NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000825].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 245483 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Strugar: Vlada dosad nije imala zamjerki na moj rad, pa nastavljam uvoditi naše školstvo u Europu</p>
<p>U prvih šest mjeseci vratili smo 157 milijuna kuna lanjskoga duga školama i određenim dobavljačima, npr. Ini, HEP-u, prijevoznicima koji nam prevoze oko 85.000 učenika, itd, kaže ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar / Predložili smo kvalitetna rješenja za ključne probleme u vezi s udžbenicima, osuvremenjivanjem nastave, radom škola i uključivanjem učenika i roditelja u rješavanje temeljnih problema izobrazbe / Vjerujemo da će obvezno devetogodišnje obrazovanje početi 2004. godine, a donošenjem proračuna za iduće tri godine uspostavit će se materijalna osnovica tom programu / Pri izboru ravnatelja smo tražili mišljenja školskih odbora, učiteljskih vijeća, županijskih ureda, Prosvjetne inspekcije i školskih nadzornika</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Posljednjih se mjeseci u špekulacijama javnosti o jesenskoj »sječi ministara«, među inim, spominjalo i ime ministra prosvjete i športa dr. Vladimira Strugara. Prigovaralo mu se da pri imenovanju ravnatelja ne uvažava mišljenje nastavničkih vijeća, da forsira produženje obvezatnog obrazovanja bez realnih osnova, da je restrikcijom materijalnih troškova snizio uvjete rada u školama i sl. No, ministar Strugar odgovara da se ne zamara previše špekulacijama javnosti, da je svoje postupke u svakom trenutku spreman obrazložiti i da ga unatoč svim teškoćama vodi vizija modernizacije i europeizacije hrvatskog školstva.</p>
<p>• Kako ocjenjujete prvih šest mjeseci rada Ministarstva prosvjete i športa?</p>
<p>- Šest mjeseci je jedno solidno razdoblje nakon kojeg možemo objektivnije ocijeniti što smo naslijedili, što smo napravili i što planiramo. Prije svega, treba spomenuti uvjete koje smo naslijedili. Prije svega mislim na kadrovske probleme koje smo u dobrom dijelu uspješno riješili. Drugo je pitanje materijalne osnovice, kako materijalne osnove rada Ministarstva kao tijela državne uprave tako i naše djelatnosti, dakle školstva. Sigurno da su nam dugovi koje smo morali vratiti ove godine, a odnosili su se na prošlu, u znatnoj mjeri otežavali rad i početnu poziciju pri utvrđivanju visine sredstava iz državnog proračuna za 2000. godinu. Sretna je okolnost da su dugovi podmireni. Radilo se o 157 milijuna kuna dugova školama i određenim dobavljačima, kao što su Ina, HEP, prijevoznici koji nam prevoze oko 85.000 učenika. To je sve tijekom prvih šest mjeseci podmireno. Isto tako, uspjeli smo doznačiti sve troškove školama za prvih šest mjeseci.</p>
<p>• Koje zadatke i projekte niste uspjeli ostvariti i koji ključni koraci tek predstoje?</p>
<p>- Očekivao sam da ćemo moći brže izraditi i uputiti pojedine zakone u zakonsku proceduru. Prije svega, izmjene i dopune Zakona o osnovnom školstvu. Zakon o udžbenicima, međutim, s obzirom na složenu problematiku koju riješava, mislim da smo tek sada nakon sagledavanja svih problema oko udžbenika mogli dati kvalitetnija riješenja, nego da smo to učinili prije dva ili tri mjeseca. Nezadovoljstvo nas je pratilo što nismo mogli na vrijeme plaćati materijalne troškove školama. Škole su zaista radile u teškim uvjetima. Dakako, teška nam je bila odluka, što smo morali uskratiti neka financijska prava školama s obzirom na visinu proračuna. Iako smo u materijalnom pogledu imali dosta problema, zbog čega smo prišli uštedama, mislim da će se efekti tih mjera koje se odnose na energente i prijevozne troškove vidjeti na kraju 2000. godine.</p>
<p>• Kakav je dosadašnji odziv na prijedlog Osnove za ustroj školstva, koju ste krajem lipnja uputili u javnu raspravu?</p>
<p>- Prije svega moram reći da, ako sam ičim zadovoljan, to je da smo uspjeli napraviti taj prvi dokument koji doista trasira i u znanstvenom i u stručnom smislu promjene školskog sustava. Mi smo nakon 10 godina, nakon tri ili četiri pokušaja, ipak uspjeli napraviti dokument koji je otišao u javnu raspravu. Ona je za sada pokazala možda nešto manji interes, nego što smo očekivali. Ali, s obzirom na to da ćemo sada imati aktive ravnatelja, da se sada intenzivno održavaju stručni aktivi , mislimo da ćemo do 15. rujna imati znatan broj primjedbi na Osnovu za ustroj školstva i da ćemo je moći pripremiti u čistopisu i uputiti do polovice listopada na sjednicu Vlade.</p>
<p>• Kakve su reakcije vjerskih zajednica na predloženu reformu školstva?</p>
<p>- Do sada je primjedbe dala Židovska općina Zagreb. No, Katolička crkva je najavila da će uskoro održati skup na kojem će se očitovati o predloženoj Osnovi.</p>
<p>• Je li devetogodišnje obvezno obrazovanje realna mogućnost s obzirom na gospodarsko stanje, infrastrukturne i kadrovske potencijale u prosvjeti?</p>
<p>- Sasvim je izvjesno da to ne bi bilo moguće učiniti u 2001./2002. godini, no, predviđamo da bi se to moglo ostvariti 2004. i idućih godina. Vjerujemo da ćemo upravo sada, donošenjem proračuna za iduće tri godine, uspostavljati dobru materijalnu osnovicu za ostvarenje tog programa. Ne treba smetnuti s uma da je i Svjetska banka zainteresirana pomoći nam, posebice u promjenama srednjeg školstva, i to prije svega srednjega strukovnog školstva, koje traži veća sredstva s obzirom na opremu, prostor, itd. Oni su ponudili već određene aranžmane, ali su rekli: »Vi morate znati što želite!« I, upravo predloženom Osnovom za ustroj školstva sva će ta povjerenstva, koja sada rade, dati odgovor o tome kakvo školstvo želimo u Hrvatskoj. No, ako se njena primjena i odgodi za godinu ili dvije, to neće biti veliki problem. Moramo doći do vizije sukladne europskoj tradiciji, prije svega zemljama Europske unije, dakako, imajući na umu naše osobitosti i naše nasljeđe.</p>
<p>• IDS-ov zastupnik u Saboru Damir Kajin javno Vas je prozvao zbog nepoštivanja mišljenja nastavničkih vijeća pri imenovanju ravnatelja u nekim istarskim školama. U »šibenskom slučaju« Vam je prigovoreno da ste za ravnateljicu imenovali članicu HSS-a. Kako komentirate te kritike?</p>
<p>- Da smo išli ka demokratizaciji postupka izbora ravnatelja, vidi se po tome što smo tražili mišljenja školskih odbora, učiteljskih vijeća, županijskih ureda, Prosvjetne inspekcije i školskih nadzornika. Tamo, gdje su se mišljenja svih tih subjekata slagala, nije bilo problema i tu sam imenovao ravnatelje uglavnom na četiri godine. Tamo gdje su se mišljenja razilazila, u većini sam slučajeva imenovao kandidata za vršitelja dužnosti, a negdje i promijenio ravnatelja. U svemu tome nije me vodila stranačka politika. Iako moram reći da pritisaka ima sa svih strana - i iz političkih motiva i iz privatnih interesa. Priznajem da u »istarskom slučaju« u nekim školama nisam mogao poštivati mišljenje učiteljskog vijeća. Zašto? Zato, jer su mišljenja Prosvjetne inspekcije o radu nekih kandidata u prethodnom razdoblju, nasuprot ocjeni učiteljskog vijeća, bila negativna. S obzirom na to, nisam odlučio takvog kandidata imenovati za vršitelja dužnosti ili na četverogodišnji mandat, nego sam odlučio ostaviti dosadašnjeg ravnatelja do promjene zakona kad će u promijenjenim okolnostima školski odbori i lokalna sredina moći kandidata bolje procijeniti i izabrati za ravnatelja.</p>
<p>• U javnosti se špekuliralo s Vašim opozivom ili ostavkom najesen. Vaša stranka je potpuno podržala Vaš rad. No, imate li punu podršku u Vladi?</p>
<p>- Nije realno da ja ocjenjujem podržava li me Vlada i kako premijer Ivica Račan ocjenjuje moj rad. Do sada nije bilo nikakvih kritičkih osvrta na moj rad u Vladi, a pogotovo nije bilo zamjerki ni premijera niti bilo koga iz Vlade. A uvijek sam otvoren za konzultacije i spreman u svakom trenutku obrazložiti što sam napravio. Uspijemo li provesti promjene koje smo počeli, napravit ćemo veliki pomak u europeizaciji školstva i približiti se Europskoj uniji, što Hrvatska svakako želi.</p>
<p>O reformi školstva izjasnit će se i roditelji i učenici</p>
<p>• Kako kanite u raspravu o reformi školstva uključiti roditelje i učenike?</p>
<p>- Potaknut ćemo ravnatelje škola da na početku školske godine organiziraju, posredstvom Zajednice doma i škole, susrete s roditeljima, da izdvoje ključna pitanja i da zajedno s njima rasprave o svemu. Jer, roditelji moraju osjetiti da je to što im nudimo u njihovu interesu i u interesu njihove djece. U protivnom, oni to neće prihvatiti. Zato nam je od iznimne važnosti mišljenje roditelja. Što se tiče učenika, sve ovisi o njihovoj dobi. Učenici srednjih škola, prije svega 3. i 4. razreda, sigurno mogu razgovarati o tome i mi ćemo dogovoriti s ravnateljima da na početku školske godine i s njima rasprave neka važna pitanja budući da oni ne mogu čitati cijeli dokumenat, ali važno je da ih se pita, npr. o sustavu ocjenjivanja, preopterećenosti nastavnim programima i slično.</p>
<p>Možemo ih jednostavno pitati: »Kako ostvariti školu u koju bi oni išli s veseljem?«</p>
<p>• U javnosti se moglo čuti mišljenja da je sadašnja Osnova za ustroj školstva reanimacija projekta s kraja osamdesetih godina?</p>
<p>- Ne može biti! Živimo u drugom vremenu, razdoblju velikih političkih promjena. U onom vremenu nije bilo pluralizma ni kao načela razvoja društva. Promijenile su se okolnosti, ne bismo uspjeli kad bismo precrtali ideje iznikle u prošlom gospodarskom i političkom okruženju.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mirovnim snagama UN-a ne trebaju pretorijanci, nego zajedničko zapovijedanje, dobra vojnička znanja i oprema</p>
<p>Multinacionalne mirovne snage često se slabo međusobno razumiju, pa u praksu svakako treba uvesti pravilo da svi članovi misije moraju znati engleski kao osnovni jezik sporazumijevanja između sebe i s okolinom / Kad zagusti i po vojnicima UN-a netko počne pucati, često izbija panika, jer se vojno osoblje iz raznih zemalja uopće ne razumije, ima šaroliko naoružanje i streljivo različitog kalibra / Devedesetih se godina UN mogao pohvaliti uspjehom u Hrvatskoj, gdje je u Podunavlju bez kapi krvi priveo kraju mirovni proces i znatno pridonio mirnoj reintegraciji</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Najnovije međunarodno istraživanje o učinkovitosti mirovnih snaga UN-a konačno i u jednoj ozbiljnoj i znanstvenoj formi potvrđuje ono što se i prije znalo. Deset eksperata, predvođenih bivšim alžirskim ministrom vanjskih poslova Lakhdarom Brahimijem, vrlo se kritički osvrnulo na praksu mirovnih operacija.</p>
<p>To je prigoda da i iz našeg kuta analiziramo tu temu. U zadnjih 10 godina, tamne točke za UN su Somalija, Ruanda, Srebrenica i Sijera Leone. U Somaliji, Sjedinjene Države (ali i druge zemlje sudionice) dobile su krvavu lekciju da tehnološke vojne prednosti ne znače mnogo, ako je protivnik odlučan u otporu, a mandat dobiven od Vijeća sigurnosti UN-a vrlo nejasan. Umjesto da uvede red i razoruža sve sukobljene frakcije, u Somaliji se dogodio neviđeni kaos u kojem su najdeblji kraj izvukli Amerikanci, čije je marince, rangere i helikopterske pilote razbješnjela (a do zuba naoružana) masa doslovce masakrirala (dakako svaki put uz stotine žrtava na vlastitoj strani).</p>
<p>U Ruandi, Ujedinjeni narodi pokrenuli su se tek kad je masovno ubojstvo stotina tisuća ljudi završeno (genocid je zbog nedostatka streljiva izveden pretežno hladnim oružjima). Nešto slično dogodilo se i u Srebrenici kad su mirovne snage UN-a odustale od obrane grada, a nizozemske snage se praktički predale srpskim vojnicima koji su potom, opijeni pobjedom, hladnokrvno postrijeljali sve Bošnjake sposobne za vojnu službu.</p>
<p>U građanski rat u Sijera Leoneu, trupe UN-a ušle su potpuno nespremne. Bez poznavanja lokalnih prilika, loše obučeni vojnici UN-a (većinom iz afričkih zemalja, poput Gane i Obale Slonovače) postali su lak plijen pobunjeničkih milicija, sastavljenih mahom od djece (u dobi od osam do 12 godina) i mlađih maloljetnika (u dobi od 15 do 17 godina). Masovne otmice pripadnika UN-a (često i po 200 u jednom danu), pljačkanje njihove opreme, naoružanja i osobne imovine izvrgle su ruglu napore UN-a u toj zemlji. Tek kad su stigli profesionalni vojnici iz Velike Britanije, stanje se počelo preokretati.</p>
<p> No, često su britanski specijalci i padobranci samo silom oružja postizali svoje ciljeve, osobito kad su oslobađali zarobljene kolege iz vojnog sastava UN-a. Pokazalo se da pobunjene skupine razumiju samo jezik grube sile, što i ne čudi, ako se zna da su do sada isti elementi ubili nekoliko službenika (civila) UN-a, a jednog i pojeli.</p>
<p> U istoj ulozi, kao Britanci u Sijera Leoneu, našli su se australski komandosi, koji su na Istočnom Timoru prošle godine proindonezijske milicije rastjerivali i smirivali isključivo rafalnom paljbom.</p>
<p>U prošlom desetljeću (od 1991. do 1999. godine) Ujedinjeni narodi su u 14 različitih kriznih područja poslali 147.000 vojnika iz 87 zemalja članica UN-a (od ukupno 189) i na to trošili prosječno 1,4 milijarde dolara godišnje. Ipak, u odnosu na prošla desetljeća, shvatilo se da su klasične operacije UN-a u održavanju mira učinkovitije. Razdvajanje bez uporabe oružja i bilo kakvih prijetnji provedeno je uspješno npr. na Srednjem istoku, u Kašmiru i na Cipru. Devedesetih se godina Ujedinjeni narodi mogu pohvaliti uspjehom u Hrvatskoj, gdje su, primjerice u Podunavlju, bez kapi krvi priveli kraju mirovni proces i znatno pridonijeli mirnoj integraciji.</p>
<p>Nedostaci oružanih snaga UN-a lako su uočljivi: kad se u istom sektoru pojave britanski ili američki vojnici zajedno s onima iz Bangladeša i Fidžija (ta mala država s 805.000 stanovnika, od 3.500 svojih vojnika u inozemstvu angažira u mirovnim misijama u Egiptu, Iraku, Kuvajtu, Libanonu i na Papui Novoj Gvineji njih gotovo polovicu) odmah se uočavaju nedostaci. Fidžijcima i Bangladešanima je ili prevruće ili prehladno. Nedostaju im dijelovi opreme i nemaju dovoljno goriva ni rezervnih dijelova. Skloni su trampi i zbližavanju s lokalnim stanovništvom, uključujući i stine ustupke koji poslije dovode do incidenta. Imaju problema s vojničkom ishranom. Fidžijci ne mogu funkcionirati, ako ne jedu svinjetinu (makar i konzerviranu), a vojnici iz Bangladeša, kao muslimani, takvo meso strogo izbjegavaju. Kad su pak gurnuti u sukobe, dolaze u veliku krizu, ne drže položaje i zanemaruju osnovne dužnosti.</p>
<p>Mirovne snage UN-a, naravno, ne trebaju biti sastavljene od pretorijanaca, no minimum je solidna vojnička izobrazba, adekvatna i unificirana oprema, poznavanje lokalne klime, jezika i običaja. Zajednički zapovjedni lanac također je bolna točka. Multinacionalne mirovne snage često se slabo međusobno razumiju, pa u praksu svakako treba uvesti pravilo da svi članovi misije moraju znati engleski kao osnovni jezik sporazumijevanja između sebe i s okolinom. Kad zagusti i po vojnicima UN-a netko počne pucati, često izbija panika, jer se vojno osoblje iz raznih zemalja uopće ne razumije, ima šaroliko naoružanje i streljivo različitog kalibra.</p>
<p>Poseban je problem da nijedna od većih zemalja više ne želi žrtvovati svoje vojnike i časnike. To se osobito odnosi na Amerikance (financiraju s 31,5 posto doprinosa rad UN-a), ali i druge zemlje Zapada. Inače, vodeće zemlje u financiranju mirovnih operacija u 1999. godini su SAD, Japan, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Potom slijede Rusija, Kanada, Španjolska, Nizozemska, Australija, Švedska, Belgija, Brazil i Argentina. Tih 15 članica UN-a daju ukupno 1,2 milijarde dolara za mirovne misije, a ostale 174 članice tek 340 milijuna dolara.</p>
<p>Čini se da je jedina svrsishodna mirovna operacija UN-a ona kad su informirani pripadnici te svjetske organizacije promatrači između dviju konvencionalnih vojski. Ta tradicionalna uloga bolje leži UN-u, nego sučeljavanje s nediscipliniranim gerilskim frakcijama. Njih treba ili ostaviti na miru da se pokolju do granice iscrpljenosti ili, zbog humanitarnih razloga, intervenirati profesionalnom i iskusnom vojskom (mimo organizacije UN-a). O tim činjenicama glavni tajnik UN-a Kofi Annan svakako treba više povesti računa, nego što je to činio do sada.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Na policama knjižara uglavnom ima udžbenika, ali nema - traženih autora</p>
<p>Trenutna slika iz zagrebačkih knjižara: Roditelji s dugačkim popisima udžbenika - traženih naslova ima, ali nema od traženih autora, zbog čega su prisiljeni šetati s popisom iz knjižare u knjižaru / Ima nekih koji to rade čitavoga tjedna, drugi, pak, čekaju početak školske godine mireći se unaprijed sa stajanjem u dugačkim redovima, do kojih će, tvrde i u samim knjižarama, neizbježno doći/Roditelje razočarala i prodaja putem predbilježbi </p>
<p>Gužvi u knjižarama nema, a nema ni svih udžbenika, iako su dva najveća nakladnika, »Školska knjiga« i »Profil«, još prije dva dana tvrdili da će se svi udžbenici u knjižarama naći već ovoga tjedna. U četvrtak, uvjerili smo se obilazeći zagrebačke knjižare, još nije bilo svih naslova. </p>
<p>Prizor je u gotovo svakoj zagrebačkoj knjižari u središtu grada isti: po nekoliko roditelja s dugačkim popisima udžbenika čitaju službenicama iza pulta naslove. Traženih naslova uglavnom ima, ali nema od traženih autora, zbog čega su roditelji prisiljeni »šetati« popis iz knjižare u knjižaru. Ima nekih koji to čine čitavoga tjedna, jer, kako vele, žele na vrijeme osigurati komplet udžbenika. Drugi, pak, čekaju početak školske godine (ma kad on bio), mireći se sa stajanjem u dugačkim redovima, do kojih će, tvrde i u samim knjižarama, neizbježno doći.</p>
<p>Besplatne bilježnice - naknada za roditeljsko čekanje</p>
<p> Upravo zbog toga neke su knjižare organizirale prodaju »bez čekanja«, po principu predbilježbe - uplati se 100 kuna, preda popis udžbenika i čitav komplet podigne nakon deset dana. Idealno, uskliknuli su s olakšanjem neki roditelji početkom kolovoza, kada su knjižare objavile tu mogućnost. No, ipak su ostali - razočarani.</p>
<p> Narudžbe su se, naime, primale do 10. kolovoza, isporuka je bila obećana do 20. kolovoza. Do toga datuma, međutim, nakladnici nisu uspjeli dostaviti sve knjige. I eto roditelja ponovo u knjižarama! Jedina im je utjeha, čuli smo u četvrtak od dva roditeljska para koji su se našli u istoj »gabuli« s naručenim udžbenicima, to, što ove godine stalno hodaju u jednu knjižaru, a ne u njih pet. A njihov će školarac u naručenom kompletu dobiti i poklon: knjižara daje besplatnih bilježnica djeci od prvog do četvrtog razreda, a onima starijima daje čak 10 bilježnica.</p>
<p>Narudžbe otišle nakladnicima na vrijeme, ali...</p>
<p>Kako doznajemo u knjižari »Znanje« u Ilici, sve su narudžbe poslane nakladnicima na vrijeme, a još nedostaju neki naslovi »Profila« i »Školske knjige«. Ni u obližnjoj knjižari »Mladost-Školska knjiga«, na čijem izlogu stoji natpis »Imamo sve udžbenike«, nema svih naslova. No, službenice se nadaju da će oni iz »Profila« stići »još danas«, a iz »Školske knjige« u petak..</p>
<p>U knjižari »August Šenoa« u Zvonimirovoj ulici osigurani su udžbenici za branitelje i korisnike prava na povrat novca za kupnju obveznih školskih udžbenika, preko Ministarstva hrvatskih branitelja. Gužvi ni tamo još nema, jer nema ni svih potrebnih naslova »Profila« i »Školske knjige«... </p>
<p>Što su obećavali nakladnici?</p>
<p>Komercijalni direktor »Školske knjige« Siniša Mitrović ustvrdio je prije dva dana kako je tisak udžbenika kod toga izdavača završen još u ponedjeljak, kada je izašla i posljednja knjiga. Velik dio knjiga već je u knjižarama, tvrdio je tada Mitrović, te dodao kako »Školska knjiga« čini sve da se distribucija ubrza. </p>
<p>- Što se kašnjenja knjiga tiče, mogu reći smo ovo: da je izvještaj Ministarstva prosvjete i športa o potrebnim naslovima stigao do nas ranije, i tiskanje, odnosno distribucija počeli bi prije, rekao je Mitrović. </p>
<p> U »Profilu« su također tvrdili da je tisak gotov, te da će se ostatak udžbenika naći na policama knjižara najvjerojatnije u petak. </p>
<p>U izdavačkoj kući »Alfa« kažu pak da je tiskanje njihovih udžbenika završeno prije desetak dana, te da one knjige koje nedostaju u knjižarama, sigurno nemaju veze s »Alfinim« izdanjima, već s onima iz »Školske knjige« i »Profila«. I u »Alfi« su tvrdili da će se svi njihovi naslovi naći u prodaji u petak. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Za komplet knjiga i školskog pribora za »osmaša« i više od 1.000 kuna </p>
<p>Cijene kompleta udžbenika različite su, a osim o razredu, ovise i o autoru, izdanju i nakladniku. </p>
<p>Cijena kompleta za prvi i drugi razred osnovne škole kreće se oko 200 kuna, za treći razred iznosi od 300 do 400 kuna, za četvrti razred od 400 do 500 kuna, za peti od 500 do 600 kuna. Komplet knjiga za šesti razred stoji između 600 i 700 kuna, za sedmi između 700 i 800 kuna, a za komplet knjiga za osmi dostiže i 900 kuna. Ako se tomu pribroji i školski pribor, ovogodišnji osmaš stajat će roditelja između 1100 i 1250 kuna. </p>
<p>Za razliku od udžbenika, ponuda školskog pribora u zagrebačkim je knjižarama odlična. Moguće je nabaviti sve, uz različite cijene, pa i »specijalno snižene«. Cijene školskih torbi kreću se u knjižarama od 100 do 280 kuna, a pernica ima po cijeni od 25 do 100 kuna. Neke knjižare imaju i komplete školskog pribora. Komplet za prvi razred u knjižari »Znanje« na Trgu bana Jelačića stoji 58 kuna, za drugi 63, treći 72, a za četvrti razred osnovne škole - 98 kuna. U komplete su uključene bilježnice, kajdanke, crtančice (prvi razred), rječnik (četvrti razred), likovna mapa, kolaž papir... (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Milan Bandić u posjetu Beču </p>
<p>Gradonačelnik grada Beča Michael Häupl primio je u četvrtak u bečkoj gradskoj vijećnici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, njegovog zamjenika Darinka Kosora i pročelnika Gradskog ureda za financije Slavka Koića. Dvosatni sastanak prvih ljudi dvaju glavnih gradova prvi je takav susret zabilježen nakon podosta godina, a sudeći prema izjavama dvojice gradonačelnika, bio je i vrlo uspješan.</p>
<p>- Suradnja koju su naša dva grada ostvarivala do sada, doživljava ovim sastankom svoj vrhunac. Njime se okreće potpuno nova stranica u našim odnosima, a zajedništvo dvaju gradova bit će jasno vidljivo na konkretnim projektima u sljedećih nekoliko mjeseci, rekao je Bandić, najavljujući za studeni održavanje Dana Beča u Zagrebu. Slična manifestacija, dogovoreno je, održat će se sljedeće godine u Beču, pod nazivom Dani Zagreba, a suradnja će se nastojati proširiti na svim važnijim kulturnim, sportskim i gospodarskim područjima.</p>
<p> Bečki gradonačelnik Häupl izrazio je svoje zadovoljstvo rezultatima prvih razgovora te je najavio skoro zaključivanje posebnog ugovora između Zagreba i Beča, po uzoru na dokumente kojima je austrijski glavni grad uredio svoje odnose s Budimpeštom. Riječ je o ugovoru koji obuhvaća čitav niz tema, od gospodarenja velikim gradom do europskih integracija koje su posebno važne i za Zagreb i za Beč.</p>
<p>- S velikim zadovoljstvom mogu reći da gospodina Bandića nakon ova dva sata razgovora mogu nazvati svojim prijateljem, rekao je Häupl, koji je na kraju sastanka izrazio i nadu u proširenje sportske suradnje. </p>
<p>- Bilo bi lijepo organizirati u Beču utakmicu između nogometnih klubova Austria-Beč i Dinamo-Zagreb, predložio je Häupl.</p>
<p> Dvojica su se gradonačelnika u razgovorima vođenima u četvrtak dotakli i tema vezanih uz organizaciju gradske uprave i zaštitu okoliša jer Zagreb posebno na tom polju može mnogo naučiti od Beča. Stoga je za petak, zadnji dan posjeta zagrebačke delegacije, predviđen posjet čuvenoj bečkoj spalionici smeća Spittelauu.</p>
<p> Zagrebačka je delegacija u četvrtak posjetila i Centar gradišćanskih Hrvata u Beču, a gradonačelnik Bandić sastao se i sa zamjenikom bečkog gradonačelnika, zaduženim za planiranje i razvoj grada, Bernhardom Görgom. Na poziv općinskog vijećnika Rudolfa Hundstorfera zagrebačka je delegacija u četvrtak razgovarala i s brojnim austrijskim gospodarstvenicima.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poslovanje prema međunarodnim normama</p>
<p>Zagrebačka tvrtka za računalne i mjerne sustave Hermes Plus d.o.o nedavno je dobila veliko priznanje - certifikat za kvalitetu ISO 9002, koji joj je dodijelio Slovenski institut za kakvoću i mjeriteljstvo (SIQ), koji je član međunarodne organizacije IQNet. Ovaj certifikat odnosi se na održavanje uredskih strojeva i računala, a dokaz je da firma koja ga je dobila, posluje prema međunarodnim normama.</p>
<p> Kako su nam pojasnili Mladen Kordić, voditelj održavanja u Hermes Plusu, i Goran Budiselić, voditelj predstavništva SIQ-a u Hrvatskoj, takve norme poslovanja nisu obavezne, već ih organizacije prihvaćaju dobrovoljno, radi unapređenja svoga poslovanja. Osnova za dobivanje certifikata je uspješno i kvalitetno poslovanje, kao i stjecanje povjerenja klijenata i partnera. Sustav kakvoće, pak, mora biti cjelovito dokumentiran i primijenjen u praksi. U pravilu, certifikat izdaje jedna od akreditiranih certifikacijskih kuća na temelju pozitivne prosudbe sustava kakvoće. </p>
<p>SIQ je, sa svojih 35 godina iskustva na području mjeriteljstva i ispitivanja i certificiranja električnih proizvoda, jedna od ukupno 29 članica IQNeta, međunarodnog udruženja vodećih nacionalnih certifikacijskih kuća. Sve članice zajedno izdale su u deset godina više od 100 tisuća certifikata za sustave kakvoće. Organizacijama koje posjeduju certifikat članice IQNeta (koji je sinonim kakvoće u svijetu), olakšan je pristup svjetskom tržištu. </p>
<p>Prije četiri godine SIQ djeluje i preko svog predstavništva u Hrvatskoj. Do sada je izdao oko 300 certifikata kakvoće, od čega više od 20 u Hrvatskoj. </p>
<p> Certifikat obavezuje poduzeće Hermes Plus na održavanje i razvijanje sustava kakvoće radi stalnog poboljšanja poslovanja, jer certifikacijska kuća svake godine provjerava ima li tvrtka pravo na produljenja valjanosti certifikata. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zahvala zagrebačkom Poglavarstvu na novčanoj pomoći, Vjesniku na pisanju</p>
<p>Djelatnici Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, koji djeluje na Šalati u sklopu zagrebačkog Medicinskoga fakulteta i na kojemu se godišnje obavi i do 1600 obdukcija i identifikacija mrtvih tijela, sad ipak s više optimizma gledaju na budući rad ove značajne ustanove. Gradsko je poglavarstvo na nedavno održanoj sjednici odlučilo, naime, da se iz tekuće pričuve gradskoga proračuna sudskoj medicini doznači 63.600 kuna. </p>
<p>Kako je Vjesnik nedavno pisao, Zavodu su prije godinu i pol drastično smanjena sredstva iz državnoga proračuna. Tako je umjesto nekadašnjih 2 milijuna kuna, za sve aktivnosti kojima se bavi godišnje dobivao samo - 50.000 kuna. Takva je situacija gotovo dovela do gašenja sudske medicine a u pitanju je bio i opstanak struke. Ovom ohrabrujućom novčanom injekcijom Gradskoga poglavarstva Zavod će moći pokriti dio najosnovnijih troškova, od plaćanja računa za struju, vodu, telefon do nabavke deterdženata i rukavica. Na sudskoj medicini nisu nezadovoljni jer, kako su nam rekli, osigurali su barem najosnovnija sredstva za rad. Osim što zahvaljuju Gradskom poglavarstvu, u Zavodu ističu i pomoć koju im je pružio Vjesnik, pišući o njihovim problemima. </p>
<p>Ipak, za normalno funkcioniranje ove ustanove svakako će trebati naći dugoročno rješenje. Najbolje bi bilo, smatraju djelatnici, kad bi se za njezin rad ponovno osiguravao dostatan novac iz državnoga proračuna. Tim više što muku muči i s dotrajalim aparatima kao što je onaj za određivanje otrova u tjelesnim tekućinama i tkivima živućih i mrtvih osoba. Bez njega više se neće moći utvrđivati uzroke nasilne ili sumnjive smrti za potrebe sudova, policije i zdravstva.</p>
<p>Kako su za probleme Zavoda razumijevanje pokazali i predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija s kojima se uskoro trebaju sastati, djelatnici se nadaju da će uspjeti riješiti novčanu krizu. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nakon redovitog godišnjeg remonta, kupanje ponovno od 5. rujna</p>
<p>Zimsko plivalište »Mladost«, Trg sportova 10, zbog redovitog godišnjeg remonta zatvorilo je svoja vrata kupačima od 15. kolovoza do 4. rujna.</p>
<p>- Potrebno je servisirati pumpe za vodu, srediti ventile, klorne stanice, ventilaciju, sanitarne čvorove, kao i kabine. Jednako tako valja urediti i razne detalje na plivalištu koji su se tijekom godine oštetili. Za te redovne popravke svake godine osiguravamo novac sami. No, kako smo ove godine od Gradskog poglavarstva konačno dobili 1,2 milijuna kuna, sredit ćemo i tzv. južnu staklenu stijenu, rekao nam je Ante Krce, direktor Zimskog plivališta »Mladost«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, taj stakleni dio plivališta nije sređivan još od Univerzijade. Njegova je konstrukcija sada već dobrano zahrđala, klor je nagrizao staklo, a uništile su ga i temperaturne razlike. Kroz staklo se skoro ništa nije vidjelo, a kako se plivalište nalazi takoreći u centru grada, ono bi trebalo, smatra Krce, osim svega, djelovati i estetski. </p>
<p>Dobra vijest za »mladostaše« je i ta, da je Gradski ured za obrazovanje i šport odobrio nove pruge za plivače, no to bi se trebalo realizirati u rujnu. Remont plivališta već se deset godina obavlja u istom terminu kao i sada. Razlog za to je mali broj ulaznica prodavanih u kolovozu. Tada, naime, njihov broj rijetko premašuje dvadesetak ulaznica dnevno, te je ovo razdoblje, tvrdi Krce, upravo idealno za sređivanje plivališta. Kad je ovako toplo, smatra direktor »Mladosti«, ljudi radije borave na otvorenom, nego da dođu na zatvorene bazene. Od početka rujna pa sve do sljedećega godišnjeg remonta, posjetitelja, pak, ne manjka. Broj dnevnih posjetitelja tijekom godine često se »penje« i do 1500. </p>
<p>Nakon otvorenja plivališta, 5. rujna, na »Mladost« će se vratiti svi sportaši, rekreativci i polaznici škola plivanja. Upravo zbog toga za građanstvo je plivalište otvoreno samo u jutarnjim satima, te nedjeljom. </p>
<p>- Ulaznice neće poskupjeti, već će i dalje biti 20 kuna za odrasle, te 15 kuna za djecu. Prije sam običavao govoriti da je cijena naše ulaznice jednaka trošku odlaska u kinu, no kino-ulaznice već su davno skočile na 25 kuna, našalio se Krce. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nema preživjelih u bahreinskoj zrakoplovnoj nesreći</p>
<p>MANAMA, 24. kolovoza</p>
<p> - Nema preživjelih putnika i članova posade zrakoplova Airbus 320 koji se u srijedu srušio u more blizu Bahreina. Bahreinski dužnosnici objavili su u četvrtak da su pronađena tijela svih 143 putnika.</p>
<p> »Pronašli smo sva tijela, no nažalost nitko nije preživio nesreću«, izjavio je direktor bahreinske civilne obrane Abudul-Rahman bin Rashed al-Khalifa.</p>
<p> Prema popisu zrakoplovne tvrtke Gulf Air, 36 putnika bilo je mlađe od 18 godina. Najveći broj žrtava je iz Egipta (63), Bahreina (34) i Saudijske Arabije (12) te iz Palestine (devet), Ujedinjenih Arapaskih Emirata (šest). Tri su iz Kine, dvije iz Velike Britanije te po jedna iz Kanade, Omana, Kuvajta, Sudana i Australije. Pretpostavlja se da je među njima i jedan Amerikanac. Članovi posade zrakoplova, koji je letio od Kaira do Bahreina, bili su iz Bahreina, Omana, Filipina, Poljske, Indije, Maroka i Egipta.</p>
<p> Svjedoci nesreće vidjeli su da je zrakoplov dvaput kružio iznad bahreinskog aerodroma prije jake eksplozije i jarkog svjetla iz jednog motora, nakon čega se srušio u more. Bahreinsko ministarstvo prometa potvrdilo je da je pilot prvi put bezuspješno pokušao sletjeti te da je zatražio ponovno slijetanje. Bahreinska je televizija objavila da se zrakoplov srušio nakon što mu se zapalio jedan motor. Pronađena crna kutija mogla bi razjasniti uzroke nesreće, no za snimkom iz pilotske kabine još se traga.</p>
<p> Brojna okupljena rodbina nastradalih (njih više od 200) zamoljena je da u četvrtak ujutro dođu na identifikaciju tijela. U Bahreinu su proglašena tri dana žalosti. Istraga o nesreći je u tijeku. (Reuters/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Marko Milošević u Mongoliji isprobava lovačko oružje</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Najnoviji slučaj sina predsjednika SRJ Slobodana Miloševića izazvao je višednevnu prepisku između Beograda i Moskve, piše banjalučki Reporter u srijedu. Jugoslavensko ministarstvo vanjskih poslova čak sedam puta je od kolega u Moskvi tražilo da omoguće avionski prijevoz lovačkih pušaka Marka Miloševića do Ulan Batora, navodi list i precizira da je »sin jugoslavenskog predsjednika želio u Mongoliji isprobati svoje lovačko umijeće, budući da je ova zemlja poznata po veoma dobrim lovištima u kojima se kapitalni primjerci medvjeda i jelena mogu odstrijeliti po vrlo niskim cijenama«. </p>
<p>Iako su posljednjih mjeseci iz Mongolije stizale vijesti da je suša, koja traje već dvije godine, uništila dobar dio domaćih i divljih životinja, poznavatelji tvrde da je ta zemlja ostala pravi raj za lovce koji tamo kupuju i lovačko oružje. To je nedavno potvrdio i dopisnik Politike iz Pekinga, koji je napravio seriju reportaža iz Ulan Batora i okoline. Po svemu sudeći, uočava Reporter, Marko Milošević nije bio raspoložen da, kao svi stranci, oružje kupi na licu mjesta, a jugoslovenskoj javnosti je poznato da je još od pubertetskih dana Marko dobivao samo najbolje oružje i to izravno od policije, pa ga u vrijednost mongolskog ponosa - puške sajga - nije nitko mogao uvjeriti, zaključuje banjalučki tjednik. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U Švedskoj otkriven hram iz željeznog doba</p>
<p>STOCKHOLM, 24. kolovoza</p>
<p> - Arheolozi su otkrili hram iz željeznog doba na drevnom groblju izvan švedskoga glavnog grada i tvrde da je riječ o prvom takvom hramu otkrivenom u Skandinaviji. </p>
<p> Mjesto s više od 200 grobova otkriveno je početkom osamdesetih u Aabyju, 40 km južno od Stockholma.</p>
<p> No hram i još 30 grobova otkriveni su tek prošli tjedan nakon dvomjesečnih iskopavanja pokrenutih radi izgradnje stambenih zgrada i parkirališta na tom području.</p>
<p> Peterokutni hram, koji potječe iz razdoblja između 200. g. prije Krista i 200. g. nakon Krista, širok je 14 m, rekao je Roger Blidmo u ime privatne kompanije »Arkeologikonsult« čiji su članovi otkrili ostatke.</p>
<p> Pronađen je ulaz prekriven glatkim kamenjem te mjesta na kojima su stajali potporni stupovi. Oblik i veličina građevine pokazuju da je posrijedi mjesto štovanja i žrtvenih obreda, rekao je Blidmo, a njegovu teoriju podupire činjenica da unutar građevine ni neposredno uz vrata nisu otkriveni grobovi. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na dnu jezera Titicaca otkrivene ruševine drevnoga hrama</p>
<p>LA PAZ, 24. kolovoza</p>
<p> - Na dnu jezera Titicaca otkriveni su ostaci hrama koji bi mogao biti star između 1000 i 1500 godina, kažu članovi znanstvene ekspedicije. »Ruševine koje smo otkrili možda su bile 200 m dugačak i 50 m širok hram, terasa za usjeve, cesta iz vremena prije Inka i 800 m dugačak zid«, rekao je Lorenzo Apis, talijanski znanstvenik koji predvodi ekspediciju na području jezera, oko 150 km sjeveroistočno od bolivijskoga glavnoga grada La Paza.</p>
<p> Članovi ekspedicije »Atahualpa 2000«, uz pomoć međunarodne znanstvene skupine Akakor Geographical Exploring, zaronili su više od 200 puta na dubinu od 20 do 30 metara kako bi snimili ostatke. Ekspedicija će objaviti rezultate istraživanja u studenome, a namjerava i na poršinu izvaditi neke predmete. Ruševine su pronađene u dijelu jezera između grada Copacabane i popularnih turističkih odredišta na Sunčevu i Mjesečevu otoku. U istraživanju je sudjelovalo 10 znanstvenika iz Italije, 10 iz Brazila, petoro iz Bolivije, dvoje iz Njemačke i Rumunj. Bolivijska je vlada obećala financijsku i tehničku pomoć kako bi se sačuvale i zaštitile ruševine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kina uhitila 130 pripadnika zabranjene crkve</p>
<p>PEKING, 24. kolovoza</p>
<p> - Kineske su vlasti uhitile 130 pripadnika zabranjene kršćanske crkve, od kojih su troje američki misionari, objavila je u četvrtak udruga za zaštitu ljudskih prava u trenutku dok je najviši pekinški katolički dužnosnik ocijenio da je Kina ušla u »zlatno doba« za vjeru.</p>
<p> Pripadnici kineske Fang-cheng crkve, uključivši tri američka državljanina tajvanskog podrijetla, uhićeni su dan ranije i zatočeni u središnjoj kineskoj pokrajini Henanu, priopćio je hongkonški informativni centar za ljudska prava i demokraciju.</p>
<p> Evangelistička crkva, koja broji 500 tisuća vjernika, jedna je od barem 14 kršćanskih sekti kojima je zabranjen rad u Kini jer je ocijenjeno da se radi o »opakim kultovima«, kao što je bilo i u slučaju poznatijeg Falun Gonga. Kina je zabranila prošle godine više crkava zbog suradnje s »prekomorskim« crkvama kao i njihova odbijanja da se pridruže crkvi pod državnom kontrolom. Kina priznaje pet vjera - budizam, katoličanstvo, islam, protestantizam i taoizam. Kineska državna katolička crkva ne priznaje papu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Nagrada zagrebačkoj predstavi u Tunisu </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Na devetom Međunarodnom festivalu studentskih kazališta (F.I.T.U.M.), koji je održan u tuniskom gradu Monastiru, nagradu za najbolju predstavu osvojila je kazališna skupina »Irena« Radionice dramskoga stvaralaštva Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu s predstavom »Pijun koji je htio postati kraljica 2: Pijun koji želi postati kraljica«, izvijestio je član grupe Maks Ružinski.</p>
<p> Na festivalu je nastupilo 14 studentskih kazališnih skupina iz raznih zemalja (Alžir, Tunis, Emirati, Francuska, Španjolska, Rusija...). Gostovanje u Tunisu omogućio je Studentski centar, uz potporu Ministarstva kulture, zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu i zagrebačke Turističke zajednice. Radionica dramskoga stvaralaštva Studentskog centra djeluje od 1994., a kreativna jezgra radionice - skupina »Irena« od 1998. Ta je skupina do sada izvela dvije predstave, veći broj performansa i hepeninga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vjesnikova kritičarka u žiriju festivala u Torontu </p>
<p>TORONTO, 24. kolovoza</p>
<p> - Ove godine u Torontu slave 25. jubilarni Međunarodni filmski festival, koji će trajati od 7. do 18. rujna, i okupiti velik broj filmova i slavnih gostiju. »Festival festivala«, kako ga Amerikanci vole zvati, najveće je godišnje filmsko okupljanje na američkom kontinentu. </p>
<p>Zato ne začuđuje opsežan i atraktivan program, koji čini više od stotinu filmova, među kojima se ove godine ističu oni u režiji Camerona Crowea, Christophera Guesta, Anga Leea, Roberta Altmana, Juliena Templea, Denysa Arcanda, Kathryn Bigelowi i drugih. Posebno priznanje pripast će britanskom redatelju Stephenu Frearsu, čiji će filmski opus činiti jedan od festivalskih programa, a specijalni programi posvećeni su kanadskim te afričkim filmovima.</p>
<p>U žiri Fipresci (Međunarodno udruženje filmskih kritičara) koji će odlučivati o nagradama u Torontu pozvana je Branka Sömen, filmska kritičarka Vjesnika. Žiri čine: Jean Roy (Francuska), predsjednik, Christine Cremen (Australija), Peter Keough (SAD), Branka Sömen (Hrvatska), Dominik Slappnig (Švicarska) i Marc Glassman (Kanada). (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Italija je bila sastavni dio Afrike</p>
<p>LONDON, 24. kolovoza</p>
<p> - Fosilni ostatci pronađeni u Južnoj Italiji potkrepljuju teze da je Apeninski poluotok bio sastavni dio Sjeverne Afrike tijekom razdoblja u kojem su živjeli veliki gmazovi. Prije više od 30 milijuna godina skupina dinosaura je prebivala na tome području i ostavila tragove stopala u tlu. Do sada je pronađeno 60-ak takvih masivnih otisaka.</p>
<p>Tragovi su otkriveni u okamenjenom blatu, a zapazio ih je tim stručnjaka geologa sa Sveučilišta u Ferrari. Za neke od otisaka stopala je zaključeno da pripadaju vrsti koja nosi naziv Iguanadon. Ta vrsta dinosaura je bila duga oko devet metara i teška pet tona.</p>
<p>Za istu tu vrstu je od prije bilo poznato da je prebivala u Sjevernoj Africi. Tako dolazimo do zaključka da je Južna Italija prije 30 milijuna godina bila povezana s Afrikom. Potanja geološka istraživanja potvrđuju da su Italija i Sjeverna Afrika načinjene od istih vrste kamena. U znanstvenim krugovima je prije smatrano da je Italija u tome razdoblju oblikovanja kontinenata bila samo skupina otoka isperd afričke obale.</p>
<p>Znanstvena je spoznaja da veliki gmazovi nisu mogli preživjeti na malim otocima, a to još više podupire teze da je Italija bila sastavni dio afričkoga kontinenta. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Istarska autocesta kao poligon za umjetnike</p>
<p>Centar za istraživanje i razvoj projekata u kulturi »Polygon« započinje projekt umjetničkog i ekološkog uređenja istarskoga »ipsilona« / Želja im je svratiti pozornost na kulturna, povijesna i prirodna bogatstva Istre / Program će se ostvariti u nekoliko faza, a prva završava krajem rujna </p>
<p>Prvi dio umjetničkoga projekta pod nazivom »La Strada«, u organizaciji »Polygona«, centra za istraživanje i razvoj projekata u kulturi i koncesijskog društva »Bina Istra«, održat će se u kolovozu i rujnu na području Istre. Projekt »La Strada« je podržala Istarska županija, a uz »Bina Istru« pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Odjel za kulturu Istarske županije, Odjel za regionalne i lokalne ceste Istarske županije i Muzej suvremene umjetnosti iz Zagreba.</p>
<p>»Polygon« je centar za istraživanje i razvoj projekata i programa u kulturi koji nastoji profesionalizirati struku, strateški promišljati nove ideje i mogućnost razvoja u kulturi putem interdisciplinarnih projekata i programa, djelujući lokalno i internacionalno. Nastao je na temelju dugogodišnje suradnje pojedinaca različitih profila i ideja, a s nakanom olakšavanja rada u kulturi i umjetnosti. Brojne projekte koji su se dogodili u razdoblju od 1989. do 1998. godine, pod okriljem različitih kulturnih institucija, potpisuju osnivači »Polygona«.</p>
<p>Projekt »La Strada« je nastao na temelju promišljanja o suvremenom načinu života i značenju autoceste za čovjeka danas. Uobičajeni doživljaj autoceste zasniva se prvenstveno na potrebi suvremenog čovjeka za što bržom komunikacijom, odnosno u ovom slučaju za prijevoz s jedne točke na drugu.</p>
<p> Suvremena je autocesta komunikacijski kanal bez ikakvih samosvojnosti i identiteta, prepoznatljiva jedino po reklamnim panoima koji poprimaju prostorno-vremenske odrednice te usputnim restoranima i barovima koji se ipak razlikuju od zemlje do zemlje.</p>
<p> Odgovornost gradnje autoceste kroz Istru, jedne od kulturno i povijesno najvrjednijih regija u Europi, u 21. stoljeću nameće bitno drugačiji pristup njezinu osmišljavanju, te se stoga umjetnička inicijativa projekta »La Strada« usredotočuje na prijedlog da se u završnoj fazi izgradnje ceste pristupi s umjetničkog aspekta. U to se uz umjetničke kriterije uključuju i težnje da se očuva prirodni okoliš i bogato kulturno-povijesno naslijeđe Istre.</p>
<p>Savjet projekta »La Strada« je još u osnivanju, a u njemu će biti zastupljeni predstavnici institucija regije, ali i šire. Prva faza realizacije će obuhvatiti aktivnosti vezane uz odabir lokacija uz istarski »Y« (ipsilon), a obuhvatit će nekoliko kategorija. Označivanje prostora će podrazumijevati postavljanje objekata u obliku strelica s istaknutim logotipom »Polygona«.</p>
<p> Svrha oznaka je označiti budući kulturni itinerer, stoga njihovu simboliku možemo tumačiti isključivo na taj način. Takav način označavanja tipičan je proces u građevinarstvu i šumarstvu. Svrha oznaka je obilježiti zonu u kojoj traje radni proces. Oznake prate vremenski tijek projekta, te se po realizaciji pojedine lokacije zamjenjuju umjetničkim, hortikulturalnim ili funkcionalnim rješenjem. Stoga obilježavanje lokacija u simboličkom smislu jest objava projekta »La Strada«.</p>
<p>Postavljanje oznaka ujedno potiče istraživanje te prikupljanje informacija koje će se iskoristiti u daljnjoj razradi projekta. To se odnosi na provjeru uočljivosti i sigurnosti u prometu, na analizu odabranih položaja, na ostvarivanje projekata u određenim situacijama, na ispitivanje javnog mnijenja i na iprovjeru uspješnosti.</p>
<p> Udaljenosti između pojedinih lokacija su oko 20 kilometara, a za sada su odabrane lokacije: Tunel Učka, Lupoglav, Cerovlje, Kanfanar, Bale i Vodnjan. Predviđa se i izložba na otvorenome koja ima radni naslov »Display«. Zamišljena je kao preispitivanje funkcioniranja umjetničkog djela u sklopu infrastrukture ceste, a za nju je odabrano odmorište Bale. Funkcija odmorišta će se u tom slučaju nadopuniti kulturnim sadržajem koji usmjerava pažnju putnika na prostor regije. Izložba će biti ostvarena u suradnji s Međunarodnim kiparskim simpozijem u Dubrovi.</p>
<p>Autorski i produkcijski tim koji vode Biserka Cvjetičanin i Nedjeljko Mikac ističu da se odgovarajućom promidžbom projekta »La Strada« može izravno utjecati i na pojačanje prometa istarskim »ipsilonom«.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kompromisi nisu u modi</p>
<p>Film »Srce nije u modi« Branka Schmidta otvara sezonu domaćih premijera neuobičajeno rano, krajem kolovoza u zagrebačkim kinima / Mješavina svega i svačega s izrazito slabom dramaturškom obradom, ovaj film ne zadovoljava kriterije moderne hrvatske kinematografije koje su nametnuli Nola i Brešan </p>
<p>Branko Schmidt svojim petim filmom »Srce nije u modi« ostao je vjeran slavonskim temama, ali se prvi put u redateljskoj karijeri okrenuo komediji kao mogućem izlazu iz zastrašujućih ratnih labirinata. Na žalost, to nije spretno izveo niti dramaturški dosljedno opremio, pa se film doima kao mješavina svega i svačega. Možda će publiku privući takav način, kao što mnoge privlače novokomponirane narodne pjesme, ali to neće biti pokazatelj kvalitete, nego samo komercijalni kompromis.</p>
<p> Za razliku od prethodna dva filma (»Vukovar se vraća kući« i » Božić u Beču«), Schmidt je ovoga puta izabrao naoko originalni pristup uz pomoć ekološki angažiranog znanstvenika koji u ratnom vihoru želi spasiti primjerak najstarijega hrvatskog hrasta...
Kako piše u promotivnim tekstovima, radnja filma događa se u Osijeku 1991: »U Hrvatsku dolazi engleski ekolog Henry kako bi spriječio uništavanje najstarijeg hrasta na svijetu, koji se nalazi u istočnoj Slavoniji u mejstu Stari Rastovac. U društvu različitih pratitelja, pomagača i prijatelja iz interesa , poput engleske novinarke hrvatskog podrijetla Katie, zagonetnog adolescenta Robija te hrvatskog gardista Ante, Henry kreće u Stari Rastovac koji je u srpskom okruženju. Nakon mnogih opasnih i smiješnih zgoda te čudnovatih susreta napokon stižu u Stari Rastovac, gdje se stvari raspliću neočekivanim tijekom.«</p>
<p> Toliko od promotivnog sadržaja, a u zbilji jedan od najvećih nedostataka ovog filma jest slaba dramaturška obrada, koja ne zadovoljava osnovne kriterije moderne hrvatske kinematografije koje su nametnuli Brešan i Nola, posebno kada je u pitanju ratni film. U takvom »okružju« redatelj se snalazi kako zna i umije, ponajviše kompromisno, tako da gotovo cijeli prvi dio filma »troši« tražeći svojega glavnog junaka. </p>
<p>To može biti ili već spomenuti Henry, dakle znanstvenik u posebnoj misiji kojeg rat ne zanima toliko koliko spašavanje dragocjenog hrasta, može to biti i sam hrast kao središte radnje ili svih mogućih tragičnih i komičnih zapleta koji se oko njega događaju, a može biti i sam rat kao uništavatelj ljudi i prirode, bespoštedni rušitelj svih znanstvenih, humanih, logičnih i nelogičnih postupaka i pojava? U nemogućnosti da se odluče za pravi (središnji) motiv radnje, scenarist i redatelj izgubili su i svoje junake, pa tako i emotivne porive da se bore za njih, prepuštajući događanja u filmu stihijskom, instinktivnom ili proračunanom slijedu, očigledno svakomu slijedu osim emotivnomu, s jedne strane, ili surovo profesionalnom poštivanju dramaturških zakonitosti, s druge, što bi bilo barem logično, ako ne i uvijek opravdano, blago rečeno.</p>
<p> Treba reći da je osnovicu scenarija dao Goran Tribuson, ali ju je kasnije razrađivalo za hrvatski film neuobičajeno mnogo suautora (Pavo Marinković, Ivan Vidić, Anita Jelić, Ivan Salaj i Ivo Brešan). Svaki od njih vjerojatno je pozvan da pročita i dotjera, usavrši fabulu, pa je i (vjerojatno) svatko od dodao svoj pogled na cjelinu priče i zaplet. Sasvim sigurno nisu previše zajedno radili niti surađivali, što se i osjeti po razgranatosti fabule i stilova. Tako smo dobili nekoliko malih gotovo odvojenih cjelina koje nisu spajale, nego su raščlanjivale cjelovitost radnje.</p>
<p> Negdje su bili zamjetni dobri dijalozi, drugdje je dominirala prigodna komedija gegova, ili je davana sloboda glumcima i njihovim inspiracijama, ili je sve prepuštano patetičnim dodatcima, posebno u zadnjemu dijelu filma, a sve zajedno trebali su prekriti cinični komentari na blisku prošlost. Tako se gomilanjem razdvojenih sitnica Schmidt udaljio od cjeline i zanemario osnovnu nit filma, ostavljajući gledaocima odluku o vlastitoj namjeri. Tako gledatelj mora sam, vlastitim naporima sudjelovati u završnom opremanju priče, što je možda stara (ili staromodna) navada mnogih hrvatskih filmaša (loša, dakako), ali je istodobno i pravi primjer tvrdnji kako bez dobrih scenarija nema ni kvalitetnog filma. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvatski jezik u znanstvenom sitnozoru</p>
<p>Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku / Od 28. kolovoza do 9. rujna održat će se 29. seminar hrvatskoga jezika, književnosti i kulture Zagrebačke slavističke škole / Na seminaru će sudjelovati šezdesetak stranih sudionika iz dvadesetak zemalja</p>
<p>DUBROVNIK, 24. kolovoza</p>
<p> - U Međunarodnome središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku od 28. kolovoza do 9. rujna održat će se 29. seminar hrvatskoga jezika, književnosti i kulture Zagrebačke slavističke škole.</p>
<p> Svečano otvorenje seminara bit će u ponedjeljak 28. kolovoza u 10 sati u svečanoj dvorani Arhiva palače Sponza. Unatoč poteškoćama s rokovima i financijskim sredstvima, organizatori su uspjeli okupiti šezdesetak stranih sudionika (studentica i studenata slavistike, znanstvenih djelatnika i prevoditelja) iz dvadesetak zemalja. Ovisno o stupnju poznavanja hrvatskoga jezika, sudionici seminara moći će pohađati lektorate hrvatskoga jezika ili jedan od triju proseminara: iz hrvatske povijesti, iz hrvatske književnosti ili iz jezične kroatistike.</p>
<p> Osim izvanastavnih sadržaja, vezanih za upoznavanje grada i okolice i kulturnih aktivnosti, za sudionike seminara predviđena su dva tematska ciklusa predavanja: prvi tjedan iz jezične problematike: »Hrvatski jezik u kontaktu« pod vodstvom prof. dr. Ive Pranjkovića, a drugi tjedan iz hrvatske književnosti: »Marko Marulić: Europski znak i hrvatski model«, pod vodstvom akademika Mirka Tomasovića. Predavanja će održati ugledni hrvatski stručnjaci za pojedine odabrane teme. Prvi tjedan: prof. dr. Ivo Pranjković: »Hrvatski jezik u kontaktu«, »Hrvatski i klasični jezici«, »Novosti iz jezikoslovne kroatistike«, prof. dr. Stjepan Damjanović: »Hrvatski i staroslavenski«, »Hrvatski i slavenski jezici - zapadnoslavenski i istočnoslavenski«, prof. dr. Josip Silić: »Hrvatski i južnoslavenski jezici«, prof. dr. Mirko Gojmerac: »Hrvatski i njemački«, doc. dr. Dražen Varga: »Hrvatski i romanski jezici«, akademik Rudolf Filipović: »Hrvatski i engleski«, te dr. Slavica Stojan i dr. Ivica Prlender: »Povijesni i kulturni identitet Dubrovnika«. Drugi će tjedan predavnja održati akademik Mirko Tomasović: »Marko Marulić (1450.-1524.) - Europski znak i hrvatski model«, akademik Josip Bratulić: »Marulićev epski projekt »Judita«, prof. dr. Olja Perić: »Marulićev položaj u okviru hrvatskog humanizma«, prof. dr. Bratislav Lučin: »Marulićevi latinski epigrami«, akademik Pavao Pavličić: »Gundulićev 'Osman' i Mažuranićev spjev naspram Marulićeve 'Judite'«, prof. dr. Tonko Maroević: »Hrvatska moderna i postmoderna prema vlastitoj pjesničkoj tradiciji«, prof. dr. Josip Užarević: »Novosti iz hrvatske slavistike«, doc. dr. Krešimir Bagić: »Novosti iz kroatistike« te Luko Paljetak i dr. Tonko Maroević: »Pjesnik i njegov kritičar«. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Odnjegovani zvuci </p>
<p>51. dubrovački ljetni festival / Nastupi Dubrovačkoga simfonijskog orkestra i ansambla Cellomania te solista u atriju Kneževa dvora </p>
<p>Svoj zadnji nastup na ovogodišnjem festivalu Dubrovački simfonijski orkestar posvetio je uspomeni Joška Depola, dugogodišnjeg direktora Dubrovačkoga ljetnog festivala.</p>
<p>Dubrovački simfonijski orkestar s dirigentom Ivom Dražinićem otpočeo je u atriju Kneževa dvora program Simfonijom u C-duru Julija Bajamontija, koja je zazvučala u korektnom izdanju. Zatim je uslijedio Mozartov Koncert za flautu, harfu i orkestar u C-duru K. 299 sa solisticama: turskom flautisticom Sefikom Kutluer i harfisticom Dijanom Grubišić-Čiković. Obadvije umjetnice imaju zamjetnu karijeru, često nastupaju i kao solistice. U kombinaciji dvaju solističkih instrumenata i orkestra uvijek nastaju ugodna suzvučja, a kakve kakvoće će one biti - ovisi u prvome redu o solistima. Ovoga puta solistica svaka za sebe bila je zagledana u svoj instrument i samo sebe osluškivala pa izvedba nije dosegnula onu željenu umjetničku razinu.</p>
<p> Nakon stanke odslušali smo suitu op. 80 Peleas i Melisande francuskog skladatelja G. Faurea. Dubrovački simfonijski orkestar ju je donio u impresionističkim tonskim bojama, a onda je nastupio zvijezda večeri violončelist Boris Pergamenščikov, koji je svirajući solističku dionicu u Prvom koncertu za violončelo i orkestar C. Saint-Saensa u a-molu op. 33, uz decentnu pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra i pozorno vođenje Ive Dražinića, napravio pravu nasladu za uho. </p>
<p>Ponovo smo mogli uživati u zvuku violončela na večeri u atriju Kneževa dvora koju je priredio ansambl čelista Cellomania pod vodstvom osnivača pedagoškog i umjetničkog vođe Valtera Dešpalja. U svijetu je poznata praksa da se isti instrumenti udruže i muziciraju, ali ne uspijevaju uvijek dosegnuti zanimljivost kakvu pruža skupina čela, jer taj instrument svojim dubinama i visinama u zajedničkoj svirci stvara odlične vertikalne sklopove. Valter Dešpalj kad je riječ o čelomaniji kaže: »Čelomanija održava jedno fino stanje duha i uha.« </p>
<p>Posebni gost večeri bio je jedan od vodećih čelista današnjice Boris Pergamenščikov, a sudjelovala je i sopranistica Antonija Boroša. Slušali smo Trio sonatu u G-duru BWV 1039 Johanna Sebastiana Bacha. H. Villa-Lobos, zaljubljenik u Bachovu glazbu, pojedine teme preoblikovao je u suvremeni glazbeni jezik, služeći se folklorom svoje zemlje - napisao je nekoliko skladba, od kojih smo slušali Petu brazilsku Bachianu i Prvu brazilsku Bachianu.</p>
<p> Središnji dio večeri ispunio je Kvartet za četiri violončela u d-molu hrvatskoga skladatelja Rudolfa Matza, koji su jako lijepo plemenitim zvukom ozvučili J. Gašparović, N. Begović, K. Lazar i V. Dešpalj. Uz cijeli ansambl sopranistica Boroša je sudjelovala u Petoj brazilskoj Bachiani i pokazala svoj lijepi obojeni glas, ali u cijelosti nije postigla izjednačenost vokalnog toka, pogotovu u visinama.</p>
<p> U Prvoj brazilsko Bachiani predvodio je Boris Pergamenščikov, kojeg su svesrdno ostali sudionici slijedili u finim linijama mekanog i odnjegovanog zvuka i energičnog i vedrog zanosa kad je to bilo potrebno. Nastup Cellomanije bio je odličan prilog ovogodišnjemu Dubrovačkom ljetnom festivalu.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vitezovićev rječnik u tisku nakon tristo godina!</p>
<p>Tristogodišnjica (1700-2000) rukopisnoga »Latinsko-hrvatskoga rječnika« Pavla Vitezovića (1652-1713) i sadašnje stanje izdavanje djela / Ne znam zbog kojih razloga izdavač želi djelo izdati u tri knjige. U trećoj bi se nalazio za kroatistiku najvažniji dio: obratan hrvatsko-latinski indeks prema latinsko-hrvatskom originalu </p>
<p>Rukopisni »Latinsko-hrvatski rječnik« Pavla Vitezovića našao se poslije njegove smrti (Beč, 1713.) u pohrani u trezoru Metropolitane Zagrebačkog Kaptola (oznaka MR 112). Već davno se predlagalo, da bi djelo bilo pristupačno što širem krugu korisnika, da se djelo tiskom izda, prije svega zbog hrvatskog slavističkog dijela rječnika. To su predlagali Vatroslav Jagić (1838.-1923), Tomo Matić (1874-1968) i Blaž Jurišić (1891-1974), a za to se zalagao i književnik Miroslav Krleža (1893-1981) koji je u svoje doba u mnogim slučajevima bio velik autoritet. Umjesto da se od početka u Ministarstvu za znanost formira odbor koji bi odredio glavnog urednika, način izdavanja djela i nadzirao izvršenje rada, sve se odigravalo stihijski. U Institutu za jezik i jezikoslovlje počelo se govoriti o izdavanju djela već 1994. Kao izdavač javlja se 1995. nakladnička kuća Arttrezor (vlasnik Franjo Kiš). U Institutu ispis s originala u kompjutor vrše N. Vajs i Z. Meštrović.</p>
<p> Čišćenje i nejasna mjesta rješava V. Putanec (stranu po stranu, rukopis ima 566 listova, 1132 strane), u svojstvu glavnog urednika, odgovornog za sve u vezi s čitanjem i izdavanjem djela. Sve korekcije unosi u printani tekst B. Marotti. Očišćeni printani tekst transliteracije djela predan je nakladniku već u lipnju 1996.</p>
<p> Posao je nastavljen u kolovozu 1999. Tada je glavni urednik dobio u ruke I. svezak djela (preslik rukopisa MR 112) te je tada načinjen i zrcalnik (»špigel«) za čitavo izdanje (I. sv. - preslik, II. sv. - transliteracija i transkripcija; drugi svezak sa dva dijela: a. transliteracija teksta, b. transkripcija u obratu hrvatskog materijala u apsolutnoj abecedi, s uputnicama na latinske riječi u dijelu transliteracije).</p>
<p> Od početka akcije za izdavanje ovog rukopisnog hrvatskog rječnika u planu je bila prije svega transliteracija i obratni hrvatsko-latinski rječnik (uputnice na latinski dio). Preslik originala kod toga je bio u drugom planu. Najvažnije je kod toga bilo da se znanstvenoj javnosti pruži knjiga koja bi u totalu sadržavala sav hrvatski (kroatistički) materijal koji se krije u djelu. To se dobilo transliteracijom i obratom djela (u transkripciji).</p>
<p>Tako je sebi zamišljao izdavanje djela glavni urednik - koji se kod toga držao principa tekstološkog izdavanja starih rukopisa. Sada su nastale smetnje za glavnog urednika. Ne znam zbog kojih razloga izdavač želi djelo izdati u tri knjige. U trećoj bi se nalazio za kroatistiku najvažniji dio: obratan hrvatsko-latinski indeks prema latinsko-hrvatskom originalu. Usto izdavač želi da redoslijed izdavanja bude I. preslik, II. transliteracija rukopisa, III. obratni hrvatsko-latinski indeks prema originalu.</p>
<p> Sve je to, dakako, u raskoraku s prvotnom zamisli glavnog urednika koja je bila zasnovana na znanstvenom modelu izdavanja starih rukopisa. Moje je mišljenje da je model koji sam prvotno zamislio, svrsishodniji. Obrat (hrvatsko-latinski dio) mora biti u jednoj knjizi zajedno s transliteracijom (latinsko-hrvatski rječnik), i to zbog praktičnosti: u istoj knjizi možeš neku hrvatsku riječ provjeravati kako i koliko puta ona dolazi u originalu. Zamisao nakladnika (tri knjige), po mom mišljenju, daleko je od svake praktičnosti i zadataka tekstologije.</p>
<p>No, nisu to jedine nevolje na koje nailazi glavni urednik. Unositelj ispravaka u kompjutor B. Marotti sada smatra da je on glavni urednik jer je izdavač njega obavezao da bude glavni urednik edicije kao takove (međusobna ovisnost: u HAZU B. Marotti je tajnik uredništva »Enciklopedije« (Encyclopaedia moderna) za koju F. Kiš obavlja »dizajn« i »obradu sloga i prijelom«).</p>
<p> Kako bilo da bilo, odgovornost za izdavanje djela je na glavnom uredniku, za zrcalnik kao i za sve u ediciji. Kako će se odnos urednika edicije i glavnog urednika djela tretirati, ostaje zasada visjeti u zraku. Isto je tako, po mišljenju glavnog urednika, nepotrebno da preslik nosi ikakav »pogovor« (taj »pogovor« predlaže B. Marotti). Radi se o jednoj ediciji kojoj je dostatan jedan »pogovor« (na kraju transkripcije, u 2. knjizi).</p>
<p>Paralelno sa svim ovim nedaćama za glavnog urednika odvijali su se i drugi nesporazumi. Tako je preslik (vrlo loše rađen), bez znanja glavnog urednika, vršen u Metropolitani s originala koji je vrlo teško čitljiv (to se reflektira na fotosnimcima) dok u Institutu postoji uvećana kopija koja može poslužiti i za fotografiranje. Nakladnik se odlučio, usto, da u preslik ubaci i posve čiste strane originala, a to više od jednog arka uvećava izdanje preslika, što je zaista nepotrebno. Drugim riječima, tu se vrše neki poslovi koji pripadaju samo glavnom uredniku kao odgovornoj osobi čitave edicije.</p>
<p>Mimoilazim sve druge nedaće na koje nailazim kao glavni urednik koji će pred znanstvenom javnošću ponijeti glavnu odgovornost za ediciju Vitezovićeva rječnika, te predlažem:</p>
<p>A. da se djelo izda prema zamisli koju je odredio glavni urednik, ili</p>
<p>B. da se u Ministarstvu za znanost koje sufinancira ediciju, formira komisija od stručnjaka koja neka rješava sve probleme koji se dosada javljaju u izdavanju djela, tj. probleme koji su sada u raskoraku između zamisli izdavača i glavnog urednika. Izdavanje ovog djela je od velikog značenja za slavistiku općenito kao i za kroatistiku posebno, pa o načinu kako će djelo biti prezentirano javnosti, odlučuje samo metoda suvremene tekstologije u izdavanju starih rukopisa.</p>
<p>Ima i drugih »smicalica« na koje u radu nailazi glavni urednik izdanja Vitezovićeva djela, no meni je najvažnije da se djelo izda na zadovoljstvo struke i javnosti. Kod toga se ne smiju mimoići principi suvremene tekstologije izdavanja rukopisa.</p>
<p>Valentin Putanec</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Filozofski atentat na boga </p>
<p>Uz stotu obljetnicu smrti filozofa Friedricha Nietzschea / Niz intrigantnih i nerazriješenih pitanja vezano je uz Nietzscheov opus - pojam o Nadčovjeku, prezir prema kršćanstvu te idejni utjecaj koji je ničeanizam imao na Hitlera / Već je davno dokazana činjenica da je Nietzscheova sestra falsificirala pojedine dijelove bratova opusa prilagodivši ih nacističkoj ideologiji / Unatoč tomu što je smatrao da su kršćani i Židovi odgovorni za sveprisutnu dominaciju moralnog robovanja, nikada nije bio antisemit </p>
<p>Stota obljetnica smrti njemačkoga filozofa, pjesnika i klasičnog filologa Friedricha Nietzschea (15. listopada 1844. - 25. kolovoza 1900.) povod je postavljanju intrigantnih i nerazriješenih pitanja vezanih uz njegov opus. Je li taj osamljenik ljudskog duha doista začetnik nacizma, otac modernog nihilizma i nebeski krvnik koji je, eto, smaknuo kršćanskog Boga, pitanja su što uvijek iznova čine Nietzschea primamljivim i uzemirujućim. Ključne teme njegove filozofije, pojam o Nadčovjeku, prezir prema kršćanstvu te idejni utjecaj koji je ničeanizam imao na Hitlera bit će sadržaj ove kratke analize.</p>
<p>Da bismo mogli razumjeti Nadčovjeka, moramo razumjeti društvo i stanje čovječnosti koja ga može iznjedriti. Nietszche smatra da je humanost postala bolest koja samu sebe proždire, uništavajući ono što se nekoć časno posjedovalo. Čovjek je postao slab, krhak, bez snage za bilo kakav čin, osim da pasivno reagira na ono što mu svijet i društvo serviraju. Koga pak treba kriviti za tu kolektivnu pošast? Nema nikakve sumnje - kršćanstvo, drži Nietzsche.</p>
<p>Kršćanstvo, naime, ohrabruje jake da podupiru slabe, te na taj način veže ruke snažnima, iscrpljujući njihovu moć. Kršćanstvo traži da svaki pojedinac ljubi, poštuje i sažalijeva svoga brata, bez obzira na to koliko nejak on bio. Vrijednosti koje ono zagovara uče univerzalnoj ljubavi i empatiji kada je riječ o tuđoj patnji. No, da bi jaki opstali, slabi se u društvu moraju upotrijebiti, podrediti i učiniti slugama moćnijih. Kršćanstvo je, dakako, htjelo iskorijeniti taj prirodni impuls unutar ljudske zajednice dovodeći ga u vezu s grijehom i osjećajem krivnje. Tako se želja jakih da podrede slabe smatrala zlom i Nietszche se ne ustručava reći kako »u cjelokupnom bolesnom modernitetu nema ničeg bolesnijeg od kršćanske samilosti«.</p>
<p>Nadalje, ta je religija stvorila ideju »drugog svijeta«, gdje se sve slabosti i grijesi opraštaju, za pravednu cijenu. U kršćanskom nauku krepostan čovjek, koji obdržava Božje zapovijedi, unatoč svojoj krhkosti, ući će u kraljevstvo nebesko te biti u blizini svoga Stvoritelja. Upravo je u tome zamka - da bi se ušlo u Raj, moraju se slijediti napuci Crkve, posebno oni koji se odnose na ljubav i milosrđe. Trčanje za tjelesnim užicima, podvrgavanje nemoćnih vlastitoj volji, želja za oslobođenjem od prinuda kršćanskog morala - sve te stvari uzrok su prokletstva i ne vode k rajskim vratima. Takvim svjetonazorom, koji se oslanja na »onaj svijet«, kršćanstvo negira zemaljski, materijalni život.</p>
<p> Dominaciji Crkve nad osnovnim potrebama ljudske prirode Nietzsche pridodaje još jednu optužbu. Kada je Crkva prisvojila pravo nad ljudskim djelovanjem i njegovim željama, dokinula je sustav vjerovnika i dužnika. Prije je vladalo pravilo da onaj koji nije u stanju podmiriti dug što ga je napravio, bude podvrgnut kazni. Bio je to odnos koji je zadovoljavao i jednu i drugu stranu. Vjerovnik je uživao u muci dužnika dok je ovaj, putem patnje, sazrijevao u mudrosti. Ukinućem spomenutog sustava nastala je praznina. Bez ikakve mogućnosti integracije te pod uplivom zahtjeva Crkve i društva da se takvo što mora eliminirati, taj se nagon za kaznom okrenuo prema čovjekovoj nutrini stvorivši savjest.</p>
<p> Od tada pratimo povijest moralne patnje. Čovjek muči samog sebe jer osjeća pobude koje ne smije realizirati. Okrenut prema unutra, pojedinac počinje sebe shvaćati kao ružnog, okrutnog i zlog. Budući da više nema vjerovnika, gospodara koji bi kažnjavao i time razriješio frustraciju, čovjek je prisilno okrenut Crkvi i njezinu odrješenju grijeha. Pošto je pak riječ o mnogo većem ulogu - vječnom stanju duše - osjećaj krivnje i zaduženosti se mnogostruko povećao degradirajući čovjeka u status bolesne i trpeće životinje.</p>
<p> Nietszche, međutim, vidi kraj zatvorenom krugu sluganstva koje je kršćanstvo namrijelo čovječanstvu: »Jednog dana, u epohi snažnijoj nego što je sadašnja, otkupitelj, čovjek velike ljubavi i prezira, stvaralački duh kojem vlastita zapovjedna snaga neće dopuštati odmor...taj Anti-krist i anti-nihilist, taj pobjednik nad Bogom i ništavilom - jednom mora doći!«</p>
<p>S obzirom na vezu Nietzschea i ideologije Hitlerova nacional-socijalizma treba znati kako Nietzsche, kao ni Goethe, nije imao visoko mišljenje o njemačkom narodu. »Oni nemaju pojma o tome koliko su opaki«, napisao je u djelu »Ecce Homo« te došao do zaključka da »gdjegod je Njemačka prodrla, uništila je kulturu«. Unatoč tomu što je smatrao da su kršćani i Židovi odgovorni za sveprisutnu dominaciju moralnog robovanja, nikada nije bio antisemit. Ponekad je bio smjeran spram pruske kulture, i čak se u zadnjim godinama, prije nego što mu je bolest zamračila um, poigravao s idejama europske unije i svjetske vlade.</p>
<p>Hitler je često posjećivao Nietzscheov muzej u Weimaru te javno pokazao svoje štovanje tako što je pristao na fotografije gdje je prikazan kako oduševljeno bulji u bistu velikog mislioca. Osim toga, već je davno dokazana činjenica da je Nietzscheova sestra, voditeljica muzeja, falsificirala pojedine dijelove bratova opusa prilagodivši ih nacističkoj ideologiji. To je jedan od ključnih razloga zbog kojih Nietzsche u masovnoj svijesti slovi kao idejni začetnik nacističkog svjetonazora.</p>
<p> Dakako, taj je filozof govorio protiv demokracije i parlamenata, propovijedao volju za moć, slavio rat i naviještao dolazak nadmoćne rase. Nacisti su ga mogli citirati u vezi s bilo kojim predmetom. </p>
<p>Što se tiče rata, Nietzsche preuzima poglede većine devetnaestostoljetnih njemačkih mislilaca. Zaratustra na jednom mjestu kaže: »Voljet ćeš mir kao sredstvo novog rata, i kratki mir više nego dugi. Tebe savjetujem ne da radiš, već da se boriš. Savjetujem ti ne mir, nego pobjedu...«. Takve bombastične riječi morale su pogoditi Hitlerov razbacani um. U svakom ih je smislu primjenjivao na sebe, kao što je preuzeo i Nietzscheovu sklonost grotesknom stilskom preuveličavanju.</p>
<p> »Gospodari Zemlje« česta je sintagma u »Mein Kampfu«. Nema sumnje da je Hitler smatrao sebe nadčovjekom kojeg Nietzsche pretkazuje. Konkluzija je jasna. Soboličilački um filozofiju je shvaćao poput jednostavnog poteza kistom, a da nije nikada uvidio kako je istina ideološki nepodmitljiva.</p>
<p>Priredio: Krešimir Dujmović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>»Upozoravaju me na sudbinu Josipa Šimića«</p>
<p>Mislim da se više ne moram dokazivati, niti se želim dokazivati. Mnogi me ljudi upozoravaju da bi mi se moglo dogoditi ono što i Josipu Šimiću. Vjerovao sam da ipak imam nekakvo zaleđe, nekakav kredit / Koga bih želio u Kupu Uefa? Neku slabiju momčad. Ne bih volio da izvučemo Crvenu zvezdu, više bih volio Inter, kaže Dinamov napadač Tomo Šokota</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Hoće li Tomo Šokota doživjeti sudbinu Josipa Šimića? Zvuči nevjerojatno, ali dvojica najefikasnijih maksimirskih napadača prošle sezone sada su na nogometnoj margini. Šimić praktički više »ne postoji«, stjecajem zaista nesretnih okolnosti još uvijek je bez angažmana, a Šokota se od prvog napadača odjednom prometnuo u »čuvara klupe«. I, to bez nekog suivše vidljivog razloga.</p>
<p> - S trenerom Marijanom Vlakom nisam razgovarao, započeo je Šokota. - Trener odgovara za rezultat, on pravi momčad. Na meni je da šutim i radim...</p>
<p>• Jeste li sigurni da je vrijeme za šutnju, valjda i vi imate nekakve argumente, imate se na što pozvati?</p>
<p> - Da, znam... Ma, mislim da se ja više ne moram dokazivati, niti se više želim dokazivati. Puno sam gradio i sve sam stekao upravo tako - radom. Napokon, i dokazao sam se, a sada bih valjda trebao sve ispočetka. To ne želim.</p>
<p>• Bojite li se sudbine Josipa Šimića?</p>
<p> - Ne bojim se, zato što vjerujem u sebe. Ali, mnogi me ljudi baš na to upozoravaju, da bi mi se moglo dogoditi ono što i Josipu. No, ja si to neću dozvoliti.</p>
<p>• Sjajno vam je krenulo, bili ste prvi strijelac prvenstva i onda se odjednom sve promijenilo. Sada vam se zaista događa sličan scenarij kao i kod Šimića, zašto je to tako?</p>
<p> - Pa, to je točno. Ja sam cijelu godinu igrao dobro, ali sam od početka priprema bio u drugome planu. Razlog? Ne znam. Imao sam neku malu ozljedu... Ali, ne bojim se za sebe, vjerujem u svoju kvalitetu.</p>
<p>• Je li vam u tim trenucima palo na pamet da bi možda bilo dobro da ste napustili Dinamo?</p>
<p> - Mogu reći da je. Čak sam puno puta i požalio zbog toga. Znam kako sam došao do svega toga - velikim radom. Samo tako mogu uspjeti. Ako ne budem ovdje igrao, sigurno ću razmišljati o tome da odem. Normalno je da mi je takva misao pala na pamet, jer kako sam i rekao - više se ne želim dokazivati. Treba mi samo jedna ili dvije utakmice da se vratim u formu u kakvoj sam i bio.</p>
<p>• U klubu su bili vrlo uporni u dovođenju Boška Balabana, koji je vaša izravna konkurencija. Jeste li tada naslućivali ovakav razvoj događaja?</p>
<p> - Nisam mislio da bi se moglo baš ovako nešto dogoditi. Vjerovao sam da ipak imam nekakvo zaleđe, nekakav kredit. Što ja znam, sve je to stvar trenera, on je tako posložio momčad, ima neke svoje vizije, a na meni je da se ponovno nametnem. Pogoci i dobre igre vratit će me u ulogu prvoga napadača. Prošle sezone sam puno utakmica odlučio i ipak sam bio jedan od boljih igrača, i to ne samo Dinama, nego cijele lige.</p>
<p> • Je li Dinamo u ove dvije utakmice protiv Milana pokazao kakvu perspektivu?</p>
<p> - Mogu reći da je. Obrambeni zid Milana - Maldini i Costacurta - već mnogo godina igra zajedno. To je presudilo. Ipak, mislio sam da će to puno bolje završiti. Nesporno je da je Milan bolja momčad, imaju puno više igrača nego mi. Mi još uvijek nismo uigrani, mijenjamo mjesta u momčadi... Momčad još nije definirana onako kako je to bilo u posljednje dvije ili tri godine kada smo imali prave rezultate. Mislim da je to pravi razlog. Trener nije imao puno boljih rješenja, ali mislim da se u svemu tome najmanje njemu može nešto prigovoriti. Teško je mogao nešto bolje posložiti, osim možda na jednom ili dva mjesta.</p>
<p> • U posljednje vrijeme vas sele u vezni red, gdje ste svojedobno već i igrali.</p>
<p> - Istina, u veznom redu sam igrao na nekim utakmicama i ove sezone. Ne znam, teško mi se opet snaći na toj poziciji, to su sasvim drukčija trčanja, drukčija kretanja, treba biti izdržljiviji... Teško mi je to palo, sve je drukčije, treba više utakmica da se vratiš na tu poziciju.</p>
<p>• Znači, bolje se osjećate u ulozi napadača?</p>
<p> - Puno bolje... Dobro se snalazim, bliže sam golu, mogu iskoristiti svoju snagu. To su osnovne prednosti.</p>
<p>• Kakvi su vam planovi, imate li viziju što ćete učiniti ako i dalje ne budete dobivali priliku?</p>
<p> - Imam viziju. U stalnom sam kontaktu s direktorom, mislim da je on korektan prema meni. Vidjet ću u predstojećem razdoblju kako ću igrati, kako će se stvari razvijati. Budem li nezadovoljan, neće biti problema da odem.</p>
<p>• Imate li ozbiljnijih kontakata s inozemnim klubovima, svojedobno je Espanyol bio »u igri«...</p>
<p> - Bilo je dosta dobrih i konkretnih ponuda. No, procijenili smo da je možda najbolje da ostanem. Kažem, sada više ne želim žaliti za tim.</p>
<p>• Mislite li da ste pogriješili što ste ostali?</p>
<p> - Ne. Tako su stvari odvrtile, još uvijek imam svoj ugled i još uvijek vrijedim i ovdje i u Europi. Ne bojim se, još sam mlad i ovo će isto ojačati moj karakter.</p>
<p>• Koji su klubovi još bili aktualni, osim Espanyola?</p>
<p> - Paris Saint Germain, Espanyol... Bilo je još nekih ponuda, ali ove dvije su bile najkonkretnije.</p>
<p>• Kažete da su »bile«... No, je li one još uvijek egzistiraju?</p>
<p> - Mislim da egzistiraju. Njihovi predstavnici su me i dalje dolazili gledati, ali ja nisam igrao...</p>
<p> • Koga biste htjeli za suparnika u Kupu Uefa?</p>
<p> - Možda bi bilo bolje da sada dobijemo neku slabiju momčad. Crvena zvezda? Mislim da ona ne spada u te slabije. Gledao sam ih protiv Dinama iz Kijeva... Cijela utakmica je bila dobra, obje momčadi imaju kvalitetu i igraju moderan nogomet. Nikako ne bih volio da izvučemo Crvenu zvezdu. Više bih volio Inter nego njih...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bivši »mladostaši« pomažu klub</p>
<p>Igor Šimunčić, Dejan Laninović, Slavica Kuzmanić i Ivan Donald Marić odlučili su financijski pomoći rad mladih naraštaja AOK Mladost </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Sve je više bivših odbojkaša i odbojkašica AOK Mladost koji su se odazvali pozivu klupskih čelnika i odrekli se dijela svojih ugovora za sljedeću sezonu u korist podmlatka iz Doma odbojke Bojana Stranića. Na akciju uprave Mladosti prvi je prije nekoliko dana odgovorio Igor Šimunčić, koji je desetak posto svog ugovora s austrijskim prvoligašem Hagebau Tirolom iz Innsbrucka ostavio mladim odbojkašima iz Doma odbojke. Ponukan Šimunčićevim primjerom javio se i kapetan hrvatske reprezentacije Dejan Laninović:</p>
<p>- Razmišljao sam i prije pomoći mlađim klupskim kategorijama, a kad sam u novinama pročitao da je Šimunčić već poslao svoj doprinos, odlučio sam krenuti njegovim putem. Mladost je u financijski teškoj situaciji i svaka pomoć je dobrodošla. Ne radi se o nekim velikim iznosima, ali mislim da bi odbojkaši koji su ponikli u Mladosti i stekli svoja igračka imena mogli riješiti problem opreme i priprema za podmladak, rekao je Laninović, koji će i sljedeću sezonu provesti u austrijskom prvaku Bayernwerku iz Beča.</p>
<p>Da ni mlade »mladostašice« ne ostanu bez potpore pobrinula se hrvatska reprezentativka Slavica Kuzmanić, koja doduše nije mogla odvojiti postotak od svog ugovora, jer će sezonu »potrošiti« na trudnoću i udaju, ali je ipak pronašla mogućnost da se odazove na akciju svog bivšeg kluba:</p>
<p>- Mislim da se radi o krasnoj ideji i svakako ću se priključiti bez obzira što trenutno nemam ugovor. Pomoći ću malim »mladostašicama« u skladu sa svojim mogućnostima, jer i ja sam nekada bila na njihovom mjestu, kazala je Kuzmanić, koju je trudnoća udaljila od Olimpijskih igara u Sydneyu.</p>
<p>Po riječima direktorice AOK Mladost, Branke Obradović, u klub se već javio i Ivan Donald Marić, reprezentativac koji je ovog ljeta iz turskog Arçelika prešao u talijanski prvoligaški klub La Cascinu iz Taranta i koji će također financijski pripomoći. Unatoč smanjenom proračunu, u Mladosti neprekidno djeluje čak devet momčadi u obje konkurencije, koje se natječu od treće do prve lige. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi Amerikanac na probi u Zadru</p>
<p>ZADAR, 24. kolovoza</p>
<p> - Nakon odlaska Joea Cockera, Zadrani su posegnuli za novim američkim košarkašem koji se momčadi priključio u Poljskoj. Riječ je o 25-godišnjem organizatoru igre McCantu koji će u dresu Zadra odigrati tri probne utakmice, nakon čega će trener Vlado Vanjak odrediti ostaje li ili odlazi. </p>
<p>Najviše pozornosti ipak privlači iščekivanje, odnosno odluka dvojice vrhunskih košarkaša - Stojka Vrankovića i Arijana Komazeca - o tome hoće li prihvatiti ponuđene uvjete za igranje u Zadru.</p>
<p>Sudimo li na temelju poteza klupske uprave, nije teško zaključiti kako je zadarska opcija, odnosno karta na koju igraju, dovođenja Vrankovića i Komazeca kojima bi vrlo brzo pridodali Alana Gregova na poziciji »playa«. Ukoliko se klupske želje ostvare, Zadar bi uistinu mogao predstavljati nešto u ULEB-ovoj ligi. Ukoliko se želje ne ostvare, sezona koja je pred vratima bit će za Zadrane doista teška. (D. Ž.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Miličević: Šarlija i Kus »apsolutno blizu« Ciboni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako još uvijek ništa nisu potpisali, centar Stipe Šarlija i bek Davor Kus praktično su korak do ugovora s Cibonom VIP. Naime, Šarlija je u srijedu bio na pregovorima s Ciboninim direktorom Božom Miličeviće, a nakon tog sastanka Miličević je na naše pitanje koliko je Šarlija nakon tog razgovora bliži potpisivanju novog ugovora rekao »apsolutno blizu«.</p>
<p>Jednaka je situacija, rekao je Miličević, i s Riječaninom Davorom Kusom, košarkašem Sava osiguranja, koji bi trebao nadomjestiti odlazak Vladimira Krstića u poljski Wloclawek. I za njega Miličević kaže da je blizu dolasku u Cibonu, no po jednom izvoru, sve je do te mjere dogovoreno da se samo čeka Kusov potpis. Ugovor bi u tom slučaju bio na četiri godine. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>I Ivan Ljubičić na Olimpijskim igrama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iz Međunarodnog teniskog saveza (ITF) stigla je službena potvrda da će hrvatski tenisač Ivan Ljubičić dobio pravo igranja u pojedinačnoj konkurenciji na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Tako će Hrvatska u Sydneyu na olimpijskom teniskom turniru biti zastupljena sa tri tenisača, jer će osim Ljubičića u pojedinačnom natjecanju još igrati i Goran Ivanišević, koji će nastupiti i u igri parova sa Mariom Ančićem. U ženskom dijelu turnira u pojedinačnoj konkurenciji nastupit će Silvija Talaja i Iva Majoli, koje će igrati i u konkurenciji parova. </p>
<p> Dodjeljivanjem pozivnice Ljubičiću, broj hrvatskih olimpijaca popeo se na 95, a »šef hrvatske misije«, Matija Ljubek, vjeruje da bi u sljedeća dva, tri dana, odnosno do 25. kolovoza, kada je zadnji rok prijava, pozivnicu mogli dobiti judaš Hrvoje Petranović i stolnotenisač Roko Tošić, te da bi Nevena Lenđel mogla ispuniti »A« normu od 193 cm u skoku uvis, za što još ima četiri prigode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Talaja i Kostanić s kvalifikanticama, Ivanišević na Hrbatyja, a Ljubičić s Johanssonom</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Silvija Talaja i Jelena Kostanić igrat će u 1. kolu »U.S. Opena« protiv tenisačica pristiglih iz kvalifikacija, odlučio je ždrijeb koji je u New Yorku napravljen u srijedu. Teoretski, to znači i da bi se neka od njih na startu tog turnira, inače četvrtog i posljednjeg »Granda Slam« turnira sezone, mogla sastati s Mirjanom Lučić. Naime, Lučićka je trenutno u drugom, pretposljednjem kolu kvalifikacija, a iduća će joj suparnica, u četvrtak, biti Austrijanka Evelyn Fauth.</p>
<p>U konkurenciji tenisača, Goran Ivanišević dobio je za suparnika Slovaka Dominika Hrbatyja, 29. igrača svijeta po ovogodišnjim rezultatima, dok se Ivan Ljubičić sastaje sa Šveđaninom Thomasom Johanssonon, 74. na ATP-listi.</p>
<p>»U.S. Open« počinje u ponedjeljak, 28. kolovoza. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ćiro i Ćiro (Ichiro)!</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Na adresu HNS-a pristigla je zanimljiva ponuda koja samo svjedoči činjenici kako »na drugoj strani zemaljske kugle« i te kako cijene »vatrene«. Japanci bi da hrvatska nogometna reprezentacija obavezno završne pripreme uoči početka SP 2002. godine obavi u Japanu. Također žele i da godinu dana prije toga bude sudionik »Kirin kupa« na njihovu tlu.</p>
<p>Spomenute novosti ishod su jednog zanimljivog i neobičnog susreta koji se dogodio u srijedu u zagrebačkom hotelu Sheraton kad su se oči u oči sastali Ćiro i Ichiro (čitaj- Ćiro). Točnije, izbornik »vatrenih« i Ichiro, član japanskog parlamenta zadužen za sport. Tom su prigodom, kako kazuje Blažević, evocirana sjećanja na susret Hrvatska - Japan na SP u Francuskoj, ali i vječno štovanje koje je japanski Ćiro (Ichiro) iskazao hrvatskom Ćiri. Posljedica toga je želja Japanaca da se hrvatska plasira na SP i pripreme obavi u njihovoj zemlji.</p>
<p> No, okrenuli smo se neposrednim zadaćama koje su pred reprezentacijom i upitali izbornika kakav je zdravstveni bilten hrvatskih reprezentativaca uoči utakmice protiv Belgije 2. rujna u Bruxellesu. Priča se, naime, da Mario Sanić i nije tako bezazleno ozlijeđen.</p>
<p>- Sve će biti u redu, govori Blažević.</p>
<p>- Stanićeva ozlijeda, a radi se o udarcu u vrh koljena i nije tako nedužna, govori Srebrić.</p>
<p>Blažević je okrenuo priču prema Belgijancima. Podvukao je značenje jednog Wilmotsa, »mozga« reprezentacije za kojega su Englezi platili 50 milijuna maraka. Tko će njega čuvati, kad je već otkrio tajnu da će kao jegulju neuhvatljivog Mpenzu motriti Robert Kovač. Hoće li na mozak ići - mozak?</p>
<p>- Sasvim obratno, takva je naime nogometna zakonitost!</p>
<p>Tko je taj »bez mozga« nismo pitali. Dakako, da ne uvrijedimo nekog našeg igrača.</p>
<p>Otkrio je izbornik tajnu da je potajice otišao osmotriti Roberta Prosinečkog na trenig-utakmici Hrvatskog dragovoljca:</p>
<p>- Vidio sam Roberta prepunog jednog novog poleta; radišnog i marljivog. I moji prijatelj »Miš« mi je dojavio kako ga ima pod kontrolom na jednom drugom kraju grada, gdje posebno vježba. I te su informacije prepune sjajnih dojmova, što Prosinečkom može ići samo na čast. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hoće li ždrijeb za Kup Uefa biti milosrdniji prema Dinamu?</p>
<p>U petak u 14.30 sati u Monte Carlu je na rasporedu izvlačenje parova prvoga kola Kupa Uefa / Dinamo iščekuje osmijeh ždrijeba </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Hoće li se ovaj put ždrijeb nasmiješiti Dinamu? Uoči izvlačenja kvalifikacijskih parova trećega pretkola za ulazak u Ligu prvaka, ždrijeb je pokazao zube i praktički već tada izbacio »modre« iz Lige prvaka, podarivši im za suparnika prejaki Milan. U petak popodne u Monte Carlu će, nakon izvlačenja skupina Lige prvaka, biti određeni i parovi prvoga kola Kupa Uefe, a prema dostupnim informacijama u ovome bi dijelu natjecanja Dinamo trebao biti u povlaštenom položaju.</p>
<p>Naime, i ranijih je sezona vrijedilo pravilo polu-dirigiranog ždrijeba, na osnovi kojega se u prvome kolu nisu mogli susresti gubitnici iz kvalifikacija za Ligu prvaka. Dakle, Dinamo bi trebao izbjeći sučeljavanje s Interom (Milano), Portom, Slavijom, St. Gallenom, Bröndbyem, Feyenoordom, Münchenom 1860, Crvenom zvezdom, Tirolom, Dunaferrom, Poloniom, Herfolgeom, Interom (Bratislava), Zimbruom i Lokomotivom (Moskva). </p>
<p>Ukupno će u ždrijebu biti 96 klubova, koji će biti razvrstani u šest jakosnih skupina po 16 klubova. Jedan će od kriterija razvrstavanja klubova biti i zemljopisni, međutim osnova određivanja tih skupina ipak će biti u koeficijentu dosadašnje uspješnosti. Postoje, dakle, dobri izgledi da zagrebački klub dobije na startu Kupa Uefa nekog sebi ravnog suparnika.</p>
<p>Milanovi su navijači doista mogli slaviti ovoga tjedna. Najprije ih je razveselio njihov klub sigurnom 3-0 pobjedom protiv Dinama i plasmanom u Ligu prvaka, a dan kasnije stigao je i desert koji je zasladio tjedan. Naime, u Ligu prvaka nije ušao njihov gradski suparnik Inter i to je svakako bilo najveće iznenađenje kvalifikacija. Švedski Helsingborg je pripravio senzaciju, nakon domaće 1-0 pobjede Švedi su na San Siru održali 0-0 i sačuvane mreže u 180 minuta igranja protiv opipljivog favorita nečekivano su ušli u elitu. A još se sjećamo izjave trenera Milana Alberta Zaccheronia, kad nam je prilikom intervjua u Opatiji rekao:</p>
<p>- Ždrijeb nas nije pomazio, dodijelio nam je Dinamo, prilično jaku momčad i već u kolovozu moramo dohvatiti top-formu. Da smo barem imali sreće kao Inter, oni će se lako obračunati s Helsingborgom...</p>
<p>Zaccheroni se vjerojatno sad u sebi slatko smije sjećajući se te izjave... A odnose između Milana i Intera ponajbolje pojašnjava sljedeći primjer. Nakon završetka utakmice Milan - Dinamo (3-1), pregledavali smo u novinarskoj loži bilješke o tek odigranoj takmici, kad je odjednom San Siro proključao! Uznemirio nas je urlik iz 30-ak tisuća grla i najprije smo pomislili da su se karabinjeri odlučili obračunati s Bad Blue Boysima, a da im talijanski navijači daju potporu. Međutim, BBB i karabinjeri su mirno stajali jedni pokraj drugih... Onda nam je jedan talijanski kolega, vidjevši naše čuđenje, pokazao semafor, na kojem je blještalo: Helsingborg - Inter 1-0! Nevjerojatan je bio taj huk oduševljenja, ni jedan od tri Milanova gola nije bio popraćen takvom galamom kao ovaj Interov poraz.</p>
<p>Dan kasnije smo, pri povratku u Zagreb, u jednom odmorištu na auto-cesti sreli i »interovca« Daria Šimića, koji nam je također rekao:</p>
<p>- Nevjerojatan je taj antagonizam, ma to je mržnja između »milanista« i »interista«. Koliko li sam puta bio šokiran kad smo igrali na San Siru. Mirna utakmica, na terenu se praktički ništa ne događa, a odjednom 50.000 ljudi poludi i zaurla! Najprije mi ništa nije bilo jasno, a onda sam shvatio da je Milan negdje primio gol...</p>
<p>Inter je, eto, najveći gubitnik Lige prvaka i ponajbolji dokaz da ipak baš i nije sve u novcu. Treba znati vrtjeti i uložiti taj novac, a Interov predsjednik, Massimo Moratti, očito nije baš vičan pametnome ulaganju u nogomet. Možda ima i loše savjetnike... Nije sva mudrost u kupovanju igrača zvučnoga imena, u toj kupovini mora biti sustavnosti i istodobnog sastavljanja momčadi. A ovakvo nabacivanje imena samo dovodi do epiloga kakav je doživio Inter. Još jedan dokaz da 11 zvijezda ne čine momčad! Kao što se ni u Maksimiru, od prilično sumnjivih igračkih vrijednosti, ne može napraviti momčad vrijedna europskoga respekta. Unatoč željama i ovoljetnim medijskim najavama klupskoga vodstva. Nogomet, naime, egzistira u okviru određenih zakonitosti koje se ne mogu tek tako zaobići...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Helsingborg zaustavio Inter!</p>
<p>Rezultati 3. pretkola Lige prvaka: SPARTA (Češ)</p>
<p> - Zimbru (Mol) 1-0 (prvi susret 1-0), Lokomotiv Moskva (Rus) - BESIKTAS (Tur) 1-3 (0-3), Feyenoord - STURM 1-1 (1-2), LYON - Inter Bratislava (Svk) 2-1 (2-1), PANATHINAIKOS (Grč) - Polonia (Polj) 2-1 (2-2), Crvena zvezda (Jug) - DINAMO KIJEV (Ukr) 1-1 (0-0), München 1860 (Njem) - LEEDS UNITED (Eng) 0-1 (1-2), GLASGOW RANGERS (Ško) - Herfřlge (Dan) 3-0 (3-0), ROSENBORG (Nor) - Dunaferr (Mađ) 2-1 (2-2), Inter Milano (Ita) - HELSINGBORG (Šve) 0-0 (0-1), VALENCIA (Špa) - Tirol (Aut) 4-1 (0-0), Porto (Por) - ANDERLECHT (Bel) 0-0 (0-1);</p>
<p>pretkolo Kupa UEFA: Flora (Est) - CLUB BRUGGE (Bel) 0-2 (1-4). (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jakosne skupine Lige prvaka</p>
<p>U petak će u Monte Carlu biti određene skupine Lige prvaka. U bubnju će se naći 32 momčadi, koje će biti podijeljene u osam skupina po četiri momčadi. Nositelji skupina su Real Madrid, Juventus, Barcelona, Bayern, Lazio, Manchester United, Monaco i Valencia. Klubovi iz istih zemalja ne smiju biti u istoj skupini.</p>
<p>Evo i sastava skupina - prva jakosna skupina: Real Madrid, Juventus, Barcelona, Bayern, Lazio, Manchester United, Monaco, Valencia;</p>
<p>druga jakosna skupina: Spartak Moskva, Paris Saint Germain, Lyon, Milan, Deportivo, Arsenal, PSV Eindhoven, Galatasaray;</p>
<p>treća jakosna skupina: Dinamo Kijev, Rosenborg, Bayer Leverkusen, Olympiakos, Panathinaikos, Leeds, Sparta Prag, Glasgow Rangers;</p>
<p>četvrta jakosna skupina: Sporting, HSV, Anderlecht, Bešiktaš, Sturm, Heerenveen, Helsingborgs, Šahtjor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>HNS tolerira višemilijunsku pogrešku?!</p>
<p>Hrvatski nogometni savez je samo »poštar» između dviju strana i nema ništa s tim što je u ugovoru između Zagreba i Werdera brojkom ispisan jedan iznos koji Nijemci moraju isplatiti za Banovića (3.7 milijuna maraka), a slovima drugi (7.5 milijuna) / Upravo taj drugi iznos, uz znanje HNS-a, traže »zagrebaši« </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Istina, u Hrvatskom su nogometnom savezu uočili razliku između brojčanog iznosa naknade koju bi Werder trebao isplatiti Zagrebu (3.7 milijuna maraka) i onog ispisanog slovima (7.5 milijuna maraka), koji sad Zagreb traži za svog igrača Ivicu Banovića. No, HNS je preko svoje specijalizirane međunarodne službe samo »poštar« u prenošenju zahtjeva kluba prema drugom klubu, pojasnio je glavni tajnik Zorislav Srebrić. I pritom se čini da nikoga u Savezu ne zanimaju moguće sumnjive naznake čitavog posla.</p>
<p>U ime HNS-a se oglasio glavni tajnik Zorislav Srebrić kako bi odbacio »krajnje neumjesne napade« na Savez koji sa spomenutim slučajem nema »bliskih i dodirnih točaka«. Srebrić rezolutno odbija bilo kakvu mogućnost da se Savez svrsta na bilo koju od dviju zaraćenih strane u NK Zagreb i tvrdi da zanima samo ugovor. A ugovor, dodaje Srebrić, nije sastavljao Savez, nego ljudi iz kluba:</p>
<p>- Ljudi iz kluba moraju paziti što potpisuju i što piše u ugovoru. Savez je samo prenositelj klupskih zahtjeva, kaže Srebrić, priznajući da ovakav slučaj još nije zabilježen u našoj praksi.</p>
<p>Uglavnom, iz razgovora na spomenutu temu u HNS-u, u koji je bila uključena i Ivančica Sudec-Junaci, obrazovana za sličnu problematiku, proizlazi da »nije u domeni Saveza da ulazi u svrsishodnost pa i ispravnost ugovora i kao takvog ga verificira ili ne, nego Saveuz samo nadzire proceduru sukladno pravilniku Fife«:</p>
<p>- U skladu s tim mi smo samo proslijedili zahtjeve NK Zagreb prema njemačkom savezu i Werderu, priznajući kao mjerodovan samo novčani iznos ispisan slovima, dodao je Srebrić, ne želeći se upustiti u raspravu koja bi sugerirala da je Zagrebov zahtjev »nemoralan«.</p>
<p>Srebrić se, naime, pozvao na proceduru koja bi, kroz Uefinu arbitražu, trebala utvrditi je li pogreška smišljenja ili slučajna. A do tada, zašto Zagreb ne bi tražio iznos ispisan slovima, dakle 7.5 milijuna maraka.</p>
<p>Što se može dalje dogoditi?</p>
<p>Mogućnosti je više, primjerice da se strane međusobno dogovore. Postoji mogućnost da se dogodi isto što i u slučaju Dinama i Igora Cvitanovića - zbog pogreške Dinamova pregovarača, Dinamo mora Real Sociedadu plaćati golem novac, jer »tko je Zagrepčanima kriv što se ne snalaze u podučjima u kojima bi trebali djelovati samo pravi, ovlašteni menedžeri«. Pritom, slučaj se ne bi trebao odraziti na status igrača koji je u središtu priče, Ivice Banovića. On bi trebao igrati, a osjeti li posljedice spora, štitit će ga Njemački nogometni savez. </p>
<p>Nametnulo se i pitanje ne bi li očigledni pokušaj Zagreba da se domogne nečega što mu ne pripada (3.8 milijuna maraka) mogao naštetiti HNS-u? Savez, naime, kako se ispostavilo, zna za propust iz ugovora, ali ga formalno tolerira »jer ga se taj detalj ne tiče«:</p>
<p>- Naš i njemački savez su u predobrim odnosima da bi ih takva sitnica uzdrmala, zaključio je Srebrić. </p>
<p>Zamolivši pitom da se sve priče o rodbinskim i inim vezama koje povezuju neke čelne ljude iz Saveza s glavnim ljudima Zagreba odbace kao »zlonamjerna insinuacija«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Na Poljudu počinje rasprodaja</p>
<p>Jedan od načina izlaska iz krize, koji je najlakaši ali će se osjetiti na rezultatima, je prodaja najboljih igrača / Stoga odgovorni iz Hajduka požuruju prodaju reprezentativnog vratara Stipe Pletikose, a prodali bi i Igora Musu, Ivana Leku i Vika Lalića</p>
<p>SPLIT, 24. kolovoza</p>
<p> - Nogometaš Hajduka Josip Bulat u utorak je zatražio ispisnicu, a šef struke Ivica Šurjak mu je ispisnicu i obećao. Dogovoreno je da za Bulata nema odštete, a on će se zauzvrat odreći dijela novca koji mu Hajduk duguje. No, u stavu Hajdukove uprave - da svatko tko je nezadovoljan može otići - došlo je do promjene koja se odnosi baš na prvog koji se javio, Bulata...</p>
<p>Naime, na Poljudu su čuli za ponudu Rijeke i promijenili mišljenje, rekavši da je za Bulata, ako ide u hrvatski klub, odšteta 500.000 maraka, koliko je u njega uloženo. Hajduk, pak, Bulatu duguje 200.000 maraka.</p>
<p> Ovu je informaciju, inače, servirao izvor blizak Hajdukovom predsjedniku, ali nije jasno zbog čega. Bulat je, naime, dobio ispisnicu (istina nepotpisanu), kako mu je Šurjak i obećao. Dva ključna čovjeka kluba - Grgić i Šurjak - očito se razmimoilaze.</p>
<p> U svakom slučaju, novčana problematika sve više muči Upravu i prisiljava je da zateže remen. Jedan od načina izlaska iz novčane krize, koji je u svakom slučaju najlakaši ali će se osjetiti na rezultatima, je prodaja najboljih nogometaša. Stoga su odgovorni iz splitskog kluba porazgovarali sa Zlatkom Vujovićem, menedžerom reprezentativnog vratara Stipe Pletikose, i dali mu »zeleno svjetlo« za njegovu prodaju. Zapravo, ovim se razgovorom želi ubrzati Pletikosin odlazak. </p>
<p>No, nije samo Pletikosa na prodaju. Čelnici Hajduka prodali bi Igora Musu, Ivana Leku i Vika Lalića. I to što prije samo da se nekako zakrpaju novčane rupe. Prošlog je tjedna predsjednik Hajduka Branko Grgić najavio deblokadu Hajdukovog računa, dug je oko 33 milijuna kuna. Najveći se dio tog duga odnosi na Komercijalnu banku, oko 22 milijuna kuna. Tako velik dug nastao je jer su se na glavnicu, oko 6.5 milijuna kuna, računale lihvarske, 70-postotne kamate. U prvim kontaktima nove Hajdukove uprave i čelnika Komercijalne banke dogovarano je da se na glavnicu od 6.5 milijuna kuna zaračunaju realne kamate, pa bi dug iznosio oko 11 milijuna kuna. No, čini se da se bankarima nije svidio način na koji informacija o dogovoru procurila, a Hajduk ionako nema novca da isplati dogovoreni iznos. Tako je dogovor s Komercijalnom bankom propao, iako optimisti kažu da je prolongiran.</p>
<p> Uglavnom, na Poljudu nema mira, problemi dolijeću jedan za drugim. Smjene, financijski problemi, nezadovoljstvo... ne omogućuju da se klub posveti stvaranju igrača i rezultata.</p>
<p> Predsjednik Branko Grgić ipak se nada boljim danima, trudi se konsolidirati Upravu, koja od izbora za Skupštinu kluba ne radi u punom sastavu. Grgić je zajedno s Vinkom Bajrovićem, podpredsjednikom Skupštine kluba, u četvrtak ujutro posjetio gradonačelnika Škarića, pri čemu su dogovorili da Ante Žaja i Fernante Colnago startaju s radom Uprave. Žaja i Colnago su izabrani na Skupštini za rad u Upravi kluba, ali nisu željeli raditi dok ih gradonačelnik ne amenuje.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zašto se taji da Miloš Milošević odustaje od nastupa na OI u svojoj udarnoj disciplini? </p>
<p>Najbolji hrvatski plivač svih vremena od kojeg se na Olimpijskim igrama očekivao nastup na 100 metara leptir, njegovoj najboljoj disciplini u velikim bazenima, u dogovoru s trenerom reprezentacije Dimitrom Bobevom i direktorom reprezentacije, prof. Ivanom Varvodićem odustao od tog pojedinačnog nastupa / Razlog Miloševićevom odustajanju jest nemogućnost postizanja najboljeg rezultata koji bi jamčio plasman u finalnu utrku, što je pak uvjetovano dužom pauzom u treningu zbog upale prostate</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Miloš Milošević, najbolji hrvatski plivač svih vremena na Olimpijskim igrama u Sydneyu (15.rujan - 1. listopad) plivat će samo u štafetama, slobodnim i mješovitim načinom. Iako s uredno ispunjenom normom za 100 metara leptir, koja je i njegova najjača disciplina u velikim bazenima, Milošević se neće natjecati u dotičnoj disciplini na Igrama. Vijest koja se dugo tajila i koja je nesumnjivo iznenađujuća ima posve stručnu podlogu u načinu odlučivanja. Naime, Milošević je ovu konkretnu odluku donio nakon konzultacija s trenerom reprezentacije Dimitrom Bobevom i direktorom reprezentacije, prof. Ivanom Varvodićem. </p>
<p>Podsjećamo, Milošević je nedavno, u srpnju, odustao i od Svjetskog prvenstva u velikim bazenima, gdje se također očekivao njegov nastup na 100 metara leptir. Tada je svoj izostanak potvrđivao riječima: </p>
<p>- Želim se na najbolji mogući način pripremiti samo za nastup na Olimpijskim igrama u Sydneyu, ništa drugo me ne zanima. </p>
<p> Milošević se pripremao, no nekoliko je razloga što se za olimpijski nastup na 100 metara leptir nije mogao odgovarajuće spremiti. Uz stalne probleme s disanjem zbog učestalih upala sinusa, Milošević je ove godine obolio i od nimalo bezazlene upale prostate zbog koje nije praktički mjesec i pol dana ušao u plivalište. Trenirajući s reprezentacijom tijekom priprema shvatio je da na Olimpijskim igrama njegov nastup na 100 metara leptir ne bi bio ni izdaleka kvalitetan s obzirom na njegovu vrhunsku reputaciju. Potvrđuje to i trener reprezentacije, Dimitar Bobev:</p>
<p>- Mićo je bio iskren, jednostavno je na treninzima reprezentacije vidio da mu i ne ide kako bi želio. Vidjevši o čemu se radi ponudio sam mu soluciju da na Igrama nastupa samo u štafetnim utrkama. On je to prihvatio, ne isuviše blagonaklono, ali ništa drugo mu nije preostalo. Morate znati da jedan vrhunski plivač kao što je Milošević ne želi na jednom tako velikom natjecanju uzalud prosipati svoj ugled. Pojasnit ću vam, u utrci na 100 metara leptir na Olimpijskim igrama Milošević nema što tražiti ako ne postigne vrijeme ispod 53 sekunde, a sve drugo ne bi zadovoljilo ni njega, kao ni mene kao njegovog trenera. Znam kako mu je sada, njegovo raspoloženje je pomalo narušeno, ne krije svoju žalost. Što Milošević može u štafetama. Pa, ja sam procijenio i da sa 70 do 80 posto njegove snage on može dati velik doprinos u našoj namjeri da nam štafete dođu u finalne utrke. A to bi bio velik uspjeh hrvatskog plivanja. </p>
<p>Direktor reprezentacije, prof. Ivan Varvodić potvrdio je riječi Bobeva: </p>
<p>- Mnogi su Miloševićevo odustajanje od utrke na 100 metara leptir u Sydneyu protumačili kao glasine. Nažalost, nije riječ o glasinama. Do te odluke smo došli za vrijeme priprema reprezentacije, tako smo zajedno odlučili sam Milošević, trener Bobev i ja. U svemu treba biti posve realan, bolest koju je prebolio ostavila je traga na njemu koji za maksimalne rezultate mora biti i maksimalno spreman, time i posve zdrav duže vrijeme prije natjecanja. Zašto ga onda maltretirati formalnim nastupom u toj utrci, pogotovo što njega kao vrhunskog sportaša zanimaju samo najveći dosezi. Svjestan situaicje u kojoj se nalazi prihvatio je nastupe u utrkama štafeta od kojih mnogo očekujemo, rekao je Varvodić</p>
<p>Pripreme reprezentacije u petak završavaju, svi plivači i plivačice slobodni su sve do 1. rujna kada se i putuje u Sydney. U tom slobodnom razdoblju plivači će dobiti svu potrebnu opremu, a treninzi će se nastaviti odmah po dolasku u Australiju. Inače, plivačka natjecanja na Igrama u Sydneyu traju od 16. do 23. rujna. </p>
<p>Eto, višestruki europski prvak u malim bazenima, srebrni na EP u velikom plivalištu, svojedobno i svjetski rekorder na 50 metara leptirovim načinom, odlučio je , propustiti pojedinačnu utrku na Olimpijskim igrama jer u njoj ne bi bio sposoban doći u borbu za medalje, kako je to već navikao. Ipak, tim činom, koliko god na prvi pogled izgleda razočaravajuć, Milošević nije ni za dijelić umanjio svoje zasluge za silan razvoj hrvatskog plivanja u posljednjih nekoliko godina. Vrlo emocionalan, kakav već je, Milošević je u jednome trenutku mislio i napustiti plivanje (nakon neodlaska na Oi u Barceloni 1992.), godine teškog rada bez pravog rezultata na trenutak su ga obeshrabrile. Ipak, impresionirani Miloševićevim voljnim elementom, plivački radnici u Rijeci, poglavito Mihovil Dorčić i Ivan Varvodić, povukli su Miloševića, kao i većinu ostalih hrvatskih plivača sebi u klub, doveli poznatog bugarskog trenera Bobeva i tada je započela renesansa hrvatskog plivanja. Ironijom sudbine, sada su svi oni zajedno odlučili da Milošević propusti ono za što se spremao četiri godine. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Novi udarac hrvatskom sportu - POŠK pred raspadom i gašenjem!?</p>
<p>Budući da nisu pronašli sponzora za novu sezonu, čelnici POŠK-a su svim vaterpolistima odlučili dati slobodne ruke da mogu tražiti novu sredinu</p>
<p>SPLIT, 24. kolovoza</p>
<p> - Nakon što je Splitska banka raskinula sponzorski ugovor s vaterpolistima POŠK-a, čelnici kluba sa Zente pregovarali su s Pivovarnom Laškom, ali se nisu uspjeli dogovoriti. Kako pitanje sponzora za novu sezonu nije riješeno, čelnici POŠK-a su svim igračima odlučili dati slobodne ruke i mogu tražiti novu sredinu. </p>
<p>Prije godinu dana Splićani su bili krovu Europe, najbolja europska momčad, no u sljedećoj sezoni ih Europa, zbog novčanih problema, neće vidjeti. U splitskom se klubu okupila skupina iznimno kvalitetnih igrača - Školneković, Burburan, Oreb, Sarić, Kunac... - koji sad moraju tragati za novim sredinama. Većina će tražiti novi klub u inozemstvu, jer siromašno i neveliko hrvatsko vaterpolsko tržište ne jamči svima ugovor. Stoga je ovakav rasplet u splitskom klubu udarac i hrvatskom vaterpolu.</p>
<p>- Istina, sve je propalo. Ne možemo ispuniti ugovorne obveze igračima i ne možemo potpisati nove ugovore. Situacija je takva kakva jest, uprava će u subotu izaći pred igrače i objasniti im situaciju, potvrdio je manjak novca potpredsjednik kluba Ante Bušić.</p>
<p>Nova situacija onemogućava vaterpolistima sa Zente da u sljedećoj sezoni nastupaju u europskom Kupu kupova.</p>
<p>- Kako ćemo bez sponzora u Europi?! Europsko bi nas natjecanje koštalo 150.000 maraka, a mi taj novac ne možemo naći. Dakle, moramo odustati od tako skupog natjecanja, iako bi bilo krasno ovaj naš uspješni ciklus - u kojem smo osvojili hrvatsko prvenstvo i Kup te Kup prvaka - zaokružiti trofejem Kupa kupova, zaključio je Bušić. (R. Posinković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Bruxelles usporava širenje Unije na Istok? </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Europska unija stisnula je kočnicu prema europskom Istoku! Te optužbe na račun Bruxellesa i provedbe »projekta proširenja Unije« sve se češće čuju u Varšavi, Budimpešti i Pragu.</p>
<p> Zemlje kandidati tzv. prvoga kruga proširenja - Estonija, Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija i Cipar - zacrtale su, neslužbeno doduše, 1. siječnja 2003. godine kao datum ulaska u punopravno članstvo Unije. Petnaestorica u Bruxellesu, s druge strane, nikad se dosad nisu precizno izjašnjavala o nadnevcima za primanje novih članica iz bivšega komunističkog bloka. »Što prije«, najčešći je odgovor petnaestorice koji je za nedavna posjeta Varšavi ponovio i njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer. Javna je tajna, međutim, da Bruxelles s povećanjem europske obitelji ne računa prije 2005. godine. Za neke pesimističnije eurokrate, i taj je rok presmion. Da bi Unija uopće mogla računati sa širenjem prema Istoku, prethodno je potrebno reformirati sve glavne institucije - Europsku komisiju, Europski parlament, Vijeće ministara... A s reformama se još nije ni počelo. Šestorica kandidata od Estonije do Cipra stoga s nestrpljenjem iščekuju prosinački summit Europske unije u Nici, ufajući se da će u tom francuskom gradu petnaestorica otvoriti karte i obznaniti čvrsti rok proširenja. Iako je Bruxelles otvoreno najavljivao da će u Nicu doći s definitivnim datumom i programom proširenja, dobri poznavatelji prilika u sjedištu Unije sumnjaju u to. Odgovornost za aljkavost u pogledu širenja europskih integracija mnogi prebacuju na Njemačku. Berlin je oduvijek ekonomska, ali i politička lokomotiva EU-a te se treba iskazati i u pogledu proširenja, smatraju neki među eurostratezima. Zbog krutog držanja oko rokova za istočnu Europu, neki upiru prstom i u Francusku, koja s Njemačkom tvori političku osovinu petnaestorice. U tim prepucavanjima na relaciji Bruxelles - Berlin - Pariz europske političke bodove zaradio je, čini se, London. </p>
<p>Postavljanje preciznoga datuma bio bi pravi poticaj za zemlje kandidate, ali i za samu petnaestoricu, istaknuo je za srpanjskoga posjeta Pragu Robin Cook i zaradio pljesak Čeha. Taj britanski ministar vanjskih poslova, dakle, ni sam nije ponudio nikakav rok, ali je diplomatski vješto privremeno primirio strasti. Time je London zaradio simpatije na Istoku, ali i u samom Bruxellesu poljuljao svoj tradicionalni image euroskeptika. </p>
<p>Petorica s Istoka (i Cipar) zamjeraju Bruxellesu što je od veljače pregovore o proširenju započeo sa još šest država bivšega istočnog bloka. Glavni pregovorač za učlanjenje Poljske u Uniju Jan Kulakowski smatra taj potez upravo rasplinjavanjem čitavoga projekta proširenja. Kulakowski, štoviše, tvrdi da EU to namjerno čini kako bi usporila proces proširenja. Time se, procjenuju u Varšavi, zapravo potvrđuje da proširenje nije europski prioritet. Siječanj 2003., međutim, važan je datum - u psihološkom i političkom smislu - za Varšavu, Prag i Budimpeštu. Poljska, Češka i Mađarska žele biti spremne da se do 2003. integriraju u Uniju, što u prvom redu znači da do tada domaće zakonodavstvo potpuno usklade s europskim. »Taj datum, dakle, ima ponajprije političko značenje i za njega se mobilizira domaća javnost«, tvrdi analitičar Centra za međunarodne studije u Varšavi Olaf Osica. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ubijen mladić u Belfastu</p>
<p>BELFAST, 24. kolovoza</p>
<p> - Britanske postrojbe i policija pojačale su u četvrtak ophodnje Belfastom nakon što je tijekom noći ubijen jedan mladić, što dokazuje da nasilni obračuni između suparničkih protestantskih gerilskih skupina još nisu okončani. Neimenovani mladić (21) za kojega se vjeruje da je protestant ubijen je na ulici u protestantskom dijelu grada, priopćila je policija. Prema dobro obavještenim izvorima, ubijen je zato jer je njegova obitelj povezana s Ulsterskim dobrobovoljačkim snagama (UVF), jednom od glavnih protestantskih paravojnih snaga u pokrajini. UVF je u sukobu za nadzor sjevernih i zapadnih dijelova grada sa suparničkim lojalističkim Ulsterskim obrambenim savezom (UDA) i njegovom frakcijom Ulsterskim borcima za slobodu (UFF). Dvojica muškaraca povezana s UDA-om i UFF-om ubijena su u ponedjeljak u Belfastu, što se pripisuje UVF-u. Ne želeći da to nasilje ugrozi sjevernoirski mirovni proces, Velika Britanija na ulice Belfasta poslala je svoje postrojbe, a istaknuti bivši protestantski gerilski vođa Johhny »Mad Dog« Adair smješten je ponovno u zatvor. Adair (36) je bio prijevremeno pušten iz zatvora u okviru mirovnog sporazuma sklopljenog na Veliki petak 1998.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Austrijski socijaldemokrati ogorčeni zbog pregovora vlade s NATO-om</p>
<p>Socijaldemokratima je »neshvatljiva« i činjenica da vlada počinje razgovore s NATO-om a da prije toga nije stupila u kontakt s nadležnim parlamentarnim odborom, niti to pitanje raspravila u vijećima za vanjsku politiku i obranu</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza,</p>
<p> - Nakon što je austrijski list Die Presse početkom tjedna objavio vijest da je službeni Beč »intezivirao dijalog« s NATO-om, ogorčeno je reagirala oporbena Socijaldemokratska stranka Austrije optužujući koalicijsku vladu za »neozbiljnost« u vođenju vanjske politike.</p>
<p> »Inteziviranje dijaloga znači otvaranje pregovora o priključivanju NATO-u, a otvaranje takvih pregovora svjedoči o neozbiljnosti austrijske vanjske politike«, ocijenio je u izjavi za isti list šef parlamentarne frakcije SPO-a Peter Kostelka. Naime, članstvo u NATO-u značilo bi i opozivanje zakona o neutralnom statusu Austrije, za što je u parlamentu potreban konsenzus svih stranaka. SPÖ svoj pristanak neće dati, upozorio je Kostelka predbacujući vladi kancelara Wolfganga Schüssela da u bitnim pitanjima ne traži nacionalni konsenzus nego igra na politiku konfrontacije. Putovanje vladinog izaslanstva u Bruxelles, gdje s dužnosnicima NATO-a razgovaraju o troškovima i preustroju vezanim za članstvo, socijaldemokratski je političar ocijenio uzaludnim i nepotrebnim, jer »cijeli svijet zna da Schüsselova vlada nema potrebnu većinu za pristup NATO-u«. </p>
<p>Kostelka je na stranicama Die Pressea kritizirao i samog Schüssela koji želi članstvo u NATO-u i ujedno propovijeda »europsku neutralnost«, koncept koji se kosi sa samom definicijom obrambenog saveza. »Takva vanjska politika ne bila bi moguća ni u jednoj drugoj europskoj državi«, opominje Kostelka. </p>
<p>Socijaldemokratima je »neshvatljiva« i činjenica da vlada počinje razgovore s NATO-om a da prije toga nije stupila u kontakt s nadležnim parlamentarnim odborom, niti to pitanje raspravila u vijećima za vanjsku politiku i obranu. Putovanje u Bruxelles je tim začudnije, smatra vanjskopolitički glasnogovornik SPÖ-a, što se vlada u svom programu obvezala da će prije svih odluka razmotriti mogućnosti integriranja neutralnih država u zajedničku europsku sigurnosnu politiku. </p>
<p>Na napade socijaldemokrata Narodna stranka (ÖVP) i njezin mlađi koalicijski partner Slobodarska stranka (FPÖ) reagirali su prilično opušteno, podsjećajući da je u programu vlade predviđeno »inteziviranje dijaloga« sa Sjevernoatlantskim savezom. »Ako ne želimo propustiti sljedeću priliku za uključivanje u Savez, moramo već sada početi s pripremama«, objasnio je u izjavi za agenciju APA dužnosnik Narodne stranke Michael Spindelegger. Glasnogovornik FPÖ-a Wolfgang Jung dodaje da bi intezivniji dijalog s NATO-om s jedne strane olakšao mogući pristup Austrije tom savezu, a s druge stvorio nadomjesnu varijantu približavanja Savezu za slučaj da Austrija ustraje na svojoj neutralnosti. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Na pomolu kompromisno rješenje za Jeruzalem?</p>
<p>Izraelci i Palestinci učinili nove mirovne pomake / Obje strane pridaju velik značaj egipatskom posredovanju</p>
<p>ANKARA, 24. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jordanski kralj Abdullah II. priopćio je kako su Izraelci i Palestinci sasvim blizu postizanja mirovnog sporazuma. »Dvije strane su došle do točke kada je to moguće postići«, rekao je nakon sastanka s predstavnicima židovske skupine »Aish Hatorah« u kraljevskoj palači u Amanu. Upozorio je, međutim, da je na putu do postizanja tog velikog cilja potrebno učiniti nove obostrane ustupke, posebice oko budućeg političkog i državnopravnog ustrojstva Jeruzalema. </p>
<p>Hašemitski suveren je rekao da je za uspostavu trajnog i stabilnog srednjoistočnog mira potrebna veća hrabrost negoli za rat. Rekao je da je takvo stajalište u utorak prenio izraelskom predsjedniku Ehudu Baraku, a nešto kasnije istoga dana i palestinskom čelniku Yasseru Arafatu. Dodao je kako je ohrabren činjenicom da oba oštro sučeljena tabora ne suprotstavljaju bilo koju drugu opciju povijesnom ishodu srednjoistočnih mirovnih pregovora.</p>
<p>Zanimljivo je da obje strane pridaju golemi značaj egipatskoj posredničkoj misiji. Stoga je u posjet Kairu u četvrtak otputovao vršitelj dužnosti izraelskog šefa diplomacije Sholmo Ben-Ami. Prije polaska, on je za Izraelski vojni radio rekao kako će u razgovorima s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom i svojim domaćinom Amrom Moussom pokušati naći izlaz iz »jeruzalemske slijepe ulice«. Pritom je potvrdio kako su učinjeni novi pregovarački pomaci, ali, kako je rekao, još nedovoljni da bi se sazvao novi campdavidski trojni summit.</p>
<p>Visoki izraelski dužnosnik je, također, rekao kako se takav susret na vrhu između Baraka, Arafata i američkog predsjednika Billa Clintona ne planira održati tijekom milenijskog summita Ujedinjenih naroda na East Riveru u New Yorku. Dodao je, ipak, kako očekuje da će doći do odvojenih susreta i razgovora šefa Bijele kuće s izraelskim premijerom i palestinskim vođom. </p>
<p>Prema palestinskim izvorima, Mubarak i Moussa će Ben-Amiju ponuditi kompromisno rješenje glede statusa Jeruzalema. Na već iscrtanim zemljopisnim kartama »svetoga grada« pod palestinskim suverenitetom bili bi muslimanski i kršćanski hramovi koji se nalaze u istočnom, arapskom dijelu starog grada. Istodobno, pod izraelskom upravom našla bi se tamošnja judejska sveta mjesta, uključujući i Zid plača. To su, inače, najosjetljivije političke točke, budući da se treća islamska svetinja džamija Al Aksa nalazi na platou koji se uzdiže iznad tog najvećeg judejskog svetilišta.</p>
<p>Nagađa se da egipatska misija izraelskog šefa diplomacije ima još jednu krupnu zadaću. Riječ je o nastojanju da se umanji učinak zasjedanja Al-Qudskog (Jeruzalemskog) komiteta. To 16-člano tijelo, koje je još 1976. ustanovila Organizacija islamske konferencije (OIC), sastat će se na razini ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Maroku. Cilj tog skupa je da se trajno zaštiti muslimanski i arapski karakter »svetoga grada. Budući da Egipat ima vodeću ulogu u tom tijelu OIC-a, njegove ocjene i procjene mogle bi umanjiti oštru retoriku i, dakako, jeruzalemske zaključke »islamskih jastrebova«.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Palestinci fleksibilni oko datuma proglašenja države</p>
<p>AL BIREH, Zapadna obala, 24. kolovoza</p>
<p> - Palestinci bi mogli odgoditi proglašenje neovisne države prvotno predviđeno za 13. rujna, izjavio je u četvrtak palestinski ministar za informiranje i kulturu Yasser Abed Rabo. Palestinski ministar izjavio je da će Palestinci morati birati između zadržavanja svojih političkih stajališta u mirovnim pregovorima s Izraelom i odluke o jednostranom proglašenju države 13. rujna sa ili bez prethodnog sporazuma s Izraelom. »Naš prioritet je zadržavanje političkog stajališta, a ne ustrajanje na određenom roku«, rekao je Rabo novinarima komentirajući proglašenje Palestine. Izraelski premijer Ehud Barak izjavio je u četvrtak da postoje 50-postotni izgledi za postizanje mira s Palestincima te da će u idućih nekoliko tjedana postati jasno je li sporazum moguć. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Slovački mediji osuđuju ubojstvo Romkinje </p>
<p>BRATISLAVA, 24. kolovoza</p>
<p> - Slovački tisak u četvrtak je osudio rasističko ubojstvo jedne Romkinje tijekom vikenda u njezinu domu u mjestu Zilina. Slovačke novine za taj zločin optužuju nacionaliste ocjenjujući da su rasističke napade u toj petipolmilijunskoj zemlji, u kojoj živi 350.000 do 500.000 Roma, potaknuli upravo oni svojim antiromski intoniranim govorima. List Novy Cas piše kako takvo ubojstvo i »ne začuđuje u gradu kojim upravlja osoba poznata po nesnošljivosti prema Romima«. Gradonačelnik grada Ziline (86.000 stanovnika) Jan Slota dugo je bio na čelu Slovačke nacionalističke stranke koja je otvoreno branila rasistička stajališta. Policija nije potvrdila informaciju da je riječ o rasističkom zločinu. Ubojstvo Anastazije Balazove, majke osmero djece, izvedeno je udarcima palice za baseball, a osudili su ga mnogi političari i javne ličnosti u zemlji. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kinezi traže odštetu za prisilni rad u japanskim tvrtkama </p>
<p>LOS ANGELES, 24. kolovoza</p>
<p> - Devet Kineza koji tvrde da su tijekom Drugog svjetskoj rata bili prisiljeni raditi za Mitsui Group i Mitsubishi Corp. tužili su te japanske tvrtke zahtijevajući odštetu. Njihov odvjetnik Barry Fisher, najavljujući na novinskoj konferenciji pokretanje parnice, otvorio je mogućnost da uz sadašnje klijente preuzme i druge oštećene i podigne zajedničku tužbu. Glasnogovornici dviju japanskih tvrtki nisu komentirali zahtjeve Kineze, od kojih četvorica žive u Kaliforniji, a petorica u Kini. Fisher, poznat po zastupanju žrtava holokausta u tužbi protiv njemačkih, austrijskih i švicarskih banaka, ustvrdio je da su njegovi klijenti nasilno odvedeni iz svojih domova i primorani na rad u rudnicima ili tvornicama. »Japanci su tijekom rata, pa čak i prije njega, u Aziji vodili najunosniji posao s robovima nakon afričke trgovine robljem«, rekao je Fisher. Mnogi su Kinezi, tvrdi on, »poput stoke« transportirani vlakom ili teretnim brodovima gdje su tjednima živjeli u strašnim uvjetima. Velik broj je umro tijekom putovanja, a oni koji su preživjeli morali su podnositi batinanje, glad i težak rad. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Schröderova propagandna istočna turneja</p>
<p>BERLIN, 24. kolovoza</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder započeo je svoju dugo najavljivanu turneju po istočnim saveznim pokrajinama kako bi se na licu mjesta uvjerio u stanje u »novim« dijelovima Njemačke. Schröder je još u predizbornom razdoblju s oporbenog položaja najavljivao kako će, pobijedi li njegova Socijaldemokratska stranka (SPD) na izborima, usredotočiti sve snage na izgradnju i gospodarsko oživljavanje usnulog istoka zemlje. </p>
<p>Dvije godine nakon pobjede SPD-a na izborima i deset godina nakon ujedinjenja, područje bivšeg DDR-a još uvijek u svakom pogledu kaska za razvijenom zapadnom Njemačkom. Prema nekim ružičastim predviđanjima, gospodarska razlika između zapada i istoka zemlje bit će prevladana tek 2028. godine, i to ako stopa privrednog rasta na istoku bude za četiri posto viša nego na zapadu. </p>
<p>No, dok je još donedavno gospodarstvo na istoku raslo brže nego na zapadu zemlje, najnoviji gospodarski polet koji Njemačku prati u posljednjih pola godine s padom stope nezaposlenosti zaobišao je u velikom luku područja koja su nekad spadala pod DDR. Zapad je ponovno gospodarska lokomotiva koja za sobom vuče zaostale istočne pokrajine. I zato kad kancelar na početku svoje turneje govori o tome kako istočnjaci posjeduju isto onoliko samopouzdanja kao i Nijemci sa zapada, malo tko vjeruje u njegove riječi.
Osjećaj manje vrijednosti koji je bivšim stanovnicima DDR-a nametnut u posljednjih deset godina, između ostalog i zbog famoznog »solidarnog doprinosa« koji svaki zapadni Nijemac odvaja od svoje plaće kako bi financirao svog sunarodnjaka na istoku, teško da će biti odstranjen nakon kancelarovog posjeta. Tim više što Schröder ne spada u grupu političara kojima istok zemlje pretjerano ne leži na srcu. Potvrdu tomu mnogi vide u njegovim ranijim ispadima poput izjave da »istočnjake nažalost ne možemo pokloniti Poljacima« ili govora u Bundestagu kad je izjavio da je stanje u izobrazbi na istoku zemlje lošije nego »kod nas« Da tehnokratski orijentirana elita »novih« socijaldemokrata istok zemlje još uvijek vidi kao nužno zlo jest i najnovija Schröderova naznaka da je spreman suspendirati državnu financijsku pomoć istoku nakon isteka »solidarnog doprinosa« 2004., ako pokrajinski čelnici iz redova CDU-a ne pruže potporu njegovom programu ekonomskih reformi, osobito preustroju mirovniskog sustava. Demokršćani imaju vlast u dvije od šest pokrajina, dok u daljnje dvije vladaju uz pomoć koalicijskih partnera. Kancelarov istup, vodeći demokršćani u utorak nazvali »prijetnjom« i »ucjenom«, napominjući da pomoć istoku »nacionalna dužnost« i da se ne smije ničim uvjetovati. Šefica CDU-a Angela Merkel je otišla korak dalje i optužila Schrödera da samo glumi zanimanje za siromašni istok kako bi pridobio glasove birača, dok istodobno smanjuje investicije u tamošnje gospodarstvo i infrastrukturu. </p>
<p>Mnogi su mišljenja da Schröder nikad ne bi imao toliko emotivne hrabrosti poput Helmuta Kohla koji je u općoj svijesti građana, bilo s negativnim ili s pozitivnim predznakom, još uvijek »kancelar ujedinjenja«. No, brutalnost s kojom su do jučer zahvalni stanovnici bivšeg DDR-a na posljednjim parlamentarnim izborima kaznili Helmuta Kohla i njegove demokršćane pokazuje da sentimentalnostima nema mjesta ako je džep prazan. I zato je Schröder i u tom pogledu mnogo oprezniji pa ništa i ne obećava, nego svoju turneju, što mu predbacuju ne samo oporbeni političari nego i mediji, pretvara u prvorazredan spektakl izbjegavajući lukavo područja u kojima je razlika između zapada i istoka najdrastičnija.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Centar sam ja«, poručuje Silvio Berlusconi</p>
<p>RIM, 24. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Silvio Berlusconi, čelnik oporbe pojavio se u srijedu ujutro na Susretu jedinstva i oslobađanja u Riminiju. Sportski obučen, u tenisicama je u pet sati poslije podne prošao sajmom u Riminiju. Nakon što se nije pojavio na Tor Vergati, slavlju Svjetskog dana mladih, što je negativno prokomentirao talijanski tisak, Silvio Berlusconi se osjetio pozvanim da objasni zašto nitko iz redova oporbe, osim Storacea, predsjednika regije Lazio, nije prisustvovao tako značajnoj ceremoniji. Njegov osobni razlog je diskretnost, nije želio da jedan tako važan događaj koristi za svoju promidžbu. Nije propustio priliku da izjavi: »Veliki susret i slavlje Svjetskog dana mladih je znak da su katolici svijeta središnje osobe u borbi za slobodu. Naša stranka Naprijed Italijo sa 70 posto katoličkog glasačkog tijela, jedini je rezervoar glasova koji će napraviti u Italiji pravi 'kopernikanski obrat'«.</p>
<p>Komentirao je i izjave doživotnog senatora Giulija Andreottija koji namjerava obnoviti stranku demokršćana koja je godinama bila na vlasti u Italiji. O formiranju velikog centra spajanjem stranka »Naprijed Italijo« i »Narodne stranke«, Silvio Berlusconi je rekao da nema potrebe za tim, jer »jaki centar već postoji, a to je stranka 'Naprijed Italijo'«. Senator Giulio Andreotti je napustio Grand Hotel u Riminiju prije dolaska čelnika oporbe, ostavljajući mu slobodnu sobu br. 216 u koju se nakon njegovog odlaska smjestio Berlusconi. Čelnik oporbe je jasno poručio Andreottiju da je on jedini koji može biti na čelu oporbe, jer »tamo gdje ima puno vođa, vlada konfuzija«. To je bio njegov odgovor na Andreottijev komentar da »Berlusconi ne može izigravati kralja«.</p>
<p>Kako bi pokazao da je u izuzetnoj fizičkoj formi, čelnik oporbe je cijeli dan obilazio sve manifestacije u Riminiju. Poklonio je zlatni sat »Philippe Patek«, jednom nepokretnom dječaku u kolicima. Nije se htio izjašnjavati o tome što misli tko će biti na čelu centra ljevice, sadašnji predsjednik vlade Giuliano Amato ili gradonačelnik Rima Francesco Rutelli. »Vođe ne stvara stranačko tajništvo«, bio je kratki komentar šefa oporbe. Jedino što ga brine je sukob u oporbenim redovima između Nacionalnog saveza i Sjeverne lige, kojima je poručio da budu »oprezniji u svojim javnim nastupima i ishitrenim ocjenama«.</p>
<p>U četvrtak je govorio pred 20000 mladih u Riminiju gdje je iznio svoju političku platformu, čime je praktički započela promidžbena kampanja za izbore 2001. Govorio je o borbi protiv komunizma, reformi školstva, sudstva, fiskalnog sistema Italije. Podijelio je 10.000 kopija svoje knjige »Kako ja zamišljam Italiju«. Najžešće je napao članove stranke »Demokrati ljevice«. »To su ljudi sa komunističkom prošlošću koji danas tvrde da nisu komunisti. Oni koji su se učlanili u komunističku partiju sa 16 godina i gradili komunizam u Italiji daju izjave da u komunizmu nema slobode.« Oštro je napao na predsjednika vlade Giuliana Amata: »Amato je iluzionist, čovjek bez političke budućnosti.«</p>
<p>Govoreći o federalizmu rekao je da regionalne vlade trebaju preuzeti obvezu upravljanja školstvom i drugim socijalnim ustanovama. Taj koncept je u skladu i sa zahtjevima Berlusconijevih saveznika iz Sjeverne lige.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Peru će vratiti državljanstvo vlasniku medija koji su kritizirali vladu?</p>
<p>LIMA, 24. kolovoza</p>
<p> - Peruanski premijer Federico Salas rekao je u srijedu kako Kongres razmatra vraćanje peruanskog državljanstva Baruchu Ivcheru, vlasniku medija koji su kritizirali vladu predsjednika Alberta Fujimorija. Ivcher, poslovni čovjek rođen u Izraelu, svoje je stečeno peruansko državljanstvo izgubio 1997. nakon što je njegova televizija objavila emisije o torturama i kršenjima ljudskih prava koje provodi vojska te o nezakonitim prisluškivanjima telefona oporbenih političara i »nepodobnih« novinara. Pozivajući se na zakon koji zabranjuje strancima vlasništvo nad tv-kanalima, peruanski sud (koji je pod nadzorom Fujimorija) oduzeo mu je dozvolu za emitiranje, a njegov je kanal preuzela provladina tv-postaja.</p>
<p>Oporba je pozdravila službenu najavu povrata državljanstva Ivcheru, ali je zatražila i da mu se vrati dozvola za emitiranje programa. </p>
<p>Pitanje Ivcherova državljanstva postavila je Organizacija američkih država (OAD) kao jedan od testova jačanje demokracije u toj južnoameričkoj zemlji. Izaslanstvo OAD-a na visokoj razini boravi u Limi zbog ovotjednih razgovora predstavnika vlade i oporbe o demokratskim reformama, koje uključuju i reforme sudstva te izbornoga sustava.</p>
<p>Odluka peruanske vlade da prije tri godine Ivcheru oduzme držvljanstvo izazvala je brojne kritike, ali službena Lima se branila obrazloženjem da se Ivcher nikad nije odrekao svoga izraelskog državljanstva. Premijerova najava da će prijedlog zakona o dobivanju peruanskog državljanstva koji je upravo pred Kongresom, omogućiti mnogim strancima da lakše postanu naturalizirani Peruanci, očito se odnosi i na spornoga vlasnika medija. Ministar pravosuđa Alberto Bustamante rekao je novinarima da je rasprava o novom zakonu »znak« vladine političke volje da ispuni zahtjeve za demokratizacijom na kojima inzistira OAD. Inače, slučaj oduzimanja državljanstva Baruchu Ivcheru, Interamerička novinarska udruga nazvala je jednim od najozbiljnijih napada na slobodu medija u Latinskoj Americi. (Reuters/G.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vojislavu Koštunici ankete daju najveće šanse na izborima</p>
<p>BEOGRAD, 24. kolovoza</p>
<p> - Kandidat Demokratske oporbe Srbije (DOS) za predsjednika SR Jugoslavije Vojislav Koštunica ima najveće šanse za uspjeh na predstojećim izborima, zakazanim za 24. rujna, pokazalo je najnovije istraživanje Instituta društvenih znanosti u Beogradu, rađeno za agenciju Beta. Rezultati pokazuju da bi za Koštunicu glasovalo 35 posto birača, a za sadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića 23 posto. Predsjednički kandidati Srpskog pokreta obnove (SPO) i Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislav Mihailović i Tomislav Nikolić dobili bi u ovom trenutku po pet posto glasova. U slučaju drugog kruga predsjedničkih izbora Koštunica bi dobio 47 posto glasova, a Milošević 27 posto.</p>
<p>Po mišljenju istraživača, Koštunica stoji bolje kod svih kategorija stanovništva osim kod domaćica i umirovljenika, poljoprivrednika, nisko kvalificiranih i polukvalificiranih radnika. Milošević ima prednost samo na širem području Beograda, odnos snaga je izjednačen u istočnoj, jugozapadnoj i južnoj Srbiji, dok Koštunica bolje stoji u užem području Beograda, Bačkoj, Banatu, Srijemu, niškoj regiji, Šumadiji, Pomoravlju, sjeverozapadnoj Srbiji i kraljevačkoj regiji. Koštunicu podržavaju pristaše DOS-a, ali i 17 posto pristaša Srpskog pokreta obnove (SPO), 12 posto pristaša drugih stranaka, devet posto onih koji ne znaju za koga će glasovati, kao i dva posto radikala i jedan posto pristaša Socijalističke partije Srbije (SPS) i Jugoslavenske ljevice (JUL). Milošević ima skoro jedinstvenu potporu SPS-a i JUL-a, ali i 18 posto pristaša radikala.</p>
<p>Veliku uzdržanost prema Koštunici pokazuju Muslimani - 53 posto se prema njemu ne određuje, jedna trećina iskazuje negativno mišljenje, a 14 posto pozitivno mišljenje. Za razliku od njih, 45 posto Mađara iskazuje povoljno mišljenje o Koštunici, 15 posto negativno, a 23 posto je uzdržano. Pripadnici svih nacionalnosti (osim Roma i Slovaka kojih je malo u uzorku) iskazuju negativno mišljenje o Miloševiću, a to mišljenje je najizrazitije kod Muslimana i Mađara.</p>
<p>Predsjednik SPO-a Vuk Drašković doživio je »strmoglavi pad« rejtinga: negativno mišljenje o njemu ima 72 posto ispitanika, a pozitivno 10 posto, pokazuje najnovije istraživanje javnog mišljenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>SPO ipak izlazi na savezne izbore</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Demokratska oporba Srbije (DOS) neće imati svoje izborne liste s kandidatima za savezni parlament u Crnoj Gori, niti će u toj republici biti formirane nestranačke liste, odlučili su čelni ljudi oporbe, a objavio njihov koordinator Zoran Đinđić. Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko dana crnogorska je vlast potpuno promijenila stav i umjesto da, kako je najavljivala, pruži logističku podršku srbijanskoj oporbi, savezni izbori tamo će biti »aktivno bojkotirani«. Kako prenosi srbijanski tisak, Đinđić je rekao da crnogorska vlast formiranje oporbenih lista u svojoj republici doživljava kao napad na nju, ali oporba »neće polemizirati s dužnosnicima Crne Gore jer ne želi otvarati nove fronte budući da joj je dosta i onih u Srbiji«. Tako će DOS u Crnoj Gori biti zastupljen samo u izbornoj kampanji koju će voditi predsjednički kandidat Vojislav Koštunica i prepustiti gotovo sva crnogorska mjesta u federalnom parlamentu crnogorskoj oporbi, odnosno Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) saveznog premijera Momira Bulatovića. Istodobno s prekidom borbe za savezne poslanike iz Crne Gore u jednom dijelu srbijanske oporbe, u tu borbu upustio se drugi dio - stranka Vuka Draškovića Srpski pokret obnove. Unatoč dugo održavanoj teoriji da će izaći samo na lokalne izbore u Srbiji te na predsjedničke (kandidiran je begradski gradonačelnik Vojislav Mihailović), Drašković je u srijedu izjavio kako će »SPO najvjerojatnije izaći na izbore za parlament SRJ jer je u Srbiji, na žalost, stvorena atmosfera da to moramo učiniti«. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Gradi se Miloševićev »zabranjeni grad«</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Građani Bora, Žagubice i Požarevca ovih dana pričaju samo o misterioznoj izgradnji tajnoga skrovišta za Slobodana Miloševića kojemu su dali ime »zabranjeni grad«, pišu podgoričke Vijesti podsjećajući ovih dana na priču koju su javnosti još ranije otkrili beogradski privatni listovi. Duboko u šumama planine Crni vrh u istočnoj Srbiji, u blizini sela Dubišnica, navodno se gradi podzemno utvrđenje monumentalnih razmjera gdje će Milošević živjeti ako bude morao otići s vlasti, skrivati se od haških istražitelja ili lovaca na glave u potrazi za plijenom vrijednim više milijuna dolara. Kompleks je, tvrdi se, smješten ispod jedne vile koju su nekad koristili komunistički aktivisti, a prilaz tom području je zabranjen i pod neprekidnom policijskom stražom.</p>
<p>Postoje brojne glasine kako je projekt dio Miloševićeve police osiguranja u slučaju da izgubi predsjedničke izbore ili postigne nekakav sporazum s međunarodnom zajednicom u zamjenu za odlazak s vlasti, pišu Vijesti dodajući jedan dosad nepoznat detalj koji je procurio iz okruženja Miloševićeva sina Marka. On je, naime, u tu vilu odveo svoje prijatelje za vrijeme oporbenog mitinga u Požarevcu 9. svibnja jer je »mislio da bi moglo doći do sukoba«. Neimenovani svjedok je tada vidio da su na planini u tijeku veliki radovi čiji se dio odvija ispod zemlje. Anonimni šumar iz tog kraja također ne prilazi vili, jedino joj krovove vidi kad opadne lišće s drveća i čuje helikoptere kad slijeću. Vijesti spominju i »policajca iz Žagubice« koji je izjavio da je Milošević tamo proveo veći dio vremena za NATO-ova bombardiranja. Ovaj dnevnik oslanja se i na tjednik Extra iz Bijeljine čija novinarka tvrdi da vila ima vlastitu kino-dvoranu, prostoriju za biljar i bazen pun ljekovite vode, a da je još 1995. jedan od rijetkih ekskluzivnih Miloševićevih gostiju bio Boutros Boutros Ghali, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>BiH: Vraćeno tek 13 posto kuća, ministar za izbjeglice RS dao ostavku </p>
<p>SARAJEVO, 24. kolovoza</p>
<p> - Posljednji prikupljeni pokazatelji o provedbi imovinskih zakona u BiH upozoravaju da je stanje i dalje iznimno loše. Izbjeglice se sučeljavaju sa znatnim poteškoćama prilikom pokušaja povratka u prijeratne domove. Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) i misije OESS-a i UNHCR-a prikupili su zbirne informacije o poštivanju imovinskih zakona za cijelu zemlju i predstavili ih javnosti u četvrtak u Sarajevu. Prema tim pokazateljima, lokalnim tijelima vlasti u BiH do danas je podneseno 225.295 zahtjeva za povrat imovine. Rješavajući te zahtjeve, vlasti su donijele 77.979 odluka, no tek je nešto više od 30 tisuća kuća, stanova i poslovnih prostora stvarno vraćeno prijeratnim vlasnicima. To je tek 13 posto u odnosu na broj podnesenih zahtjeva.</p>
<p> U provedbi imovinskih zakona bolji rezultati postignuti su u Federaciji BiH. Tamošnjim vlastima podneseno je nešto više od 119 tisuća zahtjeva za povrat imovine, odluke su donesene u gotovo 46 posto slučajeva, a nešto manje od 22 tisuće objekata i stanova - što je 18 posto od ukupog broja spornih slučajeva - vraćeno je nekadašnjim vlasnicima. U Republici Srpskoj do svoje prijeratne imovine došlo je pak samo osam posto od 106.263 izbjeglih i prognanih koji su podnijeli zahtjev.</p>
<p> U F BiH do danas je prijeratnim korisnicima vraćeno otprilike 11 tisuća od 82 tisuće društvenih stanova koji su u ratu proglašavani napuštenima. U srpskom entitetu u društvene se stanove vratilo svega četiri posto izbjeglica, što je 1180 od 27 tisuća spornih stambenih jedinica.</p>
<p> I u slučaju poštivanja prava na privatnu imovinu znatno su bolji rezultati postignuti u Federaciji, gdje je zakonitim vlasnicima vraćeno 10.000 od 36 tisuća napuštenih objekata. U srpskom entitetu takav status imalo je gotovo 80 tisuća objekata, a samo je njih 7300 vraćeno prijašnjim vlasnicima.</p>
<p> U Federaciji najslabiji rezultati bilježe se u Hercegovačko-neretvanskoj, Herceg-bosanskoj i Zapadno-hercegovačkoj županiji. Najviše je pak rezultata vidljivo u Sarajevskoj županiji i Srednjoj Bosni.</p>
<p> Slaba provedba imovinskih zakona navela je ministra za izbjeglice RS-a Miladina Dragičevića da ponudi ostavku koju je premijer Milorad Dodik u srijedu i formalno prihvatio. Dragičević je izjavio da ostavku podnosi zbog pritiska međunarodnih organizacija kojem je bio neprekidno izložen, ustvrdivši da je na planu povratka izbjeglica učinio najviše što je mogao.</p>
<p> Glasnogovornik OHR-a Oleg Milišić izjavio je u četvrtak da međunarodnu zajednicu ne zanima tko će biti na čelu Ministarstva za izbjeglice RS-a, nego brz i učinkovit povratak ljudi svojim domovima.</p>
<p> Vlasti srpskog entiteta, među njima premijer Dodik i bivši ministar Dragičević, oštro su se usprotivile najavi prognanih Bošnjaka da će u središtu Banje Luke podići šatorska naselja i tamo čekati da im se omogući povratak domovima u tom gradu.</p>
<p> Kao kontramjeru, Srbi izbjegli iz Sarajeva i okupljeni u organizaciji Povratak, najavili su podizanje šatora i u glavnom gradu BiH tražeći ostavke federalnog i županijskog ministra za izbjeglice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Povoljni stambeni krediti za sarajevsku elitu koja živi u tuđim stanovima</p>
<p>SARAJEVO, 24. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Objavljivanje popisa uglednika kojima je sarajevska županijska vlada dodijelila vrlo povoljne kredite za rješavanje stambenoga pitanja izazvalo je veliku pozornost domaće javnosti. Stigle su i prve kritike, pa čak i zahtjevi za poništenje odluke Povjerenstva koje je odlučivalo o pristiglim zahtjevima za dodjelu kredita. Postavljaju se, naime, pitanja jesu li baš sve osobe s popisa imale prvo dobiti tako povoljne stambene kredite; riječ je o iznosu od 35.000 maraka, a krediti će biti otplaćivani u roku od 25 godina s kamatom od simboličnih 1 posto!</p>
<p>Županijski premijer Beriz Belkić odbacio je u izjavi za sarajevsko Oslobođenje navode o mogućoj korupciji, kazavši da je Povjerenstvo za odlučivanje o zahtjevima formirano upravo zato da vlada ne bi bila prisiljena donositi odluke o tome kome je potreban stambeni kredit. »Bilo je ministara u vladi i poslanika u Skupštini kojima je prijetila ulica ... Sve podatke o dobitnicima kredita treba učiniti javnima, kako bi oni koji su kredite dobili bili sigurni da su dobili to što im pripada«, izjavio je Belkić, podsjećajući da su brojni kadrovi koji će zahvaljujući županijskom kreditu riješiti stambeno pitanje ranije živjeli u tuđim stanovima. </p>
<p>Inače, novac će biti iskorišten za dogradnju stanova u elitnom sarajevskom naselju Ciglane. Na popisu »sretnika« nalaze se i široj javnosti poznata imena poput prvakinje sarajevske opere Amile Bakšić, književnika Abdulaha Sidrana, Hadžema Hajdarevića i Marka Vešovića, redatelja Dine Mustafića, zatim nekolicine poznatih sarajevskih sportaša i liječnika, sudaca, pravobranitelja i tužitelja, sveučilišnih profesora, jedna obitelj poginulog branitelja te dva zastupnika i potpredsjednika Skupštine Županije Sarajevo.</p>
<p>Sarajevski tisak zasad upozorava na dva slučaja koja bi mogla biti sporna. Tako je Vildana Kustura, bivša ministrica bez lisnice u županijskoj vladi i buduća zamjenica federalnog ombudsmana, dobila kredit za stan od čak 70 četvornih metara, premda živi sama i premda je to suprotno kriterijima. Također, skupštinski zastupnik i direktor srednje škole Muhamed Ganibegović dobio je kredit za stan usprkos tome što je već imao riješeno stambeno pitanje - odnosno, novac će iskoristiti da bi dobio veći stan na boljoj lokaciji u gradu. </p>
<p>Osim toga, tvrdi se da usprkos preporuci župana Mirsada Kebe da pripadnici sarajevskog MUP-a budu izuzeti od preporuke po kojoj krediti za stanove neće biti dodjeljivani službenicima izvršne vlasti - niti jedan kredit nije dodijeljen »policajcima«, premda su desetine njih koji su koristili tuđe stanove u posljednje vrijeme deložirani.</p>
<p>Svevlad Hoffmann, nezavisni kandidat za ulazak u Skupštinu županije Sarajevo na predstojećim općim izborima, upozorio je i na činjenicu da se preko 90 posto kredita koji su dodijeljeni uglednicima i županijskim kadrovima odnosi na građane većinske, bošnjačke nacionalnosti. On je kritizirao HDZ-ovog dužnosnika Zlatka Horvata koji se nalazio na čelu Povjerenstva za dodjelu kredita da uopće nije vodio računa o nacionalnoj ravnopravnosti, što je po Hoffmannu još jedan dokaz da se HDZ zapravo samo deklarativno zalaže za ostvarenje interesa sarajevskih Hrvata. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Slovenski sindikat: Strani poslodavci ucjenjuju i iskorištavaju zaposlene </p>
<p>LJUBLJANA, 24. kolovoza</p>
<p> - Sindikat zaposlenih u trgovini optužuje strane trgovinske lance koji su posljednjih godina otvorili supermarkete u svim većim slovenskim gradovima da iskorištavaju i ucjenjuju svoje zaposlenike, ne drže se domaćih propisa s područja radnog prava i ograničavaju rad sindikalnih povjerenika. Najviše kritika doživio je francuski trgovinski lanac Leclerc koji je prije tri mjeseca otvorio prvu robnu kuću u Ljubljani i namjerava u Sloveniji otvoriti još devet velikih trgovina. </p>
<p>»Svaki poslodavac koji misli da će kod nas stvarati profit na jeftinoj radnoj snazi i kršenju propisa, imat će posla s nama«, oštro je na konferenciji za novinare upozorio predsjednik Sindikata zaposlenih u trgovini Sandi Bartol, a u četvrtak prenijeli ljubljanski dnevnici. Posebno je istaknuo slučaj kršenja prava 300 zaposlenika u Leclercovoj robnoj kući u Ljubljani. Radnici se tuže na protupropisna otpuštanja s posla, prekovremeni rad iznad zakonski dopuštenog i na minimalne plaće od oko 300 njemačkih maraka.</p>
<p>Kako tvrde sindikalni čelnici, sličnu politiku vode i drugi strani investitori s područja maloprodaje koji se u borbi protiv sindikata i radnika koriste domaćim menedžerima. Za razliku od osoblja prodaje koje često radi i bez ugovora, ti su menedžeri izuzetno dobro plaćeni. Francusko vodstvo ljubljanskog Leclerca u tome je ipak, ističe Bartol, posebna priča. </p>
<p>»Rade s pozicije naroda veće vrijednosti, a njihova mimika i način komuniciranja pokazuju da nas ne vide kao europsku demokratsku državu nego kao Balkan«, ogorčen je Bartol. Kaže da od zaposlenih u domaćim trgovinskim poduzećima ne dobivaju ni izdaleka toliko žalbi kao od onih koji rade kod stranaca. Među pritužbama su i tvrdnje nekadašnje prevoditeljice direktora jedne strane robne kuće o seksualnom ucjenjivanju djelatnica. Sindikat namjerava, ako se u dogledno vrijeme u pregovorima sa stranim poslodavcima ne dođe do sporazumnih rješenja, raspravu o tom problemu predložiti i samom parlamentu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bush povukao tv spot u kojem se ismijava Gore</p>
<p>WASHINGTON, 24. kolovoza </p>
<p> - Vodstvo Republikanske stranke moralo je, na traženje svojeg predsjednikog kandidata Georgea W. Busha u četvrtak povući televizijski spot u kojem su pokušali ocrniti demokratskog predsjedničkog kandidata Ala Gorea. U spornom spotu Gore mucajući izgovara kako Bill Clinton nikad nije lagao. Potpis pod slikom je jedna od Bushovih omiljenih tvrdnji: Gore će izgovoriti sve kako bi bio izabran. Iako to nije izravno rečeno, jasno je da se ovakva tvrdnja Goreu htjela podmetnuti u vezi s aferom Lewinsky. Problem je što je izjava izvučena iz jednog TV intervjua američkog potpredsjednika 1994. godine, davno prije ulaska slavne pripravnice u Bijelu kuću. Da bude još gore, Goreova izjava bila je komentar u povodu kandidature Olivera Northa za republikanskog kongresmena u Virginiji. Bio je poznat Northov udio u aferi »Iran-kontra«, mračnoj operaciji CIA-e koja je pomagala protuvladine snage u Nikaragvi trgujući oružjem s Iranom. Gore je Northa nazvao »prezira vrijednim patološkim lašcem«. Na pitanje novinarke NBC-a, zar predsjednik Clinton u dvije godine (dotadašnjeg mandata u Bijeloj kući) nije izgovorio ni jednu neistinu, Gore je odgovorio: »Ne pada mi na pamet (...) Koliko sam ja čuo - nije«. Emitiranje republikanskog spota bilo je već plaćeno na 350 američkih tv stanica a trebalo je početi u četvrtak. Bush i Gore zasad se suzdržavaju tv poruka u kojima bi se međusobno napadali. Bushov stožer je ovog tjedna počeo objavljivati dva spota o reformi obrazovanja a Gore u tv porukama obrazlaže svoje zamisli o zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bush kao predsjednik, oličenje »sumraka američke kulture«?</p>
<p>Autor provokativne knjige »Sumrak američke kulture« Morris Berman predviđa da će SAD propasti kao što su propala sva carstva u prošlosti / On tvrdi da su Amerikanci nepismena nacija i vjerojatno će za predsjednika izabrati Georgea W. Busha / Bush »ne zna napisati gramatički točnu rečenicu ako mu netko ne pomogne i ne zna održati gramatički točan govor ako ga ne čita s »blesimetra«</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - SAD će propasti kao što su propala sva carstva u prošlosti a Amerikanci su nepismena nacija i vjerojatno će za predsjednika izabrati Georgea W. Busha koji je »glup k'o batina«, glavne su postavke povjesničara kulture Morrisa Bermana, autora provokativne knjige »Sumrak američke kulture«, što je objavljena u SAD-a u lipnju ove godine. </p>
<p>Ako Bush postane predsjednik SAD-a, on će biti najgluplji čovjek koji je ikad izabran na tu funkciju, tvrdi Berman. Zašto? Između ostaloga zato što guverner Texasa nije u životu pročitao intelektualno zahtjevniju knjigu i zbog toga predstavlja oličenje svega onoga što je danas loše u Americi, zemlji u kojoj je »biti intelektualac postalo tabu«, piše Berman u knjizi čije je najzanimljivije dijelove u četvrtak prenijela agencija Reuters. </p>
<p>Bushova kandidatura kao da je bila samo kap koja je prelila čašu gorčine kod autora knjige, inače profesora na Sveučilištu »John Hopkins«, velikog simpatizera Zelene stranke i, prema vlastitim riječima, »marksističkog idealista«. Amerika kakvu on opisuje u svojoj najnovijoj knjizi daleko je od one kakvom je predstavljaju političari i američki mediji: većina ljudi ne zna čitati, Bill Gates i njegovi superbogati drugovi, čini se, prigrabili su sav novac, dok je najveća zemlja na svijetu, poznata po izvozu dobrog života, slobode i sreće, danas pod udarom »kulture« pečenih pilića i zaglupljujućih televizijskih komedija. Amerika je duhovno mrtva, Amerikanci su poludrogirani i dezorijentirani, obitelji se raspadaju, čak i u 'svetom' Ovalnom uredu, a nacionalni poslovi zapostavljaju se zbog ljubakanja s pripravnicama, piše Berman.</p>
<p>Predsjednički kandidat Republikanske stranke George Bush mlađi slika je i prilika američkog kolapsa koji nalikuje propasti Rimskog carstva. »Mislim da George W. Bush nije u životu pročitao ozbiljniju knjigu. Što nam govori to da je ozbiljan predsjednički kandidat literarno glup kao batina?«, pita se retorički autor. Bush »ne zna sam napisati gramatički točnu rečenicu i ne zna održati gramatički točan govor ako ga ne čita s blesimetra. A američka javnost vjerojatno će baš njega izabrati za predsjednika«. Berman podsjeća na nedavno objavljeni članak u lokalnim novinama u kojemu je jedna žena, odgovarajući na pitanje smatra li da je Bush dovoljno inteligentan da bude predsjednik, rekla: »Sladak je, ali mislim da ne zna baš puno«. Za Bermana, ona je tipičan Bushov glasač kakvih u SAD-u ima još na milijune. </p>
<p>I ostali statistički podaci pozivaju na uzbunu: Broj Amerikanaca koji čitaju dnevne novine prepolovio se od 1965. godine, istraživanje provedeno 1995. godine pokazalo je da 40 posto učenika osnovne škole nije znalo tko je bio glavni neprijatelj SAD-a u Drugom svjetskom ratu, oko 120 milijuna Amerikanaca piše i čita engleski jezik na razini 11-godišnjaka, a o popularnosti uradi-sam literature bolje da se i ne govori. </p>
<p>Još šezdesetih godina u SAD-u je bilo sve drukčije, podsjeća Berman. »Tada je postojala odanost temeljnoj predodžbi da je SAD, nekako, snaga koja predvodi dobro u svijetu, da stvarno čini vrijedne stvari na području demokracije i gospodarstva ... Danas ovdje imamo duhovnu apatiju i opće shvaćanje da će, bez obzira koga izabereš na izborima, vlada biti korumpirana. Prevladao je sebični materijalizam i ne postoji nikakav drugi smisao osim stjecanja novca«, ogorčen je autor. </p>
<p>Dio krivice za takvo stanje Berman pripisuje Hollywoodu. U slučaju serije »Kafić u zdravlje«, koja je u SAD-u bilježila veliku gledanost punih deset godina, primijetio je da su svi ljudi koji pokazuju bilo kakav intelektualni interes »predstavljeni kao pompozne, samodopadne i pretenciozne osobe«, dok su likovi iz 'kafića', »koji doslovce ne razlikuju glavu od stražnjice« prikazani kao topli i autentični stupovi američkog društva. </p>
<p>Takvoj Americi više ne može pomoći nikakav »Band-Aid« koncert, pa čak ni briljantni predsjednik, jer su stvari otišle predaleko, pesimistično zaključuje Berman. Iako knjiga nema uobičajeni, »hollywoodski sretan završetak« (autor zaključuje kako je »svaka civilizacija imala svoj kraj, bez izuzetka« pa će tako i američka), knjiga je odlično prihvaćena čak i od čitatelja koji smatraju da je autorov pesimizam pretjeran. Za njih je kritika iznijeta u knjizi otrežnjujuća i upravo zbog toga budi nadu da se mnoge stvari u američkom društvu ipak mogu popraviti. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Nikakvi monopoli nisu dobri za budućnost Hrvatske - i to bi bio glavni razlog da Vlada ponovo razmotri svoj naum držanja čvrste krajnje cijene »Inine« nafte</p>
<p>U Vjesniku od 23. kolovoza, 2000. objavljen je članak u Gledištima: "Naftni šok..." koji indicira predviđeni skok cijene sirove nafte u svijetu i do 50 dolara za barel nafte. Odmah treba kazati da je jako mala vjerojatnost tako značajnog daljnjeg skoka svjetske cijene sirove nafte, gdje je sadašnja - vrlo visoka - cijena WTI nafte (West Texas Intermediate - najbolja i najskuplja nafta; odrednica ostalih cijena) od skoro 33 dolara za barel.</p>
<p>Najznačajniji potrošači - prvenstveno SAD - imaju nuždu i mogućnosti "smiriti" drastično povećanje cijene nafte, radi čuvanja vlastitih privreda od inflacionih udara. Ta činjenica je prilično pouzdan garant, za nas ostale "smrtnike" - tj. male zemlje, gdje i Hrvatska spada, da do spomenutog povećanja - najvjerojatnije neće doći!</p>
<p>Nadalje, čitam u istom članku i u ostalim medijima kako Vlada Republike Hrvatske namjerava već ovog četvrtka odobriti "...automatizam podešavanja cijena goriva" - gdje bi fluktuacije cijene sirove nafte i tečaja dolara utjecale na cijene INE, a konačna maloprodajna cijena bi ostala ista - s time da bi davanja državi (trošarine i PDV) varirale. Predsjednik Inine Uprave, g. T. Dragičević, pozdravio je ovu namjeru, pošto se Vlada izgleda složila s Ininom maloprodajnom cijenom 95-oktanskog benzina od 2.315 kn/l (cijena prije ukalkuliranja trošarina i PDVa).</p>
<p>Tu se pojavljuje nekoliko financijskih i tržišnih momenata, na koje bi želio ukazati; posebno i u usporedbi sa fluktuacijama cijena goriva u SAD. Zanimljivo da sadašnja Inina maloprodajna cijena benzina (2.315 kn/l) je ostala ista u sadašnjoj tržišnoj situaciji, kao i proteklog svibnja, kad je navedena cijena sirove nafte bila niža (22 $/barel) i kad je tečaj dolara bio niži (8 kn/$). Kao što znamo, sadašnja cijena sirove nafte koju INA kupuje je znatno viša (pretpostavljam 27 $/barel, uglavnom jeftina Ruska nafta s dosta sumpora ). Svjetska odrednica naftnih cijena, odlična WTI nafta je sada 32.47 $/barel (cijena za rujan, 2000.) i tečaj dolara je oko 8.3 kn/$. Nadam se da i moje pisanje o previsokoj tada navedenoj cijeni benzina Ine (VJESNIK, 1. lipnja, 2000) je pridonijelo da se razmisli o stvarnoj cijeni nafte i goriva (benzini, diesel i jet goriva), da se ukalkulira i visoke zarade pri "prodaji" domaće Inine sirove nafte rafinerijama (oko 50 posto prerade nafte je iz domaćih izvora). U usporedbi sa SAD cijenama i standardima odnosa cijena (sirova nafta - rafinerijski troškovi - maloprodajni troškovi) i prema sadašnjem stanju tržišta, ova sadašnja Inina maloprodajna cijena 95-oktanskog benzina (2.315 kn/l, prije trošarina i PDVa) je opravdana. Pri tome, to bi trebala biti dobra vijest za Inine domaće proizvođače sirove nafte (nekadašnji "Naftaplin") jer znači da "prodaju" svoju naftu za oko 27 $/barel rafineriji (radi se o Ininoj internoj prodaji, naravno). A to stvara dobre zarade!</p>
<p> Dobro je da se uvodi stanoviti "automatizam" cijena, gdje će svjetski trendovi (cijena sirove nafte i tečaj dolara) biti uvažavani pri formiranju Inine maloprodajne cijene. To je dobro i opravdano, jer želimo da tržišni uvjeti što više djeluju na formiranje cijena. Dirigirane i kontrolirane cijene nisu nikad doprinijeli razvoju tržišta i privrede uopće. Imajući to u vidu, čudim se namjeri da se konačna maloprodajna cijena na benzinskoj pumpi (uključujući trošarine i PDV) čvrsto drže na sadašnjem nivou. Ja naime vjerujem da i krajnji potrošač treba do neke razumne mjere "osjetiti" tržišne trendove; to može uključiti i spuštanje cijena, pošto sadašnje visoke cijene sirove nafte moguće će se spustiti u doglednoj budućnosti - a, to znači i niže cijene na benzinskoj pumpi.</p>
<p> Ukoliko usporedimo SAD prosjeke udjela u cijeni benzina (prije dodavanja raznih poreza) iz srpnja, 2000. sa prihvaćenom Ininom maloprodajnom cijenom (prije trošarina i PDVa) od 2.315 kn/l, dobijemo slijedeće postotke i segmentne cijene u Ininoj maloprodajnoj cijeni:</p>
<p> sirova nafta ima 60% udjela, ili 1.39 kn/l</p>
<p> rafinerijski troškovi su 18% udjela, ili 0.415 kn/l</p>
<p> maloprodajni troškovi su 22% udjela, ili 0.51 kn/l</p>
<p> Time ukupno ta tri (3) dijela čine 100% Ininine maloprodajne ukupne cijene benzina od 2.315 kn/l. </p>
<p>Drugim riječima prikazano, ukoliko cijena sirove nafte poraste za 10%, onda će benzin poskupjeti oko 8 lipa po litri; isto tako, ukoliko tečaj dolara poraste za 10% - isto tako će benzin poskupjeti za 8 lipa po litri. Ako se dogodi obadvoje (skuplja nafta i skuplji dolar) - onda se to naravno zbraja, pa bi za takove promjene cijena benzina porasla za 16 lipa po litri (0.16 kn/l). Otprilike isto takve promjene cijena benzina bi se desile ukoliko cijene i tečaj dolare odu naniže; za očekivati je ove zime nešto niže cijene, oko 5% niže u prosincu, 2000. godine - prema sadašnjim Futures tržnim i ugovorenim cijenama sirove nafte (New York Merkantile Exchange, stanje na 21. kolovoza, 2000.) </p>
<p>Ukoliko Vlada ostane pri svome naumu da održi čvrste maloprodajne cijene na benzinskoj pumpi, prihodi u proračun Republike Hrvatske će se povećati ili smanjiti za gornje iznose, zavisno o promjenama. Profitabilnost Ine će ostati ista, bez obzira na promjene. Samim time, privatizacijski prospekt INE će se povećati, jer odredjena "državna zaštita" profitabilnosti će ostati - a, svaki budući vlasnik Ine rado bi vidio određenu "državnu zaštitu" svoje profitabilnosti, koja već pomalo opet "miriše" na svojevrsni monopol. A nikakvi monopoli (ni kad samo "mirišu") nisu dobri za budućnost Hrvatske - i to bi bio glavni razlog da Vlada razmotri ponovo svoj naum držanja čvrste krajnje cijene. Određena varijabilnost i krajnje maloprodajne cijene benzina je dobra i zdrava - bez značajnog "udara" prema inflacionim trendovima! S nestrpljenjem očekujem proširenje natjecanja među više naftnih tvrtki u Hrvatskoj, bez ikakovog monopolizma ili "zaštite države" za bilo koga. To će se postići tek kad se INA u potpunosti privatizira, kad se ukinu "zaštitne carine", kad dirigirane tarife postanu "tamne sjene prošlosti" i kad svekoliki potrošaći (goriva, u ovom slučaju) shvate nužnost suživota sa svjetskim trendovima i tržisnim zakonima.</p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, Kalifornija, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Gojko Borić i dalje uporno brani doglavnika Milu Budaka</p>
<p>Tko o čemu Gojko Borić o Mili Budaku kao »vrsnom književniku« (Vjesnik od 17. kolovoza). O njegovu se političkom djelovanju, tvrdi Borić, može govoriti »samo u kontekstu hrvatskog građanskog rata u godinama između 1941. i 1945.«.</p>
<p>Niti je Budak bio vrstan književnik, niti se njegovo javno djelovanje za vrijeme NDH može okrstiti neutralnim terminom »političkim«. Bio je prvi ustaški doglavnik koji je do dolaska Pavelića u Zagreb 15. travnja 1941. pripremio, zajedno s Nijemcima teren za uspostavu kvislinške ustaške vlasti. Kao ustaški ministar potpisao je rasne zakone koji su poslužili kao podloga za provođenje holokausta, genocida nad hrvatskim građanima židovskog porijekla, zbog čega se i danas, pola stoljeća nakon toga strašnoga zločina, hrvatski predstavnici moraju ispričavati u svijetu. Neki dan je to učinio i predsjednik Mesić u Memorijalnom centru holokausta u Washingtonu.</p>
<p>Borić je, čini se, slijep, spram tih činjenica, kao i prije dvije godine kad je branio naziv Budakove ulice u Splitu. Naziv je sada skinut, ali to ne utječe na Borića da promijeni svoj stav. </p>
<p>Borić se poziva na Ernsta Noltea, najglasnijeg njemačkog revizionista povijesti za Hitlerove vladavine. On navodno »ne stavlja ustaštvo direktno u fašističko gibanje nego u njegove popratne pojave«. A znamo iz svjedočanstva na našem tlu da su te »popratne pojave« po svojim strahotama bile takve da su se mnogi hrvatski Židovi spašavali bijegom čak u zone pod izravnom talijanskom fašističkom okupacijom.</p>
<p>O Nolteovim pokušajima revizije nepobitnih činjenica iz povijesti nacističke Njemačke najviše je kod nas kritički pisao povjesničar dr. Eduard Čalić. I nedavno se javio s tom temom u Feralu. </p>
<p>Kritički osvrt na Nolteov revizionizam objavljen je ovih dana iz pera dr. Nevena Šimca, hrvatskog intelektualca na radu u Parizu, u zborniku »Prošlost je teško pitanje« u izdanju »Friedrich Naumann Stifung« (Zagreb, 2000.). Šimac upozorava i na drugi pojam, koji se u tom smislu javlja: negacionizam - nijekanje zločina koje su nacifašistički režimi počinili u Drugom svjetskom ratu, napose u odnosu na Židove. »Nolte je, piše Šimac, nastojao smjestiti nacizam i njegove državne zločine - Shou i ostale masovne zločine - u određenu racionalnost povijesti i pronaći izvan Njemačke uzroke nacizma pa tako, relativizirajući veze nacizma s Njemačkom, dekulpabilizirati nacionalnu povijesnu svijest Nijemaca«.</p>
<p>Na Nolteove tvrdnje uslijedila je, navodi Šimac, burna reakcija u samoj Njemačkoj. Intelektualni krug oko Jürgena Habermasa optužio je Noltea da započinje »s revizionističkom urotom s ciljem banalizacije genocida nad Židovima i umanjivanja nacionalne odgovornosti Nijemaca«.</p>
<p>I kod nas je posljednjih godina bilo pokušaja pojedinaca da revidiraju nepobitne povijesne činjenice o zločinima kvislinškog režima u NDH. U tome je prednjačio Josip Jurčević svojim djelcem o Jasenovcu kao mitu. Bez imalo uvjerljivih dokaza. </p>
<p>Ovo je zgoda da se prisjetimo jednog otvorenog revizionističkog pokušaja opravdanja i Hitlerova napada na Rusiju u lipnju 1941. Učinio je to - a tko bi drugi? - Carl Gustaf Ströhm u Vjesniku prije šest godina, i to u jednoj polemici sa mnom. Umjesto da hrvatsku javnost obavještava o uspješnim njemačkim metodama prevladavanja mračnog razdoblja hitlerizma u svijesti prosječnih njemačkih građana, Ströhm je oduševljeno u svom članku citirao nekog njemačkog autora koji da je navodno pronašao dokument da je zapravo Staljin namjeravao 1941. napasti Njemačku pa se jadan Hitler napadom na Rusiju samo branio od toga. Svoj biser Ströhm je ukrasio i tvrdnjom kako su puste laži Hitlerovi osvajački planovi da prodre do Indije, na što sam mu citirao pasus iz »Dnevnika iz Spandaua« Hitlerova ministra Speera u kojemu se navode baš takve Hitlerove namjere. Ströhm je inače poznat našoj javnosti po neobjektivnom pisanju o ratnoj slavi Hitlerovih SS-jedinica, po blaćenju hrvatskih partizana od kojih su se, kaže on, Hitlerove jedinice morale »braniti«, po otvorenom navijanju za austrijskog desničara Haidera. Postao je perjanicom naših ultradesničara pa nije čudno što se našao u društvu ultraša u »Hrvatskom slovu«.(A Hrvatski radio bez ustezanja prenosi njihove političke poruke za redom četiri dana tjedno; Mirko Galić još ne uviđa u što mu se Radio pretvorio). </p>
<p>Hoće li i Gojko Burić završiti tamo?</p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Banovina Hrvatska ( 26. kolovoza 1939. - 10. travnja 1941.)</p>
<p>U povijesti Hrvata nalazi se i Banovina Hrvatska. U listopadu 1934. ubijen je kralj Aleksandar. Vlast je preuzelo Namjesništvo na čijem se čelu nalazio knez Pavle Karađorđević. I poslije kraljeve smrti na snazi ostaje njegov ustav, Ustav iz 1931. god. kao i sve institucije od 1921. </p>
<p>U praksi su se primjenjivali šestosiječanski zakoni elastičnije. Obnavljaju se bivše političke stranke. Poticaj za obnavljanje njihovog rada bili su privremeni izbori 1935. god. Vladajuća Jugoslavenska stranka na izborima je propala. Nakon izbora vladu je sastavila trojna koalicija: Radikalna stranka, Jugoslavenska muslimanska organizacija i Slovenska ljudska stranka. Predsjednik nove vlade bio je Milan Stojadinović. On djelomičnim ustupcima smiruje opoziciju osobito hrvatski nacionalni pokret pod vodstvom Hrvatske seljačke stranke. </p>
<p>Sve je to imalo prividni uspjeh. Inozemnu politiku Stojadinović upućuje na Njemačku, što je već počeo kralj Aleksandar. Stojadinović uspostavlja suradnju s Italijom. Sve se više udaljavao od starih jugoslavenskih saveznika: Velike Britanije i Francuske. Knez Pavle bio je za oporezniju politiku prema osovinskim silama i za sporazum s hrvatskom opozicijom. Da bi se takova politika mogla provoditi uklonjen je Stojadinović u veljači 1934. Novu je vladu sastavio Dragiša Cvetković. Njegov glavni zadatak bio je sporazum s hrvatskom opozicijom.</p>
<p> U početku Cvetkovićeve vlade dva su događaja otežavala međunarodni položaj Jugoslavije. Beograd je sve više i jače pod pritiskom Berlina i Rima da im se više i jasnije približi. U zraku je lebdio svjetski rat. Opasnost za Jugoslaviju sve se više približava. Vlada u Beogradu i opozicija u Zagrebu nastoje što prije doći do sporazuma. Pregovori Cvjetković - Maček počeli su početkom travnja 1939. U prvom planu bio je opseg teritorija. Na Cvjetkovićev prijedlog Maček stavlja svoje protuprijedloge, a 27. travnja 1939. utvrđen je tekst sporazuma, koga je trebalo odobriti Namjesništvo, ali ga je ono odbilo iz više razloga. Najjači razlog je čekanje izvještaja kneza Pavla, koji je posjetio Berlin i Rim u svibnju i lipnju 1939. Nakon dugih i teških razgovora konačno je 24. kolovoza 1939. Namjesništvo odobrilo Sporazum Cvjetković - Maček i Uredbu o Banovini Hrvatskoj. Akti su postali izvršni 26. kolovoza 1939. Tjedan prije izbijanja Drugoga svjetskoga rata. </p>
<p>Teritorij u Sporazumu Cvjetković - Maček »Savska i Primorska banovina, kao i srezovi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica spojit će se u jednu jedinicu koja će se zvati Banovina Hrvatska«. U napomenama o teritorijalnom opsegu Banovine hrvatske Neum je uključen u Banovinu Hrvatsku. Konačan opseg Banovine Hrvatske utvrdit će se prilikom preuređenja države do koga nije došlo razbijanjem Jugoslavije u travnju 1941. godine. U usporedbi što je Hrvatska »unijela« u jugoslavensku državu promjene su ove: Izuzet je dio Srijema, Boka kotorska i područje južno od nje. Hrvatska se proširila na dio Bosansko hercegovačkoga teritorija s većinom hrvatskoga stanovništva. U sastav Hrvatske uključeni su Međimurje i Kastav. U Banovini Hrvatskoj zakonodavnu vlast imao je Hrvatski sabor, a upravnu vlast ban, koga imenuje i razrješava kralj.</p>
<p>Prof. JOSIP ČERKEZRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Redakcijski ekumenizam (18)</p>
<p>Zahvaljujem za uvrštenje mojeg pisma u Vjesnik od 12. kolovoza o.g. , a sve s obzirom na članak pod naslovom »Ekumenizam« koji ste objavili tri dana ranije. Kako se ista tema produžuje u Vašem listu u različitim oblicima, dozvolite mi još manju dopunu mojem prethodnom javljanju. </p>
<p> Svakako, način pisanja spomenutog članka bio je nepristojan, ali uz moj prosvjed valja dodati i ponešto afirmativnoga u pristupu (iz mojeg kršćanskog i katoličkog kuta gledanja). </p>
<p>Za kršćane, odnosno za sve ljude dobre volje, nezaobilazan put ekumenizma je dijalog i to u više oblika: sa sugovornicima unutar iste Crkve, između svih kršćana, između različitih religija, te dijalog između kršćana i nevjernika. Tako se doprinosi ostvarenju Isusove oporuke: »Oče, da svi budu jedno«. Duboka težnja svih ljudi je jedinstvo i ljubav. Kada to nedostaje - što povezuje pojedince, skupine i narode - onda nastaje rat, bijeda i bol. Sve religije poznaju zlatno pravilo : »Sve što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima«; to uzrokuje spontan odaziv osoba za dijalog. U susretu kršćana, koji su otvoreni za prijateljstvo, i nevjernika pronalaze se zajednički ideali, kao što su solidarnost, jednakost, jedinstvo i mir.</p>
<p>A ekumenizam se sastoji u priznavanju posebnosti, i ne traži se obično slaganje s drugim; ne s drugim prepolovljenim, s kojim se pronalazi dogovor na nekom srednjem putu, nego s drugim koji je drugačiji od nas, tj. onaj koji izlaže istinu različitu od naše.</p>
<p>(O ekumenizmu puno naučih u djelu i napisima Chiare Lubich.) </p>
<p>JOSIP TOMISLAV PLANINIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Na ulazu u »Tempovu« zgradu, u kojoj su stradalnici rata, srušio se dio stropa</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - U srijedu oko 22.30, u naselju Donji Stenjevec, srušila se nadstrešnica (koja je ujedno i dio stropa) ispred ulaza u stambenu zgradu na I Stenjevečkom odvojku 22. Priopćeno je u četvrtak na redovnoj konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj. Posljedice su »samo« raspadnuti dio stropa.</p>
<p>Naime, veliki i teški komad stropa, dimenzija oko 12 četvornih metara, pao je neposredno nakon što je jedna stanarka zgrade, zajedno sa svojih dvoje djece ušla u ulaz zatvorivši iza sebe ulazna vrata. Srećom, u tom urušavanju nitko nije stradao.</p>
<p>Stanari koje smo u petak zatekli na mjestu događaja, rekli su nam da su inače ulazi u zgradu često mjesto dječje igre, pa je pravo čudo da nije došlo do teške tragedije. Inače, svi su ogorčeni na građevinsku tvrtku »Tempo«, koja je izgradila ovaj stambeni objekt, koji je useljen prije četiri godine. Stanari zgrade su stradalnici Domovinskog rata i obitelji poginulih branitelja, ali ima i nastanjenih prognanika. Zgrada u kojoj su ovi stanovi, kako je rečeno u policiji, vlasništvo je Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Svoje ogorčenje i bijes nije krila Kata Lukić, jedna od stanarki, inače majka poginulog branitelja, okrivivši bivše i sadašnje vlasti za loš odnos prema njima, kao i za ovj »lakolomljivi« smještaj. »Sebi su dodijelili ogromne plaće, omogućili tajkunima da opljačkaju tvornice, a nas ratne stradalnike smjestili su u ruševne stanove, a kako stvari stoje, ni od novih ne možemo očekivati ništa bolje«, rekla je ogorčena žena.</p>
<p>Zanimljivo je da se stotinjak metara dalje nalazi također »Tempova« građevina namijenjena znanstvenim novacima , a na kojoj je vjetar za vrijeme prošlomjesečnog nevremena srušio 15 metara pročelja.</p>
<p>Policija je obavila očevid u četvrtak dopodne, a na mjesto događaja u tijeku dana izašli su i nadležni građevinski inspektori, kako bi ustanovili zašto je došlo do ovog urušavanja. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pokušao se ubiti bombom u Ministarstvu hrvatskih branitelja</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Nezadovoljan ocjenom invalidnosti u postupku prekvalifikacije svoje stručne spreme kao i zbog problema svojih prijatelja, također dragovoljaca Domovinskog rata, Marijan Ivančić (35) pokušao je samoubojstvo ručnom bombom.</p>
<p> Naime, Ivančić je u četvrtak oko 11 sati došao u Ministarstvo hrvatskih branitelja »vrlo rastrešen, i sjedio je u predvorju odsutnog pogleda kao čovjek kojemu se srušio cijeli svijet i očito mu je bilo neophodno potrebna psihijatrijska medicinska pomoć«, navodi se u priopćenju Ministarstva.</p>
<p>Ivančić je ratni vojni invalid sa 40 posto oštećenja organizma i ima PTSP. Invalidnost mu je utvrđena privremeno do 31. ožujka 2001. godine, time da je drugostupanjsko liječničko povjerenstvo 23. lipnja 2000. godine u svom nalazu navelo da treba obvezno nastaviti psihijatrijsko liječenje. </p>
<p>Ivančić je naveo je da su neki od njegovih prijatelja već počinili suicid jer im, po njegovu mišljenju, nije omogućeno zadovoljavajuće rješavanje njihovih predmeta pred mirovinsko invalidskim organima i zdravstvenim ustanovama, te su im socijalne prilike bile tako loše da nisu mogli zadovoljavati ni osnovne životne potrebe.</p>
<p>Nakon što se s njime duže razgovaralo, uvidio je svoju pogrešku i pristao predati bombu bez pružanja otpora nadležnoj osobi iz Vojne policije, navodi se dalje.</p>
<p>Ministarstvo ovim priopćenjem ukazuje da se svakodnevno susreće s dragovoljcima Domovinskog rata, koji pokušavaju ostvariti svoju resocijalizaciju putem zapošljavanja ili prekvalifikacije, što im Ministarstvo ne može osigurati, jer za to nije nadležno, a na osnovi svog statusa stječu pravo na invalidninu i eventualno stambeno zbrinjavanje. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Glumac Kerekeš od kritičara Peričića traži zadovoljštinu na sudu</p>
<p>VARAŽDIN, 24. kolovoza</p>
<p> - Poznati glumac Ljubomir Kerekeš podnio je Općinskom sudu u Varaždinu privatnu tužbu protiv varaždinskog književnika i kritičara Denisa Peričića, zbog članka pod nazivom »Primjer kazališnog kiča« objavljenog u županijskom tjedniku »Varaždinskim vijestima«.</p>
<p>U tužbi, koju je u Kerekeševo ime sudu podnio odvjetnički ured Nenada Slunjskog i Rajka Rudničkog, ističe se da je Peričić Kerekeševu kazališnu predstavu »Stiže pojačanje«, koju je glumac adaptirao, scenografirao, režirao, pronašao sponzore i u predstavi glumio jednu od uloga, okarakterizirao »primjerom kazališnog kiča i teatarskim šundom«. Osim toga, Peričić je naveo, stoji u tužbi, i da je »Kerekeševa režija ujedno primjer nerazumijevanja scenskog prostora i dramske dinamike«.</p>
<p>Odvjetnici su se osvrnuli i na članak, također objavljen u »Varaždinskim vijestima« pod nazivom »Bahatost razmažene zvijezde«, kojim je Peričić reagirao na Kerekešev odgovor na kritiku predstave. U njemu, pak, Peričić, između ostalog, piše u tužbi, pita Kerekeša »zašto se vrijeđa poput razmažene zvijezde«.</p>
<p>»Možda u tome leži problem: predstava 'Stiže pojačanje', a posebno Tvoja bahata i histerična reakcija na kritiku dokaz je da si navikao ostvarivati sve što poželiš, što nije ni čudno, jer Tvoje je ime bilo jamstvo kazališne kvalitete, a to je u Varaždinu bilo prepoznato i cijenjeno. Nakon predstave 'Stiže pojačanje', to je jamstvo - htjeli mi to ili ne - postalo upitno«, navode se u tužbi Peričićeve riječi.</p>
<p>U tužbi se i nadalje citira dio Peričićeva teksta: »Kako drugačije, nego umišljenošću i razmaženošću tumačiti Tvoj ispad da ćeš definitivno otići iz Varaždina? Pa jasno da iz Tvoje tašte perspektive - moja objektivnost ovisi isključivo o tome hvalim li Te ili kudim!«.</p>
<p>Odvjetnici navode i da je Peričićeva kritika predstave »Stiže pojačanje« dijametralno suprotna kritikama predstave objavljenima u »Večernjem listu« i »Vjesniku«. Kerekeševi zastupnici smatraju da je Peričić spomenutim kvalifikacijama »iznio o drugom nešto neistinito, što može naškoditi njegovoj časti i ugledu, te je time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda, klevetom«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Oko 7.000 požara izazvano ljudskom nepažnjom, izgorjelo 20.000 hektara </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - U cijeloj prošloj godini zabilježeno 7.500 požara, dok je ove godine samo u razdoblju od 30. lipnja do 6. kolovoza zabilježeno čak 3.500 požara, a ukupno je ove godine bilo 8.312 požara, od čega je čak njih 7.068 izazvano ljudskom nepažnjom. U odnosu na prošlu godinu kada su od 5.332 požara njih 2.943 bila na otvorenom prostoru, ove godine je zabilježeno 5.843 požara na otvorenom. Obično vatrogasna sezona završava 15. kolovoza, s prvim kišama, no, ove godine opasnost od požara traje i dalje. Samo je dio podataka koji su izneseni na konferenciji za novinare Hrvatske vatrogasne zajednice iznijeli njezin predsjednik Teodor Fricki i ostali.</p>
<p> »Moram napomenuti da nismo baš zadovoljni s ostvarivanjem odredbi Zakona o zaštiti od požara, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, jer lokalna uprava i samouprava sporo djeluju, a spora je i materijalna potpora vatrogasnim postrojbama«, dodao je Fricki i dodao da je unatoč tome ova godina pokazala što znači dobra organizacija, kada su i profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe pokazale nadljudski trud u gašenju požara. </p>
<p>»Na vrijeme smo organizirali sastanke s vatrogascima na priobalju, te ih upozorili na ovu turističku sezonu. Najbitnije je posvetiti punu pažnju preventivi u zaštiti od požara, te naravno osigurati potrebna novčana sredstva«, rekao je načelnik HVZ-a Željko Popović, dodajući da ovakvu sezonu nitko nije mogao predvidjeti, te da dugo nije bilo ovoliko požara kao ove godine.</p>
<p>»Premda je gospodarska i socijalna situacija u Hrvatskoj loša, potrebno je novčana pomoć vatrogascima. Tu pripadaju i razne stimulacije mladim vatrogascima, jer postoji bojazan da potraže neki drugi posao, čime bi se ozbiljno ugrozio broj vatrogasaca«, rekao je pak načelnik Popović. </p>
<p>Statistički, najgora je godina bila 1998. kada je po jednom požaru prosječno izgorilo 24,7 hektara površine. Te je godine ukupno opožareno 32.000 hektara, a tekuća se godina ozbiljno približila bilježeći čak 20.000 hektara izgorene površine. Spomenuta je i brojka od 78 vatrogasaca koji su iz kontinenta raspoređeni u priobalju kako bi pomogli tamošnjim kolegama. </p>
<p>Spomenuto i treće državno natjecanje vatrogasaca u Varaždinu, 25. i 26. kolovoza, pod pokroviteljstvom MUP-a, koje će okupiti 3000 gasitelja vatre iz 18 županija, te na kojem će biti i četiri ekipe iz Austrije, te dvije iz Slovenije.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U nesreći jedan mladić poginuo, drugi ozlijeđen opasno po život</p>
<p>SPLIT, 24. kolovoza</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u četvrtak u 4,10 sati dogodila u Supetru na otoku Braču, poginuo je Supetranin Oliver Vladislavić (17).</p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Mario T. (31) iz Basela u Švicarskoj, upravljajući »mercedesom« Ružice T. (54) iz Mirca, zbog neprilagođene brzine u zvoju sletio s ceste i udario u stablo masline. Mladić je preminuo na mjestu nesreće, a teške i po život opasne ozljede zadobio je vozač »mercedesa«. Teške ozljede pretrpio je i putnik u automobilu Edi R. (17), no izvan je životne opasnosti, a s lakšim ozljedama prošla je šesnaestogodišnja putnica Antonija F. iz Zagreba.</p>
<p>Očevid je obavio istražni sudac Županijskog suda u Splitu, a unesrećeni su gliserom prebačeni u splitsku Kliničku bolnicu. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Silovao prijateljevu suprugu, odao se telefonskim pozivom </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Muškarca osumnjičenog za silovanje prijateljeve supruge, Igora B. (26), policija je uhitila i nakon kriminalističke obrade u srijedu, uz kaznenu prijavu, prepratila u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Osumnjičeni je uhićen u Jastrebarskom na javnoj govornici, dok je zvao prijatelja u Požegu, priopćeno je u PU zagrebačkoj. Nakon što mu se prijatelj u Požegi javio, dojavio je to i policiji, kojoj je osumnjičeni silovatelj poznat od prije. Požeška je policija pak sve dalje dojavila zagrebačkoj, a imali su i broj govornice u Jastrebarskom, iz koje je zvao, te je tako i pronađen.</p>
<p>Kako smo pisali, devetnaestogodišnja S. M. silovana je noću na nedjelju, u stanu u kojem inače živi s mužem, na području Maksimira, a silovatelj je upao u stan dok je bila sama. Kako je rečeno, njezin suprug i muškarac kojem su znali samo ime, izvjesni Igor, upoznali su se u zatvoru. (J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ubijeni sedamnaestogodišnjak pronađen kraj hotela »Libertas«</p>
<p>DUBROVNIK, 24. kolovoza</p>
<p> - Sedamnaestgodišnji Josip Vlahušić (policija je objavila inicijale) iz Dubrovnika, ubijen je u četvrtak u ranim jutarnjim satima pored dubrovačkog hotela »Libertas«, u Ulici Lichtensteinov put.</p>
<p>Iz PU dubrovačko-neretvanske priopćeno je da je u 6.33 sata dojavljeno u dežurstvo PU da pored spomenutog hotela leži nepoznati muškarac. Iz Opće bolnice, pak, u Dubrovniku javljeno je da je dovezeno mrtvo tijelo Josipa Vlahušića, s prostrijelnom ranom na lijevoj strani prsnog koša. Mladića je navodno pronašla neka žena dok je šetala s psom.</p>
<p>Očevid na mjestu događaja obavili su operativci kriminalističke policije i istražni sudac Županijskog suda u Dubrovniku Zlatko Vranješ, a obdukciju patolog dr. Igor Borić. Vranješ je kazao da je očevidom i obdukcijom ustanovljeno kako je smrt nastupila između 6 i 6.30 sati zbog uboda oštrim predmetom, koji nije pronađen na mjestu gdje se ubojstvo dogodilo. Ulazna je rana vidljiva na prednjoj lijevoj strani grudnoga koša, rekao je novinarima Vranješ.</p>
<p>Nesretni je mladić bio učenik obrtničke škole, obavljao je i praksu u dubrovačkom poduzeću »Adria auto«, gdje je novinarima kazano da s pokojnikom nikad nisu imali problema, barem kad je o njegovu ponašanju riječ. Zašto je ubijen Vlahušić, inače sa stanom u Ulici Gorica sv. Vlaha 69, nije poznato niti njegovim prijateljima. Jedan je rekao, želeći ostati anoniman, da su Josipa zadnji put vidjeli u srijedu, oko 23 sata u kafiću »El Toro« u Vojnovićevoj ulici. Vijest o ubojstvu većinu je njegova društva šokirala, rekao je mladić. Posebice stoga što Josip, tvrdi taj mladić, nije imao nikakve veze bilo s kriminalom ili drogom.</p>
<p>Policija poduzima sve kako bi se rasvijetlile okolnosti ubojstva i pronašao počinitelj zločina. Neslužbeno doznajemo da se očekuje dolazak specijalističke ekipe za krvne delikte iz MUP-a RH, kako bi se što prije rasvijetlilo mučko ubojstvo mladoga Dubrovčanina. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mrtav pronađen u kupaonici</p>
<p>SPLIT, 24. kolovoza</p>
<p> - Operativno dežurstvo kaštelanske policijske postaje, zaprimilo je u četvrtak oko 7,30 sati iz kaštelanske Hitne pomoći dojavu kako je u Kaštel Gomilici pronađen mrtav Boris B. (30).</p>
<p>Njega je u kupaonici obiteljske kuće pronašao otac. Očevidom nisu uočeni tragovi nasilja, kao ni svježe ubodne rane, što nije precizirano. isto tako, Boris B. nije evidentiran kao narkoman. Tijelo je prevezeno na odjel patologije splitske Kliničke bolnice gdje će se obdukcijom utvrditi točan uzrok smrti. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gliser usmrtio mladog Čeha u moru kod Vira</p>
<p>ZADAR, 24. kolovoza</p>
<p> - U moru ispred otoka Vira sinoć je poginuo 17-godišnji češki državljanin Tomaš Špoček na kojega je, dok se kupao, naletio gliser.</p>
<p>Po podacima Policijske uprave zadarske, mladić se kupao i ronio stotinjak metara od obale, kada je na njega iznenada naletio gliser, nanijevši mu smrtonosne ozljede. </p>
<p>U pomoć su mladom Čehu pritrčali ljudi s obale, koji su ga prevezli do ambulante u Privlaci kod Zadra, no tamošnja je liječnica ustanovila smrt.</p>
<p>Policija traga za vozačem i gliserom, koji je usmrtio mladića, i koji se nakon nesreće nije zaustavio.</p>
<p>Tijelo mladića prevezeno je na Odjel patologije u Opću bolnicu u Zadru. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Uspješni veći poduzetnici bit će oslobođeni polovine ili cjelokupnog poreza</p>
<p>Program Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nazvan »Gazela«, namijenjen je većim poduzetnicima, koji u dvije godine zabilježe porast zapošljavanja i vrijednost kapitala za barem 20 posto. »Nagrada« za tako uspješno poslovanje bilo bi smanjenje iznosa poreza za 50 posto, dok bi u potpunosti oslobođeni poreznih obveza u razdoblju od deset godina bili svi poduzetnici čiji bi porast premašio 50 posto/Kroz program nazvan »Gruda snijega« ministarstvo u suradnji s više banaka osigurava kredite s povoljnim kamatama te rokom otplate i do deset godina</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Kako bi potaklo rješavanje problema malog i srednjeg poduzetništva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo pokrenulo je dva programa kreditiranja i poticanja njihova razvoja.</p>
<p>Prvi program, pod nazivom »Gruda snijega«, osigurava kredite s oko šestpostotnom kamatom te rokom otplate i do deset godina. Oko 750 milijuna kuna potrebnih za realizaciju tog programa osigurano je iz državnog proračuna, ali i uz financijska sredstva lokalnih uprava i poslovnih banaka. U program su se do sada uključile četiri banke: Zagrebačka, Podravska, Varaždinska i Reiffeisenbank, a sporazumi o takvu načinu kreditiranja potpisani su u Gradu Zagrebu i još sedam hrvatskih županija: Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Istarskoj županiji. Dva najnovija potpisana su ovoga tjedna u Međimurskoj i Primorsko- goranskoj županiji. </p>
<p> Potpisivanjem sporazuma između Ministarstva, Međimurske županije i Reiffeisenbank Austria d.d. Zagreb poduzetnicima s tog područja stavljeno je na raspolaganje 25 milijuna kuna, od kojih je 2,63 milijuna osigurala županija, 2,37 milijuna Ministarstvo, a ostalo RBA. Prema sporazumu, rok za otplatu kredita iznosi pet godina, uz moratorij otplate od dvije godine te godišnju kamatu od 7,5 posto.</p>
<p> Prema istovrsnom ugovoru potpisanom s Primorsko-goranskom županijom i Zagrebačkom bankom, poduzetnici mogu računati na kreditna sredstva od ukupno 40 milijuna kuna, od kojih je iz državnog proračuna i proračuna Županije osigurano po četiri milijuna. Rok otplate tih kredita, za koje će natječaj biti objavljen već u rujnu, iznosit će sedam godina, uz dvije godine počeka te osam posto kamate.</p>
<p>Drugi program Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nazvan »Gazela«, namijenjen je većim poduzetnicima, koji u dvije godine zabilježe porast zapošljavanja i vrijednost kapitala za barem 20 posto. »Nagrada« za tako uspješno poslovanje bilo bi smanjenje iznosa poreza za 50 posto, dok bi u potpunosti oslobođeni poreznih obveza u razdoblju od deset godina bili svi poduzetnici čiji bi porast premašio 50 posto, podsjećaju iz ministarstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Varaždinskim poduzetnicima 35 milijuna kuna za kredite</p>
<p>VARAŽDIN, 24. kolovoza</p>
<p> - Odlukom varaždinskoga Županijskog poglavarstva, iz županijskog će se proračuna u Varaždinsku banku položiti četiri milijuna kuna, sukladno Ugovoru o realizaciji poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Taj je ugovor nedavno sklopljen između Varaždinske županije, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Varaždinske banke.</p>
<p>Prema sklopljenom ugovoru, Županija se obvezala u Varaždinskoj banci oročiti polog koji će se uplaćivati postupno, a na temelju njega će Banka odobriti fond za kreditiranje poduzetnika u omjeru 1:5. Tako cjelokupni kreditni potencijal, zajedno sa sredstvima ministarstva, iznosi 35 milijuna kuna koje će se moći podijeliti poduzetnicima.</p>
<p>Najniži je iznos pojedinačnog kredita 40 tisuća kuna, a najviši za početnika je 400 tisuća kuna. Rok je otplate kredita osam godina uz kamatnu stopu od osam posto godišnje.</p>
<p>Krediti će se poduzetnicima odobravati temeljem prijedloga Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata, a konačna odluka o odobrenju kredita prepuštena je Varaždinskoj banci. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zadružni savez Dalmacije očekuje mnogo od novih projekata </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Od dva projekta što ih je pokrenulo Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a koji se tiču kreditiranja i poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Zadružni savez Dalmacije očekuje mnogo, kaže se u njihovu priopćenju. </p>
<p>Nadalje stoji da su odobrena određena sredstva iz proračuna namijenjena za pomoć zadružnom ustroju i nabavi opreme, kako bi se osposobio marketinški pristup u plasmanu zadružnih roba. Iz Zadružnog saveza upozoravaju da danas u Hrvatskoj djeluje oko 150 zadruga, od čega ih na području Dalmacije ima 70, ali to nije dovoljno jer je na području Hrvatske prije 50 godina bilo više od 800 zadruga. No sada kad zadrugari imaju svoje Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u Zadružnom savezu Dalmacije nadaju se da zadrugarstvo u hrvatskom gospodarstvu može naći mjesto koje mu pripada. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Donosi li privatizacija spas kninskom TVIK-u ili rasprodaju njegovih modernih strojeva?</p>
<p>KNIN, 24. kolovoza</p>
<p> - Kada su se krajem prošlog tjedna TVIK-ovi radnici vratili s kolektivnoga godišnjeg odmora, a nije ih dočekala isplata 3,5 zaostalih plaća, stupili su u štrajk. Najnovije informacije iz TVIK-a (Tvornice vijaka Knin) govore da će najvjerojatnije već u ponedjeljak nadležno Ministarstvo gospodarstva doznačiti TVIK-u određena sredstva kako bi 130 radnika dobilo barem minimalnu plaću. To još ne znači da će tvikovci prestati sa štrajkom jer su oni tražili isplatu triju minimalnih plaća. Na nedavno održanom Okruglom stolu na kojem se raspravljalo o problemima i sudbini ovoga kninskog poduzeća, koje je prije rata imalo oko 1500 zaposlenih, zaključeno je, pored ostalog, da se ubrza privatizacija te da se od Vlade zahtijeva da zaštiti domaću proizvodnju tj. da se osigura da njihove vijčane proizvode kupuju hrvatska brodogradilišta, Željeznice i HEP.</p>
<p> Luka Petrina, predsjednik Nadzornog odbora TVIK-a koji je Koordinacija za provođenje strategije upravljanja državnim portfeljom najprije navodno greškom stavila na listu poduzeća koja idu u stečaj, a potom na listu za odgođeni stečaj, ističe da su krucijalni problemi ove firme nedostatak tržišta i nepostojanje zainteresirane poslovne banke koja bi pratila njeno poslovanje. TVIK bi, prema njegovim riječima, trebao proizvoditi oko dvije tisuće tona vijčane robe godišnje da bi proizvodnja bila rentabilna, a danas se proizvodi tek polovina optimalne količine, dok je broj uposlenih dobrano veći od potrebe u ovom trenutku. TVIK je prije rata gotovo sve proizvedene količine plasirao na tržište bivše države, a nešto malo je izvozio. Danas se gotovo zanemarive količine izvoze na tržište Italije i Slovenije, a uskoro se planira izići i na tržište susjedne BiH.</p>
<p>Budućnost je TVIK-a, prema riječima Luke Petrine, u privatizaciji. Hrvatski fond za privatizaciju ovih će dana objaviti natječaj za prodaju poduzeća pod posebnim uvjetima. Na natječaj će se, saznajemo, javiti jedna talijanska firma s kojom TVIK inače surađuje, a navodno postoje interesenti i iz Amerike i Hrvatske. Najviše je pak onih koji su zainteresirani samo za izuzetno kvalitetne i moderne skupe strojeve koji se nalaze u kninskom TVIK-u, a jako je malo onih koji zaista žele nastaviti s proizvodnjom vijčane robe, za kojom do sada nisu iskazivale potrebu domaće velike državne firme. Kada bi Kninjani barem dio svoje proizvodnje uspjeli plasirati u brodogradilišta, Željeznice ili HEP, ovo bi poduzeće, kaže nam Luka Petrina, bilo spašeno.</p>
<p>Propao je i pokušaj da se proda TVIK-ov pogon u Kistanjama iako je s tvrtkom »Znakom« već bio potpisan ugovor o kupnji pogona, za koji je postignuta cijena od 800 tisuća kuna. Saznajemo da postoji drugi zainteresirani kupac koji će za tu cijenu uskoro kupiti kistanjski pogon, a natječaj će se objaviti ovih dana.</p>
<p>Osim nedostatka tržišta i zainteresiranih poslovnih banaka TVIK muku muči i s nedostatkom obrtnih sredstava. Radnici su za teško stanje u poduzeću optuživali direktora Davora Vareninu, s kojim je ovog ljeta potpisan sporazumni raskid ugovora, a na raspisani se natječaj za novog direktora javio samo 65-godišnji kandidat iz Zenice, pa će uslijediti raspisivanje novog natječaja. Do tada će kao v.d.direktora TVIK voditi Ivica Alilović. Na glavnoj Skupštini koja će se održati 26. rujna ove godine izabrat će se novi članovi NO-a i detaljnije progovoriti o sudbini ovog poduzeća koje čini gospodarsku osnovicu kninskoga kraja i koje, kako je istaknuto na Okruglom stolu, mora opstati iz političkih ali i socijalnih razloga.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U mjesec dana u Sisku zatvorene 24 trgovine mješovitom robom </p>
<p>SISAK, 24. kolovoza</p>
<p> - U posljednji mjesec dana na području su Siska zatvorene 24 trgovine mješovitom robom. Razlog je tomu, kako je rečeno na tematskom skupu u Sisku, nekontroliran ulazak roba s područja Bosne i Hercegovine, koje građani i nelegalni trgovci prodaju od stana do stana ili na ilegalnim štandovima, po cijenama nižima nego u našim trgovinama.</p>
<p>Time je ugrožen opstanak sisačke trgovine i trgovaca, naglasio je predsjednik Ceha trgovaca sisačkog Udruženja obrtnika, Bernard Matijašević, govoreći na skupu koji su o tom problemu organizirali Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Sisak i Ceh trgovaca. Zbog otvaranja malograničnog prometa na međudržavnim graničnim prijelazima sa BiH u Matijevićima kod Dvora i u Hrvatskoj Dubici, promet u trgovinama u Glini, istaknuto je, opao je čak za 40 do 45 posto.</p>
<p> »Šverc roba sumnjivog porijekla i kvalitete iz Bosne toliko je uzeo maha da se roba nudi od stana do stana ili izravno s kamiona, bez kontrole nadležnih i odgovornih državnih organa i institucija«, rečeno je na skupu sisačkih trgovaca. Od financijske je policije i inspekcije zatraženo da pojačaju nadzor takvog ilegalnog tržištu roba unesenih iz BiH. </p>
<p> Matijašević je, govoreći o primjerima iz svakodnevnog rada trgovaca, iznio primjer kako »sanitarna inspekcija na sisačkoj Gradskoj tržnici kontrolira i određuje visoke kazne trgovcima zbog nekih propusta, a da istodobno uopće ne kontrolira prodaju margarina ili čokolade iz BiH koji se prodaju na ilegalnim štandovima«. Predstavnici sisačkoga Ceha trgovaca upozorili su da će, nastavi li se šverc roba iz BiH i ako nadležne inspekcije ne suzbiju crno tržište i nelojalnu konkurenciju, zatvoriti trgovine živežnih namirnica u isto vrijeme na sat ili dva ili će biti primorani odlaziti po hrvatske proizvode preko granice u Bosnu, kupovati ih po dvostruko ili trostruko nižim cijenama nego u Hrvatskoj, kako bi preživjeli, bez obzira na moguće kazne ili sankcije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Expo 2000 - domaćin Svjetskog dana turizma 27. rujna</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - U sklopu ovogodišnje svjetske izložbe Expo 2000., koja se održava u Hannoveru, 27. rujna bit će obilježen Svjetski dan turizma. Toga će se dana održati skup ministara i poslodavaca, koji će razgovarati o važnosti uloge turizma u nacionalnim ekonomijama. Na skupu se očekuje nazočnost i njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, a Svjetski dan turizma otvorit će predsjednik »Club of Rome« Ricardo Diez-Hochleitner. Predsjednik poslovnog vijeća Svjetske turističke organizacije (WTO) Martin Brackenbury bit će domaćin na skupu na kojem će biti riječi o turizmu kao gospodarskom čimbeniku. Tema skupa na ovogodišnjem Svjetskom danu turizma je »Tehnologija i Priroda: dva izazova za turizam u osvit 21. stoljeća«.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Izgorio mladić kod Žrnovnice, požari pustoše obalu i zaleđe</p>
<p>SPLIT, 24. kolovoza </p>
<p> - U požaru koji od srijede bukti u Žrnovnici pokraj Splita u četvrtak je poginuo 18-godišnji Drago Mužinić iz Srinjina. Nije bio gasitelj nego se vatri približio iz znatiželje. U splitskoj bolnici Križine, gdje je umro, kažu da je donesen u takvom stanju da mu nije bilo spasa, a ni roditelji ga nisu prepoznali. U tom požaru lakše je ozlijeđen i Stanislav Čudina (60).</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u četvrtak popodne doputovao je u zrakoplovnu bazu Divulje, pokraj Splita, kako bi se upoznao s radom netom ustrojenog operativnog stožera za koordinaciju gašenja požara. Na čelu stožera glavni je vatrogasni zapovjednik RH Mladen Jurin.</p>
<p> »Nema toliko podmetanja požara, i ne bi trebalo uznemiravati javnost«, rekao je Lučin, ističući kako uz jedan slučaj u drniškom kraju, u samo još nekoliko slučajeva, ima indicija da je vatra podmetnuta. Ministar se osvrnuo i na poneke »disonantne tonove između struke i jedinica lokalne samouprave u želji da se situacija što prije sanira, pozvavši da se posluša glas struke - vatrogasaca.«. O pomoći u gašenju Hrvatska je razgovarala s Francuskom, od koje se očekuje skori odgovor, a kako kaže Lučin »u ovom času potrebne su nam samo adekvatne letjelice«. Ovo je jedini dan u godini kada u Hrvatskoj nedostaje letjelica, a ni to se ne bi dogodilo da situacija na cijelom Sredozemlju nije toliko ekstremna, kaže Lučin, držeći kako je Hrvatskoj dostatno pet kanadera, koliko ih sada ima. </p>
<p>Splitsko-dalmatinski župan dr. Branimir Lukšić u četvrtak je u proglasio stanje elementarne nepogode za područja zahvaćena požarima.</p>
<p>Prema riječima ministra Lučina situacija na požarištima u Splitsko-dalmatinskoj županiji uglavnom je pod nadzorom. Najdramatičnije bilo je u Lokvi Rogoznici, gdje je u nekoliko sati izgorjelo 100 h guste borove šume. Ugroženo je bilo i samo naselje, ali je uz izuzetne napore gasitelja na kopnu i iz zraka opasnost otklonjena. Prilikom gašenja pripadnik DVD Omiš Boško Juginović (36) uganuo je zglob na nozi. </p>
<p> Tijekom poslijepodneva u srednjoj Dalmaciji vatru je gasilo sedam letjelica i 1000 vatrogasaca. U gašenje je uključeno i 300 pripadnika HV, uz specijalne policajce, koji su na požarištima već mjesec dana.</p>
<p>»Po brojnosti i brzini izbijanja tih požara u kratkom roku, od kojih su neki buknuli istodobno na velikoj udaljenosti, ili u trenutku kad bi drugi bili ugašeni, velika je vjerojatnost da ih je dio namjerno podmetnut u Županiji. U tome se ne može isključiti i neprijateljska motiviranost, osobito ako se prisjetimo prijetnji koje su stigle i do nekih saborskih zastupnika«, izjavio je župan Branimir Lukšić, ističući da policija još nije okončala kriminalističku obradu. </p>
<p> »Situacija u Žrnovnici i Srinjinama katastrofalna je, nema ljudi, a vatra se približila cestama«, kazao je splitski gradonačelnik Ivica Škarić nakon obilaska požarišta na području Splita. Odavši priznanje vatrogascima koji već danima nadljudskim naporima sprječavaju vatru da zahvati naselja, župan je pozvao građane da se uključe u suzbijanje požara i »pokažu hrabrost i dostojanstvo u borbi s prirodom i eventualnom ljudskom zloćom te pomognu u rasvjetljavanju uzroka požara«.</p>
<p>U PU splitsko-dalmatinskoj kažu da je u protekla dva dana opožareno više od 1600 hektara površine. U Potravlju i Podosoju vatra je zahvatila minirano područje pa je gašenje onemogućeno. U Naklicama je zbog otvorenog plamena ili žara, kako je pokazao očevid, izgorjelo 350 hektara trave i borovine. Uz makiju i nisko raslinje uz cestu Kaštela-Drniš, u Lećevici je izgorjelo i pet stupova desetkilovoltnog dalekovoda. Očevidom je isključen tehnički uzrok požaru, samozapaljenje i prirodna pojava. </p>
<p>Na 400 hektara površine u Sutini izgorjela je borova šuma. Unatoč tome što je vatra u srijedu bila lokalizirana, nošena vjetrom izmakla je nadzoru i proširila se prema Sinju. U Korušcu je zapaljeno 175 hektara.</p>
<p>Požar na Promini koji je u sedam dana zahvatio površinu veću od 2000 ha od četvrtka u 15 sati je pod kontrolom. No, požar kod Ervenika koji je već poharao više od tri tisuće hektara još nije pod nadzorom. </p>
<p>Oko 400 hektara šume i raslinja izgorjelo je na području Cetine - na vrlo nepristupačnom terenu. Gorjelo je i na području Polače, Raškovića, Vrbnika, Mravnice, Laškovice, Konjevrata, a svi su požari ugašeni tijekom noći sa srijede na četvrtak.</p>
<p>Nakon što je u svega pet dana na šibensko-drniško-kninskom području izbilo šezdesetak požara zahvativši na tisuće hektara površine, mnogi postavljaju pitanje zašto se pomoć vatrogasca iz unutrašnjosti nije ranije zatražila. </p>
<p>Požar koji već dva dana traje na području Dubrovačkoga primorja pod kontrolom je gasitelja. Izgorjelo je oko 1700 hektara borove i hrastove šume, makije i niskoga raslinja. Požar je u jednom trenutku prijetio i stambenim objektima u mjestima Slano i Majkovi, no vatra je zaustavljena velikim naporima vatrogasaca, mještana, te pripadnika HV-a i vatrogasnih postrojbi MUP-a kojima je pomagao i jedan kanader. U četvrtak oko jedan sat ujutro vatra je zahvatila i mjesta Mravince i Podgoru, odakle je dio mještana evakuiran u Slano, a na tom je prostoru isključena električna energija. Zbog požara koji na Vratniku zatvorena jecesta D23 na dijelu Žuta Lokva-Senj. Vatrogasci iz Otočca, Gospića i Korenice, Udbine, šumski radnici, skupina interventne vatrogasne postrojbe iz Zagreba i pripadnici HV-a uspjeli su nakon šest dana staviti pod nadzor veliki požar koji je na južnim obroncima Kapele kod Rudopolja. </p>
<p> U gotovo tri mjeseca, od 1. lipnja do 23. kolovoza, Oružane snage RH angažirale su na 116 požarišta 1.113 ljudi i 185 motornih vozila, priopćeno je iz Ministarstva obrane. Na požarištima u srijedu iz OS RH je bilo angažirano 380 ljudi, 53 motorna vozila, četiri helikoptera i tri kanadera, a u četvrtak su dignute namjenske snage iz Zbornih područja Varaždin i Osijek s po sto ljudi i raspoloživom opremom. U priopćenju stoji kako su u navedenom tromjesečnom razdoblju kanaderi intervenirali 307 puta, a helikopteri MI8 120 puta. Kanaderi su imali 1.218 sati naleta u kojima su izbacili 7.760 tona vode, a MI8 u oko 762 sati naleta 2.680 tona vode. Prevezeno je 1820 gasitelja. (I. Dragičević, J. Klisović, K. Cikoja i P. Jakić/Hina)</p>
<p>Vatra kod Radonića namjerno izazvana</p>
<p>Požar koji je 21. kolovoza izbio u Radoniću na predjelu Kremenova, namjerno je izazvan. Prema policijskom priopćenju, B. K. (22) iz Radonića u srijedu je priveden u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku, uz kaznenu prijavu koja ga tereti za »dovođenje u opasnost života i imovine općeopasno radnjom ili sredstvom«. B. K. je u večernjim satima džepnim upaljačem zapalio suhu travu i nisko raslinje nakon čega se vatra proširila i zahvatila veću površinu. </p>
<p>Požar se opasno primicao obiteljskim kućama pa je morao intervenirati i kanader zahvaljujući čijem je angažmanu vatra ugašena. Procijenjeno je da je taj požar pričinio oko 100 tisuća kuna štete. (J. K.)</p>
<p>Gori južni dio Pule</p>
<p>U naselju Valbonaši u južnom dijelu Pule, pokraj predgrađa Valdebeke, u četvrtak oko 13,40 sati izbio je veliki požar. Prema podacima pulske Javne vatrogasne postrojbe, gori borova šuma kraj streljane, a kako vatra prijeti tamošnjim kućama, iz opreza je zatvorena Premanturska cesta. Promet se prema Banjolama, Pomeru i Premanturi odvija obilazno preko Pješčane uvale odnosno Vinkurana. Gašenje požara otežano je zbog jakog vjetra. Kako se doznaje od operativnog dežurstva PU istarske u Puli, na mjestu događaja sva su raspoloživa vatrogasna sredstva i ljudstvo, a angažiran je i helikopter. Pulski Centar za obavješćivanje izvješćuje da u tom području treba biti isključena struja kako bi helikopter, bez opasnosti od strujnog udara, mogao nesmetano gasiti vatru.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Istarski Sindikat policije MUP-u zaprijetio tužbom </p>
<p>PULA, 24. kolovoza</p>
<p> - Povjerenik Sindikata policije Hrvatske za Policijsku upravu istarsku Edgar Franjul na konferenciji za novinare u četvrtak u Puli izrazio je nezadovoljstvo odnosom poslodavca Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) prema članovima tog sindikata. Franjul zamjera novoj Vladi što je potpisala Kolektivni ugovor sa Sindikatom državnih službenika i namještenika, s kojim je prethodna Vlada potpisala dva ranija Kolektivna ugovora, ne priznavajući Sindikat policije Hrvatske koji je osnovan prije godinu dana.</p>
<p> Nedavnu izjavu ministra unutarnjih poslova Šime Lučina Franjul smatra neutemeljenom s obzirom na to da, suprotno Lučinovoj tvrdnji kako ima previše policajaca, oni mjesečno rade i po 100 sati prekovremeno, a da im se, protivno Koletivnom ugovoru, taj rad ne plaća.</p>
<p> »Znate li da je kršenje Kolektivnog ugovora kazneno djelo po Kaznenom zakonu i što ste poduzeli da prekršitelji odgovaraju? Ja ne vidim razliku između bivšeg ministra unutarnjih poslova i Vas budući da je bivši ministar postupao po naputcima, dok za Vas više vrijedi mišljenje nego pravomoćna sudska presuda. Za vrijeme bivšeg ministra Kolektivni ugovor se nemilice kršio, a i sada se nažalost krši. Koliko će još izbora biti potrebno da profunkcionira pravna država?«, javno je upitao Franjul Lučina.
Osvrnuvši se na novi zakon o policiji, posebice na članak 122., u kojem stoji da zaposleniku MUP-a prestaje služba ako neposredni voditelj utvrdi da je nesavjesnim obavljanjem službe ili povredom propisa onemogućio obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, i to bez mogućnosti žalbe, Franjul je ustvrdio da se čak ni prethodna Vlada nije usudila unijeti takvu, za policajce, neprihvatljivu odredbu. Njom se, smatra Franjul, problem »viška policajaca« planira rješavati otkazima. </p>
<p> »Ako je to politika SDP-a, onda bi svakako morali promijeniti ime stranke jer to sa socijaldemokracijom nema nikakve veze«, zaključio je Franjul.</p>
<p> Na novinarski upit što će taj sindikat poduzeti ako se ne uzmu u obzir njihovi zahtjevi, Franjul je najavio kolektivnu tužbu protiv MUP-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Lesar predlaže ministru Pankretiću obustavu izvoza pšenice zbog suše</p>
<p>ČAKOVEC, 24. kolovoza</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Dragutin Lesar u četvrtak je ministru poljoprivrede i šumarstva Božidaru Pankretiću predložio obustavu izvoza pšenice. Lesar podsjeća da je u osam hrvatskih županija proglašena elementarna nepogoda zbog suše. S obzirom da se radi o županijama smještenima između Mure i Drave, te Drave i Save najveće štete zbog suša bit će na urodu kukuruza, kao i voćnjacima i vinogradima.</p>
<p>»Prema prvim procjenama urod kukuruza bit će manji 15 do 20 posto, a poznato je da trenutačno na hrvatskom tržištu nema ponude kukuruza za prodaju, čime su u dosta tešku situaciju dovedeni proizvođači stočne hrane, ali i oni koji se bave tovom peradi, svinja i stoke«, piše Lesar.</p>
<p>Nakon žetve pšenice, stoji u Lesarovom prijedlogu, hrvatska javnost bila je upoznata s odlukom Vlade o izvozu pšenice, a prema našim informacijama ugovoren je izvoz 450.000 tona, pri čemu je maksimalna cijena koja se u izvozu postiže 60 lipa za kilogram. Zbog očekivanog manjeg uroda kukuruza, kao posljedice suše, predlažemo da se obustavi daljnji izvoz pšenice i da se ona preusmjeri prema proizvodnji stočne hrane, kako bi se djelomično nadomjestio kukuruz. Prema našim procjenama za tu namjenu trebalo bi odvojiti oko 50.000 tona pšenice.</p>
<p>Vjerujemo da dijelite naše mišljenje, piše potpredsjednik HNS-a ministru poljoprivrede i šumarstva, da bi se takvim potezom pozitivno djelovalo na mogući nekontrolirani rast cijene kukuruza na domaćem tržištu ili, pak, nadomjestila potreba za njegovim eventualnim uvozom. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Varaždinska županija financirala zakapanje zaražene pšenice</p>
<p>VARAŽDIN, 24. kolovoza</p>
<p> - Varaždinsko županijsko poglavarstvo odlučilo je u četvrtak iz županijskog proračuna izdvojiti 60.000 kuna za zakapanje pšenice zaražene smrdljivom snijeti. Zaraza je bila utvrđena na 60 tona pšenice roda 1998. i 1999. godine.</p>
<p>S deponiranjem zaražene pšenice ove je godine bilo dosta poteškoća jer su predviđenu deponiju u Jerovcu nedaleko Ivanca blokirali mještani, ne dopuštajući vlasnicima zaražene pšenice njezino odlaganje. Stoga je Ured za gospodarstvo morao pronaći novu lokaciju, pa je zaražena pšenica zakopana na državnom zemljištu u naselju Babinec, u blizini državne granice sa Slovenijom.</p>
<p>Lani je Varaždinska županija vlasnicima zaražene pšenice namirila nastalu štetu, no, prema riječima varaždinskog župana Marijana Mlinarića, za to ove godine nema novaca, pa je samo financirano njezino zakapanje. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Zajednica seljaka prijeti blokadom prometnica, ako se do 3. rujna ne isplati novac za predanu pšenicu </p>
<p>OSIJEK, 24. kolovoza</p>
<p> - Slavonski seljaci ponovno su izigrani. Isplata za pšenicu koju smo predali pretvorila se u igru bez granica. Iako sav novac treba biti isplaćen do nedjelje, 3. rujna bojimo se da se to neće dogoditi jer se još ništa nije pomaknulo s mrtve točke. Stoga upozoravamo Vladu i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva da nas ne ignoriraju, jer ćemo ponovno morati prosvjedovati i blokirati prometnice kako bi pokrenuli isplatu. Istaknuo je to, između ostaloga, u četvrtak na konferenciji za novinare Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB).</p>
<p> Prema njegovim riječima, osim spore isplate za pšenicu koja je uredno i na vrijeme predana, seljake muče i troškovi otkupa. Naime, prilikom predaje pšenice, u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva ugovoreno je kako troškove otkupa i analize trebaju snositi oni koji otkupljuju pšenicu. »No, to je ipak palo na leđa seljaka«, naglašava tajnik Zajednice udruga seljaka.</p>
<p>»Seljacima iz Požeško-slavonske županije nije isplaćena ni jedna kuna za pšenicu. A rok do kada ona u potpunosti mora biti isplaćena sve je bliži. Izgubili smo strpljenje te smo odlučili da ako do tog dogovorenog roka ne bude isplaćena i zadnja kuna za pšenicu, u ponedjeljak, 4. rujna blokirat ćemo sve zapadne prilaze Slavoniji i Baranji. Cijela istočna Hrvatska bit će blokirana sve dok ne dobijemo novac za predane poljoprivredne proizvode«, naglasio je Ivan Opić, predstavnik Udruge seljaka iz Požeško-slavonske županije.</p>
<p>»Kakva je ovo država kada se pregovorima i razgovorima ništa ne može riješiti. Ovdje samo izlasci na cestu rješavaju probleme. Je li moguće da ćemo dobiti novac tek kada započnemo s prosvjedima i blokadama prometnica«, kazao je Zdravčević, upitavši zašto se ta priča mora stalno ponavljati.</p>
<p>Čelnici Zajednice udruga zaključili su kako će ove godine urodi uljarica i kukuruza biti znatno manji zbog suša. Budući da je proglašeno stanje elementarne nepogode, oni su predložili da se seljacima zbog velikog gubitka otpiše dio duga od dobivenih poticaja. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Seljački savez upozorava da je proizvodnja mlijeka u krizi </p>
<p>ZAGREB, 24, kolovoza</p>
<p> - Proizvodnja mlijeka je u krizi, a dosadašnje opadanje proizvodnje od deset posto godišnje bit će ove godine i veće, priopćio je u četvrtak Odbor za mljekarstvo Hrvatskog seljačkog saveza. </p>
<p>Zbog odnosa koji vladaju u proizvodnji i preradi mlijeka, sve više poljoprivrednika ne uspijeva ostvariti niti minimum dobiti pa proizvodnja ne samo da se ne razvija već i opada, poručuju iz Saveza. Razlog tome je, kažu, što cijenu mlijeka određuju prerađivači mlijeka bez prethodnog dogovora s proizvođačima. Naime, prosječna otkupna cijena mlijeka sa 3,2 posto mliječne masti u Hrvatskoj iznosi 1,30 kuna po litri, a u Češkoj 1,49 kuna, Slovačkoj 1, 38 kuna, Mađarskoj 1,73 kuna, Poljskoj 1,24 kuna, Austriji 1,84 kuna te Njemačkoj 2,02 kune. Nadalje, cijena mlijeka koju ostvaruje prerađivač u veleprodaji najveća je u Hrvatskoj (3,78 kuna), dok u Češkoj iznosi 2,5 kuna, Slovačkoj 1,85 kuna, Mađarskoj 1,91 kuna, Poljskoj 1,80 kuna. Mljekare, pak, proizvođačima plaćaju najjeftinije mlijeko u odnosu na spomenute zemlje, dok hrvatski građani piju najskuplje mlijeko. Da bi se promijenilo stanje, ističu u Savezu, potrebno je donijeti pravilnik o kvaliteti mlijeka, minimalnu garantiranu cijenu i pravilnik o isplati mlijeka, te sagraditi neutralni labaratorij za ispitivanje kvalitete mlijeka, Traži se i da poticaji za proizvodnju mlijeka isplaćuju direktno proizvođačima mlijeka. Od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva traži se hitan sastanak kako bi se riješila kriza u proizvodnji mlijeka. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na lokalne izbore u Bakru HNS, PGS i LS izlaze u koaliciji </p>
<p>BAKAR, 24. kolovoza</p>
<p> - Građani Bakra na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće, koji ćese održati u nedjelju, trebaju imati dovoljno sreće, ali posebice zrelosti i pameti, da izborom kvalitetnih osoba na predstavničke dužnosti vlasti korjenito promijene perspektivu svog grada, koji je desetljećima bio devastiran i sustavno zanemarivan, istaknula je u četvrtak na predizbornoj konferenciji za novinstvo koalicije HNS-a, PGS-a i LS-a, predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić.</p>
<p> Saborski zastupnik Primorsko-goranskog saveza Nikola Ivaniš naglasio je da na putu u demokratsko i civilno društvo Hrvatska mora decentralizacijom osigurati funkcioniranje života na svim svojim područjima. »Ova koalicija građanima ne nudi političku formu, nego sadržaj, nudi podizanje općeg i individualnog standarda u školstvu, zdravstvu, kulturi i svim drugim područjima društvenog života«, istaknuo je Ivaniš.</p>
<p> Izborni kandidati koalicije rekli su da se na ovim izborima treba promijeniti stereotip, prihvaćen u prošlom političkom sustavu, da je politika sfera zadovoljavanja osobnih, a ne općih interesa. Istaknuli su da nova vlast mora građanima dosljedno odgovarati za trošenje svake kune koja im je kroz poreze i doprinose oduzeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Liječnički zbor protiv objave imena liječnika dok im se ne dokaže krivnja</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Reagirajući na »brojne negativne napise u tisku o zdravstvu te napade na liječnike i zdravstvene ustanove«, Hrvatski liječnički zbor (HLZ) je u svojem priopćenju osudio »javno iznošenje imena zdravstvenih djelatnika ili ustanova, dok im se krivnja ne utvrdi i dokaže«.</p>
<p> U priopćenju, što ga je potpisao predsjednik HLZ-a Dubravko Orlić, pita se kako je moguće da se, čim netko prijavi policiji nekog liječnika, odmah u novinama objavljuje puno ime i osobni podaci tog liječnika i odjel na kojem radi, dok se istovremeno osobi koja je silovala, ubila ili nekog ozlijedila objavljuju samo inicijali i dob. Cjelokupno hrvatsko zdravstvo protekle je godine napravilo osam milijuna medicinskih postupaka na velikom broju bolesnika, koji su na određeni način zadovoljni liječenjem i radom zdravstvenih djelatnika, ističe se u priopćenju, a to se u trenutku pisanja članka, u pravilu, zaboravlja. HLZ smatra da je bezrazložan strah ili zabrinutost bolesnika ili obitelji da se neće voditi dovoljna briga o bolesniku, što se iznosi u pojedinim komentarima.</p>
<p> Također, HLZ se protivi što »neki u žarkoj želji da ispune prostor tijekom 'sušnih' ljetnih mjeseci odjednom zaboravljaju temeljna pravila novinarske etike i javno iznose delikatne podatke o bolesnicima koji su liječnička tajna«. Govoreći o »korektnosti igre« HLZ podsjeća na slučaj kada su bili objavljeni osobni podaci jednog bolesnog djeteta. HLZ je to prijavio novinarskom Etičkom povjerenstvu, koje je pokrenulo disciplinski postupak prema odgovornom novinaru, no javnost o tome nije bila obaviještena.</p>
<p> Unutar HLZ-a postoje brojna stručna društva koja mogu dati nepristranu i profesionalnu analizu događaja i istinski se založiti da se pojedini slučaj ne ponovi, stoji u priopćenju. Kako se dodaje, krivac mora individualno odgovarati za prekršaj, no pogrešku treba objektivno dokazati.</p>
<p> U priopćenju se predstavnicima medija predlaže održavanje zajedničke tribine na kojoj bi se razgovaralo o tim pitanjima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Liječnički zbor protiv objave imena liječnika dok im se ne dokaže krivnja</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Reagirajući na »brojne negativne napise u tisku o zdravstvu te napade na liječnike i zdravstvene ustanove«, Hrvatski liječnički zbor (HLZ) je u svojem priopćenju osudio »javno iznošenje imena zdravstvenih djelatnika ili ustanova, dok im se krivnja ne utvrdi i dokaže«.</p>
<p> U priopćenju, što ga je potpisao predsjednik HLZ-a Dubravko Orlić, pita se kako je moguće da se, čim netko prijavi policiji nekog liječnika, odmah u novinama objavljuje puno ime i osobni podaci tog liječnika i odjel na kojem radi, dok se istovremeno osobi koja je silovala, ubila ili nekog ozlijedila objavljuju samo inicijali i dob. Cjelokupno hrvatsko zdravstvo protekle je godine napravilo osam milijuna medicinskih postupaka na velikom broju bolesnika, koji su na određeni način zadovoljni liječenjem i radom zdravstvenih djelatnika, ističe se u priopćenju, a to se u trenutku pisanja članka, u pravilu, zaboravlja. HLZ smatra da je bezrazložan strah ili zabrinutost bolesnika ili obitelji da se neće voditi dovoljna briga o bolesniku, što se iznosi u pojedinim komentarima.</p>
<p> Također, HLZ se protivi što »neki u žarkoj želji da ispune prostor tijekom 'sušnih' ljetnih mjeseci odjednom zaboravljaju temeljna pravila novinarske etike i javno iznose delikatne podatke o bolesnicima koji su liječnička tajna«. Govoreći o »korektnosti igre« HLZ podsjeća na slučaj kada su bili objavljeni osobni podaci jednog bolesnog djeteta. HLZ je to prijavio novinarskom Etičkom povjerenstvu, koje je pokrenulo disciplinski postupak prema odgovornom novinaru, no javnost o tome nije bila obaviještena.</p>
<p> Unutar HLZ-a postoje brojna stručna društva koja mogu dati nepristranu i profesionalnu analizu događaja i istinski se založiti da se pojedini slučaj ne ponovi, stoji u priopćenju. Kako se dodaje, krivac mora individualno odgovarati za prekršaj, no pogrešku treba objektivno dokazati.</p>
<p> U priopćenju se predstavnicima medija predlaže održavanje zajedničke tribine na kojoj bi se razgovaralo o tim pitanjima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vlada odlučila: Novac za dječji doplatak osigurati preraspodjelom proračuna</p>
<p>U studenom prve isplate doplatka / Produžen rok za naplatu izvoza robe i usluga s 90 na 150 dana / Crkvenac: Netko bi morao odgovarati zbog povezanosti bivše vlasti s bankama i pravosuđem </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Prekršajni postupci koje je pokrenula Hrvatska narodna banka protiv osoba odgovornih za stečajeve u nekim bankama poput Dubrovačke, Glumine... prekinuti su zbog - zastare, izvijestio je Vladu na sjednici u četvrtak, prvoj nakon jednomjesečne ljetne stanke, potpredsjednik Slavko Linić.</p>
<p>»Oslobođeni su od prekršajne odgovornosti i mogu raditi što god hoće. Takva situacija nije uznemirila ljude u pravosuđu, kao što je uznemirila i potresla cijeli bankarski sustav Hrvatske kad su te banke otišle u stečaj. Nevjerojatno je kakvu smo time poruku poslali - slobodno radite što hoćete, čeka vas zastara. Kod ovakvih djela ne bi smjelo biti zastare«, naglasio je Linić.</p>
<p>Premijer Ivica Račan, također vidno uzrujan takvim slijedom događaja, izjavio je da se »izvršna vlast ne smije petljati u posao pravosuđa i to neće učiniti ni sada, ali smije izreći svoje nezadovoljstvo i ogorčenje što je neaktivnost u postupcima omogućila da se, prekršajno, krivci oslobode zbog zastare«. »Ne možemo dopustiti da se time pošalje poruka da se ovdje tolerira takvo lopovsko ponašanje«, rekao je Račan. Ministar financija bio je još oštriji istaknuvši kako Vlada ne smije dopustiti da zbog isteka vremena, cijeli slučaj »pregazi vrijeme«. »Ne možemo to ostaviti kao stvar prošlosti. Netko bi, zbog uloga koje su te banke imale u privatizaciji, zbog povezanosti bivše vlasti s pravosuđem i s tim bankama morao odgovarati. Zato predlažem da se sve proanalizira i pronađe način kako da kaznimo odgovorne«, rekao je Mato Crkvenac.</p>
<p>Zanimljivu raspravu Vlada je vodila i o Uredbi o utvrđivanju postotka o kojem ovisi stjecanje prava na doplatak za djecu. Prema prijedlogu Uredbe, postoje dva cenzusa koja se određuju prema prosječnoj plaći svih zaposlenih. Niži cenzus iznosi 27,5 posto od prosječne plaće, odnosno 840 kuna dohotka po članu kućanstva, a viši 50 posto od prosječne plaće ili 1527 kuna po članu. Za one kod kojih se primjenjuje niži cenzus, doplatak za svako dijete iznosit će devet posto mjesečne plaće, pri čemu se povećava još pet posto za treće i svako daljnje dijete. Doplatak kod višeg cenzusa je pet posto za svako dijete i povećava se još četiri posto za treće i svako iduće dijete. Primjerice, za četveročlanu obitelj u kojoj roditelji ostvaruju dohodak manji od 3360 kuna, država jamči 549 kuna dječjeg doplatka. Novi Zakon o dječjem doplatku primjenjivat će se od 1. listopada tako da bi u studenome trebala uslijediti prva isplata doplatka. U ovoj proračunskoj godini trebalo bi osigurati mjesečno dodatnih 65 milijuna kuna iz državnog proračuna. Ukupno se u proračunu predviđenih 1,2 milijarde kuna za dječji doplatak Uredbom povećava na dvije milijarde kuna. Istaknuvši da nije protiv Uredbe ili Zakona o dječjem doplatku, ministar financija rekao je: »U proračunu za tu svrhu nema novca i moram upozoriti Vladu da donosi uredbe koje može ispuniti«. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović reagirala je kako o tome ne bi smjelo biti govora jer je na prijašnjoj sjednici Vlade donesena politička odluka da se u isplatu dječjeg doplataka, i to ovakvu, svakako ide.</p>
<p> »Da, tada je dogovorena preraspodjela kojom bi se morao namaknuti novac. Ali, ministarstva koja su se morala dogovoriti, nisu postigla dogovor i još uvijek za to nema novca«, podsjetio je Crkvenac. Premijer Račan u zaključke je, uz prihvaćanje odluke u ovakvom obliku, uključio i obvezu Ministarstva financija i ministarstava koja se moraju dogovoriti da u roku od dva tjedna, uz pomoć potpredsjednika Linića, pronađu rješenje za preraspodjelu sredstava i novac za dječji doplatak.</p>
<p>Na sjednici u četvrtak Vlada je prihvatila Nacrt zakona kojim se potvrđuje Protokol o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, te u drugo čitanje uputila izmjene i dopune Zakona o knjižnicama. Također tu su se našle dopune Zakona o prekršajima (ponajviše vezane uz nasilje u obitelji), a prihvaćena je i odluka o produženju roka za naplatu izvoza robe i usluga s dosadašnjih 90 na 150 dana. Riječ je o velikom poticaju izvoznicima koji su dosad nakon izvoza, devize u roku od tri mjeseca morali uvesti u Hrvatsku. Sada im se, zbog stabilnih državnih deviznih rezervi, omogućava da s tim novcem u inozemstvu postupaju fleksibilnije, odnosno njime mogu tamo baratati i do pet mjeseci prije obveze unosa u Hrvatsku. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Odnosi s Haagom na saborskom Odboru za unutarnju politiku početkom rujna </p>
<p>Predsjednica Odbora Adlešić kaže da bi na toj sjednici bili ministri pravosuđa i obrane Ivanišević i Radoš te predsjednik Vladina Savjeta za odnose s Haagom Granić kako bi se »iz prve ruke« dobile informacije o suradnji s Haagom/ HDZ razmišlja da bi trebalo otvoriti saborsku raspravu o tome kako Vlada ispunjava Deklaraciju o suradnji s Haagom, ističe predsjednik Kluba HDZ-a Šeks / S obzirom da nema bitnih promjena u politici Haaga prema Hrvatskoj saborska rasprava ne bi bila korisna, stajalište je potpredsjednika Sabora Tomca i njegove kolegice iz SDP-a Opačić / O bilo kojim aferama, pa tako i o »aferi Stipetić« na Odboru za unutarnju politiku se neće raspravljati </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - »Afera Stipetić« otvorila je niz pitanja vezanih uz odnose Hrvatske s Haaškim tribunalom, pa i zahtjeve za održavanjem saborske rasprave o toj temi ne bi li se razjasnile neke dvojbe, posebice oko tzv. objektivne zapovjedne odgovornosti. Premda su vladajuća šestorica početkom ovoga tjedna razjasnila međusobne razmirice na temu »afere Stipetić« ipak su ostali neki prijepori u odnosima s Haagom, poglavito s Tužiteljstvom. </p>
<p>Stoga je predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić najavila sjednicu toga odbora za početak rujna na kojoj bi se raspravilo o odnosima Hrvatske s Haaškim sudom. Na sjednici bi, kaže Adlešić, bili nazočni ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, ministar obrane Jozo Radoš, te predsjednik Vladina Savjeta za odnose s Haaškim sudom Goran Granić, kako bi se »iz prve ruke« dobile relevantne informacije o trenutačnoj ali i budućoj suradnji s Tribunalom. Adlešić ističe da se Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost neće baviti aferama bilo Stipetić bilo Pašalić kad bi i došli takvi zahtjevi iz pojedinih stranka, no sigurno će pristići oni o ukupnim odnosima Haaga i Hrvatske.</p>
<p>S takvim bi se prijedlogom Đurđe Adlešić suglasio i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks iako je prvotno najavio da će podnijeti zahtjev da taj Odbor raspravi »aferu Stipetić«. Naime, Šeks ističe da HDZ još nije odlučio o tome hoće li ili neće podnijeti zahtjev za raspravu o »aferi Stipetić« koju je ocijenila kao »lakrdiju za zabavljanje javnosti u ljetnom periodu«. U stranci se razmišlja da bi bilo bolje otvoriti saborsku raspravu o tome kako Vlada ispunjava Deklaraciju o suradnji s Haaškim sudom koju je usvojio Hrvatski državni sabor prije nekoliko mjeseci, a u kojoj uz obveze Hrvatske ima i dijelova koji traže mogućnost partnerskih odnosa sa sudom. Šeks ističe da je, do sada, hrvatska Vlada samo ispunjavala svoje obveze iz Deklaracije prema Tribunalu, dok istodobno nije ništa poduzela da se ostvare dijelovi tog dokumenta kojima bi se izašlo u susret Hrvatskoj. Predsjednik HDZ-ova Kluba tako kaže da primjerice ne vidi pomaka u mogućem vođenju postupaka u Hrvatskoj za moguće optužene kako je to bilo najavljeno. Također dodaje kako je evidentno da je nužna saborska rasprava jer Haaški sud i dalje izražava nezadovoljstvo suradnjom i s novom hrvatskom vlašću. Kao razlog za nezadovoljstvo Šeks ističe činjenicu da dio Tribunala i Tužiteljstva želi biti u političkoj funkciji, odnosno da kroz suradnju Hrvatska prizna da je napravila agresiju na BiH, te da su oslobodilačke akcije »Bljesak«, »Oluja« ili Medački džep Hrvatske vojske bile u službi etničkog čišćenja Srba. »No, takvu sliku o Domovinskom ratu koju uporno stvara Haaški sud ne prihvaća ni nova vlast već samo pojedinci u njoj«, naglašava Šeks, pa zato i treba otvoriti raspravu o Haagu. </p>
<p>S druge strane potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac napominje kako saborski odbori samostalno biraju teme za raspravu, pa je to pravo i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost bilo da se radi o »aferi Stipetić« ili o odnosu Hrvatske i Haaškog suda. »Međutim, držim da ako nema bitnih promjena u politici Haaškog suda prema Hrvatskoj da takva rasprava u Saboru ne bi bila korisna«, kaže Tomac. Dodaje kako Sabor ima utvrđenu politiku prema Tribunalu kroz Ustavni zakon, saborsku Deklaraciju i Statut Haaškog suda. »Ako bi ti odnosi izašli izvan tog okvira, za što za sad nema naznaka, onda bi odnos trebalo preispitati«, smatra Tomac. »Još dugo će Haaški sud biti u središtu interesa hrvatske politike i javnosti pa držim da bi takva načelna rasprava bila apsurdna. Što se, pak, tiče 'afere Stipetić' rasprava je bila štetna i protuustavna. Javno objavljivanje imena na temelju indicija je ništa dugo nego difamacija časnih ljudi kao što je to general Petar Stipetić i na to treba staviti točku«, zaključuje Tomac. Ni njegova stranačka kolegica Milanka Opačić ne misli da je potrebna saborska rasprava o »aferi Stipetić« ili o odnosu Hrvatske i Haaškog suda, jer prema njezinim riječima oni nisu izašli iz zadanih okvira Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Dodaje kako bi bilo bolje da se Sabor više bavi aktualnim problemima nezaposlenosti i gospodarstva. </p>
<p>Poslije gotovo jednomjesečne »afere Stipetić« i svega onog što je ona posljedično otvorila oko odnosa s Haagom, jedino je izvjesno da će o Tribunalu progovoriti već početkom rujna Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Što se, pak, tiče Sabora o tome će se tek odlučivati kako na stranačkim tijelima parlamentarnih stranaka koje imaju pravo inicirati takve rasprave. Zadnju riječ imat će Časništvo hrvatskog parlamenta.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>HDZ ministru Lučinu: Žurno rasvijetliti teroristički napad na Živka Kolegu</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - »Zgranuti smo i zgroženi grubim terorističkim napadom na obitelj HDZ-ova saborskog zastupnika i uglednog zadarskog liječnika dr. Živka Kolege«, priopćilo je u četvrtak tajništvo Hrvatske demokratske zajdnice.</p>
<p>Od ministra unutarnjih poslova Šime Lučina HDZ stoga traži »žurnu i učinkovitu istragu kako bi se u što kraćem roku doznala imena počinitelja toga gnusnog, podmuklog i kukavičkog nedjela«.</p>
<p>Javnost što prije mora biti upoznata s motivima toga terorističkog čina kako bi se izbjegle sve moguće špekulacije oko napada na uglednog člana HDZ-a dr. Kolege, smatraju u HDZ-u. Jer, navodi se, »ako se pokaže da je pokušaj ubojstva dr. Kolege i njegove obitelji politički motiviran, onda bi to bila potvrda najcrnjega totalitarizma i kaosa u kojem se s političkim protivnicima i neistomišljenicima obračunava oružjem«. Meci upućeni na obitelj dr. Kolege opasan su i zastrašujući primjer nasilja pa taj teroristički napad u najkraćem roku mora biti rasvjetljen, a o rezultatima žurno obaviještena hrvatska javnost, stoji na kraju priopćnja tajništva HDZ-a.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vlada: 38 milijuna noćenja ne prate i veliki prihodi, jer se na moru »sve prodaje na crno« </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - »Iako vrhunac sezone prolazi, ona nikako nije gotova i vjerujemo da će potrajati i u listopadu. Stoga očekujemo 37 ili 38 milijuna noćenja, što je puno više od planiranih 32 milijuna. U ukupnoj turističkoj slici, prema podacima za prvih sedam mjeseci, domaći su gosti sudjelovali s 13, a strani s 87 posto. Ukupno se tako očekuje porast od 35 do 40 posto u odnosu na prošlu godinu ili, što je realnija usporedba, 15 do 18 posto u odnosu na dosad najbolju 1998. godinu«, rekla je u četvrtak u izvještaju Vladi o dosadašnjim turističkim uspjesima ministrica Pave Župan-Rusković. Najveći turistički promet, prema broju noćenja, ostvarili su Nijemci (17,5 posto), Slovenci (16,9 posto), Česi (13,5 posto), Talijani (12,7 posto) te Austrijanci (11,7 posto). Tako proizlazi da je ove godine na moru bilo više Nijemaca, Slovenaca i Čeha nego Hrvata.</p>
<p>Ministrica je podsjetila na vrlo teške uvjete za pripremu sezone i sve što je učinjeno da bi turistička berba bila primjerena. Ministar financija Mato Crkvenac istaknuo je da je država u pripremi izravno pomogla turističkom gospodarstvu izravno s 400 do 500 milijuna kuna, a neizravno još više, ukupnim ekonomskim reformama i promjenom imidža države. »Vlada je puno pomogla turizmu financiranjem turističke promidžbe, djelovanjem u prometnom sektoru, ublažavanjem utjecaja PDV-a raznim subvencijama, izravnim uplatama, reprogramom dugova i plaćanjem zaostalih plaća posredstvom Hrvatskog fonda za privatizaciju«, rekao je ministar Crkvenac. Dodao je kako su najave da će turizam ostvariti promet od 3,5 milijarde dolara nerealne, ta brojka bit će bliža 3,2 milijarde dolara. Pripomenuo je da turističke brojke rastu u fizičkom smislu, ali u financijskom još ne bilježe tako sjajne rezultate pa treba poraditi na tome da se već u idućoj godini porast fizičkog opsega pretvori u financijski rast. </p>
<p>Ministar gospodarstva Goranko Fižulić naglasio je da država i ne može očekivati neke veće financijske efekte kad se »na moru sve prodaje na crno - od ribe do karata za hidroglisere«. »Poznato je da se ugostitelji žale kako ne mogu dobiti račun za ribu, a neke su ribe u sustavu državnih poticaja«, rekao je Fižulić.</p>
<p>Ministrica Župan-Rusković složila se s ocjenom o nesrazmjeru fizičkih i financijskih pokazatelja i napomenula da je »ove godine hrvatski turizam ostvario povratak na svjetsko tržište, ali već za ovu jesen preostaje odraditi puno neriješenih problema. Među njima su ključni - nepovoljno korištenje kapaciteta, a time i nemogućnost ostvarenja dovoljnih prihoda za pokriće ukupnih tekućih obveza i otplatu dugova, zatim visoka zaduženost, gubici i nelikvidnost te prijetnja socijalnim nemirima«. Prema njezinim riječima, ustrajanje na privatizaciji, za što treba odraditi mnogo posla na sanaciji i restrukturiranju tvrtki, jedini je put prema pravom rješavanju nagomilanih problema i većim financijskim efektima od turizma. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Što saborski zastupnici misle o inicijativi GONG-a da im u radu pomažu volonteri? </p>
<p>Vladimir Šeks ne vidi ni smisla ni sadržaja u takvoj inicijativi / Damir Kajin prihvatio bi pomoć i više volontera kako bi bio u što boljoj vezi s javnošću / Anto Đapić ne bi za volontera uzeo nikoga iz GONG-a jer su se, kaže, oni u izbornoj kampanji opredijelili za jednu stranu / Politički afiniteti volontera ne moraju biti presudni, drži Zlatko Kramarić / Đurđa Adlešić inicijativu pozdravlja, a izdvojila bi iz zastupničkih plaća za džeparac / Zastupnik može bolje i više raditi, ako ima dobru ekipu, ocjenjuje Zdravko Tomac</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Predstavnici nevladine udruge GONG (Građani organizirao nadgledaju izbore), na čelu s izvršnom direktoricom Suzanom Jašić, predložili su predsjedniku Hrvatskog državnog sabora Zlatku Tomčiću da se zastupnicima koji to žele omogući pomoć volontera, posebice studenata. GONG bi sam želio započeti s petoro zastupnika i studenata, da bi se nakon nekoliko mjeseci usporedilo rad tih zastupnika s radom ostalih koji takvu pomoć nisu imali. </p>
<p>Takva praksa postoji u Kanadi, SAD-u, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Austriji, Češkoj i drugim zemljama, kažu u GONG-u. U nekima zastupnici imaju i svoj proračun uz pomoć kojega organiziraju svoje timove. Kriterij bi, po GONG-u, bila osobna zainteresiranost studenata, ali i ostalih građana. </p>
<p>Zastupnik IDS-a Damir Kajin na tu temu za Vjesnik ističe: »vrlo bih rado imao nekoliko volontera, što je moguće više njih i u različitim gradovima, jer se tako može neposredno komunicirati s javnošću«. Kajinu nije važna politička sklonost volontera, već profesionalnost. »Ako bi imali drukčije političke stavove, želim vjerovati da bi se tada ti ljudi pokazali maksimalno profesionalno i da bi zbog povjerenja koje bi se stvorilo, taj odnos bio korektan«, kaže Kajin dodajući da od takve inicijative štete ne bi bilo. »To bi samo neke zastupnike potaknulo na ozbiljnost«, smatra on. </p>
<p>»Načelno nemam ništa protiv da zastupnik sebi olakša posao, ako time pomaže i mladim ljudima koji žele učiti o funkcioniranju Sabora. Međutim, ne bih uzeo nikoga iz GONG-a. Ako bih uzimao volontere, uzeo bih nekoga iz katoličkih organizacija. Ne bi mi padalo na pamet uzeti nekoga iz GONG-a, jer se GONG u predizbornoj kampanji opredijelio za jednu stranu«, kaže zastupnik HSP-a Anto Đapić. Smetalo bi ga, dodaje, ako volonteri ne bi imali politička gledišta slična njegovima. »Htjeli mi to ili ne, oni bi saznavali neke tajne u uredu. Mislim da GONG želi kontrolirati rad zastupnika«, kaže Đapić. »Sve što dolazi od GONG-a, uzimam s rezervom. Ne odbacujem a priori, ali promišljam što se iza brda valja, jer se iza GONG-a uvijek nešto valja. Nisam načelno protiv njihove inicijative, ali nisam za to da se uzimaju volonteri, ako zastupnik to ne želi«, ocjenjuje Đapić. Pritom, on ne smatra da bi javnost negodovala zbog toga što volonteri pomažu zastupnicima koji su dobro plaćeni. »To bi bilo neprocjenjivo iskustvo za mlade ljude. Mislim da bi bio i veliki njihov interes za volontiranje u Saboru«, zaključuje Đapić.</p>
<p>Zastupnik HDZ-a Vladimir Šeks protiv je takve inicijative koja je, po njemu »romantična utopija«. »Volonteri ne mogu pomoći ni savjetom ni u tehničkom smislu. Ne vidim ni smisao niti sadržaj takve pomoći. To bi moglo biti u funkciji da se studenti kao pripravnici upoznaju s radom sabora i sabornika, a ne da im pomažu«, ističe Šeks.</p>
<p>Više je nego prihvatljiv prijedlog »da se ljudi kojima je politika bliska, a moguće i budući posao, uključe i educiraju u praksi«, drži Zlatko Kramarić, zastupnik LS-a. Kramarić dvoji oko organizacije takve suradnje, jer kako kaže, parlamentarci u Njemačkoj imaju svoje urede, telefonske linije, a to u Hrvatskoj imaju samo predsjednici i potpredsjednici odbora i predsjednici klubova. »Ako je cilj da parlamentarni rad postane blizak javnosti, to je volontiranje dobro došlo«, ističe Kramarić. Po njemu, politički afiniteti volontera ne moraju biti presudni u radu. »Jednostavnije je raditi s ljudima koji jednako misle, ali simpatičnije je raditi s onima koji nisu politički istomišljenici, a rade profesionalno nego s članom LS-a koji sve to nije«, kazao je Kramarić. </p>
<p>»Odlično! Uzela bih sigurno. Dobro će mi doći. U mnogim zemljama zastupnici imaju veći tim ljudi koji ih opslužuje s podacima, materijalima i pripremama za sjednicu. Nema zastupnika na svijetu koji sve zna i kojem ne bi trebala pomoć. Na taj se način održava i komunikacija s drugom generacijom koja ne sjedi u Saboru«, komentirala je za Vjesnik Đurđa Adlešić (HSLS). Ona ne bi imala ništa ni protiv volontera koji ne bi dijelili njezina politička stajališta. »Ako su profesionalci ne vidim razloga da mi ne pomažu u obavljanju nekih poslova. Ako se politički ne slažemo, to može dobro doći za brušenje stavova. Posao u Saboru nije čisti stranački posao koji bi trebao imati neke tajne. Kad pripremamo neke zakone, moramo dobiti i mišljenja struke i dobro je da nam netko u tome pomaže. Mislim da bi im iz zastupničkih plaća trebalo izdvojiti za džeparac«, kaže Đurđa Adlešić koja se nada dobrom odazivu mladih. </p>
<p>I potpredsjednik Sabora i zastupnik SDP-a Zdravko Tomac slaže se s inicijativom GONG-a. »To bi im bila prilika za upoznavanje sa sustavom. Poznavajući studente, mislim da bi mnogi željeli upoznati rad Sabora i to bi im pomoglo u njihovu radu«. Tomac bi primio i volontere koji ne dijele njegova politička stajališta. »Ne smeta mi to. Ja s takvima volim surađivati. nekad je bolje s njima surađivati nego s istomišljenicima«. Tomac kaže da zastupnik može bolje i više raditi, ako ima bolju ekipu. Ne čini mu se da bi javnost negodovala zbog pomaganja zastupnicima koji imaju visoke plaće. »Volonteri ne mogu zamijeniti zastupnika, ali se mogu uključiti. I dosad su se javljali građani koji su nudili svoju stručnu pomoć. To nikomu ne može štetiti. Ideja je dobra, a za provedbu ćemo vidjeti«, kaže Tomac. </p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Tolić: HŽ je od Zubaka kupio 270 automobila, a vlakovi izlijeću zbog dotrajalih skretnica! </p>
<p>Vlakovi na svim domaćim prugama od 1. rujna smanjit će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> za 50 kilometara na sat. O najavljenom prosvjedu na Hrvatskim željeznicama (HŽ) zbog ugrožene sigurnosti prometa, odnosno kriminalnim radnjama kojima se bavi tamošnja Unutarnja kontrola, a koje se većinom vezuju uz propuste u financijskom poslovanju HŽ-a, razgovarali smo s Ivanom Tolićem, dopredsjednikom i glasnogovornikom Sindikata stojovođa Hrvatske. </p>
<p>• Kakva je sigurnost prometa na željeznicama?</p>
<p>- Katastrofalna, iako se bivša vlast hvalila da je godišnje ulagala 1,6 milijardi kuna u željeznicu. No, pitanje je u čijim je džepovima završio novac poreznih obveznika. Razočarani smo i nedavnom izjavom ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića koji kaže da će država u HŽ uložiti 6,2 milijarde kuna, iako bi se tim novcem moglo otvoriti 100.000 novih radnih mjesta ili vratiti dug umirovljenicima. Ministar bi morao znati da smo najavili prosvjed, točnije smanjenje brzine isključivo iz sigurnosnih razloga kako putnika tako i osoblja koje radi na željaznici, a čiji su životi ugroženi. Podsjećam i da na više od 50 pruga već vozimo sporije. </p>
<p>• Zašto se željeznica našla na »sporednom kolosijeku«?</p>
<p>- Sadašnja Uprava HŽ-a nastavlja politiku svih dosadašnjih upravâ i ne pokazuje da uistinu želi rješavati nagomilane probleme željeznice. Naime, ne može se očekivati da će »uprava kontinuiteta« vratiti željeznicu sa sporednog kolosijeka. U seriji izlijetanja vlakova, naleta i pucanja dotrajalih skretnica, zanima nas tko je za to kriv. Ovih dana čitamo u novinama da Carinarnica Zagreb prodaje rezervne dijelove HŽ-a u visini od 30 milijuna maraka, oko 120 milijuna kuna. Sindikat ne traži veće plaće ili poboljšanje uvjeta rada, već samo čiste račune. </p>
<p>• Što očekujete od Unutarnje kontrole u koja bi trebala potvrditi navode sindikatâ o kriminalnim radnjama u HŽ-u?</p>
<p>- Unutarnja kontrola u HŽ-u praktično ne postoji. Ona postoji formalno i to samo u dijelu kojim se »pritišću« stojovođe i prometnici. Tvrdim da ne postoji segment Unutarnje kontrole koji bi se bavio materijalno-financijskim poslovanjem ili kontrolom infrastrukture na željeznici. Unutarnja kontrola je namjerno obezvrijeđena tako da ne može odgovoriti na pitanje zašto je primjerice HŽ prije dvije godine kupio više od 270 automobila od Auto-kuće Zubak, bez investicijske odluke, dok se istodobno tvrdilo da nema novaca za zamjenu dotrajalih skretnica.</p>
<p>• Kako objašnjavate činjenicu da je trenutačno jeftinija karta od Zagreba od Splita nego od Zagreba do Gospića?</p>
<p>- Ima još paradoksa u cijenama HŽ-a. Primjerice jeftinija je karta od Zagreba do Rijeke nego do Delnica. To je odraz anarhije na željeznici na kojoj struka nema nikakav utjecaj na donošenje odluka. Nažalost, ti paradoksi potječu upravo iz HŽ-a. Iako se nižim cijenama htjelo privući ljude koji putuju na more, to je napravljeno nakaradno jer ta »povlastica« vrijedi samo od Zagreba do mora. </p>
<p>• Zašto restrukturiranje HŽ-a mora značiti i otpuštanje viška radnika i ukidanje nerentabilnih pruga?</p>
<p>- To je samo alibi. Tvrdim da ni jedan saborski zastupnik ili politička stranka neće podržati odluku o ukidanju nerentabilnih pruga jer željeznica znači život na područjima gdje nema alternativnog prijevoza. No, predlagateljima takvog projekta on će dati pokriće za neispunjavanje plana poslovanja ili nelogična ulaganja kroz HŽ.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Dubrovački SDP: Već su sazreli uvjeti za raskid koalicije s HSS-om</p>
<p>DUBROVNIK, 24. kolovoza</p>
<p> - Dubrovački SDP nije zadovoljan političkim odnosima sa HSS-om. Dosad su u toj stranci podržavali odluke Gradskoga poglavarstva na čelu s Vidom Bogdanovićem iz HSS-a, jer su smatrali, među ostalim, da neke ideje zaslužuju prolazak i da SDP ne smije biti kočnica njihovu donošenju. Danas drže da su, ne jedanput, izigrani i to tako da ih se ne tretira kao partnere nego kao »daleke rođake«. Izjavio je to u četvrtak na konferenciji za novinare Josip Mikulić, predsjednik dubrovačkog SDP-a i vijećnik u Gradskome vijeću. Konferenciji su nazočili i vijećnik Petar Portolan te Ana Miličić, članica Gradske organizacije stranke, zadužena za odnose s javnošću. </p>
<p>»SDP neće, bez obzira na ovakvo ponašanje HSS-a, donositi nikakve nagle odluke, premda su po nama već zreli uvjeti za skidanje koalicijskih odnosa sa HSS-om«, rekao je Mikulić dodavši da samo upozoravaju HSS da će istupe svojih čelnih ljudi, ako smatra da joj je SDP politički partner, morati »malo prilagoditi« poštujući pritom koalicijske dogovore. </p>
<p>Povod takvom istupu je intervju Dubrovačkome listu člana HSS-a i saborskoga zastupnika Srećka Kljunka koji je izjavio, kažu u SDP-u, da SDP nema kadra za pokrivanje mjesta onih koje treba smijeniti, osobito u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj. SDP, pak, odgovara kako »nije tu da nekoga smjenjuje«, a to kakav je taj kadar pokazat će dobiju li lokalne izbore u travnju 2001. Sa SDP-om se ubuduće mora ozbiljno računati, a sve izrečeno na račun HSS-a ujedno je i upozorenje drugim strankama. </p>
<p>Govoreći o odnosu prema HSLS-u, Mikulić je kazao kako je upravo HSLS strateški partner SDP-a. Portolan je rekao da HSS, kada se radi o djelovanju u Gradskome vijeću, nema pravoga koncepta u rješavanju određenih problema. Drži da se to posebice odrazilo na području kulture te smatra kako je puno toga »isforsirano« kao i da SDP ne može biti suodgovoran za tako donijeta rješenja. Na upit kako će se SDP-ovi vijećnici ponašati kod izglasavanja (ne)povjerenja dubrovačkome gradonačelniku Vidi Bogdanoviću zbog »afere Solitudo«, Mikulić je istaknuo da Bogadnović takvu odluku »ne treba prebacivati na Gradsko vijeće«. Naime, kazao je, ako je gradonačelnik svjestan moralne odgovornosti, trebao je podnijeti neopozivu ostavku. Ako se, pak, krivnja dokaže u sudskom postupku, vijećnici će i sami zatražiti njegovu ostavku. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Vodi li se u Šibeniku međustranačka borba za direktorske fotelje?</p>
<p>ŠIBENIK, 24. kolovoza</p>
<p> - Zbivanja na stranačkoj šibenskoj sceni kulminirat će početkom rujna kada će se održati više izbornih stranačkih skupština na kojima će se birati nova čelništva tih stranaka. Tako će se unutarstranački izbori održati u HSLS-u, HNS-u i LS-u, a do tada će trajati prikrivena borba za fotelje koje bi uskoro trebale biti upražnjene. </p>
<p>Je li uistinu riječ o jagmi za rukovodećim mjestima u institucijama i poduzećima koja su u većinskom državnom vlasništvu ili tek o probnom puštanju balona kako bi se vidjelo kako javnost diše?</p>
<p> Nakon što se Šibenikom pronijela vijest da će u fotelju rukovoditelja Carine sjesti SDP-ov čelnik Milan Arnautović, on je za Vjesnik u razgovoru potvrdio da se o tome razgovaralo ali da on, u ovom trenutku, nije spreman prihvatiti ponuđeno mu mjesto jer mu ono nije dovoljan izazov. »No, ako me stranke kandidira na to mjesto, morat ću ga prihvatiti«, dodao je on, napomenuvši da je pred njim puno posla, jer dolaze izbori. Dakle, uskoro će biti smjene na kormilu Carine, a Arnautović i dalje kotira kao najozbiljniji kandidat za to mjesto.</p>
<p>Javnost je ovih dana ostala zatečena viješću po kojoj će novi prvi čovjek šibenske Financijske policije biti Maksim Brkić-Pancirov koji nije stranački čovjek ali je blizak krugovima SDP-a. No, za Vjesnik on je kazao kako o tome nikad nitko sa njim nije razgovarao. Na naš upit je li spreman prihvatiti se te dužnosti ako mu se ona ponudi, Brkić-Pancirov je odgovorio da bi razmislio. </p>
<p> Do kraja mjeseca očekuje se i izbor glavnog kormilara havarirane Tvornice lakih metala. Natječaj je završen, a za rukovodeće mjesto u toj tvrtki javilo se deset kandidata od kojih osam iz same tvornice. Objavljivanje javnog natječaja, po mnogima, je dobar potez jer je pokazao da u sâmom TLM-u ima kandidata koji posjeduju stručnost i kvalitete da obnašaju dužnost direktora. </p>
<p>Vremenom je na površinu je isplivalo ime Ive Kralja, stručnjaka iz TLM-a koji, po kuloarskim pričama, ima velike šanse da na čelu te tvrtke zamijeni Petra Škendera, inače HDZ-ova kadra, ali bez šanse nisu ni Nikola Rak, dogradonačelnik Šibenika, potom Zdravko Petković, sadašnji Škenderov pomoćnik kao ni dvojica kandidata van šibenskog područja.</p>
<p>Iako Koordinacija pet stranaka u Šibeniku, osnovana još na proljeće, miruje očito je da neke stranke uporno rade na »guranju« svojih kandidata za neka direktorska mjesta...</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000825].
|
