NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001026].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 267534 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Odlazak informatičkih mozgova u SAD i Njemačku ugrožava razvoj u Hrvatskoj</p>
<p>Pretpostavlja se da je u posljednje dvije godine iz Hrvatske otišlo skoro 1.000 mladih informatičara / Posljedica je to loših plaća te slabije razvijenosti informatike i tehnologije </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Krajnje je vrijeme da se zazvoni za uzbunu jer, nastavi li se sadašnja razina odljeva hrvatskih »informatičkih mozgova«, za koju godinu morat ćemo ih uvoziti. Ali tada ih više nećemo naći! Neki kažu da je u posljednje dvije godine iz Hrvatske u Njemačku i SAD otišlo 900 do tisuću mladih informatičara. To bi značilo odlazak nekoliko generacija onih koji su posljednji godina završili fakultet. Drugi nas pokušavaju utješiti tvrdnjom kako je ta brojka barem upola manja. Međutim, svi se slažu u procjeni da se krajem prošle i u ovoj godini odlazak znatno ubrzao. A barem 200-300 iznimno talentiranih naših programera već je na platnom popisu stranih informatičkih divova ili poduzeća koja, uz ostalo, svoje informatičke usluge, kroz tzv. outsorcing, skupo prodaju upravo Hrvatskoj! Ukratko, točnih podataka o tome koliko je mladih krenulo »računalom za kruhom« nema, ali kad bi netko htio, lako bi ih mogao prikupiti u našim veleposlanstvima i konzulatima u inozemstvu. </p>
<p>Činjenica je i da domaće, kao i strane informatičke tvrtke, traže »predbilježbe« za svoje nove zaposlenike sve češće već na završnim godinama studija u Zagrebu i Splitu. To su nam potvrdili i na fakultetima. Ali zabrinjava i da mladi jednostavno odlaze i u vrijeme kad tek stječu prva radna iskustva, ili nakon što za račun domaćeg poslodavca u inozemstvu završe dodatno stručno osposobljavanje. Odlazak je tih mladih ljudi za javnost neprimjetan jer se o tome u medijima rijetko piše. U domaćim tvrtkama o tome se čak i nerado priča, jer strahuju od glasina kako više nemaju odgovarajuće stručnjake za nove projekte. A strane tvrtke kriju podatke još ljubomornije, pravdajući to »poslovnom tajnom«.</p>
<p>Dio istine zašto se odlazi treba tražiti u nedovoljnoj razvijenosti informatike u Hrvatskoj i zaostajanju u razvijanju novih tehnologija i poduzetničkih poslova koji počivanju na najnovijim informatičkim dostignućima. Drugi dio istine krije se u - plaćama. Konkretnije, u Hrvatskoj će informatičar koji radi u nekom industrijskom poduzeću, zaraditi mjesečno najviše do (preračunato) 1500 njemačkih maraka mjesečno, a rad u informatičkom poduzeću gdje se razvija softver ili grade informatički sustavi, plaćen je znatno bolje. Koliko bolje, teško je reći jer, zbog visokih poreza, brojne tvrtke svoje uposlene dodatno plaćaju i besplatnim korištenjem tvrtkina automobila, povoljnim internim kreditima i sl. Ali poznato je da domaća informatička tvrtka naplaćuje pravnoj osobi, korisniku usluge, rad svojeg stručnjaka najčešće između 500 i 600 maraka na dan! Zanimljivo je i koliko hrvatskog naručioca, neku tvrtku, stoji rad stranih informatičara, kad joj postavljaju novi informatički sustav. Naš izvor tvrdi da strane tvrtke rad svojih informatičara, bez većeg radnog iskustva u Hrvatskoj, fakturiraju po 1500 maraka dnevno (!), a trošak za voditelja projekta iznosi i do 3500 maraka po danu. Dakako, ni stranac-početnik niti njegov iskusan šef ne dobiju toliko novca u svojoj plaći. Ali, baš tako vjeruju mnogi domaći informatičari s kojima, zbog prirode posla, stranci jednostavno moraju surađivati, recimo, na implementaciji stranih softverskih rješenja za kompletnu domaću tvrtku. Međutim, kad i znaju da (za naše prilike) dramatično napuhane strane satnice ne znače i tako astronomsku plaću, razlika u primanjima domaćih i stranih informatičara je drastična. Omjeri za iste poslove su i do jedan prema 10! Je li zato čudno što suradnja sa stranim informatičarima, posebno s onima koji zapravo uče od naših, nije osobito srdačna? </p>
<p>O tome, koliko bi domaći informatičari (ali samo mladi i ne svih specijalnosti) zarađivali da su otišli u Njemačku, može se zaključiti iz podatka da je tamošnja vlada objavila da se »info-gastarbajtera« sa završenim fakultetom ne smije platiti manje od bruto 100.000 njemačkih maraka godišnje. Ali plaća može biti i viša. Lažnim se, međutim, pokazao njemački optimizam da će, posebice iz tranzicijskih zemalja, lako privući i dvostruko više informatičara. Početkom rujna njemački Bundesamt, u slobodnijem prijevodu Savezni ured za zapošljavanje, priznao je da je odziv drastično manji od očekivanoga! U dva mjeseca izdavanja njemačkih »zelenih karata« tu je mogućnost (uz pomoć Ureda) iskoristilo točno 2140 mladih stranih stručnjaka a ukupno je postavljeno manje od 10.000 upita o mogućnosti zapošljavanja. A zahtjeva za radnom vizom više je iz Indije i drugih dalekoistočnih zemalja nego iz (istočne) Europe! Treba ipak dodati da se informatičari u potragu za novim zaposlenjem radije odlučuju tako da pretražuju ponude na Internetu nego obraćanjem burzama rada. </p>
<p>Donedavno se pogrešno smatralo da mladi hrvatski informatičari masovno odlaze samo u Njemačku. Sada se procjenjuje da ih ipak najviše odlazi u SAD! Time su naši ljudi pokazali da znaju razmišljati! Jer, Njemačka zapravo ne nudi tako velik broj kreativnih radnih mjesta kao SAD. To je razlog zašto se brojni Nijemci, umjesto da se zaposle i budu dobro plaćeni u vlastitoj zemlji, radije odlučuju na odlazak u Ameriku.</p>
<p>Istodobno se u SAD-u nude (još) bolje plaćeni kreativni poslovi. U SAD-u je već zaposleno u informatičkoj proizvodnji osam milijuna ljudi, a hitno se traži godišnje zapošljavanje još po 200.000 stranaca. Jer, procjenjuje se da toj zemlji treba još između 600.000 i 700.000 mladih, kreativno orijentiranih informatičara. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Đapić: Ako se ispuni i naš drugi uvjet, glasovat ćemo za ustavne promjene</p>
<p>Naš drugi uvjet ide za tim da se zaštiti parlament, a to znači da pad Vlade ne znači odmah i raspuštanje parlamenta / Kad bi to ostalo, Vlada bi mogla ucjenjivati parlament</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Predsjednik HSP-a Anto Đapić iznenadio je javnost mogućnošću da zastupnici njegove stranke glasuju za ustavne promjene. Naime, njihovi glasovi u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora mogli bi biti presudni za to da se postigne dvotrećinska većina, potrebna za donošenje ustavnih promjena. </p>
<p>• Gospodine Đapiću, hoćete li glasovati za ustavne promjene?</p>
<p>- Mi se inače zalažemo za čisti predsjednički sustav. Svakome je, međutim, jasno da su ove ustavne promjene, koje su zapravo novi Ustav, posljedica trenutnog odnosa političkih snaga. To implicira da će i u nekim novim okolnostima dolaziti do promjene Ustava. Stoga smo mi pragmatični. Ne možemo sada govoriti »ako neće biti predsjedničkog sustava, nećemo glasovati za izmjene Ustava«, nego u tom pravcu pokušavamo izgurati neke svoje osnovne primjedbe koje smo imali na Nacrt izmjena Ustava. </p>
<p>• Koje su to primjedbe?</p>
<p>- Imali smo dvije osnovne primjedbe, jer ove druge spadaju u domenu odnosa političkih snaga. Prva je bila da imamo mogućnost neposredne demokracije, dakle, mogućnost referenduma. Deset posto birača može svojim potpisima obvezati Sabor da raspiše referendum. Tim referendumima možemo rješavati svako pitanje. Tako, primjerice, peticijom deset posto birača možemo tražiti referendum o nazivu Sabora. Ta je naša primjedba usvojena i našla se u zadnjoj verziji Nacrta izmjena Ustava.</p>
<p>• A druga?</p>
<p>- Druga se tiče raspuštanja Sabora. Ako se već ide u parlamentarnu demokraciju, onda treba znati da je temelj parlamentarne demokracije to, da nitko ne može raspustiti Sabor, osim u izuzetnim okolnostima koje moraju biti točno, taksativno utvrđene. Tako se i u važećem Ustavu kaže da predsjednik RH može raspustiti Sabor samo ako se ne izglasa proračun i ako se raspusti Vlada.</p>
<p>• I to uz supotpis premijera? </p>
<p>- Da, uz supotpis premijera.</p>
<p>• Što je zapravo cilj vaše primjedbe?</p>
<p>- Naša primjedba ide za tim da se zaštiti parlament. To znači da pad Vlade ne znači odmah i raspuštanje parlamenta. Kada bi ostalo takvo rješenje, Vlada bi mogla ucjenjivati parlament.</p>
<p>• O čemu se radi?</p>
<p>- Može doći do promjene odnosa snaga u parlamentu. Može se stvoriti nova većina i tada Vlada, prema Nacrtu izmjena Ustava, u dogovoru s predsjednikom Republike, može raspustiti parlament. U tom slučaju nema ni govora o parlamentarnom sustavu. </p>
<p>• Kako druge stranke gledaju na taj problem?</p>
<p>- Rekao bih da i većina drugih stranaka ima slično stajalište. Neke o tome govore pritajeno, a neke energičnije, ali većina se s tim slaže. Dakle, u svezi s tim treba pronaći neki model po kojem raspuštanje parlamenta može biti iznimno odobreno, i to u specijalnim situacijama. Za mene osobno najbolja je aktualna definicija u važećem, pozitivnom Ustavu. </p>
<p>• Očekujete li prihvaćanje svojega zahtjeva?</p>
<p>- Vidjet ćemo kakvo će na kraju biti rješenje. Ako naš zahtjev bude barem polovično prihvaćen, odnosno ako bude tako kako je sada u Ustavu, onda smo mi vrlo blizu glasovanja za izmjene Ustava.</p>
<p>• Od koga očekujete ustupak?</p>
<p>- Od Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Vjerujem da će predsjednik Odbora (Mato Arlović, op.a.) uz, dakako, šestoricu, na kraju donijeti za nas zadovoljavajuće rješenje.</p>
<p>• A Predsjednik Republike?</p>
<p>- Od njega nemamo što očekivati. Ne donosi Ustav on, nego Sabor.</p>
<p>• Odgovara li vaša primjedba šestorci?</p>
<p>- Ako težimo jačanju parlamenta, onda to odgovara parlamentarnim strankama i njihovim zastupnicima, dakle, i šestorci. </p>
<p>• Kakvo je kompromisno rješenje?</p>
<p>- Kompromisno rješenje moglo bi biti da se navedu te iznimne situacije kada bi predsjednik Republike, uz supotpis premijera i s mišljenjem predsjednika Sabora, mogao raspustiti parlament. Mora se jasno znati u kojim se situacijama to može dogoditi a ne dati bjanko mogućnost da oni to mogu napraviti kad god hoće. Kompromis je, dakle, u konkretnom navođenju svih tih situacija.</p>
<p>• Kada očekujete dogovor?</p>
<p>- U petak je nastavak sjednice Odbora. Tada ćemo vidjeti kakav će biti ishod i kako ćemo glasovati. Sada je situacija pedeset prema pedeset. Doduše, možda malo više da ćemo glasovati - za. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Norveški premijer Stoltenberg priznaje da je bio u vezi s KGB-om i ne kaje se</p>
<p>Mladoga člana Nacionalne komisije za obranu i člana užega rukovodstva Radničke stranke KGB je kao perspektivnoga prepoznao još početkom devedesetih / Vrbovao ga je agent »prerušen« u diplomata / Stoltenberg tvrdi da nije odao ni jednu bitnu informaciju</p>
<p>MOSKVA, 25. listopada</p>
<p> - Glasnogovornica Ruske obavještajne službe (SVR) Tatjana Samolis odbila je u srijedu prokomentirati najnoviji političko-špijunski skandal koji je planuo u Oslu nakon što su dan prije norveški listovi optužili svojega premijera Jensa Stoltenberga da je svojedobno, kao mladi i uspješni političar, radio za KGB. »Praksa je obavještajnih službi svih država da ne komentiraju, odnosno ne potvrđuju ili opovrgavaju svoje odnose s osobama koje se u javnosti sumnjiče za takvu suradnju ili kontakte«, izjavila je Tatjana Samolis moskovskim novinarima.</p>
<p>Za razliku od Tatjane Samolis, međutim, osumnjičeni norveški premijer Jens Stoltenberg u medijima svoje zemlje potvrdio je kontakte s KGB-om. Bilo je to 1991., kako kaže Stoltenberg, kada je kao mladi suradnik norveške Nacionalne komisije za obranu imao obvezu da stalno kontaktira sa stranim diplomatima u Oslu, a među njima i s ruskim diplomatom Borisom Kirilovim koji je kao razobličeni agent KGB-a iste godine i protjeran iz Norveške. »Ruskome diplomatu Kirilovu, a zapravo agentu KGB-a, koji me je pokušao vrbovati, nisam predao nijednu važnu tajnu informaciju. A o mojim kontaktima s njim znala je tada i naša kontraobavještajna služba«, izjavio je Stoltenberg koji je proljetos postao norveški premijer.</p>
<p>Prema norveškome dnevnom listu Verdens gang i otkrićima televizijske kompanije NRK, sovjetski KGB bacio je oko Jensa Stoltenberga, mladoga člana užega rukovodstva Radničke stranke, još sredinom 80-ih godina. Već je tada rukovodstvo KGB-a procijenilo da ga čeka uspješna karijera i da će postati nova norveška politička zvijezda. Radi njegova vrbovanja u Oslo je potkraj 80-ih godina poslan iskusni agent KGB-a Boris Kirilov koji je kao lažni diplomat radio u sovjetskoj ambasadi. Kirilov je dao Jensu Stoltenbergu i nadimak »Steklov« koji je pronađen u arhivi KGB-a i za kojega su norveški novinari sada utvrdili da se odnosi na predsjednika njihove vlade.</p>
<p>U svakome slučaju, posao vrbovanja perspektivnoga norveškog političara završio je neuspješno za Borisa Kirilova, ali, kako tvrde listovi u Oslu, to se dogodilo zahvaljujući drugome ruskom agentu, Mihailu Butkovu, koji je u Norveškoj radio kao novinar. Butkov je potkraj 1991. prebjegao na Zapad i otkrio mrežu agenata KGB-a u Norveškoj, ali i činjenicu da Kirilov vrbuje člana Nacionalne komisije za obranu, Jensa Stoltenberga. Kirilov i skupina ruskih agenata, koji su kao diplomati radili za KGB, protjerani su tada iz Norveške uz veliku buku, ali se Stoltenbergu nije dogodilo ništa.</p>
<p>Neće mu se dogoditi ni sada: njegov premijerski položaj i uspješna politička karijera nisu ničim ugroženi. Naime, norveške tajne službe sigurnosti potvrdile su u srijedu da je Jens Stoltenberg kontaktirao s agentom KGB-a Borisom Kirilovom uz njihovo znanje. No, iz toga se ničim ne može zaključiti i da je tada mladi političar zaigrao po njihovom zadatku »dvostruku igru« sa sovjetskom obavještajnom službom. Nagađanja mogu ići i dalje, jer je Norveška članica NATO-a, a potkraj 80-ih hladni rat Zapada sa SSSR-om bio je na vrhuncu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Beogradski sajam knjiga u okrilju pravoslavlja</p>
<p>Upravo otvoren 45. beogradski sajam knjiga održava se pod visokim pokroviteljstvom patrijarha Pavla koji je uskočio na inače predviđeno pokroviteljsko mjesto Slobodana Miloševića / Između 326 uglavnom domaćih nakladnika nešto je i stranih, a s područja bivše Jugoslavije zastupljene su sve države, osim Slovenije / Hrvatsku, uz svesrdnu Sorosevu potporu, zastupa 20 nezavisnih nakladnika / Na otvaranju Sajma izviždan govor predsjednika SANU akademika Dejana Medakovića / Srpski pisci i nakladnici traže promjene vodstva svojih udruga</p>
<p>BEOGRAD, 25. listopada</p>
<p> - Nakon deset godina vladavine Slobodana Miloševića, začetnika krvavih ratnih zbivanja na prostorima bivše Jugoslavije, čija je tvrda politika Srbiju isključila iz obitelji europskih zemalja, a nakon poslijeizbornih obrata u njoj, za ljude iz Hrvatske posjet Beogradskom sajmu knjiga svakako je neobičan događaj. Beograd nas je dočekao siv, zapušten i posut pepelom nekih sada već prošlih vremena, koja nisu marila za njegovu svjetskost i blještavilo kao nekadašnje jugoslavenske prijestolnice.</p>
<p> Posljedice NATO-ovih bombardiranja vidljive su na svakom metru. Nekako urušen sam u sebe, kontroverzan na svakom koraku, Beograd je danas grad koji nakon rujanskih političkih promjena ponajprije pokušava ponovno uspostaviti funkciju vodećih tijela u državi, a onda iz mraka vremena krenuti, kako kažu, u neku bolju i otvoreniju budućnost. U tom kratkom vremenu od početka interregnuma odvija se, evo, i 45. međunarodni beogradski sajam knjiga (od 24. do 30. listopada) koji je uspio okupiti 326 ponajprije domaćih nakladnika, ali i onih koji dolaze iz susjednih država - Makedonije, BiH i Hrvatske, ali i Grčke, Rusije, Italije, Njemačke i Irana. </p>
<p>A na tom sajmu, reklo bi se prvom obnoviteljskom, Hrvatsku predstavlja grupa od 20 nezavisnih nakladnika, koji su u Beograd stigli uz svesrdnu Sorosevu potporu. Predstavili su svoju recentnu produkciju na nevelikom i neupadljivom štandu koji je, međutim, pobudio znatnu znatiželju i posjetitelja i nakladnika.</p>
<p>Ovogodišnji 45. sajam otvorili su predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti akademik Dejan Medaković, generalni direktor Udruženja izdavača i knjižara Jugoslavije Ognjen Lakičević te patrijarh Pavle, pod čijim se visokim pokroviteljstvom i održava beogradska knjižna smotra. Upućeni kažu da je pokroviteljstvo bilo namijenjeno Slobodanu Miloševiću, ali kako je on izgubio izbore, organizatori su morali na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> naći »odgovarajuću« zamjenu. S obzirom na to da se ovdje obilježava dvije tisuće godina kršćanstva, te se počasne dužnosti latio najviši crkveni poglavar. To je bilo razlogom pojave koju u početku nismo mogli odgonetnuti, a svakako je presedan ovakvih književnih okupljanja - da su središnje sajamske prostorije bile ispunjene začuđujućim brojem pravoslavnih svećenika koji su u zboru pjevali i na svečanosti otvaranja. Uz patrijarha Pavla bio je tu i Amfilohije Radović, vladika crnogorsko-primorski, ukazujući na dobre odnose unutar Srpske pravoslavne crkve.</p>
<p> Knjiga je, baš kao i kršćanstvo, dala identitet srpskom narodu, uvodeći ga u povijest civiliziranih naroda, naglasio je u svom govoru patrijarh Pavle, kojeg je publika pozdravila burnim pljeskom. Govor akademika Dejana Medakovića, međutim, koji je sudbinu srpske knjige poistovjetio sa sudbinom srpskoga naroda i njegovom »borbom za samoopstojnost«, a »protiv svih cenzura koju su mu nametale tuđinske, ali i domaće vlasti, a od čijih se duhovnih ožiljaka pogubnog jednoumlja teško i sporo i danas oporavlja«, dočekan je sa zvižducima.</p>
<p> Izviždan je, kažu ljudi od knjige (među kojima i Predrag Marković, urednik ugledne nakladničke kuće »Stubovi kulture« i jedan od rodonačelnika Bijele knjige koja donosi smjernice kulturnoga i ekonomskoga razvoja »Nove Srbije«), »zato što postoji mišljenje da je patrijarh Pavle sveta ličnost, a kao što postoji uvriježena predodžba da su na slikama sveti ljudi, okruženi griješnicima, puk je reagirao«, kaže Marković, »te u skladu s predrasudama i zvižducima pokušao kazniti grešnika«. Među Medakovićeve grijehe ubraja se ne toliko izravna suradnja s dojučerašnjim režimom i neprijeporan pristanak uz velikosrpske ideje, koliko to što se Akademija nije oglasila za vrijeme revolucionarnih promjena. </p>
<p>Novi val promjena, koje tisak najavljuje svakodnevno, odrazit će se, očekuje se, i u Akademiji, jer se ovih dana biraju njezini novi članovi (ali ne i predsjednik), a svakako će se odraziti u vodstvu Udruženja srpskih pisaca i Udruženja izdavača i knjižara. Već je, naime, 30 srpskih pisaca mlađega i srednjeg naraštaja potpisalo apel za smjenu aktualne Uprave. </p>
<p>U Udruženju pisaca postoje dvije struje: tradicionalistička, stara, koja uglavnom ništa ne radi nego je bez kriterija u svoje članstvo primila golem broj tzv. mladih pisaca. Od te su se struje distancirali, pa onda i sami sebe pasivizirali najugledniji srpski pisci i srpski klasici. Novi val srpskih pisaca, pak, koje sve manje zanima politika i koji svoje postmoderno pismo ispisuju bez značajnih nacionalnih obilježja, temeljenih na srpskim mitovima i povijesti, traži nove ljude i novo ustrojstvo koje će pisce povesti u svijet. U svakom slučaju ovdje je užarena atmosfera u kojoj se nesmiljeno dijele pisci, ali se i raščišćava s nataloženim naslijeđem. Mnogi su nakladnici novoga smjera nezadovoljni dosadašnjim ustrojstvom svoga udruženja, na čijem je čelu već niz godina sasvim potrošena osobnost Ognjena Lakičevića. Najavljuju da će već idući sajam organizirati na novim principima i s novom upravom. U takvoj je, eto, atmosferi započeo ovogodišnji Beogradski sajam knjiga.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Uređenje do sredine studenoga, najava izgradnje novog dječjega igrališta na istočnoj obali jezera</p>
<p>Do kada će jedini održavani i primjereno djeci, uređeni dječji park u Zagrebu biti onaj uz Boćarski dom na Prisavlju, pitanje je koje si postavljaju brojni roditelji. Od ostalih dječjih parkova u gradu, izgledom i spravama može se izdvojiti samo još onaj u maksimirskom perivoju. </p>
<p>Međutim, na južnoj obali jarunskog jezera, također je osmišljen zanimljiv dječji park, no unatoč veličini zelenih površina oko jezera on se zadržao na svega tri sprave. Pješčenjak nepravilna oblika jedini je siguran za dječju igru. Iz drvene konstrukcije koja je nekada predstavljala stilizirani brod, sada vire čavli, dio trupaca se odvojio i leže razbacani po tlu, a lako se može zaraditi i špranja. </p>
<p>Dakle, djecu nije sigurno pustiti na »brod«. Drvena konstrukcija s gumama i špagama osmišljena za penjanje na tobogan s kojeg se ljušti boja, također je nesigurna i dotrajala.</p>
<p> Prema riječima direktora poduzeća »Jarun«, Roberta Pavičića, dječje igralište će se obnoviti najkasnije do sredine studenoga, a do iduće sezone nadopunit će se i novim spravama. U poduzeću »Jarun« najavljuju i izgradnju novog dječjeg igrališta na istočnoj obali jezera, iza diskoteke »Akvarius«. </p>
<p>Osim dječjeg igrališta, ruglo na Jarunu je i ograđeni prostor zakorovljenog vojnog poligona koji se za vrijeme trajanja Vojnih igara koristio za mornarički višeboj. </p>
<p>- Vojska je nakon Vojnih igara trebala odnijeti sprave i očistiti teren, no još do sada to nije učinila, rekao nam je direktor Pavičić, ističući da će se taj prostor preurediti u teniske terene. Neophodnu zamjenu i obnovu oko jezera čekaju i putokazi te informativni panoi, za koje direktor kaže da će se još ove godine obnoviti. </p>
<p>Nismo uspjeli saznati zašto će se dječje igralište obnavljati u studenome, dakle uoči zime, kada će ga atmosferilije ionako »načeti« do proljeća, kad počinje pravo vrijeme dječje igre. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prekinuto dosadašnje koaliranje s HDZ-om na razini gradske vlade </p>
<p>- Socijaldemokratska partija grada Zaprešića povukla je jedinog predstavnika u Poglavarstvu grada. Time je prekinuto dosadašnje koaliranje s HDZ-om na razini gradske vlade, rekao nam je Ivica Lončarić novoizabrani predsjednik zaprešićkoga SDP-a i dodao da je konačno ispoštovan načelni stav središnjice stranke da se ni na kojoj razini ne participira u izvršnoj vlasti zajedno s HDZ-om.</p>
<p> - Ispravili smo grešku, koja se nije niti trebala dogoditi, naglasio je Lončarić, a pribrajamo je grijesima bivše vladajuće garniture našega ogranka. Povlačenjem predstavnika u Poglavarstvu, pokazali smo svojim koalicijskim partnerima u gradu, strankama članicama Gradskoga bloka, da ne podržavamo partnerstvo s HDZ-om. Međutim, spremni smo za daljnju suradnju na novim osnovama, o čemu svjedoče i naši predstavnici u Gradskom vijeću.</p>
<p>Da podsjetimo, zaprešički SDP je na posljednjim lokalnim izborima 1997. godine u koaliciji s još pet stranaka Gradskoga bloka pobijedio na izborima. Međutim, za formiranje Poglavarstva grada bio je potreban sporazum sa HDZ-om, pa je zaprešićki SDP, prihvatio suradnju i participiranje zajedno s predstavnicima HDZ-a u Gradskom poglavarstvu. Na izbornoj konvenciji SDP-a grada Zaprešića u rujnu, smijenjena je garnitura SDP-ovih ljudi koji su podržavali postojeće stanje u gradu, a to je značilo i radikalni odmak u pozicioniranju stranke u Zaprešiću.</p>
<p>Na potez SDP-a oglasio se i zaprešićki gradonačelnik Vinko Morović, ocijenivši ga kontraproduktivnim. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Političkim strankama prednost, nezavisne liste diskriminirane, birači - oštećeni </p>
<p>Udruga narodne zaštite (UNZ) uputila je u srijedu Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Naime, vodstvo UNZ-a smatra da taj Zakon ne daje jednake izborne šanse nezavisnim listama, već u prvi plan stavlja političke stranke ili koalicije.</p>
<p>U UNZ-u također upozoravaju kako postojeći Zakon dopušta političkim strankama da u nazivu liste iskoriste ime političke stranke, a ako postoji, mogu upotrijebiti i skraćeni naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je listu predložila.</p>
<p>Lista koju predloži skupina birača, može se, međutim, nazvati isključivo »nezavisna općinska lista«, »nezavisna gradska lista«, »nezavisna županijska lista«, odnosno »nezavisna lista Grada Zagreba«. Takvim rangiranjem, kažu u UNZ-u, političke stranke stječu značajnu prednost na izborima.</p>
<p>- Da se nezavisne liste u izborima tretiraju na diskriminirajući način pokazali su i rezultati posljednjih izbora za Gradsku skupštinu, ističe tajnica UNZ-a Marija Dujić, te dodaje da u Udruzi smatraju kako se postojećim Zakonom, zapravo, krši Ustav. Ona smatra da su na taj način oštećeni birači koji ne mogu prepoznati kandidate koji su u različitim udrugama djelovali na nekom području u predizborno vrijeme, a kojima bi rado dali svoj glas.</p>
<p>- Neke političke stranke nemaju ni desetak članova, a redovito sudjeluju na izborima, dok nezavisne liste, iako prikupljenim potpisima potvrđuju potporu birača, i dalje ostaju neprepoznatljivi zbog općenitoga naziva, pojasnila je Dujić. Dodaje kako ima informacije da se ide u izmjene postojećeg zakona. </p>
<p>Govoreći o predstojećim izborima za zagrebačke gradske četvrti, čelnica UNZ-a kazala je kako će ta udruga sudjelovati na njima zbog snažne podrške svog članstva. (mf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bandić: Stop svim urbanim zločinima u cijelom Zagrebu</p>
<p>- Cijeli jugozapadni dio Zagreba poput Lučkog i Ježdovca nema riješenu kanalizaciju i plin. Najveći problem je što se mora izgraditi kolektor od Remetinca, a nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, rekao je gradonačelni Milan Bandić prilikom obilaska tih područja u srijedu.</p>
<p> Mještanin Lučkog, Ivan Špišić rekao je da cijela lijeva strana Lučkog ima magistralni vodovod, pa svaka kuća treba plaćati 4.000 kuna po priključku, dok desna strana, bez voda, mora plaćati čak 12.000. </p>
<p>U Resniku je gradonačelnik obišao i bespravno izgrađene objekte južno od crkve. Novoizgrađeno naselje nema ni vodu, kanalizaciju i plin. Okupljenim stanarima Bandić je rekao da nitko neće rušiti objekte koji nisu na glavnim prometnicama, ili uz tramvajske ili željezničke pruge, no da trebaju plaćati za struju, vodu i plin. Resničani su mu se požalili i da im treba mrtvačnica. </p>
<p>Klinci iz obližnje škole posebno je razveselio gradonačelnikov posjet, pa su mu i zapljeskali. Jednom prvašiću nije bilo jasno koji im je to gradonačelnik u posjetu, na što mu je stariji učenik mirno odgovorio da im je došao gradonačelnik Sabora. Drugi je pak komentirao: »Ide gradonačelnik i cijela svadba«.</p>
<p>U Ivanjoj Reki je gradonačelnik bio na gradilištu prometnice Ivanjorečka-Ljudevita Posavskog koja bi trebala biti u prometu za desetak dana. U Ivanjorečkoj bb, Bandić je naišao na kafić čija je terasa, kako se činilo, bespravno sagrađena na pločniku. Problem je u tome što djeca do pješačkog prijelaza trebaju hodati po cesti. </p>
<p>- Ne smije se uzurpirati javno dobro, a vi ne možete terorizirati stanovništvo, rekao je Bandić vlasniku kafića Damiru Pavliću. Pavlić se zapjenio, rekavši Bandiću da je previše dominantan, i naglasio da je predsjednik HDZ-a Ivanja Reka. </p>
<p>Bandić je komentirao nedavne napise u novinama da će on izdavati lokacijske dozvole. </p>
<p>- Nisam rekao da ću izdavati lokacijske dozvole, već da ih želim, po potrebi, dobiti na uvid, naročito parcele veće od 400 četvorna metra bruto površine. Moramo stati na put nepravilnostima i lošem gospodarenju gradskog prostora. Time ne želimo dovoditi u pitanje struku, već ukinuti urbane zločine na zagrebačkom području, rekao je Bandić. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Priznanja svima onima koji za svoju veliku humanost nikad ništa ne traže</p>
<p>Povodom 25. listopada Dana dobrovoljnih darovatelja krvi oko osamdeset davalaca krvi iz osam gradova i 26 općina Zagrebačke županije u srijedu je u hotelu International primilo diplome za svoju nesebičnost i humanost.</p>
<p> Uručujući im priznanja zagrebački je župan Branimir Pasecky rekao kako njihova velikodušnost i ljubav prema bližnjemu nema cijenu. Dodao je kako se to odnosi na sve jubilarce koji su svojom krvlju spasili nečije živote po pedeset i sto puta. Posebno se zahvalio Ivanu Lovrečiću iz Ivanić Grada koji je darivao krv 234 puta. </p>
<p>Ispred Hrvatskog crvenog križa darivateljima je zahvalio i dr. Jadranko Crnić koji je naglasio da naše društvo mora više pažnje posvetiti ovakvom načinu rada i opskrbe zdravstvenih institucija te posebno nagraditi one koji za svoju humanost ništa ne traže.</p>
<p>Dr. Štefica Kamenarić - Filipović rekla je da darivatelji nemaju pravo na slobodan dan ili drugu skromnu zahvalu u ime onih čije živote spašavaju. Nadam se dodala je da će se u tom smislu četrdesetsedmogodišnja tradicija darivanja krvi u Hrvatskoj proširiti i na osješćivanje mladih. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pismeni trag za buduće generacije na čast stare i poštovane ustanove</p>
<p>Klasična gimnazija u srijedu je u »Školskoj knjizi« predstavila svoje tiskovine. Prema riječima ravnateljice gimnazije, Anđelke Dukat, to je prva prezentacija uradaka profesora i učenika gimnazije, ali i prvo takvo predstavljanje neke srednje škole. </p>
<p>- Tiskali smo naša izdanja jer želimo ostaviti pismeni trag za buduće generacije, kako bi mogle nastaviti tradiciju na čast ove stare, poštovane ustanove, rekla je Dukat. Nabrajajući gimnazijske tiskovine, izložene u prostorijama Školske knjige, Dukat je navela razliku između redovitih i prigodnih tiskovina. Od redovitih, najdužu tradiciju ima zbornik Klasične gimnazije, koji je zrcalo školskih ideja, a slijedeći će biti izdan za 400. obljetnicu gimnazije. Tu su i školski godišnjaci, koji kontinuirano izlaze već petu godinu, te učenička glasila, već legendarni list »Mi« ali i novije glasilo na engleskom jeziku. Tiskovinama Klasične gimnazije uskoro će se pridružiti i knjiga o povijesti gimnazije, dr. Leje Dobronić. </p>
<p>Predstavljanju tiskovina klasičara, prisustvovali su predstavnici Ministarstva prosvjete i športa, Gradskoga ureda za obrazovanje i šport, na čelu s pročelnikom Ferdom Bušićem, kao i predstavnici Školske knjige. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Udar na kapitalne investicije</p>
<p>Skupštinski Odbor za financije razmatrao je u srijedu rebalans gradskog proračuna od 320 milijuna kuna. Smanjenje proračuna, najviše će pogoditi kapitalne investicije. </p>
<p>U ovoj će godini završiti radovi u Horvaćanskoj, te rekonstrukcija stare Samoborske i tramvajske pruge u Ilici, a financijske obveze za te projekte prenijet će se na proračun za 2001. godinu. Najveće smanjenje sredstava odnosi se na sportske objekte u izgradnji, a potom i za održavanje sportskih, kulturnih i zdravstvenih objekata. </p>
<p> Prema obrazloženju pročelnika Gradskog ureda za financije Slavka Kojića, u rebalans proračuna, ugrađen je i dio programskih zadataka Zagrebačke alternative. Sredstva za poticanje obrtništva i malog poduzetništva povećana su za 30 milijuna kuna i sada je na raspolaganju 60 milijuna. Ispunjene su i obveze Grada prema HNK-u te programu za prevenciju ovisnosti. </p>
<p> Grad poduzima sve kako bi naplatio milijardu kuna potraživanja, a bilo bi dobro kada bi se uspjelo naplatiti i 20 posto ukupnoga duga. Zaključeno je da će se konačna odluka o rebalansu donijeti nakon što ga razmotre svi odbori. </p>
<p> Istoga dana sastao se i skupštinski Odbor za prostorno uređenje, koji je nakon poduže rasprave odlučio podržati prijedlog izmjena gradskog proračuna. Rebalans su podržali Marko Bonifačić (LS), Želimir Rosandić (HNS), Vladimir Velnić (SDP) i Željko Večerić (HSLS), dok je protiv glasovao Davorin Tepeš (HDZ). (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>I zdravstvo - most suradnje</p>
<p>Predstavljanje programa za socijalno ugroženu kategoriju Zagrepčana, provođenje projekta prevencije ovisnosti te reorganizacija zdravstvenog sustava bile su teme razgovora koji je u srijedu u Gradskom poglavarstvu s predstavnicama Gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu skrb iz Ljubljane vodio dr. Zvonimir Šostar pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Šostar je gošće upoznao s hrvatskim modelom socijalne i zdravstvene skrbi koji se prema njegovim riječima treba približiti zapadnom načinu razmišljanja i praktičnog djelovanja. </p>
<p>- Zagreb je grad starih osoba a posebno zabrinjava činjenica što je natalitet u padu iako se svakodnevno bilježi priljev stanovnika naglasio je Šostar. Dodao je kako će na svim poljima zdravstveno-socijalne skrbi za ovaj Graski ured ubuduće biti puno posla. To se u prvom redu odnosi na nastavak izgradnje Sveučilišne bolnice čiji će radovi početi na proljeće. Aktivnosti ureda i odgovornih državnih institucija proširit će se i na osnivanje dnevnih bolnica. Dio kredita Svjetske banke iskoristit će se za reorganizaciju zdravstvenog sustava, hitne pomoći, nužne građevinske zahvate na zdravstvenim objektima te nabavku opreme.</p>
<p>Gošće iz Ljubljane govorile su o slovenskom modelu zdravstvenog osiguranja i načinu financiranja te radu socijalnih institucija. Izrazile su nadu kako će i Ljubljana uskoro postati članicom Svjetske organizacije Zdravi grad kao što je to Zagreb. (S. Rajačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Raketoplan »Discovery« prizemljio u Kaliforniji</p>
<p>BAZA EDWARDS, Kalifornija, 25. listopada</p>
<p> - Raketoplan »Discovery« u utorak je sigurno prizemljio u bazi ratnog zrakoplovstva Edwards u Kaliforniji, nakon što mu je loše vrijeme onemogućilo slijetanje u Cape Canaveralu na Floridi. »Discovery« je pokušavao sletjeti još od nedjelje, ali su mu snažan vjetar i kiša na obje američke obale to onemogućavali.</p>
<p> U ponedjeljak je otvorena rezervna slijetna staza u bazi Edwards, ali se kiša ponovo ispriječila kao problem. </p>
<p> Današnjim slijetanjem završena je 100. misija američkog programa »Space Shuttle«, na istome mjestu gdje je završila i prva godine 1981., u bazi Edwards u pustinji Mojave.</p>
<p> To je bilo prvo slijetanje raketoplana u Edwardsu od 1996. Za povratak »Discoveryja« u Svemirski centar Kennedy na Floridi, NASA-i će trebati šest dana, a za prijevoz će koristiti modificirani Boeing 747. </p>
<p>Tijekom svoje misije, započete 12. listopada, sedam astronauta »Discoveryja« ugradilo je u Međunarodnu svemirsku stanicu dva nova segmenta uoči dolaske prve stalne posade 2. studenoga. NASA je ocijenila da se radilo o jednoj od najtežih misija iz programa shuttle.</p>
<p> Za postavljanje novoga doka za pristajanje i nosive konstrukcije za solarne baterije bile su potrebne četiri svemirske šetnje. </p>
<p>Uz zapovjednika Briana Duffya i pet američkih astronauta, u sastavu misije nalazio se i japanski astronaut Kiochi Wakata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zašto je sv. Martin zakasnio u Kastav</p>
<p>ZAGREB/VARAŽDIN, 25. listopada</p>
<p> - Zašto je sv. Martin zakasnio u Kastav? Zašto se već stoljećima, ne samo u nas, jedan nadasve skroman, samozatajan i razborit svetac, povezuje s običajima krštenja mošta, neumjerenim ispijanjem vina i drugim hedonističkim navadama, pa i zakašnjenjima kakva su primjerenija nekom našem putničkom vlaku nego svetom čovjeku?</p>
<p> Ni do danas to nije posve jasno. Je li razlogom to da je sv. Martin prvi od svetaca koji nije skončao mučeničkom smrću?</p>
<p> Jedno je posve bjelodano - sv. Martin se u našim krajevima izuzetno poštuje, o čemu svjedoče brojne crkve, pa i groblja, da o običajima i ne govorimo. O puku »najdražem svecu« kolaju u našim krajevima brojne legende, ponekad posve neprimjerene njegovoj svetosti, piše u napisu I.</p>
<p> Njegovca »Martinje u hrvatskoj pučkoj predaji«, objavljenom u »Varaždinskim vjestima«.</p>
<p> Tako je u pučku predaju ušla i zbrka nastala prigodom kalendarske reforme, pa se svetac prekorijeva i radi zakašnjenja na martinjske pučke svečanosti. Primjerice, u Kastvu je za sv. Martina zabilježeno »da je bil pijanec i zato ni prišal on dan, kad i si drugi sveci, na Si sveti, aš da je po pute pil i saki čas tikvu natakal, pak zato da je prišel devet dan za Semi svetemi«. </p>
<p> Izmišljena je i tusta »martinjska guska«, koju nalazimo na oltarnim slikama od Francuske i Skandinavije do Hrvatske. Prema legendi, sv. Martin se zbog svoje sramežljivosti, navodno, sakrio kad su ga imali posvetiti za biskupa, a otkrila ga je gakanjem upravo guska. No, otkud još i izrazi kao što su »martinjske kobasice« i »martinjski vol«?!</p>
<p> Je li za sve te pučke legende i pučka pretjerivanja »kriva« dobra kapljica i činjenica da je Martin službeno proglašen svetim, iako nije izdahnuo mučeničkom smrću kao, primjerice, njegovi sveti prethodnici? (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Djecu »odgajao« po Bibliji i vezivao lancima</p>
<p>RANCHO CUCAMONGA, 25. listopada</p>
<p> - Otac optužen za fizička zlostavljanja svojih dvojice sinova, koje je katkad lancima vezao za krevete, izjavio je na sudu da je to uradio slijedeći biblijske naputke o odgoju, a kako bi se zaštitio od vlastitih sinova.</p>
<p>Njegovu, pak, suprugu, četrdesetjednogodišnju Carrie Lee Davis i četrdesetšestogodišnju Faye Potts, njihovu kućnu pomoćnicu, sud u kalifornijskom gradu Rancho Cucamonga također je proglasio krivim zbog istih navoda optužbe, te bi svi troje uskoro mogli biti kažnjeni doživotnim zatvorom.</p>
<p>»Psalmi vam ukazuju kako treba odgajati djecu, inače će vas, kad narastu, prije ili kasnije ubiti. Jedino što sam uradio jest da sam ih učio redu i disciplini«, izjavio je okupljenim novinarima vjerski fanatik nakon čitanja presude.</p>
<p>Teška zlostavljanja dvojice dječaka otkrivena su sredinom listopada ove godine, kada je teško pretučeni Yahweh, iz njihovog doma smještenog u kalifornijskoj pustinji, nazvao policiju. U kući Davisovih pronađeni kremirani ostaci trećeg sina, koji je umro od trovanja 1991. godine, jedući sastrugani gips sa zida. (AP, priredio Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Osteoporoza - otkriti i liječiti</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada </p>
<p> - U Poliklinici za dijagnostiku u Nemetovoj ulici 2 u Zagrebu nalazi se Centar za dijagnostiku i liječenje osteoporoze. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije osteoporoza je bolest koja pogađa svaku treću ženu ali i svakog dvadesetog muškarca. Bolest se razvija već u 30-im godinama života. Prvi znakovi oboljenja su najčešće povremeni nagli bolovi u leđima, nastajanje grbe, gubitak visine više od četiri centimetra, spontani lomovi kostiju i drugi simptomi. To uvelike smanjuje kvalitetu života u starosti, a katkad može biti i uzrokom smrti.</p>
<p>Srećom, posljednjih je godina medicinska znanost i u odnosu na ovu bolest donijela nova saznanja. Učinkovita terapijska otkrića obećavaju bitno povećanje kvalitete kostiju, s namjerom da im se smanji lomljivost, a time i patnja oboljelih. Novi medicinski aparati za snimanje kostiju, prema kriteriju Svjetske zdravstvene organizacije, omogućuju utvrđivanje početka gubitka koštane mase, terapije odnosno prevencije, te odgodu i sprečavanje lomova krhkih kostiju.</p>
<p>Centar za osteoporozu opremljen je Denzitometrom - aparatom za mjerenje gustoće kostiju. No, dijagnostika koju bi trebalo napraviti jednom godišnje pomoću tog najsuvremenijeg medicinskog uređaja tek je dio pretraga koje obavlja kompletan liječnički tim pod vodstvom prim. dr. sc. Eve Pichler.</p>
<p>Sprečavanje nastanka osteoporoze doživotna je zadaća svakog pojedinca, te je stoga otvaranje specijaliziranog Centra za osteoporozu pri Poliklinici za dijagnostiku u Nemetovoj ulici 2 još jedan doprinos očuvanja zdravlja i poboljšanju kvalitete života. (J.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dianina odjeća izložena javnosti</p>
<p>LONDON, 25. listopada</p>
<p> - Odjeća koju je nosila pokojna britanska princeza Diana bit će od srijede izložena u Kensington palači, u kojoj je živjela nakon rastave od britanskog prijestolonasljednika Charlesa. Uz odjeću bit će izložene i originalne skice, uzorci tkanina i izvezeni primjerci. Među izlošcima je i odvažna crvena haljina koju je princeza nosila na posljednjem javnom dnevnom nastupu, pet tjedana prije pogibije u kolovozu 1997. </p>
<p>Ta je oprava izrađena za posjet Sjedinjenim Državama tijekom 1995., no Diana je dovoljno samopouzdanja za njeno nošenje prikupila tek dvije godine kasnije, kazala je organizatorica izložbe Joanna Marschner. Jedan dio izložbe otkriva kako je nastala srebrom optočena crna večernja haljina koju je nosila tijekom službenog posjeta Indiji 1992. Gledatelji će do konca ožujka imati priliku vidjeti i jednostavne dnevne haljine i kostime koje je princeza nosila u privatnom životu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Supruga R. L. Stevensona spalila prvi rukopis »Doktora Jekylla«</p>
<p>LONDON, 25. listopada</p>
<p> - Supruga škotskog pisca Roberta Louisa Stevensona spalila je prvi rukopis njegove najpoznatije knjige »Dr. Jekyll i Mr. Hyde, ocjenjujući da se radi o »apsolutnoj gluposti«, piše u pismu pronađenom nakon 115 godina.</p>
<p> Pismo koje je napisala Fanny Stevenson 1885. pronađeno je u kući potomaka primatelja pisma iz tog doba, pjesnika i prijatelja Stevensonovih, W. E. Henleyja.</p>
<p> Pismo će na dražbi 17. studenoga u Londonu ponuditi kuća »Phillips«, priopćeno je iz te ustanove. </p>
<p> »Stevenson je napisao gotovo cijelu knjigu apsolutnih gluposti. Na sreću, sad ju je zaboravio i spalit ću je čim vam je pokažem.</p>
<p> On je smatra svojim najvećim djelom«, piše Fanny u pismu na dvije stranice.</p>
<p> To pismo pridonosi otkrivanju onoga što »Guardian« u utorak naziva jednom od najvećih tajni britanske književnosti, sudbine prvog rukopisa »Doktora Jekylla«. </p>
<p> Robert Louis Stevenson potom je napisao novi rukopis, u stanju iznimne napetosti i u rekordno vrijeme od tri dana, prema izjavi jedne od najuglednijih stručnjakinja za tog pisca, Alanne Knight, čije riječi prenosi »Guardian«. </p>
<p> Novatorska ideja o podvojenosti ličnosti iz knjige pala je Stevensonu na pamet u noćnoj mori koju je izazvao kokain koji je pisac morao uzimati u borbi protiv tuberkuloze. Knjiga je doživjela ogromni komercijalni uspjeh i omogućila autoru »Otoka s blagom« da se otarasi vjerovnika koji su ga opsjedali. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Povijest sjajnih generacija arhitekata </p>
<p>Muzej Mimara / U prigodi svečanog obilježavanja 80. godišnjice utemeljenja visokoškolske nastave arhitekture u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu predstavio je prvu iscrpnu monografiju »Arhitektonski fakultet 1919/20 - 1999/2000«</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Kada knjiga doživi sudbinu da ju već na prvoj promociji pohode ne samo gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednik Republike Stipe Mesić, već i najugledniji domaći arhitekti, kao što se to dogodilo u utorak na večer u Muzeju Mimara, na svečnoj promociji monografije »Arhitektonski fakultet 1919/20 - 1999/2000«, tada je jasno da se radi o kapitalnoj i dugoočekivanoj stručnoj poslastici potrebnoj mnogima!</p>
<p>U prigodi svečanog obilježavanja 80. godišnjice utemeljenja visokošolske nastave arhitekture, kako je pred mnogobrojnim auditorijem istaknula dekanica Hildegard Auf Franić, Arhitektonski je fakultet prvi put u svojoj povijesti pripremio izdanje što detaljno svjedoči o nastanku, razvoju i ustroju studija arhitekture na Sveučilištu u Zagrebu. Zahvaljujući naporima vrijednog urednika Mladena Obada Ščitarocija, koji se prihvatio ogromne zadaće prikupljanja arhivskih podataka, nastala je opsežna publikacija velikog formata (400 stranica s više od 750 ilustracija) u kojoj su kritički obrađeni svi relevantni podatci o prošlosti i sadašnjosti Fakulteta. </p>
<p>A koliki je to posao bio, svjedoči podatak se fakultet razvijao od početne matice kao Arhitektonski odjel Tehničke visoke škole (1919.-1926.), da bi postao Arhitektonskim odjelom Tehničkog fakulteta (1926. - 1956.), zatim odsjekom Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta (1956.- 1962.), te naposljetku (od 1962./63.) bio formiran kao samostalni Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - jedina visokoškolska ustanova za izobrazbu arhitekata u nas.</p>
<p>U prvome dijelu knjige detaljno je obrađen nastanak i razvoj Fakulteta, (od prvih inicijativa za utemeljenjem krajem 19. stoljeća), popisana su sva počasna zvanja i dužnosti nastavnika (rektori, dekani, prodekani, članovi akademija, emeritusi itd.), elaborirana je povijest izgradnje fakultetskih zgrada i prostora te današnji ustroj fakulteta (katedre, zavodi, područna središta). Osim toga su obrađeni svi oblici dodiplomske nastave (studij visoke spreme, više spreme, studij za rad, studij dizajna, interfakultetski studiji, razni oblici terenske nastave i ljetnih škola), studentske aktivnosti, znanstvena produkcija, (istraživački projekti, poslijediplomski studiji, nakladništvo), stručna djelatnost zavoda fakulteta, a prikazane su i međunarodne veze, javna djelatnost nastavnika u udrugama i Komori te nagrade i priznanja koje su nastavnici dobivali tijekom brojnih desetljeća.</p>
<p> U drugoj dionici knjige sažeto su i enciklopedijski cjelovito obrađene biografije svih nastavnika (njih oko 400) od 1919. do 2000., dok treći dio knjige donosi iscrpan popis svih diplomiranih arhitekata, uposlenika, nastavnika poslijediplomskih studija, predavanja od 1919. do 2000., kao i popis svih magistarskih radova i doktorskih disertacija, odnosno aktualni nastavni program u 2000. godini. Ili ukratko, kako je kazao dr. Nikola Filipović, knjiga predočava cjelokupnu povijest sjajnih generacija koje su Arhitektonski fakultet dovele na »zavidnu visinu«.</p>
<p>A da je rad tih generacija bio uistinu plodotvoran svjedoči podatak da je tijekom 80 godina na Fakultetu diplomiralo 4.423 inženjera arhitekture, 448 je diplomanata na Studiju više stručne spreme te 218 na Studiju dizajna. Obranjeno je 100 magistarskih radova i 73 doktorata znanosti. S posebnim emotivnim nabojem o značenju te velike knjige govorio je i akademik Andre Mohorovičić. Istaknuvši da se jezgra fakulteta započela razvijati u vremenima kada su se formirale velike znanstvene institucije i kada su medicina i tehničke znanosti bile posebno važne, naglasio je da su na fakultetu predavale generacije »velikih europskih duhova«, koji će postaviti temelje studija, odnosno cjelokupne kasnije arhitektonske prakse. Dokazali su ti marni znalci, kako kaže, Mohorovičić da se samo sentimentom može postići uspjeh u hladnim obzorjima znanosti. Nije bilo uvijek lako očuvati integritet studija, podsjetio je, istaknuvši da ga uz profesore Arhitekonskog fakulteta vežu najljepše uspomene. Promocija važne publikacije, enciklopedije Arhitektonskog fakulteta, stoga je ne samo dio arhitektonske povijesti već i povijesti sviju nas, odnosno Hrvatske.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Alternativni pristup književnosti</p>
<p>Klub Gjuro II / Počeo trodnevni Festival alternativne književnosti / Hrvatski pisci čitali svoja djela / Pozitivne reakcije vezane uz nekonvencionalne nastupe pisaca </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Trodnevni Festival alternativne književnosti (FAK), nakon što je u svibnju održan u Osijeku, otvoren je i u utorak na večer u Zagrebu, u klubu Gjuro II. S obzirom na brojne posjetitelje i opuštenu atmosferu u kojoj su nastupili hrvatski pisci, prva večer zagrebačkog FAK-a donijela je dobru i obećavajuću atmosferu. Festival je zamišljen na način da, budući da danas sve manje ljudi čita, svaki pisac čita svoju prozu ili poeziju i to svatko po 45 minuta. Takav alternativni pristup književnosti koja iz svog izvornog pisanog medija prelazi u usmeni, osim kvalitete književnog teksta zahtijeva i dar čitanja naglas i ponešto glumačkog talenta.</p>
<p>FAK je otvorio prevoditelj i pisac, ujedno i selektor Festivala Borivoj Radaković. Nakon njegovog obraćanja publici, voditeljsku je palicu preuzeo Kruno Lokotar. Prozu i poeziju su na prvoj večeri FAK-a čitali: Krešimir Pintarić, Simo Mraović, Neven Ušumović, Tarik Kulenović, Robert Perišić, Edo Popović, Miljenko Jergović i Đermano Senjanović. Nastup Sime Mraovića je izazvao najveću pozornost brojne publike. Čini se kao da je on, dikcijom i gestama najbolje dočarao duh »alternativne književnosti«. U prilog njegovu nadahnutom nastupu išao je karakter njegove proze i poezije. Mahom je riječ o urbanim temama, učestaloj upotrebi žargonizama i naglašenoj seksualnošću fino obojenom komičnim situacijama.</p>
<p>Iako nastupaju u srijedu i četvrtak, na prvoj večeri u Gjuri II bili su i britanski književnici Matt Thorne i Ben Richards, pripadnici britanskog književnog pokreta Novi puritanci. Prve impresije britanskih pisaca, vezane uz brojnost posjetitelja i nekonvencionalni nastup na FAK-u, bile su iznimno pozitivne. Thorne i Richards su sinoć imali priliku prelistati hrvatski prijevod knjige »Pozdravite svi Nove puritance«. Riječ je o zbirci od 15 priča mlađih britanskih autora okupljenih oko »Manifesta Novih puritanaca«, a pokretači projekta su Niocholas Blincoe i Matt Thorne. Radi se o respektabilnom i prilično rijetkom slučaju da se knjiga prevede na hrvatski, a u engleskim knjižarama se pojavila prije 30-ak dana. Knjigu »Pozdravite svi Nove puritance« izdao je zagrebački nakladnik »Celeber«, a priče su preveli: Tomislav Brlek, Iva Čorak, Lada Dawidowsky, Dragan Koruga, Borivoj Radaković i Vladimir Cvetković Sever.</p>
<p>Budući da je generalni sponzor FAK-a tvrtka »Iskon Internet«, u Gjuri II su postavljena četiri računala kako bi se sva događanja mogla prenositi i putem Interneta. Tijekom trajanja Festivala, očekuje se izravno javljanje pripadnika pokreta Novih puritanaca putem Interneta, među njima i hrvatskoj publici poznatog Alexa Garlanda.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatski muzeji u Milenijskom vodiču</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Ovih je dana u Muzejsko dokumentacijski centar stigla vrlo važna vijest. Riječ je o ponovno aktualnom projektu pod nazivom »Muzeji Hrvatske na Internetu« na kojem su do sada prikazana 24 hrvatska muzeja, a može se vidjeti na adresi: www.mdc.hr. O čemu se točno radi? Informacija je pristigla iz UNESCO-a koji je između ostaloga izdavač publikacije »World Culture Report 2000.« i popratnog CD ROM izdanja pod naslovom »Millenium Guide to Cultural Resource on the Web« (Milenijski vodič kroz kulturne izvore na Webu), a spomenuti projekt »Muzeji Hrvatske na Internetu« je uvršten u to izdanje.</p>
<p>Web stranica MDC-a, osim predstavljanja rada te organizacije daje uvid u rad 24 hrvatska muzeja, a njihov broj će se povećavati. Svaki od muzeja predstavljen je osnovnim podacima kao i pregledom najvrijednijeg dijela fundusa. Trenutno MDC-ova adresa broji više od 15.000 stranica na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Podaci su informativni i zadovoljavaju potrebe kako stručnjaka, tako i šire javnosti. Osim toga, budući da je taj link nastajao u razdoblju od 1996. do danas, on označava i mali repetitorij razvoja multimedije kod nas. Voditelj tog projekta u MDC-u je Edin Zvizdić sa suradnicom Markitom Franulić, a stranice je dizajnirao studio »Novena«.</p>
<p>U Muzejsko dokumentacijskom centru ističu da je taj projekt u nekoliko navrata dobio nagrade i priznanja. Uvrštenje u »Milenijski vodič kroz kulturne izvore na Webu« samo još jednom potvrđuje njegovu kvalitetu te kazuje da naša znanja, prezentacija i tehnološke mogućnosti ne zaostaju za onim svjetskim. Potvrda da svijet prati što se događa u Hrvatskoj i da valorizira kvalitetna ostvarenja pokazuje i nedavno dobivena nagrada za dizajn časopisa »Critique« za rješenje plakata za Međunarodni dan Muzeja 1977. koji je izdao MDC. Sve u svemu, MDC ima razloga za dvostruko veselje, a UNESCO, u kontekstu multimedije, jednu web stranicu iz naše zemlje.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uvid u različite trendove </p>
<p>RIJEKA, 25. listopada</p>
<p> - Izložba »Crna kutija«, što je u utorak otvorena u Malom salonu na Korzu, predstavlja izbor recentnih videoradova dvanaestero suvremenih britanskih umjetnika. Autori Roderick Buchanan, Adam Chodzko, Mark Dean, Sarah Dobai, Graham Fagen, Douglas Gordon, Graham Gussin, Rachel Lowe, Christine Mackie, Kenny Macleod, Ross Sinclair i Carl von Weiler pripadaju većinom generaciji rođenoj šezdesetih godina, tipični su suvremeni umjetnici - medijski nomadi. Odrasli i formirani u kulturi u kojoj dominiraju pokretne slike filma i nadasve televizije, vješto koriste sve raspoložive medije izražavanja, one tradicionalne i one vezane za brz napredak tehnologije. Stoga je video za većinu njih jedan od teritorija istraživanja, fleksibilniji i otvoreniji različitim konceptima, postupcima i načinu prezentacije. Autori izložbe Colin Ledwith i Simon Morrissey odabrali su one radove, namijenjene isključivo prikazivanju na jednom televizijskom ekranu, kao na početku videoumjetnosti na prijelazu iz šezdesetih u sedamdesete godine. Radovi grupirani u četiri tematske cjeline prikazuju se na četiri televizijska monitora. Naslov izložbe preuzet je, kao metafora, iz aviotehnologije. Kao što crna kutija u pilotskoj kabini registrira sva događanja tijekom leta aviona, od najbanalnijeg do dramatičnog, tako i videokamera umjetnika registrira svaku pojedinost, banalnost koja može postati odlučujuća za značenje događaja. Crna kutija je i kutija televizora, izvor svakodnevne poplave formalno izjednačenih slika u našim domovima. Bez obzira koriste li postupke gomilanja banalnih vizualnih informacija, prisvajanje filmskih i televizijskih konvencija prikazivanja, oponašanje televizijske naracije ili dokumentarnosti, umjetnici se izravno poigravaju očekivanjima i predrasudama gledatelja nudeći neku vrstu otpora očekivanom toku televizijske slike. Izložba novog britanskog videa nudi uvid u različite trendove recentne umjetničke videoprodukcije, mogućnost upoznavanja segmenta dinamične suvremene umjetničke scene u Velikoj Britaniji i radova autora koji još nisu afirmirani na međunarodnoj sceni. Međunarodna turneja izložbe »Crna kutija«, koju organizira Britanski savjet za kulturne veze, započela je u Njemačkoj. U Hrvatskoj je prikazana u Splitu, za vrijeme trajanja Međunarodnog festivala novog filma, i u Zagrebu, u Galeriji »Karas«. Riječka publika može pogledati izbor novog britanskog videa u Malom salonu do 7. studenoga. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Milijunska Gielgudova ostavština</p>
<p>LONDON, 25. listopada</p>
<p> - Legendarni britanski glumac i dobrotvor Sir John Gielgud, koji je u svibnju preminuo u 96 godini života, ostavio je milijun i petso tisuća funti svoje ostavštine, koja će većim dijelom biti donirana u dobrotvorne svrhe. U svojoj je oporuci ostavio poveći iznos dobrotvornim ustanovama koje je i za života obilato donirao. Dio je novca ostavio i »Kraljevskoj akademiji dramskih umjetnosti«, na kojoj je studirao glumu 1923. godine i čiji je predsjednik bio do svoje smrti.</p>
<p>Svoje je prijatelje također materijalno pomagao kao i »Glumačku dobrotvornu zakladu« ( Actor's Charitable Trust), te «Fond kralja Georga V. za glumce i glumice«. »Londonski kazališni muzej«, također je od Gielguda primao brojne donacije i antikne predmete, poput kutijice duhana koja je nekad pripadala poznatom viktorijanskom glumcu Charlesu Keanu. »Nacionalna galerija portreta« primila je od slavnog glumca dva portreta poznatih glumaca, uključujući i njegovu slavnu tetu Ellen Terry.</p>
<p>Odvjetnička tvrtka »Goodman Derrick«, brine se, po Gielgudovoj želji, za izvršenje njegove oporuke. Ta je tvrtka još za Gielgudova života bila upućena u koje bi sve dobrotvorne svrhe i organizacije trebalo uložiti novac što ga je oporučno za to osigurao. Ista odvjetnička tvrtka u posjedu je i cijele Gielgudove prepiske i bogate arhive. (L.Černi)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Utrka za nagradu Goncourt</p>
<p>PARIZ, 25. listopada</p>
<p> - Četiri romana nalaze se u zadnjem krugu odabira naslova za najugledniju francusku književnu nagradu Goncourt: »Alah nije dužnik« Ahmadoua Kouroume, »Metafizika cijevi« Amelie Nothomb, »Parti« Francoisa Salvainga i »Ingrid Caven« Jean-Jacquesa Schuhla.Goncourt, osnovan 1903. godine, koji se smatra najboljim poticajem prodaje među jesenskim književnim nagradama, bit će dodijeljen 30. listopada u restoranu Douant, kako nalaže tradicija. Nagrada je vrijedna simboličnih 50 franaka, ali se »dobar« Goncourt može prodati u stotinama tisuća primjeraka. Predsjednik žirija je Francois Nourrisssier. </p>
<p> Žiri također ugledne književne nagrade Renaudot u utorak je objavio i svoj najuži odabir za nagradu, koja se dodjeljuje istovremeno kad i Goncourt. Tih je šest naslova: »U tišini« Daniela Arsanda, »Gospođa« Henryja Bonniera, »Ciklon« Gerarda de Cortanzea, »Crno sunce« Gillesa Leroya, kao i već spomenuta djela Kouroume i Schuhla. Nakon tih slijede, 6. studenoga, još dvije velike književne nagrade: Femina i Medicis. Sezona francuskih književnih nagrada otvorena je onom za prvi roman dodijeljenom Bruni Gibertu za »Claude«, knjigu o intimi krhkog čovjeka, objavio je u utorak žiri za dodjelu te nagrade osnovane 1971. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatska u Eurimagesu</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Ministartsvo kulture zatražit će primanje Hrvatske u filmski fond Eurimages. To je dogovoreno, u utorak, na sastanku ministra kulture Antuna Vujića i predsjednika europskog fonda Eurimages Giannija Massara. Gianni Massaro, koji je i predsjednik europske Udruge producenata i talijanske Udruge producenata, došao je u Hrvatsku na poziv ministra kulture Vujića, kako bi razgovarali o uvjetima za pristup Hrvatske u Eurimages - priopćeno je iz Ministarstva kulture.</p>
<p> Među uvjetima koje zemlja pristupnica mora zadovoljiti kod pristupa članstvu su tri konvencije: Europska konvencija o filmskim koprodukcijama br. 147., Europska konvencija o televiziji bez granica i Europska konvencija o zaštiti intelektualnih prava. Izvršnom odboru Eurimagesa, Ministarstvo kulture bi trebalo dostaviti elaborat o kvantitativnoj stabilnosti filmske produkcije u Hrvatskoj i zakonskoj regulativi u području filma. Massaro je rekao kako će napraviti sve kako bi Hrvatska što prije bila primljena u Eurimages. Fond Eurimages, koji ima 25 zemalja-članica, osnovan je 1988., radi potpore koprodukcijama, distribuciji i prikazivanju igranih i dokumentarnih filmova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Bjelica dokazao europsku kvalitetu</p>
<p>U prvom dvoboju 2. kola Kupa Uefe, nogometaši Osijeka svladali su Rapid (2-1) (1-1) / Sjajni Nenad Bjelica najprije je vratara Ladislava Maiera matirao iz slobodnog udarca, a zatim, u posljednjim sekundama, sa 11 metara / Još jednom lijep ambijent u Gradskom vrtu, s više od 10.000 gledatelja</p>
<p>OSIJEK, 25. listopada</p>
<p> - Proročanski je, nakon 90-minutnih uzbuđenja u Gradskom vrtu, zvučala najava trenera Osijeka Stanka Mršića uoči dvoboja 2. kola Kupa Uefe, Osijek - Rapid:</p>
<p>- Odlučit će nadahnuće naših napadača, ali i Nenada Bjelice.</p>
<p>Na uzvrat, 7. studenoga u Beč, momčad Osijeka otputovat će s pogotkom kapitala (2-1), a oba puta strijelac je bio Bjelica. Glavni organizator igre Osijeka prvi je put matirao Ladislava Maiera u 27. minuti kad mu je, pri izvođenju slobodnog udarca, pomogao i »živi zid« Austrijanaca pa se lopta odbila u suprotni (lijevi) kut od onoga u koji je krenula Rapidova »jedinica«. Domaćin je poveo 1-0. Za drugu, urnebesnu radost brojnog gledateljstva, Bjelica se pobrinuo u drugoj minuti sudačke nadoknade, hladnokrvno izvodeći 11-erac, poslavši, opet, loptu u lijevi, a Maiera u njegov desni kut.</p>
<p>Mršić je, na žalost Osječana, bio u pravu »prognozirajući« nadahnuće napadača. Mislio je tada poglavito na Almira Turkovića i Dumitrua Mitua, nadajući se, dakako, da će netko od njih ubaciti loptu u Rapidovu mrežu. Ovaj put, međutim, sreća je što je Bjelica dokazao neprijepornu europsku kvalitetu, jer od Turkovića i Mitua, u utorak, Osijek nije imao gotovo nikakve koristi. Među zabilješkama, ostao je samo jedan značajan detalj iz »doprinosa« dvojice igrača zaduženih za pogotke. Turković je, nakon što ga je filigranski proigrao Bjelica (69), prevario i vratara Maiera, ali onda je iskosa slabo tukao. U tim je trenucima bilo 1-1, rezultat nepovoljan za domaći sastav.</p>
<p>- Na sreću, Bjelica je bio iznimno raspoložen pa je, osim dva pogotka, imao i nekoliko sjajnih asistencija, nakon susreta je priznao Mršić, misleći i na neuspio pokušaj da, zamjenom Rumunja Mitua i davanjem prilike mladom Marijanu Vuki, malo »prodrma« svoj napad.</p>
<p>Ovaj se put daroviti napadač, koji u svakoj utakmici kad uđe kao »Mršićev joker« dođe u nekoliko stopostotnih prigoda, mogao proslaviti! U razmaku od 72. do 76. minute imao je čak tri prigode, ali pogotka nije bilo...</p>
<p>I tko zna kako bi sve svršilo da u 92. minuti igre (dakako, službeno u 90.), francuski sudac Laurent Duhamel nije pokazao na »bijelu točku«.</p>
<p>- Sudac je prenaglio dosađujući, najblaže rečeno, prestrogo jedanaesterac za Osijek, dio je komentara Ernsta Dokupila, trenera Rapida, koji će kasnije istaknuti kako se »njegova momčad u početku pretjerano prilagođavali Osijeku«. - Ipak, postigli smo pogodak, a to smo i priželjkivali. Konačan rezultat svakako je povoljan za nas...</p>
<p>Odluka francuskog suca može se, ali i ne mora, stavljati na vagu »sreće«. Uostalom, rušenje Ive Ergovića sleđa u šesnaestercu Rapida bilo je očito. Iako, mora se priznati da se suci teško odlučuju za jedanaesterac u nadoknadi, posebice pri rezultatu 1-1. Zato je Laurent Duhamel i zaslužio čestitke. Kao i sigurni izvođač, Nenad Bjelica.</p>
<p>Brojni su gledatelji opet popunili tribine Gradskog vrta i stvorili pamtljiv ambijent.</p>
<p>- Čestitamo Osječanima na pobjedi, jer su je apsolutno zaslužili. Dakako, čestitam i na prekrasnom dekoru na tribinama, u svom je stilu, s neizbježnim »čestitkama«, nakon dvoboja rekao Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. </p>
<p>Hrvatski nogomet je, nedvojbeno zaslugom Osječana, dobio ove jeseni u Europi važne bodove. Ostat će zato drugo polugodište 2000. u povijesti osječkog nogometa upisano kao razdoblje najveće europske promidžbe grada na Dravi. No, mogu li Osječani dalje?</p>
<p>- Šteta što smo, pogreškom naše obrane, primili pogodak. Ipak, imamo kapital, na prvi pogled minimalan, koji nam daje pravo da se nadamo konačnoj eliminaciji momčad slavnog austrijskog kluba, usred Beča, odgovorit će trener Stanko Mršić. </p>
<p>Dotaknuo je pritom kardinalnu pogrešku Josipa Gašpara koji je u 37. minuti, pri 1-0, nonšalantno želio vratiti loptu vrataru Vladimiru Baliću, što je »pročitao« Željko Radović, utrčao, presjekao loptu i znalački gađao posred praznih vrata. Na žalost, nije to bila jedina pogreška obrambene linije Osijeka. Ostavljeno je previše prostora Taumentu, Wallneru i Lagonikakisu, čije je udarce Balić ipak uspijevao ukrotiti. Poslije svega, baš će to biti ključ odgovora na postavljeno pitanje. Osijek, naime, može i u 3. kolo Kupa Uefe ako u Beču uspije uspostaviti odnos snaga kakav je imao prije četrdesetak dana u Kopenhagenu, gdje je svladao danskog viceprvaka Bröndby. I gdje je, osim toga, znao iskoristiti i svoje prilike na drugoj strani travnjaka. Austrijski kolege već su nakon utakmice »prijetili« nastupom Crnogorca Dejana Savićevića i Čeha Renea Wagnera. Stekli smo, međutim, dojam da Rapid nije sastav, s tom dvojicom ili bez njih, kojeg Osijek ne bi mogao nadmašiti. (Dragutin Kerže)</p>
<p>• Osijek - Rapid 2-1 </p>
<p>OSIJEK - Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - RAPID 2-1 (1-1)</p>
<p>OSIJEK: Balić 6,5, Beljan 6, Vuica 6, Neretljak 6,5, Prišć 7, Gašpar 5 (od 52. Ergović 6), Brkić 6, Bjelica 7,5, Beširević 6 (od 81. Jukić -), Turković 5, Mitu 5,5 (od 64. M. Vuka 6).</p>
<p>RAPID: Maier 7, Ratajczyk 6,5, Hatz 7, Schiesswald 6, Kauz 7, Radović 6,5, Schöttel 6, Zingler 5,5, Lagonikakis 6, Taument 5,5, Walner 6,5.</p>
<p>SUDAC: Duhanel (Francuska) 7. GLEDATELJA: 10.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bjelica (27.), 1-1 Radović (37.), 2-1 Bjelica (92, 11m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Schöttel, Radović, Vuica</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nenad BJELICA</p>
<p>• Ostali rezultati Kupa UEFA: Udinese - PAOK 1-0 (Margiotta 90), Werder - Genk 4-1 (Ernst 16, Herzog 28, Baumann 56, Bode 72/Sonck 35).</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Europski prvak »pada« i u Splitu?</p>
<p>Košarkaši Split-Croatia osiguranja u četvrtak igraju utakmicu 2. kola skupine A Suprolige protiv europskog prvaka,atenskog Panathinaikosa </p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - Europski košarkaški prvak, atenski Panathinaikos, mobilizirao je Gripe. Gostovanje najbolje europske momčadi u 2. kolu skupine A Fibine Suprolige (četvrtak, 18 sati) veliki je izazov za košarkaše Split-Croatia osiguranja i mamac za publiku. Panathinaikos ove sezone nije mijenjao pobjedničku momčad. Trener je uspješni Željko Obradović, a ključni igrači su jugoslavenski reprezentativci Bodiroga i Rebrača. No ništa manje kvalitetni nisu Rogers, Gentile, Kalaitzis, Koch, dok je Katash ozlijeđen i vjerojatno neće nastupiti u Split.</p>
<p>Panathinaikos je iznimno iskusna momčad, koja zna igrati na rezultat. No, grčki je klub ranjiv, što se pokazalo već u 1. kolu, kada su izgubiliod moskovskog CSKA (69-57). Pokretljivi i brži Rusi su uspjeli zaustaviti Bodirogu, Kiriljenko ga je nadigrao, pa »žuti« traže svog Kiriljenka. Moskovska utakmica ukazala je da europski prvaci još nisu ni blizu prošlosezonske forme, što i nije čudno, jer su im trojica košarkaša iz prve postave bili na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Splićani ističu da je Panathinaikos apsolutni favorit, ali vjeruju da ih mogu iznenaditi. Trener Splita Jasmin Repeša najavljuje: </p>
<p>- Ovo nam je najlakši susret. Panathinaikos je super-kvalitetna momčad, u kojoj se izostanak dvojice ili trojice ne osjeća. Sigurno ćemo svi pružiti maksimum, ostaviti srce na parketu i napraviti sve da bude neizvjesno. Rusi su ih pobijedili, možda su Grci neuigrani, jer su se kasno okupili.</p>
<p>Splićani su u ovu sezonu ušli ambiciozno, no ciljevi nisu postavljeni previsoko. Zapravo je osnovni cilj osigurati nastup u Suproligi i sljedeće sezone. Momčad je mlada, stoga su joj utakmice s ovako snažnim suparnicima dragocjene, pogotovo ako pobjeđuju. A Splićani su nakon nekoliko dobrih partija izgubili posljednja dva dvoboja, očekivano od Ülkera u Istanbula i neočekivano od Zagreba na Gripama. Nikola Vujčić, najbolji igrač »žutih« o dvoboju u četvrtak kaže: </p>
<p>- Panathinaikos je više od favorita, ali dat ćemo svoj maksimum i pokušat ćemo pobijediti. Uspjeh u dvoboju s Grcima puno bi nam značio. Očekujem pravu atmosferu i naše najbolje izdanje. Iako je Panathinaikos sjajna momčad, ključni igrač je Bodiroga. Susret koji su izgubili od CSKA pokazo je da još nisu blizu najboljeg izdanja.</p>
<p>Split će nastupiti u sljedećem sastavu: Subotić, Gregov, Tomeljak, Vujčić, Žižić, Ukić, Poljak, Pašalić, Gregurević, Land, Badžim i Rencher. A Panathinaikos u sastavu: Alvertis, Kalaitzis, Koch, Rogers, Fotsis, Gentile, Bodiroga, Middleton, Rebrača, Burke, Clynidalis, Ballogannis. Utakmicu će suditi Leman iz Švicarske i Cicoria iz Italije. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Odluka već na startu?</p>
<p>U Karlovcu se, od 26. do 29. listopada, igraju kvalifikacije za malonogometno EP 2001. godine / Sudjeluju reprezentacije Hrvatske, Francuske, Makedonije i Slovenije / Već u četvrtak, Hrvatska igra protiv prvog konkurenta, Slovenije</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Od 26. do 29. listopada, Karlovac je domaćin kvalifikacija za malonogometno EP u Moskvi. Uz domaćina Hrvatsku, sudjeluju još Francuska, Makedonija i Slovenija.</p>
<p>Glavni favorit za prvo mjesto, jedino koje vodi na završni turnir u glavni grad Rusije, je Hrvatska. Tako procijenjuje Boris Durlen, direktor reprezentacije, žaleći što uz Sloveniju, koja slovi kao naš najozbiljniji konkurent, na turniru ne igra još barem jedan suparnik podjednake snage, kako bi bilo neizvjesnije. Za Francuze Durlen kaže da ne posvećuju previše pozornosti malom nogometu, a u Makedoniji je taj sport doslovce u povojima. Tako proizlazi da će susret Hrvatska - Slovenija, koji je na rasporedu prvog dana (21 sat) odlučivati o sudioniku EP. Za usporedbu, Slovenija ima pet »inozemaca«, a Hrvatske tri: Eklić (Monza), Grdović (Cagliari) i Martić (Bergamo).</p>
<p>Izbornik Marijan Brnčić je, nakon priprema i utakmica u Istri, naglašeni optimist.</p>
<p>- Veoma je poticajno za našu vrstu što je ove godine već igrala na EP, a u prosincu nas čeka i nastup na SP u Guatemali. Jasno, nadam se da ćemo i u Karlovcu biti prvi, kaže Brnčić.</p>
<p>Između 20 igrača koji su prošli pripreme, Brnčić je izbor suzio na 14 imena: Alebić, Butigan, Čarapina, Čuljak, Delpont, Dervišagić, Eklić, Grdović, Gričar, Jukić, Malvasija, Martić, Papeš, Tomićić. U publikaciji kojom se najavljuju kvalifikacije ispisana su i imena stručnog stožera - uz Durlena i Brnčića naveden je i Duško Popovski, trener, Čedo Kuharić, fizioterapeut, Siniša Bačić, tajnik, dr. Hrvoje Šojat, liječnik, te Zorislav Srebrić (?). Zanimljivo, ime glavnog tajnika HNS-a bilo je upisano na isto mjesto (stručni stožer reprezentacije) i u publikaciji u povodu nedavne utakmice A reprezentacija velikog nogometa, Hrvatska - Škotska.</p>
<p>Raspored - četvrtak, 26. listopada: Makedonija - Francuska (8.30 sati), Hrvatska - Slovenija (21); petak, 27. listopada: Hrvatska - Makedonija (18), Slovenija - Francuska (20); nedjelja, 29. listopada: Slovenija - Makedonija (16), Hrvatska - Francuska (18). (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Majoli nije prošla</p>
<p>BRATISLAVA </p>
<p> - Iva Majoli eliminirana je u 1. kolu WTA Tour turnira tenisačica u Bratislavi, koji se igra na tepihu. Na startu turnira, uoči kojeg je prošla tri kola kvalifikacija, sa 6-2, 3-6, 6-4 svladala ju je Austrijanka Plischke, pa se može reći da Majoli nije imala sreće sa ždrijebom. Prema prvotnom izgledu ždrijeba Majoli se nije ni trebala sastati s Plischke, no kad je otkazala Nizozemka Hopmans Majoli je dobila baš njenu suparnicu...</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Sidot (1) - Gagliardi 6-3, 6-4, Torrens-Valero - Boogert 6-4, 6-1, Gersi (7) - Bačeva 6-3, 6-1, Chladkova (4) - Bobkova 7-5, 6-3, Srebotnik - Dubbers 6-3, 6-3, Hrozenska - Mandula 6-4, 7-5, Plischke (5) - Majoli 6-2, 3-6, 6-4, Bedanova (6) - Vaskova 6-3, 6-3. (ir)</p>
<p>Mauresmo - Dokic 6-1, 6-4</p>
<p>MOSKVA - Rezultati 1. kola WTA Tour turnira tenisačica u Moskvi (tepih, nagradni fond 1,080.000 USD): Hrdličkova - Husarova 4-6, 6-2, 6-3, Dementijeva (7) - Dragomir 6-7 (6), 7-5, 6-1, Mag. Maleeva - Krasnorutskaja 4-6, 6-1, 6-3, Raymond - Pouček 7-6, 6-3, Mauresmo (5) - Dokic 6-1, 6-4, Suarez - Fokina 7-5, 2-6, 6-3, Zvonareva - Bovina 6-7 (5), 7-5, 6-2, Sugiyama - Appelmans 6-3, 7-6.</p>
<p>Pioline, Ferrero i Escude već ispali</p>
<p>BASEL - Rezultati 1. kola ATP Tour turnira tenisača u Baselu, koji se u dvorani na betonu igra za nagradni fond od 1,000.000 USD: Federer - Haas 6-3, 6-3, Vinciguerra - El Aynaoui 6-0, 6-1, Krajicek - Ferrero (5) 6-4, 6-3, Sanguinetti - Pioline (6) 6-3, 3-6, 6-2, Hrbaty - Grosjean 3-6, 6-4, 6-4, Thormann - Escude 6-4, 6-3, Hewitt - Saulnier 6-2, 6-2.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Matutinoviću, treneru Olympiakosa, smanjena kazna</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog vaterpoloskog saveza nakon telefonskih konzultacija uvažio je žalbu Dragana Matutinovića, bivšeg trenera splitskog POŠK-a, te smanjio kaznu kontroverznom splitkom treneru na osam mjeseci zabrane rada, s time da kazna prestaje 14. veljače 2001. godine.</p>
<p>Podsjetimo, prvotno izrečena kazna bila je 10 mjeseci, a Matutinović ju je »zaslužio« zbog verbalnog vrijeđanja suca i kontrolora susreta splitskih vaterpolista s dubrovačkim Jugom u finalu doigravanja prvenstva Hrvatske. U međuvremenu Matutinović je, u dogovoru sa čelnim ljudima POŠK-a, prihvatio ponudu grčkog Olympiakosa. Kako je naglasio Matutinović ponudu predsjednika grčkog prvaka, Teodora Teodorokakolisa, bio je prisiljen prihvatiti, razočaran razvojem situacije glede njegove suspenzije. S Matutinovićem ćeu Atenu i hrvatski reprezentativac Teo Đogaš.</p>
<p>Inače, u Splitu su već našli Matutinovićeva nasljednika. Tako će novi trener POŠK-a biti Duško Antunović, nekadašnji izbornik hrvatske reprezetacije. (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kramnik pred osvajanjem naslova svjetskog prvaka!</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Nakon 10. partije dvoboja za naslov svjetskog šahovskog prvaka po PCA verziji Vladimir Kramnik je na domak pobjede i preuzimanja trona od Garija Kasparova. Pobjedom u toj 10. partiji u kojoj je vodio bijele figure Kramnik je došao do vodstva od dva boda razlike, 6-4, i za osvajanje naslova potrebna su mu još 2,5 boda iz preostalih šest partija.</p>
<p>S druge strane, Kasparov mora čak dva puta pobijediti kako bi zadržao naslov, a u to je teško teško vjerovati. U svakom slučaju u četvrtak, kada je na rasporedu 11. partija u kojoj će bijele figure voditi Kasparov, može očekivati da će svjetski prvak krenuti na sve ili ništa.</p>
<p>Kramnik - Kasparov</p>
<p>1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. e3 0-0 5. Ld3 d5 6. Sf3 c5 7. 0-0 cd4 8. ed4 dc4 9. Lc4 b6 10. Lg5 Lb7 11. Te1 Sbd7 12. Tc1 Tc8 13. Db3 Le7 14. Lf6 Sf6 15. Le6 fe6 16. De6+ Kh8 17. De7</p>
<p> Lf3 18. gf3 Dd4 19. Sb5 Db2 20. Tc8 Tc8 21. Sd6 Tb8 22. Sf7+ Kg8 23. De6 Tf8 24. Sd8+ Kh8 25. De7 - 1-0. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Većina nije koncentrirana na nogomet«</p>
<p>Naša je šansa u Parmi u tome da manjak kvalitete pokušamo nadoknaditi ekstra borbenošću, pa da eventualno čestim dodavanjima nešto napravimo... I oni su ljudi, nogometaši, koji isto tako primaju pogotke i griješe, kaže Dinamov vratar Tomislav Butina uoči prve utakmice 2. kola Kupa Uefe protiv Parme u gostima (četvrtak, 19 sati)</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Dinamov vratar Tomislav Butina ove je sezone ponajbolji igrač maksimirskog kluba. Njegovi su nastupi na istoj kvalitativnoj razini, neovisno o financijskim problemima koji prijete zatvaranjem kluba... Stoga će upravo on, uz Gocu Sedloskog, biti najvažnija karika Dinamovog sastava u četvrtak, na gostovanju u Parmi, u prvoj utakmici 2. kola Kupa Uefe. Ipak, ni Butina ne može u potpunosti ostati hladan na nervozu koja se nadvila nad maksimirske salone.</p>
<p>- Jučer sam prvi put u životu odbio dati intervju, rekao nam je Butina dan uoči odlaska u Parmu. - Zašto? Pa, zato jer čovjek u ovakvoj situaciji nema ništa pametno reći.</p>
<p>• Sad ste ipak malo smireniji?</p>
<p> - Nisam, isto je... Analizirali smo Parmin sastav, igru i sve ono čime će nam prijetiti na toj utakmici. Normalno je da su apsolutni favoriti. Kad pogledamo sastav koji imaju i kvalitetu njihovih igrača, u objektivnoj su prednosti. Normalno, mi moramo dati maksimum i nedostatak kvalitete možda nadoknaditi nekakvom ekstra borbenošću i probati ih iznenaditi, ako se to uopće može na njihovom terenu.</p>
<p>• Čime će vam to prijetiti? Obrambena linija bi, barem po imenima, trebala biti Parmina jača strana, ali u zadnje vrijeme baš i nisu nešto pokazali.</p>
<p>- Dovoljno je pogledati samo ta imena, tu su Thuram, Cannavaro, na lijevoj strani vjerojatno će biti Benarrivo i ne možemo očekivati da će nam oni nešto »pokloniti«. Morat ćemo sani nešto napraviti, bilo bi iluzorno očekivati da se mi oslanjamo na njihove eventualne pogreške. Naša je šansa da pokušamo taj manjak kvalitete nadoknaditi borbenošću, pa da eventualno pâs igrom nešto napravimo... I oni su ljudi, nogometaši, koji isto tako primaju pogotke i griješe. Ako nam se ukaže prilika, moramo je iskoristiti i pokušati postići pogodak, koji bi nam ovdje dosta toga otvorio.</p>
<p>• Uspijevate li se koncentrirati na nogomet?</p>
<p> - Kako tko...</p>
<p> • Vi osobno?</p>
<p> - Ja uspijevam i nadam se da je to vidljivo. Međutim, imam osjećaj da većina ipak nije koncentrirana na nogomet, koliko god oni to ne žele javno reći. Vidim da im je odgovor, kad im se postavi takvo pitanje, skroz drukčiji. U biti, nije u redu da ja sad govorim o tome, kao »ja sam koncentriran, on nije...« Svatko mora odgovarati za ono što radi i svatko će sebe prezentirati na terenu kako on misli da je najbolje.</p>
<p>• Različiti su komentari vaših posljednjih nastupa, u Čakovcu i Vinkovcima. Neki smatraju da dramatična situacija, vezana uz sudbinu kluba, jest dobar alibi za slabije igre. No, ima i onih koji se s time ne slažu...</p>
<p> - To uopće neću komentirati, zbog toga sam jučer prvi put i odbio dati intervju. Ne želim ulaziti u analize. Nisam dovoljno kompetentan, niti sam dovoljno pametan, niti mislim da sam pozvan da u ovome trenutku nešto komentiram.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Imamo i višak kandidata?!</p>
<p>Iako je rečeno da će Stručna komisija HNS-a, na temelju jasnih i strogih kriterija, pokušati objektivno odmjeriti kandidate za novog nogometnog izbornika, javljaju se mnogi, čak i oni koji nikad nisu čuli za - skromnost</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Miroslav Blažević tek se povukao s mjesta izbornika nogometne reprezentacije, a već je počelo otimanje za njegovo naslijeđe. Oglašavaju se i zvani, ali i nezvani, kojima skromnost baš nije vrlina. Kao ni strpljenje i praćenje tijeka procedure, budući da je na zadnjoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza jasno i glasno rečeno kako je prvi filtar pri odabiru mišljenje Stručne komisije Saveza. Dakle, poštivanje regula o tomu tko se uopće može kandidirati za izbornika.</p>
<p>Nogometni stručnjaci i znalci iz Stručne komisije HNS-a, na čelu s Miroslavom Uljanom, već bi u četvrtak (26. listopada) trebali odrediti osnovna pravila kandidature. Kao i ubrzanog postupka koji bi trebao dovesti do novog izbornika. Završni bi se čin trebao odigrati 7. studenoga. Toga bi dana, naime, IO HNS-a trebao odobriti (ili odbiti) prijedlog, što je predsjednik HNS-a Vlatko Marković posebno naglasio nakon što se oprostio s Blaževićem.</p>
<p>No, za razliku od dosadašnje prakse, zbog koje su prethodni predsjednici ovog stručnog tijela u pravilu podnosili ostavke, očekuje se da ovaj put zaista bude uvažen glas struke. Dosad je ona u pravilu bila paravan kako bi se reklo da HNS zadovoljava propisanim formama. Glavne su se odluke, međutim, pa i o sudbinama izbornika, donosile u »komitetima«.</p>
<p>Sjetimo se samo kako se među stručnjacima digla prašina kad je, na inicijativu Zlatka Canjuge, a već u vrijeme Vlatka Markovića na mjestu predsjednika HNS-a, Velimir Zajec preko noći promoviran u trenera Dinama iako nije imao sve potrebne dokumente. Dražan Jerković, legenda hrvatskog nogometa, podnio je tada u znak protesta ostakvu na mjesto na kojemu je danas Miroslav Uljan. Nitko se, međutim, nije ni potrudio zadržati ga, što je samo potvrda prakse kako uvijek i zauvijek vrijede i »pravila pokraj pravila«. Dakle, neki viši interesi koji će, bude li potrebno, uvijek biti iznad struke i stručnosti.</p>
<p>Ne govori li u prilog toj tezi i primjer Slavena Bilića, jedne od legendi »vatrenih«, inače diplomiranog pravnika? Do nekidan, kad se nije ni slutilo da će Blažević demonstrativno odstupiti, smatrao je sebe kandidatom za predsjednika HNS-a, ali je ustuknuo čuvši kako Zdravko Mamić, poduzetnik i menedžer, vjeruje da upravo on ima sve kvalitete za prvog čovjeka Saveza. Sad se Bilić nudi kao izbornik, odbacujući značenje diplome i dugogodišnjeg trenerskog iskustva kao presudnih osobina.</p>
<p>No, kad smo (ako jesmo) eliminirali Bilića kao kandidata za izbornika, stoji li zaista izjava uvijek (pre)glasnog Pere Vićana, člana IO HNS-a, kako se Blaževića bez teškoća može nadomjestiti barem petoricom kandidata.</p>
<p>Koji su to ljudi i po kojim kriterijima? Je li to Zlatko Kranjčar, koji se već minutu nakon nedavnih 1-1 sa Škotskom gurnuo u prvi plan i rekao: »Znate moju adresu, ja sam spreman i slobodan«! Nije, međutim, rekao koji put i zašto... Ili je to Ivan Đalma Marković, već toliko tanak sa živcima da sam sebi ide na živce? Trebalo bi uvažiti i izjavu Milivoja Bračuna: »Eto, baš sam dobio 'cipelu' u Hrvatskom dragovoljcu i slobodan sam kao ptica«.</p>
<p>Od ozbiljnijih kandidata, govori se o Jošku Skoblaru, ohrabrenom otkazom na čelu libijske reprezentacije. Drma se i Ivanu Kataliniću u Varteksu, možda u reprezentaciji bude sretnije ruke? Ivo Šušak je dirnut što se i njega netko sjetio, a Ozren Bonačić se hvali kako je uspio usvojiti bitan detalj iz Blaževićeve široke palete osebujnosti i misli da može motivirati igrače. Oglasio se i Otto Barić da bi rekao kako je, nažalost, zauzet funkcijom austrijskog izbornika. Tomislav Ivić baš i nije zauzet, posebice što je nekidan izjavio da je pitanje sata kad će se definitivno odmaknuti od nogometa. </p>
<p>Dosta se priča i o Mirku Joziću, odnedavna direktoru svih reprezentacija HNSa-, osim A. Barem zasad Jozić negira kandidaturu, ali ne i Branko Ivanković, dugogodišnji Blaževićev suradnik u reprezentaciji. No, budući da je nedavno, za posjeta Rijeci, Blažević rekao kako Nenad Gračan ima preduvjete za budućeg izbornika, možda i trener Rijeke osjeti izazov Ilice 31 kad, za koji dan, konačno stekne trenersku diplomu. </p>
<p>Nakon svega, čini se da je Vićan zaista u pravu, kandidata je zaista mnogo. Kako će sve završiti, zaista je teško prognozirati...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blažević: Hoće me i za trenera i za izbornika, ali trenutno sam neupotrebljiv</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Poznato je da s novim danom »sviću« i nove ideje, nova razmišljanja. No, donedavni izbornik hrvatskih nogometaša Miroslav Blažević i dalje ostaje pri onome što je govorio u utorak, nakon sjednice Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza. Tada je, naime, energično ustvrdio kako je, »s obzirom na svoju dob, završio karijeru, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu«. Dan kasnije nije promijenio mišljenje, ali njegove riječi ipak više nisu tako »tvrde« pa možemo pretpostaviti da će se Ćiro Blažević uskoro ponovno naći u trenerskoj ulozi. Pitanje je samo - gdje...</p>
<p>- U takvoj sam situaciji da mislim kako, u ovome trenutku, nikome ne bih mogao koristiti, rekao je Blažević. - Sad tako razmišljam, ali tko zna, sutra će možda biti drukčije. Javili su se neki savezi, neki klubovi, željeli bi me kao izbornika, trenera... Ali, sad sve ponude kategorički odbijam i zasad ne znam koliko ću biti u ovakvom stanju.</p>
<p>Kuloari su lansirali priču o Blaževićevom odlasku u - Italiju.</p>
<p>- Italija? Ma, te priče su neozbiljne. Sad zaista nisam spreman upustiti se u novi »brak«, novu »vezu«. Volio bih da me neko vrijeme svi puste na miru...</p>
<p>Ideja o eventualnom odlasku u Hrvatski dragovoljac propala je nakon što je predsjednik tog kluba Stjepan Spajić javno izrazio veliko zadovoljstvo Blaževićevim odlaskom iz reprezentacije.</p>
<p> - Ja sam vezan za Hrvatski dragovoljac, ali ne i za njegova predsjednika Spajića. On je dezavuirao svoj odnos prema meni kao prijatelju. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Na Internetu vode Ivić i Osim</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Internet stranice posvećene hrvatskom sportu posljednjih dana nude zanimljivu anketu: tko će biti novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije?</p>
<p>Na uvjerljivom prvom mjestu, sa oko 30 posto glasova, vodi Tomislav Ivić, direktor belgijskog Standarda iz Liegea, za kojeg igra i Robert Prosinečki. Ivica Osim, trener austrijskog Sturma, drugi je kandidat za izbornika »vatrenih« prema glasovima zabilježenim na internet stranici www.nogomet.com. Osim njih, u najužoj su konkurenciji još i Nenad Gračan, trener Rijeke, Ivo Šušak, Stanko Poklepović i Otto Barić, sadašnji austrijski izbornik. Branko Ivanković, kojeg mnogi izdvajaju kao Blaževićevog nasljednika, skupio je samo 1.7 posto glasova.</p>
<p>I na internet stranici www.hrsport.hr kao najozbiljniji je kandidat izdvojen Tomislav Ivić, sa 35 posto glasova. Osim spomenutih potencijalnih kandidata, neki su svoj glas dali i Mirku Joziću, Ivanu Kataliniću, Luki Bonačiću, Zlatku Kranjčaru i Marijanu Vlaku.</p>
<p>Prema www.hrsport.net stranici, odnosno njenim glasačima, novi će izbornik biti Ivica Osim, koji sa 26 posto glasova vodi ispred Tomislava Ivića (21%). (I. Mi.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Torcidino slavlje i povratak u vrh</p>
<p>U Torcidinu se proslavu 50. obljetnice izvrsno uklopio i nedjeljni derbi hrvatskog nogometnog prvenstva na Poljudu, Hajduk - Zagreb / No, dok Hajdukovim salonima struji svečarsko raspoloženje, trener Zoran Vulić je zabrinut, jer ima previše ozlijeđenih igrača</p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - Hajdukova navijačka skupina Torcida u subotu slavi 50. rođendan, a proslava započinje u četvrtak navečer, koncertom na kojem nastupaju Oliver Dragojević, Mladen Grdović i Dražen Zečić. Posebni Torcidin gost je bivši izbornik »vatrenih«, Miroslav Ćiro Blažević.</p>
<p>U Torcidinu se feštu izvrsno uklopio i nedjeljni derbi hrvatskog nogometnog prvenstva na Poljudu, Hajduk - Zagreb. Splićani su se trgnuli 5-0 pobjedom u Slavonskom Brodu, protiv Marsonije, a novi bi uspjeh oživio njihove ambicije, priključili bi se vrhu ljestvice. </p>
<p>Kako će se nedjeljna utakmica sigurno igrati u posebnom navijačkom ozračju, bilo bi krasno kad bi i nogometaši odigrali kvalitetnu i zanimljivu utakmicu. Budući da u Split dolazi Zagreb, ovosezonsko ugodno iznenađenje lige, očekuje se nogomet bez velikih kalkuliranja i s dosta pogodaka. </p>
<p>Direktor Hajduka Fredi Fiorentini ovako najavljuje nedjeljni dvoboj: </p>
<p>- Sa Zagrebom igramo iznimno važnu utakmicu. Imamo mogućnost priključka vrhu ljestvice, pobjeda bi nam oživjela prvenstvo. Zagreb respektiramo i maksimalno smo mobilizirani...</p>
<p>Prije dvoboja, Hajduk će nagraditi splitske olimpijce. Zlatni Pešalov i brončani Franković, Boraska i braća Skelin dobit će posebno izrađene Hajdukove dresove. </p>
<p>No, dok Hajdukovim salonima struji svečarsko raspoloženje, trener Zoran Vulić je zabrinut, jer ima previše ozlijeđenih igrača. Do kraja ovog dijela prvenstva neće imati na raspolaganju Lalića, Andrića, Hrgovića, a protiv Zagreba neće biti Sablića, Vukovića, Bošca i Leke (crveni karton u Slavonskom Brodu). Pirija je pod upitnikom. (R. Posinković)- U našem su prvenstvu svi izjednačeni, pa je svaki dvoboj derbi. Ipak, nama je ovaj dvoboj veoma važan jer se uspjehom vraćamo u borbu za vrh. Zagreb igra dobro, zasluženo je u vrhu i mi znamo da nas očekuje iznimno zahtjevna utakmica, rekao je Vulić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rivaldo »oživio« Barcelonu u 94. minuti</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Još četiri kluba su nakon susreta odigranih u utorak osigurali nastup u drugom krugu Lige prvaka. Riječ je o španjolskom Deportivu, njemačkom Bayernu, francuskom Paris Saint-Germainu, te talijanskom Milanu.</p>
<p>Najzanimljivije je bilo u skupini E u kojoj se dogodilo i jedno od iznenađenja večeri. Hamburger SV je na torinskom Delle Alpiju sa 3-1 svladao domaći Juventus u dvoboju u kojem su nastupila i trojica hrvatskih igrača. Nažalost, Niko Kovač je za HSV odigrao samo 17 minuta nakon čega je morao biti zamijenjen zbog ozljede zadobivene u sudaru sa drugim našim reprezentativcem, Igorom Tudorom. Andrej Panadić nije reprezentativac, ali je od svih naših igrača ostavio najdublji trag na susretu. Osim što je odlično obavio sve svoje obrambene zadatke, uspio je postići i pogodak za 3-1 kojim je praktički riješio susret. Za taj pogodak Panadiću je odlično asistirao igrač Juventusa, Paramati.Nijemcima su put prema pobjedi bitno olakšali i Zinedine Zidane, te Edgar Davids koji su svojim nepromišljenim potezima u 30., odnosno, 33. minuti dobili crvene kartone i tako bitno oslabili svoju momčad. Zanimljivo je da je ovo Zidaneu već drugo isključenje u ovosezonskoj Ligi prvaka.</p>
<p>U drugom susretu skupine E Deportivo je pogotkom Pandianija u 82. minuti došao do pobjede protiv Panathinaikosa koja mu je donijela prolazak u drugi krug. Za drugo mjesto u skupini kandidiraju sve tri preostale momčadi, a slavni Juventus je u vrlo teško situaciji, jer mora pobijediti Panathinaikos u Ateni, i to bez Zidanea i Davidsa.</p>
<p>Možda najveće iznedađenje večeri predstavlja rezultat iz Münchena gdje domaći Bayern nije uspio svaldati švedske poluamatere iz Helsingborga, ali i taj rezultat im je bio dovoljan za ulazak u drugi krug. Zato je golijada viđena u drugom susretu F skupine u kojemu je PSG sa čak 7-2 svladao Rosenborg i tako također osigurao plasman u drugi krug, a Norvežane najvjerojatnije poslao u Kup Uefa.</p>
<p>U skupini G oba rezultata predstavljaju stanovita iznenađenja. Anderlecht je pobjedom protiv Manchester Uniteda Engleze doveo u vrlo neugodnu situaciju, jer sada United u posljednjem kolu ima imperativ pobjede protiv kijevskog Dinama koji je 0-1 porazom protiv nizozemskog PSV-a izgubio sve šanse za prolazak u drugi krug.</p>
<p>Milan je 2-0 pobjedom protiv Bešitaša u Istanbulu pogocima Ševčenka i Jose Marija dokazao svoju ovosezonsku snagu i kolo prije kraja natjecanja u »skupini smrti« osigurao jedno od prva dva mjesta. Vrlo blizu tom uspjehu bili su i igrači Leeds Uniteda, koji su od pete minute pogotkom Bowyera vodili 1-0 protiv Barcelone. Taj rezultat bi ih odveo u drugi krug, a izbacio ponos Katalonije, ali u četvrtoj minuti nadoknade vremena Brazilac Rivaldo je izjednačio i donio tračak nade svom klubu. No, u posljednjem kolu Barcelona mora svladati Bešitaš, te se nadati da će Milan, kojemu je dovoljan i neodlučeni ishod za prvo jesto u skupini, pobijediti Leeds.• Rezultati susreta 5. kola nogometne Lige prvaka, skupina E: Deportivo - Panathinaikos 1-0 (Pandiani 82), Juventus - Hamburger SV 1-3 (Kovačević 56/Präger 24, Yeboah 48, PANADIĆ 62); redoslijed: Deportivo 9 bodova, Juventus 6, HSV i Panathinaikos po 5. Skupina F: Bayern - Helsingborg 0-0, Paris Saint-Germain - Rosenborg 7-2 (Dehu 16, Christian 25, Anelka 35, 92, Luccin 45, Leroy 76, Robert 87/George 36, 38); redoslijed: Bayern 10 bodova, PSG 9, Rosenborg 6, Helsingborg 4. Skupina G: Dinamo (K) - PSV 0-1 (Ooijer 45), Anderlecht - Manchester United 2-1 (Radzinski 15, 34/Irwin 36 - 11m); redoslijed: PSV i Anderlecht po 9 bodova, Manchester United 7, Dinamo (K) 4. Skupina H: Bešiktaš - Milan 0-2 (Ševčenko 38, Jose Mari 43), Leeds United - Barcelona 1-1 (Bowyer 5/Rivaldo 94); redoslijed: Milan 10 bodova, Leeds United 8, Barcelona 5, Bešiktaš 4. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Barbara Jelić prekida karijeru zbog trudnoće!</p>
<p>Ponajbolja svjetska odbojkašica Barbara Jelić, koja je u višemjesečnoj vezi s košarkašem Zadra Tomislavom Jurićem, propustit će ovu sezonu zbog trudnoće</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Nagađanja o tome kako će ponajbolja svjetska odbojkašica Barbara Jelić propustiti ovu sezonu pokazala su se točnima. Hrvatska odbojkaška reprezentativka je trudna, potvrđeno joj je to u ponedjeljak, nakon pregleda u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici. Nakon buduće kume Marije Anzulović, koja je Barbaru pratila u bolnici, prvi je radosnu vijest saznao, naravno, Barbarin dečko Tomislav Ružić, košarkaš Zadra.</p>
<p>- Isprva smo bili šokirani, jer nismo planirali trudnoću, ali sad našoj sreći nema kraja. Odbojka, naravno, sad odlazi u drugi plan, odnosno posvetit ćemo se našoj ljubavi. Mojim poslodavcima u talijanskoj Modeni sigurno neće biti drago, no radi se o »višoj sili«. Uostalom, tijekom prošlih sezona naigrala sam se vrhunske odbojke i dosta zaradila, pa se sada mogu malo posvetiti i privatnom životu. Jasno je da ću ovu sezonu propustiti, ali nadam se da bih mogla zaigrati već na Europskom prvenstvu u jesen 2001. godine, kazala je Barbara Jelić.</p>
<p>Mladi par navodno već priprema i vjenčanje, a izvjesno je da će sljedećih godinu dana živjeti u Zadru, gdje su iznajmili kuću. Iako Barbara i Tomislav tvrde da trudnoća nije planirana, o privremenom prekidu karijere naše najbolje odbojkašice nagađalo se od početka ljeta. Barbara je još za Olimpijskih igara u Sydneyu, u vrijeme kad je već vjerojatno bila trudna, demantirala da očekuje prinovu, no u razgovoru sa svojim reprezentativnim kolegicama spominjala je takvu mogućnost.</p>
<p>Da nešto »nije u redu« postalo je jasno prije nekoliko dana, kad se Barbara Jelić nije našla u postavi svog novog kluba, talijanskog Edisona iz Modene, u utakmici 1. kola talijanskog prvenstva. Stoga je Barbara odmah po povratku iz bolnice otputovala u Modenu, kako bi čelnicima kluba osobno objasnila o čemu je riječ. Kad je u pitanju hrvatska reprezentacija, Barbara nije mogla odabrati bolji trenutak za trudnoću. Olimpijski ciklus je završen, a prva sljedeća važnija akcija, Europsko prvenstvo u Sofiji, na rasporedu je tek od 22. do 30. rujna 2001. godine. Barbarin otac i hrvatski izbornik Ivica Jelić na svoju stariju kćer (kao i na Slavicu Kuzmanić, koja je zatrudnjela prije nekoliko mjeseci) neće moći računati jedino u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 2002. godine, koje će se igrati u proljeće sljedeće godine. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ključ drže zadarski centri</p>
<p>Košarkaši Zadra u četvrtak (21 sat), u 2. kolu Eurolige, ugošćuju PAF iz Bologne / Pitanje je hoće li i 130 posto naših mogućnosti biti dovoljno da se pobijedi najjača europska momčad, kaže trener Zadra, Vlado Vanjak</p>
<p>ZADAR, 25. listopada</p>
<p> - Može li Zadar prirediti iznenađenje u 2. kolu košarkaške Eurolige, u kojem se sastaje s aktualnim prvakom Italije, PAF-om iz Bologne? To pitanje lebdi nad Jazinama koje nestrpljivo očekuju dvoboj (četvrtak, 21 sat) s iznimno atraktivnim i kvalitetnim suparnikom. </p>
<p>Poraz protiv Benstona, a prije toga i postraj u Luganu u Euroligi, pomutili su ozračje u kojem je trebao biti dočekan div iz Italije.</p>
<p>- Emocije su potisnute u drugi plan, ogled pred nama glavna nam je briga, tvrdi trener Zadra, Vlado Vanjak.</p>
<p>Zadrani s velikim respektom dočekuju Talijane o kojima imaju vrlo visoko mišljenje, ali Vanjak poručuje:</p>
<p>- PAF nije momčad protiv koje se možemo »vaditi« za dva poraza u nizu. Razgovarali smo dugo, dogovarali se, stručni stožer i igrači, i pritom istaknuli kako u ovom susretu moramo pokazati našu pravu kvalitetu, želju i agresivniji pristup nego smo to imali dosad. Istina, pitanje je hoće li i 120 odnosno 130 posto naših mogućnosti biti dovoljno da bi se pobijedila momčad koju smatram najjačom u Europi i u kojoj igra niz talijanskih reprezentativaca i odličnih stranaca. Teško, ali ne i neostvarivo, kaže Vanjak. </p>
<p>Doista, pogled na sastav PAF-a ne nudi Zadranima veliki optimizam - opasnost prijeti sa svih strana.</p>
<p>- Istina, gledao sam njihove tri utakmice i vrlo je teško kazati koja im je točka najjača. Vrlo lako mijenjaju napad i obranu tako da odjednom imate na parketu trojicu visokih igrača, Gregora Fučku (215 cm), Giacoma Galandu (210) i izvrsnog Litvanca Eureliusa Zukauskasa (218), da bi već sljedeći trenutak zaigrali s četvoricom niskih igrača, redom opasnih šutera. Jaki su, zaista su jaki, ponavlja Vanjak. </p>
<p>U pravu je Vanjak kad se pribojava PAF-ove skok-igre, jer zadarski skakači nisu se iskazali u dosadašnjim utakmicama. Richard Mandeville, Tomislav Ružić i Davor Pejčinović nemaju baš upečatljivu statistiku. </p>
<p>- Skakački dio nas muči. Ipak, nakon utakmice s Benstonom dobro smo snimili situaciju i ukazali na neke probleme koji se javljaju u našoj skok-igri. Zato vjerujem da će u susretu s PAF-om to izgledati znatno bolje. Ako ne uspijemo nametnuti taj segment igre barem u obrambenom dijelu, onda se ničemu ne možemo nadati. Golema je odgovornost na našim centrima, zaključuje Vanjak.</p>
<p>Klupsku upravu pak muči ponašanje navijača. Na startu domaćeg prvenstva jedan je gledatelj ušao na parket i Zadar je kažnjen sa 18.000 kuna. </p>
<p>- Vodstvo ULEB-a ne bi imalo razumijevanja za takvo ponašanje, kazna bi bila još drastičnija. Stoga našim navijačima valja uputiti kritiku i zamoliti ih za civilizirano ponašanje, kazao je Nebojša Belić, direktor kluba.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska očekuje objašnjenje izmjena izbornih pravila u BiH</p>
<p>SARAJEVO/BEČ/ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Otpravnica poslova hrvatskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini Dunja Jevak uručila je u srijedu non-paper hrvatske Vlade dužnosnicima Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) kojim se traži objašnjenje izmjene izbornih pravila u toj zemlji. Petritschev zamjenik obećao je da će OHR razmotriti tu molbu i pokušati što prije odgovoriti na nju. </p>
<p>Dokument je uručen i dužnosnicima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Beču. Stalno vijeće OESS-a neće službeno razgovarati o diplomatskom non-paperu koji je u srijedu primilo od Hrvatske glede novih izbornih pravila u BiH, ali će se o tome voditi »tihi dijalog«, rekao je hrvatski veleposlanik pri OESS-u Mario Nobilo. Naglasio je da je tekst obrana nekih principa i »nije svrstavanje uz određenu stranku u BiH«. »Hrvatska ne mijenja svoju politiku i hoće biti aktivni partner. Potrebno je da Hrvatska bude konstruktivni partner što je i naša ustavna obveza« prema Hrvatima u BiH, dodao je Nobilo. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova u Zagrebu priopćilo je da se u non-paperu »izražava žaljenje što sudionici parlamentarnog života u Federaciji nisu mogli doći do zajednički prihvatljivog modela izbornog zakona«. Izražava se i zabrinutost da bi primjena tog izbornog zakona i novih pravila Privremenog izbornog povjerenstva »mogla dovesti u pitanje jednakopravnost, suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH«, dodali su izvori iz Ministarstva.</p>
<p> Privremeno izborno povjerenstvo (PEC) koje djeluje u sastavu OESS-ove misije u BiH, odlučilo je 11. listopada da će zastupnike u Domu naroda federalnog Parlamenta ubuduće birati svi zastupnici u županijskim skupštinama. Do odluke Privremenog izbornog povjerenstva, zastupnike pojedinog od triju konstitutivnih naroda u BiH u Dom naroda birali su isključivo pripadnici tog naroda. Prema novoj odluci, zastupnike svakog od naroda biraju glasači sva tri naroda u BiH. Također je povećan broj zastupnika u Domu naroda - Bošnjaka i Hrvata bit će po 30, a zastupnika iz reda ostalih naroda 20. Time se posredno utječe i na novi ustroj Doma naroda Parlamenta BiH jer njih biraju zastupnici federalnog Doma.</p>
<p> Dužnosnici HDZ-a dosad su najglasnije prosvjedovali protiv izmjene izbornih pravila tvrdeći da se time dovodi u pitanje jednakopravnost Hrvata u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Koliko novca EU za Balkan</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Koliko je novca Europska unija namijenila za obnovu i gospodarski oporavak Balkana, odnosno prostora bivše Jugoslavije? O preciznim je svotama eura teško govoriti, jer njima ne raspolažu ni odgovorni u Europskoj komisiji, svojevrsnoj vladi petnaestorice sa sjedištem u Bruxellesu. Bruxelleska si je birokracija, međutim, sada zadala neslužbeni rok, Zagrebački summit 24. studenoga, do kojega bi trebala sastaviti program pomoći prostoru jugoistočne Europe.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, čini se da bi od tih budućih financijskih injekcija iz EU-a mogla ipak najviše profitirati Srbija, odnosno SRJ. Nakon više od deset godina, Beograd je svrgnuo tvrdi Miloševićev režim, te međunarodni čimbenici žele pothranjivati sjeme demokracije koje je u Srbiji zasijano 24. rujna. </p>
<p>Već prije godinu dana, međutim, Komisija je u svojim dokumentima računala s 5,5 milijardi eura (oko 5,3 milijarde američkih dolara) za pomoć području tzv. zapadnoga Balkana, u koji eurokrati ubrajaju Hrvatsku, BiH, SRJ, Makedoniju i Albaniju. Od toga iznosa pak, gotovo polovicu, tj. 2,3 milijarde dolara, europski financijeri namijenili su još u travnju prošle godine »demokratskoj Srbiji nakon Miloševića«. Te su preraspodjele ostale ipak samo mrtvo slovo na papiru, jer je Vijeće ministara, inače glavno tijelo za donošenje konačnih odluka, u međuvremenu odbilo prihvatiti da se toliki novac odlije u nepredvidivu balkansku »rupu bez dna«. Ta se odluka Vijeća ministara, u ljeto prošle godine, podudarila otprilike s okončanjem NATO-ovih udara po Srbiji. </p>
<p>Dolaskom Koštunice na vlast, međutim, i Europska je unija počela kalkulirati s opcijama za (dugo)trajnije stabiliziranje jugoistoka Europe. Prethodnih se dana stoga na dnevnom redu Europskoga parlamenta našla i točka »paketa financijske pomoći zemljama zapadnoga Balkana« u 2001. godini. Zbog složene i spore procedure suodlučivanja, o tome se projektu za Balkan, dakako, još trebaju očitovati i Europska komisija te Vijeće ministara, ali prije summita EU-a i jugoistočne Europe u studenom u Zagrebu, ističu bruxelleski izvori, ne može se govoriti o konkretnim načinima pomoći. (Vinka Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Gasi se OBN, »Bildtova televizija« u BiH</p>
<p>MOSTAR, 25. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Četiri godine od početka emitiranja programa OBN-a (Open Broadcast Network), popularno nazvanog »Bildtova televizija« (Carl Bildt, prvi visoki predstavnik u BiH, suideolog s Richardom Holbrookeom i glavni tvorac OBN-a), ta televizija se nalazi pred gašenjem. Velika dugovanja OBN-a dosegnula su navodno više od 3,5 milijuna maraka, a proteklih je godina međunarodna zajednica u taj projekt uložila oko 20 milijuna »bespovratnog« novca i više ne želi ulagati u »vreću bez dna«. </p>
<p>Politički interes međunarodne zajednice svodio se na održavanje OBN-a kao svojevrsne ravnoteže drugim televizijskim programima u BiH, koje su, po mišljenju međunarodnih čimbenika, kontrolirale tzv. nacionalne stranke. Pritom su međunarodne organizacije i institucije angažirane u BiH cijelo vrijeme postojanja OBN-a davale potporu tom projektu, a neko vrijeme čak i izravno preko Simona Haselocka kontrolirale događanja unutar te televizije. No, od 1999. godine Europska komisija nije, pišu sarajevski Dani, uplatila ni marke za OBN, iako je, uz 65 posto novca koji daju SAD, bila najvažniji izvor prihoda za rad te televizijske mreže. Time je, zapravo, počeo proces gaženja OBN-a, iako to Gabrijel Vukadin, glavni menadžer OBN-a demantira. On priznaje postojanje velikog duga, ali demantira da je taj dug proistekao iz neposlovnosti ili megalomanskih programskih interesa, te dodaje kako je dug premostiv. </p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da se priča o definitivnom gašenju OBN-a pojavljuje upravo u trenucima nakon što je OHR preuzeo potpunu kontrolu nad RTV BiH i nakon što je pravljenje PBS-a i RTV-a Federacije BiH pod dirigentskom palicom Petritschevog agenta Johna Shearera postalo najvažnijim medijsko političkim projektom OHR-a. A upravo je Shearer na posljednjoj donatorskoj konferenciji nedvosmisleno sugerirao donatorima da ne daju više ni marke za OBN, što, tvrdi sarajevski tjednik, samo potvrđuje kakva se »krvava« bitka za velike novce vodi i među nekim međunarodnim predstavnicima u BiH. Spominje se i podatak kako na jednom od ranijih donatorskih sastanaka umalo nije došlo do tuče između Christera Thelina, direktor IMC-a, koji je lobirao da OBN dobije manje novca kako bi više pripalo IMC-u, i predstavnika OHR-a koji je lobirao za OBN.</p>
<p>Saga o bogatoj tv mreži koja bi živjela na međunarodnim jaslama, i na kojoj su, posebice u vrijeme Simona Haselocka »tekle rijeke dolara« okončala se u golemim dugovima. Malo je vjerojatno da OBN može nastaviti funkcionirati bez pomoći donatora, a najoptimističnija opcija u tom slučaju je gašenje u svibnju 2001., do kada je plaćen ugovor za satelit. Po jednome scenariju, dio opreme i profesionalaca »utopio« bi se u budući PBS, a »Bildtova televizija« bi bila definitivno likvidirana, s tim što taj proces neće biti ni malo lagan, jer je preko 15 zemalja doniralo opremu i sredstva. Posebno je pitanje, pak, tko će (i hoće li netko?) odgovarati za silne milijune »bačene u vjetar«?</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vladajuća koalicija AWS raspada se zbog Krzaklewskog</p>
<p>VARŠAVA, 25. listopada (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski vladajući desni blok Izborna akcija Solidarnost (AWS) sve je bliži raspadu na dva dijela. Šefovi tri od četiri glavne stranke koje sačinjavaju AWS odlučili su bojkotirati rad najvišeg tijela tog političkog bloka dok ne dođe do promjena u načinu njegovog vođenja. Točnije, konzervativci (SKL), demokršćani (PPChD) i kršćanski narodnjaci (ZChN) insistiraju na ostavci Mariana Krzaklewskog, prvog čovjeka AWS-a koji je na predsjedničkim izborima prije dva tjedna doživio težak poraz našavši se tek na trećem mjestu sa samo 15 posto glasova. Izuzetno loš rezultat Krzaklewskog - dvaput slabiji od rezultata koji je AWS postigao na zadnjim parlamentarnim izborima - izazvao je potres u vladajućem bloku, tim više što su još prije predsjedničkih izbora mnogi političari desnice upozoravali da je kandidatura Krzaklewskog loš potez. Šef AWS-a, naime, kod mnogih Poljaka izaziva antipatiju, što zbog načina na koji vodi politiku povlačeći sve konce iz pozadine, što zbog, kako mu se često predbacuje, arogancije i pomanjkanja svjetonazorne tolerancije. Uz to, njegova je izborna kampanja, tvrde kritičari, mogla zadovoljiti jedino glasače radikalnije desnice, dok su birači desnog centra podržali njegove konkurente.</p>
<p>Tri pobunjene stranke smatraju stoga da je odlazak Krzaklewskog s čela AWS-a jedini način da desnica izbjegne katastrofu na parlamentarnim izborima koji će se održati iduće godine. Iza Krzaklewskog, međutim, čvrsto stoje sindikat Solidarnost i njegova politička reprezentacija RS AWS (četvrta velika stranka u bloku) koji zajedno raspolažu većinom glasova unutar AWS-a. </p>
<p>Do kompromisa između sukobljenih tabora pokušavao je zadnjih dana, bezuspješno doći premijer Jerzy Buzek. Uspjelo mu je, međutim, dobiti uvjeravanja šefova SKL-a, PPChD-a i ZChN-a da podupiru njegov kabinet bez obzira na unutarstranačke svađe. No, dođe li do raspada AWS-a - što tri stranke uopće ne isključuju u slučaju da se Krzaklewski tvrdoglavo bude držao svoje fotelje - značilo bi to vrlo vjerojatno i pad Buzekove vlade, koja nakon izlaska liberala iz koalicije ionako ne raspolaže s parlamentarnom većinom.</p>
<p>Upravo takvog scenarija najviše se boji dio političara desnice koji se još sjeća kobne 1993. godine, kada je dio posvađane desnice srušio svoju vladu i doveo do prijevremenih izbora, nakon kojih su na vlast neočekivano došli postkomunisti, a izborni prag prekoračile su, na jedvite jade, samo dvije stranke desnice. Tek Krzaklewskom pošlo je prije tri godine za rukom ujediniti razjedinjenu desnicu, okupivši ju oko svojeg sindikata Solidarnost. Svojevrsna ironija je da danas sudbina Izborne akcije Solidarnost najvećim dijelom ovisi o tome hoće li se povući čovjek koji ju je 1997. doveo do pobjede na parlamentarnim izborima.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Delta« - američka poruka teroristima </p>
<p>Proteklih tjedana američki vojni i civilni špijunski stroj nadzirao je pažljivo sve veze na relacijama Azija-Europa-Afrika / Uhvaćeno je nekoliko milijardi informacija od čega je »prosijano« 100.000 važnih, a od toga desetak »strateških« i izravno vezanih uz nacionalnu sigurnost SAD-a</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Puna pripravnost američkih oružanih snaga na Saudijskom poluotoku, u Turskoj i BiH izravno je povezana s mogućim napadima islamskih ekstremista na vojne objekte koje u stranim zemljama kontroliraju Sjedinjene Države. Iako je to na izgled defenzivan potez, Amerikanci zapravo svojim najljućim protivnicima u islamskom svijetu šalju poruku koja bi ih trebala odvratiti od namjeravanih akcija.</p>
<p>Proteklih tjedana američki vojni i civilni špijunski stroj, koji godišnje guta gotovo 100 milijardi dolara, pažljivo je pratio kompletnu komunikaciju na relacijama Azija-Europa-Afrika. Snimano je i nadzirano sve: od mobitela, klasičnih telefona, ostalih elektronskih uređaja do suvremene satelitske telefonske mreže koju rado koriste Osama bin Laden i njegovi pristaše i suradnici.</p>
<p>Pokrenuta je i akcija na tlu, diplomatski kanali, te savezničke i prijateljske obavještajne službe. Rezultat: »upecano« je nekoliko milijardi informacija od čega je »prosijano« 100.000 važnih, a od toga desetak »strateških« i izravno vezanih uz nacionalnu sigurnost SAD-a. Kada je složen dešifrirani mozaik poruka koje razmjenjuju teroristi (stalno koriste i Internet), američka kopnena vojska, ratna mornarica i korpus marinaca, te razno zrakoplovstvo stavljeni su u stanje Delta, najviši stupanj uzbune. Iza njega slijedi jedino ratna operacija širih ili ograničenih razmjera.</p>
<p>Ali što konkretno mogu učiniti Sjedinjene Države? Prvo trebaju otkriti tko su teroristi i tko ih štiti. Nakon toga predsjednik SAD-a, glavni stožer oružanih snaga, Pentagon i Vijeće nacionalne sigurnosti moraju odlučiti koga će kazniti i što će se i kako napasti: skladišta vojnog materijala i streljiva, infrastruktura država-domaćina antiameričkih skupina, po koji most ili sjedište obavještajne službe zemlje koja ugošćuje američke neprijatelje. To u Pentagonu i CIA-i zovu »proporcionalnim odgovorom«. On je bolji od totalnog razarajućeg napada jer se može ponavljati više puta ako »lekcija« nije naučena ili primljena kako treba.</p>
<p>»Proporcionalni odgovor« moguće je provesti selektivno s malo civilnih žrtava na protivničkoj strani i uz angažiranje samo dijelova ogromne američke oružane sile, raspoređene po svim strateškim točkama svijeta. Tu svakako spada i američka vojna nazočnost na Saudijskom poluotoku i vojne baze NATO-a u Turskoj (posebno velika zrakoplovna baza Incirlik). No takvo masovno »obrambeno« pokretanje teško da će uplašiti i odvratiti male skupine čija je ideološka orijentacija aktivno protuameričko djelovanje.</p>
<p>Ekstremisti uživaju podršku uglavnom najsiromašnijih slojeva stanovništva iz kojih novače članove i imaju stalne logističke oslonce. Oni točno znaju što će Amerikanci poduzeti. Unatoč tehnološkoj inferiornosti u odnosu na SAD, ekstremisti imaju ljude koji se bave analitikom i predviđanjima ponašanja prve super-sile svijeta. Do sada Amerikanci nisu precizno otkrili tko stvarno pokreće i financira islamske fundamentalističke skupine. Jasno je i da Osama bin Laden nije više jedini vođa. Nova generacija terorista zato je u prednosti: vješto se sakrije kada Amerikanci napnu mišiće, a udara kada stisak popusti. Stoga će bilo kakav američki proporcionalni odgovor biti čista kozmetika ili nalik kresanju nečijeg džeparca. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kina obilježila 50-tu obljetnicu ulaska u Korejski rat</p>
<p>Posljednjih godina Kina je koristila svoj utjecaj i požurivala pomirenje Sjeverne Koreje s Južnom Korejom i SAD-om kako bi se uspostavila stabilnost na njezinim granicama i započela gospodarska modernizacija Sjeverne Koreje</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Kina je u srijedu obilježila 50-tu obljetnicu svog ulaska u Korejski rat odajući počasti poginulima i slaveći kraj »predugom prekidu« mirovnih pregovora između Sjeverne i Južne Koreje. Članci i uvodnici u državnim medijima pohvalili su kineske borce koji su se borili protiv Južnokoreanaca i snaga pod vodstvom SAD-a zaključujući kako velika utrošena novčana sredstva i gubitak 140.000 života za Kinu nisu bili uzaludni. China Daily, primjerice ističe da »bez obzira na promjene koje se događaju, naša zahvalnost za njihov doprinos miru kod kuće, na Korejskom poluotoku, na Dalekom istoku i u cijelome svijetu ne smije nikada prestati. Oni će uvijek biti heroji i heroine naše nacije«.</p>
<p>Kineski ministar obrane, general Chi Haotian, veteran Korejskog rata, zastupao je kinesko vodstvo na svečanosti održanoj u Pyongyangu a predsjednik Jiang Zemin, premijer Zhu Rongji i drugi kineski čelnici poslali su vijence na sjevernokorejsko groblje u čast poginulim Kinezima. Jiang, koji je bio nazočan na komemoraciji u pekinškoj Velikoj dvorani naroda, rekao je da je Kina osvojila veliku pobjedu - »herojski se borila za obranu pravde« i protiv »hegemonijŕ«. U Korejskom ratu (1950-53) Kina se borila na strani Sjeverne Koreje i uspostavila je čvrste odnose s tom komunističkom zemljom. Posljednjih godina Peking je koristio svoj utjecaj i požurivao pomirenje Sjeverne i Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država kako bi se uspostavila stabilnost na njezinim granicama i započela gospodarska modernizacija Sjeverne Koreje. Kina je jedina velika sila koja održavala dobre odnose s kapitalističkom Južnom Korejom i komunističkom sjevernom Korejom. Zbog toga je toplo pozdravila lipanjski summit vođa dviju zemalja kao i ovotjedni posjet američke državne tajnice Madeleine Albright. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhu Bangzhao izrazio je nadu da će taj posjet pomoći uspostavi stabilnosti na Korejskom poluotoku. »Nadamo se da će se ovaj zamah održati i nastaviti do pune normalizacije odnosa dviju zemalja«, rekao je Zhu.</p>
<p> Govoreći na konferenciji za novinare u srijedu, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da se Kina nada napretku u razgovorima između Madeleine Albright i Kim Jonga II, aludirajući na jednu od glavnih američkih briga: sjevernokorejski raketni program i prodaju tog oružja Iranu i Siriji. »Jedna od ključnih stavki naše politike jest održanje stabilnosti na Korejskom poluotoku. Podupiremo demilitarizaciju poluotoka i protivimo se širenju oružja za masovno uništenje«, rekao je Zhu. Prema njegovim riječima posjet kineskog ministra obrane Chi Haotiana Sjevernoj Koreji u ponedjeljak odnosio se na obilježavanje 50. obljetnice ulaska Kine u Korejski rat, i nije održan s namjerom da se vremenski poklapa s posjetom Madeleine Albright. Kineski i sjevernokorejski ministri obrane ipak su tom prilikom stigli sklopiti i sporazum o nastavku čvrstih vojnih veza u sklopu obnove odnosa dviju zemalja. </p>
<p>Kina je također pozdravila i najave Velike Britanije, Njemačke, Španjolske i Beligije o normalizaciji odnosa sa Sjevernom Korejom. Pedeseta obljetnica ulaska u Korejski rat u Kini je obilježena objavljivanjem stotina komemorativnih članaka i crno-bijelih fotografija, pekinška kina prikazivala su korejske ratne filmove a veterani iz jugoistočne provincije Sichuan posjetili su svoje bivše stožere, mjesta gdje su se borili i groblja u Sjevernoj Koreji. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prijetnjom da će kupiti ruske helikoptere, Ankara nadmudrila Washington</p>
<p>MOSKVA, 25. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je postigao konačan dogovor, pa čak bio i na »svečanom« zavarivanju prvih cijevi za novi plinovod, »plavi potok« kojim već iduće jeseni iz Rusije po dnu Crnog mora treba poteći plin za Tursku (16 milijardi kubičnih metara godišnje), u srijedu završeni trodnevni posjet ruskog premijera Mihaila Kasjanova Ankari, dio moskovskih novinara ocijenio je neuspješnim. </p>
<p>Naime, unatoč prethodnim obećanjima, turska je vlada u posljednji trenutak otkazala sklopiti s Kasjanovom ugovor o kupnji 145 ruskih vojnih helikoptera KA-50-2 poznatih u svijetu i kao »crna ajkula«. Riječ je o poslu vrijednom četiri milijarde dolara, zbog čega je Mihael Kasjanov u ponedjeljak uoči leta za Ankaru novinarima u Moskvi ustvrdio da će utrostručiti dosadašnju trgovinsku suradnju između Rusije i Turske.</p>
<p>Planirane pregovore o vojnoj tehničkoj suradnji s Rusijom u utorak za vrijeme boravka Kasjanova u Ankari, turske su vlasti diplomatski otkazale tvrdnjom da prethodno žele detalje te suradnje usuglasiti s načelnikom ruskog vojnog stožera Anatolijem Kvašnjinom kojemu su uputili poziv za posjet. Međutim, analitičari zaključuju da od te turske kupovine ruskih vojnih helikoptera neće biti ništa, i da je Ankara kao članica NATO-a odavno odlučila kupiti američke helikoptere »kobra«. </p>
<p>Turska je diplomacija vješto zaigrala na »rusku kartu« kako bi spriječila američki Kongres u čvrstoj namjeri da izglasa rezoluciju kojom se osuđuje genocid koji je Turska izvršila nad armenskim narodom u razdoblju od 1918. do 1923. godine. Na vijest da Turska planira eventualno kupiti ruske helikoptere, američki se predsjednik Clinton nedavno umiješao i svojim autoritetom spriječio Kongres da usvoji spomenutu rezoluciju o genocidu. Zamjeriti je Turcima što su iskoristili Rusiju i nadmudrili američki Kongres, nema razloga ocjenjuju moskovski novinari. Diplomacija i lukavstvo, a politika vještina u kojoj treba igrati na sukobe različitih interesa. </p>
<p>Ipak, ruski novinari pretjeruju kad prvi službeni posjet svog premijera Kasjanova Turskoj ocjenjuju neuspjelim. Postignuti dogovor o početku izgradnje (u prosincu ove godine) novog plinovoda »plavi potok« nesumnjivo je značajan prodor Rusije na tursko tržište. Uz to, Kasjanov je s domaćinima u Ankari dogovorio veću isporuku ruskog plina sadašnjim »zapadnog plinovoda« koji ide preko Ukrajine, Rumunjske i Bugarske u Tursku. Umjesto sadašnjih 10,5 tim će plinovodom već iduće godine Turska dobivati 17,5 milijardi prostornih metara ruskog plina. </p>
<p>Osim veće prodaje plina, premijer Kasjanov otvorio je svojim posjetom Ankari i vrata za prodaju ruske električne energije Turskoj. Rusija i Turska su sklopile ugovor kojim će, koristeći Gruziju kao tranzitnu zemlju, Moskva isporučivati Ankari 110 milijuna kilovat sati električne energije, a to je opet posao vrijedan 50 milijuna dolara. Napokon, za boravka u Ankari premijer Kasjanov postigao je dogovor kojim će Rusija sudjelovati u izgradnji turskih plinskih električnih centrala, a sve to znači da je predsjednik ruske vlade bio u pravu kada je ustvrdio da će se sadašnja robna razmjena između dviju zemalja vrijedna tri milijarde dolara uskoro utrostručiti. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Barakov izaslanik sastao se s Arafatom u Gazi</p>
<p>JERUZALEM/ MOSKVA/ WASHINGTON, 25. listopada</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Barak poslao je svojega posebnog izaslanika Yossija Guinossara na sastanak s palestinskim predsjednikom Yasserom Arafatom, javio je u srijedu izraelski državni radio, a palestinski izvori potvrdili su da su se Arafat i Guinossar sastali u utorak navečer u Gazi. O sadržaju sastanka, čije je održavanje visoki palestinski dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, najprije opovrgao, nisu objavljene pojedinosti. Zna se samo da je sastanak trajao dva sata i da je počeo u utorak oko 21.30 po lokalnom vremenu. Arafat i Guinossar ponajprije su razgovarali u četiri oka, a zatim im se pridružio i šef službe sigurnosti u pojasu Gaze Mohamed Dahlane, prenio je isti izvor.</p>
<p> Guinossar je bivši dužnosnik Shin Betha i već dugi niz godina zadužen je za izravne kontakte s Arafatom. On nadzire i dio gospodarske razmjene između Izraela i palestinske aunomne uprave.</p>
<p>U međuvremenu je izraelski premijer Barak za ruski radio u srijedu izjavio kako se još nada miru s Palestincima. Rekao je kako će izraelska vlada nacionalnog jedinstva biti spremna učiniti korake prema tome cilju, ali i kako se ništa neće postići pritiskom i nasiljem. »Izraelska vlada nacionalnog jedinstva, bude li sastavljena, uvijek će biti spremna raspravljati o ozbiljnome političkom dogovoru, pod uvjetom da i palestinska strana bude na to spremna«, rekao je Barak za radio Moskovska jeka. Naime, Barak s čelnikom Likuda Arielom Sharonom pregovara o vladi nacionalnoga jedisntva. »Nitko i ni pod kojim uvjetima neće nam oduzeti nadu u mir (...) s Palestincima koji su naši susjedi i uvijek će to biti«, rekao je Barak i dodao: »Ali mir nikada neće biti rezultat nasilja i prisile.«</p>
<p> Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je telefonski razgovarao s Barakom, a zatim je na Barakov zahtjev nazvao i palestinskoga predsjednika Arafata jer, kako je rekao Barak, ruski utjecaj može pomoći miru na Srednjem istoku. A izraelski su izaslanici, među njima i bivši premijer Shimon Peres, ovaj tjedna bili u Moskvi, gdje su se zalagali za jači angažman Rusije u mirovnom procesu.</p>
<p>A kako se saznalo iz Washingtona, američki predsjednik Bill Clinton razmatra mogućnost da održi odvojene sastanke s izraelskim premijerom Ehudom Barakom i palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom u Bijeloj kući, obznanio je u utorak kasno navečer glasnogovornik američkoga Nacionalnog vijeća sigurnosti P.J. Crowley. Clinton je tu »mogućnost« spomenuo u telefonskom razgovoru s Arafatom još prije u utorak, rekao je Crowley. »U ovome trenutku, to je samo mogućnost. Nismo razmatrali nikakve dodatne pojedinosti«, dodao je glasnogovornik.</p>
<p> Američki je predsjednik u tome razgovoru pozvao Arafata da se pridržava prekida nasilja dogovorenoga na summitu u Sharm el Sheikhu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nakon »najdužeg durenja u povijesti«, Edward Heath napušta politiku </p>
<p>LONDON, 25. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon više od pola stoljeća provedenog u zastupničkim klupama, trenutačno najstariji poslanik u Donjem domu sir Edward Heath povlači se iz politike. 84-godišnji bivši konzervativni premijer - zaslužan za ulazak Britanije u EU, najavio je da će otići nakon idućih općih izbora, koji bi se mogli održati već dogodine. Bit će to kraj jedne od najdužih političkih karijera u britanskoj povijesti.</p>
<p>Samo su David Lloyd George i Winston Churchill (koji su obojica također bili i premijeri) proveli u Donjem domu bez prekida više godina negoli Heath; Lloyd George 54, a Churchill čak 62 (budući da se politički umirovio tek sa 89 godina). Edward Heath ostat će najviše zapamćen po tome što je Britanija 1973., za vrijeme njegovog premijerskog mandata, bila primljena u tadašnju Europsku zajednicu.</p>
<p>Od najranijih dana, on je bio gorljivi zagovornik europskog jedinstva. Mnogi vjeruju da je, samo zbog njegovog entuzijazma prema Europi, francuski predsjednik Georges Pompidou digao veto na primanje Britanije u EZ, koji je 1963. stavio Charles de Gaulle. No ulaskom u EZ, britanske dileme prema Europi nisu riješene. Heathova Konzervativna stranka postajala je tijekom godina sve više europskeptična, ostajući to do današnjih dana, jednako kao i većina britanskog pučanstva. </p>
<p>Edward Heath je bio jedan od modernizatora Konzervativne stranke. On je bio prvi konzervativni premijer skromnog porijekla, premda školovan na elitnom Oxfordu. Poznat je i kao vrstan pijanist, dirigent i jedriličar. No u političkom životu, njegovi odnosi sa sindikatima bili su napeti, a njegov je premijerski mandat bio obilježen i problemima vezanim uz inflaciju te trgovinski deficit (koji se dodatno pogoršao zbog naglog skoka cijena nafte 1973.). Njegovi pokušaji da spriječi povišice plaća i tako obuzda inflaciju, doveli su do vala štrajkova. Nakon velikog nacionalnog štrajka britanskih rudara, Heath je 1974. odlučio objaviti prijevremene izbora, uz najavu da će oni pokazati »tko upravlja zemljom, vlada ili sindikati«. </p>
<p>No, umjesto da ojačaju svoj položaj, konzervativci su na tim izborima bili poraženi. Nakon što su birači Heathu okrenuli leđa, Margaret Thatcher ga je 1975. u unutarnjem puču istisnula i sa čela Konzervativne stranke. Četiri godine kasnije, pod njenim vodstvom, konzervativci su pobijedili na izborima, da bi potom neprekidno ostali na vlasti idućih 18 godina, sve do 1997. Borba protiv inflacije i protiv sindikata, u koje je energično krenula Margaret Thatcher, bila je obračun s nekim »baucima« iz heathovske prošlosti. Za nju i njene istomišljenike, Edward Heath je, zbog svog gospodarskog pragmatizma i svoje ljubavi prema Europi bio neprijatelj: »praktički socijalist« i »izdajnik«.</p>
<p>Heath nikada nije oprostio Margaret Thatcher što mu je otela mjesto konzervativnog vođe. Uvrijeđen je bio i kada mu je potom ponudila veleposlanički položaj, smatrajući da mu, kao iskusnom političaru i bivšem premijeru pripada neki ministarski resor. Njegova ga nasljednica, međutim, nikada nije pripustila u svoj kabinet, a on je za uzvrat ostao trajno uvrijeđen na nju, kritizirajući je javno u svakoj raspoloživoj prilici. Novinari u Britaniji nazvali su to »najdužim durenjem u povijesti«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mesić protiv referenduma Hrvata u BiH </p>
<p>SARAJEVO, 25. listopada</p>
<p> - Predsjednik Stipe Mesić izjavio je da se protivi referendumu Hrvata u Bosni i Hercegovini koji bi organizirale političke stranke. U intervjuu za agenciju BH press koji je u srijedu prenio sarajevski tisak, predsjednik Mesić je istaknuo kako u BiH, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, moraju funkcionirati institucije sustava te da u takvim okolnostima političke stranke nemaju nikakvo pravo raspisivati referendum. </p>
<p>»Ja sam protiv referenduma jer oni koji ga žele, ne razumiju što se događa u BiH, da više nema rata i podjele, da je BiH država u svojim međunarodno priznatim granicama i da ima svoje državne institucije«, kazao je hrvatski predsjednik. Mesić je Hrvate u BiH uputio da probleme koje imaju rješavaju kroz institucije sustava unutar zemlje a ne da za to traže rješenja i pomoć izvana, pa tako i u Republici Hrvatskoj. »Ta su vremena prošla«, izjavio je hrvatski predsjednik. </p>
<p>Trenutačne odnose Hrvatske i BiH opisao je kao dobre, ali je naglasio da se neke odredbe Daytonskog sporazuma i dalje isuviše sporo provode. Prema Mesićevim riječima, i dalje je poseban problem povratak Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tokić: Nisam tražio spajanje s Hrvatskom</p>
<p>MOSTAR, 25. listopada</p>
<p> - Dopredsjednik HDZ-a BiH Marko Tokić zanijekao je u srijedu u Mostaru izvješća prema kojima je na predizbornom skupu svoje stranke u Tomislavgradu zagovarao spajanje bosanskohercegovačkih Hrvata s maticom Hrvatskom, te da je okupljene na skupu pozdravio nacističkim pozdravom. Sarajevski mediji prenijeli su u srijedu izvješće agencije Onasa s tog skupa, u kojem se navodi da je Tokić rekao kako će »HDZ ispuniti stoljetne težnje Hrvata BiH za spajanjem s maticom zemljom, jedinom, vječnom Hrvatskom«. U istom tom novinskom izvješću navodi se da je »pozdravio okupljeno mnoštvo rukom ispruženom u nacistički pozdrav«. Tokić je u pismenoj izjavi dostavljenoj u srijedu medijima te navode Onase označio lažnim. Tvrdi da »nije izgovorio riječi o stoljetnim težnjama hrvatskog naroda, ali je spomenuo da će pobjeda HDZ-a BiH i učvršćenje ustavnopravne pozicije hrvatskog naroda u BiH onemogućiti neojugoslavenske ideje i vratiti nadu hrvatskom narodu i u Republici Hrvatskoj«. Tokić ističe kako pozdrav s dva prsta koji označava 'viktoriju', s popratnim riječima »do pobjede« nikako nije nacistički pozdrav. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska podržala Maltin prijedlog o parlamentu zemalja Mediterana</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Glavne teme 104. konferencije Interparlamentarne unije, održane ovog mjeseca u Jakarti, bile se opasnost od vojnih i drugih udara te financiranje razvoja u siromašnim zemljama. To je u srijedu na konferenciji za novinare u Zagrebu izjavila Vesna Pusić, voditeljica izaslanstva Sabora i predsjednica Izvršnog odbora Nacionalne grupe IPU-a. Saborsko izaslanstvo sudjelovalo je od 15. do 21. listopada na 104. konferenciji IPU-a u Jakarti. »Praksa je da se na konferencijama IPU-a odrede dvije glavne teme, a onda se dodaju i značajne teme o trenutačnim zbivanjima u svijetu«, kazala je Pusić. Ostale teme razgovora bile su načini upotrebe sankcija UN-a, te stanje na Srednjem istoku. Sama konferencija završila je s nekoliko rezolucija vezanih uz četiri glavne teme, rekla je Pusić. Dodala je da je u sklopu Konferencije Malta predložila inicijativu o osnivanju parlamenta zemalja Mediterana, što je Hrvatska podržala. Na skupu u Jakarti sudjelovalo je 109 zemalja članica IPU-a, četiri pridružena člana i dva promatrača, te brojne organizacije UN-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mesić u dvodnevni posjet Njemačkoj </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravit će u četvrtak i petak u državnom posjetu Njemačkoj, gdje će se sastati s najvišim dužnosnicima. Predsjednik Mesić razgovarat će u četvrtak u Berlinu s njemačkim kolegom Johannesom Rauom, a zatim odlazi u Hannover gdje će se sastati s njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom. U Hannoveru će Mesić obići hrvatski, njemački i mađarski paviljon na svjetskoj izložbi EXPO 2000. Hrvatski predsjednik se navečer vraća u Berlin, gdje će održati predavanje u Njemačkom društvu za vanjsku politiku na temu »Političke promjene u Hrvatskoj, uloga Hrvatske u Europi sutrašnjice«.</p>
<p> U petak ujutro sastat će se s predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Thierseom. Programom je predviđeno da se Mesić sastane s predstavnicima hrvatskih udruga i Njemačkog sabora industrije i trgovine. Na kraju svog posjeta sastat će se s berlinskim gradonačelnikom Eberhardom Diepgenom.</p>
<p> Njemačka, koja je unutar EU-a bila glavni zagovornik priznanja hrvatske samostalnosti, jedna je od najvažnijih hrvatskih gospodarskih partnera. Ona je najveći partner dobavljač i drugi najveći kupac hrvatske robe (poslije Italije). Hrvatski izvoz u Njemačku 1999. godine iznosio je nešto više od 673 milijuna DEM, a uvoz je dostigao vrijednost veću od milijardu i 400 milijuna njemačkih maraka. U prvih šest mjeseci ove godine robna razmjena smanjena je za 17 posto u odnosu na isto razdoblje lani. </p>
<p> Za hrvatsko gospodarstvo od vitalne je važnosti priljev svježeg kapitala kroz strane investicije. Stoga je nužno osigurati sve političke i pravne pretpostavke da bi se privukao strani kapital, pogotovo iz Njemačke koja je jedan od najvećih svjetskih investitora. Protekle godine vrijednost izravnih njemačkih ulaganja u inozemstvu iznosila je 34,89 milijardi njemačkih maraka. Vrijednost ukupnih izravnih njemačkih ulaganja u Hrvatsku do kraja 1999. dosegnula je 996,8 milijuna DEM.</p>
<p> Za Hrvatsku je Njemačka također posebno važna kao turistički emitivna zemlja. Gotovo 60 posto stanovništva provodi više od pet dana godišnjeg odmora na nekim od svjetskih turističkih destinacija. Njemački turisti su prije osamostaljenja Hrvatske bili najbrojniji gosti. Nakon turističke suše tijekom ratnih godina, Nijemci su se počeli vraćati na Jadran. Lani su bili treći, iza Slovenaca i Talijana - došlo ih je nešto više od 500.000. </p>
<p> Njemačka s otprilike 82 milijuna stanovnika čini sedam posto svjetskog stanovništva, a ostvaruje 32 posto svjetske proizvodnje. Danas je peta gospodarska i druga trgovačka sila u svijetu. Izvoz je glavni potporanj njemačkog gospodarstva i svako peto radno mjesto izravno je ili neizravno vezano uz izvoz. Njemačka je i jedna od zemalja s najvišom razinom socijalne sigurnosti, uslijed čega ima najveće troškove rada u svijetu. Na svakih 100 DEM plaće, poslodavci plaćaju još 80 DEM poreza, doprinosa, osiguranja i slično. U srpnju ove godine savezni je parlament prihvatio novi porezni zakon, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2001. Očekuje se da će on znatno smanjiti troškove rada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Trajkovski: Balkan treba okrenuti leđa ratu i siromaštvu </p>
<p>SKOPJE, 25. listopada</p>
<p> - Makedonski predsjednik Boris Trajkovski pozvao je u srijedu Balkan da »djeluje mudro« okrećući leđa ratu i siromaštvu te je izrazio uvjerenost da će demokratski procesi u SRJ voditi potpunoj stabilizaciji i miru u regiji. »Duboko sam uvjeren da će demokratski procesi u SRJ voditi potpunoj stabilizaciji i miru u regiji, čemu umnogome može pridonijeti Pakt o stabilnosti«, istaknuo je Trajkovski otvarajući jednodnevni neformalni summit čelnika zemalja članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Skopju.</p>
<p>Na skupu su se okupili i predsjednici SRJ Vojislav Koštunica, Albanije Rexhep Meidani, Bugarske Petar Stojanov, Rumunjske Emil Constatinescu, te premijeri Turske Bülent Ecevit i Grčke Kostas Simitis. Hrvatska i BiH sudjeluju kao promatrači, a predstavljaju ih zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić i predsjednik bosanskohercegovačkog tročlanog Predsjedništva Živko Radišić. Očekuje se i dolazak posebnog koordinatora Pakta za stabilnost Bode Hombacha.</p>
<p> Trajkovski je također istaknuo važnost Zagrebačkog summita koji će se održati u studenome i potrebu zajedničkog rada na postizanju napretka na svim poljima na dobrobit svih zemalja u području. »Bili smo suočeni sa sukobima koji su opustošili naše teritorije, naša sela i naša ognjišta«, rekao je makedonski predsjednik. »Vidjeli smo tragedije naših susjeda, naših prijatelja i građana. Vidjeli smo beskrajni mimohod izbjeglica. I tako iscrpivši sve druge puteve, sada trebamo djelovati mudro. Došlo je vrijeme da se usprotivimo etničkom nacionalizmu, obnovimo ekonomiju nakon 50 godina neuspjeha.« Posebice je pozdravio nazočnost jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice na skupu istaknuvši odlučnu potporu Makedonije demokratskom procesu u SRJ. </p>
<p> »Sretan sam što vidim ovdje sve zemlje regije«, rekao je Trajkovski. »To je stvarno izuzetan događaj do kojeg je došlo nakon pozitivnih promjena u SRJ«, dodao je misleći na pad Slobodana Miloševića i izbor novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. </p>
<p> Zapadni diplomati u Skopju ocjenjuju taj neformalni susret čelnika jugoistočne Europe povijesnim, jer je riječ o prvom sastanku nakon početka demokratskih promjena u SRJ i odlaska s političke scene »daytonske trojke« Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića. </p>
<p> Predsjednik SRJ sastao se prije početka skupa s bugarskim kolegom Stojanovom. Tom je prigodom rekao: »Ovaj je sastanak vrlo važan, posebice za SRJ koja otvara novu stranicu svoje povijesti«. Inače, Koštuničin dolazak u Skopje ujedno je prvi kontakt šefa jugoslavenske države i makedonskih vlasti u posljednjih pet godina. Na marginama sastanka, Koštunica bi trebao razgovarati s američkim veleposlanikom pri UN-u Richardom Holbrookeom, prvim američkim dužnosnikom koji će sastaje s novim šefom SRJ. </p>
<p> Bivši makedonski predsjednik Kiro Gligorov susreo se sa Slobodanom Miloševićem, tada još predsjednikom Srbije, u Beogradu 1995. Bilo je to nekoliko dana prije nego je Gligorov bio teško ranjen u atentatu koji je dio makedonskog tiska pripisao jugoslavenskim tajnim službama. Od tada su odnosi Beograda i Skoplja na minimalnoj razini. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Problem sukcesije bit će riješen na Zagrebačkom summitu?</p>
<p>BEOGRAD, 25. listopada</p>
<p> - Izvršni direktor G17 plus Mlađan Dinkić izjavio je u utorak da postoje pravni, politički i ekonomski preduvjeti za obnovu članstva SR Jugoslavije u MMF-u. Poslije sastanka s izaslanstvom MMF-a, Dinkić, koji je u ime Demokratske oporbe Srbije preuzeo dobrim dijelom upravljanje Narodnom bankom Jugoslavije (NBJ), istaknuo je da su politički uvjeti za prijam u MMF relativno brzo postizanje sporazuma o nasljeđivanju bivše SFRJ s državama sljednicama i skidanje vanjskog zida sankcija.</p>
<p> Rekao je da je međunarodni posrednik u pregovorima o sukcesiji Artur Watts najavio skori dolazak u Beograd, a guverner Središnje banke Slovenije Franc Arhar pozvao je središnju banku SRJ da se na razini guvernera razgovara o tom problemu.</p>
<p> Uz napomenu da je predsjednik SRJ Vojislav Koštunica najavio napuštanje načela kontinuiteta SFRJ i prihvaćanje načela ravnopravnog nasljeđivanja bivše zajedničke države, Dinkić očekuje da će problem sukcesije u principu biti riješen na summitu u Zagrebu idućeg mjeseca. Dodao je da će pravni stručnjaci lako riješiti pravne preduvjete za članstvo u MMF-u. Ekonomski preduvjet za prijam u članstvo je izmirenje duga SR Jugoslavije MMF-u od oko 130 milijuna dolara. »To je najteži uvjet i u kontaktu smo s Norveškom koja bi trebala biti koordinator za dobivanje kratkoročne pozajmice za izmirenje tog duga. Ta bi pozajmica odmah bila namirena jer bi Jugoslavija odmah stekla odgovarajuća prava 'vučenja' iz MMF-a«, objasnio je Dinkić. </p>
<p> Izaslanstvo MMF, prvo poslije 1991. godine koje posjećuje Beograd, najavilo je nastavak razgovora za kraj tjedna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Američki Hrvati zabrinuti zbog odnosa Bijele kuće prema Koštunici</p>
<p>Steve Rukavina u pismu Billu Clintonu upozorava da su svi američki Hrvati uznemireni zbog omekšavanja američke pozicije prema srbijanskoj obvezi suradnje s Haaškim sudom</p>
<p>NEW YORK, 25. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predstavnici udruga američkih Hrvata u pismima predsjedniku Clintonu i čelnicima odgovarajućih odbora u američkom Kongresu izrazili su zabrinutost zbog odnosa američke administracije i zapadnih zemalja prema novoizabranom jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, s obzirom na njegovo odbijanje da surađuje s Međunarodnim tribunalom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.</p>
<p>Predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) Steve Rukavina uputio je pismo predsjedniku Clintonu u kojemu u ime 130.000 američkih Hrvata okupljenih u raznim udrugama u kojemu, nakon zahvala za sve što je američka administracija pod Clintonovim vodstvom učinila za uspostavu trajnog mira i razvoj demokracije na prostoru bivše Jugoslavije, izražava »najveću zabrinutost« zbog međunarodne reakcije nakon nedavnog izbora Vojislava Koštunice, i zbog njegova odnosa prema Tribunalu u Haagu. </p>
<p>On podsjeća da su svi američki Hrvati uznemireni zbog omekšavanja američke pozicije prema srbijanskoj obvezi suradnje s Tribunalom, pogotovo zbog toga što je hrvatska zajednica u Americi ustrajavala na obvezi hrvatske Vlade da u potpunosti surađuje s Haaškim tribunalom. On ukazuje da je Hrvatska ispunila te obveze i da služi kao primjer susjednim zemljama. »Mi se bojimo da isti standardi neće biti primijenjen prema novoj vladi gospodina Koštunice«, kaže se u pismu predsjednika NFCA Stevea Rukavine predsjedniku Clintonu. </p>
<p>On upozorava da je gospodin Koštunica od mnogih hvaljen kao ustavni pravnik i legalist, pa je paradoksalna njegova izjava da neće izručiti Haagu optužene za ratne zločine i da će se usprotiviti međunarodnom suđenju Miloševiću i drugim optuženim Srbima. U pismu se izričito navodi da mnogi od optuženih Srba slobodno žive u Srbiji i Bosni i Hercegovini pod srpskom kontrolom, iako su aktivno sudjelovali u zločinima protiv civila u Hrvatskoj i BiH. </p>
<p>Steve Rukavina ukazuje da je bilo više službenih izjava raznih dužnosnika američke administracije u kojima se najavljuje obnova diplomatskih odnosa Washingtona i Beograda bez prethodnih uvjeta. On navodi dva razloga zabrinutosti američkih Hrvata zbog najavljene politike administracije. Prvo, što njezini potezi predstavljaju znak da bi Sjedinjene Države mogle promijeniti dosadašnju politiku prema tom području prihvaćajući samo smjenu na čelu vlasti, a ne promjene za koje se zalažu, i drugo, to bi moglo potkopati buduće napore za suradnju i pomirbu kojima teze susjedi Jugoslavije, uključujući i Hrvatsku. </p>
<p>Na kraju pisma, Steve Rukavina traži od predsjednika Clintona kao snažnog zagovornika Haaškog tribunala da se javno založi za striktnu suradnju Beograda s Haagom, baš kao što su to SAD zahtijevale od Hrvatske koja tu obvezu ispunjava. </p>
<p>Podržavajući izjavu u predsjedničkoj kampanji demokratskog kandidata Ala Gorea, kojom je najavio da će zahtijevati izručenje Slobodana Miloševića Haagu, Steve Rukavina upozorava da bi primjena dvostrukih standarda u jugoistočnoj Europi bila sigurni recept za kaos i možda izbijanje novog rata u tom dijelu Europe.</p>
<p>Slično pismo uputio je predsjednik Američke hrvatske udruge (CAA) Hrvata Frank Brozovich predstavnicima Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma i Senata. On ukazuje između ostalog, da ukidanje sankcija Jugoslaviji mora biti uvjetovano punom suradnjom Beograda u istrazi i progonu svih ratnih zločinaca, jer samo ustrajavanje na ispunjavanju pravde može donijeti trajan mir zemljama Balkanske regije.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Krivična prijava protiv Miloševića i izbornog povjerenstva</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Istražni sudac Prvog općinskog tužiteljstva u Beogradu pokrenut će istragu protiv članova jugoslavenskog Saveznog izbornog povjerenstva zbog nepravilnosti tijekom izbora za predsednika Jugoslavije 24.rujna, javila je agencija Beta. Istraga će se temeljiti na krivičnim prijavama koje su protiv članova povjerenstva podnijeli nevladina organizacija G17 Plus i jedan od lidera DOS-a s Kosova Momčilo Trajković. Krivična prijava je podnijeta i protiv bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića koji je optužen da je poticao članove Izbornog povjerenstva na promjenu rezultata izbora. </p>
<p>U priopćenju tužiteljstva navodi se da će o toj prijavi biti odlučeno »poslije prikupljenih dokaza u istrazi« i istaknuto da »do sada prikupljeni dokazi ne ukazuju da ima osnova za sumnju da je Milošević poticao članove povjerenstva na izvršenje krivičnog djela«. Krivična prijava protiv povjerenstva je podnijeta zbog zloporabe službenog položaja i kršenja nekoliko saveznih zakona. Kako prenose državni mediji, prijave su podnijete protiv predsjednika izbornog povjerenstva Borivoja Vukićevića, tajnika Milisava Milenkovića i članova Vukašina Jokanovića, Rajka Nišavića, Miomira Perunovića, Milene Arežine, Pavla Vukašinovića, Milovana Živkovića, Borivoja Jankovića i Zvonimira Tomovića. (vfp)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Skrećemo pažnju na uočene greške u članku Davora Gjenera i podastiremo prave činjenice</p>
<p>Veoma poštovani gospodine glavni uredniče!</p>
<p>Htio bih se još jednom osvrnuti na članak vašeg suradnika, g. Davora Gjenera, od 22. kolovoza 2000., nakon što sam vam u svom reagiranju od 24. kolovoza 2000. skrenuo pažnju na uočene pogreške.</p>
<p>U članku Davora Gjenera spomenut je austrijski veleposlanik dr. Gregor Woschnagg, koji - prema navodima autora članka - ima osobni interes za ukidanje AVNOJ-skih odluka u Sloveniji zbog velikih zemljišnih posjeda oduzetih njegovoj obitelji poslije godine 1945. Gospodin Gjenero je naveo da je gospodin veleposlanik dr. Woschnagg čak poprimio državljanstvo Republike Slovenije radi povrata te imovine.</p>
<p>Na te navode javio se sam citirani gospodin veleposlanik dr. Woschnagg da bi podastro prave činjenice o sebi osobno i glede članova njegove obitelji.</p>
<p>Slobodan sam vam poslati fotokopiju predmetnog javljanja gospodina veleposlanika Gregora Woschnagga i radni prijevod na hrvatski jezik.</p>
<p>Bilježim se s osobitim poštovanjem,</p>
<p>Dr. RUDOLF BOGNERizvanr. i opunom. veleposlanik Republike Austrije u Zagrebu</p>
<p>Molim da ispravite netočne tvrdnje koje su u »Vjesniku« prepisane iz slovenskog lista </p>
<p>Članak u Vjesniku od 22. kolovoza 2000. »Hrvatska za sada nije među onima na koje Haider vrši pritisak« u mmnogočemu je pogrešan i sadrži pogreške glede moje osobe i glede moje obitelji, koje bih ovime htio razjasniti: </p>
<p>Moja obitelj, koja je u Sloveniji posjedovala u neprekidnom vlasništvu, tvornicu kože, nasuprot navodima autora predmetnog članka, nije bila na strani Hitlera, nego na strani onih koje je nacionalsocijalistički režim proganjao.</p>
<p> Moj otac i njegov brat, koji su bili vlasnici jednakih dijelova tvornice kože morali su zbog opasnosti od hapšenja sa strane Gestapoa godine 1944. zajedno s mojom majkom pobjeći. Preplivavši rijeku Rhein, dospjeli su u Švicarsku.</p>
<p> Ja osobno mogao sam provesti vrijeme Drugoga svjetskog rata u Švicarskoj, jer mi je majka bila Švicarka.</p>
<p>Moj stric je bio hapšen i deportiran u KZ Dachau, a moja teta zatvarana i u posljednje dane strijeljana od SS-a.</p>
<p>Preživjeli članovi moje obitelji vratili su se po završetku rata u Sloveniju, gdje su ih smjesta partizani internirali kao bivše »kapitaliste«, da bi ih zatim prognali u Austriju.</p>
<p>I tvrdnja da sam poprimio slovensko državljanstvo, nije točna; ja posjedujem samo austrijsko državljanstvo.</p>
<p>Moja dužnost u Brüsselu je zastupanje austrijskih interesa u Europskoj uniji. Dakako da Austrija ima velik interes za proširenje Europske unije, jer bi proširenjem promaknula sebe od »rubne države Europske unije« u središte Europske unije.</p>
<p> U tom smislu provode se i pregovori o pristupu toliko dinamični koliko je to samo moguće, jer je podjednako u interesu Europske unije kao i samih kandidata za pristup da pregovori poluče pozitivne rezultate kojima obje strane teže, kako bi se zemlje srednje i istočne Europe primile u obitelj zemalja-članica Europske unije.</p>
<p>Osobno sam za sebe izvukao pouke iz prošlosti, u kojoj je moja obitelj teško nastradala od obaju protivnika u sukobima Drugoga svjetskog rata, i smatram da se tako nešto više nikada ne bi smjelo dogoditi budućim naraštajima u Europi. Smatram da je jedino jamstvo za to da neće ponovno doći do takva razvoja, nastavak europske integracije uz odgovarajući obzir prema interesima uključenih država, ali i njihovih stanovnika.</p>
<p>»Vjesnik« je u predmetnom članku prepisao napis slovenskog lista, na koji je svojedobno reagiralo ispravcima »pismo čitatelja« Austrijskog veleposlanika u Ljubljani. Na taj se ispravak »Vjesnik« nije osvrnuo. Bit ću zahvalan kad bi »Vjesnik« na primjeren način upozorio na tu pogrešku.</p>
<p>Dr. GREGOR WOSCHNAGGstalni predstavnikRepublike Austrijepri Europskoj unijiBruxelles</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HTV javna ili trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću?</p>
<p>Premda je Zakon o HRT-u prošao prvo saborsko čitanje i slijedećih mjeseci treba ići u drugo saborsko čitanje - izgleda da je upitan i osnovni okvir zakona. Barem je tako g. Damir Matković, tv novinar i predsjednik Foruma 21, ustvrdio na raspravi u Hrvatskom novinarskom društvu dne 5. listopada o.g., kada je prema pisanju Vjesnika rekao »da postoji niz spornih točaka u tekstu Zakona koje je zamjeralo i Vijeće Europe«. Pitanje je, kaže g. Matković »treba li HRT biti javna ili privatizirana kuća, zatim treba li biti trgovačko društvo ili javna ustanova« - pojasnivši da je u većini zemalja Televizija zapravo trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću (s o.o.).</p>
<p>Nedavno, dne 11. srpnja o.g. održana je na HRT-u tribina »HRT javna ili stranačka«. Na tom skupu u kojem su sudjelovali Mirko Galić, Neda Ritz, S. P. Novak, I. Z. Čičak, Mirjana Krizmanić, Gojko Bežovan i voditelj Branimir Bilić - svi su potvrdili (a tako i jest) da je TV najveći, najautoritativniji te jedini medijski izvor informacija za najveći dio pučanstva, koje znano je malo čita. Sada bi g. Matković tu posljednju medijsku komunikaciju (za najveći dio pučanstva) pretvorio u trgovačko društvo s o.o. tj. poduzeće koje teži profitu i odgovarajuće posluje - dakle još jedna tv kuća koja se s ostalim tv - kućama natječe u jeftinom pridobivanju gledatelja kojima onda usput može servirati i neke političke poruke koje nisu u interesu hrvatskog građanstva.</p>
<p>Kako mediji sadržajima i interpretacijama suoblikuju našu svijest, naša mišljenja pa time i našu volju - oni nam ne prodaju običnu robu, već posreduju pri odlučivanju o našem životu i političkom izboru. Dakle građani svojim novcem podržavaju možebitnu vlastitu manipulaciju!</p>
<p>Zato HRT treba dobiti što veći stupanj autonomije i neovisnosti kako bi informacije bile što objektivnije i vjerodostojnije i da novinari TV - kuće budu neovisni i mogu izvještavati po vlastitom uvjerenju u traženju istine, a ne po volji vlasnika ili vlasti.</p>
<p>Mirko Galić direktor HRT-a to je i potvrdio kad je 5. listopada o.g. u Hrvatskom novinarskom društvu rekao: »Dva temeljna cilja Zakona o HRT-u su da se osigura institucionalna neovisnost televizije i to instalacijom vijeća koje će jamčiti samostalnost te financijska stabilnost«.</p>
<p>Bez toga (tj. bez dovoljno objektivnih informacija i komentara) ne može se ostvariti proces demokratizacije pa ni slobodni izvori a nema ni gospodarskog napretka. To je onda vraćanje u predcivilizaciju iliti u predpovijesno društvo. U svezi s tim simptomatičan je članak novinara Deana Sinovčića u Vjesniku od 14. listopada o.g. pod naslovom »Račanova medijska (ne)sreća« u kojem on poziva Vladu na laganje i doslovce piše: »Vrhunska politika i vrhunski političari manipuliraju medijima i javnošću u što spada i laganje, ali hrvatski političari to ne žele, a dijelom ne znaju to činiti, ali znaju sasvim pogrešno - javno prigovarati novinarima. Dapače, nisu u stanju ni srediti odnose s medijima, u njihovu vlasništvu (??), niti međusobne odnose u šestorici prije nastupa u medijima, pa se ne trebaju čuditi medijskom 'raspašoju'«.</p>
<p>Istina je da se političari služe i lažima ali civilizacijski je nedopustivo pozivati Vladu na laganje. U nas se je laž, rekli bismo, udomaćila.</p>
<p>Ali od laži na dulji rok nema koristi, već samo štete. To se najbolje vidi na našem gospodarstvu. Željko Ivančević ravnatelj HUP-a (Hrvatsko udruženje poslodavaca), kaže pred nekoliko dana, da bi Hrvatska za deset godina mogla anulirati negativnu razliku u zaostajanju u razvoju za drugim zemljama u tranziciji i dodaje da tada članstvo u EU ne bi trebao biti daleki cilj kao ni demokratski i kulturni standardi. Možda to i nije tako kako ravnatelj HUP-a kaže - ali je onda obeshrabrujuće da ne znamo niti svoj položaj među državama u tranziciji.</p>
<p>Sve je to razlog da razmislimo da li bez javne TV, te najvažnije i gotovo jedine komunikacije među svim sudionicima javnog života - možemo dostići europski kulturni i civilizacijski standard i možemo li to prepustiti trgovačkom društvu s o.o. koje će nas zabavljati dok potonemo.</p>
<p>ANTUN BRČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nekritična vijest unosi suvišnu nervozu </p>
<p>U Vjesniku od 24. listopada, 2000. u rubrici Gospodarstvo čitam neveliko izvješće: »Zbog zime prijeti novo poskupljenje nafte i derivata«. Pri kraju je naveden »agencijski« izvor te vijesti - (H/dpa).</p>
<p>Primjećujem da je vijest jako nekritična - nije prikazana druga »strana medalje«! Naime, stalno se rade razne prognoze i predviđanja o svemu i svačemu - od prognoze vremena, pa do prognoze cijena svega, ponašanja burzi, itd. Ozbiljne novine poput Vjesnika, trebale bi paralelno prikazati barem dva glavna predviđanja iz odgovornih i vjerodostojnih izvora.</p>
<p>Navedeni članak je izrazito pesimističan; spominje se »jaka zima« - kao da je to sigurno, a naravno da nije sigurno - to ćemo tek vidjeti! Osim toga i dapače, postoje ozbiljna predviđanja kako će ova nadolazeća zima baš biti blaga - sve jako značajno u predviđanju potrošnje plina i tekućih goriva. Nadalje, spominju se neredi i krvoprolića u Nigeriji i Indoneziji (zemlje članice OPEC-a) - to zvuči kao »jučerašnje vijesti« - danas zaista nikako nema jakih pokazatelja da će se to sigurno dogoditi, i onda moguće poremetiti proizvodnju nafte. I onda vijest o prekidu proizvodnje iz Iraka u prosincu - ma, gdje su te vijesti!? - doduše, moguće je - no, posve malo vjerojatno! Ukratko, ova prikazana vijest u Vjesniku - bez puno vjerodostojnosti - može unijeti nepotreban nemir među ljude koji ovako servirano to čitaju, pa na relativno malom tržištu naftnih derivata u Hrvatskoj - može izazvati posve suvišnu nervozu i pokušaja »zgrtanja« gorivnih rezervi, koji su onda uzroci lokalnih nestašica!</p>
<p>Vjesnik bi napravio veliku uslugu za svoje čitateljstvo, kad bi donio potpuniju sliku predviđanja - što danas u doba interneta, nije nikakav problem! Postoji cijeli niz izvora podataka i različitih predviđanja. Treba birati barem dva različita gledanja (predviđanja), pa da čitalac bude upoznat sa vjerojatnim mogućnostima ili varijantama različitih događanja, koje će utjecati na neki dolazeći važan aspekt dnevnog života - npr. cijena tekućeg goriva! </p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, Kalifornija, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>NE novim preimenovanjima ulica i trgova</p>
<p>Ako je vjerovati »Nacionalu« prema dogovoru Tomca i Budiše povratak imena Trga žrtava fašizma trebali bi platiti: izmjenom naziva Trga maršala Tita (u Trg hrv. dragovoljaca), Masarykove ulice (trebala bi postati Titova) i Trga francuske revolucije (Trg Franje Tuđmana).</p>
<p>Naravno, reaktualiziraju se i priče o Trgu žrtava komunizma (bla bla). Tu ludu trgovinu treba sasjeći u korjenu.</p>
<p>DA povratku imena Trga žrtava fašizma.</p>
<p>NE novim preimenovanjima.</p>
<p>Nova imena treba dati nekim novim trgovima na nekim novim mjestima.</p>
<p>Uz sve ideološke primjedbe, misle li gospoda političari koliko košta promjena imena ulice, ne one plave table, već promjena adrese svakog građana/građanki, poduzeća, preregistracije, telefonski imenici...</p>
<p>Dosta nam je budalaština, loših odluka koje će se za koju godinu ponovo mijenjati. Reagirajmo odmah, dignimo glas protesta!</p>
<p>DEJAN KRŠIĆArkzin d.o.o.Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Bolesnu ženu susjedi uzalud pokušali spasiti iz stana u plamenu</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada </p>
<p> - Milica Đurić (56) poginula je u požaru koji je, nakon eksplozije plinske boce, u srijedu ujutro izbio u zagrebačkom Folnegovićevom naselju, u Starčevićevoj ulici 5.</p>
<p> Policajci su vrlo brzo nakon nesreće pristigli na dojavu zabrinute susjede, koja je nešto iza 9 sati čula eksploziju i kasnije bespomoćno gledala plamen koji je izlazio kroz prozore stana Đurićevih, pokušavajući bezuspješno probiti vrata kako bi spasila svoju susjedu.</p>
<p>Na mjestu nesreće pronađeni su komadi plinske boce, a žrtvu je bilo vrlo teško identificirati.</p>
<p>- Željko Đurić, suprug preminule Milice, cijelo je vrijeme uviđaja bio u šoku, okružen nekolicinom šokiranih susjeda i poznanika. On je, naime, kako je izjavila najbliža susjeda Ana Marija Bilandžić, koja je i pozvala policiju, tog jutra otišao potpisati ugovor kako bi ovaj stan mogao oglasiti za zamjenu, a njegova je supruga, koja je tek nedavno napustila psihijatrijsku kliniku jedne od zagrebačkih bolnica, ostala sama u kući. </p>
<p>»Kad sam odlazila u dućan, čula sam kroz vrata Đurićevih neko čudno pištanje, i tiho jecanje. Desetak minuta kasnije. kad sam se vraćala, eksplozija se već dogodila... Plamen je izlazio i kroz prozore. Pokušala sam probiti vrata, moj suprug je dotrčao u pomoć, ali bilo je, očito, prekasno. Policija i vatrogasci, koje sam odmah pozvala, nisu ništa mogli promijeniti, potreseno je ispričala Ana Marija Bilandžić, dodajući kako je suprug Željko svoju sad već pokojnu ženu »čuvao kao malo vode na dlanu«. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kaznena prijava protiv poručnika HV-a zbog homoseksualizma</p>
<p>ČAKOVEC, 25. listopada</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu u srijedu je zaprimilo kaznenu prijavu protiv 32-godišnjeg Z. K. iz Varaždina, poručnika Hrvatske vojske, na službi u vojarni »Nikola Šubić Zrinski« u Čakovcu. </p>
<p>Temelj kaznene prijave je osnovana sumnja da je Z. K. u minule dvije godine spolno iskorištavao tri ročna vojnika i nekoliko djelatnih vojnih osoba. Kako je rekao Antun Kvakan, općinski državni odvjetnik u Čakovcu, kaznena prijava nije potpuna, te je zatražio dopune. Kada prijava bude dopunjena Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu odlučit će o pokretanju istrage. Inače je Z. K. nakon ispitivanja kod istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu pušten na slobodu. Riječ je o događaju koji je naišao na odjek u međimurskoj javnosti, budući da se takva i slična djela rijetko kazneno gone, odnosno procesuiraju slučajevi homoseksualizma. Na službu u čakovečku vojarnu »Zrinski« Hrvatske vojske Z.K. je došao u vrijeme kad su u Čakovec preseljeni dijelovi 7. gardijske brigade iz Varaždina. On je u vojarni bio zadužen za kuhinju, a u Čakovec je došao sa činom narednika. Za vrijeme službe u Čakovcu Z.K. je unaprijeđen za poručnika. </p>
<p>U razgovoru s osobama koje su bile u doticaju s osumnjičenim poručnikom čuli smo da se ničim nije osobito isticao, da nije bilo nikakvih primjedbi ili zamjerki na njegov rad ili ponašanje. Dobro je surađivao, rečeno nam je, s osobljem kuhinje i restorana u Domu Hrvatske vojske u Čakovcu. Od časnika u vojarni »Nikola Šubić Zrinski« također smo doznali da se po njegovu ponašanju i uopće držanju nisu mogle primijetiti homoseksualne sklonosti. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nepoznati muškarac u stanu nađen mrtav, drugi teško ranjen</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - U srijedu oko 14,40 sati jedan nepoznati muškarac je pronađen mrtav a drugi ranjen u stanu u neboderu, Baruna Filipovića 15.</p>
<p>Mladić i djevojka koji su došli u posjet čuli su zapomaganje iz stana na petom katu. Mladić je provalio vrata i unutra su našli mrtvo tijelo muškarca starog oko tridesetak godina i drugog muškarca koji je bio teško ozlijeđen, te su odmah obavijestili policiju. Ozlijeđeni je odmah vozilom Hitne pomoći prevezen u Opću bolnicu Sveti Duh, gdje je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život.</p>
<p>Istražni sudac kojeg smo zatekli na mjestu događaja izjavio je da još ništa ne može reći o identitetu žrtve, a niti o načinu kako je ubijena. Pokraj poginulog nisu nađeni nikakvi dokumenti, a bio je sav krvav pa se pretpostavlja da je izudaran tupim predmetom.</p>
<p>Brojna policijska ekipa obavlja očevid a istražni sudac Ivan Turudić rekao je da neće davati izjave dok se ne utvrde sve činjenice. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kutle tvrdi da se optužnica protiv njega ne temelji na hrvatskom Kaznenom zakonu</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada </p>
<p> - U četvrtak će se pred vijećem Općinskog suda, kojem predsjeda sutkinja Ksenija Gržin, nastaviti suđenje Miroslavu Kutli i dvanaestorici suoptuženih u slučaju »Tisak«, koje se u jedanaest točaka optužnice tereti da su oštetili »Tisak« za 47 milijuna kuna.</p>
<p> Nakon prve rasprave, koja je bila odgođena zbog nedolaska petooptuženog Krunoslava Marčinka, suđenje je počelo 17. listopada, a tom su prilikom svi optuženi ustvrdili da se ne osjećaju krivima za djela koja im se stavljaju na teret. Od uobičajenog je i kratkog: »ne«, kojeg optuženi obično izgovaraju u tom trenutku, Kutle odstupio rekavši, uza sve, da se pročitana optužnica ne temelji na hrvatskom Kaznenom zakonu. U četvrtak ujutro glavna će rasprava početi vještačenjem knjigovodstveno-financijske stručnjakinje Mirte Tomljanović, za koje je obrana na prošlom ročištu tvrdila da nije dostatno, tražeći novo. </p>
<p>Optužnica se, podsjetimo, pred optuženima, njihovim odvjetnicima, tužiteljima i mnogobrojnim zainteresiranim novinarima čitala nešto kraće od dva sata, a nakon nje je Kutlin odvjetnik Anto Nobilo »izvadio«, kako je rekao, dosad nepoznati dokument koji, po njegovoj interpretaciji, »ruši same temelje optužnice«. Radi se, naime, o sporazumu o dugoročnoj poslovnoj suradnji između Globus Holdinga, Globusa, Tiska, Slobodne Dalmacije i Dione, kojim se, prema Nobilovim riječima, dokazuje da je Kutle samo tražio ispunjavanje ugovornih obveza spomenutih u tom dokumentu, čime se, po Nobilovu mišljenju, isključuju navodi iz optužnice da je Kutle svoje poslovne partnere poticao na zlouporabu ovlasti i krivotvorenja isprava. Taj spis također je, prema Nobilovim riječima, dokazao da je policija nedopustivo manipulirala istragom, jer ga uopće nije uzela u obzir. </p>
<p>Čedo Prodanović, zastupnik oštećenika - tvrtke »Tisak« - suprotstavio se Nobilovoj »mistifikaciji i glorifikaciji« spornog dokumenta koji, po Prodanovićevim tvrdnjama, uopće ne utječe na optužnicu.</p>
<p>»Tom se komadu papira daje značenje kojeg nema. S formalne strane, na njemu se nalazi samo jedan potpis, iako su ga trebale potpisati tri osobe. S druge, pak, strane, uopće nije bitno u kojem je svojstvu Kutle svoje suradnike poticao na zlouporabu ovlasti i krivotvorenje isprava, već je bitna činjenica da su se po njegovom nalogu događale kažnjive stvari«, izjavio je Čedo Prodanović nakon prve rasprave.</p>
<p>I nakon prošlog ročišta Kutlin odvjetnik Anto Nobilo rekao je da je pozvao predstavnike »Hrvatskog helsinškog odbora« da prate suđenje, jer smatra da se ovdje ne sudi samo njegovom klijentu za njegova navodna nedjela, već da se preko Miroslava Kutle sudi pojmu »tajkuna», »tajkunizacije«, te, zapravo, bivšoj vlasti, u čije su se vrijeme, navodno, događala u optužnici nabrojena kažnjiva djela.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kalebić: »Sutkinjo, uzmite u obzir da sam ja permanentno lud!« </p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - U nastavku suđenja supružnicima Željku (42) i Vedrani (39) Kalebić, njezinom bratu Ivi Buzdovačiću (33) i Nikši Roglići (34) optuženima za preprodaju 12 kilograma heroina i pranje novca, na splitskom Županijskom sudu, o načinu kontaktiranja posjetitelja i pritvorenika, u srijedu je svjedočio upravitelj splitskog zatvora na Bilicama, Tihomir Jakelić.</p>
<p> Podsjetimo, Kalebićima se na teret stavlja, da su preko trećeoptuženog, nakon uhićivanja iz splitskog zatvora organizirali preprodaju »na slobodi« preostalog im heroina. Četvrtooptuženi tereti se da je bio jedan od kupaca »na veliko«. Upravitelj Jakelić opisao je sobu za posjete koja je, prema njegovim riječima »posebna prostorija za vizualni i slušni kontakt«, bez fizičkog dodira. Ostakljena je i ima žicu s obje strane. S jedne strane u isto vrijeme može sjediti najviše pet pritvorenika, a s druge isto toliko posjetitelja. »Razgovor je slobodan i nigdje ne stoji da je uprava zatvora dužna obraćati posebnu pozornost na ono o čemu govore pritvorenici i posjetitelji, osim ako za to postoji nalog istražnog suca ili predsjednika sudskog vijeća. No, dosad takav nalog nikada nismo dobili«, kazao je Jakelić. Upozorio je i ukoliko pritvorenici s gostima razgovaraju o kaznenom djelu koje im se stavlja na teret pravosudni policajci o tome moraju izvijestiti upravu, ali prema njegovim riječima, ni to se dosad nikada nije dogodilo. Branitelja Vedrane Kalebić, odvjetnika Slobodana Mikulića zanima lo je ima li njegova branjenica zabranu posjeta, na što je upravitelj odgovorio da zabrana ne postoji. Naime, postoji samo dopuštenje za posjet određenim osobama. Branitelja je zanimalo i postoji li mogućnost kontakta Željka i Vedrane, na što je Jakelić odgovorio da njima kontaktiranje nije bilo dopušteno. Jedini kontakt pritvorenici mogu ostvariti dovikivanjem na koja interveniraju pravosudni policajci, no obzirom na razmještaj prostorija u kojima su smješteni Vedrana i Željko u njihovu slučaju dovikivanje nije bilo moguće. To je, međutim, moguće u sudnici, pa je tako Kalebić po završetku Jakelićeva svjedočenja, doviknuo: »Sutkinjo, uzmite u obzir da sam ja permanentno lud«. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Rasprava u sporu Škegro protiv Pukanića odgođena zbog bolesti sutkinje </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Zbog bolesti sutkinje Marite Perčin-Ferber, te nedolaska optuženog Ive Pukanića, glavnog urednika tjednika Nacional, u srijedu je na zagrebačkom Općinskom sudu odgođena rasprava u kojoj bivši ministar financija Borislav Škegro tuži Pukanića zbog klevete.</p>
<p>Naime, Škegro je podnio tužbu zbog nepotpisanog članka, objavljenog u Nacionalu 19. travnja ove godine, pod naslovom »Borislav Škegro pred hapšenjem zbog ugovaranja provizije: Od prodaje HT-a Deutsche telekomu 5 posto - 40 milijuna DEM-a otišlo je HDZ-u«. Kako je nadalje navedeno u tužbi, glavni urednik spomenutog tjednika omogućio je da se privatnog tužitelja prikaže kao osobu koja je u obnašanju dužnosti ministra financija za sebe i tada vladajuću stranku HDZ, na nepošten način došao do novca, odnosno nečasno dogovarao proviziju prilikom prodaje HT-a, te je time omogućio HDZ-u stjecanje iznosa od 40 milijuna DEM-a. Time je, navodi se dalje, oklevetana moralnost i profesionalnost privatnog tužitelja, koji se nastoji prikazati krivcem koji će svaki čas biti uhićen zbog niza kaznenih djela koja je učinio kao ministar financija.</p>
<p>Ovakav stav privatnog tužitelja potkrijepljen je dijelovima inkrimiranog teksta u kojem stoji da »iz izvora bliskih novoj hrvatskoj vlasti Nacional doznaje da bi se već ovog tjedna bivši HDZ-ov ministar financija mogao naći pred istražnim organima. Naime, prema tim izvorima, Škegru je od uhićenja u ponedjeljak spasilo to što je ministar Šime Lučin bio izvan Zagreba, a bez njega se u tu akciju nije htjelo krenuti. No, događaji u sljedećih nekoliko dana bit će vrlo zanimljivi, jer je nova vlast s Mesićem i Račanom na čelu, počela ispunjavati svoja predizborna obećanja - krivce za katastrofu kroz koju je prošla Hrvatska u proteklih deset godina treba dovesti pred sud«.</p>
<p>Sljedeća rasprava zakazat će se pismenim putem, te se stranke u postupku neće posebno pozivati, dok bi optuženi Pukanić trebao svjedočiti na okolnost saznanja o inkrimiranom tekstu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sestra tvrdi da je otac njezinog brata ubio u afektu i da je brat oca izazivao </p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - Na splitskom Županijskom sudu u srijedu je počelo suđenje Anđelku Peši (70), iz Ugljana pokraj Sinja, optuženom za ubojstvo svoga sina Ivana (41). Prema optužnici zločin se dogodio 25. lipnja ove godine. Otac je sina u obiteljskoj kući u Ugljanima, nakon svađe, ubo nožem u lijevu stranu prsnog koša. Od zadobivenih ozljeda i nakon operacije Ivan Pešo umro je 6. srpnja u splitskoj bolnici.</p>
<p> Okrivljenik je, na glavnoj raspravi, izjavio da nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret. »Smatram da je otac ovo učinio u afektu«, svjedočila je njegova kći Mirjana Bego (31), prema čijim riječima je njezin pokojni brat bio alkoholičar i agresivac koji se nikada nije oženio.</p>
<p> Kazala je i kako je najveći dio obiteljskog tereta snosio otac koji je njegovao bolesnu i nepokretnu majku, kuhao i spremao, dok je sin samo pio i nikada ništa nije radio. »Uvijek je postojala netrpeljivost. Otac je isto pio, ali za razliku od brata nikada nije bio agresivan. Oca je uvijek provocirao, plašio ga je da će prodati imanje. Kada je bio pijan svi smo bili u strahu od njega«, kazala je Mirjana Bego. Prema svjedočenju optuženikove nevjeste Mile Pešo (39), koja se u trenutku ubojstva nalazila pred kućom, obojica su bili pijani.</p>
<p> Psihijatrojsko vještačenje nad optuženikom provela je sudska vještakinja, psihijatrica dr. Dolores Britvić, koja je kazala da je Anđelko Pešo dugogodišnji alkoholičar i da je u vrijeme počinjenja djela bio u stanju afekta te da su mu mogućnosti shvaćanja i upravljanja postupcima bile smanjene. Taj afekt posljedica je utjecaja opće obiteljske atomosfere, dugogodišnjih koflikata sa sinom te akumulacije bijesa i ljutnje. Prema nalazu Centra za kriminalistička vještaćenja MUP-a u optuženikovoj krvi pronađeno je 1,27 promila alkohola, a u mokraći 1,97 promila. Psihijatrica je preporučila mjeru liječenja od alkoholizma. Ivan Pešo umro je od komplikacija nastalih od ubodne rane, odnosno akutne upale potrbušnice i pluća, kazao je stalni sudski vještak, patolog prof. dr. Šimun Anđelinović. Prema njegovu nalazu Ivanu Peši bila su oštećena rebra, gušteraća, debelo i tanko crijevo te želudac. Suđenje se nastavlja. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Žrtvi prijetio i obećavao darove ako promijeni iskaz protiv »Črnog Šmita«</p>
<p>ČAKOVEC, 25. listopada</p>
<p> - Policijska uprava međimurska će protiv M.N. (40) iz međimurskog sela Domašinca podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenog kaznenog djela sprječavanja dokazivanja, rekao nam je Branko Sušec, donačelnik Odjela analitike u PU međimurskoj. Po njegovim riječima, obavljenim policijskim izvidima utvrđeno je da je 40-godišnji M.N. u više navrata nagovarao, a zatim i prijetio maloljetnici da promijeni iskaz, kako bi M.T. (45), također iz Domašinca, mogao biti pušten iz pritvora koji mu je određen zbog utemeljene sumnje da je počinio kaznena djela protupravnog oduzimanja slobode, odnosno podvođenja. </p>
<p>Riječ je, pak, o poznatom slučaju Milana Tota, zvanog »Črni Šmit«, o čemu je Vjesnik nedavno opširno pisao. Totu je istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu odredio jednomjesečni pritvor zbog toga što je u lokalu »Anamarija« u Mačkovcu kod Čakovca prisiljavao maloljetnu konobaricu, da uz novčanu naknadu, pruži seksualne usluge dvojici njoj nepoznatih muškaraca. Tereti se ga i za slična kaznena djela podvođenja u poznatom lokalu »Afrodita« u šumi kod međimurskog sela Sivice. </p>
<p>Policija tvrdi da je u ponedjeljak 9. listopada M.N. maloljetnu konobaricu prijetnjama i obećanjem poklona prisilio na telefonski kontakt s istražnim sucem, zahtijevajući da je hitno sasluša kako bi promijenila iskaz. Nakon toga on je maloljetnicu svojim osobnim autom odvezao u Varaždin, gdje je kod istražnog suca saslušana. Ona je tom prigodom zbog straha ili želje za dobivanjem poklona promijenila iskaz u korist pritvorenog Milana Tota. Zbog toga protiv M.N. i slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela sprečavanja dokazivanja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Miketićevih 1,9 milijuna kuna nije prošlo preko žiro-računa</p>
<p>DONJA STUBICA, 25. listopada</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Vinko Mioč u srijedu je u Općinskom sudu saslušao još dvojicu svjedoka u istražnom postupku protiv Željka Miketića zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja čime je kao direktor poduzeća Miketić d.o.o. sebi pribavio protupravnu imovinsku korist veću od 1,9 milijuna kuna, odnosno da je prodao 13 skupocjenih vozila, a da novac nije položio na žiro račun poduzeća.</p>
<p>Prvi svjedok izjavio je da je Željku Miketiću predao svoj BMW za koji je dobio novi mercedes i 15.000 DEM. Drugi svjedok imao je oročen novac kod Željka Miketića, a kako je želio kupiti novi automobil, zatražio je da mu Miketić vrati novac. Iako mu je bilo ponuđena mogućnost da kupi novi fiat punto pri Miketiću, ostao je pri tome da novac podigne i vozilo kupi na drugom mjestu. </p>
<p>Željko Miketić vratio mu je njegov ulog, no kako mu je aranžman sa drugim prodavačem propao, vratio se u Donju Stubicu te preuzeo fiat punto. Kako je za njega trebalo još doplatiti, Željko Miketić mu je ponudio da s oročenja skine razliku, no taj svjedok je to odbio, već je razliku donio osobno od kuće, zbog toga kako ne bi umanjio glavnicu na koju je kod Miketića dobivao kamate. U ovom istražnom postupku protiv Željka Miketića preostao je još jedan svjedok koji će biti saslušan u Zagrebu, nakon čega će biti donesena odluka o daljnjem tijeku istrage ili slanju spisa odvjetništvu, koje bi tada moglo odlučivati o eventualnom podizanju nove optužnice protiv Željka Miketića. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Slovenskim špijunima sudit će se u odsutnosti iza zatvorenih vrata</p>
<p>VARAŽDIN, 25. listopada </p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu dvojici Slovenaca osumnjičenima za špijunažu, Antonu Slatinšeku i Branku Bezgovšeku, zbog njihovog neodazivanja na rasprave, najvjerojatnije će se suditi u odsutnosti.</p>
<p>Naime, sudac Igor Pavlic je, kako doznajemo, spis predao izvanraspravnom vijeću, koje će odlučiti o daljenjem postupku.</p>
<p>Ovo kazneno djelo smatra se državnom tajnom, pa je već ranije odlučeno da će se rasprave održavati bez prisustva javnosti. Slovenci su, da podsjetimo, uhićeni 1998. godine u Zavrču, a u njihovom kombiju pronađena je špijunska oprema. Indicije govore da su radili za njihovu Obavještajnu službu, no nakon što su otkriveni, poslodavci su ih suspendirali. Nakon posljednje rasprave, koja je također odgođena, optužnica je izmijenjena, pa se ne zna za što se Slovence sada tereti.</p>
<p>I Slatinšek i Bezgovšek su, navodno, poručili da bi oni bili voljni doći na suđenje u Varaždin, jer kako su već ranije rekli, vjeruju hrvatskom pravosuđu. Njihovi odvjetnici, međutim, nisu znali zašto se obojica ne odazivaju na sudske rasprave. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Paraga ne zna zbog koje je tužbe protiv Vjesnika došao na sud</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Na zagrebačkom Općinskom sudu u srijedu je odgođena rasprava zbog neusaglašavanja suca Andeja Abramovića i privatnog tužitelja Dobroslava Parage oko dvije sporne tužbe u kojoj čelnik stranke HSP 1861 tuži Nenada Ivankovića, bivšeg glavnog urednika Vjesnika.</p>
<p>Naime, Paraga tvrdi da je u u srijedu došao na sud zbog teksta objavljenog u Vjesnikovoj rubrici »Pisma čitatelja« pod naslovom »Dragovoljci o prosvjednom skupu u Zagrebu«, dok je, pak, sudac Abramović na svom stolu imao spis u kojem Paraga tuži Ivankovića zbog teksta, također objavljenog u rubrici »Pisma čitatelja«, naslovljenog »U čije ime Paraga spašava Hrvatsku«.</p>
<p>Nakon neusaglašavanja, sudac Abramović je dao privatnom tužitelju rok od 30 dana kako bi se očitovao o kojoj se tužbi radi, nakon čega će se pismenim putem zakazati nova rasprava. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="72">
<p>Potrebna hitna informatizacija i internetizacija Hrvatske </p>
<p>Hrvatska treba hitno izraditi strategiju informatičkog razvoja, a taj bi se dokument trebao usaglasiti i prihvatiti na najvišoj državnoj razini, glavna je poruka sa Konferencije »Internetizacija Hrvatske« / Opće je suglasje da Hrvatska znatno zaostaje u informatizaciji ne samo za razvijenim nego i za nekih tranzicijskim zemljama / Primjerice, priključak na Internet ima samo 10 posto hrvatskih domaćinstava</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Hrvatska treba hitno izraditi strategiju informatičkog razvoja, a taj bi se dokument, kao što je slučaj u razvijenim zemljama svijeta, trebao usaglasiti i prihvatiti na najvišoj državnoj razini. To je glavna poruka sa Konferencije »Internetizacija Hrvatske« koju je u srijedu organizirala tvrtka Ericsson Nikola Tesla (ETC), a pokrovitelj skupa bio je dr. Goran Granić, zamjenik predsjednika Vlade. </p>
<p>Opće je suglasje da Hrvatska sada znatno zaostaje u informatizaciji ne samo za razvijenim nego i za nekih tranzicijskim zemljama. Ali i da se zaostajanje može, a u interesu budućih generacija, jednostavno mora nadoknaditi. Primjerice, kad je riječ o Internetu, o trenutnom stanju dovoljno govori podatak da priključak na »mrežu« ima samo 10 posto hrvatskih domaćinstava.</p>
<p>Pozivu na konferenciju odazvao se velik broj predstavnika informatičkoh poduzeća koja posluju Hrvarskoj, ali i značajan broj gospodarstvenika kojima su predstavljene mogućnosti korištenja telekomukacijskim dostignuća u svakodnevnom poslovnom životu. Posebna pozornost pritom je posvećena Internetu i elektronskoj trgovini jer, kako je naglasio Ake Enell, predsjednik Nikole Tesle, Internetom se u svijetu već sada služi 400 milijuna korisnika, a do 2003. godine bit će ih više od milijardu od čega će polovica koristiti i mobilni Internet.</p>
<p>Enell je izvijestio da korporacija Ericsson želi biti među vodećima u budućem »svijetu telekoma«, a u tom je sklopu posebno pohvalio istraživački centar u Zagrebu koji je među tri najbolja 25 takvih centara širom svijeta. Kako je naglasio, ETC će i ubuduće zapošljavati značajan broj naših mladih stručnjaka i uspješno surađuje sa zagrebačkim i splitskim fakultetom za elektroniku i računalstvo. ETC želi da zahvaljujući znanju i ulaganjima Hrvatska postane nova Silicijska dolina, zaključio je svoje izlaganje Ake Enell.</p>
<p>Sudionike skupa s najvažnijim odrednicama razvoja informatike i interneta u Hrvatskoj, kao voditelji i članovi posebnih stručnih tijela pri Uredu predsjednika i Vladi, upoznali su dr. Leo Budin, dr. Zdravko Krakar i dr. Mladen Mauhar. Istaknuto je da se nacrti strateških dokumenata o informatizaciji i internetizaciji Hrvatske, koje su izradile radne skupine Vlade i predsjednika Stipe Mesića već mogu naći na Internetu. Na skupu su o svojim viđenjima informatičke i »telekom« budućnosti govorili i predstavnici Hrvatskih telekomunikacija i VIP neta te domaćih i stranih informatičkih poduzeća.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Najbolja poslovna godina u povijesti Croatia Airlinesa</p>
<p>Do 22. kolovoza ove godine njihovi zrakoplovi su ukupno prevezli 941.000 putnika (milijunti putnik očekuje se sredinom studenoga) dok je cijele protekle godine zrakoplovima Croatia Airlinesa putovalo 921.000 ljudi / Od 29. listopada domaći zračni prijevoznik uvodi zimski red letenja u kojem je najveća novost uvođenje izravnih letova pet puta tjedno iz Zagreba u Bruxelles, glavni grad Belgije i sjedište EU</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Zahvaljujući odličnoj turističkoj sezoni koja još uvijek nije završena, Croatia Airlines će imati najbolju poslovnu godinu u povijesti.</p>
<p>Do 22. kolovoza ove godine kompanija je ukupno prevezla 941.000 putnika (milijunti putnik očekuje se sredinom studenoga) dok je cijele protekle godine zrakoplovima Croatia Airlinesa putovalo 921.000 ljudi, rečeno je na konferenciji za novinare, u srijedu na kojoj su predstavljeni zimski red letenja (nastupa 29. listopada) i nove linije.</p>
<p>Svemir Radmilo, direktor prodaje Cro-Airlinesa, rekao je da se ukidaju izravne linije koje su povezivale Zagreb sa Madridom i Moskvom pa potencijalnim putnicima preostaje putovanje preko Frankfurta (od Frankfurta će, zahvaljujući code share ugovoru, letjeti sa Lufthansom). Bolje su vijesti da Croatia Airlines uvodi izravne letove u Bruxelles (od 6. studenoga pet puta tjedno, a putnicima se istodobno nude dobre mogućnosti priključnih letova do odredišta u Hrvatskoj). </p>
<p>Nadalje, ukida se subotnji let iz Zagreba u München, ali se uvodi, također subotnji, let prema Parizu. Od 1. studenoga do 6. prosinca zrakoplovi Cro-Airlinesa srijedom će letjeti prema Tel Avivu, a poslije toga istim danom od 14. do 21. ožujka 2001. U međuvremenu će se ugasiti linija, ali i, nažalost, zatvoriti vrata mnogobrojnih hotela na jugu Hrvatske. </p>
<p>Uvodi se izravni poslijepodnevni let Zagreb - Pula (svakog dana u tjednu) dok će se radnim danima letjeti preko Zadra. Povećan je i broj linija prema Splitu tako da će se radnim danima iz Zagreba prema Splitu i obrnuto letjeti čak pet puta, subotom četiri i nedjeljom dvaput. Ujedno je povećan i broj letova prema Dubrovniku (Dubrovnik će prema svemu sudeći imati 20 postotno povećanje putnika i u domaćem i u inozemnom prometu u odnosu na proteklu godinu). Tijekom zimskih mjeseci Zagreb i Dubrovnik četiri dana tjedno biti će povezani sa tri leta, a ostatak tjedna sa dva.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dolar prešao razinu od devet kuna, euro i dalje slabi! </p>
<p>FRANKFURT, ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Tečaj jedinstvene europske valute u srijedu je pao na svoju najnoviju najnižu povijesnu razinu. Europska središnja banka (ECB) utvrdila je referentni tečaj eura od samo 0,8307 dolara, dok je u utorak iznosio 0,8386 dolara. Dolar je pritom stajao 2,3544 njemačke marke (2,3323 u utorak). Prema ostalim značajnijim valutama ECB je odredila tečajeve za jedan euro od 0,5771 britanske funte (0,5770), 89,80 japanskih jena (90,76) i 1,5015 švicarskih franaka (1,5016).</p>
<p> I na svjetskim tržištima novca zajednička europska valuta u srijedu bilježi najniži povijesni tečaj, koji je u jednom trenutku čak pao na samo 0,8289 dolara ili gotovo 30 posto manje nego u siječnju 1999. godine kada je uveden. </p>
<p> Pogodovalo je tome i nespominjanje bilo kakvih mogućih »akcija spašavanja« eura. Naime, krajem rujna, uoči sastanka predstavnika zemalja članica Skupine G7, njihove su središnje banke intervencijom podigle vrijednost europske valute s tada najniže razine od nešto više od 0,84 dolara.</p>
<p> Stoga su se na tržištima pojavila nagađanja o eventualnom ponavljanju te akcije uoči susreta zemalja članica Skupine G20. No, kada je sastanak u Montrealu započeo, nitko od predstavnika 20 najbogatijih zemalja svijeta euro nije niti spomenuo.</p>
<p> Utorak je tečaju europske valute donio neznatno olakšanje, tj. povećanje, no, uvidjevši kako do intervencije gotovo sigurno neće doći, financijski su stručnjaci tečaju eura predvidjeli kretanje prema razini od 0,80 dolara ili niže. </p>
<p> Istodobno s rekordno niskom vrijednošću eura, dolar dostiže svoje rekordne visine - danas je na tržištima novca dostigao 2,36 njemačkih maraka. Dugoročnu politiku vrlo snažnog dolara američke vlade podržao je i sekretar za financije SAD-a Lawrence Summers, još više obeshrabrivši i ono malo trgovaca koji su bili spremni otkupiti poneki euro. Američki je dolar u srijedu na tečajnici Hrvatske narodne banke prešao razinu od devet kuna. U odnosu na tečajnu listu od utorka, dolar je poskupio prema kuni 1,08 posto, dosegnuvši, po srednjem tečaju, 9,075563 kune. Istodobno, vrijednost marke u odnosu na tečajnu listu od utorka pala je 0,03 posto, na 3,849561 kunu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Plavi dizel poskupio sa 2,6 na tri kune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izrazilo je nezadovoljstvo zbog nedostatka plavog dizela na svim Ininim prodajnim mjestima, te povećanjem njegove cijene tijekom jesenske sjetve sa 2,6 na tri kune. </p>
<p> To povećanje cijene direktno utječe na povećanje troškova i umanjuje dobit obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što nije u skladu s operativnim planom poticaja koje je izradilo Ministarstvo. Ponovna neusklađenost cijena lož ulja i plavog goriva izazvat će manipulacije, koje je Ministarstvo željelo izbjeći uvođenjem plavog goriva, ističe se u priopćenju. </p>
<p> U Ini su potvrdili da je cijena plavog dizela povećana s dosadašnjih 2,6 kuna na tri kune. Plavi je dizel derivat na koji se ne plaća trošarina, pa nije ni obuhvaćen nedavnim izmjenama Zakona o posebnim porezima, kojima se država, ne mijenjajući maloprodajnu cijenu tih derivata, odrekla po 0,60 lipa u korist Ine, objašnjavaju u Ini. </p>
<p> Stoga je za plavi dizel zatraženo povećanje cijene što je, kažu u Ini, odobrilo nadležno Ministarstvo gospodarstva. Iz Ministarstva ističu pak da je Ina zatražila povećanje cijene od 21. listopada, ali da odobrenje nije ni potrebno jer plavi dizel nije u sustavu kontrole cijena. </p>
<p> Naime, Vlada je prihvaćajući sredinom rujna mjere za stabilizaciju niza tvrtki, uz ostalo i Ine, zaključila da se za naftne derivate na koje se ne plaća trošarina osigura uvođenje tržišnog formiranja cijene naftnih derivata. </p>
<p> Na prigovore Ministarstva poljoprivrede i šumarstva zbog nedostatka plavog dizela na svim Ininim prodajnim mjestima, iz Ine upozoravaju na niz tehničkih problema u provedbi te odluke. Plavi dizel je novo gorivo i njegovo uvođenje na benzinskim postajama podrazumijeva ukidanje prodaje nekog od postojećih goriva. To je naročito problematično i gotovo nemoguće na postajama gdje Ina ima tri vrste goriva i tri agregata, ili gdje su dva spremnika ali spojena za jednu vrstu goriva. Na postajama gdje su dva spremnika i dva agregata za istu vrstu goriva, bit će moguće uvesti prodaju plavog dizela, ali uz prethodno čišćenje spremnika, umjeravanja opreme i agregata, ističe se u Ininom priopćenju. </p>
<p>U priopćenju navode i 19 Ininih skladišta koje su prijavili Ministarstvu financija za distribuciju plavog dizela. Opskrba ribara, osim na prijavljenim veleprodajnim mjestima, i dalje će se obavljati iz autocisterni na lokacijama koje je prijavio Ceh ribara uz odobrenje lučkih kapetanija, ističe Ina. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U rujnu 37 započetih i šest zaključenih stečajeva</p>
<p>Najviše je pokrenutih stečajeva (12) u tvrtkama koje se bave trgovinom, a šest u prehrambenoj industriji/U stečaju su završili i zagrebački Globus holding te splitska Trgovačko-turistička banka</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Tijekom rujna u Hrvatskoj je započeto 37 stečajnih postupaka trgovačkih društava a šest ih je zaključeno. Prema objavama u Narodnim novinama, istodobno je oglašen 31 prvi poziv za likvidaciju trgovačkih društava, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline.</p>
<p>Promatrano prema djelatnostima, najviše je pokrenutih stečajeva, njih 12, u tvrtkama koje se bave trgovinom, među kojim su zagrebački Naprijed te varaždinska VAMA tekstil. Ukupno šest stečajnih postupaka započeto je u rujnu u prehrambenoj industriji, a pet u ostalim proizvodnim i prerađivačkim djelatnostima (proizvodnja građevne stolarije i materijala, piljene građe, strojeva za posebne namjene, metalnih konstrukcija, i dr.)</p>
<p> Pokrenute stečajeve u Narodnim su novinama u rujnu objavile i tri trvrtke koje se bave financijskim uslugama: Štedno-kreditna zadruga Asteroid iz Županje, splitska Trgovačko-turistička banka te zagrebački Globus holding, registriran za pružanje ostalih financijskih usluga. Pokretanje jedanaest stečajnih postupaka objavljeno je u tvrtkama koje se bave ostalim djelatnostima, poput pripreme i predenja vlakana (zadarski TIZ), reciklaža metalnih otpadaka, slatkovodna mrijestilišta i ribnjaci (Ribarstvo iz Osijeka), skupljanje, pročišćavanje i distribucija voda (velikogorički Velkom) i drugi.</p>
<p> Od šest objavljenih već zaključenih stečajnih postupaka, dva se odnose na trgovačke tvrtke, a tu su i stečajevi Tvornice plinskih armatura Bagat iz Nina te vinkovačke transportne tvrtke Bosut trans. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hilton zasad ne kupuje zagrebački hotel International </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Vlado Leko, direktor zagrebačkog hotela International, demantirao je najave objavljene u jednom tjedniku da Hilton, međunarodni hotelski lanac, uz dubrovački Imperial kupuje i spomenuti zagrebački hotel. Leko je, doduše, potvrdio da je bilo nekih kontakata između predstavnika Hiltona i Internationala, ali da je sve prekinuto (naime istekao je rok za potpisivanje predugovora). </p>
<p>U Internationalu, inače, već desetu godinu zaredom borave prognanici (trenutno ih je 138 i samo ih Laguna ima više) pa će se u preuređenje morati uložiti dosta novca. Nažalost, eventualnu kupovinu (prodaju) komplicira i činjenica da Vlada još uvijek nema rješenje kamo i kada iseliti prognanike (iako se o tome povremeno raspravlja na sjednicama Vlade, stvari se ne pomiču s mrtve točke). S druge strane, komercijalni dio hotela International, tvrdi Vlado Leko, posluje bolje od većine ostalih zagrebačkih hotela. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Na Jadranu još gotovo 13 tisuća turista </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Iako najhrabriji još uvijek ne zaziru od kupanja u moru, odnosno vrijeme je gotovo idealno za umirovljenike, na Jadranu je ovoga tjedna registrirano nešto manje od 13 tisuća turista. Prevladavaju stranci jer je gotovo simboličnih 1.750 domaćih prijavljenih turista poražavajući podatak za ekonomiju jedne države koja broji više od milijun umirovljenika. Inače, najviše je turista (4.316) zabilježeno u Istarskoj županiji koja bilježi porast od 28 posto u odnosu na proteklu godinu, Dubrovačko-neretvanska županija je sa 2.898 posjetitelja odmah iza Istarske, a tek onda sa stotinjak gostiju manje slijedi Kvarner. Splitsko-dalmatinska županija ugošćuje 1.521 gostiju, Šibensko-kninska 696, Zadarska 533 i Ličko-senjska 69. Uspoređujući aktualne rezultate sa prošlim sezonama radi se o porastu broja gostiju, ali isto tako ne treba zaboraviti da naša mediteranska konkurencija efikasnije koristi blagodati »babljeg ljeta«. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Fižulić u posjetu zemljama jugoistočne Azije</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić ovog se tjedna nalazi u službenom posjetu zemljama jugoistočne Azije - Vijetnamu, Tajlandu, Maleziji i Singapuru. Fižulić predvodi poslovno izaslanstvo, u kojem se, pored ostalih poduzeća, nalaze i predstavnici Ine, Končara, Ingre, Bilokalnika i Montinga.</p>
<p>Prvoga dana posjeta Fižulić se u Hanoju sastao s potpredsjednikom vijetnamske vlade Ngvyenom Manh Camom zatim s ministrom trgovine Vuom Khoanom i ministrom industrije Dangom Vu Chuom, kojima je ponudio suradnju na području naftne industrije, izgradnje elektroenergetskih i drugih infrastrukturnih projekata, te u opskrbi industrijskom opremom. Vijetnamska je strana iskazala zanimanje za izvoz ugljena, kave, nafte, riže, tropskog voća, obuće i tekstila u Hrvatsku, a spomenuta je i mogućnost uključivanja hrvatskih tvrtki u projekte elektrifikacije i industrijalizacije Vijetnama. Pritom je naglašena potreba sklapanja ugovora o gospodarskoj suradnji i trgovini između dvije zemlje, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva. U Ministarstvu trgovine Vijetnama organiziran je susret hrvatskih i vijetnamskih poslovnih ljudi. Vijetnamsko tržište broji 77 milijuna ljudi, a stopa gospodarskog rasta iznosi sedam posto na godinu. Posljednjih se godina ova azijska zemlja sve više otvara svijetu, u čemu bi interes mogli pronaći i hrvatski gospodarstvenici. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="80">
<p>Račan obećaje više radnih mjesta, Crkvenac novac štedišama propalih banaka</p>
<p>Vidović najavio da će se uskoro riješiti mirovine za 21.000 umirovljenika iz BiH /Lučin: Ne raste gospodarski kriminal, nego broj prijava / Ivanišević: Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran što su narkodileri pušteni iz pritvora </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Kad će konačno početi rast zaposlenost u Hrvatskoj, zašto je stornirana istraga Financijske policije u Posmrtnoj pripomoći, zašto srednjoškolski profesori imaju manje plaće od učitelja i kad će se isplatiti osigurana štednja građana iz propalih banaka? Kako ministar u Vladi Ivan Jakovčić može organizirati prosvjede protiv drugog ministra u Vladi Joze Radoša, neka su od pitanja koja su bila u središtu pozornosti Aktualnog prijepodneva u Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora kojim je u srijedu počela osma sjednica. Premijer Ivica Račan preuzeo je u ime Vlade obvezu da će od sljedeće godine biti otvoreno više radnih mjesta, a ministar financija Mato Crkvenac najavio je da će štedišama propalih banaka novac biti isplaćen do kraja godine. Crkvenac je također najavio da nogometnim klubovima nitko ne može oprostiti porezni dug, a oni koji ne mogu odmah platiti, mogu to učiniti u obrocima. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović rekao je da će se uskoro riješiti i mirovine za 21.000 umirovljenika iz BiH, a premijer je naglasio da smo pred iznimno važnim zajmom Svjetske banke za razvoj malog poduzetništva. Ministar policije Šime Lučin odbio je navode zastupnika o tome da raste gospodarski kriminal, i naglasio kako je riječ o povećanju broja prijava nakon 3. siječnja.</p>
<p> Kao odgovornog što su narkodileri pušteni iz pritvora, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević označio je predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske. Što se pak tiče smjene Slavka Sakomana, potpredsjednica Vlade Željka Antunović odgovorila je da on nije smijenjen već je provedena reorganizacija u Komisiji za suzbijanje ovisnosti, a Sakoman ostaje jedan od članova.</p>
<p> Ministar vanjskih poslova Tonino Picula rekao je da smjene u Ministarstvu na razinama nižim od veleposlaničkih svjedoče o tome da je stavljen naglasak na gospodarske odnose s državama u kojima postoje hrvatska veleposlanstva.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje što je Hrvatska poduzela da se spriječi ukidanje Lautenbergova amandmana, odnosno zaustavi pomoć Srbiji sve dok ne ispunjava uvjete koje ima Hrvatska, Picula i Račan naglasili su da Vlada inzistira na istim kriterijima te da se u svim razgovorima s međunarodnom zajednicom neprestano upozorava na opasnost od dvostrukih kriterija. </p>
<p>Nakon Aktualnog prijepodneva, ministar Crkvenac najavio je da će se do 10. studenoga u Saboru raspravljati o predloženom proračunu za 2001, rebalansu za ovu godinu te o projekciji proračuna za sljedeće tri godine. Istaknuo je da će proračun biti restriktivan, smanjit će se javna potrošnja, ali neće se povećavati porezi koje plaćaju građani.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Svjetska banka spremna odgoditi rok za otpuštanje 1750 željezničara?</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Između 500 i 700 sindikalnih povjerenika Sindikata željezničara Hrvatske (SŽH) u četvrtak će prosvjedovati pred Saborom i zahtijevati da Zastupnički dom odbije predloženu Strategiju restrukturiranja i modernizacije HŽ-a, najavili su u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik i glavni tajnik tog sindikata Darko Peričić i Mladen Novak.</p>
<p> »Zahvaljujemo zastupnicima Županijskog doma što su odbili Vladin prijedlog Strategije i pozivamo Zastupnički dom da učini to isto«, rekao je Peričić. Strategiju je nazvao sramotnom dodajući kako će željezničari tražiti da ih primi predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, te da budu nazočni raspravi saborskog Odbora za promet i veze.</p>
<p> »Prijedlog restrukturiranja i modernizacije«, rekao je Peričić, »izradila je ekipa navodnih stručnjaka HŽ-a u suradnji s nizozemskim Railplanom, a pritom su uzimali u obzir podatke stare četiri do pet godina. Od svih mjera iz te Strategije vlasnik i Uprava HŽ intenzivno se bave jedino dijelovima koji govore o smanjenju broja zaposlenih i ukidanju pruga, a već sada predlagač navodi da se od nužnih 800 milijuna kuna godišnjih investicija u HŽ može uložiti tek polovica tog iznosa«.</p>
<p>Peričić je upozorio da je novi plan smanjenja broja zaposlenika na HŽ-u restriktivniji od starog. U iduće tri godine predviđa se godišnje smanjenje od 1750 radnika. Uz to, do 15. studenoga ove godine Svjetskoj banci je trebalo dostaviti prvih 1750 imena, kao i trogodišnji plan poslovanja HŽ-a koji nije napravljen. Također je rekao da HŽ nije napravio nikakav program zbrinjavanja viška zaposlenika, te da je Svjetska banka spremna odgoditi rok za njihovo otpuštanje. Sindikalci smatraju da taj rok treba odgoditi za barem šest mjeseci. Sindikat predlaže Saboru da se točka o smanjenju broja zaposlenih stavi u mirovanje, dok se promet s ceste ne preusmjeri na željeznicu, vrate prometni tokovi iz Mađarske preko Hrvatske, otvori Unska pruga i ne provede modernizacija, informatizacija i prekvalifikacija.</p>
<p> Peričić se osvrnuo i na najavljenu privatizaciju dijelova HŽ-a. Sindikatu je, naglasio je, posebno neprihvatljiv prijedlog da se omogući privatizacija bez prethodnog donošenja Zakona o privatizaciji HŽ-a. »Zastupnici vjerojatno ne znaju da još nije utvrđen osnivački kapital društava s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu HŽ-a, čija se privatizacija predviđa, a nevjerojatno je da HŽ ne raspolaže podacima o nekretninama u svom vlasništvu. Ako Sabor prihvati taj prijedlog, počet će rasprodaja zemljišta, odmarališta, zgrada i druge imovine HŽ-a«, upozorio je. Tako se može ponoviti slučaj sličan prodaji HŽ-ova odmarališta u Malom Lošinju. Nakon što ga je Hrvatski fond za privatizaciju prodao, HŽ je pokrenuo spor na sudu, a bivši resorni ministar Lužavec bio je naredio Upravi HŽ-a da odustane od spora.</p>
<p> Predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske kritizirao je i planove o ukidanju pojedinih pruga zbog navodne nerentabilnosti. »Predlagatelj očito ne zna da se prugom Lupoglav - Raša, predviđenom za zatvaranje, mjesečno prevozi 100 vagona sa živim životinjama iz Njemačke u arapske zemlje, o čemu je zaključen petogodišnji ugovor. Također se predviđa ukidanje teretnog kolodvora u Vinkovcima, što je nerazumno. Treba imati u vidu da su Vinkovci sjecište dvaju koridora (desetog i petog C), te dvaju sporednih međunarodnih pravaca (Mađarska-Beli Manastir-Tuzla i Vinkovci-Erdut-Subotica)«, kazao je Peričić.</p>
<p> Sindikat je spreman na suradnju s novom Upravom HŽ-a, no drži da joj treba dati tri mjeseca mira iako od nje »ne očekuje ništa dobra«. Ako će Uprava striktno provoditi program koji predviđa znatno smanjenje broja zaposlenika, uslijedit će »rat protiv svakog otkaza i za svako radno mjesto«.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sačić: Tužit ću Cipcija, zaključak o planu Tutine likvidacije - monstruozan </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova Željko Sačić opovrgnuo je u srijedu da je bio jedan od provoditelja plana bivšeg državnog vrha o likvidaciji Mladena Naletilića Tute, kao što je to u intervjuu tjedniku Nacional izjavio bivši načelnik splitske policije Ivica Cipci. </p>
<p> Cipci je izjavio za Nacional da je smijenjen s mjesta načelnika policije nakon što je onemogućio atentat na Naletilića koji su, prema planu tadašnjeg državnog vrha, provodili bivši čelnici policije. Među njima je naveo i Sačića. Cipci tvrdi kako mu je Sačić dao nalog da osigura Naletilićevo uhićenje koje su na granici s BiH trebali provesti specijalci iz Zagreba. Kako mu je to bilo sumnjivo, zapovjedio je splitskim policajcima da Naletilića uhite prije specijalaca na cesti Cista-Provo - Imotski. Nakon toga ga je, kako tvrdi, nazvao Sačić prigovorivši mu što je došlo do pucnjave. Cipci, pak, ističe da nije bilo nikakve pucnjave. </p>
<p> Prema riječima Sačića, sada predavača na Policijskoj akademiji, riječ je o nizu klevetničkih i lažnih izjava, insinuacija i poluistina. »Istina je da mi nikad nitko nije zapovjedio, niti sam ja bilo kome prenio zapovijed za likvidacijom Naletilića«, tvrdi u svom demantiju Sačić. Po njegovim riječima, Cipci je protuzakonito ometao legalno isplaniranu policijsku akciju Naletilićeva uhićenja. Sačić tvrdi da je Cipci, »u stanju sužene svijesti, donio neshvatljiv i monstruozan zaključak da se Naletiliću sprema likvidacija«, te protuzakonito naredio suradnicima da nespremni izvrše uhićenje na otvorenoj cesti s vrlo gustim prometom. Pritom je, kaže Sačić, jedan Cipcijev policajac, slučajno ili namjerno, ispalio hitac. Samo zahvaljujući brzoj reakciji specijalaca, koji su bili nedaleko od mjesta događaja, i prisebnosti Naletilića nije došlo do krvoprolića, tvrdi Sačić. Pozvao se i na Naletilićevu izjavu da ga je iznenadila »traljavost« policije prilikom uhićenja. Sačić nadalje ističe kako je nakon »katastrofalne improvizacije« bilo normalno da nazove Cipcija i traži objašnjenje zašto se umiješao u uhićenje, nakon čega je o svemu izvijestio tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivana Penića. </p>
<p> Najavljujući podizanje privatne tužbe protiv Cipcija zbog klevete, Sačić na kraju ističe kako bi i Kriminalistička policija trebala podnijeti kaznenu prijavu jer je Cipci, po njegovu mišljenju, u intervjuu Nacionalu odao službenu tajnu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Zdravstveni sindikati: I ova nas Vlada diskriminira, štrajkat ćemo!</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Deset zdravstvenih sindikata nezadovoljno je odnosom Vlade, posebice vrednovanjem njihova rada i nepoštivanjem kolektivnog ugovora, zbog čega najavljuju mogućnost štrajka, rečeno je na konferenciji za novinare u srijedu u Zagrebu. »Sve dosadašnje vlade diskriminacijski su se odnosile prema zdravstvu, a sada se to ponavlja. Prvog dana listopada trebalo je plaće u državnim i javnim službama uskladiti s plaćama u trgovačkim društvima i javnim poduzećima u državnom i pretežito državnom vlasništvu, ali to do danas nije učinjeno«, izjavio je prim. dr. Josip Jelić, potpredsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata. Taj je sindikat jedan od deset sindikata što su potkraj 1996. godine potpisali kolektivni ugovor s Vladom, koji prati kolektivni ugovor državnih službenika. A to znači da liječnicima i medicinskim sestrama plaće rastu u isto vrijeme i za isti postotak kao i državnim službenicima.</p>
<p>Sindikati, potpisnici kolektivnog ugovora, podsjetili su Vladu, posebice njezinu potpredsjednicu Željku Antunović, još 12. listopada na obvezu usklađivanja. Prema podacima Zavoda za platni promet, usklađenje bi trebalo iznositi oko 12 posto. »Vlada još nije reagirala, jer je očito prekasno postala svjesna da nije uspjela zaustaviti porast plaća u javnim poduzećima, kao što je to najavila u ožujku ove godine«, naglasio je Dražen Managić iz Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima zdravstva, mirovinsko-invalidskog i socijalnog osiguranja.</p>
<p>Managić se osvrnuo i na najavljenu politiku plaća u razdoblju od 2001. do 2003. godine, koja u obliku prijedloga kola Hrvatskom od sastanka na Plitvicama. Vlada tim prijedlogom nudi zamrzavanje mase plaća u javnim službama, odnosno za korisnike državnog proračuna i izvanproračunskih fondova kakvo je zdravstvo. Koordinaciji deset zdravstvenih sindikata takav je prijedlog neprihvatljiv, jer bi to značilo ili novo smanjenje plaća zbog neizbježnog utjecaja inflacije i porasta troškova života, ili masovno otpuštanje zaposlenika u zdravstvu. »Tražimo da se zadrži razina dostignutih prava i ne pristajemo na nova odricanja«, upozorio je Managić.</p>
<p>Duška Dulić iz Hrvatskog sindikata zdravstva i zdravstvenog osiguranja naglasila je kako je ovaj susret s novinarima jedno od posljednjih upozorenja Vladi. Sindikati su spremni za štrajk ako se nastave kršiti njihova prava. Dr. Jelić je, pak, rekao da sindikate posebno smeta što se, usporedbom prosječnih plaća u medijima stječe dojam da su u zdravstvu plaće izrazito velike jer im »analitičari« u redoviti rad ubrajaju i dežurstva, pripravnosti, noćni rad...</p>
<p>Ilustracije radi, liječnik specijalist s deset godina staža za redovni rad od 40 sati tjedno u prosjeku zaradi 5400 kuna neto, a bolnička medicinska sestra, s pet do 10 godina staža, ima mjesečnu plaću 3100 kuna neto. Koordinacija sindikata pritom ističe kako ne treba zanemariti da u masu plaća za zdravstvo ulaze i ugovori ravnatelja i menedžera, te dio ljudi s položajnim dodacima.</p>
<p>Zamjenik ministrice zdravstva dr. Rajko Ostojić najavio je u srijedu da će pregovori o novom kolektivnom ugovoru za zdravstvo i zdravstveno osiguranje početi u studenom i završiti do Nove godine, do kada vrijedi sadašnji ugovor. Ostojić je time odgovorio Koordinaciji deset sindikata zdravstva koja je ocijenila da je neizvjestan početak kolektivnih pregovora. </p>
<p>Ujedno, Koordinacija odbija da u kolektivnim pregovorima sudjeluju ravnatelji zdravstvenih ustanova i predstavnici Udruge poslodavaca u zdravstvu jer oni nisu poslodavci. </p>
<p> Prema Ostojiću, Ministarstvo je početkom listopada zatražilo od sindikata da iznesu prijedloge u vezi s kolektivnim pregovorima, ali dosad su se oglasila svega tri sindikata. Ravnatelji i Udruga poslodavaca zaista su, dodaje zamjenik ministrice, pozvani na sastanak u Ministarstvo zajedno sa sindikatima, kako bi svi imali priliku iznijeti svoje mišljenje. No, kolektivni pregovori vodit će se samo sa sindikatima. </p>
<p>Tanja Tolić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ustavni sud odbio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o oružju </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici u srijedu nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti više odredbi Zakona o oružju, koje se tiču uvjeta za odobrenje nabavke oružja i njegovo oduzimanje građanima. </p>
<p>Predlagatelj, odvjetnik iz Bjelovara, neustavnom smatra pretpostavku da se građaninu može izdati odobrenje za nabavku oružja, ako protiv njega nije pokrenut kazneni ili prekršajni postupak. To, prema njegovu mišljenju, dovodi do podjele građana, neovisno o tome što ti postupci završe obustavom ili oslobađajućom presudom. Također smatra da prekomjerno uživanje alkohola, teže poremećeni obiteljski odnosi ili odnosi na radnom mjestu i disciplinske povrede propisa o lovstvu ili sportskom streljaštvu ne bi smjele biti kriterij za ocjenu može li se nekom dati oružje ili ne. To je, drži predlagatelj, diskrecijska ocjena policije.</p>
<p>Ustavni je sud utvrdio da se ni kazneni niti prekršajni postupak ne pokreću podnošenjem kaznene, odnosno prekršajne prijave i da samim time ne stoji predlagateljeva tvrdnja da je jedan od uvjeta za izdavanje odobrenja za nabavku oružja nepodnošenje tih prijava. Također je ustanovljeno da je svaka zloporaba oružja izravno ugrožavanje ustavnih prava na život i zdravlje drugih ljudi, te da je zakonodavac dužan i ovlašten zaštititi ih. </p>
<p>Sud ističe da je pravo zakonodavca da propisuje uvjete za izdavanje odobrenja za nabavku oružja, ali isto tako i uvjete za oduzimanje oružja, streljiva, oružnog lista ili odobrenja za skupljanje oružja, a sve radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Za višu mirovinu treba platiti oko 5.000 njemačkih maraka?</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Unutarnja kontrola Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ustanovila je da je nekoliko službenika Zavoda priznavalo staž osiguranicima koji su podnijeli zahtjev za mirovinom, iako za to ne postoji propisana dokumentacija, zbog čega su osiguranici ostvarili pravo na viši iznos nego što im pripada.</p>
<p> Dunja Vidošević, ravnateljica Zavoda govorila je o tome u utorak, na sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, istaknuvši kako postoje informacije da su djelatnici Zavoda staž »dodavali«, za 5.000 njemačkih maraka, oko 20.000 kuna.</p>
<p>Na molbu da pojasni u kojem su razdoblju ta djela počinjena i koliko djelatnika Zavoda se sumnjiči za te nezakonite radnje, Vidošević je istaknula kako su navodi dio izvješća o radu Odjela unutarnje kontrole, u sklopu Godišnjeg izvještaja o radu Mirovinskog zavoda za prošlu godinu. Dodala je da se ustanovljene nepravilnosti procesuiraju, o čemu je raspravljao i saborski Odbor, napomenuvši kako pojedinačne izvještaje ne može iznositi u javnost »sukladno Pravilniku o zaštiti podataka i priopćavanju javnosti informacija i radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje«. </p>
<p>Tako nismo doznali niti koliko je djelatnika Zavoda osumnjičeno za takve radnje i o kojem bi broju slučajeva mogla biti riječ.</p>
<p>Neslužbeno u Zavodu doznajemo da će svi slučajevi koji su ušli u proceduru i za koje se dokaže da je mirovina stečena nezakonito morati na reviziju, čija posljedica na kraju može biti i - umanjenje mirovine do iznosa koji određenome umirovljeniku doista i pripada. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Zašto zapinje privatizacija milijun hektara državnog zemljišta?</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Prema najavi iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska će treći put u ovome stoljeću pristupiti privatizaciji državnog zemljišta. Naime, novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, propisuje se komasacija poljoprivrednog zemljišta, odnosno zabranjuje se usitnjavanje komasiranih površina, jer Hrvatska danas u prosjeku ima manje poljoprivredne površine (2,8 hektara), nego na početku 20. stoljeća. </p>
<p>Zakup, prodaja, darivanje i plodouživanje sadašnje su zakonske pretpostavke kojim je više od milijuna hektara zemlje u vlasništvu države, trebalo prijeći u privatne ruke. Nakon što je, napokon, iz društvenog zemlja prešla u državno vlasništvo, zemlja ipak nije završila u rukama poljoprivrednika. Razloga za ima više, od nedavnoga ratnog okruženja, otežanih uvjeta gospodarenja, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, lihvarskog odnosa banaka do zamrle lokalne uprave i samouprave, ali i otpora sadašnjih korisnika. Sve to, imalo je negativan utjecaj i odgađalo je konkretniju provedbu privatizacije. </p>
<p>Naime, pokušaj države da da u zakup, odnosno proda državno poljoprivredno zemljište, u praksi je naišao na nepremostive probleme. Nešto više sreće je bilo pri podjeli zemlje razvojačenim braniteljima, te gradnji objekata od interesa za Republiku Hrvatsku. No u javnost je izbio spor u dolini Neretve oko zakupa nasada mandarina. Riječ je o tome da su politički moćnici bivše vlasti, dobili plodnu zemlju tamošnjeg propalog PIK-a, a branitelji su uvelike dobili močvaru. Državna komisija, pozvana da presječe tu aferu, zapela je na prvom koraku - gruntovnici koja nije sređena još od Napoleonova doba.</p>
<p>Nažalost i novi zakon o poljoprivrednom zemljištu dopušta mogućnost oduzimanja neobrađenog zemljišta, iako će »poljoprivrednici« za neobrađenu oranicu ubuduće plaćati porez do 500 kuna, a za nepokošenu livadu 250 kuna. Novost u zakonu je da za prodaju površine od 100 hektara po čestici na području četiriju slavonskih županija, više nije potrebna suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te je odluka o prodaji prepuštena općinskim, odnosno gradskim vijećima. Nadalje, državna suglasnost nije potrebna do površine od 50 hektara na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije, a ta je granica smanjena na deset hektara u svim drugim županijama. </p>
<p>U zakonu su izmijenjeni kriteriji za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta. Naime, za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države putem zakupa i prodaje potrebno je da fizičke i pravne osobe imaju poljoprivrednu mehanizaciju. Tako se nastoji suzbiti prenamjena poljoprivrednog zemljišta, jer je u razdoblju između 1965. i 1987. godine, Hrvatska gubila 7.000 hektara na godinu poljoprivrednog zemljišta zbog njene prenamjene u druge svrhe. </p>
<p>Naime, iako poljoprivreda zapošljava samo devet posto stanovništva Hrvatske, ona je važna kao izvor dohotka za oko 534.000 obiteljskih gospodarstava. Podaci o korištenju poljoprivrednog zemljišta (2,2 milijuna hektara) pokazuju da obiteljska gospodarstva imaju vlasništvo na 75 posto poljoprivrednog zemljišta, a poljoprivredni kombinati koji obrađuju državnu zemlju ukupne površine 450.000 hektara, drže i najbolje zemljište.</p>
<p>No zabrinjava da kod nas samo veliki poljoprivredni kombinati, kao što je »Belje« u Baranji, ima 30.000 hektara obradivih površina. Naša obiteljska poljoprivredna imanja imaju rascjepkane obradive površine na 20 manjih parcela, na kojima se ne može proizvoditi za tržište. Na primjer u Njemačkoj, poljoprivredni proizvođači imaju u prosjeku 27.000 hektara obradivih površina, Francuskoj 26.000 hektara... </p>
<p>Dr. Stipan Bilić, član Radne skupine Predsjednika Republike za izradu poljoprivredne strategije, kaže da se poljoprivreda ne može razvijati bez solidno uređenih zemljišnih odnosa, a temelj za to je politika zemljišne rente. Od te rente se u državni proračun može sliti i između 100 do 150 milijuna maraka na godinu, kaže Bilić, dodavši da se naše neiskorištene mogućnosti u agraru mogu usporediti s onima u Nizozemskoj. Naime, na sličnim zemljišnim potencijalima Nizozemska izvozi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za više od 150 milijardi maraka. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Račan će ipak izbjeći unutarstranačka iskrenja na stranačkoj konvenciji </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Ustavne promjene s lakoćom su zasjenile predstojeću izbornu konvenciju Socijaldemokratske partije (SDP), što je, istini za volju, za Ivicu Račana sreća u nesreći, jer ako je nešto želio, to je bila konvencija stranke koja će proteći u relativnoj tišini. Vlada, u kojoj SDP ima najveći broj ministara, pred golemim je problemima, pa konvencija pada pomalo u nezgodno vrijeme. Ako se već Vlada treba usredotočiti na svoje poslove, neka konvencija barem prođe bez ikakvih unutarstranačkih iskrenja - želja je predsjednika SDP-a Račana.</p>
<p>Ta će mu se, sve je očitije, i ispuniti, pa će konvencija 2. i 3. prosinca unutarstranački proći vrlo mirno, s naglaskom na probleme u državi. Da bi se to postiglo, datum održavanja konvencije pomican je nekoliko puta. Podsjetimo, prije četiri godine ona je održana u travnju, a ove godine travanj je otpao, jer se Vlada tek konstituirala i SDP je imao pune ruke posla. Slijedilo je ljeto i odgoda za rujan, no početkom ljeta došlo je do razmirica među saborskim zastupnicima i ministrima iz SDP-a »oko komunikacije koju treba popraviti«. I to je trebalo smiriti, da bi se na kraju zaustavili na prosincu kada bi »bezgrešna« konvencija trebala biti održana.</p>
<p>Iako je SDP pobijedio na izborima, stranačko članstvo ubrzo je počelo prigovarati svojemu vodstvu kako se bavi državnim poslovima, a strankom malo ili nimalo. Nitko to nije mogao odbaciti ni pobiti, dapače, mnogi su to potvrdili uz obećanje da će se stanje popraviti. Međutim, ovo je izborna konvencija na kojoj se donose važne promjene u Statutu SDP-a, pa je Račanu, čini se, ipak bilo bitnije srediti moguće probleme u vrhu stranke nego u njenoj bazi.</p>
<p>Stoga je načelo rada bilo sljedeće - Račan bi se najprije sastao sa stranačkim ministrima i saborskim zastupnicima i na tom užem kolegiju rješavao probleme. Pronađena rješenja potom bi se ponudila na razmatranje članovima Glavnog odbora (u kojem su čelnici gradskih i županijskih ogranaka stranke). Tako bi Račan i vrh stranke nastojali ubrzati pripreme, jer, iskreno, malo je članova Glavnog odbora koji će prigovarati prijedlozima koje su usuglasili najistaknutiji esdepeovci. A kada se taj odbor usuglasi, malo je članova koji će prigovarati na konvenciji.</p>
<p>Jedan od onih koji prigovaraju je Jerko Zovak, esdepeovac iz Slavonskog Broda, koji je već istaknuo kandidaturu za predsjednika stranke i koji je ponudio niz kritika i novih rješenja na predložen novi Statut stranke. Iako smo se nedavno pitali je li Jerko Zovak Don Quijote ili ima podršku članova Glavnog odbora, nakon subotnje sjednice tog odbora jasno je da je on lovac na vjetrenjače, što je i sâm priznao tvrdeći da nema podršku u Glavnoga odbora. Dapače, neki istaknuti članovi SDP-a rekli su, nakon sjednice, kako je bilo tužno gledati i slušati sva nastojanja Zovka da pokaže kako je on u pravu, a dobar dio stranke u krivu, te da SDP predloženim promjenama Statuta ide unazad, a ne naprijed. Njegov prihvaćeni zahtjev da se svi članovi stranačkih tijela biraju, a ne da ministri i saborski zastupnici prema funkciji ulaze u, na primjer, Glavni odbor, ostat će mu na kraju kao utjeha. No priče o tome kako su »tužni« dohvatili mjesta u državnoj vlasti, a Zovak niti saborsku fotelju, uvijek će ostaviti trag sumnje u razloge ponašanja i Zovka i ostalih. Za Zovka ostaje utjeha da reagira u trenucima kada iz SDP-a biva izbačeno mnogo ljudi, kao nikada dosad u tako kratkom razdoblju. Iz SDP-a su izbačeni bivši predsjednik osječke gradske organizacije i još jedan član zbog »destruktivna frakcionaštva«, a slično bi se moglo ticati i Blaženke Gogić, sestre dr. Zdravka Tomca, dok je izbačeni SDP-ovac na Viru glasovao za HDZ-ova gradonačelnika, pa se ne može svrstati uz takve probleme. </p>
<p>Promjenama Statuta stranka će imati samo dva, a ne kao do sada šest potpredsjednika, ali će ta dva potpredsjednika s tajnikom, predsjednikom stranke i još devet članova činiti novoutemeljeno predsjedništvo SDP-a. Tako se rješavaju aspiracije na potpredsjednička mjesta, kojih već, kako novine pišu, ima 12. Da se ne bi povećavao broj potpredsjedničkih mjesta (prije četiri godine bio je povećan sa četiri na šest), politički eros pojedinaca zadovoljavat će se u predsjedništvu. Službeno, predsjedništvo SDP-a popunjavat će rupu u trenucima kada se Glavni odbor ne sastaje. Sva nastojanja Račana i vrha stranke da se konvencija pozabavi ulogom SDP-a u rješavanju državnih problema time su ispunjeni, ali ostavimo i mogućnost malih iznenađenja - postoji li istaknut član stranke kojeg baza ne cijeni i koji zbog toga neće ući u visoka stranačka tijela?</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Izložbom počelo obilježavanje 10. obljetnice utemeljenja »Tigrova«</p>
<p>ZAGREB, 25. listopad</p>
<p> - Povodom proslave 10. obljetnice utemeljenja Prve gardijske brigade »Tigrovi«, u galeriji Ministarstva obrane »Zvonimir« u srijedu je svečano otvorena foto izložba te brigade. Na otvorenju izložbe bio je nazočan veći broj istaknutih djelatnih i umirovljenih dužnosnika Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga, te sadašnjih i bivših pripadnika brigade, kao i obitelji poginuli »Tigrova«. </p>
<p>Zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general pukovnik Josip Lucić, koji je bio prvi zapovjednik brigade proslavljene po svim hrvatskim ratištima, pozdravio je članove obitelji poginulih, ranjene, te bivše i sadašnje pripadnike brigade. »Proslavljajući ovu obljetnicu vraćamo se na početak izrastanja Hrvatske vojske i stvaranja hrvatske države. Prvu brigadu stvorili su borci iz svih dijelova Hrvatske i iz svih društvenih slojeva, ratni put brigade počeo je u Zagrebu. Odgovorili ste na sve zadaće, sami ste se naoružavali i to gotovo najbolje među brigadama, i prošli ste sve što se moglo proći po ratištima Hrvatske«, istaknuo je general Lucić. »Tigrovi«, kao i ostale brigade i postrojbe, ispunili su sve zadaće koje je hrvatski narod tražio i očekivao, rekao je. </p>
<p>»Ove fotografije nisu s vježbe, iza svake se skriva opasnost, žrtva, odgovornost, entuzijazam i ljubav prema Domovini. Cijenu koju je brigada platila, na žalost moralo se platiti. Naša trajna briga je skrb o obiteljima poginulih, jer moram naglasiti da je već u studenome '91. šezdesetoro djece 'Tigrova' ostalo je bez očeva«, podsjetio je general Lucić.</p>
<p>Prigodnim riječima nazočnima se obratio i brigadir Dušan Viro, načelnik Uprave za odnose s javnošću i informiranje MORH-a, zahvalivši svim pripadnicima jedne od najslavnijih brigada Hrvatske vojske. Zapovjednik Prve gardijske brigade, pukovnik Ivica Krizmanić prenio je ispriku brigadnoga generala Josipa Stojkovića, zapovjednika I. zbornog područja, koji zbog obveza nije mogao doći na otvorenje. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Lučić: »Novi list« je bio utočište za novinare koji su bili prognani zbog drukčijeg mišljenja</p>
<p>U povodu 100. obljetnice »Novog lista« u četvrtak se u Novinarskom domu otvara u dvotjedna izložba »Stoljeće 'Novog lista' 1900.- 2000.« / Naši su novinari jedini u hrvatskome medijskom prostoru postali vlasnici onog što su sami stvorili, podsjetio je zamjenik direktora »Novog lista« Josip Buršić</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - »Svima je poznat značajan doprinos Novog lista demokratizaciji hrvatskog medijskog prostora, pogotovo u proteklih desetak godina«, istaknuo je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Lučić u srijedu na konferenciji za novinare sazvanoj u povodu otvaranja dvotjedne izložbe »Stoljeće Novog lista 1900.- 2000.«.</p>
<p>Prvu od tri izložbe kojom će se obilježiti 100. obljetnica Novog lista, svečano će u četvrtak, u 18 sati, u velikoj dvorani Novinarskog doma, otvoriti ministar kulture Antun Vujić. »Ovo je prilika da se favorizira doprinos Frana Supila kao političara, urednika i osnivača Novog lista, hrvatskom novinarstvu. Stoga će se za vrijeme otvorenja tri izložbe u Zagrebu, Dubrovniku i Rijeci, održati i promocija Supilove knjige 'Izvori iz političkih spisa'«, rekao je novinar Novog lista Neven Šantić. Istaknuvši kako je Novi list predstavnik najautentičnijeg hrvatskog europeizma, kako je to shvaćao i njegov osnivač Frano Supilo, predsjednik HND-a je napomenuo kako ne treba zaboraviti da se radi o listu u kojem su u najtežim vremenima utočište našli upravo oni novinari koji su bili prognani zbog drukčijeg mišljenja.</p>
<p> »Otvorenje izložbe u čast stogodišnjem djelovanju Novog lista, koji je u proteklih desetak godina od regionalnog lista izrastao u nacionalne dnevne novine, ponajprije je slavljenje svih sloboda, pogotovo novinarske slobode«, zaključio je Lučić.</p>
<p>Zamjenik direktora Novog lista Josip Buršić naglasio je kako Novi list nisu više male dnevne novine, nego uspješna tvrtka i dioničko društvo. »Naši su novinari jedini u hrvatskome medijskom prostoru postali vlasnici onog što su sami stvorili. A upravo im to vlasništvo omogućava potpunu slobodu u pisanju i vođenje nezavisne politike«, rekao je Buršić.</p>
<p>Izložba »Stoljeće Novog lista 1900.- 2000.«, obuhvatit će dokumentarnu građu o razvoju riječkog dnevnog lista od Supilova doba do danas, predstavljajući fotografije, naslovnice, stare razglednice, karikature i druga svjedočanstva putem elektroničkog medija. Prema ideji autora Željka Vukušića, riječkog arhitekta, koncepcija i postav izložbe bit će prilagođene mogućnostima kompjutorske tehnologije, pa će se mnogobrojni faktografski izlošci izmjenjivati na osam monitora, a na svakom od njih prikazivat će se zasebna kronološko-tematska cjelina.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>One koji krše Deklaraciju o Domovinskom ratu, vlasti trebaju kazniti kao i generale</p>
<p>Članovi stožera su osudili izjavu potpredsjednice Vlade Željke Antunović da je »Hrvatska pokušala agresiju na BiH«/ Vladi je poručeno da se odmah odredi prema slučajevima u kojima Deklaraciju krše njeni dužnosnici i članovi »fantomskih« udruga, koje ona podupire/ Ivan Vukić, čelnik Stožera Ličko-senjske županije poručio ministru policije Lučinu da odmah imenuje Levarove ubojice/ Ni jedan županijski stožer se neće raspustiti, jer »sve upućuje na to da bi Deklaracija mogla postati mrtvo slovo na papiru« </p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - Svi stožeri za obranu digniteta Domovinskog rata najoštrije osuđuju kršenje Deklaracije o Domovinskom ratu najviših državnih dužnosnika, čelnika vladajućih stranaka i »fantomskih« udruga, poput Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), dr. Žarka Puhovskog. To je glavna poruka, koju su čelnici Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata iznijeli u srijedu nakon višesatnog sastanka, održanoga u Splitu iza zatvorenih vrata, kojem su nazočili i predsjednici županijskih stožera iz čitave Hrvatske. </p>
<p>Čelnici Stožera osudili su istup potpredsjednice Vlade Željke Antunović, koja je u emisiji HTV-a »Nedjeljom u dva« izjavila da je »Hrvatska pokušala agresiju na BiH«. Predsjednik Središnjeg stožera, pukovnik Mirko Čondić, kazao je da je potpredsjednica Vlade izravno prekršila drugu i sedmu točku Deklaracije o Domovinskom ratu, čime je ponovno podgrijala sumnje hrvatskih branitelja u iskrene namjere državnog vrha.</p>
<p> Predstavnici Središnjeg stožera poručili su Vladi da se odmah jasno odredi prema slučajevima, u kojima Deklaraciju krše njeni dužnosnici i članovi »fantomskih« udruga, koje ona podupire. Potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin javno izjavljuje da je Hrvatska bila agresor na BiH, upozorili su čelnici Stožera, dodajući da je i to jedan od primjera kako Deklaracija može postati »mrtvo slovo na papiru«. Osim toga, HTV je omogućio dr. Puhovskom da javno izjavi kako je Domovinski rat bio »takozvani«, istaknuo je Čondić, ističući kako je Puhovski ustvrdio da je Domovinski rat bio građanskog karaktera. »S obzirom na to da se Puhovski hvali svojim vezama s najvišim predstavnicima državne vlasti, a istodobno tvrdi da se njegov HHO neće registrirati po hrvatskim zakonima, pitamo predsjednika Republike Stjepana Mesića, ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića, te direktora HRT-a Mirka Galića, da nam odgovore kakva je to pravna država kad takav Puhovski ima mogućnost 'prosvjećivati' hrvatski narod«, upitao je Čondić, podsjećajući direktora HRT-a na to da za razliku od Puhovskog, hrvatski branitelji nemaju pristup u emisije tzv. javne televizije. </p>
<p>»Jasno nam je da anacionalne snage hrvatskom društvu neće prestati s proizvodnjom laži, podvala i najgorih objeda prema hrvatskom nacionalnom biću i prema svima koji ga simboliziraju. Oni zbog toga i postoje, ali vjerujemo da će institucije hrvatske vlasti žurno reagirati i sankcionirati spomenute pojave kršenja i ignoriranja hrvatskih zakona, barem na jednak način kao što su to učinili u slučaju hrvatskih generala«, kazao je Čondić.</p>
<p>Predsjednik Stožera Ličko-senjske županije Ivan Vukić poručio je ministru policije Šimi Lučinu da odmah imenuje ubojice Milana Levara i time skine ljagu koja je nanesena svim žiteljima gospićkog kraja. Dodao je, da se Gospićani svakako privode na obavijesne razgovore i da je dosad ispitano više od 250 Gospićana, koji više ne mogu podnositi pritiske i privođenja u policijsku postaju. Čelnici Središnjeg stožera poručili su da se ni jedan županijski stožer neće raspustiti, »to više što sve upućuje na to da bi Deklaracija mogla postati mrtvo slovo na papiru«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Mesić: Zašto Budiša u kampanji nije rekao da želi biti poglavica?</p>
<p>Račan se ne protivi da predsjednik države sukreira vanjsku politiku/ Mesić tvrdi da nije inzistirao na terminu »državni poglavar« </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Predsjednik Stipe Mesić izjavio je novinarima u srijedu da njegove dosadašnje ovlasti nisu ni u jednom trenutku, od promjene vlasti, bile smetnja radu Vlade premijera Ivice Račana. Ponovio je da predsjednik države treba biti čvrsta točka sustava s ovlastima zapovijedanja vojskom i utjecajem na vanjsku politiku, te istaknuo: »Predsjednik mora brinuti o provođenju Ustava i zakona, tako je bilo dosad, a to je u ovom prijedlogu ustavnih promjena bilo isključeno«. Smatra da se ustavne promjene nisu trebale ubrzavati i da je u rad trebalo uključiti stručnjake ustavnog prava, što je učinjeno tek u novoj rundi pregovora. </p>
<p>No, Račan se slaže sa stajalištima izraženim u Saboru kako nema razloga da se prolongiraju ustavne promjene, posebno zbog naznaka da će doći do široke suglasnosti. Premijer ističe i da se ne protivi tomu da Predsjednik sukreira vanjsku politiku: »Nisam voljan zaoštravati to pitanje. Kad se govori o sukreiranju vanjske politike, tu mogućnost Predsjednik ima i po prijedlogu jer donosi odluku o osnivanju diplomatskih predstavništava i imenovanju diplomata. Nemam ništa protiv da se i u jednoj preciznoj rečenici navede da Predsjednik sukreira vanjsku politiku«. Kako je rekao premijer u srijedu nakon Aktualnog prijepodneva u Saboru, »ne postoji sukob između mene i predsjednika Mesića oko ustavnih promjena. Riječ je o tome da trebamo ostvariti obećanje, ali i volju naroda i osigurati parlamentarnu demokraciju, a ne vlast koncentrirati u jednom čovjeku«. </p>
<p>Predsjednikov je prijedlog da se u nadzor obavještajne zajednice i kreiranje vanjske politike uključe nadležni saborski odbori. Drugim riječima, ustavnim bi promjenama to trebalo definirati tako da predsjednik države predlaže šefa UNS-a, potom kandidate provjerava saborski Odbor za nacionalnu sigurnost, a na koncu ih imenuje Predsjednik. Slično bi pravilo vrijedilo i u slučaju izbora veleposlanika koje bi predlagala Vlada, provjeravao nadležni saborski Odbor za vanjsku politiku, a potvrđivao šef države. »Bio bih zadovoljan takvim rješenjima. Time bi Vladi bilo omogućeno da formulira prijedloge u resornom ministarstvu koje bi onda razmotrila, parlament bi putem nadležnih odbora dao svoje mišljenje, a predsjednik države na koncu bi donio odluku. Time bi Ustavom bila potvrđena parlamentarna demokracija«, izjavio je Mesić.</p>
<p>Račan je obrazložio da predsjednik države, po Ustavu i zakonu, može samostalno donositi odluke, dok premijer treba i odluku Vlade, a njega i Vladu kontrolira Sabor - što nije slučaj s predsjednikom Hrvatske. Razlika nije mala i beznačajna pa je pokušaj da se inagurira personalni sukob između nas dvojice besmislen, drži premijer. Kazao je i da su pojedini Predsjednikovi prijedlozi prihvatljivi, a neki nisu čak ni Mesićevoj radnoj skupini. </p>
<p>Mesić naglašava da su se predsjedničke ovlasti mogle rješavati bez velike buke, u skladu s ustavnom trodiobom vlasti između Predsjednika, Vlade i Sabora. Trenutačno u Ustavu ne piše tko imenuje ustavne suce - da li Vlada ili Predsjednik pa je Mesić u svom pismu primijetio da bi i to trebalo definirati. Neki su to protumačili kao njegovu želju da ima i takve ovlasti, što je, tvrdi, netočno. Predsjednik je najavio da će njegov tim ustavnih stručnjaka raditi danonoćno kako bi do petka finalizirao prijedloge, a ne vjeruje da će se ovih dana zbog ustavnih promjena sastati s premijerom. Razjasnio je i zašto je nastao problem s ustavnom formulacijom »državni poglavar«. Na pitanje je li ili nije tražio da to ostane u Ustavu kao u vrijeme pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Mesić je objasnio da on na tome nikada nije inzistirao, već je samo tražio da se određenim terminom istakne da je upravo predsjednik čvrsta točka sistema. </p>
<p> Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša kao sintagmu za šefa države spominje poglavicu, na što Predsjednik kaže: »Ne znam zašto Budiša u izbornoj kampanji nije rekao da on želi biti poglavica? Očito da je Budiša, kad se natjecao za ovu funkciju, mislio biti poglavica. Čudi me da to nije istaknuo, možda bi pobijedio da je išao s takvim prijedlogom«.</p>
<p>Miroslava Rožanković i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Iako su nezadovoljne, većina od 11 udovica branitelja prihvatila ključeve riječkih stanova</p>
<p>Udovice branitelja prosvjedovale su zbog premalo stambenih kvadrata, no toliko im je kvadrata propisano Zakonom o pravima branitelja / Već u fazi projektiranja trebalo više računa voditi o svakom budućem stanaru, odnosno obitelji, kažu u riječkoj Hvidri</p>
<p>RIJEKA, 25. listopada</p>
<p> - Na primopredaji ključeva 36 stanova stradalnicima Domovinskog rata u novoizgrađenoj zgradi u Ulici Emila Randića u Rijeci, održanoj 20. listopada, 90 postotni invalid Raša Murtić vratio je ključeve stana zbog neadekvatnog razmještaja prostorija. Tom prilikom je rekao da ne želi stan s jednom sobom, u kojoj bi trebao spavati sa svojom suprugom i kćerkom. </p>
<p>Međutim, to nije bio jedini nemili događaj pri raspodjeli ovih stanova. Zbog neprimjerenih stambenih kvadrata i razmještaja prostorija u stanovima, te zbog dvije stambene liste, nezadovoljstvo je iskazalo i 11 udovica hrvatskih branitelja, koje su uputile i pismo Ministarstvu branitelja žaleći se na neadekvatne stanove i dvije liste. Ogorčene udovice su upozorile da bi one mogle slijediti Murtićev primjer.</p>
<p> Kako smo u srijedu saznali u riječkoj Hvidri, većina tih udovica, iako su nezadovoljne, prihvatila je ključeve ponuđenih stanova. Jer, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja, koji je na snazi već četiri godine, smanjena je kvadratura stanova namijenjenih stradalnicima Domovinskog rata, primjerice, samac ima pravo na 35 metara četvornih (prije 45 metara četvornih). Kako su udovice dobile stanove koje im prema zakonu pripadaju, moglo bi biti upitno kad će ponovo na red doći oni koji sada odbiju ponuđeni stan.</p>
<p>»Kvadratura sada spornih 36 stanova je propisana, ali razmještaj prostorija ne zadovoljava buduće korisnike. Taj projekt, čija je realizacija kasnila dvije i pol godine, odobrilo je bivše ministarstvo obnove i razvitka«, kazao je za Vjesnik predsjednik riječke Hvidre Tomislav Tomečić. U Hvidri napominju da Uredba o mjerilima za stambeno zbrinjavanje ne zna za osjećaje, ali da je već u fazi projektiranja trebalo više računa voditi o svakom budućem stanaru, odnosno obitelji, s obzirom da je riječ o invalidima, te o udovicama i obiteljima poginulih branitelja. </p>
<p>Dosta nervoze u cijeli ovaj slučaj unijele su i dvije različite liste prijedloga za dodjelu stanova, jedna od 2. listopada, a druga od 10. listopada ove godine. Udovice su donekle bile zadovoljne prvom listom, na kojoj su tri udovice s tročlanom obitelji dobile dvoipolsobne stanove, koje prema zakonu mogu dobiti samo četveročlane obitelji. Kako nije bilo ni jedne udovice s četveročlanom obitelji, stanovi su dodijeljeni onima s tri člana. Na tu nepravilnost ukazali su invalidi s četiri-pet članova obitelji, pa je nakon osam dana objavljena nova lista, na kojoj više nije bilo mjesta za nekoliko 60 i 50 postotnih invalida. U riječkoj Hvidri kažu da je invalidima jako žao što je došlo do ovih problema s listama, za što nisu krivi ni invalidi ni udovice. </p>
<p>Izgradnja spomenute zgrade sa 36 stanova kasnila je dvije i pol godine, a u planu je izgradnja još dvije zgrade sa 80 stanova na području riječkog naselja Zamet. Stradalnici Domovinskog rata strpljivo čekaju rješavanje svog stambenog problema, iako je rečeno da će do kraja '97. stambeno biti zbrinuti udovice i obitelji poginulih branitelja, a do '98. i '90. godine, 80 postotni i 70 postotni invalidi.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Studentski zbor 2001. ulazi u krovnu europsku studentsku udrugu - ESIB</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Međunarodni tajnik Hrvatskog studentskog zbora Ante Martić izabran je za četvrtoga člana izvršnog odbora ESIB-a, krovne europske studentske organizacije. Odlučeno je to na 39. seminaru i board meetingu, održanom od 15. do 22. listopada u Ženevi. Značaj seminara u Švicarskoj objasnili su u srijedu na konferenciji za novinare Ante Martić i njegova zamjenica Josipa Komerički. </p>
<p>Prema Martićevim riječima, ESIB je pandan Vijeću Europe, ali isključivo za studentska pitanja. ESIB ima pravo na jedno mjesto u Vijeću Europe, a trenutačno na tome mjestu sjedi predstavnik studenata Remi Burdeau (Francuska).</p>
<p>Na seminaru u Ženevi, na kojem se okupila 41 studentska organizacija iz 37 zemalja, predstavnici Hrvatskog studentskog zbora, kao pridruženi članovi ESIB-a, sudjelovali su u različitim radionicama. Pritom su izabrani za stalne članove radne grupe o studentskoj mobilnosti, koja djeluje na planu razmjene studenata. Cilj im je bio, pojasnili su Martić i Komerički, pokušati potaknuti aktivno sudjelovanje Hrvatske u razmjeni studenata, unatoč tomu što Hrvatska nije članica Europske unije. U tome ESIB-ovom programu razmjene studenata, još naime nisu sudjelovale nečlanice Unije. </p>
<p> Za hrvatske predstavnike boravak u Ženevi bio je prilika za sklapanje kontakata i upoznavanje predstavnika drugih zemalja, koje, poput Hrvatske, nemaju prevelika novčana izdavanja za studentski standard. Na proljeće iduće godine, Studentski zbor trebao bi postati punopravnom članicom ESIB-a. (M. Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Splitski DC: Tušek treba povući odluku o neizdavanju prometnih licenci </p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - »Odluku ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka o neizdavanju licenci za međunarodni cestovni promet, ocjenjujemo neustavnom i nezakonitom«, izjavili su čelnici splitskog Demokratskog centra (DC) na konferenciji za novinare u srijedu.</p>
<p>Splitski DC smatra da je ministar Tušek donio takvu odluku na osnovi »mišljenja nestručnjaka i svojih najbližih savjetnika, koji podupiru monopol postojećih prijevoznika i seljenje kapitala iz regije u regiju«. »Ministrova odluka o daljnjem neizdavanju licence za međunarodni cestovni promet, izazvala je reakcije kod velikog dijela prijevoznika i korisnika njihovih usluga, posebno na području Splitsko-dalmatinske županije«, istaknuo je član Predsjedništva stranke Ante Goleš, dodajući da je ministrovo obrazloženje takve odluke »priča za malu djecu«. </p>
<p>Splitski DC poručuje Tušeku i njegovu ministarstvu da prepusti provođenje prihvaćenih zakonskih akata udrugama prijevoznika cestovnog prometa, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori. Osim toga, ustvrdio je Goleš, Tušekova odluka je štetna za regionalne cestovne prijevoznike, jer već deset godina cestovni promet Dalmacije zaostaje za drugim regijama, što je imalo za posljedicu, kako je istaknuo, preseljenje prijevozničkih kapaciteta iz Dalmacije u druge regije. </p>
<p>Stoga splitski DC poziva Tušeka da odmah povuče spornu odluku, »jer će, u protivnom, ona prouzročiti stagnaciju razvitka cestovnog prometa Dalmacije i Splitsko-dalmatinske županije, a u korist Istre, Zagorja i Zagreba«. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Split obilježava 56. obljetnicu oslobođenja od talijanske okupacije</p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - U povodu 56. obljetnice oslobođenja Splita, splitski SDP uputio je priopćenje za javnost, u kojemu pozivaju građane na odavanje počasti onima, koji su prije pola stoljeća dali svoj život za slobodu Splita, Dalmacije i Hrvatske. U priopćenju, koje je potpisao predsjednik splitskog SDP Marin Jurjević, kaže se da je 26. listopada, prije 56 godina, kao i u Domovinskom ratu, »mladost našega Splita i Dalmacije ustala protiv onih koji su imali pretenzije na naš teritorij i slobodu«. </p>
<p>SDP ističe da je antifašistička mladost bila izraz stoljetne slobodarske tradicije hrvatskog naroda, te je upravo ona omogućila da se Split i najveći dio Dalmacije vrate Hrvatskoj, nakon što su bili predani kraljevini Italiji. »Zahvaljujući antifašističkoj mladosti, Hrvatska je postala zemljom koja se može ponositi najrazvijenijim pokretom otpora protiv svjetskog fašizma, i sada, nakon pola stoljeća, novi su naraštaji pružili otpor novom fašizmu i imperijalizmu, koji je prijetio Hrvatskoj«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Svima, koji su dali svoj život za slobodu Splita i domovine, vječni smo dužnici, a njihova žrtva treba biti temelj jedinstvenog napora svih odgovornih političkih snaga u Hrvatskoj, koji moraju težiti tome da se naša zemlja svrsta u demokratske europske države. »Pali za slobodu moraju nas ujediniti, a ne dijeliti«, navodi se u priopćenju splitskog SDP-a, čiji su predstavnici položili vijence na spomen-kosturnicu palim osloboditeljima Splita, te na spomen-križ palim braniteljima u Domovinskom ratu. U povodu 56. obljetnice oslobođenja Splita od talijanske okupacije, priopćenjem se oglasio i splitski ASH, koji podsjeća na važnost antifašističke baštine, koja mora biti Splitu na ponos, a ne na sramotu. </p>
<p>Priopćenje je uputilo i društvo »Josip Broz Tito«, koje »borcima slavne Titove narodnooslobodilačke vojske, antifašistima i svim građanima Splita, čestita Dan oslobođenja grada od nacifašističkog okupatora, ustaša i četnika«. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Stožer za obranu digniteta normalnog življenja traži akciju, a ne deklaracije</p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - Splitska organizacija Hrvatske narodne stranke (HNS) uputila je u srijedu otvoreno pismo splitsko-dalmatinskom županu, dr. Branimiru Lukšiću zahtijevajući od njega da ustupi županijske prostorije za rad novoosnovanog Stožera za obranu digniteta normalnog življenja sa sjedištem u Splitu.</p>
<p> Kako je poznato, splitski je HNS nedavno osnovao takav stožer, smatrajući da je on nužniji od stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. »Obraćamo Vam se, ne samo kao županu, nego i osobi koja često u javnosti ističe svoje moralne stavove. Smatramo ćete našem stožeru s osobitim zadovoljstvom ustupiti primjerene prostorije za rad, kao i nužnu uredsku opremu«, navodi se u pismu, koje je potpisala potpredsjednica splitskoga HNS-a i čelnica Stožera za obranu digniteta normalnog življenja Ana Vranješ. </p>
<p>Stožer je uputio otvoreno pismo i predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu, te predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, u kojemu ističu da je socijalna slika Hrvatske dovedena na kritičnu razinu izdržljivosti većine građana. Samo četvrtina populacije radi, od čega oko 200.000 ne prima plaću, a 400.000 nije zaposleno, a oko milijun ljudi živi od jadnih mirovina. Tisuće podstanara nemaju od čega platiti najamnine, niti račune za struju, vodu i komunalije, te u toj situaciji narkomanija, kao i socijalna nebriga jednih prema drugima, postaju najčešća i najnormalnija pojava. </p>
<p>Kao poseban se problem ističe sve češći odlazak u inozemstvo mladih i školovanih ljudi zbog traženja izgleda za normalan život, što su sve elementarni problemi većine stanovništva i ne zaslužuju ignoriranje državnih institucija. </p>
<p>»Iako mislimo da su ustavne promjene jako važne, one su toliko intenzivno prezentirane kao da je riječ o najvažnijem problemu u Hrvatskoj, čime se bezobzirno ignoriraju svakodnevne životne nedaće. Zbog širine i težine problema većine građana Hrvatske tražimo nametanje pitanja pravne države, gospodarstva, zdravstva, obrazovanja, sporta i kulture, jednako kao što se javnosti nameće i problem promjene Ustava«, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Nadalje se navodi kako će Stožer ustrajati na tome da se odmah u saborsku proceduru predlože izmjene svih zakona koji će omogućiti stvaranje uvjeta za otvaranje obiteljskih obrta, malog poduzetništva i oživljavanje gospodarstva, kao temeljne osnove za poticanje zaposlenosti, »jer nećemo, kao dosad, samo deklaracije, nego hoćemo akcije«. »Hoćemo reda i rada, normalan život ovdje i sada«, zaključuje se u otvorenom pismu Stožera za obranu digniteta normalnog življenja sa sjedištem u Splitu. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Stožer za obranu digniteta normalnog življenja traži akciju, a ne deklaracije</p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - Splitska organizacija Hrvatske narodne stranke (HNS) uputila je u srijedu otvoreno pismo splitsko-dalmatinskom županu, dr. Branimiru Lukšiću zahtijevajući od njega da ustupi županijske prostorije za rad novoosnovanog Stožera za obranu digniteta normalnog življenja sa sjedištem u Splitu.</p>
<p> Kako je poznato, splitski je HNS nedavno osnovao takav stožer, smatrajući da je on nužniji od stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. »Obraćamo Vam se, ne samo kao županu, nego i osobi koja često u javnosti ističe svoje moralne stavove. Smatramo ćete našem stožeru s osobitim zadovoljstvom ustupiti primjerene prostorije za rad, kao i nužnu uredsku opremu«, navodi se u pismu, koje je potpisala potpredsjednica splitskoga HNS-a i čelnica Stožera za obranu digniteta normalnog življenja Ana Vranješ. </p>
<p>Stožer je uputio otvoreno pismo i predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu, te predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, u kojemu ističu da je socijalna slika Hrvatske dovedena na kritičnu razinu izdržljivosti većine građana. Samo četvrtina populacije radi, od čega oko 200.000 ne prima plaću, a 400.000 nije zaposleno, a oko milijun ljudi živi od jadnih mirovina. Tisuće podstanara nemaju od čega platiti najamnine, niti račune za struju, vodu i komunalije, te u toj situaciji narkomanija, kao i socijalna nebriga jednih prema drugima, postaju najčešća i najnormalnija pojava. </p>
<p>Kao poseban se problem ističe sve češći odlazak u inozemstvo mladih i školovanih ljudi zbog traženja izgleda za normalan život, što su sve elementarni problemi većine stanovništva i ne zaslužuju ignoriranje državnih institucija. </p>
<p>»Iako mislimo da su ustavne promjene jako važne, one su toliko intenzivno prezentirane kao da je riječ o najvažnijem problemu u Hrvatskoj, čime se bezobzirno ignoriraju svakodnevne životne nedaće. Zbog širine i težine problema većine građana Hrvatske tražimo nametanje pitanja pravne države, gospodarstva, zdravstva, obrazovanja, sporta i kulture, jednako kao što se javnosti nameće i problem promjene Ustava«, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Nadalje se navodi kako će Stožer ustrajati na tome da se odmah u saborsku proceduru predlože izmjene svih zakona koji će omogućiti stvaranje uvjeta za otvaranje obiteljskih obrta, malog poduzetništva i oživljavanje gospodarstva, kao temeljne osnove za poticanje zaposlenosti, »jer nećemo, kao dosad, samo deklaracije, nego hoćemo akcije«. »Hoćemo reda i rada, normalan život ovdje i sada«, zaključuje se u otvorenom pismu Stožera za obranu digniteta normalnog življenja sa sjedištem u Splitu. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Crnić: Misija smo dobre volje </p>
<p>Mi smo svojevrsna misija dobre volje koja želi pomoći da se izrade kvalitetna rješenja koja mogu zadovoljiti sve zainteresirane strane u procesu donošenja ustavnih promjena. S promjenom Ustava ne treba brzati jer je od toga važnije da promjene budu kvalitetne, izjavio je za Vjesnik Jadranko Crnić, član Mesićeve radne skupine za ustavne promjene, Crnić ističe da se oni ne smatraju »Mesićevim« ustavnim stručnjacima koji predlažu rješenja koja idu Predsjedniku u prilog, nego svojom stručnošću i znanjem žele pripomoći da se izradi kvalitetan Ustav. Ustavni stručnjaci, među ostalim, i dalje smatraju neprihvatljivim da se odredbe o tajnim službama unose u Ustav.</p>
<p>Neslužbeno saznajemo da je Mesićeva radna skupina zatražila od Mate Arlovića dva tjedna da se očituje o prijedlogu ustavnih promjena Odbora za Ustav i poslovnik. Ali, kako smo čuli, Arlović na to nije pristao te je zatražio da Mesićeva skupina to učini do četvrtaka. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Račan ustvrdio da se broj zaposlenih u Hrvatskoj povećao za oko 40.000 </p>
<p>Hrvatski premijer je kazao da Vlada preuzima odgovornost da se već iduće godine započne s povećanjem zaposlenosti/ Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin je ustvrdio da u ovoj godini nema porasta gospodarskog kriminaliteta u Hrvatskoj / Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović rekao je da je stanje oko isplata mirovina građanima BiH posljedica uvođenja reda u sustav isplate mirovina/ Ministar financija Mato Crkvenac potvrdio da će do kraja godine biti isplaćena osigurana štednja iz propalih banaka/ Račan ustvrdio da se je novac Svjetske banke za mirovinsku reformu gotovo siguran, te da se nalazimo pred odobravanjem zajma za razvoj malog i srednjeg poduzetništva </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Osma sjednica Zastupničkog doma Sabora počela je u srijedu Aktualnim prijepodnevom u kojem su zastupnici skoro četiri sata postavljali pitanja premijeru Ivici Račanu i ministrima u Vladi.</p>
<p> »Ako bismo stvarno zbrojili one koji nisu radili i one koji su formalno radili, a stvarno nisu radili onda bi se moglo ustvrditi da se broj stvarno zaposlenih radnika u ovom trenutku u Hrvatskoj povećao za oko 40.000«, odgovorio je Račan na upit zastupnika Ante Kovačevića iz HKDU-a kojega je zanimalo kad će se u Hrvatskoj zabilježiti prvi porast zaposlenosti, jer »ljude ne zanimaju trice i kučine, ni to tko će biti fikus, a tko kopriva u državi«, a svakoga dana 130 ljudi ostaje bez posla. Premijer je istaknuo da je Vlada zatekla više od 320.000 nezaposlenih, a da ih danas ima a 354.000. No, dodao je, 177.000 ljudi je radilo, a nije dobivalo plaću u trenutku kad je promijenjena vlast. Dodao je i da se Vlada suočila s poduzećima u kojima su ljudi bili nominalno zaposleni, a nisu radili. Najavio je da se raščišćavanje stanja u takvim poduzećima bliži kraju te da Vlada preuzima odgovornost da se već iduće započne s povećanjem zaposlenosti. </p>
<p>Kovačevića je zanimalo i zašto je zaustavljena istraga Financijske policije u »Posmrtnoj pripomoći« i zašto je u tome sudjelovao UNS. Ministar finacija Mato Crkvenac potvrdio je da su u poslovanju »Posmrtne pripomoći« otkrivene brojne nepravilnosti te da je u tu tvrtku ušla Financijska policija čiji rad nije jednostavan i stoga je u jednom trenutku zapeo. Pojasnio je da je zapelo na dokumentaciji, potom na pronalaženju, izuzimanju i analizi dokumenata. Dodao je da se u jednom trenutku u taj posao uključio UNS, te da dosadašnji rezultati istrage pokazuju potrebu daljnjeg rada. Na dodatni Kovačevićev upit zašto je dokumentacija vraćana, Crkvenac je odgovorio da je normalno što je dokumentacija izuzimana kad je analizirana te da je to izuzimanje trajalo i duže nego li je bilo potrebno.</p>
<p>»Porasta gospodarskog kriminaliteta u Hrvatskoj u ovoj godini zapravo nema, premda je izražen statistički, a razlog tome je što je od 3. siječnja porastao broj prijava za takva krivična djela što pokazuje da učinkovitost policije. Samo u zadnjih 18 velikih predmeta koji se odnose na gospodarski kriminal obuhvaćeno je više od tri milijarde kuna od čega samo na grupaciju Gucić otpada oko 800 milijuna kuna«, odgovorio je to mministar unutarnjih poslova Šime Lučin Ingrid Antičević Marinović (SDP) koju je zanimalo hoće li se postrožiti uvjeti za zaštitarsku djelatnost s obzirom na povećanje reketarenja koje se dovodi u vezu s redarskim službama. Lučin je dodao da se u direktnu vezu ne mogu dovesti reketarenje i redarske službe, ali da je potrebno pooštriti kontrolu i pravo za dobivanje licenci zaštitarskih službi. Dodao je da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj ima više policajaca nego zaštitara.</p>
<p> Marija Bajt (HDZ) pitala je ministra pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepana Ivaniševića hoće li se podignuti optužnica protiv nekih hrvatskih građana koji su počinili ratne zločine tijekom i nakon Drugog svjetskog rata slijedom prijave Hrvatskog domobrana podnesene prije više od dvije godine. Ivanišević je rekao da su pravosuđu prioritet ratni zločini, a da toj konkretnoj prijavi za sad ne zna ništa ali da će odgovoriti pismeno. Dodao je da je zastupnica mogla pokazati svoju brigu za ljudska prava i koju godinu ranije pa bi manje posla bilo za ovu Vladu. Marina Jurjevića (SDP) zanimalo je što će biti sa hrvatskim državljanima koji su ostvarili mirovinu u BiH. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović rekao je da je stanje oko isplata mirovina građanima BiH posljedica uvođenja reda u sustav isplate mirovina jer su ih primali u Hrvatskoj. Pojasnio je da je od 1. svibnja BiH preuzela obvezu isplate tih mirovina ali da je problem što postoje tri mirovinska fonda koji različitim tempom i u različitim iznosima isplaćuju mirovine. S tim u vezi predlaže se novi zakon po kojem bi se 21.000 takvih umirovljenika trebalo prijaviti i donijeti svoje odreske mirovina. Isplaćivala bi im se razlika a između onog što bi primali iz BiH i zaštitne mirovine u Hrvatskoj koja iznosi 1.094 kuune. Jurjević je pitao tko je ogovoran za nedavno puštanje iz pritvora dva teška narko dilera, a ministar Ivanišević je potvrdio da su oni pušteni zbog isteka roka za pritvor i to prije pravomoćnosti presude. Dodao je da odgovornost za to leži u predsjedniku Vrhovnog suda i sucu koji je vodio taj postupak. </p>
<p>Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar odgovarajući na pitanje Romana Meštrovića (SDP) potvrdio je da su plaće srednjoškolskih profesora trenutačno niže od onih učitelja u osnovnim školama, pojasnivši da je to posljedica ranije potpisanih ugovora Vlade i sindikata osnovnih škola koje srednjoškolski sindikata nisu potpisali te da ćese taj problem riješiti za mjesec dana. </p>
<p> Milana Đukića (SNS) zanimalo je kad će Vlada predložiti propis kojim će se ubrzati povrat imovine Srbima s obzirom da stambene komisije u lokalnoj samoupravi ne obavljaju svoj posao, te kad će na zastupničke klupe doći zakon koji će regulirati način odštete za imovinu koja je »stradala činom terorizma«. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović odgovorila je da je u tijeku dopuna nekih propisa, da se stambene komisije neće ukidati ali će se osnovati državno tijelo koje će kvalitenije nadgledati taj proces kako bi se svima vratila imovina. Ivanišević je dodao da se Vlada obvezala da će u roku šest mjeseci napraviti zakon kojim bi se riješio problem naknade štete ali je dodao da se ne može govoriti samo o onom što je stradalo u terorizmu već da ima i slučajeva kad je imovina stradala u vojnim operacijama tijekom obrambenog rata. </p>
<p> Na pitanje Željka Glavana (HSLS) kad će se isplatiti osigurana štednja iz propalih banaka, Crkvenac je ogovorio da će do kraja godine štediše dobiti svoje kune. Ivica Tafra (HDZ) pitao je što Vlada poduzima po pitanju prodaje nečistog goriva na benzinskim crpkama. Odgovorio mu je potpredsjednik Vlade Slavko Linić ustvrdivši da je gorivo u okivru zakonskih standarda Hrvatske. </p>
<p>Premijer Račan iskazao je izuzetno zadovoljstvo razgovorima koji su vođeni s predstavnicima Svjetske banke, te dodao da je njihova ocjena izuzetno pozitivna. S tim u vezi, odgovarajući na upit dr. Ljerke Mintas-Hodak najavio je da su sredstva Svjetske banke za mirovinsku reformu gotovo sigurna, te da se nalazimo pred odobravanjem važnog zajma, pod izuzetno povoljnim uvjetima, koji će ići u razvoj malog i srednjeg poduzetništva. </p>
<p> Odgovarajući na pitanje Vesne Podlipec (SDP), a u svezi previsokih telefonskih računa, ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek ocijenio je da ne može ulaziti u to jesu li ti računi visoki ili niski, te dodao da se u pravilu ne griješi jer se računi vode kompjutorski. Napomenuo je da je to više problem korisnika nego HT-a.</p>
<p> Ministar vanjskih poslova Tonino Picula, odgovarajući Borisu Kandareu (HSP) istaknuo je da kadrovska riješenja koja su provedena u Ministarstvu ispod razine veleposlanika i generalnih konzula svjedoče o želji Hrvatske za gospodarskom diplomacijom.</p>
<p> Nenad Stazić (SDP) upitao je ministra Ivaniševića što Vlada namjerava učiniti oko logora kojeg su kod Pakraca držali pobunjeni Srbi i u kojem je ubijen veći broj naših branitelja i civila. Naime, objasnio je, postoji osnovana sumnja da su u tom logoru počinjeni ratni zločini, a kaznana prijava koju su zbog toga podigli naši branitelji nije polučila nikakav rezultat. Ministar je potvrdio da je upoznat sa slučajem, te da su Državno odvjetništvo i Županijsko odvjetništvo u Požegi započeli postupak u vezi s tom prijavom od prije nekoliko godina. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović odgovorila je zastupnici Jadranki Kosor (HDZ) da Slavko Sakoman nije smijenjen nego je napravljena reorganizacija u Vladinoj Komisiji za spriječavanje zlouporabe droge. Dodala je da Sakoman nije izgubio ni jednu svoju ovlast osim što više nije prvi, nego je naprosto jedan od istih. Tonči Tadić (HSP) pitao je zašto hrvatski gospodarstvenici nisu išli u SAD, kao što je bilo najavljeno, a premijer Račan je ocijenio da je posjet prolongiran a nije definitivno anuliran.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Županijski dom traži dosljednu primjenu Daytonskog sporazuma </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Županijski dom prihvatio je u srijedu zaključak u kojem se traži od Vlade da hitno poduzme sve potrebne korake kod međunarodne zajednice kako bi se osigurala primjena Daytonskog sporazuma i spriječila odstupanja od njega, osobito u pogledu izbornih pravila za izbore koji će se u studenome održati u BiH. </p>
<p>Nezadovoljni odnosom Vlade prema Hrvatima u BiH i činjenicom da zbog kršenja Daytonskog sporazuma nije uputila službenu notu nego samo tzv. non-paper koji nema potrebnu težinu, zastupnici Županijskog doma prihvatili su taj zaključak većinom glasova uz tri suzdržana glasa - od kojih je jedan iz SDP-a, a dva iz HSS-a.</p>
<p>Zaključak je predložio Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku toga doma, a raspravu o provedbi Daytonskog sporazuma inicirao je Klub zastupnika HDZ-a koji ima većinu u Županijskom domu. O samoj provedbi Daytonskog sporazuma i ugovora o posebnim odnosima Republike Hrvatske i Federacije BiH Županijski dom nije raspravljao, ali je ostavio otvorenu mogućnost da to učini na jednoj od sljedećih sjednica prije izbora u BiH.</p>
<p>U pojedinačnim su se istupima zastupnici neovisno o stranačkoj pripadnosti suglasili da treba zaštiti interese Hrvata u BiH, jer se izbornim pravilima, kako su rekli, narušava i ugrožava suverenost, konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p>Županijski je dom također podržao izmjene i dopune Zakona o stambenoj štednji kojima će se omogućiti da se stambeni kredit dobiven na temelju stambene štednje može koristiti za otplatu komercijalnog stambenog kredita. Zastupnici su istaknuli kako bi štednju trebalo podići sa 5.000 na 10.000 tisuća kuna uz premiju od 25 posto i obvezati banke da uz niže kamatne stope uvedu klauzulu kako bi odnos štednje i kredita bio najmanje jedan prema pet. </p>
<p>Podržane su i izmjene i dopune Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima, kojima se predviđa ukidanje nadmetanja distributera u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) što bi, drži Vlada, dovelo do pojeftinjenja lijekova, jer bi njihovu cijenu na veliko na osnovi usporedbe sa sličnim zemljama, pravilnikom određivao ministar zdravstva.</p>
<p>Dom je podržao i zakon o kulturnim vijećima kojim se, kako je rekao ministar kulture Antun Vujić predviđa osnivanje kulturnih vijeća za film, glazbu, scensku umjetnost, likovnu umjetnost, arhitekturu, nakladništvo i medijsku kulturu. Uz predsjednika, vijeća bi imala i šest članova. Predsjednici bi vijeća, pak, činili nacionalno vijeće za kulturu koje bi donosilo desetogodišnji nacionalni program za kulturu.</p>
<p>Kako nije bilo predlagatelja, zastupnika HSLS-a Ive Škrabala, Županijski dom je odgodio raspravu o prijedlogu da se ubuduće Dan državnosti slavi kao Dan nezavisnosti. Taj bi se dan trebao slaviti 8. listopada, na dan kada je Sabor proglasio prekid svih državnopravnih veza sa SFRJ. Prema Škrabalovu prijedlogu, 30. svibnja bi se slavio kao Dan Hrvatskog sabora i bio bi radni dan. Time je Županijski dom završio svoju 47. sjednicu. (G. Borković)</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Ahmićki osumnjičenici sljedeći tjedan pred istražnim sucem </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Početkom sljedećeg tjedna istražni sudac ispitat će Antu Sliškovića i Tomislava Vlajića osumnjičene za ratni zločin u Ahmićima, izjavio je u srijedu predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Miroslav Šumanović.</p>
<p> Istražni spis o »slučaju Ahmići« odlukom Vrhovnog suda prebačen je sa zadarskog na zagrebački Županijski sud, a dvojica osumnjičenika su u ponedjeljak prevezena u zagrebački Okružni zatvor u Remetincu.</p>
<p> Osim Sliškovića i Vlajića, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u srednjebosanskom selu Ahmići, u kojem je ubijeno 116 muslimanskih civila, osumnjičeni su i Vlado Ćosić i Paško Ljubičić. Oni su u bijegu i za njima je raspisana tjeralica.</p>
<p> Šumanović je najavio da će se Slišković i Vlajić saslušati povodom zahtjeva za proširenjem istrage, koji ih tereti i za kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava, te počinjenje produljenog kaznenog djela.</p>
<p> Tijekom dosadašnje istrage u Zadru saslušano je pet svjedoka, a ako ne bude novih dokaznih prijedloga istražni sudac Zdenko Konjić ispitat će još 29 svjedoka.</p>
<p> Slišković i Vlajić uhićeni su početkom rujna u Zadru, gdje su se krili pod lažnim imenima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="102">
<p>Mimica Jakovčićev zamjenik i šef pregovarača s Unijom?</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Gotovo je sigurno da će Vlada na sjednici u četvrtak, 26. listopada, za šefa hrvatskog pregovaračkog tima u predstojećim pregovorima s Europskom unijom o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju imenovati zamjenika ministra gospodarstva Nevena Mimicu. O njegovu su se imenovanju, naime, suglasila sva ministarstva uključena u pregovore, čime su »iz igre« otpali drugi mogući pretendenti na ovo mjesto, prije svih zamjenica ministra za europske integracije Mirjana Mladineo. Mimica će najvjerojatnije prijeći u Ministarstvo za europske integracije (MEI), gdje mu je ministar Ivan Jakovčić ponudio mjesto zamjenika, neslužbeno smo saznali od dobro obaviještenih izvora u MEI-ju.</p>
<p>Time je ovo ministarstvo opovrglo napise koji su se posljednjih dana pojavljivali u medijima, a po kojima su mjesto šefa pregovaračkog tima trebali podijeliti Neven Mimica i Mirjana Mladineo. Očito je da su iz utrke za rukovodeće mjesto u pregovaračkom timu otpala i dva ranije spominjana kadra Ministarstva vanjskih poslova, Vladimir Drobnjak i Gordan Markotić. </p>
<p>Kako sada stvari stoje, Mimica će pregovorima s Bruxellesom rukovoditi iz Zagreba. Isti je obrazac, podsjetimo, primijenjen i prilikom pregovaranja o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Pregovore Zagreba i Bruxellesa s naše će strane usmjeravati MEI, čime su iz kombinatorike za predvodničku ulogu otpala druga dva ministarstva: gospodarstva i vanjskih poslova. I njihovi će predstavnici, naravno, sudjelovati u pregovorima kao dio hrvatskog pregovaračkog tima.</p>
<p>Konačnu odluku o imenovanju Nevena Mimice za šefa pregovaračkog tima s »eurokracijom« donijet će Vlada na sjednici u četvrtak, 26. listopada. No, u Vladinu Uredu za odnose s javnošću kažu da je riječ o pukoj formalnosti, budući da se s Mimičinmim imenovanjem svi slažu te je on jedini kandidat za to mjesto. Pritom nam nisu mogli potvrditi informaciju da će Mimica prijeći u MEI, ali ističu da će pun naziv Mimičine funkcije glasiti »glavni pregovarač pri MEI-ju«, što znači da će teško moći istodobno pregovarati s Bruxellesom i vršiti funkciju zamjenika ministra gospodarstva.</p>
<p>Osim imenovanja glavnoga pregovarača, na dnevnom će se redu Vlade u četvrtak naći i imenovanje pregovaračkog tima. Njegovi će članovi biti predstavnici osam resornih ministarstava, tajnik glavnoga pregovarača i šef hrvatske misije u Bruxellesu. Imenovat će se i državno izaslanstvo, kojemu će zajedno predsjedati ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić. Osim njih, u državnom će izaslanstvu biti i tri pomoćnika, kao i glavni pregovarač Mimica. Posao koordinacije pri vođenju pregovora povjerit će se MEI-ju, saznali smo u Vladinu Uredu za odnose s javnošću.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="103">
<p>Kregar: Čist sam i s Posmrtnom više nemam veze </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Bivši Vladin povjerenik za Grad Zagreb i predsjednik Nadzornog odbora Posmrtne pripomoći Josip Kregar otkriva za Vjesnik da je u cijelosti vratio kredit od 100.000 njemačkih maraka koji je uz 7,5 posto kamata dobio od Štedionice »Zlatica« Gaj grupe. Kregar ističe da je u utorak »Zlatici« uplatio posljednjih 203.000 kuna, o čemu ima dokumente. Novac će, kaže, na račun Štedionice sjesti u petak, čime će kredit biti otplaćen do posljednje lipe. »Prema Štedionici 'Zlatica', Gaj grupi i Posmrtnoj pripomoći više, hvala Bogu, nemam nikakvih obveza. Jedino što me trenutačno veže s tim tvrtkama jesu svakodnevni napisi u novinama u kojima se spominje i moje ime«, izjavio je Kregar. Što se tiče kredita, napominje da »nije uopće bio povoljan«.</p>
<p>Prema njegovim saznanjima, istraga Financijske policije u Posmrtnoj pripomoći i poduzećima u njezinom vlasništvu nije otkrila nikakve veće nezakonitosti. »Zbog nekih osobnih interesa Financijska policija nije korektno postupala u kontroli Posmrtne pripomoći i njezinih poduzeća. Stoga mi nije jasno što radi Ministarstvo financija«, kaže Josip Kregar. (B. Orešić)</p>
</div>
<div type="article" n="104">
<p>Ministarstvo financija: U Gaj grupi utvrđena kaznena djela; Posmrtna pripomoć: Nismo dužnici</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Ministarstvo finacija demantiralo je u srijedu pisanje nekih novina da su kontrole u 13 poduzeća Gaj grupe, trgovačkog društva koje je osnovala Posmrtna pripomoć, bile prekinute. »U interesu kontrole, Financijska policija za sada ne može iznositi konkretne podatke o utvrđenim nezakonitostima, tim više što se sumnja da su utvrđene i radnje koje imaju obilježja kaznenih djela«, navodi se u priopćenju Ministarstva, te se dodaje kako će se »protiv onih koji su usporavali kontrole i neučinkovito koordinirali tijekom akcije poduzeti odgovarajuće zakonske mjere«. </p>
<p>Iz Posmrtne pripomoći stiglo je pak priopćenje u kojem se navodi da su u priopćenju Ministarstva financija iznesene neke tvrdnje koje javnost mogu dovesti u zabludu.</p>
<p>»Trgovačka društva u vlasništvu udruge Posmrtna pripomoć uredno podmiruju svoje obveze, te na današnji dan nemaju nikakvih dugovanja prema državi. Društva koje Ministarstvo financija navodi kao dužnike (»Bagatel« d.o.o., »Kroteks«, »Bagatella«, »Sugor« d.o.o., »Krizantema« d.o.o., »Vjenčić« d.o.o., »Centar izgradnja« d.o.o., »MC Arhitektura« d.o.o. i »MC Trans« d.o.o.) samostalne su pravne osobe nad kojima niti Posmrtna pripomoć niti Gaj grupa d.o.o. nemaju nikakvu kontrolu, niti u njima imaju vlasničke udjele, te nam nije poznato imaju li oni nepodmirenih obveza prema državi. Radi se o našim dobavljačima, kao što to sutra može postati bilo koja druga pravna osoba«, navodi se u priopćenju Posmrtne pripomoći. </p>
<p>Posmrtna pripomoć, ističu, vlasnik je trgovačkih društava Gaj grupa d.o.o., Vimpo d.o.o., i turističke agencije Zlatni Gaj Travel d.o.o., a Gaj Grupa d.o.o. je osnovala Štedionicu Zlatica d.d. i sva ta društva redovito podmiruju svoje obveze prema državi.</p>
<p>U Posmrtnoj pripomoći napominju da su od Porezne uprave Ministarstva financija dobili rješenje prema kojem kao udruga koja se bavi neprofitnom djelatnošću nisu obveznici poreza na dobit, ali mogu osnovati trgovačka društva koja se bave profitnom djelatnošću i plaćaju porez. </p>
<p>»Osim toga, u Nadzornom odboru Posmrtne pripomoći sjedi i zamjenik ministra financija gospodin Zlatko Fabijančić koji bi vjerojatno reagirao da se radi o bilo kakvom dugovanju društava kojima je vlasnik Posmrtna pripomoć ili da u njima postoje nepravilnosti u finacijskom poslovanju«, stoji u priopćenju. (B. Orešić)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001026].
|
