. Jedan visoki pripadnik te tajne službe nedavno je upozorio neimenovanog vladinog ministra da posebnu zabrinutost svojim pristupom pitanju imigracije izazivaju oporbeni konzervativci. Radi se o neobičnoj intervenciji, budući da se MI 5 nema običaja otvoreno miješati u politiku. </p>
<p>No, u toj službi pojavila se bojazan da konzervativci svojom harangom protiv doseljenika počinju tjerati vodu na neofašistički mlin. U konzervativno obojenom tisku pojavila se zadnjih tjedana poplava napisa o istočnoeuropskim Romima, koji iskorištavaju sistem. Svakodnevnim reportažama o Romima koji prose po Londonu, stvoren je u javnosti dojam da se radi o golemom problemu, a nepovoljni publicitet dan je i pritisku drugih izbjeglica i azilanata, čiji broj u Britaniji raste. Britanske vlasti primile su 1999. čak 70.000 prijava za azil - 50 posto više negoli godinu ranije. Ukupan broj neriješenih azilantskih slučajeva prvi put je premašio 100.000. Lani se u Britaniji nastanilo rekordnih 178.000 ljudi. Pojedini analitičari tvrde da je, zbog starenja pučanstva, zemlji potreban dotok ljudi izvana jer da će u protivnom u Britaniji uskoro biti premalo zaposlenih da uzdržavaju umirovljenike. No, u popularnim glasilima prevladava stav kako je jedini cilj došljaka da iskoriste britansku državu. To je otprilike i gledište mnogih britanskih konzervativaca. </p>
<p>Izjave etabliranih političara uperene protiv došljaka otvaraju prostor ekstremistima u neonacističkoj Britanskoj nacionalnoj stranci (BNP). Ta manjinska stranka bez šireg utjecaja, čiji su se na »nulericu« ošišani pripadnici u prošlosti zabavljali premlaćivanjem kolonijalnih došljaka, modernizirala je svoj lik i izabrala novog vođu Nicka Griffina koji je diplomirao na Cambridgeu. Mrlja na njegovom profilu je uvjetna zatvorska osuda 1998., zbog izazivanja rasne mržnje. Britanski neofašisti likuju nad uspjehom austrijskog desničara Jörga Haidera, koji kod kuće bere političke poene zahvaljujući strahu od stranaca. Analitičari, međutim, drže da Haideru nije stalo do veza s malom i neuglednom BNP, nego do suradnje s Konzervativnom strankom na Otoku, posebice s njenim ksenofobičnim krilom. </p>
<p>Neofašisti iz BNP-a ne daju se, međutim, zbuniti. Oni sada pokušavaju pomesti pod tepih svoj nekadašnji image, utjelovljen u liku njihovog donedavnog vođe Johna Tyndala, osvjedočenog fašista koji se volio fotografirati pred Hitlerovom slikom, u čizmama i s trakom oko ruke. Analitičari drže da je sadašnja klima neraspoloženja prema azilantima i doseljenicima počela tjerati vjetar u jedra toj dosada manje-više beznačajnoj stranci. </p>
<p>Pritisak javnog mnijenja je takav da se i laburistički ministar unutarnjih poslova Jack Straw nedavno našao ponukanim uvesti niz mjera sa ciljem da smanji broj azilanata. Od sada oni glavninu socijalne potpore neće dobivati u novcu, već u kuponima koje mogu iskoristiti samo u određenim dućanima. Azilanti koji budu prosili ili na drugi način kršili zakon bit će protjerani po brzom postupku. Vlada se nalazi pod izuzetnim pritiskom nakon velikog povećanja azilantskih prijava prošle godine, te zbog bojazni da stranci muzu sistem. Kritičari, međutim, tvrde da su nove vladine mjere nepotrebno oštre, te da bi osobe kojima u domovini doista prijeti progon mogle imati problema prilikom traženja utočišta u Britaniji. </p>
<p>Crkveni i sindikalni vođe na Otoku nedavno su osudili sve oštriji stav političara prema azilantima. Visoka komisija UN-a za izbjeglice konstatirala je da jedan konzervativni proglas koji govori o »poplavi azilanata« ide na ruku rasistima i ksenofobima. No, ta agencija UN-a osudila je i vladajuće laburiste zbog njihove šutnje, tvrdeći da vlada nije učinila ništa kako bi zaustavila neprijateljsku klimu prema došljacima. Simon Hughes, glasnogovornik britanskih Liberalnih demokrata za unutarnje poslove, optužuje i laburiste i konzervativce da su zaboravili na toleranciju, te je i jedne i druge prijavio britanskoj Komisiji za rasnu jednakost. </p>
<p>Agencije za zaštitu izbjeglica izražavaju zabrinutost da bi zapaljiva retorika kakva se koristi protiv azilanata mogla dovesti do rasističkog nasilja u Britaniji - sličnog valu napada na izbjegličke hostele u Njemačkoj početkom devedesetih. No, poput drugih zemalja Zapadne Europe, ni Britanija još nije pronašla pouzdan način da dodijeli azil osobama koje su u stvarnoj opasnosti, a da zatvori vrata velikom broju onih koji su u potrazi za boljim životom.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Grčko-turski odnosi sve bolji ali problemi ostaju</p>
<p>ANKARA, 26. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Grčka je hladno odbacila najnoviji poziv zapovjednika Glavnog stožera turskih oružanih snaga generala Hüseyina Kivrikoglua da se međusobni problemi rješavaju putem bilateralnog vojnog dijaloga. Prvi čovjek turske vojske ukazao je na nužnost da se dvije strane u tom okviru pozabave s četiri do pet, kako je rekao, otvorenih problema koji već godinama postoje između dvije susjedne zemlje.</p>
<p>General Kivrikoglu otišao je i korak dalje: pozvao je Grčku da zajedno s Turskom smanji broj vojnih vježbi u Egejskom moru. Istodobno, predložio je održavanje zajedničke provjere borbene spremnosti pomorskih i drugih postrojbi. Iako su dvije zemlje dugogodišnje važne članice na jugoistočnom krilu NATO-a, takvi združeni manevri bili su, barem dosad, nezamislivi. »Očekujemo da službena Atena učini korak naprijed, a ne unazad kao dosad«, poručio je Kivrikoglu.</p>
<p>Glasnogovornik grčke vlade Dimitris Repas je, međutim, iznio ocjenu da na području prijepornog Egeja postoji samo jedno, a ne više otvorenih pitanja. Upozorio je da se radi isključivo o problemu »kontinentalnog platoa«. Time odbacio turske navode o postojanju drugih sporenja poput širine teritorijalnih voda, zračnog prostora ili prijepornih otoka. »Ako takvi problemi postoje, Turska ih može iznijeti pred Međunarodni sud pravde u Haagu«, rekao je Repas. Podsjetio je na zahtjev Europske unije, iznesen na prosinačkom summitu u Helsinkiju, da se svi postojeći problemi rješavaju mirnim putem, a ne uporabom vojne sile.</p>
<p>Nakon takvih ponovljenih stajališta, sve oči uprte su sada na predstojeći susret šefova diplomacija Georgiosa Papandreoua i Ismaila Cema 2. svibnja u New Yorku. Tom prilikom dvojici visokih dužnosnika bit će uručeno visoko međunarodno priznanje »Državnici godine« koje dodjeljuje američki Institut Istok - Zapad. Očekuje se da će Papandreou i Cem, u nazočnosti američke državne tajnice Madeleine Albright ponovo preispitati sve sporne točke otvorenog grčko-turskog dosjea.</p>
<p>Zamjetno je da, unatoč svemu, »postpotresna« diplomacija Atene i Ankare bilježi nove političke i, ne samo političke, poene. Ona je došla slijedom goleme međusobne solidarnosti koja je iskazana tijekom katastrofalnog potresa koji je u kolovozu prošle godine zahvatio Tursku, a mjesec dana kasnije i Grčku. Dvije strane su od tada uspostavile stalnu radnu komunikaciju visokih dužnosnika ministarstava vanjskih poslova. Rezultat toga je devet potpisanih sporazuma o jačanju međusobne gospodarske, kulturne, turističke suradnje i o borbi protiv terorizma. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Medvedgrad će postati nova farsa ako se tom poslu ne pristupi profesionalno i kompetentno</p>
<p>Nije bilo teško očekivati da će se ubrzo nakon izbora početkom 2000. godine nanovo zatvoriti medvedgradski krug, koji nije poput »kavkaskog kruga kredom« ostao tek pod svjetlima pozornice, već je ostao nepopravljivo zabilježen u naravi medvedgradskih ruševina.</p>
<p>O tom je krugu svojevremeno pisala i Vesna Kusin, autor Vjesnikova uvodnog komentara od 20. travnja 2000.. Šteta je tek što Vesna Kusin i danas jedino službu zaštite spomenika kulture smatra strukom, koja je »Medvedgrad sramotno izručila politici«. Ja bih u struku uvrstio i novinare, kao i stručnu radnu grupu koja je vodila i pratila radove na Medvedgradu, a u kojoj su bili istaknuti stručnjaci izvan službe zaštite spomenika. Ni oni ne mogu pobjeći od odgovornosti, iako je njihova suradnja kao i u svim primjerima kolaboracije u povijesti bila motivirana dobrim namjerama da se spriječi veće zlo. Oni nažalost od povijesti koja je učiteljica života nisu naučili da se ne može davanjem stručnog legitimiteta manjem zlu opravdati nekorektan postupak pa makar se radilo o vrijednom spomeniku kulture.</p>
<p>Htio bih reći da mi je žao što Vesna Kusin nije barem u pola rečenice navela da je u struci bilo i onih koji nisu podržali izvedene zahvate na Medvedgradu. Ja se smatram tim prešućenim dijelom struke, jer sam javno i argumentirano o tome govorio kad je dobar dio struke šutio i kolaborirao. </p>
<p>U istom broju »Vjesnika« je na posljednjoj stranici, čak i slikom bio naglašen posjet vladina povjerenika za Grad Zagreb dr. Josipa Kregara Medvedgradu zajedno s predstavnicima tog istog Zavoda koga Vesna Kusin na prvoj stranici optužuje da je Medvedgrad sramotno prodao politici. Je li moguće očekivati da će isti stručnjaci, vjerojatno potpomognuti onima koji su u ekspertnoj skupini vodili do sada izvedene radove na Medvedgradu, moći provesti ono što se danas očekuje od Medvedgrada. Ja u to nisam siguran.</p>
<p>Stoga smatram da u slučaju Medvedgrada tom istom zavodu treba postaviti staratelja, pojedinca ili grupu stručnjaka (ali ne onih koji su ranije sudjelovali, pa makar da su na kraju, kad su vidjeli kamo stvari kreću i odakle vjetar puše, odbili primiti zaslužena priznanja) koji će Medvedgradu vratiti dignitet, dobro proučiti nastalu situaciju i predložiti neki od mogućih izlaza.</p>
<p>Osobno ne mogu pobjeći od grižnje savjesti da sam početkom dalekih 70-ih godina pokrenuo i započeo radove na Medvedgradu mijenjajući tako sudbinu zaboravljene prošlosti, stavljajući je u sudbonosnim nailazećim danima pred lice i oči onih koji nisu razumjeli i još danas ne razumiju što znači svjedočanstvo prošlosti, misleći da se mogu nekažnjeno poigrati sudbinom prošlog vremena u sadašnjosti.</p>
<p>Sadašnjost Medvedgrada kad je ni kriv ni dužan postao »Oltarom Domovine«, pa zatim od tog značenja spušten opet na izletničko mjesto, ali sa spomenikom Kuzme Kovačića o kome će se valjda brinuti planinari, ili s palasom koji propušta oborinsku vodu, ali zato ima bogato uređeno potpuno izmišljenu »kraljevsku« unutrašnjost sa svim instalacijama o kojima kraljevi tog famoznog srednjeg vijeka nisu ni sanjali, postat će nova farsa ako se tom poslu ne pristupi profesionalno i kompetentno.</p>
<p>Ne bih želio čitati, niti iz pera Vesne Kusin, neki mogući drugi ili treći krug spirale krugova oko Medvedgrada koji se mogu dogoditi, ali s ritmom koji bi mogao biti kraći od gotovo deset godina koliko je trajao već spomenuti prvi krug.</p>
<p> »Neću politiku u moju butigu« govorio je svojevremeno Boris Dvornik u Smojinom Velom Mistu. Parafrazirajmo to izrekom, ne dozvolite da se politika opet umiješa u sudbinu Medvedgrada. Pustite ga da živi onoliko koliko još može kao spomen na prošlost nakon bolesti sadašnjosti koju je netom prebolio.</p>
<p>Ožiljke te bolesti nećemo mu moći ukloniti. Učinimo ih tek prihvatljivijima tako da ga prepoznamo kao vrijednost bez dodatne estetske kirurgije, kojoj su mnogi skloni. Pustimo starosti da ima bore i naučimo nešto sami kao ljudi, društvo i vrijeme.</p>
<p>IVO MAROEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Od najave štednje u školama do straha za radna mjesta</p>
<p>Od najave štednje u školstvu do prvih konkretnijih mjera koje bi trebale dovesti do smanjenja troškova funkcioniranja osnovnih i srednjih škola jedva da je prošlo mjesec dana. No i prije zaključka Saborskog odbora za naobrazbu i najave ministra Strugara neisplate materijalnih troškova školama i višemjesečno kašnjenje s isplatama naknada za prijevoz zaposlenicima upućivali su na ozbiljne poteškoće u financiranju školstva na dosadašnjoj razini.</p>
<p>Dug bivše vlasti prema školama i zaposlenicima na kraju prvog kvartala ove godine ne da nije smanjen, već je i porastao i danas iznosi gotovo 100 milijuna kuna. Kako ne treba imati iluzija da će spomenuti dug biti izmiren, sve je izvjesnije da uskoro treba očekivati novi udar prema školama kroz dokidanja ili smanjenja postojećih prava. Ministrove najave smanjenja troškova grijanja, električne energije ili prijevoza učenika treba shvatiti tek kao pripremu za daleko ozbiljnije kresanje troškova.</p>
<p>Iako je dosadašnje izdvajanje za materijalne troškove škola (220 kuna po odjelu, 12 kuna po učeniku, mjesečni dodatak od 2500 kuna) porast cijena već realno umanjio, očito je da se neisplatama i kašnjenjem isplata dodatno smanjilo cijenu materijalnog funkcioniranja škola za dodatnih tridesetak posto. Višemjesečno kašnjenje troškova prijevoza zaposlenika izvrsno je poslužilo kao povod dodatne administrativne provjere ovih izdataka. Jedini mogući epilog će biti osjetno smanjenje broja zaposlenika koji će ostvarivati pravo na naknadu.</p>
<p>Štednju s prijevoznim troškovima do sada su osobito osjećali zaposlenici koji su na posao putovali u udaljena mjesta, dok je sada za očekivati udar i na zaposlenike u gradovima koji će morati zaboraviti blagodati korištenja gradskoga prijevoza.</p>
<p>Štednja s materijalnim troškovima i troškovima prijevoza zaposlenika trebala bi omogućiti kakvo-takvo funkcioniranje škola sa sredstvima koja ne da nisu ove godine veća, kako se obmanjivalo javnost, već su realno značajno manja u odnosu na prošlogodišnja. No, i ovakvi bitno smanjeni troškovi ubrzo će se pokazati previsokima. Stoga u drugoj polovini godine treba očekivati udar i u onaj dio školskog budžeta koji je do sada ostao nedirnut, troškovi za plaće zaposlenika.</p>
<p>No kako su plaće zaposlenih u školstvu vezane uz plaće zaposlenika u drugim javnim službama od novog smanjenja plaća realnije je uskoro očekivati najave preispitivanja broja zaposlenika, odnosno udar na najosjetljiviji dio uspostavljenog pedagoškoga standarda - nastavničku normu. </p>
<p>Ne bi se trebalo iznenaditi ako bi i novi zakonski prijedlozi, osnovnoškolski i srednjoškolski, poslužili tek osjetnom povećanju dostignute tjedne razine količine rada u neposrednom odgojno-obrazovnom radu.</p>
<p>Poslodavcu će udar na dostignuta prava zaposlenika znatno olakšati situacija što zaposlene u školama sindikalno predstavlja čak šest više-manje zavađenih sindikata i što velik broj zaposlenika nisu uopće sindikalno organizirani. Nezadovoljstvo niskim plaćama i kašnjenjem s isplatama putnih troškova naskoro bi među učiteljima i profesorima mogli biti zamijenjeni strahom od novih tehnoloških viškova, odnosno zebnjom za opstojnost postojećih radnih mjesta.</p>
<p>Po svemu sudeći katastrofičarske najave o nastavku putovanja prema dnu krize, kada je u pitanju šezdesetak tisuća zaposlenika u školstvu, mogle bi se uskoro pokazati daleko realnijim od još nedavno izricanih ispraznih predizbornih krilatica. </p>
<p>Daj Bože, da nisam u pravu!</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ</p>
<p>predsjednik Saveza školskih sindikata</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Izletnici oduševljeni kvalitetom usluga Nacionalnog parka Plitvice</p>
<p>U dnevnom tisku, a naročito sada na početku turističke sezone, svjedoci smo čestih negativnih kritika upućenih turističkim radnicima i organizacijama kako na prijem, usluge, čistoću i tomu slično.</p>
<p>Mišljenja smo da bi trebali čuti i drugu stranu koja govori suprotno takovim negativnim kritikama.</p>
<p>Udruga umirovljenika grada Vrbovca ovih je dana, tj. 15. travnja o. g. organizirala za svoje članove jednodnevni izlet na Plitvice, pa bi ovim putem htjeli iznijeti neke naše dojmove s navedenog izleta, jer mislimo da djelatnici Nacionalnog parka Plitvice to i zaslužuju.</p>
<p>Uistinu smo bili oduševljeni susretljivošću i ljubaznošću svih djelatnika Nacionalnog parka tokom našeg posjeta - počevši od službe za prijem (gđa Tatjana), recepcije na ulazima u park, do osoblja na brodićima kojima smo prevoženi.</p>
<p>Čistoća okoliša (inače naša rak rana) naprosto začuđuje. Nekoliko djelatnika smo vidjeli kako marljivo uređuju okoliš. Česta boljka naših turističkih objekata, WC, i ovdje zaslužuju punu pohvalu. Besprijekorna čistoća mogla bi poslužiti kao uzor mnogim turističkim objektima.</p>
<p>I na kraju ipak jedna primjedba. Ploče sa podacima na pojedinim jezerima su nečitke a neke i polomljene.</p>
<p>Preporuka - ispravite to do početka glavne sezone, kako bi pozitivan učinak bio potpun.</p>
<p>Koristimo ovu priliku da djelatnicima Nacionalnog parka Plitvice zaželimo uspješnu turističku sezonu, sa željom da nivo usluga ne oslabi, jer kaže se: »Dobar glas daleko se čuje, a...«</p>
<p>IVAN ZUKANOVIĆ</p>
<p>tajnik Gradske udruge umirovljenika</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zašto Vjesnik ne bi prenio ono vrijedno što se izgovori na televiziji</p>
<p>Televizijski novinar Branimir Bilić ponekad me iritira nepotrebnim dramatiziranjem i gomilanjem više pitanja u jednome, ali moram priznati da me oduševilo nekoliko njegovih posljednjih sugovornika u emisiji TV interview: Misli 21. stoljeća.</p>
<p> Pritom, prvenstveno mislim na razgovor 17. travnja s prof. dr. Radovanom Ivančevićem, našim uglednim povjesničarom umjetnosti. Bilo je zadovoljstvo slušati razložne profesorove ocjene o našim današnjim glupostima, kao i kritike donedavnog odnosa televizije prema intelektualcima. Njemu su, primjerice, šefovi HRT-a, Obrad Kosovac i Hloverka Novak Srzić, doduše omogućavali da nastupa i govori ali uglavnom u obrazovnim emisijama i kad je riječ o stručnim temama i davnoj prošlosti, recimo o katedrali u Šibeniku, ali ne i o nečemu u čemu bi bilo imalo kritike sadašnjeg ponašanja i politike.</p>
<p> Tome je bilo tako jer je bio poznato kritičan prema onome što se radilo s Medvedgradom, protivio se gradnji bazena s vodoskokom pred jednim od najvrednijih djela arhitekta Viktora Kovačića, palačom Burze u Zagrebu. Meštrovićev paviljon na Trgu hrvatskih velikana željelo se preurediti tako da postane naš panteon u kojem bi središnje mjesto zauzimao Vrhovnik, od čega se srećom odustalo. Profesor s pravom reče da se pod novinarskom profesionalnošću podrazumijeva poštenje, objektivnost, nepristranost i hrabrost, a uvažavajući ta mjerila ne može se govoriti o toliko isticanoj profesionalnosti donedavnih šefova HRT-a.</p>
<p>Iako televizija ima neusporedivo veći auditorij, novine imaju i jednu značajnu prednost: ono što se izgovori na televiziji (i radiju) ode u eter i više ga nema. Suprotno tome, ono što se objavi u novinama - ostaje. Sve to pišem kako bih predložio da - kada to sadržaj zavređuje - Vjesnik prenese barem dio onoga što se izgovori na televiziji (i radiju). </p>
<p>JOSIP PLEŠE</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Nakon svjedoka, u »slučaju Kutle« slijedi financijsko vještačenje </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Istražni sudac Zoran Luburić u srijedu je saslušao dva svjedoka u istražnom postupku koji se vodi protiv Miroslava Kutle, predsjednika Uprave dioničkog društva »Globus grupe«, a na okolnost rada Nadzornog odbora društva »Tisak« d.d.. </p>
<p>Svjedokinja Ljerka Ercegović, članica NO društva »Tisak« d.d.«, na saslušanje je pozvana kao i prijašnji članovi NO na okolnost je li znala za izdane kredite na štetu »Tiska«, te je li to bilo uz njezinu suglasnost i odobrenje, na što je svjedokinja rekla da o tome ništa ne zna. I svjedok, profesor Jozo Previšić, tadašnji predsjednik Nadzornog odbora »Tiska« d.d«, rekao je da nije znao za kredite, pa prema tome nisu mogli niti biti izdani uz njegovu suglasnost.</p>
<p>Od branitelja Miroslava Kutle, odvjetnika Rajka Mlinarića, doznali smo da je u to vrijeme tročlani Upravni odbor imao tolike ovlasti da neke stvari nisu ni dolazile pred NO. Isto tako, ako bi NO htio nadzirati Upravni odbor, pri čemu bi to bila paralelna uprava, članovi bi NO morali biti i zaposleni u »Tisku«, a oni su svi već negdje drugdje bili zaposleni. Međutim, svi su članovi NO odgovorili da ne znaju za nepravilnosti u poslovanju, te da ih ništa nije upućivalo na zaključak o nezakonitostima u poslovanju.</p>
<p> Odvjetnik Mlinarić je naveo i da su u vrijeme ove postave NO-a, godišnja izvješća, a koja su uključivala i kredite, bila pozitivna, te nije bilo nikakvih nepravilnosti. No, Mlinarić tvrdi da se zbog proteka vremena članovi NO ne mogu sjećati svih pojedinosti o poslovanju.</p>
<p>Kako su spomenuta dva svjedoka bila posljednja koja su predviđena za saslušanje, istraga će se nastaviti financijskim vještačenjem koje je zatražila obrana. Kako je naveo odvjetnik Mlinarić, tek se nakon tog vještačenja može govoriti o šteti, a za izradu vještačenja bit će potrebno oko mjesec i pol dana. Nakon toga spis će biti predan sucu i strankama, te će se dalje odlučiti o tijeku postupka. </p>
<p>Što se pak tiče pritvora za Miroslava Kutlu, ispitivanjem posljednjih svjedoka otpala je točka jedan za određivanje pritvora, u kojoj se navodi opasnost od utjecanja na svjedoke. Međutim ostaje točka četiri koja govori o osobitim okolnostima, u ovom slučaju o veličini materijalne štete. Međutim, navodi odvjetnik Mlinarić, ta šteta nije utvrđena, nego se zasniva tek na pretpostavci. Pritvor za Kutlu ističe 3. svibnja kada će se odlučiti o produljenju ili puštanju.</p>
<p>U rješenju o provođenju istrage stoji da je »Globus holding«, na štetu društva »Tisak« d.d pribavio znatnu materijalnu dobit. Ostali su osumnjičeni pristali na izdavanje raznih kredita na štetu »Tiska«, iako su, kako stoji u rješenju, bili svjesni da Kutle nije većinski vlasnik tog trgovačkog društva i da nije ovlašten izdavati takve naloge, te da su bili svjesni da »Tisak»« d. d. nije registriran za djelatnost davanja kredita.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Saslušani Marčinkovi bivši savjetnici u Glumina banci</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - U istražnom postupku koji se vodi protiv Marka Marčinka, bivšeg predsjednika »Glumina banke«, u srijedu je istražni sudac Krešimir Devčić saslušao svjedoka Vladislava Pogarčića, bivšeg Marčinkovog savjetnika za investicije.</p>
<p>Kako smo doznali od Marčinkovog branitelja, odvjetnika Ladislava Gruičića, svjedok je godinu i pol dana prije izbijanja afere oko »Glumina banke« radio na povezivanju s inozemnim bankama, kako bi se stvorila što jača »Glumina banka«. Zbog tadašnjeg odličnog poslovanja »Glumina banka« je dobila i visoki rejting. Međutim, za izdavanje kredita inozemnim poduzećima svjedok nije znao, a on sam nije imao niti ikakve kontakte vezane uz ta poduzeća. </p>
<p>Drugi svjedok ispitan u srijedu bio je Eugen Padovan, bivši direktor deviznog sektora »Glumina banke«, te Marčinkov savjetnik do stečaja, a od tada savjetnik stečajnog upravitelja. Pred sucem je rekao da su strani partneri za konsolidaciju banke, te je napomenuo da potraživanje »Glumina grupe«, te njezinih poduzeća nije milijardu i 400 milijuna kuna, nego puno manje. Nadalje, svjedok je naveo da je za sanaciju banke, jer strani partneri žele ulagati u banku, ali se prije toga treba vidjeti njezino pravo stanje.</p>
<p>Doznali smo i da banka posjeduje velike nekretnine i dionice, te kako Marčinko nikad nije bio protiv da se od tih sredstava sanira »Glumina banka«. Međutim, nikad nije smatrao da će doći do stečaja. Odvjetnik Gruičić je napomenuo da su u vezi banke obavljene i revizije i to stranih stručnjaka, te Hrvatske narodne banke, koje su ukazivale na korektno poslovanje banke.</p>
<p>Istražni je sudac pak napomenuo da je vještak u knjigovodstveno-financijskom vještačenju naveo da su krediti koji nisu bili vraćeni »Gluminoj banci« na vrijeme, prolongirani na tri godine, te da će banka te kredite već naplatiti. Tu okolnost istražni sudac navodi kao još nejasnu, te će se morati vidjeti na koji je to način banka namjeravala naplatiti svoje dugove. </p>
<p>Da podsjetimo, Marka Marčinka se tereti da je kao predsjednik Uprave »Glumina banke«, sebi i drugim osumnjičenima, na štetu banke, protupravno pribavio imovinsku korist, odobravanjem kredita iznad dozvoljenog minusa na žiro-računima, izdavanjem kratkoročnih kredita off-shore kompanijama, te sklapanjem ugovora između »Glumina banke« i tih poduzeća, a na štetu same banke, te kupoprodajom dionica »Glumina banke«. Naime, na račune tih poduzeća iz odobrenih je kredita otvorenih u banci doznačeno 145 milijuna kuna.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Graorca sam vidio u Manjači, ali mu nisam znao ime«</p>
<p>SPLIT, 26. travnja</p>
<p> - Saslušavanjem svjedoka Borisa Duvnjaka (39), Hrvata iz Mrkonjić Grada, u utorak je na splitskom Županijskom sudu nastavljen dokazni postupak protiv Mirka Graorca (58), optuženog za ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika koje je, tereti se, počinio kao zapovjednik vanjske straže u logoru Manjača.</p>
<p>Suđenje je odmah i odgođeno do 23. svibnja do kada bi od Ministarstva obrane RH sudu trebao stići odgovor je li raspored Vlade Ugrina, bivšeg logoraša, u MORH-u u trenutku Graorčeva uhićenja vojna tajna. Ukoliko je, a s obzirom da Ugrin čeka umirovljenje, sud je od MORH-a zatražio da svjedoka razriješi te obveze radi ispitivanja.</p>
<p>Duvnjak pak, koji se u Švicarskoj trenutačno liječi od posljedica boravka u Manjači, ostao je pri iskazima danim ranije u istrazi i na prvoj raspravi 1996. godine. Svjedok i njegov otac Tihomir Duvnjak, 15. lipnja 1992. uhićeni su kao civili, te su nakon nekoliko dana prevezeni u Manjaču. Tamo je već bilo dvjestotinjak zarobljenika, Hrvata i Muslimana iz Ključa i Gradske. Svjedok je rekao da je optuženog vidio odmah po dolasku u logor, ali za razliku od drugih srpskih milicionara i vojnika, on ga nije tukao.</p>
<p>»Graorca se sjećam iz jedne prilike kada sam s nekolicinom zarobljenika bio odveden u jednu od štala u Manjači, gdje je dvanaestak Srba mlateći nas pokazivalo djevojkama iz Banja Luke 'tko su gazde iz Mrkonjić Grada'. Nisam siguran je li Graorac i mene udario, ali se sjećam da me je provocirao . Sjećam se kako je Graorac tukao Ivicu Vrbanca i Mirka Čavara, te još neke ljude. Mrzio je više Hrvate nego Muslimane«, posvjedočio je Duvnjak.</p>
<p>Za boravka u Manjači svjedok nije znao Graorčevo ime, no znao je da je on policajac iz Splita i da je zapovjednik vanjske straže. Po razmjeni 29. lipnja 1993. godine Duvnjak je došao u Zagreb gdje mu je u Caritasu, Ivica Tomić zvani Đani iz Jajca, pokazao Graorčevu fotografiju. Prepoznavši ga kao milicionara iz Manjače, Duvnjak se javio policiji, nakon čega je Graorca prepoznao u splitskom zatvoru 19. svibnja 1995. godine. Na saslušavanju svjedokinje Edi Parčine sud je ustrajao, no ona s obitelji trenutačno živi u Australiji. Stoga je sada pročitan njezin prijašnji iskaz iz istrage i sa prvog suđenja. Edi Parčina Graorca je četiri puta, u uniformi srpske milicije, vidjela u Banja Luci, kada je obavljala formalnosti oko razmjene svog banjalučkog stana za stan u Hrvatskoj. Dragovoljno se javila policiji i svjedočila. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dostavljača pizza napali, oteli mu pet pizza i 700 kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - U srijedu, pola sata nakon ponoći petorica nepoznatih muškaraca pretuklo je i opljačkalo dostavljača pizze, dok je zagrebačka policija dan ranije zabilježila dva pokušaja razbojstva.</p>
<p>Naime, dostavljač hrane i pića pizzerije »Sutla«, Marko S. (26) dovezao se s pet pizza i isto toliko sokova do Jordanovca 121, na poziv osobe koja se predstavila prezimenom Kovač. No, dolaskom na spomenutu adresu, dostavljač je uočio da na toj adresi ne stanuje nikakav Kovač, te se potom odlučio vratiti u pizzeriju »Sutla«. No, na odlasku s Jordanovca, iz obližnjeg grma su iskočila petorica muškaraca, koji su nekoliko puta udarili Marka S. u glavu, nakon čega su mu uzeli novčanik sa 700 kuna, pet pizza i pet sokova. Lakše ozlijeđeni dostavljač je odbio liječničku pomoć, dok policija intenzivno traga za »gladnom i žednom« skupinom napadača.</p>
<p>U utorak oko 18.30 sati, zasad nepoznati muškarac je, prijetivši nožem pokušao opljačkati trgovinu »Konzuma« u Klaićevoj 38, dok se tamo sama nalazila prodavačica Marija J. (26). Odmah po ulasku u »Konzum«, razbojnik je zatražio cigarete, te je, nakon što mu je Marija J. predala račun, iz džepa izvadio kuhinjski nož, zatraživši novac. No, prodavačica se odmakla od prodajnog pulta, nakon čega je počela vrištati. Uplašivši se, razbojnik je pobjegao »glavom bez obzira«.</p>
<p>Istog dana, dva sata kasnije u Savskoj 6, zasad nepoznati muškarac je tupim predmetom zaskočio prodavačicu »Dione« Mirjanu G. (39), dok je ona zaključavala prodavaonicu. Razbojnik je pokušao prodavačici oduzeti ključeve trgovine, no, iznenada se iz zasad nepoznatih razloga dao u bijeg. Budući da je u hrvanju s razbojnikom zadobila lakše ozljede, Mirjani G. je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Četiri mjeseca uvjetnog zatvora zbog »švercanja« elektronike</p>
<p>VARAŽDIN, 26. travnja</p>
<p> - Marijan Rauš (28) u srijedu je na varaždinskom Općinskom sudu proglašen krivim zbog izbjegavanja carinskog nadzora. Raušu je izrečena kazna od četiri mjeseca zatvora, koju neće »odležati« ako u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Drugooptuženi u tom postupku, Miljenko Gužvinec (32), oslobođen je optužbe.</p>
<p>Rauša i Gužvineca teretilo se da su prije godinu dana u Hrvatsku uvezli bez carinjenja 42 televizora Sony i Sharp, 77 autoradio kazetofona Pioneer i Kenwood, 14 auto-radio kasetofona Pioneer s CD-om, 42 kompleta zvučnika Pioneer, dva CD playera, videorekorder te tehničke komade playera, pojačala i receviera.</p>
<p> Uz robu je nađen i račun poduzeća iz Austrije na iznos od oko 300 tisuća austrijskih šilinga ili oko 170 tisuća kuna. Kriminalističkom obradom bilo je utvrđeno da je vlasnik robe poduzeća iz Varaždina čiji je vlasnik Rauš.</p>
<p>Sutkinja Snježana Hrupek u kratkom obrazloženju Raušove presude istaknula da su iskazi svjedoka tijekom postupka pokazali Rauševu odgovornost s tim da je posredstvom druge osobe počinio kazneno djelo. Hrupek je rekla i da sudu nije bila prihvatljiva Rauševa obrana, koja je u dijelovima bila kontradiktorna i iskazima svjedoka i iskazu drugookrivljenog, te da činjenice ukazuju na Rauša kao počinitelja, kao i na to da je iskoristio drugookrivljenog za uvoz robe u Hrvatsku. (Mihaela Zagorščak)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Osumnjičen da je oštetio »Zrin« za pet milijuna kuna</p>
<p>SISAK, 26. travnja</p>
<p> - Sisačko-moslavačka PU podnijela je kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Petrinji, protiv T. B. (37), bivšeg predsjednika Uprave Trgovačkog društva »Zrin« d.o.o. u Hrvatskoj Kostajnici, zbog osnovane sumnje da je zlouporabom ovlasti to poduzeće oštetio za pet milijuna kuna.</p>
<p>Na temelju kriminalističke obrade, provedene na zahtjeva nadležnog odvjetništva, utvrđena je osnovana sumnja da je bivši predsjednik Uprave »Zrina« d.o.o., T.B., s nakanom da pribavi protupravnu imovinsku korist za druge pravne osobe, omogućio dodjelu dva milijuna kuna zajma zagrebačkome Trgovačkom društvu »Agrokor« d.d., na temelju ugovora o kratkoročnom zajmu od 2. studenog 1995., te zagrebačkom Trgovačkom društvu »Meteor Marketingu« d.o.o. zajam od tri milijuna kuna, na temelju ugovora o zajmu od 12. lipnja 1996., izviješćeno je u PU sisačko-moslavačkoj. Policija je utvrdila da je taj novac bio namijenjen za kupnju dionica i podmirenje obveza sisačkog poduzeća »Lonjsko polje« d.d. </p>
<p>Kako se ističe u kaznenoj prijavi, T.B. je namjenski novac iskoristio nenamjenski, oštetivši »Zrin« d.o.o. za ukupno pet milijuna kuna. Djelatnici Policijske postaje u Hrvatskoj Kostajnici podnijeli su o tom slučaju posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Petrinji, kao dopunu kaznenoj prijavi Financijske policije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Osiguratelji u Zagrebu počeli premijski rat u obveznim osiguranjima automobila</p>
<p>Sve je zapravo počelo Croatia osiguranje prvo snizivši cijenu obveznog osiguranja automobila/Na to su odmah uslijedile reakcije ostalih osiguratelja</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Prema posljednjim vijestima iz nekoliko osiguravajućih društava, u zagrebačkoj je regiji počeo premijski rat u obveznim osiguranjima automobila.</p>
<p> Sve je zapravo počelo još prije desetak dana kad je Croatia osiguranje zakupila oglasni prostor jednoga dnevnog lista i objavila sniženje cijena te osigurateljne usluge. To ne bi bilo ništa neobično da u oglasu nije objavila i popis svih osiguratelja koji djeluju na području zagrebačke registarske oznake i njihove cijene osiguranja za određenu grupu motornih vozila. Prema toj tablici, barem koji dan, obvezno osiguranje bilo je najjeftinije u zagrebačkoj podružnici Croatije. Odmah je uslijedila (očekivana?) reakcija ostalih takmaca na najvećem tržištu automobilskih osiguranja u zemlji. </p>
<p>Koliko je tko snizio cijene, nažalost, nema neke veće svrhe objavljivati jer novinsko izvješće zastarijeva čim ga pročitaju prodajne službe 15-ak ljutih takmaca za prodaju svake police osiguranja. A kako se nešto više od 70 posto osiguranja motornih vozila ugovora i plaća na postajama za tehnički pregled, to su (zasad) manje-više najpouzdanija mjesta na kojima se saznaje najnovije stanje na osigurateljnoj bojišnici. Na telefonske upite o aktualnim cijenama, odnosno na zahtjev da pošalju ili objave cjelovite cjenike za sve kategorije vozila, odnosno tablice s popustima (bonus), osiguravatelji praktično ne reagiraju. Neki službenici u osiguravajućim kućama, i sami još zatečeni za naše prilike neobičnim stanjem, oprezno odgovaraju kako je riječ o »poslovnoj tajni«. Svake tajnovitosti međutim nestaje kada vozač prilikom registracije vozila posegne za novčarkom i izravno pita za cijenu police pojedinoga osiguravajućeg društva.</p>
<p>Treba reći da su Croatijini takmaci bili iznenađeni (i ljuti!) zbog njezina poteza jer, kako tvrde, upravo je najveći osiguratelj u zemlji bio najglasniji kad se nedavno tražilo 10 posto poskupljenja za zagrebačko (i krapinsko) područje, a sada »ruši« cijenu. Na pitanje kako je došlo do odluke koja je (kao i sadašnji premijski rat) razveselila vozače, Krešimir Kanižanec, direktor Sektora za osiguranje motornih vozila, objašnjava: »Nedavno smo bitno poboljšali informatičku podršku za poslovanje i proveli još neke mjere za racionalizaciju poslovanja na zagrebačkom području. Zbog toga smo mogli smanjiti tzv. režijske troškove. To je postotak za koji se uvećava (za sve osiguratelje ista) tehnička premija, iznos koji služi za obeštećivanje osiguranika. Točnije, taj je režijski dodatak smanjen sa 14 na osam posto, čime je snižena ukupna premija koju plaća osiguranik.«</p>
<p>Iznenađujuće brzo na to su, snižavanjem svojih premija, reagirali neki manji osiguratelji. A zatim je, na isti način, odgovorio i drugi na ljestvici najvećih hrvatskih osiguratelja, Euroherc, odnedavna, također sa sjedištem u Zagrebu gdje osigurava svaki peti automobil. Poučeni iskustvom iz drugih kuća, nismo tražili podatak o postotku sniženja. Umjesto toga, Gojka Marića, direktora zagrebačke poslovne jedinice kuće koju se tradicionalno »optužuje« da ima (neopravdano?) niske premije, pitali smo kratko: Je li sada Croatia u Zagrebu najjeftinija? Marićev je odgovor bio također kratak: Više nije!</p>
<p>Osigurateljna se bitka, vjerojatno, nastavlja. Do potpune liberalizacije cijena kao u Njemačkoj ili Austriji, gdje premijski rat više ne izaziva posebnu medijsku pozornost jer je svakodnevna pojava?</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za Uskrs između 80 i 100 tisuća gostiju </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Iako je Uskrs, kao što smo već pisali, protekao iznad svih očekivanja, činjenica je da se nikada neće znati točan broj gostiju jer su direktori dalmatinskih turističkih zajednica već sada, na samom početku sezone, uočili velik broj neprijavljenih turista. Tako se i procjene uskrsnoga posjeta kreću od 77 tisuća (Niko Bulić) do sto tisuća (Pave Župan Rusković, koja se također požalila na mnogo neprijavljenih turista). </p>
<p> U Istri je, prema izvještaju županijske turističke zajednice, tijekom Uskrsa boravilo 38. 585 gostiju, odnosno ostvareno je 128.778 noćenja, što je 154 posto više od, Kosovskom krizom ugrožene, prošle godine, ali i 80 posto više noćenja nego u istom razdoblju mirne 1998. godine. </p>
<p>Oko 23.000 turista, pretežno Talijana, Nijemaca, Austrijanaca i Slovenaca, boravilo je na Kvarneru (ukupno 68.106 noćenja). I tamo je posjet premašio najave (došlo je dosta individualaca) jer se u najboljem slučaju očekivalo 13 tisuća ljudi (primjerice1998. bilo ih je devet tisuća). Osim lijepog vremena, turiste je dočekao i velik broj komunalnih radova (od sanacije cesta do postavljanja kablova), zatvorene banke i mjenjačnice i visoke cijene parkiranja na pristaništu Brestova. Neprijavljeni su gosti problem broj jedan u Dalmaciji, pa je Mili Razović, direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije, uputio dopis ministrici turizma kojim traži da se taj problem hitno riješi. Inače, prema prikupljenim podacima u toj je županiji registrirano 4105 prijavljenih gostiju (1998. bilo ih je 2540, a lani 1565). Zadarska je županija registrirala 2865 posjetitelja (plus 1200 nautičara), a Dubrovačko-neretvanska njih 3844 (na Uskrs '98. bilo ih je 1776). (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Slovenske će tvrtke i banke ulagati u hrvatski turizam </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Slovenski turoperator Kompas i slovenske banke zajednički će »nastupati« u obnovi hotelskih objekata u Hrvatskoj, a trenutačno razmatraju mogućnosti o ulaganju u obnovu nekih hotela na otocima Hvaru i Braču te u Puli. </p>
<p>Zajednička bi se obnova hotela odvijala između Kompasa kao koordinatora te slovenskih banaka, slovenskih tvrtki i Slovenske izvozne družbe - institucije za financiranje slovenskih izvoznika (SID), rekao je predsjednik Uprave Kompasa Janez Pergar. </p>
<p>Po tom bi se modelu zajedničkoga slovenskog nastupa na hrvatskom tržištu zainteresirana turistička tvrtka u Hrvatskoj koja želi obnovu svojih objekata kod Kompasa dogovorila za konkretan projekt ulaganja, istaknuo je načelnik Odjela za bilateralnu turističku suradnju pri hrvatskom Ministarstvu turizma Luka Znaor. Potom bi potencijalni slovenski investitor uzeo kredit od slovenske banke ili bi kredit dao izvođač radova, a realizaciju projekta izvršilo bi slovensko inženjering poduzeće, građevinsko poduzeće ili dobavljač opreme. Na osnovi dugoročnog sporazuma između hotelskih tvrtki i Kompasa financijskim bi se tokovima preusmjerila otplata kredita izravno na poslodavca. Garanciju ulaganja osigurava SID, a pretpostavka je za ugovaranje poslova da je u projekt uključeno najmanje 60 posto usluga slovenskoga izvoza.</p>
<p> Na Hvaru je već dogovorena obnova depandanse hotela Amfora iz sastava Sunčanoga Hvara. Pregovori sa slovenskom stranom u završnoj su fazi, a zatvorena je i financijska konstrukcija obnove hotela. Na Braču je počela realizacija investicije po istom modelu, u koju je uključeno više hotelskih objekata iz sastava Zlatnog rata. U tijeku su pregovori s pulskom turističkom tvrtkom Arenaturist u vezi s obnovom nekoliko hotelskih objekata iz njezina sastava. Pregovori u vezi s obnovom dubrovačkog hotela Maestral još su u začetku, a investicija bi se odvijala po istom modelu kao i na Hvaru, Braču i u Puli.</p>
<p> Po Znaorovim riječima, rekonstrukcija depandanse hotela Amfora još nije počela, a financirat će se iz ulaganja stranih partnera po modelu da se objekt proda »puno za prazno« na sedam godina unaprijed, čime bi se investicije i otplatile unaprijed. Postignut je dogovor sa slovenskim partnerima, njihovom bankom i SID-om, koji su prema prijedlogu hrvatske strane usvojili modele koji će se primjenjivati za financiranje svih projekata (tridesetak) u Hrvatskoj. Kako navodi Znaor, navedena je procedura razlog što rekonstrukcija depandanse kasni.</p>
<p> U sklopu navedenog modela investiranja u hrvatske hotele riječ je o budućoj višegodišnjoj suradnji, koja je započela početkom ove godine, a nastavlja se u jesen i zimu ove godine kada će biti moguće izvesti radove. Okvirni plan vrijednosti investicija godišnje se kreće od oko pet milijuna njemačkih maraka, što znači da bi u idućih pet godina dosegle iznos od 50 do 100 milijuna maraka.</p>
<p> Za obnovu hrvatskih turističkih objekata zainteresirani su i neki svjetski turistički lanci, primjerice Sol Melia, Radisson SAS, Park Plaza Worldwide (PPW), Mayer, Brown, Accor Hotels Group, Bass PLC, Carlton Hotels Group, Club Mediteranee i Corinthia Hotels Group. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za telefoniranje na turističkim sajmovima pola milijuna kuna?! </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - »Protekle se godine na svakom od pedesetak turističkih sajmova gdje se predstavljala Hrvatska prosječno potrošilo 425 tisuća kuna ili 1630 DEM-a po četvornom metru izložbenog prostora. Istodobno su troškovi za telefone i mobitele iznosili više od 500.000 kuna, i vrijeme je da napravimo ozbiljne zaokrete jer se te brojke mogu i prepoloviti«, izjavio je Veljko Ostojić, zamjenik ministrice turizma, tijekom Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (TV HTZ-a) gdje se, među ostalim, analiziralo financijsko izvješće HTZ-a za prošlu godinu, odnosno rebalans proračuna za tekuću. </p>
<p> Nakon što je ministrica turizma izvijestila TV o najnovijim potezima Vlade kojima se pokušava spasiti hrvatski turizam, na red je došla analiza prošlogodišnjeg poslovanja HTZ-a, kada je ostvaren gubitak u iznosu od 9,24 milijuna kuna, te je evidentirano neplaćenih računa u iznosu od 18,43 milijuna kuna. Te su dvije stavke dobrim dijelom uvjetovale i rebalans financijskog plana HTZ-a za tekuću godinu, koji je sa planiranih 128 spušten na 125 milijuna kuna. Tako će jedino za nastupe na sajmovima umjesto 15 biti izdvojena 22 milijuna kuna, a za gotovo sve ostale stavke potrošit će se manje novaca od predviđenoga (primjerice, za obradu međunarodnog tržišta umjesto 84.5 potrošit će se 62.4 milijuna kuna).</p>
<p> Inače, dobar dio rasprave vijećnika vrtio se oko temeljnog pitanja gdje se zaista može uštedjeti, a gdje prijedlozi prelaze u demagogiju. Direktor ACI-a Ivo Markusović je, primjerice, uočio posvemašnju prošlogodišnju rastrošnost, dok su druga dva člana TV-a, Mišetić i Plenković, zaključili da bez ulaganja nema ni daljeg razvoja. Iako je konstatirano da je dobar dio anomalija iz prošlih godina prenesen i u ovu, utvrđeno je da još postoji dosta nepotrebnih troškova koji se mogu izbjeći (mobiteli i telefoniranje, na primjer). </p>
<p>Zbog štednje će djelatnici Glavnog ureda HTZ-a ubuduće primati pet posto manju plaću, a sa sličnim će se prijedlogom ići i prema cjelokupnom sustavu turističkih zajednica. </p>
<p>Saboru HTZ-a predložit će se vraćanje izvornih ovlasti direktoru Glavnog ureda HTZ-a da raspolaže iznosima većima od 50.000 kuna, dok ministrica turizma Pave Župan Rusković zahtijeva da se prošlogodišnji dugovi od neuplaćene pristojbe sustavu TZ-a u iznosu od 22 milijuna kuna uplate do početka rujna ove godine (najveći dužnici su Turist Novalja, Rabac d.d. Rabac i ACI Opatija). (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Obrtnički forum: Otvorena pitanja rješavati odmah</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - U sklopu Proljetnoga zagrebačkog velesajma, na kojem je jedna od priredaba i Sajam obrta, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) održan je tradicionalni Obrtnički forum. Na susretu predstavnika Vlade i obrtnika razgovaralo se o brojnim otvorenim pitanjima, a zajednički je zaključak kako se u njihovo rješavanje mora krenuti odmah, prije svega pitanja nelikvidnosti i reforme poreznog sustava (odnosno oslobađanja od oporezivanja reinvestirane dobiti). </p>
<p>Predsjednik HOK-a Stjepan Šafran naglasio je da proizvodni obrt već duže vrijeme stagnira te da se novoregistrirani obrti pretežito odnose na uslužne i trgovinske djelatnosti. »Najveći je problem nelikvidnost koja će, ako se ne učini radikalan zaokret, u sljedećoj godini zatvoriti veliki broj obrtničkih radnji«, rekao je Šafran i apelirao na Vladu da poduzme nešto kako bi sudstvo djelotvornije štitilo vjerovnike i ubrzalo sudske postupke. »Trebamo se jasno odrediti da li želimo razvoj maloga i srednjeg gospodarstva, koje je najjeftiniji i najbrži proizvođač radnih mjesta«, naglasio je Šafran i dodao da će bez stimulacija doći do još većeg tehnološkog zaostajanja za stranom konkurencijom, što u konačnici znači stagnaciju obrta u Hrvatskoj. Naveo je i primjer Bavarske u kojoj je takav sustav državnog stimuliranja u proteklih 10 godina povećao broj zaposlenih u obrtničkim radionicama sa (prosječnih) sedam na početku 90-ih na današnjih 11. »Kada bi svaki od 90.000 obrtnika zaposlio samo jednoga novog čovjeka, to bi značilo isto toliko novih, jeftino stvorenih radnih mjesta«, zaključio je.</p>
<p>Obrtnici su nezadovoljni i prijedlogom Zakon o poticanju ulaganja, u kojem ne prepoznaju svoj interes. Stimulacije se oblikuju prema visini ulaganja od šest i više milijuna kuna, što ne odgovara potrebama obrtnika, naglasio je Šafran.</p>
<p>Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek i potpredsjednik Vlade Slavko Linić objasnili su kako je riječ o prijedlogu zakona koji će doživjeti brojne izmjene. Glede nelikvidnosti, Vlada je počela s vraćanjem 9,6 milijardi kuna duga gospodarstvu, što će sigurno pozitivno utjecati na rješavanje nelikvidnosti. »Brojni naslijeđeni problemi, među kojima su i uništeni veliki sustavi na koje bi se obrtnici u proizvodnji mogli osloniti, ne mogu se rješavati preko noći«, naglasio je Pecek. Predstavnici Vlade obećali su kako će zajedno sa HGK i HOK-om u najkraćem roku potražiti odgovore na pitanja koja stoje otvorena već nekoliko godina, a na čijem se rješavanju nije učinilo ništa.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Šef SIS-a imenovan iza leđa šestorke?</p>
<p>Račan: Nisam bio na vrijeme obaviješten o imenovanju Davora Bišćana zbog pogreške u koordinaciji unutar Vlade / Radoš: Ne bježim od odgovornosti, ali naglašavam da između predsjednika Mesića i mene nije bilo nikakvog prethodnog dogovora kao neke vrste skrivanja od stranaka šestorke </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Na čelo vojne protuobavještajne službe, poznatije kao Sigurnosno-informativna služba (SIS), u utorak je imenovan novi načelnik, haeselesovac Davor Bišćan. Upravu SIS-a preuzeo je pomoćnik ministra obrane za obavještajno-sigurnosne poslove (M-5) Mladen Ružman, također haeselesovac. Bišćan je postao načelnikom SIS-a, nakon što je predsjednik Stjepan Mesić s te dužnosti razriješio brigadira Žarka Pešu koji je podnio ostavku prije gotovo mjesec dana. Bišćana je, prema postojećim ovlastima, imenovao predsjednik Republike Mesić, na prijedlog ministra obrane Joze Radoša. Međutim, stranke šestorke i premijer Ivica Račan nisu znali za to rješenje i nije bilo usuglašavanja u Vladi. I sam Bišćan bio je iznenađen imenovanjem za koje je, kako doznajemo, saznao putem medija. </p>
<p>»Jednostavno, nisam bio na na vrijeme obaviješten o prijedlogu za imenovanje i samom imenovanju Davora Bišćana za načelnika SIS-a, zbog pogreške u koordinaciji unutar Vlade. Ovakve pogreške upućuju nas na potrebu poboljšavanja komunikacije i koordinacije unutar same Vlade«, izjavio je za Vjesnik premijer Ivica Račan. </p>
<p>U javnosti su krenule i spekulacije o tome kako su to na prošlotjednom ručku na Pantovčaku dogovorili predsjednik Stipe Mesić i Dražen Budiša. Ministar obrane Jozo Radoš (HSLS) to je navodno »samo odradio«, čime je izazvao žestoke neslužbene i interne reakcije premijera Račana. Zatražili smo stoga i komentar predsjednikovog savjetnika Igora Dekanića. »Kad prijedlog dođe do Ureda predsjednika, pretpostavlja se da je to u Vladi već dogovoreno«, kazao je kratko Dekanić. Predsjednik Mesić je, podsjetimo, u vrijeme uskršnjih blagdana u jednom intervjuu rekao da ne može prihvatiti ostavku prijašnjeg šefa SIS-a Peše samo zbog toga što je podnosi iz moralnih razloga. Predsjednikova glasnogovornica Vjera Šuman potvrdila je u srijedu, na upit novinara, da sada prihvaćena ostavka znači da je predsjedniku u međuvremenu stiglo i drugo obrazloženje Pešine ostavke. </p>
<p>Uz komentar da je HSLS sada u potpunosti prevladao u Ministarstvu obrane, smatra se da je postavljanjem Bišćana za načelnika SIS-a Mesić napravio ustupak kako bi za mjesto ravnatelja HIS-a mogao odbiti predloženog HSLS-ova kandidata, dubrovačkog dožupana Peru Cvjetovića. </p>
<p>I ministar obrane Jozo Radoš komentirao je u srijedu Bišćanovo imenovanje. »Cijeli postupak imenovanja nije do kraja definiran i zbog toga je došlo do stanovitih nespretnosti. Pritom, naravno, ne bježim od vlastite odgovornosti za to, ali naglašavam da između predsjednika Republike i mene nije bilo nikakvog prethodnog dogovora kao neke vrste skrivanja od stanaka šestorke«, rekao je ministar. </p>
<p>Kako je objasnio, »riječ je o punoj nadležnosti predsjednika Republike, no kako je u pitanju obavještajni sustav, moj prijedlog nije isključivao koordinaciju s Vladom. Moram reći da sam više od mjesec dana bio bez načelnika te službe koju treba rekonstruirati i dovesti u zakonske okvire. Iznio sam prijedlog, ali naravno ne isključujući nikakvu mogućnost da na temelju toga dođe do usklađivanja stajališta na najvišoj političkoj razini. Toga očito nije bilo i predsjednik Republike je vrlo brzo nakon mog prijedloga potpisao imenovanje, ali ne na temelju prethodnog dogovora između nas dvojice«. </p>
<p>Ministar Radoš je dodao da je samo htio ubrzati proces, jer je tako delikatna služba predugo bila bez čelnog čovjeka.</p>
<p>Na upit prema kojim je kriterijima imenovan novi načelnik, ministar je odgovorio: »Bišćan je imenovan isključivo po kriteriju stručnosti jer je cijeli svoj radni vijek proveo radeći na operativnim poslovima u MUP-u, ali je vrlo mlad otišao u mirovinu zbog nekih političkih sukoba. On je kvalificiran za taj posao, i to je bio temeljni kriterij«. </p>
<p>Na primjedbe u javnosti kako HSLS sada ima monopol u Radoševu ministarstvu, ministar kaže da se ne radi o tako velikom broju stranačkih dužnosnika, posebice ne o onima koji bi bili istodobno na visokim državnim i stranačkim pozicijama. </p>
<p> »U ministarstvu su zamjenik i jedan pomoćnik iz SDP-a, a prazno je još jedno mjesto pomoćnika. Ako računamo i mjesto predsjednika RH Alana, onda se radi o dva mjesta za druge stranke. Određeni broj osoba na visokim dužnostima nisu članovi ni jedne stranke, pa mislim da takve teze nisu utemeljene. Spomenuti ljudi ne vode nikakvu HSLS-ovu, niti SDP-ovu politiku. Poznajem ih i vjerujem im, i dok oni dobro rade svoj posao, ne treba prigovarati«, ističe ministar obrane. </p>
<p>O kandidatu HSLS-a za mjesto ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (HIS) Radoš nije razgovarao s predsjednikom Mesićem jer, kako ističe, to nije u nadležnosti ministra obrane. </p>
<p>Davor Bišćan rođen je u Dugoj Resi, gdje i danas živi, a tamo je ujedno šef lokalnog HSLS-a. Na mjesto načelnika SIS-a aktiviran je iz mirovine, u koju je otišao kao visoki dužnosnik Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) Centra Karlovac, gdje je jedno vrijeme vodio i operativu tog Centra. Novi načelnik SIS-a bavio se policijskim i obavještajnim poslovima i u jugoslavenskoj Službi državne sigurnosti, odakle je 1990. prešao u SZUP. Zbog političke nepodobnosti umirovljen je 1997., kad mu je bila 41 godina. Ranjen je tijekom Domovinskog rata kad su ga 1991. u Plaškom uhitili srpski pobunjenici i s još dvojicom kolega držali tri dana u pritvoru. </p>
<p>Bišćan ima status ratnog vojnog invalida. S Radošem, na čiji je prijedlog imenovan, bio je svojedobno »cimer« na Vojnoj akademiji JNA u Beogradu. (V. B, M. Ja, M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dug prema umirovljenicima ipak procijenjen na 36 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Dug prema umirovljenicima prema nacrtu zakona o usklađivanju mirovina može se procijeniti na oko 36 milijardi kuna, doznajemo neslužbeno u Ministarstvu rada. Nacrtom zakona predviđen je nešto dulji rok za usklađivanje mirovina na zakonom pripadajuću visinu od onoga što su predlagali umirovljenici. Podsjetimo, oni su predlagali da se mirovine usklade u roku dvije godine, a to bi se razdoblje, čini se, moglo udvostručiti.</p>
<p>To je ujedno i sve što smo ovih dana uspjeli doznati, nakon što je radna skupina Ministarstva rada i socijalne skrbi završila rad na nacrtu zakona. Članovi skupine su se, naime, obvezali na »šutnju«. Dogovoreno je da se nacrt zakona proslijedi Vladi koja bi trebala provjeriti mogućnosti i predložene rokove. Očekuje se i još jedna javna rasprava o radnom tekstu zakona, doznajemo od čelnika Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) i člana radne grupe Ivana Nahtigala. Prema njegovim riječima, konačni nacrt zakona u velikoj se mjeri temelji na prijedlogu SUH-a i umirovljenici mogu biti zadovoljni, iako je u obzir uzeo samo dug prema odluci Ustavnog suda, a ne i dug zbog neprovedene preindeksacije mirovina iz 1991. </p>
<p> Nahtigal ističe da bitka umirovljenika za usklađivanje mirovina nije bila samo bitka za njihove, već i za mirovine budućih umirovljenika, jer će za posljedicu imati rast potreba u mirovinskom sustavu. Naime, usklađivanjem mirovina od srpnja 1993. do lipnja 1998. ustanovit će se novi iznos aktualne vrijednosti mirovine - postotka na temelju kojeg se ustanovljuje i visina mirovine kod umirovljenja, pa će se to odraziti i na nove umirovljenike. Nahtigal izražava i zabrinutost zbog stvarnih gospodarskih mogućnosti države. No, to bi ovih dana trebala ocijeniti Vlada. Nahtigal ističe da će predstavnici umirovljenika na to čekati do sljedećeg tjedna. Ako do tada ne bude Vladina odgovora, sami će izaći u javnost s detaljima zakona, jer su svjesni velikog zanimanja umirovljenika.</p>
<p>Inače, nakon što se Vlada odredi prema predloženom tekstu zakona i nakon mogućih izmjena, zakon bi mogao u saborsku proceduru. Prihvati li ga Sabor najkasnije do rujna, bit će to u roku do kojeg se vladajuća koalicija obvezala riješiti zakonsku podlogu za povrat duga. Zasad nema informacija o tome hoće li njegova primjena početi još ove godine, tj. hoće li biti novca za početak usklađivanja prema tom zakonu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Saborski odbor o stanju u tajnim službama nakon Žunecove ostavke </p>
<p>Predsjednica Odbora Đurđa Adlešić demantirala da je, nakon sjednice na kojoj se govorilo o poslovanju RH Alana, bilo govora o imenima koja su objavljena u medijima / Odbor za ratne veterana postaje Odbor za hrvatske branitelje? </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - U stanci zasjedanja Sabora, najvjerojatnije sljedećega tjedna, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma raspravljat će o stanju u obavještajnoj zajednici nastalom nakon ostavke ravnatelja Hrvatske informativne službe (HIS) Ozrena Žuneca, istaknula je u srijedu, nakon nastavka sjednice započete u utorak, predsjednica Odbora Đurđa Adlešić.</p>
<p> Izvijestila je kako će se na sjednicu pozvati i ravnatelji Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) i HIS-a te resorni ministri »kako bismo mi, kao matično tijelo, bili obaviješteni o stanju u obavještajnoj zajednici«. Na novinarski upit predsjednica Odbora odbila je komentirati imenovanje novog načelnika Sigurnosno-informativne službe (SIS) Davora Bišćana, rekavši da ona »tu nema što komentirati«.</p>
<p> Adlešić je odlučno demantirala da je, nakon sjednice u utorak, na kojoj se govorilo o poslovanju RH Alana, bilo govora o imenima koja su se u srijedu našla u tisku. Podsjetimo, ona je u utorak kazala kako za poslovanje RH Alana ne može odgovarati samo samo general Vladimir Zagorac, nego i veći dio bivše Vlade, odnosno oni koji su potpisivali naloge za pojedine financijske transakcije koje su se obavljale preko tog poduzeća - bivši ministri obrane, obnove, financija i bivši premijer.</p>
<p> U nekim medijima objavljeno je, međutim, kako Đurđa Adlešić »optužuje Matešu, Radića, Miljavca i Škegru«. »Želim reći da nakon sjednice nitko nije spomenuo imena ministara koja su se u srijedu pojavila u tisku, posebice ne Pavla Miljavca. Ime nitko nije spomenuo, a kad se već govori o ministru obrane, bilo ih je nekoliko u to vrijeme«, naglasila je Adlešić.</p>
<p> Što se tiče zakona o unutarnjim poslovima, o kojem je Odbor također raspravljao, zaključeno je da se pričeka usuglašavanje Vlade o tom zakonskom tekstu »jer se radi o vrlo ozbiljnom zakonu koji zadire u ljudska prava i o njemu, sigurno, treba provesti širu raspravu«. Također, Odbor je propustio u prvo čitanje tekst novoga poslovnika Zastupničkoga doma, dok će predsjednici stranaka i klubova do drugog čitanja usuglasiti one razlike koje se jave u raspravi. </p>
<p> Prijedlog poslovnika raspravio je i Odbor za ratne veterane, koji je posebnu pozornost posvetio poglavlju koje se odnosi na rad tog odbora. Naime, sporna im je bila odredba koja govori da Odbor skrbi o vojnim invalidima i svim sudionicima Domovinskog rata, jer je »pitanje tko sve spada u sudionike rata« te »ne bi li se temeljem te odredbe u budućnosti moglo dogoditi da jugoslavenski general Andrija Rašeta, hrvatski državljanin koji je ratovao protiv Hrvatske, bude predmetom skrbi Odbora«. Stoga je predloženo da se Odbor preimenuje u Odbor za hrvatske branitelje, čime bi se napravila razlika između hrvatskih boraca i onih koji su ratovali protiv nje. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bez konsenzusa o uporabi manjinskog jezika i pisma</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Zastupničkoga doma Sabora podržao je zakon o ravnopravnoj službenoj upotrebi manjinskoga jezika i pisma u Hrvatskoj. Nije postignut konsenzus o tom zakonu, premda su u raspravi mnogi zastupnici pozivali na to, s obzirom da je riječ o aktu od izuzetne važnosti za život nacionalnih manjina.</p>
<p> Suzdržan u glasovanju bio je zastupnik HDZ-a Nevio Šetić, koji zamjera što se u zakonu propisuje da se pitanje službene upotrebe manjinskoga jezika, osim u gradovima i općinama, regulira i na županijskoj razini. Smatra da je to protuustavno i iznad normi koje su propisale različite međunarodne institucije i na što se Hrvatska obvezala potpisivanjem Europske povelje o manjinskim jezicima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Porečki IDS inzistira na osnivanju povjerenstva za »Plavu lagunu«</p>
<p>POREČ, 26. travnja</p>
<p> - Zajednica podružnica Istarskog demokratskog sabora (IDS) Poreča i dalje inzistira na osnivanju istražnog povjerenstva »radi utvrđivanja zakonitosti rada državnih tijela, fondova, javnih poduzeća i Privredne banke Zagreb tijekom stjecanja i otpuštanja dionica 'Plave lagune' iz Poreča«. IDS inzistira na tome iako Zastupnički dom Sabora na prošlotjednoj sjednici nije prihvatio prijedlog za osnivanje takvog povjerenstva, ističe se priopćenju Zajednice podružnica odaslanom u srijedu.</p>
<p> IDS navodi kako su »informacije o pretvorbi i privatizaciji Plave lagune bile u više točaka različite«, procjenjujući da je to »rezultiralo suzdržanim glasovanjem 74-orice saborskih zastupnika«. »Kontradiktornost se posebice odnosi na inicijalne procjene vrijednosti 'Plave lagune' i udjela PBZ-a u ukupnoj strukturi vlasništva prije prodaje, na visinu udjela ostalih vlasnika te na uloge prijašnjeg poslovodstva u transkacijama kada je novi vlasnik preuzimao 'Plavu lagunu'«, stoji u priopćenju.</p>
<p> Zato Zajednica podružnica IDS-a poziva svoje koalicijske partnere da ustraju u inicijativi za osnivanjem istražnog povjerenstva te ističe da je »to i ranije bilo dogovoreno ako zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije uskoro ne bude prihvaćen«.</p>
<p> Osim toga, IDS podupire sve kratkoročne i dugoročne razvojne programe porečke »Plave lagune« »za zadržavanje i oplemenjivanje dosegnutih kapaciteta, otvaranje novih radnih mjesta, osvajanje novih turističkih tržišta« kako bi se razvijala turistička djelatnost Poreča, Istre i države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Šibenski vijećnici SDP-a napustili sjednicu zbog koalicije HSLS-a i HDZ-a </p>
<p>ŠIBENIK, 26. travnja</p>
<p> - Svojom nazočnošću ne želimo davati legitimitet koaliciji HSLS-a i HDZ-a za koju se građani na izborima nisu opredijelili, naglasio je Milan Arnautović, predsjednik Kluba vijećnika SDP-a, pojašnjavajući u srijedu šibenskom Gradskom vijeću zašto vijećnici njegove stranke neće nazočiti sjednici. Opravdanje da je riječ o dvjema razinama, državnoj i lokalnoj, uopće ne stoji, jer gospoda iz HSLS očito priželjkuju funkcije državne vlasti. Mislimo da upravo to govori o »principijelnosti« tih ljudi koji žele ostvariti dvostruku koaliciju za koju tvrde da je u interesu Šibenčana. Za razliku od njih, mi smatramo da je koalicija HDZ-a i HSLS-a stvorena samo zbog njihovih osobnih interesa, rekao je Arnautović.</p>
<p>»Svojim nedolaskom želimo svima dati na znanje da sadašnja koalicija nije vlast koju žele Šibenčani i da mi u njoj ne želimo sudjelovati«, istaknuo je i dodao kako očekuje da će ih poduprijeti druge stranke te da će novi ljudi u HSLS-u uskoro riješiti taj problem na dobrobit građana.</p>
<p>Replicirao mu je Mario Kovač, saborski zastupnik HSLS-a, rekavši da gradka uprava nije mjerodavna za postavljanje ljudi na funkcije koje su pod ingerencijom države. »Ova gradska uprava, unatoč svim problemima, uspjela je pokrenuti nekoliko važnih projekata, primjerice uređenje gradskog perivoja, zgrade kazališta, gradnja kolektora«, dodao je Kovač, istaknuvši da iza koalicije s HDZ-om ne stoje samo četiri vijećnika Gradskog vijeća, nego čitava stranka. Pripomenuo je da se na posljednjoj izbornoj skupštini HSLS-a, kojoj je nazočilo 150 ljudi, uopće nije razgovaralo o raskidu koalicije s HDZ-om, niti je netko to predložio. Kovač je dodao i da je svojim stranačkim kolegama predložio da odustanu od kandidatura za direktorska mjesta te da ih prepuste onima koji razmišljaju o tim foteljama. Za uzvrat će HSLS biti vrlo kritičan prema njihovu radu, zaključio je Kovač.</p>
<p>O uvjetima u kojima radi šibenska gradska uprava govorio je i Ivica Poljičak, šibenski dogradonačelnik i predsjednik gradskog HDZ-a. »Na djelu je gotovo revolucionaran pokušaj svrgavanja legalno izabrane vlasti kako bi se raspisali prijevremeni lokalni izbori koji bi se održali na trošak gradskog proračuna«, kazao je Poljičak. Ocijenio je da su SDP-ovci trebali otići korak dalje i dati svoje mandate Gradskom vijeću na raspolaganje, umjesto što u javnosti pokušavaju stvoriti dojam o nekakvoj izbornoj prijevari. Poljičak je pozvao saborske zastupnike da brane interese Šibenika na pravom mjestu - u Saboru. </p>
<p>Stipe Lacmanović (HNS), jedini vijećnik »četvorice« na sjednici Gradskoga vijeća, kazao je da osobno podržava stav SDP-a ali, s obzirom na to da se na koordinaciji stranke nije raspravljalo o tomu hoće li i on napustiti sjednicu, dužnost mu je i dalje sjediti u vijećničkim klupama. Bore Karega (HSP) kazao je da ni njegova stranka nije odlučila da on napusti sjednicu, pa je i on ostao na sjednici. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uvođenje ženskih kvota primijeniti na sve zemlje regije </p>
<p>Otvoren regionalni sastanak o jednakosti spolova koji je u sklopu Pakta o stabilnosti organizirao OESS/ Želimo povećati sudjelovanje žena u politici, kazao Bernard Poncet/ U zemljama Pakta o stabilnosti žene su u politici mnogo slabije zastupljene od muškaraca, istaknula Sonja Lokar </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Nova hrvatska Vlada učinit će sve kako bi se eliminirala diskriminacija spolova, istaknula je potpredsjednica Vlade Željka Antunović otvarajući regionalni sastanak o jednakosti spolova, koji je u srijedu u Zagrebu u sklopu Pakta o stabilnosti organizirao OESS. Riječ je o drugom regionalnom sastanku Radne skupine za jednakost spolova Pakta o stabilnosti na kojem bi se trebalo odlučivati o planu aktivnosti za promicanje jednakosti spolova u regiji te razmjeni informacija u vezi s implementacijom projekata u državama članicama Pakta.</p>
<p>»Želimo eliminirati diskriminaciju iz legislative i iz prakse«, istaknula je Antunović. »U Zastupničkom domu Sabora je 20 posto žena i mi smo ponosni na to«, kazala je, ocijenivši da su žene imale veliku ulogu u nedavnim političkim promjenama u Hrvatskoj. »Diskriminacija žena na ovim prostorima ipak je posljedica povijesnih okolnosti, pa ne može nestati preko noći«, zaključila je Antunović.</p>
<p> »Cilj našeg djelovanja je povećati sudjelovanje žena u politici zemalja regije. OESS će biti partner u vašim naporima«, rekao je voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Bernard Poncet. On je istaknuo kako je svjestan da su »žene političari dale velik doprinos promjenama u Hrvatskoj«.</p>
<p> Predsjedateljica Radne skupine Sonja Lokar istaknula je da su u zemljama Pakta o stabilnosti žene u politici mnogo slabije zastupljene od muškaraca. »Bez mogućnosti da imaju svoj glas u politici, žene su trpjele zbog rata, socijalne, gospodarske i političke destabilizacije u regiji«. »Iskorak koji smo učinile na tom sastanku Radne grupe za jednakost spolova je izuzetno vrijedan, jer je postignut vlastitim naporima, uz pomoć nevelikog broja donatora«, rekla je Sonja Lokar na konferenciji za novinare, kojom je zaključen drugi sastanak Radne skupine. </p>
<p>Na nedavnim donatorskim konferencijama u Bruxellesu, kako je izvijestila Lokar, Radna skupina za ravnopravnost spolova dobila je dovoljno novca za ostvarenje četiri prioritetna projekta, koji će pomoći ženama u deset država jugoistočne Europe da postanu ravnopravni politički partneri u procesu odlučivanja. Ti projekti uključuju opsežne medijske kampanje kojima se želi utjecati na javno mnijenje i obznaniti da su žene potrebne u političkom procesu ne samo da bi prekinule dominaciju »muške politike«, nego da proces odlučivanja približe ljudima i njihovim potrebama. Osigurana su i sredstva za pomoć ženama koje se tokom sljedeće godine, na lokalnim ili parlamentarnim izborima u državama regije, namjeravaju aktivno uključiti u politiku. Radna skupina za jednakost spolova podupirat će gradnju čvrstog mehanizma u nacionalnim okvirima koji će ženama jamčiti jednake mogućnosti na svim područjima i poticati promjene unutar izbornog zakonodavstva, zahtijevajući uvođenje pozitivne akcije. </p>
<p>Lokar je istaknula da bi uvođenje ženskih kvota, kako su to učinile vodeće političke stranke Hrvatske i BiH, trebalo, kao uspješan mehanizam za veću zastupljenost žena, primijeniti na sve zemlje regije. (J. Štrbić/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kovačević: Bivša vlast nije ništa učinila da bi zaustavila bespravnu gradnju </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Do kraja godine srušit ćemo 525 bespravno sagrađenih objekata, jer te građevine nemaju nikakva izgleda da budu legalizirane. Tako je u Zagrebu registrirano 176 objekata koje moramo srušiti, u Rijeci 109, Zadru 90, Splitu 54, Varaždinu 62, Požegi 14 i u Osijeku 20, naglasio je u srijedu na konferenciji za novinare Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>Kovačević je pozvao investitore bespravno sagrađenih objekata da ih sami sruše, jer će tako bar sačuvati dio građevinskog materijala za gradnju legaliziranih objekata na drugom ili možda istom mjestu, ali u skladu s dozvolom. »Ako to ne učine, te će objekte srušiti država, a troškove rušenja snosit će investitori«, dodao je. Kovačević je pozvao građane koji kupuju stanove da prethodno provjere ima li zgrada sve potrebne dozvole i je li investitor ovlašten za prodaju. Apelirao je i da, ako netko zna za slučajeve potkupljivanja građevinskih inspektora, to dojavi Ministarstvu.</p>
<p>Što se tiče rušenja bespravno sagrađene sedmerokatnice u Gračanima, Kovačević je rekao da se, osim što je investitor tamo bespravno sagradio šest katova, zgrada morala srušiti jer nije udovoljavala ni osnovnim zahtjevima kvalitete gradnje. Prema ministrovim riječima, investitori bespravne gradnje nipošto nisu socijalni slučajevi jer u gradnju stanova ulažu i po nekoliko milijuna maraka. Kovačević je naveo i neučinkovitost Prekršajnog suda u Zagrebu koji je, na osnovu podnesene prijave, investitoru trebao izreći kaznu od 5.000 do 15.000 kuna, a kažnjen je sa 500 kuna. </p>
<p>Kada je riječ o zahtjevima za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, samo u Zagrebu ih je podneseno 4.500. Rok za legalizaciju bespravne gradnje je prošao, no ono što se može legalizitrati na bilo koji zakonski dozvoljen način, neće se rušiti, uz uvjet da investitor plati sve pristojbe i porez. Odgovarajući na brojna pitanja, Kovačević je rekao da bivša vlast nije poduzimala ništa kako bi se bespravna gradnja zaustavila. Dodao je da će se nakon srušene kuće u Gračanima, u Ministarstvu napraviti analiza učinjenog te sačiniti popis objekata kojima je prekršen Zakon o graditeljstvu. To znači da se bespravni graditelji, ako krše taj zakon, neće moći »pokriti« lokacijskom dozvolom ili vlasništvom nad zemljištem. </p>
<p>Na konferenciji je istaknuto da će »ista pravila igre vrijediti ubuduće, uključujući i slučajeve kada se država pojavljuje kao investitor, kako se ne bi ponovili slučajevi auto-ceste Zagreb-Goričan, mosta preko Rijeke Dubrovačke i dijela termoelektarne Plomin II koji nemaju potpunu dokumentaciju«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Škegro: Nije točno da nisam pisao Schröderu, Eichelu i direktorima Deutsche Telekoma</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Nakon što je bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro na konferenciji za novinare u utorak obratio javnosti, a u povodu optužbi koje su se posljednjih dana upućivale na njegov račun, senzacionalne afere koje svakog dana pune novinske stupce nastavljaju se i dalje. Uz tvrdnju predsjednika Mesića da je nađena vrpca razgovora vođenog između pokojnog predsjednika Tuđmana i Škegre, u kojoj se navodi da je Škegro uoči izbora prebacio 100 milijuna dolara na račun HDZ-a u Irsku, Škegru se sumnjiči i da je prigodom prodaje 35-postotnog dijela Hrvatskog telekoma Deutsche Telekomu uzeo i 40 milijuna maraka provizije. </p>
<p>Odgovarajući na te optužbe, Škegro je novinarima rekao da je još u subotu 22. travnja poslao pisma predsjedniku, potpredsjedniku Uprave i direktorima Deutsche Telekoma o posljednjim događanjima, izražavajući žaljenje »što su se našli upleteni u te gnjusne laži». Škegro je slična pisma uputio i njemačkom kancelaru Gerhardu Shröderu i ministru financija Eichelu. Ali, nakon toga je ataše za tisak njemačkog veleposlanstva Peter Lange izjavio da Škegro nije stupio u kontakt ni s kim iz tog veleposlanstva i da nije ni uputio pisma. No, Škegro u srijedu za Vjesnik kaže da to nije točno, da je on triput telefonski kontaktirao s njemačkim veleposlanstvom u utorak, a da je u srijedu ujutro tamo i otišao. </p>
<p>Škegro dodaje da je pisma Shröderu i Eichelu uputio u subotu, i to elektronskom poštom, a da ga je u srijedu ujutro primio njemački veleposlanik Volker Haack s kojim je »vodio dulji polusatni razgovor». »Nakon što sam uputio pisma elektronskom poštom, onda sam veleposlaniku, kao što i dolikuje kad se obraća kancelaru ili ministru, osobno uručio pisma adresirana na kancelara Shrödera i ministra Eichela«, ističe Škegro.</p>
<p>Inače, kaže nam, još čeka da predsjednik Mesić javno objavi vrpcu njegova razgovora s Tuđmanom, za što mu je dao dva dana, a i priprema se za novu konferenciju za novinare najavljenu za petak. Tada će, obećao je, doista iznijeti sve detalje koje zna, a koji »mnogima neće biti ugodni«. (A. Latinović)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Gotovac: LS neće okrenuti leđa koordinaciji šestorice </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Zadarski ogranak Liberalne stranke samostalan je u odlučivanju o tome želi li ili ne ostati u županijskoj koordinaciji. Tako je predsjednik LS-a Vlado Gotovac za Vjesnik komentirao u srijedu najavu zadarskog ogranka o napuštanju županijske koordinacije pet stranaka. Inače, LS je treća stranka koja je napustila zadarsku koordinaciju, a prije nje su to učinili HSS i HNS. Gotovac nam kaže da se središnjica stranke ne može protiviti odluci županijskog ogranka, jer pitanje koordinacija nije regulirano statutom stranke.</p>
<p> Osim toga, naglašava Gotovac, koordinacija »nije predviđena kao svemoćna zajednica koja će odlučivati o svemu, nego treba služiti kao svojevrsno olakšanje pri izboru kandidata«. Međutim, komentirajući preporuku zadarskoga LS-a - o tome da bi i LS na državnoj razini trebao istupiti iz koordinacije šestorice - Gotovac kaže da nema razloga da se to učini. »Mi kao stranka ne želimo izaći iz koordinacije šestorice«, mišljenje je lidera liberala. Govoreći o stanju u zadarskoj koordinaciji, Gotovac ističe kako je očito da su odnosi tamo »vrlo dramatični, i to ne samo zbog politike, nego i zbog privatnih interesa«. Ipak, zaključuje Gotovac, strasti će se morati smiriti, a ako do toga ne dođe, posljedice će biti ozbiljne. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>SDP se bahato ponaša i na državnoj razini, kažu u zadarskom LS-u</p>
<p>ZADAR, 26. travnja</p>
<p> - Koordinaciju pet stranaka u Zadarskoj županiji napustili su prije tjedan dana HNS i HSS, a u utorak je to učinio i LS, i to uz »blagoslov« središnjice, rekao je čelnik županijskog LS-a Ivica Kamber. LS je, napuštajući koordinaciju, otišao i korak dalje. Naime, Kamber je rekao da »postoje informacije da se SDP na državnoj razini oko podjele funkcija ponaša još bahatije nego na lokalnoj«. </p>
<p>»Na središnjici je LS da odluči hoće li sudjelovati u vlasti na temelju potpisanih prijeizbornih i postizbornih dogovora, ili će otići iz vlasti«, izjavila je u srijedu za Vjesnik čelnica zadarskog SDP-a Omerka Šarić, dodajući da su stranke koje su istupile iz koordinacije »time pokazale da im, za razliku od SDP-a, od početka nije bila jasna funkcija koordinacije«. »Ne bježimo od svog dijela odgovornosti koji nam pripada na temelju rezultata izbora. Za SDP su jedino mjerilo rad i rezultati izbora, a onima koji kažu da ih izborni rezultati ne zanimaju, poručujem da su zalutali u politiku«, naglašava Šarić.</p>
<p>Zadarski HNS i HSS neće svojim središnjicama predložiti ništa što bi ugrozilo rad koordinacije na državnoj razini. »To ne bi bilo dobro za funkcioniranje koalicijske vlasti. Na nacionalnoj razini koordinacija mora postojati, jer se tamo donose odluke o funkcijama za koje se ne raspisuju natječaji«, kaže čelnik gradskog HSS-a Petar Kolanović. Predsjednik županijskog HNS-a Milivoj Vuletić ističe da bi bilo pretenciozno predložiti središnjici izlazak iz koordinacije samo zbog primjedbi na način funkcioniranja jedna ili više županijskih koordinacija. Vuletić ipak dodaje da će o tome razgovarati s predsjednicom stranke Vesnom Pusić. (N. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Goran Granić: Vlada je prisiljena vući nepopularne odluke</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - »Svjesni smo da je 2000. godina odricanja, ali i godina u kojoj će se postaviti temelji za budući gospodarski razvoj i izgradnju moderne Hrvatske«, istaknuo je na otvorenju Proljetnog zagrebačkog velesajma u srijedu zamjenik premijera Goran Granić. Hrvatsko je gospodarstvo u krizi, i Vlada je u prvoj godini prisiljena vući nepopularne odluke. No, one su nužne ako želimo izgraditi Hrvatsku za novo tisućljeće. Ono što hoćemo i na što pozivamo sve društvene snage u postizanju tog cilja jest suradnja, ustvrdio je Granić.</p>
<p>Moto ove Vlade, kojim je i dobila izbore i povjerenje glasača, jesu promjene, naglasio je premijerov zamjenik obraćajući se brojnim uzvanicima iz Hrvatske i svijeta. Mi se ne pozivamo ni na '41., niti na '45., niti na '90. godinu. Naši ideali nisu ni Tito ni Pavelić. Na tradiciji Domovinskog rata želimo stvoriti modernu državu koja će u dijalogu s drugim demokratskim državama preuzeti svoj dio odgovornosti. U takvoj Hrvatskoj ne smije biti dijeljenja ljudi po vjerskim, nacionalnim ili drugim osnovama, kazao je. »Ova se Vlada javno odredila prema totalitarnim režimima i fašizma i komunizma iz hrvatske prošlosti. Želimo se usmjeriti prema budućnosti, i uvesti Hrvatsku neopterećenu ideologijama u Europsku uniju«, zaključio je Goran Granić. </p>
<p>Govoreći o radu Vlade, on smatra da se moglo napraviti i više u tom prvom razdoblju. </p>
<p>»Tražimo najbolja rješenja za bolju gospodarsku aktivnost. Svjesni smo da o tome ovisi budućnost Hrvatske«, dodao je. Gospodarstvo ne može nositi teret naslijeđene rastrošne države, stoga smo, pojasnio je, prisiljeni na neke nepopularne mjere. Mijenjamo poreznu politiku, a ti su potezi teški zbog visoke razine troškova i zaduženosti države. Moramo stvoriti okružje koje će privući strane ulagače da prepoznaju Hrvatsku kao zemlju s transparentnim sustavom u koju žele ulagati. Potrebno je stvoriti društvenu klimu u kojoj će se, umjesto da se traže neuspjeh i loši potezi, tražiti rješenja za nagomilane probleme, napomenuo je zamjenik premijera Račana.</p>
<p>Nakon što je obišao izložbeni prostor, Granić je rekao da Zagrebački velesajam i ove godine potvrđuje dostignute standarde dobre organizacije i on vjeruje da će tako biti i idućih godina.</p>
<p> Na Velesajmu se do 30. travnja održava sedam proljetnih sajmova - graditeljstva, obrtništva, robe za široku potrošnju, prehrane, poljoprivrede, Dječji sajam te Sajam ambalaže i tehnologije pakiranja. Kako je naglasio predsjednik Uprave Velesajma Jurica Pavelić, priredba već drugu godinu za redom bilježi pad broja izlagača, što je odraz ukupnog stanja u gospodarstvu. Zamjenik premijera istaknuo je kako rast koji bilježi ovogodišnji Sajam graditeljstva, svjedoči o procjeni stranih ulagača da Hrvatskoj predstoji gospodarski oporavak. »Vjerujem da će već drugi dio godine pokazati da su bili u pravu«, dodao je. </p>
<p>Na novinarsko pitanje kako komentira imenovanje Davora Bišćana za novog načelnika Sigurnosno-informativne službe koje je predsjednik Mesić navodno proveo bez usuglašavanja s Vladom, Granić je kratko odgovorio: »Mislim da se u hrvatskoj javnosti u posljednje vrijeme previše pozornosti daje ne toliko bitnim stvarima«. </p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić: Hrvatska mora biti generator europskih zbivanja na ovom području</p>
<p>Oni koji me optužuju da sam protiv granica zadrti su nacionalisti koji ništa ne razumiju, istaknuo Stipe Mesić na predstavljanju hrvatskog izdanja knjige Roberta Schumana »Za Europu«/ U središtu knjige je povijesni čin slavne Schumanove Deklaracije donijete 9. svibnja 1950., kad je povijest Europe krenula novim smjerom, rekao veleposlanik Turot/ Za probleme jugoistočne Europe treba tražiti europski odgovor, ustvrdio veleposlanik Haak</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Svoje političke teleskope moramo usmjeriti prema Europi i svijetu 21. stoljeća, jer drukčije ne možemo preživjeti. Oni koji me kritiziraju i optužuju da sam protiv granica, zadrti su nacionalisti koji ništa ne razumiju. Ja sam za granice koje spajaju, a ne razdvajaju ljude, istaknuo je predsjednik Republike Stipe Mesić na predstavljanju hrvatskog izdanja knjige Roberta Schumana »Za Europu«, u srijedu u Europskom domu. </p>
<p>»Mislim da onaj tko nije pročitao ovu knjigu ne može razumjeti globalna kretanja i ono što se danas u Europi događa, jer je njegov pristup invalidan«, ustvrdio je Mesić, okarakteriziravši Schumanovo djelo malom knjigom, ali velikim putokazom. Mesić je podsjetio da je u vrijeme pisanja knjige vladao hladni rat, rekavši da zato knjiga još više oduševljava. »Drago mi je što mogu govoriti o temi koja je danas hrvatska svakidašnjica. Da su oni koji su odlučivali o našoj sudbini pročitali te retke, možda bi njihove odluke bile drukčije«, istaknuo je Mesić i dodao da je Europa »civilizacija i kontinent koji će biti udružen«. Treba početi, nastavio je, s snošljivosti i pacifizacijom da bi došli do nadnacionalne strukture, a to su europske i euroatlantske integracije. </p>
<p>»Kritičare europskih integracija koji se boje gubitka suvereniteta nije smetalo što je jedna skupina ljudi suvereno opljačkala vlastiti narod«, ustvrdio je Mesić, dodajući da ne treba biti bojazni, jer će »Hrvatska ostati Hrvatska, a Hrvati Hrvati«. »Odluke će se donositi konsenzusom, a svaki će narod živjeti u svom kulturnom korpusu«, rekao je. Samo udružena Europa može jamčiti svojim narodima održavanje među snažnim centrima moći, SAD-om i azijskim tigrovima predvođenim Japanom. »Zauzimam se za Hrvatsku koja će ići skraćivanju rokova u ostvarivanju strateških ciljeva i pomoći svom susjedstvu da to učini što prije. Hrvatska mora biti generator europskih zbivanja na ovom području«, rekao je Mesić, zaključivši da je Hrvatska danas zemlja šansi. </p>
<p>»U središtu knjige je povijesni čin slavne Schumanove Deklaracije, donijete 9. svibnja 1950., kad je povijest našeg kontinenta krenula u novom smjeru«, rekao je Albert Turot, francuski veleposlanik. »Siguran sam da će knjiga zanimati hrvatsku javnost, jer odgovara na dva vrlo važna pitanja: kako i zašto graditi ujedinjenu Europu«, istaknuo je Turot i dodao da je jedan od odgovora i to da francuski i njemački veleposlanik sjede na promociji knjige rame uz rame. »Te su dvije zemlje tri puta ratovale u manje od 100 godina«, pojasnio je Turot, dodajući da Europa mora postati pothvatom mira stvarajući solidarnost interesa i učiniti rat nemogućim i nezamislivim. </p>
<p>»Ideja o takvoj slozi je ponovno aktualizirana nedavnim ratovima na području bivše Jugoslavije«, rekao je veleposlanik, dodavši da je uvjet za složnu Europu solidarnost interesa između nekada sukobljenih strana, prihvaćanje određenih žrtvi u sklopu suverenosti te preinaka slike protivnika. </p>
<p>»Za probleme u jugoistočnoj Europi treba tražiti europski odgovor«, ustvrdio je Valter Haak, veleposlanik Njemačke, istaknuvši da to ekscesno područje mora počivati na idejama na kojima počiva suvremena Europa. </p>
<p>»Ovo je simbolično najznačajniji dan u radu i postojanju europskog pokreta u posljednjih 10 godina«, kazao je Ljubomir Čučić, predsjednik Europskog doma, te dodao da je Schumanova knjiga jedan od najvažnijih dokumenata suvremene europske povijesti. »Želimo objaviti ključnu poruku solidarnosti i pomirenja. Hrvatska mora iskoračiti iz svoje zatvorenosti, jer je za uključenje u Europu potreban nacionalni konsenzus, a njega ne može biti bez solidarnosti i pomirenja«, ustvrdio je. »Širokogrudnost politike, koja je dosad često sputavala kreativne snage u društvu, temelj je integracije u Europu«, zaključio je Čučić. On je pročitao i poruku Zaklade Roberta Schumana iz Pariza, u kojoj se ističe zahvalnost hrvatskom predsjedniku koji je »prihvaćajući Schumanove ideje pokazao kako podupire temelje suvremene Europe s kojom Hrvatska dijeli iste vrijednosti«. </p>
<p>Predsjednik Europskog pokreta, Dražen Kalogjera istaknuo je važnost stvaranja Schumanove vizije temelja Europe u uništenu svijetu nakon Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Petrović: Ulazak u WTO nije »putovnica u zemlju bogatih«</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 26. travnja</p>
<p> - Direktorica Ženske mreže Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU) za srednju i istočnu Europu Jasna Petrović na zasjedanju Komisije UN-a o održivom razvoju upozorila je da se ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) ne treba smatrati »putovnicom u zemlju bogatih«. Naglasila je i potrebu uvođenja većega nadzora nad poslovanjem multinacionalnih kompanija. Kao jedina predstavnica sindikata iz srednje i istočne Europe, Petrović je na zasjedanju UN-ove Komisije u New Yorku u utorak izložila probleme tranzicijskih zemalja, posebice onih koje su bile zahvaćene ratnim sukobima. Kako je na dnevnom redu bilo i pitanje pristupa hrani te kvaliteta prehrane, Jasna Petrović ocijenila je da multinacionalne kompanije manipuliraju informacijama u svrhu profita, te se hranom služe kao oružjem smrti, što potvrđuje podatak da gotovo pola milijuna ljudi godišnje umire od pesticida, a stotine tisuća drugih od genetski preinačene ili onečišćene hrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Antunović: Zaštita ljudskih prava - pravi put za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - »Vodili smo zanimljive razgovore o procesu promjena u Hrvatskoj i sadašnjoj situaciji u državi i mogu reći da smo zadovoljni voljom nove Vlade da se nekadašnji autoritarni režim promjeni u demokratski sustav«, kazao je nakon razgovora s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović Jiri Dienstbier, posebni izaslanik UN-a za ljudska prava. I Željka Antunović izrazila je zadovoljstvo naglasivši da vjeruje da je uspjela pokazati da Vlada želi promijeniti politiku koja se u nekim segmentima odrazila i na ljudska prava u Hrvatskoj. U razgovorima je iskazano čvrsto opredjeljenje da je zaštita ljudskih prava bez diskriminacije jedini pravi put za Hrvatsku, ne zato što bi to netko tražio od nje, nego zato što Hrvati žele živjeti u takvoj zemlji, kazala je Antunović. Dodala je da će RH pokušati pokazati da misli ozbiljno u zaštiti ljudskih prava na primjerima okupacije tuđe imovine, te osiguranju elementarnih prava, posebno stradalnika Domovinskog rata. Materijalna osnova nije dovoljna za rješenje svih problema, ali i mali pomaci pokazat će svijetu da čvrsto stojimo pri stavu da u Hrvatskoj svi žive ravnopravno, zaključila je. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Koschnik: Povratnicima osigurati dom i jednake uvjete zaposlenja</p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Zamjenik premijera dr. Goran Granić primio je u srijedu Hansa Koschnika, predsjedavajućeg Upravljačkog odbora za povratak izbjeglica Pakta o stabilnosti. </p>
<p>Razgovaralo se o provedbi odluka sa Donatorske konferencije, naročito u području povratka izbjeglica; posebna pozornost posvećena je pitanju financiranja povratka. Granić je naglasio kako je Vlada ostala kod prijedloga o osnivanju zajedničkog fonda za financiranje povratnika, ali je otvorena i za sve prijedloge koji će jamčiti ravnopravnost svih prognanika - povratnika. Hans Koschnik naglasio je da su problemi koje ima Hrvatska zapravo međunarodni problemi i da međunarodna zajednica želi učiniti sve da se Hrvati i Bošnjaci što prije vrate. Međunarodna zajednica će u tome pomoći ne zato što je riječ o Hrvatskoj, nego zbog činjenice da rješenje problema otvara perspektivu za budućnost za cijeli prostor jugoistočne Europe. Koschnik je pritom naglasio da se povratak izbjeglica ne može ograničiti samo na osiguranje krova nad glavom već i pruža šanse da se ljudi zaposle, pri čemu je važno da se svima osiguraju jednaki uvjeti. </p>
<p>Donald Kursch, glavni Hombachov zamjenik, kazao je kako se u razgovorima željelo definirati kako odluke Pakta o stabilnosti pretvoriti u konkretne programe koji će ljudima koji se trebaju vratiti na ovo područje pružiti nadu. Hrvatski ministar obnove Radimir Čačić kazao je kako se očekuje da će Hrvatska u idućih mjesec dana početi preuzimati novac odobren u Bruxellesu za povratak 16.000 izbjeglica srpske nacionalnosti. Istovremeno, uspješno se realizira i paralelni program sa EU od kojega se očekuje dodatnih 10 milijuna ekija ili 80 milijuna kuna a vode se i razgovori sa Svjetskom bankom o kreditu od 30 milijuna ekija ili 240 milijuna kuna. Svi ti programi, kazao je Čačić, uključuju i uvjet da se novac ulaže u sustav prioriteta koji određuje Vlada, a ne više prema kriterijima međunarodnih institucija koje osiguravaju sredstva.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan zbog »autonomije« ukorio Bandića i povukao SDP-ov oglas iz novina!?</p>
<p>»Budite sigurni da ovaj oglas više nećete vidjeti u novinama«, rekao je u utorak poslijepodne premijer Ivica Račan nakon što su mu novinari skrenuli pozornost na predizborni oglas SDP-a u kojem, između ostalog, stoji: »izborimo se za najviši stupanj autonomije Zagreba, kako bi Grad mogao punim plućima razvijati sve svoje potencijale«. Naime, novinari su pitali Račana, koji se nalazi na slici u oglasu, kako objašnjava takve tvrdnje s obzirom da se zbog sličnih priča o autonomiji Istre Ivan Jakovčić morao ispričati članovima Vlade. Račanova reakcija bila je više nego ozbiljna.</p>
<p>Naime, u trenutku kada su ga novinari »uhvatili« u zgradi Sabora, upravo je trajala sjednica Kluba zastupnika SDP-a pa je Račan, nakon što je vidio novinski oglas, odmah rekao svom tajniku kabineta Igoru Rađenoviću - »Pozovi ga«. »Je l' njega?«, upitao je Rađenović, na što je Račan odgovorio »da, baš njega«. Rađenović je otišao »po njega«, ali »njega« na sjednici Kluba zastupnika nije bilo jer je u tom trenutku »bio na nekoj tribini«, odgovorio je Rađenović premijeru. Novinari su odmah posumnjali da je »on« predsjednik zagrebačkog SDP-a Milan Bandić, te priupitali Račana: »Što mislite kako će Jakovčić i Kajin reagirati kada vide ovaj oglas?«</p>
<p>Milan Bandić u srijedu ujutro nije želio komentirati ni tekst oglasa ni reakciju premijera, ali je cijeli slučaj dobio svoje objašnjenje. Naime, citirana rečenica iz oglasa zapravo je dobrim dijelom prepisana iz izbornog programa zagrebačkog SDP-a napisanog i objavljenog u ožujku a koji s koricama ima 16 stranica. Na osmoj stranici, u poglavlju »Lokalna uprava i samouprava«, piše: »SDP Zagreba izborit će se da Zagreb u sustavu vlasti i upravljanja zadobije najviši stupanj autonomije, kako bi, slobodan od prevelikog utjecaja središnje vlasti, mogao punim plućima razvijati sve svoje potencijale«. Iza nepotpisanog programa stoji više autora, zagrebačkih esdepeovaca.</p>
<p>Međutim, tu nije kraj jer se identičan oglas iz novina, koji Račanu smeta, Zagrepčanima dijeli i na stotinama letaka. Na prednjoj strani letka nalazi se slika Ivice Račana s porukom »Za Zagreb zadovoljnih«, dok se na poleđini pod naslovom »Želimo služiti a ne vladati« nalazi i dio teksta koji govori o autonomiji Zagreba. Hoće li Račan zaustaviti i daljnje tiskanje i raspačavanje ovog predizbornog propagandnog letka?</p>
<p>Kako saznajemo, odabir tog dijela teksta iz izbornog programa i njegovo stavljanje u predizborni oglas pripisuje se Nenadu Staziću, saborskom zastupniku SDP-a, inače komediografu koji je potpisao mnoge kazališne komedije, ali i scenarij za neke epizode televizijske »Treće sreće«. »Samo zlobnik može pomisliti da je tu riječ o političkoj autonomiji Zagreba. Riječ je isključivo o samostalnosti lokalne samouprave, dok je IDS inzistirao na političkoj autonomiji Istre«, izjavio je za Vjesnik Nenad Stazić. </p>
<p>Bandićeva »desna ruka« Ratko Maričić, zastupnik u Županijskom domu, nije u srijedu bježao od novinara, te je izjavio kako »ta poruka o autonomiji ima negativnu političku konotaciju pogotovo u svjetlu slučaja Jakovčić i autonomije Istre, no s obzirom da je istrgnuta iz konteksta cjelokupnog programa, dobiva sasvim drukčiju poruku«. Prava poruka je, po njemu, želja za decentralizacijom, a »ako je IDS također mislio na autonomiju lokalne samouprave, onda je to trebao jasno reći, ali ako su mislili na autonomiju upravljanja svim resursima bez obzira na ostali dio Hrvatske, onda se to razlikuje od onoga što misli SDP Zagreba«.</p>
<p>Zamoljen da komentira Račanov potez, čelnik HSLS-a Dražen Budiša, koji je inače pokazao veliku žestinu u protivljenju IDS-ovoj ideji o autonomiji Istre, rekao je kako zna da je oglas napisao jedan član gradske organizacije SDP-a, koji je radi toga pozvan na odgovornost. »Moj je komentar da je to dobro napravljeno jer su tako svi trebali biti pozvani na odgovornost koji se olako razbacuju autonomijama.« </p>
<p>Iz redova IDS-a moglo se pak čuti kako ih je ova afera s SDP-ovim oglasom dobro zabavila, a neki su u šali dodali kako bi se sada i premijer Račan mogao ispričati Jakovčiću. Saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin rekao nam je kako treba podržati svako nastojanje relevantnih političkih faktora, što SDP sigurno jest, za uspostavom najvišeg stupnja decentralizacije, što očito nije samo težnja građana Istre nego i Zagreba. »No, zato građane Hrvatske nije trebalo plašiti autonomijom Istre jer je to samo sinonim za lokalnu samoupravu«, ističe Kajin. Po njemu, taj oglas SDP-a pokazuje da su mnoge predrasude u Hrvatskoj počele padati nakon 3. siječnja. Na pitanje jesu li u IDS-u povrijeđeni dvostrukim kriterijima koji se postavljaju njihovoj stranci i SDP-u, Kajin je kratko kazao kako svaka nova ideja ima i svoje žrtve. </p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Odluke rektora Jerena o smjenjivanju čelnika Hrvatskih studija nisu u skladu s propisima</p>
<p>Velika buka oko Hrvatskih studija ni nakon posljednje sjednice Senata zagrebačkog Sveučilišta ne jenjava. Upravno vijeće Sveučilišta prihvatilo je prijedlog Senata o pravnoj osobnosti Hrvatskih studija, ali Ministarstvo znanosti najvjerojatnije neće prihvatiti prijedlog o ukidanju upisnih kvota za tri studijske grupe u sklopu Hrvatskih studija. U međuvremenu je rektor Branko Jeren smijenio voditelja i predsjednika Stručnog vijeća Hrvatskih studija. Što o svemu tome misli Ministarstvo znanosti i tehnologije, pitali smo ministra Hrvoja Kraljevića.</p>
<p>• Što je još sporno u statusu Hrvatskih studija?</p>
<p>- Ima niz spornih stvari u njihovu statusu. Stvar je nejasna iz odluke Upravnog vijeća koju službeno još nisam dobio. Čini se da Hrvatski studiji dobivaju pravnu osobnost, ali nije jasno postaju li oni studijski centar ili fakultet. U odluci izgleda stoji da Upravno vijeće podržava odluke rektora, a čini mi se da odluke rektora nisu u skladu s propisima.</p>
<p>• Na koje točno odluke mislite?</p>
<p>- Evidentno je iz Statuta Sveučilišta i Pravilnika o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija da rektor može imenovati voditelja Hrvatskih studija, ali uz konzultiranje Stručnog vijeća. A da stvar bude gora, predsjednika Stručnog vijeća uopće ne imenuje rektor, već bi ga trebalo izabrati samo Stručno vijeće uz konzultiranje rektora.</p>
<p>• Rektor opravdava svoju odluku činjenicom da je voditelju Hrvatskih studija Ivanu Kordiću i predsjedniku Stručnog vijeća Tihomiru Maštroviću istekao mandat.</p>
<p>- Čini mi se da prema odluci kojom su imenovani njima nije istekao mandat. Na jednom mjestu se spominje da će im mandat trajati do kraja školske godine, a na drugom da će trajati dok se ne provedu izbori u znanstveno-nastavna zvanja. No, to nije provedeno, ne krivnjom Hrvatskih studija, već krivnjom matičnih povjerenstava koja nisu ništa napravila.</p>
<p>• Što će Ministarstvo odlučiti u vezi s prijedlogom Senata Sveučilišta da se za sljedeću godinu ukinu upisne kvote na studijskim grupama psihologije, povijesti i novinarstva u sklopu Hrvatskih studija?</p>
<p>- Nije legitimno predložiti da bude neka upisna kvota nula ako nije provedeno vrednovanje studija. A nije provedeno, već je samo glasovano o tome. Ne tvrdim da su ti studiji kvalitetniji ili manje kvalitetni, ali sigurno nikakav postupak vrednovanja nije proveden. Jedinu ocjenu, i to pozitivnu, svojedobno je dalo Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu. Na stranu to što inače imam kritike na rad Nacionalnog vijeća, ali iz drugih razloga. </p>
<p>• Leži li problem u tome što su tri spomenuta studija svojedobno uvedena samo mišljenjem Nacionalnog vijeća, mimo procjene Senata?</p>
<p>- To nije istina. Ali, tad je Senat odlučio da u vezi s predloženim novim studijima, a radi se o desetak studija na raznim fakultetima među kojima su i ta tri, prihvati zaključke Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Takve su se odluke često donosile za vrijeme rektora Šunjića, i to je sasvim legitimno.</p>
<p>• Što s prigovorima o nepotrebnom paralelizmu tih studija?</p>
<p>- Postojanje više istovrsnih studija na zagrebačkom Sveučilištu nije protuzakonito. Na primjer, informatika se studira na elektrotehnici, matematici, filozofiji, a stomatologija se studira i u Zagrebu i u Varaždinu, sve u sklopu istog Sveučilišta.</p>
<p>• Zbog čega onda toliko buke oko Hrvatskih studija, zbog stručnih ili političkih razloga?</p>
<p>- Valjda političkih. Jer, u trenutku kad su uvođeni Hrvatski studiji, malo su čudno uvedeni. Najveća bi šteta bila kad bi se sve to prelomilo na studentima.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hebrang se neće kandidirati za predsjednika HDZ-a, ali bi na čelo stranke mogla doći žena? </p>
<p>ZAGREB, 26. travnja</p>
<p> - Analiza prošlih deset godina HDZ-a i razlozi izbornog neuspjeha bile su glavna tema nastavka sjednice Središnjeg odbora stranke održane u srijedu, a uoči Petog općeg sabora. </p>
<p>Raspravljalo se i što učiniti da se HDZ konsolidira održavanjem stranačke konvencije i izborom novog vodstva. Međutim, na sjednici Središnjeg odbora nije bilo previše razgovora o konkretnim imenima za najviše stranačke dužnosti, premda je oko toga bilo dosta kuloarskih nagađanja. Jedno od njih je i to da utemeljitelji HDZ-a, okupljeni u Klubu »Dr. Franjo Tuđman«, ozbiljno razmišljaju o tome da na čelno mjesto u stranci predlože ženu. Zanimljivo je to i zato jer je, kako nam je rekao Đuro Perica, Andrija Hebrang u utorak otklonio mogućnost da se kandidira za predsjednika HDZ-a. </p>
<p>Dr. Ivić Pašalić je, međutim, rekao kako ne vjeruje da je ta Peričina informacija točna, jer smatra da će se stvarne kandidature znati tek na Općem saboru. Inače, prema Poslovniku Sabora, za kandidaturu za najviše stranačke dužnosti trebat će potpora 20 posto nazočnih izaslanika ili 400 potpisa. Pašalić je rekao i da o imenima nije bilo riječi te da bi osobno podržao i kandidaturu žene za predsjedničko mjesto u HDZ-u. </p>
<p>Različitosti u viđenjima na spomenutoj sjednici bilo je i oko istraživanja koje je HDZ povjerio institutu »Ivo Pilar«, a u kojem se ocjenjuje da je rejting HDZ-a u stalnom padu, jer u posljednjih pet godina stranka nije uspjela ostvariti ni jedan strateški nacionalni interes. S takvom se ocjenom nije složio dio sudionika Središnjeg odbora, pa ni Zlatko Canjuga koji smatra da se HDZ zbog toga što su njegova dva ili tri dužnosnika u stalnom sukobu sa Stipom Mesićem ne treba konfrontirati s Predsjednikom države. U kuloarima se moglo čuti da su se neki sudionici sjednice zauzeli da izaslanstvo HDZ-a ode na razgovor kod predsjednika Mesića. </p>
<p>Đuro Perica smatra da ne treba nikakva dodatna analiza stanja u stranci osim one u glavama HDZ-ovaca. Prema njegovu mišljenju, treba se vratiti izvornim načelima stranke, a na vrh HDZ-a treba doći netko od utemeljitelja. Canjuga, pak, misli da na čelu HDZ-a treba biti osoba koja će sačuvati jedinstvo stranke te da se pri izboru najviših dužnosnika ne smije robovati lobijima. Na sjednici se raspravljalo i o aktualnim aferama u kojima se prozivaju HDZ-ovi dužnosnici, a prevladalo je mišljenje da se time pokušalo obračunati s predsjednikom Tuđmanom, ali i sa strankom u cjelini. </p>
<p>• Prošlih su se tjedana kao mogući kandidati za predsjednika HDZ-a spominjala neka imena koja su manje-više poznata javnosti. Riječ je o Ivi Sanaderu, Nadanu Vidoševiću, Hrvoju Vojvodi, Ivanu Jarnjaku, a u posljednje se vrijeme spominje i ime Ljerke Mintas-Hodak. No, zanimljivo je da Mintas-Hodak nije jedina žena čije se ime spominje, jer se govori i o Mariji Bajt, Nansi Ivanišević, a utemeljitelji drže da bi na to mjesto mogla doći Zdravka Bušić. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000427].
|
