NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001223].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211805 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Njemački neonacisti sele svoje internetske stranice u SAD</p>
<p>Prvi amandman američkog ustava, kojim se jamči sloboda govora, postao je u Njemačkoj uzrokom sve većih frustracija, jer štiti neonaciste koji svoje internetske stranice objavljuju preko servera u SAD-u / U Njemačkoj smatraju da je broj neonacističkih stranica na Internetu prevršio svaku mjeru</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Kako bi izbjegle njemačke zakone koji zabranjuju negiranje postojanja holokausta i širenje nacističke propagande, radikalne desničarske skupine odlučile su svoju aktivnost prebaciti na američke internetske stranice, gdje ih štite američki zakoni. Prebacivanjem stranica na američka računala, njihov sadržaj, pisan uglavnom na njemačkom jeziku, opet mogu čitati njemački državljani, ali ovoga puta uz pravnu zaštitu američke države. </p>
<p>Zbog masovnosti te pojave nastala je paradoksalna situacija da je glasoviti prvi ustavni amandman, koji Amerikancima jamči slobodu govora, postao preprekom njemačkim pravosudnim organima da unesu reda u njemačku demokraciju. Prema podacima posljednjeg istraživanja njemačkog ministarstva unutarnjih poslova, broj neonacističkih stranica lociranih izvan Njemačke, ali namijenjenih njemačkim državljanima, povećao se na oko 800, što je znatno povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo 330, a zabrinjavajuće s obzirom na to da se prva američko-njemačka stranica s fašističkim sadržajem pojavila prije samo šest godina, piše u četvrtak The Washington Post. </p>
<p>Očito frustrirani zbog te pojave, njemački, ali i neki drugi europski sudovi počeli su širiti svoje nacionalno zakonodavstvo na bezgranični svijet Interneta. Prošloga tjedna njemački vrhovni sud donio je odluku da će se njemački zakon protiv nacističke promidžbe početi primjenjivati i protiv ljudi koji stavljaju nacistički sadržaj »na Internet preko stranog servera koji je dostupan korisnicima Interneta u Njemačkoj«. To bi, u teoriji, moglo dovesti do toga da Njemačka zatraži izručenje ljudi iz Sjedinjenih Država, uključujući i američke državljane. </p>
<p>Prema američkim zakonima, međutim, izručenje neke osobe može se odobriti tek ako je počinila kriminalne radnje u obje države, što kod postavljanja spornih stranica nije slučaj. »To je isto kao kad bi vlade Saudijske Arabije ili Singapura htjele primijeniti svoje vrlo restriktivne zakone na njemačke izdavače«, rekao je za Post Alan Davidson iz Centra za Demokraciju i tehnologiju iz Washingtona, ukazujući na apsurdnost odluke njemačkog suda. On predlaže njemačkoj vladi da otkrije identitet građana koji je putem Interneta postavio neonacističku stranicu na računala u Sjedinjenim Državama, pa da mu onda sudi, a ne da nacionalne zakone širi izvan granica zemlje. </p>
<p>U Njemačkoj, pak, smatraju da je broj neonacističkih stranica na Internetu prevršio svaku mjeru, a posebno ih ljuti što devedeset posto tih stranica drže američke tvrtke. Na nekima od njih nalazi se ekstremistička literatura, uključujući i Hitlerova knjigu »Mein Kampf«, koja je u Njemačkoj zabranjena. Pokazuju se njemačka nacistička obilježja te nude rasistička i antisemitska glazba ili računalne igrice. Na nekim stranicama njemački neonacisti objavili su popis imena, adresa i fotografija istaknutih njemačkih ljevičarskih aktivista, a u jednom slučaju čak su ponudili i 7500 dolara onome tko ubije jednog sindikalnog vođu. </p>
<p>Njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily svjestan je ograničenja međunarodne akcije, pa istražuje rezervne strategije, uključujući i pokretanje građanskih parnica na američkim sudovima protiv autora neonacističkih stranica, namijenjenih njemačkim korisnicima, ili tzv. spamming, onemogućavanje otvaranja stranice slanjem velikog broja zahtjeva da se ona otvori.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>KONTROVERZE MEDIJSKE ZBILJE (5)</p>
<p>U našoj medijskoj džungli trebamo pouzdane putokaze</p>
<p>Kod nas su danas posebno zabrinjavajući medijski neostaljinizam i medijsko-društvena pornografija. Zahvaljujući prvom, na prvim se stranicama novina može napasti gotovo koga hoćeš i za bilo što. Zahvaljujući drugom, dopušteno je počesto i uistinu gnusno kopanje po utrobama mnogih pojedinaca, uništavanje nečije privatnosti, zdravlja, a možda i egzistencije / A pritom nam kojekakvi opsjenari poput putujućih mađioničara dijele svisoka i bahato kojekakve sumnjive lekcije o »slobodi medija«</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Kao stručnjak i znanstvenik pripadam među one koji smatraju da je glavna zadaća masovnih medija štititi Gospodina Običnog od svakog presezanja - političkog, gospodarskog, nacionalnog, kulturnog, vjerskog itd. Pri tome valja dobro razlikovati pravo na osobne slobode od ograničenja što bi morala vrijediti za svakoga. Demokracija koje su nam posvuda po suvremenom svijetu puna usta ne dopušta i bezgranične individualnosti, nego je to u načelu poštivanje »pravila igre« koja je prihvatila većina.</p>
<p>Gledajući tako, naš današnji medijski krajolik čini mi se neprokrčenom džunglom, nerijetko čak i svojevrsnim »divljim zapadom«. U takvoj konstelaciji držim najgorim, štoviše, sve više zaista zabrinjavajućim:</p>
<p>- Ono što nazivam medijskim neostaljinizmom. Danas u nas možeš, već i s naslovnih stranica i takozvanih udarnih termina, napasti gotovo koga hoćeš i za bilo što - a da ne treba dokazivati utemeljenost takvih udara. Naprotiv, neka se - ako je u tom sučeljavanju kakvo je daleko od ravnopravnog - što bismo nekad rekli, »drug« sam brani, ukoliko to može...Predobro se sjećamo odakle su potekle takve metode i kakve su za optužene najčešće bile posljedice.</p>
<p> - Ono što označujem kao medijsko-društvenu pornografiju. Ako je nedvojbeno da bismo medije, dosljedno spomenutoj njihovoj primarnoj zadaći, morali čuvati od instrumentaliziranja, manipulacija i svake ine zloporabe, smije li se njima dopuštati počesto i uistinu gnusno kopanje po utrobama mnogih pojedinaca - obično to besramnije što je netko poznatiji - uništavanje nečije privatnosti, zdravlja a možda i egzistencije?</p>
<p>Koga smo dosad pozvali na red zbog takvog rovanja do lešinarenja, što je zacijelo rezultiralo već mnogim nimalo opravdanim ruševinama integriteta ličnosti, dostojanstva, brakova ili, u najmanju ruku, samopouzdanja?</p>
<p>Da ne bismo zaglibili u tim medijskim kaljužama, nasjedali kojekakvim tobože dobrohotnim opsjenarima što nam o »slobodi medija« svisoka pa i bahato dijele poput putujućih mađioničara kojekakve sumnjive lekcije (neka prethodno malo zavire u korove dvorišta iz kojih nam dolaze), da se općenito ne bismo gubili u orijentacijama o kakvim je riječ, treba nam što je moguće prije uspostaviti pouzdane putokaze u toj našoj skučenosti, zbrkama informacijskih protoka, žutilu, zlonamjernostima, pa i pravim sadržajnim kloakama: što pouzdanije putokaze u vezi s ulogom, etikom, uređivačkim i autorskim razinama i, dakako, standardom i statusom medijskih profesionalaca. </p>
<p>Jer, značenje medija u demokraciji toliko je da ih vrijedi stalno njegovati - već i samo stoga što su najveća moć u stvaranju javnog mnijenja, iz čega proizlazi tko zna koliko njihovih relevancija.</p>
<p>Upravo u tome i jest njihova najveća snaga, ali i odgovornost. </p>
<p> Marko Goluža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čehok: Vlast je počela vući dobre poteze, ali je ostala i previše komotna</p>
<p>U Hrvatskoj negativno raspoloženje javnosti artikuliraju otužni cirkusanti koji su se hranili iz javne blagajne / Cijelo društvo nije sposobno za miran, ali plodonosan sukob, a televizija se zabavlja dubokoumnim »parlaonicama« o svemu i svačemu / Nismo uspjeli svrnuti pozornost Europe ni kad smo najviše trpjeli, jer smo, kada je padao Vukovar, plesali balove kao da su nam djedovi bili savjetnici na dvorima, a ne Dudeki</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Ivan Čehok, istaknuti saborski zastupnik HSLS-a, široj javnosti poznat i po tome što bez dlake na jeziku kritizira i svoju i ostale koalicijske stranke, za Vjesnik je komentirao aktualno političko stanje.</p>
<p>• Kako biste nakon prve godine mandata nove vlasti ocijenili stanje u Hrvatskoj?</p>
<p>- Mislio sam da je s jeseni u Hrvatskoj napokon završila sezona vrućih kestena. Bili smo na dobrom putu da se politički stavovi počnu zaoštravati oko tema koje i inače nužno traže sukobe političkih mišljenja - proračun, porezna politika, socijalna politika, itd. No, zahtjevima Haaškoga suda ponovno se pozornost preusmjerila. Ono malo pozitivne energije neprekidno se iscrpljuje u nespretnim i jalovim obmanjivanjima javnosti. Sada Jakovčić napada Budišu zbog iskrenosti, jer mu ovaj navodno sužava manevarski prostor. Molim Vas, pa koji je to Jakovčićev manevarski prostor, možda u izmišljenome ministarstvu ili između demilitarizirane Istre i militantnih autonomaša...? A, što je on do sada učinio u tome prostoru? Nakon svega, još i traži prijevremene izbore sa svojom 0,3 strankom. Nevjerojatno je da takav dobiva najznačajniji prostor u Dnevniku HTV-a da bi prozvao Budišu i pozvao sve druge na obmanjivanje.</p>
<p>• Što očekujete od Vlade u vezi s njezinim odnosom prema Haagu?</p>
<p>- U samo dva dana, javnost se zbunjivalo različitim tonom i sadržajem iskaza dvaju najvažnijih segmenata izvršne vlasti. Nakon odlučnih i principijelnih Vladinih 13 točaka, očekivao sam čvrst Vladin stav prema svim drugim čimbenicima u javnosti, poglavito onima koji su skloni izručenju Hrvatske na pladnju kao glave Ivana Krstitelja na krabuljnome plesu bjelosvjetskih namjesnika i Salome. Maske su pale: gospođa tužiteljica posve otvoreno kaže da nije dužna nikome polagati račune o dinamici i prioritetima hvatanja ratnih zločinaca - to ona odlučuje autonomno kad su u pitanju države u sukobu. Državom u sukobu smatra se posve očito i Hrvatska u svojim legitimnim akcijama oslobođenja teritorija, iako je riječ o oslobodilačkom ratu građana Hrvatske. Država ne može ući u sukob s drugom državom na svojem teritoriju, već se može samo braniti od agresije druge države. Mene od svega najviše zabrinjava naša mentalna komocija...</p>
<p>• Što time podrazumijevate?</p>
<p>- Uopće nismo svjesni kakav se poredak priprema. Bili smo i jesmo za »svjetske igrače« potpuni Dudeki. Umjesto da čvrsti stavovi Vlade budu posljedica unutarnjepolitičkoga pritiska i javno usuglašeni stav, da dakle sukob izazove pritisak raspoloženja i političkog stajališta javnosti te da Vlada artikulira te interese, sada je ispalo, poglavito s kontriranjem onih koji bi najradije bili tužitelji svojim vlastitim građanima, da je Vlada bila neodmjerena, da iz nje provaljuju kompleksi. Kad Budiša iskreno progovori o neprihvatljivim zahtjevima, tada ga tipovi koji su s Tuđmanom šnajderski krojili Bosnu optužuju za zaplotnjaštvo - istina se proglašava nazadnjaštvom i zadrtim nacionalizmom, većinsko raspoloženje izolacionizmom, konvertitstvo se prodaje kao europeizam, pranje savjesti kao liječenje društva... Nedavno, u Rimu, predsjednik talijanskog parlamenta Violante, koji je sklon hrvatskim interesima, rekao nam je da bi mnogo više trebali promicati svoje stavove pred europskom javnošću, pred običnim građanima. Mene su pitali kakva je razlika hoćemo li sami ili u paketu u EU. Rekao sam da bi to bilo isto kao da kažete trkačima: trčite na 800 metara koliko vas noge nose, no 10 metara prije cilja svi stanite, uzmite sporije na leđa i uđite bratski zagrljeni u cilj. Oni ne znaju da smo promijenili zakone o manjinama, doživljavaju nas kao civilizacijsko slijepo crijevo, ali se zato naš »Zrinski« grlato junači po prijestolnicama kao simbol kulture.</p>
<p>• Međutim, čini se da za Jugoslaviju vrijede druga pravila igre?</p>
<p>- Srbi su inscenacijom puča, TV-showom paljenja parlamenta, postali odjednom dostojni žaljenja i divljenja: politički izmrcvaren narod, desetljeće obmanjivan, diže se na noge i očvršćuje u svojoj demokratskoj svijesti. Koštunica je demokrat, miris novca podiže nos, ali i oči prema Srbiji... U nas, pak, negativno raspoloženje javnosti artikuliraju otužni cirkusanti koji su se hranili iz javne blagajne, cijelo društvo nije sposobno za miran, ali plodonosan sukob, televizija koja bi trebala pratiti javnost zabavlja se dubokoumnim »parlaonicama« o svemu i svačemu. Na žalost, mi nismo uspjeli svrnuti pozornost Europe ni kad smo najviše trpjeli, jer smo, kada je padao Vukovar, plesali balove kao da su nam djedovi bili savjetnici na dvorima, a ne Dudeki. Nismo sposobni ni odigrati svoje tragedije.</p>
<p>• Je li prva godina vladanja šestorke izgubljena?</p>
<p>- Mislim da smo do sada imali dvije sezone. Osim spomenute sezone vrućih kestena još i sezonu kiseljenja, pacanja pozornosti građana neprekidnim zahtjevima za revizijama, analizama, kontrolama, uhićenjima, dekriminalizacijama... To je bilo nužno napraviti u zemlji, gdje je i nabava WC-papira postala javnom aferom, no to treba u miru prepustiti nadležnim pravosudnim tijelima. Kad smo se svi primirili, vlast je počela vući dobre poteze, ali je ostala također previše komotna, uljuljkana u uvjerenje da se neprekidnim produljenjem početka ostvarenja predizborne krilatice »dobar život svima«, zadržava povjerenje građana. Sada se ta točka odgađa za iduće ljeto. Ova vlast, to sam neprekidno govorio na Malome vijeću HSLS-a, ne treba ponavljati kao papagaj da nema alternativu, jer svaka politička vlast ima alternativu. No, ona nema unutarnju alternativu, ona je prisiljena ići samo jednim putem - udariti strategijom iskrenosti.</p>
<p>• Što je trebalo učiniti?</p>
<p>- Trebalo je sve snimiti, sva područja društvenoga života i reći građanima - uprava je većim dijelom nekompetentna, gospodarstvo lipsa pod teretom javne potrošnje, poljoprivreda je feudalna, pravosuđe blokirano, prosvjeta izolirana od ostatka društva - sve to zahtijeva kirurški rez, britvu koja će zasjeći po svim bolesnim mjestima. Trebalo je reći da se više ne ulaže u vreće bez dna, od pšenice do BiH ili u socijalna davanja koja nisu prava, već povlastice. Ta iskrenost ogolit će stranke u Vladi, izručiti ih sudu svih građana, izgubit će potporu onih u ime kojih pretpostavljeno rade, no dugoročno će oporaviti društvo. Treba reći, koliko god bilo gorko i bolno - svi ćemo trpjeti tri godine, počevši od nas političara koji i dalje presijecamo vrpce, slikamo se u protokolarnim ceremonijama, vozimo skupe aute, spavamo u hotelima, igramo se diplomacije, primamo previsoke plaće, itd. Nitko ne zasijeca čvrsto, nitko ne snosi odgovornost, osim kad je obredna. Prema svemu stojimo s odmakom i odgodom i tako se i ponašamo - s nepodnošljivom lakoćom odstojanja.</p>
<p>Drago mi je da HSLS nema ciljanu skupinu građana u ime kojih predominantno nešto čini - mi možda imamo pred očima fiktivnu skupinu srednjega sloja, srednjeg poduzetništva, prosječno obrazovanih, ali zaposlenih i kompetentnih stručno i politički. HSLS nema ni svoje omiljene medije i novinare. Niti smo patroni, niti smo pod patronatom. Dugoročno je to jedino ispravno, jer će i građani iskočiti iz svoje sudbonosne zapalosti u egzistencijalno i tražiti fiktivnu društvenu vertikalu da bi potjerali sebe i društvo naprijed. Tada će prepoznati i HSLS kao iskrenu stranku.</p>
<p>• Je li pobjednička koalicija SDP-HSLS bio tek »brak iz računa«?</p>
<p>- Veza s SDP-om motivirana je zajedničkom nevoljom, prema onoj neprijatelj moga neprijatelja moj je prijatelj. Mislim da je koalicija podnošljiva, a HSLS si je najčešće sam kriv što ga SDP može nasanjkati u kadrovskim ili drugim pitanjima.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Vladin pristanak na diktat Haaškoga suda razorio bi vladajuću koaliciju?</p>
<p>Nije tajna da neke stranke šestočlane koalicije neće ostati u Vladi u slučaju da ona, pod pritiskom ili zbog drugih razloga, odustane od svojih »13 točaka«. Ne radi se samo o položaju HSLS-a. Kako se špekulira u medijima, i u drugim jačim strankama, u slučaju takvog razvoja događaja, mogli bi se dogoditi unutarstranački potresi</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - U vezi s najavljenim haaškim optužnicama za Bljesak i Oluju, Hrvatska je dobila predah za božićne i novogodišnje blagdane. Međutim, već prvih mjeseci iduće godine bit će, prema svim predznacima, vrlo burno. Vidljivo je to već iz premijerova božićnog intervjua u kojem je odbacio moguće haaške optužnice, ako se odnose na Domovinski rat. »Nećemo imati pozitivan odnos prema optužnicama koje se odnose na Domovinski rat, akcije Bljesak i Oluju, jer ne prihvaćamo da to može biti predmet optužbe«, rekao je predsjednik Vlade Ivica Račan. Prilično oštre riječi glavne tužiteljice Carle del Ponte da Hrvatska »ne može uvjetovati suradnju svojim prihvaćanjem naših istraga i procesa«, Račana se nisu previše dojmile. No, zato je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević uzvratio istom mjerom. »Haaški sud ne može samo diktirati, a Hrvatska slušati što tre ba raditi. Takvo ponašanje može vrijediti za Ruandu, ali ne za Hrvatsku«, kazao je bez okolišanja, ukazujući već i tom metaforom o kako je ozbiljnim problemima riječ.</p>
<p>Što će se dogoditi, ako i kada optužnice, i to u obliku u kojem su najavljivane, stignu u Hrvatsku, nitko se ne usudi predviđati. I premijer se u tom intervjuu suzdržao od izravnog odgovora. »Ne razumijem čemu pitanja što ćete učiniti? Pa, najprije ćemo vidjeti optužnicu i što piše u njoj. To nije izmotavanje. Za ovu Vladu to je jedini pravi odgovor. Sve ostalo su špekulacije«, kazao je Račan. No, prije mogućih optužnica, kako je već potvrđeno, Carla del Ponte doći će u Zagreb. Od tog razgovora hrvatska Vlada mnogo očekuje. Ako na tom sastanku i ne bude nekih rezultata na tragu Vladine nove platforme za suradnju s Haaškim sudom (popularnih »13 uvjeta«, koje je Del Ponte odbacila!), barem će se sve razjasniti. Kad glavna tužiteljica bude napuštala Zagreb, Vlada će vjerojatno znati što je čeka i kakve odluke treba donijeti.</p>
<p>Ovisno o tim odlukama, razvijat će se i političko stanje u zemlji. Nije tajna da neke stranke šestočlane koalicije neće ostati u Vladi u slučaju da ona, pod pritiskom ili zbog drugih razloga, odustane od svojih »13 točaka«. Ne radi se samo o položaju HSLS-a. Kako se špekulira u medijima, i u drugim jačim strankama, u slučaju takvog razvoja događaja, mogli bi se dogoditi unutarstranački potresi. Svjestan mogućih raspleta, Račan je izrazio »nadu« da se zbog Haaga koalicija neće raspasti, dok je predsednik Stjepan Mesić ostavio otvorenom tu mogućnost, držeći da se ipak neće ostvariti, jer »nikome nije u interesu«. Ako Vlada pak ostane ustrajna na svojih »13 točaka«, a haaške optužnice ostanu u obliku kakvim ih je Blewit najavio, valja se pripremiti na političke pritiske cilj kojih bi bio prisiljavanje Hrvatske na bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom. Pritom će se vjerojatno prijetiti ne samo političkim mjerama poput prijave Vijeću sigurnosti (koja je podignuta još za bivše vlasti i još nije povučena) nego i gospodarskim. Stanje će biti vrlo ozbiljno, tim više, jer Vlada nakon određenih koraka u procesuiranju odgovornih za moguće zločine nije očekivala da bi se mogla naći u tom položaju.</p>
<p>Pogotovo, jer je novi jugoslavenski predsjednik Koštunica dobio predah, »dok ne zauzme sve poluge vlasti« u vezi sa suradnjom njegove zemlje s Haaškim sudom. Tako je srpski nacionalist, poznat po vrlo prijateljskim odnosima s Radovanom Karadžićem, kojeg SFOR nikako nema vremena uhititi, iako živi u njihovoj blizini, za sada oslobođen suradnje s Haagom dok se i nova hrvatska vlast, koja je najavila i prakticirala suradnju s tim Sudom, stavlja u vrlo težak položaj. Hrvatska javnost vrlo teško može povjerovati u objektivnost suda koji ne žuri procesuirati odgovorne za masakr vukovarskih ranjenika 1991. godine, a iskazuje neobičnu hitrost kad su u pitanju Bljesak i Oluja iz 1995. godine. Pritom se, prema najavama, primjenjuje vrlo rastezljiv pravni koncept širokog tumačenja zapovjedne odgovornosti. U vezi s odnosom Haaškog suda prema Hrvatskoj, ima analitičara koji tvrde da je na djelu maksima »pritišći, gdje možeš«. Ako je tako, vjerojatno bi nešto značilo političko jedinstvo svih relevantnih snaga i javnosti. Potpredsjednik Sabora dr. Zdravko Tomac u tom kontekstu spominje potrebu uspostave dvaju konsenzusa. Prvi, koji je skoro postignut, tiče se jasnog stajališta da Hrvatska ne prihvaća haaške optužnice za Domovinski rat, dakle, ni za Bljesak i Oluju. Drugi konsenzus bi se odnosio na potrebu procesuiranja svih za koje ima dovoljno dokaza da su izravno odgovorni za neki zločin. Ta dva konsenzusa bi možda mogli biti polazni elementi za novu strategiju Hrvatske prema Haaškom sudu.</p>
<p>Danas, kad se događaju procesi globalizacije i integriranja, ne može se govoriti o nekadašnjem pojmu suverenosti pojedinih država. Sve zemlje koje ne žele ostati izolirane prenose dio svoga suvereniteta na asocijacije kojima žele pristupiti. Suradnja s Haaškim sudom jedan je od uvjeta za pristup Hrvatske integracijama kojima teži: Europskoj uniji i NATO-u. Međutim, i u svezi s tim postoje određeni pragovi. Kad se oni prijeđu, pojedina zemlja dolazi u opasnost gubljenja svoga identiteta i dostojanstva. Kad je netko toliko slab da mu se može sve nametati, ni oni moćniji ga ne drže vrijednim poštovanja. Vjerojatno je zato ministar Ivanišević glavnoj haaaškoj tužiteljici i poručio da Hrvatska nije Ruanda i da za nju ne vrijedi pravilo diktata.</p>
<p>Pogotovo, jer nakon Drugog svjetskog rata nije poznat (barem ovom autoru) primjer da se na nekom sudu sudilo velikom dijelu vojnoga vodstva neke države. To bi svakako bio presedan koji obvezuje aktualno državno vodstvo da nađe najbolji način za izalaz iz te vrlo delikatne situacije. Projekt nekih krugova da je hrvatske generale najbolje podijeliti na, navodno, Tuđmanove (koji bi se izručilo) i druge, koji to, opet navodno, nisu, srušio je sam Haaški sud. Tužiteljstvo je prepisalo zapovjednu strukturu HV-a i MUP-a za vrijeme Oluje čime je, prema nekim tumačenjima, dovelo u pitanje svoje nadležnosti koje se tiču samo procesuiranja konkretnih zločina po načelu pojedinačne odgovornosti. Kad netko prepiše zapovjednu strukturu, tada, prema mišljenju većine pravnika, ne sudi generalima kao pojedincima, nego vojsci, odnosno državi. I to vojsci koja nije izvela »agresiju na srpsku republiku krajinu«, kako je to Blewit u službenom dopisu ustvrdio, nego vojsci koja je oslobodila »okupirane dijelove Hrvatske«, kako to piše u rezoluciji UN-a br. 871. od 9. prosinca 1994. godine.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>»Volim te, grade, moj, a i ti mene ljubiš, zbilja me ljubiš...« </p>
<p>Dr. sc. VLADIMIR PEZO, veterinar</p>
<p>Ima jednostavnih pitanja za koja mislite da imate bezbroj odgovora, no kad ih trebate staviti na papir, taj list pred vama ostaje dugo vremena prazan, jer opisati ljubav, mislim na onu pravu, duboku i neraskidivu, nije ni lako ni jednostavno.</p>
<p> No, ljubav prema svom gradu, kao i svaka druga ljubav, počinje nekim prvim susretom, prvim nježnim pogledom i strahom hoće li ta ljubav biti uzvraćena. Moj prvi susret s mojim gradom, zbio se jednog jako hladnog siječanjskog dana, ranih šezdesetih, kad se unatoč ledenog zagrljaja upalila iskra koja je postala plamen koji nikad i ništa nije uspjelo smanjiti, a kamo li ugasiti.</p>
<p> Istina, često taj prvi plamičak ljubavi ne prepoznajemo, barem ne odmah, no ima događanja koja nas pokrenu i kažu nam tko smo i kome pripadamo. Hodajući tako Zvonimirovom, stisnut ledenim zagrljajem grada koji će biti moj, nisam se mogao osloboditi misli na toplu i prelijepu Makarsku iz koje sam došao. Odjednom, iz snježne sumaglice, kao da je niotkud, pojavi se jedna prelijepa djevojka umotana u krzno (bilo bi lijepo sada zvati se Milčec) i misao na Makarsku poče blijediti. Tog trena u nosnice mi je ušao miris grada kojega osjećam ma gdje bio. Miris je ušao brzo no za duh sam, ipak, morao malo pričekati.</p>
<p> Za pravu ljubav treba vrijeme, a njega sam u mladosti imao napretek. Tekli su gimnazijski dani. S gradom sam se družio sve više i utiskivao u dušu svaku sličicu. I šetnje gradom, izlasci i kina, kazališta i posjete frizeru prije kazališta s molbom da želite frizuru za predstavu, i plesnjaci, i Ribnjak i »Crveni koralji«, a u svakoj maloj kavani tražite stol za dvoje i kroz dušu vam ide: »Volim te, grade, moj, a i ti mene ljubiš, zbilja me ljubiš...« </p>
<p>Star je moj grad. Ima više od tisuću godina i u tom dugom vremenu prošao je svoj križni put. Svi koji su njime vladali u toj dugoj povijesti žderali su ga. Žderali su ga izvana, žderali su ga iznutra, crpili ga, rušili ga, unosili u njega neki svoj duh, koristili ga za stvaranje slike o sebi. Za Zagrebom su posizali svi. Htjeli su od Male kavane stvoriti balkansku krčmu. </p>
<p>Preživjeli smo, očuvali duh i dušu i dočekali slobodu. Za velike stvari uvijek se plaća velika cijena i mi smo je platili. Kao i do sada u povijesti temelji slobode su na životima branitelja i na beskrajnoj ljubavi svojih građana prema svom gradu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bez skijanja, bez slobodnih kreveta za doček Nove godine, u Puntijarku cijelu Božićnu noć</p>
<p>Oblačno vrijeme, temperatura deset stupnjeva ispod nule, pahulje snijega i samo dvoje ili troje ljudi zalutalih iz gradske vreve u planine, atmosfera je na koju smo u petak naišli na vrhu Medvjednice. Iako je prvi snijeg na Medvednici pao još proteklog vikenda, a djelatnici skijaških žičara već unazad tri dana snježnim topovima pokušavaju dovesti umjetni snijeg na Zeleni spust, skijaši se još ne trebaju nadati skijanju. U prvom snijegu, zasad, mogu uživati šetači, ali i sanjkaši, ukoliko ne nahrupe u velikoj količini.</p>
<p>- Topovima smo uspjeli prekriti samo dio Zelenog spusta, no nestalo na je vode pa ne možemo nastaviti, saznajemo od šefa održavanja Skijaških žičara, Jelenka Krasića. Problem je i u tome što se zemlja još nije uspjela ohladiti pa se snijeg teško zadržava, dodaje. Odnedavno je i Tomislavov dom u sklopu Skijaških žičara, pa za goste Tomislavca cjelodnevna ski-karta, od 9 do 16 sati, košta 50 kuna. Za ostale skijaše cijena će biti 80 kuna, a za poludnevnu kartu od 9 do 13 i 12 do 16 sati trebat će izdvojiti 50 kuna. Sljemenska cesta je čista, posipana solju, a ZET-ova žičara, zasad, radi.</p>
<p>Ni u planinarskim domovima nismo naišli na posjetitelje. </p>
<p>- Tjedno pet ljudi je puno, rekao nam je kuhar Željko iz planinarskog doma Grafičar. Njegove riječi upotpunila je radnica Slavica iz Puntjarke: »Mi živimo od vikenda«. Iako u tjednu u planinarskim domovima nema ljudi, a time ni posla, uredno rade svaki dan od 9 do 21 sat. Većem posjetu sljemenski ugostitelji nadaju se nakon Božića, za školskih praznika.</p>
<p> Što se tiče dočeka Nove godine, domovi su uglavnom popunjeni. Puntijarka, u kojoj je za doček trebalo izdvojiti 450 kuna, popunjena je već unazad tri mjeseca. Po istoj cijeni, a mjesta još ima, može se dočekati Nova godina u planinarskom restoranu Tomislavovog doma. Glavni restoran je popunjen. Nešto skuplji, po 500 kuna, je doček Nove godine u Hunjki s neograničenim količinama pića. Za doček, saznajemo od djelatnika Hunjke, mjesta još ima, ali nema kreveta. Krevet će se u Hunjki teško naći i u siječnju. Cijena noćenja s doručkom u dvokrevetnim sobama košta 220 kuna, a apartman se može iznajmiti za 460 kuna. U sklopu Hunjke su i dvije sobe od po 16 i 24 kreveta u kojima noćenje za grupe stoji 70 kuna, a za pojedince 50.</p>
<p> Cijena ležaja u ostalim planinarskim domovima je 50 kuna po krevetu, a za članove planinarskih društava 35 kuna. Cijena dvokrevetne sobe s doručkom u Tomislavovom domu iznosi 300 kuna, a apartman za pet osoba 500 kuna. </p>
<p>Grafičar je za doček Nove godine rezerviran samo za članove planinarskog društva Grafičar. Slično je i s buffetom Zlatni medvjed, podno televizijskog tornja, u kojem će 2001. godinu dočekati članovi Skijaškog kluba Medveščak i - planinari. </p>
<p>Grah s kobasicom postao je nezaobilazan obrok svih sljemenskih planinara i šetača. Najjeftiniji se može pojesti u Tomislavovom domu, za 16 kuna, a bez kobasice za 10. U ostalim planinarskim domovima cijena mu se kreće oko 20 kuna. Krvavice i pečenice sa zeljem i krumpirom mogu se u svim domovima pojesti već za 25 kuna, a slična je i cijena sarme. </p>
<p> Oni, koji će na polnoćku otići u sljemensku crkvicu, dobro je obavijestiti da će Puntijarka biti otvorena cijelu Božićnu noć. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prvi put u povijesti Zagreba doček na otvorenom neće platiti - građani </p>
<p>Predsjednik Uprave Hrvatskoga Telekoma Ivica Mudrinić potpisao je u petak pokroviteljski ugovor sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, kojim je HT postao generalni pokrovitelj dočeka Nove godine na Trgu bana Jelačića. Na prigodnoj svečanosti uoči potpisivanja vrijednog ugovora, Milan Bandić je podsjetio kako se u Poglavarstvu prije dva tjedna oformio poseban tim, koji je imao zadatak da osmisli i formu i sadržaj božićnog i novogodišnjeg programa, koji bi Grad darovao svojim građanima. </p>
<p>- Posebno smo vodili računa da troškovi organizacije budu na razini trenutne gospodarske situacije, kako nam porezni obveznici ne bi uzvratili nekakvim bumerangom. Ovaj je ugovor na tragu tih nastojanja, jer njime se po prvi put troškovi te manifestacije neće platiti iz gradskoga proračuna, rekao je Bandić. </p>
<p>Potpisnici, međutim, nisu željeli otkriti iznos koji će HT utrošiti u organizaciju novogodišnjeg dočeka na otvorenom. Naime, zagrebački je gradonačelnik tek pripomenuo kako je ugovor »težak« taman toliko, koliko je potrebno da se pripremi program koji, s jedne strane nije megalomanski, ali je ipak u skladu s onim što priliči europskim metropolama.</p>
<p>Govoreći o razlozima zbog kojih se HT uključio u organizaciju novogodišnjeg dočeka na Trgu bana Jelačića, Ivica Mudrinić je kazao kako je ta tvrtka ovih dana, kroz različita sponzorstva, prisutna i u ostalim hrvatskim gradovima.</p>
<p>- Ulazak u treći milenij, uvjetno rečeno, pripada nama. To je milenij koji će obilježiti nove tehnologije u kojima telekomunikacije zauzimaju najznačajnije mjesto, naglasio je Mudrinić, dodajući da HT stoga ima obvezu da svoju cjelokupnu ponudu približi svim građanima. </p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za kulturu, Duško Ljuština, rekao je kako o značaju potpisanog ugovora najbolje govori činjenica da, od Zlatne bule do danas, prvi put u povijesti Zagreba, doček Nove godine na otvorenom neće financirati građani. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Predstavnici 14 udruga narušili su uobičajeni red i rad Gradske skupštine</p>
<p>U svezi sjednice Gradske skupštine održane 20. prosinca, iz Kabineta predsjednika zagrebačke Gradske skupštine, Gorana Hilla, stiglo je slijedeće pšriopćenje:</p>
<p>»Na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, održanoj u srijedu, 20. prosinca, uz druge točke obimnog dnevnog reda, odlučivalo se i o promjeni imena Trga hrvatskih velikana u Trg žrtava fašizma. U vrlo živoj i demokratskoj raspravi za predloženo preimenovanje glasovalo je 27 zastupnika, protiv ih je bilo 7, a 4 suzdržana. </p>
<p>Sjednici Gradske skupštine bili su prisutni i predstavnici 14 udruga koje su se inače zalagale da se ne mijenja ime Trga hrvatskih velikana. Na ovu sjednicu predstavnici udruga pozvani su upravo zato što je čelništvo Gradske skupštine i na taj način htjelo omogućiti svim zainteresiranima da budu nazočni u raspravi o ovoj problematici.</p>
<p>Gospodin Goran Hill, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, u povodu te točke dnevnoga reda, primio je 8. prosinca predstavnike 14 udruga. U dužem razgovoru saslušao je stajališta udruga te njihove predstavnike upoznao s načinom rada Skupštine koji se odvija u demokratskom ozračju i doličnom ponašanju, a u interesu svih koji u tome sudjeluju. Tako se i nije moglo očekivati da će nakon izglasavanja odluke, da se Trg hrvatskih velikana preimenuje u Trg žrtava fašizma, skupštinari, zastupnici i drugi koji su sudjelovali u radu Skupštine, s galerije Vijećnice biti zasuti kišom letaka s uvredljivim stihovima, a koje su bacile predstavnice 14 udruga.</p>
<p>Ovaj čin nije u duhu inače dobre suradnje Gradske skupštine Grada Zagreba s građanima i mnogobrojnim udrugama. Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, kao i tri potpredsjednika, jednom tjedno razgovaraju s građanima, a u radu skupštinskih tijela kao i na samim sjednicama uvijek su nazočni odgovarajući predstavnici tijela o kojima je riječ ili problema koji su na dnevnom redu. Tako će biti i ubuduće.</p>
<p>Stoga, a u interesu svih građana i udruga, zbog očuvanja dostojanstva u radu Skupštine i stalnog obogaćivanja demokratskog ozračja, sa žaljenjem je moguće konstatirati da je ovim postupkom predstavnika 14 udruga na spomenutoj sjednici narušen uobičajeni red i rad Gradske skupštine. </p>
<p>Iako je javnost već informirana o ovom događaju želimo da i na ovaj način bude upoznata s onim što se dogodilo. Bilo čije nedolično i uvredljivo ponašanje koje ide na štetu svih, upravo od javnosti neka i bude ocijenjeno na pravi način«, kaže se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj za opremu i kompjutere - 195.000 kuna</p>
<p>Dr. Zdenko Volner, član predsjedništva Rotary kluba Zagreb-Gradec u petak je prim. dr. Ivanu Fattoriniju, ravnatelju Klinike za dječje bolesti Zagreb uručio donaciju od 195.000 kuna (22 tisuće američkih dolara), od kojih je najveći dio namijenjen opremanju Odjela za adolescente i dječje ginekologije Službe za reproduktivno zdravlje.</p>
<p> Prikupljanju sredstava doprinijeli su Rotary International, te Rotary klub Denver, Kolorado. Voditelji projekta, uz dr. Volnera, bili su i bračni par dr. Felicija i dr. Michael Muftić iz SAD-a. Djeca Rotaryjanaca iz Denvera, koji djeluju kao »Rotary act«, prikupili su oko 1.500 dolara, koje će po njihovoj želji dobiti Psihotrauma Klaićeve bolnice. </p>
<p>Dr. Vlasta Hiršl-Heček, voditeljica Službe za reproduktivno zdravlje pojasnila je da će se doniranim sredstvima nabaviti prijeko potrebni instrumenti i kompjutorska oprema, a uložit će se i u edukaciju i istraživanja. </p>
<p>Prim. dr. Ivan Fattorini je naglasio da se u Klaićevoj svake godine radi lista potreba, te da Stručno vijeće bolnice odlučuje o prioritetima. O tome ovisi koji će odjel dobiti donacije. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Zlatni Globus«: Četiri nominacije za Soderbergha</p>
<p>BEVERLY HILLS, 22. prosinca</p>
<p> – Američki redatelj Steven Soderbergh može biti najzadovoljniji nominacijama za 58. »Zlatni Globus«, koje su upravo objavljene u Los Angelesu. </p>
<p>Njegovi filomovi »Traffic« i »Erin Brockovich« nominirani su u konkurenciji najboljih filmova, što je prvi slučaj u povijesti ove filmske nagrade da jedan redatelj u završnoj konkurenciji ima dva filma. Sodeberghu su pripale i dvije nominacije za najboljeg redatelja. »Jednostavno sam šokiran. Prije nekoliko godina nisam mogao niti pomisliti na ovaj trenutak,« kazao je redatelj koji se proslavio 1989. godine filmom »Sex, laži i videotrake«.</p>
<p>Najviše nominacija »Hollywood Foreign Press Association« dobili su »Traffic« i »Gladiator« - svaki po pet. »Ovo je velika čast za cijelu ekipu koja je radila na filmu. Nismo očekivali ovakav uspjeh«, kazao je producent Gladiatora David Franzoni. U konkurenciji za najbolji film nalazi se i »Sunshine«, te »Wonder Boys«. U konkurenciji za najbolju glumicu nalaze se Julia Roberts (Brokovich), Bjork (Dancer in the Dark), Laura Linney (You Can Count on Me) i Ellen Bardem (Requiem for a Dream), dok su u konkurenciji za najbolju mušku ulogu Russell Crowe (Gladiator), Michael Douglas (Wonder Boys), Tom Hanks (Cast Away), Geoffrey Rush (Quills) i Javier Bardem (Before Nights Falls). U konkurenciji za najboljeg komičara nominirani su Jim Carrey (How The Grinch Stole Christmas), Robert De Niro (Meet the Parents), Mel Gibson (What Women Want) i John Cusack (High Fidelity). Na najbolju žensku ulogu u komediji nominirane su Juliette Binoche (Chocolat), Brenda Blethyn (Saving Grace), Sandra Bullock (Miss Congeniality), Tracey Ullman (Small Time Crooks) i Renee Zellweger (Nurse Betty). Na najbolji strani film nadmetat će se »Crouching Tiger, Hidden Dragon« (Tajvan), »Amores Perros« (Meksiko), »The Hundred Steps« i »Malena« (oba Italija) i »The Widow of St. Pierre« (Francuska). U televizijskom nadmetanju nominirane su serije »CSI«, »ER« »The Practice«, »The Sopranos« i »The West Wing«, dok za najbolju televizijsku komediju konkuriraju serije »Frasier,« »Ally McBeal« »Sex and the City«, »Will & Grace« i »Malcolm in the Middle«.</p>
<p>Svečanost dodijele »Zlatnog Globusa« održat će se 21. siječnja iduće godine (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kozje mlijeko ima ljekovitu moć!</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> – Treba piti kozje mlijeko, jer ima ljekovitu moć, na što je upozorio već Hipokrat, istaknuvši da sirutka dobivena iz kozjega mlijeka ima ljekovita svojstva.</p>
<p> U 19. stoljeću liječenje sirutkom dobivenom iz kozjeg mlijeka bilo je vrlo popularno kod upale pluća, žutice, reume, gihta... Kozje mlijeko preporučalo se oboljelima od u to vrijeme najraširenije smrtonosne bolesti - tuberkuloze.</p>
<p> Brojna suvremena istraživanja potvrđuju da kozje mlijeko ima antikancerogena svojstva, ističe se u napisu 'Kozje mlijeko - hrana i lijek' ing. Karmen Sinković, objavljenom u časopisu Zadrugar. Koza je vrlo otporna na različite bolesti zbog svojeg osobitog imunološkog sustava, a kozje mlijeko ima izrazita »baktericidna svojstva«. Ono sadrži veliki broj za zdravlje važnih antitijela, veću količinu A i B vitamina te više minerala od kravljeg mlijeka: kalcija, magnezija, kalija, fosfora, klora, ali manje natrija, željeza, sumpora, cinka i molibdena. </p>
<p> U napisu se ističe da na sastav kozjeg mlijeka utječe pasmina, hranidba, način uzgoja, kozja starost, stadij laktacije, način mužnje... Postupno nestaju i predrasude o kozjem mlijeku, odnosno njegovu neugodnom mirisu »po jarcu«. Neugodnog mirisa ima samo onda kad se koze-mljekarice drže zajedno s nestašnim jarcima. </p>
<p> U Hrvatskoj se uzgajaju tri mliječne pasmine: francuska alpina, sansaka koza i njemačka šarena (srnasta) plemenita koza, od kojih se u godinu dobiva otprilike 400 i 500 kilograma mlijeka.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ted Turner pomaže državi platiti dug Ujedinjenim narodima </p>
<p>NEW YORK, 22. prosinca</p>
<p> – Osnivač i vlasnik CNN-a, američki milijunaš Ted Turner odlučio je pomoći svojoj domovini u otplati duga UN-u, objavljeno je u petak.</p>
<p> Turner je američkom veleposlaniku pri UN-u Richardu Holbrookeu dao ček na 35 milijuna dolara kako bi pomogao okončati spor između Kongresa i tajništva svjetske organizacije.</p>
<p> SAD duguje UN-u više od milijardu dolara. Kongres, zapravo republikanska većina, uporno odbija platiti taj dug tvrdeći da su na East Riveru rasipni i da je američki udio pretjeran. U nekoliko navrata ove godine prijetila je opasnost da SAD u skladu s Poveljom UN-a izgubi pravo glasa u Općoj skupštini.</p>
<p> Državna tajnica Madeleine Albright nastojala je, a to će ostaviti u nasljeđe i Colinu Powellu, ishoditi smanjenje američkog udjela u financiranju rada UN-a sa 25 na 22 posto i udjela u troškovima mirovnih operacija sa 30 na 25 posto. Kongres je pristao platiti 926 milijuna dolara duga ako se smanji participacija SAD. </p>
<p>U 2001. godini Sjedinjene države bi trebale platiti 1,1 milijardu dolara za rad UN-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Beatlesi: Svake sekunde proda se šest albuma</p>
<p>LONDON, 22. prosinca</p>
<p> – Šest albuma »1«, kompilacije s 27 najboljih naslova Beatlesa, objavljene 13. studenoga, proda se svake sekunde u svijetu, objavila je u petak diskografska kuća EMI. </p>
<p> Kompilacija je već najbolje prodavani album godine u V.Britaniji. Po EMI-ju, više od 18 milijuna primjeraka već je prodano u svijetu. </p>
<p> EMI je prvotno pustio u prodaju osam milijuna »1«, koji su razgrabljeni, samo dva tjedna poslije pojavljivanja u trgovinama. EMI je izračuno da se prosječno prodaje šest albuma svake sekunde u svijetu te kako bi »1« rebao biti jedan od najbolje prodavanih ploča svih vremena. </p>
<p> Album »Thriller« Michaela Jacksona najprodavaniji je svih vremena u svim kategorijama zajedno, s 47 milijuna prodanih primjeraka. Kako se bliži Božić, prodaja je sve izraženija, po EMI-ju. </p>
<p> U SAD-u Beatlesi su na čelu prodaja treći tjedan za redom u SAD-u albumom »1«. Album je prodan u više od 820 tisuća primjeraka samo u tjednu koji je završio 17. prosinca, objavio je EMI. Ploča koja je postala platinasta samo tri dana nakon izlaska na tržište, prodana je u 3,36 milijuna primjeraka u SAD-u od početka prodaje prije pet tjedana. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Let balonom pustolovniji nego raketom</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> – Ni u doba zrakoplova i raketnih letjelica baloni ne prestaju draškati maštu jer se tijekom leta balonom nikad sa sigurnošću ne može predvidjeti točno mjesto slijetanja, što svakom letu daje okus pustolovine.</p>
<p> Osnovno načelo u letenju toplozračnim balonima jest da se topliji zrak podiže uvis iznad mase ostalog zraka, jer je, naravno, lakši, objašnjava inž. Nikola Prib u ogledu objavljenom u časopisu HT-a. Topliji zrak se zadržava u ovoju sašivenom od poliestera i poliamida.</p>
<p> Zrak u balonu potrebno je neprestance podgrijavati. Stoga se plinski plamenik i nalazi na dohvat ruke, odmah iznad putničke košare, načinjene od bambusovog ili vrbovog pruća.</p>
<p> Ventil plamenika jedini je upravljački uređaj u balonu. Zagrijavamo li zrak - balon se uspinje, puštamo li ga da se hladi - spušta se. Balon leti »hvatajući« zračne struje. </p>
<p> Zanimljivo je da su balonom prvi letjeli jedna ovca, jedna patka i jedan pijetao, koje su 1783. braća Joseph i Etienne Montgolfier »ukrcali« u balon na topli zrak. Međutim, nisu vjerovali da topli zrak podiže balon u nebo nego su tu činjenici pripisali plinu koji nastaje izgaranjem slame i ovčje vune, a nazvan je 'Phlogiston'. </p>
<p> Prvi let s ljudskom posadom izveli su iste godine Pilatre de Rozier i Marquis d'Arlandes iznad Pariza, a letu su nazočili Louis XVI. i Marie Antoinette. Kralj je htio poslati dva kažnjenika kao pokusne pilote, ali je Rozier sam odlučio izvesti pothvat. </p>
<p> U Hrvatskoj je prvi i najveći klub - Balon klub Zagreb, koji raspolaže s osam letno sposobnih balona. Jedan od pionira koji je »doveo« balone u našu zemlju bio je Tom Mikloušić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Raskošna plesna bajka </p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Premijera baleta Petra Iljiča Čajkovskoga</p>
<p> »Labuđe jezero« / Scenski vrlo raskošna predstava koja ansamblu Baleta HNK jamči dobar ulazak u 21. stoljeće / Zadivljuje interpretacija Irene Pasarić </p>
<p>Balet »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskoga ima zapaženu tradiciju u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Premijerno je postavljen nekoliko puta, a sada je, na premijeri u četvrtak, 21. prosinca premijerno obnovljen u koreografiji Olega Danovskoga, novoj scenografiji Aleksandra Augustinčića i kostimima Ike Škomrlj i Diane Kosec-Bourek. Koreografiju što ju je rumunjski koreograf Oleg Danovski premijerno postavio 1985. godine prenijela je baletni majstor Božica Lisak. Ona je dugogodišnja članica Zagrebačkoga baleta kao solistica, a od 1970. godine asistentica koreografa i baletni majstor. </p>
<p>U predstavi su sačuvani izvorni koreografski brojevi Lava Ivanova, Mariusa Petipaa i Alexandera Gorkog. Načinjena je scenski vrlo raskošna predstava, prava baletna bajka koja ansamblu Baleta HNK jamči dobar početak i svjestan ulazak u 21. stoljeće kao ansambla u prvome redu okrenutoga klasici, čijih više modernih predstava u posljednjih nekoliko godina nije ostavilo dubljega traga. Zato se uvijek pri ruci nađe »Labuđe jezero« da popravi repertoarnu sliku i bude mamac publici koja će ga uvijek sa zanimanjem pogledati, iako na premijeri nije bilo očekivane gužve u gledalištu. </p>
<p>Postavljanje »Labuđeg jezera« na scenu traži ispunjenje niza zahtjeva - velik i tehnički dotjeran ansambl, kao i tehnički savršene zvijezde za glavne uloge. Baletni ansambl HNK danas se čini doista velik. Popunjen je novim imenima u ženskom i muškom dijelu. Srećom, ima i glavni adut za ovo djelo, nekoć jednu od najmlađih Labudica u Europi Irenu Pasarić, čiji ples i zrelost interpretacije danas zadivljuju. Ostvarila je dva suprotna lika, bijelu Odettu i crnu Odiliju, izrazila dva suprotna temperamenta. Kroz adagio i allegro te dvojne uloge iskoristila je mogućnosti za glumačke preobrazbe, uvijek iskazujući svoje veliko plesno umijeće. </p>
<p>Njezin partner u ulozi princa Siegfrieda Ilir Kerni bio je tehnički dobar, uredan i s mjerom u izvedbi elemenata, ali mu nedostaje prinčevske plemenitosti. Svebor Sečak ponovio je uvjerljivost kojom snažno ocrtava čarobnjaka Rotbarta. Andrea Paolini Merlo u ulozi Dvorske lude osvojio je sve simpatije duhovitim nastupom. U pas de trois u prvom činu pored Ilira Kernija nastupile su, inače solidne, ali ovoga puta nesigurne Mihaela Devald i Ervina Sulejmanova - inače također u podjeli za Odettu/Odiliju. Uloge Siegfriedove majke i Prinčeva nastavnika uspješno su tumačili Ksenija Balog i Ioan Barbu. Svaku pohvalu zaslužuje pas de quatre u drugom činu u izvođenju Mirne Sporiš, Martine Fici, Ersilije Nikpalj i Petre Vargović. </p>
<p>Svi plesovi u trećem činu na čelu s četiri princeze Saule Ashimovom, Oljom Jovanović, Snježanom Marasović i Lidyom Milom-Milovac odavali su pravi karakter španjolskog, napolitanskog, mađarskog plesa i mazurke. Za razliku od njih, početak prvoga čina bio je neuvježban, naročito valcer. Što je predstava dalje odmicala, ansambl je bivao sve bolji. Trebalo bi ujednačiti visinu nogu ženskog ansambla u drugome činu.</p>
<p>Scenograf i također oblikovatelj svjetla Aleksandar Augustinčić dao je mnogo prostora plesačima i iskoristio dubinu pozornice. Na raskošnim i vrlo zanimljivim kostimima Ike Škomrlj i Diane Kosec-Bourek nije se štedjelo. Osim toga, kostimografkinje su načinile potpuno drugačije kostime nego u prošloj produkciji. Na čelu orkestra bio je dirigent Davor Krnjak, koji se nije uvijek držao odgovarajućih tempa.</p>
<p>Mladen Vuković Mordej</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tajni zapis Zlatka Kesera </p>
<p>Likovni svijet istaknuta zagrebačkog slikara i profesora Zlatka Kesera (1942.) obilježen je stvaralačkom osebujnošću koja ni jednog posjetitelja bilo koje njegove izložbe ne ostavlja ravnodušnim. Keser, naime, i privlači i odbija u isti mah, zahvaća u dubine kolektivnog pamćenja i iracionalnost i u svagda ide za tim da u djelu uspostavi i opravda tezu o građenju i razgradnji. Primarnost njegova izraza supostoji u mješavini ekspresionističkog nagona i nadrealističkih podsvjesnih doživljaja, a dodat ćemo i to da mu nije tuđ ni duh urbanih grafita, koji također svjedoči određenu prvobitnost likovnog jezika. </p>
<p>Slična situacija viđena je i doživljena i na Keserovoj najnovijoj izložbe u Zagrebu, u Galeriji Studentskog centra, na kojoj je taj kontroverzni umjetnik velike radne energije nedavno realizirao »Ambijent«, opus koji se sastoji od kombinirane tehnike na papiru izravno kolažirane na zid. Bio je to niz gigantskih glava na svim zidovima izložbenog prostora iz kojih iskre trake i druge silnice simboličnog jezika, oslonjene na osnovna geometrijska tijela kakva su kvadrat , trokut, krug ili pravokutnik. »Ambijent« djeluje mistično, a sam autor izložbu je popratio zapisom u katalogu, u kojem stoji među inim da je posrijedi »tajni zapis«. Jedini sam od ljudi - kaže slikar - koji je prošao ispod duge. Ja sam uspio. A ovo ovdje ne znam da li jest ili nije. Vidim da samo tražim spasenje. Ono što mi ostaje jest odsutnost i tišina. Utjeha tišine. </p>
<p>Keserov crtež karakterizira i složen proces rada, kao i podloga na kojoj rad nastaje, što je posebno obrađeno u povodu autorove izložbe lani u Kabinetu grafike HAZU, vezane za Triennale crteža na kojemu je Keser nagrađen. Taj i takav crtež nastaje u različitim miješanim tehnikama i vrstama papira kojima slikar gradi i rastvara djelo na svoj prepoznatljiv način. Vesna Kedmenec-Križić zabilježit će tom zgodom u opisu procesa da Keser rabi ručno izrađene papire s Istoka, pimjerice, iz Burme i Kine, ali i različite papire europskih proizvođača, kao što su Fabriano i Hahnemühle, svilene papire, schöllershammer, polukarton, kunstdruck, cromolux, bankpost. Papiri su mu tonirani ili u boji, koji put već korišteni za druge svrhe, a određenu vrstu papira zna i močiti, stiskati i sušiti, čime postiže specifičnu strukturu. </p>
<p>Ima tu i inih pojedinosti i postupaka, poput lijepljenja i nagorijevanja ili rezanja papira u trake i drugo. Autor obično radi tušem, ugljenom, temperom, pastelama, olovkama u boji, kemijskom olovkom i flomasterima u najrazličitijim kombinacijama, a u crtež ubacuje i natpise i naziv djela. Sve to skupa čini da Keserov ostvaraj doseže slojevito značenje i opetovano potvrđuje da je riječ o maštovitu i samosvojnu crtačkom izričaju. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slavenska glazba - slavenska širina</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Dirigent Miro Belamarić i pijanist Maksim Mrvica u Majstorskom ciklusu HRT i KDZ </p>
<p>Posljednji koncert Majstorskog ciklusa Hrvatske radiotelevizije i Koncertne direkcije Zagreb u četvrtak u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« donio nam je zanimljiv program isključivo slavenske glazbe - od našeg Belamarića do Čajkovskoga. Dirigirao je sam maestro Miro Belamarić i otvorio večer praizvedbom svoga novog djela, Svečane Euro-uvertire op. 19, kako je nazvao orkestralni stavak za veliki simfonijski sastav, posvetivši ga »zamisli sjedinjenja Europe«. Tu zamisao iskazao je duhovitim tematskim blokovima u duhu baroka-klasike, romantike i folklora. Vješto instrumentirana (ne zaboravimo, Belamarić je đak Stjepana Šuleka, a iza njega su i dvije uspjele opere, »Ljubav Don Perlimplina« i »Priče iz Bečke šume«), ta uvertira odlikuje se preglednošću tematskoga gradiva i dobrim zvučnim efektima, pa ju se moglo saslušati sa zadovoljstvom. </p>
<p>Slijedila su tri ruska, dakle slavenska autora, redoslijedom preko Rahmanjinova i Borodina do Čajkovskoga. Drugi koncert za glasovir i orkestar u c-molu Sergeja Rahmanjinova uvijek se rado sluša, pogotovo kad njegova izvedba pruži priliku za uspješan nastup jednom mladom domaćem umjetniku. Izbor je pao na tek 25-godišnjeg Šibenčanina Maksima Mrvicu, koji je započeo karijeru kao čudo od djeteta, diplomirao na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. Vladimira Krpana i usavršavao se uz niz uglednih europskih pedagoga. Ovim nastupom predstavio se u tehničkom pogledu kao izraziti virtuoz, i publika dobro posjećene dvorane ga je veoma srdačno ispratila. Da li zbog suradnje s orkestrom i mladim pijanistom, ili možda po nekoj svojoj koncepciji, dirigent je toga Rahmanjinova vodio u veoma širokim, rekli bismo upravo slavenskim tempima, što je umanjilo konciznost i u krajnjoj liniji efekt izvedbe; u svakom slučaju bio je to blago rečeno nesvakidašnji Rahmanjinov.</p>
<p>Drugi dio večeri donio je zagrebačkoj glazbenoj sredini poznanstvo s jednim značajnim, ali koliko se sjećamo kod nas neizvođenim djelom velikog ruskog majstora Nikolaja Rimski-Korsakova, njegovu Simfonijsku suitu »Antar«, tipično romantično programsko djelo u četiri stavka. Njegovo stavljanje na repertoar HRT-orkestra shvaćamo u smislu namjere šefa dirigenta toga orkestra maestra Nikše Bareze, iskazane početkom sezone na konferenciji za sredstva javnog pripoćavanja, da se prošire naši glazbeni vidici jednako rjeđe izvođenim kao i suvremenim djelima simfonijskog repertoara. Prihvaćamo »Antara« kao informaciju, iako djelo ne pruža nikakav posebni doživljaj, pa mu ni dosta studiozna izvedba pod Belamarićevom rukom nije udahnula neke životnosti. U toliko smo s većom znatiželjom na kraju dočekali poznatu »Svečanu predigru 1812.« Čajkovskoga, patriotsko djelo skladano u spomen Napoleonova poraza u Rusiji te godine. I ovdje su se zapažala neka prepolagana tempa i mjestimično pretjerana dinamička suzdržljivost, što, međutim, za prosjek slušateljstva nije umanjilo dojam te grandiozne glazbene freske.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Floki« u animiranom ruhu</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Dječji film »Ne daj se Floki«, koji je snimljen kao TV serija još 1985. godine, premijerno je prikazan u četvrtak na večer u Kinoteci. Riječ je o filmu redatelja Zorana Tadića, a premijera je upriličena zbog novog ruha tog filma, odnosno dodano je nekoliko animiranih fragmenata koje su izradila djeca iz osnovne škole u Čakovcu pod vodstvom Ede Lukmana. Scenarij filma potpisuje Kazimir Klarić.»Ne daj se Floki« donosi priču o stanarima jedne novogradnje u Zagrebu, u koju se pokušava useliti, odnosno pronaći gazdu, jedan pas skitnica. Dosadio mu je lutalački život, a u toj se novoj gradskoj četvrti izgubila i romantika skitnje. Floki razmišlja o svim stanarima nove zgrade, pa tako upoznajemo likove koji se pojavljuju u filmu, i procjenjuje da su mu najveće šanse kod bračnog para s djetetom, koji često odlaze na selo. Dječak Jura je ondje na magnetofon snimio svinjsko roktanje, jer želi naučiti jezik svinja. Kad on noću »uči« uz magnetofon, susjedi misle da njegovi u stanu drže svinje i tako počnu sukobi i svađe. Roditelji pak misle da je dječak bolestan i zovu liječnika, ali dječak i liječnik ubrzo nalaze zajednički jezik, čim počnu govoriti na »svinjskom« jeziku. Na kraju se ipak sve sretno završi i svi se susjedi pomire.</p>
<p>Premijera filma »Ne daj se Floki« je bila i prilika da se oda poštovanje preminulim glumcima koji su nastupili u filmu. To su Mladen Crnobrnja u ulozi tate, Franjo Majetić u ulozi susjeda Franje i Tošo Jelić koji je nastupio u ulozi beskućnika Đure.</p>
<p>Uz redatelja, scenarista i druge osobe koje su sudjelovale u nastanku filma, na premijeri su prisustvovali i glumci: Mario Vuk (Jura), Jagoda Kralj (mama), Tomislav Gotovac (susjed Grašo) i drugi. Glazbu za film je skladao Alfi Kabiljo, a naslovnu skladbu koja nosi ime kao i film te je i svojevrsni zaštitni znak filma izvodi Jimi Stanić. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vrtnja u krugu</p>
<p>»Tvornica« u Zagrebu / Plesni projekt »Priprema, pozor, sad...«, koreografija Rajka Pavlića u produkciji studija Liberdance </p>
<p>Plesni projekt »Priprema, pozor, sad...« koreografija Rajka Pavlića u produkciji plesnog studija Liberdance ugledao je svjetlo dana na premijeri u srijedu, 20. prosinca, u prostoru »Tvornice« u Zagrebu, koji se, bez svježeg zraka, pokazao neprikladnim za sve napore koje ples iziskuje.</p>
<p>Rajko Pavlić počeo se baviti koreografijom 1988. godine s predstavom »In the Mood«. Slijedile su predstave »Corazon de tango« (1992.), »Epizode« (1996.) u suradnji sa Studijem za suvremeni ples, »Surimi« (1998.) u suradnji s HNK u Varaždinu i plesnim studijem »Vindi«. S predstavom »Stade Sunce čudo gledajući« (1999.) sudjelovao je na Biennalu umjetnika Europe i Mediterana u Rimu te na Expou 2000.</p>
<p>Pavlićeva jedva pola sata duga ili kratka predstava »Priprema, pozor, sad...« traži mnogo snage i znoja. Njezina je formula, kako kazuje programska cedulja, »jedan počinje, drugi slijedi, treći prestaje, drugi počinje, jedan prestaje, treći slijedi...«. Tako je to u životu, pa što onda?</p>
<p>Koreograf je, uz suradnju asistentice Marije Šćekić, kostimografa Franje Horvata i koristeći glazbu Asian Dub Foundation, Dead Can Dance, Johna Zorna i Finleya Quayea, postavio sljedeće parametre: energiju, emocije, snagu, pokret, ples, tišinu, šum, hod, trk i dah. Oni su, raščlanjeni kroz predstavu, izgledali ovako: energije nije nedostajalo, osjećaji su se već teže mogli nazrijeti, snage kako bi se izdržalo to izvoditi i pratiti je trebalo, pokreta i plesa je prema kraju bivalo sve više, pa je šteta što koreograf s njima nije počeo prije jer ima dobrih zamisli, tišina i šum smjenjivali su se s glazbom, hoda i trke bilo je previše, a daha bi, sve u svemu, dostajalo da je zrak u dvorani bolji.</p>
<p>Bolja strana predstave su nova lica troje plesača koji su se svojski trudili zadržati pozornost. To su Selma Banich, Roberta Milevoj i Ognjen Vučinić, sve troje rođeni u Puli. Sučeljavajući se u počinjanju, prestajanju i slijeđenju jedan drugoga, u stvari su se vrtjeli u krugu nepostojeće dramaturgije, ne donoseći ništa novo ni zanimljivo.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ministarstvo kulture odabralo filmove za sufinanciranje</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo kulture odabralo je filmove koje će sufinancirati u 2001. To su u prvom redu filmovi koji su već spremni za realizaciju: »Ne dao Bog većega zla« Snježane Tribuson i »Konjanik« Branka Ivande. U izvještaju o rezultatima Natječaja za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2000./2001., povjerenik za igrani film pri Ministarstvu kulture, Ante Peterlić objavio je i popis filmova, koji su, ovisno o stupnju njihove spremnosti za snimanje svrstani u još dvije kategorije. U drugoj grupi su projekti na čijim bi se scenarijima još trebale napraviti manje dorade: »Ispod crte« Petra Krelje, »Potonulo groblje« Mladena Jurana, »Oh, kakvo razočaranje« Zvonimira Jurića i »Prezimiti u Riju« Davora Žmegača. U trećoj grupi su filmovi koji su još u fazi rada na scenariju: »Serafin« Vicka Ruića, »Družba Isusova« Silvija Petranovića, »Libertas« Veljka Bulajića, »Ostavština kralja štakora« Krste Papića i »Ptica« Dalibora Matanića.</p>
<p> Filmovi u »drugoj i trećoj grupi projekata«, bit će sufinancirani u određenim fazama i s različitim novčanim iznosima, napomenuo je pomoćnik ministra kulture Branko Čegec. Po njegovim riječima, iznosi neće biti unificirani kao dosad, već različiti za pojedine filmove. Ukupan iznos mogao bi biti veći od 30 milijuna kuna. Ministarstvo će djelomično sufinancirati i dvije koprodukcije: njemačko-češko-hrvatsku »Josefina« Rajka Grlića i crnogorsko- slovensko-hrvatsku »Svjetsko čudovište« Gorana Rušinovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otvorena izložba »Slovaci u Hrvatskoj«</p>
<p>ILOK, 22. prosinca</p>
<p> - U Slovačkom domu u Iloku otvorena je izložba »Slovaci u Hrvatskoj«, koja je plod istraživanja posvećenih povijesti i sadašnjem životu Slovaka u iseljeništvu. Istraživanje su provele dr. Ljubica Bartalska i mr. Andreja Jančarova iz Doma iseljenih Slovaka u Bratislavi, uz suradnju Saveza Slovaka i svih slovačkih udruga i ustanova u Hrvatskoj. Po posljednjem popisu stanovništva iz godine 1991. u Hrvatskoj živi oko 6.000 Slovaka. Na području grada Iloka živi ih oko 1.500 te čine najveću skupinu Slovaka u Hrvatskoj. Izložbu »Slovaci u Hrvatskoj« otvorio je župan vukovarsko- srijemski Petar Čobanković. Ravnatelj Muzeja grada Iloka Mato Batorović podsjetio je pak da su tijekom posljednjih 150 godina Slovaci postali sastavni dio kulturne baštine hrvatskog naroda. Sve nazočne pozdravio je i iločki gradonačelnik Stipan Kraljević, dok je u prigodnom programu nastupila folklorna skupina Slovačkoga kulturno-prosvjetnog društva »Ljudevit Štur« iz Iloka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na HRT-u domaći program </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Prijedlogom Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, usuprot proglašenim načelima, otvara mogućnost da se politika, više no ikada, upliće u imenovanje članova Vijeća HRT-a, stoji u priopćenju koje su dale Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika i druge. Te udruge drže da će izbor članova Vijeća dvotrećinskom većinom u Zastupničkom domu Sabora nužno dovesti do »političke trgovine« te preferiranja osoba bliskih političkim strankama ili članova stranaka, čime bi se i u Vijeće HRT-a preslikali politički odnosi iz Sabora. Napominju u priopćenju da su one strukovne udruge koje su i do sada samostalno, bez utjecaja politike, izabirale svoje članove u Vijeće HRT-a i u prethodnim sazivima imenovale kompetentne, ugledne i stručne osobe. Iskazuju i svoje neslaganje s odredbom po kojoj »većina emitiranoga televizijskog programa HRT-a mora biti domaće i europske proizvodnje«. Osim što se iz nerazumljivih razloga zakonom ne propisuje ista obveza za radijski program, udruge smatraju da Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova od nacionalnog interesa, financirana od strane hrvatskih poreznih obveznika, mora ponajprije posvetiti pažnju domaćoj produkciji, te predlažu da se zakonom propiše obveze HRT-a da većinom emitira program domaće proizvodnje. (K.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nominacije za Zlatni globus</p>
<p>LONDON, 22. prosinca</p>
<p> - Epski film Ridleya Scotta »Gladijator« i »Traffic« drama o trgovini drogom Stevena Soderbergha nominirani su za pet Zlatnih Globusa. Ta se filmska nagrada smatra najavom mogućih nominacija i osvajanja Oscara. Russel Crow je nominiran za nagradu za najbolju glavu ulogu u »Gladijatoru« gdje je tumačio lik rimskog vojskovođe Maximusa koji igrom slučaja postaje gladijator. Nominaciju za najbolju sporednu ulogu je zaslužio Joaquin Phoenix za tumačenje lika ludog cara Komoda, također u filmu Ridleyja Scotta »Gladijator«.</p>
<p>Chaterine Zeta Jones je nominirana za najbolju sporednu glumicu za film »Traffic«. U konkurenciju za Zlatne globuse nalaze se, budući da ih je žiri zapazio, i filmovi: »Almoust Famous«, film o životu jedne rock zvijezde tijekom 70-ih godina, drama »Wonder Boys«, komedija »Erin Brockovich« i francuska romansa »Chocolat«. Svaki od tih filmova je osvojio četiri nominacije. Zanimljivo je da je redatelj Stephen Soderbergh zaslužio dvije nominacije za najbolju režiju, i to za »Traffic« i »Erin Brockovich«. Zlatni globusi će se dodijeliti 21. siječnja u Los Angelesu. (G. Jovetić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Je li Euroliga spasonosno rješenje</p>
<p>Ulebova Euroliga u svojoj je promidžbenoj kampanji pompozno najavljivana kao spasonosno rješenje za košarku. U Ciboni su čak razmišljali da zbog »velikog interesa publike«, utakmice Eurolige igraju u Domu sportova. No, gledatelja i dalje nema...</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Priča o brvnu i dvije ovce zaista je realistična parafraza za trenutačno stanje europske košarke. Sukob konzervativnog shvaćanja sporta, koje prezentira Fiba, i onog kvazi-modernističkog, u »izvedbi« novoosnovanog Uleba, rezultirali su potpunim raskolom.</p>
<p> Ulebova Euroliga u svojoj je promidžbenoj kampanji pompozno najavljivana kao spasonosno rješenje za košarku, kojim će ovaj sport napokon vratiti gledatelje u dvorane. Štoviše, Cibonini čelnici čak su razmišljali i o tome da njihova momčad, zbog »velikog interesa publike«, utakmice Eurolige igra u Domu sportova. Iz današnjeg kuta gledanja ovakva razmišljanja, kao i spomenuta kampanja, ipak izazivaju blagi osmijeh i zazivaju prisjećanje na nekad popularni crtani film »Strippy«.</p>
<p> U Zagrebu je, primjerice, nedavno gostovao Kinder iz Bologne, kojeg je i sam Cibonin trener Neven Spahija ocijenio ponajboljom europskom momčadi u ovome trenutku. Međutim, taj i takav Kinder jedva je popunio pola dvorane u »Draženovom domu«... U vrijeme kada se ovaj bolonjski klub, tada pod imenom Buckler, natjecao u bivšoj Fibinoj Europskoj ligi, njegova gostovanja u potpunosti su ispunila Cibonine tribine. Grčki AEK nastupa u Olimpijskoj dvorani u Ateni, čiji je kapacitet 18.000 mjesta. Na AEK-ovim utakmicama u prosjeku se skupi tek 300 (!) gledatelja. Samo ove dvije crtice posve su dovoljne za ocjenu kako Ulebova Euroliga nije ispunila svoj glavni zadatak - nije vratila gledatelje.</p>
<p> Iznimka je španjolska Tau Ceramica na čijim je utakmicama dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta. Međutim, gledatelji u Vitoriji dolaze i na utakmice domaćeg prvenstva.</p>
<p> Jedan od argumenata pri kreiranju nove Eurolige bio je i stvaranje jače konkurencije. No, između ostalih »konkurenciju« ovdje čine Lugano Sankes, Charleroi, »hibridni« Sankt Peterburg (osnovan prošlog ljeta samo zbog potreba Uleba!!!), Ovarense, Opel Skyliners, London Towers... klubovi bez ikakvog pedigrea.</p>
<p> Zapravo, bit ovakve Eurolige najbolje je vidljiv u jednom detalju. Predsjednik Uleba, Španjolac Eduardo Portela, prije pet godina bio je najžešći protivnik stvaranju europske lige, koja bi velikim dijelom bila postavljena na načelima američkog NBA-a. Jasno, tadašnja liga zamišljena je u okvirima Fibe. No, u ono vrijeme Portela bi bio tek dio organizacijske strukture, dok je sada na samom vrhu hijerarhije.</p>
<p> - Ovo što se dogodilo, ja sam predviđao još 1995. godine, napomenuo je nedavno Mirko Novosel. - Naime, mi smo '91. ili '92. godine krenuli u projekt stvaranja Europske profesionalne lige. Kad kažem »mi«, mislim na Fibinu komisiju čiji sam bio član, a ja sam bio nositelj projekta. Radili smo ga dvije godine, a u njemu je sudjelovao i Borislav Stanković kao glavni tajnik Fibe. Liga bi dijelom bila imitacija NBA lige, ali podešena europskim uvjetima. Klubovi bi odigrali 60 utakmica godišnje, ligu bi činila 24 najbolja kluba, podijeljena u četiri skupine. Čak smo predvidjeli da bi bilo dobro da dođe do nekakvog, uvjetno rečeno, play offa između američkih i europskih klubova. I tada smo vodili žestoku bitku s Portelom. On je tada bio protiv te lige, a sad je stvorio nešto slično. To je apsurdna situacija... Imali smo suglasnost vodećih španjolskih klubova - Reala i Barcelone - podržavali su nas i talijanski klubovi, kao i mnogi drugi... Stanković je tada imao snagu i moć, ali nije imao volju da to presiječe i kaže »mi sada s time krećemo!«.</p>
<p> Sâma Fiba je također uzročnik europskog košarkaškog raskola. Njen tvrdi odnos prema klubovima nije mogao ostati bez protureakcije. Primjerice, do početka 90-ih Fiba uopće nije htjela razgovarati s klubovima. Uostalom, ako klubovi Fibi donose oko 90 posto prihoda, jasno je da i oni moraju biti ravnopravni partner za razgovore, a Fibin jedini partner do tada su bili nacionalni savezi.</p>
<p> - Ovo se nije dogodilo slučajno, to je jasan znak da u Fibi nešto nije bilo u redu, naglasio je nedavno Cibonin trener Spahija. - Čim se pojavilo nešto oportuno, klubovi su otišli u Uleb. Uostalom, i Novosel je potvrdio da je Cibona u drugoj rundi pregovora od Fibe trebala dobiti više novca. Zašto odmah nije bilo tako? Cibona nije bilo tko u Europi.</p>
<p> Uleb je klubovima nudio veći novac i to je, naravno, glavni razlog što je na svoju stranu pridobio nekolicinu velikih europskih klubova. Uleb je ponudio 36 milijuna dolara, a Fiba 20 milijuna.</p>
<p> - U Ulebu klubovi sa sucima, delegatima i statistikom nemaju ništa. Ozbiljnost koju Uleb prakticira je novost za košarku, rekao je svojedobno Cibonin direktor Božo Miličević.</p>
<p> Međutim, statistika je jedna od zanimljivijih crtica vezana uz pojam »organizacijske ozbiljnosti« Uleba. Primjerice, službena statistika na utakmicama Eurolige nakićena je različitim podacima, ali među njima uopće nema možda najvažnije stavke - »ukupni šut«. Isto tako, na službenoj internet-stranici Eurolige ne postoji prosjek koševa pojedinog igrača u dosadašnjim utakmicama Eurolige...</p>
<p> U svakom slučaju, pojava novog oblika europske lige je logična, ali je njena realizacija slaba. Uslijed posvemašnje nezainteresiranosti gledatelja za domaća košarkaška prvenstva, određene promjene u strukturi europske košarke zaista su bile nužne. Nacionalna prvenstva više nigdje, pa ni u Italiji, ne mogu zadovoljiti status igrača i njihovih ugovora. No, ovakva Euroliga ne može biti rješenje. Možda čak niti prijelazno...</p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pobjeda za mirne blagdane </p>
<p>Košarkaši Split CO u 8. kolu Supro lige izbacili iz borbe za vrh litavske košarkaše </p>
<p>SPLIT </p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja u 8. kolu Supro lige sa 83-80 (22-26, 21-18, 19-20, 21-16) pobijedili su Lietuvos Rytas. To je peta pobjeda Splićana koji su se primakli samom vrhu tablice, a samim time je vrjednija što su Litavce izbacili iz borbe za visok plasman. Bila je to prava rudarska utakmica, izdanje »žutih« kakvo nitko u Splitu ne želi gledati. </p>
<p>Momčad Jasmina Repeše u dvoboju je ušla meko i nakon početnog vodstva terenom su zagospodarili gosti. No na sreću nisu iskoristili slabosti u igri Split CO, pa se nisu rezultastski odlijepili. Splićani su početkom treće četvrtine nakon mukotrpnog rada, poveli ali su u finišu tog perioda s nekoliko glupih grešaka sve prosuli. U zadnje dvije minute ušlo se s izjednačenjem, a onda su Grgurević i Žižić odveli »žute« do 83-77. Tek je Maciuskas tricom uspio smanjiti. I onda počinje prava mala drama. U posljednje 24 sekunde, koliko traje napad, Splićani su ušli s loptom, a pet sekundi prije kraja Litavci su napravili prekršaj na Grgureviću. Nakon time-outa sve je trebalo izgledati vrlo jednostavno, no Rencher nije u propisanih 5 sek. izveo loptu sa strane pa su gosti imali prigodu za poravnanje u posljednjem napadu. Uputili su šut za tri poena, ali sirena sa stola je oglasila kraj utakmice. </p>
<p>Na proteste litavske klupe da je do kraja ipak ostala još jedna sekunda reagirali su suci i dopustili još jedan napad gostima ali Elliot, na sreću »žutih« nije uspio poravnati, lopta upućena za tri poena odbila se od obruča. I sve je završilo sretnom, spretnom, mukotrpnom, krvavom pobjedom Split Croatia osiguranja od 83-80.</p>
<p>- U utakmicu smo ušli premekano, definitivno to nije bilo izdanje u kojem se moramo prikazati u Europi. Posebno je nedopustiva greška koju smo načinili u posljednjih 5 sek. , ali je ona plod našeg neiskustva. No, sretan sam zbog pobjede koja nam omogućava mirne blagdanske dane, rekao je trener Split CO Jasmin Repeša.</p>
<p>- Dobro smo odigrali obranu na centrima Splita, posebno u prvom dijelu, ali su nas u nastavku pokosile neke čudne odluke sudaca. Šteta, mogli smo do pobjede, rekao je trener Lietuvosa Rytasa Alfredas Vainauskas. </p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CO - LIETUVOS RYTAS 83-80 (22-26, 21-18, 19-20, 21-16)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 4 (4-4), Gregov 2, Tomeljak, Vujčić 23 (5-7), Žižić 10 (2-2), Rencher 7 (0-2), Ukić, Poljak 2, Pašalić, Grgurević 15 (3-7), Land 13, Badžim 7</p>
<p>LIETUVOS RYTAS: Kazlauskas 4, Slezas, Sestokas 9 (3-4), Maciauskas 13 (8-10), Siskauskas 14 (2-3), Giedraitis 9 (4-4), Kadziulis, Grant 11, Jarutis, Elliot 9, Javtokas 11 (1-3)</p>
<p>SUCI: Zavlanos (Grčka) i Bodnar (Mađarska). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>ŠUT: Split CO 31-69 (45%), Lietuvos Rytas 27-57 (47%)</p>
<p>SLOBODNA BACANJA: Split CO 14-22 (64%), Lietuvos Rytas 18-24 (75%)</p>
<p>ŠUT ZA TRI POENA: Split CO 7-16 (44%), Lietuvos Rytas 8-19 (42%)</p>
<p>SKOKOVI: Split CO 35, Lietuvos Rytas 36</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ante GRGUREVIĆ (Split CO). (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Cibona po utjehu na Trsat</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - U subotu je na rasporedu 11. kolo A-1 lige košarkaša u kojem se zaključuje prva polovica prvenstva, Najzanimljiviji parovi 11. kola su Sava osiguranje - Cibona VIP i Zagreb - Dona. </p>
<p>Momčadi Sava osiguranja je u prošlom kolu pravu lekciju održala momčad Done i udaljila ih od željenog mjesta za doigravanje među prvih četiri. Igrači trenera Dražena Brajkovića pokazali su da im, pored neupitne kvalitete, ipak nedostaje iskustva. U subotu im na Trsat dolazi Cibona koja je nakon dva kiksa na početku prvenstva (Dona i Zadar), nanizala osam pobjeda i konačno zasjela na vrh ljestvice. No, muče ih europski dvoboji, posljednju pobjedu u Euroligi »cibosi« su zabilježili još 15. studenog kao domaćin protiv Charleroia 85-70. Pitanje je da li igrači Nevena Spahije mogu nakon europskih posrtanja pronaći pravu igru u dvoboju protiv Sava odiguranja.</p>
<p>Zagrebački derbi odigrat će u Trnskom košarkaši Zagreba i Done. »Mravima« bez kapetana i najboljeg igrača Marija Stojića ide sasvim dobro, u posljednja tri kola triput su slavili u neizvjesnim završnicama. Hermes Analiticu su pobijedili s tri poena razlike (76-73), a Karlovčane (87-86) i Šibenčane (82-81) s »pola koša«. S druge strane, u momčadi Done, počeli su se, uz nezaobilaznog Borisa Gnjidića i sve boljeg Zorana Antića, afirmirati i drugi igrači. U prošlom kolu protiv Sava osiguranja zabljesnuo je krilni centar Mario Novak, koji je dosad nastupao za čakovečku Vajdu, nakon dugotrajne rehabilitacije formu »hvata« Mario Maloča, ugodno je iznenadio i Primož Brolih, pojačanje iz Slovenije.</p>
<p>U »Kutiji šibica« košarkaši Zrinjevca dočekuju momčad Šibenika. Obje momčadi tijesno su izgubile u 10. kolu, Zrinjevac pritiv Šanac Karlovca nakon dva produžetka, a Šibenčani u neizvjesnoj završnici protiv momčadi Zagreba. Poraz bi i Zrinjevac i Šibenik gurnuo prema donjem dijelu ljestvice. </p>
<p>Zadrani u 11. kolu gostuju u Slavonskom Brodu. Tako će pobjećiod vrućih Jazina i nezadovoljnih navijača koji su nakon poraza u dvoboju sa Splićanima na teren pobacali upaljače, kovanice te izviždali upravu kluba i igrače. Ipak, pobjeda protiv Estudiantesa 80-72 došla je kao svojevrsno »iskupljenje«, a novi bi uspjeh igrača Vlade Vanjka protiv Svjetlosti Broda dao malo mira zadarskoj momčadi.</p>
<p>Splićani će na Gripama u 11. kolu odraditi lakši trening protiv posljednjeplasirane Hermes Analitice. Košarkaši Kandit Olimpije, koji od petka nose novo-staro ime Osijek, u prošlom su kolu došli su do prve pobjede protiv Hermes Analitice (98-74). U dvoranu »Zrinjevac« sada im dolazi momčad Šanac Karlovca i to bez najboljeg igrača Trez Juana Kilpatricka koji je, po svemu sudeći, napustio momčad Karlovca, pa bi Osječani mogli iskoristiti oslabljenost gostiju i upisati i drugu pobjedu u prvenstvu. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tiger Woods i Marion Jones sportaši godine u izboru agencije Reuters </p>
<p>LONDON, 22. prosinca </p>
<p> - Tiger Woods, najpoznatiji svjetski golfer, osvajač US Opena, Otvorenog prvenstva Velike Britanije i PGA Championshipa u 2000. godini, proglašen je najboljim sportašem u ovoj godini u izboru Reutersa. </p>
<p> Woods je ostvario uvjerljivu i čistu pobjedu osvojivši 139 glasova, od ukupno 250, dok je drugo mjesto u izboru pripalo njemačkom vozaču i svjetskom prvaku u Formuli 1 Michaelu Schumacheru, kojem su pripala 73 glasa. Treće mjesto osvojio je britanski veslač Steve Redgrave sa 67 glasova.</p>
<p> Četvrti po broju glasova je nizozemski plivač Pieter van den Hoogenband (56), dok je peto mjesto pripalo pobjedniku ovogodišnjeg Tour de Francea, Amerikancu Lance Armstrongu, prošlogodišnjem osvajaču ove nagrade, koji je ovog puta prikupio 48 glasova.</p>
<p>Američka sprinterica Marion Jones, osvajačica tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu ove godine, proglašena je najboljom sportašicom godine. </p>
<p> U glasovanju za najbolju sportašicu godine Marion Jones je osvojila 171 glas, od ukupno 250, pobijedivši australsku atletičarku Cathy Freeman koja je dobila 120 glasova, te nizozemsku plivačicu Inge de Bruijn kojoj su pripala 103 glasa.</p>
<p> Ovogodišnja pobjednica Wimbledona, US Opena i osvajačica zlatne medalje na teniskom turniru u Sydneyu, Amerikanka Venus Williams prikupila je 97 glasova, dok je peto mjesto pripalo australskoj golferici Karrie Webb koja je dobila 31 glas.</p>
<p> Jones je namjeravala osvojiti pet zlatnih medalja u Sydneyu, no uzela je tri i to u utrkama na 100 i 200 metara, te u utrci štafete na 4x400 metara.</p>
<p> Za najbolje sportaše godine glasovali su sportski urednici i novinari iz 37 zemalja, prvoplasiranom su dodjeljivali pet bodova, drugoplasiranom četiri itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Deverić, Cvetković i Stinčić uz Braovića</p>
<p>Dinamov trener Hrvoje Braović za pomoćnike je uzeo Stjepana Deverića, Zvezdana Cvetkovića i Želimira Stinčića / »Izabrao sam velika igračka imena koja su zadužila klub. Čeka nas težak posao, međutim kvalitetnim radom možemo ostvariti cilj i osvojiti naslov. Ni jedan od pomoćnika neće imati povlašteni status«, pojasnio je odabir Braović</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - U Maksimiru je riješena još jedna velika nedoumica. Dinamov trener Hrvoje Braović odlučio je tko će mu biti pomoćnici i u petak je skinuo velo s tajne zbog koje je nacija drhtala! Dakle: Stjepan Deverić, Zvezdan Cvetković i Želimir Stinčić pomagat će Braoviću, u trilingu će svi biti jednaki, nitko neće imati status prvoga pomoćnika, jedina je razlika što će Stinčić raditi isključivo s vratarima. Ozračje je u Maksimiru bilo sjajno, svi su odisali neviđenom srećom, očito je »mig« iz Detroita (gdje je glavni klupski direktor Velimir Zajec na odmoru s obitelji) upalio zeleno svjetlo Braoviću za odabir pomoćnika. Zajec se, eto, sasvim okružio svojim ljudima, »generacija '82.« preuzela je struku i operativu (u blizini nema samo Kranjčara, više je nego očito da su između njega i zajeca definitivno popucale spone!), sad još samo trebaju dokazati da su i u ovome djelokrugu uspješni kao što su bili i na travnjaku. A evo i izjava izravnih protagonista maksimirske idile, najprije Braović:</p>
<p>- Za suradnike sam izabrao velika igračka imena koja su zadužila ovaj klub. Čeka nas težak posao, međutim siguran sam da kvalitetnim radom možemo ostvariti cilj i osvojiti naslov. Ni jedan od pomoćnika neće imati povlašteni status, nitko nije ispred onoga drugoga, svi će jednako sudjelovati u realizaciji programa. Nadalje, očekujem da Omladinska škola na čelu s Markom Mlinarićem, te trenerima Mustedanagićem i Bagom koje najviše cijenim, i dalje nastavi dobro raditi, a sa svim medijima želim imati korektan odnos, pa ćemo moji suradnici i ja uvijek biti na raspoložbi, pričao je Braović uoči čestitanja božićnih i novogodišnjih blagdana.</p>
<p>Pa Stjepan Deverić:</p>
<p>- Zahvaljujem Braoviću na povjerenju, sretan sam i zadovoljan što opet mogu raditi u Stručnome stožeru prve momčadi. Vjerujem da ću dosta pomoći Braoviću svojim iskustvom.</p>
<p>I na kraju Zvezdan Cvetković:</p>
<p>- Presretan sam što sam vraćen tamo gdje sam i bio 1996., kad sam radio s Kranjčarem. Na proljeće nas očekuje rad i samo rad, a ja sam, ponavljam, presretan što sam tu.</p>
<p>I to je bilo sve! Stinčiću nitko nije dao riječ, jer se valjda podrazumijeva da nema što reći, budući da je on ostao na svome radnom mjestu. Usput, nismo primijetili savjetnike Marijana Vlaka i Ivana Bedija. Oba su još na plaći u klubu - Vlak je bio u svome uredu »skauta« ili sportskoga direktora, a za Bedija se već mjesecima ne zna gdje je... Nitko, nadalje, nije postavio ni jedno pitanje, praznično je raspoloženje valjda zahvatilo i novinare.</p>
<p>No, cinizma nije nedostajalo, pa je tako netko rekao kako smo upravo vidjeli »reviju pomoćnih trenera, dok se glavni trener odmara u Detroitu«. Zločesti jezici kažu kako će na proljeće ovim odabirom trenera »najzadovoljniji biti Cronet«, aluzija je jasna, aluzija na priču da je Zajec protiv Hajduka mobitelom sugerirao Braoviću u 21. minuti da promijeni Čuturu. No, Braović je demantirao tu glasinu i stvarno ne bi bilo lijepo da treneru prve momčadi netko već na startu podmeće klipove.</p>
<p>Nakon sedam godina provedenih u klubu u ulozi asistenta (uz kraći izlet u Krapinu, gdje je nekoliko utakmica samostalno vodio tamošnji Zagorec), Braović je dočekao svoju šansu i pred najvećim je izazovom u karijeri. Trebat će mu potpora svih ljudi u klubu, a sve će o njemu i njegovu radu reći - rezultat! Samo i isključivo rezultat, samo je to mjerilo uspješnosti rada. Ma tko što mislio...</p>
<p>Od petka su maksimirski službenici na kolektivnom godišnjem odmoru do 2. siječnja, dan kasnije trebao bi se na poslu pojaviti i glavni direktor. A u međuvremenu će uzalud do njegova ureda dolaziti Robert Prosinečki i Dražen Ladić po obećanu »božićnicu«, klub je tome dvojcu ukupno dužan više od dva milijuna maraka, s tim da bi sad na naplati bilo milijun i sto tisuća. No, »Zeko« je opet poveo 1-0, naručivši ih na razgovor u Maksimir baš u vrijeme kad je on u Americi. Iako ni Prosinečki ni Ladić ne žele još ništa konkretno reći, doznali smo kako najozbiljnije razmišljaju da cijeli slučaj predaju redovnom sudu i Fifinoj arbitraži.</p>
<p>Jer, bili su strpljivi kad u klubu nije bilo novca, a sad, kad je realiziran i transfer Bišćana u Liverpool (klubu je od toga trebalo ostati oko deset milijuna maraka!) i njihovo je strpljenje na izmaku i žele dobiti zarađeno. A u redu čekaju i aktivni igrači, koji se nadaju da će prvoga dana priprema također dobiti dio ugovornih rata. Ili barem još jedno obećanje o skoroj isplati...</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Privatizacija NK Osijek odgođena za proljeće</p>
<p>Kako elaborat o budućoj vlasničkoj strukturi »bijelo-plavih« nije pripremljen za raspravu, idućeg četvrtka još se neće saznati nova vlasnička struktura jesenskog prvaka Hrvatske/ Antun Novalić ne kani se opet kandidirati za predsjednika/ U Gradskom vrtu ogorčeni nefleksibilnošću Hajdukovih čelnika glede razrješenja »slučaja Bubala« </p>
<p>OSIJEK, 22. prosinca</p>
<p> - Umjesto da, kao prijašnjih godina, snijeg »zarobi« betonsko zdanje na rubu Wilsonove ulice u Osijeku, a aktivnost svih ispod južnih tribina posve zamre, u Gradskom vrtu je i dalje živo. Posebice je aktivna Radna zajednica, glede priprema za najavljenu godišnju Skupštinu, zakazanu za četvrtak, 28. prosinca.</p>
<p>Taj se skup očekivao s dosta zanimanja, jer smo tijekom godine slušali da će se u drugu polusezonu ući s riješenim svim nejasnoćama. Da će, čak, biti riješena buduća vlasnička struktura Kluba. Trebao je, u tom kontekstu, biti podnesen i elaborat o novom ustroju, točnije privatizaciji najpopularnijeg sportskog kolektiva istočne Hrvatske.</p>
<p>- Na žalost, elaborat nije spreman za raspravu, što ćemo biti u prigodi učiniti tek na proljeće. Ovaj put ćemo ga samo najaviti, kao neizbježnu sudbinu, kad ćemo saznati i buduću vlasničku strukturu našega kluba, kaže dopredsjednik Vladimir Bučević, ne tako davno izabran i za v.d. predsjednika. Kojem se, u međuvremenu, nakon desetmjesečnog pritvora, pridružio aktualni klupski predsjednik Anton Novalić koji je pušten, u poznatom sudskom procesu, da se brani sa slobode. Štoviše, brzo se i očitovao glede osobnog angažiranja u Klubu koji je tako ambiciozno vodio prije sumnjičenja za zloporabu u gospodarstvu.</p>
<p>- S obzirom na situaciju u kojoj se nalazim, nema smisla razmišljati o novoj kandidaturi, energično je otklonio Novalić mogućnost da pokuša opet »uletjeti« u fotelju čelnog čovjeka NK Osijek.</p>
<p>Ipak, izjasnio se da će ostati »uvijek pri klubu koji odavno voli«, a pomagat će mu u granicama mogućnosti i ovlasti koje bude imao...</p>
<p>Inače, lako je zaključiti da su Bučević i Novalić već obavili razgovore, s veoma konkretnim pitanjima, jer je poslovanje »Holdinga Novalić« duboko zadiralo u život i rad nogometnog prvoligaša, pa sad mnogo posla imaju odvjetnici zainteresiranih strana, dakako uz pomoć financijskih stručnjaka. Uz ostalo, Novalić je, zapravo, financirao i angažiranje pojedinih igrača, od kojih su neki već prodani, Nenad Bjelica je otišao prije nekoliko dana, a u središte pozornosti došla su još dvojica prvotimaca. Vratar Vladimir Balić i »vezist« Mario Prišć, kažu, imaju ponuda iz Austrije i Njemačke, dok je, bar zasad, nedavno predmnijevanje u Turkovićevoj avanturi u Turskoj, palo u vodu. U Gradskom vrtu, inače, ne skrivaju zaprepaštenje posljednjim porukama iz Hajdukove administracije u »slučaju Bubalo«. </p>
<p>- Zamislite, iz Splita sad tvrde da smo mi njima dužni! Zar je moguće da se tako nešto odvija »pod okriljem« HNS-a, koji i dalje iskazuje nemoć u svim aferama hrvatskoga nogometa?! Naravno, posljednju »akrobaciju« splitske administracije doživljavamo kao još jedan oblik pritiska i unošenja nemira u naš klub. Koji je jesenas pokazao da je spreman osvojiti naslov prvaka Hrvatske, pa mu sada svi, na sve načine, pokušavaju bacati klipove pod noge, riječi su direktora Milana Španjića. </p>
<p>DRAGUTIN KERŽE</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvati traže da se poštuje njihova politička volja, ističe Jelavić </p>
<p>MOSTAR, 22. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvati hoće graditi Bosnu i Hercegovinu u kojoj će biti ravnopravni, a ne državu u kojoj će se neustavno i na silu poništavati njihova politička volja. Izjavio je to u petak na božićno-novogodišnjem primanju u Mostaru hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Hrvatskoga narodnoga sabora Ante Jelavić. </p>
<p>Čestitajući svim kršćanima blagoslovljen Božić i božićne blagdane te svim građanima BiH sretnu i uspješnu novu godinu, Jelavić se dotaknuo još nekih političkih pitanja. Kazao je da Hrvati žele BiH u kojoj će za svakoga biti osiguran isti stupanj političkih i građanskih prava, te ustavna jednakost, u kojoj će se svi prognani koji to žele vratiti sigurno i dostojanstveno na svoja ognjišta i u kojoj će funkcionirati pravna država. </p>
<p>»Ne samo da želimo takvu BiH, već sam i uvjeren da ćemo znati i moći izboriti se, na načelima pune ustavne i institucionalne jednakosti, za ostvarenje legitimnih prava hrvatskog naroda, graditi i izgraditi suverenu i neovisnu BiH, zemlju tri jednakopravna, konstitutivna i suverena naroda« poručio je Jelavić. </p>
<p> U kratkom druženju s novinarima, odgovarajući na upite, rekao je kako je moguće da u BiH dođe do konstituiranja vlasti s većinom tzv. demokratske alijanse, na čemu inzistira međunarodna zajednica. Ali, onda bi, upozorio je, vjerojatno uslijedila blokada institucija sustava i funkcioniranje takve vlasti ne bi bilo moguće. Ona u stvarnosti ne bi imala vlast barem u polovici BiH. Jelavić je izrazio nadu i da će se administracija novoga američkog predsjednika Georgea Busha mlađeg odnositi drukčije spram Bosne i Hercegovine od Clintonove administracije. (M. Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Putin na proslavi židovske Hanuke</p>
<p>MOSKVA, 22. prosinca</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak navečer je pokušao izbrisati sumnje da bi pod njegovim vodstvom Rusiju mogao zahvatiti val antisemitizma te je otišao u Židovski centar u Moskvi proslaviti židovski praznik svjetla Hanuku.</p>
<p> Židovske organizacije u Rusiji optužile su mjeseca Kremlj da ne čini ništa kako bi prekinuo napade na židovske ciljeve u zemlji koja ima dugu povijest antisemitizma.</p>
<p> Tijekom dvosatnog boravka u Židovskom centru u Moskvi, Putin je pokušao poboljšati svoje veze za židovskom zajednicom, te je zapalio prvu svijeću na Menori, tradiocionalnom svjećnjaku za Hanuku. »I želim vam obećati da će svjetlost i dobrota kojom će ova Menora zračiti uvijek osvjetljavati Kremlj«, rekao je Putin u Židovskom centru. Na proslavi Hanuke bio je nazočan i utjecajni gost - bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji je boravio u privatnom posjetu Rusiji.</p>
<p> »Ako želite jaki dokaz promjena koje su se dogodile u Rusiji dođite večeras ovamo i pogledajte što se dogodilo. Danas je ovdje predsjednik Rusije u novom židovskom centru i pali prvu svijeću povodom našeg starog praznika Hanuke«, rekao je Netanyahu dodajući da se radi o »velikom, pozitivnoj i moćnoj promejni«.</p>
<p> Ruski Židovi bili su oduševljeni Putinovom gestom. »U prošlosti se nije moglo ni zamisliti da bi ruski predsjednik bio nazočan našem prazniku. To je stvarno pravo čudo Hanuke«, kazao je izvršni tajnik Federacije židovskih organizacija bivšeg Sovjetskog Saveza Avraham Berkowitz. </p>
<p> Hanuka, praznik svjetla, židovski je blagdan kojim se slavi svećenička obitelj Makabejaca osobito njezine zasluge za ukinuće grčkog bogoslužja koje je uveo sirski kralj Antioh. Hanuka se slavi osam dana od 25. kisleva (studeni-prosinac).</p>
<p> Rusija ima dugu povijest antisemitizma. U carskoj Rusiji, Židovi su živjeli u getima a često su bili izloženi pogromima. U doba bivšeg SSSR-a, stotine tisuća Židova napustilo je zemlju zbog diskriminacije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rusija će postati »deponij stranog nuklearnog otpada«</p>
<p>Skladištenje i prerada stranog nuklearnog otpada trebali bi Rusiji donijeti u sljedećih deset godina zaradu od 21 milijardu dolara / Rusija je jedna od rijetkih zemalja koja ima tehnologiju za preradu nuklearnog otpada koji se nakon »regeneracije« opet može koristiti za dobivanje energije</p>
<p>MOSKVA, 22. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč negodovanju građana, donji dom ruskog parlamenta usvojio je (u prvom čitanju) paket zakona koji omogućuju da Rusija uskoro postane glavno odredište za skladištenje i čuvanje stranog nuklearnog otpada. Zakoni omogućuju i da Rusija radi prerade i »regeneracije« uvozi nuklearni otpad. Paket zakona usvojen je gotovo jednoglasno, a protiv su bili samo zastupnici desnih parlamentarnih frakcija i to više stoga da demonstriraju svoju oporbenost predsjedniku Putinu zbog vraćanja bivše himne bivšeg Sovjetskog Saveza za himnu nove demokratske Rusije.</p>
<p>Naime, kao što je to već postala praksa, i nacrti zakona o skladištenju stranog nuklearnog otpada koje je predložilo Ministarstvo za atomsku energiju stavljeni su na usvajanje u državnoj Dumi tek pošto ih je podržao predsjednik Vladimir Putin. Istina, diskusija u parlamentu bila je burna. Glavni argument pobornika donošenja zakona bio je da će Rusija samo za čuvanje stranog nuklearnog otpada u svojim deponijima u sljedećih deset godina zaraditi najmanje 21 milijardu dolara. »Taj novac možemo iskoristiti za normalno čuvanje i održavanje naše nuklearne energije, ali za i poboljšanje ekološke situacije u ugroženim regijama zemlje«, tvrdio je ministar za atomsku energiju Jevgenij Adamov uvjeravajući članove parlamenta da usvoje zakon. </p>
<p>Uz to, Rusija je jedna od rijetkih zemalja koja ima tehnologiju za preradu nuklearnog otpada koji se nakon te »regeneracije« opet može koristiti za dobivanje energije. Svoj nuklearni otpad Rusija prerađuje, a bilo bi glupo prepustiti strani nuklearni otpad konkurentima, bio je drugi argument Ministarstva za atomsku energiju. Čak je i bivši ideolog KPSS-a a sada zastupnik komunističke frakcije Jegor Ligačov (80) podržao vladin i Putinov zakonski prijedlog upozoravajući da »američki biznismeni pozivaju zapadne države da ne puste Rusiju na tržište 'odrađene' nuklearne energije«.</p>
<p>Međutim, zastupnici desnih parlamentarnih frakcija izvukli su tada i posljednji argument. U predloženom zakonu nema jamstva kako će se trošiti novac zarađen deponiranjem i preradom nuklearnog otpada. »Nije isključeno da će i tako zarađenih 20 milijardi 'ispariti' kao što su nestali i drugi novci«, uskliknuo je zastupnik »Jabuke« Sergej Mitrohin, najglasniji protivnik usvajanja zakona, zaključujući da će konačan rezultat usvajanja spornog paketa zakona biti pretvaranje Rusije u »nuklearno smetlište«.</p>
<p>To je bio povod bivšem sovjetskom premijeru, a sada zastupniku komunističke frakcije Nikolaju Rižkovu (71) da optuži protivnike usvajanja zakona kako u ruskom parlamentu »lobiraju za američke interese«. »Cilj je Amerikanaca da potpuno liše Rusiju nuklearne tehnologije, a kad je riječ o »isparavanju« ruskog kapitala , njega je najviše nestalo i prebačeno na Zapad kada su realnu vlast u Jeljcinovoj vladi imali političari liberalno desničarske orijentacije«, uzvratio Rižkov Mitrohinu. </p>
<p>Na fonu antiamerikanizma, paket zakona je glatko usvojen (75 posto članova Dume glasalo je »za«), a jedino iznenađenje priredio je član komunističke frakcije Vasilij Šandibin. Glasovao je protiv, postavljajući pitanje ministru za atomsku energiju Adamovu da li je spreman da se, kao u staroj Grčkoj, objesi pred parlamentarnom tribinom ukoliko njegov zakon donese ruskom narodu više štete nego černobilska nuklearna katastrofa.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Britanska vojska ne želi invalide u svojim redovima </p>
<p>Jedna nova direktiva Europske unije obvezuje sve zemlje članice da sastave pravila koja bi pri zapošljavanju spriječila diskriminaciju invalidnih osoba / Premijer Tony Blair smatra da za oružane snage ponekad vrijede drukčija pravila </p>
<p>LONDON, 22. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Invalidima nije mjesto u vojnim redovima, izjavio je ovih dana zapovjednik britanskih oružanih snaga, sir Charles Guthrie, izazvavši smjesta srdite reakcije udruženja za zaštitu ljudskih prava. No, premijer Tony Blair podržao je sporne komentare sir Charlesa, smatrajući da za oružane snage ponekad vrijede druga pravila. </p>
<p>Bura se podigla nakon govora koji je sir Charles održao u srijedu kad se okomio na pojedine političare. Neki od njih, kako je rekao, pokušavaju vojsci nametnuti vlastito poimanje ljudskih prava, premda sami nikada nisu služili u vojsci, niti točno razumiju kako ona funkcionira. Te opaske bile su zapravo odgovor poticajima pojedinih ministara da invalidima valja dati mjesto u vojsci, i to u pomoćnim, neborbenim funkcijama.</p>
<p>Sir Charles Guthrie je oprezno pohvalio svog šefa, ministra obrane Geoffa Hoona koji je spriječio da ta inicijativa bude provedena u djelo. No, sama činjenica da su ministri uopće raspravljali o zapošljavanju invalida u vojnim redovima svjedoči o njihovom nerazumijevanju vojne problematike, smatra zapovjednik britanskih oružanih snaga. Jedna nova direktiva Europske unije obvezuje sve zemlje-članice da sastave pravila koja bi spriječila diskriminaciju pri zapošljavanju na osnovu invaliditeta, starosti, vjerske pripadnosti i spolne orijentacije. Politička korektnost (izbjegavanje izraza i postupaka koji bi se mogli tumačiti kao diskriminacija prema nekoj od društvenih manjina), pokušava prodrijeti i u vojne redove koji pružaju otpor. </p>
<p>Britanski vojni vrh polako gubi bitku protiv upošljavanja homoseksualaca u vojnim redovima, a vojska na Otoku angažira i žene - premda ne u borbenim funkcijama. Posljednji tabu ostali su tako invalidi, čije bi zapošljavanje, po mišljenju sir Charlesa, uvelike umanjilo borbenu djelotvornost britanske armije.</p>
<p>Isto mišljenje dijele i pojedini drugi visoki vojni zapovjednici. Jedan od njih je general Julian Thompson koji je u Falklanskom ratu predvodio komandosku brigadu. On se tako ljuti u listu Daily Mail na »političare i profesionalne dobročinitelje« koji britanskim vojnim snagama »pokušavaju nametnuti štetan, politički korektni dnevni red ljudskih i građanskih prava«. General Thompson opisuje kako je u svojoj brigadi na Falklandima morao koristiti kuhare i vojne administratore za kopanje rovova i čuvanje položaja, a po potrebi i za borbu, te dodaje da invalidi ne bi mogli ispuniti takve zadaće. On drži da su i žene nepodobne da budu na fronti, citirajući primjer vojnika kome je na Falklandima bilo raznijeto stopalo. Njega su njegovi drugovi, u vrlo lošim vremenskim uvjetima potom prenijeli do kilometrima udaljene baze. »Bilo je to pitanje gole, brutalne snage, kao i fizičke hrabrosti. Žene bi ga morale ostaviti«, navodi general Thompson, potkrepljujući tako vlastitim argumentima gledišta sir Charlesa Guthrieja. </p>
<p>Grupe za zaštitu invalidskih prava napale su, međutim, sir Charlesa, nazvavši njegove komentare »neprikladnima i snishodljivima«. No, glasnogovornica Downing streeta je kazala: »Gledište je premijera, koje dijeli i vlada, da oružane snage ne mogu biti poput drugih poslodavaca.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Berlusconi želi voditi Italiju kao poduzetnik</p>
<p>RIM, 22. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Silvio Berlusconi je iskoristio svoj nastup u najgledanijoj političkoj tv emisiji »Vrata do vrata«, koju vodi poznati talijanski novinar Bruno Vespa, za promidžbenu kampanju. Pred više od dva i pol milijuna gledalaca obećao je investicije od 187.000 milijardi lira samo u javne radove, što bi bio rekord u ulaganjima tog tipa. Prema planovima čelnika oporbe, polovina od navedene sume bi bila dana na raspolaganje državi, 34 posto privatnim licima, a 18 posto Europskoj uniji. Više od 50.000 milijardi za željeznice i super brze vlakove, isto toliko za autoputove, 25.000 milijardi za mrežu metroa po talijanskim gradovima. </p>
<p>»Talijani se pitaju kome da povjere vođenje zemlje ... Kad bi meni pružili priliku da vodim Italiju kao poduzetnik, sigurno se ne bi razočarali, jer ja sam do sada realizirao sve projekte koje sam si postavio, od sporta, građevinarstva, medija ...«, odlučno izjavljuje Berlusconi. </p>
<p>Nastup čelnika oporbe je izazvao buru polemičkih reakcija iz redova lijevog centra. Među prvima se javio bivši predsjednik vlade Massimo D'Alema nazivajući Berlusconijev investicijski plan »supermarketom obećanja« na nivou Mojsija. Najviše je ismijan Berlusconijev plan da investira 9000 milijardi lira za most nad Mesinskim tjesnacem koji bi spojio Siciliju sa kopnom. Taj projekt je stara priča i po pravilu se uvijek nanovo spominje pred izbore. »Ne bi nas čudilo da Berlusconi predloži sličnu soluciju i na Jadranskom moru i obeća glasačima da će moći pješice stizati do dalmatinskih otoka ... To je čista demagogija«, nastavlja ironično D'Alema. </p>
<p> Međutim, većina Talijana vjeruje onom što kaže Silvio Berlusconi jer obećava ono što svi žele čuti, počevši od smanjenja poreza, povećanja mirovina, otvaranja novih radnih mjesta ... Izgleda da u čelnika oporbe vjeruje i novinar Bruno Vespa, voditelj političke emisije RAI-ja »Vrata do vrata« kojega su kritizirali svi direktori RAI-ja jer je dopustio da se najgledanija politička emisija pretvori u promidžbenu kampanju čelnika oporbe na državnoj televiziji. Predsjednik RAI-ja Roberto Zaccaria je opomenuo Bruna Vespu da »nije smio prekoračiti granicu između svog novinarskog posla i uredničkog«. Sindikat RAI-ja tvrdi da bi nakon ove emisije »Vrata do vrata« svi političari imali pravo tražiti isti tretman, tj. da im se omogući predstavljanje izbornih programa kao što je to učinio Berlusconi. </p>
<p>Međutim, Silvio Berlusconi traži i za sebe »isti tretman« kad su u pitanju službeni pozivi na Božićnu ceremoniju u Predsjedničkoj palači Quirinale. U srijedu navečer, čelnik oporbe je napravio gaf kad je nepozvan došao na božićnu ceremoniju u Quirinale i nasmijan ušao na glavni ulaz bez pokazivanja pozivnice. Nakon ceremonije, objasnio je da je njegova tajnica u svom bloku imala zapisan datum svečanosti i da ga je čekalo mjesto i bez pozivnice. Srećom je Berlusconi zakasnio i ostao u zadnjim redovima, jer bi se inače osobno uvjerio da za njega nije bilo određeno nijedno mjesto.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hans Eichel objavio rat njemačkim poreznim »izbjeglicama«</p>
<p>Ministri financija Njemačke i Švedske najavili da će zemlje članice EU izvršit pritisak na Luksemburg, jednu od posljednjih poreznih oaza unutar EU-a, u koju je u prošloj godini samo iz Njemačke preliveno 200 milijardi DEM, da uvede porez na kapital </p>
<p>BERLIN, 22. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački ministar financija Hans Eichel zaprijetio je Švicarskoj oštrim mjerama ukoliko ne promijeni svoj stav prema poreznim izbjeglicama iz Njemačke. Eichel koji je najavio rat poreznim izbjeglicama koji prebacivanjem kapitala u zemlje bez poreza na kapital oštećuju njemačku državnu blagajnu za 20 milijardi DEM godišnje. </p>
<p>Ministri financija Njemačke i Švedske su najavili da će u predstojećih pola godine predvodničke uloge Švedske u EU, zemlje članice izvršit pritisak na Luksemburg, jednu od posljednjih poreznih oaza unutar EU-a, u koju je u prošloj godini samo iz Njemačke preteklo 200 milijardi DEM, da uvede porez na kapital. </p>
<p>Za Švicarsku, koja nije članica EU-a, njemački ministar financija, kojega zbog nemilosrdne porezne i fianacijske politike, zovu »Čelični Hans«, ima poseban recept. »Za Švicarsku, koja dvije trećine svojih proizvoda izvozi u EU trebalo bi biti od posebnog interesa da po pitanju poreza na kapital bude kooperativna«, izjasnio se Eichel prilikom razgovora s švedskim ministrom financija Bosseom Ringholmom. </p>
<p>Eichel, koji je inače poznat po svojoj suzdržanosti kad su u pitanju vanjskopolitički odnosi, nemilosrdan je kad se radi o poreznom novcu koji umjesto u njemačkoj državnoj blagajni završava u nekom od utočišta za europske milijardere. Luksemburg je izrazio svoju spremnost za uvođenjem poreza na kapital, ali tek onda kada to učine i Švicarska, Liechtenstein, nizozemski i britanski karipski otoci te britanski kanalski otoci, redom porezne oaze za ulagače u velikom stilu. </p>
<p>Eichel je najavio i rat Nijemcima iz područja koja graniče s Austrijom koji su iz poreznih razloga svoje prebivalište prijavili u susjednoj alpskoj republici. Naime, s obzirom da je porez na prihod u Austriji mnogo niži nego u Njemačkoj, mnogi južnonjemački bogataši su svoju adresu prijavili u Austriji. Jedan od najpoznatijih primjera je predsjednik nogometnog kluba Bayern München i sportska legenda Franz Beckenbauer. Eichel, koji se zbog svojih ogrominih uspjeha u saniranju njemačke državne blagajne smatra najuspješnijm članom Schröderovog kabineta, nada se da će uvođenjem jedinstvene europske porezne politike nestati problem poreznih izbjeglica.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Izoli 7. siječnja sastanak hrvatskog i slovenskog premijera?</p>
<p>PORTOROŽ, 22. prosinca</p>
<p> - Članovi Društva istarskog prijateljstva, čije je sjedište u Portorožu, pozvali su u petak predstavnike slovenske i hrvatske Vlade za zajednički stol gdje bi u neslužbenom ozračju razgovarali o graničnim problemima dviju zemalja, a slovensku Vladu pozvali su na ratifikaciju malograničnog sporazuma, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Portorožu.</p>
<p> Ako je suditi prema očekivanjima članova Društva istarskoga prijateljstva, u Izoli bi se 7. siječnja trebali sastati premijeri i ministri europskih integracija te unutarnjih i vanjskih poslova Slovenije i Hrvatske, a svoj dolazak već je potvrdio hrvatski ministar za europske integracije Ivan Jakovčić.</p>
<p> Prema riječima predsjednika društva, poziv na suradnju i sastanak potpisali su i neki slovenski i hrvatski politički dužnosnici, gospodarstvenici i kulturni djelatnici. Među njima su zamjenik ministra turizma Veljko Ostojić, predsjednik Skupštine istarske županije Damir Kajin te istarska podžupanica Loredana Bogliun-Debeljuh. </p>
<p> Na konferenciji za novinare u petak u Portorožu najavljen je i drugi Kongres Istrijana u Portorožu, koji bi se trebao održati u travnju 2001. godine, i koji bi, kako se čulo, trebao biti uspješniji od prvog, održanog u Puli za vrijeme vladavine HDz- a, a koji je, po ocijeni predsjednika Društva istarskoga prijateljstva Egidija Krajcara, bio previše ispolitiziran.</p>
<p> U Društvu istarskoga prijateljstva drže da euroregija Istra ima idealne uvjete za suradnju triju graničnih država u gospodarstvu, turizmu, ekologiji i kulturi te da tim zemljama može pružiti jedino napredak.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Smanjen udio SAD-a u financiranju Ujedinjenih naroda </p>
<p>NEW YORK, 22. prosinca</p>
<p> - Predstavnici članica Ujedinjenih naroda postigli su neslužbeni dogovor u petak kojim bi se znatno smanjio udio američkog sudjelovanja u financiranju te organizacije. »Postigli smo neslužbeni dogovor«, rekao je britanski veleposlanik pri UN-u Jeremy Greenstock nakon sastanka, a »čini se da ćemo to riješiti i službenim dogovorom«. James Cunnigham, iz američke misije pri UN-u, kazao je da postoje »još neki dijelovi koje treba postaviti na mjesto«.</p>
<p> No, nije htio reći što će se dogoditi kasnije u petak kad se nastave pregovori.</p>
<p> Sjedinjene Države odbijaju otplatiti dug UN-u od 1,5 milijardi dolara dok se ne smanji njihov postotak u financiranju te organizacije. Iznos koji Amerika uplaćuje u proračun UN-a smanjio bi se, prema novom dogovoru, sa 25 na 22 posto, a sudjelovanje u financiranju mirovnih operacija sa 30 na 26 ili 27 posto. Europska unija predložila je da se Sjedinjenim Državama smanji udjel u proračunu UN-a ako plate zaostatke unutar tri godine, objavila je Francuska. Vodeći utrku s vremenom, financijski odbor Opće skupštine UN-a pokušava restrukturirati doprinose 189 zemalja i uklopiti ih u godišnji proračun za administraciju UN-a, previđen u visini od milijardu dolara, te u rastezljivi proračun za mirovne operacije koji bi godišnje mogao iznositi više od tri milijarde dolara. Opća skupština UN-a trebala bi prije Božića prihvatiti proračun.</p>
<p> Francuski ambasador pri UN-u Jean David Levitte, čija zemlja predsjedava Europskom unijom, rekao je da se Unija suglasila sa smanjenjem američkog udjela u proračunu UN-a. (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ruski sud rehabilitirao Raula Wallenberga nakon 50 godina</p>
<p>MOSKVA, 22. prosinca</p>
<p> - Švedskog diplomata Raula Wallenberga, koji je tijekom Drugoga svjetskog rata od nacista spasio tisuće mađarskih Židova, rusko je pravosuđe u petak rehabilitiralo nakon više od pola stoljeća, izjavio je glasnogovornik Ureda javnog tužitelja, Vasilij Glušenko. </p>
<p> Nakon razmatranja njegova dosjea, tužiteljstvo je ocijenilo da je Wallenberg, koji je pogubljen u zatvoru KGB-a u Moskvi 1947. u 34.godini života, bio žrtva politike represije sovjetskog režima.</p>
<p> Wallenbergov vozač Vilmos Langfelder, koji je u isto vrijeme nestao u sovjetskim zatvorima, također je rehabilitiran nakon više od pola stoljeća.</p>
<p> »Prema odredbi tadašnjih sovjetskih vlasti koje su radile mimo sudskog sustava, Wallenberg i njegov vozač uhićeni su i zatvoreni zbog političkih razloga, kao iznimno socijalno opasne osobe, bez konkretnih točaka optužnice«, kaže se u objašnjenju javnog tužiteljstva.</p>
<p> Potkraj studenoga predsjednik Odbora za rehabilitaciju žrtava političke represije Aleksander Jakovlev izjavio je kako je dobio dokumente koji dokazuju da je Wallenberg pogubljen u KGB-ovu zatvoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>SRJ nastavlja razgovore s KFOR-om o krizi na jugu Srbije </p>
<p>BEOGRAD, 22. prosinca </p>
<p> - Vlasti SRJ i Srbije nastavit će razgovore s predstavnicima KFOR-a o rješavanju krize na području Bujanovca i Preševa na jugu Srbije. To je odlučeno u petak na sastanku visokih dužnosnika Jugoslavije i Srbije s predstavnicima međunarodnih snaga i diplomatima zemalja koje sudjeluju u KFOR-u. </p>
<p>Šef koordinacijskog tima vlada SRJ i Srbije Nebojša Čović izjavio je novinarima nakon sastanka kako je dogovoreno da se »još ne upotrebljuje sila«, ali će, »ako teroristi nastave svoje aktivnosti«, vojska i policija primjereno odgovoriti. Nijedan drugi sudionik razgovora nije davao izjave. Čović je izrazio nadu da će se poboljšati suradnja KFOR-a i srpske policije u kopnenoj zoni sigurnosti uz administrativnu granicu s Kosovom. Uz Čovića, u razgovorima su sujelovali i jugoslavenski ministar za nacionalne manjine Rasim Ljajić, koministar policije Srbije Božo Prelević i lokalno vodstvo Bujanovca i Preševa.</p>
<p> Uz političkog savjetnika zapovjednika KFOR-a Seana Sullivana bili su veleposlanici u Beogradu iz SAD-a, Rusije, Poljske, Češke i otpravnik poslova Velike Britanije, te predstavnici veleposlanstava Francuske, Španjolske i Njemačke i UN-ove misije na Kosovu. Razgovore su osiguravale vrlo jake policijske snage. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izraelsko-palestinski pregovori u Washingtonu u krizi </p>
<p>JERUZALEM/MOSKVA/KAIRO, 22. prosinca</p>
<p> - Izraelsko-palestinski mirovni pregovori u Washingtonu su u krizi, kazao je u petak visoki palestinski dužnosnik, koji je želio ostati anoniman. Dodao je da je ozračje na pregovorima koji se vode u bazi Bolling Air Force u Washingtonu tako loše da je američka državna tajnica Madeleine Albright otkazala svoje planove da bude nazočna razgovorima u petak. »Došlo je do krize između pregovarača kada je izraelski pregovarač Shlomo Ben Ami rekao da će Izrael anektirati 10 posto palestinskih područja, a prethodno su ponudili pet posto«, dodao je isti izvor, napominjući kako je nakon toga došlo gotovo do tuče između izraelskih i palestinskih pregovarača.</p>
<p> Izraelci i Palestinci pokušavaju pokrenuti pregovore o konačnom mirovnom sporazumu koji bi trebao odrediti i granice budućeg palestinskog entiteta. Palestinci žele uspostaviti državu na području Zapadne obale i pojasa Gaze, a Izrael želi zadržati neke djelove okupiranih teritorija na kojima se nalaze velika židovska naselja.</p>
<p> Bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu u petak je u Moskvi izjavio da izraelski narod »neće prihvatiti« sporazum s Palestincima. »Vi možete potpisati bilo kakav sporazum, ali čim se u Izraelu provedu izbori, ne samo za premijera već i opći, izraelski narod neće htjeti prihvatiti sporazum zaključen na takav način«, rekao je Natanyahu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Trojica talijanskih pripadnika SFOR-a umrli od leukemije</p>
<p>U NATO-ovim vojnim operacijama na obroncima Sarajeva korišteni radioaktivni projektili / Na BiH bačeno ukupno više od 10.000 radioaktivnih projektila čija je uranska prašina smrtonosna i u malim količinama / Teren se dekontaminira tek za 4000 godina</p>
<p>RIM, 22. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanska vlada je otkrila šokantne informacije, više od 10.000 radioaktivnih projektila je bačeno na BiH prilikom NATO-ovih vojnih operacija. Tri puta više na Srbiju za vrijeme rata na Kosovu. U četvrtak navečer, talijanski ministar obrane Sergio Mattarella je iznio službene podatke da je pet talijanskih vojnika koji su bili na službi u Bosni oboljelo od leukemije izazvane radioaktivnim zračenjem, od toga su trojica već umrla: Salvatore Vacca, 23 godine boravio u Bosni u brigadi Sassari od 1998. do 1999. godine; Andrea Antonacci koji je također bio u Bosni, kao i jedan vojnik koji je radio kao dobrovoljac u Crvenom križu. </p>
<p>Specijalna komisija liječnika i specijalista na čelu sa hematologom Francom Mandellijem radi na ispitivanju 11 vojnika s istim simptomima. Poznati talijanski onkolog Massimo Gianni iz Milana je izjavio u intervjuu listu La Repubblica: »Dovoljno je samo jednom udahnuti minimalnu količinu uranske prašine koja je smrtonosna doza jer ulazi u organizam i veže se za tkiva.«. Talijansko Ministarstvo odbrane je podnijelo službeni zahtjev NATO-u u kojem traži detaljne informacije o projektilima koji su bačeni na područje Bosne i Srbije. Odgovor je stigao tek u četvrtak, kad je ministar obrane Sergio Matarella i objavio javnosti da je od 5. kolovoza 1994. godine i 14.rujna 1995. godine bačeno 10.800 radioaktivnih projektila, dok je na Srbiju bačeno 31.000, od čega 14.180 na Peć, zonu koja je pod kontrolom talijanskog kontingenta. Izvori iz Srbije tvrde da se samo u zadnjoj godini u Beogradu, Pančevu i na granici sa Vojvodinom upeterostručio broj oboljelih od karcinoma. </p>
<p>Iz BiH su već ranije stizali alarmantni podaci o povećanom broju oboljelih od karcinoma na koje nitko nije obraćao pažnju. Ministar Matarella nije sakrio svoje razočaranje NATO-ovim prešućivanjem tako značajnih podataka, specijalno za sigurnost populacije BiH i Srbije, kao i za vojnike koji tamo borave. Na području BiH i Srbije, je boravilo do sada 40.000 talijanskih vojnika. »Moram izraziti žaljenje da smo tek na naš zahtjev, i to sa zakašnjenjem dobili informaciju tako značajnu informaciju za bosansku zajednicu, kao i za vojnike koji su na tom području«, izjavio je Matarella pred tv kamerama na udarnim večernjim vijestima. </p>
<p>Novi zahtjev, koji je uputila talijanska vlada NATO-u je traženje detaljne mape s ucrtanim mjestima gdje su bačeni radioaktivni projektili. Nimalo utješno ne djeluje informacija da se teren i ambijent na koji su bačeni radioaktivni projektili pročisti tek nakon 4000 godina. </p>
<p>Novinari su pitali ministra za slučajeve oboljelih pilota koji su vozili helikoptere. Ministar Matarella je potvrdio samo jedan slučaj oboljelog od leukemije s poligona na Sardiniji, za koju su neki talijanski listovi pisali da je korištena kao vojna baza za ispitivanje projektila sa uranskim nabojem. »Na Sardiniji, nijedna vojna snaga, niti strana, niti domaća nije nikada koristila uranske projektile«,odlučno je opovrgnuo glasine ministar Matarella. </p>
<p>Sve talijanske stranke insistiraju da se ide do kraja u ispitivanju i otkrivanju istine. Mnogi političari su se prisjetili da su UN zabranile uporabu radioaktivnih projektila. Normalno, odmah je započelo spočitavanje protivničkim stranama koje su odgovorne za slanje talijanskih vojnika na područja gdje im je zdravstveno stanje ugroženo.</p>
<p> Zanimljiv je podatak da je za vrijeme NATO-ovih operacija u Bosni na vlasti bila Berlusconijeva vlada, a za vrijeme rata na Kosovu D'Alemina, tako da su odgovornosti podijeljene. Najžešći u napadima su Sjeverna liga i reformirani komunisti koji su cijelo vrijeme bili protiv NATO-ovih bombardiranja. Najzabrinutije i to opravdano su ipak obitelji vojnika koji su poslani u Bosnu i Srbiju.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prisluškuje li sarajevska policija Petritscha, Barryja i Kleina?</p>
<p>Nad korištenjem najsuvremenije opreme za prisluškivanje ne postoji adekvatan demokratski nadzor, pa je moguće da ju koriste pojedinci u svoje svrhe</p>
<p>SARAJEVO, 22. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Napokon je otkriveno gdje je smještena najmodernija prislušna oprema koju je dobila sarajevska policija i koja bi, po tvrdnjama stručnjaka, mogla biti iskorištena za prisluškivanje vodećih međunarodnih organizacija u BiH čija su sjedišta u glavnom gradu - uključujući misije OESS-a i UN-a, te Ured visokog predstavnika! Riječ je o neupadljivoj zgradi na sarajevskim Bjelavama, nekoliko stotina metara udaljenoj od studentskog doma u tom naselju. Vanjski izgled kuće skoro ni po čemu ne odaje da je riječ o svojevrsnom prislušnom centru. </p>
<p>Tek se po rešetkama na prozorima u prizemlju objekt razlikuje od okolnih kuća. Vanjsko osiguranje je diskretno, gotovo bi se reklo da ne postoji, osim povremenih policijskih ophodnji. No, u unutrašnjost objekta praktično je nemoguće ući, čak i visokim službenicima lokalne policije. Javnost je, uostalom, i doznala o lokaciji objekta nakon što njega zapriječen ulazak Željku Mijatoviću, drugom čovjeku županijske kriminalističke policije. Mijatoviću je, tvrdi se, zapriječio ulazak Sabrija Fisović, šef Odjela za praćenje i prisluškivanje u sarajevskom Ministarstvu unutarnjih poslova, čovjek pod čijim je izravnim nadzorom i spomenuti prislušni centar.</p>
<p>Iako se u početku sve pokušalo zataškati, sarajevski tjednik Hrvatska riječ objavio je fotografije misteriozne kuće te se poziva na izvore u MUP-u koji su pod uvjetom zadržavanja stroge diskrecije potvrdili da je ulazak u objekt dopušten samo odabranima, te da nad moćnom prislušnom opremom zapravo ne postoji adekvatni demokratski nadzor. Ta je činjenica, navodno, posebno zabrinula službenike sigurnosti pojedinih međunarodnih organizacija, nakon što su dobili potvrdu »insidera« u Županijskom MUP-u da se ta oprema doista može uporabiti za prisluškivanje komunikacija Petritscha, Barryja ili Kleina.</p>
<p>No, nitko još ne raspolaže dokazima da se to doista i čini. Županijska vlada ima još tek »tehnički mandat«, budući da se očekuje formiranje nove izvršne vlasti sukladno rezultatima izbora održanih 11. studenoga. U MUP-u, koji već mjesecima potresaju afere, od spornog ugovora o obnovi policijskog objekta s tvrtkom »Zehos« do izdavanja krivotvorenih isprava, također se čeka izbor novog ministra odnosno prvog policijskog komesara, oko čega se već dugo lome koplja. </p>
<p>Međunarodna zajednica u nekim je ranijim slučajevima gdje su postojale sumnje ili dokazi o prisluškivanju poduzimala određene korake, pa je tako, primjerice, izvedena akcija »Westar« u Mostaru ili slične akcije u telekomunikacijskim objektima u Vitezu i Sarajevu. No, moguće je da se procjenjuje, ili postoje podaci o tome, kako se u objektu na Bjelavama ne provode protudaytonske aktivnosti. U svakom slučaju, ostaje sporno da nad prislušnom opremom ne postoji odgovarajući civilni nadzor te da su javno iznesene ozbiljne optužbe da je riječ o svojevrsnoj »igrački« u rukama aktualnog ministra unutarnjih poslova Ismeta Dahića. </p>
<p>Vezano za prisluškivanje, u Bosni i Hercegovini je ranije bilo također ozbiljnih optužbi, posebno vezano za rad tajne službe AID. Podsjetimo samo na slučajeve prisluškivanja vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića, te bivših članova državnog Predsjedništva Ive Komšića i Krešimira Zubaka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Poljaci slave Božić, supermarketi trljaju ruke</p>
<p>VARŠAVA, 22. prosinca (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedanaest godina nakon započetih gospodarskih reformi Poljska u predbožićno vrijeme gotovo da ne nalikuje na zemlju koju pamte oni koji su ju posjećivali još krajem osamdesetih godina. Dok će se neki u Hrvatskoj koji su dolazili na skijanje u Zakopane sjetiti ozarenih lica Poljaka kako po snijegu hitaju doma noseći pod pazuhom toaletni papir na koji im se nekim čudom posrećilo naići u dućanu, potrošačka groznica koja danas vlada u trgovačkim centrima poljskih gradova jako dobro oslikava promjene do kojih je došlo u tranzicijskom razdoblju. Mnoge koji pamte Poljsku jedino iz komunističkog doba, nemalo će iznenaditi ne samo prepune police golemih hipermarketa renomiranih europskih trgovačkih lanaca koji kao gljive niču diljem Poljske, već i brzina kojom su se napunili novčanici poljskih građana.</p>
<p>Tranzicijsko razdoblje promijenilo je i dalje mijenja navike Poljaka, zapažaju sociolozi. Kako se iz godine u godinu poboljšava njihov životni standard, tako se, primjerice, može pratiti sve veća komercijalizacija Božića. Blagdanski stolovi daleko su bogatiji i više se toga nalazi pod božićnim drvcima. Kako usporedo s gospodarskim razvojem dolazi i više posla, sve više Poljaka kupuje gotova jela u trgovinama i restoranima. Komercijalizaciji blagdana, na koju uporno upozoravaju poljski biskupi, najviše se pak vesele vlasnici hipermarketa kojima u predbožićno vrijeme promet raste i po nekoliko puta. Istraživanja provedena zadnjih godina pokazuju da su upravo ti dućani velikih površina postali najomiljenija mjesta gdje Poljaci zadovoljavaju svoje potrošačke potrebe.</p>
<p>Dani uoči Božića mijenjaju stubokom također izgled gradića i mjesta koja se nalaze na granici s istočnim i južnim poljskim susjedima. Samo preko mosta na rijeci Olzi, koji spaja poljski Cieszyn sa Češkim Tešinom, dnevno prijeđe po nekoliko desetaka tisuća ljudi s velikim torbama punim svakojakih potrepština. Poljaci u Češkoj kupuju ponajviše alkohol, koji je ondje znatno jeftiniji, no ovog Božića Česi će izvrsno zaraditi i na šaranima, koji su u Poljskoj obavezno jelo na božićnom stolu. Kako su se raspisali i poljski mediji, pokazalo se da su ove godine češki šarani upola jeftiniji od onih koje uzgajaju Poljaci.</p>
<p> Na božićnim blagdanima odlično profitiraju i stanovnici prigraničnih mjesta, koji s lakoćom nalaze mušterije kojima preko granice treba prenijeti veće količine alkohola. Budući da poljski carinici dozvoljavaju da se prenese jedino boca žestokog pića, čitave vojske sitnih švercera - samo u Cieszynu ih je, procjenjuje policija, pet stotina - nude svoje usluge te za svaku litru prenesene votke naplaćuju četiri zlota (dvije njemačke marke). Kako tvrde poljski carinici, ti ljudi-mravi, kako ih ovdje nazivaju, zarade dnevno bez problema i po sto zlota.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Povijesni aspekti oslabljene Hrvatske</p>
<p>Onaj tko hoće ili može povijesno razmišljati, idući kroz povijest hrvatskog naroda, bez mnogo napora, vidjet će da je ova Hrvatska Zemlja bila od samoga početka neprestani plijen za kojim su posizali svi naši susjedi. Da ne bih išao predaleko u prošlost i spominjao vječne ratove s Mlečanima, s Francima, s Mađarima i Turcima usredotočit ću se na noviju hrvatsku povijest – tj. vezanje Hrvatske uz Austriju i Habsburgovce te kasnija inkorporacija u Austro-Ugarsku monarhiju.</p>
<p>Od 1102. god. Hrvatska je bila u savezu s Ugarskom kao Personalna unija, dakle kao Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo. U toj uniji Hrvatska se drži ravnopravno s Ugarskom u dugom razdoblju sve do provale Turaka i do vremena kada su obje države poražene i svedene na »ostatke ostataka« dotadašnjih kraljevstava. Obje su zatražile zaštitu od Austrije odnosno Habsburgovce priznale kao svoje kraljeve.</p>
<p>Oslobađanjem od Turaka kada su Ugarskoj oslobođeni svi njeni povijesni prostori, Hrvatskoj se to nije dogodilo. Oslobođena je samo uža Hrvatska i Slavonija. S juga s Jadrana su prodirali naši stari neprijatelji Mlečani i zauzeli su Istru, Dalmaciju i sve otoke. Nakon pada Venecije sve ove prostore zauzeli su Francuzi. Nakon pada Napoleona ove krajeve je okupirala Austrija – Bosna i Hercegovina su ostale pod turskom vlašću sve do 1878. g. Hrvatska je tako bila rastrgana na tri upravna područja. Ta se područja nisu ponovo ujedinila niti do dana današnjeg.</p>
<p>Što se u međuvremenu događalo? Kao što je već napomenuo Austrija je preuzela Istru, Dalmaciju i otoke i zadržala ih pod svojom vlašću sve do 1848. tj. do bana Jelačića odnosno do 1918. god.</p>
<p>Bosna i Hercegovina je živjela svojim životom pod turskom vlašću do 1878. kad je okupirana od strane Austro-Ugarske ali nije, kao hrvatska povijesna pokrajina priključena banskoj vlasti u Zagrebu. U dugim stoljećima pod turskom vlašću pučanstvo Bosne se temeljito izmijenilo: mnoštvo Hrvata je iseljeno, dobar dio je prešao na islam, a mnogo Vlaha je useljeno u Bosnu.</p>
<p>Banska hrvatska: uža Hrvatska i Slavonija, vodila je ogorčenu borbu protiv Mađarske politike prisvajanja Banske Hrvatske, negiranjem koje bi se stvorila Mađarska od Karpata do Jadrana. Mađari su uspjeli stvoriti tzv. Riječku krpicu a na nacionalnom planu su koristili srpsku nacionalnu manjinu protiv Hrvata, osobito Khuen Hedervary.</p>
<p>Protiv mađarskih presizanja Hrvati su tražili pomoć u južnoslavenskim narodima pa se rodila ideja ilirizma i kasnije Jugoslavenstva. Jedino je Starčević pozivao na oslanjanje na vlastite snage cjelokupnog hrvatskog nacionalnog korpusa, što je ujedno bio i antipod Vukovom pozivu na okupljanje Srba pod krilaticom »Srbi svi i svuda«.</p>
<p>Kad je u Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska poražena i raspala se, nakon kratke epizode Države Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se sastojala od Banske Hrvatske, Dalmacije, Bosne i Hercegovine te Slovenije i Vojvodine, sve nabrojene zemaljske jedinice su redom jedna za drugom ušle u zajedničku državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Slovenci i Hrvati su ovo shvatili kao »ujedinjenje« južnih Slavena, dok su Srbi shvatili to kao »prisajedinjenje« odnosnih zemalja. Iz toga je proizašao problem dominacije i nejednakosti.</p>
<p>Za Drugog svjetskog rata je ova monarhistička tvorevina doživjela raspad. Nakratko je stvorena Nezavisna Država Hrvatska.</p>
<p>Nakon rata uspostavljena je ponovo Jugoslavija, ali sada komunistička i formalno federativna. Hrvatski prostori su opet podijeljeni »povijesnim« granicama pa je stvorena N. R. Hrvatska i N. R. Bosna i Hercegovina. Srijem je pripojen Vojvodini a Boka Crnoj Gori. Hrvati su nacionalno prigušeni a neki i zagušeni. Četrdesetpetogodišnja borba protiv »hrvatskog nacionalizma« ostavila je na svijesti hrvatskog puka tragične posljedice oslabljene nacionalne samosvijesti.</p>
<p>Želja Hrvata za samostalnom državom kulminirala je u povijesnom trenutku raspada komunističkog bloka i raspada složenih država, koji trenutak je instiktivno spoznao dr. Franjo Tuđman i poveo Hrvate do proglašenja Slobodne i Suverene Hrvatske Države.</p>
<p>»Svijet« je nije prihvatio. Htio je Jugoslaviju pošto-poto sačuvati. Hrvatska je ipak stvorena i opstala. Podnijela je i rat, obranila se od jugosrpske agresije, izašla je kao pobjednik. Svjedoci smo danas raznih domaćih i svjetskih negativnih silnica koje bi htjele osporiti njenu suverenost i samostalnost. Povijest se u pogledu Hrvatske neprestano ponavlja: poput sinusoide. Hrvatska tone i opet izranja. Hoće li se napokon stabilizirati Zvonimirova lađa?</p>
<p>Vratimo se sada, nakon ovog kratkog povijesnog pregleda, smislu naslova. Kome to sve odgovara oslabljena Hrvatska? Najjednostavniji odgovor bi bio: svima!</p>
<p>Habsburška Austrija je lakše vladala Hrvatskom ako joj Dalmaciju jednostavno otrgne a Bansku Hrvatsku oslabi.</p>
<p>Ondašnjoj Mađarskoj kao dijelu Austro-Ugarske monarhije također je odgovaralo da Hrvatska što više slabi, da bi preko tako oslabljene Hrvatske lakše prodrla na more. Valja spomenuti i to da se Mađarska u to vrijeme zanosila idejom Velikog mađarskog Orsaga od Karpata do mora.</p>
<p>S juga, od strane Mlečana i kasnije Talijana, dugi niz stoljeća sve do naše suvremenosti nije prestala glad za našom obalom. Slaba Hrvatska uvijek je bila dobar povod za njihov nasrtaj na naše prostore.</p>
<p>S istoka, stvaranjem Jugoslavije, kao što je već spomenuto, umišljeni državni narod, mogao je očekivati puno dominaciju u državi samo ako oslabi hrvatski nacionalni korpus. Za to su bili spremni pljačkati, ubijati, rušiti, krasti i ratovati. To je vrhunsko shvaćanje zajedničkog života. Bilo i ostalo!</p>
<p>A zašto Hrvatska danas mora biti oslabljena? Zato da bi se mogla lakše savijati pred plimom tuđih interesa koji se opet prelamaju na ovim prostorima. Više nisu samo susjedi u pitanju, iako ni u povijesti udaljeni interesi nisu bili iznimka, nego je ovo vrijeme globalizacije interesa. Mi smo samo objekt koji mora biti sukladan globalnim interesima. Nećemo, valjda, sada postavljati pitanje: a tko zastupa te globalne interese i koji su tu međunarodni faktori u pitanju?</p>
<p>Oslabljena Hrvatska, dakle, uvijek je svima dobro došla!</p>
<p>A kome je onda u interesu jaka Hrvatska? Samo nama!</p>
<p>A kako to postići? Samo jedinstvom vlastite snage i vlastite pameti! Od povijesti treba nešto naučiti! Inače će se povijest ponavljati.</p>
<p>DR. IVAN KIRIĆ, Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ne znam kakvo pamćenje imaju i gdje su prije deset godina živjeli oni koji danas ogovaraju Hrvatsku </p>
<p>Svačega smo se naslušali i svašta mogli pročitati ovih dana. I da se Hrvatska mora vratiti na demokratske standarde koji su postojali prije deset godina, i da je Hrvatska kao dio SFRJ bila samostalnija nego danas, i da su ljudska prava u zadnjih deset godina bila ugroženija nego ikada, i da smo zadnjih deset godina živjeli u diktaturi, i da su svi gospodarski problemi nastali osamostaljenjem Hrvatske. Ne znam gdje su ti ljudi koji tako govore i pišu živjeli prije deset godina? Sva je sreća da ovih dana HTV emitira hrvatske filmove snimljene u vrijeme SFRJ, pa svi mogu vidjeti kako nam je bilo lijepo.</p>
<p>Koji su to demokratski standardi koji su postojali u vrijeme dok je Hrvatska bila u sastavu SFRJ? Koliko se sjećamo, tada je vladala jedna stranka: Savez komunista Jugoslavije. Na izborima nismo mogli birati između više stranaka, jer drugih stranaka nije bilo. Birokracija u službi Saveza komunista, odlučivala je o životu svakog pojedinca. Milicija je tukla i ponašala se bahato. Korupcija je bila način života. U dobivanju posla bilo je bitno da netko nije iz hrvatskih »ustaških« krajeva, iz hrvatske »ustaške« obitelji i da nije vjernik. Ako je želio napredovati morao je postati članom Saveza komunista. U poduzećima kadrovici su bili Srbi, a svaki uspješniji direktor imao je svog Srbina. O tome da su Srbi imali prevlast u organima vlasti i u čisto hrvatskim krajevima neću niti govoriti. Ako je netko pokušao upozoriti da bi se sudjelovanje u vlasti trebalo uskladiti sa strukturom stanovništva bio je odmah optužen zbog prebrojavanja. </p>
<p>U zadnjih deset godina gažena su ljudska prava svih onih koji su ubijani, ranjavani, mučeni, silovani, maltretirani, odvođeni u logore, proganjani, čija se imovina krala i uništavala, koji su ostajali bez posla i bez krova nad glavom. Zapitajmo se koji su to ljudi i tko je uzročnik svega toga zla? Sve nevine žrtve su jednake, samo što među njima ima najviše Hrvata. A Hrvati nisu bili napadači, niti pobunjenici protiv zakonite vlasti. </p>
<p>Podsjetimo se ljudskih prava, koje smo imali kada je Hrvatska bila dio SFRJ. Imali smo pravo ići na rad u inozemstvo, imali smo pravo ići u zatvor ako smo branili interese Hrvatske i hrvatskog naroda ili pjevali hrvatske pjesme, imali smo pravo biti prosvjetni radnici i direktori ako nismo išli u crkvu, imali smo pravo biti samoupravljači pa smo onda mogli dobiti stan ili kredit. Imali smo puno prava uz veliko gaženje ljudskih prava.</p>
<p>Ako smo zadnjih deset godina živjeli u diktaturi, što je onda bilo ono prije toga? Kakva je to diktatura u kojoj je svatko radio i govorio što je htio? Netko je ovih dana napisao da je ono što smo imali zadnjih deset godina bila diktatura, koje se nitko nije bojao. To se ne bi moglo reći za onu diktaturu od prije deset i više godina. Mogli bi o tome puno govoriti današnji političari koji su za vrijeme komunizma bili na robiji. Zadnjih deset godina bilo je vrijeme diktature za one koji su izgubili privilegije. </p>
<p>Reći da su se svi gospodarski problemi pojavili u zadnjih deset godina mogu samo oni koji brzo zaboravljaju. To ne znači da je sadašnja gospodarska situacija dobra. Koji su uzroci današnje loše gospodarske situacije, osim naslijeđa socijalizma? Prije svega, gubitak tržišta. Ne zaboravimo da je Hrvatska trećinu do polovinu svojih proizvoda i usluga plasirala na tržišta drugih republika bivše Jugoslavije. To tržište se raspalo 1990. godine, kada je Srbija uvela depozite na uvoz robe iz Hrvatske. Rat, pretvorba i privatizacija došli su poslije.</p>
<p>Povećanje broja nezaposlenih posljedica je i prijašnje latentne nezaposlenosti. Ljudi su bili u radnom odnosu, a zapravo nisu imali što raditi. Sjećamo se poslovice: »Nitko me ne može tako malo platiti, koliko ja mogu malo raditi«. Sav nedrad, zaduživanje i inflacija sada se vraćaju. Ali, to nije opravdanje za nositelje vlasti i kreatore ekonomske politike. Prijašnja vlada je propustila da nas uvede u CEFTA-u i da se po pravcu sjever-jug, od Baltika do Jadrana, uključimo u Europu. Sadašnja vlada vraća nas na pravac istok-zapad. Ali ni prošla niti sadašnja vlada nisu imale, niti imaju gospodarsku viziju i strategiju. Sada se priprema strategija, ali nitko ne govori o viziji. Strategija se ne stvara tako da se gledamo u ogledalo i govorimo sami sebi da smo lijepi, nego tako da se uspoređujemo s drugima, utvrđujemo u čemu smo bolji i onda sve snage usmjerimo na to područje. Međutim, da bi se hrvatska gospodarska vizija i strategija uopće mogla definirati, treba imati hrvatsku političku viziju i strategiju. </p>
<p>U proteklih deset godina politička vizija je bila: samostalna i cjelovita, slobodna i neovisna Hrvatska. Tome je bila podređena cjelokupna nacionalna politička strategija. Ako je taj cilj ostvaren mirnom reintegracijom okupiranih dijelova istočne Hrvatske 1998. godine, što sada? </p>
<p>Koja je sada hrvatska politička vizija i strategija? </p>
<p>Samo onaj narod i država, koji imaju jasnu političku viziju i strategiju mogu očekivati budućnost. Samo one političke stranke, interesne grupacije i pojedinci, koji će znati artikulirati hrvatsku nacionalnu političku viziju i strategiju koja će biti prihvaćena od naroda i sprovediva, mogu imati budućnost.</p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆ, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Veliki Bandićev vijenac i blagoslov </p>
<p>Veliko iznenađenje je izazvao moj nedavni članak prvom hercegovačkom gradonačelnku Zagreba, Milanu Bandiću. Uglavnom se svodilo na moju kritiku od strane »pravaša« dočim pohvale od nekih kao umjerenijih građana Hrvata. No, jedan mi je susret bio jako zanimljiv od strane jednoga poznatog domoljuba još i onih »proljećerskih« dana. </p>
<p>Gospodin J. J. me srete i veli mi kako sam imao pravo kada sam pohvalno pisao o gradonačelniku Milanu Bandiću. I onda mi nastavlja: »Nedavno sam kod njega bio svojim privatnim posjetom i nakon uljudbenoga prijema isprati me gradonačelnik do izlaznih vrata s riječi – Bog vas blagoslovio. Veli mi J. J. nisam se mogao načuditi takvom prijemu i takvim riječima! Da li on to radi predizborno ili sa uvjerenjem ali u svakom slučaju on izaziva simpatije takvim ponašanjima. A ja mu velim kako mu je vjerodostojniji Bandićev nego li Bozanićev blagoslov. Obzirom na Oplenac te zabranu biskupima Zagrebačke nadbiskupije da drže mise zadušnice prigodom smrti prve obljetnice prvog predsjednika RH. A bome gradonačelnik Milan Bandić je, na dan prve obljetnice, pred tisućama nazočnih polagao osobno veliki vijenac obnovitelju Države Hrvatske dr. Franji Tuđmanu. </p>
<p>Ali nije sve niti kod Milana Bandića u redu. On se slika sa psima, kojima za četiri pet milijuna kuna otvara štenaru kraj Zagreba, dočim mu na svakih pedeset, stotinu metarta, po centru Zagreba, prose invalidi i žene s nejakom djecom u naručjima. Toliki beskućnici nemaju krova nad glavom. Onda ga pitamo da li su prvi ljudi, ili psi trebaju skrovišta?!«</p>
<p>MATE ĆAVAR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prodavačice bez zaštite</p>
<p>U južnom dijelu Ilice, nedaleko Selske ceste između Mesnice i brijačnice smješten je mali lokal tvrtke Duhan, u kojem rade dvije prodavačice, jedna prije podne druga poslije podne.</p>
<p>Ovih dana, to jest oko 19,30 sati, kada je već bila noć, kada su susjedne prodavaonice i radnje bile zatvorene (rade do 19.00 sati) i kada nogostupom prođe gdjekoji pješak, u prodavaonicu Duhan, uđe jedna muška osoba, pristojno obučena, izvuče iz džepa nož i priprijeti prodavačici. Dalje je išlo sve na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kao u američkom filmu. Prodavačica blijeda s podignutim rukama sva uplašena, kupac koji se pretvorio u provalnika izvadi novac iz blagajne te mirno napusti prodavaonicu. Tih večeri dogodila su se gotovo još dva identična slučaja provale u prodavaonice Duhana</p>
<p>I što sada. Kažu da je novac osiguran i da će ga Duhan dobiti od Osiguravajućeg društva, prodavačica je doživjela šok za što će eventualno dobiti koju kunu. A život teče dalje. I dalje su te male prodavaonice na meti provalnika ostale neosigurane bilo kakvim alarmnim uređajima ili osobama koje su ovlaštene za rad osiguranja.</p>
<p>U svakom slučaju bilo bi možda jedno od slijedećih rješenja. Ovakve prodavaonice ne bi smjele raditi duže od ostalih prodavaonica pa možda pola sata prije da zatvore svoja vrata, jer vremena su očito takva, da ovakvim pljačkama nije kraj.</p>
<p>Čelni ljudi tvrtke Duhan nešto bi morale poduzeti da zaštite svoje osoblje. Ako nikako ono bar skraćivanjem večernjeg radnog vremena (za zimskog vremena), kada ionako malo tko u te sate navraća po kakvu kupovinu. U tim satima, kada počinje tv dnevnik prava je zgoda za provalnike, jer su nogostupi gotovo pusti.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Šefica računovodstva »Tiska« ne zna odakle se na računu našlo 1,3 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> – Miroslav Kutle ni u petak nije pušten iz pritvora, iako su njegovi branitelji, odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić ponovno to predložili. »U Hrvatskoj se za slična djela sudi šezdeset osoba, a samo se Kutle od veljače nalazi u pritvoru«, naglasio je Mlinarić. </p>
<p>Sutkinja Ksenija Gržin ispitivala je svjedokinju Mirnu Mihalić, šeficu računovodstva »Tiska«. Sutkinju je najviše zanimala sporna kompenzacija između »Tiska« i Globus holdinga, a u kojoj je došlo do prodaje dionica Zagrebačke banke.</p>
<p> Kako se vidi iz dokumentacije priložene u sudski spis, 22. rujna 1997. došlo je do ugovora o prodaji dionica, kojem je 20. listopada dodan aneks o prolongiranju roka otplate do 30. prosinca, a s datumom 31. prosinca dionice su u »Tisku« knjižene po njihovoj nominalnoj vrijednosti. Već na sljedeći dan, što je osobito zanimalo sutkinju, s obzirom da je prvi dan nove godine uvijek neradni, datiran je ugovor o kompenzaciji kojim je u vezi s dionicama nastalo sasvim drugačije stanje, no što je bilo 31. prosinca '97.</p>
<p>Kompenzacija je, prema riječima Mirne Mihalić, nastala na temelju dokumentacije, odnosno ugovora kojim se formirala obveza prema Conzaltingu kupnjom udjela Crotela i Trazaga, a s druge strane je postojala nepodmirena obveza Consultinga prema »Tisku« na temelju neplaćenih dionica Zagrebačke banke. </p>
<p>Sučeljavanje sutkinje i svjedokinje bilo je puno »naboja«, osobito kada je sutkinja započela ispitivati detalje o vremenu i mjestu nastanka ugovora, te o trenutku u kojem je šefica računovodstva saznala za ugovor o prodaji dionica. Nakon što je iz svjedokinje »iščupala« da za financijske poslove saznaje i knjiži ih nakon svakodnevnih poslovnih sastanaka i dogovora sa direktorom Marićem i često spominjanom knjigovotkinjom Sonjom Koričančić, sutkinja je M. Mihalić upitala kako to da se 1. siječnja 1998. radilo.</p>
<p>– Radnog sastanka u vezi tog kompenzacijskog dokumenta nije bilo, rekla je računovotkinja.</p>
<p>– Zašto onda nosi taj datum? Jer, vrlo mnogo jako važnih dokumenata u kojima se nalaze velike cifre nosi datum od prvog siječnja te godine, pitala je Ksenija Gržin.</p>
<p>– Na taj način razdvajamo godine, odgovorila je svjedokinja. </p>
<p>– Kad su ti ugovori stigli na vaš stol?</p>
<p>– Ne znam - rekla je Mirna Mihalić .</p>
<p>– Ne znate kad su stigli ugovori s iznosom od milijun i tristo tisuća kuna, inzistirala je sutkinja.</p>
<p>– Pa, u tijeku godine.</p>
<p>Sutkinja je ostala vidno začuđena, a na njeno pitanje tko je trebao znati odakle je tih 1,3 milijuna stiglo na račun »Tiska«, M. Mihalić nije odgovorila. Suđenje se nastavlja 3. siječnja, kad bi trebala svjedočiti Sonja Koričančić.</p>
<p>ZRINKA BORŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Optuženi za ubojstvo Matije Ljubeka na psihijatrijsko vještačenje u Vrapče </p>
<p>OSIJEK, 22. prosinca</p>
<p> – Iskazima nalaza i mišljenja vještaka sudsko-medicinske struke, balističara te neuropsihijatra u petak je na Županijskom sudu u Osijeku nastavljeno suđenje Marku Varžiću (38) iz Belišća, kojega optužnica tereti za ubojstvo šogora, proslavljenog hrvatskog olimpijca Matije Ljubeka (47) i časnika HV-a Ante Bungića (44), pokušaj ubojstva Ljubekova mlađeg sina Matije (22), teško ranjavanje Ljubekove starije sestre Katice Bungić (43), te za nanošenje teških tjelesnih ozljeda Tonki Ljubek.</p>
<p>Podsjetimo, do ubojstava je došlo zbog obiteljskih razmirica uzrokovanih nasljedstvom kuće u kojoj su živjeli Varžić, njegova supruga Dubravka (Ljubekova mlađa sestra) i njezina majka Tonka Ljubek. Navodno je Varžić htio da Tonka kuću prepiše na njega i suprugu, što je ona odbijala prepisavši ju na sve potomke jednako.</p>
<p>Na početku rasprave saslušana je svjedokinja Ružica Gavro, javna bilježnica iz Belišća. Prema njezinom iskazu, dvadesetak dana prije ove tragedije njoj je u ured došla Tonka Ljubek kako bi promijenila oporuku. Na upit zašto bi ju mijenjala, Tonka joj je odgovorila kako se ne slaže sa kćerkom Dubravkom i njezinim suprugom Markom Varžićem i da je nezadovoljna njihovim odnosom prema njoj. Međutim, oporuka ipak nije promijenjena, jer se to moralo uraditi na nadležnome sudu. Svjedokinja nije znala reći što je pisalo u oporuci i što je Tonka htjela mijenjati.</p>
<p> Svoj je iskaz dala Milanka Mrčela, sudsko-medicinska vještakinja, koja je opisala ozljede koje su zadobile žrtve.</p>
<p>Prema iskazu patologa dr. Borisa Dumenčića, ubijenoga Matiju Ljubeka prvi je metak pogodio u prsni koš ozlijedivši mu srce, aortu i desno plućno krilo, dok je drugim metkom pogođen u lijevu stranu leđa. Dumenčić je objasnio kako je Antun Bungić zadobio jednu prostrijelnu ranu. Pogođen u lijevu ključnu kost, Bungić je zadobio ozljede desnoga prsišta, aorte i desnog plućnog krila, kazao je Dumenčić ustvrdivši kako su i Ljubek i Bungić zadobili osobito teške tjelesne ozljede koje su na mjestu uzrokovale smrt.</p>
<p>Gordan Mršić, vještak balističar potvrdio je kako je Varžić ubojstva počinio puškom marke »crvena zastava«, cal. 7,9 mm, te da čahure pronađene na mjestima događaja odgovaraju tom oružju.</p>
<p>Zastupnik obrane mr. Dražen Matijević, ali i zastupnik oštećenih obitelji Pero Krnić uputili su primjedbu na Mandićev nalaz te su zatažili da se obavi potpuno novo psihijatrijsko vještačenje optuženoga u specijalnoj ustanovi za duševne bolesti u Vrapču. Osim toga, Matijević je zatražio i saslušanje još nekih svjedoka, uvid u dnevnik kojega je vodio Varžić, te uvid u spornu oporuku Tonke Ljubek.</p>
<p>Peteročlano vijeće, kojim predsjeda sudac Ante Budić, prihvatilo je ove prijedloge, a nastavak je rasprave zakazan za srijedu, 27. prosinca.</p>
<p>MAJA SAJLER</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Merčep i Jurdana nisu se uspjeli pomiriti već »će tjerat' do kraja«</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> – Nakon neuspjelog pokušaja mirenja, na prvoj raspravi, u petak je na Općinskom sudu počelo suđenje u slučaju tužbe Tomislava Merčepa protiv novinara tjednika Nacional, Srećka Jurdane, a zbog klevete, kako se navodi u Merčepovoj tužbi.</p>
<p>Merčep, kojeg zastupa odvjetnica Višnja Drenški Lasan, tužio je Jurdanu, čiji je branitelj odvjetnik Čedo Prodanović, zbog tvrdnji objavljenih u tjedniku »Nacional«, 12. siječnja ove godine u Jurdaninoj kolumni »Surova politika«.</p>
<p>U dijelu teksta s podnaslovom »Pogodi tko dolazi na večeru«, Jurdana je na pisao da je »Merčep, u kolovozu 1991. godine, pod stražom protjeran iz Vukovara zbog pljačke i opstrukcije obrane«, te da se radi o »deklariranom fašistu, koji prijeti progonom pripadnicima nacionalnih manjina«.</p>
<p>Sutkinja Lidija Vidjak upitala je tužitelja i tuženog hoće li se pomiriti. Merčep je rekao da bi mu se Jurdana trebao ispričati, te ga upitao:</p>
<p> »Imate li Vi nešto osobno protiv mene i otkud Vam podaci koje ste naveli«.</p>
<p> Jurdana je odgovorio »sve što sam napisao, napisao sam na temelju vaših javnih izjava, kao i tekstova objavljenih u drugim novinama«.</p>
<p>Nakon tih Jurdaninih riječi, Merčep nije odustao od tužbe i dodao je da neće tražiti nikakvu novčanu naknadu, ali da mu je cilj da istina izađe na vidjelo.</p>
<p>Sutkinja Vidjak je zaključila da pokušaj mirenja nije uspio i rasprava je prekinuta, a sljedeća je zakazana za 23. ožujaka sljedeće godine. </p>
<p>Po izlasku iz sudnice u hodniku je Merčep opet upitao Jurdanu otkud mu podaci koje je napisao u tekstu, na što mu je ovaj odgovorio: »iz novina«. Merčep je na to rekao: »Mislio sam ti oprostit al' sad ćemo tjerat' do kraja«.(Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Razriješeno ubojstvo Marine Vranešić</p>
<p>KARLOVAC, 22. prosinca</p>
<p> – Načelnik Odjela kriminalističke policije PU karlovačke Tihomir Bišćan sa suradnicima izvijestio je u petak da je razriješeno ubojstvo Marine Vranešić (25) iz Karlovca, koje se dogodilo 16. prosinca.</p>
<p>»Jedino objašnjenja za ubojstvo Marine Vranešić je činjenica da je iste večeri samoubojstvo počinio Igor Putrić (25) iz Duga Rese. Možemo reći da je kazneno djelo ubojstva u Domobranskoj ulici riješeno. Igor Putrić iz Duga Rese je nakon okrutnog ubojstva Marine Vranešić drvenom palicom, počinio samoubojstvo bacivši se pod vlak na pruzi Karlovac - Duga Resa, nedaleko od karlovačke tržnice.</p>
<p>»Na razrješenju ubojstva Marine Vranešić danonoćno je radilo dvadeset operativaca u Karlovcu, Dugoj Resi i Zagrebu. Obavljeno je 250 informativnih razgovora, i prema nalazu koji je u petak stigao iz Zagreba počinitelj ubojstva nedvojbeno je Igor Putrić«, rekao je načelnik Tihomir Bišćan. Vještačenjem je utvrđeno da Marina Vranešić nije silovana, kako se tvrdilo u dijelu tiska. Na pitanje novinara o motivima ubojstva Marine Vranešić, načelnik Bišćan nije odgovorio. Drvena palica kojom je Marina udarena po glavi s prednje strane i usmrćena, pronađena je u kontejneru blizu zgrade u kojoj je počinjen zločin. (Trajko Grkovski)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Vlada je uspjela osloboditi ekonomiju od političkog zagrljaja, tvrdi Crkvenac</p>
<p>U 2001. moguća stopa rasta od četiri posto / Razmišlja se o prodaji HT strateškim partnerima, a moguća i privatizacija dijela Janafa / Od 1. siječnja počinje s radom Državna riznica / Prioriteti: suzbijanje sive ekonomije i poticanje zapošljavanja </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Prioriteti u radu Ministarstva financija u idućoj godini bit će pokretanje Državne riznice, koja bi trebala zaživjeti 1. siječnja, suzbijanje sive ekonomije, poticanje zapošljavanja i rad na modernizaciji pojedinih funkcija poput carine i graničnih prijelaza. U 2001. godini u Katančićevoj planiraju i dvije emisije državnih obveznica za strana financijska tržišta, što će učvrstiti poziciju hrvatske države i poduzeća na njima, te najavljuju nastavak privatizacije javnih poduzeća, istakao je u petak na konferenciji za novinare ministar financija dr. Mato Crkvenac.</p>
<p>Ministar smatra da su prihodi od privatizacije u proračunu za sljedeću godinu od 8,5 milijardi kuna - ostvarivi. U Vladi, naime, računaju na drugi krug privatizacije Hrvatskog telekoma (HT) nadajući se oporavku vrijednosti dionica telekoma na burzama. No, kaže on, usporedo s radom na međunarodnoj javnoj ponudi (International Public Offer - IPO), u Banskim dvorima razmatraju i mogućnost prodaje HT-a strateškim partnerima.</p>
<p> »Nikakvu odluku o Hrvatskom telekomu zasad još nismo donijeli; mogu samo reći da intenzivno radimo na razradi raznih varijanti«, naglasio je Crkvenac. Dodao je da u privatizaciju u 2001. godini sigurno idu Dubrovačka i Croatia banka, a moguća je i privatizacija Croatia osiguranja te dijela Janafa. </p>
<p>Govoreći o politici plaća u javnom sektoru u idućoj godini, naglasio je da je u prihvaćenom proračunu predviđeno smanjenje mase plaća za 10 posto. To, međutim, ne znači da će se smanjiti pojedinačne plaće korisnika proračuna, jer će se uštede postići na druge načine, pa i otpuštanjem dijela zaposlenih. Ministar financija najavio je i zamrzavanje plaća zaposlenih u javnim poduzećima na razini ovogodišnjih, ne računajući tu božićnice i regrese, a poručio je da ni državni dužnosnici ne trebaju računati na povećanje plaća u 2001. godini.</p>
<p> Površnim i nestručnim ocijenio je kritike pojedinih političara, znanstvenika i novinara o tome da Vlada nema jasan gospodarski program. Posve suprotno, kaže Crkvenac, Vlada je ekonomsku politiku uspjela osloboditi zagrljaja politike, obrnula je nepovoljne ekonomske trendove i stvorila uvjete privređivanja koji jamče dugoročnu makroekonomsku stabilnost. Pohvalio se i povratom osiguranih štednih uloga, vraćanjem 8,7 milijardi dugova države gospodarstvu, smanjenjem cijene bruto rada, poreznom reformom te stvaranjem uvjeta za početak povrata duga umirovljenicima. Spomenuo je i uspješan rad na državnom proračunu za iduću godinu koji je nominalno za dva, a realno za čak 10 posto manji od ovogodišnjeg, te ukazao na fiskalne projekcije za trogodišnje razdoblje. U zasluge nove vlasti Crkvenac je ubrojio i postizanje dogovora o novom stand-by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), te obnovu suradnje s Europskom investicijskom bankom (EIB) i nastavak suradnje sa Svjetskom bankom. Pritom je odbio tvrdnje da je hrvatska strana popustila pritiscima MMF-a.</p>
<p> Prema njegovim tvrdnjama, stopa gospodarskog rasta u ovoj će godini iznositi tri posto, stopa inflacije 7,5 posto, a deficit platne bilance pet posto BDP-a. U idućoj godini možemo računati na stopu gospodarskog rasta od četiri posto, stopu rasta cijena na malo od 4,5 posto i deficit platne bilance u vrijednosti četiri posto BDP-a. Osobna potrošnja i izvoz bilježe rast, državna je potrošnja u padu, a investicije stagniraju.</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Raiffeisenbank povećava kapital za 50 milijuna DEM </p>
<p>Očekuje se kontinuitet monetarne politike stabilnosti, ne očekuje se deprecijacija kune, ali se istodobno i očekuje i pozdravlja povećanje tržišne utakmice u bankarskom sektoru i nastavak smanjenja kamatnih stopa, poručuju iz Raiffeisenbank </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), prva banka osnovana u Hrvatskoj inozemnim kapitalom, u petak je prigodnom svečanošću u Hrvatskom narodnom kazalištu obilježila pet punih godina poslovanja u našoj državi. </p>
<p> Tom je prigodom objavljeno kako se, u skladu s najavama, kapital banke ovih dana povećava za 50 milijuna njemačkih maraka, te kako će zahvaljujući tome Raiffeisenbank po veličini kapitala dospjeti na treće mjesto na rang-listi banaka u Hrvatskoj. Jamstveni kapital će, nakon dokapitalizacije, iznositi oko 600 milijuna kuna. </p>
<p>Banke iz godine u godinu ostvaruje sve bolji poslovni rezultat, bilježi skok štednje, rast kredita (posebice građanima), te sve veći devizni platni promet (po kojem drži jedno od tri najjača bankarska mjesta u Hrvatskoj). </p>
<p>Podsjetivši na uspješno poslovanje banke Zdenko Adrović, predsjednik Uprave, spomenuo je da RBA danas posluje u sedam gradova RBA te da iduće godine otvara poslovnice i u Osijeku, Bjelovaru i Dubrovniku. </p>
<p> Prošle je godine, u cilju pružanja potpune financijske usluge započelo osnivanje Raiffeisen gupacije u Hrvatskoj što je investicija vrijedna oko 100 milijuna DEM. Članice grupacije svojim financijskim poizvodima već upotpunjuju poslovanje RBA u novim područjima - namjenskoj stambenoj štednji, području investicijskog bankarstva, leasingu, osiguranju, te uskoro, posebno značajnom projektu osnivanja mirovinskog fonda. Iz banke su službeno objavili kako, nakon probnog razdoblja, od idućeg tjedna počinje rad novog servisa – RBA direkt Internet bankarstvo. </p>
<p>U RBA naglašavaju kako se postupno rješavaju problemi u hrvatskom gospodarstvu uz očekivano povećanje stabilnosti financijskog sustava i privatizacije sadašnjih državnih banaka. Očekuje se kontinuitet monetarne politike stabilnosti, ne očekuje se deprecijacija kune, ali se istodobno ne samo očekuje, nego i pozdravlja povećanje tržišne utakmice u bankarskom sektoru i nastavka smanjenja kamatnih stopa. </p>
<p>RBA je, također je naglašeno, već odavno spremna za preuzimanje platnog prometa poduzeća te pozdravlja najavu središnje banke da će platni promet početkom sljedeće godine preseliti u banke. </p>
<p>Banka je, uoči predstojećih blagdana, odlučila dodijeliti donacije dvjema ustanovama - podružnici Centra za rehabilitaciju osoba s mentalnim poteškoćama u razvoju Paunovac, te jednom odjelu Doma u Nazorovoj. (L. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zagrebačka i Universal banka kupuju Komercijalnu banku iz Tuzle </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> – Predstavnici Zagrebačke banke iz Zagreba i Universal banke iz Sarajeva potpisali su u petak u Sarajevu sporazum o kapitalnom povezivanju čime je realizirano nedavno najavljeno preuzimanje jedne od vodećih banaka u Federaciji BiH od strane najveće hrvatske banke. Kapitalno povezivanje prethodno su odobrili upravni odbori dviju banaka, a suglasnost su dale Hrvatska narodna banka i Agencija za bankarstvo Federacije BiH.</p>
<p> Universal banka, čija je bilančna suma oko 130 milijuna maraka, a ukupni dionički kapital i rezerve vrijede oko 16 milijuna, nastavit će rad na području Federacije BiH pod sadašnjim imenom, ali u sastavu Grupe Zagrebačke banke.</p>
<p>U sastavu ove grupe u BiH od ranije posluje Zagrebačka banka BH iz Mostara a nakon sklapanja ugovora s Universal bankom ova grupacija preuzima vodeću ulogu na bankarskom tržištu Federacije BiH, priopćili su u petak iz Zagrebačke banke. </p>
<p>»Naše su ekonomije snažno povezane i ovo kapitalno povezivanje smatramo značajnim za dalje jačanje ukupne suradnje Hrvatske i Federacije BiH«, izjavio je u Sarajevu Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Istog je dana objavljeno da su Zagrebačka banka i Universal banka predale Agenciji za bankarstvo Federacije BiH zajedničku ponudu za preuzimanje dijela imovine i obveza Komercijalne banke iz Tuzle. Komercijalna banka je osnovana 1992. godine, a pretežno je usmjerena na poslovanje s malim i srednjim poduzećima. Zbog rizičnih plasmana zapala je u poteškoće, a Zagrebačka i Universal banka cijene kako financijskim potencijalom mogu pomoći njeno konsilidiranje, a time i učvrstiti svoju poziciju na bosanskohercegovačkom tržištu. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dalmatinska preuzima Istarsku banku</p>
<p>PULA, 22. prosinca</p>
<p> – Slijedom obavljenih priprema i konkretnih poslovnih aranžmana praktički je posve sigurno da će Dalmatinska banka, kojoj je inače većinski vlasnik Regent Fond, do kraja ove godine preuzeti Istarsku banku. U sklopu te transakcije Dalmatinska će banka otkupiti dionice Istarske banke u vrijednosti od 183 milijuna 750 tisuća kuna. Istodobno, radi namirenja gubitka Istarske banke i njezina konsolidiranja, smanjit će se vrijednost njezinih dionica, pa će joj tako temeljni kapital iznositi 31 milijun 967.400 kuna umjesto dosadašnjega 181 milijuna 149.600. Te podatke u razgovoru s novinarima u petak je iznio predsjednik uprave Istarske banke Miljenko Vidulin. </p>
<p>Kao što je poznato, nakon krize u koju je proljetos zapala Istarska banka, odlukom Hrvatske narodne banke Istarska je banka natječajem potražila strateškog partnera. U izboru između Nove Ljubljanske banke i Regent Fonda odabrana je londonska tvrtka, koja je u međuvremenu postala većinski dioničar Dalmatinske banke. Na glavnoj skupštini dioničara Istarske banke zakazanoj je za 27. prosinca očekuje se da će Dalmatinska banka u ime Regent Fonda preuzeti Istarsku banku i tom prigodom izabrao bi se novi Nadzorni odbor u kojem bi bila tri predstavnika Regend Fonda i dva Istarske županije i istarskog gospodarstva. Postoji i druga varijanta: ako na glavnoj skupštini Dalmatinska banka ne postane većinski dioničar Istarske banke, birao bi se Nadzorni odbor na čijem bi čelu i dalje bio pulski gradonačelnik Giankarlo Župić. U Istarskoj banci vjeruju da iznenađenja neće biti i upućen je poziv dioničarima imateljima redovnih dionica Istarske banke da sudjeluju u radu glavne skupštine i podrže program konsolidacije banke. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jadransko osiguranje pripaja Mediteran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - SPLIT, 22. prosinca -U sljedećoj godini s hrvatskog tržišta osiguranja nestaje društvo Mediteran koje će se pripojiti Jadranskom osiguranju d.d. Odluku o spajanju ta dva osiguravatelja na odvojenim sjednicama ovog su tjedna prihvatile njihove dioničarske skupštine čime su okončani pregovori započeti još u lipnju. </p>
<p>Obje strane trgovačkim sudovima u Splitu i Zagrebu službeno su uputile obavijest o namjeri spajanja čime je pokrenuta i formalna procedura gašenja imena Mediteran s tržišta osiguranja. Kako se oba osiguratelja pretežito bave obveznim i kasko osiguranjem, time će, mjereno brojem ugovorenih polica, nastati treći po veličini hrvatski osiguratelj motornih vozila - što je bio glavni povod za spajanje tih društava.</p>
<p>Jadransko osiguranje je u 1999. godini u ukupnom broju ugovorenih polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Hrvatskoj sudjelovalo sa 7,02 posto, a Mediteran sa 5,49 posto. Preuzimanjem Mediterana, tako ojačano Jadransko osiguranje imat više od 190.000 osiguranih vozila. Uraračunajući porast broja osiguranika u 2000. godini, zauzimat će 13 do 15 posto tog tržišta s planiranim premijskim prihodom između 260 i 280 miljuna kuna. Kako naglašavaju obje uprave, nije riječ o klasičnoj kupoprodaji već o interesnom udruživanju kako bi se racionalizacijom poslovanja postalo još konkurentnijim na skorom, liberaliziranom domaćem tržištu obveznog osiguranja motornih vozila. Čini se da će od ovog spajanja najviše koristi imati osiguranici Mediterana koje je u prošle dvije godine imalo poteškoća u poslovanju. Konsolidacija tog društva počela je s novom upravom formiranom ove godine i s objavom da će ga preuzeti Jadransko osiguranje. (Boris Petrović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Uredbama zamrznute plaće u javnim poduzećima i državnim dužnosnicima </p>
<p>Premijer Račan se zauzeo na sjednici Vlade da se isplate dnevnice štrajkašima / Kolektivni ugovori koji istječu krajem godine neće biti produženi, najavio potpredsjednik Linić / Nakon stand by aranžmana s MMF-om, Hrvatska bi boljim rejtingom mogla uštedjeti do milijardu kuna u servisiranju obveza / Za 189 najtežih invalida osigurana jednokratna novčana pomoć </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Na putu prema zamrzavanju plaća državnim dužnosnicima, Vlada je prvi put u svom dosadašnjem mandatu primijenila uredbe sa zakonskom snagom i time dijelom preuzela ovlasti Zastupničkog doma.</p>
<p>Prema tim uredbama koje se odnose na državne dužnosnike, suce i pravosudne dužnosnike, njihove plaće zamrzavaju se na ovogodišnjoj razini. Naime, po važaćem zakonu pri obračunu plaća u idućoj godini bilo bi dopušteno povećanje od 20 posto, što je tim potezom onemogućeno, a neće biti ni isplate regresa ni božićnice. No, nisu samo državni dužnosnici oni koji će osjetiti zamrzavanje plaća.</p>
<p>U skladu sa zaključcima Vlade, i sve plaće u državnoj upravi i javnim službama trebaju se uskladiti s politikom definiranom prihvaćenim proračunom. Podsjetimo, masa plaća u proračunu za 2001. godinu smanjena je za 10,1 posto. U javnim službama kao osnovica plaća također bi bila 2000. godina, i uposleni će proći bez isplate regresa i božićnice.</p>
<p>»Kad je riječ o državnim službenicima i namještenicima, moramo pojačati zakonodavnu aktivnost vezanu uz Zakon o državnim službenicima kroz koji napuštamo politiku platnih razreda i uvodimo koeficijente te otkazni rok umjesto definicije stavljanja na raspolaganje. Povrh toga, svi kolektivni ugovori koji istječu krajem ove godine neće biti produženi, a za one koji traju i dulje, pokrenut će se postupak otkaza ugovora. S tim da će Vlada ponuditi pregovore o izmjenama koje bi uvele zamrzavanje plaća«, najavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>Dodao je da što hitnije treba donijeti platformu za pregovore sa sindikatima kako bi što prije mogli započeti pregovori sa socijalnim partnerima u idućoj godini o novim kolektivnim ugovorima, ali s jedinstvenim mjerilima za sve.</p>
<p>Treća kategorija zaposlenih koja će osjetiti posljedice hladnoće u platnoj vrećici jesu oni u trgovačkim društvima s pretežitim državnim vlasništvom. Vlada je donijela zaključak u kojem se obvezuju nadzorni odbori i uprave da se plaće svedu na razinu iz ove godine, da se ne isplaćuje regres i božićnica te dodaci za djecu, bilo u novčanom ili kojem drugom obliku. Rečeno je da se ne zaključuju novi kolektivni ugovori do postizanja dogovora o jedinstvenim kriterijima i elementima kolektivnog ugovora za sva trgovačka društva u pretežito državnom vlasništvu.</p>
<p>Vrlo zanimljiva odluka vezana je i uz obvezu da se do kraja 2001. godine racionalizira, odnosno smanji administrativno i neproizvodno osoblje za deset posto. Menedžerski ugovori zaključivat će se samo s članovima uprava i to tako da njihove plaće ne mogu biti veće od ministarskih.</p>
<p>»Kad je već riječ o plaćama, predlažem da Vlada odustane od namjere o neisplati plaća onima koji su štrajkali budući da prijetnje o kontinuiranom i masovnom štrajku nisu ostvarene. </p>
<p>Time želimo pridonijeti tolerantnijem odnosu bez prijetnji. Osim toga, treba što hitnije donijeti platformu za trogodišnju politiku plaća iz koje će se vidjeti i mogućnost za rast plaća u 2002. i 2003. godini, vezano uz porast bruto domaćeg proizvoda«, kazao je Račan.</p>
<p> Vlada je na sjednici u petak prihvatila i izvješće o završetku pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom s prijedlogom za potpisivanje Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici. MMF je za stand by aranžman ponudio 200 milijuna specijalnih prava vučenja (oko 250 milijuna dolara), a aranžman bi se, kako je rečeno, potpisao koncem veljače. »Kroz stand by aranžman vidljivo je da MMF ovogodišnje aktivnosti Vlade ocjenjuje pozitivnima, a ekonomsku politiku označava reformskom i novom«, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. Tim se aranžmanom daje podrška Vladinom programu, naročito racionalizaciji u proračunskoj politici, mjerama porezne reforme, podizanju efikasnosti u gospodarstvu i ubrzanoj privatizaciji.</p>
<p>Kao glavne pozitivne posljedice zaključenja stand by aranžmana, Crkvenac je naglasio gotovo istodobno povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu. »Ako bi se nakon potpisivanja aranžmana s MMF-om, uvjeti na međunarodnom financijskom tržištu poboljšali samo za petinu, to bi značilo mogućnost uštede od 800 do milijardu kuna u jeftinijem servisiranju postojećih obveza«, kazao je. Napominje da potpisivanje aranžmana otvara mogućnost da u relativno kratkom razdoblju Hrvatska dođe do dodatnih gotovo milijardu dolara u raznim kreditima. </p>
<p>Premijer Račan upozorio je da, kako sada stvari stoje, nije problem pronaći sredstva za razvojne programe, nego nedostaju dobri projekti i ljudi koji su ih sposobni realizirati.</p>
<p> S posljednje sjednice Vlade u ovom tisućljeću, u hitnu je saborsku proceduru upućen zakonski tekst kojim se potvrđuje Ugovor o socijalnom osiguranju s BiH što su ga u listopadu ove godine potpisali predsjednici Stjepan Mesić i Alija Izetbegović. Njime se, uz ostalo, jamči isplata mirovina i drugih davanja korisnicima s prebivalištem u drugoj državi, odnosno uspostavlja se materijalna i socijalna sigurnost osiguranika i umirovljenika dviju država, neovisno u kojoj državi imaju prebivalište. U tom je ugovoru i odredba o preračunavanju mirovina ostvarenih nakon 8. listopada 1991. na temelju mirovinskog staža navršenog u objema državama.</p>
<p> Osobama s najtežim vrstama i stupnjevima invaliditeta koje su trajno vezane uz krevet, Vlada je odlučila dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć od tisuću do dvije tisuće kuna. Potpredsjednica Željka Antunović izvijestila je da je takvih osoba u Hrvatskoj 189 te da je za to potrebno 267.000 kuna.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Jadranska banka protuzakonto se uknjižila za vlasnika Šibenkine robne kuće!</p>
<p>ŠIBENIK, 22. prosinca</p>
<p> - Kontroverze oko trgovačkog poduzeća Šibenka, koje je od prošle godine u stečajnom postupku, i dalje se množe. Na izvještajnim i ispitnim ročištima, može se čuti svašta. </p>
<p>Tako se na zadnjem ročištu, prvome održanom u Šibeniku, saznalo da se Jadranska banka d.d. uknjižila kao vlasnik robne kuće »Centar« koja je izgorjela u katastrofalnom požaru prije više od dvije godine. Banka je uspjela od Općinskog suda u Šibeniku dobiti dozvolu za uknjižbu unatoč zakonskoj zabrani koja izrijekom propisuje da se nad imovinom stečajnog dužnika ne može provesti prisilna ovrha. U tijeku je postupak za poništenje uknjižbe. Kako je Jadranska banka uspjela nad najvrednijim Šibenkinim objektom upisati uknjižbu nkomu nije jasno, ali se to, eto, dogodilo.</p>
<p>Da će u vezi s prodajom nekretnina u vlasništvu nekadašnjeg trgovačkog diva, koji je '80-ih zapošljavao 2.500 radnika, biti problema vidjelo se nedavno, kad se javno oglasio Ante Šare, navodeći kako Šibenka neovlašteno prodaje četiri nekretnine u Šibeniku. </p>
<p>On, naime, tvrdi da je riječ o imovini obitelji Šare koja mu je nezakonito oduzeta na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Obitelj Šare koja je, inače, vlasnik velikog dijela šibenskih nekretnina podnijela je uredno zahtjev za povrat konfiscirane imovine među kojima su i nekretnine kojima se koristila Šibenka. Djelomičnim rješenjem Ureda za imovinsko-pravne poslove, obitelji Šare već je vraćen dio oduzetih nekretnina pa se članovi ove obitelji nadaju da će im se vratiti i nekretnine čiju je prodaju najavio stečajni upravitelj Šibenke Boris Lambaša. </p>
<p>Ante Šare je, saznajemo, 8. studenoga kod Trgovačkog suda u Splitu podnio izlučnu tužbu protiv Šibenke d.d. u stečaju, odnosno zatraženo je da se određene poslovne zgrade iz stečajne mase Šibenke, pod prijetnjom ovršnih mjera, vrate obitelji Šare, koja je ujedno upozorila sve treće osobe da će svaki sklopljeni ugovor o kupnji njihovih nekretnina osporavati. To je uime svih vlasnika i predsjednika konfiscirane imovine obitelji Šare te za tvrtku »Stipe Šare i sinovi« javno objavio Ante Šare iz Zagreba.</p>
<p>Puno je kontroverzi i oko drugih Šibenkinih nekretnina. Stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnome stanju. Primjerice, farma na Gradini uknjižena je kao zemljište treće osobe. Sve će to usporavati stečajni postupak i pokušaj stečajnog upravitelja da stvori što veću stečajnu masu iz koje bi se onda naplatio što veći broj vjerovnika, među kojima su i radnici Šibenke. </p>
<p>Radnici ovog poduzeća ogorčeni su na činjenicu da se i njihovi bivši direktori, a oni su se u posljednjih deset godina množili kao na tekućoj traci (promijenjeno ih je desetak), imaju pravo na velike otpremnina. Menadžerski ugovori omogućuju im iznose i do 300.000 kuna. Dok su se direktori mijenjali i sebi osiguravali velike menadžerske plaće, poduzeće je tonulo i na koncu potpuno krahiralo.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Policija svojom tradicionalnom akcijom opet poziva na mir i opreznu vožnju za blagdana </p>
<p>U zadnja dva tjedna zaplijenjeno 176.000 komada pirotehničkih sredstava te podnijeto 327 prekršajnih prijava protiv ilegalnih preprodavača / Upozoreno na opasnost od neprilagođene vožnje / U prosincu '99. čak 71 poginuli u prometnim nesrećama</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - U proteklih šest godina za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana poginulo je devet osoba, 92 osobe su teže a 124 lakše ozlijeđene. To je dio statistike na koju se podsjetilo na konferenciji za novinare koju je Vladimir Faber, pomoćnik ministra za poslove policije sa suradnicima održao u petak na Zagrebačkom velesajmu u povodu akcije »Mir i dobro«. Cilj je akcije upozoriti građane da blagdansko raspoloženje i slavlje ne iskazuju pucnjavom i nezakonitom uporabom pirotehnike. </p>
<p> Vladimir Faber u svom obraćanju novinarima istaknuo je da je cilj svih policijskih aktivnosti da građani mirno provedu blagdane, te da se prije svega želi djelovati preventivno.</p>
<p>Ivan Stanko iz Policijske uprave zagrebačke rekao je da je u zadnja dva tjedna zaplijenjeno 176.000 komada pirotehničkih sredstava te da je podnijeto 327 prekršajnih prijava protiv ilegalnih preprodavača. »Uspjeli smo ljude potaknuti na razmišljanje o tome da pucanje nije primjereno blagdanskom slavlju«, zaključio je Stanko.</p>
<p>Na konferenciji je također upozoreno na opasnost od neprilagođene vožnje i iznijeti podaci da je prošlogodišnji prosinac bio najteži po broju stradalih. Naime tada je u prometnim nesrećama poginula 71 osoba, što je dvostruko više od višegodišnjeg prosjeka.</p>
<p>Vladimir Faber je na kraju rekao da je akcija »Mir i dobro«, koja se provodi već sedmu godinu za redom, u razdoblju od 11. prosinca do 16. siječnja, pokazala svoju opravdanost, te da će se ona provoditi i dalje. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zbog trihineloze zabrana prodaje mesa iz istočne i središnje Slavonije? </p>
<p>Zabrinjava što je u većim gradovima, odnosno u Dalmaciji, Istri i u Zagorju, primjetno više oboljelih nego u Slavoniji gdje je ta bolest tradicionalno prisutna, upozorava ravnatelj Uprave za veterinarstvo Mate Brstilo / Ako se taj trend nastavi, zabranit će se promet mesa iz istočne i središnje Slavonije jer je većina oboljelih jela meso iz tog dijela Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Iako vrijeme tradicionalne svinjokolje još nije završeno, dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, ističe u izjavi za Vjesnik da je ove godine dosad registrirano manje oboljelih od trihineloze nego lani. </p>
<p>Ipak, zabrinjava što je u većim gradovima, odnosno u Dalmaciji, Istri i u Zagorju, primjetno više oboljelih nego u Slavoniji gdje je ta bolest tradicionalno prisutna, upozorio je. Dr. Brstilo dodaje da će, ako se takva praksa nastavi, država zabraniti promet mesa iz istočne i središnje Slavonije jer je većina oboljelih konzumirala nepregledano meso iz tog dijela Hrvatske. </p>
<p> Dugogodišnje neprovođenje mjera deratizacije i loši uvjeti držanja domaćih životinja uzrokovali su širenje bolesti i na druga područja. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva napominju da Vladin petogodišnji plan suzbijanja trihineloze, nakon godinu i pol što se provodi, ipak daje pozitivne rezultate. Međutim, podaci Zavoda za javno zdravstvo upućuju da je stanje drukčije. Tako je 1992. godine bilo 20 osoba oboljelih od trihineloze, 1993. njih 45, 1994. - 123, zatim 1995. - 107, a 1996. bilo je 210 oboljelih. Sreća je u nesreći da se trihineloza nije proširila na velike gospodarske objekte, već je prisutna isključivo na seoskim domaćinstvima slabijeg imovinskog stanja, u kojima su vrlo loši uvjeti držanja životinja.</p>
<p>Dr. Brstilo napominje da je ovogodišnja akcija pokazala kako je broj zaraženih životinja veći nego što se mislilo. Najviše je bilo zaraženih rasplodnih krmača (41 posto) i tovljenika (18 posto), a iznenađuje da je zaraženo i osam posto prasadi. To ukazuje da trihineloza ugrožava ionako malu domaću svinjogojsku proizvodnju. </p>
<p>Vlasnicima bolesnih životinja država je nadoknadila štetu u ukupnom iznosu od 4,7 milijuna kuna. Ove godine provedene su i dvije deratizacije kojima je obuhvaćeno 49.000 domaćinstava, te 54 divlja deponija i odlagališta otpada. Dr. Brstilo ističe da vlasnici bolesnih životinja, ako ih sakriju, mogu očekivati kaznene prijave. Osim toga, na terenu su veterinarski inspektori suočeni i s tradicionalnom ispašom svinja u šumama.</p>
<p>Što se tiče pregleda mesa, prema riječima dr. Brstila, obvezan je trihineloskopski pregled mesa za osobne potrebe. Rezultati pregleda mogu se dobiti za nekoliko sati, no zbog velike navale na ovlaštene veterinarske stanice, potvrda se izdaje za dan do dva. Ako je rezultat pregleda donesenog uzorka negativan, vlasnik može nastaviti s daljnjom obradom mesa. Cijena pregleda je 30 kuna, a vlasnici mogu zatražiti i dodatni pregled na tzv. metodu umjetne probave koja stoji i do 100 kuna. Metoda umjetne probave na godinu će biti obvezna u svim objektima u kojima se meso priprema za javnu potrošnju, a sad se provodi u slučaju kad se sumnja da meso nije zdravstveno ispravno. </p>
<p>U laboratoriju za dijagnostiku trihineloze pretraga se obavlja na najmanje pet grama ošita ili 10 grama ostalog mišićnog tkiva i jezika.</p>
<p>Inače, bolest se prenosi na čovjeka konzumiranjem minimalne količine mesa u kojem je bilo živih ličinki Trichinella spiralis. Trihineloza nije smrtonosna iako može trajno narušiti zdravlje. Prisutna je u gotovo svim zemljama, a stručnjaci drže da je ona više ekonomski nego zdravstveni problem s kojim ćemo se još godinama suočavati. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Slučaj Gospić«: Novoosumnjičeni Grandić se rasplakao i nije mogao dati iskaz sutkinji</p>
<p>RIJEKA, 22. prosinca</p>
<p> - Stjepan Grandić, novoosumnjičeni u postupku koji se vodi protiv »gospićke skupine« okrivljene za ratne zločine na gospićkom području 1991. godine, u petak, pred istražnom sutkinjom Županijskog suda u Rijeci Sajonarom Čulina nije mogao dati iskaz i u suzama je napustio sudnicu. Njegov branitelj po službenoj dužnosti, riječki odvjetnik Milenko Škrlec je kazao da je problem u psihičkom stanju njegova branjenika, te drži da Grandiću nije mjesto u ovom sudskom postupku i pritvoru, jer je dragovoljac Domovinskog rata od 1991., ima četiri državna odlikovanja i djelatna je vojna osoba. </p>
<p>Grandićeva obitelj će najvjerojatnije angažirati odvjetnika iz povjerenja te će Grandić svoju obranu dati u nastavku postupka kad mu se popravi psihičko stanje na koje se danas pozvao. Ovo njegovo teško psihičko stanje vjerojatno je važno sa stajališta svega što je on dosad kazao u ovom istražnom postupku, u bilo kojem svojstvu. </p>
<p>Nakon što je u četvrtak podnijet istražni zahtjev protiv njega, Grandiću je određen pritvor na 30 dana, a na obrani je, kazao je Škrlec, da reagira na takvu odluku podnošenjem žalbe. Branitelji Tihomira Oreškovića i ostalih osumnjičenih Gospićana, Željko Dumančić, Mirko Ružić i Velimir Došen, kazali su da su u petak svjedočila tri tzv. kontrolna svjedoka, koji nisu svjedočili vezano uz inkriminacije nego vezano uz ranjavanje jednoga od ranijih svjedoka koje je važno zbog određivanja datuma i okolnosti navodnog sastanka na kojem je dogovorena navodna likvidacija građana srpske nacionalnosti. Ti su svjedoci medicinsko osoblje iz gospićke bolnice, koji se nisu sjećali točnog datuma ranjavanja, ali su potvrdili da se medicinski protokol vodio ažurno. Istraga se nastavlja u Rijeci 3. siječnja 2001. godine. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Je li osnivanje HIP-a definitivno dezorijentiralo članstvo HDZ-a?</p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Hadezeovce koji su davno izgubili iluzije, nedavno ostali bez vođe, a uskoro će možda i bez stranke, osnivanje Udruge za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) definitivno je politički dezorijentiralo. Razočarani u vodstvo stranke kojoj još uvijek pripadaju, preplašeni zbivanjima u kojima je vodstvo države produbilo socijalnu i gospodarsku krizu te proizvelo novu, nacionalno-sigurnosnu, bezglavo traže novog gospodara koji neće biti tek još jedan u nizu prekupaca i nakupaca na pazaru, u što se pretvorila hrvatska politička scena. </p>
<p>No, ni nakon dojmljivog skupa u Sheratonu, gdje je i formalno utemeljena udruga HIP kojoj pripadaju neki prekaljeni hadezeovci i neki koji su od HDZ-a dobro živjeli, situacija im nije jasnija. Što hoće utemeljitelji hadezeove programatske inačice? Je li to tek posljednji korak ka potpunom drobljenju nekad moćne stranke, ili je to tek međukorak da se prečicom ovlada HDZ-om i potom ga se konsolidira, uzimajući samo pozitivno Tuđmanovo nasljeđe, a odbacujući ono negativno? </p>
<p>Teško je predvidjeti političke posljedice sheratonskog događaja, ali one će u svakom slučaju biti dramatične za budućnost HDZ-a, a važne i za buduće preslagivanje cjelokupne hrvatske političke scene. Zato ih treba pažljivo pratiti. Osnivanje HIP-a može biti smrtonosan udarac ravno u hadazeovu sljepoočnicu, ali može i uskrsnuti sada glavinjajući HDZ. </p>
<p>Zato, za početak, treba brojiti pristupnice jer to će pokazati hoće li se HDZ regenerirati na sporednom kolosijeku: okolo naokolo, pa na mala vrata! I nakon HDZ-a - HDZ. U tom bi slučaju vjerojatno uslijedio drugi korak: osvajanje predsjedničkog mjesta. Kako? Pa tako što bi većina županijskih odbora ili većina članova Središnjeg odbora zatražila izvanredno sazivanje Sabora stranke na kojem bi se Andrija Hebrang nametnuo i kao formalni predsjednik HDZ-a. Jer, on iz HDZ-a nije izašao! Hebrang je to već jednom, ali bezuspješno, pokušao - na posljednjem stranačkom Saboru, nakon smrti Franje Tuđmana. Tada, međutim, nije postojala »kritična masa« pobornika da bi on postao predsjednikom. Osim toga, krivo je procijenio kad je predložio da svi koji su skrivili izborni debakl ponude ostavku. Naravno da je time homogenizirao 42 saborska zastupnika koji se nisu htjeli odreći dobre sinekure.</p>
<p>Takvom političkom akcijom zatvorio bi se krug i dobio odgovor na pitanje: Zašto je osnovan HIP? Teško je procijeniti koji bi se ljudi mogli priključiti Andriji Hebrangu, s obzirom da frakcije u HDZ-u nikada nisu bile personalizirane, pa su stoga moguće razne kombinacije, čak i takve da se istom jatu priključe i tako različite grupacije, kakve su »barakaši« (mnogi su bili u Sheratonu) i »tehnomenadžeri« (makar su izostali iz Sheratona). Sudeći po govoru u Sheratonu, Hebrang računa i na pametne, uglađene intelektualce, pa zato na promociji i ističe: »Želimo biti udruga osoba«. Jedan uvaženi hadezeovac rekao nam je, čuvši to: »Ni jedna stranka, ni najdemokratskija, to ne trpi. Radi se o aristokraciji duha. Nevolja za aristrokratski duh u demokratsko doba upravo je to, što tim individualcima nitko ne treba, oni su sami sebi dovoljni«. </p>
<p>Može li Andrija Hebrang biti stožer okupljanja nezadovoljnika? Počesto je on, naime, zbunjivao članstvo. Jednom se deklarirao kao desničar, drugi put je izjavljivao kako desnicu treba obuzdati i pacificirati. Osim toga, kako reče jedan njegov stranački kolega, »on prečesto histerizira u moralizmu, čime izaziva averziju«. Pitanje je, uz to, jesu li mu generali zaboravili »zahvate« u vojsci u vrijeme kada je bio ministar, i jesu li mu oprostili bijes koji je iskazao prema nadređenome, bolesnom Tuđmanu (»Ako je takav prema nadređenima, kakav li je tek prema podređenima?«, zapitao se jedan sudionik skupa). </p>
<p>Hebrang je, očito, krenuo na dug put na kojemu će, vjerojatno računa, morati otpasti stvarni ili izmišljeni hadezeovi »remetilački faktori«. Da podsjetimo: najjači i najopasniji protivnik, Ivić Pašalić, već je pošteno uzdrman. Njegovi su ga već skinuli s potpredsjedničkog mjesta u Saboru, a namjeravaju mu »oduzeti« i Zakladu Dr. Franjo Tuđman, kroz koju može politički djelovati. Istodobno su politički protivnici, uvidjevši njegovu ogromnu sposobnost jasne artikulacije političke volje i silne organizacijske sposobnosti, nabacali na njega, uz svesrdnu pomoć medija, tone blata koje se nikakvim četkama u kratko vrijeme ne daju skinuti. Politička mu je šteta, i bez pronalaženja dokaza, već učinjena i morat će se na nekoliko godina »hibernirati«. </p>
<p> Drugi »remetilački faktor« očito je Vladimir Šeks. Dan prije no što će se u Saboru raspravljati o proračunu, 32 hadezeovca potpisala su peticiju s molbom da se na Klubu HDZ-a raspravlja o radu Kluba. To se, naravno, iščitavalo drugačije: kao još jedan pokušaj da se s mjesta predsjednika Kluba makne Šeks. Pokušaj, za sada, nije uspio. Bude li, put će biti očišćen. Da bi spasio vlastitu političku kožu, Šeksu će ostati tek jedan potez: da »izruči« Ivu Sanadera, to jest, da se na eventualnom izvanrednom saboru, ako do njega dođe, prikloni Hebrangu. Bude li imao sreće, i dalje će ostati »vječiti drugi«. </p>
<p> Neki su očekivali da će sadašnje vodstvo HDZ-a eventualno prelijevanje članstva u HIP zaustaviti u začetku, radikalnom mjerom: izbacivanjem »prebjega« iz HDZ-a. Međutim, potpredsjednica stranke Maja Freundlich izjavila je kako neće biti stegovnih postupaka, budući da nije riječ o novoj stranci nego o udruzi koja je bliska programskoj opciji HDZ-a. Vidjet će se je li takva odluka zatvorila ili, pak, širom otvorila hadezeova vrata.</p>
<p>Ako HIP ne uspije ovladati HDZ-om, nastojat će se nametnuti kao »krovna organizacija« koja će okupljati sve stranke desno od centra, da bi prijeizborno ili postizborno koalirali. To je preslik onoga što je učinio SDP, okupivši šestorku. Formula je bila uspješna. Naravno da će se male stranke, poput DC-a, opirati tome, jer bi se morale zadovoljiti manjim brojem izbornih jedinica. I Sanader je svojedobno bio oštro protiv takve ideje. Možda će se, procjenjujući kako je to jedini put da ostane u politici, ipak predomisliti. </p>
<p>Andrija Hebrang ima nevjerojatno izražen osjećaj vlastite misije i to je ono iracionalno što ga vodi. Hoće li ga i dovesti do cilja? Dok kod njega postoji višak političke strasti, a to je preduvjet (makar sam po sebi nedovoljan) da se netko uopće može baviti politikom, tako kod Sanadera postoji manjak te iste strasti. Kamo će ih sve to dovesti? Hoće li se naći u klinču? I mogu li, za početak, pretvoriti veliko trgovišće na kojemu partijski knezovi kupuju i prodaju mimo volje biračkoga tijela, barem u supermarket u kojemu se prodaju programi, a ne principi? </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Izbor predsjednika sudova bit će i prvi test o spremnosti vlasti da digne ruke od sudstva </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Uklanjanje HDZ-ove političke podobnosti koja je, prema raširenom uvjerenju, u pravosuđe najvećim dijelom ušla preko »stožera« u Državnom sudbenom vijeću (DSV), temeljni je razlog reforme sudbene vlasti koja je u tijeku. No, sprema se i nova pravosudna reforma, koja bi trebala rezultirati novim promjenama u funkcioniranju sudbene vlasti. </p>
<p>Okosnicu aktualnih promjena čini prestanak mandata predsjednicima sudova i izbor novih početkom iduće godine. No, neće doći samo do promjena u tom dijelu sudbene vlasti.</p>
<p>Određenih izmjena bit će i u načinu izbora nižih, sudačkih instanci, ali ne radikalnih. Novoizabrani suci podlijegat će strožim kriterijima izbora. Tako, više im se kod prvog imenovanja neće zajamčiti stalnost funkcije u sudstvu, nego će se za nju morati izboriti u pokusnom razdoblju od pet godina. Tek nakon toga (ako ne počine neki teži gaf zbog kojeg će biti izbačeni iz sudstva), moći će računati na doživotnu funkciju.</p>
<p> Novoimenovane suce, dakle, nakon pet godina, očekuje »rešeto« DSV-a koje će, uvjeravaju u vlasti, biti znatno nepropusnije nego sadašnje. Sadašnji suci ostaju na svojim mjestima. </p>
<p>No, tu se pojavljuje »kvaka 22« jer će aktualni suci biti podvrgnuti strožim kriterijima ocjenjivanja sposobnosti, koje će provoditi novouspostavljena sudačka vijeća. </p>
<p>O tim ocjenama ovisit će i daljnje napredovanje sudaca. Novi sustav ocjenjivanja razrađeniji je od dosadašnjeg koji je obuhvaćao samo kvalifikacije da sudac »nezadovoljavajuće obnaša«, »ne ispunjava uvjete«, ili »ispunjava uvjete za napredovanje«. Ubuduće će se ocjenjivati osam elemenata za sudačko napredovanje, među kojima su i sposobnost komunikacije sa strankama, odnos prema drugim sucima, ponašanje izvan službe, kao i sposobnost izražavanja na hrvatskom jeziku. S tim (tajnim) podacima bit će upoznat ministar pravosuđa i DSV. </p>
<p>Razvidno je da će se, kroz strože kriterije ocjenjivanja, te pojačanje stegovne odgovornosti sudaca, iz sudstva eliminirati kadrovi koji su se u pravosuđu zatekli zahvaljujući isključivo bliskim vezama s HDZ-om. No, postoje i bojazni od zloupotrebe tih novouspostavljenih kriterija. Naime, kako neki pretpostavljaju, oni bi mogli biti iskorišteni ne samo za uklanjanje onih koji su u pravosuđe zalutali samo zahvaljujući prilježnosti HDZ-u, nego i za stavljanje pod povećalo onih sudaca koji se pokažu imunima na eventalne pritiske sadašnje vlasti. No, u vlasti uvjeravaju da će stručnost i poštenje, a ne podobnost, za razliku od dosadašnjeg stanja, ubuduće biti glavni kriteriji za sudačka mjesta. </p>
<p> Neki za aktualnu katastrofu u sudstvu, obilježenu s više od milijun neriješenih predmeta i brojnim aferama, najveću krivicu svaljuju na suce, koji su se, kako poneki tvrde, pokazali neotporni prema raznim političkim utjecajima koji su posljednjih desetljeća harali sudstvom. No, za vjerovati je da od sudaca nitko neće očekivati metamorfozu u »ljude posebnog kova«, koji čine čuda i u nemogućim uvjetima, a ako stvari u pravosuđu krenu loše, da ih se proglasi Pedrom. </p>
<p>Budući da ministar pravosuđa, ubuduće dobiva znatno veće ovlasti u sudstvu, ponajprije stoga što će imati odlučujući utjecaj na izbor predsjednika sudova, nisu pretjerana očekivanja da on na tom skliskom terenu mora pokazati umješnost i suptilnost. Jer, kroz predsjednike sudova, nedvojbeno je, nastojat će se provesti, uvjetno rečeno, i određena politika. Ustavna jamstva neovisnosti i samostalnosti, odnose se isključivo na suđenje, odnosno donošenje sudskih odluka. Sve ostale »radnje« u sudbenoj vlasti, nisu obuhvaćene tim ustavnim jamstvom, te je ministar onaj koji »presuđuje« u konačnoj instanci.</p>
<p> U svakom slučaju, treba pričekati primjenu novih zakona u praksi. Izbor novih predsjednika sudova bit će i prvi test nove vlasti o tome je li zaista spremna dići ruke od sudstva. Razmjeri HDZ-ove neobuzdanosti pokazali su se i u sudstvu, s razornim posljedicama. Hoće li nova vlast izbjeći zamke, te u sudstvu osigurati odabir najsposobnijih, ili će se njeni dometi ogledati u tomu da su u pravosuđu »njihove« zamijenili »našima«, uvjerit ćemo se vrlo brzo. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mirovinski zavod još nije usvojio »nerealni« financijski plan </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na sjednici u četvrtak nije usvojilo financijski plan za 2001. godinu već je ponovo upozorilo na nerealnost plana i zaključilo da će se o njemu još raspravljati, priopćeno je u petak iz HZMO-a.</p>
<p> Upravno vijeće HZMO-a također je zaključilo da zasad nije moguće utvrditi fiksne datume isplate mirovina, jer početak isplate mirovina još uvijek ovosi o dinamici priljeva sredstava na račun Zavoda.</p>
<p> Upravno vijeće dalo je suglasnost ravnateljici HZMO-a za prodaju na javnoj dražbi dionica i udjela u trgovačkim društvima s vlasničkim udjelom HZMO-a do 25 posto.</p>
<p> Radi se o poduzećima »Elektrometal« d.d. Bjelovar, »Elektroosijek« d.o.o. Osijek, »Filmoteka« d.o.o. Osijek, »Krzna« d.d. Zagreb, "Veterinarska stanica« d.o.o. Gospić, »Agan kamen« d.d. Split, »Bilokalnik« d.d. Koprivnica, »Ciglana Cerna« d.d. Cerna, »Ilirik Trend« d.o.o. Zagreb, »Jelan stolarija« d.d. Zagreb, »R-D« d.o.o. Zagreb, »Saponia« d.d. Osijek. Početna cijena tih poduzeća mora biti veća od 25 posto od nominalne vrijednosti.</p>
<p> Također je dana suglasnost za prodaju dionica ili udjela u dioničkim društvima koja su poslovala s gubitkom: »Đuro Đaković - tvornica za zavarivanje« Slavonski Brod, »GAP Elektrocentar« d.d. Zagreb, »HTP Zlatni otok« d.d. Krk, »Promet« d.d. Makarska, »Chromos« organske boje d.d. Zagreb, »Suzy« d.d. Zagreb, »TOZ« d.d. Zagreb, »Vatrotehna« d.d. Zagreb i to s početnom cijenom prodaje od jedne kune na više.</p>
<p>Dana je suglasnost i za prodaju dionica »HTP Belvedere« d.d. Dubrovnik, te »Praonica Plat« d.d. Plat, prodajom na samoj dražbi, od nominalne vrijednosti na dolje do 20 njemačkih maraka po dionici za »Belvedere« i 10 posto nominalne vrijednosti dionica za »Praonicu Plat«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kaznena prijava protiv člana splitskog Poglavarstva Ratomira Gulina</p>
<p>SPLIT, 22. prosinca</p>
<p> - Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, podnio je kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu protiv člana splitskog Gradskog vijeća i ravnatelja Javne ustanove Športski objekti Split, Ratomira Gulina (57), člana splitskog Gradskog poglavarstva zaduženog za sport, te predsjednika Upravnog vijeća Športskih objekata Milivoja Bebića (41), priopćila je Policijska uprava (PU) splitsko-dalmatinska.</p>
<p>Među prijavljenima su i članovi Upravnog vijeća Paško Viđak (61), Dalibor Ćorić (43), Ivica Grubišić (46), Ivo Goran Munivrana (53), dr. Srđan Petrić (53) i Ante Čulić (60), vlasnik stobrečke tvrtke Domooprema Mijo Rakušić (50), vlasnik splitskog poduzeća Autoroller Pero Jerčić (40) i rukovoditelj splitskog stadiona Poljud Neno Đogaš (58). Članovi Upravnog vijeća na čelu s Gulinom, terete se za zloporabu položaja i ovlasti i krivotvorenje službene isprave, Rakušić i Jerčić za poticanje na ta djela, dok se Bebić i Đogaš sumnjiče za kazneno djelo nesavjesnog rada u službi.</p>
<p>Prema prijavi, Gulin i članovi Upravnog vijeća na poticaj vlasnika tvrtki Domooprema i Autoroller, 25. srpnja ove godine na svojoj sjednici donijeli su suglasnost protivnu Zakonu, kojom su bez natječaja i suglasnosti splitskog Poglavarstva, Domoopremi omogućili davanje svoga skladišnog prostora u gradskom stadionu, u podzakup Aurotolleru. Naime, Domooprema je još u ožujku ove godine s Javnom ustanovom Športski objekti zaključila ugovor o najmu 3.189 metara četvornih prostora u stadionu. Na 1.800 metara četvornih smjestili su salon namještaja, a preostalih 1.470 bilo je predviđeno za skladište. Budući da se skladišni prostor pokazao viškom, navodi su u prijavi, Rakušić je u dogovoru s Gulinom, Jerčiću omogućio prenamjenu i preuređenje tog skladišta bez potrebite dokumentacije, da bi Autoroller, bez odobrenja i radne dozvole 9. studenoga otvorio disko klub Stella. </p>
<p>Osim što je Jerčić umjesto 10 njemačkih maraka po kvadratu, što je cijena najma diskokluba, plaćao šest maraka, po cijeni najma skladišnog prostora, protupravno je prisvojio i dodatnih 765 metara četvornih prostora Javne ustanove koji ni Domoopremi ni Autorolleru nisu dani u zakup. Na taj način, Gulin i članovi Upravnog vijeća Javnu ustanovu Športski objekti, odnosno Grad Split, oštetili su za najmanje 110.000 kuna. U drugoj točki prijave Bebiću se na teret stavlja da, iako je znao da je Jerčić u skladište protupravno ušao, nije poduzeo potrebne mjere - deložaciju i raskidanje ugovora sa zakupoprimcem Domoopremom. Đogašu se na teret stavlja to što Jerčića nije spriječio u uzurpaciji skladišta kao i u prenamjeni prostora i izvođenju građevinskih radova. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Zelena magistrala« - južni trak gotov za 15 dana</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 22. prosinca</p>
<p> - Graditelji dionice autoceste Zagreb-Lipovac od Velike Kopanice do Županje gradnju južnog traka završit će u sljedećih petnaestak dana, doznaje se od direktora konzorcija »Zelena magistrala« Petra Šimića.</p>
<p> Do tada bi, osim započete montaže nadvožnjaka, trebalo završiti i asfaltiranje kraće dionice južnoga traka kod Velike Kopanice, te postaviti odvojnu ogradu u središnjem razdjelnom prostoru s čime se počelo prije nekoliko dana, izjavio je za Hinu Petar Šimić.</p>
<p> Gradnja dionice autoceste od Velike Kopanice do Županje počela je prije godinu dana i hrvatsku će državu stajati oko 744 milijuna kuna. Vrijednost do sada učinjenih radova iznosi 200 milijuna kuna, a kako bi dovršili gradnju južnog traka, u »Zelenoj magistrali« nedavno su od Hrvatske uprave za ceste zatražili odobrenje dodatnih 38 milijuna kuna.</p>
<p> »Vjerujemo da ćemo to i dobiti. Radnici su spremni završiti posao na južnom traku u sljedećih petnaestak dana i po cijenu da im se taj posao plati u prvom kvartalu 2001.«, rekao je Šimić dodajući kako se upravo, zahvaljujući dosadašnjem razumijevanju Hrvatske uprave za ceste, u tom konzorciju, koji okuplja sedam slavonskih cestarskih poduzeća, ne mogu požaliti na zastoje u plaćanju izvršenih radova.</p>
<p> Dionica od Velike Kopanice do Županje, duga 26 kilometara, pretposljednja je dionica izgradnje autoceste od Zagreba do Lipovca. Rok je za njezin završetak polovica studenoga 2001. godine. Autocesta Zagreb-Lipovac najisplativija je hrvatska autocesta. Prošle godine državni prihodi od cestarine s te autoceste bili su veći od 200 milijuna kuna, te u »Zelelnoj magistrali« smatraju kako je i državi u interesu što brži završetak njezine gradnje koja je posebice dobila na značenju političkim promjenama u SRJ.</p>
<p>Godinama prije Domovinskog rata autocestom Zagreb-Lipovac dnevno je prometovalo i više od 20.000 vozila, a 1999. dnevni promet vozila tim pravcem dostigao je 9.000 vozila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić: Od generala Stipetića nećemo stvarati novog Blaškića </p>
<p>OSIJEK, 22. prosinca</p>
<p> - Od generala Stipetića nećemo stvarati novog generala Blaškića. General zbora Petar Stipetić o svemu što mu ide u korist imat će priliku svjedočiti pred istražiteljima Haaškog tribunala. Rekao je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, tijekom posjeta Osječko-baranjskoj županiji, zamoljen da prokomentira izjavu ministra pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepana Ivaniševića da se načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga neće dopustiti svjedočenje dok Haag ne objasni zašto ga želi saslušati. </p>
<p>Komentirajući izjavu premijera Ivice Račana o tomu da se šestorka neće raspasti zbog problema s Haagom, Mesić je kazao da bi on »pošao drugim smjerom«. </p>
<p>»Hrvatska mora imenovati državnog odvjetnika, odnosno tužitelja, i treba sama procesuirati sve slučajeve za koje se zna da se radi o kršenju zakona ili se sumnja da je netko počinio ratni zločin«, naglasio je. Predsjednik je ocijenio da Hrvatskoj, ako sama procesuira takve slučajeve, Haag nije potreban. No, nastavio je, »nije dovoljno samo reći da će Hrvatska procesuirati, ona u tome treba nešto i učiniti«. </p>
<p>»Optuživati Haag i međunarodnu zajednicu ne vodi ničemu. Hrvatska Vlada treba ići prema suradnji i dijalogu, a ne prema sukobima s Haaškim tribunalom. Mislim da je javnost bila previše iritirana nekim preradikalnim izjavama, a radi se jednostavno o tome da Haaški sud radi svoj dio posla, i vjerujem, da će zakon koji Hrvatska ima biti dovoljan okvir za suradnju sa Sudom«, istaknuo je hrvatski predsjednik.</p>
<p> »Sve nas zanima kad će pred Haaški sud doći oni koji su inicirali rat, Milošević, vojni vrh koji je praktički izveo vojni puč, generali Adžić i Kadijević, vukovarska trojica i stotine zločinaca koji su našli utočište u Srbiji«, naglasio je Mesić. Prema njegovim riječima, oni će biti izvedeni pred Sud kad se Srbija demokratizira. Zato Hrvatska treba podržati demokratizaciju u Srbiji jer tek tada će se na klupi Haaškog tribunala naći pravi zločinci.</p>
<p> Upitan je li moguća promjena Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, Mesić je kratko odgovorio: »Nije moguća«. (S. Č. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sindikalci bez božićnice poklonili purice, mlince i bombone Vladi </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - »Budući da je Vlada ove godine uskratila božićnicu i dar za djecu državnim i javnim službenicima, mi smo zauzvrat odlučili darivati Vladu«, rekao je u petak na Markovu trgu dopredsjednik Matice sindikata javnih i državnih službi Vilim Ribić. Čelnici Matice dočekali su ispred Banskih dvora premijera Ivicu Račana i ostale Vladine dužnosnike darujući im puricu, mlince i bombone za djecu.</p>
<p>»Budući da je Vlada prije nekoliko dana dobila 'božićnicu' od Međunarodnoga monetarnog fonda u obliku stand by aranžmana, i mi smo odlučili darivati Vladu«, izjavio je predsjednik Matice sindikata Dalimir Kuba. Tim darivanjem žele »popraviti sliku« o sindikatima »koji su poznati po odricanju«, a sada žele ostaviti dojam da »znaju i pokloniti«, dodao je.</p>
<p>Istaknuvši da je Vlada sindikalce prozvala »privilegiranim neradnicima«, Ribić je ironično kazao da su upravo zbog tih »privilegija i odlučili darivati Vladu«. Vlada je, napomenuo je, »dobila MMF-ov 'poklon', a i pohvale što je skresala plaće državnim i javnim službenicima«. Zaključio je da Vlada svojim postupcima stalno dokazuje kako su joj hrvatski građani manje važni od obveza prema međunarodnim institucijama. </p>
<p>Sindikalni vođe izložili su ispred Vlade i sliku na kojoj je potpredsjednica Vlade Željka Antunović prikazana kao Indijanka u društvu s Pinocchijem. Kuba i Ribić pojasnili su da to »'umjetničko djelo' oslikava hrvatsku Vladu u 20. stoljeću«, te da se nadaju da »Vlada neće tako izgledati i u 21. stoljeću.«</p>
<p>Prvi je puricu dobio premijer Račan koji se, uz zahvalu, pohvalio da oni u Vladi imaju i živu puricu. Račan je rekao da će dobivenu božićnicu darovati onome kome je potrebnija. Čestitajući Božić, premijer je zaželio sindikalcima da se tijekom blagdana dobro odmore jer ih u novoj godini čekaju ponovo pregovori.</p>
<p>S obzirom da su sindikalni čelnici stalno naglašavali kako daruju iz dobivenih privilegija, ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević obećao je da će 'uživajući' u poklonjenoj purici, »intenzivno razmišljati koje su to privilegije«. Primajući božićnicu, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin upitao je sindikalce jesu li još u štrajku. Ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić javno se zapitao »kaj bumo sa svim tim poklonima - prvo bakalar, a sada i purica«. Jedini koji nije htio primiti puricu bio je ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević rekavši: »Ja ne primam poklone«. </p>
<p>Vlada je odlučila purice s mlincima, koje je dobila od sindikata, darovati Domu za rehabilitaciju i smještaj djece u Dugom Selu. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Predložen šestmjesečni vojni rok, Račan za izjednačenje »civila« i ročnika </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Vojno služenje roka za iduću generaciju vojnika, koje bi počelo od veljače, trebalo bi trajati šest umjesto dosadašnjih 10 mjeseci. Oni koji se odluče za civilno služenje, trebali bi »odraditi« devet umjesto 15 mjeseci. S takvim je prijedlogom Vlada krenula u izmjene i dopune Zakona o obrani, s tim da do sljedeće sjednice početkom 2001. ima vremena razmisliti i analizirati što bi donijelo još kraće civilno služenje vojnog roka.</p>
<p>Premijer Ivica Račan, naime, predložio je da se izjednači vojno i civilno služenje na šest mjeseci jer Hrvatska ionako ide prema maloj, dobro opremljenoj i profesionalnoj vojsci. Zlatko Gareljić, zamjenik ministra obrane, istaknuo je pak kako iskustva pokazuju da nije najbolje izjednačiti civilno i vojno služenje i da se s tim u vezi javljaju najmanje dva problema.</p>
<p>»Prvi dio vezan je uz pomanjkanje motivacije vojnih obveznika da obvezu odsluže u vojnom obliku, što donosi i određene operativne probleme. Drugi dio vezan je uz moguće poteškoće pri operacionalizaciji u smještanju u civilnu službu očekivano povećanog broja obveznika koji bi se odlučili za takvo služenje. Stoga bi možda bilo moguće smanjiti civilno služenje na osam mjeseci, ali ne i više od toga«, rekao je Gareljić.</p>
<p>Prijedloge su podržali svi ministri budući da je riječ o prvom koraku prema općoj reformi vojske, a takva odluka štedi u državnom proračunu 142 milijuna kuna.</p>
<p>Oni koji trenutačno služe vojni rok prepušteni su, iako se ministar Ivan Jakovičić zalagao da se i njima skrati služenje, odluci o skraćenju koju po Zakonu može donijeti predsjednik Republike. O prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o obrani Sabor bi, očekuje se, trebao raspravljati na prvoj sjednici 20. siječnja. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tomčić: Treba nam nacionalni konsenzus o Haagu </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Odnos Hrvatske s Međunarodnim sudom u Haagu tjera nas na oprez i zabrinutost. Republika Hrvatska dovedena je u delikatnu situaciju. Teška zadaća Vlade bit će da u okvirima moguće politike zaštiti narodno dostojanstvo, a da ne naruši odnose s međunarodnom zajednicom. Naglasio je to Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora i Hrvatske seljačke stranke, u petak na Glavnoj skupštini HSS-a u povodu obilježavanja 96 godina djelovanja stranke. </p>
<p>»Na tom pitanju nitko u koalicijskoj vlasti nema pravo na političku partikularnost, a rizičnost teme sama po sebi zahtijeva nacionalni konsenzus«, smatra Tomčić. »Teška kušnja koja je pred nama, paradoksalno, proizlazi iz naše odlučnosti da kročimo bezrezervno putovima demokracije, poštovanja europskih tradicija i zakona donesenih odlukom naroda«, ocijenio je. Da bismo nastavili takav put, potreban je i osjećaj da »međunarodna zajednica svoje proklamirane kriterije i sama temelji na objektivnosti i nepristranosti«. A teško je, kazao je Tomčić, takvima ocijeniti novije zahtjeve Haaškog suda prema Hrvatskoj. »Naročito smo u poziciji da vjerujemo u postojanje načela izjednačavanja agresora i žrtve, odnosno inzistiranja na procesuiranju prioritetno krivnje žrtve koja, dakako, u svojoj samoobrani također može biti grešna«, rekao je predsjednik HSS-a. Isto tako, to što se odgađa s procesuiranjem agresora za utvrđene odgovornosti dovodi u pitanje pravičnost tako primijenjenih principa međunarodne suradnje. </p>
<p>»Ipak, suradnja s međunarodnom zajednicom, unatoč postojećim i povremenim nesuglasicama, naprosto nema alternativu«, ustvrdio je Zlatko Tomčić, zaključivši da bi izolirati Hrvatsku od svijeta značilo oduzeti vlastitom narodu pravo na napredak: »Slijediti demokratska načela često pak znači pristajati na tegobniji put u ime pravovaljanosti tih načela«. (A. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U srijedu odluka Etičkog povjerenstva HRT-a o prijavi protiv Galića </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Iako je Etičko povjerenstvo HRT-a u petak raspravljalo o prijavi petero urednika i novinara Informativnog programa Televizije protiv direktora Mirka Galića, konačnog suda još nema. Predsjednik Povjerenstva Ivan Jurišić kazao je za Vjesnik da će u srijedu, nakon Božića, odlučiti tko je u pravu. </p>
<p>Naime, prije nekoliko dana urednici Jozo Barišić, Dijana Čuljak, Ana Jelinić i Zoran Šprajc, te novinarka Mirjana Hrga Etičkom su povjerenstvu prijavili direktora HRT-a Galića zbog dijela njegova intervjua tjedniku Feral Tribune. Tada je Galić, odgovarajući na novinarsko pitanje o nekadašnjim TV-urednicima »Motrišta«, a danas emisije »Odjeci dana«, među ostalim kazao da se od novinara koji su godinama dolazili na Televiziju očekivala politička pravovjernost, a nije ih se podučavalo radu. Iako ih nije poimenice spomenuo, direktor HRT-a izjavio je i da dobar dio »ovdašnjih novinara« obilježavaju nedostatak zanata, pomanjkanje znanja i neotpornost karaktera. </p>
<p>Nakon što je petero urednika to prijavilo Etičkom povjerenstvu, Galić ih je suspendirao s uredničkih mjesta i rasporedio na novinarske dužnosti. </p>
<p>Predsjednik Etičkog povjerenstva objasnio je da to tijelo ne može raspravljati o suspenzijama, već isključivo o tome je li povrijeđen kodeks kuće, odnosno pravila rada. »Mi nismo suci. Naše odluke ne obvezuju direktora, ali su profesionalne i stručne«, dodao je Jurišić.</p>
<p> Povjerenstvo - čijih je šest od devet članova bilo nazočno na sjednici (uz Jurišića, bili su Ognjen Naglić, Jelena Maštruko, Hloverka Novak-Srzić, Marjan Bušić i Darko Vizek) - u petak je tek raspravilo pristiglu prijavu i »sporni« Galićev intervju. Iako je bilo najavljeno da će pred Povjerenstvom govoriti suspendirana petorka i Galić, Jurišić je rekao da, po svemu sudeći, to neće biti potrebno jer to tijelo zasad ima sve potrebne informacije. Zaključio je da će Etičko povjerenstvo napraviti sve da utvrdi istinu. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Crkvenac: U 2001. godini privatizirat će se i dio Janafa </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Prioriteti u radu Ministarstva financija u idućoj godini bit će pokretanje Državne riznice, suzbijanje sive ekonomije, poticanje zapošljavanja i rad na modernizaciji pojedinih funkcija, poput carine i graničnih prijelaza. Istaknuo je to u petak na konferenciji za novinare ministar financija dr. Mato Crkvenac. U 2001. godini u Katančićevoj planiraju i dvije emisije državnih obveznica za strana financijska tržišta, te najavljuju nastavak privatizacije javnih poduzeća. Ministar smatra da su prihodi od privatizacije u proračunu za sljedeću godinu od 8,5 milijardi kuna - ostvarivi. U Vladi, naime, računaju na drugi krug privatizacije Hrvatskog telekoma (HT) nadajući se oporavku vrijednosti dionica telekoma na burzama. No, usporedo s radom na međunarodnoj javnoj ponudi (International Public Offer - IPO), u Banskim dvorima razmatraju i mogućnost prodaje HT-a strateškim partnerima, tvrdi Crkvenac. Dodao je da u privatizaciju u 2001. godini sigurno idu Dubrovačka i Croatia banka, a moguća je i privatizacija Croatia osiguranja te dijela Janafa. </p>
<p>Govoreći o politici plaća u javnom sektoru u idućoj godini, naglasio je da je u prihvaćenom proračunu predviđeno smanjenje mase plaća za deset posto. To, međutim, ne znači da će se smanjiti pojedinačne plaće korisnika proračuna, jer će se uštede postići na druge načine, pa i otpuštanjem dijela zaposlenih. Ministar financija najavio je i zamrzavanje plaća zaposlenih u javnim poduzećima na razini ovogodišnjih ne računajući tu božićnice i regrese, a poručio je da ni državni dužnosnici ne trebaju računati na povećanje plaća u 2001. godini. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zbog siromaštva 15 posto povratnika napustilo domove, a oko 50.000 još se nije vratilo </p>
<p>ZAGREB, 22. prosinca</p>
<p> - Zajednica povratnika Hrvatske opetovano naglašava da je gospodarsko stanje na područjima povratka katastrofalno.</p>
<p> Na to je upozoreno na konferenciji za novinare Zajednice povratnika Hrvatske, u petak, u povodu održavanja posljednje ovogodišnje sjednice Upravnog odbora u prostorijama Vladina Ureda za prognanike. </p>
<p> Također je istaknuto da su poduzeća uništena, infrastruktura opljačkana, krediti iskorišteni za obnovu gospodarstva ne mogu se vraćati, a radnih je mjesta sve manje, plaće su male i neredovite. To nužno utječe na ostale segmente života povratnika koji nemaju novca za školovanje djece, plaćanje režija, a često ni za kruh. Stoga su povratnici ponovo prisiljeni napustiti svoja prebivališta i tražiti egzistenciju negdje drugdje. Tako 15 posto povratnika ponovo napušta svoj zavičaj, a njih oko 50.000 još se nije vratilo u svoje domove. </p>
<p>»Tražimo od Vlade da otpiše, odnosno odgodi naplatu kredita podignutih za obnovu gospodarstva u područjima posebne državne skrbi«, rekao je Nikola Mateković, dopredsjednik Zajednice. Naglasio je da postojeća radna mjesta u tim područjima zauzimaju ljudi koji su tamo ostali zahvaljujući Erdutskom sporazumu i zato Zajednica povratnika Hrvatske zahtijeva od Vlade da taj sporazum u nekim dijelovima stavi izvan snage jer je neprihvatljiv za hrvatske povratnike. »Velik broj ljudi koji živi u drugim državama jer su strani državljani, radi na prostorima povratka. Time onemogućava zapošljavanje povratnika. Poseban je problem u policiji i pravosuđu«, kazao je Mateković. Povratnici traže od Vlade da sva raspoloživa sredstva proračuna uloži u područja od posebne državne skrbi. Najavili su da će od Agencije za promet nekretninama zatražiti podatke o otkupljenim kućama u Republici Hrvatskoj, uvjetima i načinu otkupa, te o tome u kakvom su stanju ti objekti. </p>
<p>U Zajednici povratnika ocjenjuju i da je termin primanja predsjedništva u užem kabinetu Vlade između Božića i Nove godine neprimjeren pa predlažu da se to odgodi nakon Nove godine.</p>
<p> Sljedeća sjednica Upravnog odbora Zajednice održat će se 19. siječnja 2001. u Sisku. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Jamstva za strana ulaganja trebaju biti resursi i proizvodna sposobnost</p>
<p>Predsjednik Republike posjetio Osječko-baranjsku županiju/ Da bi se riješile gospodarske poteškoće, potreban je strani kapital, kao i model slobodnih carinskih zona koji bi omogućio veće zapošljavanje s motivirajućim plaćama </p>
<p>OSIJEK/DARDA/ZLATNA GREDA, 22. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je u petak Osječko-baranjsku županiju. U Županijskom poglavarstvu u Osijeku sastao se sa županom Markom Bagarićem. Nakon zatvorenog sastanka, Predsjednik je novinarima izjavio da su razgovarali o problemima u proizvodnji i u bankarstvu, te o visokoj nezaposlenosti. Prema njegovim riječima, da bi se riješile gospodarske poteškoće potreban je strani kapital, kao i model slobodnih carinskih zona koji bi omogućio veće zapošljavanje s motivirajućim plaćama. </p>
<p>Predsjednik Mesić sastao se s predstavnicima osječkog Saveza Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske, koje je vodila predsjednica Vesna Pichler, te s izlanstvom Grada Osijeka na čelu s gradonačelnikom dr. Zlatkom Kramarićem. Gradočelnik je izrazio nezadovoljstvo načinom kako se rješavaju problemi lokalne samouprave. Predsjednik je također posjetio Upravu Medijskog centra Glasa Slavonije gdje je razgovarao s Ivicom Vrkićem. </p>
<p>Nakon razgovora s članovima Uprave Belja d.d. u Dardi, Mesić je istaknuo da su problemi tog kolektiva »sistemske naravi«, a dio njih posljedica su tranzicije i okupacije. Dodao je da se razgovaralo i o tome da je potrebno aktivirati banke kako bi osigurale novac za proizvodnju jer, zaključio je, Hrvatska može ići naprijed samo ako proizvodi i ako kroz turizam prodaje svoje proizvode, a ne strane. </p>
<p> Kad je riječ o inozemnim investicijama, Mesić smatra da se do njih više ne može doći državnim jamstvima, kao dosad. »Vi znate da je država dala previše jamstava i da taj model više nije moguć«, upozorio je. Jamstva sada trebaju biti proizvodna sposobnost i resursi kojima se raspolaže, poručio je Mesić.</p>
<p>Poslije Darde, Predsjednik je u Zlatnoj Gredi bio na otvorenju Lovačkoga doma i svečanosti otkrivanja spomenika braniteljima Domovinskoga rata u Našicama. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001223].
|
