NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001224].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203065 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Proces globalizacije ide na ruku Katoličkoj crkvi. Ona je naime </p>
<p>po svojoj naravi »globalna«, svesvjetska</p>
<p>Hrvati koji su u prošlosti dali svoj obol širenju katoličkog nauka, danas imaju presudnu ulogu njegovu širenju i poštivanju na ovim prostorima gdje žive već više od 13. stoljeća. Papa Ivan Pavao II. dao je hrvatskom narodu zadaću u odnosu na zajedništvo s pravoslavljem, ali i s muslimanima, jer ne možemo ignorirati život u neposrednoj blizini s pravoslavnim kršćanima s kojima nas veže zajednički polog vjere, i s muslimanima na koje Crkva gleda s poštovanjem »koji se klanjaju Bogu, živome, milosrdnom i svemogućem stvoritelju neba i zemlje...«</p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ</p>
<p>Božić u jubilarnoj 2000. godini bio je povod da s profesorom biblijskih znanosti na Katoličkom i bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, dr. Adalbertom Rebićem razgovaramo o razvoju i širenju kršćanstva tijekom dvije tisuće godina, najtežim razdobljima za Katoličku crkvu u prošlosti, ekumenizmu i novim iskušenjima za katolike u 21. stoljeću. </p>
<p>• Kako objašnjavate širenje i opstanak kršćanskog nauka tijekom proteklih 2000 godina?</p>
<p>- Kao vjernik objašnjavam to iznad svega i djelovanjem Duha Svetoga. A zatim, ljudski gledano, ima za opstanak i širenje kršćanskog nauka kroz proteklih dvije tisuće godina više razloga. Prvi je razlog u tome što se kršćanski nauk znao vrlo uspješno nakalemiti na grčko-rimsku kulturu i misao. Već su prvi vjerovjesnici, apostoli i njihovi učenici, u razdoblju od prvog do četvrtog stoljeća poduzeli silan napor inkulturacije kršćanske nauke u tadašnja duhovna kretanja u Rimskom carstvu, odnosno u grčko-rimski mentalni sklop.</p>
<p> Drugi je razlog sam sadržaj kršćanskog nauka: vjera u Boga Oca, stvoritelja svijeta i ljudi, koji je toliko ljubio ljude da je Sina svoga poslao na svijet da nitko u svijetu ne propadne nego da ima život vječni. Zatim, poruka ljubavi prema bližnjemu: »Ljubi Gospodina Boga svojeg iz sveg srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao samoga sebe!«. Zatim, život prvih kršćana koji su bili živi svjedoci, navjestitelji i širitelji Kristova evanđelja, evanđelja ljubavi, mira i pravednosti. Svoje kršćansko uvjerenje dokazivali su i mučeničkom smrću, ako je zatrebalo. To je za ljude u Rimskom carstvu bio silan izazov. Ni jedna religija prije kršćanstva nije u Rimskom carstvu uspjela na taj način spojiti nauk i život. Kršćani su to uspjeli. </p>
<p>• Koliko su povijesne okolnosti odmagale, odnosno pridonosile širenju kršćanstva?</p>
<p>- Sigurno je da su širenju kršćanstva pripomogle i neke povijesne okolnosti: od izvrsne organizacije Rimskog carstva u početcima, do razvitka informatike u novije vrijeme. Veliku su ulogu u širenju i u mogućnosti opstanka kršćanstva pripomogli redovnici - benediktinci i drugi redovi koji su kasnije kroz povijest iz njih proizišli, pa napokon i franjevci i dominikanci i isusovci. Osnivali su škole, ljude su učili pisati, obrađivati zemlju, krčiti šume... Osnivali su bolnice i ubožnice i tako na djelu dokazivali svoju ljubav prema čovjeku. To je bila silno velika stvar. Ljudi nisu mogli to ne vidjeti! Valja spomenuti i to da je Crkva znala iskoristiti, zahvaljujući i stanovitoj suradnji sa svjetskim vlastima, što nije uvijek bilo najsretnije, otkrića novih zemalja: Amerike, Azije i Oceanije.</p>
<p> U najnovije vrijeme, kroz 19. i 20. stoljeće, Crkva je iskoristila i otkriće suvremenih sredstava povezivanja i priopćivanja, tisak, knjige, radio, televiziju, te je i na taj način dopirala do ljudi, širila i tumačila svoj nauk. Dakako, na kraju ali nipošto ne najmanje, opstanak i širenje kršćanskog nauka zahvaljujemo i ustrojstvu Crkve, disciplini, požrtvovnosti njezinih vjerovjesnika, svećenika, redovnika i redovnica. Tom se ustrojstvu još danas svi dive. Međutim, nije u povijesti bilo sve sjajno, bez teškoća, bez pogrešaka...</p>
<p>• Koja razdoblja u povijesti smatrate najtežima za Katoličku crkvu?</p>
<p> - Pa sigurno da je najteže razdoblje ono u kojem je Crkva trpjela, patila, bila progonjena, ubijana, raspinjana. To su prva tri, četiri stoljeća, (od 50. do 315. godine), zatim posljednje stoljeće u kojem su apsolutističke vladavine - fašizam, komunizam i nacizam isto tako Crkvu proganjale, ubijale i raspinjale. Međutim, to su u isti tren i najplodnija razdoblja za Crkvu. U njima se Crkva jačala, čistila i postajala još privlačnijom. Tu se ostvarivalo ono načelo koje je već Tertulijan, kršćanski mislilac izrekao: »krv mučenika sjeme je kršćana«. Mnogo su za kršćanstvo opasnija ona teška razdoblja u kojima se pokušalo Crkvu uvući u svjetovnu vlast. Velika je opasnost za Crkvu bio cezaropapizam u kojem je Crkva silom uzeta u službu države kao sredstvo upravljanja građanima, osobito na Istoku, u bizantsko doba.</p>
<p> Isto su tako teška razdoblja za Crkvu bila ona u kojima je ona postajala državnom Crkvom. Pa i sama činjenica Crkvene Države nije na čast Crkvi kao takvoj. Pogotovo nisu na čast oni pape koji su u ranom i u kasnom srednjem vijeku zlorabili svoju crkvenu vlast i pretvarali je u svjetovnu vlast, u vlast nad narodima i nad područjima. Osobito je teško razdoblje u tom pogledu bilo razdoblje devetog stoljeća koje se naziva »saeculum obscurum«, to jest »mračno stoljeće«.</p>
<p>Sigurno, među najteža razdoblja za Katoličku crkvu spadaju i ona kad su neki utjecajni ljudi u crkvenoj hijerarhiji posezali za okrutnim sredstvima prema hereticima, vješticama i još nepokrštenima. Tada je izgubilo život i mnogo nevinih ljudi kao npr. Giordano Bruno, Girolamo Savonarola i mnogi drugi. Tu mislim na inkviziciju i na širenje vjere pokatkad nedozvoljenim sredstvima u novo otkrivenim zemljama. Međutim, i u tim je razdobljima bilo kršćana koji su prosvjedovali, upozoravali na grijeh progona svjetovnih i crkvenih vlasti, kao što je to u Latinskoj Americi, primjerice, radio dominikanac Las Casas u 15. stoljeću. On se borio za to da se s Indijancima postupa kao s ljudima i da se uvedu miroljubive misionarske metode. Slično se Petar Claver u 17. stoljeću borio za prava crnaca i robova. </p>
<p>Bilo je nerazumijevanja odgovornih ljudi u crkvenoj hijerarhiji i prema vlastitim ljudima, svećenicima i misionarima. Primjer su za to Robert de Nobili koji je pokušao kršćansku nauku inkulturirati, to jest prilagoditi, hinduističkim običajima ili isusovac Matteo Ricci u 16. stoljeću, koji je kršćansku poruku nastojao prilagoditi kineskoj kulturi. Crkva to nije dopuštala.</p>
<p> Ona je htjela ove visoko razvijene kulture najprije europeizirati, pa tek onda pokrstiti. Osudila je neke misionare i tako spriječila pokrštenje Indije i Kine. Te postupke razumijemo, ali ih danas ne možemo opravdati. Tu se vidi da je Crkva sastavljena od svetih i grešnih ljudi, pa je ona u isti tren i »sveta i grešna«.</p>
<p> Pa, nije ni danas Crkva bez grijeha: sinovi i kćeri Crkve i danas griješe. Za pogreške koje je Crkva počinila kroz proteklih 2000. godina papa Ivan Pavao II. zamolio je na prvu korizmenu nedjelju ove godine oprost. I to je, bez sumnje, velika stvar: Crkva koja posreduje ljudima oproštenje grijeha i pogrešaka sama moli za oproštenje svojih pogrešaka. Ona želi nadvladati grijeh i biti »čista zaručnica, privedena Kristu, svome zaručniku«. Međutim, bilo bi pogrešno zaustavljati se samo kod pogrešaka Crkve u prošlosti ili sadašnjosti. Crkva ima u svojoj povijesti više svijetlih nego tamnih strana. Treba vidjeti i njene kreposti, njena pozitivna djela koja je činila i još uvijek čini.</p>
<p> • Kakva će biti uloga Katoličke crkve u procesu globalizacije i razvoju informatičkog društva? Je li ona ugrožena tim procesima koje karakterizira sveopća relativizacija tradicionalnih vrijednosti?</p>
<p>- U procesu globalizacije svijeta i informatičkog društva uloga Katoličke crkve može biti izvanredno velika. Proces globalizacije ide na ruku Katoličkoj crkvi. Ona je naime po svojoj naravi »globalna«. To joj izriče samo ime »katolička« od grčke riječi katholikos, što znači sveopći, svesvjetski. I ona je najbolje uspijevala u onim razdobljima kad je svijet bio globaliziran, to jest u vrijeme Rimskog carstva i ujedinjene kršćanske Europe u srednjem vijeku. Danas se u Europi i u svijetu nastoji ostvariti ono jedinstvo i zajedništvo ljudi koji si je odavna Katolička crkva stavila za cilj. </p>
<p>Crkva se raduje razvoju informatičkog društva i izobilno koristi njegove prednosti kroz tisak, radio, televiziju ili internet. Ali u njima vidi i opasnosti za ljudsku osobu. Zato se ona zalaže za solidarnost svih ljudi u traženju zajedničkog dobra i dobra svake pojedine osobe.</p>
<p> Danas su ljudi svaki dan zasuti brojnim i vrlo različitim informacijama. Koji puta se radi uistinu o kaosu informacija. Običan čovjek više ne može razlučiti koje su od njih objektivne, a koje subjektivne, koje su istinite a koje lažne, koje su dobre i korisne a koje su lažne i štetne. Danas više nego ikada prije osjeća se potreba nekog kodeksa »temeljnih načela« kojih bi se ljudi trebali držati, iznad svega oni koji rade u svijetu informatike. Suočeni smo s izvrtanjem i relativiziranjem temeljnih ljudskih vrijednosti. Više se ne zna što je desno a što lijevo, što je dobro a što je zlo, što je štetno a što korisno. Kriterij više nije glas savjesti, odnosno glas Stvoriteljev, nego čovjekov »ja«, »ego«. Sve je dobro što koristi čovjekovu »ja« pa se tako razvija sebičnost, nepoštenje, pljačka... Danas se događa da mnogi svoj život vode do samog ruba provalije, ne znajući kamo su se uputili, ističe papa Ivan Pavao II. u enciklici »Fides et ratio«, to jest »Vjera i razum«.</p>
<p>• Za te negativnosti odgovorni su i političari. Za kakvu se politiku zalaže Katolička crkva, podupire li pojedine političare i koliko je, po vašem mišljenju, u tome uspješna?</p>
<p>- Katolička crkva ima svoju diplomaciju. Ona je suvremena, dijelom vrlo uspješna. Svakako, vrlo je uspješna diplomacija pape Ivana Pavla II. koji je postao vrhovni svjetski autoritet, glas savjesti svih ljudi svijeta, anđeo mira. </p>
<p>Crkva se zalaže za politiku mira, ljubavi, pravednosti, bratstva. Podupire sve političare koji promiču temeljne ljudske vrijednosti, razvijaju humanizam na svim razinama. A koliko je ona u tome uspješna? Teško je odgovoriti. Sigurno je to, kad ne bi bilo tog glasa savjesti, svijet bi bio još crniji, zločestiji i brže bi išao prema propasti. Crkva čini ono što može. Ona nema u svojim rukama sredstva prisile, nego samo zapovijed ljubavi: »Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe, a Boga iznad svega«. »Što god ste učinili jednome od najmanjih, meni ste učinili«, ili »Što god niste učinili jednome od najmanjih, meni niste učinili«. Eto, to je jedino sredstvo revolucije koje Crkva ima i širi.</p>
<p> Međutim, apostol Pavao nije revolucijom rušio ropski sustav, nego mijenjanjem srca. Kad je roba Onezima poslao natrag njegovu gospodaru, onda mu je poručio: »poradi ljubavi molim te za svoje dijete koje rodih u okovima, za Onezima, negda tebi nekorisna, a sada i tebi i meni veoma korisna. Šaljem ti ga - njega, srce svoje... Primi ga ne kao roba, nego više od roba, kao brata ljubljenoga«. Crkva nije pozvana da diže revoluciju, nego da mijenja i odgaja savjest čovjekovu. </p>
<p> • Kakav je stav Katoličke crkve o ujedinjenju Europe?</p>
<p>- Na to sam djelomično već odgovorio u prethodnom pitanju. Ujedinjenje Europe je proizašlo iz kršćanskih pobuda kršćanskih političara poslije Drugog svjetskog rata, Konrada Adenauera, Roberta Schumanna i Alcida de Gasperija. Ujedinjenje Europe je za Katoličku crkvu velika prednost. Ona u njoj zajedno s protestantima i istočnim pravoslavnim kršćanima može lakše, brže i učinkovitije ostvariti tako željeno »puno jedinstvo«. Ujedinjena Europa je cilj kršćanskih velikana svetaca kao što su bili sv. Benedikt, sv. Ćiril i Metod, bijelohrvatski svetac sv. Adalbert Vojtjeh i mnogi drugi iz razdoblja od 10. do 12. stoljeća.</p>
<p>• Kako gledate na ulogu hrvatskog naroda u širenju i poštivanju kršćanskog nauka?</p>
<p>- Hrvati su dali u prošlosti svoj obol širenju katoličkog nauka. Sjetimo se samo velikih teologa Ruđera Boškovića, Ivana Stojkovića, Hermana Dalmatinca, Juraja iz Slavonije... Hrvatski su svećenici nekoć polazili kao misionari širiti kršćanski nauk po cijelom svijetu, po Indiji, kao Ratkaj, po Americi i po mnogim drugim krajevima svijeta. Danas ima naših misionara u Africi. Međutim, daleko više nego u Africi ili u Americi, hrvatski narod ima presudnu ulogu u širenju i poštivanju kršćanskog nauka na ovim prostorima gdje živi već više od 13. stoljeća. </p>
<p>Već sam prije rekao što je papa Ivan Pavao II. kao zadatak dao hrvatskom narodu u odnosu na zajedništvo s pravoslavljem, ali i s muslimanima. Ne možemo ignorirati da živimo u neposrednoj blizini s pravoslavnim kršćanima s kojima nas veže zajednički polog vjere, i s muslimanima. Crkva gleda s poštovanjem muslimane »koji se klanjaju Bogu, živome, milosrdnom i svemogućem stvoritelju neba i zemlje... Oni Isusa, istina, ne priznaju Bogom, ali ga ipak časte kao proroka, a također i njegovu djevičansku majku Mariju. Nju ponekad i pobožno zazivaju. Zato cijene moralni život, a Boga štuju napose molitvom, milostinjom i postom.«</p>
<p> Drugi vatikanski koncil poziva nas da se, zaboravivši što je bilo, iskreno trudimo oko međusobnog razumijevanja i da zajednički štitimo i promičemo socijalnu pravdu, ćudoredna dobra, mir i slobodu za sve ljude. Iznad svega, pojedinci bi u hrvatskom narodu trebali danas dosljednije poštivati kršćanski nauk, poštivati i cijeniti život, obitelj, rad, posao, zalaganje u društvenom životu.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tomac: Nije kriva Hrvatska, nego zločinci - bili obični vojnici ili generali</p>
<p>Vlada, oporba, hrvatska javnost trebaju postići dva konsenzusa u vezi sa Sudom u Haagu. Prema prvom, ne smije se dopustiti ni pokušaj kriminalizacije Domovinskog rata, a suradnju s Haaškim sudom treba ograničiti na procesuiranje pojedinačnih zločina. Prema drugom konsenzusu, branimo sve koji bi bili osumnjičeni ili optuženi po široko tumačenoj zapovjednoj odgovornosti, ali nećemo braniti nikoga za koga postoje ozbiljni dokazi da je izravno odgovoran za zločin</p>
<p>Kad je prije nekoliko mjeseci u Vukovaru ukazao na opasnost da Haaški sud možda ima nakanu kriminalizirati Domovinski rat i podizati političke optužnice, potpredsjednik Sabora dr. Zdravko Tomac našao se na udaru većeg dijela medija. Označavalo ga se desničarom, rigidnim hadezeovcem, a neki su tražili i njegovo isključivanje iz SDP-a. Danas je, međutim, vidljivo, iako to njegovi kritičari i dalje ne želi priznati, da je Tomac tada bio u pravu. Štoviše, Haaški sud prijeti koracima koje ni najveći pesimisti nisu očekivali, najavljujući optužnice protiv hrvatskih generala koji su sudjelovali u Bljesku i Oluji. U svom zadnjem istupu Carla del Ponte odbacila je vrlo oštrim riječima bilo kakav dijalog s hrvatskom Vladom kad su u pitanju istrage i moguće optužnice, označivši Republiku Hrvatsku tek kao pukog izvršitelja svojih naloga. </p>
<p>• Profesore Tomac, kako komentirate izjavu Carle del Ponte da Hrvatska ne može uvjetovati suradnju s Haaškim sudom prihvaćanjem njenih istraga i procesa?</p>
<p>- Hrvatska ne želi uvjetovati što Haaški sud treba raditi nego samo naglašava da ima svoj mandat, kao što ga uostalom ima i Haaški sud. Hrvatska će se držati Statuta Međunarodnog kaznenog suda, Ustavnog zakona, saborske Deklaracije kao i zaključaka Vlade o suradnji s Haaškim sudom. </p>
<p>• U čemu je onda problem? </p>
<p>- Hrvatska smatra da je suradnja dijalog, postupanje po određenoj proceduri u kome jedna i druga strana obavljaju svoj posao. Mi smo u srijedu, nakon što smo saslušali izvješća Gorana Granića, Tonina Picule i Joze Radoša, rekao bih, jednoglasno zaključili i na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i na Odboru za vanjsku politiku, da podržavamo zaključke Vlade u vezi sa suradnjom s Haaškim sudom. Ti su zaključci u okviru mandata koje je Sabor dao Vladi da treba postupati u skladu s Ustavnom zakonom i Deklaracijom o zaštiti Domovinskog rata. Hrvatska samo traži da se i druga strana drži određene procedure, dakle, svoga statuta i svog mandata.</p>
<p>• Kakav je taj mandat?</p>
<p>- Haaški sud ima mandat suditi za pojedinačne zločine. On nije politički sud i kad se prema nekim potezima vidi da želi biti političkim sudom, onda Hrvatska ima pravo reći: ne, gospodo, to je izvan vašeg mandata.</p>
<p>• Kako će se situacija dalje razvijati?</p>
<p>- Nema dvojbe da će doći do određenog spora između Hrvatske i Haaškog suda. Do spora, zapravo, po mom mišljenju, mora doći, jer ima dovoljno elemenata, javno izrečenih, iz kojih se vidi da u Haaškom sudu prevladava tendencija prema kojoj je potrebno da se taj sud bavi, na neki način, političkim procesima, a ne suđenjem za pojedinačne, individualne zločine. Ima dostatno elemenata za sumnju da je namjera Haaškog suda pokušati pronaći dokaze, optužiti a onda, ako bude moguće, i osuditi dio vojnog i političkog vodstva s tezom kako ima dovoljno indicija da su Bljesak i Oluja bili ne samo opravdane oslobodilačke akcije nego na neki način i unaprijed planirane akcije etničkog čišćenja Srba, u kojima su počinjeni i zločini. </p>
<p>• Kako se postaviti u svezi s tim?</p>
<p>- Podržavamo Vladu i tražimo suradnju s Haaškim sudom, jer to je interes Hrvatske, ali u skladu s nadležnošću Suda da sudi za individualne zločine, dakle, za one za koje se može dokazati odgovornost zbog počinjenog zločina ili neposrednog sudjelovanja u zločinu. Vlada, međutim, nema mandat surađivati ako bi Haaški sud išao na optužnice kojima bi dovodio u pitanje Bljesak i Oluju ili čak Domovinski rat i pokušao ih tretirati kao etničko čišćenje, odnosno kao kriminalnu radnju. </p>
<p>• Postoji li suglasnost o tome?</p>
<p>- O tome je postignuta suglasnost. Mislim da Vlada, oporba, hrvatska javnost trebaju postići dva konsenzusa od kojih dosta zavisi i budućnost Hrvatske. Prvi konsenzus tiče se onoga što smo se dogovorili na odborima: ne smije se dozvoliti ni pokušaj kriminalizacije Domovinskog rata a suradnja se treba odvijati u skladu s mandatom koji Hrvatska ima. To znači da treba surađivati u slučajevima kada se žele procesuirati individualni zločini, odnosno oni koji su konkretno odgovorni za njih, ali da smo odlučno protiv da se to pretvori u politički proces protiv Hrvatske.</p>
<p> I drugo, takva suglasnost kojom branimo Domovinski rat, bit je jača ukoliko postoji i drugi konsenzus, a to je da svi oni koji su počinili zločine, a zločini su počinjeni, trebaju odgovarati i biti što prije suđeni u Hrvatskoj. </p>
<p>• Bez obzira o kome se radi?</p>
<p>- Ako ima dovoljno dokaza da netko bude osumnjičen, onda treba biti i procesuiran, neovisno od toga je li običan vojnik ili general. Ali, ne može odgovarati po široko tumačenoj zapovjednoj odgovornosti ili na temelju teza koje ne stoje, a prema kojima su Bljesak i Oluja navodno bile akcije koje se na neki način izjednačavaju s velikosrpskom agresijom. </p>
<p>• Očekujete li da će ta dva konsenzusa podržati i predsjednik države?</p>
<p>- Mislim da hoće. Jednostavno, nije moguće da bilo tko u Hrvatskoj zastupa stavove drugačije od ovih. To je konsenzus na kome se može suglasiti 99 posto hrvatskih građana.</p>
<p>• Stvara li se strategija za, kako se to govori, sve moguće opcije?</p>
<p>- Ako još nemamo strategiju za sve moguće opcije, vodstvo države treba graditi i izgraditi jednu takvu strategiju i onda tražiti konsenzus za nju. Stoga sam, kao i neki drugi, zatražio da u svezi s tim unutar Hrvatske ne vodimo međusobne političke borbe .</p>
<p>• Kakva su Vaša predviđanja?</p>
<p>- Moramo biti realni. Moramo vjerovati da neće biti problema u suradnji s Haaškim sudom, da ove neke indicije, izjave, najave, neće biti realizirane, ali moramo unaprijed smisliti što ćemo raditi ako se dogode neke stvari koje sada prijete, a koje su za Hrvatsku očito neprihvatljive.</p>
<p>• U javnosti se spekulira i to da dio političkog vrha pokušava podijeliti generale na, navodno, Tuđmanove i one koji to nisu.</p>
<p>- Nadam se da će se politički vrh i svi mi u Saboru složiti na sljedećoj tezi: branimo sve one koji bi bili osumnjičeni ili optuženi po široko tumačenoj zapovjednoj odgovornosti, ali nećemo braniti nikoga za koga postoje ozbiljni dokazi da je direktno odgovoran za zločin, bez obzira bio - još jednom ponavljam - obični vojnik ili general.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Strugar: Oko 2010. godine Hrvatska će dobiti desetgodišnju obaveznu školu</p>
<p>U prvoj fazi idemo na devetgodišnje obvezno obrazovanje, a u drugoj, oko 2010. godine, to može biti i desetgodišnja škola. Već se zna kako bi izgledala, kakav bi bio nastavni plan i metode, kako bi se operativno osmislila, itd. / Vlada je čvrsto stala na stajalište da od 1. srpnja 2001. treba decentralizirati financiranje u osnovnom i srednjem školstvu, ističe dr. Vladimir Strugar, ministar prosvjete i športa</p>
<p>Pri kraju je prva godina mandata ministra prosvjete i športa dr. Vladimira Strugara. Ministarstvo je do sada izradilo Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uputilo u saborsku proceduru Zakon o udžbenicima, a Vladi dostavilo na čitanje izmjene i dopune Zakona o osnovnom školstvu. Izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu još se pripremaju, a pri kraju je i dorada Osnove za ustroj školstva, koja je tijekom višemjesečne burne javne rasprave dobila podijeljene ocjene. </p>
<p>Dodatne teškoće čine interpretacije da je koncepciji reforme školstva, predloženoj u Osnovi, paralelna i konkurentna koncepcija podskupine za obrazovanje, koju vodi dr. Nikola Pastuović pri Granićevoj Komisiji za izradu strategije - Hrvatska za 21. stoljeće. </p>
<p>l Prema tumačenju dr. Gorana Granića, Vaša i Pastuovićeva koncepcija ipak su konkurentne. Kako to komentirate?</p>
<p>- Sukladno programu Vlade za ovo mandatno razdoblje, mi smo morali napraviti stručnu podlogu za promjene u školstvu i to je Osnova za ustroj školstva. Istodobno, skupina eksperata pri Vladi ima zadaću izraditi dokument »Hrvatska za 21. stoljeće«, koji će obuhvatiti, između ostalih djelatnosti - kao što je npr. gospodarstvo - i obrazovanje. Kako mi shvaćamo taj dokument, on je prije svega vizija koja kazuje u kojem smjeru bi Hrvatska trebala ići u 21. stoljeću, kako u gospodarskom, tako i u odgojno-obrazovnom sustavu, dok bi ostali dokumenti trebali biti operativni. </p>
<p>Ovih dana naša podskupina za projektiranje obveznog obrazovanja, dala je putem Školskih novina u javnost svoj prvi dokument, o tome kako zamišljamo osnovno, odnosno obvezno obrazovanje. U Osnovi za ustroj školstva rekli smo: u prvoj fazi idemo na devetgodišnje obvezno obrazovanje, a u drugoj fazi, oko 2010. godine, to može biti i desetgodišnja škola. No u ovom dokumentu već pokazujemo kako bi izgledala ta škola. Tu se već govori i o nastavnim metodama i nastavnom planu, te operativno osmišljava vizija koja je dana u »Osnovama«.</p>
<p>• Što će Ministarstvo poduzeti, ako se ispostavi drukčije budući da nekoliko članova Prosvjetnog vijeća sudjeluje u Pastuovićevoj skupini?</p>
<p>- Već sama činjenica da smo mi iz Ministarstva, a posebno ja, predlagali članove za skupinu koju vodi dr. Nikola Pastuović pri Vladinoj Komisiji, dovoljno govori da prva namjera nije bila konkurentska. Doista bi bilo nelogično da predsjednik Prosvjetnog vijeća dr. Hrvoje Vrgoč djeluje u drugoj skupini koja radi konkurentski dokument. Smisao toga bio je da ujedinimo svoju pamet, a da svatko radi posao koji mora. Prema tome, mi razgraničavamo ta dva dokumenta. O tome ćemo uskoro razgovarati, kao što sam i rekao, s dr. Granićem. Vidjet ćemo konačnu odluku, ali moj je apel da se okupimo, a ne rasipamo.</p>
<p>• Kada će dorađena »Osnova za ustroj školstva« biti upućena Vladi na čitanje?</p>
<p>- Zadovoljan sam što smo Osnovu uputili na široku javnu raspravu, jer smo dobili gotovo 400 pisanih primjedbi, više od 1500 stranica. Uzimajući u obzir te primjedbe, vjerujemo da ćemo tekst, bez kojeg ne možemo ići dalje, predati Vladi do početka veljače 2001. godine. </p>
<p>• Kada to kanite učiniti s izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu?</p>
<p>- Izmjene i dopune Zakona o osnovnom školstvu biti će razmatrane na prvoj sjednici Vlade iduće godine. Duboko vjerujem da će se isto uskoro dogoditi s izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu. Naši su planovi bili da i ranije izmijenimo te zakone, međutim, danas pouzdano znam: da smo ih tada napravili, sada bi već bili zastarjeli. Zašto? Zato što mi sada odrađujemo dva strateška cilja, a to je decentralizacija upravljanja i financiranja. Prije tri ili četiri mjeseca nije se govorilo o decentralizaciji financiranja. Međutim u izradi proračuna za 2001. godinu, Vlada je čvrsto stala na stajalište da od 1. srpnja 2001. treba decentralizirati financiranje u osnovnom i srednjem školstvu i primjeriti tome svoje zakone. I to smo upravo sada učinili. Zakon o osnovnoj školi bit će na sjednici Vlade 4. siječnja, a vjerujem da će u siječnju biti gotove i izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu, kojima utvrđujemo i zakonski uređujemo decentralizaciju financiranja. I naravno, decentralizaciju upravljanja.</p>
<p>• Na što se u prvom redu odnosi decentralizacija upravljanja?</p>
<p>- Ona se prije svega odnosi na nov način izbora školskih odbora i imenovanje ravnatelja. Prema tome, ravnatelja više ne bi imenovao ministar prosvjete, nego bi ga imenovao školski odbor. Ministar bi intervenirao tek kad bi došlo do većega kršenja zakona o osnovnom ili srednjem školstvu, ako se ravnatelj ne bi izabrao u zakonski predviđenom roku ili u nekom drugom slučaju. Važno je reći da bi u školskom odboru, koji bi imao sedam članova u osnovnom školstvu, bila dva člana jedinice lokalne samouprave, koje bi biralo predstavničko tijelo i koji bi mogli jasno utjecati na politiku razvoja osnovne škole. Jer, na kraju krajeva, sada će i dobar dio sredstava biti decentraliziran, prema tome dobro je da i u našem školstvu imaju veći utjecaj lokalna sredina i roditelji. U srednjem školstvu trebalo bi, pak, omogućiti veću participaciju i samih učenika, barem u dijelu pitanja.</p>
<p>• Najavili ste i javnu raspravu o prijedlogu razvoja Zavoda za unapređivanje školstva. Što je neophodno za oporavak Zavoda, čiji je rad u prosvjetnim krugovima dosta kritiziran?</p>
<p>- Želimo odvojiti inspekcijsku od savjetodavne službe. Želimo da Zavod sa svojim savjetnicima prati, analizira i unapređuje rad učitelja i škola. Želimo da Zavod više istražuje, da bude sposoban prihvatiti i primjenjivati međunarodne programe u odgoju i obrazovanju. To bi sve bio pomak u odnosu na stanje koje sada imamo. A druga funkcija je funkcija inspekcije koja će brinuti o tome, primjenjuju li se u školama valjano pojedini zakoni, pravilnici itd. U sadašnjem odnosu te su dvije funkcije u pojedinim savjetnicima ili školskim nadzornicima bile spojene i mislim da je to išlo na štetu i prosvjetne inspekcije i kvalitetnog praćenja i unapređivanja odgoja i obrazovnog procesa. </p>
<p>• Ministarstvo prosvjete i športa ove je godine dobilo šest posto manje sredstava iz državnog proračuna, no prošle godine. Kako stoje stvari s prenamjenom umanjenih sredstava?</p>
<p>- Doista, taj podatak da je naš proračun, odnosno indeks za 2001. godinu 94,03, može biti zbunjujući. Zašto? Upravo stoga što su sredstva koja imamo za materijalne i neke druge troškove, u proračunu planirana do 1. srpnja. Troškovi od 1. srpnja, za drugu polovicu iduće godine, tu se ne vide. Oni se moraju putem decentralizacije osigurati kroz druge poreze. Na kraju 2001. godine, kada provedemo decentralizaciju i osiguravamo sredstva za materijalne troškove, taj postotak više neće biti indeksa 94,03 već znatno iznad 100. Zadovoljni smo što smo u pojedinim stavkama znatno bolji nego 2000.godine. Spomenut ću, primjerice, sredstva za informatizaciju za koju ćemo imati na raspolaganju 20 milijuna kuna u odnosu na današnjih 4,5 milijuna kuna. Moći ćemo više ulagati u kapitalnu izgradnju. Imat ćemo više sredstava za investicijsko održavanje, za nabavu didaktičke opreme, dakle nastavnih sredstava i pomagala. To su stavke i sredstva kojima ćemo znatno popraviti materijalnu osnovu rada u školama, što je uvjet za bolju organizaciju odgojno-obrazovnog procesa.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Pozivaju se Zagrepčani na otvorenje najzagrebačkije kavane</p>
<p>Gradska kavana na Trgu bana Jelačića, jedan od simbola Zagreba, onoga staroga, ali i suvremenog, bit će vraćena njegovim građanima na sâm Badnjak, u nedjelju, 24. prosinca. Svečano otvorenje bit će u 10 sati, a među ostalima, prvu će kavu ondje popiti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Nastupit će Dječji pjevački zbor »Zvjezdice« i »Zagrebački kvartet«</p>
<p>Gradska kavana na Trgu bana Jelačića, jedan od simbola Zagreba, onoga staroga, ali i suvremenog, bit će vraćena njegovim građanima na sâm Badnjak, u nedjelju, 24. prosinca. Svečano otvorenje bit će u 10 sati, a među ostalima, prvu će kavu ondje popiti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Nastupit će Dječji pjevački zbor »Zvjezdice« i »Zagrebački kvartet«. Pozivaju se i svi građani da prisustvuju svečanosti otvorenja najzagrebačkije kavane.</p>
<p> Gradska kavana je otvorena još davne 1925. godine i desetljećima je bila omiljeno okupljalište Zagrepčana, sve do 1998. godine, kada je zatvorena zbog dotrajalosti.</p>
<p> Dan uoči otvorenja, u novouređenoj Gradskoj kavani dočekali su nas radnici koji su uređivali ulaz, a na zidove stavljali tzv. vodeni vosak (specijalnu masu kojom se postiže poseban sjaj), u kuhinji su spajali kuhinjske elemente, čistačice su prale prozore i podove, a neki su radnici još uzimali posljednje mjere... Pojedinosti smo pak doznali od Ivana Šućura, novog direktora Gradske kavane, i inž. Janka Artukovića, voditelja čitavog projekta.</p>
<p>- Ovog posljednjeg dana priprema za otvorenje Gradske kavane daje se posljednji glanc, posljednja šminka. Stavljaju se zastori, peru podovi, usisavaju tepisi, briše prašina... Inventar je stigao, kao i dekoracija i cvijeće. Sve to samo još treba posložiti, rekao nam je Šućur.</p>
<p>Kavana ima 450 mjesta. Stolovi, koji su napravljeni od granita i posebne vrste mramora (»carara«), prebrušeni su i ispolirani, a stolci pretapecirani u stilu art-decoa. Pod je također od mramora, a zrcala su nova. Rasvjeta i ozvučenje su obnovljeni, a u kavani će svirati klasična glazba. Konobari će kavu i čaj posluživati u šalicama na kojima je naslikan grb grada Zagreba. Zidovi će biti ukrašeni slikama staroga Zagreba, a u okviru kavane djelovat će Klub Zagrepčana, koji je dosad bio u Cesarčevoj ulici.</p>
<p>Na ulazu, iznad vrata, stavljena je nova, svijetleća reklama s logotipom Gradske kavane. Strop kavane zaštićen je tzv. srebrnim listićima, a lusteri su izglancani. Na stubištu koje vodi od prizemlja do prvoga kata, prostrt je crveni tepison učvršćen mesinganim držačima, a tepisoni na prvom i drugom katu su plave, zagrebačke boje, sa sitnim uzorcima. U toaletima je postavljena nova keramika, u kuhinju su dopremljeni suvremeni kuhinjski elementi, a ulaz u nju je redekoriran (uklonjena su nefunkcionalna kružna vrata). U prizemlju će biti postavljena petmetarska silver-jelka, a dekoracija će također biti prigodna, božićna. Stupovi su prelakirani »zlatnom« broncom, koja se poslije može oprati, a stolove će krasiti svijeće. </p>
<p>Čitav taj golem posao obavilo je 100 radnika, od kojih je samo 10 izvodilo ličilačke radove.</p>
<p>Sandra Viktorija Antić i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ovogodišnja blagdanska groznica bez prigodnih sniženja i cjenjkanja</p>
<p>Svega i svačega u Božićnoj ulici - od razmaženih kupaca do neljubaznih prodavača / Šalovi i kape od 30 do 60 kuna / Štand s pirotehničkim napravama zanima uglavnom klince - jedan je glavom jedva dosezao do izložbenog pulta / Lažna »akcijska prodaja« / Velika potražnja za knjigama</p>
<p>Bogovićeva ulica koju je gradonačelnik nedavno prigodno preimenovao u Božićnu, zaista je takvom i postala. Štandovi, za koje su trgovački poduzetnici trebali izdvojiti oko 30.000 kuna, puni su raznovrsne prikladne robe, iako ih je manje nego proteklih godina. Kao i na svakom sajmu, tako se i u Bogovićevoj može vidjeti svega - od razmaženih kupaca do neljubaznih prodavača. No, cijene su fiksne i cjenjkanja nema. </p>
<p>Građani pak imaju svoje probleme u odabiranju pravih poklona i ukrasa. Tako, primjerice, od odjeće ima raznih šalova i kapa, čije se cijene kreću od 30 do 60 kuna. Čarape s likovima iz crtića, koje će se naći i na nogama ozbiljnijih ljudi, stoje 30 kuna. Cijena novčanika se kreću od 120 do 150 kuna, a jastučići su 40. Ukoliko se odlučite za CD, morat ćete izdvojiti 50 kuna. Obične čestitke stoje jednu, a glazbene 15 kuna. Na štandu s pirotehničkim napravama zatekli smo samo mlađe kupce, jedan je glavom jedva dosezao do izložbenog pulta.</p>
<p>Kupci se mogu zavesti natpisom kao što je »akcijska prodaja« jer su, na primjer, žaruljice za bor na »akciji« dvadesetak kuna skuplje nego drugdje. Može ih se nabaviti za 80 do 120 kuna. Ima i raznih igračaka a za Djeda Mraza na baterije izbrojit ćete od 80 do 150 kuna, ovisno o dimenzijama i karakteristikama igračke.</p>
<p>Od ukrasa se mogu naći svijeće po tri do 80 kuna. Svijeća u obliku snjegovića stoji 79 kuna, a mirisne su od 6, 50 do 70 kuna.</p>
<p>Kuglice za bor premazane staniolom ili ne, stoje od dvije do deset kuna po komadu, a mogu se kupiti i u kompletu. Keramički ukrasi u obliku raznih kućica, zvona, jabuka i ostaloga stoje oko 30 kuna. Ukrasne mašnice su od sedam do 19 kuna, a zvončići za božićno drvce koštaju 15 kuna.</p>
<p>Gužve u zagrebačkim knjižarama i CD shopovima, uvjerile su nas u veliku potražnju za navedenim artiklima. U knjižarama Ljevak i Znanje na Trgu bana Jelačića, prodavačice su nam rekle da prodaja ide dobro iako posebnih božićnih sniženja - nema.</p>
<p>No, u s knjižari Mladost, na Cvjetnom trgu, ljubazna prodavačica nam je objasnila da se prodaja knjiga dosta povećala, a među najtraženijim naslovima su Ferićev »Anđeo u ofsajdu« po cijeni od 90 kuna, Tomićev »Što je muškarac bez brkova« od 100 kuna te knjige spisateljice J.K. Rowling iz ciklusa o Harryju Potteru po cijenama od 120 do 140 kuna. </p>
<p>Iako u knjižarama Mladosti postoji božićno sniženje od 20 posto, ono se ne odnosi na navedene naslove, već na izdanja Školske knjige među kojima su i prigodni poklon-paketi. U knjižarama Prosvjete naišli smo na slične cijene, ali i na rasprodane knjige spomenutih hrvatskih autora. Ipak, u knjižarama Algoritam i AGM uočili smo veliku razliku u cijeni knjiga o Harry Potteru - od 84 do 98 kuna. Prodavačica u AGM-u nam je rekla da su još uvijek jako tražene knjige Paula Coelha, G.G. Márqueza, te »Dnevnik Bridget Jones«, Helen Fielding.</p>
<p>U knjižari Kršćanske sadašnjosti naišli smo na dvadesetpostotno sniženje, ali za slabije tražene knjige kršćanskih klasika i monografije. Biblija se prodaje po stalnoj cijeni od 165 kuna, koliko treba izdvojiti i za Ilustriranu bibliju mladih, do 380 kuna za Jeruzalemsku bibliju. </p>
<p>U CD shopu Croatia Recordsa nema prigodnih sniženja, a od prodavača smo saznali da je prodaja slabija nego lani i da se uglavnom kupuju noviteti. Planet Music, Aquarius CD Shop, Memphis CD Shop, Winner i Dallas Music Shop također nemaju posebna sniženja, za blagdane, a snižene su cijene nekih starijih izdanja, dok se noviteti prodaju od 130 do 140 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Najveće zagrebačko smetlište više neće ugrožavati pitku vodu Črnkovca</p>
<p>Gradonačelnik Bandić je rekao da uoči velikog kršćanskog blagdana, Božića, sve sugrađane želi potaknuti na jačanje ekološke svjesti koju smatra jednom od najbitnijih tema u budućnosti, te da smo na pragu trećega milenija u kojem će sudbina svijeta prije svega ovisiti o odnosu čovjeka i prirode </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zajedno sa suradnicima iz Gradskog poglavarstva u subotu je posjetio odlagalište otpada na Jakuševcu, gdje su u tijeku radovi na sanaciji. Tamo je prisustvovao prvom kontroliranom odlaganju komunalnog otpada. Naime, dovezeni otpad se ispušta na sanirani dio smetlišta, na podlogu s nekoliko metara debelim slojem gline i drugih materijala, koji bi trebali spriječiti da otpadne vode iz smeća kroz porozni sloj ugrožavaju pitku vodu crpilišta Črnkovec. Gradonačelnik Bandić tom je prilikom rekao da uoči velikog kršćanskog blagdana, Božića, sve sugrađane želi potaknuti na jačanje ekološke svjesti koju smatra jednom od najbitnijih tema u budućnosti. </p>
<p>- Na pragu smo trećeg milenija u kojem će sudbina svijeta prije svega ovisiti o odnosu čovjeka i prirode. Na tom tragu ovo Poglavarstvo je već u ovom tisućljeću započelo s konkretnim aktivnostima, kojima je cilj očuvati okoliš, Zagreb učiniti zdravim gradom, a naše sugrađane podsjetiti na poruku Svetoga Oca, koji je rekao da je ekološka kriza ponajprije kriza morala i zbiljski prezir spram čovjeka.</p>
<p> U tom vjerovanju svim građanima Zagreba, gradonačelnik je zaželio blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu. </p>
<p>Kako se prilikom obilaska Jakuševca izjavili stručnjaci, dosad je sanirano oko 40 posto površine smetlišta na Jakuševcu, odnosno 25 posto otpada. Time je zaključena ona kritična točka radova, pa se sada sa sigurnošću može reći da će svi radovi na sanaciji Jakuševca biti gotovi do konca 2003. godine. Osim toga, radovi neće probiti 'plafon' od 125 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Sanacija Jakuševca, unatoč tolikoj cijeni, samo je jedan dio u ostvarenju plana učinkovitog gospodarenja otpadom.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Blagdansko radno vrijeme prodavaonica i pošti</p>
<p>Prehrana d.d.: U nedjelju, 24. prosinca sve prodavaonice rade do 18 sati. U ponedjeljak, na Božić, rade prodavaonice koje inače rade nedjeljom, i to od 7 do 13 sati. U nedjelju, 31. prosinca, sve prodavaonice rade do 18 sati. U ponedjeljak, na Novu godinu, prodavaonice ne rade. </p>
<p>Prodavaonice u zatvorenom dijelu tržnica pridržavati će se radnog vremena, a prodavaonice u Samoboru radit će sukladno Odluci Gradskog poglavarstva grada Samobora.</p>
<p>Union d.d.: U nedjelju, 24. prosinca, sve prodavaonice prehrambene robe radit će do 18 sati. Prodavaonice neprehrambene robe tog dana ne rade. </p>
<p>U ponedjeljak, 25. prosinca, sve prodavaonice su zatvorene. U utorak 26. prosinca radit će samo prodavaonice koje inače posluju nedjeljom i to: </p>
<p>od 7 do 12 sati: Dobronićeva 3, Trnjanska cesta 33, Prekratova bb, Varaždinska bb, Sesvete</p>
<p>od 7 do 15 sati: - Trg Ivana Kukuljevića 12-19</p>
<p>od 7 do 22 sata: Starčevićev trg bb.</p>
<p>U nedjelju, 31. prosinca sve prodavaonice prehrambene robe poslovat će do 18 sati. Prodavaonice neprehrambene robe tog dana ne rade.</p>
<p>Na Novu godinu 1. siječnja sve prodavaonice Uniona bit će zatvorene. </p>
<p>Diona: U nedjelju, 24. prosinca, sve prehrambene maloprodajne prodavaonice rade od 7 do 14 sati. U ponedjeljak, 25. prosinca, ne radi ni jedna prodavaonica. U utorak, 26. prosinca rade prodavaonice koje inače rade nedjeljom, prema redovitom nedjeljnom radnom vremenu.</p>
<p>U nedjelju, 31. prosinca, sve prodavaonice rade od 7 do 14 sati. U ponedjeljak 1. siječnja, ne radi niti jedna prodavaonica. U subotu 6. siječnja rade prodavaonice koje i inače rade nedjeljom, prema redovitom nedjeljnom radnom vremenu.</p>
<p>Radno vrijeme pošta: U ponedjeljak, 25. prosinca: Branimirova 4 radi od 0 do 24 sata; Jurišićeva 13 od 8 do 14 sati; Zračna luka od 10 do 17 sati; Držićeva bb od 10 do 17 sati.</p>
<p>U utorak, 26. prosinca: Branimirova 4, od 0 do 24 sata; Jurišiećva 13 od 8 do 14 sati; Zračna luka od 7 do 21 sat; Držićeva bb od 7 do 21 sat.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>O nestanku struje za Božić i Novu godinu odmah obavijestiti Elektru</p>
<p>Da bi se tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana izbjegli bespotrebni prekidi u napajanju potrošača električnom energijom - ispadi niskonaponskih strujnih krugova ili distribucijskih trafostanica zbog preopterećenja, Elektra-Zagreb upozorava potrošače da se pokušaju pridržavati nekoliko osnovnih savjeta:</p>
<p>• Dnevnu potrošnju električne energije potrebno je rasporediti što ravnomjernije tijekom dana, uz maksimalno moguće korištenje noćnoga razdoblja.</p>
<p>• Električne grijalice, a posebno termoakumulacijske peći, trebalo bi uključivati u vrijeme najnižih opterećenja sustava, a to je u pravilu noću, kada je i inače vrijeme niže tarife (od 21 sat do 5 sati ujutro).</p>
<p>• Nastojati koristiti što manje trošila električne energije istovremeno, pogotovo ako se radi o trošilima većih snaga (pećnica, grijaće ploče, stroj za pranje rublja, glačalo usisivač za prašinu i slično)</p>
<p>• U svakom trenutku treba biti svjestan činjenice da se i malim smanjenjem potrošnje, na primjer gašenjem ili smanjenjem rasvjete u prostorijama gdje trenutno nije neophodna, ostvaruje kako ušteda, tako i smanjenje opterećenja sustava.</p>
<p>Ukoliko ipak dođe do nestanka električne energije zbog preopterećenja, treba postupiti na slijedeći način:</p>
<p>• Odmah isključiti sva trošila osim jednog ili dva rasvjetna tijela</p>
<p>• Nakon što se ponovo uspostavi napajanje električnom energijom, ostala trošila treba uključivati postupno</p>
<p>• Najmanje u roku od dva sata nakon ponovnog »dolaska struje« ne bi se trebala uključivati najveća trošila, pogotovo uređaji za električno grijanje</p>
<p>• I dalje se pažljivo pridržavati savjeta za uporabu električne energije u područjima u kojima postoji opasnost od preopterećenja.</p>
<p> Elektra-Zagreb i ove će godine 24. i 31. prosinca imati u pripravnosti povećani broj radnika u cilju što bržeg otklanjanja mogućih kvarova. Stoga građani, u slučaju nestanka električne energije, mogu odmah nazvati na telefone: 48 56 320; 48 56 335; 48 56 340.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hillary Clinton posljednji put uredila Bijelu kuću za božićne blagdane</p>
<p>Božić je već stigao u Bijelu kuću u Washingtonu. Hillary Clinton, još uvijek prva dama SAD-a, a od siječnja senatorica New Yorka, s posebnom je pozornošću i ljubavlju uredila predsjedničke odaje za svoje posljednje božićne dane koje s obitelji provodi u Bijeloj kući. Hillary je po starom običaju pozvala uzvanike da sudjeluju na svečanosti dobrodošlice božićnom drvcu kojeg je smjestila u Plavi salon. Tom je prigodom dječji zbor škole »Ben Murch« izveo nekoliko božićnih pjesama. </p>
<p>»Nedostajat će mi ubuduće ovakva slavlja. Imati mogućnost živjeti u Bijeloj kući i sudjelovati u božićnim slavljima bilo mi je jedno od najvećih zadovoljstava. Nadam se da ću se vratiti sljedeće godine kako bih sudjelovala na Kongresnom balu«, sa sjetom je izjavila Hillary Clinton.</p>
<p>Hillary i Bill Clinton svoje posljednje dane u Bijeloj kući proživljavaju najbolje što mogu. Kažu da rado šeću po hodnicima ove palače, opet gledaju stvari koje su bezbroj puta u životu vidjeli, a sada ih promatraju nekim drugim očima. »Uživamo do posljednje minute, jer ove su godine za nas bile savršeno iskustvo i nevjerojatno razdoblje«, zaključuje Hillary. (P.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tehnologija ispod bora</p>
<p>Ni vrijeme darivanja više nije što je nekada bilo. Mališani novoga doba razveselit će se tek ako ih ispod božićnog drvca dočeka mobitel, kompjuter, ili u najmanju ruku elektronički pas koji je ove godine pravi prodajni hit širom svijeta. Elektronička je industrija otkrila načine kako iskoristiti božićne blagdane u kojima je nezaobilazno pitanje - tata kupi mi...?</p>
<p>I roditelji kupuju. Barem u zemljama koje su od mnogo bogatije od Hrvatske, što ne znači da i naši klinci nemaju podjednako futurističke želje kad su u pitanju božićni darovi. Pretpostavljamo da će tek malobrojni sretnici od svojih roditelja dobiti neku od igračaka budućnosti, no zanimljiva je već i sama spoznaje da se one nude i u našim trgovinama. Dakako, tu su i elektroničke stvarčice koje život znače, namijenjene ponajprije odraslima. Nagovještaj je to na neki način i vremena koje dolazi, trećeg milenija koji će, po svemu sudeći, biti doba visoke tehnologije u kojem će tehnički proizvodi, danas teško zamislivi u širokoj upotrebi, postati dijelom naše svakodnevice. </p>
<p>Playstation, dobro nam poznata igračka, prvi je u nizu igračaka budućnosti. Ni Lego kockice više nisu beživotni komadići plastike, jer je ugledni danski proizvođač igračaka na tržište lansirali Lego robota koji vezu sa svijetom oko sebe ostvaruje pomoću digitalne telekamere. Njegov je »mozak« mikročip koji se može spojiti i na Internet. </p>
<p>Pas-robot pravi je kućni ljubimac koji zahvaljujući kompjuterskom softwareu, prepoznaje svoga vlasnika. Riječ je o psiću koji s vremenom čak i raste, uz pomoć umjetne inteligencije mijenja svoje ponašanje i prilagođava ga okolini. Roditelji ih kupuju jer su idealno sredstvo za razvoj dječje mašte i razmišljanja. Ako vas je ovo podsjetilo na prije nekoliko godina superpopularne tamagočije, znajte da su oni stvarno daleka prošlost. Plišani psići očito će uskoro ostati zaboravljene igračke iz bivšeg milenija, no vrijeme koje dolazi najbolje će pokazati hoće li roboti koji laju ipak možda ostati zapamćeni tek kao kratkotrajni hir potrošačkog društva. </p>
<p>Dar današnjeg vremena svakako je i mala digitalna kamera. Prašnjave albume sa slikama, sve suvremenije zamjenjuju kompjuterski foto arhivi. U trendu su i elektronski podsjetnici i prenosna računala, dok će ljubitelje kućanskih aparata zasigurno oduševiti perilica za rublje koja je spojena na Internet što njenom korisniku omogućuje da njome upravlja i dok je daleko od kuće. (B.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Aquarius proslavio osmi rođendan</p>
<p>Pomalo je bilo neobično da se na proslavi osmog rođendana kultnog zagrebačkog kluba nije pojavilo pola ekskluzivaca »Aquarius Recordsa«</p>
<p>U utorak navečer jarunsku su obalu posjetili mnogi uzvanici Aquarius kluba. Naime, te je večeri popularna zagrebačka diskoteka proslavila osmu, a njihova izdavačka kuća »Aquarius Records« petu godišnjicu postojanja. S početkom u 20 sati, mnogi su uzvanici došli u kultni jarunski klub, no, mora se priznati, iznenadila je činjenica da nisu došli neki od glavnih izvođača »Aquarius Recordsa«. </p>
<p>Uz bogat švedski stol, zabavljali su se Aco Kostadinov, Goran Bakić, Hamed Bangoura, članovi grupa Cubismo, Fali V, Jinx i Mayales. U društvu prijateljica u klub je stigla i Ljupka Gojić, a do posljednjeg se trenutka očekivalo hoće li doći pjevačica Jinxa Yaya, no ona se, kao ni njezin novi dečko Ripper, nije pojavila. (P. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Mitterrandov sin provest će Božić u zatvoru</p>
<p>PARIZ, 23. prosinca</p>
<p> - Sin pokojnog francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda provest će Božić u zatvoru, jer je uhićen zbog sumnje da je sudjelovao u ilegalnoj trgovini oružja u Angoli. Jean-Christophe Mitterrand, koji je nekad bio očev savjetnik za političku i ekonomsku suradnju s Afrikom, u četvrtak navečer priveden je u pariški istražni zatvor nakon dugotrajnog ispitivanja. Premda je njegov odvjetnik u petak popodne zatražio hitno puštanje iz zatvora, sud nije stigao razmotriti taj zahtjev prije božićnih blagdana, pa će sin bivšeg francuskog predsjednika morati iza rešetaka pričekati barem do srijede. </p>
<p> Osumnjičen je da je Angoli početkom 90-ih godina prodavao rusko oružje, a čak je i priznao da je na njegov račun u švicarskoj banci uplaćeno 1,8 milijuna dolara. </p>
<p> Ovaj je slučaj u Francuskoj podigao priličnu medijsku prašinu, jer je prvi put nakon mnogo godina neka javna osoba ugledala lice pravde zbog korupcije. Velika antikorupcijska kampanja koja je upravo u tijeku u Francuskoj, mogla bi imati i šire posljedice. Naime, pod istragom je i ugledni francuski romanopisac Paul-Loup Sulitzer, no on je nakon ispitivanja pušten. </p>
<p> Jean-Christophe Mitterrand bio je od 1973. do 1981. godine dopisnik France Pressea iz Afrike, a od 1986. do 1992. godine savjetnik predsjednika države. Zahvaljujući dobrim vezama, radeći daleko od očiju javnosti, on je uspješno rješavao probleme u odnosima Francuske i njezinih bivših afričkih kolonija. Zbog čestih pozivanja na svoga oca, mlađi je Mitterrand, kojem su danas 54 godine, dobio nadimak »Papa-ma-dit« (Tata-mi-je-rekao). Podsjetimo, socijalist François Mitterrand bio je francuski predsjednik punih 14 godina, od 1981. do 1995. godine, a umro je 1996. godine. (Reuters/Preveo: B.O.)</p>
<p>Titova jahta prodaje se u Londonu za 12 milijuna dolara</p>
<p>PULA, 23. prosinca - Od nekadašnje Titove ostavštine najvišu cijenu nedvojbeno, postići će jahta »Istranka« koje se trenutno u Londonu na javnoj dražbi nudi s početnom cijenom od 11.950.000 dolara. Riječ je o uistinu lijepom plovilu čelične konstrukcije dužine 45,65 metara koje je sagrađeno 1959. godine, ali je od 1997. do 1999. temeljito obnovljeno. U brodogradilištu Valdetarro, naime, »Istranka« je, uz ostalo, dobila i dva nova Deutzova motora od po 720 konjskih snaga, zahvaljujući kojima ostvaruje brzinu od 14 milja. Uz ostali komfor »Istranka« ima četiri kabine za osam osoba. </p>
<p> Za koji iznos će »Istranka« biti definitivno prodana, teško je prognozirati, ali prema informacijama s kojima raspolažemo zanimanje je veliko. Druga je, pak, priča radi li se uopće o Titovoj jahti, odnosno je li uopće na tom plovilu Tito ikada bio. U Londonu se svejedno okupljaju ljubitelji luksuznih brodova dubokog džepa koji su spremni već na sam spomen Titova imena udvostručiti cijenu. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mladi se okreću oralnom seksu</p>
<p>Strah od AIDS-a i neželjene trudnoće natjerao je mnoge adolescente da se suzdrže od seksa. No, zbog toga današnji tinejdžeri više prakticiraju drugu vrstu seksualnog odnosa - oralni seks, koji također nosi zdravstvene rizike.</p>
<p>Skoro polovica muških tinejdžera, uzrasta od 15 do 19 godina, kaže da su tijekom 1995. godine iskusili oralni seks, za razliku od njih 44 posto, koliko ih je »prijavilo« tu vrstu odnosa 1988. godine, otkrilo je jedno istraživanje, javlja Reuters. A 53 posto njih je reklo da im je u masturbaciji pomogla djevojka, dok je 1988. godine taj postotak iznosio 40 posto. Njih oko 40 posto je izjavilo da je pružilo oralni užitak, a 11 posto ih je bilo uključeno u analni seks 1995. godine, objavio je časopis Family Planing Perspectives, u broju od studenoga i prosinca, kojeg izdaje Institut »Alan Guttmacher«.</p>
<p>Istraživači Gary J. Gates i Freya L. Sonenstein, s Urbanog instituta u Washingtonu, istaknuli su da ova studija ukazuje na potrebu praćenja širokog spektra seksualnih navika među tinejdžerima. Kliničari, u međuvremenu, daju suprotna izvješća o seksualnim aktivnostima mladih. Jedni govore da nisu zamijetili porast spolno prenosivih bolesti, dok drugi tvrde da su otkrili i nove vrste infekcija. Kako god, čini se da tinejdžeri koji prakticiraju oralni seks ne znaju da i on može uzrokovati bolesti. Dapače, mnogi tinejdžeri gledaju na oralni seksa kao na nešto što »možeš raditi i s nekim s kim nisi intiman, kao za vrijeme klasičnog seksualnog odnosa, koji je rezerviran za posebne osobe«.</p>
<p>Neki istraživači smatraju i da djevojke gledaju na oralni seks kao na način da se izbjegnu neželjena trudnoća i bolesti. (tt)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dobitak na težini znači gubitak na snu!</p>
<p>Ako nabacite par kilograma, moglo bi se dogoditi da izgubite na dobrom snu. Povećanje tjelesne težine također povećava i vaše šanse da razvijete neki od poremećaja spavanja, tvrde znanstvenici u časopisu Američke medicinske udruge.</p>
<p>Ako izgubite samo 10 posto tjelesne težine, već se za 25 posto smanjuje ozbiljnost poremećaja spavanja i disanja, koji se zove apneja - stanje kod kojeg se spavač često budi jer ne može disati. No, ako se udebljate, stanje se može pogoršati.</p>
<p>»Otkrili smo da ako se osoba udeblja samo 10 posto, tijekom četiri godine ima šest puta veće šanse da razvije apneju«, kaže Paul Pepperd, znanstveni asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Wisconsin.</p>
<p>Među ljudima čije je spavanje već poremećeno, desetpostotno povećanje tjelesne mase znači, ugrubo, 30-postotno povećanje ozbiljnosti njihova problema. Istraživači su mjerili ozbiljnost stanja tako što su bilježili broj pauza u disanju tijekom noći.</p>
<p>»Već dugo se zna da je pretilost povezana s apnejom, no ovo je prvi put da su promatrani učinci debljanja, odnosno mršavljenja na tu bolest«, kaže Peppard. Istraživanj je provedeno tako da su državni službenici Wisconsina, od mršavih do jako debelih, prespavali u laboratoriju prikopčani na aparate, kako bi se pratilo njihovo spavanje i disanje. Sudionici su to učinili dvaput tijekom razdoblja od četiri godine.</p>
<p>Od pet do deset milijuna Amerikanaca pati od nekog poremećaja spavanja, koji uključuje i poremećaj disanja, kaže Američka plućna udruga. Muškarci su izloženiji tom problemu od žena, a stariji crni Amerikanci imaju dvaput veće šanse da obole od starijih bijelih Amerikanaca. Problem je povezan s viskom krvnim tlakom i kardiovaskularnim bolestima, a povezuje se čak i s automobilskim nesrećama zbog umora i nedostatka koncentracije. (T.T.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Ministar Vujić o kulturnim događajima</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Oslobađanje čitavog niza kulturnih djelatnosti te donacija i sponzorstava PDV-a, ministar kulture Antun Vujić smatra najznačajnijim što je učinjeno u ovoj godini u hrvatskoj kulturi.</p>
<p> U tijeku su pripreme za brojne aktivnosti tijekom iduće godine, a na prvom je mjestu početak gradnje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i uređenje Muzeja suvremene umjetnosti u Rijeci. Taj muzej će biti smješten u zgradi bivšega poduzeća »Rikard Benčić«, vrlo značajnom arhitektonskom zdanju iz razdoblja manufakture, odnosno početka industrijske revolucije u nas, potkraj 18. stoljeća.</p>
<p> Ministar ističe kako je u ovih godinu dana došlo do bitnih strukturnih promjena u kulturi, poboljšana je pozicija kulture, osigurano je više sredstava u proračunu za kulturu, a i na drukčiji način se odlučuje o pojedinim kulturnim djelatnostima.</p>
<p> Izdvojio je otvorenje bjelovarske Moderne knjižnice. Od iznimne važnosti smatra ovogodišnji pulski Filmski festival, jednom od najvećih i najbriljantnijih manifestacija u posljednjih deset godina. To potkrepljuje činjenicom da su prikazana četiri vrhunska hrvatska filmska ostvarenja i da se publika ponovno vratila u Arenu, kao u najboljim danima.</p>
<p> Ministar napominje da se i hrvatski nastup na Frankfurtskom sajmu razlikovao od dosadašnjih. Drži kako je postignut veliki uspjeh u predstavljanju hrvatske literature, osobito suvremene. Podsjeća na pisanje vodećih svjetskih medija, koji su pozitivno pisali o hrvatskoj kulturi. </p>
<p> U sklopu toga spomenuo je i otkup knjiga za koje je Ministarstvo kulture izdvojilo oko 40 milijuna kuna. Smatra da bi se u financiranje knjige, važnog kulturnog čimbenika, trebali više uključiti gradovi i županije, jer ih na to obvezuje i zakon. </p>
<p> Ministar kulture u idućoj godini očekuje otvaranje Muzeja Hušnjakovo o krapinskom pračovjeku i kulturi toga doba. Drži također vrlo značajnim otvorenje Muzeja Narona na jednom od najznačajnijih antičkih lokaliteta u blizini Metkovića, te otvaranje Ornitološkog muzeja u delti Neretve. Oba muzeja smatra važnim kontrapunktom prirodne i kulturne baštine, jer će bitno poticati jačanje gospodarskoga života, prije svega turizma u tom području. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sisak od srca za Arboretum Trsteno!</p>
<p>U Domu INA rafinerije Sisak održan spektakularan multimedijalni humanitarni program »Sisak - Dubrovniku« kojim se Sisak pridružuje Vjesnikovoj akciji »Obnovimo Arboretum zajedno«! </p>
<p>Sjeti se čovječe da ne ideš malen pod zvijezdama«</p>
<p> - upozoravao nas je tužno A. B. Šimić. Misao je to koje se ponajprije možemo sjetiti za Božić!</p>
<p> Vrijeme darivanja, doba je kad se, zgađeni i postiđeni vlastitim slabostima, samo možemo sjetiti onih pored kojih svakodnevno ravnodušno prolazimo - starih, bolesnih, siromašnih i samih. No, ne umiru samo ljudi jedni od drugih. Čovjek je okrutnim ubijanjem životinja, zatiranjem šuma i uništavanjem prirode, davno instalirao ništavilo u neku vrstu planetarne religije sa sve više poklonika. Humanost je stoga još jedino mjerilo ljudskosti koje možemo u sebi pronaći!</p>
<p> Osakaćeni i ratom ranjeni Sisak, prvi je hrvatski grad nakon Zagreba (točnije zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt i Zagrebačke filharmonije), koji je odlučio nesebično pomoći humanitarni projekt političkog dnevnika »Vjesnik« i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti »Spasimo Arboretum zajedno« - namijenjen spašavanju petstoljetnog bisera mediteranske vrtne kulture kraj Dubrovnika! Projekt su, da podsjetimo, osmislili Vesna Kusin, urednica kulturne rubrike Vjesnika, fotoreporter Ranko Marković i ekonomistica Vesna Gajski. Humanitarnu akciju »Sisak - Dubrovniku«, što se održava u sklopu spomenutog projekta, pak, osmislila je Olga Werft iz Društva za poljepšavanje grada Siska. Društvo je to koje se od 1932. godine, s prekidima (Drugi svjetski rat), sustavno brine za očuvanje prirodne baštine Siska, spašavajući zelene površine i biljne »spomenike« koje nemilosrdna urbanizacija tako fascinantno zatire! Zahvaljujući naporima Olge Werft, koja je ovu akciju ostvarila uz veliku pomoć jedne od vodećih hrvatskih tvrtki na području krajobrazne vrtno-tehničke djelatnosti »Horting Siscia«, brojni su se Siščani nesebično uključili u humanitarnu akciju »Spasimo Arboretum zajedno«. Rezultati zajedničkih napora, predstavljeni su na velikom multimedijalnom programu »Sisak - Dubrovniku«, što je u srijedu održan u Domu rafinerije INA u Sisku, popularno zvanom »mali Lisinski«.</p>
<p>Kao uvod u spektakularnu zabavno-glazbenu večer, otvorena je izložba doajena hrvatske novinske fotografije, Vjesnikova fotoreportera Ranka Markovića »Obnovimo Arboretum zajedno - Svjedočanstva iz Trstenoga« koji je s urednicom kulturne rubrike »Vjesnika« Vesnom Kusin zabilježio strahote spaljenog, ali i ljepote spašenog starog dijela Arboretuma Trsteno - svjetski vrijedne biljne riznice što je dva puta gorjela u strahovitim požarima. Prvi put su je, da podsjetimo, palile JNA i srpske paravojske, a drugi put je uništena požarom što se u fronti dugoj deset kilometara iz susjedne države spustio prema jugu. U ime gradonačelnika Siska Dinka Pintarića i dogradonačelnika Željka Sabljića, Vjesnikovu je izložbu pozdravio poznati sisački novinar i urednik nakladničke kuće »Aurum« Bogdan Arnautović. »Vrijeme je da Hrvati konačno pomognu jedni drugima«, zaključio je jednostavno, čestitajući »Vjesniku« na akciji spašavanja kulturne i prirodne baštine.</p>
<p> Zahvalivši se Siščanima na nesebičnoj pomoći, podsjetila je Vesna Kusin na povijesnu vrijednost Arboretuma Trsteno pokraj Dubrovnika, koji se od 1494. razvijao oko renesansne jezgre Gučetićeva ljetnikovca, kao jedinstvena biljna riznica, tijekom pet stoljeća. »Nadam se da će i drugi hrvatski gradovi slijediti primjer Siska«, kazala je Vesna Kusin. Za pomoć obnove kulturnog i prirodnog nasljeđa Arboretuma Trsteno, kako je istaknula, zainteresirani su i gradovi Beč i London, a postoji mogućnost da akcija bude održana i u Sjedinjenim Američkim Državama! Cilj ove akcije, dakako, nije samo restauracija Gučetićeva ljetnikovca i obnova biljnih vrsta i egzota, već pretvorba Trstenog u zamamno europsko kulturno i turističko odredište! »Možda ćemo već sutra morati sličnu akciju organizirati za Sisak«, upozorila je Vesna Kusin na žalosno devastiranu i zapuštenu hrvatsku baštinu.</p>
<p>Nakon izložbe, uslijedio je dojmljiv multimedijalni humanitarni program na pozornici »Malog Lisinskog« koju je s posebnom pažnjom uredio Boris Lemajić. Uz Bogdana Arnautovića koji je čitao odlomke o povijesnoj vrijednosti Trstenoga - program je nenadmašnim šarmom vodila ljupka Vlasta Knezović, bez sumnje prva dama hrvatskog glumišta, čitajući odabrane stihove, među kojima se isticala potresna poezija Lidije Bajuk i Maje Đerek Lovreković »Krštenje« i »Skriveni povratak«. Atmosferu u krcatoj dvorani zagrijali su mališani iz popularnog sisačkog Dječjeg zbora »Tičeki«. Pod vodstvom Ljubice Ivšić i Majde Balenović, dječica su izvela »Na rijeci Kupi Sisak je grad« (što je ime njihove audio kazete), »Himnu Tičeka« i naravno omiljene »Zvončiće«. Nakon toga je Zabavni orkestar Građansko-željezničarske glazbe pod ravnanjem Miroslava Nikolića oduševio publiku besmrtnim skladbama Glenna Millera.</p>
<p> No, šećer, zna se, dolazi na kraju. Nakon defilea manekenki iz Studija za ples i rekreaciju »Harlequin« iz Siska, koje su nosile prekrasne odjevne modele kreatorice Božice Steković, na pozornicu su mirise i okuse Dalmacije donijeli mladi glazbenici iz popularne klape »Dalmati«, poznate po zanimljivim eksperimentima i osuvremenjavanju klapske glazbe. »Dalmati« su da podsjetimo, osmislili novi pravac višeglasnog pjevanja, izvodeći koncerte u suradnji s najeminentnijim domaćim izvođačima, među kojima se isticao »otkvačeni« koncert s Dinom Dvornikom u Lisinskom, s kojim su otpjevali »Afriku«! U melodioznim glasovima Đanija Stipaničeva, Nikše Botice, Berislava Antice, Gorana Čankovića i Dražena Habuša, pred publikom se razotkrila božanska Dalmacija sa svojim besmrtnim modrim uvalama, škojićima, kamenim gradićima, galebovima, umornim ribarima i lijepim ženama. Zamirisala je dalmatinska konoba - maslinama, češnjakom, ribama, smokvama, narančama i rogačem, potaknuvši publiku da se spremno pridruži klapi u pjesmama »Konoba«, »Maslina je neobrana«, »Sve ću preživit«, »Sinoć kad sklopih oči«, »Šolta« i mnogim drugim. Povremeno je publiku nasmijavao Đani Stipaničev svojim upadicama - (»Ovu je pjesmu sponzorirala tvrtka Fisherman's friends«).</p>
<p> Vrhunac je dosegnut izlaskom na scenu Vinka Cocea. Svojim baršunastim glasom taj je trogirski slavuj pretvorio dvoranu u glazbeni hram! Nevjerojatnim rasponom glasa, što klizi poput maslinova ulja, ispjevao je Vinko Coce povijest Dalmacije, fragmente skromna, ali neopisiva života što prolazi »uz rivu« - strahove i zebnje, ljubavi i razočaranja ribara i težaka, gradskih ljepotica i usamljenih ljubavnika što čekaju dragu zureći u more, »finiširavši« večer gromoglasnom izvedbom pjesme »O sole mio«, od koje se tresao strop. Pjevač je to raskošnih glasovnih mogućnosti koji će svaku luku u kojoj zapjeva pretvoriti u milansku Scalu ili newyorški Metropolitan, razgaljujući i oživljujući umorne duše onih kojima je života - dosta!</p>
<p>Svakako, sjajna večer Siščana za Dubrovnik, koji su pokazali, kako kaže stih Maje Đerek Lovreković »da je Krist možda već među nama, i promatra nas skriven, možda u starici ispružene ruke.«</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hoće li nakon devet godina Šibenčani ponovno u kazalište?</p>
<p>Od 28 milijuna kuna utrošenih za obnovu kazališta, najveći iznos pokriva gradski proračun iz kojega je već izdvojeno oko 12 milijuna kuna, a ukupno će grad dati 15,437.000 kuna. Šibensko-kninska županija daje oko milijun kuna, Ministarstvo kulture dosada je doznačilo osam milijuna kuna, a ukupno treba doznačiti 11,300.000 kuna, a donacije iznose nešto preko 940.000 kuna</p>
<p>Šibensko kazalište prve posjetitelje primit će tek na proljeće iduće godine. Bit će to, bez dvojbe, događaj desetljeća u gradu koji već punih devet godina čeka na obnovu kazališne zgrade, teško oštećene u rujnu 1991. godine, na početku srpske agresije na Hrvatsku, kada su njezino krovište pogodile dvije minobacačke granate. Obnova je započela prije četiri godine, a završetak radova nazire se tek danas.</p>
<p> No, ni ta završna faza ne prolazi mirno, već u sporenju oko nabavke scenske rasvjete i kazališnog ozvučenja. Cjelokupna investicija obnove kazališta izgrađenog u drugoj polovici 19. stoljeća, koštat će oko 28 milijuna kuna, a svega 1,2 milijuna kuna planira se utrošiti za rasvjetu, ozvučenje i još niz tehničkih detalja. To je, smatraju neki stručnjaci, malo i nedostatno za jedno kazalište koje pretendira da sutra ugošćuje velike profesionalne ansamble.</p>
<p> Prilikom obnove nekih drugih kazališta u Hrvatskoj u opremu se ulagalo 20 posto cjelokupne investicije, a u šibenskom slučaju za tu se namjenu izdvaja svega 10 posto, što daje za pravo stručnjacima koji zagovaraju nabavku skuplje i profesionalnije opreme, kako se sutra Šibenčani ne bi morali stidjeti svoje tehničke opremljenosti. Ulaganjem svega 1,2 milijuna kuna, drži se, doći će u pitanje funkcionalnost kazališne zgrade, što znači da će tehnička opremljenost biti dostatna samo za vlastite projekte što je neprimjerno spomeniku kulture kakav je zgrada kazališta, koja predstavlja reprezentativni kulturno-povijesni i spomenički objekt koji je unatoč proteku vremena, zadržao svoju autentičnu strukturu.</p>
<p>Gradonačelnik Šibenika Franko Čeko (Grad je investitor obnove) odgovara da je inzistiranje na još skupljoj opremi neprimjereno. On upozorava da se obnova kazališta može promatrati kroz dvije razine - kao obnova kulturno-povijesnog spomenika, ali i u smislu tehnološkog unapređenja. Budući da je riječ o objektu iznimne spomeničke vrijednosti, njegova je obnova vrlo zahtjevna i pod izravnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Kod nabavke opreme - ozvučenja i rasvjete, odabrana su ona rješenja koja su ovoga trenutka dostupna skromnom šibenskom proračunu. Tendenciozno je kazati da je ta oprema na razini potreba seoske zadruge. Ona je funkcionalna, kaže gradonačelnik Franko Čeko, i ima sve reference za funkcioniranje jednoga modernog kazališta. Uz to, takva će se oprema moći i nadograđivati, što je također značajno i valja uzeti u obzir. Tvrdim, dodaje Čeko, da inzistiramo da oprema bude kvalitetna i funkcionalna, ali ona se stalno mijenja.</p>
<p>Od spomenutih 28 milijuna kuna utrošenih za obnovu kazališta, najveći teret financiranja pao je na leđa gradskog proračuna iz kojega je već izdvojeno oko 12 milijuna kuna, uz obvezu da će Grad ukupno izdvojiti 15,437.000 kuna. Šibensko-kninska županija obnovu pomaže s oko milijun kuna, Ministarstvo kulture do sada je Šibenčanima doznačilo blizu osam milijuna kuna, a ukupno treba doznačiti 11,300.000 kuna, a donacije iznose nešto preko 940.000 kuna.</p>
<p>Najveću zbrku u obnovu kazališne zgrade unijelo je nepostojanje cjelovitog projekta obnove. Naime, ranija gradska vlast u obnovu je krenula parcijalno i s nedostatnom projektnom i ostalom dokumentacijom. I nakon promjene gradske vlasti tijekom 1997. godine i dalje se nastavilo s parcijalnim projektima, uvijek se nešto doprojektiralo, a često su za to bila kriva iznenađenja koja su restauratore tjerala na izmjene, dopune... Kompletirana tehnička dokumentacija prikupljena je tek 1999. godine, a trenutačno je riječ na završnim restauratorskim radovima na drvenim elementima i montaži dekorativnih elemenata. Pri kraju je i obrada oslikanog zida u ulaznom prostoru koja je bila iznenađenje konzervatorima koji nisu znali za postojanje te slike na ulaznom dijelu zgrade. Na stubištu i pozornici radnici privode kraju soboslikarske radove, za koji dan počinje postavljanje parketa. Na kraju bi se trebala instalirati oprema za rasvjetu i ozvučenje. </p>
<p>Završetak svih radova planiran je za 13. ožujka iduće godine. Budući da su do sada svi zadati rokovi bili probijani i po nekoliko puta, malo tko vjeruje da će baš tog dana kazalište napokon biti otvoreno i da će neadekvatni prostor derutnog bivšeg kina »Odeon« prestati »glumiti« kazalište na radost svih građana Šibenika koji s nestrpljenjem čekaju otvaranje kazališnih vrata. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novo arheološko otkriće u Pompejima </p>
<p>Pompeje godišnje posjeti dva milijuna turista iz cijelog svijeta, a svako novo otkriće iz života ovoga grada svjetska javnost dočekuje s velikom pozornošću </p>
<p>Muškarac i žena s mnogo zlatnog nakita u svom posljednjem ljubavnom zagrljaju. To je otkriće talijanskih arheologa koji su u Pompejima, poznatom rimskom gradu nedaleko od Napulja, otkrili antički bordel. Prostitutke, odnosi između robinja i njihovih gospodara, koji su ih darivali skupocjenim zlatnim nakitom - sve je to nestalo u sekundi 79. godine prije Krista kad je ovom antičkom gradu zauvijek presudila erupcija Vezuva, i danas aktivnog vulkana, jednog od najvećih u Europi.</p>
<p>Svi novopronađeni dokazi ukazuju na zaključak da je javna kuća u Pompejima, smještena uz današnju autocestu Napulj-Salermo na ledini južno od grada, bila jako dobro posjećeno mjesto. </p>
<p> »Gospodar darovao svojoj robinji«, natpis je na unutarnjoj strani narukvice nedavno nađene u Pompejima. Nove spoznaje o seksualnom životu stanovnika bogatog grada podno Vezuva govore da su ugledni građani imali svoje robinje koje su im prvenstveno služile za pružanje intimnih usluga. Gospodari su svoje priležnice velikodušno davali ili pak iznajmljivali drugim građanima i gostima koje su cijenili. </p>
<p>U trenutku kad se zemlja počela tresti, a na grad se srušila paklena bujica lave iz Vezuva, prostitutka je bila u naručju svog klijenta. Žena je u tom času uzela svoj najvrijedniji nakit i bacila se u bijeg. Za nju je, dakako, već bilo prekasno. Njezina je priča ponovno zaživjela tek danas zahvaljujući spektakularnom arheološkom otkriću koje je ovih dana objavljeno u Italiji. </p>
<p>Zbog saznanja o postojanju javne kuće, uskoro će početi nova istraživanja već prije otkrivenih pompejskih napisa i slika koje će se vjerojatno po novome bitno drukčije tumačiti. Pompeje godišnje posjeti dva milijuna turista iz cijelog svijeta, a svako novo otkriće iz života ovoga grada svjetska javnost dočekuje s velikom pozornošću.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ljekovite virtualne grafike</p>
<p>Kombinirajući ezoterijske spoznaje o prostoru i suvremene spoznaje »art healinga«, poznati radiestezist Boris Farkaš načinio je impresivan ciklus »ljekovitih« virtualnih grafika - »Fine energije prostora«, koje se mogu razgledati u Studiju Kabineta grafike HAZU</p>
<p>Slikar liječnik, likovni mag ili čudesni ozdravitelj? Za umorne, deprimirane i bolesne kojih je sve više, (a u toj bi atmosferi uživao i sâm Roman Polanski), poznati zagrebački radiestezist Boris Farkaš priredio je izložbu »ljekovitih« virtualnih grafika (!) koja je otvorena u Studiju Kabineta grafike HAZU.</p>
<p>Intrigantna izložba evocira pradavne ljekovite funkcije likovnog djela. Tvorci pećinskih slika vuka, pume i medvjeda, vjerovali su da one sadrže neuništive moći prikazane životinje. I doista, ako su slika ili skulptura bile sredstvo »moći«, odnosno u znatno kasnijim teoretskim postavkama sredstvo »duhovnog pročišćenja« za autora i promatrače njegova djela, tada nije neotklonjiva teza o likovnoj terapiji umjetničkim djelom. Neke vrste boja, kao što je dobro poznato, djeluju umirujuće na živčani sustav, a uklopljene u određene geometrijske strukture (nalik istočnjačkim mantrama za molitvu), bez sumnje mogu harmonizirati osjetljive i nevidljive energetske centre u tijelu i oko tijela o kojima su drevne medicine znale sve, a današnja ih tek stidljivo razotkriva na specijaliziranim institutima i klinikama, često optuživanim za »alternativne vještičje vradžbine«! Koristeći nekoliko boja (najčešće zelenu i plavu) Farkaš konstruira geometrijske likove. Preklapajući razne oblike jedan preko drugoga, postiže krivuljne preklope ili pak kružolike vrtloge u kojima se boje pretapaju, tako da se, kao kroz vodu, vide donji slojevi! Svjetlo se na tim finim digitalnim »mantrama« (jer riječ je o radovima proizvedenim u računalu), rastapa u vizualne »senzacije« koje na oko djeluju smirujuće, a na duh kontemplativno. Farkaš, što je zanimljivo, ne liječi samo duh, već i prostor!</p>
<p> »Želim pokazati da umjetničko djelo u prostoru može uz svoju umjetničku i estetsku vrijednost utjecati i na finoenergetske strukture prostora«, kaže umjetnik. U suradnji s poznatim umjetnikom Željkom Kipkeom, Boris Farkaš je ostvario zapažene projekte kao što su »Bioenergetski sinopsis Studija Josip Račić i dva prognostička lanca« (1996.), »Energetsku anatomiju prostora i hamajlije srebrnog niza« na 2. hrvatskom trijenalu crteža u DHLU-u (1999.), »Energetska sastavnica prostora« na 2. hrvatskom trijenalu grafike u Umjetničkom paviljonu te izložbu »Kletve i brojevi« (s Kipkeom) u Muzeju grada Rovinja i u Modernoj galeriji Rijeka.</p>
<p>Farkaš je, kako otkrivaju biografski podatci, završio studij energetike na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu, a od 1980. godine intenzivno se bavi ekologijom stanovanja, posebno utjecajem prostora na zdravlje i raspoloženje ljudi. Na Sveučilištu za komplementarnu medicinu u Colombu stekao je doktorat znanosti. Autor je brojnih studija, samostalnih projekta, knjiga i videokaseta iz tog područja. Posljednjih godina se intenzivno bavi proučavanjem mogućnosti utjecaja ciljano stvorenih likovnih formi na kvalitetu suptilnih energija ambijenta, odnosno na njihov doprinos harmoniziranju atmosfere zatvorenih prostora. Svakako, riječ je o zanimljivoj izložbi u sjajnom postavu Nikole Albanežea, koju valja posjetiti iz više razloga!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Sportskom svijetu nikad dosta glavnih junaka</p>
<p>Kao i uvijek u olimpijskoj godini u glavnim ulogama u svim svjetskim izborima najbolji su junaci Olimpijskih igara, među kojima sve ankete na prvo mjesto stavljaju američku atletičarku Marion Jones. To što u Sydneyju nije osvojila pet željenih zlatnih medalja nimalo nije okrnjilo njezin ugled najbolje svjetske sportašice u 2000. godini</p>
<p>Svijetu nikad nije dosta glavnih junaka, kaže pjesma. Glavne junake krajem svake godine tražimo i u sportu. I posljednju godinu drugog tisućljeća obilježili su neki sasvim posebni sportaši svojim sasvim posebnim sportskim dostignućima. Kao i uvijek u olimpijskoj godini u glavnim ulogama su junaci Olimpijskih igara, među kojima sve ankete na prvo mjesto stavljaju američku atletičarku Marion Jones. To što u Sydneyju nije osvojila pet željenih (nemogućih?) zlatnih medalja nimalo nije okrnjilo njezin ugled najbolje svjetske sportašice. Naprotiv. Zlatne medalje na 100 i 200 metara i u štafeti 4x400 metara, te bronce u skoku u dalj i štafeti 4x100 metara potvrdile su njezinu atletsku svestranost, istovremeno ju prikazujući kao ženu od krvi i mesa, a ne kao nepobjedivi stroj.</p>
<p> Uz bok njoj su »nesimpatično nepobjediva« nizozemska plivačica Inge de Bruijn, australska četristometrašica, Cathy Freeman, oko čijeg je osvajanja zlatne olimpijske medalje stvorena vjerojatno najveća euforija u povijesti Olimpijskih igara, te američka teniska zvijezda Venus Williams, koja je pobjedama u Wimbledonu i na US Openu u Sydneyu pridodala i dva olimpijska zlata. </p>
<p>Fantastična plivačka natjecanja u Sydneyu također su izbacila neke glavne junake, prije svih Australca Iana Thorpea i Nizozemca Pietera van den Hoogenbanda. Thorpe je, naime, bio predodređen da bude glavna zvijezda Olimpijskih igara, a Hoogenband je, barem djelomice, pokvario australsku »feštu« pobjedivši u utrkama na 100 i 200 metara slobodnim načinom, preotevši pritom svjetske rekorde upravo australskim plivačima, Klimu i Thorpeu. Pobornici sportske dugovječnosti i kontinuiteta ipak će u prvi plan istaknuti veslačku instituciju, Stevea Redgravea, koji je kao član britanskog četverca u Sydneyu osvojio četvrto uzastopno olimpijsko zlato, ali i češkog bacača koplja Jana Železnog, koji je ostao nepobjeđen na trećim uzastopnim Olimpijskim igrama.</p>
<p>Bilo bi, međutim, nepravedno ne spomenuti i neke koji nisu sudjelovali na Olimpijskim igrama, poput nepobjedivog austrijskog skijaša Hermana Maiera, nogometnih virtuoza Luisa Figa i Zinedinea Zidana ili trostrukog svjetskog prvaka formule 1, Michaela Schumachera. Posebno je zanimljiv tamnoputi američki golfer Tiger Woods, osvajač tri najjača svjetska turnira u protekloj godini, koji je u anketi britanske novinske agencije Reuters čak proglašen najboljim sportašem godine, iako se iz naše perspektive takav izbor svakako doima čudnim. </p>
<p>Dijelom svjetskog sportskog vrha u protekloj su godini bili i hrvatski plivač Gordan Kožulj, dizač utega Nikolaj Pešalov, karataš Junior Lefevre i skijašica Janica Kostelić, što će sasvim sigurno potvrditi i ankete u kojima se biraju najbolji hrvatski sportaši godine. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hokej na ledu opet hit, pobijeđena C. zvezda </p>
<p>Hokejaši Medveščaka su pobjedom protiv Crvene zvezde 7-2 (1-0, 3-1, 3-1) u 14. kolu Interlige položili ispit pred 6500 gledatelja u Ledenoj dvorani / Nažalost, pred kraj utakmice izbio je sukob navijača i policije, ali sve je završeno bez većih incidenata</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Već dugo, točnije od sredine osamdesetih, u Zagrebu nije bilo ovakvog hokejaškog spektakla. Pred 6500 gledatelja hokejaši Medveščaka pobiejdili su momčad Crvene zvezde 7-2 (1-0, 3-1, 3-1) u 14. kolu Interlige. </p>
<p>Nova generacija »medvjeda«, predvođena slovačkim trenerom Svatoplukom Kosikom i petoricom njegovih sunarodnjaka u plavo-bijelom dresu vratila je hokeju dio starog »štimunga«iz vremena kada je momčad Medveščaka bila u zenitu. Namjerno ističemo dio, jer tada niste na tribini strahovali da li će vam petarda eksplodirati pored glave ili vas pogoditi čaša piva. </p>
<p>Već kod predstavljanja igrača, u zamračenoj dvorani dio navijača stvorio je »božićni« ugođaj, dakle - petarde i baklje.</p>
<p>U prvih nekoliko minuta hokejaši Medveščaka jurnuli su prema golu Crvene zvezde, pa je gostujuća momčad imala par izglednih prilika pred golom Mirana Špiljka. Nakon početnog srljanja »medvjedi« su uspjeli povezati konce i u 18. minuti Mato Mlađenović postiže pogodak na dodavanje Marka Lovrenčića. U 2. trećini igrači trenera Svatopluka Kosika u potpunosti su se oslobodili i zaigrali daleko brže i agresivnije. U 23. minuti iz polukontre pogađa Marin Latković. »Medvjedi« su u tom razdoblju zaradili nekoliko nepotrebnih isključenja, pa »zvezdaši« koriste brojčanu prednost i smanjuju na 2-1. No. to nije poremetilo ritam domaće momčadi koja je nastavila nizati odlične akcije i do kraja trećine još dvaput poentirati. </p>
<p>»Medvjedi« nisu stali ni u 3. trećini, već u prvih pet minuta pogotke su postigli David Valuch na dodavanje Štepanovskog i Damir Gojanović nakon sjajnog solo prodora. Mato Mlađenović okrunio je odličnu igru lijepim pogotkom u 53. minuti.</p>
<p>Nažalost, ubrzo je zanimanje s leda prebačeno na tribine gdje se dio navijača sukobio s policajcima, pa je jedino postalo važno završiti utakmicu što prije i bez većih incidenata. </p>
<p>Svatopluk Kosik, trener hokejaša Medveščaka: </p>
<p>- Zadovoljan sam zbog pobjede, ali od svojih igrača tražim još više. Dobro smo odigrali u 2. trećini, kada smo zaustavljali Zvezdine napade i iz kontranapada poentirali. Tražio sam u napadu idemo ravno prema golu i u tijelo suparnika, a ne da previše kružimo i razvlačimo. Radili smo nepotrebne prekršaje, ali razumijem da su igrači bili posebno motivirani. </p>
<p>- Ispalo je bolje nego što smo mislili. Nikad nismo igrali pred ovoliko navijača i bilo bi grozno da smo ih razočarali. Jako sam sretan zbog pobjede, nakon Beograda i ovdje smo im pokazali da smo bolja momčad. Odigrali smo baš kako smo se i dogovorili. Čestitao bih svih suigračima, borili smo se i dali sve od sebe, kazao je Damir Gojanović, kapetan Medveščaka.</p>
<p>Ledena dvorana</p>
<p>MEDVEŠČAK - CRVENA ZVEZDA 7-2 (1-0, 3-1, 3-1)</p>
<p>MEDVEŠČAK: M. Špiljak, Ljubić, Ivičić, Sertić, Gojanović, Švigir, Žibret, Spajić, Belić, Lovreković, Trošić, Mlađenović, Voleček, Latković, Štepanovski, Balat, Valuch, D. Franjković, Voučko, V. Špiljak, Teuber, Appelt</p>
<p>CRVENA ZVEZDA: Kudzin, Nikolić, Williams, Trifunović, Milinković, Rašinski, Faikov, Rus, Savko, Karaica, Juloski, Tatić, Dabetić, Kravljanac, Bogdanović, Ramadan, N. Banović. </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Mlađenović (18. Lovrenčić, Trošić), 2-0 Latković (23. Balat), 2-1 Rus (24. Faikov), 3-1 Žibret (28. Gojanović, Štepanovski), 4-1 Lovrenčić (37. Mlađenović), 5-1 Valuch (44. Štepanovski), 6-1 Gojanović (45.), 6-2 Banović (50. Milinković, Faikov), 7-2 Mlađenović (53. Belić)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Medveščak 22 minute, Crvena zvezda 16 minuta.</p>
<p>SUCI: Dremelj (Slovenija), Beganović i Hrelja (oba Zagreb). GLEDATELJA: 6500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mato MLAĐENOVIĆ</p>
<p>• Redoslijed: Dunaferr 22 boda, Alba volan 20, Olimpija 19, Acroni Jesenice 19, Slavija 14, Medveščak 11, Crvena zvezda 9, Ferencvaros 10, Bled 0.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Ne želim kupovati svoje mjesto u Dinamu« </p>
<p>Meni je Dinamo ostao dužan 600.000 maraka, ali ne dolazi u obzir da bi ja ućnost »prebio« taj dug za radno mjesto u klubu, ni slučajno! / Nova se garnitura u Dinamu prelako odrekla usluga nekih ljudi, i igrača i službenika, koji su kvalitetno radili. Nije trebalo nakon 3. siječnja baš sve mijenjati - kako se mijenjala politika, tako su promjene zahvatile i klub. Hoće li tako biti i nakon sljedećih izbora, pita se legendarna Dinamova jedinica Dražen Ladić? </p>
<p>Nakon 20 profesionalnih godina u nogometu, Dražen Ladić (37) je uplovio u mirnije vode. Početak nogometne »mirovine« ove je jeseni ponajviše proveo u Ozlju, u prekrasnoj vikendici na obali Kupe, gdje provodi svaki vikend s obitelji. Pronašao je svoj mir, ponekad dođe u Maksimir pogledati neku utakmicu, ponekad potraži glavnoga direktora kluba Velimira Zajeca kako bi se raspitao o isplati duga (Dinamo mu je ostao dužan još 600.000 maraka), no to je do sada bio uzaludan posao...</p>
<p>Ali, Ladić se (još) ne živcira, svoj je mir pronašao u ribolovu i igranju golfa, pravni su argumenti na njegovoj strani i uživa u spokoju vikendice. Ovaj je razgovor i realiziran na obali Kupe, smirujuće okružje i predbožićni dani praštanja i mirenja utjecali su i na »tonalitet« Ladićevih riječi, no u razgovoru s najboljim hrvatskim vratarem svih vremena (prije desetak dana je, uostalom, i od »Večernjeg lista« dobio trofej »vratar stoljeća«), uvijek se pronađe materijala za dobru priču. Najprije je govorio o promjeni načina života...</p>
<p>- Možda će ljudima zvučati čudno, ali apsolutno mi ne nedostaje nogomet, niti imam problema s prilagodbom na novi način života. Vjerojatno na taj moj osjećaj utječe i situacija u mom bivšem klubu i nogometu općenito. Čini mi se kako je zaživjela teza »što si dalje od nogometa - to bolje«. Međutim, svjestan sam da se ovako ne može stalno živjeti, posebno ne ja, jer nisam od onih ljudi koji sanjaju o tome da »dignu sve četiri u zrak« i grickaju ušteđevinu. Već osjećam neke vibracije, iako mi je odmor dobro došao jer se ipak drukčije jedna sredina promatra sa strane, nego kad se živi u toj sredini.</p>
<p>• Što se to bolje vidi sa strane, što ste to drukčije vidjeli?</p>
<p> Smeta me dosta stvari. Ovo što govorim poglavito se odnosi na Dinamo, na klub u kojemu sam proveo 14 godina i jasno je da je to i dalje dio moga života. Smeta me što ne vidim nikakve poteze koji bi klub odveli prema gore, ne vidim da se poboljšava image. Štoviše, taj se image gubi i ljudi su sve manje zainteresirani za klub. I prije je bilo malo ljudi na tribinama, ali nikad nije bilo ovako bijedno, nikad Dinamo nije imao manje simpatizera nego sad. </p>
<p>• Nekako u ovo vrijeme prošle godine stigla je kulminacija najava da će »stadion biti stalno pun ako se vrati ime Dinamo, da će poteći med i mlijeko kad ode Canjuga a vrati se Zajec«... No, realnost je drukčija. Zašto?</p>
<p>- Jednostavno: sve su te priče nudili oni ljudi koji su htjeli doći u klub i vladati njime! A to vraćanje imena Dinamo samo je bila njihova ulaznica za povratak u klub! Vjerojatno su i oni sami bili svjesni toga dok su puštali te priče. Nadalje, činjenica jest da smo svi mi bili za povratak imena Dinamo, ne iz razloga jer Croatia nije bilo dobro ime, nego zato što smatram da ni jedno drugo ime ne može nadomjestiti ime Dinamo! Zna se da je Dinamo ostavio duboki trag, duboki korijen, dobro se zna što je ime Dinamo značilo u bivšoj državi. Ali, smetala su me ona samozavaravanja da će golim povratkom imena Dinamo poteći, kako ste rekli, med i mlijeko. A to nije bilo na čvrstim temeljima, što se, uostalom, sad i pokazuje. Situacija u i oko kluba možda je sad nešto lošija nego prije, bolja sigurno nije...</p>
<p>• U kojem smislu - financijskom, natjecateljskom...</p>
<p>- Sve je to usko povezano. Jer, financijski je status klub zapravo refleksija natjecateljskoga, sve ovisi o rezultatu! Kad je klub imao rezultate, kad je bio u usponu zadnjih četiri-pet godina, nije baš bilo previše teško nabavljati novac. Naš je klub prije tri-četiri godine stalno bio u uzlaznoj putanji, rastao je. Nismo 1997. ušli u Ligu prvaka (Newcastle), ali znali smo da smo tu, znali smo da nam sljedeće godine neće pobjeći to elitno natjecanje. Tako je i bilo. A novac se nabavljao svakojakim akrobacijama, treba reći da je bilo i mnogo lakše jer je ondašnja vladajuća stranka bila simpatizer i kluba i sporta. A i drugi su klubovi dobro prolazili u svemu tome. Dakle, bilo je lakše financijski se snaći, ali sam mišljenja da se sličan rezultat mogao napraviti i s manje potrošenoga novca! Stoga, nema nikakvoga opravdanja, ni razloga da sad klub ne bude u uzlaznoj putanji. A nije...</p>
<p>• Ljetni rastanak s, nazovimo je tako, »generacijom '97.«, nije baš bio idealan. Protjeran je Robert Prosinečki, s vama nitko nije ni porazgovarao o možebitnom ostanku, otvarao se pjenušac kad je Goran Jurić otišao u Japan... Jeste li bili razočarani?</p>
<p>- Najprije, nisam pristalica naziva »generacija ta i ta« i slično. Što to znači, pa Jurić i ja smo, primjerice, bili više od deset godina stariji od Marića, Šimića, da ne govorim o Bišćanu, Mikiću, Šokoti... A sjećanja na ljeto? Ne zamjeram ništa baš nikome. Jer, najavio sam odlazak, rekao sam da prestajem s aktivnim igranjem. Nekima je to čak i dobro došlo, pa su možda smatrali da nikakav razgovor nije potreban.</p>
<p> Istina, s obzirom na tolike godine koje sam proveo u klubu, možda je netko barem kurtoazno trebao sjesti sa mnom i upitati me mislim li ozbiljno prestati igrati. Iako me nitko ne bi mogao nagovoriti na produženje karijere, jer se u meni nakupilo mnogo toga. Previše se tih »povijesnih« utakmica nakupilo i više nisam želio podnositi stresove. Nisam više imao zadovoljstvo dolaska na trening, na stadion, nego se sve pretvorilo u automatizam, poput robota sam izvršavao profesionalne obveze. A kad nema veselja u bavljenju nečime, onda nema ni tuge kad se prestanem time baviti, zato mi je ovih šest mjeseci bilo lakše prihvatiti novi način života. A u razgovoru s igračima koji su sad u Dinamu dobivam potvrdu da ni dalje nema toga veselja.</p>
<p>• Dodirnuli ste niz detalja, ukazali na očite probleme, ali...</p>
<p>- Kaj, fali vam malo začina, trebalo bi biti više »šarf«?</p>
<p>• Dakle?</p>
<p>- Bilo bi dosta nespretno da ja sad najizravnije upirem prstom. Problemi su evidentni i konstatirani, a ostaju upiti tko će ih riješiti i zašto ih se ne rješava? O tome bi se još kako dalo razgovarati. No, poimence neću spominjati nikoga, poznato je da često govorim previše, pa je nekim ljudima onda krivo. Ali, nikad ne govorim iz zle namjere ili da bih nekoga ocrnio. Jednostavno, pokušavam razgovarati argumentima i činjenicama, ako se ono što ja kažem može pobiti onda u redu, ako ne, onda nikome ne smije ništa biti krivo.</p>
<p>• Hajdemo ovako: što biste vi drukčije napravili da ste u klubu na jednoj od čelnih funkcija?</p>
<p>- Mnogo toga. Prvo, u kratko se vrijeme ostalo bez kostura momčadi. A u klub su dovedeni igrači koji su tada bili predstavljeni kao zvijezde prijelaznoga roka i pojačanja, a u svemu tome nije bilo nikakve logike! Uostalom, ispostavilo se da baš i nisu pojačanja, štoviše... I tako se na jednoj utakmici, čini mi se da je to bilo u drugome poluvremenu protiv Hrvatskog dragovoljca, dogodilo da je na travnjaku bilo devet novih, te samo dva igrača iz prošle sezone! Klub poput Dinama ne smije si dopustiti takvo ponašanje, u klubu ugleda kakav ima Dinamo eventualno se svake nove sezone mogu pojaviti dva-tri nova imena, prava pojačanja, ni jedan igrač više. Jer, klub mora imati svoj kontinuitet. Navijači ne gutaju priče o pomlađivanju momčadi, o strpljenju i građenju momčadi dvije-tri godine, to ovdje ne prolazi. Kad se kod nas izgubi kontinuitet rezultata, onda si izgubio sve! A Dinamo u Hrvatskoj ligi jednostavno mora u pet godina barem tri puta biti prvakom, eventualno četiri. Jer je takav realni odnos snaga. Nadalje, prelako se odreklo usluga nekih ljudi, i igrača i službenika, koji su kvalitetno radili. Nije trebalo nakon 3. siječnja baš sve mijenjati - kako se mijenjala politika, tako su promjene zahvatile i klub. Hoće li tako biti i nakon sljedećih izbora? A to nikako nije dobro, ne samo za klub... Posebno kad onaj koji dođe u klub, obično smatra da povijest kluba počinje od njegova dolaska. </p>
<p>• Smatrate li dobrim izbor Hrvoja Braovića za trenera Dinama? U razgovoru prije nekoliko mjeseci, dopredsjednik Milana Adriano Galliani nam je rekao kako je prilikom njegova i Berlusconieva preuzimanja kluba najvažniji posao bio - ne pogriješiti u izboru trenera, jer je trener najvažnija karika u projektu!</p>
<p>- Kod nas ne vrijede zakonitosti kao u Europi, teško možemo vani tražiti primjere, čak i savjete. Sigurno je da je Galliani bio sasvim u pravu, jer trener drukčije funkcionira u Italiji nego u Hrvatskoj. Vani trener poželi dva, pet ili sedam igrača, pa mu ih klub kupi i dovede! A kod nas se nerijetko ne može kupiti ni jednoga pravoga. Trener u Hrvatskoj mora biti trener-stvaratelj, mora uzdići razinu kvalitete igračima koje ima na raspoložbi. Činjenica jest da Dinamo i dalje ima najkvalitetnije igrače u Hvatskoj, ali sasvim je druga stvar što oni ne pružaju igre u skladu sa svojim potencijalom i ne igraju najbolje u Hrvatskoj! Svaki pojedinac u klubu igra ispod svojih mogućnosti, a kamoli da bi momčad povukla jednoga ili dvojicu pa da oni daju više od svoje objektivne vrijednosti. Klub bi se, dakle, trebao oslanjati na trenere koji stvaraju, a sad, hoće li to biti »Marko ili Janko«, odlučuju ljudi u klubu. </p>
<p>• Imate li ambiciju raditi u Dinamu? Vodeće se garniture brzo mijenjaju u Maksimiru, to je jedina Dinamova konstanta. Sad je na vlasti »generacija '82.«, uskoro bi mogla doći »generacija '97.«...</p>
<p> - Ne bi to smjeli biti kriteriji za dolazak na čelne pozicije u klubu. Ni »generacija ta i ta«, ni provedeno vrijeme u klubu. Jedini kriterij mora biti afinitet i sposobnost za obavljanje posla. Uostalom, ima mnogo igrača koji su život ostavili u Dinamu, pa nisu ni blizu kluba (Ištvanić, Cupan, Munjaković...). E sad, Bože moj, lagao bih kad bih rekao da me ne zanima posao u Maksimiru. </p>
<p>• Klub vam je dužan 600.000 maraka. Postoji li možda mogućnost »prebijanja« tog duga ako vam ponude radno mjesto?</p>
<p> - Ni slučajno! Ne mislim kupovati svoju funkciju u klubu. Gledajte, ja u zadnjem ugovoru imam i stavku da me nakon završetka karijere čeka radno mjesto u Dinamu. Ali, rekao sam im, ako je to argument ili razlog da budem u klubu, onda je bolje da nisam, onda ni ne trebam biti u Dinamu. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Dresovi su odlični, ali treba promijeniti grb«</p>
<p>Novi dizajn dresova hrvatske nogometne reprezentacije zaista je dobar. No, najgori detalj na novim dresovima je grb HNS-a. On je nikakav! Znate li kako su izgledale stare socijalističke značke? E, takav mi je taj grb. Samo povećan... Možda bismo mogli redizajnirati i dresove košarkaške reprezentacije, kaže hrvatski dizajner Boris Ljubičić</p>
<p>Gdje su nestali kvadratići, pitao je prije dvije godine tadašnji kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Zvonimir Boban, kad je vidio novi dizajn dresova namijenjenih njemu i njegovim suigračima u reprezentaciji. Uoči Svjetskog prvenstva 1998. godine Hrtvatski nogometni savez preuzeo je novu garnituru dresova, na kojoj su kvadratići praktički nestali. Bilo ih je samo na gornjem, desnom dijelu majice i zaista su bili gotovo neprimjetni. Sad, dvije godine kasnije, kvadratići ponovno predstavljaju glavni vizualni identitet »vatrenih«. Poznati američki proizvođač sportske opreme, »Nike«, opskrbljivat će našu momčad sljedeće četiri godine i ni u jednom trenutku neće odustati od varijante s kvadratićima.</p>
<p>Prezentacija novih dresova i povratak starih obilježja odličan su povod za razgovor s Borisom Ljubičićem, poznatim hrvatskim dizajnerom koji svoje područje rada nerijetko proširuje i na sport. Ljubičić je, među ostalim, i kreator prvog grba NK Croatia, koji je majice »plavih« nogometaša krasio od 1993. do 1996. godine. Ljubičić je, među ostalim, kreirao i službeni znak Mediteranskih igara u Splitu 1979., a dizajnirao je i medalje na prošlogodišnjim Svjetskim vojnim igrama u Zagrebu.</p>
<p>- Ne mogu reći da sam nezadovoljan novim dresom hrvatske nogometne reprezentacije, kaže Ljubičić. - Štoviše, rješenje je dobro. Međutim, teško je govoriti u stilu »sviđa« li mi se nešto ili ne. Važno je jesu li ti dresovi dobri za hrvatsku reprezentaciju ili nisu. Osobno, mislim da jesu. Možda bi samo kvadratići trebali biti malo veći... Također, mislim da je vješto riješen detalj s tamnoplavom crtom, koja se proteže preko bočnog dijela majice i donjeg dijela rukava. U svakom slučaju, »Nikeovi« su se dizajneri oslonili na stari standard i mislim da je to jako dobro. Ipak su ti kvadratići naš nacionalni vizualni identitet. Stranac ih možda prije i bolje uoči nego mi. Novi dizajn je zaista dobar, a sjećam se da smo o tome razgovarali i prije no što je on uopće prezentiran javnosti. Također smo zagovarali ovakvu varijantu. Ipak, zanima me još jedan detalj. Naime, važnu ulogu u svemu tome ima i broj na poleđini dresa. Nisam još vidio kako je to riješeno...</p>
<p>• Broj je tamnoplave boje, nema posebnu podlogu, već je samo omeđen tankim bijelim rubom...</p>
<p>- Bolje bi bilo da se nalazi na bijeloj podlozi. Ovako će se ipak slabije vidjeti.</p>
<p>• Rezervni dres i dalje je najvećim dijelom plave boje.</p>
<p>- Taj je dres solidan. Pritom ponajprije mislim na kvadratiće na gornjem dijelu rukava. Ipak, ne shvaćam zašto nam je upoće potreban rezervni dres? Pa, glavni dres je takav da može »igrati« i protiv crvenih i protiv bijelih, i to upravo zato što nije ni crven, niti bijel. Naravno, isto tako, uvijek može »igrati« i protiv žutih, plavih, zelenih... Dakle, ne znam što taj rezervni dres uopće znači, zašto inzistirati na njemu. Naš glavni dres nije jednobojan i već ima konfiguraciju koja ga odvaja od svih ostalih...</p>
<p>• Rezervna varijanta mora postojati zbog Fifinih pravila. Osim toga, nije točno da naši nogometaši u ovakvim dresovima mogu igrati protiv svake reprezentacije. Primjerice, Paragvaj nastupa u prugastim crveno-bijelim majicama i plavim gaćicama i čarapama.
- Dobro... U tom bismo slučaju morali imati rezervnu varijantu. No, mislim da bi nam bili dobri sivo-bijeli dresovi. Ne plavi, nego sivo-bijeli.</p>
<p>• Poput Sturma i Juventusa?</p>
<p> - Da, samo mi bismo mogli složiti sivo-bijele kvadratiće...</p>
<p>• Ipak, dosad je glavno pitanje bilo hoće li rezerve majice biti plave ili bijele boje...</p>
<p>- Nadam se da se u Hajduku neće uvrijediti, ali - bijela boja na terenu kao da i nije boja. To mi izgleda kao kad netko nema što obući, pa na sebe navuče bijelo...</p>
<p>• Onda vjerojatno podržavate i to što su gaćice u glavnoj garnituri sad plave, a ne bijele?</p>
<p>- Dobro je da su gaćice plave. To je u Hrvatskoj ipak važna boja i asocira na more.</p>
<p>• Nije li novi rezervni dres prenatrpan bojama? Na majici su čak četiri, može li to estetika istrpjeti?</p>
<p>- Može. To je sport, »figure« se kreću. Ipak je podloga u većem dijelu plava i izgleda kao jedan fond. Na tom drugom dresu jako se ističe grb, a na prvom se gubi. Ovakav sam dres baš i ja tako nekako zamišljao. Ali, za - Dinamo... Svojedobno sam mislio da bi bilo dobro da i nogometaši Dinama na rukavima imaju kvadratiće.</p>
<p>• »Nikeovi« su dizajneri napomenuli kako nikad neće odustati od varijante s kvadratićima. No, koliko ti kvadratići uopće dopuštaju nove kreacije dresa ili stilske ekshibicije...</p>
<p> - Pa, tu se ni ne treba suviše baviti stilskim ekshibicijama. Uzmimo primjer talijanske reprezentacije, čiji je dres »azzurro« plavi, španjolski je pak crveni... Dresovi su im uvijek takvi, jednobojni, i nema ekshibicija. Talijani eventualno promijene kakve modne detalje, dodaju možda neke trokutiće na kragnu. Zanimljivo je to usporediti s opremom Janice Kostelić. Kod nje je sve dobro kombinirano. Na skijaškoj opremi, na dijelu potkoljenice, Janica ima isti dizajn kakav se nalazi na rukavima novih rezervnih dresova nogometne reprezentacije. Slično je i s plivačem Gordanom Kožuljem, koji na gaćicama ima red od tri kvadratića - jednog bijelog i dva crvena...</p>
<p> • Svojedobno ste naglasili kako bi nove kreacije trebalo bazirati na znatno manjem broju kvadratića, samo tri ili četiri. Mnoštvo kvadratića je bio dizajn prikladan prošlom vremenu, kad je hrvatski nacionalni identitet tek izbijao na površinu.</p>
<p> - Točno, ali to mislim da se to ne bi trebalo odnositi na sport. Na tim sam detaljima inzistirao pri kreiranju loga HRT-a, a mogli bi uvažiti i u našoj turističkoj heraldici... U sportu je, međutim, drukčije. Na primjer, na OI u Sydneyu naši su veslači promijenili dizajn i time su, bez obzira na medalju, ostali neprepoznatljivi. Bilo bi mnogo bolje da su ostavili ona dva kvadratića. Proizvođač im je dopremio novu opremu, s univerzalnom kombinacijom - crveno, bijelo i plavo. To nije bilo dobro.</p>
<p>• Dres hrvatske reprezentacije svojedobno je bio estetski »boom« u nogometnom svijetu. Kasnije su majice s crveno-bijelim kvadratićima nakratko preuzeli i neki strani klubovi. Jedan od njih je njemački Mainz, a drugi - što je možda ravno senzaciji - Napredak iz Kruševca!</p>
<p> - To je svakako zanimljivo. Sigurno postoje razlozi zašto netko nosi takve dresove. Možda je taj dres postao moda, pa ga neki klubovi zato žele koristiti. No, ako smo se mi još ranije složili da je to naš nacionalni dres, onda tu nema dvojbe. A ako netko drugi također hoće nositi takve dresove, neka nosi! To je slično primjeru američke TV postaje CNN i našeg CCN-a. Imaju isti znak. CCN je također kablovska televizija, objedinjuje ne znam koliko postaja, pa su praktički precrtali znak CNN-a. Oko takvih stvari ne bih dizao prašinu.</p>
<p>• Je li moguće uklopiti kvadratiće u dresove košarkaške i(li) rukometne reprezentacije. Košarkaši, naime, imaju majice bez rukava, ne bi li kvadratići na takvim dresovima bili nezgrapni?</p>
<p>- Ne bi, zašto? Kvadratići bi bili malo izduženi, pa bi košarkaši izgledali još više, djelovali bi jače u skoku. To bi više bili pravokutnici nego kvadratići i mislim da bi to bilo dobro. Međutim, to bi trebao napraviti netko tko se razumije i u sport i u estetiku.</p>
<p>• Nedavno ste rekli kako estetsko rješenje grba Hrvatskog nogometnog saveza baš i nije najbolje...</p>
<p> - Najgori detalj na novim dresovima je - grb. Naravno, to nema veze s proizvođačem opreme i dizajnerom . Grb HNS-a je arhaičan, zapravo nikakav! Svaka čast, on jest povijestan, ali... Izgleda kao povećana značka. Znate kako su izgledale stare socijalističke značke? E, takav mi je taj grb. Samo povećan... Protuprimjer je, međutim, grb I. hrvatske nogometne lige, kojeg čine lopta i kvadratičasta ploča. On je živ, dobar, čist i razumljiv. Uostalom, pogledajte kako su talijanski i francuski grbovi jednostavni. Predlažem da u HNS-u pripreme novi grb za novo stoljeće. Mislim da bi, uz ovakve dresove. bio pogodan grb sličan onome kakvog sam svojedobno načinio za NK Croatia.</p>
<p>• U svakom slučaju, vaša je kritika novih dresova pozitivna?</p>
<p> - Mislim da je ovo rješenje dobro, korektno i treba pohvaliti obje strane - i HNS i proizvođača. HNS je dobro izabrao, a proizvođač je prepoznao problem i dobro ga riješio.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kožulj: Iza mene je godina za pamćenje</p>
<p>Koliko ću dugo plivati ne znam, no sigurno je da moja plivačka priča još nije završena. Teško mi je govoriti hoću li plivati na OI u Ateni jer plivanje je iznimno naporan sport i prije ili kasnije, »pukneš« fizički ili psihički. Budući da ja ne želim »izgorjeti«, razmišljam samo o godini koja slijedi, kaže najbolji hrvatski plivač Gordan Kožulj</p>
<p>U brojnim razgovorima o uspjesima hrvatskih sportaša u 2000. godini, često se može čuti kako »ove godine nitko nije napravio ništa posebno«. Ta je epidemija kratkog pamćenja posebno nevjerojatna kad je riječ o ovogodišnjim rezultatima najboljeg hrvatskog plivača, Gordana Kožulja. Sezonu je otvorio zlatnom medaljom na 200 metara leđnim načinom na Svjetskom prvenstvu u 25-metarskim bazenima u Ateni, uslijedilo je zlato u istoj disciplini na Europskom prvenstvu (50-metarski bazen) u Helsinkiju, finale Olimpijskih igara te na kraju srebrne medalje na 100 i 200 metara leđno na Europskom prvenstvu (25-metarski bazen) u Valenciji. Hm. Nije baš da nije ništa...</p>
<p>Zbog spomenutih rezultata Kožulj je, uz Pešalova, najspominjanije ime u anketama za najboljeg sportaša Hrvatske 2000. godine. Lani najbolji sportaš Hrvatske i sam smatra kako je to opravdano:</p>
<p>- Izbori i ankete su uvijek pitanje subjektivne odluke i procjene. Sportaši se bave sasvim različitim sportovima, u različitim uvjetima i konkurenciji. Neki su sportaši ograničeni disciplinom u kojoj nastupaju, drugi kategorijom, a posebna su pak priča vrsni pojedinci iz momčadskih sportova. Gledajući prošlogodišnje rezultate, naslov najboljega zaslužuju i Nikolaj Pešalov i Junior Lefevre, ali i ja, jer iza mene je uistinu godina za pamćenje.</p>
<p>• Sezona plivanje, zapravo, još nije završena, očekuje vas i završnica Svjetskog kupa?</p>
<p>- Nastupit ću na četiri ili pet natjecanja Svjetskog kupa u Europi, a cilj mi je postati ukupnim pobjednikom na 100 i 200 metara leđnim načinom. To neće biti nimalo lako jer na europsku dionicu Svjetskog kupa dolaze i Australci u najjačem sastavu, Amerikanci te svi najbolji Europljani.</p>
<p>• Koliko su nastupi na Svjetskom plivačkom kupu financijski isplativi? Na sličnim natjecanjima u tenisu, atletici ili skijanju nagrade su i te kako privlačne.</p>
<p>- U plivanju to, zasad, nije slučaj. Da mi Savez nije platio put u Brazil i Kinu, bio bih na gubitku jer je nagrada za pobjedu na jednom natjecanju Svjetskog kupa 1000 dolara, a mene samo avionska karta košta otprilike toliko. Valjda će čelnici Svjetskog plivačkog saveza malo poraditi na tome.</p>
<p>• Kako uopće rješavate pitanje egzistencije nakon povratka sa studija u Americi? Vrijede li sponzorski ugovori i nakon Olimpijskih igara u Sydneyju?</p>
<p>- Neki ugovori vrijede do 1. siječnja, a neki do polovice sljedeće godine. U svakom slučaju, nastojat ću ih obnoviti te potpisati neke nove. Trenutno, međutim, pokušavam napraviti nešto što će u plivačkom klubu Mladost biti apsolutna novost, a to je profesionalizacija statusa mene i još nekolicine najboljih plivača.</p>
<p>• Dolaskom Ante Maškovića i Vanje Rogulja iz Splita Mladost je postala izrazito moćna plivačka družina. Eto, sa EP u Valenciji donijeli ste »hrpu« medalja.</p>
<p>- U tom nabrajanju pojačanja Mladosti nikako ne treba zaboraviti trenera Aleksandra Saleznjeva. On je možda bio i prevaga u mojoj odluci da se vratim u Mladost i Hrvatsku. Treneri su u svakom sportu magnet koji privlači sportaše, stvara ozračje i rezultate. Podsjetio bih samo na slučaj Dimitra Bobeva u Rijeci. Očekujem da će se slična »eksplozija« plivanja i rezultata dogoditi i u Mladosti dolaskom Saleznjeva. Ja sam zasad tom suradnjom veoma zadovoljan. Trener još uvijek vidi dosta pogrešaka u mojem plivanju (!?), što je dobro. </p>
<p>• Znači, i ovakav Gordan Kožulj još uvijek ima mnogo prostora za napredak?</p>
<p>- Svakako. Ima veoma mnogo prostora, posebno u tehnici plivanja. Voda, naime, nije prirodni čovjekov medij, pa se još nije u potpunosti naučio kretati kroz nju. Može se, stoga, još bitno smanjiti otpor prolaska tijela kroz vodu, dakle i brzina plivanja.</p>
<p>• Što je s često vrlo spornom tehnikom okreta te raznim plivačkim kombinezonima?</p>
<p>- Što se tiče okreta, zbog kojeg sam i ja bio diskvalificiran na SP u Hong Kongu, tu je sad mnogo manje nedoumica. Taj je »američki« okret sve prihvaćeniji i suci ga sve više toleriraju. On može donijeti poneku stotinku, ali ne tako mnogo kako se misli. Slično je i s kombinezonima. Njihova je upotreba sasvim osobna. Netko, poput Iana Thorpea, nosi kombinezon koji prekriva cijelo tijelo, moj prekriva samo noge, a neki plivači i dalje plivaju u klasičnim plivačkim gaćicama. Riječ je, jednostavno, o tome da kombinezon ne smije smetati, sputavati. Ukoliko ga osjećaš, ne valja.</p>
<p>• Ono što nas, međutim, zanima daleko više od plivačkih novotarija je sve oštrija konkurencija u hrvatskom plivanju. Posebno je to izraženo u leđnoj tehnici u kojoj biste se vi, Mašković i Strahija uskoro mogli »tuči« za dva mjesta u utrci.</p>
<p>- Meni se ta konkurencija jako sviđa, pa makar ja zbog nje eventualno ispao iz utrke na 100 metara leđno na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki. Bio bih najsretniji kad bismo Mašković, Strahija i ja mogli stalno zajedno trenirati i nadmetati se. Marko (Strahija) će, međutim, u Rijeci nastaviti studirati medicinu, pa ne znam koliko će imati vremena za prave treninge.</p>
<p>• Imat će ga sigurno Ante Mašković, koji definitivno ostaje u Hrvatskoj, u vašoj Mladosti?</p>
<p>- Mašković je sad već sasvim zreo plivač i u situaciji je da počne rješavati svoj status. On je »strašan« talent, naročito za sprinterske discipline, iako ima još mnogo tehničkih pogrešaka u plivanju. Mogao bi odlično plivati i 200 leđno, no on na neki način sam sebe limitira razmišljanjem kako mu isključivo odgovaraju brže discipline, posebno 50 metara.</p>
<p>• I vi ste do Olimpijskih igara slovili specijalistom za 200 metara, a onda ste, i u Sydneyju i u Valenciji, pokazali da vam dvostruko kraća dionica barem jednako dobro leži.</p>
<p>- To me jako veseli i to je svakako posljedica treninga u tzv. sprinterskom kampu u Arizoni, uoči Olimpijskih igara. U Valenciji sam u polufinalu za samo tri stotinke sekunde »promašio« europski rekord na 100 metara leđno i sad želim isti napredak ostvariti i u velikim bazenima.</p>
<p>• Ta će vam svestranost svakako koristiti u sve većem suparništvu s Islanđaninom Arnarsonom.</p>
<p>- Naš je odnos, definitivno, prerastao u veliko suparništvo, pa čak i u nešto više od toga. Sad mi je važna svaka pobjeda protiv njega, bez obzira je li riječ o finalu, polufinalu ili jutarnjim kvalifikacijama. Uistinu jedva čekam naš sljedeći »obračun«.</p>
<p>• Koliko još, uopće, namjeravate opstati u vrhu svjetskog plivanja? Je li realno očekivati vas i na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine?</p>
<p>- Koliko ću dugo plivati ne znam, no sigurno je da moja plivačka priča nije još završena. Teško mi je govoriti o Ateni jer plivanje je iznimno naporan sport i, prije ili kasnije, »pukneš«, fizički ili psihički. Budući da ja ne želim »izgorjeti«, razmišljam samo o godini koja slijedi. Cilj mi je, među ostalim, promijeniti odnos prema plivanju u Hrvatskoj i zainteresirati ljude za plivanje.</p>
<p>• I dalje je, naravno, glavni cilj na svakom velikom natjecanju isplivati osobni rekord?</p>
<p>- Sad je to čak i važnije nego prije, jer su moji osobni rekordi takvi da mi na svakom natjecanju jamče borbu za medalju.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čobanac umjesto božićne purice za »Zagrebaše«</p>
<p>Zagrebov se direktor Drago Marić čudi što klupski zaposlenici ne shvaćaju koliko je teško servisirati nogometni klub, iako se njegovi igrači dobro prodaju </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Zaposlenici kluba iz Kranjčevićeve, računajući i igrače, trenere..., neće se za Božići počastiti puricom s mlincima. No, kako se sad čini, možda će nešto od obećanog ipak »kapnuti« početkom idućeg tjedna, da se nađe barem za Novu godinu. Obećanje je to direktora NK Zagreb Drage Marića koji je, mora se priznati, skupio dovoljno hrabrosti i to u subotu priopćio klupskim zaposlenicima, kojima je još prije mjesec dana, pa prije 20, 10 i pet dana... obećao da će zaostaci stići.</p>
<p>Zadnje »čvrsto obećanje« Zagrebova direktora stiglo je u četvrtak, kad su svi kolektivno počašćeni čobancem, kao pravim predbožićnim jelom u ovim krajevima... Nadajući se da će stići neki zaostaci, u Kranjčevićevoj su se okupili svi zaposlenici, ali zaostataka nije bilo, kao ni u subotu. No, bilo je Marićeva obećanja da je novac uplaćen i da će se moći dići polovicom tjedna.</p>
<p>Sam je Marić, odlazeći iz Kranjčevićeve nakon još jedne uspješne misije u kojoj je izvukao »živu glavu«, djelovao vrlo rezignirano jer »zaposlenički klupski narod« nikako ne može shvatiti koliko je teško servisirati klub:</p>
<p>- Molim vas, nađite mi nogometni klub u državi koji se može pohvaliti tako kratkim dugovanjem, dva-tri mjeseca, kao u Zagrebu! A i to će biti rješeno. Ne shvaćam zašto je narod toliko nezahvalan, a komentari zajedljivi, grubi, prepuni podmetanja i jala.</p>
<p>Odgovaramo mu da to nije ništa neobično kad se klupsko čelništvo malo-malo javno hvali svojom sposobnošću. Zahvaljujućći kojoj je prodano nekoliko igrača (zadnji je, nekidan, bio Mate Baturina) i ove godine zarađeno toliko milijuna maraka da bi klub, za naše prilike, mogao mirno živjeti najmanje dvije, tri godine. Čak i ako se uplaćuju davanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje..</p>
<p>- Sve što smo obavezni dati namirit ćemo, budite bez brige, poručuje Marić.</p>
<p>Zaključujući izjavu riječima:</p>
<p>- Dođe mi da od svega dignem ruke, napravio bih to odmah, ali ne mogu prije no što zaokužimo zamišljeni projekt.</p>
<p>Koji je projekt u pitanju nismo uspjeli saznati, jer je Marić odjurio. Razjaren, među ostalim, i stoga što mu je netko oštrim predmetom dobro zarezao »mercedes«. Zlonamjerni će odmah primijetiti kako projekt bez sumnje podrazumijeva dobru prodaju još nekog igrača. Dobronamjerni će pak povjerovati da će Baturininim odlaskom momčad biti još poletnija, jer »bit će novca za premije«. Samim time i mogućnosti da Zagreb - sad kad je oslabio Osijek, pa i Dinamo - konačno dohvati Europu. Nije li to možda posao koji Marić još mora obaviti prije no što ode iz kluba »koji je samo teret, a ne zadovoljstvo«?</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sixersi više nisu najbolji</p>
<p>U derbiju Istočne konferencije NBA lige, New York je pobijedo Philadelphiju u gostima, 78-72 / Sixersi više nemaju najbolji omjer NBA lige - sad su najuvjerljiviji Sacramento Kingsi sa 18 pobjeda i sedam poraza, a od Sixersa (18-8) je bolji i Utah (19-8)</p>
<p>PHILADELPHIA, 23. prosinca</p>
<p> - Najboljom ovosezonskom igrom košarkaši New York Knicksa su, u derbiju Istočne konferencije NBA lige, sa 78-72 pobijedili u gostima Philadelphiju 76erse, koja je pak pružila najlošiju partiju u ovoj sezoni.</p>
<p>Da su na parket First Union Centera došli pobijediti, Knicksi su pokazali već u prvoj četvrtini, dobivši je sa sedam koševa razlike. U drugoj su malo zastali, dopustivši domaćoj momčadi da na poluvrijeme ode s dva koša minusa (39-41). Međutim, u trećoj dionici igre New York je riješio pitanje pobjednika, sjajnom napadačkom realizacijom i čvrstom obranom otišao je na 71-50, zapečativši i četvrti uzastopni poraz Philadelphije na njenom parketu te ukupno osmi u 18 utakmica. Sastav Larryja Browna više nema najbolji omjer lige. Od subote je, naime, najuvjerljivija momčad NBA lige Sacramento sa 18 pobjeda i sedam poraza, a od Sixersa je bolji i Utah (19-8).</p>
<p>Najbolji igrač utakmice bio je Allan Houston sa 27 koševa, Latrell Sprewell je dodao 20 i devet asistencija, a Kurt Thomas 12 i 10 skokova. Kod Sixersa je, po običaju, najviše ubacio Allen Iverson (19), ali uz šut 5-18, a skromnu je večer imao i Toni Kukoč, koji je za 18 minuta postigao pet koševa (šut 2-5), uz šest skokova.</p>
<p>Philadelphia još ne zna za pobjedu od Brownovog dvodnevnog izostanka iz kluba ovog tjedna na što se, navode neki novinari, odlučio nakon još jedne u nizu svađa s Iversonom te uzrujanosti zbog slabih igrama Tonija Kukoča i Matta Geigera. </p>
<p>Kad je riječ o braniču Philadelphije Iversonu, Brown će barem četiri tjedna biti pošteđen svađa... Naime, Iversonu je na utakmici protiv New Yorka djelomično dislocirano desno rame, pa će pauzirati četiri tjedna. Iverson se ozlijedio šest minuta prije kraja utakmice u sudaru s Chrisom Childsom, a isto mu se dogodilo i u sezoni 96/97, kad je izvan terena bio manje od dva tjedna.</p>
<p>Knickse, naravno, nisu previše zanimale trzavice u svlačionici Sixersa, došli su pobijediti i uspjeli...</p>
<p>- Željeli smo na božićnu stanku otići s pobjedom protiv prve momčadi Istoka, vjerujem da će ovo biti vrlo važan trenutak za nastavak sezone, izjavio je Sprewell. </p>
<p>S druge strane, Sixersi nisu mogli sakriti razočaranje... Tyrone Hill je pokušao objasniti i osjetan pad posljednjih tjedana:</p>
<p>- Previše se toga događa u Philadelphiji, previše i na terenu i izvan njega.</p>
<p>U tuđem su »dvorištu« slavili i LA Lakersi, pobijedivši solidni Dallas 108-103, ponajviše zaslugom Kobea Bryanta (35), prvog strijelca lige s prosjekom od 29.9 poena po utakmici, i Shaquillea O'Neala (28). Unatoč 29 koševa Dirka Nowitzkog, odnosno 22 Michaela Finleya, Dallas je ubilježio i 20. poraz u 21 utakmici protiv Lakersa. </p>
<p>Charlotte Hornetsi upisali su i četvrtu pobjedu u nizu svladavši u Minnesoti loše Timberwolvese 83-74, a u Vancouveru je slavio Sacramento 95-93, kojeg je do najboljeg učinka lige odveo Chris Webber sa 33 koša i 12 skokova. Eddie Jones je pak presudio dvoboj Miamija i Clevelanda (103-95) ubacivši 31 koš i pridodavši osam skokova za domaću momčad, koja se donekle uspjela iskupiti za sramotnu izvedbu u srijedu, kad je protiv Charlotte postigla tek 56 koševa. Četiri u nizu dobio je i Denver (116-96), a posljednji su moć Nuggetsa spoznali Portland Trail Blazersi, kojima su Antonio McDyess i Nick Van Exel ubacili po 29 koševa. Isto je toliko postigao i Karl Malone za 109-101 pobjedu Utaha protiv Indiane, za koju je Žan Tabak odigrao četiri minute bez učinka.
• Rezultati NBA lige: Vancouver - Sacramento 93-95, Seattle - Washington 107-87, San Antonio - Golden State 105-87, Denver - Portland 116-96, Minnesota - Charlotte 74-83, Dallas - LA Lakers 103-108, Miami - Cleveland 103-95, Toronto - Atlanta 72-78, Philadelphia - New York 71-91 (Kukoč je za Philadelphiju igrao 18 minuta, uz 5 koševa, šut 2-5, i 6 skokova), Indiana P- Utah 101-109 (Tabak je za Indianu igrao 4 minute, bez učinka). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Čelnici Schalkea 04 hoće Darka Miladina</p>
<p>U Hajduku su spremni za prodaju igrača, osim što su inozemni klubovi zainteresirani za Pletikosu, Leku, pojavila se i nova ponuda za obrambenog igrača Darka Miladina</p>
<p>SPLIT, 23. prosinca</p>
<p> - Na Poljudu su svi na godišnjem kolektivnom odmoru koji će potrajati do 3. siječnja sljedeće godine. Jedino je u svojoj kancelariji direktor kluba Fredi Fiorentini, ali od njega, po običaju, nećete puno doznati... </p>
<p> Poznato je, da su Hajdukovi nogometaši na meti europskih klubova. Prvi na toj listi želja je reprezentativni čuvar Stipe Pletikosa, koji je sve dogovorio sa engleskim Chelseom, čeka još samo radnu dozvolu. Za kapetana »bijelih« Ivana Leku zainteresiran je i dalje bugarski Levski iz Sofije. Najnovija ponuda, iako još nije stigla na stol direktora Fiorentinija, stiže iz Njemačke. Čelnici Schalkea 04 žele u svoje redove dovesti u pauzi božićno-novogodišnjih blagdana desnog braniča Darka Miladina. Spominje se cifra od tri milijuna maraka koliko su spremni platiti za istupnicu Miladina. </p>
<p>Za napadača Matu Bilića zainteresirana je posljednja momčad francuskog prvenstva Strasbourg, Francuzi nisu tako »bogate ruke« kao Nijemci, spominje se iznos od 1,500.000 DEM. (ac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>Rim za Božić - blindirani grad </p>
<p>Među građane Rima uvukao se strah o novih mogućih atentata / Većina političara osudila teroristički akt i pozvala na borbu protiv terorizma / Policija štiti moguće objekte terorističkih napada: crkve, predsjedničku palaču, ministarstva i redakcije ljevičarskih listova</p>
<p>RIM, 23. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> - Nakon bombe koja je u petak u podne eksplodirala u sjedištu redakcije komunističkog lista Il Manifesto u središtu Rima i, srećom, teže ozlijedila samo atentatora, Rim je obavijen strahom od novih atentata. Atentator je pripadnik fašističke ultra desničarske organizacije Treća pozicija, zove se Andrea Insabato (41) i veliki je pobornik Jörga Haidera. </p>
<p>Eksplozija bombe, napravljene od kilograma crnog baruta, unijela je paniku među mnoštvom ljudi koji su u centru obavljali zadnje predbožićne kupovine. Direktor Il Manifesta, Riccardo Bareghi, je u petak navečer u tv emisiji o terorizmu, emitiranoj upravo povodom postavljene bombe u sjedištu redakcije jednog ljevičarskog lista, izjavio: »Ova bomba je postavljena s ciljem da ubije. Imali smo sreće što smo ostali netaknuti«. </p>
<p>Da ironija slučaja bude veća, atentatora kojemu je bomba eksplodirala među nogama, spasili su upravo urednici lista, misleći da je slučajni posjetilac. Talijanska policija ima o njemu detaljan dosje. Zove se Andrea Insabato, prvi puta uhićen je u sedamnaestoj godini zbog sudjelovanja u napadu na prostorije Komunističke partije Italije, veliki je antisemit koji pali zastave s Davidovom zvijezdom, a u zadnje vrijeme redoviti je pacijent psihijatrijske klinike. Poznate su i Andreine prisne veze sa članovima fašističke organizacije Nova snaga, pa su ga i tv kamere snimile na rimskom trgu Risorgimento prošlog tjedna, među grupom pobornika Haidera koji su oduševljeno pozdravili svog austrijskog idola. Policija trenutačno traži drugogh suučesnika jer se pretpostavlja da Andrea nije bio sam u Ulici Tomacelli 146.</p>
<p> Većina političara osudila je taj teroristički čin. Predsjednik Italije, Carlo Azeglio Ciampi, napad na redakciju Il Manifesta, nazvao je »atentatom na slobodni tisak«, Mauro Piasan, jedan od čelnika »zelenih« i dugogodišnji novinar Il Manifesta, je izjavio je taj akt »znak za alarm zbog rasta netolerancije, stvaranja klime neprijateljstva koja ide tako daleko da se postavljaju i bombe sa ciljem da ubiju one koji drugačije misle«, a premijer Giulliano Amato rekao je da je to »divljački napad na demokraciju«. Čelnik Narodnjačke stranke Parisi smatra indirektno krivim bivšeg Berlusconijeva ministra za obranu Cesarea Previtija, koji je nedavno u jednom interbvjuu pozvao na »opće čišćenje«, a Silvio Berlusconi iskoristio je atentat da ponovo zatraži prijevremene izbore jer »sadašnja vlada je slaba i njena nemoć stvara plodno tlo za politički kaos«. </p>
<p>Čelnik oporbene stranke Nacionalnog saveza, Gianfranco Fini, solidarizirao se s novinarima i urednicima napadnutog lista i pozvao sve stranke da se ujedine u borbi protiv terorizma, a ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco predložio je da se raspusti ultra desničarska fašistička organizacija Nova snaga. Na izvanrednom sastanku policijskih snaga odlučeno je da se pooštre mjere sigurnosti za sve objekte u Rimu gdje su mogući novi atentati. To su novinske kuće i njihovi novinari i urednici u kojima su od subote ujutro postavljene straže, a na ulazu stoje uniformirani policajci sa strojnicama. Od povijesnih građevina koje mogu biti meta atentata su četiri najznačajnije bazilike, zatim predsjednička palača, ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova, vanjskih poslova te pravosuđa, kao i sva sjedišta ljevičarskih stranaka.</p>
<p>U subotu ujutro održana je pred sjedištem rimske općine Campidoglia manifestacija ljevičarskih stranaka protiv atentata na list Il Manifesto. Na njoj je sudjelovao i budući kandidat ljevičara za premijera, Francesco Rutelli, sadašnji gradonačelnik Rima koji je naglasio da je ova manifestacija je simbolični protest protiv svih vrsta zastrašivanja i agresije.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Srbija birala parlament</p>
<p>BEOGRAD, 23. prosinca</p>
<p> - U Srbiji su u subotu održani parlamentarni izbori. Oko 6,5 milijuna registriranih birača biralo je 250 zastupnika u srbijanski parlament na oko 8.700 8700 biračkih mjesta diljem Srbije. Prema ispitivanjima javnoga mnijenja, Demokratska oporba Srbije (DOS) će dobiti između 60 i 80 posto glasova što bi joj dalo apsolutnu većinu u parlamentu od 250 zastupničkih mjesta.</p>
<p> Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica vjeruje da će nakon parlamentarnih izbora u subotu u Srbiji biti nastavljen proces demokratizacije u zemlji. Koštunica je to uvjerenje iznio nakon glasovanja na svom biračkom mjestu u središtu Beograda gdje je došetao sa suprugom bez pratnje osiguranja. On je velikom broju okupljenih novinara i fotoreportera kazao da pred zemljom nije »ništa manji posao nego ranije«.</p>
<p> Naglašavajući da treba otkloniti posljedice koje su ostale iza »prošle vlasti, sankcija i NATO bombardiranja«, Koštunica je ustvrdio da je pred novim vlastima i izgradnja pravne i demokratske države te reguliranje odnosa izmedju Srbije i Crne Gore.</p>
<p> U subotu oko deset sati na glasovanje na svome izbornom mjestu na Dedinju izašli su također bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević i njegova supruga. Predsjednik srbijanskih socijalista kao i njegova supruga, predsjednica Jugoslavenske ljevice, odbili su dati izjave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Obavezan pregled za povratnike iz KFOR-a</p>
<p>MADRID, 23. prosinca</p>
<p> - Oko 32 tisuće španjolskih vojnika, koji su služili u sastavu međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu (KFOR), bit će podvrgnuto liječničkom pregledu kako bi se utvrdilo jesu li bili izloženi radijaciji povezanoj s korištenjem oružja s osiromašenim uranom, objavilo je u subotu španjolsko ministarstvo obrane. »Mnogi su iskazali zabrinutost i, kako bi stvari smirili, odlučili smo sve pregledati«, izjavio je pukovnik Luis Villalonga iz Glavnog inspektorata za zdravstvo ministarstva obrane. On je opovrgnuo vijest prema kojoj je jedan španjolski vojnik, koji je služio na Kosovu, umro od leukemije koju je dobio od radijacije zbog korištenja oružja s osiromašenim uranom tijekom NATO-ovih udara na SRJ. Prema riječima Villalonge, taj je vojnik bio raspoređen u Makedoniji i njegova smrt nema veze s mogućom radijacijom.</p>
<p> Smrt od leukemije sedmorice talijanskih vojnika, koji su služili na Balkanu, potaknula je talijansko ministarstvo obrane protekloga utorka da pokrene istragu o mogućoj vezi tih slučajeva s korištenjem oružja s osiromašenim uranom.</p>
<p> Portugalski je tisak pak u petak objavio da se sumnja kako je smrt jednog portugalskog vojnika nakon povratka s Kosova također uzrokovana ozračenošću. (APF/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Senatori protiv Međunarodnog suda</p>
<p>WASHINGTON, 22. prosinca</p>
<p> - Dvojica utjecajnih republikanskih senatora Jesse Helms i John Warner uputili su u petak otvoreno pismo ministru obrane Williamu Cohenu i zapovjedniku združenog glavnog stožera Henryju Sheltonu u kojem ih pozivaju da se usprotive američkom potpisu na statut Stalnog međunarodnog suda (ICC). Oni podsjećaju da je prije dvije godine predsjednik Bill Clinton odbio potpisati tzv. Rimski statut a da se od tog vremena nije ništa bitnije izmjenilo što bi utjecalo na promjenu američkog gledišta. »Potpisivanje Rimskog statuta u njegovu sadašnjem manjkavom obliku dalo bi nezasluženi legitimitet ICC-u i povećalo opasnost od politički motiviranih sudskih progona američkih dužnosnika i pripadnika oružanih snaga«, napominju Helms i Warner.</p>
<p> Dvojicu senatora osobito uznemirava mogućnost da se pripadnicima »međunarodnih mirovnih snaga raspoređenima u zemlji koja je potpisnica (Statuta) može suditi pred ICC-om čak i ako potječu iz države koja nije pristupila tom međunarodnom tribunalu«. Helms i Warner posebno naglašavaju da Clinton nipošto ne bi smio sada, na kraju svog mandata, potisati Statut ICC-a i tako sputati ruke svome nasljedniku Georgeu W. Bushu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>New Delhi strahuje od gerilskog napada</p>
<p>NEW DELHI, 23. prosinca</p>
<p> - Vlasti indijskoga glavnoga grada New Delhija u subotu su u stanju opće pripravnosti jer su gerilci napali vojni logor unutar jedne povijesne tvrđave i ubili tri osobe. Gerilska skupina Lashkar-e-Taiba, koja ima sjedište u Pakistanu, preuzela je odgovornost za taj iznenadni napad bez presedana, samo dva dana nakon što je indijski premijer Atal Behari Vajpayee produžio jednomjesečno primirje s kašmirskim separatistima.</p>
<p> Dvojica naoružanih muškaraca otvorila su u petak navečer vatru na povijesnu tvrđavu iz 17. stoljeća, a onda su porazbijala žarulje i pobjegla u tamu. U Pakistanu je glasnogovornik te skupine rekao za Reuters da Lashkar-e-Taiba planira još takvih napada. »To nam je prva operacija protiv indijske vojske u Indiji«, rekao je Abu Osama i dodao: »Ako indijska vojska ne prestane sa strahotama u Kašmiru i ne povuče se odande... nastavit ćemo napadati vojna zapovjedništva, logore i druge vojne instalacije«, kaže se u priopćenju te skupine koja se bori za samostalnost Kašmira.</p>
<p> U 11 godina kašmirskoga ustanka nasilje se rijetko prelijevalo preko granica te indijske himalajske države, a još nikad se nije dogodilo da napadači nasumce pucaju po vojnom objektu u središtu indijskoga glavnoga grada. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>UN produljili misiju u Sierra Leoneu</p>
<p>NEW YORK, 23. prosinca</p>
<p> - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VS UN) jednoglasno je izglasalo rezoluciju kojom se za tri mjeseca, do 31. ožujka 2001., produljuje misija 12.000 pripadnika Plavih kaciga u Sijera Leoneu koji trebaju pomoći stabilizaciji situacije. Petnaest članica VS izrazilo je »zabrinutost« činjenicom da pobunjenici u toj zemlji još nisu ispoštovali sve odredbe mirovnog sporazuma koji su zaključili s vladom 10. studenoga u Abuji.</p>
<p> UN-ove postrojbe još se uvijek nisu razmjestile u svim područjima pod kontrolom pobunjenika, posebice u područjima bogatim dijamantima. Trgovina dijamantima i pomoć Liberije pomažu rat što ga vode pobunjenici okupljeni u Lijebriji, pokazuje izvješće UN- a.</p>
<p> VS traži također od svih država članica koje za to imaju mogućnosti da povećaju svojim vojnicima brojno stanje Misije UN-a u Sijera Leoneu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Makedonski proračun usklađen s MMF-om</p>
<p>SKOPJE, 23. prosinca</p>
<p> - Izaslanstva MMF-a i makedonskog ministarstva financija u petak su, nakon desetodnevnih žučnih pregovora i nagovora, donijeli projekciju proračuna Republike Makedonije za iduću godinu u iznosu od 54 milijarde dinara. Prema projekciji brutto proizvod Makedonije trebao bi se povećati za 6 posto, planirana inflacija iznositi 2,2 posto, a devizne bi se rezerve povećale za 100 milijuna dolara. Najviše nesuglasica bilo je oko smanjenja personalnog poreza i smanjenja trošarine i PDV-a. PDV je smanjen sa 19 na 5 posto za građevinarstvo, poljoprivredne proizvode i medicinski potrošni materijal, a trošarina je potpuno ukinuta samo za kavu, dok je smanjenje za naftu najavljeno u drugoj rundi pregovora u srpnju 2001. kada je predviđen i rebalans proračuna. </p>
<p> Automobili, čiji se konsignatori žale da je prodaja drastično opala nakon uvođenja PDV-a u travnju 2000., ali i druga uvozna roba mogli bi pojeftiniti novim Zakonom o carinama, kojim se predviđa znatno smanjenje carina, izjavio je ministar financija Nikola Gruevski.</p>
<p> Da bi ova projekcija proračuna bila potvrđena sredinom iduće godine, kao i dobivena druga tranša zajma MMF-a, Vlada Makedonije mora završiti nekoliko poslova. Jedan od najbolnijih je smanjenje javne administracije, iako je MMF i tu bio popustljiv te je umjesto prvobitnih 5.400 dozvolio smanjenje za 3.500 djelatnika.</p>
<p> Na izvanrednoj sjednici Vlada Makedonije je u petak donijela odluku koja će biti pretočena u zakon kojim će u mirovinu odsad moći oni zaposleni kojima za to nedostaje tri godine a uz nadoknadu od 12 plaća. Zaposleni proglašeni tehnološkim viškom dobit će, prema toj odluci, 24 plaće. Prema dosadašnjem uvidu najviše viška zaposlenih je u prosvjeti među tehničko-administrativnim djelatnicima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>SAD posreduju između Izraelaca i Palestinaca</p>
<p>WASHINGTON/JERUZALEM, 23. prosinca</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton sastao se u subotu u Bijeloj kući s voditeljima izraelskog i palestinskog izaslanstva, koji od utorka vode pregovore u Washingtonu, objavio je u petak glasnogovornik Bijele kuće. Taj sastanak se odvijao u nazočnosti državne tajnice Madeleine Albright i savjetnika za nacionalnu sigurnost Sandya Bergera, precizirao je glasnogovornik P.J. Crowley. On je dodao da šef izraelskog izaslanstva Shlomo Ben Ami i šef palestinskog izaslanstva Saeb Erakat »dolaze izvijestiti predsjednika« o njihovim razgovorima.</p>
<p> Bill Clinton, koji želi pomoći Izraelcima i Palestincima zaključiti sporazum prije isteka svoga mandata 20. siječnja, već se u srijedu susreo s pregovaračima dviju strana. U petak poslije podne s pregovaračima je tijekom dva sata razgovarala i tajnica Albright, a prema riječima neimenovanog dužnosnika ministarstva vanjskih poslova taj je sastanak Albirghtove i dvojice pregovarača bio »ohrabrujući«. </p>
<p> Novi izraelsko-palestinski summit ovisi o rezultatima pregovora u subotu u Washingtonu koji se održavaju pod okriljem američkog predsjednika Billa Clintona, ocijenio je savjetnik za sigurnost izrealskog premijera u ostavci Ehuda Baruka. »Sastanak u subotu ujutro u Washingtonu pokazat će ima li prostora za nastavak pregovora i jesu li promjene u stajalištima takve da se može održati summit, u što ipak nisam siguran«, izjavio je Danny Yatom. Dodao je kako je najvažnije zaustaviti nasilje i primijeniti, uz pomoć Amerikanaca, odluke summita u Sharm el-Sheiku. »Kad dođemo do ključnog stupnja pregovora, neće moći biti sporazuma bez globalnog dogovora u kojima bi interesi Izraela bili očuvani«, također je istaknuo Yatom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Grozni - zatvoreni grad</p>
<p>Čečenska peta kolona sve veći problem za ruske vojne vlasti na Kavkazu / Prerušeni u »obične« građane čečenski ratnici mirno šeću gradovima / Sve češće terorističke akcije unose nemir i strah među građane, od kojih mnogi pomažu pobunjenicima</p>
<p>MOSKVA, 23. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Za predstojeće kršćanske blagdane, katolički i pravoslavni Božić te Novu godinu, ruske vojne vlasti pooštrit će režim policijskog sata u svim većim čečenskim gradovima. Nije isključeno da će već u ponedjeljak, na katolički Božić, Grozni biti i danju zatvoreni grad. Na takve mjere ruske su se vlasti odlučile pošto posljednji oružani napadi i terorističke akcije pokazuju da se čečenski pobunjenici, kamuflirani u mirne žitelje, iznenada pojavljuju u gradovima i bez većih problema kreću po ravničarskim dijelovima Republike. </p>
<p>Primjerice u subotu, čečenski pobunjenici su u Groznom ubili dva ruska vojnika. Dan prije izveli su minobacački napad na policijsku zgradu ali su mine pogreškom pale ispred sveučilišta u trenutku kad su studenti napuštali predavanja. Poginulo je šest a ranjeno 15 studenata. U petak su, bez većih gubitaka, čečenski borci iznenada napali i rusku inženjerijsku postrojbu koja se kretala iz Hankale u grad Šali. U polusatnom oružanom boju čečenski pobunjenici uništili su nekoliko ruskih oklopnih vozila koja su pratila graditelje. </p>
<p>Sve veći broj terorističkih i diverzantskih akcija posljednih dana (eksplozija u Alhan-Jurtu u kojoj je poginulo 23 mirnih žitelja, ubojstvo ruske obitelji u Groznom, likvidacija tjelohranitelja šefa čečenske proruske vlade Ahmeda Kadirova) upućuju i na zaključak da bojovnici imaju podršku dijela čečenskog stanovništva, odnosno »pete kolone« kako pišu moskovski novinari. </p>
<p>Pala je u vodu i pretpostavka da se većina čečenskih boraca i dalje pred ruskom armijom skriva u kavkaskim planinama. Minulog tjedna ruska vojno-izviđačka postrojba otkrila je u teško dostupnim planinama blizu granice s Gruzijom ogromnu pećinu opremljenu za boravak najmanje sto bojnovnika pa čak i staju za držanje konja. Dakako, pećina je bila prazna, a tragovi su potvrdili da su se čečenski borci iz nje spustili u ravničarski dio republike. Štoviše, pretpostavlja se da se i navodno ranjeni predsjednik Čečenske Republike Aslan Mashadov skriva i liječi u selu Aleroj, u kojem živi njegova rodbina. To je i jedino objašnjenje kako se nakon zasjede ruske vojske u kojoj su mu ubijena dva tjelohranitelja i vozač, Aslan Mashadov mogao uspješno sakriti. Ništa čudnija nije ni činjenica da su se redovnom zrakoplovnom linijom iz Turske u subotu u Sjevernu Osetiju, koja graniči sa Čečenijom, vratile supruga i 17-ogodišnja kćerka Aslana Masadova. </p>
<p>Gradonačelnik Groznog, Čečenac Beslan Gantamirov, izazvao je ovih dana senzaciju svojom tvrdnjom da kamuflirano u mirne žitelje više od tri tisuće čečenskih bojovnika djeluje u Republici. Dio bojovnika pristupio je i čečenskoj policiji koja je potčinjena ruskim vlastima. Da je Gantamirov vjerojatno u pravu potvrdila je i nedavna teroristička akcija u gradiću Alhan-Jurtu, pošto je kod jednog od poginulih terorista pronađen dokument koji govori da je bio pripadnik čečenske policije koju su formirale ruske vlasti. To ujedno govori da su borci za čečensku neovisnost izmijenili taktiku i da se sada infiltriraju u organe vlasti koje u njihovoj republici formira Moskva. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Povijesni aspekti oslabljene Hrvatske</p>
<p>Onaj tko hoće ili može povijesno razmišljati, idući kroz povijest hrvatskog naroda, bez mnogo napora, vidjet će da je ova Hrvatska Zemlja bila od samoga početka neprestani plijen za kojim su posizali svi naši susjedi. Da ne bih išao predaleko u prošlost i spominjao vječne ratove s Mlečanima, s Francima, s Mađarima i Turcima usredotočit ću se na noviju hrvatsku povijest – tj. vezanje Hrvatske uz Austriju i Habsburgovce te kasnija inkorporacija u Austro-Ugarsku monarhiju.</p>
<p>Od 1102. god. Hrvatska je bila u savezu s Ugarskom kao Personalna unija, dakle kao Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo. U toj uniji Hrvatska se drži ravnopravno s Ugarskom u dugom razdoblju sve do provale Turaka i do vremena kada su obje države poražene i svedene na »ostatke ostataka« dotadašnjih kraljevstava. Obje su zatražile zaštitu od Austrije odnosno Habsburgovce priznale kao svoje kraljeve.</p>
<p>Oslobađanjem od Turaka kada su Ugarskoj oslobođeni svi njeni povijesni prostori, Hrvatskoj se to nije dogodilo. Oslobođena je samo uža Hrvatska i Slavonija. S juga s Jadrana su prodirali naši stari neprijatelji Mlečani i zauzeli su Istru, Dalmaciju i sve otoke. Nakon pada Venecije sve ove prostore zauzeli su Francuzi. Nakon pada Napoleona ove krajeve je okupirala Austrija – Bosna i Hercegovina su ostale pod turskom vlašću sve do 1878. g. Hrvatska je tako bila rastrgana na tri upravna područja. Ta se područja nisu ponovo ujedinila niti do dana današnjeg.</p>
<p>Što se u međuvremenu događalo? Kao što je već napomenuo Austrija je preuzela Istru, Dalmaciju i otoke i zadržala ih pod svojom vlašću sve do 1848. tj. do bana Jelačića odnosno do 1918. god.</p>
<p>Bosna i Hercegovina je živjela svojim životom pod turskom vlašću do 1878. kad je okupirana od strane Austro-Ugarske ali nije, kao hrvatska povijesna pokrajina priključena banskoj vlasti u Zagrebu. U dugim stoljećima pod turskom vlašću pučanstvo Bosne se temeljito izmijenilo: mnoštvo Hrvata je iseljeno, dobar dio je prešao na islam, a mnogo Vlaha je useljeno u Bosnu.</p>
<p>Banska hrvatska: uža Hrvatska i Slavonija, vodila je ogorčenu borbu protiv Mađarske politike prisvajanja Banske Hrvatske, negiranjem koje bi se stvorila Mađarska od Karpata do Jadrana. Mađari su uspjeli stvoriti tzv. Riječku krpicu a na nacionalnom planu su koristili srpsku nacionalnu manjinu protiv Hrvata, osobito Khuen Hedervary.</p>
<p>Protiv mađarskih presizanja Hrvati su tražili pomoć u južnoslavenskim narodima pa se rodila ideja ilirizma i kasnije Jugoslavenstva. Jedino je Starčević pozivao na oslanjanje na vlastite snage cjelokupnog hrvatskog nacionalnog korpusa, što je ujedno bio i antipod Vukovom pozivu na okupljanje Srba pod krilaticom »Srbi svi i svuda«.</p>
<p>Kad je u Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska poražena i raspala se, nakon kratke epizode Države Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se sastojala od Banske Hrvatske, Dalmacije, Bosne i Hercegovine te Slovenije i Vojvodine, sve nabrojene zemaljske jedinice su redom jedna za drugom ušle u zajedničku državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Slovenci i Hrvati su ovo shvatili kao »ujedinjenje« južnih Slavena, dok su Srbi shvatili to kao »prisajedinjenje« odnosnih zemalja. Iz toga je proizašao problem dominacije i nejednakosti.</p>
<p>Za Drugog svjetskog rata je ova monarhistička tvorevina doživjela raspad. Nakratko je stvorena Nezavisna Država Hrvatska.</p>
<p>Nakon rata uspostavljena je ponovo Jugoslavija, ali sada komunistička i formalno federativna. Hrvatski prostori su opet podijeljeni »povijesnim« granicama pa je stvorena N. R. Hrvatska i N. R. Bosna i Hercegovina. Srijem je pripojen Vojvodini a Boka Crnoj Gori. Hrvati su nacionalno prigušeni a neki i zagušeni. Četrdesetpetogodišnja borba protiv »hrvatskog nacionalizma« ostavila je na svijesti hrvatskog puka tragične posljedice oslabljene nacionalne samosvijesti.</p>
<p>Želja Hrvata za samostalnom državom kulminirala je u povijesnom trenutku raspada komunističkog bloka i raspada složenih država, koji trenutak je instiktivno spoznao dr. Franjo Tuđman i poveo Hrvate do proglašenja Slobodne i Suverene Hrvatske Države.</p>
<p>»Svijet« je nije prihvatio. Htio je Jugoslaviju pošto-poto sačuvati. Hrvatska je ipak stvorena i opstala. Podnijela je i rat, obranila se od jugosrpske agresije, izašla je kao pobjednik. Svjedoci smo danas raznih domaćih i svjetskih negativnih silnica koje bi htjele osporiti njenu suverenost i samostalnost. Povijest se u pogledu Hrvatske neprestano ponavlja: poput sinusoide. Hrvatska tone i opet izranja. Hoće li se napokon stabilizirati Zvonimirova lađa?</p>
<p>Vratimo se sada, nakon ovog kratkog povijesnog pregleda, smislu naslova. Kome to sve odgovara oslabljena Hrvatska? Najjednostavniji odgovor bi bio: svima!</p>
<p>Habsburška Austrija je lakše vladala Hrvatskom ako joj Dalmaciju jednostavno otrgne a Bansku Hrvatsku oslabi.</p>
<p>Ondašnjoj Mađarskoj kao dijelu Austro-Ugarske monarhije također je odgovaralo da Hrvatska što više slabi, da bi preko tako oslabljene Hrvatske lakše prodrla na more. Valja spomenuti i to da se Mađarska u to vrijeme zanosila idejom Velikog mađarskog Orsaga od Karpata do mora.</p>
<p>S juga, od strane Mlečana i kasnije Talijana, dugi niz stoljeća sve do naše suvremenosti nije prestala glad za našom obalom. Slaba Hrvatska uvijek je bila dobar povod za njihov nasrtaj na naše prostore.</p>
<p>S istoka, stvaranjem Jugoslavije, kao što je već spomenuto, umišljeni državni narod, mogao je očekivati puno dominaciju u državi samo ako oslabi hrvatski nacionalni korpus. Za to su bili spremni pljačkati, ubijati, rušiti, krasti i ratovati. To je vrhunsko shvaćanje zajedničkog života. Bilo i ostalo!</p>
<p>A zašto Hrvatska danas mora biti oslabljena? Zato da bi se mogla lakše savijati pred plimom tuđih interesa koji se opet prelamaju na ovim prostorima. Više nisu samo susjedi u pitanju, iako ni u povijesti udaljeni interesi nisu bili iznimka, nego je ovo vrijeme globalizacije interesa. Mi smo samo objekt koji mora biti sukladan globalnim interesima. Nećemo, valjda, sada postavljati pitanje: a tko zastupa te globalne interese i koji su tu međunarodni faktori u pitanju?</p>
<p>Oslabljena Hrvatska, dakle, uvijek je svima dobro došla!</p>
<p>A kome je onda u interesu jaka Hrvatska? Samo nama!</p>
<p>A kako to postići? Samo jedinstvom vlastite snage i vlastite pameti! Od povijesti treba nešto naučiti! Inače će se povijest ponavljati.</p>
<p>DR. IVAN KIRIĆ, Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ne znam kakvo pamćenje imaju i gdje su prije deset godina živjeli oni koji danas ogovaraju Hrvatsku </p>
<p>Svačega smo se naslušali i svašta mogli pročitati ovih dana. I da se Hrvatska mora vratiti na demokratske standarde koji su postojali prije deset godina, i da je Hrvatska kao dio SFRJ bila samostalnija nego danas, i da su ljudska prava u zadnjih deset godina bila ugroženija nego ikada, i da smo zadnjih deset godina živjeli u diktaturi, i da su svi gospodarski problemi nastali osamostaljenjem Hrvatske. Ne znam gdje su ti ljudi koji tako govore i pišu živjeli prije deset godina? Sva je sreća da ovih dana HTV emitira hrvatske filmove snimljene u vrijeme SFRJ, pa svi mogu vidjeti kako nam je bilo lijepo.</p>
<p>Koji su to demokratski standardi koji su postojali u vrijeme dok je Hrvatska bila u sastavu SFRJ? Koliko se sjećamo, tada je vladala jedna stranka: Savez komunista Jugoslavije. Na izborima nismo mogli birati između više stranaka, jer drugih stranaka nije bilo. Birokracija u službi Saveza komunista, odlučivala je o životu svakog pojedinca. Milicija je tukla i ponašala se bahato. Korupcija je bila način života. U dobivanju posla bilo je bitno da netko nije iz hrvatskih »ustaških« krajeva, iz hrvatske »ustaške« obitelji i da nije vjernik. Ako je želio napredovati morao je postati članom Saveza komunista. U poduzećima kadrovici su bili Srbi, a svaki uspješniji direktor imao je svog Srbina. O tome da su Srbi imali prevlast u organima vlasti i u čisto hrvatskim krajevima neću niti govoriti. Ako je netko pokušao upozoriti da bi se sudjelovanje u vlasti trebalo uskladiti sa strukturom stanovništva bio je odmah optužen zbog prebrojavanja. </p>
<p>U zadnjih deset godina gažena su ljudska prava svih onih koji su ubijani, ranjavani, mučeni, silovani, maltretirani, odvođeni u logore, proganjani, čija se imovina krala i uništavala, koji su ostajali bez posla i bez krova nad glavom. Zapitajmo se koji su to ljudi i tko je uzročnik svega toga zla? Sve nevine žrtve su jednake, samo što među njima ima najviše Hrvata. A Hrvati nisu bili napadači, niti pobunjenici protiv zakonite vlasti. </p>
<p>Podsjetimo se ljudskih prava, koje smo imali kada je Hrvatska bila dio SFRJ. Imali smo pravo ići na rad u inozemstvo, imali smo pravo ići u zatvor ako smo branili interese Hrvatske i hrvatskog naroda ili pjevali hrvatske pjesme, imali smo pravo biti prosvjetni radnici i direktori ako nismo išli u crkvu, imali smo pravo biti samoupravljači pa smo onda mogli dobiti stan ili kredit. Imali smo puno prava uz veliko gaženje ljudskih prava.</p>
<p>Ako smo zadnjih deset godina živjeli u diktaturi, što je onda bilo ono prije toga? Kakva je to diktatura u kojoj je svatko radio i govorio što je htio? Netko je ovih dana napisao da je ono što smo imali zadnjih deset godina bila diktatura, koje se nitko nije bojao. To se ne bi moglo reći za onu diktaturu od prije deset i više godina. Mogli bi o tome puno govoriti današnji političari koji su za vrijeme komunizma bili na robiji. Zadnjih deset godina bilo je vrijeme diktature za one koji su izgubili privilegije. </p>
<p>Reći da su se svi gospodarski problemi pojavili u zadnjih deset godina mogu samo oni koji brzo zaboravljaju. To ne znači da je sadašnja gospodarska situacija dobra. Koji su uzroci današnje loše gospodarske situacije, osim naslijeđa socijalizma? Prije svega, gubitak tržišta. Ne zaboravimo da je Hrvatska trećinu do polovinu svojih proizvoda i usluga plasirala na tržišta drugih republika bivše Jugoslavije. To tržište se raspalo 1990. godine, kada je Srbija uvela depozite na uvoz robe iz Hrvatske. Rat, pretvorba i privatizacija došli su poslije.</p>
<p>Povećanje broja nezaposlenih posljedica je i prijašnje latentne nezaposlenosti. Ljudi su bili u radnom odnosu, a zapravo nisu imali što raditi. Sjećamo se poslovice: »Nitko me ne može tako malo platiti, koliko ja mogu malo raditi«. Sav nedrad, zaduživanje i inflacija sada se vraćaju. Ali, to nije opravdanje za nositelje vlasti i kreatore ekonomske politike. Prijašnja vlada je propustila da nas uvede u CEFTA-u i da se po pravcu sjever-jug, od Baltika do Jadrana, uključimo u Europu. Sadašnja vlada vraća nas na pravac istok-zapad. Ali ni prošla niti sadašnja vlada nisu imale, niti imaju gospodarsku viziju i strategiju. Sada se priprema strategija, ali nitko ne govori o viziji. Strategija se ne stvara tako da se gledamo u ogledalo i govorimo sami sebi da smo lijepi, nego tako da se uspoređujemo s drugima, utvrđujemo u čemu smo bolji i onda sve snage usmjerimo na to područje. Međutim, da bi se hrvatska gospodarska vizija i strategija uopće mogla definirati, treba imati hrvatsku političku viziju i strategiju. </p>
<p>U proteklih deset godina politička vizija je bila: samostalna i cjelovita, slobodna i neovisna Hrvatska. Tome je bila podređena cjelokupna nacionalna politička strategija. Ako je taj cilj ostvaren mirnom reintegracijom okupiranih dijelova istočne Hrvatske 1998. godine, što sada? </p>
<p>Koja je sada hrvatska politička vizija i strategija? </p>
<p>Samo onaj narod i država, koji imaju jasnu političku viziju i strategiju mogu očekivati budućnost. Samo one političke stranke, interesne grupacije i pojedinci, koji će znati artikulirati hrvatsku nacionalnu političku viziju i strategiju koja će biti prihvaćena od naroda i sprovediva, mogu imati budućnost.</p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆ, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Veliki Bandićev vijenac i blagoslov </p>
<p>Veliko iznenađenje je izazvao moj nedavni članak prvom hercegovačkom gradonačelnku Zagreba, Milanu Bandiću. Uglavnom se svodilo na moju kritiku od strane »pravaša« dočim pohvale od nekih kao umjerenijih građana Hrvata. No, jedan mi je susret bio jako zanimljiv od strane jednoga poznatog domoljuba još i onih »proljećerskih« dana. </p>
<p>Gospodin J. J. me srete i veli mi kako sam imao pravo kada sam pohvalno pisao o gradonačelniku Milanu Bandiću. I onda mi nastavlja: »Nedavno sam kod njega bio svojim privatnim posjetom i nakon uljudbenoga prijema isprati me gradonačelnik do izlaznih vrata s riječi – Bog vas blagoslovio. Veli mi J. J. nisam se mogao načuditi takvom prijemu i takvim riječima! Da li on to radi predizborno ili sa uvjerenjem ali u svakom slučaju on izaziva simpatije takvim ponašanjima. A ja mu velim kako mu je vjerodostojniji Bandićev nego li Bozanićev blagoslov. Obzirom na Oplenac te zabranu biskupima Zagrebačke nadbiskupije da drže mise zadušnice prigodom smrti prve obljetnice prvog predsjednika RH. A bome gradonačelnik Milan Bandić je, na dan prve obljetnice, pred tisućama nazočnih polagao osobno veliki vijenac obnovitelju Države Hrvatske dr. Franji Tuđmanu. </p>
<p>Ali nije sve niti kod Milana Bandića u redu. On se slika sa psima, kojima za četiri pet milijuna kuna otvara štenaru kraj Zagreba, dočim mu na svakih pedeset, stotinu metarta, po centru Zagreba, prose invalidi i žene s nejakom djecom u naručjima. Toliki beskućnici nemaju krova nad glavom. Onda ga pitamo da li su prvi ljudi, ili psi trebaju skrovišta?!«</p>
<p>MATE ĆAVAR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prodavačice bez zaštite</p>
<p>U južnom dijelu Ilice, nedaleko Selske ceste između Mesnice i brijačnice smješten je mali lokal tvrtke Duhan, u kojem rade dvije prodavačice, jedna prije podne druga poslije podne.</p>
<p>Ovih dana, to jest oko 19,30 sati, kada je već bila noć, kada su susjedne prodavaonice i radnje bile zatvorene (rade do 19.00 sati) i kada nogostupom prođe gdjekoji pješak, u prodavaonicu Duhan, uđe jedna muška osoba, pristojno obučena, izvuče iz džepa nož i priprijeti prodavačici. Dalje je išlo sve na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kao u američkom filmu. Prodavačica blijeda s podignutim rukama sva uplašena, kupac koji se pretvorio u provalnika izvadi novac iz blagajne te mirno napusti prodavaonicu. Tih večeri dogodila su se gotovo još dva identična slučaja provale u prodavaonice Duhana</p>
<p>I što sada. Kažu da je novac osiguran i da će ga Duhan dobiti od Osiguravajućeg društva, prodavačica je doživjela šok za što će eventualno dobiti koju kunu. A život teče dalje. I dalje su te male prodavaonice na meti provalnika ostale neosigurane bilo kakvim alarmnim uređajima ili osobama koje su ovlaštene za rad osiguranja.</p>
<p>U svakom slučaju bilo bi možda jedno od slijedećih rješenja. Ovakve prodavaonice ne bi smjele raditi duže od ostalih prodavaonica pa možda pola sata prije da zatvore svoja vrata, jer vremena su očito takva, da ovakvim pljačkama nije kraj.</p>
<p>Čelni ljudi tvrtke Duhan nešto bi morale poduzeti da zaštite svoje osoblje. Ako nikako ono bar skraćivanjem večernjeg radnog vremena (za zimskog vremena), kada ionako malo tko u te sate navraća po kakvu kupovinu. U tim satima, kada počinje tv dnevnik prava je zgoda za provalnike, jer su nogostupi gotovo pusti.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Šest »Bad blue boysa« privedeno zbog tučnjave </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Šest je navijača privedeno zbog masovne tučnjave i sukoba s policijom tijekom međunarodne hokejaške utakmice koja se odigrala u petak navečer između zagrebačkog »Medveščaka« i beogradske »Crvene zvezde«.</p>
<p> U izgredu na tribinama zagrebačkoga Doma sportova dva su policajca lakše ozlijeđene, dok su navijači prošli bez ozljeda.</p>
<p> Utakmicu je gledalo oko osam tisuća ljudi, od kojih dvije tisuće »Bad Blue Boysa«, dok navijača beogradskog kluba nije bilo. </p>
<p> Tijekom utakmice navijači su palili razna pirotehnička sredstva, a oko 21 sat dio ih je na južnoj tribini počeo trgati i bacati metalne nosače sjedalica, nakon čega su se međusobno potukli. Ukupno su oštećene 54 sjedalice, a šteta je 15 tisuća kuna, priopćila je zagrebačka policija. </p>
<p> Policija koja je osiguravala utakmicu rasporedila se među izgrednike, koji su ih napali šakama i metalnim nosačima sjedalica. Policajce Ivana Č. (22) izudarali su na tlu rukama i nogama, a Zvonimira J. (24) su pogodili metalnim nosačem u kacigu. Policajci su prevezeni u Kliniku za traumatologiju iz koje su ubrzo pušteni. </p>
<p> Policija je potom formirala kordon kako bi spriječila nerede i uporabila silu i palice na više nepoznatih navijača, što je načelnik zagrebačke policije Ivan Babić ocijenio opravdanim, navodi se u priopćenju.</p>
<p> Privedeni su navijači Danko K. (23), Amel H. (21), Bojan P. (27), Marko Dž. (18), Nenad S. (26) i Zoran F. (28). Osim njih privedeno je još pet osoba, koje su puštene nakon što je utvrđeno da nisu sudjelovale u izgredu. Za vrijeme utakmice oštećeno je i parkirano policijsko vozilo »marica«, na kojoj je nepoznata osoba bocom razbila vjetrobransko staklo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Skrivao heroin u Pionirskom gradu</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Djelatnici Odjela za suzbijanje zlouporabe droga PU zagrebačke, u četvrtak i petak su zaplijenili 10 grama heroina i 0,3 grama kokaina, zbog čega su dvije osobe privedene.</p>
<p>Na području Dubrave policajci su u četvrtak presreli Koraljku M. (25) te kod nje pronašli pet grama heroina. Ona je priznala da je drogu kupila od Igora V. (33) koji je, pokazalo se, heroin skrivao u šumi u Pionirskom gradu, a Koraljki bi pokazao mjesto gdje ju je skrivao tek kada bi od nje dobio novac. Policija je sljedeći dan pratila Igora i otkrila još pet grama skrivene droge u šumi, a pretresom njegovog stana nađeno je još 0,3 grama kokaina kao i preša za prešanje heroina. </p>
<p>Igor V. je već je evidentiran kao »diler«, a u petak je uz kaznenu prijavu priveden istražnome sucu Županijskog suda u Zagrebu. Protiv Koraljke M. podnesena je kaznena prijava zbog posjedovanja droge, no ona će se braniti sa slobode. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pokušavajući provaliti u stan, staricu udario pištoljem po glavi</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Margareta H. (77) teško je ozlijeđena u subotu ujutro oko 9.30 sati, kada ju je nepoznati razbojnik udario po glavi, nakon što je prethodno pokušao provaliti u njezin stan u samome središtu grada, na Trgu bana Jelačića 3.</p>
<p> Kako je priopćila policija, nepoznati je provalnik pokušao razvaliti ulazna vrata stana, najvjerojatnije misleći da unutra nema nikoga. No, kada je starica otvorila vrata, provalnik ju je udario po glavi drškom pištolja, nanijevši joj tešku ozljedu te potom pobjegao.</p>
<p> Susjedi su odmah pozvali policiju, a Margareta H. je vozilom Hitne pomoći prevezena u bolnicu Sestara milosrdnica. Policija je na mjestu događaja obavila očevid, a za nepoznatim razbojnikom se još uvijek traga. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za izlijevanje ulja iz Inine cisterne kriv je vozač</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Nepažnja vozača Inine cisterne koji se nije pridržavao propisa o radu, uzrok je izlijevanja loživog ulja u okoliš, do kojeg je došlo u četvrtak poslijepodne u zagrebačkom naselju Rudeš.</p>
<p> Inina auto-cisterna trebala je pretočiti ulje u spremnik hotela »Gaj«, no umjesto u hotelskoj cisterni, loživo je ulje završilo na parkiralištu i na zelenoj površini. Prvi rezultati istrage ipak pokazuju da, na svu sreću, nije došlo do ekološke katastrofe, odnosno ozbiljnijih posljedica za okoliš. </p>
<p>»Ekološki akcident u cijelosti je saniran«, potvrdio nam je u petak kasno navečer Stjepan Lovrić iz ivanićgradske tvrtke »Aiks« koja se bavi sanacijom ovakvih slučajeva izlijevanja naftnih derivata. Kako je dodao, posao na sanaciji, uključujući i okolnu zelenu površinu, u cijelosti je završen, a uzorci su poslani na analizu. Konačni rezultati će, doznajemo, biti poznati idućeg tjedna, no svi pokazatelji govore da nije došlo do veće nesreće. </p>
<p>I »Aiks« potvrđuje da je za izlijevanje loživog ulja kriv vozač, koji nije bio dovoljno pažljiv prilikom pretakanja pa je cijev iskočila iz hotelske cisterne nakon čega je ulje završilo izvan nje. Kako u subotu doznajemo u Ini, vozač će za svoju grešku sigurno snositi određene posljedice, no do završetka cijele istrage, ne može se reći kakve će ga točno sankcije »pogoditi«. Inače, Inin vozač koji je bio zadužen za pretakanje cisterne ima 35 godina radnog staža i nikada mu se nije dogodio ništa sličnoga. (B.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ukrali metalnu ogradu iz tvornice </p>
<p>ŠIBENIK, 23. prosinca</p>
<p> - Protiv Z. J. (33) iz Kijeva i Lj. M. (37) iz Knina policija je podnijela kaznenu prijavu zbog krađe. Ovaj je dvojac, naime, zatečen u Kistanjama kako vozilom marke »TAM 60« šibenskih registarskih oznaka prevozi 29 komada metalnih ograda dimenzija od po 2,5x2 metra. Kriminalističkom je obradom utvrđeno da su metalne ograde ukrali iz kruga tvornice »Jadran« u Kistanjama. Riječ je o tvornici koja ne radi već deset godina, a nalazi se u vlasništvu Hrvatskoga fonda za privatizaciju. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Od iduće godine novi zračni prijevoznik u Hrvatskoj?</p>
<p>»European Coastal Airline« naziv je tvrtke koja bi s dva do četiri hidroaviona održavala veze s otocima, popunjavala turističku i prometnu ponudu Hrvatske. Riječ je o inozemnom ulaganju većem od 20 milijuna njemačkih maraka koje otvara 50 do 80 radnih mjesta. Dosad, iako su pisma prema mjerodavnim ministarstvima poslali početkom studenoga, inozemni ulagači jedva da su dobili koji odgovor</p>
<p>Kako spojiti brojne hrvatske otoke s kopnom i to brzim i kvalitetnim vezama, u funkciji turizma, ali i u funkciji programa oživljavanja otoka i to u projektu koji uvlači više od 20 milijuna njemačkih maraka stranog kapitala i otvara više od 50 radnih mjesta u prvoj godini? Pa i nije tako komplicirano, pomislili su njemački poslovni ljudi Xsaver Schmid i njegov partner Klaus Diter Martin i prionuli poslu. Plod njihovog rada trebao bi biti sve navedeno i to kroz osnovanu tvrtku »Obalna kapitalna ulaganja« (CCI - Coastal Capital Investments) koja bi iduće godine trebala pokrenuti i novu avioprijevozničku kompaniju - »European Coastal Airline«.</p>
<p>»Iako u Njemačkoj imamo sličan posao, tvrtku koja se bavi održavanjem hidroaviona za korisnike u cijelom svijetu, ocijenili smo da je u sličan projekt moguće i poželjno realizirati i u Hrvatskoj. Stoga smo prije tri godine ozbiljnije krenuli u projekt koji uključuje stvaranje obalnog zračnog prijevoznika i centra za reparaturu i servisiranje hidroaviona te ostalih malih zrakoplova«, kaže Xsaver Schmid, direktor tvrtke CCI.</p>
<p>»Budući da poznajemo situaciju u svijetu, svjesni smo u što ulazimo i s velikom dozom sigurnosti možemo reći da ovim projektom stvaramo i bazu za daljnje jačanje hrvatske turističke ponude. Hrvatskoj, koja ima sve moguće preduvjete - od klime, prirode i prirodnih ljepota, bogate povijesti... ipak nedostaju i veliki hotelski lanci. Primjer s Maldiva, gdje je golem broj udaljenih otočića, pokazuje da su veliki došli nedugo nakon pojave prvih zračnih veza među otocima. Ta zračna povezanost, pak, bila je moguća jedino hidroavionima. Turizam je napravio velik skok. Do tada, putnici koji su iz svijeta za šest ili sedam sati leta stizali na Maldive, trošili su još toliko, ako ne i više na putovanje čamcima do svojih hotela na otočićima. Sada se taj prijevoz obavlja za tridesetak minuta, sat vremena ili tek nešto više. Slično se, vjerujemo, može dogoditi i u Hrvatskoj, čime bi i velikim hotelskim lancima ponudili preduvjet za ulaganja na otocima. To bi pak pomoglo revitalizaciji otoka, povratku ljudi na otoke...«, dodaje Klaus Dieter Martin, pokazujući i zavidno poznavanje strateških odrednica hrvatskog razvoja.</p>
<p>Kako pojašnjavaju, novi bi prijevoznik koristio dva do četiri zrakoplova tipa »Grumman Goose«, odnosno »Grumman Mallard«. Prvi ima 10, a drugi 16 sjedala. Riječ je o starijim, potpuno obnovljenim zrakoplovima čiji je proizvođač među rijetkima u svijetu specijalizirao proizvodnju hidroaviona i to za korištenje na moru.Prema procjenama, uz vezu na hrvatskog zračnog prijevoznika te brodarske prijevoznike, ECA, odnosno »European Coastal Airline« imao bi godišnje oko 1100 radnih sati po zrakoplovu, odnosno oko 3000 letova i ukupan promet od oko 100.000 putnika, a početak operacija planiran je za travanj ili svibanj nadolazeće godine.</p>
<p>Planira se i osnivanje zrakoplovno-tehničke baze s velikim servisnim centrom za male zrakoplove, tzv. generalnu avijaciju, najvećim u ovom dijelu Europe. Želja je da se taj centar smjesti u dijelu, trenutačno vojne, baze Divulje u neposrednoj blizini splitske zračne luke. No, u tom segmentu, naglašavaju Schmid i Martin, potrebno je što hitnije izjašnjavanje i potpora Vlade RH u dobivanju dugogodišnje koncesije ili ugovora o komercijalnom zakupu i korištenju jednog dijela te vojne baze. Također, uvođenje jednog novog oblika prijevoza koji u Jadranu ne egzistira još od tridesetih godina ovog stoljeća, traži i neke prilagodbe u hrvatskom zračnom zakonodavstvu po uzoru na rješenja iz zakonodavstava zapadnih zemalja, primjerice SAD-a.</p>
<p>Zbog svega toga potencijalni strani ulagači poslali su pisma namjere i pojašnjenje projekta na tridesetak adresa: u mjerodavna ministarstva - prometa, turizma, gospodarstva, vanjskih poslova, zatim javnih radova i obnove, u županije koje se prostiru u priobalnom i obalnom području, gradove i općine te mjesne odbore naselja uz obalu i po otocima.</p>
<p>Osim načelne pismene potpore iz Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva pomorstva, prometa i veza, do trenutka kad smo razgovarali s potencijalnim inozemnim ulagačima, pismenih ili konkretnijih odgovora s razine ministarstava na službeno pismo namjere - nije bilo. Razgovori na gradskoj razini u Splitu, naglašavaju Schmid i Martin, bili su vrlo ugodni i plodni pa im je teško shvatiti da na višoj razini ovakav projekt nije naišao na veće zanimanje.</p>
<p>U vrijeme kada svi, počevši od Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva pa do Međunarodnog monetarnog fonda zaključuju da je razina investicija u Hrvatsku suviše niska i da bi tu trebalo nešto poraditi, uistinu je teško shvatljiv takav odnos prema onima koji žele uložiti. </p>
<p>»Mi nismo izgubili želju i vjeru u projekt. I dalje smatramo da je Hrvatska najpogodnija za taj projekt i da će od njega izvući korist i za sebe - kroz novo zapošljavanje, povećanje gospodarske aktivnosti u područje... Ipak, bilo bi lijepo da smo dobili koji odgovor više«, zaključuje razgovor Schmid.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Promašaj ili pun pogodak teledemokracije?</p>
<p>Dosadašnji posjetitelji Internet stranica vezanih uz strategiju razvitka Republike Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću« uglavnom različito vide cijeli projekt - dok pojedinci pozdravljaju nakanu Vlade da i »obično« građanstvo svojim prijedlozima i sugestijama kreira svjetliju gospodarsku budućnost zemlje, drugi se pitaju čemu sve to i koliko će to stajati.</p>
<p>Podsjetimo, odnedavno je putem Interneta (www.hrvatska21.hr.) građanstvu dostupna radna verzija Strategije razvitka Republike Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću«, gdje turizam predstavlja jednu od devetnaest tematskih podvrsta. Nositelj projekta je Vlada, a glavni koordinator njezin potpredsjednik, Goran Granić.</p>
<p>Što, dakle, javnost putem Interneta misli o ovom opsežnom projektu? »Mogućnost da građani na ovaj način mogu sudjelovati u kreiranju strategije razvoja naše zemlje najljepše je što nam se moglo dogoditi. Uvjeren sam da ćemo od komunikacije vlasti s građanima na ovaj način svi imati koristi« napisao je Slavko Lančić zahvalivši se Vladi na ovoj mogućnosti.</p>
<p> Suprotnog je mišljenja Goran Žužul koji pita »što ovime želite postići?«. Smatra da na stranicama nedostaju informacije na engleskom, odnosno da je napravljena velika greška ukoliko su stranice razvijane samo za Hrvatsku.</p>
<p> »Svijet se globalizira, prijedlozi koje bi vam poslali stranci isto vam mogu koristiti kao i oni koje ćemo vam uputiti mi, mladi građani Hrvatske trenutačno izvan domovine. Strani ulagači će tražiti kontakte, moguće je da će se netko od njih osvrnuti na ove stranice, ali neće ništa razumjeti« zaključuje Goran Žužul.</p>
<p>Višnja McMaster žali se, pak, da joj je komentar upućen autoru teksta u rubrici gospodarstvo vraćen uz objašnjenje da ga je nemoguće dostaviti. Pita se gdje su u cjelokupnoj Strategiji ideje, vizija - bilo da je riječ o gospodarstvu, turizmu ili bilo čemu? »Koliko košta i koliko će koštati čitav ovaj projekt? Odakle za njega novac i čemu bi on, u svom sadašnjem obliku, uopće mogao poslužiti?« savršeno je logična i jednostavna Višnja McMaster.</p>
<p>Za razliku od ovog niza pitanja, Alen Framić smatra da projekt nudi mnogo korisnog sadržaja na jednom mjestu. Sugerira uvrštavanje moderiranih foruma u svakoj sekciji Strategije da se mogu davati komentari i dodatni prijedlozi. </p>
<p>Tada bi to bio dobar projekt teledemokracije« tvrdi Alen Framić. Očito je: Internet strategija razvitka Hrvatske izaziva još mnogo nepoznanica i nedoumica. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za dubrovačke hotele zanimaju se i kupci s Dalekog istoka</p>
<p>Naše hotele prodaju »montirani tekstovi«, tvrdi Ivan Sabljić, direktor Excelsiora</p>
<p>Moraju li novinari svaki put kad kola krenu nizbrdo biti »dežurni krivci« za neuspjeh? Sudeći po sve češćim prozivkama na raznoraznim sjednicama i »presicama«, kojih, na žalost, ne manjka ni ovih predblagdanskih dana u Dubrovniku, ispada da pojedini kolege doista ciljano nastoje svojim člancima »srušiti«, primjerice, prodajnu cijenu nekog od dubrovačkih hotela!? </p>
<p>Prozivka se dogodila i na ovotjednoj sjednici Izvršnog odbora strukovne grupe hotelijera i ugostitelja Dubrovačko-neretvanske županije. I dok se u prvom dijelu govorilo o vrlo dobroj sezoni, pa tako i obećavajućim rezultatima koji će zasigurno već idućeg ljeta daleko premašiti ovogodišnje, dobar je dio vremena posvećen i novinarima, i to od strane direktora dubrovačkog »Excelsiora« Ivice Sabljića. Direktor je, naime, nezadovoljan kako se i na koji način piše o prodaji toga visokokategornika. Štoviše, drži on, riječ je o »montiranim člancima« i, općenito, aferaškom pristupu pisanju tekstova. Sve to, tvrdi on, rastjeruje kupce i buduće partnere. Doista, vrlo je neugodno kad netko napiše da, primjerice, u blizini vašega hotela nije razminirano podmorje ili da je zagađena plaža.</p>
<p> No, bilo to direktoru ili nekom drugom pravo ili ne, prodaja dubrovačkih hotela i nadalje je jedna od najaktualnijih dubrovačkih tema. I dok se o spomenutom »Excelsioru« i imenima njegovih potencijalnih kupaca nakon ovotjednog otvaranja ponuda u HFP-u napokon i službeno »sve zna«, a neslužbeno (eto, opet nešto »ciljano«!) da najveće šanse navodno ima nekadašnji automobilistički as i današnji uspješni poslovni čovjek Goran Štrok, za jedini hotel unutar gradskih zidina »Dubravku«, Nadzorni je odbor te kuće odluku o budućem kupcu, gdje se ponovno pojavljuje Štrok, odgodio za idući mjesec, točnije 15. siječnja.</p>
<p> Inače, o potencijalnim kupcima, odnosno ponuđačima za »Hotele Dubrovnik«, grupaciju u sastavu koje su posljednje tri godine poslovale gotovo sve hotelske kuće krajnjega juga, zasad se samo nagađa. Direktorica Grupacije Marina Mage, naime, tvrdi da je o imenima (pre)rano govoriti, premda su prve ponude stigle još tijekom rujna. Otvaranje ponuda, naime, očekuje se u iduća dva mjeseca, a tada će najvjerojatnije biti poznati i konačni kupci Hotela »Maestral« i »Palacea«.</p>
<p> U obzir, naime, valja uzeti činjenicu da je »priča oko dubrovačkih hotela«, zahvaljujući vrlo dobroj sezoni i posezoni, za razliku s početka godine kada su većini prijetili stečajevi, pri koncu ove godine i na početku novoga tisućljeća posve drugačija. Reprogramiranje kredita te, uz ostalo, i povoljni financijski rezultati, koji, istina neće moći podnijeti dugogodišnja nagomilana dugovanja, ipak su znatno izmijenili sliku oko prodaje hotelskih kuća. Višemjesečno ovogodišnje snimanje terena, uz navedene rezultate, osim američkih i europskih tvrtki kao potencijalnih kupaca, priskrbili su, naime, i pojavu možebitnih partnera s Dalekog istoka, što, kazala je Mage, potvrđuje da »Dubrovnik postaje dijelom globalnog svijeta«.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Stranci žele ulagati u Željezaru Sisak</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Svjetska proizvodnja čelika i metalnih proizvoda seli se, zbog nižih troškova iz razvijenih zapadnih zemalja u istočne i to je naša potencijalna šansa, rečeno je na okruglom stolu »Restrukturiranje metalurgije u Hrvatskoj - Case study Željezara Sisak«, održanom u subotu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatskog metalurškog društva. </p>
<p>Željezare u srednjoj i istočnoj Europi moraju se modernizirati i sniziti cijenu ulaznih troškova uz konsolidaciju financijskog poslovanja radi dokapitalizacije i zajedničkih ulaganja, a nužno je restrukturiranje i otpuštanje viška radnika.</p>
<p>Restrukturiranje Željezare Sisak provodilo se u ratnim uvjetima. Tehnološka modernizacija nije provedena, a od nekadašnjih 14.000 zaposlenika, trenutačno radi njih 2.600. Stoga je socijalnom zbrinjavanju posvećena velika briga, rekao je Ivan Modronja, glavni direktor Željezare. Tvrtka je 1989. proizvodila 367.000 tona cijevi, a prošle godine 86.000 tona. Izvozi se 85 posto bešavnih i 40 posto šavnih cijevi, što čini 65 posto ukupne proizvodnje.</p>
<p>Strani bi partneri, kazao je Modronja, trebali ulagati po proizvodnim jedinicama, interes postoji, ali je nužna dokapitalizacija u proizvodnju, što bi značajno smanjilo pomoć države, rekao je Modronja. Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević ustvrdio je da Vlada mora odrediti ulogu metalurgije u strategiji našeg razvitka, a deindustrijalizacija se mora zaustaviti jer uslužni sektor nije dostatan. Ekspertne ocijene ovoga skupa nadležno ministarstvo treba prihvatiti kao platformu djelovanja u toj industrijskoj grani, rekao je Vidošević. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatska mega jahta bit će najveća na Sajmu nautike u Düsseldorfu </p>
<p>Na Međunarodnom sajmu nautike »Boot 2001.« koji će se od 20. do 28. siječnja održati u Düsseldorfu, Hrvatska turistička zajednica i pulska tvrtka »Heli« izložit će mega jahtu - jedrenjak dužine 34 metra, što će biti najveća izložena jahta na cijelom sajmu. Povrh toga, to će biti prvi put da Hrvatska uopće izlaže mega jahtu na tom cijenjenom sajmu. Düsseldorfski sajam, jedan od najvećih sajmova nautike u Europi, prošle je godine posjetilo 400 tisuća ljudi, a od toga je 85 posto posjetitelja »Bootu« dalo najvišu ocjenu, dok je 81 posto izlagača očekivalo dobre poslove nakon završetka priredbe. </p>
<p>Zanimljivo je da posjetitelji najveći interes pokazuju za čamce i charter turizam. Prema sajamskim anketama pedesetak posto posjetitelja ima prihode veće od 5000 DEM-a po domaćinstvu (najviše su zastupljene dobne skupine između 20 i 40 godina). Na »Bootu 2001«. izlagat će se, između ostaloga, i oprema za surfanje, kanui, kajaci i oprema, čamci na vesla, oprema za sportski ribolov i turizam, oprema za ronilačke sportove i sportove na vodi, mega jahte, motorni čamci i jahte, veliki i mali jedrenjaci, katamarani, oprema za marine... Dnevne ulaznice stajat će 23 marke, dok u pretprodaji (tvrtka »Brandt«, Reljkovićeva 2) one koštaju 20 maraka. (D. V.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Mesić: Vjerujem u demokratski potencijal hrvatskoga društva</p>
<p>Na jedinstvenoj razmeđi stoljeća i tisućljeća zakoračimo u budućnost hrabro s obnovljenom nadom. U ovim božićnim danima budimo u ozračju toliko potrebnog obiteljskog mira i zajedništva, budimo puni ljubavi i razumijevanja prema svim slabima i siromašnima kojima je naša pomoć potrebna, piše Predsjednik</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je čestitku za predstojeće blagdane, u kojoj svim vjernicima želi sretan Božić, a svim građanima Hrvatske puno uspjeha i sreće u novoj 2001. godini.</p>
<p>»Kraj godine posebno je vrijeme za svakog od nas. Vrijeme je to kada zastanemo razmišljajući gdje smo i kuda idemo. Svi zajedno imali smo teških, ali i lijepih trenutaka. Znam da dijelimo zabrinutost ali i želju da nam sutra bude bolje u našoj Hrvatskoj«, stoji u Predsjednikovoj čestitci. U njoj se naglašava kako je protekla godina bila godina značajnih demokratskih promjena, u kojoj se Hrvatska napokon snažnije afirmirala na međunarodnoj pozornici, ali i godina u kojoj su tek naznačene gospodarske promjene, nužne da bi se Hrvatska mogla priključiti zemljama razvijenog gospodarstva i većeg životnog standarda. </p>
<p>»Sada nakon ostvarenja onog što smo sanjali - samostalne države Hrvatske, njezinog međunarodnog priznanja, uspješne obrane od agresije, za koju su toliki dali ono najvrednije - svoj život, sada je vrijeme za okretanje budućnosti. Ona je svakako u ulasku u Europsku uniju koja će Hrvatskoj donijeti budućnost napredne i sigurne zemlje, s ravnopravnim glasom među drugim narodima. Hrvatska jest i mora biti dio civilizirane i stabilne Europe«, piše predsjednik Mesić u čestitci i naglašava kako iskreno vjeruje u demokratski potencijal hrvatskog društva.</p>
<p>»Svjesni smo koliko još imamo teškoća i da su pred nama brojni izazovi gotovo na svim područjima društvenog i gospodarskog života. Ali, ne treba biti malodušan. Naprotiv, želimo ohrabreni postignutim, s nadom i optimizmom izgrađivati bolju budućnost svoje domovine. Upravo zato važno je da se svi građani i svi ljudi dobre volje hrabro suoče sa izazovima koji su pred nama i da aktivno sudjeluju u promicanju gospodarskog napretka i pravne države«, piše Predsjednik.</p>
<p>Kaže da je još veća odgovornost i obveza onih koje su građani izabrali da osiguraju obećane promjene. Jedino međusobnom solidarnošću, boljim standardom za sve građane, te društvenim mirom koji se temelji na toleranciji i suradnji možemo svi zajedno kreativno stvarati budućnost Hrvatske. »Hrvatska mora biti zemlja u kojoj će se moći dobro obrazovati i uspješno raditi. Zemlja iz koje mladi i obrazovani neće odlaziti, jer će ovdje imati uvjete za rad i napredovanje«, piše u čestitci.</p>
<p>»Na jedinstvenoj razmeđi stoljeća i tisućljeća zakoračimo u budućnost hrabro s obnovljenom nadom. U ovim božićnim danima budimo u ozračju toliko potrebnog obiteljskog mira i zajedništva, budimo puni ljubavi i razumijevanja prema svim slabima i siromašnima kojima je naša pomoć potrebna«, završava predsjednik Mesić.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Splitski škver otpustit će sve koji glume da rade</p>
<p>SPLIT, 23. prosinca</p>
<p> - U splitskom je brodogradilištu postavljena kobilica za novogradnju 421, prvu iz serije od tri jednaka bulk carriera, koju će »Brodosplit« graditi za grčku kompaniju iz Pireja. Brod, vrijedan oko 20 milijuna dolara, splitski brodograditelji trebaju isporučiti brodovlasniku za godinu dana, iako direktor »Brodosplita« Vinko Rosić tvrdi da će Škverani isporučiti brod i prije postavljenog roka. Prvi čovjek splitskoga škera kazao je na božićnom prijamu za novinare da »Brodosplit« u svojoj knjizi narudžbi ima 17 brodova (plus jedan u opciji), čija je vrijednost oko 520 milijuna dolara.</p>
<p>»Najveći nas posao tek očekuje, iako je hrvatska Vlada pružila ruku pomoći domaćim brodogradilištima i sanirala najveći dio nagomilanih dubioza«, istaknuo je Rosić, naglasivši da »Brodosplit« u sljedećoj godini mora isporučiti šest brodova, što je uvjet za početak rentabilnog poslovanja. Od 3000 zaposlenih u splitskom brodogradilištu, oko 500 radnika čini tehnološki višak, a za njihovo zbrinjavanje potrebno je osigurati 24 milijuna kuna. S obzirom na to da država nije predvidjela izdvajanje proračunskih sredstava za zbrinjavanje viška radnika, novac će osigurati »Brodosplit«. </p>
<p>Iako 500 radnika čini tehnološki višak, splitsko će brodogradilište u slijedeće tri godine zaposliti 1000 proizvodnih radnika, kaže Rosić i dodaje da će škver otpustiti svakog radnika koji ne zadovoljava kriterije, odnosno »svakog radnika koji glumi da radi, iako ne radi«. Zamjenik direktora splitskoga brodogradilišta Milan Senjanović rekao je kako bi se »Brodosplit« trebao ispričati svima koji su oštećeni, primjerice umirovljenicima, s obzirom na to da brodogradilište, zbog sanacije, nije uplaćivalo novac za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. (Dobrila Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šibenska bolnica ipak će graditi odjel za kirurgiju</p>
<p>Nakon deset godina potrage za čak 16 milijuna maraka, koliko su građani izdvojili za gradnju kirurgije, ravnateljstvo bolnice izradilo je model vraćanja novca, kojeg su na početku Domovinskog rata posudili neki šibenski kolektivi i obvezali se da će novac vratiti s deviznom klauzulom</p>
<p>ŠIBENIK, 23. prosinca</p>
<p> - Šibenska bolnica ima priliku da predviđeno osuvremenjivanje odjela dovrši sama, zahvaljujući novcu koji je prije 10 godina, izdvajanjem građana, prikupljen za namjensku gradnju kirurgije. Mi ne odustajemo od tog novca koji se nalazi danas na više adresa, kategoričan je ravnatelj Opće bolnice Željko Burić, koji je takav svoj stav iznio i pred saborskom zastupnicom Snježanom Biga-Friganović. »No, neće se graditi velebni objekt kirurgije, kako je to prvotno bilo zamišljeno, već ćemo novac utrošiti za osuvremenjivanje više bolničkih odjela, a podići će se i bolničko krilo kirurgije, sukladno današnjim potrebama i važećim standardima«, pojasnio je dr. Burić.</p>
<p>Nakon deset godina potrage za čak 16 milijuna maraka, koliko su građani izdvojili za gradnju kirurgije, ravnateljstvo je izradilo model vraćanja novca kojeg su na početku Domovinskog rata posudili neki šibenski kolektivi i obvezali se da će novac vratiti s deviznom klauzulom. U međuvremenu su gotovo sva poduzeća koja su novac posudila zapala u financijske poteškoće, a još je uvijek sporan i dug bivšeg Fonda za zdravstveno osiguranje koji bolnici duguje oko 3,5 milijuna maraka.</p>
<p>Prema riječima dr. Željka Burića, prilično se odmaklo u posljednje vrijeme u pregovorima s dužnicima, pronađena je i banka koja je voljna dati šest milijuna maraka kredita. Riječ je o Dalmatinskoj banci koja traži jamstvo, a bolnica ga kani zatražiti od Županije. Kredit bi vraćala ona poduzeća koja bolnici duguju znatne sume novca. Oko šest milijuna maraka zajedno duguju šibenski TLM, Revija i Rivijera. Postignut je dogovor da se dugovanje podmiri preko kredita Dalmatinske banke, međutim, iako je ravnatelj postigao dogovor i s Revijom, malo tko vjeruje da će Revija vratiti svoj dug, jer stečaj u tom konfekcijskom poduzeću samo što nije pokrenut, a poduzeće ne radi već oko mjesec dana. Dr. Burić navodi kako ima obećanje direktora Revije Miljenka Stošića o podmirenju starog duga za što je, uostalom, prije godinu dana dobila novac od države koja je sanirala to poduzeće, a ono je unatoč tome potonulo.</p>
<p>Kako će se vratiti preostali dug od ukupno 16 milijuna maraka, za sada je teško reći. Ravnatelj Burić kaže da se oko namjenskih sredstava za kirurgiju svašta događalo i da kriminalistička policija »češlja« knjige o tome. Ivan Ninić, nekadašnji pomoćnik ravnatelja za projekt kirurgije, kaže kako nema pojma da kriminalistička policija provjerava knjige o novcu kirurgije, te kako je i on to čuo od ravnatelja Burića. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vlada i dalje zagovara ovisnost nacionalne rtv kuće o državi</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Nedavna tribina u organizaciji Foruma 21 i Hrvatskog novinarskog društva na kojoj se raspravljalo o novom i konačnom prijedlogu zakona o HRT-u, zorno je pokazala da je djelatnicima nacionalne radijskotelevizijske kuće on - potpuno neprihvatljiv. </p>
<p>Unatoč brojnim javnim raspravama, tematskim sjednicama Vijeća HRT-a na kojima se raspravljalo o tom zakonu, predlagatelj, odnosno Vlada, između dva čitanja u Saboru u zakonski je tekst umetnuo tek kozmetičke promjene. Glavne i najspornije odredbe - one koje su kritizirali i djelatnici i Vijeće i Uprava - i dalje su ostale nepromijenjene i sporne.</p>
<p>Za Upravu je u svakom slučaju najdvojbenija odredba kojom se HRT definira kao javna ustanova. Razlog za to je taj, što prema postojećem Zakonu o javnim ustanovama, one trebaju biti neprofitne. Drugim riječima, time se HRT-u u startu onemogućava osnivanje tzv. sestrinskih tvrtki koje bi se mogle baviti izdavačkom ili nekom drugom djelatnošću i koje bi Prisavlju donosile profit, kao što je to, primjerice, slučaj s diskografskom kućom »Orfej«. Stoga su s HRT-a predlagali da se ta kuća ustroji kao trgovačko društvo u vlasništvu države.</p>
<p>Vlada je međutim, unatoč transparentnim i jakim vapajima s Prisavlja, ostala neumoljiva, čime je ujedno dala prostor pričama kako zapravo želi HRT dovesti u financijski položaj ovisan o državi. Naravno, to bi u konačnici moglo dovesti i do drugih ovisnosti - primjerice u uređivanju.</p>
<p>Drugi sporni segment u predloženom zakonu jest pitanje poduzeća Odašiljači i veze, koje posluje u sastavu HRT-a, a sad Vlada predlaže da se to poduzeće potpuno osamostali. Djelatnici HRT-a ne slažu se s time i tvrde kako je to poduzeće stvoreno njihovim izdvajanjima i upornošću. Ako se Odašiljači i trebaju izdvojiti onda, slažu se na HRT-u, djelatnici trebaju dobiti ili vlasnički udio ili bi HRT, u odnosu na ostale buduće korisnike usluga odašiljača, trebao biti privilegiran.</p>
<p>Velika se prašina podigla i oko prijedloga da se ukine treća radijska nacionalna mreža. Predlagatelj, naime, tvrdi kako za to (više?) ne postoje tehničke mogućnosti, a radijski djelatnici, ogorčeni time, ponavljaju kako to znači vraćanje Radija u vrijeme prije 40 godina, kada je počelo stvaranje toga kanala.</p>
<p>Četvrta dvojbena odredba zakonskoga prijedloga tiče se sastava i načina biranja članova Vijeća HRT-a. Vlada predlaže da se članovi Vijeća biraju tako da se pozovu sve udruge (u Hrvatskoj ih ima oko 15.000) da, ako žele, kandidiraju svoje predstavnike za člana Vijeća. Potom bi saborski Odbor za izbor i imenovanja izabrao njih 25, a konačnu odluku donio bi Zastupnički dom, koji bi između predloženih imena izabrao njih 15. Vladi se predbacuje da, unatoč tome što u Vijeću više neće sjediti parlamentarci, nije depolitizirala način izbora članova toga tijela. Vijećnike će, tvrdi se, opet birati politika.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ribić: Bez kolektivnih ugovora narušava se pravna sigurnost u zemlji</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Iako je Sindikat znanosti jedan od rijetkih sindikata u zemlji koji je u cijelosti svjestan nužnosti odricanja i restriktivne fiskalne politike, ne možemo poduprijeti ovakvu odluku, priopćio je u subotu Vilim Ribić, predsjednik Glavnog vijeća Sindikata znanosti, komentirajući odluku hrvatske Vlade o zamrzavanju plaća i raskidanju kolektivnih ugovora u javnim i državnim službama. </p>
<p>Naime, piše Ribić, odricanja su prihvatljiva tek ako su ravnomjerno raspoređena u svim sektorima društva. »Međutim, u ovoj godini smanjenjem svojih plaća odricale su se jedino javne službe. Svima drugima u zemlji plaće su rasle Tako su od 3. siječnja tj. od promjene vlasti stvoreni dispariteti na štetu cijene rada u javnim službama od 8,5 posto (prema koletivnom ugovoru), odnosno 5,9 posto (prema zadnjim podacima ZAP-a). Iz toga proizlazi da se u zamrzavanju plaća u idućoj godini starta s neravnopravnih pozicija u odnosu na državna poduzeća i privatni sektor privrede. Bilo kakvi pregovori o politici plaća, koji neće uzeti u obzir ovu činjenicu, neće biti prihvatljivi za javne službe. Prema tome, zamrzavanje plaća zakasnilo je punih deset mjeseci, zaostajanje cijene rada javnih službi bitno se produbilo, što je bio glavni uzrok štrajka«, zaključuje čelnik Sindikata znanosti. </p>
<p>Provođenje zamrzavanja plaća otkazivanjem kolektivnih ugovora u zemlji nije racionalan postupak, upozorava on. »Vlada može zahtijevati izmjene pojedinih odredbi kolektivnog ugovora, ali otkazivati cijele ugovore nije održivo. Naime, kolektivni ugovori sadrže niz prava koja nisu samo materijalne naravi i ne odnose se na plaću i primanja«, napominje Ribić. </p>
<p>»Ukratko, bez kolektivnih ugovora narušava se pravna sigurnost u zemlji i otvara prostor anarhičnim odnosima i odlukama, što će po naravi stvari ići na štetu uglavnom slabijoj strani, radnim ljudima«, naglašava u svome priopćenju Vilim Ribić. Osim toga, navodi on, razoriti rezultate dosadašnjeg pregovaračkog procesa znači obrisati ogromnu višegodišnju društvenu energiju sindikata i poslodavaca uloženu u stvaranje sustava radnih odnosa. »Otkazivanje kolektivnih ugovora čini nam se kao oblik društvenog harakirija. Bojimo se da Vlada ni ovaj puta ne zna što čini i kakve komplikacije proizvodi«, zaključuje predsjednik Glavnog vijeća Sindikata znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zdravčević i Kolar očekuju doradu poljoprivrednih zakona </p>
<p>Udruge seljaka predlagale da se državni poticaji isplaćuju većim dijelom u repromaterijalu a tek manjim dijelom u novcu, jer agrotehnički rokovi za sjetvu ne mogu čekati da Ministarstvo financija doznači novac Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva</p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - »Vladin paket zakona o poljoprivredi ne samo da nema veze s onim što su predlagale udruge seljaka već nema puno dodirnih točaka ni s domaćim agrarom«, rekao je za Vjesnik Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. </p>
<p>Zdravčević dodaje da su, primjerice, udruge seljaka predlagale da se državni poticaji isplaćuju većim dijelom u repromaterijalu a tek manjim dijelom u novcu, jer agrotehnički rokovi za sjetvu, kad se radi o repromaterijalu, ne mogu čekati da Ministarstvo financija doznači novac Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Po novom, seljaci bi poticaje dobivali isključivo u novcu.</p>
<p> U Zajednici udruga seljaka nisu zadovoljni ni predloženim tekstom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer, kako kažu, prema prijedlogu nije jasno koje će to zmeljište država, odnosno gradovi i općine prodavati i davati u zakup. Nadalje, kaže Zdravčević, sporno je i to što Vlada predlaže da se u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, dakle tamo gdje je zemljište najkvalitetnije, ono prodaje do površine od čak 100 hektara, dok bi se koncesije za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države davale domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama radi poljoprivredne proizvodnje na rok od 25 do 99 godina.</p>
<p> Zdravčević kaže da seljak može dobro živjeti i s puno manje zemlje, ako se ona obrađuje. Primjerice, seljaci u Europskoj uniji (EU) imaju u prosjeku između 20 i 25 hektara zemljišta. Zdravčević drži da je ovakav zakonski prijedlog zapravo voda na mlin propalih PIK-ova, socijalističkih mastodonata, koje Vlada po svaku cijenu nastoji zadržati, iako su neki od njih davno bili zreli za stečaj. Primjerice, kaže on, samo »Belje« u Baranji ima 30.000 hektara najbolje zemlje, koja se, tvrdi on, ne obrađuje. Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Ivan Kolar kaže da je tekst budućeg zakona o poljoprivrednom zemljištvu morao svoje mjesto naći i u krovnom zakonu o poljoprivredi. Nadalje, kaže Kolar, sve poljoprivredno zemljište treba vratiti prijašnjim vlasnicima, jer je ono sad na selu »neiskorišten kapital«. Prvi zakon o poljoprivrednom zemljištu, donesen 1991., ostao je mrtvo slovo na papiru, jer nije sadržavao odredbe o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, te se tom imovinom moglo raspolagati samo prema općim propisima o raspolaganju nekretninama. </p>
<p> Predloženi tekst zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđa da sredstva ostvarena od zakupa, koncesije i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države odu u 50-postotnom iznosu u državni proračun, a da drugih 50 posto ode u proračun općina ili gradova na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.</p>
<p> Iznimno, umjesto prodaje putem javnog natječaja, državno zemljište može se prodati izravnom pogodbom i to po tržišnoj cijeni koju donosi Vlada na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. No, trženje zemljištem, kao najvažnijim resursom, ograničavaju postojeće nesređene zemljišne knjige, spori i zamršeni postupak usklađivanja katastra i gruntovnice. Tako dobar dio poljoprivrenog zemljišta stoji neobrađen. </p>
<p>Kolar napominje da naša poljoprivreda mora iskoristiti prednosti koje ima. To je u prvom redu tlo koje nije pretjerano zagađeno herbicidima i raznim drugim zaštitnim sredstvima. On napominje da na domaćim njivama nema mjesta za genetski modificirane organizme, iako se u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva radi na novim zakonima o hrani i o genetski modificiranim organizmima (GMO). </p>
<p>Nakon Vladine tematske sjednice o agaru, u Seljačkom savezu očekuju i konkretnije mjere. One bi se, prije svega, trebale odnositi na vraćanje cijena mineralnog gnojiva na one od prije 1. prosinca, te na to da se jeftinija »plava nafta« prodaje bez ograničenja svim poljoprivrednim proizvođačima. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Šestorci bi netko trebao ponoviti da je pobijedila na izborima </p>
<p>Vladimir Bebić, »bombarder s Kvarnera«, kandidat za gradonačelnika Rijeke i za člana Županijskog doma: »Odustajem od svojega otvorenoga garda i onoga 'Zgazit ću ga u prvoj rundi'« / Rijeka je postala i gospodarski i kulturni patuljak, vrijeme je da se to promijeni </p>
<p>Riječanin Vladimir Bebić, hrvatskoj javnosti poznat i kao »bombarder s Kvarnera« odlučio je, nakon tri godine izbivanja, vratiti se na predstojećim lokalnim izborima u hrvatsku političku arenu te se kandidirati za gradonačelnika Rijeke ali i pokušati izboriti mjesto u Županijskom domu Sabora.</p>
<p>l Gospodine Bebiću, hoćete li i dalje nastupati s »otvorenim gardom«?</p>
<p>- Moj tim dosta radi na ispravljanju nekih mojih dosadašnjih grešaka tako da više neću nastupati s »otvorenim gardom«. Sjećate se onih mojih izjava: »Zgazit ću ga u prvoj rundi!« Od toga odustajem, jer sam shvatio da i u politici treba pobjeđivati na bodove. Govorim kroz boks, jer taj sport je filozofija života, a ja sam svoj građanski individualizam gradio upravo na boksu. Spreman sam za izlazak na politički ring, no ne mogu si dopustiti da »boksam« po seoskim dvoranama, već u obzir dolazi samo Madison Square Garden. </p>
<p>• Najavili ste kandidaturu za mjesto gradonačelnika Rijeke, kakvi su vam izgledi?</p>
<p>- Vjerujem da su mi šanse za mjesto gradonačelnika velike, jer će biti neposredni izbori, borba jedan na jednog. Svatko mi može iz svog ugla osporiti bilo kakvu vrijednost, ali ne može mi osporiti prepoznatljivost u smislu popularnosti, dosljednosti i moralnog kredibiliteta. Na lokalnim će izborima u prednosti biti jake stranke i pojedinci. Kao jak pojedinac, ja ću biti jedan od favorita. Mislim da će moj najveći problem biti taj, što će se pojaviti kandidati više udruženih stranaka. Držim to nelogičnim, jer mislim da bi svaka stranka trebala imati svog kandidata. Ako pak stranke izađu na izbore zajednički, pokazat će svoju nemoć, ali će zato prema meni pokazati moć. Ako prođem polufinale, protivnik u finalu imat će sa mnom dosta posla. </p>
<p>• Koga sve vidite kao svojega mogućeg protivnika u borbi za mjesto gradonačelnika?</p>
<p>- Najradije bih za protivnika imao sadašnjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića, s kojim bi SDP imao velike izglede da i dalje ima gradonačelnika. Jer, kao što su se Hrvati držali Tuđmana, tako se Riječani još uvijek drže Linića, bez obzira na to što više nije njihov gradonačelnik. Kao moguće protivnike vidim još Željka Glavana (HSLS), Antu Simonića (HSS), Nikolu Ivaniša (PGS), bivšeg ministra Željka Lužavca, nezavisnog kandidata Franju Butorca, a očekujem da »čistog čovjeka« istakne i HDZ. Vjerujem da će svog kandidata imati i HNS, a možda i IDS. Ako, pak, SDP ne istakne Linića, onda će u »ring« sadašnji gradonačelnik dr. Vojko Obersnel ili možda neki drugi riječki SDP-ovac, recimo Zlatko Komadina. Tako će se nakon pedesetak godina za mjesto gradonačelnika Rijeke napokon kandidirati gradska, a ne, kao do sada, prigradska djeca, koja baš i nisu previše usrećila najveću hrvatsku luku. </p>
<p>Rijeka je prije bila gospodarski gigant, a politički kulturni patuljak, sad je postala i gospodarski patuljak, pa je krajnje vrijeme da se nešto poduzme. Za to se traže pametni i »čisti« likovi. Riječani će prvi put biti u poziciji da više ne moraju glasati »protiv«, već »za«. Ta spoznaja, da više nema dimenzije straha u životu ljudi, važna je za razvoj individualne svijesti. U samoupravnom socijalizmu razvijena je lažna kolektivna svijest, koja nas je unazadila. </p>
<p>• Hrvatski parlament još uvijek vas pamti, spremate li povratak?</p>
<p>- Najviše bi me radovalo ako dođem do Županijskog doma, jer bih se tako vratio u Zagreb u kojemu najbolje djelujem. Uvjeren sam da bi Županijski dom s Bebićem i još nekoliko zastupnika bio puno življi i učinkovitiji od Zastupničkog doma, zato što je Zastupnički dom u jednoj neprirodnoj situaciji. Naime, predsjednici stranaka su u Vladi, a članovi stranaka su u parlamentu i tu nema artikulacije na pravi način, nema sudara i zdravog ritma, jednostavno, mnoge stvari prolaze i oni često ne znaju je li šestorka na vlasti ili je još uvijek u opoziciji. I HDZ-u je olakšan posao u parlamentu, jer koristi greške šestorke. U minulih deset godina postojala je snažna dimenzija HDZ-a u svakoj pori društvenog, ekonomskog i političkog života tako da šestorka nije ni svjesna da je pobijedila. Njoj bi netko trebao ponoviti da je ona pobijedili na izborima. </p>
<p>• Kako ocjenjujte dosadašnji rad predsjednika države Stjepana Mesića?</p>
<p>- Primjećujem da je Mesić zadržao prilično opasan, žestoki fajterski ritam. Mogao bi mekše »boksati«, ali on je i dalje ukopan i ide naprijed. Divim se njegovoj građanskoj hrabrosti, ide pobjeđivati po cijenu svog pada. Mesić i ja zajedno smo funkcionirali u parlamentu i u Klubu zastupnika HND-a, primio me kao predsjednik države što znači da postoji jedno uvažavanje na osnovi međusobne sličnosti.</p>
<p>• A Račan?</p>
<p>- Račan je kroz svoju pragmatiku igrač isključivo na tuđim greškama. Usporedio bih ga s Petrosjanom jer on uvijek igra na »pješaka više«. Mesić igra drukčije, i to je dobro.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Puljević: Ne želim ni kritizirati niti slaviti rad Vesne Kanižaj </p>
<p>Dobivši 101 glas od ukupno 161 sindikalnog povjerenika, koliko ih je glasovalo na redovitoj skupštini Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, prof. Andrija Puljević iz Osijeka postao je nedavno vođa sindikata, kojem je od osnutka neprikosnoveno vladala Vesna Kanižaj. S novim predsjednikom najvećega srednjoškolskog sindikata razgovarali smo o neočekivanoj »smjeni na vrhu«, kao i o budućim sindikalnim aktivnostima.</p>
<p>• Ima mišljenja da se na skupštini dogodila smjena Vesne Kanižaj, ali i da ste Vi zapravo njezina »produžena ruka«. </p>
<p> - Na redovitim sam izborima dobio 101 glas, stoga mislim da se ne može govoriti o smjeni. Uostalom, da sam nepoznat članstvu, ne bih dobio toliko glasova. Od osnutka sam član Nezavisnog sindikata, i u više sam mandata bio povjerenik podružnice u Osijeku. Sudjelovao sam u svim akcijama Nezavisnog sindikata, pa i u svim štrajkovima, te sam kao povjerenik područnog odbora nakon obustave rada 1996. i štrajkao glađu. To je bio moralan čin, jer sam smatrao da osobnim primjerom moram ukazati na katastrofalan način na koji se tada upravljalo školstvom. Stoga smatram da je moj dosadašnji rad i ponuđeni program bio dovoljan argument da ljudi glasuju za mene.</p>
<p>• Znači da Vi nećete biti »produžena ruka« Vesne Kanižaj?</p>
<p>- Bilo bi neozbiljno kada bih ja sad demantirao ili potvrđivao takvu tvrdnju, jer mislim da će moj rad biti ponajbolji odgovor. Naravno, nitko ne može osporiti dosadašnji rad Vesne Kanižaj, i to bez obzira prihvaća li ga se s više ili manje simpatija. Osobno ne osjećam potrebu niti kritizirati niti glorificirati rad Vesne Kanižaj. Samo želim raditi u Nezavisnom sindikatu, čiji temelji nisu loši, naprotiv.</p>
<p>• Hoće li se Vašim dolaskom nešto promijeniti u radu Nezavisnog sindikata?</p>
<p>- Moj program će na određen način biti diskontinuitet, i to ponajprije u demokratizaciji odnosa unutar sindikata, demokratizaciji u odnosima prema ostalim sindikatima, kao i preokret u odnosima s predstavnicima prosvjetnih i drugih vlasti u Hrvatskoj. Naravno, temeljna načela sindikata ostat će ista - borba za dignitet profesije, za zaštitu radnog mjesta i pravičnu zaštitu srednjoškolskih zaposlenika. </p>
<p>Činjenica jest da je dobar dio srednjoškolskih profesora sindikalno neorganiziran i stoga će jedan od temeljnih zadataka našeg sindikata biti privući što više članova. Zapravo, moj je cilj da u sljedećem četverogodišnjem mandatnom razdoblju privučemo između 70 i 80 posto zaposlenika u srednjim školama. Znam da je zadatak preambiciozan, ali smatram da je sindikalno organiziranje u srednjim školama nužno radi demokratizacije odlučivanja i upravljanja.</p>
<p>• Koji su sljedeći potezi Nezavisnog sindikata, s obzirom da je na neko vrijeme bio »utihnuo« ?</p>
<p>- Imamo već pripremljen prednacrt kolektivnog ugovora za srednje školstvo koji ćemo do kraja veljače ponuditi poslodavcu. Imamo prijedlog, naravno o kojem će se još raspravljati, a to je da se novi kolektivni ugovor potpisuje samo za članove sindikata. Nečlanovi bi participirali u kolektivnom ugovoru, samo ako bi potpisali sporazum sa sindikatom. </p>
<p>• Niste sudjelovali u štrajku s ostalim sindikatima javnih djelatnosti. Zašto?</p>
<p>- Središnji odbor Nezavisnog sindikata je, sagledavajući interes i dosege u borbi za zaštitu pravičnih zahtjeva srednjoškolskih djelatnika, kao i posao koji nas tek čeka, procijenio da nije pravi trenutak za štrajk. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Slatkovodni ribari traže kolektivni ugovor </p>
<p>ZAGREB, 23. prosinca</p>
<p> - Sindikat poljoprivrede traži od Vlade i poslodavaca sklapanje granskog kolektivnog ugovora za djelatnost slatkovodnog ribarstva, priopćeno je iz toga sindikata. Na sastanku o problemima slatkovodnog ribarstva, koji je nedavno održan u Crnoj Mlaki kod Jastrebarskog, zatraženo je da se zaposlenima u toj djelatnosti kolektivnim ugovorom zajamče veća sigurnost radnih mjesta i veće plaće. Također se zahtijeva hitna izmjena Zakona o vodama, radi ukidanja naknada za korištenje voda i zaštitu voda, kao i koncesije na vodu i vodno dobro. Sindikat predlaže povećanje poticaja po kilogramu uzgojene ribe i sigurnu isplatu poticaja u odgovarajućim rokovima. Na sastanku je osnovana sindikalna koordinacija zaposlenih u djelatnosti slatkovodnog ribarstva, koja će svim legitimnim sredstvima sindikalne borbe štititi interese svojega članstva, kaže se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HSS vjeruje u pobjedu</p>
<p>ČAKOVEC, 23. prosinca</p>
<p> - Nismo zadovoljni rezultatima izbora od 3. siječnja, jer HSS Međimurske županije nije osvojila mjesto u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora. Sa sigurnošću vjerujemo da ćemo biti pobjednici lokalnih izbora krajem proljeća ili početkom ljeta, istaknuo je u subotu na susretu s novinarima, Marijan Vukšić, predsjednik HSS-a Međimurja i međimurski podžupan. »O porastu ugleda naše stranke u Međimurju govori i činjenica da je HSS-u u zadnja dva mjeseca pristupilo 200 novih članova«, rekao je. Vukšić je osobito uspješnom ocijenio prvosvibanjsku proslavu HSS-a u Prelogu, na kojoj je bilo više od 2000 sudionika, članova ili simpatizera stranke. Jednako tako uspješnim ocijenio je Dan HSS-a, održan deseti put za redom u Hodošanu, kada je i međimurska organizacija stranke, prva u Hrvatskoj, otvorila predizbornu kampanju. Pripreme za te izbore uspješno traju i dalje. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Od PTSP boluje 112 karlovačkih branitelja</p>
<p>KARLOVAC, 23. prosinca</p>
<p> - U Izvješću o radu karlovačkog Savjetovališta za postraumatski stresni poremećaj (PTSP), o kojemu je bilo riječi na posljednjoj sjednici Gradskog poglavarstva, stoji da je od polovine svibnja prošle godine do kraja 2000. pomoć psihijatra i liječnika zatražilo 112 hrvatskih branitelja iz Karlovca i Županije. Realizirano je ukupno 858 posjeta. Savjetovalište za PTSP u Karlovcu počelo je radom 18. svibnja 1999., a radi utorkom od 16 do 19 sati. U Savjetovalište dolazi specijalist neuropsihijatar-psihoterapeut Kliničkog bolničkog centra iz Zagreba dr. Marija Čiček. Voditeljica Savjetovališta za PTSP u Karlovcu, profesorica psihologije Blažica Škrinjar izvijestila je članove Poglavarstva grada Karlovca da se u Savjetovalištu radi s oboljelim hrvatskim braniteljima, sa članovima obitelji branitelja i na prevenciji suicida. Sve više oboljelih branitelja traži pomoć Savjetovališta, a u Županiji, posebno u Karlovcu, Ogulinu, Slunju i Dugoj Resi, posao traži više od 2600 branitelja. (T.G.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001224].
|
