NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001124].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 247612 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zagreb danas glavni grad Europe </p>
<p>U radu Summita uključeno 25 izaslanstava, ili oko 150 sudionika / Među prvima u Zagreb stigli Hombach, te španjolski i portugalski premijeri / Skup otvara predsjednik Mesić, a pozdravne govore održat će francuski predsjednik Chirac i čelnik Europske komisije Prodi / EU osigurala novčani fond u visini 4,6 milijardi eura kojim bi se do 2006. putem programa CARDS financirali određeni programi pomoći u regiji</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Zagrebački summit Europske unije i pet zemalja jugoistočne Europe najveći je međunardni događaj organiziran u Hrvatskoj od stjecanja njezine neovisnosti. Na sastanku će sudjelovati predsjednici, odnosno premijeri te ministri vanjskih poslova petnaest zemalja članica Europske unije na čelu s predsjedateljem Unije u ovom polugodištu Jacquesom Chiracom, te šefovi država odnosno vlada Hrvatskoj susjednih zemalja obuhvaćenih tzv. procesom stabilizacije i pridruživanja - BiH, SRJ, Makedonije i Albanije. Povrh toga, na Summitu koji započinje u petak, 24. studenoga, u hotelu »Zagreb - Intercontinental« sudjelovat će i predsjednik Europske komisije (svojevrsne vlade petnaestorice) Romano Prodi, povjerenik Komisije za vanjske poslove Chris Patten te visoki predstavnik EU-a za vanjska i sigurnsona pitanja Javier Solana. Međunarodni predstavnici za BiH i Kosovo Wolfgang Petritsch i Bernard Kouchner bit će nazočni na sastanku na vrhu, kao i posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach.</p>
<p>Sudionici Zagrebačkoga sastanka na vrhu EU-a i jugoistočne Europe u glavni grad Hrvatske počeli su pristizati već u četvrtak rano ujutro. Prema neslužbenim informacijama, zbog moguće magle u zagrebačkoj Zračnoj luci organizatori Summita tražili su da najveći dio od 25 izaslanstava (oko 150 sudionika) stigne u Zagreb u četvrtak. </p>
<p>Španjolsko izaslanstvo na Summitu na čelu s premijerom Josem Maria Aznarom među prvima je stiglo u Zagreb. U ranim poslijepodnevnim satima u zagrebački hotel »Intercontinental« stigao je Bodo Hombach, a za njim i portugalski premijer Antonio Guterres, te europski povjerenik Chris Patten. U četvrtak rano poslijepodne u Zagreb je stigao i makedonski predsjednik Boris Trajkovski, dok je premijera Ljubču Georgievskog došao kasno popodne. Najviše sudionika Summita, primjerice, premijeri Grčke Kostas Simitis, Danske Poul Rasmussen, Finske Paavo Lipponen, Švedske Goran Persson, Velike Britanije Tony Blair, stigli su u Zagreb u četvrtak navečer. Dolazak predsjednika Europske komisije Prodija očekivao se u četvrtak oko 19 sati, ali je on stigao nešto kasnije. Po dolasku u hotel »Intercontinental« izjavio je da očekuje posvemašnji uspjeh predstojećega skupa. Supredsjedatelj Zagrebačkoga summita, francuski predsjednik Jacques Chirac posebnim je zrakoplovom došao u Zagreb oko 22 sata. Slovensko izaslanstvo na čelu s ministrom vanjskih poslova u prijelaznoj vladi Lojzom Peterleom u Zagreb došlo je iz Pariza.</p>
<p>U petak prijepodne, dakle, pred sam početak Summita, potvrđen je dolazak predsjednika vlade Luksemburga Jean-Claudea Junckera, njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera te šefa diplomacije Joschke Fischera, talijanskoga premijera Giuliana Amata i ministra vanjskih poslova Lamberta Dinija.</p>
<p> Posebnim zrakoplovom u zagrebačku Zračnu luku u petak oko devet sati dolazi i predsjednik SRJ Vojislav Koštunica. Ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović u Zagrebu je od četvrtka. Dolazak crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića također se očekuje. Kako bi se pomirilo načelo legaliteta s odavanjem priznanja Crnoj Gori u procesu stabiliziranja regije, predviđeno je da se Đukanović posebnim govorom obrati sudionicima Zagrebačkog sastanka na vrhu. </p>
<p>Od ostalih sudionika Summita iz područja jugoistočne Europe, izaslanstvo BiH na čelu s predsjednikom Predsjedništva Živkom Radišićem stiže u Zagreb u četvrtak poslijepodne. </p>
<p>Službeni dio Zagrebačkoga sastanka na vrhu koji se održava u hotelu »Intercontinetal« u petak prijepodne svečano će otvoriti predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. Pozdravnim govorom nazočnima će se obratiti i predsjednik Republike Francuske Jacques Chirac te predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Slijedi dvosatna rasprava o odnosima Europske unije i pet zemalja jugoistoka Europe - Hrvatske, BiH, SRJ, Makedonije i Albanije - obuhvaćenih tzv. procesom stabilizacije i pridruživanja. Na kraju sjednice nazočni će, kako je najavljeno, prihvatiti završnu Deklaraciju Zagrebačkog sastanka na vrhu.</p>
<p> Snažan zamah procesima demokratizacije i ekonomskih reformi u regiji, važnost regionalne suradnje i dubrosusjedstva polazišne su točke Deklaracije. U dokumentu se posebna pozornost posvećuje prvim koracima poduzetima kako bi se razriješila »pitanja sukcesije SFRJ« i potaklo zainteresirane da nastave u tom smjeru. »Od sada« svim zemljama regije »otvoren je put za približavanje Europskoj uniji«, čime zemlje regije postaju »potencijalni kandidati« za članstvo u Uniji, i to na temelju dokumenata EU-a iz Portugala. Iz toga proizlazi da zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između Hrvatske i EU-a, primjerice, nije izravna stepenica koja bezuvjtno vodi do pregovora o punopravnom članstvu. U posebnom aneksu Deklaracije ističe se da se pregovori vode na individualnoj osnovi, dakle sa svakom zemljom posebno. Ističe se u dokumentu i to da je EU osigurala novčani fond u visini 4,6 milijardi eura kojim bi se do 2006. putem programa CARDS financirali određeni programi pomoći u regiji. </p>
<p> Nakon prihvaćanja Deklaracije Zagrebačkoga sastanka na vrhu, slijedi stanka u kojoj će biti upriličeno mnogo bilateralnih susreta. U petak rano poslijepodne, hrvatski premijer Ivica Račan i predsjednik Europske komisije Prodi svečano će objaviti početak pregovora između Zagreba i Bruxellesa o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Službeno, međutim, prvi krug pregovora započinje 17. prosinca u Bruxellesu. Nakon svečanoga ručka za uzvanike koje vodi predsjednik Mesić, predviđena je zajednička konferencije za novinare kojom i završava Zagrebački summit. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mesić: Zagrebački summit najveća šansa Hrvatskoj da se pokaže svijetu </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Unatoč najavljenim prosvjedima, uoči Zagrebačkog summita hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u četvrtak da ne očekuje probleme i misli da će sve proteći u redu, jer »nema ni jednog razloga da tako ne bude«. Predsjednik ponovno ističe da je Zagrebački summit najveća šansa Hrvatskoj da se pokaže svijetu u pravom svjetlu i krene svojim putem u Europu. </p>
<p>»Jasno, uvijek ima nezadovoljnih koji misle da svoje osobne probleme mogu riješiti tako da ih javno plasiraju. Ali to ne može naškoditi Konferenciji. Sve će se normalno odvijati i, nadam se, na najveće zadovoljstvo sviju«, izjavio je predsjednik Mesić, nakon što je u četvrtak u jutarnjim satima obišao hotel »Inter-Continental« u kome se u petak održava Zagrebački summit, najveći svjetski skup ikad održan u Hrvatskoj. </p>
<p>Predsjednik se želio osobno uvjeriti u to da su pripreme na vrijeme i kvalitetno dovršene. U pratnji Nevena Madeya, glavnog tajnika organizacije Summita, i Želimira Kramarića, predsjednika Uprave »Inter-Continentala«, Predsjednik je obišao »Kristalnu dvoranu«, u kojoj će se održati Summit. Zaključio je da Hrvatska taj Summit dočekuje potpuno spremna i kadrovima i opremom. Mesić je obišao i Muzej »Mimara«, gdje će biti press centar za više od 600 domaćih i stranih novinara. </p>
<p>Upitan dolazi li Vojislav Koštunica, predsjednik SR Jugoslavije, Mesić je odgovorio da tu postoje još »mala dogovaranja«, ali da, prema njegovim informacijama, Koštunica ipak dolazi na Zagrebački summit. Rekao je i da će tom prigodom svakako razgovarati s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem. Mesić misli da će i Đukanovićev dolazak proteći u redu i pojasnio da su se Summitu morali priključiti predstavnici izbornih pobjednika iz SR Jugoslavije, dodajući da je Summit organiziran znatno prije tih promjena. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić: Koštunica dolazi u Zagreb na poziv EU-a, a ne hrvatske Vlade</p>
<p>Hrvatska će skup iskoristiti da bi potvrdila da ne želi nikakve balkanske asocijacije, a nakon Summita Hrvatska napokon može očekivati znatno više novca i stranih ulaganja, kazao je hrvatski Predsjednik </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Oni koji prosvjeduju protiv održavanja Zagrebačkog summita izravno su protiv interesa Republike Hrvatske i građana ove zemlje, koji imaju pravo na europski standard«, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, uoči velikog skupa u Zagrebu, u intervjuu koji je tim povodom u četvrtak dao Hrvatskom radiju. </p>
<p>Predsjednik je istaknuo da je taj skup za Hrvatsku možda najvažniji dosad, jer će na njemu Hrvatska jasno dati do znanja da želi u Europu, i to individualno. Na Summitu i formalno počinju pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatska će skup iskoristiti da bi napokon potvrdila da ne želi nikakve balkanske asocijacije, nego su njene ambicije europske integracije. Stoga će upravo pregovori na Zagrebačkom summitu Hrvatsku dovesti do punopravna članstva u EU, a dogovorit će se i pitanja u vezi s gradnjom Jadransko-jonske ceste. Posebno je važno, rekao je Mesić, da nakon Summita Hrvatska napokon može očekivati znatno više novca i stranih ulaganja, što izravno, a što posredovanjem Cards programa i Pakta o stabilnosti. </p>
<p>Osvrćući se na termin zapadnog Balkana, koji je izbačen iz konačne verzije Deklaracije uoči Summita, predsjednik Mesić je rekao da je to bio samo radni naslov i da ga treba tretirati isključivo kao zemljopisni pojam. </p>
<p>Sjednicu Županijskog doma Hrvatskog sabora, na sam dan Summita, Mesić smatra nelogičnom, jer se ne može raspravljati niti o zaključcima Summita, niti se može analizirati ono o čemu će se tamo govoriti. Ovako je to, smatra Mesić, politička akcija onih koji i dalje žele izoliranu, balkansku Hrvatsku koju mogu pljačkati. </p>
<p>Pojasnio je također da Koštunica dolazi u Zagreb na poziv Europske unije, koja je našu zemlju izabrala za domaćina zbog njene demokratske zrelosti, te je stoga, smatra Mesić, Koštuničina isprika nebitna. Da on dolazi u posjet Hrvatskoj, ističe Mesić, tražili bismo ne samo ispriku nego i odgovore na pitanja o sukcesiji, suradnji s Haagom, privođenju Miloševića, Adžića, Kadijevića, Radića, Šljivančanina i drugih ratnih zločinaca koji žive u Srbiji. </p>
<p>S obzirom na to da su se iz izvora bliskih francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu pojavile informacije o mogućim terorističkim akcijama u Zagrebu za vrijeme Summita, Mesić je poručio: »Nemamo takvih naznaka, niti ima mjesta bojazni da će doći do ikakvih nasilnih akcija«. </p>
<p>Komentirajući izjavu Carle del Ponte, haaške tužiteljice, da hrvatski predsjednik surađuje s Haagom, ali ne i Vlada, Mesić je komentirao kao »prekid u vezama«, poručivši da će Hrvatska i dalje surađivati s Haaškim sudom, ali i istaknuo da Hrvatska očekuje istovjetnu suradnju s Haagom i vlasti u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Premijer Račan sastao se s predsjednicima švedske vlade Perssonom i grčke Simitisom</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan i švedski premijer Göran Persson, koji će u petak sudjelovati na Zagrebačkom summitu, potpisali su u četvrtak Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između dvije zemlje, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. </p>
<p> Premijer Račan izvijestio je Perssona o naporima hrvatske Vlade za uspješan izlazak iz krize, te istaknuo kako su još uvijek velike promjene pred Hrvatskom, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Nakon siječanjskih izbora, bilateralni odnosi Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske bitno su intenzivirani. Kraljevina Švedska pruža punu i otvorenu podršku Hrvatskoj i njenoj politici kako na bilateralnom tako i na multilateralnom planu, ističe se u priopćenju.</p>
<p> Prema priopćenju, Persson je izrazio želju Švedske za jačanjem suradnje te čestitao premijeru Račanu na dosadašnjem uspjehu u pregovorima za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i obećao punu potporu Hrvatskoj za vrijeme švedskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2001. Naglasio je da zemlje u tom procesu moraju biti procjenjivane prema individualnim kriterijima. Osvrnuo se i na važnost hrvatske zajednice u Švedskoj kao elementa povezivanja dviju zemalja. Zaključeno je da je potrebno poboljšati gospodarsku suradnju, jer dvije zemlje imaju velike potencijale gospodarske razmjene, a kao dobar model za jačanje te suradnje istaknut je Ericsson.</p>
<p> Tome u prilog bit će i Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, kojeg su potpisali premijeri Račan i Persson. Ovaj Ugovor je prvi gospodarski ugovor koji je potpisan između dvije zemlje, a olakšat će švedskim tvrtkama ulaganje u Hrvatsku, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Tijekom večeri premijer Račan sastao se i sa svojim grčim kolegom s Costasom Simitisom. Razgovarali su o bilateralnim odnosima dviju zemalja i stanju u regiji. Premijer Simitis naglasio je da je dobre odnose Hrvatske i Grčke potrebno poboljšati na gospodarskom i kulturnom polju i zauzeo se za zajedničke projekte u trgovini i zajedničke investicije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mesić se sastao s Trajkovskim</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga </p>
<p> - Zagrebački summit, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralni odnosi, pitanja sukcesije bivše SFRJ, Pakt o stabilnosti i CARDS program bile su teme razgovora hrvatskog predsjednika Stipe Mesića i njegovog makedonskog kolege Borisa Trajkovskog u četvrtak u Zagrebu. Bio je to njihov četvrti susret od veljače ove godine. </p>
<p> Trajkovski je u Zagreb doputovao na čelu makedonskog izaslanstva koje će u petak u sklopu Zagrebačkog summita potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruženju (SAA) s Europskom unijom. Makedonski je predsjednik izjavio da je Zagrebački summit prigoda za trasiranje nove europske politike prema regiji, a potpisivanje SAA drži novim poglavljem u razvoju Makedonije.</p>
<p> Mesić je istaknuo da su politički odnosi Hrvatske i Makedonije »na najvišoj razini«, ali i dodao da gospodarska suradnja zahtjeva unapređenje. Hrvatski je predsjednik najavio da će Hrvatska koristiti makedonska iskustva u pregovorima o pridruživanju s EU, ali i još jednom istaknuo da se Hrvatska zalaže za individualni pristup, odnosno da »članstvo u Uniji ostvare oni koji ispune uvjete«.</p>
<p> Mesić je najavio da Hrvatska i Makedonija očekuju da će na marginama summita saznati pojedinosti o financijskoj pomoći iz fondova Pakta o stabilnosti i CARDS programa, te dobiti podatke kada će ta sredstva biti u funkciji. Trajkovski i Mesić novinare su izvijestili da vlade dviju zemalja pripremaju dokument o bilateralnoj strateškoj regionalnoj suradnji, koja će proizaći iz procesa o stabilizaciji i pridruženju s EU. </p>
<p>Dvojica su predsjednika istaknuli kako između Hrvatske i Makedonije nema otvorenih pitanja, a poticaj razvoju daljnje suradnje trebao bi dati i predstojeći posjet predsjednika Mesića Makedoniji. (M.R/ Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Crnogorsko izaslanstvo bez jugoslavenskih oznaka</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Službena delegacija Republike Crne Gore koju predvodi predsjednik Milo Đukanović neće na Zagrebačkom summitu na identifikacijskim bedževima nositi oznaku SR Jugoslavije, već samo ime i prezime osobe. Ovo je rezultat dogovora između predstavnika EU-a i Crne Gore, budući da su predstavnici Crne Gore odbili nositi oznake SRJ, a u sustavu EU-a Crna Gora nije akreditirana kao država. Također se saznaje da će na Summitu prvi govoriti predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, a potom predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a obojica će sjediti u prvom redu, jedan pored drugoga. Neslužbeno je za petak najavljena mogućnost sastanka između Koštunice, Đukanovića, hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stožer: »Za europsku Hrvatsku, a protiv balkanskog krvnika« </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Stožer za obranu digniteta Domovinskoga rata prosvjedovat će u petak protiv održavanja Zagrebačkog summita i dolaska u Zagreb jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. »Za europsku Hrvatsku, a protiv balkanskog krvnika« glavni je slogan pod kojim će se odvijati prosvjed, izvijestili su čelnici Stožera na konferenciji za novinare u četvrtak. Članovi Stožera naglasili su da prosvjed neće biti političke naravi i na njemu neće biti organiziranih političkih govora.</p>
<p> Predsjednik Stožera za obranu digniteta Domovinskoga rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije Ante Čarapović izrazio je žaljenje zbog »prijetnji ljudi iz vlasti« koji ih žele uplašiti spominjanjem broja policajaca što osiguravaju Summit. Također je izrazio žaljenje što hrvatski premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić, unatoč pozivima, nisu izrazili želju susresti se s članovima Stožera i objasniti im ciljeve i svrhu Zagrebačkog summita. Da su to učinili, možda do prosvjeda ne bi došlo, rekao je Čarapović.</p>
<p> Ustvrdio je da bi članovi Stožera bili najsretniji kad bi se njihova bojazan, da bi Summit Hrvatsku mogao gurnuti u balkanske asocijacije, pokazala neopravdanom. P U Stožeru očekuju da će u prosvjedu sudjelovati 7000 do 10.000 njihovih članova, a za osiguranje skupa angažirano je 500 redara. Članovi Stožera na prosvjed će doći s transparentima: »Ne dajmo hrvatsku nezavisnost«, »Pakt i Koštunica - za Hrvate stupica«, »Ne mogoste ratom, nećete ni paktom«, »Europski diktat: 1991. embargo, 2000. Balkan«. Nakon što budu upoznati s tekstom Deklaracije Zagrebačkog summita izdat će i proglas u kojem će izraziti mišljenje o skupu.</p>
<p> Na novinarsko pitanje na koga se aludira u napisu »Izdajica i Koštunica - balkanska dvojica«, Čarapović je odgovorio da se za članove Stožera pojam »izdajica« odnosi na »svakog Hrvata koji je za Balkan«. </p>
<p>Na konferenciji su bili i predstavnici Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te Hrvatskog oporbenog vijeća. </p>
<p>Članovi županijskih stožera iz cijele Hrvatske okupit će se u petak na trima lokacijama u Zagrebu, odakle će u 8 sati krenuti prema Muzeju »Mimara« i »Intercontinentalu« u kojem će se održati Summit. Cilj je Stožera da prosvjedna povorka što bliže dođe tzv. akreditacijskoj zoni u koju će biti zabranjen ulaz. Ta se zona proteže tisuću metara od »Intercontinentala«.</p>
<p> Predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čindić izjavio je u četvrtak navečer poslije sastanka s predstavnicima MUP-a da su dogovorili maksimalnu suradnju službe redarstva Stožera i policije u vezi s prosvjedom. Čondić kaže da je dogovoreno da na čelu prosvjedne povorke bude policijski auto, a odmah iza njega bit će vozilo Stožera s razglasom u kojem će biti i on. »S policijom smo dogovorili zajedničko osiguranje reda i zajedničko djelovanje u slučaju da se prosvjedu priključe 'ubačeni elementi'«, kazao je Čondić, dodavši da će na svakih 30 prosvjednika biti jedan redar Stožera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Đapić: Vladi dati šansu da se izbori za individualni ulazak Hrvatske u EU</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Smatramo i nadamo se da je Vlada odgovorna i da će se znati izboriti za individualni ulazak Hrvatske u Europsku uniju, zbog čega joj i treba dati šansu da to napravi. Zbog toga će Hrvatska stranka prava (HSP) ostati suzdržana i neće sudjelovati u najavljenim prosvjedima povodom Summita, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare, predsjednik HSP-a Anto Đapić.</p>
<p>Naglasivši da će pravaši sačekati konačne rezultate Summita, donijeti konačan sud o njemu i, ako bude potrebno, organizirati prosvjede. »Mi možemo Vladu pritisnuti i poslije Summita, bez nazočnosti europskih lidera«, objasnio je Đapić.Prema njegovim riječima, HSP podupire izražavanje nezadovoljstva prosvjednika, ali ne želi sudjelovati u nečemu što ni izbliza nema definirane ciljeve. »Ako su zaista ugroženi hrvatski nacionalni interesi, kako tvrde organizatori prosvjeda, onda bi to značilo pravi politički rat i u takvoj situaciji se ne bi održavali mirni prosvjedi«, tvrdi Đapić.</p>
<p>Predsjednik HSP-a ističe da se pretvaranjem Srbije u miljenicu Zapada, Hrvatska pokušava definitivno vezati uz Balkan, te da, iako premijer Ivica Račan gleda na Summit kroz europsku perspektivu, čelnici EU-a, dodaje Đapić, gledaju na njega kroz regionalnu dimenziju. »Oni na ovaj prostor gledaju kao jedinstvenu cjelinu i namjera im je stvoriti carinsku uniju i slobodan protok ljudi, a ne zajedničku državu, kako neki tvrde«, kazao je Đapić.</p>
<p>»Traženje isprike od predsjednika SRJ Vojislava Koštunice, što zahtijeva predsjednik Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić je čista komedija. Hrvatskoj treba platiti ratne štete, riješiti problem sukcesije, manjina i ratnih zločinaca, što su samo neki od 11 zahtjeva s kojima je Vlada ispravno izašla kao preduvjetom daljnjih razgovora s predstavnicima SRJ«, smatra Đapić. </p>
<p>Predsjednik HSP-a također je osudio pisanje tjednika Globus po kojem će HSP svim snagama pokušati spriječiti povratak Srba u Hrvatsku.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izvanredna regulacija prometa </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Zbog održavanja Zagrebačkog summita, od četvrtka u 13 sati u Zagrebu će se provoditi posebna regulacija prometa na pojedinim smjerovima i lokacijama, koja će biti na snazi i u petak do ponoći.</p>
<p>Građani se stoga mole da koriste izvanredne i alternativne smjerove za vožnju osobnim automobilima i da, prema mogućnosti, koriste javni gradski prijevoz.</p>
<p> Zbog zabrane prometa u tzv. zoni osiguranja oko hotela »Inter-Continental« i muzeja »Mimara«, promet će od četvrtka u 13 sati biti potpuno obustavljen u Ulici Kršnjavoga, od Savske do Kačićeve, i u Pierottijevoj, od Jukićeve do Ulice Kršnjavoga. U petak, na dan održavanja Summita, sav će promet, od 6 ujutro do ponoći, biti obustavljen i Savskom cestom od Vodnikove do Klaićeve, te Klaićevom ulicom od Savske do Kačićeve. Za promet će, kako se doznaje u Policijskoj upravi zagrebačkoj, tijekom Summita čitav dan biti otvorene Massarykova i Teslina ulica, koje su inače svakoga dana od 17 do 24 sata pješačka zona. </p>
<p>Zbog zabrane prometa, u petak će biti premještena tramvajska stajališta na Savskoj cesti, kod raskrižja s Vodnikovom ulicom (s obje strane), kao i ona u Vodnikovoj ulici, kod raskrižja sa Savskom. Premjestit će se i stajališta taksija ispred hotela »Inter-Continental«.</p>
<p>U povodu Summita provodit će se izvanredan režim prometa na trasama Zračna luka Zagreb - hotel »Inter-Continental« - hotel »Sheraton«, te u zoni osiguranja u okolici hotela »Sheraton«. Na tim će smjerovima promet od četvrtka u 13 sati, pa do petka u ponoć biti povremeno obustavljan. </p>
<p>Od srijede u 22 sata zabranjeno je i parkiranje na svim površinama oko tzv. zone osiguranja, uključujući i vozila stanara, a zabrana će trajati do petka u 22 sata.</p>
<p>Trasa od Zračne luke do hotela »Inter-Continental« bit će Ulica Rudolfa Fizira - Zagrebačka cesta - Velikogorička - čvor Buzin - SR Njemačke - Avenija Dubrovnik - Avenija Većeslava Holjevca - Most slobode - Slavonska avenija - Savska cesta - Ulica Kršnjavoga.</p>
<p>Na tim će smjerovima promet povremeno biti obustavljan zbog prolaska stranih izaslanstava, pa će biti postavljena prometna signalizacija zabrane parkiranja i prometna signalizacija radi preusmjeravanja prometa. Promet će regulirati policija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Policajci na svakom koraku, nitko bez akreditacije ne može u sigurnosnu zonu</p>
<p>ZAGREB, 22. studenog</p>
<p> - Pet tisuća policajaca, od kojih tisuću i tristo »specijalaca« osiguravat će Zagrebački summit. Dio njih u četvrtak se mogao vidjeti uzduž zagrebačkih prometnica i ostalih »zona osiguranja«. Posebice su gusto bili raspoređeni u okolici Hotela Intercontinental, gdje će se Summit održati, kao i oko Hotela Sheraton, gdje su smješteni njegovi sudionici.</p>
<p>Na putu od zračne luke do Intercontinentala, kojim prolaze sve delegacije, na svakih pedeset metara stoje policajci, ponegdje i dobro naoružani, i to s obje strane ulice. </p>
<p>Na semaforima u središtu grada uzaludno je čekati »svoje svjetlo«, jer promet reguliraju prometnici. Dio je policajaca specijalnih postrojbi skriven na mjestima ključnima za osiguranje sudionika Summita, dok se dio njih može primijetiti na krovovima svih viših zgrada. </p>
<p>Obični policajci radit će »sve smjene«. U Masarykovoj i Teslinoj, koje su inače pješačka zona, ukinut će se ta pogodnost za pješake, a promet će biti dozvoljen u četvrtak i petak od 17 do 24 sata. </p>
<p>Prazno i mirno djeluju ulice »zone osiguranja«, iz kojih je uklonjen dojedan parkirani automobil, a visoke sigurnosne metalne ograde kojima su ograđeni Muzej Mimara, odnosno Press centar, te Hotel Intercontinental dodatno su osiguranje u, za Summit najbitnijim dijelovima grada. Uobičajene policijske trake, uz obavezne pojedinačne ili višečlane policijske patrole, nalaze se u drugim, za Summit nešto manje bitnim dijelovima grada. </p>
<p>Čak i policajci iz najuže sigurnosne zone, tzv. akreditacijske, na uniformama nose akreditacije, bez kojih nitko ne može proći.</p>
<p> Pripreme za ovaj Summit, kojeg će se osiguravati po europskim standardima, trajale su mjesec dana. Budući da je već prilikom prvog posjeta pape Ivana Pavla II. zagrebačka policija dobila pohvale čak i od svojih stranih kolega, uopće ne treba sumnjati da će osiguranje i ovaj put biti na najboljoj razini. </p>
<p>Policija već dugo pojačano ispituje indicije o eventualnim terorističkim akcijama u vrijeme Summita, koje bi unijele nemir u rad ili ga na bilo koji način onemogućile. </p>
<p>Zrinka Boršić i Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Eksplozija na Dolcu, lažne dojave o bombama na Sudu i u IX gimnaziji</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - U četvrtak, oko jedan sat u noći, na zagrebačkoj tržnici Dolac odjeknula je jaka eksplozija. Kako je priopćila policija, obavljenim očevidom utvrđeno je da je nepoznata osoba u srijedu tijekom večeri u metalni kontejner za smeće bacila oko 200 grama zasad nepoznate eksplozivne tvari.</p>
<p>Ozlijeđenih, na sreću, nije bilo. Uništen je kontejner i dva obližnja štanda, koja su se zapalila usljed eksplozije. Požar su ugasili djelatnici vatrogasne javne postrojbe. Polcijska istraga nastavlja se. </p>
<p>Nakon prijetnje o postavljenoj bombi u četvrtak ujutro na Općinskom sudu u Zagrebu, policija je obavila provjeru i utvrdila da se radilo o lažnoj dojavi.</p>
<p>Naime, oko 7.50 sati, nepoznata muška osoba telefonom je obavijestila službenika na centrali Suda da je u Sudu postavljena eksplozivna naprava koja će eksplodirati u roku od pola sata. Zgrada je odmah ispražnjena, a strankama nije dozvoljen ulaz. Do 9 sati policijski pirotehničari pretražili su sve prostorije te utvrdili da je dojava bila lažna. Sud je nastavio s radom oko 11 sati, a sve ranije rasprave su odgođene. </p>
<p>Predsjednik Općinskog suda Đuro Sessa podsjetio je da se i prošle godine dogodio sličan incident.</p>
<p>Policija je potvrdila da je u četvrtak, tijekom prijepodneva, zaprimljena lažna dojava o podmetnutoj bombi u zagrebačkoj IX gimnaziji. Škola je ispražnjena. Pregledom je utvrđeno da ne postoji nikakva opasnost od eksplozije. </p>
<p>Kako je rečeno u PU zagrebačkoj takve prijetnje su »uobičajne« u svijetu za vrijeme održavanja sličnih skupova. (D.P./D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hrvatska u petak počinje pregovore o pridruženom članstvu u EU</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Početak pregovora za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji počinju paralelno s održavanjem Zagrebačkog summita, i njegovo potpisivanje što se očekuje polovicom 2001., samo su lakši dio posla na putu prema Europskoj uniji.« Istaknuo je to Neven Mimica, glavni pregovarač, u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj je donesena odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma.</p>
<p>Ivan Jakovčić, ministar za europske integracije, naglasio je kako pregovore čekamo već pet godina te da se, kad započnu, tim trenutkom počinju ostvarivati ciljevi zacrtani Vladinim programom rada.</p>
<p>Kako je objasnio Mimica, pregovori će se vjerojatno održati u tri kruga, od kojih bi prvi trebao biti 18. i 19. prosinca. Posebno je naglasio da je teži dio posla koji će tražiti puni angažman državne uprave i Vlade ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Sporazuma, a vezane su uz proces prilagodbe u svim područjima - od zakonodavstva do gospodarstva - s mjerilima koja vrijede u EU.</p>
<p> »Riječ je o dugotrajnom i vrlo opsežnom procesu. Strateški smo se opredijelili da već u procesu prilagođavanja za pridruženu članicu imamo sa zakonodavne strane što više usklađenosti koje se zahtijevaju od punopravnih članica. Optimistične procjene upućuju da bi do 2006. godine Hrvatska mogla zadovoljiti zakonodavne, gospodarske i druge uvjete za punopravno članstvo u Uniji. Hoćemo li tada i biti primljeni ili će to uslijediti godinu kasnije, nama neće biti važno jer ćemo biti strukturno prilagođeni za funkcioniranje unutar Unije, a to jamči boljitak svim građanima«, rekao je Mimica.</p>
<p>U paketu mjera povezanih uz početak pregovaranja što ih je prihvatila Vlada, jesu i Smjernice koje, istaknuo je, pokrivaju pet glavnih područja. </p>
<p> »To je, za početak, poglavlje koje govori o poziciji Hrvatske u odnosu na političke dimenzije Sporazuma. U poglavlju o trgovinskim odnosima slijede najveće pozitivne promjene za hrvatsko gospodarstvo budući da bi naši proizvodi u EU trebali ići bez ikakvih kvota i carina dok bi Hrvatska tek postupno liberalizirala tržište prema robama iz EU-a. Ne manje važna jesu područja vezana uz prilagođavanje zakonodavne prakse u Hrvatskoj. Tu je i poglavlje o politici suradnje u sklopu kojega se definira tehnička pa i financijska pomoć Hrvatskoj za prilagođavanje standardima EU-a, te poglavlje o državnim tijelima koja će se brinuti za provedbu Sporazuma«, zaključio je Mimica. </p>
<p> Premijer Ivica Račan upozorio je na važnost donesenih odluka. Istaknuo je i da je aktiviranjem postupka za sklapanje Sporazuma o pridruživanju otvorena nova dimenzija u životu u Republici Hrvatskoj, te posebno u radu hrvatske Vlade koja mora još ažurnije odrađivati svoj dio posla u području zakonodavne prilagodbe strukturi Europske unije. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HDZ dao novinarima prijedlog Deklaracije, prosvjedovali Vlada i ministar Picula</p>
<p>Ne zna se kako je sporni tekst jednog od nacrta završnog dokumenta Zagrebačkog summita uopće dospio u javnost </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga </p>
<p> - Između Prijedloga završne deklaracije Zagrebačkog summita, što ga je HDZ u četvrtak podijelio na svojoj konferenciji za novinare u Zagrebu, i novije verzije Deklaracije, koji je u četvrtak poslije podne kružio među novinarima u press-centru u Mimari naizgled nema velikih razlika, ali ipak ima značajnih, a možda i bitnih razlika u nekim formulacijama. </p>
<p> Većina razlika između Prijedloga deklaracije što ga je podijelio HDZ i teksta Deklaracije koja kruži među novinarima u press centru su, kako se čini, redaktorske prirode, ali dvije razlike upadaju u oči.</p>
<p> U prvom pasusu Prijedloga Deklaracije se Bodo Hombah naziva "posebnim izaslanikom EU za Balkan«, dok u verziji Deklaracije iz press centra stoji »posebni izaslanik EU koji djeluje kao koordinator za Pakt o stabilnosti«.</p>
<p> U kontekstu rasprava o tome je li Summit korak prema Europi ili vraćanje Hrvatske na Balkan, takva razlika u jednom službenom dokumentu može biti značajna, premda je u službenim krugovima EU u više navrata isticano kako se termin zapadni Balkan koristi samo u geografskom značenju.</p>
<p> Mnogo značajnija razlika postoji u četvrtoj točki dokumenta, u kojoj se govori o otvaranju puta za približavanje EU svim zemljama regije.</p>
<p> U prijedlogu Deklaracije što ga je podijelio HDZ, EU »potvrđuje europsku perspektivu zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja kao potencijalnih kandidata za članstvo«, dok se u verziji iz press centra ističe kako se potvrđuje »njihov status potencijalnih kandidata«.</p>
<p> Riječ »status« nagovještava jedan znatno institucionaliziraniji odnos prema kandidatima, a u perspektivi to može značiti i veće izglede za ulazak u EU. </p>
<p> U diplomatskoj je praksi uobićajeno sastavljanje niza verzija prije konačnog dokumenta, među kojima može biti i značajnih razlika, a koje su predmet pregovaranja zainteresiranih strana. </p>
<p> Tek se konačna verzija, odnosno službeno objavljeni dokument, uzima kao službeno stajalište. </p>
<p> Kako se doznaje od diplomatskih izvora u Zagrebu, završna deklaracija Zagrebačkog summita, bit će u petak objavljena na tri jezika - hrvatskom, francuskom i engleskom.</p>
<p> Deklaracija na svakom od ta tri jezika će se smatrati službenom verzijom.</p>
<p> U četvrtak poslije podne je Ured za odnose s javnošću hrvatske Vlade ocijenio podjelu teksta prijedloga Završne deklaracije zagrebačkog sastanak na vrhu na konferenciji za novinare Hrvatske demokratske zajednice politički štetnim činom. </p>
<p> U priopćenju se kaže da je »takav čin protivan boljim običajima diplomatske prakse, politički štetan i baca vrlo loše svjetlo na zemlju domaćina tako uglednog skupa kao što je Zagrebački summit«.</p>
<p> Također se ističe da je tekst podijeljen novinarima radni dokument koji je podložan određenim promjenama i nije namijenjen javnom objavljivanju.</p>
<p> Završna deklaracija kao službeni dokument bit će podijeljena svim novinarima nakon njezinog usvajanja na Summitu, stoji u priopćenju Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade.</p>
<p> I ministar vanjskih poslova Tonino Picula ocijenio je u četvrtak »političkom provokacijom« potez HDZ koji je novinarima podijelio nacrt završne deklaracije Zagrebačkog summita. </p>
<p> »Distribucija jedne od ranijih verzija zagrebačkog dokumenta, odnosno završnog dokumenta Zagrebačkog summita je pokušaj političke provokacije jedne stranke koja je deset godina falsificirala svoju europsku orijentiranost«, kazao je u press centru Zagrebačkog summita ministar Picula, naglasivši da »vrlo rado« odgovara na novinarsko pitanje o tom potezu HDZ-a.</p>
<p> Picula je u četvrtak, zajedno sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, službeno otvorio press centar u prostoru muzeja Mimara.</p>
<p> »Dobro znamo po učincima te politike gdje je Hrvatska bila 3. siječnja«, rekao je ministar Picula, izrazivši čuđenje što se predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, »kao bivši zamjenik ministra vanjskih poslova, nije uspio...naučiti normama diplomatskog ponašanja« odnosno da »jedan materijal koji nije službeno odobren, dogovoren, ne može ići u distribuciju«.</p>
<p> Sanader je prije prelasku u oporbu bio zamjenik bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića.</p>
<p> Picula je dodao da završni dokument »nije samo u detaljima različit od onog što je HDZ distribuirao«.</p>
<p> Konferenciju za novinare na kojoj je podijeljen nacrt završne deklaracije održali su tijekom poslijepodneva u Zagrebu predsjednik HDZ-a Ivo Sanader i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, koji će sudjelovati na Zagrebačkom summitu u sklopu bosanskohercegovačkog izaslanstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prijedlog završne Deklaracije</p>
<p>1. Mi, šefovi država i vlada država članica Europske unije, Slovenije, Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, te predsjednik Europske komisije, u nazočnosti glavnog tajnika visokog predstavnika za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a, posebnog izaslanika EU za Balkan i visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, sastajemo se u Zagrebu u trenutku kad demokracija počinje prevladavati širom regije. </p>
<p>Godina 2000. započela je demokratskim promjenama u Hrvatskoj, nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Nastavila se pobjedom demokratskih snaga u SRJ na izborima 24. rujna. Takav razvoj u interesu je svih zemalja regije kojima se otvaraju nove perspektive. </p>
<p>2. Nedavne povijesne promjene otvaraju put regionalnoj pomirbi i suradnji. One omogućavaju svim zemljama regije uspostavu novih odnosa povoljnih za svaku od njih, za stabilnost u regiji, te mir i stabilnost na europskom kontinentu. One daju nov poticaj politici dobrosusjedstva utemeljenoj na rješavanju sporova pregovorima, poštivanju prava manjina, poštivanju međunarodnih obveza, uključujući i obveze glede ICTY-ja, trajnom rješenju pitanja izbjeglica i prognanika, te poštivanju međunarodnih granica država. One jačaju regionalnu sigurnost i moraju potaknuti sve države na koje se to odnosi na zaključivanje pregovora o kontroli i smanjenju naoružanja na regionalnoj razini predviđenih Daytonskim sporazumima. </p>
<p>Želimo istaknuti važan doprinos Pakta o stabilnosti provedbi reformi, gospodarskom razvitku i jačanju regionalne sigurnost i suradnje. Europska unija kao inicijator Pakta o stabilnosti nastavit će imati pokretačku ulogu: </p>
<p>Naš je cilj održati drugu regionalnu financijsku konferenciju tijekom koje bi dotične zemlje trebale predstaviti programe gospodarske obnove i reforme. </p>
<p>Demokracija, pomirba i regionalna suradnja s jedne strane, te približavanje svake od ovih zemalja Europskoj uniji s druge, čine jedinstvenu cjelinu. </p>
<p>3. Od sada, šefovi država i vlada pet dotičnih zemalja obvezuju se da će između svojih država sklopiti konvencije o regionalnoj suradnji koje predviđaju politički dijalog, regionalno područje slobodne trgovine, kao i blisku suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova, posebice radi jačanja sudstva i njegove neovisnosti, borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca, ilegalnog useljavanja, trgovine ljudima i svakog drugog krijumčarenja. Te konvencije ugradit će se u sporazume o stabilizaciji i pridruživanju kako se oni budu sklapali s Europskom unijom. Šefovi država i vlada pet dotičnih zemalja istaknuli su važnost koju pridaju obuci policajaca, sudaca i jačanju kontrole granica.</p>
<p>Približavanje Europskoj uniji ići će ukorak s tim procesom razvitka regionalne suradnje. Različite inicijative koje su pokrenuli partneri, također pridonose tom cilju. Razvitak regionalne suradnje tako poprima prioritetni karakter i treba se primijeniti na konkretne projekte, poput ponovne uspostave plovidbe Dunavom. </p>
<p>Europska je unija sa zadovoljstvom primila na znanje prve napretke ostvarene s ciljem rješavanja pitanja sukcesije SFRJ i potiče zainteresirane strane da nastave u tom smjeru. Ona također pozdravlja brzu uspostavu diplomatskih odnosa među državama regije tamo gdje još nisu uspostavljeni. </p>
<p>4. U tom kontekstu, svim zemljama regije od sada je otvoren put za približavanje Europskoj uniji u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p>Europska unija potvrđuje svoju volju da pridonese konsolidaciji demokracije i odlučno podupre proces pomirbe i suradnje između dotičnih zemalja. Ona ponovno potvrđuje europsku perspektivu zemalja obuhvaćanih procesom stabilizacije i pridruživanja kao potencijalnih kandidata za članstvo, sukladno zaključcima iz Feire.</p>
<p>Proces stabilizacije i pridruživanja u središtu je politike Unije u korist pet dotičnih zemalja. On uzima u obzir stanje u svakoj zemlji i temelji se na poštivanju uvjetovanosti koje je utvrdilo Vijeće 29. travnja 1997. glede demokratskih, gospodarskih i institucionalnih reformi. Na osnovi tih kriterija, Unija predlaže svakoj zemlji individualizirani pristup, čiji se sadržaj nalazi u aneksu. </p>
<p>Perspektiva primanja u članstvo (pristupanja) pružena je temeljem odredbi Ugovora o Europskoj uniji, poštivanja kriterija koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu u lipnju 1993., te napretka koji će se postići u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, posebice na području regionalne suradnje. </p>
<p>Europska unija će vrlo uskoro pokrenuti jedinstven program pomoći Zajednice u korist zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja pod nazivom CARDS (Community Asistence for Reconstruction, Democratisation and Stabilisation). </p>
<p>Ovaj novi instrument Zajednice namijenjen Albaniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i SRJ raspolagat će iznosom od 4,65 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2006. On će pratiti i osnažiti proces demokratskih, gospodarskih i institucionalnih reformi pet dotičnih zemalja. </p>
<p>Unija će utvrditi i proširiti na pet dotičnih zemalja posebne asimetrične trgovinske povlastice koje će pospješiti pristup njihovih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda zajedničkom tržištu i time pridonijeti ponovnom oživljavanju njihovih gospodarstava kroz poticanje izvoza. Unija poziva te zemlje da nastave svoje reforme kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile trgovinske mogućnosti stvorene tim mjerama. Cilj je uspostaviti uravnoteženo područje slobodne trgovine između tih država i Europske unije, sukladno pravilima Svjetske trgovinske organizacije. </p>
<p>Proces stabilizacije i pridruživanja na individualiziranoj osnovi</p>
<p>Albanija: Unija je pozdravila postignuti napredak od kada je Komisija izradila studiju o izvedivosti, te poziva čelnika te države da nastave sa svojim naporima. Unija je odlučila intenzivirati suradnju i utvrditi reforme koje treba provesti. U tu svrhu, dogovoreno je da će se ustrojiti upravljačka skupina Europske unije i Albanije na visokoj razini. Vijeću će se predati izvješće prije kraja prvoga polugodišta 2001. radi pripreme pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Bivša jugoslavenska Republika Makedonija: Danas parafiramo prvi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavlja značajnu etapu u provođenju već postignutih reformi. Unija poziva čelnike ove države da nastave s naporima u provođenju reformi u smislu odredbi Sporazuma. </p>
<p>Bosna i Hercegovina: Unija poziva vlasti ove države da nastave, na temelju postignutog napretka, sa svojim naporima kako bi Bosna i Hercegovina do kraja prvog polugodišta 2001. ispunila sve uvjete utvrđene u road-mapi prošloga proljeća, a kako bi Komisija mogla započeti s izradom studije o izvedivosti.</p>
<p>Hrvatska: Unija pozdravlja sveobuhvatne napore i uspjehe reformi koje su vlasti ove države poduzele od početka godine. Te reforme danas omogućuju otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju: želimo da ti pregovori brzo napreduju. </p>
<p>SRJ: Od sada je otvorena perspektiva za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sukladno pozivu Vijeća od 9. listopada 2000. Odlučeno je da se ustroji »Konzultativna radna skupina EU/SRJ«. Komisija će raditi u smjeru studije o izvedivosti s perspektivom smjernica za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>Humanitarnim belotom do novca za spas života osmomjesečne Lorene Hlevnjak</p>
<p>Da kartanje može biti sportska disciplina, te da se može iskoristiti i u humanitarne svrhe, pokazao nam je turnir u organizaciji humanitarne nevladine udruge, Belot kluba »Velebit«, kojim se prikuplja novac za operaciju osmomjesečne Lorene Hlevnjak. </p>
<p>U suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Belot klub »Velebit« svojim humanitarnim turnirima u belotu financijski pomaže onima kojima je pomoć potrebna. Tako je od 15. srpnja 1997., otkako je Klub registriran, do kraja 1999. godine sakupljeno 200.000 njemačkih maraka, kojima se pomoglo Centru Goljak, Domu za djecu i omladinu na Tuškancu, Dječjem domu u Nazorovoj, dječjim domovima u Lipiku i Karlovcu te mnogim drugima. Ove godine počela je i Nacionalna liga u humanitarnom belotu, a u pripremi je veliki europski turnir u humanitarnom belotu, koji će biti u Zagrebu. </p>
<p>Inicijator i organizator humanitarnog turnira u belotu, Josip Braco Pill, koji je ujedno tajnik Belot kluba »Velebit«, odrastao je na ulici i po dječjim domovima, bavio se raznoraznim poslovima i bio čak pripadnik Legije stranaca, te je stoga, kaže, odlučio pomagati bolesnoj djeci i djeci bez roditelja. Prvi humanitarni turnir u belotu za pomoć maloj Loreni, kojoj je zbog srčane mane hitno potrebna operacija, održan je 13. studenoga, kada je prikupljeno oko 10.000 kuna. Budući da operacija stoji 15.000 maraka, turniri u belotu se nastavljaju. Na ovom posljednjem u restauraciji »Domagoj« u Športskom centru Svetice ponovno su se susreli belot igrači, članovi Kluba, ali i drugi zainteresirani, ukupno - 40 parova. Karte za belot osigurala je »Grafikagrafoprint« iz Brestovja, suorganizator turnira.</p>
<p>Glavnu nagradu, sedam dana boravka za četiri osobe u hotelu »Malin« u Malinskoj, dala je tvrtka »Mikić« d.o.o. iz Omišlja, a u akciju je uključen i «Croatiatourist«, koji također nagrađuje pobjednike.</p>
<p>Belot klub »Velebit« je u suradnji s informatičkom tvrtkom »Times Telecom« organizirao igranje belota i putem Interneta, a veliki turnir u belotu za malu Lorenu nastavlja se 4. prosinca upravo na taj način. Svi zainteresirani mogu se još uvijek prijaviti na adresi: http:/www belot-klub-velebit.hr.</p>
<p>U prikupljanju novca za Loreninu operaciju mogu pomoći i građani uplatom dobrovoljnih priloga na broj tekućeg računa Zagrebačke banke 8358-142302 ili žiro-račun broj 30101-620-16. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svi koji će na prosvjedu uzvikivati političke parole, bit će udaljeni sa Cvjetnoga trga</p>
<p>Kao uvod u sudjelovanje na prosvjedu tijekom Zagrebačkog summita, stotinjak radnika Zagrepčanka-trgovine blokiralo je u četvrtak, po jedanaesti put, promet u Heinzelovoj. Ovog puta su njihove zahtjeve zabilježili i novinari finske televizije, kojima nije bilo jasno kako to da radnici poduzeća u stečaju mogu - prosvjedovati. </p>
<p>- Smisao prosvjeda radnika propalih poduzeća je zaštita vrijedne imovine tih tvrtki, rekao je nakon intervjua finskoj nacionalnoj televiziji, voditelj županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata Mario Iveković. On je radnike upozorio da ne nasjedaju na, navodne, izjave stečajnog upravitelja da u Zagrepčanka-trgovini neće biti preustroja.</p>
<p>- Nama je najvažnije da osiguramo nastavak poslovanja i nakon otvaranja stečaja. Hoće li biti preustroja, odlučit će vjerovnici, istakao je Iveković.</p>
<p>Govoreći o odnosu Vlade prema najavljenom prosvjedu u petak, Iveković je izrazio bojazan da bi se radničkom prosvjedu mogla pripisati - politička pozadina.</p>
<p>- Vlada nema odgovor na socijalne probleme, no kada ih netko istakne i predloži rješenje, odmah mu pripišu kako iza svega stoje neki treći prikriveni interesi, smatra Iveković, dodajući kako će redari iz radničkih redova na prosvjedu posebno brinuti o ubačenim provokatorima. Naime, prema njegovim riječima, svi oni koji na prosvjedu budu uzvikivali političke parole, bit će uz pomoć policije, udaljeni sa Cvjetnog trga. Da provokacija, međutim, neće manjkati, u četvrtak je potvrdio i jedan od radnika:</p>
<p>- Ovo su za mene »svilene« blokade prometa. Nazovete policiju, pa tek onda iziđete na ulicu. Za mene prosvjed bez krvi ne može više proći, povikao je ogorčeni radnik. </p>
<p>- Tebe nigdje nema zadnjih dana, a sad si nam došao pričati o krvi. To ne dolazi u obzir, odgovorio je radniku predsjednik sindikata »Zagrepčanka«, Vjekoslav Salmić. </p>
<p>Blokada Heinzelove ulice protekla je bez incidenata. Za petak ujutro, sindikalci su najavili sastanak sa stečajnim upraviteljem, a na Cvjetnom trgu, građanima će se u ime radnika Zagrepčanka-trgovine obratiti njihova kolegica, Snježana Babec. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prosvjed - civilizirano i demokratsko pravo iznošenja suprotnoga mišljenja</p>
<p>- Koštunice, paktaši gdje su nestali naši, ne želimo u Srboslaviju niti bilo kakvu balkansku asocijaciju, ma kako nam to Europa diktirala - samo su neke od poruka članova zagrebačkog Stožera za obranu Domovine Zagrebačke Županije, koji su u četvrtak u Vukovarskoj 72 održali konferenciju za novinare. </p>
<p>Kako je rečeno, 24. i 25. studenoga očekuje se oko 10.000 prosvjednika branitelja i dragovoljaca, ne samo Zagrebačkoga već i županijskih stožera. </p>
<p>- Nismo politički izmanipulirani rekao je Ante Čarapović, predsjednik Stožera za obranu Domovine grada Zagreba i Zagrebačke županije, dodajući kako im je namjera protestirati zbog dolaska Miloševićeva sljedbenika - Vojislava Koštunice na hrvatsko tlo. </p>
<p>Hrvatski narod, čulo se na konferenciji, treba biti upozoren na mogućnost stvaranja balkanske Europe koja nam, u ime pijeteta na sve žrtve pale za slobodu i samostalnost Hrvatske, nije potrebna.</p>
<p>Već u jutarnjim satima u petak prosvjednici iz cijele Hrvatske okupit će se na Glavnom kolodvoru, Zagrebačkom velesajmu i kod stadiona u Maksimiru. Od tuda će se uputiti prema Mimari gdje planiraju stići do 9 sati ukoliko ih policija ne zaustavi.</p>
<p>- Prosvjed nije osmišljen kao izvorište provokacija, istaknuo je Branimir Petener, glasnogovornik zagrebačkog stožera za obranu Domovinskog rata već kao civilizirano i demokratsko pravo iznošenja suprotnog mišljenja. Nadamo se da će nam se u tome pridružiti i predstavnici vlasti a čuvari reda poštivati naša demokratska prava.</p>
<p>- Bili bi najsretniji kada bi se naša strahovanja za hrvatsku budućnost te obnavljanje Balkanske asocijacije pokazala neosnovanima, zaključili su predstavnici zagrebačkog stožera. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Obrtnicima i poduzetnicima kredit, ali uz izvještaj o broju novootvorenih radnih mjesta</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo donijelo je na sjednici u četvrtak odluku o dodjeli poticajnih financijskih sredstava poduzetnicima preko Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb. Riječ je o 37 kredita Zagrebačke banke, namijenjenih zagrebačkim trgovačkim društvima i obrtima, u ukupnom iznosu od 37,75 milijuna kuna, te o sedam kredita PBZ-a od ukupno 854.000 kuna.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Mladen Vilfan upozorio je, međutim, kako smatra da je u ukupnoj sumi kreditnih sredstava preveliki dio namijenjen poslovima trgovine, koji u Zagrebu ne trebaju poticaj. </p>
<p> - Mislim da imamo dovoljno trgovine, pa bi se ubuduće najviše sredstava trebalo uložiti u razvitak malih obrta i proizvodnje općenito, rekao je Vilfan. Pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo odgovorio je kako je glavni kriterij za dodjelu kreditnih sredstava bilo otvaranje novih radnih mjesta, pa makar to bilo i u trgovini. Gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je kako je nekoliko kredita ovoga puta iznimno premašilo okvirno dogovorenu gornju granicu od oko 400.000 do 500.000 njemačkih maraka, te da bi povjerenstvo koje odlučuje o dodjeli ubuduće trebalo paziti na iznose kredita, kako bi se poticajnim sredstvima mogao pokriti što veći broj zagrebačkih poduzetnika. </p>
<p>Poglavarstvo je, nadalje, zaključilo kako od svih obrtnika i poduzetnika kojima su odobreni krediti, očekuje izvještaj o učinjenom, kao i podatke o broju novootvorenih radnih mjesta.</p>
<p>Obročna otplata dugovanja od zakupnina i komunalne naknade odobrena je u četvrtak za još tri poduzeća. Fotokemika d.d. tako će kroz 12 mjesečnih rata Gradu Zagrebu uplatiti ukupan iznos duga od oko 911.500 kuna, a Biserka d.d., uplatit će 1,25 milijuna kuna. Tvrtka Legant d.d., prema istim će uvjetima, Gradu uplatiti ukupno 418.500 kuna. </p>
<p>Članovi Poglavarstva donijeli su i odluku o prigodnim poklonima zaposlenicima u gradskoj upravi, koji će u povodu božićnih blagdana dobiti po 1.000 kuna u bonovima, robi i novcu. </p>
<p>Gradskoj skupštini upućeni su prijedlozi da se parkovi kralja Petra Svačića, Petra Krešimira IV. i Opatovine, proglase spomenicima parkovne arhitekture, a prihvaćene su i mjere zaštite Parka Maksimir. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Čak 46 posto studentica želi biti u članstvu neke studentske organizacije ili udruge</p>
<p>Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Centrom za edukaciju i savjetovanje žena (CESI), proveo je na zagrebačkom Sveučilištu projekt »Activ Women« (Aktivne studentice). </p>
<p>- Cilj projeka je povećati interes, motivaciju i uključenost studentica u rad studentskih organizacija i udruga, rekla je u četvrtak, na konferenciji za novinare, Josipa Komerički, članica Studentskoga zbora. Ona je za primjer nedovoljne participacije studentica, navela podatak da je u Skupštini Studentskoga zbora zstupljeno svega 22 posto studentica, na što su im ukazali i mladi predstavnici iz Vijeća Europe i krovne europske studentske organizacije - ESIB. </p>
<p>Projekt »Active Women«, proveden je putem ankete, u kojoj su se prikupili podaci o informiranosti i participaciji studenata i studentica u radu studentskih organizacija. Anketa je obuhvatila uzorak od 500 studenata/ica, a prema razultatima, 38 posto studenata/ica zainteresirano je za izbore, politički i javni život, samo ih 15,3 posto je slabo zaintereirano, a 9,9 posto ih je ravnodušno. </p>
<p>- Čak 79 posto studentica i 68 posto studenata tvrde da nisu članovi niti jedne studentske organizacije, rekla je Komerički, navodeći da 46 posto studentica i 33 posto studenata žele postati članovi neke studentske organizacije. Na posljednje studentske izbore 1988., nije izašlo 65 posto studenata/ica, a 63 posto studenata smatra da ne mogu ništa promjeniti sudjelovanjem u studentskoj politici. Anketa je pokazala da se studenti žele organizirati u poboljšanju položaja studenata (39 posto), u ljudskim pravima (20 posto), u nezavisnosti medija (8 posto), u međunarodnoj suradnji (14 posto), te u pravima žena (6 posto). </p>
<p>Tijekom provođenja projekta »Activ Women« dijeljeni su promotivni plakati i letci, kojima se željelo potaknuti studentice da izađu na izbore i da se kandidiraju, te aktivno uključe u studentske aktivnosti. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u četvrak se predstavio i Centar za edukaciju i savjetovanje žena (CESI). Glavni cilj mu je osnaživanje žena u stjecanju kontrole nad vlastitim životom, unapređenje odnosa među spolovima te psihosocijalnog i ekonomskog statusa žena. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Spriječiti koncentraciju moći u rukama unaprijed privilegiranih studentskih lidera</p>
<p>- Odluka Senata Sveučilišta o raspisivanju studentskih izbora donesena je prekasno i to, čini mi se, namjerno, kako bi Studentski zbor polutiho progurao svoje kandidate. Činjenica, da je rektor Jeren samo u jednoj jedinoj rečenici spomenuo da su raspisani studentski izbori, dovoljno govori o tome koliko misli na studente, rekao je u četvrtak, na konferenciji za novinare, predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Andrija Damjanović. Zbog svega toga, ustvrdio je, kao i zbog loše zakonske podloge prema kojoj će se 28. studenoga izabrati novi studentski predstavnici, bilo bi bolje da se izbori u studenome - uopće ne održe. </p>
<p>HSS-ovi sveučilištarci smatraju da će studentski izbori, pod takvim uvjetima, biti potpuno nedemokratski, zbog čega su u četvrtak predstavili prijedlog novoga zakona o Studentskom zboru, kojega je sastavio dipl. iur. Nikola Eterović, član Sveučilišne organizacije HSS-a. Njegov prijedlog, koji predstavlja određenu reformu postojećeg sustava i uvodi veći stupanj kontrole Studentskoga zbora, bit će upućen u Ministarstvo znanosti i tehnologije. »Nadamo se«, naglasio je Damjanović, »da će ministar barem neke naše prijedloge uvrstiti u novi zakon koji bi trebao biti donesen kroz nekoliko mjeseci. Nakon što Sabor prihvati novi zakon, inzistirat ćemo i na novim studentskim izborima«. Damjanović je rekao da ukoliko ministar bude ignorirao njihov prijedlog zakona, u saborsku proceduru uvest će ga HSS-ov stranački zastupnik. Priznavši da im to nije cilj, jer - »politika treba biti daleko od studenata«, HSS-ovi sveučilištarci naglasili su da neće sudjelovati u studentskim izborima. što im, uostalom, postojeći zakon niti ne dopušta. </p>
<p>Novim prijedlogom zakona o Studentskom zboru, Eterović predlaže depolitizaciju naslijeđenoga sustava, odnosno sprječavanje koncentracije moći u rukama unaprijed privilegiranih studentskih predstavnika, kao i sprečavanje zakulisnih igara političkog predznaka. Novim zakonom traži se i veća transparentnost i kontrola trošenja proračunskih sredstva. namijenjenih studentima. Novost u Eterovićevom prijedlogu zakona jest uvođenje kliznog prijelaznog mehanizma u stavku oko valjanosti studentskih izbora. Prema Eteroviću, izborima, da bi bili valjani, treba pristupiti najmanje 50 posto upisanih birača svake izborne jedinice, a ne kao dosad samo 10 posto. »Do brojke od 50 posto treba doći postepeno i to tako da se na svakim slijedećim izborima postotak povećava za 5 ili 10 posto, sve dok se ne dostigne spomenutih 50 posto«, objasnio je Eterović. On smatra da je tih 50 posto potrebno radi postizanja potrebnog legitimiteta izabranih predstavnika, jer u protivnom se ne radi o izborima već gotovo o - imenovanju. U prijedlogu novoga zakona stoji, također, da ako se izborima ne odazove potreban broj glasača, izbori se ponavljaju, ali uz ponovno insistiranje na istom postotku izlaska biračkog tijela. Ukoliko se niti tada ne bi postigao potreban postotak, za tu izbornu godinu u tome mandatu ne bi bilo studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću. »Budući da je to sankcija koja ide direktno na štetu studentske populacije, studenti će shvatiti da moraju biti odgovorniji, te da se za svoja prava moraju sami izboriti«, rekao je Eterović. </p>
<p>U Eterovićevom prijedlogu, Ministarstvo znanosti ima dva važna zadatka - kontrolu izbora i kontrolu trošenja proračunskih sredstava za studente, dok je predsjednik Studentskoga zbora zapravo skinut s pozicije faraona. U cilju podizanja razine informiranosti studenata o radu njihovih predstavnika, Eterović je predložio da predsjedništvo Studentskoga zbora izdaje časopis u kojem bi se iznosila problematika, aktualnost, transparentnost financiranja i ostale aktivnosti studentskih predstavnika. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bonifačić: Oportunizam i kršenje zakona u gradskim, ali i strukturama LS-a</p>
<p>Donošenje nezakonitih odluka u Gradskoj skupštini, te nekorektno, kako je rečeno, »oportunističko« ponašanje nekih stranačkih kolega, bile su glavne teme konferencije za novinare održane u četvrtak u prostorijama LS-a. Osim Marka Bonifačića, gradskog zastupnika i predsjednika Gradskog odbora stranke, prisutan je bio i Zlatko Popić, apsolvent Stomatološkog fakulteta, čije je nedavno svjedočenje o mitu i korupciji na Zagrebačkom sveučilištu podiglo dosta prašine.</p>
<p> Bonifačić je naglasio da je Gradska skupština 14. studenoga donijela nezakonitu odluku kojom se vlasnicima objekata bez građevinske dozvole »privremeno dopušta da se priključe na komunalnu infrastrukturu.« Dodao je da bi moglo doći do presedana te da odluka bude zelenim svjetlom drugima da samovoljno počnu primjenjivati i »rastezati« zakonske odredbe. Bonifačić je prozvao Ministarstvo prostornog uređenja i ministra Božu Kovačevića, od kojeg se očekuje da poduzme sve kako bi se usvojena odluka Gradske skupštine što prije stavila izvan snage. Bonifačić je ustvrdio da je rušenje bespravnih objekata u Zagrebu dobro počela rušenjem kućerine u Gračanima, ali je onda sve zamrlo, da bi se baš pred stranački Sabor Liberalne stranke počeo rušiti Tutunovićeva zgrada. Hoće li se slična praksa ponavljati pred svaki politički sabor, zapitao je Bonifačić. </p>
<p>Predsjednik zagrebačkih liberala nije propustio priliku da ne spomene i dogradonačelnika Mladena Vilfana koji je, prema njegovim riječima, 1. kolovoza zaposlio jednog visokog dužnosnika LS-a kao svog savjetnika, iako nema odgovarajuću stručnu spremu.</p>
<p> - Kako ja s govornice Gradske skupštine mogu prigovarati gradonačelniku da je većinu pročelnika gradskih ureda iz starog sistema postavio za svoje savjetnike, koji uz to imaju i odgovarajuću stručnu spremu, ako u vlastitim redovima imamo sličnu, ako ne i goru situaciju. Zato ću bez obzira o kome se radi tražiti da se ovaj slučaj razjasni i uskladi sa zakonom, zaključio je Bonifačić.</p>
<p>Zlatko Popić je na sve samo dodao, da apelira na zajednicu da pomogne u rješavanju mita i korupcije. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Oštro kažnjavati vozače koji parkiraju na mjestima osiguranim za invalide</p>
<p>Okrugli stol »Kultura življenja«, o temi »Vozači i osobe s invalidnošću u prometu«, s osobitim osvrtom na parkirališta za invalide i znakove pristupačnosti, održan je u četvrtak u sjedištu Hrvatskoga autokluba u organizaciji HAK-a i Hrvatskoga saveza udruga tjelesnih invalida. </p>
<p> U ime organizatora, glavni tajnik HAK-a Boris Šprem i predsjednica Saveza, mr. Mirjana Dobranović upozorili su na teškoće s kojima se invalidi najčešće susreću u prometu. Posebna manjkavost je, istaknula je Dobranović, što se u Hrvatskoj ne zna točan broj invalidnih osoba pa se ne može točno odrediti ni koliko treba parkirališta za njih. </p>
<p> Predstavnik zagrebačke prometne policije, Željko Jamičić izvijestio je da u Zagrebu ima oko 500 parkirališnih mjesta za invalide, što je desetak posto ukupna broja parkirališta. Pitanje je, međutim, jesu li ta mjesta i prikladno razmještena i imaju li svi koji tamo parkiraju zakonske dozvole. Jamičić drži da bi javna glasila trebala isticati osobe iz javnog života - političare i druge koji parkiraju na mjestima za invalide. </p>
<p> Skup traži da se utvrdi jedinstveni kriterij za određivanje broja parkirališnih mjesta za invalide i takva parikrališna mjesta ostaviti uz javne ustanove važne za život. Od prometne policije se traži da strogo kažnjava one koji parkiraju bez dozvole na mjestima za invalide. Mediji bi trebali što češće objavljivati članke i emisije o prometnim teškoćama invalida. </p>
<p> Znak pristupačnosti, istaknuto je, međunarodna je isprava i trebala bi se izdavati i rabiti po međunarodnim pravilima koji vrijede za cijelu Hrvatsku. Trebala bi glasiti na osobu, sa slikom, a ne na vozilo. Znak pristupačnosti, odnosno naljepnica, može se nalaziti samo na vozilu kojim upravlja invalidna osoba, a za njegovu neovlaštenu uporabu treba propisati kazne.</p>
<p>Zaključci će biti upućeni svim nadležnim tijelima i ustanovama, a za šest mjeseci bit će priređen novi okrugli stol o istoj temi, na kojem bi se raspravljalo što je u međuvremenu učinjeno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvatski mornari u bobu žele na ZOI 2002. godine!</p>
<p>Splićani Ivan Šola (motociklist), Igor Boraska (brončani veslački olimpijac iz Sydneya), Paolo Cicarelli (hrvač) i Boris Lovrić (laka atletika) i Zagrepčanin Domagoj Brovčak (teška atletika) željeli bi se natjecati u bobu na ZOI u Salt Lake Cityju</p>
<p>SPLIT, 23. studenoga</p>
<p> - Splićane odavno intrigira da naslov »najsportskijeg grada na svitu« dokažu i u zimskim sportovima, a uzor su im Jamajčani i njihov nastup u bobu četverosjedu. </p>
<p>Petorica neustrašivih Hrvata, Ivan Šola (motociklist), Igor Boraska (brončani veslački olimpijac iz Sydneya), Paolo Cicarelli (hrvač), Boris Lovrić (laka atletika) iz Splita i Zagrepčanin Domagoj Brovčak (teška atletika) prošli su tjedan proveli u Innsbrucku i probali spuštanje niz ledenu stazu. </p>
<p>Pokretač projekta »mornari u bobu« je motociklistički as Ivan Šola, ujedno i vozač hrvatskog boba. Da bi ugledao ZOI 2002. godine i Salt Lake City, naš bob najprije mora ove sezone osvojiti bodove u natjecanju Europskog kupa, što bi im otvorilo vrata za utrke Svjetskog kupa, na kojima bi trebali osigurati vizu za ZOI.</p>
<p>Čini se da je Igoru Boraski, članu brončanog osmerca, predugo čekati olimpijske igre svake četiri godine te se odazvao, s neskrivenim oduševljenjem, Šolinom pozivu. O sedmodnevnom boravku u Austriji i vožnji bobom kaže:</p>
<p>- Strava! Ali ne i užas. Nevjerojatno je uzbudljivo spuštati se stazom. Oduševljen sam i mislim da OI nisu nedostižan cilj. Moram priznati da moje oduševljenje ne dijele u Gusaru, a i moja supruga »grinta« zbog mog najnovijeg hobija... (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>McCartney još uvijek najbogatiji britanski rocker</p>
<p>LONDON, 23. studenoga </p>
<p> - Bivši član Beatlesa Paul McCartney, čije se bogatstvo procjenjuje na 500 milijuna funti (800 milijuna eura), ostaje na čelu najbogatijih britanskih rockera, daleko ispred Eltona Johna i Micka Jaggera, prema poretku koji će biti objavljen krajem tjedna u časopisu Business Age. </p>
<p> Sir Paul (58) trebao bi još više povećati svoje bogatstvo nakon nedavnog objavljivanja nove antologije Beatlesa, kojoj se predviđa lijepi komercijalni uspjeh, te zahvaljujući povećanom broju njegovih koncerata izravno na Internetu. </p>
<p> Usprkos ekstravagantnom načinu života otkrivenom javnosti na nedavnom procesu u Londonu, Sir Elton John (53) zauzima drugo mjesto (156 milijuna funti), daleko iza McCartneyja, prema toj godišnjoj anketi. </p>
<p> Mick Jagger (56), isto toliko očito štedljiv kao što je Sir Elton rastrošan, posjeduje treće bogatstvo britanskog rocka (145 milijuna funti), a slijedi gitarist Rolling Stonesa, Keith Richards (125). </p>
<p> Peto mjesto predstavlja veliko iznenađenje tog poretka 40 najbogatijih britanskih rockera: ravnopravno s Tomom Jonesom (100 milijuna) dijeli ga Engelbert Humperdinck (64) , diskretni glazbenik koji je skupio znatno bogatstvo u 22 godine turneja po diskotekama Las Vegasa. </p>
<p> David Bowie (53), na prvom mjestu 1997. godine, mora se ove godine zadovoljiti sedmim mjestom (96,5 milijuna), posebice nakon niza riskantnih ulaganja u novu ekonomiju, kako navodi časopis. </p>
<p> Sting, Phil Collins, George Harrison i Ringo Starr slijede na listi kojom dominiraju 50-godišnjaci rocka, bivši članovi Beatlesa, Dire Straits, Led Zeppelin, Pink Floyd i Bee Gees.</p>
<p> Mladi predstavnici engleskog popa, koje predvodi članica Spice Girls Victoria Beckham (31. s 24,6 milijuna funti), logično zaključuju niz, s Robbiejem Williamsom (26) koji zauzima 40. i posjednje mjesto s imovinom procijenjenom na 10,8 milijuna funti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kolekcionare već trese groznica uoči dražbe ostavštine Marie Callas</p>
<p>PARIZ, 23. studenoga</p>
<p> - Rasprodaja osobnih predmeta Marie Callas, 2. i 3. prosinca u Parizu, pripada nizu vrtoglavih dražbi predmeta slavnih osoba koji je započeo 1988. godine prodajom suvenira Andyja Warhola. </p>
<p> Te je godine kod Sotheby'sa u New Yorku ekstravagantna kolekcija od 10 tisuća predmeta koje je skupio kralj pop-arta prodana za 25,3 milijuna dolara, tijekom desetodnevnog maratona koji je privukao 60 tisuća znatiželjnika iz cijelog svijeta. </p>
<p> Taj je rezultat udvostručio visoku procjenu Sotheby'sa koji je brižno organizirao promidžbu te aukcije, uz troškove od 500 tisuća dolara. </p>
<p>Aukcijska kuća napravila je najskuplji katalog u svojoj povijesti (95 dolara), ali i najteži (četiri kilograma). </p>
<p> Samo Warholovo ime pokrenulo je iracionalnu kupovinu, čak histeričnu. Primjerice, tri sata-narukvice od plastike u vrijednosti od 50 dolara, koje umjetnik nikada nije nosio, prodana su za 2640 dolara. </p>
<p> Zaluđenost je zahvatila i prodaju suvenira mita Jackie O' (Kennedy), ponuđenih na dražbi kod Sotheby'sa u New Yorku u travnju 1996. godine, koji su donijeli bogatstvo njezinoj djeci Johnu i Caroline: 34,4 milijuna dolara. </p>
<p> Kao i kod Andyja Warhola, najosobniji predmeti, ili oni čija je autentičnost potvrđena poznatim fotografijama, dosegli su najvrtoglavije cijene. </p>
<p> Tri niza lažnih bisera bivše prve dame, procijenjenih na 500 do 700 dolara, prodana su za 211.500 dolara. </p>
<p> U listopadu 1999. godine, Christie's je, nakon intenzivne promidžbene kampanje, rasprodao 1500 osobnih predmeta Marilyn Monroe za ukupno 13,4 milijuna dolara, od čega je samo za mitsku haljinu koju je nosila zvijezda dok je pjevala »Happy Birthday Mr President« Johnu F. Kennedyju 1962. godine, otpalo 1,3 milijuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Amerikanci kažu »Volim te« češće od ostalih</p>
<p>WASHINGTON, 23. studenoga</p>
<p> - Amerikanci su skloniji od ostalih govoriti »Volim te«, ali ne znaju baš o čemu maštaju njihove supruge, prema ispitivanju ostvarenom na Internetu i objavljenom u utorak. </p>
<p> Tri četvrtine upitanih Amerikanaca objavilo je kako barem jednom dnevno kažu »Volim te«. Samo 15 posto Kineza, naprotiv, koristi tu formulu svakodnevno, prema ispitivanju koje je ostvario Harris Interactive za Planet Project. </p>
<p> Osim toga, žene češće govore »Volim te« od muškaraca: sedamdeset posto ih koristi tu formulu svakodnevno, nasuprot 60 posto muškaraca. </p>
<p> To ispitivanje nudi »fascinatan uvid« u »razlike« i zajedničke crte ljudi na ovom planetu, izjavio je Gordon Black, direktor Harris Interactive. </p>
<p> Anketa je pokazala da samo trećina Amerikanaca zna o čemu maštaju njihove supruge. </p>
<p> Od 32 nacionalnosti, Indijci su prvi po tom pitanju. </p>
<p> Francuzi se naprotiv smještaju na prvo mjesto kad se radi o seksualnom zadovoljstvu: njih 59 posto izjavljuje da su zadovoljni. </p>
<p> Najveće se razlike odnose na djecu rođenu izvan braka. Devet Australaca od deset ne protivi im se. Naprotiv, u Indiji, samo 20 posto upitanih osoba nema ništa protiv izvanbračne djece. </p>
<p> Još je zanimljivo da samo deset posto Brazilaca vjeruje u brak »zauvijek«. </p>
<p> Anketu je proveo Planet Project među 93 tisuće osoba. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Den Haag: Konferencija o klimi - uhićeni deseci prosvjednika</p>
<p>DEN HAAG, 23. studenoga</p>
<p> - Deseci osoba uhićeni su u srijedu u Den Haagu nakon što im je zabranjen prosvjed protiv nuklearne energije na marginama svjetske konfrencije o klimatskim promjenama, priopćila je policija. »Budući da nisu imali dozvolu za prosvjed i nakon što su odbili dobrovoljno prekinuti prosvjed, uhitili smo nekoliko desetaka tih osoba«, kazao je glasnogovornik policije. Prosvjednici, većinom Nizozemci, namjeravali su protiv nuklearne energije prosvjedovati pred nekoliko stranih veleposlanstava u gradu u kojem se od 13. do 24. studenoga održava međunarodna konferencija o klimi.</p>
<p> Ministri za zaštitu okoliša iz 180 zemalja trebali bi finalizirati pravila za provođenje protokola iz Kyota o smanjivanju emisije plinova koja uzrokuju efekt staklenika koji zagrijava Zemlju. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Charliejevi anđeli« vjerno će služiti princu Charlesu</p>
<p>LONDON, 23. studenoga</p>
<p> - Dvije od triju glumica iz američkog filma »Charliejevi anđeli« objavile se u četvrtak da su pristale postati veleposlanice zaklade pod pokroviteljstvom britanskog princa Charlesa. Lucy Liu i Drew Barrymore, pristigle u London na pretpremijerno predstavljanje svojeg filma koji je dva tjedna bio najgledaniji u SAD-u, susrele su se s nasljednikom britanske krune na večeri organiziranoj u palači Saint James. Večera s princom od Walesa bila je kao »san«, izjavila je Drew Barrymore i dodala kako je počašćena njegovim prijedlogom. »Vrijedno ću raditi« za tu zakladu koja pomaže mladima s poteškoćama da se školuju za neko zanimanje, dodala je ona. Cameron Diaz, treća junakinja filma koji je adaptacija televizijske serije iz sedamdesetih, nije uspjela doći u London zbog profesionalnih obaveza. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Devet milijuna posjetitelja na web-u AIDS aktivista</p>
<p>OTTAWA, 23. studenoga</p>
<p> - Kanađanin Richard Hollingsworth, AIDS aktivist koji je poznat po svome pokušaju da putem Interneta proda svoj leš, iskoristio je isti medij kako bi skrenuo pozornost na svoju smrtonosnu bolest.</p>
<p> U cilju demistificiranja AIDS-a i poticanja ljudi da o toj bolesti nauče nešto više, Hollingsworth putem web-a 24 sata dnevno »emitira« svoj život sa suprugom Phyllis i njihovo petoro usvojene djece.</p>
<p> Osim snimaka iz njihovog kućanstva, na adresi www.theaidschannel.com nalaze se i razni podaci o lijekovima, liječnicima, grupama za podršku te načinima liječenja. Stranica je pokrenuta 14. veljače ove godine, Hollingswortha i njegove roditelje stajala je oko 500 tisuća kanadskih dolara, a do sada ju je posjetilo više od devet milijuna posjetitelja širom svijeta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="30">
<p>Vujić razriješio Slobodana Propsperova Novaka</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić razriješio je ravnatelja Dubrovačkoga ljetnog festivala Slobodana Prosperova Novaka, budući da nije podnio ostavku na mjesto ravnatelja, koju je od njega zatražio proteklog tjedna na sjednici Festivalskog vijeća. Odluku je ministar donio na osnovi Pravilnika o statusu, ustrojstvu i financiranju Dubrovačkoga ljetnog festivala, priopćeno je iz kabineta ministra. </p>
<p> Ostavke odgovornih osoba Dubrovačkog ljetnog festivala ministar kulture zatražio je na sjednici Festivalskog vijeća, 17. studenoga u Zagrebu, nakon što nije prihvaćeno izvješće o ostvarenju 51. dubrovačkog ljetnog festivala. Izvješće o ostvarenju 51. dubrovačkog ljetnog festivala nisu prihvatili ni dubrovačko Gradsko poglavarstvo, kao osnivač Festivala, niti Ministarstvo kulture, ni Festivalsko vijeće: osam glasova protiv i dva suzdržana na spomenutoj sjednici. </p>
<p> Festivalsko vijeće nije prihvatilo financijsko izvješće, jer ga je ocijenilo netransparentnim, zatim što podnositelj izvješća nije dopunio privremeno izvješće kako je zaključeno na sjednici Festivalskog vijeća 23. listopada, niti je troškove prikazao uobičajenom metodologijom, pa Vijeće nije moglo utvrditi točan iznos gubitka u financijskom poslovanju 51. festivala.</p>
<p> Istodobno procijenjeni gubitak veći je od milijun kuna što nije u skladu s odlukom Festivalskog vijeća prema kojoj troškovi Festivala nisu smjeli prekoračiti osigurana sredstva, odnosno prihode Festivala. Izvješće nije također udovoljilo traženju Festivalskog vijeća da se odvojeno iskažu troškovi, odnosno financijsko poslovanje Kazališne kuće i 51. festivala čime je Vijeće onemogućeno u nadzoru utroška proračunskih sredstava iz državnog, županijskog i gradskog proračuna. Također ne sadrži objašnjenja za sukobe do kojih je došlo između dubrovačkoga gradonačelnika i ravnatelja Festivala, te između ravnatelja Festivala i ravnatelja glazbenog programa, što ukazuje na ozbiljan nedostatak neophodne suradnje i onemogućuje sagledavanje perspektive Festivala. </p>
<p> Ministar kulture je, uz navedene nedostatke Izvješća, kako stoji u priopćenju, upozorio i na mnoge druge nedosljednosti i nepotpunosti Izvješća (neiskazivanje posebno plaćenih od neplaćenih troškova, neusklađenosti iskazanih iznosa troškova i prihoda u dva izvješća dana za isto razdoblje, vlastiti prihodi u prvom izvještaju bili su iskazani u većem iznosu...). Inače na sjednici Festivalskog vijeća pozdravljena je namjera dubrovačkoga gradonačelnika da Gradsko poglavarstvo zatraži izradu posebne financijske revizije poslovanja Festivala. </p>
<p> Kao što je poznato, Valter Dešpalj, ravnatelj glazbenog programa, podnio je svoju ostavku ranije, a Joško Juvančić, ravnatelj dramskog programa, na sjednici Vijeća. Njima je ministar zahvalio na dosadašnjim pozitivnim prinosima Festivalu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Demistificiranje pojma »Zapadni Balkan« </p>
<p>Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu / Predstavljena knjiga Anđelka Milardovića pod naslovom »Zapadni Balkan«, u nakladi »Panlibera« </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Rijetko se neka knjiga u Hrvatskoj, datumom svoga izlaska, podudara s međunarodnim događajem kojim je potaknuta. Riječ je o velikom političkom skupu koji upravo počinjer u Zagrebu koji će okupiti predstavnike iz petnaest zemalja Europske unije, Hrvatske i drugih zemalja. Što znači pojam »Balkan«? Neke odgovore na to goruće pitanje nudi knjiga dr. Anđelka Milardovića »Zapadni Balkan« koja je u srijedu predstavljena u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Knjiga je objavljena u nakladi »Panlibera« iz Zagreba, edicije kojoj je pokretač i koncepcijski moderator upravo Anđelko Milardović, glavni i odgovorni urednik.</p>
<p>»U sociologijskom i politologijskom smislu polazimo od teze da je hrvatsko društvo u procesu globalizacije i da će s tim povezani procesi uvelike odrediti njegovu budućnost. Radi se o budućnosti središta ili periferije u europskom prostoru«, rekao je na predstavljanju autor Anđelko Milardović, i nastavio: »Hrvatsko je društvo svrstano pod kišobran zapadnoga Balkana, bez obzira na razvoj u odnosu na ostala društva ex-Jugoslavije minus Slovenija i plus Albanija, na utkane sredozemne i srednjoeuropske kulturne krugove, zahvaljujući političkim propustima hrvatske politike iz bliske prošlosti, ali i međunarodnim interesima i okolnostima.«</p>
<p>Dr. Milardović prikazuje u knjizi političke ideje i inicijative o rekonstrukciji prostora bivše Jugoslavije od 1993. do 2000. U knjigu je uvrstio dokumente Europske unije, dokumente Pakta o stabilnosti i druge dokumente (neke i s Interneta) u svezi s idejama o rekonstrukciji Balkana. »Bez pretjerivanja se može reći da je ovo vrijeme preslagivanja, preuređenja i stvaranja nove političke slike onih odnosa koji će nam odrediti naše živote u idućih pedeset i više godina«, zaključio je Milardović.</p>
<p>»Moramo biti svjesni da planeri globalizacije, uz istraživalačka iskustva, koriste i dezinformacije i laži«, rekao je na predstavljanju knjige prof. dr. Eduard Kale. Objasnio je pojavu zamagljivanja pojmova jer se stapaju zemljopisni i kulturni pojmovi. Sredozemlje je, primjerice, sredozemni pojam za sredozemno more. Pita se kakve veze u tom okružju ima grčka kultura s libijskom i marokanskom. Dakle, u pojam europska kultura trpa se istočna i zapadna kultura, a to unosi zbrku od Bismarcka do danas.</p>
<p> Dr. Kale smatra da Balkan znači »skup plemena koja međusobno ratuju«, a drži da se sada očituju i različiti interesi. Gdje je Hrvatska između prodora istočne i zapadne crkve te prodora islama preko Drine? Današnja Republika Hrvatska ima veze s Balkanom kao što to ima Francuska s Italijom, a čvrste je veze imala samo u Kraljevini Jugoslaviji, smatra dr. Kale. Napomenuo je da je HDZ mobilizirao Hrvate za izlazak iz Balkana ušavši u Vijeće Europe i Ujedinjene narode te smatra da Hrvatsku više nitko ne može vratiti na Balkan.</p>
<p>»Jesmo li mi Hrvati spremni na činjenicu da netko raspravlja o nama i da li u tome vidimo ono čega nema«, zapitao se na predstavljanju knjige prof. dr. Ljubomir Antić. Naglasio je da je problem u moći one strane koja nameće interes. Oni koji uređuju ovaj prostor podrazumijevaju, nadam se, mir kao osnovni princip udobnosti, zaključio je prof. dr. Antić.</p>
<p> Prof. dr. Zdravko Tomac istaknuo je na predstavljanju da su nam potrebni politolozi kao Milardović, kako bismo demistificirali ono što nam se upravo događa, to jest, kako bismo saznali hoće li ili neće Hrvatska biti zarobljenik zapadnog Balkana. »Odgovor je u ovoj knjizi, koju sam pročitao, i mogu reći da se sada manje bojim pojma zapadni Balkan. On je, naime u našim glavama«, zaključio je prof. dr. Tomac. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Diplomacija zatajila u promociji umjetnosti</p>
<p>Kulturno informativni centar / Održana tribina pod nazivom »Hrvatska umjetnost u svijetu« / Igor Zidić i prof. dr. Zvonko Maković govorili o svojim iskustvima u predstavljanju hrvatske umjetnosti </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Tribina pod nazivom »Hrvatska umjetnost u svijetu« održana je u srijedu na večer u Kulturno informativnom centru (KIC), a na njoj su gostovali dvojica istaknutih povjesničara umjetnosti, kritičara i pjesnika - Igor Zidić i prof. dr. Zvonko Maković. Voditelj tribine Milan Bešlić napomenuo je da je njezin cilj dotaknuti probleme s kojima su se naši umjetnici, muzealci i galeristi susretali u posljednjih deset godina, a gosti na tribini su mjerodavni govoriti o tim pitanjima, budući da je Zidić dva puta bio hrvatskim izbornikom za nastup na Venecijanskom biennalu (1993. i 1995. godine), a dr. Maković je kao izbornik za Biennale 2001. godine odabrao slikara Julija Knifera.</p>
<p>Zidić je istaknuo da o temi može govoriti samo na temelju vlastitog iskustva i uvida, a o onome što su učinili neki njegovi kolege ne može govoriti jer o tome još nema nikakvih sistematiziranih podataka. Podsjetio je na dileme koje je imao 1993. godine, kada se pitao je li uopće pristojno predstavljati hrvatsku umjetnost dok ljudi u Hrvatskoj ginu. Shvatio je da na taj način može samo pomoći svojoj domovini i na Biennalu je predstavio suvremenu Hrvatsku i njenu umjetnost. Odabrao je tri autora mlađega naraštaja: Željka Kipkea, Milivoja Bjelića i Ivu Dekovića. Spomenuo je i brojne poteškoće koje su pratile taj prvi samostalni nastup Hrvatske nakon 1942. godine. Povukao je paralele između hrvatskoga nastupa u Veneciji 1942. i 1993. godine. Ivo Šrepel je bio izbornik 1942., a prema Zidićevu mišljenju ta selekcija je bila sjajna. Šrepel je u jeku Drugoga svjetskog rata odlučio na Biennalu prikazati francuski utjecaj na hrvatske umjetnike i doista je časno, bez obzira na tadašnju politiku, predstavio hrvatsku umjetnost. </p>
<p>Prof. dr. Zvonko Maković drži da afirmaciji hrvatske umjetnosti u svijetu trebaju pridonijeti i diplomati, koji su dosad u tome često zatajili. »Nije samo na umjetnicima, povjesničarima umjetnosti i galeristima odgovornost za promicanje naše umjetnosti - dijeli ju i diplomacija koja bi trebala naučiti 'živjeti' sa svojom umjetničkom sredinom«, istaknuo je Maković. Struka često osjeća da nije napravila najviše za afirmaciju hrvatske umjetnosti u svijetu, ali pitati treba i što je učinila naša diplomacija da se naša kultura i umjetnost bolje predstave u svijetu.</p>
<p> Kao pozitivan primjer djelovanja u promociji kulture vlastite zemlje Maković je spomenuo dr. Waltera Mariu Stojana, direktora Austrijskoga kulturnog centra u Zagrebu. Nasuprot tomu, loše je ocijenio rad hrvatske predstavnice za kulturu u Beču Mirjane Bohanec-Vidović.</p>
<p>Kao zaključak tribine gosti su se složili da bi rezultati međunarodne kulturne suradnje bili puno bolji kada bi institucije kao što su muzeji i galerije mogle slobodnije odlučivati o suradnji s istim tim institucijama u drugim zemljama.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Gradovi mrtvih svjedoče o gradovima živih</p>
<p>Međunarodni istraživački centar za arheologiju Medulin-Brijuni Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Istri / 6. međunarodno arheološko savjetovanje o temi » Grad mrtvih uz grad živih« / Arheološka istraživanja nekropola postaju multidisciplinarna</p>
<p>PULA, 23. studenoga </p>
<p> - Da se o nekropolama odnosno gradovima mrtvih, što su kroz cijelu povijest rasli uz gradove živih, i danas bave arheolozi ne samo iz Hrvatske već i Europe i cijelog svijeta, potvrdio je i drugi dan Međunarodnog arheološkog savjetovanja u Puli, jutarnju sesiju koju su vodili uvaženi gosti iz Europe.</p>
<p> Zbog čega i danas arheologe zanimaju tolika povijesna grobišta? Nekropole, koje su se od najstarijih vremena ljudskoga roda prostirale uz nastambe i putove, imale su stalan dodir s akropolama (gradovima živih), a prolaznici i namjernici kontakt s mauzolejima, stelama, cipusima i grobnim edikulama. Živi su pokapajući mrtve nastojali zadržati u sjećanju njihove duhovne i općeljudske vrednote, pa je tako kult mrtvih prizivan i njegovan među živima. Kult mrtvih, pak, podrazumijevao je i njihovu popudbinu: u grobove su polagani predmeti kojima su se služili za života. Danas ti predmeti otkrivaju ne samo status mrtvih, već i kulturu vremena u kojem su živjeli. Stoga svako pronađeno i istraženo groblje otkriva novu zanimljivu priču koja se slaže u veliki mozaik kulture i civilizacije pojedinih područja.</p>
<p>Iako je tema izlaganja Francisa Tassauxa sa Sveučilišta Bordeaux bila »Svijet mrtvih u rimskoj Galiji«, poznati je francuski arheolog krećući od prve sinteze o mrtvima u svijetu mrtvih u Galiji (1951.), koja se bazirala isključivo na epigrafičkom pristupu proučavanja grobnih spmenika, obrazložio promjene u pristupu istraživanja nekropola koje su se razvijale u skladu s novim znanstvenim spoznajama i pristupima. Još početkom osamdesetih istraživanja su bila usredotočena na spašavanje i očuvanje grobova te proučavanje načina ukopa. Potom se više pozornosti počelo posvećivati proučavanju unutarnjeg uređenja nekropola, njihovu mjestu u urbanoj topografiji kao i njihovu odnosu s neposrednim okružjem. Devedesetih godina pristup arheološkim istraživanjima poprima sociološki karakter, što se potvrđuje sve većim zanimanjem za povlaštene grobnice kao što su, primjerice, i grobovi galskih pisara u službi rimske vojske. Najnovija gledišta, pak, temelje se na fizičkoj antropologiji, proučavanju jedne demografske skupine. Na taj način mrtvi postaju glavne ličnosti kojima se bavi grobna arheologija. Da bi istraživanja i rezultati bili što precizniji, ona postaje interdisciplinarnom jer mora uključiti i druge stručnjake kao i laboratorijska istraživanja.</p>
<p>Nadgrobnom epigrafijom, koja iskazuje jezik što povezuje svijet živih i mrtvih, predstavljajući tako način komunikacije, bavila se i Isabel Roda s Autonomnog sveučilišta Barcelone, koja je šesti put sudionik pulskih arheoloških skupova. U opsežnom izlaganju predočila je funeralne formule na latinskim natpisima Hispanije. Predstavila je epigrafiju u razdoblju od 3. st. pr. Krista, doba rimske vladavine u Hispaniji, pa sve do 8. stoljeća nakon Krista, što je potkrijepila i primjerima kršćanske epigrafije.</p>
<p>O odrazu svjetovne vlasti na grobnim spomenicima, potkrepljenom nekim noričkim i panonskim primjerima, govorila je Marijeta Šašel-Kos s Instituta za arheologiju ZRC SAZU u Ljubljani. Istaknuvši kako su rimska groblja bolje odražavala svakodnevni život nego što to čine današnja, Marijeta Šašel-Kos je ustvrdila da su rimske nekropole na više načina bile dijelovi gradova živih. Potkrijepila je to primjerima imućnijih slojeva koji su željeli da se njihov visoki položaj vidi i na njihovim nadgrobnim spomenicima, koji su bili skupi, bogato urešeni reljefima, scene kojih su predstavljale atribute njihove moći.</p>
<p> Zoran Gregl iz Arheološkog muzeja u Zagrebu bio je jedini hrvatski arheolog u jutarnjem dijelu savjetovanja. Govoreći o nekropolama ranocarskog razdoblja u hrvatskom dijelu provincije Gornje Panonije, pokazao je važnost nekropola na 58 lokaliteta u sjevernoj Hrvatskoj. Svi su ti grobovi paljevinskoga tipa, a nastali su u rasponu od augustovskog razdoblja do Markomanskih ratova. Njihovi oblici variraju od takozvanih noričko-panonskih tumula, preko zidanih i oslikanih grobnica, do jednostavnih ukopa u zemljanu jamu ili grobova građenih od kamena u tehnici suhozida.</p>
<p> Kao i svake godine, arheološko savjetovanje u Puli prati i nekoliko prigodnih arheoloških izložbi. Tako je i Županijski muzej iz Šibenika pripremio izložbu »Arauzona-Velika Mrdakovica-Liburnski grad i nekropola« koja je otvorena u Domu hrvatskih branitelja. </p>
<p>Vesna Kusin i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ermitaž gostuje u Londonu</p>
<p>LONDON, 23. studenoga</p>
<p> - Stalna izložba jednog od najpoznatijih svjetskih muzeja,»Ermitaž« iz Sankt Peterburga otvorena je u Londonu. Princ Charles obišao je Somerset House, mjesto gdje je izložba postavljena, nakon što ju je i službeno otvorio. Nakon što je model »sovjetske državne kulturne subvencije« nestao, a Rusija se okrenula tržišnoj ekonomiji, mnogi ruski muzeji suočavaju se s novčanim poteškoćama. Primjer »Ermitaža« je ipak specifičan zbog njegovih posebnosti, veličine i umjetničkih dragulja koje posjeduje. Iako se nikad nije moglo reći da nema posjetitelja (godišnje ga je obišlo više od l,7 milijuna ljudi), muzej je praktički pred bankrotom. Izložba u Londonu samo je dio većeg projekta prikupljanja novca i obnove velikog muzeja, u kojem se predviđa gostovanje u Amsterdamu i u muzeju »Guggenheim« u New Yorku. Očekuje se da bi prihod od tih gostovanja mogao doseći šest milijuna funta.</p>
<p>No nije jedino važno skupiti tako potrebna sredstva, kaže direktor sanktpeterburškog muzeja, Mihail Piotrovski. Jednako je važno da će se od Zapada moći učiti o tome kako prikupljati novac i privući pokrovitelje, jer se više ne može živjeti od državnih subvencija. Zbirka koja je došla u London, obilježena je ruskom caricom Katarinom Velikom - osnivačicom »Ermitaža« i njegovom velikom štovateljicom. (L. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dar esperantistima </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Zagrebačko Esperantsko društvo »Bude Borjan« dobilo je novčani dar za esperantsku knjižnicu. Dar je dao Svjetski savez esperantista u ime danske Zaklade Thorsen. Danski književnik Paul Thorsen pokrenuo je sa svojom suprugom Zakladu Roma i Paul Thorsen s nakanom da obogati esperantske knjižnice u svijetu. Od 1997. nagrađene su 43 esperantske knjižnice u svijetu. Ovogodišnje novčane potpore dobilo je petnaestak knjižnica u Aziji, Južnoj Americi i Europi. Esperantsko društvo »Bude Borjan«, koje ove godine obilježava 55. obljetnicu rada, natjecalo se za donaciju kojom bi uspostavilo zavičajnu zbirku svojih članova koji su knjige objavljivali u inozemstvu. Klupska zbirka ima oko 4.000 knjiga, od kojih je 1500 katalogiziranih. Najstarija knjiga u knjižnici je Esperantska gramatika Danice Bedeković pl. Pobjenički iz 1909. Društvo je ove godine objavilo gramatiku svog člana Mirka Manner- Mamužića »Kompendij esperantske gramatike«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Proširenje liste svjetske baštine </p>
<p>ZAGREB/PARIZ, 23. studenoga</p>
<p> - UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu održat će svoje 24. godišnje zasjedanje u Cairnsu, u Australiji, od 27. studenoga do 2. prosinca, tijekom kojeg će upisati nove kulturne i prirodne znamenitosti na listu svjetske baštine i dopuniti listu ugrožene svjetske baštine. Odbor će ove godine razmotriti 71 znamenitost koju su predložile 43 zemlje. Dvije zemlje, Azerbajdžan i Malezija, predlažu znamenitosti prvi put. Nove znamenitosti trebale bi biti objavljene 30. studenoga, dok bi se promjene na listi ugrožene svjetske baštine trebale obznaniti 28. studenoga.</p>
<p> Zasjedanju Odbora prethodi od 23. do 28. studenoga Forum mladih za svjetsku baštinu, osmi događaj te vrste, ali prvi koji se održava u području Pacifika, priopćeno je iz službe za tisak UNESCO-a. Međuvladin Odbor za svjetsku baštinu uključuje 21 zemlju članicu izabranu na šest godina od Glavne skupštine zemalja članica Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (iz 1972.). Konvencijom se trenutno štiti 630 znamenitosti od »iznimne univerzalne vrijednosti« - 480 kulturnih znamenitosti, 128 prirodnih i 22 miješanih u 118 zemalja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Književna večer o Maruliću u Trstu </p>
<p>SPLIT, 23. studenoga</p>
<p> - Obilježavanje 550. obljetnice hrvatskoga i europskog književnika i humanista Marka Marulića nastavlja se i nakon 18. kolovoza, rođendana toga najslavnijeg i najpoznatijeg Splićanina. Nakon znanstvenoga skupa što je nedavno održan u Torontu, ovoga petka i u Trstu će biti riječi o velikom trojezičnom djelu slavnoga Marula. Naša dva istaknuta marulologa Mirko Tomasović i Bratislav Lučin, ravnatelj splitskoga centra »Marulianum« za proučavanje djela Marka Marulića, u hrvatskom konzulatu u Trstu priredit će književnu večer uz dva zanimljiva predavanja.</p>
<p> Mirko Tomasović govorit će o temi »Marko Marulić i Dante«, a Bratislav Lučin o Marulićevoj renesansi na kraju 20. stoljeća. </p>
<p>Naime, tijekom proteklih nekoliko desetljeća Marulićevo djelo rasvijetljeno je s nekoliko novih i zanimljivih spoznaja koje su prepoznali ne samo znanstvenici i proučavatelji Marulova života nego i izdavači u nas, ali i u svijetu. Uz bogatu zbirku novih spoznaja, tiskanih djela, studija i prijevoda te uz dva međunarodna znanstvena skupa, javnost je u proteklih 10-ak godina bila upoznata i s nekoliko velikih otkrića vezana uz autora slavne »Judite«.</p>
<p> Godine 1990. sasvim slučajno, prekopavajući po venecijanskom Državnom arhivu, Miloš Milošević pronašao je sedam nepoznatih Marulićevih pisama koja otkrivaju tek dijelove bogate Marulićeve korespodencije. Godine 1993. opet sasvim slučajno, dr. Darko Novaković u rukopisnoj zbirci Britanske knjižnice nailazi na autograf Marulićeva »Životopisa sv. Jerolima« iz 1507. godine, a već 1995. u Sveučilišnoj knjižnici u Glasgowu nailazi na »Marulićeve glasgowske stihove«.</p>
<p>Književna večer u Trstu bit će prigoda da se talijanskoj znanstvenici Fedori Ferluga-Petronio dodijeli nagrada Dana hrvatske knjige »Davidias« koju je autorica 1999. godine u ime Društva hrvatskih književnika dobila na Marulićevim danima, ali je bila spriječena preuzeti ju. Podsjetimo, nagrada »Davidias« dodjeljuje se za najbolji prijevod iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu ili studiju inozemnog kroatista. </p>
<p>Fedora Ferluga-Petronio nagradu je zaslužila svojom vrijednom studijom »Grčki i latinski izvori u Junija Palmotića«. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Gutenbergova Biblija na Internetu</p>
<p>LONDON, 23. studenoga</p>
<p> - Gutenbergova Biblija iz 15. stoljeća, prva knjiga tiskana na zapadu, naći će se, zahvaljujući stručnoj tehničkoj ekipi Sveučilišta Keio iz Japana i kustosima »Britanskih knjižnica« - na Internetu. To je ujedno i najstariji pisani dokument koji je ikad objavljen na Internetu, a svrha toga projekta je da Gutenbergova Biblija bude dostupna školarcima, studentima i svima koje to zanima. »Britanske knjižnice« u posjedu su dvaju primjeraka Gutenbergove Biblije, jedan tiskan na papiru i drugi na tankom pergamentu. Oba su stavljena na Internet da bi ljubitelji knjige vidjeli razliku među njima. Biblija stara više od 500 godina, nagrizena zubom vremena, tako je prvi put postala dostupna svima onima koji bi ju željeli vidjeti. Desetero istraživača i tehničara iz tokijskog Sveučilišta Keio i japanske telekom kompanije NTT provelo je dva tjedna u knjižnici kako bi digitalizirali stranice. To je samo dio projekta koje pripremaju »Britanske knjižnice« da bi sačuvale neke vrijedne i rijetke primjerke knjiga, ali i napravila nacionalnu digitalnu mrežu knjižnica, čiji se projekt očekuje idućih godina a stajao bi 25 milijuna funti. »Britanske knjižnice« imaju fond od nekoliko milijuna knjiga i najvažnije im je sačuvati ih od uništenja, tvrdi sudionik projekta Gutenbergove Biblije, Kristian Jensen, kustos za stara izdanja »Britanskih knjižnica«. (L. Č.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="39">
<p>Zajec: Odustajem od kandidature!</p>
<p>Velimir Zajec je odustao od kandidature za mjesto izbornika, no ostaje pitanje je li odstupio zato što je »razočaran« izborničkom kampanjom, ili je možda primio kakvu »gentlemansku« sugestiju s vrha / Unatoč Zajecovom odlasku, izborničko mjesto po svemu sudeći neće preuzeti ni njegov donedavni protukandidat Josip Skoblar</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Dinamov direktor Velimir Zajec u četvrtak je iznenada odustao od kandidature za mjesto izbornika hrvatske nogometne reprezentacije. Čovjek koji je do jučer slovio kao »prva palica 'vatrenih'« naglo je spustio glavu i odmahnuo rukom.</p>
<p>No, zasad uvijek ostaje otvoreno pitanje je li Zajec odstupio zato što je »iznerviran i razočaran« izborničkom kampanjom i medijskim licitranjem znanih i neznanih, ili je možda razlog njegova povlačenja nešto drugo. Poznato je, naime, da Zajec još nema potrebnu licencu, bez koje njegove trenerske kompetencije nemaju adekvatnu težinu. Barem na papiru... Stoga nije isključeno da je Zajec primio kakvu »gentlemansku« sugestiju, da mu je netko iz hrvatskog nogometnog vrha sugerirao da se sâm povuče, prije nego što mu afera s licencom u potpunosti naruši trenerski ugled. </p>
<p>- Ne želim nikoga moliti niti se nametati i zato odustajem od kandidature za izbornika hrvatske reprezentacije, započeo je Zajec. - Odustajem bez obzira na obećanje da će licenca stići u određenom roku. S obzirom da je važna diploma s naših fakulteta, ja nisam zadovoljio kriterije. No, ima mnogo razloga za ovaj potez, bilo je mnogo raznih istupa u medijima, vrijeđanja, i u takvoj situaciji ne bih mogao mnogo napraviti. Uostalom, u Dinamu je ostao nezavršen posao. Ovu sam odluku donio i nakon razgovora s predsjednikom kluba Mirkom Barišićem. Mislimo da je u ovome trenutku i za mene i za klub važnije da ostanem ovdje. Sad sam odlučniji nego ikad prije da će ovaj klub funkcionirati kako treba, bit ćemo dosljedniji, oštriji i principijelniji u izlaženju iz problema koje smo naslijedili.</p>
<p>Priča o »nasljedstvu« inicrala je, jasno, i dodatno objašnjenje...</p>
<p>- Kad vidim sve izjave i tko se sve pokušava uvaliti u klub, onda sam još odlučniji u namjeri da ostanem. Tko se pokušava uvaliti? Oni koji su uništili klub, koji su ga gurnuli u dugove veće od 20 milijuna maraka. Na njih mislim! Ipak, jednog dana ćemo sigurno izaći s čvrstim brojkama i egzaktnim pokazateljima. </p>
<p>Što je, dakle, presudilo? Zajec tvrdi da je u pitanju mnogo detalja, a neke je ipak izdvojio.</p>
<p>- Kad vidim izjave nekih igrača i svih onih koji su bitni ili nebitni... Neki se diče »sarajevskim diplomama«, a ja takvih imam desetak, što iz Grčke, što iz SAD-a... Ipak, kriteriji su napravljeni i to treba poštivati. Evo, vidim da je i Robertu Prosinečkom drago da će pomoći reprezentaciji, a vjerujem da se meni ne bi odazvao...</p>
<p>U svakom slučaju, reprezentacija je kod Zajeca, barem zasad, završena tema. Ona prva, vezana uz Dinamo, sa sobom opet nosi niz problema. Pitanje trenera još uvijek nije apsolvirano, na klupu će privremeno sjesti Hrvoje Braović i Željko Stinčić...</p>
<p>- Većina misli da je moj utjecaj na trenera presudan. Imam previše posla da bih se bavio i tim stvarima. Jasno, o tim temama volim pričati, ali konačnu odluku donosi trener. Moj je utjecaj na njega minimalan. Svaki trener odlučuje o svojoj sudbini i teško je onda ulaziti u sve to i miješati se u njegov posao. Trener mora biti apsolutno samostalan u svome radu, a mislim da nitko ne bi ni prihvatio trenerski posao ako bi se drugi miješali u njegov rad. Važno je da su nam ambicije i dalje velike. Uspjet ćemo se srediti i vjerujem da ćemo se s Osijekom, kao najvećim favoritom, i Hajdukom, koji se polako diže, ravnopravno boriti za prvo mjesto.</p>
<p>Donedavni trener Marijan Vlak će, po svemu sudeći, preuzeti novu funkciju. Bit će skaut.</p>
<p>- Vlak je željan posla, u subotu ili nedjelju će krenuti u akciju, gledat će neke igrače. To mu je u ovome trenutku i svojevrsna relaksacija i tu može dati najviše. Jesmo li razgovarali o novom treneru? Jesmo. Razni tipovi se javljaju, i treneri i netreneri. Dotaknuli smo mnogo imena, ali još nismo došli do toga tko bi mogao preuzeti tu ulogu. </p>
<p>Dinamov je direktor na kraju samo dodao kako se u klubu odlučno kreira transfer-lista.</p>
<p>- Jest, bit će transfer-lista, kako za igrače, tako i za ljude unutar kluba. Kad sam dolazio, dobio sam zadatak smanjiti pogon za 30-40 posto. No, ipak smo se vodili socijalnim motivima, pa smo umjesto toga smanjili materijalni dio. Svi smo se nečega odrekli da sačuvamo ljude. Međutim, oni nisu korektni i počeli su voditi svoju politiku. Ostat će samo oni koji vole klub i koji se za njega žrtvuju, zaključio je Zajec, dodavši:</p>
<p>- Moja odluka je definitivna i idemo u »fajt« sa svima i protiv svih.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Goran Prpić novi izbornik hrvatskih tenisačica</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Četvrta točka dnevnog reda šeste sjednice Upravnog odbora Hrvatskog teniskog saveza oduzela je najviše vremena okupljenim članovima UO-a. No, rezultat glasovanja nakon brojnih polemika uzrokovanih negodovanjem Saše Hiršzona, bio je očekivan - za novog izbornika Fed kup reprezentacije Hrvatske izabran je Goran Prpić, koji nije bio nazočan na sjednici. Ukupno pet članova UO-a favoriziralo je Prpića, jedino se Hiršzon oštro protivio takvoj odluci...</p>
<p>Dosadašnji izbornik hrvatskih tenisačica, Saša Hiršzon, koji je ove godine vodio reprezentaciju na turniru Svjetske skupine u Bariju, bio je središnja figura sjednice. Naime, izvješće koje je nakon turnira u Italiji predočio HTS-u ocijenjeno je odličnim, a njegov rad zadovoljavajućim. Ohrabren reakcijom čelnih ljudi HTS-a Hiršzon je smatrao kako će mu ukinuti status privremenog izbornika. Ipak, objavljen je natječaj za novog izbornika, na koji se Hiršzon oglušio, smatrajući vjerovatno kako će njemu biti ukazano povjerenje usprkos prijavljenim kandidatima. Stoga je u četvrtak pokušao osporiti Prpićevu kandidaturu, govoreći kako njegov program nije definiran, te kako nije imenovao svoje pomoćnike niti se izjasnio kolika primanja očekuje. Naglasio je i neuspjeh Prpića kao Davis kup izbornika, budući da je Hrvatska »potponula u treću Svjetsku skupinu za vrijeme njegove vladavine«. Ujedno je i predložio Velimira Zovka za novog izbornika, jer »on ima sve predispozicije da vodi naše tenisačice na najbolji mogući način«.</p>
<p>- Moramo priznati kako smo pogriješili u Sašinom slučaju. Uvjeravali smo ga da je obavio odličan posao u Bariju. Stoga smatram da smo ga morali podržati, riječi su Bore Jovanovića, kojima je pokušao podržati Hiršzona. Ipak, prilikom glasovanja Jovanović se opredijelio za Prpića, za kojega smatra kako ima autoritet i ugled potreban hrvatskim reprezentativkama.</p>
<p>Osim o novom izborniku te protokolarnim stvarima raspravljalo se i o prošlom Davis kup susretu Hrvatske i Obale Bjelokosti u Rijeci te nadolazećem susretu hrvatskih tenisača s izabranom vrstom Austrije. Rijeka je prema izvješću bila prilično slab domaćin, što će reći kako joj neće tako brzo biti povjerena organizacija ovakve manifestacije. A kao najozbiljniji kandidat za susret Hrvatske i Austrije istaknuo se Osijek. (I M.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ivanišević predao zbog nedostatka reketa!</p>
<p>BRIGHTON, 23. studenoga</p>
<p> - Goran Ivanišević okončao je nastup na 375.000 vrijednom ATP teniskom turniru u engleskom Brightonu na nesvakidašnji način. Naime, Ivanišević je morao predati susret drugog kola Korejancu Hyung-Taik Leeu kod rezultata 7-5, 6-7 (3), 3-1, budući da su pukle žice na svim njegovim reketima te nije imao mogućnost nastaviti susret.</p>
<p>A hrvatska kombinacija Ivanišević - Ljubičić sa 7-6 (7), 7-6 (5) svladala je u susretu prvog kola treće nositelje na turniru, južnoafrički par Barnad - Koenig. U drugom kolu očekuju ih njihovi sunarodnjaci Rosner i Weir-Smith, koji su sa 6-2, 7-6 (6) bili bolji od Engleza Childsa i Nelsona.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Woodruff - Goellner 6-4, 3-6, 6-2, Lee - Ivanišević 7-5, 6-7 (6), 3-1 predaja, Furlan - Goldstein 7-5, 6-4, Cowan - Sanguinetti (7) 6-4, 6-3, Hrbaty (2) - Popp 4-6, 6-1, 6-0. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ivanu fasciniraju »grand prix« mitinzi</p>
<p>I nakon zlata koje je osvojila na SP u Čileu, kladivašica Ivana Brkljačić trenira u istim, lošim uvjetima / I dalje ću se oslanjati na ono što imam, a to su volja i trening, kaže Ivana</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - U hrvatskom su sportu svjetski prvaci tako rijetki. S obzirom na to, rijetke su i prigode da vas posjeti svjetski prvak, kao što je to u četvrtak učinila kladivašica Ivana Brkljačić. </p>
<p>U posjetu sportskim redakcijama Ivana Brkljačić je svratila i do sportske rubrike Vjesnika. Vedra, simpatična i lijepa, osvježila nam je dan. Sa zanimanjem je razgledala arhivu fotografija u kojoj se posebno čuvaju njene nedavne slike sa SP u Čileu, gdje je osvojila naslova svjetske prvakinje u bacanju kladiva.</p>
<p>Gledajući jednu fotografiju, rekla je:</p>
<p>- Pod ovu je fotografiju potpis bio »suze radosnice«. Ali ne! To sam zaista plakala kad sam prijestupila, objašnjavala nam je Ivana. </p>
<p>Uz fotografije, koje smo joj poklonili, pitali smo Ivanu za planove. Nedavno je bila na operaciji mandula, što podrazumijeva i oporavak.</p>
<p>- Oporavak će potrajati još tjedan dana, očekujem da ću početi trenirati 1. prosinca. Kako je prošla operacija? Pa, bila je dosta bolna, no morala sam ići da ne bih imala poteškoća za priprema i natjecanja.</p>
<p>• Koja vas natjecanja očekuju sljedeće sezone?</p>
<p>- Sezona će početi dogodine u svibnju, dakle imat ću dosta vremena za pripreme. Imam mnogo ciljeva, pa se nemam vremena ni osvrtati na događaje iz Čilea, kad sam postala svjetska prvakinja. Želim otići na seniorsko SP u kanadski Toronto i tamo odigrati zapaženu uogu, a privlače me i nastupi na »grand prix« mitinzima. Ti me mitinzi i inače fasciniraju, mislim da bi tu mogla biti ona prava...</p>
<p>• Nakon osvajanja naslova svjetske prvakinje, jesu li se vaši uvjeti za bavljenje vrhunskom atletikom išta poboljšali? </p>
<p>- Nažalost, nisu. Ali nadam se da hoće. Zasad je još uvijek sve samo na obećanjima. Priča se da ću dobiti automobil od sponzora, bilo je razgovora, vidjet ćemo što će od svega biti... Uglavnom, i dalje ću se morati osloniti samo na ono što imam, a to su volja i trening. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Silić protiv bivšeg kluba</p>
<p>Sljedećeg će vikenda vaterpolisti Mladost-CO sudjelovati na kvalifikacijskom turniru LEN kupa, u društvu s grčkim Vouliaglamenijem, mađarskim Szentesom i talijanskom Pescarom</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga </p>
<p> - Trener vaterpolista Mladost-Croatia osiguranja Bruno Silić imat će uskoro prigodu vidjeti momčad s kojom je donedavno radio. Naime, idućeg će vikenda zagrebački vaterpolisti u Ateni nastupiti na preliminarnom turniru LEN kupa, europskog natjecanja koje bi Mladost željela osvojiti, kad već ne nastupa u najprestižnijem natjecanju, Ligi prvaka.</p>
<p>Uz Mladost-CO, na turniru će nastupiti grčki Vuoliaglameni, mađarski Szentes i talijanska Pescara. Dalje idu dvije najbolje momčadi. »Mladostaši« će prvu utakmicu igrati u petak protiv Szentesa u 16 sati. U subotu će im suparnik biti (18 sati) Pescara, a posljednjeg dana (11 sati) igrat će protiv Vouliaglamenija. Upravo je Pescaru u prošloj sezoni trenirao današnji trener »mladostaša«. Dok je sa Silićem Pescara bila strah i trepet za europske klubove, današnja je momčad ovoga kluba daleko ispod razine prošlogodišnjih nastupa.</p>
<p>- Nisam samo ja otišao iz tog kluba, zbog nesređene je financijske situacije gotovo cijela momčad napustila Pescaru. Mislim da će nam Talijani biti najmanji problem na atenskom turniru, kaže Silić, ističući kakko je zadovoljan formom svoje momčadi. - Još smo na početku sezone, no mislim da mogu biti zadovoljan kako momčad ispunjava obaveze.</p>
<p>Ipak, Silić će napomenuti kako se atensko odmjeravanje snaga ne smije shvatiti neozbiljno.</p>
<p>- Igrat će se na otvorenom bazenu, u Grčkoj je još uvijek toplo. Brinem se kako će se moji igrači mogli priviknuti na takve uvjete, mi smo u zatvorenom bazenu već nekoliko mjeseci. No, ipak vjerujem da ćemo se plasirati u četvrtfinale ovog natjecanja, naša je momčad ipak najjača od svih koje će nastupiti u Ateni, kaže Silić.</p>
<p>Cilj »mladostaša« ove sezone je u sva tri natjecanja doći što dalje i, dakako, ako je moguće, osvojiti što više trofeja. </p>
<p>- Naravno da ćemo LEN kupu pristupiti najozbiljnije i osvojiti ga ako nam se pruži prigoda. A prigodu možemo samo sami izboriti! </p>
<p>Trener Silić na put u Atenu poveo je sljedećih 13 igrača: Vićana, Jakovca, Darija Kobeščaka, Barača, Komadinu, Štritofa, Vrbičića, Benića, Primorca, Bukića, Vargu, Rogina, Vjekoslava Kobeščaka i Perčinića. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mavrović na sastanku karijere</p>
<p>Uđem li ponovno u ring, bit će to gotovo sigurno u nekoj lakšoj kategoriji, jer tjelesno više ne mogu odgovoriti zahtjevima teške skupine, rekao je naš boksač Željko Mavrović uoči polaska u Hannover, na sastanak s menedžerom Sauerlandom</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Bivši europski boksački prvak u teškoj kategoriji Željko Mavrović otputovao je u njemački Hannover, gdje će ovog vikenda odlučiti o eventualnom nastavku karijere. Mavrović je već pune dvije godine izvan profesionalnog ringa (u rujnu 1998. godine izgubio je od Britanca Lennoxa Lewisa), a veliku boksačku priredbu u Hannoveru iskoristit će za razgovor sa svojim njemačkim menedžerom Wilfriedom Sauerlandom. Nakon tog sastanka, naš bi se borac trebao konačno odlučiti o povratku boksu ili definitivnom kraju karijere.</p>
<p>- Odlučujući sastanak sa Sauerlandom planirao sam za petak navečer. Sauerland je uz mene otkako sam prvi put nastupio kao profesionalac i mislim da je logično da o eventualnom nastavku karijere odlučim nakon dogovora s njim. Razgovarat ćemo o mogućnostima da se vratim u profesionalni boks, ali ne u tešku kategoriju. Uđem li ponovno u ring, bit će to gotovo sigurno u nekoj lakšoj kategoriji, jer tjelesno više ne mogu odgovoriti zahtjevima teške skupine, rekao je Mavrović uoči polaska u Hannover.</p>
<p>Glavne zvijezde hannoverske priredbe bit će ukrajinsko-njemački teškaš par - Vitalij Kličko i Timo Hoffmann - koji će se ogledati u borbi za trenutno slobodan naslov europskog prvaka. Hoffman je Mavrovićev »klupski« kolega, a stariji od braće Kličko vezan je za konkurentskog menedžera Klaus-Petera Kohla. U Hannoveru će, u jednoj od predborbi, nastupiti i naš poluteškaš Stipe Drviš (također Kohlov štićenik), koji će u svom 12. profesionalnom nastupu boksati protiv Tunižanina Ridhe Soussija.</p>
<p>- Bit će to prvi Drvišev dvoboj koji ću gledati uživo. Mislim da Stipe neće imati problema u dvoboju sa Soussijem, što ne bih mogao reći za Klička. Ukoliko Ukrajinac brzo ne sruši Hoffmana, u nastavku borbe ga sigurno čeka neizvjesnost. Prije točno godinu dana sparirao sam s Hoffmanom i moram reći da se radi o iznimno hrabrom borcu i neugodnom suparniku. Vitalij Kličko nije šampion poput svog brata Vladimira i u Hannoveru mu neće biti lako, kazao je Mavrović, dodavši da se nakon hannoverske priredbe neće odmah vratiti u Zagreb, već će zbog poslovnih obveza posjetiti München i Zürich. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jozić prvi favorit za nogometnog izbornika </p>
<p>Iako »nema nikakvih problema«, Tehnička komisija Uefe nije u očekivanom roku poslala počasnu trenesku licencu za Velimira Zajeca, pa kako je i Josip Skoblar »pročitao igru« i odustao, zaista se sa zanimanjem očekuje sastanak Stručne komisije HNS i Izvršnog odbora u petak 24. studenoga kad će se izabrati nasljednik Miroslava Blaževića</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Sjedenje na dva stolca odavna se pokazalo vrlo nepouzdanim saveznikom, jer se najčešće oba istodobno izmaknu. Tako je i Vlatko Marković predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza probao igrati na dva svoja aduta za novog hrvatskog nogometnog izbornika, Zajeca i Skoblara, ali je ostao bez obojice dan uoči izbora.</p>
<p> Velimiru Zajecu, glavnom predsjednikovu favoritu, naime, ni u četvrtak 23. studenoga, dan prije konačnog izbora, nije od Uefine Tehničke komisije pristigla željno očekivana »počasna trenerska licenca«, a kao preduvjet udovoljavanju formalnosti za kandidaturu za izbornika. Zato je bila sasvim normalna reakcija Josipa Skoblara, »prve rezerve«, da uvrijeđeno nakon izvjesne strpljivosti, izuzme sebe iz kandidature, jer nije nepismen, a da ne bi shvatio za koga se uopće namješta izbor. Skoblara čak nije omekšala ni najsvježija vijest da je i Zajec odustao od kandidature. Između ostalog i zato što je u Marseilleu u međuvremenu Skoblar potpisao sjajan trogodišnji direktorski ugovor »kojim si za nekoliko generacija rješeva financijske probleme«, dočim su mu u HNS nudili jednogodišnji ugovor, s mogućnosti na još dvije godine, ako odvede »vatrene« na SP 2002 godine u Koreji i Japanu. </p>
<p> Tako će u petak Stručna komisija HNS-a vagati između preostalih kandidata, od kojih će onda istaknuti jedno ime da ga IO HNS potvrdi novim izbornikom. U bubnju će se naći, navodno sad bez posebno naglašenih favorita kad su već otpali Ivić, Osim, Barić, Zajec i Skoblar, slijedeći kandidati: Mirko Jozić, Ilija Lončarević, Ivan Katalinić, Martin Novoselac, Branko Ivanković i Stanko Poklepović. Trebao je i Ivo Šušak, ali je možda nepotrebno požurio pred rudu kad je prije dva dana odustao od kandidature, jer mu se činilo da je sve unaprije određeno. Ne računajući na mogućnost da za Zajeca ipak na vrijeme neće stići tražena potvrda kojom mu se osnažuje stručnost »a la Beckenbauer«, iako nije pohađao trenerske univerze, ali je praktičnim radom u klubovima stica nužno iskustvo, stručnost i autoritet.</p>
<p>Dogodilo se tako zapravo po tko zna koji puta ono što se obavezno događa kad Marković prepotentno, sugestivno i uvjerljivo izjavljuje da »nema nikakvih problema«. Jer, čim svojim punim baritonom posegne za tom svojom već legendarnom podštapalicom, kao da obavezno provocira čuveni Murphyjev zakon koji nepogrešivom točnošću uvijek iznjedri suprotni ishod od najavljivanog.</p>
<p> Stoga, kad nas je Marković prošli tjedan uvjeravao kako je stvar najobičnije tehnike da se Zajecu pod hitno izda mjerodavi »papir« kojeg će njegov prijatelj Roxbourgh žurno poslati, čim mu iz HNS stigne upit o Zajecu kao kandidatu za »hrvatskog Beckenbauera...«, odmah su krenule i oklade. Većina ih je išla u pravcu zaključka kako takve stvari s počasnom trenerskom licencom baš i ne idu glatko samo zato jer se to predsjedniku snilo, odnosno jer mu je prvi čovjek Tehničke komisije Uefe »takav prijatelj poput Blattera da će proceduru ubrzati mimo svih običaja«, kako se onda Zajecu, odnosno njegovim zagovarateljima za novog izbornika ne može predbacivati da rade mimo ugovorenih načela i propisanih kriterija.</p>
<p> Jer, kad je već za jednog Slavena Bilića bilo konstatirano da ne ispunjava uvjete zato što nema odgovarajuću trenersku spremu i praktičko iskustvo, onda nije bio red Zajeca gurati prečicom u krug kandidata a bez da se »papirom« udovolji formi. I ovako je, naime, već bilo dovoljno povika na Zajecovo iznenadno pojavljivanje na sceni mogućih kandidata, tako da se »papir« očekivao kao nasušni spas. Ne samo kako bi prisnažio Zajecovu kandidaturu, nego prije svega da sačuva Markovićev ugled, kojega je stavio na kušnju poručujući: »Nema nikakvih problema, moji prijatelji već ispisuju diplomu.«</p>
<p>No, neovisno o tomu što se Marković opet nespretno poigrao sam sa sobom, novi izbornik će u petak biti definitivno izabran. Tako je, naime, još početkom ovog tjedna glasno najavio Marković, odbacujući bilo kakvu pomisao o odgodi izbora. </p>
<p> Dan uoči izbora kao glavni favorit figurira Mirko Jozi, s čijim se imenom najviše baratalo nakon što je prije mjesec dana Blažević podnio ostavku. Jozić se ni u jednoj anketi nije ograđivao od mogućnosti da i on postane izbornik. Samo je mudro poručivao »kako je ugovorno vezani službenik HNS koji će raditi ono što mu se naredi«. Valja sad vidjeti tko će mu narediti da ostavi tek započeti posao zbog kojeg je i angažiran u HNS. Ili, će se kuglica kao na ruletu zaustaviti na nekom drugom imenu. Navodno su nakon 4-0 pobjede nad Dinamom i Kataliniću vidno poskočili izgledi...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Stopostotni start Španjolaca</p>
<p>Sva tri preostala španjolska predstavnika u nogometnoj Ligi prvaka u drugi krug razigravanja krenuli su pobjedama / Posebno su vrijedni uspjesi Deportiva iz La Coruńe i madridskog Reala na gostovanjima u Parizu, odnosno Leedsu, dok je Valencia n asvom terenu lako izišla na kraj sa Sturmom</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Španjolski klubovi se i ove sezone sjajno snalaze u nogometnoj Ligi prvaka. Prošle sezone su čak tri španjolska predstavnika bila u polufinalu ovoga natjecanja, a nakon prvoga kola drugoga kruga razigravanja po skupinama, sva tri iberijska predsatvnika su pobjedama napravili veliki korak prema četvrtfinalu. Posebno su vrijedne pobjede Deportiva iz La Coruńe i madridskog Reala, koji su do tri boda došli na vrlo teškim gostovanjima u Parizu, odnosno Leedsu, dok je Valencia na domaćem terenu lako izišla na kraj sa Sturmom.</p>
<p>Odmah po formiranju skupina, bilo je jasno da su veliki favoriti za prva dva mjesta u skupini A Manchester United i Valencia, a oni su u prvom kolu to i potvrdili, Manchester 3-1 pobjedom protiv Panathinaikosa, a Valencia svladavši Sturm sa 2-0. </p>
<p>Iako na kraju pobjeda »crvenih vragova« izgleda uvjerljiva, do nje su došli tek u posljednjih 10 minuta. Nakon što je prvo poluvrijeme završilo bez pogodaka, za što je najzaslužniji bio Manchesterov vratar Fabien Barthez koji je obranio dvije velike prilike grčkih igrača. Na početku drugog poluvremena, u 48. minuti Manchester je poveo iz najjednostavnije moguće akcije. Barthez je daleko ispucao loptu, Yorke ju je glavom prenio pred suparnički kazneni prostor, a tamo je Sheringham sjajno reagirao i svladao grčkoga vratara Nikopolidisa. Panathinaikos je izjednačio u 64. minuti sjajno izvedenim slobodnim udarcem Giorgiosa Karagounisa, ali u posljednjih 10 minuta Paul Scholes je sa dva pogotka bodove ipak ostavio na Old Traffordu. Posebno je lijep bio posljendji pogodak na susretu kada je Scholes sa ruba kaznenog prostora lobom svladao Nikopolidisa.</p>
<p>Valencia je do pobjede protiv Sturma stigla pogocima na kraju prvoga i početku drugoga poluvremena. Oba gola napadači Valencije postigli su udarcem glavom nakon dobro izvedenih kornera. John Carew u 45. i Juan Sanchez u 47. minuti sjajno su reagirali na Mendietine centaršuteve.</p>
<p>Klubovi-debitanti u Ligi prvaka najčešće loše prolaze, ali to se ne može reći za Deportivo koji je i nakon sedmog nastupa ostao neporažen. Štoviše, pobjedom 3-1 protiv Paris Saint-Germaina na Parku prinčeva u prvom kolu skupine B napravili su ogroman korak ka četvrtfinalu. Tijekom čitavog susreta španjolski prvak bio je uvjerljivija momčad usprkos vodstvu Parižana na poluvremenu. Do tog vodstva domaćin je došao isključivo zahvaljujući velikoj grešci vratara Deportiva Moline kojemu je u 37. minuti ne odviše opasan udarac Jimmyja Algerina prošao ispod ruku i odsjeo u mreži. No, u drugom poluvrenu igrao je samo Deportivo, a kao rezultat odlične igre stigli su pogoci Naybeta u 64., Turu Floresa u 70., te Makaaya u 90. minuti. </p>
<p>Jedini susret prvoga kola drugog kruga koji je završio bez pobjednika je onaj između Milana i Galatasaraya koji je završio 2-2. Bliži pobjedi bio je turski prvak koji je nakon prvoga poluvremena vodio sa 2-0, a pogotke su postigli u razmaku od samo dvije minute. Prvo je Mario Jardel u 39. minuti volejem svladao Abbiatija, a zatim je u 41. Sas Hasan iskoristio Abbiatijevu neodlučnost i lobao ga udarcem glavom. Na samom početku drugoga dijela, u 48. minuti Jose Mari je smanjio vodstvo, da bi izjednačenje i bod Milanu donio Andrij Ševčenko u 73. minuti iz kaznenog udarca dosuđenog zbog igranja rukom jednog turskog igrača.</p>
<p>Na zaleđenom travnjaku stadiona Lužnjiki u Moskvi puno bolje su se snašli domaći igrači Spartaka i sa 4-1 svladali londonski Arsenal, te tako sjajno startali prema jednom od prva dva mjesta u skupini C. Gosti su poveli već u drugoj minuti kada je Silvinho iskoristio sjajno dodavanje Henryja, ali zatim su na scenu stupili Spartakovi Brazilci, Marcao i Robson. Marcao je pogocima u 29. i 51. minuti preokrenuo rezultat, a Robson je u 82. minuti zapečatio Arsenalovu sudbinu postavivši konačni rezultat. Za razliku od Spartaka, Bayern je do tri boda protiv Lyona došao puno teže. Pogodak za minimalnu 1-0 pobjedu postigao je Jens Jeremies u 55. minuti nakon Effenbergovog kornera.</p>
<p>Samo dvije minute bile su potrebne aktualnom europskom prvaku, Realu da dođe do pobjede 2-0 u Leedsu na startu natjecanja u skupini D. Nakon sat vremena izjednačene igre, prvi je mrežu zatresao Fernando Hierro u 66. minuti, da bi utakmicu praktički zaključio Raul u 68. Već tada je bilo jasno da će bodovi sa Elland Roada odputovati u Madrid, a do kraja su domaćini uzalud pokušavali barem smanjiti zaostatak. U vrlo borbenoj i nervoznoj utakmici Anderlecht je i protiv Lazija nastavio pobjednički niz na svom stadionu. U susretu na kojem je podijeljeno čak sedam žutih uz jedan crveni karton, jedini pogodak djelo je kanadskog reprezentativca Tomasa Radzinskog iz 83. minute.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Janica u Aspenu neće riskirati</p>
<p>Janica Kostelić bi u petak, u Aspenu, trebala voziti veleslalom za Svjetski kup, a u subotu slalom / Ukoliko postoji bilo kakva opasnost, opasan skok, sugerirat ćemo joj da ne starta, kaže Vedran Pavlek, direktor hrvatske alpske reprezentacije</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Nakon triju utrka u tehničkim disciplinama (dva veleslaloma i slalom), skijaška se sezona, u petak u američkom skijalištu Aspenu, nastavlja prvom utrkom u brzinskim disciplinama, superveleslalom. To će ujedno biti i prvi nastup Janice Kostelić u takvoj disciplini nakon pada na treningu spusta u Sankt Moritzu, u prosincu prošle godine. Stoga ne čudi oprez u našoj reprezentaciji prije aspenskog superveleslaloma.</p>
<p>- Po informacijama koje imamo, superveleslalom u Aspenu će biti tehnički dosta zahtjevan, a subotnji će se slalom voziti na donjem dijelu staze za super-G, tako da bi Janica mogla ostvariti dobar rezultat već u petak. No, sve ovo govorim prije nego što sam vidio stazu. Ukoliko postoji bilo kakva opasnost, nekakav opasan skok, sugerirat ćemo joj da ne starta, rekao nam je Vedran Pavlek, direktor hrvatske alpske reprezentacije, uoči puta naše ekspedicije iz Copper Mountaina, gdje je Janica trenirala nakon pobjede u Park Cityju, prema Aspenu.</p>
<p>Pavlek je dodao kako će ovaj superveleslalom poslužiti kao priprema za spustove u drugom dijelu sezone, u kojima će Janica pokušati doći do pobjeda u kombinaciji.</p>
<p>- Na treninzima u Copper Mountainu i Lovelandu Janica je odlično vozila i slalom i super-G, tako da i u Aspenu očekujemo dobre rezultate, zaključio je Pavlek.</p>
<p>Poznato je da je Janica u Park Cityju bila prehlađena, imala je temperaturu, ali ipak je deklasirala konkurenciju. Zdravstvena situacija se popravila, iako Janicu još uvijek muči kašalj.</p>
<p>Start superveleslaloma je u petak u 18 sati po hrvatskom vremenu (10 po lokalnom), prva će vožnja slaloma započeti u subotu u 18 (10) sati, a rasplet je na rasporedu u 21 (13) sat. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Petrović vjeruje da trud nije uzaludan</p>
<p>Šestom pobjedom u isto toliko utakmica, hrvatski su košarkaši nastavili natjecanje u kvalifikacijama za EP, koje se u rujnu iduće godine igra u Turskoj / Sa 92-73 (47-36) u Lučenecu su svladali Slovačku, momčad koja, unatoč pristojnoj igri, kvalitetom nije »ni do koljena« hrvatskom sastavu</p>
<p>LUČENEC, 23. studenoga (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Novom pobjedom, šestom u isto toliko utakmica, hrvatski su košarkaši nastavili natjecanje u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, koje se u rujnu iduće godine igra u Turskoj. Sa 92-73 (47-36) u Lučenecu su svladali Slovačku, momčad koja, unatoč pristojnoj igri, kvalitetom ipak nije »ni do koljena« hrvatskom sastavu, kako je svojedobno rekao Aramis Naglić, jedan od najboljih igrača najboljeg ovdašnjeg sastava, Slovakofarme iz Pezinoka. Istina, u odnosu na utakmicu ovih dviju reprezentacija u Rijeci, prije točno godinu dana, u kojoj se na mjestu izbornika ponovno pojavio Aleksandar Petrović, Hrvatska sad nije vodila sa 40 koševa razlike, no svejedno je bilo vrlo uvjerljivo: u dva navrata bilo je 25 poena prednosti.</p>
<p>- Unatoč našoj uvjerljivoj pobjedi, Slovaci su me ugodno iznenadili, to ni blizu nije ona momčad iz Rijeke. Mi trenutno imamo problema s »kreativnošću« vanjske linije, jer nam nedostaje niz igrača. Ali, zadovoljan sam, jer su uz Mulaomerovića tu bila još samo četvorica-petorica igrača s dojmljivim dionicama, poput Mamića sa šest skokova i 11 poena, zatim Marcelića koji je u drugom poluvremenu kvalitetno reagirao, te centarskog para Ružić, Žižić. Jedina zamjerka ide zbog toga što u otvaranju utakmice nismo ostvarili dobru unutarnju igru. To ide na račun Vujčića i Nicevića, rekao je poslije utakmice Petrović.</p>
<p>U odnosu na riječku utakmicu, u hrvatskom su sastavu ovaj put ostala samo četvorica igrača, a najviše su rasprave posljednjih dana izazvali otkazi Ciboninih igrača Josipa Sesara i Nikole Prkačina. Sesar je odustao zbog psihološke, a ne igračke krize, pri čemu je razmišljao i o prestanku karijere, a Prkačin je otpao zbog ozljede, ali i neprimjerene forme. No, Petrović i dalje smatra da su njih dvojica trebali biti s reprezentacijom.</p>
<p>- Tu nema nikakve dvojbe, barem što se mene tiče. Ako kod Prkačina i postoji bol u gležnju kad trenira, on mora ići preko te boli, svejedno bilo to u Ciboni ili reprezentaciji. Za Sesara je dvojba još manja. Ovo je okruženje koje mu apsolutno odgovara, jer ima momčad koja može kvalitetno odigrati obranu, pa bi njegova kreativnost došla kao šlag na tortu. </p>
<p>Kvalifikacije se nastavljaju subotnjom utakmicom s Mađarskom u Osijeku, kad će hrvatska reprezentacija vjerojatno biti jača za organizatora igre Vladimira Krstića. Pobjeda u tom susretu i teoretski bi Hrvatskoj osigurala odlazak u Tursku, no čak ako i bude tako, plasman na EP mogao bi biti ugrožen. Naime, Fiba je zaprijetila da će suspendirati sve saveze koji nisu poštovali svoje obaveze, a kako je među njima i HKS (nije suspendirao suce koji su otišli u Uleb), još je moguće da Hrvatska bude izbačena s EP, bez obzira na rezultate u kvalifikacijama. Na pitanje može li cijeli ovaj trud, njega i igrača, biti uzaludan, Petrović kaže:</p>
<p>- Na ovo pitanje odgovorit ću pragmatično. Ondje gdje moj glas ne odlučuje ni o čemu, ja nemam potrebe komentirati. No, jednako tako smatram da su to prevelike stvari da bi ih se uzimalo olako i mislim da će ljudi koji će donositi te odluke, a bit će to vrlo brzo, morati itekako dobro razmisliti. No, mislim da je u svemu tome samo jedno kvalitetno rješenje, rekao je Petrović, kojem je nedavno rečeno da bi, ukoliko nastavi komentirati zbivanja u hrvatskoj košarci kako je dosad radio, mogao dobiti otkaz. </p>
<p>Na pitanje misli li da mu odgovor kojeg je dao može biti povod za otkaz, dodao je: </p>
<p>- Ne, jer rekao sam da nemam komentara. Ali, činjenica jest da ljudi trebaju dobro razmisliti prije negoli donesu bilo kakvu odluku, rekao je Petrović.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Borit ćemo se za medalju na EP«</p>
<p>Po momčadi koja će ići na EP znat će se na što ciljamo, iako je vjerojatno da ćemo htjeti neku od medalja. Neće biti lako, jer ovo će biti jedno od boljih prvenstava, ali mi smo već neke favorite pobjeđivali, kaže Damir Mulaomerović </p>
<p>Damir Mulaomerović bio je, bez ikakve konkurencije, prvo ime utakmice u Lučenecu. Otvorio je utakmicu sa tri »trice« iz jednako toliko pokušaja, a na kraju se zaustavio na 30 koševa, uz vrlo dobar šut za tri poena (7-14), te dosta asistencija i osvojenih lopti koje mu službena statistika iz nepoznatih razloga nije ažurirala. </p>
<p>- Moramo biti zadovoljni rezultatom, jer su nas Slovaci iznenadili boljom igrom nego u prvoj utakmici. Mi smo imali problema s otkazima nekih igrača, pa smo samo Davor Marcelić i ja bili u sastavu od igrača koji su trenutno u inozemnim klubovima. No, odigrali smo dobro, a pogotovo u trećoj četvrtini, kad smo se odvojili, kaže Mulaomerović, koji kruh trenutno zarađuje u truskom Efes Pilsenu.</p>
<p>• Kako vidite izglede ove reprezentacije na Europskom prvenstvu, kad bude u kompletnom sastavu?</p>
<p>- Teško je reći, ne volim prognozirati. Treba vidjeti tko će uopće igrati, pogotovo što se u ovoj fazi dosta mijenjalo, pa su neki igrali u jednom ciklusu utakmica, drugi na pripremnim turnirima, i tako dalje. Po momčadi koja će ići u Tursku znat će se na što ciljamo, iako je vjerojatno da ćemo htjeti neku od medalja. Neće biti lako, jer ovo će biti jedno od boljih prvenstava. Više nema velikih favorita kao prije, a mi smo neke od tih odličnih reprezentacija, kao što su Italija i Francuska, u posljednje vrijeme pobjeđivali. Kako god bilo, ja sam optimist. U posljednje smo se vrijeme podcjenjivali, ponekad i s razlogom, no vjerujem da će se vratiti samopouzdanje.</p>
<p>• A što ako nas FIBA izbaci s Europskog prvenstva i prije nego počne?</p>
<p>- Čuo sam za to, ali ne bih želio komentirati. To je zapravo pitanje s kojim se treba baviti Hrvatski košarkaški savez i on će ga riješiti ako bude znao. Neka HKS odluči o tome što je važnije. Mi na terenu radimo svoje.</p>
<p>• U posljednje vrijeme provlači se priča kako ste dobili neprijatelja u HKS-u zbog toga što ste, zajedno s još nekim igračima, nakon prošlogodišnje utakmice s Engleskom kritizirali rad Saveza. Spominje se da vas Danko Radić zato više ne želi u reprezentaciji.</p>
<p>- Ne znam za to. No, u Engleskoj nije rečeno ništa neistinito. Razgovarali smo otvoreno, tako bi uvijek trebalo biti. Počelo je bezazleno, a kasnije smo prešli na teme o boljitku naše košarke, jer nam je bilo dosta pljuvanja po igračima i reprezentaciji. Samo se govorilo o skandalima i mislim da su se i ljudi koji čitaju novine od svega toga umorili. Moramo gledati pozitivnije. Igrači koji dolaze na ove kvalifikacijske utakmice stižu s velikim motivom, to treba cijeniti.</p>
<p>• Kako vam izgleda europska klupska košarka danas, s najboljim klubovima razdvojenima u dvije lige?</p>
<p>- Ni Europska liga ni Suproliga nisu ispunili sva očekivanja. Ima mnogo dobrih momčadi, ali i »autsajdera«. Pretjeranog naboja još nema, jer je tek početak natjecanja, pa je to i razumljivo, ali čini mi se da ovako neće ići dugo. Mnogo je sastava koji nikad ne bi došli do ovakvog ranga natjecanja da nije bilo raskola. Trenutno je Europska liga malo atraktivnija, ali je i Suproliga dobra. Neki su baš ugodno iznenadili, kao belgijski Oostende, koji vrlo dobro igra. Vidjet ćemo kad se počne igrati na ispadanje, tada će biti mnogo zanimljivije, rekao je Mulaomerović. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zar hrvatska košarka smije ovisiti o »sucima-prebjezima«?</p>
<p>Fibi ne smeta što su neki klubovi zbog novca prišli konkurentskoj Ulebovoj ligi, ali joj smeta što su to učinili suci, među njima i petorica hrvatskih / Zašto Upravni odbor HKS-a, ne želeći se odrediti prema sucima koji su završili u Ulebu, glasuje protiv svog interesa?</p>
<p>SPLIT, 22. studenoga</p>
<p> - Fiba ili Uleb? Hrvatska košarka, zbog te zapravo financijske dvojbe, pleše na rubu sportskog ponora. Uleb je, novcem i organiziranjem paralelne košarkaške lige - Eurolige - uzdrmao moćnu Fibu i probudio je iz zimskog sna. Krovna međunarodna košarkaška organizacija je posegnula u blagajnu i odgovorila Suproligom, ali i prijetnjom da će iz svoje organizacije izbaciti saveze koji ne suspendiraju »suce-prebjege«. Zanimljivo, Fibi ne smeta što su neki klubovi zbog novca prišli konkurentskoj Ulebovoj ligi, ali joj smeta što su to učinili - suci. Uglavnom, petorica hrvatskih sudaca - Radić, Urukalo, Medan, Krajnović i Čanković - i dva delegata, Slipčević i Tartaglia, »srču« devizni med s Ulebovih vrčeva. Možda bi se prijetnje proširile i na klubove da nije moćnog Španjolskog košarkaškog saveza, snažnog člana Fibe, koji ne podržava svoje klubove, ali je nemoćan. Naime, klubovi igraju i prvenstvo neovisno o savezu, ligu ACB.</p>
<p>Ipak, Fiba pritišće (čak i pregovara s nekim klubovima koji su ove sezone pristali igrati Ulebovu Euroligu, nudeći mnogo više novca u idućoj sezoni). Zato je pitanje zašto Upravni odbor HKS-a, ne želeći se odrediti prema sucima koji su završili u Ulebu, glasuje protiv svog interesa? Opći je dojam da su sve odluke u košarkaškoj organizaciji pod izravnim i presudnim utjecajem suca Danka Radića. Zlobnici tvrde da do gužve ne bi ni došlo da se Fiba nije odrekla Radića i prisjećaju se da je još ljetos UO HKS-a donio odluku o suspenziji sudaca koji se odluče za Uleb. No, kad ga je Fiba stavila na led (navodno zbog dvojbenog suđenja u Bursi), Radić je okrenuo vodu na svoj mlin, koji vodi u smjeru suprotnom od interesa naših košarkaša. Posebice što je Europsko prvenstvo u Turskoj pred vratima, a izbornik Aleksandar Petrović se plaši da ga nesređena situacija s Fibom može koštati sudačkog zakidanja (još gore, spominje se i zabrana nastupa na EP)! Ipak, nije riječ samo o problemu nastupa u Turskoj, sankcije bi pogodile cjelokupnu košarkašku organizaciju, sve kategorije...</p>
<p>Hrvatska košarka od EP očekuje preporod, novo buđenje. Budu li članovi UO i dalje držali glavu u pijesku poput nojeva, sankcije nas neće mimoići, pa bi naša košarka, u doba sveopćih integracija, bila izolirana. Neće valjda u Upravnom odboru pretegnuti interes »sedmorice žigosanih«, nije to valjda važnije od interesa hrvatskog košarkaškog pokreta? Inače, sudac Radić je jedan od članova Upravnog odbora.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Koraljka Hlede prolazi pored ukrajinske obrane</p>
<p>Hlede: Bilo bi vrijeme da reprezentacija nešto napravi</p>
<p>Nakon pobjede u 4. kolu kvalifikacija za EP, 92-85 protiv Ukrajine, Koraljka Hlede govori o izgledima hrvatskih košarkašica za plasman na EP, o WNBA i igranju u Brazilu</p>
<p>ZAGREB, 23. studenog</p>
<p> - Pobjeda protiv Ukrajine, 92-85 u 4. kolu kvalifikacija za EP, vratila je hrvatske košarkašice u igru za nastup na europskoj smotri. Ključnu je ulogu na utakmici imala Koraljka Hlede (25), koja je povezala igru reprezentacije i unijela dozu sportske drskosti u sastav u koji je malotko vjerovao uoči dvoboja s Ukrajinom. Hrvatske su košarkašice protiv Ukrajinki pokazale novo lice, koje dosad nismo ni mogli vidjeti jer reprezentacija već dugo nije bila kompletna. Uz standarde Žanu Lelas, Koranu Longin i Amru Đapo, kao »šlag na tortu« došle su Vedrana Grgin i Koraljka Hlede.</p>
<p>No, malo je nedostajalo da Hlede ne nastupi u kvalifikacijama. Njen klub, Guaru iz Sao Paula, nije je htio pustiti u reprezentaciju, ali su doslovce u zadnji tren popustili pod pritiskom Fibe.</p>
<p>- Da ću putovati na kvalifikacije saznala sam sedam sati uoči leta iz Sao Paula za Zürich. Klub me uopće nije namjeravao pustiti, za njih su moje reprezentativne obveze bile nešto apstraktno. Sama nisam mogla ući u konfrontaciju s klubom, pa mije drago da se to riješilo na višoj razini. Popustili su tek kad im je Fiba, preko Brazilskog košarkaškog saveza, zaprijetila visokom novčanom kaznom, kazala je Hlede. </p>
<p>• Pobjeda protiv Ukrajine otvorila nam je put za EP. Kako vam, nakon godinu dana, izgleda hrvatska reprezentacija?</p>
<p>- Protiv Ukrajine smo igrale odlično. S Vedranom Grgin smo mnogo dobile. Iako smo imale samo tri treninga za uigravanje, razumjele smo se na terenu. Pod koševima su bile odlične Longin, Lelas i Podrug. Drago mi je da smo ostale u igri, vjerujem da možemo pobijediti Jugoslaviju i Tursku i plasirati se na EP. Bilo bi već vrijeme da reprezentacija nešto napravi.</p>
<p>• Osim problema s klubom oko nastupa u reprezentaciji, kako ste se snašli u Brazilu?</p>
<p>- Sve je izvrsno. Igra se kako meni odgovara, brzo i atraktivno. Ženska je košarka vrlo popularna. Klub ima visoke ambicije, iako se prvenstvo tek »zahuktava«. Željela sam nakon WNBA vidjeti i kakav je život u Brazilu. Veoma mi se svidjelo. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni WNBA sezonom? Vaš sastav, Utah Starzz, suprotno očekivanjima, nije dohvatio doigravanje?</p>
<p>- Tražile smo se u prvom dijelu sezone i tu smo izgubile poziciju za doigravanje. Trener je previše mijenjao i eksperimentirao. U drugom smo dijelu igrali zaista dobro, trener se oslonio na prvu petorku. Imamo izvrstan sastav, spreman za visoke domete.</p>
<p>• Spominjali ste da vam je želja igrati za New York Libertyju?</p>
<p>- To bi bilo super. New York je grad u kojem bih htjela živjeti. Nakon WNBA sezone imala sam dužu stanku jer je brazilsko prvenstvo, zbog Olimpijskih igara, počelo kasnije. To sam vrijeme bila u New Yorku i izvrsno se provela. No, sigurno se vraćam u Salt Lake City, jer kad si u WNBA, svejedno ti je gdje igraš. Sezona traje samo tri mjeseca i stalno si na putovanjima.</p>
<p>• Razmišljate li, nakon Brazila, o povratku u europsku košarku?</p>
<p>- Slijedeće ću ljeto igrati u WNBA, a zatim bih uzela nekoliko mjeseci stanke i upisala postdiplomski studij iz psihologije. Odslušala bih jedan semestar i zatim se vratila košarci, u Brazilu ili Europi, još ne znam. </p>
<p>• Znači, nakon sportske karijere otvarate ordinaciju za psihološku pomoć?</p>
<p>- To mi je želja, uz bolje obrazovanje imala bih i veću zaradu na početku karijere. Uz zanimanje psihologa, jednog ću se dana sigurno posvetiti pisanju knjiga...</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prvi poraz Philadelphije, Bagarić igrao 13 minuta </p>
<p>NEW YORK, 23. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Charlotte Hornetsa, koji su u dosadašnjem dijelu NBA lige ubilježili sedam pobjeda i šest poraza, što je bilo dovoljno za visoko drugo mjesto u skupini Atlantik, u srijedu su pobijedili i Philadelphiju, jedinu dosad neporaženu momčad. Kukočevi 76ersi imali su omjer 10-0, no nakon osrednje utakmice u Charlotteu, prvi su put ove sezone izgubili, 73-88. Uza to, trojica su Sixersa - Allen Iverson, Tyrone Hill i Eric Snow - zaradili tehničke pogreške zbog nesportskog ponašanja. Toni Kukoč je za 17 minuta postigao samo dva poena (šut 1-8, »trice« 0-1), uz tri skoka i dvije asistencije.</p>
<p> Lakersi su pod vodstvom nadahnutog Kobea Bryanta (31 poen) pobijedili Golden State 111-91, a Sacramento je svladao Chicago Bullse 100-71. Chris Webber je sa 29 poena i 13 skokova bio najučinkovitiji pojedinac susreta, a kod gostiju je prednjačio Elton Brand sa 16 poena. Dalibor Bagarić je za 13 minuta u dresu Bullsa ubacio jedan poen (šut 0-1, slobodnja bacanja 1-2), uz jedan skok, jednu asistenciju i tri izgubljene lopte. </p>
<p> • Rezultati NBA lige: Boston - Houston 96-81, Atlanta - New York 78-74, Charlotte - Philadelphia 88-73 (Kukoč - 17 minuta, 2 koša, šut 1-8, »trice« 0-1, 3 skoka, 2 asistencije), Miami - Cleveland 67-86, Milwaukee - Portland 84-93, Minnesota - Vancouver 101-100, San Antonio - Seattle 112-85, Phoenix - New Jersey 97-85, Utah - Denver 116-78, LA Lakers - Golden State 111-91, Sacramento - Chicago 100-71 (Bagarić - 13 minuta, 1 koš, šut 0-1, slobodnja bacanja 1-2, 1 skok, 1 asistencija, 3 izgubljene lopte). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="53">
<p>Izraelci očekuju nove palestinske atentate</p>
<p>Još jedna bomba eksplodirala u blizini izraelske ophodnje / Ujedinjeni Arapski Emirati dat će 150 milijuna američkih dolara za »nastavak palestinske Intifade« </p>
<p>JERUZALEM, 23. studenoga</p>
<p> - Šef izraelske policije Yehuda Wilk izjavio je u četvrtak da strahuje od novih atentata nakon eksplozije autombila bombe u kojoj je u srijedu poginulo dvoje Izraelaca, a ozlijeđeno je više od 50 ljudi u gradu Hadera, sjeverno od Tel Aviva.</p>
<p>U četvrtak su sukobi nastavljeni. Jedan je Izraelac poginuo u četvrtak u eksploziji u južnom dijelu pojasa Gaze, javile su izraelske televizijske postaje, a odgovornost za nju preuzela je radikalna palestinska skupina. Pritom je ubijen i jedan Palestinac. Sukob je izbio nakon eksplozije bombe u blizini jedne izraelske ophodnje na koju je otvorena i vatra, izjavio je izraelski vojni glasnogovornik. Vojnici ophodnje odgovorili su na napad i ubili jednog od napadača, dodao je. Broj poginulih u dvomjesečnom nasilju porastao je time na 267, uglavnom Palestinaca. Skupina koja sebe naziva Islamskom revolucijom za oslobođenje Palestine, preuzela je u četvrtak odgovornost za eksploziju autobombe u gradu Haderi na sjeveru Izraela, u kojoj su poginula dva Izraelca. Privremeni izraelski ministar vanjskih poslova Shlomo Ben-Ami izjavio je u četvrtak da mu je američka državna tajnica Madeleine Albright rekla da palestinski čelnik Yasser Arafat želi obnoviti mirovne pregovore. Američka državna tajnica Madeleine Albright u srijedu je oštro osudila novo krvavo izbijanje »terora« na Srednjem istoku i zatražila od Palestinaca i Izraelaca da zaustave nasilje. »Stvorena je spirala nasilja koja se mora prekinuti«, rekla je Albright na konferenciji za novinare. Ujedinjeni Arapski Emirati dat će 150 milijuna američkih dolara za »nastavak palestinske Intifade« koji će biti uplaćeni u zaklade potpore čije je osnivanje dogovoreno na arapskom summitu, izjavio je u četvrtak u Kairu arapski ministar financija Mohamed bin Halfan. Bivši izraelski premijer Shimon Peres izjavio u četvrtak da će njegova zemlja biti spremna obnoviti mirovne pregovore s Palestincima nakon značajnog smanjenja »terora«. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Italija pooštrava uvjete puštanja iz zatvora</p>
<p>RIM, 23. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministar pravosuđa Piero Fassino najavio je pooštrene zakonske mjere kada su u pitanju puštanja iz zatvora. Nakon slučaja mafijaških bossova, braće Castaldo koji su u srpnju godine pušteni iz zatvora zbog formalno pravnog propusta (prošlo je vrijeme trajanja pritvora) i odmah počinili novo ubojstvo, zaoštrila se rasprava o učincima Zakona Gozzini. Tim se zakonom zatvorenicima u slučaju dobrog ponašanja daju olakšice ili skraćuje izdržavanje kazne. Novim paketom zakonskih mjera nastupaju teška vremena za mafijaške šefove. Temeljni cilj dekreta je onemogućiti oslobađanja mafijaških bossova protiv kojih se ne uspije podignuti optužnica ni nakon šest godina preventivnog pritvora, što je zakonski maksimum. Lijek za to je ubrzanje rada sudova.Jedna od prvih mjera koju je donio ministar Fassino je povećanje broja sudaca, posebno onih u sudovima za nadzor gdje se analiziraju zahtjevi za smanjenje izdržavanja kazne. Mafijaši koji izađu iz zatvora zbog isteka zakonskog roka od 6 godina u kojem nije donesena konačna presuda morat će se svaki dan prijavljivati u nadležnu policijsku postaju. U slučaju da pokušaju pobjeći ili jedan dan se ne potpišu, bit će ponovo pritvoreni. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ivanov nagovara Poljake na gradnju plinovoda</p>
<p>VARŠAVA, 23. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pitanje gradnje plinovoda koji bi zaobišao Ukrajinu i omogućio dostavu ruskog plina zemljama Europske unije preko Poljske bilo je u četvrtak, drugog dana službenog posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova Varšavi, glavna tema razgovora šefa ruske diplomacije s poljskim kolegom Wladyslawom Bartoszewskim. Poljska vlada od samog početka pokazuje priličnu rezerviranost prema tom projektu, koji, kako smatra, pogađa životne interese Ukrajine, poljskog strateškog partnera u tom dijelu Europe. No, već sama činjenica dolaska Ivanova u Varšavu, koju su visoki ruski dužnosnici posljednjih godina demonstrativno zaobilazili - potaknula je ovdašnje promatrače da u njoj prepoznaju prve znakove mogućeg zatopljenja rusko-poljskih odnosa, zategnutih od trenutka kad je Poljska početkom devedesetih poduzela korake za ulazak u Sjevernoatlantski obrambeni savez. Posjet Ivanova može ukazivati, drže komentatori, da se Moskva konačno pomirila s članstvom svog donedavnog satelita u NATO-u, te da je spremna razvijati normalne odnose. Poljaci smatraju da bi u rješavanje pitanja trase novog plinovoda trebalo uključiti sve zainteresirane države, pa tako i Ukrajinu. Varšava, naime, drži da će novi plinovod poslužiti kao sredstvo gospodarskog i političkog pritiska na Kijev, kojemu bi Rusija zbog neplaćanja već odavno prekinula dostavljanje plina kad time ne bi prekinula i izvoz u Zapadnu Europu. Projekt ne bi smio biti usmjeren na slabljenje Ukrajine, naglašavaju Poljaci, budući da je neovisnost Ukrajine ključni element stabilizacije tog dijela Europe. (M. Olenković)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Potraga za Miloševićevim milijardama u Moskvi</p>
<p>MOSKVA, 23. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ako su bivši predsjednik Jugoslavije Slobadan Milošević i članovi njegove obitelji prebacivali milijarde dolara u inozemstvo, potpuno je realno da je dio tog novca završio na njihovim tajnim računima i u moskovskim bankama«, izjavio je u četvrtak ruskim novinarima potpredsjednik moskovske MDM banke Vladimir Raševski.</p>
<p>Ruski novinari obnovili su potragu za »Miloševićevim milijardama« nakon što je, pozivajući se na svoje »tajne izvore«, beogradski tjednik Reporter objavio shemu prebacivanja Miloševićevog novca u inozemstvo. Prebacivanje novca je navodno počelo prije nekoliko godina kad je jugoslavenski veleposlanik u Moskvi bio Danilo Ž. Marković poznat po svojim bliskim vezama sa suprugom Slobodana Miloševića, Mirom Marković. Novac je iz Beograda u Moskvu stizao jugoslavenskom diplomatskom poštom koju je u takvim slučajevima na međunarodnom aerodromu Šeremetjevo 2 obavezno dočekivao Danilo Ž. Marković. Nakon toga, dolari su stavljani na račune pojedinih moskovskih banaka, a najveći dio tog novca (navodno od 3 do 4 milijarde dolara) zatim je prebacivan u Južnu Afriku, Libanon i Cipar.</p>
<p>Novac Miloševićeve obitelji najčešće je polagan na račune u moskovskoj Veksim banci odakle je dalje preko Tadžikistana prebacivan u Južnu Afriku i Libanon. U Moskvi Veksim banka nije osobito poznata i nalazi se na začelju prvi sto najvećih ruskih banaka. Da se dio novca obitelji bivšeg jugoslavenskog predsjednika nalazi u ruskim bankama, moskovski novinari zaključuju i po tome što, skrivajući se od javnosti, u jednoj od podmoskovskih vila već više od mjesec dana živi Miloševićev sin Marko (nakon poznatog neuspjelog ulaska u Kinu). (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Picula: Politika SRJ još je mješavina obećanja i Miloševićeva nasljeđa </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Hrvatska ostaje oprezna spram političkih promjena u Jugoslaviji, u očekivanju da se Beograd stvarno oslobodi Miloševićevog nasljeđa, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u intervjuu francuskoj novinskoj agenciji AFP. </p>
<p>Jugoslavija »je zemlja teško opustošena politikom (bivšeg predsjednika Slobodana) Miloševića. Nisam siguran da se od te zemlje može očekivati da hitro prekine s epohom Miloševića i uvede politiku koja nema ništa zajedničko s onom bivše vlasti«, ocijenio je Picula. »To ostaje mješavina političkog nasljeđa Miloševića i izjava o namjerama nove vlasti«, nastavio je on, opisujući djelovanje novih jugoslavenskih čelnika. </p>
<p> Picula je govorio uoči Zagrebačkog summita u petak na kojem će biti i jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. U inozemstvu je pobjeda reformista Koštunice proslavljena kao jamstvo regionalne stabilnosti. Koštunica, međutim, zasad nije pokazao nikakav znak da želi predati Miloševića međunarodnoj pravdi koja ga okrivljuje za ratne zločine na Kosovu, navodi AFP. Picula je istaknuo kako nova vlast u Beogradu »na verbalnom planu« izražava spremnost na suradnju s Haaškim sudom, ali u stvarnosti dijeli mišljenje Miloševića o tom Sudu. »Nemoguće je zamisliti da neka zemlja može biti prihvatljiv sugovornik i partner međunarodne zajednice ako ne pristaje surađivati sa sudom u Den Haagu«, istaknuo je ministar Picula. </p>
<p> Hrvatska je spremna na otvaranje prema novoj Jugoslaviji, ali jedino ako novi jugoslavenski čelnici budu djelovali u skladu »s europskim standardima, politikom normalizacije sa susjednim zemljama, i priznavanjem uloge koju je Miloševićev režim odigrao u regionalnim ratovima«, zaključio je ministar Picula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ministri Vijeća Europe prihvatili kandidaturu SRJ</p>
<p>STRASBOURG, 23. studenoga</p>
<p> - Odbor ministara Vijeća Europe, izvršno tijelo organizacije, dalo je u četvrtak zeleno svjetlo kandidaturi SR Jugoslavije za primanje u tu organizaciju, priopćeno je u Strasbourgu. Odbor ministara je taj zahtjev na razmatranje poslao parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, dodaje se u priopćenju. Odbor ministara upozorio je ipak da će »pažljivo pratiti politički razvoj u SRJ, osobito u razdoblju koje prethodi prijevremenim parlamentarnim izborima 23. prosinca u Srbiji«. Novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica predao je zahtjev SRJ za prijam u Vijeće Europe tijekom svojeg posjeta Strasbourgu 9. studenoga.</p>
<p> Osim zelenog svjetla za proceduru primanja, »delegati su pozitivno odgovorili na zahtjev SRJ o pridruživanju svim konvencijama koje je potpisala i ratificirala bivša SFRJ kako bi dokazala svoju volju za suradnju s tom organizacijom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Počelo suđenje petorici mostarskih Hrvata</p>
<p>MOSTAR, 23. studenoga</p>
<p> - U sudnici Županijskog suda u Mostaru u četvrtak je započeo sudski proces protiv petorice mostarskih Hrvata optuženih za ratne zločine u vrijeme muslimansko-hrvatskog sukoba. Trojica mostarskih Hrvata koji su se u rujnu dragovoljno predali, Željko Džidić, Erhad Poznić i Zoran Soldo, izjavili su na početku glavne rasprave kako će se braniti šutnjom, dok se preostaloj dvojici optuženih koji su još na slobodi, Mati Aničiću i Ivanu Škutoru sudi u odsutnosti. Iako je bilo odlučeno kako će se razdvojiti sudski postupci trojici koja se predala i dvojici odsutnih, nakon zahtjeva županijskog tužitelja odlučeno je da se vodi zajednički postupak za svu petoricu.</p>
<p>Suđenje započeto u četvrtak u Mostaru prvo je suđenje Hrvatima iz BiH optuženima za ratne zločine koje se vodi pred mjesnim sudom uz odobrenje Haaškog suda. Vijećem predsjeda sudac Mladen Jurišić, a u njemu sjede suci i hrvatske i muslimanske nacionalnosti. Na početku glavne rasprave otvorenom za javnost bili su prisutni i predstavnici međunarodne zajednice. Uz početak suđenja petorici mostarskih Hrvata, najavljeni su, uz odobrenje Haaga, i novi sudski procesi na Županijskom sudu u Mostaru, protiv 21 Muslimana te trojice Srba. (M. Marušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="60">
<p>Koštunica bi u znak dobre volje trebao napokon otkriti sudbinu Vukovaraca dovedenih u niški zatvor nakon pada Vukovara</p>
<p>Danas, 21. studenoga 2000. navršava se devet godina otkako smo preuzeli ostatak ranjenika iz Vukovarske bolnice te nekoliko autobusa žena, djece i staraca od pripadnika tzv. JNA i jugoslavenskog Crvenog »krsta«, u Dvorovima kod Bijeljine. </p>
<p>Naime, po naređenju Sanitetskog stožera moja kirurško-anesteziološka ekipa poslana je 17. studenoga 1991. u ratnu bolnicu Đakovo, kako bi zamijenila prethodnu. Dakle, došli smo uoči same završnice vukovarske drame, doživjeli pad Vukovara i sudjelovali u prihvatu i zbrinjavanju ranjenika i prognanika, kako je na početku rečeno. </p>
<p>Dana 19. i 20. studenoga iste godine hrvatska i jugoslavenska pregovaračka strana dogovorile su prihvat ranjenika kod »zidina«, na putu između Nuštra i Marinaca. Ni prvog ni drugog dogovorenog dana srpska strana nije održala riječ. Trećeg se dana napokon ostvario dogovor, kada je realiziran prihvat u selu Dvorovima kod Bijeljine na prostoru BiH. </p>
<p>Preuzimanje ranjenika teklo je u okruženju razularene srbočetničke rulje koja je neprestance urlala vičući: ... Ustaše! ... ustaše ... majku vam j... Ubit! Zaklat! Ubit! Zaklat! i drugo. I na samom kraju prihvata, nakon što je pripadnica srpskog »Crvenog krsta« - dakle članica službene delegacije - podviknula: »Braćo Srbi, zar ćete dozvoliti da ovi ustaše samo ovako odu!«... Izbezumljeni mržnjom srbočetnici su jurnuli i isprebijali članove naše ekipe. Pet su nam vozila uništili, među kojima je bilo i moje sanitetsko vozilo s aparatima za reanimaciju te instrumentima za neodgodivu kiruršku skrb. Prevrnuli su ga u duboki kanal. Sve se to događalo u nazočnosti srpske milicije i ondašnjih međunarodnih promatrača u bijelom, a službena jugoslavenska delegacija koja nam je predala ranjenike za tren je nestala iz vidokruga ne uzevši nas u zaštitu. Četnik koji je mene udario šakom u lijevo oko kazao je: »Zapamtit ćete vi nas iz Borova Sela!« S obzirom na to kako stvari stoje danas, ne bi bilo čudno da taj isti slobodno šeće po Borovu aboliran i vjerojatno bez brade. </p>
<p>Tu u Dvorovima tada smo preuzeli samo 54 ranjenika, a navodno ih je u Vukovarskoj bolnici ostalo 75 - kako nam tada reče oficir JNA - pripadnik njihove delegacije. Pitali smo se gdje su ostali ranjenici i ne sluteći kakva im je sudbina. Prema tadašnjim našim informacijama, očekivali smo da će jugosalvenska strana dovesti oko 460 ranjenika, pa smo za toliko ljudi bili dovezli i prijevoznih sredstava. Pitali smo se gdje su ostali? </p>
<p>Danas su oni još uvijek među 762 nestala s područja Županije vukovarsko-srijemske. A njih treba tražiti među onima koji su u 10 ili 12 autobusa nakon pada Vukovara dovedeni u niški zatvor, ili pak među ubijenima i zakopanima u masovne grobnice kod Gelisova Dola - nedaleko od Negosavaca kod Vukovara. Ove posljednje je (prema mojem izvoru) otkopala JNA i odvezla ih u nepoznatu smjeru, te ih navodno spalila u krematorijima na groblju u Novom Sadu ili na novom groblju u Beogradu. </p>
<p>Oni, pak, koji su bili dovedeni u niški zatvor, a bilo je to nešto nakon ponoći, pri izlasku iz autobusa nemilosrdno su prebijani uz psovke i viku, tako da su jauk i zapomaganje ispunjavali zatvorski krug, a sve su to vidjeli i slušali u strahu zamračenih samnica dotadašnji tamošnji zatvorenici. Njih su zatvorske vlasti dan prije sabili u jednu trećinu zatvorskih soba kako bi oslobodile prostor za te novodošle nesretnike iz Vukovara. </p>
<p>Nakon određena vremena Vukovarci su nestali iz niškog zatvora. Iza njih ostala je velika hrpa muške i ženske odjeće - civilne i vojne - te krvavih plahta što je spaljivano kroz idućih deset dana. </p>
<p>Ovu tužnu priču ispričale su osobe koje su u to vrijeme i same bili zatočenici niškog zatvora, a ja sam je čuo u vrijeme dok sam bio savjetnik za humanitarne probleme u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, o čemu sam izvijestio pretpostavljene. </p>
<p>S obzirom na to da su ti svjedoci danas vjerojatno izvan domašaja srpskih vlasti, pa im ne prijeti neposredna opasnost za život, vjerujem da je moguće stupiti s njima u kontakt i razriješiti problem ovoih nestalih Vukovaraca. Pa kad se već gospodin Koštunica ne misli ispričati hrvatskom narodu za učinjena zla, mogao bi pomoći - u znak dobre volje - da se barem ovaj problem riješi. Obitelji nestalih bile bi mu zahvalne, a on bi dao vjerodostojan znak da iz Srbije dolaze novi vjetrovi. </p>
<p>Prim. dr. IVO KUJUNDŽIĆ, mr. sci.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zašto o Vukovaru samo negativno</p>
<p>Osamnaesti i devetnaesti studeni u Vukovaru su dani sjećanja na strahote iz 1991. godine. Dani su to kada je srpski agresor nakon tromjesečne bezuspješne opsade ušao u razoreni grad, pa pokazujući svoj bijes i »moć« poubijao ranjenike iz bolnice, a po ulicama i kućama ubijao bespomoćne starce, žene pa čak i djecu. Žrtve se broje na tisuće, a oni koji se još uvijek vode kao nestali nalaze u još uvijek ne otkrivenim jamama ili bunarima. A agresor šuti. Ni riječi žaljenja ni poštovanja prema žrtvama pa ma to bilo i »ko bajage«.</p>
<p>Sjetih se pjesme »Odbrana sveta« srpskog pjesnika Branislava Petrovića, izdane 1980. godine u zbirci »Izabrane pesme i poeme«. Evo jedne strofe:</p>
<p> Onda smo krenuli dalje / za zvezdom koja nas je vodila / imali smo zadatak da nas po zlu pamte / narodi koje posetismo.</p>
<p>Tako reče srpski pjesnik prije dvadeset godina. I bi tako.</p>
<p>O Vukovaru mnogi govore, pišu snimaju reportaže, a nekima od njih svrha je pokazati Vukovar samo u negativnoj slici, kako je to učinila mlada novinarka (ne znam joj ni imena ni prezimena) čija je reportaža bila prikazana u TV emisiji »Latinica«, 17. studenoga. Zašto samo negativno? Zar možda radi umirenja vlastite savjesti? I zar su sjećanja na Vukovar, djetinjstvo i školske dane samo kolegice i kolege po nacionalnosti? Siromašnih li sjećanja. U reportaži nema ni riječi o i jednoj obnovljenoj kući, o čistoći gradskih ulica, o dobroj snabdjevenosti trgovina, a ni riječi o velikom novoizgrađenom istočnom dijelu grada Mitnici. A kako bi to novinarka mogla znati kad se to sve ne vidi ni iz hrvatskih ni iz srpskih kafića.</p>
<p>U Vukovaru nema ni koncertnih i kazališnih dvorana. Ali u skromnom prostoru gradskog Muzeja ima glazbenih a i ostalih kulturnih zbivanja, kao što je nedavno bio koncert »Tria Orlando«. Bilo ih je i bit će ih. A izložba »Vučedolski Orion« ne bi smjela ostati nezapažena. Istina vučedolska kultura i Vučedol mnogima su poznati tek po tamo postojećem restoranu.</p>
<p>Ne zna novinarka ni da vukovarska glavna ulica nije Ilica ni da Sava nije Dunav!</p>
<p>Ima u Vukovaru neosvjetljenih ulica i dijelova grada. No zato svatko može ići tim zamračenim ulicama bez straha da će mu netko oteti torbicu iz ruke i strgnuti lančić s vrata, što je češća pojava u Zagrebu i to usred dana. Vukovar je siguran, miran grad. Novinarka ni to ne zna.</p>
<p>Hoće li poželjeti snimiti reportažu u Vukovaru ovih tužnih dana koje će Vukovarci dugo pamtiti. Tih je dana i večeri bilo puno svjetla u Vukovaru. Svjetla od zapaljenih svijeća, koje su gorjele po ulicama i prozorima kuća. Ima svjetla u Vukovaru! Svjetla ima i u srcima, a ono se teško gasi.</p>
<p>Istinu o Vukovaru mogu iskazivati samo oni koji svoj grad dobro poznaju i koji u njemu žive. A da bi se živjelo u Vukovaru treba ga voljeti. Voljeti i svoju razorenu ulicu, ali se i veseliti svakoj obnovljenoj kući, obnovljenom crkvenom zvoniku i ponovnoj zvonjavi zvona, radovati se svakom zasađenom drvetu i susretu sa poznanikom povratnikom. Oni koji su s, Vukovarom proživljavali njegovo umiranje, sada s radošću prate njegovo sporo i teško ali ipak sigurno oživljavanje. I živjet će Vukovar.</p>
<p>SLAVICA KUMPFVukovar</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nekoliko prijedloga vezanih uz visoke mirovine</p>
<p>Vrlo često govori se, s pravom, o malim mirovinama no mislim da nije nezanimljivo osvrnuti se i na problematiku vezanu uz visoke mirovine, i to upravo sada kada se radi na izmjenama u mirovinskom sustavu. Ovdje ponajprije mislim na mirovine po posebnim propisima koje se kreću do dvadesetak tisuća kuna, dok su najviše starosne mirovine ograničene na 4.833 kune.</p>
<p> Smatram da bi ubuduće privilegirane mirovine svakako trebalo ukinuti, što je uostalom već i najavio ministar Vidović na skupu ekonomista u Opatiji, i sve mirovine morale bi se vrednovati jednakim mjerilima. Međutim iznos najviše mirovine i nadalje bi valjalo zadržati na određenoj granici, i to iz jednostavnog razloga što su se mnogi pojedinci u raznim poduzećima i ustanovama izborili za neopravdano visoka primanja, i sigurno ne bi bilo u redu da oni dobiju i iznimno visoke mirovine. Česta je naime pojava da poduzeće zbog loše uprave jedva životari, radnici ne primaju plaću ili su na minimalcu, dok direktor i članovi uprave imaju menadžerske ugovore kojima su sebi osigurali vrtoglavo visoka primanja. A ograničenjem najviše mirovine u praksi bi jedino takovi »menadžeri« bili pogođeni.</p>
<p> S druge strane imamo i znatan broj vrlo sposobnih visokostručnih ljudi koji primaju i odgovarajuće plaće od naprimjer desetak i više tisuća kuna, i bilo bi opravdano da oni primaju i zasluženu mirovinu koja bi sigurno trebala biti viša od postojećeg maksimuma. Stoga bi bilo neophodno odrediti takovu najvišu mirovinu koja bi ovim stručnjacima bila pravedna naknada za minuli rad, a da istovremeno ne povrijedi socijalnu osjetljivost ljudi i ne izazove suviše velike razlike među umirovljenicima. Mislim da bi se razuman kompromis u ovim zahtjevima našao u tome da se najviša mirovina veže uz prosječnu visinu plaće sveučilišnog profesora. S ovakovim ograničenjem morali bi biti zadovoljni kako istaknuti stručnjaci tako naprimjer i saborski zastupnici kao i ostali političari. A ukoliko ne bi bili, trebali bi se izboriti za veće plaće znanstvenika na Sveučilištu.</p>
<p>Na ovu najvišu mirovinu valjalo bi svesti i mirovine po posebnim propisima koje su veće od nje. Istu mirovinu trebali bi automatski dobiti i akademici, te eventualno uz neki dodatak, i predsjednici republike, vlade i Hrvatskog sabora. Postojeći je, dvojni način izračuna mirovina u vrijeme donošenja vjerojatno i imao nekog opravdanja (za žrtve, kao i zasluge u Domovinskom ratu) no danas ga u mirnodopskom razdoblju više nema. A predloženim bi povećanjem sadašnje najviše mirovine samo tek manjem broju umirovljenika koji primaju privilegirane mirovine bila smanjena mirovina, i to na iznos koji je usklađen i sa gospodarskom situacijom u zemlji. Prihvaćanje ovakovog, ili nekog sličnog prijedloga za najviše mirovine ne bi zahtijevalo neka dodatna sredstva nego tek preraspodjelu postojećih, a vjerojatno čak i njihovo smanjenje.</p>
<p>Umjesto privilegiranih miroivna bilo bi međutim vrijedno razmotriti i način da se svake godine posebnom odlukom Vlade ili Hrvatskog sabora dodijeli nekoliko najviših mirovina. Ovdje mislim na istaknute umjetnike kao i kulturne i znanstvene radnike koji su u svom radu postigli iznimne rezultate, stekli veliki ugled i pridonijeli afirmaciji naše zemlje u svijetu. Jer uistinu je naša nacionalna sramota da imamo u svijetu poznatih znanstvenika i umjetnika koji primaju mirovinu u iznosu od nekoliko stotina DEM.</p>
<p>Prihvaćanje navedenih prijedloga sigurno ne bi dovelo do inflacije najviših mirovina, jer u jednoj godini bilo bi ih do 10 ili 12, dakle za 100 godina možda 1200. No u međuvremenu vjerojatno bi neki dobitnici i umrli.</p>
<p>ZLATKO ŠPORERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zapadni Balkan kao politički ili zemljopisni pojam</p>
<p>Na jugu Europe smjestila su se tri poluotoka koji su »uronili« u vode Sredozemnog mora. To su: Pirinejski, Apeninski i Balkanski poluotoci. Svi imaju nazive po gorama i gorskim spletovima pa nose ime po Pirinejskom gorju, Apeninskom gorju i ovaj treći, koji nas najviše zanima, po planini Balkan u Bugarskoj.</p>
<p>Granicu Balkanskog poluotoka je donekle teško zemljopisno odrediti, ali on ipak ima svoje odredište. Problem granične crte je na sjeveru i zapadu poluotoka. Za prve Jugoslavije pa i kasnije u gimnazijama se učilo da Balkan na sjeveru doseže do rijeke Dunava i Save a na Zapadu do rijeke Kupe. Znači sve južno i istočno od navedenih rijeka bio bi »zemljopisni Balkan«. Svakako da Istra, hrvatsko jadransko priobalje sa Splitom i Dubrovnikom može se kulturološki i zemljopisno smatrati više dijelom Sredozemlja a manje dijelom Balkana.</p>
<p>No, odjednom je iskrsnuo pojam Zapadni Balkan. Više, kao političko pitanje kojeg su nametnuli pojedini zapadni političari. U taj Zapadni Balkan po njihovom shvaćanju pripadala bi i Hrvatska pa se zbog takvog shvaćanja i Hrvatska našla na skupu Zagrebačkog summita. Koliko je Turska kao zapadno azijska zemlja, s malim teritorijem na Balkanu europska, pa time i Balkanska zemlja, toliko i Hrvatska koja se velikim svojim kontinentalnim dijelom nalazi u Srednjoj Europi a morskim dijelom u Sredozemnom a ne balkanskom pojasu.</p>
<p>Iz navedenog je vidljivo da izreka i pojam Zapadni Balkan ima svoju političku težinu, jer iz upravo političkih razloga i događaja na dijelu Balkanskog poluotoka, zbog lakšeg rješavanja daljnjeg razvitka tog područja i Hrvatska je svrstana eto u Zapadni Balkan. No, Hrvatska taj termin može smatrati samo kao politički a ne kao zemljopisni. Susjedna BiH bi bila u Zapadnom Balkanu pa dalje ako hoćemo Srednji i Istočni Balkan. Hrvatska u Zapadni nikako ne spada.</p>
<p>No, vidjet će se što će političari riješiti na Zagrebačkom summitu i da li za taj skup ima kakvo značenje uz naziv Zapadni Balkan.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kad li će doći taj dan...</p>
<p>Svaki dan čitam vaše novine iz dalekog Novog Zelanda i svaki dan se nadam da ću naći nešto što sliči na pomirenje Hrvata i Srba poslije toliko godina ratovanja. </p>
<p>Ja sam Slovenac po »nacionalnosti« tako da sam potpuno sporedni promatrač. Dugo godina živim na Novom Zelandu tako da već razmišljam kao zapadnjak i »kulturan« čovjek. Moram kazati da me boli to što se i dalje svađate i psujete kao djeca. I jedni i drugi ste sebi nanijeli mnogo boli i mislim da je krajnje vrijeme da barem kulturno živite jedno pokraj drugoga. Svaki drugi dan čitam članke tipa »Srbi ovo, Srbi ono...« ili »Srbi moraju ovo, Srbi moraju ono...«. Kada li će netko od vas (Srba i Hrvata) shvatiti da takvim pričanjem nećete stići nigdje. Samo ćete ostati na istom mjestu i trčat ćete u krug kao i do sada. </p>
<p>Molim se da jednom dođe dan kad ću biti ponosan kazati iz kog dijela svijeta sam.</p>
<p>MIRKO TANUJIĆChristchurch, Novi Zeland</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="65">
<p>»Mini zločinačka organizacija« fingirala nesreće i zarađivala na osiguranju</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - PU zagrebačka priopćila je u četvrtak da su djelatnici Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala PU zagrebačke dovršili kriminalističku obradu nad Damirom V. (45), Dinom L. (34), Goranom H. (36), Anđelkom B. (34), Sanjom T. (33), Miljenkom C. (50) i Zdeslavom V. (45). Njih se sumnjiči da su se udružili zbog počinjenja više kaznenih djela prijevare i zloporabe položaja i ovlasti, pri čemu su oštetili osiguravajuća društva »Allianz osiguranje« za oko 400.000 kuna, te »Zagrebačko osiguranje« i »Merkur osiguranje«, za još neutvrđeni iznos. </p>
<p>Naime, osumnjičeni Goran H. je u rujnu prošle godine, uz pomoć i garanciju osumnjičenog odvjetnika Dina L., iznajmio automobil u rent-a-car poduzeću »Niva« iz Zagreba, osiguran kod »Allianz osiguranja«. Iste večeri Goran H. se u društvu Damira V., Josipa K. i Dragana J. odvezao do Bijeničke ceste. Tamo su iz vozila izašli svi osim Damira V., koji se tada namjerno zaletio autom u stup javne rasvjete. Goran H. je izvijestio policiju o »nesreći«, a Damir V. je svojim automobilom odvezao Josipa K. i Dragana J. u KBC »Merkur«, zbog navodno zadobivenih ozljeda u namještenoj nesreći. Idućeg dana, Damir V. je ponovno odvezao dvojicu prijatelja do bolnice »Merkur« i tamo se prema dogovoru našao s doktoricom Sanjom T., koja je krivotvorila povijest bolesti dvojice »ozljeđenih« i upisala u »karton« ozljede koje nisu zadobili. Liječnica je za tu uslugu primila 500 njemačkih maraka, dok je nakon završetka navodnog liječenja trebala dobiti još 500 njemačkih maraka. Navodno liječenje je prema, također prethodnom, dogovoru obavio s liječnikom Miljenkom C., koji je krivotvorio liječničku dokumentaciju o terapijama koje nisu bile obavljene.</p>
<p>Nakon pribavljene liječničke dokumentacije Damir V. je s odvjetnikom Dinom L. podnio odštetne zahtjeve »Allianz osiguranju«, »Zagreb osiguranju« i »Merkur osiguranju«, pri čemu je »Allianz« oštetio za 197.000 kuna, a »Zagreb« i »Mekur« za neutvrđeni iznos.</p>
<p>Istu »nesreću« Damir V. je ponovio istog mjeseca, ali ovoga puta s novim »suradnicima«, Anđelkom B., Stjepanom Ć. i Zvonimirom G.. I nakon te »nesreće« je koristio »liječničke usluge«, ali Zdeslava V., specijalista oftalmologa, vlasnika privatne oftalmološke klinike i ponovno Miljenka C.. Ovom »nesrećom« Damir V. je za isti iznos, kao i prethodnoj »nesreći« oštetio »Allianz«, dok šteta koju je nanio »Zagrebu« i »Merkuru« nije utvrđena.</p>
<p>Damira V. se, osim za spomenuta djela, sumnjiči i za kazneno djelo prijetnje. On je krajem prošlog mjeseca došao u stan Josipa K.. S njim se u stanu nalazio i Stjepan Ć.. Tada je obojici zaprijetio da će im propucati koljena i kičmu, zato što su dali iskaz na sudu i policiji o spomenutim kaznenim djelima. Nakon toga je nazvao Josipovog brata, prijeteći mu da će mu pobiti cijelu obitelj.</p>
<p>Damir V. je prepraćen 21. studenog u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, dok se kriminalistička obrada nastavlja, zbog sumnje da su počinili još jedno kazneno djelo prijevare fingiranom nesrećom.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kalebić hoće da se »cijela njegova obrana obriše, jer je sve krenulo u krivom smjeru«</p>
<p>SPLIT, 23. studenoga</p>
<p> - Odgovarajući na pitanja predsjednice vijeća, sutkinje Spomenke Tonković, na splitskom Županijskom sudu u četvrtak je Željko Kalebić (42) nastavio iznositi svoju obranu koju je započeo još u utorak.</p>
<p>Sutinji Tonković zanimalo je otkud Kalebiću novac, kakvi su njegovi financijski odnosi s bivšom suprugom, drugooptuženom Vedranom (39), kakav je njgov odnos prema zloporabi droga, te kakav odnos ima s četvrtoopruženim Nikšom Roglićem i odvjetnikom Ivicom Parlovom u svezi kupovine zemljišta.</p>
<p>Kalebić je u odgovoru tvrdio da je novac stekao ploveći na brodu, radom u tvrtki Jugovinil, ali i »kamatarenjem«. Od imovine trenutačno posjeduje 30.000 njemačkih maraka i neka potraživanja. Iako s Vedranom ima odvojene financije, često je od nje posuđivao novac, davao ga drugima i od njih ubirao kamate, rekao je.</p>
<p>»U ovo vrijeme kada se govori o dekriminalizaciji droga moram kazati kako marihuana nema veze s heroinom i ne potiče ovisnost. Puno je bolja od pelinkovca, jer na marihuani nisam nikada upao u škandal, a na alkoholu, bogami jesam. Nikada nisam nekome dao drogu na uživanje, osobito ne onome kome bi to bilo prvo uživanje droge. Ne bih poželio nikome da prođe ono što sam ja prošao s drogom«, kazao je Kalebić nakon 28-godišnjeg narkomanskog »staža«. Rekao je da Roglića poznaje iz viđenja, a s njim nikada nije imao posla u vezi s drogom. Kod odvjetnika Ivice Parlova, nakon što je saznao kako bi mu mogao prevariti oca u svezi kupnje zemljišta na Žnjanu, došao je da zaštiti obitelj.</p>
<p>»Saznao sam da je protiv Parlova podnijeto više kaznenih prijava, pa sam zato ja potpisao ugovor o kupoprodaji umjesto oca da bi Parlov ostao meni dužan, a ne mome ocu«, tvrdio je Kalebić. Kada je nakon stanke, red došao na obranu drugooptužene Vedrane Kalebić, njezin bivši suprug želio je još nešto dodati svojoj obrani. Budući da je tvrdio kako je cijeli postupak krenuo »krivim smjerom«, jer tužitelj čuva dokaze protiv drugih osoba, upozoren je da to što govori može biti samo rečeno u završnim riječima.</p>
<p>»Onda sam stvarno trebao ostati ormar. Hoću da se sva moja obrana obriše. Neću ništa potpisati. Imamo dojam da se ovdje nekoga štiti!«, revoltirano je kazao Kalebić. »Ukoliko vam se to čini imate pravo na tužbu!«, podsjetila ga je predsjednica vijeća Tonković.</p>
<p> Odgovarajući na pitanja o događajima u vezi kupoprodaje zemljišta, Kalebić je spomenuo je i splitskog odvjetnika Damira Bekavca. Optuženik tvrdi da je odvjetnik za podmirenje kockarskih dugova od njega posudio 20.000 DEM. Za troškove pomilovanja pak platio mu je pet tisuća maraka, a čak 35.000 DEM odvjetniku Bekavcu, tvrdi Kalebić, dao je da bi on tadašnjem predsjedniku splitskog Općinskog suda Anti Šariću platio uslugu od sedam odgoda izvršenja zatvorske kazne. Odvjetnike Bekavca i Ivicu Parlova, svoje najveće dužnike, Kalebić smatra odgovornima za svoje uhićenje i sudski postupak koji se vodi protiv njega.</p>
<p>Obrana optuženih nastavlja se u petak.</p>
<p>Vedrana i droga: »To se protivi mojim moralnim načelima«</p>
<p> »Ne osjećam se krivom, pogotovo ne za drogu. To se kosi sa svim mojim moralnim principima, a u dokaznom postupku nisam vidjela da se meni išta s tim u vezi može staviti na teret«, branila se Vedrana Kalebić, govoreći kako je tvrdnja iz optužnice, da je prodaju droge organizirala iz zatvora, apsurdna. »Droga je u mome životu izazvala probleme jer sam voljela čovjeka koji je bio ovisnik. Nikada nisam vidjela da je netko dolazio kod njega radi prodaje droge, niti sam ikada sudjelovala u bilo kakvoj prodaji ili kupovini droge «, rekla je Vedrana Kalebić, koja se osim za prodaju 12 kilograma heroina, uz Željka i Roglića te svoga brata Ivu Buzdovačića (33) tereti i za pranje novca.</p>
<p>Drugooptužena tvrdi da je novac koji je kod nje pronađen i koji je uložila u svoj poslovni prostor i stan stečen zakonito, dugogodišnjim radom i štednjom. Među ostalim, radila je u Jugovinilu, potom u zagrebačkoj građevinskoj tvrtki, odakle je nakon četiri mjeseca u Split donijela ušteđevinu od 40.000 maraka. Rekla je da je prodavala kozmetiku na kojoj je mjesečno zarađivala više od plaće, a svo to vrijeme živjela je s roditeljima koji su uzdržavali i nju i kći, »budući da je Željko često bio po zatvorima, pa sam gotovo sav novac polagala na štedne knjižice«. Kasnije je registrirala tvrtku, preko koje je izvozila namještaj u Bosnu i Hercegovinu, a u vrijeme galopirajuće inflacije, mešetarila je čekovima i uvozila šećer iz Mađarske, izjavila je drugooptužena, te dodala da je poslovni prostor u kojem je otvorila salon namještaja potpuno je legalno kupljen.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Meseku na još mjesec dana produljen pritvor u Makedoniji</p>
<p>SKOPJE, 23. studenoga</p>
<p> - Vladku Meseku, višestrukom ubojici, koji je prije mjesec i pol dana uhićen u Skopju, produljen je pritvor na još mjesec dana, jer je na rješenje za izručenje Hrvatskoj podnio žalbu, izjavio je u petak istražni sudac Sead Redžepagić.</p>
<p> Osnovni sud I. u Skopju, nakon dobivanja presuda sudova u Varaždinu i Zagrebu o krivičnim djelima Vladka Meseka, utvrdio je da su ispunjeni uvjeti za njegovo izručenje Hrvatskoj i donio rješenje koje treba provesti Ministarstvo pravde. Međutim na ovo rješenje Vladko Mesek je uložio žalbu Apelacionom sudu u Skopju.</p>
<p>»Zato je pritvor u istražnom zatvoru Meseku produljen za još mjesec dana i vjerujem da će u tom roku biti završen sudski postupak i na višoj instanci te da će uskoro doći do njegovog izručenja vlastima u Hrvatskoj« rekao je Ređepagić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vojni policajac »dobio« godinu i četiri mjeseca za revolveraški napad </p>
<p>ZAGREB, 23. studenog</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda, kojim je predsjedao sudac Damir Kos, proglasilo je vojnog policajca Adama Farkaša (41) krivim za sprječavanje službene osobe u obavljanju posla, ugrožavanje imovine i života građana opasnim radnjama. Optuženi vojni policajac osuđen je za sva ta djela na jedinstvenu kaznu zatvora od jedne godine i četiri mjeseca. Farkašu je, također, određena mjera obaveznog liječenja od alkoholne ovisnosti.</p>
<p>Podsjetimo, početkom prosinca prošle godine oko 20 sati u lokalu »Stripy« u Podsusedu Farkaš, inače djelatnik 67. bojne vojne policije, bio je optužen da je pucao po lokalu, a nakon dolaska specijalne i vojne policije, zapucao i po njima. Farkaš je »otvorio streljanu«, nakon što ga je vlasnik lokala zamolio da odu, jer su, naime, on i njegov prijatelj »u manjoj« svađi pod utjecajem alkohola razbili sliku koja se nalazila na zidu lokala.</p>
<p>Kako se to nije svidjelo Farkašu, on je zaprijetio vlasniku, navodila je dalje optužnica, a nedugo potom i ispalio hitac u strop lokala. Njegov prijatelj je otišao iz lokala i nazvao policiju, ne bi li ga ona uspjela smiriti. Kada se pojavila vojna i temeljna policija, Farkaš ih je istjerao iz »kafića«, a potom pucao kroz izlog lokala. Zatim je sjeo u auto i pobjegao. Kada su svi pomislili da je revolveraški »show« gotov, vojni se policajac vratio i ponovno zapucao, ali, kao što smo spomenuli, po svojim kolegama. Nakon još dvije takve »ture«, Farkaš je pobjegao, a policija je krenula u potjeru, koja, također, nije urodila plodom. Tako se Farkaš ponovno vratio na mjesto zločina, pri tome uspjevši probiti policijsku blokadu, vozeći se na začelju kolone vozila specijalne policije. Nakon što je prošao blokadu, izašao je iz automobila i zaprijetio zapovjedniku »specijalaca«. Zatim se vratio u auto, odvezao se stotinjak metara unatrag, izašao i pobjegao u obližnju šumu. Nakon, kako su je opisivali tada prisutni policajci, sablasne potjere po šumarku, uspjeli su raniti Farkaša, koji je i tu potjeru iskoristio za nekoliko hitaca. Farkaš je uhvaćen i odveden istražnom sucu.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Direktor »Bednje« bio široke ruke i oštetio poduzeće za dva milijuna kuna</p>
<p>LUDBREG, 23. studenoga</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Ludbregu u četvrtak su saslušani svjedoci u postupku koji je tamošnje Općinsko državno odvjetništvo pokrenulo protiv Franje Goleca (62), bivšeg direktora poduzeća »Bednja«.</p>
<p> Goleca optužnica tereti za čak četiri kaznena djela, među ostalim i za kazneno djelo protiv gospodarstva zaključenjem štetnog ugovora. Bivši »Bednjin« direktor tako je u siječnju 1994. godine s poduzećem »Ekos« iz Varaždina sklopio ugovor o kratkoročnom zajmu na iznos od 1,2 milijuna kuna. Golec je znao da je taj ugovor štetan za njegovo poduzeće, jer su kamatne stope u to vrijeme bile niže od 15 posto, koliko je bilo ugovoreno između »Bednje« i »Ekosa«. Kamate su još 15 posto i rasle ako se ne bi plaćale redovito, tako da bi godišnja kamata iznosila 435 posto. »Bednja« je tako oštećena za nešto više od dva milijuna kuna.</p>
<p>U četvrtak je svjedočio Zvonko Hrešč, kojeg je, prema optužnici, Golec nagovorio, kao člana Upravnog odbora poduzeća, da potpiše odluku kojom je »Bednja« povrat kredita kod »Štedbanke« jamčila svojim nekretninama. Hrešč je rekao da se protivio potpisivanju, jer za to nije bio ni nadležan, no kasnije je ipak potpisao, iako nije znao o čemu se radi.</p>
<p>Hrašč je izjavio i da Upravni odbor nije raspravljao o zajmu »Lovačkoj kući«, a poslovanja s »Ekosom« se sjeća, ali ne i uvjeta pod kojima se to poslovanje odvijalo. O svemu je, veli Hrešč, kasnije saznao u poduzeću. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Traktorist smrtno stradao u sudaru s »hitnom pomoći« </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 23. studenoga</p>
<p> - U srijedu u 18.45 sati u naselju Stari Slatnik, teretnim automobilom marke »mercedes« registracijske oznake SB 152-E (vozilo Hitne pomoći) upravljao je Željko J. (47) iz Slavonskog Broda. Udario je u parkirani i neosvijetljeni traktor »IMT 588«, bez registracijske oznake s priključenom tanjuračom, kojim je upravljao Miroslav K. (39) iz Starog Slatinika.</p>
<p>Vozač traktora Miroslav K. je tom prilokom ispao s vozačkog sjedišta i pao pod tanjure te je zadobio ozljede od kojih je na mjestu preminuo, a putnici iz vozila Hitne pomoći, Petak K. (60) i Stjepan N. (60) iz Slavonskog Kobaša, Terezija B. (63) i Ana C. (44) iz Brodskog Stupnika, Marija N. (64) iz Malina, Andrija P. (71) iz Lužana i Karlo P. (73) iz Pričca, lakše su ozlijeđeni. Jozo J. (70) iz Slavonskog Kobaša zadobio je teške tjelesne ozljede. Svim ozlijeđenim liječnička pomoć pružena je u slavonsko-brodskoj Općoj bolnici.</p>
<p>Očevid na mjestu ove prometne nesreće obavio je istražni sudac požeškog Županijskog suda Branimir Miljević, županijska državna odvjetnica Božena Jurković i djelatnici prometne policije. Protiv vozača Hitne pomoći Željka J. slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (I.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U Mostaru zaplijenjeno 15 kilograma marihuane i 18 grama heroina</p>
<p>MOSTAR, 23. studenoga</p>
<p> - U prigradskom mostarskom naselju Buna u utorak je zaplijenjeno blizu 15 kilograma marihuane i blizu 18 grama heroina, ukupne vrijednosti oko 40 tisuća maraka, objavilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije.</p>
<p>Glasnogovornik ovog MUP-a Sead Branković, rekao je da su pritom uhićeni Dario Valter i Enver Volić, nastanjeni u Mostaru, koji su u srijedu uz kaznenu prijavu privedeni Vrhovnom sudu Federacije BiH u Sarajevo. Droga je krijumčarena iz Albanije, preko Crne Gore i Republike Srpske, a bila je namijenjena tržištu u BiH, kazao je Branković.</p>
<p>Branković objašnjava da krijumčarima droge pogoduje činjenica da MUP Hercegovačko-neretvanske županije nema službenu komunikaciju s policijom u Crnoj Gori, odnosno što crnogorska policija nije članica Interpola pa se ne može s njom surađivati.</p>
<p>Po Brankovićevim riječima, u posljednja dva mjeseca zbog krijumčarenja droge i visokotarifnih roba (uglavnom cigareta i alkoholnih pića) na području Hercegovačko-neretvanske županije uhićene su 22 osobe i protiv njih su podnesene kaznene prijave Vrhovnom sudu Federacije BiH.</p>
<p>Na upit ima li na području ove županije krijumčarenja oružjem Branković je kazao da je prošle godine, u vrijeme kosovske krize, a prije NATO-ove intervencije, zabilježeno krijumčarenje oružja namijenjenog kosovskim Albancima. »Nakon NATO-ove intervencije nema saznanja o takvom krijumčarenju oružja«, rekao je Branković. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="72">
<p>Zagrebačka banka za turističke kredite namijenila 100 milijuna DEM </p>
<p>Krediti će se odobravati za financiranje uređenja, adaptacije, dogradnje ili opremanje apartmana, soba, kampova, te za kupnju plovila, opreme i sličnoga u svrhu iznajmljivanja / Bude li potražnja veća, banka je spremna za turizam izdvojiti i do 300 milijuna DEM / Najviši iznos kredita 200 tisuća DEM, uz kamate od 9,49 posto / Krediti će se odobravati u roku od 10 do 15 dana, obećavaju u Zagrebačkoj banci </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Zagrebačka će banka od sljedećega tjedna početi realizaciju programa turističkih kredita namijenjenih individualnim poduzetnicima i tvrtkama koje imaju registriranu turističku djelatnost i za to je namijenila 400 milijuna kuna ili sto milijuna DEM za prvih dvanaest mjeseci. No, kako je u četvrtak na konferenciji za novinare najavio član Uprave Zagrebačke banke Zvonimir Jurjević, banka je, bude li potražnja za takvim kreditima veća, spremna izdvojiti i do 300 milijuna DEM. </p>
<p>Visina kredita za individualne turističke djelatnike (koji imaju status građana iznajmljivača) iznosi od pet do 100 tisuća maraka, a za trgovačka društva i obrtnike kreće od pet do 200 tisuća maraka. Kamatna je stopa 9,49 posto godišnje (promjenjiva), rok korištenja kredita do šest mjeseci, uz poček do 12 mjeseci, s depozitom ili bez njega (ovisno o hipoteci i broju jamaca). Banka će naplaćivati naknadu u visini od jedan posto vrijednosti kredita za svoje klijente, dok će druge to stajati dva posto. Rok je otplate kredita do 50 tisuća maraka do sedam godina, bez grace perioda, a za veće kredite do deset godina. </p>
<p>U banci naglašavaju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom će se odobravati krediti kako bi se korisnicima omogućilo da se na vrijeme pripreme za sljedeću turističku sezonu - krediti će se odobravati u roku od deset dana od predaje potrebne dokumentacije, uz mogućnost produženja na 15 dana, u slučaju da je potrebna procjena nekretnine.</p>
<p> Krediti su namijenjeni unapređenju turističke i s turizmom povezanih djelatnosti - odobravat će se za financiranje uređenja, adaptacije, dogradnje ili opremanje apartmana, soba, kampova, te za kupnju plovila, opreme i sličnoga u svrhu iznajmljivanja. Dinamikom otplate zajmovi su prilagođeni turističkoj djelatnosti - prema izboru klijenta otplate anuiteta mogu biti mjesečne ili godišnje, ako je riječ o individualnom turističkom djelatniku, te tromjesečne, polugodišnje ili godišnje za trgovačka društva. </p>
<p> Mogućnošću da kredite dobiju i oni koji do sada nisu bili klijenti Zagrebačke banke, napominje Jurjević, banka se želi približiti dijelovima Hrvatske gdje je poslovna mreža još u razvoju.</p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Brodogradnja ove godine isporučila 13 brodova vrijednosti 373 milijuna dolara</p>
<p>RIJEKA, 23. studenoga</p>
<p> - U Rijeci se od četvrtka do subote održava 14. simpozij teorija i praksa bordogradnje, pod nazivom SORTA 2000, u spomen na oca moderne hrvatske brodogradnje prof. Leopolda Sortu (1891.-1956.). Simpozij je okupio bordograđevne stručnjake iz Hrvatske i nekoliko zemalja Europe koje će podnijeti 45 referata o postignućima u borodgradnji. </p>
<p>Otvaranju skupa nazočio je i potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić koji je kazao da je i ovaj simpozij potvrda da Hrvatska ima brod kao vrijedan proizvod za svjetsko tržište. On je podsjetio da je Vlada u minulih 10 mjeseci pokušala naći odgovor u koje grane gospodarstva uložiti novac poreznih obveznika, a odlučila se da to bude i brodogradnja. Doduše, napomenuo je Linić, dobar dio članova Vlade smatra da nije trebalo ulagati u brodogradnju. Potpredsjednik Vlade smatra da je brod jedan od načina da se osigura povrat hrvatskih dugova, što prisiljava Vladu da ozbiljnije računa na izvoz. </p>
<p>Govoreći o ratnoj brodogradnji, admiral Davorin Kajić je kazao da je za Hrvatsku ratnu mornaricu na domaćim navozima izgrađeno šest brodova i jedna podmornica, te da su trenutačno u gradnji još dva ratna broda. </p>
<p>Pomoćnik ministra gospodarstva Ante Rožić je kazao da su u ovoj godini hrvatska brodogradilišta isporučila 13 brodova, ukupne nosivosti 334.000 bruto registarskih tona, ukupne vrijednosti 373 milijuna američkih dolara. Knjiga narudžbi »teška« je 28 brodova ukupne vrijednosti više od 700 milijuna dolara. Doda li se tome još 12 brodova za koje potpisani ugovori nisu stupili na snagu ili su pregovori u završnoj fazi, ukupna vrijednost bi iznosila više od jedne milijarde dolara. </p>
<p>Rožić je još kazao da je pet velikih hrvatskih brodogradilišta novogradnji (Uljanik, 3. Maj, Brodosplit, Brodotrogir i Kraljevica) u minulih deset godina prošlo trnovit put vlastite pretvorbe, a odlukom Vlade upravo se završava postupak sanacije tih brodogradilišta započet 1995. godine.</p>
<p> »Pokazalo se da sanacija posljedica nije nikakvo rješenje, ako se ne spriječe novi gubici te ako se ne otklone 'sanacijska očekivanja'. Ukupno će se sanirati oko osam milijardi kuna obveza, što će omogućiti da se saniraju i svi nagomilani gubici i da se obnovi kapital brodogradilišta u visini od oko 2,2 milijarde kuna. Tim novcem brodogradilište će pokriti vrijednost svojih osnovnih sredstava, tako da im za obrtne svrhe i dalje nedostaju vlastita sredstva«, upozorio Rožić. Dodao je kako sanacija ovisi i o odlukama pojedinih vjerovnika. Napomenuo je da se to osobito odnosi na Brodotrogir, koji, ako ne uspije pozitivno riješiti spor s inozemnim vjerovnikom, nema izgleda za nastavak rada, te će se morati otvoriti stečajni postupak. Kvalitetna sanacija riječkog »3. Maja« također ovisi o inozemnim vjerovnicima. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HNB: Iako depoziti u bankama rastu, krediti gospodarstvu stagniraju</p>
<p>Viša kamatna stopa na kunske depozite ne potiče i njihov veći porast. Tako je iznos novooročenih deviznih depozita peterostruko veći od iznosa novooročenih kunskih depozita/Prosječna je kamatna stopa na kredite stanovništvu po tekućim računima snižena na 19,9 posto, i po ocjenama iz središnje banke trebala bi biti snižavana i dalje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz nastavak osjetnog rasta depozita u poslovnim bankama istodobno se nastavlja i stagnacija plasmana gospodarstvu. Prema podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a, krajem rujna devizni su depoziti iznosili 44,3 milijarde kuna, a kunski 7,5 milijardi. U relativnim pokazateljima porast trendne vrijednosti deviznih depozita iznosi 7,4 posto, a kunskih 20,1posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. Po ročnoj strukturi štednja je i dalje pretežno oročena, a dominiraju kraća oročenja.</p>
<p> Plasmani gospodarstvu, napominju iz središne banke, i dalje stagniraju - mjesečna trendna stopa u ovoj godini iznosi minus 0,8 posto, a trendna je vrijednost u ovogodišnjem rujnu za 8 posto manja nego u istom mjesecu lani. Plasmani iznose 57,8 milijardi kuna, pri čemu su u strukturi plasmana jedino rastu krediti stanovništvu, koji su krajem rujna iznosili 21,4 milijarde kuna. Krediti poduzećima čitavu godinu osciliraju oko 31,5 milijarde kuna, a krajem rujna iznosili su 31,3 milijarde kuna.</p>
<p> Prema statističkim pak izvješćima iz banaka, navodi se u Biltenu HNB-a, kamatne stope poslovnih banaka malo su porasle tijekom rujna u usporedbi s mjesecom prije. Prosječna kamatna stopa na ukupne kunske kredite povećana je sa 10,3 posto na 11,0 posto, ali uz smanjen iznos novoodobrenih kredita. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kunske kredite poduzećima povećana je sa 6,0 na 6,6 posto uz znatno smanjenje iznosa novoodobrenih kredita poduzećima u rujnu.</p>
<p> Prosječna je pak kamatna stopa na kredite stanovništvu (po tekućim računima) snižena na 19,9 posto, i po ocjenama iz središnje banke trebala bi biti snižavana i dalje.</p>
<p>Kamatne stope na dugoročne kredite malo su povećane, ali to je, napominju iz središnje banke, u okviru dosadašnje razine ovih kamatnih stopa (riječ je o kreditima s valutnom klauzulom). Iznos novoodrobrenih dugoročnih kredita stanovništvu (za kupnju automobila i stambeni krediti) u rujnu je povećan, a krediti su ostvareni uz prosječnu kamatnu stopu od 11,9 posto. Istodobno, pasivne kamatne stope banaka su snižene, što je osobito vidljivo na prosječnoj kamatnoj stopi na oročene depozite. Po podacima iz Biltena HNB-a, prosječna kamatna stopa na kunske oročene depozite snižena je na razinu od 7,4 posto, a na devizne oročene depozite na razinu od 4,7 posto. Zanimljivo je da viša kamatna stopa na kunske depozite ne potiče i veći porast kunskih depozita. Tako je iznos novooročenih deviznih depozita više nego peterostruko veći od iznosa novooročenih kunskih depozita. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Gospodarske procjene EU za 13 zemalja kandidata za ulazak do 2002. </p>
<p>BRUXELLES, 23. studenoga</p>
<p> - Europska komisija previđa prosječan gospodarski rast od više od 4 posto do 2002. godine za 13 zemalja kandidata za ulazak u Europsku uniju, objavljeno je u Bruxellesu. To je prvi put da Europska komisija objavljuje takva gospodarska predviđanja za te zemlje (Cipar, Maltu, Tursku, Mađarsku, Poljsku, Češku, Slovačku, Sloveniju, Estoniju, Latviju, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku).</p>
<p>Prosječan porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 13 zemalja kandidata trebao bi od negativnog rasta od -0,3 posto 1999. porasti na +4,8 posto u 2000. Godine 2001. trebao bi iznositi +4,4 posto, kao i 2002. </p>
<p> Taj značajni porast između 1999. i 2000. duguje se velikom poboljšanju turskog gospodarstva, koje ove godine ima rast od 6 posto, objasnio je europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja, Pedro Solbes.</p>
<p> Nezaposlenost bi se u EU i zoni eura 2001. i 2002. trebala nastaviti smanjivati, priopćila je također Europska komisija. Postotak nezaposlenih trebao bi u EU 2001. iznositi 7,8 posto, a 2002. god. 7,3 posto. Ove je godine iznosio 8,4 posto.</p>
<p> Za zemlje zone eura previđa se nezaposlenost od 8,5 posto 2001. te 7,9 posto za 2002. Ove je godine nezaposlenost u tim zemljama iznosila 9 posto.</p>
<p> Za deset zemalja središnje i istočne Europe Komisija za 2001. procjenjuje nezaposlenost na 12 posto, gotovo kao i za 2000. (12,1 posto), a 2002. na 11,6 posto.</p>
<p> Nezaposlenost na Cipru i Malti trebala bi do 2002. ostati mala, a u Turskoj se smanjiti (8,7 posto 2000. na 8,2 posto 2002.)</p>
<p> Što se tiče inflacije, Europska komisija za deset zemalja središnje i istočne Europe procjenjuje je na 12,5 posto za ovu godinu. God. 2001. inflacija će u tim zemljama iznositi 9 posto, a 2002. god.7,1 posto.</p>
<p> Ovogodišnja bi se inflacija od 55 posto trebala 2001. u Turskoj smanjiti na 22 posto, a 2002. na 15 posto. Ovogodišnja rumunjska inflacija od 45 posto trebala bi se iduće godine smanjiti na 30 posto, a 2002. na 23 posto.</p>
<p> Javni deficit za 13 zemalja kandidata trebao bi se do 2002. smanjiti na 3,5 posto BDP-a, sa sadašnjih 5,3 posto BDP-a. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Potpisan hrvatsko-mađarski protokol o prometu </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Ministar prometa i vodoprivrede Mađarske Laszlo Nogradi i hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek potpisali su u Budafi protokol u kojem je sadržan niz pitanja s područja bilateralnog prometa s posebnim naglaskom na cestovnoj infrastrukturi i željezničkom prometu, priopćeno je iz Ministarstva pomorstva, promet i veza.</p>
<p> Ugovor o graničnom prijelazu auto-ceste Budimpešta - Zagreb - Rijeka, koji je finalizirala međuministarska Komisija za infrastrukturu, potpisat će se, kako je najavljeno, čim se dovrši hrvatski postupak za potpisivanje. Dvojica su se ministara dogovorila da će u najkraćem mogućem vremenu ispuniti zahtjeve u svojim državama za potpisivanje Ugovora o održavanju i upravljanju pograničnim mostovima koji je finalizirala Komisija, a zatražili su od Komisije da posebnu pozornost posveti daljim važnim pitanjima kao što su željezničke usluge, kombinirani prijevoz, zračni promet i dr.</p>
<p> Ministri su pridali i veliku pozornost razvitku Luke Rijeka te poduprli sudjelovanje hrvatsko-mađarskih mješovitih poduzeća u odgovarajućim poduzećima, napominju iz ministarstva.</p>
<p> Temeljem razgovora predsjednika dviju vlada, ministri Tušek i Nogradi odlučili su pozvati stručnjake da uspostave tješnju suradnju na području željeznica, uključujući i mogućnost osnivanja mješovitih poduzeća.</p>
<p> Kako se ističe u priopćenju, ministri su se obvezali pozvati Hrvatske željeznice (HŽ) i Mađarske državne željeznice (MAV) da u najkraćem roku usklade rokove za otkup hrvatskog duga prema MAV-u te su pozvali dvije nacionalne poštanske kompanije da pojačaju suradnju na području poštanskih usluga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Priprema se gradnja ribarske luke i veletržnice ribom u Komiži </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva razgovaralo se o projektu gradnje ribarske luke i veletržnice ribe u Komiži. To je objekt velike važnosti i nužno je početi raditi na njegovu ostvarenju, bez obzira na očekivanu financijsku pomoć, rekao je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić na sastanku s predstavnicima ministarstava obrta i europskih integracija te lokalne zajednice.</p>
<p> Kako je priopćeno iz Ministarstva, na sastanku je zaključeno da će grad Komiža biti nositelj projekta i da će se odmah krenuti s radom na prostorno-planskoj dokumentaciji, a raspisat će se i natječaj te utvrditi točni troškovi izvedbe. Mora se izraditi i studija utjecaja na okoliš u suradnji s Centrom za razvitak otoka i županijom. Idejni je projekt podržalo i Ministarstvo za europske integracije, koje ga je uvrstilo među četiri projekta hrvatskih otoka, a djelomično bi se financirao sredstvima donatorske konferencije ili drugim dostupnim sredstvima EU. Predloženo je da se u projekt uključi i strani konzultant. Uz ministra Pankretića i njegova pomoćnika Lovru Bućana na sastanku su bili i pomoćnik ministra obrta, maloga i srednjeg poduzetništva Drago Katalinić, u ime Ministarstva za europske integracije Dina Jašić, te predstavnici Splitsko-dalmatinske županije i grada Komiže. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Talijani preuzeli kumrovečku valjaonicu čelika </p>
<p>KUMROVEC, 23. studenoga</p>
<p> - Vlasnici talijanske Alba Siderurgice, Erico Vettorato, Valentino Tacchini i Gabriele Ferro, u posjetu kumrovečkoj Valjaonici čelika preuzeli su ključeve poduzeća od stečajne upraviteljice nakon što su prošlog tjedna uplatili 2.450.000 DEM u državni proračun.</p>
<p>Talijansko poduzeće, koje zastupa Alba Profil iz Zagreba, namjerava modernizirati Valjaonicu i u početku zaposliti 25 radnika, a zatim otvoriti i dodatne djelatnosti. Osim osnovne proizvodnje valjanog čelika te trgovine crnom metalurgijom, novi vlasnici namjeravaju otvoriti i bescarinsku zonu. Preuzimanjem Valjaonice od strane novih vlasnika stečaj poduzeća još nije završen jer se još vodi sudski spor o poslovnom prostoru Valjaonice u Zagrebu, koji je prisvojio bivši vlasnik Željko Bodegrajac, dok 137 bivših zaposlenika još očekuje svoje plaće iz stečaja i otpremnine. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Daimler Chrysler u krizi zbog američkih menedžera</p>
<p>BERLIN, 23. studenoga</p>
<p> - Njemačko-američki automobilski koncern Daimler Chrysler u velikim je teškoćama zbog krize i lošeg rukovođenja američkog dijela tvrtke, Chryslera. Zbog drastičnog pada vrijednosti dionica, koje trenutno vrijede manje nego što su vrijedile dionice Daimler Benza prije fuzije s Chryslerom, poslovodni je odbor u Stuttgartu najavio otpuštanje velikog broja Chryslerovih menedžera, koji snose glavnu krivnju zbog katastrofalnog stanja. Dok se automobili marke »mercedes« prodaju bolje nego ikad, Chryslerovi proizvodi sve teže i teže pronalaze kupce. Američka je javnost na najavu o otpuštanju gotovo kompletne poslovodne ekipe detroitskog automobliskog diva već nazvala »masakrom«. Uza sve nedaće, vodstvo Daimler Chryslera mora se još boriti s vijestima da je Toyota, treći svjetski automobilski koncern, najavio preuzimanje dijela Deutsche Bank, koja je sa 12 posto jedan od najvećih dioničara Daimler Chryslera. No, ako kola i dalje buda išla nizbrdo, doći će i do sječe glava i u Stuttgartu. Naime, mnogi dioničari smatraju da je za trenutačnu krizu najodgovorniji sadašnji šef Daimler Chryslera, Jürgen Schrempp, koji je prebrzo i bezglavo ušao u kupnju nesigurnoga Chryslera. (N.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Područje od Baltika do Jadrana tek treba bolje prometno povezati</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Regionalni projekti te posebnosti prometne politike koja može biti od zajedničkog interesa za zemlje na području od Baltika do Jadrana/Mediterana, bile su teme više izlaganja drugog dana međunarodnog znanstvenog simpozija »Prometno povezivanje Baltika i Jadrana/Mediterana« koji organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.</p>
<p>Ocjenjuje se da na tom području, koje obuhvaća 17 zemalja na različitim razinama gospodarskog razvitka, s ukupno 100 milijuna stanovnika, nisu u znatnijoj mjeri iskorištene prometne mogućnosti. Stoga bi prometno povezivanja dvaju mora, ističe u svom elaboratu akademik Josip Božićević, bilo posve logično s aspekta korištenja geoprometnog položaja. Napominje da uža područja uz Baltičko i Jadransko more imaju velike sličnosti u geografskom, povijesnom, političkom i gospodarsko-prometnom pogledu, pa se prijedlozi novih pravaca temelje na istodobnom stvaranju novih i rasterećenju postojećih pravaca.</p>
<p>Rad skupa, koji je okupio brojne znanstvenike i prometne stručnjake iz 11 zemalja - Austrije, BiH, Hrvatske, Italije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Švedske, odvija se kroz nekoliko radnih skupina koje razmatraju globalne i regionalne planove cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te prometa plovnim putevima.</p>
<p>Tako se drugog dana razmatraju mađarska iskustva i potrebe za inozemnim zajmovima i dotacijama u izgradnji cesta, željezničko povezivanje Austrije i susjednih srednjo i istočnoeuropskih zemalja te značaj željezničkog V. koridora za Sloveniju. Istodobno su predstavljeni prijedlozi za učinkovitije uključivanje Hrvatskih željeznica u prometne koridore na potezu Baltik-Jadran.</p>
<p> Posebna radna skupina, uz stručnjake Europske organizacije za kontrolu zračne plovidbe EUROCONTROL, raspravlja o infrastrukturi zračnog prometa u ovom dijelu Europe, ulozi Hrvatske, projektu zajedničkog srednjoeuropskog centra kontrole zračnog prometa te mogućnostima suradnje regionalnih avioprijevoznika.</p>
<p> Luke i prometni koridori, te vodni i plovni putovi, kao i preduvjeti povezivanja Hrvatske s unutarnjim plovnim putovima Europe, teme su nekih od za simpozij ukupno prijavljena 32 referata 49 autora. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="81">
<p>SDP oštro protiv sazivanja Županijskog doma na dan Summita</p>
<p>Po nazivu teme nije jasno ni zbog kojeg se skupa poziva zastupnike, rekao je novinarima Ratko Maričić, šef Kluba SDP-a / Sjednica na kojoj će se raspravljati o ciljevima Summita nije u srazmjeru s političkim značajem Summita za približavanje Hrvatske Europi </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Iznenadno sazivanje sjednice Županijskog doma za petak zapravo je poziv na konferenciju za novinare Kluba HDZ-a. Stoga, SDP-ovi predstavnici neće sudjelovati na toj sjednici«, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare Ratko Maričić, predsjednik Kluba SDP-ovih zastupnika u Županijskom domu. On je dodao da sjednica na kojoj će se raspravljati o ciljevima Zagrebačkog summita »nije u srazmjeru s političkim značajem summita za približavanje Hrvatske Europi«. </p>
<p>Osvrćući se na naziv točke dnevnog reda sjednice Županijskog doma - Rasprava o održavanju, ciljevima i namjerama Skupa u Zagrebu 24. studenoga - Maričić je kazao da SDP-ovci uopće ne znaju o kojem se to skupu radi, jer se toga dana »u Zagrebu održavaju najmanje dva, a možda i više skupova«. Rekao je i da sjednica ima nekoliko pravno-formalnih i političkih nedostataka. »Za sjednicu nismo dobili niti najosnovnije materijale, a ne znamo ni kojih ju je 15 zastupnika sazvalo. »Moguće je da je sjednica sazvana bez svih potpisa«, rekao je Maričić. </p>
<p>Po poslovniku, nastavio je Maričić, Županijski dom može staviti na dnevni red sve ono što je u nadležnosti Zastupničkog doma. »Dosadašnja praksa je pokazala da ništa što nije bilo na dnevnom redu Zastupničkog doma, nije došlo na Županijski. Očito je da se ta praksa mijenja od 3. siječnja u skladu s potrebama HDZ-a«, zaključio je Maričić. </p>
<p>Komentirajući političke nedostatke, Maričić je rekao da sazivanje sjednice na ovakav improvizirani način »nipošto nije u srazmjeru s političkim značajem Zagrebačkog summita za Europu i za Hrvatsku u Europi«. »Sazivanje sjednice s ciljem, baš u petak, nije samo pomanjkanje političkog senzibiliteta i mudrosti u odnosu na napore da se Hrvatska približi Europi, nego je radi svoga ciljanoga tajminga s onu stranu dobrih namjera za promišljenom porukom Županijskog doma«, ocijenio je Maričić. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, na sjednici se neće pojaviti predstavnici stranaka šestorice, a jedini će, uz HDZ, tamo biti HSP. </p>
<p>Zastupnik u Županijskom domu Branko Sruk zapitao se kako će se raspravljati o tome »što netko misli da bi moglo biti«, opovrgnuvši pritom sve tvrdnje o balkanskim ili nekim drugim integracijama, koje, kako je kazao, prema novom Ustavu, narod mora potvrditi referendumom. (Anuška Fjorović)</p>
<p>Trconić: Ta je sjednica prava farsa</p>
<p>Na upit hoće li HSS doći na sjednicu, Luka Trconić, predsjednik Kluba HSS-a, kategorički je novinarima kazao : »Naravno da neće«. »Očigledno je da je ta sjednica prava farsa, jer nije bilo nikakve potrebe da se održava za vrijeme Summita. Da su naše kolege iz Županijskog doma doista htjele raspravljati na jedan ozbiljan način, imali su vremena i prije, jer se znalo za summit«, ustvrdio je Trconić. »Mi u HSS-u nemamo nikakvih razloga da držimo ljestve gospodi iz HDZ-a«, zaključio je Trconić. Zastupnici Demokratskog centra u Županijskom domu Hrvatskoga sabora Zlatko Vitez, Josip Stepanić i Slobodan Lang neće u petak sudjelovati u radu sjednice toga doma. Naime, u DC-u smatraju da je sjednica Županijskog doma nepotrebna jer se još ne zna ishod Zagrebačkog summita. Drže da bi rasprava o Summitu imala smisla tek nakon što se saznaju njegovi rezultati. (A. F./G. J.)</p>
<p>Ivanišević: Datum odredili inicijatori</p>
<p>Predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević pokazala je novinarima 15 potpisa s pečatom, koje je tajništvo zaprimilo 21. studenoga. Na upit hoće li sjednici nazočiti predstavnici Vlade, rekla je da je svatko dobrodošao.</p>
<p>»Nisam pozvala premijera i predsjednika Republike, ali sam ih obavijestila o sjednici«, rekla je. Na novinarsko pitanje je li mogla sazvati sjednicu nakon Summita, kazala je da je po poslovniku obvezna sazvati sjednicu na datum koji u prijedlogu saziva sjednice predlože zastupnici. Nije odgovorila na upit hoće li na sjednicu doći svi zastupnici HDZ-a, rekavši da ne može u to biti sigurna. (A. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sindikati javnih i državnih službi provest će referendum o prosvjedima </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Sindikati javnih i državnih službi od četvrtka do utorka, provode referendum među članstvom o prosvjednim aktivnostima, jer Vlada odbija njihov zahtjev za povećanjem plaća i isplatom božićnice i dara za djecu.</p>
<p>Sindikati traže 8,5 posto višu osnovicu za plaće za 250.000 javnih i državnih službenika te, na jesen sljedeće godine, novo usklađivanje njihovih plaća s plaćama u državnim poduzećima, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih službenika.</p>
<p>Prema važećem Kolektivnom ugovoru, Vlada treba javnim i državnim službenicima povisiti plaće 8,5 posto, tvrdi Ihas, no umjesto povišenja osnovice, ona nudi samo isplatu jednokratnih dodataka na plaću za zadnja tri mjeseca u ovoj godini. Prema izračunu sindikata, ta bi tri jednokratna dodatka ukupno iznosila samo 765 kuna. </p>
<p>Osim toga, Vlada je odbila i sindikalni zahtjev za isplatom božićnice od 1.000 kuna i dara za djecu od 400 kuna.</p>
<p>Sindikati stoga na referendumskom listiću pitaju svoje članstvo je li spremno sudjelovati u prosvjednim aktivnostima, uključujući i štrajk. Sindikat državnih službenika, koji okuplja četvrtinu od 100.000 zaposlenih u državnim i lokalnim službama, provest će referendum 24., 27. i 28. studenoga, najavio je Ihas. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Sindikat grafičara ne obvezuje odluka Vlade o zamrzavanju plaća </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Smatramo da nas zaključak hrvatske Vlade o zamrzavanju plaća u javnim i državnim poduzećima ne obvezuje, jer nema snagu ni uredbe ni zakona. Zaključak može biti obvezujući samo za uprave poduzeća, odnosno držimo da je to naputak menadžerima kako da se ponašaju. Ne želimo se odreći svojih prava koja imamo prema Kolektivnom ugovoru. Rekao je to predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak.</p>
<p>Budući da se zaključak Vlade o zamrzavanju plaća, donesen 9. studenoga, odnosi na 15 javnih i državnih poduzeća, među kojima su i »Narodne novine« čiji su djelatnici članovi Sindikata grafičara, Kolarić je istaknuo kako će Sindikat umjesto da prihvati sporni zaključak tražiti promjenu postojeće politike plaća u »Narodnim novinama«. Naime, pojasnio je, tražit ćemo povećanje najniže osnovne plaće, i to do razine prosječne plaće u toj djelatnosti, isplatu božićnica i darova za djecu. To je nužno, istaknuo je Kolarić, jer se od 1997. do 2000. godine u »Narodnim novinama« uopće nije mijenjao iznos najniže plaće, a prema tom bi naputku to značilo da se, bez obzira na rast troškova života neće mijenjati ni ubuduće. </p>
<p>Najniža bruto plaća, rekao je, iznosi 2.091 kunu, a prosječna je plaća grafičke i nakladničke djelatnosti u Hrvatskoj 3.589 kuna. Istodobno, upozorio je Kolarić, troškovi života su lani porasli 3,5 posto, a u ovoj za 4,7 posto. U zaključcima Vlade kaže se i to kako se zadužuju uprave i nadzorni odbori poduzeća da ustanove višak zaposlenih i programe za njihovo zbrinjavanje, a to se, ističe Kolarić, u »Narodnim novinama« ionako već provodi. Naime, prije tri godine u poduzeću je bilo 716 zaposlenih, a danas ih je 640. Zauzimamo se za selektivan pristup zamrzavanju plaća te poručujemo kako tvrdnje da »Narodne novine« imaju monopol ne stoje, ističe Kolarić. Monopol možda postoji samo u pogledu službenog lista Narodne novine, kaže on, no i to je upitno, jer je godišnja dobit toga lista od 12 do 15 milijuna kuna, a cjelokupna je godišnja realizacija poduzeća 400 milijuna kuna.</p>
<p>Uz to, na konferenciji je istaknuto kako Sindikat grafičara upravo obilježava 130 godina svojeg djelovanja te da je to prvi radnički sindikat osnovan na tim prostorima. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Šef SZUP-a '91. za Gospić svjedočio da ne zna ništa o nestancima Srba</p>
<p>RIJEKA, 23. studenoga</p>
<p> - U slučaju »gospićke skupine« u četvrtak su pred istražnu sutkinju Županijskog suda u Rijeci Sajonaru Čulina izašla dva nova svjedoka optužbe. </p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Doris Hrast je novinarima kazao kako je prvi svjedočio načelnik operative pri SZUP-u u Gospiću 1991. godine Nikica Pavičić. Njegov iskaz bio je vezan za neke događaje koji su se dogodili prije inkriminiranih događaja. On nema saznanja o nestancima građana srpske nacionalnosti s gospićkog područja, što je, prema Hrastovim riječima, vrlo čudno, ako se uzme u obzir posao koji je Pavičić u to vrijeme radio. </p>
<p>»Očito je da SZUP nije ništa radio, kad Pavičić ništa ne zna o tim zbivanjima. Ipak, iz njegovog svjedočenja za optužbu je važno da se po Gospiću čuju priče kako se svjedocima prijeti«, kazao je Hrast. To, odao je, daje odgovor na tvrdnje obrane kako optužba i istražna sutkinja odugovlače postupak tako da svjedoci ne dolaze dati iskaze. </p>
<p>Branitelj osumnjičenih Gospićana Željko Dumančić je opovrgnuo tvrdnje Hrasta da je svjedok Pavičić govorio o prijetnjama svjedocima po Gospiću. Naprotiv, ustvrdio je da je Pavičić kazao da nema prijetnji svjedocima. Obrana misli da nema pritisaka na svjedoke zato što građani Gospića žele da se ovaj postupak završi te da se dokaže istina i nevinost okrivljenika. </p>
<p>Drugi današnji svjedok je aktivno radio na slučaju »gospićke skupine«. Dumančić zbog toga ocjenjuje da se on nije ni trebao pojaviti kao svjedok. Branitelj je još napomenuo da taj drugi svjedok nije ničim teretio okrivljenike niti da uopće ima saznanja o inkriminiranim događajima. </p>
<p>Istraga se u petak nastavlja u Gospiću ispitivanjem četiriju novih svjedoka optužbe. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Petorica baranjskih Srba od četvrtka se brane sa slobode</p>
<p>OSIJEK, 23. studenoga</p>
<p> - Odlukom Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku, u četvrtak je ukinut pritvor petorici od trinaest baranjskih Srba koji su početkom listopada privedeni zbog sumnje da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnoga stanovništva tijekom 1991. i 1992. godine u Baranji. </p>
<p>Kako je za Vjesnik izjavio Nikola Sajter, predsjednik drugostupanjskog kaznenog odjela toga suda, Milan Kovačević (51), Svetomir Mihajlović (39), Nikola Stojanović (54), Predrag Stojanović (42) i Rodoljub Vlaislavljević (35) od četvrtka će se braniti sa slobode.</p>
<p>»Dosad saslušani svjedoci u svojim iskazima nisu teretili nijednog od spomenute petorice, pa stoga smatramo da više ne postoje osnove za njihovo zadržavanje u pritvoru«, kazao je Sajter, objasnivši kako oni bez obzira na puštanje iz pritvora i dalje ostaju pod istragom. </p>
<p>Preostaloj osmorici osumnjičenih Nikoli Alaici (54), Mili Bekiću (55), Cvijetinu Cvijanoviću (52), Petru Mamuli (56), Đuri Opačiću (62), Milanu Pruscu (48), Sreti Jovanoviću (42) i Slobodanu Đuriću (54) to je vijeće odlučilo ostaviti staro rješenje doneseno početkom studenoga, kojim se zadržavaju u pritvoru do 6. siječnja sljedeće godine. </p>
<p>Budući da su neki od dosad saslušanih svjedoka njih točno imenovali, tvrdivši da su ih zlostavljali i tukli, Izvanraspravno vijeće smatra da osnove za njihovo zadržavanje u pritvoru i dalje postoje. Sajter je istaknuo kako oni imaju pravo ponovno uložiti žalbu na tu odluku. </p>
<p>Podsjetimo, trinaestorica osumnjičenih privedeni su početkom listopada kada im je određen jednomjesečni pritvor. Nakon njegova isteka, doneseno je novo rješenje, kojim im je pritvor produljen na još dva mjeseca, zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke, bijega ili uništenja dokaza. Njihovi su odvjetnici uložili žalbe na takvu odluku, a Vrhovni je sud prihvatio žalbe i čitav predmet vratio osječkom Županijskom sudu, odnosno Izvanraspravnom vijeću koje je potom donijelo tu odluku. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Zagorski HDZ tvrdi da je neulaganje u Zagorje politika šestorke</p>
<p>KRAPINA, 23. studenoga</p>
<p> - »Politika šestorke je takva da trenutačno zaziru od većih ulaganja u Krapinsko-zagorsku županiju, jer valjda razmišljaju prema uzrečici da Zagorcima ne treba ništa, jer su blizu Zagreba«, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik krapinsko-zagorske Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Vladimir Pleško, osvrćući se na prijedlog državnog proračuna u kojem nije planiran novac za nastavak gradnje posljednje dionice Phyrnske ceste od Krapine do Macelja i Županijske bolnice za sljedeće tri godine. </p>
<p>Osvrćući se na dolazak ministrice zdravstva Ane Stavljenić Rukavina u Zabok za koji nisu znali predstavnici Grada Zaboka, a koji je, prema njegovim riječima, organizirao SDP, Pleško je ocijenio da »dolazak ministara pod okriljem partije podsjeća na metode rada bivšeg Centralnog komiteta«.</p>
<p> Što se Zagrebačkog summita tiče, zagorski HDZ izražava bojazan da bi on mogao rezultirati nekim novim regionalnim ustrojem neprihvatljivim za Hrvatsku, za što nalazi argumente u pitanju zašto se u europskim medijima skup naziva »balkanskim«. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Stipetić: Ako se ocijeni da sam nepogodan za svoju funkciju, svakog trenutka mogu me smijeniti</p>
<p>Rezultati istrage o ogulinskoj nesreći bit će poznati vrlo brzo, a tada će se moći razgovarati i o odgovornosti svih u zapovjednom lancu i u drugim strukturama / Osjećam se odgovornim za sve što se događa u OS RH, ali isto tako nastojim zaštititi interese OS-a / Svaki nemili slučaj što se dogodi u vojsci svestrano smo obradili te poduzeli sve što je bilo u našoj moći. Za sve slučajeve posjedujemo kompletne elaborate, koji se dostavljaju ministru obrane na uvid / Studija Pentagona povoljna je za naše oružane snage, ona ukazuje na to kakve bi OS RH trebale biti 2010. godine. Riječ je o viziji razvoja OS RH u sljedećem desetogodišnjem razdoblju / Plaće djelatnih vojnih osoba nedopustivo su niske, što zasigurno utječe i na moral vojske i na odnos prema poslu i izvršavanju zadaća</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - U povodu nesreće u ogulinskoj vojarni i pisanja medija o izvješću Glavnog inspektorata HV-a, prema kojemu se, navodno, trebalo naslutiti da bi moglo doći do nekoga nemilog događaja u toj vojarni, kao i o predstojećoj reorganizaciji OS RH, razgovarali smo s generalom zbora Petrom Stipetićem, načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>• Prošlo je tjedan dana od eksplozije u ogulinskoj vojarni »Sv. Petar«. Primiče li se istraga kraju?</p>
<p>- Konačnie rezultate istrage još uvijek nemamo, jer i dalje je u tijeku kriminalističko vještačenje vojne policije i drugih istražnih tijela kako bi se točno utvrdilo o kojoj se vrsti eksplozivnog sredstva radi. Usporedo se vodi i istraga o odgovornosti određenih ljudi koji su bili sudionici toga nemilog događaja. Konačnih rezultata još nema, što je i logično s obzirom na propisanu proceduru koju mora provoditi Centar za vještačenje eksplozivnih naprava.Is tražna tijela, također, moraju razgovarati i sa svim relevantnim osobama koje bi mogle raspolagati podacima bitnim za rasvjetljavanje cijeloga slučaja. Među njima su i vojnici ročnici s kojima se, iz humanih razlog, - zbog težine njihovih ozljeda - još uvijek ne mogu provoditi istražne radnje potrebne da bi se došlo do pravih spoznaja. Naglašavam kako načelo humanosti mora biti prioritet kada su u pitanju najteže ozlijeđeni vojnici. Očekujem da će stvarni rezultati istrage biti poznati vrlo brzo, a tada će se moći razgovarati i o odgovornosti svih onih u zapovjednom lancu i u drugim strukturama koji su svojim nesavjesnim radom bili uzročnici tragediji kakva se dogodila u vojarni »Sv. Petar«.</p>
<p>• Mediji su objavili da je Glavni inspektorat HV-a još 26. listopada dostavio Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru upozoravajuće izvješće o sigurnosnom stanju u ogulinskoj vojarni »Sveti Petar«. Možete li to komentirati?</p>
<p>- To sam pročitao danas (srijeda, 22. studenoga, op. a.), a put toga izvješća je doista magičan. Iako se tvrdi kako mi je ono dostavljeno još 26. listopada, ja sam ga, na svoj stol dobio, tek u srijedu ujutro , kao i tekst u novinama koji govori o njemu. I napominjem, dobio sam ga ne od Glavne inspekcije nego od Ministra obrane. Riječ je o doista dugom vremenu i vjerojatno će se utvrditi zašto je to izvješće toliko kasnilo. No, nakon što sam ga pročitao, smatram da u njemu nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali da su ti uzroci koje Inspekcija navodi, bili povod ovakvom nesretnom događaju.</p>
<p>• Izvješće je, prema »Globusu«, najavljivalo mogućnost tragedije.</p>
<p>- Da me ne vežu moje vojničke dužnosti i obveze, bio bih najsretniji kad bi se to izvješće objavilo u cijelosti. Tada bi javnost vidjela da se ono mahom odnosi na neriješena pitanja i probleme smještaja vojnika koji nisu ništa gori - čak su i povoljniji - nego u drugim vojarnama. Potom, problematiziraju se dočasnička mjesta na kojima su postavljeni vojnici koji su prošli minimum edukacije da bi mogli obavljati te dužnosti, i slično.</p>
<p>U veljači ove godine Glavni inspektorat obrane je izvršio nadzor Prve gardijske brigade u skladu s postojećim propisima. Potom je, po prijemu izvješća Inspekcije, Glavni stožer OS RH napisao svoju provedbenu zapovijed i naputak s nositeljima, rokovima i s planom mjera za uklanjanje uočenih nedostataka. Na osnovi toga je zapovjedništvo Prvog zbornog područja OS RH - Karlovac prenijelo to na svoje postrojbe, zapovjednik Prve gardijske brigade također je razradio svoj naputak za uklanjanje nedostataka. Potom su uslijedila izvješća slana od dolje pa prema vrhu, o tome u kojoj su mjeri otklonjeni nedostaci. Kad je Glavni inspektora tobrane izvršio povratni nadzor, u listopadu, konstatirano je da su sve zadaće po nalogu iz veljače izvršene, osim jedne, koja govori o centraliziranom oblačenju vojnika. Ne može se, dakle, puno vezati nalaz inspektorata i govoriti kako je Inspektorat ukazivao na neke bitne stvari koje se izravno vezuju uz ogulinski nesretni slučaj.</p>
<p>• Tvrdite, dakle, da ste izvješće Inspektorata, o kojemu piše Globus, dobili tek u srijedu, 22. studenoga?</p>
<p>- Da, ja sam ga prvi put vidio u srijedu, i vrlo brzo ću donijeti novu zapovijed kako bi se otklonile stvari, konstatirane zadnjim kontrolnim nadzorom. </p>
<p>• Kako se uopće moglo dogoditi da ubojiti projektil, navodno RPG- 22, uđe u prostor skladišta, tim više što je ogulinska vojarna na popisu vojarni koje su pod nadzorom OESS-a i Subregionalnog sporazuma o kontroli oružja?</p>
<p>- Teško je u ovom trenutku kazati kako. Eksplozija se dogodila u prostoru skladišta namijenjenog čuvanju naoružanja, a ne eksplozivnih sredstava. Eksplozivna sredstva Prve gardijske brigade čuvaju se na posebnom mjestu i sve iznad kalibra 12,7 mm nalazi se izvan domašaja ročnika. Takav projektil, kakav je eksplodirao, ni u kom slučaju nije smio biti na mjestu eksplozije. Kako se on našao tamo, je li ga netko podmetnuo ili donio - utvrdit će istraga.</p>
<p>• Ministar Radoš kazao je kako bi odgovornost za ogulinski slučaj trebala biti utvrđena do vrlo visoke razine. Slažete li se s tim i kako komentirate to, što je svoj mandat stavio na raspolaganje? </p>
<p>- Ne bih komentirao izjavu ministra Radoša. Njegovo je pravo da to izjavi, ja osobno mislim da je odgovornost na svima nama. Neposredna odgovornost biti će utvrđena kad vidimo kako je, i na koji način taj projektil došao u vojarnu, kako je, i na koji način organizirana i provođena obuka, tko su odgovorni časnici koji su trebali biti na obuci, jesu li oni bili tamo ili nisu i drugo. Tada ćemo moći odgovoriti i na pitanje do koje razine treba ići u utvrđivanju odgovornosti. Ono što je sigurno, jest činjenica da će sam događaj iziskivati vrlo oštre i odlučne mjere kako bi se ubuduće takve nesreće mogle spriječiti.</p>
<p>• Eksplozija u Ogulinu tek je jedan od serije »slučajeva« što su se u posljednje vrijeme dogodili u HV-u. Bježanje vojnika iz Muzila, Koprivnice i Sinja, smrt specijalca koji je iskakao iz helikoptera, cijepljenje vojnika pogrešnim cjepivom, slučaj poručnika Z. K... Kolika je u tome svemu odgovornost Glavnog stožera kojemu ste Vi na čelu?</p>
<p>- Kod nas se u vojsci povremeno, kao i drugim vojskama svijeta, pa i društvu, događaju incidentne situacije. One su rezultat stanja u kojemu su se našle OS RH, koje se, slikovito govoreći, s ratnog kolosjeka i ustroja trebaju prebaciti na mirnodopsko stanje, pa još uvijek boluju od određenih odstupanja, poštivanja propisa i standarda Kao profesionalni vojnik mogu vam reći da smo mi svakodnevno u svojem poslu suočeni s određenim rizikom koji može biti uzrokovan trenutnim stanjem ljudskoga ili materijalno-tehničkog faktora na provedbi vojnih zadaća.</p>
<p>• Nedavno objavljena studija Pentagona o HV-u apostrofirala je navodnu »lošu horizontalnu i vertikalnu komunikaciju unutar GS OS te nedostatak tzv. dnevne koordinacije«. To je, po autorima, dovelo do »poremećenih i neučinkovitih odnosa unutar GS-a«. Kako to tumačite?</p>
<p>- To što su mediji objavili, čista je konstrukcija koja se pojavila u prvom »draftu«, koji nije službena inačica. Pred sobom imam posljednju verziju Prosudbe obrambene sposobnosti Hrvatske koja je, doduše, još u formi radne verzije. Citirat ću Vam najznačajnije u svezi upitanog: »Čini se da postoji slaba okomita i/ ili vodoravna koordinacija između srodnih dijelova MORH-a i GS-a OS RH. Postoje, međutim, redovito planirani mjesečni, tromjesečni i godišnji koordinacijski sastanci u Glavnom stožeru OS RH«. To je, dakle, taj »pogrešno« citirani stavak oko kojega mnogi danas dižu galamu, a za koji, prvi put Vama kažem, da je - netočan.. To je poprilično obimna studija, a s obzirom da još nije definitivna i konačna, ne bih htio u ovom trenutku previše zalaziti u nju. Ono što još mogu reći o njoj jest da je studija povoljna za naše oružane snage, ona ukazuje na to kakve bi OS RH trebale biti 2010. godine. Riječ je o viziji razvoja OS RH u sljedećem desetogodišnjem razdoblju. Kad se piše u medijima kako u Glavnom stožeru ne postoji koordinacija, moram reći da smo mi s Amerikancima to veoma jasno raščistili i ukazali im da je ovaj Stožer ustrojen po načelima NATO-a. On imatakve uprave i strukturu koja je potpuno kompatibilna NATO-u i ustrojen je još u studenom 1997., dakle prije mojega dolaska na njegovo čelo.</p>
<p>• Pozivajući se na izjave iz MORH-a, mediji tvrde kako je Vama važnije kako izvući GS iz nadležnosti MORH-a i podrediti ga predsjedniku Republike nego stanje u vojsci i koordinacija s ministrom obrane. Možete li to komentirati?</p>
<p>- Ne znam odakle im takva tvrdnje, ali moram vam reći da sam ja profesionalni vojnik, da se ne bavim politikom, da nisam član niti jedne političke stranke. Izvršavam svoje vojničke obaveze i zadaće u skladu s onim kako mi određuju institucije vlasti, prvenstveno Vrhovni zapovjednik i ministar obrane. </p>
<p>U svom radu nastojim biti kooperativan, komunikativan koliko je god to moguće i, naravno, štititi interese vojske. Smatram da to i činim.</p>
<p>Ukoliko u vrhu MORH-a postoje ljudi s mišljenjem koje citirate, trebali bi ga iznijeti u izravnoj komunikaciji, na našim koordinacijama i sastancima. No mislim da to jednostavno ne stoji. Ponavljam, niti sam političar, niti sam član ijedne stranke. Ja sam profesionalni vojnik koji nastoji profesionalno odrađivati ono što je u interesu OS RH. </p>
<p>• Tvrdi se također, da nakon svakog izvanrednog događaja u HV-u GS osniva istražno povjerenstvo, no rezultati se nikada ne objavljuju, jer ih navodno ni nema. Možete li to demantirati?</p>
<p>- Ne želim demantirati, želim potvrditi da je svaki slučaj koji se dogodio svestrano obrađen od strane institucija GS OS RH i mene osobno, te da smo pri tome poduzimali sve što je bilo u našoj moći. Za sve slučajeve posjedujemo kompletne elaborate, koji se dostavljaju ministru obrane na uvid. </p>
<p>• Nakon ogulinske tragedije sve su glasniji zahtjevi javnosti i za Vašom ostavkom. Koliko se, kao načelnik Glavnog stožera, osjećate odgovornim za posljednje događaje?</p>
<p>- Ti zahtjevi se mogu smatrati opravdanima, ali želim nešto pojasniti. Vojne se osobe na svoje dužnosti imenuju i razrješuju u zapovjednom lancu. Ako nadležna tijela vlasti, Vrhovni zapovjednik, Vlada, ministar obrane i ostale institucije koje se bave nadzorom vojske - ocijene da sam ja nepogodna osoba, mogu me svakog trenutka smijeniti i postaviti drugoga čovjeka. </p>
<p>Od toga ne bježim, ja sam vrlo odgovorna i moralna osoba, osjećam se odgovornim za sve što se događa u OS RH, ali isto sam tako i osoba koja nastoji zaštititi interese oružanih snaga. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>U NATO-u osnažen individualan pristup pri prijemu novih članica</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Parlamentarna skupština NATO-a osnažila je individualni pristup pri prijemu novih članica u Europsku uniju i NATO«, rekao je na konferenciji za novinare voditelj saborskog izaslanstva na zasjedanju parlamentarne skupštine NATO-a održane od 17. do 21. studenoga dr. Zdenko Franić. </p>
<p>Naglasio je da je u deklaraciji toga skupa prihvaćen amandman američkog senatora Williama Rotha da najkasnije do 2002. godine započnu pregovori sa svim zemljama koje traže prijem u članstvo NATO-a i ispunjavaju demokratske standarde kao i standarde NATO-a. </p>
<p>Članica hrvatskog izaslanstva Ivana Sučec-Trakoštanec rekla je da je skupština požurila vlade i parlamente zemalja članica NATO-a da podupru strategiju pridruživanja upravljenu prema onim zemljama iz regije koje se u budućnosti žele pridružiti EU-u prihvaćajući da će pristup svake od tih zemalja biti zasnovan na njezinim vlastitim postignućima. Također je dodala da je iz izvješća o stanju u jugoistočnoj Europi gdje se spominjala i Hrvatska izbačen dio u kojem se govorilo da se u Hrvatskoj uhapsilo više kriminalaca i nekoliko generala. Ta netočnost je ispravljena i dio o hapšenju hrvatskih generala je izbrisan, rekla je Sučec-Trakoštanec. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Arlović: Poncetovim intervjuom Hrvatskoj nanesena šteta </p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga </p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato Arlović razgovarao je u četvrtak tijekom odvojenih posjeta sa šefom OESS-ove misije u Hrvatskoj Bernardom Poncetom i šefom Promatračke misije Europske zajednice u Hrvatskoj Hansom Eweom, priopćila je saborska Služba za odnose s javnošću. </p>
<p> U središtu razgovora Arlovića i Ponceta bio je intervju koji je šef OESS-ove misije dao tjedniku Globus. Prema priopćenju, potpredsjednik Sabora u razgovoru je obrazložio kako tvrdnje, da neke odredbe hrvatskog Ustava nisu u skladu s Europskom poveljom o ljudskim pravima, ne stoje. Naime, pravo na javno okupljanje imaju svi građani, a ne samo hrvatski državljani kako Poncet izjavio u intervjuu. Arlović je izrazio što je došlo do takve situacije i kazao kako smatra da ona iziskuje ispriku i demanti u tim novinama.</p>
<p> Poncet drži da je nesporazum nastao zbog konfuzije oko pojmova »građani« i »državljani«, kaže se u priopćenju. Što se demantija tiče, smatra da on ne bi vodio dobroj suradnji s Hrvatskim saborom te se nada da će sve biti riješeno na mirniji način. Potpredsjednik Sabora zaključio je da je učinjena šteta Hrvatskoj uoči Zagrebačkog summita i pregovora o pridruživanju Europskoj uniji i da će, ako isprike ne bude, ovo pitanje biti raspravljeno na idućoj sjednici Sabora. O tome će biti obaviješteni EU, Vijeće Europe i sjedište OESS-a. </p>
<p> Arlović je sa šefom europskih promatrača Eweom rezgovarao o o nedavnim ustavnim promjenama, Zakonu o manjinama, Zakonu o HRT-u i HT-u, te o odnosima u vladajućoj koaliciji.Potpredsjednik Sabora istaknuo je da je Hrvatska stvorila uvjete da se u kratkom razdoblju legislativno uskladi s Europskom unijom te da bi Zakon o HRT-u i HT-u trebao biti izrađen u proljeće. Kad je riječ o »pozitivnim« napetostima u vladajućoj koaliciji, proračun će biti izglasan i Hrvatska će se nastaviti razvijati, rekao je Arlović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Josip Županov za svoj doprinos sociologiji dobio priznanje »Ivo Pilar«</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Ima li Hrvatska elitu i koji su temeljni problemi koje hrvatsko društvo treba rješavati iz obzora modernizacije? Kakav jest, a kakav bi trebao biti odnos između hrvatske političke elite i modernizacije, odnosno između hrvatske upravljačke i poduzetničke elite te procesa modernizacije društva u cjelini. To su samo neka od pitanja na koja su pokušali odgovoriti hrvatski sociolozi u četvrtak na prvim sociološkim susretima »Annales Pilar 2000.« u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.</p>
<p>Na skupu je naglašeno kako se očekivalo da će se nakon sloma socijalizma nova upravljačka elita suočiti s dovršenjem procesa modernizacije, odnosno s prelaskom iz naslijeđenog polumoderniteta u potpuni modernitet no on se nije dogodio. Nova je upravljačka elita, rečeno je, uklonila institucionalizirane zapreke razvoju tržišne ekonomije i privatnog poduzetništva, ali je olako dopustila dezindustrijalizaciju, tj. zatvaranje i devastaciju i onih poduzeća koja su se mogla održati. </p>
<p>»Što je najvažnije, nova upravljačka elita nije ni pokušala obrnuti sekularni trend marginalizacije znanosti i znanstvenika«, istaknuo je akademik Josip Županov, kojem je za njegov doprinos sociologiji Znanstveno vijeće Instituta dodijelilo i priznanje »Ivo Pilar«. </p>
<p>Govoreći o industrijalizirajućoj i dezindustrijalizirajućoj eliti u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća, Županov je istaknuo da nova politička elita od početka godine nije ništa učinila na debalkanizaciji administracije, koju smatra jednom od važnih segmenata u modernizaciji Hrvatske.</p>
<p> »Imenovanje, a ne izbor elita, osnovni je problem hrvatskog društva«, naglasio je u svom izlaganju dr. Vlado Šakić, direktor Ive Pilara, govoreći o sociopsihološkom pogledu na hrvatsku elitu. Josip Kregar osvrnuo se na upravljačke elite koje su nastale slučajnim izborom u situacijama ispražnjenih mjesta u političkom, gospodarskom i upravnom sustavu. Akteri su podršku tražili u podilaženju političkoj moći, što je dovelo do opće politizacije društva i totalirističkog nastojanja da se svi društveni podsistemi podrede logici političke moći. »Tek s vremenom može se razgraditi interesna konzervativna koalicija, prevladati barbarizacija kulture i formalizacija institucija«, istaknuo je Kregar.</p>
<p>Većina sudionika skupa složila se da je Hrvatska tipična zemlja zakašnjele industrijalizacije, pa stoga i modernizacije. Zbog mnogih okolnosti, u njoj su se razvili unutarnji impulsi za autonomni proces industrijalizacije i modernizacije. Racionalno iskorištavanje novih šansi i mogućnosti zahtijeva vrlo visoke kvalitete upravljačke elite i dobro smišljene poteze u gospodarstvu i drugim domenama. Ima li nova elita takvih kvaliteta i sposobnosti, sociolozi nisu dali odgovor, osim činjenice da u prvih deset mjeseci svog mandata to baš i nije pokazala. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Vlada predlaže Rikarda Pompea za predsjednika Uprave Vjesnika d.d.</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga </p>
<p> - Na zatvorenom dijelu sjednice, kojom je predsjedavao premijer Ivica Račan, Vlada je usvojila prijedlog kojim se poslovi upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske povjeravaju Povjerenstvu za upravljanje imovinom.</p>
<p>Povjerenstvo, a sukladno Zakonu o Vladi, odlučuje o upravljanju, stjecanju, otuđenju, davanju u zakup, davanju u najam, davanju na korištenje ili privremenu uporabu imovine Republike Hrvatske te određuje njenu namjenu i obavlja ostale vlasničke ovlasti.</p>
<p>U svezi provedbe odluke o korištenju službenih osobnih automobila, Vlada je usvojila i zaključak o prijenosu 199 automobila u državnom vlasništvu, bez naknade, između pojedinih tijela državne uprave i jedinica lokalne uprave i samouprave te o prodaji 505 automobila u državnom vlasništvu. Istovremeno, ministarstva obrane i unutarnjih poslova zadužuju se ishoditi valjanu vlasničko pravnu dokumentaciju za 915 automobila, kako bi se i oni, što prije, mogli prodati.</p>
<p>Vlada je prihvatila prijedlog za imenovanje dr.sc. Indire Konjhodžić pomoćnicom ministra za europske integracije.</p>
<p>Vlada je Nadzornom odboru Vjesnika d.d. predložila da se novim predsjednikom Uprave imenuje Rikard Pompe, a Hrvatskom fondu za privatizaciju preporučila da Skupština Slobodne Dalmacije d.d. Split imenuje nove članove Nadzornog odbora, stoji u priopćenju vladinog Ureda za odnose s javnošću.</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Priopćenje Uprave Vjesnika d.d. o javnom pismu novinara i zaposlenika lista »Vjesnik«</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - Neugodno smo iznenađeni nastupom predstavnika Sindikata novinara Podružnice Vjesnik i ostalih koji stoje iza objavljenoga pisma u listu Vjesnik od 23. studenoga 2000. godine. </p>
<p>Predstavnik Sindikata zbog svoje prirode ne želi razumjeti stanje, iako ga dobro poznaje. Članak vrvi neistinama, a poglavito u dijelu u kojem se tvrdi da su Uprava i Nadzorni odbor onemogućili novinare i druge zaposlenike da svojim prijedlozima utječu na sudbinu Društva.</p>
<p> Treba podsjetiti da je potpisnik pisma gosp. Mladen Jambrović bio pozvan s drugim predstavnicima novinara i cijelom Upravom na otvorenu sjednicu Nadzornog odbora na kojoj su svi prisutni imali prigodu iznositi svoje prijedloge, koju su i iskoristili.</p>
<p> U redakciji se održavaju kolegiji na kojima se definira uređivačka politika, na kojima Uprava ne sudjeluje. Oni koji trebaju znati poslovne podatke sve su uredno dobili. Sa Sindikatom se razgovaralo, druga je stvar kako je tko za sebe tumačio razgovor.</p>
<p> Problemi u redakciji nisu od jučer. Uspjeli smo osigurati izlazak lista, a prodanu nakladu, koja nažalost nije za pohvalu, svi dobro znaju. Sva izvješća Uprave Nadzorni odbor je prihvatio. </p>
<p>Na prijedlog Uprave krenulo se na izbor novoga glavnog urednika i raspisan je natječaj. Uprava ne bira glavnog urednika. </p>
<p>Posebno su čudni navodi o rezanju troškova, jer prije pet godina u redakciji je bilo četrdesetak zaposlenika manje i za honorare se trošilo daleko manje novca nego danas. Samo je jedan službeni put ostao nerealiziran zbog trenutačne blokade žiroračuna.</p>
<p> Grijeh Uprave je smanjeni komoditet pojedinaca, a strah od novoga glavnog urednika imaju samo oni koji nisu za posao. Uprava bi posebno bila sretna da dođe netko tko tiska novac, jer ga ona više ne može pronaći.</p>
<p> Rješenje za list Vjesnik neće donijeti ni jedna Uprava, nego glavni urednik s ekipom novinara koji razumiju stvarnost i prepoznaju interes čitatelja. Zlonamjerne ocjene da Upravi nije stalo do izdavačkog dijela u suprotnosti su sa svime što su Uprava i Nadzorni odbor do sada poduzimali. Upravo je angažman oko stvaranja uvjeta za unapređenje izdavačke djelatnosti, tog izvora najvećih gubitaka za Društvo, bilo predmet rada i ove uprave i Nadzornog odbora. </p>
<p>Moglo se očekivati da se oko Vjesnika podigne bura jer znamo značenje društva Vjesnik d.d. Od svega najvažnije je da se došlo do spoznaje kolika je vrijednost Vjesnika kao lista i tiskare »Vjesnik« kao sigurnog tiskara za izdavače u ovim medijskim prostorima. </p>
<p>Uprava Vjesnika d.d.</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Nova tvrtka koja će se baviti gradnjom i održavanjem autocesta sama će se financirati </p>
<p>O tome stoje li prigovori pojedinih novinara da Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nije dovoljno otvoreno za javnost, da nije dobro što su spojeni zaštita okoliša i prostorno uređenje te da je Ministarstvo krivo što se teme iz zaštite okoliša u medijima ne plasiraju malo bolje, razgovarali smo sa zamjenikom ministra Bože Kovačevića Rolandom Žuvanićem.</p>
<p>- Mislim da ti prigovori apsolutno ne stoje, jer je, kao prvo, naše Ministarstvo jedno od najotvorenijih javnosti. To možemo i potkrijepiti konkretnim podacima iz kojih je vidljivo da naša glasnogovornica svakodnevno odgovori i na 50 poziva novinara te proslijedi desetke informacija. Mislim da se još nije dogodilo da je netko zatražio informaciju, a nije je dobio. Što se tiče činjenice da su ta dva područja spojena, to je logično. Zaštita okoliša i prostorno uređenje su usko povezane aktivnosti, koje se isprepleću i teško mogu egzistirati jedna bez druge. Slična su rješenja i u većini europskih država. Prigovori da je prostorno uređenje medijski atraktivnije od zaštite okoliša, upućeni su na krivu adresu, jer Ministarstvo ne odlučuje o tome kako će što biti plasirano, za to su odgovorni urednici. </p>
<p>• Koliko ćete sredstava dobiti iz proračuna za sljedeću godinu i koje će aktivnosti, prema tome, dobiti prioritet?</p>
<p>- Proračun još nije potpuno definiran, ali predviđeno je da ćemo dobiti 120 milijuna kuna. To je jedan od najmanjih proračuna što ga imaju ministarstva ove vlade, no mi se ne žalimo. Kada je riječ o prioritetima, upravo je pri kraju izrada nacionalnog akcijskog plana djelovanja za okoliš prema kojem su dva apsolutna prioriteta zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. Uz to, tu je i zaštita Jadrana i jadranskih otoka, a naše Ministarstvo će koordinirati jedan master-plan Jadrana koji financira Europska unija. Njime će se definirati prioriteti u zaštiti otoka. Osim toga, ovih dana počinju pregovori o pristupanju Hrvatske EU te nas sljedećih nekoliko godina čeka velik posao prilagodbe našega zakonodavstva europskom, a poznato je da se čak 40 posto zakonske regulative EU-a tiče zaštite okoliša. Također, u tijeku je izrada novoga zakona o prostornom uređenju i građevinskom zemljištu, dok je zakon o fondu za okoliš u javnoj raspravi.</p>
<p>• Ministarstvo je uključeno i u posao oko osnivanja novoga državnog poduzeća za autoceste.</p>
<p>- Točno. Osobno sam od prije mjesec i pol predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske uprave za ceste (HUC). Čim sam imenovan na tu funkciju, inicirao sam osnivanje radne grupe koja treba sačiniti reorganizaciju HUC-a i osnovati novu tvrtku koja će se baviti isključivo gradnjom i održavanjem autocesta. Osnovni je razlog osnivanja tog poduzeća da se gradnja autocesta izdvoji iz proračuna, što nam je predložio MMF. Buduća će se tvrtka sama financirati iz cestarina, dijela cijene benzina i eventualnih zaduženja. Prednost takva modela je i u tome što će se moći dugoročnije planirati. Naime, proračun se donosi za godinu dana unaprijed, a proces gradnje autocesta traje godinama. Nadam se da ćemo već za desetak dana imati gotov prijedlog koji ćemo putem Ministarstva pomorstva, prometa i veza uputiti Vladi. Kontrolu nad tvrtkom trebali bi imati Sabor i Vlada, a mjerodavno bi Ministarstvo trebalo napraviti četverogodišnji program rada. Kad se taj program napravi, bit će potpuno jasno što će se projektirati i graditi, tako da se neće događati kao dosad da svaki grad ili županija projektira i gradi što hoće, bez obzira na to je li to predviđeno prostornim planom ili nije.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Sveučilišni profesori neće moći raditi u zdravstvenim ustanovama i privatno </p>
<p>Prema izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje je Vlada uputila u Sabor, oni bi mogli u zdravstvenoj ustanovi u kojoj rade, izvan punog radnog vremena, odraditi još trećinu toga vremena / Onima koji su imali privatnu praksu dao bi se rok 12 mjeseci u kojem bi se mogli odlučiti hoće li raditi privatno ili u javnoj ustanovi / Odgođen odgovor na zastupničko pitanje o članstvima ministara u nadzornim odborima i upravnim vijećima, ali je istaknuto da oni tamo sjede - besplatno / Ima li tko drukčije podatke, pobrinut ću se da se takvo ponašanje sankcionira, naglasio premijer</p>
<p>ZAGREB, 23. studenoga</p>
<p> - »Jedan od segmenata u kojem se već sada prilagođavamo standardima Europske unije je i područje koje reguliramo ovim prijedlogom zakona o prijestupima i prekršajima«, rekao je Ranko Marijan, zamjenik ministra pravosuđa, lokalne uprave i samouprave pojašnjavajući Vladi u četvrtak novine koje tja zakon donosi. </p>
<p>»Nakon usvajanja tog zakona imali bismo kaznena djela, prijestupe te prekršaje. Kaznena su djela regulirana posebnim zakonom, a ovim prijedlogom reguliraju se prijestupi, kao posebno teški oblik prekršaja te prekršaji. Sankcije za prijestupe su novčane i zatvorske kazne, s time da zatvorsku kaznu uvijek prati i novčana, dok se za prekršaje izriču globe i opomene. Kazne se uvijek propisuju zakonom, dok se sankcije za prekršaje mogu propisati i nekim podzakonskim aktom«, rekao je on. Prema njegovim riječima, novina je i uvođenje zamjene novčane kazne ili globe radom za opće dobro na slobodi, zatim uvođenje uvjetne osude i opomene kao mjere upozorenja.</p>
<p>Vlada je raspravljala i o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Kako je naglasila potpredsjednica Vlade Željka Antunović, to je »početak strukturne reforme zdravstva u okviru postojećih uvjeta i sredstava, a s ciljem održanja dugoročnog razvoja«. »Sve priče o ometanju razvoja privatne prakse su demagogija. Upravo suprotno, ovim se prijedlogom sva netransparentnost i jedno sivo područje koje je otvaralo i mogućnost za korupciju regulira te se mogućnost za te negativne pojave umanjuje«, rekla je Antunović.</p>
<p>Prema prijedlogu koji mora proći kroz saborsku proceduru, svi izvanredni i redovni profesori, ubuduće više neće moći istodobno raditi u javnim zdravstvenim ustanovama i zasebnim privatnim ordinacijama. Kako je naglašeno, oni bi mogli u zdravstvenoj ustanovi u kojoj rade, izvan punog radnog vremena, odraditi još trećinu toga vremena. Međutim, za to mora postojati poseban interes te ustanove te adekvatan ugovor. Time se postupa u skladu s odlukom Ustavnog suda koji je ukinuo propis koji je tim zdravstvenim radnicima omogućavao rad u ustanovama i posebno za sebe u privatnoj praksi.</p>
<p> Kako je najavila Ana Stavljenić-Rukavina, ministrica zdravstva, onima koji su imali takvu praksu dao bi se rok od 12 mjeseci u kojem bi se mogli odlučiti hoće li raditi privatno ili u javnoj ustanovi.</p>
<p>Kako je na sjednici, predstavljajući prijedloga zakona o obrtu istaknuo resorni ministar Željko Pecek, trenutačno je u Hrvatskoj 88.000 obrtnika koji upošljavaju 205.000 radnika. »Taj bi zakon omogućio sezonski obrt na rok ne duži od šest mjeseci. Zakon stimulira i obrtništvo na područjima posebne državne skrbi te otocima kroz pojednostavljenje procedure za otvaranje obrta, a omogućuje da se majstorski ispit za vezane obrte položi najkasnije godinu dana od otvaranja obrta«, rekao je Pecek. Dodao je kako se tim zakonom izjednačavaju stranci i državljani Hrvatske u postupku otvaranja obrta. Napomenuo je da oni koji imaju patente, po tom zakonu ne bi morali polagati majstorski ispit da bi otvorili vezani obrt te da se njime jamči veća učinkovitost u radu Hrvatske obrtničke komore na državnoj te lokalnih obrtničkih komora na regionalnoj razini.</p>
<p> Vlada je izviješćena da su ukupne štete nastale zbog elementarnih nepogoda (suša, tuče, požari...) u poljoprivredi nešto veće od 2,5 milijardi kuna. Također, prema Saboru su krenuli i zakoni o slatkovodnom ribarstvu, ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Usvojen je i prijedlog zakona o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje u 2001. godini, a stope su ostale iste kao i dosad.</p>
<p> Kroz izmjene i dopune Zakona o kazalištima, a na prijedlog Ministarstva kulture, ministar dobiva ovlasti da pravilnikom razrješava sve probleme oko raznih festivala, a smanjuju se ovlasti u dijelu u kojem je on dosad potvrđivao i razrješavao ravnatelje javnih kazališta. To je sada prepušteno lokalnoj upravi i samoupravi. Vlada se suglasila i s prijedlogom da se iz proračuna plati 41.000 kuna za fotogrametrijsku dokumentaciju koja je osnova za obnovu Starog mosta u Mostaru.</p>
<p> Budući da 30. studenoga, Hrvatska službeno ulazi u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), Vlada je posebnom Uredbom odredila da se od tada primjenjuju i prva 24 poglavlja Carinskog zakona koja se odnose na poljoprivredno-prehrambene proizvode. U paketu je, zbog manjka na domaćem tržištu, drugom Uredbom smanjena carinska stopa za robe poput mlijeka, kukuruza, krumpira...</p>
<p>Za iduću sjednicu odgođen je odgovor na zastupničko pitanje o članstvima članova Vlade u nadzornim odborima i upravnim vijećima, ali je istaknuto kako ministri tamo sjede - besplatno. »Ima li tko drukčije podatke, osobno ću se pobrinuti da se takvo ponašanje sankcionira«, naglasio je premijer Ivica Račan. Premijer je na kraju izvijestio Vladu o prijedlogu da se božićne i novogodišnje čestitke javnosti upute putem medija, da se takve čestitke u pisanom obliku upute samo na adrese koje zahtijevaju protokolarne obveze te da se tim povodom sva ministarstva odreknu prigodnih poklona. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001124].
|
