NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000925].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 251424 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Wesley Clark: Slobodan Milošević će završiti na rumunjski način, kao Ceausescu i njegova obitelj</p>
<p>Milošević je započeo četiri rata u zadnjem desetljeću, a sve njegove agresije su bile smišljene samo s jednim ciljem - da kontrolira i vlada srpskom državom, tvrdi general Wesley Clark / Njegova obitelj se obogatila tijekom tih ratova tako da je bilo i osobnog interesa za započinjanje novih sukoba, koji su nosili sa sobom stotine tisuća nevinih žrtava / Srbija nema budućnosti dok je na njezinu čelu Milošević, osumnjičeni ratni zločinac, pa ga čim prije treba privesti Haaškom sudu / Treba smoći snage i neovisno o mogućim rizicima uhititi glavne osumnjičene za ratne zločine i privesti ih Haaškome sudu / »Nulti rizik« nije nikad bio temeljnim načelom NATO-ove kampanje, bar ne dok je bila pod mojim nadzorom</p>
<p>SANJA MIHALJINAC</p>
<p>RIM, 24. rujna</p>
<p> - Umirovljeni general NATO-a Wesley Clark dao je intervju za knjigu pod naslovom »Zajedno za mir« (Insieme per la Pace), čiji su autori Tomasea Incisa de Camerana s TV kanala TG2, dr. Silvio Springer, predsjednik Udruge Springer, koja zagovara borbu protiv svih oblika netrpeljivosti i Sanja Mihaljinac, počasna savjetnica Udruge Springer. »Zajedno za mir« je knjiga koja je nastala kao skup istinitih priča, sudbina ljudi koji su bili žrtve razorne Miloševićeve agresije na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.</p>
<p> • Postali ste svjetski poznati kao prvi general koji je vodio ratnu operaciju nakon Drugoga svjetskog rata. NATO-ove vojne operacije su, s jedne strane, spasile Kosovo od srpske agresije, ali ne i Srbiju od Miloševićeva režima. Komentirajte to.</p>
<p>- Slobodan Milošević je čovjek koji je započeo četiri rata u zadnjem desetljeću. Sve njegove vojne akcije, agresije su bile smišljene samo s jednim ciljem - da vlada i kontrolira srpskom državom. To što njegove ambicije da proširi Srbiju nisu uspjele, druga je stvar. Njegova obitelj se obogatila tijekom tih ratova tako da je bilo i osobnog interesa za započinjanje novih sukoba, koji su nosili sa sobom stotine tisuća nevinih žrtava.</p>
<p> On je izvor svih problema na tom području.Više puta je ponovljeno da nema budućnosti za Srbiju dok je on na njezinom čelu. Milošević je osumnjičeni ratni zločinac i treba ga poslati pred Haaški sud čim prije.</p>
<p> • Različite su ocjene o uspješnosti NATO-ove operacije u Jugoslaviji. Mnogi smatraju da su napadi mogli biti snažniji i da nije dovoljno učinjeno.</p>
<p>- NATO-ove operacije su uspješno obavljene. Cilj je bio zaustaviti etničko čišćenje, vratiti izbjeglice, izbaciti srpske policijske snage. I trupe na području BiH su uspješno izvele svoju zadaću u primjeni Daytonskog sporazuma. Međutim, ima još mnogo političkih problema s kojima se susrećemo, postoje nezakonite institucije. Jedan od najvećih problema je korupcija koja je prisutna na svim razinama. To su ostaci iz komunističkog doba, još iz vremena bivše Jugoslavije. Za rješenje tih problema su potrebne godine. Preko noći je nemoguće napraviti čudo, ali sam siguran da će se sve uspješno riješiti i postaviti na svoje mjesto.</p>
<p> • Javnost, a osobito neki iz najviših vojnih krugova, bili su iznenađeni Vašom iznenadnom smjenom. Smatraju da ste trebali ostati na položaju glavnoga zapovjednika NATO-a za Europu, barem dok se ne riješe neki temeljni problemi na Kosovu. Je li Vam mandat mogao biti produžen?</p>
<p>- I ja sam bio razočaran. Zapovijeđeno mi je da se povučem. To je bila odluka moje vlade. Vojnik sam i učinio sam ono što se od mene zahtijevalo. Moja vojna karijera je završena. Da je bilo volje, moj mandat se mogao produljiti, tj. mogao sam ostati na položaju u NATO-u koliko je bilo potrebno.</p>
<p> • Kao iskusni general, jedan od najboljih studenata West Pointa, objasnite stalno ponavljanu frazu »nulti rizik«, koja se često ponavlja prigodom nekih operacija. Znači li to da profesionalni vojnici obavljaju samo one akcije, gdje je »nulti rizik« zajamčen?</p>
<p>- »Nulti rizik« nije nikad bio temeljnim načelom NATO-ove kampanje, bar ne dok je bila pod mojim nadzorom. Istina je da ja nisam dao dozvolu za slanje Apacha u borbu, ali to je bilo zato što ljudi iz Pentagona nisu htjeli preuzeti rizik. Bila je to njihova odluka, koju sam proveo. Profesionalni vojnik uvijek treba biti spreman na moguće rizike. Oni koji se odluče postati profesionalnim vojnicima, trebaju znati što ih očekuje. Taj posao je uvijek povezan s opasnostima, pa dakle i rizicima.</p>
<p> • Zašto glavni krivci i optuženi za najveće ratne zločine - Slobodan Milošević, Radovan Karadžić i Ratko Mladić još nisu uhićeni i privedeni Haaškom sudu. Je li to zbog »nultog rizika« ili su neke političke igre iza svega toga?</p>
<p>- Mislim da sve osumnjičene za ratne zločine treba pritvoriti što prije. To je od vitalne važnosti za implementiranje mirovnog procesa. Treba smoći snage i neovisno o mogućim rizicima uhititi glavne osumnjičene i privesti ih Haaškome sudu. To će povećati vjerodostojnost Haaškog suda i biti dovoljan primjer kako završavaju oni koji su počeli agresiju.</p>
<p> • Prošlo je više od godinu dana od NATO-ove operacije u Jugoslaviji, a Milošević je još na vlasti. Skoro je sigurno da će i na izborima u nedjelju pobijediti. Kako vidite kraj te priče? Hoće li trebati još jedna vojna intervencija ili će se diplomatskim putem sve sredIti?</p>
<p>- Mislim da neće više biti potrebno koristiti jezik oružja. Problem ostaje u Srbiji, koju je cijeli svijet izolirao, pa ga jedini može riješiti srpski narod. Plašim se da će Milošević završiti na rumunjski način, kao Ceausescu i njegova obitelj. Krajnje vrijeme je da srpski narod shvati da je razlog njegovih mizernih uvjeta života nisu NATO ili Zapad, već Milošević. On je jedini koji mu može oduzeti vlast.</p>
<p>Kopnene snage NATO-a bile su spremne za napad na SR Jugoslaviju</p>
<p>• Je li istina da je bilo moguće pogoditi Miloševića za vrijeme bombardiranja, ali da niste dobili odobrenje?</p>
<p>- Bilo je raznih priča o tome što se moglo ili nije moglo učiniti.</p>
<p> Teoretski je bilo moguće pogoditi mjesto, gdje se skrivao Slobodan Milošević, ali s njim bi otišlo u zrak 200 nedužnih žena i djece. Nitko nije bio spreman to učiniti.</p>
<p> • Bilo je dosta rasprava o tome je li bilo potrebno angažirati kopnene snage. Kakav je bio Vaš stav?</p>
<p>- Jednom kad počnete zračnim napadima, trebate biti spremni na sve opcije. </p>
<p>Ja sam general i izvršavao sam naloge političkih lidera. Davao sam im svoje savjete, a jedan od njih je bio da se pripreme i kopnene snage za napad u slučaju potrebe. Kopnene snage su bile pripremljene, ali je odlučeno da nema potrebe za njihov angažman.</p>
<p> • Kao mladi umirovljenik, čime se sada bavite?</p>
<p>- Ja sam bankar za plasmane. Sada pišem knjigu o ratu na Balkanu, koja će biti gotova u travnju.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nove osobne iskaznice bit će kao kreditne kartice, a primjenjivat će se od 1. travnja 2001. godine</p>
<p>Sadašnja osobna iskaznica ne zadovoljava sa sigurnosnog stajališta, kažu u Ministarstvu unutarnjih poslova / Roka za zamjenu stare osobne iskaznice neće biti, nego će građani prestankom važenja stare dobiti novu / Za provedbu novoga zakona o osobnoj iskaznici potrebno je u državnom proračunu osigurati najmanje 15.000.000 kuna, što se odnosi na tehničko opremanje Ministarstva unutarnjih poslova, kupnju najnovije kompjutorske tehnologije, pisača, modema te za nabavu zaštitnih ladičnih ormara za čuvanje kartoteke / Nova osobna iskaznica izdavat će se i građanima u dobi od 14 do 27 godina, a vrijedit će pet godina, a ostalima će vrijediti 10 godina / Novi zakon predviđa i mogućnost da se obrazac osobne iskaznice tiska za građanina pripadnika nacionalne manjine na jeziku te nacionalne manjine</p>
<p>ANITA POLJAK</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Budući da je ministar Šime Lučin nagovijestio zamjenu sadašnjih osobnih iskaznica, Vjesnik je pokušao saznati u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske o razlozima te promjene. »Sadašnja osobna iskaznica ne zadovoljava sa sigurnosnog stajališta«, bio je kratak glasnogovornik Ministarstva Slavko Rako, dodajući da se, primjerice, laminat ili sadašnji zaštitni sloj prelako odvaja od obrasca osobne iskaznice, što omogućava njezino lako krivotvorenje.</p>
<p>U Ministarstvu unutarnjih poslova napominju da su dodatan razlog za promjenu bile i primjedbe građana na veličinu osobne iskaznice te činjenica da nije strojno čitljiva, što usporava kretanje u međunarodnom prometu. Ta bi se činjenica negativno odrazila i na nedavno potpisane međunarodne ugovore o prelasku granice s osobnom iskaznicom, koji su potpisani sa Slovenijom, Italijom i Mađarskom. Sličan se ugovor formalno očekuje i s Bosnom i Hercegovinom, iako je on praktički već na snazi.</p>
<p>Zavidna sigurnosna razina nove osobne iskaznice</p>
<p>Veći postotak sigurnosti, manji format i teža mogućnost falsificiranja trebali bi biti postignuti izradom nove osobne iskaznice. Ona bi morala biti usklađena s međunarodnim standardima zavidne sigurnosne razine. Naime, kao prvi korak, u saborsku je proceduru prošloga tjedna uvršten i Nacrt zakona o osobnoj iskaznici. Nove osobne iskaznice, koje bi se izdavale prema novom zakonu, bile bi poput kreditne kartice, prilagođene strojnom čitanju i tehnički tako izrađene da bi se teže mogle krivotvoriti. Kako Vjesnik saznaje, strojevi za proizvodnju takvih iskaznica već su nabavljeni, a za njihovu će ugradnju trebati nešto više od tri mjeseca. Kako je najavljeno, u saborskoj će se raspravi opet postaviti pitanje o tome zašto bi se u toj ispravi najprije navodi prezime, a onda ime, iako ministar unutarnjih poslova Šime Lučin tvrdi da je to praksa u europskim zemljama - npr. Italiji, Švicarskoj i Mađarskoj - po čijem je uzoru i izrađena nova hrvatska osobna iskaznica. U prijedlogu zakona o osobnoj iskaznici predviđeno je da se nove iskaznice primjenjuju od 1. travnja 2001. godine.</p>
<p> No, konačnu će odluku donijeti Hrvatski državni sabor.</p>
<p>Dobra je vijest da, bez obzira na početak primjene novog zakona, neće postojati rok za zamjenu osobne iskaznice, već će građani prestankom važenja stare dobiti novu, a ako žele, mogu staru zamijeniti i prije njezina isteka.</p>
<p>Kredit za kupnju tehničke i druge opreme</p>
<p>Nove će se iskaznice izraditi na jednome mjestu i sadržavat će sve poznate elemente zaštite, koji će dodatno sprječavati mogućnost izrade krivotvorina.</p>
<p> Postupak izdavanja osobne iskaznice uključuje i ovlasti Vlade Republike Hrvatske o tome da na prijedlog ministra unutarnjih poslova odredi ovlaštenu pravnu osobu za centraliziranu tehničku izradu osobnih iskaznica te ovlasti pravne osobe da obavlja pojedine poslove s tim u vezi.</p>
<p>Nadležnost je Ministarstva unutarnjih poslova i obavljanje upravnoga i inspekcijskog nadzora, čime bi se trebao postići učinkovitiji način vođenja propisanih evidencija u nadležnim tijelima. Za provedbu tog zakona potrebno je u državnom proračunu osigurati najmanje 15.000.000 kuna. Sredstva bi se trebala utrošiti za tehničko opremanje Ministarstva unutarnjih poslova, kupnju najnovije kompjutorske tehnologije, pisača, modema te za nabavu zaštitnih ladičnih ormara za čuvanje kartoteke. Predviđa se da se kupnja tehničke i druge opreme obavi kreditnim financijskim sredstvima s rokom otplate od pet godina. Sredstva za pravodobne otplate kredita trebala bi se osigurati iz državnog proračuna.</p>
<p>Osobna iskaznica izdavat će se građanima u dobi od 14 do 27 godina s važnošću od pet godina, a ostalima će rok važnosti biti 10 godina. Obrazac će se tiskati na hrvatskom i engleskom jeziku, latiničnim pismom, a popunjavat će se samo na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. Novi zakon predviđa i mogućnost da se obrazac osobne iskaznice tiska za građanina pripadnika nacionalne manjine na jeziku te nacionalne manjine.</p>
<p>Iskaznica i mladima - već od 14 godina</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova, predviđeno je, propisuje obrazac osobne iskaznice i druge obrasce koji se tiču izdavanja i tehničke izrade nove osobne iskaznice te sadržaj i način vođenja evidencije o tima osobnim identifikacijskim dokumentima. Osobne iskaznice izdane prije početka primjene novog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. travnja 2001., s rokom važenja trajno, vrijedit će najdulje 10 godina od dana stupanja na snagu tog zakona, dok sve ostale osobne iskaznice vrijede do isteka roka.</p>
<p>Novim se zakonom također poštuje pravo i obveza građana starijih od 14 godina da posjeduju osobnu iskaznicu. Za osobe mlađe od 16 godina zahtjev podnosi zakonski zastupnik. Osim novosti da se propisuje centralizirana tehnička obrada osobnih iskaznica te međusobne obveze ovlaštene osobe, nadležnih tijela i MUP-a, Ministarstvo se obvezuje i na inspekcijski nadzor kao i ovlasti inspektora u vezi s time.</p>
<p>Prekršajne kazne građanima od 100 do čak 4.500 kuna</p>
<p>Novu će se osobnu iskaznicu, po svemu sudeći, stalno morati imati kod sebe, jer, ako je pri rutinskom policijskom pregledu netko nema uza se, može ostati »lakši« za 100 kuna. Tolika je novčana kazna predviđena za prekršaj građanina koji uza se nema osobnu iskaznicu.</p>
<p>U novom zakonu o osobnoj iskaznici predviđene su i rigoroznije novčane kazne (od 3.000 do 4.500 kuna) za prekršaj građanina koji se služi osobnom iskaznicom kojom se ne smije služiti, koji podnese zahtjev za izdavanje iskaznice s netočnim podacima, odnosno koji odbije ovlaštenoj osobi dati na uvid osobnu iskaznicu ili svoju iskaznicu dade drugome na korišćenje.</p>
<p>Kazna od 1.500 do 2.500 kuna predviđena je za prekršaje građanina koji u propisanom roku ne podnese zahtjev za izdavanje osobne iskaznice, ne vrati je nadležnom tijelu nakon isteka njezina važenja i koji odmah ne prijavi i oglasi njezin nestanak.</p>
<p>Zakon iz 1991. godine</p>
<p>Osnovna pitanja u vezi s osobnom iskaznicom - uvjeti i način izdavanja, sadržaj podataka, njezin izgled i zaštita - uređeni su Zakonom o osobnoj iskaznici iz 1991. godine, te provedbenim propisima donesenim na temelju tog zakona. Prihvaćena rješenja bila su utemeljena na tadašnjim iskustvima drugih država, vlastitim iskustvima i limitirana tehničkim i tehnološkim uvjetima te socijalno-političkim okruženjem, ističu u MUP-u.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prekršajne kazne građanima od 100 do čak 4.500 kuna</p>
<p>Novu će se osobnu iskaznicu, po svemu sudeći, stalno morati imati kod sebe, jer, ako je pri rutinskom policijskom pregledu netko nema uza se, može ostati »lakši« za 100 kuna. Tolika je novčana kazna predviđena za prekršaj građanina koji uza se nema osobnu iskaznicu.</p>
<p>U novom zakonu o osobnoj iskaznici predviđene su i rigoroznije novčane kazne (od 3.000 do 4.500 kuna) za prekršaj građanina koji se služi osobnom iskaznicom kojom se ne smije služiti, koji podnese zahtjev za izdavanje iskaznice s netočnim podacima, odnosno koji odbije ovlaštenoj osobi dati na uvid osobnu iskaznicu ili svoju iskaznicu dade drugome na korišćenje.</p>
<p>Kazna od 1.500 do 2.500 kuna predviđena je za prekršaje građanina koji u propisanom roku ne podnese zahtjev za izdavanje osobne iskaznice, ne vrati je nadležnom tijelu nakon isteka njezina važenja i koji odmah ne prijavi i oglasi njezin nestanak.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zakon iz 1991. godine</p>
<p>Osnovna pitanja u vezi s osobnom iskaznicom</p>
<p> - uvjeti i način izdavanja, sadržaj podataka, njezin izgled i zaštita - uređeni su Zakonom o osobnoj iskaznici iz 1991. godine, te provedbenim propisima donesenim na temelju tog zakona. Prihvaćena rješenja bila su utemeljena na tadašnjim iskustvima drugih država, vlastitim iskustvima i limitirana tehničkim i tehnološkim uvjetima te socijalno-političkim okruženjem, ističu u MUP-u.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zakon iz 1991. godine</p>
<p>Osnovna pitanja u vezi s osobnom iskaznicom</p>
<p> - uvjeti i način izdavanja, sadržaj podataka, njezin izgled i zaštita - uređeni su Zakonom o osobnoj iskaznici iz 1991. godine, te provedbenim propisima donesenim na temelju tog zakona. Prihvaćena rješenja bila su utemeljena na tadašnjim iskustvima drugih država, vlastitim iskustvima i limitirana tehničkim i tehnološkim uvjetima te socijalno-političkim okruženjem, ističu u MUP-u.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Oko sedam tisuća Zagrepčana trčeći i šetajući prošlo pet kilometara dugu stazu</p>
<p>Gradonačelnik nije uspio otvoriti utrku, jer je morao trčati za školarcima koji su krenuli prije službenoga starta/Među sudionicima, podosta mladih koji smatraju »da treba trčati za drogom, a ne protiv nje«, te otvoreno zagovaraju uživanje nikotina i alkohola</p>
<p>»Trčimo zajedno</p>
<p> - sportom protiv droge« naziv je pete po redu sportsko -humanitarne i rekreacijske manifestacije koja se pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora i u organizaciji Zagrebačkog atletskog saveza u nedjelju održala na Jarunu. Utrka pod istim geslom održala se i u Osijeku potvrđujući tako činjenicu da je bavljenje sportom jedan od načina prevencije ovisnosti ali i razvijanja humanosti.</p>
<p> U sportsko-humanitarnom happennigu na Jarunu sudjelovalo je više od sedam tisuća Zagrepčana koji su svoju kondiciju provjeravali trčeći, šetajući ili hodajući po pet kilometara dugoj jarunskoj stazi. Iako je bilo predviđeno da gradonačelnik Milan Bandić otvori utrku, velik broj učenika osnovnih i većine zagrebačkih srednjih škola krenuo je prije službenog starta. Gradonačelnik je tako na brzinu obukao majicu i potrčao za njima. </p>
<p>Osim istinski opredjeljnih mladih sportaša mnogi su se tinejdžeri na Jarunu dobro zabavljali oboružani kutijama cigareta. Kada smo neke od njih upitali što misle o akciji sportom protiv droge odgovorili su nam kako treba trčati za drogom, a ne protiv nje. Za druge ovisnosti, poput alkohola nekolicina osmoškolaca nam se važno pohvalila kako se mjesečno »obliju« 38 puta. Nadglasavajući se s osmašima, tri srednjoškolke 2.c razreda Škole za medicinske sestre u Vinogradskoj rekle su nam kako su one protiv droge. Jedna od njih priznala nam je kako je »travu« probala samo dva put u životu i nije je kako je rekla nimalo oduševila.</p>
<p>Prema riječima tajnika Zagrebačkog atletskog saveza Milana Oreškovića »bavljenje sportom izuzetno je važno za mlade ljude jer se fizičkom aktivnošću ne stvaraju ovisnosti već propagira zdravi život. Poslije napornih treninga bilo kojega sporta organizam ne traži cigarete i alkohol, već vitamine. Neki od učenika su, međutim, na licu mjesta pobili tvrdnju tajnika Oreškovića kada su simbolično trčeći u krug ustvrdili kako su oni utrku završili nakon čega su sjeli i kako su rekli, zapalili cigarete - za dušu.</p>
<p> Generalni sponzor utrke bila je tvrtka »Samsung« i njen zastupnik za Hrvatsku i BiH - »Europatrade«. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Terapijskim jahanjem i druženjem u prirodi do zdravijeg i ljepšeg života invalidnih osoba</p>
<p>Kako bi potencijalnim donatorima predstavili aktivnosti i rezultate terapijskoga jahanja kojima se bave, volonteri Udruge »Krila« na Gornjem Bukovcu 18, organizirali su u nedjelju Dan otvorenih vrata za predstavnike Američke gospodarske komore. Pomoć im je pružila i Lynn Montgomery, supruga bivšeg američkog veleposlanika koja je obišla cijelo imanje na kojem volonteri »Krila« održavaju programe terapijskog jahanja za oboljele od multiple skleroze, distrofije, cerebralne paralize i drugih bolesti.</p>
<p> Pored brojnih uzvanika iz političkog i javnog života nazočna je bila i ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina. Iako u neformalnom posjetu, ministricu smo upitali što misli o terapijskom jahanju i povoljnim učincima kod osoba s invaliditetom, posebice onih koji imaju problema s grčenjem mišića, tzv. spazmi.</p>
<p>- Prihvatila sam poziv iz Udruge »Krila« jer se namjeravam podrobnije upoznati s njihovim radom, rekla nam je dr. Stavljenić-Rukavina, dodajući kako ju je zadivilo s kakvim entuzijazmom i ljubavlju rade mladi volonteri, uglavnom studenti. Dodala je da će takav rad, koji osobama s invaliditetom život čini zdravijim i ljepšim, Ministartstvo financijski poduprijeti kroz programe koji pomaže rad neprofitinih udruga.</p>
<p>Većina uzvanika oduševila se rezultatima koje je pedesetak osoba s različitim dijagnozama i stadijima bolesti uspjela postići. Jedna od polaznica »Krila« je i dvadesetosmogodišnja Iva, oboljela od cerebralne paralize.</p>
<p>- Obožavam konje i prirodu, a još više me je oduševio odnos zdravih, mladih ljudi prema osobama s invaliditetom. Na jahanje, ali i druženje s prijateljima dolazim dva puta tjedno i to već godinu dana, rekla nam je simpatična Iva i dodala da se na konju opušta, a terapeutske učinke osjeća u smanjenom grčenju mišića.</p>
<p>Osamnaestogodišnji volonter Filip rekao nam je kako je dolaskom u udrugu promijenio mišljenje o osobama s invaliditetom kao o nemoćnima. Našim druženjem barijere su nestale, a nastala su vrijedna prijateljstva, dodao je. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mjerenje tlaka, savjeti o zdravom životu i prevenciji srčanih oboljenja</p>
<p>U organizaciji Hrvatskog kardiološkoga društva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te potporu Ministarstva zdravstva, u nedjelju je na Cvjetnom trgu uz mjerenje tlaka i vađenje krvi, obilježen 24. rujna, Svjetski dan srca.</p>
<p> Nekoliko naših vrhunskih kardiologa zainteresiranim su Zagrepčanima (do 13 sati odazvalo ih se oko 1.500) mjerili tlak i davali savjete o zdravom načinu života i prehrane, te prevenciji kardiovaskularnih bolesti. </p>
<p>Prema riječima prof. dr. Danijela Planinca, tajnika Hrvatskog kardiološkoga društva, najviše informacija o tlaku tražili su umirovljenici, koji su strpljivo čekali u redu na »brzopotezne« dijagnoze. Neki su se, pak, potiho raspitivali: »Koliko se pregled plaća?«. </p>
<p>Zlata Henčić, umirovljena medicinska sestra nam je rekla da su takve akcije za svaku pohvalu, a ona je zadovoljno otišla doma jer joj je izmjereni tlak bio dobar. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Počinje proširenje vrtića »Maslačak«, novi montažni objekt do kraja godine</p>
<p>Nakon što je popravljeno krovište, fasada i uređena stolarija stare zgrade zaprešićkoga vrtića »Maslačak«, ovih dana predstoji početak izgradnje novog objekta veličine 640 četvornih metara.</p>
<p> Njime će se osigurati mjesta za nove četiri skupine djece ili stotinjak zaprešićkih mališana. Radove financira Gradsko poglavarstvo grada Zaprešića, koje je u ovogodišnjem proračuna već odobrilo određenu sumu za »Maslačak«. Iako financijska konstrukcija nije zatvorena, montažni »Marlesov« objekt mogao bi biti dovršen već do kraja godine.</p>
<p> Dragica Pernar, ravnateljica zaprešićkog »Maslačka« kaže, da je izgradnja novog vrtićkog objekta opravdana jer stari ne odgovara prevelikom broju mališana, a i tri su grupe neadekvatno smještene u iznajmljenim stanovima. Punih četrnaest godina, naglasila je ravnateljica Pernar, plaćali smo velike mjesečne najamnine za prostorije na Trgu mladosti, kojima smo nadoknađivali nedostatak vrtićkog prostora. Iz istih razloga kupovani su stanovi, na koje je potrošeno već toliko da se već mogao izgraditi novi vrtić. </p>
<p> Vrijeme je da djeci osiguramo bolje uvjete, a njihovim roditeljima ponudimo niže cijene vrtićkoga smještaja, zaključila je ravnateljica Pernar. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrebački spomenar</p>
<p>PRIREDIO MIROSLAV ŠAŠIĆ</p>
<p>25. rujna</p>
<p>• 1965. godina: Otvorena tvornica sladoleda Ledo</p>
<p>• 1969. godina: Izbjegnuta katastrofa na Trešnjevci. Zapalila se cisterna sa 20 tona nitrolaka, na autoputu između Nehajske i Selske </p>
<p>• 1987. godina: Rasprava o dogradnji novih 300 soba Intercontinentala uz Savsku</p>
<p>• 1987. godina: Otvoren Ledov butik sladoleda u Teslinoj 13</p>
<p>• 1988. godina: Umro glumac Mirko Vujković, član Dramskog kazališta Gavella</p>
<p>• 1993. godina: Osnovana prva privatna osnovna škola - waldorfska škola sv. Jurja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Središnji događaj londonskog »tjedna mode«: Haljina vrijedna milijun funti</p>
<p>LONDON, 24. rujna</p>
<p> - Najskuplja haljina koja je ikad ukrasila britanske modne piste bit će prikazana u ponedjeljak navečer na jednom od najžudnije čekanih događaja u sklopu londonskog »tjedna mode«. Crna čipkana mini-haljina, čiji je rameni dio ukrašen sa više od tisuću ručno obrađenih dijamanata, vrijedna je milijun funti i predstavlja središnji dio kolekcije Juliena Macdonalda za jesen/zimu 2.000. Model koji će nositi haljinu, Elizabeth Jagger, šesnaestogodišnja kćer Micka Jaggera i Jerry Hall, također će imati dijamantno »pojačane« trepavice i cipele. </p>
<p>Dvadesetdevetogodišnji kreator Macdonald poznat je po svojim delikatno pletenim haljinama pokrivenim draguljima, koje nose najglamuroznije javne osobe, poput Kate Moss ili Kylie Minogue. Ali on je također dizajnirao puno jeftiniju liniju odjeće za »Marks & Spencer«. Haljina vrijedna milijun funti rezultat je kreatorove suradnje sa tvrtkom za proizvodnju dijamanata »De Beers«, koja mu je dala priliku da napravi »haljinu svojih snova«.</p>
<p> »Rekli su mi da su novac i dijamanti sporedna stvar. Sretan sam jer sam mogao napraviti najskuplju i najglamoruzniju stvar koju sam mogao zamisliti. Odlučio sam napraviti cjeloviti izgled, od trepavica, haljina i cipela - sve ukrašeno dijamantima. Samo najbogatija žena na svijetu mogla bi to sebi priuštiti«, rekao je Macdonald, te dodao kako se ljudi više ne boje pokazati da su bogati, nego izgledaju i osjećaju se tako. Haljinu čuva tvrtka De Beers, a na show će je donijeti deset čuvara. Ekstravagancija Maconaldove kolekcije je reakcija na trajnu Londonsku reputaciju »grangerskog šika«. </p>
<p>Haljine se često procjenjuju prema asocijacijama koje se vezuju za slavne osobe: haljina od šljokica koju je Marilyn Monroe nosila kada je zapjevala »Sretan rođendan« predsjedniku Keneddyju 1962. godine, postala je najskuplji komad odjeće ikad prodana na aukciji, kada je prošloga listopada dostigla cijenu od 768.ooo funti. Haljina koju je nosila Judy Garland u »Čarobnjaku iz Oza« prodana jer u studenom prošle godine za 200.000 funti. Plava svilena večernja haljina koju je nosila princeza Diana kada je plesala sa Johnom travoltom u Bijeloj kući 1985., prodana je dvije godine kasnije za 141.000 funti. Macdonaldova kreacija nije najskuplja haljina koja se pojavila na modnim pistama. Prošle godine, za vrijeme Milanskog tjedna mode, Antonio D'Amico prikazao je vjenčanicu vrijednu 1.3 milijuna funti, protkanu sa 350 brušenih djamanata. (The Sunday Times, priredila Anuška Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Clinton: Ne planiram pisati knjigu o aferi Levinsky </p>
<p>SAN JOSE, 24. rujna</p>
<p> - Predsjednik SAD-a Bill Clinton izjavio je za posjeta Silicijskoj dolini, kako ne namjerava pisati knjigu o skandalu sa službenicom u Bijeloj kući Monicom Levinsky te o postupku opoziva (impeachment) koji je nakon toga uslijedio. Upitan namjerava li pisati knjigu kada u siječnju napusti Bijelu kuću Clinton je rekao: »Ne, po svršetku mandata namjeravam razmišljati o drugim stvarima.«</p>
<p>»Već sam dovoljno bio time zaokupljen«, rekao je Cilnton.</p>
<p>U svojoj knjizi »Mrlja« (The Breach) novinar Washington Posta Peter Baker dodatno je okaljao Clintona opisujući aferu Levinsky. Clinton je izjavio da je čitao tekstove o skandalu, ali ne i Bakerovu knjigu.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Predsjednik Burundija ženi se peti put i čeka trinaesto dijete</p>
<p>BUJUMBURA, 24. rujna</p>
<p> - Pierre Buyoya, koji je predsjednik Burundija od 27. rujna 1996. godine, ovih je dana u svojoj afričkoj zemlji, u kojoj se svakodnevno umire zbog plemenskih sukoba, rekao da je »opet odlučio otići do neba«. </p>
<p>Možda ne u samo nebo, ali je i blizina, kako je on shvaća, očito korisna. Naime, on uzima Aku Mathiaru kao svoju petu suprugu, pa je to, valjda, jedan od razloga približavanje nebu. Pardon, on neće istjerati nijednu od svoje dosadašnje četiri žene iz svoga kruga, a jedna će od njih, za razliku od najnovije, biti »uglavnom glavnom ženom«. </p>
<p>Možda joj ta čast pripada i stoga što je burundijskom diktatoru rodila petero djece, a ta djeca, zamislite, sva vole svoju majku, kako je Buyoya našao za shodno da kaže na tek rođenoj burundijskoj televiziji. </p>
<p>Pierre Buyoya ima do sada dvanaestoro djece, a u očekivnaju je i prinova, ali njegov primjer »ne moraju slijediti i ostali građani moje zemlje« (koja im 6,100.000 žitelja), u kojoj plemena Tutsi i Hutui ratuju već više od sedam godina (Europejaca je u toj zemlji oko 3000), iako on napominje, što je u tv-govoru ponovio sedam puta - »svi ne moraju slijediti moj primjer u svemu, osim u poštenom poštenju«. </p>
<p>Osim »poštenog poštenja« on je još rekao da pitanje koliko bi djece trebalo da bude mjerilo ostalim Burunđanima »treba ostaviti budućnosti... a svako je moje dijete mali kralj koji se uzdiže nebu«. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Planira se gradnja lifta za uspinjanje na visinu od 35.000 kilometara!</p>
<p>HOUSTON, 24. rujna</p>
<p> - NASA razmatra plan o gradnji lifta koji bi se popeo u svemir na visinu od 35.000 kilometara. Elektromagnetskom dizalu trebala bi 24 sata do najvišega kata. </p>
<p>O ovoj ideji mašta se tisućama godina, vjerojatno od gradnje Babilonske kule, a Arthur Clarke posvetio joj je veliki dio posljednje od »Odiseja«. Koncem devetnaestog stoljeća jedan je ruski znanstvenik predložio gradnju nebeskoga dvorca koji bi uz pomoć osovine bio povezan s tlom. Kasnije su i ruski i američki znanstvenici crtali svoja dizala, no tek se ovih dana ozbiljno procijenila mogućnost gradnje takve naprave. Njihova je namjera, nakon što dobro prouče ideju, za nekih 50 godina krenuti s gradnjom. Konstrukcija bi se trebala nastaviti na 30 kilometara visoki toranj na Zemlji, a zadnja stanica u orbiti okretala bi se u skladu s planetom. Kako ogromni kabel ne bi pao nekome na glavu, na kraju će trebati pričvrstiti ogroman teret, moguće asteroid.
Richard Smalley, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1996., tvrdi da je konstrukcija tako dugačkoga kabla moguća, jer sad su nam poznati materijali i 200 puta jači od čelika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kraljičino cvijeće za nacionalnog junaka</p>
<p>SYDNEY, 24. rujna</p>
<p> - Tajlanđanin Somluck Kamsing pravi je nacionalni boksački junak u svojoj zemlji, a na Olimpijskim igrama u Sydneyu osjeća se kao kod svoje kuće.</p>
<p> Njegovi navijači su prilikom ulaska u ring, napravili takvu buku u dvorani da se on sam osjećao kao da se nalazi u Bangkoku. Kamsing je kultni status u svojoj državi doživio nakon što je u Atlanti prije četiri godine osvojio prvo olimpijsko zlato za Tajland. Tada je kao nagradu od Vlade i sponzora dobio više od milijun dolara.</p>
<p> U Sydneyu su žene obućene u njegov dres vrištale u pravom deliriju kada je on izašao u ring, a pri svakom njegovom pojavljivanju u javnosti nastaje potpuni kaos među navijačima. </p>
<p> »Kada sam u ringu razmišljam o tome koliko je Tajland u tom trenutku ponosan na mene. Osjećam se kao kada se vraćam kući«, izjavio je Kamsing kojeg neprekidno okružuju tajlandski novinari »vješajući« se za svaku njegovu riječ nakon borbe. </p>
<p> Kada je Kasming stigao u Sydney Ministar sporta Tajlanda prenio mu poruku sa dobrim željama koju je poslala Kraljica Sirikit, a koja je tome pridodala i veliki buket cvijeća.</p>
<p> Nakon Atlante, Kimsing je svoju zlatnu medalju poklonio Kralju Bhumibolu Adulyadeju koji je te godine slavio 50. obljetnicu svoje vladavine u Tajlandu.</p>
<p> »Učinit ću isto ako osvojim zlato u Sydneyu«, zaključio je Kamsing nakon što je prošao u četvrtfinale pero kategorije na olimpijskom turniru. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hrvati u svijetu</p>
<p>PRIREDIO: BRANKO BUCALO </p>
<p> Najmanje oglašavamo (Tourism Today)</p>
<p>Prema pisanju američko-kanadskog časopisa Tourism Today, koji svakog tjedna prati svjetske turističke trendove, Hrvatska je uz Albaniju, Poljsku i Češku zemlja koja se najmanje oglašava u svjetskim medijima. »Vjeruje se da su Hrvatski ove godine utrošili u turističku propagandu svoje zemlje manje od sto tisuća dolara, dok je, na primjer Mauricijus utrošio gotovo milijun dolara... Turistički planeri u Hrvatskoj predviđaju ovogodišnji prihod od turizma u visini od oko četiri milijuna dolara, dok Turska očekuje 'najmanje šesnaest milijardi dolara'«, »a da i ne spominjemo zemlje snažne turističke atrakcije kao što su Francuska, Italija i Španjolska (Španjolska očekuje oko 22 milijarde od turističkog prihoda ove godine)«. I dalje: »Hrvatska je vrlo lijepa zemlja, rat je zaboravljen ili se zaboravlja, ali nekim cestama je i dalje nemoguće proći jer prijete mine, koje Hrvati inače marno čist... gastronomska je ponuda vrlo siromašna, cijene su visoke (bolja su vina triput skuplja nego u Italiji i Španjolskoj... ali priroda je divna i, kako tvrde u Zagrebu, nije nimalo opasna...«</p>
<p>Nalazišta nafte u Hrvatskoj (Norek Telegrambyra) </p>
<p>Kao što smo pisali još prije dvije godine, postoje snažne mogućnosti većih bušotina nafte u Hrvatskoj. Prema mišljenju g. Erhard Norwegera, geologa i velikog stručnjaka za nalazišta nafte, nije isključeno da će se na nekoliko mjesta u Hrvatskoj, i u podmorju i u području Slavonije pronaći nafta vrijedna eksploatacije, što se donekle i radi u tom području Hrvatske. Hrvatski su stručnjaci još zbunjeni oko nalazišta nafte, jer su ispitivali gotovo sva područja Hrvatske, ali sada to namjeravaju ponoviti 'gerarten metodom' koja prodire dublje i 'pametnije' javlja informacije iz mnogo dubljeg podzemlja, nego što se do sada činilo u Hrvatskoj«.</p>
<p>Barunica u posjeti? (The Talter)</p>
<p>Prema pisanju britanskog časopisa o aristokratima i za aristokrate, The Tatler, svi su izgledi da će nas kroz mjesec dana posjetiti i jedna britanska barunica svjetskog glasa, Margaret Thatcher. Ona bi, kaže list, samo plovila jahtom »Monarchy« uz obalu Istre »i možda nekih dalmatinskih otoka«. Kaže časopis: »Barunica se ne voli kupati niti sunčati, ali voli biti znatiželjna putnica na jahti, s jakim dogledom u ruci.«</p>
<p> </p>
<p>Ni mi nismo »grafitoimuni« (Le Figaro)</p>
<p>»Dobro, svi znamo za Pariz, Amsterdam, Milano i New York. Tamo su se grafiti na zidovima pojavljivali već od početka šezdesetih godina, ali sada je red na zemljama koje nisu pripadale Zapadu, već su imale i svoje neprikosnovene političke filozofije, ali i policiju od koje se drhtalo... Sada i u Zagrebu vidimo grafite na zidovima, koji nam jasno govore da su sva tri svjetska pokreta protiv 'globalizacije' stigla i u glavni grad Hrvatske. McDonald je na udaru, iako ne kao u Parizu, ali Hrvati su na svoj način modernizirali svoj jezik uvodeći njima strane riječi kao što su 'mekdonaldizacija' ili 'rat protiv globalizacije koja stiže u Ameriku'. (U francuskom su listu objavljene i snimke dvaju antiglobalizacijskih grafita snimljenih u Hrvatskoj, ne kaže se u kojemu gradu. </p>
<p>Najbolja poštanska marka (Mauritius )</p>
<p>Mauricijus je prije tri mjeseca objavio natječaj za prijedlog nove serije poštanskih maraka od sedam vrijednosti. Na natječaj se javilo 29 grafičkih dizajnera i slikara, ali je prvu nagradu dobio čovjek rođen u Hrvatskoj - Boško Klarin, rođen na »jednom od dalmatinskih otoka«, kako je izjavio listu Mauritius. G. Klarin, inače »mladić od 58 godina«, kako je izjavio u interviewu tom listu, uzeo je likovne teme s otoka Rodriguez, Diego Garcia, Six Islands, Agalega i Solomonskih otoka. »Kao teme sam uzeo ono što su najprije vidjeli Portugalci (oni su otkrili taj otok 1507. godine : op. B.B.), pa i katedralu u Port Louisu (glavni grad zemlje koja broji oko 1.300.000 žitelja. Ocjenjivačka komisija, u kojoj su bili i britanski i francuski likovnjaci, odlučila je odabrati Klarinove radove za novi niz poštanskih maraka kolje će biti tiskane u Švicarskoj, a pojavit će se u optjecaju 1.1.2001. godine. Boško Klarin je oženjen mještankom i ima troje djece, a jedna njegova curica, 14-godišnjakinja, dobila je ime u nas neobično - »Korčula«. Možda tako više saznamo o dalmatinskom otoku s kojega je došao na Mauritius.</p>
<p>Nedostatak svećenika? (Church News)</p>
<p>Newyorški Church News, »list koji zastupa sve vjeroispovjesti«, kako mu piše u glavnom podnaslovu prve stranice, »vjeruje« da u Hrvatskoj »nema dovoljno kandidata za svećeničku službu«. Odakle ta informacija? List se konzultirao u »pet crkava i tri druge vjeroispovjesti« pa je posvuda naišao na sličnu situaciju, »pa čak i u Katoličkoj crkvi koja je gotovo službena i prema njoj se vlada ophodi kao prema političkoj vlasti... iako takvo gledanje ne voli zagrebački nadbiskup Bozanić, koji je demokrat u duši a koristi svaki trenutak da iz crkvena učenja izvuče najpozitivnije«. Ipak, kaže se u tjedniku novog oblika, »u Hrvatskoj će uskoro nedostajati katoličkih, pravoslavnih i židovskih svećenika, pa je vrijeme da se spomenemo rabina Sheldona Zimmermana, predsjednika Hebrew Union Collegea, koji je rekao da 'ako na neki način velike religije ne povećaju broj onih koji odabiru religijski profesionalni život, to bi mogla biti katastrofa za organizirani religijski život«.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nedostatak sna isto kao i pijanstvo</p>
<p>LONDON, 24. rujna</p>
<p> - Nedostatak sna može izazvati iste fizičke i mentalne smetnje kao i stanje pijanstva, tvrde australski stručnjaci. </p>
<p>Vrijeme reakcije, preciznost, koordinacija i duljina koncentracije kod osoba koje bivaju neprekidno budne do 19 sati jednako su loši, ili čak i gori, nego kod osoba koje u krvi imaju koncentraciju alkohola od 0,05 posto, što je zakonski limit u mnogim zapadnim zemljama.</p>
<p> »Rezultati ispitivanja pokazuju da jednake smetnje nastaju kod osoba koje su dosegle zakonski limit koncentracije alkohola u krvi i onih koje bdiju 17-18 sati«, ističe dr. Andrew Williamson u izvješću objavljenom u časopisu Occupational and Environmental Medicine. (Hina)</p>
<p>Australija: »Veliki bijeli« usmrtio surfera </p>
<p>SYDNEY, 24. rujna - Veliki bijeli morski pas napao je i usmrtio dvedeset petogodišnjeg surfera, oko 600 kilometara sjeverozapadno od Adelaidea. </p>
<p> Očevici svjedoče o jezivim scenama napada na »Plaži kaktusa«. To je mjesto, po riječima južnoaustralskog stručnjaka za morske pse Rodneya Foxa, uobičajeno stanište ovog predatora, na kojemu se često pojavljuju opasne psine.</p>
<p> »Ovo je mjesto na kojemu nikako ne bih bezbrižno ušao u more«, rekao je Fox.</p>
<p> Policija traga za nesretnikovim tijelom, dok liječnici njegovu suprugu pokušavaju vratiti iz šoka. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Očevi će moći provjeriti svoje očinstvo za tri dana</p>
<p>LONDON, 24. rujna</p>
<p> - Došao je kraj agoniji nekih očeva koji se ne usuđuju iznijeti svoje sumnje javno pred suprugom pitajući se je li dijete koje odgajaju doista njihovo.</p>
<p> Revolucionarna web stranica, lansirana prošlog četvrtka u Velikoj Britaniji, mogla bi riješiti mnoge takve dileme. Sve što zabrinuti »očevi« trebaju učiniti jest otrgnuti par vlasi sa svoje i djetetove glave i poslati poštom na analizu. Uzorak DNA uzet iz kose omogućit će odgovor na mučno pitanje. Prednost je ovog pred uobičajenim testovima što se vrijeme čekanja sa 3 tjedna skraćuje na tri dana, a test je moguće provesti bez majčina pristanka. </p>
<p>Ova posljednja činjenica podijelila je pučanstvo Velike Britanije.Do sada je ova vrsta web usluge bila moguća samo u SAD-u i Australiji. </p>
<p>Pouzdanost testa je 99 postotna. Cijena varira od 240 funti za test jednog djeteta, do 540 funti za petero djece. Mogući su i jeftiniji, brži i jednostavniji testovi koji obećavaju 95 posto točan odgovor. Ponuda na stranici omogućuje i testiranje dva oca i jednog djeteta, braću i sestre i pretrage na jednojajčanim i dvojajčanim blizancima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Završnica prvenstva u bejzbolu ometa predsjedničku kampanju</p>
<p>WASHINGTON, 24. rujna</p>
<p> - Dvije američke nacionalne tv-mreže neće izravno prenositi prvu od tri planirane javne rasprave dvojice predsjedničkih kandidata - Georgea W. Busha i Ala Gorea.</p>
<p> Tv-mreža NBC objavila je u nedjelju da po ugovoru koji ima s profesionalnom ligom baseballa 3. listopada mora prenositi prvu utakmicu doigravanja a tv-mreža Fox će dvoboj Busha i Gorea prenositi na svom kablovskom programu Fox News.</p>
<p> Raspravu dvojice predsjedničkih kandidata izravno će prenositi komercijalne tv- mreže ABC i CBS, javna tv-mreža PBS i kablovski programi CNN, Fox News i MSNBC.</p>
<p> Gore i Bush su se donedavno žestoko sporili o vremenu i mjestu svojih TV dvoboja. Bush, koji je prihvaćao samo jednu javnu raspravu i predlagao dvije TV emisije - razgovore s novinarima CNN- a i NBC-a, na kraju je morao popustiti i prihvatiti program međustranačkoga povjerenstva koje priprema TV rasprave predsjedničkih kandidata od 1988. godine.</p>
<p> Završetak sezone baseballa poremetit će i prijenose ostalih planiranih TV dvoboja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Završnica prvenstva u bejzbolu ometa predsjedničku kampanju</p>
<p>WASHINGTON, 24. rujna</p>
<p> - Dvije američke nacionalne tv-mreže neće izravno prenositi prvu od tri planirane javne rasprave dvojice predsjedničkih kandidata - Georgea W. Busha i Ala Gorea.</p>
<p> Tv-mreža NBC objavila je u nedjelju da po ugovoru koji ima s profesionalnom ligom baseballa 3. listopada mora prenositi prvu utakmicu doigravanja a tv-mreža Fox će dvoboj Busha i Gorea prenositi na svom kablovskom programu Fox News.</p>
<p> Raspravu dvojice predsjedničkih kandidata izravno će prenositi komercijalne tv- mreže ABC i CBS, javna tv-mreža PBS i kablovski programi CNN, Fox News i MSNBC.</p>
<p> Gore i Bush su se donedavno žestoko sporili o vremenu i mjestu svojih TV dvoboja. Bush, koji je prihvaćao samo jednu javnu raspravu i predlagao dvije TV emisije - razgovore s novinarima CNN- a i NBC-a, na kraju je morao popustiti i prihvatiti program međustranačkoga povjerenstva koje priprema TV rasprave predsjedničkih kandidata od 1988. godine.</p>
<p> Završetak sezone baseballa poremetit će i prijenose ostalih planiranih TV dvoboja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Lastovo između izoliranosti i kulturnog bogatstva</p>
<p>Četvrti dani Cvita Fiskovića/Prigodnim svečanim skupom obilježena tisućgodišnjica spomena grada Lastova/Brojni stručnjaci u predavanjima izložili bogatstvo i posebnosti Lastova u razdoblju od prije mletačke vlasti do danas.</p>
<p>LASTOVO, 24. rujna</p>
<p> - Svečani skup u povodu tisućgodišnjice spomena grada Lastova i predavanja vezana za povijest i kulturu Lastova, u subotu u Lastovu obilježili su drugi dan četvrtih dana Cvita Fiskovića. Zahvaljujući Cviti Fiskoviću, istaknuo je Josip Stošić, Lastovo je jedini otok koji ima potpunu topografiju spomenika, a ona je obrađena u Fiskovićevom kapitalnom dijelu »Lastovski spomenici«. O znanstveniku Cviti Fiskoviću i njegovu senzibilitetu puno govori činjenica da je on još 1966. objavio spomenuto djelo o našem najudaljenijem i najizoliranijem otoku o kojem su često netočno i necjelovito pisali talijanski stručnjaci. </p>
<p>U dokumentima se ime grada Lastova spominje po prvi puta tisućite godine u spisima Ivana Đakona koji je pisao o pohodu venecijanskog dužda Petra II Orseola. Taj je put bio mletačko upoznavanje naših otoka, a ujedno i njihov prvi uspješni pohod na našu obalu. Znakovito je da su mletačkom knezu jedino Lastovci pružili značajniji otpor. (Mladen Ančić)</p>
<p> Iako je Lastovo izolirano, vrlo je bogato spomenicima iz svih razdoblja od predpovijesti do danas. Riječ je o graditeljstvu suzdržanih htijenja i podređenom potrebama življenja. Te građevine odišu jakim duhom provincijalizma, ali ih ne treba smatrati nezanimljivima, već bogatstvom vrijednim pažnje. (Igor Fisković)</p>
<p>Bogatstvo lastovske kulture vidljivo je i u književnosti. U starijoj hrvatskoj književnosti mnogo je dubrovačkih autora pisalo o tom otoku. S druge strane lastovska književnost se veže uz ime porodice Antica. Članovi te obitelji napisali su nekoliko svojevrsnih komedija Dell'arte. Tijekom 20. stoljeća o Lastovu su u svojim pjesmama pisali Danijel Dragojević i Jakša Fiamengo, a u prozi je taj otok ocrtao Pavao Pavličić u romanu »Koraljna vrata«. (Miljenko Foretić)</p>
<p> Povijesni i pravni segment života otoka Lastova objasnili su Josip Sopta i Vladimir Depolo. Riječ je o znamenitoj lastovskoj buni protiv dubrovačke vlasti 1602. godine koja je prerasla u međudržavni sukob i prakticiranju lastovskog statuta iz 1310. godine kojim se koristilo do 19. stoljeća uz neznatne izmjene. </p>
<p>Tijekom 19. stoljeća u životu Lastovaca nije bilo većih potresa, ali ni revolucionarnih napredaka. No važno je istaknuti da su tada započeli prvi konzervatorski radovi na lastovskim spomenicima. (Stanko Piplović)</p>
<p> Stare lastovske kuće su u glavnom građene u gotičko-renesansnom stilu, a može ih se smatrati varijantama renesansnih vila rustika. (Josip Belamarić)</p>
<p> Bogatstvo slikarske baštine Lastova kroz stoljeća, vezano uz teme ikona, ilustratora Dobrića Dobričevića i barokno slikarstvo, koje su iznijeli Zoraida Demedori-Staničić, Milan Pelec i Radoslav Tomić, dodatno su oplemenile bogati segment kulture našeg najudaljenijeg otoka.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ostala je svjetlost Jure Kaštelana</p>
<p>U povodu objavljivanja Sabranih djela Jure Kaštelana u nakladi zagrebačkoga Globusa / Urednik i priređivač prva tri izišla sveska je prof. dr. Ante Stamać / Kaštelanovoj se poeziji stalno kao hrvatski pleter isprepleću zavičajno i nadrealno / Njegova poetizirana proza drhti tajanstvenošću i fantastičnošću / Vrijedni su Kaštelanovi dramski ostvaraji, a literarna su križišta ista: ljubav, sloboda, smrt, rat, java i san </p>
<p>U Kliničkoj bolnici za plućne bolesti na Jordanovcu u Zagrebu umro je 24. veljače 1990. od posljedica karcinoma bronha Jure Kaštelan. Tako su, naime, glasile najkraće novinske vijest o smrti toga hrvatskog pisca. Umro je u osvit stvaranja hrvatske države, koju je željno očekivao, piše Ante Stamać, urednik i priređivač Kaštelanovih Sabranih djela, koja su izišla u tri sveska u nakladi Globusa u Zagrebu. </p>
<p>U sadržaju su triju Globusovih knjiga: pjesništvo, prozni i dramski uradci, studije i ogledi. (Četvrta knjiga, koju će urediti, po svemu sudeći, Tonko Maroević i Anđelko Novaković, sadržavat će Kaštelanove književne i likovne kritike i eseje te bibliografiju.)</p>
<p> U doba 2. svjetskoga. rata sudjeluje na antifašističkoj strani u borbi protiv prekomorskog fašizma. Njegovi tifusari su tragični sanjari u dugoj povijesnoj hrvatskoj koloni koji buncaju i sanjare o Hrvatskoj, od Marulićeve Molitve suprotiva Turkom do Goranovih stradalnika u Jami. </p>
<p>Nekadašnji glagoljaški đak u Preku kraj Omiša i biskupijski splitski sjemeništarac zaputio se nakon rata istim zemaljskim putovima u Pariz, kojima su nekoć koračali Antun Gustav Matoš i Augus(tin) Ujević, a prije njih prvi hrvatski Parižlija i starčevićanac Eugen Kumičić. Bio je profesor teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kaštelan spada u one hrvatske ljude, poput Ljudevita Jonkea, koji su kao živi spomenici sa svojim znanjem i smirenošću po Fakultetu i uokrug širili znanje i ljudsku dobrotu. Pločica s njegovim imenom i prezimenom još je dugo stajala na vratima njegove sobe, koju danas baštini njegov nasljednik na Katedri Ante Stamać. Pisac ovog teksta sjeća se ispita iz teorije književnosti o Aristotelovoj definiciji tragedije, Platonovu, Aristotelovu i Plotinovu određenju mimezisa, grčkim fakinima (metafero) i homerovskom i dolačkom (poljičkom) vrelu.</p>
<p>U prvome svesku nižu se zbirke pjesama redom objavljivanja: Crveni konj (1940.), Pijetao na krovu (1950.), Biti ili ne (1955.), Malo kamena i puno snova (1957.), Otvorena pjesma (1976.) i Divlje oko (1978.); zatim zbirke iz pet suautorskih izdanja, u grafičkim (slikarskim) mapama hrvatskih slikara: Skoplje u tvojim očima (1964.), Rbine sna tlapi jave (1976.), Zavjet za Epetion (1984.), Okrenut moru (1984.) i Sve plavo, nebeski plavo (1989.).</p>
<p>U književnosti se Kaštelan javio uoči Drugoga svjetskog rata sa zbirkom pjesama neobična naslova i boje Crveni konj s likovnim ilustracijama Ede Murtića, koju su starojugoslavenske vlasti zaplijenile i cijelu nakladu, osim nekoliko primjeraka, uništile.</p>
<p>U poraću je Kaštelan najutjecajniji prethodnik »ojuženog« vala hrvatskog pjesništva i poticaja koji su dolazili iz zapadnoeuropskoga književnog kruga i vlastite nacionalne tradicije. Zbirka pjesama Pijetao na krovu, višeznačna i simbolična naslova, najavila je novo svitanje i novi dan odnosno nove zore i vihore (V. Parun). Naslovnu stranicu i autoportretski crtež oblikovale su ruke Ede Murtića.</p>
<p> Počesto su u Kaštelanovoj poeziji gavrani (Ovdje na Balkanu, na Savi, na Jadranu/ i gavrani su siti mesa) bili budniji od pijetlova »u ovoj zemlji Hrvata« (Krv i bura). Te dvije prispodobne edgaralanovske ili svetobenediktinske ptice, zacijelo, bile su novi nagovještaji i književnopovijesne prekretnice u odvajanju hrvatske književnosti od socijalrealističke dogme i utilitarnoga realizma. I iz tih vriježi i drugih izniknula su dva naraštaja hrvatskih književnika - krugovaši i razlogovci, prema časopisima Krugovi i Razlog.</p>
<p> Kaštelanove su se pjesme malo mijenjale i što se tiče pomodnih preoblika i što se tiče hrvatske poslijeratne polustoljetne političke zbilje, odnosno njezine nesvagdanje svakodnevnice. Bitno je obilježje Kaštelanove poezije, što je kritika već uočila, bujna metaforizacija, alegorizacija i aludiranje. Oblici su pjesme čvrsto zatvoreni i uokvireni. Osnovna je tema smrt bez obzira ostvaruje li se kao nacionalna ratna tragedija ili osobna tjeskobna nesreća. </p>
<p>Te su pjesme često na tragu narodne književnosti, koja je u dodiru s predfilozofijskim načinom mišljenja, zapravo s mitologijom, dosokratovskom metafizikom, kantovskim zvjezdanim nebom i kršćanskom religijom. Neke su njegove pjesme (razlistani deseterci, osmerci, jedanaestterci i dvostisi) prešli u usmenu narodnu pjesmu i političku prigodničarsku estradu, pa pučka usta ne znaju im začinjavce.</p>
<p> Tako npr. i u kolektivnoj svijesti narodne predaje konji i konjanik čine cjelinu, jedno tijelo, a neosedlani konj (jedek) bez konjanika prastara je i alkarska metafora zla i nesreće, pobjede i poraza, slutnja smrti i života na bojištima ili dalekim nesigurnim putovima. (Sjećam se Kaštelanove priče o Sikiričinu ateljeu o konju i ularu. U nekoliko riječi, kad se konj proda na pazaru, ular se vraća kući. Taj konjski povodac donosi sreću, prodati ili, pak, nekomu ukrasti ular znači nesreću. itd.). </p>
<p>Kaštelanove su pjesme, kao i pjesme poljičkoga pjesničkog kruga (Drago Ivanišević, Josip Pupačić, Nikola Milićević i dr.) najsličnije i najsrodnije poezije španjolskoga pjesnika Federica Garcije Lorke (1899.-1936.), a Poljica s Cetinom i jablanima i narodnim naricaljkama i brojalicama najsličnija su Lorkinoj Andaluziji. U njegovoj se poeziji stalno, kao hrvatski pleter, isprepleću zavičajno i nadrealno, predajno i onovremeno, prošlo i svagdanje; od grčke pjesnikinje Sapfe do hrvatskoga pjesnika A.B. Šimića, od začinjavaca i Marka Marulića, preko Ivana Gundulića i Ivana Mažuranića do Antuna Gustava Matoša. Stoga je Kaštelanovo književno djelo nemoguće ocjenjivati kao autonomno umjetničko djelo i prikazivati neovisno o društvenoj povjesnosti i poodmakloj prapovijesti.</p>
<p>Kaštelan je pisac Druge moderne. Njegova poetizirana proza drhti tajanstvenošću i fantastičnošću, te je nagovještaj hrvatskih postmodernih fantastičara ili hrvatske mlade proze. Četrnaest priča sabrano je u knjigu Čudo i smrt (1961.), a poslije pridružuje joj se i petnaesta Uzvisenje zmije (1976.). U svevidećemu proznom »divljem oku« prozni se slog rasipa, drobi kao grumen zemlje i pjeni kao brzaci u niz naizgled nepovezanih rečeničnih rukavaca, te prelazi u stih, a stih opet u (mutnu) prozu, a sve to na okupu magičnim silnicima drži nadrečenično raskriljeno prozno štivo. Prozni su virovi vezani s mitskom i metafizičkom onostranom zbiljom i aktualnom povijesno-filozofskom stvarnošću (izgubljenost zavičaja, egzistencijalna tjeskoba, izgubljenost u besmislu, bačenost u svijet i k tomu slično).</p>
<p>Vrijedni su i Kaštelanovi dramski ostvaraji. Literarna su križišta ista: ljubav, sloboda, smrt, rat, java i san. U njima je također vidljivo »melange des genres« (miješanje književnih rodova). U prilogu su Pijesak i pjena (1958.) , I da i ne (1962.) i Prazor (1972.). Od dramskoga pjesništva najzagonetniji je tekst Pijesak i pjena. Radi se o dvoje ljudi samih u noći, pod svjetlošću koju ne vide, koji razgovaraju, jedan »u kupe«, drugi u »špade« kao u briškuli. Druga su dva teksta još zamršenija. U njima nema likova »koji djeluju, a ne propovjedaju« i nema moguće aristotelovske katarze ili brechtovske pedagogije. Izazvani užas i strah ne pročišćuju se, nego sve ostaje zamućeno.</p>
<p> Kaštelan kao prozni i dramski pisac u biti uvijek je pjesnik, što je vidljivo i u nerazvijenoj afabulativnoj proznoj priči i dramskoj bezdramskoj radnji. Riječju, Kaštelana je u proznom i dramskom pjesništvu pjesnik, a u poeziji nenadmašivi umjetnik.</p>
<p>Kaštelan je i pisac dviju književnopovijesnih monografija i studija o svojim pjesničkim prethodnicima i uzorima A.G. Matošu (Lirika A. G. Matoša, 1957.), i A. B. Šimića (Približavanje, prolegomena, za liriku A.B. Šimića, 1970.). Uredio je i pripremio prvu poslijeratnu zbirku pjesama Rukovet Tina Ujevića. Taj izbor Tinovih pjesama, nakon pukotine u komunističkome pokretu, značio je opraštanje tobožnjih grijeha Tinu Ujeviću zbog njegova sudjelovanja u književnome životu u vrijeme NDH i da se hrvatska književnost nije odrekla svojih povijesnih književnih stečevina.</p>
<p> Jure Kaštelan je bio promicatelj znanosti o književnosti, poglavito nakon smrti Antuna Barca (1955.), koja je ostavila pustoš i pomutnju u hrvatskoj znanosti o knjjiževnosti. U klapi, kako napisa Ante Stamać, s Aleksandrom Flakerom, Zdenkom Škrebom, Viktorom Žmegačem; i, k tomu nadodajem, Ivom Frangešom, Stankom Lasićem, Milivojem Solarom, Krunoslavom Pranjićem i dr., Kaštelan je radio na promicanju književne znanosti u časopisu »Umjetnost riječi«. Bez njegovih studija, natopljenih lirizmom, razgovor o Tinu Ujeviću, A.G. Matošu i A.B. Šimiću bio bi gotovo nemoguć, a uvid u hrvatsku književnost krnj i isprazan.</p>
<p>Važne su Kaštelanove književne i likovne kritike i ogledi o Ivanu Mažuraniću, S. S. Kranjčeviću, I. G. Kovačiću, don Mihovilu Pavlinoviću, Otonu Glihi, Edi Murtiću, Joki Kneževiću, Jagodi Buić, Matku Trebotiću, Exatu i dr.</p>
<p>Zajedno s o. Bonaventurom Dudom glavni je urednik kapitalnog izdanja Biblije (Stari i Novi zavjet, Stvarnost, 1968.) na hrvatskome književnome jeziku, a taj je jezik temelj suvremenoga književnoga hrvatskog jezika. Bilo je to u ono olovno doba kad su drugi bježali od Boga i metafizike kao vrag od tamjana.</p>
<p>Važan je i Kaštelanov prevodilački rad, a prevodio je s francuskoga, makedonskoga, španjolskoga, grčkoga, ruskoga, češkoga, talijanskoga i slovenskoga jezika.</p>
<p>Pisao je krasnopisno i apolinerski: »Šaram i geometrijske znakove. Pišem olovkom ili perom, a najčešće perom i olovkom na istoj stranici, samo ponekad u više boja. Volim početi na malim papirićima li na rubu već ispisanih stranica. Koještarije. A negdja otresem pero na čisti papir i mrčim, mrčim dok ne nastane oblik, biće ili crna rupa (...) pisano 1983. koncem siječnja.«.</p>
<p>Parafrazirajući, Kaštelanova je poezija slobodna kao bura i rodna kao hrvatska zemlja. Umro je razmjerno mlad, pa bi se i za njega moglo reći (kao što je rekao A.G. Matoš, na račun preranih i prebrojnih gubitaka u hrvatskoj književnosti) da hrvatska smrt ima više ukusa nego hrvatsko općinstvo.</p>
<p>Jure Kaštelan je kao i jablani u njegovu rodnom zavičaju, koji ne oduzimaju prostora i svjetla drugomu. I on se javio i nestao kao meteor. Ostala je njegova svjetlost. (Zakučac, 18. 12. 1919. - Zagreb, 24. 2. 1990.).</p>
<p>Josip Danolić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Politika kao neminovnost života</p>
<p>48. Međunarodni filmski festival u San Sebastianu / Francuski film »Harrisonovo cvijeće« Eliea Chouraquia, snimljen je s američkim glumcima u češkim selima, a tema mu je vukovarska tragedija / Sir Michelu Caineu dodijeljena nagrada Donostia za životni doprinos filmu</p>
<p>BRANKA SÖMEN</p>
<p>DONOSTIA-SAN SEBASTIAN, 24. rujna, od posebna Vjesnikovog izvjestitelja - Politika je svuda oko nas; prepuni su je filmovi, neprekidno je na ulicama, u kafićima, novinama, za vrijeme press konferencija, u taksijima i autobusima, u trgovinama i na plažama...Sve to je ovih dana San Sebastian za Španjolce, ili Donostia za domaće Baskijce. Premda bi trebao biti središtem filma, jer od 21. do 30. rujna održava se svjetski festival, sticajem tragičnih okolnosti, Donostia je istodobno i središte politike, lokalne baskijske, državne španjolske i međunarodne. Terorizam koji posljednjih mjeseci agresivno nameću pripadnici ETA-e brojnim ubojstvima, čini se da je ujedinio Španjolsku više nego ikada. Tako se u subotu poslijepodne u San Sebastianu okupilo nekoliko tisuća ljudi iz cijele zemlje na impresivnom skupu boraca protiv terorizma i nasilja na španjolskim ulicama. Oni su pjesmom, govorima, parolama, pokušali upozoriti na opasnost od brutalnosti i nasilničkog iznuđivanja prava i pravde, usmjeravajući mlade na tolerantnije, mirnije i humanije načine.</p>
<p> Politike ne nedostaje ni u filmovima. Tako je francuski film u konkurenciji "Harrisonovo cvijeće", snimljen na engleskom jeziku i s američkim glumcima, a govori o počecima rata i srpskoj agresiji na Vukovar. Posvećen novinarima i reporterima koji su poginuli za vrijeme ovog okrutnog i i nepredvidivog rata, ovaj film govori prilično korektno, premda iz američko- francuskih vizura, na događanja koja su većinu svijeta ostavila zatečenim, nespremnim i nedovoljno informiranim. Tako glavni junak, fotoreporter Newsweeka, Harrison, odlazi u studenom 1991. u Jugoslaviju, gdje se događa prema mišljenju njegovog urednika »neki minorni sukob«, koji će brzo biti riješen pa će se Harrison moći vratiti, povući s posla i posvetiti svome cvijeću i djeci. No, sudbina odlučuje drugačije i on nestaje, negdje u Vukovaru, nakon čega ga proglašavaju mrtvim. Njegova se žena ne miri s takvom hladnom i površnom informacijom, jer je instinktivno uvjerena da je Harrison živ, pa samoinicijativno kreće u potragu za njim. Tako se ratna tragedija pretvara u ljubavnu dramu sa sretnim završetkom, kojem stil film on the road, ali u ratnim uvjetima, daje dodatnu dramatičnost. Žena iz lagodnosti newyorškog života i teoretiziranja o politici i ratu, biva bačena u stvarnost, u dramatična ratna zbivanja u istočnoj Slavoniji. Šokantna je to i dramatična priča za sve one gledaoce koji poput nje nemaju pojma o čemu se tu radi. Premda obiluje nizom površnosti i nelogičnosti s obzirom na stvarna događanja s kraja studenog 1991.godine, te melodramatičnim forsiranjem obiteljske idile i ljubavi prema svijetu, kao totalnom kontrastu ratnog mraka, film »Harrisonov cvijet« ipak će ostati zabilježen kao pokušaj da se objektivno, koliko može, da slika s druge strane svijeta na ratna događanja, koji postaju dramatični tek onda kada postanu osobni.. Uz glumce Andie MacDowell, Davida Strathairna i Eliasa Koteasa, film će zasigurno privući pažnju. Nažalost, eksterijeri su snimani u Češkoj, a korišteni su dokumentarni materijali vukovarskog stradanja.</p>
<p> U subotu navečer, svečano je dodijeljena nagrada Donostia, engleskom glumcu sir Michaelu Caineu, za njegov životni doprinos filmskoj umjetnosti. Istodobno u konkurenciji za nagrade prikazan je njegov posljednji film "Shiner", Johna Irvina koji govori o tipičnom londonskom » muvatoru« šminkeru i sitnom gangsteru koji svu svoju energiju i životno iskustvo, sve svoje ideje polaže u svog sina boksača i njegov odlučni meč, koji sam organizira. Nakon što događaji krenu mimo njegove kontrole, on kreće u krvavu akciju raščišćavanja koja završava hamletovski tragično. Film je napravljen u maloj produkciji, ali vjerojatno zbog nazočnosti Michaela Cainea, redatelj je krenuo previše pretenciozno i nadobudno koristeći se i onim čega u scenariju nema.Tako je drugi dio filma čista parada krvavih ubojstava i nasilja bez velikog opravdanja. Ipak, Michael Caine ostaje ono što jest, glumac za sva vremena, duhoviti zabavljač, šarmantni čovjek nepresušne karizmatičnosti, što je dokazao i u San Sebastianu, svojim izjavama i razgovorima. Nakon osvajanja Oscara ove godine za film »Kućna pravila«,(Caine već ima jednog za »Hannah i njezine sestre«), Micahel Caine izjavljuje kako mu je san napisati knjigu koja bi postala best-seller, a onda po njoj raditi scenarij i režirati film. Dakle, nikad dosta snova Michela Cainea, od kojih će se neki zasigurno i ostvariti.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Novi filmovi i Internet projekti</p>
<p>Projekcijom filma mađarskog režisera Bele Tarra, otvoren peti Međunarodni festival novog filma u Splitu / Dokumentarni i igrani filmovi iz 170 zemalja svijeta</p>
<p>SPLIT, 24. rujna</p>
<p> - Projekcijom dvoiposatnog igranog filma »Verckmeister harmonies«, mađarskog redatelja Bela Tarra u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu počeo je 5. Međunarodni festival novog filma i videa (MFNF) što će se, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Županije splitsko-dalmatinske i Grada Splita, do 30. rujna održavati u tri splitske kino dvorane. </p>
<p> Umjesto dugo najavljivanog filma »State of Dogs«, redateljskog dvojca Petera Brosensa i Dorjkhandyn Turmunkhia, splitska je publika na otvaranju odgledala celuloidno ostvarenje »Verckmeister Harmonie« Tarrovo djelo nastalo prema scenariju i knjizi »Melankolija otpora« autora Laszla Krasznahorkaija. Film prati život bivšeg poštanskog službenika koji se nerijetko zanosi razno raznim čudima, zagovara utopiju i bori se protiv mračnjaštva. Inače, popularni Mađar Bela Tarr splitskoj je publici poznat po sedmosatnom filmu iz 1994. godine »Sotonski tango« koji je bio uvršten u konkurencijski program 3. Međunarodnog festivala novog filma i videa. Festival je u europskim krugovima stekao veliki ugled, a dosadašnji festivalski program često je od strane grada Splita bio zanemarivan, pa je prošle godine direktor Karabatić najavljivao ili gašenje ili preseljenje festivala u neki drugi hrvatski grad. S obzirom da je splitski filmski festival jedan od onih koji u širokom luku izbjegava uštogljene ceremonijalne obaveze, za očekivati je bilo da će svečarskom otvaranju festivala prethoditi neslužbeni program koji je zaista i započeo već u kasnim poslijepodnevnim satima. U kinu »Karaman« kinoteci »Zlatna vrata« i dvorani »Multimedijalnog kulturnog centra«, prikazani su dokumentarni i igrani filmovi nizozemske, njemačke i finske produkcije te prvi blok filmova iz video konkurnecije što je tek mali dio festivalskog programa koji ove godine broji čak 170 ostvarenja u natjecateljskim kategorijama Film, Video i Novi mediji, te izvankonkurencijskim posebnim programima. </p>
<p>Ovogodišnji festival, po mišljenju nekih kritičara, ne nudi zvučne filmove kao što je to bilo prošle godine, no pažnju posjetitelja uspjet će zadržati ostvarenjima Hala Hartleya, Guya Sherwina i Johana Van der Keukena, te posebnim programima i internet projektima. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Monografija «Murai« najavila Varaždinske barokne večeri</p>
<p>Promocija monografije u spomen na prof. Juricu Muraia, vrhunskog pijanista i jednog od osnivača Varaždinskih baroknih večeri</p>
<p>VARAŽDIN, 24. rujna</p>
<p> - Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući akademika Jurice Muraia, svečana sjednica Festivalskog vijeća VBV u povodu 30. varaždinskih baroknih večeri i promocija monografije »Murai« autorice Erike Krpan, likovna izložba Mreže gradova kulture »18 umjetnika iz 18 gradova« te polaganje vijenaca izaslanstva Festivala na glavni križ Varaždinskog groblja, bile su uvodne svečanosti koje su tijekom nedjelje najavile svečano otvorenje tridesetih po redu Varaždinskih baroknih večeri. Festival obilježava 250. godišnjicu smrti J. S. Bacha, a na ovogodišnjem programu su samo djela velikog skladatelja.</p>
<p>Spomen ploču na rodnoj kući akademika, vrhunskog hrvatskog pijaniste i jednog od osnivača Varaždinskih baroknih večeri otkrio je varaždinskih gradonačelnik Zlatko Horvat. Jurica Murai rođen je 26. ožujka 1927. godine u Varaždinu u Gajevoj ulici, a kršten je 5. svibnja iste godine u crkvi u Sv. Jurju na Bregu, mjestu gdje je proveo dio djetinjstva. Svi detalji odrastanja i rada Jurice Muraja, čije je djelo obilježilo povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća na zanimljiv je način podastrla autorica Erika Krpan u monografiji »Murai«. Iz njenih stranica izlaze na svjetlo dana detalji života čovjeka koji je od malih nogu pokazivao izuzetan glazbeni talent. To je na sreću znala prepoznati i poduprti ga u školovanju njegova obitelj, što je Jurici Muraju pomoglo da stasa u vrhunskog hrvatskog pijanistu. Osim na koncertnim podijima, njegova se aktivnost ogleda i na drugim područjima vezanim uz glazbu - jedan je od utemeljitelja Varaždinskih baroknih večeri koje su stasale u jedan od najreprezentativnih festivala na našim prostorima, a treba istaknuti i njegov pedagoški rad. Zadnji je put Jurica Murai nastupao na Varaždinskim baroknim večerima 28. rujna 1998. godine. Na programu recitala su bila tri autora - Bach, Händel i Scarlatti. Posljednji izlazak pred publiku 7. studenoga 1998. godine izdržava s naporom, ali drži se uspravno, pa jedva tko da i sluti što se zapravo događaja. Umro je u ranim poslijepodnevnim satima u Bolnici Jordanovac u Zagrebu, a još isto prijepodne studentima je nakon semestralnih ispita potpisivao indekse.</p>
<p>Monografiju »Murai« autorice Erike Krpan, koja se zaista potrudila u oblikovanju sjećanja na velikog čovjeka i umjetnika, promovirao je mr. Ernest Fišer, direktor lokalnog tjednika »Varaždinske vijesti«, koje su ujedno i nakladnikom knjige. Promociji je nazočio i ministar kulture dr. Antun Vujić.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Osmerac doveslao do bronce!</p>
<p>S tek četiri mjeseca zajedničkog rada hrvatski osmerac pobijedio veslačke velesile Ameriku, Italiju i Rumunjsku, a za pobjednicima Britancima zaostao samo pola čamca </p>
<p>SYDNEY, 24. rujna (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Riznica hrvatskih olimpijskih medalja od nedjelje je bogatija za još jednu broncu! Hrvatski osmerac s kormilarom, jedna od triju naših veslačkih posada na Olimpijskim igrama u Sydneyju, doveslao je u finalu do trećeg mjesta i osvojio brončanu medalju. Zlatno odličje pripalo je britanskim veslačima s vremenom 5:33.08 minuta, srebrno su osvojili domaćini Australci (5:33.88), a naša je posada, koja je u kvalifikacijama imala najbolje vrijeme, zaostala za vodećom sekundu i 77 stotinki.</p>
<p>Taj povijesni uspjeh hrvatskog veslanja i hrvatskog sporta uopće ostvarili su: Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Ujević i kormilar Silvio Petruško. Bitno je naglasiti da Hrvatska desetljećima nije imala osmerac koji bi se mogao ravnopravno nositi u najjačoj međunarodnoj konkurenciji. Tek prije četiri mjeseca - 21. svibnja u talijanskom Piedilucu - veslači iz četiriju dvojaca sjeli su zajedno u osmerac i počeli se spremati za Olimpijske igre. </p>
<p>To je presudan podatak za ovaj uspjeh, jer je doista nevjerojatno da se sa samo četiri mjeseca zajedničkoga rada može pobijediti takve veslačke velesila kao što su Amerika, Italija, pa i Rumunjska, a zaostati za pobjednicima Britancima samo pola čamca. Kad to usporedimo s godinama zajedničkoga vježbanja nekih naših momčadi i golem novac potrošen na njih, onda ostajemo zadivljeni sportskim znanjem, voljom i odnosom našeg briljantnog osmerca.</p>
<p>Zadarsko-splitsko-zagrebački osmerac tako je Hrvatskoj donio drugu medalju u na XXVII. olimpijskim igrama u Sydneyu, nakon zlatnog odličja Nikolaja Pešalova u dizanju utega, te ukupno sedmu otkako Hrvatska samostalno nastupa na olimpijskim priredbama. Brončani osmerac pridružio se zlatnim rukometašima, srebrnim košarkašima i vaterpolistima, brončanom Goranu Ivaniševiću, te isto tako brončanom paru Ivanišević i Prpić. </p>
<p>Brončana medalja hrvatskog, samo četiri mjeseca »starog« osmerca, na Olimpijskim igrama u Sydneyu zlata je vrijedna. Izborena je u društvu zaista svjetske veslačke elite, protiv Britanaca koji su ustanovili sportsko veslanje, domaćina Australaca i pred 40.000 njihovih gromoglasnih navijača, te veslačkih velesila Italije i SAD-a, te veslački veoma uspješnih Rumunja. Hrvatske veslače prestigli su samo Britanci i Australci, dok su naši bili bolji od Talijana, Rumunja i svjetskih prvaka Amerikanaca.</p>
<p>Britanci, koji su pobjedu u ovoj elitnoj veslačkoj i sportskoj disciplini čekali punih 88 godina (zadnji put su pobijedili 1912. godine u Stockholmu), bili su točno predviđeni favoriti. Oni su toga bili svjesni, što se vidjelo već na startu kada su krenuli u vodstvo, koje više nisu ispuštali. Naši su momci sjajno parirali, držeći osnovni čvrsti ritam, tako da su u prvoj četvrtini staze (500 m) zaostali za vodećim tek 0.60 sekundi. U to vrijeme su Australci napravili bitnu pogrešku sa sporim startom, 2.94 sekunde iza Britanaca, što će ih na kraju stajati pobjede, jer su na cilju zaostajali samo 0.80 sekundi.</p>
<p>U međuvremenu su naši držali čvrsti ritam i drugo mjesto na polovici staze, samo 1.11 sekundi iza vodećih Britanaca. To znači da je ishod utrke bio posve otvoren. Bio je to ključni moment, jer se upravo tu inače lome ostale naše posade. Bilo je važno da smo ispred veoma iskusne talijanske momčadi poveli za 1.83 sekunde, a Talijani su nam se u tom času činili najopasnijim. Na trećoj četvrtini došlo je do male krize naše posade, kada je imala tek četvrto parcijalno vrijeme, ali još je uvijek čvrsto držala drugo mjesto sa 0.68 sekundi prednosti pred Italijom. Još uvijek smo bili drugi, a Britancima je padao ritam. Stoker Ujević tada sjajno reagira povećavajući ritam, pa su naši tako odbili napad Talijana, a približavali se Britancima, koji su zadnjim snagama čuvali dotad stečenu veliku prednost od 3.59 sekundi pred upravo jurišajućim domaćinima.</p>
<p>Australci su toliko povećali ritam i snagu zaveslaja da su sa parcijalnim vremenom za posljednjih 500 m od 1:21.52 bili slabiji samo za pet desetinki sekunde od startnog vremena Britanaca (!) što najbolje pokazuje njihovu pogrešnu taktiku.</p>
<p>Suprotno od njih, naši su, iako se nisu mogli oduprijeti australskom nezadrživom jurišu, sjajno rasporedili snage s kojima su raspolagali u tom času, jer su se samo tako mogli uspješno oduprijeti talijanskom finišu. Zahvaljujući toj izvrsnoj raspodjeli - opet naglašavamo »raspogalajućih« snaga - izborena je ova, svakako, briljantna brončana medalja.</p>
<p>Kažemo briljantna, jer je izborena u najstarijem od svih olimpijskih sportova i protiv glavnih svjetskih nositelja toga sporta. Dovoljno je da spomenemo samo Amerikance, koje dosad u ovome izvještaju nismo ni spomenuli, kao da i nisu veslali, a bili su navjeći favoriti. Ti Amerikanci osvojili su u olimpijskoj povijesti osmeraca od 1900. godine čak 11 zlatnih, dvije srebrne i jednu brončanu medalju. Među nositeljima medalja uz njih još je samo 12 zemalja, od kojih su najveći dio osvojili još Njemačka, Kanada i Velika Britanija, a sad se je tom društvu pridružila i Hrvatska.</p>
<p>Sada treba, međutim, dodati ono bitno, ova osmorica veslača: Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Ujević i kormilar Silvio Petriško sjeli su zajedno u osmerac prije samo četiri (!) mjeseca, točno 21. svibnja ove godine u talijanskom Piedilucu. To je presudan podatak za ovaj uspjeh, jer je doista nevjerojatno da se sa samo četiri mjeseca zajedničkoga rada može pobijediti takve veslačke velesila kao što su Amerika, Italija, pa i Rumunjska, a zaostati za pobjednicima Britancima samo pola čamca. Kada to usporedimo s godinama zajedničkoga vježbanja nekih naših momčadi, golem novac potrošena na njih, onda ostajemo zadivljeni sportskim znanjem, voljom i odnosom koji je donio tu, upravo zato - briljantnu brončanu medalju. (Ž. Susić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sedloski: Najbolji smo, nemamo se koga bojati</p>
<p>Mislim da više neće biti problema, vidite da nam je forma u usponu, a kad nam se još vrate ozlijeđeni igrači bit ćemo još bolji. Ma, najjači smo u Hrvatskoj i stvarno se nemamo koga pribojavati, kaže Goce Sedloski, trenutačno najbolji igrač Dinamove obrane</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Goce Sedloski je sportaš kojem se svakako treba duboko nakloniti. U ovome je trenutku uvjerljivo najbolji igrač Dinamove obrane, ima status najpouzdanijeg maksimirskog nogometaša, a njegovi dobri nastupi nemaju amplitude, već su konstanta. Međutim, okolnosti u kojima Dinamov branič sve to postiže gotovo su nevjerojatne. Naime, u samo dva mjeseca Sedloski je proživio dvije velike obiteljske tragedije. Prvo mu je poginuo otac, a zatim i brat! Samo dan nakom očevog sprovoda u Prilepu vratio se u Zagreb i odmah odigrao utakmicu. Dan nakon što mu je stradao brat,Goce se pojavio na - treningu.</p>
<p> - Morao sam se pribrati, morao sam »iskopčati« misli i otišao sam na trening, kratko je dometnuo Sedloski.</p>
<p> Usprkos ovakvim šokovima, uspijeva se koncentrirati na nogomet, što je, uostalom, pokazao i svojim nastupima. Neposredno nakon Dinamove nedjeljne prvenstvene pobjede protiv Marsonije u Zagrebu, 4-1, pružio nam je svoju viziju Dinamove trenutačne forme prije uzvratnog ogleda sa Slovanom u Zagrebu, u prvom kolu kupa UEFA.</p>
<p> - Protiv Marsonije smo u prvom poluvremenu igrali vrlo dobro, stvorili smo mnogo prilika, no nismo ih baš sve iskoristili. Ali, nogomet je takav... Marsonia je pružila otpor, na kraju smo postigli četiri pogotka i jasno je da ne smijemo biti nezadovoljni. Sada se, naravno, okrećemo predstojećoj utakmici protiv Slovana. Iako smo ga u prvom susretu u gostima pobijedili 3-0, nikako ga ne smijemo podcijeniti.</p>
<p> • Ipak, može se pretpostaviti da ćete se, usprkos takvom razmišljanju, nesvjesno opustiti. Prednost 3-0 iz prve utakmice suviše je velika da biste Slovan doživljavali kao ozbiljnu prijetnju...</p>
<p> - Ne, ne smijemo se opustiti, ponašat ćemo se kao da je u prvoj utakmici bilo 0-0, a ne 3-0 za nas. Podcijenimo li Slovake, mogli bismo imati problema... Svaka utakmica nosi nešto novo, momčadi će vjerojatno nastupiti u drgačijim sastavima od onih koji su istrčali u Bratislavi. Mi imamo problema s ozlijeđenim igračima, ali nadam se da će se do četvrtka stanje ipak popraviti i da će nas većina biti spremna za nastup protiv Slovana.</p>
<p> • Kako se vi snalazite u ovim brojnim »rošadama« u Dinamovoj obrani? Trener još uvijek traži zadnjeg braniča, a i vi ste bili jedan od kandidata za preuzimanje tog mjesta.</p>
<p> - Otkako se ozlijedio Tokić, gotovo svaku utakmicu igramo s drugim čovjekom na mjestu zadnjeg braniča. Mislim da se u takvoj situaciji ipak najbolje snašao mladi Drpić. Tu je i Bosnar... Što se mene tiče, nema straha. Jasno, moje mjesto je prednji banič, bilo lijevi ili desni. No, mogu igrati i »zadnjega«.</p>
<p> • Pobjede protiv Slovana u Bratislavi i Hajduka u gostima označile su Dinamov definitivan izlaz iz krize. No, jesu li problemi sada zaista prošlost?</p>
<p> - Nakon poraza protiv Osijeka uslijedila je pobjeda protiv Slovana u Bratislavi i tu smo se malo podignuli. Tu je, zapravo, počeo naš uzlet. Mislim da više neće biti problema, vidite da nam je forma u usponu, a kad nam se još vrate ozlijeđeni igrači bit ćemo još bolji. Ma, najjači smo u Hrvatskoj i stvarno se nemamo koga pribojavati. Istina, Osijek nam je glavni konkurent za osvajanje naslova prvaka, evo sad je pobijedio i Varteks u Varaždinu. Tu je i Zagreb, a moram spomenuti i Hajduk... Ali, mi smo ipak najbolji. l Usprkos teškoj obiteljskoj tragediji, koja vas je pogodila u posljednja dva mjeseca, vi ste i dalje uvjerljivo najbolji igrač u Dinamovoj obrani. Kako se uopće uspijevati koncentrirati na igru?</p>
<p> - Teško mi je, to su veliki šokovi i doživio sam ih, eto, u samo dva mjeseca. Ali, što ću, život ide dalje, nemam izbora. Da o tome stalno razmišljam, ne bih bio nigdje, ne bih mogao igrati. U dva mjeseca poginuli su mi otac, a zatim i brat... Ne znam što reći. Na terenu se pokušavam iskopčati iz svega toga, ali to je sudbina, od nje ne možeš pobjeći. Nadam se samo da me to više neće pratiti. Teško mi je, a najteže je bilo kada mi je brat poginuo. Cijeli dan sam sjedio kod kuće, s nikim nisam pričao, pokušavao sam »doći k sebi«. Imam obitelj - suprugu i kćerkicu Teu - moram se njima okrenuti... Toga dana sam došao na trening samo da si izbijem misli iz glave, svi su mi u klubu dali potporu, bili su uz mene i hvala im.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - MARSONIA 4-1 (2-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Polovanec 6; Sedloski 6.5, Sesar 6 - Mikić 6, Šabić 6 (Agić 5.5), Pilipović 7 (Leko 5.5), Čutura 6; Bazina 5.5 - Šokota 7, Cvitanović 6 (Abramović 5.5)</p>
<p>MARSONIA: Jozić 5.5 - Tadić 5, Ćurić 5 (Sivrić 5), Durak 5 - Petrović 5, Kopić 5 (Cesarec 5.5), Tomas 5.5, Brnjić 6, Bjelić 5.5 - Regvar 6 (Ostojić 5), Olić 6.5</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 6.5. GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Sesar (9), 2-0 Šokota (21), 2-1 Regvar (47), 3-1 Mikić (51), 4-1 Šokota (54)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Sedloski, Agić, Bjelić</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomo ŠOKOTA</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagreb odnio bodove s Kantride</p>
<p>U dvoboju 8. kola nogometnog prvenstva Hrvatske, Zagreb je na Kantridi pobijedio Rijeku 1-0, a s tribina se čula primjedba kako »Rijeka igra onoliko kvalitetno kako je i plasirana - na razini momčadi koja se bori za opstanak «</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Niti nakon osmog prvenstvenog kola nogometaši Rijeke nisu uspjeli ostvariti pobjedu na svom terenu, u subotu je na Kantridi slavio Zagreb sa 1-0.</p>
<p>Gosti su bili bolji i konkretniji, te su u igri duplog pasa s brzim kontranapadima lakoćom probijali obrambene redove Riječana i dolazili u prigodu za pogodak. Nogometaši Rijeke su, pak, bili nemoćni, nisu stvorili niti jednu izgledniju akciju, te da nije bilo vrlo dobrog golmana Horvata koji je u drugom dijelu zamijenio ozlijeđenog Tafru, »zagrebaši« su mogli ostvariti i uvjerljiviju pobjedu.</p>
<p>Rijeka je igrala bez boje i okusa ili kako je to rekao netko na tribinama: Rijeka igra onoliko kvalitetno kako je i trenutno plasirana - na razini momčadi koja se bori za opstanak.</p>
<p>Iako su početkom drugog poluvremena Riječani krenuli nešto agresivnije prema vratima gostiju, Zagrepčani su opet bili bolji i brzim su kontranapadima ugrožavali vrata domaćih. Imali su dvije sjajne, ali neiskorištene prilike. U 53. minuti gosti su poveli zgoditkom Veića, nakon što je Franja iz kornera nabacio loptu u visini prve stative. Veić je bio najviši u skoku te glavom avladao nemoćnog Horvata. Prvu pravu akciju u drugom dijelu Riječani su izveli u 75. minuti kada je Brajković u kontri izbacio Luisa Fernanda, ali je ovaj u trci s Pirićem ostao kratkih rukava.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - ZAGREB 0-1 (0-0)</p>
<p>RIJEKA: Tafra (od 46. Horvat 6.5) - Čačić 5, Višković 5.5, Weiss (od 31. Maroslavac 5) - Mijatović 5.5, Skočibušić 5.5, Brajković 5, Kremenović 5, Klić 5, (od 59. Luiz Fernando 5.5), Matulović 5, Miličić 5</p>
<p>ZAGREB: Tomić - Surać 5.5, Rendulić 5.5, Veić 6, Pirić 6, (od 77. Bulat -), Stavreski 6, Perić 6, Baturina 6.5, Šimić 6, Franja 6, (od 87. Čizmek-), Lovrek 6, (od 82. Nosek-)</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6.5. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Veić (53)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pirić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mate BATURINA</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Osječani s(p)retniji u Varaždinu</p>
<p>U mnoštvu prilika koje su ponudili nogometaši Varteksa i Osijeka u utakmici 8. kola hrvatskog prvenstva uspješniji su na kraju bili Osječani koji su slavili sa 3-2</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Osječani u velikoj formi dočekuju uzvratnu utakmicu Kupa Uefe protiv danskog Brřndbya. Dokazali su to odličnom igrom u Varaždinu odakle odnose zasluženo sva tri boda, pobijedivši Varteks 3-2 (2-1).</p>
<p>Osijek je igrao čvrsto u obrani i vrlo spretno i opasno u napadu. Gosti su poveli u 26. minuti kada je Jukić protrčao vrlo slabog Režića i uputio loptu pravo na glavu Turkovića. Samo dvije minute kasnije Varaždinci su izjednačili; Sabolčki je prošao po desnoj strani, a Gašpar je bio prekratak da spriječi Šafarićev pogodak. Najbolji igrač utakmice Turković izveo je pravu majstoriju u 35. minuti, u stilu skijaškog veleslaloma prošao je Varteksovu obranu prevario Režića i Rumbaka i zatresao mrežu za osječkih 1-2. Mogao se isti igrač proslaviti još jednom no u 39. minuti vratar Varteksa uspio je izbiti loptu s noge ovom izvrsnom igraču ispred gola.</p>
<p>U drugom poluvremenu Varteks je bio angažiranija momčad, no Osječani su se odlično branili i prijetili iz kontranapada i prekida. Zahvaljujući takvoj igri, u 57. minuti, nakon što je Beširević ubacio iz slobodnog udarca Neretljak je visokim skokom zahvatio loptu i pogodio mrežu za povećanje vodstva na 3-1. Tračak nade donio je gol Veldina Karića iz 11-erca nakon što je Vujica srušio Drobnea u 80. minuti.</p>
<p> Posljednjih desetak minuta Varaždinci su napadali iz svih pozicija i pritiskali prema osječkom golu, no nisu znali postići gol.</p>
<p>• Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS - OSIJEK 2-3 (1-2)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 6, Sklepić 6, (od 45. Bjelanović 6), Ristić 6, Hrman 6, Karić 7, Kovač 6, Šafarić 7, Sabolčki 6, Drobne 6, Halini 6, Režić 5</p>
<p>OSIJEK: Balić 6, Prišć 7, Grnja 6, Vuica 6, Jukić 7, (od 87. Pavličić -), Neretljak 7, Beširević 7, Gašpar 6, Turković 8, (od 71. Mitu 6), Balatinac 6, (od 65. Zebić 6), Brkić 6</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 6. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Turković (26), 1-1 Šafarić (28), 1-2 Turković (35), 1-3 Neretljak (57), 2-3 Karić (82. - 11m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Gašpar, Prišć, Vuica, Ristić, Grnja, Rumbak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Almir TURKOVIĆ</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cibona u produžetku svladala Panathinaikos</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - U drugom dvoboju na međunarodnom turniru u Ljubljanu košarkaši Cibone su u produžetku pobijedili grčki Panathinaikos 89-87 (21-14, 16-19, 13-13, 26-30, 13-11).</p>
<p>Najbolji strijelac Cibone bio je i ovaj put, kao i dan ranije protiv Union Olimpije, Josip Sesar, no ovaj put uz bitno slabiji šut (4-7 za dva i 1-9 za tri poena). No, zato je odličan bio Nigerijac Tunji Awojobi, koji je dao 11 koševa, ali je imao i sedam skokova, te čak 11 osvojenih lopti.</p>
<p>Cibona je gotovo svo vrijeme vodila, ali su Grci serijom Alvertisovih »trica« uspjeli izboriti produžetak. No, Cibona je na kraju uspjela pobijediti pogotkom Longina, nakon odlične Sesarove asistencije.</p>
<p>• Dvorana »Tivoli«</p>
<p>CIBONA VIP - PANATHINAIKOS 89-87 (21-14, 37-33, 50-46, 76-76)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 7 (1-1), Kus 10 (2-2), Sesar 20 (9-12), Prkačin 9 (1-2), Lee 4 (2-2), Pašalić, Džidić 12 (1-2), Awojobi 11 (3-3), Mamić 14 (2-3), Nicević, Perica 2 (0-1)</p>
<p>PANATHINAIKOS: Alvertis 22 (7-7), Kalaitzis 11 (2-2), Koch 17 (7-8), Glyniadakis, Fotsis 2, Gentile 6, Middleton 16 (6-7), Burke 13 (3-4), Rodostoglou, Tzanetak</p>
<p>SUCI: Kovačič i Poljanšek (Slovenija). GLEDATELJA: 100 (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bugarski trener priznao krivnju</p>
<p>SYDNEY, 24. rujna</p>
<p> - Bugarski trener u dizanju utega, Ivan Abađžijev preuzeo je krivnju za izbacivanje kompletne bugarske vrste u dizanju utega s Olimpijskih igara u Sydneyu. </p>
<p>»Preuzimam kompletnu odgovornost za cijeli slučaj. Žao mi je zbog naših natjecatelja, no oni su najmanje krivi«, kazao je Abadžijev.</p>
<p>Troje bugarskih osvajača odličja suspendirano je zbog pozitivnog nalaza na dopinškoj kontroli, zbog čega su im oduzete medalje, a bugarska reprezentacija je isključena iz natjecanja. Abadžijev je kazao kako je članovima vrste davao »Orotsetam«, no nije bio upoznat da lijek sadrži nedopuštene supstance. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Slavlje Michaela Schumachera u Indianapolisu </p>
<p>INDIANAPOLIS, 24. rujna</p>
<p> - Nijemac Michael Schumacher u Ferrariju pobjednik je Velike nagrade SAD-a u formuli 1, petnaeste utrke Svjetskog prvenstva koja je danas vožena na stazi u Indianapolisu. Schumacher je ovom pobjedom preuzeo i vodstvo u ukupnom redoslijedu SP-a od Finca Mike Hakkinena (McLaren), koji je zbog vatre u motoru morao odustati u ranoj fazi utrke. Drugo mjesto pripalo je Brazilcu Rubensu Barrichellu (Ferrari), dok je treći bio Nijemac Heinz-Harald Frentzen, član momčadi Jordan. Do kraja ovosezonskog Svjetskog prvenstva voze se još dvije utrke, u Japanu i Maleziji.</p>
<p>REZULTATI: 1. Michael Schumacher (Njem/Ferrari) 1 h 36:30.883 min 2. Rubens Barrichello (Bra/Ferrari) + 12.118 sek 3. Heinz-Harald Frentzen (Njem/Jordan-Mugen Honda) 17.368 4. Jacques Villeneuve (Kan/BAR-Honda) 17.935 5. David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) 28.813 6. Ricardo Zonta (Bra/BAR-Honda) 51.694 7. Eddie Irvine (VB/Jaguar-Cosworth) 1:11.115 8. Pedro Paolo Diniz (Bra/Sauber-Petronas) 1 krug 9. Nick Heidfeld (Njem/Prost-Peugeot) 1 krug 10. Alexander Wurz (Aut/Benetton-Supertec) 1 krug 11. Johnny Herbert (VB/Jaguar-Cosworth) 1 krug 12. Marc Gene (Špa/Minardi-Ford) 1 krug</p>
<p>REDOSLIJED VOZAČA ZA SP: 1. Michael Schumacher (Njem) Ferrari 88 bodova 2. Mika Hakkinen (Fin) McLaren 80 3. David Coulthard (VB) McLaren 63 4. Rubens Barrichello (Bra) Ferrari 55 5. Ralf Schumacher (Njem) Williams 24 6. Giancarlo Fisichella (Ita) Benetton 18 7. Jacques Villeneuve (Kan) BAR 14 8. Heinz-Harald Frentzen (Njem) Jordan 11 9. Jenson Button (VB) Williams 10 10. Mika Salo (Fin) Sauber 6 10. Jarno Trulli (Ita) Jordan 6 12. Jos Verstappen (Niz) Arrows 5 13. Eddie Irvine (VB) Jaguar 3 13. Ricardo Zonta (Bra) BAR 3 15. Pedro de la Rosa (Špa) Arrows 2 15. Alexander Wurz (Aut) Benetton 2</p>
<p>REDOSLIJED KONSTRUKTORA ZA SP: 1. Ferrari 143 boda 2. McLaren 133 3. Williams 34 4. Benetton 20 5. Jordan 17 5. BAR 17 7. Arrows 7 8. Sauber 6 9. Jaguar 3</p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Teško ćemo sačuvati ovaj osmerac«</p>
<p>Mnogi pitaju ima li budućnost ova posada osmerca. Reći ću vam iskreno - teško. Od veslanja se ne živi. Riječ je o momcima u godinama, koji bi se željeli skrasiti, netko želi prestati s karijerom, drugi želi u inozemstvu, kaže trener našeg osmerca Igor Čulin</p>
<p>»Devetorica hrabrih« pisao je još davno Mato Lovrak. Sada ih imamo i u našoj sportskoj, olimpijskoj povijesti - osam veslača i kormilar. Od Peruče do Penritha! Put je to sada već brončanog hrvatskog osmerca u prošlih nekoliko mjeseci. Sve nade koje smo polagali u naš na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sastavljeni osmerac - obistinile su se! U posljednjoj utrci veslačkog programa, »veslačkoj kraljici« kako zovu natjecanje osmeraca, hrvatska posada izborila je treće mjesto, iza pobjednika Engleza i domaćina Australaca. Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević i kormilar Silvijo Petriško. »Devetorica hrabrih«.</p>
<p>Tridesetak tisuća ljudi natiskanih na strme tribine svjedočilo je zacijelo jednoj od najuzbudljivijih utrka cijelog veslačkog programa na Igrama u Sydneyu - natjecanje osmeraca do posljednjeg trenutka bilo je potpuno neizvjesno. Iz te neizvjesnosti naši su završili kao treći, mogli su lako biti drugi, no nije puno nedostajalo da izgube i treće mjesto. Odmah nakon utrke, nakon vezivanja osmerca uz dok rezerviran za pobjednika, naši veslači nisu se doimali isuviše sretnima (!?).</p>
<p>- Htjeli smo zlato, sanjali smo zlato, nismo ga dosegli. Zato smo pomalo nezadovoljni, govorio nam je samo nekoliko minuta nakon teške utrke Branimir Vujević i nastavio: »Tek poslije ćemo shvatiti što smo napravili. Mislim da smo još malo tužni samo zbog toga što smo htjeli zlato. Bronca? Ma, super, medalja je uvijek uspjeh. Pogotovo u ovakvoj konkurenciji«, rekao je još Vujević osvrćući se prema Igoru Francetiću koji se po izlasku iz čamca jednostavno srušio na drveni pod. Odmah su prema njemu dotrčali kolege iz čamca i volonteri.</p>
<p>- Neće mu biti ništa. Mi veslači za takve slučajeve u šali kažemo da je »poginuo«. Zbog velikih naprezanja čovjek ostane na trenutak bez zraka. A i sunce je opako, objašnjavao nam je trener našeg osmerca Igor Čulin.</p>
<p> Igoru je nakon nekoliko trenutaka bilo bolje. Do njega je dotrčao kormilar Silvio Petriško, raširio je preko njega hrvatsku zastavu kako bi ga zaklonio od sunca. Koju minutu kasnije Igor Francetić je već govorio novinarima.</p>
<p>- Umrli smo, zaista smo umrli. Dali smo sve od sebe, htjeli smo zlato, ciljali smo na zlato. Utrka je bila strašna i veoma, veoma teška. Prvih tisuću metara odveslali smo izvanredno, bez najmanje greške, potom smo htjeli stići Britance, a time je odmah počela i potjera za nama. Australci su na krilima publike poletjeli i za dlaku nas prestigli. Pritom smo mi potpuno zaboravili na Talijane. Nismo znali gdje pogledati, lijevo prema Talijanima ili desno prema Australcima. Ipak, uspjeli smo sačuvati prednost pred Talijanima, bronca je velika stvar, govorio je Igor Francetić uopće ne akceptirajući pitanja novinara. I pogled mu je bio izgubljen.</p>
<p>- Ne čuje i ne vidi najbolje, još nije došao k sebi, zabrinutim glasom iza nas nam je govorio Ivan Francetić, Igorov otac. Majka je djelovala još zabrinutije.</p>
<p>- Treba se odmoriti u hladu i bit će mu bolje, rekao je Ivan Francetić supruzi. Trenutak kasnije sin Igor se već odmarao u hladu tribina.</p>
<p>Predsjednika HOO-a Antuna Vrdoljaka čuli smo dok je govorio treneru Igoru Čulinu:</p>
<p>- Nemojte dopustiti da vam sada netko soli pamet. Trebalo je napraviti ono ili ovo, trebalo je drugu dvojicu postaviti u osmerac, a koju bi dvojicu izbacili? Momčad je bila odlično ukomponirana i na njene nastupe ne može biti nikakve zamjerke. Što mi hoćemo, pa ovo je fenomenalan uspjeh? Povijesni! Brončana medalja u osmercu? San snova!</p>
<p>Novinari su opkolili Krešimira Čuljka. Zanimljivo je govorio:</p>
<p>- Mi smo dosad sve ove momčadi iz olimpijskog finala pobijedili. Nije stoga čudno što smo pucali na zlato. No, meni se čini da smo malo prenervozno veslali, uzaludno rasipali snagu. Mogli smo bolje. No, to je i pitanje iskustva, ovo su nama prve Igre. Kakva je budućnost ovoga osmerca? Ne znam. To je pitanje za one iznad nas. Čudno je kako ga nismo ranije sastavili. Klubovi su krivi što nema veslačke reprezentacije. Da nema entuzijasta kao što je Srećko Šuk, tajnika našeg Saveza i našeg trenera Igora Čulina, od ovoga osmerca ne bi bilo ništa.</p>
<p>Trener Igor Čulin iznio nam je cijelu anamnezu hrvatskog osmerca:</p>
<p>- Naš osmerac doista ima nekoliko vrlina koje ga stavljaju u svjetski vrh. To je najprije ritam, a potom tehnika. Kvaliteta zaveslaja kod nas je na najvišoj razini. U tehnici veslanja smo možda i prvi u svijetu. Snage nam nedostaje, slikovito rečeno, zato što je malo Hrvata, teško je napraviti selekciju. Teško nam je odabrati one najjače, oni najjači najčešće odlaze u druge sportove. Evo vidite, i od onoga što imamo uspijemo napraviti maksimum, a ovo je doista maksimum. Ovdje ne bi smjeli stati, moramo nastaviti ovako. S bilo kojem posadom. Ali, postavili smo neke nove norme za sebe. Trebat će sljedeći put napraviti isti uspjeh, ili čak bolji od ovoga. Sve ostalo će biti neuspjeh. Ne smije se sada slaviti, treba razmisliti kako dalje. Treba vidjeti što smo dobro, a što loše napravili. </p>
<p>Čulin je iskoristio priliku i reći koliko je potrošeno za uspjeh hrvatskog osmerca:</p>
<p>- Oko 100.000 njemačkih maraka potrošili smo za pripreme. Dobili smo, k tome i novi čamac. Evo, njemački osmerac koji se nije plasirao u finale godišnje potroši oko milijun maraka. Australci su ove godine potrošili toliko da vam ja to ne mogu ni reći, ma ni zamisliti. Kako se u ovim izjednačenim posadama sve radi o stotinki sekundi, tako vam u konačnom uspjehu novac igra bitnu ulogu. Ne, ne za nagrađivanje, nego za pripreme. Eto, Englezi su ovdje već tri mjeseca, a mi smo u Australiji desetak, petnaestak dana. Netko ta tri mjeseca mora platiti. Tko će to nama platiti? Nitko živ! Mene mnogi pitaju ima li budućnost ova posada osmerca. Reći ću vam iskreno. Teško. Od veslanja se ne živi. Riječ je već o momcima u godinama koji bi se željeli skrasiti, netko želi prestati s karijerom, drugi želi u inozemstvu. Do sada su nam pomagali tek VK Gusar i HOO. Moramo biti svjesni da smo potpuni amateri. Teško se kod nas veslanje može podignuti na profesionalnu razinu kao što je to slučaj s britanskim četvercom u kojem je Redgrave. Odmah nakon igara u Atlanti prije četiri godine sponzori su tom četvercu dali milijun funti da nastavi veslati do Igara u Sydneyu. A mi kući sada idemo u nespokoj, unatoč olimpijskoj bronci.</p>
<p>Zanimljivu nam je činjenicu podastro na kraju Ivan Francetić, otac iznemoglog veslača Igora. </p>
<p>- Znate li koliko je veslača tijekom priprema sudjelovalo u kreiranju britanskog osmerca koji je ovdje pobijedio? Čak 28! Kada se jedan ne pokaže zadovoljavajućim oni ga odmah zamijene drugim. A mi imamo samo ovu osmoricu, da su se jedan ili dvojica ozlijedila - nema osmerca s kormilarom, nema nikoga od njih devet. Kormilar Petriško također je bitan u cijelom uspjehu. </p>
<p>Uistinu, da nema »devetorice hrabrih«, hrvatska olimpijska knjiga bi imala samo jednu stranicu - onu Pešalovljevu. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagrepčanin Grubor u zlatnom britanskom osmercu</p>
<p>Premda je hrvatski osmerac osvojio treće mjesto i brončanu medalju, hrvatsko veslanje ipak je izborilo i zlatno odličje u »kraljevskoj disciplini« veslačkih natjecanja u Sydneyu. Među osmoricom slavljenika u britanskom čamcu nalazio se i 26-godišnji Zagrepčanin Luka Grubor. Posada »Blue Boata« od samog je starta povela i sigurnim veslanjem stigla do prve britanske pobjede u osmercu od 1912. godine.</p>
<p>- Sva se bol istog trenutka pretvorila u olakšanje. U tih nekoliko sekundi nakon ulaska u cilj doživjeli smo nešto nevjerojatno. U tom trenutku osjećali smo se poput Supermena, kazao je Grubor, koji je svoje prve veslačke »korake« započeo u Zagrebu.</p>
<p> Iako je britanska posada imala problema u kvalifikacijama ,izgubivši od Australaca, nitko od novih britanskih »heroja« nije sumnjao u uspjeh.</p>
<p>- Unatoč problemima u kvalifikacijama, vjerovali smo da možemo do medalje. Naporno smo vježbali i radili nekoliko godina, i finalu smo pružili herojski napor kako bi izborili zlato, dodao je Grubor.</p>
<p>Kao tinejdžer Grubor se bavio tenisom i skijanjem, no već nakon prvog treninga zaljubio se u veslanje. Prije odlaska na studij u Oxford, Luka je 1993. godine nastupao za hrvatsku vrstu na Svjetskom prvenstvu do 23 godine i u posadi četverca bez kormilara osvojio četvrto mjesto. </p>
<p>Godinu dana kasnije u istoj je disciplini nastupio i na seniorskom Svjetskom prvenstvu, a 1995. godine je prešao u osmerac.</p>
<p>Nakon neuspjelog pokušaja u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Atlanti, napustio je domovinu i otišao u Veliku Britaniju. </p>
<p>Svoj premijerni nastup za britansku vrstu imao je na Svjetskom prvenstvu 1998. godine, gdje je s posadom četverca osvojio osmo mjesto, no već godinu dana kasnije s osmercem je na smotri najboljih posada svijeta doveslao do srebrne medalje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ozlijeđene Jelić, Leto i Čebukina, srce odbojkaškog sastava</p>
<p>Nakon očekivane pobjede protiv Kenije 3-1 u posljednjoj utakmici u skupini A, hrvatske odbojkašice u utorak (14.30 sati po hrvatskom vremenu) u četvrtfinalu igraju protiv svjetskih prvakinja Kubanki</p>
<p>Ako te ne probudi ura, probudit će te Kenijke. Tako je to nekako bilo u nedjelju s našim odbojkašicama. Posljednji, peti nastup u skupini protiv Kenije prvi su puta igrale relativno rano ujutro, u 10 sati. Pa je tako sastav, koji na olimpijskom turniru još nije osvojio ni set, iskoristio pospanost naših djevojaka. Jedini predstavnik afričkog kontinenta na olimpijskom turniru odbojkašica tako se neće vratiti kući sa samim nulama u statističkim kolonama. Kenija je uspjela osvojiti set protiv Hrvatske. Ali, ništa više od toga. Krajnjih 3-1 (18-25, 25-16, 25-18, 25-18) hrvatsku je reprezentaciju definitivno svrstalo na treće mjesto u skupini, iza neporaženog Brazila, te SAD, a ispred Kine, Australije i Kenije. Afrikanke su uistinu samo na pospanost mogle uhvatiti set, u nastavku dvoboja nisu imali nikakvih izgleda za senzaciju.</p>
<p>U našem sastavu u nedjelju nije bilo Nataše Leto, koja ima problema s ozljedom ramena. Iako je izbornik Ivica Jelić htio ozlijeđenu Jelenu Čebukinu poštedjeti napora jedne suvišne utakmice, nenadana ozljeda Nataše Leto koja je zahtjevala mirovanje, pokvarila mu je planove. Čebukinu sada osim ozlijeđene šake (igra s bandažom) muči i ozljeda koljena. Ni Barbara Jelić nije sasvim zdrava. I nju boli rame, a ima problema i s trbušnim mišićima. I ona je kao i Leto i Čebukina stalno na terapiji. No, ni bolno rame nije spriječilo Barbaru da opet bude najbolja na parketu, da iz napada poentira 23 puta.</p>
<p>Hrvatski je odbojkaški sastav ostvario prvi cilj, a pritom prebacio očekivanu »normu« za jednu pobjedu - izboren je nastup u četvrtfinalu, a usput je pobjeđena i Kina, već desetljeće velesela u odbojkaškom svijetu. Dosad se igralo za bodove, odsad se igre na ispadanje. Hrvatska reprezentacija igrat će u utorak u 14.30 sati četvrtfinale protiv Kube. S druge strane mreže jednostavno ne može biti veći i jači suparnik.</p>
<p>Ženska reprezentacija Kube strah je i trepet na odbojkaškim meridijanima. Kubanski je sastav aktualni nositelj svih mogućih naslova - dvostruki je olimpijski pobjednik iz Barcelone i Atlante, aktualni dvostruki svjetski prvak ('94. i '98) i pobjednik Svjetskog kupa ('99). Uistinu za naklon do poda. Hoće li se naše djevojke uopće uspjeti uspraviti nakon što se na predstavljanju poklone svjetskim gorostasima?</p>
<p>Odbojka nije poput nogometa gdje autsajder slučajnim pogotkom može izbaciti favorita. U odbojci se ne može čuvati osvojeni poen, pa napucavati loptu u aut. Odbojkaško polje kao malo koji teren momčadskog sporta zrcali svaku slabost. Tamo se ne može netko trenutno indisponiran sakriti iza suigrača. Tamo svatko na terenu ima svoju određenu ulogu koju ne može preuzeti nitko drugi.</p>
<p> • Hoće li se načeti tercet, koji je ujedno srce našeg sastava, oporaviti do utorka i četvrtfinala?</p>
<p>- Igrat će sve tri ako budu mogle hodati, makar da stoje na terenu. U ponedjeljak ću ih poštedjeti treninga, vjerujem da će biti spremne, kaže izbornik Jelić.</p>
<p> • Je li u jednoj utakmici sve moguće, pa čak i ako je s druge strane Kuba?</p>
<p>- Moguće je, ali objektivno gledano teško, jako teško. No, Olimpijske su igre specifično natjecanje, koje za razliku od svjetskih ili kontinentalnih prvenstava jako dugo traju, a uz to tu se svašta događa i odvlači sportašima pažnju, pa se možda može iskoristiti trenutak nečije dekoncentriranosti. Ipak, Kuba je apsolutni favorit.</p>
<p> • Dvorana u Olimpijskom parku </p>
<p>HRVATSKA - KENIJA 3-1 (18-25, 25-16, 25-18, 25-18)</p>
<p>HRVATSKA: Siscovich 3, Daničić 9, Ribičić 5, Anzulović. B. Jelić 27, Gligorović, Čebukina 9, Rimac, Jurcan 12, Leto, Kaštelan.</p>
<p>KENIJA: Indakala, Wanjala, Makokha 1, Chepngeno 13, Ndasaba 17, Obunaga 2, Nasikanda 5, Barasa 22, Kochwa, Waswa, Wesutila, Serenge 2.</p>
<p>SUCI: Al Sabah (Bahrain) i Chareonpong (Tajvan). GLEDATELJA: 4.686.</p>
<p>IZRAVNI SERVIS POENI: Hrvatska 4, Kenija 5. BLOK POENI: Hrvatska 17, Kenija 12. POENI NA POGREŠKE SUPARNICA: Hrvatska 15, Kenija 26.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Barbara JELIĆ.</p>
<p> • Parovi četvrtfinala: Brazil - Njemačka, SAD - Južna Koreja, Hrvatska - Kuba, Rusija - Kina. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Prokletih 29 godina u tuđini</p>
<p>»Prokletih mojih 29 godina«, priča nam jedan hrvatski iseljenik u dalekom Sydneyu, koji je došao pogledati utakmice naših vaterpolista. Predstavio se, no ne bi htio vidjeti svoje ime u novinama. Njegova je priča nalik još tisućama... </p>
<p>- Pobjegao sam još 1971. godine. Jedinac sam u matere, možda nisam učinio dobro. Ovdje sam 29 godina. Sve imam, imam firmu, stan, kuću, dvoje zdrave i dobre djece. Sve imam, a svaki je čovjek u Hrvatskoj sretniji od mene. Hoću li se vratiti? Hoću, i to uskoro. Već duže vrijeme svake godine dolazim u Hrvatsku. Pripremam se za povratak, priča ovaj gospodin ne dajući nam da dođemo do riječi. </p>
<p>- Gospodine, htjeli bismo vas nešto pitati, počinjemo. On nastavlja. </p>
<p>- Čekajte da vam kažem što je nesreća nas iseljenika. Pobjegli smo od roditelja, sada ćemo bježati od svoje djece. Moja djeca su ovdje odrasla, ne ide im se nikud. Htio bih ostati s djecom, no pod stare dane bi htio »doma«. Teško mi je... </p>
<p>- Gospodine, htjeli bismo vas nešto pitati. </p>
<p> - Čekajte, bio sam lani u Hrvatskoj. Nije vam standard kao naš, no sretniji ste, raspoloženiji, duhovitiji. Znam da je u Hrvatskoj teško, no čini mi se da ljudi to dobro i podnose. Ne mogu zamisliti kako bi se ljudi ovdje postavili da je tako teško. </p>
<p>- Gospodine, htjeli bismo vas nešto pitati...</p>
<p>- Još samo malo, znate li da ja nikad nisam bio u kući Engleza koji su mi susjedi. Tu se živi drugačije, zatvorenije. Zaradi se, zaradi, ali troškovi su veliki. Pivo plaćate deset dolara, malo bolja kuća stoji 400.000...</p>
<p>- Ali gospodine, htjeli bismo vas nešto pitati... </p>
<p>- Poslije... Znate li da sam i ja iz olimpijske obitelji, moj otac je veslao za bivšu reprezentaciju Jugoslavije, i one prve i one druge, na Olimpijskim igrama. Bio je 1936. na Igrama u Berlinu i 1948. u Londonu (provjerili smo, informacija je točna). </p>
<p>- Gospodine, može li samo jedno pitanje... </p>
<p>- Ja sam, pak, igrao košarku, sport sam posve zapustio otkako sam došao u Australiju. Ovih mi je 29 godina prošlo u trenutku. Sada mi je jedini sport gledanje u strop prije spavanja, kada mislim o povratku kući. Žao mi je što sam morao otići iz Hrvatske, nije mi se išlo. Morao sam... Bio sam godinama bez posla. </p>
<p>- Gospodine, htjeli bismo vas nešto pitati? </p>
<p>- Pitat ćete. Lijepa moja Hrvatska, brzo ću ja u nju. Mogla je izgledati i bolje otkako je imamo. No, opet je naša, to je nešto što je jedino naše... </p>
<p>- Gospodine, moramo vas nešto pitati?</p>
<p>- Pa, pitajte!</p>
<p>- Hoćete li gledati utakmicu hrvatskih i jugoslavenskih vaterpolista? </p>
<p>- Ni slučajno, to ne bih izdržao. Kako ste vi to doma podnijeli? </p>
<p>- Dođite, nitko nije umro. A i nismo loši u vaterpolu, naprotiv... (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vaterpolisti u četvrtfinalu</p>
<p>Pobjedom protiv Grčke 9-5 (3-2, 2-1, 1-1, 3-1) u drugom kolu skupine B, hrvatski vaterpolisti osigurali su plasman u četvrtfinale olimpijskog turnira</p>
<p>Hrvatski vaterpolisti nakon dvije utakmice u skupini imaju dvije pobjede</p>
<p> - u drugog kolu skupine B pobijedili su Grčku sa 9-5 (3-2, 2-1, 1-1, 3-1). Najsvježijim uspjehom protiv Grka i pribrajajući dan ranije pobjedu protiv Amerikanaca slobodno se može reći da su naši vaterpolisti potpuno osigurali plasman u četvrtfinale olimpijskog vaterpolskog turnira. </p>
<p>U ponedjeljak naši vaterpolisti igraju protiv Mađarske (14.30 sati po australskom vremenu, 5.30 po hrvatskom), no ta utakmica neće odlučivati o plasmanu u četvrtfinale, već samo o redoslijedu u skupini, koji na koncu isto može biti presudan, napose u izboru suparnika za četvrtfinale. </p>
<p>- Veoma sam zadovoljan, utakmica je bila tvrda. Rezultatski smo uvjerljivo pobijedili, iako smo se borili za svaku loptu. Glavno je da imamo kontinuitet u igri. Na ovome turniru svaki gol se mora zaraditi velikom borbom. Neka, to nam i paše, vidjeli ste koliko smo borbeni, kazao je nakon utakmice naš izbornik Neven Kovačević.</p>
<p>Grci su rezultatski prijetili tek u prvoj četvrtini, držali su tada zaostatak od samo jednog pogotka (2-3), potom je naša prednost samo rasla. Odličnu formu iznova je potvrdio vratar Siniša Školneković, a posebno razigran u napadu bio je Vjekoslav Kobeščak, strijelac tri pogotka. Na centarskoj poziciji uvjerljiv je bio Mile Smodlaka, a svi ostali igrači pravim primjerom borbenosti sudjelovali su u kreiranju ove pobjede. </p>
<p>- Sve ide bolje nego što smo očekivali. Osjećamo svoju snagu i mislim da ćemo i protiv Mađara i protiv Jugoslavije odigrati dobre utakmice. Pogotovo što smo sada neopterećeni oko briga za plasman u četvrtfinale, veli Vjekoslav Kobeščak. Dakle, u ponedjeljak Mađarska, u utorak Jugoslavija. Hrvatska vaterpolska vrsta ih čeka u dobroj formi. </p>
<p> • Ryde Aquatic centar</p>
<p>HRVATSKA - MAĐARSKA 9-5 (3-2, 2-1, 1-1, 3-1)</p>
<p>HRVATSKA: Školneković, Fatović 1, Sarić 1, Šimenc 1, Kržić, Štritof, Smodlaka 2, Ivaniš, Bošković, Barač 1, Hinić, Vičan, V. Kobeščak 3.</p>
<p>GRČKA: Reppas, Kaiafas, Mazis, Loudis, Mavrokas, Deligiannis, Chatzitheodorou 1, Psychos 1, Afroudakis, Lorantos 1, Chatzis, Vlontakis, Thomakos 2. </p>
<p>SUCI: Turcotte (Kanada) i Afanasjev (Rusija) - dobri. GLEDATELJA: 3.000. </p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 7 (5), GRČKA 8 (3). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vjekoslav KOBEŠČAK. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mustapić i Juričić zastali u kvalifikacijama</p>
<p>Junak nedjeljnih atletskih natjecanja je ruski skakač u vis Sergej Kljugin, koji je slavio skokom od 235 cm / Hrvatski bacač diska Dragan Mustapić i trkač na 400 metara s preponama Darko Juričić nisu uspjeli proći kvalifikacije </p>
<p>Nakon deset dana upravo krasnog proljetnog i toplog vremena, nedjeljno popodne u Sydneyu, kad je na redu uz mnogo važnih izlučnih i polufinalnih natjecanja trebalo odrediti novog pobjednika u uvijek uzbudljivoj borbi u skoku u vis, oštar, veoma hladan vjetar, još neugodnija hladna kiša sve je pokvarila, te vjerojatno i odlučila o neočekivanom pobjedniku. Rus Sergej Kljugin uspio je presudnih 235 cm preskočiti u prvom pokušaju još po suhom vremenu. Sve ostale je počela pratiti kiša i više nije bilo izgleda da ga netko preskoči. Najbolji ovogodišnji visaš Vjačeslav Voronjin svoju formu (najbolji mu je rezultat 240 cm) očito je potrošio na raznim mitinzima, a 33-godišnji Kubanac Sotomayor više nije ono što je nekad bio. Uostalom, Kljugin sa 235 jedini je nadmašio svoj ovogodišnji rezultat.</p>
<p>Ženski maraton, na sreću, održan je do podne u veoma lijepom i za maraton pogodnom vremenu. Pripao je veoma zasluženo odlučnoj Japanki Naoko Takahaši, koja je veoma promišljenom taktikom nadmašila zadnjim snagama Rumunjku Lidiju Simon, koja se od male krize na 40. kilometru prekasno oporavila. Slijede dvije Kenijke Joyce Chepchumba i Esther Wanjin ispred Ruskinje Madine Biktagirove, koje nisu Europljankama premoćne kao njihovi muški kolege. </p>
<p>I ovoga puta priča o olimpijskom koplju uvijek se nanovo ponavlja - onaj kojemu uspije prvi hitac u pravilu pobjeđuje. Samo ta priča ovaj put ima dodatak da je to i nadasve zaslužio. Jan Železny je prvim hicem od sjajnih 89.41 m prisilio suparnike na grčevito bacanje. Samo se iskusni Britanac Steve Backley odupro s još boljim 89.85, ali je Železny čudesno našao, nakon toliko ozljeda i zdravstvenih problema, još snage za novi olimpijski rekord sa sjajnih 90.17 m i za treću zlatnu olimpijsku medalju.</p>
<p>U polufinalnim utrkama na 400 m za atletičarke najbolje vrijeme sa 50.01 imala je domaća trkačica Cathy Freeman, oko koje se pletu tolike nepotrebne priče. No ona to nije postigla baš bez napora što bi joj jamčilo toliko zahtjevanu pobjedu i zlatnu medalju. Naime, nepoznata Meksikanka Ana Guevara zaostala je samo desetinku sekunde za Australkom. U loše raspoređenim skupinama nepravedno je ispala Jamaičanka Sandie Richards sa izvrsnih 50.42.</p>
<p>Svojevrsna senzacija je da u polufinalu nije bilo ni jedne jedine Amerikanke, a u finalu neće biti ni Ruskinja. To je, vrlo vjerojatno, i kraj sna menedžera Marion Jones o »strašnih« pet zlatnih medalja odjednom.</p>
<p>Prijepodne ni treći naš atletičar nije ponovio svoje ovogodišnje rezultate. Dragan Mustapić je u dva uspjela pokušaja bacio disk 58.10 m što je, međutim, čak za 7 metara manje od njegovog ovogodišnjeg najboljeg hica. S tim rezultatom bio je 34. od 45 bacača. On zato ima jedan od razloga - tek dva-tri dana prije nastupa ustanovljen mu je bubrežni kamenac. Koliko je to mjerodavno za slab rezultat, teško je procijeniti. No, ostaje činjenica da Mustapić nikada ni približno ne doseže svoje najbolje rezultate postignute na malim natjecanjima. </p>
<p>Nasuprot njemu zadivio je nenadmašivi Nijemac, a aktualni i vjerojatno doživotni svjetski rekorder, Jürgen Schult (rođen 11. svibnja 1960. godine) s hicem od 63.76 m.</p>
<p>U kvalifikacijama troskokaša bizarno je da među četiri najbolja rezultata čak tri imaju Britanci, koji do Edwardsa tu disciplinu jednostavno nisu ni brojali u atletiku. </p>
<p>Hrvatski atletičar Darko Juričić eliminiran je u kvalifikacijama na 400 metara s preponama. Tridestjednogodišnji Zagrepčanin je trčao 52.39 sekundi, što mu je bilo dovoljno tek za 59. mjesto među 62 atletičara u ovoj disciplini.</p>
<p>Za 110 metara s preponama jedino je vrijedno zabilježiti da je poznati Britanac Tony Jarrett diskvalificiran zbog ulaska u tuđu stazu. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Braća Bulaja na 24. mjestu</p>
<p>Hrvatski jedriličari u klasi »470«, Ivan i Toni Bulaja, pali su za tri mjesta u ukupnom plasmanu nakon nedjeljne dvije utrke. Na regatnoj stazi sydneyske luke naši su jedriličari poslije osam od 11 plovova na 24. mjestu sa 130 negativnih bodova, koliko imaju i Poljaci na 22. mjestu. </p>
<p>U oba nedjeljnja plova Splićani su zauzeli 22. mjesto, a dosad u osam utrka imaju najbolji plasman na 11. mjestu, jednom su prošli cilj kao 18., a triput su bili 19.</p>
<p> l Redoslijed nakon osmog plova: 1. Tom King/Mark Turnbull (Aus) 34 negativna boda, 2. Alvaro Marinho/Miguel Nunes (Por) 37, 3. Paul Foerster/Bob Merrick (USA) 40, 4. Javier Conte/Juan de la Fuente (Arg) 46, 5. Nicholas Rogers/Joe Glanfield (VB) 57, 6. Jevhen Braslavec/Igor Matvijenko (Ukr) 58, 7. Dmitrij Berezkin/Mihail Krutikov (Rus) 65, 8. Simon Cooke/Peter Nicholas (NZ) 67, 9. Gustavo Martinez/Tunte Cantero (Špa) 69, 10. Johan Molund/Mattias Rahm (Šve) 71... 24. TONI BULAJA/IVAN BULAJA (HRVATSKA) 130. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ucjena zbog vlastite nesposobnosti? </p>
<p>Izjava Hajdukovog predsjednika Branka Grgića da će splitski prvoligaš istupiti iz ove »sramotne lige« je posljedica činjenice da neki u Hajduku, kad se već ne snalaze u čelnim ulogama, posežu za jeftinim ucjenama jer nisu u stanju ponuditi izlaz, smatra Ivan Brleković, član Izvršnog odbora HNS-a</p>
<p>ZAGREB, 24.rujna</p>
<p> - Ako je Branko Grgić, predsjednik Hajduka, imao namjeru izazvati dodatnu gužvu i glavobolju čelnika Hrvatskog nogometnog saveza oko plaćanja odštete splitskog kluba Osijeku zbog kupnje Stanka Bubala, onda je pogodio cilj. To je jedinstveni stav većine ljudi koji prate zbivanja vezana za taj slučaj, zbog čega je Hajduk bio suspendiran. No, odgoda suspenzije mu ističe u ponedjeljak, 25. rujna, a tada će ili platiti obaveznu prvu ratu, a to je 200.000 DM, ili će se zaista dogoditi ono što Grgić najavljuje: da će Hajduk svoj slijedeći susret s Varteksom izgubiti bez borbe. No, kaže Grgić, »tada prava borba tek predstoji«(!?).</p>
<p>- Tužit ćemo disciplinskog suca Krešimira Vlajčevića, tužit ćemo Udruženje prvoligaša. Razlog? Prisilno plaćanje je poticanje na krivično djelo. Nismo se dogovorili da disciplinski sudac u dolazeću suspenziju ugradi i novu ratu, rekli smo da ćemo prvu platiti kad nam se deblokira račun...</p>
<p>Govorio je to Grgić bez imalo osjećaja samokritike u jedinom našem dnevnom sportskom listu, što i nije jedina novost iz »tvornice« stalnih, sve novijih »bisera«. Ispada da bi splitski klub svoju pogrešku - preskupo investiranje u Bubala, a u biti lošu klupsku politiku - silom želio izokrenuti i predstaviti ju kao nečiju zlu namjeru prema njima. Iako kupljeno valja konačno i početi plaćati, Grgić seli i na sklizak teren otvorene ucjene da čak najavljuje, u slučaju nove suspenzije, istupanje Hajduka iz ove »sramotne lige i prvenstva koje i tako neće završiti« </p>
<p>S druge strane, neki dužnosnici iz HNS-a i Udruženja, iako su Grgićeve strelice prepune otrova, direktne prijetnje i omalovažavanja, važu svaku riječ u svojim komentarima. Tako, primjerice, glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, uobičajeno smiruje loptu i primjećuje:</p>
<p>- Hajdukov predsjednik možda je te rijeći izgovorio u afektu, valja trezveno izvidjeti sve okolnosti.</p>
<p>Ante Martinac, predsjednik Udruženja koje Grgić također najavljuje tužiti, ponudio je drugačiji komentar:</p>
<p>- Vidjet ćete da će Grgić izjaviti kako spomenuto uopće nije rekao...</p>
<p>Tajnik Udruženja Josip Brezni takvu je Grgićevu reakciju nazvao »normalnom«, jer »u Hajduku propušta na sve strane, pa valja opravdanja i isprike pronaći na drugim stranama«, dočim je zanimljivo viđenje ponudio Ivan Brleković, član IO HNS, inače saborski zastupnik:</p>
<p>- Nažalost, sve što se događa u svezi Hajduka valja promatrati i s pozicije dnevne politike. Stoga i mi u Savezu ponekad odstupamo od zacrtanih načela, a sve kako bismo osjetili puls naroda i time izbjegli nadolijevanje ulja na vatru. Zar zaista više nećemo moći otići na Jadran sa zagrebačkim registarskim tablicama na automobilima, zar će nas nogomet dijeliti? Nažalost, neki u Hajduku žele iskoristiti takve okolnosti, i kad se već dobro ne snalaze u čelnim ulogama, posežu za jeftinim ucjenama i iznalaženjima prozirnih razloga, budući da očigledno nisu u stanju ponuditi izlaz.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>I vlast i oporba tvrde da njihov predsjednički kandidat pobjeđuje </p>
<p>BEOGRAD, 24. rujna (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Proturječne informacije o rezultatima predsjedničkih i parlamentarnih izbora, koje ovisno o izvoru, daju prednost sadašnjem predsjedniku i kandidatu lijeve koalicije Slobodanu Miloševiću ili njegovom glavnom suparniku kandidatu udružene oporbe Vojislavu Koštunici. Savezna izborna komisija, suprotno najavama nije iznijela privremene rezultate. </p>
<p>Prema podacima koje su u nedjelju nešto prije ponoći iznijeli predstavnici udružene oporbe (DOS) njihov je kandidat Vojislav Koštunica u značajnom vodstvu ispred Slobodana Miloševića. Od 70 biračkih mjesta, među 300 koja su obuhvaćena uzorkom, Koštunica je osvojio većinu na 63 dok je Milošević dobio većinu glasova na tek sedam biračkih mjesta. Podaci oporbe pokazuju da su za Koštunicu glasovala i tradicionalna uporišta Miloševića poput Požarevca i periferije Beograda, kao i veliki dijelovi Vojvodine. Prvi rezultati iz Miloševićeve Socijalističke partije Srbije (SPS), očekivano, vodstvo daju sadašnjem predsjedniku. Prema informacijama koje je novinarima objavio potpredsjednik vlade Nikola Šainović, Milošević ima 50.28 posto glasova, a njegov glavni protukandidat 30 posto. I SPS je koristio uzorak od 300 biračkih mjesta, no promatrači vjeruju da su u izračun ušla sva kosovska birališta gdje je Milošević osvojio iznimno visoke postotke. Time bi se, smatraju oni, moglo objasniti Miloševićevo trenutačno vodstvo. </p>
<p>Brojke kojima raspolaže Srpska radikalna stranka, koja je po mnogima najvjerodostojniji izvor, kandidat DOS-a sa 50 posto osvojenih glasova ima prednost od deset posto pred Miloševićem. Njihovim je uzorkom obuhvaćeno čak 500 biračkih mjesta. </p>
<p>Nakon zatvaranja svih 10.500 birališta u SR Jugoslaviji na kojima su građani u nedjelju prvi put izravno birali predsjednika i zastupnike u oba doma federalnog parlamenta, savezna izborna komisija oglasila se priopćenjem u kojem navodi da su izbori, unatoč »zapadnjačkoj propagandi« protekli bez nepravilnosti, dok nevladine organizacije i oporba tvrde da na biralištima vladao »posvemašnji nered«. Procjene međunarodnih promatrača pokazuju da je manjih incidenata ipak bilo. </p>
<p>U očekivanju proglašenja privremenih rezultata na ulicama Beograda i središnjem gradskom trgu okupili su se s jedne strane strane pristaše Miloševića i druge simpatizeri Koštunice, obje skupine u namjeri da proslave pobjedu. Iako je prvotno zahtjev za okupljanjem i proslavom na središnjem trgu u Beogradu policiji predala oporba, organiziranje velike narodne zabave preuzela je aktualna vlast. Predstavnici DOS-a, koji su upozorili kako bi koalicija ljevice svoju proslavu trebala održati ispred Savezne skupštine, pomirljivo su svoju opremu premjestili na alternativnu lokaciju, Terazije. Suparničke tabore razdvajali su jaki kordoni policije, tako da do većih okršaj u toku večeri nije došlo. </p>
<p>Poslijepodnevni sati nedjelje, tijekom koje su građani Jugoslavije izlazili na birališta kako bi glasovali za novog predsjednika SRJ, novi sastav oba doma federalnog parlamenta i svoje predstavnike u lokalnim općinskim skupštinama (u Vojvodini i za zastupnike u pokrajinskom parlamentu), bili su obilježeni vijestima o jako velikom, pa čak i rekordnom odazivu građana u Srbiji, uključujući Vojvodinu i Kosovo. Državna je televizija po zatvaranju birališta na Kosovu, nakon 16 sati, objavila da je Milošević »trijumfalno« pobijedio već u prvom krugu. No, civilni upravitelj UN-a za Kosovo Bernard Kouchner upozorio je da »takozvani izbori nisu zadovoljili demokratske standarde«.</p>
<p>Istodobno s vijestima o velikom odazivu građana, stizale su i vijesti o, doduše, ne krupnim, ali zato vrlo brojnim i raznovrsnim nepravilnostima i incidentima, koji su se događali mahom u manjim mjestima u unutrašnjosti. Paralelno sa iščekivanjima izbornih rezultata stizale su i najave o proslavama i »kontra-proslavama« po gradovima Srbije, počevši od Beograda i Novog Sada.</p>
<p>Visina odaziva varira od mjesta do mjesta, no uglavnom premašuje 60 posto, da bi ponegdje u Vojvodini iznosila i do 80 posto (Kikinda). Procjene vlasti govore da je od 7.8 milijuna birača glasovalo oko 60 posto, dok oporbeni analitičari iznose da je na birališta izišlo 75 posto birača. </p>
<p>Nepravilnosti na biračkim mjestima podrazumijevale su vrlo često nazočnost policajaca u civilu, koji su uznemiravajuće djelovali na građane. Nije se poštivalo pravilo da nikakvih promidžbenih elemenata ne smije biti na bliže od 50 m od biračkog mjesta, a bilo je primjera da nisu skinute slike predsjednika Slobodana Miloševića sa zidova. Glasovanje je ponegdje, upozorio je nevladin Centar za slobodne izbore i demokraciju (CESID) spominjući biračka mjesta u južnoj Srbiji, bilo javno. Dopisnici lokalnih medija javljali su kako je dolazilo i do povremenih fizičkih obračuna, a dogodilo se i da su pripadnici oporbe tjerani motikama i palicama s biračkih mjesta. Ispred biračkog mjesta u beogradskoj općini Savski venac, uočena su parkirana oklopna vozila Vojske Jugoslavije</p>
<p>U nekim selima u Vojvodini bilo je primjera da se građanima daju listići sa već zaokruženim imenima, pod izgovorom da su oni »stari ljudi«. Izvješća kazuju da je na biračkim mjestima na Kosovu za koja državni mediji tvrde da bilježe velik odaziv kosovskih Srba, bilo odbijanja građana uz opravdanje da im podaci s dokumenata ne odgovaraju s onima u biračkim popisima. </p>
<p>Državna je televizija u večernjem dnevniku naposljetku ipak prikazala i snimku s biračkog mjesta na kojem je glasovao Vojislav Koštunica sa suprugom Zoricom Radović. Agencija Beta je izvijestila da je Koštunica došao bez osobnog osiguranja, da se teško probijao kroz masu simpatizera, praćen burnim pljeskom i povicima odobravanja, a on sam je prokomentirao da je vidljiva odlučnost i hrabrost naroda da smijeni Slobodana Miloševića, koji persofinicira autoritarni režim. Kratko su popraćena glasovanja kandidata Srpskog pokreta obnove Vojislava Mihailovića, kandidata Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića i autsajdera Miodraga Vidojkovića. </p>
<p>Slobodan Milošević je za državne medije, prilikom glasovanja na koje je došao sa suprugom Mirom Marković, izjavio kako očekuje da će ovi izbori donijeti dobro državi i narodu, »Očekujem da se politička scena u Srbiji raščistiti što će stvoriti uvjete za stabilan razvoj i još brži ekonomski napredak«, rekao je Milošević.</p>
<p>Izvještaji o glasovanju u Crnoj Gori, gdje je prema procjenama glasovalo tek nešto više od 20 posto od 440.000 glasača, najznakovitije obilježava podatak da je samo u Podgorici i Nikšiću čak 15.000 ljudi zatražilo mogućnost glasovanja izvan biračkog mjesta, što je promatrače natjeralo da konstatiraju kako to drugim riječima znači da u Crnoj Gori trenutačno ima skoro 18.000 bolesnih ljudi, koji imaju pravo na takav zahtjev.</p>
<p>Nedjeljni izbori doživljavaju se kao ključno pitanje sudbine i budućnosti Srbije odnosno Jugoslavije. Uz pobjedu oporbe, naime, veže se i ostanak Crne Gore u jugoslavenskoj federaciji, dok bi ostajanje Miloševića na vlasti dovelo, kako najavljuju u Podgorici do otcjepljenja Crne Gore. Iz napisa u srbijanskom tisku izviru strah, gnjev, apel za uspostavljanjem »normalne Srbije«, ali se postavljaju i pitanja je li srbijanska oporba sazrela za ulogu eventualnoga pobjednika, a sadašnja vlast spremna priznati svoju smjenu i, uopće, smjenjivost. O izborima se govori kao o referendumu »za« ili »protiv« Miloševića, a nisu rijetki oni koji drže izvjesnim drugi krug predsjedničkih izbora, 8. listopada. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>BiH će svoj dug vraćati četrdeset godina?</p>
<p>MOSTAR, 24. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pred Bosnom i Hercegovinom najmanje je 40 godina bijede! Takav zaključak nameće se kao neizbježan otkrivanjem dokumenta pod nazivom »Informacija o kreditnoj zaduženosti BiH« koji već nekoliko mjeseci skriva predsjedavajući Vijeća ministara Spasoje Tuševljak, a objavio ga je sarajevski tjednik Dani u svome novom broju.</p>
<p> Naime, BiH duguje oko pet milijardi DEM, a sumnja se da je ta brojka zbog nepotpune evidencije i veća, pa bi se, u slučaju da u međuvremenu ne bude novih zaduženja, BiH ovoga tereta (glavnica, kamate, troškovi) mogla osloboditi najranije 2039. godine. Golemi i kaotični dugovi Bosne i Hercegovine još uvijek nisu stavljeni na dnevni red zasjedanja bosansko-hercegovačkog parlamenta, niti je aktualna vlast uopće željela priopćiti javnosti o čemu se zapravo radi, sve do otkrića Dana o neizbježnih »40 godina bijede«. Predsjedavajući Vijeća ministara Spasoje Tuševljak u međuvremenu, dok se dugovi svakodnevno gomilaju, uživa, piše sarajevski tjednik, na Olimpijadi u Sydneyu.</p>
<p>Dr. Žarko Papić, ugledni ekonomist i direktor nezavisnog Biroa za humanitarna pitanja BiH, tvrdi da će zbog nekoordiniranih zaduživanja (entiteti-država) BiH vjerojatno biti jedini primjer zemlje koja će biti gori slučaj od bivše Jugoslavije s početka osamdesetih, kad je zaduživanje SFRJ bilo u nadležnosti republika. Tada savezna vlada Milke Planinc nije imala pojma o tome koliki je ukupni vanjski dug. Bivša jugoslavenska vlada angažirala je tada međunarodne organizacije kako bi saznala visinu stvarnoga duga, pri čemu je ustanovljeno golemo zaduženje i potpuni kaos, baš kao što je to danas slučaj i s BiH, prouzročen dobrim dijelom i strukturom države i njezinim (ne)funkcioniranjem.</p>
<p>Uza sve, golema financijska sredstva najmanje su ulagana u proizvodnju, navodno samo oko dva posto (?!), dok je čak 98 posto uloženo u neproizvodne oblasti. Zbog toga, tvrdi Papić, BiH nema nikakve šanse vratiti dugove i padat će u sve veću gospodarsko-političku ovisnost o međunarodnoj zajednici. Potvrđuje to i poslijeratnih pet godina u kojima konstantno jača ovisnost BiH o vanjskoj financijskoj pomoći, umjesto da se smanjuje, pa se u međunarodnoj zajednici u posljednje vrijeme sve glasnije čuju upiti o isplativosti ulaganja, odnosno pomoći zemljama poput Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Povratak nakon osam godina zarobljeništva</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Srebreničanin Ahmo Mehić, o kojemu su dosad znalo samo to da su ga 2. svibnja 1992. godine srpski vojnici odveli u nepoznatom pravcu, prošloga se tjedna pojavio u Sarajevu! Priču o nesretnoj i neobičnoj sudbini Ahme Mehića objavilo je sarajevsko Oslobođenje. List piše da ga na sarajevskom autobusnom kolodvoru nije mogla prepoznati ni njegova supruga Kada. Mehić je u Sarajevo stigao s 40 kilograma, a kad ga je supruga zadnji put vidjela imao je 90. Kada je shvatila da je mršavi, bradati čovječuljak s naočalama i izgubljena pogleda njezin suprug, pala je u nesvijest.</p>
<p>»Jednostavno ću vam reći, ne znam ni gdje sam, ni tko sam, ni kako sam i kuda sve dospio ovdje. Samo znam da sam prebijen, ubijen, tučen na svakom koraku i od svakoga koga sam sreo, srpske vojske, policije, izbjeglica iz Bosne, Roma, pa na kraju i Albanaca. Život mi ne vrijedi više ni pet para«, prenosi Oslobođenje prve Mehićevu izjavu nakon dolaska u Sarajevo. </p>
<p>Nakon odvođenja iz Srebrenice, Mehić je blizu tri godine proveo u rudniku Goleš kraj Prištine gdje je radio i po tri smjene za komad kruha i kutiju cigareta, opisuje novinar sarajevskog dnevnika Mehićevu sudbinu. U tekstu dalje stoji: »Kad su tu stigle srpske izbjeglice iz Bosne, nastao je pakao. Ranije, batine su bile rijetke, ali su mu oni nadoknadili sve. Stradale su oči, rebra, zubi. Odatle su ga Srbi prebacili u Kosovo-Polje, u barake s Romima. I tu je dobivao redovne batine, jeo kuhani krumpir danima. Onda ga put vodi u Prištinu, pa Kosovo Polje, gdje ga zatiče rat na Kosovu. Uz posljednje srpske batine, u onoj gunguli, biva slobodan i luta ni sam ne zna kuda. Nekako je prebačen u Radušu kod Skopja gdje je ostao tri mjeseca, pa opet nazad u Goleš, odakle je, počašćen batinama i od Albanaca, odlučio krenuti - pješice put Bosne!«</p>
<p>Mehić je potom, nakon mnogih peripetija, stigao u Bajinu Baštu gdje ga je uhitila lokalna policija, ispitivala ga dva dana i dvije noći te na koncu, s nešto novca u džepu, poslala u Bosnu. Slobodan, ali iscrpljen i slab, Mehić je tumarao sjeveroistočnom Bosnom dok ga, kako piše Oslobođenje, netko nepoznat nije doveo pred jednu 'povjerljivu' kuću u Bijeljini, šapnuo domaćici tko je i odakle je, a ova je potom, saznavši sve o njemu, našla telefonski broj njegova rođaka Mevludina koji živi u Sarajevu. Uspostavljen je kontakt i Ahmo Mehić je doputovao u Sarajevo. (I.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>I UN-ova misija protiv šatorskog naselja u Banjoj Luci</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Ideja o šatorskom naselju, u koje bi se smjestili građani Banje Luke koji se ne mogu vratiti u svoje kuće i stanove, još nije mrtva, premda su se vlasti u Republici Srpskoj, lokalne i entitetske, usprotivile njezinoj realizaciji. </p>
<p>Avdija Sabri, tajnik travničkog Udruženja izbjeglih Banjalučana, izjavio je nakon sastanka s predstavnicima Ureda visokog predstavnika, OESS-a i UNHCR-a u Banjoj Luci da će prognani Banjalučani, ako im se u narednih deset dana ne omogući povratak, podići šatorsko naselje u Banjoj Luci. »Nas u Federaciji istjeruju u roku od 15 dana naglavačke«, rekao je Sabri, misleći na deložacije koje se provode u sklopu primjene paketa imovinskih zakona, te naglasio da u Travniku 20 obitelji već živi u šatorima.</p>
<p>Unatoč tome, ideju o šatorskom naselju ne podupiru ni međunarodne institucije. Kako prenosi agencija BiH press, glasnogovornik UN-ove misije za regije Banja Luka i Bihać Alun Roberts, priopćio je da UN-ova misija ne podržava nakanu izbjeglih Bošnjaka da u središtu Banje Luke podignu šatorsko naselje. </p>
<p>»Ukoliko da toga ipak dođe, bošnjačke izbjeglice moraju znati da neće dobiti nikakvu humanitarnu pomoć«, rekao je Roberts, te pojasnio da UN-ova misija na planove za podizanje šatorskih naselja gleda kao na »određenu mjeru političkog pritiska«. Roberts je također upozorio da bi podizanje šatorskog naselja na općinskom zemljištu bez prethodno dobivene suglasnosti lokalnih vlasti značilo kršenje općinskih propisa! (I.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Slovenske i hrvatske općine uz Muru potpisale sporazum o suradnji</p>
<p>SVETI MARTIN NA MURI, 24. rujna</p>
<p> - U nedjelju je na lijevoj obali Mure, na hrvatskom teritoriju koji pripada općini Sveti Martin na Muri, potpisan sporazum o prekograničnoj suradnji u gospodarstvu, kulturi, turizmu, športu, lovu i ribolovu susjednih slovenskih i hrvatskih općina. Dokument su potpisali Jožef Kocon, načelnik Lendave, Anton Tornar, načelnik općine Črenšovci, Franjo Makovec, načelnik Sv. Martina na Muri, Antun Posavec, načelnik općine Podturen, i Dražen Breglec, gradonačelnik Murskog Središća. Utvrđeno je i da se 28. lipnja obilježava kao Dan dobrosusjedskih odnosa. Time se podsjeća na 28. lipnja 1991. kad su građani Murskog Središća i Međimurja blizu mosta preko Mure zaustavili armijsku tenkovsku kolonu, koja je bila upućena na zaposjedanje Slovenije. Na svečanosti su bili potpredsjednici Sabora dr. Zdravko Tomac i Baltazar Jalšovec, ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek. Najviši slovenski dužnosnik bio je Igor Bavčar, potpredsjednik Liberalne demokracije Slovenije, prvi slovenski ministar unutarnjih poslova i u Drnovšekovoj vladi ministar za europska pitanja. </p>
<p>Slovenske i hrvatske općine uz Muru potpisale sporazum o suradnji</p>
<p>Dr. Tomac je istaknuo zajedničku prošlost Hrvata i Slovenaca, kao i zajednička stremljenja za ulazak u eurointegracije. Ukazao je na važnost sporazuma kao pritiska na najviša državna tijela dviju zemalja da riješe otvorena pitanja. Tomac očekuje da će hrvatsko-slovenska granica biti konačno definirana nakon skorih slovenskih izbora. Također, pozvao je Slovence da nakon uspostave 'schengenske granice' ona ne bude prepreka hrvatskim građanima. Pročitano je i pismo slovenskog predsjednika Milana Kučana. Sporazum je ocijenio velikim doprinosom uređenju suradnje i življenja uz zajedničku rijeku, posebno zato što je taj dokument proizašao iz života. Kučan se nada da će nakon predstojećih izbora u Sloveniji biti ratificiran međudržavni sporazum o malograničnom prometu i suradnji. Bavčar je odao priznanje potpisnicima što rješavaju probleme koje nisu uspjeli riješiti visoki državni organi. Podsjetio je i da je ministru Jakovčiću predložio program s 56 projekata regionalne prekogranične suradnje vrijednih ukupno 500 milijuna kuna. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U Poljskoj kazna i za posjedovanje malih količina droga</p>
<p>VARŠAVA, 24. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Poljskoj neće više kao dosad biti nekažnjivo posjedovanje malih količina droge za vlastite potrebe, odlučili su zastupnici Donjeg doma parlamenta. Jedino takvo pooštravanje zakonskih propisa omogućit će, kako drže parlamentarci, efikasnu borbu protiv vrlo dobro organizirane mreže sitnih dilera kakva je u Poljskoj stvorena zadnjih godina. Izmjene zakona neočekivano složno poduprle su sve političke snage u Sejmu, pa se očekuje da će ih potpisati i predsjednik države Aleksander Kwasniewski.</p>
<p>Prema propisima koji sada važe u Poljskoj, ne može se kazniti nekoga kod koga se pronađe nevelika količina droge ukoliko dotični ustvrdi da je to za njegove vlastite potrebe. U glavnom zapovjedništvu poljske policije tvrde kako je dosadašnje pravo radilo u korist sitnih preprodavača droga. Kad bi policija uhitila dilera, on bi izašao na slobodu čim bi izjavio da je ovisnik te da pronađena opojna sredstva sam konzumira. U policiji ističu kako se zbog toga razvila velika mreža dilera koji sa sobom obično nose nevelike količine droge, svjesni da im se u tom slučaju teško može dokazati dilanje.</p>
<p>I prema shvaćanju političara, dosadašnji liberalni propisi pogodovali su da se posljednjih godina izuzetno povećala dostupnost droga, prije svega u školama, diskotekama i na drugim mjestima na kojima se okupljaju mladi ljudi. U skladu s novo izglasanim promjenama, osoba kod koje se pronađe droga moći će dobiti do tri godine zatvora. U slučaju izuzetno malih količina, umjesto zatvora sud će moći dosuditi novčanu kaznu. Kako rigorozniji propisi ne bi doveli do toga da u zatvore masovno počne stizati sami ovisnici o drogama, novi zakon daje mogućnost da se narkomana umjesto na odsluženje zatvorske kazne pošalje na liječenje.</p>
<p>Za pooštravanje zakonskih propisa zalagale su se organizacije roditelja narkomana koje se nadaju da će se time odriješiti ruke policiji u razbijanju dilerskih mreža. Narkomanija i sve veća dostupnost droga, pa čak i djeci u osnovnim školama, postaje u Poljskoj sve ozbiljniji društveni problem. Prema nekim procjenama ovisno o drogama je već 120.000 Poljaka. Novi propisi, ako ih predsjednik države potpiše, uvest će još jedno kontroverzno rješenje, u skladu s kojim će vlasnici i upravitelji diskoteka, kafića i gostionica biti obvezani kontaktirati policiju u slučaju da imaju vjerodostojne informacije o prodaji droga u svojim lokalima. U suprotnom, prijetit će im kazna do dvije godine zatvora.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Francuze ne zanima skraćenje predsjedničkog mandata </p>
<p>PARIZ, 24. rujna</p>
<p> - Francuski su glasači u nedjelju doslovce »kapali« na referendum o skraćenju predsjedničkoga mandata sa sedam na pet godina. Čini se da je glas »za« pobijedio, ali je odaziv rekordno malen. Lijepo je vrijeme odvuklo tisuće ljudi u parkove na piknik pa se do podneva izjasnilo samo 9,44 posto od 40 milijuna glasača u Francuskoj. To je čak manje nego 1988. kad se odlučivalo o autonomiji za Novu Kaledoniju. Taj je referendum, naime, dosad držao rekord po slabom odazivu - tada je izašlo samo 37 posto birača.</p>
<p> Iako je odluka da se predsjednički mandat smanji na pet godina najveća ustavna promjena u posljednjih 40 godina, čak su i prijenosi s Olimpijskih igara odvukli mnoge Francuze od birališta.</p>
<p> Premda tu ustavnu reformu podržava osam od 10 Francuza, od početka je vidljivo da čak dvoje od troje ljudi neće izaći na birališta. U anketi instituta CSA objavljenoj u subotnjem broju lista Le Parisien, uočljivo je da je broj ljudi koji u nedjelju kani ostati kod kuće narastao u tjedan dana sa 61 na 72 posto, što znači da nije uspio pokušaj da se glasače aktivira u zadnji čas.</p>
<p> Očit izostanak interesa neugodan je i za predsjednika Jacquesa Chiraca. I on, konzervativac, kao i socijalistički premijer Lionel Jospin podržavaju skraćenje mandata da bi se uskladili mandati predsjednika i vlade, smanjila mogućnost kohabitacije predsjednika i premijera iz različitih stranaka te izbjegli predugi mandati kao u slučaju pokojnoga predsjednika Françoisa Mitteranda koji je vladao 14 godina. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za Baraka moguć dogovor, za Palestince ne </p>
<p>JERUZALEM, 24. rujna</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Barak u nedjelju je izjavio da će se i dalje boriti za puni mirovni sporazum s Palestincima, ali ne isključuje ni mogućnost postizanja parcijalnoga sporazuma. Barak je izraelskom kabinetu još rekao da su se dvije strane u mirovnim pregovorima približile trenutku istine.</p>
<p> U nedjelju su se sastali izraelski i palestinski pregovarači. Iako su propustili postići dogovor do predviđenoga 13. rujna, oni i dalje nastoje razriješiti problem konačnoga statusa. »Približavamo se trenutku istine u mirovnom procesu s Palestincima«, prenosi Barakove riječi njegov ured. »Premijer je naglasio kako bi njemu bilo draže da se razriješe svi sporovi i rasprave sve teme«, kaže se u priopćenju i dodaje: »Ali, on ne isključuje ni mogućnost postizanja ukupnog i sveobuhvatnog sporazuma za većinu pitanja, koji bi definirao mehanizam i vrijeme za postizanje vrlo maloga broja njih«.</p>
<p> Palestinski pregovarač Saeb Erekat kaže da je parcijalan sporazum Palestincima neprihvatljiv. »Za nas je taj trenutak istine već došao i već smo se s Barakom dogovorili da moramo postići sveobuhvatan sporazum o svim pitanjima trajnoga statusa«, istaknuo je Erekat u izjavi za Reuters. </p>
<p> Prema priopćenju Barakova ureda, Erekat se u nedjelju sastao s izraelskim pregovaračem Giladom Sherom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Saborsko izaslanstvo otputovalo u Ukrajinu</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - »Našim posjetom Ukrajini želimo unaprijediti odnose, prije svega parlamentarne, s tom velikom tranzicijskom zemljom, kao i suradnju u europskim institucijama - Vijeću Europe, Partnerstvu za mir i Paktu o stabilnosti - gdje imamo zajedničke ciljeve«, rekao je predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić u nedjelju prije odlaska saborskog izaslanstva u trodnevni službeni posjet Kijevu i ukrajinskom parlamentu. Uz unapređenje parlamentarne suradnje koju je ocijenio izuzetno dobrom, Tomčić je najavio poticanje određenih gospodarskih projekata, te smanjenje nesrazmjera u gospodarskoj razmjeni Hrvatske i Ukrajine. Planiramo i neke nove projekte u turizmu i graditeljstvu te one vezane uz naftnu industriju i prijevoz nafte, istaknuo je predsjednik Sabora. </p>
<p>Zamoljen da komentira intervju predsjednika Stipe Mesića novosadskoj Vojvodini i reakciju čelnika HSLS-a Dražena Budiše na pojedine navode iz tog intervjua, Tomčić je naglasio da Mesićeve izjave ne može komentirati budući da ne zna kako glase u originalu.</p>
<p> »Nema potrebe ni da komentiram Budišinu izjavu, ali načelno mogu reći da su sve izjave, koje bi naginjale sumnji u to što se događalo od 1991. naovamo na tlu Hrvatske u smislu podijeljene krivnje, potpuno pogrešne. Na Hrvatsku je izvršena agresija i nema govora o bilo kakvoj podijeljenoj krivnji, niti o potrebi da se Hrvati ispričavaju Srbima. Ovo, dakako, nije odgovor predsjedniku Mesiću nego moj osobni stav«, rekao je Tomčić.</p>
<p>Osvrćući se na posljednje poruke Crkve, naglasio je da kao čovjek i vjernik Katoličku crkvu smatra značajnim moralnim autoritetom, te da je poruka Hrvatske biskupske konferencije imala namjeru unijeti mir među one koji se sukobljavaju oko najaktualnijih političkih događaja. No, ne mogu se oteti dojmu, kazao je Tomčić, da su biskupi možda otišli korak dalje i u nekim svojim izjavama bili neprecizni.</p>
<p>Inače, u Kijevu, odakle se vraća u utorak, saborsko izaslanstvo na čelu sa Zlatkom Tomčićem sastat će se s predsjednikom ukrajinskog parlamenta Ivanom Plyuschem, premijerom Viktorom Juščenkom i s ministrom vanjskih poslova Borisom Tarasjukom. Hrvatsko parlamentarno izaslanstvo primit će i ukrajinski predsjednik Leonid Kučma. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mesić u četvrtak govori u Skupštini VE </p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, u četvrtak će biti prvi hrvatski šef države koji će govoriti pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, koja bi dva dana prije njegova posjeta Strasbourgu trebala Hrvatskoj ukinuti monitoring preuzetih obveza. </p>
<p> Predsjednik Mesić dobio je poziv Parlamentarne skupštine da se za vrijeme jesenskog zasjedanja od 25. do 29. rujna obrati parlamentarnim zastupnicima 41 zemlje članice Vijeća Europe. »To je prvi službeni posjet jednoga predsjednika Hrvatske Vijeću Europe od stjecanja neovisnosti«, rekao je u petak na susretu s novinarima Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Stanko Nick. Dodao je kako je »simptomatično da je Parlametarna skupština tako dugo čekala s pozivom«. </p>
<p> Najviši dužnosnici zemlja članica Vijeća Europe dobivaju od Parlamentarne skupštine poziv da govore pred zastupnicima u Europskoj palači u Strasbourgu i odgovaraju na njihova pitanja, osim ako Skupštna procijeni da njihovo djelovanje u domenama koje pripadaju temeljnim vrijednostima Vijeća Europe - zaštiti ljudskih prava i razvoju demokracije - nije zadovoljavajuće. </p>
<p> Stoga prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nikad nije dobio poziv da govori pred Parlamentarnom skupštinom, što ne znači da je taj paneuropski forum bojkotirao Hrvatsku, jer je u Europskoj palači u posljednjih deset godina govorilo nekoliko najviših hrvatskih dužnosnika. Predsjednik Mesić, uz to što će govoriti pred Parlamentarnom skupštinom o »aktualnom unutrašnjem i vanjskopolitičkom trenutku Hrvatske«, sastat će se i s glavnim tajnikom Vijeća Europe Walterom Schwimmerom, predsjednik Parlamentarne skupštine lordom Russelom Johnstonom, te predsjednikom Europskoga suda za ljudska prava Luziusom Wildhaberom. </p>
<p> Uz hrvatskoga predsjednika, parlamentarni zastupnici Vijeća Europe pozvali su i talijanskoga šefa države Carla Azeglija Ciampija, njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera, te talijanskoga državnog tajnika za vanjske poslove i predsjedatelja Odbora ministara Vijeća Europe Umberta Ranierija. Parlamentarna skupština trebala bi u utorak ukinuti praćenje obveza Hrvatske, čime bi prestala procedura stalnog monitoringa, jer je Hrvatska ispunila gotovo sve od 21 preuzete obveze što ih je potpisala kad je postala članica Vijeća Europe, 6. studenoga 1996. godine. </p>
<p> Novu hrvatsku vlast početkom godine dočekao je nezavršeni posao na ukidanju diskriminirajućih zakona o povratku izbjeglica, poboljšanja suradnje s Haaškim tribunalom, pretvaranju HTV-a u javnu ustanovu, te izmjene Ustavnog zakona o pravima etničkih zajednica i nacionalnih manjina. </p>
<p> Jesensko zasjedanje Vijeća Europe, na kojemu će sudjelovati i hrvatsko saborsko izaslanstvo što ga vodi Mirjana Ferić-Vac, bit će obilježeno i raspravom o predsjedničkim, parlamentarnim i lokalnim izborima u SR Jugoslaviji, koji prema prijašnjoj ocjeni Vijeća Europe »očito neće biti slobodni i pošteni«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pražani odlaze iz grada uoči najavljenih protesta protiv svjetske gospodarske elite</p>
<p>U povodu zasjedanja Svjetske banke i MMF-a koje počinje u utorak u Pragu protiv očekivanih 20.000 prosvjednika iz cijelog svijeta Češka je organizirala oko 11.000 policajaca i 5000 vojnika u pričuvi / Pražani su se povukli u svoje domove ili u okolne vikendice / Škole ne rade, promet je ograničen, neka područja grada su blokirana i u njih se ne može ući</p>
<p>VLADO BOJKIĆ </p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Pripremni sastanci najviših svjetskih predstavnika financijske oligarhije, njih oko 20.000, koji se održavaju u Pragu od prošlog ponedjeljka, ne izazivaju zasad veliku pozornost ni gospodarstvenika niti javnosti. Iako su guverneri banaka skupine G7 konstatirali da je obnova gospodarstva u tranzicijskim i zemljama u razvoju dobro krenula i da su makroekonomski pokazatelji zadovoljavajući, svi očekuju početak 55. godišnjeg zasjedanja Svjetske banke i MMF-a koje počinje u utorak. </p>
<p>Slično kao financijeri, i njihovi protivnici žive u očekivanju utorka koji je za jedne i za druge postao »Dan D«. Prosvjednici i protivnici globalizacije, Svjetske banke i MMF-a te predstavnici ekoloških pokreta, kojih se već okupilo u Pragu desetak tisuća iz mnogih zemalja Europe i svijeta, a do utorka bi se njihov broj trebao, prema procjenama, udvostručiti, zasad se drže rezervirano. Tek su u subotu zabilježene prve veće manifestacije koje su protekle uglavnom mirno i bez intervencije policije. Iznimku čine dvije-tri pojedinačne tučnjave između lijevih anarhista i desničarskih skinheadsa, koje su u nedostatku očekivanih masovnih sukoba u subotu navečer dominirale televizijskim ekranima europskih zemalja.</p>
<p>Od policiji prijavljenih oko 200 protestnih manifestacija, a prijavili su ih i desničari i ljevičari, ali i oni koji podržavaju Svjetsku banku i MMF te globalizaciju, održano ih je desetak, a protekle su mirno. Na Hradčanima je u subotu češki predsjednik Vaclav Havel organizirao panel diskusiju s predstavnicima svjetskih financijskih institucija pod naslovom »Praga - dialogi locus«, ali nije postigao cilj da dođe do dijaloga između financijaša i njihovih protivnika koji su skup iskoristili da pred financijerima defiliraju u majicama na kojima su bile razne poruke, od naziva najsiromašnijih zemalja i podataka o štetnim posljedicama po najsiromašnije, do onih na kojima je pisalo: »Dok obilno ručate, mislite na one koji gladuju!«.</p>
<p> Iako su došli George Soros i još nekolicina uglednih financijaša, njihovi protivnici iz Inicijative protiv ekonomske globalizacije (INPEG) odbili su doći na taj skup, ali su zato organizirali trodnevni kontrasummit na više mjesta u Pragu. Na jednom skupu raspravljali su o ekološkom dugu najbogatijih, na drugome o sindikalnim pravima i položaju zaposlenih, a na glavnom skupu tema je bila »Pitanja ekonomske globalizacije«. Tim je skupovima prisustvovalo nekoliko stotina sudionika, a protekli su mirno i završili zajedničkim defileom u središtu Praga, gdje su im se priključili i predstavnici komunističke mladeži i čelnici Komunističke partije Češke i Moravske. </p>
<p> Suprotno očekivanjima, ovaj tjedan protekao je u Pragu koji je pun policajaca (angažirano je 11.000 policajaca i još 5000 vojnika u pričuvi) posve mirno, ali Pražani su se povukli u svoje domove ili u okolne vikendice. Škole ne rade, promet je ograničen, neka područja grada su blokirana i u njih se ne može ući. Na najvećem praškom stadionu Letna, na kojem je pripremljen cijeli šator-grad koji može primiti 15.000 ljudi, u noći na nedjelju spavale su samo 203(!) osobe, pa je organizator snizio upola cijenu boravka i otpustio skoro polovicu angažiranog osoblja. Sve je mirno, ali u zraku se osjeća da će se nešto dogoditi. </p>
<p>Protivnici globalizacije žale se što mnogim njihovim kolegama zbog raznih formalnih razloga nije dopušten ulazak u Češku, pa su vraćeni s granice. U nedjelju je na granici ostao cijeli vlak s demonstrantima iz Italije jer češke pogranične vlasti nisu htjele pustiti u Češku četvoricu od njih, a ostali su u znak solidarnosti odbili također ući, pa su se pregovori protegnuli na cijeli dan.</p>
<p>Protivnici globalizacije, ali i policija koja održava red, znaju da će glavni udar nastupiti u utorak, 26. rujna, nakon svečanog otvorenja 55. godišnjeg zasjedanja Svjetske banke i MMF-a, kad će svi najvažniji svjetski financijeri biti na okupu. Protivnici su pripremili dvostruku taktiku. Ne namjeravaju udariti frontalno, masovnim akcijama, koje policija može relativno lako razbiti (suzavac, šmrkovi itd.), već će na najrazličitijim mjestima u gradu poduzeti manje spontane akcije, koje će biti teško kontrolirati jer se neće znati kada i na kojem će mjestu izbiti. No, glavna akcija priprema se oko Kongresnog centra na Vyšehradu gdje se održava zasjedanje MMF-a. Demonstranti su najavili da će pustiti svjetsku financijsku oligarhiju da mirno uđe u Kongresni centar, ali će nakon toga blokirati prostor i financijere neće pustiti da izađu, kako najavljuju, tako dugo dok ne razmotre i riješe zahtjeve prosvjednika. Uz to, opkolit će i hotele u kojima su smješteni delegati zasjedanja. To će biti najmasovnija akcija, za koju se podjednako pripremaju i prosvjednici i policija, a očekuje se da će tom prilikom biti i žestokih okršaja, iako se i prosvjednici i policija zaklinju da neće biti nasilja »ako ne budu isprovocirani«. Zato od utorka mnogo toga ovisi. Ako policija uspije zadržati stvari pod kontrolom, Prag može postati jedan od organizatora najvećih svjetskih skupova, uključujući i onih NATO-a ili EU-a, a ako ne uspije, jedan od najmlađih i najperspektivnijih čeških političara, ministar unutarnjih poslova Stanislav Gross teško će zadržati svoju ministarsku fotelju.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Britanski obavještajci istražuju vezu Andabaka i Nove IRA-e</p>
<p>Britanske obavještajce osobito intrigira podatak da je Andabak svojedobno imao kontakte s IRA-om, navodno sudjelovao u obuci njezinih pripadnika koji su se, među ostalim, uvježbavali i za korištenje najrazličitijih bombi-iznenađenja</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Napad na sjedište britanske obavještajne službe MI6 kod mosta Vauxhall na Temzi još uvijek je zanimljiva tema britanskom tisku. Tako nedjeljni Observer tvrdi da britanske istražitelje iz policije i sigurnosnih službi zanima uloga uhićenog hrvatskog generala Ivana Andabaka u krijumčarenju oružja, u što je navodno upetljana i jedna od frakcija Irske republikanske armije (IRA-e). Britanske obavještajce osobito intrigira podatak da je Andabak svojedobno imao kontakte s IRA-om, navodno sudjelovao u obuci njezinih pripadnika koji su se, među ostalim, uvježbavali i za korištenje najrazličitijih bombi-iznenađenja (od automobila bombe do običnog nalivpera ispunjenog eksplozivom).</p>
<p>Kako je ove godine hrvatska policija pronašla skladište s oružjem od kojeg je dio doista i bio namijenjen tzv. »Pravoj IRA-i« (formiranoj prije tri godine od strane protivnika mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj), britanski istražitelji koncentrirali su se i na ispitivanje djelatnosti jednog irskog humanitarnog djelatnika, za kojega se već duže vrijeme sumnja da s područja bivše Jugoslavije krijumčari oružje ruskog, jugoslavenskog i kineskog podrijetla. Koliko su ti tragovi »vrući« i imaju li te sumnje temelja, pokazat će se uskoro, jer su za presijecanje dotoka oružja s istoka Europe zainteresirane i druge zemlje-članice EU-a i njihove obavještajne službe.</p>
<p>»Prava IRA« sastavljena je od iskusnih operativaca i novopridošlih dobrovoljaca razočaranih novim političkim pravcem rukovodstva središnje IRA-e koja je pristala na političke kompromise i odustala od »oružane borbe«. No, »Prava IRA« nema pristupa nekadašnjim sigurnim kanalima naoružavanja IRA-e (Libija, simpatizeri iz SAD-a). Kako je u priličnoj izolaciji, uzima naoružanje tamo gdje je ono lako dostupno, plaća odmah i ne postavlja suvišna pitanja. Dostupno joj je nekoliko punktova: Čečenija, Kosovo (s vezom preko Makedonije i Albanije), BiH i Hrvatske, s tim da se suradnja ostvaruje gotovo uvijek s pojedincima iz kriminalnog podzemlja spomenutih zemalja. Poslovi su strogo konspirativni, i da se povremeno ne otkrije po koja pošiljka, javnost i kod nas i u Europi uopće ne bi saznala za taj problem s kojim se već skoro čitavo desetljeće bavi desetak obavještajnih službi.</p>
<p>Trenutačno su u irskom podzemlju najtraženiji raketni bacači i plastični eksplozivi. Primjerice, laki raketni protutenkovski bacač RPG-18 (ruske proizvodnje, s NATO oznakom RPG Mk 22) s kojim je pogođena masivna zelenkasta zgrada MI6 može probiti oklop od 375 mm i betonski zid debljine jedan metar. Lako se prenosi i sakriva (uređaj za lansiranje kada se rastegne ima 705 mm, težak je 2,7 kg, a sama raketa 1,4 kg). RPG-18 drži se u kutiji nalik na one uobičajene poslovne torbe kojih je pun London. Osoba koja je pucala na centar britanske obavještajne moći došla je do obale Temze, otvorila kovčeg, izvadila lanser, brzo ga podesila za aktiviranje i ispalila projektil koji je brzinom od 115 metara u sekundi za nešto manje od tri sekunde pogodio ogromnu zgradu s druge strane rijeke.</p>
<p>Takvi se strijelci u principu teško unaprijed otkrivaju (ukoliko se ne zaustavlja i pretražuje baš svaki poslovni čovjek), a u londonskoj prometnoj gužvi i lavini turista lako nestaju nakon obavljenog zadatka. U MI6 tvrde da »Prava IRA« ima i te kako hladnokrvne operativce. Samo protutenkovsko oružje, iako ruske proizvodnje, prema istom izvoru, potiče iz »balkanskog krijumčarskog lanca«. To još uvijek ne znači da upravo taj komad dolazi iz Hrvatske, ali sama pozadina slučaja, indiskretne spekulacije u britanskim medijima i nešto diskretnija temeljita službena istraga ponovno će donijeti našoj zemlji negativni publicitet širom Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Američka špijunska služba NSA otvorila vrata znatiželjnoj javnosti </p>
<p>FORT MEADE, 24. rujna</p>
<p> - Supertajna američka Nacionalna agencija za sigurnost (NSA) koja u sklopu američkih obavještajnih aktivnosti presreće faks poruke i elektronsku poštu te prisluškuje telefonske razgovore u cijelom svijetu, u subotu je privi put otvorila vrata svog sjedišta u Fort Meadeu znatiželjnicima.</p>
<p> Na »obiteljskom danu«, prvom u posljednjih pet godina, više od 15.000 zaposlenika i članova njihovih obitelji prošetalo je po prostorijama u kojima se testiraju antene i tiskaju nuklearne šifre. Razlozi za takvo netipično otvaranje javnosti, direktor Michael Hayden je objasnio kao upoznavanje Amerikanca s zadaćom službe čije se i samo postojanje donedavno tajilo, tako da su mnogi kraticu NSA podsmješljivo tumačili kao »no such agency«, nema takve agencije. »Američki narod treba steći predodžbu o ovoj agenciji tako da njezin identitet ne visi u vakuumu«, rekao je Hayden novinarima. </p>
<p>Predodžbu o djelovanju agencije, na čije su se aktivnosti požalile brojne europske zemlje, posjetitelji su mogli steći na otprilike šest tisuća četvornih metara prostora, dijelu kompleksa odakle su prije toga bili uklonjeni svi povjerljivi sadržaji. Najveće zanimanje izazvala je soba ogromnih dimenzija namijenjena ispitivanju antena kojima se NSA služi u prikupljanju informacija. Najupečatljivija osobina prostorije je činjenica da u njoj, zbog posebne namjene, nema jeke. </p>
<p>Tiskara u kojoj se tiskaju nuklearne šifre koje se koriste u američkim vojnim operacijama pobudila je jednak interes. Svake godine iz tiskare iziđe oko 160 milijuna stranica, s tim da se knjige šifri trenutačno mijenjaju četiri puta mjesečno, odnosno svaki tjedan. Za usporedbu, tijekom Zaljevskog rata knjige šifri su mijenjane svaki dan. Popis šifri se dostavlja oko tisuću ljudi, većinom zapovjednicima vojnih brodova, podmornica i pilotima, u slučaju da SAD zapovijedi borbenim postrojbama nuklearni napad. Kako postoji velika opasnost da strogo povjerljivi kodovi tijekom transporta namjerno ili nepažnjom završe u pogrešnim rukama, knjige nuklearnih šifri se nalaze u zapečaćenim plastičnim vrećicama, u kojima je ostavljeno zraka i s - naizgled - nasumce razbacanim uzorkom. Ako se prilikom prijema pošiljke zamijeti bilo kakva promjena u pakiranju, manje ili više zraka u vrećici ili drugačiji razmještaj uzorka, sadržaj knjiga se smatra kompromitiranim i sve se šifre iznova mijenjaju. </p>
<p>Osim što »provaljuje« komunikaciju stranih vlada, NSA nastoji svojim istraživanjima učiniti američke sustave komunikacija sigurnima. Posjetiteljima je tako predstavljen digitalni telefon koji trenutačno kodira glas korisnika i sve podatke. Na tom su projektu nazvanom STE (Secure telephone equipment) NSA-ini stručnjaci u suradnji s civilnim tvrtkama radili šest godina, a trebao bi zamijeniti 300 do 400 tisuća dosad korištenih »sigurnih« telefona koji su u uporabi od sredine osamdesetih. Posjetiteljima je pokazana i druga sigurnosna oprema koju NSA proizvodi za tržište, no identificiranje na temelju glasa, otiska prsta, zjenice oka ili snimke lica često korišteno u mnogim filmovima bilo je manje zanimljivo znatiželjnicima. (Reuters/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ugledni odvjetnik organizator krijumčarenja Kineza u SAD</p>
<p>Robert Porges koji vodi najveću američku odvjetničku tvrtku što se bavi političkim azilantima optužen je za izravnu suradnju s »trgovcima ljudima« i pripremanje barem sedam tisuća lažnih imigracijskih dokumenata</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Državni su tužitelji u New Yorku optužili jednog od najpoznatijih američkih odvjetnika za sudjelovanje u švercerskom lancu kojim su tisuće ilegalnih imigranata iz Kine stizale u SAD. Procjenjuje se da je Robert Porges (61) od ilegalnih poslova s kineskim doseljenicima zaradio barem 13 milijuna dolara.</p>
<p> Porges, koji je na čelu najveće američke odvjetničke tvrtke koja se bavi političkim azilantima, prekršio je zakon pripremanjem barem sedam tisuća lažnih dokumenata, izravnom suradnjom s »trgovcima ljudima« te savjetima krijumčarima ljudima kako da izbjegnu imigracijske vlasti i propise. Drugim riječima, Porgesova je tvrtka »pohlepno i okrutno zloupotrijebila američke vrijednosti«, izjavila je tužiteljica Mary Jo White. </p>
<p>U 44 točke optužnice, Roberta Porgesa se opisuje kao jednog od glavnih faktora krijumčarskoga lanca kojim su kineski državljani transportirani u Ameriku. Štoviše, tužitelji su Porgesa otvoreno nazvali mafijaškim odvjetnikom koji je »podmazivao kotače« i brižljivo koordinirao krijumčarenje ljudima. Američki su novinari proteklih dana pokušali dobiti izjavu Roberta Porgesa i suradnika, ali se nitko nije odazivao na telefonske pozive niti u odvjetničkoj tvrtki niti u Porgesovoj privatnoj kući.</p>
<p>Kako je zapravo lanac ilegalnog prebacivanja Kineza u SAD funkcionirao? Krijumčari iz Kine povezuju se s američkim suradnikom kako bi čitava operacija transporta bila uspješna. Za tu uslugu od budućeg imigranta naplaćuju između 40.000 i 50.000 dolara. Budući da većina njih uglavnom ne raspolaže tim novcem, imigranti se obvezuju, što prisilno a što dobrovoljno, da će u Americi odraditi tu svotu za svoje kineske bossove. Američki odvjetnik Porges, tvrdi se u optužnici, osim što je kršio imigracijske propise, potpomagao je i ropsko izrabljivanje ilegalnih iseljenika. Osim preko New Yorka, ilegalci su transportirani i preko graničnih prijelaza u San Diegu, Phoenixu, El Pasu i New Orleansu, gdje bi ih dalje preuzimali Porges i njegovi suradnici. Ilegalni iseljenici koje vlasti uhvate pri pokušaju prelaska američke granice imaju pravo zatražiti politički azil. Dokažu li pak da u SAD-u imaju rođake kod kojih mogu boraviti, legalizacija njihova statusa u Americi je praktički zajamčena. A pribavljanje dokumentiranih navodnih dokaza o rođacima bila je još jedna od Porgesovih unosnih zadaća. U proteklih desetak godina, Porges je »pronašao« mnoštvo kineskih rođaka po Sjedinjenim Državama za koje je, tvrde tužitelji, dokazano da su također dio krijumčarskog lanca. Porges je gotovo usavršio sustav pripremanja izmišljenih useljeničkih priča prilagođenih obrazovnoj razini i mentalnom sklopu imigranata. Useljenici bi zatim tu navodnu životnu priču učili na pamet, a Porgesov ih je tim uvježbavao kako da što uvjerljivije odgovaraju na pitanja imigracijskih vlasti i sudaca. Omiljena Porgesova priča namijenjena Kineskinjama koje traže azil neizbježno je sadržavala i barem jedan pobačaj na koje kineske vlasti, zbog »politike jednog djeteta«, prisiljavaju tamošnje žene. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Lov na lažne dokumente imigranata u Italiji</p>
<p>Na nekim sumnjivim adresama nisu nalazili nikoga od prijavljenih, a poduzeća koja su jamčila imigrantima posao u Italiji nisu uopće postojala / Dvojica Egipćanina nudili su kompletan »servis«: lažne adrese, poslove, medicinske kartice - sve za pozamašne svote novca</p>
<p>RIM, 24 rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Deseci imigranata prijavljeni su na istoj adresi, u istoj baraci na periferiji Rima, a površina je dovoljna za život samo jedne osobe. Vlasnik barake je Roberto D'Alessandro. Kako je moguće da svi ti ljudi borave na adresi Via Acacie 45? Vrlo jednostavno. Vlasnik prostora je izjavio na policiji da je prijavio dvadesetak imigranata na svojoj kućnoj adresi da bi im olakšao proceduru reguliranja statusa u Italiji. Odlučno je porekao da je naplaćivao te svoje usluge.</p>
<p>Započela je istraga o fantomskim adresama boravka i o izmišljenim poslovima. Na nekim sumnjivim adresama nisu nalazili nikoga od prijavljenih, a poduzeća koja su jamčila imigrantima posao u Italiji nisu uopće postojala. Za reguliranje statusa imigranta u Italiji potrebna su samo tri dokaza: ugovor o unajmljenom stanu, ugovor o poslu i dokaz o boravku u Italiji prije 23. ožujka 1998. godine. Za stan i posao dovoljna je izjava najmodavca i poslodavca. Kao dokaz da su bili u Italiji, dovoljan je bio medicinski nalaz ili Caritasova kartica. No, pojavilo se na tisuće lažnih dokumenata. Očajni imigranti, želeći regulirati svoj status u Italiji, počeli su kupovali lažne dokumente koji su »potvrđivali« da u Italiji borave u traženom razdoblju. Bilo je i slučajeva prodaje lažnih dozvola za boravak koju je organizirala grupa sa sjevera Afrike, u što su bili umiješani i neki policajci iz Rima. Istragu o toj prevari vodi državni tužilac Maria Cordova i već je 19 osoba završilo iza rešetaka, među kojima su i neki agenti iz rimskih komesarijata Esquilina, Viminala i San Lorenza.</p>
<p> Ukupno je 35 osumnjičenih. Na bankovnom računu bližih članova obitelji jednog od osumnjičenih je nađeno 950 milijuna lira. Sav posao su vodili i organizirali dvojica Egipćanina. Nudili su kompletan »servis«: lažne adrese, poslove, medicinske kartice - normalno, sve za pozamašne svote novca. Već u prvom valu, od 35.000 zahtjeva za boravak, odbačeno je 10.000 zbog netočnih podataka. Tako je i počela istraga. Ostalo je još 5000 dozvola koje treba preispitati. Pooštrene su mjere opreza prilikom izdavanja dozvola za boravak. Kontrolira se prijavljena adresa kao i firma koja daje posao. U zagušljivoj, prepunoj čekaonici policijske stanice u središtu Rima, Via Genova, guraju se ljudi iz svih krajeva svijeta. Mnogi su nervozni i tuže se na duge redove u kojima čekaju. Znaju biti na nogama i po pet-šest sati, dok se ne dođu na red, samo da uzmu broj i datum kad mogu donijeti potrebne dokumente. Trenutačno, u Rimu boravi s regularnim statusom 220.000 stranaca, među kojima je najviše Filipinaca 26.553, zatim Poljaka 11.635, Amerikanaca 9259 Španjolaca 8958 i Rumunja 8827.</p>
<p>Bez dozvole boravka živi oko 40.000 stranaca. Koriste se razni načini za dobivanje regularnih dokumenta zbog učestalih policijskih kontrola. Najveći problem je dolazak prostitutki iz sjeverne Afrike i istočne Europe koje najčešće dolaze s turističkim vizama u trajanju od tri mjeseca koje produljuju u svojim zemljama. Pojavio se i novi problem s maloljetnim Albancima koji prilikom dolaska traže prihvat, neke od socijalnih institucija i čim ga dobiju, izgube se.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Schröder će se ponovno kandidirati za kancelara</p>
<p>Njemački kancelar je najavio kako on i njegova Socijaldemokratska stranka (SPD) žele i na idućim izborima pokazati da u političkom smislu nisu »jednodnevne mušice«, nego trajno rješenje za Njemačku i njezine birače</p>
<p>BERLIN, 24. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gerhard Schröder će se na sljedećim parlamentarnim izborima, koji će se održati 2002. godine, ponovno uključiti u trku za mjesto kancelara. U intervjuu tjedniku Welt am Sonntag, Schröder je najavio kako on i njegova Socijaldemokratska stranka (SPD) žele i na idućim izborima pokazati kako u političkom smislu nisu »jednodnevne mušice«, nego trajno rješenje za Njemačku i njezine birače. </p>
<p>Njemački je kancelar istovremeno naglasio kako su dva izborna razdoblja maksimum koji bi jedan državnik smio provesti na čelu države, čime je ujedno odbacio mogućnost kandidiranja na izborima 2006. godine. »Moj prethodnik Helmut Kohl je, ignorirajući to zlatno pravilo, učinio sebi i svojoj stranci medvjeđu uslugu«, komentirao je Schröder šesnaest godina Kohlove vladavine. Schrödera kao kandidata za mjesto njemačkog kancelara mora, dakako, potvrditi i članstvo SPD-a, no sudeći po trenutnim odnosima snaga u samom stranačkom vrhu, ta će odluka biti pitanje rutine. </p>
<p>Unutar samog SPD-a se, doduše, u posljednje vrijeme učestalo javljaju glasovi koji Schröderu zamjeraju autoritaran stil vođenja koji se sve više oslanja na odluke na najvišoj razini, ignorirajući očajničke glasove stranačke baze. I dok je nakon izborne pobjede i ogromnih početnih poteškoća u kojima se SPD našao nakon odlaska stranačkog stratega i gurua lijevog krila SPD-a Oskara Lafontainea, Schröder od stranke tražio poslušnost i ustezanje od bilo kakvih unutarstranačkih sukoba sve dok se još tada mlada koalicijska vlada ne izvuče iz krize, sada kad ta ista socijaldemokrtsko-zelena vlada leti na krilima uspjeha, mnogi su protivnici Schröderovog stila vladanja zaključili da je vrijeme da i oni kažu svoje mišljenje. Osim toga, još je uvijek velik broj onih koji nikad nisu preboljeli odlazak Lafontainea koji se protivio Schröderovom okretanju neoliberalizmu (zbog koketiranja s liberalističkim idejama), nekoj vrsti socijaldemokratskog plana za budućnost koji je skovan zajedno s britanskim premijerom Tonyjem Blairom (koji je to nazvao trećim putom«).</p>
<p> Uzlet koji je politika koalicijska vlada donijela cjelokupnoj njemačkoj privredi i društvu općenito pokazuje, međutim, da je trnovit put kojim su Schröder, Fischer i društvo krenuli prije dvije godine bio ispravan. No, da birači vrlo brzo zaboravljaju uspjeh ako im trenutačna situacija nije po volji, pokazuju i najnovija ispitivanja javnog mišljenja. Naime, popularnost SPD-a i kancelara Schrödera naglo je splasnula nakon eksplozije cijena naftnih derivata za što mnogi, predvođeni oporbom, okrivljuju Zelene i njihov ekološki porez. Schröderu je ostalo još nešto više od godine dana da se riješi neugodnih pitanja, jer će u izbornoj 2002. godini biti preopasno igrati se sa živcima osjetljivih birača.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Kirigin: Brine me koliko je struktura Ine pripremljena za nadolazeća značajna prestrukturiranja</p>
<p>S velikim zadovoljstvom čitam u Vjesniku od 23. rujna 2000. reakciju Ine (Pisma čitatelja; g. Mario Dragun: »Ina je danas ozbiljno ranjena...«) na moja višekratna javljanja u svezi s cijenom goriva i poslovnosti Ine. Želio bih odgovoriti i nadopuniti neke postavke g. M. Draguna, koji se javio u ime Ine. </p>
<p>Primjećujem da sam nazvan: »...izvjesni gospodin Josip Kirigin iz SAD-a« u početku članka, da bih kasnije bio okarakteriziran: »Na kraju svojeg simpatičnog osvrta gospodin Kirigin...« Isto tako primjećujem da u stvari g. Dragun nije negirao nijednu moju brojku, nego, čini mi se, smatra neumjesnim svako uspoređivanje poslovanja Ine i poslovanja naftnih tvrtki u SAD-u. No da krenem redom - po postavkama i točkama kako je navedeno u spomenutom članku. </p>
<p>Za informaciju - u svezi s onim atributom: »izvjesni«: diplomirao sam »naftu i plin« (Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu) u siječnju 1972; još prije diplomiranja kao zaposlenik Naftaplina (INA) radio sam na RGN fakultetu, na Odjelu za bušenje i pridobivanje nafte i plina, onda sam radio u Astri u zastupstvu Shella, pa sam zatim radio opet u Naftaplinu (INA) - odjel Remonta, a u proljeće 1975. sa suprugom sam otišao u Kanadu (Calgary) i od 1976. živimo i radimo u Kaliforniji. Tijekom sljedećih 15-ak godina radio sam na svojoj specijalnosti: razrada ležišta nafte i plina (»Reservoir Engineering«). Posljednjih desetak godina posve sam koncentriran u svom poslu na financijsku stranu naftne industrije, strateško planiranje, restrukturiranje poslovanja, procjena vrijednosti naftnih ležišta (polja), kupnja - prodaja naftnih tvrtki i tome slično. </p>
<p>Kako gosp. Dragun kaže: »... uspoređivati Inu i Hrvatsku s Kalifornijom i Exxonom ili Texacom...«...nije ni ozbiljno, a ni stručno«. Vrlo lako je provjeriti da nisam pravio takve direktne usporedbe, već sam izvodio pretpostavke (očekivanih cijena) u relativnom odnosu cijena prema prosjecima cijena za cijelu državu SAD. Zaista bi bilo neumjesno uspoređivati Inu sa spomenutim naftnim gigantima. Međutim, prosjek svekolike proizvodnje nafte u SAD-u jako je usporediv s Inom. Američki giganti (Exxon, Texaco itd.) proizvode samo oko 20 posto domaće nafte u SAD-u. Ostalo (80 posto) dolazi od malih (ima ih oko 40.000 u cijelom SAD-u) nezavisnih proizvođača: od najmanjih pojedinaca koji proizvode samo po nekoliko stotina barela nafte na dan do onih većih »independent« proizvođača koji proizvode i više nego Ina sama.</p>
<p>Nadalje, zaista sam zaobišao pisanje o »...permanentnom preustrojavanju...« u naftnim tvrtkama u SAD-u, a mogao bih puno jer je to značajan dio moga dnevnog posla: savjetovanje naftnih tvrtki kako da efikasnije posluju (»rightsizing«, značajan dio toga preustrojavanja). Nisam pisao iz dva glavna razloga, jer to sada nije dio ove teme oko cijene goriva i jer mi nisu poznati detalji strateške odluke i nakane Vlade o budućnosti Ine (osim općenite odluke o privatizaciji).</p>
<p>U SAD-u zadnjih 15-ak godina događaju se silna preustrojavanja u naftnoj tvrtki: ljudski najbolniji podatak je da je sredinom 80-ih bilo ukupno oko 770.000 svih zaposlenih u naftnoj industriji SAD-a; u 1999. »ostalo« nas je oko 380.000 zaposlenih. Sve to u ime bolje, efikasnije i jeftinije proizvodnje.</p>
<p>Globalizacija i ovdje itekako djeluje - jeftina uvozna nafta tražila je svoje žrtve (a, nažalost, često čitam u hrvatskim medijima kako je globalizacija neki »sotonski američki plan« da vlada svijetom!?). Sredinom 80-ih oko 4.000 bušačkih garnitura bilo je aktivno u SAD-u; danas ih je oko 940,</p>
<p>a u travnju 1999. bilo ih je aktivnih samo 500 (World Oil, September 2000.). Hvala Bogu, i na dugi rok dobro za kupce danas skupog benzina, trendovi su sada uzlazni - jer ništa kao solidna cijena sirove nafte neće povećati aktivnosti i proizvodnju nafte. </p>
<p>Sve ove godine, ta preustrojavanja naftne industrije mimoišla su (uglavnom) Inu. Nadam se da se zaposlenici Ine informiraju o ovim trendovima; sve to je nedvojbeno »vrući politički kesten« za Vladu koja predstavlja vlasnika Ine - državu Hrvatsku. Broj zaposlenika i ustroj proizvodnje i poslovnosti ovdje je ključno pitanje.</p>
<p> Zbog jasnije diskusije i konzistentnosti, i ja ću daljnje misli navesti po spomenutoj strukturi točaka: </p>
<p>1. Iznenađuje spomenuta značajna, izgledno, promjena brojaka domaće proizvodnje i uvoza (za 1999. domaća nafta 1.023 mil. tona; uvozna 4.451 mil. tona - navodi gosp. Draguna). Kao što sam bio naveo, na web stranici Ine (www.ina.hr) za 1998. godinu navedeno je: 1.685 mil. tona (domaća</p>
<p>nafta), domaća potrošnja 3.194 mil. tona, a izvoz naftnih derivata bio je 1.712 mil. tona. Iz tih brojaka izlazi da je domaća nafta zadovoljavala skoro 53 posto domaće potrošnje! Gosp. Dragun nam sada kaže da je u 1999. domaća nafta samo oko 19 posto ukupne nafte u Hrvatskoj!? Ja znam da se statistika može jako »rastezati«, no ti podaci iz 1998. i 1999. vape za podrobnijim objašnjenjem. Znamo da se značajni dio uvezene nafte prerađuje za izvoz (Slovenija i BiH, a i Crna Gora odnedavno); znamo da postoji količina tona nafte koja se »potroši« u procesu rafiniranja - ali, brojke se ovdje ne slažu... Ili Inina web stranica - autori su ljudi iz Ine - ili sadašnji navodi g. Draguna, nešto tu ne štima. </p>
<p>Nadalje, stavljeno na velika tadašnja medijska »zvona« - Ina je kupila naftno polje »Bijele noći« (zapadni Sibir) kad je svjetska cijena nafte bila znatno niža nego što je danas (tada je bila manje od 15 USD/barel), i taj je posao bio proglašen kao »izvrstan i jako profitabilan...«. Svakako, uz sadašnje znatno povećane svjetske cijene nafte (više od dvostruko!) to naftno polje Ine u zapadnom Sibiru trebalo bi biti toliko profitabilnije - ako pretpostavimo da se sve nafte na ulazu u Inine rafinerije plaćaju (makar i samo »interno«) po svjetskim cijenama. Naravno da je jasno da »sibirska« nafta ima veću proizvodnu cijenu; no to samo znači da je ukupna profitabilnost manja nego recimo u Kaliforniji. No i tu ideju o »skupoj sibirskoj nafti« trebalo bi, uz odgovarajuće podatke, proanalizirati: općenito se smatra da su izravna koštanja proizvodnje nafte oko dvije trećine troškova za ljude (plaće, porezi, itd.) koji rade na naftnim poljima (inženjeri, stalni servisi, radnici, itd.), a ostali troškovi su za potrebne energente, kemikalije i posebne servise. Ti ljudi u Rusiji plaćeni su oko 20 puta (2000 posto) manje nego prosječno u SAD, pa zašto ta nafta toliko košta da se proizvede? Odgovor je vjerojatno jako neugodan i radije ne bih ulazio u to. </p>
<p>Prijatelj mi (Amerikanac) u Londonu glavni je menager Texaco tvrtke, koja ima ogromna poslovanja u Kazahstanu u proizvodnji tamošnje nafte. Stvari koje čujem od njega su jezive, blago rečeno!</p>
<p>U vezi sa spomenutim »...geoprometnim i klimatskim složenim uvjetima...« (u Sibiru) - vrijedno je pogledati ove usporedbe:</p>
<p>Prema podacima iz 1998., proizvodna cijena nafte (prije ulaska u 800 milja dugi trans-Alaska naftovod) bila je oko 8 USD/barel. A tamo su ljudi plaćeni dvostruko nego što je prosjek SAD-a! Pa kako ovdje napraviti paralele?</p>
<p> Proizvodne cijene nafte u Kaliforniji, zavisno od pojedinog naftnog polja, sada su od 3 USD/barel do 14 USD/barel - to je cijena te sirove nafte na ulazu u naftovod prema nekoj rafineriji. Troškovi slanja kroz naftovod su minimalni - oko 30 centi po barelu (prosjek); rafinerije kupuju tu naftu za od oko 30 USD/ barel (»teška« nafta - gradacije 14 API) do 36 USD/barel (»laka« nafta - gradacije 38 API). Ovu profitabilnost proizvođača nafte mogu izračunati i »...hrvatska pučkoškolska djeca...« (citat od g. Draguna).</p>
<p> Bez pokušavanja uspoređivanja, Ina može kazati kolika je proizvodna cijena domaće nafte na »...starim i istrošenim ležištima...« u Hrvatskoj, kolika je proizvodna cijena Inine nafte iz zapadnog Sibira? Kolika je profitabilnost s Ininih koncesija (Egipat, Angola, itd.). To će se vjerojatno tretirati kao poslovna tajna, pa ljudi u Hrvatskoj to neće lako doznati. I to je u redu; g. Dragun, meni je drago kad Ina postiže solidne zarade - a sadašnje visoke svjetske cijene sirove nafte zasigurno osiguravaju solidne zarade! </p>
<p>2. Referentna maloprodajna cijena benzina (prije bilo kojih poreza) od 2, 315kn/l - sada se navodi kao istovjetna s cijenama u Europi. A mene bi više zanimala baš cijena od Ine; ili je baš ista cijena u Europi i cijena od Ine!?</p>
<p> Cijene benzina na izlasku iz rafinerije u Hrvatskoj trebala bi biti niža nego slična cijena u SAD-u. Točno, zbog vjerojatnije više tehnološke razine - u rafinerijama SAD-a ima manje gubitaka (možda 2 - 3 posto razlika). Međutim, nekoliko drugih faktora »gura« cijenu rafiniranja na više od onih u SAD-u: plaće radnika su značajno veće; kompliciraniji (skuplji!) postupak u proizvodnji ekološki čistijeg benzina, koji je u SAD-u zakonom određen (skuplji rafinerijski postupak i skupi dodaci benzinu da ga se dodatno napravi manje štetnim za okoliš pri izgaranju u motoru); skupi pročistači »ispuha« rafinerije, i tako dalje. </p>
<p>Ina (Hrvatska) ne bi trebala odbacivati usporedbe s možda boljim i jeftinijim načinom proizvodnje! Dapače, stremljenje prema višim i zahtjevnijim standardima Inu će učiniti boljom. To nam treba biti svima cilj. Zato, umjesto žaljenja i tretiranja usporedbi kao: »...medvjeđa su usluga istini...« - trebalo bi proanalizirati zašto je poslovanje tako teško i skupo u Hrvatskoj. </p>
<p>Spomenuti gubitak Ine u 1999. od 1,2 milijarde kuna, pretpostavljam, prvenstveno je zbog neisplaćenih računa Ine; i to vjerojatno najviše - baš od drugih državnih tvrtki u Hrvatskoj (HZ, HEP, Petrokemija, itd.) - a to je najviše problem države koja nije u stanju prisiliti svoje vlasnosti da posluju kako treba. Plaćanje vlastitih računa jedna je od osnovnih obveza solidnog poslovanja - neplaćanje je svojevrsna krađa. </p>
<p>Mjerenje profitabilnosti - idealno - trebalo bi biti bez tih momentalnih nesolidnosti privrede u Hrvatskoj danas.</p>
<p>3. Gosp. M. Dragun navodi kako su svi podaci dostupni i »...hrvatskim građanima...« - možda je potrebno poboljšati davanje - primanje informacije. Gosp. M. Dragun, sigurno Vas ne trebam podsjećati na onaj danas jako aktualni postulat: »Image is everything!« </p>
<p> Uz pomoć svjetski renomirane tvrtke Arthur Andersen, s kojom, kako navodite, Ina ima poslovne odnose, bilo bi dobro da Ina ponekad objasni na neki »popularan način« svoju poslovnost ljudima u Hrvatskoj. Makar Ina misli da se s time ne bi moglo »...ništa promijeniti«, mislim da, makar samo psihološki, obaviještenost je dobra korporativna strategija!</p>
<p> 4. Vidim da se zapravo gosp. Dragun slaže da bi svi trebali osjetiti varijacije tržišta i kako se obojica slažemo o nužnosti automatizma formiranja cijene. Ja ne mislim da treba biti više obazriv u zemlji s nižim GDP-om, visokom nezaposlenošću itd. Naprotiv, više cijene će osjetiti oni koji kupuju gorivo - a to su »bolje stojeći«; prijevoznici, kojima se koriste »slabije stojeći«, mogu lakše progutati više cijene goriva, jer je gorivo samo dio njihove cijene prijevozne karte ili tarife!</p>
<p>5. Bojim se da g. Dragun nije shvatio moj naglasak kako samo tri posto poskupljuje cijena benzina na 10 posto skuplju sirovu naftu. S tom referencom htio sam naglasiti koliko su velika davanja državi - koja se ne bi smjela mijenjati s cijenom sirove nafte (a, često se mijenja, jer je vezana na postotak proizvodne cijene - to je bit sadašnjih protesta širom Europe!).</p>
<p>I ja se slažem da je »...Ina danas ozbiljno ranjena...« i u velikoj mjeri ne svojom krivnjom. Jer, puno ljudi možda misli kako ih »ta monopolska aždaja« stalno pljačka uz pomoć svoga monopolističkog položaja. Nije samo Ina frustrirana privrednim teškoćama u Hrvatskoj - svekoliko stanovništvo u još je gorem stanju!</p>
<p>I zaista mi nije želja tjerati »mrak na oči« poznavateljima naftnog i plinskog gospodarstva u Hrvatskoj. Dapače, nadam se da će ih moje pisanje »izazvati« (kao što je, hvala Bogu, izazvalo Vas!) pisanje na tu temu. Ja se samo mogu nadati da je moje pisanje prihvaćeno onako kako je bilo i zamišljeno - jedno drugačije gledanje iz jedne druge perspektive.</p>
<p> Odbacivanje tuđih mišljenja svakako je Vaše pravo, no koliko je to konstruktivno za Inu? Ili, nedaj Bože - već je 10 godina prošlo, ovakva velika (jako prevelika po broju zaposlenika) Ina još traži svoje mjesto u procesu, kako Vi kažete: »...(Ina) je iz uspavanog samoupravnog »socijalizma ušla u tranziciju.«? </p>
<p>Sada samo želim da i svi u Ini imaju šanse prema boljemu. Jer to je zaista i moguće sada u Hrvatskoj. A jako me brine koliko su ljudi i strukture Ine pripremljeni za značajna prestrukturiranja koja su neminovna i nadolazeća jako skoro i ubrzano? </p>
<p>Josip Joško Kirigin4400 Marella Way, Bakersfield, CA, USAjkirigin@staped.com</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ganza : Bandiću, izabrani ste radi rješavanja gradskih problema, a bankarstvo ostavite bankarima</p>
<p>Jadna nam Hrvatska i jadan nam Grad Zagreb uz ovakve političare i gradske vijećnike koji svojim mentalnim sklopom naslijeđenim negdje još iz Bizanta guraju ovaj grad i ovu zemlju u propast ! Naši političari nikako da razumiju što im je posao, za što su ih birači poslali u razne sabore, županijske skupštine, gradska vijeća i tome slično. Ili se samo prave da ne razumiju ?</p>
<p>Gospodo gradski oci Grada Zagreba ! U jednoj normalnoj zemlji Vama ne bi nikad palo na pamet osnivati banke, radio-stanice, prodavaonice cvijeća i popravljaonice cipela. To nije Vaš business. Radi takvih ideja birači bi smjesta tražili nove izbore s tim da nijedan od vas ne bi bio ponovo izabran. </p>
<p>Bankarstvo je normalan business u koji ulaze poduzetnici ili grupe poduzetnika a ne gradovi iza kojih stoji novac prikupljen od građana. S kojim pravom očekujete da će slobodno tržište i poduzetništvo profunkcionirati kad se nikad ne zna koji će grad svojim ulaskom u taj posao uništiti konkurenciju? Nema privatnog poduzetništva i slobodnog tržišta dok se razne općine, gradovi, županije i ministarstva bave poduzetništvom. I za to koriste našu »lovu« !</p>
<p>Kaže zagrebački gradonačelnik: »Ni iz kojeg razloga ne smijemo gušiti demokratsko pravo na inicijativu«, a radi upravo suprotno! Ulaskom Grada Zagreba na bankarsko tržište posve sigurno ćete uništiti svaku privatnu inicijativu u tom smjeru i širom otvoriti vrata korupciji. Jer korupcija se javlja samo tamo gdje netko raspolaže tuđim sredstvima. Vi posve pogrešno držite da i administracija jednog grada ima pravo na poslovnu inicijativu. Nema, gospodine Gradonačelniče, a ako ima, treba Vam to hitno zakonom zabraniti. Izabrani ste radi rješavanja gradskih problema i znate točno koji Vam je posao, a bankarstvo ostavite bankarima, cvijeće cvjećarima. Jer demokratsko pravo koje spominjete odnosi se na privatnu inicijativu.</p>
<p>Nažalost, ovaj sindrom raširen je širom Hrvatske: na sve strane vijećnici izabrani radi rješavanja problema cesta i kanalizacija bave se svim i svačim. Istarska županija dokapitalizira Istarsku banku! Gradovi suvlasnici radio-postaja, građevinskih tvrtki, trgovina, ljekarni, na sve strane. Praktički da nema unosnijeg posla u koje naši političari, gradski, županijski i republički nisu »umočili« ne svoj, nego tuđi novac ! Kao da se radi o neiživljenim poslovnim ambicijama za koje dotični nisu htjeli riskirati vlastita sredstva, nego se onda igraju proračunskim. Lako je tako biti businessman. </p>
<p>Gospodine Bandiću, ostavite se dužnosti gradonačelnika, osnujte svoju privatnu banku (Vaše pravo na inicijativu), budite bolji od konkurencije i eto vam gradskog novca u Vašoj banci.</p>
<p>Krešimir Ganza,Labin</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ministar Ivanišević trebao bi dati ostavku </p>
<p>Nevjerojatno, ali istinito! U vrlo kratkom vremenu jedno te isto ministarstvo donijelo je prvo rješenje o registraciji, a potom o poništenju novoga Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, na čijem su čelu istaknuti dragovoljci Domovinskog rata Zvonimir Trusić i Natko Kovačević.</p>
<p>Prema pisanju Vjesnika (20. rujna) ministar pravosuđa i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević donio je odluku o poništenju rješenja uz ostalo i zbog toga »što je taj dokument potpisala osoba koja za to nije bila ovlaštena«! A riječ je o nikome drugome nego o Ivaniševićevu zamjeniku Teodoru Antiću! Dakle, drugi čovjek ovog i te kako istaknutog ministarstva »nije imao pojma« što potpisuje, pa je još k tome ispalo da je za sve kriv Trusić i ostali koji su redovnim putem zatražili registraciju.</p>
<p>Ministar Ivanišević zbog ovog propusta iz moralnih bi razloga trebao ponuditi ostavku, tim prije što tzv. Čičkov odnosno Aganovićev HHO nije ni bio registriran kako treba, a ipak je radio i radi. </p>
<p>Zašto uostalom ne bi postojale dvije organizacije za ljudska prava, tim prije što s ovom prvom mnogi nisu zadovoljni, a najmanje Hrvati, sudionici Domovinskoga rata?</p>
<p>Ako ništa drugo, Ministarstvo pravosuđa moralo bi se javno ispričati Trusiću i Kovačeviću za propust koji su učinili (ako jesu), a ne jednostavno prebaciti »lopticu« na jednog čovjeka koji nije bilo tko.</p>
<p> Može li ministar Ivanišević na sličan način osporavati i neke sudske odluke, jer mu se neće »dopasti«?</p>
<p>Mladen PavkovićnovinarKoprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prijedlog Vladi za formiranje Savjeta uglednika</p>
<p>Predlažemo da se pri Vladi formira Savjet uglednika iz zemlje koji bi mogli pomoći Vladi svojim savjetima kroz narednih par godina. S tim u svezi predlažemo kao članove takvog Savjeta profesoricu dr. sci. Olgu Carević, profesoricu Mirjanu Krizmanić, profesora dr. sci. Ivana Supeka, profesora dr. sci. Radovana Ivančevića, don Ivana Grubišića, profesora dr. sci. Tonka Maroevića i profesora dr. sci. Dražena Kalogjeru. Takav bi Savjet, nedvojbeno, mogao pomoći u rješavanju nekih problema svojim iskustvom, znanjem i časnim pristupima kakve su pokazali tijekom proteklih godina.</p>
<p>Molimo Vladu da razmotri naše prijedloge.</p>
<p>dr. sci. Petra Kostićdr. sci. Darja Markovićmr. sci. Petar Galovići niz drugih intelektualaca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Strani ilegalci od Slovenije traže politički azil, a sve više Slovenaca postaje ksenofobično! </p>
<p>MURSKA SOBOTA, 24. rujna</p>
<p> - Od početka ove godine protuzakonito, na zelenoj granici, u Republiku Sloveniju ušlo je 18 tisuća stranih državljana, što je osjetno više nego prošle godine, kada je uhvaćeno ukupno 12 tisuća prebjega. U svojoj odlučnosti da se dokopaju neke od zapadnoeuropskih zemalja, ekonomski migranti iz azijskih, afričkih i balkanskih zemalja u posljednje vrijeme sve više zlorabe institut političkog azila. Kako je izjavio Gregor Virant, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Slovenije, ove godine stranci su u Sloveniji podnijeli ukupno više od četiri tisuće zahtjeva za dobivanje azila. Od toga pozitivno su riješena samo tri zahtjeva, dok je ukupno dosad Slovenija odobrila azil sedmorici stranih državljana. </p>
<p>To govori da se pri podnošenju zahtjeva za azil radi o zlouporabama, odnosno stjecanju statusa temeljem kojeg stranci traže veze za dalje prebacivanje u neku zapadnu zemlju. Kako ističe slovenski ministar unutarnjih poslova Peter Jambrek, stranci koji dođu preko hrvatsko-slovenske granice u brojnim slučajevima traže slovensku policiju kako bi podnijeli zahtjev za azil. Slovenski mediji opsežno su pisali o nedavnom slučaju kada je blizu Ormoža zatečeno 77 Iranaca, koji su svi odjednom podnijeli molbu za dobivanje azila. Prema važećem slovenskom zakonodavstvu svaki uhvaćeni ilegalac ima pravo zamoliti za azil. To znači da mu slovenska država mora zajamčiti besplatan boravak i neograničeno kretanje. Azilantu se kretanje može ograničiti samo ako nije utvrđen njegov identitet, ili ako postoji opasnost od širenja neke zarazne bolesti. Mnogi stranci zlorabe takvo stanje. Podnesu zahtjev za azil, a dobiveno vrijeme iskoriste za organizaciju daljeg prebacivanja u Austriju ili Italiju. Kad ih policija uhvati ponovno zatraže azil i tako se vrtnja u krugu nastavlja. Zbog sve većeg broja azilanata, kako ističe Marko Pogorevc, generalni direktor slovenske policije javljaju se veliki problemi u njihovu smještaju. U domu za strance i azilante u Ljubljani ima 220 mjesta, a uvijek se u njemu nalazi 500 osoba. Sada se traži smještaj u Postojni, Prosenjakovcima, Vidoncima, gdje je, prema Pogorevcu, ksenofobija manja nego u Ljubljani. Ne mogu pristati na ksenofobične ispade pojedinaca, kakvi se događaju. Slovenija si ne može dozvoliti da zbog odnosa prema stranim ilegalcima, odnosno azilantima, dođe na popis zemalja koja krše ljudska prava. Čovjek je čovjek, makar je i ilegalac, ustvrdio je Pogorevc. </p>
<p>Kako ističe Gregor Virant nemoguće je pooštriti uvjete za postavljanje zahtjeva za azil. Slovenija mora, međutim, svima dati na znanje da nije sklona ilegalnim migracijama, niti je široke ruke pri odobravanju azila. Dnevna opskrba jednog azilanta stoji 50 kuna, a u proračunu predviđenih 7,25 milijuna kuna već je potrošeno. Radi se o velikom novcu za praktično nikakav učinak, naglašava Gregor Virant. U Sloveniji su svjesni da se kakvim god nadzorom granice ne mogu oduprijeti sve većoj navali ekonomskih migranata. Šteta je što slovenski dužnosnici ne ističu pomoć i suradnju hrvatske policije, koja je ove godine već uhvatila blizu 10 tisuća stranih migranata koji su imali nakanu ilegalno ući u Sloveniju. Kako kažu u slovenskoj policiji jedina im je šansa da diplomatskim akcijama i pritiskom nelegalne migracije zaustave na glavnom polazištu, a to je po Virantovim riječima sarajevsko zrakoplovno pristanište. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Susjeda pretukao letvom</p>
<p>ĐURMANEC, 24. rujna</p>
<p> - U mjestu Goričanovec pokraj Đurmanca Darko P. (31) ispred svoje obiteljske kuće na seoskom putu pričekao je susjeda Milana P. (62) iz Goričanovca, te ga više puta udario letvom po glavi. Zbog teških tjelesnih ozljeda i u besvjesnom stanju Milan P. prevezen je u bolnicu Sestre milosrdnice u Zagrebu, gdje se liječnici bore za njegov život. Darko P. uhićen je i priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu zbog pokušaja ubojstva. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Slovenac u Hrvatsku švercao krumpir</p>
<p>VARAŽDIN, 24. rujna</p>
<p> - Varaždinski su policajci u naselju Lovrečan Otok, pri pokušaju ilegalnog ulaska u Hrvatsku zatekli Slovenca C. C. (57).</p>
<p> On je vozio traktor s prikolicom na kojoj se nalazilo 330 vreća krumpira. Slovenac je krumpir namjeravao prodati u Hrvatskoj, a protiv njega će se podnijeti kaznena prijava zbog izbjegavanja carine. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Oštetio »Talan trade« za 174.000 kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 24. rujna</p>
<p> - Protiv D. K. (50) varaždinska je policija podnijela kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.</p>
<p> Kriminalističkom obradom nad D. K. utvrđeno je da je s poduzećem »Talan trade« zaključio ugovor o kupnji sjemenskog kukuruza. Kao jamstvo plaćanja, D. K. je ostavio obračunski ček i bianco mjenicu. Ček, međutim, nije mogao biti naplaćen jer je žiro-račun osumnjičenog bio u blokadi pa je tako »Talan trade« oštećen za 173.936 kuna. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sve traženiji prevoditelji za kurdski perzijski i singalski jezik</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Zagrebačka policija je objavila da je u subotu oko 17. sati u stanu Avdije Hrusića (66), na Kanalskom putu 56A, zatečeno dvadesetosam iranskih državljana, od toga šest žena i sedmero djece. Oni su uz prekršajnu prijavu privedeni sucu za prekršaje, a nad vlasnikom kuće kriminalističku obradu provode djelatnici Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala.</p>
<p>Istog dana oko 19. sati na Trešnjevačkoj ulici b.b. u Jastrebarskom, djelatnici 13. policijske postaje zatekli su devetero Iranaca, od toga troje djece, a svi su bili bez dokumenata. Policija ih je zadržala u postaji do nedjelje u jutro, kad su u pratnji sudskog tumača za perzijski jezik privedeni na Prekršajni sud u Jastrebarskom.</p>
<p>Na području Zaprešića u mjestu Bobovac, u blizini slovenske granice, policija je u subotu prije podne privela sedamnaest turskih državljana, najvjerovatnije se radi o Kurdima. Mještani su rekli da su takvi događaji u zadnje vrijeme postali gotovo svakodnevni. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Gregurić nije došao zbog neuredne dostave sudskog poziva?</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna </p>
<p> - Na Općinskom sudu u Zagrebu, pred sutkinjom Mirelom Mioč, nastavljeno je suđenje Franji Greguriću po privatnoj tužbi nekadašnje glavne urednice tjednika Imperijal Irene Divković, zbog povrede ugleda i časti, koja, uz to, zbog pretrpljene psihičke boli zahtijeva odštetu od 100.000 kuna. </p>
<p>No, kako se Franjo Gregurić nije pojavio na raspravi Irena Divković je to prokomentirala kao izbjegavanje suđenja. U sudskim spisima, međutim, nije bilo potpisane dostavnice sudskog poziva, pa se, kako je rekla sutkinja Mirela Mioč, ne može sa sigurnošću govoriti da optuženi izbjegava doći na sud.</p>
<p>Iz istog je razloga, a na insistiranje zastupnice Jadranke Matić, inače zamjenice Gregurićevog odvjetnika Ivice Crnića, sud odbio saslušati prisutnu tužiteljicu Irenu Divković, jer je suprotna stranka morala biti obaviještena o ročištu. </p>
<p>Irena Divković, u privatnoj tužbi navodi da joj je Gregurić ugled i čast povredio intervjuom objavljenim u »Globusu« 9. rujna 1998. pod naslovom »Velika drama u HDZ-u«. ( Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vrhovni sud vratio na ponovno suđenje slučaj ubojstva osječkog umirovljenika</p>
<p>OSIJEK, 24. rujna</p>
<p> - Prvostupanjska presuda Županijskog suda u Osijeku, kojom su 8. listopada prošle godine Osječani Darko Baletić (25) i Hrvoje Vuletić (26) zbog razbojništva i ubojstva osuđeni na 11 i 8 godina zatvora, ukinuta je presudom Vrhovnog suda RH krajem kolovoza ove godine. Predmet je ponovno vraćen na Županijski sud u Osijeku gdje će suđenje biti ponovljeno pred drugim sucem i vijećem.</p>
<p>Naime, optužnica je Baletića i Vuletića teretila za brutalno ubojstvo osječkog umirovljenika Jovana Kokla i razbojništvo nad njegovom suprugom Marijom, dok je Srđan Antić (24), zbog pomaganja u razbojništvu i zlouporabe opojnih droga, osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Nakon razmatranja žalbi državnog odvjetnika, te sve trojice osuđenih, Vrhovni je sud prihvatio žalbu državnog odvjetnika, pa je presudu prvog stupnja u odnosu na prvu dvojicu optuženika ukinuo u potpunosti, dok je za trećeoptuženog Antića ukinut samo onaj dio presude koji se odnosi na pomaganje u razbojništvu. Dvogodišnja zatvorska kazna koja mu je određena za zlouporabu opojnih droga je potvrđena.</p>
<p>Podsjetimo, Baletić i Vuletić prema optužnici se terete da su 21. kolovoza 1998. godine maskirani i naoružani usred noći upali u kuću obitelji Jovana Kokla, te ga, kako bi ukrali 35.000 njemačkih maraka, 700 američkih dolara, 700 austrijskih šilinga i zlatninu, brutalno ubili udarajući ga drškama pištolja po glavi. Njegovoj su pak supruzi Mariji, koja se probudila nakon što je začula suprugovo zapomaganje, zavezali ruke i noge, te joj ugurali krpu u usta. Ovome ubojstvu prethodio je dogovor s trećeoptuženim Antićem koji je, prema optužnici, Baletiću rekao da Koklovi u kući imaju puno novca, te mu je kuću i pokazao. Osim toga, Antić je Baletiću kobne noći iznajmio automatski pištolj »škorpion«, kako bi njime mogao počinito razbojstvo.</p>
<p>Sva su trojica na suđenju izjavila da se osjećaju krivima za počinjena djela, da osjećaju grižnju savjesti zbog svega što su počinili, te da do toga nikada ne bi došlo da nisu bili ovisnici o heroinu. Kako nam je istaknuo osječki odvjetnik Nediljko Rešetar, branitelj prvooptuženog Baletića, državni je odvjetnik u žalbi pobijao presudu suda prvog stupnja zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Vrhovni sud to je prihvatio, obrazloživši da je prvostupanjski sud Baletiću i Vuletiću za počinjenje oba djela naveo isto postupanje i na taj način izreku presude učinio nerazumljivom i proturječnoj samoj sebi.</p>
<p>Međutim, unatoč takvoj odluci, razlozi za pritvor i dalje postoje. Stoga je Vrhovni sud Baletiću i Vuletiću pritvor produljio zbog načina počinjenja djela, a Antiću zbog bojazni da bi ponovno mogao zlouporabiti opojne droge budući da je ovisnik. Ovo brutalno ubojstvo šokiralo je Osječane koji su sa velikim zanimanjem pratili tijek suđenja, pa je za vjerovati kako će ponovljeni postupak u Osijeku pobuditi veliko zanimanje javnosti.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Novinar Peratović treba donijeti na sud kao dokaz audio-kasetu</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Nastavak sudskog spora na Općinskom sudu u Zagrebu, u kojem Miroslav Petry, bivši gospićki HDZ-ov zastupnik u Saboru, zbog nanesene duševne boli i povrede ugleda i časti potražuje 200.000 kuna od nakladnika Globusa zakazan je za 22. studenoga, kada bi kao svjedoci trebali biti saslušani novinar Željko Peratović i fotoreporter Robert Orlić.</p>
<p>Na rasporavi u studenome trebala bi biti preslušana audio-kaseta razgovora Peratovića s nekim Gospićanima, posebice s Ibrahimom Suljkanovićem, braniteljem koji je govorio o ratnim događanjima u Gospiću tijekom jeseni i zime 1991. i 1992. godine.</p>
<p>Naime, Peratović se obavezao da će na raspravu donijeti tu kasetu kao dokazni prijedlog. Podsjećamo, Petry je podigao tužbu nakon što je Globus u lipnju prošle godine objavio tekst od naslovom »Novi prilozi za dosje o zločinima iz Gospića. Ibrahim Suljkanović tvrdi: Vidio sam 1992. godine saborskog zastupnika HDZ-a Miroslava Petryja kako siluje prognanicu«. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mladić poginuo zbog »pijane« vožnje </p>
<p>ČAKOVEC, 24. rujna</p>
<p> - U nedjelju ujutro u 2.50 sati dogodila se teška prometna nesreća u Nedelišću, na državnoj cesti Čakovec - Varaždin. Motociklom, registarske oznake VŽ 800-DZ, u pravcu Varaždina vozio je Ivan Jalšić (17) iz Varaždina. Kako je utvrđeno on je bio pod utjecajem alkohola, te bez upisane odgovarajuće kategorije u vozačkoj dozvoli. </p>
<p>Kako je uviđajem ustanovljeno mladić nije kretanje vozila prilagodio osobinama ceste, te noćnim okolnostima. Zbog toga je izlaskom iz desnog zavoja, na ravnom dijelu ceste, izgubio nadzor nad motociklom, sletio sa ceste na travnatu površinu, a onda udario u prometni znak. Došlo je do prevrtanja motocikla i pada. Prilikom udara Ivan Jalšić zadobio je tako teške tjelesne ozljede da je ekipa hitne medicinske pomoći, koja je ubrzo stigla, mogla samo utvrditi smrt. Unesrećeni mladić je sedma ovogodišnja smrtna žrtva cestovnog prometa u Međimurju. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pripadniku SFOR-a u tučnjavi slomili vilicu, a napali i policajce</p>
<p>DUBROVNIK, 24. rujna</p>
<p> - U tučnjavi koja je izbila nakon prometne nesreće u Ulici Gabra Rajčevića u Dubrovniku u subotu oko 3,20 sati teško je ozlijeđen pripadnik SFOR-a Antonio Blanco Carracedo (27).</p>
<p> Po informacijama iz PU dubrovačko-neretvanske tučnjava je izbila nakon što je nepoznata osoba mopedom udarila u parkiranu »opel corsu«, ST 676-II, kojom su se koristili pripadnici španjolskih snaga SFOR-a. U tučnjavu je bilo uključeno više osoba koje su napale i policajce, koji su došli na mjesto događaja. Tako je pripadnik SFOR-a Carracedo završio slomljene vilice u dubrovačkoj Općoj bolnici nakon čega je prevezen u Mostar, u bazu SFOR-a, gdje će nastaviti liječenje. Istoga dana oko 5 sati ujutro u policiju su privedeni sudionici tučnjave N. R. (24) i I. Š. (23), obojica iz Dubrovnika. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su nanijeli teške tjelesne ozljede pripadniku SFOR-a kao i da su napali i policajce pri čemu je I. Š. lakše ozlijeđen. Privedeni su u Istražni centar Županijskoga suda u Dubrovnika, a zbog nanošenja teške tjelesne ozljede, nasilničkoga ponašanja i sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti protiv obojice podnijete su kaznene prijave, odnosno prekršajne iz Zakona o prekršajima protiv javnoga reda i mira. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pucali u disku, pa iskoristili pomutnju za krađu 3.650 kuna</p>
<p>SPLIT, 24. rujna</p>
<p> - Splićani Željko S. (42) i Ivica R. (21) pod sumnjom da su u subotu oko pet sati sudjelovali u pucnjavi koja je u splitskoj diskoteci »Metropolis« prošla bez tragičnih posljedica, privedeni su istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji im je odredio pritvor.</p>
<p> Željko S. tereti se za pokušaj ubojstva i razbojstvo a Ivica R. samo za potonje kazneno djelo. Kako je Vjesnik već pisao, osnovano se sumnja da je Željko, iz još uvijek neutvrđenog automatskog oružja, u disku više hitaca ispalio prema vlasniku objekta Gordanu Tabaku, koji je prošao neozlijeđen. Iskoristivši zaplašenost uposlenika i pedesetak gostiju koji su se u tom trenutku zatekli u »Metropolisu«, Ivica R. preskočio je šank te iz blagajne uzeo 3.650 kuna. Odmah po događaju službenici Druge splitske policijske postaje uhitili su Željka S. dok je Ivica R. naknadno priveden. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Podivljalog« supruga vezanog smjestilii u Vrapče </p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Policajci policijske postaje u Zaprešiću morali su u subotu, oko 20.40 sati upotrijebiti sredstva prinude nad pijanim Dragutinom Ostrešom, u njegovij obiteljskoj kući u Ulici maršala Tita 57. Dragutinova supruga telefonom je prijavila policiji da je muž, u stanju teškog pijanstva tuče..Policajci su zajedno sa ekipom hitne pomoći došli u kuću Ostrešovih te pokušali smiriti podivljalog Dragutina, na što je on pokušao nasrnuti na liječnicu Hitne pomoći. Tada su djelatnici policije upotrijebili zahvat ključ na laktu te »lisicama« vezali izgrednika, nakon čega je vozilom hitne pomoći prebačen u psihijatrijsku bolnicu Vrapče. Inače ovo nije prvi sličan slučaj . Policija je već nekoliko puta privodila Dragutina Ostreša zbog nasilničkog ponašanja prema supruzi, (d. g.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="73">
<p>Mučalo: Očekujemo prve stečajeve među privatnim koncesionarima radija i televizije</p>
<p>Nedavno je sudskom odlukom poništena odluka bivšeg sastava Vijeća za radio i televiziju o davanju tv koncesije Studiju 44 iz Siska. Zbog toga te zbog najavljenih promjena u radu tog vijeća, razgovaramo s njegovom dopredsjednicom Marinom Mučalo.</p>
<p> • U pripremi je prijedlog novog zakona o telekomunikacijama. </p>
<p> - Da. On bi trebao u listopadu ići u saborsku proceduru i upravo pišem određene primjedbe na njega. Zadnji je donesen u srpnju 1997. Novi nacrt zakona svojevrstan je paket sa zakonom o HRT-u, gdje će se prvi put u Hrvatskoj iznijeti i cjelokupan frekvencijski plan Republike Hrvatske koji mora biti usklađen s međunarodnim, Ženevskim planom. Naime, moramo biti oprezni da ne bi došlo do interferencije frekvencija. On je do sada bio bezrazložno obavijen velom tajne.</p>
<p> • Postoji li mogućnost da se zloupotrebljavaju ti podaci upadom u frekvencije?</p>
<p>- Ne, mislim da ne postoji mogućnost takve zloupotrebe. Postoji samo i realna je mogućnost da se pojačaju signali postojećih frekvencija.</p>
<p> • Upravni sud nedavno je prvi put poništio neku odluku Vijeća za radio i televiziju, onu o dodjeli koncesije Studiju 44 iz Siska. Kako to komentirate kao dopredsjednica Vijeća?</p>
<p>- Upravni sud je tako odlučio. Tv Moslavina je tužila prijašnje vijeće za radio i televiziju. Vezano uz tu odluku, Upravni sud je poništio odluku starog vijeća donijetu prije devet mjeseci. S obzirom na odluku suda, raspravljanje o tome je bespredmetno.</p>
<p> • Odluke o dodjeljivanju koncesije ubuduće će se donositi tajnim glasovanjem. </p>
<p>- Da, to je novina u našem poslovniku. Najmanje pet članova mora glasovati za ponuđača da bi dobio koncesiju.</p>
<p> • Vijeće je pokrenulo i inicijativu kojom predlaže Ministarstvu pomorstva, prometa i veza da donese stimulativne mjere za dobivanje radijske koncesije u pograničnim područjima.</p>
<p>- To je dobar prijedlog. Moramo se još interno dogovoriti koji je broj radio postaja u pograničnim područjima i ima li zaintersiranih. Danas se zbog iznimno teške gospodarske situacije ne isplati osnovati radio. Imamo 123 radijska koncesionara i 13 koncesionara za televiziju i očekujemo prve stečajeve, budući da naši koncesionari žive samo od reklama i nemaju nikakvih dotacija sa strane.</p>
<p> • Za koncesiju je predviđen i uvjet da marketinška tvrka ne može biti suvlasnik i koncesionar i potreban je dokaz o uređenju autorskih prava?</p>
<p>- Zakon kaže da koncesionar ne mogu biti organi državne uprave, marketinške tvrtke i političke stranke. Međutim dok ne potpišete ugovor o koncesiji, vi niste koncesionar. Na natječaj možete izaći kao pravna osoba, ali u slučaju dobivanja koncesije vlasničku strukturu morate prilagoditi zakonskim odredbama. Tada, među tri osnivača, kako je predviđeno, ne smije biti marketinške tvrtke.</p>
<p> • Što je potrebno za dodjelu koncesije?</p>
<p>- U Hrvatskoj postoje 123 radija koja tretiramo kao koncesionare, uz Hrvatski radio i njegova regionalna središta. Ostalo su niže razine frekvencija za pojedine gradove. Koncesija se raspisuje na zahtjev zainteresirane osobe ili po procjeni. Treba poslati dopis Vijeću u kojem se moli za provjeru tehničkih mogućnosti za određeno područje. Nakon što se raspitamo, preporučujemo određenu frekvenciju i njezino odobrenje.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kupuju li stranci preostalih šest brodova Croatia Linea? </p>
<p>Direktor »Viktora Lenca« Damir Vrhovnik bio je najavio da to brodogradilište ima ozbiljne namjere kupiti veći dio tih brodova / No, njegovi se opunomoćenici nisu pojavili na dražbi »Karlobaga« koji je prodan tvrtki s Malte, a za »Hreljin« za sada uopće nema zainteresiranih / Je li za potencijalne domaće kupce izostala podrška banaka?</p>
<p>RIJEKA, 24. rujna</p>
<p> - Nakon što je 11. rujna na dražbi u Rijeci prodan »Karlobag«, prvi od sedam preostalih brodova propalog riječkog brodara Croatia Line, za 2,25 milijuna američkih dolara, uz početnu cijenu od 1,5 milijun dolara, očekivalo se da će na dražbi održanoj minulog petka barem približno dobro biti prodan i brod »Hreljin« čija je početna cijena iznosila 750.000 dolara, a koji je još ranije procijenjen na 1,1 milijun dolara. Međutim, to se nije dogodilo jer za kupnju »Hreljina« nije bilo interesenata.</p>
<p>Sudsku prodaju tog broda pokrenuli su njegovi najveći vjerovnici »Lošinjska plovidba - brodogradilište« i brodogradilište »Kraljevica«, čiji su predstavnici bile nemalo razočarani zbog neodržavanja dražbe jer su zasigurno očekivali da će napokon moći podmiriti svoja potraživanja. Doduše, ništa manje razočaran nije bio ni stečajni upravitelj Croatia Linea Teodor Čandrlić, koji bi zasigurno htio što prije privesti kraju »slučaj« Croatia Line. </p>
<p>S obzirom da na svih šest preostalih brodova Croatia Linea (nekada ih je bilo i 70) hipoteku imaju domaće banke i tvrtke i ti su brodovi vezani u domaćim lukama i brodogradilištima, očekivalo se da će taj ostatak ostataka nekada snažne flote najjačega domaćeg linijskog brodara ostati u hrvatskim rukama. Štoviše, ne tako davno je direktor riječkog remontnog brodogradilišta »Viktor Lenac« Damir Vrhovnik jasno rekao, da njegovo brodogradilište ima ozbiljne namjere kupiti veći dio tih preostalih brodova. Međutim, već kod dražbe »Karlobaga«, prema kojemu je »Viktor Lenac« imao potraživanja od 800.000 dolara, te se očekivalo da će i preuzeti taj brod, došlo je do iznenađenja - »Viktor Lenac« se uopće nije nadmetao u dražbi »Karlobaga«, koji je na kraju kupila jedna brodarska tvrtka sa sjedištem u Malti. Navodno je u pitanju talijanski kapital.</p>
<p>Iako su političari govorili kako je nedopustivo da Rijeka ostane bez brodara, san o novom riječkom brodaru tako se rasplinuo na samom početku. S obzirom da je za kupnju »Hreljina« zanimanje ipak pokazao jedan strani kupac koji je čak uplatio jamčevinu od 115.000 dolara, ali je u posljednji trenutak odustao od dražbe, za očekivati je da bi svih šest preostalih brodova (»Hreljin«, »Hrvatska«, »Pionir«, »Krasica«, »Sušak« i »Buzet«) moglo završiti u rukama stranaca. Domaći brodari očito nisu zainteresirani za kupnju tih brodova, ili će možda problem prije biti u tome što nemaju podršku banaka za takav posao, a brodovi su već dvije-tri godine na »mrtvom vezu«, što znači da su drastično izgubili na vrijednosti. Zato je upitno hoće li se za neke od starijih brodova iz te tužne flote uopće naći kupci, budući da bi u njihovo osposobljavanje za plovidbu trebalo uložiti možda i više nego što trenutačno vrijede. Početna cijena od 750.000 dolara je iznos koji se za taj brod može dobiti kad bi bio prodan u rezalište, a »Karlobag« je prodan za isti iznos kao ne tako davno i njegov brod blizanac »Slavonija«. </p>
<p>Prema nekim najavama »Hreljin« će ponovo na »bubanj« za oko mjesec dana, a do kraja godine za njim bi mogla još najviše dva od šest preostalih brodova, što znači da će rješavanje njihove sudbine potrajati još najmanje pola godine. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zakonom o brdsko-planinskom području što prije protiv »bijele smrti« u »hrvatskoj Švici«</p>
<p>RIJEKA, 24. rujna</p>
<p> - Stanovnici Gorskog kotara očekuju da će još ove jeseni Hrvatski državni sabor raspravljati o nacrtu prijedloga zakona o brdsko-planinskim područjima. Njegova bi što skorija primjena mogla biti ključna za zaustavljanje »bijele smrti« (demografskog odumiranja) u tom dijelu Hrvatske, koji će, prema nekim statistikama, oko 2015. godine ostati bez ljudi, ako se broj stanovnika i dalje bude smanjivao kao u prošlih pet desetljeća. U prošlih se nekoliko godina skoro više govorilo i pisalo o zaštiti vuka nego o zaštiti čovjeka u Gorskom kotaru, a Gorani već dugo vrlo strpljivo očekuju određene povlastice, koje bi im barem malo olakšale život u tom brdsko-planinskom kraju. Priželjkuju da im se vrati barem dio povlastica koje je njihovim precima dala još carica Marija Terezija, kad je naseljavala taj dio svojeg carstva, a povlastice se tiču vlasništva nad šumom i mogućnosti kontrolirane eksploatacije toga prirodnog bogatstva. Doduše, Marija Terezija im je dala i status kotara, otuda i potiče ime Gorski kotar. Danas, nažalost, Gorani pod istim uvjetima kao i Riječani nabavljaju ogrjevno i građevinsko drvo. Žitelji Gorskog kotara ključnim problemom drže i to da poduzeće »Hrvatske šume« nije decentralizirano, te smatraju da to nije samo stručno, nego i političko pitanje. </p>
<p>Tako i delnički gradonačelnik Milivoj Tomac, smatra da u Primorsko-goranskoj županiji nema dovoljno političke volje da se uhvati u koštac s problemom toga goranskog bogatstva, koje život znači za žitelje »hrvatske Švice«, kako političari često zovu taj kraj, aludirajući na njegove prirodne potencijale. </p>
<p>Zakon o brdsko-planinskim područjima sadržava poticajne mjere za gospodarski razvitak, a određuje i povlastice za razvitak gospodarskih djelatnosti putem poreznih i carinskih olakšica, te povlastica u vezi s pravima na drvo za ogrjev i ubiranje šumskih plodova bez naknade. Zakon donosi i prednosti pri dodjeli koncesija za lovna i ribolovna područja, kao i prava na ispašu i kosidbu na zemljištu u državnom vlasništvu.</p>
<p> Na prošlotjednoj sjednici Povjerenstva za revitalizaciju Gorskog kotara u Rijeci, mogli su se čuti ohrabrujući rezultati što se tiče revitalizacije goranskog turizma (25.000 turističkih noćenja na godinu), a povoljnim kreditima za razvoj turizma u funkciju bi se vrlo brzo mogao staviti veliki broj turističkih postelja u goranskim kućama za odmor. U turizmu je zasad dosta učinjeno zahvaljujući Turističkoj zajednici primorsko-goranskoj, a, kako ističu županijski pročelnici za turizam i gospodarstvo Ranko Vlatković i Josip Stanković, Županija je uspjela s bankama dogovoriti povoljnije uvjete kreditiranja od dosadašnjih, te brže rješavanje zahtjeva za kredit. Tako će Gorani koji žele ulagati u razvoj svog kraja, a imaju dobar program, ubuduće moći dobiti i zajam od nekoliko milijuna kuna, što se dosad nije moglo. Da bi ohrabrila Gorane na ulaganje i uzimanje zajmova, Županija bespovratno izdvaja 1,8 milijuna kuna na godinu u unapređenje poljoprivredne proizvodnje. (Damir Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zelena akcija solidarna sa svjetskom akcijom protiv globalnog kapitala</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Zagrebačka ekološka i nevladina udruga Zelena akcija javnim će se aktivnostima od nedjelje do utorka, 26. rujna, uključiti u svjetsku akciju »Globalna solidarnost protiv globalnog kapitala«. Odluka je to njihove Aktivističke sekcije u povodu sastanka stručnjaka svjetskih financijskih institucija, koji će se 26. rujna održati u Pragu.</p>
<p>Na sastanku u Pragu, na kojemu se očekuje oko 20.000 ekonomskih stručnjaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke, Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i drugih financijskih organizacija, pokušat će se odrediti smjernice daljnjega gospodarskog razvitka trgovačke liberalizacije i globalizacije, te smjernice budućega gospodarskog uređenja svijeta. Istodobno se u Pragu očekuje i više od 50.000 aktivista civilnih društava, ekoloških udruga te građana iz cijeloga svijeta, koji će izraziti svoje nezadovoljstvo i neslaganje s radom tih financijskih organizacija.</p>
<p> Potaknuti tim događajem, ali i nedavnim uključenjem Hrvatske u WTO, o čijemu radu, po mišljenju Zelene akcije, građani Hrvatske ne znaju gotovo ništa, zagrebački zeleni žele upozoriti javnost na sve negativnosti tih organizacija i opasnosti koje prijete od članstva u njima. Hrvatskoj Vladi Zelena akcija pritom zamjera što građanstvo nije bolje upoznala s radom tih organizacija. Prosvjednim akcijama stoga od hrvatske Vlade, ali i ostalih vlada u svijetu, traži ukinuće WTO-a i Svjetske banke te svih drugih institucija koje, umjesto da pomognu financirati projekte zemalja u razvoju, prilagođene njihovim potrebama, u tim zemljama zapravo financiraju projekte potrebne razvijenima. Slobodna trgovina koju promiču te organizacije, a podupiru visoko razvijene zemlje, ima svoju cijenu, a plaćaju je - zemlje u razvoju.</p>
<p>Kao primjer, iz Zelene akcije među ostalim ističu projekte financiranja spalionica medicinskog, industrijskog i opasnog otpada u zemljama u razvoju, koje su - zbog nedostatne ili nepostojeće zakonske regulative - upravo savršeno mjesto za njihovu gradnju, iako se zna da su one jedan od glavnih izvora zagađenja čovjekova okoliša. Slično je i u poljoprivredi, posebice kad je riječ o genetički modificiranoj hrani i novim biotehnologijama u nerazvijenim zemljama, koje se predstavljaju kao mogući spas od gladi i nezaposlenosti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Za Hrvatsku bi najbolja bila mirna promjena režima u Srbiji </p>
<p>VARAŽDIN, 24. rujna</p>
<p> - »Svi znamo kako se u Srbiji održavaju izbori a problem je što su se i opozicija i Miloševićeva stranka tijekom predizborne kampanje natjecali srpskim nacionalizmom, te je jasno da i dalje postoji težnja za stvaranjem velike Srbije. Također, tijekom izborne kampanje nitko nije zagovarao europske standarde i nije se osjetio dah Europe« - rekao je u nedjelju navečer u varaždinskoj Gradskoj vijećnici u izjavi za novinare predsjednik Republike Stjepan Mesić, nakon što je zamoljen za komentar događanja u Srbiji. </p>
<p>- Naše su pretpostavke da će Koštunica pobijediti, što bi bilo bolje jer bi počeo demokratski proces, iako je on sam nacionalist, ali je i legalist i legitimist i tu ima prostora da se pokuša s njim ići u demokratizaciju Srbije. Osobno mislim da će i jedan i drugi kandidat sebe proglasiti pobjednikom, pa će se ići na izborno povjerenstvo i na Ustavni sud, ukoliko ne dođe do uličnih meteža i eventualne uporabe oružja.</p>
<p>Za Hrvatsku bi najbolje bilo da se u miru provede tranzicija, da se u miru promijeni srpski režim te da počne proces demokratizacije u Srbiji. U tom slučaju bi i nama bilo lakše ostvariti svoje ciljeve, jer je najteže ako na granici imaš remetilački faktor, a Srbija to sada je. Ako pobijedi Milošević to će značiti samo daljnju izolaciju Srbije i njezino nazadovanje. Sljedeći korak može biti njegov nasilan odlazak, jer nove izbore on više ne može dočekati - rekao je predsjednik Mesić na kraju ovog dijela izjave.</p>
<p>Njoj je prethodio njegov sastanak s članovima Gradskog poglavarstva i vijećnicima Gradskog vijeća, o kojem je u naknadnoj izjavi rekao kako su ga gradski čelnici upoznali s perspektivama, problemima i uspjesima grada. Gradonačelnik Zlatko Horvat ponovio je kako u varaždinskoj pobjedi nad garnizonom JNA 1991.g. (deveta obljetnica pobjede obilježena je u petak), nema crnih mrlja, te da su ti dani na ponos Varaždincima. Predsjednik Mesić je rekao kako je domovinska bitka u Varaždinu odlučujuće djelovala na pobjedu u Domovinskom ratu. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Otišli od Vesne Kanižaj i osnovali Nezavisni srednjoškolski sindikat-2000</p>
<p>STUBIČKE TOPLICE, 24. rujna</p>
<p> - Na osnivačkoj skupštini održanoj u subotu u Stubičkim Toplicama utemeljen je Nezavisni srednjoškolski sindikat- 2000. </p>
<p>Kako je priopćeno, osnivačkoj skupštini odazvali su se predstavnici zaposlenih u srednjim školama iz Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske županije i dijela Grada Zagreba. Delegati su pozdravili obraćanje čelnika drugih školskih sindikata - Dalimira Kube, Anite Car, Vinka Filipovića, Branimira Mihalinca.</p>
<p>Na Skupštini je prihvaćen Statut i izabrana tijela koja će Sindikat voditi do redovne izborne Skupštine. </p>
<p>U kolektivno Predsjedništvo Sindikata izabrani su Zdravko Hubak, Biserka Jelečanin, Ivan Korotaj, Nada Miščević i Ivan Vrhovec. (N.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Međimurska županija jamčit će za kredit »Međimurje - Graditeljstvu«</p>
<p>ČAKOVEC, 24. rujna</p>
<p> - Tvrtka »Međimurje Graditeljstvo« d.o.o., koju je osnovala Međimurska županija kako bi preuzela makar dio poslova i zaposlenika »Međimurje Visokogradnje«, koja je u stečaju i ima izgleda da stane na noge. To je na prvoj jesenskoj sjednici Županijskog poglavarstva kazao međimurski župan Branko Levačić. Prema njegovim riječima, »Međimurje Graditeljstvo« trenutačno ima 53 zaposlena, i to na gradilištu zgrade za ratne stradalnike na čakovečkom sajmištu i na istarskom vodovodu. </p>
<p>Budući da je glavni izvođač radova na istarskom vodovodu, austrijska tvrtka »Thyssen«, raskinula ugovor s »Međimurje Visokogradnjom«, u tijeku su pregovori da poslove preuzme »Međimurje Graditeljstvo«. Župan Levačić kazao je da postoje dobri izgledi za zaključenje ugovora. On dodaje da bi uskoro trebalo oživjeti i gradilište Vrbani u Zagrebu, gdje bi »Međimurje Graditeljstvo« nastavilo s gradnjom stanova za potrebe grada Zagreba. Nije riječ o nerazumijevanju za novu tvrtku, nego radovi stoje zbog toga što na gradilištu još nisu do kraja sređeni imovinsko-pravni poslovi. Prema Levačićevim riječima, otvaraju se i novi poslovi u Istri i Dalmaciji. </p>
<p>Ako bude zaključen ugovor s »Thyssenom« za nastavak radova na vodovodu Butoniga, »Međimurje Graditeljstvu«, bit će potreban zajam od tri milijuna kuna, koji je voljna odobriti austrijska Raiffeisen bank, odnosno njezina poslovnica u Čakovcu. U tom slučaju jamstvo za zajam dat će Međimurska županija, što su načelno prihvatili članovi Županijskog poglavarstva. Sve se to čini, kako je rečeno, kako bi se ta županijska tvrtka osposobila da do kraja godine dobije potencijalnoga partnera, odnosno novog vlasnika. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na Plitvicama mnogo posjetitelja, ali broj noćenja nije ni blizu prijeratnom</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 24. rujna</p>
<p> - Nacionalni park »Plitvička jezera« do 10. rujna je posjetilo više od 425.000 gostiju. Prednjačili su inozemni posjetitelji, a gotovo 45 posto njih u lipnju i srpnju bili su gosti iz Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske. U kolovozu je pak bilo najviše gostiju iz Italije, Bavarske, Austrije i Slovenije. </p>
<p>Za posjećenost »Plitvica«, očito, još nisu probuđena prijeratna, zahvalna turistička tržišta poput Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske. Kao razlog tomu, Plitvičani navode potpun raspad sustava organizirane prodaje i marketinga koji bi pridonio posjećenosti parka. Nakon ratnih i obnoviteljskih godina »Plitvicama«, naime, nedostaje primjeren turistički pristup tržištima koja su za to područje bila tradicionalno dobra. O tome govore i podaci o noćenjima i popunjenosti hotela. Tako su hoteli »Plitvice« i »Bellevue« u jeku sezone zabilježili popunjenost od 60 posto, a hotel »Jezero«, s oko 450 kreveta, ostvario je u kolovozu samo 9.000 noćenja, uz popunjenost od 64 posto. </p>
<p>Dok plitvički turistički radnici koji rade na prihvatu turista i organiziranju posjeta parku zadovoljno trljaju ruke, jer je do 10. rujna premašen očekivan broj posjetitelja, hotelijeri ne mogu biti zadovoljni ostvarenim brojem noćenja. Tako bi, na primjer, hotel »Jezero«, koji je do 1990. ostvarivao i do 100.000 noćenja na godinu, ove godine mogao ostvariti samo oko 40.000 noćenja. Zabrinjava i poslovanje motela »Grabovac«, koji je u kolovozu ostvario 906 noćenja. Za osam mjeseci, u tom je motelu ostvareno oko 4.000 noćenja na sedamdesetak kreveta.</p>
<p>Domaćih gostiju je na »Plitvicama« sve manje, zbog nametnutih i nerazumnih cijena izvanpansionskih usluga u poluobnovljenim hotelima i motelima. Čudno je i to da Plitvičani ne reagiraju na reakcije domaćih gostiju, koji su javno isticali da je u poluobnovljenu parku cijena ulaznica od 65 kuna previsoka. Ohrabruje samo to da se autokamp »Korana« pomalo revitalizira. Naime, kamp je do 1. kolovoza ostvario oko 30.000 noćenja. Taj kamp je, uz motel »Grabovac«, prije rata ostvarivao oko 110.000 noćenja.</p>
<p>Jedno je jasno. »Plitvice« iz dugova ne mogu izaći bez pomoći države. Za sada se ne ostvaruju obećanja državnih dužnosnika kako će zajmove od 2,4 milijuna kuna na mjesec preuzeti država. Za plaće 700 zaposlenih, pak, potrebno je oko dva milijuna kuna na mjesec, pa će, čini se, Plitvičani u sljedećih desetak godina teško postati profitabilnima. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>U Varaždinskoj županiji predlažu veće poticanje voćarstva i vinogradarstva</p>
<p>VARAŽDIN, 24. rujna</p>
<p> - U Varaždinskoj će se županiji ove godine zasijati 3.950 hektara pšenice, što je 1.000 hektara manje nego lani. Time će i državni poticaji biti 30 posto manji. Prema Vladinom privremenom operativnom planu jesenske sjetve, u Varaždinskoj bi županiji, pak, poljoprivrednim kulturama trebalo biti zasijano ukupno 4.650 hektara.</p>
<p>»Ova smanjena kvota zasigurno će smanjiti i broj domaćinstava koja će se uključivati u sjetvu, što je loše sa socijalnog stanovišta. S druge, pak, strane, to je pozitivan korak u stvaranju robnih proizvođača«, rekao je novinarima član varaždinskoga Županijskog poglavarstva zadužen za poljoprivredu Vladimir Kurečić. Bojim se da nećemo ispuniti kvotu, dodao je Kurečić, primijetivši da će doći do smanjivanja površina zasijanih žitaricama.</p>
<p>»Ako takve mjere idu k regionalizaciji poljoprivredne proizvodnje, pa će se žitarice više sijati u slavonskim predjelima, onda bi država u Varaždinskoj županiji trebala više poticati stočarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i uzgoj povrća«, rekao je Kurečić, dodavši da će »inače ovaj kraj zaostajati i bit će sve više neobrađenih površina.«</p>
<p>Poticaje za sjetvu ove će godine moći ostvariti samo poljoprivrednici koji imaju bar hektar oranica. Ako pak siju žitarice, tada će morati sijati isključivo certificirano sortno sjeme, zbog zabrinjavajuće pojave širenja smrdljive snijeti. Prvi dio poticaja ostvarit će se u repromaterijalu, a drugi vjerojatno u novcu.</p>
<p>Korisnici poticaja ove će godine moći koristiti i dizel plavo gorivo pod povoljnijim uvjetima, no način distribucije tog goriva još nije utvrđen. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Kako obraniti stada u Dalmatinskoj zagori od napada vukova? </p>
<p>SINJ/IMOTSKI, 24. rujna</p>
<p> - Prije pola stoljeća na području Dalmatinske zagore, kažu, nije bilo vukova. Te zvijeri nisu bile zakonom zaštićene i lovci su na njih često organizirali hajke. Nestale su '50-ih i nitko ih na tom prostoru nije vidio do 1992. </p>
<p>Međutim, pod utjecajem ratnih zbivanja, zbog stalne pucnjave i uznemiravanja u susjednoj Bosni i Hercegovini, vukovi su prebjegli na područje Dalmatinske zagore. Tamo su našli i svoje stanište, najprije na vrhovima Dinare, Kamešnice, Svilaje, Biokova, Mosora, Kozjaka..., a zatim su se počeli u čoporima spuštati do naselja, napadajući i ugrožavajući stada ovaca, koza, goveda, te konje i magarce. </p>
<p>Tada su nanijete prve štete stočarima, prije svega u selima i zaseocima drniškog, cetinskog, imotskog i vrgoračkog kraja. Štete su rasle iz godine iz godine, baš kako su se razmnožavali vukovi, koji su i ove godine udavili dvadesetak koza, više stotina ovaca te nekoliko goveda, magaraca, konja. Lani je na tom području stradalo stotinjak ovaca i koza. Stočari se zbog vukova već sada boje pustiti svoja stada na ispašu, a pravo je čudo da te zvijeri nitko nije vidio za ovogodišnjie suše i požara.</p>
<p>Vukovi su u Hrvatskoj zaštićeni zakonom, te su i propisane visoke kazne za ubijenog vuka. No, dalmatinsko-zagorski stočari se pitaju tko će zaštititi njihova stada, te upozoravaju kako je nemoguće razvijati stočarstvo, kozarstvo i govedarstvo u Dalmatinskoj zagori dok su na snazi takvi propisi. Da bi država priznala štetu koju načini vuk, zapisnik o tome mora napraviti ovlašteni lovni ili veterinarski inspektor. U stručnim časopisima sad se vodi polemika o tome tko bi mogao dopustiti odstrel vukova na pojedinim lokacijama zbog njihove brojnosti.</p>
<p>S dolaskom hladnijih dana, vukovi će se opet približiti stajama i selima u potrazi za hranom. Zbog toga su već sada dalmatinski stočari u brizi kako će obraniti stada od krvoločnih zvijeri. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Na završnom mimohodu Vinkovačkih jeseni najveći pljesak dobili - kauboji</p>
<p>VINKOVCI, 24. rujna</p>
<p> - Između 15 i 20.000 gledatelja popratilo je završne svečanosti 35. Vinkovačkih jeseni, na kojima je od 10. do 24. rujna sudjelovalo čak 128 raznih kulturnoumjetničkih društava (KUD). Samo na završnom danu, u nedjelju, Vinkovcima je prodefiliralo 76 KUD-ova i nekoliko desetaka konjskih zapreka. Iako svako područje nosi svoj neponovljivi pečat, nedvojbeno najveći pljesak ove su godine dobili kauboji iz KUD-a »Vela Luka« iz Anacortesa (SAD). </p>
<p>Naime, prilično je egzotično na jednom ovakvom skupu vidjeti defile američke narodne nošnje i tradicionalnih američkih narodnih glazbala. </p>
<p>Vinkovci su, inače, posljednja dva tjedna bili nedvojbeni centar Slavonije. Među ostalimg, na 35. Vinkovačkim jesenima održan je »Trofej Šokadija« - natjecanje ribiča, nacionalna izložba voćnih rakija, likera i vina proizvedenih na obiteljskim gospodarstvima, sabor i susret veterana Domovinskog rata, desetak promocija knjiga i izložbi slika te nekoliko skupova na temu gospodarskog trenutka Vukovarsko-srijemske županije i turističkog razvoja hrvatskog Podunavlja.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da su Vinkovčani, kojima su »Jeseni« srdišnji godišnji događaj, medijski komentirali srpske predsjedničke izbore strahujući od mogućih neugodnosti (godinama su živjeli u strahu od srpskog bombardiranja, a dio grada je i oštećen) pa su proteklog tjedna na pojedinim mjestima čak osvanula uputstva što raditi i gdje se skloniti u slučaju opasnosti. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Riječki SDP kritički o stranačkim kolegama u Vladi </p>
<p>RIJEKA, 24. rujna</p>
<p> - Na konvenciji riječkog SDP-a održanoj u nedjelju izabran je 31 delegat za konvenciju županijskog i 23 delegata za konvenciju državnog SDP-a.</p>
<p>»U Rijeci je na vlasti 'Obitelj' SDP-a s PGS-om i HNS-om, unutar koje ima određenih nesporazuma što nije tajna. Cijenim da bi 'Obitelj' trebala rješavati probleme dijalogom, a ne da njima opterećuje građane koji su joj na izborima dali puno povjerenje«, izjavio je predsjednik riječkog SDP-a Vladimir Šepčić. </p>
<p>Novinare je amnestirao od krivice za stvaranje gradskih političkih slučajeva, za što ih često optužuju mnogi gradski oci i političari, već je za te probleme okrivio one koji novinarima daju pogrešne informacije. </p>
<p>Riječki esdepeovci vrlo su se kritički osvrnuli na djelovanje svojih stranačkih kolega u Vladi. Podsjećaju ih da bi trebali više učiniti na ispunjenju predizbornih obećanja, posebice na decentralizaciji vlasti i vraćanju duga umirovljenicima. Mladi riječki esdepeovci drže da bi njihova stranka trebala odlučnije pomlađivati vlastite redove, što bi pridonijelo njezinu jačanju.</p>
<p> (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Sudbina 1588 hrvatskih branitelja i civila još uvijek nepoznata</p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Devet godina od početka srpske agresije na Hrvatsku još se ne zna sudbina 1588 osoba. Kako se naime ističe u Izvješću što ga je za razdoblje od 15. listopada prošle do 30. kolovoza ove godine sačinila Komisija Vlade RH za zatočene i nestale, Republika Hrvatska još traži 1588 zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu. </p>
<p> U tom je razdoblju riješena sudbina 80 zatočenih i nestalih osoba za koje je bio pokrenut postupak traženja pri Komisiji. U mandatu Komisije, od svibnja 1993., riješena je sudbina 1836 traženih osoba. Za dosadašnji rad Komisija je u četvrtak dobila priznanje Vlade, koja je, želeći pojačati istragu o zatočenima i nestalima, umjesto Komisije osnovala Ured za zatočene i nestale. </p>
<p> U svom mandatu, Komisija je organizirala i koordinirala sve ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava srpske agresije. U dosadašnjim ekshumacijama u 308 naselja na ranije okupiranim hrvatskim područjima, ekshumirani su ostatci 3.155 žrtava srpske agresije. Većina njih - 1938, ekshumirani su iz 125 masovnih grobnica.</p>
<p> U razdoblju od 15. listopada prošle do 30. kolovoza ove godine ekshumirani su ostatci 68 žrtava, stoji u Izvješću Komisije. Uzrok manjeg broja ekshumiranih u odnosu na ranije, kaže Komisija, je iscrpljenost pouzdanih saznanja o mogućim mjestima grobnica i sve teža dostupnost novim saznanjima. </p>
<p> Da bi se otkrila mjesta na kojima su pokopani ubijeni hrvatski branitelji i civili, nužna je suradnja srpske zajednice, rekao je na Vladi zamjenik premijera Goran Granić, upozoravajući na potpunu opstrukciju predstavnika srpske zajednice u traženju žrtava. Granić procjenjuje da se može očekivati pronalaženje većeg broja osoba nego ih ima na popisima nestalih. »Od tri nađene osobe samo je jedna na popisu nestalih«, rekao je Granić. Njegove riječi potvrđuju podaci iz Izvješća Vladine Komisije. </p>
<p> Od 3155 ekshumiranih, identificirani su posmrtni ostatci 2519 hrvatskih branitelja i civila (80 posto), a postupak traženja pri Komisiji bio je pokrenut za njih 988. Ostale osobe čiji su posmrtni ostatci ekshumirani i identificirani, kaže Komisija, nisu se vodile kao nestale jer su njihove obitelji imale saznanja o stradanju, ne i o mjestu pokopa posmrtnih ostataka, kao i stoga što su u nekim slučajevima stradale cijele obitelji. Od 15. listopada 1999. do 30. kolovoza ove godine identificirani su posmrtni ostatci 99 branitelja i civila, a postupak traženja bio je pokrenut za 47 osoba. </p>
<p> U spomenutom su razdoblju obnovljeni pregovori s nadležnim tijelima u SRJ, aktualizirana pitanja ustupanja dokumentacije i isporuke posmrtnih ostataka osoba pokopanih u SRJ, o razmjeni osoba koje se nalaze u vlasti SRJ i Hrvatske.</p>
<p> Vladina je Komisija u više navrata inicirala i nastavak suradnje s Republikom Srpskom, s čijom je komisijom postignut dogovor o predaji posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja, nestalih 1992. na području BiH.</p>
<p> Nastavljeni su i kontakti s obiteljima zatočenih i nestalih te njihovim udrugama, stoji, uz ostalo u Izvješću Vladine Komisije za zatočene i nestale. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Šiber: Ako išta može privremeno unazaditi Hrvatsku, onda je to desni radikalizam</p>
<p>Nisam primijetio pojavu radikalne i ekstremne ljevice s jasnom jugoslavenskom šprancom, komentira zadnju izjavu Dražena Budiše politolog Ivan Šiber / Nikakve »crvene brigade« nisu se oglašavale u javnosti, dok desni radikali neprestano prijete i spominju oružje, kaže Nenad Stazić (SDP) / Lijevi ekstremizam do te je mjere marginaliziran i minoran da ne predstavlja nikakvu opasnost, za razliku od desnoga, ocjenjuje Damir Kajin (IDS) / Svi ekstremizmi su opasni, ali aktualna vlast ukazuje samo na desne radikalizme, smatra Jadranka Kosor (HDZ) </p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, nakon sjednice Velikoga vijeća svoje stranke upozorio je na opasnost od rasta ekstremizma političke desnice, no, kazao je također kako se u Hrvatskoj mogu očitati i pojave »ekstremne i radikalne ljevice s jasnom jugoslavenskom šprancom«. Što o tome kažu ostale parlamentalne stranke, te politolozi?</p>
<p>»Činjenica je da jedan ekstremizam obično uvjetuje drugi, ali, ovog trenutka ne znam na koje je pojave lijevoga radikalizma mislio Budiša«, kaže Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a. »Možda Budiša zna nešto više od mene, ali smatram da je u Hrvatskoj svaka 'projugoslavenska' ideja povijesno-politički prevladana«, ističe Kramarić, te dodaje da nema ni jedne relevantne političke stranke niti grupacije u Hrvatskoj koja bi u svom programu eventualno imala restauraciju Jugoslavije. »Ovog momenta ne treba praviti ravnotežu između tih ekstremizama, jer je očito da desna skretanja, retorika i ikonografija nemaju antipod s druge strane«, smatra Kramarić. </p>
<p>Potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić smatra da je Budišina izjava u smislu kratke političke dijagnoze točna. »Toj se izjavi nema što ni dodati niti oduzeti, jer je Budiša jasno rekao što misli«, kaže Kontić. »Ekstremizmi su stvari na koje se u demokraciji moramo naviknuti i sve dok oni funkcioniraju u okviru ustavno-pravnog poretka samo su dio demokratskog društva«, drži Kontić, te dodaje da, onoga trenutka kada oni izađu iz zakonskih okvira, nastupa pravna država. </p>
<p>»Lijevoga se ekstremizma zasigurno ne treba plašiti, jer on nije zabilježen u Hrvatskoj od 1990.«, smatra Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a. Dapače, nastavlja, takav vid promišljanja je do te mjere marginaliziran i minoran da doista ne predstavlja nikakvu opasnost, za razliku od desnog ekstremizma.</p>
<p>»Danas bi se oni koji zagovaraju neke integracije u bivšu državu doista mogli smatrati čudacima koji ne razumiju gdje se nalaze«, drži Kajin, te dodaje da takvih danas u Hrvatskoj i nema. S druge strane, kaže, desnica se pokušava homogenizirati i na posljednjim Vladinim pokušajima procesuiranja teških kaznenih djela koja su se dogodila za vrijeme Domovinskog rata, a koja u sebi nose krimen ratnog zločina. »Činjenica je da je to potaknuto jednim političkim radikalizmom koji ne treba potcjenjivati. Desni je radikalizam otvoreno na djelu, i kako političke 'dionice' Hrvatske rastu, tako gospodarske dionice, zbog takvih pojava, padaju«, kaže Kajin. Ipak, zaključuje, svi smo dovoljno zreli i odgovorni da shvatimo da to ničemu ne vodi i da nanosi štetu i onima koji se za radikalizam zalažu, i onima protiv koga se usmjerava. Kajin također dodaje da se građani slažu kako je Hrvatskoj potreban mir, staloženost i trezvenost kako bi se konačno počeli okretati stvarnim egzistencijalnim problemima. </p>
<p>»Ne znam na koga je Budiša mislio govoreći o lijevom radikalizmu, jer ja nisam čuo nikakve prijetnje s 'lijevih pozicija'«, smatra Nenad Stazić, SDP-ov saborski zastupnik. »Nikakve 'crvene brigade' nisu se oglašavale u javnosti, dok desni radikali neprestano prijete i spominju oružje«, zaključuje Stazić. </p>
<p>»Svi ekstremizmi su opasni, ali danas aktualna vlast, nažalost, ukazuje samo na desne radikalizme«, kaže Jadranka Kosor, saborska zastupnica HDZ-a. »Mislim da u trenutačnoj uzavreloj situaciji u Hrvatskoj bilo kakvo podgrijavanje strasti nije dobro, ali smatram da aktualna vlast šuti o lijevom ekstremizmu, koji je u porastu, dok ukazuje samo na desni«, zaključuje Kosor. </p>
<p>»Moram reći da nisam primijetio pojavu radikalne i ekstremne ljevice s jasnom jugoslavenskom šprancom«, kaže Ivan Šiber, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. »Neke su stvari definirane u vremenu i prostoru, a ako Budiša ima ružne snove ili eventualno potrebu da uspostavi ravnotežu između ekstremizama kako bi mogao reći oštre riječi za desnicu, to je njegov problem«. »Politički balans između ta dva ekstremizma je s onu strane pameti, jer je danas u Hrvatskoj radikalna desnica na djelu: ona je ta koja prijeti, i ako išta može privremeno unazaditi Hrvatsku, onda je to desni radikalizam«, tvrdi Šiber. »Ta je desnica pomalo ustašoidna i od nje se treba jednoznačno ograditi«, kaže Šiber te dodaje da, ako se lijevi ekstremizam pojavi, na njega treba isto reagirati. »Ako Budiša ima neke indicije o tome, neka ih iznese«, zaključuje Šiber. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Prijevremeni izbori u Šibeniku - samo nepotrebni teret za iscrpljeni grad?</p>
<p>SDP tvrdi da ne želi poduprijeti one koji su tri godine bili na vlasti i na taj ih način abolirati pred nove izbore, a HSLS tvrdi da može i bez SDP-a, te najavljuje samostalni izlazak na lokalne izbore</p>
<p>ŠIBENIK, 24. rujna</p>
<p> - Raspetljavanje šibenskog slučaja izazvanog izlaskom HSLS-a iz trogodišnje koalicije s HDZ-om još zapravo nije ni započelo, a stranačka scena sve vidljivije vrije. </p>
<p>Do ponedjeljka u podne HSLS će čekati odgovore oporbenih stranaka, kojima je uputio zahtjev za prikupljanjem potpisa potrebnih za sazivanje izvanredne sjednice Gradskoga vijeća na kojoj bi se glasovalo o smjeni gradonačelnika Franka Čeke.</p>
<p>SDP je još prošloga tjedna HSLS-u odgovorio da ih neće poduprijeti u tom zahtjevu, već od njih traže da igru koju su davno započeli sklapajući koaliciju s HDZ-om, odigraju do kraja. Točnije, SDP traži da članovi HSLS-a svoje ostavke upute direktno Ministarstvu pravosuđa, lokalne uprave i samouprave, te na taj način isprovociraju krizu koja bi, po SDP-u, trebala na kraju rezultirati dovođenjem povjerenika i raspisivanjem prijevremenih izbora.</p>
<p>Iako je Milan Arnautović, predsjednik Gradskog odbora SDP-a demantirao vijest da oni u stranci već barataju s imenima nekoliko osoba koje bi po njima bile dobre za povjerenika, ta se priča i dalje širi. U igri su navodno bivši visoki dužnosnici - dr. Ante Županović, Zoran Restović i Paško Višić.</p>
<p>Činjenica je da je šibenski HSLS donio odluku o istupanju iz koalicije u za njih najpovoljnije vrijeme koje im omogućuje da i dalje umjesto promatrača budu ključni čimbenik razrješenja nastale situacije, kao i to da SDP, koji je tri godine najčešće prozivao HSLS-ovce na razvrgavanje »koalicijskog braka«, sada nema odgovarajući odgovor na njihov potez. </p>
<p>Odlučujući se za prijevremene izbore, SDP je zapravo pokazao da nema sluha za gospodarsko-socijalno stanje Šibenika. Isto se može reći i za HSLS-ovce koji su političku odluku o raskidu koalicije donijeli još u veljači, a stvarnu tek nedavno. Naime, dolazak povjerenika i održavanje prijevremenih lokalnih izbora o trošku lokalne uprave i samouprave značilo bi da bi novo gradsko rukovodstvo imalo mandat od svega dva mjeseca s obzirom da će se redoviti izbori održati na proljeće iduće godine. </p>
<p>Zanimljivo je da se iz redova SDP-a kao i HSLS-a do sada moglo čuti kako prijevremeni izbori ne dolaze u obzir, međutim, na kraju se sve ipak primiče toj varijanti, a da se pritom uopće ne misli što ona znači za ionako napaćeni Šibenik i njegove sve ugroženije žitelje. SDP tvrdi da ne želi poduprijeti one koji su tri godine bili na vlasti i na taj ih način abolirati pred nove izbore, a HSLS tvrdi da može i bez SDP-a, te najavljuje samostalni izlazak na lokalne izbore.</p>
<p>I dok se stranačka scena provjetrava, dogodila se smjena na čelu Carinske ispostave Šibenik. Dosadašnju ravnateljicu Semiru Škugor, zamijenio je podoban SDP-ov kadar Ante Mioč, dosadašnji carinik u lučkoj ispostavi Carine. Smjena je, nema sumnje, politički motivirana kao što je bila i ona prije četiri godine, kada je na čelnu poziciju Carine došla Semira Škugor kao provjereni kadar HDZ-a i pobornik njegove najrigidnije struje. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Nismo došli osnivati krizni stožer, nego upozoriti vlast na naše probleme</p>
<p>Ističe to Josipa Jogunica, predsjednica Zajednice udruga roditelja poginulih branitelja koja je ovih dana održala svoju šestu konvenciju / Ne možemo prihvatiti pozive na svojevrsnu balvan revoluciju, kaže čelnik karlovačke udruge Željko Špehar </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA / GOSPIĆ, 24. rujna</p>
<p> - Oko 200 sudionika Šeste konvencije Zajednice udruga roditelja poginulih branitelja odala je počast poginulom hrvatskom redarstveniku Josipu Joviću, na mjestu njegove pogibije. U nedjelju su sudionici napustili Plitvice i posjetili Ljubovo, mjesto uz cestu Korenica-Gospić, gdje su poginuli hrvatski branitelji za vrijeme Oluje. Posjetili su i Gospić gdje su položili vijence na zajednički križ na groblju svete Marije Magdalene. U nedjelju oko podneva bili su nazočni i svetoj misi zadušnici u gospićkoj crkvi. Predstavnike Zajednice primio je gradonačelnik Gospića Milana Kolić i lički župan Ante Frković.</p>
<p>»Nije bilo pritisaka niti HDZ-a niti bilo koje političke stranke da Zajednica udruga roditelja poginulih branitelja utemelji krizni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata. Ali moram reći da je od krovnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata bilo pritisaka da na Plitvicama i mi utemeljimo stožer. U dugoj raspravi i neki su naši članovi istupili s takvim zahtjevom, ali mi na Šestu konvenciju nismo došli osnivati krizni stožer, nego upozoriti novu vlast na naše probleme«, istaknula je u izjavi za Vjesnik predsjednica Zajednice udruga roditelja poginulih branitelja Josipa Jogunica. Dodala je kako su se neki članovi Zajednice uključili u rad stožera po županijama, a da zato nisu pitali Zajednicu. Dopredsjednica Zajednice Ljerka Ivušić je dodala »da ima asocijacija i nekih udruga koji nas žele braniti, a zaboravljaju da smo mi, roditelji poginulih hrvatskih branitelja i naše djece, najveći gubitnici«. </p>
<p>Čelnik karlovačke udruge Željko Špehar ističe da nije cilj plitvičkog skupa i konvencije prikloniti se ovom ili onom kriznom stožeru. »Mi roditelji poginulih branitelja nikako se ne možemo složiti s time što neki čelnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata pozivaju svoje članstvo na svojevrsnu balvan revoluciju, protiv koje su se borili i ginuli. Nedopustivo je za nas roditelje da se javno, kao u slučaju Veljun osoba, koju su predstavili kao majku poginulog hrvatskog branitelja, ponaša na krajnje neprihvatljiv način kao da zastupa mišljenje svih stradalnika Domovinskog rata«, rekao je Špehar. </p>
<p>Jogunica je ponovila zahtjev Zajednice da državna tijela poduzmu sve radnje koje bi spriječile obezvrjeđivanje i kriminalizaciju Domovinskog rata. Predlažemo donošenje posebnog zakona o zaštiti digniteta Domovinskog rata, njegovih temeljnih vrijednosti i povijesnog značaja za hrvatski narod, rekla je Jogunica, dodavši kako bi Haaški tribunal konačno trebao početi i s procesuiranjem optuženih Srba. </p>
<p>Osobe koje vode krizne stožere, poput Perkovića, Bosanca, Krište su živi, a mi iz Zajednice udruga roditelja poginulih branitelja predstavljamo našu poginulu djecu, koja ne mogu govoriti i zbog toga se ne slažemo s prijedlogom da mi kao Zajednica utemeljujemo stožere bez obzira tko je na vlasti. Doći će sutra druga, treća, a mi ostajemo, rekla je Jogunica. (T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Varaždinski HDZ: Mesićevu izjavu treba shvatiti krajnje ozbiljno</p>
<p>VARAŽDIN, 24. rujna</p>
<p> - »Šokirani smo izjavom predsjednika Mesića da se za događaje na prostoru bivše Jugoslavije svi moraju ispričati svima«, priopćeno je u nedjelju iz HDZ-a Varaždinske županije.</p>
<p>Ova izjava Predsjednika Republike nije tek jedna od njegovih nepromišljenih doskočica, ističe se u priopćenju, »već put da se događaji na tlu bivše Jugoslavije prikažu kao građanski rat, a ne ono što su bili - agresija Srbije na Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu«.</p>
<p>Navodi se također kako je »opće ludilo koje je posljednjih mjeseci zahvatilo Hrvatsku za cilj ima nametanje osjećaja krivnje, uništavanje nacionalnog ponosa i dostojanstva te uvođenja Hrvata u zajednicu s drugim balkanskim narodima«. Varažinski HDZ smatra i da se Hrvati više ne bi smjeli dati ponižavati od »čovjeka kojemu ništa nije sveto i čije sluganstvo prema onima kojima smeta hrvatska sloboda nema kraja«.</p>
<p>»Građani kojima je stalo do očuvanje hrvatske države trebali bi se zajednički uključiti u stožer za očuvanje samostalne hrvatske države, kako bi spriječili gubitak slobode. Ako ponovo budemo uvučeni u zajednicu s drugim balkanskim državama, nestat će naše države i opet ćemo biti u balkanskoj kaljuži«, ističe se na kraju priopćenja HDZ-a Varaždinske županije. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Veliko vijeće HSLS-a osuđuje HDZ-ovo manipuliranje Domovinskim ratom </p>
<p>ZAGREB, 24. rujna</p>
<p> - Veliko vijeće Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), raspravljajući u subotu o političkoj situaciji u Hrvatskoj, zaključilo je kako »dostojanstvo Domovinskog rata - koje predstavlja trajnu vrijednost za hrvatske građane - nije ugroženo uhićenjem pojedinaca za koje postoji osnovana sumnja da su počinili djela kažnjiva po hrvatskom i po međunarodnom pravu«, priopćeno je u nedjelju iz Velikog vijeća HSLS-a. U priopćenju se napominje kako »hrvatska država svima treba jamčiti pošteno i nepristrano suđenje«.</p>
<p>Također, Veliko vijeće HSLS-a procijenilo je da HDZ politički manipulira Domovinski ratom te su takve postupke osudili. Nadalje, HSLS ističe kako »nitko nema pravo prejudicirati ishod kaznenih postupaka, a osobito ne visoki državni dužnosnici. HSLS ne pristaje niti će ikada pristati na izjednačavanje agresora i žrtve u odgovornosti za rat u Hrvatskoj i BiH«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>U raspravi o gospodarskoj situaciji članovi Velikog vijeća HSLS-a »osobito su istaknuli pozitivne učinke Vladina programa: porast društvenog proizvoda za 2,7 posto, porast industrijske proizvodnje za 3,6 posto, porast izvoza za 6,7 posto, zadržavanje niske stope inflacije i stabilnog tečaja kune«. </p>
<p> Članovi Velikog vijeća HSLS-a prihvatili su i izvješće predsjednika HSLS-a Dražena Budiše o djelovanju stranaka između dvije sjednice. </p>
<p> Na temelju izvješća zamjenika premijera Gorana Granića, poduprli su i sadašnji rad Vlade kao i HSLS-ovih ministara, ističe se u priopćenju iz Velikog vijeća HSLS-a što ga je potpisao predsjednik Velikog vijeća Željko Pavlic. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje najavljuje nove prosvjede </p>
<p>OSIJEK, 24. rujna</p>
<p> - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje za ponedjeljak najavljuje nove prosvjede, ako osječka tvrtka »In-cubo« ne dovrši isplatu ovogodišnjeg uroda pšenice, izvijestilo je u subotu čelništvo Zajednice udruga. </p>
<p>Tajnik Zajednice Stanko Zdravčević izjavio je Hini kako su policiji prijavljeni prosvjedi u Pakracu, Lipiku i Novoj Gradiški, a da prosvjeda u Baranji najvjerojatnije neće biti jer je znatan dio tamošnjih proizvođača isplaćen. Prosvjedi će se prekinuti ako novac bude isplaćen, dodao je.</p>
<p>Direktorica »In-cuba« Mara Lucić, u izjavi za Hinu ustvrdila je kako je, zaključno s petkom, od preostalih 55 milijuna kuna, seljacima za pšenicu isplaćeno 43 milijuna kuna te kako očekuje da će ostatak biti isplaćen u prva tri dana ovoga tjedna.</p>
<p>Po njezinim riječima, još treba isplatiti manji dio proizvođača na slavonsko-brodskom području, jednu poljoprivrednu zadrugu u Županji, te dio proizvođača na đakovačkom području i Baranji.</p>
<p>Direktorica »In-cuba« nije željela komentirati tvrdnje potpredsjednika HDZ-a Mate Šimića kako je tvrtka »In-cubo« u trenutku raspisivanja natječaja za otkup pšenice bila blokirana te stoga nije imala uvjete za sudjelovanje. Ocijenila je kako je riječ o »anonimnim dojavama« njezine konkurencije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Vijećnici odlučili da se Dubrovačkom festivalu vrati naziv - Ljetne igre </p>
<p>DUBROVNIK, 24. rujna</p>
<p> - Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na subotnjoj je maratonskoj sjednici od gotovo šest i pol sati, osim iskazanog povjerenja gradonačelniku Vidi Bogdanoviću, usvojilo i prijedlog o promjeni naziva djelatnosti Kazališne kuće Dubrovnik festival Hrvatska u Javnu ustanovu u kulturi Dubrovačke ljetne igre.</p>
<p>Time je ujedno stavljena »točka na i« većini zahtjeva, među kojima je bio najuporniji upravo zahtjev gradonačelnika Dubrovnika za promjenom u novo-staro ime Ljetne igre. Javna bi ustanova, naime, za razliku od kazališne kuće, imala Upravno vijeće kao »kontrolni mehanizam« koji bi se ubuduće bavio tzv. tehničkim pitanjima Igara kao što je, primjerice, plaćanje smještaja ravnatelja Igara za čiju su se »cifru« i ove subote zanimali neki vijećnici.</p>
<p> Posebnu su pozornost i dugotrajnu raspravu izazvala izvješća u vezi s Prostornim planom Grada Dubrovnika te Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika.</p>
<p> Gradonačelnik Bogdanović ponovo se morao izjašnjavati o »spekulacijama« oko navodnog pretvaranja zelenih površina u građevinsko zemljište, i to na predjelu Svetoga Jakova gdje su neki članovi njegove obitelji vlasnici zemljišta. »Imamo zemlju, ali ne bih se usudio tvrditi gdje i koliko«, kazao je, među ostalim, Bogdanović odbacivši u konačnici insinuacije o osobnom ekonomskom interesu. </p>
<p>Odlučeno je da se, uz uvažavanje primjedbi gradskih vijećnika sa subotnje sjednice, na sljedećoj sjednici Gradskoga poglavarstva ponovo napravi konačni prijedlog prostornoga i generalnoga urbanističkoga plana Grada Dubrovnika. (K. C.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000925].
|
