NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000725].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229150 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vladimir Šeks: HDZ i Stipe Mesić se slažu da predsjednik Republike ne može biti fikus!</p>
<p>HDZ smatra da Hrvatskoj ne treba predsjednik tipa Vaclava Havela i Milana Kučana, tvrdi predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a / Jedna od dodirnih točaka Stipe Mesića i HDZ-a u ovom trenutku je u tome što i HDZ ne želi da se institut predsjednika RH svede ustavnim promjenama samo na protokolarne dužnosti, jer tu koncepciju zagovara i Mesić / Iz sada predloženoga može se zaključiti da se predlaže projekt parlamentarnog sustava koji je, zapravo, projekt dirigirane pseudoparlamentarne demokracije </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - U posljednje vrijeme u javnosti se sve više govori o frakcijama u HDZ-u, koje zagovara Zlatko Canjuga, a odbijaju stranačko Predsjedništvo i najveći dio članstva s obrazloženjem da svi smiju izreći svoje stajalište, ali da je također obveza svih da poštuju općeprihvaćeno stajalište. Bilo je primjedbi i na rad Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom državnom saboru, a govori se i o približavanju predsjednika Stipe Mesića, koji je s Vladimirom Šeksom ovih dana u Gospiću razgovarao o ustavnim promjenama i kadrovskoj politici šestorice, njegovoj bivšoj stranci . Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks odbacuje tvrdnje po kojima stranka skreće u desni radikalizam i naglašava da je najjača oporbena stranka i najdemokratičnija na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>• U posljednje vrijeme se špekulira o mogućem približavanju predsjednika Stipe Mesića HDZ-u. Što je u tome istina budući da se to povezuje i s najnovijim pokušajima osnivanja frakcija u HDZ-u?</p>
<p>- Jedna od dodirnih točaka Mesića i HDZ-a u ovom trenutku je u tome što ni HDZ ne želi da se institut predsjednika RH svede ustavnim promjenama samo na protokolarne dužnosti, jer tu koncepciju zagovara i Mesić. Hoće li biti i nekih drugih zajedničkih stajališta, ovisi o daljnjoj politici koju će predsjednik Mesić inaugurirati i hoće li se ona susretati s taktičnim i strateškim potezima HDZ-a.</p>
<p>• Poduprli ste ustavne promjene, ali niste glasovali za tu odluku u Saboru. Kakvo je stajalište HDZ-a u vezi s ustavnim promjenama i kakav model parlamentarne demokracije zastupate, odnosno hoćete li poduprijeti kancelarski model?</p>
<p>- Očitovali smo se da načelno podupiremo prijelaz iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, ali smo bili suzdržani pri glasovanju, jer nismo htjeli glasovati za mačka u vreći, koji se ogleda u tome što, po nacrtu ustavnih promjena koji nam je došao u ruke, Vlada može bez ograničenja predlagati raspuštanje Sabora kad npr. dođe do promjena političkih snaga u parlamentu ili kad ne bi bila zadovoljna radom parlamenta. Druga naša primjedba odnosi se na to da se iz nacrta Ustava može nazrijeti da bi faktična vlast bila koncentrirana u rukama premijera, a predsjednik države reducirao bi se na formalnu, protokolarnu figuru. Konkretno ćemo se očitovati kad dobijemo službeni nacrt Ustava, koji se treba izraditi u Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, što znači da ćemo i mi sudjelovati u njegovoj izradi. Iz sada predloženoga može se zaključiti da se predlaže projekt parlamentarnog sustava koji je zapravo projekt dirigirane pseudoparlamentarne demokracije, što je vidljivo iz obrazloženja odluke. U njoj se kaže da Vlada vodi i usmjerava djelovanje parlamenta, formulira politiku, a parlament izglasava zakone. To znači da je Predsjednik bez ovlasti, a parlament, kome bi formalno Vlada trebala biti odgovorna, uistinu je politički podložan Vladi. I, to bi bila hrvatska zbilja.</p>
<p>• Što će HDZ predložiti u vezi s ustavnim promjenama?</p>
<p>- Držimo da se moraju precizirati razlozi kada i u kojem slučaju Vlada može predložiti raspuštanje Zastupničkog doma (nikako ne i Županijskog), a također i kada ga ne može raspustiti. Također držimo da se ustavne nadležnosti predsjednika RH na područjima vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnosti ne smiju povezivati s prijedlogom ili suglasnošću predsjednika Vlade općenito. Predsjednik mora imati autonomne ovlasti na ta tri područja, jer on je neposredno birani šef države, pa je nedopustivo da mu u svemu budu vezane ruke odlukom premijera.</p>
<p>• Dakle, HDZ drži da Hrvatskoj ne treba predsjednik tipa Milana Kučana ili Vaclava Havela?</p>
<p>- Točno. Predsjednik države je u stabiliziranju hrvatske demokracije važan faktor i jamac urednog ustavnog funkcioniranja svih triju dijelova vlasti. U slučaju političkog konflikta ili blokade izvršne i zakonodavne vlasti, on mora imati ulogu ustavnog čimbenika koji će taj konflikt, blokadu ili paralizu razriješiti.</p>
<p>• Kako se u HDZ-u komentira nedavni Reutersov tekst u kojem se izražava nezadovoljstvo time kako vladajuća šestorica rješavaju posljedice korupcije bivše vlasti. Očekujete li nova uhićenja?</p>
<p>- Držim da taj Reutersov tekst nije čisto žurnalističko stajalište, već poruka kojom se izražava nervoza, teško je dokučiti iz kojih razloga, zbog političke garniture kojoj je dio međunarodne zajednice pomogao da dođe na vlast. Izražava se nervoza zbog isplativosti investicije, jer opada popularnost i raste nepopularnost nove vlasti u Hrvatskoj, a time se i smanjuje kamatna stopa investitora, ako ova vlast ne ispuni očekivanja onih koji su u nju ulagali.</p>
<p>• Kako se u HDZ-u ocjenjuje prvih pola godine rada nove vlasti?</p>
<p>- Nova vlast nema koncepcije za rješavanje socijalnih problema, nema perspektive trasiranja gospodarskog rasta, odnosno nema nikakve koncepcije. Parcijalni dijelovi jedne antikoncepcije vode u dodatnu recesiju, krizu i nezaposlenost.</p>
<p>• HDZ ima odgovor na to?</p>
<p>- Imamo svoju razrađenu gospodarsku strategiju, koju smo predstavili u predizbornoj kampanji i od jeseni ćemo taj model nastojati, posebno zakonskim prijedlozima, staviti na dnevni red Hrvatskog državnog sabora.</p>
<p>• Ako Zdravko Tomac dozvoli?</p>
<p>- Točno. Mislio sam da je Zdravko Tomac doživio kopernikanski obrat, ali nije. On očito misli da oporbi ne treba omogućiti da se o njezinim prijedlozima zakona raspravlja u parlamentu. Po njemu bi oporba trebala raspravljati isključivo o Vladinim prijedlozima i glasovati za njih.</p>
<p>• Akademik Vlatko Pavletić je rekao da će biti nezavisni zastupnik, ako stranka skrene udesno. Skreće li HDZ udesno?</p>
<p>- Ne, a to je vidljivo iz svih postupaka i stajališta stranke u javnosti u posljednje vrijeme. To se vidi i po raspravama u parlamentu i po političkim stajalištima o pojedinim pitanjima, koja su potpuno u skladu s proklamiranom programskom deklaracijom HDZ-a.</p>
<p>• Što se u stranci misli o Canjuginoj tvrdnji da bi HDZ trebao podržati državotvorne dijelove SDP-a i nekih drugih stranaka koalicije?</p>
<p>- Nijedan pojedinac ne može si prisvajati pravo da govori u ime stranke. Nikome se ne odriče pravo da iznosi stajališta, ali samo u svoje ime, pa ni Canjugi. Međutim, o tome hoće li HDZ i s kime surađivati, odlučit će za to predviđena tijela HDZ-a. Tvrdnje o nekoj državotvornoj ljevici su krajnje dvojbene, jer predsjednik SDP-a Ivica Račan kaže za HDZ da je stranka pod istragom, što nikad nije opovrgao, iako smo ga na to više puta pozivali.</p>
<p>• Što je razlog Canjuginu nezadovoljstvu djelovanjem HDZ-a?</p>
<p>- Mislim da su se tu manifestirale njegove osobne frustracije zbog njegovih vrlo visokih ambicija, koje sežu do mjesta predsjednika stranke. Međutim, mislim da iza njega stoje i pravi aranžeri, odnosno da nije slučajno da je njegova izjava objavljena zajedno s onom Josipa Manolića.</p>
<p>• Upravo Manolić kaže da bi se vratio u HDZ kad bi se ta stranka demokratizirala na izvornim temeljima. Biste li ga opet primili u stranku?</p>
<p>- Nije HDZ stranka u koju će se netko vratiti po svojoj volji. Stranka će odlučiti o tom zahtjevu.</p>
<p>• Znači da bi i Manolić, iako je bio osnivač HDZ-a, trebao proći isti postupak?</p>
<p>- Tko god je bio član stranke, mora podnijeti molbu za učlanjenje. Po sadašnjem statutu, onima kojima je prestalo članstvo, odnosno koji su istupili iz stranke, mogu ponovno postati članovi HDZ-a uz suglasnost Visokog časnog suda. Oni pak, koji su isključeni iz stranke, više ne mogu ući u HDZ.</p>
<p>• Kako komentirate Manolićeve ocjene o tome da HDZ nije demokratiziran poslije V. općeg sabora i da u njemu još ima dijametralno različitih razmišljanja, jer stranku vode Ivo Sanader kao proeuropski orijentirani političar i Maja Freundlich za koju se ističe da je desničarka?</p>
<p>- Stranka je poslije V. općeg sabora, donošenjem novog statuta, postigla takav stupanj demokratičnosti koji nema nijedna stranka na hrvatskoj političkoj sceni. Za svako vodeće mjesto u stranci bilo je više kandidata. Predsjedništvo donosi odluke vrlo demokratski, a tako se radi i u Klubu zastupnika u Saboru. Tvrdnje o nedemokratičnosti HDZ-a zaista nemaju osnove. </p>
<p>Bilo bi delikatno da HDZ diskreditira Pašalića</p>
<p>• Neki drže da za HDZ nije dobro da je za potpredsjednika Sabora izabran Ivić Pašalić, pa se čak predlaže i njegova smjena. Što se o tome misli u stranci?</p>
<p>- Klub zastupnika je tajnim glasovanjem, između više kandidata, izabrao Ivića Pašalića za potpredsjednika Sabora, a zastupnici su ga potvrdili. Vrlo je delikatno, njega ili bilo koga drugoga, koga se sustavno povezuje s nizom negativnih pojava na temelju političkih optužbi i procjena koje dolaze iz suparničkih redova, diskreditirati u vlastitoj stranci.</p>
<p>• Bi li se stranka drukčije odnosila prema Pašaliću da dobije konkretne dokaze za neke od optužbi?</p>
<p>- Osobno sam za to da, ako se protiv bilo koga, uključujući i mene, podastre konkretan dokaz o nezakonitoj djelatnosti, prorade stranački mehanizmi i da se to politički sankcionira, uključujući i isključenje iz stranke.</p>
<p>Canjuga ide na Sud časti</p>
<p>• Zaključak je Predsjedništva HDZ-a da nema frakcija u stranci. Međutim, Zlatko Canjuga i nakon tog zaključka tvrdi da će frakcija biti i da ima desetak zastupnika u oba doma Sabora, koji su suglasni s njegovim mišljenjem. Kako to komentirate?</p>
<p>- Nakon što su se Predsjedništvo i predsjednik HDZ-a u skladu sa statutom i programskom deklaracijom stranke jasno očitovali da nema frakcija u HDZ-u, Zlatko Canjuga je osporavao to stajalište, pa je zato Predsjedništvo donijelo odluku o pokretanju stegovnog postupka na Sudu časti protiv Canjuge. Za vrijeme postupka je suspendiran sa svih dužnosti.</p>
<p>• Čime se obrazlaže ta odluka?</p>
<p>- Riječ je o težoj povredi statuta. Ne može se nakon odluke Predsjedništva djelovati protivno i pozivati na osnivanje frakcija. Time Canjuga šteti ugledu stranke i zato je donesena ta odluka.</p>
<p>• Po Canjuginoj tvrdnji, on ima potporu u dijelu saborskih zastupnika HDZ-a?</p>
<p>- On te potpore nema, jer su svi o kojima on govori odbili te njegove ideje, a Vlatko Pavletić je ustvrdio da će biti nezavisni zastupnik, ako se više ne bude slagao sa stranačkim odlukama.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dok Jakovčić koristi sve blagodati Račanove vlade, Kajin se prometnuo u njezinog najžešćeg kritičara</p>
<p>Jakovčićevom prijetnjom da će izaći iz Vlade ne spasi li ona Istarsku banku, IDS je uspio »natjerati« Vladu da unatoč proklamiranoj politici nedavanja novca - ipak intervenira / Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin je bez dlake na jeziku o Vladi ponekad govorio kritičnije od oporbenih zastupnika / Prepoznajući u šestorici dobitničku kombinaciju na prošlim parlamentarnim izborima, IDS-ovci su uspjeli proširiti politički utjecaj i na ostale krajeve Hrvatske, a da pritom nisu izgubili gotovo zacementiran položaj najjače stranke u Istarskoj županiji</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Još od osnutka prije devet godina, Istarski demokratski sabor (IDS) važi za jednu od najkontroverznijih, ali i »najposebnijih« stranaka na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>Stalno balansirajući na granici između regionalizma, kao jedne od temeljnih programskih odrednica, te autonomaštva koje mu politički protivnici nabijaju na nos, IDS je uspjevao zadržati vodeći položaj u Istri. Štoviše, prepoznajući u šestorici dobitničku kombinaciju na prošlim parlamentarnim izborima, IDS-ovci su uspjeli proširiti politički utjecaj i na ostale krajeve Hrvatske, a da pritom nisu izgubili gotovo zacementiran položaj najjače stranke u Istarskoj županiji.</p>
<p>IDS je na izbore, 3. siječnja, izašao na zajedničkoj listi četvorice - s HSS-om, HNS-om i LS-om. U svojoj izbornoj jedinici, u kojoj se kao regionalna stranka jedino i kandidirao, osvojio je četiri zastupnička mjesta (Damir Kajin, Dino Debeljuh, Valter Drandić i Petar Turčinović), a koalicijskim dogovorom, predsjednik stranke Ivan Jakovčić imenovan je na mjesto ministra za europske integracije. Navodno je IDS imao veće apetite, ciljajući i na Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u čemu ipak na kraju nije uspio. Ne pristajući na šutnju, kako to sami vole reći, IDS-ovci su i u novom sazivu Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora nastavili žestoke i beskrompromisne rasprave. Kritičkim istupima prema politici Vlade šestorice, posebno se istaknuo potpredsjednik stranke Damir Kajin koji je bez dlake na jeziku o Vladi ponekad govorio kritičnije od oporbenih zastupnika. Ta stajališta su ponukala premijera Ivicu Račana da okvalificira IDS oporbenom strankom u vlasti, prozivajući pritom i HNS i LS. Čelništvo većinskog SDP-a upozorilo je na nemogućnost održavanja te pozicije, tvrdeći da zastupnici tih stranaka svu odgovornost za nepopularne poteze nove Vlade žele svaliti na SDP radi skupljanja dodatnih političkih bodova.</p>
<p>Bliska suradnja tih stranaka dovela je i do ponovnog intenziviranja priča o mogućem ujedinjenju HNS-a, LS-a i IDS-a u jednu stranku, čime bi te manje stranke lijevog centra pokušale ojačati svoj položaj. Naime, predlagalo se stapanje HNS-a i LS-a, dok bi IDS zadržao svoje ime, surađujući s tom novom strankom po modelu koji primjenjuju njemački i bavarski demokršćani, po kojem bi IDS imao položaj CDU-u pridruženog CSU-a. Međutim, nenadani politički uspon HNS-a tu je priču, po svemu sudeći, odgodio za neka druga vremena.</p>
<p>IDS je također bio u središtu pozornosti jedne od dosadašnjih najvećih kriza nove Vlade. Riječ je o aferi s Istarskom bankom, kad je ministar Jakovčić čak zaprijetio izlaskom iz Vlade. Jakovčić je tada upozorio da će Istrani preispitati i položaj svoje županije u Hrvatskoj, ako Vlada ne spasi Istarsku banku čiji bi slom, tvrdili su, doveo do propasti gospodarstva u toj županiji. IDS je time uspio »natjerati« Vladu da unatoč proklamiranoj politici nedavanja novca, ipak intervenira i spasi banku. Jakovčić se poslije nekoliko dana posuo pepelom i ispričao, ali cilj je bio ispunjen, a IDS je još više povećao popularnost u Istri. Zanimljivo je da je to bio i jedini takav istup, inače dosta suzdržanog Jakovčića u novoj ulozi ministra. U prošlih šest mjeseci, kao glavni ideolog stranke sve se više nameće Damir Kajin, koji se ne boji javno suprotstaviti državnom vodstvu.</p>
<p>On je oštro napao prijedlog ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića o formiranju pet velikih regija po kojem bi Istra bila samo subregija u Primorju. Kajin je tada najavio i sazivanje savjetodavnog referenduma o budućem položaju Istarske županije, kazavši da je ministrov prijedlog potpuno neprihvatljiv. Istra je posebna i to se mora već jednom prihvatiti, naglasio je nedavno Kajin. Upravo zbog te posebnosti, na kojoj Istrani toliko inzistiraju, i ne treba previše čuditi ponovno traženje demilitarizacije istarskog poluotoka, što je za većini drugih stranaka, a posebno IDS-u tradicionalno nesklonom HSLS-u, potpuno neprihvatljivo. Prošlih je godina upravo među vodstvima tih dviju stranaka izgovoreno mnogo teških riječi. Primjerice, prije nekoliko dana Kajin je optužio HSLS-ovce da potiču nacionalizam u Istri, što je liberanu zastupnicu iz Istre Jadranku Katarinčić-Škrlj ponukalo da odgovori na sličan način, kazavši da, ako HSLS širi nacionalizam, IDS zagovara iredentizam. Očito je da su IDS i HSLS u prošlih šest mjeseci uspjeli tek zataškati međusobne sukobe, koji se, po svemu sudeći, opet rasplamsavaju.</p>
<p>Bez sumnje, šestoricu očekuje vruća politička jesen u kojoj će važnu ulogu i ovoga puta imati IDS. Iako je premijer Račan kazao da svi nezadovoljni politikom nove Vlade mogu odmah iz nje izaći, za vjerovati je da će Račan učiniti sve da šestorica ipak ostanu šestoricom.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Izgradnja stanova za mlade i stručnjake već u listopadu</p>
<p>Ministar Čačić i gradonačelnik Bandić dogovorili početak društveno poticane stanogradnje u Zagrebu/ Otplata na 30 godina, rata za 50 četvornih metara 350 njemačkih maraka mjesečno/ Do 15. rujna mjesta gradnje i kriteriji za dodjelu kredita </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić dogovorili su u ponedjeljak početak provođenja programa društveno poticane stambene izgradnje u Gradu Zagrebu. Riječ je o stanovima koji će se u Zagrebu graditi za mlade, kojima je sve teže doći do krova na glavom, kao i za stručnjake s različitih područja koji će biti u stanju otplaćivati kredit.</p>
<p>Stan prosječne veličine, oko 50 četvornih metara, prema predviđenom bi se programu otplaćivao 30 godina sa 350 njemačkih maraka u kunskoj protuvrijednosti mjesečno, i s grace-periodom od godine dana. </p>
<p> - Za 350 njemačkih maraka mjesečno, priznat ćete, danas u Zagrebu ne možete ni iznajmiti, a kamoli kupiti stan od 50 kvadrata, rekao je ministar Čačić, koji se osvrnuo i na trenutno stanje u hrvatskoj stanogradnji. Od 800 stanova, koliko ih se godišnje izgradi u Hrvatskoj, polovica ih se nalazi u Zagrebu, što dovoljno govori o potrebama stanovnika glavnoga grada. S druge strane, sagledaju li se prilike u graditeljstvu danas i usporede s onima iz 1990. godine, dolazi se do zapanjujućeg podatka: za razliku od sadašnjih 800, u Hrvatskoj se prije deset godina gradilo oko 10.000 godišnje.</p>
<p> Prema riječima ministra Čačića, koncept Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva može zaživjeti jedino uz podršku bankarskog sustava i suradnju jedinica lokalne samouprave. Grad Zagreb stoga se obvezao da će do 15. rujna definirati područja na kojima će se graditi stanovi za mlade i stručnjake, kao i kriterije prema kojima će se Zagrepčani moći kandidirati za stambeno kreditiranje. </p>
<p> - Do 15. rujna morat ćemo u gradu pronaći lokacije, pogodne za takvu stanogradnju, pri čemu treba voditi računa o postojećoj infrastrukturi, rekao je gradonačelnik Milan Bandić, te dodao da će na tim pitanjima i pitanjima logistike raditi Gradski ured za izgradnju grada i Gradski ured za graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. Kriteriji prema kojima će se zainteresiranima omogućiti predloženi način kupovine stana tek se moraju izraditi, rekao je Bandić, no pritom treba istaknuti da se ovdje ne radi o socijalnoj izgradnji, koja ionako predstavlja obvezu Grada, nego o društveno poticanoj stanogradnji. Koordinator za suradnju Gradskog poglavarstva s Ministarstvom bit će dogradonačelnik Darinko Kosor, a s njim će sa strane Ministarstva surađivati pomoćnik ministra Filko Cezner. Izgradnja bi, rečeno je, mogla započeti već u drugoj polovici listopada. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sindikat trgovine traži da na listi Naminih radnika dobije onoliko mjesta koliko i HUS </p>
<p>Prošlotjedna izjava Darka Butigana, izvršnog direktora Name d.d. u stečaju, prema kojoj su konačno riješene nesuglasice s oba Namina sindikata, kada je riječ o 600 djelatnika koji se s burze vraćaju na posao, opet je uznemirila Namine sindikalne vođe. Butigan je, naime rekao da su sindikati odbili prvi prijedlog liste, pa je posebna komisija izradila novi prijedlog, s kojim su se u srijedu složila oba sindikata. No, nakon takve izjave dio zaposlenika zamjerio je sindikatima prihvaćanje popisa, tvrdeći kako je on sstavljen nekorektno. </p>
<p>- Netko nam uporno pokušava pripisati ulogu sastavljača liste. Sindikat je i drugi prijedlog liste dobio samo na uvid, a rečeno nam je da na njega smijemo uvrstiti samo šestero svojih ljudi. Listu nismo prihvatili, a ne znamo jesu li prihvaćene naše primjedbe, pojasnila je za Vjesnik predsjednica HUS-ova Sindikata radnika u trgovini Nama, Dragica Petrinjak. Dodala je kako je sindikatima, nažalost, pružena samo mogućnost da uz imena, koja se nalaze na listi Komisije, dopišu eventualne primjedbe. Opravdanost primjedbi, pak, ne dokazuje sindikat, već ih provjerava stečajni upravitelj. Prema njenim riječima, oko sudjelovanja sindikata u »krojenju« listi stvorena je prevelika buka, a njihovo konačno prihvaćanje može se očekivati tek za tjedan dana.</p>
<p>Čelnica SRTN-a upozorila je također da među zaposlenicima u dvije robne kuće (Ilica i Kvaternikov trg) opravdano vlada veliko nezadovoljstvo. Nije lako raditi, kazala je, kada unatoč dobroj rasprodaji zaliha znaš da odlaziš na Zavod za zapošljavanje.</p>
<p>- Glavnina otkaza već je uručena i potpisana, a s nekim su zaposlenima već potpisani ugovori na određeno vrijeme, kazala je Dragica Petrinjak, koja je i sama raspoređena na novo radno mjesto. Posjetiteljima robne kuće na Kvaternikovu trgu u ponedjeljak se obratio novi glas. Naime, nova djelatnica na razglasu te robne kuće u naredna tri mjeseca bit će - Dragica Petrinjak.</p>
<p>U konkurentskom Sindikatu trgovine Hrvatske (STH) također negiraju da su prihvatili liste.</p>
<p>- Prvi prijedlog liste odbili smo jer je bio sastavljen po kriteriju baba i stričeva. Iznijeli smo kriterije koji se moraju uzeti u obzir pri sastavljanju novog prijedloga, kaže Ana Knežević, predsjednica STH-a. Dodaje kako se to posebice odnosi na socijalni kriterij, te slučajeve kada su zaposlenici iz iste obitelji. Govoreći o isplati treće zaostale plaće, čelnica STH-a kazala je kako ima informacije da ona još nije isplaćena. No, ponovno se vratila na temu lista.</p>
<p>- U robnim kućama u Ilici i na Kvaternikovu trgu radi pretežito HUS-ovo članstvo. Tražimo poštivanje podjednake zastupljenosti članstva, naglasila je Ana Knežević, dodajući kako će se na sastanku sa stečajnim upraviteljem Mladenom Jedličkom, zakazanim za utorak u 14 sati, još razgovarati o imenima s liste.</p>
<p>Da bi lista mogla doživjeti još koju preinaku, najavila je izjava predsjednice STH-a, po kojoj i na najnovijem prijedlogu ima ljudi kojima se pripisuje odgovornost za inventurne manjkove. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ovogodišnja 34. međunarodna smotra folklora: Atmosfera karnevala usred ljetnoga Zagreba</p>
<p>Nakon burnog vikenda, ispunjenog bogatim folklornim programom, u nedjelju navečer, posljednjim nastupom nekoliko folklornih grupa, i službeno je završila 34. međunarodna smotra folklora. </p>
<p>Ono što je ovogodišnju Smotru učinilo posebnom i drugačijom od prethodnih bio je izbor teme kojoj je posvećena - običaji obilježavanja poklada i karnevala. Kako su objasnili organizatori, posebnost 2000. godine htjela se simbolično istaknuti i izborom teme - poklade, naime, obilježavaju vrijeme promjene jer čovjeku pružaju mogućnost da se pokaže u nekonvencionalnom izdanju i tako napravi odmak od svakodnevice. Upravo takva atmosfera mogla se posljednjih dana osjetiti na zagrebačkim ulicama i trgovima, a zanimljivi nastupi i zarazno veselje sudionika privukli su i brojnu publiku.</p>
<p>Na manifestaciji su karnevalske običaje i bogatstvo nošnji svojih krajeva predstavile folklorne skupine iz četrnaest hrvatskih mjesta - Donje Bebrine, Draža, Gljeva, s Lastova, Lopara, Neorića i Sutine, Putnikovića, Sovinjaka, Strizivojne, Turčišća, Vranovaca i Bukovlja, Viškova, Vukojevaca i zagrebačkih Šestina, te gosti iz inozemstva - iz Vijaka i Vareša iz BiH, iz Mohácsa u Mađarskoj, Balingena u Njemačkoj, Wilamowica u Poljskoj, Videma pri Ptuju u Sloveniji, te dvije skupine sa Sardinije.</p>
<p>Kako je istaknuo stručni savjetnik Smotre Vido Bagur, pri izboru gostiju nastojalo se odabrati folklorna društva i skupine koji imaju najzanimljivije, specifične karnevalske običaje, ali se išlo i za tim da se pokaže kako postoje i određene podudarnosti, pa i između krajeva različitih zemalja. »Zanimalo nas je i to, kako će se ljudi snaći i stvoriti atmosferu karnevala usred ljeta«, dodao je.</p>
<p>Uz nastupe folkloraša, održane tijekom petka i vikenda, Smotra je imala i bogati popratni program, koji je započeo otvorenjem izložbe »Pokladnog prerušavanja i maskiranja baranjskih Hrvata Šokaca« u galeriji Klovićevih dvora, a idućih su dana uslijedile promocije CD-a tradicijske glazbe, projekcije filmova, te nekoliko koncerata etno glazbe - Zorana Predina & Mar Django Quarteta, Cinkuša i Tete Lize. U utorak u 22 sata na Gradecu će se održati i koncert Vlade Kreslina iz Slovenije i irskog sastava »The Cannons«.</p>
<p>Na ovogodišnjoj je Smotri sudjelovalo oko 900 sudionika - manje nego prijašnjih godina. Kako nam je rekla stručna ravnateljica 34. međunarodne smotre folklora dr. Zorica Vitez, nastupi sudionika prije su trajali duže, ponekad i šest dana. S obzirom na složenost organizacije - usklađivanje dolazaka i odlazaka sudionika, njihova smještaja i ostalih popratnih stvari - ni organiziranje trodnevnog boravka zapravo nije nimalo lagan zadatak. S obzirom na ipak ograničena financijska sredstva, dodala je, organizator - Koncertna direkcija Zagreb - dobro je obavio svoj zadatak. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Noina arka: Hoće li se u srijedu znati sudbina azila za pse u Oborovu?</p>
<p>Je li Grad odustao od azila u Oborovu, namijenjenog Noinoj arci ili je, pak, pokrenut novi projekt, dosad skriven od očiju javnosti? Odgovor na to, ali i druga pitanja, saznat će se vjerojatno u srijedu. Prema informacijama iz Gradskog poglavarstva, dr. Franjo Gojević - Zrnić, kojega je gradonačelnik Milan Bandić zadužio za rješavanje problema jedinog zagrebačkog azila za napuštene životinje, najavio je, naime, da će tada odgovoriti na sva pitanja novinara.</p>
<p>Prije mjesec dana gradonačelnik Milan Bandić najavio je rješenje problema Noine arke koja mora iseliti iz Bukovačke 220 jer vlasnici žele raspolagati svojim zemljištem. Prema tadašnjim najavama, Oborovo je već trebalo otvoriti svoja vrata. To se, međutim, nije dogodilo, a u međuvremenu se čulo da u Oborovo ne seli samo Noina arka, već da će azil biti gradski te da će tamo useliti i ostala tri zagrebačka društva za zaštitu životinja. Grad je tu odluku donio nakon inzistiranja tih društava, no to je, čini se, zaustavilo rješavanje problema, jer je Oborovo, koje je inače predložila Helena Fink, voditeljica Noine arke, jednake veličine kao i zemljište u Bukovačkoj i nije dovoljno veliko da zadovolji potrebe svih triju društava. </p>
<p>Nezadovoljna time što je sada zastalo i preseljenje i osamostaljenje Noine arke, Helena Fink najavila je pokretanje dobrotvorne akcije kojom bi Noina arka sama došla do 180.000 kuna, kolika je cijena zemljišta u Oborovu. No, ipak će pričekati srijedu i ono što će reći dr. Gojević. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Poziv građanima: Kroz akciju »Kaži to cvijećem« do ljepšega Zaprešića</p>
<p>Akcija potaknula uređivanje grada/Ocjenjivanje tijekom kolovoza, a najbolji sudionici primit će nagrade za Dan grada/Županijsko natjecanje u rujnuU sklopu priprema za turističku sezonu 2000. a pod motom Volim Hrvatsku - Uredimo svoje mjesto, Hrvatska turistička zajednica pokrenula je u Zaprešiću krajem svibnja po drugi put akciju »Kaži to cvijećem«. Danas, dva mjeseca kasnije, rezultati turističko-ekološkog projekta vidljivi su na svakom koraku. </p>
<p>Središte grada i središnji dijelovi mjesnih odbora hortikulturalno su uređeni, glavna željeznička stanica okićena je cvijećem, postavljena je nova nadstrešnica i informativna ploča, te uređen četvrti kolosijek. Uređen je ulaz u grad, na prostoru autootpada »Tomi« uređene su travnate površine i raskrčene od olupina, a Hrvatska vodoprivreda uredila je prostor ispod podvožnjaka na ulazu u grad. Komunalno poduzeće vodi osobitu brigu o svim travnatim prostorima u gradu, posebice parkovima, a cvjetne površine uređene su i ispred poduzeća i javnih institucija.</p>
<p>Prema riječima direktorice Turističkog ureda Branke Barilović, akcija je zamišljena i kao natjecanje u nekoliko kategorija. </p>
<p> Stoga se još jednom pozivaju građani da prionu uređivanju vlastitih vrtova, kuća, balkona, okućnica ili prostora oko zgrade, kako bi spremno dočekali ocjenjivanje. Za sudjelovanje u natjecanju nisu potrebne prijave, a sve informacije dostupne su u Turističkom uredu grada Zaprešića. Pobjednici će za Dan grada Zaprešića dobiti vrijedne nagrade za doprinos u turističkom promicanju grada.</p>
<p> Natjecanje je prihvaćeno i na županijskoj razini, pa će se u rujnu uspoređivati pobjednici svih gradova i općina Zagrebačke županije. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Nikolaj II. glavna zvijezda na otvorenju filmskog festivala u Moskvi</p>
<p>MOSKVA, 24. srpnja</p>
<p> - Novi ruski film o posljednjem caru Nikolaju II., pogubljenom s obitelji 1918. godine, otvorio je 22. međunarodni filmski festival u Moskvi, u gotovo potpunom odsustvu zvijezda svjetskog filma. </p>
<p> Francuski glumci Jean-Pierre Leaud i Irene Jacob bili su jedine inozemne zvijezde na svečanom otvorenju u srijedu navečer, uz grčkog redatelja Thea Angelopulosa, predsjednika žirija. </p>
<p> Organizatori su međutim najavili sudjelovanje američkih glumaca Arnolda Schwarzeneggera, Samuela L. Jacksona, Stevena Seagala i Nicole Kidman, te redatelja Quentina Tarantina. </p>
<p> Na festivalu će biti prikazano 19 filmova među kojima dugometražni Francuza Patricea Lecontea »Udovica sv. Petra« i najnoviji film poljskog redatelja Krzysztofa Zanussija, »Život je smrtonosna bolest koja se prenosi seksualnim putem«. </p>
<p> Dugometražni film »Romanovi: okrunjena obitelj« koji je otvorio manifestaciju, novi je film redatelja Gleba Panfilova na kojem je radio gotovo deset godina. </p>
<p> Film pripovijeda o posljednjih 18 mjeseci života Nikolaja II. pogubljenog s obitelji 17. srpnja 1918. godine od boljševika u Jekaterinburgu. </p>
<p> »Želim da doznate što se doista dogodilo«, izjavio je Gleb Panfilov predstavljajući film. </p>
<p> Posmrtni ostaci cara, njegove supruge i troje njihove djece pokopani su u Sankt Petersburgu 80 godina poslije njihova pogubljenja. </p>
<p> Ruska pravoslavna crkva mora se izjasniti u kolovozu u korist kanonizacije posljednjeg ruskog cara, mogućnost koju pravoslavni krugovi smatraju vrlo vjerojatnom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Talijani se najviše plaše pljačke i razbojstva</p>
<p>RIM, 24. srpnja</p>
<p> - Rezultati provedene ankete o strahovima Talijana bili su razlog za otvaranje rasprave, u kojoj je sudjelovao i predsjednik parlamenta, Luciano Violante. Na prvom je mjestu popisa - čega se najviše plaše Talijani, kriminal. Riječ je o onome svakodnevnome, pljačkama i razbojstvima. Talijani se najviše plaše upada i pljački stanova, zbog čega gotovo 50 posto Talijana ima blindirana vrata na svojim domovima.</p>
<p> Strahovi koji su bili najzastupljeniji među ispitanicima drugih europskih zemalja, kao što su aids, ozonske rupe, glad ... u malom postotku zabrinjavaju Talijane. Prosječni Talijan više se plaši stajati sam u mračnoj ulici nego voziti automobil 180 kilometara na sat.</p>
<p> Zanimljiv je podatak da tri od četiri anketirana Talijana smatraju da su stranci u najvećoj mjeri povezani s kriminalom. Romi su među najnepoželjnijima. Nadalje, strah od inficirane injekcije s krvlju nekoga zaraženoga aidsom veći je od straha od bilo kakvoga vatrenog oružja. Ispitanici se manje boje ići na riskantna avanturistička putovanja po Libiji ili Jemenu nego ostati sami noću u vlastitoj kući.</p>
<p>Ispitivanja su također pokazala da su porazni rezultati o povjerenju u državne institucije. Na takvom popisu, na dvanaestom, zadnjem mjestu je - talijanski parlament. Najviše povjerenja Talijani imaju u vatrogasne službe, zatim slijede policija i karabinijeri, koji dijele drugo mjesto, dok su na trećem financijske institucije. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Muž (možda) špijun, a žena doušnica CIA-e!</p>
<p>WASHINGTON, 24. srpnja</p>
<p> - Sylvia Lee, supruga fizičara Wen Ho Leeja, optuženog da je ugrožavao američke nuklearne tajne i osumnjičenog da je bio kineski špijun, bila je suradnica CIA-e. Neki američki mediji u ponedjeljak objavljuju da je Sylvia Lee, koja je radila kao tajnica u Nacionalnom nuklearnom laboratoriju u Los Alamosu i bila zadužena za doček i programe posjeta stranih znanstvenika, bila doušnica CIA-e. Sugerira se da je navodno tijekom 80-ih bila zadužena vrbovati kineske znanstvenike koji bi dolazili u Los Alamos. Dnevnik San Jose Mercury News piše čak da su se Sylvia i Wen Ho Lee prije svog puta u Kinu 1986. godine u više navrata sastajali s agentima CIA-e. Wen Ho Lee, koji je kao nuklearni fizičar više od 20 godina radio u Los Alamosu, uhićen je u prosincu prošle godine i očekuje ga suđenje. Optužen je za ugrožavanje američkih nuklearnih tajni. Otkriveno je da je na kućnom računalu držao stotine podataka o američkom nuklearnom oružju i drugim ispitivanjima kojima se laboratorij bavio. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dalmacija struju može dobivati od viškog »propuha«!</p>
<p>ZAGREB/VIS, 24. srpnja</p>
<p> - Prvi komercijalni »vjetropark« u Hrvatskoj trebao bi uskoro biti »montiran« na otoku Visu. Za izgradnju prve naše »vjetroelektrane« izabrano je mjesto Stupišće »bogato vjetrovima«.</p>
<p> Mješovito društvo »Teradur« iz Trogira izgradit će »osam jedinica s maksimalnom snagom od 6 MW«, piše Marica Žanetić Malenica u napisu »Zarobiti vjetar!« objavljenom u Vjesniku Hrvatske elektroprivrede. Radi se o pilot-programu koji je plod suradnje tvrtke »Teradur« i Energetskog instituta »Hrvoje Požar«. Izgradnja treba započeti, najavljuje se, ili ove jeseni ili na proljeće iduće godine. Od 1998. godine do ovih dana posao oko pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja pomalo je nalikovao »borbi s vjetrenjačama«, stoji u napisu o prvoj vjetroelektrani u Hrvatskoj. Čini se da uprkos početnim poteškoćama, kod nas ipak pušu povoljniji vjetrovi kad su alternativni izvori energije u pitanju. Vjetroelekrana na Stupišću proizvodit će zahvaljujući viškom »propuhu« između 15 i 24 GWh električne energije godišnje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vrućine u Japanu izazvale rekordnu potrošnju električne energije</p>
<p>TOKIO, 24. srpnja</p>
<p> - Zbog vala vrućine u Japanu upotreba klima-uređaja u toj je zemlji do te mjere porasla da je nacionalni sustav elektrodistribucije dovela na rub izdržljivosti, priopćila je u ponedjeljak Federacija kompanija za distribuciju električne enegije.</p>
<p> Dnevna proizvodnja električne energije u 10 glavnih japanskih elektrokompanija dosegnula je u petak rekordnih 3.145.776 gigavat sati (gWh). Federacija je priopćila da je zbog neobično visokih temperatura i prethodni rekord postavljen samo dva dana prije.</p>
<p> U petak su zabilježene najviše temperature ovoga ljeta: središnji Japan grijao se na 38 Celzijevih stupnjeva, što je 6,6 stupnjeva više od prosjeka, saznaje se iz japanske meteorološke agencije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Muški film o ženskim problemima</p>
<p>Brazilski redatelj Andrucha Waddington, dobitnik Grand prixa na 35. međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma, govori o svom filmu »Mene, tebe, njih« i o neobičnim putovima ljubavi</p>
<p>Andrucha Waddington osvojio je ove godine Kristalni globus za najbolji film, najvišu nagradu festivala u Karlovym Varyma. Njegov film »Mene, tebe, njih« govori o neobičnom životu žene prepune životne radosti i ljubavi prema svijetu. Scenarij Elene Soarez nastao je prema istinitoj priči o ženi koja pod istim krovom živi s tri muža. Na trenutke mračna priča ispunjena je snažnim osjećajima ljubavi i prijateljstva, prepuna temperamentnih obrata i nesporazuma. U konfliktu s okolinom koja ne prihvaća nova pravila života, a u obrani vlastitih emocija, junaci ovog filma neprekidno su pod presijom »pravila«, novih ili starih, koja im se nameću i koja bi trebali slijediti, bez obzira koliko se zbog toga mizerno osjećali.</p>
<p> Film »Mene, tebe, njih« je bio u programu »Un Certain Regard« na festivalu u Cannesu ove godine, a u Karlovym Varyma je osim Grand prixa osvojio i nagradu za. glavnu žensku ulogu koja je pripala brazilskoj glumici Regini Case za ulogu Darlene. Zanimalo nas je što o svom drugom filmu misli tridesetogodišnji redatelj Andrucha Waddington koji je počeo filmsku karijeru s 18 godina, a bio je asistent Hectoru Babencu i Walteru Sallesu. Prošle godine je debitirao filmom »Blizanci«, a poznat je i kao jedan od najuspješnijih redatelja propagandnih i glazbenih spotova u Brazilu.</p>
<p>- Ideja za film »Mene, tebe, njih« nastala je na osnovi stvarne priče koju sam vidio u jednoj televizijskoj emisiji 1995. godine. Bila je to reportaža o ženi koja deset godina živi pod istim krovom s tri muža. Priča me zaintrigirala posebno zato što je bila nešto sasvim suprotno od uobičajenih očekivanja. Počeo sam zanimljivo istraživanje o ženi koja je uspjela opstati u izrazito macho zemlji s takvim stilom i načinom života. Zanimale su me njezine ideje, ali i postupci kojima je sve to uspjela, kaže Waddington.</p>
<p>• Ali stvarna žena po kojoj ste snimili film nije bila previše oduševljena vašom idejom?</p>
<p>- Nismo uzeli njezino stvarno ime u filmu, čak ni ime mjesta u kojem ona živi. No, ona je dala toliko mnogo intervjua prije nego smo mi došli do nje, da je morala biti spremna na sve posljedice. Na kraju joj se film jako svidio tako da je svima govorila »To je moja, priča, to sam ja« i zaželjela da film prikažemo u njezinu mjestu. Mi smo to i učinili, a na projekciju je došlo pedeset tisuća ljudi, praktično cijelo mjesto, svi oni koji nikada nisu bili u kinu, niti su gledali televiziju. </p>
<p>• Vaš film nije jedini koji u posljednje vrijeme govori o neobičnoj vrsti ljubavi. Mislite li da gledateljima više nisu zanimljivi filmovi s klasičnim ljubavnim pričama i tradicionalnim odnosima?</p>
<p> - Ovisi o kakvoj vrsti priče želite govoriti. Možete raditi lijepu priču o običnom paru koji nema problema i čiji odnosi su bez konflikata, a možete snimati i priču o pepeljari. Zanimljive su podjednako neobične i obične priče. Filmaši su oni koji pričaju priče i naš zadatak je ispričati priču što bolje možemo. Najvažnija stvar u nastajanju filma je dobra priča, a sve ono drugo, od režije, kamere, kostima i scene je u službi te priče, i mrzim filmove u kojima se neke druge stvari nameću u prvi plan. Priča i likovi su najvažniji.</p>
<p>• Rekli ste da je Brazil zemlja macho muškaraca, spadate li i vi među njih? </p>
<p>- Mislim da svaki muškarac ima u sebi tu posesivnu, dominantnu, macho stranu, no ona je kod nekih istaknutija, kod nekih manje izražena. Osobno, ne mislim da sam posesivan. U svakom odnosu čovjek se mora pridržavati izvjesnih pravila i treba respektirati drugu osobu. A kada respektirate jedno drugoga, sve je moguće. </p>
<p>• Vaše ime ne zvuči kao da ste Brazilac? - Moja majka je Ukrajinka i od tamo potiče moje ime Andrucha. Moj djed je bio Englez, Waddington. Brazil je ispremiješan različitim kulturama, tamo postoje vrlo jake japanske i ukrajinske zajednice. Većina stanovnika su Portugalci, jer oni su kolonizirali Brazil, ali tamo žive i Španjolci, Nizozemci, Francuzi, a ima i Afrikanaca koji su došli kao robovi.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Slike Đurđice Skelin </p>
<p>MALINSKA, 24. srpnja</p>
<p> - U Galeriji »Sveti Nikola« u Malinskoj otvorena je izložba slika na keramičkim pločicama zagrebačke keramičarke Đurđice Skelin. Izložen je najnoviji ciklus od dvadesetak keramičkih ploča izvedenih u tehnici raku, koji je ova autorica osmislila i izvela upravo za ovu prigodu.</p>
<p> Izložbu je otvorila likovna kritičarka i povjesničarka umjetnosti Višnja Slavica Gabout, koja je autorica teksta predgovora kataloga, a koja je inače i voditelj likovnog programa galerije u Malinskoj te selektor njezina ovogodišnjeg programa.</p>
<p>Slike na keramičkim pločama izložene u Malinskoj svojevrsna su simbioza slikarskog i keramičarskog medija: s jedne strane uvažavaju slikarski govor linije, boje, plohe i površine, a s druge organsku tvarnost i taktilnost glinene materije. Na granici figuracije i apstrakcije, one podsjećaju na Kleea i Miroa, na Wolsa i Dubuffeta, sjedinjujući u sebi snažnu ekspresivnost, poetsku spontanost, meditativnu introspektivnost, duboku egzistencijalnost i iznad svega slobodu stvaralačke igre. One pokazuju stilske oznake ekspresionizma i simbolizma, informela i lirske apstrakcije, nadrealizma i art-bruta, konceptualizma i minimalizma, naglašeno se baveći simbolima - ponajprije onima vezanim uz motiv ruku i motiv očiju (iz predgovora kataloga).</p>
<p>Đurđica Skelin s keramičkim je djelovanjem započela 1985. godine, u keramičkoj radionici pod mentorskim vodstvom Mirjane Rajković. Usavršavala se u Švicarskoj i u Austriji. Do sad je izlagala na osam samostalnih i na više od četrdeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, te sudjelovala na brojnim umjetničkim kolonijama i simpozijima. Izložba je otvorena do 10. kolovoza. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pljesak mladim kanadskim Hrvatima </p>
<p>Tamburaške i folklorne skupine Hrvata iz Kanade nastupaju ovoga ljeta po Hrvatskoj i Federaciji BiH / Hrvatska se tradicijska kultura najživopisnije vidi u riznici narodnih pjesama i plesova, a njezina se korjenika u iseljeništvu nije bitno promijenila</p>
<p>Ovoga ljeta u Hrvatskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine nastupaju hrvatski tamburaški i folklorni ansambli iz Kanade. Nedavno je pozornost privukao njihov Hrvatsko-kanadski folklorni festival u Splitu, u organizaciji Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza i Hrvatske matice iseljenika, a pod pokroviteljstvom Poglavarstva grada Splita. Mladi kanadski Hrvati sudjelovat će u Domovini u svim važnim kulturnim ljetnim događanjima - od Dubrovačkoga ljetnog festivala i Splitskog ljeta do malih zavičajnih priredbi kao što su primjerice »Imotska sila«.</p>
<p> Riječ je o dvije stotine izvođača iz pet hrvatskih iseljeničkih folklornih ansambala - i to Hrvatska folklorna skupina »Hrvatska Brampton« (Brampton, Ontario), Hrvatski tamburaški orkestar »Vatroslav Lisinski« (Mississauga, Ontario), Hrvatsko kulturno umjetničko društvo »Zvuci Hrvatske« (Oakville, Ontario), Hrvatsko kolo i tamburica Sudbury (Sudbury, Ontario) i Hrvatski folklorni ansambl »Zrinski Frankopan« (Toronto, Ontario) - izveli su odabrane pjesme i plesove iz nacionalne folklorne riznice.</p>
<p>Kanadsko hrvatski folklorni savez iz Kanade, koji okuplja više od 4.000 mladih kanadskih Hrvata i drugih ljubitelja hrvatske tradicijske kulture, privlači osobitu pozornost jer s velikim marom njeguje hrvatske izvorne vrijednosti u toj multikulturnoj prekooceanskoj zemlji, objašnjava njegov predsjednik gospodin Nikica Vrdoljak.</p>
<p>Plesni narodni običaji kao potreba suvremenog čovjeka u gradu i na selu neprekidno se iskazuju u sasvim jasnom porivu čovjeka da traži vlastite korijene u zavičajnoj tradicijskoj kulturi.</p>
<p> Hrvatska se tradicijska kultura najživopisnije vidi u nacionalnoj riznici narodnih pjesama i plesova čija se korjenika u iseljeništvu nije bitno promijenila, slažu se i etnolozi, iako plesači, svirači i pjevači - u čijem smo plesnom i pjevačkom umijeću uživali u Splitu na Hrvatsko-kanadskom folklornom festivalu - generacijama žive u drugome narodu u Kanadi i u većini ne govore hrvatski jezik. U većini govore engleski, ali plešu i pjevaju hrvatski, srce im ljubi i jednu i drugu zemlju.</p>
<p> Srpanjsko gostovanje Kanadsko hrvatskog folklornog saveza u Domovini zorno je svjedočanstvo kako ta vrijedna iseljenička udruga zna umješno i scenski dojmljivo predstavljati hrvatsku kulturnu baštinu u Kanadi, u kojoj prema statistici živi oko 250.000 Hrvata i građana hrvatskog podrijetla. Većina voditelja hrvatskih folklornih ansambala u Kanadi svećenici su tamošnjih hrvatskih katoličkih misija. Naime, crkveno povezivanje iseljenika činilo je nekad i danas najjaču sponu s rodnim krajem. Kada su se, nakon ratnih zbivanja od četrdesetih godina na ovamo, hrvatski ljudi raspršili kojekuda i razišli u političkim i nacionalnim pitanjima i polako gubili povjerenje u razne institucije u starom kraju, crkvene strukture uspjele su do najnovijih dana sačuvati najjaču vjerodostojnost i nepoljuljano povjerenje u svijesti hrvatskih iseljenika.</p>
<p> Hrvatsko-kanadski folklorni festival inačica je folklornih festivala koji se svake godine tradicionalno održavaju na sjeverno-američkom kontinentu. Tako je nedavno (30. lipnja do 2. srpnja 2000.) na primjer Kulturna federacija mladih Hrvatske bratske zajednice iz SAD i Kanade održala svoj trideset četvrti tamburaški festival u svjetski poznatom zabavnom centru Disney World na Floridi (SAD). Na tom godišnjem festivalu mladih uspješno su nastupila čak trideset i dva tamburaška zbora iz SAD i Kanade te iz Hrvatske.</p>
<p>Vesna Kukavica</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Praizvedba »Ptičica« Filipa Šovagovića</p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - U dvorištu splitskog HNK u srijedu na večer splitski dramski ansambl izvest će praizvedbu drame »Ptičice« Filipa Šovagovića u režiji Paola Magellija. Predstava će biti izvedena u sklopu 46. splitskog ljeta, a podrobnije informacije o novom dramskom tekstu Filipa Šovagovića članovi autorskog tima dali su na konferenciji za novinare što je održana u ponedjeljak.</p>
<p>Ravnatelj Drame splitskog HNK Ivica Buljan odabrao je Šovagovićev tekst jer kroz njega autor kritički, umjereno i angažirano progovara o suvremenom trenutku u Hrvatskoj ili, kako je Ivica Buljan istaknuo, o jednoj tranzicijskoj zemlji u kojoj mali, obični ljudi ni sami ne znaju zašto su se našli u zatvoru. Naime, fabula Šovagovićevih »Ptičica« okrenuta je skupini ljudi koji su se zatekli u istom zatvoru gdje osnivaju rock band pod nazivom »Ptičice«. Zato su i glumačke probe bile iznimno naporne i iscrpne jer nije lako uvježbavati pjevanje te sviranje na bas gitarama, puhačkim instrumentima i bubnjevima.</p>
<p>Buljan se nada da će »Ptičice« ponoviti uspjeh Šovagovićeve »Cigle« s kojom je splitski ansambl osvojio sve važnije europske festivalske pozornice.</p>
<p>Paolo Magelli, koji u Splitu režira i Sofoklovu »Antigonu«, treću ovoljetnu dramsku premijeru, rado se upustio u rad na Šovagovićevu tekstu. Taj komad, kazao je Magelli, nudi dijalog sa sadašnjošću, progovara o raznim stvarima i, što je najvažnije, bit će izveden u Splitu, gradu koji je žarište svih naših kriza. Ovdje, dodao je, problemi imaju noge i ulicama grada šetaju uživo zbog čega su se i sami redikuli rastužili.</p>
<p>Autor glazbe je Ljupčo Konstantinov, a Splićani ga pamte po glazbi iz predstave »Buzdo« i »Cigla«. Njegove notne impresije, međutim, neće obogaćivati samo praizvedbu »Ptičica« nego će se to ponoviti i u Sofoklovoj »Antigoni« koje se premijera očekuje 4. kolovoza.</p>
<p>U »Ptičicama« glume: Goran Navojec, Nikola Ivošević, Milivoj Beader, Milan Štrljić, Trpimir Jurkić, Arijana Čulina i drugi.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Nabucco« ponovno na Peristilu </p>
<p>46. splitsko ljeto / Uz obnovljenu predstavu Verdijeva »Nabucca« / Engleski bariton Marc Holland u naslovnoj ulozi - sjajna Abigaille Nelle Manuilenko</p>
<p>U nemogućnosti</p>
<p> - zbog opće poznatih prilika što danas vladaju u hrvatskim teatrima - da ostvari novu opernu produkciju na Peristilu, festival Splitsko ljeto opravdano je na ovogodišnji repertoar poslije sjajne praizvedbe nove hrvatske opere »Judita« Frana Paraća, posegnuo za obnovom Verdijeva »Nabucca« pod ravnanjem Ive Lipanovića i »Aide« pod palicom Nikše Bareze i u režiji Petra Selema. Oba djela u neku su ruku zaštitni znaci festivalskih predstava na Peristilu Dioklecijanove palače, i kroz njihove su brojne izvedbe pred splitskom festivalskom publikom prodefilirali veliki svjetski i najveći hrvatski umjetnici - potonji na čelu sa zvijezdama poput Ljiljane Molnar-Talajić, Dunje Vejzović ili Tomislava Neralića.</p>
<p> Prisustvovali smo u nedjelju prvoj izvedbi »Nabucca«. Radi se o obnovljenoj predstavi iz 1994. godine kojom je tada također dirigirao Ivo Lipanović, dok je djelo na scenu postavio ugledni talijanski redatelj Giuseppe Giuliani - međutim njegova imena nema na programima ovogodišnjih predstava; navedeno je samo »obnova režije iz 1994.«. Ostao je dakako isti scenograf Mijo Adžić, dok je kostime starih predstava (kostimografi Leo Kuliš i Svetlana Visintin) i ovoga puta (zašto bez objave njenog imena?) obnovila Irena Sušac. Od zaslužnih autora predstave tu su još koreograf Antun Marinić i oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.</p>
<p>Engleski bariton Marc Holland već je prošlog ljeta u Splitu pjevao Amonasra, koju će ulogu ponoviti u predstojećim izvedbama »Aide«. Kao Nabucco predstavio se moćnim glasovnim rasponom i temperamentnom igrom usprkos korpulentnoj figuri. S očiglednim iskustvom snalazio se u mizansceni predstave koja je scenski djelovala prilično rasuto. Srećom, izvrsni zbor Splitske opere, očigledno brojčano ojačan, igra uvijek angažirano i izražajno, a za svoju čuvenu točku »Va pensiero« opravdano je nagrađen burnim odobravanjem prepunog gledališta.</p>
<p>Na čelu ostalih protagonista stajala je i opet sjajna Nelli Manuilenko s dobro ispjevanim zahtjevnim visinama, atraktivne pojave i glumački impresivna. Pored nje isticala se mlada zagrebačka mezzosopranistica Renata Pokupić koja odlično ulazi u ulogu Fenene; vrlo je lijepo otpjevala molitvu u finalu i ravnopravno se u tercetu prvog čina nosila s iskusnim veteranima Nelli Manuilenko i Antom Ivićem kao Ismaelom snažnog zapjeva. Teret predstave ponio je i bas Ivica Čikeš, dok su u manjim ulogama nastupili Snježana Katić (Anna), Vladimir Jurlin (vrlo dobar kao Baalov veliki svećenik) i Jure Mirošević (Abdallo). Ističući na kraju još jednom izvrstan nastup opernog zbora istaknimo i zasluge odlične voditeljice tog zbora Ane Šabašov. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mihalić ovjenčan maslinovim vijencem</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Bard hrvatske pjesničke riječi Slavko Mihalić postao je deseti poeta oliveatus na netom završenoj pjesničkoj priredbi »Croatia rediviva« održanoj u Selcima na otoku Braču. Tradicionalni maslinov vijenac Slavku Mihaliću, koji obnaša funkciju predsjednika Društva hrvatskih književnika, predao je pjesnik Drago Štambuk, koji je utemeljio festival hrvatske poezije pod naslovom »Ča - kaj- što«, a kojemu je naslovu odnedavno pridodan i latinski »quid«. </p>
<p>Zajedno s dosadašnjim laureatima među kojima su Vesna Parun, Luko Paljetak, Jakša Fiamengo, Tonko Maroević, Božica Jelušić, Vlasta Vrandečić-Lebarić, Zlatan Jakšić, Ivan Golub, Drago Štambuk proglasio je Slavka Mihalića ovjenčanikom na jubilarnoj desetoj »Croatia rediviva«.</p>
<p> Pjesnici svih triju hrvatskih narječja svoje su stihove kazivali na Trgu Stjepana Radića, popularnoj Pijaci u Selcima, pred mnogim mještanima i njihovim gostima, učinivši to slikovito bračko mjesto i ovoga ljeta mjestom pjesničke svečanosti. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Split s uzbuđenjem dočekuje Raya Charlesa</p>
<p>Svjetska legenda bluesa i soula Ray Charles koncert će održati u utorak na večer na starom Hajdukovu igralištu </p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Sve je spremno za početak mega-koncerta svjetske blues i soul zvijezde Raya Charlesa, koji u utorak navečer, u 22 sata nastupa na starom Hajdukovu placu u Splitu. Organizatori koncerta, zadarska producentska kuća Donat Music i Ozren Brajković, produkcijska ravnateljica Ivana Šunjić, koproducent koncerta Ivica Bubalo i umjetnički suradnik Brane Rončel, najavljuju pravi spektakl koji će, kako najavljuju,</p>
<p> Splićani godinama pamtiti i za koji vlada golemo zanimanje. Dolazak na koncert među ostalim najavili su Jaroslava Michalidesova, prva ekonomska savjetnica veleposlanika Republike Slovačkeu Hrvatskoj, Davorin Rudolf, hrvatski veleposlanik u Italiji, košarkaške zvijezde Toni Kukoč, Dino Rađa te druga brojna imena iz svijeta glazbe, mode i umjetnosti. Koncert u Splitu jedan je od pet ovoljetnih koncerata što će ih Ray Charles održati u Europi, a predstavit će se programom koji je satkan od najstarijih bluzerskih pjesama, gospela, country taktova, jazza i čistoga rocka do novijih, publici manje poznatih ostvarenja. Pedesetogodišnje glazbeno iskustvo Rayu Charlesu je donijelo bezbroj nagrada i priznanja, 15 Grammyja, Playboy nagrada, počasnih doktorata raznih institucija i priznanja predsjednika i šefova mnogih svjetskih država.</p>
<p>Sedamdesetogodišnja crna zvijezda u Split stiže u pratnji sedamnaesteročlanog orkestra i peteročlanog pratećeg sastava Raellets. Iz Šibenika su dostavljena dva pojačala Leslie. Ray Charles svirat će na Hammondovim orguljama iz samostana Sv. Dujma u mjestu Kraj na otoku Pašmanu. Za Ray Charles Orchestra postavljeno je i specijalno ozvučenje za svaki instrument pojedinačno, a da bi stari Hajdukov plac u utorak na večer zasjao u svjetskom koncertnom svjetlu, tridesetak radnika do jučer su marljivo uređivali travnjak, tribine i montirali aparaturu. </p>
<p>Zvijezda bluesa i soula koncert će održati na pozornici dugoj 13 i širokoj 15 metara koja je naručena iz Slovenije i ima pokrov od baro-aluminija, a za gledatelje koji dolaze iz cijele Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije, brinut će se više od 50 hostesa.</p>
<p> Kada iz Milana svojim zrakoplovom sleti u Split te se smjesti u limuzinu koja stiže iz Zadra, Ray Charles će, kako saznajemo, otvoriti bocu šampanjca Dom Perignona i tako nazdraviti svom dolasku u Split i Hrvatsku. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Predstava ZKM-a u Kanadi</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Priliku za predstavljanje moderne hrvatske plesne pedagogije na svjetskoj konferenciji međunarodne udruge »Dijete i ples«, koja će se održati u Kanadi (Regina) od 30. srpnja do 6. kolovoza, dobio je Plesni studio Zagrebačkoga kazališta mladih.</p>
<p>Predstava »Ukradena cipela«, koja je ciljano rađena za spomenutu konferenciju, sastavljena je prema motivima romana za djecu »Šegrt Hlapić« Ivane Brlić-Mažuranić. Nakon uspješne i hvaljene plesne predstave »Čarobna frula (za početnike)« ovo je još jedan ambiciozan pothvat Plesnog studija, s kojim se predstavlja najuglednijem skupu plesnih pedagoga iz cijeloga svijeta. Posebna je povlastica i to što će predstava biti izvedena u središnjem dijelu konferencije, što je omogućeno samo manjem broju nazočnih skupina.</p>
<p>Plesni studio učilišta ZKM djeluje u kazalištu od sama njegova osnutka 1948. godine. Svake godine upiše se oko 400 polaznica od predškolske do studentske dobi. Rad u studiju temelji se na školi modernog plesa Rudolfa Labana koju je u Hrvatskoj primijenila i razvila Labanova učenica i ugledni plesni pedagog Ana Maletić.</p>
<p>Za koreografiju »Ukradene cipele« zaslužni su Branka Petričević, Mirjana Preis i Desanka Virant. (K. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bečki dječaci - manje od očekivanoga</p>
<p>51. dubrovački ljetni festival / Nastup zbora Bečkih dječaka u atriju Kneževa dvora </p>
<p>stup zbora Bečkih dječaka na Dubrovačkom ljetnom festivalu ispunio je publikom u atriju Keneževa dvora stolice i sva stajaća mjesta, to je bio i najposjećeniji dosad koncert 51. festivalske sezone.</p>
<p>Zbor Bečkih dječaka je jedan od najstarijih takve vrste u svijetu, ravnali su njime najslavniji dirigenti, a repertoar se kreće u širokom rasponu. Oko sto dječaka obrazuju se pod strogim pedagoškim nadzorom, a podijeljeni su u četiri zbora koji nose imena: Haydn, Mozart, Schubert i Bruckner.</p>
<p> Prvi nastup zbora Bečkih dječaka na Dubrovačkom festivalu uoči Domovinskog rata upriličio je zbor Haydn, a ovoga puta Bruckner pod vodstvom Martina Schebesta.</p>
<p> Program je bio podijeljen u dva bloka: sakralna glazba sa skladbama H. Schütza, H. L. Hasslera, J.S. Bacha, J. Haydna, F. Mendelssohna-Bartholdyja, G. Fauréa, W.A. Mozarta, F. Schuberta, a drugi dio su bila sekularna djela: G. Holsta, Z. Kodályja, austrijske narodne napjeve te polke i valcere J. Straussa ml. </p>
<p>Duga tradicija i ugled stečen nastupima diljem svijeta obećavalo je slušateljstvu izvanredan umjetnički doživljaj, međutim doživjelo se blago razočaranje. Dječaci su veoma disciplinirani, redale su se pjesme ponekad u malom intonativnom padu, uz lupanje po klaviru njihova dirigenta Martin Schebesta, koji grubim sviranjem kao da je natjerivao i upozoravao tu djecu tražeći od njih profinjeni pjev, a sam ga je svojim sviranjem narušavao.</p>
<p>Ljepotu zbornog pjevanja doživjelo se u točkama ŕ cappela, ali ni tad u smislu reputacije zbora Bečkih dječaka. Najveći im je pljesak bio upućen kad su otpjevali tri hrvatske narodne pjesme s dobrom dikcijom: »Anko Ančice«, »Oj, more duboko« i »Lepe ti je, lepe ti je«. Dakle, ni zbor Bečkih dječaka nije više što je nekad bio. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prosvjedni »Manifest 2000« </p>
<p>PULA, 24. srpnja</p>
<p> - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Društvo arhitekata Istre, Labin Art Express, kojima se pridružio i istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, oglasili su se manifestom javnosti, prosvjedujući protiv županijske kulturne politike i posebice načinom podjele novca, a zalažući se za novu i drukčiju kulturnu politiku u Istri. Autori i potpisnici sporazuma nastupili su kao granska inicijativa X, a njihovo obraćanje javnosti nazvano je »Manifest 2000«. </p>
<p>Na taj potez neizravno su reagirali iz županijskog Odjela za kulturu i županijskog Savjetodavnog odbora za kulturu, najavivši promjene u predlaganju preraspodjele kulturnoga novca, uz najavu da bi u dogledno vrijeme umjesto sadašnjih pet posto za kulturu iz županijskog proračuna bilo izdvajano i 10 posto. Međutim, autori manifesta ne prigovaraju toliko iznosu koliko načinu raspodjele, a posebice su ogorčeni što čak dva milijuna kuna Županijsko poglavarstvo dodjeljuje neposredno tzv. diskrecijskim pravom!
U manifestu tvrde da ne postoji osmišljena kulturna politika u Istarskoj županiji, te se zalažu za osiguranje materijalnih i socijalnih uvjeta. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mletačke utvrde </p>
<p>DUBROVNIK, 24. srpnja</p>
<p> - U Zavodu za obnovu Dubrovnika otvorena je izložba pod nazivom »Mletačke utvrde na Levantu«. Namjera je izložbe, što su je izradili Grad Venecija i Gradski muzeji Venecije, predstaviti jedan od segmenata graditeljske baštine Venecije, a inače je dio prezentacije gradova s Unescove liste svjetske baštine.</p>
<p> Izložbom »Mletačke utvrde na Levantu« nudi se Dubrovniku i njegovim gostima zbirka karata sastavljena od planova i veduta gradova te utvrda mletačke Dalmacije i Albanije. Izložbom je ujedno obilježeno i ponovno stavljanje u funkciju izložbenoga prostora u prizemlju Zavoda za obnovu Dubrovnika. (K. C.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Rios iz prve pobjednik Umaga </p>
<p>Marcelo Rios u svom je inauguralnom nastupu na »Croatia Openu« osvojio pobjednički naslov, svladavši u odličnom finalu sa 7-6 (1), 4-6, 6-3 Argentinca Mariana Puertu</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Marcelo Rios ove je godine prvi put došao u Umag i odmah - postao pobjednik! Poslije točno dva i pol sata velike borbe sjajni čileanski tenisač bio je u finalu 11. izdanja umaškog ATP Tour turnira bolji od jednako sjajnog, ali ipak za nijansu umornijeg Argentinca Mariana Puerte, kojeg je svladao sa 7-6 (1), 4-6, 6-3 i tako dohvatio 16. naslov u karijeri, ali prvi ove godine, u kojoj, poslije operacije prepona na obje noge, traži povratak među najbolje.</p>
<p>- Isplatilo se sve ono što sam uložio nakon operacije. Nisam znao što raditi, no sad znam da sam na pravom putu, rekao je Rios, kojem je pokoji savjet kako se pobjeđuje u Umagu mogao dati i njegov sadašnji trener, Argentinac Luis Lobo, koji je u dva navrata, 1995. i 1996., osvajao »Croatia Open« u konkurenciji parova.</p>
<p>Koliko je bio oduševljen ovim trijumfom Rios je pokazao odmah nakon finala, kad je zavitlao reket u gledalište, na što se, kaže, odlučio tek drugi put u karijeri:</p>
<p>- Dosad sam to napravio samo jednom, u Key Biscayneu kad sam postao prvi na ATP-listi, rekao je Rios, koji je u finalu Umaga produžio zanimljivu tradiciju da, nakon što na turniru svlada Carlosa Moyu, kasnije i osvoji turnir. Ovo mu je bilo već treći put... </p>
<p>Puerta je prvi stigao do prednosti u finalu, napraviviši »break« već u prvom gemu, ali je kod 3-2 izgubio servis. U »tie-breaku«, međutim, Argentinac nije imao šansu, jer je Rios odigrao na razini tenisa kad je bio »broj 1« na ATP-listi. U drugom setu, pak, Rios je najveću priliku imao kod 4-4, kad je došao do obećavajućih 15-40, no kad je te dvije »break« lopte propustio, Argentinac ga je kaznio u idućem gemu i time izjednačio na 1-1 u setovima.</p>
<p> Treća dionica donijela je, međutim, novi iskorak Marcela Riosa, koji je odmah napravio »break« i prednost svo vrijeme držao, s tim da je treći set mogao osvojiti i uvjerljivije, jer je imao dvije »break« lopte za 4-1, te čak četiri za 5-2. Ali, kad je kod 5-3 stigao do nove prilike, koja je ujedno bila i meč-lopta, nije dozvolio da mu šansa isklizne iz ruku, te je, natjeravši Puertu na predugi bekhend, pobjednički završio meč.</p>
<p>- Marcelo je odigrao odlično i koncentrirano sva tri seta, a ja sam već bio umoran u drugom setu. Sretan sam zbog gledatelja, jer su vidjeli sjajan meč. Prije dvije godine ovdje sam bio polufinalist, sad sam stigao do finala, a vjerojatno ću se vratiti i dogodine, jer možda napokon osvojim Umag, rekao je Puerta, koji je s novcem osvojenim u Umagu (finale u pojedinačnoj i polufinale u konkurenciji parova) prešao granicu od milijun dolara u karijeri iz zarada s turnira. </p>
<p>Rios je, pak, za prvo mjesto na »Croatia Openu« zaradio novih 54.000 dolara.</p>
<p>Finale: Rios (2) - Puerta (1) 7-6 (1), 4-6, 6-3.</p>
<p>Ljubičić i Zovko zaustavljeni u finalu</p>
<p>UMAG - Ivan Ljubičić i Lovro Zovko ipak se nisu uspjeli okititi pobjedničkim naslovom u konkurenciji parova na umaškom ATP Tour turniru, budući da su ih u finalu sa 6-1, 7-6 (2) pobijedili Španjolci Alex Lopez-Moron i Alberto Portas. Zasluženo, može se reći, jer su svo vrijeme djelovali uigranije, što je za parove prilično važno, a k tome je i Zovko napravio neuobičajeno mnogo pogrešaka, te je ostao dojam da se Ljubičić sam bori sa španjolskim dvojcem.</p>
<p>- Vjerovali smo u pobjedu i više nego je to izgledalo na terenu. Na početku nam je trebalo vremena da razradimo taktiku, jer je ovo bilo prvi put da igramo protiv dvojice Španjolaca koji se i u paru dosta drže osnovne linije, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Naš dvojac u prvom setu nije imao šanse (sa 0-1 Španjolci su otišli na 6-1), dok je u nastavku već imao podosta prilika. Recimo, u dva navrata (2-1 i 3-2) Ljubičić i Zovko imali su »break« prednosti, no tu prednost nisu uspjeli i zadržati. Kod 4-5 su spasili tri meč-lopte, ali, pokazalo se, time su egzekuciju samo odgodili.</p>
<p>- Igrat ćemo i ubuduće zajedno, koliko god ćemo imati prilike. Moguće je da ćemo na »U.S. Openu« igrati u kvalifikacijama, rekao je Ljubičić, kojem je dosad najbolji rezultat u konkurenciji parova bio polufinale u Münchenu u svibnju, dok Zovko do sada nije imao posebno zapaženih rezultata. Inače, za plasman u finale njih će dvojica podijeliti 15.630 američkih dolara.</p>
<p>Finale: Lopez-Moron, Portas - Ljubičić, Zovko 6-1, 7-6 (2). </p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Serija plivačkih »maratona dobre volje« Marija Filipija</p>
<p>OMIŠALJ, 24. srpnja</p>
<p> - Pedesetogodišnji Mario Filipi iz Samobora, stopostotni invalid Domovinskog rata (s amputiranom desnom nogom i lijevom rukom), ranjen 1991. godine kod Nuštra, odlučio se na nesvakidašnji pothvat. U utorak (25. srpnja) Filipi započinje sa serijom plivačkih maratona koje je nazvao »maratoni dobre volje«. Tog dana će preplivati dionicu Brijuni - Fažana, 27. srpnja dionicu Goli otok - Donja Klada, 29. srpnja Preko - Zadar, 31. srpnja Prvić Luka - Vodice, 2. kolovoza Sućuraj - Igrane, 5. kolovoza Cavtat - Dubrovnik i 8. kolovoza Medena - Trogir. Najduža dionica je Cavtat - Dubrovnik, 11 kilometara.</p>
<p>Glavni organizator i sponzor ovih akcija su HVIDRA, HV i HRM.</p>
<p>Mario Filipi je za Vjesnik kazao: </p>
<p>- Ima mnogo ljudi koji se međusobno mrze, a onaj tko mrzi, taj propada. Mi se kršćani nazivamo ljudima dobre volje i pozivam sve ljude da prekinu s mržnjom koja nas izjeda i vodi u propast. Neka moji maratoni budu prilog tom apelu. Osim toga, s plivanjem sâm sebi postavljam izazove i provjeravam što mogu. Na kraju, bit će to i doprinos našoj turističkoj promidžbi.</p>
<p>Poželimo Mariju uspješno plivanje i dobro more. (I. Belan)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Savčenko pobjednik, Palac šesti</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Pobjedom ukrajinskog velemajstora Stanislava Savčenka završilo je Otvoreno šahovsko prvenstvo Pariza. Savčenko je u devet susreta osvojio sedam bodova, koliko je skupilo još osam šahista među kojima je bio i naš Malden Palac, ali Savčenko je po dodatnim kriterijima imao najbolji skor, a Palac je zauzeo šesto mjesto. Drugi naš predstavnik na ovom turniru Bogdan Lalić skupio je 6,5 bodova, što mu je bilo dovoljno za diobu od 10. do 22. mjesta.</p>
<p>• Važniji rezultati posljednjeg kola: Savčenko - Shneider remis, Palac - Glek remis, Lanka - Timošenko remis, Lalić - Dimitrov remis, Philippe - Lautier 0-1, Antal - Legki remis, Ščekačev - Lupu 1-0, David - Nikčević remis, Mihalevski - Nepeina-Leconte remis, Lukov - Yacob 1-0, Krivokapić - Marcelin 0-1, Bergez - Delebarre 1-0. Konačni redoslijed: Savčenko, Dimitrov, Glek, Lanka, Lautier, Palac, Timošenko, Shneider i Ščekačev 7 bodova, Nikčević, Legki, Lukov, Antal, Lalić, Sarthou, Bergez, Spiridonov, Chomet, Sellos, Boulard, Mullon i Marcelin 6,5... </p>
<p>Philippe - Lautier</p>
<p>1. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4 4. Sd4 Sf6 5. Sc3 a6 6. Tg1 b5 7. g4 Lb7 8. Lg2 e6 9. De2 Sfd7 10. Le3 b4 11. Sb1 e5 12. Sb3 a5 13. c4 Le7 14. S1d2 0-0 15. Td1 Sc6 16. Df3 a4 17. Sc1 Sc5 18. Sf1 Da5 19. b3 ab3 20. ab3 Sd4 21. Ld4 ed4 22. Sg3 Lg5 23. Sd3 Sb3 24. Df5 Sc5 25. Sc5 Dc5 26. Se2 Ta2 27. Lf3 g6 28. Dd7 Lc6 29. Dc7 Ta7 - 0-1.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Preminuo Mladen Mumelaš</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Istaknuti djelatnik Hrvatskog klizačkog saveza Mladen Mumelaš-Mumi preminuo je u ponedjeljak u Zagrebu nakon kratke i teške bolesti u 45. godini života Mumelaš je bio višestruki reprezentativac Hrvatske u umjetničkom klizanju i priznati sportski djelatnik i trener, te direktor mnogih sportskih natjecanja u umjetničkom klizanju. Smrt ga je zatekla na dužnosti sportskog direktora »Zlatne piruete« Zagreba i glavnog tajnika Hrvatskog klizačkog savezPo završetku sportske karijere radio je kao trener i odgojio mnoge generacije umjetničkih klizača i klizačica među kojima su Sanda Dubravčić, Željka i Tomislav Čižmešija, Miljan Begović, Ivana Jakupčević. Mladen Mumelaš bio je član prve hrvatske delegacije na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. godine. Po završetku trenerskog posla 1998. godine Mumelaš je izabran za predsjednika Tehničke komisije Hrvatskog klizačkog saveza.</p>
<p>Datum posljednjeg ispraćaja Mladena Mumelaša biti će naknadno objavljen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sramotna organizacija Mesićevog odlaska s umaškog stadiona</p>
<p>UMAG, 24. srpnja</p>
<p> - Posljednja konferencija za novinare s finalistima turnira, Marcelom Riosom i Marianom Puertom, bila je najlošije posjećena od svih dosadašnjih koje su njih dvojica održali na »Croatia Openu«, no ne zato što novinare nije zanimalo što će reći, nego zato što im nije dopušteno da na nju dođu!</p>
<p>Naime, na putu prema šatoru gdje se konferencija održavala, zaštitarima je rečeno da zbog odlaska hrvatskog predsjednika Mesića postave živi zid, zbog kojeg čak dvadesetak minuta nije bilo moguće prijeći pločnik širok jedan metar. Dakako, u to vrijeme, budući da je bilo malo onih koji su postavljali pitanja, i Rios i Puerta su završili s konferencijom...</p>
<p>Jasno je, dakako, da je sigurnosna služba u ovom slučaju trebala biti pojačana, no način na koji je to izvedeno bio je uvredljiv za sve gledatelje i službene osobe koji su se tamo zatekli. Ionako mučan dojam dodatno je pojačao »šef« (kojeg je jedan od zaštitara pozvao videći što se događa) kad je onima koji žele proći na konferenciju poručio da su »zakasnili«, iako konferencija još nije ni počela. No, ne čudimo se: tako bahato funkcioniraju ionako samo oni koji priznaju golu šaku, a s razumom su na »vi«. A njih se, naravno, ne tiču ni reakcije gledatelja, koji su negodujući pred zaštitarima Hrvatsku uspoređivali i sa Ceausescuovom Rumunjskom. To zaista nikome nije trebalo... (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Košarkašima srebro, Zadru zlato</p>
<p>Porazom u finalu 19. EP za juniore, 64-65 protiv Francuske, hrvatski košarkaši osvojili srebrnu medalju / »Predviđali smo da bi ulazak među četiri momčadi bio iznenađenje. No, osvojili smo srebro, što je impresivan rezultat«, rekao je izbornik Joško Pulja</p>
<p>ZADAR, 24. srpnja</p>
<p> - Hrvatski su košarkaši bili tako blizu osvajanju zlatne medalje na 19. europskom prvenstvu za juniore, od najvišeg postolja dijelila ih je stotinka sekunde... No, Turiaf je uspio loptu ubaciti u koš, osiguravši tako Francuzima 65-64 pobjedu (60-60, 56-56) i zlato. Nakon finala u kojem su se igrala dva produžetka i osvojene srebrne medalje, hrvatski su igrači bili vrlo utučeni. No, nemaju razloga, konačni je rezultat doista velik.</p>
<p>Kritičari igre naše momčadi bili su posebno glasni nakon utakmice sa Slovenijom u kojoj se Hrvatska mučila, boreći se s imperativom da se u Jazinama pošto-poto mora pobijediti. Ujedno, strahovanja za naš pohod prema odličju mnogi su vezivali uz superiornost Jugoslavije, koja je slovila kao glavni favorit. Na kraju su favoriti poput Jugoslavije i Italije ostali bez odličja a Španjolska je, kao zadnji nositelj europske krune, prvenstvo završila na 11. mjestu. Nakon (ne)prospavane noći, izbornik Pulja je ovako komentirao natjecanje:</p>
<p>- Postignuti rezultat je iznad svih očekivanja. Stručni savjet je predviđao da će ulazak među četiri reprezentacije biti super iznenađenje. Međutim, osvojili smo srebro! I Upravni odbor je zaključio kako je rezultat impresivan. Zbog publike mi je najviše žao što nismo uspjeli napraviti taj korak više. Općenito, na prvenstvu je prikazana dobra košarka, nije se robovalo taktikama i kombinacijama, igrala se košarka i to je dobro za mlade košarkaše. Mi smo u finalu taktički odigrali bez pogreške i rekao bih da u odlučujućem trenutku nismo imali sportske sreće, zaključio je izbornik.</p>
<p>Zadar se još jednom pokazao kao dobar domaćin, pa će vjerojatno negdje ostati zabilježeno kako na adresu Organizacijskog odbora nije upućena ni jedna primjedba. Uistinu, prava rijetkost.</p>
<p>Otprije se znalo da će veliku ulogu u svemu odigrati zadarski navijači, koji su od prvog dana praktički bili naš šesti igrač. Njihovo ponašanje, sportsko navijanje i pozdrav francuskoj reprezentaciji na svečanom zatvaranju turnira i dodjeli odličja sigurno su Hrvatskoj donijeli nove poene u predstavljanju Europi i svijetu. Mnogi se slažu da ovako veliko, 10-dnevno natjecanje u bilo kojoj drugoj europskoj državi ne bi gledalo tako mnogo ljudi. Svakodnevno se na tribinama u Jazinama ili Mocirama našlo oko 5000 gledatelja. Ta bi brojka morala klupske čelnike u Zadru, dužnosnike Hrvatskog košarkaškog saveza i sve ostale potaknuti na razmišljanje kako je Zadru uistinu potrebna nova, reprezentativna dvorana.</p>
<p>Kako je EP odigrano u vrijeme razlaza košarkaškog kluba Zadar i FIBA-e, ovo je prvenstvo bilo dobar most za povezivanje različitih stavova. Predstavnici FIBA-e na čelu s predsjednikom Maninijem u znatno su opuštenijoj atmosferi mogli razgovarati s čelnicima HKS-a, koji su također pohvalili organizatora.</p>
<p>- Organizacija je bila izvanredna, Zadar se potvrdio kao grad košarke. Sve nas je zadivila publika, koja je pokazala visoki stupanj poznavanja košarkaške igre i pravila. Zadar i Hrvatska su se ovim EP prikazali u lijepom svjetlu i s pravom mogu u bliskoj budućnosti očekivati neko novo vrhunsko natjecanje, rekao je Boris Lalić, član Ureda Europske konferencije FIBA-e.</p>
<p>Kako nas je izvijestio predsjednik Organizacijskog odbora Božidar Longin, EP ne bi smjelo stajati više od 200.000 njemačkih maraka. Financijska konstrukcija je zatvorena uz pomoć sponzora, najviše LURA d.d. iz Zagreba i Agrokora te Grada Zadra i Županije zadarske. (Dražen Žura)</p>
<p>• ZADAR - Dvorana »Jazine«</p>
<p>HRVATSKA - FRANCUSKA 64-65 (60-60, 56-56, 26-32)</p>
<p>HRVATSKA: Morić, Pulja, Popović 17 (6-8), Lončar 8 (6-6), L. Gligora, M. Gligora 8, Planinić 23 (8-9), Ćuzela, Dijan 8, Rozić, Krolo, Vrsaljko</p>
<p>FRANCUSKA: Michalski 3 (1-2), Turiaf 4 (2-6), Szaszczak, Muller, Pietrus 14 (2-4), Parker 17 (6-6), Frappreau 3, Yango 11 (1-2), Mouilard, Diaw 6 (4-6), Nijean 3 (1-2), Diawara 4 (2-2)</p>
<p>SUCI: Leman (Švicarska) i Zavlanos (Grčka).</p>
<p> GLEDATELJA: 4.500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: TURIAF</p>
<p>• Rezultati utakmica; za 7. mjesto: Latvija - Litva 65-69 (29-49); 5. mjesto: Jugoslavija - Rusija 78-73 (43-41); za 3. mjesto Grčka Italija: 71-65 (46-34), Francuska Hrvatska: 65-64 (60-60, 56-56, 32-26);</p>
<p> redoslijed: Francuska, Hrvatsak, Grčka, Italija, Jugoslavija, Rusija, Litva, Latvija, Slovenija, Izrael, Španjolska, Bugarska.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Promijenjeno Kup-natjecanje, ukinuta mini-liga</p>
<p>U novu košarkašku sezonu s novim sustavom natjecanja u prvenstvu i Kupu </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Kako su se sva košarkaška zbivanja ovih dana preselila u Zadar zbog održavanja juniorskog EP, tamo je održan i sastanak Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza (HKS).</p>
<p>Vrlo bitnu promjenu doživjet će sustav natjecanja u Kupu Krešimira Ćosića, iako se ranije nagađalo da značajnijih promjena neće biti. »Kup Krešimira Ćosića organizirat će se na novom principu, jer je ovaj, staromodni sustav neinteresantan i zbilja više nema smisla da su se uvijek sastaju prvi i četvrti, drugi i treći«, objasnio je razlog glavni tajnik HKS-a, Željko Drakšić.</p>
<p>Ponajprije, Kup bi se podijelio na dva dijela s tim da se u natjecanje uključe i nižerazredni klubovi. U drugom dijelu će igrati 12 klubova A-1 lige i četiri pobjednika sektora. Taj, drugi dio natjecanja će imati tri kruga. U prvom krugu natjecat će se momčadi koje su nakon 11 odigranih prvenstvenih kola zauzeli od 9. do 12. mjesta te četiri pobjednika sektora, ždrijeb je poludirigiran, igra se jedna utakmica i domaćin je slabije rangirana momčad. U drugom krugu igraju momčadi od 5. do 8. i četiri pobjednika iz prvog kruga i igra se jedna utakmica. U treći, pak, krug ulaze pobjednici prethodnog kruga i četiri prvoplasirane momčadi prvenstva. Nakon odigrane jedne utakmice, pobjednici će završni turnir Kupa igrati 22. i 23. ožujka 2001.</p>
<p>Što se, pak, tiče natjecanja u A-1 ligi, ukinut će se mini-liga, a nakon 22 odigrana kola slijedi doigravanje koje ima četiri kruga. U prvom krugu doigravanja igraju momčadi koje su se plasirale od 6. do 11. mjesta na ljestvici, a igra se na dvije pobjede. Pobjednici idu u drugi krug i tamo će se ogledati s momčadima koje su bile poredane od prvog do petog mjesta i također se igra na dvije pobjede. Četiri pobjedničke momčadi idu u posljednji, treći krug, a za naslov prvaka će trebati tri pobjede.</p>
<p>Prvenstvo košarkaša će početi 7. listopada, a završit će najkasnije 5. lipnja 2001. Zimski prijelazni rok počinje 24. prosinca, a završava 5. siječnja 2001.</p>
<p>S obzirom da na konferenciji nije bio nazočan izbornik Aleksandar Petrović, glavni tajnik Drakšić pročitao nam je kandidate s popisa dostavljenog Upravnom odboru, odmah se ograđujući kako to ne mora biti i konačan. Izbornika Petrovića ni uz najbolju volju nismo mogli pronaći, jer je imao privatni sastanak s nekolicinom novinara na drugom kraju Zadra. Reprezentativni kandidati su Mulaomerović, Krstić, Kus, Sesar, Rimac, Tomislav i Jurica Ružić, Mamić, Micević, Vujičić, Tabak i Skelin, uz napomenu da bi mogli biti pozvani i Planinić, Malić, Stojić, Bagarić i Žižić.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Filmska priča dvostrukog pobjednika »Toura«</p>
<p>Životopis Lancea Armstronga je tipičan primjer hollywoodske priče / Bio je najmlađi svjetski prvak u povijesti biciklizma, u trenucima kada je ulazio u godine potpune vozačke zrelosti naprasno je morao prekinuti karijeru zbog raka testisa, i, napokon, trijumfalni povratak sa dvije uzastopne pobjede na »Tour de Franceu«</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Lance Armstrong po drugi je puta pobijedio na najzahtjevnijoj i najpoznatijoj biciklističkoj utrci na svijetu, »Tour de Franceu«. Naslov pobjednika na »Touru« obranilo je malo vozača, a Armstrongov pothvat još je veći ako se zna da mu je u listopadu 1996. godine ustanovljeno da boluje od raka testisa i što su gotovo svi tada povjerovali da je jedna karijera, koja je mnogo obećavala, prerano završila. No, borbeni Teksašanin nije klonuo duhom, krenuo je u borbu protiv opake bolesti, te ju uspio pobijediti, a nakon više od 500 dana vratio se i biciklizmu. I sada potpuno zasluženo s vrha gleda na sve svoje suparnike.</p>
<p>Armstrongov životopis je tipičan primjer hollywoodske priče. Kao dječak bavio se triatlonom, da bi se zatim potpuno posvetio biciklizmu i postao najmlađi svjetski prvak u povijesti, 1993. u dobi od samo 22 godine. A zatim je, u trenucima kada je ulazio u godine potpune vozačke zrelosti, naprasno morao prekinuti karijeru. I napokon, ovakav trijumfalni povratak sa dvije uzastopne pobjede na »Touru«, sa još mnogo godina pred njim (u rujnu će napuniti tek 29 godina) u kojima tu brojku može još povećati, život Lancea Armstronga je sigurno odlična podloga za filmsku priču. Sada kada se potpuno izliječio od raka, Teksašanin je uvidio koliko mu je zdravlje važno:</p>
<p>- Zdravlje mi je važno isto koliko i obitelj. Sport je tek na trećem mjestu. </p>
<p>Nakon prošlogodišnjeg Amerikančevog trijumfa u Francuskoj, Armstrongova opozicija je pokušavala omalovažiti taj trijumf govoreći kako na utrci nije bilo niti jednog ranijeg pobjednika »Toura«, zbog ozljede je izostao Nijemac Jan Ullrich, pobjednik iz 1997., a zbog »psihičkih problema« nakon isključenja s prošlogodišnje Utrke kroz Italiju nije bilo niti Talijana Marca Pantanija, pobjednika iz 1998., te da se Armstrong jednostavno našao na pravom mjestu pravo vrijeme, jer »netko je jednostavno morao pobijediti«. Ove godine na startu su se pojavili i Ullrich, i Pantani, i sva ostala »krema« svjetskog biciklizma i ishod je bio identičan prošlogodišnjem. Armstrong je u potpunosti dominirao utrkom i došao do uvjerljive pobjede, te tako utišao zlobne jezike.</p>
<p>»Tour de France« je vjerojatno najveći sportski događaj koji se održava svake godine, sa stotinama tisuća gledatelja koji stoje uz stazu i bodre vozače koji ulažu nevjerojatne napore kako bi svladali zadanu trasu, a nakon ovih uspjeha Lancea Armstronga za biciklizam, koji je tradicionalni europski sport, su se zainteresirali i Amerikanci. Posljednjega dana utrke moglo se vidjeti mnoštvo američkih zastava na ulicama Pariza kojima su američki turisti, većina kojih je u Pariz stigla samo zbog pobjede Amerikanca na »Touru«, pozdravljala njihovog heroja. A kada se Amerikanci zainteresiraju za neki sport, tada je pred njim svijetla budućnost.</p>
<p>I inače je pored cesta kojima su prolazili biciklisti na svom 3662.5 kilometra dugom putu do Pariza bilo nevjerojatno mnogo ljudi, posebno na brdskim ciljevima u Pirinejima i Alpama. Nisu rijetki oni koji svoj godišnji odmor planiraju iskoristiti upravo u vrijeme »Tour de Francea«, krstare zemljom po trasi utrke, a kako bi našli što bolje mjesto na nekom od brdskih ciljeva, spremni su prenoćiti u šatoru ili vreći za spavanje. Sve to samo da bi dali podršku vozačima u onih nekoliko minuta kada će prolaziti pored njih. Mnoštvo ljudi uz stazu samo potvrđuju tezu da je biciklizam sport sa kojim se većina ljudi može poistovjetiti, ali razlog vjerojatno leži i u činjenici da se gledateljima ne mogu naplatiti ulaznice. Biciklizam je sport koji se odvija na otvorenim prometnicama i stoga se »Tour de France« s pravom može nazvati najvećim besplatnim spektaklom na svijetu.</p>
<p>A veliku podršku biciklisti su svakako zaslužili. Gotovo nestvarno zvuči podatak da su oni na dva kotača u tri tjedna prešli 3662.5 kilometra, prosječnom brzinom od oko 40 kilometara na sat. Prijeći toliku udaljenost u samo tri tjedna nije jednostavno niti vozeći se u automobilu, a kamoli na biciklu. Iako su zarade u biciklizmu u posljednjih nekoliko godina sve veće, ipak taj novac još nije ni blizu onom koji dobivaju nogometaši ili košarkaši koji ulažu mnogo manje napora u svojim nastupima.</p>
<p>Svi ti napori u posljednja tri tjedna bili su preveliki za 49 vozača koji su, svaki iz svojih razloga, morali ranije završiti utrku. Zato pobjednik nije samo Armstrong, nego svi oni koji su uspjeli stići do cilja na Champs-Elyséesu. </p>
<p>Velika je pobjeda biciklizma i gotovo potpuno očišćenje ovoga sporta od najveće pošasti - dopinga. Nije tajna da je biciklizam u prošlosti imao velikih problema sa dopingom, neki biciklisti su čak zbog predoziranja i smrtno stradavali za vrijeme utrka. No, svoju katarzu ovaj sport je izgleda prošao upravo na »Touru« prije dvije godine kada su se organizatori odlučili oštro suprotstaviti toj pošasti. Tako su iz utrke udaljavani svi oni koji su pokušali na nedopušteni način doći do vrhunskih rezultata, a u biciklizmu su se počeli primjenjivati najsuvremeniji načini dopinške kontrole. I prošle i ove godine svi vozači su podvrgavani krvonom testu prije prve etape, a ove godine trojici biciklista nije dozvoljen nastup zbog previsokog broja hematokrita. Srećom, ta trojica su i ostali jedini koji nisu prošli na doping kontroli do samoga kraja utrke. (Zvonimir Matić)</p>
<p>Rezultati posljednje etape i poredak</p>
<p>• Rezultati, 21. etapa (po ulicama Pariza u dužini od 138 km): 1. Stefano Zanini (Ita/Mapei) 3;12:36, 2. Erik Zabel (Njem/Telekom), 3. Romans Vainsteins (Lat/Vini Caldirola), 4. Fred Rodriguez (SAD/Mapei), 5. Max van Heeswijk (Niz/Mapei), 6. Emmanuel Magnien (Fra/FDJ), 7. François Simon (Fra/Bonjour), 8. Robbie McEwen (Aus/Farm Frites), 9. Salvatore Commesso (Ita/Saeco), 10. Arvis Piziks (Lat/Memory Card) svi u istom vremenu... </p>
<p>konačni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD/USP) 92;33:08, 2. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 6:02, 3. Joseba Beloki (Špa/Festina) + 10:04, 4. Christophe Moreau (Fra/Festina) + 10:34, 5. Roberto Heras (Špa/Kelme) + 11:50, 6. Richard Virenque (Fra/Polti) + 13:26, 7. Santiago Botero (Kol/Kelme) + 14:18, 8. Fernando Escartin (Špa/Kelme) + 17:21, 9. Francisco Mancebo (Špa/Banesto) + 18:09, 10. Daniele Nardello (Ita/Mapei) + 18:25...</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Na Poljudu opet nogomet u prvom planu</p>
<p>U srijedu nogometaši Hajduka u Splitu (20.15 sati) igraju prvu utakmicu 2. pretkola Lige prvaka protiv mađarskoga Dunaferra / Na Poljudu se očekuje oko 20.000 Hajdukovih navijača </p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Još je ostao samo jedan dan do prvog dvoboja nogometaša Hajduka u 2. pretkolu Lige prvaka protiv mađarskog Dunaferra, koji je zaintrigirao splitsku javnost. Tako je u ponedjeljak ujutro blagajna splitskog kluba imala puno posla, jer su navijači požurili da bi osigurali ulaznice. Očekuje se dvadesetak tisuća navijača, željnih da »bijeli« uđu u treće pretkolo, spremnih pomoći pravim sportskim navijanjem, pa da se prošlogodišnji problemi, kada su navijači isprovocirali prekide susreta sa Šibenikom i Dinamom, zaborave. Želja za pravim sportskim spektaklom osjeća se na Poljudu. Nitko ne podcjenjuje Mađare, ali su uvjereni da su bolji i da će u dvije utakmice pokazati snagu realnu ambicijama. </p>
<p>Dunaferr je uvjerljivo osvojio mađarsko prvenstvo, momčad je iskusna u mađarskim okvirima. Igraju sustav 4-4-2, disciplinirani su, a igraju od noge do noge. Napadaju kroz sredinu i pokušavaju duplim pasovima izigrati protivničku obranu i nisu skloni grubim prekršajima, već nadigravanju. Najveća prijetnja Splićanima je Attila Tokoli, najbolji strijelac prošlosezonskog prvenstva. U prvoj utakmici prvenstva odigrali su 1-1 protiv Kispesta u Budimpešti, ali su iskušavali sustav s korektorom.</p>
<p> Petra Nadovezu, trenera Hajduka, brine visina protivničkih nogometaša, koji su stoga opasni kod prekida. Uglavnom »bijeli« su spremni za dvoboje protiv Mađara, dobro su upoznati s kvalitetom protivnika i poput zapetih pušaka očekuju srijedu i početak dvoboja.</p>
<p> Momčadi se priključio i Ivan Leko, koji je posljednjih dana bio u bolnici zbog želučanih tegoba, ali će sigurno započeti utakmicu. Sastav Hajduka je poznat, Nadoveza nije sklon eksperimentiranjima, jedina je dvojba hoće li uz Matu Bilića u napadu startati Ivan Bošnjak ili Stanko Bubalo. Sigurno je da će podijeliti minutažu. Splitski trener oslanja se na iskusnije igrače, a njegovim dolaskom u nogometni život se vrato i Ante Miše, tridesetrogodišnji vezni igrač. Dugo se oporavljao od ozljede koljena, više od dvije godine, a u finišu prošlosezonskog natjecanja je zgrabio ukazanu prigodu i s Lekom i Musom bio nezamjenjiv u veznoj liniji. </p>
<p>- Veseli me utakmica protiv Mađara, očekujem veliku nogometnu predstavu i da će nam navijači pomoći u ostvarivanju dobrog rezultata, a to je pobjeda, makar i minimalna, ali da se ne primi pogodak. Svjesni smo da su Mađari dobra momčad, znaju igrati, ali mislim da smo mi bolji. Proučili smo ih, stvarno su neobičano visoki, a s obzirom na visinu čudno je što napadaju kratkim dodavanjima. Treba se pripaziti njihovih proigravanja kroz sredinu, dok je naša prigoda njihov lijevi bok. Da smo se kompletirali desetak dana prije bio bih sto posto uvjeren u prolaz, kaže Miše.</p>
<p> Splićani će u utorak prespavati u stadionskom hotelu, gdje će dočekati utakmicu, a Mađari u Split dolaze u utorak oko podne, te će odražati trening u terminu utakmice (20. 15). Dan prije utakmice, u utorak u 13 sati, čelnici Hjaduka potpisat će sponzorski ugovor sa Zagrebačkom pivovarom, a godišnji ugovor je težak miljun i dvjesta tisuća kuna. Ugovor se potpisuje na tri godine, ali će se moći produžiti na još dvije.</p>
<p> Približavanjem natjecanja na Poljudu se pokušava marginalizirati aktualna bremenita situacija i stvoriti pozitivno ozračje i iskoristit prigodu, koja im se ukazala ždrijebom. Jer i Dunaferr i pobjednik dvoboja Rosenborg - Shelbourn, s kojim se eventualno mogu sastati u 3. pretkolu Lige prvaka, nisu protivnici koji Splićane ostavljaju bez šansi za plasman u jednu od skupina Lige prvaka. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Johnson i Greene u Sydneyu neće trčati 200 metara</p>
<p>Michael Johnson i Maurice Greene se, zbog ozljeda, na 200 m nisu kvalificirali za OI u Sydneyu / Gail Devers na 100 m prepone postavila američki rekord i treće vrijeme svih vremena / Na 800 m u Sydneyu će SAD predstavljati dvije sestre i njihova šurjakinja</p>
<p>SACRAMENTO, 24. srpnja</p>
<p> - Veliko je iznenađenje priredio američki trkač John Capel koji je pobijedio na 200 metara na američkim kvalifikacijama za Olimpijske igre u Sydneyu. Lanjski sveučilišni prvak Capel je stazu pretrčao za 19.85 sekundi a najveći favoriti, svjetski rekorder Michael Johnson i Maurice Greene, su odustali zbog ozljeda. Johnsonov je nastup u finalu bio upitan, jer je u prvom krugu kvalifikacija ozlijedio bedreni mišić. No, Johnson je ipak startao, ali je počeo posustajati nakon 50 metara da bi se na 80. metru srušio, držeći se za lijevo koljeno. Sa staze ga je odvezlo medicinsko vozilo, prva dijagnoza je ozljeda ligamenata koljena.</p>
<p>Maurice Greene je prošao malo bolje - njega nisu odvezli. Počeo je šepati na polovici utrke, sve je više usporavao, ali je uspio završio. Sudeći po njegovoj reakciji, činilo se da i on ima problema s ligamentina lijevog koljena.</p>
<p>Dakle, ni Michael Johnson ni Maurice Greene se neće natjecati na 200 metara na rujanskim Olimpijskim igrama u Sydneyu. Johnson će u Sydneyu trčati na 400 metara i u štafeti 4x400 metara, a Greene će trčati na 100 metara i u štafeti 4x100 metara.</p>
<p>Pobjednik kvalifikacija, Capel, pobijedio je obojicu slavnih i u polufinalnoj utrci dva sata ranije. Njegovo je vrijeme u polufinalu bilo drugo najbolje vrijeme na svijetu ove sezone, 20.03 sekunde. Osim njega, SAD će u Sydneyu na 200 metara predstavljati Floyd Heard i Coby Miller.</p>
<p>Trkačica Marion Jones pobijedila je svjetsku prvakinju Inger Miller na 200 metara s vremenom 21.94 sekunde, što je najbrže vrijeme ove sezone na toj dionici. Miller je bila druga sa 22.09 sekundi.</p>
<p>Uzbuđenje u kvalifikacijama u Sacramentu podigla je i motkašica Stacy Dragila, koja je popravila svoj svjetski rekord za jedan centimetar, skočivši 4.63 metra.</p>
<p>Kvalifikacije su završile postavljanjem američkog rekorda na 100 metara preponašica i najboljeg vremena ove sezone na 110 metara preponaša.</p>
<p>Dvostruka olimpijska pobjednica na 100 metara i trostruka svjetska prvakinja na 100 metara prepone, Gail Devers je istrčala 12.33 sekundi, što je američki rekord, najbrže vrijeme ove sezone i treće vrijeme svih vremena.</p>
<p>Olimpijski pobjednik iz Atlante na 110 metara prepone Allen Johnson pokušat će u Sydneyu obraniti naslov, budući da je u kvalifikacijama pobijedio sa 12.97 sekundi.</p>
<p>I drugi olimpijski pobjednik iz Atlante, Charles Austin, preskočio je 2.32 metra u skoku uvis i nastupit će u Sydneyu.</p>
<p>Zanimljive su bile kvalifikacije atletičarki na 800 metara. Naime, SAD će u Sydneyu u toj utrci predstavljati tri članice jedne porodice. U Sacramentu je slavila 22-godišnja Hazel Clark sa 1:58.97, druga je bila njezina šurjakinja Jearl Miles-Clark sa 1:59.12, a Hazelina sestra Joetta Clark-Diggs je bila treća s istrčanih 1:59.49. (Reuters/im)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Valčić može u Grosswallstadt!</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Hrvatski rukometni prvak Badel 1862 Zagreba ipak bi mogao ostati bez Tončija Valčića, 22-godišnjeg vanjskog napadača, koji je unatoč ugovoru što ga za Zagreb veže do ljeta 2002. godine, prije nekoliko tjedana pristupio njemačkom prvoligašu Grosswallstadtu. Odbor za transfere Europskog rukometnog saveza (EHF) presudio je nakon očitovanja obiju strana, te Hrvatskog rukometnog saveza (HRS), da hrvatski reprezentativac nema nikakvih obveza prema Zagrebu, te se može smatrati rukometašem Grosswallstadta.</p>
<p>Ova odluka utemeljena je na odredbama Valčićevog ugovora sa Zagrebom, u kojem piše kako je igrač slobodan ukoliko klub prema njemu ne izvršava financijske obveze. Zagreb, naime, zbog financijske krize koja ga je tresla prošle sezone (a još uvijek nije prebrođena) nije na vrijeme isplaćivao plaće, pa tako i sada momčadi duguje čak pet mjesečnih isplata. Inače, Valčić već desetak dana trenira sa svojim novim klubom, a 1. kolovoza protiv reprezentacije Kuvajta odigrat će i prvu utakmicu u dresu Grosswallstadta (iz kojeg se ovog ljeta u Badel 1862 Zagreb vratio Nenad Kljaić).</p>
<p>- U ponedjeljak smo dobili službeno obrazloženje Odbora za transfere, po kojem Valčić može nastupati za Grosswallstadt. Potpisala ga je Mette Frewert, 23-godišnja Dankinja, koja je tek počela raditi u uredu EHF-a i koja, u to smo duboko uvjereni, nije dobro procijenila sve elemente ovog slučaja. Gospođica Frewert je kao temelj za odluku postavila neizvršavanje obveza Zagreba prema Valčiću, iako smo mu u vrijeme kad je prešao u njemački klub dugovali samo jednu plaću. Osim toga, potpuno je zanemarena Valčićeva suspenzija, kazao je direktor Badel 1862 Zagreba Bartol Kaleb.</p>
<p>Valčića je Zagreb suspendirao još u ožujku, jer je zbog odlaska na pregovore s Grosswallstadtom zakasnio na prvenstvu utakmicu protiv đakovačke Wienerberger-Cetere. On se oglušio na odluku klupske uprave i potpisao ugovor s njemačkom momčadi, a potom od EHF-a mimo Badel 1862 Zagreba i HRS-a zatražio da mu izda licencu. Taj slučaj još uvijek nije zaključen:</p>
<p>- Već smo uputili žalbu Apelacijskom sudu EHF-a, a uz srijedu ćemo s predstavnicima HRS-a otići u ured EHF-a u Beču i iznijeti svoje viđenje. Ne mogu se tek tako preskakati instance i pitanje transfera hrvatskog rukometaša riješavati bez HRS-a. Uostalom, još uvijek možemo zatražiti i tumačenje Međunarodnog rukometnog saveza (IHF). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Devet poena Koraljke Hlede</p>
<p>NEW YORK, 24. srpnja</p>
<p> - U iznimno zanimljivoj utakmici odiranoj u Orlando Areni, košarkašice Utaha pobijedile su sa 69-66 dosad vodeću momčad Istočne konferencije WNBA lige, Orladno Miracle. Ključni čovjek »zvijezdica« iz Salt Lake Cityja bila je Nathalie Williams koja je ubacila 23 poena, uključujući tri ključna slobodna bacanja u posljednjih 40 sekundi utakmice, te dodala 12 skokova i ukoliko Utah uđe u doigravanje moći će zahvaliti ponajprije Nathalie Williams. </p>
<p>Košarkašice Orlanda izgubile su četvrtu utakmicu u posljednjih pet susreta, a u nedjelju kasno navečer na životu su ih održavale Taj McWilliams i Adrienne Johnson koje su ubacile po 18 poena, dok je Brazilka Cintia Dos Santos ubacila 12 poena, uz 11 skokova. Adrienne Goodson je postigla 15 poena za Utah, Poljakinja Margo Dydek dodala je 10, dok je hrvatska reprezentativka Koraljka Hlede za 35 minuta igre ubacila devet poena (šut 4-13, trice 1-3), uz četiri skoka, jednu blokadu, šest asistencija, dvije osvojene i dvije izgubljene lopte.</p>
<p>Los Angeles nastavlja s nizom pobjeda i to protiv neugodnih suparnica iz Sacramenta 73-68. Lisa Leslie također je nastavila seriju uspješnih igara, ubacivši 20 poena, uz osam skokova, Allison Feaster je dodala 18, DeLisha Milton 13 i 11 skokova, Tameka Dixon 14. Vedrana Grgin nije ulazila u igru. Yolanda Griffith bila je prvi strijelac Sacramenta sa 19 poena, Tangela Smith je dodala 10.</p>
<p>Do ovog susreta sastav s najboljim omjerom u WNBA ligi, Houston Comets, posrnuo je na gostovanju u Madison Square Gardenu. New York Liberty je slavio sa 69-64, a do pobjede su ih odvele Tari Phillips (11 skokova) i Becky Hammon koje su postigle po 17 poena, 13 je dodala Vicky Johnson. Sheryl Swoopes je sa 18 poena predvodila Komete, 16 je dodala Janeth Arcain, 14 Cynthia Cooper, a 11 poena Tina Thompson.</p>
<p> Minnesota je uvjerljivo svladala Portland 80-63, a prvi ime susreta bila je Betty Lennox koja je postigla 26 poena. Stacey Thomas je sa 14 poena bila najefikasnija u sastavu Portlanda.</p>
<p>• Redoslijed, Istočna konferencija: Cleveland 13 pobjeda i 9 poraza, New York, Orlando 14-10, Washington 11-12, Detroit 10-12, Miami 9-15, Indiana 6-16, Charlotte 5-18; Zapadna konferencija: Los Angeles 21-3, Houston 21-4, Phoenix 14-9, Sacramento 15-10, Utah 13-12, Minesota 11-13, Portland 7-16, Seattle 4-19. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Narednih 48 sati presudni za uspjeh pregovora u Camp Davidu</p>
<p>Američki predsjednik Clinton nastojat će približiti izraelsko i palestinsko stajalište o sudbini istočnog Jeruzalema </p>
<p>THURMONT, 24. srpnja</p>
<p> - Izgledi za srednjoistočni mirovni sporazum mogli bi postati jasniji jer će nakon trodnevne odsutnosti američki predsjednik Bill Clinton s izraelskim premijerom i palestinskim predsjednikom nastaviti pregovore. Na temelju odvojenih sastanaka koje je u nedjelju održao s Barakom i Arafatom, Clinton bi morao odlučiti kako nastaviti s pregovorima, kaže Clintonov glasnogovornik.</p>
<p>Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher najavio je da će Clinton nakon tih sastanaka odlučiti što dalje. »Dok se ide dalje, neprestano će se procjenjivati koliko vremena ovome još treba posvetiti«, rekao je Boucher i dodao: »Nije to neograničeno«.</p>
<p> Palestinski predsjednik Yasser Arafat u međuvremenu je zatražio od egipatskoga kolege Hosnija Mubaraka podršku i optužio Izrael za nepopustljivost na pregovorima u Camp Davidu, piše u ponedjeljak egipatski dnevnik al-Gomhuria. »Ovaj sastanak na vrhu i naši prethodni pokušaji naišli su na ekstremna i tvrda mišljenja izraelske vlade i na politiku izraelske tvrdoglavosti«, napisao je Arafat u brzojavu kojim je Mubaraku čestitao 48. godišnjicu egipatske revolucije. »I zato tražimo od vas i bratskog nam Egipta da podržite naše pregovaračke pozicije«, kaže se u brzojavu.</p>
<p> Palestinski su dužnosnici u nedjelju izjavili da je Arafatova odlučnost da okonča 33-godišnju izraelsku okupaciju arapskoga istočnog Jeruzalema dodatno pojačana rastom političke aktivnosti nekih arapskih čelnika. Mubarak je iznenada u nedjelju otputovao u Saudijsku Arabiju gdje je s princom Abdulahom i kraljem Fahdom razgovarao o sastanku na vrhu u Camp Davidu. Egipatski ministar vanjskih poslova Amr Mussa i njegov jordanski kolega Abdulila al-Hatib nakon subotnjih razgovora u Egiptu izjavili su da je istočni Jeruzalem okupirani palestinski teritorij koji treba vratiti u skladu s rezolucijama Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Istodobno, nekoliko izraelskih ministara u ponedjeljak je izrazilo nadu da se u idućih 48 ključnih sati summita u Camp Davidu može postići kompromis o Jeruzalemu, glavnom kamenu spoticanja izraelsko-palestinskog sastanka na vrhu. Izraelski ministar pravosuđa Yossi Beilin i komunikacija Binyamin Ben Eliezer rekli su da se slažu s prijenosom ovlasti na Palestince nad dijelovima arapskog istočnog Jeruzalema, što je bio američki prijedlog.</p>
<p> »Pronaći ćemo kreativni kompromis o Jeruzalemu. Dvije strane imaju dovoljno imaginacije da do toga dođu. Stajališta Izraelaca i Palestinaca evoluirala su do toga da su shvatili da nitko neće oprostiti neuspjeh u Camp Davidu«, rekao je Ben Eliezer za izraelski radio. Dodao je da je vlada »spremna na prijenos ovlasti nad istočnim Jeruzalemom, osim u slučaju Staroga grada, ako je to cijena koju treba platiti da bi se došlo do sporazuma kojim će se konačno okončati sukob i palestinski zahtjevi«. </p>
<p>U Camp Davidu izraelsko je izaslanstvo priopćilo da očekuje odgovor palestinskog vođe Arafata na američki prijedlog kompromisa o Jeruzalemu. U petak, ministar bez lisnice u izraelskoj vladi Michael Melchior rekao je da je Barak prihvatio američki prijedlog da neki dijelovi istočnog Jeruzalema budu pod zajedničkim izraelsko-palestinskim suverenitetom. Palestinci s druge strane žele da istočni Jeruzalem bude glavni grad njihove buduće države.</p>
<p> Hamas i Sirija protive se svakom izraelsko-palestinskom sporazumu kojim bi se »rasprodao« Jeruzalem, izjavio je u ponedjeljak u Damasku dužnosnik Hamasa, palestinskog islamističkog pokreta Haled Meshal. »Stajalište Sirije i Hamasa jasno je: odbacujemo svaki sporazum koji ne poštuje prava palestinskog naroda na njegovu zemlju, na Jeruzalem i na pravo povratka« palestinskih izbjeglica, rekao je Meshal nakon razgovora sa sirijskim ministrom vanjskih poslova. Duhovni vođa Hamasa, šeik Ahmed Yassin pozvao je prošli tjedan Palestince da napustie »beskorisni« summit u Camp Davidu i pridruže se redovima »otpora« u Izrealu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tajne procurile iz ministrova koša?</p>
<p>Britanski ministri financija i obrazovanja nedavno su primijetili da je netko kopao po njihovom smeću / Čini se da je isti pasionirani »smetlar« redovno čeprkao i po otpacima Philipa Goulda, Blairovog savjetnika za prezentaciju i odnose s javnošću</p>
<p>LONDON, 24. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon što je zadnjih tjedana u londonskom tisku provaljen sadržaj čitavog niza državnih dokumenata, služba sigurnosti na Otoku pokušava bolje osigurati neke vladine websiteove i e-mailove državnih dužnosnika, te ih načitini otpornijima na hackere. No, nije isključeno da su neke tajne procurile i na sasvim drugi način - putem smeća!</p>
<p>Kako je ovih dana izbilo na vidjelo, britanski ministri financija Gordon Brown, te obrazovanja David Blunkett, nedavno su primjetili da je netko kopao po njihovom smeću. Čini se da je isti pasionirani »smetlar« redovno čeprkao i po otpacima Philipa Goulda, Blairovog savjetnika za prezentaciju i odnose s javnošću. Među dokumentima koji su do sada provaljeni u britanskim novinama nalazi se i nekoliko Gouldovih memoranduma. U njima Blairova desna ruka opominje svoga šefa da birači misle kako vladajući laburisti još nisu ispunili predizborna obećanja. Proteklog vikenda opet je nešto iz Gouldove koresponedncije procurilo u javnost.</p>
<p> U jednom šaljivom, ali vrlo privatnom memorandumu, kojeg se nekako domogao »Sunday Times«, Gould opisuje kako je sanjao da su svi birači napustili laburiste, nakon čega mu se u kuću uselio Tony Blair sa suprugom. Dopis završava usklikom »u pomoć«. Služba sigurnosti istražuje teoriju da su taj i drugi dopisi mogli procuriti u javnost iz Gouldovog otpada. Blairov savjetnik priznaje da je kući nosio određene dopise i spise, koje je zatim poderane bacao u smeće. </p>
<p>Neki misle da je pasionirani kolekcionar ministarskog otpada stanoviti Benjamin Pell, Londončanin koji je u britanskim medijskim krugovima poznat pod nadimkom »Benji Smetlar«. Pell je razvio unosan biznis, prodajući manje skrupuloznim listovima materijale izvučene iz smeća bogatih i slavnih. On je već osuđivan zbog kopanja po uredskim otpacima odvjetnika koji su zastupali neke bivše ministre, kao i Jamesa Hewitta, bivšeg ljubavnika princeze Diane. Vjeruje se također da je Pell u veljači kontroverznom vlasniku luksuzne londonske robne kuće »Harrods«, Mohamedu Al Fayedu, za 10.000 funti (više od 100.000 kuna) prodao neke važne dokumente - ponovo pobrane iz odvjetničkog smeća. Ti su papiri pokazivali kako će se tijekom jedne sudske parnice držati Al Fayedovi protivnici. Rovarenjem po smeću Eltona Johna »Smetlar Benji« uspio je pak nakupiti 75 vreća pjevačeve prepiske, bankovnih izvještaja te drugih papira i dokumenta. Rock-zvijezda je na kraju morala tražiti sudsku zabranu, kako bi spriječila Pella da dalje rovari po njengovom otpadu. </p>
<p>Smatra se da »Smetlar Benji« svoje nalaze iz smeća prodaje novinama na Otoku. Upravo on stoji možda i iza najnovije serije otrkića neugodnih po vladu. Krajem lipnja u novine su nekako procurili podaci koji pokazuju da je laburistički mecena i milijunaš , Lord Levy, platio minimalan porez za godinu l998-99. U međuvremenu su provaljena i dva memoranduma samog Tonyja Blaira - u kojima britanski premijer priznaje da vladajući laburisti gube na popularnosti. Barem dio tog materijala mogao je procuriti u javnost preko - otpada. Kao druge mogućnosti navode se hackeri ili jednostavnao krađa dokumenata. No, bez obzira na metodu, nova serija indiskrecija na Otoku svjedoči kako u lovu na senzacije, političke bodove ili naprosto novac, neki više ne prezaju ni od najnižih žurnalističkih metoda.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Preporuka G8 unijela nove dvojbe u srbijansku oporbu</p>
<p>Dužnosnik State Departmenta Nicholas Hill, vidjevši dvojbe u srbijanskoj oporbi, izjavio je kako G8 ničim ne zagovara bojkot izbora koji su stvar političkih stranaka </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Stav G8 o tome da međunarodna zajednica neće priznati rezultate jugoslavenskih saveznih parlamentarnih izbora na temelju nedavno donesenih promjena ustava SRJ, izazvao je oprečna reagiranja nekoliko političkih stranaka u Srbiji.</p>
<p> Predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković pozdravio je stajalište lidera najrazvijenijih zemalja svijeta i istaknuo kako je »međunarodna zajednica ovaj put pravodobno shvatila da kriminalna promjena ustava ne može biti unutarnje pitanje režima u Jugoslaviji«. Drašković je istodobno ponovio apel oporbi da bojkotira izbore što je veći dio oporbe odbijao tvrdeći da se jedino izlaskom na izbore može srušiti režim Slobodana Miloševića. </p>
<p>To je bilo dovoljno predsjedniku DSS-a Bojislavu Koštunici da Draškovića optuži za nastavak izazivanja nejedinstva u oporbenim redovima, a koordinator oporbene udruge Savez za promjene Vladan Batić ustanovio je da poruka međunarodne zajednice »dodatno komplicira situaciju s izborima«. Predsjednik Demokratske stranke Zoran Đinđić poštuje gledište iz Japana, ali očekuje od međunarodna zajednica i praktično djeluje, ponajprije da Rusija učini pritisak na Beograd, dok lider SDU-a, Žarko Korać drži da je u pitanju nesporazum u interpretaciji i izražava nevjericu i iznenađenje što je, navodno, međunarodna zajednica promijenila svoje prvobitno mišljenje po kojemu treba izići na izbore. Goran Svilanović, predsjednik GSS, poruku iz Okinawe shvaća kao izraz nepovjerenja u mogućnost da građani Srbije na izborima pobijede sadašnju vlast. On je najavio da će odluku o (ne)izlasku na izbore donijeti građani, baš kao i sve druge važne odluke. Ima u oporbi i mišljenja da Slobodana Miloševića ne brine stav međunarodne zajednice jer ga ni do sada nije zanimalo što ona misli. </p>
<p>Strani dužnosnici nimalo ne olakšavaju nastalu situaciju. Član britanskog parlamenta Paddy Ashdown, koji je ovih dana boravio u Podgorici, izjavio je da bi za Crnu Goru bilo najbolje da, poslije nedavnih ustavnih promena ne sudjeluju na saveznim izborima. U izjavi za podgoričke Vijesti rekao je kako očekuje da će Milošević za izbore u Crnoj Gori koristiti vojsku kako bi provocirao crnogorsku vlast i izazvao sukobe te da je najbolji odgovor da se ne reagira jer je to »jedino s čim Milošević ne može izići na kraj«. Ta se izjava u potpunosti poklopila s mišljenjem crnogorskog vrha o nepriznavanju ustavnih opromjena pa tako i izlasku na izbore, a ministar vanjskih poslova Branko Lukovac ocijenio je da je stav G8 potvrda internacionalizacije problema. Dužnosnik State Departmenta Nicholas Hill je, vidjevši dvojbe u srbijanskoj oporbi, izjavio kako G8 ničim ne zagovara bojkot izbora te da su izbori stvar oporbe.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Jugoslavenski parlament usvojio nova izborna pravila</p>
<p>BEOGRAD, 24. srpnja</p>
<p> - Oba doma jugoslavenskog parlamenta usvojila su u ponedjeljak na izvanrednom zasjedanju zakone kojima se razrađuju nedavno usvojene ustavne promjene o načinu izbora predsjednika savezne države, izbora poslanika iz obje federalne jedinice u saveznu skupštinu i promjeni izbornih jedinica. Zakoni su usvojeni uz pomoć nadmoćnog glasačkog stroja srbijanskih vladajućih stranaka, a oporba sumnja da bi vladajuća koalicija mogla već za rujan (spominje se 24.) raspisati izbore. Parlamentarni i lokalni izbori trebali bi se održati do početka studenoga, a neki analitičari misle da bi se Milošević mogao odlučiti i za prijevremene predsjedničke izbore u isto vrijeme iako njemu mandat istječe u ljeto slijedeće godine. Amandmanima ustava uvedeni su neposredni predsjednički izbori koji mu omogućavaju da bude izabran čak i ako na izbore ne iziđe više od polovice biračkog tijela, odnosno ako za njega glasa većina onih koji se izborima odazovu. Dosad je jugoslavenskog predsjednika birao parlament i nije se mogao drugi put kandidirati. Ubuduće će Srbija i Crna Gora, ponaosob, biti po jedna izborna jedinica, a glasačima s Kosova omogućeno je da glasuju u općinama na jugu Srbije. (Reuters/vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kadrovske promjene u informativnom programu BiH televizije</p>
<p>Nakon ostavke bivšeg glavnog urednika i smjene njegovih najbližih suradnika Hrvati u BiH očekuju bolju nacionalnu zastupljenost u programu</p>
<p>SARAJEVO, 24. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što su prijelazna uprava Radiotelevizije BiH i predsjedajući Osnivačkog odbora bosanskohercegovačkog javnog emisijskog servisa priopćili da su uz suglasnost Ureda Wolfganga Petritscha, visokog predstavnika Međunarodne zajednice u BiH prihvatili ostavku dosadašnjeg glavnog i odgovorog urednika RTV BiH Senada Hadžifejzovića, ne stišava se nezadovoljstvo skupine dosad povlaštenih urednika i novinara državne radiotelevizije, ali i samog Hadžifejzovića. Oni su ogorčeni na čelne ljude sarajevske RTV Vladu Bilića i Fahru Balvanovića, jer u kadrovskim promjenama koje su u tijeku vide udar na vlastite, uglavnom nezasluženo stečene položaje i privilegije. Naime, Hadžifejzović i skupina njegovih novinarskih i uredničkih miljenika u proteklom su razdoblju informativno-politički program uspjeli srozati na samo profesionalno dno, najčešće svojim neznanjem i nestručnošću za posao koji obavljaju izazivajući zgražanje najšire javnosti. Teško bi bilo i pobrojati sve propuste i pogreške koji su u informativno-političkom programu RTV BiH napravljeni za vrijeme Hadžifejzovićeva urednikovanja. Teko kao primjer može poslužiti uklanjanje uglednoga književnika i intelektualca Ivana Kordića iz informativno-političkog programa, ili krajnje neprimjereni osmjeh urednice Dnevnika Midhete Kurspahić dok je najavljivala prilog o stradanju ljudi. Vjerojatno najeksponiraniji »Hrvat« iz Hadžifejzovićeve ekipe bio je Zvonko Marić - čovjek kojemu je to zapravo pseudonim. Zove se, tako mu bar piše u osobnoj iskaznici, Bajram Denić, a poznat je po napadnim pokušajima da u svojim prilozima što češće uporabi riječ tisuća, dokazujući valjda time »nacionalnu izbalansiranost« kadrova u Radioteleviziji BiH.</p>
<p>U vrijeme dok je Hadžifejzović bio glavni i odgovorni urednik, povlašteni su imali i astronomske plaće i posebne novčane beneficije, dok su ostali dovedeni na sam rub egzistencije. Među njima su i neki od najboljih profesionalaca koje ima Radiotelevizija BiH. Preuzimajući čelne funkcije na RTV BiH Vlado Bilić i Fahro Balvanović. odlučili su uvesti reda u informativno-politički program koji je vjerojatno i najvažniji dio u ukupnoj produkciji RTV BiH. U tom je smislu i prihvaćena Hadžifejzovićeva ostavka, nakon što je on svoj mandat stavio na raspolaganje 5. travnja ove godine.</p>
<p>No, Hadžifejzović sada tvrdi da nikakvu ostavku nije podnio. Štoviše, očito računajući da bi mogao zadobiti simpatije javnosti napadom na federalnog premijera Bičakčića, a nakon negativnog odjeka slučaja s »Dnevnim avazom« optužio je dio urednika u informativno-političkom programu, naravno one koji nisu njegovi istomišljenici za »puč«, promidžbu dužnosnika vlade i predizbornu propagandu na račun SDA. Isto je u svom »pismu istine« navelo još devet novinara i urednika, iz skupine bliske Hadžifejzoviću. Oni su napisali da se u proteklih mjesc dana suočavaju s pritiscima i uredničkom cenzurom nakon imenovanja Mirjane Micevske, nove urednice informativno-političkog programa . Vladu Bilića optužuju da je odgovoran jer je navodno sve urađeno po njegovim naputcima.</p>
<p>No ove optužbe djeluju pomalo licemjerno, jer je upravo bivša urednička skupina u informativno-političkom programu odgovorna za brojne propuste uključujući i nepostojanje bilo kakvog nacionalnog balansa pri uređivanju programa, što je izazvalo posebno nezadovoljstvo Hrvata u BiH. Inače, i druga strana u priopćenju uredničkog kolegija navodi da »više nema anarhije u informativno-političkom programu«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Slovenci nezadovoljni ocjenama britanskog veleposlanika</p>
<p>LJUBLJANA, 24. srpnja</p>
<p> - Veleposlanik Velike Britanije u Ljubljani David Lloyd jednom je svojom ocjenom vlade desnog centra koju vodi premijer Andrej Bajuk izazvao iznenađenje dijela slovenske javnosti, a po nekima i prekoračio granice koju strani diplomati trebaju poštivati ocjenjujući prilike u zemlji u kojoj su akreditirani. </p>
<p>Slovenski konzervativni tjednik »Mag« u komentaru Lloydovih navoda u članku o Sloveniji, koji je 11. srpnja objavio londonski »Financial Times«, tvrdi da je riječ o prvorazrednom diplomatskom skandalu.</p>
<p>»Što se to događa sa Slovenijom. Diplomatski skandal koji je priredio britanski ambasador David Lloyd vrlo je rječit. Što je njegova poruka. Hoće li on Drnovšekove liberalne demokrate podučavati metodama engleskog imperijalizma onako kako je Peter Glotz nekoć reformiranoj partiji napisao socijaldemokratski program?« - pita se u komentaru Janez Markeš, potkrepljujući to i drugim navodima o navodnom revanšizmu Bajukove vlade i navodnom »domobranskom« odnosno »fašističkom« podrijetlu njegovih roditelja koji su 1945. godine napustili Sloveniju i skrasili se u Argentini, što su se pojavili u međunarodnom, osobito britanskom tisku.</p>
<p> Za takve napise Markeš tvrdi da su rezultat unutarnjih slovenskih političkih obračuna prenesenih u inozemne medije, kako bi se »na osnovi fikcije« prljavom kampanjom naškodilo sadašnjoj vladi, te takve napise uspoređuje s »propagandnim pamfletima« slovenskog nacionalističkog prvaka Zmage Jelinčiča.</p>
<p>»Financial Times« u spomenutom je člansku o Sloveniji citirao slijedeću Lloydovu rečenicu koja se odnosi na zamjene u javnim poduzećima koje je Bajukova vlada napravila na početku svog mandata.</p>
<p>»Rekao bih da su sada ugroženi svi oni koji imaju istaknute položaje, bilo u poslovnom svijetu, bilo u akademskim krugovima. Neke od promjena koje se događaju u poslovnom svijetu jednostavno su zaprepašćujuće« - citirao je Lloyda londonski »Financial Times«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iranski reformisti u sve većem sukobu s konzervativnim mulama</p>
<p>ANKARA, 24. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izborom Reze Khatamija (40) za čelnika Iranske islamske fronte sudjelovanja (IIPF) došlo je, kako se vjeruje, do zatvaranja iranskog reformističkog kruga. Očito je da će mlađi brat umjerenog predsjednika Mohammada Khatamija, koji obnaša i dužnost zamjenika predsjednika Mejlisa (iranskog parlamenta), u novoj stranačkoj ulozi biti snažan oslonac progresivnim snagama na putu zacrtanih iranskih političkih reformi.</p>
<p>Ulazak tog liječnika na iransku političku pozornicu 1997., koji je svojedobno radio u jednoj londonskoj bolnici, najavljuje i nova snažna gibanja unutar vjerskoga svjetovnog teheranskog establishmenta. Taj sukob, koji se uglavnom odvija iza kulisa, odredit će, po mnogima, i brzinu izlaska zemlje iz gospodarske izoliranosti, te njezina aktivnijeg uključivanja u svjetske političke i gospodarske procese. U sklopu toga iranski reformisti, koji su u veljači pobijedili na općim parlamentarnim izborima, najavili su i vrlo ozbiljne »socijalne rezove«. </p>
<p>»Sloboda medija i rada političkih stranaka ključni su čimbenici građanskih institucija«, poručio je novi čelnik IIPF-a. Prema ocjeni Reze Khatamija, prva »parlamentarna zadaća« bit će ponovno davanje dozvole za tiskanje 18 listova koje su, samo u ovoj godini, zabranile vjerske vlasti. Istina, on ne krije da će sloboda tiska doći sama po sebi. »Za svaku slobodu, pa i medija, treba se izboriti demokratskim sredstvima«, poručio je. Dodao je kako će njegova IIPF, koja je postala najvećom političkom snagom u zemlji, svom snagom i odlučnošću istrajati na toj postavljenoj crti. Vođa IIPF daje i snažnu potporu gospodarskom otvaranju Irana prema svijetu. Reza Khatami, kao i njegov brat u predsjedničkoj palači, dokazuje kako su američke sankcije prema Iranu kontraproduktivne i štetne i to znatno više za Washington nego sam Teheran. Iranski reformisti potvrđuju da ni u gospodarskom pogledu ne žele sjediti skrštenih ruku. U iranskoj metropoli se s velikom pompom najavljuje potpisivanje ugovora između talijanske tvrtke ENU i domaćeg Petro-Parsa oko eksploatacije nafte i plina. Taj posao je vrijedan 4,3 milijarde dolara.</p>
<p>Postoje mnogi znaci da je predsjednikov brat Reza već na »lošem glasu« u vrlo utjecajnim vjerskim krugovima. Ali ta fronta, kako se čini, nije još spremna da krene u otvoreni sukob protiv reformistički nastrojenog čelnika IIPF-a. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pregovori o miru u Kolumbiji: ELN traži svoju enklavu na sjeveru zemlje</p>
<p>ŽENEVA, 24. srpnja</p>
<p> - Razgovori između kolumbijske vlade i gerilaca Vojske nacionalnog oslobođenja (ELN) počeli su u ponedjeljak ujutro u Ženevi pod pokroviteljstvom švicarskih vlasti, u nadi da će se postići mir nakon 36 godina građanskoga rata. »Očekujemo dogovor o dnevnom redu, kao i o sadržaju pojedinih etapa pregovora«, rekao je švicarski državni tajnik za vanjske poslove Franz von Däniken koji je službeno otvorio mirovne pregovore. Kolumbijsku vladu zastupa Camilo Gómez, visoki povjerenik za mir i bliski suradnik predsjednika Andrésa Pastrane.</p>
<p>Pregovori u Ženevi odvijaju se u vrijeme novog rasplamsavanja borbi u Kolumbiji između lijevo usmjerenih gerilaca i ekstremno desnih paramilitarnih grupa, tijekom kojih je posljednjih dana poginulo više od 110 osoba.</p>
<p>ELN, druga po snazi gerilska skupina s oko 6000 pripadnika, traži demilitariziranu zonu na sjeveru Kolumbije. Na pregovorima su predstavnici obje strane naglasili da je sada najvažnije ponovo uspostaviti povjerenje kao »uvod u obnovu zemlje«. Franz von Däniken, dužnosnik švicarskoga ministarstva, rekao je da je to »povijesni trenutak za sve one koji vjeruju u mogućnost pravednoga mira u Kolumbiji« nakon gotovo 40 godina građanskoga rata.</p>
<p>Na dvodnevnim ženevskim pregovorima izaslanstvima se pridružilo oko 80 predstavnika građanskih grupa i vjerskih vođa koji naglašavaju da u Kolumbiji zbog rata »najviše trpi civilno društvo«. U Ženevu su stigli i rođaci 11 osoba koje su pobunjeničke skupine otele prošle godine, kako bi izvršile pritisak na gerilske vođe da ih puste na slobodu. Na pregovorima sudjeluju i izaslanici Kube, Norveške, Španjolske, Francuske i Švicarske. </p>
<p>ELN su šezdesetih godina osnovali nezadovoljni siromašni seljaci, svećenici lijeve orijentacije te radikalni studenti. Uglavnom se financira otmicama i ucjenama stranih kompanija. Vlada je dopustila da dvojica ELN-ovih vođa Francisco Galán i Felipe Torres privremeno iziđu iz zatvora kako bi sudjelovali na pregovorima u Ženevi, nakon čega će se odmah morati vratiti u zatvor u Medellínu. </p>
<p>Na ženevskim bi se pregovorima trebale dogovoriti pojedinosti o planu stvaranja enklave za pripadnike ELN-a u kojoj ne bi bilo kolumbijske vojske. Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC), najjjača gerilska organizacija s više od 15.000 pripadnika, na jugu zemlje već ima takvu zonu koju sama nadzire, a u kojoj se, kako se tvrdi, bavi nezakonitim poslovima - uzgojem ukradene stoke i trgovinom kokaina. Pastrana se u početku opirao ideji demilitarizirane zone i za ELN, ali je u travnju ove godine ipak popustio, unatoč protivljenju oporbe i stanovnika sjevera zemlje koji strahuju da će morati živjeti pod vlašću pobunjenika. Međutim, on traži da zonu, ako bude uspostavljena, kontroliraju međunarodni promatrači. Takvu ideju odlučno odbija i desničarska paramilitarna vojska kojoj je na čelu poznati ratni vođa Carlos Castańo. Ta grupa na sve načine pokušava omesti pregovore u Ženevi. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Amato se nada da će iduće godine biti premijer-domaćin G8</p>
<p>RIM, 24. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Želim biti u Genovi, riječi su talijanskog premijera Amata iz Japana. Sastanak skupine najrazvijenijih zemalja G8 naredne godine održat će se u talijanskom gradu Genovi, a predsjednik talijanske vlade iskreno se nada da će ostati na istom položaju i da će i 2001. zastupati interese Italije.</p>
<p> Sve je počelo s pismom bivšeg premijera, Massima D'Aleme upućenog redakciji lista »La Repubblica«, u kojem poziva vladajući centar ljevice na hitni izbor rukovodstva za 2001. godinu. U istom pismu poziva na zakopavanje ratnih sjekira među čelnicima lijevih stranaka, da zaborave sitne nesuglasice i usredotoče se na zajednički nastup na dolazećim izborima. »Neophodno je što prije izabrati vodstvo 'Masline' za 2001. godinu, jer je to preduvjet za odlučnu borbu sa desnicom«, citat je iz D'Alemina pisma. Nije spomenuo ime novog premijera, ali između redaka naslućuje se da on na tom mjestu vidi samo Giuliana Amata. Bivši premijer obraća se ostalim čelnicima ljevih stranaka da podrže kandidaturu osobe koja je najznačajnija i najpopularnija među biračima, bez izlijeva »ljubomore i osobnog suparništva«. Na pitanje novinara što o tome misli sam premijer kratko je ogovorio: »Radit ću na tome da budem domaćin na slijedećem zasjedanju G8, u srpnju 2001. godine u Genovi. Znači, borit ću se da ostanem na čelu vlade lijevog centra. Ako pobijedi Berlusconi, neću zasigurno srušiti summit G8 koji je planiran za srpanj 2001. godine. On će se u svakom slučaju održati, bez obzira tko će biti na čelu talijanske vlade. Meni osobno je najvažnije da Italija bude predstavljena u najboljem svijetlu, kako i zaslužuje«, bio je komentar premijera Amata. Premijer je iskoristio priliku da naglasi da između njega i Romana Prodija, predsjednika Europske komisije, nema nikakvih nesuglasica, rekavši: »Nas dvojica imamo ponekad različite poglede, ali smo dobri prijatelji više od 30 godina«. Složio se s mišljenjem Waltera Veltronija, glavnog tajnika demokratske ljevice, koji je izjavio da »Berlusconi, kao čelnik oporbene stranke Forzza Italia, ne može u isto vrijeme imati ekonomsko carstvo i biti na čelu jedne države. Na to Giuliano Amato dodaje: »Slažem se u potpunosti sa Veltronijem. I mislim da je u interesu samog Berlusconija da osobno riješi taj sukob interesa«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nijemce brine američka postaja za prisluškivanje u Bad Aiblingu</p>
<p>Amerikanci odbacuju optužbe o prisluškivanju i tumače Nijemcima da ih uglavnom zanima praćenje aktivnosti pranja novca u Švicarskoj i Liechtensteinu</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Nijemce je počelo zabrinjavati što Amerikanci i dalje uredno održavaju bazu Bad Aibling u blizini Münchena, na kojoj je smješten veliki kompleks za prisluškivanje u sklopu globalnog sustava Echelon. Kritike koje se u posljednje vrijeme mogu čuti i u drugim europskim državama, jest da američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) postojeće baze održava i koristi za gospodarsku špijunažu protiv Europe. </p>
<p>Sjedinjene Države odbacuju takve optužbe riječima da tako dobivene informacije nikada ne prosljeđuju američkim tvrtkama. Europljani zamjeraju Washingtonu što su američki obavještajni podaci o korupciji presudno utjecali na odluku Saudijske Arabije da otkaže veliki ugovor o kupnji europskih zrakoplova Airbus. Saudijci su se odlučili za kupnju zrakoplova američke tvrtke Boeing.</p>
<p> »Nevjerojatno je da se još uvijek podnosimo takvo što«, kaže Else Huber, aktivistkinja njemačke stranke Zelenih koja je u svbinju organizirala sastanak s ciljem da se preispita opravdanost daljnjeg postojanja američkih postaja za prisluškivanje. Ona je u izjavi za Washington Post rekla da u Njemačkoj postoji velika nelagoda oko toga što Amerikanci rade, ali da oni s vremena na vrijeme organiziraju vrtnu zabavu kako bi smirili lokalne dužnosnike. »Činjenica da su još uvijek ovdje i da nas promatraju deset godina nakon sloma sovjetskog carstva stvarno je za žaljenje«, rekla je Huber. </p>
<p>Prije dva tjedna Europski parlament izglasao je da se otvori istraga o tome špijuniraju li Sjedinjene Države europske gospodarstvenike. Imenovano je povjerenstvo koje treba ispitati sustav Echelon za koji obavještajni stručnjaci kažu da svakoga sata može obraditi milijarde telefonskih poziva, e-mail i fax poruka u svakom kutku svijeta. Mrežu trenutačno vode SAD u suradnji s Velikom Britanijom, Kanadom i Novim Zelandom, a radi se o vrlo moćnom kompjutoru koji, traži željenu riječ, glas i druge podatke, preko postaja za prisluškivanje poput ove u Bad Aiblingu. </p>
<p>»Ne znam što Europljani uopće traže. Primjedba da obavještajno prikupljamo podatke radi promicanja američkog gospodarstva jednostavno nisu točne«, kaže glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. </p>
<p>U jednom drugom slučaju, francuska tvrtka Thomson-CSF izgubila je veliki ugovor o prodaji oružja od američkog rivala Raytheon, nakon što je Washington Brazilu dostavio informacije o korupciji prikupljene prisluškivanjem. Ovaj je događaj razljutio francusku vladu koja je od Njemačke i Britanije zatražila da se zatvore ključne postaje NSA za prisluškivanje u Europi, uključujući i Bad Aibling i još dvije postaje u Velikoj Britaniji. I Njemačka i Britanija odbacile su zahtjev Francuza rekavši kako prihvaćaju američki odgovor da se gospodarska špijunaža ne provodi protiv prijateljskih zemalja. »Francuski argument nema težinu posebno kada se zna da su upravo oni poznati po aktivnostima u gospodarskoj špijunaži protiv susjeda i saveznika«, reka je Postu jedan viši njemački diplomat. Ono što zabrinjava njemačku vladu jest to što Washington i dalje odbija prilagoditi hladnoratovske vojne kapacite modernim prijetnjama. Prema zaključcima jedne novije studije njemačke vlade, u Njemačkoj je još uvijek aktivno oko 12.000 američkih obavještajaca, dok ih je za vrijeme hladnoga rata bilo 20.000. U Bad Aiblingu, gdje broj zaposlenih Amerikanaca čini desetinu od 16.000 stanovnika, odnosi Amerikanca i lokalnog stanovništva i dalje su prijateljski. Gradonačelnik Felix Schwaller kaže da bi odlazak Amerikanaca bio veliki udarac za lokalno gospodarstvo. »Oni plaćaju stanarine, troše puno novca u našim trgovinama i priređuju sjajne zabave i roštiljade«, dodao je. </p>
<p>Erich Schmidt-Einboom, čelnik Instituta za mirovne studije u blizini Weilheima kaže da protivnike američkih baza pokušava umiriti riječima da Amerikanci imaju prečeg posla od slušanja njihovih razgovora i dopisivanja putem e-maila. »Amerikanci su nam rekli nekoliko puta da nisu zainteresirani da nas špijuniraju, nego da ih uglavnom zanima praćenje signala o aktivnostima pranja novca u Švicarskoj i Liechtensteinu«, rekao je dodajući kako je to »legitiman cilj - tako dugo dok ne počnu viriti u njihove bankovne račune«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zašto smo efikasniji u rušenju nego u građenju objekata?</p>
<p>Kad bi hrvatska Vlada i njezina odgovarajuća ministarstva uložili toliko napora i novca za poticaj stanogradnje i zbrinjavanje beskućnika koliko za ovogodišnje bespravno rušenje sagrađenih objekata gdje bi nam kraj bio. Ovako ostaje da se duboko zamislimo što se to događa u Zemlji čudesa. </p>
<p>Sjetimo se kako smo samo prije godinu dvije sami sebe proglasili »gospodarskim čudom kojem se divio čitav svijet«, a danas smo opet neviđeno čudo, jer se, eto, potiče rušenje, a ne građenje novih objekata mada je Hrvatska već odavno u stambenoj bijedi. Ruše se ne samo stambeni nego i drugi gospodarski objekti dok je zemlja u velikoj gospodarskoj krizi te na rubu siromaštva. Neki rušenje obrazlažu osvetom, drugi poštivanjem zakona ovisno o tome kojoj političkoj opciji i svjetonazoru pripadaju.</p>
<p>Nedavno se, s komentarom javio i Glas koncila koji je protiv rušenja, ali istodobno i za poštivanje zakona, mada to ovoga puta ne ide zajedno.</p>
<p>Bilo kako bilo tužno je i jadno gledati kako se rušenjem upropaštava veliko nacionalno bogatstvo koje smo godinama mukotrpno stvarali. Jer kako bi bilo lijepo kad bi se umjesto rušenja gradilo i kad bi se sva ona pozitivna energija i novac koji se ulažu u rušenje uložili u poticaj i razvoj stanogradnje, a tako bi valjda trebalo raditi. </p>
<p>Iole normalan čovjek ne može, a da se ne upita kako su se i na koji način namnožili toliki bespravno sagrađeni objekti, a da to nitko do sada nije primijetio i na vrijeme zaustavio. Spominje se brojka, čak od 65.000 bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj pa se s pravom postavlja pitanje što su do sada radili građevinski inspektori i drugi čuvari zakona kad je u pitanju bespravna gradnja. U pitanju je broj bespravnih građevina svih vrsta ravan desetogodišnjoj stambenoj gradnji u zemlji pa to ozbiljno zabrinjava ne samo struku nego i obične građane. S jedne strane devastira se i upropaštava prostor, a s druge krše zakoni i čini velika materijalna šteta. Jednostavno, stječe se dojam kao da je prije 3. siječnja ove godine nisu postojali građevinski propisi, jer se radilo i gradilo kako se tko sjeto.</p>
<p>Bespravni graditelji mogu se svrstati u tri osnovne skupine, a to su: Siromašni i bijedni beskućnici, među njima i mnogo izbjeglih i prognanih za vrijeme nedavnih ratnih zbivanja, zatim novokomponirani investitori koji grade »po vrlo povoljnim cijenama« za tržište radi stjecanja zarade, te bogati i bahati pojedinci na vlasti ili u sprezi s vlašću koji grade za vlastite potrebe tamo gdje sami odrede »jer je to i onako sve njihovo«.</p>
<p>Beskućnici su, najčešće gradili iz očaja i nužde, jer su i oni nastojali sebi osigurati krov nad glavom pa makar i mimo zakona, dok su novopečeni graditelji radili na svome ili kupljenom zemljištu i ostvarivali profit, a ovi posljednji iz obijesti i stjecanja materijalne koristi. Siromašni su gradili na periferiji gdje nedostaju komunalije i urbanistički planovi, a novokomponirani maheri bliže središtu grada, dok su bogati gradili na atraktivnim površinama bez obzira na to gdje su.</p>
<p>Najmanje štete društvu nanijeli su siromašni beskućnici koji su gradili na periferiji, a osim toga »rješavali su i svoje stambeno pitanje«.</p>
<p>Ipak, svi oni bez obzira na razloge i pobude gradnje jednako su odgovorni pred zakonom, iako je velika razlika u ostvarenju osnovnog cilja. </p>
<p>Bespravnom gradnjom devastirana su mnoga mjesta i gradska središta, ali nisu pošteđena ni turistička naselja ni morska obala. Posebno su pojedinci od utjecaja i na vlasti gradili gdje su htjeli jer im se nitko nije smio suprotstaviti. Pričaju mi susjedi bespravno sagrađenog podsljemenskog naselja na periferiji Zagreba da dugo nisu znali što se događa u njihovoj neposrednoj blizini, a kad su doznali za veliko gradilište ne samo da nisu smjeli pozvati građevinsku inspekciju i prijaviti graditelje, nego nisu smjeli ni pitati tko to gradi. Znali su jedino da je riječ o »onima odozgo« i da su moćni i utjecajni.</p>
<p>Otkako je sadašnja Vlada uzela stvar u svoje ruke od prije nekoliko mjeseci stalno se priča o poštivanju zakona i rušenju bespravno građenog.</p>
<p>Riječ je o rušenju objekata koji su nikli suprotno zakonskim propisima protiv čega nije ni jedna dobronamjeran građanin, međutim, mnogo je pitanja koja se postavljaju odgovornim gdje su bili i što su radili do sada kako bi spriječili veliku materijalnu štetu i druge posljedice. Što uostalom na to kažu oni koji su vodili zemlju prošlih deset godina? Gdje su bili i što su radili da nisu na vrijeme upozorili i zaustavili bespravne graditelje, još u samome početku, kad su kopani temelji u podsljemenskom zelenom pojasu ali i na drugim mjestima.</p>
<p>I da stvar bude zanimljivija, najčešće se nije gradilo iz neznanja ili nužde (sirotinja) nego naprotiv, s pozicije sile vlasti i funkcije iz bahatosti, ali i primitivizma. Tako su za kratko vrijeme iznikle kojekakve vrste objekata koji nemaju nikakve veze s povijesnom i graditeljskom tradicijom i običajima određenog mjesta. Neki put gradilo se vrlo skupo, ali i tehnički nestručno pa i opasno za stanovanje u takvim objektima, ali i za susjedne objekte. I što sada?</p>
<p>Umjesto da radimo i gradimo mi rušimo. Pravimo višestruku štetu, ali koga to zanima. Šteta je bespravnim investitorima, ali i društvu u cjelini, nama poreznim obveznicima, jer i rušenje košta, a plaća se iz proračuna.</p>
<p>Mnogi se pitaju jesmo li toliko bogati da jednoga dana gradimo, a drugoga rušimo i pravimo višestruku štetu. Ne znam do kada? </p>
<p>Mr. GRGA JELINIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Presude su bile sramotne i nitko ih ne može braniti</p>
<p>Čitajući polemiku Nikice Mihaljevića protiv Branimir Donata, Stjepana Šešelja i Dubravka Horvatića, naišao sam na njegovu ocjenu književnog stvaralaštva i političkog djelovanja Mile Budaka. Drug Mihaljević može imati kakvo hoće mišljenje o kakvoći Budakovog književnog rada, no naveliko su me zasmetale ove riječi uvodničara Vjesnika kad piše o Budaku kao »ratnom zločincu«: »Usput, budući da je Hrvatska jedna od sljednica Jugoslavije, mora i u ovoj stvari poštivati njezine pravne čine, sve dok ih na pravno valjani način ne promijeni kompetentni sud. Pored smrtne kazne, u presudi je izrečena i zabrana objavljivanja njegovih (Budakovih) djela, što bi trebala da važi do danas, jer presudu nitko ničim nije stavio izvan snage.«</p>
<p>Piscu tih redaka postavljam sljedeća pitanja:</p>
<p>1.) Smatra li on da su jugokomunistički inscenirani procesi od svibnja 1945. do proglašenja hrvatske države pravovaljani i time obvezatni i za hrvatsko demokratsko pravosuđe danas?</p>
<p>2.) Ako je to tako, onda su svi nepravedno osuđeni, da spomenemo samo najvažnije, od onih koji su preživjeli Bleiburg i križne puteve, preko presude blaženom Alojziju Stepincu, te brojni sudionici Hrvatskog proljeća (od kojih se neki danas nalaze na vlasti) i dandanas obilježeni kao takovi, da im je to mrlja u biografiji?</p>
<p>3.) Budući da revizija tih jugokomunističkih osuda (riječ je o stotinama tisuća njih) nije bilo, znači li to da su i one za sva vremena onakve kakve su ih formulirali tadašnji totalitarni sudovi?</p>
<p>Budak je bio osuđen po jednom pravno nevažećem sudu, na insceniranom procesu u kojemu obrana nije imala nikakvu šansu. Takve presude su bile sramotne i nitko ih, osim privrženika jugokomunizma, ne može braniti. Jer zakoni totalitarnih sustava kao i sudovi koji izriču presudu na temelju njih ne važe u demokraciji, a sramota je hrvatskog pravosuđa što nije paušalno revidiralo sve političke presude jugokomunističkog krivosuđa. Uostalom, kad je Budak bio krvavo ranjen od nekoliko agenata monarhofašističke Jugoslavije sva hrvatska kulturna krema, a među njima i prokomunistički pisci kao Krleža, ustali su u njegovu obranu. Koliko se komunistička Jugoslavija razlikovala od civilizirane i demokratske Francuske vidjelo se i po tome što je pobjednički general Charles de Gaulle pomilovao »francuskog Pavelića« generala Petaina koji je bio osuđen na smrt. U nas su jugokomunistički sudovi osuđivali na pogubljenje i obične ustaške čarkare. A to danas drug Nikica Mihaljević smatra pravovaljanim. </p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Köln, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tko je istjerao radnike iz hrvatskih zakona i uveo posloprimce</p>
<p>Ministar Davorko Vidović, tumačeći neki dan u Saboru prijedlog promjena Zakona o radu, rekao je kako je bilo dosta polemika oko toga da se naziv zaposlenik promijeni terminom radnik. No, prihvaćena je sugestija i upozorenje pravnika da bi izmjene naziva izazvale čitav niz nužnih izmjena u drugim zakonima pa i u Ustavu. Zastupnici Milanka Opačić i Davor Jurić usprotivili su se takvom tumačenju pravnika. Promjena naziva mogla bi se obaviti vrlo jednostavno, rekli su, jer je na dnevnom redu i promjena Ustava već za jesensko zasjedanje.</p>
<p>Hrvatska javnost, siguran sam, podupire zahtjev spomenutih zastupnika. Ona se prisjeća nametnuti atmosfere početkom devedesetih godina da se, uz nužne jezične korekture pravnog nazivlja iz bivšeg jugoslavenskog režima, ide u krajnosti. To su iskoristili stranački zagrijani lektori i neki jezikoslovci da se, iako hrvatski, očito samo radi toga kako bi se umjetno stvorile razlike i tamo gdje ih leksički nema. Tako je ideologija isključivosti nadvladala struku, »kumovala je ideologija«, kako veli prof. dr. Silić neki dan u Vjesniku. Tada je pod pritiskom tih idoeloga iz Zakona o radu izbačen i hrvatski naziv radnik i sve njegove izvedenice. Dok su tajkuni otimali radnicima plodove njihova minula rada, ideolozi jezične isključivosti brisali su im čak i ime u zakonskim terminima.</p>
<p>Bilo bi sada dobro obznaniti javnosti tko su bili nositelji takvih jezičnih ekstremizama kojima su više preferirali nakaradne novotvorine, bukvalne prevedenice iz njemačkog, nego izvorne riječi kao što je radnik.</p>
<p>Naši su novinari, nažalost, bez ikakvih rezervi prihvatili upotrebu zamjenskih naziva i tako su se oni proširili u javnosti. Posebnu odgovornost za to snosi Hrvatska radiotelevizija, pa se od novinara te ustanove, njezinih izvjestitelja iz Sabora, sindikata i radničkih skupova očekuje da sada korjenito promijene rječnik, te podupru nastojanja u Saboru i drugdje kako bi se tijekom narednih mjeseci u našem radnom zakonodavstvu i u Ustavu izmijenili nametnuti jezični nazivi.</p>
<p>Prošli put sam spomenuo jednu pjesmu Silvija Strahimira Kranjčevića posvećenu radniku. Pjesma »Radniku« objavljena je u minulih stotinu godina u bezbroj izdanja Kranjčevićeve lirike. Posljednji put 1996. u izdanju Matice hrvatske: »Izabrane pjesme«, pripremio Krešimir Nemec.</p>
<p>Kranjčevićeva je pjesma aktualna i danas, ne samo zbog saborske rasprave o vraćanju temeljnog naziva radnik. Ponovno se, na sreću, pokreću u sindikatima i drugdje zahtjevi za radničkim sudjelovanjem u upravljanju tvornicama i pogonima, za »radničkim direktorima«. Naime, Koordinacija SSSH uputila je Vladi zahtjev da se domaće radno zakonodavstvo prilagodi europskim standardima u participaciji radnika. »Hrvatska mora naučiti što su radni standardi Europske unije«, izjavio je ovih dana Davor Jurić, predsjednik SSSH, podsjetivši na praksu u Njemačkoj i Danskoj.</p>
<p>Stariji čitatelji sjetit će se što je u lipnju 1968., u intervjuu Zvonku Letici s Televizije Zagreb, govorio tadašnji lider njemačkih socijaldemokrata Willy Brandt o pozitivnim iskustvima funkcioniranja europskih oblika radničkog samoupravljanja kao jednom od temeljnih generatora društvenog razvoja, odnosno »the sane society« (zdravog društva), kako je to u svojoj istoimenoj knjizi nazvao istaknuti zapadni sociolog Erich Fromm.</p>
<p>Dobro je podsjetiti se na sve to danas kad se hrvatsko društvo, našavši se u krizi tranzicije, teško izvlači iz bespomoćnosti, bez velikih ideja i ideala. Na pomolu je, čini se, velika sindikalna inicijativa koju će hrvatsko radništvo svesrdno podržati.</p>
<p>MIHO HORVATIN</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Povrat imovine jednima da, ostalima ne</p>
<p>U zadnje vrijeme se često piše o obvezi Republike Hrvatske da svojim odbjeglim građanima srpske nacionalnosti vrati njihovu imovinu. Prvotno je HDZ-ova vlast zamislila da se ta »ostavljena« imovina smatra za državnu, i da će onda država davati u »otkup« te kuće, zemlju, stanove i drugo zainteresiranim useljenicima iz Bosne i sa Kosova i od drugdje, s tim da se »otkup« vrši po minimalnim cijenama. Također, bilo je zamišljeno da se pravim vlasnicima iz dražvnog proračuna dade određena naknada, u pravilu desetak puta manja od stvarne moguće vrijednosti dotičnih nekretnina.</p>
<p>Međutim, međunarodna zajednica je ulazak Republike Hrvatske u određene međunarodne asocijacije uvjetovala i time, da se Srbima povratnicima izvrši povrat njihovih nekretnina u njihovo vlasništvo.</p>
<p>Dakle, hrvatki građani srpske narodnosti imaju pravo na ono što se naziva naturalnim povratom imovine.</p>
<p>Zanimljiva je činjenica da mnogi Hrvati, Židovi, Srbi, Talijani....kojima je imovina oduzela komunistička vlast ili ustaška vlast, po zakonima koje je donio HDZ (u suradnji s još jednom strankom jer nije bilo dovoljno glasova) - nemaju pravo na naturalni povrat te svoje nepokretne imovine.</p>
<p>U listopadu 1996. g. donesen je tzv. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Njime država želi »urediti« vlasnička pitanja imovine koja je oduzeta od 1945. na dalje. Gotovo u pravilu, imovina se vlasnicima ne vraća, nego se obećaje plaćanje takozvane »naknade«. Vrijednost oduzete imovine se procjenjuje na nekoliko desetina milijardi DEM (čak do 70-80). Za primmjer: samo stanovi u oduzetim stambenim zgradama (oduzeto najviše 1958. g.) za koje su vlasnici podnijeli zahtjeve za povrat, vrijede oko 3 milijarde DEM (oko 30.000 stanova, od toga oko 60 posto u Zagrebu, ostali u drugim gradovima). Ostale nekretnine su npr. zemlja, razne zgrade i poslovni prostori (koji se u pravilu po Zakonu o »naknadi« vraćaju, ali se postupak provodi vrlo sporo, i po sadašnjem tempu potrajat će to još barem desetak godina). »Naknada« je »uređena« tako, da se plaća samo dio vrijednosti, pa je čak i limitirana. Teorijski, pojedincu se može vratiti npr. dvorac vrijedan 50 milijuna DEM, ali ako mu se ne vraća, onda se plaća »naknada« najviše do 1 milijun DEM. I to plaćanje »naknade« uređeno je na poseban, specifičan hrvatski način: ono se provodi kroz 20 godina!</p>
<p>Sudbina HDZ-ovski otete imovine da se dobro ilustrirati na primjeru oduzetog stana. Stan koji tržišno vrijedi 100.000 DEM, država smatra svojim vlasništvom i poklanja ga stanaru za 10.000 DEM. Od toga 5-6 tisuća DEM određeno je pravom vlasniku za »naknadu«, i to u obrocima, na 20 godina. Sad se postavlja pitanje: zašto se te nekretnine - stambene zgrade, poslovne zgrade, zemlja itd.- ne mogu vratiti građanima Hrvatske kojemu je to oduzeto 1941.-1945. (tom građaninu se ne daje niti ona mizerna »naknada« ), ni onomu kojemu je to oduzeto 1945.-1990.. - a na hrvatskom građninu srpske narodnosti koji se vraća iz Srbije, kojemu je hrvatska država oduzela imovinu u 90-tim godinama, tome se Republika Hrvatska obvezuje na povrat?!</p>
<p>Gdje su ona silna zaklinjanja u ljudska prava? Kako to da smo po Ustavu svi jednaki, ali neki su jednakiji od drugih...</p>
<p>STIPE BARTULICA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Policija još ne zna tko je izgorjeli mladić iz trešnjevačkog parka</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ni nakon opsežnog očevida koji je potrajao nekoliko sati i obdukcije karboniziranog tijela, koje je pronađeno u subotu rano ujutro na raskrižju inače frekventne Zagorske i Selske ulice, zagrebačka policija u ponedjeljak nije priopćila druge detalje o događaju, kao niti rezultate obdukcije. Još uvijek se ne zna identitet spaljene osobe, već samo podatak da se sa sigurnošću radi o mlađem muškarcu.</p>
<p>No, kako je već bilo rečeno, zbog specifičnog statičnog položaja spaljenog tijela, sa samo očuvanom desnom rukom i potkoljenicama, ostavljen pored klupe u parku, zasad je isključeno samoubojstvo, te se pretpostavlja da se ipak radi o ubojstvu koje je prema svemu sudeći počinjeno na nekom sasvim drugom mjestu. Radi li se o ubojstvu, moguće će biti identificirati tragove i na spaljenim kostima, bilo od metka, eventualnog davljenja (ako je, primjerice, pri tome slomljena jabučna kost), itd. Mogućnosti da je tijelo premješteno s mjesta događaja, policiji dodatno otežava daljnju istragu, jer je time vjerojatno uništen veći dio tragova koji bi mogli ukazati na mjesto događaja, također način ubojstva, ili pak na identitet počinitelja.</p>
<p>Naime, kako kod spaljenog mladića nisu pronađeni nikakve isprave ili pak osobni predmeti, istražiteljima jedino preostaje uzimanje otisaka prstiju s desne ruke, eventualni tragovi ispod noktiju, izuzimanje mikrotragova s mjesta pronalaska i s malobrojnih očuvanih dijelova tijela kao i s očuvanih cipela. S druge pak strane, treba utvrditi i čiji su sve tragovi, ako ih ima, na mjestu i oko mjesta događaj, itd.</p>
<p>Način na koji je tijelo nepoznatog mladića izgorjelo, potom pronalaženje čime je i kako spaljen, odnosno izazvan plamen na tijelu, itd., policiju bi moglo navesti na dodatne detaje prilikom razrješavanja slučaja. Primjerice, pored zgarišta u parku pronađeni su nagorjeli komadi nekih predmeta koji podsjećaju na rastopljenu plastiku. Uz to, pronađeno je i nekoliko kapljica krvi na zgarištu, što pak ukazuje da je mladić možda krvario i još bio živ u trenutku kada je dopremljen do parka.</p>
<p>Postavlja se pitanje što je počinitelja navelo da tijelo dopremi upravo na to mjesto, rješavanje tijela na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ili pak neka skrivena poruka, o kojoj najviše kalkuliraju prestrašeni susjedi. Oni, naime tvrde da taj park redovito posjećuju narkomani, dok su na mjestu događaja tvrdili kako je tamo nedavno pronađen obješeni muškarac. Također, nekolicina susjeda spomenula je i mafiju, koja prema njihovim navodima zasigurno ima prste u cijelom slučaju.</p>
<p>No, to su tek »ulična« nagađanja o ovom nesvakidašnjem događaju, a što se doista dogodilo, kako i zašto, te prvenstveno tko je spaljeni mladić, čeka se da riješi policija. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Načelnik općine Kijevo, Marinko Čavka priveden u policiju na razgovor </p>
<p>ŠIBENIK, 24. srpnja</p>
<p> - Marinko Čavka, načelnik općine Kijevo i povjerenik za susjednu općinu Civljane, u ponedjeljak je priveden na informativni razgovor u policiju, a očekuje se i njegovo ponovno uhićenje.</p>
<p>Da podsjetimo, Čavka i njegov zamjenik Zvonko Radić proteklog su tjedna uhićeni i u pritvoru proveli jedan dan, nakon čega ih je istražni sudac pustio na slobodu. Kaznena prijava ih tereti da su kijevski proračun oštetili za oko 900.000 kuna. »Kijevski dvojac« tereti se, naime, da su izdavali lažne putne naloge, prikazivali nepostojeću reprezentaciju, kupovali rabljena vozila za 200.000 kuna, a na ime popravaka na tim vozilima prikazivali troškove od oko 100.000 kuna. Za navodno neiskorištene godišnje odmore uzimali su si po 10.000 kuna naknade, a terete se i za dodjelu radova na obnovi Općinskog doma i to poduzeću koje u to vrijeme nije bilo ni registrirano, Gradnja - Kijevo.</p>
<p>Nakon puštanja iz pritvora, Čavka i Radić najavljivali su konferenciju za novinare na kojoj će detaljnije progovoriti o, kako su isticali, političkoj pozadini cijelog slučaja. Međutim, novinari do sada obećani poziv nisu dobili. Radić je izjavio kako je njegovo uhićenje politički čin. Izjavio je kako je u protekle dvije i pol godine u Kijevu napravljeno mnogo, te kako je spreman otići u zatvor ukoliko se dokaže njegova krivica. Pita se, ako su on i Čavka toliko pokrali koliko se navodi u prijavi, kako to da nisu zadržani duže u pritvoru od jednog dana.</p>
<p>Neposredno nakon njihova uhćienja u Kijevu se trebala održati sjednica Općinskog vijeća, no, kako su sve novine izvijestile da su načelnik i njegov zamjenik u pritvoru, sjednici se odazvao tek mali broj vijećnika.</p>
<p>Prema riječima Mije Čavka, člana Općinskog vijeća, vijećnici iz oporbe su namjeravali na toj sjednici iznijeti prijedlog za raspuštanjem Općinskog vijeća i predložili imenovanje povjerenika Vlade za Kijevo, no, to će uraditi na sljedećoj sjednici. Ističu kako su oni i do sada u više navrata upozoravali na Čavkino i Radićevo ponašanje, odnosno »nerazumo trošenje državnih novaca«. Za stanje u Kijevu oni optužuju još i bivšeg šibensko-kninskog župana Ivu Baicu, te Dragu Krpinu, bivšeg povjerenika za kninsko područje od posebne državne skrbi.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo Čavka se tereti da je isto kao i u Kijevu, počinio i u Civljanima čiji je bio povjerenik.</p>
<p>Jadraka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Četvorici 16 mjeseci zatvora za tučnjavu sa smrtnom posljedicom</p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Zbog sudjelovanja u tučnjavi, nakon koje je preminuo Simon Terence Lee Jeans, pripadnik britanskog bataljuna IFOR-a u rujnu 1996. godine, pred diskotekom »Mali raj« u Kaštel Lukšiću, splitski Županijski sud proglasio je krivima tada mlađe punoljetnike Antu Biuka (23), Denisa Duvnjaka (22), Gorana Aleksića (22) i Elvisa Ražnjevića (23). U nedostatku dokaza optužbe da je Britancu zadao smrtonosan udarac, oslobođen je tada maloljetni Dean Škaro (21).</p>
<p>Biuk je osuđen na zatvorsku kaznu od šest mjeseci, Duvnjak i Aleksić na po tri, a Ražnjević na četiri mjeseca zatvora. U dosuđenu, nepravomoćnu kaznu uračunava im se i vrijeme koje su od 18. rujna do 10. prosinca 1996. godine proveli u pritvoru.</p>
<p>Prema optužnici, 8. rujna 1996. oko 1 sat u spomenutoj diskoteci verbalno su se sukobili Biuk i Duvnjak s nekolicinom IFOR-ovaca, među kojima je bio i pokojni Jeans. Zbog svađe Britanci su izašli iz diska, a optuženici se terete da su ih pustili da se udalje 600-tinjak metara, potom ih sustigli i s još desetak nepoznatih osoba započeli udarati željeznim šipkama, kamenjem, mramornim pločama, letvama, nogama i rukama. Simon Terence Lee Jeans tada je zadobio udarac kamenom, dimenzija 10x10 centimetara, u lijevu sljepoočnicu zbog čega je nastupio edem mozga. IFOR-ovac je odmah prebačen u Veliku Britaniju gdje je promijenio tri bolnice i nakon devet dana umro.</p>
<p>Prema vještačenju patologa prof dr. Šimuna Anđelinovića, da je Britanac podvrgnut operaciji i da je hematom izdreniran, najvjerojatnije bi preživio. Stoga njegova smrt nije dovedena u izravnu vezu s ozljedama u tučnjavi. Suđenje kao i obrazloženje presude bili su zatvoreni za javnost. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čeh je 46. smrtno stradala osoba na području PU splitsko-dalmatinske</p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u noći na ponedjeljak, u 2,20 sati, na dionici državne ceste u Gradcu poginuo je, Veseljko Kostanić (28) iz Drvenika.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Kostanić, upravljajući svojom »mazdom« registracije MA 347-S, zbog neprilagođene brzine u desnom nepreglednom zavoju prešao u suprotni kolnički trak i izravno se sudario s »peugeotom« registriranom HKN 9080-CZ za čijim je upravljačem bio Čeh Karel S. (28). Od siline udarca »peugeot« je odbačen unatrag, da bi potom bočno udario u prednji dio »renaulta«, registracije HKO 2929-CZ, koji se zaustavljao iza njega, a kojim je upravljao češki državljanin Josef K. (33). Uz vozača »mazde«, koji je od posljedica nesreće u splitskoj bolnici preminuo u 6,45 sati, teške ozljede pretrpio je Karel S., dok su putnici iz njegova vozila Ivona S. (29) i Barbola S. (8), prošli s lakšim ozljedama.</p>
<p>Prema statističkim podacima kojima raspolaže Policijska uprava splitsko-dalmatinska, od početka ove godine ovo je 46. smrtno stradala osoba u prometu. Prošle godine u istom razdoblju na prometnicama Splitsko-dalmatinske županije život je izgubilo 39 ljudi. Od početka srpnja ove godine u prometu je poginulo čak 13 osoba. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Petero teško ozlijeđenih u izravnom sudaru </p>
<p>VINKOVCI, 24. srpnja</p>
<p> - U prometnoj nesreći u Vinkovcima pet je osoba teško ozlijeđeno u sudaru dvaju osobnih automobila. </p>
<p>Nesreća se dogodila u Ulici bana Jelačića, ispred kbr. 37 u noći na ponedjeljak. Igor P. (20) iz Vinkovaca, upravljajući osobnim automobilom »passat« reg. oznaka VK 804-AC, zbog neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom. </p>
<p>Pri tome je prešao na suprotnu stranu kolnika te naletio na osobni automobil »zastava 128« reg. oznaka DJ 221-V, kojim je upravljao Goran P. (20) iz Vinkovaca.</p>
<p>U nesreći su, osim vozača »zastave« teško ozlijeđeni putnici u tom automobilu Marko A. (16), Danijel P. (17) i Dejan G. (22) te putnik Danijel Ž. (23) u »passatu«, svi iz Vinkovaca. </p>
<p>Vozila su u izravnom sudaru uništena. (S.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mladića ubola nožem, pa ga odvezla njegovoj kući</p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Pošto je svoga mladića Marka S. (21) iz Prugova, nakon ljubavne svađe ubola nožem u lijevu stranu prsa teško mu ozlijedivši pluća i trbuh, Dragana T. (24) iz Splita prijavljena je za kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda.</p>
<p>Do svađe i tučnjave koja je okončana ubodom, došlo je u Draganinu stanu u Splitu. Pošto su se pomirili, Dragana T. mladića je kombijem odvezla do njegove kuće u Prugovu, odakle ga je otac odvezao u Dom zdravlja Muć. Iz Muća je vraćen u splitsku bolnicu, te je utvrđeno da su ozljede teške, pa je hospitaliziran na Odjelu kirurškog šoka. Očevidom policija je pronašla nož dužine oštrice od 17,5 centimetara.(I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Požar kod Martinske podmetnuli piromani iz Drniša?</p>
<p>ŠIBENIK, 24. srpnja</p>
<p> - Požar koji je u noći na subotu planuo nedaleko od Martinske kod Šibenika opožario je oko dvadesetak hektara površine obrasle makijom, raslinjem i travom. Materijalna šteta nije velika samo zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca koji su vatru ugasili za svega dva sata Vatra je, saznajemo, planula na čak četiri mjesta. Kada su slučajni prolaznici primijetili da je planulo uz cestu na Martinskoj, pohitili su vidjeti o čemu se radi i o tome odmah izvijestili policiju i vatrogasce, ali nedugo nakon toga ugledali su i drugi požar. U neposrednoj blizini vidjeli su dvojicu mladića koji su potpaljivali suhu travu i granje, međutim, dok je na stigla policija, oni su uspjeli vatru potpiriti na još dva mjesta. Službenog policijskog priopćenja o kojim se osobama radi još nema, a neslužbeno se saznaje da su mladići iz Drniša i da je riječ o piromanima. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Šest stranih državljana zatečeno bez papira u Drnišu</p>
<p>DRNIŠ, 24. srpnja</p>
<p> - Djelatnici policijske postaje u Drnišu ovog su vikenda na autobusnom kolodvoru u autobusima koji prometuju na relaciji Makarska - Zagreb, zatekli ukupno šest stranih državljana bez osobnih isprava. najprije su na kolodvoru zatekli dvojicu državljana SR Jugoslavije (albanske narodnosti), a potom skupinu od četiri državljanina Irana. Iranci su iz BiH ilegalno prešli granicu Hrvatske izvan službenog graničnih prijelaza i to na dijelu koji teritorijalno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Svi su oni privedeni sucu za prekršaje u Drnišu koji im je izrekao novčane kazne, međutim kako su Iranci i prije ovog zaticanja već bili uhićeni i tom im je prilikom izrečena novčana kazna i to u Vrgorcu 21. srpnja ove godine, oni su upućeni u Prihvatilište za strance u »Ježevo« da konačne deportacije. Osim novčane kazne svima je izrečena mjera udaljenja s teritorija RH. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ročnik pred kninskim Zapovjedništvom ispalio 60 metaka</p>
<p>KNIN, 24. srpnja</p>
<p> - Djelatnici Vojne policije uhitili su T. P. (19), pripadnika ročnog sastava HV-a, i nad njim proveli krimianlsitičku obradu. Naime, u ponedjeljak u 7.45 sati, ročnik T. P. je na odsluženju vojnog roka u Kninu, izazvao teški incident, otvorivši paljbu iz automatske puške, AP-7,62 mm, pucajući po okolnim kućama i poslovnim prostorima ispred Zapovjedništva III ZP Knin, ispalivši oko 60 komada streljiva. Priopćeno je i iz Ministarstva obrane, odnosno Uprave za odnose s javnošću i informiranje.</p>
<p>Na mjesto događaja izašla je odmah i policijska ophodnja. Kako se navodi, ročnik T. P. je prijevarom drugog ročnog vojnika, u tom trenutku na straži, došao do spomenutog oružja. Bio je u vidno alkoholiziranom stanju i psihički rastrojen, a što se manifestiralo i neartikuliranom galamom.</p>
<p>Od ispucanog streljiva po kućama i poslovnim prostorijama ostali su tragovi metaka, učinjena je manja materijalna šteta, a na sreću ozlijeđenih nije bilo. Ročnik T. P. nije ni čekao uhićenje, već se sam s oružjem predao Vojnoj policiji u Kninu, gdje je i zadržan. O ovom incidentu djelatnici Vojne policije obavljaju istragu i utvrđuju uzroke, a očevid su obavili i djelatnici IV policijske postaje.(J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Crkvenac: Nije točno da Ministarstvo financija »pritišće« središnju banku</p>
<p>Nelikvidnost se ne može rješavati povećanjem novčane mase, »tiskanjem« novca, reprogramiranjem dugova, niti multilateralnim kompenzacijama/ Problem nezaposlenosti ne može se riješiti dok se ne potakne gospodarski rast/ Ne očekujem da se u ovoj godini može polučiti veći napredak u politici zapošljavanja/ Stečaj nije sinonim za »ključ u bravu«, već metoda aktiviranja resursa, ističe ministar financija Mato Crkvenac</p>
<p>• Vijeće ekonomskih savjetnika izradilo je Program mjera i aktivnosti za rješavanje nelikvidnosti. Je li riječ o službenom dokumentu Ministarstva financija, kad će ga Vlada usvojiti i što u njemu piše?</p>
<p>- Ministarstvo financija, u povodu utvrđivanja širih makroekonomskih uvjeta privređivanja u narednom trogodišnjem razdoblju, analizira i priprema rješenja za mnoge probleme. Jedan od tih problema je i pitanje visoke nelikvidnosti. Sve što smo dosad napravili još uvijek je u okviru stručnih analiza i rada stručnih grupa. Ne postoji nikakav materijal Ministarstva financija o rješenju nelikvidnosti, koji bi bio spreman za Vladu. Bit tog dokumenta, o kojem govorite, a koji je radni materijal Vijeća ekonomskih savjetnika, a ne Ministarstva financija, je u tome da nelikvidnost prihvaća kao jedan od izuzetno teških problema i počinje ga rješavati. </p>
<p>• Što je vlast do sada napravila na rješenju problema nelikvidnosti?</p>
<p> - Sve što je Vlada do sada učinila ide u pravcu rješenja nelikvidnosti: smanjenje državnog proračuna i ograničavanje javne potrošnje u ovoj godini, podmirivanje starih dugova, pomak u naplati PDV-a s 10. u mjesecu na kraj mjeseca, politika stečajeva s preustrojem umjesto saniranja »gubitaša«... sve su to mjere koje doprinose rješenju nelikvidnosti. Ne mislim da se nelikvidnost može riješiti parcijalnim mjerama, koje bi vodile povećanju novčane mase, »tiskanju« novca, reprogramiranju dugova, multilateralnim kompenzacijama. Ovaj problem treba riješiti cjelovitim pristupom ekonomskom razvoju, uz primjenu određenih specifičnih mjera.</p>
<p>• Kakva bi tu bila uloga HNB-a?</p>
<p>- HNB nedvojbeno jest neovisna institucija, čiji je zadatak održavanje stabilnosti i vanjske likvidnosti. No, naravno da monetarna politika uvijek radi i na ostvarivanju ukupnih ciljeva ekonomske politike. HNB će monetarnu politiku voditi posve samostalno te pridonositi rješenju problema nelikvidnosti u onoj mjeri u kojoj će to biti povezano s ostvarenjem njenih osnovnih ciljeva. Od nje se ne traže nikakvi posebni zahvati. Čiste su špekulacije da Ministarstvo financija »pritišće« središnju banku, te da će se voditi politika koja će na stari način povećavati novčanu masu. To je bez ikakve osnove!</p>
<p>• Kako komentirate prve poteze novog guvernera HNB-a?</p>
<p>- Dosad je HNB bila vrlo stručno vođena, u njoj sjede stručni i kvalitetni ljudi, pa ne vidim nikakvog razloga da to i dalje ne bude slučaj. Mislim da će rad guvernera dr. Željka Rohatinskoga i njegovih suradnika biti stručan i uspješan.</p>
<p>• U javnosti se sve više čuju zahtjevi za rebalansom ovogodišnjeg proračuna, a tome u prilog govore i neki podaci o stanju u državnim financijama. Hoće li, dakle, na jesen biti izvršen rebalans i u kojem iznosu?</p>
<p>- Ministarstvo financija je pripremilo za Sabor Izvješće o izvršavanju državnog proračuna u prvih šest mjeseci ove godine. U tom se dokumentu uočavaju određeni problemi. Riječ je o tome da se ne ostvaruju dovoljno prihodi koji su planirani, a osobito izostaju prihodi od kapitalnih transakcija, što će se tijekom godine dodatno očitovati. Ne računamo, međutim, ni na kakav rebalans u kojem bi se širila postojeća prava i rasli apetiti onih koji su ovim proračunom »stisnuti«. Ovaj je proračun restriktivan i ograničavajući, a takav će i ostati, neovisno o korekcijama koje ćemo u njemu morati napraviti. Ne treba računati na rebalans u kojem bi došlo do »probijanja« granice od 48,3 milijarde kuna.</p>
<p>• Znate li kako ćete pokriti »rupu« koja će u ovogodišnjem proračunu nastati zbog izostanka prihoda od privatizacije, nižih carina, većih budžetskih izdataka za zdravstveni i mirovinski fond?</p>
<p>- Kapitalne i druge prihode u ovoj godini namjeravamo ostvariti kako je i planirano, što znači da ne odustajemo od prihoda s kojima smo računali. Po meni, veći je problem u tome što se javljaju teškoće na području mirovina. Izdaci za mirovine veći su iz mjeseca u mjesec, te znatno premašuju iznose koji su im proračunom namijenjeni, pa sve više sredstava za isplatu mirovina moramo osiguravati iz proračuna. </p>
<p>• Završavate li rad na trogodišnjem proračunu? Što u njemu planirate?</p>
<p>- Trogodišnji proračun temelji se na strategiji ubrzanog razvoja i zapošljavanja. Riječ je o tome da državni proračun projektiramo na gospodarskom rastu u ovoj godini od 2,8 posto, zatim na rastu BDP-a u idućoj godini između tri i četiri posto, te do 6,5 posto u narednim godinama, uz stabilnost cijena. Odrednica trogodišnjeg proračuna bit će smanjivanje udjela državnog proračuna u BDP-u. Mi više ne možemo podnositi ovako visoku javnu potrošnju, koja trenutno iznosi 54 posto BDP-a, dok je prije desetak godina bila 39 posto. Nadalje, namjeravamo smanjiti deficit u državnom proračunu, jer se on prečesto bazirao na financiranju potrošnje iz zaduženja. Treća bitna odrednica je smanjenje uže državne potrošnje, uz povećanje učinkovitosti državne administracije. Riječ je o prijekoj potrebi smanjivanja broja zaposlenih i reformama, od sektora obrane i policije, preko obrazovanja, pa do zdravstvene reforme. Ne planiramo velike kapitalne izdatke, kao što je to ranije bio slučaj, kada se za infrastrukturu, obnovu i drugo iz proračuna izdvajalo velika sredstva. Ta ćemo kapitalna ulaganja u narednom razdoblju u većoj mjeri temeljiti na koncesijama, zajedničkim ulaganjima sa stranim partnerima i sl.</p>
<p>• Podaci pokazuju da se nezaposlenost u Hrvatskoj neprestano povećava, a najavom 208 novih stečajeva povećat će se dodatno. Kako mislite zaustaviti rast nezaposlenosti?</p>
<p>- Dosad je Vlada uspjela preokrenuti mnoge ekonomske trendove. Pritom posebno mislim da više ne saniramo arbitrarno i proizvoljno neka poduzeća, te da država postaje uredan platiša. Već se, uostalom, i pokazuju prvi rezultati takve politike: industrijska je proizvodnja u lipnju porasla za 9,6 posto, rast trgovine iznosi 13,7 posto, građevinarstvo se oporavlja, poljoprivredna je godina uspješna, turizam će polučiti rekordne rezultate, bilanca plaćanja ima pozitivne trendove, a uza sve to zadržavamo ekonomsku stabilnost. To je ohrabrujuće. Ostaje, međutim, problem nezaposlenosti, jer tu nema promjene trendova. No, morate znati da je nezaposlenost u nas strukturni, a ne konjunkturni problem. Ona je rezultat procesa privatizacije kakav je kod nas proveden, zatim, oslabljene snage poduzeća, nelikvidnosti, sanacije banaka i tvrtki na račun gospodarstva. Osim toga, naše su tvrtke ostale i bez tržišta, proizvodne snage, programa, financijske osnove,... Nedvojbeno je da se ne mogu dogoditi promjene u sferi zapošljavanja, a da se prethodno ne dogode u gospodarskom rastu. Prvo treba pokrenuti gospodarski rast, pa se tek onda može riješiti problem nezaposlenosti. Inače, prema metodologiji kojom se stopa nezaposlenosti računa na Zapadu, u nas je sada nezaposleno 14,5 posto radno aktivnoga stanovništva, dok je prema našim statističkim podacima veća od 21 posto. Ne očekujem da se u ovoj godini može polučiti veći napredak u politici zapošljavanja, bez obzira na sezonsko zapošljavanje. Kad se, računam tijekom iduće godine, vidno popravi gospodarsko stanje, stvorit će se uvjeti za rješenje problema nezaposlenosti.</p>
<p>• Mnogi ekonomisti upozoravaju da pokretanje lavine stečajeva nije osobito mudar potez, kako s političke, tako i s ekonomske točke gledanja. Ne bi li bilo ispravnije barem kratkoročno nastaviti subvencionirati dio tih tvrtki, a tek ih zatim prepustiti tržištu? </p>
<p>- Stečajeve treba pravilno shvaćati. Ljudi pod stečajevima podrazumijevaju postupak koji znači »ključ u bravu«, a to jednostavno nije točno. Riječ je o postupku u kojem se vjerovnici i dužnici susreću s problemom oko nekog poduzeća i traže određena rješenja. Naša je namjera te procese voditi tako da se provedu prebijanja dugovanja, reprogrami dugova, pa čak i brisanje određenih potraživanja, kako bi se poduzeće moglo restrukturirati i opstati. Najveći je problem taj što su imobilizirani ekonomski resursi, a stečaj znači aktiviranje tih resursa. Stečaj nije sinonim za »ključ u bravu«, već metoda aktiviranja resursa. Vjerujem da će se stečajevi s preustrojem vrlo brzo pokazati učinkovitima kada je riječ o restrukturiranju i pokretanja proizvodnje.</p>
<p>Privatizacija HT-a još ove godine?</p>
<p>• Što je s privatizacijom Hrvatskih telekomunikacija? Hoće li se izostanak tih prihoda u ovogodišnjem proračunu »pokriti« bridging loanom (mosnim kreditom)?</p>
<p>- Prije svega, u ovom trenutku još nije posve sigurno kada će doći do drugog kruga privatizacije HT-a. Moguće je da se ona provede još i tijekom ove godine. Još uvijek je otvoreno pitanje hoće li se ona provesti međunarodnom javnom ponudom (IPO) ili prodajom strateškom partneru. Savjetnik za privatizaciju je odabran i on će, zajedno s vlasnikom, odabrati kako će se ona provesti. To se može dogoditi još u ovoj godini. No, ako do toga ne dođe, bit će osigurano financiranje bridging loanom (mostnim financiranjem) onog dijela koji je državnom proračunu neophodan.</p>
<p>• Postoje li u Vladi razilaženja između pojedinih ministara kada je riječ o drugom krugu privatizacije HT-a?</p>
<p>- Ne, ja bar za njih ne znam. Štoviše, mislim da unutar Vlade postoji prilična suglasnost oko toga. Svi znamo da u privatizaciju treba ući, a najbolji put tek treba utvrditi s konzultantom. </p>
<p>Nisam prijetio ostavkom zbog PDV-a!</p>
<p>• Jedno od predizbornih obećanja šestorke bilo je i smanjenje PDV-a. Najave o smanjenju PDV-a već u ovoj godini došle su iz Vladinih krugova. Znači li to da netko od ministara na Vas vrši pritisak za sniženje PDV-a?</p>
<p>- Ne, doista ne, niti bih ja to dopustio. No, moram reći da Vlada nije smetnula s uma ne samo predizborno obećanje, već i potrebu ukupnog poreznog rasterećenja, što uključuje i PDV. Uostalom, dosad je već na tom području dosta i učinjeno. Pomakli smo rok obračuna i uplate PDV-a s 10. na kraj mjeseca, što ima efekt kao da je PDV smanjen za jedan postotni poen. Zatim, prihvatili smo određene korekcije PDV-a u području kulture, što je vezano uz ulazak u WTO. Od iduće godine uvodimo nultu stopu PDV-a za uplate iz inozemstva radi organiziranog boravka turista u Hrvatskoj. I dalje ćemo voditi računa o smanjenju PDV-a, ali prioritet će nam biti smanjivanje cijene rada i drugih poreza koji potiču zapošljavanje. To će omogućiti smanjenje PDV-a, uz istodobno zadržavanje određene razine poreznih prihoda.</p>
<p>• Je li točno da ste prijetili ostavkom ako se stopa PDV-a u ovoj godini snizi na 19 posto?</p>
<p>- Nije bilo razloga za to, jer s nikim nisam bio u ozbiljnom sukobu. Osim toga, u Vladi je dobro prihvaćena ideja o sniženju cijene rada. Postojale su špekulacije o tome da bi trebalo sniziti PDV, ali u Vladi smo bez većih problema došli do suglasnosti da je u ovom trenutku prioritet smanjiti cijenu rada. </p>
<p>• Kada bi, dakle, mogli očekivati nižu stopu PDV-a? </p>
<p>- Nižu ćemo stopu PDV-a moći uvesti tek kada se ubrza gospodarski razvitak i poveća zapošljavanje, te kada smanjimo neke druge poreze. U ovoj i idućoj godini nemamo u planu daljnje snižavanje PDV-a, jer to bilance jednostavno ne bi podnijele. Uostalom, na području PDV-a smo već učinili nekoliko poteza, čiji je rezultat takav da je ovaj porez sada objektivno niži.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Oslo najkuplji, Budimpešta najjeftiniji grad u Europi</p>
<p>LONDON, 24. srpnja</p>
<p> - Slabi euro utjecao je na znatno smanjenje troškova života u zemljema eurozone (zemlje koje su uvele zajedničku valutu), navodi u svom izvješću Economist Intelligence Unit (EIU). Zbog slabog eura, u većini europskih gradova cijene su pale, što primjerice znači da su troškovi života trenutačno jednaki u Münchenu i Kairu, ili Dublinu i Logosu. Listu najskupljih gradova, koju je EIU sastavio uspoređujući troškove života i cijene proizvoda u 127 zemalja, predvodi Tokio. Slijede Osaka, Hong Kong, Taškent, Oslo i London. Najjeftiniju su pak Teheran, New Delhi, Quito, Mumbai, Karachi i Budimpešta.</p>
<p> Pariz, ranije najskuplji grad u eurozoni, sada je na 12. mjestu na svjetskoj listi, dok je prošle godine bio na sedmom. To je prvi put od 1991. da je francuska metropola ispala iz prvih deset najskupljih gradova u svijetu. </p>
<p> Uspon na šesto s devetog mjesta u posljednjih devet godina London, kao najskuplji grad u eurozoni, može zahvaliti jačanju nacionalne valute. Oslo je pak postao najskuplji grad u Europi, pretekavši Zürich.</p>
<p> Najjeftiniji europski grad za život je Budimpešta, gdje su troškovi života upola manji nego u New Yorku. Veliki skok na listi zabilježio je Beograd, popevši se s 105. na 19. mjesto među najskupljim gradovima u svijetu nakon NATO-ovih zračnih napada. Tokio je zadržao primat najskupljeg grada na svijetu sa 65 posto većim troškovima života nego u New Yorku koji je u izvještaju uzet kao polazni indeks, a New York je na 11. mjestu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ina i »Viktor Lenac« najveći hrvatski izvoznici</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ina sa 316 milijuna dolara izvoza te 743 milijuna dolara uvoza, na prvim je mjestima rang-lista 100 najvećih hrvatskih izvoznika i uvoznika u prošloj godini (kao uostalom i u godini prije), koje je objavio zagrebački Privredni vjesnik u suradnji sa Zavodom za platni promet.</p>
<p> Na drugo se pak mjesto najvećih hrvatskih izvoznika (s trećeg u godini prije) probilo riječko remontno brodogradilište »Viktor Lenac« sa 215 milijuna dolara vrijednim izvozom. Treći je DIOKI Zagreb sa 172 milijuna dolara izvoza.</p>
<p>Zagrebačka Pliva je, kao i u prethodnoj godini, i u 1999. na ljestvici najvećih izvoznika zauzela četvrto mjesto sa nešto više od 156 milijuna dolara prošlogodišnjeg izvoza. Na petom je pak mjestu još jedno brodogradilište - pulski »Uljanik« sa prošlogodišnjim isporukama brodova vrijednim nešto više od 124 milijuna dolara. Uljanika na ljestvici najvećih izvoznika u 1998. godini nije bilo među prvih deset. </p>
<p> Kutinska Petrokemija u 1999. godini izvezla je roba, po podacima iz carinskih deklaracija, za 84,8 milijuna dolara, čime je na rang- listi izvoznika zauzela šesto mjesto (prema petom u godini prije). Podravka iz Koprivnice sa prošlogodišnjim je izvozom u vrijednosti od 66,1 milijun dolara, sa šestog mjesta u 1998., spustila na sedmo mjesto u 1999. </p>
<p> Sa sličnim iznosima vrijednosti prošlogodišnjeg izvoza kutinski Selk (46,5 milijuna dolara) je na osmom, a »Kamensko« Zagreb (46,3 milijuna dolara) na devetom mjestu te rang liste. Na desetom je mjestu TLM - TVP Šibenik sa prošlogodišnjom vrijednošću izvoza od 45,5 milijuna dolara. Ako se uporede vrijednosti izvoza i uvoza pojednih tvrtki, proizlazi da je najveći neto izvoznik remontno brodogradilište » Vitor Lenac« sa neto izvozom većim od 212 milijuna dolara. DIOKI je prošle godine imao veći izvoz od uvoza za 166 milijuna dolara, a pulski Uljanik za gotovo 70 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Deutsche Telecom će za VoiceStream platiti 50,7 milijardi dolara</p>
<p>FRANKFURT, 24. srpnja</p>
<p> - Deutsche Telekom (DT) objavio je kako će za drugog po veličini telekomunikacijskog operatera, VoiceStream grupu, platiti 50,7 milijardi američkih dolara, čime će im biti osiguran ulazak na najveće svjetsko telekomunikacijsko tržište.</p>
<p> Taj je iznos 84 posto veći od tržišne vrijednosti američke kompanije - pružatelja usluga mobilne telefonije, koja je u petak iznosila 27,5 milijardi dolara. Gledano prema broju pretplatnika, kojih VoiceStream u Americi ima oko 2,5 milijuna, ova je kupnja najveća u povijesti. Teoretski gledano, DT će za svakog pretplatnika platiti oko 20 tisuća dolara. Iako je ta cijena iznimno visoka, analitičari smatraju da je to realna cijena proboja na američko tržište.</p>
<p> No, ova vijest te najava izdavanja novih dionica, probudila je strepnje burzovnih dealera kako bi time mogla biti umanjena dobit Deutsche Telecoma, što je dovelo do pada njegovih dionica za gotovo tri posto.</p>
<p> Ugovor, među ostalim, treba »preživjeti« i raspravu u američkom Kongresu koji je već izrazio svoju zabrinutost zbog 58-postotnog udjela njemačke države u vlasništvu bivše državne telekomunikacijske kompanije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ina u šest mjeseci proizvela 730.000 tona nafte</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Na moslavačkim i slavonskim naftnim poljima u prvih je šest mjeseci ove godine proizvedeno oko 440.000 tona nafte, što je pet posto više od plana. Uz to proizvedeno je još oko 170.000 tona kondenzata, pa je ukupna domaća proizvodnja kapljevine dosegnula oko 610.000 tona. Doda li se tome i proizvodnja iz Angole (83.000 tona) i Egipta , ukupna je Inina domaća i inozemna proizvodnja nafte u prvom polugodištu iznosila blizu 730.000 tona, što je 4 posto više od plana, podatci su Ine. </p>
<p>U prvom je polugodištu premašena i planirana proizvodnja plina. Od siječnja do konca lipnja proizvedeno ga je 740 milijuna prostornih metara ili 2 posto više nego li je bilo planirano. Uz to je, na jadranskom polju Ivana proizveden oko 51 milijun prostornih metara plina. </p>
<p> Nešto manja od planirane je proizvodnja na Etanskom postrojenju u Ivaniću. Proizvedeno je, naime, 59.600 tona tekućih naftnih plinova i primarnog benzina, ili 2 posto manje od plana. Istodobno je s proizvedenih 38.750 tona etana toga energenta realizirano jedan posto više. </p>
<p> Segment Inine djelatnosti istraživanja i proizvodnje u prvom je polugodištu realizirao još 1,16 milijuna kubika vode visoke tehnološke kvalitete i oko 182 tisuće kubika geotermalne vode. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić potvrdio da se susreo sa Šeksom u Gospiću, ali ne tajno, Šeks: Razgovarali smo i o ustavnim promjenama </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Jesu li predsjednik Stipe Mesić i HDZ-ov zastupnik Vladimir Šeks na tajnom sastanku u Gospiću prošloga petka dogovarali moguću suradnju Predsjednika i HDZ-a, njegove bivše stranke? Takve su se konstrukcije pojavile nakon što se pročulo da su se susreli u Gospiću, izvan očiju javnosti, gdje su obojica bila u povodu 22. srpnja, blagdana sv. Marije Magdalene i Dana grada Gospića. Odmah su krenule spekulacije da je taj susret na tragu Predsjednikovih nedavnih izjava kako će neki zastupnici HDZ-a i DC-a podržati Vladu ako se naruše odnosi u vladajućoj koaliciji, posebice između SDP-a i HSLS-a.</p>
<p>Za komentar tih nagađanja zamolili smo predsjednika Mesića. Njegova glasnogovornica Vjera Šuman potvrdila je u ponedjeljak u izjavi Vjesniku da se Predsjednik doista u Gospiću susreo sa Šeksom. Ali, »nikakvih tajnih pregovora i razgovora nije bilo. Predsjednik se susreo sa Šeksom kao i s mnogim drugim sudionicima proslave u povodu Dana grada Gospića. Bio je to najnormalniji razgovor dvojice ljudi koji se znaju tolike godine, i ništa drugo. Predsjednik je, uostalom, razgovarao s brojnim ljudima koji su bili tamo, i obojica su bila pozvana da prisustvuju tom događaju. Očito je to nekome dovoljno za spekulacije«, prenosi glasnogovornica Šuman. </p>
<p>Da se u petak u Lici sastao s predsjednikom Mesićem, potvrdio nam je i Vladimir Šeks, istaknuvši kako nije riječ o tajnom sastanku nego o razgovoru na javnom mjestu u kojem je dotaknuto i pitanje ustavnih promjena. Šeks je naglasio da su o dijelu ustavnih promjena mišljenja Stipe Mesića i HDZ-a vrlo slična. Također postoji suglasje i u pogledu političkog stajališta da vladajuća šestorka ne može postavljati menedžment u poduzećima po političkoj podobnosti. Naime, u tom slučaju na djelu će biti politizacija tvrtki u Hrvatskoj, zaključuje HDZ-ov zastupnik. </p>
<p>U interjvuu Vjesniku Šeks je istaknuo: HDZ i Stipe Mesić se slažu da predsjednik Republike ne može biti fikus! (G. J./M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Panić zatražio od Mesića pomoć u približavanju Srbije Europskoj uniji </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Budućnost Hrvatske i Srbije je u Europskoj uniji, zajednički su zaključili hrvatski predsjednik Stipe Mesić i bivši premijer SR Jugoslavije (1992/1993.), američki poduzetnik Milan Panić nakon razgovora u ponedjeljak u Mesićevu uredu na Pantovčaku. Čvrsto je stajalište hrvatskog predsjednika da Srbi i Hrvati izvan svojih matičnih zemalja moraju biti most suradnje, a ne sredstvo za promjenu granica i osvajanje tuđih teritorija, s čime se Panić u potpunosti složio. Bilo je riječi i o posljedicama izazvanim raspadom bivše Jugoslavije, te o budućnosti Srbije poslije Miloševića. Strateški je cilj Hrvatske, istaknuo je Mesić, što brži ulazak u Europsku uniju i NATO savez.</p>
<p> Poslije sastanka Panić je novinarima izjavio da su odnosi Hrvatske i Srbije važni za budućnost svih zemalja u regiji. »Razgovarali smo o tome što će se dogoditi nakon Miloševića. Srbija će ući u EU, gospodin Mesić već radi na tome. Pozdravljam njegove napore, mislim da je veliki demokrat i ako uspije u svojoj politici da uključi Hrvatsku u EU, riješio je najveći problem budućnosti«, rekao je bivši jugoslavenski premijer zahvalivši hrvatskom predsjedniku što ga je primio. Zatražio je od Mesića njegovu pomoć u približavanju Srbije Europskoj uniji, te naglasio da prošlost treba zaboraviti, što ne uključuje i zaborav tragedija koje su se dogodile zbog »neodgovornih ljudi koji sebe zovu nacionalistima«. Takve bivši premijer SRJ naziva »bolesnim ljudima koji su posvađali Srbe i Hrvate«. Panić je istaknuo svoj stav o budućim »izbrisanim granicama«: »Iako nisam siguran da to svi žele, u budućnosti će Srbi i Hrvati imati isti pasoš, sjedit će u istoj zgradi skupštine EU-a, budućnost je za nas već izgrađena«. On podržava predsjednika Mesića u njegovoj borbi protiv ekstremizma i nacionalizma i zbog toga ga smatra »svojim herojem«. Budući da je bivši jugopremijer rekao da hrvatski predsjednik već radi na ulasku Srbije u EU, novinari su za objašnjenje zamolili samoga Predsjednika. On je kratko odgovorio da se to odnosi na vrijeme poslije Miloševića, nakon čega će uslijediti i demokratizacija Srbije. Panić je ustvrdio da nije politički orijentiran: »Moje političke ambicije ne postoje, ja sam uspješan biznismen i želim pomoći promjeni režima u Srbiji i Jugoslaviji«. Uspoređujući režim bivšeg hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana s Miloševićevim režimom, ustvrdio je: »To je slično onome što ste vi u Hrvatskoj imali s Tuđmanom. To su klike, a ne političke partije. To su ljudi koji imaju ekonomske interese i zato se Milošević održava do kraja, ne može dopustiti izbore i pobjedu nekog drugog... Ti ljudi nisu demokrati i demokracija se pod tim uvjetima ne može razvijati. Otprilike slično kao s Francom. Zato nema demokracije u Srbiji dok je Milošević na vlasti«. </p>
<p>Upitan misli li ulagati u Hrvatsku, Panić je odgovorio da je u Hrvatskoj već prisutan prometom od 150.000 do 200.000 dolara i da njegova farmaceutska korporacija ICN Pharmaceuticals u Zagrebu ima svoj ured. Rekao je kako mu je u Zagrebu, kako je rekao, najdojmljiviji bio slučajan susret s bivšim hrvatskim zarobljenicima u srpskim logorima. Oni su mu, ispričao je, prišli kad je svratio na pivo, zahvalivši mu na posredovanju u razmjeni zarobljenika. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić: Veleposlaničke liste još nisam vidio </p>
<p>Nakon susreta s Panićem, novinari su predsjednika Mesića pitali i o aktualnim domaćim temama. Upitan je li već vidio liste s imenima veleposlanika čije se smjene najavljuju u medijima, Predsjednik je odgovorio niječno, dodajući kako mu je najavljeno da će do njega liste stići početkom ovog tjedna.</p>
<p> Ocjenu javnosti koja se protivi da se novcem poreznih obveznika rješavaju problemi nogometnih klubova, prokomentirao je riječima: »I ja sam ta javnost, i protiv sam toga da porezni obveznici plaćaju nogometni ili bilo koji drugi klub. Jesam za to da odgovaraju oni koji su radili protivno zakonu i u nogometnim i u drugim sportskim klubovima, kao i u privrednim organizacijama«. </p>
<p>Je li na sastanku s Panićem bio dogovaran model Miloševićeva odlaska s vlasti? Mesić je odgovorio da o tome nije bilo riječi: »Rekli smo da on nema političke budućnosti i da mu je mjesto u Haagu, no nismo govorili kako će biti doveden tamo. Panić je na čelu velike firme koja želi ulagati u sve prostore, a zasad to ne može jedino u Srbiji. On želi ulagati novac na ovom prostoru koji je bio zahvaćen ratom«. Hrvatski predsjednik je napomenuo da ne zna hoće li i kako Panić ubuduće politički djelovati u Srbiji, niti su o tome razgovarali. (mr)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ministri Radoš i Eggleton razgovarali o snagama za održavanje mira </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 24. srpnja</p>
<p> - O sigurnosnoj situaciji u regiji, o suradnji ministarstava obrane Hrvatske i Kanade te o preustroju u hrvatskom Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru razgovarali su u ponedjeljak na Plitvicama hrvatski i kanadski ministri obrane Jozo Radoš i Art Eggleton.</p>
<p>Nakon višesatna razgovora, ministar Radoš je izjavio da je do Eggletonova posjeta došlo brzo nakon njihova susreta u Bruxellesu. Radoš je pri tome istaknuo velik utjecaj Kanade na područjima zanimljivima za Hrvatsku kao aktivnu članicu Partnerstva za mir, a u dogledno vrijeme i članicu NATO-a. Radi se o razminiranju, što je velik problem za Hrvatsku, te o stvaranju snaga za održavanje mira, u čemu Kanada ima veliko iskustvo, napomenuo je Radoš. Istaknuo je da je s kanadskim kolegom razgovarao o načinu obuke vojnika u snagama za održavanje mira, dodavši da je to jedan od temeljnih hrvatskih planova unutar Partnerstva za mir. </p>
<p>Ministar Radoš je podsjetio da su kanadske mirovne snage bile u Hrvatskoj, kao i da je Kanada preuzela zapovijedanje dijelom mirovnih snaga u BiH i na Kosovu. »Iskoristio sam prigodu i zahvalio ministru Eggletonu na doprinosu u stvaranju mira u Hrvatskoj, BiH i Kosovu«, rekao je Radoš.</p>
<p>I ministar Eggleton je izrazio zadovoljstvo susretom, ocijenivši vrlo važnim to što se razgovaralo o programima za provedbu mira na ovim prostorima. »Želimo surađivati s Hrvatskom kao čimbenikom mira na ovom prostoru«, naglasio je kanadski ministar, rekavši da se govorilo o projektu obuke i potpore mirovnim operacijama na ovom području.</p>
<p>Ministri Radoš i Eggleton su prije dolaska na Plitvice posjetili vojni poligon Hrvatske vojske »Eugen Kvaternik« nedaleko Slunja, gdje ih je dočekao zapovjednik Prvog zbornog područja Oružanih snaga, brigadni general Josip Stojković. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tomac: Bilo je unutar šestorice malih lomova, ali se oni ne rješavaju putem medija</p>
<p>VARAŽDIN, 24. srpnja</p>
<p> - »Ne mogu točno reći hoće li biti promjena u državnome vrhu, ali na temelju onoga što je pred nama i kritičke procjene rada, možda će trebati 'pregrupiranje'«, naglasio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora dr. Zdravko Tomac. On je dodao da za sada nije bilo nikakvih službenih razgovora niti inicijativa za promjenama u Vladi te da će sve rješavati u dogovoru svih šest stranaka vladajuće koalicije. </p>
<p>Zdravko Tomac je novinarima potvrdio da je prošloga tjedna, na inicijativu predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, održan sastanak, na kojemu su, osim Tomca i Tomčića, bili još predsjednik države Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan i čelnik HSLS-a Dražen Budiša. Sastanku je trebao nazočiti i ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ali je on tada bio na putu u Crnoj Gori. Na sastanku se, rekao je Tomac, razgovaralo o hrvatskoj vanjskoj politici i pripremi za sastanak predsjednika parlamenata svih zemalja vezanih uz Pakt o stabilnosti, koji bi se u rujnu trebao održati u Zagrebu. «</p>
<p>»Suglasili smo se oko vanjske politike, Hrvatska se želi što više povezati sa srednjom Europom i važno nam je da Hrvatska ne bude svrstana na zapadni Balkan, nego u srednju Europu«, istaknuo je Tomac, dodajući da će se i na sastanku najavljenome za studeni u Zagrebu, i to na inicijativu francuskoga predsjednika Chiraca posebno naglasiti da Hrvatska za sebe traži individualni pristup euroatlanskim integracijama, da ne želi svrstavanje na Balkan, kao i da se problemi Srbije, Kosova i Crne Gore ne mogu svesti samo na zapadni Balkan, nego je to mnogo širi problem.</p>
<p>Tomac je novinarima rekao i da ne želi govoriti o problemima u vladajućoj koaliciji, jer smatra da su »prenapuhani«. Također, dodao je, unutar šestorice trebaju se naći mehanizmi kojima će se rješavati problemi. »Bilo je unutar šestorice malih lomova, ali se oni ne rješavaju putem medija«, napomenuo je Tomac.</p>
<p>Miroslav Korenika govorio je o svome radu u Saboru te istaknuo da SDP Varaždinske županije nije zadovoljan brzinom ni kadrovskih niti ostalih promjena u Hrvatskoj. »S tim u vezi poslali smo i dopis središnjici stranke. Svjesni smo da se mnogo priča o političkome revanšizmu, ali njega, osobito u Varaždinskoj županiji, nema«, rekao je Korenika i dodao da »o revanšizmu unaprijed viču oni iz bivše vlasti, kako do promjena ne bi ni došlo«. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Politika Vlade sve više skreće u liberalne vode, upozorava Sever </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) uputili su u ponedjeljak priopćenje u povodu Vladina očitovanja nakon razgovora sindikalnih čelnika s predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem. U Vladinu priopćenju se, naime, kaže da izjava čelnika URSH-a Borisa Kunsta nije u skladu sa zaključcima o međusobnu garantiranju socijalnog mira na sjednicama Gospodarsko-socijalnog vijeća. </p>
<p>NHS u priopćenju što ga je potpisao predsjednik Krešimir Sever ističu, međutim, da je socijalni mir, odnosno socijalni sporazum, bio na dnevnom redu samo jedne sjednice GSV-a, i to u ožujku, kada je zaključeno da će se dopredsjednici GSV-a Željki Antunović dostaviti prijedlozi na osnovi kojih će se pristupiti izradi radne verzije nacrta socijalnog pakta. Sever podsjeća da su Nezavisni hrvatski sindikati svoj prijedlog socijalnog sporazuma dostavili, iako se o njemu nije raspravljalo, kao što nikad sindikalni članovi GSV-a nisu predstavnicima Vlade i poslodavcima jamčili socijalni mir.</p>
<p>»Ne želimo se osvrtati na najavu prosvjeda za jesen Kunstova URSH-a, ali želimo istaknuti da priopćenje Vlade nije u skladu sa zaključcima GSV-a, pogotovo ne s politikom Nezavisnih hrvatskih sindikata u vrijeme kada politika Vlade sve više skreće u liberalne vode i uskoro će dovesti do vala nezaposlenosti«, upozorava Sever. On još podsjeća da NHS »u posljednje vrijeme stalno upozorava na socijalnu neosjetljivost dijela Vlade, ali ne može jamčiti socijalni mir kada se određene odluke, o kojima ovisi budućnost razvoja gospodarstva u Hrvatskoj, donese bez cjelovite strategije gospodarskoga razvitka i bez minimuma socijalnoga dijaloga«.</p>
<p>Sever svoje priopćenje zaključuje molbom glasnogovornici Vlade Aleksandri Kolarić, da »u javnost ne iznosi neprovjerene i netočne informacije«.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kunst: Vlada je pregovarala sa sindikatima, ali bez rezultata</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst odbacio je u ponedjeljak tvrdnje Vladina Ureda za odnose s javnošću, prema kojima njegove najave radničkih demonstracija za jesen, istaknute nakon sastanka čelnika sindikalnih središnjica s predsjednikom Stjepanom Mesićem, nisu u skladu sa zaključcima Gospodarsko-socijalnog vijeća o međusobnom garantiranju socijalnog mira. </p>
<p> »URSH ništa ne zna o zaključcima o međusobnom garantiranju socijalnog mira koji su navodno doneseni i usuglašeni sa svim sindikalnim članovima GSV-a«, kaže se u Kunstovu odgovoru Vladi. Također, piše Kunst, »nije točna ni tvrdnja da je premijer Ivica Račan imao dva zasebna sastanka sa svim čelnicima sindikalnih središnjica kojima sam i ja nazočio, jer sam bio na samo jednom takvom sastanku sazvanom u povodu 100 dana Vlade«. </p>
<p>Kunst tvrdi da je, doduše, točno da je Vlada pokrenula mnoge pregovore sa sindikatima, ali oni nisu dali rezultata, dok istodobno stotine poduzeća odlaze u stečaj, među njima i ona koja su se mogla i morala spasiti. </p>
<p>Kunst je nakon prošlotjedna sastanka čelnika sindikalnih središnjica s predsjednikom Mesićem najavio da će URSH na jesen organizirati radničke demonstracije na kojima će tražiti smjenu Vlade zbog nezadovoljstva njenim učinkom. Nakon toga je Ured za odnose s javnošću priopćio kako Vlada smatra da ta najava nije u skladu sa zaključcima GSV-a o međusobnom garantiranju socijalnog mira. Odbačena je i Kunstova izjava da premijer nije našao vremena za sindikate, jer se GSV samo u prvih sedam mjeseci sastao čak devet puta, a u prvih šest mjeseci premijer je imao dva sastanka sa svim čelnicima sindikalnih središnjica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pomoćnik ministra Ivaniševića mora otići zbog spominjanja u aferi oko mafijaškog podzemlja </p>
<p>U Ministarstvo je stigla kaznena prijava protiv Ante Potrebice i članova DSV-a, koje se sumnjiči da su na nezakonit način izabrali Berislava Živkovića za državnog odvjetnika, rekao je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević / Iz podataka u Živkovićevu matičnom kartonu vidljivo je da nije ispunjavao zakonske uvjete za državnog odvjetnika / Miroslav Kutle nije politički zatvorenik, nego je optužen za gospodarski kriminal / Afera zbog pomilovanja nekoliko dilera droge iskonstruirana je da bi se diskreditirao predsjednik Stjepan Mesić</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ne znam tko će biti novi državni odvjetnik. Ali, zauzet ću se za to da jedini kriterij za izbor na to mjesto bude stručnost. Tu dužnost treba obavljati osoba koja ima iskustvo kao državni odvjetnik, istaknuo je ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević, u ponedjeljak na konferenciji za novinare, posljednjoj prije njegova odlaska na godišnji odmor. </p>
<p>Ministar Ivanišević je, međutim, prešutio odgovor na novinarsko pitanje hoće li se, u istoj mjeri kao i na stručnosti, inzistirati i na moralnim kvalitetama novoga državnog odvjetnika.</p>
<p>Ivanišević je napomenuo da je 11. svibnja u Ministarstvo pravosuđa, lokalne uprave i samouprave pristigla kaznena prijava protiv Ante Potrebice, predsjednika Državnoga sudbenoga vijeća (DSV), te članova DSV-a. Naime, njih se sumnjiči za zloporabu službene dužnosti, jer su, naglasio je ministar Ivanišević, na nezakonit način izabrali, sada već razriješenoga, Berislava Živkovića za državnoga odvjetnika. </p>
<p>Ministar je objasnio da je tražio Živkovićev personalni dosje, ali da ga u Ministarstvu pravosuđa nije bilo. Međutim, iz podataka u Živkovićevu matičnome kartonu vidljivo je da nije ispunjavao zakonske uvjete za državnoga odvjetnika, osim ako se ti uvjeti ne tumače ekstenzivno, napomenuo je Ivanišević. </p>
<p>On, naime, tvrdi da Živković ima samo šest godina staža u pravosuđu, a za državnoodvjetničku dužnost potrebno je 12 godina staža ili, pod određenim uvjetima, 15 godina staža. Za državnoga odvjetnika sudački staž u općinskome sudu uopće nije relevantan, jer je potreban staž najmanje u županijskome sudu, a taj uvjet Živković nije zadovoljio, ustvrdio je Ivanišević. </p>
<p>Ivanišević je novinarima najavio da će s dužnosti pomoćnika ministra pravosuđa morati otići Jure Žulj, čije se ime spominje u aferama oko mafijaškoga podzemlja. O tome će ministar Ivanišević odlučiti kada se vrati s godišnjeg odmora. </p>
<p>Ivanišević se začudio što su mediji dali tako veliku pozornost pismu, što mu ga je iz pritvora uputio Miroslav Kutle. »Dobivam tisuće takvih pisama i ne znam zašto medije ne zanimaju obični ljudi koji mi se obraćaju. Primjerice, javio mi se jedan čovjek koji u pritvoru sjedi već sedam godina», rekao je Ivanišević, koji je u ponedjeljak poslao odgovor Miroslavu Kutli.</p>
<p> Po Ivaniševićevim riječima, Kutle nije nikakav politički zatvorenik, kako ga žele predstaviti njegovi odvjetnici, nego je optužen za gospodarski kriminal. Na sudu je da procijeni je li Miroslav Kutle kriv, a nitko nije kriv dok mu se to ne ustanovi pravomoćnom presudom, zaključio je ministar Ivanišević. </p>
<p>»Afera zbog pomilovanja nekoliko dilera droge iskonstruirana je samo zato da se diskreditira predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić», rekao je novinarima ministar. Prema njegovim riječima, pod određenim su uvjetima pomilovane mlade osobe, koje nikada do sada nisu bile osuđivane. Komisija za pomilovanja predsjednika države htjela im je dati šansu za resocijalizaciju. Te mlade ljude treba navesti na razmišljanje, smatra ministar Ivanišević, koji je navode o tome da je Komisija za pomilovanje dobila 100.000 njemačkih maraka, odbacio kao neutemeljene.</p>
<p>Ministar se na kraju konferencije još jednom dotakao medija, izrazivši negodovanje zbog subotnjega priloga u Dnevniku HTV-a o ustavnome zakonu o nacionalnim manjinama. Taj je prilog vrvio netočnostima, naglasio je Ivanišević i dodao da je rad na tom ustavnom zakonu tek na početku te da je stoga svaki komentar neumjestan. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bolfek: Do donošenja novog financijskog plana moramo probleme u Hini rješavati prema načelu »svi za sve« </p>
<p>Nakon dužnosti glavnoga Hinina urednika, a potom i dopisnika iz Pariza, Mirko Bolfek je nedavno imenovan ravnateljem Hine. </p>
<p>• Zašto ste se prihvatili funkcije ravnatelja, i to samo do donošenja novog zakona o Hini? Je li bilo nagovora sa strane? S kim ste razgovarali o imenovanju?</p>
<p>- Nikakvih nagovora nije bilo. Jednostavno, prihvatio sam se toga posla, jer ga znam i volim raditi i, u krajnjoj liniji, jer mi je stalo do Hine čiji sam bio dopisnik iz Pariza. Da bih riješio i rasvijetlio, među ostalim i svoju situaciju, praktički sam se sam ponudio za to mjesto u prijelaznom razdoblju. Moj je uvjet bio da se neću natjecati za mjesto ravnatelja nakon donošenja novog zakona o Hini, jer mi to donekle daje pravo da mirnije mogu provoditi odlučnije rezove koji će pomoći rješavanju nagomilanih problema. Osim toga, i Hinini novinari su tražili da ravnatelj bude netko iz kuće. O svemu sam, dakako, razgovarao s premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>• Nakon imenovanja novog ravnatelja vratit ćete se poslu novinara?</p>
<p>- Svakako, želim biti novinar, ali isto tako želim da iza mene stoji normalna i stabilna agencija, što želim napraviti od Hine. </p>
<p>• Kakvo ste stanje zatekli u Hini? Koji će biti vaši prvi koraci?</p>
<p>- Financijska kriza i narušeni međuljudski odnosi došli su do kritičnoga stadija. Dobro je da se ta situacija napokon počela rješavati i mojim imenovanjem, jer da se čekao listopad, pitanje je bi li se šteta, uzrokovana dijelom i time što kuća nije mogla funkcionirati bez vodstva, mogla ispraviti. U Hini vlada kriza povjerenja i osporavanja između novinara i urednika. Da bi se Hina prestala baviti sama sobom i da bi se riješio taj latentan sukob, predložio sam, što je i prihvaćeno, da na jesen, čim se ljudi vrate s godišnjih odmora, započnemo s konzultacijama novinara o njihovu tajnom izjašnjavanju o glavnom uredniku i ostalim urednicima. Naime, tako ćemo vidjeti koliko povjerenja uživaju v. d. glavnog urednika i pojedini urednici u očima novinara. To nisu nikakvi izbori, samo ćemo vidjeti je li taj stupanj dovoljan da ljudi mogu obavljati svoju dužnost. </p>
<p>• Što će se dogoditi ako neki urednik ne dobije dovoljno povjerenja?</p>
<p>- Ako netko ne dobije dovoljno povjerenje, za njegovo će se mjesto raspisati natječaj, na koji se on, kao i svi ostali, može opet prijaviti. To je potrebno zato što ljudi ne mogu raditi u takvu košmaru nepovjerenja. Ipak, takvo stanje ne smije biti stalno. Nemoguće je rješavati slučaj po slučaj i ispitivati razne rašomonske priče, jer bi nam to oduzelo previše vremena. </p>
<p>• Kakva je trenutačno financijska situacija u Hini?</p>
<p>- Trenutačno smo financijski »kratki«, odnosno imamo novca za 10 mjeseci, a ne za 12. Trošimo unaprijed, a prihodi su nam manji zbog smanjenoga proračunskog novca. U ponedjeljak ujutro na kolegiju sam predložio neka rješenja za »crnu varijantu«, koja se temelje na načelima solidarnosti. Moramo pokušati svi ostati zajedno, uključujući i honorarce, da ne moramo ići na radikalne mjere, naročito ne u zadnji trenutak. Poštovat ćemo načelo »svi za sve« i vjerujem da će to proći, jer do donošenja novoga financijskog plana probleme moramo rješavati prema načelu solidarnosti. Ipak, ističem da će se poštovati radna prava i mišljenje ljudi. Vjerujem da će ova mjera, uz »test« o stupnju povjerenja, dovesti do toga da gledamo unaprijed, a ne da budemo u stalnoj neizvjesnosti i bavimo se sami sobom. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Država mora zaplijeniti imovinu onima koji su ukrali državnu pšenicu, traže Laslo i Kolar</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Da će država otkupiti još 100.000 tona pšenice od seljaka zbog krađe pšenice iz Državnih robnih zaliha, to prvi put čujem od vas, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, dodavši da seljaci imaju viška pšenice, ali traže da se preuzeta pšenica isplati do 15. kolovoza. </p>
<p>Što se tiče otkupa ovogodišnje pšenice, Laslo dodaje da ima mnogo primjedaba na račun tvrtki »Agrokor« iz Zagreba i »In-Cubo« iz Osijeka, koje su se obvezale u ime države otkupiti 240.000 tona pšenice od seljaka. »Agrokor-trgovina« bi, naime, trebala kupiti 40.000 tona pšenice po cijeni od 0,92 kune po kilogramu, a »In-Cubo« 200.000 tona pšenice po cijeni od 0,95 kuna po kilogramu. </p>
<p>Prema Laslovim riječima, »Agrokor« ne želi snositi troškove otkupa pšenice iz vinkovačkoga silosa. Drugim riječima, traži da seljaci plate 30 dana troškova skladištenja pšenice. U slučaju da seljaci prihvate taj prijedlog, otkupna cijena pšenice ne bi više bila 0,92 kune, nego najviše 0,85 kuna po kilogramu. Osim problema s »Agrokorom«, seljaci imaju problema i s »In-Cubom« jer, navodno, ne želi otkupit pšenicu od seljaka koji su u sustavu PDV-a. No, u »In-Cubu« su spremni okupiti dodatnih 100.000 tona pšenice za potrebe Državnih robnih zaliha. </p>
<p>Što se tiče krađe državne pšenice, Laslo napominje da onima kojima se dokaže da su često »posuđivali« pšenicu iz robnih zaliha, vlast mora zaplijeniti osobnu imovinu. Naime, do sada je postojala praksa da pojedini mlinovi melju državnu pšenicu, koju onda na kraju žetve vrate. Laslo još naglašava da »ni zatvorska kazna nije dovoljna za krađu državnih ratnih zaliha«. </p>
<p>Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza, rekao nam je da država nema obvezu kupiti dodatnih 100.000 tona pšenice od seljaka, iako bi to »bilo dobro, jer seljaci imaju viška pšenice«. On dodaje da se razotkrivanjem krađe u Državnim robnim rezervama pokazalo da »podaci koje je bivša vlast godinama servirala zakonodavnoj vlasti nisu točni«. »Naime, državne pšenice u silosima nema i netko zbog toga mora odgovarati«.</p>
<p>Kolar se nije htio izjasniti protiv koga je usmjerena posljednja »pšenična afera«, ali je napomenuo da je 1997. godine, kad< je također izbila velika pšenična afera, ona dosezala do najodgovornijih ljudi bivše vlasti. »Međutim, Šeksovo saborsko istražno povjerenstvo nije obavilo svoj posao, pa se čitava afera svela na smjenjivanje ravnatelja Državnih robnih zaliha«, kaže Kolar. </p>
<p>Prema njegovim riječima, »ne treba dati mački da čuva miševe«. I on se zauzima za pljenidbu imovine onih koji su posegnuli za Državnim robnim zalihama. Nada se i da će ovaj put pravosudna tijela biti učinkovitija, jer »zabrinjava da se pojedini ljudi često vezuju uz pšenične afere, a na kraju ispadne da su miševi raznijeli pšenicu«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Istrani zatražili od Vlade hitan nastavak izgradnje »istarskoga ipsilona« </p>
<p>Na tzv. skupu pritiska zatraženo da Vlada dogovori s »Bina-Istrom« gradnju dionice od Dragonje do Pule / »Bina Istra« predočila tri varijante rješenja za gradnju te dionice / Svaka od dionica predviđa plaćanje cestarine i tunelarine, što je i bio kamen smutnje kad se govorilo o nastavku izgradnje »istarskog ipsilona« </p>
<p>PULA, 24. srpnja</p>
<p> - Od Vlade i Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva tražimo hitni dogovor s poduzećem »Bina-Istra« o nastavku izgradnje zapadnog kraka »istarskog ipsilona«, s tim da se od Kanfanara do Pule grade četiri trake umjesto poluautoceste, uključivši i rješenje zaobilaska Pule prema aerodromu. Zaključeno je to u ponedjeljak na tzv. skupu pritiska, što su ga organizirali istarski župan Stevo Žufić i poduzeće Istarska autocesta. </p>
<p>Na skupu je Žufić rekao da je ovo pravi čas za iniciranje nastavka gradnje poluautoceste prema Dragonji, jer se od ponedjeljka u Pulu ne može ni ući ni izaći, a na dionici između Pule i Vodnjana se stvorila kolona duga deset kilometara. No, s druge strane, to svjedoči o osjetnom porastu turista, za što najturističkija hrvatska regija i njeno najveće gospodarsko sjedište prometno nisu pripremljeni. Naime, prošlog je vikenda kroz Istru prošlo više od 150.000 automobila, što su dotrajale prometnice jedva podnijele. U ponedjeljak je, pak, pojačani priliv gostiju prema Puli i Medulinu stvorio pravi kaos koji je dodatno povećan pokušajima nervoznih turista da napuste kolonu i vrate se suprotnim pravcem. </p>
<p>Saborski zastupnik Petar Turčinović je ispričao svoje iskustvo sa češkim turistom, inače novinarom, koji je nakon jednosatne blokade u koloni pred Pulom nazvao svoju redakciju i izdiktirao tekst s porukom »Pula - grad koji treba izbjegavati«.</p>
<p>S obzirom da je nakon završenja gradnje faze »istarskog ipsilona« od tunela Učka do Vodnjana obustavljena gradnja, jer su se pojavile razne dvojbe, uključujući i tvrdnje da je koncesijski ugovor između hrvatske države i poduzeća »Bina Istra« (koga je suosnivač francuska kompanija »Bouyges«) štetan, radovi su prestali. Jedino se nešto radilo na prikupljanju tehničke dokumantacije za zapadni krak. U ponedjeljak je »Bina Istra« predočila tri varijante rješenja za gradnju dionice Dragonja - Pula. Po prvoj, primjenio bi se otvoreni sistem naplate na mostu preko Dragonje i cestarina bi bila deset kuna, a za prolaz kroz tunel još 20. U toj varijanti trebalo bi sagraditi 36 kilometara poluautoceste od Buja do Kanfanara (Medaki), što bi stajalo 190 milijuna maraka, ali uz prosječnu godišnju Vladinu kompenzaciju od 30 milijuna DEM. </p>
<p>Druga varijanta je identična prvoj što se tiče duljine ceste i njene cijene, ali bi cestarina bila 0,25 kuna po kilometru i 25 kuna prolaz kroz tunel. U tom slučaju Vlada bi trebala godišnje dodati još 18 milijuna maraka kompenzacije. Treća varijanta podrazumijeva gradnju poluautoceste od slovenske granice do Pule dugu 52 kilometra sa zatvorenim sistemom naplate, pri čemu bi cestarina i cijena prolaza kroz tunel ostali kao u prethodnoj varijanti, ali bi se u tom slučaju investicija popela na 325 milijuna DEM, dok se od Vlade godišnje očekuje 25 milijuna DEM. </p>
<p>U raspravi se Damir Kajin usprotivio naplati cestarine, tvrdeći da za to nema uvjeta, jer ni sagrađena dionica ne predstavlja poluautocestu, te da se na sličnim cestama prema moru također ne naplaćuje. Župan Žufić je rekao da je zapadni krak poluautoceste presudan za budućnost istarskog turizma. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Željko Vivoda govorio je o izvorima financiranja cestovne infrastrukture, pojasnivši da dva posto bruto domćeg proizvoda (oko tri milijarde kuna) godišnje ne može osigurati brzu gradnju te prometnice, a da je za to potrebno naći kredite i koncesijske aranžmane koje bi proračun podupirao. Dodao je da je naplata cestarine problematična zato jer je najveća opterećenost ceste tijekom ljeta, dok u ostalom dijelu godine promet nije tako gust. Pomoćnik ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Stanko Kovač kazao je da je gradnja te ceste temeljena na koncesijskom ugovoru uz naplatu cestarine, te da se bez naplate napušta taj model. »Kamen smutnje je cestarina, ali su netočne tvrdnje da se na ostalim prometnicama ona ne naplaćuje«, kazao je on. Zastupnik Nevio Šetić ustvrdio je da je prva dionica istarske prometnice razočarala žitelje Istre, jer nije riješila ključne probleme, a hrvatski nacionalni interes je završiti istarsku poluautocestu ne samo zbog turizma, već i zbog razvoja ukupnog gospodarstva. Za traženje boljeg modela koncesijskog ugovora založili su se zastupnici Drago Kraljević, Petar Turčinović i Jadranka Katarinčić Škrlj. Ona je ustvrdila da su ministri Radimir Čačić, Alojz Tušek i Ivan Jakovčić unijeli dosta pomutnje u javnost tvrdeći da je koncesijski ugovor štetan po Hrvatsku, ali te tvrdnje nisu dovoljno obrazložili niti predložili bolja rješenja. Pulski gradonačelnik Giancarlo Župić izrazio je nezadovoljstvo rješenjem ulaska poluautoceste u Pulu, dok je zastupnik Valter Drandić zatražio da se tehničkim rješenjem trase Dragonja - Pula predvidi i obilaznica oko Pule do istarskog aerodroma. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nema opraštanja dugova nogometnim klubovima, a za njih su krivi političari </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ne dolazi u obzir da država nogometnim klubovima oprosti porezne dugove, službeno je objavio ministar financija dr. Mato Crkvenac u ponedjeljak na koferenciji za novinare, naglasivši da i kad je sport u pitanju, Hrvatska mora biti sređena država. Uz objašnjenje da ako porez plaća radnik, to mora učiniti i nogometaš, ministar je istaknuo da sportski klubovi moraju plaćati poreze isto kao i sve ostale tvrtke, no ipak nije konkretno odgovorio na koji će način država naplatiti 597,5 milijuna kuna koliko, prema nalazu Financijske policije, duguju nogometni klubovi Dinamo, Hajduk, Rijeka i Osijek. »Nastojat ćemo da na kraju budu zadovoljni i država i klubovi, što ne znači da će država činiti ikakve ustupke. Svjesni smo da nitko ne može toliki dug platiti odjednom, no cilj je da klubovi svoje obveze podmire što prije«, rekao je Crkvenac dodajući da se o načinu plaćanja još nije razgovaralo s predstavnicima klubova i Hrvatskog nogometnog saveza. »Za takvu situaciju manje su krivi djelatnici klubova, a više političari koji su bili predsjednici nogometnih klubova i ponašali se kao njihovi mecene na račun poreznih obveznika. Između sportaša i političara stajali su i polumenadžeri koji su time ostvarivali osobne materijalne interese. Kontrole poslovanja klubova godinama nisu bile dovoljne, mnogo toga radilo se na rubu zakona ili izvan sustava. Budući da su pred zakonom svi jednaki, dugovi se moraju platiti, a političare treba ubuduće isključiti iz sporta«, zaključio je ministar financija. </p>
<p>Otklonio je svaku mogućnost da država postane vlasnik klubova i istaknuo da još nije dokazano jesu li nogometni klubovi posljednjih godina određenim tajkunima poslužili za pranje novca. </p>
<p>Glavni inspektor Financijske policije Stanko Vidić rekao je da će podmirenje obveza klubova doći na red nakon što istekne rok za prigovor u kojem se klubovi mogu žaliti. Tada će se ustvrditi koliko moraju platiti i, ako to ne učine, bit će im blokiran račun. No, nevezano uz posljednji nalaz Financijske policije, Hajduku je račun blokiran već 1381 dan, Osijeku čak 1568 dana, a nedavno im se pridružio i Dinamo. Financijska policija trenutačno kontrolira i poslovanje u nogometnim klubovima Marsonia i Šibenik. Prema riječima ravnatelja Porezna uprave Ivana Ivekovića, utvrdit će se stupanj odgovornosti svakog pojedinca i u skladu s time država će nastojati namiriti obveze. </p>
<p> Ministar Crkvenac, na pitanje o Hrvatskoj lutriji, istaknuo je da država nije zadovoljna poslovanjem te tvrtke jer ona nije dovoljno djelovala da ostvari zaradu, već je služila nekim ljudima za ostvarenje osobnih interesa. Lutrija će dobiti novu upravu i nadzorni odbor, najavio je ministar dodajući da su malverzacije u Hrvatskoj lutriji otkrivene u sklopu istrage u pogrebnom poduzeću Posmrtna pripomoć. Financijska policija nastavit će istragu u Lutriji. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Županijski državni odvjetnik i Županijski sud demantiraju predsjednika Mesića </p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Županijski državni odvjetnik u Splitu Ante Vrdoljak i sudac Josip Čule u ime Županijskog suda u ponedjeljak su demantirali izjavu hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, koju je prenijela Slobodna Dalmacija. U izjavi, koja se odnosi na pomilovanje dilera narkoticima Natali Šunjić, Siniše Pleštine i Igora Perka, prema pisanju tog dnevnika, Predsjednik je rekao da je »Komisija za pomilovanje sve ispitala i pritom dobila podršku suda i tužilaštva«. </p>
<p>Podsjetimo, zbog takve odluke Komisije, ostavku na mjesto načelnika Odjela za droge Policijske uprave splitsko-dalmatinsnke dao je Josip Buljan. Budući da je načelnik PU Ranko Ostojić u ponedjeljak bio na putu, razgovor s Buljanom odgodio je do utorka, kada će se odlučiti o Buljanovu ostanku ili odlasku. Ostojić načelno ne prihvaća odlazak načelnika odjela koji dobro radi i ima razumijevanja za probleme s kojima se susreće. Inače, o Buljanovu premještaju, u redovitoj proceduri, na prijedlog načelnika odlučuje ministar unutarnjih poslova.</p>
<p> Sâm Buljan u ponedjeljak nije htio ništa reći, čak nije htio komentirati niti optužbu predsjednika Komisije za pomilovanje Ivana Zvonimira Čička da je »korumpirani načelnik«, rekavši samo da će dati izjavu nakon sastanka s načelnikom Ostojićem. Na novinarsko upit što ako Ostojić ne prihvati njegovu ostavku, Buljan je kratko rekao da bi »to bila pat-pozicija«.</p>
<p> Potporu načelniku Odjela za droge u utorak će, kako je najvljeno, na konferenciji za novinare u Splitu dati predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Namjerava li Linić srušiti i župana Brozinu kroz »slučaj Vukić«? </p>
<p>RIJEKA, 24. srpnja</p>
<p> - Nedavno skidanje zastupničkog imuniteta Dariju Vukiću i dalje je glavna tema razgovora među Riječanima. No, dio primorsko-goranskih političkih krugova dosta je uznemirila i priča, koja se pojavila i u tisku, o tome da bi potpredsjednik Vlade Slavko Linić »u lovu na krupnu ribu« (misli se na Vukića, kojem treba tek dokazati krivicu za propast brodara »Croatia Linea«) mogao kao »mamac« upotrijebiti sadašnjeg župana primorsko-goranskog Milivoja Brozinu (PGS), koji je bio Vukićev prethodnik na čelu »Croatia Linea«.</p>
<p>Naime, Vukić je često znao govoriti da je od Brozine naslijedio poduzeće u bankrotu. Kad je nakon propasti »Croatia Linea« počela kampanja i bivših radnika tog poduzeća i nekih političara za utvrđivanjem odgovornosti za propast tvrtke, mnogi su držali da bi uz Vukića i njegove ljude u uparvi dio krivice trebao snositi i PGS-ov župan Brozina. Ima i onih koji su vjerovali da neće doći do otvaranja »slučaja Croatia Line«, jer bi to moglo štetiti političkom imageu »Obitelji« (SDP, PGS, HNS, LS) koja suvereno vlada u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.</p>
<p> Međutim, u Rijeci je već duže vrijeme svima jasno da između SDP-a i PGS-a nema više ljubavi, jer SDP želi zadržati vlast na tom području, a PGS je ćeli preuzeti na predstojećim lokalnim izborima.</p>
<p>S obzirom da je u Rijeci već počela predizborna kampanja za lokalne izbore, u PGS-u nisu pretjerano iznenađeni, kako nam je kazao njihov saborski zastupnik i član Predsjedništva stranke Nikola Ivaniš, »što dio medija, valjda zbog nečijeg interesa, nastoji politički djelovati protiv Milivoja Brozine i PGS-a«. Prema njegovu mišljenju, to se čini kako bi se pred lokalne izbore barem malo oslabilo tu jaku regionalnu stranku. Što se, pak, tiče teze da Slavko Linić namjerava srušiti župana Brozinu kroz »slučaj Vukić«, Ivaniš kaže kako se u PGS-u nadaju da to nije točno.</p>
<p> Na Vjesnikov upit zašto PGS ipak sumnja u koalicijskog partnera SDP i u Linića, Ivaniš kaže da se »u politici teško može nekome u potpunosti vjerovati«, ali i da je uvjeren kako »Linić nema ništa osobno protiv Brozine«. Ivaniš podsjeća da je upravo PGS prvi počeo javnu i političku bitku za rasvjetljavanje »slučaja Croatia Line« te da je još 1996. krug ljudi okupljen upravo oko Brozine pokrenuo stvaranje odbora za spas »Croatia Linea«, što tadašnja vlast nije prihvatila. I predsjednik PGS-a Luciano Sušanj smatra da nije dobro od »slučaja Croatia Linea« stvarati političko pitanje, već da to mora razriješiti pravna država.</p>
<p>Potpredsjednik primorsko-goranskog SDP-a i podžupan Luka Denona nam je, pak, energično opovrgnuo napise o tome da Linić namjerava »uloviti« Vukića koristeći Brozinu kao »mamac«. Denona ističe da »SDP nikada nikome ništa ne radi iza leđa, a ponajmanje dugoročnom strateškom partneru PGS-u«. On dodaje i da je oduzimanje imuniteta Vukiću »mnogima probudilo maštu, pa sad iznose razne konstrukcije oko tog slučaja«. Prema Denoninu mišljenju, moguću Brozininu povezanost s propašću »Croatila Linea« pokazati će istraga, ako je bude. On je također uvjeren da njegov stranački kolega Linić »nema, za sada, ništa protiv Brozine«.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Zubaku produljen pritvor, sumnjiči ga se za krivotvorenje i zloupotrebu položaja, ali ne i za utaju poreza </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Vlasnik Auto centra Zubak i suvlasnik Večernjeg lista Pavo Zubak ponovo je u ponedjeljak ispitivan, ovaj put pred istražnom sutkinjom zagrebačkog Županijskog suda Jasenkom Grgić, zbog sumnje da je krivotvorio službene isprave i utajio 33, 5 milijuna kuna poreza. Istražna sutkinja Grgić donijela je rješenje o provođenju istrage i produženju pritvora na mjesec dana. U rješenju, Zubaka se tereti za krivotvorenje isprava i zlouporabu položaja. Sumnja za utaju poreza je, dakle, otpala. </p>
<p>Državno odvjetništvo zatražilo je istragu i predložilo da se Zubaku produlji pritvor za mjesec dana. Kako se navodi u obrazloženju, pritvor je zatražen da osumnjičenik ne bi utjecao na svjedoke ili uništio i sakrio dokumente, te zbog načina izvršenja i osobito teških okolnosti kaznenog djela. </p>
<p>Zubakovi odvjetnici Zvonimir Hodak i Marijan Pedišić najavili su žalbu. </p>
<p>Prije no što je doneseno rješenje o daljnjem pritvoru i provođenju istrage, Hodak je novinarima rekao: »Zubak je predao potvrdu Porezne uprave Ministarstva financija RH iz koje se vidi da nije dužan ni lipe poreza do današnjeg dana, već da je do kraja prošle godine preplatio 11 milijuna kuna poreza, a s današnjim danom preplatio je još četiri milijuna kuna. Od 1996. do danas on je platio 487 milijuna kuna poreza i potpuno je apsurdno da je utajio više od 33 milijuna. Danas predana potvrda potvrđuje da nije ništa dužan«. </p>
<p> Pedišić je komentirao prvu točku kaznene prijave u kojoj se Zubaka tereti za krivotvorenje sporazuma s Volkswagenom. Odvjetnik je rekao da je taj sporazum uredno ovjeren kod javnog bilježnika, njegova je kopija u sudskom spisu, te da je potpis direktora Volkswagena autentičan. Hodak je na upit o povezanosti te prijave sa slučajem i vlasništvom nad Večernjim listom odgovorio: »Obrana Pave Zubaka temelji se na relevantnim i autentičnim financijskim dokumentima. Dva mjeseca prije podnošenja kaznene prijave on je platio zadnju lipu koju je bio dužan. Ako tužitelj može dokazati da je ugovor fiktivan, svaka mu čast, ali za nas on nije sporan. A da slučaj Večernji list ima veze s uhićenjem, ne dvojim ni jedne sekunde, jer je Financijska policija i prije bila u njegovoj firmi i provjeravala sve te dokumente. Uzročna veza je očita i ovo je politički motivirano. Večernjak je kupljen drugim novcem, odnosno kreditima banaka uz pologe imovine«.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Svi sporni porezi plaćeni, tvrde u Auto centru Zubak </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja </p>
<p> - Auto centar Zubak, Auto kuća Zubak i Zubak-auto, društva u većinskom vlasništvu Pave Zubaka, uplatila su u državni proračun u protekle tri godine poreza na dobit više od 75 milijuna kuna, uključujući iznos za koji se tereti njihova većinskog vlasnika, priopćeno je u ponedjeljak iz Auto centra Zubak. </p>
<p>Osnova optužbe protiv Zubaka i spomenutih pravnih subjekata može biti samo različito tumačenje poreznih propisa u zemlji u kojoj su porezni propisi još uvelike nejasno određeni i sama državna tijela različito ih tumače, drže u Auto centru Zubak. Bez obzira na te postupke, budući da su svi sporni porezi u međuvremenu plaćeni, za kupce nema nikakvog rizika u smislu danih akontacija i drugih plaćanja, navodi se u priopćenju. U tom kontekstu očekuju skoro razjašnjenje tih nejasnoća u okviru postupaka koji se vode, a grupacija, priopćeno je, nastavlja svoje uspješno poslovanje kako bi zadovoljila sve zahtjeve kupaca i poslovnih partnera. </p>
<p>Podsjeća se i da je u posljednje dvije godine, otkako je uveden sustav PDV-a, plaćeno više od 370 milijuna kuna PDV-a, a fondovima je uplaćeno više od 42 milijuna kuna za doprinose i davanja na plaće. Republici Hrvatskoj ukupno je za PDV, porez na dobit i doprinose uplaćeno 480 milijuna kuna, što ukazuje na značaj koji ta grupacija ima za hrvatski proračun i fondove, ističe se u priopćenju, te napominje da je poslovanje grupacije Zubak predmet redovne revizije ovlaštenih revizora. AC Zubak ističe i važnost koji grupacija ima za brojne poslovne partnere u Hrvatskoj zbog stalne politike reinvestiranja i ulaganja u poslovanje, te navodi da je kapital od 1994. s nešto više od 10 milijuna kuna porastao na više od 220 milijuna kuna za 1999. godinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hrvatska će ponuditi pomoć u obnovi mostarskog Starog mosta</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Mnoga pitanja koja su otvorena između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, mogla bi se početi rješavati nakon dvodnevnog posjeta hrvatske delegacije Sarajevu i Mostaru, koju će voditi premijer Ivica Račan. Uz premijera, u četvrtak i petak u BiH će i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministri Tonino Picula, Jozo Radoš i Ivica Pančić, te zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica. Od posjeta se očekuje potpisivanje najmanje tri, za obje države, važna dokumenta. To su Sporazum o carinskoj suradnji, Sporazum o readmisiji (o predaji i prihvatu osoba) te Protokol o suradnji ministarstava vanjskih poslova Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Premijerov posjet Sarajevu uključuje sastanke s članovima Predsjedništva BiH, Vijeća ministara te susret sa zamjenikom visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Ralphom Johnsonom. Kako je najavljeno, Račan će se sastati i s kardinalom Vinkom Puljićem.</p>
<p>Hrvatska i BiH imale su Sporazum o carinskoj suradnji od 1995. koji nije potvrđen u Saboru, nije obuhvaćao i srpski entitet, a prestao je vrijediti lani. Novi sporazum pokrivat će i Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a očekuje se da će osjetno pridonijeti smanjenju krijumčarenja. Povoljniji carinski sustav i potpisivanje Ugovora o slobodnoj trgovini omogućio bi i povećanje robne razmjene. Za Hrvatsku je posebno važno potpisivanje Sporazuma o readmisiji, prema kojem bi se države obvezale da preuzmu osobe (i državljane trećih zemalja) koje ilegalno prelaze granicu. Hrvatska je lani za smještaj, prepraćivanje i deportaciju potrošila oko 1,8 milijuna kuna. A da je imala sporazum s BiH, troškovi bi bili mnogo manji jer je najviše stranih državljana ilegalno prešlo u Hrvatsku upravo iz BiH. Stanje je alarmantno, o čemu svjedoči osjetno povećanje broja ilegalnih prelazaka granice. U prvih šest mjeseci prošle godine zabilježeno je 7526 ilegalnih prelazaka, a u prvom polugodištu ove godine 9547. Među bitnijim gospodarskim temama bit će i pokretanje pregovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a iznimno važni razgovori vodit će se i u području energetike. Hrvatska je potaknula pitanje suvlasništva u termocentralama u Tuzli, Kaknju i Gackom koje su dijelom gradila hrvatska poduzeća. Bitni su i razgovori u području telekomunikacija o nelegalnom Cronetovom pokrivanju dijela teritorija BiH. Za mnoge hrvatske tvrtke, a posebno za Inu i Kraš, bit će važno i doticanje teme imovinsko-pravnih odnosa dviju država. Naime, Republika Srpska kreće u privatizaciju, a Hrvatska će inzistirati na zaštiti ulaganja hrvatskih tvrtki i ostvarivanje njihovih prava u privatizaciji. Trenutačno je istaknuto pitanje Kraševe tvornice u Prijedoru i Ininih benzinskih crpki.</p>
<p>Daljnji razgovori s visokim dužnosnicima BiH dotaknut će i pitanja zdravstveno-socijalnog osiguranja. Govorit će se i o financiranju hrvatske vojne komponente u BiH oko čega se inzistira na transparentnosti - jer za 40 do 60 posto od 300 milijuna kuna, koliko se godišnje izdvaja iz džepa hrvatskih poreznih obveznika u tu svrhu, ni danas se ne zna kamo odlazi. Potaknut će se i pitanje financiranja prava obitelji poginulih branitelja HVO-a, te prava stopostotnih ratnih invalida. </p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo u Mostaru će obići ruševine mostarskog Starog mosta, a očekuje se da bi Hrvatska mogla ponuditi stručnu i tehničku pomoć u obnovi. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vlada dobro surađuje s Deutsche Telekomom </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Hrvatska Vlada smatra komunikaciju s Deutsche Telekomom vrlo dobrom, priopćio je u ponedjeljak Vladin ured za odnose s javnošću. Time je opovrgnuo medijske napise u vezi s drugom fazom privatizacije Hrvatskih telekomunikacija i navodnom nezadovoljstvu Deutsche Telekoma kvalitetom komunikacije s Vladom. Deutsche Telekom je, kako se ističe u priopćenju, zatražio razgovor u Vladi i prošli je tjedan održan sastanak posrednika njemačke tvrtke sa zamjenikom premijera Goranom Granićem. Deutsche Telekom pokazao je interes za daljnju kupnju dionica HT-a, te je dogovoreno da će se o tome i pismeno očitovati. Pismeno očitovanje te tvrtke Vlada je primila u ponedjeljak poslijepodne i pažljivo će ga razmotriti, ističe se na kraju priopćenja iz Vlade. </p>
<p> Prema tekstu objavljenom u ponedjeljak u Večernjem listu, Deutsche Telekom je spreman platiti veliku premiju kako bi se domogao većinskog paketa dionica HT-a - čak 600 milijuna dolara za 16 posto dionica. No, kako se navodi, tvrtka nije sigurna u pozitivan ishod pregovora, ponajprije stoga što nemaju dobru komunikaciju s Vladom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Crkvenac: Da, Vlada razmišlja o ukidanju općina koje se ne mogu same financirati </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - U Vladi se razmatra mogućnost da se ukinu one općine koje se nisu u stanju financirati vlastitim sredstvima, potvrdio nam je u ponedjeljak ministar financija dr. Mato Crkvenac. »Iako je riječ o pitanju vezanom uz ustroj vlasti, riječ je i o kreiranju politike ravnomjernog regionalnog razvoja. Vlada je zadužila Ministarstvo pravosuđa da pripremi određene promjene na tom planu«, rekao je Crkvenac u izjavi za Vjesnik, potvrdivši time nedavnu najavu potpredsjednice Vlade Željke Antunović. Ne treba, međutim, očekivati nikakve »naprasne promjene« u ustroju lokalne samouprave u Hrvatskoj. Pogotovo ne treba računati na mogućnost da se broj gradova i općina smanji sa sadašnjih više od 400 na 50 ili 100, dodao je Crkvenac. »Vodit će se računa o ekonomskoj logici, o tome da se općine koje nisu u stanju financirati se iz vlastitih izvora, spajaju u veće cjeline. Na taj način dobit ćemo logičniji teritorijalni ustroj koji će biti i učinkovitiji«, tvrdi on. (Ad. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Risley: Haag češlja arhive, no zasad nema odluke koja bi se odnosila na bilo kojeg pojedinca</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Sprema li se Međunarodni kazneni sud u Den Haagu podići uskoro optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka, Mirka Norca i Ante Gotovine, kako je to proteklih dana objavljeno u hrvatskim novinama? »Istraga se nastavlja, a češljanje arhiva u tome je ključno. U ovom trenutku nema odluke koja bi se u tom smislu odnosila na bilo kojega pojedinca. Istraga se u tim predmetima nastavlja, dakle, idemo naprijed u tom pogledu«, izjavio je za Vjesnik glasnogovornik Ureda glavne tužiteljice Haaškoga suda Paul Risley. </p>
<p>Na pitanje koji su to arhivi za haaške istražitelje ključni, Risley je odgovorio: »Za istrage koje spominjete, osobito su važni arhivi iz posljednjih godina. To su, prije svega, arhivi hrvatskih tajnih službi, dokumenti koji su pohranjeni u vojsci ili se odnose na vojne snage te tzv. predsjednički arhivi.« U tom pogledu, »odlično surađujemo s hrvatskom Vladom, koja haaškim istražiteljima omogućuje pristup u ustanove, odnosno organizira im uvid u relevantne dokumente«, dodao je. </p>
<p>Namjerava li Haaški sud, kako to piše Feral Tribune, podići optužnice protiv hrvatskih generala do kraja ljeta kako bi se iskoristila ljetna stanka i izbjegla reakcija ovdašnje ekstremne desnice? »Nisam upoznat s tekstom u hrvatskim novinama, ali se ne želim upuštati u davanje vremenskih rokova jer je to nemoguće predvidjeti«, rekao je Risley. Je li onda vjerojatnije optužnice očekivati u rujnu, odnosno kasnije ujesen? »Volio bih da znam odgovor na to. Možda bi nam koja gatara mogla pomoći u tome. Činjenica je, međutim, da su istrage vrlo iscrpne, dakle, za taj dio posla treba mnogo vremena. Od istrage do optužnice, procjenjujem, trebat će ipak malo više vremena«, nastavio je glasnogovornik Ureda glavne tužiteljice Haaškoga suda. </p>
<p>Objasnio je i da, kako je to već praksa tog suda, ne moraju nužno biti javne, već se mogu podići protiv određenih pojedinaca, ali u tajnosti. (V. Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ivanišević: Nema optužnica protiv generala, a za Ahmiće nadležan Haag </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Nije točno da je Haaški sud podignuo optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mirka Norca. Naime, glavna tužiteljica tog suda Carla del Ponte obećala nam je da će nas obavijestiti ako budu podnesene neke optužnice. Budući da to nije učinila, znači da optužnica nema, komentirao je u ponedjeljak ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević navode iz tiska o podizanju optužnica protiv trojice generala. Naglasio je i da je s tužiteljstvom Haaškoga suda dogovoreno da ono pokrene suđenje sudionicima pokolja u Ahmićima u Bosni i Hercegovini. Haaško tužiteljstvo od nas još nije dobilo sve dokumente o Ahmićima zato što je potrebno još vremena da se oni prikupe, napomenuo je Ivanišević. Dodao je i da MUP treba pitati što je s uhićenjem počinitelja zločina u Ahmićima. (B. B.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000725].
|
