NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001025].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 283337 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoće li Goli otok postati umjetnička kolonija?</p>
<p>Može li se golemi kompleks bivše kaznionice s bunkerima, puškarnicama, osmatračnicama preobraziti u privlačno turističko i umjetničko odredište / Ekipa Multimedijalnog centra Rijeka već je izradila intrigantni projekt pretvorbe bivše kaznionice na Golom otoku u umjetničku koloniju /Foto i video dokumentacija provedenih istraživanja reducirana na niz turističko-propagandnih vizura zorno dočarava ne samo razorno djelovanje združenih sila Politike, Ideologije i Entropije (Prirode) nego i moguću vrlo (realnu) perspektivu razvoja Novog hrvatskog turizma</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Kad je Clint Eastwood gurnuo cijev »magnuma« u usta kuštravoga zločinca, ledeno ga gledajući i otrovno ga pitajući »Do you feel lucky today punk«, začela se besmrtna legenda filmskog planetarija. U mraku kino dvorane mogli smo uživati ne samo u bravurama kultnog američkog glumca i redatelja, već, dakako, i u besmrtnim vizurama San Francisca, što su gdjegdje otkrivale golemi zatvorski kompleks Alcatraza!</p>
<p> Ne samo da je američka zabavna industrija davno uključila svoje državne zatvore u prvorazredne filmske spektakle i turističku atrakciju od koje ubire golem novac, već je američka kultura doista u golemim napuštenim građevnim kompleksima, tvornicama i postrojenjima našla izvanredna utočišta za suvremenu umjetnost! Upravo se industrijska arhitektura diljem globusa pokazala idealnom za pohranjivanje recentnih radova »mladih gnjevnih« umjetnika. Posljednji od takvih golemih zahvata, da podsjetimo, bila je nova londonska Galerija Tate, otvorena u bivšoj elektrani!</p>
<p>I dok u Zagrebu sablasno prazan zjapi prostor predviđen za izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti, s potpuno neizvjesnom budućnošću i ministrom koji »šaljivo« izjavljuje da će se MSU možda graditi u Rijeci (!), u Hrvatskoj se javlja sve više pojedinaca ili grupa koje se uspijevaju otrgnuti mrtvilu i u manjim gradovima pokrenuti intrigantne projekte, zanimljive i u europskim okvirima. I dok je u Labinu Dean Zahtila već doveo austrijske investitore s kojima želi realizirati »Podzemni grad Istra«, odnosno u podzemlju staroga labinskog rudnika izgraditi pravi grad s trgovinama, kafićima i ulicama kojima će se turisti spuštati sve do obale mora (!), grupa mladih entuzijasta iz riječke galerije O. K., što djeluje u okviru Multimedijalnog centra Rijeka (osnovanog prije dvije godine s ciljem stvaranja nove i snažne umjetničke gradske scene), pokrenula je inicijativu za preobrazbu zloglasne kaznionice Goli otok u umjetnički centar!</p>
<p> Upravo zbog »kroničnog« nedostatka informacija o stvarnom izgledu i stanju kompleksa bivše kaznionice koja danas sablasno zjapi prazna na umirućem jadranskom otoku, voditelj riječke galerije O. K. Branko Cerovac poduzeo je od 18. do 22. kolovoza uz pomoć fotografa Damira Čargonje i Svena Stilinovića preliminarno »transartističko istraživanje« Golog otoka s ciljem da dokumentira zatečeno stanje. Rezultat te akcije opširna je foto i video dokumentacija, reducirana na niz »turističko-propagandnih vizura« koje, kako ističe Cerovac, »zorno dočaravaju ne samo razorno djelovanje združenih sila Politike, Ideologije i Entropije (Prirode)« u posljednjih nekoliko godina »tranzicijskog preobražaja« države, nego i moguću vrlo (realnu) perspektivu razvoja Novog hrvatskog turizma. Foto i video dokumentacija uz prateći film »Goli otok 2000 - Novi hrvatski turizam« premijerno je prikazana na otvorenju prvog Transart festivala alternativne umjetnosti u Labinu, a 31. listopada predstavit će se i zagrebačkoj publici, na izložbi u Galeriji Miroslav Kraljević!</p>
<p>Ideologija i fantazmi, kako ističe Branko Cerovac, već su odavno pojeli »stvarnost« Gologa otoka. Točnije, dvaju otoka: Svetog Grgura, na kojem se nalazila ženska kaznionica s pripadnim okolišem, te obližnjeg Golog otoka o čijem stvarnom stanju ni »obični« građani, niti potencijalni turisti ne znaju ništa! Prošle godine navršilo se jubilarnih 50 godina od otvaranja zloglasnog kazneno-radnog logora za preodgoj IB-ovaca, a pretprošle godine i 10 godina od ukidanja kazneno-popravnog doma za maloljetnike. Kako su pokazala snimanja agilnih Riječana, nakon 1988. godine eko sustav tih jadranskih otoka kao i svi zatečeni objekti i ozelenjene površine, desetljećima građeni ropskim radom kažnjenika i maloljetnih delinkvenata, prepušteni su propadanju, onečišćenju i pljački. Stihijski divlji turizam kao i očevidna nebriga lokalne i državne uprave (usprkos nekim ranijim pokušajima »turističkog preobražaja«), rezultirali su gomilanjem smeća i samoinicijativnom eksploatacijom prirodnog i društvenog dobra od strane malobrojnih privatnih poduzetnika koji se bave »uslužno -ugostiteljskom radinošću«, odnosno trgovinom pićem, cigaretama i suvenirima »s Golog«. Na otocima nema ni vode niti struje, te čak i ovce, koje se tamo dovode na ispašu, ugibaju od žeđi, ističe Cerovac. Naselje na otoku napušteno je, nakon što svi »ugostitelji« i »trgovci« svake večeri doslovno pobjegnu s otoka do »civilizacije«. Katkad, ipak, u nekim napuštenim nastambama poneki hrabriji gosti (obitelji) znaju boraviti i po nekoliko dana, što i jest dokaz da se golemi kompleks bivše kaznionice s bunkerima, puškarnicama, osmatračnicama dade i te kako preobraziti u privlačno turističko i umjetničko odredište, što bi se u svijetu već odavno i napravilo. </p>
<p>Radi oživljavanja otoka Multimedijalni institut Rijeka predlaže stoga zahvat pretvorbe bivše kažnjeničke kolonije u buduću artističku koloniju, što ne podrazumijeva samo obnovu i izgradnju popratne infrastrukture, već i restauraciju postojećih sadržaja kao što su kazalište (kino), odnosno negdašnji brojni sportsko-rekreacijski objekti (igrališta za košarku, i odbojku, stolni tenis te ceste za jogging). Svi su ti sadržaji povezani terasama i parkovima, što omogućuje stvaranje živopisnog art turizma, u prometnoj komunikaciji s obližnjim Rabom i podvelebitskom obalom. Kada bi se ti (ne odveć skupi) zahvati proveli, naglašava Cerovac, na nekad »ukletim otocima« mogle bi tisuće ljudi više nego solidno živjeti, raditi, umjetnički djelovati, ljetovati i zarađivati! Zamislivi Multimedijalni Art centar bez sumnje bi bio privlačan kulturnim nomadima i pustolovima, a zasigurno bi dva jadranska otoka zauvijek spasio od sigurne smrti.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ivanišević uskoro predlaže novi regionalni ustroj Hrvatske</p>
<p>Nisu u pitanju samo broj i granice regija nego i model po kojem će se ustrojiti lokalna samouprava, odnosno državna uprava</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Prema najavi ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave dr. Stjepana Ivaniševića u ponedjeljak za posjeta Požeško-slavonskoj županiji, sadašnji teritorijalni ustroj Hrvatske mijenjat će se, ali nakon lokalnih izbora koji se trebaju održati u travnju iduće godine.</p>
<p> Kako Vjesnik saznaje, ministar Ivanišević i njegov pomoćnik Teodor Antić uskoro bi trebali javnosti predstaviti svoj službeni prijedlog novog teritorijalnog ustroja koji bi onda išao u javnu raspravu. Koliko je to osjetljivo pitanje, dovoljno govori i činjenica da se do tada ni ministar niti njegov pomoćnik neće javno oglašavati u svezi s tim. Iako još nije poznat službeni prijedlog s kojim će se izaći pred novinare, ako je suditi prema neslužbenom prijedlogu s kojim je ministar Ivanišević svojedobno izašao u javnost, Hrvatska bi umjesto sadašnje 21 županije dobila pet regija i nekoliko subregija.</p>
<p>Tada je ministar Ivanišević predložio ustrojavanje ovih pet regija: Sjeverna Hrvatska, Slavonija, Gorska Hrvatska, Primorje i Dalmacija. Međutim, većina tih regija imala bi i subregije. Primorje bi tako za subregiju imalo Istru, Dalmacija područje Dubrovnika, Sjeverna Hrvatska Međimurje, a Slavonija Baranju, istočnu Slavoniju i zapadni Srijem. Kao i pri nekim prethodnim pokušajima regionalizacije, i pri iznošenju tog prijedloga problem su postale neke sadašnje županije, koje u budućem teritorijalnom ustroju žele postati regije.</p>
<p> Prije svih, to je Istarska županija, čiji su se politički predstavnici (IDS) odmah usprotivili ideji ministra Ivaniševića da Istra bude subregija u sklopu Primorske regije. Slično se čulo i iz Međimurja, koje bi također htjelo biti regijom. Ni u Dalmaciji nisu svi oduševljeni idejom o jedinstvenoj regiji. Osim Dubrovnika, koji inzistira na svojoj specifičnosti, tu je i stari problem rivaliteta Splita i Zadra. Većina političkih stranaka u Zadru teško prihvaća moguću regiju u kojoj bi Split bio nadređen.</p>
<p>Poseban problem je ucrtavanje granica među mogućim regijama. Iako se svi načelno slažu da bi problem spornih područja trebali riješiti građani na referendumima, u nekim slučajevima vjerojatno se neće pribjeći tom rješenju.</p>
<p> Jedno od područja koje izaziva najviše sporenja je svakako tzv. Liburnija, dakle Opatija i Lovran te otoci Cres i Lošinj. Cijelo to područje neki su predstavnici IDS-a uključivali u moguću Istarsku regiju.</p>
<p> Tome su se usprotivili SDP i PGS koji drže da su ta područja prirodni dio riječke regije. U sklopu regionalizacije, najviše je razmimoilaženja u vezi s budućim statusom Istre. Dok prvaci IDS-a pošto-poto traže vlastitu regiju, ne mali je broj onih koji drže da Istra ne zadovoljava uvjete za to da bude samostalna regija. Tako je, između ostalih, akademik Ivan Supek kazao da je Istra bez Rijeke amputirano tijelo, dok je poznati stručnjak za lokalnu samoupravu dr. Ivo Šimunović u svom prijedlogu regionalizacije dao sadašnjoj Istarskoj županiji status regije. Rekao je da je u tom slučaju ipak spreman učiniti politički ustupak, iako Istra, prema njegovim istraživanjima, nije dovoljno zrela da bi bila samostalna regija.</p>
<p>Inače, prema Šimunovićevu prijedlogu, postojalo bi pet regija: zagrebačka s Karlovcem, Siskom, Varaždinom, Čakovcem i Bjelovarom, slavonska, istarska, riječko-lička i dalmatinska. Međutim, dr. Šimunović je ostavio mogućnost da se - kad se za to steknu uvjeti - osnuju u Dalmaciji dvije regije: splitska, koja bi zajedno sa Šibenikom obuhvaćala područje do krajnjeg juga Hrvatske, te zadarska regija, u koju bi bilo uključeno i zaleđe s Gospićem te područje Like do Plitvica. Plitvice bi, po tom prijedlogu, pripale riječkoj regiji. </p>
<p>Svoje verzije regionalizacije iznosili su i mnogi pojedinci kao i političke stranke. Između ostalih HNS, Hrvatski dalmatinski dom, Liberalna stranka. Akademik Dalibor Brozović svojedobno je predlagao uspostavu do 10 regija, ali i drukčiji ustroj. Vertikala bi, prema njegovu mišljenju, počinjala općinom, odnosno gradom, slijedio bi kotar, potom regija i na kraju država. Regije bi bile jedinice lokalne samouprave, a kotarevi jedinice državne uprave. Time bi se, prema Brozoviću, uspostavila ravnoteža u odnosima regija i središnje vlasti, ali i veća učinkovitost države (kroz kotareve kao transmisije središnje vlasti).</p>
<p>Koliko će regionalizacija biti tvrd orah, pokazuje i usuglašavanje u vezi s tim u prijedlogu ustavnih promjena, koji je u saborskom postupku. Kompromisom se došlo do formulacije o »lokalnoj (regionalnoj) samoupravi«. Što će tek biti kad se počnu nazirati obrisi budućih regija u službenim prijedlozima! Lako je zamisliti medijske i političke pritiske iz nekih sadašnjih županija, koje neće postati regije. Vjerojatno neće nedostajati ni komentara da se regionalizacijom urušava cjelovitost države i stvaraju pretpostavke za federalizaciju ili čak autonomaštvo određenih područja.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Joško Kovač: U Europu ići kao partner, a ne kao poslušnik!</p>
<p>Parlamentarne izbore trebalo bi organizirati već u proljeće 2001., zajedno s lokalnima / Mi smo protiv federalizacije Hrvatske, ali smo za bogatstvo regija! Srbija je promijenila Miloševića, ali Srbija se nije promijenila!</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Joško Kovač, bivši saborski zastupnik HSS-a, a poslije i predsjednik Hrvatske seljačke narodne stranke, postao je 21. listopada predsjednik novoosnovane Hrvatske demokratske republikanske stranke.</p>
<p>• Zašto su se Hrvatska proljeća, Nacionalna demokratska stranka i Hrvatska seljačka narodna stranka, udružili u novu stranku?</p>
<p>- Programi su nam gotovo identični, a iskustvo s izborima 3. siječnja pokazuje da jedino na ovaj način možemo polučiti bolji uspjeh. Ne zaboravite da, iako na hrvatskoj političkoj sceni ima 50 stranaka, na izbore izlazi tek 50 posto birača. Osjetili smo da smo na našoj političkoj sceni potrebni, kako bismo poveli na put kojim bi ovaj narod trebao krenuti. To je politika centra, srednjeg sloja, proizvodnje i boljeg života. Razlog za udruživanje je i Izborni zakon, koji nije samo loš i nepošten nego je i nelegitiman. Stanje u Saboru nije odraz legitimnog Sabora, jer je po sadašnjem Izbornom zakonu 14 posto glasova otpalo, izgubilo se i nestalo, što znači da su građani u Sabor poslali 20 zastupnika koji tamo ne sjede. Takav Izborni zakon podržala je i međunarodna zajednica. Naša je, međutim, želja da iziđemo iz situacije u kojoj se nalazi Hrvatska, jer smatramo da je međunarodna zajednica prema nama nepoštena. Nije demokracija ona vlast koja se izabere po njezinoj volji već ona koju hrvatski narod želi!</p>
<p>• Kako ćete uvjeriti birače da je vaš program dobar, s obzirom na to da ima dosta takvih programa?</p>
<p>- Svi napišu lijepo a ponašaju se ružno. Nasuprot njima, mi ćemo govoriti istinu a obećanja ispunjavati. Nije naš narod glup, on vidi kome se može vjerovati a kome ne. Hrvatski narod nije ni ustaški ni komunistički, ni lijevi niti desni. HDRS tvrdi da je hrvatski narod čestiti kršćanski narod koji hoće svoju uređenu državu, hoće svoju obitelj i svoju vjeru i toga se ne želi odreći. Takvi možemo imati svoje mjesto u Europi, ali ne da nas se ponižava nego da budemo partneri.</p>
<p>• Kako ćete pridobiti nove birače, one koje ne zanimaju ideologije i povijest?</p>
<p>- Pokretanjem gospodarstva, proizvodnoga gospodarstva, koje je kod nas ugušeno. Kao čovjek tehničke struke, tvrdim da nije istinita tvrdnja da su nam neke tvrtke propale, jer su zastarjele! Jedna »Prvomajska« koja je bila na europskoj razini proizvodnje alatnih strojeva, danas propada jer se u Hrvatskoj uništava primarna i sekundarna proizvodnja, a za račun trgovine.</p>
<p>• I sadašnja vlast obećala je 200.000 novih radnih mjesta.</p>
<p>- Sadašnja vlast je još i otpustila 50.000 radnika, a ne da ih je zaposlila. Ona ne samo da nije smanjila nezaposlenost, nego nije zaustavila ni negativni trend, jer ne zna kako. Bezidejna je i ne zna rješenja.</p>
<p>• Na saboru ujedinjenja rekli ste da je Hrvatska, bivša i sadašnja, taokinja europske politike. Zašto?</p>
<p>- Što god je od papira bilo podmetnuto HDZ-ovoj vlasti, ona je potpisala, pa se onda razmišljalo hoće li se potpisano i izvršavati. Sadašnja vlast izvršava sve što međunarodna zajednica traži od nje, čak i više nego što traži, kako bi se dodvorila. Njoj je cilj dobiti podršku međunarodne zajednice kad je već nema od naroda, koji živi sve lošije i za koji ništa nije učinjeno. Zato trebamo imati nove parlamentarne izbore zajedno s lokalnima, već u proljeće 2001., odmah poslije popisa stanovništva, kada ćemo imati i sređeni popis birača.</p>
<p>• Jeste li za regionalizaciju Hrvatske?</p>
<p>- Mi smo protiv federalizacije Hrvatske, ali smo za bogatstvo regija! </p>
<p>• Gdje vaša stranka vidi Hrvatsku u odnosu na eurointegracije, na SRJ, na Balkan, na globalizaciju?</p>
<p>- U Europu treba ići, ali ne usiljeno. I ne po bilo kojim uvjetima. U Europu ići kao partner, a ne kao poslušnik! Mi u Europu i ona k nama. To je jedini pravi pristup od kojega ćemo obostrano imati koristi. U Europu da, ali u neku novu jugoslavensku asocijaciju nikako! To može donijeti samo novo krvoproliće.</p>
<p>• Zašto mislite da nas hoće uključiti u neku neojugoslavensku asocijaciju?</p>
<p>- Zato, jer misle samo na svoje interese i jer su nepošteni. Da nisu takvi, Milošević, koji je fašizam u malom, bio bi uklonjen u samom početku. Oni su šutke gledali zločin s predumišljajem, kad se ubijalo i Hrvate i Bošnjake i sve što je nesrpsko. A kad smo mi, kao, prevršili mjeru obrane, sve su zapazili. I sada pred sud izvlače sve Hrvate koji su tobože počinili zločin, a ne sudi se onima koji su ih natjerali da se brane. Još Klein dolazi i traži da oslobađamo zločince.</p>
<p>• Što mislite o summitu u Zagrebu?</p>
<p>- Neću ga unaprijed osuđivati, ali dobar nije, s obzirom na najave koje je Dini poslao iz Ancone našem Piculi, kad je kazao da će se zemlje na Balkanu morati ujediniti. Da se o tome ozbiljno misli, vidi se i po sadašnjem podilaženju Srbiji. Srbija je promijenila Miloševića, ali Srbija se nije promijenila! Koštunica ide u BiH, čak mu nitko ozbiljno to ni ne prigovara, u državu koju nije priznao, misleći da ide u Jugoslaviju. On je tamo išao na srpsku slavu, parastos Jovanu Dučiću, srpskom pjesniku, ali i četniku. A Dodik je održao govor u kojem je govorio o duhovnom jedinstvu srpstva i povezivanju tzv. Republike Srpske i Srbije. Pa, što je to, nego ideja Velike Srbije!? Moja poruka je: nas će biti, ujedinit se nećemo!</p>
<p>• Što mislite o ustavnim promjenama?</p>
<p>- Čine se ishitreno, ne radi boljitka hrvatskoga naroda i sigurnosti hrvatske države, nego sve zbog Mesića i Račana. Račan hoće kancelarske ovlasti, a Mesić bi izokola zadržao ovlasti predsjednika Tuđmana. To bi trebalo riješiti tako da ovaj saziv Sabora pokrene postupak ustavnih promjena, da ih dade na javnu raspravu, a tek kada dođe novi saziv Sabora da se vidi hoće li se i kako Ustav mijenjati. Jer, ako nastavimo ovako, mijenjat ćemo Ustav sa svakim novim sazivom Sabora.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ministarstvo financija čudi UNS-ova istraga u Posmrtnoj pripomoći</p>
<p>Direktor Posmrtne pripomoći Franjo Valjak tvrdi da ne zna je li Josip Kregar, bivši Vladin povjerenik za grad Zagreb i predsjednik Nadzornog odbora Posmrtne pripomoći, vratio Gaj grupi (njezinoj štedionici »Zlatica«) kredit od 100.000 maraka / Ostat će, čini se, barem zasad, tajna tko stoji iza odluke da nakon osam mjeseci istrage stvar preuzme UNS</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Premda Financijska policija provodi istragu u udruzi Posmrtna pripomoć već osam mjeseci, ovih je dana slučaj ponovno aktualiziran činjenicom da je Ured za nacionalnu sigurnost obavio izvanredan nadzor u Centralnoj službi i zagrebačkoj ispostavi Financijske policije. Lavina istraga istodobno je pokrenuta u trgovačkim društvima povezanim s Posmrtnom pripomoći te u Hrvatskoj lutriji, koja je navodno prošlih godina oštećena u suradnji s tim društvima, a slučajeve povezuju isti ljudi.</p>
<p> Franjo Valjak bivši je Lutrijin, a sadašnji direktor Posmrtne pripomoći, dok je na čelu Nadzornog odbora tog poduzeća Josip Kregar, bivši Vladin povjerenik za grad Zagreb. Nagađanja o tome da su baš njih dvojica bili glavni akteri navodnih malverzaciji u Lutriji i Posmrtnoj pripomoći, istragom Financijske policije za sada nisu službeno potvrđena. Izvori bliski Ministarstvu financija pak izražavaju čuđenje činjenicom da se u istragu upleće i UNS. Sve to, kao i velika medijska prašina koju je posljednjih dana podigao jedan dnevni list, daju naslutiti da cijela priča o Posmrtnoj pripomoći možda ima više političku pozadinu, nego što joj je cilj utvrditi je li novac tisuća igrača Hrvatske lutrije te članova udruge Posmrtna pripomoć ilegalno završio na nečijim privatnim računima.</p>
<p>Direktor Posmrtne pripomoći Franjo Valjak u utorak je pozvao novinare da ih obavijesti da Posmrtna pripomoć i trgovačka društava u njenom vlasništvu još nisu dobili izvješće Financijske policije o istrazi koja je počela 20. rujna. Ističu da je kapital Udruge i njezinih trgovačkih društava 43,2 milijuna kuna u nekretninama i 25 milijuna kuna u temeljnom kapitalu. Udruga, rečeno je, ima 186.000 članova kojima je dužna osigurati pogrebne troškove. Prema Valjkovim riječima, Posmrtna pripomoć osnovala je trgovačko društvo Gaj grupu u čijem je sastavu još niz tvrtki da može investirati i time, zbog nepovjerenja u banke, ulagati novac u nekretnine.</p>
<p>Tako je, priznaju, nekretninama do posljednje lipe isplaćen dug Hrvatskoj lutriji s kojom je Posmrtnu pripomoć i Gaj grupu povezivala samo jedna poslovna suradnja - turistička agencija Zlatni gaj travel, koja je organizirala putovanja za Hrvatsku lutriju. Kako tvrde čelnici Posmrtne pripomoći i njezine Gaj grupe, riječ je o poslu vrijednom 1,9 milijuna kuna. »Po novinama se pisalo da je Lutrija financirala Gaj grupu, kao i da je Gaj grupa financirala Lutriju. Ni jedno niti drugo nije istina, veza dviju tvrtki je izmišljena. Simptomatično je da je Financijska policija obavila u Dinamu kontrolu u tri mjeseca, dok je u Gaj grupi provodi već osam mjeseci. Neka mi netko kaže da je ta kontrola pravična«, kaže Valjak, perući ruke od svih pripisanih mu malverzacija. Priče o njima, tvrdi, nanijele su Posmrtnoj pripomoći veliku štetu.</p>
<p>Na uporna inzistiranja novinara da obznane koju korist članovi Udruge, koji plaćaju mjesečnu članarinu 18 kuna, imaju od hotela u Zagrebu i Varaždinskim Toplicama kao i od drugih nekretnina Gaj grupe, kupljenih novcem Posmrtne pripomoći, Valjak i direktorica Gaj grupe Milena Kuprešak nisu dali konkretan odgovor. Valjak tvrdi da ne zna je li Kregar vratio Gaj grupi (njezinoj štedionici »Zlatica«) kredit od 100.000 maraka. Unatoč milijunskim svotama kojima barataju poduzeća Gaj grupe, njihov vlasnik Posmrtna pripomoć i danas djeluje kao neprofitna organizacija, oslobođena plaćanja poreza državi. Direktorica Gaj grupe pak izjavljuje da su sva njihova poduzeća uredni porezni platiše.</p>
<p>Ako je sve to istina, postavlja se pitanje zašto je Financijska policija uopće krenula u kontrolu poduzeća koje nema ni grama »putra na glavi«! Zna se da Financijska policija najčešće kontrolira sumnjivce, a tako je, barem prema tvrdnjama iz Financijske policije, počela i ova kontrola. Uostalom, logično je zapitati se otkud neprofitnoj udruzi, koja živi od 18 kuna članarine, toliki silni viškovi novca koji se (da ne propadne) moraju ulagati na sve strane. I na kraju, kojeg li čuda - putovanja Hrvatskoj lutriji organizira nitko drugi, nego putnička agencija iza koje stoji bivši Lutrijin direktor. Pa, onda još dugove Lutriji plaća u nekretninama! Direktorica Milena Kuprešak tvrdi da je danas robno-robna razmjena sasvim uobičajena poslovna pojava(!?).</p>
<p>U Ministarstvu financija potvrđuju da je Centralna služba Financijske policije bila nezadovoljna radom zagrebačke ispostave u 13 tvrtki, povezanih s Posmrtnom pripomoći (Gaj grupa, Štedionica »Zlatica«, Zlatni gaj travel, Vimpo d.o.o., Bagatel d.o.o., Kroteks, Bagatella, Sugor, Krizantema, Vjenčić, Centar izgradnja, M.C. Arhitektura i M.C. Trans) zbog čega su u toj ispostavi uslijedile kadrovske smjene. Što se točno odigralo među zagrebačkim financima, za sada je tajna, jer je to, kako kažu u Ministarstvu financija, u interesu istrage koju Financijska policija nastavlja u tvrtkama Gaj grupe. Ostat će, čini se, barem zasad, tajnom i tko stoji iza odluke da nakon osam mjeseci istrage stvar u svoje ruke preuzme UNS.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Duhovna pomoć koju pružam ljudima moj život čini bogatijim i dinamičnijim</p>
<p>Pater ZVJEZDAN LINIĆ, voditelj Kuće susreta Tabor, franjevačkog samostana u Samoboru</p>
<p> • Pijete li kavu?</p>
<p>- Volim katkad popiti kapučino sa šećerom, ali inače nisam neki kavopija. Vrijeme koje većina troši na ispijanje kava osobno provodim u razgovoru s Bogom.</p>
<p>• Voditelj ste Kuće susreta simboličnoga naziva - Tabor. </p>
<p>- Da, simbolike ima. Tabor je biblijsko mjesto, odnosno brdo na koje se Isus povukao kada se dogodilo preobraženje pred Uskrs njegove slave. Oni koji dolaze k nama također traže duhovno preobraženje.</p>
<p>• Uspijevaju li u tome? </p>
<p>- U većini slučajeva da. Međutim, ima i onih koji se nakon duhovnog predanja Bogu opet vrate starom načinu života - alkoholu, drogi ili pak kockanju. To ne čudi, jer čovjek je slab i stoga se njegov duh valja hraniti molitvom. </p>
<p>• Kada ste u sebi spoznali duhovni zov koji je na neki način postao i vašom profesijom?</p>
<p>- Još kao dječak tu sam duhovnost nosio u sebi i često odlazio u jednu crkvu na Trsatu iznad Rijeke. Tamo sam svećenicima pomagao kao ministrant. Inače, odgajan sam u obitelji vjernika, pa mi duhovno predanje nije bilo strano. Kada sam postao zreliji, to mi je postalo i osmišljeno životno zvanje. Svećenik sam već 34 godine, a u franjevačkom sam redu od 1958. godine.</p>
<p>• Poziv svećenika podrazumijeva i specifični način života. Smatrate li da ste zbog toga u nečemu bili zakinuti?</p>
<p>- To je relativno. Svi smo mi nečime zakinuti. Netko može reći, kada se čovjek oženi da je zakinut za ostale žene, no to nije tako. On je samo našao ono što njemu odgovara. Tako je i samnom. Duhovna pomoć koju pružam ljudima, moj život čini bogatijim i dinamičnijim. Stoga ne mogu reći da sam u nečemu zakinut. Bog mi je darovao vjeru koju sam hranio molitvom, a kasnije i teološkim obrazovanjem. Razočaranja i napasti u životu čovjeka uvijek ima. No, svatko se mora boriti za svoj ideal. To često puta nije lako. Osobno, ovaj sam posao prihvatio kao volju Božju, a ne kao svoj hir.</p>
<p>• Ipak, čovjek ste od »krvi i mesa«, jeste li kada zapali u neku vrstu napasti. Naime, lijepoj ženi malo tko može odoljeti...</p>
<p>- Svakom se čovjeku to može dogoditi, no stoga treba imati jače ideale koji će ga duhovno hraniti. Duhovnost je ta koja ne dozvoljava da nadamnom vlada nagon već ja njime.</p>
<p>• Što mislite o duhovnom položaju današnje mladeži i cjelokupnog društva. Kakve vrste pomoći traže oni koji dolaze u Tabor? </p>
<p>- Ljudi danas i ne znaju što je to duhovnost. Iskrivljen je pojam autoriteta, pa nam se događa da se djeca nameću roditeljima ili profesorima, istovremeno gubeći duhovnu dimenziju. Nekakav red, ipak, mora postojati. Mnogi nam dolaze tražeći pomoć pri ozdravljenju, zbog psihofizičkih kriza, bolesti ili neimaštine. Svima nudimo pomoć no, da bi uspjeli u tome, čovjekovo se »srce« mora prosvijetliti i približiti Bogu.</p>
<p>• Kako?</p>
<p>- Vjerom u Boga našega, Isusa Krista koji i danas živi. Istovremeno, on je proživio ljudski vijek i svojom će nas ljubavlju spasiti. Ako duboko vjerujemo u njegovu sveprisutnost, događat će nam se lijepe stvari i to ne samo u duši, već i u životu.</p>
<p>• Kao duhovni učitelj, uključeni ste u projekt Gradskoga ureda za zdravstvo, »Svi za protiv ovisnosti o drogama, alkoholu i duhanu«, koji uskoro kreće po osnovnim i srednjim školama. </p>
<p>- Nisam još upoznat s time, ali takvim projektima uvijek dajem potporu.</p>
<p>• Kako komentirate zamjetnu pojavu različitih sekti koje propagiraju »pravo « spasenje?</p>
<p>- Kao nešto u čemu Sotona ima svoje prste. Ta je epidemija proizašla iz današnjeg čovječanstva među kojem se nalaze i lažni proroci. To se posebno odnosi na »New age« koji pokušava demokratizirati i liberalizirati ono religijsko. U Katoličkoj smo crkvi zaštićeni od toga jer imamo stabilnu tradiciju i hijerarhiju.</p>
<p>• Bojite li se smrti?</p>
<p>- Ne razmišljam o tome, iako sam već u šestom desetljeću. No, molim se Bogu i za svoju dušu kada za to dođe vrijeme...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neuništivi sivi tigrovi i mažoretkinje u domu koji nikad neće postati - starački</p>
<p>Dom umirovljenika »Maksimir«, u Hegedušićevoj 20, jedan je od onih domova koji pobijaju predrasude i strahove starijih ljudi koji se suočavaju s mogućnošću odlaska u dom / Tradicionalno, 24. listopada, u domu su se okupili štićenici svih zagrebačkih domova, na kulturnoj manifestaciji »Jesenske svečanosti« / Uvod u veliku aukciju slika, 12. studenoga - prihod za obnovu terase / Kakve se sve aktivnosti i sadržaji nude korisnicima doma?</p>
<p>Ljudi obično imaju predrasude prema domovima umirovljenika ili, kako ih češće nazivaju, staračkim domovima, i dokle god to mogu, odlučuju se brinuti sami o sebi, u svome domu. Dom umirovljenika »Maksimir«, u Hegedušićevoj 20, jedan je od onih domova koji pobijaju te predrasude i strahove starijih ljudi koji se suočavaju s mogućnošću odlaska u dom. Otvoren prije 26 godina, taj umirovljenički dom danas ima 420 korisnika, kojima pruža kompletnu uslugu, od zdravstvene skrbi i njege, preko prehrane do organiziranja slobodnog vremena.</p>
<p> Prema riječima ravnateljice Doma umirovljenika »Maksimir« dipl. inž. socijalnog rada Jasminke Dlesk-Božić, osobe smještene u tom domu nastoje se, kroz stručni rad, motivirati da se bave lijepim sadržajima koji će im obogatiti život. </p>
<p>Brojni sadržaji u domu</p>
<p>Za razliku od onih koji ostatak svog života ne žele ili ne moraju provesti u jednom od umirovljeničkih domova, oni koji se odluče za to, na smještaj čekaju oko šest godina. Sobe su u Domu umirovljenika »Maksimir«, kao i većini drugih domova, najčešće dvokrevetne, a njihova cijena je 1852 kuna mjesečno, dok za jednokrevetne sobe, koje su prema riječima gospođe Dlesk-Božić, problem u realizaciji uspješnog smještaja, treba mjesečno izdvojiti 2085 kuna. Dodatne se usluge, poput dijetne prehrane ili pak posebnih oblika njege, posebno naplaćuju. Za umirovljenike koji zbog lošijeg socijalnog statusa ne mogu plaćati punu cijenu doma, dio sredstava dotira država putem centara za socijalnu skrb. </p>
<p>Korisnici maksimirskog umirovljeničkog doma veoma su aktivni, što i ne čudi s obzirom na brojne sadržaje koji se tamo nude. Tu su likovna i krojačka radionica, dramska grupa, koja je ove godine pobijedila na natjecanju svih zagrebačkih domova umirovljenika, potom vokalni sastavi »Prijatelji« i »Maksimirke«, te zbor »Maksimir«. U sklopu Doma su knjižnica i čitaonica, kino »Maksi mir«, kapela, Klub za starije osobe, a korisnici se mogu baviti i jutarnjom gimnastikom, mini golfom, folklorom, sudjelovati u društvenim igrama, plesnim večerima ili se pak uključiti u Eko-patrolu, koja brine o okolišu. Dom izdaje i vrlo kvalitetan časopis, Sivi tigar, a ima i svoje - mažoretkinje. Osim toga, surađuje s lokalnim dječjim vrtićima i školama, pa se često u predvorju, osim izložaba poznatih umjetnika, priređuju i izložbe dječjih likovnih radova. Organizirana su i predavanja, tribine, koncerti zabavne i ozbiljne glazbe s gostovanjima eminentnih umjetnika, kao i savjetovališta za starije osobe, ne samo korisnike Doma.</p>
<p> Već tradicionalno, tamo se 24. listopada priređuje proslava na koju su pozvani svi zagrebački umirovljenički domovi i njihovi korisnici, pod nazivom Jesenske svečanosti. Prigoda je to bila da korisnici Doma, članovi Kluba i umjetnici likovne kolonije »Maksimir 2000.« predstave djelić svoga umjetničkog stvaralaštva. Izložba je prodajnog karaktera, a izložene će se slike moći kupiti i putem Interneta. Na ovogodišnju proslavu pozvani su ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović i njegovi pomoćnici, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te načelnik Gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Zvonimir Šostar.</p>
<p>Humanitarna akcija</p>
<p>Sve je to samo uvod u veliku aukciju slika koja će se 12. studenoga održati u »Sheratonu«, a čiji će prihod ići u humanitarne svrhe, za obnovu domske terase, koja je u veoma lošem stanju. U organiziranju aukcije sudjelovali su mnogi ljudi, a čak 60 umjetnika doniralo je svoje radove, što je mnogo više od očekivanog broja. Da spomenemo samo neke, Zoricu Turkalj, Željka Hegedušića, Ivana Antolčića, Zlatka Čulara, Ivana Milata, Dubravka Lepeja, Elenu Hodak, Josipa Paladu... Aukciju će voditi Oliver Mlakar, a u glazbenom dijelu nastupit će Vanna. Zainteresirani će te slike moći razgledati već prije, u Europskom domu od 31. listopada do 11. studenoga. Želi li se netko uključiti u tu humanitarnu akciju, može to učiniti na žiro-račun broj 30107-603-8425.</p>
<p>U maksimirskom domu ni ljubavi ne nedostaje, što potvrđuju Ružica i Josip koji su se ovdje upoznali na proslavi jedne Nove godine, a uskoro se i vjenčali. No ima i onih kojima je draži samački život, ali i onih koji imaju obveze i izvan doma, na primjer unuke.</p>
<p> - Mi poštujemo način života svakog od naših korisnika, ali svi oni vode računa jedni o drugima i međusobno si pomažu. To je velika pomoć u našem stručnom radu i u toj simbiozi dobro funkcioniramo, istaknula je na kraju ravnateljica Dlesk-Božić.</p>
<p>Sandra Viktoria Antić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»U slučaju opasnosti zatvaramo most - neće nas spriječiti ni predsjednik, a kamoli Bandić«</p>
<p>Zašto nitko nije upozorio gradonačelnika da najvažniji radovi nisu obavljeni, već su svi stručnjaci slušali njegovu izjavu da bi »spojnica trebala izdržati do proljeća«? / Mr. Mato Petrović: Takav tip spojnice u Europi je odbačen zbog vijaka koji se često lome, a koji bi je trebali spajati s asfaltom / Spojnici ističe i rok trajanja / Berislav Bakliža, HUC: Most je pod kontrolom - naš ophodar četiri puta dnevno obilazi to mjesto i provjerava vijke i matice na spojnici mosta</p>
<p>- Model čelične konstrukcije spojnice na mostu preko Save na Zaprešićkoj obilaznici, koja je u ponedjeljak otvorena za promet, zastario je, i u Europi se nigdje više ne koristi baš zbog vijaka, koji, kako se pokazalo, često pucaju pod opterećenjem i izazivaju velike probleme vozačima i onima koji rade na njenom održavanju, rekao nam je mr. Mato Petrović, direktor zagrebačke tvrtke »Konzult Inžinjering«, koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom spojnica za mostove.</p>
<p> Od mr. Petrovića zatražili smo, naime, stručno mišljenje i procjenu stanja 16 godina stare spojnice na mostu preko Save u sklopu netom otvorene Zaprešićke obilaznice. Inače, spojnica je, kako nam je rekao, izgrađena u beogradskoj »Mostogradnji«.</p>
<p> Prema njegovim riječima, spojnicu o kojoj se sada govori trebalo bi mijenjati i zbog toga što joj uskoro ističe 20 godišnji rok trajanja, a na naš upit je li moguće spojnicu modernizirati, Petrović nam je odgovorio da je riječ o osjetljivom i teškom poslu koji valja pažljivo planirati.</p>
<p> Kako je Vjesnik već pisao, Zaprešićka obilaznica otvorena je unatoč tome što su na čeličnoj spojnici izostali ključni radovi sanacije i izmjene polomljenih vijaka i matica. Zbog toga su radovi »završili tri dana prije dogovorenog roka«, kako je u ponedjeljak na otvaranju izjavio gradonačelnik Bandić, a da ga pritom, iako su morali, nitko nije upozorio da najvažniji radovi nisu obavljeni, već su svi stručnjaci šutke slušali gradonačelnikovu izjavu, da bi »spojnica trebala izdržati do proljeća«. Stoga se s pravom i postavilo pitanje sigurnosti prometa na tom dijelu poluautoceste.</p>
<p>U Uredu gradonačelika htjeli smo u utorak saznati, da li je netko od stručnjaka upozorio gradonačelnika Milana Bandića, da je na dijelu mosta, asfaltiranje pragova spojnice predstavljalo tek simboličan popravak i da most u takvom stanju i nije baš spreman za siguran promet. Gradonačelnikova glasnogovornica Vesna Kiprijanovska obrazložila je »da su iz Hrvatske uprave za ceste bili jasni kada su rekli da je most spreman za promet, da se to uostalom moglo čuti i na televiziji istoga dana, te da se sa svim upitima obratimo HUC-u.</p>
<p> Berislav Bakliža, predstojnik HUC-ove uprave za autoceste u utorak je za Vjesnik objasnio da je »čitav projekt pod kontrolom«, te da će se popravci na mostu i mijenjanju spojnica »nastaviti kada to dopuste vremenske prilike«. Što točno znači da je »most pod kontrolom«, pitali smo Bakližu.</p>
<p> - To znači da naš ophodar četiri puta dnevno obilazi to mjesto i provjerava vijke i matice na spojnici mosta, odgovorio je Bakliža. Dodao je također kako sporni vijci »obično pucaju jedan po jedan i da je točno da vijaka fali«, ali i »da se može dogoditi da odjednom pukne više vijaka, što je ipak rijetkost«.</p>
<p>Pokušali smo saznati, mogu li stručnjaci iz HUC-a jamčiti sigurnost vozačima, barem na dijelu prometnice gdje se nalazi dotrajala spojnica.</p>
<p> - Čujte, ako primijetimo da je opasnost tolika i da vozači više ne mogu ići preko mosta zatvorit ćemo promet i tu nas neće spriječiti ni predsjednik, a kamoli gradonačelnik Bandić, rekao je Bekliža.</p>
<p>Određena opasnost zbog nedovršenih radova na spojnici, dakle, postoji, no nadajmo se da će je na vrijeme uočiti ophodari koji na terenu moraju četiri puta dnevno obilaziti sporno mjesto ne bi li utvrdili fali li koji vijak ili matica...</p>
<p> Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mesarima dosta čekanja, novi prosvjedi već u četvrtak, samo se još ne zna - gdje </p>
<p>Čuli su se prijedlozi treba ići pred »Cromosovu« zgradu u kojoj je smještena Uprava, te o prosvjedu na Markovu trgu i pred Hrvatskim fondom za privatizaciju</p>
<p>Uz pregršt žučnih i emocionalno nabijenih rasprava, u utorak je u Heinzelovoj 66 održan još jedan skup zaposlenika radnika Zagrepčanka - trgovine. Stotinjak njih, nije, naime, prihvatilo prijedlog predsjednika sindikata »Zagrepčanke« Vjekoslava Salmića, koji im je savjetovao da zbog blagdana Svih svetih, naredni skup zaposlenika održe tek za 14 dana.</p>
<p>- Dosta nam je produživanja agonije. Ako je sve propalo, kažite nam to u lice, a nemojte manipulirati s nama, povikala je jedna ogorčena radnica. Dovoljno smo čekali, dodala je pozivajući »mesare« da se već u četvrtak ponovno okupe u Henzelovoj i dogovore nove prosvjede. Međutim, u utorak nije definirano mjesto i vrijeme prosvjeda, no čuli su se prijedlozi treba ići pred »Cromosovu« zgradu u kojoj je smještena Uprava. Radnici ozbiljno razmišljaju i o prosvjedu na Markovu trgu, ali i pred zgradom Hrvatskoga fonda za privatizaciju jer u tome vide jedini način za isplatu njihovih zaostalih plaća i potraživanja. </p>
<p>- Umjesto dosadašnjih prosvjeda koji su trajali sat ili dva, ovog puta ostat ćemo 10 dana ispred Vlade, predložio je Marko Benčić. On je podsjetio kako su pred Zagrepčanka - trgovinom tri mogućnosti: Sud može odbiti stečaj, zatražiti preustroj ili zatražiti likvidaciju. Svima je jasno, kazao je Benčić, da je poduzeće najbliže ovom posljednjem.</p>
<p>- Kapital Zagrepčanka - trgovine iznosi oko 20 milijuna kuna, a dugovi više od 25 milijuna kuna. To znači da stečajne mase - barem one za namirenje potraživanja radnika - u stečaju neće ni biti, istakao je Benčić, dodavši kako je stoga nužno što prije krenuti u akciju. Benčić je predložio sindikalcima da do četvrtka razgovaraju s predstavnicima HFP-a, te o postignutom dogovoru obavijeste radnike koji će onda odlučiti o prosvjednim aktivnostima.</p>
<p>Govoreći o dugovanjima Zagrepčanka - trgovine, Vjekoslav Salmić kazao je radnicima da su ga u Gradskom poglavarstvu obavijestili o mnogo većim dugovanjima od onih koja su do sada objavljenja.</p>
<p>- U petak sam od pomoćnice Ladislava Prežigala, pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo doznao da, pored 1,1 milijuna kuna duga koliko iznosi dug prema Tržnicama i veletržnicama Zagreb, Zagrepčanka - trgovina duguje još toliko novca, istakao je Salmić, pojasnivši radnicima kako bivša Uprava od prošle godine nije plaćala obveze iz 75 ugovora. </p>
<p>Prema riječima sindikalaca, stečajni upravitelj planira prodaju ribnjaka i 7 trgovina, no lokaciju u Heinzelovoj ne može prodati jer je riječ o spomeniku kulture. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dosta nam je boca i šprica, savski nasip postao je za nas i našu djecu zona sumraka! </p>
<p>Stanovnici Trnja: Oko kluba se skupljaju pijanci i narkomani, što je loš primjer za našu djecu / Zašto je gradonačelnik odobrio sredstva za »Močvaru«, a ne za obnovu stoljetne škole »Trnjanska«? / Iseliti »Močvaru« izvan grada ili je preseliti u središte? / Trnjani se slažu da je program kluba ipak - dobar </p>
<p>Petnaestak stanovnika Trnja skupilo se u ponedjeljak predvečer ispred »Močvare« kako bi prosvjedovali protiv rada toga kluba za mlade koji, prema njihovim riječima, predstavlja loš primjer za njihovu djecu, jer se u njegovoj okolini skupljaju pijanci i narkomani. </p>
<p>Srećko Šuk iz obližnjeg Veslačkog kluba Croatia, objasnio nam je zbog čega su Trnjani nezadovoljni. </p>
<p>- Ne sviđa nam se što Grad podržava ovakve klubove, a ne ulaže dovoljno u zdrave programe. Roditelji ovdašnje djece u kvartu u zadnje vrijeme nalaze dosta boca i šprica, pa je normalno da su prestrašeni, rekao je Šuk. </p>
<p>Neki od okupljenih zamjerili su i gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je nedavno organizirao čićšenje »Močvare«, na takvome angažmanu. </p>
<p>Na mjestu »Močvare« - biblioteka</p>
<p>- Ovakva mjesta trebala bi biti dalje od stambenih objekata. Zamjeram gradonačelniku što je dao zeleno svjetlo za financiranje »Močvare«, jer ovdje bih radije vidjela neki sportski ili kulturni sadržaj, rekla je Gordana Šuk. Ostale Trnjanke nadovezale su se da bi na mjestu »Močvare« mogla biti i biblioteka ili igraonica za najmlađe, jer tamo dileri ne idu. Tada njihov kvart i Staza zdravlja koja ide uz Savu ne bi nalikovali na zonu sumraka. </p>
<p>Problem ovisnosti pojavio se, kako su nam se požalili Trnjani i u njihovim obližnjim školama.</p>
<p>Veća opasnost od prometa</p>
<p> U Osnovnoj školi »Trnjanska« koja je nedavno proslavila svoju 100-godišnjicu, istaknule su stanarke obližnjih zgrada, Jelena i Gordana, nedavno je izbačeno troje učenika zbog konzumiranja droga, a ponekad se u dvorištu škole znaju naći i cijeli pribori za drogiranje. Stoga, smatraju one na ovome području treba dodatan nadzor policije. Što se tiče budućih gradskih investicija, Trnjani su predložili da se određena sredstva dodijele upravo njihovoj stogodišnjakinji, koja treba pravi remont.</p>
<p>Okupljeni se, pak, nisu mogli dogovoriti da li bi »Močvaru« radije protjerali izvan grada ili u centar, gdje je veća kontrola. Mladi bračni par Dubravka i Nikica istaknuli su da protjerivanjem »Močvare« iz Trnja problem droge neće biti riješen. </p>
<p>- Dobro je da su mladi dobili ovakav prostor gdje se mogu kreativno izražavati. Bolje je da imaju gdje biti, nego da su na ulici. I naše dijete ovdje ponedjeljkom dolazi gledati crtiće, pa mu nitko ništa nažao nije učinio, rekla je mama Dubravka. Nikica se nadovezao da »Močvara« često organizira i zanimljiva predavanja o raznim zemljama koje posjećuje čak 250 ljudi. </p>
<p>- Mnogo veći problem od »Močvare« za našu djecu predstavlja opasnost od prometa. Na HTV-u zaposleno je oko tri i pol tisuće ljudi i svi oni moraju prolaziti ulicom Prudi, umjesto da se otvori cesta prema autoputu, naglasio je Nikica.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Zagrebfest « se vraća korijenima </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Festival zabavne glazbe »Zagrebfest 2000.« održat će se 4. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja. Kako je u utorak na konferenciji za novinare rekao direktor Festivala Hrvoje Hegedušić, od 121 prijavljene skladbe odabrano su 22. Po riječima člana Organizacijskog odbora Stipice Kalogjere, novost je u tome što je prednost ponovno dana skladbama i autorima, a ne izvođačima. Podsjetio je, da je šezdesetih i sedamdesetih godina Festival imao tradiciju isticanja u prvi plan skladbe, a to se kasnije izmijenilo. Stoga se sada, kaže Kalogjera, Festival vraća svojim korijenima.</p>
<p> Najboljim skladbama HDS će dodijeliti nagrade za najbolji aranžman, najbolji tekst i ove godine ustanovljenu nagradu »Ivo Robić« za najbolju vokalnu interpretaciju. Po glasovanju gledatelja bit će dodijeljen Grand-prix, nagrada u iznosu 20 tisuća kuna. »Zagrebfest« će voditi Sanja Doležal i Mario Sedmak. Svi izvođači pjevat će uživo, uz pratnju revijskog orkestra HRT-a. Bit će zastupljene sve vrste skladbi, od rock'n' rolla do šansona. Kao debitanti nastupit će Hrvoje Vilić i grupa »Ventus«, a zvijezde programa su Bruno Kovačić, »Divas«, Giuliano, »Novi fosili«, Nina Badrić, Goran Karan i Josipa Lisac. Festival je utemeljio HDS 1954. po uzoru na tadašnji festival u San Remu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Otkrivena krbavska katedrala</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - U Lici, na brežuljku iznad Udbine, na lokalitetu Karija, arheolozi su ovoga ljeta pronašli tlocrt katedrale drevnih krbavskih biskupa, čiji ostaci sežu do u drugu polovicu 13. i početak 14. stoljeća. Ustanovljen je oblik i veličina katedrale, izjavio je za časopis Matica direktor zadarskog Arheološkog muzeja prof. Radomir Jurić, pod čijim su se vodstvom odvijala iskapanja na Kariji.</p>
<p> Katedrala se sastoji od četvrtastog broda i jako duboke poligonalne apside. Zanimljivo je da su apsida i brod jednake dužine, pa je ukupna dužina crkve 32 metra. Svetište je široko 9, a brod 12 metara. Ostaci svjedoče o iznimno kvalitetnoj gradnji katedrale. Krbavska biskupija osnovana je na provincijskom saboru u Splitu 1185. godine. Njezino područje obuhvaćalo je srednjovjekovne župe Krbavu, Bužane, Novigrad (današnje Todorovo u Bosni), Drežnik, Plas (danas Plaški), Modruš i Vinodol.</p>
<p> O kulturnoj i duhovnoj razini razdoblja u kojemu su u Lici stolovali krbavski ili modruški biskupi, kaže Mirjana Grce u napisu »Otkrivena katedrala krbavskih biskupa«, svjedoči, primjerice, pastirski štap biskupa Kristofora, koji je, izbjegavši iz zapaljenog Modruša,1493. godine ponio u Novi Vinodolski. Sačuvan je i Milonjin križ kojim su početkom 13. stoljeća biskupi blagosiljali Liku, te kalež kojim su u Lici misili »predturski biskupi«. </p>
<p> Još se uvijek traga za ostacima »prakatedrale« prvog krbavskog biskupa Mateja Maruta. Naime, biskupija je osnovana 1185. godine, a pronađeni ostaci krbavske stolne crkve na Kariji potječu iz druge polovice 13. stoljeća. U tom intermezzu od dvjestotinjak godina »skrivena« je katedrala prvog krbavskog biskupa Mateja Maruta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U2 odustali od snimke s Jaggerovim pratećim vokalima</p>
<p>LOS ANGELES, 24. listopada</p>
<p> - Irska rock skupina U2 odbacila je snimku na kojoj su član Rolling Stonesa Mick Jagger i njegova 16-godišnja kći Elizabeth pjevali prateće vokale. Gitarist skupine U2 Edge, rekao je u interviewu ovog tjedna da su Jaggerovi pjevali u baladi »Stuck in a Moment«, dok su bili u posjetu studiju u kojem je bend snimao novi album. </p>
<p> No, pjesma je »krenula drukčijim tokom« i U2 se odlučio za drukčiji miks. Edge, nekadašnji Dave Evans, rekao je u nedjelju da će poslati kopiju originalnog miksa Jaggerovima kojima se i zahvaljuje u bilješci. »Ušli su, odsvirali smo im neke stvari. Bilo je zgodno čuti pjesmu njihovim ušima«, rekao je Edge. »Tako smo im se htjeli zahvaliti na njihovoj velikodušnosti. Doista, došli su i rekli što im se čini i kako nam ide«. </p>
<p> Deseti album grupe U2 »All That You Can't Leave Behind« bit će pušten u prodaju u SAD-u 31. listopada, a dan ranije u Europi. Bend će vjerojatno krenuti na svjetsku turneju sljedeće proljeće u SAD-u, rekao je Edge. </p>
<p> Istovremeno, pjevač U2 Bono i George Michael izjavili su kako smatraju da je britanska rock-glazba, koja je u vrijeme Beatlesa i Rolling Stonesa »harala« svjetskim top-listama, u posljednje vrijeme zapala u duboku krizu. Britanski pjevači i grupe, koji su još 1986. sudjelovali sa 32 posto u ukupnom broju prodanih nosača zvuka u SAD-u, sada na američkom tržištu sudjeluju s bijednih 0,2 posto prodaje.</p>
<p> Glavni je krivac za to, smatraju Bono i George, britanska glazbena industrija koja forsira pop-proizvode poput grupa Take that ili Spice girls.</p>
<p> »Ljudima je muka od klišeiziranih i ispraznih pop-bendova. To je sranje. Oni žele nešto stvarno i živo«, izjavio je pjevač irske supergrupe U2 Bono tabloidu Sun. Šefovi glazbene industrije radili su proteklih 15 godina sve što je u njihovoj moći da umjetnike »oslobode« od potrebe za umjetnošću i u tome su imali puno uspjeha, napisao je ironičan komentar u Sundey Timesu George Michael.</p>
<p> Britanski rock glazbenici nekad su skladali vlastite pjesme naivno vjerujući da će time promijeniti svijet, drogirali se, pili i radili budale od sebe, ali su stvarali prekrasnu glazbu, kazao je George Michael koji je nedavno platio 2,1 milijuna dolara za »Stainway« piano na kojem je John Lennon skladao himnu mirovnog pokreta »Imagine«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zvijezde protiv rata, side i siromaštva </p>
<p>NEW YORK, 24. listopada</p>
<p> - Međunarodne zvijezde poput bivšeg boksača Muhammada Alija, glumca Michaela Douglasa ili bivše »spajsice« Geri Halliwell raspravljale su u ponedjeljak u Ujedinjenim narodima s glavnim tajnikom UN Kofijem Annanom o što efikasnijem djelovanju tzv. »ambasadora dobre volje« protiv siromaštva, AIDS-a i rata. Od 1954. godine, kada je u to vrijeme vrlo popularni komičar Danny Kaye postao prvim »ambasadorom dobre volje« kako bi pomogao UN-ovu fondu za pomoć djeci, mnoge slavne osobe s područja umjetnosti, sporta i javnog života putuju svijetom propagirajući razne dobrotvorne UN-ove akcije. No u ponedjeljak su se brojni slavni UN-ovi »ambasadori« i »glasnici mira« prvi put sastali da bi raspravljali o svojem poslu.</p>
<p> Glavni tajnik UN Kofi Annan poručio je četrdesetorma uglednicima iz tridesetak zemalja da je u njihovim rukama moć da uspostave vezu s ljudima »praktično bilo gdje na svijetu«. Trebali bi to iskoristiti za poziv narodima da utječu na političke vođe kako bi ispunili svoja obećanja o borbi protiv siromaštva, bolesti i rata, rekao je Annan.</p>
<p> Peter Piot, voditelj UN-ova programa za borbu protiv AIDS-a, iznio je primjer Ronalda, brazilskoga nogometnog superstara, koji je »ambasador dobre volje« za UN-ov razvojni program. »Kada Ronaldo kaže 'igrajte sigurno', to više pridonosi programu prevencije od AIDS-a nego tisuće oglasnih ploča s natpisom 'AIDS' ubija«, kazao je Piot. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>J.K. Rowling namjerno otkrila naslov romana</p>
<p>TORONTO, 24. listopada</p>
<p> - J.K. Rowling, autorica iznimno popularne serije dječjih knjiga o Harryju Potteru, izjavila je u ponedjeljak kako prošlotjedno otkrivanje naslova njezine sljedeće knjige iz serijala, »Harry Potter i red feniksa«, djetetu u New Yorku nije bila slučajna pogreška. </p>
<p>»Nisam uopće očekivala da ću to napraviti sada, ali sam rekla nakon knjige »H.P. i vatreni kalež« da novi naslov neću držati u tajnosti«, rekla je Rowling u Torontu na međunarodnom festivalu pisaca. Rowlingova je dodala kako nije mogla izdržati pritisak velike tajne, te da nije željela da joj ljudi kopaju po smeću. </p>
<p> »Nisam planirala da to baš sada kažem. Mislila sam da ću to u nekom trenutku reći, ali tu se našao ta doista dražestan dječak koji me pitao i pomislila sam kako bi bio sretan kad bih mu rekla«, izjavila je ona. Britanka, samohrana majka, koja je napisala prvi roman o Harryju Potteru jer si nije mogla priuštiti grijanje stanja, rekla je kako se »odlučila za naslov tek prije par tjedana«. Spisateljica je na konferenciji za tisak u nedjelju rekla da bi peta knjiga o dogodovštinama čarobnjačkog pripravnika trebala biti kraća od četvrtog nastavka. Rowling se nalazi u Torontu na godišnjem festivalu pisaca. Čitat će u utorak na gradskom »Sky Dome« stadionu, koji raspolaže s 50.000 sjedala, zajedno s kanadskim autorima Kennethom Oppelom i Timom Wynne-Jonesom. </p>
<p> Događaj bi mogao predstavljati spisateljičin ulazak u »Guinnesovu knjigu rekorda«, za najveći broj plaćenih ulaznica za autorsko čitanje. Rowling je izrazila bojazan od govora pred tako širokom publikom, inzistirajući na tome da ona »nije Rolling Stones«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Liza Minnelli na liječenju zbog encefalitisa</p>
<p>MIAMI, 24. listopada</p>
<p> - Američka glumica i pjevačica Liza Minnelli (54), koja se od četvrtka nalazi na liječenju na Floridi zbog encefalitisa, počela se oporavljati, priopćeno je u ponedjeljak iz medicinskih izvora. Ovo je drugi put u 15 dana da se glumica liječi od upale mozga, koja može biti smrtonosna. U četvrtak je primljena na liječenje u »vrlo teškom stanju«, prema istim izvorima. </p>
<p> »Upravo se oporavlja i nadamo se da će moći napustiti bolnicu sljedećih dana«, ističe se u priopćenju bolnice Cleveland iz Fort Lauderdalea. Liza Minnelli prvi je put primljena na liječenje 8. listopada u istu ustanovu, navodno zbog napada apopleksije, a izašla je 16. listopada. Prema pisanju lokalnog lista Sun Sentinel, njezin je vozač i prijatelj obavijestio 8. listopada policiju, koja je poslala ambulantna kola. </p>
<p> »Našli smo je napola svjesnu, na tlu, dezorijentiranu, nakon što je očito doživjela napad«, rekao je dnevniku Stephen McInermy, predstavnik Hitne službe. Prema istom izvoru, Minnelli je bila i djelomično oduzeta. </p>
<p> Liza Minnelli više je puta boravila u bolnici ove godine, zbog problema s kukom i vratnom kralježnicom, prenio je sa svoje strane New York Post. Glumica koja je osvojila »Oscara« za glavnu ulogu u filmu »Cabaret« Boba Fossea iz 1972. sa tri je godine počela nastupati u mjuziklu u kojem je zvijezda bila njezina majka Judy Garland. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Slanje novca rodbini - siguran izvor prihoda u J. Americi </p>
<p>MONTEVIDEO, 24. listopada</p>
<p> - Slanje novca jedna je »od najpozitivnijih posljedica emigracije«, ocijenio je Jose Ocampo, izvršni tajnik Gospodarskog povjerenstva za Latinsku Ameriku (CEPAL) na simpoziju o međunarodnim migracijama na južnoameričkom kontinentu. Druga je strana medalje, međutim, činjenica da je emigracija prouzročila »eroziju ljudskih resursa, što se može veoma negativno odraziti na gospodarski i društveni razvoj matičnih zemalja«. Iseljeni Meksikanci, od kojih osam milijuna radi u SAD-u, šalju godišnje u svoju matičnu zemlju oko šest milijardi dolara. Što se Srednje Amerike tiče, ta suma dostiže 3,5 milijardi dolara godišnje, što je golem novac za regiju u kojoj siromaštvo pogađa između 60 i 70 posto od 34 milijuna stanovnika. »Slanje novca iznosi 16 posto bruto domaćeg proizvoda Salvadora i pet posto bruto domaćeg proizvoda Nikaragve«, kazao je Ocampo. U Ekvadoru, u koji se godišnje slije 600 milijuna dolara emigrantskog novca, ta svota je peti po redu izvor prihoda zemlje, iza nafte, banana, morskih rakova i turizma. Prema Pedru Monrealu iz Centra za izučavanje međunarodnog gospodarstva na Sveučilištu u Havani, Kubanci u egzilu pošalju godišnje u Kubu najmanje 500 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Veliki pothvat Zagrebačke filharmonije</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Uz nastup Zagrebačke filharmonije s Trećom simfonijom u d-molu Gustava Mahlera</p>
<p>Samo jedno simfonijsko djelo pripremila je protekli tjedan Zagrebačka filharmonija te ga je predstavila na dva koncerta u nedjelju i ponedjeljak u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinskog za svoje pretplatnike Bijele i Plave oktave. Bila je to Treća simfonija u d-molu Gustava Mahlera za alt solo, ženski i dječji zbor te orkestar. Taj gigantski »Ljetni podnevni san« kako ga je sam autor nazvao, nastajao je tri godine, a inspiriran je stihovima Friedricha Nietzschea (Zaratrustina »Poema ushićenja«) i Zbirkom njemačke narodne poezije »Dječakov čudesni rog«. Stoga je Mahler kako bi pojačao dojam, prvi puta u jedno simfonijsko djelo uveo samostalni ljudski glas, ali on se ne pojavljuje odmah već istom u četvrtom stavku, a potom i u petom nakon zborskog ulomka oplahnutog zvucima zvona.</p>
<p> Te su vokalne dionice bile povjerene vrsnoj altistici Ruži Pospiš-Baladani i velikom ženskom zboru sastavljenom od »Zvjezdica« (zborovođa Zdravko Šljivac) i Akademskog zbora «Ivan Goran Kovačić« (Zborovođa Saša Britvić). Savršenoj interpretaciji solistice, divne boja glasa, toplog, osjećajnog i usrdnog obraćanja prirodi, odgovorio je ravnopravno impresivni zbor s više od stotinu djevojaka, ujednačen, voluminozan, čist, jednostavan i izražajan. </p>
<p>Izvedba je bila u rukama znamenitog dirigenta Rafaela Frühbecka de Burgosa, koji je znalački i suptilno vodio kroz tu veliku i kompleksnu šesterostavačnu poemu posvećenu životu, prirodi i ljudima. Zagrebačka filharmonija je u granicama svojih trenutačnih mogućnosti nedovoljno njegovana zvuka, zahvaljujući autoritetu dirigenta vrlo dobro reagirala, naročito u posljednja tri stavka. Prvi, najopsežniji i najsloženiji, pun oprečnosti između tragičnosti i trijumfa pružio je nešto slabiji dojam, a potom je nakon poduže stanke provedene u tišini, bilo sve bolje, do posljednjeg šestog impresivnog dijela s dubokom meditacijom o ljubavi.</p>
<p>Kompleksna partitura Mahlerove Treće simfonije velik je zalogaj za orkestar, pogotovo za njegove mlade i neiskusne članove osim moćnog gudačkog korpusa i pojedinih grupa puhača, tu do izražaja dolazi niz pojedinačnih sola, koji su bili povjereni majstorima svojih instrumenata. Najzapaženiji među njima bili su koncertna majstorica Sidonija Lebar, violina, zatim Tomica Rukljić, poštanski rog, Marin Rabadan tromblon, Viktor Kyrchenko, rog i drugi. </p>
<p>Dobro je da je taj vrijedan i rijedak repertoarni pothvat doživio dvije izvedbe, jer zanimanje je bilo veliko na oba koncerta, a velik trud nagrađen je obiljem aplauza. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Crne liste američke savjesti</p>
<p>Viennale - Međunarodni filmski festival u Beču / Najatraktivniji program posljednjih godina svakako je izbor filmova nastalih između 1937. i 1969. kojih su autori bili žrtve američkih progona i crnih lista</p>
<p>BEČ, 24. listopada (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Međunarodni filmski festival koji se svake godine krajem listopada održava u Beču, poznatiji kao Viennale, smotra je koja ne stavlja brojku ispred svoga imena. Poznato je ipak da je festival osnovala i pokrenula grupa lokalnih filmskih kritičara 1960. godine, da bi se u proteklih 40 godina pretvorio u jedan od najprestižnijih filmskih okupljališta u ovom dijelu Europe.</p>
<p> Jer, Viennale u dvanaest dana, koliko traje, privlači više od 65 000 gledalaca i 600 inozemnih gostiju sa svih strana svijeta. Orijentiran na naslove filmova koji nisu na programima komercijalnih distribucija, festival pokazuje izbor kvalitetnih filmova i programa koje obični gledaoci rijetko imaju prilike vidjeti, od sjajnih američkih nezavisnih produkcija do japanskih, kineskih, iranskih, ali i europskih ostvarenja koja nemaju »prolaz« u komercijalnim kinima. </p>
<p> Posebna vrijednost Viennalea su popratni programi, a ove godine to je jedan od najboljih programa uopće u cjelokupnoj povijesti Viennalea, koji je i sam za sebe dovoljno intrigantan i atraktivan da ga je vrijedilo pogledati. To je program filmova nastalih u Hollywoodu u razdoblju između 1937. i 1969. godine, a čiji su autori bili žrtve progona i crnih lista koje su u tom razdoblju divljale Hollywoodom uništavajući ljudima karijere, biografije, egzistenciju i živote. </p>
<p> Za vrijeme 1950., čak i 1960., mnogim američkim ljevičarima bilo je zabranjeno raditi u filmskoj industriji. Muškarci i žene, glumci, scenaristi, redatelji, filmski radnici, nalazili su se na crnim listama, jer su bili »identificirani« ili optuženi, ili prepoznati kao članovi američke komunističke partije ili možda tek kao njezini simpatizeri, ili su nekada i nekome samo komentirali neki od bezazlenih govora, filmova, knjiga, nastupa... </p>
<p>Američki kongres pokrenuo je cijelu istragu za koju je bio zadužena posebna komisija na čijem čelu je bio zloglasni senator Joseph McCarthy. Tako je njegovih četiri godine progona i još nekoliko desetaka godina posljedica ostalo u povijesti Amerike i svijeta zapamćeno kao ozloglašeni »makartizam«, kojim su za dugo vrijemena uništeni i onemogućeni bilo kakvi lijevi uticaji na američlku politiku i kulturu. Jer čak i »obični« liberali poput Charliea Chaplina, Orsona Wellesa i Johna Hustona napustili su američku kinematografiju ne želeći za dugo sudjelovati u njezinim »očišćenim« studijima. </p>
<p>Drugi su pokušali raditi pod pseudonimima, prikrivajući se i živeći na rubu eggzistencije, treći su promijenili zanimanja. Neki su se pak poput Elie Kazana snalazili tako što su izdavali svoje dojučerašnje prijatelje i suradnike postajući konfidenti čiju savjest više nikada nije mogla opravdati snaga njihova umjetničkog djelovanja. </p>
<p> U sklopu Viennalea našlo se više od 40 filmova autora s Crne liste, u programu koji su osmislili Thom Andersen i Noel Burch, američki filmski povjesničari i redatelji. Tako se bečkim ljubiteljima filma pruža jedinstvena mogućnost uvida u crno razdoblje američke filmske savjesti, gledajući ostvarenja ljudi čija je karijara naprasno prekinuta, od Lloyda Bacona (film »Marked Woman« iz 1937.)), pa Marvyna Leroyja (»They Won't Forget«, 1937.), Williama K. Howarda (»Back Door to Heaven«, 1939.), Williama Wylera (»Male lisice«, 1941.), Franka Tuttlea (»Hostages«, 1943.), Petera Godfreyja (»Hotel Berlin«, 1945.), Julesa Dassina (»Brute Force«, 1947.), Edwarda Dmytryjka (»Crossfire«, 1947.), Josepha Loseyja (»Dječak sa zelenom kosom«, 1948.), Abrahama Polonskyga (»Force of Evil«, 1948.), Zoltana Korde (»Plači, voljena zemljo«, 1952.), Stanleyja Kramera (»Bijeg u lancima«, 1958.), Roberta Wisea (»Odds Against Tomorrow«, 1959.)... </p>
<p> Nabrojili smo samo neka od najznačajnijih imena autora i filmskih naslova koji ovih dana uzbuđuju bečku publiku. A posebno izazovna su dva dokumentarca koji se također prikazuju u sklopu ovog programa. »Suđenje Hollywoodu« Davida Helperna Jr. nastao je 1976. godine i bavi se kratkom poviješću Amerike od ranih tridesetih do kraja Drugoga svjetskog rata, potencirajući priču o grupi hollywoodskih scenarista poznatih kao »Hollywoodski deset« koji su bili izloženi zastrašujućim ispitivanjima kongresne komisije, što sve govori o paranoji koja je u to vrijeme vladala Amerikom uplašenom od komunističke opasnosti. </p>
<p> Autori drugog filma »Crveni Hollywood« su Thom Andersen i Noel Burch, dakle i autori spomenutoga bečkog programa filmova s Crne liste. Njihov dokumentarac nastao je 1955. i u njemu govore hollywoodski »osuđenici« i »izgnanici« pisci, glumci, redatelji, a sve je popraćeno brojnim filmskim insertima </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svečanost zborske glazbe</p>
<p>Muzej Mimara / Duhovni zvuci u pretplatničkom ciklusu HRT-a »Sfumato« / Nastup Mješovitog zbora HRT-a pod ravnanjem svoga stalnog dirigenta Tončija Bilića</p>
<p>Buran i dugotrajan pljesak rasprodane velike dvorane Muzeja Mimara svjedočio je o zadovoljstvu publike koju je privukao birani program pretplatničkog ciklusa »Sfumato« Hrvatske radiotelevizije u ponedjeljak. Nastupio je Mješoviti zbor HRT-a pod ravnanjem svoga stalnog dirigenta Tončija Bilića, a uz sudjelovanje troje instrumentalnih solista: harfistice Marije Mlinar, orguljaša Marija Penzara i na udaraljkama Igora Lešnika. Vokalnim solistima, od reda članovima samog ansambla, pridružio se u dionici dječačkog soprana Robert Gulaš. Prvi koncert tematski određenog ciklusa pod naslovom »Duhovni zvuci«, boje i oblici donio nam je dva istinska remek-djela zborske glazbe 20. stoljeća: »A Ceremony of Carols« Engleza Benjamina Brittena i »Chichester Psalms« Amerikanca Leonarda Bernsteina.</p>
<p>U Brittenovu mladenačkom djelu radi se o stavcima obrađenih starih još srednjovjekovnih engleskih, pretežno božićnih napjeva koji, zbog velike popularnosti postoje u više verzija, a mi smo ovoga puta čuli obradu iz pera Juliusa Harrisona, napravljenu još za skladateljeva života, za mješoviti zbor i harfu. Devet stavaka, zamišljenih kao pjevanje u procesiji s ulaskom i odlaskom donosi šarmantne napjeve u kojima nastupaju i solisti. Uz mezzosopranisticu Martinu Matić koja se istakla lijepom interpretacijom treće pjesme »The yonge child« i njoj pridružene odlične sopranistice Manuelu Usmiani i Natašu Šurina u »Spring Carol«, tu je bio i neizbježni tenor Želimir Puškarić, dok je harfistica Marija Mlinar veoma istančano izvela svoj solistički Interludij. Između dvaju zborskih nastupa njoj je pripala i »Noćna pjesma« najvećega američkog harfista Carlosa Salzeda, stavak čije je virtuozne zahvate naša umjetnica izvela tehnički superiorno.</p>
<p>U drugome dijelu programa slušali smo »Chichesterske psalme« čuvenoga američkog dirigenta Leonarda Bernsteina, koji je međutim svjetski ugled stekao i kao skladatelj, posebno svojim mjuziklom »Priča sa zapadne strane«. Psalmi su izvorno skladani za zbor, dječački sopran i orkestar, a mi smo ovu večer slušali komornu verziju. Koristeći kombinirane biblijske stihove Bernstein je sastavio tri psalma, povjerivši ih zboru, solistima i (u ovoj verziji) orguljama, harfi i udaraljkama. U drugome psalmu simpatično je djelovao muzikalni nastup dječaka Roberta Gulaša, uz izvrsne vokalne soliste Natašu Šurina, Mariju Klasić-Kajmar, Želimira Puškarića i Miroslava Živkovića, zatim ponovno zapaženu Mariju Mlinar, orguljaša Marija Penzara i majstora udaraljki Igora Lešnika. Napomenimo da je sljedeći koncert ciklusa »Sfumato« u Muzeju Mimara 27. studenoga, s djelima Gesualda i Stravinskog. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Otvoreni dani K. Š. Gjalskog</p>
<p>ZABOK, 24. listopada</p>
<p> - U nazočnosti ministra kulture dr. Antuna Vujića, njegova pomoćnika Branka Čegeca te brojnih županijskih čelnika i predstavnika gradskih i općinskih dužnosnika Krapinsko-zagorske županije, u ponedjeljak na večer - izložbom tempera iz ciklusa »Tihi život« Ivana Lovrenčića i nastupom Kvarteta »Dora Pejačević« - otvoreni su Dani Ksavera Šandora Gjalskog, što se održavaju pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Županije krapinsko-zagorske i Grada Zaboka. »Zabok zaslužuje da bude središte kulture bez koje nema ni razvoja i gospodarskog napretka. Posebno mi je drago da Ivan Lovrenčić izlaže u svojem kraju u kojem svi na njegovim slikama mogu prepoznati duh svojeg zavičaja« - rekao je ministar Vujić otvarajući priredbu koja će potrajati do subote, 28. listopada. Dani se održavaju već 21 godinu, a u sklopu Dana dodijeljeno je i 17 književnih nagrada za najbolje prozno djelo u čast znamenitog pisca K. Š. Gjalskoga, alias Ljube Babića. </p>
<p>Toj priredbi već niz godina potporu daju, uz Društvo hrvatskih književnika, Grad Zabok i Ministarstvo kulture, Krapinsko-zagorska županija te gradovi Crikvenica i Poreč. Zahvaljući Književnoj nagradi K. Š. Gjalski, kao određenom poticaju i proznom stvaralaštvu djece, u Zaboku su ustanovljene Mala nagrada za učenike osnovnih škola te Nagrada Gjalski za srednjoškolce. Po uzoru na ove nagrade, za učenike iz Zaboka u Poreču je ustanovljena posebna nagrada, a svi nagrađeni radovi tiskaju se u knjizi literarnih i proznih radova »PoZiCa« koju zajednički izdaju Zabok, Poreč i Crikvenica. </p>
<p>U sklopu Dana u subotu će biti dodijeljena glavna nagrada K. Š. Gjalski Zoranu Feriću kojemu je prosudbeno povjerenstvo, u sastavu Dubravka Krznar, Ingrid Lončar, Ivan J. Bošković, Krešimir Nemec i Velimir Visković, jednoglasno dodijelilo ovogodišnju nagradu za zbirku priča »Anđeo u ofsajdu«, što je objavljena u Nakladi MD iz Zagreba. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Galovićeve jeseni</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - U sklopu 7. Galovićeve jeseni, što u Koprivnici i Peterancu traje od 24. do 28. listopada, dodijeljena je državna godišnja nagrada »Fran Galović« za najbolje književno dijelo zavičajne tematike, koju će u četvrtak primiti Helena Sablić-Tomić i Goran Rem za knjigu »Osječka čitanka«. Nagrada se dodjeljuje u čast i spomen na podravskog pjesnika Frana Galovića (1887. - 1914.), predstavnika hrvatske moderne. U sklopu Jeseni održavaju se i razne izložbe te književni susreti</p>
<p>Kao pjesnik, pripovjedač, dramski autor, kazališni i književni kritičar, Fran Galović je na emotivnom planu snažno ocrtao čuvstvo »iskorijenjenosti« i tjeskobe modernoga svijeta. Povratak zavičaju, jeziku i izvorima ostvario je u zbirci »Z mojih bregov«. Zbirka je pisana na podravskoj kajkavštini i u njoj je Galović ostvario vrhunac svoje darovitosti i zrelosti. (S. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Maršalu« dvije nagrade u Valenciji</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada </p>
<p> - Hrvatski film »Maršal« redatelja Vinka Brešana u produkciji zagrebačkoga Interfilma i HRT-a osvojio je dvije nagrade na 21. međunarodnom filmskom festivalu u Valenciji, izvijestio je u utorak Interfilmpress. Žiri pod predsjedanjem španjolskoga redatelja Juana Antonija Bardema, u konkurenciji dvanaest filmova, dodijelio je filmu »Maršal« nagradu »Pierre Kast« za najbolji scenarij i treću nagradu za film u cijelini. Ovogodišnji festival u Valenciji, koji je održan od 17.do 23. listopada, bio je posvećen talijanskome redatelju Dinu Risiju. Počasni gosti festivala bili su Alain Delon, Claudia Cardinale i Christopher Lambert. »Maršal« koji je ranije osvojio nagrade na filmskim festivalima u Berlinu, Karlovim Varima i Bitoli, pozvan je i na mediteranski festival u Montpeilleru na kojem je glavni glumac u filmu Dražen Kühn nominiran za najbolju mušku ulogu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Postmodernizam je odraz krize literature </p>
<p>Pavao Pavličić: Roman ili novela nikada nisu promijenili ničiji život. Puno više se postiže ako napišete novinski članak ili se upišete u političku stranku. Angažman u književnosti je nešto što je usporedivo s pornografijom, to je uvijek redukcija. Kada gledate pornografski film u njemu je sva složenost života svedena na jednu dimenziju. Tako je i u angažiranoj literaturi / Danas teorija doista tvrdi kako je historiografija pričanje priča, da je to zapravo konstrukcija. Taj osjećaj jest vrlo tjeskoban, ali literatura je, mislim, obvezna s njim izići na kraj</p>
<p>Povod za ovaj razgovor s književnikom Pavlom Pavičićem njegova je najnovija knjiga »Moderna hrvatska lirika«</p>
<p>• Vaša knjiga se bavi modernom hrvatskom poezijom, od Matoša do Luke Paljetka. Pa, kakva je hrvatska moderna lirika?</p>
<p>- To je teško kazati. Vrlo je teško dijagnosticirati posljednja desetljeća i najnovija zbivanja. Moj je osjećaj da se hrvatska lirika, nakon vrlo strogog shvaćanja poezije u 60-im godinama, kada je bilo malo riječi i malo pojmova s kojima se operiralo, nakon eksperimentalne faze u 70-im i 80-im godinama, kada se destruirao i sam smisao teksta, sada vraća jasnoći, narativnosti i čak subjektu. Ponovno imamo pjesme o osjećajima, o svakodnevnom životu, pjesme sa sadržajem. Možete pratiti fabulu. To su, međutim, procesi koji su još u toku.</p>
<p>• Sve u svemu, naša poezija je u sukladnosti s europskom?</p>
<p>- Ona je upravo u doba hrvatske moderne uhvatila taj korak. Naravno da je bilo različitih faza. Bilo je trenutaka kada je naša poezija bila zaokupljena nečim drugim nego europska, kada se s društvenih instancija jednostavno priječio kontakt s europskom poezijom, tako da su »krugovaši« napravili veliki prodor u tom pogledu kada su počeli prevoditi Eliota, ugledati se na Lorcu, Preverta itd., pa smo danas manje-više ondje gdje je i sav svijet. Kada čitate današnje američke ili švedske ili mađarske pjesnike, vidite da su to isti problemi i sličan izraz.</p>
<p>• Oni koji prate i čitaju hrvatsku književnost kažu da je naša poezija u odnosu prema ostaloj književnosti mnogo više svjetska.</p>
<p>- Sklon sam se s time složiti. Iako ne mislim da nam je i ostala kniževnost, prozna i dramska, slaba. Imamo nekoliko romana koji doista mogu stajati uz bok svjetske produkcije svoga vremena.</p>
<p>• Na primjer?</p>
<p>- Novakov roman »Mirisi, zlato i tamjan«, ili Marinkovićev »Kiklop«, naročito Slamnigov »Bolja polovica hrabrosti«, u kojima postoje neki postmodernistički postupci, neki interesi koji su i u svijetu tada bili potpuno novi.</p>
<p>l Mislite na intertekstualnost?</p>
<p>- Da. To je postojalo i prije, ali nije postojalo kao osviješten postupak. Mislim da se to prvi put na izrazit način u hrvatskoj književnosti pojavljuje kod Slamniga u »Boljoj polovici hrabrosti«, gdje ima jedan tekst koji neka gospođa piše i daje junaku na čitanje, te je sada taj tekst unutra ujedno i njegov život. To je jedna od temeljnih tema ili temeljnih postupaka postmodernističke literature, taj dijalog s tradicijom. </p>
<p>• Kakva je najnovija generacija naših prozaika?</p>
<p>- Vrlo interesantna. Međutim, naš je problem u tome što mi naše suvremene tekstove uvijek uspoređujemo s najvećima, s onima koji su dobili Nobelovu nagradu. Zato smo, kojiput, skloni omalovažiti vlastitu produkciju i onda kada ona to ne zaslužuje. </p>
<p>• Vjerojatno su zato naši pisci opterećeni sadržajima svjetske književnosti. Bave se svjetskim temamama, a naše zanemaruju ili ih ne vide.</p>
<p>- Razlog je povijesni. Ako se upitate zašto nemamo doista popularnu i priznatu knjigu o Domovinskom ratu, onda imate i odgovor na to. Čini mi se da je to zbog toga što nikada nismo vlastite probleme doživlajvali kao svjetske. Nama se u povijesti uvijek činilo, kako bi Kundera rekao, da je život negdje drugdje, da se najvažnije stvari zbivaju negdje izvan ovih prostora, da nam netko drugi kroji sudbinu, da moramo tek od Beča ili ne znam koga dobiti potvrdu da je ono što se kod nas zbiva važno. Mi to racionalno možemo shvatiti, ali osjećaj da smo važni i sami sebi nemamo. To je recimo razlog naše zaokupljenosti svjetskim temama. A ujedno i naše kojiput vrlo neumjerene ksenofilije, našeg nekritičkog divljenja svemu što dolazi sa strane.</p>
<p>• Je li zato i »preosjetljivi intelektualac« gotovo uvijek glavno lice hrvatske književnosti?</p>
<p>- Ne samo preosjetljivi nego i nedjelatni! To je naročiti problem na filmu. U našem filmu uvijek imamo junaka kojemu se stvari događaju, koji ne djeluje nego trpi djelovanje. To je nekakav naš osjećaj o vlastitome mjestu u povijesti. </p>
<p>• Zato taština zauzima vrlo važno mjesto u hrvatskoj kulturi.</p>
<p>- Više u književnom ili kulturnom životu, a manje u samim djelima. Jer, kad bi se napisao jedan roman o taštini, to bi moglo biti vrlo interesantno. U javnom životu taština zauzima mnogo mjesta, što je vjerojatno plod pokušaja da svatko od nas sam sebi dokaže kako nešto vrijedi</p>
<p>l Počeli ste kao fantastičar s »Lađom od vode«, a poznati ste kao pisac krimića. Očito je bilo prirodno od fantastičara, koji je stvarnost skrio metaforom i fikcijom, postati pisac krimića. </p>
<p>- Mislim da jest. Toga sam bio svjestan kada se taj prijelaz obavljao. Naime, najprije sam napisao neke fantastične priče u kojima se pojavljuje zločin, pa je onda pomalo zločin prevagnuo kao glavna tema. S vremenom sam postao svjestan da je to prirodni put. Inače, čovjek koji je napisao prve prave krimiće u svjetskoj književnosti - E. A. Poe, ujedno je i fantastičar, a i sam Borges je pisao krimiće. To je vrlo srodno, zato što postoji kombinatorika i što postoji jaka poenta. I u jednom i u drugom mora se vrlo pažljivo slagati događaje i mora se imati kraj koji će sve te događaje pokazati u nekom novom svjetlu.</p>
<p>• Razgovaravši s nekolicinom hrvatskih fantastičara rekli su mi da je njihovo pisanje bio i način da se pobjegne od društvene stvarnosti, da se skrije politička poruka. Jeste li i vi to imali na umu?</p>
<p>- Evo, nedavno je izišla knjiga Jurice Pavičića, upravo o fantastičarima, i on na to pitanje također pokušava odgovoriti. Naime, mene čudi kako se dogodilo da recimo desetak ljudi u istom času, ne znajući jedan za drugoga, počne pisati fantastiku. Iz toga zaključujem da je bilo nešto u zraku, bila je nekakva senzacija, pa su ljudi osjetili potrebu za tim tipom priče. Nije to bio eskapizam, što se primjenjivao do tada.</p>
<p>• Zašto je znatan dio naše književnosti eskapistički?</p>
<p>- Eskapizam je dugo bio jedini izlaz, jedina mogućnost. Kada se kaže eskapizam, onda meni pada na pamet »krugovaška« proza: Slamnig, Šoljan, Kuzmanović itd., gdje se uvijek radi o tome da su junaci jedna klapa, jedna zatvorena mladalačka grupa, koja odlazi iz mjesta gdje inače živi. Odlazi u neko drugo mjesto gdje nije pravi život, gdje su pravila malko drukčija. Naravno, dobar dio te potrebe, toga poticaja, dolazi od toga što su ti ljudi imali osjećaj da ne mogu utjecati na ono što je bitno, da se ne smiju baviti društvenim problemima ili političkim pitanjima, pa su onda na ovaj način reagirali. Zato se pojavljuje alegorija i ona postaje strahovito važan dio. Svi naši veliki romani praktički su alegorije. Hoćete li »Kiklopa«, »Mirise, zlato i tamjan«, uvijek je riječ o alegoriji. Iz nje se iščitavaju bitne poruke. </p>
<p>• Govorite o društvenom kontekstu književnosti, a izjavili ste da ne priznajete angažman u književnosti. Zašto? </p>
<p>- Zato što je angažman, s jedne strane, društveno neefikasan, a s druge literarno štetan. Roman ili novela nikada nisu promijenili ničiji život. Puno više se postiže ako napišete novinski članak ili se upišete u političku stranku. Angažman u književnosti je nešto što je usporedivo s pornografijom, to je uvijek redukcija. Kada gledate pornografski film u njemu je sva složenost života svedena na jednu dimenziju. Tako je i u angažiranoj literaturi. Književno djelo mora dati puninu života, višedimenzionalnost, osim društvenog angažmana mora imati i nekakav odnos prema svemu ostalom.</p>
<p>• Iz rečenoga se naslućuje da baš i nemate osobito mišljenje o kritičarima. Je li tako?</p>
<p>- Meni se čini da kod nas ima previše pozitivne kritike, a premalo negativne. Pod negativnom ne mislim zločestu kritiku nego onu kod koje kritičar zamjera piscu nešto, ali mu je žao što nije ispalo bolje. Dakle, onu kritiku kod koje vidim ljubav prema literaturi i želju da ta literatura bude dobra. A ne naprosto tekst u kojem se demonstrira kritičareva sposobnost vrijeđanja.</p>
<p>Kritika je veoma važna i skidam kapu onim ljudima, malo ih je, koji redovito prate prozu. Skidam kapu Ivanu J. Boškoviću koji doista recenzira svaku našu proznu knjigu koja iziđe, zato što je on čovjek koji je onda u stanju napraviti neku hijerarhiju, neku ljestvicu. Mislim da je to zadaća kritike. S druge strane, ako je kritika novinska, mora informirati i dati poticaj, dati neki inicijalni sud koji će čitatelju kada uzme knjigu u ruke biti orijentacija.</p>
<p>• Jeste li dobar pisac?</p>
<p>- Pa to vam ja nipošto ne mogu kazati. Vidim milijun zamjerki svojim vlastitim tekstovima, ali mi je naravno drago kad me pohvale.</p>
<p>l Rijeka Dunav i ravnica, čini mi se, imali su velik utjecaj na vaše stvaranje. </p>
<p>- Ima nešto u tome. Naime, ravnica i uopće ti mali gradovi u ravnici zapravo su užasno zabačeni. O njima nitko ništa ne zna. Do Domovinskog rata za Vukovar se malo znalo, iako sam otkad znam za sebe na brodovima koji su plovili Dunavom gledao zastave stranih zemalja i slušao strane jezike. Taj kontakt zabačenosti i velikog svijeta je nešto što čovjeka potiče.</p>
<p>• Osim, recimo, s dosadom s čime se može susresti pisac u krajoliku ravnice?</p>
<p>- Dosada jest jedan važan element, to nedogađanje i taj relativno dobar život koji u ravnici postoji, čovjeka tjera da izmišlja. To izmišljanje opet ide, što je interesantno, u smjeru povijesti. Ja sam recimo u Vukovaru i mnogim drugim sličnim gradovima susretao ljude koji su sasvim drugih zanimanja, ali se zanimaju za povijest. Usmene legende o slavnim pijancima, o bećarima, o nekim velikim događajima itd., to je sve materijal literature.</p>
<p>• Vaše jedine dvije literarne teme su Vukovar i Zagreb.</p>
<p>- To su jedine dvije sredine koje poznajem. Vukovar sam poznavao nekada i on mi je nekakav mitski prostor, prostor uspomena i djetinjstva, a Zagreb mi je prostor života. I svaki puta kada trebam smjestiti radnju svojega teksta onda biram jedno od ta dva mjesta. </p>
<p>• Zbog čega su Vam »Šapudl« i »Dunav« knjige bez fabule?</p>
<p>- »Dunav« sam napisao početkom 80-ih godina, u njemu sam opisao što se događa na Dunavu kroz cijelu godinu, a u »Šapudlu« sam opisao što se događalo u toj maloj ulici. »Dunav« sam napisao da zapišem vlastite uspomene, jer sam ih počeo zaboravljati i za Vukovarce koji su to poznavali. Iznenadivši se kako su »Dunav« dobro primili ljudi koji nisu uopće nikada vidjeli Dunav ili Vukovar, shvatio sam da su uspomene nešto što čovjeka potiče, za što se lako veže. Zato sam nakon više od deset godina napisao i »Šapudl«. </p>
<p>• Uspomene su zahvalna tema literature, kao i pisma. Pišete li pisma svojem uredniku Zlatku Crnkoviću, kao što ih je pisao Ivan Aralica?</p>
<p>- S Crnkovićem razgovaram telefonom. </p>
<p>• Je li Vam žao zbog toga?</p>
<p>- Ne osobito. Sada se zbiva neka vrsta epistolarne literature preko e-maila. To više nije pismo prijatelju koje će on dobiti za dva tjedana, nego koje će dobiti isti čas. </p>
<p>• Zar nema ljepote u čekanju?</p>
<p>- Ima. Ali evo neki izlaz je u tome da se pišu fiktivna pisma, da se pišu fiktivnim osobama. </p>
<p>• Zato ste pisali pisma našim znamenitim ženama?</p>
<p>- Pisao sam ih prije svega zato što sam htio kazati nešto o nekim problemima našeg kulturnog života pa sam onda tražio osobe koje mogu simbolizirati taj problem. To je bila moja temeljna intencija.</p>
<p>• Je li postmodernizam, po Vašem mišljenju, i odraz krize naše civilizacije, koja jamačno ne zna kamo bi iz problema u koje se dovela? </p>
<p>- Civilizacija zacijelo jest u krizi, ali možda sav postmodernizam i nije toliko odraz te krize koliko je on odraz krize literature. Naime, literatura je postala do te mjere samosvjesna, toliko je postala zaokupljena vlastitom poviješću i vlastititm postupcima da su u jednom času autori došli do zaključka kako je sve rečeno i kako se više nema što kazati. I kako se jedino može prerađivati stara literatura na nove načine. Tome je, dakako, dosta išla na ruku i kritička teorijska misao o literaturi, koja tvrdi da je zapravo svaki tekst intertekstualan. Jer, onoga časa kada koristite jezik vi zapravo stupate u odnos prema svim drugim tekstovima koji rabe taj jezik i intertekstualnost je nešto što nam je tobože zadano. </p>
<p>Meni se, međutim, čini da je to u biti jedna slijepa ulica. Nikada se ne može kazati da je sve rečeno naprosto zato što literatura mora biti u nekoj vezi sa životom. A život je stalno nov. On je stalno isti, ali on je i stalno nov. Ako budemo pisali o životu, nema nikakve opasnosti da ćemo se ponavljati. Recimo, ako čovjek sjedne i kaže od sada ću biti nov u svojem izrazu, onda to neće nikada postići. Zato što su već napisani romani i u obliku telefonskog imenika i u obliku drame i drame u obliku pjesama i slično, sve je to već urađeno. Jednostavno treba pisati o onom što te tare. </p>
<p>• Ponavljajući, zapravo, nađeno vrijeme mi stalno tražimo neko vrijeme.</p>
<p>- Da. To jest jedna od velikih tema odnosa prema vremenu. Kaže se da nema u svijetu čovjeka koji bi bio u stanju napisati objektivnu povijest prošloga tjedna, a kamo li nečega malko starijeg. Danas teorija doista tvrdi kako je historiografija pričanje priča, da je to zapravo konstrukcija. Taj osjećaj jest vrlo tjeskoban, ali literatura je, mislim, obvezna s njim izići na kraj.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Materničko osjećanje svijeta</p>
<p>Želimir Mađer: »Per signo« / Novinsko nakladnička djelatnost »Zlatko Tomičić«, Karlovac-Zagreb, 2000., str. 105</p>
<p>PIŠE: SEAD BEGOVIĆ</p>
<p>Danas s lakoćom možemo ustvrditi da je poezija u nekoliko najmlađih pjesnika jasan znak obnovljene vitalnosti off strujanja s početka osamdesetih godina i da stoga nije posvema nova već je svježi ogranak jednog već odraslog pjesničkog stabla.</p>
<p>Ne misleći pritom na taj podatak, poezija Želimira Mađera (1955.) proizlazi iz osobnog viđenja pojmovne mikrofizike.</p>
<p>Mađerov svijet percepcije nije produkt obilna i neukrotiva života, on se rađa iz stroge spekulativnosti apstraktnim uzorcima što ga čini pomalo ekscentričnim filozofom uz već postojeće mahom objašnjene i problematizirane oblike najmlađih pjesnika. U opreci s njima, jer najmlađi autori imaju određene tipološke analogije u korelacijama minulih literarnih zbivanja, Želimir Mađer taj korelat nema. On je usamljen i već time interesantan za problematizaciju. Da i je on sav unutrašnji, sam sebi beskonačno zanimljiv - ne znamo, vanjština to ne odaje, a mogla bi navijestiti to materničko osjećanje svijeta.</p>
<p>Kozmička cjelovitost za kojom čezne i koju imenuje u totalitetu, u samom postanju, otkriva raspjevanog filozofa koji nikada neće razviti neku empirijsku zamisao iz točnih zakona, recimo prirode. Možemo u šali reći: Mađer ne želi primijetiti čak ni fragment nečije ruke i čistit će stihove od kičice, ponekad po svaku cijenu, žrtvujući bogatstvo koje unose figure misli. Zamjećujemo obrise svijeta u kojem se kreće jedino sam autor, jer svijet jest rastrojen od sukobljenih identifikacija te je stoga moguća i takva doživljajnost tj. prožetost teksta.</p>
<p>Autor sebi dopušta da govori odviše smiono, a čitač? Čitač zna da Želimir nešto s mukom sinkretizira, ali što - to nam se ne otkriva.</p>
<p>Kao što, vjerojatno, autor čita sve, tako mu se i poetski spis podjednako obara na sve - i filozofiju i teologiju i poetiku. Ali, odlučujuće su pojedinosti iz filozofskog gradiva i one određuju cjelinu.</p>
<p>Težak je put dovinuti se do svega onog što je stvorio ljudski duh i znanje, oblikovati to pjesničkim jezikom i to bez veće jasnoće izlaganja, jer se smisao teško može utvrditi. No, ukoliko se ne konstatira besmisao, smisao i nije neka kategorija koja danas presudno utječe na poeziju.</p>
<p>Tehničnost je ovdje filozofičnost, odnosno, način gradnje guta niz referencija, što bi htjelo biti ideologijom, a ako jest, tada je ideologija - superstruktura teksta.</p>
<p>I dok su neki mlađi pjesnici raskošni u jeziku, a neki opet samo razmetljivi u materijalu, Želimir Mađer neobičnom kontemplacijom (neobičnom za suvremene poetske modele) gradi svoj jezik sličnih konvencija. Pritom se ne zna želi li njime doprijeti do nas ili ostati u maglovitim stanjima duha. Ako se nešto konstatira, umah se i obrazloži, ili točnije, odmah se kaže zašto nešto po sebi jest takvo kakvo jest. U nekim primjerima pjesnik si dopušta odviše smiono izreći što jest, a što nije (protok tvrdnje, a potom susljedne negacije).</p>
<p>Tražeći jedinstvo sa sobom i svijetom, mistik po znacima neizrecivosti, u izlaganju postavljen uza proroka (sam je sebe uzvisio do proroka), Želimir Mađer u topografiji postupnog oslobađanja ipak pjeva. Da li je on krčilac drugačijih puteva, ili tek stječe poetska izražajna sredstva da bi nam time pojasnio svoj izdvojen profil - vidjet će se. Upravo stoga, o ovom autoru trebalo bi pisati više i točnije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Blažević: Morao sam birati između izborničkog mjesta i - života</p>
<p>Potpuno sam iscijeđen. Vjerujte mi, činim izuzetan napor da povežem jezik s mislima... Sedam godina sam živio s jednom obitelji i sad sam to izgubio /Odrekao sam se pravog bogatstva, i to u korist dostojanstva i ponosa, kojeg sam morao očitovati. Nije bilo logično da ja ostanem nakon svega što se o meni pisalo / Danas me zvao Hrvatski dragovoljac i vjerojatno bih bio trener »dragovoljca« da njihov predsjednik Spajić nije o meni dao onako ružnu izjavu. Ipak, mislim da ću se odmarati do kraja života, kazao je dojučerašnji izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Nedugo nakon početka sjednice Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, među novinarima se pojavio dojučerašnji izbornik hrvatske reprezentacije, Miroslav Blažević. Prilikom njegova izlaska iz dvorane u kojoj je trajalo zasjedanje začuo se gromki pljesak.</p>
<p>- Da, zapljeskali su mi, započeo je Blažević, moleći novinare cigaretu za smirenje. - Ne znam što će oni odlučiti, ja sam podnio ostavku, iznio sam svoje razloge i ne vjerujem da ih neće prihvatiti. Iskreno sam iznio svoje stanje, koje je takvo kakvo jest. Moj bi se ostanak na ovoj poziciji i dalje vukao po novinama. No, možda će se sada, kad sam se maknuo, sve skupa okrenuti onome što je najbitnije, najvitalnije, a to je spremiti hrvatsku reprezentaciju za sljedeće utakmice, da bi došla tamo gdje joj je mjesto. Možda sam se nekome zamjerio, s obzirom na moju impulzivnu narav. Takvima se ispričavam, jer sve u svemu, nemam ništa ni protiv koga. Imali smo jedno zajedničko, divno razdoblje, bilo je i groznih trenutaka, ali to je sport, nogomet. Ja sam uistinu potpuno iscijeđen. Da sam malo mlađi, vjerojatno bih se ponovno uhvatio u koštac sa svime. Ali, godine kažu »sad si u poziciji izabrati između izborničkog mjesta i - života«.</p>
<p>• Kako ste shvatili ovaj pljesak?</p>
<p> - To je potvrda onoga što su izglasali. Dobro, tu nema Uljana, on se ispričao... Ja s njima nisam imao nikakvih problema, dobro smo surađivali, a to što se neki nisu složili s potpisivanjem peticije, to je normalno. Vodio se dijalog oko toga, ali ovaj pljesak ipak nešto govori.</p>
<p>• Ipak, izglasali su vam povjerenje. Nedavno ste rekli da je većina protiv vas...</p>
<p> - Opet sam govorio nešto što nije... Vjerujte mi, činim izuzetan napor da povežem jezik s mislima, jer sam u jednom stanju koje ćete vi lako pretpostaviti. Sedam godina sam živio s jednom obitelji, bio je to zaista obiteljski odnos, i sad sam to izgubio. Znate, kad izgubiš mačku s kojom si sedam godina, ne možeš doći k sebi godinu dana. Odnos s hrvatskom reprezentacijom, na koji sam uistinu ponosan, bio je korektan i čist, jer se ne bih mogao toliko dugo održati. Danas, kad više nisam izbornik, neki članovi obitelji skloni su sjetiti se onoga što nije bilo dobro. Gospodo, to nećete naći, nećete! Ja sam to s toliko pažnje, ljubavi i iskrenosti vodio da nećete naći ni jednog člana reprezentacije koji će reći »da, ali...« Čak ni oni koji nisu igrali.</p>
<p>• Sigurno ste razočarali igrače ovim postupkom.</p>
<p> - Ja sam imao sreću a hrvatska reprezentacija i sad ima sreću da igrači imaju neupitan talent, da su oni veliki sportaši. U ponedjeljak sam imao toliko telefona, uglavnom su me svi zvali... Oni to teško prihvaćaju, naučili smo se jedni na druge i onaj tko će mene zamijeniti, vjerojatno će morati jako voditi računa o tome. Kažem, moj nasljednik ima izuzetnu sreću da su naši reprezentativci i sportaši i profesionalci i da im je, uvjeravam vas, prije svega i iznad svega - Hrvatska! Bez obzira bila ona sa ili bez Ćire. Ja sam na to ponosan, jer sam im ja bio odgajatelj sedam godina. Onima koji nisu imali taj nacionalni naboj, ja sam ga komunicirao i on u toj momčadi postoji.</p>
<p>• Neki igrači su se malo zaletjeli i rekli »ako nema Ćire, mi nećemo igrati«. Mislite li da će ipak promijeniti mišljenje?</p>
<p> - Uvjeravam vas da ne postoji ni jedan reprezentativac koji bi neke animozitete mogao pretpostaviti interesu nacije. Već sam razgovarao s njima i to bi svatko osudio. Ja prvi!</p>
<p>• Kakvi su vam planovi?</p>
<p> - Danas me zvao Hrvatski dragovoljac i vjerojatno bih bio trener »dragovoljca« da njihov predsjednik Spajić nije o meni dao onako ružnu izjavu. Ja sam, s obzirom na moju dob, u hrvatskom nogometu, a vjerojatno i u svjetskom, svoju karijeru završio.</p>
<p>• Je li istina da vas je zvao Kineski nogometni savez?</p>
<p> - To je stvar koju ignoriram. Kineski savez? Pa, njihov izbornik je Milutinović, nije li? Jedan drugi savez se očitovao, ali ne bih želio sad o tome govoriti, iako bi možda bilo dobro da odem preko Atlantika, da malo dođem k sebi.</p>
<p>• Biste li i danas donijeli istu odluku? Ipak svaki novi dan nosi neka nova razmišljanja, pogotovo nakon ovog pljeska.</p>
<p> - Ja nemam kredit u narodu, ja sam bio najnesretniji čovjek na svijetu kad su moji najbliži - supruga i djeca - došli na utakmicu i slušali »Ćiro pederu, Ćiro odlazi!«. To sam skrivao, ali ne možeš to skrivati stalno. Ne mogu ja nipošto zanemariti pod kojim uvjetima moji igrači igraju... Izgubio sam kredit u narodu, to je evidentno. Često se pitam gdje sam to pogriješio, ali mislim da me prije svega uništio »Jutarnji list«, s tim dojmom ću i umrijeti! Uništio me tendenciozno... To je moj dojam, kojeg se ne mogu osloboditi i bio bih hipokrit kad to ne bih rekao.</p>
<p>• Nije li to kompliment i reklama tom listu?</p>
<p> - Ako je to njima kompliment, neka im bude... Znate li vi što za mene znači novinar? Ne mogu ljudi pročitati sugestiju u novinama i prema njoj ostati indiferentni. Kako reče naša političarka Željka Antunović, »novina može ubiti muhu i čovjeka«. Ne vjerujem, doduše, da je to njezina misao, mislim da sam tu misao već pročitao kod velikih filozofa. Mene su ubile jutarnje novine!</p>
<p>• Rekli ste da biste ostali kad bi to zahtijevao predsjednik države...</p>
<p> - Ja sam prije toga rekao još nešto - da mi je Tuđman rekao da stojim na glavi, ja bih stajao na glavi dok mi krv ne krene na uši! Što se tiče predsjednika Mesića... Pa, on je predsjednik Hrvatske, nisam ga ja postavio, nego narod, dakle najmjerodavniji auditorij. I tko može biti indiferentan na zahtjev jednog poglavara, volio ja njega ili ne. Ja nikoga ne mrzim.</p>
<p>• Kakvo je sad stanje s vašim ugovorom?</p>
<p> - Da sam ja onakav kakvim me »Jutarnji list« želi predstaviti, onda bih ja vrlo lako na onoj sjednici isprovocirao ljude koji bi bili za to da me se otjera. Ali, oni su mi dali povjerenje i to je jedina moja satisfakcija protiv »Jutarnjeg«. Ne, gospodo, niste me vi otjerali, iako ste otjerali moju dušu. Ja ću otići sam. To mene košta jedno bogatstvo! Onog trenutka kad sam ja odstupio, Hrvatski nogometni savez više nema nikakvih obaveza prema meni. Jesu li mi sve isplatili? Nisu. Ja sam napravio veliku pogrešku... Natjeraše me da kažem koliku imam plaću! A narod kaže da »djeca pokazuju jezik, a budale pare.« Hoću da znate da sam se odrekao pravog bogatstva, i to u korist dostojanstva i ponosa, kojeg sam morao očitovati. Nije bilo logično da ja ostanem nakon svega što se o meni pisalo.</p>
<p>• Je li bilo kakvog političkog pritiska?</p>
<p> - Ne, sad će neki reći da su me političari otjerali. Nisu! Otjerao sam se sam, ili točnije - toliko su mi dušu derali dok je nisu izderali.</p>
<p>• Koliko ćete se odmarati?</p>
<p> - Do kraja života. Hoće li stizati ponude? Teško. Vidim da je cijeli svijet objavio da ja više nisam izbornik. Možda će se sad netko sjetiti da sam slobodan i da me zovne, ali u stanju u kojem sam sada, ne vjerujem da bih mogao prihvatiti bilo što.</p>
<p>• Možete li nešto preporučiti svome nasljedniku?</p>
<p>- Ima veliki privilegij, golemu koncentraciju talenta. Vjerujem da će, tko god došao, realizirati ono što svi priželjkujemo - da budemo ponovno na najvećoj nogometnoj smotri, na svjetskom prvenstvu.</p>
<p>• Mislite li da će sve ovo izazvati krizu naše nogometne vlade?</p>
<p> - Ona će izaći jača nego što je bila. To je sigurno. Oni su se ipak jednim dijelom razišli u vezi sa mnom. Nema dvojbe da su četiri čovjeka »smrtonosno« osuđivala naš potpis. Ma, bilo ih je pet, možda i šest... Oni su možda napravili pogrešku što su me zadržali. No, oni i dalje misle da sam ja napravio pogrešku, da sam stvorio animozitet postojeće vlasti prema nogometu. Oni su i sad pod tim dojmom.</p>
<p>Zlatko Abramović i Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Benston lovi minus 23</p>
<p>Košarkaši Benstona pokušat će nemoguće u srijedu u uzvratnoj utakmici protiv Levskog u borbi za ulazak u nastavak najtecanja u Kupu Koraća</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Košarkaši Benstona pokušat će u srijedu (18 sati) u Košarkaškom centru »Dražen Petrović« ispraviti ono što su »zabrljali« u Sofiji i kvalificirati se u jednu od skupina Kupa Radivoja Koraća. Naime, u prvom dvoboju 2. pretkola ovoga natjecanja bugarski predstavnik, Levski iz Sofije, na svom je parketu pobijedio sa čak 23 koša razlike (90-67), što znači da će »dubravaši« za prolaz dalje morati pobijediti s minimalno 24 koša prednosti.</p>
<p>U tako nešto teško je vjerovati, pa i trener Ivica Burić kaže:</p>
<p>- Realno, nemamo gotovo nikakve šanse. Ali, to ne znači da ćemo se predati i da nećemo pokušati nadoknaditi zaostatak.</p>
<p>Ipak, i susret u Sofiji je pokazao da skraćenje napada na 24 sekunde bitno ubrzava igru i da se i veliki zaostaci mogu nadoknaditi u samo nekoliko minuta.</p>
<p>- Mi smo u Sofiji čak u jednom trenutku vodili sa 10 koševa razlike, na poluvremenu smo bili u zaostatku samo tri koša, ali u drugom poluvremenu smo imali jednu »rupu« i tad su nam Bugari pobjegli, kratko se trener Burić osvrnuo na prvi susret.</p>
<p>U isto vrijeme kad će Benston pokušati ostvariti pothvat u Zagrebu, u Ankari će košarkaši Sava osiguranja, također u uzvratu 2. pretkola Koraćeva kupa, pokušati obraniti devet pogodaka prednosti (101-92) iz Rijeke, protiv turskog Türk Telekoma. U prvom je susretu sjajno odigrao Marino Baždarić, ali teško je očekivati da će Riječani u tako kratkom razdoblju ponoviti sjajnu igru protiv nekoliko puta skupljeg sastava iz glavnog turskog grada. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Holland kup« - ispit za budućnost</p>
<p>Od 25. do 29. listopada, hrvatske će rukometašice nastupati u Nizozemskoj na »Holland kupu« / Krajnji cilj pomlađene reprezentacije je nastup na SP 2003. i Olimpijskim igrama 2004. u Ateni</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Prva akcija pomlađene ženske rukometne reprezentacije je završila, na »Simpa Croatia kupu 2000« koji se ovog vikenda igrao u zagrebačkom Sportskom domu hrvatske su rukometašice zauzele treće mjesto, iza Slovenije i Ukrajine, a ispred Makedonije.</p>
<p>Nova akcija počinje već u srijedu (25. listopada) u Nizozemskoj, na »Holland kup«. Na tom će turniru, osim Nizozemske i Hrvatske, nastupiti još reprezentacije Češke, Rumunjske, Njemačke i Švedske. Dok će se suparnice pripremati za nastup na prosinačkom Europskom prvenstvu u Rumunjskoj, hrvatska će pomlađena vrsta iskoristiti ovaj turnir kako bi odigrala što više utakmica i pripremila se za predstojeći ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2001. u Italiji.</p>
<p>Privremeni izbornik Zoran Mlinarić u Nizozemsku je poveo vratarice Paulu Glavaš, Sanelu Knezović i Ivanu Jelčić; desna krila Dijanu Golubić i Antonelu Pensu; lijeva krila Nikicu Pušić i Maju Zebić; kružne napadačice Maju Mitrović, Čop i Dariju Topalov; te vanjske napadačice Mariju Čuljak, Mateju Janeš, Maidu Arslanagić, Zdenku Krušelj, Helenu Lulić i Bernardicu Vrkljan. Na tu akciju privremeni izbornik Mlinarić nije poveo »inozemke« Koraljku Milić, Anđu Bilobrk i Samiru Hasagić, te Renatu Hodak, Božicu Palčić i Ljerku Vresk iz Podravke koje su nastupile na »Simpa Croatia kupu«.</p>
<p>Iako su neki rekli kako pomlađena reprezentacija izgleda sve bolje i bolje, teško da se taj dojam mogao steći na »Simpa Croatia kupu«. Privremeni izbornik Mlinarić pozvao je sve igračice na koje računa u novom olimpijskom ciklusu, koje bi trebale iznijeti teret u sljedeće četiri godine. A te su se igračice, dakle najbolje hrvatske rukometašice u ovom trenutku, muku mučile tri dana u Zagrebu s rukometašicama Slovenije, Makedonije i Ukrajine, a nijedna od tih reprezentacija nije došla u najjačem sastavu.</p>
<p>Mlinarić je želio iskušati iskusnije, na koje neće moći računati sljedećih mjesec dana, na »Karpatia kupu« u studenome, sve do pretkvalifikacijske utakmice za SP 2001. protiv Španjolske u prosincu.</p>
<p>- Ove će mlađe igračice imati pet jakih utakmica na »Holland kupu«, jačih nego što su imale u Zagrebu. Bit će im to sjajna prilika pokazati koliko mogu i vrijede, nastup u Nizozemskoj će im više koristiti nego da su u Zagrebu ulazile u igru na pet ili deset minuta, rekao je Mlinarić.</p>
<p>Mnogi se kunu u kvalitetu hrvatskih mladih igračica, treba im samo vremena. Krajnji cilj je Svjetsko prvenstvo 2003. i Olimpijske igre 2004. u Ateni. Sljedeće bi akcije, pripremne i kvalifikacijske, trebale pokazati vrijede li naše mlade rukometne snage doista koliko se tvrdi. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rukometni savez traži novog sponzora</p>
<p>Nakon što je istekao četverogodišnji ugovor s »Adidasom«, Hrvatski rukometni savez pregovara sa četiri vrhunska proizvođača sportske opreme </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Proizvođač sportske opreme »Adidas« neće više sponzorirati hrvatske rukometne reprezentacije. Naime, četverogodišnji je ugovor istekao, a novi ugovor između Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) i »Adidasa« teško da će biti potpisan.</p>
<p>- Istina je, ugovor je istekao i moguće je da nećemo potpisati novi ugovor s »Adidasom«. No, pregovaramo sa četiri vrhunska proizvođača sportske opreme koji mogu sponzorirati rukomet i uskoro bi trebali dobiti novog sponzora, rekao je direktor marketinga HRS-a Silvio Njirić.</p>
<p>Ugovor s »Adidasom« je bio vrlo vrijedan i temeljen na olimpijskom zlatu iz Atlante, no kako posljednjih godina i rukometaši i rukometašice se ne mogu pohvaliti naročitim rezultatima, jasno je da je teže pronaći sponzore. Ali, nisu samo rezultati stavka u potpisivanju sponzorskog ugovora. Naime, svaka tvrtka gleda i područje, koliko je isplativo.</p>
<p>- Teško je, jer u pregovorima s jednom tvrtkom mi je rečeno da oni prodaju više opreme u jednoj robnoj kući u Münchenu negoli na cijelom hrvatskom području. Malo smo tržište, a i kupovna moć nam nije najjača, a tvrtke gledaju i na to, jer im je i to korist. Činjenica je da su posljednjih godina i muška i ženska reprezentacija imali lošije rezultate, što nam je naštetilo, ali ne bojimo se. Naime, neke tvrtke znaju prepoznati kvalitetu i imaju vremena pričekati na rezultat, veli Njirić. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rukometaši Badel 1862 Zagreba još jednom odbili ići na pripreme</p>
<p>Budući da klupska uprava nije uspjela osigurati isplatu plaće, rukometaši Badel 1862 Zagreba odbili su krenuti na pripreme u Biograd / Klub duguje igračima osam uzastopnih plaća, posljednja primanja bila su za veljaču</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba još su jednom odbili otići na pripreme. U utorak popodne momčad trenera Line Červara trebala je krenuti na desetodnevne pripreme u Biograd, no zbog neisplate osam uzastopnih plaća (posljednja primanja bila su za veljaču), rukometaši su odlučili ostati u Zagrebu i trenirati u »Kutiji šibica«. Tako se ponovila situacija otprije mjesec dana, kad je momčad napustila pripremni turnir u Labinu i vratila se kući.</p>
<p>- Ne idemo na pripreme jer nema plaće. Džepovi i novčanici su nam prazni i u takvoj situaciji bolje je da ostanemo kod kuće. Nitko iz klupske uprave nije nam prigovorio. I oni znaju da nemaju argumenata. Nisam mislio da će doći do ovakve krize. Ne, nije mi žao što sam ostao u Zagrebu. Ipak sam dobio stan, ali da sam znao što me čeka, bolje bih razmislio o nastavku karijere, kazao je kapetan »zagrebaša« Mirza Džomba, dodavši da će nakon isplate barem jedne plaće momčad ipak otići na pripreme.</p>
<p>Direktor Badel 1862 Zagreba Bartol Kaleb najavio je mogućnost isplate jedne plaće krajem ovog tjedna. U tom bi slučaju »zagrebaši« u Biogradu ostali do 4. studenoga, odnosno prvenstvene utakmice 8. kola u Metkoviću protiv istoimenog prvoligaša. Tek nakon isplate jedne plaće klupska će se uprava pozabaviti dovršenjem transfera makedonskog reprezentativca Pepija Manaskova, koji još igra za skopski Vardar. Jasno je, naime, da njegov dolazak ovisi isključivo o financijskim mogućnostima hrvatskog prvaka.</p>
<p>Trener Lino Červar još očekuje povratak ruskog reprezentativnog vratara Andreja Lavrova, koji se u Zagreb trebao vratiti nakon Olimpijskih igara u Sydneyu. Lavrovljev ugovor sa zagrebačkim klubom istječe sljedećeg ljeta, no nastavi li se trenutna kriza, sasvim je izvjesno da se ni on neće pojaviti u »Kutiji šibica«. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Novak izbacio Ivaniševića</p>
<p>MOSKVA, 24. listopada</p>
<p> - Čeh Jiri Novak, osmi nositelj, ipak je bio previsoka prepreka za Gorana Ivaniševića na ATP Tour turniru u Moskvi. U 1. kolu tog turnira, koji se pod nazivom »Kup Kremlja« igra na tepihu za nagradni fond od milijun dolara, Novak je pobijedio sa 3-6, 6-3, 6-4, zaustavivši tako Ivaniševićev niz započet u kvalifikacijama, kad je upisao tri pobjede.</p>
<p>Ivanišević je, istina, dobro krenuo, osvojivši prvi set, no u nastavku je Novak bio taj koji je vodio. U trećem setu Čeh je poveo sa 3-1, onda se Ivanišević uspio vratiti izjednačivši na 3-3, ali mu je novi izgubljeni gem na svoj servis odnio priliku da napravi potpuni preokret...</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Novak (8) - Ivanišević 3-6, 6-3, 6-4, Johansson - Portas 6-3, 4-6, 6-4, Pozzi - Koubek 3-6, 6-1, 6-2, Levy - Ruud 6-4, 6-1, Gustafsson - Clavet 6-4, 6-4, A. Martin - Krošlak 6-7 (6), 6-3, 6-4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Iva Majoli na glavnom turniru</p>
<p>BRATISLAVA</p>
<p> - Iva Majoli uspjela je proći i 3. kolo kvalifikacija za WTA Tour turnir tenisačica u Bratislavi, što znači da će igrati na glavnom turniru. Naime, nakon što je svladala Maju Palaversić i Olgu Blahotovu, Majoli je u posljednjem, 3. kolu kvalifikacija, sa 6-0, 7-6 bila bolja od Njemice Kucerove.</p>
<p>U glavnom turniru Majoli će igrati protiv Austrijanke Sylvie Plischke, koja je prvotno trebala igrati s Amandom Hopmans, no u međuvremenu je Nizozemka otkazala nastup.</p>
<p>• Rezultati, kvalifikacije, 3. kolo: Majoli - M. Kucerova 6-0, 7-6 (0);</p>
<p>glavni turnir, 1. kolo: Chladkova (4) - Bobkova 7-5, 6-3. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blaževićev odlazak uz - pljesak</p>
<p>Miroslav Blažević je i službeno podnio ostavku koju je Izvršni odbor HNS-a jednoglasno prihvatio, a razgovori o novom izborniku bit će već u četvrtak, 26. listopada kad će Stručna komisija HNS-a postaviti uvjete za kandidate</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Na prošlotjednoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza bilo je 16-1 u glasovima za ostanak izbornika Miroslava Blaževića na mjestu izbornika, barem je tako obznanio Vlatko Marković, predsjednik HNS-a. No, krajnje nespretno i nekorektno nastojanje prvog čovjeka Saveza da uljepša stvarnost oko izbornika, prouzročilo je takve nove nepovoljne okolnosti za izbornikovu psihu i dostojanstvo da je Blažević najprije u ponedjeljak najavio ostavku, a onda ju je u utorak i osobno uručio na Izvanrednoj sjednici IO HNS-a kao apsolutno neopozivu. Ostavka je jednoglasno prihvaćena, a prvi konkretni razgovori o novom izborniku započet će već u četvrtak na sjednici Stručnog odbora HNS-a.</p>
<p>Zapravo, razgovori o novim izborniku krenuli su odmah nakon što je 13 nazočnih članova IO HNS-a (četiri su bila odsutna: Ivančić, Uljan, Fiorentini, Brleković) usvojilo izbornikovu ostavku i ispratilo ga pljeskom. No, koliko se moglo čuti kroz pukotine dvorane (prije no što se krenulo prema dogovoru o uvjetima koje treba zadovoljiti novi izbornik), razgovaralo se još kako povišenim tonovima. Normalno je, naime, bilo očekivati da će se članovi IO-a »počupati« oko nekih svojih postupaka nakon pošle sjednice IO-a, zbog kojih je indirektno izbornik Blažević »pao«, a jednom takvom »čupanju« svjedočili smo uoči ove sjednice.</p>
<p>Član IO-a Vlado Zec, naime, održao je novinarima predavanje o tome kako nije nimalo fer da neki članovi nogometne vlade daju izjave za javnost, i općenito iznose svoje mišljenje. Po njemu, svi bezrezervno i bespogovorno moraju biti uz misao i ideju prvog čovjeka HNS-a koji ih je i uvrstio u IO, i jedino Marković ima pravo obznaniti javnosti što se zbiva. Nebitno je li to korisno za HNS ili ne.</p>
<p>Replicirao je više nego uvrijeđeno Drago Katalenić:</p>
<p>- Zar se nije tako odlučivalo kad je u biti Canjuga vodio HNS, iako je Marković službeno figurirao kao predsjednik? Zar nam nije dosta jednoumlja? Ako ćemo tako razmišljati, zašto da uopće dolazimo ovamo. Neka Marković sve odluči i - adio!</p>
<p>O tim zbivanjima na dvosatnoj sjednici IO HNS-a na kasnijoj konferenciji za novinstvo nismo čuli ni slovo. Proizlazi, naime, da je HNS kao organizacija nakon Blaževićeve ostavke u najmanju ruku postigla dodatni stupanj monolitnosti, što se baš ne bi reklo sudimo li po riječima još nekih članova IO pri odlasku sa sjednice. Indikativno je, međutim, kad se Markoviću postavilo pitanje je li razgovarano o još nekim kadrovskim pitanjima Saveza, da je Marković odgovorio kako će do kraja godine sigurno biti održana Skupština HNS-a.</p>
<p>Dosadašnjem izborniku Blaževiću će po postojećem Pravilniku biti isplaćene sve stavke iz ugovora. Pritom je Marković pohvalio Blaževića što se, podnoseći ostavku, praktički odrekao dvije velike godišnje apanaže:</p>
<p>- Mogao je Blažević mirne duše isprovocirati takvo stanje da mu se dade otkaz, s time da mu se ima isplatiti sve iz ugovora. Njemu to nije palo napamet, čime samo odbacuje svakakve priče kako mu je samo stalo do novca, kaže Marković.</p>
<p>Zanimljivo da je na čelu Stručne komisije Miroslav Uljan, član IO-a čije su kritike na račun izbornika navodno bile jezičac na vagi koji je odlučio o Blaževićevoj ostavki:</p>
<p>- Uljan je, kao i svi ostali članovi IO-a koji su danas izostali, bio zauzet poslom, ali će već u četvrtak predsjedavati Stručnom komisijom, pridodao je Marković.</p>
<p>Spomenuo je također kako će se o ostavci Mladena Ivančića koji je na prošlotjednoj sjednici IO-a jedini glasovao za Blaževićevu smjenu, raspravljati na sljedećoj sjednici IO-a 7. studenoga.</p>
<p>Spomenimo također da Stručnu komisiju koja će ispisivati uvjete za novog izbornika (kojeg bi trebao potvrditi IO HNS), osim Uljana još čine: Tonko Vukušić, Vlado Liović, Fredi Fiorentini, Mirko Jozić, Stanislav Vugrinec i Pero Dujmović.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prosinečki: Sve je otišlo k vragu...</p>
<p>»Ćirini sinovi«, kako je cijele karijere zvao sve svoje nogometaše, oni koji su obilježili najuspješnije razdoblje hrvatskoga nogometa, teško su primili vijest o »šefovoj« ostavci.</p>
<p>- Dao je ostavku? Ma nemojte? Čekajte, nisu mu dali otkaz, nego je on dao ostavku? Zbog pritiska u medijima? Je li to definitivno, ili...? Ovo me strašno iznenadilo, strašno! Tko će sad doći? Tko to više zna... Ne znam, zaista ne znam kako da to komentiram. Znam da su ga napadali nakon Škotske, ali činilo se da je izdržao sve napade i da je sve u redu. A sad ostavka! I odriče se svega? Pa nema tu logike. Znam da je pritisak bio golem, ali... Ma, gotovo je to, sve je to kod nas otišlo k vragu, baš sve! I ne znam ima li uopće spasa. Ne ide mi u glavu zašto je sad, tako odjednom, dao ostavku? Da ju je ponudio odmah nakon Škotske, onda bih ga shvatio, zaista su ga ružno napadali. Ali, sad mi je sve to pomalo čudno, tko zna je li on uopće želio dati tu ostavku? Ma, tko to može dati odgovor? Sve je danas kod nas moguće. Strašno sam iznenađen, pa činilo mi se da je opet uzeo konce igre u svoje ruke, da je opet bio pravi »šef«, a odjednom daje ostavku! No, on najbolje zna zašto je to napravio. Možda nije više mogao izdržati taj pritisak pod kojim je godinama živio. Znači li to da će svi »puknuti«, odlazi li i ova vodeća garnitura ljudi u Savezu? Vjerojatno da! No, što se može, život ide dalje, kaže Prosinečki. </p>
<p>Asanović: Razvalili su ga! </p>
<p>- Bit će mu dojadilo. Kako i ne bi! Što mu se sve događalo. Razvalili su ga. Eto, sada izbornika nema, a stalno govorimo da imamo pametnije i boje ljude, volio bih to sada vidjeti. Te pametnije i bolje... Kao, Ćiro nije bio pametan, ajde molim vas... Pratio sam što se sve događa s Blaževićem posljednjih tjedana. Htio sam, priznajem biti, izvan svega toga. Iz jednostavnog razloga, oprostio sam se od reprezentacije. No, nisam uspio. Iznervirao sam se kao i on. Nema sumnje da će se Blaževićeva ostavka odraziti na »moje« igrače. Pod »mojim« igračima smatram sve one koji su toliko godina bili zajedno sa mnom u reprezentativnom dresu. Nemojmo se zavaravati, bez Blaževića će biti veoma teško. Preteško, kaže Asanović.</p>
<p>Boban: Nije dobro, nije dobro </p>
<p>Meni je veoma žao. Zna se što mislim o Blaževiću. Mislim da ovo nije nimalo dobro, nimalo dobro... Vidjet ćete, vrijeme će pokazati koliko je Blažević bio bitan na nacionalnu momčad.</p>
<p>S. Bilić: Više nije mogao</p>
<p>Nekako sam to i očekivao- Čovjeku je valjda puknuo film. Nema savršenih ljudi, nije savršen ni Blažević, ali pitam ja vas tko bi mogao biti dostojnazamjena. Veoma sam žalostan, bio sam dio reprezentativne priče. Sada su mi emocije proradile. Potpuno shvaćam Ćiru Blaževića, više nije mogao izdržati takvo vrijeđanje, pa je i otišao. Šteta. </p>
<p>Ladić: Zašto je to napravio? </p>
<p>Za mene je to apsolutno veliko iznenađenje. Još se pitam zašto je to napravio? Zacijelo se čovjeku sve skupa popelo preko glave. Teško mi je dublje analizirati razloge njegove ostavke, ali čini mi se da mu je bio pun kufer svega. </p>
<p>Stanić: Ovo je opasna promjena</p>
<p>Svaka promjena na kormilu reprezentacije usred kvalifikacijskog natjecanja može biti veoma opasna. S Blaževićem kao čovjekom i trenerom imam samo dobra iskustva i što drugo mogu reći nego da mi je žao zbog ovakvog raspleta. </p>
<p>D. Šimić: Udar na reprezentaciju</p>
<p>Zatečen sam, silno sam zatečen. Ovo će u svakom slučaju dobro uzdrmati reprezentaciju. Reći ću za nekoliko dana više, ali sada mogu reći da mi je veoma žao i da to nije nimalo dobro za nas nogometaše.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mikić u napadu, Bišćan zadnji branič</p>
<p>Atmosfera je tmurna, igrači su svjesni da ne igraju dobro. I kad sve zbrojim, priželjkujem u Parmi minimalan poraz. Kad bismo zabili gol, kad bi bilo 2-1 za Talijane, ne bismo smjeli biti nezadovoljni, ocrtava Dinamov trener Marijan Vlak turobno raspoloženje uoči gostovanja u prvoj utakmici 2. kola Kupa Uefe u Parmi (četvrtak, 19 sati)</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Mihael Mikić će napokon, nakon pustih mjeseci lutanja po desnome boku, i u svome klubu zaigrati na poziciji na kojoj se najbolje osjeća, na kojoj može najviše dati - u napadu! Dinamov je trener Marijan Vlak tako prekinuo pustolovinu s Mikićem i u četvrtak će u Parmi (19 sati), u prvoj utakmici 2. kola Kupa Uefe, mladi hrvatski reprezentativac biti svakako najveća prijetnja vrataru Buffonu.</p>
<p>Nije to jedina novost u svezi sa sastavom kojega će Vlak sučeliti Talijanima. Naime, na poziciji zadnjega braniča zaigrat će opet Igor Bišćan, trener je nezadovoljan formom mladoga Drpića i očito se boji da mu obrana gadno ne »procuri« u Parmi. Stoga će Bišćan, kao i u Milanu, biti glavni osigurač zadnjega »modrog« reda. Na San Siru je, podsjetimo, Bišćan imao samo jednu pogrešku na toj poziciji, no peh je bio što su nakon te pogreške (nepotrebno igranje rukom ispred 16-erca) »milanezi« poveli 2-1...</p>
<p>- Imam još jednu dilemu, zapravo trilemu, u svezi s drugim napadačem, uz Mikića će zaigrati ili Šokota, ili Balaban, ili Cvitanović, veli Vlak.</p>
<p>• Jesu li šanse za nastup spomenutih napadača proporcionalne navedenome redoslijedu?</p>
<p>- Ne, ne. Još moram dobro razmisliti koga ću staviti u momčad, kaže trener.</p>
<p>No, ukoliko se nešto nepredviđeno ne dogodi, sigurna bi oklada trebala biti Balabanov nastup. Dinamo bi, dakle, protiv Parme trebao istrčati u ovoj postavi: Butina - Bišćan; Sedloski, Drpić - Šabić, Agić, Pilipović, Mujčin, Polovanec - Mikić, Balaban.</p>
<p>- Drpić i Bosnar uskočili su u krizu, međutim to je i normalno, jer nisu prošli pripreme. Stoga je logično da sam malo ispremiješao obranu, a također je očekivano da sam na desni bok postavio iskusnoga Šabića, te Mikića gurnuo naprijed, gdje se očito znatno bolje snalazi.</p>
<p>Pojasnivši svoje poteze, Vlak je dodao:</p>
<p>- Parma je iznimno jaka momčad, jedna od najboljih u Italiji. Ne mogu nas zavarati njeni lošiji rezultati u prvenstvu, treba znati da je talijanska liga najjača na svijetu i Parmina je snaga adekvatna Milanovoj. Mi se nikako ne možemo vaditi na Parmi, koja je apsolutni i veliki favorit, ali vjerujem da će moji igrači učiniti sve kako bi pružili domaćinu što jači otpor.</p>
<p>Čudnim je, tihim glasom, govorio Vlak. Na našu primjedbu da se baš ne osjeća elan i ambicija u izgovorenim rečenicama, Vlak je odgovorio:</p>
<p>- Malo sam promukao. Potrošio sam glas u Vinkovcima...</p>
<p>Međutim, potom je progovorio i o još kako primjetnome turobnom raspoloženju u kojemu »plavi« očekuju gostovanje u Italiji...</p>
<p>- Atmosfera je, zbog svega pomalo, stvarno tmurna. Igrači su svjesni da ne igraju dobro, nismo baš u lijepoj situaciji uoči ovoga teškog gostovanja. I kad sve zbrojim, bio bih zadovoljan ako bismo se iz Parme vratili s minimalnim porazom. Kad bismo zabili gol, kad bi, primjerice, bilo 2-1 za Parmu, ne bismo smjeli biti nezadovoljni, veli Vlak.</p>
<p>Teško se prisjetiti kad je Dinamo u depresivnijem ozračju putovao na neko evropsko gostovanje. Čak se i u Milano krenulo s opipljivim optimizmom, međutim u samo dva mjeseca mnoge su se stvari još kako promijenile, bijelo je postalo sivo, sivo se prometnulo u crno. Pa iako je prije desetak dana Dinamov glavni direktor Velimir Zajec rekao da su »Parmini nogometaši više plaćeni nego što vrijede«, ipak bi trebalo prije odlaska u Italiju zapaliti svijeću u Kamenitim vratima. Da ne »pukne petarda«, ili nešto slično. Jer, Parmini loši prvenstveni rezultati svakako ne idu na ruku Zagrepčanima, sad će neprijeporno kvalitetna talijanska momčad u utakmici s Dinamom tražiti svoju prekretnicu. </p>
<p>Tamo plaće ne kasne, tamo igrači ne razmišljaju o arbitraži i odlasku. Ali, moraju nešto i odigrati za golemi novac koji zarađuju. Samo da im ne krene u četvrtak...</p>
<p>Dinamovi će nogometaši u Parmu otputovati posebnim zrakoplovom u srijedu popodne. Inače, Vlak očekuje da će Parma protiv Dinama zaigrati u ovome sastavu: Buffon - Sartor, Thuram, Cannavaro - Conceicao, Almeyda, Lamouchi, Falsini; Micoud - Amoroso, Milošević. No, kako i Vlak kaže, možda je i posve svejedno tko će zaigrati, jer Parma ima dvije gotovo podjednake momčadi. Uostalom, osim nabrojanih 11 nogometaša, treneru Parme Albertu Malesaniju (46) još su na raspolaganju, među ostalima, Bennarivo, Di Vaio, Fuser, Boghossian, M'Boma...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Asanović: Za domovinu sve!</p>
<p>Aljoša Asanović se sa sjetom sjeća dana prije desetak godina kad je postigao prvi zgoditak za hrvatsku reprezentaciju u utakmici protiv SAD (17. listopada 1990. godine, 2-1 protiv SAD). </p>
<p>- Od HNS-a sam dobio pozivnicu da dođem na utakmicu protiv Škotske, gdje bi mi se uručilo priznanje za dane prije 10 godina. Nisam stigao jer sam na oporavku od dugotrajne ozljede. No, da me dirnulo i podsjetilo na stare dane, jest... </p>
<p>Asanović, trenutno član bečke Austrije, pri kraju je oporavka nakon teške ozljede lijeve noge. Nakon terapije kod somatopeda Stanislava Pehareca, nastavio je oporavak kod Joška Vlašića, kondicijskog trenera košarkaša Split Croatia osiguranja i oca svjetske juniorske prvakinje u skoku u vis, Blanke Vlašić.</p>
<p>- Još ću igrati nogomet. Još dosta dugo... U Austriji? Možda, a možda i negdje drugdje. U Japanu ili Americi? Možda...</p>
<p>Na pitanje želi li danas-sutra igrati kao gost igrač za bivšu melbournšku Croatiju, današnje Melbourne Knightse koji su mu uputili neslužben poziv, Asanović je kratko odgovorio: </p>
<p>- Za domovinu - sve! To je naš hrvatski klub.</p>
<p>U prošloj australskoj nogometnoj sezoni Knightse je, kao gost igrač, na četiri utakmice pojačao poznati engleski nogometaš Peter Beardsley. I posjet je na utakmicama hrvatskog kluba u I. australskoj nogometnoj ligi bio toliki da se klub s Beardsleyem, praktički u posljednji trenutak, izvukao iz nezavidne financijske situacije. Sa Asanovićem posjet bi sigurno bio još veći. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Može li Sturm od »outsidera« do drugog kruga Lige prvaka?</p>
<p>Austrijski Sturm je na svom terenu u Grazu svladao i Galatasaray i Monaco, a u srijedu mu stiže Rangers </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Prvi krug igranja po skupinama u nogometnoj Ligi prvaka ulazi u završnicu. U srijedu su na rasporedu susreti pretposljednjeg, petog kola u skupinama A, B, C i D.</p>
<p>Plasman u drugi krug iz skupine A već su, nakon četiri kola, osigurali branitelji naslova, igrači Reala iz Madrida, pa im je u posljednja dva kola cilj izboriti prvo mjesto u skupini. U srijedu Real na svom terenu dočekuje lisabonski Sporting, koji je već izgubio sve šanse za prolaz u drugi krug, pa mu samo ostaje borba s Bayerom iz Leverkusena za treće mjesto u skupini koje vodi u Kup Uefe. Drugi bi susret u skupini A mogao riješiti pitanje drugog mjesta. Bayer će u svojoj BayAreni dočekati moskovski Spartak, a da bi ostao u konkuenciji mora pobijediti s više od dva pogotka razlike, što je teško očekivati. Stoga, ukoliko Moskovljani u srijedu ne budu imali iznimno loš dan, i oni će se plasirati među 16 klubova koji će nastaviti borbu za naslov prvaka Europe.</p>
<p>U sličnoj je situaciji kao Real u skupini A i Arsenal, u skupini B. Polazak u drugi krug je osiguran, a u slučaju pobjede protiv praške Sparte na svom terenu u srijedu osigurat će i prvo mjesto u skupini. Vrlo blizu drugog mjesta u skupini je rimski Lazio koji na svom teenu dočekuje ukrajinski Šahtjor. Ukoliko Lazio pobijedi, i u ovoj će skupini putnici u drugi krug biti poznati i prije posljednjeg kola.</p>
<p>Prošlosezonski finalisti Lige prvaka, igrači Valencije, jedini još nisu izgubili ni boda u ovogodišnjem izdanju najbogatijeg klupskog nogometnog natjecanja. Svoj savršeni niz pokušat će nastaviti u Grčkoj protiv domaćeg Olympiakosa. No, to neće biti nimalo jednostavno, jer osim vrućeg terena dočekat će ih i motivirani domaćini koji u slučaju pobjede praktički osiguravaju drugu poziciju. U drugom susretu u skupini C Heeenveen će ugostiti Lyon, u dvoboju u kojemu je jednom i drugom sastavu potrebna pobjeda kako bi zadržali izglede za prolazak u dugi krug.</p>
<p>Najneizvjesnija situacija je u skupini D u kojoj vrh drže Galatasaray i Rangers s po sedam bodova, ali oba kluba u srijedu idu na teška gostovanja. Galatasaray ide u monegašku kneževinu gdje ih dočekuje najveće neugodno iznenađenje dosadašnjeg dijela Lige prvaka, francuski prvak Monaco. Monaco je trenutno posljednji sa tri boda i u posljednja dva kola mora ubilježiti stopostotni učinak kako bi se probio u drugi krug. Austrijski Sturm je na svom terenu u Grazu svladao i Galatasaray i Monaco, a u srijedu mu stiže Rangers. Zadrže li Austrijanci stopostotni učinak na domaćem terenu, iz »outsidera« u skupini kolo prije kraja prometnut će se u najvećeg kandidata za prolaz u drugi krug. No, do će te pobjede doći vrlo teško, jer zbog žutih kartona neće nastupiti dvostruki strijelac u pobjedi protiv Monaca, Marcus Schopp.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Daum potresao temelje njemačkog nogometa</p>
<p>Njemački su mediji prepuni optužbi na račun Christopha Dauma, do subote trenera nogometaša Bayera iz Leverkusena, kojem je dokazano da je koristio četiri nedopuštene supstance, među kojima su kokain i marihuana / Osim što je razriješen dužnosti trenera, Daum je odbačen i kao kandidat za izbornika njemačke reprezentacije</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Naslovnice njemačkih novina prepune su optužbi na račun Christopha Dauma, do subote trenera nogometaša Bayera iz Leverkusena. Daum se, naime, dobrovoljno podvrgnuo dopinškom testu kako bi odagnao sumnje kolega, koji su ga optuživali da se drogira. No, sumnje su se pokazale točnima. U Daumovom su urinu, krvi i na kosi pronađeni tragovi čak četiri nedopuštene supstance, među kojima su kokain i marihuana. Osim što je razriješen dužnosti trenera, Daum je odbačen i kao ozbiljan kandidat za budućeg izbornika njemačke reprezentacije. To je mjesto trebao preuzeti na kraju ove sezone, zahvaljujući trima drugim mjestima u prvenstvu Njemačke, koja je osvojio s Bayerom iz Leverkusena. No, umjesto toga, pojavila se nova afera i njemački nogomet ovih dana proživljava jednu od ponajvećih kriza u posljednjih 10 godina.</p>
<p>»Daum lažljivac« naslov je u njemačkom tabloidu B.Z. am Sonntag, uz koji je objavljena montirana fotografija bivšeg trenera Bayera na kojoj Daum ima dugi nos - asocijacija na Pinokija, kojemu se nos produžio svaki put kad bi nešto slagao.</p>
<p>Daum je u nedjelju izdao priopćenje u kojem tvrdi da je nevin i da to namjerava dokazati drugim testom. I Daumova djevojka tvrdi kako je cijeli slučaj namješten. Kako se Daum, sad bivši kandidat za izborničko mjesto, posljednjih dana nije pojavljivao u javnosti, mediji su čak objavili da je napustio Njemačku i otišao u Miami.</p>
<p>Bild am Sonntag je dan kada je Daum proglašen pozitivnim na doping testu proglasio najcrnjim u povijesti njemačkog nogometa. Njihov komentator Helmut Uhl napisao je: »Daum je bio uvučen optužbama Ulija Hoenessa, medija, sponzora i njegova kluba u ruski rulet, nadajući se da test neće pokazati ništa loše«.</p>
<p>I berlinski Der Tagesspiegel je objavio Daumovu fotografiju na naslovnici, uz pitanje kako je jedan naizgled inteligentan čovjek mogao utrčati u takvu propast? Dalje piše kako ništa neće biti isto nakon ove afere i kako će ovaj skandal imati jednako negativne posljedice kao i onaj ranih sedamdesetih godina, kad su neki nogometni čelnici priznali da su potplaćeni.</p>
<p>Slogan nacionalne momčadi je: »Samo reci ne drogi«... No, nakon subotnjeg otkrića, u pitanje je doveden kredibilitet njemačke nogometne industrije. (Reuters, imi)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Skoblar: Ne vraćam se u Libanon!</p>
<p>ZADAR, 24. listopada</p>
<p> - Kad Miroslav Blažević povuče bilo kakav potez, a njegova ostavka na izborničko mjesto nije bilo što, kao sugovornik nameće se Josip Skoblar, Ćirin vječni verbalni rival.</p>
<p> - Kao prvo, informacija mi je posve nova, čak sam ostao zatečen, no nemam namjeru bilo što komentirati, jer ako nešto kažem može se krivo protumačiti. Tek mogu ponoviti staru istinu da je trenerski posao takav, danas jesi sutra nisi, na veliko iznenađenje ostao je tih Josip Skoblar.</p>
<p>Nekako u isto vrijeme kad je šira nogometna javnost zaokupljena Ćirinom ostavkom Skoblar se razilazi sa reprezentacijom Libanona, s kojom nije uspio proći u 2. krug azijskog prvenstva. </p>
<p> - Ostali smo kratki za jedan zgoditak razlike, prešli su nas Iran i Irak, što se moglo i očekivati. Nitko ovaj rezultat u Libanonskom savezu nije shvatio tragično niti je u bilo kakvoj vezi s mojim odlaskom iz Libanona. Već sam ranije kazao kako nemam namjeru produživati ugovor koji istječe 11. studenoga, iako je bilo razgovora na temu moga ostanka, pojašnjava Skoblar.</p>
<p>Koja je nova nogometna Skoblarova postaja odnosno trenerska klupa nismo uspjeli saznati, tek toliko da će nakon Libanona neko vrijeme boraviti u Francuskoj, točnije u Marseillesu, a onda se vraća u Hrvatsku.</p>
<p> - Libanon je zaista daleko od nogometnih zbivanja u Europi pa je nostalgija za 'starom damom' razumljiva. O nečemu konkretnom, vezanom uz mogući angažman u nekom od europskih klubova razgovarat ćemo drugi put, zaključio je kratki razgovor Skoblar. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Cibonina nada je mali broj koševa</p>
<p>Kinder je u ovom sastavu odigrao malo utakmica i to bi mogla biti naša najveća prednost, kaže Cibonin trener Neven Spahija uoči gostovanja »cibosa« u Bologni protiv Kindera u srijedu (20.30 sati) </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - »Kinder ima najbolju momčad u Europi«, rekao je Cibonin trener Neven Spahija kad je prije nekoliko tjedana najavljivao početak Europske lige. U međuvremenu se, naravno, ništa nije promijenilo, pa će košarkaši Cibone u srijedu u 2. kolu Eurolige za suparnika imati momčad koju njihov trener smatra da je, uz španjolsku Barcelonu, glavni favorit za osvajanje naslova.</p>
<p>Ipak, unatoč takvom odnosu snaga, »cibosi« su u utorak otputovali u Bolognu sa željom da pokušaju zaskočiti jakog suparnika, koji je u Europskoj ligi startao porazom protiv AEK-a u Ateni (77-78), ali je zato pregazio oba suparnika u dva kola talijanskog prvenstva. Nakon trideset razlike protiv Siene na startu, ovog vikenda Kinder je sa 85-66 u gostima pobijedio Imolu, a vodeći strijelci bili su Ginobili (19 poena), Andersen (14), Griffith (14) i Jestratijević (13). Od svih njih Spahija baš Emanuela Ginobilija vidi kao igrača koji bi mogao obilježiti Europsku ligu.</p>
<p>- On nije novi igrač, u smislu da je mladi talent. Radi se o 23-godišnjaku kojem je ovo prvi veliki i jaki klub. Podsjeća na Williamsa iz Benettona, a u stanju je probiti postavljenu obranu i zakucati. Za takve se igrače i traži karta više, takve kao što je on ne treba uklapati u sheme, rekao je Spahija.</p>
<p>U odnosu na prošlu sezonu, Ginobili je jedan od petorice novih košarkaša u Kinderovom sastavu, uz Marka Jarića, Matjaža Smodiša, Nikolu Jestratijevića i Rasharda Griffitha. Ovaj potonji, visok 211 centimetara te težak 127 kilograma, mogao bi biti veliki problem za Cibonu pod košem. Radi se o košarkašu koji je u Italiju stigao iz turskog Tofasa, gdje ga je trenirao Jasmin Repeša, bivši Cibonin trener.</p>
<p>- Mnogi su mislili da se Griffith neće moći uklopiti u nova pravila, s napadom od 24 sekunde, da će biti prestatičan. No, vidim da se sasvim dobro snašao, kaže Repeša.</p>
<p>Spahija, pak, dodaje:</p>
<p>- Naša najveća prednost mogla bi biti činjenica da je Kinder odigrao malo utakmica zajedno i da je možda još neuigran. Najviše bi nam odgovarao tip igre kao protiv Tau Ceramice u prvom kolu, da se igra »pet na pet«, da se Kinder ne rastrči i koristi veći broj igrača. Nama bi sad odgovarala igra na manji broj poena, kaže Spahija.</p>
<p>Kinder je jedan od samo tri košarkaška kluba u Italiji (uz njega tu su još Milano i Varese) koji ima pravo na nošenje zlatne zvijezde u grbu, što je simbol kojeg mogu imati samo momčadi koje su barem deset puta bili nacionalni prvaci. Kinderu je to pošlo za rukom u čak 14 navrata, a kako je dva puta bio i europski prvak te jednom pobjednik Kupa kupova, jasno je da se radi o jednom od trofejnijih sastava u ionako uvijek jakom talijanskom prvenstvu.</p>
<p>- Nije dvojbeno da je Kinder favorit. To je stvarno sastav koji je odlično pokriven na svim pozicijama, gotovo da nema razlike između prve i druge petorke. No, to ne znači da idemo u Bolognu očekujući poraz. Htjeli-ne htjeli, ali protiv Tau Ceramice smo igrali razmišljajući i o porazima protiv Benstona i Zadra. Sad je već lakše i ako ne počnemo srljati, možda dovedemo Kinder u probleme, kaže Josip Sesar, na kojeg će, sasvim sigurno, obrana talijanskog sastava posebno paziti. Utakmica počinje u 20.30 sati.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Patten: Pomoć Jugoslaviji nije na štetu drugih zemalja</p>
<p>BEOGRAD, 24.listopada</p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za vanjsku politiku Chris Patten izjavio je u utorak da će pomoć EU Jugoslaviji u vrijednosti od 200 milijuna eura početi stizati u drugoj polovini studenoga, naglasivši da pomoć Jugoslaviji »neće biti na štetu drugih zemalja« te da će pomoć EU zemljama regije u ovoj godini iznositi 560 milijuna eura. </p>
<p>Na konferenciji za novinstvo u Beogradu, Patten je rekao da je svrha prvog hitnog paketa pomoći Jugoslaviji konsolidacija demokracije u zemlji i osiguravanje »uspješne gospodarske budućnosti za Jugoslaviju kao dijela šire europske obitelji«.</p>
<p> Patten je rekao da se u Jugoslaviji već nalazi skupina eksperata radi utvrđivanja oblika pomoći i da će prioriteti pomoći EU biti nabava energenata i lijekova, kao i proširivanje suradnje s općinama u Srbiji kroz već postojeće programe »energija za demokraciju« i »škole za demokraciju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Novi tajnik CDU-a Lorenz Meyer najavio žestoku borbu protiv Schrödera</p>
<p>BERLIN, 24. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi glavni tajnik njemačke Kršćansko demokratske unije (CDU) Laurenz Meyer najavio je na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon ustoličenja žestoku borbu protiv programa vlade Gerharda Schrödera i oživljavanje oporbene scene. Meyer je naglasio kako će se zauzeti za to da se ponovo čuje glas baze koja prije svega zahtijeva okončanje internih stranačkih sukoba i konačno odcjepljenje od dna na kojem CDU boravi od izbijanja financijskih skandala oko tajnih bankovnih računa. </p>
<p>Meyer je dosad obnašao funkciju potpredsjednika parlamenta savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Westfalije gdje je slovio kao ratoborni predvodnik oporbe koji svojim diskusijama, koje su se često kretale na granici dobrog ukusa, unosi živost u plenarnu dvoranu parlamenta u Düsseldorfu. </p>
<p>Dan nakon iznenadnog povlačenja Ruprechta Polenza, kojega je Meyer, poznat po brzom jeziku, doslovce nazvao »pogrešnom odlukom«, s mjesta glavnog tajnika CDU-a, nova vodeća trojka kršćanskih demokrata sastavljena od predsjednice stranke Angele Merkel, predvodnika parlamentarne frakcije Friedricha Mertza i novog glavnog tajnika Lorenza Meyera, predstavila se sumnjičavoj njemačkoj javnosti u najboljem raspoloženju, demonstrativno najavljujući, po tko zna koji put »definitivni« povratak na veliku političku pozornicu. </p>
<p>No, nove nestabilnosti u stranačkom vrhu, koje se javnosti pokušavaju predočiti kao napredak, zapravo su odraz nemoći u traganju za ekipom koja bi nekad najjaču njemačku stranku dovela na pravi put. Odlazak Polenza, kojega je na mjesto glavnog tajnika postavila Angela Merkel, je ujedno i prvi veliki poraz u kadrovskoj politici nove CDU-ove šefice. Blijedi, i za neka mirnija vremena mnogo prikladniji Polenz se očito ne uklapa u planove stranačkog vodstva koje na mjestu glavnog tajnika, u javnosti najisturenije stranačke funkcije, priželjkuje agresivnijeg i glasnijeg čovjeka. </p>
<p>Angeli Merkel nije preostalo ništa drugo nego da prizna vlastiti kadrovski promašaj i nakon nepunih šest mjeseci smijeni glavnog tajnika. Iako je Merkel time u neku ruku pokazala da i u kriznim trenucima drži uzde u rukama, njemačka je javnost nova previranja više manje doživjela kao dokaz potpune nemoći vodstva CDU-a da napokon ovlada situacijom i stranku izvuče iz duboke krize u koju ju je svojim lažima i korupcijskim skandalima uvukao bivši šef Helmut Kohl. Predstavnik vladajuće Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD) Franz Müntefehring je zaključio kako je CDU najnovijim potezima pokazao kako je »daleko od stranke koja je u stanju preuzeti vlast«. Osim političkih protivnika, ruke zadovoljno trlja i predsjednik »sestrinske« Kršćansko socijalne unije (CSU) Edmund Stoiber za kojeg svaki krivi potez CDU-ovog vodstva predstavlja korak bliže prema mjestu Unijinog kandidata za kancelara na parlamentarnim izborima 2002. godine.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pozitivne ocjene Poljskoj za ulazak u EU</p>
<p>VARŠAVA, 24. listopada</p>
<p> - Europska unija dat će u sljedećem izvješću o pripremljenosti zemalja kandidata za ulazak u EU pozitivnu ocjenu Poljskoj, rekao je povjerenik EU za proširenje Guenter Verheugen. »Ne mogu govoriti o pojedinostima, ali mogu reći da načelno dajemo pozitivnu ocjenu u izvješću«, rekao je Verheugen za Reuters na kraju trodnevnog posjeta Poljskoj. Izvješće bi trebalo biti objavljeno 8. studenoga, a očekuje se da bi ono trebalo biti ključna procjena napretka koji je napravilo 12 zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Analitičari tvrde da će se u izvješću najvjerojatnije ponoviti da bi neke zemlje mogle završiti pregovore o priključenju do 2002. godine, a 2003. godina bi se mogla ponovno proglasiti najvjerojatnijom godinom ulaska prvih novih članica u Uniju, premda bruxelleski dužnosnici vjeruju da je 2005. godina realniji datum proširenja. Prošlogodišnje izvješće je kritiziralo Poljsku zbog toga što je zaostala za drugim kandidatima za proširenje - Mađarskom, Češkom, Slovenijom i Estonijom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Potpora Goreu u vojnoj prisutnosti SAD-a na Balkanu</p>
<p>NEW YORK, 24. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako se dosad, za razliku od većeg broja američkih novina, nije opredijelio ni za jednog od predsjedničkih kandidata, jedan od vodećih nacionalnih dnevnika New York Times u uredničkom komentaru od utorka podržao je demokratskog kandidata, sadašnjeg potpredsjednika Sjedinjenih Država Ala Gorea protiv republikanskog izazivača Georgea Busha mlađeg u pitanju američkog vojnog sudjelovanja u mirovnoj misiji na Balkanu.</p>
<p>Newyorški list podsjeća da je Bushova savjetnica za vanjsku politiku Condoleeza Rice najavila da će, ako na izborima za desetak dana pobijedi texaški guverner, on povući američke vojnike iz kriznog žarišta u Europi, jer prioritet treba biti sudjelovanje u vojnim operacijama na područjima od većeg strateškog značaja za Ameriku. Al Gore se oštro usprotivio Bushovoj namjeri, tvrdeći da bi takva odluka mogla ponovno destabilizirati Balkan i ugroziti budućnost NATO saveza. New York Times navodi nekoliko razloga zbog kojih je zauzeo stav u ovom pitanju. Prije svega, posao osiguranja mira u Bosni i na Kosovu daleko je od završetka; drugo, američki udio u operaciji već je bitno smanjen; i treće, Sjevernoatlantski savez je utemeljen na načelu podjele rizika koji je u suprotnosti s potpunim američkim povlačenjem s Balkana.</p>
<p>Vodeći američki dnevnik slaže se da su vojni uvjeti u Bosni mnogo stabilniji nego na početku misije u BiH prije pet godina, kao i da se stanje na Kosovu poboljšalo od prošlogodišnje vojne intervencije. Međutim, na oba područja još uvijek nema sigurnosti za povratak izbjeglica i prognanika, niti se može osigurati provedba slobodnih izbora. Odlazak Slobodana Miloševića otvorio je mogućnost smanjivanja napetosti i u BiH i na Kosovu, ali samo pod uvjetom se lokalni gazde budu držali pod nadzorom. Zbog toga će biti potrebna snažna i dugotrajna nazočnost NATO-a. </p>
<p>New York Times ocjenjuje da je Clintonova administracija dobro učinila kad je smanjila početni kontingent američkih vojnika sa 60.000 na 11.400, što je oko petine sadašnjih snaga NATO-a na Balkanu. Također udio troškova Pentagona u ukupnom vojnom proračunu od 280 milijardi dolara iznosi samo nešto više od jedan posto. Konačno, zahtijevati od Europe da prihvati potpuno povlačenje Amerikanaca s Balkana ugrozilo bi temeljne pretpostavke zapadnog vojnog saveza. NATO nije formiran, upozorava New York Times, samo zbog suprotstavljanja sovjetskom vojnom bloku, nego i zato da se eliminiraju povijesne vojne suprotnosti u Europi koje su dovele do dva svjetska rata. »NATO predstavlja okvir za europske i američke snage da surađuju u zajedničkim operacijama pod jedinstvenim zapovjednikom - tradicionalno Amerikancem«. Europa ne može prihvatiti savez u kojemu bi Washington politički i vojno vodio glavnu ulogu bez da američke snage budu izvrgnute riziku na terenu. Dnevnik zaključuje urednički komentar konstatacijom da je Bushova kampanja u pravu kad ustrajava na tome da Sjedinjene Države moraju biti selektivne u odluci gdje će sudjelovati na terenu sa svojim vojnim snagama. »Međutim, Balkan nije područje s kojeg se treba povući«, zaključuje list. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izrael upozorava da nasilje neće biti kratka vijeka</p>
<p>JERUZALEM, 24. listopada</p>
<p> - Glasnogovornik izraelske vojske rekao je u utorak kako vodstvo te vojske procjenjuje da će novi val izraelsko-palestinskih sukoba još potrajati. »Glavni je stožer procijenio situaciju, a zapovjednik glavnoga stožera sažeo je to u ocjenu da nije riječ o kratkotrajnoj pustolovini«, rekao je za radio izraelske vojske brigadni general Ron Kitrey. »Bude li još jednoga Dana gnjeva, neće nam idući tjedan biti lagan. Sa svojim palestinskim susjedima imamo trajan problem«, rekao je Kitrey. U valu nasilja, koje traje već gotovo mjesec dana, poginulo je najmanje 128 osoba, uglavnom Palestinaca.</p>
<p>Palestinski predsjednik Yasser Arafat u pismu je apelirao na papu Ivana Pavla II., a viši je palestinski dužnosnik u Italiji rekao kako bi Papa trebao intervenirati u razrješenju srednjoistočne krize. Glavni tajnik palestinske samouprave Ahmed Abdel Rahman rekao je da bi se Papa i kršćanske crkve trebali sastati i razmotriti najnoviji val nasilja koji je zahvatio Zapadnu obalu i Pojas Gaze 28. rujna.</p>
<p>Bijela je kuća u ponedjeljak »grubom, a ne baš korisnom« nazvala završnu deklaraciju summita Arapske lige, u kojoj se osuđuju »pokolji što su ih počinile izraelske okupacijske snage«. Glasnogovornik Bijele kuće Jake Siewert ponovno je pozvao Izraelce i Palestince da prestanu s nasiljem, u kojemu je od 28. rujna poginulo gotovo 130 ljudi. U međuvremenu, Maroko je priopćio da prekida diplomatske odnose s Izraelom u znak prosvjeda protiv izraelskoga nasilja nad civilima na palestinskome teritoriju. A Izrael je u utorak ponovno otvorio međunarodnu zračnu luku u pojasu Gaze, koja se nalazi pod upravom Palestinaca, čime su obnovljene zračne veze s vanjskim svijetom, rekao je palestinski dužnosnik. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Razočaravajući« učinak Britanaca na Kosovu </p>
<p>LONDON, 24. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska uloga tijekom NATO-ove kampanje na Kosovu bila je ograničena i razočaravajuća, tvrdi se u izvješću što ga je u utorak objavio britanski parlamentarni Odbor za obranu. Odbor navodi da su britanske zračne snage bile slabo opremljene, te da su izvele manje od pet posto svih borbenih letova na Kosovu.</p>
<p>Glavna uloga britanskih aviona bila je da ispuštaju nenavođene kazetne bombe. Parlamentarni Odbor za obranu smatra da je vojna vrijednost tih bombi »ograničena«, dok je »zakonitost njihove uporaba upitna«. Također se konstatira da je pogođeno samo dva posto ciljeva, što je »očajno malo«. U izvješću se navodi kako je nemogućnost da se po svakom vremenu iz zraka lansiraju precizno navođena oružja »teško kompromitirala« djelotvornost britanskih vojnih aviona. Kao »krupan nedostatak« kritizira se i pomanjkanje sigurnih radijskih komunikacija, koje bi bile imune na prisluškivanje. </p>
<p>Britanski parlamentarni Odbor za obranu kritizirao je i cijelu NATO-ovu zračnu kampanju. Zaključak je kako napadi na Miloševićeve kopnene snage na Kosovu nisu uspjeli ostvariti svoj cilj da spriječe humanitarnu katastrofu. Pokazalo kako korištenje zračne sile nije najbolji način zaštite humanitarnih ciljeva, konstatira taj dokument. Također se kaže da su zračni udari »u najboljem slučaju samo marginalno« doprinijeli ostvarenju NATO-ovih ciljeva na Kosovu. Izvješće kritizira i vodstvo NATO-a koje se nije moglo međusobno složiti oko korištenja vojne sile. Navodi se da je taj vojni savez previše reagirao na događaje (umjesto da ih diktira), te da je njegova strategija bila »jako nezgrapna«. NATO, je kako se konstatira, bio zatečen opsegom i brutalnošću Miloševićevog masovnog etničkog čišćenja Kosova. NATO-ova rana najava, kako se na Kosovu neće koristiti kopnene trupe, naziva se pak »vrlo krivom procjenom« koja je tom vojnom savezu oduzela važan diplomatski adut, a išla na ruku Miloševiću. »Time su Miloševiću omogućili da velik dio svoje vojne opreme sakrije pod zemlju, umjesto da je ostavi razmještenu na terenu, za slučaj kopnenog napada«, navodi se u izvješću. U zaključku tog dokumenta kaže se kako je Kosovo »srećom razbilo iluziju« da je NATO instrument koji se spremno može koristiti na precizan način kao podrška diplomaciji. </p>
<p>Ministar oružanih snaga Velike Britanije John Spellar složio se s time da su na Kosovu načinjene određene greške, ali je izjavio kako ipak ostaje činjenica da je NATO tamo ostvario svoje ciljeve.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Fujimori se odbija povući, Peruu prijeti vojni puč </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Hoće li omraženi bivši šef peruanskih tajnih službi Vladimiro Montesinos doći (političke) glave svom sponzoru i zaštitniku predsjednika Alberta Fujimorija? U posljednjih je mjesec dana upravo on izazvao ozbiljnu političku krizu u zemlji zbog koje su Peruanci masovnim demonstracijama, praćenim krvavim neredima, zahtijevali Fujimorijevu ostavku i uhićenje Montesinosa.</p>
<p>Skandal je izbio sredinom rujna kad je jedna lokalna tv postaja objavila video snimku na kojoj se vidi kako Montesinos predaje omotnicu s novcem jednom oporbenom zastupniku koji je prešao u Fujimorijevu stranku. Peruanska oporba i bijesni građani, već umorni od zakulisnih igara režima, »osvojili« su tada ulice glavnoga grada i natjerali Fujimorija da najavi svoje povlačenje 2001. (nakon samo godinu dana novog predsjedničkog mandata). </p>
<p>Prosvjedi protiv kontroverznog šefa tajnih službi i glavnog Fujimorijeva savjetnika, nisu urodili njegovim uhićenjem i suđenjem jer je 24. rujna uspio pobjeći iz zemlje. No, kako nije dobio politički azil u Panami, a nije mu dopušteno ni da se privremeno iskrca u Ekvadoru, Montesinos se u ponedjeljak vratio u Peru. To je ponovno izazvalo potrese u zemlji i navelo tisuće Peruanaca da na ulicama u krvavim sukobima sa snagama red, traže Fujimorijevo povlačenje, ali ne za godinu dana nego - odmah.</p>
<p>Predsjednik, uzdrman korupcijskim skandalom u režiji svoga glavnog savjetnika, ipak se ne želi povući. »Ne želim otići u trenutku krize, to bi bilo najlakše«, ustvrdio je Fujimori, koji je cijeli ponedjeljak proveo obilazeći vojne instalacije i razgovarajući s vojnim zapovjednicima. Premda odaje dojam da kontrolira situaciju i nadzire vojsku, poslušnost mu je otkazao potpredsjednik Francisco Tudela, koji je u ponedjeljak dao ostavku zbog »neslaganja s vladom« i »destabilizirajućeg« Montesinosova povratka.
I peruanska javnost strahuju od povratka tog »duha iz prošlosti« koji bi mogao izazvati vojni puč. Mediji upozoravaju da se uskoro treba usvojiti zakon o amnestiji kojim bi se jamčio i nekim dosad visoko pozicioniranim civilima imunitet od sudskog progona, što već uživaju vojni časnici. Vladimiro Montesinos, poznat po nadimku Andski Rasputin, u ovom je trenutku glavni kandidat za takvu amnestiju. Njega oporba i skupine za zaštitu ljudskih prava već godinama optužuju za mučenja ljevičarskih gerilaca i njihovih simpatizera, za akcije desničarskih odreda smrti, nezakonito prisluškivanje političkih protivnika, infiltriranje tajnih službi u oporbene redove, diskreditiranje oporbenih političara, sudaca, novinara i poslovnih ljudi objavljivanjem lažnih priča o njima u novinama koje je nadzirao ...</p>
<p>Hoće li Fujimorijev oslabljeni režim, prije svog odlaska u političku mirovinu, uspjeti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> progurati zakon o amnestiji koji će tom čovjeku što je iz sjene nadzirao živote Peruanaca posljednjih desetak godina omogućiti da se nekažnjeno izvuče, skrivajući se iza pripremljenoga imuniteta? </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Koštunica priznao krivnju SRJ za zločine na Kosovu</p>
<p>BEOGRAD, 24. listopada</p>
<p> - Novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica prvi je put u tv intervjuu za CBS priznao da su jugoslavenska vojska i policija počinile zločine na Kosovu prošle godine. Koštunicina izjava označava prvi put da neki jugoslavenski dužnosnik preuzme odgovornost i izrazi žaljenje za bilo koji od niza sukoba prošlog desetljeća na Balkanu. Bivši predsjednik Slobodan Milošević uporno je optuživao Zapad za poticanje nasilja u regiji, nikada ne priznavši krivnju za događaje na Kosovu.</p>
<p>»Spreman sam prihvatiti krivnju za sve one koji su poginuli«, rekao je Koštunica. »Kao Srbin prihvatit ću odgovornost za mnoge od zločina koje je počinio Milošević« dodao je u razgovoru koji je predviđen za emitiranje u utorak navečer. Na pitanje novinara jesu li jugoslavenske snage počinile genocid na Kosovu, Koštunica je odgovorio da je bilo mnogo zločina, no da su žrtve i Srbi i Albanci. Na pitanje hoće li Milošević, kojega je Haaški sud optužio kao ratnog zločinca, ikada biti suđeno, Koštunica je rekao »Da, negdje«. (AP/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kosovu nezavisnost kad ispuni temeljne uvjete </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Nezavisna međunarodna komisija za Kosovo ocijenila je da bi ta pokrajina trebala dobiti nezavisnost ukoliko ispuni određene uvjete, javila je agencija Beta. U izvješću Komisije, koji je u ponedjeljak dostavljen glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu, preporučuje se da Kosovo postane nezavisno onda kad bude moglo garantirati sigurnost manjinama te nakon pregovora s ostalim balkanskim zemljama o budućoj nezavisnosti. Ispunjavanje tih i drugih uvjeta moglo bi, međutim, potrajati godinama, ocjenjuje Komisija. S obzirom na »etničko čišćenje« koje su srpske snage počinile na Kosovu »nije realno niti opravdano očekivati da će kosovski Albanci prihvatiti vlast iz Beograda«, rekao je šef Nezavisne međunarodne komisije, južnoafrički sudac Richard Goldstone. Komisija je odbacila hitnu, bezuvjetnu nezavisnost jer su kosovski Srbi, Romi i druge manjine žrtve ozbiljnog kršenja ljudskih prava. Kosovu nedostaju i ključne odlike državnosti - mogućnost da se brani i da garantira unutrašnji mir, sigurnost i međuetnički mir, ocjenjuje Komisija. </p>
<p>U utorak i srijedu na Kosovu će boraviti američki ambasador pri UN-u Richard Holbrooke i razgovarati sa šefom misije UN-a Bernardom Kouchnerom, kao i sa predstavnicima albanske i srpske zajednice o predstojećim lokalnim izborima zakazanima za 28. listopada. Kako je priopćio američki ured u Prištini, Holbrooke će iskoristiti posjet za upoznavanje s pripremama za »prve slobodne i fer demokratske izbore pod nadzorom međunarodne zajednice u povijesti Kosova«. U Prištini će u utorak boraviti i koordinator Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe Bodo Hombach. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Srbija dobila prijelaznu vladu unatoč bojkotu radikala</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Skupština Srbije u utorak je odobrila formiranje nove republičke prijelazne vlade nakon što su čelnici Demokratske oporbe Srbije (DOS) i Socijalističke stranke (SPS) osigurali dovoljan broj glasova bez poslanika Srpske radikalne stranke (SRS) koji su napustili sjednicu. Unatoč još prošle nedjelje postignutom međustranačkom dogovoru o sastavu prijelazne vlade Srbije koja bi trebala funkcionirati do prijevremenih izbora, skupština Srbije imala je problema s izglasavanjem sastava te vlade. Sjednica je prekinuta u ponedjeljak kasno navečer zbog nedostatka kvoruma, poslije višesatne rasprave kojom su poslanici Srpske radikalne stranke opstruirali izbor nove vlade i donošenje odluke o raspisivanju izbora.</p>
<p>Radikali su nagovarali poslanike Socijalističke partije Srbije (SPS) da odustanu od dogovora s Demokratskom oporbom Srbije (DOS) o formiranju prijelazne vlade, raspuštanju skupštine i raspisivanju izbora za kraj godine. Po ocjeni radikala, DOS je izveo puč u zemlji i nasilno preuzeo kontrolu nad državnim institucijama. Socijalisti mogu, ako žele, spriječiti DOS da u cjelosti preuzme vlast na republičkoj razini i time osujetiti planove zapadnih sila da se SRJ raskomada i okupira, poručili su radikali. Iskazali su i posebno žaljenje zbog toga što DOS nudi »labavu federaciju« s Crnom Gorom i što je spreman izručiti građane SRJ Haaškome sudu. Zamjereni su i prvi kontakti DOS-a sa Sarajevom i Zagrebom. Uz ostalo, rečeno je kako se može očekivati da se »poglavnik Mesić« i novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica uskoro »provozaju otvorenim automobilom kroz Beograd i da ih učenici i građani dočekaju kao nekad Tita«. Predstavnici SPS-a, DOS-a i Srpskog pokreta obnove unaprijed su se dogovorili da predsjednik prijelazne vlade bude Milomir Minić (SPS), a potpredsjednici Spasoje Krunić (SPO) i Nebojša Čović (DOS). U resorima policije, financija, informiranja i pravosuđa postojat će koministri iz sve tri stranačke grupacije. Izvanredni izbori predviđeni su za 23. prosinca. (V.F.P./Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>OESS-OHR: Referendum Hrvata BiH ne bi imao pravnu vrijednost</p>
<p>Prema dužnosnicima OESS-a i OHR-a rezultati takva referenduma ni za koga ne bi bili obvezujući, a u najboljem slučaju može se smatrati dijelom predizborne političke kampanje u BiH </p>
<p>SARAJEVO, 24. listopada</p>
<p> - Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini provodi istragu o ozbiljnim kršenjima izbornih pravila i propisa kojima se izričito zabranjuje poticanje na mržnju i nasilje tijekom predizborne kampanje, potvrdio je u utorak glasnogovornik misije OESS-a u BiH Luke Zahner. Zahner je novinarima u Sarajevu rekao kako je Privremeno izborno povjerenstvo (PEC) koje djeluje u sastavu misije OESS-a izrazilo ozbiljnu zabrinutost činjenicom da političke stranke koje se natječu na izborima zakazanim za 11. studenoga ne poštuju utvrđena pravila.</p>
<p>»Strankama je upućeno posebno upozorenje da poštuju Ustav BiH te da se suzdrže od sugeriranja neustavnih načina mijenjanja Daytonskog sporazuma s ciljem uspostave novih struktura. Ovo se posebice odnosi na poziv za eliminiranjem entiteta ili na pokušaje modificiranja ustroja države putem referenduma«, izjavio je Zahner. Privremeno izborno povjerenstvo također je zabrinuto nizom konkretnih postupaka različitih političkih stranaka koje rabe govor mržnje i simbole koji mogu potaknuti mržnju ili nasilje. </p>
<p>Gotovo sve političke stranke iz Republike Srpske optužile su Stranku za BiH Harisa Silajdžića da zagovara rušenje ustavnog uređenja BiH jer sa svojih predizbornih plakata poziva na »BiH bez entiteta«. U Sarajevu su se početkom ovog tjedna pojavili plakati koji iskrivljuju predizborne poruke Socijaldemokratske partije BiH (SDP). Umjesto SDP-ova slogana »S nama« na ovim plakatima ćirilicom je ispisano »S njima - hoćemo li to nazad?!« Na takvim je krivotvorenim plakatima otisnut i logo nekadašnjeg SK BiH te razliveni obrisi zvijezde petokrake čime se očevidno sugerira postojanje opasnosti od »povratka komunizma« što je jedna od najvažnijih predizbornih poruka i Stranke demokratske akcije (SDA) i HDZ-a usmjerena protiv SDP-a. Još nitko nije preuzeo odgovornost za pojavu takvih plakata. </p>
<p>U utorak je glasnogovornik Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) i misije OESS-a upozorio da »referendum Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji bi organizirale političke stranke ne bi imao pravnu vrijednost, a u najboljem slučaju mogao bi se smatrati dijelom predizborne političke kampanje«. Izjava je uslijedila nakon što je dan prije predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić najavio kako će se potkraj tjedna u Novom Travniku održati sabor Hrvata u BiH koji bi trebao odlučiti o raspisivanju referenduma o budućoj ustavno- pravnoj poziciji hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p>»Ako netko želi na ovaj način iznuditi ustavne promjene možemo reći samo da za to postoje primjereni mehanizmi, a rezultati takva referenduma ni za koga ne bi bili obvezujući«, izjavila je novinarima u Sarajevu glasnogovornica OHR-a Alexandra Stiglmayer. </p>
<p> Sa stajališta OHR-a referendum koji najavljuje Jelavić može biti samo ispitivanje javnog mišljenja po narudžbi HDZ-a BiH. Voditelj misije OESS-a u BiH Robert Barry u povodu toga uputio i posebno pismo Anti Jelaviću kojim ga je upozorio kako se njegova stranka pismeno obvezala ne samo na poštivanje i provedbu Daytonskog sporazuma nego i izbornih pravila koje utvrdi OESS. Barry je također izvijestio Jelavića kako će lokalnim izbornim povjerenstvima biti strogo zabranjeno svako sudjelovanje u provedbi referenduma. </p>
<p>Pritom je glasnogovornik OESS-a rekao je novinarima u Sarajevu kako HDZ potpuno neutemeljeno plaši birače promjenom načina izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH. »Nacionalne kvote nisu izmijenjene. Jedina izmjena je to što cjelokupni sastav županijskih skupština bira sve zastupnike«, izjavio je glasnogovornik Zahner. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Halilovićev odvjetnik u pismu Carli del Ponte optužio Izetbegovića za Grabovicu</p>
<p>SARAJEVO, 24. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Faruk Balijagić, odvjetnik bivšeg načelnika stožera Armije BiH Sefera Halilovića uputio je pismo glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte u kojemu je optužio Aliju Izetbegovića i tajnu policijsku terorističku skupinu »Ševe« za zločin u Grabovici 1993. godine. </p>
<p>Prije nešto više od sedam godina pripadnici Armije BiH su u tom selu ubili više desetina hrvatskih civila, što je jedan od najgorih zločina koje su muslimanske snage počinile nad Hrvatima tijekom rata u BiH. Istražitelji tribunala prikupili su obimnu dokumentaciju o ovom slučaju, u uredu ICTY-a u Sarajevu ispitano je stotinjak ljudi povezanih sa »slučajem Grabovica«, no optužnica još uvijek nije podignuta. U medijima se dosta špekuliralo o osobama koje bi mogle biti optužene za taj zločin, uključujući i istaknute pojedince iz bošnjačkog političkog i vojnog vrha, a u gotovo svim nagađanjima spominje se i ime Sefera Halilovića. </p>
<p>Halilović je svoju »obranu« praktično već iznio u knjizi »Lukava strategija«, gdje je optužio za zločin svoga nasljednika na čelu Armije BiH Rasima Delića i bošnjačkoga lidera Aliju Izetbegovića. Slični navodi ponavljaju se i u pismu Carli del Ponte. »Zločin u Grabovici je bio smišljen s ciljem pokazivanja nemogućnosti života između Muslimana i Hrvata« stoji u tom pismu. Zločin u Grabovici je, navodi se dalje, isplaniran nakon što je propao pokušaj atentata na Sefera Halilovića, koji je »Izetbegoviću bio najveća zapreka u ideji trodjelne podjele BiH«. O pokušaju atentata, inače, pisali su (i) sarajevski Dani u svom najnovijem broju, a iz dokumenata koje je objavio taj list proizlazi da su »u srpnju 1993. godine Fikret Muslimović, Bakir Alispahić i Rasim Delić odobrili plan likvidacije Sefera Halilovića«, koji je trebala realizirati skupina »Ševe«.</p>
<p>»Pošto ovaj monstruozni i pakleni plan akterima Muslimoviću, Alispahiću i Deliću nije uspio, nego su likvidirali njegovu suprugu Medihu Halilović i njezinog brata Edina Rondića, informirali svog šefa Aliju Izetbegovića o neuspjelom planu likvidacije Sefera Halilovića. Nakon toga Alija Izetbegović smišlja pakleniji plan od likvidacije Halilovića: odlučuje mu nametnuti epitet i optužnicu ratnog zločinca. Putem Rasima Delića organizira operaciju 'Neretva 93' i odlučuje da se tamo izvrši pokolj nad hrvatskim civilima, a da se zločin pripiše Seferu Haliloviću. Nakon što je u potpunosti razvlastio Sefera Halilovića, pristupa se zločinu u hrvatskom selu Grabovica nakon kojeg se lažno pripremaju svjedoci kojima se daju skupocjeni automobili, poslovni prostori, stanovi i novčane donacije sa ciljem dati svjedoci obmanu istražni odjel Haaškog tribunala u postojanje osobne odgovornosti Sefera Halilovića za ovaj zločin. Imajući u vidu da pravosudna tijela u Federaciji BiH ne žele procesuirati nijedan zločin, molim vas da primite k znanju ove spoznaje i da svakako u istrazi o zločinu u Grabovici ne zanemarite ulogu Alije Izetbegovića i terorističke skupine 'Ševa'«, navodi se u Balijagićevom pismu Carli del Ponte, koje je poslao i na adrese federalnog i kantonalnog tužitelja uz prijedlog za privođenje Bakira Alispahića, Fikreta Muslimovića i Rasima Delića. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tri Drnovšekove opcije za koalicijsku vladu</p>
<p>LJUBLJANA, 24. listopada</p>
<p> - Sve opcije za sastavljanje nove koalicijske vlade još su otvorene, pa i ona u kojoj bi vladu formirala sama Liberalna demokracija (LDS) uz potporu manjih stranaka u parlamentu. To je izjavio predsjednik LDS-a Janez Drnovšek u utorak nakon sastanka sa slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom. Tema je sastanka bilo sazivanje prve sjednice novoga Državnog zbora (slovenskog parlamenta) u kojemu liberalni demokrati imaju 34 od 90 mjesta. Prema Drnovšekovim riječima, Kučan će sjednicu vjerojatno sazvati za petak 27. listopada.</p>
<p>Drnovšek je sugerirao da bi njegova stranka mogla formirati koaliciju s Udruženom listom socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora i s Demokratskom strankom umirovljenika (DeSUS) kako bi dosegla nužnu većinu u parlamentu. Moguća je i koalicija sa ZLSD-om i s udruženim konzervativnim »pučanima« (SLS+SKD) Franca Zagožena, ali LDS neće dugo čekati da se ta stranka iznutra konsolidira i odluči je li za koalicijsku suradnju, smatra Drnovšek. Prema njegovim je riječima moguća i vlada koju bi formirao samo LDS uz potporu triju manjih stranaka u parlamentu - DeSUS-a, Stranke mladih Slovenije (SMS) i Jelinčičeve Nacionalne stranke (SNS).</p>
<p>»Očekujemo da Janez Drnovšek jasno kaže tko će biti partneri u novoj koalicijskoj vladi kako bi što prije počeli razgovori o sadržaju koalicijskog ugovora«, izjavio je u ponedjeljak za Televiziju Slovenije predsjednik Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD) Borut Pahor, čija se stranka spominje kao najvjerojatniji glavni koalicijski partner izbornim pobjednicima, Drnovšekovim liberalnim demokratima (LDS).</p>
<p>Pahor je dodao kako očekuje da bi treća stranka u vladi, nužna da se postigne većina u parlamentu, bili Zagoženovi udruženi konzervativni »pučani« (SLS+SKD). U slučaju da Drnovšek u vladu pozove socijaldemokrate Janeza Janše (SDS) ili kršćansko-narodnu stranku Nova Slovenija (NSi) Andreja Bajuka, ZLSD bi se radije odlučio ostati u oporbi, iznio je Pahor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Moguć dogovor o sjevernokorejskim raketama</p>
<p>Albright i Kim najavili mogućnost prekida sjevernokorejskih pokusa s balističkim raketama, nagovijestivši na taj način i mogućnost popuštanja napetosti u odnosima dviju zemalja obilježenim 50-godišnjim neprijateljstvom </p>
<p>PYONGYANG, 24. listopada</p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright i sjevernokorejski predsjednik Kim Jong Il u utorak su najavili mogućnost prekida sjevernokorejskih pokusa s balističkim raketama, nagovijestivši na taj način i mogućnost popuštanja napetosti u odnosima dviju zemalja obilježenim 50-godišnjim neprijateljstvom. Ona je također rekla kako će o tom sastanku podnijeti izvješće američkom predsjedniku Billu Clintonu koji će potom odlučiti je li sada pravo vrijeme za njegov posjet Sjevernoj Koreji.</p>
<p>»Predsjednik Kim bio je vrlo jasan kada je pokazao razumijevanje za američku zabrinutost u pogledu raketa. Tijekom svečanosti održane 23. listopada, prikazana je fotografija rakete Taepo Dong I, nakon čega se predsjednik Kim Jong Il okrenuo meni i dobacio da je to njezino prvo ali i posljednje lansiranje«, istakla je Albright.</p>
<p> Na pitanje novinara smatra li da ta Kimova izjava znači obećanje o stalnom moratoriju na lansiranja raketa Albright je odgovorila: »Ono što je rekao smatram ozbiljnim, jednako kao i njegovu želju da se krene prema rješenju raznih drugih pitanja«. Dodala je kako će se tehnički pregovori između nižih državnih dužnosnika održati već idući tjedan.</p>
<p>Sjeverna Koreja je pokus s raketama srednjeg dometa Taepo Dong I obavila 31. kolovoza, iznenadivši Amerikance i Japance. Sjevernokoreanci raspolažu i raketama dugog dometa Taepo Dong II s kojima do sada nisu obavljali pokuse, ali se vjeruje da bi one mogle dosegnuti američki teritorij. Albright je s Kimom razgovarala i o problemu terorizma, ljudskih prava te mogućnosti poduzimanja konkretnih mjera kako bi se smanjila napetost na korejskom poluotoku.</p>
<p>U Tokyju je agencija Kyodo, pozivajući se na neimenovana člana vladajuće Liberalne demokratske stranke, prenijela informaciju da bi Clinton mogao posjetiti Sjevernu Koreju 11. studenoga. Clinton će sredinom studenoga posjetiti Vijetnam, a zatim u Bruneiju sudjelovati 15. i 16. na sastanku leadera Foruma za gospodarsku suradnju jugoistočne Azije (APEC). </p>
<p> SAD se nadaju ublažiti napetosti na Korejskom poluotoku gdje su se Amerikanci i Južnokorejci borili protiv kineskih snaga i Sjeverne Koreje u Korejskom ratu od 1950-53. Rat je završen prekidom vatre, ali ne i sporazumom. Nakon dugih godina nestašice hrane i gospodarskog sloma Sjeverna Koreja vidi u suradnji s vanjskim svijetom izlazak iz krize, ali se ne želi odreći komunizma. Japanski ministar vanjskih poslova Yohei Kono ocijenio je u utorak da bi posjet Albrightove mogao imati pozitivan utjecaj na odnose Japana sa staljinističkom državom. No, Sjeverna Koreja je postavila oštre uvjete u utorak uoči trećeg kruga pregovora s Japanom (30. i 31. listopada u Pekingu). Pyongyang naime traži da Tokyo isplati naknadu za svoju kolonijalnu vladavinu na Korejskom poluotoku te da odustane od zahtjeva za rješavanjem pitanja otmica japanskih državljana u Sjevernoj Koreji. (AFP/AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rusija pozdravlja posjet američke državne tajnice Sjevernoj Koreji</p>
<p>MOSKVA, 24. listopada</p>
<p> - Rusija je u utorak pozdravila povijesni posjet američke državne tajnice Madeleine Albright Sjevernoj Koreji i izrazila nadu da će pomoći normalizaciji odnosa između dviju zemalja. »Uvijek smo ohrabrivali mjere usmjerene na prekid izolacije Sjeverne Koreje i njezinu integraciju u međunarodne odnose. Zadovoljni smo što je Washington odgovorio na ovaj zahtjev«, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov. Rusija je zainteresirana za bolje odnose Washingtona i Pyongyanga jer bi to potpokopalo nastojanja Sjedinjenih Država da stvori protubalistički obranbeni štit protiv »nekontroliranih« država, čemu se Moskva žestoko protivi. Očekuje se da će sjevernokorejski predsjednik Kim Jong Il sljedeće godine posjetiti Rusiju, ali Ivanov kaže da točan datum još nije određen. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Mi mladi Liberalne stranke Splita smo ogorčeni radom sveučilišta u Hrvatskoj, a nažalost, i udruge studenata rade loše </p>
<p>Pročitavši u vašoj rubrici »Pisma čitatelja« članak književnika Veseljka Vidovića pod naslovom »Ništa kontra Splita: splitkarije na splitskom Sveučilištu...« odlučili smo dati svoje viđenje o posljedicama koje se događaju glede sveučilišta u Hrvatskoj.</p>
<p>Još za vrijeme Jugoslavije trgovina sa diplomama bila je manje primjetna nego u našoj demokratskoj Hrvatskoj državi. U posljednje vrijeme sve se više riječ diploma vezuje uz umjetničke slike, devize i tome slično. Posebno ovdje treba istaći svjedodžbe zanatskih škola, vozačke ispite, tečajeve stranih jezika (isto tako dobivene diplome među liječnicima, ekonomistima, pravnicima, profesorima).</p>
<p>Ništa nas nije začudilo što se u Hrvatskoj svakodnevno otkrivaju lažne diplome od SSS do VSS (primjera radi navodimo lažne brovete u pomorstvu i sl.). Iza ovih organiziranih lažnih diploma krije se platforma politike odnosno političke stranke.</p>
<p>Splitski Pravni fakultet poništava magisterij gosp. Đapića, a evo i zagrebački Pravni fakultet mora po hitnom postupku poništiti šest diploma pa se očekuju i kaznene prijave protiv odgovornih osoba (u Kaznenom zakonu RH članak 311 - Krivotvorenja isprava i članak 337 - Zloupotreba položaja i ovlasti).</p>
<p>Ove diplome su jednostavno »naručene« kako bi određene osobe mogle u datom trenutku dobiti određena radna mjesta. A vidi vraga! Ni manje ni više nego Ministarstvo financija. Umjesto da oni prijave sami sebe zbog krivotvorenja diploma oni prijavljuju druge zbog eventualne utaje poreza i drugih nezakonitih radnji.</p>
<p> Ti vrli pravnici nažalost nisu imali vremena položiti državni ili još bolje pravosudni ispit, jer bi zasigurno neki od njih bili imenovani i za suce. Bilo bi poželjno otvoriti istragu te paralelno osnovati Povjerenstvo imenovano od Vlade koje bi im obračunalo materijalna primanja od dana zasnivanja radnog odnosa jer se ovdje radi o dva kaznena djela. Mi mladi Liberalne stranke Splita smo ogorčeni radom sveučilišta u Hrvatskoj jer ti isti nemaju unaprijed utvrđene kriterije za svoj rad počevši od samih upisa na fakultete, polaganja ispita, plaćanja upisnina i tome slično. Bilo bi poželjno da se rektori sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Osijeku sastanu i dogovore o već spomenutim kriterijima. U posljednjih 10 godina zakazale su i prosvjetne inspekcije te interna kontrola na svim fakultetima pa se često dekani i rektori »pravdaju« da su za sve to odgovorni Ministarstvo znanosti odnosno Ministarstvo prosvjete, a da njima zbog »kolegijalnosti« nije moguć uvid u rad bilo kojeg profesora.</p>
<p>Nažalost, i udruge studenata rade loše, nezainteresirano iako sada imaju dovoljno demokracije da se suprotstave bilo kakvoj nezakonitoj radnji. Stoga posebno apeliramo na studentske organizacije da hitno ožive svoje udruge kako bi mogli više kontrolirati rad profesora.</p>
<p>Nadalje, valjalo bi istaći činjenicu da nekolicina profesora sa splitskih sveučilišta istodobno održavaju predavanja na istim sveučilištima u dvjema državama (Hrvatska, BiH). Stoga predlažemo da nitko ne smije predavati u dvije države bez ovlaštenja dekana odnosno rektora sveučilišta, a tim istim apeliramo na njihovu savjest i odgovornost pošto se zna da ti isti profesori imaju različite kriterije prema studentima. Primjera radi, profesori koji predaju u Splitu i Mostaru, kriteriji pri ocjenjivanju su kudikamo blaži u Mostaru, nego u Splitu. A zašto; Zna se!</p>
<p>I na kraju želimo još jednom naglasiti da svakoj nezakonitoj radnji treba stati na kraj, pravosudni organi moraju profunkcionirati u svim segmentima, a sveučilišnim profesorima želimo poručiti da su i oni jednako odgovorni za budućnost Hrvatske.</p>
<p>Klub mladih Liberalne strankeSplit</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Gornje Prekrižje ipak nije Monza</p>
<p>Kao i svi Talijani (a nadam se i mnogi hrvatski prijatelji) jako sam se radovao pobjedi Ferrarija u Formuli 1.</p>
<p>Ono što možda ne znaju svi stanovnici Zagreba jest to da ne treba otići u Monzu ili na Nurburgring kako bi gledali automobilističke utrke već je dovoljno obratiti pažnju na ono što se događa na zagrebačkim ulicama.</p>
<p>Da, jer i u Vašoj lijepoj prijestolnici postoji jedna trkaća staza Formule 1. A ona imaj svoju najbržu traku na Gornjem Prekrižju. Šteta što se utrke odvijaju, bez prethodne najave, skoro svaki dan! I šteta što se, umjesto tribina, na Gornjem Prekrižju nalaze, jedan Centar koji ugošćuje više od 120 djece, stajalište autobusa br. 102, nekoliko privatnih kuća i rezidencija jednog veleposlanika.</p>
<p>U petak navečer, po četvrti put u godinu dana, jedno »više ili manje trkaće« vozilo (Peugeot 205 GTI) se razlupalo na ogradi moje Rezidencije, srušivši pritom živicu i ulazna vrata. »Pilot« je izjavio zapanjenoj policiji da je isprobavao nove gume (ono što se upravo radi u Monzi!).</p>
<p>Ako je statistika znanstveno utemeljena, za koji mjesec (dva ili tri najviše) pisat ću Vam opet kako bih Vas izvjestio o novoj nezgodi. Nadam se da Vas tom prigodom neću morati informirati da je, osim uobičajenog »trkaćeg auta«, uništen i život nekog djeteta ili nekog nesvjesnog Zagrepčanina koji je čekao autobus.</p>
<p>Ono što me najviše pogađa potpuni je muk (rekao bih gluhoća) gradskih vlasti i prometne policije koji, unatoč žurnim pozivima državnog protokola, i dalje ignoriraju tako opasnu situaciju koja se registrira u jednoj od najslikovitijih rezidencijalnih četvrti, ali i jednoj od najfrekventnijih ulica Vašeg glavnog grada.</p>
<p>Desetak »ležećih policajaca« na onom djelu ceste možda bi moglo spriječiti kojeg »mrtvog Zagrepčanina« u narednim mjesecima.</p>
<p>Mislite li da će me netko poslušati?</p>
<p>FABIO PIGLIAPOCOveleposlanik Republike ItalijeZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HNK je inicirao i svečano proslavio jubilej J. Gostića</p>
<p>Molim Vas da po Zakonu o javnom informiranju uvrstite odgovor na potpuno pogrešan i neistinit članak G. Ivanića iz Zagreba objavljen u vašem listu 20. listopada 2000. u rubrici »Pisma čitatelja«.</p>
<p>Kako mi je gospodin Ivanić iz Zagreba postavi pitanje: »Zbog čega ovaj jubilej (100. obljetnica rođenja Josipa Gostića) nije na neki način obilježen i u Zagrebačkoj operi«..., vrlo mi je lako odgovoriti i sa zadovoljstvom to činim jer to pitanje pokazuje potpunu neinformiranost dotičnog gospodina.</p>
<p>Pođimo redom:</p>
<p>1. Na moju inicijativu krenuli smo 1998. na Gostičev grob na Homcu i dali služiti svetu misu u povodu 35. obljetnice njegove smrti, a u Zagrebu u toj istoj sezoni odigrali smo predstavu »Trubadur« također u tom povodu, i organizirali u HNK Zagreb veliku izložbu o Josipu Gostiću autorice Marije Barbieri. Nakon toga 1999. ponavljamo na Homcu uz prigodni umjetnički program i svetu misu, i iniciramo proslavu 100. obljetnice rođenja Josipa Gostića.</p>
<p>2. 4. ožujka 2000. (Gostić je rođen 5. ožujka) održana je u HNK u Zagrebu promocija CD-a i svečana predstava Trubadur sa Janezom Lotričem u naslovnoj ulozi. Idući dan točno na 100. obljetnicu bila je svečana nadbiskupska misa na Homcu na kojoj su sudjelovali solisti i zbor iz HNK Zagreb koji je pjevao Mozartovu misu, a poslije je položen vijenac na njegov grob u ime Zagrebačke opere. Poslijepodne istog dana bio je svečani koncert na kojem su uz soliste ljubljanske opere nastupili i Ruža Pospiš-Baldani, Tomislav Neralić, Antonija Boruša i Vitomir Marof.</p>
<p>3. Od 4. travnja iste godine u HNK u Zagrebu promovirana je monografija »Josip Gostić« Marije Barbieri i Marijane Mrak.</p>
<p>4. Predstavnici Zagrebačke opere sudjelvali su na svim manifestacijama koje su u tom povodu održane bilo u Zagrebu, bilo u Ljubljani.</p>
<p>5. Prema tome gospodine J. Ivaniću Zagreb nije zaboravio obilježiti Josipa Gostića nego ju je inicirao i na najsvečaniji mogući način proslavio uz prisustvo velikog broja publike iz Hrvatske i Slovenije.</p>
<p>6. Ubuduće vam preporučam da prije javljanja u tisak provjerile svoja gledišta kako ne bi davali dojam potpuno neinformirane osobe.</p>
<p>VLADIMIR KRANJČEVIĆravnatelj Opere HNK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Važno je imati mikrofon u ruci...</p>
<p>Gledajući nedavno emisiju CNN-a o sučeljavanju dvaju kandidata za gradonačelnika New Yorka, primijetio sam jednu, za svrhu ovoga napisa, posebno važnu karakteristiku. Svakom kandidatu data je mogućnost da u roku od jedne minute odgovore na postavljeno pitanje i 30 sec. za eventualnu repliku. Ni jedan od njih nije niti pokušao prekoračiti predviđeno vrijeme. Bilo im je, naime, jasno da bi svaki takav pokušaj, osim non fair odnosa prema drugome kandidatu, istovremeno i ilustrirao njihovu nesposobnost da na uvjerljiv način odgovore na pitanje. Ako netko zna potrebno mu je, u pravilu, malo vremena za koncizan odgovor. U suprotnom , morat će se služiti praznim pričama i »teoritiziranjem«. Tako »ružno« ponašanje pred gledateljima, sigurno bi ugrozilo kandidatov prestiž, što bi njegovim budućim ambicijama moglo znatno štetiti. </p>
<p>U nas je, dakako, situacija drugačija. Važno je, zapravo, imati priliku držati mikrofon u ruci. Ako je ostvariš, pravilo je, ne prepuštaj mikrofon drugome lako. Koristi ga maksimalno, jer eventualne posljedice takova ponašanja događaju se tako negdje u sasvim drugim okolnostima. Za razliku od njujorškog primjera, ovdje će ti se pružiti prilika, ako ne i češća, tu vrijednu spravicu i dalje držati u svojim rukama. </p>
<p>U nizu mnogih sličnih događaja na našoj sceni, spomenimo, ilustracije radi, relativno najsvježiji, a to je TV-emisija »Forum« od 11. listopada o.g. U toj emisiji trebali su njeni posebno odabrani gosti odgovoriti na pitanja kako riješiti nagomilane probleme našeg gospodarstva. Usprkos koncizno postavljenim pitanjima pravih odgovora zapravo nije bilo, bez obzira radilo se o nedostatku vizije, koncepcije ili strategije. Ono što je posebno karakteriziralo tu emisiju odnosilo se na više pokušaja voditelja emisije, svakako na pristojan način, skraćivati namjeravana izlaganja njegovih gostiju. </p>
<p>Inače, zapaženi dojam s te emisije ostavile su dvije poruke, svaka na svoj način karakteristična; </p>
<p>Prva, kako reče jedan od prisutnih znanstvenika, trebali bismo i dalje slijediti politiku stabilnosti koju je započela prethodna vlast. Kao što znademo, upravo takva politika »stabilnosti«, pored ostalog, rezultirala je, a i danas posljedično rezultira, sve većim brojem nezaposlenih, pa prema tome i sve većim brojem gladnih. Ako ne stanemo na put takvim idejama, vjerojatno protkanih željama zaštite osobnih interesa, mogli bismo uskoro zapjevati »svi u jedan glas stabilno gladovanje usrećit će nas«. </p>
<p>Druga, koja je prožimala izlaganja gotovo svih sudionika u raspravi, odnosila se na ukazivanje da priljev inozemnog kapitala predstavlja jedini put izlaska iz naše gospodarske krize. Dakako, uz tu poruku, slijedile su kritike kako u nas što-šta nije u redu, budući da se na Zapadu radi drugačije.</p>
<p>No, da bismo ovoj potonjoj poruci dali zaista zasluženi značaj i da bismo oduzeli mnoge prilike vječitog »otkrivanja Amerike« kako treba rješavati naše gospodarske probleme, ja osobno postavljam pitanje zašto ne bismo učinili slijedeće:</p>
<p>Ekipe stručnjaka iz Hrvatske i njene dijaspore, prateći razvojne trendove suvremenog svijeta, izabrale bi nekoliko poduzetničkih pothvata koji bi na našem tlu trebali predstavljati generatore našeg snažnog i dugoročnog gospodarskog razvitka. Za svaki takav pothvat izradile bi odgovarajuće projekte izvodivosti, primjerene našim stvarnim mogućnostima. Svi oni zajedno, izrađeni u duhu poziva potencijalnim ulagačima iz Hrvatske, iz njene dijaspore i dakako iz inozemstva, bili bi odraz naših znanja, naših htijenja, bez bilo kakvih utjecaja ili podučavanja iz inozemstva. Financiranje izrade tih projekata kao i početna ulaganja u smislu osiguranja elementarne supstance budućeg vladanja prihodima, kojoj je cilj eliminiranje ponižavajućeg odnosa i eksploatatorske ovisnosti o inozemnom partneru, trebalo bi se vršiti iz raspoloživih deviznih sredstava naših pojedinaca i banaka deponiranih u inozemstvu.</p>
<p>Vjerujući domaćem znanju i imajući realne mogućnosti njegova svrhovitog korištenja, mislim da bi takva ulaganja mogla predstavljati pravu pokretačku polugu našeg gospodarskog razvitka, kojoj bi vrijedilo dati maksimalnu državnu potporu. </p>
<p>Prof.dr. VLADIMIR TRLINznanstveni savjetnik u miroviniEkonomski institut, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Trojica specijalista za »audije« pokušala pobjeći iz policijskog obruča </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - U povodu uhićenja trojice kradljivaca automobila, pri kojem su upotrebljena sredstva prinude, u utorak se javnosti obratio načelnik PU zagrebačke Ivan Babić.</p>
<p>Na redovitoj konferenciji za novinare načelnik Babić opisao je akciju uhićenja kradljivaca, koje je rezultat niza pojačanih mjera koje su provođene u zadnje vrijeme zbog učestalih krađa automobila marke »audi«.</p>
<p>Naime, nakon dojave građana da je primijećen ukradeni automobil »audi A6«, u Dubravi, Cesari bb, policija je u nedjelju oko 18.30 sati postavila zasjedu. U ponedjeljak oko 11,30 sati trojica muškaraca su se dovezli osobnim automobilom VW golf, i zaustavili kraj ukradenog vozila. Jedan od njh je izašao iz automobila ušao u audi i pokušao ga odvesti. Tada su prišli policajci i naredili mu da izađe, našto je on izašao i pokušao pobjeći. Policajci su trčali za njim, a budući da se nije zaustavljao, ispalili su više hitaca u zrak. Nakon toga su ga sustigli, oborili te vezali lisicama. U međuvremenu je jedan od dvojice iz »golfa« iskočio i pokušao pobjeći, ali ga je djelatnik policije uhvatio i vezao. Treći, koji je ostao u »golfu« počeo je voziti unatrag, ugrozivši život policajcu, koji je u trenutku kad se više nije mogao skloniti, jer je put bio uzak a na kraju je bio parkiran jedan automobil, pucao u gume pa u desnu stranu automobila gdje nitko nije sjedio. Tada se bjegunac zaustavio, a policajci su ga izvukli iz vozila, oborili te vezali lisicama.</p>
<p>Po uhićenju je utvrđen identitet sve trojice. Radi se o Rolandu K. (28), Danijelu Š. (24), i Igoru J. (22). Svi su oni već odranije poznati policiji. Roland , koji je pokušao golfom pregaziti policajca, već je prijavljivan za šesdesetak kaznenih djela. Danijel Š. koji je ušao u ukradeni audi, sumnjiči se za kaznena djela razbojništva , tučnjave i krivotvorenje isprava, ai slično njemu i Igor J. povezan je s otmicom, prikrivanjem te teškim krađama. Sva trojica su privedeni na kriminalističku obradu, a po završetku obrade bit će, uz prijavu privedeni istražnom sucu.</p>
<p> Načelnik PU zagrebačke, Ivan Babić istaknuo je visoki stupanj profesionalnosti i odgovornosti koji su pokazali djelatnici policije u ovom slučaju. Te dodao : »Policija će i ubuduće u slučajevima ugrožavanja života njenih djelatnika primjenjivati sva raspoloživa sredstva prinude«. Babić je također zahvalio građanima na pomoći te istaknuo pozitivnu ulogu medija u kampanji protiv krađe automobila.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dvije godine zatvora zbog prekoračenja nužne obrane</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Zbog prekoračenja nužne obrane i ubojstva Dalibora Blaževića vijeće Županijskog suda u Zagrebu osudilo je Vladu Grunda (25) na dvije godine zatvora dok je Željka Stojić (26) oslobođena optužbe da je Grundu dodala nož »skakavac« kojim je ubio Blaževića i na taj način mu pomogla u ubojstvu.</p>
<p>Optužnica je teretila Grunda da je 20. kolovoza 1994. godine na Savskoj cesti 28, petnaest minuta iza ponoći, u prekoračenju nužne obrane nožem skakavcem zadao Blaževiću i Josipu Razumu više udaraca nožem, te je Blažević od niza uboda nožem u vrat, prsni koš i leđa preminuo dok je Razum lakše ozlijeđen.</p>
<p>Naime, u navedeno vrijeme skupina mladića u kojoj su bili Blažević i Razum »žicala« je Grunda kunu na što im je pokazao nož što je potom izazvalo napad skupine mladića na Grunda. Tako je u provedenom postupku vijeće nesporno utvrdilo da je Blažević napao Grunda koji se pokušao obraniti no, sud je mišljenja da je Grund i sam pridonio napadu, jer je mladićima pokazao nož što je izazvalo njihov napad.</p>
<p>Zanimljivo je da je tužilaštvo odbacilo optužbu protiv Grunda smatrajući kako je Blaževića ubio u nužnoj obrani. No, Blaževićeva majka nastavila je postupak koji je nakon šest godina nepravomoćno i okončan.</p>
<p>U obrazloženju presude sudac Šovanj kazao je da je po ocijeni vijeća optuženik mogao odbiti napad i s udarcima manjeg intenziteta, te je po mišljenju suda prekoračio nužnu obranu.</p>
<p>- Točno je da je optuženik zadobio 20 hematoma po glavi i tijelu, no sud smatra kako je te udarce zadobio tek nakon što je već izbo Blaževića i Razuma. Kao olakotne okolnosti sud je cijenio da je Grund u vrijeme događaja imao 19 godina, da nije osuđivan, te činjenicu da je i pokojni Blažević bitno pridonio događaju. Zbog svih tih razloga, a kako vijeće nije našlo otegotnih okolnosti, sud je ublažio kaznu ispod zakonskog minimuma, obrazložio je presudu sudac Šovanj, dodavši da vijeće nije prihvatilo obranu Željke Stojić koja je tvrdila da je ona dodala nož optuženiku, jer je po mišljenju vijeća nesporno utvrđeno da je Grund pokazao nož skupini mladića koji su ga žicali kunu. U izrečenu zatvorsku kaznu uračunato je vrijeme od 20. kolovoza 1994. do 19. rujna 1994. godine što ga je osuđenik proveo u pritvoru. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ušteđevinu iz inozemstva dali Miketiću, jer u ministarstvima nisu naišli na razumijevanje</p>
<p>DONJA STUBICA, 24. listopada</p>
<p> - U utorak je u Općinskom sudu glavna rasprava u postupku protiv Željka Miketića počela iz početka zbog proteklog vremena od održavanja posljednje. Optužba i obrana pristali su da se ne čita optužnica, a sutkinja Sanja Gašparac donijela je odluku da se još jedan kazneni postupak protiv Željka Miketića pripoji dosadašnjem suđenju, te donese zajednička presuda s obzirom da se i taj kazneni postupak odnosi na član 224 st. 1 i 4 KZ-a za koji je podignuta optužnica u dosadašnjem tijeku suđenja.</p>
<p>Optuženi Željko Miketić ponovio je da se ne osjeća krivim ni po jednoj optužnici i ni za jedno kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Dosad saslušani svjedoci neće biti ponovno saslušavani, već će biti uvažene njihove dosadašnje izjave. Od više od desetak novih svjedoka najveći vjerovnik Josip Biljak iz Huma Zabočkog od Željka Miketića potražuje 320.000 DEM. Naime, on je 1996. godine oročio 160.000 DEM koji su uz kamatu narasli na 350.000 za samo dvije godine. Prvi dogovor bio je sklopljen na godinu dana, uz tromjesečnu kamatu od jedanaest posto, a kasnije uz kamatu od deset posto. U rujnu 1998. godine s Miketićem je dogovorio da mu vrati 300.000 DEM glavnice od 350.000, no iako je novac već bio pripremljen u kuverti, u zadnji tren je odustao i uzeo samo 30.000, te ostatak novca ostavio na daljnje oročenje. Iako se već idućeg dana predomislio, te želio podići još 270.000 DEM, Željko Miketić mu je odgovorio da je ta razlika već plasirana i da se mora držati ugovora. Sa Željkom Miketićem sklopio je sporazum prema kojemu je on trebao od veljače do studenoga vratiti 320.000 u deset rata, do danas još mu nije vratio ništa, osim četiri tisuće DEM koje mu je dao prilikom potpisivanja sporazuma. Josip Piščak iz Marije Bistrice 1998. godine oročio je 100.000 DEM, od čega je podigao 22.800 DEM, a još mu je Željko Miketić dužan 109.000 DEM. No on od Miketića ne potražuje ništa, jer je 10.000 DEM prepustio kćeri koja je svoje dugovanje prema Željku Miketiću prebila tim sredstvima, a 99.000 DEM poznaniku s kojim je dogovorio povrat putem kompenzacija, te mu je već dio duga vraćen. Od ostalih desetak saslušanih svjedoka moglo se čuti da od Miketića potražuje od deset do 30.000 DEM, uz iznimku bračnog para iz Zagreba, koji je tražio da se ne objave njihova imena, koji su kao svjedoci pokušali pročitati svoju izjavu, što im je sutkinja odbila.</p>
<p> »Novac zarađen u inozemstvu pokušali smo investirati preko raznih ministarstava, gdje nismo naišli na razumijevanje, pa smo ga oročili kod Željka Miketića. Od suda tražimo da utvrdi da li je novac Željko Miketić investirao kod drugih osoba i da li njima donosi dobit. Ako donosi dobit, tražimo na ime glavnice s kamatama 64.029 DEM sa današnjim danom, a ako je investiran u nekretnine i ne donosi dobit, tražimo 35.620 DEM. Ujedno tražimo da se Željka Miketića pritvori jer ne ispunjava dogovor koji smo s njim sklopili, te da u slučaju naše smrti sredstva budu donirana SOS dječjem selu u Lekeniku«, rekao je suprug, te priložio uvjete donacije u sudski spis. Sanja Gašparac upozorila ga je da je on samo svjedok, a ne tužitelj, te da će u slučaju da tužitelj odustane od tužbe biti obaviješteni, te onda kao tužitelji mogu tražiti određivanje pritvora Željku Miketiću. »Nije čudno što je mene s četiri razreda zbrisal, kad je zbrisal advokate, suce, popove i doktore«, rekao je Ivan Mrnjec iz Oroslavja, koji ne zna koliko mu je Miketić dužan, ali misli da je to oko 30.000 DEM bez kamata. Glavna rasprava bit će nastavljena saslušanjem novih svjedoka. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kalebić je sociopatski tip s poremećajima osobnosti i nije ubrojiv</p>
<p>SPLIT, 24. listopada</p>
<p> - Željko Kalebić (42) je smanjeno ubrojiv, a Vedrana Kalebić (39) ubrojiva. Kazao je to u utorak u nastavku suđenja supružnicima Kalebić, Vedraninu bratu Ivi Buzdovačiću (33) te Nikši Rogliću (34), na splitskom Županijskom sudu, optuženima za preprodaju 12 kilograma heroina i pranje novca, u svom nalazu i mišljenju, stalni sudski vještak neuropsihijatar prof. dr. Borben Uglešić. </p>
<p>Taj se nalaz, međutim, kosi s onim vještakinje neuropsihijatrice dr. Dolores Britvić, prema čijem je nalazu i mišljenju Željko Kalebić ubrojiva osoba. Prema neuropsihijatrovom nalazu Kalebić heroin uzima od svoje 17. godine. Više puta se predozirao i psihijatrijski liječio. Od 1980. godine, uz 10 grama heroina svakog dana uzima i heptanon. U zatvorima je proveo 15 godina gdje se u krizama znao i samoranjavati. Prof. Uglešić smatra da je riječ o sociopatskom tipu osobe s poremećajima osobnosti. »Kalebićeva ubrojivost nije diskutabilna, on ima smanjenu sposobnost shvaćanja svojih postupaka«, kazao je prof. Uglešić. Prema njegovu mišljenju pokušaj Kalebićeva »skidanja« je riskantan, s obzirom na opterećenost njegova organizma. »Namjerno se nisam izrazio o mjerama njegova liječenja, jer je slučaj vrlo složen. O tome će se trebati posebno konzultirati toksikolog i psihijatar. Na smanjenje toksične doze od 36 heptanona, koliko ih sada uzima, ne bi se smjelo ići«, odgovorio je vještak na pitanje Kalebićeva branitelja, odvjetnika Jadrana Francheskija. Vještak je upozorio da je Kalebić drugi slučaj u njegovoj praksi koji uzima tako visoke doze heptanona. Stanje Vedrane Kalebić, koja je u pritvoru smršavila 16 kilograma i koja je zbog izrazite pothranjenosti i slabosti već četiri puta upućivana u zagrebačku zatvorsku bolnicu, je anskiozno-depresivno. »Poremećaj hranjenja kod nje je uključen u dijagnozu zatvorske depresije. To nije svjesna i namjerna radnja, već dolazi iz podsvjesnih razloga«, tvrdi dr. Uglešić. Prema vještakovu nalazu Vedrana Kalebić nikada nije konzuimirala drogu i nikada nije patila od bilo kakvih psihičkih smetnji sve do pritvaranja. Uz isključenje javnosti sud je pregledao spis splitskog Općinskog suda o razvodu braka Vedrane i Željka Kalebića. Suđenje se nastavlja u srijedu saslušavanjem svjedoka za čije je dovođenje, s obzirom na više neodazivanja sudskom pozivu, zadužena splitska policija.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Poginulog biciklista naknadno unakazile životinje</p>
<p>KININ, 24. listopada</p>
<p> - Velimira Rončevića (67), iz sela Golubića kod Knina, mrtvoga je u blizini mosta na riječici Butižnici pronašao rođak Z.M. (31), također iz Golubića.</p>
<p> Nakon provedenog očevida kojeg je obavio istražni sudac Sanibor Vuletin, utvrđeno je da je Rončević u večernjim satima 19. listopada, vozeći se biciklom lokalnom cestom u Golubiću u smjeru prema Kninu i Strmici iz nepoznatih razloga sletio izvan kolnika pored korita rijeke koje je, inače oko 1,70 m ispod razine kolnika.</p>
<p> Njegovo je mrtvo tijelo prebačeno na Odjel patologije u Kninu gdje je utvrđeno da je smrt nastupila od koštano-moždane traume glave, dok su ostale ozljede nastale nakon smrti posljedica ugriza životinja koje su mu unakazile lice i vrat. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Čistili« redom od mesnica do slastičarnica </p>
<p>DUBROVNIK, 24. listopada</p>
<p> - Zbog provala i krađa dubrovačka je policija privela tri osobe na kriminalističku obradu. Radi se o dvoje Dubrovčana, T.L. (22) i S.B. (21), te jednom Korčulaninu (17), a koji su provalili u rent-a-car »Gulliver«, u Ulici Stjepana Radića u Dubrovniku. Utvrđeno je da je trojka iz »Gulivera« otuđila 700 mađarskih forinti, 5.000 ruskih rubalja, po 1.000 talijanskih lira i belgijskih franaka te jedan američki dolar. Ukupna materijalna šteta iznosi oko 700 kuna.</p>
<p>Istodobno su provalili u trgovinu »Any«, u Ulici Stjepana Radića, otuđivši 75 kuna i raznih drugih artikala. Šteta iznosi također 700 kuna. Iz prodavaonice elektromaterijala »Boha«, u Ulici Andrije Hebranga, odnijeli su 60 kuna i raznih prodajnih artikala, pričinivši ukupnu štetu od 400 kuna.</p>
<p> Provalili su i u mesnicu »Knez«, u Ulici Obala Stjepana Radića, otuđili 80 kuna, a ukupna materijalna šteta je oko 200 kuna. Krađu su nastavili i u prodavaonici ženske konfekcije, vlasništvo Ž.Š. (41) iz Dubrovnika, također na Obali Stjepana Radića.</p>
<p> Otuđili su jednu žensku jaknu, a vlasnika oštetili za 300 kuna. Trojka je na koncu provalila i u slastičarnicu »Klara«, u Ulici Nikole Tesle. Tamo su ukrali 100 kuna i počinili ukupnu štetu od oko 200 kuna.</p>
<p>Protiv trojice počinitelja podnijete su kaznene prijave. (K.C.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Privedena dvojica »revolveraša« i razbijača iz diskoteke, treći u bijegu</p>
<p>SPLIT, 24. listopada</p>
<p> - Dvojicu izgrednika koji su sudjelovali u pucnjavi i razbijanju splitske diskoteke »Metropolis« policija je privela u ponedjeljak. Riječ je o Šimi G. (25) i Dinu S. (18), a za trećim osumnjičenim Denisom R. (28) još se traga.</p>
<p> Šime G. prijavljen je za kaznena djela nasilničkog ponašanja i dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kao i za prekršaje zakona o javnom redu i miru i o oružju. Dino S. i Denis R. prijavljeni su za kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Izgred se dogodio u nedjelju ujutro u 5,30 sati.</p>
<p> Kriminalističkom obradom utemeljena je sumnja da su njih trojicu, nakon što su provocirali goste i zaposlenike, redari izbacili iz Metropolisa. Oni su se potom vratili pred disko i počeli lupati po vratima, a tada je, sumnja se, Šime G. u vrata ispalio sedam hitaca iz pištolja, kalibra 7,65 milimetara. Šime G. preko ramena nosio je i automatsku pušku. Potom je udarcem nogom provalio vrata i s prijateljima ušao u Metropolis u kojem više nije bilo gostiju, a ni osoblja jer su pobjegli kroz stražnji izlaz, gdje su razbijali boce, čaše i pepeljare. Šime G., tereti se i da je u zrcala na zidu garderobe ispalio tri streljiva. Mladići su zatim izašli pred disko te na skuteru Mate V. (27), razbili pokazivače smjera, na »golfu« Mate S. (48), vrata, brisače i krov, a na »ford sierri«, u vlasništvu redara iz diskotete Gorana E. (27), stakla, vrata i haubu vozila. U divljačkom ispadu razbijeno je i staklo na obližnjem auto salonu Kia motor, te javna telefonska govornica. U Ulici Dinka Šimunovića razbijači su pronašli i škodu Nina K. (49), također redara iz Metropolisa u koju je Šime G., sumnja se, ispalio hitac, oštetivši hladnjak i blok motora. Od Šime G. izuzeti su pištolj i automatska puška s dva okvira i 45 metaka. Nakon obrade su pušteni. Nastala šteta još se utvrđuje. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Optuženi za uspostavu ropstva i dalje u pritvoru</p>
<p>ČAKOVEC, 24. listopada</p>
<p> - Pred Vijećem za mladež Županijskoga suda u Čakovcu u utorak je bila nastavljena glavna rasprava u kaznenom predmetu u kojem se Đorđe Jovanović (44) zvani Bebe, nezaposleni radnik iz Golubinaca u Općini Stara Pazova, u SR Jugoslaviji, tereti za uspostavu ropstva i prijevoza robova, opisano i kažnjivo člankom 175., stavak 2 Kaznenog zakona. On je 16. ožujka ove godine uhvaćen u međimurskom selu Mačkovcu u kombiju u kojem je bilo ukupno 19 stranaca, a s Jovanovićem i dvije maloljetne Romkinje iz Rumunjske. Optužnica mu stavlja na teret da je 13-godišnju Moniku Kovac i 14-godišnju Soniu Petrovic od njihovih roditelja kupio u Rumunjskoj, a radi udaje u Italiji. </p>
<p>Kako smo već u Vjesniku pisali, djevojčice su preuzele djelatnice Centra za socijalni rad i predale ih njihovoj rodbini u Bjelovaru. Ukratko nakon toga one su nestale i Sudu nije poznato gdje se nalaze. Utemeljeno se pretpostavlja da su one ipak u Italiji, kamo su i bile namijenjene. </p>
<p>Tijekom rasprave u utorak Jovanović je zamolio da si nađe drugog branitelja, makar je zadovoljan odvjetnikom Božidarom Klepačom iz Varaždina koji mu je određen po službenoj dužnosti. Klepač će biti branitelj u postupku tako dugo dok Sudu ne bude predočena nova punomoć. Branitelj je čitanje iskaza djevojčica okvalificirao nezakonitim dokazima, budući da pri njihovu davanju nije bio nazočan niti optuženi, niti njegov branitelj. Imao je i primjedbe na prevođenje s romskog jezika. U utorak su saslušani i policijski službenik iz Čakovca i socijalna pedagoginja iz Centra za socijalni rad, a potom i bratić optuženoga Vanđel Jovanović iz Bjelovara i Bebeova nevjenčana supruga Anđa Janković. </p>
<p>Zamjenica županijskog državnog odvjetnika Božena Komar usprotivila se prijedlogu da se Jovanovića pusti iz istražnog zatvora, uz hipotekarno jamstvo koje je ponudio njegov bratić iz Bjelovara. Već na prethodnoj raspravi odbačen je prijedlog za puštanje iz pritvora nakon što je Jovanovićeva majka Milanka Damjanović ponudila jamčevinu od pet tisuća DEM. Datum nastavka glavne rasprave bit će određen naknadno. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>UO HFP-a: Novi natječaj za prodaju dubrovačkog hotela Excelsior</p>
<p>Za Excelsior zainteresiran Andronik Lukšić, obitelj Ecclestone, malteška Corinthia...</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju nije prihvatio ni jednu pristiglu ponudu za kupnju 86,07 posto dionica dubrovačkog hotela Excelsior, čija je početna cijena bila 40,7 milijuna kuna, priopćeno je u utorak iz HFP-a, te je odlučeno da se ide na raspisivanje novoga natječaja.</p>
<p> Naime, u roku predviđenom za prikupljanje ponuda pristiglo je jedno pismo namjere tvrtke Coleman-Jurisich Development Company iz New Orleansa, SAD, te dvije ponude - Lukšićeve tvrtke Excelsa Establishment iz Lihtenštajna, te članice malteške Corinthia Group, tvrtke International Hotel Investments. Ni jedna ponuda nije bila u skladu s propisanim uvjetima. Nakon što su ponude otvorene 14. rujna, ponuditelji su pozvani da ih nadopune što su i učinili. No, naknadno je zaprimljeno i pismo namjere odvjetničke kancelarije Stephen Mullens iz Londona u ime obitelji Ecclestone i tvrtke Tamersis Limited iz Geneve, kao i ponuda tvrtke Hospitality Investment Partners, koja je također bila nepotpuna.</p>
<p>UO HFP-a prihvatio je ponudu zagrebačke PPT-Veletrgovine d.o.o. za kupnju društva Istra-Genetski centar d.o.o. po cijeni od 2,48 milijuna kuna. Ponuditelj se obvezao na deblokirati žiro-račun tvrtke, podmiriti dugove vjerovnicima, te preuzeo obvezu vraćanja već potrošenog talijanskog kredita u iznosu od 3,5 milijuna DEM. Također se obvezao da će u dovršenje objekata i pokretanje proizvodnje uložiti u sljedeće dvije godine tri milijuna DEM, da će zadržati sve zaposlene i isplatiti im 13 zaostalih plaća, kao i da će u naredne dvije godine otvoriti 50 radnih mjesta.</p>
<p> Na natječaj za prodaju 41,60 posto karlovačkog KIO-a nije stigla ni jedna ponuda, pa će se objaviti novi po početnoj cijeni od 392.000 kuna. Nije bilo ponuda ni za kupnju 78,89 posto dionica Drvne industrije Vrbovsko uz diskont od 30 posto, pa će novi natječaj ići pod posebnim uvjetima. Na javnoj dražbi na Zagrebačkoj burzi uz početnu cijenu od 11,3 milijuna kuna (40 posto diskonta) pokušat će se prodati 55,42 posto dionica tvrtke Šuma iz Zagreba, za čiju prodaju po nominalnoj cijeni nije bilo interesa.</p>
<p>UO Fonda je donio odluku da se 91 posto dionica tvrtke Zelinka, stečaj koje je zatražila Kreditna banka Zagreb, ponudi bez naknade gradskoj upravi Zeline i djelatnicima društva u omjeru 50 prema 50 posto. U međuvremenu Fond će Zelinki odobriti pozajmicu od 1,2 milijuna kuna za financijsku konsolidaciju.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Skuplje štete od elementarnih nepogoda ili njihovo osiguranje?</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva procjenjuje da su ove godine elementarne nepogode odnijele 2,5 milijarde kuna. Bio je to povod da se svi prisjete kako polica osiguranja neće vratiti izgubljeno, ali barem može podmiriti štetu/Međutim, u Hrvatskoj je osigurano tek 10-12 posto poljoprivrednih površina koje bi trebale biti osigurane/Croatia predlaže da se premija za osiguranje uključi u sredstva za poticaje u poljoprivredi/Šume za eksploataciju trebao bi osigurati nositelj koncesije, koji to čini vrlo rijetko, a šume u nacionalnim parkovima tradicionalno su - neosigurane </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - U cijeloj Hrvatskoj u prošloj je i ovoj godini osigurano manje od 150.000 hektara poljoprivrednih površina pod usjevima. To je tek 10 do 12 posto zasijanih površina koje bi trebale biti pod »osigurateljnim kišobranom«. Zapravo, bolje bi bilo reći »tučobranom« jer tuča je, uz požar i udar groma (poslije čega ljeti najčešće izbije požar), elementarna nepogoda koja našoj poljoprivredi godinama ubire najveći danak.</p>
<p>U ovoj se pak godini uobičajenim nevoljama ratara pridružila nezapamćena suša. A kao rijetko kada vatra je u 2000. godini gutala hektare šuma, pa su nas, prema podacima Vatrogasne zajednice, samo takvi požari stajali više od 750 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva procjenjuje pak da su u dosadašnjem tijeku 2000. godine elementarne nepogode odnijele ukupno 2,5 milijarde kuna, a posebno podsjeća da je vatra progutala i njive zasijane uz pomoć državnih poticaja. Ukratko, u dim su otišli i žetva i novac potrošen da bi se obavila sjetva. Bio je to povod da se svi prisjete kako polica osiguranja, doduše, neće vratiti izgubljenu pšenicu i slično, ali će barem podmiriti financijsku štetu. Tako bi se naknada dobivena od osiguravajućeg društva mogla utrošiti za pripremu sljedeće sjetve i, nadajmo se, žetve. </p>
<p> Poznata je besparica u poljoprivredi, bilo da je riječ o kombinatima ili o tzv. individualnim poljoprivrednicima, koji i ovom prilikom naglašavaju kako nemaju ni za obične troškove rada, a kamoli za skupu policu osiguranja. Dokle tako i može li se u praksi napokon nešto promijeniti da sljedećih godina izostane retoričko pitanje o tome je li skuplja šteta od elementarnih nepogoda ili premija za osiguranje?</p>
<p> - U cijeloj je prošloj godini Croatia osiguranje, koja se jedina opsežnije bavi i osiguranjem usjeva, u toj skupini osiguranja imala tek oko 42 milijuna kuna zaračunate bruto premije. Da se osigurao najveći dio oranica pod usjevima, a u obzir dolazi nekih 1,8 milijuna hektara njiva, premijski bi priljev bio devet do deset puta veći, i Croatia bi podmirila financijske posljedice šteta od tuče, požara ili (sve češćeg) udara groma. Naime, to spada u paket osnovnog osiguranja, a može se, dopunski i uz dodatnu premiju, ugovoriti i osiguranje od opasnosti od poplava, mraza itd. Jedino ne osiguravamo, a takva je praksa i u svijetu, od posljedica suše - objašnjava Drago Klobučar, direktor Sektora osiguranja imovine u Croatia osiguranju. </p>
<p>Kako upozorava, ugovorena i sklopljena polica ne znači uvijek i naplaćenu policu, pa se, kad šteta izbije, naknade često prebijaju s dugom za policu, i to je pojava koja negira bit osiguranja, tj. pravičnu i cjelovitu naknadu štete. Stvar postaje još složenijom ako se neki veći rizici reosiguravaju u stranim (re)osigurateljnim koncernima, gdje premiju treba platiti odmah po sklapanju ugovora ili se ona raskida! Čuli smo da je stanje u osiguranju šumskih površina još gore. Jer šume koje su u eksploataciji trebao bi osigurati nositelj koncecije, a oni to čine vrlo rijetko. A »zaštićene sume«, uglavnom šume u nacionalnim parkovima kao što su Plitvice, Velebit ili Mljet, tradicionalno su - neosigurane. </p>
<p>Za promjenu takvog stanja zalaže se dr. Marijan Ćurković, novi generalni direktor Croatia osiguranja, i smatra prijeko potrebnim da se obuhvat osiguranja u poljoprivredi vrati na barem donekle zadovoljavajuću razinu od prije nekih 15 godina kad su postojali snažni poljoprivredni kombinati. Ali upozorava da i Croatia, iako je u pretežitom državnom vlasništvu, mora poslovati s dobitkom i ne može snositi posljedice besparice. On potvrđuje da su premije tih osiguranja sada relativno visoke, a osjetno se mogu smanjiti ako se proporcionalno tome poveća i broj osiguranika. </p>
<p>Croatia osiguranje predložilo je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da se ubuduće premije osiguranja za usjeve uračunaju u poticajna sredstva, a razradila je program drugih mjera koje bi ratarima smanjile financijske posljedice izbijanja elementarnih nepogoda. Međutim, u ovom je posebno zanimljiv stav prema obrani od tuče. Država je dosad osiguratelje pokušavala natjerati da (su)financiraju protugradnu zaštitu, a ovi su to odbijali jer je ispalo da bi im financijske obveze bile veće od ukupno uplaćene premije, a da se o troškovima naknada šteta i ne govori. Neki su osiguratelji problem riješili vrlo jednostavno: takva osiguranja ne ugovaraju, pa za to područje nemaju ni obvezu financiranja preventivnih akcija. Croatijina statistika čak je pokazala da je ukupan iznos prijavljenih šteta bio podjednak i kad obrane nije bilo i u vrijeme kad je financirana i »djelovala«. Očito, o tome treba postići dogovor svih zainteresiranih, ali se poslužiti i stranim iskustvima. U razvijenim je zemljama (npr. Italija, SAD) državno subvencioniranje osiguranja usjeva i nasada (vinogradi!) uobičajeno i zato su premijske stope koje plaćaju korisnici bitno niže iako im se za pretrpljene štete isplaćuju znatne osigurateljne naknade. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Raiffeisen stambena štedionica predlaže odobravanje kredita bez čekanja</p>
<p>Raiffeisenbank najavljuje dokapitalizaciju/Štednja porasla za 60 posto, na 263 milijuna DEM/Banka isplatila 150 milijuna DEM kredita građanima, što je rast od 50 posto </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Štednja građana u Raiffeisenbank u Zagrebu porasla je u ovoj godini za oko 60 posto i sada iznosi 263 milijuna DEM. Banka će sljedećega mjeseca biti dokapitalizirana i njezin će jamstveni kapital nakon toga iznositi oko 620 milijuna kuna, što je neophodno za nastavak ekspanzije na hrvatskom tržištu, naglasio je predsjednik Uprave Raiffeisenbank Zdenko Adrović u utorak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Na pitanje znači li to da se definitivno odustaje od akvizicija, Adrović kaže da su sve veće banke već preuzete: »Ostale su male banke, mogućnost preuzimanja je otvorena, a alternativa je organski rast.« </p>
<p> Broj računa građana otvorenih u banci porastao je u prvih devet mjeseci za više od 37.000 (ili 130 posto) i premašio 65 tisuća. Banka je u istom razdoblju isplatila građanima 15,5 tisuća kredita (što je rast od 50 posto) ukupne vrijednosti 150 milijuna DEM. Najviše je kredita, 62 milijuna DEM, isplaćeno za kupnju auta, a slijede nenamjenski krediti s vrijednošću od 55 milijuna DEM. </p>
<p>U banci naglašavaju i podatak o svom platnom prometu s inozemstvom, koji je premašio 3,1 milijardu DEM. Procjenjuje se da će aktiva krajem godine iznositi 4,5 milijarde kuna, što bi bio 50-postotni porast. »U devet mjeseci bilježimo rast aktive od 33 posto i računamo da ćemo početkom 2001. imati oko četiri posto tržišta«, kazao je Velimir Šonje, savjetnik Uprave banke naglašavajući da se vodi agresivna ali razumna politika. </p>
<p> Predsjednica Uprave Raiffeisen stambene štedionice Mandica Zulić kazala je da ta štedionica na hrvatskom tržištu ima udjel od oko 42 posto nakon što je u prvih devet mjeseci ove godine potpisala više od 19 tisuća ugovora i sada ima ukupno 26 tisuća ugovora na iznos od 410 milijuna DEM. Objasnila je i predložene izmjene Zakona o stambenoj štednji s naglaskom na inicijativi Raiffeisen štedionice - riječ je o međufinanciranju koje bi omogućilo odobravanje stambenog kredita odmah (bez čekanja najmanje dvije godine, kako je sada zakonom uređeno) uz kamatnu stopu od 8,5 posto, što bi se nakon dvije godine preoblikovalo u standardni stambeni kredit uz šestpostotnu stopu. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>50 milijuna kuna za restrukturiranje malih i srednjih tvrtki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Raiffeisenbanka potpisali su u utorak Ugovor o realizaciji Programa restrukturiranja poslovanja malog i srednjeg poduzetništva. Njime se osigurava 50 milijuna kuna koje se mogu koristiti za restrukturiranje malih i srednjih trgovačkih društava u kojima državni portfelj iznosi više od 25 posto. Najniži iznos kredita je 30.000 DEM, dok najviši nije određen, kamatna stopa je 7,5 posto godišnje (promjenjiva), uz rok otplate od sedam godina i poček od 2 godine.</p>
<p> Ministar Željko Pecek je istaknuo da je riječ o prvom takvom ugovoru kojim se želi pomoći restrukturiranje poduzeća u kojem država ima više od 25 posto vlasništva, koja imaju tržište i šansu na tržištu. Istodobno je taj ugovor, kao i ostalom svi dosadašnji ugovori koje s poslovnim bankama sklapa Ministarstvo, usmjeren očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Uz to se, istaknuo je, njime želi kroz restrukturiranje omogućiti i promjena poslovne vizije razvoja trgovačkih društava uz promjenu poslovne strategije. Po Pecekovoj procjeni, u Hrvatskoj ima oko 500 malih i srednjih trgovačkih društava u kojima država ima više od 25 posto udjela, a koja bi se mogla uklopiti u kriterije programa za restrukturiranje.</p>
<p>Krediti bi se koristili za financiranje ulaganja u osnovna sredstva radi kupnje, rekonstrukcije, izgradnje, opremanja, proširenja ili modernizacije proizvodnih ili uslužnih kapaciteta te za obrtna sredstava u funkciji investicija i unapređenja poslovanja. Banka će odobravati kredite na prijedlog Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata, u kojem su predstavnici Ministarstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog fonda za privatizaciju i RBA. Natječaj-poziv bit će, kako je najavljeno, uskoro objavljen u tisku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Podravka u subotu otvara novu tvornicu u Poljskoj </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Koprivnička Podravka otvorit će službeno u subotu 28. listopada svoju tvornicu vegete, juha i desertnih praškastih proizvoda u Poljskoj, u slobodnoj ekonomskoj zoni Kostrzyne. Riječ je o investiciji od 32 milijuna maraka. Najavljeno je da će na svečanosti otvaranja biti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski.</p>
<p> Poljska je najvažnije Podravkino strano tržište na kojem se prodaje najveća količina vegete i ostvaruje najveći prihod od njene prodaje unatoč visokim carinama i poreznim opterećenjima. Istraživanja tržišta prije nekoliko godina pokazalo je da potencijal toga tržišta ipak nije dokraja iskorišten. Stoga je poslovodstvo odlučilo investirati u lokalnu proizvodnju kako bi se izbjeglo plaćanje visokih carinskih i ostalih uvoznih pristojbi i tako povećala konkurentnost i profitabilnost.</p>
<p> Slobodna ekonomska zona pokraj grada Kostrzyna, nedaleko od poljsko-njemačke granice, odabrana je zbog izvrsne zemljopisne lokacije (blizina zapadnoeuropskog tržišta), dobro razvijene infrastrukture i blizine glavnih sirovinskih izvora za proizvodnju, pojašnjavaju u Podravci.</p>
<p> Uz to, kažu u Podravci, porezne olakšice koje je poljska vlada ponudila investitorima u slobodnoj ekonomskoj zoni također su utjecale na Podravkinu odluku o gradnji tvornice u Poljskoj. Naime, kako je Podravkina investicija veća od milijun eura i zapošljava više od 50 radnika, što su uvjeti za porezne olakšice, u desetogodišnjem razdoblju bit će oslobođena od poreza na dobit, dok će plaćati 50 posto poreza na dobit u narednom razdoblju.</p>
<p>Nova Podravkina tvornica prostire se na 11.000 četvornih metra, zapošljavat će 180 radnika, a njezina je gradnja počela u srpnju prošle godine. Sam kompleks sastoji se od sedam međusobno povezanih jedinica, a s tehnološkog aspekta tvornica ima modernu kompjutoriziranu proizvodnju bez štetnog utjecaja na okoliš.</p>
<p> U realizaciji tvrtkine strategije daljeg razvoja i jačanja na tržištima zemalja srednje i istočne Europe te prodora na tržišta zemalja EU-a nova će tvornica imati važnu ulogu, drže u Podravci. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Solana: Slab euro nije odraz gospodarskog stanja u EU </p>
<p>TOKIO, 24. listopada</p>
<p> - Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Europske unije (EU) Javier Solana izjavio je u utorak u Tokiju da slabost eura nije odraz gospodarskog stanja Unije.</p>
<p> »Znamo da trenutni obračunski tečaj ne predstavlja odraz gospodarskog stanja u zoni«, rekao je Solana u govoru na Sveučilištu Keio u Tokiju, posvećenom globalizaciji s kojom se suočavaju EU i Japan. »Euro kao i ostale valute mora otrpjeti osciliranja. Ali sigurni smo u jedno: euro je katalizator temeljitog restrukturiranja financijskih tržišta u Europi. Ta tržišta postaju sve više integrirana, likvidnija i učinkovitija«, dodao je Solana.</p>
<p> Euro u utorak nastavlja padati. Visoki je dužnosnik EU uvjeren međutim da je u »svijetu globalnog gospodarstva euro vrijedan instrument za poduzeća, bilo europska ili strana«. </p>
<p> Solana zaključuje da »euro čini život daleko jednostavnijim za međunarodne ulagače, uključujući i japanske«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatsko-nizozemska suradnja na unapređenju proizvodnje krumpira </p>
<p>ČAKOVEC, 24. listopada</p>
<p> - Na gospodarstvu Vlade Premuša u Belici, središtu proizvodnje krumpira u Hrvatskoj, u utorak je završen hrvatsko-nizozemski projekt unapređenja proizvodnje sjemenskoga i merkantilnoga krumpira u našoj zemlji. Simbolično su vreću krumpira napunili Ida L. van Veldhuizen Rothenblicher, veleposlanica Nizozemske u Hrvatskoj, i Miroslav Pažur, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva. O iskustvima iz zajedničkog projekta govorilo se na seminaru u Varaždinskim Toplicama. </p>
<p>Nizozemska je vlada projekt financirala sa 3,5 milijuna kuna. Opremu i uređaje isporučile su nizozemske tvrtke Farmco, HZPC i APH. Kako je istaknuo Ivan Buturac, koordinator projekta, nakana je prijateljske Nizozemske da Hrvatskoj pomogne u unapređenju proizvodnje sjemenskoga i jestivoga krumpira. U sklopu ostvarenja projekta u Belici je sagrađeno najsuvremenije skladište i isporučena određena oprema, dok su strojevi i uređaji darovani proizvođačima sjemenskog krumpira u Sušici i Udbini te proizvođačima merkantilnog krumpira u Bjelovaru i Požegi. </p>
<p>Pažur je zahvali Nizozemcima na pomoći i pozvao ih da hrvatskom agraru pomažu i dalje sličnim projektima u ratarskoj, ali i stočarskoj proizvodnji. Osvrnuvši se na nedavne prosvjede proizvođača krumpira Pažur je rekao da je zbog visokih cijena Vlada bila primorana ukinuti količinsku carinu, ali da je i dalje ostala carinska zaštita od 20 posto. U sadašnjim okolnostima moramo štititi interese potrošača, koji iz poznatih razloga u prehrani sve više koriste krumpir, dodao je Pažur. Rekao je da u Hrvatskoj imamo uvjete za proizvodnju sjemenskog krumpira, a unatoč toga uvozimo dvije trećine potreba. (D. Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Nakon razgovora s Račanom, Mesić za odgodu ustavnih promjena </p>
<p>Potrebna je dorada teksta jer se Ustav piše za buduće generacije / Promjene zaslužuju smireniji pristup, ističe Crnić / Dekanić: Nema političke krize </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Predsjednik Stipe Mesić predlaže da se odgodi donošenje ustavnih promjena. Razlog - potrebna je dorada teksta i stručna rasprava o njemu jer se Ustav piše za buduće generacije i nebitno je mijenja li se za osam ili petnaest dana. Predsjednik Mesić konzultirao se s premijerom Ivicom Račanom i dobio za to njegovu suglasnost. Članovi Radne skupine za promjenu Ustava, osnovane na Predsjednikov poticaj, s tim su Mesićevim prijedlogom otišli na sastanak saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav u utorak. </p>
<p>O tome su nakon razgovora s predsjednikom Mesićem u utorak na Pantovčaku novinare izvijestili članovi Predsjednikova tima ustavnih stručnjaka na čelu s prof. dr. Veljkom Mratovićem. Predsjednik ih je pozvao, rekli su, želeći dobiti još nekoliko savjeta o aktualnim ustavnim promjenama, a konzultacije su ovaj put trajale gotovo dva sata. Problema ima, no Mesićevi ih stručnjaci ne smatraju nepremostivima. Saborskom odboru predložit će svoju pomoć u kreiranju konačnog prijedloga ustavnih promjena o kojemu će glasovati zastupnici u parlamentu. Prof. dr. Veljko Mratović, predsjednik Mesićeve Radne skupine, nije želio konkretizirati novinarima koja je dodatna pojašnjenja oko ustavnih promjena Predsjednik želio čuti. Prof. dr. Branko Smerdel kazao je: »Nije bilo riječi o koncentraciji predsjednikovih ovlasti, već držimo da tekst traži daljnja usklađivanja mišljenja«. </p>
<p>Kao primjer naveo je lokalnu samoupravu i pitanja sudstva, oko kojih se trebaju izbrusiti stavovi kroz širu stručnu raspravu. Time se Predsjednikova skupina nije bavila u svom prijedlogu, za razliku od nadležnog saborskog odbora. </p>
<p>Prof. dr. Jadranko Crnić istaknuo je da promjene Ustava zaslužuju smireniji pristup i stručnu elaboraciju. Izrazio je uvjerenje da će Odbor shvatiti potrebu da na konačnom prijedlogu ustavnih promjena treba raditi zajedno s Predsjednikovim stručnjacima, te da je manje bitno hoće li to trajati dva ili tri tjedna duže. Ni Crnić nije decidirano odgovorio na pitanje što Mesićeva Radna skupina zamjera predloženom nacrtu ustavnih promjena koji je u saborskoj proceduri.</p>
<p> »Ima niz stvari koje bi trebalo doraditi, drukčije formulirati, izostaviti. Nema smisla vaditi samo neke detalje jer bi ispalo da je to glavnina problema. Jednostavno rečeno, poštovanje Ustava zaslužuje da se njegovim promjenama priđe smireno i stručno. Vjerujem da će Odbor imati sluha za našu inicijativu koju predsjednik Republike prihvaća«, izjavio je prof. dr. Crnić. Prof. dr. Nikola Filipović, član Radne skupine podsjetio je da je šef države cijelo vrijeme, otkako je krenula njegova inicijativa ustavnih promjena, želio postići zajednički prijedlog u dogovoru s premijerom i predsjednikom Sabora. </p>
<p>Novinari su Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku Igora Dekanića pitali očekuje li destabilizaciju stanja u zemlji ne usuglase li se uskoro ustavne promjene. »Ne znam zbog čega bismo očekivali destabilizaciju u zemlji jer Hrvatska ima Ustav, legitiman i legalan Sabor, Vladu i predsjednika Republike. Ne postoji politička kriza u zemlji, treba samo uporno i naporno raditi na promjenama Ustava kako bismo došli do što boljeg teksta. Ni predsjednik Republike, ni članovi stručne Radne skupine ne očekuju političku krizu o kojoj nije bilo niti govora u današnjoj raspravi«, izjavio je Dekanić. (Miroslava Rožanković) </p>
<p>Mesić: Tko je Budiša?</p>
<p>U prolazu pokraj novinara okupljenih na Pantovčaku, predsjednik Mesić nije želio komentirati intervju HSLS-ova čelnika Večernjem listu u kojem je istaknuo da se Sabor mora obraniti od Mesića i njegovih snaga. Umjesto komentara Budišinih izjava, odgovorio je protupitanjem: »A tko je to?«</p>
<p>Čuvši za takvu reakciju predsjednika Mesića, Dražen Budiša suzdržao se. »Bravo, to je sve što mogu reći«, kratko je rekao. (M. P., M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zadnik: Tužitelji su postupili ishitreno</p>
<p>ZAGREB/POŽEGA, 24. listopada</p>
<p> - Odlazak troje zamjenika državnog odvjetnika u ponedjeljak s glavne rasprave pripadnicima tzv. zagrebačke zločinačke organizacije ishitren je postupak za koji nije bilo mjesta, ocijenilo je u utorak Državno odvjetništvo. Od zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva zatražilo je izvješće o razlozima zašto su glavnu raspravu napustili zamjenici županijskog državnog odvjetnika Dunja Pavliček-Patak, Janjko Grlić i Petar Dragosavac. Nakon pribavljanja njihovih izjava u vezi s tim događajem, Državno odvjetništvo ocjenjuje da takvom postupanju zamjenika nije bilo mjesta i da je njihov postupak ishitren, navodi se u priopćenju koje je potpisao v.d. državnog odvjetnika Slavko Zadnik. Državno odvjetništvo smatra neprimjerenim i odlazak branitelja s prošlotjedne glavne rasprave, koji je prošao bez posljedica. To je, smatraju, stvorilo dojam neravnoteže na štetu tužiteljstva koji je doveo do ishitrene reakcije zastupnika optužbe. Suđenje »zagrebačkim mafijašima« Državno odvjetništvo drži postupkom koji zahtijeva osjetljivo i objektivno vođenje, te primjereno ponašanje svih sudionika. Također smatra da županijski državni odvjetnik treba odlučiti o tome tko će ih zastupati u tom suđenju kako bi se ono moglo neometano nastaviti, navodi se u Zadnikovu priopćenju. </p>
<p> Višnja Lončar, Županijska državna odvjetnica izvjestila je u utorak Ratka Ščekića, predsjednika sudskog vijeća koje sudi Jelaviću i skupini, da će optužnicu zastupati isti zamjenici - Dunja Pavliček-Patak, Janjko Grlić i Petar Dragosavac. Ujedno je zatražila da se žurno zakaže nastavak suđenja. </p>
<p>To što su državni odvjetnici napustili sudnicu u postupku »zločinačkoj organizaciji« diverzija je na pravni poredak Republike Hrvatske, ocijenio je u utorak Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS). Od samog tog opasnog čina, upozorava, još opasnije bi bilo da on ostane nekažnjen. </p>
<p> Zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan, koji boravi u Požegi, za Vjesnik je izjavio: »To samo odražava težak položaj suda i sudaca, jer sud donosi odluku, a izložen je nekorektnim postupcima i obrane i optužbe. Iz ovog postupka je vidljivo da sud nije uvijek kriv za neučinkovitost, već tome debelo pridonose stranke u postupku. Trebamo vjerovati Sudskom vijeću jer je riječ o poštenim sucima koji su navikli na nekorektne postupke stranaka«.</p>
<p> Predsjednik UHS-a Gredelj tvrdi da bi cijeli slučaj mogao poprimiti međunarodne razmjere jer ima spoznaja da su se o tome već raspitivali diplomati nekih utjecajnih zemalja. Naime, u demokratskim je zemljama nezamislivo da tužitelji, koji su državni dužnosnici i zastupaju interese države, napuštaju sudnicu, napominje Gredelj. </p>
<p>Kaže da su državni odvjetnici zloupotrijebili nemoć suda da ih kazni jer su zakonske norme za takve slučajeve vrlo fluidne. »Tužitelji su ismijali državu, što je nedopustivo i opasno. Naime, ako je takvo ponašanje tužitelja moguće u Zagrebu, u ovako velikom procesu od kojega su i očekivanja javnosti velika, što onda možemo očekivati u malim sredinama, gdje sudovi i tužiteljstva nisu pod povećalom javnosti«, pita Gredelj. »Iz tužiteljskih redova stalno stižu prigovori da su sudovi ti koji odugovlače postupke. Kako onda protumačiti ovakvo ponašanje tužitelja koje cijeli sudski postupak pretvara u farsu?« Gredelj ironično napominje kako nakon što su sudnicu napuštali branitelji i tužitelji, sada to možemo očekivati i od sudaca koji vode proces.
Upozoravajući na nedorečenost zakona, naglasio je kako hitno treba mijenjati odredbe prema kojima ministar pravosuđa može kazniti samo »glavnog« državnog odvjetnika, ali ne i one na nižim razinama. (Hina, B. Bašić, I. Fadljević)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Svjedočila Srpkinja iz Gospića, branitelji je prozvali zbog mržnje </p>
<p>RIJEKA, 24. listopada</p>
<p> - U utorak je u Županijskom sudu u Rijeci nastavljeno saslušanje svjedoka u slučaju »gospićke skupine«. Najprije je saslušana jedna Srpkinja iz Gospića, koja je potkraj 1991. odvedena u vojarnu u Perušiću, odakle su je Hrvati pustili, a drugi je svjedok bio je šogor jednog od ubijenih Srba na Ravnom Dabru. </p>
<p>»Jedva sam čekala da pred hrvatskim sudom ispričam sve što se događalo u Gospiću i što su proživljavali ne samo Srbi nego i Hrvati, koji su riskirali svoje živote da bi pomogli Srbima«, rekla je novinarima, po završetku davanja iskaza ta svjedokinja, napomenuvši da je u Gospiću ostala, jer je osjećala obvezu da to učini zato što je njezin sin rođen u tom gradu. Dodala je da je prije devet godina, s tada sedmogodišnjim sinom, odvedena u vojarnu u Perušiću odakle je uspjela izaći zahvaljujući Hrvatima. »Htjela bih sada vratiti dobro koje su ti ljudi meni učinili makar nisam sigurna tko su oni. U vojarni nisam bila s drugima, nego smo dijete i ja bili izdvojeni«, ispričala je svjedokinja. </p>
<p>Treba reći da je jedan od branitelja »gospićke skupine«, odvjetnik Željko Dumančić ocijenio svjedočenje te Gospićanke »zanimljivim«. Govoreći o onome što je čuo prigodom njezina davanja iskaza sutkinji Sajonari Čulina, ustvrdio je da dosad skoro da i nije čuo toliko mržnje prema Hrvatskoj i hrvatskim braniteljima, koliko je ovom prigodom izrekla ta svjedokinja. </p>
<p>S obzirom na to da se novinari nisu složili s tom Dumančićevom ocjenom, on je ustrajao u tvrdnji da, kad se pomno analizira sve što je ta Gospićanka izjavila sutkinji - njegova tvrdnja ima osnove. </p>
<p>»Ta svjedokinja je svoja saznanja o kojima je govorila dobivala slušajući 'Radio Krajinu', čula je nešto i o leševima, a ta je priča povezana s onim o čemu bi trebao govoriti i Vuk Drašković«, zaključio je Dumančić, dodavši da dobar dio tih iskaza nije moguće provjeriti, jer je svjedokinja sve čula od ljudi koji više nisu u Hrvatskoj, te da ona nije govorila o događajima od 16. i 17. listopada 1991. nego o nekima prije i poslije tog datuma. Odvjetnik Velimir Došen drži da je u svjedočenju te Gospićanke najvažnije to što je ona ustvrdila da u događaju koji je opisala nisu sudjelovali njihovi branjenici.</p>
<p>Drugi svjedok, šogor jednoga od Srba ubijenih na Ravnom Dabru, govorio je o tome kako je od hrvatske policije zatražio da ukloni leševe trojice ubijenih Srba. </p>
<p>Odvjetnik Mirko Ružić potvrdio je da je njegov branjenik Ivan Rožić uputio pismo jednom od prethodnih svjedoka Mirku Kasumoviću u kojem ističe da se ne osjeća krivim, a u pismu je poslao i fotografiju svoje djece. Istražni postupak nastavlja se u četvrtak saslušanjem novih svjedoka. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Županijski sud u Zagrebu zaprimio spis o »slučaju Ahmići« </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Istražni spis o »slučaju Ahmići« zaprimljen je u utorak u Županijskom sudu u Zagrebu, potvrdio je to predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Miroslav Šumanović. Odlukom Vrhovnog suda taj je slučaj prebačen sa zadarskog na zagrebački Županijski sud, koji je proglašen nadležnim za vođenje kaznenog postupka protiv četvorice osumnjičenih za ratni zločin u Ahmićima - Ante Sliškovića, Tomislava Vlajića, Vlade Ćosića i Paška Ljubičića.</p>
<p> Kako se navodi u priopćenju Županijskog suda u Zagrebu, spisu je priložen i zahtjev za proširenjem istrage kojim se osumnjičenici terete i za kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava, te počinjenje produljenog kaznenog djela.</p>
<p> Slišković i Vlajić uhićeni su početkom rujna u Zadru, gdje su se krili pod lažnim imenom. Nalaze se u pritvoru, koji im je određen do 5. studenoga. Ćosić i Ljubičić su u bijegu i za njima je raspisana tjeralica. Tijekom dosadašnje istrage u Zadru je saslušano pet svjedoka, a ako ne bude novih dokaznih prijedloga ispitat će se još 29 svjedoka. Spis je dodijeljen predsjedniku istražnog odjela zagrebačkog Županijskog suda Zdenku Konjiću.</p>
<p> Istodobno na Općinskom sudu u Zadru u tijeku je suđenje časniku HV-a Željku Stipiću i bivšem načelniku zadarskog SZUP-a Josi Nekiću, optuženima da su pomagali u prikrivanju »ahmićke skupine«. </p>
<p> U selu Ahmići u Bosni i Hercegovini, 16. travnja 1993., ubijeno je 116 civila i razoren je velik broj civilnih objekata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Svaki sat na cestama osam nesreća uz dva ranjena </p>
<p>Hrvatski savjet za sigurnost prometa na cestama: Vozači pripravnici s privremenom dozvolom godinu-dvije/ I nakon 10 godina opet na ispit /Upitna granica dopuštenog alkohola u krvi </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Prometna sigurnost na cestama u ovoj je godini slabija nego u devet lanjskih mjeseci: broj prometnih nesreća veći je za sedam posto, broj poginulih za tri posto, a ozlijeđenih za 11 posto. Svakog sata na hrvatskim cestama u prosjeku se dogodilo osam prometnih nesreća. Svaki sat najmanje su dvije osobe stradale, a svakih 13 sati poginula je jedna osoba. Te su brojke iznesene u utorak na sjednici Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa na cestama, koji je raspravljao o prometnoj sigurnosti u prvih devet mjeseci ove godine.</p>
<p> Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno se dogodilo 54.114 prometnih nesreća u kojima je poginulo 487 osoba, a ozlijeđeno ih je, što teže, što lakše njih 15.322. Najviše je poginulo vozača (267) i putnika (144), a najmanje pješaka (76), pri čemu treba naglasiti da je broj smrtno stradalih pješaka 20 posto manji nego lani. U raspravi je ukazano da su neprimjerena brzina, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti i nepoštivanje prednosti prolaza tri najčešće greške koje prethode prometnim nesrećama, pa su sudari pri vožnji u slijedu najčešći. Zbog njih je bila čak 11.441 nesreća.</p>
<p> Članovi Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa na cestama smatraju da što prije treba izraditi izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama i strožim odredbama utjecati na veću sigurnost. U Zakon će se vjerojatno ugraditi odredba o vozačima pripravnicima. Riječ je o novim vozačima, koji bi nakon položenog vozačkog ispita, godinu-dvije vozili s privremenom dozvolom. Ako u tom razdoblju ne naprave određene prekršaje, dobili bi stalnu dozvolu. Ima mišljenja da se mogućnost početka osposobljavanja za vozače pomakne sa sadašnjih 18 na 16 ili 17 godina, a nije isključeno da se otvori mogućnost da vozači nakon deset godina staža ponovo idu na ispit i provjeru znanja. Osim toga, ima prijedloga o strožim kaznama za velika prekoračenja brzine. Možda će se i smanjiti granica kod koje se smatra da je vozač pod utjecajem alkohola sa sadašnjih 0,5 na 0,3 promila, iako ima zahtjeva da vozači za volanom, i kad je o amaterima riječ, ne smiju imati ništa alkohola u krvi. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Granić: U gospodarstvu nije lako ispraviti pogreške koje je počinio HDZ </p>
<p>Odgovarajući na pitanja na Aktualnom satu, zamjenik premijera Goran Granić je istaknuo da uskoro neće doći do smanjenja nezaposlenosti, ali da Vlada ulaže velike napore u otvaranje novih tvrtki, projekata i radnih mjesta / Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak ističe da je javna potrošnja lani bila rekordna / Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević najavio je novi zakon o stečajevima/ Do Levarova ubojstva vjerojatno ne bi ni došlo da je HDZ-ova vlast 1992. procesuirala ratne zločine u Gospiću, ustvrdio ministar unutarnjih poslova Šime Lučin </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Stanje u hrvatskom gospodarstvu, socijalni problemi i broj nezaposlenih bile su teme koje su najviše zanimale zastupnike Županijskog doma tijekom Aktualnog sata kojem se odazvao zamjenik premijera Goran Granić, nitko od potpredsjednika i samo pet ministara.</p>
<p> Tako je Zvonimira Puljića (HDZ) zanimalo kako će Vlada zaustaviti negativne trendove u gospodarstvu i povećanju nezaposlenosti. Granić mu je odgovorio kratko da »ispraviti vaše greške u prethodnih deset godina uza sve napore i mjere nije jednostavno«. Ipak, izrazio je nadu, da će nove Vladine mjere dati kvalitetne rezultate jer je Hrvatska, u posljednjih šest mjeseci, prema svim globalnim pokazateljima, postala prvom zemljom u tranziciji.</p>
<p> Granić je Anti Dželaliji (HDZ) kazao pak da je hrvatska Vlada svjesna toga da na jednog zaposlenog dolazi jedan umirovljenik i jedan nezaposlen, no da se uskoro ne može očekivati povećanje zaposlenosti. Stoga je najveći napor Vlada usmjerila na otvaranje novih tvrtki, projekata, pa tako i radnih mjesta. Najavio je da će Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u suradnji sa Svjetskom i domaćim bankama, pokrenuti otvaranje novih radnih mjesta. </p>
<p>Hadezeovac Franjo Križanić pitao je, je li javna potrošnja dostigla onu točku opterećenja koja demotivira ulaganje i razvoj. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak mu je odgovorio kako je točno da je javna potrošnja lani dostigla rekordan iznos. Ipak, porez na dohodak je smanjen na temelju povećanja neoporezivoga osobnog odbitka, carine su od 1. srpnja smanjene. </p>
<p>Milan Galić (HDZ) pitao je predstavnike Vlade zašto se stečajevi sve češće vode. Stjepan Ivanišević najavio je novi zakon o stečajevima, koji bi u prvi plan stavio zaštitu vjerovnika. Isto tako kazao je kako će novi zakon ublažiti nedostatke postojećeg Zakona o stečajevima, i to tako da se stečajni postupci skrate i pojeftine. </p>
<p>»Premijer Ivica Račan najavljivao je pobjedonosan pohod na Ameriku sa pet ministara i sto gospodarstvenika, koji je otkazan. Zašto?«, zanimalo je Ivana Marjanovića (HDZ). Zamjenik premijera mu je odgovorio kako se tijekom pripreme tih sastanaka došlo do zaključka da bi bolji termin za posjet Americi bio nakon što se pripremi projekcija proračuna za sljedeće tri godine.</p>
<p>Haeselesovca Žarka Katića zanimalo je dokle se došlo na ustroju posebnog tužiteljskog tzv. antimafijaškog ureda za istraživanje kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminala. Stjepan Ivanišević odgovorio je da je riječ o projektu koji će se ovih tjedana naći na Vladi. Razlog za njegovo osnivanje je taj što je Ministarstvo procijenilo da postojeće institucije, uz svoje druge obveze, nisu u stanju udovoljiti traženjima za učinkovitijim suzbijanjem kriminala. Zvonimir Puljić upitao je ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina dokle se došlo s istragom u vezi s pogibijom Milana Levara prije dva mjeseca, napomenuvši kako je saslušano sedam posto Gospićana. Ministar mu je odgovorio da ne može dati nikakav odgovor dok rezultati istrage ne budu gotovi, a ona će trajati koliko bude potrebno. Lučin je ustvrdio da do Levarova ubojstva vjerojatno ne bi ni došlo da je HDZ-ova vlast 1992. procesuirala ratne zločine u Gospiću. </p>
<p>Velimir Kvesić (HSP) pitao je zbog čega hrvatska policija sudjeluje u poslu oko izgona Hrvata iz kuća. Ujedno je pitao zbog čega je Ured za obranu u Donjem Lapcu »istjeran« iz zgrade općine. Granić mu je odgovorio da nitko ne može biti izvan zakona pa tako ni Milan Đukić, HSP-ov koalicijski partner u Donjem Lapcu. »Nisu najveći problem Hrvati iz BiH koji žive u kućama hrvatskih građana srpske nacionalnosti, nego višestruka zauzeća kuća što su počinili ljudi koji nemaju nikakve veze s tim područjima i koji su kuće zauzeli kao dio ratnog plijena« rekao je Granić, istaknuvši kako tu pravna država ne funkcionira. </p>
<p>Haespeovca Miroslava Rožića zanimalo je kako će Vlada procesuirati osumnjičene za ratne zločine, povratnike iz SRJ i BiH, s obzirom na to da je odlučila da ih se više ne provjerava pri ulasku u zemlju. Zamjenik premijera mu je kazao da Vlada neće raditi nikakve kampanje sa zatvaranjima, te da će procesuirati svakoga za kojeg postoji sumnja i za kojeg je u postupku dokazano da je počinio ratni zločin. </p>
<p>Nekoliko zastupnika zanimalo je tko od članova Vlade sjedi u nadzornim odborima i koliku naknadu za to primaju, a Slobodana Langa (HDZ) je zanimalo tko, kako i s kojom odgovornošću upravlja državnim vlasništvom. Granić je odgovorio kako će Domu dostaviti detaljnu informaciju o tome koliko ministara sjedi u nadzornim odborima, a što se tiče državnog vlasništva » nitko u ovom trenutku ne zna što je državno vlasništvo, jer mnogi podaci nisu uvedeni u vlasničke knjige«. Upravo je zbog toga osnovan Ured za državnu imovinu, koji će urediti državno vlasništvo od stvaranja katastra do načina upravljanja njime. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na radni tekst zakona o vjerskim zajednicama stigle dvije primjedbe </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Vladinoj Komisiji za odnose s vjerskim zajednicama dosad su stigle dvije primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o vjerskim zajednicama, kojim se kani trajno urediti odnose s vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj. U komisiji nisu željeli precizirati tko je uputio primjedbe i o kakvim je primjedbama riječ, ali su rekli kako je dogovoreno da se primjedbe na radni tekst zakona dostave do 10. studenoga. Prije mjesec dana Nacrt prijedloga zakona o vjerskim zajednicama uručen je ili dostavljen na 22 adrese - crkvama, vjerskim zajednicama, vjerskim skupinama i udrugama. Tajnik Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Franjo Dubrović izjavio je u utorak da je riječ o čistoj radnoj verziji zakona, koja nije dostavljena čak ni članovima Vlade te kako je dogovoreno da se o takvoj verziji teksta ne vodi javna rasprava.</p>
<p>Prema Dubrovićevim riječima, do kraja godine mogao bi biti pripremljen Nacrt zakona o vjerskim zajednicama o kojem bi se u tijeku siječnja ili veljače mogla otvoriti rasprava. Do tada će Vladina Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, koja je autor radnoga teksta zakona, prikupiti primjedbe i raspraviti ih s predstavnicima crkava, vjerskih zajednica, vjerskih skupina i udruga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HHO: Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj i dalje nezadovoljavajuće </p>
<p>HHO je u ozbiljnoj dvojbi može li se ova vlast smatrati legitimnom s obzirom na neispunjena predizborna obećanja, ističe član Izvršnog odbora HHO-a Žarko Puhovski / U raspravi o ustavnim projemama zanemarena su temeljna pitanja, primjerice potpuno je nejasno što se misli pod pojmom građanin koji se, uz to, uvijek navodi u muškom rodu </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - »U Hrvatskoj se danas događa skretanje javne rasprave s realnih problema na manje bitna pitanja. Ponajprije se to odnosi na socijalnu situaciju koja, ne da se nije popravila, nego se onima koji su bili žrtve privredne politike proteklih godina, još i pogoršava. To je suprotno predizbornim obećanjima nove hrvatske vlasti, stoga smatramo da je sadašnje stanje ljudskih prava u Hrvatskoj i dalje poprilično nezadovoljavajuća, neovisno o pozitivnim promjenama u odnosu na prije deset godina«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Žarko Puhovski, član izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Konferencija je održana u povodu Dana UN-a.</p>
<p>Zbog svega navedenog, HHO je u ozbiljnoj dvojbi može li ova vlast sebe smatrati legitimnom u odnosu na predizborna obećanja, istaknuo je Puhovski. Vlast se bavi, naglasio je, manje važnim i simboličkim stvarima kao što je rasprava o nedavnoj prošlosti, odnosno takozvanom Domovinskom ratu. Sabor je usvojio deklaraciju o nedavnom ratu koju HHO-u drži spornom, pojasnio je Puhovski, budući da joj je cilj postizanje primirja među moćnicima. Po njegovim riječima, cijena takve simboličke pomirbe jest iskrivljeno interpretiranje nedavne hrvatske prošlosti te »zabašurivanje odgovornosti hrvatske države za agresivno djelovanje u BiH«. I nakon promjene vlasti, naveo je Puhovski, ostala je čini se potreba za svjesnim preuzimanjem odgovornosti za sve što je činjeno uime Hrvatske.</p>
<p>Puhovski je uime HHO-a prigovorio i javnoj raspravi oko ustavnih promjena. Ona se, po njegovim riječima, svela na pitanje kome će od političkih moćnika pripasti više ovlasti, umjesto da se bavi temeljnim pitanjima koja su u Ustavu neadekvatno riješena. Na primjer, drži Puhovski, potpuno je nejasno što se misli pod pojmom građanin koji se, uz to, uvijek citira u muškom rodu, što je, pak, u suprotnosti sa suvremenim liberalno-demokratskim kriterijima. Osim toga država se neprimjereno koristi i silom, mišljenja su u HHO-u. Primjer za to su, rečeno je, uhićenja koja kao da kopiraju popularne televizijske serije te privođenja na informativne razgovore u ranim jutarnjim satima. </p>
<p>Predsjednik HHO-a Izet Aganović podsjetio je, među ostalim, da se sljedećega mjeseca u Zagrebu održava konferencija »Ljudska prava u jugoistočnoj Europi i proces europske integracije« na kojoj će, uz ostale, biti prisutni i predsjednici HHO-a iz svih 15 zemalja Europske unije. </p>
<p>Članovi HHO-a na kraju su povodom Dana UN-a apelirali na hrvatske pravnike da odustanu od, kako su rekli, »ulizničkog termina« - Ujedinjeni narodi, koji je izmislio bivši režim. U svim dokumentima UN-a potpuno jasno stoji da je riječ o Ujedinjenim nacijama, poručili su iz HHO-a. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Štediše propalih banaka dobit će svoju ušteđevinu do kraja ove godine? </p>
<p>Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo podržao izmjene Zakona o lijekovima, ustrajući na tome da lijekovi koji se najviše troše ne smiju drastično poskupjeti što mora nadzirati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje/ Odbor za financije i državni proračun podupro izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnu poticanju stambene štednje kojima će se, uz ostalo, omogućiti da se takav kredit može koristiti i za otplatu ranijeg komercijalnoga stambenog kredita / Većina članova Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost misle da tajne službe više ne trebaju biti u Ustavu</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Uoči početka osme sjednice Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora u utorak su zasjedali odbori koji su »odrađivali« točke dnevnog reda. </p>
<p>Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo podržao je izmjene i dopune Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima, kojima bi se cijene lijekova što se izdaju na recept ustanovljavale na razini cijena zemalja u tranziciji, na primjer, Češke, Slovenije i Mađarske, a djelomično i zemalja zapadne Europe. U svojim su raspravama zastupnici isticali nužnost sagledavanja ekonomske i socijalne situacije u zemlji, osobito kad je riječ o lijekovima koji se kupuju bez recepta. Inzistirali su na tome da lijekovi koji se najviše troše ne smiju drastično poskupjeti, a također su naglasili da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje mora učinkovitije kontrolirati cijenu lijekova koje propisuju pojedini liječnici. </p>
<p>Odbor će o dopunskom izvješću o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u prošloj godini raspravu nastaviti u srijedu. Direktorica Zavoda Dunja Vidošević upozorila je da su najveće malverzacije s dionicama Mirovinskog fonda učinjene 1997. i 1998. godine kada je počinjena šteta čiji iznos još nije ustanovljen.</p>
<p>Odbor za financije i državni proračun podržao je izmjene i dopune Zakona o stambenoj štednji i državnu poticanju stambene štednje kojima će se, uz ostalo, omogućiti da se takav stambeni kredit može koristiti i za otplatu ranijeg komercijalnoga stambenog kredita. Razmatrajući predstavku zajedničke udruge štediša »Pučke štedionice« i »Sutle Šenkovec« Odbor je zaključio da ne postoje opravdani razlozi za davanje vjerodostojna tumačenja Zakona o bankama i štedionicama u slučaju »Sutle«. Naime, ta je štedionica registrirana 1990. godine, i to prema Zakonu o štedno-kreditnim organizacijama, a ne prema Zakonu o bankama i štedionicama iz 1993. godine, pa se tih štedionica ne tiču odredbe o osiguranoj štednji građana.</p>
<p> Na zahtjev zastupnika koji su upozoravali na sporu isplatu osigurane štednje u propalim bankama i štedionicama i loš položaj štediša kod stečaja financijskih institucija, Odbor je zatražio od Trgovačkoga suda informaciju o vođenim stečajevima, a od Financijske i Kriminalističke policije te Državnog odvjetništva informaciju o postupanju zbog nezakonitosti. Pomoćnica ministra financija Suzana Brenko najavila je da se izdavanjem državnih obveznica želi svu osiguranu štednju isplatiti do kraja ove godine. Odbor je podržao izmjene Zakona o carinskoj tarifi koje je predložio Županijski dom tražeći, uz ostalo, oslobađanje od carine za uvoz strojeva za razminiranje ne slažući se s Vladinim prijedlogom da se to učini podzakonskim aktom.</p>
<p>Članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljat će o ustavnim promjenama kad prijedlog dođe u Sabor, a većina ih misli da tajne službe više ne trebaju biti u Ustavu, jer, kako je u utorak nakon sjednice Odbora rekla predsjednica Đurđa Adlešić, Hrvatska je demokratska zemlja. Prema njezinim riječima Odbor bi trebao nadzirati rad tajnih službi ali i sudjelovati u imenovanjima čelnih ljudi u njima. To je, kako je rekao potpredsjednik Odbora Ivan Ninić, i dosada bio običaj ali tu mjerodavnost Odbor treba imati i u Ustavu kako bi se ispunila predizborna obećanja građanima o parlamentarnoj kontroli tajnih službi.</p>
<p>O »slučaju Skender«, o kojem piše novi Nacional, Odbor nije raspravljao, ali Ninić drži da će to biti tema rasprave, ispostavi li se točnim da je Skender imao iskaznice SZUP-a i SIS-a, te kad o navodnim nezakonitostima dođu izvješća mjerodavnih službi. Inače, Odbor je na dvosatnoj sjednici raspravljao o zakonu o policiji, koji je, prema riječima Đurđe Adlešić, bitno bolji od prethodnih prijedloga, ali će ga Odbor još jednom raspraviti, jer je riječ o delikatnu zakonu koji zadire u ljudska i građanska prava. </p>
<p>Uz dva glasa protiv prihvaćeno je Izvješće o požarima, no Odbor traži da Sabor ubuduće bude upoznat s pripremama i mjerama za zaštitu od požara, i to ne samo za proljeće i ljeto nego se ta strategija mora napraviti i nekoliko godina unaprijed. </p>
<p>Na pitanje hoće li intervju Dražena Budiše Večernjem listu zaoštriti odnose šestorke, Đurđa Adlešić samo je kratko prokomentirala kako ne vidi što bi to u intervjuu moglo biti sporno i zaoštriti odnose.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Akademicima više mirovine, dodatak na mirovine iz BiH </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović drži da nema razloga da mirovine akademika ne budu na razini barem prosječnih mirovina saborskih zastupnika / Novim bi se zakonom, kojim bi se reguliralo pravo akademika na mirovinu, »pomirila« činjenica da je Zakonom o HAZU akademicima propisano pravo na povlaštene uvjete za odlazak u mirovinu, no to se pravo nije primjenjivalo/ Donijet će se i poseban zakon koji se tiče umirovljenika što su mirovinu zaradili u BiH / Tim bi umirovljenicima hrvatska država osigurala svojevrstan dodatak uz mirovinu </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - »Nema razloga da mirovine akademika ne budu na razini barem prosječnih mirovina saborskih zastupnika«, kazao je u ponedjeljak ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, najavljujući da će se u četvrtak pred Vladom naći prijedlog zakona kojim bi se reguliralo pravo akademika na mirovinu. Podrobnijih informacija o tome do kojeg bi se iznosa mogle uvećati te mirovine zasad nema, no ministar je Vidović obećao da će taj zakonski tekst, zajedno s još četiri zakonska prijedloga koje priprema njegovo Ministarstvo, javnosti biti predstavljen već tijekom ovoga tjedna.</p>
<p>Tim bi se zakonom, prije svega, uskladili propisi i praksa, odnosno »pomirila« činjenica da je Zakonom o HAZU akademicima propisano pravo na povlaštene uvjete za odlazak u mirovinu (pravo na uvećanje mirovine za određeni postotak), ali se to pravo nije primjenjivalo. O toj je činjenici, prema tužbi jednoga splitskog akademika svojedobno raspravljao i sud, koji je ustanovio da bi mu mirovina trebala biti znatno viša od one koju taj akademik prima. No stručnjaci za provedbu mirovinskog osiguranja iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje obrazlagali su da se odredbe Zakona o HAZU-u ne mogu primijeniti na utvrđivanje mirovina, jer nije riječ o posebnom mirovinskom propisu.</p>
<p>S druge strane, posebnog propisa o pravu na mirovinu za akademike nije bilo, pa su se te mirovine u praksi računale prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju, kojim nisu obuhvaćeni nikakvi posebni uvjeti. Mirovine su njime limitirane na najviši mogući iznos, koji se danas kreće oko 5.000 kuna.</p>
<p>Drugi zakonski prijedlog koji je ministar Vidović najavio tiče se umirovljenika koji su mirovinu zaradili u Bosni i Hercegovini i od svibnja izgubili mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da mnogo tih umirovljenika mirovinu još nije primio (većinom je riječ o umirovljenicima s područja Republike Srpske), dok su je mnogi primili u umanjenu iznosu, u odnosu prema onom što im je isplaćivao hrvatski Mirovinski zavod, ministar rada i socijalne skrbi je istaknuo kako bi se posebnim zakonom moglo postići da ti građani hrvatske zadrže barem minimalan životni standard.</p>
<p>Prema tom bi im prijedlogu hrvatska država osigurala svojevrstan dodatak uz mirovinu. Do kojega iznosa zasad nije poznato, no očekuje se da bi to moglo biti barem do minimalne mirovine za hrvatske umirovljenike, ili do iznosa prosječne mirovine. Tako bi umirovljenik koji prima mirovinu iz nekog BiH fonda pravo na dodatan iznos iz hrvatskog Mirovinskog zavoda ostvario na temelju odreska, odnosno isplatnoga listića, a primio bi dodatak u visini iznosa koji mu nedostaje do granice koja će biti ustanovljena zakonom.</p>
<p>Ministar Vidović posebno je istaknuo da bi umirovljenici s područja Republike Srpske, ako mirovinu iz Fonda u Bijeljini ne počnu dobivati niti u trenutku kad počne primjena toga zakona, mogli ostvariti pravo i na isplatu čitava iznosa. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Udružuju se tri školska sindikata koji žele privući 8.000 profesora </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - »Ubuduće želimo jedinstveno istupati na hrvatskoj školskoj sindikalnoj sceni, stoga ćemo potpisati i sporazum o suradnji«, kazali su na konferenciji za novinare u utorak predstavnici novoosnovanog Nezavisnog srednjoškolskog sindikata 2000. (NSS 2000), Sindikata djelatnika u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, te Sindikata djelatnika srednjih škola i učeničkih domova.</p>
<p>»Želimo okrupniti sindikalnu školsku scenu, kako bi Vlada ozbiljno shvatila naše zahtjeve za boljim statusom i višim plaćama srednjoškolskih zaposlenika. Naša će suradnja biti dugoročna, a cilj nam je privući više od 8.000 srednjoškolskih profesora koji nisu članovi nijednog sindikata, jer su se razočarali u sindikalno djelovanje«, istaknula je predsjednica Sindikata djelatnika u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama Anita Car.</p>
<p>Predsjednik varaždinskog Sindikata djelatnika srednjih škola i učeničkih domova Branimir Mihalinec upozorio je da je za novonastalu situaciju, koja izrazito diskriminira zaposlenike u srednjim školama, kriva i nesuradnja među sindikatima. »Stoga se nadamo da će srednjoškolski profesori prepoznati da smo mi ta snaga na koju se mogu osloniti«, rekao je Mihalinec.</p>
<p>Sindikalisti su istaknuli da će i dalje pokušavati utjecati na Vladu kako bi se ispravila nepravda nanesena zaposlenicima u srednjim školama. Također će se tražiti da Vlada donese hitnu uredbu kojom bi srednjoškolski profesori retroaktivno, od 1. rujna, dobili plaće uvećane za deset posto. »Slažemo se s prijedlogom Vlade koja je obećala da će u roku mjesec dana ponuditi potpun program koji bi riješio sadašnju situaciju. Međutim, mi ćemo i u tom vremenu kontaktirati sve relevantne institucije koje bi nam mogle pomoći da se izborimo za naš pravedniji položaj«, poručila je predstavnica NSS-a 2000. Nada Miščević.</p>
<p>Istaknuvši da su za diskriminirajući Aneks Kolektivnog ugovora, najviše odgovorni ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar te Nezavisni sindikat u srednjim školama Vesne Kanižaj, kao supotpisnik, udruženi su sindikalci poručili da Vesni Kanižaj više neće dopustiti da predstavlja srednje škole.</p>
<p>Na upit novinara hoće li se u petak pridružiti prosvjedu koji organizira Sindikat »Preporod«, sindikalisti su odgovorili da ih Vinko Filipović nije službeno pozvao. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Budiša: Pantovčak ne zna što je ustavna kriza</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - »Ja samo želim da Hrvatska dobije parlamentarni sustav. Zaoštravat ćemo odnose sa svima koji to ne žele, a gospoda s Pantovčaka očito ne znaju što je ustavna kriza«, rekao je u utorak u izjavi za Vjesnik predsjednik HSLS-a Dražen Budiša komentirajući burne reakcije i optužbe da želi isprovocirati političku i ustavnu krizu, nakon intervjua što ga je poslije tromjesečne šutnje dao Večernjem listu. </p>
<p>Oštre kritike na račun predsjednika Mesića, kod kojega Budiša vidi otklon od obećanja o ukidanju polupredsjedničkog sustava, te Budišine tvrdnje da je sada potrebno braniti parlamentarni sustav i Hrvatski državni sabor od Mesića i njegovih snaga , na Pantovčaku su protumačili kao provociranje političke krize i traženje sukoba između Predsjednika, Vlade i Sabora. Budišine izjave da nema novog miješanja karata u parlamentu, da koalicija mora odraditi mandat do kraja, a u slučaju poremećaja u njoj jedina je mogućnost - raspisivanje novih izbora, u Uredu Predsjednika protumačena je kao zazivanje prijevremenih izbora.</p>
<p> »Upravo suprotno, ja se zalažem da ova Vlada odradi svoj mandat do kraja i zaista na znam gdje su pročitali to o zazivanju prijevremenih izbora«, ponovio nam je predsjednik HSLS-a.</p>
<p>Budišine izjave o tome kako su LS, IDS i HNS postali oporba vlastitoj Vladi komentirali su čelnici tih stranaka. »Mi nismo izazvali niti jednu krizu Vlade, a nismo niti sudjelovali u slučajevima poput 'afere Stipetić' ili kritizirali Vladu zbog utjecaja na HTV, već smo uvijek podržavali premijera Račana«, komentirao je v.d. predsjednik LS-a Zlatko Kramarić. Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin kaže da se nitko ne treba plašiti postupaka IDS-a, LS-a i HNS-a, stranaka koje su uvijek bile konstruktivne za razliku od HSLS-a. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Kanižajkin sindikat najavljuje prekid socijalnog mira i prosvjede </p>
<p>OSIJEK, 24. listopada</p>
<p> - Osjećamo se prevarenima i izigranima. S punim smo povjerenjem podržali inicijative Ministarstva prosvjete i športa, a sve to nam je vraćeno omalovažavanjem i lažima. Kazao je Andrija Puljević, povjerenik osječko-baranjske podružnice Nezavisnih sindikata zaposlenih u srednjim školama, na konferenciji za novinare održanoj u utorak.</p>
<p>Upozorivši da bi taj sindikat uskoro mogao organizirati nove prosvjede i štrajkove, dodao je da su čelnici toga sindikata tijekom višemjesečnih pregovora s Ministarstvom uspjeli su dogovoriti da se zaposlenicima u srednjim školama plaće poveća za deset posto. </p>
<p>»Bili smo uvjereni da je to početak pravoga socijalnog dijaloga. Taj prijedlog Ministarstva prošao je i kroz uži kabinet Vlade, odnosno kroz ruke Željke Antunović. I kad je skoro sve bilo riješeno i prihvaćeno, Vlada je u posljednji trenutak neobjašnjivo odbila taj prijedlog«, istaknuo je Puljević, dodavši da su time srednjoškolski profesori zakinuti u odnosu prema drugim zaposlenicima u školstvu. Istaknuvši kako taj sindikat nikada nije dovodio u pitanje pravo Vlade da uređuje pitanje školstva, Puljević je ustvrdio kako to »ipak ne znači da će dopustiti da ih se omalovažava i podcjenjuje«. »Sve nam se više čini da se Vlada služi nekim novonastalim sindikatima kako bi se razbio sklad u Nezavisnom sindikatu i kako bi se politički uklonila naša predsjednica Vesna Kanižaj. Jer ako se uništi taj snažan sindikat, više neće biti pritiska na njih«, objasnio je Puljević. </p>
<p>»Krajnji rok koji dajemo Vladi da riješi taj spor je idući petak. Ako se do tada ništa ne riješi, označit ćemo prekid socijalnog mira i započeti s prosvjedima i štrajkovima«, upozorio je Puljević. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Hitnoj pomoći najveći problem što ne postoji zakon o toj službi </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić primio je u utorak predstavnike Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći na čelu s predsjednikom Danijelom Šotom. Upozorili su ga na organizacijske probleme s kojima se svakodnevno suočavaju djelatnici, a kao najveći problem naglasili su da ne postoji zakon o hitnoj medicinskoj pomoći. Također su izvijestili o pripremama za Kongres djelatnika hitne medicinske pomoći koji će se održati u Zagrebu koncem listopada pod pokroviteljstvom predsjednika Republike i Ministarstva zdravstva. U radu Kongresa sudjelovat će djelatnici medicinske pomoći iz 80 hrvatskih gradova, te iz Italije, Njemačke, Slovenije i BiH. Neke od tih zemalja imaju dobro organiziranu hitnu medicinsku pomoć pa bi njihova iskustva mogla pomoći pri izradi hrvatskog zakona, rekao je Šota.</p>
<p> Predsjednik Stipe Mesić primio je u utorak u svom uredu na Pantovčaku izaslanstvo Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći. Razgovarao je i s predstavnicima tvrtke Bechtel Internacional, te Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću. (Hina, M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Šimić tvrdi da, bez obzira na pritiske, neće podnijeti ostavku </p>
<p>OSIJEK, 24. listopada</p>
<p> - Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) će na svojoj sjednici u srijedu raspravljati o radu osječko-baranjskoga HDZ-a. Istaknuo je to, u utorak na konferenciji za novinare, Mato Šimić, predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i potpredsjednik te stranke. </p>
<p>Šimić je ponovio zahtjeve osječkog HDZ-a, koji od stranačke Središnjice traži raspuštanje toga županijskog odbora i donošenje odluke o sazivanju izvanredne skupštine osječko-baranjskog HDZ-a, na kojoj bi se izabrao novi županijski i nadzorni odbor i, dakako, njihovi predsjednici. </p>
<p>Osvrćući se na napise Jutarnjeg lista i Glasa Slavonije, Šimić je ocijenio neprihvatljivima izjave osječko-baranjskog župana Marka Bagarića. Podsjetimo, sukob između njega i osječko-baranjskoga župana započeo je prošli tjedan kada je Bagarić predložio Županijskom odboru stranke da se raspravlja o povjerenju Mati Šimiću, za kojega je ustvrdio da vodi stranku u daljnju propast. Šimić je, pak, na to izjavio kako ga bivši župan, danas saborski zastupnik Branimir Glavaš ponovno pokušava srušiti s mjesta prvog čovjeka u osječko-baranjskom HDZ-u.</p>
<p>»Glavaš i dalje izaziva sukobe na području naše Županije kako bi i dalje bio gubernator. On provodi samovolju ne samo u stranci, nego i u izvršnoj vlasti Županije osječko-baranjske«, rekao je Šimić. Istaknuo je da je HDZ na tom području napravio i dobrih stvari, ali i da je bilo promašaja u slučajevima pretvorbe, potom političkih obračuna i uklanjanja ljudi prošlih deset godina. Upozorivši kako se on nije družio ni s Josipom Gucićem, ni s njegovim sinovima, te da nema pojma što se događa s »Pivovarom«, »Slavonija osiguranjem«, Glasom Slavonije... »Želimo skinuti hipoteku lopovluka i kriminala sa HDZ-a, i neka se počne odgovarati za učinjena kriminalna djela«, istaknuo je Šimić, pozvavši »pravnu državu da napokon profunkcionira«. Osječko-baranjskom županu Šimić je poručio da napokon postane županom i počne s rješavanjem problema Županije. </p>
<p>Također je istaknuo, kako je svojih deset godina dao hrvatskom narodu, i ustrajat će na svom putu, bez obzira na sve optužbe, upitavši u kojem je on to bio nadzornom odboru i gdje je sudjelovao u privatizaciji i pretvorbi. </p>
<p>Na upit novinara što misli da će se dogoditi na sjednici Predsjedništva HDZ-a, Šimić je odgovorio kako ostavku neće podnijeti, bez obzira ne sve pritiske. No ako Predsjedništvo donese odluku koja ne bi bila u moju korist, nastavio je, razmislit ću o svojem daljnjem radu u HDZ-u i Predsjedništvu stranke.</p>
<p>Spekulacije o tomu da će prijeći u Hrvatsku stranku prava Ante Đapića, Šimić je prokomentirao riječima: »U HDZ-u ostajem bez obzira na to što će se dogoditi. Pričekat ću bolja vremena«. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Splitski HSS bi koalirao s HSLS-om, pod uvjetom da nema mjesta za SDP? </p>
<p>SPLIT, 24. listopada</p>
<p> - Čelnik splitske Hrvatske seljačke stranke (HSS) Željko Sikirica opovrgnuo je u utorak, u izjavi za Vjesnik, informaciju o svojoj kandidaturi za gradonačelnika Splita, koja je objavljena u jednim dnevnim novinama. Sikirica je kazao da splitski HSS-a još nije raspravljao o stranačkim kandidatima za novoga gradonačelnika Splita, kao ni o modelu izlaska na lokalne izbore, s obzirom na to da još nisu poznate izborne propozicije. Neovisno o tome hoće li se strukture vlasti na lokalnim razinama birati prema odredbama postojećega ili novoga izbornog zakona, splitski HSS će ponajprije voditi računa o, sada već narušenim odnosima unutar stranaka splitske šestorke (HSLS, SDP, HSS, HNS, LS i ASH).</p>
<p>Prema Sikiričinim riječima, splitski HSS-ovci u startu odbacuju svaku mogućnost sklapanja koalicije s »agresivnim« strankama koje, kako je istaknuo, ponižavaju HSS i neargumentirano napadaju gradsku vlast. Ipak, Sikirica nije htio reći misli li pritom na HNS, koji je ovih dana započeo žestoku političku ofenzivu na gradsku vlast, u kojoj i sam participira. Čelnik HSS-a kaže da je predsjednik stranke Zlatko Tomčić ostavio ograncima punu autonomiju što se tiče predizbornoga i poslijeizbornog koaliranja, ali u okvirima stranaka šestorke. </p>
<p>Hoće li HSS sklopiti neku koaliciju na izborima za Gradsko vijeće Splita, ovisit će ponajprije o »karakteru« mogućih koalicijskih partnera, napominje Sikirica. No, ako je suditi prema njegovim ranijim izjavama, to automatski isključuje koaliciju s HNS-om i SDP-om. No čini se da bi u slučaju primjene postojećega Izbornog zakona, splitski HSS vrlo rado sklopio međustranački dogovor s HSLS-om, ali pod uvjetom da u njoj ne bude mjesta za SDP. </p>
<p>Splitski HSS-ovci, naime, ocjenjuju da su odnosi koalicijskih partnera SDP-a i HSLS-a sve kritičniji kako se bliži kraj mandata aktualne gradske vlasti, te u tom smislu računaju na to da HSLS-u više ne pada na pamet sklapanje koalicije sa splitskim SDP-om. No, prema onome što se moglo čuti posljednjih dana, splitski HSS ima i stanovite rezerve prema HSLS-u koji se, drže splitski »seljaci«, nepotrebno iscrpljuje u unutarstranačkom sukobu čiji su akteri gradonačelnik Ivan Škarić i njegov zamjenik Miroslav Buličić. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Amerikanci pomažu obnovu kninskog područja s pola milijuna dolara </p>
<p>KNIN, 24. listopada</p>
<p> - Kninski gradonačelnik Josip Odak, direktor Međunarodnog odbora za pomoć (IRC)) za Hrvatsku Gregory Beck, te Maja Marija Mateljan, izvršna direktorica Dalmatinski odbor solidarnosti (DOS) potpisali su u utorak u Kninu dva ugovora o suradnji »teška« ukupno oko pola milijuna dolara. Svečanosti potpisivanja Ugovora bili su nazočni i Kevin Karew iz američkog veleposlanstva u Zagrebu, Marko Lovreković, zamjenik direktora IRC-a, Timothy M. Scharer, predstavnik donatora iz Washingtona, Mirela Stanić, voditeljica kninskog ureda IRC-a, i predstavnici lokalne kninske vlasti.</p>
<p>Prvi potpisani ugovor koji financira američka vlada podrazumijeva pomoć u obnovi i revitalizaciji širega kninskog područja, te pravnu pomoć. Važan element programa je sudjelovanje lokalnog stanovništva u njegovu provođenju, a njegov je završetak predviđen za lipanj sljedeće godine. </p>
<p>Prvi koraci, istaknuo je Beck, već su napravljeni, točnije snimljeno je stanje na terenu, a uskoro se očekuje i definiranje liste potreba, a o tome kome će se pomoć dijeliti odluka će se donositi zajednički.</p>
<p>Kako stoji u ugovoru o suradnji tim se programom pomaže dvosmjerni povratak i integracija doseljena stanovništva. Grad je zadužen dostaviti listu prioriteta za obnovu infrastrukture, pomoći manjem gospodarstvu, a Vijeće će donositi konačna odobrenja. Jedna od obveza Grada Knina je da vrati u posjed 20 srpskih kuća u kojima borave doseljeni Hrvati do lipnja iduće godine. Kako se čulo na skupu u Kninu, ovim će se ugovorom popraviti 30 kuća socijalno ugroženih Kninjana.</p>
<p>Drugi ugovor potpisan između grada Knina, DOS-a i IRC-a financira nizozemska vlada i njime će se obnoviti i popraviti 80 kuća na širem području Knina, a kuće će se popraviti i doseljenim Hrvatima i domicilnom stanovništvu, te Srbima povratnicima.</p>
<p>Na upit zašto se u ugovorima spominje kategorija povratnik direktor IRC-a je odgovorio da je to zbog činjenice da se tim projektima podržava proces povratka. Josip Odak je istakao kako lokalna vlast nikada nije sprječavala povratak Srba. »Do 3. siječnja ove godine na kninsko se područje vratilo više od 6.000 Srba, a na šire područje Knina više od 12.000. Do sada je bilo slučajeva protežiranja pri dodjeli pomoći od raznih međunarodnih organizacija na uštrb hrvatskog stanovništva, a pomoć koja je išla putem UNHCR-a i Crvenog križa nesebično pružana i Srbima i Hrvatima«, dodao je.</p>
<p>Prema riječima Kevina Cerewa, američka je vlada do sada na područje Knina uložila ukupno 750.000 dolara. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Pregovori s EU-om mogli bi završiti u proljeće, smatra Picula</p>
<p>Izaslanstvo SRJ neće zasjeniti hrvatske ambicije na Zagrebačkom summitu, zaključeno na saborskom Odboru za vanjsku politiku </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - O tijeku priprema za Zagrebački summit EU-a i zemalja jugoistočne Europe, predviđen za 24. studenoga i o skorom početku pregovora s Europskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u utorak je u Odboru za vanjsku politiku Hrvatskoga državnog sabora izlagao ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Također je govorio o bilateralnim odnosima s europskim odnosno prekomorskim zemljama, kao i o skorim izborima u BiH. </p>
<p> Zagrebački summit »iznimno je važan događaj za Hrvatsku«, jer je to prvi sastanak na vrhu Europske unije koji se održava izvan njezinih granica, istaknuo je ministar Picula. Hrvatskoj je ponuđena suorganizacija skupa »kako bi se istaknula važnost svega što smo poduzeli da potaknemo unutarnji demokratski razvoj«, ali i zbog toga jer se Hrvatska dokazala čimbenikom stabilizacije u ovom dijelu Europe, dodao je Picula. Taj sastanak koji će zajednički voditi francuski i hrvatski predsjednici, Jacques Chirac i Stipe Mesić, trebao bi pripomoći jačanju hrvatske pozicije na međunarodnom planu. </p>
<p>Nacrt završnog dokumenta Zagrebačkog summita dovršen je i poslan Parizu na uvid, izvijestio je hrvatski šef diplomacije. Dokument će, čini se, sadržavati posebnu točku o pitanju sukcesije bivše SFRJ, istaknuo je Picula u odgovoru na pitanje zastupnika Mate Granića (DC). </p>
<p>Nema bojazni od toga da bi sudjelovanje izaslanstva SRJ na čelu s Vojislavom Koštunicom moglo zasjeniti hrvatske ambicije na Zagrebačkom summitu, suglasila se većina sudionika na sjednici Odbora.</p>
<p>Samo mjesec dana dijeli nas od početka pregovora s EU-om, kazao je Picula, koji bi mogli završiti u proljeće 2001. Sastavljanje pregovaračkog tima potrajalo je prilično, ustvrdio je ministar, jer smo tražili prave ljude. Bruxelles je, naime, upozorio da je spreman onoliko brzo ići s pregovorima koliko to službeni Zagreb može podnijeti, pojasnio je ministar Picula.</p>
<p>Podsjetio je da je u proteklih devet mjeseci, dakle od siječanjskih izbora, Hrvatska uspjela potpisati Protokol o ulasku u WTO, reducirati OESS-ovu misiju, prestao je monitoring Vijeća Europe, a prihvaćena je i Studija o izvedivosti pregovora Zagreba i Bruxellesa. Regionalna suradnja jedan je vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske o čemu svjedoči hrvatska aktivna uloga u nizu regionalnih inicijativa, a ponajprije u Paktu o stabilnosti. Suradnja, a ne napetosti i sukobi sa susjedima, način je koji olakšava hrvatski put do institucija EU-a, zaključak je Odbora za vanjsku politiku. Šef hrvatske diplomacije složio se da je pred Hrvatskom zadaća jačanja gospodarske diplomacije te pozdravio prijedlog da se razmotri mogućnost održavanja skupa na tu temu u Zagrebu u proljeće 2001. </p>
<p> Nadolazeći opći izbori u BiH bili su posebnim predmetom rasprave na Odboru. Izborna pravila koje je predložilo Privremeno izborno povjerenstvo u BiH, upozorio je Ivo Sanader, zastupnik i predsjednik HDZ-a, suprotna su Daytonskom sporazumu i ustavnim odredbama te izravno štete interesima Hrvata u BiH. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac (SDP) suglasio se da valja onemogućiti takvo revidiranje Daytona i pozdravio je inicijativu Vlade da uputi notu OESS-u i visokom predstavniku u BiH Wolfgangu Petritschu.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Hrvatska poslala notu OESS-u zbog promjene izbornih pravila u BiH</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Hrvatska je Stalnom vijeću OESS-a u Beču i visokom predstavniku za BiH Wolfgangu Petritschu uputila predstavku u kojoj upozorava da Odluka privremenog izbornog povjerenstva u BiH o promjeni načina izbora predstavnika pojedinog naroda izaziva određene nedoumice i formalno ulazi u konflikt s nekim člancima Ustava, rekao je u utorak u Zagrebu ministar vanjskih poslova RH Tonino Picula. </p>
<p> Vladinu notu Beču i Sarajevu najavio je u utorak prije podne, na Aktualnom satu u Županijskom domu Sabora, zamjenik premijera Goran Granić. Kako je rekao, u njoj se izražava zabrinutost zbog toga što se u Bosni i Hercegovini primjenjuju nova pravila koja mogu dovesti u pitanje jednakopravnost i suverenost svih konstitutivnih naroda u toj državi. Granić je to rekao odgovarajući na pitanje hadezeovca Jure Burića, koji je upozorio da je hrvatski narod u Federaciji BiH stalno suočen s izravnim kršenjem ili prešutnom revizijom Daytona. »Mi smo u stalnoj vezi s predstavnicima hrvatskog naroda iz BiH, a prije deset dana primio sam potpredsjednika Vlade Federacije i ministra obrane kad smo dogovorili kako ćemo surađivati«, dodao je Granić. </p>
<p> Rekavši kako Hrvatska može imati razumijevanja jer je odlukom izbornog povjerenstva iskazana potreba da se »BiH demokratizira i da se pronađe bolji balans između političkog i etničkog«, ministar Picula naglasio je kako RH u predstavci naglašava da je odluka »u svojoj izvedbenoj formi« takva da izaziva određene nedoumice. </p>
<p> Na pitanje zašto, kako su to tražili neki članovi odbora, u predstavci nije zatražena revizija i povlačenje odluke, ministar Picula rekao je samo da je u dokumentu izraženo stajalište kako odluka privremenog izbornog povjerenstva u BiH »doista ulazi u konflikt s nekim člancima Ustava«.</p>
<p> »Nakon tog našeg upozorenja očekujemo reakciju i visokog predstavnika Wolfganga Petritscha i voditelja misije OESS-a u BiH Barrya«, rekao je Picula. (S.O.I./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Vlada će o timu za pregovore s EU-om raspravljati u četvrtak</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Hrvatska će Vlada u četvrtak raspravljati o sastavu hrvatskog pregovaračkog izaslanstva za pregovore s Europskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, izjavio je u utorak hrvatski ministar za europske integracije Ivan Jakovčić. »Očekujem da će Vlada u četvrtak definitivno imenovati pregovarački tim i da će se potvrditi struktura tog tima, kao i načini njegova rada«, izjavio je Jakovčić na konferenciji za novinare u Ministarstvu europskih integracija upriličenoj u povodu potpisivanja financijskog memoranduma o tehničkoj pomoći EU-a tijelima hrvatske državne uprave. </p>
<p> »No, neovisno o tome što Hrvatska još nema imenovan pregovarački tim i što se s tim kasni, Ministarstvo je u međuvremenu u suradnji s brojnim ministarstvima intenzivno radilo na pripremi pregovaračke platforme. Premda još nemamo pregovarački tim, velik dio posla već je obavljen, pa će članovi tima nakon imenovanja odmah moći raspolagati s nizom dokumenata za izradu konačne pregovaračke platforme«, naglasio je ministar. Prije Vladine odluke nije htio iznositi prijedlog sastava tima. No, izrazio je očekivanje da će prijedlozi Ministarstva u najvećoj mjeri biti prihvaćeni. U javnosti se dosad najčešće spominjalo ime zamjenika ministra gospodarstva Nevena Mimice kao najizglednijeg kandidata za mjesto voditelja pregovaračkog tima. Pregovori između Hrvatske i EU-a o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju trebali bi započeti tijekom zagrebačkog summita EU-a 24. studenoga. Također je najavljeno da će Vijeće ministara EU-a 20. studenoga dati mandat Europskoj komisiji za pregovore s Hrvatskom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Državnoj upravi tri milijuna eura za preustroj</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada </p>
<p> - Potpisivanjem financijskog memoranduma o tehničkoj pomoći EU-a tijelima hrvatske državne uprave otvoren je put da se tri milijuna eura iskoristi za prilagodbu državne uprave standardima Unije. To su u četvrtak u Zagrebu ustvrdili hrvatski ministar za europske integracije Ivan Jakovčić i veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj Per Vinther. »Time prvi put kreće tehnička pomoć EU-a tijelima hrvatske državne uprave radi njezina restrukturiranja i prilagođavanja europskim standardima«, izjavio je Jakovčić na konferenciji za novinare organiziranoj u povodu potpisivanja memoranduma.</p>
<p> Tehnička pomoć je, prema riječima Jakovčića i Vinthera, vezana uz proces stabilizacije i pridruživanja, a tri milijuna eura namijenjeno je za osam projekata u tijelima državne uprave.</p>
<p> Provedba šest projekata započinje već u studenome, a dva u ožujku 2001. godine. Primatelji pomoći bit će ministarstva za europske integracije, za javne radove, obnovu i graditeljstvo, za obrt, malo i srednje poduzetništvo, zatim ministarstva financija, turizma te pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, kao i Državni zavod za statistiku. Veleposlanik Europske komisije Vinther ustvrdio je da je pokretanje paketa tehničke pomoći hrvatskoj državnoj upravi potvrda da EU, nakon iskaza političke volje, i konkretnim projektima pomaže hrvatskim nastojanjima da se približi Uniji. »Povratne informacije koje dobijemo o tim projektima od stručnjaka u ministarstvima, pomoći će nam da lakše osmislimo slične projekte u budućnosti«, dodao je Vinther. Iz izvora Europske komisije objašnjeno je da se potpisivanjem memoranduma EU oslobađa poreza u Hrvatskoj na dodjelu novčane pomoći.</p>
<p> Europska komisija je za 2000. godinu za Hrvatsku osigurala pomoć u iznosu od 18,54 milijuna eura. Od toga, 10 milijuna odlazi na program obnove i povratka, 2,34 milijuna poslužit će za potporu razvoja malog i srednjeg poduzetništva u slabije razvijenim regijama, oko milijun i pol utrošit će se u okviru programa TEMPUS, a 200 tisuća eura za potporu neovisnim medijima. Uz tri milijuna eura pomoći tijelima državne uprave, ostaje milijun i pol eura za tehničku i administrativnu potporu izaslanstvu Europske komisije u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Predstavnici Svjetske banke kod Račana</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Premijer Ivica Račan primio je u utorak izaslanstvo Svjetske banke na čelu s Andrewom N. Vorkinkom, direktorom Svjetske banke za Hrvatsku. Sastanku su bili nazočni potpredsjednici Vlade Slavko Linić i Željka Antunović te ministar financija dr. Mato Crkvenac.</p>
<p>Izaslanstvo misije Svjetske banke, koje se nalazi u radnom boravku u Republici Hrvatskoj, izrazilo je pozitivnu ocjenu aktivnosti Vlade na stabilizaciji gospodarstva, privatizaciji te izrazilo spremnost da tu aktivnost podupru svojim zajmovima. Posebno su izvijestili o napretku Zajma za strukturnu prilagodbu sektora poduzeća i financijskog sektora (EFSAL), te o pripremi novog Zajma za strukturnu prilagodbu (SAL). Cilj ovog zajma je trostruki: promovirati rast i otvoriti nova radna mjesta, ojačati tržište i mehanizme za promoviranje konkurentnog tržišta te ojačati mrežu socijalne sigurnosti i učiniti je učinkovitijom.</p>
<p>U razgovoru je od strane Svjetske banke ukazano još jednom da je pretpostavka za dobivanje ovih sredstava dosljedno ostvarivanje Vladinog programa reformi. Direktor Svjetske banke za Hrvatsku izvijestio je premijera Račana kako je Svjetska banka odobrila darovnicu u iznosu od 400 tisuća američkih dolara za razvoj sustava komunikacija te jedan milijun američkih dolara za povratak prognanih i izbjeglih osoba.</p>
<p>Premijer Račan zahvalio se predstavnicima Svjetske banke na darovnici te rekao da i dalje očekuje povjerenje, pomoć i razumijevanje Svjetske banke kako bi Vlada RH u svojoj reformskoj nakani dobila čvrstu potporu i u reformi i u otvaranju novih radnih mjesta.</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Željezničari u četvrtak pred Saborom!</p>
<p>Normalizacija željezničkog prometa do srijede ujutro/ Sindikat željezničara Hrvatske najavio prosvjede zbog nezadovoljstva Strategijom restrukturiranja i modernizacije HŽ-a </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Željeznički promet poremećen zbog nedostatka nafte na HŽ-u, (konkretno vlakovi koji ovise o dizelskoj vuči), trebao bi se normalizirati do srijede ujutro, najavili su iz Hrvatskih željeznica. Naime, nakon dogovora o plaćanju dugova koji su postigle uprava HŽ-a i Ine u utorak, Ina se obvezala da će tijekom utorka HŽ-u isporučiti 300 tona nafte na različite punktove, a od srijede svakodnevno po 75 tona. Dosad je inače, Ina dnevno isporučivala nedovoljnih 65 tona. Kako gorivo bude pristizalo , a ukupno je 18 mjesta širom zemlje na kojima se namiruju lokomotive, tako će se normalizirati promet.</p>
<p> Prema informacijama s HŽ-a, do kolovoza ove godine dugovanja željeznice Ini za isporučenu naftu dosegla su iznos od oko 230 milijuna kuna. Od kolovoza do danas dugovanja su, tvrde na HŽ-u, uglavnom redovito podmirivana, te je od 38 milijuna kuna duga plaćeno 30 milijuna kuna. U Ini, pak, kažu da im za isporučeno gorivo HŽ duguje 246 milijuna kuna. HŽ su u utorak platile većinu duga, pa su dnevne isporuke povećane na 75 tona. Uz to, do srijede je, kažu, dogovoreno plaćanje 70 posto duga Ini. Glasnogovornik Ine Mario Dragun napominje da Ina prije naplate glavnine duga nije mogla početi isporučivati zatražene količine goriva, jer bi time ugrozila potrošače koji joj redovito plaćaju. Inače, ukupna nenaplaćena potraživanja Ine iznose oko 1,7 milijardi kuna.</p>
<p>Zbog nedostatka nafte HŽ su u ponedjeljak i utorak značajno reducirale broj vlakova koje vuku dizel lokomotive. Najgore su prošli putnici na varaždinskom području, gdje je do utorka ujutro otkazano 22 putnička, te 14 teretnih vlakova, te u utorak do podneva 12 putničkih vlakova. Istodobno, putnici riječkom ili zagrebačkom prigradskom području redukciju gotovo i nisu osjetili, jer se tu uglavnom koriste elektromotorne lokomotive. </p>
<p>Otkazan je i jedan putnički i 14 teretnih vlakova na području Osijeka, nekoliko vlakova na koprivničko-virovitičkom području, te četiri teretna vlaka na Ličkoj pruzi. Osim toga, za vrijeme razgovora HŽ-a i Ine o plaćanju dugova, na naftu je čekalo još deset složenih teretnih vlakova sa 250 vagona, te još deset neformiranih teretnih vlakova s oko 200 vagona, koje nije bilo moguće složiti, jer nafte nije bilo ni za manevarske lokomotive. </p>
<p> Međutim, poremećaji u željezničkom prometu nisu jedini problem na HŽ-u. Ovoga tjedna u Saboru se raspravlja o Strategiji restrukturiranja i modernizacije HŽ-a. Strategijom željezničarski sindikati iznimno su nezadovoljni, a Sindikat željezničara Hrvatske najavio je da će za vrijeme rasprave u Saboru na Markovu trgu u četvrtak prosvjedovati 500 sindikalnih povjerenika.</p>
<p>Što će najprije poduzeti novoimenovani generalni direktor HŽ-a Marijan Drempetić nismo uspjeli saznati, jer još nije spreman davati izjave. »Zahvaljujem na velikom zanimanju koje su svi mediji pokazali za moj prvi radni dan u HŽ-u. Međutim, primopredaja dužnosti između nove i stare uprave HŽ-a je u tijeku, te trenutno nisam u mogućnosti odgovarati na pitanja novinara jer ne želim preuranjeno donositi zaključke. Stoga molim novinare da mi ostave nekoliko dana za sagledavanje situacije«, poručio nam je Drempetić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Nova uprava HŽ-a truli kompromis, kaže Ivan Tolić iz Sindikata strojovođa </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Vođe triju najvećih željezničarskih sindikata prihvatili su u utorak s dozom opreza imenovanje nove uprave Hrvatskih željeznica (HŽ).</p>
<p> »To je truli kompromis, jer nova uprava neće donijeti ništa novo za HŽ«, rekao je dopredsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Ivan Tolić za Hinu. Naglasio je, međutim, da će njegov sindikat ipak poštovati zakonitu smjenu stare i postavljanje nove uprave.</p>
<p> Skupština HŽ-a, odnosno ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, razriješila je dvočlanu Upravu HŽ-a, te imenovala novu, četveročlanu upravu na čelu s Marijanom Drempetićem, dosadašnjim direktorom TŽV-a Gredelj.</p>
<p> Sindikatu hrvatskih željezničara svejedno je tko je na čelu HŽ-a, ako dobro radi i uvažava zahtjeve zaposlenih, rekao je njegov predsjednik Darko Peričić. SHŽ će svoje stajalište o promjeni u vodstvu HŽ-a iznijeti u srijedu na konferenciji za novinare, dometnuo je. Peričić je najavio da će ispred Sabora u četvrtak demonstrirati oko 500 sindikalnih povjerenika, za vrijeme saborske rasprave o Vladinu Prijedlogu strategije restrukturiranja i modernizacije HŽ-a.</p>
<p>Predsjednik Sindikata infrastrukture HŽ-a Darko Pavičević od nove uprave očekuje da Infrastrukturi osigura dovoljno posla, odnosno barem 60 kilometara remonta pruge godišnje. SIHŽ očekuje i uvođenje nove telekomunikacijske opreme te automatizaciju cestovnih prijelaza i prometa od Koprivnice do Rijeke.</p>
<p> Imenovanje nove uprave Hrvatskih željeznica pozdravila je u utorak Udruga branitelja i invalida Domovinskog rata HŽ-a. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001025].
|
