NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000224].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202092 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kraj hladnog rata donio Europi korupcionaške afere i financijske skandale!</p>
<p>Nestankom zbiljske ili zamišljene komunističke prijetnje, pojedine su zemlje počele oštrije ispitivati vlastiti demokratski proces - smanjila se i tolerancija nepravilnosti na koje se tijekom hladnog rata žmirilo / U zemljama koje su tek izašle ispod komunističkoga jarma, razlozi korupcije ponešto su drukčiji / Tu je - kako se to moglo vidjeti i u Hrvatskoj - posrijedi bila gola otimačina za imetkom u društvima u kojima još nisu postojale dovoljno čvrste demokratske kontrole i navade</p>
<p>LONDON, 23. veljače</p>
<p> - Kad je krajem siječnja u tuniskom izgnanstvu umro osramoćeni bivši talijanski premijer Bettino Craxi, njegov sin Vittorio izjavio je londonskom Timesu: »Golema je razlika uzima li netko novac u zamjenu za usluge ili za svoj politički pokret da stvori političku stabilnost«. Veliki projekti stvaranja EU-a i jedinstvene valute opravdavaju metode koje su skupa s njegovim ocem primjenjivali još i Francois Mitterrand te Helmut Kohl, drži Craxi mlađi. Mnogi se međutim neće složiti s tom procjenom.</p>
<p>Craxijevi, Mitterrandovi i Kohlovi zagovornici tvrde da su se »tri europska patrijarha« borila za jačanje Europske unije te novu, stabilniju Europu. Na neki način ilustrira to i skandal koji je nedavno potresao Francusku. Bivši suradnik pokojnog socijalističkog predsjednika Mitterranda izjavio je, naime, da mu je sam Mitterrand naredio da prebaci, preračunato, oko 30 milijuna maraka iz bivše državne naftne kompanije »Elf Aquitaine« kao pomoć Kohlovoj stranci CDU. Mitterrand se, naime, bojao da će ona izgubiti na njemačkim izborima 1994. To bi pak ugrozilo projekt monetarne unije unutar EU-a, koja je jako ležala na srcu i Mitterrandu i Kohlu, ali je u to doba bila nepopularna u Njemačkoj.</p>
<p>To je samo jedan u nizu skandala koji u zadnje doba zapljuskuju Europu. Među najveće spada upravo afera s financiranjem njemačkih kršćanskih demokrata ilegalnim donacijama krupnih njemačkih industrijalaca. Veliki je skandal uzdrmao lani i sjedište Europske unije u Bruxellesu, gdje je zbog optužba o korupciji morala odstupiti cijela Europska komisija. Protiv bivše članice te komisije Edith Cresson vodi se sada postupak zato što je na važno savjetničko mjesto postavila svoga zubara te na račun EU-a namirila još neke svoje prijatelje. Plaćanje prijatelja iz javnih fondova bio je, međutim, stari francuski običaj koji premijer Lionel Jospin sada pokušava iskorijeniti. Edith Cresson, koja se pod predsjednikom Mitterrandom sama dobro okoristila sustavom sinekura, nastradala je kad je prema svojim prijateljima pokušala biti jednako široke ruke. Klima u Europi se promijenila, a bivša francuska premijerka sada je postala svojevrsnim žrtvenim jarcem.</p>
<p>No, kako to da se baš sada diže najveća povika na financijske nepravilnosti u politici kad su one stare gotovo koliko i sama politika? Glavni razlog tome je okončanje hladnog rata, smatra britanski akademik Michael Pinto-Duschinsky, koji upravo piše knjigu o financiranju stranaka diljem svijeta. Nestankom zbiljske ili zamišljene komunističke prijetnje, pojedine su zemlje počele oštrije ispitivati vlastiti demokratski proces. Smanjila se i tolerancija nepravilnosti na koje se tijekom hladnog rata žmirilo.</p>
<p>U zemljama koje su tek izašle ispod komunističkoga jarma, razlozi korupcije ponešto su drugačiji. Tu je - kako se to moglo vidjeti i u Hrvatskoj - posrijedi bila gola otimačina za imetkom u društvima u kojima još nisu postojale dovoljno čvrste demokratske kontrole ni navade. No, i u razvijenoj su Italiji skandali, mito i utaje poreza način života. Drugdje na Zapadu se, međutim, često više varalo za račun stranke, nego za osobni probitak (iako su tajni računi i donacije u gotovini otvarali i mogućnosti privatnoj krađi, koju je poslije teško dokazati). U Italiji je, inače, još sedamdesetih godina, nakon niza političkih skandala, uvedeno javno financiranje stranaka. Ono postoji i u Njemačkoj, ali se u obje zemlje pokazalo da to nije dovoljna zaštita od političko-financijskih afera.</p>
<p>Potreba za tajnim stranačkim fondovima ima veze sa sve većim trošenjem na predizborne kampanje u mnogim zapadnim zemljama. Upravo to bila je klopka u koju su se uhvatili i njemački kršćanski demokrati. Glavninu predizbornih fondova guta televizijsko oglašavanje, koje mnogo košta. Velika Britanija je jedna od rijetkih zapadnoeuropskih zemalja koja ne dozvoljava plaćeno oglašavanje u elektronskim medijima, nego strankama za to dodjeljuje besplatne minute na radiju i televiziji. Drugdje, kao u Njemačkoj ili Italiji, prevladava kombinacija besplatnog i plaćenog oglašavanja, pa će onaj tko ima više novaca imati i bolji pristup biračima.</p>
<p>Ima li lijeka sadašnjoj aferoznoj epidemiji, koja je zahvatila Europu? Keith Ewing, profesor prava na londonskom King's Collegeu, smatra da ključ nije toliko u kontroli prikupljanja novca za političke stranke koliko u boljem nadzoru načina na koji ga one troše. Jedna mogućnosti bi bila zabrana plaćenih političkih tv oglasa, no to sve teže prolazi i u samoj Britaniji. Kad ta zemlja u svoje zakone uskoro ugradi Europsku konvenciju o ljudskim pravima, neke bi njezine stranke, pozivajući se na slobodu govora i širenje svojih ideja, sudskim putem mogle zatražiti da se ta zabrana ukine. Za Britaniju će to značiti korak bliže skupim, bombastičnim političkim tv spotovima - korak koji je dio Zapadne Europe već načinio.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jesu li uistinu povremeni pušači marihuane, dileri i ovisnici o heroinu pravno i liječnički jedno te isto?</p>
<p>Nedavno je saborska zastupnica SDP-a Sanja Kapetanović pozvala na javnu raspravu o dekriminalizaciji lakih droga, što je izazvalo burne reakciju u dijelu hrvatske javnosti / Hrvatski zakoni izjednačavaju povremene pušače marihuane s narkomanima i konzumentima teških droga / Po mišljenju Ljubiše Grlića, dugogodišnjeg suradnika Međunarodnog programa istraživanja narkotika, takvo tretiranje može uroditi negativnim posljedicama, jer se pojedinci nepotrebno guraju u ilegalnost, gdje mogu doći u kontakt s prodavačima i uživateljima heroina / Nitko neće tvrditi da je kanabis zdrav, no morali bismo konačno prihvatiti da povremeni pušači marihuane, ako ne uzimaju druge droge, nisu narkomani, ističe Grlić</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Hoće li Hrvatska dekriminalizirati lake droge? Što uopće znači dekriminalizacija lakih droga? To su samo neka od pitanja koja traže odgovor nakon intervjua saborske zastupnice SDP-a Sanje Kapetanović jednom dnevnom listu i reakcija koje su uslijedile. Naime, u spomenutom intervjuu najmlađa saborska zastupnica pozvala je na javnu raspravu o dekriminalizaciji lakih droga, što je izazvalo burne reakciju u dijelu hrvatske javnosti. </p>
<p>»Zloporaba droga je jedan od najvećih društvenih problema u Hrvatskoj danas, o čemu se zadnjih godina nije govorilo«, rekla je u razgovoru za Vjesnik Sanja Kapetanović. »Držim da je potrebna široka javna rasprava o tom problemu da se iskristaliziraju stajališta, ali i osnovni pojmovi o tome, a pritom bi se prije svih trebalo uvažiti mišljenje stručnjaka«, dodaje Kapetanović. Mlada SDP-ova saborska zastupnica kaže da kod dekriminalizacije lakih droga, mnogi sociolozi ukazuju na problem etiketiranja u društvu uvjetovan krutim tumačenjem Kaznenog zakona. To znači, tvrdi ona, da se zatečene s određenom količinom lakih droga za osobnu upotrebu registrira i da ih društvo smatra narkomanima.</p>
<p>Primjerice, u prošle dvije godine američku javnost potresa tragičan slučaj izvjesnog Willa Fostera (39), koji, zbog slijepog provođenja zakona i krutih policijskih pravila, izdržava zatvorsku kaznu od 93 godine. Fosterov grijeh je »posjedovanje marihuane«. Naime, u njegovoj je kući pronađena izvjesna količina jointa (cigareta punjenih kanabisom), koje je Foster pušio da bi olakšao bolove što ih je osjećao od reumatskog artritisa u leđima i nogama. Lijekovi koje su mu liječnici preporučili dodatno su ga iritirali, bez zdravstvenih poboljšanja. Sada se u zatvoru njegov artritis pogoršava, šireći se na prste, zglobove i gležnjeve...</p>
<p>Kako bi se dekriminalizacija lakih droga trebala prakticirati u konkretnom slučaju? Prije svega, dekriminalizacija ne znači legaliziranje kanabisa i njegovo slobodno posjedovanje, korištenje ili raspačavanje. Dekriminalizacija ne znači ni prestanak zakonskog reguliranja zloporabe droga, bile one lake ili narkotici. Međutim, Foster bi u društvu koje dekriminalizira lake droge u najgorem slučaju bio novčano kažnjen ili samo opomenut. Uostalom, o slučajevima kad bolesnik, želeći pospješiti svoje zdravlje, posegne za jednom od »kozmopolitskih biljnih droga«, kako je kanabis, hašiš i marihuanu u svojoj knjizi »Svijet halucinogenih droga« nazvao jamačno najveći poznavatelj te tematike na ovim prostorima Ljubiša Grlić, postoje brojna svjedočanstva i znanstveni radovi. U Hrvatskoj je prevedena knjiga Lestera Grinspoona i Jamesa Bakalara »Marihuana - zabranjeni lijek«, u kojoj dvojica istaknutih stručnjaka, profesor psihijatrije na harwardskome Medicinskom fakultetu i pomoćnik urednika časopisa Harward Mental Health Letter, opisuju medicinsku korisnost marihuane. No, to je druga priča prema kojoj službena medicina razvija odnos psihofarmakološkog makartizma!</p>
<p>Dr. Slavko Sakoman, predsjednik Komisije za sprječavanje zloporabe droga, tvrdi za Vjesnik da je »za pristup kojim bi se zakonski jasno definiralo što mladi čovjek ne smije činiti, odnosno, ako to prekrši, kada ga treba podvrći prekršajnom, a kada kaznenom postupku, jer bez takvog bi zakona policija sama morala odlučivati koju količinu lakih droga sankcionirati, a koju ne«. Dr. Sakoman se također zalaže za izmjenu stavka 1. članka 173. Kaznenog zakona »u kojemu bi trebalo pisati da će svako posjedovanje bilo koje droge u količini većoj od neznatne, biti predmetom kaznenog progona, a ako je riječ o neznatnoj količini, bit će predmetom prekršajnog postupka. Pritom će trebati maksimalno izbjegavati kaznu, a u sklopu prekršajnog postupka trebalo bi preferirati da se prekršitelja obavezno podvrgne određenome stručnom tretmanu«. On tvrdi da predloženo prekršajno sankcioniranje ne bi značilo »povratak starog zakona«.</p>
<p>»Naime, prije se s dobrim odvjetnikom moglo 100 grama heroina okarakterizirati kao korištenje za vlastite potrebe te prekršajno sankcionirati, a sada sud više ne pita je li pronađena droga za osobnu upotrebu ili nije«, pojašnjava dr. Sakoman. »Nizozemska ima ozakonjeno nezakonito postupanje. Njihova državna politika protiv zloporabe droga nalaže da, ako se uhvati čovjeka sa šutom ili pet grama marihuane - nema prekršaja. Tako su nizozemski coffee shopovi ozakonjeno bezakonje, ali mislim da je i u njima definirana dopuštena količina posjedovanja lakih droga i potpuna zabrana teških«, kaže dr. Sakoman.</p>
<p>Strastveni lovački odnos prema marihuani počeo je u SAD-u 1937. godine kad je američki Kongres donio toliko osporavani zakon o općoj zabrani kanabisa, koji je prihvaćen u 46 američkih država (od tadašnjih 48). Samo pušenje marihuane kažnjavalo se zatvorom od pet do 15 godina, a npr. sjemenke konoplje, koje služe kao ptičja hrana, smjele su se pojaviti u trgovini samo sterilizirane da ne bi poslužile za sjetvu. Postupno su i europske zemlje, slijedeći američki primjer, čija je prava pozadina bila kampanja protiv crnog, meksičkog i portorikanskog stanovništva, izbacile kanabis kao lijek. Otad praktično nema rasprava o marihuani koja je, po jednima, »ubojica mladeži, uzročnik razbojstava, umorstava, silovanja, krađa, moralne degeneracije, impotencije, ludila, bigamije, razvrata i ostalih strahota i sramota«, dok su drugi sve više bili zagovornici potpune rehabilitacije i legalizacije marihuane. Ta su mišljenja zasnivali na znanstvenim radovima o toj drogi, kojih je samo do 1974. godine objavljeno više od 3.000.</p>
<p>Po mišljenju Ljubiše Grlića, dugogodišnjeg predstavnika bivše Jugoslavije u Međunarodnom programu istraživanja narkotika, policija je »godinama povremene pušače marihuane izjednačavala s narkomanima i konzumentima jakih droga«. Grlić drži da »takvo tretiranje može uroditi negativnim posljedicama, jer se pojedinci nepotrebno guraju u ilegalnost, gdje mogu doći u kontakt s prodavačima i uživateljima heroina«. U zaključku svoje knjige, Grlić piše da se »u svijesti naše javnosti i u praksi onih koji se bore protiv prometa i ovisnosti o drogama, oštro razluči kanabis, pogotovo njegov slabiji oblik - marihuana, od jakih droga kao što je heroin. Nitko neće tvrditi da je kanabis zdrav, no morali bismo konačno prihvatiti da povremeni pušači marihuane, ako ne uzimaju druge droge, nisu narkomani«.</p>
<p>Željko Garmaz i Vedran Kosović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Perasović: Prohibicija je mit </p>
<p>Benjamin Perasović, sociolog subkulture, ističe da stanje u odnosu na sadašnji zakon i diskurs crne kronike pogoduje širenju štete za pojedince i društvo. »Nedopustivo je izjednačavati marihuanu i heroin, odnosno etiketirati jedan heterogeni skup ljudi narkomanima, što je danas na djelu u Hrvatskoj«, kaže Perasović, dodajući da iskazivanje neselektivnog odnosa prema drogama u javnosti zapravo šteti i potpuno je u suprotnosti s namjerama i željama aktera prevencije.</p>
<p>»Dobar dio mladih o drogama je bolje informiran od svojih roditelja«, objašnjava Perasović. Ako akteri prevencije nastupaju s općim ideološkim i moralnim stajalištima, poput droga je zlo ili samo reci ne, tada je i za očekivati da se jaz između dijela mladih i roditelja još više produbi. »U potpunosti podržavam razumne zahtjeve za dekriminalizaciju indijske konoplje«, ističe Perasović, ustvrdivši da u društvu u kojem je alkohol legalan, općeprihvaćen i poželjan, a po svojstvima i tipu dulje socijalne upotrebe mnogo bliži određenju teške droge, ne smije se mistificirati upotreba marihuane samo zbog njezine ilegalnosti ili relativne nepoznatosti u tradiciji ovih prostora. »Nadam se da prolazi doba mitova i ideološki utemeljnih odluka i da će se lakim drogama pristupati drukčije, odnosno da ćemo se odmaknuti od američkoga revolveraškog i prohibicionističkog koncepta«, kaže Perasović.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Bez izlaza za Ortopediju i Banimed, Ivekoviću dosta »kilavih« sastanaka</p>
<p>Sastanak predstavnika Ortopedije, Banimeda i sindikata/ Skupština dioničkog društva Ortopedija do kraja svibnja/ Sindikati traže pomoć državnih insitucija </p>
<p>Zadnjim u nizu sastanaka razdvojenih ali još uvijek nesretno povezanih tvrtki</p>
<p> - Ortopedije, Banije i Banimeda - održanim u srijedu s predstavnicima sindikata, nije učinjeno ništa što bi moglo popraviti situaciju u nekad uglednim tvrtkama. Predstavnici Banije, koja se nalazi u najlošijoj poziciji, u srijedu se nisu pojavili, poručivši kako »imaju neodgodivog posla«. </p>
<p> - Ne znamo kakav bi to posao mogao biti važniji od rješavanja ove situacije, rekao je Mario Iveković, voditelj zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata, dodavši da više ne namjerava sudjelovati na sličnim »kilavim sastancima«. </p>
<p>Tri su se tvrtke razdvojile u procesu privatizacije. Adresa sva tri poduzeća, međutim, još uvijek je Valdecova 14. Budući da etažacija nikad nije obavljena, dosad se poslovalo tako da je Banija, primjerice, plaćala zajednički račun za struju, a Banimed onaj za vodu. Sve skupa nije dugo trajalo: Banija, koja je trenutno pred stečajem, nije platila račun, pa je struja isključena svima trima. Banimed je svojevremeno, prije dvije godine, postavio državni rekord u kašnjenju plaća jer tada novac nije bio isplaćen 27 mjeseci, dok je Ortopedija do isključenja struje funkcionirala uglavnom normalno.</p>
<p> - Tvrtka koja se bavi izradom i servisiranjem invalidskih pomagala od državne je važnosti, potrebna je i gospodarstvu i zdravstvu. Ako se nešto hitno ne poduzme, poduzeće će propasti, a rijetki stručnjaci za izradu proteza razići će se, što se već počelo događati, upozorava Iveković. </p>
<p>Uprava Ortopedije, zaključeno je u srijedu, do ponedjeljka će izraditi izvješće o vlasničkim odnosima i predati ga sindikatu. Skupština dioničkog društva bit će sazvana najkasnije do kraja svibnja, a u HEP-u će se provjeriti što je dosad učinjeno u vezi s razdvajanjem električnih instalacija. Pomoć će se zatražiti od ministarstava gospodarstva, zdravstva, malog i srednjeg poduzetništva, rada i socijalne skrbi, a po potrebi i MUP-a i Ministarstva financija. Zbog straha od »slučajnih« nesreća uvode se posebne mjere osiguranja, a za štetu nastalu prestankom rada tražit će se odšteta od onih koji nisu na vrijeme podmirili svoje obveze.</p>
<p> Zaključke su potpisali dr. Željko Šućur i Tomislav Prpić, predsjednik NO i direktor Ortopedije, direktor Banimeda Dubravko Tomljanović, sindikalni povjerenik Ortopedije Ivan Sabol i Mario Iveković. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otvoren deveti po redu Sajam sporta i nautike </p>
<p>U srijedu je na Zagrebačkom velesajmu otvoren deveti po redu Zagrebački sajam sporta i nautike, na kojemu će u pet dana 246 domaćih i inozemnih izlagača iz ukupno 15 država predstaviti najnovije sportske proizvode - sportsku odjeću i sportsku opremu, plovila, opremu za ronjenje, lov i ribolov. Ovogodišnji Sajam otvorio je zamjenik ministra prosvjete i sporta Ivan Vavra i tom prilikom istaknuo važnost ove sajamske manifestacije za unapređenje hrvatskog sporta i turizma. </p>
<p>Posebno je istaknuo važnost sporta u sveukupnom razvoju mladih. Rekao je da će se u Vladi raditi na unapređenju sporta u školama, osnivanju učeničkih klubova i izgradnji sportskih objekata i školskih igraIišta.</p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić istaknuo je da je ovogodišnji Sajam, iako nešto manji, sadržajem i kvalitetom bogatiji od prošlogodišnjeg.</p>
<p>Očekuje se da će ovogodišnju priredbu posjetiti više od 25.000 posjetitelja koji će, osim izložbenog dijela, moći pratiti i stručno-popratni program. Tijekom pet dana na Sajmu će se, naime, održavati i radionice sportske rekreacije, znanstveno-stručni skupovi, promocija knjige. Na pozornici jednog od paviljona održavat će se atraktivna sportska natjecanja, direktni razgovori s poznatim hrvatskim sportašima, natjecanja za gledatelje... U organizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora, Zagrebačkog i Hrvatskog sportskog saveza organizira se i sportski promotivni program, odnosno predstavljanje pojedinih klubova i saveza. U subotu, 26. veljače, održat će se prvenstvo Hrvatske u aerobicu, a u nedjelju, 27. veljače, Treća internacionalna Reebok Body Art aerobic konvencija, u organizaciji zagrebačkog centra za aerobic - MGM body art. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>MGZ u borbi za Nagradu europskog muzeja godine</p>
<p>Europski muzejski forum ovih je dana nominirao Muzej grada Zagreba za Nagradu europskog muzeja godine 2000, koja bi se trebala proglasiti na svečanosti u Bonnu, 13. svibnja.</p>
<p>Nagrada je, saznajemo od Đurđe Sorić, voditeljice promidžbe i marketinga MGZ-a, utemeljena 1977. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Svake se godine za nagradu kandidira sedamdesetak europskih muzeja. Osim glavne - Nagrade za najbolji muzej - dodjeljuje se i Nagrada Vijeća Europe, a objavljuje se i Posebna lista pohvaljenih muzeja. </p>
<p>- Za nagradu smo saznali putem biltena koji izdaje Internacionalno udruženje muzeja (ICOM). Ova nagrada, međutim, ne predstavlja novost za Hrvatsku, jer su za nju već bili nominirani Muzej grada Varaždina i Muzej za umjetnost i obrt, koji su završili na listi pohvaljenih muzeja. Za našu kandidaturu bile su presudne tri stvari: nagrada grada Zagreba koju je prije tri godine dobila autorica postava Nada Premerl, strukovna nagrada koju je arhitekt Željko Kovačić dobio od Hrvatskog udruženja arhitekata za dizajn postava, te primjedbe iz knjige utisaka koje su nam pokazale da smo uspjeli napraviti muzej zanimljiv za posjetitelje svih životnih dobi, rekla je Đurđa Sorić. </p>
<p>Ljerka Šimunić, nacionalna korespondentica Europskog Muzejskog foruma za Hrvatsku i ravnateljica Muzeja grada Varaždina svojim je, pak, pismom preporuke istaknula kandidaturu MGZ-a kao jedinog iz Hrvatske koji se kandidira za ovu prestižnu nagradu. </p>
<p>Prije nominacije, saznajemo, valjalo je odgovoriti na brojne upite 15-članoga Međunarodnog komiteta koji upravlja Europskim muzejskim forumom, a ujedno predstavlja i komisiju koja odlučuje o dodjeli nagrade. Osnovni uvjet za nominaciju bio je, pak, da je muzej nov ili novoobnovljen u posljednje dvije godine. U srpnju prošle godine MGZ je posjetio, tako, i izaslanik komisije Švicarac Hans Woodtli koji je bio ugodno iznenađen s time da je u postav muzeja uključena i povijest 20. stoljeća. To je rijetkost čak i u Europi, i to zato što su sudionici mnogih događaja još uvijek živi. Woodtli je pozitivno ocijenio i činjenicu da su grad Zagreb, kao i cijela Hrvatska, ulagali u kulturu kad je na ovim prostorima bilo potrebno oružje.</p>
<p>- Bila bi nam velika čast da se u konačnici nađemo na listi pohvaljenih muzeja, a za sada nam puno znači i to što smo kao gradski muzej prepoznati u europskim okvirima. Pobjedi se ipak teško nadati, jer uvijek pobjeđuju neobični muzeji poput, primjerice, muzeja igračih karata ili ekološkog muzeja na otvorenom, rekla je Đurđa Sorić, dodavši da se još razmišlja o zanimljivom predmetu koji bi predstavljao MGZ na prezentaciji u Bonnu, jer i tu valja biti maštovit. Najneobičniji predmet koji je do sada predstavljao neku instituciju bila je, saznajemo - kocka leda s Islanda. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Igrom i roditeljskom njegom do humanizacije bolničkog liječenja djece </p>
<p>U Stubičkim Toplicama u petak i subotu prvi tečaj za predstavnike 30 dječjih bolničkih odjela, koji su se uključili u akciju »Za osmijeh djeteta i u bolnicama« i program »Dječji bolnički odjel - prijatelj djeteta«</p>
<p>Radi što uspješnijeg provođenja programa »Dječji bolnički odjel</p>
<p> - prijatelj djeteta«, koji je pokrenut prošle godine u sklopu akcije »Za osmijeh djeteta i u bolnicama«, u Stubičkim Toplicama održat će se tijekom petka i subote prvi tečaj za predstavnike 30 dječjih bolničkih odjela u Hrvatskoj (od njih ukupno 37), koji su se odazvali akciji. Akcijom su obuhvaćena djeca od rođenja do završetka osnovnog školovanja, a cilj joj je humanizacija bolničkog liječenja djece. </p>
<p> Sve četiri klinike za djecu kao i svi zagrebački dječji odjeli koji djeluju u sklopu bolnica, uključili su se u program »Dječji bolnički odjel - prijatelj djeteta«. Program se već počeo provoditi, a zdravstvenim djelatnicima pomažu članovi i volonteri društava Naša djeca koji kroz igru, zabavu i uređenje dječjih odjela pokušavaju boravak bolesnoj djeci u bolnicama učiniti što lakšim.</p>
<p>- Da bi se program mogao odgovarajuće ostvarivati, uz pisani materijal potrebna je i edukacija zdravstvenih djelatnika s dječjih odjela, stoga smo i organizirali ovaj 18-satni tečaj, rekao nam je predstojnik Klinike za pedijatriju u Klaićevoj i voditelj programa prof. dr. Josip Grgurić. Istaknuo je kako nova saznanja s područja medicine ne vode dovoljno računa o potrebama djece: »pozornost se usmjerava na tijelo, a zanemaruju se učinci liječenja na djetetove emocije i na to kako će se ono ubuduće osjećati«. Provedba programa ne zahtijeva veliki novac već promjenu stava i odnosa uprave bolnice, liječnika i medicinskih sestara prema bolesnoj djeci i njihovim roditeljima. </p>
<p>Svaki dječji bolnički odjel koji ispuni 12 zahtjeva iz programa dobit će naziv »Bolnički odjel - prijatelj djeteta«. Ti zahtjevi, među ostalim, uključuju pristup svakom djetetu kao pojedincu s njegovim vlastitim potrebama, dopunsku edukaciju medicinskih sestara, svakodnevni posjet roditelja i njihovo sudjelovanje u njezi i liječenju djeteta, pedagoške i kulturno-zabavne sadržaje za djecu u bolnici, igru i aktivnosti koje sama djeca izaberu te oplemenjivanje i funkcionalnost bolničkog ambijenta. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Suncokretov Centar mladih od 1. ožujka na novoj adresi</p>
<p>Centar mladih »Suncokret« koji je programske aktivnosti za mladu populaciju provodio dosad u Novom Zagrebu, u Učeničkom domu u Aveniji Većeslava Holjevca 3, seli 1. ožujka u novi, privremeni prostor u Ilicu 10. Nove je prostore kako saznajemo, Udruga dobila na korištenje od Hrvatskoga saveza mladeških udruga. Inače, »Suncokret« - Centar za humanitarni rad, nevladina je, neprofitna hrvatska organizacija, osnovana 1992 godine. Aktivno se bavi humanitarnim psiho-socijalnim te odgojno-obrazovnim radom s ciljem ublažavanja negativnih posljedica rata te psiholoških, socijalnih i kulturnih problema. </p>
<p>Volonteri Centra provode cijeli niz programa i aktivnosti u lokalnoj zajednici, na područjima povratka i u izbjegličkim centrima, prvenstveno za mladež i djecu a velika je pozornost posvećena i starijim i osobama s dodatnim potrebama. Poseban naglasak u »Suncokretu« stavljaju na potrebe mladih osoba koje se u područjima od posebne državne skrbi, kao povratnici ili doseljenici, suočavaju s raznim problemima okoline u kojoj borave. </p>
<p>Program »Suncokretovih« Centara mladih obuhvaća nekoliko područja rada - od kluba mladih, kreativno-edukativnih radionica, izložaba i javnih nastupa, do tribina, radionica za mlade voditelje, grupa za socijalne akcije, volonterski rad mladih te međunarodnu kulturalnu razmjenu. Korisnici programa su mladi u dobi od 13 do 25 godina kojima se pokušava pružiti podrška u aktivnome, kreativnom i odgovornom djelovanju u društvu. Radi se i na prevenciji društveno neprihvatljivoga ponašanja mladih i njihovoga integriranja u društvenu zajednicu. U zajednički rad uključene su i osobe s dodatnim potrebama.(sr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Mala Elena otputovala u Pariz na operaciju spasa</p>
<p>ČAKOVEC, 23. veljače</p>
<p> - Zahvaljujući doista neočekivanoj potpori dobrih ljudi, prikupljena su novčana sredstva kojima je omogućeno da je u srijedu sa zagrebačkog uzletišta u Pariz otputovala 11-mjesečna Elena Posavec, a s njome i roditelji Danijela i Dražen te primarijus dr. Zvonimir Jurčić, docent s Klinike za pedijatriju bolnice »Sestara milosrdnica« u Zagrebu. Kako smo u Vjesniku već pisali Elena Posavec rodila se bez žučnih vodova, koji vode žuč od jetre do tankih crijeva. Na Klinici »Rebro« obavljena je tzv. premosna operacija , koja je samo kratkoročno rješenje. Život maloj Eleni može se spasiti samo transplantacijom jetre. Operacija pak takve vrste u Hrvatskoj se ne obavlja. Zbog toga je Elena s roditeljima, koji će vjerojatno biti davatelji jetre, otputovala na specijaliziranu kliniku u Parizu na kojoj se osposobljavao prof. dr. Jurčić. </p>
<p>Zahvaljujući akciji koju su potaknule Međimurske novine iz Čakovca, a prihvatili ostali mediji, za nepun mjesec dana za spas Elene Posavec, čija je majka Danijela na porodiljskom dopustu, a otac Dražen nezaposlen, prikupljeno je čak 250.000 DEM. Uključile su se i općine i gradovi, tvrtke i ustanove, škole i udruge i mnogobrojni pojedinci. Zahvalni smo svima, kazala je u srijedu, prije polaska na put u Pariz, Danijela Posavec. Od novca prikupljenoga na posebnom računu kod Međimurske banke Čakovec potrošit ćemo samo onoliko koliko je neophodno za spas našeg djeteta. Sve drugo bit će ostavljeno za druge humanitarne nakane, naročito za liječenje druge djece. Svi pak koji su sudjelovali u prikupljanju novca očekuju uspjeh operacije te povratak Elene Posavec i njezinih roditelja iz Pariza. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Finci kupuju »Consolidated papers« - nastaje najveći papirni koncern u svijetu</p>
<p>HELSINKI, 23. veljače</p>
<p> - Finsko-švedska papirna industrija Stora Enso namjerava za približno 4,9 milijarde eura kupiti američki proizođač papira tvrtku Consolidated Papers. </p>
<p>Tim preuzimanjem, koje još trebaju potvrditi komisije u Europi i SAD-u te dioničari, nastat će najveći koncern za proizvodnju papira u svijetu.</p>
<p>Nova kompanija, koja će zapošljavati 47.000 zaposlenika, trebala bi ostvarivati prihod od približno 12,4 milijardi američkih dolara i proizvoditi 15 milijuna metričkih tona papira. Kako ističu u tvrtki, to bi spajanje trebalo osigurati uštedu od 110 milijuna dolara, od čega bi 90 milijuna uštede trebalo dostići do 2001, a ostalo do 2002. </p>
<p> Kompanija Stora Enso nastala je 1998. spajanjem švedske tvrtke Stora i finske Enso, ima 40.000 zaposlenih, a kapaciteti proizvodnje papira dostižu 13 milijuna metričkih tona. </p>
<p> Consolidated Papers jedan je od najvećih sjevernoameričkih proizvođača papira i najveći proizvođač specijalnih vrsta papira u SAD-u. Zapošljava 7.000 uposlenika i posjeduje približno 700.000 hektara šume.</p>
<p> Akvizicija Consolidated Papersa, drugo je veliko prekooceansko udruživanje proizvođača papira u nešto manje od tjedan dana. Finska tvrtka UPM-Kymmene preuzela je prije nekoliko dana tvrtku Champion International za gotovo 6,6 milijardi eura. Koncern International Papers trebao bi proizvoditi 14,1 milijuna metričkih tona papira. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Valjak originalno zaviorio »Zastave«</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - U utorak je u klubu »Sax«, omiljenom okupljalištu članova Hrvatske glazbene unije, najstarija hrvatska postojeća rock-skupina »Parni valjak« promovirala svoj najnoviji album pod nazivom »Zastave«. Ovaj je album bio najavljivan još za jesen prošle godine, no svjetlo je dana ugledao tek u srijedu u dućanima Croatia Recordsa. </p>
<p>Izuzetno opuštena i totalno drugačija od drugih, promocija je potrajala do jutra, uz odličnu svirku novog hrvatskog pop-rock-funky banda »Hot line«, a broj poznatih osoba, što zbog Husa, što zbog legendarnog banda, a što i zbog njihove kampanje uz HSLS i SDP, bio je nenadmašan. Tako se, uz uobičajene posjetitelje poput Dražena Vrdoljaka, Miroslava Lilića, menedžera Šuputa, Škugora i Mihaljeka, Vanne i Andrije Vrdoljaka, te brojnih glazbenika, na promociji »Zastava« našla i potpredsjednica vlade Željka Antunović. </p>
<p>Opuštena atmosfera, kao i dobre pjesme koje najavljuju uspješnost Valjka izdvojili su ovu promociju od svih dosadašnjih. (P. Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pamuk raste na ovcama, kažu mali Europljani</p>
<p>PARIZ, 23. veljače</p>
<p> - Banane rastu u Britaniji, pamuk daju ovce, a maslinovo se ulje proizvodi u Nizozemskoj - to su tek neke zablude koje su istraživači čuli od djece u dobi između devet i deset godina. Istraživanje provedeno među djecom iz zemalja Europske unije pokazalo je da većina djece ne zna odakle dolazi hrana koja im se našla u tanjuru.</p>
<p>Po toj anketi četvrtina djece u Britaniji i Nizozemskoj misli da se naranče i masline uzgajaju u njihovoj zemlji. Tri četvrtine djece iz EU ne zna odakle dolazi pamuk, a četvrtina kaže da raste na ovcama. Seljake djeca doživljavaju kao ljubazne i srdačne i uglavnom ih poistovjećuju s djedovima, a samo 10 posto djece slijedilo bi njihov životni put.</p>
<p>»Većina djece ne zna ništa o podrijetlu hrane koju jedu«, izjavila je povjerenica EU za školstvo i kulturu Viviane Reding. »U cijeloj Europi mora se pokrpati ta rupa u znanju o proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednih proizvoda, posebno kad je riječ o nekim temama vezanima uz sigurnost potrošača«, dodala je.</p>
<p>U anketi je tijekom prošle godine ispitano 2400 djece iz 15 zemalja EU-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nikotin koristan u liječenju nekih bolesti?</p>
<p>WASHINGTON, 23. veljače</p>
<p> - Nikotin koji uzrokuje ovisnost o cigaretama možda ima i dobru stranu. Istraživači kažu kako može pomoći oboljelima od Parkinsonove bolesti i drugih bolesti mozga. </p>
<p>Nekoliko je studija, kažu liječnici, pokazalo da nikotin može ublažiti simptome mijenjajući način na koji se mozak koristi neurotransmiterima, tvarima koje služe za prijenos poruka.</p>
<p> Istraživači ispituju mogućnost uporabe nikotinskih flastera u liječenju neuroloških bolesti djece i staraca, a farmaceutske tvrtke natječu se u razvoju nikotinskih nadomjestaka koji imaju manje štetnih učinaka.</p>
<p> Prve studije, kažu liječnici, pokazuju da flaster obećava u liječenju djece oboljele od Touretteova sindroma, neobične bolesti koja se očituje nasilnim ispadima i izvikivanjem opscenih rečenica te nizom tikova.</p>
<p>Ipak, nikotin ima mnogo mana, uključujući i svojstvo uzročnika ovisnosti. Neki stručnjaci misle da je prava budućnost nikotina u prikrivenom obliku u lijeku.</p>
<p> »Kod nikotina je problem baš u tome - riječ je o nikotinu. Tražili bismo od roditelja da pretvore dijete u ovisnika o nikotinu«, rekao je dr. Paul R. Sanberg sa Sveučilišta u Južnoj Floridi koji je ispitao lijek na više od 100 djece oboljele od Touretteova sindroma.</p>
<p> Taj se sindrom obično liječi haldolom, jakim lijekom za smirenje kojim se liječi i shizofrenija. U najnovijem istraživanju Sanberg i njegovi suradnici kombinirali su nikotinske flastere i haldol u liječenju 70 djece.</p>
<p> Studija je pokazala da su se djeca koja su dobivala nikotin bolje osjećala i mogla su kontrolirati simptome uz manju dozu haldola. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Lasersko razbijanje krvnih ugrušaka u arterijama</p>
<p>WASHINGTON, 23. veljače</p>
<p> - Novi postupak kojim se laserske zrake rabe za razbijanje krvnih ugrušaka što uzrokuju moždani udar uspješno je primijenjen na više bolesnika, objavili su američki istraživači. </p>
<p>Taj postupak »puno obećava«, istaknuo je dr. Wayne Clark iz Oregon Stroke Centera u Portlandu. »Potpuno smo pročistili žile u nekih bolesnika«, istaknuo je na kongresu Američke udruge za cerebralne kongestije (ASA) koji se održava u New Orleansu (Louisiane).</p>
<p> Kada dođe do kapi, krvni ugrušak začepi vratne arterije koje vode krv u glavu. Po mišljenju dr. Clarka, mehaničke metode poput lasera i isisavanja ugruška ubuduće će imati prednost u uklanjanju ugrušaka koji su izazvali moždani udar. »Kakva se god mehanička metoda primjenjivala, teoretski imate mogućnost da ugrušak odstranite odmah, za nekoliko minuta«, kaže dr. Clark.</p>
<p> Da bi se ugrušak uklonio novim postupkom, liječnici u arteriju moraju uvesti sondu na koju je postavljen laser. Naprava se uvodi dok ne dođe do zapreke koja zatvara arteriju i u tom se času aktivira laser koji razbija ugrušak. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Kada antropološki studij?</p>
<p>Uvođenje studija antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu najavljeno 1998. godine još je pod upitnikom / Stoje li iza »nesporazuma« zainteresiranih osobni interesi i ambicije?</p>
<p>Inicijativa za uvođenje antropološkoga studija na Zagrebačkom sveučilištu potekla je prije desetak godina od dr. Nives Pandžić s Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu, koja je kod studenata uočila zanimanje za arheološku antropologiju. U jesen 1997. priredila je skup u okviru fakulteta na kojem desetak predavača traži osnivanje interfakultetske katedre s antropološkim pristupom. Njihova je ideja bila da se stvori svojevrstan dopunski studij antropologije koji bi mogli upisivati studenti srodnih studijskih grupa (sociologija, etnologija, arheologija, filozofija).</p>
<p>Istodobno s događajima na Filozofskom fakultetu, Antropološki institut pod vodstvom dr. Pavla Rudana razrađuje ideju utemeljenja fakultetske katedre za antropologiju. Prema riječima dr. Nives Pandžić, Rudan je već pokušao ozbiljiti svoju zamisao na drugim fakultetima, točnije na smjeru biologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. To je potvrdio i dr. Ivan Regula koji je prije šest, sedam godina bio pročelnik toga smjera. Međutim, ta je inicijativa bila odbijena na Rektoratu Sveučilišta. Na posljetku, dr. Rudanu u pomoć je pritekao sadašnji pročelnik Odsjeka za etnologiju na Filozofskom fakultetu dr. Vitomir Belaj koji je predložio da se dugo priželjkivani studij pokrene na tom fakultetu. </p>
<p>Kako navodi Belaj u izjavi za »Vjesnik«, dotjerani program koji je dr. Rudan predložio prihvaćen je na Fakultetskom vijeću i na Senatu Sveučilišta uz određene primjedbe. S Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu koje je kao sljedeća instancija trebala donijeti mjerodavni sud o cjelini predloženog programa, upućene su korektne i dobrohotne sugestije. To se ističe i u pismu dr. Rudana upućenom Nacionalnom vijeću u povodu, prema Rudanovim riječima, netočnog napisa u »Jutarnjem listu« (9. siječnja) u kojem se tvrdi da je program na spomenutom vijeću bio odbijen.</p>
<p>Što se pak tiče inozemnih reakcija, one su bile vrlo povoljne. Od Svjetskog udruženja antropologa i s četrdesetak sveučilišta dobivene su, prema riječima dr. Vjekoslava Afrića, profesora na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta i sudionika u stvaranju programa, vrhunske recenzije. Čak je ponuđena pomoć u ostvarivanju poslijediplomskog studija. </p>
<p>Pri razradi programa budućeg studija antropologije od samog su početka postojala znanstvena neslaganja pojedinih sudionika u projektu. Osnovni je problem stvarala činjenica da je dr. Rudan zastupao bio-medicinsku antropologiju za koju na Filozofskom fakultetu ne postoji primjerena infrastruktura. Humanistička ustanova nema pravo mjesto, smatra dr. Nives Pandžić, za održavanje biološke antropologije. Za takav studij prikladniji bi bio PMF ili Medicinski fakultet. Naime, sedamdeset posto programa koji je dr. Rudan predložio kreće se u okviru biološke antropologije, dok je kulturno-humanistički aspekt prisutan tek reda radi, tvrdi dr. Pandžić. Iste stavove zastupa i dr. Jasna Čapo-Žmegač, viši znanstveni suradnik Instituta za etnologiju i folkloristiku te profesor kulturne antropologije na Hrvatskim studijima. Dr. Rudan pokušava uvesti američki model antropologije, kaže dr. Čapo-Žmegač. Taj se model sastoji od četverolista biološkog, kulturnog, arheološkog i lingvističkog pristupa. No, takav model ne korespondira s tradicijom antropologije u Europi ili etno-antropologije u Hrvatskoj. Biološka antropologija je u domeni medicine, dok se kulturna antropologija profilira kroz etnološki i sociološki aspekt. K tomu, i u Americi se sve više raspada model »četverolisne antropologije«. </p>
<p>Koncept antropološkog studija koji će biti uveden na Filozofski fakultet ocijenjen je kao jedan od najboljih što trenutačno postoje u svijetu, tvrdi dr. Rudan, koji je i predsjednik Europskog antropološkog društva. Naglašava kako se ne radi ni o kakvu američkom modelu kakvog je upravo on odbacivao, već o modernom konceptu koji uvažava sve posebnosti našeg podneblja. On također odbacuje optužbe da je htio protežirati bio-medicinski aspekt antropologije na štetu humanističkoga. Naime, dvije trećine predmeta koji će se predavati u sklopu tog studija pripada području društveno-humanističih znanosti. Na taj je način dr. Rudan odbacio »glasine i poluinformacije koje kruže, a optužuju Institut za navodno isključivi fizički pristup antropologiji«. Ipak, prema riječima dr. Nives Pandžić, svojedobno je postojalo veliko »natezanje« upravo oko broja kulturnih antropoloških sati unutar budućeg programa.</p>
<p>Nakon što je uz određene korekcije program antropološkog studija prošao na Senatu Sveučilišta te došao ponovno na uvid Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu, odluka o otvaranju studija sljedeće jeseni donijet će se za dva do tri tjedna, kaže akademik Slaven Barišić, predsjednik Vijeća. Bude li program prihvaćen, zapreke za pokretanje studija u listopadu ne bi trebalo biti. Studij će biti ustrojen kao dvopredmetni, a na njemu će predavati, prema riječima dr. Stipe Botice, profesora na Odsjeku za kroatistiku i bivšeg dekana, profesori s već postojećih odsjeka na Filozofskom fakultetu (Pandžić, Afrić, Burger i drugi), zajedno sa stručnjacima ponajprije s Instituta za antropologiju, koji će u znanstveno-nastavno zvanje biti izabrani natječajem. Ministarstvo znanosti i tehnologije već se prije izjasnilo da će podržati novi studij. U prvom navratu pravo upisa imalo bi deset studenata. </p>
<p>Unatoč činjenici što se pokretanje katedre za antropologiju na Filozofskom fakultetu »oteglo« na neuobičajen način, što neki pripisuju sporom donošenju odluka i formalno-pravnom mehanizmu, dok drugi smatraju kako se radi o sukobu osobnih interesa i ambicija, valja očekivati skoro otvaranje studija prije svega radi onih koji su u cijeloj »priči« i najvažniji. A to su studenti.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kaštelanov modernizam</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / U povodu 10. obljetnice smrti Jure Kaštelana predstavljene tri knjige iz edicije »Djela Jure Kaštelana« urednika prof. dr. Ante Stamaća</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Mnogo toga bih mogao reći kao znanstvenik koji je naslijedio posao Jure Kaštelana na Katedri za teoriju književnosti. O njemu sam napisao 150 stranica, a knjiga »Tema Kaštelan«, koju potpisujem, treba izići ovih dana. Samozatajan, nemaran prema sebi, čovjek koji nije nametao svoj opus u obliku knjiga, i još k tome samorazorno šutljiv, Kaštelan je odigrao silno važnu ulogu u kulturi. Primjerice, vratio je A. G. Matoša u hrvatsku književnost, napisavši o njemu prvu u povijesti, i do danas aktualnu, disertaciju. Knjigu je napisao i o A. B. Šimiću. On nije samo ime i legenda hrvatske književnosti nego je pola stoljeća bio pokretač mnogih plemenitih akcija. Plesao je na žici životne opasnosti, no o tome će se još čuti, rekao je prof. dr. Ante Stamać, urednik upravo objavljenih triju knjiga iz edicije »Djela Jure Kaštelana«, što su predstavljene u srijedu u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p>Izdavač, Nakladni zavod »Globus« taj je projekt počeo osmišljavati još prije 16 godina u povodu 65. godišnjice Kaštelanova rođenja, naglasio je direktor »Globusa« Tomislav Pušek. Eto, knjige na žalost izlaze u povodu 10. obljetnice njegove smrti, ali u pozamašna tri sveska u kojima je skupljeno cjelokupno njegovo pjesništvo, zatim dramska i prozna djela te ogledi, koji su do sada bili razasuti po različitim publikacijama, zaključio je Pušek. Potom je prijatelj i donekle suputnik Jure Kaštelana, akademik Dragutin Tadijanović iznio nekoliko isječaka iz pjesnikove biografije. Tadijanović je jedan od rijetkih koji posjeduje, naravno s posvetom, legendarnu Kaštelanovu knjigu »Crven konj«, izišlu godine 1940. </p>
<p>Mi koji smo se manje družili s Jurom Kaštelanom, započeo je svoje izlaganje književni kritičar Velimir Visković, ipak smo osjećali veliku prisnost s njim. Moja iskustva potječu s njegovih predavanja. Melankolična ljudska toplina osjećala se i u njegovoj literaturi i onda kada je govorio o mračnim oblicima egzistencije, nastavio je Visković. Vizije rata u njegovim knjigama nisu herojske, majestetične pojave. Rat je za Kaštelana ljudska patnja i pitanje kako opstati i sačuvati ljudsku dimenziju u sebi. Pritom, on dijalogizira s vlastitom formom involvirajući u svoju poetiku nadrealističko iskustvo. Njegov modernizam ogleda se i u pokušaju da asimilira usmeno stvaralaštvo hrvatskog folklora. Na taj je način stvorio korespondenciju s domaćim i europskim duhovnim obilježjima, pokazujući veliku vještinu. </p>
<p>U gradnji novela, primijetio je Visković, susrećemo se s tipom kumulacije pjesničkih slika koje nisu u osobitoj povezanosti. Njegovo dramsko djelo »Pjesak i pjena« iz godine 1958., bez obzira na iskustva francuskog teatra iz pedesetih godina, kada se tematizirana ljubav parodirala, nosi obilježja pritajene nade da je ljubav ipak moguća. Kada se susrećemo s Kaštelanom, susrećemo se prominentno s pjesničkim svijetom koji emanira energiju. Uvodnu riječ na predstavljanju edicije izrekao je Anđelko Novaković, dopredsjednik DHK. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sinteza hrvatskog kiparstva </p>
<p>Preporodna palača / Predstavljena knjiga dr. Grge Gamulina »Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća«, Naklada »Naprijed« d. d. / Opširno i eruditski pisano djelo</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Ivan Rendić, Ivan Meštrović, Frane Kršinić, Vanja Raduš, Kosta Angeli-Radovani, Vojin Bakić, samo su neka imena naših velikana kiparske umjetnosti, uz koje stoje i »manja«, također važna, a o njihovim likovima i stvaralaštvu na studiozan način pisao je prije tri godine preminuli doajen hrvatske povijesti umjetnosti prof. dr. Grgo Gamulin u knjizi pod naslovom »Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća«. To vrlo opširno i eruditski pisano djelo, tiskano u nakladi »Naprijeda« d.d. iz Zagreba, predstavljeno je u utorak na večer u Preporodnoj dvorani.</p>
<p>Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti dr. Ivanka Reberski kazala je tom prigodom da je knjiga »Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća« još jedno kapitalno djelo koje nastoji skupiti na jedno mjesto umjetničke pojave i njihove opuse. Imajući u vidu da je u biblioteci »Povijest umjetnosti u Hrvatskoj«, u kojoj je izdana i ova knjiga, Gamulin prije toga objavio još četiri knjige sličnog opsega, što se bave slikarskim pojavama u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću, postaje jasno kolik je posao u sintetizaciji hrvatske likovne umjetnosti obavio samo jedan čovjek. Sva ta djela nastala su nakon godine 1971. kada je profesor Gamulin umirovljen, rekla je dr. Reberski i dodala da njegova prebogata pisana ostavština još nije dokraja objavljena.</p>
<p> Knjigu »Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća« pratila je čudna sudbina. Naime, u jednom vremenskom razdoblju rukopis dr. Gamulina se izgubio, no na sreću pronađen je i knjiga je objavljena. Izdanje sadrži 300 crno-bijelih i stotinu fotografija u boji što su ih za objavljivanje ustupile kulturne ustanove, a autori fotografija neki su od naših najboljih stvaralaca u toj likovnoj disciplini. U knjizi je sintetizirano hrvatsko kiparstvo od klasicizma do apstrakcije, a građa što se odnosi na drugu polovicu 20. stoljeća ostavljena je na valorizaciju i sintezu mlađim naraštajima povijesničara umjetnosti.</p>
<p>»Iščezavaju ljudi spomenici, a žive još samo oni s ponekim djelom«, kazala je dr. Željka Čorak koja je o liku i djelu profesora Gamulina govorila s istančanim pijetetom. U izlaganju koje je karakterizirao esejistički ton, specifičan za dr. Čorak, dotaknula je i neke goruće probleme hrvatske likovne kulture.</p>
<p>Redaktor izdanja dr. Tonko Maroević kazao je da je pisanjem ove knjige prof. dr. Grgo Gamulin na sebe preuzeo projekt na kojem, kada se radi u nekoj većoj zemlji, radi velik tim stručnjaka. Posebni pečat specifičnosti ovom djelu daje Gamulinova ljubav za »velike« i »male« umjetnike. Dr. Maroević je istaknuo da je o ostale četiri Gamulinove knjige pisao s pijetetom, ali i kritčnošću, ne slažući se uvijek s autorovim stavovima. Spomenuvši određene nedostatke ove knjige, Maroević je zaključio da je Gamulin takav autor koji si može dopustiti da mu ovako luksuzno izdanje ne bude i najbolje djelo.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>PDV i naklada knjiga</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Po podatcima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prošle godine u Hrvatskoj je objelodanjeno 3256 knjiga, udžbenika, stručnih knjiga, beletristike, brošura i drugo. Po konačnim podatcima Knjižnice, godinu dana prije, 1998., objavljene su 3402 knjige, a 1997. - 3566 knjiga. Voditeljica Hrvatskoga ureda za ISBN mr. Danijela Živković izjavila je da se u 1999. može očekivati još oko stotinjak knjiga veća proizvodnja, koja sada još nije iskazana zbog spora dostavljanja knjiga Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Naime, od 1816. hrvatski nakladnici obvezni su primjerak knjige dostaviti u zagrebačku nacionalnu knjižnicu.</p>
<p> Po ocjeni Danijele Živković, PDV nije znatno utjecao na pad naklade knjiga u Hrvatskoj. »Smatram da je porez utjecao na kvalitetu knjiga - na sadržaj i strukturu. Objavljivani su 'periferni naslovi', pa se može reći da je porez utjecao na izbor sadržaja«, izjavila je mr. Živković.</p>
<p> U bazi podataka NSK-a upisana su 3073 hrvatska nakladnika, a navedeni broj knjiga u 1999. objavilo je oko 700 nakladnika. Nakladnikom se smatra svatko tko je objavio bar jednu knjigu, bez obzira na to kako je registriran na Trgovačkomu sudu, a mora biti pravna ili privatna osoba. NSK inače nema podatke o nakladi pojedinih naslova, jer nakladnici izbjegavaju te podatke unatoč tomu što ih zakon obvezuje da na poleđini naslova objave nakladu knjige. U Hrvatskoj je sustav ISBN uveden u studenomu 1992. Hrvatski ured za ISBN dva puta na godinu objavljuje podatke u svjetskom adresaru nakladnika u Berlinu na CD-romu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Potvrda Hrvatske Državnosti</p>
<p>Dvorana »Školske knjige« / Obilježena 150. obljetnica od osnivanja Društva za hrvatsku povjesnicu </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Društvo za hrvatsku povjesnicu skromnom je svečanošću u dvorani »Školske knjige«, koja je ujedno bila i druga redovita skupština Društva, obilježilo u srijedu 150. obljetnicu od osnutka Družtva za jugoslavensku poviestnicu i starine. Prva strukovna udruga naših humanističkih znanstvenika, od koje su starija tek Matica hrvatska i Hrvatsko gospodarsko društvo, osnovana je u vrijeme Bachova apsolutizma godine 1850. Prvi pokrovitelj i financijer bio je ban Josip Jelačić, a predsjednik Ivan Kukuljević Sakcinski. Od časopisa društva »Arkiv« starije je samo »Kolo« Matice hrvatske. Po tome se s hrvatskim povjesničarima, od Beča i Pešte pa sve do Istanbula, zapravo nema tko mjeriti.</p>
<p> Dr. Drago Pavličević, izlažući o povijesti društva, napomenuo je da se polovicom 19. stoljeća sastala »kita biranih domorodacah« koja je u vrijeme mađarskoga hegemonizma, trebala potvrditi hrvatsku državnost. O izdavačkoj djelatnosti, sadašnjim i ugaslim časopisima i bibliotekama Društva za hrvatsku povjesnicu, kako se poslije raspada Jugoslavije društvo ponovno zove, govorili su urednici. Dr. Ivica Prlender naslijedio je dr. Jaroslava Šidaka i dr. Ivana Kampuša kao urednik najstarijeg povijesnoga časopisa koji izlazi u kontinuitetu. Od 1948. Historijski zbornik sukus je hrvatske historiografije. Sada bi ga trebalo što više otvoriti međunarodnoj javnosti, a prvi ostvareni korak u tome smislu je dostupnost sveukupne bibliografije i sadržaja na Internetu.</p>
<p> O jedinom časopisu o povijesti gospodarstva »Acta oeconomico-historica« govorio je dr. Ivan Erceg, a o »Nastavi povijesti«, jedno vrijeme časopisu za nastava pitanja povijesti u bivšoj Federaciji, dr. Hrvoje Matković. Sva tri govornika potužila su se na nedostatna financijska sredstva koja društvo izdvaja za izdavačku djelatnost. »Nastava povijesti«, i to baš u vrijeme kada su se udžbenici mijenjali i kada je nastavnicima trebao priručnik koji bi ih povezivao sa strukom, prestao je izlaziti. Izvještaj o radu Društva za hrvatsku povjesnicu dao je dr. Franko Mirošević. </p>
<p>Tvrtko Jakovina</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Dibuk« u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - U večernjim satima u utorak, u Židovskoj općini u Zagrebu, prisustvovali smo »događaju koji još nije bio viđen, ali će postati čuven«. Tim riječima prisutne je pozdravio i najavio program predsjednik Društva Miroslav Šalom Freiberger i stari radijski zec Branko Polić. Riječ je o javnom slušanju prve iz niza emisija ciklusa Židovska fantastika u radiodrami urednice Nade Zoričić. Snimljen u radionici Dramskog programa Hrvatskog radija ciklus je već imao vrlo zapaženu premijeru na radiju. </p>
<p> Tijekom proteklih godina u više navrata (u Teatru ITD, na primjer), organizirane su u Zagrebu javne radijske slušaonice. Riječ je o posve osebujnim programima predstavljanja radijskih emisija koje se na raznolike načine prepleću s drugim medijima, ponajviše s kazalištem, televizijom, knjigom...Veze radija s drugim medijima su toliko snažne i mnogostruke, da se često i ne zna točna granica među njima: Kad li to riječ postaje zvuk, a kad se pretapa i upotpunjuje slikom ili pokretom? </p>
<p>Za početak novog ciklusa izabrana je sjajna drama A.Š. Anskoga (pseudonim Solomona Zainwilla Rapaporta) pod naslovom Dibuk. Znamenita drama prevedena na njemački, engleski, poljski, ukrajinski, švedski, bugarski, francuski i mnoge druge jezike. Bila je i ostala nadahnuće i izazov mnogobrtojnim umjetnicima. Po njoj su snimljena dva igrana filma (u Poljskoj 1938. i u Izraelu 1968.), talijanski skladatelj Lodovico Rocca napisao je istoimenu operu koja je 1936. izvođena i u Zagrebu, a Renato Simon i David Tjomkin autori su mjuzikla koji je praizveden u New Yorku. A Drama HNK u Zagrebu kani to djelo postaviti na scenu u idućoj sezoni. </p>
<p>Dibuk je po židovskoj tradiciji duša griješnika koja progonjena grijesima pronalazi utočište u tijelima ljudi. U nama se sklanja tražeći i čekajući iskupljenje.</p>
<p> Mi, griješnici i iskupitelji istodobno, slušali smo u polutami Židovske općine dramu koju je na hrvatski prevela Branka Lucarić, radiju prilagodila Nataša Rajković, a režirala Ranka Mesarić. Ton majstor bio je Krešimir Osman, a glazbu je skladao Davor Rocco. Griješnike i one druge glumili su glumci zagrebačkih kazališta: Goran Navojec, Nataša Dorčić, Božidar Boban, Dubravka Miletić, Drago Meštrović i Nikša Kušelj. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Dobra nula prepolovljenih »vatrenih«</p>
<p>U prijateljskoj utakmici protiv jedne od trenutno najjačih europskih reprezentacija, Španjolske, hrvatski su nogometaši odigrali na Poljudu bez pogodaka / Osim suparnika na terenu, izbornik Miroslav Blažević se morao suočiti i s brojnim ozljedama koje su prepolovile sastav / No, i prepolovljeni »vatreni« su izgledali odgovorno, a potkraj utakmice imali su nekoliko prigoda i pobijediti</p>
<p>SPLIT, 23. veljače</p>
<p> - Grad podno Marjana i nadalje ostaje bez svjedočenja pobjedi »vatrenih«. Sa Španjolcima je u prijateljskom ogledu završilo bez pogodaka, 0-0, a obzirom na sve nedaće koje su pratile izbornika Miroslava Blaževića pri sastavljanju momčadi, ishod je sasvim povoljan. Štoviše, obzirom na neke prigode u završnici, mogli su naši nogometaši i pobijediti. </p>
<p>Dosta toga o utakmici rekli su gledatelji. U 70. minuti, nakon što su prethodno tko zna koji puta izvrijeđali izbornika Blaževića, sa sjevernog je dijela tribina počela pjesma: »O, ooo... ovo je dosadno«.</p>
<p>I zaista, bila je to tipična prijateljska utakmica u kojoj su se obje strane više zadovoljavale time da osujete suparnika u napadu prema svojim vratima, nego da pokušaju ozbiljnije zaprijetiti. Tako smo svjedočili obostranoj velikoj količini opreza, uz naglasak da su »vatreni« djelovali dosta odgovorno. Nije naime, bilo bez posljedica po igru što je izbornik morao ostati bez usluga čak četvorice igrača za koje se može reći da su sastavni dio kostura momčadi.</p>
<p>Poznato je, naime, da je Dario Šimić odmah po okupljanju u Splitu najavio da ne može igrati zbog ozljede, na licu mjesta utvrdilo se da to ne može ni Mario Stanić, ni Alen Bokšić, a dan uoči utakmice na treningu se ozlijedio Robert Kovač. Kad tome dodamo da u pričuvi praktički više nije bilo igrača za odgovorajuću zamjenu, onda s razlogom možemo reći da su »vatreni« ostvarili solidan rezultat time što su ipak uspjeli neutralizirati renomirane goste.</p>
<p>Dosta su se dugo suparnici tražili prije nego što su ispaljeni prvi plotuni. Prvu ozbiljniju prigodu ostvarili su Španjolci u 25. minuti, ali je Etxeberria mlako pucao pored istrčalog Pletikose, pa je Štimac loptu lakoćom zaustavio na putu prema mreži. Ubrzo potom oglasio se pljesak na kombinaciju Asanović - Šuker, s time da je vratar gostiju morao letjeti u noge. Ubrzo i sudac dobiva svoju porciju zvižduka, jer je nastojao biti u prvom planu, koristeći se manirom poznatog Talijana Colline. Uglavnom, najbitnija je ocjena prvog dijela došla iz gledališta, koje je aktere nagradilo - zviždukom. </p>
<p>Sve je to zajedno očigledno potaknulo sudionike utakmice da unesu nešto više žara u igru, pa je samim time nešto i zaiskrilo. Sreća je bila po Pletikosu u 47. minuti što Luis Enrique nije dobro uhvatio loptu u pokušaju udarca iz zraka, da bi trebalo proći još dvadesetak minuta nadigravanja a da uknjižimo prvu izglednu prigodu domaćina. Šuker je u protuakciji, u klasičnoj njihovoj akciji uposlio u praznom prostoru Asanovića, koji je odlučio raspaliti od prve, ali je lopta, upućena sa 16 metara, odletjela visoko preko vratiju.</p>
<p>Šansa za pobjedu, i to ona prava, ukazala se Hrvatima sedam minuta prije završetka. Jarni je sjajno naciljao Vučka na pet metara od gostujućih vratiju, Hajdukov je igrač, čiji je ulazak popraćen s dosta pljeska, dobro pucao, ali je vratar gostiju čudesnim refleksom obranio ovaj udarac. Zanimljiva se prigoda za Hrvate ukazala i pet minuta prije završetka.</p>
<p>U gužvi je jedan od Španjolaca vratio loptu nogom svom vrataru, a ovaj ju je zaustavio rukom. Sudac je bez dvoumljenja pokazao da je riječ o indirektnom udarcu, i to pet metara od vratiju. Dakako da su se svi gostujući igrači poredali u gusti zid i bilo je zanimljivo vidjeti ishod. Šuker je lagano gurnuo do Štimca, ovaj je raspalio u istrčalog gostujućeg vratara, pa je i ta prigoda ostala neiskorištena. Samim je time utakmica završila bez pogotka, a sudeći po raspoloženju igrača jedne i druge strane vidjelo se da su zadovoljni ovakvim ishodom, a jedini nezadovoljnici koji to nisu krili bili su - splitski gledatelji. Oni će morati pričekati neku drugu prigodu kad će im se najavljivati da će »vatreni« konačno i u Splitu jednom pobijediti.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HRVATSKA - ŠPANJOLSKA 0-0</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 6 - Štimac 7; Tomas 6, Soldo 6 - Šarić 6, N. Kovač 6 (od 65. Vučko 6), Jurčić 6, Asanović 6.5 (od 81. M. Cvitanović -), Jarni 6.5 - Šuker 6, Vugrinec 6.5</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Molina 7 - Vellasco 6, Hierro 6.5 (od 46. Paco 6), Abelardo 6, Aranzabal 6 - Etxeberria 6.5 (od 81. Romero -), Engonga 6.5, Valeron 6, Fran 6 (od 46. Mendieta 6) - Luis Enrique 6 (od 60.Vistor 6), Urzaiz 6.5 (od 60. Salva 6)</p>
<p>SUDAC: Hanacsek (Mađarska) 6.5. GLEDATELJA: 10.000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Asanović, Hierro</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor ŠTIMAC</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>I svjetski prvak pao u klopku mladih »vatrenih«</p>
<p>Nasljednici »vatrenih« uvjerljivo 3-1 pobijedili akutalne svjetske prvake, mlade nogometaše Španjolske i tako dokazali još jednom da se u svom uzrastu (do 21 godine) nalaze u vrhu svjetskoga nogometa / Jako izaslanstvo njemačkoga Bayerna došlo je gledati Bišćana, a vidjelo je Balabana, dvostrukog strijelca protiv Španjolaca</p>
<p>ŠIBENIK, 23. veljače</p>
<p> - Nakon šibenske prijateljske utakmice mladih nogometnih reprezentacija Hrvatske i Španjolske, u kojoj su nasljednici »vatrenih« slavili s uvjerljivih 3-1 (1-1), oba su se izbornika smatrala pobjednicima!? Ivo Šušak s razlogom, ipak je njegova momčad pobijedila, ali i Španjolac Ińaki Saez, kojemu je poraz teško pao...</p>
<p>Jasno je i zašto je Španjolac, unatoč gorkoj piluli, okrenuo pilu naopako i poraz svjetskih prvaka okrenuo u dobitak. Nedavno u Bratislavi, ždrijeb je Španjolce i Hrvate svrstao u istu skupinu za EP krajem svibnja u Slovačkoj, natjecanje na kojem će se moći izboriti i Olimpijske igre. Tamo bi Španjolci vrlo rado otišli, kao i Hrvati. Iako je predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković najavio kako valja očekivati otpor klubova, jer u vrijeme Olimpijskih igara startaju prvenstvo i eurokupovi, a na pragu je i prva kvalifikacijska utakmica za SP... A tu Savez, kako ističe Marković, »malo što može učiniti...«.</p>
<p>Sve je to Španjolcima bilo važno opipati u ledenom Šibeniku, a ono što su saznali sigurno će pokušati dobro iskoristiti prije novog dvoboja u Slovačkoj.</p>
<p>I Ivo Šušak sve to zna, ali to ništa ne mijenja u njegovoj nogometnoj filozofiji. Njemu je samo bitno, što se potvrdilo i u Šibeniku, održati kontinuitet dobrih igara. Ako to postoji, a kod ove generacije mladih to je očito jedna od glavnih značajki, dolaze i rezultati, poput ove 3-1 pobjede protiv iznimno jakih Španjolaca, momčadi koju je predvodio Xavi Hernandez, sjajni graditelj igre iz Barcelone, te Bobanov suigrač iz Milana, Jose Maria.</p>
<p>Stoga Šušku nije bilo ni na kraj pameti u Šibeniku bilo što kalkulirati ili skrivati, iako je - igrom slučaja - bilo i toga. Naime, Španjolci u Šibeniku nisu vidjeli Stipu Pletikosu, koji je dan kasnije branio za A reprezentaciju. Nisu dugo gledali ni Mijatovića, tek pet minuta pri kraju, jer se on vratio nakon ozljede i duljeg izbivanja. Nisu vidjeli ni pravog Bišćana, koji se valjda presstrašio spoznajom da u ovoj utakmici mora opravdati navodno 17 milijuna maraka vrijednu ponudu njemačkog prvaka Bayerna. Tako je kompletna Bayernova svita, na čelu s glavnim trenerom Ottmarom Hitzfeldom, bila prilično razočarana, ali Nijemci navodno ne odustaju. Uostalom, sigurno su uživali gledajući Boška Balabana, vodećeg strijelca hrvatskog prvenstva.</p>
<p>Sjajni Riječanin (koji, usput, izjavljuje kako mu se ne žuri prijeći u neki veći klub) iz utakmice u utakmicu opravdava Šuškovo povjerenje. Još donedavna, u konkurenciji Croatijinih napadača jedva bi uspio u mladoj reprezentaciji dobiti koju minutu, da bi danas sve bilo drukčije. Bez njega utakmica više ne počinje, niti može završiti, sudimo li po tome kako je rasporedio svoja dva pogotka protiv Španjolaca. Prvi u 10. minuti, klasični centarforski, iz situacije kad samo treba »imati nos«, naći se na pravom mjestu i odbijanac strpati u mrežu. Drugi pogodak u 70. minuti, ciljanim udarcem u rašlje sa 16 metara, što može samo igrač sa Šukerovim osobinama... A da u završnici lopta nije odskočila i pobjegla mu s noge, možda bi ga Blažević pozvao u Split te, kao neki dan u Kranjčevićevoj Pletikosu, promovirao u A sastav.</p>
<p>Na sve to izbornik Ivo Šušak kaže: </p>
<p>- Utakmica je pokazala da će nam Španjolci na EP biti jedan od najtežih protivnika. Isto se tako potvrdilo ono što stalno ističem: ova momčad ima svoju snagu i karakter i, kad je maksimalno koncentrirana, teško ju itko može pobijediti. Nogomet je vrag, na ovom uspjehu ne gradimo preveliki kapital za međusobnu utakmicu na EP, jer će to biti nova utakmica. No, mislim da pobjeda i igra potvrđuju da se s pravom nadamo plasmanu među prve četiri reprezentacije u Europi, što znači i Olimpijskim igrama.</p>
<p>Hoće li to, međutim, biti dovoljno da se na Olimpijske igre i ode, s obzirom na Markovićeve riječi...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hajduku dva milijuna dolara iz Seville?</p>
<p>U petak u Madrid putuju direktor Hajduka Fredi Fiorentini i klupska odvjetnica Doris Košta na pregovore sa čelnicima Seville glede naplate duga od gotovo dva milijuna američkih dolara koje istoimeni klub duguje Splićanima za transfere Mirsada Hibića i Ivice Mornara</p>
<p>SPLIT, 23. veljače</p>
<p> - Na Poljudu je ovih dana sve bilo podređeno nogometnoj reprezentaciji Hrvatske i prijateljskom dvoboju »vatrenih« protiv Španjolske. Ipak, operativci Hajduka moraju rješavati tekuću problematiku kako se poslovi ne bi nagomilali i potom otežali rad. Euforično raspoloženje uvjetovano dobrim startom i vodećim mjestom na prvenstvenoj ljestvici osjeća se na svakom dijelu poljudskog stadiona, a trener Ivica Matković i njegovi nogometaši koncentriraju se za subotnji dvoboj protiv Slaven Belupa. Svaki eventualni krivi korak upropastio bi sve što je u dosadašnjem dijelu prvenstva veoma dobro urađeno.</p>
<p> No, za mir u svlačionici vrlo je bitna financijska situacija u klubu. Stoga u petak u Madrid putuju direktor Hajduka Fredi Fiorentini i klupska odvjetnica Doris Košta na pregovore sa čelnicima Seville glede naplate duga od gotovo dva milijuna američkih dolara koje istoimeni klub duguje Splićanima za transfere Mirsada Hibića i Ivice Mornara. Naplata ovog duga omogućila bi »bijelima« mirnu pripremu za kvalifikacijske utakmice Lige prvaka. Ujedno se Splićani bore s engleskim Sheffieldom za naplatu milijun engleskih funti koje su Englezi Splićanima dužni za transfer Goce Sedlovskog, sadašnjeg nogometaša Dinama. Još uvijek je aktualan odlazak Jasmina Mujdže. Ponovo su se javili čelnici belgijskog Bruggea i zatražili odgovor na pitanje hoće li Matković pružiti prigodu lijevom braniču Hajduka u susretu sa Slavenom Belupom. Ako se Matković udobrovolji i najavi Mujdžu, Belgijanci će u subotu doputovati u Split. Kako još uvijek u Hajduku gori želja za Damirom Milinovićem kapetanom Rijeke, Matković će vjerojatno pružiti Mujdži prigodu. Naime, eventualnim transferom bosansko-hercegovačkog reprezentativca u Belgiju zarađenim bi se novcem mogao realizirati dolazak Milinovića. Prošla dva tjedna brojna izaslanstva raznih nogometnih saveza doputovala su u Split, pa je tako doputovalo i izaslanstvo Bosansko-hercegovačkog saveza. Pomoćni trener BiH reprezentacije Blaž Slišković razgovarao je s Igorom Musom i htio se upoznati sa stajalištem splitskog nogometaša, porijeklom iz Mostara o eventualnom nastupanju za reprezentaciju BiH. Osim Muse nogometnim izaslanicima BiH zanimljivi su im Stanko Bubalo, nogometaš Osijeka i Mario Bazina nogometaš Dinama... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Gradskom vrtu nema razloga za paniku</p>
<p>Vijest o javljanju predsjednika NK Osijek Antuna Novalića na informativni razgovor u Policijsku upravu Osječko-baranjske županije izazvala je brojna pitanja o budućnosti osječkog nogometnog prvoligaša</p>
<p>OSIJEK, 23. veljače</p>
<p> - Kao da je grom pogodio Gradski vrt, tako je u utorak odjeknula novinska vijest o javljanju Antuna Novalića na informativni razgovor u Policijsku upravu Osječko-baranjske županije! Jer, osječki prvoligaš tako je, bar privremeno, ostao bez čelnog čovjeka, bez obzira što je predsjednik NK Osijek razgovarao, sa suradnicima, o poslovanju Gradske banke.</p>
<p>Izazvalo je to brojna pitanja o bliskoj budućnosti osječkih »bijelo-plavih«, ali direktor Milan Španjić nudi umirujuće tonove:</p>
<p>- Mislim da je prerano donositi bilo kakve katastrofične zaključke. To je bio udarac za sve nas u klubu, ali moramo živjeti dalje. Uostalom, znali smo da će predsjednik otići na informativni razgovor, pa smo u tom cilju, zajedno s njima, poduzeli sve potrebne korake. Očekujemo da će nam se predsjednik priključiti veoma brzo i da ćemo nastaviti normalno djelovati, kao i dosad. Što se tiče financiranja, to smo riješiti do lipnja ove godine. Sve su obveze podmirene sa 31. prosincem, a obroke iz ugovora koji uskoro dospijevaju također ćemo riješiti bez problema. Operativni plan postoji i samo je tehničko pitanje njegove provedbe. Financijska je konstrukcija zatvorena, pa doista nema nikakve razloge za paniku, kaže Španjić</p>
<p>Klupskog dopredsjednika Vladimira Bučevića, koji je na službenom putu u Njemačkoj, kontaktirali smo telefonom i evo njegove reakcije:</p>
<p>- Teško mi je bilo što komentirati, jer ne znam pojedinosti. Više ćemo moći razgovarati kad se vratim kući i upoznam sa situacijom, rekao je Bučević. (D. Kerže)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dogovor za Dinamove suvenire</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici Dinamova marketinga održali su sastanak s više od 100 privatnih proizvođača suvenira s klupskim znakovljem. Naime, grb i ime kluba su zaštićeni, pa je Dinamo odlučio sjesti za stol s privatnicima i dogovoriti se o načinu prodaje.</p>
<p>- Ne želimo ljudima slati državne inspekcije, pa smo ih pozvali da dođu i da se dogovorimo oko svega. I dalje pozivamo sve koji nisu bili na sastanku da nam se jave, sa svima ćemo se dogovoriti, ali nikome nećemo dopustiti da nam na »piratski« način otima novac koristeći se našim znakovljem i imenom, kaže Andrej Babić iz Dinamove marketinške službe.</p>
<p>Na sastanku su dogovorene tri mogućnosti proizvodnje i prodaje Dinamovih suvenira. Prva je da proizvođač dobije ekskluzivitet na prodaju određenih suvenira, postotak koje bi pripao klubu ovisi o kakvom je suveniru riječ. Druga je varijanta komisiona prodaja, dakle proizvođač bi svoje suvenire prodavao na Dinamovim prodajnim mjestima, a klubu bi za uslugu prodaje pripalo 20-25 posto zarađenog novca. I treća je mogućnost da klub otkupi suvenire od proizvođača, u tom bi slučaju ponuđač s najprihvatljivijom (najnižom) cijenom i, dakako, potrebnom kvalitetom, postao Dinamov partner. Dresovi su izvan svih kombinacija, budući da je s tvrtkom »Umbro« već potpisan ugovor, pa će u prodaji biti isključivo originalni Dinamovi dresovi. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Novinari »navijaju« za Engleze </p>
<p>LONDON, 23. veljače</p>
<p> - Prema glasovanju 50 sportski novinara iz 30 zemalja, koje je organizirala novinska agencija Reuters, Engleska ima najviše izgleda za dobivanje domaćinstva svjetskog prvenstva 2006 godine. Od 250 mogućih »otočanima« je pripalo 190 glasova, dok je na drugom mjestu Južna Afrika (167). Treće mjesto pripalo je Njemačkoj (155), a zatim slijede Brazil (107) i Maroko (85).</p>
<p>»Engleska je kuća nogometa«, kazao je Jassim Ashkanani iz kuvajtskog Al-Qabasa, te dodao: »Ukoliko Englezi izbore domaćinstvo SP-a to će biti najbolje natjecanje dosad. Vjerujem kako je FIFA svjesna toga.« </p>
<p> Premda čelni čovjek Međunarodne nogometne federacije (FIFA) Sepp Blatter smatra kako bi Južna Afrika trebala biti domaćin, problemi sa telekomunikacijama, hotelima, osiguranjem i kompletnom infrastrukturom mogli bi »crni kontinent« i dalje ostaviti u »čekaonici« za prvo domaćinstvo najveće nogometne smotre na Globusu. Prema glasovanju novinara najbolje uvjete za organizaciju ima Njemačka (216), dok je Engleska druga (215). Brazil je sakupio 118 glasova, a Južna Afrika 89. Na začelju je ponovo Maroko (71). (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatske stolnotenisačice poražene i protiv Slovačke</p>
<p>Ni trećeg dana Svjetskog prvenstva u Kuala Lumpuru hrvatske stolnotenisačica nisu uspjele ubilježiti pobjedu / Stolnotenisači su, pak, još uvijek bez poraza</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Hrvatske stolnotenisačice ni treći dan Svjetskog momčadskog prvenstva nisu uspjele ubilježiti pobjedu. Ovaj put uspješnija je bila reprezentacija Slovačke 3-2. Naša najbolja stolnotenisačica Tamara Boroš uspjela je pobjediti u oba meča, no bez prave igre ostalih igračica bolje nije ni moglo. Eldijana Aganović dobila je glatko prvi set protiv Valentine Popove, dok je u drugom upisala 19 poena. U trećem odlučujućem setu, tek pet osvojenih poena ostavilo je na mukama mladu, klupsku joj kolegicu Andreu Bakulu.</p>
<p>Iako joj se talent i želja ne mogu osporiti, na turniru je ipak jedna od najmlađih natjecateljki, a suparnice su joj mahom iskusnije i bolje rangirane stolnotenisačice. Vrlo dobra Eva Odorova porazila ju je 21-16, 21-15, a u odlučujućem petom susretu svladala ju je i Suzana Poljačkova 21-18, 21-17. U srijedu Hrvatice igraju protiv Ukrajine, a ovisno o sljedećim rezultatima ukupni plasman tražit će na diobi 13. do 28. mjesta.</p>
<p>Muški sastav izbornika Zlatka Novakovića zbog lošeg se plasmana (28. mjesto) sa zadnjeg Svjetskog prvenstva bori za ulazak u prvu jakosnu skupinu. Zasad bez poraza, jer je u utorak »preskočen« i Wales sa 3-0. No tek sada, hrvatska momčad igrat će protiv po kvaliteti ravnopravnog suparnika. Izgube li protiv Indije u srijedu, padaju ispod 28. mjesta, no pobijede li Indijce, tada će izboriti plasman u prvu jakosnu skupinu. </p>
<p>• Rezultati, stolnotenisačice: Hrvatska - Slovačka 2-3 (Boroš - Poljačkova 20-22, 21-13, 21-19, Bakula - Odorova 16-21, 15-21, Aganović - Popova 21-9,19-21, 5-21, Boroš - Odorova 21-15, 21-18, Bakula - Poljačkova 18-21, 17-21);</p>
<p>stolnotenisači: Hrvatska - Wales 3-0 (Tošić - Jenkins 21-16, 21-15, Karlović - Robertson 21-17, 27-25, I. Juzbašić - Owen 21-15, 21-11). (ap)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zbog poraza u Istanbulu Kaštelanke tek četvrte u skupini</p>
<p>Zbog poraza u posljednjem kolu skupine A u Istanbulu protiv turske Enke 1-3 (21-25, 26-24, 19-25, 19-25), odbojkašice Kaštela-KR nisu izborile završni turnir Kupa pobjednica kupova</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Hrvatska odbojka ni ove sezone neće imati predstavnike na završnim turnirima europskih kupova. Naši klubovi u konkurenciji odbojkaša nisu ni došli do ligaškog dijela natjecanja, odbojkašice Rijeka-Kvarner osiguranja ostale su daleko od vrha poretka, a jedine koje su do kraja zadržale izglede da se plasiraju na »Final Four«, odbojkašice Kaštela-Kaštelanske rivijere, zastale su u posljednjem kolu skupine A Lige pobjednica kupova.</p>
<p>Turska Enka iz Istanbula, vodeća u skupini A, pobijedila je na svom terenu sastav Kaštela 3-1 (25-21, 24-26, 25-19, 25-19) bacivši ga s drugog čak na četvrto mjesto. Kaštelankama je za plasman na završni turnir u talijanskoj Perugiji u posljednjem kolu trebala pobjeda u Istanbulu, jer su i njihove konkurentice - španjolski Universidad de Granada i rumunjski Amici iz Bacaua - bile uspješne.</p>
<p>Naše odbojkašice, međutim, još jednom su pokazale da u gostima igraju bitno slabije nego u svojoj dvorani, a bez ijednog gostujućeg uspjeha »Final Four« se ne može izboriti. Veliku priliku odbojkašice trenera Damira Jurka propustile su na gostovanju u Žilini, kada su protiv slovačke Slavije poražene 1-3. Slavija je tijekom natjecanja u skupini uspjela pobijediti još samo jednom, a na kraju je zauzela šesto mjesto. Kaštelanke ipak zaslužuju samo čestitke, jer su ovosezonskim hrvatskim prvakinjama osigurale mjesto u »Grand Champions Cupu« - elitnom natjecanju koje će sljedeće sezone zamijeniti Kup prvakinja i Kup pobjednica kupova.</p>
<p>Riječke odbojkašice također su poražene u posljednjem, sedmom kolu skupine B Lige prvakinja. Francuski Cannes slavio je na svom terenu 3-0 (25-20, 25-19, 25-19), spustivši hrvatski klub za još jedno mjesto na ljestvici. Rijeka je tako natjecanje u Ligi prvakinja završila na pretposljednjem mjestu u skupini sa dvije pobjede u sedam utakmica.</p>
<p>Sljedeće sezone u konkurenciji odbojkašica Hrvatska će imati po jedan klub u »Grand Champions Cupu« i »Top Teams Cupu«, a dva u Kupu CEV-a. U muškoj konkurenciji ostali smo bez predstavnika u elitnom natjecanju, a po dva kluba zastupat će nas u »Top Teams Cupu« i Kupu CEV-a.</p>
<p>• Rezultati sedmog kola skupine A Lige pobjednica kupova: Kemiplas Koper (Slo) - Amici Bacau (Rum) 2-3, Slavija Žilina (Svk) - Zeiler Köniz (Švi) 3-2, Clamart (Fra) - Universidad de Granada (Špa) 0-3, Enka Istanbul (Tur) - Kaštela-Kaštelanska rivijera (Hrv) 3-1; konačan redoslijed: Enka (razlika setova 20-6) 13 bodova, Universidad (17-9) 12, Amici (15-11) 12, Kaštela-KR (16-10) 11, Zeiler (14-15) 10, Slavija (10-18) 9, Clamart (8-17) 9, Kemiplas (6-20) 8.</p>
<p>• Rezultati sedmog kola skupine B Lige prvakinja: Rapid Bukurešt (Rum) - Telekom Post Beč (Aut) 3-0, Dresden (Njem) - Infond Branik Maribor (Slo) 3-1, Foppapedretti Bergamo (Ita) - Uraločka Jekaterinburg (Rus) 3-1, Cannes (Fra) - Rijeka-Kvarner osiguranje (Hrv) 3-0; konačan redoslijed: Foppapedretti (21-3) 14, Uraločka (19-5) 13, Cannes (17-8) 12, Rapid (12-15) 10, Telekom (11-15) 10, Dresden (9-16) 9, Rijeka-KO (8-18) 9, Infond (4-21) 7.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Bez Milićke neka se ne pita za rezultat«</p>
<p>Kaže novi trener rukometašica Kraša, Josip Milković, koji je na početku novog posla izgubio najbolju igračicu / »Imao sam Koraljku Milić u svim zamislima. No, predsjednik misli da Milić ne smije igrati i želi raskinuti ugovor. Ostane li sastav bez iskusnog vođe poput Milić, onda ne možemo ostvariti cilj koji klub ima«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rukometni trener Josip Milković promijenio je klub. Nakon Medveščaka i rukometaša, od ponedjeljka Milković vodi Kraš i rukometašice. Na upit kako od rukometaša do rukometašica, kaže:</p>
<p>- I ja sam o tome razmišljao, nije isto raditi s dečkima i s curama. No, nije to bauk, razmišljao sam, razgovarao s kolegama i ne vidim zašto ne bih pokušao, otvoreno će Milković.</p>
<p>• Kako ste zadovoljni prvim treningom?</p>
<p>- Normalno da nam treba vremena da se upoznamo, steknemo međusobno povjerenje, jer bez toga nema ništa. Taj trening je bio prosječan, jer nisam ni imao sve igračice, budući da neke imaju nastavu. No, dobio sam barem neki uvid u njihove individualne sposobnosti. Nadam se da će ostati borbeni štimung, kakav su pokazale na zadnjoj utakmici.</p>
<p>• Nemate mnogo vremena za upoznavanje i pripremanje. U jeku su domaća natjecanja, a bliži se nastup i u Kupu pobjednica kupova.</p>
<p>- Imam malu pauzu početkom ožujka, kad reprezentacija nastupa na turniru u Chebu. Igračicama koje će biti u Chebu dobro će doći nastup u reprezentaciji, a ja ću za tih osam dana poraditi s ostalima na fizičkoj pripremi i odigrati nekoliko lakših trening-utakmica, da iskušam neku novu taktiku koju tek trebam otkriti na temelju mogućnosti svojih igračica. Ima mnogo mnogućnosti iz muškog rukometa, ali ako to igračice ne mogu provesti na terenu, onda mi to ništa ne koristi.</p>
<p>• Kakav su dojam karakterno na vas ostavile igračice?</p>
<p>- One su dosta tihe, a sportaši moraju biti glasniji, malo egocentrični. Moraju biti »agresivci«, jer samo takvi prolaze. One se još malo boje, ja sam dosta stariji od njih, ali kad se bolje upoznamo, reći ćemo si mi svašta. I toga treba biti, moramo si reći istinu.</p>
<p>• Kako čujemo, organizator Kraševe igre, Koraljka Milić će vjerojatno otići iz kluba. Kaže sportski direktor Antonio Brenner da je predsjednik kluba Marijan Šprah nezadovoljan njezinim odnosom prema igri i da će do kraja tjedna definirati sve uvjete raskida ugovora. To niste očekivali.</p>
<p>- To je zbilja problem. Naime, ja sam imao Koraljku Milić u svim zamislima. Međutim, predsjednik kluba misli da Milić ne smije igrati i želi raskinuti ugovor. I mene je to zateklo. Ostane li sastav bez iskusnog vođe poput Koraljke, onda to nema smisla, jer ne možemo ostvariti cilj koji klub ima. Odnosno, možemo igrati bez nje, mlađe igračice će dobiti iskustvo, ali za rezultate neka nitko ne pita. Sukobi su od ranije, u to ne ulazim, ali igračica poput Koraljke Milić svakom klubu mnogo znači. U Požegi, kad Milić nije igrala, srednjeg vanjskog je igrala Maja Mitrović. No, šteta bi bilo izgubiti izvrsnog pivota da bismo dobili prosječnog vanjskog. Pokušao sam na tom mjestu s Petrom Starček, ali ona još igra kao veliko dijete, neozbiljna je. Biti srednji vanjski je najveća odgovornost koja postoji u momčadi. No, što je tu je, radit ćemo, kaže Milković.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zašto Koraljka Milić mora otići iz Kraša?</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Čini se da će najbolja rukometašica Kraša Koraljka Milić krajem tjedna otići iz kluba u kojem je provela posljednjih 10 godina. Naime, predsjednik kluba Marijan Šprah predložio je svrgnutoj kapetanici raskid ugovora a, doznajemo od sportskog direktora Antonia Brennera, svi bi uvjeti trebali biti definirani do kraja tjedna. Zašto? Kako? Dosta je toga nejasno.</p>
<p>Prošlog je vikenda stari trener Kraša Branko Šebek, nakon svađe na treningu, oduzeo Koraljki Milić kapetansku traku i nije ju uvrstio u sastav koji je putovao u Požegu. No, potom je u Požegi, nakon uvjerljive pobjede Kraša protiv Zvečeva, podnio ostavku. U ponedjeljak prijepodne, razgovaravši s direktorom Brennerom, doznali smo da klub nema namjeru kazniti Koraljku Milić, da ona i dalje normalno trenira i da je na dispoziciji novom treneru, Josipu Milkoviću.</p>
<p>U ponedjeljak navečer, preokret! Predsjednik Šprah je rekao da Milić ne smije igrati i da bi bilo najbolje kad bi otišla iz kluba. Na upit koji je razlog Šprahovom inzistiranju na raskidu ugovora, sportski direktor Brenner odgovara kako mu je predsjednik rekao da je »nezadovoljan odnosom Koraljke Milić prema igri«?!</p>
<p>No, kako doznajemo iz rukometnih krugova, postoji i druga verzija. Šprah je, navodno, rekao Koraljki Milić da se na njezinu inicijativu moralo smijeniti trenera - klub to nije namjeravao, ali su igračice napravile pritisak u javnosti?! Koliko znamo, kapetani momčadi su veza uprave, trenera i igračica i normalno je da je Koraljka Milić u ovom slučaju prenosila stavove igračica. Ako se zbog toga nudi raskid ugovora, čemu onda kapetani?</p>
<p>Kako bilo, činjenica je da je hrvatski ženski rukomet ovime izgubio svoju posljednju zvijezdu. Naime, ode li iz Kraša, Koraljka Milić do kraja ove sezone može igrati samo u inozemstvu. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Senator Voinovich traži 36 milijuna dolara za Hrvatsku</p>
<p>WASHINGTON, 23. veljače</p>
<p> - Republikanski senator George Voinovich kazao je da će tražiti povećanje američke pomoći Hrvatskoj na 36 milijuna dolara. U razgovoru za hrvatsku redakciju radija Glas Amerike, Voinovich je u srijedu podsjetio da je američka državna tajnica Madeleine Albright nedavno najavila više novca za projekte u okviru Pakta o stabilnosti.</p>
<p> Nakon prošlotjednog posjeta Hrvatskoj senator Voinovich kaže da je »oprezno optimističan« zbog sadašnjih političkih prilika. Dojmili su ga se susreti s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivicom Račanom, predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, te dopredsjednikom Sabora Zdravkom Tomcem.</p>
<p> Georgea Voinovicha za Hrvatsku vežu i rodbinske veze. Roditelji njegova oca u SAD su stigli iz okolice Topuskog. Zbog toga mu je, kaže, posebno drago bilo posjetiti Sisak, Petrinju i Kordun. Naglašava da Srbi iz Hrvatske nipošto nisu jedini izbjeglice u regiji. Problem povratka treba rješavati sveobuhvatno, kako bi se kućama počeli vraćati i Hrvati i Bošnjaci protjerani iz svojih domova u Republici Srpskoj. Upozorava na povezanost gospodarskog razvoja i povratka izbjeglica pa kaže da ne smije izostati pomoć iz inozemstva za poticanje gospodarskog rasta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Politika kritizira oporbu zbog posjeta Zagrebu </p>
<p>BEOGRAD, 23. veljače</p>
<p> - Beogradska Politika u broju od srijede optužuje srbijansku oporbu da je odlaskom na inauguraciju novog hrvatskog predsjednika iskorištena za »dodatni hrvatski trijumfalizam«. »Može li hrvatski izborni epilog biti bod u korist srpske oporbe u situaciji kad na našim prostorima još pati nekoliko stotina tisuća izbjeglica iz kninske krajine, zapadne Slavonije i drugih regija u kojima su predstavljali dominantno stanovništvo prije raznih 'Oluja' i 'Bljesaka'«, navodi se u komentaru pod naslovom »Hrvatski model i NATO-ovska opozicija«.</p>
<p> »Glorifikatorsko prenošenje dojmova iz Zagreba samo je dio primjetnih nastojanja da se rezultati parlamentarnih izbora kod susjeda eksplicitno uključe u ovdašnji politički život«, ističe se u komentaru. Politika navodi incident u Vukovaru u kojem su nogometni navijači razbili zgradu jugoslavenskog konzulata. »To najbolje govori koliko se Srbi, osim povlaštenih političkih lidera iz Beograda, mogu u Hrvatskoj osjećati sigurno. Nitko nije protiv uspostave drukčijih i pozitivnijih odnosa Beograda i Zagreba, ali smijemo li u ime toga zažmiriti nad činjenicom da se i sadašnja novopostavljena vlast bavi povratkom 'prognanih' - ne izgovarajući riječ Srbi - pod snažnim pritiskom europskih institucija i da je, unatoč mnogim zaklinjanjima, broj povratnika srpske nacionalnosti simboličan i prečesto u modricama i na duši i na tijelu«, komentira Politika. List optužuje oporbenjake da je, čini se, bit oporbene politike u tome da »treba klečati pred Hrvatima zbog navodne srpske krivice«.</p>
<p> »Inficirani virusom nedostojanstvenog saginjanja i klimanja glavom, politički prvaci poslužili su tamošnjim igračima da još jednom učvrste njima odgovarajuće tumačenje po kojem je za raspad SFRJ odgovorna Srbija«, piše list i zaključuje da su »srpski politički amateri, u namjeri da pomognu sebi, zapravo vješto iskorišteni za dodatni hrvatski trijumfalizam«. Odlazak predstavnika srbijanske oporbe na inauguraciju hrvatskog predsjednika oštro su kritizirale Jugoslavenska ljevica i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja. Radikali su osudili »kolektivno poklonjenje novom hrvatskom poglavniku i zborno oduševljenje po zlu čuvenom hrvatskom navodnom demokracijom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Leinhardt optužuje Miloševića za nerede u Mitrovici</p>
<p>PRIŠTINA, 23. veljače</p>
<p> - Glavni problem na Kosovu i dalje ostaje Mitrovica, grad koji je već praktički podijeljen u sjeverni (srpski) i južni (albanski) dio. U tijeku su razgovori sa predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se protjerani Mitrovčani, posebice oni iz sjevernog dijela vratili u svoje domove. U mnogobrojnim reagiranjima dužnosnika međunarodne zajednice odgovornost za eskalaciju nasilja pripisuje se ekstremistima s obje strane, ali se ukazuje na direktnu upletenost službenog Beograda na zbivanja u Mitrovici. Zapovjednik KFOR-a Klaus Leinhardt uputio je oštre kritike na račun Slobodana Miloševića koji snosi odgovornost za izbijanje najnovijih nereda. Na isti način za nemire u Mitrovici, srpsku politiku optužuje i glavni tajnik NATO-a George Robertson. U samoj Mitrovici noć na srijedu protekla je mirno. Pripadnici KFOR-a u srijedu su nastavili potragu za ilegalnim oružjem. (S. Smaka)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cook i Putin iscrpno o Kosovu, Čečenija u drugom planu</p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova protiv zaoštravanja Zapada prema Rusiji zbog rata u Čečeniji/Pred padom planinski gradić Šatoj, posljednje veliko uporište čečenskih pobunjenika</p>
<p>MOSKVA, 23. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dogovaranje zajedničke suradnje u rješavanju kosovske krize i Balkana u cjelini - a ne rat u Čečeniji - bila je glavna tema razgovora koje je u srijedu britanski ministar vanjskih poslova Robint Cook imao u Kremlju s v.d. predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Iako »diplomatski uvijeno« tu činjenicu potvrdio je i sam Cook na konferenciji za novinare nakon pregovora i sa svojim domaćinom Igorom Ivanovom.</p>
<p>»Protivnik sam zaoštravanja pozicija Zapada prema Rusiji zbog čečenskog rata. Uostalom, Rusija se nije oglušila i ne oglušuje se na naše kritike zbog te vojne operacije«, rekao je Cook i zatim značajno dodao: »Nas brine čečenska kriza, ali isto tako za nas ja važno očuvanje i razvijanje dobrih odnosa s Rusijom kako bi zajedno s njom rješavali cijeli niz važnih svjetskih problema. Među ostalim i situacije na Balkanu.«</p>
<p>Isticanjem od svih svjetskih problema krize na Balkanu, Cook je praktički dao do znanja da su situacija na Kosovu (i Jugoslaviji) bili glavna tema i cilj njegova dolaska u Moskvu. Situacija na Kosovu ne razvija se prema planu i očekivanju Zapada i članica NATO-a. Štoviše, posljednjih se tjedana sve više komplicira. To je razlog što ne treba isključiti pretpostavku da je Cook u Kremlju sa svojim domaćinima tražio »nekog novog Černomirdina« zahvaljujući kojem je Rusija prošlog ljeta pomogla NATO-u da kapitulacija Miloševića prekine bombardiranje Jugoslavije. Uz to, nakon političkih promjena u Hrvatskoj, Zapad drži da je nastalo vrijeme i aktivnijeg traženja političkog rješenja i promjene vlasti u Beogradu, koje bez pomoći i suradnje Rusije nije moguće. </p>
<p>Naravno, u razgovoru Robina Cooka s Vladimirom Putinom i Igorom Ivanovom čečenski rat je došao u drugi plan jer se velika ruska vojna operacija na Kavkazu nalazi pred pobjedonosnim završetkom. Pred padom nalazi se i planinski gradić Šatoj, posljednje veliko uporište pobunjenika. Šatoj i cijeli taj kraj oko njega, u kojemu se nalazi prema nekim procjenama oko 2500 čečenskih boraca, ruska je armija opkolila prije dva dana i sada se vode teške borbe u kojem ozbiljne gubitke imaju obje strane. Budući da i u ovoj vojnoj operaciji ruska armija koristi ratno zrakoplovstvo i teško topništvo, njezina pobjeda i zauzimanje Šatoja može se očekivati već kroz par dana. Takvu je prognozu dao i ruski general Genadij Trošev priznajući da će se dio čečenskih pobunjenika vjerojatno nakon poraza u Šatoju, »razmiliti« po kavkaskim planinama. To znači, da će se njihov otpor u proljeće nastaviti uglavnom povremenim partizansko-diverzantskim akcijama. </p>
<p>Skori pad Šatoja i kraj velikih ruskih vojnih operacija treba tumačiti i obećanjem Vladimira Putina britanskom ministru vanjskih poslova Robinu Cooku »da čečenska kriza prelazi sada u političku fazu rješavanja«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mirni prosvjedi zbog napada ETA-e </p>
<p>MADRID, 23. veljače</p>
<p> - Mirni prosvjedi protiv ETA-e održani su u srijedu u podne u nekoliko španjolskih gradova, zbog eksplozije automobila bombe od čijih je posljedica u utorak u gradu Vitoriji poginuo jedan socijalistički čelnik i njegov tjelohranitelj. Nekoliko stotina okupljenih petominutnom je šutnjom pred gradskim vijećnicama u Madridu i većini regionalnih glavnih gradova (Barceloni, Sevilli, Valladolidu i drugima) odalo počast poginulima.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>ICTY: 13. ožujka počinje suđenje Krstiću zbog Srebrenice </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Suđenje generalu bosanskih Srba Radislavu Krstiću za genocid u Srebrenici počinje 13. ožujka, objavio je u srijedu Haaški sud. General Krstić (51) izjasnio se da se ne osjeća krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja za koje ga tereti tužiteljstvo zbog zapovjedne uloge u osvajanju Srebrenice u srpnju 1995. kad je nestalo više od sedam tisuća Muslimana. </p>
<p> Suđenje četvorici optuženoj za zločine na području Prijedora započet će 28. veljače. Miroslav Kvočka, Milojica Kos, Mladen Radić i Zoran Žigić optuženi su da su sudjelovali 1992. godine u zločinima nad zatočenicima u srpskim logorima u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju. Dragoljubu Kunarcu i Radomiru Kovaču, optuženima za zlostavljanje i silovanje žena u Foči, suđenje će započeti 20. ožujka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jelavić: Podržat ćemo prenošenje ovlasti Federacije na državu BiH </p>
<p>SARAJEVO, 23. veljače (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - »Zalažemo se za provedbu Daytona, jer smatramo da je u sklopu daytonske Bosne i Hercegovine Hrvatima osigurana jednakopravnost«, istaknuo je u srijedu član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Ante Jelavić u razgovoru o sigurnosno-političkim prilikama u BiH sa zapovjednikom Stabilizacijskih snaga, američkim generalom Ronaldom Adamsom. U razgovoru je posebno istaknut položaj Hrvata u BiH i odnos dijela međunarodne zajednice prema najmalobrojnijem narodu u toj državi. Na razini središnjih tijela BiH imamo paritet, konsenzus i rotaciju kao instrumente zaštite naših interesa. Ali nemamo ih na razini Federacije BiH, što je neobjašnjivo i upućuje na nekonzistentnost političkog sustava, rekao je Jelavić. »Upravo zato spremni smo poduprijeti proces prenošenja ovlasti s Federacije BiH na BiH, s tim da se ne diraju ovlasti županija«, istaknuo je. Član Predsjedništva zabrinut je zbog kampanje dijela međunarodne zajednice prema Hrvatima u BiH, skazane u izvješću UN-ova ureda za mostarsko područje. U njemu se, prema sarajevskim medijima, naglašava da bi taktikom »podijeli pa osvoji« međunarodna zajednica trebala destabilizirati Hrvate u BiH, odvajajući političko vodstvo od naroda, a pritom bi jedna od poluga bio Haaški sud.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>HDZ BiH se zalaže za poboljšavanje Daytona</p>
<p>SARAJEVO, 23. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Marko Tokić, glavni tajnik HDZ BiH, reagirao je na tekst objavljen u srijedu u zagrebačkom Večernjem listu o navodnom skorašnjem zahtjevu vodeće hrvatske stranke u BiH za ukidanjem većeg BH entiteta. »Izvor zagrebačkog lista slobodnom je interpretacijom spomenutu raspravu pretvorio u jednostavan zaključak«, tvrdi Tokić, navodeći da HDZ BiH svoja stajališta iznosi javno.</p>
<p>»Stranka u potpunosti stoji iza odgovora hrvatskog političkog vodstva na proces dekonstituiranja Hrvata u BiH« kao podloge za uvid u procese koji se događaju u BiH kao posljedica provedbe Mirovnog sporazuma te načina i metoda za njihovo prevladavanje. HDZ BiH se zalaže za poštivanje Daytona, a u ovom okviru nudi i svoje ideje za njihovo poboljšavanje za koje smo uvjereni da bi umanjilo političke napetosti, otklonilo vječitu sumnjičavost u nakane drugih, a po našim promišljanjima ta dotjerivanja bi i ovakav unutarnji ustroj učinila primjerenijim stvarnim potrebama građana BiH i njezinih naroda, kaže Tokić.</p>
<p>»U pogledu incijativa za mogući unutarnji preustroj Bosne i Hercegovine u okvirima političkih pregovora na način kako je to u Daytonu predviđeno kada je riječ o izmjeni Mirovnog sporazuma - mi ostajemo otvoreni«, kaže Marko Tokić.</p>
<p>Zanimljivo je da su se u javnosti pojavile špekulacije o tome da bi se ukidanje entiteta moglo pojaviti kao »kompromisno« rješenje vezano za dosadašnje podjele i među hrvatskim strankama u BiH i na razini hrvatsko-bošnjačkih odnosa oko unutarnjeg ustroja zemlje. Stječe se dojam da će najteže biti postići kompromis s bosanskim Srbima koji inzistiraju na Daytonu, odnosno »državnosti« Republike Srpske koju Mirovni sporazum navodno jamči. (Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sve više konoplje i kokaina na Zapadu, talibani gospodari proizvodnje heroina</p>
<p>BEČ, 23. veljače</p>
<p> - Međunarodno tijelo za nadzor opijata Ujedinjenih naroda (OICS) sa sjedištem u Beču objavilo je u srijedu godišnje izvješće o potrošnji i trgovini drogom u svijetu. </p>
<p> OICS upire prstom na talibanski režim u Afganistanu, »zemlji na koju otpada oko 75 posto svjetske proizvodnje opijuma«. U izvješću se navodi da talibanske vlasti nadziru 97 posto površina zasijanih makom iz kojeg se spravlja opijum, te i dalje ubiru porez na berbu maka i proizvodnju heroina. Posebne čestitke zaslužuje bolivijska vlada zbog »izvanrednih rezultata postignutih u programu iskorjenjivanja kulture kokainovaca«. Iran je također dao »odlučan doprinos« u borbi protiv droge, naglašava OICS. U toj zemlji zaplijeni se »80 posto od ukupne zapljene opijuma u svijetu«, po cijenu »velikih gubitaka u ljudskim životima i uz silne financijske žrtve«. U Africi se drogom financiraju građanski ratovi, kao u Ruandi i Angoli, konstatira sa žaljenjem UN-ovo tijelo dodajući da se droga često dijeli maloljetnim borcima koji obavljaju pogibeljne misije, posebice u DR Kongu i Liberiji. OICS upozorava da zbog sve liberalnijeg stava nekih srednjoameričkih država, naročito u sektoru off-shore bankarstva i kockarnica, raste opasnost od pranja novca stečenog u trgovini drogom. Na Srednjem istoku i dalje se najviše uzgaja konoplja, posebice u Izraelu i Jordanu, te u Turskoj, nastavlja se u izvješću. OICS također zabrinjava porast upotrebe lakih i teških droga, posebice konoplje i kokaina, u zapadnoj Europi. Te droge uzima sve više adolescenata. Uzgoj konoplje snažno je razvijen na jugu Europe, »uglavnom u Albaniji«. U zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi zabilježen je i »uzlet« uzgoja konoplje u kućnoj radinosti, a Internet služi za nabavu opreme i prenošenje vještina uzgoja te biljke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Budimpešti svakoga dana »nestane« 40 skupih automobila </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Podudarnost je zacijelo slučajna, ali je vrlo znakovita i simbolična. U nepuna dva dana ukradena su dva službena automobila istoga tipa, »audi A6«, u glavnim gradovima dviju susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske. Prvo je u noći na ponedjeljak u Ljubljani, u naselju Šiška, »nestao« takav automobil što ga koristi potpredsjednik slovenske vlade Marjan Podobnik, koji je, inače, vođa koalicijske Pučke stranke (SLS). Zatim su u ponedjeljak popodne u središtu Budimpešte »dvojica naoružanih razbojnika«, kako kažu pouzdani izvori, »otela« službeno vozilo istoga tipa sa zagrebačkim registracijskim oznakama, kojim je na radni sastanak o Paktu stabilnosti stigao pomoćnik hrvatskoga ministra vanjskih poslova Joško Paro. U srijedu je mađarska policija javila da je automobil pronađen.</p>
<p>Kada je »audi A6« slovenskoga vicepremijera ukraden, ugledno je ljubljansko Delo, još i ne znajući o krađi službenoga automobila hrvatskoga diplomata, postavilo dramatično pitanje: »Približava li se Ljubljana Budimpešti koja je prijestolnica ukradenih vozila?« Taj se novi epitet mađarske metropole na Dunavu može dokazati i sada otkrivenom činjenicom iz pouzdanih mađarskih izvora kako u njoj svakoga dana »nestane« između 30 i 40 različitih vozila.</p>
<p>Ovom prigodom valja podsjetiti kako je prije tri godine ispred veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti ukraden »mercedes« iz pratnje predsjednika Tuđmana za vrijeme njegova službenog posjeta Mađarskoj. I nikada nije pronađen. Već se godinama u Mađarskoj zna o »crnoj seriji« krađa vozila, u kojoj dobro uvježbana mafijaška skupina krade automobile ponajprije mađarskih političara. Stoga se mađarska policija, osobito posljednjih pola godine, počela sve organiziranije baviti dodatnom zaštitom službenih automobila domaćih političara. Pritom se u službene automobile ugrađuju posebne naprave koje onemogućuju paljenje motora nekome tko nije njihov vlasnik ili vozač. Stoga su sve češće na meti kradljivaca vozila stranih posjetitelja.</p>
<p>Inače, Budimpešta je već godinama poznata kao »europski Chicago«, kao središte »europskoga podzemlja«. Iz nje pokreću svoje akcije širom Europe mnoge dobro organizirane mafijaške skupine koje su podijeljene po etničkome sastavu ili porijeklu. Tako su po zlu poznate npr. ponajprije ruska te ukrajinska, rumunjska, srpska, albanska i romska mafija. Sve one u svojemu sastavu imaju i dobro plaćene Mađare koji im nastoje omogućiti što uspješniji »posao«, a međusobno često surađuju, ali se i sukobljavaju, ovisno o vrijednosti njihove mete. A kada je riječ o »automobilskoj vezi«, kako piše Delo, slovenskoj je policiji navodno dobro znano kako jedan od glavnih kanala, kojim ukradena vozila »otiču« iz Slovenije, prolazi upravo preko Mađarske.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nezaposlenost sve više zabrinjava Poljake</p>
<p>VARŠAVA, 23. veljače (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Broj nezaposlenih Poljaka povećao se na dva i pol milijuna i najveći je unatrag četiri godine, objavio je poljski glavni statistički ured GUS. Porast nezaposlenosti na sadašnjih 13,6 posto stvara dodatnu glavobolju vladajućoj koaliciji desnog centra, koju je u zadnje vrijeme izgubila podršku gotovo polovice svojih birača. Unatoč naznakama ubrzavanja rasta industrijske proizvodnje u Poljskoj, stručnjaci prognoziraju daljnji rast nezaposlenosti. Glavni razlog sve veće nezaposlenosti - taj trend traje već godinu i pol dana - je temeljito restrukturiranje koju vlada provodi u pojedinim nerentabilnim privrednim granama, poput rudarstva (samo iz rudnika otišlo je prošle godine 60.000 radnika). Istodobno, u uvjetima prošlogodišnjeg sporijeg gospodarskog rasta (lani se brutto domaći proizvod povećao za četiri posto, prema šest do sedam posto rasta prijašnjih godina) nije došlo do otvaranja očekivanog broja radnih mjesta što je trebao potaknuti priliv stranog kapitala.
U zadnjih 13 mjeseci bez posla je ostalo pola milijuna poljskih građana, a ove i idućih godina situacija s nezaposlenošću mogla bi biti još teža, predviđaju ekonomisti. Naime, posao počinju tražiti prva godišta mladih ljudi rođenih u doba natalitetnog booma, koji je u Poljskoj započeo početkom osamdesetih godina. Samo ove godine očekuje ih se 150.000, a ako broj novootvorenih radnih mjesta bude manji, stopa nezaposlenosti će i dalje rasti. Računa se da će u idućih deset godina, želi li se spriječiti rast nezaposlenosti, trebati osigurati čak tri milijuna novih radnih mjesta.</p>
<p> Loše vijesti o brzom rastu nezaposlenosti idu na ruku oporbenom Savezu demokratske ljevice (SLD), za kojega na idućim parlamentarnim izborima namjerava glasati sve više razočaranih birača Solidarnosti i liberala. Kako pokazuju ankete, socijaldemokrati, koji svoju popularnost zahvaljuju u velikoj mjeri vladinim odlučnim i istodobno nepopularnim potezima (poput restrukturizacije deficitarnih poduzeća i smanjivanja javne potrošnje), danas bi dobili više od četrdeset posto glasova. Mnogi ekonomski stručnjaci smatraju, međutim, da je za sadašnje gospodarske poteškoće Poljske, a tako i za rast nezaposlenosti, kriva upravo ljevica koja je od 1993. do 1997. bila na vlasti. U to vrijeme usporen je proces neophodnih promjena u gospodarstvu, odgađana je restrukturizacija u rudarstvu i drugim problematičnim granama, a odugovlačilo se i s privatizacijom državnih poduzeća. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mečiar želi prijevremene izbore u Slovačkoj</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Opozicijski Pokret za demokratsku Slovačku (HZDS) i njegov predsjednik Vladimir Mečiar započeli su svoj četvrti pohod prema vlasti u Slovačkoj. Put za povratak na vlast Vladimir Mečiar i njegov HZDS vide u prijevremenim izborima, želeći iskoristiti nezadovoljstvo Slovaka popratnim efektima vladinih mjera za ozdravljenje gospodarstva, prije svega visokoj nezaposlenosti, poskupljenjima i stagnaciji životnog standarda, pa su pokrenuli širom Slovačke potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma o prijevremenim izborima. Iako su građani prvi tjedan prilično mlako reagirali na peticiju, barem u Bratislavi gdje je akcija počela, ne treba sumnjati da će HZDS skupiti najmanje 350.000 potpisa, potrebnih za raspisivanje referenduma. Jer Bratislava, koja je oduvijek bila antimečiarovski raspoložena, nije pravo mjerilo raspoloženja javnosti, a članovi HZDS-a još nisu počeli skupljati potpise obilazeći stanove. Uz to podržava ih Slovačka narodna stranka i još neke manje stranke. </p>
<p> Pa ipak, promatrači smatraju da Mečiar i HZDS nemaju realne šanse da se prijevremeni izbori zaista i održe. Jer da bi referendum bio važeći, treba na njega izaći najmanje 50 posto stanovništva, što je s obzirom na raspoloženje građana malo vjerojatno, a ako i uspije još uvijek sadašnja vladina koalicija, koja u parlamentu ima uvjerljivu tropetinsku većinu, može odbiti raspisivanje izbora jer im u ovom trenutku nisu u interesu. </p>
<p> Premijer Mikulaš Dzurinda, koji je kao i sve stranke vladine koalicije pozvao sugrađane da ignoriraju Mečiarovu peticiju, kaže da »prijevremeni izbori nemaju smisla, jer i onako ništa ne bi izmijenili u odnosu političkih snaga«, ali bi zato dobrano ispraznili državnu blagajnu. Prema računici ministrice financija Brigitte Schmögnerove samo tehnička provedba referenduma i eventualnih izbora stajala bi državnu blagajnu između 450 i 500 milijuna kruna (75-80 milijuna kuna), ili po 200 kruna (35 kuna) svakog zaposlenog Slovaka. No to nisu svi troškovi. Daleko bi veće i teško predvidive bile neizravne štete, koje bi nastale, upozorava Schmögnerova, zbog gubitka povjerenje stranih investitora nakon što je poboljšan rejting Slovačke u svijetu kao gospodarski stabilne države, što je rezultat dvogodišnjeg rada sadašnje vlade. Schmögnerova je sa zadovoljstvom konstatirala da financijsklo tržište zasad nije reagiralo na inicijativu HZDS-a, te da ni vodeće svjetske banke i rejting-agemcije ne vjeruju u uspjeh referenduma i raspisivanje prijevremenih izbora. </p>
<p> I provedena ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da Mečiarova peticija nema realne šanse na uspjeh. Čak 58 posto anketiranih smatra da su prijevremeni izbori nepotrebni i zalaže se da se sadašnjoj vladi omogući da normalno završi mandat (traje do jeseni 2002.), a samo 33 posto izjasnilo se za izbore prije roka. No Mečiar se ne predaje, a sva tri njegova dosadašnja pokušaja da se domogne vlasti, pa makar i nakon poraza i padova, bila su uspješna!</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zastupnike »protjeruju« iz dobro plaćenih upravnih odbora </p>
<p>Nedozvoljena sprega politike i ekonomije uvelike ruši rejting bosanskohercegovačkog gospodarstva / Iza BiH su samo ekonomije u totalitarnim režimima Iraka i Sjeverne Koreje</p>
<p>MOSTAR, 23. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bosna i Hercegovina ulazi u red nekoliko zemalja svijeta s najmanje ekonomskih sloboda: Wall Street Journal i Heritage Foundation liberalnijima od bosanskohercegovačke ekonomije procjenjuju čak ekonomije Burundija, Ruande i Turkmenistana, a pod čvršćom kontrolom (politike, odnosno vlasti) od ovdašnje samo su ekonomije totalitarnih režima u Iraku i Sjevernoj Koreji! Unatoč toj krajnje poražavajućoj činjenici, piše Oslobođenje pozivajući se na izjavu šefa Kluba zastupnika SDA Almira Alikadića, u BiH ne postoji ni jedan zastupnik na bilo kojoj razini vlasti, koji istodobno nije i član nekog od mnogobrojnih upravnih odbora poduzeća, komisija ili agencija!? Novoustanovljeno pravilo Privremene izborne komisije (PIK) CESS-a o nespojivosti funkcija u upravnim odborima društvenih poduzeća (s više od 25 posto u vlasništvu vlade ili financirani s više od 25 posto iz proračuna vlade) i izbornih funkcija na općinskim i višim razinama vlasti zbog svega se doima sasvim logičnom i ispravnom odlukom, mada je donesena, kako se može čuti u ovdašnjoj javnosti, s nekoliko godina zakašnjenja. Jer, javna je tajna da pojedini dužnosnici sudjeluju u radu pet-šest, pa i više upravnih odbora, te kroz taj angažman ostvaruju za bosanskohercegovačke prilike astronomsku zaradu (svako takvo članstvo u prosjeku »teško« je po 500 KM!), a upravo zbog »iste vlasti u parlamentima i poduzećima«, odnosno stranački odanih ljudi na čelu javnih poduzeća i firmi i nepostojanja javne kontrole nad izborom i radom uprave, potencijalni ulagači od BiH bježe kao od crnoga vraga, a golemi postotak pučanstva doslovce jedva preživljava.</p>
<p>Osobni proračuni velikoga broja bosanskohercegovačkih političara nakon odluke Privremene izborne komisije očito će biti znatno stanjeni. No, nikakvih drugih sankcija retroaktivno po njih neće biti jer se pravilo PIK-a o nespojivosti političkih i »direktorskih« fotelja odnosi tek na predstojeće općinske izbore 8. travnja i dalje. Unatoč tome, niti jedna od vladajućih stranaka u BiH nije spremna objaviti popis svojih ljudi »instaliranih« u brojne upravne odbore, a brojna poduzeća u čije su fotelje zasjeli političari također uglavnom kriju imena članova upravnih odbora i visinu njihovih primanja. Ni sami »korisnici« takvih ovlasti nisu previše raspoloženi za eventualno polaganje računa ovdašnjoj javnosti, ali će oni, kako je najavila glasnogovornica OESS-a Tanya Domi, »morati podnijeti ostavku u upravnom odboru ili na političku dužnost koju obnašaju«. Ukoliko odbiju to uraditi, precizirala je Domi, novoustanovljeno »pravilo nespojivosti« dopušta PIK-u da ih smijeni, a sve to s krajnjim ciljem »sprječavanja korupcije i eliminiranja sukoba interesa«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Annan najavljuje ublažavanje sankcija Iraku </p>
<p>WELLINGTON/NEW YORK, 23. veljače</p>
<p> - Više od 11.000 Iračana umrlo je u siječnju zbog embarga, čime je broj žrtava od uvođenja sankcija 1990. godine narastao na 1.273.129 osoba, objavilo je u srijedu ministarstvo zdravstva. Prema priopćenju ministarstva, 8.182 djece je umrlo u siječnju, posebice od dehidracije uslijed dijareje, dišnih problema i neishranjenosti.</p>
<p> Dvoje humanitarnih predstavnika UN-a u Bagdadu, humanitarni koordinator u Iraku, Hans van Sponeck i predstavnica Svjetskog programa za hranu (PAM) Jutta Burghardt, su jedno za drugim dali ostavke prošlog tjedna, ukazujući na embargo kao na »humanitarnu tragediju«. Sankcije protiv Iraka mogle bi biti redefinirane odnosno ublažene kako bi se smanjila patnja civilnoga pučanstva u toj zemlji, rekao je u srijedu glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Kofi Annan. »Priznat ću da su sankcije nespretan instrument i ponekad mogu pogoditi civilno pučanstvo koje nije meta sankcija«, rekao je Annan novinarima u Wellingtonu, na Novom Zelandu, gdje se nalazi u službenom posjetu. On je naglasio da je Vijeće sigurnosti zabrinuto zbog teškoća običnih Iračana. »Zbog toga je i uspostavilo program 'nafta za hranu' kako bi se pomoglo civilnom pučanstvu«, rekao je Annan. Neizvjesno je kad će UNMOVIC moći u Irak, budući da vlasti u Bagdadu odbijaju međunarodni nadzor dok se ne ublaže ili ukinu sankcije nametnute nakon Zaljevskog rata. Međutim, zapadne zemlje, prije svih SAD, tvrde kako režim Saddama Husseina namjerno izaziva humanitarnu krizu, jer novac kojim raspolaže ne koristi za dobrobit pučanstva nego za obnovu vojne proizvodnje. Potvrđuju to podacima da se program »nafta za hranu« nastavlja bez zastoja. Prošloga tjedna Irak je prodao 18,9 milijuna barela sirove nafte po cijeni od 502 milijuna dolara. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Odgođeno novo suđenje Öcalanu </p>
<p>ANKARA, 23. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sud u Ankari odgodio je u srijedu početak drugog sudskog procesa vođi Kurdske radničke stranke (PKK) Abdullahu Öcalanu. U podignutoj optužnici, on se ponovo tereti za dva najteža krivična djela: izdaju zemlje i separatizam. Potkraj lipnja prošle godine, tročlano vijeće Suda državne sigurnosti, na temelju saslušanih svjedoka i prikupljenih dokaza, izreklo je Öcalanu smrtnu presudu.</p>
<p>Turski parlament koji mora potvrditi svaku smrtnu presudu (nije izvršena od 1984.) odgodio je njezino izvršenje. Time se praktički prihvatilo preporuke međunarodne zajednice, posebice Europske unije (EU), da se kazna »zamrzne« sve dok se o njoj ne izjasni Europski sud za ljudska prava. Vjeruje se da bi taj proces mogao potrajati oko dvije godine. Öcalnovi odvjetnici se sada pribojavaju da bi nova, najvjerojatnije smrtna presuda, mogla povećati pritisak turske javnosti i povećati zahtjeve, posebice obitelji poginulih vojnika, da se presuda izvrši. Najteža kazna mogla bi se izreći i Öcalanovoj bivšoj ženi Kesire, te 99 drugih članova PKK.</p>
<p> U svakom slučaju, promatrači ovdašnjih političkih prilika pitaju se zbog čega novo suđenje kurdskom čelniku? Odgovor bi se, kako se čini, mogao naći u nastojanju turskih vlasti da domaćoj, ali još više svjetskoj javnosti, ponovo skrenu pozornost na terorističke aktivnosti PKK. Procjenjuje se, naime, da je u dosadašnjim sukobima Öcalanovih oružanih pristaša i turskih snaga sigurnosti, živote izgubilo oko 37.000 osoba, među kojima je mnogo civila. Iako je Öcalan, iz zatvorske ćelije, pozvao svoje pristaše da odlože oružje, a buduće akcije nastave političkim sredstvima, pojedini lokalni zapovjednici PKK teško se mire s takvim rješenjem. U svakom slučaju, situacija na jugoistoku Turske je dodatno je otežana uhićenjem trojice gradonačelnika, među kojima i milijunskog Dijarbakira. Kako se saznaje, oni su optuženi za pružanje financijske i druge potpore Kurdima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Nerazriješena bankovna močvara kriminala ostala je i dalje kao neugodno nasljeđe, kao problem, opasnost i obvezan test za novu vlast </p>
<p>Čitam ovih dana u Vjesniku članke i razgovore o proteklim izborima, a posebno one o tome kako je prošao i kako se sada drži HDZ u političkim odnosima (B. Caratan u razgovoru s M. Pulić, Vjesnik 19. veljače; A. Crnjaković, Vjesnik od 21. veljače).</p>
<p>Sada više ništa ne može HDZ učiniti da ispravi svoje prošle propuste zbog kojih je izgubio na izborima. Vrijeme se ne može vratiti natrag. Prošao vlak! Na tim propustima može se za u buduće dosta naučiti, jer razgovor o njima je nemoguće izbjeći.</p>
<p> Bilo bi kontraproduktivno tražiti krivce za izborni neuspjeh, jer za to su manje-više svi krivi, bilo da su šutjeli, bilo da su nekorisno okolišali i gubili utrku s vremenom, ali postojao je i ozbiljan i objektivan hendikep bolešću i smrću Predsjednika.</p>
<p>Općenito, glavne pogreške za možebitni neuspjeh političkih stranaka uvijek je neprekidan i neprimjeren odnos prema teškoćama i problemima u društvu, nepravovremene učinkovite mjere za njihovo rješavanje, netransparentnost u formiranju rješenja te njihova kvaliteta i prihvatljivost za većinu pučanstva.</p>
<p>Bio bi dostatan samo neprimjeren odnos prošle vlasti prema aferama i kriminalu u nekim bankama (Dubrovačkoj i ostalima) kao dovoljno krupan razlog što je na prošlim parlamentarnim izborima došlo do promjene vlasti, a da o drugim razlozima i propustima i ne govorimo.</p>
<p> Vlast koja se odlučno, brzo i učinkovito ne obračunava s kriminalom, korupcijom i drugim grijesima i sama stječe lošu sliku, pa se tako u griješnim strukturama nađu i oni koji se tu ne bi trebali naći.</p>
<p> Bahatost prošle vlasti ogledala se je i u tome što nije prihvaćala niti dobronamjerne kritike. Naš narod kaže: upozoren - spašen, no to vrijedi samo za one koji hoće drugoga razložno saslušati.</p>
<p> Ova bankovna nerazriješena močvara kriminala (da drugo i ne spominjemo) ostala je i nadalje kao problem, opasnost i obvezan test i za novoustoličenu vlast, kao jedno neugodno nasljeđe, ali s prijetnjom da se uz nepažnju i nova posada može izložiti pogibelji toga živog pijeska i mulja - ako se tu ne izvrši energična sanacija.</p>
<p> Krivce treba čim prije privesti pravdi, te pronevjereni novac spasiti i vratiti narodu, a radi se o vrtoglavim iznosima. Nova vlast već je nekim potezima počela pokazivati na djelu da u pravom smislu želi uspostaviti pravnu državu, u čemu ju treba poduprijeti. Smanjenjem visine svojih plaća nova vlast je pokazala da ima sluha i obzira za slabi materijalni položaj pučanstva i ukazala na potrebu da sve plaće treba upristojiti u skladu s tim.</p>
<p> Vjerujem da će se to protegnuti i primijeniti i u tvrtkama koje su sa znatnim udjelom državnog vlasništva u njima (za razne menadžere koji su izgubili potrebne kriterije i kompas kod određivanja visine svojih plaća).</p>
<p> Trebalo bi izvršiti reviziju i poništavanje nezakonitih pretvorbi vlasništva, gdje se pokaže i dokaže da su one učinjene na nedopustiv način. S privatizacijom ne treba hitati »na vrat - na nos«, nego ju treba vršiti na način da se kroz nju osigura prosperitet tvrtki i zaposlenika uz prethodno usuglašeno i ugovoreno »pismo namjere«, a ne da se sve odvija stihijski i po nekim trulim nedorečenim formalnostima.</p>
<p>Dok se znatan dio imovine još nalazi u državnom vlasništvu - državna vlast je dužna o svemu voditi neposrednu brigu, a najbolji učinak će biti ako u upravnim i nadzornim odborima tvrtki budu sposobni i odgovorni stručnjaci, koji su sposobni voditi i organizirati profitabilno poslovanje na zadovoljstvo zaposlenika i vlasnika.</p>
<p> Hrvatska je razmjerno malena zemlja, pa joj je potrebno i malo sredstava za postizanje boljitka i napretka, no treba znati dobro aktivirati postojeće prirodne i ljudske vrijednosti. Kandidate za razna rukovodeća mjesta treba prethodno upitati: da li ti to znaš i možeš?</p>
<p> U Hrvatskoj ćemo smoći dovoljno pameti i snage na izgradnji puta blagostanja, jer temelji toga su izgrađeni kod uspostave samostalne, neovisne, demokratske i suverene hrvatske države. Stoga moramo uvijek iskazivati dužno štovanje i priznanje onima koji su za to najzaslužniji.</p>
<p>IVAN MAJHERRovinj</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Predlažemo imenovanje privremenh ravnatelja u školama do izmjene zakona i drugih propisa </p>
<p>Uputama o imenovanju ravnatelja osnovnih škola, koje je 10. veljače 2000. godine novi ministar prosvjete Vladimir Strugar uputio školama, učinjen je drugi, važan, ali, na žalost, i nedovoljan korak u otpočinjanju procesa koji će omogućiti demokratizaciju upravljanja u osnovnoškolskim ustanovama.</p>
<p>Nakon što je prvim naputkom (31. siječnja 2000.) uključio u postupak odabira ravnatelja školske odbore, ministar Strugar je dijelom poslušao glas javnosti i novim naputkom učiteljska vijeća, također, uključio u biranje novih osnovnoškolskih ravnatelja.</p>
<p>Međutim, ministar Strugar je spomenuti pomak »uprskao« nepotrebnim proširivanjem kruga onih kojima je uz učiteljska vijeća i školske odbore omogućeno sudjelovati u odabiru novih ravnatelja.</p>
<p> Uključivanje Zavoda za unapređenje školstva, Uprave prosvjetne inspekcije i nadležnih županijskih ureda u proceduru odabira ravnatelja je mnogostruko štetno i u suprotnosti je s predizbornim obećanjima danas vladajuće šestorke.</p>
<p>Najnovija rješenja ministra Strugara moglo bi se vrlo brzo, zbog nepotrebnog proširivanja kruga sudionika u proceduri izbora ravnatelja, pokazati polurješenjima.</p>
<p> Među aktivnostima Prosvjetne inspekcije, a osobito Zavoda za školstvo nikako se ne bi trebalo nalaziti davanje mišljenja o budućim ravnateljima. Predstavnici mjesne uprave su u ravnateljski izbor uključeni kroz svoje predstavnike u školskim odborima i stoga mogućnost iskazivanja zasebnog mišljenja županijskih ureda smatramo štetnim i nepotrebnim.</p>
<p>Ako se najnovija rješenja s Trga burze povežu s najavama premijera Račana, koje nije moguće iščitati nego kao odgađanje izrade nove temeljne školske regulative za »bolja vremena«, više je nego očito kako se nove prosvjetne vlasti trenutačno ne žele uhvatiti u koštac s najtežim problemima koji pritišću hrvatsko školstvo.</p>
<p>I iz najnovijeg naputka ministra Strugara je očito kako su se u Ministarstvu prosvjete odlučili ravnateljsku problematiku rješavati izvan postojećih pravnih propisa.</p>
<p> Obrazloženje kako se to čini zato što je izrada novih zakona prezahtjevan posao - može uvjeriti samo malobrojne, jer postojeći su zakoni već i do sada doživjeli brojne izmjene i nadopune, između ostalog baš i zbog želje bivših ministrica (Girardi- Jurkić i Vokić) da odabir ravnatelja riješe na drugačiji način.</p>
<p>Izmjene ili dopune postojećih zakona omogućile bi odabir novih ravnatelja provesti na potpuniji i zakonit način. Novim bi propisima bilo moguće riješiti i tako važne probleme kao što su provjera ravnateljske kompetentnosti i osiguranje egzistencijalne sigurnosti bivših ravnatelja.</p>
<p>Nakon što se olako odustalo od inače loše osmišljenih ravnateljskih ispita, nitko se odgovorno nije pozabavio problemom provjere ravnateljske kompetentnosti. Nije najmanje važan ni problem egzistencijalne nesigurnosti bivših ravnatelja.</p>
<p> Kako sadašnji propisi ravnateljima ne jamče mogućnost povratka na prijašnje radno mjesto nakon prestanka obnašanja ravnateljske dužnosti, mnogi ravnatelji koji se nisu najbolje snašli na ravnateljskom mjestu - u strahu za vlastitu budućnost pod svaku cijenu žele ostati ravnateljima.</p>
<p>Savez školskih sindikata još jedanput traži od novog ministra prosvjete da postupak izbora ravnatelja prilagodi demokratskim stečevinama i političkim promjenama u Hrvatskoj. </p>
<p>Imenovanje privremenih obnašatelja ravnateljske dužnosti, žurna priprema novih zakonskih prijedloga ili izmjena postojećih te na novim zakonima utemeljeno imenovanje novih ravnatelja prije početka nove školske godine - rješenja su koja još jedanput predlažemo Ministarstvu prosvjete i športa.</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ,predsjednik Saveza školskih sindikata, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jeftino kupili nacionalizirane nekretnine ne plativši naknadu </p>
<p>Želim podsjetiti hrvatsku javnost na pomalo zaboravljenu temu</p>
<p> - na primjenu Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.</p>
<p>Navedeni zakon o denacionalizaciji imovine oduzete za vrijeme komunizma od 1945. godine pa nadalje do 1990. godine donesen je teškom mukom tek 1996. godine (NN RH 92/96.).</p>
<p> Potpuno je razumljivo da se teško prihvaćao taj zakon, jer smo do 1995. godine bili u ratu i borili se protiv jugokomunističke agresije, no Zakon o privatizaciji smo trebali u našem Saboru usvojiti prije, jer smo se riješili komunizma. Želja mi je ovdje naglasiti stvarne činjenice. Dolaskom na vlast komunista u Hrvatskoj 1945. učinjena je najveća pljačka i otimanje privatne imovine ne samo u ovom stoljeću, već općenito. </p>
<p>Naknada za oduzetu imovinu za vrijeme komunističke vladavine (NN br. 92/96) je simbolična i teško se provodi, što je i razumljivo, jer sadašnja država Republika Hrvatska nije u stanju vratiti sve ono što je oduzeto, a velik dio je otišao raznim načinima i putovima na istok (Beograd, Srbija i dr.).</p>
<p> Slažem se da se kazneno progoni sve one koji su u privatizaciji imovine nezakonito stekli velika bogatstva, upropastili mnoga novoosnovana trgovačka društva (firmu).</p>
<p> Mislim da sada ne bi trebali proći financijski nedirnuto oni koji su jeftino pokupovali nekretnine (i bivših poštenih vlasnika), a da nisu ništa uložili za naknadu oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine.</p>
<p>Nisam zapazio da je neka stranka u nedavno održanim izborima u Hrvatskoj izrazitije spominjala povrat, odnosno naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme komunističke vladavine. </p>
<p>Jasno je da sadašnja država Hrvatska ne može nadoknaditi svu nacionaliziranu imovinu, već samo djelomično. Svaka čast na prvim koracima, a očekujem da će denacionalizacija uskoro brže krenuti. </p>
<p>MIJO VRBANOVIĆKoprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Želim unovčiti kanadski ček </p>
<p>Povratnik sam iz Kanade u Hrvatsku, imam 70 godina. Želim iznijeti u javnost svoje teškoće i dojmove u poslovanju s bankama i poštama.</p>
<p>Imam uvijek nešto da ispunjavam i šaljem izvan Hrvatske pa i preporučeno. U pošti mi mjeri omotnicu i prelistava poštu amo-tamo. Dade mi da adresiram, ali ne da zatvoriti. Ne razumijem takav postupak. Takvo što nisam doživio u Kanadi, u kojoj sam bio od 1957. godine, i drugdje na Zapadu.</p>
<p>Kad sam bio 1999. u proljeće u posjetu Hrvatskoj i da nešto spremim za stalni boravak, rekli su mi u banki: samo čekove do 250,00 dolara ili DEM ćete moći promijeniti. Ponudili su mi elektronski direct deposit. </p>
<p>Ali zemlja i banka i Goverment Canada nisu mi odobrali direct deposit u Hrvatskoj. Imao sam čekova od mirovine i od prodane imovine. I morao sam ići u Austriju da to sve unovčim i uredim. Sve povoljno za mene, dobio sam gotovinu. Tako Austrija ima kredita u Kanadi umjesto Hrvatske na osnovi mojih čekova. </p>
<p>Od lipnja 1999. vratio sam se u Hrvatsku za stalno. Mirovina mi dolazi u čekovima. Ali Zagrebačka i Slavonska banka nisu mi htjele isplatiti Banks i Goverment of Canada čekove. Sabrao sam za tri mjeseca i onda morao u Austriju da unovčim. Sve bez problema. Ako hoću - dobivam gotovinu.</p>
<p>Poslije sam nove čekove nosio u Hrvatsku banku u malom iznosu i s poteškoćom su mi platili, a onaj veći ček od 610 dolara blokirali su na jedan mjesec. Ne znam da li znaju što rade.</p>
<p> Zatim se bilo popravilo, mogao sam naplaćivati čekove i ostaviti depozit.</p>
<p>Međutim, 2. veljače 2000. opet sam imao probleme s penzijskim čekovima. Opet mi blokiraju veći ček mjesec dana. Kažem im da nemaju razlog za to, da su mi prije pet mjeseci blokirali, a zatim je bilo sve normalno.</p>
<p>Mijenjaju li se propisi svaki mjesec? Mislim da je takvo poslovanje ružno pred narodom i stranim bankama i vladama. U mom slučaju riječ je o Kanadi. Što li će misliti o nama? Kako mogu druge banke i zemlja napredovati i komunicirati sa svijetom, a mi ne?</p>
<p>IVAN MALKOVIĆOsijek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>U tami Gračanske ceste rasvijetljen dio nepoznanica oko ubojstva </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Mračna i blatnjava Gračanska ulica, te prohladno vrijeme u utorak navečer i česti upiti znatiželjnih prolaznika »Što se ovdje događa?« nisu omeli sudske istražitelje i vještake u rekonstrukciji ubojstva šesnaestogodišnje djevojke i pokušaja ubojstva njezine vršnjakinje i prijateljice, koje je uoči Božića 1992. godine zapanjilo cijeli Zagreb, a posebice podsljemensko područje.</p>
<p>Naime, u utorak nešto prije 19 sati, pored okupljenih novinara i znatiželjnika, kao i članova obitelji stradalih djevojaka koji nisu mogli sakriti ogorčenje dugotrajnošću sudskog postupka, na mjesto događaja izašli su sudac Ratko Ščekić, balističar Damir Čatipović, te odvjetnici optuženog za ubojstvo, Zvonimira Dumančića (40), kao i tužitelj Ivica Jaranović.</p>
<p>Iako uvjeti nisu bili isti, jer je u međuvremenu iskopan građevinski jarak, okućnica promijenjena, a krošnje drveća potkresane, rekonstrukcija je ipak održana. Ubrzo po dolasku ispred Dumančićeve obiteljske kuće gdje se odigrao tragičan događaj, glavnu riječ je preuzeo sudski balističar Čatipović i kriminalistički tehničar. Oni su, ravnajući se prema iskazima optuženog i oštećene Ivane Čehulić, na mjestu događaja pokušali utvrditi pozicije svih sudionika zločina. Zatim su krenula mjerenja, procjene i ulasci navoda balističara i Dumančića, po čijem se držanju prilikom rekonstrukcije ubojstva koje je odnijelo jedan mladi život, mogla primijetiti nelagoda. Uplakana Ivana, kojoj ni protek vremena od osam godina nije izbrisao tragično sjećanje na »krvavi Božić«, detaljno je opisivala cijelu situacije te noći. Sudac Ščekić, pak, koji vodi sudski postupak na zagrebačkom Županijskom sudu, pažljivo je pamtio i diktirao zapisničarki pod jednom od »baterija« koje su se koristile da bi se pokušao »rasvijetliti« cijeli slučaj.</p>
<p>Iako zbog zakonske procedure nismo mogli u potpunosti saznati što je sve od balističarevih zaključaka ušlo u zapisnik, neslužbeno smo doznali kako Dumančić tvrdi da je pucao iz revolvera kalibra 38 mm, s razdaljine od 20 metara, što se kosi s rezultatima rekonstrukcije, prema kojima se pretpostavlja da je, ili upotrijebljena druga vrsta vatrenog oružja i kalibra ili je razdaljina veća. Govori se, naime, o pedesetak metara udaljenosti. Također, neslužbeno smo doznali da je tijekom istrage u Centru za kriminalistička vještačenja revolverom istog kalibra pucano kroz želatinu, ne bi li se utvrdila istinitost Dumančićeva iskaza.</p>
<p>Dumančića se, naime tereti da je 24. prosinca 1992. godine oko 21.15 sati izišao iz svoje obiteljske kuće u Gračanskoj 93, zajedno s bratom i ocem, te je ugledavši na suprotnoj strani ceste u voćnjaku Tanju Severec i Ivanu Čehulić izvadio pištolj i zapucao. Pogođena Tanja je preminula od zadobivenih ozljeda, dok je Ivana zadobila lakše tjelesne ozljede.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Dumančić je izjavio kako je taj dan bio Badnjak, te se mnogo pucalo, pa je i on okrenuvši pištolj za kojeg nije imao dozvolu, usmjerio cijev prema voćnjaku u zrak, ispalivši potom nekoliko hitaca. No, tužitelj Ovčar naveo je da je u istrazi Dumančić izjavio da je pištolj držao u visini prsa, što je optuženi zanijekao. kazavši da je to izjavio u šoku. Također, Dumančić je tijekom saslušavanja izjavio kako »te djevojčice nikada nije vidio i kako nije imao razloga pucati u njih, a da je nekoga i ranio, zasigurno bi ga odvezao u bolnicu.«</p>
<p>No, pored optužnice koja Dumančića tereti za ubojstvo i pokušaj ubojstva, druga točka optužnice tereti ga za stavljanje u promet krivotvorenih tolara u vrijednosti od 10.000 DEM.</p>
<p>Vanja Majetić i Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Na raspravi će se preslušati tonski zapis Peratovićeva razgovora s Suljkanovićem</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Saslušavanjem privatnog tužitelja Miroslava Petryja na zagrebačkom Općinskom sudu u srijedu je nastavljen spor za naknadu štete u iznosu od 200.000 kuna, u kojem bivši saborski zastupnik Petry tuži tjednik Globus. Naime, tuženi tjednik je 11. lipnja 1999. godine objavio tekst pod naslovom »Novi prilozi za dosje o zločinima u Gospiću (Ibrahim Suljkanović, bivši pripadnik HV-a iz Gospića: Vidio sam 1992. godine saborskog zastupnika HDZ-a Miroslava Petryja, kako siluje prognanicu)«.</p>
<p>U svom svjedočenju Petry je kazao da je članak ugledao na kiosku, te da je šokiran odmah otišao u Sabor, gdje je članak pokazao kolegama zastupnicima, koji su prvotno na to gledali s podsmijehom, da bi potom taj napis ignorirali. Na upit suca Dražena Jakovine o reagiranju Petryjeve radne i obiteljske okoline, privatni tužitelj je izjavio da je njegova cijela obitelj pretrpjela šok, te kako je »obitelj završila na psihijatriji«. No, prema kazivanju Petryja, čitav Gospić je nakon objave članka na njega gledao prezrivo, što je njega osobito pogodilo, s obzirom da je jedan od osnivača HDZ-a u tom kraju, te predsjednik Županijskog i Gradskog odbora bivše stranke na vlasti za Gospić.</p>
<p> Također, Petry je izjavio da su nakon objave članka učestale telefonske prijetnje njemu i čitavoj obitelji, a prema privatnom tužitelju, njegova je supruga pomišljala i na razvod braka, »koji je dotad bio izuzetno skladan«.</p>
<p>Na upit suca Jakovine poznaje li Ibrahima Suljkanovića, Petry je izjavio da ga osobno poznaje, te da mu je, bez obzira na činjenicu što je Suljkanović poznat kao negativna osoba, osigurao stan, »jer je siromašni šumski radnik i alkoholičar«. Petry je također izjavio da Suljkanovića nakon objave članka više nikada nije vidio, te kako je načuo da se liječio od alkoholizma na Rabu i Ugljanu.</p>
<p>Opunomoćenicu tužitelja, odvjetnicu Željku Karlović zanimalo je da li je itko iz tuženog tjednika kontaktirao s Petryjem, no, on je izjavio da ne poznaje, niti je ikada razgovarao s nekim tko radi u Globusu. Zoran Ivanišević, opunomoćenik tuženog tjednika upitao je potom Petryja je li tko vodio istražni postupak zbog članka, te da li je itko u tom postupku kažnjen, na što je Petry izjavio da samo zna da je cijeli istražni postupak za njega završio pozitivno.</p>
<p>Sudac Jakovina odlučio je da se na sljedećem ročištu, koje će se održati sredinom travnja, sasluša autor spornog teksta novinar Željko Peratović, fotoreporter Roberto Orlić i svjedoci iz skloništa, u kojem je počinjeno navodno silovanje, bračni par Levar, kao i liječnici iz gospićke bolnice i bračni par Johman. Također, na idućoj raspravi preslušat će se i audio kaseta razgovora između Peratovića i Ibrahima Suljkanovića.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Hajduk« podnosi kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja</p>
<p>SPLIT, 23. veljače</p>
<p> - Na sjednici Upravnog odbora Hajduka odlučeno je da se pokrenu kazneni postupci protiv osoba koje su koristile službeni položaj i ovlasti i napravili štetne ugovore za splitski klub.</p>
<p> S ovom novom rigoroznijom revizijom obuhvatit će se vremensko razdoblje od 1. siječnja 1993. godine do 30. lipnja 1997. godine (vremensko razdoblje u kojem nije stolovala ova uprava), ali i za razdoblje nakon toga, odnosno do 1. siječnja 2000. godine.</p>
<p> Kaznene prijave se podnose u PU splitsko dalmatinskoj. Ovaj postupak Hajdukove uprave je prokomentirao Marko Bekavac, načelnik PU splitsko-dalmatinske i predsjednik Nadzornog odbora Hajduka: »Kao predsjednik Hajdukovog Nadzornog odbora čestitam članovima Upravnog odbora na građanskoj hrabrosti i dužnosti«.(Renco Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Generala Rojsa zanima tko je »naručitelj« teksta u Nacionalu</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - U srijedu je na Općinskom sudu odgođena rasprava i pokušaj mirenja u kaznenom postupku u kojem hrvatski general i saborski zastupnik HDZ-a Ljubo Ćesić Rojs zbog klevete tuži Višnju Gotal, novinarku tjednika »Nacional«. Naime, na raspravu nije došao tužitelj, kao ni tužena novinarka.</p>
<p>Sudac Zorislav Kaleb obavijestio je nazočne da tužena novinarka nije pristupila sudu zbog bolesti, dok je tužiteljev zastupnik, odvjetnik Željko Olujić, ispričao nedolazak svoje stranke radi saborskih obveza. Na upit suca Kaleba postoji li ikakva mogućnost mirnog rješenja spora, odvjetnik Olujić je odgovorio da je to moguće samo u slučaju ako novinarka otkrije tko je naručio sporan tekst.</p>
<p>General Rojs tužio je novinarku kao autoricu teksta pod naslovom:»Povratak hercegovačkog generala na hrvatska gradilišta«, objavljenog 21. travnja 1999. godine. U spornom se tekstu, između ostalog, navodi da je tužitelj »protjeran s hrvatskog građevinskog tržišta zbog skandala oko povlaštenog ugovora« i kako su »nekakvi Rojsovi građevinari dobili poslove bez natječaja«.(D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prema tragovima bračni par usmrćen je iz nehaja</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - U srijedu na konferenciji za novinare donačelnik Odjela za suzbijanje Općeg kriminala Josip Begović oglasio se u vezi s ubojstvom bračnog para Lacić, u Zagrebačkoj ulici broj 56, koje se dogodilo prethodnog dana.</p>
<p>Begović je rekao da su, prema preliminarnom nalazu vještaka, kriminalci ušli u kuću Lacićevih s namjerom da ih opljačkaju, jer je cijeli stan bio ispreturan, no da prema dosadašnjim informacijama kojima raspolaže policija ništa nije ukradeno. Prilikom razbojstva, nasilnici su upotrijebili silu, kako neslužbeno doznajemo, najvjerojatnije udarcima tupim predmetom.</p>
<p> »S obzirom na tragove koji su pronađeni na mjestu zločina, ne može se govoriti o ubojstvu, već o smrti iz nehaja«, rekao je Begović, te naglasio da policija, bez obzira na kvalifikaciju ubojstva ide maksimalnim mjerama i da će iskoristiti sve moguće mjere koje su im stavljene na raspolaganje.</p>
<p>Na novinarska pitanja je li do smrti došlo premlaćivanjem, odnosno udarcima, donačelnik je odgovorio da ne smije reći ništa više od osnovnih informacija u vezi ubojstva, te dodao da policija ne može zasad davati detaljne uinformacije, jer bi to moglo ugroziti potragu za počiniteljem. (Dalibor Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sina pokušao ubiti nožem</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak oko 13 sati u obiteljskoj kući Tome G. (63) Odranskoj 18, vlasnik je pokušao ubiti svoga sina kuhinjskim nožem.</p>
<p> Naime, kako doznajemo u PU zagrebačkoj sin Marinko G. (26) došao je pijan s prijateljem na vrata kuće i počeo udarati.</p>
<p>Njegovog oca je udaranje prilično razljutilo, jer je ovaj izašao van i počeo se svađati sa sinom. Svađa je ubrzo prerasla u fizički obračun, koji je završio tako da je otac posegnuo za kuhinjskim nožem i ubo sina više puta u vrat i prsa. Marinko G. je zbrinut u Klinici za traumatologiju, dok je njegov otac prilikom tučnjave zadobio lakše tjelesne ozljede. Istoga dana Tomo G. je uhićen i priveden. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog krivotvorenja putovnice uvjetno četiri mjeseca zatvora</p>
<p>VARAŽDIN, 23. veljače</p>
<p> - Presudom varaždinskog Općinskog suda Dragan Papac, državljanin RH i BiH, osuđen je na četiri mjeseca zatvora uvjetno zbog krivotvorenja putovnice, a kaznu neće odslužiti ako Papac u dvije godine ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p>Papac je početkom ovog mjeseca, zbog odlaska na rad u Njemačku, uzeo putovnicu sestrinog supruga i predao ju, zajedno sa svojom fotografijom, osobi neutvrđenog identiteta imenom Senad. On je u ukradenoj putovnici zamijenio fotografije, a Papac je putovnicu upotrijebio 10. veljače ove godine kao svoju, želeći prijeći iz Hrvatske u Sloveniju. Slovenski granični policajci uočili su nepravilnost u putovnici i vratili Papca u Hrvatsku.</p>
<p>Papac je sudskom vijeću naveo i razloge koji su ga nagnali na takav potez, rekavši da ima obiteljskih problema te da je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini ostao bez kuće. U BiH nije mogao naći posao, pa je otišao u Njemačku da bi nešto zaradio. Papac je rekao i da je imao vizu, koja mu je istekla, pa je četiri godine radio »na crno«. Tako su ga uhvatili njemački policajci, vraćen je u Zagreb i dobio je petogodišnju zabranu ulaska u Njemačku. Nakon toga je živio kod sestre, a budući da on i supruga ne mogu imati djece, zbog čega idu na skupo liječenje u Zagrebu, Papac se odlučio, zbog bolje zarade, vratiti u Njemačku.</p>
<p>Papac je izjavio i da je njegov odvjetnik u Njemačkoj pokrenuo postupak kojim bi mu se smanjilo vrijeme zabrane ulaska u zemlju te da mu je žao što je svojim postupkom napravio probleme sestrinoj obitelji. (Mihaela Zagorčak)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Šonje: Nelikvidnost se ne može riješiti tiskanjem novca</p>
<p>U posljednje je vrijeme zbog poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske porasla potražnja za državnim obveznicama. Tu bi situaciju trebalo iskoristiti i plasirati nove obveznice na svjetsko tržište, predlaže izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku HNB-a mr. Velimir Šonje/ Korijeni nelikvidnosti sežu još u 1993. godinu, kada je Valentićeva vlada uvela stabilizacijski program, kojemu je cilj bio zaustaviti rast novčane mase, a time i cijena/ Cilj je postignut, ali je cijena koja je plaćena za iscrpljeno gospodarstvo bila previsoka/ Među ekonomistima jedni rješenje vide u fiskalnoj, a drugi su skloniji mjerama monetarne politike</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - I u novu je 2000. godinu hrvatsko gospodarstvo ušlo opterećeno bremenom nelikvidnosti, posljedica kojega bi mogao biti posvemašnji kolaps platnog sustava. Podsjetimo, krajem prošle godine na računima je Zavoda za platni promet evidentirano 26,58 milijardi kuna nepodmirenih a dospjelih naloga za plaćanje. U odnosu na studeni 1999. godine, riječ je o povećanju od 1,32 milijarde kuna ili 5,2 posto. No u usporedbi s prosincem 1998. navedeni porast iznosi čak 12,1 milijardi kuna ili 84,2 posto. Krajem prosinca 1999. ZAP je registrirao 30.278 blokiranih pravnih osoba. Iako je riječ o brojci koja je za 0,3 posto manja nego u studenome iste godine, u oči pada podatak da je krajem prošle godine bilo 14,2 posto više nesolventnih tvrtki nego godinu dana ranije. </p>
<p>Brojni ekonomisti, međutim, upozoravaju kako ZAP-ove evidencije registriraju samo »čisti gubitak«, dok bi cjelokupan teret nelikvidnosti mogao iznositi i do 200 milijardi kuna. Jedan od priloga ovoj tezi predstavlja i podatak o devet milijardi USD unutarnjeg duga, od čega najveći dio navodno otpada na nelikvidnost.</p>
<p>Nelikvidnost i insolventnost time su se još jedanput potvrdile kao najteže bolesti hrvatskoga gospodarstva. Ekonomisti tvrde da korijene nelikvidnosti treba tražiti još u 1993. godini, kada je Vlada Nikice Valentića uvela stabilizacijski program. Njegov je cilj bio zaustaviti rast novčane mase, a time i cijena. Taj je cilj, doduše, postignut, ali cijena koja je plaćena za iscrpljeno je gospodarstvo bila previsoka.</p>
<p> Danas se realni sektor hrvatskoga gospodarstva suočava s golemim brojem platno nesposobnih poslovnih subjekata, a problem nelikvidnosti u posljednje je vrijeme zahvatio i stanovništvo. Navedeni se problem dodatno komplicira spoznajom da je glavni neplatiša - država.</p>
<p>Kako izići iz toga zatvorenog kruga prije negoli posve uguši hrvatsku ekonomiju? I među samim ekonomistima postoje razlike u mišljenju, pa jedni rješenje vide u fiskalnoj, dok su drugi skloniji mjerama monetarne politike.</p>
<p>Brojni su ekonomisti upozoravali da se tiskanjem novca ne može riješiti problem nelikvidnosti. Po njima, iz kruga nelikvidnosti može se izići jedino fiskalnom disciplinom države i urednim plaćanjem dospjelih obveza od strane dužnika. Isto tako, poboljšanju likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu znatno bi pridonijelo brže i učinkovitije sudstvo, promjene pojedinih zakonskih propisa te stvaranje registra urednih platiša Time bi se bitno umanjio rizik poslovanja s poduzećima koja ne podmiruju svoje obveze. Jedna od predloženih mjera bile su i multilateralne kompenzacije.</p>
<p> Bilo je i prijedloga za smanjenjem stope obvezne rezerve, koja u Hrvatskoj prelazi 30 posto, što bi potaklo kreditnu ekspanziju i pozitivno se odrazilo na proizvodni proces u poduzećima. To je, međutim, »dvosjekli mač« jer bi nagli i nekontroliran ulazak veće količina novca u realni sektor također mogao rezultirati inflacijom i devalvacijom valute. </p>
<p>Izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku Hrvatske narodne banke mr. Velimir Šonje odlučno odbacuje bilo kakvu mogućnost rješavanja problema nelikvidnosti tiskanjem novca. »Monetarna bi emisija izazvala devalvaciju kune, ali i valutnu i financijsku krizu s nesagledivim posljedicama za realni sektor gospodarstva«, tvrdi on.</p>
<p> Prema tom scenariju, HNB bi državi odobrila kredit kojim bi ona otplatila sve svoje obveze. Hrvatsko bi tržište na taj način bilo preplavljeno novcem, što bi, bez ikakve sumnje, zavrtjelo inflacijsko spiralu, pojašnjava Šonje. Osim toga, kuna bi izgubila znatan dio svoje vrijednosti jer bi HNB bila prisiljena prodavati svoje devizne rezerve. Možda bi još teža posljedica bila gubitak kredibiliteta hrvatskih monetarnih vlasti u zemlji i svijetu, dodao je.</p>
<p>»Najbolji put za rješavanje problema nelikvidnosti jest fiskalna prilagodba, što podrazumijeva mudro upravljanje javnim financijama. Osobito se to odnosi na smanjivanje državnih rashoda za infrastrukturne projekte, što će Vladi ostaviti na raspolaganju više novca. No problem nelikvidnosti nije nastao preko noći, pa se preko noći ne može ni rješavati«, kaže Šonje. Nadalje, tvrdi on, na državi je obveza povećavanja učinkovitosti sudstva, što su brojni ekonomisti dosad isticali kao jedan od temeljnih uzroka rasta nelikvidnosti. </p>
<p>»U posljednje je vrijeme došlo do poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske. To se posebno dobro odražava na državne obveznice, za kojima je porasla potražnja. Tu bi situaciju trebalo iskoristiti i plasirati nove obveznice na svjetsko tržište«, tvrdi Šonje pokazujući jedan od mogućih putova za poboljšanje stanja državnog fiskusa, ali i smanjenje njezinih dugovanja.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nijemci dolaze, ali još nema mjesta turističkoj euforiji</p>
<p>Podaci o broju njemačkih turista kod nas iz posljednje tri godine su ovi: u sezoni '97. bilo ih je oko 640 tisuća, u sezoni '98. registrirano ih je oko 720.000, a lanjske godine samo oko 530.000. Razlog takvog naglog pada je ponajprije bila kosovska kriza, koja je prošla i sada je najvažnije što će i kako će biti ove godine. Bez i slučajne namjere da se podcjenjuje bilo koje tržište i gosti otamo, ostaje i dalje staro nepisano pravilo da je upravo njemačko turističko tržište, s naglaskom na njegov bavarski dio, bilo, jest i ostat će u središtu zanimanja naše ponude!</p>
<p>To je, prepričano, u svome uvodu na konferenciji za njemačke novinare na poslovno-turističkom sajmu CBR (Caravan-Boot-Reisen), koji u Münchenu traje do 27. veljače, rekao direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) mr. Niko Bulić, dodavši kako je trenutačno njemačko zanimanje za odmor u Hrvatskoj »vrlo dobro« i kako »ulijeva nadu«.</p>
<p>Koliko je »vrlo dobro«, nije baš lako procijeniti, jer je ipak (pre)rano, a što se tiče nade, uvijek ju je dobro imati, posebno kad za to ima - pokrića! U ovome slučaju trenutačno je glavno pokriće agencija I.D. Riva Tours sa sjedištem u Münchenu i djelotvornom filijalom u Rotterdamu. U münchenskoj poslovnici ovih dana ta agencija, inače specijalizirana za Hrvatsku, ima prodanih (!) više od petnaestak tisuća aranžmana, što je oko 25 posto više nego u isto doba prošle godine, a upiti i dalje iz dana u dan pristižu. U ovome trenutku jako je, naime, važno koliko je aranžmana doista prodano, jer se (ne samo na ovome tržištu) zanimanje (ne samo) za nas ipak ponajviše očituje u obliku pitanja i traženja informacija i »najava« rezervacija, te opsjedanju štandova na sajmovima. Pred nekima od njih je nešto manje, pred drugima više znatiželjnika, ali to ne spada u »čvrste« pokazatelje...</p>
<p>A naš ovogodišnji nastup na CBR-u u glavnome bavarskom gradu? Osnovni je dojam da je »vizualno« znatno bolji od lanjskoga i da se u tome (konačno!) otišlo korak naprijed. No, i dalje smo »tanki« na presicama za strane novinare, iako treba reći da je ovogodišnja ipak bila nešto malo bolja od lanjske. Budući da je lanjska bila upravo žalosna, onda i ovo »malo bolja« nešto znači. Istina, nije ni lako izaći pred strane novinare na presici koja bi im trebala dočarati stanje ponude za aktualnu sezonu, a ne imati jačih podataka i aduta. Bilo je, zapravo, i pomalo otužno kad je direktor Bulić, navodeći hrvatske adute za ovu sezonu, u nedostatku pravih informacija spominjao »iznimno čisto more, razvedenu obalu, očuvani okoliš, novi poduzetnički duh«.</p>
<p>No, drukčije se jednostavno nije moglo jer nam je jako dobro poznato kako šepavo stojimo s pripremanjem ove sezone i koliko se s time kasni! Upravo lansirane parole kako je pred nama »sjajna sezona« ili »prva prava u posljednjih desetak godina«, puno je pametnije i korisnije zamijeniti s geslom da je pred nama - sezona odgovornosti i ozbiljnog poslovnog ponašanja! Prvospomenute parole, naime, vode u euforiju, a dobro je poznato kakve su posljedice toga. Jednostavno, nije vrijeme da bi se mogla - nakriviti kapa! </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Rasplet zbivanja u Podravki u petak?</p>
<p>Ostavka predsjednika uprave Podravke Ante Babića izazvala je sveopću konsternaciju/ Raskol u nadzornom odboru između koprivničke i zagrebačke struje/ Je li nadzorni odbor htio nametnuti novu upravu prije objave poslovnih rezultata?</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Ostavka što ju je u utorak, na konzultativnom sastanku deveteročlanoga nadzornog odbora koncerna Podravka, podnio predsjednik uprave Podravke Ante Babić izazvala je sveopću konsternaciju u tvrtki, ali i u cijeloj Koprivnici. U vrhu Podravke previranja traju već dulje vrijeme, a sada su se stvari, čini se, počele ubrzavati. U Podravki se i njezinu nadzornom odboru već dugo glože tzv. koprivnička i zagrebačka struja koje su se, nakon nenadane Babićeve ostavke, na spomenutom sastanku i žestoko posvađale.</p>
<p>Prema jednoj, i to vrlo uvjerljivoj verziji događaja, nadzorni je odbor želio nametnuti novu upravu tvrtke prije objave rezultata poslovanja za 1999. godinu. Predstavnici nekih privatizacijskih investicijskih fondova, koji participiraju u vlasničkoj strukturi tvrtke, ocrnili su, tvrdi se, Podravkinu upravu te ustvrdili i prije službene objave rezultata poslovanja koncerna da su oni loši. Međutim, naši izvori tvrde da je u toj najtežoj poslovnoj godini, težoj i od onih ratnih, Podravka ostvarila 50 posto veću dobit nego u 1998, a aktivirane su, poznato je, i sve strateške investicije.</p>
<p> Neki stoga drže znakovitim da NO Podravke u utorak na sastanku uopće nije htio raspravljati o financijskim rezultatima, iako je na dnevnom redu trebala biti rasprava o nerevidiranim financijskim izvješćima grupe Podravka za 1999. godinu, nastavku procesa restrukturiranja tijekom ove godine s posebnim osvrtom na projekt restrukturiranja mesne industrije Danica d.o.o. te o davanju suglasnosti na izdavanje komercijalnih zapisa. </p>
<p>Babić je, priča se, svojom ostavkom želio kupiti vrijeme, odnosno odgoditi oktroiranje nove uprave prije objave vrlo dobrih rezultata poslovanja Podravke te je, tvrde neki, sad doveo nadzorni odbor u pat poziciju. No iako je Babić rekao da je njegova odluka o ostavci »duboko promišljena i konačna te da ne namjerava ni pod kojim uvjetima od nje odstupiti«, NO Podravke njegovu ostavku još nije službeno prihvatio. On je, uz to, od nadzornog odbora zatražio da u roku od najduže naredna dva mjeseca, kada se ima održati sljedeća sjednica nadzornog odbora, NO odredi odnosno imenuje novog predsjednika uprave Podravke te da se ta točka u obliku informacije stavi u objavu saziva i odluka koje Glavnoj skupštini dioničara predlaže Uprava i NO.</p>
<p> »Duboko se nadam i očekujem da će se nadzorni odbor uzdignuti iznad političkih i ostalih utjecaja i konsenzusom izabrati najbolje rješenje za Podravku. Ukoliko NO ispuni moj zahtjev a svoju dužnost, odnosno imenuje novog predsjednika Uprave u zadanom roku, ja sam spreman u svakom smislu pomagati, voditi i usmjeravati novog predsjednika uprave u razdoblju od maksimalno šest mjeseci«, rekao je Babić članovima NO u utorak te dodao da je »došlo vrijeme da se vođenje Podravke u novom tisućljeću, u eri globalizacije, prepusti novim naraštajima, mladim lavovima, sposobnima i željnima profesionalnih izazova i dokazivanja«.</p>
<p>Sljedeći je konzultativni sastanak predsjednik NO Podravke Božo Prka, saznaje se, zakazao za petak u Zagrebu.</p>
<p>Jedna od verzija koja kruži Podravkom jest i ta da se na čelno mjesto u koprivničkom koncernu pokušavaju vratiti nekadašnji direktor Zvonimir Majdančić i Željko Đurđina, danas predstavnik malih dioničara u NO Podravke, a nekadašnji direktor u proizvodnji juha i vegete, inače članovi SDP-a, te ih, tvrdi se, podupire pobjednička stranka. Tu je također raniji sukob između Ante Babića i zamjenika predsjednika uprave Vlade Marića, poznatoga po umiješanosti u aferu Belupo. Babić je, tvrdi se, želio Marićev odlazak, ovaj nije želio sam otići, a nadzorni se odbor nije mogao odlučiti da ga ukloni.</p>
<p> U utorak je na sastanku NO također bilo riječi i o dolasku novog čovjeka u upravu Podravke. Riječ je o Plivinu kadru, Darku Marincu. Naime, Podravkaši se boje kadrova iz Zagreba jer su uvjereni da će oni pod pritiskom EBRD-a, kao značajnog dioničara u Podravki koji želi što veći profit, krenuti u radikalno rezanje troškova, znači smanjivanje broja zaposlenih u tvrtki u kojoj radi najveći broj ljudi u toj regiji. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Stranci ulažu 69 milijuna kuna u »Viktor Lenac« </p>
<p>RIJEKA, 23. veljače</p>
<p> - Brodogradilište Viktor Lenac, jedino veliko hrvatsko, u cijelosti privatizirano, brodogradilište i jedina metalska tvrtka čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu, povećat će, ulaganjem uglednih stranih investitora, svoj temeljni kapital za 69 milijuna kuna, na ukupno 175 milijuna kuna, najavljeno je u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare poslovodstva Viktora Lenca i sindikata. </p>
<p>Na ulaganje u Lenac strani su se investitori - američki International Finance Corporation, njemački Deutsche Investitions i austrijska Raiffeisenbank - odlučili nakon temeljitog ispitivanja svih segmenata poslovanja, pri čemu su posebnu pozornost pridali socijalnom dijalogu. Lenac će dionice iz novog paketa, pod iznimno povoljnim uvjetima, do ukupne svote od 600 milijuna USD, ponuditi i svojim zaposlenicima, najavljeno je.</p>
<p>Glavni direktor Viktora Lenca, Damir Vrhovnik, istaknuo je kako je posebno važno da brodogradilište dokapitalizacijom, koja razumijeva tehnološko osuvremenjivanje, ulazi u konkurenciju na globalnom tržištu remonta, preinake brodova i složenijih novogradnji. Također je važna činjenica da ćemo biti u mogućnosti otvoriti nova radna mjesta, kako neposredno tako i kod kooperanata, naglasio je Vrhovnik. </p>
<p> Novinari su obaviješteni da je u Viktoru Lencu trenutačno uposleno oko 800 djelatnika, čija prosječna plaća doseže 4700 kuna. </p>
<p>Predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje Sindikata metalaca Hrvatske i sindikalni povjerenik u Lencu, Damir Bačinović, naglasio je da zaposlenici ove tvrtke žele ulagati u njezin razvoj temeljem povjerenja koje su stekli dobrim i redovitim plaćama, redovitim godišnjim dividendama i stoga što je posve jasno da povjerenje u tvrtku imaju i ugledne svjetske financijske ustanove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pankretić: Tražit ću 80 posto više proračunskog novca </p>
<p>OPATIJA, 23. veljače</p>
<p> - Nužno je učiniti sve da spremni uđemo u WTO, rekao je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić na 36. znanstvenom skupu hrvatskih agronoma koji se održava u Opatiji. Skup je okupio 550 sudionika sa 230 stručnih priloga pod tematskim okvirom »Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva«. Organizator je skupa osječki Poljoprivredni fakultet i Hrvatsko agronomsko društvo. </p>
<p>Pankretić je kazao kako će se zalagati da poljoprivreda dobije 80 posto proračunskih sredstava više od prošlogodišnjih te za oživotvorenje Seljačke komore koja bi bila partner Vladi. Neobrađenu zemlju treba svesti na minimum. Poljoprivredne posjede u odnosu na sadašnja tri hektara apsolutno treba okrupniti, kazao je Pankretić.</p>
<p>Ulazak u WTO bio je posebna ali i tema svih izlaganja ovoga najvećega hrvatskog skupa agronoma. Upola manja potrošnja gnojiva u odnosu na 1988. godinu sigurno nije dobar znak za ulazak u WTO, rekao je, Drago Čorić, predsjednik Hrvatskoga agronomskog društva. Sudionici se slažu kako je za »svjetsku scenu« nužna ne strategija proizvodnje, već proizvoda. Od brojnih i sada poticajima praćenih 131 proizvoda trebalo bi ih izabrati najviše do pet. Oni bi trebali nositi poljoprivredno hrvatsko obilježje u Europi, a naš seljak od toga dobro živjeti, rečeno je. Trebalo bi razlučiti gdje prestaju poticaji socijali, a koji su izravno usmjereni razvoju. Razvoj koji niskim cijenama treba stvoriti jeftinu i konkurentnu intenzivnu proizvodnju nužno traži praćenje i poslovnih banaka, ali nikako ne kreditiranje kamatama većima od pet posto, a danas su one čak 18 posto. </p>
<p>Dragutin Pasarić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Potrebna strategija razvoja morskog ribarstva </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Izrada razvojne strategije morskog ribarstva i proglašenje hrvatskoga gospodarskog pojasa na Jadranu osnovne su zadaće u kojima bi ta gospodarska grana trebala jače ustrajati. Članovi Grupacije morskog ribarstva pri HGK slažu se da taj dokument treba uklopiti u državnu strategiju razvoja, a potrebno ga je izraditi s ribarima udruženima u HOK.</p>
<p>Grupacija morskog ribarstva od osnutka pripisuje važnost pristupa Hrvatske europskim integracijama, posebice što je jedna od rijetkih izvoznih poljoprivrednih grana s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom (lanjski je izvoz ribe i prerađevina dosegnuo 34,3 milijuna dolara).</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina ribari su upozoravali na brojne teškoće u gospodarstvu koje su utjecale i na njihovo poslovanje, primjerice, na precijenjen tečaj kune, nelikvidnost i odnos prema vjerovnicima. Cijelu granu opterećuju ponajprije preskupi zajmovi za obnovu domaćih mrijestilišta, te ulaganja u proizvodnju, pa se strahuje da bi ove godine zbog konkurencije iz Grčke mogla propasti domaća uzgajališta morske ribe. Jedna od briga riboprerađivačke djelatnosti jest i nedovršena privatizacija, a ribari drže da je potrebno omogućiti suvlasnicima tvrtki da ih većinski privatiziraju kako bi se stekla odgovornost u urednom poslovanju. </p>
<p> Članovi Grupacije ističu da bi povoljnim zajmovima HBOR-a trebalo poduprijeti njihovu djelatnost te ih izjednačiti sa stranom konkurencijom. Naime, potrebno je poštovati izvozne cijene, preustrojiti Upravu za ribarstvo, rasteretiti tvrtke od velikih troškova prijevoza na otoke i sa njih, smanjiti troškove promjenom Zakona o veterinarskoj tarifi i troškove na osnovi tarife Hrvatskog registra brodova te utjecati na Državni inspektorat kako bi se spriječila prodaja ribe na »crno«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Ministar unutarnjih poslova više ne može narediti prisluškivanje! </p>
<p>Ustavni sud jednoglasno je ukinuo spornu zakonsku odredbu / Prisluškivanje će ubuduće moći dati samo sud, na temelju sudskog naloga</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Ustavni sud u srijedu je jednoglasno ukinuo zakonsku odredbu o kojoj je bilo prilično polemika u javnosti. Naime, ta odredba je omogućavala ministru unutarnjih poslova da, kad ocijeni da je to nužno za sigurnost zemlje, odredi prisluškivanje građana. Nakon te odluke Ustavnoga suda, naredbu za prisluškivanje ubuduće će moći dati samo sud, na temelju sudskog naloga. </p>
<p>U ukinutom članku 18. spornog Zakona o unutarnjim poslovima navodi se da »ministar unutarnjih poslova može, kad je to neophodno za sigurnost zemlje, rješenjem odrediti da se prema pojedinim fizičkim ili pravnim osobama poduzmu mjere kojima se odstupa od načela nepovredivosti tajne pisama i drugih sredstava komuniciranja«. Ministar je o tim ograničenjima prava u najkraćem roku trebao obavijestiti predsjednika Republike. </p>
<p>Ustavni sud ocijenio je da nepreciznost te zakonske odredbe ostavlja prostor za kršenje ljudskih prava i sloboda, posebno privatnosti. Zakonodavac nije propisao ni jednu situaciju ili okolnost u kojima je nužno na taj način štititi sigurnost zemlje. Osim toga, on nije odredio ni jedan kriterij prema kojem bi se ministar mogao ravnati u ocjeni sigurnosti zemlje, zaključio je Ustavni sud. Nedopustivim je ocijenio i to što u Zakonu o unutarnjim poslovima nije razrađeno ograničenje prava i sloboda građana zbog zaštite sigurnosti države. Zakonodavac je ograničenje prepustio prepustio diskrecijskoj ocjeni ministra unutarnjih poslova, uz jedinu ogradu da ministar o tome mora obavijestiti predsjednika Republike. </p>
<p>Ukidanje te zakonske odredbe zatražilo je Hrvatsko novinarsko društvo još potkraj prosinca 1998. godine, potaknuto tadašnjim aferama prisluškivanja novinara, političara i drugih javnih osoba. </p>
<p>Ustavni sud ukinuo je i dio Zakona o porezu na promet nekretnina, prema kojem se poreznom obvezniku, ako porez na nekretnine ne prijavi u određenom roku, on uvećava za 20 posto. Pritom povećani porez nije mogao iznositi manje od 1000 kuna. Ocijenjeno je da je riječ o »kaznenom« porezu kojim se narušava socijalna ravnopravnost poreznih obveznika. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić se neće ispričati za Ahmiće jer taj zločin nisu počinili građani ove države </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - »Hrvatski predsjednik ne smatra da se mora ispričati za zločine koje su počinili građani druge države. Predsjednik zna da su ti zločini počinjeni, i zna se gdje oni koji su ih počinili za to moraju odgovarati«, rekla je u srijedu u izjavi Vjesniku Vjera Šuman, glasnogovornica Ureda predsjednika Republike, na pitanje o eventualnoj isprici Stipe Mesića susjednoj Bosni i Hercegovini zbog zločina u Ahmićima. »Za taj zločin on se, kao predsjednik Hrvatske, ne treba ispričavati jer ga nisu počinili Hrvati ove države. Predsjednik se apsolutno zalaže da se procesuiraju i kazne svi koji su činili zločine. Naravno, ako bi se dokazalo da su zločine u BiH počinili Hrvati iz Hrvatske, onda bi o tome Predsjednik mogao razgovarati«, istaknula je glasnogovornica Šuman.</p>
<p>Naime, neki bosanski mediji najavljuju i traže da se novi hrvatski predsjednik ispriča za zločine koje su Hrvati u BiH počinili nad Srbima i Muslimanima. Dnevni avaz se, primjerice, ovih dana pita hoće li Mesić doći u Ahmiće. List se pritom poziva na sociologa i publicista dr. Slavena Leticu koji je hrvatskom predsjedniku, kako se tvrdi, »savjetovao« da se Bošnjacima javno ispriča za počinjene zločine?! Pritom Avaz ne navodi potrebu da se predsjednik Predsjedništva BiH trebao ispričati Hrvatima za zločine i pokolje u Kiseljaku, travničkoj općini, Grabovici... niti da bi se, po mišljenju dr. Letice, svi morali ispričati za zločine, a ne samo Hrvati. </p>
<p>I sarajevski tjednik Dani u broju od 18. veljače objavljuje razgovor s predsjednim Mesićem u kojem se također spominje pokolj u Ahmićima i navodna namjera novog hrvatskog predsjednika da se na brandtovski način pokloni žrtvama pokolja. Predsjednik Mesić toj tiskovini ponovio je svoj otprije poznat stav da se počinjeni zločini moraju priznati napominjući da je krivnja za to - individualna. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Skinuta oznaka službene tajne s revizija u MUP-u, MORH-u i MVP-u </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Na zahtjev Odobra za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Zastupnički je dom u srijedu skinuo oznaku državne tajne s izvješća revizije u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu obrane i Ministarstvu vanjskih poslova. Nakon aktualnog sata, Zastupnički dom je bez rasprave prihvatio dnevni red sjednice u koji je, na inicijativu zastupnika HSLS-a, uvršten i prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u svezi s prodajom Večernjeg lista. Cilj povjerenstva je utvrđivanje činjenica u svezi sa samim postupkom prodaje Večernjeg lista, ali i činjenica koje se odnose na prikrivanje podataka o vlasniku Večernjaka. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Nekim će se dužnosnicima plaće smanjiti više od 40 posto!</p>
<p>Na tvrdnju Babić-Petričević (HDZ) da se pod plaštom depolitizacije vojske uklanjaju ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, ministar Radoš odgovorio da će se Ministarstvo obrane pretvoriti u civilnu instituciju, a da generali trebaju naći mjesto u Oružanim snagama / Antičević-Marinović (SDP) pitala koliko nas je stajalo Rivkinovo zastupanje, na što je ministar Ivanišević rekao da RH duguje Rivkinu četiri milijuna dolara </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Prvi Aktualni sat u novom sazivu Zastupničkog doma potrajao je 120 minuta, jer je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić pokušao dati priliku svim prijavljenim zastupnicima, a njih je bilo 35, da postave pitanja premijeru i ministrima. Ali, i pored toga tek ih je 20-ak postavilo pitanja, jer se uz neke odgovore premijera ministara razvila i žučna rasprava. Odgovarajući na pitanje Dubravke Šujice (HDZ) o smanjenja plaća dužnosnika, premijer Ivica Račan je rekao da se Vlada drži obećanja i da je Vladin prijedlog naišao na neargumentiranu kritiku, pa je zato i predložen amandman prema kojem će osnovica za izračunavanje plaća dužnosnika biti 85 posto prosječne lanjske plaće. Po tome bi, kaže Račan, smanjenje bilo i veće od 40 posto za neke dužnosnike. </p>
<p>Ingrid Antičević-Marinović (SDP) zanimalo je u kakvom je ugovornom odnosu Hrvatska s Rivkinom i koliko je nas je njegovo zastupanje u Haagu stajalo, a spominje se iznos od 100 milijuna kuna. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević je odgovorio da o tome nema dovoljno informacija, te da Rivkin djeluje kao agent Hrvatske pri Sudu pravde u Haagu i kao predstavnik Hrvatske u jednom konkretnom slučaju. Što se tiče iznosa, nemamo papire, ali mogu reći informaciju koju mi je dao prethodnik kod primopredaje - Rivkinu dugujemo oko četiri milijuna dolara, a taj je ugovor vjerojatno u inozemstvu, rekao je Ivanišević.</p>
<p>Zdenka Babić-Petričević (HDZ) pitala je što znači depolitizacija HV-a i policije i je li to razlog najnovijih smjena u Ministarstvu obrane i MUP-u. Ona misli da se pod plaštom depolitizacije pokušavaju ukloniti ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i obrani Hrvatske. Ministar obrane Jozo Radoš je odgovorio da se Ministarstvo obrane nastoji pretvoriti u civilnu instituciju koja će biti pod dominantnom kontrolom Vlade i Sabora. Ta će se orijentacija provoditi i dalje na svim mjestima u Ministarstvu, a generali i vojnici trebaju naći svoje mjesto u Oružanim snagama. Ministar policije Šime Lučin dodao je da ni jedan njegov pomoćnik nije član ni jedne stranke. Policija i drugi sektori policije neće se baviti politikom ni političarima kao što je dosad bio slučaj, zaključio je. </p>
<p>Romana Meštrovića (SDP) zanimalo je kojem će prometnom pravcu Vlada dati prioriret, autoputu prema Dubrovniku ili poluautocesti do Splita. Odgovorio je ministar pomorstva prometa i veze Alojz Tušek, rekavši da dosad nije bilo promjena u cestovnoj orijentaciji, da je Bechtelov projekt u toku i da su prema prometnoj strategiji predviđena oba pravca, samo je pitanje koliko će biti novca za njihovu realizaciju. Anto Kovačević (HKDU) upitao je vraća li se 16.500 Srba pod specijalnim uvjetima u Hrvatsku, a 80.000 građana Hrvatske ostaje bez posla, te gdje je tu socijalna i ekonomska logika. Zanimalo ga je i tko je pozvao Zorana Đinđića i predstavnike crnogorske vlasti u Zagreb i tko je financirao njihov dolazak, iako se nitko od njih nije ispričao za genocid u Hrvatskoj. </p>
<p>Račan je odgovorio da će se za 16.000 hrvatskih građana omogućiti povratak ako se to bude moglo financijski pokriti. Možda ćemo za to dobiti inozemna sredstva, što smo i tražili. U vezi drugog pitanja, šef diplomacije Tonino Picula rekao je da je u sklopu strategije jačanja dobrosusjedskih odluka odlučeno pokušati ojačati demokratske procese tamo gdje oni sada ne postoje ili su slabi. Dolazak dijela srbijanske oporbe ostvaren je službenim kanalima u obostranom interesu. Hoće li srbijanska oporba znati iskoristiti šansu i ponuditi platformu koja će biti prihvatljiva i Hrvatskoj, ovisi o njima. Vjerujem da će ta platforma uključivati i pozitivniji odnos prema žrtvama velikosrpske agresije, zaključio je Picula. Kovačević mu je replicirao, rekavši da ne vjeruje da će se Srbi popraviti, jer ih nisu popravile ni rakete NATO-a. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) pitao je kad će se znati broj računa koji su u ime Hrvatske otvoreni u svijetu te hoće li se i kada deblokirati sredstva s tih računa. Odgovorio mu je ministar financija Mato Crkvenac, rekavši da nitko iz Vlade nije upućen, niti je sudjelovao u tome, ali da Vlada čini sve da novci koji su namijenjeni Hrvatskoj i završe u njezinu proračunu. Premijer Račan je dodao da se spominju u javnosti razni dokumenti, ali da Vlada s njima ne raspolaže, pa se razmišlja da se napravi popis tih dokumenata, kako bi se napokon saznale i sve obveze Hrvatske potpisane u ugovorima koji Vladi nisu dostupni.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Jesu li kriminalci i oni koji su pomagali obranu Hrvatske?</p>
<p>Na tvrdnju premijera Račana da Vladi nisu dostupni dokumenti iz kojih bi saznala i za sve obveze Hrvatske potpisane u ugovorima, reagirali su Ante Beljo i Ljerka Mintas Hodak (HDZ). Beljo je rekao da se pokušava proglasiti kriminalcima sve koji su pomagali obranu Hrvatske i otvarali račune kojima se kupovalo oružje jer je Hrvatska bila pod embargom. Mintas-Hodak je dodala kako je netočno da ne postoje tragovi o ugovorima te da ih valja samo potražiti. Račan je uzvratio da za Vladu oni koji su pomagali u Domovinskom ratu nisu kriminalci, već su to oni koji su zloupotrijebljavali tu pomoć. </p>
<p>Marin Jurjević (SDP) pitao je ministra Šimu Lučina ima li saznanja da u MUP-u postoje tajni dosjei o nekom saborskom zastupniku i je li netko od zastupnika u prošlom sazivu prisluškivan. Lučin je rekao da se već mjesec dana MUP ne bavi obradama političara, novinara, članova nevladinih udruga, što je ranije bio slučaj. Vlado Jukić (HSP) pitao je kako se to namjerava brzo riješiti problem sa Slovenijom. Premijer Račan je rekao da problemi i nisu tako veliki ako postoji dobra volja s obje strane. Ako ne bude moguće, arbitražom će se riješiti pitanja Ljubljanske banke i nuklearke Krško, a moguć je i kompromis oko graničnih pitanja. Reagirao je Nikica Valentić (HDZ), rekavši da je Piranski zaljev ozbiljan problem i da dobronamjerno skreće pozornost premijeru da oko toga postoje velike razlike u stavovima, zbog čega je Hrvatska predlagala arbitražu, a Slovenija nije prihvaćala. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Linić: Bez dobre volje vjerovnika, nema nade za »Slobodnu Dalmaciju«! </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - »Ako izostane dobra volja vjerovnika, nema nade za Slobodnu Dalmaciju«, odgovorio je u srijedu na aktualnom satu potpredsjednik Vlade Slavko Linić svom stranačkom kolegi Ivanu Niniću (SDP) koji je pitao što će Vlada preko Hrvatskog fonda za privatizaciju poduzeti da se razriješi problem toga lista, »egzemplara nezakonite i nakaradne pretvorbe«.</p>
<p>Nakon aktualnog sata, Linića su novinari zamolili za pojašnjenje najave gašenja Slobodne Dalmacije. Na komentar novinara toga lista kako njegov odnos prema problemu Slobodne nije na tragu ispravljanja nepravde koja je pretvorbom nanesena njezinim zaposlenicima, a na što je Vlada obvezna nakon što je Upravni sud poništio pretvorbu, Linić je odgovorio protupitanjem: »Ako vas ubijem, a netko poslije ukine presudu za vaše ubojstvo - možete li vi oživjeti? Možete li vi shvatiti da se šteta koja je učinjena ne da izbrisati?«. O tome odlučuju vjerovnici, tu su hrvatski zakoni i njih treba poštovati, rekao je Linić i ponovio da »ako vas ubijem, to je ništavni pravni posao, ali vas nitko ne može oživjeti. Ako vi nekoga možete oživjeti, riješili ste Slobodnu Dalmaciju. Nađite mi nekoga tko vas može oživjeti, našli ste i rješenje za Slobodnu. Ja ga nemam«. </p>
<p>Na pitanje bi li imao jednak odnos i u slučaju da se u poziciji Slobodne Dalmacije našao Novi list, Linić je odgovorio kako za njega ne postoji ni jedno trgovačko društvo koje je sveto. »Je li krenuo stečaj Brodokomerca? Jest! Hoće li krenuti stečaj Torpeda? Hoće! Shvaćate li da pred sobom imate čovjeka s ekonomskim znanjem koji poštuje pravnu regulativu Hrvatske«, odvratio je Linić. »Ako mislite da sam ja potpredsjednik Vlade koji će sebi dopustiti da uzima poreznim obveznicima novac kako bi plaćao strahote koje je netko drugi počinio, onda morate shvatiti da se taj potpredsjednik Vlade ne zove Slavko Linić!«, dodao je. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade nije ipak, na konačno pitanje, potvrdio da je riječ o najavi gašenja Slobodne Dalmacije, nego je zainteresirane uputio da pitaju vjerovnike, a ne njega. »Kada ćete jednom naučiti da to nije posao hrvatske Vlade? To je vaš najveći problem! Pitajte vjerovnike žele li opstanak Slobodne Dalmacije, a ne mene! Pitajte njih o njihovoj moralnosti - zašto su ulazili u poslove ovakve naravi? Pitajte sve one koji su davali novac i stvorili ovakve dubioze. I ja bih volio čuti njihove odgovore. Svi vi koji mislite da u Hrvatskoj o svemu - od izdavaštva, prehrane do trgovine - mora odlučivati Vlada, morate već jednom naučiti da je to neozbiljno razmišljanje«, poručio je na kraju potpredsjednik Vlade Slavko Linić. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Otklonit ćemo psihološke barijere zbog kojih je Ured Predsjednika godinama bio nedodirljiv</p>
<p>Pročelnik Kabineta novog hrvatskog predsjednika Stipe Mesića je njegov dugogodišnji prijatelj Damir Vargek. Za novinare je Vargek ostao samozatajan, čak i tijekom izborne kampanje, iako je bio u Mesićevu stožeru. Zagrepčanin po rođenju, a arhitekt po struci, Vargek je nestranačka osoba i Mesićev prijatelj s treninga nanbuda. Odmah po dolasku na Pantovčak, Vargek je dao kraći intervju Vjesniku.</p>
<p>• Kako ste postali pročelnik Kabineta predsjednika Mesića?</p>
<p>- Našao sam se ovdje po želji Predsjednika, s obzirom da će Ured od sada biti u potpunosti depolitiziran. Nikada nisam bio član ni jedne stranke. Zadnjih deset godina bio sam direktor jednog poduzeća s pedesetak zaposlenih. Više, naravno, neću biti direktor, ali se nadam da će i ovaj Ured funkcionirati kao malo podzeće, u kojem ću ja tehnički voditi rad Kabineta. </p>
<p>• Od kada se poznajete s predsjednikom Mesićem?</p>
<p>- Poznajemo se od 1988. godine, dok je još bio direktor u Projektnom birou AS. Tada sam ja bio predstavnik jednog slovenskog poduzeća za južnu Hrvatsku. Posao nas je povezao. Mesić mi se dopao, vidio sam da je riječ o autoritativnom čovjeku, čovjeku od riječi. Tad uopće nije bilo govora o politici, a za nekoliko je godina postao predsjednik Predsjedništva SFRJ. Od tada sam pratio njegov politički rad, a ponovno smo se sreli preko mog prijatelja Tomislava Karamarka na treninzima nanbuda i obnovili smo prijateljstvo. U izbornoj kampanji bio sam zadužen za plan putovanja i svakodnevne aktivnosti. </p>
<p>• Znate li već sada kako će funkcionirati Ured Predsjednika? </p>
<p>- Mislim da nema potrebe za velikim Uredom i prevelikim savjetničkim aparatom. Kao šef predsjednikove administracije nastojat ću da Ured funkcionira kao dobro poduzeće u kojem će svatko raditi svoj posao, a sve radi što djelotvornijeg servisiranja potreba Predsjednika.</p>
<p>• Hoćete li se u koncepciji rada ugledati na ured nekog predsjednika, možda na Ured slovenskog predsjednika Kučana?</p>
<p>- Moj prijašnji ured uvijek je besprijekorno funkcionirao, pa se nadam da će tako funkcionirati i Ured Predsjednika. Trudit ćemo se da budemo otvoreni prema javnosti, želimo otkloniti sve psihološke barijere koje su dosad postojale, a zbog kojih je Ured Predsjednika godinama bio nedodirljiv. Sada će Ured biti depolitiziran, a jedina politička osoba u njemu je Predsjednik. Nema više potrebe za predstojnikom Ureda, jer je to, koliko znam, bila politička funkcija u rangu potpredsjednika Vlade. </p>
<p>• Kako doživljavate svoju novu funkciju? Kakvi su prvi dojmovi u susretu s djelatnicima Ureda?</p>
<p>- Ne doživljavam sebe kao političara i tek se privikavam na novu funkciju. Trebam najprije snimiti situaciju. Zasad sve funkcionira, svi rade svoj posao, nismo naišli ni na kakve probleme. Svi vrijedni i stručni ljudi, sve tajnice i daktilografkinje koje smo zatekli, ostat će na svojim mjestima.</p>
<p>Amiroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić odgovara Radošu: Ne moram se o svom savjetniku konzultirati s ministrom! </p>
<p>Međutim, Predsjednik će to rado učiniti ako to ministar obrane smatra potrebnim, naglašava Mesićeva glasnogovornica Vjera Šuman / Ministar obrane Radoš izjavio kako je iz novina saznao da je Mesić imenovao general-pukovnika Imru Agotića za savjetnika za obranu i vojna pitanja </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić nije obvezan konzultirati se s ministrom obrane prilikom imenovanja svoga savjetnika za obranu i vojna pitanja. To, međutim, ne znači da Predsjednik to neće rado učiniti, ako to ministar obrane smatra potrebnim. </p>
<p>Izjavila je to u srijedu za Vjesnik predsjednikova glasnogovornica Vjera Šuman. Ona je time odgovorila na izjavu ministra obrane Joze Radoša o tome da se hrvatski predsjednik Stipe Mesić s njime nije konzultirao prilikom imenovanja general-pukovnika Imre Agotića za svoga savjetnika za obranu i vojna pitanja, te da je o tome saznao iz novina.</p>
<p>Spomenutu tvrdnju ministra obrane Radoša, koji je to u utorak u neformalnome razgovoru priopćio novinarima, predsjednikova glasnogovornica, pak, smatra njegovim osobnim mišljenjem. </p>
<p>Podsjetimo, ministar obrane Jozo Radoš na neformalnom je druženju s novinarima izjavio kako nije u redu da mu se, bez dogovora s njime, uzima visoki časnik iz sustava Stožera. Naime, general Imra Agotić je, podsjetio je ministar Radoš, u trenutku imenovanja za mesićeva savjetnika bio u aktivnoj službi na mjestu na mjestu pomoćnika načelnika Glavnoga stožera za zrakoplovstvo.</p>
<p> Stoga njegovim imenovanjem, naglasio je ministar Radoš, predsjednik Hrvatske Stipe Mesić zadire u cijeli vojni sustav, jer će generalImra Agotić zbog savjetničkoga mjesta u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske morati napustiti dosadašnju dužnost u Glavnome stožeru. </p>
<p>Ministar obrane Radoš predmnijeva kako bi se nešto slično moglo ponoviti i prilikom imenovanja novoga načelnika Glavnoga stožera, jer je i to kompetencija predsjednika Republike Hrvatske. Za sada se za to mjesto spominje ime generala Petra Stipetića.</p>
<p>Međutim, s time u vezi treba podsjetiti kako je hrvatski predsjednik Stipe Mesić već u nekoliko navrata naglasio da se o tome konzultira s premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prometna politika trpi zbog sukoba ovlasti između Čačićeva i Tušekova ministarstva?</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Novi je državni ustroj i službeno podijelio prometnu politiku u dva ministarstva - Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Što to znači za državu, pokušali smo doznati od čelnika obaju minstarstava. Od ministra obnove Radimira Čačića dobili smo šturo citiranje propisa u kojem se tom ministarstvu dodjeljuju i ovlasti vezane uz kapitalne investicije u infrastrukturi, pa tako i u prometnoj infrastrukturi. Što to znači i kako će surađivati s Mnistarstvom prometa, nismo doznali.</p>
<p>Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek pojasnio nam je da bi odsad sve vezano uz rekonstrukciju i održavanje cesta trebalo biti u nadležnosti njegova ministarstva, a sve vezano uz nove ceste pod ministarstvom kolege Čačića. »Nikakvih problema i sukoba ovlasti među nama nema i neće ih biti. Sve će se rješavati na Vladinoj koordinaciji«, ističe ministar Tušek.</p>
<p>Problema ipak ima. Tko će se i na temelju kojih propisa njima baviti trenutno je nepoznato. Strategija prometnog razvitka dokument je koji zacrtava osnove razvoja i na koji se moraju nadovezati strateški planovi za svaki prometni segment - cestovni, željeznički, zračni, pomorski..., četverogodišnji i godišnji planovi rada... Neki su dokumenti bili u pripremi, a pripremalo ih je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Promjena ovlasti usporila je rad na tim vrlo važnim dokumentima. Povrh toga, ako se usmjerimo samo na cestovni promet, Zakon o javnim cestama kao temeljni zakon ne poznaje Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Hrvatska uprava za ceste koja mora raditi na temelju tog zakona također ne poznaje dva resorna ministarstva, a morala bi poznavati jer neki projekti i neki radovi traju, neke obveze nastaju, neke su već nastale...</p>
<p>Tko će rješavati probleme oko autoceste Zagreb-Goričan, Istarskog ipsilona, autoceste od Bosiljeva do Sv. Roka, autoceste od Zadra do Splita? Trebalo bi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ali na temelju kojih propisa, kojim novcem? Ako su nam, a tako stoji u Strategiji, koncesije prioritet, tko će i na temelju kojih propisa, te s kojim ljudima, pripremati takve složene projekte? Tko će iste te projekte pripremati za Sabor i hoće li konačno koncesijski ugovori, što dosad nije bio slučaj iako je tako propisano, prije bilo kakve odluke dobiti zeleno svjetlo zastupnika? Tko će financirati studije isplativosti za projekte koje odlučimo ponuditi stranim financijerima?</p>
<p>Pitanja i to vrlo bitnih, o kojima ovisi koliko će Hrvatska iskoristiti svoj poboljšani međunarodni ugled i za ulaganja u prometnu infrastrukturu, ima još. Konkretnih odgovora i rješenja trenutačno - nema. Stručnjaci na razini pomoćnika ministara u Ministarstvu prometna morali su kuvertirati svoje ostavke i trenutačno ne znaju gdje su. U drugome ministarstvu ekipa se tek stvara i previše je toga što na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> mora pohvatati. A vrijeme ističe.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Montgomery: SAD želi Hrvatsku za strateškog partnera u regiji</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Važno je da nova Vlada prve dramatične korake poduzme što prije kako bi zadržala pozitivno ozračje što je nastupilo nakon promjene vlasti. Ti koraci bit će poticaj da SAD i međunarodna zajednica potpuno otvore vrata Hrvatskoj u euroatlantske integracije, rekao je američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery na Prvom diplomatskom forumu održanom u Zagrebu u organizaciji Instituta za međunarodne odnose (IMO). </p>
<p>SAD i međunarodna zajednica vjeruju da predsjednik Mesić i premijer Račan dijele zajedničke vrijednosti, ideale i filozofiju demokratskog društva i od Hrvatske očekuju da će poduzeti potrebne korake u najvažnijim područjima kao što su demokratizacija zemlje, provedba Daytonskog sporazuma, povratak izbjeglica i pomirba, istaknuo je Montgomery. Washington želi da mu Hrvatska bude strateški partner u regiji i namjerava joj pomoći u »rješavanju kompleksnih izazova s kojima je suočena«. Veleposlanik je naglasio da je takva suradnja najviše potrebna u BiH, posebno u odnosu prema zajednici bosanskih Hrvata. Hrvatska i SAD zajedno mogu pomagati bosanske Hrvate na pozitivan način koji će podupirati Daytonski sporazum, rekao je Montgomery spomenuvši kao primjer pitanje federalne televizije u BiH. »Važno je da bosanski Hrvati imaju kanal na federalnoj televiziji koji će odražavati njihovu kulturu, jezik i vrijednosti. Prošla vlada nije prihvaćala takvu koncepciju jer je htjela televiziju koju kontrolira mali broj tvrdolinijaša, na isti način kako je kontrolirana HRT u Hrvatskoj.« </p>
<p> Osvrćući se na američko-hrvatske odnose dok je na vlasti bila Vlada bivšeg predsjednika Franje Tuđmana, Montgomery je rekao da su ti odnosi bili »shizofreni« jer je, s jedne strane, međunarodna zajednica bila nezadovoljna postupcima Vlade u mnogim područjima, dok su u nekima odnosi bili dobri, kao tijekom kosovske krize. </p>
<p>Prošla vlada vodila je »katastrofalnu politiku prema Haaškom sudu« koja je dovela do prijave Hrvatske Vijeću sigurnosti UN-a. Montgomery je istaknuo da operacije »Bljesak« i »Oluja« zaslužuju priznanje zbog vojne pobjede. Međutim, dodao je, hrvatske vlasti nisu zaštitile srpske civile za vrijeme i nakon operacije i propustile su istražiti i procesuirati počinjene ratne zločine. </p>
<p>Osamnaesti veljače označio je ne samo početak nove ere za Hrvatsku, nego je i poništio tvrdnje prošle Vlade da je svijet protiv nezavisne i suverene Hrvatske. »Predsjednici 12 zemalja, američka državna tajnica i predstavnici zemalja iz cijeloga svijeta prigrlili su s optimizmom i radošću novog predsjednika i novu Vladu. To je jasan znak da naše protivljenje politici prošle Vlade nije bilo usmjereno protiv same Hrvatske niti protiv njezinih ljudi«, kazao je američki veleposlanik. </p>
<p>Govoreći o vojnoj suradnji, najavio je da će u ožujku u hrvatske vode uploviti pet brodova Šeste flote a njezin će zapovjednik posjetiti Zagreb. Američka pomoć Hrvatskoj za 2000. godinu povećana je s 12 na 20 milijuna dolara. Od Kongresa će biti zatražena i dodatna pomoć za gospodarske reforme, najavio je. U znak priznanja promjenama u Hrvatskoj, SAD će u idućih nekoliko tjedana otvoriti nekoliko ureda za poticaj američko-hrvatskih gospodarskih i trgovinskih odnosa i također poduprijeti međunarodne financijske institucije da aktivno surađuju s hrvatskom Vladom u obnovi infrastrukture i gospodarstva. Članice NATO-a pozvat će da razmotre ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir. »Želimo da Hrvatska uspije jer je to važno za cijelu regiju«, rekao je Montgomery. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>OESS: Komisije u Vukovaru rade suprotno Programu povratka </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Misija OESS-a u Hrvatskoj vrlo je zadovoljna projektom o povratku u Hrvatsku 16.500 Srba, ali smatra da bi se pozitivni koraci trebali odražavati na terenu, u čemu još ima problema. To je u srijedu u Zagrebu kazao glasnogovornik misije Peter Palmer. Pozitivni koraci nove Vlade moraju biti dokazani u radu stambenih komisija, provedbi zakona i povratku imovine, istaknuo je Palmer na redovitoj konferenciji za novinare misija OESS-a i UNHCR-a u Hrvatskoj. Vlada je na sastanku Radnog stola o demokratizaciji i ljudskim pravima u ponedjeljak u Budimpešti predstavila projekt povratka 16.500 Srba koji bi se trebao ostvariti u idućih pola godine, a vrijedan je 55,6 milijuna dolara. No, dodao je Palmer, u provedbi obveza još ima velikih zastoja: »Primjer kršenja obveza na lokalnoj razini je Vukovar« zbog rada stambenih komisija koje postupaju suprotno onome kako bi trebalo. Te komisije ne samo što su riješile tek nekoliko od mnoštva pristiglih molbi, već je na tom području bilo slučajeva da se privremeni korisnici, većinom Srbi, prisilno izbacuju iz kuća, a da im se nije osigurao alternativni smještaj. Stanovi se dodjeljuju, ali uglavnom ne Srbima, ustvrdio je. Palmer je također istaknuo da na proces povratka negativno djeluju diskriminatorske odredbe zakona o obnovi i područjima od posebne državne skrbi. Govoreći o stečaju Tiska, kazao je da misija OESS-a pozdravlja »svaki napor da se riješe problemi Tiska tako da nezavisni mediji više ne budu pod pritiskom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vrijeme je da se poslovanjem dionicama Mirovinskog zavoda pozabavi i MUP!</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Saborski zastupnici su i prije upozoravali da je poslovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) »krasio« nered i kriminal, što je izvješće Državne revizije za 1998. i potvrdilo. Ono je na sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo prvi put javno predstavljeno, ali o njemu su zastupnici trebali raspravljati još pred kraj zasjedanja prošlog saziva. Materijal je bio gotov, ali je čekao zaključan u ladicama čelništva Sabora, što govori da bivšoj vlasti rasprava o tome nije bila u interesu, kaže za Vjesnik Snježana Biga-Friganović, predsjednica Odbora.</p>
<p>Podsjetimo, nakon što je Odbor raspravio Izvješće o poslovanju portfeljem HZMO-a, u javnosti se pojavila tvrdnja da se tim portfeljem poslovalo »skandalozno«, pri čemu su članovi Odbora istaknuli neracionalnu prodaju dionica zbog isplate mirovina i dodjelu kredita poslodavcima tokom 1994. Riječ je o kreditima od 109 milijuna kuna, koje je Zavod poslodavcima dodjeljivao za zapošljavanje invalida, što gotovo ni u jednom slučaju nije dovelo do zapošljavanja invalida u tim tvrtkama.</p>
<p>Na te su indicije umirovljenici upućivali godinama, kazao je za Vjesnik potpredsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nahtigal. U SUH-u ističu da je bivša vlast Mirovinski zavod u mnogo slučajeva koristila kao »rasadnik« dioničkih društava u kojem su se namirivale želje tajkuna, što je za posljedicu imalo i propadanje poduzeća koja su bila u toj »igri«. O tomu nikad nije bilo konkretnih dokaza, jer od bivšeg Fonda MIORH-a predstavnici umirovljenika u Upravnom odboru, pa ni Vlada ili Sabor, nikad nisu dobili pravo izvješće o poslovanju dionicama, ističe Nahtigal.</p>
<p>Prije nekoliko dana ni Vjesnik nije uspio dobiti ono što traži - usporedno izvješće o stanju portfelja od 1993., bilo u godišnjim ili polugodišnjim izvješćima. U Hrvatskom mirovinskom osiguranju (HMO), društvu za upravljanje dijelom dionica u vlasništvu HZMO-a, na to nam pitanje odgovaraju da sustav obrade podataka o portfelju nije prilagođen takvim izvješćima te da ne postoje izvješća koja se na taj način mogu uspoređivati. Štoviše, od Mladena Markeka iz HMO-a saznajemo da se godišnja izvješća koja je Zavod inače radio »ne čuvaju«! »To da se dionicama poslovalo skandalozno, znači između ostalog da do dolaska ravnateljice Dunje Vidošević i nije bilo pravog popisa dionica u portfelju HZMO-a, što je pokazala i revizija«, kaže Biga-Friganović.</p>
<p>Prema njezinim riječima, rezultati Državne revizije za 1998. dovoljni su da se poslovanjem dionicama HZMO-a pozabavi i MUP. Pritom, kaže Biga-Friganović, nije teško utvrditi tko je za takvo poslovanje odgovoran. »Zna se tko je bio u Nadzornom odboru HMO-a. To su po dužnosti bili ministar rada Joso Škara, ministar financija Borislav Škegro, predstavnik Fonda za privatizaciju Milan Kovač i dva direktora fondova mirovinskog osiguranja. Oni su morali znati kako se posluje dionicama jer su donosili odluke«, kaže Biga-Friganović. Ona najavljuje da će nekoliko saborskih zastupnika otići u Državnu reviziju kako bi i detaljno pregledali sva izvješća koja zastupnicima stižu u sažetom obliku.</p>
<p>O tomu što bi se sve u tom pregledu moglo naći, među umirovljenicima se već odavno »raspredaju« priče. Dio tih priča u razgovoru za Vjesnik potvrdio je bivši direktor Mirovinskog zavoda Silvio Mićin, koji je na toj dužnosti bio od 1996. do 1997., kad je smijenjen. Naime, na nekoliko »službenih« ručkova s visokim dužnosnicima HMO-a i Upravnog odbora Mirovinskog fonda on nije podlegao »uvjeravanjima« da dionice Istarske banke proda jednom od »zainteresiranih tajkuna« po cijeni upola manjoj no što su u isto vrijeme nudili drugi ponuđači.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Majski: Nisam bio sudac u »SAO Krajini«</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - »Osobno nisam demantirao navode Danijela Rehaka i nemam se namjeru spuštati na njegovu razinu. Ne podcjenjujem njega ni ostale logoraše. To su ljudi koji su proživjeli svašta, pa će svašta i pričati.</p>
<p> Ja to razumijem!« - izjavio je »Vjesniku« Radovan Majski, pomoćnik ministra pravosuđa, osvrćući se na izjavu Danijela Rehaka, predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, po kojoj je Majski sudjelovao u sudskoj vlasti »SAO Krajine«.</p>
<p>Rehak je, naime, sredinom siječnja uputio prosvjed tadašnjem ministru pravosuđa Zvonimiru Šeparoviću zato što dužnost pomoćnika ministra obnaša Radovan Majski, kojega Rehak i Hrvatsko društvo logoraša terete da je »za vrijeme agresije na Vukovar bio član sudskih vlasti u 'SAO Krajini' i odlučivao o sudbini pet tisuća ubijenih, zatočenih i nestalih, a i na tisuće drugih, koji su prošli kroz razne torture zatočenja, logore i saslušavanja«.</p>
<p>U međuvremenu je došlo do promjene sastava Vlade i smjene ministara. Na mjesto Zvonimira Šeparovića došao je Stjepan Ivanišević, no ministrovi pomoćnici, među njima i Radovan Majski, ostali su na svojim mjestima.</p>
<p>»Posao pomoćnika ministra obavljam već tri godine. Izabran sam u lipnju 1997. godine i nije bilo nikakvih prigovora sve do sada, dok bivša vlast nije izgubila izbore i shvatila da više neće moći raditi što je radila do sada«, napominje Majski.</p>
<p>On odlučno opovrgava to da je obavljao ikakve sudske funkcije u tzv. SAO Krajini, štoviše, dodaje da u razdoblju agresije na Vukovar nije boravio u Hrvatskoj.</p>
<p>»Oni koji me napadaju trebali bi znati da u svakoj državi postoji stroga provjera onih koji obnašaju odgovorne dužnosti.</p>
<p> Tko bi me postavio za pomoćnika ministra pravosuđa da sam bio sudac u tzv. SAO Krajini?«, pita Majski i dodaje da na skupštini »SAO Krajine« nije bio izabran ni na kakvu dužnost, pogotovo ne na pravosudnu.</p>
<p>Majski za sada nije o tom slučaju razgovarao s ministrom Ivaniševićem, ali mu je poslao dopis u kojem je priložio dokaze da nije bio član pravosudnih organa tadašnjega okupiranog dijela Republike Hrvatske.</p>
<p>»Tražio sam demanti od Ministarstva pravosuđa, ali sam shvatio da će najbolji demanti biti, ako budem ponovno imenovan za pomoćnika ministra«, kaže Majski, uvjeren da glede toga neće biti nikakvih problema.</p>
<p>Naime, on ističe da se u okupirane dijelove Hrvatske »vratio kasno 1992. godine i obavljao neke nevažne poslove koji se odnose na upravu i pravobraniteljstvo« te da uopće nije sudjelovao u »krajinskim« paradržavnim vlastima. (Gordan Pandža)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Novalić i suradnici zadržani u osječkom Okružnom zatvoru</p>
<p>OSIJEK, 23. veljače</p>
<p> - Vlasnik koncerna Novalić d.d. Antun Novalić i još četvorica bliskih suradnika, dužnosnika osječke Gradske banke d.d. i poduzeća »Bijelo plavi« d.o.o. privedeni su u srijedu uz kaznenu prijavu istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku, nakon čega su zadržani u osječkom Okružnom zatvoru. Doznajemo da je riječ o Đuri Vukoviću, Stjepanu Stjepaneku, Ivanu Patarčiću i Zdenku Dinteru. Njih petoricu osnovano se sumnjiči da su počinili kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, izvijestila je u srijedu Policijska uprava osječko-baranjska, nakon što su oni u utorak kasno poslije podne saslušani. </p>
<p>Kaznene prijave podnesene su i protiv I.K. (55), LJ.O. (41), F.A. (47), T.M. (36) i B.Š. (43), također dužnosnika ovih poduzeća, ali oni nisu sprovedeni istražnom sucu - ili zato što nema zakonske osnove ili zato što nisu dostupni. Prema izvješću PU-a, nakon obavijesti privremenog upravitelja Gradske banke, a na temelju zahtjeva županijskog državnog odvjetnika, djelatnici Odjela kriminalističke policije i djelatnici županijske postaje financijske policije proveli su višemjesečni nadzor poslovanja banke. Spomenute osobe prijavljene su zbog osnovane sumnje da su od 1996. do 1999. kao odgovorni u Gradskoj banci, tvrtkama »Novalić« i »Bijelo plavi« iskoristile položaj i ovlasti kako bi sebi ili trećim osobama pribavili protupravnu imovinsku korist dopunskim ulaganjima u banku i kupoprodajom dionica. Osnovano se sumnja da su na taj način nezakonito pribavili više od 35 milijuna kuna imovinske koristi. </p>
<p>Nakon što je policija protiv spomenutih podnijela kaznene prijave, Novalić, Vuković, Stjepanek, Patarčić i Dinter sprovedeni su u srijedu ujutro u istražni centar Županijskog suda u Osijeku, gdje ih je saslušao istražni sudac Miroslav Rožac. Sudac Rožac za Vjesnik je istaknuo da su osumnjičenima (navodi samo inicijale), čiji su branitelji također bili prisutni, obrazloženi razlozi sprovođenja i osnovane sumnje iz kaznene prijave. »Nakon toga donijeto je rješenje kojim se određuje njihovo zadržavanje u okružnom zatvoru. Zasad im nije određen pritvor. Ako županijski državni odvjetnik utvrdi kako postoje okolnosti da ih se zadrži u pritvoru, on će trajati mjesec dana«, istaknuo je Rožac, objasnivši da je za to kazneno djelo predviđena kazna od jedne do deset godina zatvora.</p>
<p> Neslužbeno doznajemo da će županijski državni odvjetnik Miroslav Jukić u četvrtak zatražiti pokretanje istrage i da će za neke od osumnjičenih predložiti zadržavanje u pritvoru. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sindičić tražio da se utvrdi visina Bušićevog ubojice, sudac odbio</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - U nastavku suđenja Vinku Sindičiću kojeg se tereti za ubojstvo Brune Bušića 1978. u Parizu, u srijedu su svjedočili sudsko-medicinski vještak Dušan Zečević i vještak balističar Damir Čatipović. </p>
<p>Prema riječima dr. Zečevića, obdukcijski zapisnik o tijelu Bušića dijelom je nepotpun i neprecizan. No, neposredan uzrok smrti i ozljede od kojih je Bušić preminuo dvije su ustrijelne rane, kroz prsni koš i glavu. Ubojica je iz automatskog pištolja marke »Star« ili »Astra« model I ili II, kalibra 7,65 mm u Bušića ispalio pet projektila, od kojih je jedan pogodio glavu, a drugi lijevu stranu grudnog koša. Te su ozljede uzrokovale iskrvarenje. Na poseban upit, zbog vjerodostojnosti iskaza nekih svjedoka, Zečević je potvrdio da je prema sadržaju želuca vidljivo da je oštećeni neposredno pred smrt imao obilniji obrok. </p>
<p>Kako je Bušić bio visok 190 cm, optuženi Sindičić inzistirao je na preciziranju visine ubojice što predsjednik Sudskog vijeća Damir Kos nije dopustio. </p>
<p>Čatipović ističe da je i zapisnik o očevidu neprecizan i kontradiktoran. Oružje iz kojeg je pucano najvjerojatnije je, kaže, imalo prigušivač, što zaključuje iz nedostatka barutnih čestica, koje se u 80 posto slučajeva zadržavaju, odnosno apsorbiraju u komorama prigušivača. Čatipović je priložio i fotografije probnih ispaljivanja s prigušivačem i bez njega. Ispaljeno je pet čahura, od kojih su tri pronađene u hodniku gdje je ubojstvo izvršeno, a dvije ispod samog tijela ubijenog. Projektili su ispaljeni s udaljenosti od oko 80 centimetara. </p>
<p>Pokušavajući utvrditi dinamiku događanja na temelju vještačenja materijalnih tragova iz očevida i obdukcije, Čatipović navodi da je prvi metak ispaljen kad je Bušić ušao u hodnik, s leđa, drugi u glavu kad se okrenuo, na što ukazuju i prskotine u toj visini na zidu hodnika, dok je treći hitac ispaljen u prsni koš u trenutku kad je Bušić bio skvrčen. »Iz utvrđenih ozljeda i tragova moguć je zaključak da nakon ozljede glave dolazi do fizičkog kontakta oštećenog i ubojice, na što ukazuje hematom na ruci iznad lakta. Treći projektil ispaljen je dok je Bušić bio pognut, te ili u kontaktu ili u neposrednoj blizini ubojice«, zaključuje Čatipović.</p>
<p>Nakon što su ispitani svi predloženi svjedoci, u nastavku suđenja u ponedjeljak biti će pregledana pristigla dokumentacija. (V. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Nema promjene granice, kažu u Svetom Martinu na Muri</p>
<p>ČAKOVEC, 23. veljače</p>
<p> - U vezi s događajima na lijevoj obali rijeke Mure, na hrvatskom državnom teritoriju koji je dio međimurske općine Sveti Martin na Muri, priopćenjem se u srijedu oglasilo Općinsko poglavarstvo. Ono tvrdi da se u pojedinim slovenskim medijima, poglavito na Pop TV-u, »koriste laži da bi se pučanstvo slovenskog naselja Hotize i cijele Slovenije uvjerilo da s druge strane državne granice živi nekakav primitivni narod koji ništa ne razumije i da sada treba granicu, definiranu prije 310 godina, promijeniti te između Hotize i Svetog Martina na Muri sagraditi nekakav slovenski zid«.</p>
<p>U priopćenju, što ga je potpisao načelnik općine Franjo Makovec, kaže se da se hrvatska strana, a naročito žitelji općine Sveti Martin na Muri, svih godina ponašaju korektno i u interesu dobrosusjedskih odnosa. To, ističe se, mogu dokazati i primjerom skele preko rijeke Mure kod Svetog Martina, koja je vlasništvo slovenske mjesne zajednice Hotiza, a hrvatskim vodama još uvijek plovi bez potrebne tehničke dokumentacije. Što se tiče incidenta, kad je u svom automobilu izgorio 31-godišnji stanovnik Hotize, Poglavarstvo općine izražava žaljenje, ali tvrdi da su bez ikakvih zapreka mogli intervenirati i vatrogasci i policija. Sporazum o pograničnoj suradnji precizno definira slučajeve elementarnih nepogoda, požara, nesreća i slično, ali ga slovenski parlament već više godina odbija ratificirati, iako ga je slovenska vlada prihvatila prije tri godine.</p>
<p>»I dalje ćemo se zalagati za dobrosusjedske odnose, ali i za nepromjenjivost granice, onako kako je definirana 25. lipnja 1991., na dan stjecanja neovisnosti i samostalnosti. Ona je potvrđena odlukama hrvatskog Sabora i slovenskog parlamenta, a prihvatila ju je i potvrdila međunarodna zajednica«, stoji u priopćenju.</p>
<p>»Želimo takve odnose i zajednički život u kojem ćemo i dalje ostati Sveti Martin na Muri, a ne kraj Mure, kako to neki slovenski krugovi žele«, kaže se na kraju priopćenja Općinskoga poglavarstva. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Država duguje za zbrinjavanje prognanika 128 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 23. veljače</p>
<p> - Vladin Ured za prognanike i izbjeglice duguje oko 128 milijuna kuna za zbrinjavanje 90.000 prognanika i izbjeglica smještenih u više hrvatskih gradova. Tomu treba pribrojiti i neplaćene račune za hranu i smještaj prognanika za siječanj ove godine. U Varaždinu je u dva kampa, koja se nalaze u bivšim vojarnama, smješteno oko 930 prognanika i izbjeglica, o čijoj prehrani skrbi tamošnje poduzeće »Gastrocom«. Prema riječima Nenada Mintasa, komercijalnoga direktora te tvrtke, država duguje »Gastrocomu« 2,1 milijuna kuna, s obzirom na to da je dio duga podmiren prošloga tjedna, i to uoči dolaska ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimira Čačića.</p>
<p>Tom prilikom je ministar Čačić naglasio da je, oko plaćanja troškova za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica, zatečen veliki nered (inače, ta plaćanja spadaju u njegov resor), te da će se on osobno zauzeti za rješavanje tih problema. »Gastrocom« skrbi o prehrani prognanika i izbjeglica već osmu godinu, rokovi naplate nikada nisu bili kraći od 150 do 180 dana što, pak, znači da se s plaćanjima kasnilo prosječno četiri mjeseca. S druge strane država, premda nije podmirivala obveze, inzistirala je da »Gastrocom« plaća PDV, prijeteći blokadom njegova žiro-računa. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Najvjerojatnije neće biti ništa od prodaje »Primoštena« Varošancu </p>
<p>PRIMOŠTEN, 23. veljače</p>
<p> - Kako saznajemo iz povjerljivih izvora, većinski paket dionica hotelskog poduzeća »Primošten« neće biti prodan Stjepanu Varošancu i njegovu poslovnom partneru Cortolesisu Candidasu iz austrijskog grada Graza. Varošanac je trebao u ponedjeljak do kraja radnog vremena dostaviti svoje prijedlog i primjedbe na kupoprodajni ugovor čije je izmjene zatražio upravo on. </p>
<p>Naime, Varošanac traži da se sadašnji vlasnik »Primoštena« pobrine za oko 130 izbjeglica koji još uvijek obitavaju u Hotelu »Marina lučica« iako je u trenutku podnošenja prijave za kupnju većinskog paketa primoštenskog poduzeća vrijednog oko 50 milijuna maraka znao za problem izbjeglica. Zbog tog nesuglasja, ali i nekih drugih problema koji su u međuvremenu iskrsnuli, odlučeno je, saznajemo, da se »Primošten« ne proda Varošancu i njegovu poslovnom partneru iz Graza. </p>
<p>Nakon prekida suradnje dvije su varijante nastavka privatizacije »Primoštena«. Prva je varijanta da će se raspisati peti natječaj za prodaju 60 posto dionica vrijednih oko 29 milijuna maraka i to za svega jednu kunu, a druga je da će se od preostala četiri ponuđača koji su se javili na četvrti natječaj izabrati najbolji. </p>
<p>Podsjećamo da su se na četvrti natječaj za prodaju »Primoštena«, u kojem je zaposleno 330 radnika, javili: »Nautic club Primošten« sa sjedištem u Splitu, poduzeće »Biser luka«, također iz Splita čiji su suvlasnici talijanski biznismeni, austrijska turistička agencija »Gruber raisern« i poduzeće »Ceufin brockers« sa sjedištem u Zagrebu. (J. K.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000224].
|
