NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000924].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 280517 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Boľidar Pankretić: Kad viąe neću imati stvarnu podrąku seljaka, spreman sam im se pridruľiti, ako treba i - na cesti </p>
<p>Ne očekujem osjetan pad cijena hrane u skorije vrijeme. Kod nekih proizvoda, koji su imali visoke carine, moglo bi doći do većeg pojeftinjenja, ali ne prevelikog.</p>
<p>I da imam vremena ne bih odlazio u inozemstvo u shopping. Ipak, ne zamjeram ljudima koji u teąkoj situaciji svoj kućni budľet spaąavaju nabavkom jeftinije hrane</p>
<p>BORIS ORE©IĆ</p>
<p>Dok u Slavoniji i Baranji seljaci, nezadovoljni isplatom za otkupljenu pąenicu, blokiraju prometnice, cijene nekih poljoprivrednih proizvoda, poput graha ili krumpira u Zagrebu i drugim gradovima premaąuju sve rekorde. </p>
<p>Je li i ovaj put, kao ąto neki tvrde, za sve kriva drľava? Kako pomiriti interese proizvođača hrane i potroąača, također je pitanje na koje mnogi odgovor očekuju od ministra poljoprivrede i ąumarstva Boľidara Pankretića.</p>
<p> ¤ Koji su razlozi visokih cijena nekih poljoprivrednih proizvoda i postoji li mogućnost da drľava dopusti uvoz tih proizvoda, primjerice jeftinijeg stranog krumpira?</p>
<p>- Dijelim zabrinutost potroąača oko cijena nekih proizvoda. Te cijene proizlaze iz dugogodiąnjih pogreąaka. Ulaskom Hrvatske u WTO i otvaranjem svjetskom trľiątu doći će do nekih promjena cijena hrane. Očekujemo da će određene cijene pasti ąto mora imati utjecaj i na naąe proizvođače kojima će također pasti troąkovi proizvodnje, pa bi u skladu s time trebali pojeftiniti i domaći poljoprivredni proizvodi. Prioritet je da ąto viąe potreba trľiąta zadovoljavamo domaćim proizvodima.</p>
<p> ¤ Znači li to da se u ovom trenutku neće dozvoliti uvoz krumpira?</p>
<p>- Takve mjere bile bi predrastične dok ne napravimo točne procjene. Nakon ulaska u WTO, već za mjesec ili dva drľava viąe neće moći niąta određivati, pa neće biti zabrana. </p>
<p> ¤ Pribojavate li se da će, ako se za koji mjesec na naąem trľiątu pojavi dvostruko jeftiniji strani krumpir, seljaci izaći na ulice kao ąto je to bio slučaj ovih dana? Kako uskladiti slobodno trľiąte s interesima naąih seljaka?</p>
<p>- Jeftinom domaćom proizvodnjom kojoj će doprinijeti i poticaji koje drľava daje, na čemu smo ove godine dosta napravili. Bit ću najnezadovoljniji ako se poveća uvoz hrane, i sve će se raditi da se on smanji. No svi ćemo se morati priviknuti da dolaze drugačija vremena i da se moramo prilagoditi cijenama na svjetskom trľiątu. Ne bojim se, jer mislim da će naąi proizvođači moći proizvesti proizvode po svjetskim cijenama. </p>
<p>¤ Očekujete li osjetan pad cijena hrane u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ne očekujem da će se dogoditi neąto drastično jer će prijelazi biti postepeni. Kod nekih proizvoda, koji su imali visoke carine, moglo bi doći do većeg pojeftinjenja, ali ne prevelikog.</p>
<p> ¤ Ovih dana ste izjavili da su seljaci, koji su blokirali ceste, politički izmanipulirani. Tko ih je izmanipulirao?</p>
<p>- Situacija oko pąenice se već godinama mistificira. Probleme treba rjeąavati dugoročno. </p>
<p>Ponudili smo potpuno novi model otkupa pąenice, kako bismo izbjegli pąenične afere kao ąto je manjak od 100.000 tona pąenica. Oni koji su dobro prolazili po starom modelu, sada reagiraju. Novi model brzo se pokazao ispravnim, jer je drľava iz godine u godinu investirala u otkup pąenice, da bi onda dobar dio tog novca gubila. Nismo izmiąljali toplu vodu, već smo, po uzoru na drľave u naąem okruľenju, otkup pąenice prepustili privatnim poduzetnicima.</p>
<p> Naľalost, na naą natječaj javila su se samo dva poduzeća, i tvrtka "In-cubo" je dobila najveći dio posla. Vjerujem da su problemi rijeąeni. Problemi nisu bili tako veliki, da su trebali izazvati blokadu prometnica.</p>
<p> ¤ Neki od seljaka su tvrdili da im se za pąenicu duguje i viąe od 100.000 kuna, a to nije malo...</p>
<p>- Budite objektivni! Proąlih godina seljaci su novac čekali i godinu dana, a sada čekaju tjedan ili dva. Razumijem da naąim seljacima nije lako kad nemaju novca, primjerice za kupnju knjiga za djecu. Ali sve ąto radimo ima za cilj da njima na kraju bude dobro.</p>
<p> ¤ A tko ih je politički izmanipulirao?</p>
<p>- Ne bih ulazi u te procjene. Neka javnost sama zaključi o čemu se radi. Novim modelom otkupa pąenice, napravili smo veliki iskorak. Već iduće godine drľava neće morati niąta raditi, jer će se sve rjeąavati na trľiątu. U četvrtak smo donijeli odluku o povećanju poticaja za pąenicu, a uskoro ćemo ići sa smanjenjem zajamčene cijene. Neka onima koji su poveli seljake na ceste to bude na duąu, a neka javnost procijeni ąto smo mi učinili.</p>
<p>¤ Jeste li Vi kao ministar zadovoljni učinjenim?</p>
<p>- Neka drugi ocijenjuju moj rad, jer je za pravi je zaključak potrebna objektivnost.</p>
<p> ¤ Odbacujete li time i optuľbe onih koji tvrde da se ponaąate kao i svi dosadaąnji ministri poljoprivrede?</p>
<p>- Da to malo parafraziram - ime Ministarstva poljoprivrede i ąumarstva je ostalo isto kao u doba HDZ-a, ili joą bolje - HDZ je imao sjetvu u proljeće, pa zar to znači da bi mi trebali sijati u zimi? Pa budimo ozbiljni! Prihvatio sam se ovog posla da pomognem ljudima za koje sve dajem. Kad viąe neću imati njihovu stvarnu podrąku, spreman sam im se istog trenutka pridruľiti, ako treba i na cesti, ili bilo gdje drugdje. </p>
<p> ¤ Vjerujete li da će ulje, ąećer i neki drugi osnovni proizvodi u skorije vrijeme u Hrvatskoj koątati kao i u Mađarskoj ili Sloveniji, pa viąe neće biti razloga za odlazak u shopping u te zemlje?</p>
<p>- Domaće cijene ćemo pribliľavati svjetskima, a istodobno ćemo povećavati poticaje. To će biti vaga na kojoj ćemo nastojati maksimalno učiniti, u okvirima koje nam dopuąta proračun. </p>
<p> ¤ Kako ste doľivjeli uvođenje, pa potom ukidanje naputka o ograničenju bescarinskog uvoza nekih proizvoda?</p>
<p>- Taj je naputak donesen unutar jednog ministarstva i u Vladi nismo bili o tome obavijeąteni. Administrativnim mjerama se ne moľe regulirati ono ąto mora odrediti trľiąte. Očekujem donoąenje mjera kojima ćemo pojeftiniti proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Uvijek sam za to da troąimo hrvatsko ulje, mlijeko ili ąećer, umjesto da uvozimo hranu iz inozemstva. Proąle je godine uvezeno hrane u vrijednosti od čak 700 milijuna američkih dolara.</p>
<p> ¤ Odlazite li Vi u shopping u Mađarsku?</p>
<p>- Ne idem jer za to nemam vremena, a niti da imam, ne bih iąao. Moj je odnos prema shoppingu u inozemstvu moľda viąe demagoąki nego realan. Imam, naime, prema tome isti stav kao i prije, a to je da ne uvozimo hranu. Ipak, ne zamjeram ljudima koji u teąkoj situaciji svoj kućni budľet spaąavaju puneći stol jeftinijom hranom. Pa to je sasvim normalno.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Divne li osvete - poslati resornome ministru novinare s dugim jezikom!</p>
<p>Što je mojim sugovornicima zajedničko? Prvo, podjednako građanska i novinarska želja da radom u ministarstvima doprinesu otvaranju Vlade prema javnosti, a time i demokratizaciji društva, što im je ujedno, bio i motiv da na neko vrijeme napuste novinarstvo. Zajednička im je i želja da se vrate, jer novinarstvo je ipak svojevrsna (i neizlječiva) »bolest«</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Ima li veće satisfakcije za novinara (dolje potpisanog), izmučenog time što izjavu ministra (rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića), ne može dobiti nekoliko mjeseci (konkretnije puna dva mjeseca), nego kad zna da je na glasnogovorničko mjesto došla bivša novinarka, poznata kao žena s dugim, oštrim jezikom (što na umu to na drumu), koja ne trpi odgađanja (Andrea Latinović)?</p>
<p> Ima, naravno, to je trenutak kad dolazite na razgovor u Ministarstvo rada i socijalne skrbi koji je, samo dva sata nakon faxa upućenog ministru (»čuj, stara, i za tebe vrijede pravila kao i za druge«, obrazložila je razloge zbog kojih moramo poslati fax), ugovorila upravo Andrea... no, to je već druga priča.</p>
<p> Ova bi trebala biti ispričana o novinarima koji su postali glasnogovornici, o onima koji su jednu stranu pera ili mikrofona zamijenili drugom. Naime, umjesto da istražuju, danas (ponekad?) moraju skrivati informacije od novinara, umjesto da kritiziraju ministre i politiku, oni ih brane pred javnošću; umjesto da pišu, češće moraju čitati, umjesto da pitaju, sami moraju odgovarati...</p>
<p>Pokazalo se da to nije uvijek lako. Andrea je, primjerice, bila pomalo suzdržana dok je diktafon bio uključen, iako smo prije nego što je otišla na glasnogovorničko mjesto podijelile nekoliko godina sudbine Vjesnika. Goran Rotim, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, isprva je predložio da porazgovaramo samo s njegovom kolegicom Mionom Ševčik, savjetnicom za medije u Ministarstvu vanjskih poslova, a s njim - »ako baš mora«; dok je razgovor sa Sanjom Marđetko-Kurečić, glasnogovornicom u Ministarstvu financija, gotovo do zadnjeg trenutka bio u pitanju. Sanji su, naime, »uskočile« druge obaveze, pa je trebalo tražiti nove »rupe« u vremenu, kako bismo upotpunili priču.</p>
<p>Zajednička su im dva detalja. Prvi je podjednako građanska i novinarska želja da (privremenim) radom u ministarstvima doprinesu otvaranju Vlade prema javnosti, a time i demokratizaciji društva, što je, svima njima, ujedno, bio i motiv da na neko vrijeme napuste novinarstvo. Zajednička im je i želja da mu se vrate, jer novinarstvo je ipak svojevrsna »bolest«, čiji se simptomi nikad ne izliječe, čak ni na glasnogovorničkome mjestu.</p>
<p>Bivši novinar vanjsko-političke redakcije Hrvatske televizije Goran Rotim na to je mjesto došao nakon jednogodišnjih priprema i 2,5-mjesečne diplomatske karijere, na mjestu konzul-savjetnika u Subotici. No, podjednaka je »viza« za Ministarstvo vanjskih poslova svakako bio i njegov rad na televiziji, njegovi zapaženi prilozi i nekoliko dokumentarnih emisija pod nazivom »Viza«, među kojima je i ona o Mađarskoj, za koju je dobio i najveću novinarsku nagradu u Hrvatskoj »Marija Jurić Zagorka« pripala je novinaru za kojega kolege na HRT-u kažu da je uvijek bio vrlo suzdržan. Može li glasnogovornik biti takav?</p>
<p>»Uvijek sam u prvi plan nastojao staviti posao, a sve ostalo sačuvati za sebe«, odgovara na to Goran i dodaje kako mu je u šest godina, koliko je bio u vanjskoj politici na HRT-u, najvažnije bilo sačuvati distanciran odnos prema svojoj slici na ekranu.</p>
<p>»Mislim da je najveća pogreška jedne generacije novinara, stasale, rekao bih, nakon Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, to što je preozbiljno shvatila svoje pojavljivanje na TV-u. Oni su puno više uvjetovani političkim procesima nego netko tko novinarstvo doživljava 'samo' kao novinarstvo«, zaključuje Goran. To što su žene, kad bi se Goran pojavio na ekranu, teško zadržavale distancu komentira samo osmijehom i kaže da je i to jedan od načina na koji nikada nije doživljavao televiziju.</p>
<p>A da li nam laže - pardon - prešućuje informacije, da se naša javnost ne bi »uzbudila«, pitamo Gorana?</p>
<p>»I to je dio posla. Svakako je i novo iskustvo u odnosu na novinarstvo, ali to su pravila službe. U toj situaciji volim se pozivati na Jamesa Rubina, koji je glasnogovornik u State Departmentu i koji je jednom kazao da glasnogovornik nikada ne smije reći neistinu, ali se podrazumijeva da može tajmirati plasman informacije«.</p>
<p>Kao građanin Hrvatske, Goran Rotim zadovoljan je pozicijom Hrvatske u svijetu i ulogom Ministarstva vanjskih poslova u približavanju zemlje europskim integracijama, osobito činjenicom da smo sada već rame uz rame onima s kojima je takva »blizina« posve prirodna - Slovenijom, Mađarskom ili, primjerice Češkom. No, na pitanje zašto Hrvatska televizija za vrijeme bivše vlasti nikada jasno nije »rekla« koliko je naša pozicija u svijetu loša, novinar Goran Rotim odgovara protupitanjem: »Od koga ste to trebali čuti?«. Zašto ne od novinara?</p>
<p>»To bi bilo iznošenje novinarskog stava, koji se može izreći samo nakon dobro obavljenog izvještavanja. Meni osobno puno je bliže novinarstvo koje objavljuje informacije, na temelju kojih gledatelji mogu donijeti svoj sud, a ne ono u kojem novinar iznosi stav«, kaže Goran Rotim.</p>
<p> Takav njegov stav vjerojatno može objasniti i činjenicu da Paula Coehla navodi kao omiljenog pisca beletristike, emotivno bliskog, osobito u »Alkemičaru« i »Petoj Gori«, dok je njegovoj kolegici u Ministarstvu, bivšoj novinarki Crne kronike »Večernjeg lista«, od Coehlovih djela najbolje ono posljednje prevedeno za hrvatsko tržište.</p>
<p> »Veronika je odlučila umrijeti«, a Miona doći u Ministarstvo vanjskih poslova jer posao koji je radila postao sve više rutina, a sve manje izazov. Iako podjela nije stroga, posao su podijelili već i zbog same razlike koja proizlazi iz činjenice što je ona savjetnik, a on glasnogovornik. Tako Goran rješava »politički«, a Miona »tehnički« dio posla. Njena su, dakle, pitanja vezana uz samo Ministarstvo - uz smjene i imenovanja, potrošnju novca, svakodnevne obveze ministra Picule, zamjenice i pomoćnika... Koliko se glasnogovornici bave sportom zvanim »izbjegavanje novinara«, tako čestim hobijem brojnih tajnica ili tajnika kabineta s kojima inače surađujemo?</p>
<p>»Niti ne pokušavamo izbjeći novinare jer znamo da je to nemoguće. Možda smo, zapravo, mi bivši novinari na glasnogovorničkim mjestima previše sentimentalno vezani uz sve ono što prolaze naši kolege kad nazovu i traže informaciju. Ja sam tako živjela 12 godina u Večernjaku, Goran osam na Hrvatskoj televiziji i to je nemoguće zaboraviti«, kaže Miona Ševčik.</p>
<p> Dio staža u novinarstvu Miona je provela kao ratni reporter, a dio, posljednjih šest godina, kao novinar u Crnoj kronici, na koju je, kaže ponosna. Ako je novinarstvo težak posao, onda je 'Crna' jako teška, dodaje djevojka koju u Večernjaku opisuju, prije svega, kao - izuzetnog prijatelja i kolegicu. I u Vjesnikovoj Crnoj kronici žale za Mionom novinarkom, osobito za druženjima.</p>
<p>Što je prednost glasnogovorničkog posla u odnosu na novinarski? Slobodni vikendi, kaže naša sugovornica i dodaje: »Naravno, nije to uvijek cijeli vikend i mobitel stalno radi, ali u slučaju da netko nazove, izjavu dam za pet minuta, a mogu biti bilo gdje. U novinarstvu to nije bilo tako, morala sam biti na licu mjesta«, kaže naša sugovornica u Ministarstvu vanjskih poslova.</p>
<p>Zamijeniti urede Mione Ševčik i Gorana Rotima uredom Andree Latinović u Ministarstvu rada znači zamijeniti mir i staloženost pravim vulkanom. Zbog Andreinog odlaska iz Vjesnika svakako su odahnuli mnogi bivši i sadašnji političari koji su, makar i jednom, bili u prilici razgovarati s njom za novine. Žalimo svi, a ponajviše urednik Nedjeljnog Vjesnika. Andrea je, naime, bila jedina novinarka Vjesnika (možda i šire), kojoj bivši ministar financija mr. Borislav Škegro razgovor nikada nije odbio, a uvijek je bio sugovornik koji je »podizao tiražu«, a ovih dana ističe njegov zavjet o »šest mjeseci šutnje«... Kako je Andrea bila politički novinar, iznenađuje činjenica da Davorka Vidovića prije dolaska u Ministarstvo nije poznavala.</p>
<p>»A što je tu čudno - pa, uvijek sam bila novinar koji je pratio neke 'čudne' stranke, desnicu ili one koji se tek osnivaju. Nikada nisam pratila SDP, pa Vidovića poznajem samo iz dva razgovora«, komentira Andrea i dodaje kako je ministar Vidović u jednom od tih razgovora naglasio kako se, po dolasku na vlast, sigurno neće promijeniti.</p>
<p>»Podsjetila sam ga na to odmah po dolasku u Ministarstvo i mislim da je doista tako«, kaže Andrea, no, u neslužbenom dijelu razgovora ipak dodaje kako su od tog obećanja isključene »promjene nabolje«.</p>
<p>»Svog« ministra Andrea inače opisuje kao vrlo otvorenu osobu koja cijeni novinare, što se »možda ne vidi u njegovom nastupu«. No, dodaje kako je jedini razlog za to samo činjenica da je - previše zauzet i da često nema vremena čak ni za svoje pomoćnike. Stoga se glasnogovornica još uvijek »probija« do njega, slijedi ga i presreće na hodniku ili upada i prekida sastanak, osobito onda kad novinari ne mogu čekati. A to je najčešće - uvijek.</p>
<p>»Nije problem s Vjesnikom, ili s novinarima koji imaju iskustva, ali mladi honorarci koji su još puni energije ponekad su stvarno teški. Nazovu, izdiktiraju pitanje i kažu 'imam deset minuta za odgovor', pa, kako onda da ne prekidam sastanke«?</p>
<p>Andrea ističe kako su joj velika pomoć ljudi u Ministarstvu rada, osobito prvi suradnik ministra, tajnik njegova kabineta Ivan Ujaković, koji joj je od dolaska u Ministarstvo u mnogočemu pomogao. No, ta 'okrutna' žena o pomoći ni ne sanja kad je u pitanju Vjesnik i mogućnost da - iz sentimentalnih razloga - budemo prvi na izvoru informacija!</p>
<p>Sanja Marđetko-Kurečić o ekonomiji sigurno zna koliko i ministar financija dr. Mato Crkvenac. Na to ukazuje i činjenica da ministar Crkvenac Sanju često pita i za savjet, vezano uz donošenje nekih odluka, što izlazi iz okvira njenoga posla. Time se, kaže, osobito ponosi. Sanja je novinarka koja je od ekonomskih problema, ili odluka znala napraviti crtić, koji je bio i stručan i jednostavan u isto vrijeme, toliko da nam se svima činilo da smo sve to već znali, makar i ne znali zbrojiti 3657 i 0,856, podijeliti s osam i izvući drugi korijen.</p>
<p>»Zašto je za mene ekonomija tako jednostavna? Zato što je to život. Svaku odluku možete vezati uz svakodnevne životne situacije i istaći ono što ljude najviše zanima«, odgovara ekonomistica među glasnogovornicima, koja se ističe i po mnogočemu drugom.</p>
<p> Mi smo Sanju zapamtili po plesnom koraku na jednome od novogodišnjih božićnih domjenaka, kad su se njene zelene oči u nekim trenutcima činile kao točkice leptira. Puno se smije, često i glasno, što je vrlo teško povezati s ministrom koji najčešće izgleda mrko, no to je vjerojatno »samo zbog toga što je visok i crn«.</p>
<p>U razgovoru s njom može se čuti i niz »jednostavnih mudrosti«, iz vremena kad su joj o životu govorili otac i baka, koje je nastojala usvojiti i primjenjivati u životu, ali i niz viceva, koje priča kao da je jedna od najboljih glumica iz klase Pere Kvrgića. </p>
<p>U mladosti je svirala harmoniku, plesala u folklornim grupama, igrala rukomet, bavila se streljaštvom... a novinarstvo je »pekla« u Večernjaku, još kao srednjoškolka. No, iz tog se razdoblja najviše ponosi - fotografijama s jedne nogometne utakmice s koje je izvještavala.</p>
<p>»Bilo je tu svega, samo ne novinarstva. Na jednoj je slici gledatelj kopao nos, na drugoj netko kopao po torbi, na trećoj su skakali, ali nisam snimila nijedan gol«, kaže Sanja. Urednici kao urednici (ti goniči robova!), ukorili su je zbog toga što nije znala niti rezultat utakmice, ali su njene fotografije nekoliko dana kasnije ipak izašle na duplerici. Sanjina je definicija novinarstva učenje, a u njenom je slučaju to bio izvanredan spoj - gledatelji su učili od nje.</p>
<p>Kako je glasnogovornica Ministarstva financija doživjela famozni Naputak Carinske uprave zbog kojega smo mogli ostati mnogo tanjih džepova?</p>
<p>»Za mene to nije bilo iznenađenje, jer mi je jasno zbog čega bi to bilo dobro uvesti. Čudno mi je zašto su tu odluku napali, primjerice sindikati, koji se bore za očuvanje radnih mjesta u trgovini, a ujedno pomažu da se otvaraju ta radna mjesta u susjednim zemljama«, odgovara glasnogovornica Ministarstva financija. Dodaje kako će s ulaskom Hrvatske u WTO i smanjenjem carina sigurno doći i do pojeftinjenja domaćih proizvoda, pa će nam shoppinzi vani biti manje potrebni.</p>
<p> Prvi val sniženja cijena treba očekivati do kraja godine, a drugi već početkom iduće, jer se Hrvatska na to obvezala, pa bismo već polovicom siječnja iduće godine na svojim džepovima mogli osjetiti učinak bolje pozicije današnje Hrvatske. A, kako joj ne vjerovati, kad nam na izlazu iz Ministarstva financija, na pitanje kako to da je Sanja Marđetko-Kurečić petkom u 17.30 još u Ministarstvu odgovorili - ima posla, a kad je ona tu, to vam je kao da je i gospodin Crkvenac u Ministarstvu.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jesu li nakon struje na redu plin i lož-ulje</p>
<p>Potrošačka košara hrvatske obitelji nakon poskupljenja struje izgledat će - bitno drukčije, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić. S+-vima koji plaćaju struju pogoršat će se životni standard, a sigurno će se povećati i broj onih koji neće moći plaćati račun</p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>BORIS OREŠIĆ</p>
<p>Očekuje li Hrvatsku, osim već, očito je, naglašeno vruće političke jeseni, još i mnogo vrelija komunalno-energetska jesen, pitanje je na koje mnogi posljednjih dana sa žaljenjem odgovaraju - potvrdno. S obzirom, naime, da je Vlada, poznato je, krajem tjedna odobrila HEP-u 25-postotno povećanje cijene električne energije, svi nastoje odgonetnuti u kojoj će mjeri to poskupljenje doista utjecati na porast životnih troškova. </p>
<p>Iako pokušaji zasad ne nude rezultate, jer nitko ne može pronaći točan odgovor, a stručne projekcije koje bi popratile svako, pa i najmanje poskupljenje, u nas još nitko ne smatra nužnošću, već nepotrebnim ekshibicionizmom, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić, ističe za Nedjeljni Vjesnik da će potrošačka košarica hrvatske obitelji nakon poskupljenja struje biti - bitno drukčija.</p>
<p>»Svima koji plaćaju struju pogoršat će se životni standard, a sigurno će se povećati i broj onih koji neće moći plaćati račune, pa HEP neće od poskupljenja imati očekivane financijske efekte«, ističe Jurić. On smatra da je HEP svoje dugove trebao riješiti smanjenjem troškova poslovanja, a poskupljenje su bar mogli najaviti sindikatima.</p>
<p>Poskupljenje će, dodaje Jurić, najviše pogoditi one koji se griju na struju, iako će izdvajanja za režije porasti svima. Na režije otpada oko 40 posto izdataka prosječne obitelji, što će sada sigurno porasti. S obzirom da je gospodarstvenicima struja pojeftinila, bilo bi, kaže Jurić, logično da zbog smanjenja troškova proizvodnje, padnu i maloprodajne cijene većine proizvoda, no to se, zahvaljujući našem balkanskom mentalitetu, napominje Jurić, vjerojatno neće dogoditi. </p>
<p>A zašto je HEP od Vlade uopće tražio poskupljenje struje? Razloga je, kažu, mnogo, i svi zajedno čine valjanu osnovu za poskupljenje. Nepravedno visoka cijena struje za gospodarstvo u odnosu na kućanstva, čega nema nigdje u Europi, zatim rekordno loše stanje s količinom vode u hidroelektranama, te vrtoglav rast dolara, samo su neki od njih. Posljedica svega je već znano poskupljenje od 25 posto za kućanstva. Ono će, ističu u HEP-u, tvrtki donijeti povećanje prihoda od samo 6,8 posto, što će zaustaviti stvaranje novih gubitaka, ali neće donijeti zaradu.</p>
<p>»Od 1. listopada prosječna rata za električnu energiju poskupjet će za 25,6 posto, odnosno sa sadašnjih 134 na 168 kuna. Istovremeno, cijena se smanjuje svim drugim potrošačima pa će tako za 7,6 posto pojeftiniti struja za gospodarstvo, a za čak 8,6 posto ona za javnu rasvjetu, što plaćaju jedinice lokalne samouprave i uprave. Daljnje korekcije odnose se na smanjenje popusta za kućanstva s 12 na 4 posto, te ukidanje povlastice o neplaćanju obračunske snage za mjesečnu potrošnju do 2,5 kilovata, odnosno 80 kilovatsati«, kažu u HEP-u. </p>
<p>Dosad se, naime, kilovat u toj kategoriji plaćao po cijeni od 1,63 kune, a sve preko tih 2,5 kW koštalo je 11,94 kune. Od prvog listopadskog dana stvari se mijenjaju - ukida se povlaštena tarifa pa će svaki kilovat koštati 11,94 kuna, neovisno o potrošnji u ranijem obračunskom razdoblju. Time se, doznajemo, ispravlja nelogičnost koja datira još iz 1994. godine kad je donesena odluka da se oni koji troše manje od 2,5 kW mjesečno, posve oslobode plaćanja. </p>
<p>»Dosad su u tu povlaštenu kategoriju ulazile, primjerice, i bogataške vikendice, dok će od 1. listopada to moći koristiti samo osobe koje će moći dokumentirati svoj status socijalne ugroženosti. Prema našim projekcijama, riječ je o 200.000 umirovljenika s mirovinom manjom od 1000 kuna te o 36.000 primatelja socijalne pomoći. Početkom tjedna s predstavnicima Ministarstva rada i socijalne skrbi održat ćemo sastanak na kojem ćemo dogovoriti provedbene pojedinosti i tehnologiju evidentiranja svih tih korisnika, sve s ciljem da spriječimo određene »rupe« ili moguće zlouporabe«, zaključuju u HEP-ovu Odjelu za odnose s javnošću.</p>
<p>One koji zimi kao izvor grijanja koriste plin, donekle će razveseliti vijest koju nam je priopćio Dunko Bujas, rukovoditelj Sektora za ekonomske, financijske i komercijalne poslove u zagrebačkoj »Gradskoj plinari«. On, naime, tvrdi da poskupljenja zasad - neće biti. </p>
<p>»Što se »Gradske plinare« tiče, cijena od 1,56 kuna po kubičnom metru plina za domaćinstva, u sljedećem se razdoblju neće mijenjati. No, ako cijenu digne Ina, kao jedini hrvatski dobavljač plina, tada ćemo ih mi, razumljivo je, morati pratiti. Zasad nemam nikakvih saznanja o tom pitanju pa vjerujem da se o tome i ne razmišlja, što znači da, sve dok na tržištu budu vladali sadašnji uvjeti, plin neće poskupjeti. Ipak«, naglašava iznova Bujas, »sve ovisi o Ini«.</p>
<p>Inače, cijena plina formira se ponajviše na temelju nabavne cijene plina s ruskoga tržišta odakle se uvozi nešto više od 30 posto plina. »Činjenica je da je ruski plin u posljednjih šest mjeseci poskupio, dok se u nas njegova cijena nije mijenjala ni za lipu. Hoće li takvo stanje ostati i ubuduće, ne mogu reći, niti bih se volio baviti špekulacijama, zaključio je Bujas, dodajući da mnogo više zasigurno znaju u Ini.</p>
<p>A od tamo stižu više-manje obeshrabrujuće vijesti. Iako nam Inin glasnogovornik Mario Dragun, doduše, niti jednom riječju nije spomenuo mogućnost skorog poskupljenja plina, pokoji bi pesimist, čitajući njegov odgovor »između redaka«, možda ipak mogao naći temelj za bojazan.</p>
<p> »Cijena plina nije se mijenjala već pune dvije godine«, ističe Dragun. »Iako plin na svjetskom tržištu plaćamo po 14,10 centi, u Hrvatskoj ga prodajemo i isporučujemo po tek 10 centi pa smo zbog te razlike samo u prvih osam mjeseci ove godine izgubili 400 milijuna kuna«, nastavlja on. U Ini, dodaje Dragun, čvrsto smatraju da tvrtka više ne bi smjela proizvoditi takve gubitke, već je nužno provesti mjere da se gubitci u potpunosti svedu na nulu. Međutim, na naše pitanje koliko bi cijenu plina trebalo povećati da se gubitci anuliraju, Dragun nije mogao odgovoriti, dodajući da je sve u rukama Vlade, a od nje, ističe, zasad još nisu dobili nikakvu službenu obavijest o eventualnom poskupljenju. </p>
<p>Usprkos glasinama da će poskupjeti i lož ulje, to se za sada nije dogodilo. U Ini ističu da se na njihovim prodajnim mjestima niti u skorije vrijeme cijene ulja za loženje neće mijenjati. To znači da će se litra i dalje prodavati po maloprodajnoj cijeni od 2,6 kuna što je isto kao i lani, premda su neki mali trgovci već podigli cijenu na tri kune. »Jeftinog« ulja za ogrjev bi, kažu u Ini, trebalo biti dovoljno. Od početka rujna prodano je 20.000 tona ulja, a planira se da će se do kraja mjeseca prodati još toliko. </p>
<p>Zbog glasina o poskupljenju interes kupaca je neko vrijeme bio vrlo velik, no i pad prodaje zabilježen posljednjih dana dokaz je da im ljudi nisu povjerovali. Svima koji se griju na lož ulje, u Ini poručuju da se ne trebaju brinuti jer do kraja ove ogrjevne sezone, što se tiče tog energenta, zasigurno neće biti nikakvih poremećaja.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Na dnevnom redu i »šišanje« zastupničkih mirovina </p>
<p>Sve govori kako će zastupnici već na prvoj jesenskoj sjednici dobro zagrijati zastupničke klupe, nakon što su one gotovo tri mjeseca bile prazne, kako bi kao najviše zakonodavno tijelo u državi ponovno dali svoj doprinos političkom životu Hrvatske</p>
<p>GORANKA JUREŠKO </p>
<p>Već u srijedu, s početkom otvaranja nove saborske »sezone«, premijer i njegovi ministri osjetit će čari novog Poslovnika Zastupničkog doma. Morat će htjeli-ne htjeli puna četiri sata odgovarati na zastupnička pitanja ili točnije rečeno cijelo će prije podne biti izloženi paljbi zastupničke znatiželje na temu - rada Vlade i njezine odgovornosti za pojedine poteze, kojih se tijekom ljeta nakupio popriličan broj. Nikad dosta odgovora, nikad dosta vremena!</p>
<p> Tako bi se ukratko moglo opisati dosadašnje nezadovoljstvo zastupnika spremnošću vladinih dužnosnika da zadovolje njihove zahtjevne želje, pa su »svojom voljom i glasom« tako »ozakonili« ministarski stand by u velikoj sabornici na barem četiri sata. Nema dvojbe da ni cijelo aktualno prijepodne neće zadovoljiti sve zainteresirane zastupnike koji će željeti postaviti pitanja Vladi, pa neće čuditi ako ponove svoje noćne pohode, ne bi li bili među prvima za postavljanje pitanja.</p>
<p> Takve zastupničke noćne šetnje Gornjim gradom uobičajile su se, naime, proteklih godina, kad su zastupnici znali čak i prespavati u prostorijama klubova zastupnika, ne bi li uspjeli doći na red za postavljanje pitanja tijekom aktualnog sata. Jamačno će biti zanimljivo vidjeti koga će više iscrpjeti aktualno prije podne - zastupnike ili ministre. No, bez obzira na ovaj verbalni »dvoboj« zakonodavne i izvršne vlasti, zastupnici će u nastavku sjednice morati pokazati zavidnu kondiciju ne bi li odradili zadani dnevni red.</p>
<p>Naime, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić sazvao je zasad dvotjednu sjednicu Zastupničkog doma za koju je već u startu predviđeno 28 točaka dnevnog reda, ali je gotovo sigurno da će se on dopuniti što znači da će zasjedanje trajati duže od petnaestak dana. Primjerice, potkraj tjedna predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks zatražio je od predsjednika Sabora uvrštavanje u dnevni red točke: Ugrožavanje ustavno-pravnog poretka, vladavine prava i funkcioniranje pravne države, obrazloživši to izjavama predsjednika Stipe Mesića i premijera Ivice Račana, u vezi s uhićenjima ahmićke i gospićke skupine osumnjičenika.HDZ smatra da su oba visoka dužnosnika prekršila Ustav svojim prejudiciranjem krivnje uhićenih. No, bez obzira hoće li se ova točka uvrstiti na dnevni red odmah na početku zasjedanja ili će pričekati, nedvojbeno će se već prilikom rasprave za ili protiv njezina uvrštavanja otvoriti burna polemika između vladajuće koalicije i oporbe. Zastupnike Zastupničkog doma čeka i »odrađivanje« zaostataka s prošle izvanredne sjednice - rasprava o povjerenju ministru hrvatskih branitelja Ivici Pančiću, što je također pokrenuo HDZ, a razlog je bio ministrovo prozivanje navodno lažnih invalida. </p>
<p>Uvrsti li se na dnevni red i novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja, bit će to i dodatni razlog za kritiku rečenog ministra. No, Pančić možda ne ostane usamljen u propitivanju povjerenja, jer je Vladimir Šeks već najavio moguću raspravu o povjerenju Vladi i ministru MUP-a Šimi Lučinu, zbog načina na koji je provedeno uhićenje gospićke skupine, kao i zbog izjava spomenutih dužnosnika.</p>
<p> Jasno je da zbog odnosa snaga u Saboru nema šanse za takvu vrstu smjene premijera ili ministara, ali to i nije primarni cilj, već ona isključivo služi promociji različitosti političkih stavova, odnosno nastupu pred TV-kamerama, u nadi da će neki od njih biti prihvatljivi biračima. Kad se »svjetla« TV-kamera ugase obično splasne i želja zastupnika za nadmetanjem u polemikama (čast izuzetcima).</p>
<p> No, osim ovih kadrovskih točaka dnevnog reda koje se u pravilu raspravljaju na prijedlog oporbe, na predstojećoj će se sjednici Zastupničkog doma otvoriti tema zastupničkih mirovina. </p>
<p>Valja podsjetiti da zastupnica Snježana Biga Friganović »nudi« svoj zakonski prijedlog koji bi »ošišao« zastupničke mirovine za nekoliko tisuća kuna, ali i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić smatra da ima što reći na tu temu, a nedvojbeno je da će i dugi zastupnici imati svoje mišljenje o visini i načinu određivanja za sad tuđih, a u konačnici i svojih mirovina.</p>
<p> Bure u Sabornici neće nedostajati. Ustavne promjene kojima bi se umjesto polupredsjedničkog sustava uveo parlamentarni, također ne mogu proći bez polemičkih tonova. Naime, i ovoljetno je, prije svega stručno sučeljavanje, pokazalo da će biti vrlo teško zadovoljiti princip - da vuk bude sit, a koza cijela.</p>
<p> Predsjednik Mesić ističe da neće biti fikus, jer za takvo statiranje nije dobio mandat birača. Zastupnici kažu da i oni imaju mandat birača, pa ih se ne može potezom pera premijera i predsjednika jednostavno - ukinuti. Vlada, odnosno premijer rado bi kancelarski model vladanja. Istodobno ni oporbeni HDZ ne želi ostati ne pitan za zdravlje i već unaprijed govori o svojih osam točaka od kojih neće odustati. Budući da je u saborskim klupama obična većina kao i ona svih zastupnika neupitna, ali dvotrećinska više nego upitna, svaki će glas biti pravi dragulj i zato bi bio poželjan konsenzus svih stranaka kad bi se i ako se bude mogao postići. Upravo sve te fragilne sastavnice oko ustavnih promjena govore da će rasprava nedvojbeno biti vrlo zahtjevna, pa se sa sigurnošću ne može predvidjeti ni to hoće li se ispoštovati zadani rok za izglasavanje - studeni ove godine.</p>
<p>Teško će se izbjeći i rasprava o suradnji s Haaškim sudom, jer je još navodna istraga o generalu Petru Stipetiću otvorila bolno pitanje na koje još nema odgovora - a očekuje se da bi posljednju riječ trebao imati Sabor - objektivne zapovjedne odgovornosti. Zastupnici bi trebali biti ti koji će pažljivo proučiti sve moguće zamke Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, kao i one koje proizlaze iz nedavno prihvaćene Deklaracije o suradnji s tribunalom. </p>
<p> Dakako, uz rečeno mogla bi se otvoriti i tema oko nedavnih uhićenja osumnjičenih za ratne zločine, zatim ona o carinama i posljedicama ulaska Hrvatske u WTO, o pšeničnoj aferi i robnim rezervama... Sve to najbolje govori kako će zastupnici već na prvoj jesenskoj sjednici dobro zagrijati zastupničke klupe, nakon što su one gotovo tri mjeseca bile prazne, kako bi kao najviše zakonodavno tijelo u državi ponovno dali svoj doprinos političkom životu Hrvatske. Neke od tema otvorene u ljetnom razdoblju upravo očekuju saborski »pravorijek«, jer svoje su rekli i Predsjednički i Banski dvori, a sada je red na narodnim zastupnicima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Epilog afera koje su potresle Petrovu bolnicu </p>
<p>Izvješće patologa o smrti Ružice Sabljak pokazuje, na latinskom jeziku doduše, da je uzrok smrti gnojna upala potrbušnice, što je vjerojatno posljedica besmislenog vađenja maternice i jajnika. O tome što je uzrokovalo sepsu i septički šok - ni riječi!</p>
<p>TANJA TOLIĆ</p>
<p>Ministarstvo zdravstva pokrenulo je istragu o uzrocima smrti Ružice Sabljak i njezinog djeteta! Jagoda Benčić, sestra Zlatka Sabljaka, supruga pokojne Ružice, podnijela je u četvrtak zahtjev Zdravstvenoj inspekciji da ispita slučaj, jer obitelj, kao što smo već pisali, sumnja da liječnici nisu učinili sve što su mogli kako bi pomogli Ružici i njezinoj bebi. U Ministarstvu zdravstva potvrdili su nam da je zahtjev za istragom zaprimljen, no napominju da do završetka postupka ne mogu reći ništa više o slučaju.</p>
<p>Podsjećamo, Ružica Sabljak (40) stigla je iz Drežnik grada u Kliniku za ženske bolesti i porode u 36. tjednu trudnoće. Primljena je u ponedjeljak, 21. kolovoza, a već je kod primitka CTG nalaz (bilježi otkucaje bebinog srca) bio patološki, što dokazuje i prvo otpusno pismo iz bolnice. Drugi CTG nalaz potvrdio je isto, no liječnici, tvrdi obitelj, nisu ništa poduzeli. Ultrazvučni pregled pokazao je da je beba umrla u maternici, zbog čega je dva dana kasnije, u srijedu, Ružica rodila mrtvo dijete. U bolnici je ostala tjedan dana, a njezin brat Božo Barić svjedoči da je nitko od liječnika u tom razdoblju nije posebno pregledavao. Tek kada je rekla da želi kući, liječnici su joj rekli da joj je otšiven šav na međici, koja je razrezana da bi lakše rodila. Nakon što je potpisala da odlazi kući na vlastiti zahtjev i nakon što joj je određena terapija, Ružica Sabljak puštena je kući 28. kolovoza.</p>
<p>Tjedan dana poslije, 4. rujna, vratila se u bolnicu u septičkom šoku. Nakon dva dana izvađeni su joj maternica i jajnici, ali je odmah nakon operacije prikopčana na aparate, jer nije mogla samostalno disati. U nedjelju, 9. rujna, Ružica je nakon trećeg srčanog aresta umrla.</p>
<p>Dva otpusna pisma otkrivaju da je u njezinom porodu i liječenju bilo određenih nepravilnosti, protumačio nam je jedan stručnjak koji je pregledao njezinu medicinsku dokumentaciju. Još strašnije, obdukcija izvađene maternice i jajnika pokazala je da organi uopće nisu trebali biti izvađeni, jer na jajnicima nisu otkrivene nikakve patološke promjene, a u maternici su pronađeni tragovi upale kakvu ima svaka žena, u većoj ili manjoj mjeri, nakon poroda. Patološki nalaz ne dokazuje niti da je žarište sepse bilo u tim organima, a svakako ne opravdava operaciju, i to nad ženom koja je imala visoku tjelesnu temperaturu.</p>
<p>Konačni obdukcijski nalazi Ruže i njezinog djeteta, koje je obitelj dobila tek u srijedu 20. rujna, potvrđuju sumnje da liječnici ne samo da nisu učinili sve što su trebali, nego su još i pogriješili. Bebina uputnica za obdukciju pokazuje da se dio bebine posteljice odrubio, a nađeni su i hematomi. Uz to je zabilježena i kronična hipoksija (manjak kisika), no taj nalaz ne objašnjava zašto liječnici nisu reagirali kad je CTG aparat prvi put pokazao patološku sliku. Stručnjak kojeg smo konzultirali tvrdi da se trebalo odmah reagirati, a ne čekati ultrazvučni pregled, te da je Ružici trebalo omogućiti da rodi carskim rezom.</p>
<p>Izvješće patologa o smrti Ružice Sabljak pokazuje da šokovima nema kraja. Iako je cijeli izvještaj o sekciji ispisan na latinskom jeziku, jasno se vidi da je uzrok smrti gnojna upala potrbušnice, što je vjerojatno posljedica vađenja maternice i jajnika. »Ništa drugo ne može biti razlogom tako jako upale, osim ako ranije nije došlo do perforacije uterusa, no onda nije jasno zašto to ne piše u operativnom protokolu«, objasnio nam je stručnjak.</p>
<p>Posebno zadivljuju napori u potvrdi o smrti u kojima se nigdje ne spominje upala potrbušnice, ali se kroz rubrike - uzrok smrti, zatim bolest ili stanje koje je neposredno izazvalo smrt, te rubriku bolesti i stanja koji su prethodili navedenom uzroku - uporno navode akutno zatajenje bubrega i drugih organa, te sepsa i septički šok. Baš nigdje se ne objašnjava što je uzrokovalo sepsu, septički šok, zatajenje organa, a o besmislenosti vađenja maternice i jajnika pogotovo nema govora!</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Reforme kupuju socijalni mir i čuvaju državnu blagajnu</p>
<p>Svaki ministar zdravstva počne karijeru kod premijera, a završi je kod ministra financija. Ako nije dovoljno odlučan da provodi i nepopularne mjere, osuđen je žicati novac od čuvara državne blagajne. Ministrica zdravstva započela je radni tjedan ugošćujući premijera Račana, a završila ga je sjedeći na bjelolasičkoj vučnici pored Mate Crkvenca. Iako je ministar zdravstva obično noćna mora ministru financija, Crkvenac se zasad još smiješi</p>
<p>TANJA TOLIĆ</p>
<p>Premijer Ivica Račan privremeno je postao inspektor. U ponedjeljak je najprije dva sata boravio u Ministarstvu turizma, kod Pave Župan-Rusković, zadnji sat vremena proveo je s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, a u »pauzi« je dva sata razgovarao u Ministarstvu zdravstva s Anom Stavljenić-Rukavinom. Kratkotrajni premijerski inspektorat nije utemeljen u vrijeme tradicionalnih šahovskih rošada, zato što s lišćem ponekad zna pasti i pokoji član Vlade. Premijer je, naime, dosad vjerojatno jako dobro shvatio na koga može računati, a tko je toliko aljkav da jednostavno mora otići. Ekskluzivitet jesenskog obilaska više je namijenjen nama (biračima i novinarima!): jednim dijelom da premijer dobije na vremenu, a drugim dijelom da opet dobije na vremenu (dok nam zorno pokazuje da radi, odnosno kroti ministre, što premijeri i inače čine).</p>
<p>Šalu na stranu, Ivica Račan pokazao je zavidno poznavanje zdravstvene problematike, tako netipično za predsjednike Vlada. Čelni čovjek Markova trga rekao je novinarima da su on i ministrica zdravstva razgovarali »o tome kako teče proces financijske stabilizacije zdravstvenog sustava«, a podsjetio je i samoga sebe da je »ova Vlada preuzela obvezu da namiri 4,3 milijarde kuna dugova u zdravstvu«. Veći dio toga duga, izjavio je u ponedjeljak Račan, Vlada je uspjela podmiriti, a drugi dio duga valja namiriti do kraja godine. Potpuno netočno! Vlada je, ako se pod nju može računati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (koji je izvanproračunski fond), namirila samo 1,7 milijardi kuna, i to tako što je HZZO pustio u emisiju na Zagrebačku burzu svoje obveznice, a zauzvrat dobio sindicijski kredit od konzorcija banaka. Milijardu i 700 milijuna kuna nikako nije isto što i 2,1 milijarde kuna, što bi bila polovica zdravstvenog duga s početka godine, ali ne i većina.</p>
<p>Premijer je izjavio i da u reformi zdravstva za Slovenijom kasnimo osam godina, te da će se morati precizirati koje zdravstvene usluge (hrvatska) država jamči svakom čovjeku, umjesto što (i sada) jamči štošta što ne može ostvariti. Prijedlozi što će biti obvezno, a što dodatno osiguranje naći će se uskoro pred Vladom, obećala je iza zatvorenih vrata na Ksaveru vjerojatno ministrica zdravstva premijeru, a Račan će novac za reformu zdravstva naći racionalizacijom, a vjerojatno i posudbom.</p>
<p>»Začarani krug« muči ministre</p>
<p>Njegova je, naime, obveza da nađe taj novac. Cijena je, uspoređujući s iznosima s kojima se inače barata na Gornjem gradu, prava sitnica! Samo 3,5 milijuna kuna. Toliko treba izdvojiti iduće godine za reformu zdravstva. Doduše, malo zabrinjava što je ministrica zdravstva nedavno morala od HZZO-a posuđivati nešto više od milijun kuna, jer nije imala novca za projekte reforme koji bi se trebali zgotoviti do kraja ove godine. Više, zapravo, brine gdje će premijer naći onu »manjinu« od 2,6 milijarde kuna, koliko zdravstvo još duguje. Eto ujedno i odgovora na pitanje zašto Račan toliko inzistira na reformi zdravstva! Bez financijske konsolidacije nema reforme zdravstva, a bez reforme zdravstva nema ni prave financijske konsolidacije. Sic! I eto nas u začaranu krugu, s kojom muče muku svi ministri zdravstva...</p>
<p>Najveća je mana hrvatske reforme zdravstva što ona nikako da započne. Službeno je pokrenuta u vrijeme dok je ministar bio Andrija Hebrang (tada je osnovan i Savjet reforme, te podgrupe koje su razrađivale pojedine projekte), drugi početak je uslijedio u vrijeme ministrovanja Željka Reinera (također su se razrađivali projekti, a reforma je čak uobličena i u zakonski prijedlog), da bi, eto, reforma počela i treći put, a novinarima su pod nos stavljeni (gle čuda!) projekti kroz koje će se reforma provoditi. Ovoga puta ih ima čak četrnaest, a među njima kao svjetionik privlači pažnju pilot-projekt u Koprivnici koji će, kako čujemo, konačno početi ove jeseni.</p>
<p>Niti jedan od tih planova reforme hrvatskoga zdravstva nije bio loš. U osnovi su oni zapravo isti, što je dobro, jer znači da se, usprkos javnom hvalisanju da je svaki nov i različit od projekta prethodnog ministra, ipak nastoji sačuvati kakav-takav kontinuitet u radu, što je osnovni preduvjet prosperiteta bilo koje države. No, neka počne ta reforma već jednom, pa makar i krivo! A kad se razmakne to silno drveće od kojeg se ne vidi šuma, reforma zdravstva se u principu svodi samo na jedno, ono od čega je krenuo i premijer u Ministarstvu zdravstva. Treba odrediti osnovni paket zdravstvenih usluga ili jednostavnije, skupiti hrabrosti (čega je nedostajalo prijašnjoj vlasti!) i glasno reći koliko novca država ima i koje liječenje nam može platiti kad se razbolimo.</p>
<p>Na tom su ispitu pali svi dosadašnji ministri zdravstva i sve dosadašnje Vlade. Socijalni mir se, uostalom, ne gradi na razvijanju dobrih odnosa s, primjerice, Amerikom ili umiljavanjem češkim turistima koje smo lani uvrijedili zagledavajući im u prtljažnike pune češke (ili možda slovenske?) hrane. Mir u državi se gradi na redovitim plaćama, većim mirovinama i kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. A temelj kvalitetne medicinske pomoći je znati na što pacijent ima pravo kad dođe obiteljskom liječniku ili specijalisti u bolnicu. Sve ostalo što država ne može platiti, ulazi u područje dopunskog zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>Kako dostići slovenski model</p>
<p>Susjedna Slovenija stekla je pred nama osam godina prednosti u reformi zdravstva jer je učinila upravo to: razdvojila obvezno od dodatnog osiguranja, a desert za njezine osiguranike je to što je i dopunsko osiguranje podržavila, tako da je i ono u neku ruku obvezno, pa se ne događaju afere kakve potresaju hrvatsko zdravstvo. Svakako nema višemjesečnih čekanja na osnovne laboratorijske pretrage (jer nedostaje reagensa!), a gotovo da je nezabilježen (otkriveni!) primjer liječničkog nemara ili mita i korupcije.</p>
<p>Sadašnja postava u Ministarstvu zdravstva prilično je dobro krenula na području reforme lijekova, ali je nažalost stala. Tri mjeseca se radilo na određivanju referentnih cijena lijekova, izradila se čak i lista od 50 preparata koji se najčešće propisuju i na tom primjeru simuliralo koliko bi se moglo uštedjeti, a onda je projekt (jedan od onih 14!) odgođen za iduću godinu. Problem je, naime, nastao kad su shvatili da netko mora objasniti ljudima da će neke lijekove morati nadoplatiti, kao što će jednoga dana morati platiti za neku zdravstvenu uslugu koja je danas, navodno, besplatna...</p>
<p>Kad su u pitanju tako osjetljive stvari kao što je ljudsko zdravlje, potrebna je čvrsta ruka. A kad se pokušava provesti reforma zdravstva uštedom, kao što je nama plan, onda je potreban i čvrst karakter. Jedine dvije zemlje na svijetu kojima je uspjelo reformirati zdravstvo bez da poremete zdravstvene pokazatelje (kojima se mjeri uspješnost zdravstva u nekoj zemlji), Irska su i Kanada. No, Kanada nije oklijevala ni rušiti bolnice, ako su se pokazale neprofitabilnima! Nama nije dovoljno što mnoge zjape prazne, jer svi pacijenti dolaze u Zagreb, nego bismo gradili još jedan mastodont (Sveučilišnu bolnicu), po uzoru na onaj u zagrebačkoj Dubravi. Bolnica u Dubravi izvrsna je zdravstvena ustanova, ali je najpoznatija po tome što ima najveće troškove za grijanje i struju. Tako je to kad vojska gradi...</p>
<p>Svaki ministar zdravstva počne svoju karijeru kod premijera, a završi je kod ministra financija. Ako nije dovoljno odlučan da provodi i nepopularne mjere, osuđen je žicati novac od čuvara državne blagajne. Ministrica zdravstva započela je radni tjedan ugošćujući premijera Račana, a završila ga je sjedeći na bjelolasičkoj vučnici pored Mate Crkvenca. Iako je ministar zdravstva obično noćna mora ministru financija, Crkvenac se zasad još smiješi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jamac ili garancija za dužničko ropstvo</p>
<p>Ni Zagrebačka ni Privredna banka ne žele otkriti koji je postotak slučajeva da kredit umjesto dužnika otplaćuje jamac. No priznaju da nekretnine pod hipotekom unovčuju tek onda kad jamci otkažu poslušnost</p>
<p>BORIS OREŠIĆ</p>
<p>Koliko vas je rođaka, prijatelja ili kolega s posla u posljednje vrijeme zatražilo da im budete jamac? Ili ste možda nekome već dali svoj potpis kojim jamčite da ćete, bude li potrebno, umjesto dužnika otplaćivati kredit? Koliko je ponekad nezahvalno biti jamac, ipak najbolje znaju oni koji umjesto starog prijatelja ili (nekad) simpatičnog kolege, već svaki mjesec otplaćuju kredit. </p>
<p>Vodeće hrvatske banke ne vode evidenciju, ili pak ne žele otkriti podatak koliko je stvarno slučajeva da kredit umjesto dužnika otplaćuje njegov jamac. U jednoj od banaka, kad smo im se obratili s tim pitanjem, otvoreno su priznali da ne vole da se o tome piše i govori, jer onda nitko neće dizati kredite, odnosno neće moći naći jamce. I u bankama su dakako dobro upoznati sa slučajevima da dužnik mrtav hladan promatra kako njegov jamac uredno otplaćuje kredit.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo u jednoj banci, sve dok se jamci ne bune, banci je sasvim svejedno tko kredit otplaćuje, te stoga neće poduzimati nikakve druge mjere, poput primjerice prodaje imovine dužnika koja je pod hipotekom. Mnogo je lakše, kažu, »pritisnuti« jamca nego nekoga izbaciti iz kuće, što je veoma rijedak slučaj. To je uostalom staro pravilo kojeg se pridržavaju svi bankari na svijetu.</p>
<p> U Zagrebačkoj banci ističu da građane kreditiraju od 1993. godine, a veliku pažnju posvećuju naplati kredita. Naplata dospjelih nepodmirenih dugovanja za kredit u toj je banci, ustrojena temeljem ugovora o kreditu koji sadrži prava i obveze svih osoba u kreditnom odnosu, a to su banka, dužnik, sudužnik i jamci. U postupku naplate, osnovne aktivnosti usmjerene su na podmirenje duga od glavnog dužnika, pri čemu se cijene dužnikovi napori i dobra volja da samostalno riješi nastale financijske probleme. Ukoliko dužnik ne pokaže dovoljno napora da se pronađe obostrano prihvatljivo rješenje, banka je primorana naplatiti svoja potraživanja od sudužnika i jamaca koji su se potpisom ugovora o kreditu obvezali na solidarno jamstvo, odnosno preuzeli obvezu otplate kredita uz uvjete i na način kao i korisnik kredita.</p>
<p>U slučaju da banka ne može naplatiti svoja potraživanja niti od glavnog dužnika, niti od jamaca, primorana je pokrenuti ovršni postupak na nekretnini koja je dana u zalog, kao osiguranje kredita. U Zagrebačkoj banci napominju da je to uobičajeni redoslijed naplate utemeljen na principu unovčivosti instrumenata osiguranja. Broj kredita koje otplaćuju jamci varira jer je to najčešće privremena situacija u toku otplate kredita. Što je više kredita, to je i veći broj slučajeva u kojima dug pada na leđa jamaca, napominju u Zagrebačkoj banci. </p>
<p>U Privrednoj banci također u najvećoj tajnosti drže podatak o tome koliki broj kredita umjesto dužnika otplaćuju jamci. S tom brojkom ne žele izlaziti u javnost, no otkrivaju da se uredno otplaćuje u prosjeku 97,5 posto kredita, u što spadaju i krediti koje vraćaju jamci. Preostalih 2,5 posto kredita su oni kod kojih banka ne uspijeva svoja potraživanja naplatiti ni sjedanjem na račun jamcima, pa joj ne preostaje ništa drugo nego unovčiti hipoteku, što potvrđuju nam i u Privrednoj banci, nije metoda koju rado primijenjuju. Naime, banci je prije svega u interesu uredna naplata, a zapljenom i prodajom nečije nekretnine banka obično ne uspije u potpunosti pokriti svoja potraživanja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Arboretum (ni)je morao gorjeti</p>
<p>Šef dubrovačkih vatrogasaca Miše Miloslavić opovrgava optužbe na račun »pomoći iz zraka« zbog čije je navodne neiskorištenosti izgorjelo čak upola više površine nego što bi inače, i naziva ih »spekulacijama« i »gašenjem političkih požara« </p>
<p>KATICA CIKOJA</p>
<p>Kad je 16. lipnja izbio požar kod Dubrovnika, usprkos jakome vjetru koji je priječio slijetanje zrakoplova u Čilipima, piloti iz Zadra uz golemi su rizik nastojali pomoći u gašenju vatre. Naposljetku su ipak od svega odustali i vratili se neobavljena posla. Vatrogasno je pješaštvo odradilo posao do kraja. Gasilo se na miniranom terenu, odjekivali su pucnji, vatrogasci su i dalje gasili. Ali, situacija puca kad se istodobno pojavi nekoliko takvih požara. Kad se iz Hercegovine stvori vatrena fronta od dva kilometra. Fizički je to nemoguće pokriti«. </p>
<p> Tako danas govori Miše Miloslavić, vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije, za koju se tvrdi da je jedno od najugroženijih područja na Mediteranu po opasnosti od požara.</p>
<p> Tako ne govore, međutim, i neki od ovdašnjih političara. Premda su neki od njih, poput dubrovačkoga gradonačelnika, satima boravili na terenu gaseći vatru, sve se češće čuju tvrdnje na račun »pomoći iz zraka«, zbog čije je navodne neiskorištenosti izgorjelo čak upola više površine nego što bi inače. Takve će tvrdnje Miloslavić nazvati »spekulacijama« i »gašenjem političkih požara«.</p>
<p>Kako to izgleda na terenu? »Kao županijski vatrogasni zapovjednik, preko vatrogasnog operativnog centra u Zagrebu tražim angažiranje zrakoplovstva. Na osnovi prosudbe određuju se prioriteti«, govori Miloslavić. Zbog ugroženosti u Županiji su na raspolaganju stalno bila dva 'air tractora' i jedan helikopter. Cijela se, pak, priča oko zrakoplova koji kasne, kaže Miloslavić, svodi na Arboretum u Trstenom koji, kažu, ne bi izgorio da su zrakoplovi umjesto u 8.30 došli u šest sati!</p>
<p> »U pitanju su ljudi, a ne letjelice«, kaže Miloslavić. Naime, za obučavanje pilota treba i vremena i novca. Tako se zbog premalog broja posada dnevni ritam odrađuje maksimalno koliko je to moguće. A većini »znalaca« nije ni poznato da postoji i tzv. procedura podizanja tih letjelica, što je oko osam ujutro. Tek potom slijedi let na zadanu lokaciju. »Odrađuje se maksimalno, što ne znači da istodobno mogu biti na dvadeset mjesta«, ističe Miloslavić, spomenuvši i novčana potraživanja koja posadama još od 1998. nisu u potpunosti regulirana.</p>
<p> A kad se državnom problemu s kanaderima pribroji i lokalni, gdje je gotovo svaka kuća zarasla u drač i šumu, a svatko hoće cisternu baš kod svoga doma, postavlja se pitanje jesmo li svjesni prostora u kojem živimo?</p>
<p>»Ovo nije strašenje ljudi. Ali, mi definitivno živimo u užarenom prostoru. Pa globalno zagrijavanje je 40 stupnjeva. A vegetacija? Naš vrijesak, koji ne uspijeva nigdje na kontinentu, pa čak ni u sjevernom dijelu priobalja, ta niska biljka finih listića i grančica gori kao benzin. Ne možete zamisliti! Kao barut!«, opisuje Miloslavić dodajući ponovno kako bi svaki oko svoje kuće morao sve očistiti. Ne posjeći stabla, veli, nego ih potkresati. Jer, ponavlja, vatrogasaca nema dovoljno. I kuće koje su se zapalile su se zbog iskri u »brišućem letu«. Da je bilo oko kuća očišćeno, prozori zatvoreni, ništa se ne bi dogodilo. Jer, nije sve ni u tome da se samo od Vlade traži novac. »Novac je i naše ponašanje«, tvrdi Miloslavić uvjeren da ni sve promjene zakona o vatrogastvu, bez toga ništa drastično neće učiniti.</p>
<p> Nažalost, kazat će među ostalim Miloslavić, ne postoji ni strategija gašenja šumskih požara na državnoj razini. A potrebna je i za kontinent i za priobalje. Jer, reći će na kraju, požari se ne događaju drugima nego nama. Istina, ni strategija gašenja šumskih požara i definitivno rješenje ustroja vatrogastva, niti odgovarajuća edukacija stanovništva i osiguranje novca, zasigurno nas ne bi u potpunosti riješili požara. Ali bi nas spasili, napokon, njihovih političkih gašenja.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Osakaćena postrojba</p>
<p>Istina je da imamo problema što se stručnoga kadra tiče«, potvrdio je Miloslavić. Zakon o vatrogastvu, naime, podijelio je postrojbu u Dubrovniku na neki je način 'osakativši'. Kada je zakon stupio na snagu, Grad je na mjesto zapovjednika ovdašnjih vatrogasaca postavio osobu koja nikada nije radila u vatrogastvu. Izdvojena je i postrojba koja je ostala pri MUP-u, kadrovi nisu u mogućnosti sve pokriti, nedostaju planovi procjene ugroženosti i plan zaštite od požara, a mnogi nemaju ni potrebni minimum vatrogasaca u svakoj općini. Posebna je, pak, priča županijski vatrogasni zapovjednik. Doslovce je sam na terenu. Zakon mu, naime, nije predvidio logistiku, a odgovoran je glavnom vatrogasnom zapovjedniku pri MUP-u, što u mnogome doista može zakomplicirati situaciju, gdje je županijski zapovjednik zapravo jedini operativac na županijskoj razini, dok su »svi ostali na općinskoj razini«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zaąto gradski zastupnici puąu i na hladno kada je riječ o osnivanju nove zagrebačke gradske banke?</p>
<p>Ideje o osnivanju Gradske komunalne banke pojavile su se prije godinu i pol, nakon ąto je na vidjelo izbila afera s Komercijalnom bankom Zagreb, u kojoj je ostalo blokirano 114 milijuna kuna gradskoga novca/Dok čelni ljudi Zagreba smatraju da se ne smije guąiti demokratsko pravo na inicijativu, razmiąljanja drugih članova Gradskoga poglavarstva idu u drugom pravcu - od otvorene sumnje u opravdanost takve ideje, do stavljanja Grada Zagreba u poziciju u kojoj bi bio osuđen da posluje s jednom financijskom ustanovom, bez obzira na njene uvjete, ąto znači i ograničavanje slobode trľiąta/Zaąto je svojedobna propast Komercijalne banke pod vodstvom direktora Josipa ©oića, unatoč tome ąto je isprva bila prikazana kao "klasično, loąe bankarsko poslovanje", ipak uzburkala javnost na svim razinama?</p>
<p>CLAUDIO KRAMARIĆ</p>
<p>VEDRAN FLAJNIK</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo odlučilo je podrľati inicijativu gradskog zastupnika Tomislava Jelića (HDZ), prema kojoj bi se osnovalo posebno povjerenstvo za izradu studije opravdanosti osnivanja Gradske komunalne banke. Ideje o osnivanju takve banke pojavile su se prije godinu i pol, nakon ąto je na vidjelo izbila afera s Komercijalnom bankom Zagreb, u kojoj je ostalo blokirano 114 milijuna kuna gradskog novca. </p>
<p>Članovi Poglavarstva razmotrili su Jelićev prijedlog i odlučili ga podrľati, uz dva amandmana koji bi, smatraju, trebali olakąati donoąenje kvalitetnoga zaključka. Prema njima, osim predsjednika i četiriju članova, koje imenuje Skupątina, kako je predloľio Jelić, u povjerenstvo treba ući jedan istaknuti stručnjak s područja financija, ekonomije i bankarstva. Prema drugom amandmanu, zaključci povjerenstva očekuju se u roku od 120 dana od dana imenovanja.</p>
<p>Iako je odluka donesena jednoglasno, nekoliko je članova Poglavarstva izrazilo sumnju u ispravnost ideje o osnivanju gradske banke. Dogradonačelnik Mladen Vilfan ideju je, pak, podrľao u potpunosti, podsjetivąi da su se vijećnici LS-a u proąlom sazivu Gradske skupątine zalagali upravo za takvo rjeąenje, koje bi omogućilo i zbrinjavanje dijela radnica KBZ-a.</p>
<p> Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić upozorio je, međutim, da bi se Grad, osnivanjem banke, stavio u poziciju u kojoj je osuđen da posluje s jednom financijskom ustanovom, bez obzira na njene uvjete, ąto svakako znači i ograničavanje slobode trľiąta.</p>
<p>S njime se sloľio Ladislav Preľigalo, pročelnik Ureda za gospodarstvo, istaknuvąi da bi takav potez značio da idemo smjerom potpuno suprotnim od sadaąnjih svjetskih trendova, koji su u posljednje vrijeme obiljeľeni udruľivanjima, pogotovo među bankama. Gradonačelnik Bandić na to je podsjetio da se podrąkom inicijativi ne donosi nikakva konačna odluka. "Ni iz kojeg razloga ne smijemo guąiti demokratsko pravo na inicijativu. Ona mora doći na dnevni red, kako bi se mogla kvalitetno raspraviti i odlučiti, a u tom smjeru idu i naąi amandmani", rekao je Bandić. S njim se sloľio i njegov zamjenik Darinko Kosor, koji je ocijenio da će, nakon podrobnog razmatranja, Grad sigurno donijeti najefikasnije i najjeftinije rjeąenje.</p>
<p>Propast poslovanja Komercijalne banke pod vodstvom direktora Josipa ©oića, unatoč tome ąto je isprva bila prikazana kao "klasično, loąe bankarsko poslovanje" ipak je uzburkala javnost na svim razinama. Od ątediąa koji su njoj povjerili svoje uąteđevine, do samog tadaąnjeg drľavnoga vrha. Da podsjetimo, u listopadu 1998. godine saznalo se da Komercijalna banka (za koju se već otprije u visokim gospodarskim krugovima pričalo da ima problema), ima blokiran račun. Odmah nakon blokade iz Hrvatske narodne banke stigao je privremeni upravitelj koji je nakon 40 dana podnio katastrofalno izvjeąće i njime potvrdio spekulacije da je u banci izgubljeno oko 200 milijuna kuna (ili oko četiri puta viąe od jamstvenog kaputala banke). To razdoblje ostalo je zapamćeno i zbog toga ąto je uslijedila dotad jedina pljenidba pokretnina i neketnina jedne banke, a u poslovnicama su "rijetko ostajali i fikusi", kako su tada izvjeątavale novine. </p>
<p>I Grad Zagreb, ubrzo se pokazalo, imao je u KBZ-u milijune i milijune kuna zagrebačkih fakulteta, invalidskih udruga, domova zdravlja i drugih ustanova koje su se financirale iz proračuna - uglavnom gradskog, od čega je samo mali dio izvučen i spaąen, dok je veliki ostatak, 114 milijuna kuna, ostao blokiran do danas. Oni koji su ga tamo i poloľili branili su se izjavama da su postupali trľiąno, jer je Komercijalna davala najpovoljnije kamate. Tek kasnije se moglo saznati da je u igri bilo političkih poteza i nagovora da se gradski novac poloľi "tu i tu". </p>
<p>Jedan od onih koji je na slučaju "komercijalne" polomio zube bio je i Marijan Cerin, direktor Gradskog stambeno-komunalnoga gospodarstva, koji je u banci ostavio dva milijuna kuna gradskoga novca. Kako se pokazalo, dva tjedna prije izdahnuća Komercijalne, povukao je akceptni nalog na spomenuti iznos, a nikada nije priznao zaąto ili, moľda, na čiji nagovor. Pritisnuta zahtjevima tadaąnje oporbe, Gradska je skupątina tada bila prisiljena osnovati posebno povjerenstvo koje je trebalo ispitati okolnosti u kojima je gradski novac zavrąio u KBZ-u. Povjerenstvo je, pod predsjedanjem Jurice Pavelića, odrľalo nekoliko mučnih sjednica nakon kojih je prestalo s radom, bez nekog značajnijeg zaključka. U studenom proąle godine oporba je napustila rad povjerenstva, pa je HDZ-ova većina usvojila izvjeąće u kojem je zaključeno da nema indicija o tome da je netko od gradskih čelnika bio kriv ąto je u banci ostao velik iznos gradskoga novca.</p>
<p>Konkretnog zaključka nije ni moglo biti kada među svjedocima pred povjerenstvom nisu bile dvije najvaľnije osobe čiju je moguću odgovornost tada trebalo ispitati. Riječ je o ondaąnjoj gradonačelnici Marini Matulović-Dropulić i bivąem predsjedniku Gradske skupątine Zlatku Canjugi, koji je, kako se ipak pokazalo, i rodbinskim vezama bio povezan u poslovanju s Komercijalnom bankom.</p>
<p>Iako se HDZ-ova većina tada branila da je povjerenstvo ispitalo sve ąto se ispitati dâ, oporbeni vijećnici uspjeli su na jednoj od sjednica Skupątine isposlovati daljnji nastavak rada te skupine. No, povjerenstvo se viąe nikad nije sastalo. Na poziv predsjedajućeg Pavelića, članovi su čekali nekoliko tjedana, a ubrzo zatim hrvatska je Vlada, na temelju ostavki većine vijećnika, odlučila raspustiti Skupątinu Grada.</p>
<p> Nedugo nakon konstituiranja nove gradske vlasti, a pod sve jačim pritiskom, ovoga puta radnika Komercijalne banke, koji su u viąe navrata isticali da je oporba doąla na vlast dijelom i njihovom zaslugom, Gradska je skupątina u srpnju ove godine donijela odluku o ponovnom osnivanju Povjerenstva za ispitivanje činjeničnog stanja u vezi s poslovanjem s KBZ-om, koje će se po prvi put sastati u ponedjeljak.</p>
<p> Pitanje osnivanja Gradske komunalne banke ostalo je otvoreno.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Održana memorijalna utrka »Terry Fox Run« za oboljele od raka</p>
<p>U organizaciji Veleposlanstva Kanade i Hrvatske lige za borbu protiv raka u subotu je na Jarunu održana svjetski poznata humanitarna utrka, »Terry Fox Run« koja se u rujnu, u spomen na njezina začetnika Kanađanina Terrya Foxa, svojedobno oboljelog od raka kostiju, trči u više od šezdeset zemalja svijeta. Prihod od po prvi put održane zagrebačke utrke u kojoj je nastupilo dvjestotinjak sudionika koji su za nastup plaćali 50 kuna namijenjen je kupnji aspiratora i pročistača zraka za Hematološko-onkološki odjel Klinike za pedijatriju KB Sestre milosrdnice.</p>
<p>»Nadam se da će ova humana utrka osigurati određena novčana sredstva kojima će se pomoći odjelu pedijatrije u Vinogradskoj«, rekla je ministrica zdravstva, dr. Ana Stavljenić-Rukavina koja je označila početak trke na Jarunu. Pored članova kanadskoga i drugih veleposlanstava, u Terryevoj utrci, kako je još nazivaju, sudjelovali su i predstavnici Hrvatske lige za borbu protiv raka te znatan broj liječnika. Prof. dr. Damir Eljuga, tajnik Hrvatske lige za borbu protiv raka rekao nam je da mu je drago da se i Zagreb pridružio sjećanju na kanadskog mladića sportskoga duha, koji se nije lako predavao. (S. Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za kilu »krizoprasa«, kamena za potenciju - 300 njemačkih maraka</p>
<p>Mnogi su Zagrepčani pohrlili ove subote u jutarnjim satima na sedmi po redu, dvodnevni sajam »Ezoterika Croatika«, koji se održava u Tehničkom muzeju. Time su dokazali da u Zagrebu postoji velik interes za razne metode otkrivanja sudbine, alternativne metode liječenja, kao i duhovnu literaturu. </p>
<p>Neki su već s ulaza pohitali na čitanje sudbine iz dlana, za što su olakšali novčanik za 100 kuna. Oni koji su, pak, jedva dočekali da analiziraju svoje čakre, za to su trebali izdvojiti 50 kuna. Mnogi posjetitelji interesirali su se za ljekovite minerale i kristale, koji su, kao što je rečeno na natpisu iznad štanda stigli iz cijeloga svijeta. Kako smo doznali od dipl. inž. Mirele Korolije, još su se stari Egipćani služili dragim i poludragim kamenjem za iscjeljivanje, a kod nas je za njihov terapeutski učinak, interes počeo sve više rasti. Kako je napomenula Korolija, valja razlikovati sirove i obrađene kristale. Prvi su namijenjeni za neutralizaciju štetnih zračenja, dok su drugi za osobnu upotrebu. </p>
<p>- Imamo kristala i minerala iz cijele Europe, Brazila, pa čak i Sahare. »Pustinjska ruža«, dolazi nam, tako, upravo iz Sahare. Tamo je beduini iskapaju iz velikih dubina. U zadnje vrijeme učestalo iskapanje kristala je zabranjeno, otkrila nam je Korolija, dodavši da kod nas, unatoč njezinom teškom nabavljanju, »Pustinjska ruža« ne postiže veliku cijenu. Jedan njen mali komadić košta samo 50 kuna. </p>
<p> Među zanimljivijim izlošcima nalazi se i »krizopras« koji pospješuje mušku potenciju. Ovaj »potentni« kamen, među znalcima je priznat, cijenjen i skup kamen, koji se kupuje na - kile. Kila košta - 300 njemačkih maraka. No, moguće je kupiti i manje količine. Doznali smo da se posjetiteljima toga štanda često koji kristalić i »zalijepi« za rukav. No, kako je rekla Korolija, da znaju da ukradeni kristal nosi nesreću ne bi to više radili.</p>
<p>Na sajmu nam je oko zapelo i za čudotvorne rupičaste naočale za korekciju vida. Naočale potječu iz ajurvedskog sustava drevne indijske medicine, a mogu se nabaviti za 220 kuna.</p>
<p> Među brojnom literaturom, koja se može nabaviti po sniženim cijenama vladao je interes za knjigama poput one Diane Stein, »Osnovni i napredni reiki«, kao i nove knjige Neala Donalda Walscha, »Razgovori s Bogom«, čija je cijena bila 150 kuna. Knjige duhovnog učitelja Sai Babe, varirale su, pak, od 50 do 110 kuna. </p>
<p>Uz već tradicionalnu prodaju, sajam prate i razna predavanja. Prof. Romana Franjić, organizatorica sajma, za nedjelju, kada će sajam biti otvoren od 11 od 19 sati najavila je i dva predavanja. U 15 sati dr. med. Ksenija Krajina-Pokupec, fitoterapeut održat će predavanje, »Ljekovitim biljem do zdravlja«, dok će u 16 sati bioterapeut Nada Bolić govoriti na temu, »Moji najnoviji uspjesi u iscjeljivanju«.</p>
<p> Ulaznica košta 15 kuna i vrijedi za cijeli dan i sva predavanja. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Trčimo zajedno - sportom protiv droge« </p>
<p>U nedjelju, 24. rujna, već peti put zaredom, u Hrvatskoj će se održati sportsko-humanitarna i rekreacijska manifestacija, »Trčimo zajedno - sportom protiv droge«. Ove godine se održava u Zagrebu i Osijeku, pri čemu se u Zagrebu očekuje oko 10.000 a u Osijeku oko 5.000 sudionika. Okupljanje sudionika će početi u 10 sati, dok će start start u oba grada biti u 11 sati. Manifestaciju će u Zagrebu otvariti zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Start je predviđen kod Veslačkog doma na Jarunu, a u Osijeku kod Veslačkog kluba Iktus. U oba grada održat će se i zabavni program s poznatim izvođačima. Svaki sudionik utrke dobit će Samsungovu majicu te kupon za bogatu tombolu. Nagrade su televizor, video-rekorder, kamera, foto aparat, muzička linija. Ovogodišnja manifestacija obuhvaća i donacije raznim ustanovama. Tako će zagrebačka Klinika za plućne bolesti Jordanovac dobiti klima-uređaj, a donacije će stići i u Kliničku bolnicu Sestre milosrdnice i Dom umirovljenika Maksimir. Cilj manifestacije je sudjelovati, te stazu dugu oko 5 kilometara proći u roku od 60 minuta. Pobjednici su svi koji to uspiju - šetnjom, joggingom ili »pravim« trčanjem, nije važno. Pokrovitelj manifestacije je HOO, tehnički organizator Zagrebački atletski savez dok je organizator utrke u Osijeku, Kumex. Cijelu manifestaciju omogućio je Samsung i njegov ekskluzivni zastupnik za Hrvatsku i BiH, Europatrade.</p>
<p>Samsung pridaje veliko značenje sportu te aktivno pomaže sport širom svijeta. Podupire mnoge momčadi u raznim sportovima na svim kontinentima, kao i najznačajnije sportske priredbe u svijetu. Samsung je, uz ostalo, stalni donator Međunarodnog olimpijskog odbora a sponzor je i ovogodišnjih Olimpijskih igara u Sydneyu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Izgubljena generacija između berlinskog istoka i zapada </p>
<p>DONOSTIA-SAN SEBASTIAN, 23. rujna (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja) - Aktualan, potresan i neobično zanimljiv film "Alaska.de" njemačke debitantice Esther Gronenborn prikazan je drugoga dana u konkurenciji za nagrade. To je mračna, gotovo dokumentarna priča o generaciji mladih, koja ni jedanaest godina poslije pada Berlinskog zida ne moľe pronaći vlastiti put u novi ľivot. Premda je proąlo viąe od deset godina i nove generacije mladih jedva da se i sjećaju ąto znači ľivjeti u podijeljenoj Njemačkoj, traume proąlosti ipak ostaju "u zraku". Razlike istočnog i zapadnog dijela grada joą uvijek su očigledne i ostavljaju duboke tragove. </p>
<p>Djeca iz predgrađa suočena su s novom realnoąću koja nije uvijek ugodna i teąko je prihvatljiva onima koji misle ne samo da mogu promijeniti svijet, nego da im je on i podređen, posebno nakon velikih političkih promjena poslije kojih su očekivali filmske "sudbine". Naľalost, one su im se i dogodile, samo u negativnom, nikako idealiziranom obliku... </p>
<p> Reľiserka Esther Gronenborn sluľi se prljavom, mračnom slikom kako bi ąto viąe potencirala dokumentaristički ątih filma, a uvjerljivost njezinih junaka potenciraju neprofesionalni glumci koji doprinose uvjerljivosti tragičnih sudbina junaka koje igraju. Sabine je ąesnaestogodiąnja djevojka koja nakon sukoba s majčinim ljubavnikom seli kod oca u predgrađe istočnog Berlina. Tamo se vrlo teąko snalazi i osjeća kao da je u tuđoj zemlji. Jedini kontakt uspostavlja s Eddiem, nadobudnim mladićem kojem je uzor problematični Mischa, tek izaąao iz zatvora i uvijek spreman za provokacije i opasne akcije. U jednoj takvoj tučnjavi s dečkom iz zapadnog dijela grada, Eddie ubija "protivnika", a stjecajem okolnosti Sabina je vidjela Mischu kako bjeľi s krvavim noľem i postaje jedinom svjedokinjom "njegovog" zločina... Eddie se prema Mischinim zapovijedima pribliľava Sabini, ali se zaljubljuje u nju i nastavlja vezu razapet između istina i laľi, lojalnosti i ljubavi, straha i nade... </p>
<p> I drugi njemački film "Engleska" Achima von Borriesa koji je uvrąten u program Zabaltegi (Otvorena zona) , većim se dijelom događa u Berlinu, premda sa sasvim drugim namjerama. Ipak zajedničko im je ąto su i junaci ovog filma ľrtve proąlosti koji se pokuąavaju snaći u "novom svijetu" i novim okolnostima. Valeri Sikorski, ąarmantni je mladić iz Ukrajine, prepun ľivotnih planova i energije koji sanja da jednoga dana ostvari davnu ľelju i zajedno sa svojim prijateljem Victorom ode u Englesku. To definitivno ľeli ostvariti, kada saznaje da je neizlječivo bolestan, desetak godina nakon ąto je ne svojom voljom bio vojnik-dobrovoljac poslan s tisućama drugih u brigade za dekontaminaciju Černobila, nakon eksplozije reaktora 4, 1986. godine. </p>
<p> Valeri se ne miri sa sudbinom, on pokuąava pobjeći od nje i konačno ostvariti svoj san - Englesku. Kako tamo ľeli otići sa svojim prijateljem Victorom, prvo ilegalno bjeľi u Berlin, gdje Victor radi već nekoliko godina. No, tamo nalazi mizantropskog slikara, koji ne zna gdje je Victor nestao. Valeri kreće u potragu i otkriva da je Victor teąko obolio i ubio se . Ali on ponovno ne prihvaća istinu neko bjeľi u svoje svjetove laľi i zavaravanja. Pokuąava pomoći anonimnom slikaru Pavelu da ostvari svoj san i kupuje dvije autobusne karte za Englesku. Na kraju Pavel vodi teąko bolesnog Valerija autobusom do Calaisa. Drugoga dana Valeri umire, Pavel ga stavlja na vodeni jastuk i puąta u more, prema Engleskoj. Ovo je potresna priča o jednoj sudbini, ali i čovjeku koji nije priznavao odustajanje.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebački kratki film »Slike vremena« putuje u Njemačku</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Kratki igrani film »Slike vremena« zagrebačkog autora Željka Sarića pozvan je u službenu konkurenciju X. međunarodnog filmskog festivala u Cottbus (nedaleko Berlina) u Njemačkoj. Festival se održava od 1. do 5. studenoga, a zagrebačke »Slike vremena« bit će prikazane u sklopu festivalske Sekcije kratkometražnog igranog filma.Film »Slike vremena« bavi se prolaznošću i sudarom dvaju vremena - onog vanjskog, budućeg, prikazanog kroz izgradnju modernog prodajnog centra (Importanne galerija na Iblerovom trgu) i onog unutarnjeg, vremena sjećanja i prošlosti. Sve se to prožima kroz likove dvaju starijih Zagrepčanki koje žive u Domu umirovljenika na Iblerovom trgu, gdje se unatoč buci s gradilišta prisjećaju »slika vremena« koje su obilježile njihove živote. </p>
<p> Jedinstvenost filma jest što je autor Željko Sarić film snimio, po prvi puta u Hrvatskoj, sistemom »vremenske animacije« (snimao je 12 kvadrata dnevno u razdoblju od 18 mjeseci), ali i u tome što je taj film jedan od rijetkih hrvatskih kratkih filmova snimljenih u posljednjih deset godina po profesionalnim tehničkim standardima pri čemu je korištena 35 milimetarska filmska vrpca i Dolby stereo ton. Upravo je to, po riječima autora, omogućilo putovanje filma na međunarodne festivale, gdje se zahtijeva takva tehnika. Film je zbog svoje zanimljivosti i originalnog scenarija dobio i financijsku potporu Ministarstva kulture. Autor filma, Željko Sarić je rad na filmu počeo kao pomoćnik snimateljima Oktavijanu Miletiću i Frani Vodopivcu. Diplomirao je 1983. na Odsjeku filmskog i televizijskog snimanja na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Omnibus »Hamburg-Altona« snimio je 1989., a za Filmoteku 16 snimio je preko 350 filmskih reportaža. Radio je za Jadran film, Zagreb film i Hrvatsku radio-televiziju. </p>
<p>Od 1998. s kolegama iz producentske kuće »Project 6 studija« eksperimentalno se počinje baviti »vremenskom animacijom«. Do sada je kratki film »Slike vremena« prikazan u konkurenciji festivala kratkog filma u finskom Tampereu, u Regensburgue (Njemačka) i u sklopu 6. međunarodnog festivala kratkog filma u grčkom gradu Drama (12. rujna), a krajem listopada film će se prikazati i u Teheranu, u konkurenciji 5. međunarodnog filmskog festivala kratkog filma. Na Danima hrvatskog filma dobio je nagradu »Kodak«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najezda noćnih leptira u Sydneyu</p>
<p>SYDNEY, 23. rujna</p>
<p> - Organizatori olimpijskih igara naišli su na neočekivani problemom - najezdu noćnih leptira zvanih »Bogongs«. Veliki, debeli, dlakavi leptiri u svim bojama, jedan su od specijaliteta u aboridžanskoj kuhinji, no njihova najezda u ovo doba godine nije normalna pojava. U posljednje dvije večeri gradsko središte, te olimpijski park prepuni su »letećih napasti«. Iako su posve bezopasni i atraktivnog izgleda, izazivaju prilično problema gledateljima, ali i sportašima. Australski tenisač Todd Woodbridge doslovno je izludio mašući reketom na treningu kako bi ih udaljio s terena. Organizacijski odbor (SOCOG) odmah je angažirao brojne entomologe kako bi pokušali riješiti neočekivani problem. </p>
<p>»Možda ćemo ih morati nasilno ukloniti. Moramo brinuti za sigurnost gledatelja i sportaša«, kazala je glasnogovornica SOCOG-a Liz Smylie. Međutim, brojne udruge za zaštitu životinja spremno čekaju svaki pogrešan korak. »Njihovo uništavanje nije rješenje. Leptiri su se izgubili i jedini način da napuste grad je da se preko noći ugase svjetla na reflektorima stadiona«, smatra Ted Edwards, stručnjak za više od 200 vrsta australskih kukaca.</p>
<p>Više milijuna »Bogongsa« svake godine migriraju prema planini Snowy Mountains orijentirajući se prema mjesečevu svjetlu, no blještava rasvjeta olimpijskih objekata posve im je poremetila orijentaciju. Njihovo putovanje obično započinje u listopadu, no toplo vrijeme natjeralo ih je na raniju »akciju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Vijetnamu 75 poginulih od poplava</p>
<p>HANOJ, 23. rujna</p>
<p> - Povremene poplave koje od srpnja pogađaju Vijetnam uzrokovale su smrt najmanje 75 osoba, uglavnom djece, u području delte Mekonga, izvijestili su u subotu lokalni dužnosnici. Unatoč tome što se vodostaj stabilizirao u gornjim dijelovima Mekonga na pograničnim područjima s Kambodžom, u delti često poraste i deset centimetara tijekom dana.</p>
<p> U rujnu je broj poginulih od posljedica poplave porastao na 75. Među njima je najviše djece. Više od pola milijuna domova poplavljeno je u pokrajinama koje se nalaze u delti Mekonga, a 150.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti domove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ivanov dobio romobil od Albright</p>
<p>MOSKVA, 23. rujna</p>
<p> - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov otputovat će iz New Yorka s novim romobilom i kacigom, koje mu je u petak za rođendan darovala američka državna tajnica Madeleine Albright, prenosi u subotu Itar-Tass. </p>
<p> Ivanov, koji je svoj 55. rođendan proslavio u New Yorku, gdje je sudjelovao u radu Opće skupštine UN-a, izjavio je da je oduševljan tim neočekivanim darom, te je obećao da će vožnju uvježbavati u hodnicima ruskog Ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p>Moda romobila »za odrasle« još nije stigla u glavni ruski grad. Ondje ih se, za sada, može vidjeti samo u dječjim parkovima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Francuskoj zabranjena - smrt!</p>
<p>PARIZ, 23. rujna</p>
<p> - Le Lavandou, gradić na francuskoj rivijeri, zabranio je smrt - barem za one koji nemaju grobno mjesto na lokalnom groblju. »Svakome tko nema grobno mjesto zabranjeno je umrijeti na teritoriju grada«, stoji u odluci koju je potpisao gradonačelnik Gil Bernardi. »Znam da je to apsurdno, ali ništa manje apsurdna nije ni sudska odluka kojom nam se zabranjuje gradnja novog groblja«, rekao je gradonačelnik. Sud je zabranio gradnju novog groblja na terenu koji je predložila gradska uprava zbog odredbi zakona o zaštiti okoliša. Bernardi je rekao da na starom groblju više nema mjesta i da je gradnja novog groblja hitna, budući da je od 5508 stanovnika Le Lavandoua čak trećina starija od 65 godina. »Odluku sam objavio jučer nadajući se da ću skrenuti pažnju na naš problem. Od tada nitko nije umro, a nadam se da će tako i ostati«, rekao je duhoviti gradonačelnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Papa pohvalio otvaranje EU</p>
<p>VATIKAN, 23. rujna</p>
<p> - Primajući u subotu predsjednike parlamenata 15 zemalja članica EU, papa Ivan Pavao II pozdravio je buduće proširenje EU i upozorio na iskušenje »egoistočnog zatvaranja u sebe«. »Primjećujem sa zadovoljstvom da Unija želi primiti nove zemlje članice i da zauzima stav otvaranja i fleksibilnosti prema budućnosti«, izjavio je Papa na francuskom primajući goste. On je također upozorio EU da se »odupre iskušenje egoističnog zatvaranja u sebe« i bude »otvorena drugim zemljama kontinenta koje žele surađivati«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Soft 2000 plus« u Splitu</p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - Osma po redu znanstvena manifestacija »Soft 2000 plus« održat će se od 10. do 14. listopada na brodu »Marko Polo« u Splitu. Nakon toga nastavit će se u Rijeci, Trstu i Veneciji. Gospodarski forum okupit će predstavnike 32 zemlje među kojima su Njemačka, Engleska, Francuska, SAD, Japan, Italija, Koreja, Indija i Kina. Bit će ovo prilika da se vode razgovori o suradnji sveučilištaraca iz Hrvatske, Austrije, Italije, Slovenije, Njemačke, Mađarske i Švicarske.</p>
<p>»Soft 2000 plus« uključuje znanstvenu konferenciju o softveru, telekomunikacijskim i računalnim mrežama. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Život kako ga piše Cedevita</p>
<p>ZAGREB, 23 rujna</p>
<p> - Cedevita je protekloga tjedna predstavila novi izgled ambalaže svih svojih instant vitaminskih napitaka, a promotivnu kampanju radi pod nazivom »Život kako ga piše Cedevita. Generacijama.«. Popularni napitak s okusom naranče, limuna, grejpa, jabuke i šumskog voća, te Cedevita Light, Junior i Sport, u novome spotu reklamira poznata glumica Bojana Gregorić, a dinamičan i melodičan glazbeni broj pjeva Vesna Pisarović.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Riječi danaąnjih hitova su smijeąne i vulgarne, otpjevane bez ljepote i etike</p>
<p>Glazba nam je loąa, u ovom narodu postoji poriv prema negativnom! Kada ide sve dolje, onda ljudi diľu ruke, umjesto da viču "bravo" kada je neąto divno i lijepo. Znam da se teąko ľivi, ali pozitivnim mislima i pozitivnom pjesmom treba se dići gore iznad toga. Ja sam moľda jedina koja mislim da Balkan ne postoji, no moja se glazba uvelike razlikuje od ove danaąnje </p>
<p>PETRA BOIĆ</p>
<p>Josipa Lisac je pobijedila na Splitskom festivalu odrľanom proąloga vikenda s pjesmom "®ivot je samo most". To je bilo njezino prvo pojavljivanje na Prokurativama nakon 13 godina, a osvojila je nastupom, izvedbom i pjesmom i publiku i ľiri. Ipak, već sada najavljuje da se viąe neće pojaviti na tome festivalu.</p>
<p> ¤ Kako vam se svidio Splitski festival nakon toliko godina izbivanja?</p>
<p>- Organizatori su se trudili napraviti moderan festival u kojem bi se napravio jedan odmak, naravno, koliko je to sada moguće, s obzirom na sve ąto se sada odigrava na glazbenoj sceni. Nenad Vilović, umjetnički direktor festivala, je dobro rekao da ľeli dobru i modernu glazbu, kvalitetne ljudi i dao je mogućnost mladima da nastupe, jer i među njima se moľda krije neko dobro buduće glazbeno ime. Ne kaľem da moľda nije bilo greąaka, da je tamo bio netko tko nije trebao, ali sve u svemu je festival bio dobar. Kako razuvjeriti ljude da nije dobro to ąto ih okruľuje?</p>
<p> ¤ Stekla sam dojam da niste zadovoljni hrvatskom glazbenom scenom?</p>
<p>- Razočarana sam kad sam u situaciji da moram uopće razmiąljati o toj sceni, jer u tom slučaju nemam motiva i volje za dalje. Glazba nam je loąa, u ovom narodu je jedan poriv prema negativnom! Oni bacaju čaąe kada se plače, a to je nerazumljivo. Kada ide sve dolje, onda ti ljudi diľu ruke, umjesto da viču "bravo" kada je divno i lijepo. Znam da se teąko ľivi, ali pozitivnim mislima i pozitivnom pjesmom treba se dići gore iznad toga. Kod nas je konstantno prisutan negativan naboj, no ja ne ľelim tako razmiąljati. </p>
<p>¤ Dakle, novim albumom idete protiv standarda prema totalnoj pozitivi?</p>
<p>- Naravno! I u kreativnom smislu to namjeravam. Imam odlične glazbenike i ľelim svima pokazati da mi super zvučimo. ®elim biti dio svijeta, tako se kozmopolitski osjećam, a ne dio ovoga ąto me okruľuje. Ne znam imam li hit na albumu i time se ne zamaram. ®elim imati kvalitetnu pjesmu i super je otpjevati, ľelim iskoristiti sve ono ąto me zanima u glazbi od svih tih idioma: jazza, rocka, new agea, popa... sve ja to pomijeąam i napravim "Josipa Lisac stil". Volim takvu glazbu, no kada bih razmiąljala o onome ąto me okruľuje, doąla bih do spoznaje da radim suviąno i nepotrebno, a to je očajno. Zaąto se onda truditi. Znali su me pitati: "Zar nisi već shvatila da ľivią na Balkanu? Čemu se trudią?", a ja na to odgovaram: "Ne, ja ne ľivim na Balkanu, i nisam balkanska osoba"!</p>
<p> ¤ ©to kaľete na pojavljivanje Gorana Bregovića u Zagrebu i njegovo razmiąljanje o Balkanu?</p>
<p>- Pa moľda samo ja nisam shvatila da sam na Balkanu. Tako bih ja to prokomentirala, jer on je očito shvatio da taj Balkan postoji i da je on dio njega.</p>
<p> ¤ Budući da ste na Splitskom festivalu nastupali i u ąezdesetima, moľete li usporediti festival nekad i danas?</p>
<p>- Pjevala sam u vrijeme dok je festival bio internacionalan, 1969. godine i jednu godinu kasnije. Dobila sam i debitantsku nagradu od internacionalnog ľirija, otiąla u Belgiju... To su bila sjajna vremena. Nakon toga sam se pojavila tek 1987. godine, otpjevavąi pjesmu "Nismo mi bez cilja" Nenada Vilovića. To je bilo posljednji put kada sam pjevala na Prokurativama. Ja dođem svakih petnaestak godina....</p>
<p>¤ Ovu ste godinu, čini se, odlučili posvetiti festivalima. Melodije hrvatskog Jadrana, Split, slijede Zadar i Zagreb...</p>
<p>- Da, idem na Zadar, pa na Zagreb. To su četiri festivala na koja viąe nikada neću otići nakon ove godine. Jer, kako bi to izgledalo da se pojavim za petnaestak godina ponovno... Neki su festivali nastali i u vrijeme dok ja nisam pjevala na festivalima, pa ću tako i debitirati na Zadru. Drago mi je da ljudi koji ľele napraviti dobar festival razmiąljaju o meni, jer ja o njima ne razmiąljam. Danas mi je drago da me Vilović nagovorio da dođem. Zvali su me već lani na Zagrebfest, ali nije bilo vremena da se odazovem, premda sam imala pjesmu. Zadnji sam puta pjevala na Zagrebfestu 1986. "Kraljicu divljine" i tada se direktor festivala derao da ne mogu biti prva, jer to nije ąlager. Pa ąto me onda zovu na festival ako ne mogu biti prva? Donijela sam pjesmu koja je u to vrijeme bila totalni glazbeni pomak, a onda se na mene deru. Nisam viąe od onda niti doąla na festival. </p>
<p> ¤ Kada izlazi vaą album?</p>
<p>- Sljedeći tjedan je prvo sluąanje, a promociju očekujem u prvoj polovici studenoga. Zvat će se "®ivot", a producirao ga je Gojko Tomljanović s kojim već godinama surađujem. Moj je album famozan, ima dobre tekstove koje potpisuje Ivica Krajač. ®eljela sam pozitivne tekstove, i baą mi je takve Ivica napisao. To ste, uostalom, već u ovoj pjesmi mogli čuti, neke riječi koje su teľe za pjevati, koje normalno upotrebljavamo u govoru, a ne samo fraze "Bez tebe, za tebe" i to joą s krivim naglaskom! U posljednjih se deset godina meni nametnula slika da izuzetno puno vokalista pjeva pogreąne naglaske i to na lakim pjesmama. To je smijeąno i vulgarno! Bez ljepote i etike. Ljudi koji rade tu danaąnju modernu glazbu nemaju ritam u sebi i ne znaju dobro uskladiti pjesme. Tekst jednostavno treba znati napraviti! Ja ne mogu vjerovati da ljudi samo tako ątancaju ploče! To je nemoguće. Ja ću na albumu imati ąest originalnih skladbi Karla Metikoąa, zatim imam dvije obrade - "Večer u lunaparku" i "Give Me Some Loving", te dva remiksa. Trudila sam se da album bude ąto bolji.</p>
<p> ¤ Prvi ste u Hrvatskoj napravili koncert sa simfonijskim orkestrom kojim je dirigirao Igor Kuljerić. Kako ćete sada iznenaditi, pri promoviranju novoga albuma?</p>
<p>- Nije to posljednji koncert kojeg sam imala. To je bio koncert za Karla, a nakon toga sam imala i koncert u Muzeju za umjetnost i obrt, gdje sam nastupila isključivo uz pratnju klavira i trube. Ne mora uvijek svirati na koncertu sto ljudi, jer dobar program mogu napraviti i samo dva glazbenika. To je bio također ekskluzivni koncert. A ąto se promocije tiče, namjeravam je napraviti i imam neke ideje, ali joą nisam do kraja razmislila, jer ću te koncerte odrľati tek sljedeće godine. Vjerujte, ja stalno koncertiram i ima jako puno ljudi koji me vole sluąati, no i njima trebam dati neąto novo. Do tada se pripremam za koncert za Karla, koji će se odrľati 10. prosinca.</p>
<p> ¤ Četiri festivala u godini su velika stvar. Mislite li moľda da vas, osim zbog sigurne odlične izvedbe i vjerojatno jako dobre pjesme, organizatori zovu i zbog zajamčene originalnosti vaąom pojavom?</p>
<p>- Mislim da ste već odgovorili postavivąi pitanje do kraja! Trudim se biti originalna i vjerujem da ljudi dijele vaąe miąljenje.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Festival koji vrijedi 7,5 milijuna dolara</p>
<p>Nedjeljni donosi reportažu s jednog od najvećih svjetskih filmskih festivala, koji se i ponaša u skladu s iznosom koji je u njega utrošen, s najvećim brojem zvijezda viđenim ove godine u deset dana jednog festivala, i s više od 180 filmova koji oduševljavaju publiku i iscrpljuju kritičare </p>
<p>BRANKA SÖMEN </p>
<p>Kako se snaći na festivalu koji svakodnevno ugošćuje šest ili sedam vrhunskih imena svjetskog filma? Lako! Posebno ako imate privilegirani status pa možete lakše i brže doći do mnogih od njih, na raznim domjencima, koktelima, privatnim ručkovima, ili jednostavno zahvaljujući starim poznanstvima. A u toj gomili obilja kritičko oko odmah može razabrati tko mu treba, jer ponekad nije najvažnije i najpresudnije biti s onima koji su sjajni sugovornici (to je najlakše za razgovor), niti s onima koji su trenutačno najpopularniji. Treba se pomučiti i s individuama koje nemaju što reći, ali i vi, i mi, i oni, znamo da »moraju« nešto ipak zucnuti, jer radi se o njihovom filmu i efektnoj, provokativnoj ulozi.</p>
<p>Primjer je za to »slučaj« s Farrah Fawcett, koju sam prvi put srela uživo i definitivno se uvjerila da je s njom gotovo nemoguće razgovarati. Žena je ljubazna i draga, pomaže koliko može, a ne može previše, i to je to. Na press konferenciji svojski su joj pomagali redatelj Robert Altman, koji je čak napao show Davida Lettermana tvrdeći kako su zloupotrijebili sirotu Farrah, do Richarda Gerea i Laure Dern, koji su pretežno odgovarali na pitanja njoj postavljena. Ona izgleda lutkasto, poprilično je »utegnuta«, oči su joj sve više okrenute ukoso, a tijelo besprijekorno.</p>
<p> Inače, Altman je u najboljoj namjeri govoreći o Farrah tvrdio kako je ona bila velika zvijezda »Charlievih anđela« , showa koji je prema njegovoj tvrdnji išao na televiziji jako davno, »prije 60 ili 65 godina«! </p>
<p> Govoreći o ekipi Altmanovog filma recimo da je ovaj put Gere bio okružen ženama, jer uz Farrah Fawcett i Lauru Dern tu je bila i nepotrebno pričljiva Shelley Long, koja je filozofirala unedogled. Premda je nitko nije pitao, pokušala je biti vrlo ozbiljna i intelektualna, ali kao svaki diletant, nije odredila vrijeme i dužinu svog izlaganja pa je pretjerala i definitivno vratila sugovornike na stranu Farrah Fawcett. Oni su pak zaključili kako je bolja varijanta razgovor s glumicom koja nema previše za reći i to ne taji, nego s onom koja misli da mora cijeli dan govoriti, a da ništa ne kažegt.</p>
<p>Richard Gere je govorio o svom sinu koji ga čeka u New Yorku, i to je bilo za njega i nas najbitnije što smo čuli. Osim možda kada je iskreno priznao kako misli da napreduje, jer sada je u razdoblju karijere kada igra hulje, ali one koji postaju dobri dečki.</p>
<p>Mnogo zanimljivije bilo je u obiteljskoj atmosferi Paltrowovih vezanoj za film »Duet«. Premda film nije ništa posebno, kći Gwyneth svojski se trudila da podrži svog oca i besmislenu ulogu koju je imala u njegovom filmu kao karioke pjevačica. Gwyneth i pjeva u ovom filmu premda joj ne bi trebalo preporučiti planiranje muzičke karijere. No, i dalje izgleda savršeno, što je vjerojatno zaključio i Ben Affleck, s obzirom da je došao u pratnji Gwyneth, kao dio cijele obiteljske idile, s njenom mamom, tatom i bratom. Još da je film dobar, sve bi bilo idealno. Ali, nitko nije savršen, kaže dobri stari Billy Wilder, i uvijek je u pravu. </p>
<p> Najbolji film festivala bez sumnje je bio »Skoro slavan« Camerona Crowea, neka vrst dijela njegove biografije kada je kao mladi muzički kritičar lutao Amerikom prateći na turnejama slavne ili manje slavne bendove. Budući da je film tjedan dana nakon otvorenja Festivala počeo redovito igrati u svim američkim i kanadskim kinima, popraćen neviđenom medijskom pratnjom i pažnjom, jasno je da je riječ o novoj vrsti »Američkih graffita«, dakle filma koji je provocirao nostalgiju, ali isto tako i želju za nekim lijepim danima kada su još postojali lojalnost, prijateljstvo, avanturizam, boemi i mali provincijalci spremni za velika djela...</p>
<p> Mnogi su razgovarajući s Cameronom Croweom zaboravili tek jedan sitan, ali bitan detalj, prvi posao kao muzičkom kritičaru i prvu priliku u njegovom stvarnom životu pružio mu je Toni Mandić iz Atlantic Recordsa, ubacujući ga, onako mladog i neiskusnog ali željnog dokazivanja, među glasovite Led Zeppeline. </p>
<p> Zanimljivo je da Kate Hudson igra u filmovima »Dr. T. i žene« (kao kći Richarda Gerea) i »Skoro slavan« (kao grupie djevojka Panny Lane). No, to ne bi bilo toliko zanimljivo da se ne radi o još jednoj iz najnovije američke serije »sve poznatijih kćeri slavnih obitelji«. Dakle, mama Kate Hudson je Goldie Hawn (došla je u Toronto na premijeru svog djeteta), a otac nekadašnji glazbenik Bill Hudson. No Kate tvrdi da je njezin pravi tata Kurt Russell, koji se brinuo o njoj od treće godine života i uvijek bio ramena spremnog za plakanje.</p>
<p>Nije stoga slučajno da je poznati »Vanity Fair« svoju naslovnicu od rujna posvetio Gwyneth Paltrow, da bi ona u listopadu pripala Kate Hudson. Očigledno je teško probiti se u američkom filmu ako vam mama nije netko opasno važan i bitan u filmskim krugovima. </p>
<p>Ima dakako i onih koji su uspjeli, sami samcati, ali to traje već godinama, pa nam je svima postalo normalno. Riječ je o »old timerima« Alu Pacinu i Robertu De Niru, koji su se također našli u Torontu. Pacino, inače prilično zatvoren, gotovo stidljiv i nepristupačan za velike razgovore, bio je ovaj put savršeno raspoložen. Toliko otvorenosti, komunikativnosti i spontanosti već davno nismo vidjeli kod nekog glumca, posebno Ala Pacina.</p>
<p> Zadovoljan svojim filmom »Kineska kava«, koji je napravio s mnogo vlastitog novca i za svoj gušt, u čast i slavu riječi i igre koje toliko cijeni i obožava kao pravi teatarski glumac, Pacino je doletio u Toronto sa snimanja filma u Los Angelesu. Sa 60 godina izgleda kao i uvijek šarmantno, zavodljivo, poput malog raščupanog dječaka, velikog osmijeha i krupnih zbunjenih očiju. Mršaviji nego inače, uvijek u crnom, mali veliki čovjek i glumac svjetskog filma i dalje ostavlja nezaboravan dojam gdje god se pojavio. Čini se da je i privatno napokon našao sreću, jer Torontom kruži priča kako njegova dugogodišnja djevojka, glumica Beverly D'Angelo (45), potkraj godine očekuje dvojke. </p>
<p> Robert De Niro, pak, došao je kao i uvijek u svojoj, novinarima općepoznatoj, nervoznoj maniri čovjeka koji ne voli baš sve reći, a ponekad i manje od toga. Samo jednom u Berlinu, prije dvije godine, De Niro je bio savršeno pričljiv, otvoren i spreman na sva pitanja. Bilo je to nakon Pariza, gdje su ga optužili zbog veze s nekom prostitutkom, što je pod svaku cijenu želio demantirati. Budući da je očigledno bio nevin i pogrešno optužen, doista je razvezao jezik i pokazao se kao pravi De Niro iz filmova, čovjek koji može i umije staviti pravu riječ na pravo mjesto. Sve drugo, poslije i prije, nije vrijedno spomena, osim možda ponekad u privatnim druženjima, ali više zahvaljujući ranim danima poznavanja, a manje našim današnjim statusima. </p>
<p> Ono što je De Nira u Torontu primarno zanimalo vezano uz film »Čovjek od časti« Georgea Tillmana Jr., bilo je tumačenje uloga negativaca. Njegova teorija je dakako na strani bad guysa, jer publika ih jednostavno više voli. Oni prema mišljenju De Nira svakoga više zanimaju nego dobri dečki, i to je tako, bez obzira na naše moralne kodekse. Jer, s obzirom da su zločesti, oni mogu eksponirati znatno više nijansi u svojim likovima i glumi, a kada ste dobri, onda vam preostaje samo tradicionalni kliše savršenstva, koji s vremenom neminovno dosadi. </p>
<p> Uvijek je ugodno susretati se, pogotovo na ulici, s Robertom Duvallom, čija spontanost i jednostavnost plijeni sugovornike, a o Benu Kinglesleyju da ne govorimo, jer naše stare pulske uspomene nikada ne blijede, bez obzira što je ovaj put u teškoj ulozi manijakalnog negativca. No, De Niro misli kako se to isplati, a Ben se ne protivi takvim teorijama. </p>
<p>Ed Harris svojski se trudio objasniti zašto voli Jacksona Pollocka, premda u to nitko nije ni sumnjao. Većina misli kako ga ne voli dovoljno s obzirom kako je režirao film o njemu, ali to je već druga i duga priča. Možda je zato zanimljivije se baviti Angom Leejem koji je oduševio svojim filmom »Crouching Tiger, Hidden Dragon«, vraćajući se poslije niza američkih uspjeha svojim jezičnim i tematskim korijenima. Gledajući ga jedno jutro u liftu, onako mirnog, ljubaznog i nasmiješenog, gotovo vam je jasno da samo tako savršeno stvorena osoba može praviti filmove kakve pravi Ang Lee. Bez greške, i bez obzira radio ih u Kini, ili Americi, u Tajvanu ili Europi, on ima svoj jezik i svoje univerzalne poruke. A gledaocima ostavlja da odluče što više vole između »Vjenčanog banketa«, »Jedi, pij, muško, žensko« ili »Ledene oluje« i »Razuma i osjećaja«... Sve je to on, Ang Lee. </p>
<p> Možda nema sretnih ljubavi, kako kažu naši stari, ali zasigurno ima sretnih veza, posebno kada je umjetnost u pitanju, a to najbolje potvrđuje trenutačno najbolji njemački redatelj Tom Tykwer i njegova muza. Ne, nije riječ o Loli, premda se njihov prvi zajednički i za ljubavnu vezu fatalni projekt zove »Trči, Lola, trči«, koji je izazvao oduševljenje svjetskih kritičara. Ove godine Tykwer i glumica Franka Potente, kako je stvarno »Lolino« ime, došli su u Toronto s filmom »Princeza i ratnik«, još jednim upečatljivim premda potpuno različitim ostvarenjem.</p>
<p> Za razliku od »Lole« u ovom filmu je mnogo više dijaloga, a manje vizualnih eksperimenata, ali je priča impresivna i originalna. Radi se o nježnoj, gotovo intaktnoj djevojci punoj naivnosti i dobrote, koja odrasta u psihijatrijskoj klinici, da bi je izlazak u vanjski svijet gotovo izludio i izbezumio, otkrivajući joj nepoznate osjećaje i surovu opciju razlikovanja dobra od zla, grubosti od nježnosti, patnje od histerije.</p>
<p> I tako redom, unedogled, svakodnevno, deset dana uz gomilu drugih zvijezda, koje su se u kontekstu ovolike ponude činile manje važnima, poput Jeffa Bridgesa, Erica Stoltza, Laure Linney, Daryl Hannah, Kennetha Branagha, Sally Field, Jamie Lee Curtis, Minie Driver... Gotovo da je teže prisjetiti se onih koji nisu bili, nego onih koji su sve bili u Torontu. No, kako kaže u jednom od svojih kratkih filmskih uvertira u počast festivalu poznati kanadski autor Don Mc Kellar: »Sve to je ipak i samo film!«</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stručnjak koji je snimajući baštinu »lovio« i mistiku skrivenu u kamenu</p>
<p>Probrana djela doajena strukovne fotografije, povjesničara umjetnosti Krešimira Tadića (1934-1997) izložena u Muzeju za umjetnost i obrt otkrivaju strasna ljubitelja umjetnosti koji je i u detalju umio vidjeti spektakularnu predstavu i otkriti čari života</p>
<p>MARINA TENŽERA </p>
<p>Moglo bi se reći da je glasovita uzrečica »Bog se krije u detalju« sudbinski odredila umjetnički opus prerano preminulog doajena strukovne fotografije Krešimira Tadića (1934-1997). S opreznim žarom povjesničara umjetnosti zaljubljena u život oblika, tijekom gotovo pola stoljeća aktivnog djelovanja, snimao je taj strasni ljubitelj hrvatske baštine spomenike, slike i skulpture, čuvajući od zaborava ingeniozne dosege drevnih majstora što su tragove svog duha (vođeni kakvom sretnom zvijezdom) ostavljali u najljepšem komadiću europskoga kopna. Hedonistički graditelji antike, renesansni i barokni majstori, beskompromisni suvremeni eklektici, pronašli su u tom skromnom čovjeku najvećeg prijatelja. Jer nije Tadić bio »bukač« niti glasnogovornik vlastitih uspjeha, već samozatajan i možda odveć tih stvaralac, putnik bez stalne stanice, koji je ponajveći mir pronalazio u neprekinutu dijalogu objektiva i kamena.</p>
<p> Izložba probranih radova iz njegova uistinu golema fotografskog opusa, otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt, stoga je najljepši dar gradu iz kojega je kretao na istraživačke pohode u društvu najvećih domaćih povjesničara umjetnosti. </p>
<p>S tih je strogo znanstvenih ekspedicija Tadić donosio fotografije što će postati nezamjenjive dokumentacijske riznice, kako Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kojem je bio dugogodišnji voditelj Foto-laboratorija, tako i zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti na kojem je kao suradnik radio više od četrdeset godina, stvorivši temeljni fotografski fond s više od pedeset tisuća fotografija, od kojih je većinu načinio sam!</p>
<p> Kasnoantičke ruševine, predromaničke crkvice, gotičke palače, renesansni ljetnikovci, urbane strukture otočkih gradova, sjevernohrvatski dvorci i utvrde, sav taj gigantski tisućljetni graditeljski posao snimao je sa žarom stručnjaka koji mora istaknuti umjetničku vrijednost, ali i možda »uloviti« i otkriti onu mističnu potku sakrivenu u kamenu, koja se nikada ne može spoznati do kraja.</p>
<p> Otkrit će njegova djela neizmjerno poštovanje prema detalju u kojem je iznalazio onaj genijalni mikrokozmos što se u golemim razmjerima očitovao u cjelini građevine. Znakovit su primjer fotografije Trogira gdje u detaljima maskerona, akroterija ili pak obične figuralne konzole, uz finu igru svjetla i sjene postiže zadivljujući umjetnički zapis o umrlu vremenu.</p>
<p> Ljubav prema detalju uočljiva je i u sjajnim snimkama staroga otočkog ziđa ili pretpovijesnih gomila gdje oštrim isticanjem svakog kamena dosiže pojam cjeline. Zanimljivo je da se u svojim foto-potragama kretao u širokom eksperimentalnom luku, asimilirajući neka svojstva verističkog i simboličkog, ali i (tada) aktualna istraživanja bliska »Novim tendencijama«, enformelu, op artu i pop artu. Kao vrhunski dometi, fotografije Krešimira Tadića bile su eksponati na cijelom nizu povijesnih i povijesno-umjetničkih izložaba, među kojima valja istaći one najvažnije: »Juraj Matejev Dalmatinac« (Šibenik 1975.), »SOS za baštinu - Stari Zagreb« (Zagreb, 1977.), »Zlatno doba Dubrovnika« (Zagreb, 1987.), »Sveti trag: devet stoljeća umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije« (Zagreb 1994.). Opremio je sedamdesetak kataloga izložbi i šezdesetak monografskih izdanja. </p>
<p> Zanimljivo je da je u sjećanjima prijatelja, mahom renomiranih povjesničara umjetnosti, ostao ponajprije upamćen kao nezamjenjiv prijatelj i suradnik, čovjek koji je do posljednjeg trenutka izgarao na poslu, pretpostavljajući ga drugim izazovima. Katkada, međutim, uspio je izraditi i čitav niz fotografija u kojima se prepuštao nesputanim užitcima trenutka, snimajući portrete slučajnih prolaznika, žena, staraca i djece.</p>
<p>Ne s manjim žarom, njegov se objektiv okretao prema Dubrovačkim ljetnim igrama, otimajući zaboravu agoniju shakespearijanskih likova što su umirali pod Srđem. Portreti mračnog kralja Fabijana Šovagovića i jednako sjetne Milke Podrug-Kokotović zapisi su nestala kazališna života što je zauvijek ostao u Tadićevoj kameri.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tehnologija opstanka nakon četrdesete</p>
<p>Iako je Madonnina slava »globalnija«, Kylie Minogue nipošto nije manje probitačna, pogotovo ako znamo da je došla iz Australije, možda superiorne plivački, ali još uvijek dalje od diskografskog »centra« nego SAD</p>
<p>HRVOJE HORVAT</p>
<p>U istom tjednu objavljeni novi albumi istaknutih pop-diva, Madonne i Kylie Minogue, pružaju pogodnu mogućnost uvida u tehnologiju opstanka likova koji su prilično »centralistički« iscrtali tiražno žensko pop-nebo prošlog i pol desetljeća. Iako je Madonnina slava »globalnija«, Kylie Minogue nipošto nije manje probitačna, pogotovo ako znamo da je došla iz Australije, možda superiorne plivački, ali još uvijek dalje od diskografskog »centra« nego SAD. I jedna i druga, osim što su visoke »metar i 'cvancig'«, zauzele su pozicije koje ne ispuštaju ni pod cijenu skoka padobranom u trendovska osuvremenjivanja. </p>
<p>Iako su i jedna i druga sposobne na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> razoružati medije - pri čemu je trenutačna fama oko videospota s razodjevenom Kylie dobar primjer - i u glazbenom dijelu priče pop-božice pokazale su da znaju slomiti čak i tvrdokorne rock-kritičare i na slamku im prodati glazbena »poboljšanja« tijekom godina. Ovaj puta krenule su u raznim smjerovima: dok Madonna i dalje tvrdoglavo gura pomodnu varijantu, Kilye se vratila korijenima i albumom »Light Years« (Parlophone/Dallas), kao i vizualnim remakeom nekadašnjeg imagea, pruža sliku same sebe otprije desetak godina. No, dance iz povijesti također je potpomognut niskom producenata poput Guya Chambersa, Stevea Andersona i Richarda Stannarda, kao i duetom s Robbijem Williamsom u pjesmi »Kids«, objavljenoj i na novom Williamsovom albumu. Zaključak se nameće sam od sebe: Madonna možda prodaje veće naklade, ali je Kylie, osim što je ljepša, simpatičniji primjer nepretencioznog glazbenog supermarketa, dok se Madonna ubraja u tešku kategoriju medijskih malverzacija. </p>
<p>Kao osvjedočeni sljedbenik trendova, a ne trendseter, za Madonnu se unaprijed moglo prognozirati da će uskočiti na kurentni vlak elektronske glazbe, makar se radilo o namještenoj operaciji modernizacije nekadašnje djevice, i pokušati izbjeći sudbinu smještanja u pop-naftalin zastarjelih izuma. Uspjeh prošlog albuma »Ray Of Light« na top-listama bio je potkožen i solidnom glazbom, a novi Madonnin album »Music« (Warner/Dancing Bear), snimljen prije medijske pauze zbog trudnoće, nastavlja sličnim smjerom, nakon što se techno probio na top-liste i postao siguran stilski ventil estradnim zvijezdama srednje struje. Presudni Madonnin pomagač lani je bio William Orbit, producent koji je projektima na kojima je radio (Blur, Mel C, Prince, The Cure, Seal) nalijepio vlastiti pečat, često karakterističniji od materijala na kojemu je radio, pogotovo u slučaju Madonne. Odjek Orbitovih producentskih kolažiranja moguće je osjetiti na cijelom nizu albuma devedesetih, ali najviše u popularizaciji trip-hop žanra i ambijentalnog housea u srednjoj struji popularne glazbe.</p>
<p>Na »Music« je Orbita u većem dijelu materijala zamijenilo novo producentsko čudo Mirwais Ahmadzai, koji je posao obavio odlično, a album za razliku od »Ray Of Light« ne slijedi vjerno elektronsku šprancu prethodnika nego pokazuje Madonnu bližu »pametnom« popu britanskog predznaka. Gitaristički intonirani kolaž »Amazing«, savršeno skrojen za američku studentsku publiku, pa čak i country prizvuci u »Don't Tell Me«, pokazuju da plesna orijentacija nije jedina, iako je jasna od samog početka naslovne pjesme - pogotovo nakon parafraze teksta antologijske Sam Cookove »DJ« u naslovnoj »Music«, šlagvortu i temeljnom iskazu albuma. No, nakon pomodnog uvodnog triptiha, album pokazuje pomake na tragu boljih ženskih autorica devedesetih. Nekoliko intimističkih balada poput »I Deserve It«, »Nobody's Perfect« i »Paradise (Not For Me)«, čak na tragu R.E.M.-a s posljednje ploče, s odličnim tekstovima gotovo su autentičan autoegzorcizam iskusne žene, dok iskrivljeni vokali u »Nobody's Perfect« i »Paradise« dozivaju u sjećanje čak i promjenu karaktera na način remakea ranijih domašaja Laurie Anderson. Zbog svega nabrojanog »Music« se doima kao ploča zrelije Madonne - pogotovo u završnoj »Gone«. Doduše, jasno je da je riječ o zbrajalici žanrova zapakiranoj u camp omot, ali je »Music« više na tragu Princea nego ranijeg Madonninog sparing partnera u medijskom ringu, Michaela Jacksona, što je neosporni pomak.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dama s prozora na mansardi</p>
<p>Kroz prozor uspinjače, dok je prolazila uz red kuća, ugledao sam unutrašnjost male sobe na mansardi. Mlada žena sjedi na drvenoj stolici ispod lampe, drži u ruci ogledalo i promatra svoje lice. Imala je plavu kratku kosu, vitki vrat, nježne bijele ruke, velike oči i niz bijelih zubi. Bila je to najuzbudljivija slika žene koju sam vidio. Tu sliku nikad neću zaboraviti</p>
<p>ŽELJKO SENEČIĆ</p>
<p>S blokom za crtanje ulazim u Tomićevu ulicu. Imam ideju nacrtati uspinjaču. Nedjeljno je sivo, dosadno, poslijepodne, idealno za crtanje. Rijetki prolaznici, tišinu samo prekida prolazak tramvaja u Ilici i radio iz nekog otvorenog prozora.</p>
<p>Počinjem crtati. Dok crtam prve linije, privuče mi pažnju starica na prozoru u prizemlju. Stoji naslonjena na mali jastuk i puši. Teško je reći kamo i što gleda. Ispod prozora, na pločniku, novi mercedes.</p>
<p>Na strmom brdu ispod kule Lotrščak iznad današnje Tomićeve ulice, na mjestu gdje je danas uspinjača, crtajući, sjećam se jedne stare fotografije Zagreba. Bio je vinograd zagrebačkog kanonika Biškupića. Između vinograda vrludao je put prema Gornjem gradu. Put je završavao na ulazu u Gornji grad, koji se je zvao Dverce kao i što se i kula Lotrščak zvala je Dverce. Prije stotinjak godina, u kuli je bila prva zagrebačka kavana.</p>
<p>Uspinjača je bila na parni pogon, mislim. Šteta što nije ostala na parni pogon. Ove kabine koje sada voze sigurno nisu bolje od starih. Stare se nisu zaustavljale u grčevima kao današnje. Prije je iznad vrata na kući uspinjače bila lampa koja je signalizirala putnicima da požure. Danas je većini službenika najveće veselje kada dotrčite do ulaza, a u taj čas uspinjača kreće. Što je putnik stariji veselje je veće. Najveće je ako ste trčali i nosili pune torbe namirnica ili knjiga. Ljudi smo i Hrvati, što se može.</p>
<p>Jedne zimske večeri, kada sam se sâm vozio uspinjačom, vidio sam sliku koju nikad neću zaboraviti. Kroz prozor uspinjače, dok smo prolazili uz red kuća, vidio sam unutrašnjost male sobe na mansardi. Mlada žena sjedi na drvenoj stolici ispod lampe, drži u ruci ogledalo i promatra svoje lice. Imala je plavu kratku kosu, vitki vrat, nježne bijele ruke, velike oči i niz bijelih zubi. Bila je to najuzbudljivija slika žene koju sam vidio. Ni u jednom filmu, ni u jednoj galeriji ili muzeju, nisam doživio i vidio nešto slično.</p>
<p>Prvi crtež po običaju ne uspijeva, počinjem drugi, kada u mirnu Tomićevu ulicu dojuri pauk. Onaj koji odvozi automobile. Iz pauka ispadne mladi policajac sa toki vokijem u ruci i dvojica radnika, šofer okrene pauk, i stane uz mercedes. Uvježbana ekipa, spretno stavlja držače oko mercedesovih kotača, počinju dizati auto, koji se lagano zanjiše...</p>
<p>»Taj auto ne bute otpelali« - kaže starica sa prozora i otpuhne oblak cigaretnog dima. Starica to nije rekla nikom, nije to rekla glasno ali, svi smo je čuli. I ja, i mladi policajac i dvojica njegovih pomoćnika u kombinezonima. Čuo ju je i šofer pauka koji je prestao čitati šport i kroz prozor pauka pogledao prvo staricu, pa mladog policajca. Čuli su je i pomoćnici. Zaustavili su dizanje auta. Auto je ostao u zraku lagano se njišući. Ja sam prestao crtati. Pomoćnik drži ruku na dizalici, gleda policajca. Policajac gleda u staricu. Starica ne gleda nikog. Udahne dim, pusti ga. Starica gleda u crnog mačka koji dostojanstveno, lijeno i polako prelazi Tomićevu ulicu i izgubi se u nekom dvorištu.</p>
<p>»Što ste rekli?« - pita mladi policajac staricu. </p>
<p>»Rekla sam da ovaj auto ne bute odnesli« - uporno će starica.</p>
<p> »Budemo!« - kaže energično mladi policajac i kimne glavom pomoćniku koji čeka kod dizalice njegov znak. Auto se u zraku lagano njiše, malo se spusti niže, ali još je u zraku. Starica puši.</p>
<p> Mačak je otišao. »Daj ne jebi«, kaže jedan pomoćnik policajcu, »pitaj čiji je«. »Ne bute ga odvezli«, kaže kao jeka sudbine starica i pali novu cigaretu na starom čiku.</p>
<p>»Čujte, gospođo«, postane nervozan mladi policajac, »danas nije kao u vaše vrijeme. Danas su svi pred zakonom jednaki. Tu je parkiranje zabranjeno. Vlasnik ovoga auta još će platiti i kaznu. To da znate«. </p>
<p>Starica ne odgovori. Šuti i puši. Auto se njiše. »Pitaj, čiji je«, iz auta šofer nagovara policajca. Policajac uključi toki voki, dobije vezu. »Čuj, daj provjeri registraciju... mercedesa petsto...«, čita registarske brojeve na glas... Jedno vrijeme šutnja, mercedes se prestaje njihati, crni mačak se vraća.</p>
<p>Čujemo vezu, vidimo kako mladi policajac prislanja uho na aparat, sluša, prekine vezu. Pomoćnik čeka. Policajac ga pogleda, da znak rukom da vrati auto na ulicu. Kada se mercedes prizemlji, pomoćnici u laganoj panici pregledaju mercedes da ga nisu slučajno oštetili. Usput očiste šoferšajbu.</p>
<p>Ulaze u pauk, šofer pali motor a policajac zadnji krene u pauk. Starica se glasno nasmije.</p>
<p>»Vi se nama smijete?« - pita je strogo policajac iz pauka. Baba otpuhne oblak bijelog dima i prvi ga put pogleda. Ja vidim da ima samo jedan zub. »Vi nažalost, dečec, niste smešni...Vi ste jadni i žalosni« - kaže starica puna bora i pali novu cigaretu na ostatcima stare... Pauk ode.</p>
<p>Starica nestane s prozora. Napravim još jedan loš crtež dobrog motiva. Uđem u uspinjaču.</p>
<p> Po tisućiti put gledam u mansardni prozor, u sobu u kojoj je davne jesenske večeri bila žena s ogledalom. Prođem po Strossmayerovom šetalištu do Matoša i nacrtam uspinjaču sa stepenica. Još lošije. Popijem kavu u Žabici. Nakon sat-dva se vraćam. Starica je na prozoru, puši, mercedesa nema. Zapitam je: »Recite mi, čiji je mercedes?« »Kad bih vam rekla smijali biste se«. »Recite mi« - kažem. Starica me pogleda, a onda mi kaže ime vlasnika. Počnem se smijati i ja.</p>
<p>»Ja sam s ovog prozora svašta vidjela«, kaže starica. »Od kada tu stanujete?« - pitam je. »Četrdeset godina«, odgovori. »Prije sam stanovala u kući uz uspinjaču na mansardi«, kaže mi, i zapali novu cigaretu...</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Krenula prva knjiga pisana isključivo za Internet</p>
<p>Iako se do sada hrvatska književnost već nekoliko puta »prikopčavala« na Internet, ovoga je tjedna njezina prisutnost u novom mediju doživjela novi pomak. Na stranicama web magazina »www.klik.hr« objavljena je prva od 18 priča »knjige« pisane isključivo za Internet. »Uopće nema osjećaja« Roberta Perišića otvara niz priča koje će taj autor svakih deset dana, tokom šest mjeseci, objavljivati na »Klikovim« stranicama. Prema uvodnom slovu tog novog projekta, riječ je o »prvom slučaju objavljivanja djela eminentnog književnog autora isključivo u on line izdanju u nas«. Robert Perišić, stalni književni kritičar »Feral Tribunea« i »Globusa«, objavio je knjigu pjesama »Dvorac, Amerika«, zbirku priča »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas«, niz tekstova različite tematike vezanih uz suvremene fenomene te dramu »Kultura u predgrađu«, koja se s uspjehom izvodi u zagrebačkom dramskom kazalištu »Gavella«. </p>
<p>Virtualna knjiga Roberta Perišića nosi (radni) naslov »Iskonabula«, što je složenica od naziva tvrtke Iskon, koja podržava stranice web magazina »Klik«, i naziva za prve tiskane knjige nakon Guttenbergovog otkrića - inkunabule. </p>
<p>- Iskonabula je žanrovski naslov, vrsta rada, kaže Perišić. Naime, jednog dana kad se budu tražile najstarije knjige na ovom mediju, posao će tragačima tim nazivom, koji će nedvosmisleno upućivati na ono za čim tragaju, biti olakšan. </p>
<p>Kako najavljuje autor, njegova je namjera priče prilagoditi mediju u kojem ih objavljuje, što znači da će među njima postojati hipertekstualni linkovi, tj. veze između pojedinih priča, bit će opremljene ilustracijama i slično. Naravno, teško je predvidjeti kakav će biti finalan proizvod, kaže Perišić. </p>
<p>Tematika priča je na tragu njegove knjige priča »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas«, ali, kaže autor, s više nove atmosfere, novog vremena... O objavljivanju knjige u tiskanom mediju, dodaje, još ne razmišlja, iako ni to nije isključeno. (D. Š.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Sad sve izgleda lako</p>
<p>U prvom dvoboju A skupine, hrvatski su vaterpolisti odličnom igrom pobijedili SAD sa 10-7 (3-1, 4-1, 1-2, 2-3) i već napravili iskorak prema četvrtfinalu / Posebno smo se pripremali za Amerikance, znali smo da mnogo toga ovisi o ovoj utakmici. Sad Grke očekujemo manje opterećeni, rekao je izbornik Neven Kovačević</p>
<p>Hrvatski su vaterpolisti, sudeći po otvaranju turnira, u odličnoj formi. U prvom dvoboju A skupine Hrvatska je odličnom igrom pobijedila SAD sa 10-7 (3-1, 4-1, 1-2, 2-3) i već napravila iskorak prema četvrtfinalu. Naąi su se igrači pribojavali utakmice s Amerikancima, naglaąavajući kako im je to najbitnija utakmica u skupini. Strah se pojačavao prisjećanjem utakmica protiv SAD u pripremnom razdoblju, kada Kovačevićevi izabranici nisu iskazivali superiornost. No, zato je naąa reprezentacija bila dominantna kad je bilo najpotrebnije, u prvoj utakmici olimpijskog turnira.</p>
<p>- Sad sve izgleda lako, no mi smo se posebno pripremali za Amerikance. Znali smo da mnogo toga ovisi o toj utakmici. Sada Grke očekujemo manje opterećeni, rekao je nakon utakmice izbornik Neven Kovačević. </p>
<p>Naąi su "slomili" suparnika već na početku, Amerikanci su uspjeli izjednačiti samo nakon prvog pogotka ©imenca. Uvjeľbanim je akcijama Hrvatska stigla do 3-1 prednosti, pogocima ©tritofa i Hinića.</p>
<p>- Vidjeli smo da Amerikanci ostavljaju dosta prostora za uplivavanje, "prodali" smo im nekoliko trikova, a kad smo stekli prednost, bilo je lakąe, objaąnjavao je Ratko ©tritof.</p>
<p>Prednost je stečena i zaslugom naąeg vratara Siniąe ©kolnekovića, koji je bravurozno zaustavio nekoliko opasnih udaraca.</p>
<p>- Najteľi su prvi udarci, kad sam većinu obranio, Amerikanci se nisu usudili tući naslijepo, rekao je ©kolneković. </p>
<p>Krajem druge četvrtine već je bilo 7-2. Igora Hinića, naąeg najboljeg pojedinca u ovoj utakmici, dva puta je sjajno uposlio Fatovića, bili su to rijetko atraktivni potezi, ąto je izazvalo oduąevljenje oko 1000 Hrvata koji su doąli bodriti naąu momčad. Dosad na Igrama u Sydneyu nije bilo takve potpore naąim sportaąima.</p>
<p>U posljednje dvije četvrtine, nakon 7-2 vodstva, naąi su praktički samo odrľavali prednost. Smanjili su ritam, Kovačević je čeąće mijenjao igrače, pa su Amerikanci smanjili zaostatak. No, pobjeda ni u jednom trenutku nije dovedena u pitanje.</p>
<p>- Zaąto igrače opterećivati dodatnim naporima kad za 24 sata igramo novu utakmicu? Ovo je dug i naporan turnir, najdalje bi mogle samo najracionalnije momčadi. Svi smo otprilike iste kvalitete, pa treba čuvati snagu i koncentraciju, veli Kovačavić.</p>
<p>Dubravko ©imenc je bio posebno raspoloľen. Odigrao je dobru utakmicu, no gotovo i nije pucao prema vratima Amerikanaca, posve se posvetio momčadi. </p>
<p>- Bit će vremena za golove. Toliko mi je drago da smo odigrali pametnu utakmicu, u svakom smo trenutku drľali kontrolu, čak o u posljednje dvije četvrtine. Amerikanci su zapeli iz sve snage, a mi smo se odmarali. Pobjedu smo rano osigurali i već smo mislili na Grke. Nadvisimo li i Grke, sigurno smo u četvrtfinalu, mislim da nam plasman među osam ni u snu ne moľe pobjeći. Dugo igram u hrvatskoj reprezentaciji, no zajednički duh joą nije bio tako izraľen kao ąto je slučaj s ovom generacijom. Ponosan sam ąto sam s tim dečkima, rekao je ©imenc.</p>
<p>U nedjelju hrvatski vaterpolisti igraju drugu utakmicu u svojoj skupini, u 19.15 sati (10.15 po srednjoeuropskom vremenu), protiv Grčke.</p>
<p> l Ryde Aquatic Centre</p>
<p>HRVATSKA - SAD 10-7 (3-1, 4-1, 1-2, 2-3)</p>
<p>HRVATSKA: ©kolneković, Fatović, Sarić 1, ©imenc 1, ©tritof 2, Smodlaka 1, Ivanią, Boąković, Barač 2, Hinić 3, Vičan, V. Kobeąćak</p>
<p>SAD: Hackett, Kredell, Lynn, Kopp, Oeding, Arroyo 1, Schumacher, Azevedo 1 (1), Wigo 3, Humbert 2, Kern, Nolan, Bailey</p>
<p>SUCI: Kerr (Australija) i Galkine (Rusija). GLEDATELJA: 2500</p>
<p>IGRAČ VI©E: Hrvatska 7 (5), SAD 10 (3)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor HINIĆ (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vaterpolisti protiv Grčke, odbojkašice čeka Kuba</p>
<p>Devetog dana natjecanja na XXVII. olimpijskim igrama u Sydneyu hrvatski sportaši nastupit će u pet sportova i to u atletici, veslanju, jedrenju, odbojci i vaterpolu. </p>
<p>Središnji događaj za hrvatski sport devetog dana biti će finalna utrka osmeraca, a među šest čamaca naći će se i hrvatska posada. Nakon što su u kvalifikacijama uvjerljivom pobjedom izborili finale hrvatski osmerac jedan je od favorita za odličja. Finalna utrka osmeraca na jezeru Penrith započinje pola sata poslije ponoći po hrvatskom vremenu.</p>
<p>Atletska natjecanja započinju u jedan sat iza ponoći po hrvatskom vremenu, a trećeg dana natjecanja kraljice sportova, Hrvatsku će predstavljati trojica hrvatskih atletičara. Prvi će na borilište u kvalifikacijama diska Imoćanin Dragan Mustapić, a za prolaz među 12 najboljih Mustapić će morati baciti 64 metra, daljinu koju je ove godine već prebacio (64.40). U kvalifikacijama na 400 metara prepone nastupiti će i Zagrepčanin Darko Juričić.</p>
<p>U ponedjeljak će od hrvatskih atletičara nastupiti Branko Zorko na 1500 metara, te Siniša Eergotić u skoku u dalj.</p>
<p>Od hrvatskih jedriličara u nedjelju nastupit će samo naša posada u klasi »470« Toni i Ivan Bulaja koji će imati na programu sedmi i osmi plov, na regatnoj stazi sydneyske luke. Dan kasnije očekuju ih deveti i deseti plov.</p>
<p>Hrvatske odbojkašice igraju posljednju utakmicu u skupini A protiv Kenije, a utakmica započinje jedan sat poslije ponoći po hrvatskom vremenu. Bez obzira na rezultat odbojkašice će u utorak u četvrtfinalu igrati s Kubankama.</p>
<p>Srebrni hrvatski vaterpolisti iz Atlante, jedini predstavnici naše zemlje koji brane medalju osvojenu prije četiri godine, u 2. kolu olimpijskog turnira igraju protiv Grčke, s početkom u 10.15 po hrvatskom vremenu. U ponedjeljak Kovačevićeve izabranike očekuje dvoboj s Mađarima (5.30 sati). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Treće zlato De Bruijn, još dva svjetska rekorda</p>
<p>Plivačka su nadmetanja zaključena sa dva svjetska rekorda (ukupno 15) i trećim trijumfom Nizozemke Inge de Bruijn.</p>
<p>»Kraljica« plivačkih nadmetanja u Sydneyu završila je svoj pohod pobjedom na 50 slobodno (24.32) i trećim zlatom (50 i 100 slobodno, 100 leptir). »Vjerovala sam u jednu medalju, no ovo je sjajno«, rekla je »leteća« Nizozemka. Druga je bila Šveđanka Theresa Alshammar (24.51), a treća Amerikanka Dara Torres (24.63).</p>
<p>Na 1500 m, Australac Grant Hackett je pobijedio velikog favorita i sunarodnjaka Kierena Perkinsa, dvostrukog olimpijskog pobjednika (iz Barcelone i Atlante). Perkins je do ove utrke imao božanski status, no Australija je sad dobila novog junka. Treće je mjesto osvojio Amerikanac Chris Thompson.</p>
<p>Niz svjetskih rekorda nastavila je američka ženska štafeta 4x100 mješovito, u sastavu Barbara Bedford, Megan Quann, Jenny Thompson i Dara Torres, isplivavši rezultat 3:58.30, više od dvije sekunde bolje od najboljeg svjetskog rezultata kineske štafete (4:01.67) iz 1994. Bila je to osma zlatna i ukupno 10 medalja za Jenny Thompson s triju posljednjih igara.</p>
<p>I američka muška štafeta 4x100 mješovito - Lenny Krayzelburg, Ed Moses, Ian Crocker i Gary Hall - postavila je svjetski rekord sa 3:33.73, popravivši vrijeme američke štafete iz Atlante za više od sekunde (3:34.84).</p>
<p>Amerikanci su dominirali plivačkim nadmetanjima na OI osvojivši 14 zlatnih medalja (ukupno 33), a Australci su osvojili pet zlata (18 medalja), baš kao i Nizozemci (ukupno osam medalja). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Komazec : »Uvijek sam vjerovao da vrijedim za NBA ligu«</p>
<p>Moje godine nisu nikakva barijera. Uostalom, zar i Sabonis nije tek u 30. okusio što znači biti među profesionalcima, a svejedno je uspio, kaže Arijan Komazec, nova akvizicija NBA momčadi Vancouver Grizzlies </p>
<p>ZADAR, 23. rujna</p>
<p> - Arijan Komazec među profesionalcima, glasila je vijest koja se brzinom svjetlosti pronijela Zadrom, za mnoge najkošarkaškijim gradom u Hrvatskoj, a potvrdio ju je i CNN. Istodobno su se izmiješali radost i tuga. Najprije radost, zbog činjenice da će jedan Zadranin svoju karijeru nastaviti među »košarkaškim izvanzemaljcima«, a onda tuga, jer je time otpala svaka mogućnost za Komazecov ostanak u Jazinama. Ipak, izazov kakav pruža NBA-scena ne propušta se tako lako, momčad »grizlija« Vancouvera nova je postaja ovog vrhunskog košarkaša.</p>
<p>- Dobro znam što znači biti stranac u košarkaškom svijetu, prošao sam mnogo toga najprije u Italiji, a zatim u Grčkoj. Ovo je motiv koji iznova budi moje košarkaške snove. Pružila mi se prigoda koja se možda više nikad neće pružiti, iskren je Komazec.</p>
<p>• Odlazak u NBA ligu spominjan je znatno ranije, rekli bismo u zenitu vaših košarkaških mogućnosti, ali do realizacije nije došlo. Zašto?</p>
<p>- Mogao sam prije pet godina pokušati u New Jerseyu, ali se nije sve poklopilo onako kako sam planirao, pa je ta mogućnost otpala. U drugom pokušaju u igri je bila Indiana, no nisam imao sreće - ispriječila se ozljeda, odnosno bolovi u zglobovima. Danas je situacija posve drukčija, spreman sam fizički i psihički za nove izazove. Vjerovao sam u ovako nešto, iako se sve odigralo praktički u posljednji trenutak.</p>
<p>• Pozicija na kojoj igrate jedna je od najtežih za dokazivanje u NBA ligi, jer je konkurencija iznimno jaka. No, čini nam se da menedžer Vancouvera misli baš suprotno?</p>
<p>- Billy Knight, čijim posredstvom sam se dogovorio s »grizlijima«, dobro zna moje mogućnosti. Pratio me je dok sam igrao u Italiji i Grčkoj. Na neki način ostvarila se i njegova želja, jer me je svojedobno upravo on želio vidjeti u momčadi Indiane, za koju je radio donedavno. No, otvorio se prostor u Vancouveru, tako da ponudu nisam mogao odbiti i da sam htio. Moje godine nisu nikakva barijera, jer se na NBA scenu odlazi ili potpuno mlad, željan dokazivanja, ili sa 30, kad mi je motiv jači nego ikad. Uostalom, zar i Sabonis nije tek u 30. okusio što znači biti među profesionalcima, a svejedno je uspio. Vrijedi zagristi i kazati »pokušao sam«.</p>
<p>• Kakve su spoznaje o vašem novom klubu, koliko poznajete igru Vancouvera?</p>
<p>- Vrlo malo znam, tek toliko da protekle sezone nije imao osobito dobar omjer pobjeda i poraza. Međutim, momčad je, čini se, dobro složena za sezonu koja slijedi, a svakako najpoznatije ime je Shareef Abdur-Rahim, koji je u sastavu američke olimpijske momčadi i kojeg možemo vidjeti ovih dana na OI u Sydneyu. Kazano mi je da su tu još Mike Bibi i Felipe Lopez, no on je otišao u Washington.</p>
<p>• Odmarate se trenutno u Bologni, gdje ste svojedobno igrali. Kad ćete u Kanadu?</p>
<p>- Obavezan sam javiti se početkom idućeg tjedna, kad ću se upoznati s novim suigračima. Potom odlazim u kamp koji počinje s radom 1. listopada, a nakon toga na redu je nekoliko probnih utakmica. A onda slijedi ono pravo.</p>
<p>• Vatreno krštenje imat ćete u ogledu sa suparnicima koji zavređuju svaki respekt, Seatle Supersoncsima koji su odnedavno jači za legendarnog Patricka Ewinga. Što mislite o tome?</p>
<p>- Zaista nije moglo biti vatrenije krštenje.</p>
<p>• S kakvim osjećajima odlazite iz Zadra i napuštate Jazine?</p>
<p>- Osjećaji se miješaju. Da mi je netko kazao da ću proteklu sezonu odigrati u Zadru ne bih mu vjerovao, slično ovome što mi se danas događa odlaskom među profesionalce.</p>
<p>• Poznato je kako su završili vaši posljednji razgovori s čelnicima Zadra. Je li bilo pokušaja da vas se zaustavi u Jazinama?</p>
<p>- Ne, nakon dogovora s Vancouverom nismo razgovarali, tek smo izmijenili dobre želje.</p>
<p>• Rastanak sa zadarskom publikom, čini se, teško vam pada. Bili ste njen miljenik, kakvu joj poruku možete uputiti?</p>
<p>- Hvala joj na podršci koju sam imao u protekloj sezoni, sigurno su i gledatelji u pozitivnom smislu pridonijeli mom odlasku među profesionalce. Vjerujem da im je drago što ću na američkom kontinentu predstavljati zadarsku košarku i grad Zadar, zaključio je Komazec. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>I Izvršni odbor HNS prihvatio Jozića</p>
<p>Mirko Jozić novi je direktor reprezentacija mlađih uzrasta / Odlučeno je da će se prihod od plasmana na Svjetsko prvanstvo dijeliti u omjeru 60 posto igrači, 40 posto HNS</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kao što se i očekivalo, i Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza prihvatio je program unapređenja rada s mlađim uzrastima, kojeg je ponudio Mirko Jozić. Tako je poznati nogometni stručnjak imenovan direktorom reprezentacija mlađih uzrasta s ugovorom - po Jozićevoj želji - na godinu dana, a ne na dvije, kao što mu je nuđeno.</p>
<p>Angažiranjem Mirka Jozića želi se ostvariti osnovni strateški cilj: sustavna, takoreći znanstvena proizvodnja i selekcija takvih igračkih vrijednosti, temeljem kojih se neće osjetiti ponor pri odlasku jedne generacije i prije no što se, tko zna kad, pojavi druga. Osnovna selektivna baza za taj program je - klub.</p>
<p>Dnevni red IO HNS, iako vrlo obiman, bio je relativno brzo apsolviran, za nešto više od četiri sata. Odlučeno je da će središte priprema za utakmicu protiv Škotske 11. listopada biti Zagreb, točnije hotel Intercontinental i Maksimir, što inače gorljivo zagovaraju neki stariji igrači. Okupljanje reprezentativaca je 5. listopada, a početak utakmice bit će u 20 sati, što znatno odudara od onog što je još neki dan zagovarao Marković. Najavio je, zbog želje za punim tribinama, rani početak, najkasnije u 18 sati. Ispalo je da će se utakmica igrati u 20 sati, jer tako zahtijeva posrednička agencija UFA, koja je u ime toga, umjesto 40.000 DEM, za tv-prava povisila na 140.000 DEM. Cijena ulaznica je - jug i sjever 20 kuna, na nekim dijelovima 15, za istok i gornji zapad treba izdvojiti 70 kuna, za donji zapad 150; oko 2500 ulaznica tog najskupljeg dijela gledališta namijenjeno je za toliko najavljenih škotskih navijača. Za utakmicu mladih reprezentacija Hrvatske i Škotske 10. listopada, u Koprivnici, jedinstvena je cijena ulaznica - 40 kuna. </p>
<p>Zaključeno je također, da se podupre prijedlog s prethodne sjednice IO, da se novac ostvaren plasmanom na Svjetsko prvenstvo, u iznosu od oko 10 milijuna DM, dijeli u omjeru 60% igračima i stručnom stožeru, 40% Savezu. Uz naglasak da o pojedinačnom premiranju utakmica valja još porazgovarati s reprezentativcima.</p>
<p>IO je usvojio i prijedlog liste međunarodnih sudaca. Na njoj su Željko Širić, Edo Trivković, Goran Marišć, Draženko Kovačić, Ivan Novak, Miroslav Vitković i uvjetno Alojzije Šupraha. Uvjetno, ako do trenutka slanja liste prestanu okolnosti istrage pod kojom se Šupraha nalazi. Imenovani su također suci za B-međunarodnu listu, te osam sutkinja ženskog nogometa.</p>
<p>Dotaknuto je i pitanje spora Osijek - Hajduk i zaključeno da se utvrdi odgovarajuća odluka temeljem koje ubuduće klubovi koji su u blokadi ili nisu solventni neće moći dovoditi igrače. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Gdje će Bišćan nastaviti karijeru?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gdje će, na kraju, Igor Bišćan, kapetan Dinama, nastaviti karijeru? Od ranije je znano da se za Bišćana zanimaju Ajax, Fenerbahce, Barcelona, Bayern, a kao posljednja je procurila informacija, da je, zapravo, u svemu najkonkretniji engleski Liverpool! Naime, Bišćanov menadžer Norbert Pflippen do usijanja je doveo akciju prodaje hrvatskog reprezentativca . Nakon što je gotovo »iznudio« potvrdu Bayerovih čelnika da je bavarski klub zainteresiran za Bišćana i da je spreman ponuditi 16 milijuna DM, njemački je menedžer ponudio Bišćana i u Kataloniju, te u Englesku. Iz Barcelone je stigla informacija, koju je novinarima rekao trener Barcelone, Serra Ferrer:</p>
<p>- Bišćan je zanimljiv igrač, ali u ovom trenutku vam sa stopostotnom sigurnošću mogu reći da nije Barcelonin. Tako sada stvari stoje, bila je Ferrerova izjava..</p>
<p>Dodajmo da je i menadžer Hose Maria Minguella, čija je agencija također uključena u traženje kluba Bišćanu, rekao:</p>
<p>- Ne znam više što se događa. Barcelona je, to vam sa sigrunošću mogu reći, ponudivši 15 milijuna DM Dinamu, bila najozbiljniji kupac za Bišćana! Međutim, čujem da ga Dinamo pokušava prodati na još nekoliko strana. To je smiješno, očito Dinamov direktor samo »nabija« cijenu. Iz Španjolske sigurno nitko ne putuje na nekakve pregovore u London, rekao je Minguella.</p>
<p>Iz Engleske, pak, stižu »vruće« vijesti o možebitnom prelasku Bišćana u Liverpool! Možda nije riječ o Liverpoolu, ali po svemu sudeći očito je da je Engleska vjerojatno najbliža destinacija za Bišćana. Naime, u petak su na Otok otputovali Dinamov direktor Velimir Zajec i Bišćan, očito su krenuli u Englesku kako bi zgotovili ranije dogovore. Je li riječ o Liverpoolu?</p>
<p>Kad smo kontaktirali kolege s londonskog BBC-a, nisu znali ništa o možebitnom Bišćanovom transfer u Liverpool. Štoviše, jedan je kolega iz liverpoolske podružnice BBC-a izravno upitao glasnogovornika kluba s Anfield Roada je li točno da Bišćan dolazi, na što je Ian Cotton odgovorio:</p>
<p>- Razgovarao sam s ljudima iz kluba i nitko ništa ne zna o možebitnom transferu. A, ja sam, iskreno, prvi put od vas čuo za tog nogometaša, u poznatom bahatom stilu odgovorio je Liverpoolov glasnogovornik.</p>
<p>Uglavnom, tijekom vikenda trebalo bi biti znatno jasnije gdje će Bišćan nastaviti karijeru. Inače, Dinamov je kapetan bio »nedostupan«, a svojim je znancima i prijateljima ostavio poruku da »ide na more« (u petak Bišćan nije bio na treningu, a dan ranije kako smo doznali, Dinamo mu je na brzinu izvadio englesku vizu). Je li, možda, otišao na Irsko more? (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Musa ostao bez mjesta u postavi protiv Dragovoljca</p>
<p>Unatoč nizu loših rezultata u Hajduku za sada nema rezova, osim što je Igor Musa izgubio mjesto u momčadi i neće igrati u nedjelju u Zagrebu protiv Hrvatskog dragovoljca</p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - Igor Musa, veliko pojačanje Hajduka od prije dvije sezone, neće igrati u prvenstvenom dvoboju splitskih nogometaša s Hrvatskim dragovoljcem ove nedjelje u Sigetu. Musu je trener Zoran Vulić ostavio u Splitu jer nije u formi te mu, kako je rekao Vulić, treba pomoći.</p>
<p>- U dogovoru s trenerom Vulićem preskočit ću ovu utakmicu. Potrudit ću se više na treningu da bih pružao što se od mene očekuje. Nisam ljutit i nema govora o odlasku iz Hajduka. Svi smo u krizi i moramo zapeti da se izvučemo. Nema tu velike filozofije, a nepotrebni su komentari, kazao je Musa.</p>
<p>Nakon osvojenih devet bodova u prva tri kola, Hajduk u već četiri utakmice nije pobjedio. Tako gorčinu neuspjeha mora isprati na gostovanju s Hrvatskim dragovoljcem, a momčad bez svog igrališta bila je tvrd orah za »bijele« u »domaćim« utakmicama. Hajduk se prvi put sastao s Hrvatskim dragovoljcem u sezoni 95/96, a u dosadašnjih osam gostovanja pobijedio je samo jednom. Bilo je to prošle sezone, kad je Matković kormilario do jedine Hadukove pobjede 5-0, a igralo se u Slavonskom Brodu.</p>
<p>Na ovo teško gostovanje Splićani dolaze nakon kraha u dvoboju s Dinamom. Pobjeda bi ih razbudila, rastjerala barem malo tmurne oblake nad Poljudom, a izjava trenera Zorana Vulića, da više nema pravo na kiks zbog kluba i sebe dala je imperativni ton ovom dvoboju.</p>
<p>- Nisam ovom izjavom stavio imperativ pred sebe i momčad. Od prvog dana mi je imperativ pobjeda. To najbolje znaju ljudi koji su me pitali što slijedi nakon prvog poraza i koji su isticali da me mijenjaju nakon prvog poraza. Valjda su znali situaciju u klubu. Ja sam svojom izjavom dolio ulje na vatru, pojašnjava Vulić.</p>
<p> Izostavljanjem Muse pokušat će se uzdrmati momčad, natjerati igrače na zalaganje i borbenost. Osim dodatne doze htijenja potrebna je mnogo tečnija i ofenzivnija igra. Iako nitko nije zadovoljan igrama i rezulatima, velikih rezova neće biti, zapravo jedino je Musa ostao bez mjesta u momčadi. Tako će u Sigetu susret započeti Pletikosa na vratima, na desnoj strani igrat će Miladin, a lijevo Jažić, posljednji igrač obrane je Lalić, a dva braniča su Sablić i Đuzelov. Miše, Andrić i Leko organizirat će igru, s tim da će Leko biti istureniji, dok će u napadu biti Bošnjak i Bilić.</p>
<p> Uglavnom, uspjeh sa Spajićevim »dragovoljcima« bi ostavio Hajdukovu momčad s kakvim-takvim priključkom s vrhom.</p>
<p>- Uvijek smo teško prolazili s Hrvatskim dragovoljcem. Iako je to mlada momčad u stvaranju, uostalom kao i naša, ne smijemo ju podcijeniti. Posebno bih istaknuo njihovog predsjednika Stjepana Spajića. Posebna je pojava u hrvatskom nogometu, a s njim su jači tridesetak posto, kazao je Vulić, izbjegavajući konkretniju prognozu susreta.</p>
<p> Hajdukov trener će još jednom s tribine dirigirati utakmicom, budući da u petak nije branio diplomski ispit na Višoj trenerskoj školi, jer nije bilo komisije. Valjda će sljedećeg tjedna riješiti i svoju licencu, premda Vulić kaže:</p>
<p>- Ne želim ništa govoriti. Evo, došao sam u Zagreb, a Vuleta, član komisije, je u Sydneyu. Vratio sam se prazniji nego što sam bio nakon Dinama. Ovo s tribine nema smisla, ali... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Coulthardu proradila elektronika</p>
<p>Na prvim treninzima za nedjeljnu »Veliku nagradu Sjedinjenih Država« u »formuli 1« najbrži je bio McLarenov dvojac / Prostu u iduće dvije sezone Ferrarijevi motori</p>
<p>INDIANAPOLIS/ZAGREB</p>
<p> - Škot David Coulthard u McLaren-Mercedesu imao je najbolje vrijeme na slobodnom treningu za »Veliku nagradu Sjedinjenih Država« u »formuli 1«, koji je održan u petak. On je za samo jednu desetinku sekunde bio bolji od momčadskog kolege i vodećeg u ukupnom poretku Svjetskog prvenstva, Finca Mike Hĺkkinena, iza kojeg su, pak, slijedila dvojica Ferrarijevih vozača, Michael Schumacher i Rubens Barrichello.</p>
<p>Ipak, razlike u postignutim vremenima su bile male, što može značiti da će u nedjelju navečer (20 sati po srednjoeuropskom vremenu) utrka biti vrlo izjednačena. </p>
<p>- Ovo vrijeme je ohrabrujuće za mene. Ali, kao što je uobičajeno, s rezultatima u petak moramo biti oprezni, rekao je Coulthard. - Ja se mogu uspoređivati s Mikom, jer znam koliko je goriva imao u rezervoaru, ali ne mogu sa Schumacherom. Količina goriva s kojom je vozio je bitan faktor, rekao je Coulthard, koji je na prvom treningu imao velike probleme s elektornikom na svom bolidu, pa u dva sata nije uspio kompletirati niti jedan krug. No, na kraju je bio najbrži, ali se može očekivati da će u nedjelju morati ispred sebe propustiti Hĺkkinena, koji ima bitno veće izglede za osvajanje naslova prvaka. Trenutno, Finac ima dva boda više od Schumachera, a 19 više od Coultharda. </p>
<p>Schumacher, koji se trijumfom u Monzi prije dva tjedna po broju pobjeda izjednačio s legendarnim Brazilcem Ayrtonom Sennom (41), kaže da nije imao problema s prilagodbom na stazu na kojoj - kao i golema većina ostalih vozača »formule 1« - nikad nije vozio. Podsjetimo, ovo je prva utrka za SP »formule 1« u SAD-u još od 1991. godine.</p>
<p>- Vožnja po ovalu nije onako uzbudljiva kako se čini sa strane, jer brzina kojom se ulazi na taj dio staze nije velika. Stoga je i opasnost manja od one koju smo očekivali, rekao je Schumacher.</p>
<p>Šestoricu najbržih u petak razdlijelilo je tek šest desetinki sekunde. Najsporiji je, pak, bio Francuz Jean Alesi, ali je njemu i Prostovoj momčadi za utjehu stigla vijest kako je Ferrari pristao da ih u iduće dvije sezone opskrbljuje svojim motorima.</p>
<p>- Oduševljen sam time što smo osigurali motore koji su među najprestižnijima u »formuli 1«, rekao je Alain Prost, čija momčad ove sezone nije imala nikakvih uspjeha. Naime, nije osvojila dosad nijedan bod!</p>
<p> l Rezultati treninga: 1. Coulthard (McLaren-Mercedes) 1:14.561 minuta, 2. Hakkinen (McLaren-Mercedes) 1:14.695, 3. M. Schumacher (Ferrari) 1:14.927, 4. Barrichello (Ferrari) 1:15.144, 6. Frentzen 1:15.226 (Jordan-Mugen Honda), 6. R. Schumacher 1:15.249 (Williams-BMW), itd. (Reuters, I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kovačević: Obrana dokazala snagu kolektiva</p>
<p>SYDNEY, 23. rujna</p>
<p> - »Ovo je bilo upravo sjajno«, ocijenio je dr. Zdravko Hebel, predsjednik Hrvatskoga vaterpolskoga saveza, utakmicu najboljih hrvatskih i američkih vaterpolista.</p>
<p>- Prva je utakmica obično puna nervoze, ovaj put toga nije bilo. Svi su bili odlični, posebno obrana, rekao je Hebel.</p>
<p> Hrvatski su vaterpolisti doista sjajno počeli olimpijski turnir. Za pobjedu 10-7 (3-1, 4-1, 1-2, 2-3) bilo je dovoljno prvih 14 minuta, poslije kojih je na semaforu stajalo 7-2, a u vodi plivališta dotad su se već rastopile sve nade Amerikanaca. Jer, naši su se igrači doimali doista dominantnim, ni trenutka se nije mogao osjetiti respekt spram Amerikanaca.</p>
<p> - Otvorili smo utakmicu pomalo neočekivano dobro, bio je zadovoljan nakon utakmice jedan od naših najboljih igrača, Dubravko Šimenc, strijelac prvog pogotka.</p>
<p>Nevenu Kovačeviću, izborniku naših igrača, kao da je pao kamen sa srca. Prošlih se dana činio zabrinutim, napetim, gotovo prestrašenim...</p>
<p>- Pribojavao sam se da ne »puknemo«, dugo smo ovdje, napetost je rasla, rekao je i nastavio:</p>
<p>- Ovako se ne igra svaki dan, s Amerikancima nemamo baš ugodna iskustva. Ovaj put smo mi diktirali ritam, bili smo vrlo dobri s igračem više, a posebno se dokazala snaga kolektiva igrom u obrani.</p>
<p>O toj snazi govori podatak da Amerikanci u prvih pet akcija s igračem više nisu uspjeli postići pogodak. Usput, naši su sedam puta imali igračku prednost, suparnik čak deset.</p>
<p> - Ne bi se moglo reći da smo baš bili u milosti. Ali neću o sucima, veli izbornik.</p>
<p>U čemu je bio ključ pobjede? Čini se prvenstveno u obrani. Školneković je »skinuo« šest lopti, toliko su zaustavili i igrači ispred njega.</p>
<p>- Bila je to po svemu vrhunska utakmica, procijenio je naš vratar i dodao:</p>
<p>- Nije bila važna samo obrana, sjajno je funkcionirao i napad. Sve što smo se dogovorili prije utakmice uspjeli smo realizirati.</p>
<p> Kovačević je, hvaleći obranu, naglasio:</p>
<p>- Mnogo je učinjeno »isključenjem« Humberta, njihova najboljeg igrača. Amerikanac je, doduše, postigao dva pogotka, ali tek šesti i sedmi, prethodno je bilo već sve odlučeno.</p>
<p> Možda uz Školnekovića valja posebno pohvaliti Igora Hinića, strijelca tri pogotka.</p>
<p> - U našem sustavu igre uvijek netko iskoči, ali za to je zaslužan kolektiv. Ovaj put se može istaknuti Hinića, prije svega zato što je nastupio bolestan, pod temperaturom, rekao je Kovačević. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U istim kupaćim gaćicama... </p>
<p>SYDNEY, 23. rujna</p>
<p> - I prije početka Olimpijskih igara nekako nam se činilo da su naši vaterpolisti najmotiviraniji za nastup. Njihove tromjesečne pripreme samo za olimpijski vaterpolski turnir potvrđuju tu tezu. Ruku na srce, većina ostalih naših sportaša imala je kudikamo kraće pripreme.</p>
<p>Svoj zajednički duh naši vaterpolisti potvrdili su i u uvodnoj utakmici turnira - svi su imali iste kupaće gaćice s crveno-bijelim kvadratićima, stilizirajući tako polja iz hrvatskog grba.</p>
<p>Nadalje, svaki igrač na rame je zalijepio i prigodnu »tetovažu« u obliku hrvatske zastave. Dotični suvenir prodaje se u svim olimpijskim dućanima, naravno sa svim zastavama sudionika Igara. Gotovo da nema sportaša na ovim Igrama koji negdje na tijelu nema nalijepljenu tetovažu zastave države za koju nastupa.</p>
<p>Međutim, vodstvo vaterpolskog turnira zabranilo je nošenje tih naljepnica što je posebno pogodilo naše igrače. Razlog zabrane? Nije poznat... (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Može li Ivanišević preskočiti šest metara bez motke?</p>
<p>Hrvatski tenis, baš kao i njegova stolna kopija, među najvećim je podbačajima hrvatskog nastupa u Sydneyu / Od četvero naših predstavnika, na teniskom je turniru najdulje živio Ivan Ljubičić, kojeg je u 3. kolu, sa 7-6 (2), 6-3, svladao Brazilac Gustavo Kuerten</p>
<p>Ivan Ljubičić najduže je od četvero naših predstavnika živio na teniskom turniru. Iako smo u Sydneyu imali i pobjednicu Roland Garrosa Ivu Majoli, iako je ovdje na svojim četvrtim olimpijskim igrama nastupao i trostruki finalist Wimbledona Goran Ivanišević, samo je Ivan Ljubičić, igrač koji je ovdje zaigrao s pozivnicom Međunarodnog teniskog saveza, a ne na temelju renkinga, opstao tri dana u natjecanju. Zapeo je u osmini finala, nakon pobjeda protiv Slovaka Hrbatya i Zimbabveanca Ullyettija ždrijeb ga je nanio na drugog nositelja turnira, Brazilca Gustava Kuertena, koji ga je pobijedio sa 7-6 (2), 6-3.</p>
<p>Teniski kroničari kažu da 24-godišnji Brazilac »Guga«, kako ga svi zovu, trenutno igra najbolji tenis na svijetu i da je najizglednije da će upravo on osvojiti Igre, na kojima su čak sedmorica iz prvih 10 na svijetu. </p>
<p>Nema drugog sa svjetske ljestvice Amerikanca Pata Samprasa, kojeg Igre jednostavno ne zanimaju. Nema sedmog s ljestvice, branitelja naslova iz Atlante Amerikanca Andrea Agassija, koji je odustao od Igara jer mu i majka i sestra boluju od karcinoma dojke. I nema Thomasa Enqvista, osmog s ATP-ljestvice. Od prvih 10, dakle, nedostaju trojica.</p>
<p>Naš se »Ljubo«, kako ga zovu svi koji ga okružuju, u odabranom olimpijskom društvu dobro i relativno dugo držao, a skupio je pritom i neke nove bodove za svjetsku ljestvicu. I protiv Kuertena je igrao ravnopravno do same završnice prvoga seta. Uspio je suparniku pri 4-5 u prvome setu oduzeti servis, uspio je stići do razrješnja u tie-breaku, ali onda je Kuerten odigrao nekoliko atomskih poena i ostvario nedostižnu razliku (6-1). Ljubičiću se u tie-breaku očito stisnula ruka, jer baš tada, na prijelomnici dvoboja, nije uspio ubaciti na teren ni jedan prvi servis. Kuerten je u drugom setu nastavio dominaciju iz završnice prvoga, jednostavno nije ostavio prostora Ljubičiću da makar pokuša razviti protuigru, pa je drugi set trajao 14 minuta kraće (35) od prvoga, bez ijedne prigode našeg igrača da možda preokrene rezultatsku situaciju na terenu (Kuerten je poveo 4-1 i u laganom, ujednačenom ritmu stigao do 6-3).</p>
<p>- Baš kada je bilo najvažnije ja sam servirao loše. Kuerten je iskoristio sve moje slabosti, kao i inače, on jednostavno zna iskoristiti svako posustajanje suparnika. Nije mi dao prostora za uzvratni udarac, jako mu je teško bilo parirati. No, ja sam zadovoljan. Ja sam svoje ovdje napravio. Prošao sam dva kola, zaradio nešto ATP-bodova i mirne duše se vraćam kući, gdje ću odmah početi s adaptiranjem na dvoranu i pripremama za Davis kup dvoboj u Rijeci između Hrvatske i Obale bjelokosti, kazao je 21-godišnji Ivan Ljubičić, koji će jedini iz naše peteročlane teniske reprezentacije Sydney napustiti zadovoljan ostvarenim.</p>
<p>Silvija Talaja živi, baš kao i Ivan Ljubičić, skromno i tiho u teniskoj areni. Njihovi ciljevi možda nisu vrhovi Londona ili Pariza, njihov je cilj postići najviše što mogu. Talaja je ovdje objektivno trebala doseći barem kolo više. Poražena je u 2. kolu protiv 30-ak mjesta slabije rangirane tenisačice, Talijanke Farine.</p>
<p>Goran Ivanišević, koji je prije mjesec dana dvojio treba li uopće zaigrati na Igrama i treba li uopće više igrati tenis, može biti zadovoljan svojim otporom Corettji, trenutno 9. igraču na svijetu, no igrač koji je toliko dugo bio ravnopravan u svjetskom vrhu sasvim sigurno ne može biti zadovoljan svojim trenutno posve podređenim položajem u svijetu tenisa. Goran je došao u Sydney kao 86. igrač na ljestvici, igrao je i olimpijski turnir s teškom degenerativnom artropatijom, kroničnom ozljedom ramena, bio je stalno pod terapijom i bilo je uistinu iluzorno očekivati da će Igre biti mjesto njegova povratka.</p>
<p>Osim Barcelone gdje je, igrajući sve partije u pet setova, osvojio broncu (i pojedinačnu i u paru), njemu olimpijske igre nisu suđene. U Seoulu je prije 12 godina ispao u 1. kolu, prije četiri godine u Atlanti također, baš kao i sada u Sydneyu. Najbolji hrvatski tenisač svih vremena, koji je još prije 10 godina osvojio prvi profesionalni turnir, koji je u travnju 1994. držao 2. mjesto na svjetskoj rang-listi, stigao je do zida. Ili će odustati - na što nas, zlu ne trebalo, već polako privikava svojim javno izrečnim dvojbama tipa »ostati ili otići« - ili će potpisati još jedan ugovor sam sa sobom i pokušati bez motke preskočiti zid visok šest metara.</p>
<p>Iva Majoli je predugo jedrila, stigla je u Sydney, baš kao i Ivanišević u Atlantu prije četiri godine, puna mora i soli, a da bi mogla dostojno odgovoriti zahtjevima olimpijskog turnira. Ovdje su u top formi i Lindsay Davenport, i Venus Williams, i Monica Seles, i Arantxa Sanchez Vicario, ovdje je, izuzevši trenutno prvu igračicu svijeta Martinu Hingis i najatraktivniju u teniskom cirkusu Ruskinju Anu Kurnjikovu, krema ženskoga tenisa.</p>
<p>U takvom radnom, konkurentskom i ambicioznom okruženju ne može se opstati a da se s tenisom samo koketira, kao što to već mjesecima čini Iva Majoli. Stoga je poraz u 1. kolu olimpijskog turnira samo odraz njezina rada i pristupa vlastitoj karijeri i svojim tobožnjim ciljevima. Prije tri godine, kad je kao nepuna 19-godišnjakinja osvojila Pariz, činilo se da je i Hrvatska dobila svoju »malu Mo«, no Ivu su prebrzo preuzeli slava i mediji. Preslaba da se suprotstavi svjetlima pozornice, izabrala je tračerske naslovnice, a sporedne teniske uloge. Šteta. Iako su neki u njezinim godinama (23) tek na početku, ponekad se čini da Iva Majoli sama radi na tome da što brže stigne do kraj.</p>
<p>Hrvatski tenis, baš kao i njegova stolna kopija, stolni tenis, među najvećim su podbačajima hrvatskog nastupa u Sydneyu. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Recite da me niste našli«</p>
<p>Željeli smo Ivaniševića zamoliti za olimpijsku recenziju, no dvaput nas je glatko odbio / Je li riječ o samozatajnosti i nenametljivosti, ili o aroganciji zvijezde koja više nema što reći?</p>
<p>Iako nezadovoljni internom raspodjelom ulaznica, jer naši bi sportaši voljeli posjetiti što više raznih borilišta i raznih priredbi, uvijek ih je dosta na tribinama kad nastupa hrvatski sastav ili pojedinac. Tako su i hrvatske odbojkašice na utakmici protiv Brazila imale jaku navijačku postavu u dvorani u samom srcu Sydneya. Osim tisuću, a možda i više hrvatskih iseljenika, mahom s našim trobojnicama i mahom odjevenih u »kockaste« dresove »vatrenih«, na posebnom dijelu tribina rezerviranom za sportaše smjestilo se dosta hrvatskih reprezentativaca. Plivače je predvodio čak i prepristojni olimpijski finalist, plivač Gordan Kožulj. Bili su tu i svi veslači osmerca koji će u nedjelju, dok u Hrvatskoj bude noć, zaploviti svojim olimpijskim finalom. Veslat će u 10.30 sati, u Hrvatskoj će tada biti tek sat i pol iza ponoći i dok ovo čitate, već ćete znati ishod kraljice svih veslačkih utka. Bit će u stazi broj četiri, između favoriziranih čamaca Amerike i Australije.</p>
<p>- Moći ćete ih čuti kako stenju, kazao je 48 sati prije posljednjeg izlaska na sydneysku olimpijsku vodu Antun Vrdoljak.</p>
<p>- Nadamo se da ćemo čuti kako im kosti pucaju, otpovrnula je složna veslačka škvadra. </p>
<p>Dok ovo čitate već ste vjerojatno čuli, ili vidjeli kome je pukla kost, kome veslo, a kome medalja.</p>
<p>- Blid si ka' krpa kad gledaš tuđe utakmice, izazivao je Vrdoljak svoga ljubimca Gorana Ivaniševića.</p>
<p>I Ivanišević je, u društvu »maloga« Ančića, svog olimpijskog partnera u paru, došao bodriti odbojkašice. Uglavnom je »beštima«. Zaista dobro govori »latinski«. Diplomirao je, naravno, dolje, na terenu.</p>
<p>Nas je, jasno, opet glatko odbio. Drugi put. Željeli smo ga zamoliti za nadahnutu olimpijsku recenziju. A zapravo bismo ga pustili da priča što hoće. Prvi put je odbio razgovarati jer mu se jako žurilo na trening. Drugi put, jer je već kasnio na večeru. Pokušali smo mu za predjelo isporučiti pozdrave našeg glavnog urednika, njegovog velikog navijača, ali nije prošlo. Ljubazno, koliko to može biti netko tko vam dva puta zaredom »daje cipelu«, tek je poručio: »Recite mu da me niste našli«. Hm, Sydney jest velik, ali ipak ne toliko. </p>
<p>Još uvijek smo u dvojbi je li riječ o Goranovoj samozatajnosti i nenametljivosti, ili o aroganciji zvijezde koja, na žalost, više nema što reći. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Svjetska slava za 10 sekundi</p>
<p>U utrkama na 100 m, superiorna pobjeda Amerikanaca, Marion Jones i Mauricea Greenea / Marlene Ottey, na svojim ąestim OI, četvrta na 100 m / Čeąki kopljaą Jan ®elezny osvojio je treću zlatnu olimpijsku medalju / Hrvatski kladivaą Andras Haklits je u kvalifikacijama dva put prestupio, a treći je put bacio bojaľljivo, 72.66 m, i zauzeo 14 mjesto od 22 bacača</p>
<p>Teąko da u ljudskom ľivotu postoji neąto ąto mu moľe za takvo vrijeme</p>
<p> - 10, viąe ili manje, sekundi - donijeti svjetsku slavu. To je u subotu uspjelo Mauriceu Greeneu u olimpijskoj utrci najbrľih ljudi na 100 metara, ali joą viąe Marion Jones u istoj disciplini. Razlika je samo u tome ąto se Greene do posljednjeg metra za pobjedu morao ľestoko boriti s Atom Boldonom i Obadeleom Thompsonom, dok Marion nije imala tih problema jer je svojom superiornoąću pristigla do slave Florance Griffith-Joyner. Iako joą nije dosegla njene, ne baą nedvojbene, rezultate. Superiornost Marion Jones, nadmoć i neizbjeľnost kojom pobjeđuje vjerojatno će joj dati, iako je atletika tek na početku, naslov najuspjeąnijeg sudionika ovih Igara.</p>
<p>Jedna druga posebna veličina ostala je zbog jedne stotinke sekunde (zar opet!) u nezasluľenoj sjeni. Četrdesetgodiąnjoj Marlene Ottey je, na ąestim olimpijskim igrama (!), za tu jednu jedinu stotinku pobjegla joą jedna medalja - brončana, a zasluľila ju je viąe od bilo koje protivnice. Prvi je put na olimpijskim igrama nastupila u Moskvi 1980. godine i kao prva Jamajčanka osvojila neku medalju - brončanu na 200 m. Od tada je osvojila sedam olimpijskih medalja, 34 na velikim prvenstvima, od toga rekordnih 14 na svjetskim prvenstvima. ©teta ąto osmom olimpijskom medaljom nije postala rekorderka u broju osvojenih olimpijskih odličja.</p>
<p>Ovu je atletsku večer označio nastup domaće ljubimice Cathy Freeman u četvrtfinalu na 400 m. Pobijedila je u svojoj skupini, ali je ipak ostavila otvoreno pitanje ąto će se dogoditi ako, i bez prestraąene Marie-Jose Perec, ne bude prva. Niotkud se, iz neke tame, pojavila posve nepoznata Indijka K. M. Beena Mol (tko je čuo za indijsku atletiku?) i iznenadila sjajnim trčanjem.</p>
<p>U sjajne dosege pripada i treća zlatna medalja u bacanju koplja Čeha Jana ®eleznog. Unatoč ozljedi prepona koja ga je mučila cijele sezone, 34-godiąnji ®elezny je u trećem pokuąaju koplje hitnuo do 90.17 m, dovoljno za treći naslov, ąto nikad prije nije uspjelo nijednom kopljaąu. Time je olimpijsko zlato dodao naslovima svjetskog prvaka (1993. i 1995.) i tituli svjetskog rekordera. </p>
<p>Izlučno natjecanje 800-metraąa bila bi formalnost da se mnogi od njih ne smatraju genijalnim taktičarima, ąto je mnoge stajalo ulaska u polufinale, na primjer znamenitog Amerikanca Marka Everetta ili Britanca Andrewa Harta. Wilson Kipketer lakoćom trčanja (najljepąim od svih svjetskih trkača) i savrąenom kontrolom trke nagovjeąćuje velike ambicije na 800 m.</p>
<p>U polufinalu trkačica na 800 metara mnogostruka pobjednica Mutola, unatoč pobjedi u svojoj skupini, nije navijestila joą jedan uspjeh. To bi prije mogla postići Austrijanka Stefanie Graf, koja je lakoćom i usporavanjem pred ciljem postigla sjajnih 1:57.56. U toj je skupini senzacionalna finalistica postala i Slovenka Langenhorz, s drľavnim rekordom 1:59.05.</p>
<p>Viąebojke su, izjednačenije nego ikad, najavile i takvu borbu. Zasad je vrlo teąko reći tko ima veće izglede, no vrlo iskusna Njemica Sabine Braun, jedna od rijetkih dobrih njemačkih atletičara ovdje, ima ąanse da joą jednom osvoji neku olimpijsku medalju. Inače, nadmetanje viąebojki počelo je dramatskim krajem olimpijske pobjednice iz Atlante Ghade Shouaae, prve sirijske sportaąice svjetskih razmjera. Ona je u prvoj disciplini, u utrci na 100 m prepone, zapela za petu preponu, pala i ozlijedila se, tako da je odmah morala odustati od svake nade u obranu zlatne medalje. </p>
<p>Atletske su kvalifikacije posve različite od natjecanja za poredak (ono ąto se kod nas pogreąno naziva "finalom"). U kvalifikacijama natjecatelj ima samo tri pokuąaja ne da postigne najbolji rezultat, nego određeni. A tri su pokuąaja veoma malo. Pogrijeąite li prvi, mora vas uhvatiti barem trema, jer su preostala dva pokuąaja premalo. I to je dosta, zgrčen i nervozan, sportaą viąe niąta ne moľe postići.</p>
<p>To su dosad osjetile tisuće sportaąa, atletičara pogotovo. U subotu je to iskusio naą najbolji kladivaą, Andras Haklits. Prvi forsirani hitac kladivom bio je prijestup. Trebalo je zato forsirati i drugi pokuąaj. Prvi okret bio je korektan, drugi također, ali u trećoj pripremi za hitac prerano je spustio kladivo i udario njim u beton kruga. Bio je to kraj. Paľljivi treći hitac nije mogao biti dalek. (Haklits barem nije glumio, kao Sulejmanoglu, a i neki naąi sportaąi, nesreću s tri prijestupa.) Sa 72.66 m mnogo je zaostajao za normom, 77.50 m, ali nije osamljen - od 22 bacača bio je 14. (od 22), čak ispred svjetskog prvaka Nijemca Karstena Kobsa, drugog vrlo jakog Nijemca Markusa Essera i joą mnogih, dosad boljih od njega. Jasno, ovo nije unaprijed organiziran miting, ovo su Olimpijske igre. (®. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vraća li se Vrdoljak iz Sydneya ranije zato što dolazi Sušanj?</p>
<p>Antun Vrdoljak, predsjednik HOO-a, očito se umorio od glavnih uloga. Iako je prisutan na tribinama gotovo svih borilišta na kojima se natječu hrvatski sportaši, navijački djeluje iz pozadine / Govori se da napušta Sydney 28. ili 29. rujna, prije kraja Igara. Ne bi li predsjednik HOO-a i član MOO-a trebao svjedočiti spuštanju olimpijske zastave i gašenju plamena? / »Ništa neće propasti za dva dana što me neće biti. Odlazim ranije jer imam mnogo briga i još više posla. Počinjem raditi na filmu«, kaže Vrdoljak</p>
<p>U Atlanti je, sjećamo se, bio raspoloženiji i vehementniji. Iako su prošle Igre krenule lošije nego ove za hrvatske sportaše - Ivanišević je ispao u prvom kolu, Primorac također, košarkaši su krahirali, s rukometašima je bilo problema pa je čak zaprijetio da će nekoga potjerati kući - Antuna Vrdoljaka ništa nije moglo iznenaditi i oneraspoložiti, uvijek je prvi bio »na lopti«, na sve je imao odgovor i davao je na svoj osebujan, glumačko-redateljski način, ton cijeloj našoj misiji u Atlanti. U Sydneyu se čini opreznim i povučenim, gotovo potištenim. Umorio se od glavnih uloga. Nekad je prvi hrlio prema novinarima, ovdje gotovo da ih izbjegava. Iako je prisutan na tribinama gotovo svih borilišta na kojima se natječu hrvatski sportaši, navijački djeluje iz pozadine. Prošla su vremena kada ga je, navijački zanesenog, pendrečila talijanska policija. I tada je, baš kao i danas, osam godina kasnije, bio predsjednik Hrvatskoga olimpijskoga odbora.</p>
<p>U međuvremenu je poveo hrvatsko sportsko izaslanstvo na šest olimpijskih igara, postao je članom prestižnoga društva u Međunarodnom olimpijskom odboru, tukao se u desecima verbalnih ratova, rastao se sa starim prijateljima a začinjao nova prijateljstva, učio se diplomatskoj odmjerenosti i bio žrtvom vlastitih verbalnih eskapada.</p>
<p>Susreli smo ga ovdje i u stolnoteniskoj dvorani, i u odbojkaškoj, i na tenisu..., uvijek je sjedio usamljen, samo uz svoga glavnog tajnika, ili među sportašima. Iako su na tribinama bili i drugi članovi njegove olimpijske vlade, recimo potpredsjednik HOO-a i predsjednik vaterpolskog Saveza Zdravko Hebel, nisu sjedili uz svoga predsjednika. Ni on uz njih. </p>
<p>I u Sydneyu se naveliko osjeća predizborno vrijeme. Dva tjedna nakon završetka Igara, sredinom listopada, održava se Izborna skupština Hrvatskoga olimpijskog odbora na kojoj će se, među ostalim, birati stari ili novi predsjednik. Mnoge su ambicije goleme, mnoge su i neznane. Govori se da će u Sydney tek stići, uskoro navodno novi predsjednik hrvatskih olimpijaca, Luciano Sušanj. Navodno već ima, iako je do izbora ostalo još više od tri tjedna, podršku 22 nacionalna saveza. Odlazi li zato Antun Vrdoljak ranije s Igara? Govori se da napušta Sydney 28. ili 29. rujna, dva ili tri dana prije kraja Igara. Ne bi li predsjednik HOO-a i član MOO-a trebao svjedočiti spuštanju olimpijske zastave i gašenju plamena? Odlazi li Vrdoljak ranije da bi izbjegao mogući susret s mogućim nasljednikom, nekad iznimnim atletičarom, danas sportskim radnikom kojeg podržava aktualna vlast?</p>
<p>- Odlazim ranije jer imam mnogo briga i još više posla.</p>
<p> • Nije li vaš posao biti ovdje?</p>
<p>- Pa, evo me, zar nisam tu. Ništa neće propasti za dva dana što me neće biti.</p>
<p> • Zašto ne možete ostati do kraja?</p>
<p>- Počinjem raditi na filmu.</p>
<p> • Tko je napisao scenarij?</p>
<p>- Ja, kao i uvijek.</p>
<p> • Možemo li saznati o čemu se radi?</p>
<p>- U umjetnosti je čovjek uvijek vezan na svoje djetinjstvo, a moje je djetinjstvo vezano za drugi svjetski rat.</p>
<p>• Znači li to da će film nositi poruku o hrvatskim podjelama?</p>
<p>- Čitavo vrijeme vladanja Hitlera Njemčka se nije podijelila, čitavo vrijeme vladanja Staljina Rusija se nije podijelila, a od nas četiri milijuna, dva su stalno na jednoj, a dva na drugoj strani. Ta hrvatska podjela, to je naša sudbina. </p>
<p> • Vraćate se filmu, znači li to da ste se predali, da odustajete od predsjednikovanja Hrvatskim olimpijskim odborom i prije predsjedničkih izbora?</p>
<p>- Zašto bih odustao!? Meni nitko nije došao reći, da se razumijemo nije ni morao, ali mislim da bi bio red, da se hoće kandidirati za predsjednika HOO-a. Čujem da i jedan moj potpredsjednik ima takve ambicije. Vidjet ću kakvo je raspoloženje u nacionalnim savezima, to će odlučiti hoću li se kandidirati ponovno. Ja znam što sam sve napravio, osnovao sam HOO, uveo sam ga i prije državnog priznanja Hrvatske u Međunarodni olimpijski odbor, odveo sam ga na olimpijske igre, postao sam član MOO-a, bilo je i silnih sportskih uspjeha, a da je bilo više novca, bilo bi i više sporta. Ali, to nije ovisilo o predsjedniku.</p>
<p> • Kako nam je krenulo na ovim Igrama, činilo se da će za nas biti bolje od svih dosadašnjih, no onda se u dva dana dogodio pravi »pomor« naših predstavnika. Jeste li razočarani?</p>
<p>- Razočaran? Ni govora. Mi još imamo aduta. Osmerac vesla za medalju, Nataša Vezmar naša je velika šansa, pa vaterpolisti. Ja sam iznimno zadovoljan mladošću koju imamo ovdje i za koju smo se opredijelili prije nekoliko godina. Duje Draganja, Blanka Vlašić, Ivana Brkljačić, Mario Ačić... svi su oni naša investicija za budućnost i iduće Igre u Ateni.</p>
<p>• S obzirom da je sport samo odraz općeg stanja u društvu, mi bilježimo solidne rezultate.</p>
<p>- Kada bi uistinu naš sport bio pravi odraz stanja u zemlji, onda bi nam sport bio katastrofalan, a nije.</p>
<p> • U samom ste vrhu svjetskog olimpijskog pokreta, Samaranchu su ovo zadnje Igre kao predsjedniku MOO-a. Zna li se tko će ga naslijediti?</p>
<p>- Ne, ima nekoliko kandidata. Lobira se na sve strane. Predizborna je kampanja tek počela.</p>
<p> • Je li istina da Samaranch za svog nasljednika gura princa Alberta od Monaca?</p>
<p>- Ma kakvi! On može biti predsjednik seljačke radne zadruge, ali male.</p>
<p> • A je li moguće da prvi put u povijesti na čelo MOO-a dođe žene, navodno Samaranch podržava i Amerikanku Anitu DeFrantz?</p>
<p>- Mislim da ne, to je Samaranchova pila naopako.</p>
<p> • Hoćete li se vi kandidirati za predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora?</p>
<p>- Bože sačuvaj! </p>
<p> • Zašto? Što to mora stajati iza potencijalnoga kandidata za Samaranchova nasljednika?</p>
<p>- Vlastiti ugled, ugled u olimpijskom pokretu i ugled u svijetu. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Još malo i žene će biti ravnoprave, ali sportski</p>
<p>Netko se dosjetio da Igre u Sydneyu napravi »još većima«, neformalno slaveći stogodišnjicu ženskog sporta na olimpijskim igrama / Žene počinju više sudjelovati igrama tek nastupom SSSR-a i njegovih satelita 1952. u Helsinkiju - njihova je žetva medalja prisilila Amerikance i ostale da se okušaju i u ženskim sportovima </p>
<p>U doba rekorda, traže se i sve moguće godišnjice koje također mogu »glumiti« rekorde. Tako se netko dosjetio da Olimpijske igre u Sydneyu napravi »još većima« slaveći (neformalno) stogodišnjicu (od Pariza 1904.) ženskog sporta na olimpijskim igrama.</p>
<p>Iako je Pierre de Coubertine, zaljubljen u helenističku kulturu, smatrao da ženama nije mjesto na olimpijskim igrama (na antičkim su igrama bile čak isključene iz gledališta), liberalniji je Pariz ipak ugostio 19 sportašica i to baš u sportovima koji su kasnije nestali s igara, tenisu i golfu. (Tenis se vratio 1988. a golf se, na čelu s Australcem Normanom, bori za povratak tog sad već svjetskog sporta). Kasnije je pridošlo plivanje i streličarstvo (također prekinuto).</p>
<p>Sve je to išlo veoma polako jer su se i pojedini sportski savezi restriktivno odnosili prema ženama u svojim sportovima. Tako, na primjer, iako je ženska atletika uvrštena na Olimpijske igre u Amsterdamu 1928. godine, nije je bilo na Evropskom atletskom prvenstvu 1938. u Torinu. Žene su morale imati svoje posebno prvenstvo, u Beču. </p>
<p>Žene počinju više sudjelovati na OI tek nastupom SSSR-a i njegovih satelita 1952. u Helsinkiju. Njihova je žetva medalja prisilila Amerikance i ostale da se okušaju i u ženskim sportovima. Od tada se ženski sportovi nezaustavljivo šire, i brojem sportova i brojem disciplina. Konačni je preokret napravljen kad se Juan Antonio Samaranch odlučio (proračunato ili ne, ne zna se) forsirati žene u olimpijskom pokretu, od aktivnih sportašica do sve većeg broja članica samoga Međunarodnoga olimpijskog odbora. (Bivša američka reprezentativka u maču, Annita DeFrantze, sadašnja potpredsjednica, ima izgleda da postane i nova predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora). Samaranch je zatražio da svi sportovi koji se kandidiraju za prijem u olimpijski pokret moraju imati ravnopravnost obaju spolova.</p>
<p>U Sydneyu, na stogodišnjicu, žena nema samo u tri od 28 sportova: boksu, bejzbolu i hrvanju, ali zato imaju svoja tri specifična sporta: softbol (smanjeni bejzbol), ritmičku gimnastiku i sinkronizirano plivanje. U Sydneyu su žene dobile pravo nastupa u triatlonu, taekwondou, a gimnastičarke i na trampolinu. Uz to su dobile još 23 pojedinačne discipline kao, primjerice, skok motkom ili bacanje kladiva u atletici. </p>
<p>Od 300 disciplina u kojima se u Sydneyu dijele medalje, 168 je za muške, 120 za ženske i 12 mješovitih. To je, za žene, čak 21 disciplina više nego dosad.</p>
<p>U Sydneyu, sportašice već sad čine 35 do 40 posto svih sportaša. Manjak očito ide na račun muslimanskih zemalja. Ovdje je u optjecaju gorka činjenica da je Saudijska Arabija u Sydney poslala čak sedam veoma skupih (i neuspješnih!) konja, ali ni jednu jedinu ženu. Pritom je veoma čudno da MOO ovdje nije dopustio nastup Afganistanu (to je ona nedostajuća, 200. zemlja) jer Talibani ne dopuštaju ženama da se bave sportom. A što je s ostalim arapskim zemljama? Nije valjda da i o tome odlučuje nafta?</p>
<p>Inače, Iranci su ipak imali jednu ne baš slabu predstavnicu u pucanju zračnim pištoljem, koja je, međutim, nastupila po muslimanskim propisima, pokrivena lica i očiju, u rukavicama. Jedna od velikih boraca za žene u sportu je upravo muslimanka, Alžirka Hasiba Bulmerka, iznenadna olimpijska pobjednica na 1500 m na OI 1992. u Barceloni. Ona je, međutim, nakon toga morala napustiti domovinu za koju je osvojila tu medalju i emigrirati na Floridu, jer su joj tamošnji vjerski fanatici prijetili, ni manje ni više, nego smrću.</p>
<p>Olimpijske igre očito nikad nisu bile niti će, barem dok opstaju, biti samo puki sport za rekorde i novac, kako bi to neki htjeli. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nataša Vezmar, najjača djevojka u selu!</p>
<p>Taekwondoašica Nataša Vezmar će na olimpijsko borilište izaći 30. rujna i to će biti njezin prvi i zdanji dan nastupa u Sydneyu - 12 će se djevojaka u teškoj kategoriji (od 67 kg naviše) od jutra do mraka boriti za medalje / Natašina je ambicija osvojiti odličje, a u budućnosti bi htjela učiti druge kako da učine isto</p>
<p>Uz osmerac koji će u nedjelju veslati u finalu, odbojkašice koje su osigurale nastup u četvrtfinalu te uz vaterpoliste koji svoje natjecanje tek započinju u subotu, Nataša Vezmar ostala je posljednji hrvatski adut za medalju, koju će u Sydneyu tražiti na tatamiju. Dvadesetrogodišnja taekwodoašica, koja pripada samom svjetskom vrhu u ovoj borilačkoj disciplini, ima iza sebe već cijelu zbirku medalja s kontinentalnog i svjetskih prvenstava. Dva je puta osvajala broncu na SP, prvakinja Europe bila je 1998. Njezina je sadašnja ambicija osvojiti olimpijsku medalju, a u budućnosti bi htjela učiti druge kako da učine isto.</p>
<p>Na olimpijsko će borilište izaći 30. rujna i to će biti njezin prvi i zdanji dan nastupa u Sydneyu. Dvanaest djevojaka u njezinoj teškoj kategoriji (od 67 kg naviše) borit će se od jutra (7 sati) do mraka (21 sat) za medalje. Ugledni američki časopis Sport Ilustrated u svojoj je predolimpijskoj progonozi Natašu Vezmar okitio srebrnom medaljom. Naša se reprezentativka slaže s takvom procjenom.</p>
<p>- Nisu to izvukli iz maloga prsta. Odlučivali su na temelju naših dosadašnjih rezultata. Međutim, ovdje je zaista nezahvalno bilo što prognozirati jer nema dirigiranog ždrijeba, dakle šešir može odlučiti da se dvije najbolje suprotstave međusobno već u prvom kolu.</p>
<p>I službeni bilten taekwondo natjecanja predstavlja Natašu kao potencijalnu osvojačicu medalja. I u olimpijskom joj selu, kaže, prilaze moguće suparnice i govore kako se nadaju da neće biti u istom dijelu ždrijeba s njom. Kažu da Nataša ima najjači udarac i da je uopće najjača od svih 12 djevojaka, lijepo je sportski razvijena, dugonoga, visoka je 180 cm i ima 76 kg. </p>
<p> • Tko će biti u prednosti, lakše ili teže djevojke?</p>
<p>- I jedne i druge imaju svojih prednosti, lakše su brže i pokretljivije, a teže jače udaraju i čekat će priliku iz kontre. Uglavnom, ona koja bude čvrsta, jaka, brza i pokretljiva imat će prednost, kaže Nataša, koja za najteže suparnice smatra Francuskinju Baverel, Kineskinju Chen Zhong, Ruskinju Ivanovu i Španjolku Ruiz.</p>
<p>Za nastup na Igrama naša se reprezentativka pripremala mjesec dana u Koreji, gdje je osvojila i dva turnira. Iako nije bila osobito zadovoljna korejskom turnejom, zbog nedostatka pravih sparing-partnera, kaže da su tamošnji treninzi bili izvrsni. Njezin je trener Ivica Klaić prezadovoljan formom svoje štićenice i kaže da je nikad nije vidio da tako dobro radi na treningu. Uskoro stiže dan kad će svoj rad poklušati oploditi na natjecanju. (R. E.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatska je spremna za suradnju s Europom</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan otputovao je u subotu u Veliku Britaniju na poziv Laburističke stranke, točnije njenih prvaka, britanskog premijera Tonyja Blaira i ministra vanjskih poslova Robina Cooka. Tijekom boravka u Londonu, koji će trajati do srijede, Račan će u svojstvu predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske sudjelovati u radu konvencije vladajuće stranke, a predviđeni su i bilateralni susreti s premijerom Blairom i ministrom vanjskih poslova Cookom, te razgovori u londonskoj burzi i osiguranju Loyd.</p>
<p>"Govorit ću o o zadaći drľavne vlasti u Hrvatskoj, revitalizaciji gospodarstva i jačanju demokratskih procesa, kao i spremnosti Hrvatske za europsku suradnju", izjavio je hrvatski premijer uoči odlaska iz zagrebačke zračne luke. Rekao je da je Hrvatska zainteresirana za regionalnu suradnju, ali takvu "koja je neće sputavati u tome da brľe ide u euroatlantske integracije, posebno u Europsku uniju". Račan će u govoru spomenuti i hrvatska glediąta o stanju u Europi i susjednim zemljama, a budući da će se članovima Laburističke stranke u utorak, dva dana nakon izbora u SRJ, u govoru će najvjerojatnije iznijeti miąljenje i o tome. Već sada moľe kazati kako se SRJ očigledno nalazi pred burnim periodom, ma kako zavrąili izbori.</p>
<p>Naglasivąi kako se na Bjelolasici nije dogodilo niąta spektakularno, Račan je ponovio zadovoljstvo svih članova Vlade raspravama koje su vođene u tom sportskom centru. "Suglasili smo se da u transformaciji drľavne uprave treba viąe, kako ja to volim kazati, promaje. A to znači da će u njoj ostati sposobni, ali i da će doći oni koji će joą bolje raditi na dobrobiti građana", komentirao je Račan. Kao jednu od glavnih tema susreta na Bjelolasici naveo je raspravu vezanu uz proračun i decentralizaciju vlasti s kojom će se lokalnoj samoupravi zajamčiti znatno veća prava. Na Bjelolasici je dogovoren i čitav niz operativnih poslova o kojima će, rekao je premijer, javnost biti obavijeątena već u četvrtak, nakon njegovog povratka iz Londona. Mnogi od dogovorenih poslova smjeraju na jačanje odgovornosti pojedinih članova Vlade.</p>
<p>Josip Antić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kučan očekuje pobjedu Drnovšekovih liberala</p>
<p>LJUBLJANA, 23. rujna</p>
<p> - Slovenski predsjednik Milan Kučan uvjeren je da će na skorašnjim parlamentarnim izborima koji se održavaju 15. listopada najviše mandata u Državnom zboru osvojiti liberalni demokrati bivšeg premijera Janeza Drnovšeka, ali upozorava na probleme ako bi se Drnovšek kao vjerojatni mandatar odlučio u vladu uključiti Socijaldemokrate (SDS) Janeza Janše. »Samo bi nešto iznimno dramatično moglo spriječiti liberalne demokrate da ne postanu relativni pobjednici na izborima i to zato jer su osam godina vodili koalicijske vlade i presudno obilježili današnju sliku Slovenije« rekao je Kučan u razgovoru za ljubljanski Dnevnik. Kučan je dodao kako je odlazak liberalnih demokrata i Drnovšeka u kratkotrajnu opoziciju nakon raspada prijašnje koalicije s Pučkom strankom za njih možda bio »sretna okolnost« jer je Bajukova vlada unatoč kratkoći svog mandata pokazala neke slabosti u djelovanju unatoč tome što je i ona imala proeuropski program za koji postoji nacionalni konsensus.</p>
<p> »U naporima Slovenije da dođe u Europsku uniju postoji kontinuitet, a velik dio onoga što Bruxelles ocjenjuje dobrim rezultat je osmogodišnje vladavine Drnovšeka« - izjavio je Kučan. On je izrazio nesklonost mogućnosti da u buduću vladu koju bi vodili Drnovšek i liberalni demokrati uđu Janšini Socijaldemokrati (SDS) kojima sadašnja ispitivanja daju položaj druge najjače stranke. Takva bi se koalicija - pojasnio je - »teško održala«, jer po Kučanu Drnovšekova stranka »pragmatična i ujedno liberalna« dok Janša gaji »ideološki tip politike«.</p>
<p> Na pitanje kome će nakon izbora povjeriti mandatarstvo za sastav nove vlade Kučan je odgovorio da će se odlučiti nakon konzultacija s predsjednicima stranaka i da će ga u odluci voditi prosudba o tome tko je sposoban sastaviti vladu koja će u parlamentu imati većinu potrebnu za »dovršenje projekata koji bitno utječu na budućnost Slovenije«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kardinal zahtijeva otpis dugova siromašnima</p>
<p>NEW YORK, 23. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uključujući se u raspravu o odgovornosti Sjedinjenih Država za uspostavu pravednijeg svjetskog poretka, osobito u odnosu bogatih prema siromašnijem dijelu dijelu svijeta, američki kardinal Bernard Law, nadbiskup Bostona uputio je apel američkoj Vladi i Kongresu da ubrza odluku o otpisivanju dijela duga najsiromašnijih zemalja na svijetu. Pozivajući se u vodećem američkom dnevniku Washington Postu na obveze koje pred katoličke vjernike stavlja Jubilarna 2000. godina, kardinal Law ukazuje da 30 najsiromašnijih zemalja na svijetu duguje bogatijim državama i međunarodnim financijskim organizacijama poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda više od 100 milijardi dolara. On podsjeća da idućih tjedana američki Kongres mora donijeti odluku o svojem udjelu u otpisivanju dugova. »To je posljednja prilika da se u ovoj jubilarnoj godini pruži nada milijunima ljudi u najsiromašnijim dijelovima zemljine kugle, upozorava bostonski nadbiskup kardinal Law. Američki udio u tome iznosi samo 435 milijuna dolara, koji znače mnogo onima kojima su potrebni, a sasvim mali teret američkom državnom proračunu. To je samo 0,03 posto od američkog državnog proračuna, a time bi se pokrile dvogodišnje američke obveze preuzete prošle godine na sastanku skupine G-7 u Kölnu.« Ako Kongres usvoji takvu odluku, kaže kardinal Law, to će okuražiti i druge zemlje koje imaju mnogo veće obveze prema predloženom programu pomoći najsiromašnijim zemljama.</p>
<p>Naglasak u kardinalovom obraćanju javnosti je međutim u činjenici što američki Kongres odugovlači s odlukom da se najsiromašnijim zemljama na svijetu otpiše spomenuta svota. »Meni je teško objasniti katoličkim biskupima, misionarima i humanitarnim radnicima u Africi i Latinskoj Americi zašto Sjedinjene Države obdarene tako veličanstvenim izvorima bogatstva i snažnim gospodarstvom oklijevaju pokloniti tako relativnu malu svotu novca. Oni su upoznati da će naš proračunski višak u idućem desetljeću iznositi nekoliko tisuća milijardi dolara«, kaže u Washington Postu bostonski nadbiskup. On podastire svoj osobni primjer iz njegove nadbiskupije, koja je nedavno otpisala 28 milijuna dolara duga svojim najsiromašnijim dužnicima.</p>
<p>Ukoliko bi se Kongres oglušio na svoje obveze, upozorava bostonski kardinal »to bi moglo imati poražavajući učinak«. Druge zemlje, slijedeći primjer Sjedinjenih Država također bi odbile otpisati dugove u skladu sa zaključcima skupine G-7. Kardinal Law ukazuje to na primjeru Hondurasa i Bolivije kojima je uskraćena pomoć zbog izostanka američke podrške. On doduše priznaje da otpisivanje dugova ne može riješiti problem siromaštva u tim zemljama, ali ako teret njihovih dugova ne bude radikalno smanjen, one neće moći iz začaranog kruga siromaštva u kojemu se sada nalaze.</p>
<p>Kardinal Law ukazuje da su nedavno i Senat i Predstavnički dom prilikom debate o pomoći najsiromašnijih zemalja na svijetu pokazali dobru volju, ali još uvijek je to ispod svote koju bi Sjedinjene Države trebale odobriti u tu svrhu. Kardinalov istup u Washington Postu usmjeren je na zadnje zasjedanje Kongresa u sadašnjem sastavu pred predsjedničke i djelomično kongresne izbore u studenome. On izražava nadu da otpis dugova najsiromašnijim zemljama svijeta u prenatrpanom dnevnom redu oba doma neće biti stavljeno na stranu i da će moći narodima Afrike i Latinske Amerike poručiti kako će njegova zemlja blagoslovljena u izobilju u Godini jubielja svojim skromnim doprinosom olakšati položaj siromašnih u najsiromašnijim zemljama na svijetu. Budući da katolici predstavljaju značajan dio američkog biračkog tijela, istup kardinala Lawa u najutjecajnijem američkom dnevniku ima snažnu predizbornu poruku. No pitanje je hoće li sadašnji sastav Kongresa, koji u oba doma kontroliraju republikanci ne baš skloni katoličkom dijelu Amerike, htjeti udovoljti kardinalovu apelu i u najsiromašnijim zemljama podići poljuljani ugled SAD-a. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Neslana šala Kwasniewskog</p>
<p>Kwasniewski može ostati bez dijela katoličkih glasova, ali to ne znači da će ih dobiti njegov protivnik Krzaklewski / U predizbornoj završnici dosad dosadna kampanja ipak dobila na dramatičnosti</p>
<p>VARŠAVA, 23. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prilično nezgodno za poljskog predsjednika Aleksandra Kwasniewskog započeo je finiš predizborne kampanje uoči predsjedničkih izbora koji će se u Poljskoj održati za tri tjedna. U reklamnom spotu koji je pripremio stožer šefa vladajuće desnice Mariana Krzaklewskog, u subotu je prikazana snimka kako su Kwasniewski i njegov ministar Marek Siwiec jednom prilikom parodirali gestu ljubljenja zemlje koju papa Ivan Pavao II. čini kad započinje posjetu nekoj zemlji. Video-kazeta s kompromitirajućim materijalom stigla je kao naručena izbornom stožeru Krzaklewskog, koji prema svim anketama daleko zaostaje za izuzetno popularnim aktualnim predsjednikom države. To je primjer staljinovske propagande kojom se pokušava posvaditi Kwasniewskog s katolicima, uzvraćaju predsjednikovi ljudi. No spot je već polučio prvi efekt: ostavku predsjedničkog ministra.</p>
<p>Iako se čitav događaj odigrao još prije tri godine u zračnoj luci u poljskom gradu Kaliszu, snimljeni materijal tek sad je prvi puta ugledao svjetlo dana. Vidi se kako šef predsjedničkog Ureda za nacionalnu sigurnost Siwiec silazeći iz helikoptera najprije rukom daje znak križa u smjeru ondje nazočnih dužnosnika, kao da ih blagoslivlje. Iza Siwieca izlazi Kwasniewski i u dobrom raspoloženju pita: Je li ministar već poljubio zemlju? Siwiec tada pada na koljena i, na isti način kako to običava činiti Sveti otac, ljubi zemlju.</p>
<p>Da je šala koju su izveli predsjednik i njegov bliski suradnik bila neukusna ocijenila je i većina ovdašnjih medija. Desnica sada nastoji izvući iz spota maksimum koristi, tvrdeći da čovjek koji javno vrijeđa Svetog Oca nije dostojan predstavljati državu. </p>
<p>Video snimka je iznenadila i razljutila i poljske biskupe. Biskup Jan Chrapek, koji je organizirao zadnje papine posjete Poljskoj izjavio je da ovakvim ponašanjem Kwasniewski sam isključuje mogućnost da bude predsjednik čitavog naroda. »Postoje određene granice koje se ne mogu prekoračiti i u ovom slučaju treba Kwasniewskome kazati odrješito 'Non possumus'", rekao je Chrapek.</p>
<p>Osim novog čudesnog oružja koje je Krzaklewskom došlo kao naručeno, u spotu su prikazane također scene s ovogodišnjeg posjeta Kwasniewskog jednom od groblja poljskih časnika u Rusiji, kad je predsjednik u nekoliko navrata zateturao. Dok su u predsjedničkom uredu probleme Kwasniewskoga s ravnotežom pokušali objasniti bolom u lijevoj potkoljenici, njegovi protivnici nisu ni časa sumnjali u to da je Kwasniewski tom prilikom malo više popio. </p>
<p>Neočekivani napad koji je na predsjednika države izveo stožer Krzaklewskog mogao bi, smatraju sociolozi, oduzeti Kwasniewskome dio birača. No pitanje je hoće li to donijeti pozitivne bodove Krzaklewskom, koji u svim anketama ne prelazi deset posto popularnosti, nasuprot 60 posto Kwasniewskog. U svakom slučaju dosad prilično dosadna izborna kampanja poprimila je iznenada dramatične tonove.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pred izbore u SRJ oglasio se zabranjeni Radio B292</p>
<p>Neobični mali oglasi u jeku predizborne šutnje / Tko će prvi proglasiti pobjedu: Milošević ili opozicija? / Opozicija poziva Beograđane na ulice poslije 20 sati da »zajednički prosleve izbornu pobjedu«</p>
<p>BEOGRAD, 23. rujna</p>
<p> - Drugi dan predizborne šutnje uoči nedjeljnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u SRJ i lokalnih u Srbiji u subotu protiče u poštovanju pravila da se mora obustaviti svaka politička aktivnost, reklamiranje kandidata i programa političkih stranaka, širenje propagandnog materijala. Neovisni dnevnik Danas objavio je među oglasima, na pola stranice i jedan ovakvog sadržaja: »Sve prijatelje, rođake i susjede pozdravljamo pjesmom 'Jedva čekam da nedjelja dođe', Miljenko, Radmila, Nataša, Milenko, Tanja, Nada, Žarko, Ivan«. Ovakav oglas nije kršenje pravila predizborne šutnje, ali skupina građana duhovito podsjeća čitatelje lista na nedjeljne izbore na kojima se odlučuje o sudbini zemlje.</p>
<p> Udruga neovisnih elektronskih medija ANEM obavještava slušatelje, putem oglasa u nevladinom tisku, na kojim frekvencijama i tv kanalima mogu pratiti program zabranjenog Radija B292 i drugih članica mreže, zahvaljujući pomoći partnerskih organizacija iz Pakta za stabilnost jugoistočne Europe. Ova neočekivana mogućnost iznenadila je građane, posebno Beograda, koji su zbog ukidanja neovisnih medija dugo bili u medijskoj izolaciji, a nekoliko dana prije izborne šutnje mogli su pratiti programe ANEM-a. To će biti posebno važno u informiranju građana o rezultatima izbora. Očekuje se naime da će dva glavna protivnička tabora - sada vladajuće Socijalistička partija i Jugoslavenska ljevice s jedne i Demokratska oporba Srbije (DOS), s druge strane, nastojati prvi objaviti svoju pobjedu. DOS za to ima puno manje tehničkih mogućnosti, pogotovo u Beogradu, te je pomoć ANEM-a dragocjena. DOS je pozvao građane da se po zatvaranju birališta, poslije 20 sati počnu okupljati na ulicama i trgovima da bi sačekali prve izborne rezultate, a potom proslavili pobjedu.</p>
<p> Stranke ljevice su, prije početka predizborne šutnje,osudile ovaj poziv građanima, ocijenivši da je to dio plana zapadnih obavještajnih službi da preko domaćih »agenata i izdajica« proglase pobjedu »NATO stranaka«, izazovu nerede i nasilno preuzimanje vlasti.</p>
<p> Predizborna tišina nije umanjila napetost i strah od svega što se može očekivati u noći proglašavanja prvih izbornih rezultata. Glavno je pitanje hoće li predsjednik Slobodan Milošević i njegove stranke priznati poraz koji najavljuju sva istraživanja javnog mišljenja. Za smirivanje javnosti trebala bi poslužiti izjava jugoslavenskog veleposlanika u Moskvi Borislava Miloševića, brata jugoslavenskog predsjednika, koju u subotu prenosi nevladin tisak. On je rekao da su »tvrdnje da će predsjednik Milošević pri bilo kakvom ishodu izbora ostati na funkciji netočne« i da će on »poštivati Ustav«. Netko je duhovito primijetio - a što ako veleposlanik Milošević ne poznaje dobro svojeg brata! (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uoči izbora SRJ protjerala 20 zapadnih novinara</p>
<p>BEOGRAD, 23. rujna</p>
<p> - Uoči nedjeljnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora SRJ je od dvadesetak stranih, uglavnom zapadnih novinara zatražila da napuste zemlju, iako su imali uredne vize. Tim povodom je francusko predsjedništvo EU-a objavilo priopćenje u kojemu »oštro osuđuje odluku jugoslavenskih vlasti donesenu uoči izbora, o neizdavanju akreditacija stranim novinarima i protjerivanju nekolicine, posebno novinara iz EU-a, među kojima su finski, njemački, švedski i portugalski, iako imaju vize«. EU je ujedno zatražila objašnjenje Beograda za takav postupak, pogotovo što novinarima nije dano nikakvo objašnjenje takve odluke.</p>
<p>U subotu je u cijeloj SRJ vladala predizborna šutnja. Udruga neovisnih elektronskih medija ANEM obavjestila je slušatelje, putem oglasa u nevladinom tisku, na kojim frekvencijama i tv kanalima mogu pratiti program zabranjenog Radija B292 i drugih članica mreže, zahvaljujući pomoći partnerskih organizacija iz Pakta za stabilnost jugoistočne Europe. Ova neočekivana mogućnost iznenadila je građane, posebno Beograda, koji su zbog ukidanja neovisnih medija dugo bili u medijskoj izolaciji, a nekoliko dana prije izborne šutnje mogli su pratiti programe ANEM-a. To će omogućiti da građani budu pravovremeno i istinito informirani o rezultatima izbora.</p>
<p>Promatrači procjenjuju da će se Miloševićevi i opozicijski mediji natjecati u tome tko će prvi objaviti rezultate izbora i svoju pobjedu. Oporba je već pozvala Beograđane da se u nedjelju poslije 20 sati okupe na beogradskim ulicama i trgovima »kako bi proslavili pobjedu oporbe«.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bodo Hombach obećao ukidanje sankcija, ako... </p>
<p>BERLIN, 23. rujna</p>
<p> - Sankcije koje su donesene protiv SRJ bit će ukinute u slučaju pobjede oporbe na nedjeljnim izborima, izjavio je koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Bodo Hombach za nedejljni broj njemačkog lista Bild. »Pakt o stabilnosti i dalje će još snažnije podupirati demokratske snage, civilno društvo i slobodne medije. Vrata europskoga doma otvorena su samo za demokratsku Jugoslaviju. Mogućnost izbora je sljedeći: otvaranje prema Europi ili daljnja izolacija«, rekao je Hombach dodajući da je uvjeren da će »srpski narod dati demokratski signal za otvaranje prema Europi«.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pardew: Jugoslavenski izbori nisu kosovski izbori</p>
<p>PRIŠTINA, 23. rujna</p>
<p> - Posebni savjetnik američkoga predsjednika i državne tajnice za razvoj demokracije na Balkanu, James Pardew, koji na čelu američkog izaslanstva boravi na Prištini, izjavio je kako jugoslavenski izbori nisu kosovski izbori i kako oni za sada neće imati velik utjecaj na politički razvoj događaja na Kosovu. Veleposlanik Padrew sudjelovao je u petak navečer u prigodnom obilježavanju početka emitiranja dva televizijska kanala u Prištini: Koha Televizija Vizion i Radio Televizija 21, preko kojih će građani Kosova po prvi put moći pratiti neovisne vijesti i informacije dviju nevladinih televizija. Otvaranje kanala pomogla je Američka agencija za međunarodni razvoj, a u realizaciju tih projekata, kojima je cilj ponuditi neovisne izvore informiranja uoči skorih lokalnih izbora, uloženo je 3,4 milijuna dolara.</p>
<p> Govoreći o nedjeljnim izborima Pardew je rekao kako je uvjeren da će Milošević pokušavati ukrasti glasove kao što je to učinio i ranije. Također je rekao kako su SAD ohrabrile vodstvo srpske oporbe u njihovim nastojanjima i poslije izbora, ocijenivši da će oporba tijekom izbornog procesa ojačati, dok će Milošević oslabiti. Neovisno o ishodu izbora u SR Jugoslaviji, SAD vjeruju kako će iz postojeće oporbe proizići jedna demokratska snaga koja će dugoročno imati svakako utjecaj i na razvoj događaja na Kosovu, istaknuo je Pardew. On je izrazio uvjerenost da će se predstojeći kosovski općinski izbori, zakazani za 28. listopada, odvijati bez većih problema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kremlj želi smijeniti Bernarda Kouchnera</p>
<p>Službena Moskva drži se naglašeno rezervirano prema izborima u SRJ: ne želi podržati kompromitiranog Miloševića, ali se boji i mogućeg dolaska Koštunice, jer bi time mogla izgubiti posljednjeg saveznika na Balkanu</p>
<p>MOSKVA, 23. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dok cijeli Zapad i posebno Evropa sa zebnjom iščekuju ishod nedjeljnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Miloševićevoj Jugoslaviji, službena se Moskva prema tim izborima odnosi naglašeno neutralno. Miloševićeva reputacija ne dopušta Kremlju da ga podrži, ali eventualna pobjeda Vojislava Koštunice izaziva u Moskvi strah zbog pretpostavke da je to političar koji može Srbiju usmjeriti prema zapadnoevropskim integracijama i NATO-u. A to bi značilo da će u tom slučaju Rusija izgubiti utjecaj i posljednjeg, makar i kompromitiranog, saveznika na Balkanu.</p>
<p> Istina, ruski je parlament poslao svoje promatrače na izbore (za razliku od zapadnih, Milošević je dopustio dolazak još i kineskih i ukrajinskih parlamentarnih promatrača), ali oni zasad šute i ne daju izjave. Izuzetak su jedino ruski liberalni mediji koji uvelike govore i pišu o predizbornoj atmosferi u Srbiji i Crnoj Gori i koji detaljno prenose stavove Zapada i NATO-a što će biti ako Milošević pobijedi ili falsificira svoj izborni uspjeh.</p>
<p> U takvoj situaciji, kad ne može i ne želi javno kritizirati niti podržati Miloševića ali ni Koštunicu, ruska se diplomacija - da ne ispadne iz političkih akcija na Balkanu - aktivno okrenula prema situaciji na Kosovu zaključujući da tu može izvući bodove ne gubeći ništa na svojoj međunarodnoj reputaciji. Tako se potkraj minulog tjedna, na kraju svog sudjelovanja u radu UN-a u New Yorku, ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov oštro okomio na Bernarda Kouchnera opužujući šefa misije UN na Kosovu da je uzrok i glavni krivac za neuspješan razvoj tamošnje mirovne operacije. Upućeni u Moskvi čak tvrde da će, odmah nakon izbora u Srbiji, Rusija službeno zatražiti od Vijeća sigurnosti UN smjenu Kuchnera, radom kojega je već dulje vremena nezadovoljna. Moskva je uvjerena da Kouchner, protivno rezolucijama UN-a, provodi politiku koja vodi daljem iseljavanju Srba s Kosova, a to znači da Kosovo može postati čisto albanskim krajem. U tom slučaju Kosovo bi se moglo odvojiti od Jugoslavije što može imati nepredvidive posljedice za cijeli Balkan. Napokon, Kremlj se nabrusio protiv Kouchenra i zato što je on bez odobrenja povisio svoj status i punomoćja na Kosovu. Kap strpljenja Moskve Kouchner je prelio nakon nedavnog incidenta s ruskim ambasadorom u Beogradu Valerijom Egoškinom, kojemu britanski vojnici više od jednog sata nisu dopustili da autom uđe na područje Kosova.</p>
<p> U Moskvi su uvjereni da zapadni partneri Rusije u Vijeću sigurnosti mogu podržati njezin zahtjev za smjenjivanje Kouchnera. Zapadu, smatraju, više odgovara da se odgovornost za brojne pogreške počinjenje radi normalizacije situacije na Kosovu svale na jednog čovjeka, činovnika Kouchnera, i tako umiri nezadovoljstvo Rusije.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Annan izvijestio Vijeće sigurnosti o stanju na Kosovu</p>
<p>NEW YORK, 23. rujna</p>
<p> - Jedna od glavnih zadaća prijelazne uprave UN-a na Kosovu (UNMIK) je razvoj demokracije i demokratskih tijela vlasti, a tome bez sumnje važan doprinos mogu dati predstojeći lokalni izbori, stoji uz ostalo u izvješću glavnog tajnika Kofija Annana Vijeću sigurnosti UN-a. Annan u dokumentu koji je objavljen u petak potvrđuje da će UNMIK nastaviti pripreme za slobodne i poštene izbore koji su zakazani za 28. listopada. »Ključ uspjeha (tih) izbora drže stanovnici Kosova«, napisao je Annan. »Pridružujem se posebnom izaslaniku UN- a u njegovu pozivu svim upisanim biračima da se odazovu i sudjeluju u izbornom procesu i glasovanju«, poručio je glavni tajnik UN-a.</p>
<p>Njegov glasnogovornik Fred Eckhardt je u petak najavio da će voditelj UNMIK-a Bernard Kouchner u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti izvjestiti o sadašnjim prilikama na Kosovu. Tada će već moći iznijeti i prve ocjene jugoslavenskih izbora koji će se održati u nedjelju, 24. rujna.</p>
<p>UNMIK je ranije bio protiv organiziranja jugoslavenskih izbora na Kosovu. Ta odluka je promijenjena dijelom zbog prigovora da se građanima uskraćuju temeljna ustavna prava, ali više zbog toga da međunarodna zajednica stekne bar djelomični uvid u ispravnost izbora. Tvrdi se da je Beograd tiskao oko 300.000 glasačkih listića na albanskom jeziku, a sumnja se da će režim Slobodana Miloševića manipulirati i tim dijelom izbornoga materijala. To je neizravno u petak potvrdio i Eckhardt kada je rekao da će KFOR i UNMIK »vrlo pažljivo pratiti« nedjeljne izbore i paziti da »SRJ ne napuhuje odaziv birača«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hidroelektrane odbijaju platiti Mostaru 500 milijuna DEM</p>
<p>MOSTAR, 23. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi nesporazumi na relaciji Grad Mostar - Elektroprivreda BiH oko (ne)dodjeljivanja dijela prihoda hidroelektrana na Neretvi za potrebe grada, unatoč ranije postignutom dogovoru, iznova su aktualizirali i neka »vruća« pitanja političke prirode o kojima se do sada uglavnom samo nagađalo. Dnevni avaz »razlaz« oko pola milijuna maraka, za koliko bi proračun Grada Mostara trebao biti bogatiji, znakovito naziva »Obradovićevom prijevarom Mostaraca« (Meho Obradović, direktor EP BiH, op. M.M.), otkrivajući kako se u pozadini svega krije zapravo politička borba za prevlast između Safeta Oručevića, s jedne strane, i Mehe Obradovića kao Bičakčićeva čovjeka i federalnog premijera Edhema Bičakčića s druge strane. </p>
<p>Cijeli slučaj, kad je o pravu riječ, završio je trenutačno na sudu, nakon žalbe EP BiH drugostepenom organu, Žalbenom vijeću Grada Mostara, a sve bi, tvrdi Oručević, definitivno mogao presjeći Ured visokog predstavnika (OHR) i to u korist Mostara. Znatno zanimljivija u ovom trenutku ipak je politička borba, odnosno »predstava pod kišobranom SDA«, kako to vidi Oslobođenje. U pozadini svega navodno je i sam lider SDA Alija Izetbegović za kojega se tvrdi kako je sugerirao da se udovolji zahtjevima gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića, a i međunarodna je zajednica, procjenjuje se, na Oručevićevoj strani. </p>
<p>No, borba protiv Edhema Bičakčića i njegova moćnog energetskog lobija nije ni malo lagana, jer se Oručević snalazi u situaciji da se mora »tući« s federalnim premijerom a ipak pritom paziti da »neki zalutali metak ne okrzne i Aliju Izetbegovića«. Naime, ako bi se takva neopreznost dogodila i cijeli slučaj »okrznuo« i samog Izetbegovića, nema sumnje da bi Oručević sebi »na vrat« natovario cijeli SDA, stranku s kojom se, javna je tajna, već neko vrijeme rastaje, ali to nikako da i službeno potvrdi. </p>
<p>Za Safeta Oručevića, procjena je većine ovdašnjih komentatora, vjerojatno nije prijeporno treba li napustiti SDA, koliko ga muči dvojba bi li to automatski označilo sukob s karizmom Alije Izetbegovića. A bez Izetbegovićeve potpore nesumnjivo da bi Oručević doveo u pitanje svoj položaj »prvoga u Mostaru«, što mu je daleko draže nego biti »zadnji u Sarajevu«. Zato i sukob oko mostarskih hidroelektrana i jest znatno više od borbe za pola milijuna maraka. To je istinski ispit za Oručevića ostaje li ili odlazi iz SDA: ako izgubi borbu protiv Obradovića i Bičakčića u najnovijem sporu, morat će obznaniti da odlazi iz SDA ili pokunjeno prihvatiti da je manji od Edhema Bičakčića. U ništa manjoj dvojbi je i sami SDA: ili će sačuvati Oručevića, ili će se kockati da zbog njega izgubi cijeli Mostar. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kučan o odnosima s Hrvatskom i SRJ</p>
<p>LJUBLJANA, 23. rujna</p>
<p> - Otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske nastala su nakon raspada Jugoslavije, a vrijeme za njihovo rješavanje bit će nakon što se u Sloveniji formira nova vlada, izjavio je u razgovoru za ljubljanski Dnevnik od subote slovenski predsjednik Milan Kučan. »Zadnjih godina u tim stvarima nije bilo pomaka, a sadašnje predizborno vrijeme za to nije primjereno. Nakon izbora će na ozbiljnom testu biti i naša i hrvatska zrelost da se ta pitanja riješe i njima ne opterećuje Europsku uniju ili čak UN« - rekao je Kučan. Po njegovim riječima još otvoreni problemi nastali »razdruživanjem« bivše zajedničke države jesu - »nuklearka Krško, Ljubljanska banka, obilježavanje granice i određivanje granice na moru.«</p>
<p> Govoreći o nedjeljnim izborima u SRJ, Kučan je rekao da je »moguće pa i vjerojatno je da će Milošević krivotvoriti izbore, ali to ne može biti opravdanje za opoziciju koja je imala niz godina da nastupi jedinstveno, s jasnim alternativnim programom«. Prema njegovim riječima, Milošević sada traži sve moguće načine da sačuva svoj politički položaj i svoju fizičku egzistenciju i zato ne bira sredstva. »Stvari su dovedene do kraja, pa se može računati sa svime, pa i s najmanje poželjnim završetkom drame koja traje već petnaest godina - građanskim ratom«, kaže Kučan.</p>
<p> Na pitanje je li lakše najaviti rezultat izbora u Sloveniji ili Srbiji, Kučan je odgovorio da će se u Sloveniji državni prioriteti određeni plebiscitom o osamostaljenju nastaviti izvršavati bez obzira na raspodjelu glasova strankama, dok u Srbiji rezultat izbora bez obzira kakav će biti sam po sebi »ne donosi sasvim jasni tijek događaja«, ali da će vjerojatno doći do Miloševićeve pobjede. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Carina i SFOR zajednički protiv šverca</p>
<p>(»Nitko ne zna na koliko je mjesta hrvatska granica »šuplja««, Nedjeljni Vjesnik, 17. rujna 2000.) </p>
<p>Budući da je Nedjeljni Vjesnik 17. rujna 2000. godine, kao tvrdnju Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske, odnosno ravnateljice mr. Katarine Bakije, objavio da je SFOR leglo šverca, molimo vas da objavite i sljedeće objašnjenje:</p>
<p>Carinska uprava nema nadležnost za kontrolu robe koja u Hrvatsku stiže na adresu SFOR-a, tj. u SFOR-ove baze te niti je niti može davati kvalifikacije o učestalosti ili razmjerima mogućeg krijumčarenja. Slučaj koji je u članku opisan je pojedinačni slučaj (već poznat hrvatskoj javnosti) hrvatskog dobavljača koji je zlorabio dobavu robe za SFOR te hrvatskoj carini prikazao da je cijela carinskom plombom, zaštićena pošiljka samo za potrebe SFOR-a, te u carinskoj deklaraciji naveo krivu vrijednost uvezene robe. Provjerom je bilo ustanovljeno kako je ta sporna pošiljka završila u drugom skladištu, ne SFOR-ovom i kako je bilo riječi o krijumčarenoj robi visoke vrijednosti (cigarete, alkohol, tehnička roba), a počinitelji su sami skinuli carinska obilježja (plombu) te iskrcali spornu, krijumčarenu robu. Slučaj je upozorio da su moguće sprege hrvatskih dobavljača i pojedinih djelatnika SFOR-a u Hrvatskoj, ali Carinska uprava niti ravnateljica mr. Katarina Bakija, nikada nije generalizirala slučaj u smislu na koji je to učinjeno u spornom članku u Nedjeljnom Vjesniku.</p>
<p>Napominjemo da su SFOR u Hrvatskoj i Carinska uprava zajednički razmotrili opisani slučaj te se suglasili da se unaprijedi zajedničko praćenje i kontrola uvoza robe u Hrvatsku, kao i provoza robe kroz Hrvatsku, za potrebe SFOR-a kroz Hrvatsku kako se takvi slučajevi ne bi ponovili.</p>
<p>Za Ministarstvo financija RHSanja Marđetko-Kurečić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Umirovljenicima osigurati obećano</p>
<p>(»Postoje ljudi koji su se odlično snašli i oni kojima još pola šake riže znači mnogo«, Nedjeljni Vjesnik, 17. rujna 2000.) </p>
<p>Javljam se u svezi članka objavljenog u Nedjeljnom Vjesniku od 17. rujna o.g. (Marijana Matković »Postoje ljudi koji su se odlično snašli i oni kojima još pola šake riže znači mnogo«).</p>
<p>Moja supruga i ja spadamo u red građana Republike Hrvatske koji su umirovljeni u Republici BiH, s napomenom, da smo mi, kao Hrvati, prije nešto više od pet godina morali doći u matičnu zemlju, iz poznatih razloga, gdje smo do 30. travnja 2000. godine primali mirovinu (za jednu trećinu manju od naših kolega u Hrvatskoj), a ukupno imamo 72 godine radnog staža i do sada je mirovina bila naša jedina imovina. Inače, u Banja Luci smo ostavili trosoban stan, garažu, kuću za odmor, automobil i 30 tisuća DEM stare devizne štednje, koju nitko u matičnoj zemlji nije želio registrirati kao imovinu hrvatskih državljana.</p>
<p>Odgovor ministra D. Vidovića, na pitanje novinarke Matković (»Činjenica da je Mirovinski zavod obustavio isplatu prije potpisivanja Ugovora o socijalnom osiguranju i da nitko nije pozvao te umirovljenike da se jave centrima za socijalnu skrb, ako im egzistencija bude dovedena u pitanje«), ponukao me da se javim za rubriku »Reagiranja čitatelja«.</p>
<p>Zar prva rečenica u ministrovu odgovoru da »Baš ništa što ste rekli nije točno« ne ukazuje na nespremnost uvaženog dužnosnika da se ovoj kategoriji hrvatskih umirovljenika trajno riješi pitanje isplate mirovina, dok dalji opširan odgovor potvrđuje vrludanje politike, kako riješiti ovaj ne tako mali problem te niz poluistina i uvrijeda. Kazati danas hrvatskoj javnosti da je isplata ovih mirovina kroz osam godina (1992.-2000.) potpuno nelegalan posao, jer za isplatu nije bilo zakonske osnove, je uistinu preuranjeno, dok o tome ne kaže svoju riječ Ustavni sud RH.</p>
<p>Pravni stručnjaci Mirovinskog zavoda na ovo pitanje su u više navrata davali odgovore da se mirovine ostvarene u republikama bivše SFRJ isplaćuju poslije preuzimanja temeljem Zakona o isplati (»Narodne novine« br. 96/93) i nakon toga usklađuju prema općim aktima Mirovinskog zavoda, uključivo i dodatak na mirovinu ustanovljen do konca 2002. g. (»Narodne novine« br. 102/98).</p>
<p>Iznijeti, da su mirovine stečene u drugoj zemlji, a radi se o umirovljenicima koji su umirovljeni do 1992. g., dakle u zajedničkoj državi i po istom zakonu, koje je Mirovinski zavod RH preuzeo temeljem i danas važećih zakona, a na osnovu rješenja SIZ-a Penzijskog i invalidskog osiguranja R. BiH i potvrda o visini mirovina za mjesec 12/91 i 01/92., a ne sačekati postupak sukcesije, tim prije što su se sukcesione komisije RH i BiH još 1997. godine sporazumjele da se pitanje umirovljenika regulira na bazi reciprociteta, je također preuranjeno, jer u članku 4. Zakona (NN 96/93) stoji da RH s pojedinim republikama bivše SFRJ to pitanje može riješiti i na drugi način.</p>
<p>Kada je u pitanju broj umirovljenika, pri čemu ministar Vidović izražava spremnost isplaćivati 7,5 tisuća mirovina za naše umirovljenike RBiH, očito je da su ga djelatnici Mirovinskog zavoda pri dolasku na novu dužnost pogrešno informirali, jer je RH na dan 9. lipnja 1992. godine imala u RBiH 12.800 umirovljenika (»Večernji list« od 9.6.92. I. Pavković pomoćnik direktora REMIORH). Ovom broju treba pridodati umirovljenike srpske nacionalnosti koji su pravo na mirovinu stekli do 1991. godine, a kasnije su napustili RH i danas žive u RBiH. Na taj način bi se realno utvrdilo tko koliko duguje ili potražuje po osnovi mirovina između ove dvije države.</p>
<p>Kako se ovo tako važno pitanje pokušava riješiti na osnovu popisa ili spiskova, a ne na osnovu valjanih »potvrda o životu« ovjerenih od strane nadležnih institucija obje države. Nije moguće izražavati sumnju da su tri tisuće umirovljenika sporni i da tako postoji mogućnost da su oni varali Hrvatsku. Konstatacija da je najveći broj umirovljenika preuzet od strane Mirovinskih fondova RBiH je farsa i privid da se nešto radilo po pitanju isplate mirovina iz BiH, a stvarno stanje je takvo da su od 1. svibnja do danas isplaćene 4.300 mirovine iz Mostara (za svibanj, lipanj i srpanj) i 5.400 mirovina za svibanj iz Sarajeva, dok 11.300 umirovljenika nije dobilo ništa.</p>
<p>Informacija da Mirovinski zavod ne pregovara s Javnim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje tzv. Republike Srpske u Bijeljini nije točna jer je pomoćnik ministra otputovao u Banja Luku 30. kolovoza 2000. godine na nastavak pregovora po pitanju mirovina, ali evo sada prvi puta čujemo od ministra Vidovića da tzv. Republika Srpska odbija isplatiti mirovine.</p>
<p>O apelima koje je navodno ministar Davorko Vidović više puta javno upućivao umirovljenicima iz BiH, da se jave u centre za socijalnu skrb, ne znaju ni centri ni umirovljenici, a pitanje mirovina ionako nije humanitarnog karaktera.</p>
<p>Na kraju smatram i preporučio bih ministru Davorku Vidoviću, da na prvoj sjednici Vlade predloži da se zaključak od 13. travnja 2000. stavi izvan snage, sve dok se ne ratificira takav sporazum sa susjednom državom, koji će garantirati svim umirovljenicima iz BiH s prebivalištem u RH sadašnji nivo mirovina, koju nam je isplaćivala bivša vlast, a koju isplaćuje i sadašnja vlast Hrvatima iz Vojvodine, jer je to jedini način da se svim umirovljenicima iz BiH osigura kakva takva egzistencija ili, kako je to lijepo rekao gospodin Ivica Račan na Saboru 10. svibnja 2000. godine »da je Vlada preuzela na sebe obvezu da građanima koji se ne žele(!?) vratiti u tzv. Republiku Srpsku osigura uvjete za život dostojan čovjeka«.</p>
<p>MIROSLAV VUČKOVIĆBEDEKOVČINA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Heraku prijeti 15 godina zatvora, a Kutle bi lako mogao biti oslobođen </p>
<p>Suđenje Miroslavu Kutli počinje 3. listopada, a bivšem ministru turizma Ivanu Heraku dan kasnije, no idućih se mjeseci očekuje i čitav niz drugih sudskih procesa protiv osumnjičenih za gospodarski kriminal </p>
<p>BORIS OREŠIĆ</p>
<p>Najpoznatijem stanaru Okružnog zatvora u Remetincu, Miroslavu Kutli koji je priveden 3. veljače, suđenje počinje 3. listopada, odnosno točno pola godine otkako se nalazi u pritvoru. Dan kasnije, 4. listopada, u Puli počinje suđenje i bivšem ministru turizma Ivanu Heraku koji je priveden 27. siječnja, kada je iz ministarske fotelje prebačen ravno u pritvor. </p>
<p> Kako kažu odgovorni u Državnom odvjetništvu, vrlo je teško procijeniti hoće li Kutle biti proglašen krivim. Naime, za razliku od Heraka kojeg optužnica tereti kao izvršitelja kaznenog djela, Kutle se spominje kao - poticatelj na kaznena djela u poduzeću »Tisak«, obrazlažu za Nedjeljni Vjesnik u Državnom odvjetništvu ističući da je moguće da dobije oslobađajuću presudu. Ako, pak, bude proglašen krivim, lako je moguće da »dobije« uvjetnu kaznu. </p>
<p>Heraka se, saznajemo u Županijskom odvjetništvu u Puli, tereti za šest kaznenih djela. Bude li proglašen krivim, za svako od njih odredit će mu se posebna kazna, nakon čega će mu se izreći konačna jedinstvena kazna koja ne može biti veća od 15 godina zatvora. Kako saznajemo, ako se Heraka proglasi krivim, nema praktički nikakve šanse da umjesto zatvorske kazne dobije uvjetnu. Prvog dana suđenja Heraku, 4. listopada, čitat će se optužnica, a saslušanje svjedoka zakazano je za 18., 19. i 20. listopada. </p>
<p> Općinsko odvjetništvo u Zagrebu, pak, ovih dana razmatra spise u slučaju Gucić. Odvjetništvo je podatke iz kaznene prijave u četvrtak poslalo na obradu Financijskoj policiji koja bi daljnjom istragom trebala utvrditi još neke pojedinosti o Gucićevom bankarskom i dioničarskom poslovanju. Gucića se tereti da je na štetu tvrtke NIK drugim tvrtkama isplatio iznose od 40, 29, 16 i 105 milijuna kuna. Kao što je poznato, Josipu Guciću je određen pritvor u koji će biti priveden čim bude uhićen, budući da je za njim još 14. lipnja raspisana tjeralica. </p>
<p>Riječ je o trojici vjerojatno najzanimljivijih ljudi u Hrvatskoj kojima sudska tijela tek trebaju dokazati krivnju pa će suđenje Kutli i Heraku zasigurno izazvati veliku medijsku pozornost. </p>
<p>Podsjetimo, kako je utvrđeno, tvrtki Midinvest iz Poreča, čija je vlasnica Herakova supruga, Ministarstvo turizma protuzakonito je uplatilo dva milijuna kuna namijenjena hotelskim poduzećima Imperijal na Rabu i Zlatni rat na Braču. Kutlu se, zajedno s još 12 osoba, tereti za kaznena djela kojima je tvrtka Tisak oštećena za 47 milijuna kuna.</p>
<p>Josipa Gucića, koji je uoči podizanja optužnice pobjegao u Njemačku, njegova sina Zvonimira i Krstu Romića, bivšeg direktora NIK-a, tereti se da su nezakonito potrošili 40 milijuna kuna kredita koje su uzeli u Zagrebačkoj i Privrednoj banci. Iz tvrtke NIK spomenuta su trojica u druge Gucićeve tvrtke ilegalno prebacili 195 milijuna kuna. Kad se tome pribroje sadržaji ostalih kaznenih prijava protiv Gucića, ispada da je kroz razne financijske malverzacije niz tvrtki oštetio za ukupno 1,2 miljarde kuna. </p>
<p>Među tajkunima protiv kojih Državno odvjetništvo provodi istrage treba spomenuti i Stipu Gabrića Jamba protiv kojeg je podignuta prijava da je oštetio tvrtku »Razvitak« iz Metkovića za 43 milijuna kuna, Antu Novalića koji je iz osječke Gradske banke »isisao« 35 milijuna kuna, Željka Miketića kojeg se tereti za cijeli niz kaznenih djela te Mladena Jakopca koji je, prema kaznenoj prijavi, zlorabio položaj i pritom nezakonito stekao 6 milijuna kuna. Među posljednjima u nizu privedenih kojima bi se trebalo suditi zbog gospodarskog kriminala je Slavko Canjuga, stariji brat mnogo poznatijeg Zlatka, koji je osumnjičen da je Tvornicu plinskih turbina iz Karlovca oštetio za 14,5 milijuna kuna. </p>
<p>Crna lista time nipošto ne prestaje. Od 27. siječnja, odnosno nakon Herakova privođenja, podignuto je toliko prijava da bi se imenima osumnjičenih mogla napuniti cijela novinska stranica. Kutle i Herak među prvima su uhićeni, a oni će i probiti led kad su u pitanju sudski procesi. Nagađanja o njihovu ishodu veoma su nezahvalna tema, ili barem tako tvrde uvaženi pravnici s kojima smo razgovarali, a koji su htjeli ostati anonimni. Dobra obrana može mnogo učiniti, no ipak, slažu se naši sugovornici, velikih iznenađenja ne bi smjelo biti.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U petak se na Jakuševcu spaljuje 400.000 kutija zaplijenjenih cigareta</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Točno u podne, u petak, 29. listopada, u spalionici PUTO na zagrebačkom smetlištu na Jakuševcu počet će spaljivanje 400.000 kutija cigareta. Riječ je cigaretama zaplijenjenim od sredine svibnja do rujna u raznim akcijama Ministarstva financija, koje i organizira spaljivanje.</p>
<p>Kako doznajemo u Ministarstvu financija, zaplijenjene ilegalne cigarete i ovaj će se put spaljivati javno pred očima brojnih novinara, fotoreportera i snimatelja. To je prvo spaljivanje ove godine, a obavit će se na istom mjestu gdje je po sličnom scenariju velika količina zaplijenjenih cigareta prvi put javno uništena prije dvije godine.</p>
<p>Većinu od 400.000 kutija koje će završiti u posebnim pećima, porezni inspektori zaplijenili su na tržnicama, dok je dio otkriće carinika na graničnim prijelazima. Ti su duhanski proizvodi, dobrim dijelom proizvedeni u Rovinju, u Hrvatsku ušli ilegalnim putevima, a u Ministarstvu financija ističu da se državi ne isplati takve cigarete legalizirati i vratiti na tržište. Naime, u tom bi slučaju svaku kutiju trebalo otvarati kako bi se nalijepile službene markice. Također, jednom dijelu cigareta istekao je rok upotrebe, dok su one poznatih svjetskih marki, poput Marlbora ili Winstona, zapravo kopije veoma sumnjive kvalitete. </p>
<p> To su potvrdile i laboratorijske analize cigareta za koje je utvrđeno da su otrovne te da je konzumiranje tih proizvoda (koji nemaju veze s markom otisnutom na ambalaži) veoma opasno za ljudsko zdravlje! </p>
<p> U Poreznoj upravi Ministarstva financija kažu da je cigareta bez markica na tržnicama svakim danom sve manje, što dokazuje da se mjere borbe protiv šverca uspješno provode. Kontrole se, najavljuju, još većim intenzitetom nastavljaju pa će lov na švercere trajati 24 sata. U subotu prijepodne je tako provedena akcija na Trešnjevačkom trgu u Zagrebu, pri čemu su podnesene prekršajne prijave protiv više osoba. </p>
<p>Ipak, švercane robe, u prvom redu cigareta, alkoholnih pića i tehničke robe, na tržištu još uvijek ima mnogo. Prema nekim procjenama, skoro svaka druga kutija cigareta koja se popuši u Hrvatskoj, nema kontrolnu markicu Ministarstva financija. Državni proračun time je oštećen za veliki prihod od posebnih poreza na cigarete. Naime, u Poreznoj upravi priznaju da nedavno povećanje trošarina na cigarete nije donijelo očekivane financijske rezultate, jer je od početka godine naplaćeno osjetno manje trošarina nego što je bilo planirano. </p>
<p>Protiv švercera koje se uhvati u prodaji cigareta podnose se prekršajne prijave, roba im se trajno oduzima, a slijede im i novčane kazne od najmanje 40.000 kuna. Za one kod kojih se nađu veće količine cigareta, predviđene su i zatvorske kazne. U Ministarstvu financija otkrivaju da su u protekla četiri mjeseca zbog nezakonite prodaje cigareta podnesene kaznene prijave protiv 667 osoba te su izrečene novčane kazne u iznosu od skoro milijun kuna. (Boris Orešić)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Otkriven vozač koji je teško ozlijedio sedmogodišnjaka </p>
<p>DUBROVNIK, 23. rujna</p>
<p> - Dubrovačka je policija otkrila identitet vozača koji je 15. rujna na otoku Korčuli uzrokovao prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđen sedmogodišnji L. M. iz Žrnova. </p>
<p>Prema informacijama iz PU dubrovačko-neretvanske čiji su djelatnici postupali po liječničkoj svjedodžbi zaprimljenoj 22. rujna, došlo se do saznanja da je navedenoga dana oko 14.15 sati N. T. (23) iz Žrnova upravljao automobilom »zastava 750« registarskih oznaka DU 347-BD kroz korčulansko mjesto Žrnovo. Dolaskom na predio zvan Brdo zbog brzine neprimjerene uvjetima i stanju kolnika, neoprezni je vozač prednjim dijelom vozila udario sedmogodišnjeg pješaka L. M.</p>
<p>U nezgodi je dječak zadobio teške tjelesne ozljede, a riječ je, doznaje se, o prijelomu bedrene kosti. Ozlijeđeni dječak je nakon ukazane liječničke pomoći u Domu zdravlja Korčula prevezen i zadržan na daljnjem liječenju u dubrovačkoj Općoj bolnici. Policija će nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu podnijeti posebno izvješće, stoji u priopćenju iz PU dubrovačko-neretvanske. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kod Drniša nađeni Turci, Iranci i Romi</p>
<p>ŠIBENIK, 23. rujna</p>
<p> - U posljednja tri dana više je stranih državljana bez osobnih dokumenata pokušalo ilegalno prijeći državnu granicu između BiH i Hrvatske. Na autobusnom kolodvoru u Drnišu, djelatnici tamošnje policijske postaje su u autobusu koji prometuje na relaciji Makarska-Zagreb zatekli skupinu stranih državljana bez osobnih dokumenata koji su ilegalno prešli granicu RH. Radilo se o šest državljana Irana, pet muškaraca i jednoj ženi s dvoje malodobne djece. </p>
<p>U autobusu je bez dokumenata zatečena i jedna Romkinja, državljanka SR Jugoslavije, koja je sa sobom vodila četvero malodobne djece od 2, 7, 10 i 13 godina starosti. Svi su državnu granicu prešli pješice, izvan službenog graničnog prijelaza i to na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Prekršajni sud u Drnišu ih je sve novčano kaznio i svi su prebačeni preko graničnog prijelaza Strmica nedaleko Knina u BiH. Isto tako, na autobusnom kolodvoru u Drnišu ovih je dana u autobusu koji prometuje na istoj relaciji otkrivena skupina od šest državljana Turske, starosti između 17 i 26 godina. Oni su sa sobom imali osobne iskaznice, ali ne i putovnice. Policija je i za njih utvrdila da su granicu prešli na području Splitsko-dalmatinske županije, pa su i oni prebačeni u BiH. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Međimurje na udaru 170 ilegalaca</p>
<p>ČAKOVEC, 23. rujna</p>
<p> - Na području Međimurske županije ne popušta pritisak ekonomskih migranata iz afričkih, azijskih i balkanskih zemalja koji na putu prema nekoj od zapadnoeuropskih država iz Hrvatske pokušavaju protuzakonito prijeći u Sloveniju.</p>
<p> Razmjerno dugačka »zelena granica« između Hrvatske i Slovenije, bregovita i šumovita, pogodna je za ilegalno prelaženje granice, a nažalost se i sve više Međimuraca bavi protuzakonitim prebacivanjem stranaca. Oni uz visoku novčanu naknadu preuzimaju strane državljane u Zagrebu, Varaždinu ili Čakovcu i onda ih pokušavaju na poznatim im mjestima, uglavnom u noćnim satima, prebaciti u Sloveniju.</p>
<p>U proteklih 10 dana djelatnici PU međimurske zatekli su na samoj graničnoj crti ili pak u dubini teritorije čak 170 stranih državljana, koji su pokušali ili imali nakanu prijeći iz Hrvatske u Sloveniju izvan graničnih prijelaza. Protiv svih je proveden upravni i prekršajni postupak, a riječ je o strancima bez ikakvih dokumenata. Rastući broj ekonomskih migranata koji se preko Međimurja pokušavaju domoći zapadnoeuropskih zemalja, značajno opterećuje PU međimursku i Prekršajni sud u Čakovcu. Zbog toga iz PU međimurske već dulje vrijeme predlažu izmjene Zakona o kretanju i boravku stranaca kao i nekih drugih propisa. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Slovenska policija na Bregani u Hrvatsku vratila 20 Kineza</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Djelatnici slovenske policije u petak su oko 18.30 sati, na graničnom prijelazu Bregana, sukladno dogovoru Slovenije i Hrvatske o prihvatu osoba na zajedničkoj državnoj granici, vratili u Hrvatsku 20 kineskih državljana.</p>
<p>Prema izjavama samih Kineza, oni su još 15. rujna zrakoplovom stigli u Beograd, nakon čega su već dan kasnije, 16. rujna, preko njima nepoznatog graničnog prijelaza, ilegalno ušli u Hrvatsku, sakrivši se tik ispod cerade u teretnom prostoru kamiona koji je bio podijeljen na dvije etaže.</p>
<p>U večernjim satima, dana 21. rujna, krenuli su put Slovenije, gdje ih je u blizini mjesta Grdanjci nepoznati vozač kamiona predao hrvatskome državljaninu Dubravku H. On ih je, pak, preveo preko rijeke Bregane, na mjestu niskog vodostaja gdje su ilegalno, i barem nakratko, uspjeli prijeći hrvatsko-slovensku granicu. Međutim, njihov boravak u Sloveniji nije potrajao dugo, jer ih je ubrzo uhvatila slovenska policija.</p>
<p> Nad Dubravkom H., koji je Kinezima, među kojima je i sedam maloljetnika te pet žena, poslužio kao »turistički vodič«, istraga još traje. (A. K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dva razbojstva - jedan uspjeh </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Za nepoznatog razbojnika, koji je u petak poslijepodne na području Novog Zagreba izvršio dva razbojstva u razmaku od samo petnaestak minuta, petak očito nije baš najsretniji dan u tjednu, jer mu je uspjelo - tek jedno.</p>
<p>Kako pokazuje policijsko izvješće, nepoznati muškarac prvo je oko 16.30 sati ušao u trgovinu »Union« u Ulici Vijenac Frane Gotovca 12, i od prodavačice Dragice B. (45) zatražio cigarete. Kako nije izvukao novac, prodavačica nije htjela otvoriti blagajnu pa je razbojnik iz pojasa izvukao pištolj i zaprijetio joj. Prodavačica se odmakla od blagajne, a on ju je pokušao otvoriti udarajući nasumice po tipkama. Na njegovu žalost, blagajna s novcem nije se otvorila što ga je ražalostilo i natjeralo u bijeg. No, ne zadugo...</p>
<p>Naime, svega 15 minuta kasnije, jedan je razbojnik, a u policiji sumnjaju da je riječ o istoj osobi, ušao u trgovinu »Trešnja« smještenu u ulici Velog Jože u Botincu, vlasništvo Ivice K. (42). Od prodavačice Jasminke K. (40), inače vlasnikove supruge, nepoznati je zatražio cigarete, no kako joj je izgledao sumnjivo, ona je to odbila učiniti, nakon čega je, baš kao i u prethodnom razbojstvu, izvukao pištolj i naredio da mu preda novac iz blagajne. Prodavačica se usprotivila pa je na kraju to morao izvesti sam, odnijevši pritom oko 3.100 kuna. (A.K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U jednoj noći u Zagrebu ukradeno ąest automobila vrijednih viąe od milijun kuna</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Ako je suditi po broju izvjeąća zagrebačke policije, vlasnici skupocjenih automobila na području grada imaju ovih dana itekako mnogo razloga za brigu. Naime, samo tijekom noći s četvrtka na petak kao i u petak ujutro, (riječ je, dakle, o svega petnaestak sati), lopovi su ukrali čak ąest automobila ukupne vrijednosti veće od milijun kuna. </p>
<p>Na osobito snaľnom udaru proąlih su dana bila vozila marke "audi A6". U petak ujutro ukradena su tri, od čega čak dva vozila - s istoga parkiraliąta!</p>
<p> U razdoblju između 8.30 i 15.30, s parkiraliąta u Fallerovom ąetaliątu 22, na Treąnjevci, nestali su "audi A6 2.8 Quattro" u vlasniątvu tvrtke "Končar", vrijedan oko 270.000 kuna, a potom i "audi A6 1.9 TDI", u vlasniątvu tvrtke "Pet plus leasing d.o.o.", čija se vrijednost procjenjuje na oko 170.000 kuna.</p>
<p>Međutim, najskuplji od njih svakako je "audi A6" austrijskih registracija W 74655J. To je vozilo, vrijedno viąe od 400.000 kuna te u vlasniątvu austrijske tvrtke "Siemens d.d.", ukradeno neąto ranije, joą tijekom noći na petak, između 23 i 6 sati, iz dvoriąta obiteljske kuće u Voćarskom naselju 134, na Medveąčaku.</p>
<p>Tijekom iste noći, između 3 i 7 sati, s parkiraliąta u Blaąkovcu, u općini Sveti Ivan Zelina, netragom je nestao i "mercedes 200 D", vlasniątvo Milke Bastalec (62), čija se vrijednost procjenjuje na 70 tisuća kuna. </p>
<p>No, time popis noćnih krađa automobila nije i zavrąen, jer lopovi su vrlo aktivni bili i na Črnomercu te u Samoboru. Pod okriljem mraka ukradeni su "opel vectra 2.0" s parkiraliąta u Čanićevoj 4, vlasniątvo Romana Bartoleca (25), vrijedan 38 tisuća kuna, odnosno u Samoboru "golf CL", s parkiraliąta u Malinskoj 6. Taj automobil čiji je vlasnik Mate ©imunović (48), vrijedan je oko 54 tisuće kuna. (A. K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Oteli maloljetnicu na Peščenici, a jedan je otmičar silovao cijelu noć</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Sedamnaestogodišnju djevojku, čije nam ime policija iz razumljivih razloga nije htjela otkriti, na Peščenici su, u noći sa četvrtka na petak, otela dva zasad nepoznata muškarca te je potom odvela u jedan zagrebački stan gdje je, prema djevojčinu iskazu, više puta bila silovana.</p>
<p>Otmica se dogodila u četvrtak navečer, oko 22.30 sati, kada je djevojka sama na tramvajskoj postaji u Ulici grada Gospića čekala tramvaj. Uto se pokraj nje zaustavio osobni automobil nepoznate marke i registarskih oznaka iz kojega je izašao suvozač i prišao joj. Nakon kraćeg razgovora, muškarac ju je pljusnuo, a zatim je iz automobila izašao i vozač nakon čega su je obojica gurnula na stražnje sjedalo. Odvevši je u njoj nepoznatu ulicu, otmičar koji ju je ranije pljusnuo, izvukao ju je iz vozila i nasilno odveo u jedan stan, dok je njegov partner otišao automobilom dalje.</p>
<p>Djevojka je u stanu zadržana čitavu noć tijekom koje ju je prvi otmičar nekoliko puta silovao. Već je odavno prošla zora kada je oko 8 sati, u petak ujutro, otmičar nakratko izašao iz stana. Iskoristivši njegov odlazak, djevojka je uspjela pobjeći i zatim odmah otišla kući gdje je čitavu tu ružnu storiju ispričala roditeljima.</p>
<p>Nešto kasnije, tijekom poslijepodneva, djevojčini su roditelji zajedno s kćerkom otišli u IV. policijsku postaju te prijavili otmicu i silovanje. Djevojka je potom pregledana u KBC-u Rebro prilikom čega, doduše, nisu utvrđene nikakve tjelesne ozljede, no policija je svejedno temeljem njezina iskaza pokrenula istragu.</p>
<p> U petak navečer policajci su otkrili da se stan u kojemu je djevojka bila zatočena nalazi u Kolarevoj ulici te da je u vlasništvu četrdesetpetogodišnjeg Alije M. Iste je večeri oko 19.45 sati Alija M. uhićen i priveden u policijsku postaju, a kriminalistička obrada koja bi trebala ustanoviti njegovu ulogu u cijeloj priči, još je u tijeku. (A.K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Otac okončao obiteljsku svađu usmrtivši sina puškom</p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - Mate Tolj (52) iz Stilje pokraj Vrgorca osumnjičen je da je hicem iz sačmarice marke »Crvena zastava«, u petak oko 20,20 sati usmrtio svoga sina Juru (27).</p>
<p> Kako doznajemo u policiji, zločinu je prethodila Jurina svađa s majkom koju je otac čuo, da bi se potom i on verbalno, a potom i fizički sukobio sa sinom. U jednom trenutku, Mate je iz susjedne sobe uzeo lovačku pušku iz koje je, sumnja se, zapucao u sina prostrijelivši mu pritom prsište i lijevu stranu vrata. Jure je preminuo na licu mjesta, a njegovu je smrt konstatirao dežurni liječnik vrgoračkog Doma zdravlja.</p>
<p> Očevid je obavio istražni sudac Županijskog suda u Splitu prema čijem nalogu je tijelo usmrćenoga prebačeno na Odjel patologije splitske Kliničke bolnice radi obdukcije. </p>
<p>U tučnjavi sa sinom i sâm Mate Tolj zadobio je lakše ozljede. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Teško ozlijeđeni maloljetnik preminuo od posljedica nesreće</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Sedamnaestogodišnji Josip Turčić, teško ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se zbila u četvrtak navečer, oko 20 sati, na Novoselačkom putu, preminuo je u petak u KBC Rebro, priopćila je zagrebačka policija.</p>
<p>Ta se nesreća, sada već sa smrtnim ishodom, dogodila kada je Marinko Barić (35), pod utjecajem alkohola i bez vozačke dozvole, upravljao Novoselačkim putem automobilom marke »ford tranzit100«, registarskih oznaka ZG 612-OL. </p>
<p>Kod kućnog broja 21., zbog neprilagođene brzine i pod »pritiskom« alkohola, Marinko B. je skrenuo udesno i prednjim dijelom vozila naletio na mladog Josipa Turčića. Od siline udarca, Josip je odbačen na pješaka Mladena M. (22) koji je, kao i Josip, šetao ulicom u smjeru sjeverozapada.</p>
<p>Alkoholizirani je vozač, umjesto da se zaustavi i pruži pomoć ozlijeđenome maloljetniku, pobjegao s mjesta nesreće, da bi se tek oko 23 sata, pojavio u policijskoj postaji i prijavio nesreću. (A. K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U dječjoj tučnjavi »zaradio« potres mozga i frakturu lubanje</p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - U tučnjavi sa svojim školskim kolegama na autobusnoj postaji M. J. (18), učenik splitske Srednje graditeljske škole zadobio je dvostruku frakturu lubanje i potres mozga zbog čega se liječi na Odjelu neurokirurgije splitske Kliničke bolnice.</p>
<p> U tučnjavi su s jedne strane sudjelovali maloljetnici N. P. (17), M. M. (17) i A. B. (17) te s druge M. J. (18) i I. B. (17). U jednom trenutku N. P. je, sumnja se, šakom u glavu udario I. B., a A. B. nogom u glavu M. J. </p>
<p>Sa sedamnaestogodišnjim N. P. policija je obavila obavijesni razgovor, dok se za A. B. još uvijek traga. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U petak autom u stup, a u subotu liječniku na pregled</p>
<p>ČAKOVEC, 23. rujna</p>
<p> - U međimurskom selu Stanetincu dogodila se u petak navečer teška prometna nezgoda, s razmjerno neuobičajenim završetkom. </p>
<p>Osobnim automobilom registarskih oznaka ČK 902-P oko 21.00 sati upravljao je B. J. (33) iz Stanetinca. On vožnju nije prilagodio okolnostima pa je u desnom zavoju izgubio nadzor nad automobilom, sletio s ceste i tamo udario u stup mjesne električne mreže. Automobil je auto ostavio na mjestu nesreće i zatim ga napustio, ne pozvavši policiju zbog očevida. Da se nešto dogodilo, policija je saznala tek u subotu kada se B. J. zbog snažnih bolova javio na pregled liječniku u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Tu je ustanovljena teška tjelesna ozljeda, točnije prijelom prsne kosti, zbog čega je i zadržan na liječenju. </p>
<p>Zbog napuštanja mjesta nesreće protiv B. J. će PU međimurska podnijeti prekršajnu prijavu. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Jutarnji pucnjevi u splitskoj diskoteci </p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - U subotu ujutro, nešto prije pet sati, u splitskoj diskoteci »Metropolis«, u vlasništvu Gordana T. (33), dvije su osobe pucale iz automatskog oružja. U tom trenutku u disku se nalazilo pedesetak gostiju, no nitko od njih, srećom, nije ozlijeđen, već su oštećena samo ulazna vrata.</p>
<p> U II policijsku postaju u Splitu, zbog sumnje da je sudjelovao u pucanju, odmah je priveden Ž. S. (42) iz Splita, nad kojim se provodi kriminalistička obrada. S imenom drugog osumnjičenika, na čijem su tragu, policija još uvijek ne želi izlaziti u javnost.</p>
<p> Prema neslužbenim informacijama, dvojac se prethodno sukobio s redarima te nakon toga napustio diskoteku da bi se potom vratili i zapucali. Najvjerojatnije su pucali iz »Ere« ili »uzija«. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Četrnaestogodišnjaku nasred Trga oteo mobitel</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - U petak predvečer, oko 19. 30 sati, nepoznati je mladić ispred trgovine »Rukotvorine« na Trgu bana Jelačića, u središtu grada, četrnaestogodišnjem L.P. ukrao mobitel. Drski je lopov, naime, prišao maloljetniku, obgrlio ga oko ramena te mu, zaprijetivši da će inače ga izbosti nožem, iz ruku uzeo mobitel vrijedan oko tisuću kuna i zatim odšetao u nepoznatome smjeru. (A.K.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="74">
<p>Nijemcima smo ove godine bili u modi</p>
<p>Nijemci iznova otkrivaju Hrvatsku i to u godini u kojoj se nekoliko stvari izvrsno poklopilo. Neuobičajeno lijepom vremenu prethodilo je potpuno stiąavanje ratne bure u susjedstvu, dok su ohlađene inozemne emocije podgrijane siječanjskim izborima. No, to nije sve. Njemačkoj kao vodećoj emitivnoj velesili za čiju se naklonost bori cijeli svijet, dodijala je konfekcijska turistička koąnica koja je kulminirala lani </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Hoćemo li Nijemcima opet biti u modi? "Ove smo im godine sigurno bili u modi. Da nije bilo tako, ne bismo ni imali ovako dobru sezonu. U Hrvatskoj turizam nikad nije bio toliko ispred svega ostalog kao ove godine. Uvijek je na neki način bio gospodarska perjanica, ali nikada s tako izraľenom prednoąću spram ostalih dijelova gospodarstva. Ova je sezona pokazala da smo mi bolji nego ąto mislimo i, najkraće rečeno, nakon svega ąto se događalo i kakvima smo se pokazali, strahovito sam ponosan na hrvatski turizam. A ąto se samog pitanja tiče svi znamo da moda ima određeni rok i da će slijedeće sezone zavisiti od mnogo stvari" rekao je za Nedjeljni Vjesnik Selimir Ognjenović, direktor I.D.. Riva Toursa, njemačkog turoperatora koji će ove godine u Hrvatsku ukupno dovesti 52.000 turista ili tek nekoliko tisuća manje od giganta TUI-a.</p>
<p>Nijemci, dakle, ponovno otkrivaju Hrvatsku i to u godini u kojoj se nekoliko stvari fantastično poklopilo. Neuobičajeno lijepom vremenu prethodilo je potpuno stiąavanje ratne bure u susjedstvu, dok su ohlađene inozemne emocije podgrijane siječanjskim izborima. No, to nije sve. Njemačkoj, vodećoj emitivnoj velesili za čiju se naklonost bori doslovno cijeli svijet, dodijala je konfekcijska turistička koąnica koja je kulminirala protekle - kosovske godine. Tada su se europski turisti silom prilika masovno udaljavali od kriznog područja. </p>
<p>S druge strane, guľva i meteľ ąto su ih dočekali na tzv. ostatku Mediterana (pogotovo u nekim dijelovima ©panjolske) probudile su nadu da će se pokoji turist ponovno prisjetiti naąe obale gdje je rado dolazio proąlih desetljeća. Ovakva se prilika, naravno, nije smjela propustiti. Hrvatska je, slijedom nabrojenoga, prizvana da se vrati na punopravnu europsku turističku scenu. Vratili smo se na velika vrata, veća nego ąto smo pretpostavljali.</p>
<p>" Kada je krenuo val, mi smo surfali među prvima. Meni osobno je ovo tek drugi put da u Hrvatsku dovodim viąe od pedeset tisuća turista. Ne treba zaboraviti da je sezona odrađena u krajnje teąkim uvjetima" istaknuo je Ognjenović koji se nekoliko desetljeća uspjeąno bavi turoperatorskim poslom. </p>
<p> Naąi se aduti gotovo savrąeno poklapaju s turističkim ľeljama prosječnog Nijemca. Naime, prema posljednjim istraľivanjima ąezdeset posto Nijemaca najviąe drľi do čistoće područja gdje odlazi na odmor (čisto more, plaľe, okolina, uredni konobari i turističko osoblje....). Tek potom slijedi prirodna ljepota, dodatna ponuda, gostoljubivost. Hrvatska je po toj podjeli, izuzmemo li bogatstvo ponude, vrlo visoko rangirana. Relativno smo čisti, odnosno nismo prljavi kao konkurencija. Ni gostoljubivost nam nije slabija strana, a oni koji su prokrstarili "ostatkom" turističke Europe dobro znaju o čemu je riječ. Stranci se mogu ąokirati jedino kad vide naąe izvanpansionske cijene. </p>
<p>"One koji po prvi put dolaze u samostalnu Hrvatsku ąokiraju naąe cijene. Istinabog, nekako mogu i "progutati" naąa eventualna nastojanja za kvalitetnijom turističkom ponudom, no naą je problem da i najkvalitetniji restorani i zadnji "pajzli" imaju slične cijene. Vrlo smo nevjeąti trgovci i nema nikakve elastičnosti. Uvjeren sam da se i tzv. zapadnim i istočnim gostima moľe uzeti novac ukoliko se prilagodi ponuda. Budući da mi očekujemo da se gosti prilagode nama, svakom turistu propustimo uzeti barem joą koju stotinu DEM-a" tvrdi prvi čovjek I.D. Riva Toursa. Frazu da je Europljanin slab potroąač nazvao je izvrnutom kao i uvjerenje da k nama dolazi samo najsiromaąnija klijentela.</p>
<p>"To je netočno. I u Nizozemskoj gdje sam nekada ľivio i u Njemačkoj gdje sam sada, uvjeravali su me da u Hrvatsku dolazi bolji dio turista, ątoviąe da kod nas u prosjeku dolaze bolji turisti nego u ostale zemlje Mediterana. Pogotovo nas vole intelektualci. No, i tu se opet vraćamo na tezu da ne znamo prodati i da smo loąi trgovci čudnih cijena". </p>
<p>Selimir Ognjenović ne ľeli da Hrvatska postane destinacija masovnog turizma. Dovoljno je, tvrdi, da nas godiąnje posjeti ąest milijuna turista, a da zbog njih proąirujemo i poboljąavamo ponudu. Zadovoljilo bi ga da od ukupne brojke posjetitelja od 1,2 do 1,5 milijuna otpadne na njemačke turiste. No ne treba sumnjati da ćemo ih privući samo dobrim idejama i da čisto more i lijepa obala ipak nisu dovoljni. I.D.Riva ih je među prvima "pogodio u ľivac" nudeći im biciklističke ture po Istri. Bio je to pun pogodak jer je razvijenija Europa odavno shvatila da su zdravstveni turizam i sve vrste ovakvih rekreacija prije svega namijenjene zdravima. Bicikl je jedno od najlogičnijih sredstava za rekreaciju. Oni koji imaju puno novca igraju golf, a ostali, pogotovo oni iznad 55 godina, voze bicikle. Na sreću i mlađi Nijemci sve čeąće razmiąljaju na način da kaľu "sve sam napravio osim ąto sam dobro ľivio". Naąi budući turisti?</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mali Lošinj spektakularno proslavio završetak glavne turističke sezone </p>
<p>Mali Lošinj je proteklog tjedna spektakularno proslavio završetak glavne turističke sezone. Zahvaljujući I.D.Riva Toursu i njegovom tradicionalnom Riva Festu, mjesto je nalikovalo danima iz turističke špice, a na druge polovice rujna. Naime, Mali Lošinj je »okupiran« sa 43 autobusa njemačkih gostiju, a fešta je kulminirala u srijedu kada se autobusnim gostima pridružilo i 17 motornih jedrenjaka s dodatnih 350 Nijemaca. Turistički jedrenjaci gusarskog izgleda pripadaju floti Krila Jesenica, a da se radi o vrlo privlačnoj atrakciji vidimo i iz podatka da su za slijedeću godinu grupe njemačkih gostiju već zakupile 95 posto aranžmana za krstarenja Jadranom. Sama se fešta, u znaku gusara, nije mnogo razlikovala od sličnih na Jadranu - raspoloženi ljudi, nezaobilazni roštilj, živa muzika i više manje zanimljivi gosti. Završila je oko ponoći, po našem mišljenju prerano (pogotovo jer je najavljena kiša zaobišla otok). </p>
<p>U Malom Lošinju se protekle sedmice nije mogla naći niti jedna slobodna soba. Štoviše, Selimir Ognjenović tvrdi da se ovih dana na Jadran moglo dovesti još tridesetak punih autobusa gostiju samo da ima slobodnih hotelskih soba. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Najugroženija skupina nezaposlenih su žene »u tridesetim« i muškarci srednje dobi </p>
<p>Hrvatsku do kraja godine očekuje možda i najdramatičnije razdoblje, u kojemu je Vlada odlučila do kraja obaviti mrtvozornički posao zatvaranja propalih poduzeća. Agonija vegetirajućih poduzeća, koje nemaju ni za plaće radnika preskupa je za državu, jer je dnevni gubitak u tim tvrtkama dva milijuna maraka</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ </p>
<p>Nezaposlenost će sljedećih mjeseci kulminirati, a prema procjenama i nezavisnih i vladinih ekonomskih stručnjaka kraj godine Hrvatska bi mogla dočekati s gotovo 400.000 radnika na burzi. Taj apsolutni rekord nije dostignut niti u ratnim vremenima, ali svakako jest posljedica i tog razdoblja, ali prije svega lopovske pretvorbe i privatizacije, koja je poduzeća »restrukturirala« po modelu - isisaj novac, a radnike »iznogiraj« na burzu.</p>
<p>U proteklih deset godina niz je poduzeća uništeno, a novoiznikli tajkuni »bez kune«, niti su znali, niti im je bilo u interesu otvarati nova radna mjesta, gdje bi se uposlio otpušteni višak radnika. Mnogi od tada otpuštenih radnika još se vrte po burzi, sada i u društvu s vlastitom djecom, pa i unucima, a neki, nažalost, čekajući posao, dočekaju - smrt.</p>
<p>Tipični nezaposleni Hrvat je žena tridesetih godina, koja posao traži duže od godinu dana, a u međuvremenu se snalazi kako zna. Više od polovine nezaposlenih su, naime, žene, a gotovo pola nezaposlenih mlađe je od 35 godina. Od 349.871 nezaposlenih, koliko ih je krajem kolovoza bilo prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, samo njih 3,5 posto mogli bi dobiti posao u roku mjesec dana, i to na određeno vrijeme. </p>
<p>Polovina nezaposlenih čekat će posao duže od godinu dana, što je po svjetskim standardima oznaka kronične nezaposlenosti, a jedna trećina i duže od dvije godine. Među okorjelim čekačima su stariji od 50 godina (gotovo ih je 40.000!), koje iscrpljene i bolesne nitko neće. Ugrožena skupina su i ljudi srednje dobi, jer poslodavci nerado zapošljavaju starije od 35 godina. Posebno zabrinjava visoka stopa nezaposlenosti mladih do 24 godine, koja je već 39 posto i više je nego u razvijenim, pa čak nego u ostalim tranzicijskim državama </p>
<p>Psiholozi tvrde da je od gubitka radnog mjesta stresnija samo teška bolest i smrt bliske osobe. Dok u razvijenim zemljama otpušteni ipak lakše nalaze posao, jer tvrtke bankrotiraju, ali se paralelno stvaraju i nove, a k tome i mogu neko vrijeme živjeti od potpore za nezaposlene, u našim prilikama otkaz znači pravu obiteljsku tragediju i srozavanje u apsolutno siromaštvo. Crkavica od 627 do maksimalnih 900 kuna, koliko prima tek svaki šesti nezaposleni, nije dovoljna ni za »pesa pošteno nahraniti«.</p>
<p>No, obzirom na drugi stečajni val kojega je ovih dana najavio potpredsjednik Vlade Slavko Linić, mnogi radnici morat će se neko vrijeme zadovoljiti i s tih 900 kuna s burze, što je svakako bolje od rada bez plaće u propalim poduzećima. U prvih osam mjeseci u državi je već ugašeno 43.300 radnih mjesta - 11.000 radnika dobilo je otkaz zbog likvidacije ili stečaja poduzeća, a još 32.300 radnika otpušteno je kao višak. </p>
<p>Dok je prvi stečajni val naplavio na burzu 11.000 radnika, drugi val koji stiže u listopadu prema procjenama Vlade potopio bi oko 300 poduzeća u državnom vlasništvu, koja zapošljavaju oko 70.000 radnika. Procjenjuje se da će u stečajnoj katarzi biti spašeno 60 posto radnih mjesta, što znači da bi do kraja godine iz poduzeća u stečaju na burzi završilo još oko 28.000 radnika. </p>
<p>Hrvatsku očito do kraja godine očekuje možda i najdramatičnije razdoblje, u kojemu je Vlada odlučila napraviti oštri rez, odnosno do kraja obaviti mrtvozornički posao zatvaranja propalih poduzeća. Agonija vegetirajućih poduzeća, koje nemaju ni za plaće radnika preskupa je za državu, jer je dnevni gubitak u tim tvrtkama dva milijuna maraka. </p>
<p>Za radnike koji će završiti na burzi osigurana su, barem prema izjavama ministra rada, sredstva na isplatu pomoći, no to je najmanje što Vlada može i mora učiniti. Najteži posao, pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, tek slijedi. Vlada u svom programu reformi do kraja 2004. godine planira otvoriti 90.000 radnih mjesta, pri čemu bi pomak za nezaposlene u 2001. godini bio minimalan. Otvorilo bi se, naime, samo 13.000 radnih mjesta.</p>
<p>Jači zamah zapošljavanja očekuje se tek sljedećih godina, a Vlada najavljuje da će do kraja svog mandata stopu nezaposlenosti smanjiti sa sadašnjih 21 posto na 15,8 posto. Je li to dovoljno i hoće li radnici imati dovoljno strpljenja da dočekaju novi posao pokazat će sljedeći izbori, na kojima će i Vladina gospodarska politika dobiti konačnu ocjenu.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Goranski turizam i ljubičaste krave</p>
<p>Ovog ljeta je nekoliko tisuća riječkih i zagrebačkih obitelji otišlo na odmor u planinske dijelove Slovenije i Austrije, kako bi im djeca mogla u živo vidjeti domaće životinje. Na sreću u Gorskom kotaru još uvijek ima nešto krava, a kod kategorizacije goranskih smještajnih objekata onaj tko ima kravu ili konja, trebao bi dobiti »zvjezdicu« više </p>
<p>DAMIR HERCEG </p>
<p>Kad mudrujemo o našem turizmu obično u prvi plan guramo silne probleme hotelijera, dok su istodobno ostali smješteni kapaciteti neshvatljivo u drugom planu. Naši socrealistički hotelski silosi odavno su prestali biti, iako je pitanje jesu li ikada i bili, privlačni za prosječnog zapadno-europskog gosta, kojemu je milije odsjesti u manjem smještajnom objektu u kojemu nije samo broj. Ti naši veliki hotelski kompleksi su vreće bez dna koje neće biti lako privatizirati kao što u ovom trenutku mislimo, bez obzira na silnu perspektivnost i atraktivnost naše obale. </p>
<p> Sadašnje područje Primorsko-goranske županije je prije rata raspolagalo sa 180.000 turističkih smještajnih jedinica, danas ih je prijavljeno 135.000 (hotelskih 25.000, u privatnom smještaju 60.000 i u kampovima 50.000). Zanimljiv je podatak da je 13. kolovoza ove godine na području Županije bilo prijavljeno 137.000 gostiju (prema podacima Turističke zajednice Primorsko-goranske županije) kojima treba pridodati još barem 20 posto gostiju u »crnoj brojci«, što znači, da je tog dana u Županiji boravilo impresivnih 25.000 fantomskih gostiju. To pak najbolje svjedoči koliki je potencijal našeg privatnog smještaja koji će zasigurno u skoroj budućnosti, ako bude nešto više pameti i novaca, zasigurno nositi hrvatski turizam.</p>
<p> Hrvati rado ističu primjer austrijskog turističkog »čuda« do kojeg je došlo zahvaljujući njihovom višedesetljetnom ulaganju upravo u privatne smještajne i ugostiteljske kapacitete. Povoljnim financijskim kreditima mnoge austrijske skromne seljačke kuće i gospodarske zgrade pretvorene su u turističke objekte »s dušom«, tako da danas austrijski turizam čvrsto počiva na obiteljskim pansionima i ugostiteljskim objektima. </p>
<p>U našem Gorskom kotaru već godinama kukaju da ne mogu razvijati turizam, jer postojeći hotelski objekti propadaju ili već odavno ne zadovoljavaju ni smještajne standarde koje traži prosječan gost. Doduše, mnogi bi se Gorani rado bavili turizmom, ali je problem u tome, što još uvijek teško mogu do povoljnog kredita za uređenje smještajnih kapaciteta u svojim kućama, kao što jednako teško mogu do kredita za kupnju traktora ili nekog poljoprivrednog stroja.</p>
<p> Prije nekoliko godina u Riječkoj turističkoj agenciji »Tours« su se sjetili da u Gorskom kotaru ima na tisuće odlično uređenih kuća za odmor koje se lako mogu staviti u službu turizma, samo ako njihovi vlasnici pokažu imalo želje za bavljenjem iznajmljivačkom djelatnošću. »Tours« je u prvom trenutku sramežljivo ponudio dvadesetak goranskih kućica za odmor na nizozemskom turističkom tržištu, a zanimanje Nizozemaca za odmor u Gorskom kotaru je vrlo brzo nadmašilo broj ponuđenih goranskih vikendica, a sve zahvaljujući usmenoj predaji zadovoljnih gostiju. Tako su »Tours« i Nizozemci u jednom dijelu Gorskog kotara upalili iznajmljivačku, ugostiteljsku i trgovačku iskru, koja će se zasigurno pretvoriti u pravi turistički plamen, obzirom da Gorani sve više uviđaju isplativost bavljenja turizmom. Svaka goranska vikendica je građena i uređena »za dušu« vlasnika, a ne za iznajmljivanje što je oduševilo Nizozemce koji uglavnom dolaze u Gorski kotar na dva do tri tjedna, odakle svakodnevno odlaze na izlete u druge dijelove Hrvatske, posebice u Istru i na sjeverno-jadranske otoke. Nizozemci su impresionirani nastojanjima svojih goranskih domaćina da im što više ugode, a Gorani pak s puno uvažavanja prihvaćaju sugestije svojih gostiju, koji najviše zamjerki imaju na grozno loše prometnice, te na skromnu i vrlo skupu opskrbljenost goranskih trgovina.</p>
<p> Ova priča o goranskim vikendicama najbolje svjedoči da ne treba čekati na skupu obnovu ili izgradnju novih hotelskih objekata u Gorskom kotaru da bi se reanimiralo goranski turizam, već da se i sa manjim povoljnim kreditima može potaknuti Gorane da krenu stopama Slovenaca i Austrijanaca, koji više nego dobro žive i od pokazivanja krava gradskoj djeci. Preko 50 posto djece riječkih vrtića - crta ljubičaste krave, jer tu domaću životinju imaju priliku vidjeti samo na Milka čokoladama. Tete u vrtiću ne mogu djecu razuvjeriti da žive krave nisu takve boje, i da ne daju čokoladu već mlijeko.</p>
<p> Samo ovog ljeta je nekoliko tisuća riječkih i zagrebačkih obitelji otišlo na odmor u planinske dijelove Slovenije, Italije i Austrije, kako bi im djeca mogla u živo vidjeti domaće životinje. Na sreću u Gorskom kotaru još uvijek ima nešto krava, a kod kategorizacije goranskih smještajnih objekata onaj tko ima kravu ili konja, trebao bi dobiti »zvjezdicu« više.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vojska »osvaja« otok bez djece</p>
<p>Nije zapravo nikakvo iznenađenje što je upravo otok Žirje izabran za destinaciju u kojoj će se odigravati simulirana ratna drama. Naime, ovaj najizbačeniji otok šibenskog arhipelaga i kroz daleku prošlost je zbog svog položaja igrao ulogu predstraže i orijentira na srednjem dijelu Jadrana. </p>
<p>JADRANKA KLISOVIĆ</p>
<p>Sva sila ratnog brodovlja, letjelica i »ratnika« okupit će se od 25. do 29. rujna u arhipelagu oko otoka Žirja koji će u tom vremenu hrvatskim i američkim oružanim snagama biti svojevrsni domaćin. Riječ je o združenoj amfibijskoj vježbi »Phiblex 2000« u kojoj će sudjelovati preko tisuću vojnika i marinaca s obje strane. Oni će združeni nastojati zauzeti otok Žirje simulirajući, naravno njegovu ugroženost. Na taj način testirat će se vojna sposobnost, uvježbanost i opremljenost Hrvatskih oružanih snaga. U desantno-diverzantskoj operaciji provjerit će se i organizacijske, zapovijedne, komunikacijske, ljudske i ostale sposobnosti za izvođenje zajedničke vježbe. Petodnevna amfibijska vježba nema nikakve veze, pojašnjeno je, s izborima u Jugoslaviji. Vježbi je cilj unapređenje vojne suradnje dviju zemalja, a u njoj će sudjelovati i pripadnici četvrte legendarne brigade HV-a, zatim pješaštvo, pripadnici HRM-a i HRZ-a, te američki amfibijski brod USS »Austin« koji broji 800 članova posade...</p>
<p>Nije zapravo nikakvo iznenađenje što je upravo otok Žirje izabran za destinaciju u kojoj će se odigravati simulirana ratna drama. Naime, ovaj najizbačeniji otok šibenskog arhipelaga i kroz daleku prošlost je zbog svog položaja igrao ulogu predstraže i orijentira na srednjem dijelu Jadrana. Posebice je takva njegova uloga bila određena u kasnoantičko doba, ali i kasnije za drugih uprava. Žirje je kao stvoreno za nadzor nad plovidbom, a njegov geografski položaj utjecao je i na njegovu povijest.</p>
<p> I u novije doba ovaj je otok bio prepoznat kao strateški značajno mjesto. Tako je proteklih desetljeća bivša jugovojska imala na otoku dvije topničke bitnice, a početkom rujna 1991. godine zahvaljujući zauzimanju tih bitnica obranjen je Šibenik. Nakon što je Željko Baltić, tadašnji prvi čovjek bitnice prešao na hrvatsku stranu, neprijateljski »JNA« brodovi i zrakoplovi zaobilazili su šibenski akvatorij u »debelom luku«.</p>
<p>Žirje danas u svakom pogledu dijeli sudbinu ostalih hrvatskih naseljenih otoka. Proces depopulacije započet pedesetih godina koji se uvelike razmahao u šezdesetima i traje sve do danas, ostavio je velike posljedice na otok i život na njemu. Nekad je na ovom Teutinom otoku kako se naziva Žirje (po ilirskoj kraljici) živjelo oko tisuću ljudi, a danas ih je svega stotinjak i to mahom starijih ljudi. Djece na otoku nema. </p>
<p>Prema kazivanju Živka Pašare, predsjednika MO u ostavci koji inače živi i radi u Šibeniku (sudac je Općinskog suda), a na rodnom škoju je u dane vikenda, na otoku nema radnih mjesta, ljeti radi jedan kafić, a zimi nijedan. »Sva naša nastojanja da se poboljšaju uvjeti života ostala su bez rezultata, a o davno izrađenim planovima izgradnje velikog Nautičkog centra možemo samo sanjati«, kaže Pašara.</p>
<p> »Trenutačno se vode neke aktivnosti oko moguće izgradnje heliodroma, međutim naš je stav da nam to nije prioritet. Uz to, mi već imamo uz radarsku postaju teren na kojem su helikopteri u ratu slijetali i trebalo bi malo novca da se sve još malo uredi, a ne da se gradi novi heliodrom. Potrebnija nam je trajektna povezanost s kopnom, ali Jadrolinija ne da trajekte, a mi smo trajektno pristanište izgradili. Uskoro će se početi sanirati obalni zid uz pristanište u uvali Muna. U ovom trenutku smatramo da nam je potrebnija izgradnja ambulante, jer dolazak liječnika jednom na tjedan nikoga ne zadovoljava. Poljoprivredna zadruga već duže vrijeme ne radi i račun joj je blokiran, polje se slabo ili nikako obrađuje...«, jada se Pašara, zbog čije ostavke nitko nije ni trepnuo.</p>
<p>Žirje je dugo 12, a široko 2,5 kilometara. Zbog svoje konfiguracije i otvorenosti moru kao i zbog dugogodišnje prisutnosti vojske, nikad nije uspio postati turistička destinacija. Iako je ovaj zanimljivi otok svojevrsni ulaz u Kornate i u ljetnim mjesecima njegovim privlačnim obalama hrli na tisuće turističkih nomada, nema pristaništa s vezovima.</p>
<p>Žirje je kao malo koji jadranski otok bogato povijesnim spomenicima. Najznačajnije povijesne građevine ostatci su kasnoantičke utvrde Gradina na jugoistočnom rtu otoka i Gustijerna koja se nalazi između uvale Mala Stupica i drage Kabal. Povijesne knjige govore da su otok prvi naselili Rimljani o čemu je pisao putopisac Fotije, a potom i Plinije, a obojica su isticali ribarsku tradiciju ovog otoka koja je nekada bila vrlo razvijena zbog blizine bogatih ribolovnih pošta oko Žirja i susjednog otočića sa svjetionikom Blitvenice.</p>
<p>Žirje je bogato podzemnim jamama i tradicionalnim građevinama-bunjama. Nekada bogato žirjansko polje uz koje se smjestilo »selo« i u kojem je nekada bogato uspjevala vinova loza, maslina, smokva, šljiva i povrće, danas je isparcelirano i gotovo neobrađeno. Ribarstvom se bave tek rijetki, jer staračke kosti više ne mogu podnijeti teret velikih i teških mreža. I dok se iz dana u dan kuće na otoku napuštaju, a njihovi žitelji odlaze živjeti na kopno, na otoku se sve više grade vikendice. Danas ih je već preko 200, saznajemo od Živka Pašare.</p>
<p> Ljeti je zahvaljujući vikendašima i nautičarima živo, a poslije ljeta zavlada višemjesečno mrtvilo. Kada zapuše jaki fortunal juga ili bura, brodovi i po nekoliko dana ne mogu do otoka. </p>
<p>U takvim uvjetima zapravo i nije čudo što ga mlađi stanovnici napuštaju, a stariji koji nemaju kamo, svoje staračke dane provode na škoju koji ih kroz život nije nimalo mazio.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ilija Gromovnik oduševio poklonike folklornog portugisca!</p>
<p>Sada se podrumari i enolozi »preznojavaju« kako pomiriti visoki šećer i niske kiseline, organizatori srednjoeuropskog »Vinoforuma 2000.« kako što bolje provesti završnicu te priredbe (na Krku), dok poklonici mladoga portugisca uživaju u svome miljeniku</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Oko stotinu i pedeset vinogradara, vinara, podrumara, bačvara, proizvođača žestica od grožđa i voća, zatim proizvođača meda i maslinova ulja, te licitara, kulinara, ugostitelja, pjevačkih klapa, raznih folklornih i zabavnih sastava... od utorka, 26. rujna, na otoku Krku, točnije u Vrbniku i gradu Krku, sudjelovat će u završnici srednjoeuropskog »Vinoforuma 2000.«, gospodarstvene, turističke i kulturološke manifestacije kojoj je ove godine domaćin naša zemlja, a organizatori Društvo enologa Hrvatske (DEH) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ), te turističke zajednice Primorsko-goranske županije i Krka. Vrbnik i grad Krk, bit će pozornica zbivanja te zanimljive fešte sve do nedjelje (1. listopada). </p>
<p>Ova je manifestacija utemeljena devedeset i prve, i svake se godine održava u drugoj zemlji, a sastoji se od dva dijela - stručnog u lipnju, kad međunarodni sastav enologa ocijenjuje uzorke vina iz zemalja sudionica, te promotivno-manifestacijskog potkraj rujna.</p>
<p>Prvi je dio prilika da domaćini uspoređuju svoja vina i iskustva s euro-konkurencijom, a drugi svakoj turističkoj zemlji znači posebni, takoreći izvanredni sadržaj koji posebno dobro dolazi u posezoni. Turistička Hrvatska je, eto, ove godine imala po fizičkom prometu izvrsnu sezonu, naglašeno najbolju u posljednjih desetak godina, a posrećila nam se i posezona kakva se ne pamti odavno! Prema tome, drugi dio ovogodišnjeg »Vinoforuma« trebao bi biti (nadajmo se i da hoće!) efektna završnica ove dobre sezone! Još nešto važno: naše je operativa u odnosu na mogućnosti (da se o potrebama i ne govori!) još uvijek, nažalost, (pre)spora u uvođenju vina i svega oko vina, pa će finale »Vinoforuma 2000.« valjda biti i - pouka!</p>
<p>Neka nama »Vinoforuma« i drugih vinskih manifestacija, uvijek su dobrodošle, ali trenutačno je ipak u prvome planu - jematva, odnosno berba! Ove je godine, kao što je poznato (pre)rano počela, čak oko mjesec dana prije uobičajenog roka, jer je Ilija Gromovnik uzburkao vremenske prilike, pa je među ostalim »poslao« i sušu, ali i ponukao pedantnije kroničare da prelistaju stare papire i iskopaju podatak kako se ista ovakva (pre)rana berba dogodila točno prije pedeset godina, dakle 1950.! Opća je procjena i ocjena ove berbe - nešto manji urod od lanjskoga, visok šećer i niske kiseline, što znači da se sada u podrumima radi na »pomirbi« slatkoga i kiseloga. Dakle, na potezu su pravi podrumari i enolozi!</p>
<p>No, kako će ova berba izgledati - količinski? E, to je već znatno škakljivije pitanje, jer su procjene različite od izvora do izvora, a to odavno nije nikakva novost, kao što nije ni novost da je dobar dio proizvodnje i prometa grožđa i vina - izvan kontrole!? Koliki? Nešto kao odgovor mogao bi poslužiti dio izlaganja ministra poljoprivrede početkom ovoga svibnja na otvaranju »Vinovite 2000.« na Zagrebačkom velesajmu: »...znade se da su početkom ovoga stoljeća naše vinogradarske površine iznosile gotovo 200.000 hektara, a danas prema podacima iz '98. godine 60.141 hektar, dok prema podacima iz Upisnika proizvođača grožđa iznose svega 10.081 hektar«. Prema tome, ako se ne znaju površine pod lozom kako će se onda znati koliko se grožđa ubere i koliko se vina proizvede?! A baš na spomenutoj »Vinoviti« čuo se na tu temu i odgovor da se vina proizvede između 200 i 300 milijuna litara. Čudovišno!</p>
<p>Ipak, rana berba ima i svoju dobru stranu - prvo hrvatsko mlado vino, folklorni portugizac, stiže pred pilce oko mjesec dana ranije (također zahvaljujući Iliji Gromovniku!)! Točnije, već je stiglo, već ga ima u »njegovim« gostionicama (preksinoć je bilo veselo »Pri staroj vuri« u Samoboru!) i po klijetima na dijelu sjeverozapadnih vinogorja, a poznati plešivički vinar i enolog Drago Režek, inače predsjednik Udruge proizvođača portugisca, najavio je jubilarni (peti po redu) Zagrebački festival portugisca koji će se 6., 7. i 8. listopada održati u restoranu »Kaptolska klet«! Režek je uz to još i najavio posebnu predstavu popularnog portugisca u subotu 11. studenoga (Martinje!) u Jastrebarskom na »Jaskanskim danima vina«. Ta će ceremonija početi točno u ponoć! Na zdravlje i veselje!</p>
<p>A u zagrebačkom »ART-kabinetu« na Gornjem gradu nakon uobičajene ljetne stanke ovoga je četvrtka (21. rujna) nastavljeno predstavljanje naših tzv. malih vinara koje traje već četvrtu godinu. Jesensku seriju otvorila je, u režiji vinskog promotora Srećka Ljubljanovića i njegova asistenta Nenada Janjića, plešivička vinogradarska obitelj Kolarić, Stjepan i Ružica i sin im Franjo, iz sela Plešivičko Hrastje na svetojanskom vinogorju. Vinski poštovatelji kušali su njihov zeleni silvanac, neuburger, graševinu i pjenušavu »Ružicu«.</p>
<p>Ukupnome dojmu o vinu i uživanju u tome piću nedvojbeno pridonosi i - boca! Stoga je red spomenuti da je u petak i subotu (22. i 23. rujna) u Humu na Sutli obilježena stotinu i četrdeseta obljetnica poznate Tvornice stakla Straža (sada Vetropack-Straža) koja visoko kotira u proizvodnji vinske »ambalaže«. Domaćini su, kao što i pristoji, prvi dan proslave posvetili svojim kupcima i dobavljačima, a drugi su nazvali »Danom otvorenih vrata« za sve dobronamjernike.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić: Nije dobro priklanjati se anarhiji pojedinaca i grupa</p>
<p>Ovdje će funkcionirati pravna država i njenim se mehanizmima moraju podrediti svi njeni građani, ravnopravni u pravima i obvezama, u duhu demokratskih europskih pravila ponašanja. Nova vlast obećala je i obećaje takvu državu, rekao je Stipe Mesić u Jurandvoru</p>
<p>JURANDVOR, 23. rujna</p>
<p> - Devet stotina godina Baščanske ploče veliki je događaj za hrvatski narod i njegovu kulturu. Dokaz je to da su Hrvati imali svoje pismo kad mnogi drugi narodi na to nisu mogli ni pomisliti, rekao je predsjednik Stipe Mesić na središnjoj proslavi 900. obljetnice Baščanske ploče. Svečanosti u Jurandvoru, kojoj je prethodilo misno slavlje u benediktinskoj Opatiji sv. Lucije, koje je pred oko 5000 vjernika predvodio biskup krčki i opat sv. Lucije msgr. Valter Župan, bio je nazočan i ministar kulture dr. Antun Vujić.</p>
<p>»Baščanska ploča početak je jednog kulturnog stvaralaštva, koje je otoku Krku podarilo mnoge vrijednosti izuzetnog značaja i promovirala ga u autohtono ishodište svekolike glagoljaške pismenosti i kulture u širem civilizacijskom kontekstu. U takvom ozračju rasle su generacije Krčana, iznjedrivši iz ovog kraja silne intelektualne potencijale, od kojih je nemali broj prerastao značenje nacionalnih granica«, podsjetio je u svom govoru Mesić. U nastavku govora Mesić je upozorio da se nalazimo u vremenu kad mnoge kvalitetne vrijednosti ne dolaze do punog izražaja i kada duhovna produkcija povremeno proživljava krizna stanja. Upozorio je da su teška ekonomska situacija, gušenje kontinuiteta nacionalne kulturne tradicije u simbiozi bivše države, ali i dinamični tehnološki procesi ozbiljna zapreka u njegovanju i daljnjem razvoju tradicionalnih kulturnih vrijednosti. »To nas ne smije obeshrabriti ni demoralizirati, jer će doći vremena kad ćemo se osloboditi malih tereta prošlosti i kad će naše gospodarstvo stati na čvrste noge. Tada ćemo moći izdvojiti i značajnija sredstva za ne male potrebe duhovne proizvodnje«, naglasio je.</p>
<p>Obraćajući se stanovnicima otoka Krka, predsjednik je podsjetio na bogatstva i prirodne ljepote toga kraja, na razvitak otoka Krka, a posebice na glavnu djelatnost, turizam, koji se ove godine potvrdio kao vodeća privredna djelatnost. Napomenuo je kako povremene krize prolaze i druge države, osobito one u tranziciji, kojima pripada i Hrvatska. »Ne bi bilo dobro priklanjati se anarhističkim potezima pojedinaca i grupa. Ovdje će funkcionirati pravna država i njenim se mehanizmima moraju podrediti svi njeni građani ravnopravni po pravima i obvezama u duhu demokratskih europskih pravila ponašanja«, poručio je Mesić, napominjući da je nova vlast obećala takvu državu.</p>
<p>Ministar kulture dr. Antun Vujić je kazao da su povjesničari ocijenili Baščansku ploču kao važan izvor hrvatskog državnog utemeljenja, a da je trinaest redaka o darivanju dostatno da se taj dokument u kamenu izdigne do neprocjenjivih vrijednosti. »Hrvatska je u 11. i 12. stoljeću snažno razvila veze sa Zapadom, o čemu svjedoče brojni spomenici, a ovaj spomen Kralja Zvonimira je jedan od najstarijih spomenika nacionalne pismenosti Zapada uopće«, istaknuo je Vujić. Dodao je kako je sveukupni opus od više stotina objekata hrvatske starosakralne arhitekture, među koje se ubraja i Baščanska ploča, snažan dokument autohtone stvaralačke snage hrvatskog naroda.</p>
<p>Biskup krčki msgr. Valter Župan je kazao da su benediktinci donijeli pismenost i kulturu na ovaj otok, na kojem je odjekivao i danas odjekuje glas hvale Bogu i mira ljudima. On je pozvao nazočne na molitvu na staroslavenskom, napomenuvši da je povijest dokazala da su neuništivi oni narodi koji svoj entitet grade na savezu s Bogom. »Svjetska povijesna zbivanja nas nisu milovala, ali Hrvati su na ovim prostorima već 1300 godina, što dokazuje da su neuništiv narod«, rekao je Župan.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Dražen Budiša: Desni ekstremizam maše oružjem!</p>
<p>Izjave predsjednika države, koji je uoči izbora u Jugoslaviji novosadskim medijima izjavljivao da smo svi odgovorni i da su se na ovom prostoru sudarila dva koncepta - velike Hrvatske i Velike Srbije, HSLS-u su neprihvatljive, kazao je Budiša i dodao da se ne smiju relativizirati ocjene o agresiji na Hrvatsku i niveliranju odgovornosti</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - »HSLS i hrvatska javnost ne može i neće pristati na revizije i relativizaciju odgovornosti za ono što se na ovim prostorima događalo od početka raspadanja bivše države. Nažalost, moramo konstatirati da je u taj politički kontekst svojim nesretnim izjavama ušao i predsjednik države i koji je uoči izbora u Jugoslaviji novosadskim medijima davao izjave karakteristične kao teze iz te sredine o tome da smo svi odgovorni i da su se na ovom prostoru sudarila dva koncepta - velike Hrvatske i Velike Srbije. HSLS neće zaboraviti Gazimestan, Memorandum SANU i okupaciju Hrvatske niti će relativizirati ocjene o agresiji na Hrvatsku i niveliranju odgovornosti, i to nitko ne može raditi u ime hrvatskih građana. Stoga bi bilo dobro da predsjednik Mesić ili demantira svoje izjave ili objasni što je s tim stavovima htio postići i koji je njihov smisao« rekao je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša u subotu na konferenciji za novinare nakon sjednice Velikog vijeća svoje stranke.</p>
<p> Kako je izvijestio novinare članovima Velikog vijeća u svom je izvješću govorio i o rastu političkog ekstremizma u Hrvatskoj zbog čega se država našla u vrlo delikatnom političkom razdoblju. Pri tom je upozorio na opasnost od rasta ekstremizma političke desnice koja poziva na smjenu hrvatske vlasti nazivajući je navodnom i takozvanom. Ali, upozorio je, politički ekstremizam nije samo na desnici, on je puno širi i danas se u Hrvatskoj mogu očitati i pojave ekstremne i radikalne ljevice sa jasnom jugoslavenskom šprancom. Oživljava se politički govor i sadržaj karakterističan za bivši sustav i vlast HDZ-a, gdje se govorilo o unutrašnjim i vanjskim neprijateljima i zavjerama protiv države, rekao je Budiša. Naglasio je pritom da je desni ekstremizam opasniji jer su radikalne desne skupine naoružane a iz njihovih redova dolaze zahtjevi za rušenjem vlasti i nepoštivanjem izbornih rezultata. </p>
<p>Govoreći o aktualnim uhićenjima osumnjičenih za ratne zločine i druga kriminalna djela, Budiša je naglasio da za HSLS nema dvojbe da Hrvatska kao pravna država mora procesuirati svakoga koga se osnovano sumnjiči za zločine. U Hrvatskoj je otkriveno 126 masovnih grobnica i treba procesuirati one koji su te zločine počinili, a vrijednost Domovinskog rata čuva se upravo tako da se rasvijetle njegove tamne strane, naglasio je Budiša i rekao kako HSLS očekuje da će istražni i sudski postupci u ovom slučaju biti pravedni i utemeljeni na zakonima te da će na taj način biti i izrečene presude. No, naglasio je HSLS osuđuje sve istupe kojima se prejudicira sudski pravorijek.</p>
<p> »To ne smije biti praksa u demokratskim državama, a pogotovo ne od visokih dužnosnika. Nedopustivo je da visoki dužnosnici najavljuju još uhićenja jer to predstavlja politički pritisak na sudske organe i kao liberali ćemo se tome oštro suprotstaviti« naglasio je Budiša. Kritizirao je i način na koji su prezentirani ti događaji istaknuvši niz nespretnosti i neprofesionalnih postupaka koji su izazvali dvojbe nevjericu i sumnju u funkcioniranje institucije sustava. </p>
<p>Nedopustivo je da javnost danima nagađa što se zbiva, a da za to vrijeme ne dobije niti jednu informaciju od relevantnih institucija, istaknuo je Budiša naglasivši još jednom da HSLS ne dovodi u pitanje nužnost procesuiranja svih zločina ali da to mora biti u skladu sa Zakonom i Ustavom.</p>
<p> Što se tiče kritika na račun HSLS-a zbog toga što su njihovi zastupnici Ivica Škarić i Joško Kontić odlazili na skupove splitskog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, Budiša je rekao kako je ocjena Velikog vijeća da se saborski zastupnici moraju odazvati i pozivima pravomoćno osuđenih kriminalaca jer su i oni građani Hrvatske, a kamoli ne u pozivima udruga koje se financiraju iz proračuna. Istaknuo je međutim, da političke ocjene koje su tamo izrečene nisu stavovi HSLS-a te da su im se njegovi zastupnici suprotstavili.</p>
<p> Komentirajući medijske napade na HSLS Budiša je rekao da iza medija koji posvećuju veliki prostor negativnim napisima o HSLS-u postoje različiti interesi a neki od njih su da se vladi šestorice stvori politički surogat u vidu 20-ak zastupnika HDZ-a koji bi trebali zamijeniti HSLS-ove zastupnike. Demantirao je da ima bilo kakav utjecaj na način rješavanja problema Slobodne Dalmacije istaknuvši da su to izmišljotine i da osim izjave da Slobodnu Dalmaciju i Vjesnik treba spasiti nema ništa s tim. Naveo je i da je prosječan rezultat HSLS-a na lokalnim izborima nakon 3. siječnja 16 posto, što je dvaput više nego što im daju razne ankete po medijima.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Marko Bonifačić predsjednik zagrebačkoga LS-a </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Marko Bonifačić izabran je u subotu za novog predsjednika zagrebačke Gradske organizacije Liberalne stranke (LS). Bonifačić je dobio deset glasova više nego njegov protukandidat - dosadašnji predsjednik zagrebačkog LS-a Mladen Vilfan - na Drugoj redovitoj skupštini za nj je glasovalo 112 članova, a za Vilfana 102. Prema riječima političke tajnice LS-a Hane Posavec, glasovanjem za Bonifačića odlučeno je o promjeni u vodstvu stranke ponajprije zato što je Mladen Vilfan bio predsjednik zagrebačkih liberala već dva mandata i što je dobro da to sada obavlja i netko drugi. Zagrebački LS, kako je rekla, i dalje će podupirati Mladena Vilfana na dužnosti zagrebačkoga dogradonačelnika i člana predsjedništva stranke.</p>
<p> Nazočne je liberale u Maloj dvorani »Lisinski« na početku pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Na sjednici je prihvaćeno izvješće o radu u proteklome dvogodišnjem razdoblju, koje je podnio Mladen Vilfan. Ocijenio je kako je pobjeda oporbe na izborima za Gradsku skupštinu veliki povratak LS- a na političku scenu Zagreba. Vilfanu je najviše zamjereno na tome što »nije bilo timskog rada u stranci« i što je vladao prilično samovoljno.</p>
<p> Svoju priliku da se predstave zagrebačkim LS-ovcima iskoristili su i kandidati za predsjednika stranačke središnjice: ministar i član predsjedništva LS-a Božo Kovačević i saborski zastupnik i v.d. predsjednika LS-a Zlatko Kramarić.</p>
<p> Na skupštinskoj sjednici izabrani su i novi članovi Predsjedništva i Središnjeg odbora zagrebačkoga LS-a, a prihvaćena je i politička deklaracija LS-a Zagreba.</p>
<p> U deklaraciji se navodi kako će zagrebački LS, koji sudjeluje u gradskoj vlasti, osigurati povoljne zajmove za obrtništvo i malo poduzetništvo od 500 milijuna kuna, pomoći obnovu zagrebačke industrije i otvoriti mogućnosti za izravna i koncesijska ulaganja, što je uvjet za otvaranje novih radnih mjesta sljedeće četiri godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Škare-Ožbolt: Žrtva se ne treba ispričati agresoru</p>
<p>OSIJEK, 23. rujna</p>
<p> - Demokratski centar (DC) ne dijeli mišljenje predsjednika Republike da se na ovim prostorima svatko treba svakome ispričati, jer je na Hrvatsku izvršena agresija iz SR Jugoslavije, a nikada se u povijesti žrtva nije ispričavala agresoru, izjavila je u subotu u Osijeku zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare Ožbolt. Na konferenciji za novinare ona je kazala kako je RH unatoč ovim okolnostima krenula u proces normalizacije odnosa sa SRJ i zajamčila sva prava srpskoj nacionalnoj manjini, pa je stoga za očekivati da se SR Jugoslavija ispriča Hrvatskoj. Škare-Ožbolt je izrazila iznimno nezadovoljstvo Vladinom odlukom o poskupljenju struje ocijenivši da se tako neće puno pomoći restrukturiranju HEP- a.</p>
<p> »Protivimo se najavljenom novom valu stečajeva koji bi trebao obuhvatiti 70.000 zaposlenih i smatramo da ga treba provesti tako da se radnicima koji ostanu bez posla omogući ponovno zapošljavanje ili alternativni posao. Ovoj je Vladi prošlo vrijeme za eksperimentiranje po modelu pokušaja i pogrešaka i ona mora izići s gospodarskom strategijom za izlazak iz krize«, kazala je Škare- Ožbolt.</p>
<p> Istaknula je kako DC, unatoč kritikama upućenim dužnosnicima državne vlasti, neće tražiti ostavku predsjednika Republike niti će podržati saborsku raspravu o povjerenju predsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova, jer smatra da je političko stanje u zemlji već dovoljno složeno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mesić odgovara »onima koji ga napadaju za izjave novosadskim medijima«</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić </p>
<p>odgovorio je u subotu navečer, kako se ističe u naslovu priopćenja »onima koji ga napadaju za izjave novosadskim medijima« . </p>
<p> »Izjava zbog koje me neki vrlo zlonamjerno napadaju izvađena je iz konteksta. Zanimljivo je da je nekome jako stalo u svim mojim izjavama tražiti drugi kontekst. Svi moji stavovi o zločincu Miloševiću kao i moje inzistiranje na ratnoj odšteti od Srbije, sasvim jasno govore o mojim stavovima koje nisam nimalo revidirao. Kada govorim o isprici na osobnim razinama onda je naravno da susjed koji je susjedu učinio zlo, ma koje nacionalnosti bio, mora tražiti oprost. Zločin je individualan i ima ime i prezime. Dio teksta koji govori o oprostu upravo govori o individualizaciji krivnje. U toj izjavi naglasio sam također«, dodaje se u priopćenju i citira dio Mesićeve izjave:</p>
<p> 'Ja se mogu ispričati jedino u ime svih građana Republike Hrvatske ukoliko su bilo kome učinili zlo, jer ja sam predsjednik svih građana, ja nisam predsjednik samo Hrvata, pa da se u ime Hrvata ispričavam, nego u ime svih građana, hrvatskih građana, koji su bilo kome učinili zlo. Ja sam uvijek spreman se ispričati, ali time da svaki onaj tko je kriv za to odgovara. Ako mi sada pozivamo na odgovornost one koji su počinili ratni zločin, a bivša vlast ih je sakrivala, sutra vlast u Srbiji ne može sakrivati one koji su izmasakrirali tristo ljudi na Ovčari nakon što su ih pokupili u bolnici. Za to se mora odgovarati, znaju se imena, zna se tko je to radio, zna se tko je zapovjedao i tko je to izveo i oni moraju završiti na sudu. Ratni zločin ne zastarjeva' ». (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Bogdanović ostaje gradonačelnik </p>
<p>DUBROVNIK, 23. rujna</p>
<p> - Vido Bogdanović i nadalje ostaje na mjestu gradonačelnika Grada Dubrovnika. Odlučili su to gradski vijećnici tajnim glasovanjem na sjednici Gradskoga vijeća u subotu na kojoj se, na prijedlog devetero vijećnika, pod prvom točkom dnevnoga reda, od ukupno njih 22, glasovalo o iskazivanju (ne)povjerenja dubrovačkom gradonačelniku. Od ukupno 21 nazočnog vijećnika za nepovjerenje je glasovalo šest vijećnika, dok ih je 15 odlučilo iskazati povjerenje Bogdanoviću.</p>
<p> Podsjećamo, dubrovački je gradonačelnik stavio mandat na raspolaganje Gradskom vijeću zbog umiješanosti u aferu »Solitudo d.d.« s Lastova, a koja je u vezi sa slučajem Hrvatske poštanske banke. Subotnja je sjednica zapravo bila nastavak sjednice Gradskoga vijeća, održane još početkom rujna i odgođene upravo zbog te točke oko koje nije tada postignuta odgovarajuća suglasnost, odnosno zbog zahtjeva da Bogdanović, kako su to primjerice predlagali vijećnici iz SDP-a, ukoliko drži da je moralno odgovoran podnese neopozivu ostavku na mjesto gradonačelnika.</p>
<p> Glasovanju je prethodila i rasprava tijekom koje je, među ostalima, Frano Matušić (HDZ) kazao kako bi Bogdanović trebao podnijeti neopozivu ostavku s obzirom da je javno izjavio da je odgovoran u spomenutom slučaju Solituda, te da je samom tom izjavom »prejudicirao neke stvari«. S obzirom na postupak u kojem je Bogdanović osumnjičen, nezavisni je vijećnik Darko Kaciga, uz ostalo, naglasio kako se raspravlja »o političkoj, a ne kaznenoj odgovornosti« dubrovačkoga gradonačelnika. Bogdanović je, pak, rekao da ne želi rapravljati o svojim djelima nego samo o neistinama te da, među ostalim, odluka gradskih vijećnika »ne bi trebala biti odluka u postupku« u kojem je osumnjičen. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Sindikati se nisu složili sa skupljom strujom</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) opovrgnuli su u subotu izjave premijera Ivice Račana i potpredsjednika Vlade Slavka Linića da su za poskupljenje električne energije i mjere za stabilizaciju poslovanja nekoliko tvrtki u većinskom državnom vlasništvu dobili suglasnost sindikata. Kako tvrdi predsjednik NHS Krešimir Sever, na sastanku sindikalnih središnjica i predstavnika Vlade, dan uoči sjednice Vlade, nije se raspravljalo o navedenim mjerama i poskupljenju električne energije. Stoga je, tvrdi Sever, neistina da su sindikati podržali Vladine odluke.</p>
<p>Sever drži kako je poskupljenje električne energije udar na kućni budžet građana, koji se možda mogao izbjeći nekim drugim mjerama. Za njega je upitna i tvrdnja premijera Račana da su odlukom o poskupljenju socijalno najugroženiji stavljeni u povoljniji položaj.</p>
<p>Osvrnuvši se na konferenciji za novinare na posljednji sastanak Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV), Sever je istaknuo kako su predstavnici Vlade tada otvoreno rekli da Vladinu politiku neće krojiti sindikati, što je, po njegovim riječima, potpuno suprotno najavi Račana sa »Zagrebačkog velesajma« da bez socijalnih partnera više neće donositi bitne odluke. Ustvrdivši kako u Hrvatskoj nema stvarnog socijalnog dijaloga, Sever je poručio Vladi kako sindikati neće pristati na ulogu »fikusa«. »Tražimo tretman ravnopravnih socijalnih partnera«, kazao je.Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak ustvrdio je kako poskupljenje električne energije rezultat loše Vladine politike prema poduzećima u kojima je većinski vlasnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Pančić: Istinski branitelji nemaju se čega bojati</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 23. rujna</p>
<p> - Hrvatska zajednica udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata održala je u plitvičkom hotelu »Jezero« u subotu svoju šestu konvenciju. Među najvažnijim zaključcima jest i onaj da Zajedica podržava nastojanja stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. Skup su pozdravili izaslanik predsjednika Mesića Igor Dekanić i ministar branitelja Ivica Pančić, poručivši kako nova vlast ne kriminalizira Domovinski rat. Pančić je roditeljima poginulih hrvatski branitelja poručio da se istinski hrvatski branitelji i invalidi Domovinskog rata nemaju čega bojati.</p>
<p> Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Ivica Faber je rekao da nije točno da hrvatski policajci hapse branitelje, kazavši da se u potpunosti poštuju zakoni pravne države. Sudionicima konvencije obratila se i saborska zastupnica HDZ-a i, kako je kazala, počasna članica Udruge, Jadranka Kosor koja je upozorila nazočne da ovaj skup mora jače prigovoriti zaboravu, osudivši pritom posljednje izjave predsjednika Mesića o tome da se na prostoru bivše Jugoslavije svi trebaju ispričati za minule događaje. Također je zatraženo da se što prije kazne oni koji su počinili ratne zločine prilikom agresije na Hrvatsku. (T. Grkovski)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000924].
|
