NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000724].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209854 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pierluigi Magnaschi: Tko pravi listove za intelektualce ne može očekivati eksplozivnu nakladu</p>
<p>Ako je glavni cilj prodaja, onda novine treba praviti za profil običnog čovjeka ili domaćice / U Italiji ima dosta listova koji se održavaju potporom državnih fondova / List koji se prodaje u 100.000 primjeraka nije ni u kom slučaju manje kvalitetan od onoga koji se prodaje u 800.000 primjeraka, ističe Pierluigi Magnaschi, direktor talijanske agencije ANSA, poznat po tome što je kao direktor dvaju listova (»Italia Oggi« i »Milano Finanza«) koji su gotovo propali povećao broj prodanih primjeraka (sa 12.000 na 220.000) i plasirao ih na burzi</p>
<p>RIM, 23. srpnja</p>
<p> - Pierluigi Magnaschi novi je direktor agencije ANSA, najveće talijanske informativne kuće. Magnaschi je poznat po tome što je napravio najveće izdavačko čudo u zadnjih 10 godina kad je kao direktor dvaju listova (Italia Oggi i Milano Finanaza) koji su gotovo propali povećao broj prodanih primjeraka sa 12.000 na 220.000 i plasirao ih na burzi. Tjednik Milano Finanaza sada vrijedi 1.400 milijardi lira. Za svoj vrhunski rad dobio je 1998. godine nagradu koja se daje najboljim novinarima Italije - »Walter Tobagi«.</p>
<p>• Prije osam mjeseci postavljeni ste za direktora agencije ANSA. Kakvi su Vam planovi?</p>
<p>- ANSA je najveća talijanska informativna agencija. Proizvodi i prodaje najnovije informacije, a zapošljava 410 urednika od kojih 120 radi u Rimu. Imamo 70 dopisništava u svijetu u svim većim gradovima i 20 redakcija u Italiji. Radimo neprekidno 24 sata, jer ljudi žele dobiti svježe informacije. Burza u Tokiju otvara se u tri sata po GMT-u, znači netko mora pripremiti izvješće za onoga koga u šest sati zanima stanje na burzi. Naši klijenti su sve talijanske novine, od skoro nepoznatih do najvećih kao što su La Repubblica, Il Corriere della Sera, Il Messaggero... Naš izum su tele notizie, kratke najnovije informacije sa svih strana svijeta koje se mogu vidjeti na teletekstu. Prisutni smo i na Internetu i tako pokrivamo sve medije. Od nekadašnje agencije ANSA, koja je na početku svoga rada objavljivala samo pisane informacije, postali smo kibernetička agencija.</p>
<p>• Postali ste mađioničar u novinarstvu kad ste skoro propale listove, kao što su bili »Milano Finanza« i »Italia Oggi«, uspjeli ne samo izvući iz krize nego ih i plasirati na burzi. U čemu je tajna?</p>
<p>- Nema tu nikakvih tajni. Trebalo se samo malo više potruditi i pisati kvalitetne članke koji su se sve više čitali. Čuda se ne događaju preko noći. Trebalo je i vremena da se sve dovede u red. Kvaliteta se uvijek osjeti. Moram naglasiti da broj prodanih primjeraka nije uvijek proporcionalan kvaliteti lista. List koji ja čitam, sigurno ne čitaju moja domaćica ili mesar niti ih on zanima. Svatko se prema interesima opredijeli za žanr pojedinih listova. To znači da list koji se prodaje u 100.000 primjeraka nije ni u kom slučaju manje kvalitetan od onoga koji se prodaje u 800.000 primjeraka. Često je po sadržaju i kvaliteti članaka bolji od onoga koji se mnogo više prodaje. Tko pravi novine za intelektualce i znanstvenike ne može očekivati eksplozivnu prodaju. Ako je glavni cilj prodaja, onda novine treba praviti za profil običnog čovjeka ili domaćice. Sportske novine najviše se prodaju: uzmite Il Gazettino dello Sport, čija je naklada pola milijuna prodanih primjeraka. Izbor novina koje čitamo puno govori o nama samima.</p>
<p>• U Italiji se relativno malo čitaju dnevni listovi, što je uzrok tome?</p>
<p>- Istina je da se u Italiji malo čitaju dnevne novine. Po postotku ljudi koji redovito čitaju dnevne listove u Europi, iza nas je samo Grčka. U zemlji koja ima 57 milijuna stanovnika, kao Italija, nepunih osam posto stanovništva kupuje dnevne listove. Razlog tome je što smo mi do prije desetak godina bili zemlja u kojoj je više od 50 posto stanovnika imalo završenih samo osam razreda škole. Novine su čitali samo odvjetnici, bilježnici, profesori, liječnici, svećenici..., što znači samo visokoobrazovani sloj. Stanje se ni danas nije mnogo promijenilo. Važan je podatak da minimalan broj žena čita dnevne novine. Zato se novine snalaze na razne načine da privuku pozornost ženskog spola, pa prave posebne priloge posvećene samo ženama, kao što je primjerice Io Donna, prilog La Repubblice. Moram naglasiti, iako se ne čitaju dovoljno, naši dnevni listovi su vrhunske kvalitete. Najbolji novinari pišu za njih, članci su iznimno zanimljivi i profesionalno napravljeni. Nema prizemnog trača, ne vide se slike golih žena..., ali su izvor vjerodostojnih informacija sa svih strana svijeta. Mladi također minimalno čitaju dnevne listove, jer sve informacije dobivaju posredstvom kompjutora ili televizije. Međutim, tjedni se listovi iznimno čitaju u Italiji. Tu smo među prvima u Europi, a među čitateljima prednjače žene. Recimo, naklada vrhunskih dnevnih listova kao što su La Repubblica, Il Corriere della Serra ne prelazi 900.000 prodanih primjeraka dnevno. To je minimalan broj za zemlju od 57 milijuna stanovnika, dok tjedni listovi znatno nadmašuju taj broj.</p>
<p>• Kako se onda održavaju listovi u Italiji koji se ne prodaju u isplativoj nakladi?</p>
<p>- Novinarstvo je slobodno u Italiji. Sve novine su privatizirane. Velike novinske kuće su u rukama velikih gospodarskih moćnika. To se razlikuje od američkog modela, gdje iza novina stoje samo velike izdavačke kuće, ali se polako približavamo anglosaksonskom tipu izdavanja. Zanimljiv je slučaj francuskih novina, koje proživljavaju revoluciju. Poznate novine kao Il Figaro, Le Monde, koje su prije bile u rukama izdavača, zadnjih su 10 godina prešle pod kontrolu velikih gospodarskih magnata. U Italiji postoje još i politički listovi, koji pripadaju raznim političkim strujama. Iznimno su jaki pojedini listovi koji pripadaju ljevici. Te listove financira država i tako im pomaže opstanak na tržištu. Uzmimo slučaj lista Unita koji je pred likvidacijom. Nekad se prodavao u 2,5 milijuna primjeraka dnevno da bi se danas kupovalo samo 38.000 primjeraka. Ali, država i dalje financira list sa 17 milijardi lira godišnje. Znači, kao državnu pomoć Unita uzima 17 milijardi, a pravi gubitak od 40 milijardi. Taj slučaj treba riješiti u najkraćem roku. List Il Popolo, koji se ne prodaje u više od 50.000 primjeraka, dobiva državnu pomoć milijardu lira godišnje. Da ne nabrajam ostale, jer ima mnogo listova koji se održavaju uz pomoć državnih fondova. </p>
<p>Novine često napadaju nedužne ljude</p>
<p>• Kao osoba s dugogodišnjim novinarskim iskustvom, kako vidite novinarsku etiku danas?</p>
<p>- Ja sam za punu slobodu medija. Izbor onoga o čemu će pisati ostavljam novinarima i izdavačima, a vrijeme će pokazati jesu li kvalitetni ili loši. Objektivnost novinara je važna stvar. Ne biti jednostran, nego dati priliku i drugoj strani da se izjasni. Svima nam je jasno da je biti novinar ozbiljna i odgovorna stvar. Nekoga možete uništiti ili ga dići na razinu kojoj uopće ne pripada. Informiranje je četvrta sila u svijetu. Mislim da nema potrebe manipulirati informacijama. Zašto su često najrealniji sportski prijenosi? Zato što svi gledaju utakmice na tv ekranu i tu nema izmišljanja, dodavanja ili iskrivljavanja događaja. Zna se tko je igrao bolje. Kad su u pitanju druge stvari, stanje je nešto drukčije. Koliko puta se napadalo nedužne ljude, bez temelja. Pojave se divovski, bombastični naslovi i članci u kojima se ljudi proglase krivima, stavljaju iza rešetaka. Normalno, radi povećanja naklade. Nakon nekoliko dana, kad se utvrdi da su nedužni, osvane mali, skoro neprimjetan članak u nekoliko redova o tome i - priča je gotova. Srećom, u Italiji postoji zakon koji štiti maloljetnike i nije dopušteno objavljivanje fotografija ni punih imena maloljetnika koji se nađu u crnoj kronici. Da nema tog zakona, koliko bi djece završilo na prvoj stranici. Sve te nedužne žrtve seksualnog napastovanja, ubijanja ili nesreća pokrile bi prve stranice za neku od skandaloznih, udarnih vijesti. Moj dobar prijatelj s kojim sam dugo i poslovno surađivao Guglielmo Zucconi je jednom izjavio: »Ako postoji pakao, onda će sva mjesta u njemu biti popunjena masom novinara, kojima je tu mjesto«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Gotovčev LS ima samo dva zastupnika i jednog ministra, ali su prepoznatljivi i u Vladi i u Saboru</p>
<p>Iako LS ima u Zastupničkom domu Sabora samo dva zastupnika - Vladu Gotovca i Zlatka Kramarića - što je nedovoljno i za vlastiti klub zastupnika, ne može se govoriti o anonimnim i bezličnim zastupnicima / Tome je uvelike pridonio potpredsjednik LS-a Kramarić, koji uz IDS-ovca Damira Kajina slovi kao oštar kritičar Vlade, bez obzira na to što i njihove stranke sudjeluju u njoj / Najveću medijsku pozornost pobudio je jedini LS-ov ministar u Račanovoj vladi - Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, zbog svoga obračuna s bespravnom gradnjom</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - »Unutarnja oporba«, odnosno oporba u vladajućoj šestorici prva je asocijacija koju, nakon 3. siječnja, odnosno poslije konstituiranja Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora pobuđuje spominjanje Liberalne stranke (LS). Iako LS ima u tom domu samo dva zastupnika - Vladu Gotovca i Zlatka Kramarića - što je nedovoljno i za vlastiti klub zastupnika, pa ga LS-ovci dijele s HNS-om, ne može se govoriti o anonimnim i bezličnim zastupnicima. Tome je uvelike pridonio potpredsjednik LS-a Kramarić, koji uz IDS-ovca Damira Kajina slovi kao oštar kritičar Vlade, bez obzira na to što i njihove stranke sudjeluju u njoj.</p>
<p>Naime, Kramarić je redovito, tijekom iscrpljujućih saborskih sjednica, pokušavao očuvati identitet stranke koja je, kako je više puta isticao, dio šestorice, ali koja istodobno mora zadržati pravo na kritičnost. Zato i nije iznenađenje to da Kramarić, osim Kajina, slovi među zastupnicima vladajuće koalicije kao »kontrolor« toga koliko se predizborna obećanja ispunjavaju.</p>
<p>Ta LS-ova pozitivna dosljednost izašla je na vidjelo prije nekoliko mjeseci, poslije najave da bi SDP-ovka Gordana Grbić mogla doći na mjesto ravnateljice izvještajne agencije Hine. Tome se javno usprotivila politička tajnica LS-a Helena Štimac-Radin, upozoravajući na to da postavljanje ljudi po stranačkoj liniji ne pridonosi stabilnosti društva, da dugoročno ne daje pozitivne rezultate i da se time ponavljaju pogreške koje su se prije drugima zamjerale.</p>
<p>Osim toga, kod LS-a se može primijetiti i nedostatak inicijative i vlastitih projekata. Doduše, dijelom ga opravdava to što je mala stranka, a toga je svjestan i Zlatko Kramarić, koji je kazao da su još »premali kotač za pokretanje«. Međutim, najavio je da će LS najesen, ako se »ništa ne promijeni«, u Saboru izaći s vlastitim prijedlozima zakona i to onih koji se tiču revizije privatizacije i povratka duga umirovljenicima!</p>
<p>Ipak, kad su LS-ovci u pitanju, najveću medijsku pozornost pobudio je jedini LS-ov ministar u Račanovoj vladi - Božo Kovačević. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja svojim je prvim (i jedinim?) potezom, odnosno obračunom s bespravnom gradnjom, najprije dobio pohvalu šire javnosti, a onda su uslijedile sve češće kritike.</p>
<p>Naime, Kovačević je odmah po dolasku na čelno mjesto u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja najavio, a potom počeo provoditi u djelo, rušenje 550 objekata diljem Hrvatske, koji su izgrađeni bez dozvole. Najprije je srušena impozantna sedmokatnica na obroncima Sljemena, a potom su se u javnosti sve češće čule primjedbe o tome da srušeni objekti mahom pripadaju HDZ-ovcima, Hercegovcima ili ljudima bliskim bivšoj vlasti. Zbog odluke o rušenju objekta u zagrebačkim Šestinama, ubio se tridesetogodišnji vlasnik zgrade, a rušenje kućerka od jedva 40 četvornih metara na Vranskom jezeru - koji je pripadao obitelji hrvatskog branitelja Damira Vulina i koja je nakon toga postala socijalnim slučajem - tjednima je punio novinske stupce. Ako se tome doda da je, na žalost, enormno veliki dio objekata u Hrvatskoj izgrađen bez građevinskih i lokacijskih dozvola, a među njima su i neki impozantni trgovački i poslovni centri u samome srcu Zagreba, o kojima se šuti - jasno je zašto jedinome LS-ovom ministru pada rejting.</p>
<p>Osim toga, kad je u pitanju rejting same stranke, barem ako je suditi po nedavnim zagrebačkim izborima, može se govoriti o laganom porastu. LS je na te izbore izašao u »kombinaciji« s ASH-om, a zajednička lista, čiji je nositelj bio Silvije Degen, dobila je više od 12 posto glasova birača.</p>
<p>Još jedno LS-ovo koaliranje na lokalnoj razini izazvalo je medijsku pažnju i neugodno odjeknulo i u samom LS-u. Naime, na izborima u Vrbovcu, LS je izašao u koaliciji s HSP-om. To »skeč-koaliranje« nije, međutim, uzdrmalo LS niti je protivnicima dalo previše razloga za prozivanje, jer se naknadnom »istragom« utvrdilo da se ideja o toj u najmanju ruku čudnoj suradnji rodila u glavama dvojice braće, čelnika lokalnog LS-a i HSP-a, koji su, valjda sudeći sami po sebi, procijenili da su i programi njihovih stranka bliski. Inače, LS je u razdoblju nakon 3. siječnja pokazao da je poprilično fleksibilan kad je u pitanju lokalno koaliranje, a njegovi čelnici opetovano su ponavljali da ljudi s terena bolje poznaju stanje od onih sa stranačkog vrha. Tako je sredinom travnja predsjednik stranke Vlado Gotovac »blagoslovio« odluku zadarskog ogranka stranke da napusti petočlanu stranačku koordinaciju koju su prethodno napustili HNS i HSS.</p>
<p>Što se tiče udruživanja na višoj razini, ovih se dana u medijima sve češće spominje spajanje s HNS-om u jednu stranku. Iako se s jedne i druge strane tvrdi da »nikakvog ozbiljnog razgovora o tom pitanju nije bilo«, čini se da ni ta mogućnost dugoročno nije isključena. Do toga, članovi i jednih i drugih sve češće mijenjaju »dresove«. Zadnji je slučaj dogradonačenice Dubrovnika, LS-ovke Berte Dragičević, koja je ovih dana prešla u HNS.</p>
<p>U svakom slučaju, LS čeka vruća jesen. Naime, dugogodišnji predsjednik Vlado Gotovac najavio je povlačenje s te dužnosti, jer drži da je za »stranku nužno da dobije mlađeg vođu«. Gotovac će ostati u parlamentu, a tko će dobiti povjerenje članova stranke da dođe na njegovo mjesto, znat će se u listopadu. Zasad su kandidature obznanila dvojica najeksponiranijih LS-ovaca: Zlatko Kramarić i Božo Kovačević.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko tjera vojsku s Jadrana?</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Priobalje treba demilitarizirati - ideja je koju je Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, iznio nakon incidenta u pulskoj vojarni. Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a i ministar za europske integracije, nakon toga je kazao da je »glupo da držimo vojarne na najatraktivnijim mjestima naše obale« te da koncepcija razvoja Brijuna i Dubrovnika, kao motora razvoja čitave zemlje, predviđa demilitarizaciju cijelog pribalja.</p>
<p>»Demilitarizacija je osamdesetih godina bila europski trend, a devedesete je u Hrvatskoj to bila hereza«, kaže Vjesniku Damir Kajin, pojašnjavajući svoju ideju. Tada su se, tvrdi, izbori dobivali frazom »hrvatska puška na hrvatskom ramenu«. »Nakon toga je uslijedio rat, pa se svako spominjanje demilitarizacije doživljavalo kao veleizdaja i srbočetništvo, a one koji su to tada propagirali doživljavalo se kao neprijatelje države«, napominje Kajin.</p>
<p>»Ove, 2000. godine doista moramo početi ponovno govoriti o odlasku vojske s niza lokaliteta u Istri i u priobalju«, kaže Kajin te dodaje da je taj proces u Istri već neko vrijeme prisutan, jer su Umag i Pazin ostali bez vojske. »Teško da će se ikada dogoditi da demilitarizacija dovede do toga da kopno, zrak i voda ostanu bez vojnog nadzora. I, kad IDS govori o demilitarizaciji, ne misli da to mora biti sutra.« Kajin se nada da uskoro na hrvatskom priobalju neće biti toliko vojarni kao do sada. »Držim da bi to pomoglo razvoju pojedinih gradova, jer što je u nekom kraju više vojske, on je siromašniji - i obratno.«</p>
<p>Kad IDS govori o demilitarizaciji, pojašnjava, misli se na minidemilitarizaciju, jer je »posve neprirodno da Prvi gardijski zdrug ljetuje na Brijunima i pokriva čak 12 od 14 hrvatskih otoka. Vojska kontrolira oko 50-60 kilometara zračne linije istarske obale, što je zapravo oko 150 kilometara koje je vojske 'zauzela'«, kaže Kajin. Ističe da je to neprimjereno, kao i okolnost da »najelitnija zdanja u Puli koristi vojska. Ta zdanja treba odmah ustupiti građanima«. »Broj vojarni treba svesti na najmanju moguću mjeru i to na lokacijama koje ne onemogućuju gospodarski prosperitet pojedinih područja«, objašnjava Damir Kajin, svjestan toga da ne živimo u idealnim vremenima koja bi dopuštala da ostanemo bez prisustva vojske. Ali, njezin angažman također treba svesti na najmanju moguću mjeru. »Tako bi se oslobodilo privredne resurse i atraktivnu obalu, a ogromne potencijale bi se vratilo građanima.«</p>
<p>»Ne vidim razloga za ubrzanu i naglu demilitarizaciju cijeloga hrvatskog probalnog pojasa s obzirom na geopolitički položaj naše zemlje, a nije mi poznato je li to praksa i u ostalim mediteranskim zemljama«, rekao je Vjesniku Joško Kontić, potpredsjednik HSLS-a. »Uostalom, ako se godinama nije tražilo da se ti prostori demilitariziraju od jugoslavenske vojske, ne vidim zašto bi mi sada hrvatsku obalu demilitarizirali od Hrvatske vojske«, ističe Kontić. To ne znači da vojarne trebaju biti u turističkim središtima, ali »na hrvatskoj obali ima dovoljno mjesta na koja se može smjestiti vojsku, a da to ne ometa turizam. Ne uskraćujem ministru Jakovčiću pravo na njegovo mišljenje, no, smatram da bi konačnu odluku o tome trebali donijeti stručnjaci, poštujući hrvatske posebnosti i praksu drugih priobalnih zemalja«, zaključuje Joško Kontić.</p>
<p>Potpredsjednik LS-a dr. Zlatko Kramarić kaže da je to tema kojoj treba pristupiti s ozbiljnom analizom i studijama. »Čini mi se da se opet žuri, umjesto da se to rješava korak po korak«, drži on. Dodaje da nitko ne bi bio sretniji od njega kao liberala i pacifista da taj proces doista i počne, ali tada i sigurnost zemlje mora biti takva da to bude moguće. Za sada, ne bi bilo dobro da jedan dio Hrvatske ima ekskluzivitet na demilitarizaciju.</p>
<p>»Mislim da je demilitarizacija hrvatskog pribalja ordinarna i naprovediva glupost i da druge turističke zemlje, od Španjolske do Francuske i Italije, nemaju demilitariziranih dijelova obale, gdje nema ni vojske, ni vojarni niti vojnih instalacija«, naglasio je Vjesniku Vladimir Šeks, predsjenik Kluba zastupnika HDZ-a. »Radi se o nečemu posve drugom - to je prikriveno, puzajuće nastojanje da se prebacivanjem loptice na demilitarizaciju Dalmacije stalno podgrijava IDS-ova ideja o demilitarizaciji 'zemlje Istre'«, ističe Šeks. On tvrdi da od toga brašna neće biti pogače. »Neka IDS to provodi u nekoj drugoj zemlji, ali u Hrvatskoj neće«, poručuje Vladimir Šeks.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prvi korak u osmišljavanju trga između Glavnoga kolodvora i Vukovarske</p>
<p>Završetkom anketnog natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja za Trg Domovinske zahvalnosti sa spomen-obilježjem načinjen je prvi korak ka osmišljavanju budućeg zagrebačkog Trga. Trg, koji za sada nosi samo uvjetni naziv, te se na njemu između ostalog već nalaze zgrade Gradskog poglavarstva i Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski«, prostirao bi se od Glavnog kolodvora do Ulice Grada Vukovara. </p>
<p>- Na natječaj koji je trajao od 10. siječnja do 31. ožujka, a raspisao ga je Grad Zagreb, te organiziralo Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) i Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) pristiglo je 53 radova. Nakon čak 12 sjednica ocjenjivačkog suda nije izabrana prva nagrada, već su dodijeljene tri druge od po 45.000 kuna, te dvije treće nagrade od 37.666 kuna, rekla je Marina Matulović-Dropulić, predsjednica Ocjenjivačkog suda. Ona je neizabiranje prve nagrade pojasnila riječima da je natječaj proveden kao istraživački projekt u kojemu su se davali razni prijedlozi oko namjene i oblikovanja Trga, a ne kao rješenje za sutrašnju izvedbu.</p>
<p>- Grad ima puno trgova, no ovaj, koji još nije definiran, mogao bi postati multimedijalni prostor na kojemu bi trebali biti razni sadržaji, rekla je Matulović-Dropulić. </p>
<p>Uz predsjednicu, u ocjenjivačkom sudu bili su i mr. sc. Slavko Dakić, zamjenik, te članovi, akademik Boris Magaš, Vladimir Maleković, prof. Nenad Fabijanić, prof. Kruno Bošnjak, prof. Ivan Crnković, prof. Igor Franić i Mladen Rogić.</p>
<p> Akademik Boris Magaš je rekao da se Trg nalazi u samom geometrijskom centru grada i naslanja se na Zelenu potkovu, te bi stoga morao nositi parametre javnih zbivanja, jer bi se na njemu, kao i na Trgu bana Jelačića, moglo intenzivno živjeti. </p>
<p>- Drago mi je da u natječaju nije bilo ekscesa poput forsiranja lažne monumentalnosti koju smo gledali u prošlosti, rekao je Magaš. </p>
<p>Vladimir Maleković je rekao da na Trgu treba biti i spomenički prostor, ali pažljivo ukomponiran u cjelinu. Postojeće i zamišljene objekte treba staviti u korelaciju s datostima i funkcijom prostora, a prostor bi mogao biti »razbijen« na čak dva ili tri trga. </p>
<p> Slavko Dakić je nagovjestio i mogućnost visokokvalitenog prometnog rješenja koje bi iziskivalo i novu prometnu studiju. </p>
<p>- Novo šinsko vozilo moglo bi voziti iz Novog Zagreba do Trga ili Zrinjevca, rekao je Dakić. Prema njegovim riječima u sklopu novoga Trga mogle bi se nalaziti i ustanove poput Glazbene akademije i Muzeja za suvremenu umjetnost. </p>
<p>Izložba natječajnih radova u Društvu arhitekata Zagreba, u Ilici 3/II, može se razgledati do 8. rujna. Javna rasprava o radovima održat će se 5. rujna. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Noina arka sama i bez pomoći Grada do 180.000 kuna za azil u Oborovu!?</p>
<p>Ukoliko se u Gradskom poglavarstvu do kraja tjedna ne odredi točan datum preseljenja Noine arke, jedinog zagrebačkog azila za napuštene životinje, njeni članovi na čelu s Helenom Fink pokrenut će dobrotvornu akciju kako bi sami otkupili zemljište u Oborovu. Potrebno im je oko 180.000 kuna, koliko vrijedi tamošnje zemljište, isto ono, koje im je prije mjesec dana obećao gradonačelnik Milan Bandić i gdje su danas već trebali preseliti pse.</p>
<p> - Gradsko poglavarstvo je zakazalo i nema sumnje da ćemo sami krenuti u Oborovo. Noina arka više ne može čekati dogovor gradskih službenika, potvrdila nam je u nedjelju Helena Fink. Ljuta što se gradonačelnikovo obećanje pokazalo kao »ludom radovanje«, Helena Fink kaže da ne vidi razlog zašto je tome tako.</p>
<p>A samo mjesec dana ranije, sve je izgledalo drugačije. Zaštitari su tada gradonačelniku predložili tri načina rješavanja problema, jer vlasnici zemljišta u Bukovačkoj 220, gdje je već 17 godina Noina arka, žele imovinu natrag. Prvi je bio da Grad iz proračuna plaća hotelski smještaj za pse dok se ne pronađe trajno rješenje, a drugi, da se pronađu i iznajme prostorije za Noinu arku. Prihvaćen je treći prijedlog - Grad će kupiti zemljište u Oborovu koje je pronašla Helena Fink.</p>
<p> - Raspravljalo se samo o cijeni. Vlasnica je tražila 50.000 njemačkih maraka, ali je gradonačelnik spustio na 45 tisuća. Nismo mogli vjerovati, kaže Helena Fink i dodaje da je poslije sve krenulo - nizbrdo. Naime, kada su vidjeli za što se izborila Noina arka, počeli su se javljati predsjednici i članovi preostala tri zagrebačka društva za zaštitu životinja i postavljati zahtjeve unatoč tome što je azil u Oborovu bio namijenjen samo Noinoj arci. Strah Helene Fink da će na kraju izvući »deblji kraj« postao je opravdan kada je dr. Franjo Gojević-Zrnić iz Gradskoga poglavarstva izjavio da će »azil u Oborovu biti gradskoga tipa« i da će »u njemu biti mjesta za sva zagrebačka društva...«.</p>
<p>Tako se sve odjednom zakompliciralo, a odnosi među društvima postali (pre)napeti, pa je gradonačelnik Milan Bandić svojem opunomoćeniku dr. Gojeviću izdao uputu - da do ne istupa više u javnosti. Gotovo svakodnevni kontakti novinara s dr. Gojevićem bili su prekinuti, što je ostavilo mjesta raznim spekulacijama. Saznalo se da je Grad odustao, jer je zemljište u Oborovu pod hipotekom. Poglavarstvo je šutjelo, ali je vlasnica zemljišta izjavila za Vjesnik da je Grad raspolagao sa svim papirima pa tako i onima u kojima se vidi da je zemljište opterećeno hipotekom od 30.000 njemačkih maraka. </p>
<p>Dr. Gojević je novinarima ostao nedostupan pa takve spekulacije nije odbacio. Prema nekim naznakama, trebao bi se oglasiti sredinom ovoga tjedna. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ozelenjavanje parkova </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik, Milan Bandić primio je predstavnike hrvatske delegacije »Japan Flora 2000«, Dragutina Kiša, Nadu Caren i Zdenka Franjića.</p>
<p>Gradonačelnik im je čestitao na iznimnom uspjehu, osvajanju zlatne medalje na Svjetskoj izložbi vrtlarstva i parkovne arhitekture. Vrhunski stručnjak parkovne arhitekture Dragutin Kiš je predložio, a gradonačelnik Bandić prihvatio, da se što prije pristupi nekim bitnim zahvatima u parkovnu arhitekturu grada, kao što je npr. ozelenjavanje Jaruna.</p>
<p>Gradonačelnik će s Dragutinom Kišom uskoro obići postojeće parkove i površine koje treba ozeleniti, kako bi se za jesen mogao sačiniti prijedlog i pristupiti određenim radovima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nova Histrionska predstava</p>
<p>U sklopu 15. zagrebačkog Histrionskoga ljeta, na pozornici u Ilici 12, od utorka, 25. srpnja prikazivat će se predstava Davida Mameta, »Seksualne perverzije u Chicagu«, redatelja Roberta Raponje. Predstava će se moći pogledati svakoga dana od 20 sati, do 13. kolovoza. Kroz ljubavne priče, u predstavi se isprepliću komični i dramski elementi koji nude zabavno prepoznavanje života i situacija u koje se i sami dovodimo. Igraju, Marko Torjanac, Matija Prskalo, Robert Plemić, Ivana Bakarić i Barbara Rocco. Ulaznice se mogu kupiti dva sata prije početka predstave na blagajni u Ilici 12. Informacije, tel., 48-54-714.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bez struje u ponedjeljak </p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži u ponedjeljak 24. srpnja, struje neće imati:</p>
<p> od 7 do 16 sati: Koparska, Motovunska, 17 do kraja, Podrvanjski put, Fažanska, Medulinska, Vrsarska, Porečka par 4-40</p>
<p>od 8 do 14 sati: Golubovac, I. G. Kovačića 16 do kraja, Gramača, Serdarova 22-24, 38-88, Novoselečki put 2-10, 1-21, Ruščenica 28 do kraja, 23-kraja</p>
<p>od 8 do 16 sati: Alagovićeva 24-26, Bijenička 2-14, 18-28, 1-17, 21-27, Javorovac, Klenovac, Rajznerova, Svibovac, Resnički put 22-38, 23-43, Starigradska, Škurinjski put</p>
<p>od 8.30 do 13 sati: Ilica 91-99</p>
<p>od 8.30 do 14 sati: Strma cesta s odvojkom</p>
<p>od 9 do 13 sati: Gacka do 10, Japranska, Lička do 9, Romska, Paromlinska 66-74, 53-59.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Američke i japanske špijunske tajne završile na Internetu</p>
<p>WASHINGTON, 23. srpnja</p>
<p> - Nema sumnje da je Internet najveća zbirka znanja i informacija koja je ikada postojala, no bilo je malo vjerojatno da će se na njegovim stranicama moći čitati i tajni dokumenti CIA-e. A dogodilo se upravo to.</p>
<p> Na zaprepaštenje američkih i japanskih obavještajaca na Internetu se pojavila, doduše malo starija, ali još uvijek zaštićena oznakom najstrože tajne, bilješka o njihovim razgovorima održanima 1988. godine. Dužnosnici CIA-e i japanske Agencije za istraživanja javne sigurnosti razmjenjivali su iskustva o djelovanju u zemljama poput Irana, Kine, Kube, SSSR-a i Sjeverne Koreje. Bilješka je upotpunjena još nekim dokumentima koje je pripremio Charles Allen, tadašnji pomoćnik direktora CIA-e. A da informacija bude cjelovita, može se prošitati i popis imena japanskih špijuna.</p>
<p> Za objavljivanje ovih tajni odgovoran je izvjesni John Young. Taj newyorški arhitekt prije šest godina se odlučio na svojoj Internet stranici (www.jya.com/crypto.html) otkrivati tajne tajnih službi.</p>
<p> Američki mediji u nedjelju tvrde da CIA ni FBI još nisu reagirali na najnovija otkrića, ali da je japansko Ministarstvo pravosuđa službeno zahtjevalo da Young skine sporni sadržaj sa svoje web stranice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Berlusconi je bolovao od raka</p>
<p>RIM, 23. srpnja </p>
<p> - Talijanski medijski magnat i čelnik desničarske oporbe Silvio Berlusconi izjavio je u interviewu za nedjeljno izdanje dnevnika »La Repubblica« da je bolovao od raka prostate od čega je operiran u svibnju 1997.</p>
<p> »Prije tri godine doznao sam da sam bolestan i tog je dana počelo najteže razdoblje u mom životu. Bio sam uvjeren da je bolest neizlječiva, no, srećom, bilo je moguće suprotstaviti joj se«, priznaje Berlusconi u razgovoru za rimski dnevnik.</p>
<p> »Nikad o tome nisam pričao jer je bilo bitno da nitko od tog trenutka slabosti ne izvuče korist. Političar ima protivnike i mnogi među njima spremni su izvući korist iz svake slabosti«, ističe bivši talijanski premijer.</p>
<p> »Danas se moj život izmijenio. Puno manje važnosti nego prije pridajem zemaljskim stvarima poput novca ili imetka. Nakon što sam osjetio strah od smrti i vratio se u život, pronašao sam novu energiju«, zaključuje Berlusconi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Britanski tjednik razotkriva pedofile</p>
<p>LONDON, 23. srpnja</p>
<p> - Britanski tjednik »News of the World« započet će sa objavljivanjem fotografija i podatka više stotina muškaraca okrivljenih za pedofiliju i zlostavljanje djece. </p>
<p>U nedjeljnom izdanju biti će publicirano 49 fotografija sa osnovnim podacima pedofila i lokacijama na kojima su počinili svoja zlodjela, dok će na internet stranici tabloida uz fotografije biti objavljena i karta Engleske sa regijama i popisom pedofila koji u njima žive. Cijelu akciju tjednik je posvetio osmogodišnjoj Sarah Payne, koja je nestala prvog srpnja u West Sussexu, a nakon dva tjedna pronađena je mrtva. </p>
<p>Prema pisanju News of the World u Velikoj Britaniji ima više od 110.000 pedofila i njihova akcija će trajati sve dok ne objave sva imena i njihove fotografije.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Posljednje pripreme za Sinjsku alku </p>
<p>SINJ, 23. srpnja</p>
<p> - Od 23 kandidata koliko ih se u sadašnjoj, završnoj fazi priprema za natjecanje Bare Čoje i slavodobitnika 285. alke, alkarski će vojvoda Mirko Norac-Kevo krajem srpnja ili početkom kolovoza na prijedlog alajčauša Ivana Zorice odrediti alkare kopljanike, najvjerojatnije njih 17, koliko ih se najviše može nadmetati u toj viteškoj igri prema Alkarskom statutu iz 1833. godine. Za taj viteški spektakl, odnosno 285. alku, koja će se održati u nedjelju 6. kolovoza, pod pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića, svakog dana na trkalištu podno sinjske Tvrđave, alkari uvježbavaju gađanje kopljem u metalnu alku. U Sinju je u subotu navečer službeno predstavljen i ovogodišnji program »Dani alke i Velike Gospe« u sklopu kojeg će se do 20. kolovoza na prostoru alkarskog rada održati više kulturnozabavnih, vjerskih i sportskih priredaba. (N. Musulin)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Slovenski maratonac doplivao u Vukovar </p>
<p>VUKOVAR, 23. srpnja</p>
<p> - Slovenski plivački maratonac Martin Strel preplivao je Dunavom 1530 kilometara od njemačkoga grada Donaueschingena i u nedjelju stigao u Vukovar. Njega su kod križa na ušću Vuke u Dunav dočekali slovenski ministar vanjskih poslova Lojze Peterle, zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec i vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl. Strel je 25. lipnja krenuo iz Donaueschingena pod geslom »Dunav - maratonsko plivanje za mir, prijateljstvo i čiste vode«, u organizaciji Agencije S2000 iz Celja. S obzirom na to da Hrvatska ove godine predsjeda Radnom zajednicom zemalja podunavske regije, Cvetković-Kurelec je rekla kako je i Hrvatskoj prioritet čist i plovan Dunav. Vidjeli smo slike srušenog Vukovara i mislim da ovaj Strelov napor treba podržati jer želimo mir Vukovaru i svim zemljama uz Dunav, izjavio je slovenski ministar Peterle. Za 50 dana Martin Strel trebao bi stići do ušća u Crno more. Predstavnici slovenske vlade predali su vukovarskom gradonačelniku Vladimiru Štenglu donaciju za jednu osnovnu školu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vatrogasci podmetali požare da bi ih gasili </p>
<p>KÖLN, 23. srpnja</p>
<p> - Policija u zapadnonjemačkoj metropoli Kölnu uhitila je grupu aktivnih i dobrovoljnih vatrogasaca koji su godinama podmetali požare koje su potom sami gasili. Pritom nastala šteta se procjenjuje na 35 milijuna maraka.</p>
<p> Kako objevljuje kölnsko javno tužilaštvo, motiv za ova suluda djela je očito potreba samodokazivanja. Dokoni vatrogasci su se, naime, prije podmetanja požara dogovarali koju vrstu uređaja za gašenje još nisu iskušali te su shodno tome i podmetali požare. Nakon podmetanja požara dosjetljivi vatrogasci su spremno čekali u svojim stanicama i u rekordnom roku stizali na mjesto događaja. No objekti za »vježbu« nisu bile, kao što je to uobičajno, napuštene barake, ili specijalno za tu svrhu izgrađeni objekti, nego prave robne kuće i skladišta. Revni vatrogasci su svoja djela započeli podmetanjem požara manjih razmjera poput telefonskih govornica ili kioska. Ta im se igra u međuvremenu toliko dopala da su uskoro krenuli na veće objekte.</p>
<p> Kolo se rasplelo nakon što je jedan svjedok prepoznao podmetača vatre u trgovini i skladištu građevnog materijala početkom godine. S obzirom da se radilo o šefu lokalnih dobrovoljnih vatrogasaca klupko se počelo razmotavati samo od sebe. Istragu otežava, kako je rekao šef kölnske policije, pogrešno shvaćeni solidaritet i zid šutnje kojim vatrogasci brane svoje kolege. Kölnska javnost je još uvijek u šoku zbog ovog, pomalo tragikomičnog, skandala. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Bečka pozlata u Splitu</p>
<p>46. splitsko ljeto / Ovacije Bartok kvartetu u atriju Franjevačkog samostana / Uspjeh zbora Bečkih dječaka koji su nastupili u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu</p>
<p>Vrhunski pogodak bilo je u petak gostovanje slavnoga gudačkog kvarteta koji nosi ime najvećeg mađarskog skladatelja Bele Bartoka. Ansambl djeluje već dugo godina svuda po svijetu - posijedile su već kose, ali ugled i umjetnička vrijednost nastupa nisu opali. Slušajući opet jednom savršenu svirku Bartok kvarteta moramo se ponovo sjetiti izreke velikog pjesnika Johanna Wolfganga Goethea koji je sastav gudačkog kvarteta označio kao »razgovor četvorice razumnih ljudi«. Tako smo doživjeli i večer u atriju Lukačićevog samostana, kada je pun auditorij splitske publike goste ispratio ovacijama. Na žalost nemamo pri ruci imena četvorice sjajnih gudača koja nisu navedena ni u popratnom tiskanom programu u kojemu ovaj put nisu navedeni ni stavci pojedinih djela. Opet neprofesionalni propust. </p>
<p> Program koncerta bio je reprezentativan. Započeo je jednim od najljepših kvarteta Josepha Haydna, onim u G-duru op. 71/1 da bi slijedio također jedan od najljepših kvarteta Haydnova mlađeg prijatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta, onaj u B-duru KV458, nazvanom »Lovački«. Kako opet nije bilo popratnog komentara skladbi publika je sama morala otkriti da taj naziv potječe od duhovitog tematskog gradiva prvog stavka Allegro vivace assai. Umjetnici su sa smirenom lakoćom izveli i drugi stavak, ovdje iznimno menuet, da bi u trećem stavku Adagio manifestirali delikatnu ljepotu tona svojih skupocjenih glazbala, posebno prve violine s oznakom Stradivariusove radionice iz 1731. godine. </p>
<p>Drugi dio programa ispunio je popularni »Američki kvartet« u F-duru Antonina Dvoraka, djelo koje nepogrešivo osvaja slušateljstvo, pa je i ovoga puta romantika češkog majstora naišla na puni odjek zahvalne festivalske publike grada pod Marijanom. Na burnom odobravanja umjetnici su se zahvalili dodatkom, briljantno odsviranim Finalom gudačkog kvarteta u G-duru Ludwiga van Beethovena. </p>
<p>S obzirom na glas koji ih prati u svijetu, razumljivo je da je čuveni zbor Bečkih dječaka pjevača, u subotu, rasprodao gledalište splitskog Hrvatskog narodnog kazališta i naišao, dakako, na živo odobravanje pa i povike zadovoljstva publike. To međutim nije bio pun sastav slavnog ansambla, pa, čini se, ni najkvalitetniji. Pod vodstvom mladog dirigenta i pijaniste Martina Schebeste izveden je veoma šarolik program, od duhovnih napjeva majstora poput Schütza, Haydna, Mozarta, Schuberta i Mendelssohna do austrijskih narodnih pjesama i Straussovih polki i valcera. Recimo, za svakog ponešto. </p>
<p>Umjesto najavljenih 25, na pozornici su se pojavila 23 dječaka podijeljeni u dvije nejednake grupe (znatno većom sopranskom). Iz ranijih susreta s njima, kao i po brojnim audio i video snimkama poznajemo homogeni, tonski dovoljno sočni zvuk Bečkih dječaka - no, to je ovoga puta izostalo. Ne samo da je gotovo cijeli program bio praćen klavirom kao intonacionom poštapalicom, zapjev ansambla bio je glasovno skroman, mjestimično bojažljiv.</p>
<p> Uostalom, pretežno se pjevalo iz nota, što znači da se radi vjerojatno o novim generacijama dječaka koji tek ulaze u repertoar i tek ovladavaju pjevačkim umijećem. U prvom planu je nerijetko bio jedan solist koji se, nenajavljeno u programu predstavio (nepotrebno) jednom Bachovom arijom. Njegov sopran ima lijepih visokih tonova, ali je daleko od onoga što je, nema tome dugo u Bečkim dječacima postizao naš Maksimilijan Cenčić. Za cijeli nastup kažimo figurativno: bila je to samo bečka pozlata, ali ne i zlato. </p>
<p>Priznanje valja odati ansamblu na dobroj dikciji na više jezika. Posebno bismo istakli dvije pjesme velikog mađarskog skladatelja Zoltana Hodalyja kao i četiri simpatične pjesme G. Holsta (vjerojatno se radi o Gustavu Theodoru Holstu, istaknutom engleskom autoru s prijeloma 19. i 20. stoljeća). Na kraju publika je u dodacima »kupljena« s dvije dalmatinske i jednom zagorskom pjesmom. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svileni putevi kazališta</p>
<p>Mittelfest u Cividaleu / »Odlazeći, vraćajući se - jantarni put, svileni put, solni put« tema je Festivala koji će ugostiti brojne kazališne, glazbene, plesne, likovne i filmske umjetnike / U Cividaleu nastupa Balet Hrvatskog narodnog kazališta iz Splita s plesnim projektom »Citadela«</p>
<p>»Odlazeći, vraćajući se</p>
<p> - jantarni put, svileni put, solni put« tema je Mittelfesta, festivala kazališta, glazbe i plesa, koji se od 22. do 30. srpnja održava u Cividaleu. Ta je tema prošlog ljeta otvorila trogodišnje putovanje festivalskim krajolicima u novo tisućljeće. Tri puta u osvajanju duhovnih prostora simbolički ukazuju na mjesta gdje se ocrtavaju snažni tradicijski utjecaji, no, i mjesta susreta i razmjene iskustava, raskrižja antičkih i suvremenih dodira. Festival, što se već devetu godinu održava u Cividaleu, okuplja umjetnike iz središnje i istočne Europe istražujući umjetničke iskaze i kulturu u prostoru od Baltika do Crnog mora.</p>
<p>I dok je prošlogodišnji Mittelfest pratio jantarni put, ovogodišnji se bavi svilenim putem, slijedeći onaj povijesni od Venecije do Perzije, od Perzije do Kine, ali i put do imaginarnog Orijenta, fantazmagoričnog svijeta mirisa, zlata i raskošnih tkanina. U teatarskoj viziji to je metafora odnosa između istoka i zapada, put svetaca i pustinjaka, nomada i iseljenika, otvorenih prostora i granica. Stoga predstave devetog Mittelfesta propituju teme putovanja (odlazaka i vraćanja), istočnih i zapadnih uporišta, europskog prisustva na svilenom putu.</p>
<p>Središnji projekt Festivala je svjetska prazvedba predstave »Sir i crvi« rađene po četiri stoljeća staroj priči iz Furlanije, koju je u svom glasovitom eseju obradio Carlo Ginzburg, a za kazališnu izvedbu adaptirali Cesare Garboli i redatelj predstave Giorgio Pressburger. Premijerno će u Cividaleu ovoga ljeta biti izvedena i dva specifična projekta: »Ljudska tragedija« Imre Madacha u talijanskoj postavi i mađarskoj redatelja Laszla Hudija s ansamblom teatra Mozgo Haz te »Pukovnik s krilima« bugarskog pisca Hristoa Boytcheva u talijanskoj verziji redatelja Tonia Bertorellija i češkoj verziji Petra Leblsa. Najavljena je i svjetska premijera predstave »Bigatis« na furlanskom narječju u koprodukciji CSS-a iz Udina i kazališta Nuovo Giovanni iz Udina.</p>
<p>No, deveti Mittelfest nudi iznimno zanimljiv program gostujućih predstava što okuplja najatraktivnija scenska ostvarenja koja ocrtavaju kazališne opsesije na prostorima srednje i istočne Europe. Proslavljena sarajevska skupina Tetovirano kazališta, koja pod vodstvom Mladena Materića već nekoliko godina djeluje u Francuskoj, prikazat će scenski projekt pod nazivom »Odisej«. Biti će predstavljen i »Filoktet« Heinera Müllera u režiji slovenskog redatelja Eduarda Milera, a u koprodukciji kazališta iz Ljubljane, Sarajeva, Pule i Kopra. Bugarsko kazalište Blurred iz Sofije prikazat će predstavu »Crno runo«, a Crnogorsko nacionalno kazalište predstavit će se izvedbom pod nazivom »Crnogorci« koja istražuje veze između Italije i Crne Gore u dvadesetim godinama ovog stoljeća.</p>
<p>Središnji događaja festivalskoga plesnog programa je nastup Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta iz Splita s izvedbom »Citadele« u koreografiji Gagika Ismailiana, 25. srpnja, na centralnom trgu u Cividaleu - Piazzi Duomo. Euripidove »Bahantkinje« izvest će studenti Akademije dramskih umjetnosti iz Tirane, u režiji Sarena Sinigaglia. Operu »Marko Polo« kineskog skladatelja Tan Duna izvest će skupina Raffaella de Santis, a Virginio Gazzolo u monološkoj formi iskazat će svoje viđenje putovanja Argonauta.</p>
<p>Glazbeni program Mittelfesta slijedi orijentalne snove europskih skladatelja. Od šesnaest simfonija, koncerata, recitala i uličnih performancea, dvanaest će biti po prvi puta izvedeno u Cividaleu. Uz izvedbu djela Debussyja, Čajkovskog, Borodina, Ravela, kineskih, korejskih i japanskih skladatelja, najavljena je svjetska praizvedba glazbenog projekta »Dnevnik putovanja - Sedam slika na putu do zamišljenog Orijenta« koji okuplja deset suvremenih talijanskih kompozitora.</p>
<p>U rasporedima europskih festivala Mittelfest u Cividaleu i ovog ljeta nudi zanimljiv pregled kazališnih, plesnih i glazbenih zbivanja obnavljajući sjećanja na europsku tradiciju u ozračju novog tisućljeća.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ovacije mladim glazbenicima</p>
<p>40. glazbene večeri u Sv. Donatu / Nastup Svjetskog orkestra glazbene mladeži / Vrhunac večeri Druga simfonija u D-duru op. 73. Johanesa Brahmsa izvedena je s mladenačkim oduševljenjem i preciznošću, kao rezultat dvotjednog rada pod znalačkim vodstvom maestra Kreizzberga </p>
<p>Najstariji orkestar mladih u svijetu, Svjetski orkestar Glazbene mladeži utemeljen 1970. nastupio je u sklopu svoje ljetošnje europske turneje i u Hrvatskoj. Dok prvi koncert održan 16. srpnja u Zagrebu u atriju Klovićevih dvora na Zagrebačkim ljetnim večerima, zbog lošeg vremena nije izazvao očekivanu pozornost javnosti, drugi koncert, održan u petak na večer, u sklopu 40. glazbenih večeri u Sv. Donatu bio je pun pogodak. Dupkom puna crkva Svetog Krševana ovacijama je, skandiranjem i povicima bravo, ispratila atraktivan nastup tog jedinstvenog Simfonijskog orkestra darovitih mladih glazbenika. </p>
<p>Svjetski orkestar Glazbene mladeži okuplja u svojem sjedištu, Berlinu, dva puta godišnje đake i studente između 16 i 28 godina iz četrdesetak zemalja svijeta. Za ljetni saziv Uprava orkestra i nacionalne sekcije Udruga Glazbene mladeži organiziraju međunarodnu turneju, koja ove godine uključuje sve zemlje bivše Jugoslavije (Zagreb, Zadar, Ljubljana, Sarajevo, Kragujevac, Beograd, Ohrid) te Njemačku (Leibzig, Berlin, Hannover) i Češku (Prag).</p>
<p>Ti »glazbenici bez granica« posvećeni su ne samo umjetnosti, već i međunarodnom razumijevanju, suradnji i brisanju ideoloških granica, pa su za te zasluge godine 1996. dobili Nagradu UNESCO - umjetnik za mir. U proteklih 30 godina postojanja orkestrom su ravnali najveći dirigenti kao što su Zubin Mehta, Leondard Bernstein, Witold Rowicki, Sir Neville Mariner, Kurt Masur i drugi, što mu je osiguralo visoku umjetničku razinu rada. Posljednjih šest godina usko surađuje s Yakovom Kreizbergom, ruskim dirigentom međunarodne karijere, pod čijim je vodstvom nastupio u Zagrebu i Zadru s vrlo zahtjevnim programom. </p>
<p>Direktorica orkestra Susanne Heyer predstavila je članove ovog saziva orkestra iz 35 zemalja uključujući i Hrvatsku (čelist Neven Šverko). Efektna Uvertira »Snu ljetne noći« op. 21. Felixa Mendelssohna - Bartholdyja prethodila je atraktivnom Koncertnom stavku u F-duru za četiri roga i orkestar op. 86. Roberta Schumanna. Solisti su bili Boškijan Lipovšek iz Slovenije, Mahir Kalmik iz Turske te David Kutas i Zsomboo Nagy iz Mađarske. Oduševljena publika nudila je i jedan lijep solistički dodatak za četiri roga. Bio je to večernji zbor iz »Noćnog logora Granade« Konradina Kreutzera. Vrhunac večeri bila je pak Druga simfonija u D-duru op. 73. Johanesa Brahmsa izvedena s mladenačkim oduševljenjem i preciznošću, kao rezultat dvotjednog zajedničkog rada pod temperamentnim i znalačkim vodstvom maestra Kreizzberga. Dugotrajno odobravanje publike izmamilo je za dodatak još jedan popularni Mađarski ples Johanesa Brahmsa. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zagrebački kontrabasisti u Koruškoj</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Zagrebački duo kontrabasista Mimi Marjanović Gonski i Žorž Dravšnik gostuje na ljetnom glazbenom festivalu Musicforum Viktring, u Koruškoj, koji se održava od 23. do 25. srpnja. Na programu je djelo poznatog astrijskog skladatelja Dietera Kaufmanna »Landschaft mit figuren«. To je djelo praizvedeno u okviru 20. muzičkog biennala Zagreb, a krajem godine pojaviti će se na novom nosaču zvuka uz djela domaćih skladatelja Antuna Tomislava Šabana i Krešimira Seletkovića te japanske skladateljice Takechi Yuka, u izdanju Tutico classic.Mimi Marjanović-Gonski i Yoko Kogo, japanska painistica, studentica poslijediplomskog studija na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, u klasi prof. Pavice Gvozdić, gostuju na Oulunsalo International Music Festivalu u Finskoj što se održava od 28. srpnja do 6. kolovoza. Na programu su djela H. Ecclesa, G.P. Telemanna i Sonata u A-duru C. Francka. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nastup bugarskog ženskog zbora</p>
<p>SPLIT, 23. srpnja</p>
<p> - Bugarski ženski zbor Cosmic Voices of Bulgaria izveo je, u subotu na večer, nekoliko tradicionalnih bugarskih pjesama iz svog repertoara na platou ispred splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta. Pred publikom splitskog kazališnog festivala taj popularni zbor, s jazz kvintetom Interstellar Artchestra, izvodi u nedjelju na večer djela Darka Stojanovskog i Minje Kuzmanić u programu pod nazivom »Slatka odvojenost«. Cosmic Voices of Bulgaria je nastao poslije raspada Misterije bugarskih glasova, jednog od najboljih ženskih zborova na svijetu koji je godine 1986. dobio nagradu Grammy. Nastavljajući njegovati tisućljetnu istočnjačku pjevačku tradiciju, zbor je ostvario mnogobrojne uspješne turneje širom svijeta, snimio brojne CD-ove i ostvario više projekata filmske glazbe. Zvučna snimka splitskog koncerta bit će izdana na CD.u. Nakon splitskog nastupa Cosmic Voices of Bulgaria kreće na svjetsku turneju s bugarskim predsjednikom. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Obnovljena stara kula </p>
<p>VELI LOŠINJ, 23. srpnja</p>
<p> - Obnovljena Venecijanska kula iz 1455. godine u središtu Veloga Lošinja otvorena je ovih dana. U prizemlju je uređen informativni ured, a na ostalim etažama predviđena je velika, retrospektivna izložba akademskog slikara Zlatka Kauzlarića Atača.</p>
<p> Radovi na uređivanju kule počeli su 1997. godine. Gradsko poglavarstvo prihvatilo je koncepciju i prijedlog muzejskog postava kule u Velom Lošinju kao »imaginarnog muzeja«, kojim bi se prikazala povijest Velog Lošinja, posebice pomorska povijest, te bi se posjetiteljima ponudile sve važne informacije do današnjih otkrića (Apoksiomen) i projekata (istraživanje dupina).</p>
<p> Radi se o spomeniku kulture u koji su uložena sredstva, za obnovu i opremanje, prvenstveno grada Malog Lošinja, regije Veneto, Ministarstva kulture RH te sponzora, Turističke zajednice grada Malog Lošinja i »Croatia osiguranja« d.d.</p>
<p> Kula u Velom Lošinju činit će zaseban muzejsko-galerijski prostor u okviru budućeg Lošinjskog muzeja i jedini je, za sada, prostor koji cjelovito zahvaća povijesni presjek mjesta. Likovni postav povjeren je prof. Zlatku Kauzlariću Ataču. Do kraja godne bit će dovršen stalni muzejski postav kule.</p>
<p> U prostorijama Gradskoga poglavarstva svečano jer potpisan ugovor o donatorstvu između »Croatia osiguranja« d.d. i grada Malog Lošinja. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatski let iznad dnevne politike</p>
<p>Pjesnik Drago Štambuk: U temelju »Croatije redivive« stoji ideja hrvatskoga trojezičja (ča, kaj, što) i kulturno-uljudbenog, pa i političkog ravnovjesja. Namjera je da hrvatska nutarnja različitost ne bude nedostatak već prednost i blagoslov / Mnogi su me posve krivo pročitali, ili me pak nisu pročitali, opteretivši se s metaforom Hrvatske, a koju je, kako lucidno navodi u svome eseju Vesna Parun, trebalo čitati bez mrve državoslovlja</p>
<p>Drago Štambuk je pjesnik i diplomat, veleposlanik Hrvatske u Egiptu, a ovaj razgovor s njim je povodom najnovije njegove knjige poezije »Uklesano u planinama« u izdanju Matice hrvatske u Zagrebu te povodom desete pjesničke manifestacije »Croatia rediviva« u njegovim rodnim Selcima na otoku Braču.</p>
<p>• S kojom ste namjerom utemeljili festival hrvatske poezije »Croatia rediviva«?</p>
<p>- U temelju »Croatije redivive« stoji ideja hrvatskoga trojezičja (ča, kaj, što) i kulturno-uljudbenog, pa i političkog ravnovjesja. Namjera je da hrvatska nutarnja različitost ne bude nedostatak već prednost i blagoslov i da kroz iskustvo drugotnoga bogatimo svoju jednotnost, te da iz fluidne i oplođujuće interakcije jezikom (kao metaforom) raste misao o suodnošenju i regija i ljudi - misao zasnovana na ljudskosti s koje nam je kao bitnom popudbinom polaziti u svijet. </p>
<p>S čime ćemo u taj famozni svijet ako ne s onim što je svima zajedničko, a to je humanitas - kao bogoljudska prožetost - na koju je implantirana naša hrvatska posebnost. Sama specifičnost bez općega ostala bi neprepoznata, a sama općost bez specifičnosti bila bi svijetu nezanimljiva. Dakle, ravnovjesju između općega i posebnoga, kao nadanoj sudbini, hodati nam je i u »Croatiji redivivi« gdje opći štokavski standard stoji u ekvaciji prema čakavici i kajkavici. </p>
<p>Zanemarimo li misao o trojezičju i njegovome prožimanju, ostaje nam radost poetskog izgovaranja i slušanja na središnjemu kamenom trgu u Selcima na Braču, gdje u zvjezdanoj srpanjskoj noći ljeskaju se vodene i morske, jezerske i gorske, riječne i močvarne ribe poezije. Sloboda izgovora, visoka razina hrvatske poetske riječi i njena razvedenost, poticaj su za nadomišljanje i poimanje dubine i osobitosti hrvatske kulturološke sudbine. </p>
<p>• Je li »čovjek samo olovka u božanskoj ruci koja njome piše«, kako ste nedavno rekli?</p>
<p>- Vjerujem u zadatost ljudske sudbine i čudesnu činjenicu ljudskoga života. Zar je uz potonje čudo življenja i egzistencije potrebno ikoje drugo ili druga čuda? Pretvaranju vode u vino prethodi velebnost postojanja i korištenja i vode i vina sama. Začudne su, tako, činjenice postojanja vode i vina, a još više ljudskoga postojanja. Kao tvorac genoma Bog jest spomenuta ruka vodilja koja ispisuje volju našega trajanja. Bog je prvi, genom - kako bi to danas kazali - jest drugi, a slijedi ga fenotip, tj. životna ekspresija u stvarnom i viđenom. A i u neviđenom. </p>
<p>• Iz Vaše poezije se vidi da ste vjernik. Pa kakav je Vaš Bog? Koliko on utječe na pjesnika Štambuka?</p>
<p>- Vjerujem u Boga koji je milostiv i pun ljubavi za čovjeka i ovaj svijet. Moj Bog novozavjetni je Otac koji preko Isusa Krista šalje čovjeku poruku ljubavi i otkupljenja. S dubokim osjećajem za Božju prvotnu ulogu u svijetu, poezija koja po svojoj najdubljoj naravi promišlja život i svijet, nužno se referira na Svevišnjega i njegovu esencijalnu ulogu u ljudskoj povijesti. </p>
<p>• U prvoj zbirci »Meu namin« vrlo ste avangardni, i za ono doba, ali Vas avangarda nije zarobila nego ste otišli dalje. Zašto tako brzo? </p>
<p>- Ukoliko ste dovoljno radikalni u otklonu na dominantni trend, a avangarda po svojoj definiciji jest radikalna, onda jedna maksimalizirana gesta, u mom slučaju ona u prvoj knjizi »Meu namin« tiskanoj u Splitu 1974., nakon što je nagrađena na natječaju Nakladnoga zavoda Marko Marulić - postaje dovoljna sebi samoj i nije ju više potrebno ponavljati. Ja sam svu svoju mladalačku radoznalost prema nutrini jezika kao građevnoga materijala pjesme iscrpio u prvoj knjizi. Bje to književni prostor koji je propitkivao smisao pisanja na razini tjelesnosti i tvarnosti jezika.</p>
<p>• Međutim, mnogi kada rastvore igračku jezika, zaborave je zatvoriti?</p>
<p>- Jednom kada sam rastvorio igračku jezika, preostalo je samo zatvoriti je i već sljedećom knjigom krenuo sam smjerom koji je doveo, u samoizdatu 1981., do »Insulae«, prema medijskoj definiciji antiavangardnog florilegija koji je, međutim, u kontekstu (koji nam svakako određuje predznak) bio po mojem sudu duboko avangardan, tj. oporben. Jer se suprotstavljao prevalentnom modelu semantičkog konkretizma koji je u jednopartijskom sistemu bio ugodno avangardan, a bez propitkivanja temeljnih pitanja o svrsi pisanja i razlozima življenja.</p>
<p>• Obje su knjige završile loše.</p>
<p>- Da. Prve je glavnina naklade spaljena, a »Insulae« je ondašnji pravovjerni tjednik za kulturu Oko popljuvao nasrnuvši na nju s ideološkim đonom. </p>
<p>• To je uvjetovalo <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> promjene u načinu Vašega pisanja?</p>
<p>- Promjena je bila uvjetovana potrebnom da se oporbeno, avangardno iskustvo samosagledavanja i samointerpretacije, okrene u cjelovitost projekta totalnoga pisanja koje baštini u sebi svijest i iskustvo i gradbe i razgradbe - ostajući na kraju, na konopcu koji balansira između jednoga i drugoga, ujedinjujući ih u jedru i plodovitu riječ koja ostaje, oprostite na izrazu, za sva vremena. Vječnost je jedini cilj vrijedan napora da mu se približimo. </p>
<p>• Dakle, sve to je uvjetovalo antologiju »Insulae«?</p>
<p>- Bilo je potrebno u datom trenutku posvjedočiti drugo (preferirano) iskustvo koje se oslanjalo na duhovno i idealizirano poimanje svijeta, svijeta s Božjim udjelom u povijesnome hodu, pa tako i u pisanju. »Insulae« su također i knjiga koja je intuitivno najavila politički izlazak Hrvatske na povijesnu scenu. </p>
<p>• Koliko je hrvatska poezija danas opterećena formom? Pitam Vas to stoga jer ste izjavili »misli mi se pretaču u forme, forma mi nikada ne diktira sadržaj« i jer mi se čini da je Vaša forma i sadržaj uvijek »androgina zvijezda« Hrvatska? </p>
<p>- Nutrina je za mene uvijek ispred vanjštine, pa je utoliko i nutarnja ekspresija podložna diktatu vlastite energije i tvarnosti pjesme koja, tako, slijedi energiju daha i izgovora, kameni je, okrupnjuje u vlastitom samo-obliku, tvrdli ga na rubovima i oformljuje, bez pretpostavki izvanjskoga kalupa. Hrvatska je ovdje, ipak, samo metafora; mogla je ona biti i more ili ljubljeno biće. Mnogi su me posve krivo pročitali, ili me pak nisu pročitali, opteretivši se s metaforom Hrvatske, a koju je, kako lucidno navodi u svome eseju Vesna Parun, trebalo čitati bez mrve državoslovlja. </p>
<p>• U zbirci »Croatiam aeternam« Hrvatska nije u genitivu već u akuzativu. Je li to zato što, gdje god ste, s Vama je i Hrvatska? </p>
<p>- Iz genitiva ući u nominativ bila je politička opsesija hrvatskih intelektualaca kroz dugo vrijeme potuljene domovinske prošlosti. No, sam politički čin, za mene kao pjesnika i oduhovljeno biće, nije dovoljan. Zato sam, kao što ste dobro primijetili, smjestio Hrvatsku u akuzativ, davši joj dinamički potisak i mjeru projektne nedostižljivosti i neostvarivosti. Jer jedini pravi, bavljenja vrijedni projekti oni su koje je nemoguće završiti i kompletirati. Hrvatska je za sve nas predragocjena da bismo je ostavili u nominativu. Potruditi nam se dati joj krila i omogućiti let, izvan sfera dnevne - i počesto nakaradne - politike.</p>
<p>• Zato se i zauzimate za koineizaciju hrvatskoga jezika?</p>
<p>- Koineizaciju držim ne samo primjerenim jezičnim već i političkim konceptom za moju domovinu. Jer, Hrvatska je unutar sebe i jezično i kulturološki raznorodna i razvedena, pa sve te razlike valja i uvažiti da je ne bismo kao cjelinu okljaštrili i time umanjili, zapravo ponizili. </p>
<p>• Baudelaire je napisao da postoje samo tri bića dostojna poštovanja: svećenik, ratnik i pjesnik. U naše vrijeme čini se da baš njih nitko ne poštuje?</p>
<p>- Nemoguće bi mi bilo ne složiti se s Baudelaireom kada i u vlastitu životu živim to trojstvo. Istina je da je pristati na zvanje pjesnika mi i svećenika lakše no na zvanje ratnika. Ali u onom smislu u kojem je ratnik angažirano i djelatno ljudsko biće koje akcijom, karmom djelovanja, pokušava doseći cilj individualnog ili kolektivnog pregnuća - pristajem i na potonje određenje.</p>
<p> Visoko su principijelna spomenuta zvanja ili zanimanja, vokacijski zasebna i zahtjevna, pa zato i nisu u kolektivu učestala, iako je potreba za njima stalna, a katalizacijski su ona više no svrhovita. Društva koja ne poštuju spomenuta zvanja društva su u krizi, pa je izočnost njihova ili nedostatak poštovanja prema njima loš znak - jer sve-u-jednom svećenik, pjesnik i ratnik mirotvorno je biće.</p>
<p>• Što je povijest danas, osobna sreća i nesreća, nešto transcendentno? Moćnima kao da ništa ne znači. Ili zapravo oni demonstrirajući silu ipak strahuju pred njom?</p>
<p>- Do bola vidjeti i razumjeti kakva povijest jest, niz nesreća i alat bola - kako sam je okrstio u jednoj svojoj pjesmi; neizbježiva na kolektivnoj razini. No shvatit nam je da ljudski odnos s bližnjima jedini je koji može donijeti nam sreću, te da tek duhovna ispunjenost u materijalnom svijetu donosi mir i zadovoljstvo. Biti i amo i tamo, gledati zlosretnoj povijesti u oči, a opet usprkos razumijevanja njene prave naravi ne odstupati s tanke crte između punog shvaćanja i uvjetnog, principijelnog sudjelovanja u njoj najzahtjevnija je zadaća. </p>
<p>• Koliki je Božji udio u povijesti o kome je pisao veliki engleski povjesničar Arnold Toynbee? </p>
<p>- Božji udio u povijesti veći je no što svijet želi ili može priznati. Svijet bez Boga i bezbožna povijest besmisleni su. I protiv čovjeka. </p>
<p>• U potpuno materijaliziranom, potrošačkom i odljuđenom svijetu ima li smisla boriti se za identitet?</p>
<p>- Identitet je u duhovnoj nadgradnji materijalnih činjenica iz našega zajedničkog, kolektivnog života i zajedničke nam domovine. Ukoliko ima smisla boriti se za transcendenciju, utoliko ima smisla boriti se i za identitet. Odgovor je, dakle, pozitivan, ali ne bezuvjetno. Identitet i borba za nj uvjetovana je našom prvotnom ljudskošću i čovjeko- i bogo-ljubljem. </p>
<p>Identitet, onaj najsuptilniji i najesencijalniji koji je u posjedu izabranih sinova i kćeri jednoga naroda, itekako je vrijedan borbe za nj. Ali borba za njega nikada ne smije ići usuprot općih ljudskih i božjih zakona. Takva borba nije vrijedna niti jednoga nasiljem oduzetog ili poniženog ljudskog života. </p>
<p> • Imaju li Hrvati identitet ili ga još uvijek traže?</p>
<p>- Hrvati identitet imaju, ali im ga je preispitivati neprestance i pretvarati ga u zlato ljudskosti. Jer bez ljudskosti identitet postaje manje vrijedan od ugljena. </p>
<p>• Hoće li individua pristati na globalizaciju? Možda iz hedonističkih pobuda?</p>
<p>- Globalizacija je prosperitetno, materijalno sravnjivanje, uravnilovka koja neizravno favorizira moćne zemlje, a postupno postaje dogmom i neophodno ju je, kao i svaku dogmu ili pozitivnu utopiju, preispitivati sa svih strana. Globalizacija, kao i negdašnji kolektivni i kolektivistički zanosi, zaboravi li individuu, završit će na brodolomnim sprudovima; jer sreća nije u općemu, ona uvijek ima sasvim određeno ime. Zapamtimo jednom zavazda, da ne živi čovjek samo od zemaljskoga kruha. </p>
<p>• Nekoliko puta ste bili u smrtnoj opasnosti, pa što je to smrt? Ima li smrti ili »postojimo samo mi koji umiremo«?</p>
<p>- U Indiji sam preživio tri zrakoplovne i nekoliko automobilskih nesreća, također i uvjetno rečeno, atentat na sebe - što pokazuje kako je diplomacija potencijalno vrlo opasan posao. Filozofski smrt je prelaz u drugo stanje i nešto čemu svi mi živi neizostavno idemo. Osjećaj blizine smrti iskustvo je koje nas mudrosno katalizira i čini zrelijim i kompleksnijim ljudskim bićima. </p>
<p>A jer svi umiremo, i to mnogo puta na dan, učiti nam se rađanju koje nas prenosi na više razine svijesti i postojanja, približava duhovnom ocu i spiritualnoj domovini.</p>
<p>• Prijateljevali ste s Majkom Terezijom koju je ovaj bešćutni svijet ipak uvažavao. Možda se divio njezinoj žrtvi? </p>
<p>- Bio sam blagoslovljen iskustvom prijateljevanja s tom svetom ženom. Upravo zbog svoje bešćutnosti svijet je bio i jest potrebit velikih, sućutnih duša poput Majke Terezije, da bi preko njih oprao i iskupio sebe. Duhovni odnos s Majkom Terezijom i njezina zračeća blizina jedno je od najdragocjenjenijih iskustava mojega života. </p>
<p>l Bili ste predstavnik Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji kada se dogodio zločin u Ahmićima i tada ste njihovoj javnosti rekli da je i svijet odgovoran za taj zločin. Mislite li to i danas?</p>
<p>- S osjećajem stida nastupio sam na brojnim televizijskim i radijskim programima nakon tragedije u Ahmićima. Naravno, osudio sam zločin bez obzira na to tko bijahu počinitelji i opetovano priznao da me stid kao ljudsko biće stajati pred licem zločina, ali i kazao da bi stid trebalo biti i one koji su neizravno doprinijeli zločinu - jer ga nisu na vrijeme spriječili. A mogli su da su htjeli. Jer, grijeh je i odsuće akcije sprječavanja zločina.</p>
<p> Od samog početka djelovanja u Velikoj Britaniji, drugom polovicom 80-tih, zalagao sam se, kao liječnik po struci, za profilaksu ili prevenciju agresije i zločina, no problem s političarima jest da oni računajući na kredit pred biračima za sljedeće izbore, radije će ugasiti požar i na taj način zaraditi političke poene, nego li spriječiti njegovo nastajanje. Naime, potonje ne donosi političke poene, barem ne u onoj mjeri u kojoj ih donosi gašenje požara. Zato se i zalažem za tip političara koji bi se postavljali preventivno i strateški na dulju stazu, a ne »gasilački« i dnevno-politički na kratku stazu. Za potonji tip političara, koji su na žalost u većini, nemam ni strpljenja niti poštovanja. </p>
<p>• Prije sadašnje veleposlaničke misije u Kairu bili ste veleposlanik u New Delhiju gdje ste stigli iz Londona; promijenili ste tri civilizacije. Pa koja je od tih civilizacija najbliža čovjeku, u kojoj je on najmanje zarobljen? </p>
<p>- Čovjek je zarobljen u svim uljudbama, samo su načini na koje je organizirana njegova nesreća različiti. Bit je - ne da se bude u civilizaciji koja je manje sputavajuća već da se bude izvan svakog jarma koji ne poštuje neponovljivost i svetost ljudskoga života i pravo čovjeka na slobodu i ljubav u kojoj su Bog i njegova vječnost jedina mjera našemu ponašanju i posljednja nam svrha. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Hrvatski juniori izborili željeno finale</p>
<p>Pobjedom 70-62 (31-33) protiv Italije u polufinalu juniorskog prvenstva Europe, hrvatski košarkaši izborili su nastup u finalu u kojem će igrati protiv Francuske</p>
<p>ZADAR </p>
<p> - Hrvatska je pobjedom protiv Italije 70-62 (31-33) ušla u finale 19. Europskog juniorskog prvenstva u košarci. Odmah se mora kazati kako do velikog trijumfa nismo došli nimalo lako jer su Talijani za razliku od prethodnih utakmica pokazali veliku snagu i odličnu igru pod košem. </p>
<p>Nakon vrlo dobrog otvaranja naših, Talijani su vrlo brzo uhvatili priključak isključivo igrom ispod koša u kojoj je nezaustavljv bio njihov centar Badlera. U tim trenucima obje strane veliku pozornost pridavale su igri pod obručima i čvrstoj obrani. Upravo ta obrana donijela nam je vodstvo 24-15 u 14. minuti. Glavni pokretači bili su toga vodstva bili su Planinić i Popović.</p>
<p>Naši kao da su se uspavali nakon te osjetne prednosti pa je nastupio totalni mrak u našoj igri, Talijani su nanizali seriju 18-6, uglavnom koševima Giachetija i Badlere. Imali smo velikih problema s osobnim greškama dvaju centara Vrsaljka i Lončara što su Talijani itekako koristili te ubačajem Badlere na odmor otišli s dva pogotka prednosti.</p>
<p>Drugih 20 minuta košem je započeo Popović da bi, zanimljivo, centar Vrsaljko u 24. minuti pogodio tricu za naše novo vodstvo 41-37. No, zakratko jer je opet Badlera bio siguran pod košem. Brzim protokom lopte oko naše obrane Talijani su na veliku kušnju stavljali naše igrače. Uvidjevši da tako neće ići, izbornik Joško Pulja postavio je zonu za koju Talijani nisu imali kvalitetna rješenja. S druge strane, Zoran Planinić s dvije trice, te Mladen Gligora s jednom su vratili prednost na našu stranu, pa su naši u 35. minuti ponovno došli do prednosti od pet poena (60-55). U posljednje tri minute ušli smo također s prednošću od pet poena, no glavna značajka neše igre bila je u brzom prijenosu lopte što je kvalitetno radio Planinić. </p>
<p>Izbornik Joško Pulja je nakon susreta rekao:</p>
<p>- Što kazati nakon ovako velike pobjede i našeg ulaska u finale koji smo toliko priželjkivali. Velika hvala publici koja nas je digla kada nam je bilo najteže. S obzirom na probleme koje smo imali s talijanskim centrima, dobro je ispalo, a u finalu neka bude što bude.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Francuska - Grčka 71-57 (32-29), Hrvatska - Italija (70-62 (31-33);</p>
<p>od 5. do 8. mjesta: Latvija - Jugoslavija 75-95 (29-53), Rusija - Litva 64-61 (35-36);</p>
<p>za 9. mjesto: Slovenija - Izrael 53-51 (29-24), za 11. mjesto: Španjolska - Bugarska 100-67 (53-30).</p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>HRVATSKA - ITALIJA 70-62 (31-33)</p>
<p>HRVATSKA: Morić, Pulja, Popović 15 (4-5), Lončar 10 (4-5), L. Gligora, M. Gligora 11 (2-2), Planinić 19 (5-6), Ćuzela, Dijan 10, Rozić, Krolo, Vrsaljko 5.</p>
<p>ITALIJA: Martinelli, Giacheti 14, Badlera 21 (5-8), Soccano, Brkić, Fultz 3 (1-2), Formenti, Garri 6 (4-4), Modica, Benacci 6 (4-5), Flamini 6 (2-2), Zacchetti 4 (2-2).</p>
<p>SUCI: Brazauskas (Litva) i Araujo (Portugal). GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran PLANINIĆ.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Brazilska čarolija je nestala«</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 23. srpnja</p>
<p> - Neočekivani poraz Brazila od Paragvaja (1-2) u kvalifikacijama za Svjetsko nogometno prvenstvo 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji uzdrmao je domovinu »carioca«. Zemlja sambe, karnevala i lijepih žena »natopljena je suzama«. Nogometom zaluđena nacija teško podnosi neuspjeh. Mizerna igra i tek peto mjesto u južnoameričkoj kvalifikacijskoj skupini uz sedam bodova zaostatka za vodećom Argentinom ozbiljno su ugrozili izborničku stolicu Wanderleya Luxemburga.</p>
<p>Prvi poraz od Paragvaja nakon 1979. godine, odnosno tek druga izgubljena utakmica u kvalifikacijama za SP u povijesti izazvala je pravi šok. Raspoloženje u reprezentaciji dotaklo je samo dno, a u srijedu u Sao Paulo stiže Argentina. </p>
<p>- Raspoloženje u momčadi je grozno, više nema zajedništva i duha. Međutim za takvo stanje nisu krivi posljednji loši rezultati. Teško je reći gdje smo pogriješili, no kao da je sva čarolija nestala, rekao je Rivaldo.</p>
<p>Ionako tešku situaciju još više je pogoršao sukob izbornika i kapetana Cafua. Nezadovoljni Cafu prvo je »nagrađen« sa dva žuta kartona u ogledu sa Paragvajem, a potom je napustio pripreme i hotel u Foz de Iguacu, gdje se Brazil sprema za idući okršaj s Argentinom. Bijesni Luxemburgo teško je skrivao ljutnju. Cafu se nije previše uznemirio, premda je njegova budućnost u momčadi postala vrlo upitna.</p>
<p> Dvoboj sa čvrstim i uvijek neugodnim susjedima dolazi u najgore vrijeme. Imperativ pobjede nadvio se nad brazilski stožer. Pritisak javnosti je ogroman, a novi neuspjeh doveo bi u opasnost projekt »Japan - Južna Koreja«. Četverostruki svjetski prvaci nastupili su na svim smotrama najboljih svjetskih reprezentacija i njihovo posrtanje u kvalifikacijama bila bi nacionalna katastrofa.</p>
<p>- Svi ljudi ovoga svijeta uvjereni su u snagu Brazila. No ukoliko ne počnemo igrati kako znamo postoji opasnost da se ne plasiramo na Svjetsko prvenstvo. Poraz od Argentine opasno bi ugrozio naše ambicije, mišljenja je Roberto Carlos.</p>
<p>Arogantni Luxemburgo »preživio« je udarce Urugvaja i Paragvaja. Predsjednik brazilskog nogometnog saveza (CBF) Ricardo Teixeira još uvijek mu čuva leđa, no samouvjereni Argentinci, koji su nanizali pet pobjeda uz razliku pogodaka 14-2, dolaze po nove bodove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Podravka-Vegeta se okuplja 1. kolovoza</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Hrvatske pravkinje, rukometašice Podravka-Vegete odmaraju do 1. kolovoza. Na odmoru je i vodstvo kluba, jer su, kaže direktor Berislav Slukić, gotovo zaključili kupovinu igračica, iako prijelazni rok traje do početka rujna.</p>
<p>Od dosadašnjih igračica klub je napustila samo vanjska napadačica Anita Koljanin koja će karijeru nastaviti u Njemačkoj. Od jeseni će Podravkin dres, pak, nositi Marija Popović iz Osijeka, Marija Čuljak iz Kraša i Antonela Pensa iz Split-Kaltenberga. Pregovaralo se i sa kružnom napadačicom Kraša i hrvatske reprezentacije, Majom Mitrović, ali je to propalo.</p>
<p>Naime, prvi je razlog bila visoka odštetakoju je tražio Kraš (50 tisuća njemačkih maraka), a drugi što je Mitrović postavila nerealne uvjete, kaže Slukić.</p>
<p>- Maja je htjela ugovor na godinu dana i da nema odštete, a mislimo da to nije realno budući da bismo mi za nju trebali platiti 50 tisuća maraka odštete. Zato je i otišla u ljubljansku Krim-Electu, jer je odšteta za inozemni klub 15 tisuća njemačkih maraka, objasnio je Slukić.</p>
<p>Spominjale su se i tri Litvanke kao moguća pojačanja, no direktor Slukić kaže da od toga, vjerojato, neće biti ništa, jer ih trener ne pušta iz kluba.</p>
<p>Bez obzira na to, Podravka-Vegeta će i dalje sa svojim sastavom biti dominantna u hrvatskom prvenstvu, no u Europi se ne nadaju naročitom uspjehu. Naime, s novim sustavom natjecanja, Podravka-Vegeta će teško izboriti nastup u Ligi prvakinja, jer (zbog lošeg rejtinga hrvatskog ženskog rukometa) ima dva pretkola. Prvo još i može proći, ali drugo već teže. Jedina je utjeha što će, ne plasiraju li se u Ligu prvakinja, izboriti nastup u Kupu EHF-a. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mladost se dobro osigurala sa Croatia osiguranjem!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najveća hrvatska osiguravajuća kuća Croatia osiguranje u posljednje se vrijeme iskazuje kao svojevrsni spasitelj hrvatskog sporta. Nakon što je nedavno izravnim sponzorstvom pomogla hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji uoči priprema za Olimpijske igre u Sydneyu, a još otprije je sponzor KK Split, sad je Croatia osiguranje postala i generalni sponzor vaterpolista zagrebačke Mladosti. Direktor Croatia osiguranja Suad Rizvanbegović još je jednom pokazao svoj sluh za sport.</p>
<p>- U današnjem je vremenu vrlo teško raditi u sportu. Ovo je jedan od rijetkih sretnih trenutaka u mom sportskom djelovanju, a znate da sam bio i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza. Meni je divan osjećaj kad se sportu može pomoći. Hvala Bogu, Croatia osiguranje ima novca i Upravni odbor je odlučio pomoći vaterpolskom klubu Mladost, klubu kojem je pomoć doista potrebna i klubu koji je pomoć doista zaslužio. Vaterpolisti Mladosti jedna su od najvećih institucija hrvatskog sporta, a kao Zagrepčanin koji pratim vaterpolo, ja sam želio da se Mladosti pomogne. Sigurna sam da će Mladost opet biti prvak države, ali i prvak Europe, ovo je klub koji je poznat po kontinuitetu uspjeha, rekao je Rizvanbegović.</p>
<p>Tajnik Mladosti Ivo Marković još je pojasnio Rizvanbegovićeve riječi:</p>
<p>- Eto, pogledajte zadnjih 10-12 godina. Mladost je u finalima igrala protiv Spandaua, Canttierija, Ujpest Torne, Barcelone, Catalune, Posillipa... Svi su ti klubovi samo na mah, ili na dah, kako hoćete, dolazili do finala i bili uspješni. Trajali bi jednu, dvije godine, a onda bi nestali. A naša je Mladost stalno bila tu, stalno na vrhu Europe, u igri za najboljeg. Unatoč svim teškoćama i financijskim oskudicama.</p>
<p>Bivši predsjednik Mladosti Ivo Čičin-Šain, koji je nedavno podnio ostavku, rekao je:</p>
<p>- Mnogi bi bili sretni da su bili drugi u Europi kao što smo to mi bili prošle sezone. No, mi se time ne zadovoljavamo. Dosadašnja uprava, sa mnom na čelu, dala je ostavku upravo stoga što je željela najviše, biti prvakom države i prvakom Europe. Nismo, uz to, zadovoljni ni s trenerom. Nadam se da će nova uprava, koja će biti izabrana na skoroj Skupštini, uspjeti sačuvati najveći dio vrlo kvalitetne momčadi i dogovoriti se s jednim od vrhunskih trenera kako bi klub dogodine, uz ovog novog jakog sponzora, opet bio na vrhu.</p>
<p>Klub će do izborne skupštine voditi Luka Miličić koji će se, kako sam kaže, kandidirati za mjesto predsjednika kluba.</p>
<p>- Naš cilj mora biti da svi igrači ostanu u momčadi. Svjesni smo snage Juga i POŠK-a, ti su klubovi uz pomoć naših pogrešaka bili bolji od nas. Ako budem predsjednik, svim ću igračima jamčiti mjesečne plaće, no ugovori koje ćemo s njima potpisati bit će ekonomski opravdaniji od dosadašnjih. Zbog njih je klub zapravo upao u financijske teškoće kad igračima nije mogao isplaćivati obećano. Ugovori moraju biti ekonomski realni i mislim da će to naši igrači shvatiti. </p>
<p>Na pitanje koliki je godišnji iznos sponzorskog ugovora, potpisanog na dvije godine, direktor Mladost-CO Vlado Kobeščak je odgovorio protupitanjem:</p>
<p>- A jeste li pitali koliko je Splitska banka godišnje davala POŠK-u?</p>
<p>V.d. predsjednika kluba Luka Miličić potom je dodao:</p>
<p>- Obje su strane našle svoj interes. Smijem reći da ugovor nije ništa lošiji od onog Siemensa s Dinamom (godišnja vrijednost 1,200.000 kuna, op.a.). No, Croatia osiguranje je nama glavni sponzor, bit će tu još manjih sponzora, plodne suradnje s gradom Zagrebom, pa vjerujem da će Mladost opet okupiti sve najbolje u hrvatskom vaterpolu.</p>
<p>Naposljetku, članovi dosadašnje uprave kluba koji će zacijelo biti kooptirani i u novu upravu, istaknuli su da će Suadu Rizvanbegoviću, direktoru Croatia osiguranja, ponuditi mjesto dopredsjednika kluba.</p>
<p>- Ne vidim zašto bih to odbio, sad sam končano pravi »mladostaš«, rekao je Rizvanbegović. </p>
<p>Dakle, HAVK Mladost-Croatia osiguranje na dobrom je putu da se izvuče iz teške i dugotrajne financijske krize koja je u prošloj sezoni uzrokovala mnogobrojne potrese u klubu. Od štrajka i tihog bojkota igrača, do suspenzije Šimenca, slabih rezultata... Mladost se, dakle, dobro osigurala s Croatia osiguranjem.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zabel nakon tri godine ponovno najbrži</p>
<p>Pretposljednju etapu »Tour de Francea« osvojio je njemački biciklist Erik Zabel, koji je posljednju etapnu pobjedu ubilježio prije tri godine </p>
<p>TROYES</p>
<p> - Tri godine je Erik Zabel čekao na svoju osmu etapnu pobjedu na »Tour de Franceu«. I dočekao ju je u pretposljednjoj, ujedno i najdužoj etapi ove godine voženoj od Belforta do Troyesa u dužini od 254.5 kilometra. Zabel, koji će u nedjelju po rekordni peti puta osvojiti naslov najboljeg sprintera na najvećoj biciklističoj utrci na svijetu, imao je do subote dva druga i dva treća mjesta, ali ipak nije zaboravio pobjeđivati. </p>
<p>Nakon što su ga ponovno u idealnu poziciju doveli njegovi momčadski kolege iz Telekoma u posljednjih 100-tinjak metara, na Nijemčevom licu se mogla vidjeti nevjerojatna odlučnost da napokon prvi prođe ciljnom linijom, i napokon je uspio. Vrlo blizu Zabelu bili su Australac Robbie McEwen, te Nizozemac Jeroen Blijlevens, ali oni će svoju šansu za etapnu pobjedu na ovome »Touru« morati potražiti u nedjelju na Champs-Elyséesu gdje će utrka i završiti.</p>
<p>Osim Zabela, još je jedan vozač očajnički želio pobjedu u pretposljednjoj etapi ovogodišnjeg »Toura«. Riječ je o domaćem biciklistu Françoisu Simonu, inače rođenom u Troyesu, koji je u rodnome gradu pokušao doći do svoje prve pobjede na »Touru«. Motiv više Simonu je sigurno bio i taj što sva trojica njegove starije braće imaju po jednu etapnu pobjedu na »Touru«, pa on ne želi ispasti »crna ovca« u obitelji.</p>
<p>No, njegov bijeg zajedno sa još dvojicom vozača, sunarodnjakom Sebastienom Hinaultom i Poljakom Gregoryjem Gwiazdowskim, na 136. kilometru etape propao je na samom ulasku u Troyes. Pet kilometara prije cilja Hinault i Gwiazdowski su bili uhvaćeni, a Simon je očajnički pokušavao ostati ispred skupine, ali to mu nije uspjelo i točno dva kilometra prije cilja peloton ga je »progutao«.</p>
<p>• Rezultati, 20. etapa (od Belforta do Troyesa u dužini od 254.5 km): 1. Erik Zabel (Njem/Telekom) 6;14:13, 2. Robbie McEwen (Aus/Farm Frites), 3. Jeroen Blijlevens (Niz/Polti), 4. Romans Vainsteins (Lat/Vini Caldirola), 5. Max van Heeswijk (Niz/Mapei), 6. Massimiliano Mori (Ita/Saeco), 7. Arvis Piziks (Lat/Memory Card), 8. Emmanuel Magnien (Fra/FDJ), 9. George Hincapie (SAD/USP), 10. Christophe Mengin (Fra/FDJ) svi u istom vremenu... </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD/USP) 89;20:32, 2. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 6:02, 3. Joseba Beloki (Špa/Festina) + 10:04, 4. Christophe Moreau (Fra/Festina) + 10:34, 5. Roberto Heras (Špa/Kelme) + 11:50, 6. Richard Virenque (Fra/Polti) + 13:26, 7. Santiago Botero (Kol/Kelme) + 14:18, 8. Fernando Escartin (Špa/Kelme) + 17:21, 9. Francisco Mancebo (Špa/Banesto) + 18:09, 10. Daniele Nardello (Ita/Mapei) + 18:25... (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zadrani traže nova pojačanja</p>
<p>»Nije tajna da su u igri Šarlija, Pejčinović, Skelin i Grgat. Tko će doći, znat će se uskoro. Kad je riječ o organizatoru igre, odlučit ćemo uskoro hoće li to biti neki Amerikanac ili provjereni Europljanin«, kaže trener košarkaša Zadra, Vlado Vanjak</p>
<p>ZADAR, 23. srpnja</p>
<p> - U vrijeme održavanja Europskog košarkaškog prvenstva za juniore, u Jazinama kao da je na trenutak stao život KK Zadar. Čak je službeni dolazak trenera Vlade Vanjka ostao gotovo nezapažen, pa je novi šef zadarskih košarkaša uspio na jedan dan otići u Široki Brijeg kako bi se preselio se u Zadar.</p>
<p>- S obzirom na sve što se ovih dana događalo u Jazinama, ne nekakav rad nisam mogao ni računati. Ipak, uspio sam na djelu vidjeti naše reprezentativce, steći sud o njima, jer ih do sada nisam dobro poznavao. Od ponedjeljka ću se upoznati s dijelom igrača koji su protekle sezone bili u sastavu, a nisu imali zapaženu minutažu, kazao je Vanjak.</p>
<p>Novi je trener zasigurno najviše vremena proveo u razgovoru s klupskim čelnicima koji po tiho rade na slaganju igračke križaljke za novu sezonu, ne objavljujući svoje namjere na sva zvona, dok je Kalelarga sve nestrpljivija.</p>
<p>- Puno toga ovisit će o sastanku Upravnog odbora na kojem će se raspravljati o našoj financijskoj situaciji, o čemu najviše ovisi kako će izgledati momčad. Bitna je i odluka Arijana Komazeca o tome hoće li u novoj sezoni biti kapetan Zadra ili ne. Sve se vrti oko toga. Riješi li klupska uprava to pitanje, sve ostalo će ići mnogo lakše, razmišlja Vanjak.</p>
<p>Osim toga, Zadrani bi se željeli pojačati i na poziciji centra i organizatora igre. Određenih kontakata je bilo... </p>
<p>- Nije tajna da su u igri Stipe Šarlija, Davor Pejčinović, Mate Skelin i Ivan Grgat. Tko će od njih karijeru nastaviti u Jazinama znat će se uskoro. Kad je riječ o organizatoru igre razmišljamo o kvalitetnijem rješenju, jer u europskom natjecanju ne možemo igrati s našom »djecom«, unatoč njihovom neospornom potencijalu. Hoće li to biti Amerikanac ili neki provjereni Europljanin, odlučit ćemo vrlo brzo, tvrdi dalje Vanjak.</p>
<p>Zadar bi s pripremama mogao krenuti od 6. kolovoza, iako se Vanjku ne žuri, s obzirom da sezona počinje početkom listopada. U međuvremenu Zadar će sudjelovati na nekoliko turnira.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umag ima novog pobjednika</p>
<p>Argentinac Mariano Puerta, prvi, i Čileanac Marcelo Rios, drugi nositelj, izborili su plasman u finale »Croatia Opena«, čime će umaški turnir dobiti novog pobjednika </p>
<p>UMAG</p>
<p> - Argentinac Mariano Puerta, prvi, i Čileanac Marcelo Rios, drugi nositelj, finalisti su 11. izdanja umaškog ATP Tour turnira tenisača. Puerta je do drugog finala u dva tjedna, te petog ove godine, stigao nakon što je sa 4-6, 6-2, 6-3 bio bolji od Čeha Bohdana Ulihracha, osvajača Umaga iz 1998., dok je Rios mnogo lakše obračunao sa Španjolcem Carlosom Moyom, pobjednikom ovog turnira 1996. godine: završilo je 6-2, 7-5. A takav ishod, pak, znači da umaški turnir dobiva novog osvajača, jer je Riosu ovo premijerni nastup, dok je Puerti dosad najbolji rezultat bio polufinale iz '98., kad ga je svladao baš Ulihrach. No, ako je suditi po tradiciji, Puerta u finalu nema šanse; naime, kad god je Rios na nekom turniru svladao Moyu (to se dosad dogodilo dva puta), nakon toga je u pravilu i osvojio turnir!</p>
<p>- Nadam se da će tako biti i treći put! Istina, Puerta je vrlo jak, no osjećam se vrlo, vrlo dobro. Meč s Moyom je bio pravi test da vidim gdje sam i kako se mogu kretati, i bilo je dobro, rekao je Rios, koji je i lakše mogao pobijediti, jer je u drugom setu vodio 4-2. No, u osmom gemu je izgubio servis pa se Moya vratio u meč, no samo nakratko, jer je Rios »breakom« za 6-5 ponovno stekao prednost koju više nije ispustio. </p>
<p>Riosu je ovo ukupno 27. finale u karijeri, ali prvi nakon gotovo godinu dana, još otkako je u listopadu prošle godine osvojio Singapore, što mu je donijelo 15. trofej.</p>
<p>I dok Rios do finala nije izgubio nijedan set, Puerta je do završnice imao teži put, jer mu je nakon Ivana Ljubičića u drugom kolu i Ulihrach u polufinalu otkinuo set. No, sad je bio i u većim problemima, jer je i umor napravio svoje, pa su Argentinca u trećem setu počeli hvatati grčevi u nogama. Ali, rekao je potom, pobijedio je i zato što je igrao sa srcem.</p>
<p>- Bio je ovo najteži meč dosad. Bio sam nervozan na početku, jer sam vidio da je Ulihrach koncentriran, da dobro pogađa i da ću morati igrati vrlo dobro za pobjedu, rekao je Puerta, koji je u karijeri igrao u šest finala (posljednji prije Umaga bio je Gstaad prošlog tjedna, kad je izgubio od Španjolca Corretje), a osvojio dva naslova. Svaki put podloga je bila zemljana... </p>
<p>Da Puerti neće biti lako vidjelo se već na startu, kad je napravio neuobičajeno mnogo pogrešaka forhendom, pa je Ulihrach poveo 5-1. Ipak, Puerta je vratio oba »breaka«, smanjio na 4-5, no onda je još jednom izgubio servis. U drugom setu, pak, dominirao je Argentinac, a kad je na red stigla treća dionica, prvi je do prilike stigao Čeh, koji je kod 1-0 imao tri »break« lopte. No, Puerta se izvukao, potom poveo 3-2 uz servis, ali je već u idućem gemu Ulihrach uzvratio. Međutim, novi »break« kod 3-3 donio je Puerti nedostižnu prednost... </p>
<p>• Rezultati polufinala: Puerta (1) - Ulihrach 4-6, 6-2, 6-3, Rios (2) - Moya (4) 6-2, 7-5.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Španjolci u finalu Davisova kupa, Goran protiv N'Gorana</p>
<p>U polufinalu Svjetske skupine Davisovog kupa, Španjolci vode protiv SAD-a 3-0 / Obala bjelokosti povela protiv Danske 3-0, pa će u listopadu igrati s Hrvatskom </p>
<p>SANTANDER/UMAG</p>
<p> - Teniska reprezentacija Španjolske izborila je plasman u finale Davisovog kupa, pošto je već poslije okršaja parova u susretu s Amerikancima povela sa 3-0. Juan Balcells i Alex Corretja bili su sa 7-6, 2-6, 6-3, 6-7, 6-3 bolji od Chrisa Woodruffa i Todda Martina, pa preostali nedjeljni pojedinačni dvoboji neće odlučivati ni o čemu važnom. Finale Španjolska - Australija igra se od 8. do 10. prosinca u Barceloni.</p>
<p>Rezultati, Svjetska skupina, polufinale, Santander, ŠPANJOLSKA - SAD 3-0: Balcells, Corretja - T. Martin, Woodruff 7-6, 2-6, 6-3, 6-7, 6-3;</p>
<p>Kvalifikacije za Svjetsku skupinu, FRANCUSKA - AUSTRIJA 3-0: Delaitre, Escude - Knowle, Strengberger 6-4, 6-3, 6-3; ITALIJA - BELGIJA 1-2: Sanguinetti - Dewulf 1-6, 7-6 (5), 7-5, 6-0, Gaudenzi, Nargiso - C. Rochus, Van Houdt 4-6, 4-6, 4-6; ŠVEDSKA - INDIJA 3-0: Kulti, Tillstrom - Bhupathi, Syed 6-3, 3-6, 4-6, 6-3, 6-3; ŠVICARSKA - BJELORUSIJA 3-0: Federer, Manta - Mirni, Volčkov 2-6, 7-6 (5), 7-5, 7-6 (4). </p>
<p>U Drugoj skupini Davisovog kupa, hrvatski tenisači već u subotu saznali su ime suparnika s kojim će se od 6. do 8. listopada, vjerojatno u Rijeci, sastati u finalu. Bit će to Obala bjelokosti, koja je senzacionalno povela protiv Danske u gostima 3-0.</p>
<p>Rezultati, DANSKA - OBALA BJELOKOSTI 0-3: Pless - Cla. N'Goran 6-7 (4), 2-6, 3-6, Fetterlein - Sanon 0-6, 6-4, 2-6, 3-6, Fetterlein, Pless - Cla. N'Goran, Sanon 4-6, 6-1, 2-6, 3-6. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Agić: »Sad mi je drago da igramo protiv Milana, to ćemo pamtiti cijelog života«</p>
<p>Kada sam čuo da nam je ždrijeb dodijelio Milan najprije sam bio šokiran. Znao sam da su nam šanse za prolaz u skupinu Lige prvaka minimalne. A sada? Sada mi je na neki način drago. Odigrat ćemo dvije velike utakmice, na San Siru i Maksimiru, utakmice koje ćemo pamtiti cijelog života. Šanse su nam minimalne, ali su šanse. Svake sezone u posljednjem kolu kvalifikacija dogodi se koje iznenađenje </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Jasmin Agić naprečac je osvojio srca Dinamovih navijača. U prvoj utakmici na kojoj se predstavo Zagrepčanima, u pobjedi protiv Panathinaikosa 2-1, Agiću su priređene prave ovacije. Ovaj nogometaš borbenošću i znanjem plijenio je još u Rijeci, otkud je dogurao i do reprezentacije. Nerijetko će i sam izbornik Blažević istaknuti njegove dobre partije na turneji u Južnoj Koreji. Agić je u Dinamo došao zamijeniti Roberta Prosinečkog, pod tom hipotekom ovom plavokosom veznom igraču u Dinamu neće biti nimalo lako. </p>
<p>- Ne bojim se, nisam takav tip, reći će Agić. - Naravno, osjećam odgovornost i poštovanje prema mjestu na kojem je igrao Proisnečki. Ali, strah ne postoji. Svi u momčadi Dinama, pa i ja kao novi igrač, znamo što je Dinamu značio Prosinečki. No, ako bi netko želio uspoređivati mene i Prosinečkog onda moram reći da bi to bilo bespredmetno, ipak smo mi potpuno drugačiji tipovi igrača. Svaka usporedba je nerealna, dok je Prosinečki pravi znalac s loptom, ja sam više agresivan. No, to ne znači da moram igrati slabije...</p>
<p>• Koji su vam prvi dojmovi nakon prelaska iz Rijeke u Dinamo? </p>
<p>- Još sam pun dojmova. Odmah po dolasku sam osjetio da je Dinamo veoma organiziran klub s velikim ambicijama, ali i mogućnostima. Eto, čim jedan klub kao najnormalnije ambicije spominje stalne nastupe u Ligi prvaka onda vam mnogo toga može biti jasno. Osobno, najljepše mi je što su me prihvatili i suigrači, a vidio sam i navijači. Što mogu obećati? Pošten odnos prema poslu i maksimalan trud. </p>
<p>• Od Lige prvaka ove godine, ipak, teško da će biti kruha?</p>
<p>- Kada sam čuo da nam je ždrijeb dodijelio Milan najprije sam bio šokiran. Znao sam da su nam šanse za prolaz u skupinu Lige prvaka minimalne. A sada? Sada mi je na neki način drago. Odigrat ćemo dvije velike utakmice, na San Siru i Maksimiru. Utakmice koje ćemo pamtiti cijelog života. Šanse su nam minimalne, ali su šanse. Svake sezone u posljednjem kolu kvalifikacija dogodi se koje iznenađenje, prognozeri bi morali računati na to i u našim nadmetanjima s Milanom.</p>
<p>• Kako se na vas igrače održava sve ovo što se događa s hrvatskim nogometom, kaznene prijave, porezna dugovanja klubova, najava pljenidbe imovine igrača i reamaterizacije nogometa?</p>
<p>- Na početku, kada je sva ta lavina krenula, bilo je među nama isuviše nervoze. Pričali su mi suigrači u Dinamu kako im je bilo kada su išli na razgovore s policijom. No, mi smo svi ozbiljni ljudi, nećemo zbog svega toga poludjeti. Bit ćemo strpljivi i čekati da se situacija sredi. Ma, ne bojimo se da će biti pljenidbe imovine. Morat će se pronaći rješenje, to je tako jasno, Kakvo će biti - bit će. Uostalom, mi igrači u tome nismo sudjelovali, niti cijelu situaciju rješavamo. </p>
<p>• Reprezentativne ambicije?</p>
<p>- Nisu usahle ni u Rijeci, tek sada su usplamtjele! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Slaven se oprostio od Intertoto kupa</p>
<p>Porazom 0-2 (0-0) protiv češke Sigme iz Olomouca nogometaši koprivničkog Slavena Belupa okončali su svoj nastup u Europi</p>
<p>OLOMOUC (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - U uzvratnoj utakmici 3. kola Intertoto kupa nogometaši koprivničkog Slavena Belupa izgubili su od češke Sigme u Olomoucu 2-0 (0-0). Prvi gol postigao je u 63. minuti Hapal na dodavanje Kovača. U 73. minuti pogriješila je obrana Slavena, Crnac je bio sporiji od Zdrahala i to je bilo konačnih 2-0. </p>
<p>Domaći vratar Kameš ostao je bez ocjene jer ga koprivnički nogometaši nisu niti jednom ugrozili, osim što je Jurčec u 79. minuti, uz asistenciju domaćih igrača pogodio stativu. Sigma je tijekom cijele utakmice imala inicijativu i zasluženo je prošla u 4. kolo, odnosno poluzavršnicu Intertoto kupa.</p>
<p>Kad kažemo da je najbolji igrač Slavena bio vratar Ivica Solomun, onda smo rekli sve. Mada je trener Slaven Belupa Mladen Frančić hrabro postavio čak tri napadača, nedovoljno oporavljene Ljubčeca i Dodika, te Geršaka, oni nisu mogli doći do izražaja jer je Sigma naprosto bila bolja, pripremljenija i jača. Gotovo je nemoguće nabrojiti sve izrazite prigode koje su Česi imali. </p>
<p>Već u 7. minuti Solomun je imao prvu dobru intervenciju, u 14. minuti opasna lopta Čeha očešala je desnu Solomunovu stativu, minutu kasnije Koning je promašio za dlaku, ovoga puta pogodio je lijevu stativu Slavenova gola, a u 16. minuti Zdrahal je zaboravio pospremiti čistu loptu u Solomunov gol. </p>
<p>Slaven Belupo imao je problema u primanju i predaji lopte. U 23. minuti uslijedila je potvrda ove konstatacije. Geršak je povratnu loptu dao Dodiku iza leđa, a on se u tom trenutku nalazio u doista izglednoj situaciji, na 12 metara od vratiju. U 45. minuti Solomunuva parada spasila je Slaven Belupo od vodstva domaćih.</p>
<p>U drugom poluvremenu razgoropadio se Hapal. U 48. minuti dva puta je imao prigodu, prvi puta je pucao s tri metra u Solomuna, a drugi puta je, uz pomoć Slavenove obrane, pogodio gornji dio grede. U 56. minuti Kučar je pucao u vanjski dio mreže. Kučar je u 76. minuti promašio prazan gol, a u 78. minuti Solomun je bekovskim istrčavanjem spasio gol. Zdrahal je u 86. minuti pogodio stativu, a u 90. Solomun je paradom spasio da ne bude 3-0. </p>
<p>Slaven Belupo tako je od veljače izgubio tek drugu službenu utakmicu, ali ne treba žaliti jer u ovom pripremnom razdoblju postignut je maksimum.</p>
<p>• Stadion Josef Ander</p>
<p>SK SIGMA - SLAVEN BELUPO 2-0 (0-0)</p>
<p>SK SIGMA: Kamesch -, Kovarž 6, Ujfaluši 6,5, Zbožinek - (od 10. Koning 6), Urbanek 6,5, Machala 6, Kučera 6, Kovač 7, Hapal 7 (od 65. Vilček 6,5), Zdrahal 7,5, Barboržik 6 (od 78. Rozehnal -).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 7, Amižić 6, Crnac 6,5, S. Bošnjak 6,5, Ferenčina 5,5, Kovačević 5,5, Jurčec 5,5, Geršak 5,5 (od 69. Havaić -), Dodik 5,5, Mikolaj 5,5 (od 51. Sertić 5,5), Bolf 5,5 (od 79. Medenjak -).</p>
<p>SUDAC: Chukin (Bjelorusija) 5.5. GLEDATELJA: 3.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Hapal (63), 2-0 Zdrahal (73).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Barboržik, Machala, Crnac, Medenjak.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ludek ZDRAHAL. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rezultati Intertoto kupa</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Rezultati uzvratnih utakmica 3. kola nogometnog Intertoto Kupa (u zagradama su rezultati prvih utakmica, a velikim slovima tiskanam su imena klubova koji su se plasirali u polufinale):</p>
<p>Kalamata (Grč) - CHMEL BLSANY (Češ) 0-3 (0-5), AUXERRE (Fra) - Rosteljmaš Rostov (Rus) 3-1 (2-0), WOLFSBURG (Njem) - Sedan (Fra) 2-1 (0-0), STUTTGART (Njem) - Lens (Fra) 1-0 (1-2), AUSTRIA BEČ (Aut) - Ceahlaul Piatra Neamt (Rum) 3-0 (2-2), SIGMA OLOMOUC (Češ) - Slaven Belupo (Hrv) 2-0 (1-1), Lombard Tatabanya (Mađ) - ZENIT ST. PETERBURG (Rus) 1-2 (1-2), Austria Salzburg (Aut) - STANDARD LIEGE (Bel) 1-1 (1-3), Pelister Bitola (Mak) - CELTA VIGO (Špa) 1-2 (0-3), UDINESE (Ita) - Aalborg (Dan) 1-2 (2-0), Waalwijk (Niz) - BRADFORD CITY (Eng) 0-1 (0-2), ASTON VILLA (Eng) - Marila Pribram (Češ) 3-1 (0-0).</p>
<p>• Parovi polufinala (prve utakmice igraju se 26. srpnja, a uzvrati 2. kolovoza): Sigma Olmouc - Chmel Blsany, Stuttgart - Standard Liege, Zenit St. Peterburg - Bradford City, Celta Vigo - Aston Villa, Austria Beč - Udinese, Auxerre - Wolfsburg. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Uspjela provjera »modrih«: Segesta - Dinamo 1-5</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Nogometaši Dinama u Segesti su imali pravog suparnika za provjeru trenutačne forme. Marijan Vlak u 5-1 (2-0) pobjedi svoje momčadi izveo je dvije momčadi od kojih ona koja je nastupala u prvom poluvremenu će zacijelo startati i u skorašnjem prvenstvu. S onim što su njegovi igrači pokazali može biti zadovoljan jer bilo je dosta trke, zalaganja, dobrih poteza i na kraju to je rezultiralo i s pet pogodaka u mreži domaćina. Dojam je tim vrijedniji jer Vlakova momčad u mladom sastavu Segeste, koji je zaigrao na svježinu, nakon tek četiri odrađena treninga, imala je vrlo zanimljivog takmaca. Očito Siščani imaju perspektivan sastav i sada je samo važno sve to dobro pripremiti i posložiti. Vlak je poslije utakmice rekao: </p>
<p>- Ogled je poslužio svrsi, drago mi je da je pristup mojih igrača bio profesionalan bez obzira što se radilo o prijateljskoj utakmici. Vidjeli smo što još treba doraditi jer ono što nas očekuje u bliskoj budućnosti zaista je teško i izazovno. Poglavito, naravno, utakmica u pretkolu Lige prvaka s Milanom. Milanezi su veliki favoriti, ali da nije nepredvidljiv nogomet ne bi bio zanimljiv. Najvažnije je u Milanu polučiti takav rezultat koji će predstavljati izazov za uzvrat u Zagrebu. Što se našeg prvenstva tiče i tu će biti zanimljivo jer Hajduk se pojačao, a uvijek sa ozbiljnošću treba uzeti Osijek i Rijeku, ne treba zaboraviti Varteks i, s Prosinečkim pojačani, Hrvatski dragovoljac.</p>
<p>• Gradski stadion </p>
<p>SEGESTA - DINAMO 1-5 (0-2)</p>
<p>SEGESTA: Staneković, Drvodjelić, Kovačević, Kukić, Buinac, Emdolić, Bisaku, Radošević, Stojaković, Beber, Baglama (igrali su još: Edolić, Ferenčina, Zember, Čabraja, Crnobrnja, Radišić, Zgurić, Dajak)</p>
<p>DINAMO: Butina, Tokić, Sedloski, Čutura, Agić, Mikić, Mujčin, Pavlović, Balaban, Bišćan, Šokota (igrali su još: Vasilj, Sesar, Bazina, Jurić, Gondžić, Leko, Polovanec, Antolić, Bosnar, Cvitanović, Pilipović)</p>
<p>GLEDATELJA: 3000. SUDAC: Gulan (Sisak).</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Balaban (5), 0-2 Šokota (7), 0-3 Cvitanović (47), 1-3 Baglama (53), 1-4, Pilipović (74), 1-5 Bazina (87). (B. Kanižaj)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Petković umjesto Boškova </p>
<p>ZAGREB/BEOGRAD, 23. srpnja</p>
<p> - Nogometni savez Jugoslavije (FSJ) imenovao je u subotu 55-godišnjeg Iliju Petkovića izbornikom jugoslavenske reprezentacije. Petković je izborničkom mjestu zamijenio Vujadina Boškova, koji je smijenjen zbog razočaravajućeg nastupa na nedavnom Europskom prvenstvu u Belgiji i Nizozemskoj (Jugoslavija je u četvrtfinalu izgubila od Nizozemske 1-6).</p>
<p>Ovaj rođeni Kninjanin veći je dio svoje 15-godišnje igračke karijere proveo u OFK Beogradu, a nastupao je i u dresu francuskog drugoligaša Troyesa. U jugoslavenskoj reprezentaciji Petković je od 1968. do 1974. godine ubilježio 43 nastupa i šest pogodaka. Po završetku igračkog staža Petković je trenirao OFK Beograd, švicarski Servette (s kojim je osvojio švicarsko prvenstvo) i neke grčke klubove. </p>
<p>Tijekom prošlog Svjetskog prvenstva u Francuskoj Petković je bio pomoćnik tadašnjem izborniku Slobodanu Santraču, a nakon toga radio je u Japanu. Očekuje se da će Petković na mjestu prvog stručnjaka jugoslavenske reprezentacije ostati do kraja Svjetskog prvenstva 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji. </p>
<p>Dodajmo i to da je Vujadin Boškov želio ostati na svom mjestu i nakon EP, ali je morao otići pod pritiscima javnosti i čelnika FSJ-a. Posebno oštar u kritici bivšeg izbornika bio je kapetan reprezentacije Dragan Stojković, koji je izjavio kako je zbog sukoba s Boškovim čak razmišljao o napuštanju izabrane vrste usred natjecanja na europskoj smotri. Stojković je također bio jedan od kandidata za novog izbornika, ali je odlučio produžiti ugovor s japanskim prvoligašem iz Nagoye. (Reuter/sm)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Objavljena deklaracija G-8, problem genetski modificirane hrane ostavljen stručnjacima</p>
<p>Cilj najbogatijih je da se najsiromašnijim zemljama oprosti bar 15 milijardi dolara dugova / Inicijative za smanjenjem inficiranja virusom HIV/AIDS među mladima za 25 posto</p>
<p>OKINAWA, 23. srpnja</p>
<p> - Čelnici Skupine sedam najbogatijih zemalja svijeta i Rusije (G-8) objavili su po završetku godišnjeg u nedjelju na japanskom otoku Okinawi zajedničku deklaraciju, a sporno pitanje genetski modificirane (GM) hrane prepušteno je stručnjacima. </p>
<p> Već drugu godinu zaredom, čelnici G-8 su pitanje genetski modificirane hrane prepustili znanstvenicima. »Postoje dvije škole mišljenja o genetski manipuliranoj hrani. Obje su napravile mali korak približavanja. Pristaše jedne škole napravili su korak prema razumijevanju druge. Ali točno je da na tom području i dalje postoje razlike u mišljenju«, rekao je francuski predsjednik Jacques Chirac.</p>
<p> U zajedničkoj deklaraciji ne spominje se oštra rasprava između zagovornika genetski modificirane hrane SAD-a i Kanade s jedne strane, te europskih zemalja i Japana, čiji su čelnici potvrdili svoju zabrinutost za kvalitetu hrane i priznali potencijalne rizike povezane s genetski manipuliranom hranom. »Ključni princip naših napora (za prihvaćanje zajedničkog stava o genetski modificiranoj hrani) je prihvaćanje rješenja koje je utemeljeno na znanosti i na načelnom pristupu«, stoji u deklaraciji.</p>
<p>Slijede glavni naglasci zajedničke deklaracije G-8, u kojoj, kako je bilo i očekivano, nema senzacionalnih novosti:</p>
<p> Svjetsko gospodarstvo - u deklaraciji se traži pokretanje reformi kojima bi se u zemljama u razvoju omogućila veća ulaganja, osigurao održivi rast, spriječila nestabilnost i ojačala konkurencija.</p>
<p> Informatička tehnologija - bogate zemlje trebaju povećati dostupnost informatičke tehnologije kako bi sve zemlje dobile mogućnost pristupa najmodernijim tehnologijama.</p>
<p> Opraštanje dugova - cilj najbogatijih je da se najsiromašnijim zemljama svijeta oprosti najmanje 15 milijardi dolara vanjskih dugova.</p>
<p>Zdravstvo - čelnici G-8 zatražili su pokretanje inicijativa kojima bi se smanjilo inficiranje virusom HIV/AIDS među mladim ljudima za 25 posto, smanjila smrtnost od tuberkoloze za 50 posto, te smanjila prisutnost malarije u svijetu za 50 posto do 2010. godine.</p>
<p> Obrazovanje - G-8 je predan postizanju univerzalnog osnovnog obrazovanja u svijetu do 2015. godine i postizanju jednakosti među spolovima u školama do 2005. godine.</p>
<p> WTO - poziva se WTO da se više pozabavi problemima zemalja u razvoju. Također se poziva na novi krug pregovora u okviru WTO-a s ambicioznim i uravnoteženim dnevnim redom koji bi odražavao interese svih članica organizacije.</p>
<p> Zaštita okoliša - traži se primjena Protokola iz Kyota koji predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova, odgovornih za globalno zatopljavanje. Potaknuto je i stvaranje radne skupine koja bi radila na ohrabrivanju korištenja obnovljivih izvora energije u zemljama u razvoju.</p>
<p> Nuklearna sigurnost - zatražena je veća međunarodna pomoć Rusiji u zbrinjavanju nuklearnog i kemijskog otpada iz otpisanog oružja.</p>
<p> Terorizam - izražena je zabrinutost zbog sve većeg broja terorističkih akcija.</p>
<p> Sljedeći godišnji summit skupine G-8 trebao bi se održati u talijanskoj Genovi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Amato: Haider u Veneciji privatno </p>
<p>RIM, 23. srpnja</p>
<p> - Posjet Jörga Haidera Veneciji protkeloga vikenda izazvao je brojne rekacije talijanske javnosti. »Nitko ga nije službeno pozvao u posjet Veneciji«, bile su riječi talijanskog premijera Giuliana Amata, koji se oglasio sa summita skupine G8. »Vidio sam da je bio u Veneciji, ali pouzdano znam da je tamo došao na vlastitu incijativu. On je građanin Europske unije i kreće se slobodno«, izjavio je Amato. </p>
<p>Bivši venecijanski gradonačelnik Massimo Cachiari je otišao korak dalje i odobravajući prosvjede u Veneciji. »Takve su reakcije razumljive, kad čitate i pratite što je izjavio taj čovjek. Ne treba mu, međutim, davati tako veliku pozornost, jer će se opet vratiti da se nanovo reklamira«. </p>
<p>Drukčija mišljenja su se mogla čuti od predsjednika oporbene stranke Sjeverne lige pri regionalnom vijeću pokrajine Veneta, Enrica Cavagliera. On je pak napao politički lijevi centar: »Oni vješto manipuliraju i igraju na kartu povezanosti Haidera s oporbenom udrugom Pol, da bi oblatili jedan savez utemeljen na zdravom projektu koji nema ništa zajedničko s austrijskim.«</p>
<p>Jörg Haider je, s druge strane, na konferenciji za tisak izjavio da oporbenu stranku Naprijed Italijo, ali i Nacionalni savez i Sjevernu ligu smatra svojim saveznicima u Italiji. »Imamo dosta kontakata s tim strankama kao i s guvernerima sjevernih talijanskih pokrajina«, istaknuo je Haider na konferenciji za novinare. Rekao je i da razumije njihovu bojazan da svoje ideje predoče javnosti, ali ih je u isto vrijeme kritizirao što nemaju više hrabrosti u obrani svojih programa.</p>
<p> »Bit ću prvi koji će ih podržati u tome. Europska ljevica je tu mnogo snažnija«, dodao je Haider. Na pitanje smatra li sebe i svoju stranku ekstremnom desnicom, odgovorio je da »ne postoje ekstremne desničarske snage, jer se desničarski orijentirane stranke temelje na demokratskim principima«. Na konferenciji za tisak najviše vremena je posvetio izražavanju neskrivene mržnje prema Francuskoj, koja je trenutačno na čelu Europske unije. Nije poštedio uvreda ni Europsku uniju niti njenu odluku da bojkotira Austriju.</p>
<p>To je pokazalo da je početna izjava da je došao razgovarati o razvoju turizma i organiziranju ljetnjih spektakla između Austrije i Italije bila samo izgovor da govori o svojoj političkoj platformi te izrazi neskrivene simpatije prema Bossiju i Berlusconiju. Potonji je, međutim, nedavno organizirao put po Europi kako bi pokazao da je njegov program potpuno drugačiji od austrijskog modela. </p>
<p>Haider ipak u javnosti Berlusconija i dalje predstavlja kao svoga najvećeg saveznika u Italiji. »Samo ljevičari sa staljinističkim metodama su protiv mene. Pouzdano znam da je dvije trećine Talijana na mojoj strani,« ponosno izjavljuje Haider dok su iza njegovih leđa letjele crvene rajčice i pucale petarde. Pozvao je pritom talijanske poduzetnike da prestanu zapošljavati imigrante, odnosno da svoje tvrtke i tvornice presele u Korušku u Austriji. Nakon susreta s novinarima, Haider je bio prisiljen trčati preko ulice do svojega hotela, pod policijskim nadzorom. Iza njega na ulici su ostali plakati s porukom »Haider van!« </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kohl će platiti kaznu od 200.000 DEM </p>
<p>Državno tužilaštvo u Bonnu potvrdilo spremnost da obustavi daljnji postupak protiv bivšeg kancelara </p>
<p>BERLIN, 23. srpnja</p>
<p> - Bivši kancelar Helmut Kohl izvući će se iz skandala oko tajnih bankovnih računa svoje Kršćamsko demokratske unije (CDU) plaćanjem novčane kazne od 200.000 DEM. Ono što su protekli tjedan mediji oprezno najavljivali i sami ne vjerujući u takav rasplet događaja potvrdio je hamburški tjednik »Der Spiegel« u najnovijem broju.</p>
<p> Prema inforamcijama kojima ovaj tjednik raspolaže državno tužilaštvo u Bonnu potvrdilo je spremnost obustave daljnjeg postupka protiv građanina Kohla protiv kojeg se od prosinca prošle godine vodi istraga zbog pronevjere 2,2 milijuna maraka. Kako potvrđuje Njemačka informativna služba (DPA) i više državno tužilaštvo u Kölnu je potvrdilo svoju suglasnost s razvojem događaja. Kohl je novac kojeg je primio od još uvijek anonimnih darovatelja uplatio direktno na račun CDU-a bez da je, kao što to zakon o financiranju političkih stranaka nalaže, navedenu svotu uknjižio u stranačke financijske knjige.</p>
<p> Djelatnici bonnskog tužilaštva su zaključili kako je Kohl svojom akcijom sakupljanja pomoći za vlastitu stranku koja je trebala barem donekle ublažiti novčanu štetu koju je skandal prouzročio i prilikom koje je sakupljeno više od osam milijuna maraka, pokazao »visoki stupanj društvene svijesti i kajanje«. Međutim, od presudnog značaja, koja je javne tužioce uvjerila u Kohlove dobre namjere, bila je odluka bivšeg kancelara da hipotekom na vlastitu imovinu, koja iznosi oko 700.000 DEM, jamči za svoju nevinost. S obzirom da su sudske vlasti zaključile da je Kohl ovakvim ponašanjem ublažio krivnju koju je počinio »zloupotrijebivši svoj položaj na mjestu predsjednika jedne političke stranke i da ne postoji javni interes za daljnje krivično gonjenje« bivši kancelar će se iz najvećeg poslijeratnog političkog skandala izvući kao častan građanin bez sudskog dosijea što je i bio konačni cilj obrane. No, ovakav ishod događaja, koji zasigurno nije po volji Kohlovim protivnicima, prouzročiti će i neugodnosti samom Kohlu. Naime, pravna posljedica de facto oslobađajuće presude po Kohlovo ponašanje pred istražnom komisijom Bundestaga je ta što će javnosti napokon biti predočena imena famoznih sponzora zbog kojih je i čitava lavina skandala i pokrenuta. No, s obzirom na to da je Kohl dosad pod cijenu drastičnih mjera koje su gotovo uništile i njega i njegovu stranku tvrdokorno odbijao otkriti imena tajnih sponzora pozivajući se na datu riječ, upitno je hoće li političar s najdužim kancelarskim stažom zaista u povijest i zasluženu imovinu otići neokaljana obraza i bez sudskog dosijea. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Slovačkoj izašla knjiga »Schuster story - između života i smrti«</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - U slovačkim knjižarama pojavila se knjiga pod naslovom »Schuster story - između života i smrti«, u kojoj se opisuju dramatični trenuci bolesti, operacije i liječenje slovačkog predsjednika Rudolfa Schustera u Bratislavi i kasnije u Innsbrucku. Knjigu je izdao praški izdavač Svatopluk Štefl, a tiskana je u nakladi od 15.000 primjeraka.</p>
<p> Prema svemu sudeći knjiga, koju od najave njena izlaženja prate sukobi i afere što je samo podiglo zanimanje javnosti i čitalačke publike za nju, bit će bestseler i vrlo brzo rasprodana. Nekoliko odlomaka iz knjige objavio je bratislavski list Narodna obroda, što je izazvalo nezapamćeno zanimanje za knjigu upravo zbog delikatnih detalja vezanih uz nesnalaženje u liječenju predsjednika, zbog čega je podnio ostavku slovački ministar zdravstva.</p>
<p> Knjigu je, kako stoji na naslovnoj stranici, napisao novinar Juraj Mravec, koji je cijelo vrijeme pratio dramatične trenutke liječenja slovačkog predsjednika, kao i svu zbrku i dezorganizaciju koju su pritom iskazali skoro svi, koji su bili dužni brinuti o predsjednikovu zdravlju, njegovoj hospitalizaciji i liječenju čime su ozbiljno ugrozili i predsjednikov život. No, Mravec namjerava tužiti izdavača zato što je njega naveo kao jedinog autora knjige, a Mravec kaže kako je samo dvije petine sadržaja knjige njegovo, dok je ostatak napisao netko drugi. On to smatra narušavanjem njegovih autorskih prava, ne može se suglasiti s tekstom koji je netko drugi napisao i zato se distancira od knjige u cjelini. </p>
<p>Prilikon najave izlaska knjige, početkom prošlog tjedna, izdavač Svatopluk Štefl obavijestio je novinare da je knjigu započeo pisati slovački reporter Juraj Mravec, ali ju nije završio. Na Mraveca je, prema riječima izdavača Štefla, bio izvršen izuzetno jak pritisak političkih, lobističkih i liječničkih krugova, koji su pod svaku cijenu pokušali spriječiti njen izlazak. Zato je, kaže Štefl, knjigu dovršio jedan »vrlo poznati i priznati novinar kako u Češkoj tako i u Slovačkoj«, čije ime tada nije objavio, a njegovo ime nije navedeno niti kao autora na ovitku knjige.</p>
<p>Inače zdravstveno stanje slovačkog predsjednika Rudolfa Schustera se poboljšava. Slovački mediji navode riječi anesteziologa klinike u Innsbrucku dr. Andreasa Mayra, koji je rekao da se predsjednik osjeća dobro, da mu se poboljšava apetit i da uz pomoć liječnika može prehodati nekoliko metara, a rane od operativnog zahvata pomalo zarašćuju. Schustera, koji se prilično intenzivno zanima za događaje u Slovačkoj, redovito čita novine i traži pregled tiska, posjetio je prošli tjedan premijer Mikulaš Dzurinda i zadržao se s njime u kratkom razgovoru. </p>
<p> Rehabilitaciju su Schusteru ponudili i češki liječnici koji, ne žele podcjenjivati sposobnosti slovačkih lječnika, ali smatraju da bi moglo biti od koristi iskustvo koje imaju s lječenjem iste bolesti predsjednika Vaclava Havela. Ovaj tjedan bi trebala biti donijeta odluka o tome hoće li se liječenje Schustera nastaviti u Innsbrucku ili će biti prevezen u Slovačku. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Schröder Miloševića usporedio s Hitlerom</p>
<p>OKINAWA, 23. srpnja</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder optužio je u nedjelju jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića da je prigrabio vlast u Beogradu na isti način na koji je Adolf Hitler uspostavio nacističku diktaturu u Njemačkoj 1933. godine. U dosad najoštrijem istupu protiv jugoslavenskog predsjednika, Schröder je rekao da amandmani na ustav, koje je ovog mjeseca prihvatio jugoslavenski parlament, sliče na akte njemačkog parlamenta koji su Hitleru omogućili apsolutnu vlast.</p>
<p> Schröderova kritika uslijedila je samo dan nakon što je talijanski premijer Giuliano Amato rekao svojim kolegama iz Skupine sedam najbogatijih zemalja svijeta i Rusije (G-8) da međunarodna zajednica ne smije priznati rezultate jugoslavenskih izbora koji bi bili provedeni prema novim zakonima.</p>
<p> U izjavi G-8 o Balkanu izražena je zabrinutost zbog amandmana koji bi Miloševiću trebali omogućiti dugotrajan ostanak na vlasti, te je izražena podrška prozapadnoj crnogorskoj vladi.</p>
<p> »Ne želim okolišati. To smo već vidjeli«, rekao je Schröder aludirajući na događaje u Njemačkoj između 1933. i 1945. godine. Demokratski izabran u siječnju 1933. godine, Hitler je kroz Reichstag progurao zakone koji su mu omogućili uspostavu nacističke diktature. Ubrzo nakon toga ukinut je parlament, zabranjene su političke stranke i sindikati, a oko 200 parlamentarnih zastupnika završilo je u koncentracijskim logorima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Putin pozvao na borbu protiv međunarodnog terorizma </p>
<p>OKINAWA, 23. srpnja</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u nedjelju svoje kolege iz skupine G8 da ne zabadaju glavu u pijesak pred međunarodnim terorizmom, od kojega veliki dio, kako je istaknuo, potječe iz Afganistana.</p>
<p> »Vrlo je važno ne skrivati poput noja glavu u pijesku i pretvarati se da međunarodni terorizam ne postoji. Najgore što možemo učiniti je novcem pokušati potkupiti teroriste, jer će ih to učiniti samo još agresivnijima«, izjavio je na konferenciji za novinare po završetku sastanka skupine G8 Putin.</p>
<p> On je istaknuo kako je svojim kolegama iz SAD, Japana, Njemačke, Britanije, Francuske, Italije i Kanade kazao da se »luk nestabilnosti« proteže od Filipina, gdje muslimanski ekstremisti otimaju taoce, do jugoslavenske pokrajine Kosovo.</p>
<p> »Centar tog luka...je Afganistan, i to pogađa ne samo Rusiju i srednju Aziju, već i mnoge druge zemlje. Jedino je rješenje proširiti međunarodni sustav za borbu protiv terorizma i povećati njegovu učinkovitost«, ocjenjuje Putin.</p>
<p> Po njegovim riječima, Rusija se protiv međunarodnog terorizma bori u Čečeniji gdje »čečenski pobunjenici primaju aktivnu pomoć od afganistanskih talibana koji nastoje destabilizirati i bivše sovjetske republike srednje Azije«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Amato: Rusiju treba potpuno integrirati u G-8 </p>
<p>OKINAWA, 23. srpnja</p>
<p> - Talijanski premijer Giuliano Amato rekao je u nedjelju da su se čelnici Skupine sedam najbogatijih zemalja svijeta i Rusije (G-8) jednoglasno složili da je potrebno nastaviti što je prije moguće s punom integracijom Rusije u ekskluzivni klub najbogatijih zemalja. »Naglasio bih priliku da se tajming (uključivanja Rusije) ... treba ubrzati, i to stajalište dijele svi«, rekao je Amato na konferenciji za tisak održanoj po završetku godišnjeg summita G-8 održanog na japanskom otoku Okinawi. Skupinu G-7 čine SAD, Velika Britanija, Japan, Njemačka, Francuska, Italija i Kanada, a Rusija se priključuje skupini najbogatijih zemalja svijeta na sjednicama koje nisu vezane za ekonomiju, čime G-7 prerasta u G-8. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izraelci čekaju Clintona za odluku o nastavku pregovora </p>
<p>JERUZALEM, 23. srpnja </p>
<p> - Izrael je priopćio da će u roku od nekoliko sati nakon povratka američkoga predsjednika Billa Clintona u Camp David saznati hoće li sastanak na vrhu s Palestincima dovesti do usjeha ili će propasti bez dogovora. »Vrlo će se brzo predsjednik Clinton vratiti u Camp David... I onda ćemo vidjeti je li bolje ostati ovdje i nastaviti pregovore ili spakirati stvari i vratiti se kući«, rekao je Gadi Baltiansky, glasnogovornik izraelskoga premijera Ehuda Baraka za radio izraelske vojske. Clinton se vraća sa sastanka na vrhu u Japanu, a očekuje se da njegov zrakoplov sleti u vojnu bazu kraj Washingtona u 15:50 (21:50 po srednjoeuropskom vremenu). Izraelsko-palestinski pregovori traju već 13 dana. Diplomati tvrde da je ostvaren bitan napredak u vezi s pitanjima granica, ovlasti palestinske države, sigrunosti, sudbine palestinskih izbjeglica i židovskih doseljenika na Zapadnoj obali. Ali status Jeruzalema, svetoga grada islama, kršćanstva i židovstva, i dalje je najveća prepreka sporazumu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ako se Izrael povuče Hamas spreman na primirje </p>
<p>GAZA, 23. srpnja</p>
<p> - Osnivač radikalnog palestinskog pokreta Hamas, šeik Ahmed Yasin rekao je u nedjelju da će sklopiti primirje s Izraelom ako se on u potpunosti povuče iz Gaze i sa Zapadne obale, uključujući i arapski istočni Jeruzalem. Yasin, koji je sličnu ponudu iznio i prije tri godine, izrekao je svoje uvjete u vrijeme kad su se pojavila izvješća sa srednjoistočnog summita u Camp Davidu prema kojima je izraelski premijer Ehud Barak spreman Palestincima prepustiti 90 posto teritorija Zapadne obale, te razmatra podjelu suvereniteta u istočnom Jeruzalemu. »Ako se Izraelci suglase s primirjem u zamjenu za prepuštanje Zapadne obale, Gaze i istočnog Jeruzalema, mi smo spremni to napraviti«, rekao je Yasin za Reuters odgovarajući na pitanje je li njegova organizacija spremna na prekid vatre. Yasin je iznio uvjete koje je Izrael ranije odbacivao - bezuvjetno pravo svih palestinskih izbjeglica na povratak i uklanjanje židovskih naselja sa Zapadne obale. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hoće li Arafat prihvatiti »džepove suvereniteta« u Jeruzalemu?</p>
<p>U slučaju da srednjoistočni pregovori u Camp Davidu propadnu, analitičari predviđaju katastrofalne posljedice, jer bi između Baraka i Arafata mogla uslijediti serija »akcija i reakcija«</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Barak i palestinskoi čelnik Yasser Arafat u ponedjeljak ulaze u četrnaesti dan pregovora i postavljaju novi rekord u dužini pregovora održanih u Camp Davidu. Prvi maratonski srednjoistočni summit u Camp Davidu održan prije 22 godine trajao je 13-dana i završio sporazumom. U tim pregovorima sudjelovali su izraelski premijer Menahim Begin i egipatski predsjednik Anwar el Sadat uz posredništvo tadašnjeg predsjednika Jimmyja Cartera. </p>
<p>Uspoređujući ova dva najduža srednjoistočna summita, analitičar David Schenker iz washingtonskog Instituta za srednjoistočnu politiku kaže da su pregovori između Begina i el Sadata bili lakši. Nakon trinaest dana pregovora dvojica političara objavili su sporazum prema kojemu Izrael vraća Sinajski poluotok Egiptu zamjenu za egipatsko priznanje države Izrael. Dvije strane nakon šest mjeseci potpisale su sporazum koji je izmijenio politički pejzaž cijele regije.</p>
<p> Trenutačni pregovori između Arafata i Baraka puno su kompliciraniji, tvrde Shenker i ostali američki analitičari. Primjerice, tijekom rasprave oko Sinaja nije se pregovaralo o statusu Jeruzalema. Zbog toga Shenker ne vidi rješenje, čak i nakon produženih pregovora. »Postoje ustavne odredbe na obje strane koje isključuju kompromise«, dodao je. </p>
<p>Analitičarka Judith Kipper iz Vijeća za vanjskopolitičke odnose kaže da nada postoji samo u slučaju ako predsjednik Clinton nakon povratka iz Japana preuzme inicijativu. Ona smatra da je sada mora imati stratešku viziju dodajući ipak da je njegova moć nagovaranja ograničena. Pregovori su u subotu trenutačno prekinuti zbog židovskog Sabata. Državna tajnica Madeleine Albright prekid je iskoristila za razgovor s Arafatom, dok su niži dužnosnici vodili neformalne razgovore o ključnim temama. Kipper još kaže da je manje važno to što se dvije strane nisu sporazumjele do Clintonovog puta u Japan te da još nije postignuto ništa »supstancijalno« da bi se zahtijevao kraj summita. Odluka da nastave razgovore onemogućila je obje strane da »osvježe informacije i upoznaju međusobna ograničenja«. </p>
<p>U slučaju da pregovori propadnu, bivši američki veleposlanik u Izraelu i Siriji, Edward Djerejian, vidi katastrofalne posljedice jer će između dvojice suparnika uslijediti serija »akcija i reakcija«. Djerejian, koji trenutačno obnaša dužnost direktora Baker instituta za javnu politiku na Sveučilištu Rice u Houstonu, kaže da će se to dogoditi ako Arafat nastavi obećavati da će u rujnu proglasiti palestinsku državu, a Izrael odgovori priključenjem palestinskog teritorija. »To bi mogla biti formula za izazivanje vala nasilja«, dodao je. Smatra da bi dvije strane mogle podijeliti istočni Jeruzalem u nešto slično newyorškom sustavu gdje je uprava podijeljena na pet odvojenih entiteta. Kipper također vidi prednost takvog koncepta koristeći termin »džepovi suvereniteta« za područja koja zahtijevaju Palestinci. Dva izraelska dužnosnika iz Jeruzalema izjavili su da Sjedinjene Države podupiru izraelski prijedlog da prizna palestinsku administrativnu kontrolu nad susjednim područjima Jeruzalema pod arapskom kontrolom. Hassan Abdel Rahman, predstavnik Palestinske oslobodilačke organizacije u Washingtonu, odbacuje tu ideju. »Nepotpuna palestinska kontrola nad Istočnim Jeruzalemom ne može biti temelj za postizanje sporazuma«, rekao je odbivši komentirati je li takav prijedlog bio stavljen na stol. Djerejian zaključuje da Barak ima poteškoća kod kuće, gdje gubi potporu svoje političke baze. Arafat s druge strane mora zadovoljiti vlastitu ustavnost ali i sve arapske lidere koji traže da cijeli Jeruzalem bude arapski. »Situacija je takva da zahtijeva kreativnost i snažnu političku volju«, smatra Djerejian. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U hvatanju ratnih zločinaca NATO će angažirati srpske plaćenike? </p>
<p>Neki od plaćenika navodno su i sami na haaškom popisu zločinaca / Plaćenici po Srbiji financiraju se iz tajnih fondova CIA-e, tvrde obaviješteni izvori / Tri puta pripremljena i otkazana otmica Radovana Karadžića </p>
<p>LONDON, 23. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Smatrajući lov na ratne zločince u samoj Srbiji previše riskantnim, NATO je problemu doskočio tako što je angažirao srpske plaćenike. Kako je u nedjelju javio londonski Sunday Times, plaćenici su na taj način već uhvatili jednog osumnjičenog ratnog zločinca koji se skrivao u Srbiji, a zatim ga vezanog prebacili preko Drine u Bosnu i predali američkim snagama. No, postoji sumnja da su i sami plaćenici ranije počinili ratna zlodjela.</p>
<p>SFOR u BiH navodno ih je angažirao posredovanjem jednog Bošnjaka koji radi za njih. Radi se o ekipi nezaposlenih bivših vojnika iz vojske bosanskih Srba, koji su za novac bili spremni izdati svoje nekadašnje suborce. No, pokazuje se da su lovci na zločinice vjerojatno i sami - bivši zločinci. Plaćeničku ekipu predvodio je, naime, Milorad Palemiš, zapovjednik jedne srpske postrojbe koja je sudjelovala u pokolju 7000 muslimana u Srebrenici. Sam Palemiš tvrdi da ga je prometna nesreća izbacila iz stroja tjedan dana prije pokolja, ali se svejedno nagađa da je protiv njega podnijeta tajna optužnica u Haagu.</p>
<p>Pitanje je hoće li se hvatanje zlikovaca pomoću plaćenika razbiti SFOR-u o glavu? Ovih dana Haški tribunal, naime, razmatra žalbu Stevana Todorovića - osobe koju su plaćenici oteli iz Srbije za račun NATO-a. On traži da nakon 22 mjeseca provedena u pritvoru bude pušten i vraćen u Srbiju, tvrdeći da je njegovo uhićenje nezakonito, jer se temelji na otmici. Todorovića, optuženog za etničko čišćenje Bosanskog Šamca, plaćenici su pronašli i oteli još krajem rujna l998., dok se skrivao u nekoj vikendici na Zlatiboru u jugoistočnoj Srbiji, misleći da ga tamo nitko neće pronaći. </p>
<p>U njegovu vikendicu upali su, međutim, maskirani otmičari, koji su ga zgrabili i ubacili u automobil, rekavši mu da će ga pustiti jedino ako im preda 50.000 maraka. Todorovića, koji nije imao taj novac, gurnuli su zatim u prtljažnik automobila i prebacili ga skrivenoga preko Drine. Njegovi su otmičari tada radijskom vezom pozvali Amerikance, koji su za pet minuta stigli helikopterom. Oteti zločinac tada je u helikopteru prebačen do lokalne američke baze, gdje mu je neimenovani general rekao: »Vidite da možemo činiti što nas je volja«. Novac kojim su Amerikanci platili srpske otmičare potječe iz tajnih fondova CIA-e, tvrde dobro obaviješteni izvori. </p>
<p>Premda je protiv Todorovića podignuta optužnica za vrlo ozbiljne zločine, poput umorstva, silovanja i mučenja, te za zločine protiv čovječanstva, sama metoda njegovog hvatanja ostaje spornom. Zanimljivo će stoga biti kakvu će presudu u ovome slučaju donijeti Haaški sud. Haaška presuda u slučaju Todorović mogla bi zanimati i Radovana Karadžića, koji se i sam navodno sprema potražiti utočište u Srbiji. Prema pisanju Sunday Timesa, taj najtraženiji haaški ratni zločinac viđen je nedavno u Beogradu. Tamo se, kako vjeruju zapadni izvori, pokušao pomiriti sa Slobodanom Miloševićem i ishoditi za sebe zaklon u Srbiji. Karadžić, koga je navodno štitilo 150 tjelohranitelja, viđen je u Beogradu nedaleko stadiona Crvene zvijezde. Zapadne promatrače ne čudi što je on osvanuo u Srbiji. Štoviše, zapadni obavještajni izvori navode da Karadžić uglavnom živi negdje u istočnom dijelu Republike Srpske, a navodno često putuje i u pravoslavne manastire u susjednoj Crnoj Gori, u kojoj je i rođen. Slično metodama Saddama Husseina, i Karadžić se navodno služi dvojnicima, te koristi po nekoliko istih vozila, da bi zbunio svoje neprijatelje.</p>
<p>Radovan Karadžić i Slobodan Milošević zavadili su se u kasnijim fazama rata u Bosni, no čini se da se dvojica silnika počinju miriti, smatrajući da jedan drugome još mogu biti korisni. Milošević drži da bi Karadžić bio previše opasan svjedok u Haagu, pa bi mu zbog toga mogao pružiti utočište u Srbiji. Također se nagađa da Karadžić i Milošević možda pripremaju zajedničku predstavku Haagu, u kojoj bi preko svojih odvjetnika tražili smanjenje mogućih kazni. Zapadni diplomatski izvori tvrde da su već otkazane tri otmice Radovana Karadžića - od kojih jedna samo 30 sekundi prije dogovorenog početka. »Problem je u tome da ga želimo živog«, izjavio je Sunday Timesu neimenovani zapadni obavještajni izvor, dodajući: »Mogli smo ga napasti raketom dok je bio u konvoju, ali želimo ga vidjeti da odgovara pred sudom.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Holbrooke kritizira SAD zbog smanjenja doprinosa za mirovne misije UN-a </p>
<p>NEW YORK, 23. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predstavnik u Ujedinjenim narodima Richard Holbrooke nezadovoljan odnosom Clintonove administracije i Kongresa prema financijskim obvezama što ih Sjedinjene Države imaju prema toj svjetskoj organizaciji upozorio je da cijena toga mogu biti znatno veći troškovi u pružanju pomoći i vojnom sudjelovanju Amerike u raznim misijama širom svijeta.</p>
<p> Njegovu reakciju izazvala je odluka financijskog odbora Senata i Predstavničkog doma da se u državnom proračunu za 2001. godinu smanje troškovi za američko sudjelovanje u mirovnim operacijama UN-a s predloženih 738 milijuna dolara na 500 milijuna, te da se ne odobri dodatni zahtjev od 107 milijuna dolara za mirovne operacije na Kosovu i Istočnom Timoru. </p>
<p>Richard Holbrooke je upozorio na nelogičnost između visine iznosa koji se u idućoj godini predviđa za izvanrednu pomoć inozemstvu u iznosu od 7,1 milijarde dolara i svega pola milijarde, koliko je odlukom Kongresa predviđeno za mirovne operacije pod okriljem Ujedinjenih naroda da bi se spriječili konflikti koji kasnije zahtijevaju mnogo veći financijski angažman. Zbog takvog odnosa Kongresa i Clintonove administracije, Sjedinjene Države su prije nekoliko dana blokirale prijedlog rezolucije za povećanje broja mirovnih snaga u Sierra Leoneu sa 13.000 na 16.500 vojnika, kako je to predložio glavni tajnik UN-a Kofi Annan.</p>
<p>Prema sporazumu između Clintonove administracije i kongresnih čelnika administracija mora upozoriti Kongres najmanje 15 dana unaprijed o svakom mogućem povećanju troškova, koje bi izazvala neka rezolucija Ujedinjenih naroda o mirovnoj misiji. U ovom trenutku zbog nestabilne situacije u više država, Afrika se suočava s više novih intervencija mirovnih snaga UN-a. Osim u Sierra Leoneu, mirovne operacije očekuju se na rogu Afrike, u Kongu i Burundiju. Kritizirajući nevoljkost administracije i Kongresa za većim financijskim doprinosom mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda, Richard Holbrooke je podvukao da je tragedija u tome što se američkim zaostajanjem u njihovom financiranju posredno i nenamjerno utječe u stvaranju takvih uvjeta u ugroženim zemljama i područjima koji dovode mirovne operacije u opasnost. To onda izaziva povećane troškove za rješavanje izbjegličkih kriza i humanitarne pomoći. Američko novinstvo ukazuje da je Richard Holbrooke, otkad je prije godinu dana postao stalni predstavnik Sjedinjenih Država u UN-u prvi put iskoristio priliku da kritizira vlastitu administraciju zbog politike prema toj svjetskoj organizaciji. Dosad je u skladu s američkom politikom kritizirao isključivo Ujedinjene narode zbog neučinkovitosti i kašnjenja u reorganizaciji u novim svjetskim uvjetima.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Palagruža u škripcu međunarodnog i domaćeg prava</p>
<p>Palagruža</p>
<p> - otok među zvijezdama, Diomedov otok, otok na sred plavog mora - bogat ribom ispod i zvijezdama odozgora, s pravom se u zadnje vrijeme mnogo iskorištava u svrhu promidžbe - turističke i svake druge otoka Visa, a posebno Komiže.</p>
<p>Tako ovih dana možemo čitati u tisku, da se u povodu obilježavanja 180. obljetnice Arheološkog muzeja u Splitu u Komiži upriličuje svečano predstavljanje malog stalnog postava izložbe »Palagruža - otok među zvijezdama - Diomedov otok«. Nije uopće sporno da je ta inicijativa hvale vrijedna i da će i ona, kao i sve ono što je s falkušom upriličeno, na otok dovesti dosta turista.</p>
<p>Autor ovih redaka cijeni napore stanovnika otoka Visa usmjerene prema punijem, bogatijem i sretnijem životu, nakon toliko desetljeća izolacije i stagnacije - posebno rubnih otoka kao što je bio Vis i susjedno Lastovo, njegov rodni otok.</p>
<p>Autor je samo »pritrujen« poviješću, a ne njenom zloporabom i ističe - ono što svi znaju, a to je, da je Krapinski pračovjek na ovim prostorima živio prije oko 150.000 godina. Da je na našim srednjedalmatinskim otocima ustanovljena hvarsko-lisičička kultura življenja 6-10 tisuća godina prije, da su Iliri tu bili tisuću godina prije nove ere, da su srednjodalmatinske otoke naseljavali Liburni, a da na Visu i susjednim otocima oko 500 godina prije nove ere gospodari Ilir Jonije. Dionizije, moćni siciljanski vladar i tiranin sirakuški (432.-367.), u okviru svojih planova za uspotavljanje prevlasti na Jadranu osniva naseobinu Issa na otoku Visu. Isti Dionizije preko svog namjesnika i Isse pomaže protjerati Liburne s Hvara kojima su upomoć došli Iliri s kopna. To je - kako je zapisano, bila prva pomorska bitka što nam je povijest bilježi na današnjoj hrvatskoj obali.</p>
<p>Naravno da povijest tu ne staje, već ide dalje. Tako oko 229. godine pr.n.e. počinju prvi ratovi između Ilira i Rimljana kojima će se Dalmati suprotstavljati preko stotinu godina dok ih ovi sasvim ne upokore. Teuta će zaposjesti Issu koja traži zaštitu i savez sa Rimljanima. Nešto kasnije, oko 158. godine pr.n.e. Issa koja je kao rimski saveznik opet stekla nezavisnost, šalje u Rim poslanstvo koje se tuži na Dalmate da napadaju njene novoosnovane naseobine Trogir i Stobreč.</p>
<p>Iz ovdje navedenih nekoliko činjenica nije uopće sporno da su ondašnji stanovnici otoka Visa bili vješti diplomati. Rimsko je carstvo trajalo - koliko je trajalo. Oko 380. godine naše ere puca rimski limes (sustav graničnih utvrda na Dunavu), barbarskim je plemenima otvoren put u Panoniju, a nakon smrti cara Teodozija I. Rimsko se carstvo dijeli na Istočno i Zapadno.</p>
<p>I da ne duljimo, početak VII. stoljeća na prostore današnje Hrvatske provaljuju Avari koji 614. ruše Salonu (Solin), a slijede ih i svladavaju Hrvati, da bi tu ostali do današnjeg dana uz promjenjivu sreću u borbi s Venecijom koja je sebe smatrala zakonitim nasljednikom Bizanta na ovim prostorima.</p>
<p>Kako je upućenijima poznato, u bitki kod Makarske 887. godine Venecija je bila »primirena« i za razdoblje duže od sto godina plaćala je »danak za mir« (tributum pacis), sve dok kralj Stjepan Držislav nije umro 996., a njegovi se sinovi Svetoslav, Krešimir i Gojslav pograbili oko vlasti što je slabilo državu i ohrabrilo najmoćnijeg venecijanskog dužda Petra II. Orseola da uz blagoslov Bazilija II. i Otona III. te na poziv dalmatinskih gradova, krene na Hrvate i Neretvane.</p>
<p>Tisućite godine na Spasovo krenuo je Orseolo u pratnji tajnika Ivana Đakona iz Venecije i bez velikih napora doplovio do Lastova koje mu je - u neravnopravnoj borbi pružilo žestok otpor, u kojoj su gotovo svi Lastovci izginuli (zabilježeno je od strane naših i talijanskih povjesničara kako je na životu ostavio 35 obitelji kojima je dozvolio da izgrade novo Lastovo koje se neće vidjeti sa mora). Učinio je to jer je Lastovo bilo uporište hrvatskih gusara koji su - kako je Ivan Đakon zapisao u prošlosti ugrožavali Venecijance koji su prolazeći tim područjem »često utekli goli lišeni svog imutka«.</p>
<p>Kako je poznato, Orseolo je 1026. godine istjeran iz Venecije, a Lastovo je 1252. dobrovoljno ušlo u dubrovačku komunu koja u prvoj polovici XIV. st. postaje Republika Dubrovnik. Lastovo je Dubrovniku bilo važno jer je niskom otoka od Mljeta do Palagruže štitilo njegove brodove u plovidbi na drugu obalu Jadrana, Vis je, što je također poznato 1420. godine došao ponovo pod vlast Venecije i tamo je ostao do 1797., a Višani, odnosno Komižani su kao podanici Venecije slobodno ribarili na Palagruži zajedno s Hvaranima i Korčulanima, pletući događaje i uspomene u priče i legende što do danas traju. Poznato je i to, da je Veneciju zamjenio Napoleon sa svojom Ilirijom, koji je ukinuo Dubrovačku Republiku 27.siječnja 1808., ali je i on morao odstupiti jer je na Bečkom kongresu 1815. teritorij dubrovačke republike i cijela Dalmacija ušla u Austriju, odnosno Austro-ugarsku monarhiju - uključujući i Palagružu. Propašću Austro-ugarske 1918. godine na Lastovu se iskrcavaju Talijani, a Rapalskim ugovorom iz 1920. g. - uz druga područja i Zadar s četiri susjedna sela (Bokanajc, Crno, Ploče i Dračevac) te Lastovo s Palagružom, dolazi pod Italiju. Padom Italije 1943., odnosno 1945. godine Lastovo s Palagružom, Zadar, Istra i neki drugi otoci ulaze u sastav NR Hrvatske, odnosno Jugoslavije.</p>
<p>Nakon gotovo tisuću godina od sraza Lastovaca s duždom Petrom II. Orseolom, stvara se nova nezavisna država Hrvatska i njen pravni i teritorijalni ustroj. Stručni timovi rade na ustroju općina i županija i po prirodi stvari, odnosno, po pravu Palagružu stavljaju u administrativno okružje općine ili komune Lastovo koja je to bila i prije tisuću godina i kao komuna ušla 1252. u drugu komunu - onu dubrovačku, o čemu govori i slika u prilogu o ustroju općina izrađena 1991. godine. Na taj izrađeni prijedlog intervenira međutim određeni lobi i Palagruža se pripaja Visu, odnosno, Komiži, a oduzima Lastovu. Sabor i HDZ-ovska vlada to glatko »guta«, bez obzira na brojne stručnjake, doktore prava pa i akademike u njenom sastavu koji znaju po kojim je osnovama Palagruža Hrvatska, što je to međunarodno pravo pa i ono o granicama na moru i da li i koliko domaće pravne norme smiju i mogu biti u suprotnosti s istim.</p>
<p>U »prepucavanju« preko tiska od prije nekoliko godina. Komižani su uvijek i uporno isticali, kako oni tamo ribaju oduvijek i kako je stog naslova Hrvatskoj pripala Palagruža pa prema tome i njima, što je, naravno, lijepa priča za turiste od kojih svi i ne moraju biti djeca.</p>
<p>Palagruža je, u to nema sumnje, u krvi Komižanima, i nitko to ne spori. Ali što to ima veze s međunarodnim pravom i pravom uopće? Tim više, što u Hrvatskoj svatko može ribariti gdje hoće, poštujući pozitivne zakonske norme.</p>
<p>I na kraju istakao bih kako sam ove dane na HT-u gledao izvrsnu emisiju o jednako tako izvrsnom kalafatu - dijalektalnom pjesniku iz Komiže, gospodinu Božaniću. Bio sam iskreno oduševljen načinom na koji on govori o otoku, barci, moru, ribi i mirisima koji ga okružuju jer i sam sve to na sličan način proživljavam, sa specifičnom nostalgijom osobe koja živi drugdje i samo se povremeno vraća na škoj svog djetinjstva, na izvore jednog takvog nadahnuća. O spomenutoj emisiji bilo je govora i o njegovoj prekrasnoj obitelji, a u razgovoru su se spominjale i riječi: ljubav, poštenje, moral i etika. S tim u svezi javnim putem molim gospodina Božanića ili neke druge predstavnike komune Komiža, da hrvatskoj javnosti i sadašnjim poslanicima Sabora RH prezentiraju dokument iz kojeg se može isčitati po kojim je to kriterijima Palagruža hrvatska i komiška, a ne hrvatska i lastovska. Do tada ni ja ni mnogi drugi koji ovu problematiku bolje poznaju i zainteresirani su za njeno korektno rješenje, neće se moći osloboditi dojma da u svim tim aktivnostima i napisima oko Palagruže, ima podosta dvoličja pa i primitivnog egoizma koji baš i nema puno veze sa dobrosusjedstvom i zdravom promidžbom, moralom i etikom te stremljenjima civiliziranih ljudi na pragu trećeg tisućljeća u globalnom selu ili sve globaliziranijem svijetu.</p>
<p>Ante Lešić-Šantulović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Japica, mačka nam je pojela Duha Svetoga!</p>
<p>Prateći u medijima stanje u našoj Hrvatskoj od političkog, ekonomskog do moralnog, došla mi je na misao priča iz mog djetinjstva a koju ću prenijeti i prepričati.</p>
<p>Bila jedna obitelj na selu bili su marljivi i pobožni običavali su moliti zajednički pred kipom Sv. Trojstva. Jednom prilikom, za čiščenja stana oštetio se kip Duha Svetoga tj. bijelog goluba. Djed je razmišljao kako nadoknaditi i popuniti kip jer se nije moglo takvog nigdje kupiti. Dosjetio se i pripitomio bijelog goluba koji je svakoj molitvi prisustvovao iznad kipa.</p>
<p>Jednog dana djed se vratio iz polja našao je djecu svu zaplakanu te ih upitao što se dogodilo? Djeca sva uglas i kroz plač odgovoriše: - Japica, mačka nam je pojela Duha Svetoga! Po onom što se zbiva u nas čini mi se da je i nama mačka pojela Duha svetog tj. duha mudrosti.</p>
<p>Vodeći ljudi putuju svijetom tražeći prijateljstva, traže partnere za ulaganje, traže kupce za našu imovinu od tvornice, hotela, a našu INU i HEP se nudi na prodaju.</p>
<p>Zašto rasprodaja i kome? Gospodo? Zar netko misli da će nam stranci kupiti tvornice i hotele i drugo i da će dobit ostati Hrvatskoj? Zar u Hrvatskoj nemamo dovoljno stručnih i poštenih ljudi da nas izvedu na put blagostanja? Izvede i privredu i sve ostalo. Zar naše pravne službe nisu dorasle da stanu na put pljačkama? Kako se mogu opljačkati banke, hoteli, tvornice silosi sa tisućama tona pšenice a ne znamo tko je lopov? Zar nije država imala u svakoj organizaciji nadzorni odbor. Što su radili ti odbori. Da li ih je ili će ih netko pozvati na odgovornost? Ili su dolazili samo po plaću?</p>
<p>Ako su u Puli zbog bijega nekoliko vojnika smijenjeni odgovorni zapovjednici zašto se pod hitno ne smjenjuju svi nesposobni i nepošteni na vodećim mjestima od općina do ministarstva. Kako rade naši sudovi? Parnice se rastežu godinama. </p>
<p>Škole i fakulteti bi morali povesti više računa, ne samo o popunjenosti učinioca već kakve ljude i stručnjake osposobljavaju. Mladež treba poučavati i priučavati radu a nadasve poštenju. Uvesti u sve odgojne ustanove i škole predmet, pravila o lijepom ponašanju tj. Bonton. Političare naučiti da ne obećavaju nemoguće. Sve laži sankcionirati. Lopovluk zatrti odmah. </p>
<p>FRANJO ZVONAREK</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dijalektalci spašavaju hrvatsko pjesništvo</p>
<p>»Hrvatsko pjesništvo početkom dvadesetoga stoljeća od očitoga umora spašavaju dijalektalci«, piše dr. Zvonimir Bartolić u predgovoru novoj pjesničkoj zbirci »Puot brez znakov« istaknutog hrvatskog kajkavskog pjesnika Stanislava Petrovića iz Čakovca, koji mi je nedavno poslao svoju knjigu, kako veli u posveti: šaku mojih rieči, mojega svieta i mene samoga«.</p>
<p>Nažalost, Petrovićeva zbirka ostala je bez odjeka u središnjim zagrebačkim glasilima, koja se i inače nemarno, da ne kažem koji gori izraz, odnose spram stvaralaštva kajkavskih autora.</p>
<p>Listajući knjigu u krasnoj likovno-grafičkoj obradi akademskog slikara Roberta Wrane, pomni će čitatelj opaziti da su na dnu svake stranice otisnute riječi, zapravo stih »Čemu se bu / gda nas nebu«. Tom biblijskom tužnom spoznajom o prolaznosti i uzaludnosti svega što čovjek čini odišu brojni stihovi Petrovićeve pjesničke zbirke koja je po mnogočemu kruna svega što je on dosad napisao.</p>
<p>U kratkom životopisu Petrović ovako piše o sebi: »Rođen je 8. rujna 1941. v Križanču (Hrvatsko zagorje). V školu jehodil peške v Križanče, k Barbari, na Vinicu. V Čakovcu je zbavil učiteljsku školu (petlietna preparandija) i pedagošku akademiju. Pesme pisane na idiomu svojega kraja iliti kajkavskom dijalektu objavljuje od 1973. leta«.</p>
<p>Dosad je objavio pet pjesničkih zbirki: »Za nohti zemlja (1975.)«, »Glas zvun zemlje« (1982.), »Križančice« (1987), »Ogenj i žmah« (1990.), »Hrbet soncu« (1992.). Najnovija zbirka »Puot brez znakov« izašla je u nakladi Matice hrvatske Čakovec s recenzijama dr. Zvonimira Bartolića i dr. Jože Skoka.</p>
<p>Od prvih pjesama prije gotovo 30 godina pobudio je pozornost književne kritike. O njemu su s uvažavanjem pisali: Bartolić, Duić, Fišer, Kalinski, Kovač, Kutnjak, Kuzmanović, Pažur, Peričić, Skok i dr. Pjesme su mu uvrštene u dosad izišle kajkavske antologije Kuzmanovića, Kočana i Skoka. </p>
<p>U svojoj kritičkoj opservaciji Joža Skok ističe kako je riječ o autoru koji pripada najužem krugu postmoderne, čiji su pjesnički znakovi »na intimnom i povijesnombespuću modernoga čovjeka... Simbolikom svoga naziva »Puot brez znakov« upućuje na stalno prisutna raskršća ovog pjesnika, čije konkretno biografsko rodno Križanče poprima simbolično ishodište svih životnih i pjesničkih puteva koji su se začinjali upravo tu, u sjeni Ivanščice«.</p>
<p>Ključni su motivi Petrovićeve lirike: sonce, zemlja, svetlo, kmica, življenje i smrt, ali je, kako uočava Skok, posljednja zbirka signirana trima posljednjima koji i daju poseban taman ton njegovoj kajkavskoj lirici posljednjeg desetljeća. U tom sumornom i zagrobnom tonu najimpresivnije zvuči pjesma »A sebu nuoč«.</p>
<p>Izražavajući se kajkavskim idiomom rodnog Križanča u sjeni Ivanščice, Petrović se, primjećuje Bartolić, kao seljački sin nije mogao osloboditi sirenskog zova svoga zavičaja, zova vlastite zavičajne utopije, što je inače bila poputbina hrvatskih intelektualaca seljačkog podrijetla.</p>
<p>U tome i po tome on je jednak svom zagorskom zemljaku istaknutom kajkavskom pjesniku Ivici Jembrihu, rodom iz Gregurovca podno Ivanščice. I jedan i drugi žive i stvaraju u Čakovcu. </p>
<p>IVO HORVAT</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lijepom našom: Trokut Lipik-Daruvar-Petrov vrh (547m)</p>
<p>Skupina od 53 planinara i umirovljenika iz Horvata, Klinča sela i Zagreba uputila se ovih dana autobusom »Marija turista« na odredište prema naslovu. Među nama i jedan umirovljenik iz USA. Naše prvo zaustavljanje kod spomen obilježja iz Domovinskog rata poginulim braniteljima općina i grada Samobora, te Koprivničko-križevačke županije. Zapaljene su svijeće, molitva, te nastavak puta za Lipik.</p>
<p>U Lipiku razgledavanje devastiranih, a sada u obnovi Zdravilišnog centra poznatih toplica. Dolazak u Daruvar kod tamošnje Daruvarske pivovare u čast 160. obljetnice, gdje je kraći odmor uz gostoljubivost domaćina sa ponudom domaće kuhinje, te vrlo ukusnog piva, nije izostao niti aperitiv, kao ni omiljeno piće, kava, te reklamnog materijala. Ovdje želimo izraziti veliku zahvalnost djelatnicima, te upravi na čelu sa gđom Vlastom Smalc i g. Bobanom.</p>
<p>Odlazimo na Petrov vrh do tamošnjeg planinarskog doma, gdje nas dočekuje domar, g. Milivoj Gorišek (Zagrepčanin), sa pripremljenim ukusnim gulašom. Nakon uživanja u ljepotama tog dijela Papuka (osim što treba obnoviti dom s vanjske strane) vraćamo se u Daruvar, da bi konačno predahnuli u toplicama na veliko zadovoljstvo. Željeznička pruga odijeljena od toplica sa nizom čempresa, ali i sa starom »Štitnicom«. Puni lijepih dojmova vraćamo se u Zagreb gdje nas dočekuje kišica. No, imali smo zadovoljstvo što nam je čitavog dana bilo sunčano vrijeme.</p>
<p>U Lipiku smo posjetili i devastiranu željezničku stanicu (kolodvor) u kontejneru, te se upoznali sa šefom kolodvora g. Balenom. Naš g. Stjepan Komes, poklonio je u Daruvaru svoje dvije knjige, te jednu piscu ovih redaka (velika mu hvala!).</p>
<p>Dakle, sama ljepota, iako ima velikih tragova iz Domovinskog rata. Veze su dobre, pa preporučamo posjet. Toliko zelenila i cvijeća, vrijedi doći.</p>
<p>JOSIP SAKOMAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Načelnik Odjela za droge odstupio, revoltiran cinizmom Komisije za pomilovanja</p>
<p>SPLIT, 23. srpnja</p>
<p> - Za načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske Ranka Ostojića potpuno je neprihvatljivo da osoba koja je izuzetno kvalitetno obavljala posao načelnika Odjela za suzbijanje zloporaba opojnih droga ode s tog mjesta i da uprava izgubi tako vrijedan kadar.</p>
<p> Rekao je u nedjelju glasnogovornik PU spitsko-dalmatinske Leo Tauber u ime načelnika Uprave, komentirajući priopćenje za javnost koje je nekim dnevnim novinama u subotu poslijepodne uputio načelnik Odjela za droge Josip Buljan, obavještavajući javnost o svojoj ostavci. Prema Tauberovim riječima i sam Ostojić o ostavci je doznao iz novina te je rekao da će s Buljanom još o svemu detaljnije razgovarati, ističući da ima razumijevanja za probleme s kojima se suočava. »Ostavka je karakterističnija za politiku nego za policiju, no o njoj će se odlučivati u redovitoj proceduri«, izvijestio nas je Tauber. »Nakon razočaravajuće spoznaje da radim Sizifov posao, odlučio sam se povući s mjesta načelnika Odjela za droge. Osobno se nadam da Komisija za pomilovanja neće uspjeti pomilovati svih 403 dilera koje su djelatnici PU splitsko-dalmatinske sklonili s ulice u posljednje dvije godine«, navodi u priopćenju načelnik Buljan, ističući da je razlog njegove ostavke ogorčenje zbog pomilovanja Natali Šunjić, Siniše Pleštine i Igora Perka, osuđenih zbog preprodaje amfetanina. Kap je Buljanu prelila čašu nakon što je član Komisije za pomilovanja Ivan Zvonimir Čičak u javnosti oštro reagirao na izjavu predsjednika Sindikata policije Dubravka Jagića kojom je on osudio ova pomilovanja. »Nisam želio komentirati odluku Komisije za pomilovanje ali nakon reagiranja Ivana Zvonimira Čička i Josipa Boljkovca, predsjednika Komisije te informacije da je pomilovan i Đorđe Katalinić, još jedan splitski diler, osuđen za preprodaju heroina, itekako osjećam potrebu da se osvrnem na cijeli slijed događaja«, navodi Buljan. Prema njegovu mišljenju reakcija predsjednika policijskog Sindikata imala je za cilj zaštitu dostojanstva policajaca i policijskog posla te upozoriti na teškoće na koje nailaze policajci u obavljanju svakodnevnih poslova, što se sve i te kako odražava na njihove obitelji. Buljan ne shvaća zašto Čičku smeta što je odluka Komisije došla do javnosti kao i stav Sindikata policije. »Gospodin Čičak je nakon puste priče sada napokon nešto i učinio, doduše nakon konzultacija s ostalim članovima Komisije, pa zašto mu onda smeta da se javnost s tim i upozna? Ili je gospodin Jagić možda pogrije što se nije konzultirao s ostalim članovima Sindikata te nakon jednoglasno donesene odluke istu odnio gospodinu Čičku, poznatom demokratu, dokazanom borcu za ljudska prava i slobode, humanistu, kršćaninu i drugo, sve po potrebi, da mu odobri istup u javnosti?. Između ostalog Čičak navodi da je izjava kolege Jagića 'ostatak onog mentaliteta po kojemu bi policija na različite načine htjela arbitrirati i utjecati na visinu kazne'. Ta tvrdnja je apsolutno netočna i neutemeljena jer reakcija nije na taj način intonirana, a posebice što se policija ne miješa u rad pravosudnih organa, što konačno ni pravosudna tijela ne bi dopustila«. Načelnika Odjela za droge posebno je uznemirilo obrazloženje komisijinih odluka prema kojem se mladost osuđenika navodi kao jedan od ključnih kriterija kojim su se povodili, što je prema njegovim riječima »jednostavno nevjerojatno jer je to sud itekako uzeo u obzir pri izricanju kazni«. Po tom kriteriju najveći broj splitskih dilera trebao bi biti pomilovan jer svatko ima svoje 'pravo na šansu', a ne samo određeni. Isto tako, poruka policiji da ponovno danonoćno trči za raznim Šunjićkama, Katalinićima, Pivcima, Milićima i drugima govori samo o tome kako ljudi koji donose ključne odluke apsolutno ne poznaju način rada policije, stupanj organiziranosti i opremljenosti dilera te osjetljivost ovakvih problema u gradu Splitu i Županiji. Najveći broj splitskih dilera su recidivisti i policija najviše snage i sredstava troši upravo na takve osobe koje u međuvremenu postaju nositelji organiziranog kriminala. Prema Buljanovu mišljenju, istovremeno Komisija ignorira i mišljenje pravosudnih tijela iz Splita, neizravno potičući ljude sklone toj vrsti kriminala. Na taj način oni ih ne potiču da podupiru stavove hrvatske Vlade i Hrvatskog državnog sabora, kojima se želi zaustaviti ova pošast u Splitsko-dalmatinskoj županiji i cijeloj državi.</p>
<p> »Ako se uzmu o obzir priče sa splitskih ulica gdje se otvoreno razgovara o cijeni 'milosrđa' Komisije za pomilovanja koja iznosi do 100.000 maraka, Čičkovo obrazloženje odluke o pomilovanju sliči priči za malu djecu. Zamislite taj cinizam - primjena načela humanosti za dilera nasuprot svakodnevnom paklu roditelja tisuća ovisnika i nasuprot stotinama umrlih od droge na splitskim ulicama. Očito je da mnogi odgovorni ljudi, nažalost, još uvijek doživljavaju ovaj složeni problem kao šalu te jednim potezom pera bacaju pod noge mukotrpan i opasan rad policije i pravosuđa«, navodi u svom obrazloženju ostavke Josip Buljan naglašavajući da je iznio isključivo svoj osobni stav, a ne stavove Policijske uprave.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dvojica provalnika iz »crvenog golfa« uhićena, treći u bijegu</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Kriminalistički službenici PU zagrebačke proveli su kriminalističku obradu nad Hrvojem S. (21), Davorom B. (22) i Franom B. (22), zbog osnovane sumnje da su tijekom lipnja i ranije počinili više teških krađa provaljivanjem. Davor B. (22) i Fran B. (22) su uhićeni tijekom utorka, dok se Hrvoje S. (21) još nalazi u bijegu, te je za njim raspisana tjeralica</p>
<p>Policajci su naime utvrdili kako je ova skupina prošlog mjeseca provalila u obiteljsku kuću Ivice K., koja se nalazi na Zelenom Dolu 1 c. Provalnici su do kuće došli Franovim crvenim »golfom« registracijskih oznaka ZG 373-AK, nakon čega su se Davor B. (22) i Hrvoje S. (21) popeli do balkona, gdje su, obivši balkonska vrata ušli u obiteljsku kuću. Provalnici su otuđili zlatni nakit, novac i jedan revolver, nakon čega su pobjegli uskočivši u »golf« u kojem ih je čekao Fran B. Također, utvrđeno je da su trojica provalnika u lipnju obila ulazna vrata stana Mirjane B., koji se nalazi u Krijesnicama 10. Nakon što su ispreturali predmete, provalnici su odnijeli veću količinu zlatnog nakita, tehničku robu, dva revolvera i jednu pušku. No, kako dio ukradenih predmeta vlasnici nisu prepoznali, postoji osnovana sumnja da je ova trojka počinila još nekoliko teških krađa provaljivanjem. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Liječeni alkoholičar sebe i suprugu raznio bombom nakon što se nisu uspjeli pomiriti</p>
<p>OSIJEK, 23. srpnja</p>
<p> - Supružnici Amalija (47) i Željko (49) Kokanović iz Osijeka u subotu su poginuli, nakon što je Željko aktivirao ručnu bombu M-53 u vrtu njihove obiteljske kuće u osječkom naselju Jug 2. Naime, Željko je bio liječeni psihijatrijski bolesnik i alkoholičar, pa je često fizički zlostavljao suprugu Amaliju i njihove tri kćeri zbog čega su ga u svibnju ove godine napustile.</p>
<p> Iako više nisu živjeli zajedno, Kokanovićevi se nisu sudski razveli. Kobnoga dana prije podne, Željko je susjedima rekao da je pozvao suprugu i kćerke da dođu k njemu na kavu. Planirao im je ostaviti kuću jer je mislio odseliti sa majkom u Slavonski Brod. No prije svega, htio je pokušati još se jednom izmiriti sa suprugom te je ponovno nagovoriti da mu se ona i kćerke vrate te da još jednom pokušaju živjeti kao prava obitelj. Prema priči susjeda, Željko je toga jutra bio dobro raspoložen, obukao je svečano odijelo, jer je bio uvjeren da će mu se njegova obitelj vratiti. Svi su tada mislili da toj obitelji konačno dolaze bolji dani i nitko nije niti pomislio da će se iz svega zapravo izroditi tragedija. Oko podneva, kod Željka su došle supruga Amalija i najmlađa sedamnaestogodišnja kćer, jer su starije dvije kćeri na moru. Nakon kraćega razgovora, Željko i Amalija su izašli u vrt iza kuće kako bi nasamo porazgovarali. Kćerka ih je ostala čekati u kući. Ubrzo potom, začula se snažna eksplozija. Ručna bomba raznijela je oboje supružnika koji su na mjestu preminuli. Pretpostavlja se da je Željko bombu aktivirao kada mu je Amalija rekla da mu se ona i kćeri ne žele vratiti, jer je susjedima znao često govoriti da će se ubiti ako ga ostave samoga i ako mu se ne vrate. Na mjesto događaja odmah je stigla Hitna pomoć, međutim ni Amaliji niti Željku nije bilo spasa. Očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici PU osječko-baranjske i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mladić, čije je tijelo nađeno u kanalu, umro nasilnom smrću?</p>
<p>OSIJEK, 23. srpnja</p>
<p> - Kako je Vjesnik već pisao, u četvrtak oko 13,50 sati u odvodnom kanalu između mjesta Paulin Dvor i Hrastin, nedaleko od Čepina, pronađen je leš nepoznatoga muškarca. Nakon očevida koji su obavili kriminalistički službenici PU osječko-baranjske, prema nalogu istražnog suca Županijskog suda u Osijeku Vladimira Zobundžije, na tijelu pokojnika obavljena je obdukcija.</p>
<p>Obdukcijom je utvrđeno da je smrt nastupila nasilno odnosno, da je riječ o ubojstvu. Međutim, tijek istrage otežava činjenica da pokojnik još uvijek nije identificiran, ali i stanje u kojem je nađen, a koje upućuje na to da je ubijen prije jednu do pet godina. Leš do danas nitko nije zamijetio jer mjesto gdje je pronađen u vrijeme je rata bilo okupirano i još uvijek nije razminirano te je stoga vrlo nepristupačno. Podsjetimo, prema izvješću PU osječko-baranjske riječ je o tijelu u potpuno raspadnutom stanju, odnosno o skeletu odjevenom u mušku odjeću, a pretpostavlja se da je riječ o mlađemu muškarcu. Na sebi je imao plavu majicu, crne jeans hlače i svijetle platnene patike. U džepu hlača pronađen je upaljač i cigarete, 100 DEM te ikona sa ćiriličnim napisom. Istraga kojom bi se trebao utvrditi identitet ubijenog mladića, ali i riješiti ovo misteriozno ubojstvo, se nastavlja, a o svemu je izvješćeno i nadležno državno odvjetništvo. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Suci u Međimurju zbog navale ilegalaca rade i nedjeljom</p>
<p>ČAKOVEC, 23. srpnja</p>
<p> - Ilegalne migracije iz zemalja Istoka prema državama Zapadne Europe na području Međimurske županije ne jenjavaju. Tako su i u subotu i nedjelju djelatnici Policijske uprave međimurske zatekli 26 stranih državljana koji su imali namjeru protuzakonito na tzv. zelenoj granici iz Hrvatske preći u Sloveniju. U tome su im trebali pomoći vodiči, koje je čakovečka policija također zatekla u nedozvoljenoj raboti. </p>
<p>Najviše su na graničnu među u Međimurju »navalili« iranski državljani. U selu Grkaveščaku, u srcu briježnog dijela Međimurja, u kući čiji vlasnik je B.D. (41) otkriveno je 17 državljana Bangladeša, koji kod sebe nisu imali osobne dokumente. Posebna je zanimljivost u tome što je B.D. zaustavljen na državnoj cesti Čakovecd - Mursko Središče u naselju Mačkovec, a u njegovom osobnom automobilu »renault 12« nalazilo se četvero Iranaca.</p>
<p>Na lokalnoj pak cesti između Mihovljana i Mačkovca policija je zaustavila osobni automobil marke »jugo«, registarskih oznaka ČK 579-PR, kojim je upravljao M.L. (30) iz Čakovca. U njegovom vozilu pronađeno je pet stranih državljana, koje je, kako se ispostavilo na prijevoz do Slovenije preuzeo u Zagrebu. U autu su bila tri Iračana i dvije Ruskinje, svi bez osobnih dokumenata. </p>
<p>Suci u Prekršajnom sudu u Čakovcu već su se gotovo naviknuli na rad subotom i nedjeljom, kada moraju procesuirati strane ilegalce. Svi strani državljani koji su u subotu i nedjelju uhvaćeni na području Međimurja, u Prekršajnom sudu u Čakovcu osuđeni su na novčane kazne, izrečena im je zaštitna mjera udaljenja iz Hrvatske, kao i zabrana ponovnog ulaska u našu zemlju na određeno vrijeme. Kako pak će proći vodiči B.D. i M.L. ovisit će o njihovoj spretnosti ili pak umješnosti njihovih odvjetnika. Kako nisu, naime, zatečeni u izravnom ilegalnom prebacivanju preko granične crte, to će najvjerojatnije odgovarati samo prekršajno prema odredbama Zakona o boravku i kretanju stranaca. Te pak prekršajne kazne daleko su manje od materijalne koristi koje bi vodiči imali da su strance uspješno prebacili u Sloveniju.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Dionice Mirovinskoga zavoda na upravljanje Hrvatskome fondu za privatizaciju</p>
<p>Hrvatski fond za privatizacju obavljat će prema ugovoru stručne i analitičke poslove, dok Zavod za mirovinsko osiguranje zadržava pravo odlučivanja kod ključnih odluka</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Upravno vijeće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) donijelo je krajem prošloga tjedna odluku o davanju suglasnosti ravnateljici HZMO-a za sklapanje ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju. Tim bi ugovorom Mirovinski zavod predao Fondu na upravljanje dionice iz vlastitoga portfelja. Hrvatski fond za privatizacju (HFP) obavljat će, prema tome ugovoru, stručne i analitičke poslove, dok Mirovinski zavod zadržava pravo odlučivanja kod ključnih odluka.</p>
<p>Inače, Mirovinski zavod od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine nije oglašavao prodaju ili zamjenu vlastitih dionica s Fondom za privatizaciju, osim prenosa dionica »Pazinke« d.d. (radi pojednostavljenja prodaje svih dionica za jednu kunu) i prodaje dionica Plave Lagune d.d po javnoj ponudi. U izvješću, što ga je članovima Upravnoga vijeća podnijela Ivana Brdar, članica Uprave HZMO-a, 30. lipnja je Mirovinski zavod imao evidentirano vlasništvo nad dionicama 455 dioničkih društava nominalne vrijednosti oko 2,16 milijardi njemačkih maraka.</p>
<p> U usporedbi sa stanjem 31. prosinca 1999. godine, kada je bilo evidentirano vlasništvo u 550 društava nominalne vrijednosti 2,64 milijardi njemačkih maraka, pojavila se razlika od 105 društava i 483.000 maraka. Do razlike je došlo zato što je dio društava otišao u stečaj, jednome dijelu je smanjen temeljni kapital, a dio dionica je prenijet u Fond za privatizaciju ili je prodan.</p>
<p> Posebnu pažnju je Upravno vijeće Mirovinskoga zavoda posvetilo popisu društava u kojima Zavod ima više od 10 posto dionica. Utvrđeno je, naime, da od 33 takva dionička društva samo ih šest ostvaruje dobit!</p>
<p>Upravno vijeće Zavoda utvrdilo je i nove osnovice osiguranja na temelju kojih se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje za pomorce. Za stručnu spremu sedmoga ili osmoga stupnja osnovica će do 31. prosinca iznositi 5.420 kuna, za spremu petoga i šestoga stupnja 5.188 kuna, za spremu trećega i četvrtoga stupnja 3.942 kune, za spremu prvoga ili drugoga stupnja 2.953 kune, dok je za osiguranike za koje se ne traži stručna sprema osnovica 2.486 kuna.</p>
<p> Odlukom Vlade pomorci su sami obveznici plaćanja doprinosa, a ne njihov poslodavac, i osiguravaju se na osobni zahtjev, što mnogi nisu učinili, pretpostavili su u Upravnom vijeću HZMO-a. Krajem 1996. godine u evidenciji osiguranika u HZMO bilo je 4.035 pomoraca. Njihov broj u međuvremenu pada, a procjenjuje se da ih oko 2.000 nije podnijelo zahtjev. Zato je Upravno vijeće zaključilo da se pomorcima i njihovim sindikatima uputi obavijest o odluci Vlade, prema kojoj mogu birati hoće li se osigurati te o obvezama koje prozlaze iz te odluke. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ovogodišnja suša ipak nije duhanu nanijela veće štete</p>
<p>KUTJEVO, 23. srpnja</p>
<p> - Na koji način će biti organiziran ovogodišnji otkup duhana, koje agrotehničke mjere treba poduzeti u sljedećem razdoblju te kakva će biti ovogodišnja otkupna cijena duhana bile su glavne teme na sastanku koji je u nedjelju održan u Kutjevu, a koji je okupio više od stotinu proizvođača duhana tipa »virginije« iz cijele Slavonije.</p>
<p>Neujednačen razvoj duhana kao posljedica dugotrajne suše, kako je uvodno naglasio Mirko Boić, direktor »Rovite«, koja je ujedno i organizator proizvodnje u središnjemu i istočnomu dijelu Slavonije, još uvijek se može korigirati predstojećim zalamanjem cvata te primjenom fiziotropa. </p>
<p>»Suša ovoj kulturi nije, ipak, nanijela veće štete, s obzirom na to da prva berba koja se privodi kraju pokazuje da će kakvoća duhana biti dobra, a urod i više nego dobar. U ovome dijelu Slavonije urod će biti čak i veći od dvije tone po hektaru«, istaknuo je je Boić, dodavši da »Hrvatski duhani« u ovoj godini mogu očekivati vrijednost proizvodnje do 130 milijuna kuna, od čega će samo u Požeštini biti ostvareno 45 milijuna kuna. </p>
<p>Na području Slavonije i Baranje te Podravine ove godine bilo je zasađeno više od pet i pol tisuća hektara, od čega je najveće povećanje površina zabilježeno u kutjevačkome kraju. S ukupnih površina, »Hrvatski duhani« očekuju više od sedam milijuna kilograma duhana, što je za 300 do 400 tisuća kilograma više nego li prošle godine. </p>
<p>U proizvodnju duhana uključeno je više od dvije tisuće proizvođača iz 298 sela u Hrvatskoj, koji ove godine mogu biti zadovoljni i otkupnom cijenom, te premijom koja je povećana za prve četiri klase. Tako će prosječna ovogodišnja otkupna cijena u odnosu na prošlu godinu, kako je naglasio Boić, biti veća za 80 lipa po kilogramu.</p>
<p>Mirko Boić je najavio i pečaćenje uzoraka duhana, koje će se ove godine za Hrvatsku održati 9. kolovoza u Virovitici, odnosno dan poslije službenoga početka ovogodišnjega otkupa duhana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Osječka će mljekara godišnje preraditi 65 milijuna litara </p>
<p>OSIJEK, 23. srpnja</p>
<p> - Unatoč teškim gospodarskim prilikama te činjenici da u posljednje vrijeme u Osijeku većina tvornica odlazi u stečaj, poduzeće Meggle-MIA i dalje ulaže u obnovu pogona i razvoj proizvodnje. </p>
<p>To osječko poduzeće osnovano je prošle godine, nakon što su se udružile IPK osječka mljekara i poznata njemačka tvrtka Meggle. U travnju ove godine pokrenuta je nova linija za proizvodnju maslaca trajnosti 60 dana, a sada se postavljaju i nove linije za proizvodnju raznih vrsta voćnoga jogurta s rokom trajanja od 30 dana, koji će se na tržištu naći od ove jeseni. Njemački Meggle u tu je novu liniju uložio oko milijun maraka. </p>
<p>Osim toga, Meggle-MIA he protekloga tjedna zatražila od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva jamstvo za kredit od 4,6 milijuna njemačkih maraka. Tim bi se novcem osigurala kupnja 1.500 komada rasplodnih junica, koje bi se dodijelile seljacima u Osječko-baranjskoj i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Seljaci bi se, potpisivanjem ugovora o prihvatu junica, obvezali na redovnu predaju mlijeka poduzeću Meggle-MIA. </p>
<p>Kako je planirano, dnevna isporuka od oko sedam litara mlijeka po junici bila bi dostatna da se kredit vrati za tri godine. Za takav oblik suradnje do sada se prijavilo više od 250 obiteljskih gospodarstava iz obiju županija. Osječka mljekara očekuje da će povećati preradu na 65 milijuna litara mlijeka godišnje. Prošle godine ta je mljekara preradila 30,5 milijuna litara mlijeka. (M. S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Predsjednik Mesić: Ni jedan hrvatski general neće više ići u Haag! </p>
<p>Odgovarat će »samo oni koji su stvarno krivi«, rekao je Mesić te istaknuo kako je nužno da hrvatski sudovi procesuiraju sve predmete, pri čemu Haaški sud uopće nije potreban / Na upit o dolasku srpsko-američkog poduzetnika i bivšeg premijera SRJ Milana Panića u Hrvatsku, kojeg će u ponedjeljak primiti, Mesić je odgovorio da Panić dolazi u poslovni posjet na svoju inicijativu </p>
<p>SVETA GERA, 23. srpnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u nedjelju je bio na Svetoj Geri, uz slovensku granicu, na misi i proštenju u povodu blagdana Svetog Ilije. Pritom se susreo s mnogim hrvatskim i slovenskim hodočasnicima. Fra Tomislav Duka i stavrofor Grkokatoličke crkve Živko Kustić u svojoj su propovijedi istaknuli kako između hrvatskog i slovenskog naroda vječno treba živjeti ljubav i zajedništvo te suradnja i suživot. </p>
<p> O najnovijim najavama u tisku da će Haaški sud podići optužnice protiv hrvatskih generala Mesić je rekao kako »nijedan hrvatski general neće više ići u Haag«, te da će odgovarati »samo oni koji su stvarno krivi«. Istaknuo je kako je nužno da hrvatski sudovi procesuiraju sve predmete, pri čemu, ustvrdio je, Haaški sud uopće nije potreban. </p>
<p> Na upit o dolasku srpsko-američkog poduzetnika i bivšeg premijera SRJ Milana Panića u Hrvatsku, a kojeg će u ponedjeljak primiti, Mesić je odgovorio da Panić dolazi u poslovni posjet Hrvatskoj na svoju inicijativu, dodajući da bi se iz toga trebalo zaključiti da Srbi izvan Srbije moraju biti most suradnje matičnog naroda sa susjednim narodima, a ne pravo na osvajanje tuđih teritorija. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je da će to i Panić sutra izjaviti.</p>
<p> Predsjednik Mesić rekao je novinarima kako vjeruje da će ovo druženje na Svetoj Geri omogućiti hrvatskoj i slovenskoj komisiji za granice da približe svoja stajališta i pronađu rješenje. Istaknuo je da između Hrvatske i Slovenije nema teritorijalnih nesporazuma, nego »nesuglasica tehničke prirode« koje će komisije uspješno riješiti. </p>
<p> Govoreći o Piranskom zaljevu, predsjednik Mesić je istaknuo da Hrvatska ima interes zadržati granicu s Italijom, a Slovenija pristup otvorenom moru, te da se oba problema mogu riješiti uz dobru volju.</p>
<p> Kad je riječ o Prevlaci, Mesić je rekao da se tu ne radi o teritorijalnom problemu, nego da je to sigurnosno pitanje koje se tako mora i rješavati. »I tamo ćemo ubrzo uspostaviti sigurnost i funkcioniranje hrvatske pravne države«, istaknuo je predsjednik Mesić. </p>
<p> Na pitanje što misli o pomilovanju troje narko-dilera u Splitu, nakon čega je načelnik Odjela za suzbijanje droga splitsko- dalmatinske Policijske uprave Josip Buljan dao ostavku, Mesić je odgovorio da je pomilovanje uslijedilo »nakon nalaza komisije za pomilovanja« te da je nalaz kao takav prihvaćen. No, napomenuo je, pomilovani dileri dobili su pet godina kušnje i - ako u tom razdoblju počine kažnjivo djelo - morat će izdržavati kaznu zbog toga i kaznu koju nisu izdržali. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Granić opovrgava tvrdnje da Vlada tajno pregovara s Katoličkom crkvom </p>
<p>Nismo dosad ni s kim dogovarali nacrt novog zakona o vjerskim zajednicama, kaže zamjenik premijera Granić i time opovrgava tvrdnje protestantskog teologa Kuzmiča / Na Kuzmičev prigovor da Crkva kroz vjeronauk promiče katolički identitet Hrvata, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Šimunović odgovara: Zar se Katoličkoj crkvi može zanijekati sve dobro što je učinila za hrvatski narod i njegov identitet, ničim ne ugrožavajući druge i različite? </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Nedavne izjave protestantskog teologa i potpredsjednika Protestantskog evanđeoskog vijeća dr. Petra Kuzmiča, u kojima je uputio niz kritika na adresu Katoličke crkve, uzburkale su vode osjetljivih međuvjerskih odnosa u Hrvatskoj. Kuzmičeve kritike odnose se na to da je Katolička crkva privilegirana u Hrvatskoj i da s privilegijama koje je stekla za vladavine HDZ-a ucjenjuje novu vlast, da nekritički poistovjećuje katolištvo i hrvatstvo te stoga na zastarjeli način forsira konfesionalni vjeronauk u školi. Kuzmič iznosi i optužbu da Katolička crkva s Vladom, mimo znanja manjinskih vjerskih zajednica, vodi tajne pregovore o odnosima Crkve i države te o sadržaju novog zakona o vjerskim zajednicama čiji nacrt priprema Vladina Komisija za odnose s vjerskim zajednicama. </p>
<p>Dr. Milan Šimunović, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, kojeg je Kuzmič izravno prozvao kao promicatelja »nacionalno-religijskog obrasca«, u kraćem razgovoru za Vjesnik kaže: »Ne znam otkud gospodinu Kuzmiču saznanje da promičem nacionalno-vjerski obrazac kroz školski vjeronauk što, po njemu, očito pogoduje poistovjećivanju katolištva i hrvatstva koje se pripisuje i zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću«. Opovrgavajući Kuzmičeve navode, Šimunović poriče da je on autor govora što ga je nadbiskup Bozanić nedavno održao u Karlovcu i u kojem je ustvrdio da je »napad na konfesionalni vjeronauk prikriveni napad na naš katolički identitet«.</p>
<p> »Za govor nadbiskupa Bozanića čuo sam tek naknadno. Taj govor i ne postoji u pisanom obliku. No, sve je očitije da je medijski govor - osobito onaj što dolazi iz protestantskih krugova i koji se zalaže za tzv. religijsku kulturu čime se praktički želi isključiti katolički vjeronauk iz škole - zapravo 'prikriveni napad na katolički identitet' vjernika katolika. Ako je to rekao nadbiskup Bozanić, potpuno se slažem, jer se time praktički tumači stav HBK-a, koja se jasno izrazila u svojoj nedavnoj poruci o vjeronauku u školi i župnoj katehezi«, naglašava Šimunović. Što se tiče prigovora da Crkva kroz vjeronauk pokušava promicati katolički identitet Hrvata, Šimunović odgovara: »Činjenica je da vjeronauk uz ostalo pridonosi i pravom shvaćanju i življenju nacionalnog, a to znači i hrvatskog identiteta, potičući tolerantnu i stvaralačku kulturu življenja. Zar se Katoličkoj crkvi može zanijekati sve dobro što je učinila za hrvatski narod i njegov identitet, ničim ne ugrožavajući druge i različite?« </p>
<p>Predsjednik Protestantskog evanđeoskog vijeća dr. Branko Lovrec iznenađen je takvim Kuzmičevim istupom koji smatra pretjeranim i nepotrebnim. Lovrec ističe da takav način komunikacije može samo naštetiti svim dosadašnjim naporima katolika i protestanata u razvijanju ekumenske suradnje i dijaloga. U kratkoj izjavi za Vjesnik on kaže da je sadašnji status protestantskih vjerskih zajednica u Hrvatskoj bolji no ikad te da su njihove intencije usmjerene prema daljnjem razvoju dijaloga ne samo s katolicima, već i s pravoslavnima, židovima i muslimanima u Hrvatskoj. </p>
<p>O Kuzmičevoj tvrdnji da je Katolička crkva privilegirana i da s Vladom tajno dogovara novi zakon o vjerskim zajednicama Lovrec kaže: »Razgovarali smo nedavno sa zamjenikom premijera dr. Goranom Granićem. On nam je rekao da trenutačno postoji samo skica nacrta novog zakona o vjerskim zajednicama i da će nas na jesen upoznati s prednacrtom koji će dati na uvid svim vjerskim zajednicama«. Kad je riječ o privilegijama Katoličke crkve, predsjednik Protestantskog vijeća naglašava da je ona - zahvaljujući tome što je većinska vjerska zajednica u Hrvatskoj, ali i okolnostima da, za razliku od mnogih drugih vjerskih zajednica, ima jak hijerarhijski centar u Svetoj Stolici - sklopila s Hrvatskom ugovore koji joj omogućuju izvjesne prednosti. Budući da protestantske crkve nemaju takav centar, njima je mnogo teže doći do takva ugovora i takve pozicije, smatra Lovrec. </p>
<p>Zamjenik premijera i predsjednik Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Granić izjavio je za Vjesnik da Komisija dosad ni s kim nije dogovarala nacrt novog zakona. Napravljena je tek prva skica koja još neće ići u javnost. Kako saznajemo, na materijalu zasad rade samo članovi Komisije, a od jeseni će se krenuti u konzultacije s predstavnicima vjerskih zajednica. Na primjedbe o povlaštenosti Katoličke crkve dr. Granić odgovara: »Katolička crkva je nesumnjivo privilegirana, ali te privilegije proizlaze iz njezine snage koju joj daje majoritet. Komisija traži načine da ponudi cjelovito i ravnopravno zakonsko rješenje te jednake mogućnosti za sve vjerske zajednice«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Debrecin: PIK Vrbovec uništili su kumovi iz Zagreba! </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Za stanje u PIK-u Vrbovec kriva je država koja preko Hrvatskog fonda za privatizaciju na nedgovarajući način upravlja imovinom. Naime, HFP postavlja nadzorne odbore u poduzeća poput PIK-a koji su potpuno nekompetentni da stanu na put poljoprivrednim tajkunima, tvrdi Antun Debrecin, predsjednik radne skupine predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije razvitka agrara i za područja posebne državne skrbi, a koja se posebno bavi slučajem vrbovačkog PIK-a. </p>
<p>Debrecin dodaje da zabrinjava i to što i sadašnja vlast nastoji produžiti agoniju tog poduzeća, iako su njegovi gubici pet puta premašili realnu vrijednost kapitala. Oni su samo manjim dijelom posljedica objektivnih razloga, jer u Vrbovcu nije bilo ratnih razaranja kao u Belju, Vupiku ili Gavriloviću. Problemi u PIK-u nastali su iz »subjektivnih razloga, bilo da je riječ o marionetskim upravama koje su se tamo mijenjale po tekućoj vrpci, bilo savjetničkim uslugama koje je Zlatko Dominiković pružao iz ministarske fotelje«, kaže. </p>
<p>Na primjeru PIK-a je očito kako nekompetentna uprava i nadzorni odbor mogu uništiti nekad uspješno poduzeće, dodaje Debrecin i upozorava na »kumove iz Zagreba, koji su takvom beznadnom slučaju kao što je PIK stalnim novim novčanim transfuzijama samo produžavali agoniju«. Prema njegovim riječima, bivša vlast se hvalila da je »razbila socijalističke PIK-ove«. Ali, ne samo da nije ponudila novi način organiziranja mesno-prerađivačke industrije, već je zbog vlastitih interesa gotovo uništila domaću proizvodnju. Recept je bio poznat - na temelju političke podobnosti njegovih zaštitnika, PIK Vrbovec koristio se zalihom stoke u vlasništvu državnih robnih zaliha koje je dobio na čuvanje. Nadalje, PIK godinama nije plaćao porez na »robu iz provoza«. »Radi se o uvozu radi izvoza, a problem nastaje kad se takva roba plasira na domaće tržište u pogodnu trenutku«, kaže. </p>
<p>Nadalje, prerađivački kapaciteti u Vrbovcu preveliki su za domaće potrebe, a zbog novčanih teškoća poduzeće više ne može uzimati robu za preradu. Na dan se tamo može preraditi čak 1.400 svinja i nekoliko stotina goveda, a 2.340 uposlenika već mjesecima radi sa 30 posto kapaciteta. Zna se da je PIK iz »samoposluge« Ravnateljstva za robne zalihe uzeo 2.600 goveda i još nepoznati broj svinja. To je tek dio državnih robnih zaliha koje su se čuvale u vrbovečkim skladištima. Ostatak se odnosi na uskladištene svinjske polovice i mesne konzerve. No, i njima se gubi trag od prije sedam godina. Debrecin ističe i da PIK ima »najskuplju izvoznu marku na svijetu«. Naime, izvoznički broj za prestižna tržišta EU-a i SAD-a ne mogu biti opravdanje za vječne sanacije. On predlaže stečaj PIK-a i razdvajanje klaonice od prerade mesa, čime bi klaonica postala partner seljacima, a prerada mesa morala bi pronaći mjesto na domaćem tržištu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ribić: Vlada koristi GSV samo dok joj treba potpora sindikata </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Matica hrvatskih sindikata izrazila je u nedjelju iznenađenost reakcijom Vlade na izjavu predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Borisa Kunsta, koji je za jesen najavio radničke demonstracije. Vladinom odgovoru Matica zamjera impliciranje postojanja dogovora o međusobnome garantiranju socijalnoga mira, za kojega tvrdi da nije postignut.</p>
<p>Prvi put čujemo da postoji takav dogovor, a na Gospodarsko-socijalnome vijeću (GSV) nitko nije tražio, niti se obvezao na socijalni mir, navodi se u priopćenju, što ga je potpisao predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Socijalni mir sa svim sindikatima Vlada tek treba postići, naglašava Ribić u priopćenju, te navodi kako Matica hrvatskih sindikata želi poručiti članstvu i javnosti da za sada nije pristala ni na kakvu obvezu socijalnoga mira.</p>
<p>U svome priopćenju Vlada ističe intenzivan rad GSV-a. Međutim, kaže Ribić, moramo upozoriti javnost da Vlada koristi GSV samo do mjere do koje treba javnu potporu sindikata za najosjetljivija pitanja. No, ključna pitanja Zakona o radu uopće nisu raspravljena na GSV-u sa čelnim ljudima u Vladi, kao niti nulta stopa PDV-a za turizam, naglašava Ribić, </p>
<p>Sve to ne znači da podržavamo Borisa Kunsta, kaže Ribić, koji Kunstov istup ocjenjuje kao demagošku egzibiciju, koja je naišla na potporu medija gladnih senzacija u ljetno vrijeme. »Ta proizvodnja ničega govori o medijima isto toliko koliko i o Kunstu«, tvrdi Ribić te naglašava kako ni jednoga trenutka nisu osjećali da predsjednik Republike Stjepan Mesić podržava najave demonstracija ili da stoji iza njih. Možda je Boris Kunst htio takvu impresiju proizvesti u javnosti, ali to nije bilo tako, zaključuje se u priopćenju predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića.</p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst u četvrtak je, nakon sastanka čelnika pet sindikalnih središnjica s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem za jesen najavio radničke demonstracije, na kojima će zatražiti smjenu Vlade zbog njezine neučinkovitosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Splitski gradonačelnik Škarić prima anonimna pisma u kojima se članovi Poglavarstva optužuju za primanje mita </p>
<p>Slučaj »Centra Bonačić« samo je jedna od »provaljenih« afera zbog koje je Škarić morao osnovati istražno povjerenstvo / Zbog težine optužbi na račun pročelnice odjela za urbanizam Ivane Bojić morala se uključiti i kriminalistička policija </p>
<p>SPLIT, 23. srpnja</p>
<p> - »Moja savjest je potpuno čista. Za razliku od mnogih, ja mogu mirno spavati, znajući da nitko neće uprijeti prstom u mene i reći da sam zbog osobnih interesa radio na štetu grada« kazao je nedavno HSLS-ov gradonačelnik Splita Ivan Škarić. </p>
<p>Poznato je, naime, da na Škarićevu adresu već mjesecima pristižu anonimna pisma, u kojima se gradski službenici, pa i pojedini članovi Gradskoga poglavarstva, optužuju za »iznuđivanje« provizije, primanje mita i ucjenjivanje. Slučaj »Centra Bonačić« samo je jedna od »provaljenih« afera, zbog kojeg je Škarić bio prisiljen osnovati istražno povjerenstvo, a zbog težine optužbi na račun pročelnice splitskog Upravnog odjela za urbanizam Ivan Bojić, cijela je priča postala predmetom istrage kriminalističke policije. </p>
<p>Podsjetimo, gradska je pročelnica »optužena« za navodno ucjenjivanje, podmićivanje i zlouporabu položaja, a optužbe na njezin račun javno je iznio predsjednik Skupštine »Centra Bonačić«, koji tvrdi da je Ivana Bojić smišljeno onemogućavala realizaciju toga 72 milijuna maraka vrijednog objekta. </p>
<p>Da stvar bude još i gora, osim anonimnih pisama, navodno postoje i tonski zapisi koji »terete« jednoga od gradonačelnikovih suradika za »iznuđivanje« provizije. Škarić nikada nije javno prozvao ni jednoga člana Poglavarstva ili gradskoga službenika, ali je znao reći da je cijena, koju je morao platiti za opstanak splitske koalicije, bila previsoka. Vladajući splitski trolist (HSLS, SDP, HNS) riješio je problem kadrovske politike po stranačkome ključu koji je, kako kaže Škarić, otvorio vrata i onima koji nisu dorasli obnašanju zahtjevnih dužnosti u gradskoj upravi. Tako se nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora otvorila Pandorina kutija, a splitska policija utvrdit će je li iz kutije izišla samo magla ili i nešto »opipljivije«.</p>
<p>Uz to, vladajuća koalicija mora izabrati i novoga člana Poglavarstva zaduženoga za resor gradske komunale, kojom je još do nedavno suvereno upravljao HNS-ovac Jakša Marasović. Nakon što je imenovan direktorom Hrvatskih voda, Marasović je otišao u Zagreb, ali je ostavio ultimativni zahtjev da na čelo toga resora mora doći HNS-ovac »ili nitko«. Osim toga, dogradonačelnik Miroslav Buličić (HSLS), postat će direktor »Čistoće«, pa će dogradonačelničku dužnost obnašati volonterski. </p>
<p>Kada se tome pridoda činjenica da je i Škarić, zapravo, »gradonačelnik volonter« te da pojedini članovi Poglavarstva imaju privatni biznis koji stavljaju ispred gradske službe, nije ni čudo da se gradski dug opasno približio visini godišnjega proračuna koji iznosi oko 500 milijuna kuna. Kada se činilo da od gorega ne može biti gore, splitska je policija izvjestila novinare da je član Poglavarstva Milivoj Bebić zaradio još jednu kaznenu prijavu, i to zato što je naočigled zaprepaštenih građana divljački pretukao svoga 12-godišnjega sina, nanijevši mu teške tjelesne ozlijede. Inače, Bebić je već ranije zaradio kaznenu prijavu zbog zlostavljanja i maltretiranja svoje supruge. </p>
<p>Treba li se onda čuditi kada vam Splićani, na pitanje gdje se nalazi zgrada Banovine u kojoj stoluje gradska vlast, odgovore: »Tamo doli, istočno od raja«. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Još jedna ostavka u Šibeniku zbog koalicije HSLS-a i HDZ-a </p>
<p>ŠIBENIK, 23. srpnja </p>
<p> - Nakon što je nedavno Ivica Kokić iz Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) podnio ostavku na mjesto člana Odbora za mladež u šibenskome Gradskom poglavarstvu, isti potez je povukao i Boris Torić. </p>
<p>U obrazloženju svoje odluke, Torić navodi da se na taj korak odlučio u skladu s odlukom bivšega Izvršnog odbora šibenskoga HSLS-a o raskidu koalicije s HDZ-om, koja je donijeta još u veljači ove godine. Također, Torić se poziva i na izjavu predsjednika HSLS-a Dražena Budiše, koji je ustvrdio da je »krajnji trenutak za raskid te koalicije na gradskoj razini«.</p>
<p>Torić kaže i da je vrlo aktivno sudjelovao u radu Odbora za mladež, predstavljajući Mlade hrvatske liberale kao nezaobilaznu političku organizaciju mladih Šibenčana, te zahvaljuje svima koji su mu pružali podršku u radu. Ostavku je poslao na adresu Živane Stošić, koju je Budiša nedavno postavio za povjerenicu HSLS-a u Šibeniku. Živana Stošić treba pripremiti izbornu skupštinu šibenskoga ogranka HSLS-a, na kojoj će se birati novo čelništvo. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Preko Pasjaka i Rupe ušlo 162.000 turista </p>
<p>PASJAK, RUPA, ČAKOVEC, 23. srpnja </p>
<p> - Preko dvaju turistički najprometnijih graničnih prijelaza Pasjaka i Rupe, po informacijama granične policije, od petka do nedjelje u 12 sati u Hrvatsku je ušlo oko 162.000 stranih turista. Najviše je bilo Austrijanaca, Nijemaca, Slovenaca, Talijana, Čeha i Poljaka. Istodobno je iz Hrvatske otputovalo oko 77.000 stranaca.</p>
<p>Do 12 sati preko Pasjaka i Rupe ulazilo se i izlazilo u jednoj koloni. Jači promet pri izlazu očekuje se poslijepodne i navečer. Na riječkim prometnicama promet teče bez gužve i zastoja. U trajektnim pristaništima iz kojih se plovi prema kvarnerskim otocima također nema gužve ni čekanja. </p>
<p>Preko cestovnih graničnih prijelaza Goričana i Murskog Središća u Hrvatsku je od petka do nedjelje u podne ušlo 35.457 stranih državljana. Najviše je stranaca stiglo preko najvećega hrvatsko-mađarskoga cestovnog graničnog prijelaza Goričana. </p>
<p>Istodobno je preko Goričana i Murskog Središća iz Hrvatske otputovalo 30.375 stranaca. </p>
<p>Na ljetovanje u Hrvatsku preko tzv. sjevernih hrvatskih vrata dolaze najviše Mađari, Česi, Slovaci i Poljaci. Na ulazu i izlazu iz zemlje na tim prijelazima nije bilo čekanja ni gužve. (Hina, D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Na Makarskom primorju očekuju do kraja sezone 1,7 milijuna noćenja</p>
<p>MAKARSKA, 23. srpnja</p>
<p> - Velika treća ljetna smjena gostiju, u kojoj je na odmor na Makarsko primorje pristiglo više od 5.000 turista, a nešto ih je manje zaključilo ljetovanje, uspješno se privodi kraju. Trajektni promet između Makarskog primorja i susjednih otoka Brača i Hvara te na liniji Drvenik-Korčula odvijao se u nedjelju prema lovidbenom redu, bez gužvi i dodatnih čekanja. </p>
<p> Na autobusnom kolodvoru u Makarskoj, kako se doznaje, u stotinjak autobusa koliko ih je dnevno u odlasku i dolasku ima slobodnih mjesta za sve pravce. Nema gužvi ni čekanja na prijevoz, a dodatne dvije linije uvedene su samo prema Zagrebu. Na cestama u Makarskom primorju promet je bio prilično jak u nedjelju, vozilo se u manjim kolonama i bez dodatnih ograničenja. U ljetovalištima, prema podacima županijskog Turističkog ureda i informacijama iz turističkih ureda u Brelima, Baškoj Vodi, Makarskoj, Tučepima, Podgori, Igranama i Živogošću, odmara se oko 23.000 turista, od toga više od 20.000 stranaca. Hoteli ugošćuju 8.800 gostiju, najvećim dijelom stranih. U dva autokampa prijavljeno je 3.600 turista, a preostali gosti borave u sobama i apartmanima privatnih kućevlasnika. </p>
<p>Hoteli »Meteor«, »Dalmacija« i »Rivijera« već danima su popunjeni, u njima boravi 1.550 uglavnom stranaca. Tako dobra poslovnost, kažu u prodajnoj službi, nastavit će se sve do sredine rujna, a budućim gostima preporučuju da prije dolaska rezerviraju mjesto. U makarskim hotelima ostvareno je 102.000 turističkih noćenja, ili četvrtina više nego prošle godine.</p>
<p>U trima hotelskim kućama u Makarskoj, prema riječima glavnog direktora Hrvoja Urlića, ove godine namjeravaju ostvariti 207.000 noćenja i prihod od 38 milijuna kuna. Makarski hotelijeri potpisali su sa stranim turističkim partnerima alotmanske ugovore za sezonu 2001. Prema tim ugovorima, popunila bi se četvrtina smještaja u »Meteoru«, »Dalmaciji« i »Rivijeri«, hotelima sa 1.410 postelja. Ugovorene cijene, razvrstane u pet dijelova sezone, prosječno su veće oko pet posto u odnosu na ovogodišnje, kaže glavni direktor i prvi čovjek prodaje hotela »Makarska« Tonči Andrijašević, napominjući da će se za individualne goste cijene nešto korigirati. </p>
<p>Na Makarskom primorju, s obzirom na dobre šestomjesečne podatke te učinak u srpnju i najave za nastavak sezone, računaju da bi mogli ove godine imati 1.740.000 turističkih noćenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Cvjetović: Tražimo od BiH da makne kontrolne točke u Neumu, jer štete dubrovačkome turizmu </p>
<p>Policija Federacije Bosne i Hercegovine nedavno je na Jadranskoj turističkoj cesti koja prolazi kroz Neum postavila dvije granične kontrolne točke, koje su izazvale kilometarske kolone i negodovanje stranih turista. O uzrocima i posljedicama toga, kao i o rješenju neumskoga problema razgovarali smo s podžupanom dubrovačko-neretvanskim Perom Cvjetovićem. </p>
<p>- Već godinama smo, kada je riječ o Neumu, suočeni s kontradiktornom situacijom. S jedne strane, zbog trgovine željeli bismo da nadzor na granici s BiH bude nešto stroži, jer se godinama dobar dio dubrovačkoga novca odlijeva u neumske prodavaonice, što smatramo nelojalnom konkurencijom. S druge strane, u turističkoj sezoni svaka kontrola i zadržavanje ljudi koji bi htjeli doći u ovaj godinama neposjećen dio Hrvatske, otežavaju poslovanje našim turističkim kućama. Tako dobar dio turista iz BiH odustaje od dolaska u Dubrovnik i ide u Makarsku, Hvar i dalje na sjever. </p>
<p>Želja je županijskoga Poglavarstva, ne ulazeći detaljno u potrebe i probleme carinsko-policijskoga nadzora, da se postupak prelaska granice što više liberalizira i tehnički olakša, a da se uvede dubinska granična kontrola. Taj prijedlog poslali smo nadležnim institucijama Hrvatske, premda ne znamo je li to u ovako kratkome vremenu moguće ostvariti. Također, Poglavarstvo smatra da dodatne kontrolne točke otežavaju ionako tešku situaciju prilikom prolaska kroz Neum. Taj zaključak uputili smo nadležnima u BiH i tamošnjim županijama. Ne ulazeći u prava i zakonske ovlasti instituacija BiH, nadamo se da će razumjeti težinu situacije i primjereno reagirati. </p>
<p>• Budući da je odluka nadležnih tijela u BiH o novim graničnim mjestima na snazi od svibnja ove godine, zašto je Dubrovačko-neretvanska županija tek sada reagirala? </p>
<p>- Ja nisam znao za tu odluku, kao što ne znam ni je li s time bio upoznat netko u institucijama državne uprave koja djeluje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. </p>
<p>• Ne mislite li da je BiH prekršila Sporazum o slobodnom prolasku kroz Neum? </p>
<p>- Bilo je riječi o tome da se uvođenjem kontrolnih točaka krši potpisani Sporazum. Ali, taj dio nije ušao u zaključke zato što nismo imali pripremljene materijale i nismo mogli analizirati detalje sadržaja Sporazuma. </p>
<p>• S obzirom na današnju situaciju, kako se sada gleda na gradnju mosta Klek- Pelješac? </p>
<p>- Ova situacija potvrđuje da gradnja mosta od Kleka prema Pelješcu ima dodatno opravdanje, iako osnovni razlog nije bilo pitanje prolaska kroz Neum. Glavna je ideja da se pomogne onim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije koji su sada posebno prometno izolirani i u težoj su gospodarskoj situaciji. Mostom bi se revitalizirao srednji dio Pelješca, a približio bi i Korčulu za 60 kilometara, čime bi bio dugoročni impuls gospodarstvu tog područja. Stoga cijena tog mosta, koji bi bio dvaput skuplji od Dubrovačkoga, ne bi bila previsoka (procjenjuje se oko 80 milijuna maraka). Ljudi su ogorčeni sadašnjom situacijom, što pridonosi tome da se ideja gradnje mosta osnaži, a time i ubrzaju rokovi izrade. </p>
<p>Svjesni smo da prolazak kroz Neum za našu županiju uvijek znači stalnu ili potencijalnu dodatnu proceduru, posebice kad je riječ o strancima koji, ako im se dogodi prometna nesreća, imaju potpuno drukčiju proceduru u BiH od one s kojom su upoznati kad su dolazili na odmor u Hrvatsku. Jasno je da bi gradnja tog mosta podrazumijevala i razgovore s predstavnicima BiH, jer on može utjecati na prilaz većih brodova Neumu.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prodanović potvrdio da mu se obratio Čermak, ali kaže: Mislim da Haag nećeu kolovozu podići optužnicu </p>
<p>U nekim su se medijima pojavile špekulacije s tvrdnjama da će do kraja kolovoza Haaški sud obznaniti optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mirka Norca</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Nedavno se pojavila informacija da se general Čermak obratio odvjetniku Čedi Prodanoviću zbog zastupanja pred Haaškim sudom, ako se povede proces protiv njega. Prodanović, kojeg s kojim smo u nedjelju telefonom razgovarali u Jeruzalemu, nije upoznat s tekstom u Feralu gdje je to objavljeno. Međutim, Vjesniku je potvrdio da se general Čermak s njim konzultirao u vezi obrane u slučaju eventualnog postupka protiv njega pred Haaškim tribunalom. U tom smislu, prema Prodanovićevim riječima, Čermak je već obavio neke radnje. No, Prodanović kaže kako ima informacije »iz relativno pouzdanih izvora« da Haaški sud neće protiv Čermaka u kolovozu podići optužnicu. Prodanović ne zna odnosi li se to i na generale Gotovinu i Norca. </p>
<p>Iz Ministarstva pravosuđa i Vladinog Ureda za suradnju s Haaškim sudom nismo uspjeli dobiti nikakav komentar o optužnicama protiv generala. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, kako nam je rečeno, iako ponekad ima običaj, u nedjelju nije svraćao u Ministarstvo. Predstojnik Ureda Orsat Miljenić pak nije bio kod kuće. Glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić kratko je ustvrdila kako iz Vlade nitko neće izlaziti s komentarima prije ponedjeljka, kad je zakazana konferencija za novinare u Ministarstvu pravosuđa.</p>
<p>Naime, u novom broju Ferala špekulira s tvrdnjama da će do kraja kolovoza Haaški sud obznaniti optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mirka Norca. Navodno, Haaški sud je prije tri mjeseca dovršio istragu protiv trojice generala, vođenu zbog ratnih zločina nakon »Oluje«. Ti materijali kako se tvrdi, sada su proslijeđeni haaškom Tužiteljstvu koje će podići optužnice. Feral navodi da je te informacije dobio iz izvora bliskog Haaškom sudu, koji napominje kako je prvi na listi za podizanje optužnice general Čermak. Za Čermaka je, inače, kako se navodi, najizvjesnije da će protiv njega njega biti podignuta optužnica. Navodno, to je zato što u Haaškom sudu drže da bi njegovo izručenje izazvalo najmanje otpora među braniteljima jer ne kotira kao legenda Domovinskog rata, nego ratni profiter. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Biskupski štap nakon pola tisućljeća vraća se u Liku </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Na blagdan sv. Jakova, zaštitnika bivše krbavske biskupije 25. srpnja, svečano će se uspostaviti nova biskupija i ustoličiti prvi gospićko-senjski biskup msgr. Mile Bogović. Njega će u biskupsku službu na svečanom misnom slavlju uvesti zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. </p>
<p> Sveti Otac je 25. svibnja ove godine izdao svečano pismo, bulu, kojom je Riječko-senjska nadbiskupija podijeljena na dvije crkvene jedinice - na Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju s pripadajućim dekanatima: Gospić, Ogulin, Otočac, Senj i Slunj. Područje novoosnovane biskupije pripada najslabije naseljenim dijelovima Hrvatske. Više od polovice tog područja bilo je od 1991. do 1995. pod okupacijom. S tog okupiranog dijela gotovo svi katolici bili su protjerani, a crkve sustavno uništavane. U takvim okolnostima, tvrdi prvi gospićko-senjski biskup, Crkva želi što bliže biti uz narod, pratiti ga u njegovu mukotrpnom nastojanju oko moralne i duhovne obnove.</p>
<p> Na prostoru nove biskupije bila su u srednjem vijeku četiri biskupska sjedišta: Senj, Krbava, Modruš i Otočac. Cijela ta prošlost, kaže biskup Bogović, simbolički je našla izraza na biskupijskom grbu: tu je blago našega gorja i primorja, naših voda i vodopada, glagoljaši i prve tiskare. Sve je to položeno na štit na kojemu je 1491. uklesan u Senju grb izbjegličke plemićke obitelji Perović, što je ujedno i prvi lik hrvatskoga grba u kamenu. Tome je dodano glagoljsko slovo Š, koje ima brojnu vrijednost 2000. jer je nova biskupija utemeljena u jubilejskoj 2000. godini od Kristova rođenja.</p>
<p> Katedrala gospićko-senjskog biskupa posvećena je Navještenju Marijinu ili Utjelovljenju Gospodinovu. Na ovom području vjernici su još u srednjem vijeku častili Gospu, pa je po Gospinoj crkvi i grad Gospić dobio ime. Krbavska biskupija prostirala se do Trsata. Sačuvan je Milonjin križ krbavskih biskupa iz vremena oko 1200 godine - koji se čuva u Bribiru. Jedan od krbavskih biskupa u 15. stoljeću nabavio je u Veneciji pastirski štap s kojim je obilazio svoju biskupiju. S njime je neposredno prije krbavske bitke 1493. iz zapaljenog i opljačkanog Modruša pobjegao biskup Kristofor i smjestio se u Novi Vinodolski. Štap dospijeva u Senj, a sada će nakon više od pola tisućljeća biti ponovno prenesen preko Velebita i donesen u Gospić. Kristoforov nasljednik, Šimun Kožičić Benja nije imao mira ni u Vinodolu nego je stekao sebi 'hižu svoga prebivanija' u Rijeci. Kožičić osniva glagoljsku tiskaru. Kalež kojim se Kožičić služio u obredu, a našao ga je u Brinju te poslije odnio u rodni Zadar, bit će 25. srpnja na dan utemeljenja Gospićko-senjske biskupije, na oltaru u Gospiću. Po prostoru - 8200 četvornih kilometara, nova biskupija ubraja se u veće, ali po broju stanovništva jedna je od manjih. Godine 1991. bilo je 146 tisuća stanovnika, 39 posto Srba i 56 posto Hrvata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pejković: Država će trajno zbrinuti sve one koji se moraju iseliti iz tuđih kuća </p>
<p>Prvo treba zbrinuti one na područjima posebne državne skrbi koji imaju sudsko rješenje za iseljenje/ Vlada je od razvojne banke Vijeća Europe zatražila kredit od 300 milijuna eura kojim bi otkupila 700 kuća i nabavila 450 paketa građevinskog materijala, kaže pomoćnik ministra obnove, javnih radova i graditeljstva Lovre Pejković/ Dodjela besplatnog zemljišta i građevinskog materijala nije predviđena za povratnike koji su nekad imali stanarsko pravo u državnim stanovima </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Osobama naseljenima na područjima posebne državne skrbi i smještenima u tuđim kućama država će konačno osiguravati trajno stambeno zbrinjavanje u državnim stanovima ili kućama. Ubuduće će im dodjeljivati i besplatno zemljište i građevinski materijal za gradnju obiteljskih kuća, a isto to vrijedit će i za sve potencijalne naseljenike nekad okupiranih krajeva. To su na posljednjoj ovoljetnoj sjednici sredinom srpnja izglasali saborski zastupnici, prihvaćajući izmjene Zakona o područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>No, dodjela besplatnog zemljišta i građevinskog materijala nije predviđena za povratnike koji su nekad imali stanarsko pravo u državnim stanovima. Stanarsko pravo je, nakon burne rasprave, izbrisano iz izmjena Zakona, potvrdio je u razgovoru za Vjesnik Lovre Pejković, pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva. Naime, članak 15. u sklopu predloženih izmjena izazvao je burnu raspravu zastupnika. Mnogi su, posebice iz HDZ-a, upozoravali da se time omogućuje Srbima povratnicima da dobiju besplatno zemljište i građevinski materijal u zamjenu za nekadašnje stanarsko pravo. To bi značilo i da država to omogućuje jugo-oficirima, koji su od bivše JNA dobili stan i stanarsko pravo. Sporni članak su osudili i hrvatski ratni stradalnici, posebno prognanici, upozoravajući da će se time usporiti obnova, jer se sve plaća iz državne blagajne. </p>
<p>Privatna, većinom srpska imovina, u kojoj su privremeno smješteni Hrvati izbjegli iz BiH, već je gotovo četiri godine kamen spoticanja između Srba povratnika, međunarodne zajednice i hrvatske Vlade. Ovim će se izmjenama i to konačno riješiti. Prema riječima Pejkovića, zasad je podneseno 10.000 zahtjeva za povrat imovine na područjima posebne državne skrbi, više od trećine ih je već riješeno, a čeka se rješenje za još oko 6.500 zahtjeva. »Do određenog broja objekata za alternativni smještaj, a da bi se ispraznila privatna imovina, možemo doći i bez većih ulaganja. Na tim područjima, naime, ima i onih koji su zauzeli objekte, a obnova njihovih kuća je dovršena, pa se sada mogu useliti u svoje kuće. Zbog završetka obnove oslobodit će se i dio državnih stanova«, objašnjava Pejković. </p>
<p>Dvije godine čekalo se i da hrvatsko Podunavlje napokon bude uvršteno u Zakon o područjima posebne državne skrbi. Ali, sada kada je to i učinjeno, čuju se prigovori da je i Podunavlje trebalo biti podijeljeno, kako predviđa Zakon, u dvije skupine, ovisno o udaljenosti od državne granice i broju stanovnika. No, Pejković tvrdi da je takav model neprihvatljiv za Podunavlje. »Prema prijašnjem Zakonu, potpuno razrušeni Vukovar ili Ilok trebali su biti u drugoj, a ne u prvoj skupini, što je apsurdno i neprihvatljivo. Stoga je jedini mogući model ovakva zakonska izmjena, kojom su sve općine i gradovi u Podunavlju uvršteni u prvu skupinu. Ako se ne bi primjenjivao takav kriterij, teško bi se Podunavlje pravedno razvrstalo. Moglo bi doći do voluntarizma i neke bi općine mogle tražiti ocjenu ustavnosti ovog zakona«, smatra Pejković. </p>
<p>Prigovore zbog ukidanje prioriteta koje i u ovim izmjenama gube hrvatski ratni stradalnici, on ne smatra problemom, jer je većina tih prava, kaže, već iskorištena i dana kroz druge zakone - o braniteljima, obnovi... On napominje da su sada prioritet u zbrinjavanju ponajprije oni koji imaju sudska rješenja za iseljenje iz tuđe privatne imovine. Među njima je mnogo obitelji nestalih ili poginulih. »U svakom slučaju, prioritet su svi oni koji se moraju iseliti, a mi ih moramo zbrinuti. Vlada će propisati uvjete, mjerila i kriterije prioriteta u dodjeli državne imovine, besplatnog zemljišta i građevinskog materijala«, kaže Pejković. Nakon izglasanih izmjena Zakona, otvoreno je pitanje gdje će se namaknuti novac za provedbu Zakona. Pejković kaže da je Vlada već poslala razvojnoj banci Vijeća Europe zahtjev za kredit od 30 milijuna eura. Veći dio tog novca upotrijebit će se za otkup kuća posredstvom Agencije za posredovanje u prometu nekretninama i za građevinski materijal. Trenutačno taj kredit čeka oko 700 kuća koje bi trebalo otkupiti i oko 450 paketa građevinskog materijala. Ali, dodaje Pejković, nastojat ćemo u proračunu za sljedeću godinu osiguravati i dodatni novac. </p>
<p>S obzirom na to da se u Saboru dosta prigovaralo i zbog toga što u Zakon ulaze samo nekad okupirana područja, a ne i ona neposredno uz crtu bojišnice, pomoćnik ministra najavljuje da će Vlada, najvjerojatnije u iduća četiri mjeseca, »pročešljati« gospodarsko stanje na područjima koja nisu uvrštena u Zakon. Posebna pažnja posvetit će se i područjima koja su bila izložena napadima s nekad okupiranih područja, zatim onima uz granicu, demografski ugroženim krajevima... I ti krajevi u dogledno vrijeme mogu očekivati Vladine poticajne mjere, zaključuje Pejković.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kurnatari će na tvrdnje o bespravnoj gradnji: Lako je drugima, trebalo je ovdje i preživjeti! </p>
<p>Predložili smo da se napravi procjena onoga što se uklapa u podneblje, a ostalo da se sruši, kaže ravnatelj Nacionalnog parka Kornati Turčinov/ Krajem osamdesetih srušena dva objekta, a od tada je podignuto barem 50 novih/ Kurnatari jesu za uvođenje reda, ali kažu: Turisti su počeli dolaziti i valjalo nam je graditi, jer i nama treba i zahod i mulić i gustijerna</p>
<p>KORNATI, 23. srpnja</p>
<p> - Nakon što je prošloga tjedna ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević izjavio da će se rušiti svi bespravno sagrađeni objekti u Nacionalnom parku Kornati, među otočanima Murtera i Betine zavladala je prava panika, a novinare primaju s velikim podozrenjem. Iako nema preciznih podataka o tome koliko je na velikom području Kornata, koje je prije 20 godina proglašeno nacionalnim parkom, bespravne gradnje, Igor Turčinov, ravnatelj Nacionalnog parka, kaže da ima oko 120 bespravnih gradnji. Radi se o dogradnji kuća, pristaništa, skladišnih prostora, roštiljera, gustijerni, agregatnih stanica, zahoda... »Predložili smo da se procijeni što se može uklopiti u ovo podneblje. Sve što se ne može uklopiti, morat će se srušiti«, kaže nam Turčinov.</p>
<p>Činjenica je da su svi građevinski objekti na Kornatima sagrađeni bespravno, ali je činjenica i da je netko dopuštao da se desetljećima stihijski gradi na otočju i da se to ne kažnjava. Mora se znati i da ono što su danas Kornati - raj za nautičare i sve posjetitelje koje mame iskonskom ljepotom, ali i ponekim sadržajem što ga mogu podariti gostu - postali to zahvaljujući Kurnatarima, ljudima iz Murtera, Betine i drugih mjesta koji su vlasnici otoka. Kornati su, naime, u stopostotnu privatnom vlasništvu. Treba reći i da su Kurnatari sve do dolaska motora (penti) morali i po desetak sati veslati do svojih posjeda gdje su uzgajali stoku, obrađivali vinograde i maslinike, bavili se pčelarstvom ili brali ljekovito bilje.</p>
<p>Na Kornatima se živjelo odvajkada, o čemu svjedoče ostaci rimske solane i drugih objekata. Male pastirske kolibe stare više stotina godina, dolaskom turista proširivale su se i nadograđivale. Gradili su se i zahodi kojih donedavno nije bilo. Zadnjih godina grade se neprimjereni objekti koji nimalo ne odgovaraju izgledu mediteranske kuće. Pojedine uvale, kao Vrulje, nalikuju kakvom apartmanskom naselju, a ne starom mjestu. U sklopu Nacionalnog parka niklo je čak 20 ugostiteljskih objekata, a još šest ih je na području Kornata (na Žutu) izvan Parka. Na otočiću Opatu susreli smo Miroslavu Božikov i njena sina Ivicu, vlasnike restorana »Opat«. Dozvolu za restoran imaju, ali ne i za kuću. »To i nije novogradnja. Samo smo malo nadogradili. Uredili smo rivu i stavili bove da turisti mogu na otok. Za sve to im ne naplaćujemo, dok uprava i marine ubiru velik novac. Mi smo za to da se odredi kakve su zgrade mogu graditi, a ne da gradi kako tko hoće«, kažu Božikovi.</p>
<p>Tišnjanin Mate Obradov, vlasnik konobe »Matteo«, govori slično, a Darko Šimat, vlasnik restorana »Strišnjan« na istoimenom otočiću, priča koliko je truda uložio da bi imao to što danas ima. Priča o nadogradnji kuće, rive, uzgoju sedamdesetak ovaca i obrađivanju maslina. Kako sve ne može sam, pomažu mu supruga i dvije kćeri studentice koje ljeti za džeparac zarađuju kao konobarice u Strižnjanu. »Svi smo mi za uvođenje reda, ali ne da se čovjeku ruši, već da se striktno propiše kako kuća mora izgledati i gdje se može graditi«, kaže. Na otočiću Smokvici susreli smo starog Davora Kovačeva kako krpa poderanu ribarsku mrežu bugvaru.</p>
<p> »Tko se još sjeća kad je sagrađena ova kuća ispred koje sjedimo? Znam samo da je najprije bila jedna prostorija, pa smo malo nadogradili da se možemo ljeti smjestiti. Lako je danas drugima govoriti o Kornatima. Valjalo je ovdje živjeti. Da bi se preživjelo, valjalo je dobro zasukati rukave i s kopna donijeti i najmanju sitnicu. Kornati su nam značili sve, jer smo od njih prehranjivali obitelj, školovali djecu... Nekad je samo na jednom otoku znalo biti više od 400 ovaca, a danas ih je samo stotinjak. Ali, ne damo se mi, malo odemo u ribe, toliko da imamo za sebe, imamo nešto maslina, malo ovaca, neki imaju i pčele«, priča Kovačev. </p>
<p>Rajka Turčinov, vlasnica je restorana »Bison«, »prava Kurnatarka«. Priča nam o mukotrpnu životu na otoku: »Da bi se čovjeku nešto ponudilo, valjalo nam je graditi i dograđivati. Turisti su dolazili, htjeli su malo i na kopno, a nije bilo privezišta za njihove brodove. Tako smo se mi pomalo počeli baviti turizmom. Za restoran imamo sve dozvole, za kuću nemamo. To je posebna priča. Mi smo ovdje starosjedioci i oduvijek je bilo kuća. Svi smo mi za to da se uvede red, ali se mora znati da se ovdje i živi i da i nama treba zahod, gustijerna, mulić«.</p>
<p>Ostaje da se vidi kako če ministar ispuniti svoje obećanje. Novinari se sjećaju da su osamdesetih srušena dva objekta na Kornatima. Od tada je sagrađeno barem 50 »divljih« kuća, pa se Kurnatari pitaju tko će odrediti koja će se rušiti, a koja neće. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Za pomorsko dobro Hrvatska ima jednog inspektora, a Talijani tisuće! </p>
<p>RIJEKA, 23. srpnja</p>
<p> - Hrvatska ima 2.000 nautičkih milja obale i 8.000 kilometara površine pomorskog dobra, što je naše najveće bogatstvo, a sve što se zbiva na tom bogatstvu kontrolira samo jedan inspektor pomorskog dobra! To nam je u nedjelju rekao zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza dr. Pavle Komadina, dodajući da u Italiji o pomorskom dobru brine nekoliko tisuća pripadnika obalne straže, pa Talijani mogu u svakom času imati uvid u sve na svakom metru svoje obale. Doslovce mogu nadzirati svaki suncobran postavljen na pomorskom dobru!</p>
<p>Kad je postao premijer, Ivica Račan je izjavio da moramo bolje valorizirati našu obalu kao jednog od najvećih državnih resursa, što je i jedini način da zaustavimo uzurpiranje tog nacionalnog bogatstva. U tom poslu ključnu ulogu ima Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Komadina smatra da bi u Ministarstvu trebalo imati upravu za pomorsko dobro koja bi vodila taj opsežan posao. Misli da podloga za valorizaciju pomorskog dobra mora biti u Pomorskom zakoniku, koji će pretrpjeti velike izmjene zbog što racionalnija gospodarenja obalom koja je proteklih desetljeća neshvatljivo devastirana. Bit će izmijenjeno čak 1.350 članaka Pomorskog zakonika.</p>
<p>»Promjenom dijela Pomorskog zakonika o koncesijama omogućit će se svima koji grade objekte na lučkom području da na njih upišu vlasništvo na duže vrijeme, barem na 30 godina, kako bi na temelju toga mogli dobiti kredite i dalje reinvestirati novac«, kaže Komadina i dodaje da upis vlasništva nad nekretninom ne znači i upis vlasništva nad pomorskim dobrom. Kad je riječ o riječkoj luci, čiji dokeri traže prioritetnu koncesiju za sve lučke terminale, zamjenik ministra ističe da koncesija, kako god se ona zvala, sama po sebi ne donosi lučki teret, nego na to utječe efikasan rad dokera, dobra infrastruktura (ceste, željeznice...) i sposoban management. Objasnio je i razliku između prioritetne i obične koncesije - prva se dodjeljuje na zahtjev i na rok od 12 godina, a druga se daje na javnom natječaju na 10 godina. Za ulazak u riječku luku ozbiljno su zainteresirani ulagači iz Mađarske i Njemačke. Strah dokera od dolaska stranaca čini se neosnovanim, jer oni dovode teret, ali ne i druge radnike. </p>
<p>U Rijeci su prilično nezadovoljni odnosom Vlade prema pomorstvu i brodogradnji. Nerijetko se govori na Kvarneru da na takav Vladin odnos utječe i činjenica što je Ministarstvo pomorstva u Zagrebu, a ne u Rijeci, te da se »tamo gore« više raspravlja o željeznici i o cestama, nego o pomorstvu. Glasine o selidbi Ministarstva u Rijeku mnogi su vidjeli kao o »gotovu stvar« u trenutku kad je Slavko Linić došao za potpredsjednika Vlade. Ali, do toga najvjerojatnije neće doći. Komadina smatra da tako nešto ne bi bilo dobro iz više razloga te da bi Ministarstvo tako izdvojeno vrlo teško funkcioniralo. (D. Herceg)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000724].
|
