NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000523].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 266810 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Koalicijski partneri IDS-a odbacuju njegov prijedlog da se Hrvatska podijeli na osam regija!</p>
<p>IDS-ov prijedlog o podjeli Hrvatske na osam regija nije najspretnije rješenje, drže u HSS-u / Zagreb treba zadržati status posebne cjeline / Od novoga ustroja neće biti ništa, ako se teritorijalne jedinice ne budu mogle same financirati / Kramarić: Najbolja je podjela po modelu »četiri plus jedan« (središnja Hrvatska plus četiri velika grada - Rijeka, Split, Osijek i Zagreb), jer sadašnji broj županija ne zadovoljava ni gospodarske niti političke kriterije te je - preskup / Racionalniji ustroj države podrazumijeva to da jedinice lokalne samouprave dobiju 25-30 posto novca iz proračuna umjesto 10 posto kao dosad, tvrde u HNS-u</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Treba li Hrvatska ka ostati podijeljena na županije kao dosad ili je potreban radikalan teritorijalni preustroj? Čini se da će se o tom pitanju teško postići dogovor među strankama šestorice, jer gotovo svaka od njih ima svoje viđenje. Dok se IDS zalaže za podjelu Hrvatske na osam regija, ostale stranke šestorice su mnogo opreznije.</p>
<p>Određenu regionalizaciju Hrvatske u svakom slučaju treba provesti. Ipak, podjela na osam regija nije najspretnije rješenje. Istaknuo je to Vjesniku Stanko Grčić, glavni tajnik HSS-a, komentirajući IDS-ov prijedlog o podjeli Hrvatske na osam regija.</p>
<p>»Najvažnije je osluhnuti što građani misle o bilo kakvom prijedlogu, jer o njima ovisi hoće li određene teritorijalne cjeline, ma kako izgledale, uopće zaživjeti«, kaže Grčić. »HSS se zalaže za to da Zagreb i dalje ima status posebne cjeline«, tvrdi Grčić, dodajući da ostale regije treba »posložiti« po volji građana.</p>
<p>Govoreći o financiranju teritorijalnih jedinica, Grčić kaže da »od svega neće biti ništa, ako se jedinice ne budu mogle same financirati«.</p>
<p>»Do decentralizacije svakako mora doći, a naročito do decentralizacije izvora prihoda«, drži glavni tajnik HSS-a. »Ako se mjesnoj samoupravi ne vrate ovlasti i nadležnost pravnog subjekta, nikakve granice ni nove jedinice neće dobro funkcionirati«, smatra Grčić te dodaje da mjesni odbori moraju imati pravo odlučivanja. Govoreći konkretnije o IDS-ovih osam regija, kaže da su neke cjeline logične, no da je, primjerice, dubrovačko područje premalo za regiju, dok je Slavonija dobro »pogođena«.</p>
<p>Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić smatra da su je rasprava o regionalizaciji još u fazi »nabacivanja prijedloga«. »Trebat će još mnogo vremena do finalizacije i spoznaje o tome što je najbolje za Hrvatsku«, drži Kramarić.</p>
<p>On smatra da je najbolja podjela po modelu četiri plus jedan (središnja Hrvatska plus četiri velika grada - Rijeka, Split, Osijek i Zagreb). Sadašnji broj županija, nastavlja, ne zadovoljava ni gospodarske niti političke kriterije te je - preskup. »Ta podjela je rađena napamet i prebrzo, pa nije donijela ništa dobroga«, smatra Kramarić, napomenuvši da je dobro što je napokon počela javna rasrava, koja će dovesti do optimalnog broja regija u zemlji.</p>
<p>»Potrebno je uskladiti političku volju s određenim racionalnim pristupom da se dosadašnji iracionalni momenti svedu na najmanju moguću mjeru«, zaključuje potpredsjednik LS-a, dodavši da je potrebno uskladiti prošlost i nova europska iskustva, koja upućuju na Europu kao jednu regiju.</p>
<p>»Svakako je potrebno ići prema organizaciji lokalne samouprave«, tvrdi Ivo Lepoglavec, glavni tajnik HNS-a. »Smatramo potrebnim provesti racionalniju podjelu teritorija Hrvatske«, kaže Lepoglavec, istakavši da ta podjela mora biti dobro pripremljena. »Regionalna podjela nije nešto na čemu prestaje problem lokalne samouprave - unutar toga opet postoje općine i gradovi, koji su suštinsko pitanje. Važno je da se promijeni odnos u financiranju i to na način da jedinice lokalne samouprave dobivaju 25-30 posto novca iz proračuna, a da 70-75 posto odlazi u središnji proračun i fondove na državnoj razini. Ukupan odnos sredstava financiranja, koji je do sada bio u omjeru 90 posto za središnji proračun, a samo 10 posto za lokalnu samoupravu, mora se bitno promijeniti kako bi došlo do racionalnijeg ustroja države«, zaključuje Lepoglavec. </p>
<p>»S podjelom na regije koju je predložio Istarski demokratski sabor (IDS), objavljenoj u medijima, mi se u Zadru ne možemo složiti. Zadar sa svojim zaleđem čini kulturološku i povijesnu cjelinu i nije nam jasno zašto se to negira, dok se istodobno dubrovačka regija poštuje kao izdvojena«, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik zadarske organizacije Hrvatske narodne stranke (HNS) Damir Mišlov. Međutim, dodao je, HNS nije u koaliciji stranaka šestorice zastupljen u dovoljnom broju da bi mogao odlučivati o tome kakva će konačno biti regionalna podjela Hrvatske.</p>
<p>Predsjednik zadarskoga HNS-a je rekao da je neprepoznatljivost specifičnoga identiteta zadarske regije - zbog čega je, po IDS-ovu prijedlogu, Zadar smješten u zajedničku regiju sa Šibenikom i Splitom - uzrokovana i time što političari i novinari u javnim istupima predstavljaju Zadar kao »grad afera, crne kronike, neuspjeha i nesposobnosti«. Mišlov je zato predložio da novinari manje pozornosti posvećuju negativnostima</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Šeks: IDS-ove granice na tragu Rapalskog ugovora</p>
<p>»Nacrt koji je izašao iz okrilja IDS-a na tragu je njegovih starih, odnosno početnih ideja. To je regionalizacija kojom bi se Hrvatska podijelila na više od pet tzv. povijesnih regija«, tvrdi Vladimir Šeks (HDZ). »Zanimljivo je da se jedna regija, a to je Istra s Opatijom, Malim Lošinjem, Cresom i još jednim dijelom primorske Hrvatske poklapa s granicama koje su Italija i Kraljevina Jugoslavija utvrdile još 1920. Rapalskim ugovorom. Scenarij takve regionalizacije je objektivno usmjeren ne na pozitivnu regionalizaciju, nego na rastrojstvo Hrvatske kao jedinstvene države«, smatra Šeks. Regionalizacija je u Hrvatskoj povijesti, nastavlja, uvijek bila u funkciji dezintegracije. »Hrvatske kao suverena država postoji 10 godina i takav oblik i vrsta regionalizacije, neovisno čak i o možda pozitivnoj namjeri, vodi u dezintegraciju zemlje«, smatra Šeks te tvrdi da IDS nema korektne namjere. »Hrvatskoj treba dosta vremena da prevlada regionalnu podvojenost između sjevera i juga, istoka i zapada.« Šeks zaključuje da bi ponovno formiranje zasebnih cjelina, odnosno hrvatskih regija, samo produbilo te podvojenosti i otvorilo jasan put prema dezintegraciji Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Spašavajući Namu, a prepuštajući Diokom stečaju, Vlada zaoštrava odnose Dalmacije i Zagreba!?</p>
<p>Dalmacija u tim okolnostima ima osjećaj da su oni bliže Zagrebu u povoljnijem položaju, što ovih dana »hrani« i navodna odluka o prihvaćanju novog programa sanacije nekad najvećeg hrvatskog lanca robnih kuća - Name / Iako to nije odluka o klasičnoj sanaciji - na kakvu smo navikli prošlih desetak godina - jasno je da je opraštanje dijela Naminih dugova (spominje se 61 milijun kuna), dok se istodobno ne opraštaju mnogo manji iznosi splitskim poduzećima, sasvim dovoljna jabuka razdora</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Vrijedi li isto mjerilo za sve tvrtke koje grcaju u problemima ili je Vlada u zadnje doba izdvojila tek nekoliko favorita kojima je spremna pomoći, dok će drugi ostati kratkih rukava? Pitanje je to koje se ovih dana često moglo čuti u javnosti u pozadini štrajkova zaposlenika Diokoma, koji Banskim dvorima zamjeraju navodnu odluku o sanaciji Name, dok su oni ostavljeni na cesti.</p>
<p>Pod Marjanom gori od nezadovoljstva, kažu upućeni. Problem, naravno, nije samo u Diokomu, nego barem u polovici gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije i polovici tamošnjih radnih mjesta na što je i najavom svoje ostavke (u međuvremenu ju je i pismeno potvrdio) u razgovoru s premijerom Ivicom Račanom ovih dana upozorio gradonačelnik Splita Ivica Škarić. Potvrđeno je to i na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore na kojoj je utvrđeno da je potkraj travnja na tome području bilo blokirano 4.500 poduzeća, koja su imala oko 2,175 milijardi kuna nepodmirenih obveza. Podatak koji ponajviše zabrinjava je taj da je brojka oko pet puta veća od iznosa nepodmirenih obveza poduzeća te Županije prije pet godina. To upućuje na zaključak da se, unatoč kakvom-takvom gospodarskom rastu u ostatku zemlje, gospodarstvo na jugu nije pomaklo s mrtve točke. Na to ukazuju još neki podaci: primjerice, prošlogodišnje smanjenje uvozno-izvoznog debalansa, uz istodobno smanjenje izvoza od 15 posto u odnosu na 1998. godinu. Brojke govore i o turističkom debaklu: o 14 posto manje noćenja 1999. godine u odnosu na 1998., koja je ionako bila među lošijim turističkim godinama.</p>
<p>Nezaposlenost je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usto, dosegla oko 47.000 ljudi. Najviše je nezapsolenih među obrazovanima, pa tako oni s višom i visokom stručnom spremom čine oko 10 posto nezaposlenih. Kako je Vlada nedavno iskazala čvrsti stav da sanacija na način kako ih je provodila vlast HDZ-a - »injekcijama novca u rupe bez dna« - više neće biti, na jugu očekuju nove stečajeve i mogućnost da broj nezapsolenih dosegne 50.000 ljudi.</p>
<p>Dalmacija u tim okolnostima ima osjećaj da su oni bliže Zagrebu u povoljnijem položaju, što ovih dana »hrani« i navodna odluka o prihvaćanju novog programa sanacije nekad najvećeg hrvatskog lanca robnih kuća - Name. Iako to nije odluka o klasičnoj sanaciji - na kakvu smo navikli prošlih desetak godina - jasno je da je opraštanje dijela Naminih dugova (spominje se 61 milijun kuna), dok se istodobno ne opraštaju mnogo manji iznosi splitskim poduzećima, sasvim dovoljna jabuka razdora. Tom je odlukom spašeno oko 1.500 radnih mjesta u Zagrebu, dok se istodobno o sudbini oko 2.400 »diokomovaca« ni ne raspravlja.</p>
<p>Što je, zapravo, dobila Nama? Zadnji prosvjed njezinih zaposlenika završio je odlukom po kojoj je Nama dobila novog vlasnika - Privrednu banku Zagreb. Banka je time, prije svega, postala vlasnikom prostora, sedam većih robnih kuća, u zamjenu za približno 278 milijuna kuna potraživanja. U zadnjim je pregovorima između Banke i Hrvatskog fonda za privatizaciju isključen uvjet po kojemu je, zajedno s tim kućama, trebala preuzeti i sve zaposlenike. Kako se procjenjuje da Nama ima približno 405 radnika viška, nije zanemariva činjenica da se PBZ obvezao isplatiti im otpremnine, dok će u bitci za opstanak ostalih 1.500 radnika potražiti partnera. Tako se već spominje tajanstveni »talijanski partner«, koji uskoro dodatnim kapitalom treba pomoći Namino poslovanje.</p>
<p>Tako je za Namu prihvaćeno rješenje u koje je Vlada najviše sumnjala, no, ako se ono do kraja provede kako je planirano, dobitak će biti nemjerljiv. Bit će to prvi primjer ozdravljenja poduzeća čiji je račun bio blokiran 1.200 dana i u čiju se budućnost nije vjerovalo, a možda i primjer modela koji bi se mogao primjenjivati i u drugim slučajevima.</p>
<p>Mogla bi to biti posve suprotna praksa od one koju je najavila Vlada i koju se, kako se čini, pokušava provesti u slučaju Dionikom. Naime, iako likvidacija poduzeća koja nemaju perspektive ima svoje opravdanje čak i s gospodarskoga stajališta (beskrajne sanacije, jasno je, nemaju smisla ako se ne riješi loše materijalno stanje), to ipak ne mora značiti da je jedino rješenje ključ u bravu i prodaja ili iznajmljivanje prostora boljem (stranom) proizvođaču. To može biti odlično rješenje, ako je on spreman zadržati zaposlene, uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju (ako je to moguće), ali je pitanje koliko može biti kvalitetno rješenje, ako se najavljuje približno isti broj novootvorenih radnih mjesta, kao što je slučaj sa splitskim Dikomom. Da stvar bude gora, za to poduzeće već postoji odluka po kojoj ne bi trebalo u stečaj, već bi trebalo dobiti novu upravu i četiri zaostale plaće. Istodobno, pogone Diokoma koji su u vlasništvu Splita ovih je dana počeo uređivati Siemens, uz najavu da bi se do kraja godine u njima moglo zaposliti stotinjak mladih inženjera elektrotehnike.</p>
<p>Strane tvrtke koje usele u takve pogone tražit će nove stručnjake i najčešće mlade ljude, što znači da otpušteni ostaju na teret Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ili socijalnoj skrbi. To ujedno znači da će se njihovo ime teško brisati s tih adresa (što, opet, znači da će većina ostati na teret državi i državnom proračunu), jer ljudi koji nakon dvadesetak i više godina izgube posao u pravilu vrlo teško nalaze novi. To, uostalom, dokazuje i statistika.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zadnji san krojačice ljubića</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Što znači odživjeti gotovo čitavo stoljeće, sjećati se Churchilla kao petogodišnjaka, imati prvi bijeli auto u Engleskoj te od svoje 21. godine ispisivati po jedan roman u 14 dana, mogla je do nedavno reći Barbara Cartland, najprodavanija spisateljica svih vremena. Dama britanskog imperija, žena iza koje stoje 623 uknjižene ljubavne priče umrla je u nedjelju nakon kratke bolesti, u snu. Ipak, pronašavši svoje mjesto u Guinessovoj knjizi rekorda kao najprodavanija autorica (koja se mogla podičiti brojkom od skoro milijardu prodanih naslova), Barbara Cartland i te kako je »preživjela« svoj ukop. Već se odavno ta romantična konzervativna gospođa ukotvila u fikciju svakidašnjih, neprimjetnih ljudi koji su mahom »proždirali« njezine ljubavne zaplete i intrige, nepogrešivo sastavljene po istom predlošku. Fabularni trokut zacementiran trima likovima - vatrenog mladića vojničkih atributa, heroine koja se blesavo smijulji te neotesanog seljaka s tankim crnim brčićima, ostao je izgleda bezvremen, pobjeđujući svaku dosadu.</p>
<p>Golicajući maštu milijuna nezahtjevnih čitatelja, Cartland svoju književnu produkciju ne temelji na komercijalnom interesu. Za razliku od, i kod nas nesumnjivo prepoznatih, velikih pisaca koji su prisiljeni iznevjeriti talenat radi egzistencijalne prisile (a koji bi to porekao?), engleska je »štampačica« ljubića pisala - najiskrenije. Ona doista plače za pojmom engleskog gentlemana, s čežnjom misli na Georga IV. koji se prvi sjetio postati gospodinom da bi ga na kraju oponašala čitava Europa te ne razumije kako današnje žene voze tako brzo: »Žene su naučile prilično brzo voziti. Nekad su običavale voziti oprezno i polako, jer nisu htjele razbiti auto. Danas svi sve razbijaju i izgleda da nikog nije briga za to«. Zadnja desetljeća stare dame, svikle na tradiciju engleskog plemstva, zapravo su zbirka dugosvirajućih tužaljki na račun »poludjelog« vremena. Polubaki princeze Diane jednostavno nije bilo jasno kako to da su svi počeli pričati o seksu. U doba viktorijanstva sve je bilo mnogo jednostavnije: »Moj je djed tri puta oplovio svijet i sigurna sam da je imao ljubavnih veza. Poanta je bila u tome da o njima nikad nije pričao. To je privatna stvar. Sada ljudi o tome pričaju odmah slijedećeg jutra! Šokirana sam!«</p>
<p>Zanimljiva je činjenica da je Barbara Cartland bila žestoka protivnica predbračnog seksa. Dok su se ljubavne afere oženjenih ili udanih mogle tolerireti, štoviše, bile su znakom dobrog ukusa (sama autorica priča o najzgodnijem mladiću kojeg je srela te njihovoj vezi, iako je ovaj bio tek dva tjedna u braku), dotle se bičevao erotizam mladih. Intenzivna potrošnja seksa nije se, naime, protivno ustaljenom mitu o patološkoj čistoći britanskog javnog morala na prijelazu stoljeća, reducirala na samo »dozvoljene« oblike. Već je Michael Foucault, francuski kulturni antropolog, raskrinkao dvoličnost viktorijanske retorike koja je represijom i progonom izvanbračne erotike stvorila, analizirala i potaknula sve »bolesne« spolne radnje, protjeravši ih u kataloge psihijatrijskih i medicinskih priručnika, a zapravo im omogućujući da supostoje kao hrana za utvaranje moralnosti »normalnih«. Iako ćemo i danas rijetko vidjeti golotinju ili barem nejasnu naznaku spolne radnje u plejadi meksičkih i inih sapunica, seksualnost je kao tabu o kojem se ne govori, »jer je to privatna stvar« napokon postao javna stvar. Svoj tajanstveni žalac time je, naravno, izgubio te se rasprostranio u svim smjerovima, dobivši aureolu mehaničke, rijetko romantične, ali o privatnosti više ne može biti riječi. Sapunice u tom kontekstu još imaju ulogu »higijenskog pranja« bilo mozga, bilo savjesti. S jedne strane zatupljujujći, a s druge opravdavajući, filmski ili književni ljubići imaju uvijek isti zadatak - stvoriti emocionalni idiotizam. Jer, ima li bolje predstave od one da smo naivno dobri te zato uvijek »zvisimo« ili pak da smo »preosjećajni«, pa ne možemo biti odgovorni.</p>
<p>»Žena želi poštivati muškarca. Želi ga vidjeti kao graditelja njezina doma i vođu obitelji. Također, ako je žena, ona želi 'gospodara'... Osim, ako nije bolesna, žena treba ustati i napraviti doručak prije nego što se muž probudi i ode na posao. Znak je lošeg ponašanja, ako to radi bez šminke, u otrcanoj haljini i papučama« - samo su neki od savjeta Barbare Cartland javnosti, nudeći »dobre stare običaje« na prihvaćanje. Živeći i umrijevši na granici zaista protječućeg i fiktivno zamrznutog svijeta, ta je dama mnogo prije smrti postala likom svojih sentimentalnih zapleta. Zarobljena zadahom nadiđenih iluzija, nije se libila davati ni političke sudove o aktualnom stanju u zemlji: »Ne želim ići u Europu i nadam se da joj se Konzervativna stranka neće priključiti. Svaka banka, svaki telefon ili pošta bit će promijenjeni. Ako se priključimo Europi, sjedinit ćemo se sa zemljama koje smo (nekoć) porazili. Ako pak laburisti pobijede, ljudi će moći ući u tvoj vrt i brati cvijeće. To je apsurdno. Moj je vrt šarenilo cvijeća. Ne želim nikoga unutra«. Život je odgovorio jednakim apsurdom - neumornoj spisateljici Barbari Cartland preostalo je još samo - cvijeće.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto sumnja da su neki suci općinskih sudova krivi za divlju gradnju u Zagrebu?</p>
<p>Prema Zakonu o zemljišnim knjigama samo suci imaju pravo upisa objekta u zemljišne knjige, pa se opravdano smatra da su oni omogućili da svoj status reguliraju i ilegalno građeni objekti/ No, krivaca za bujanje bespravne gradnje zbog koje je Zagreb postao, urbano gledano, neprepoznatljiva cjelina, ima još... </p>
<p> Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Božo Kovačević u nedavnom razgovoru za Vjesnik, rekao je da je putem Ministarstva uprave i pravosuđa zatraženo da Državno sudbeno vijeće razriješi neke suce općinskih sudova »koji očito ne znaju svoj posao«. Sumnja se da su oni omogućili da se ilegalno građeni objekti nađu u zemljišnim knjigama i da se tako bez pravne osnove regulira njihov status. Krivica na suce pada zato jer prema Zakonu o zemljišnim knjigama samo oni imaju pravo upisa objekta u zemljišne knjige.</p>
<p>Zašto su neki suci pristajali na takve »nemoralne ponude« i upisivali u zemljišne knjige i objekte bez potpune dokumentacije, utvrdit će policija, no kao najčešći razlozi spominju se korupcija i - neznanje(!).</p>
<p> No, nisu samo suci sukrivci za bujanje bespravne gradnje koja je u proteklom desetljeću izgubila svoj tzv. socijalni predznak i poprimila razmjere gospodarskog kriminala, o čemu svjedoče bespravno izgrađeni objekti vrijedni milijune njemačkih maraka. U procesu dopuštanja građenja »tajkunskih« i sličnih objekata sudjelovale su i druge struke, pa i arhitekti i građevinari. Činili su to unatoč tome što i pravila njihove struke savjetuju da sami ne sudjeluju u bespravnoj gradnji a i da na to i moguće rušenje upozore i investitora. </p>
<p>O tome bi se moglo nešto reći i povodom nedavnoga rušenja sedmerokatnice u Gračanima. Navodno je ista osoba savjetovala pri gradnji a onda kao stručnjak upozoravao na navodne moguće opasnosti od rušenja po okolinu. Kuća je srušena a da ništa u blizini nije stradalo, pa se postavlja pitanje, može li čovjek koji je sudjelovao u gradnji nekog objekta, reći bilo što drugo osim da taj objekt - ne treba rušiti...</p>
<p>Na nedavno postavljeno pitanje kako to, da objekti za koje se znalo da ih nije moguće legalizirati nisu srušeni, ministar Kovačević je odgovorio: »Bespravnu gradnju olakšavali su vodeći ljudi županija pa i Grada Zagreba - okretanjem glave ili zatvaranjem očiju pred problemom«. Prema ministru, »usko grlo« predstavljala je izvršna vlast u gradovima i županijama u kojoj očigledno nije bilo političke hrabrosti (i volje!?) za provođenje odluka o rušenju, pa su one završavale u ladicama.</p>
<p> U cijeloj priči ne treba zaboraviti ni na papirologiju. Naime, iako se građevinska dozvola spominje najčešće (neovisno, postoji li ili ne), ona, kao upravni akt, nije skupa (stoji nekoliko desetaka kuna). No, do njezina izdavanja treba izdati ogromne svote za komunalni doprinos i rentu, često i za prenamjenu zemljišta, za projekt, naknadu za komunalne priključke, razne pristojbe, takse... Osim novca tu se troši i mnogo vremena, što destimulira investitore i jednostavno ih tjera da se odluče na »divlju« gradnju.</p>
<p> Za u javnosti raširene priče o mreži korumpiranih lokalnih ili županijskih službenika i sudaca, barem zasad, nema dokaza, iako nije teško smisliti scenarij prema kojemu investitor »na divlje« polovicu svote potrebne za građevinsku dozvolu gura u džep državnog službenika, a ovaj mu zauzvrat »pravno rješava« objekt. No to je, dok policija ne dokaže - samo spekulacija. Ovaj dio problema, kako je više puta najavljivano, uskoro bi trebao biti riješen novim paketom zakonskih mjera.</p>
<p>U cijeloj priči treba spomenuti i vojsku naših sugrađana koji u ovome trenutku obilaze raznorazne urede ne bi li legalizirali svoj objekt i upisali ga u zemljišne knjige. Naime, u proteklom je desetljeću veliki broj ilegalno sagrađenih objekata, zbog svoje niže cijene u usporedbi s objektima koji imaju sve dozvole, prodan »čistim« kupcima. U međuvremenu, »investitori« su nestali, a na »naivnim« je kupcima da pravno pokušaju riješiti status građevine u kojoj žive ili rade. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vladin paket poreznih mjera uštedio bi ZET-u 4,9 milijuna kuna, cijena karte ostala bi ista</p>
<p>Računica pokazuje da bi smanjenjem doprinosa na plaće svojih zaposlenih, ZET uštedio osam i pol milijuna kuna/ Tako bi i uz poskupljenje dizela koje mu donosi novi trošak od 3,6 milijuna kuna, bio na dobitku za 4,9 milijuna kuna/ Novac koji bi uštedjeli poslužio bi ZET-u za krpanje rupa u njihovom proračunu i usmjeravanje određenog dijela novca tamo gdje je sad najpotrebniji - u infrastrukturu, popravke i modernizaciju</p>
<p>Novi porezni zakoni i mjere što ih je krajem proteklog tjedna najavila Vlada, a tiču se smanjenja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, odnosno povećanje tzv. posebnih poreza - trošarina, najvećem javnom gradskom prijevozniku ZET-u mogli bi donijeti smanjenje planiranih troškova u iznosu od 4,9 milijuna kuna!</p>
<p>Naime, iako povećanje posebnih poreza znači i povećanje cijena dizel goriva za 13,7 posto, ono neće izazvati poskupljenje voznih karata ZET-a, jer bi u isto vrijeme smanjeni doprinosi na plaće u potpunosti poništili taj dodatni trošak. </p>
<p>Kako su izračunali financijski stručnjaci u ZET-u, a za Vjesnik prokomentirao Dražen Kroupa, pomoćnik direktora ZET-a, smanjenje doprinosa na plaće ukida mogućnost poskupljenja voznih karata, a evo i kako:</p>
<p> - Ako se kao početak primjene »paketa« uzme 1. lipnja, što bi moglo biti, prema našoj računici poskupljenje dizelskog goriva do kraja godine povećalo bi naše troškove za otprilike 3,6 milijuna kuna. No, s druge strane, smanjenje doprinosa donosi nam uštedu od 8,5 milijuna kuna pa bi u tom slučaju, ušteda u troškovima iznosila oko 4,9 milijuna kuna, rekao nam je Dražen Kroupa.</p>
<p>Pozitivan učinak Vladina paketa u slučaju neke druge tvrtke, a ne zagrebačkog javnog prijevoznika, možda i ne bi bio toliko vidljiv. Razlog tome je taj što u ZET-u radi velik broj radnika (prema zadnjem popisu 4890), koji primaju relativno dobre plaće (bruto prosjek je oko 3600 kuna).</p>
<p>Prema riječima direktora ZET-a, inž. Juliusa Pevaleka, ušteda od 4,9 milijuna kuna ipak neće donijeti i smanjenje cijene voznih karata:</p>
<p> - Novac koji bi uštedjeli pod uvjetom da se paket mjera primijeni upravo tako kako očekujemo, poslužio bi nam za krpanje rupa u našem proračunu i usmjeravanje određenog dijela novca tamo gdje je najpotrebniji, u infrastrukturu, popravke i modernizaciju, rekao nam je inž. Pevalek. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hoće li Zagreb pomoći u otvaranju hospicijskoga stacionara? </p>
<p>Hospicij podrazumijeva potrebu da umirući proživi udobno, bez tjeskobe i boli, te pružanje psihološke i duhovne pomoći rodbini i tugujućima/ Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb ima stručne timove, ali nema prostor za osnivanje stacionara/ Za pomoć su se obratili Gradskom poglavarstvu, no odgovora - nema</p>
<p>U okviru Hrvatskog liječničkog zbora osnovano je prije četiri godine prvo Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb, koje broji oko devedeset članova. Zajedno sa suradnicima, začetnik mu je bila prof. dr. Anica Jušić, umirovljena neurologinja i svojedobno osnivačica i ravnateljica Centra Zavoda za neuromuskularne bolesti na KBC-u Rebro.</p>
<p> Hospicij je u prvom redu način razmišljanja, koji smrt prihvaća kao normalan proces, posljednju fazu života. Naglasak, međutim, nije na smrti već na kvaliteti preostaloga života, odnosno potrebi da umirući proživi udobno, bez tjeskobe i boli (ukoliko je bolest uzrokuje) sve dok ne umre, objašnjava prof. dr. Jušić. Isto tako, hospicij podrazumijeva pružanje psihološke ili duhovne pomoći rodbini odnosno tugujućima, koji pate zbog smrti voljene osobe.</p>
<p>Rezultat takvog načina razmišljanja ne ovisi samo o osnivanju stacionarnih ustanova u sklopu neke bolnice ili samostalno, već ponajprije o stavovima, edukaciji, i informiranju osoblja koje može raditi u nekom specijalističkom odjelu. U hospicije trebaju biti uključeni stručni timovi liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, fizijatara, psihologa i svećenika. Pri tome je važno da umiruće od neizlječivih bolesti kao što su rak, aids ili neke druge, ne smatraju »medicinskim promašajima«, a skrb o njima kao nešto što u praksi ne donosi rezultate.</p>
<p> Cilj palijativne skrbi pak, bio bi pružanje psihološke, socijalne, duhovne i fizičke pomoći. Često je to i uzimanje morfina oralnim putem kako bi se smanjila bolesnikova fizička bol ili simptomi izazvani rakom, i kako bi mu se omogućilo dostojanstveno umiranje. </p>
<p>Prije četiri godine održan je prvi hrvatski simpozij hospicijske i palijativne skrbi pod nazivom »Smrt je dio života«. Na njemu je svoja iskustva u hospicijskom radu našim liječnicima i stručnim timovima predstavio i dr. Nigel Sykes iz bolnice St. Christopher's u Londonu.</p>
<p>- Problem je što mi imamo stručne timove, ali još uvijek nije riješeno financiranje i još nemamo prostora za osnivanje stacionar s hospicijskim djelovanjem. Za pomoć smo se obratili i Gradskom poglavarstvu, no odgovor još uvijek čekamo, ističe dr. Jušić.</p>
<p>Za sada se liječnici, psiholozi, sociolozi, pravnici i volonteri svih profila koji će ubuduće sudjelovati u radu hospicija, okupljaju u prostorijama Hrvatskoga liječničkoga zbora. Da bi hospicij mogao konkretno početi raditi, trebat će mijenjati postojeće propise u zdravstvu, rekla je dr. Anica Jušić. Da bi upoznalo širu javnost sa svojim radom, Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb nedavno je, u suradnji sa »Školskom knjigom«, je izdalo i publikaciju »Hospicij i palijativna skrb«. U njoj su obrađeni počeci hospicijskih djelatnosti u Hrvatskoj a predstavljena su i svjetska dostignuća skrbi za bolesnike. </p>
<p>»Da bi mogli pratiti inozemna iskustva, nužno je osigurati veći broj volontera ali i educiranog medicinskog osoblja koje će prihvatiti simbiozu znanosti i suosjećanja. U cjelovitoj skrbi za bolesnika koji je pred umiranjem, trebali bi se učiti na primjerima Iraca, Engleza i Amerikanaca, kod kojih su hospicijske službe veoma razvijene. Tamo je, objašnjava dr. Jušić, hospicijska djelatnost razvijena kao odgojni trend, bez čega se ovakav rad ne može ni zamisliti. Stoga naše društvo treba mijenjati stav prema smrti. Smrt valja prihvatiti kao prirodni događaj, jer to bi nam uvelike pomoglo u razumijevanju smisla života.</p>
<p> Svi zainteresirani za volonterski rad u hospiciju mogu se pismeno javiti na adresu: prof. dr. Anica Jušić, Gundulićeva 49, Zagreb. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zaprešić: Počinju XI. dani Matice hrvatske</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Grada Zaprešića i Zagrebačke županije, u petak, 26. svibnja, u Velikoj vijećnici Poglavarstva grada Zaprešića u 20 sati svečano će biti otvoreni jedanaesti Dani Matice hrvatske, ogranka Zaprešić. Pripremljen je bogat kulturno-umjetnički program - tribine, koncerti i književni susreti u trajanju od gotovo mjesec dana, kojima će se članovi i suradnici zaprešićkog ogranka Matice hrvatske predstaviti Zaprešićanima.</p>
<p>U sklopu otvorenja bit će izborna skupština MH Zaprešić uz sudjelovanje predstavnika Matice hrvatske, počasnih članova Dragutina Tadijanovića i Vice Vukova, te predstavnika zaprešićkih kulturnih ustanova, dobrotvora i podupirućih udruga. Tom će prilikom biti riječi i o rezultatima rada zaprešićkog ogranka Matice - uspješnim tribinama, znanstvenim skupovima, izdavačkim projektima kojima je u proteklih godinu dana obogaćena znanstvena i književna zbirka Matice, radovima članova i suradnika Matice.</p>
<p> Na svečanom otvorenju bit će uručena i zahvalnica počasnoj članici Matice Terezi Kesoviji, koja će za potrebe dogradnje zaprešićkog vrtića Maslačak u sklopu Dana Matice, održati 13. lipnja i dobrotvorni koncert. Zahvalnicu će primiti i dugogodišnja članica i dobrotvorka zaprešićke Matice, prevoditeljica Štefanija Halambek. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Smrad iz »Agroproteinke« uznemirava stanovnike Sesvetskog Kraljevca</p>
<p>Stanovnici Sesvetskog Kraljevca proteklog su vikenda prosvjedovali zbog nesnosnog smrada koji se već nekoliko godina širi iz tvornice za preradu stočne hrane »Agroproteinka«. Stanovnici su zatražili hitnu ugradnju filtra na tvornički pogon, zvan kafilerija, te nalaženje rješenja kako bi se trajno umanjio smrad i ostale nelagode koje se stalno šire naseljem smještenim istočno od Zagreba.</p>
<p>Od Marije Jambreković, stanovnice Sesvetskog Kraljevca, koja živi u susjedstvu »Agroproteinke«, saznajemo da se spontani prosvjedi građana održavaju već pet godina, no da za cijelo to vrijeme uprava poduzeća nije poduzela ništa kako bi se smrad smanjio. Direktor »Agroproteinke«, Ante Grlić, opovrgnuo je te tvrdnje, istaknuvši da je u kafileriju u zadnjih nekoliko godina uloženo oko 14 milijuna kuna.</p>
<p>- Prosvjed stanovnika opravdavam, ali ako zatvorimo tvornicu samo i na jedan dan, u Hrvatskoj će se dogoditi ekološka katastrofe, tvrdi Grlić. To potkrepljuje podatkom da je »Agroproteinka« jedina domaća tvrtka koje se bavi preradom klaoničkog i animalnog otpada.</p>
<p>Žitelje Sesvetskog Kraljevca ipak ne zanima činjenica je li »Agroproteinka« - ili možda nije - jedina hrvatska tvrtka takva vrste, jer im je smrada preko glave.</p>
<p>- Tvornica radi dan i noć. Više ne možemo ni spavati u miru, jer u »Agroproteinki« redoviti odrađuju noćne šihte, napomenula je Marija Jambreković.</p>
<p>Ante Grlić pak kaže da ga stanovnici uznemiruju i onda kada kafilerija ne radi, pa mu je pomalo dosta svih optužbi. Stoga razmišlja o zatvaranju tvornice, i prebacivanje na neki drugi obrt.</p>
<p>- Problem je u državi. Ona mora prisiliti klaonice da otpad drže u hladnjačama. Tako se nakon transporta i prerade ne bi osjetio nikakav smrad, pogotovo ne onaj iz tvornice. Uz to, »Agroproteinki« je za kafileriju potreban i bio-filter, no zbog otplate kredita jednoj švicarskoj banci, u daljnjih pola godine ne možemo razmišljati o novim ulaganjima, kaže Grlić.</p>
<p>To opet ne zadovoljava stanovnike Sesvetskog Kraljevca koji žele istjerati smrad iz svog naselja. Zbog toga u rješavanje dugogodišnjeg problema stanovnici žele uključiti vladinog povjerenika za Grad Zagreb Josipa Kregara, ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Božu Kovačevića, predsjednika saborskog Odbora za predstavke građana Antu Džapića, te sesvetsku policiju.(dn)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dobro se osjećam i drago mi je da sam dobio nagradu svojega grada</p>
<p>Dr. sc. Nikola Kallay, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p>U kategoriji znanosti dva su dobitnika Nagrade Gada Zagreba: redoviti profesor na Katedri za standardni hrvatski jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Vladimir Anić, i redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Nikola Kallay. </p>
<p> Dr. Kallay dobitnik je Nagrade Grada Zagreba zbog svoje svjetski zapažene znanstveno-istraživačke djelatnosti u međupovršinskoj i koloidnoj kemiji te u povodu izlaska znanstvene knjige »Interfacial Dynamics«, čiji je urednik i autor priloga. Predložio ga je Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>- Dobro se osjećam i vrlo mi je drago da sam dobio nagradu svojega grada, kaže dr. Kallay, kojemu je ovo treća po redu nagrada za znanstvena dostignuća. </p>
<p>U jednoipolgodišnji rad na projektu »Interfacial Dynamics« dr. Kallay je, kao i u druge svoje radove, uključio grupu asistenata: Suzanu Žalac, Tajanu Preočanin, Davora Kovačevića i Anu Čop. Oni su, smatra dr. Kallay, vrlo dobro obavili svoj posao te iskoristili mogućnost koja mnogima nije pružena - direktno uključivanje i rad na znanstvenom projektu. </p>
<p>Dr. Kallay nam je ispričao zanimljivost vezanu uz uzrok prekida rada na knjizi. Nakon što je, naime, zastalo financiranje projekta, autor knjige i njegovi suradnici bili su prinuđeni krenuti u samofinanciranje, što nije bilo lako jer ih je samo poštarina za stotinjak stranica koje je trebalo poslati u Japan, na primjer, stajala oko 700 kuna. Pokušali su se pozabaviti slanjem pošte putem interneta, ali i za taj su račun dr. Kallay i asistenti morali prilagati svoj novac. No zato sad očekuju povrat novca. </p>
<p>- Osim refundiranja troškova, očekujemo od Ministarstva znanosti da razluči projekte koji su znanstveni od onih koji to nisu, zaključio je dr. Kallay. </p>
<p>Za Nagradu Grada Zagreb u kategoriji znanosti, uz prijedloge za dr. Kallaya i dr. Anića stiglo je još 17 prijedloga. Za nagradu su predloženi: Nermina Preljubović-Ćurin, jedna od uglednijih stručnjakinja u Ina -Naftaplinu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, redoviti profesor Agronomskog fakulteta dr. sc. Romano Božac, dr. sc. Božidar Javorović iz tvrtke DEFIMI d.o.o., viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Sonja Nikolić, znanstvena savjetnica u institutu Ruđer Bošković dr. sc. Štefica Horvat, Fakultet strojarstva i brodogradnje, članovi Akademije tehničkih znanosti prof. dr. sc. Boris Androić, doc. dr. sc. Darko Dujmović i doc. dr. sc. Ivica Džeba, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, znanstvena suradnica Instituta na području sociologije mladeži dr. sc. Vlasta Ilišin, odgovorni projektant dipl. inž. el. Eduard Širola, geodetska skupina akademik Petar Krešimir Čolić, Stjepan Galić i Zvonko Biljecki, predsjednik Zavoda za rentgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju Veterinarskog fakulteta prof. dr. sc. Mensur Šehić, viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Dražen Vikić Topić, Hrvatski veterinarski institut, profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije dr. sc. Juraj Božičević te viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Mile Ivanda. (Mirela Lilek)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zaboravite (pre)slana jela </p>
<p>NEW YORK, 22. svibnja</p>
<p> - Svi ljudi, a osobito oni s visokim rizikom, dvostruko manjim unošenjem soli mogu smanjiti opasnost od pojave hipertenzije, upozoravaju stručnjaci. To tvrdi dr. Eva Obarzanek, nutricionistkinja s američkoga Državnog instituta za zdravlje srca, pluća i krvi pri Nacionalnim zdravstvenim institutima (NIH). NIH je objavio i rezultate istraživanja u kojemu je sudjelovalo 412 osoba. One su podijeljene u dvije skupine koje su dva tjedna morale jesti hranu s vrlo malom količinom soli.</p>
<p> Jedna je skupina jela tipičnu američku hranu - pečenu junetinu, šunku i puretinu, uz masne slastice i malo voća i povrća, a druga je dobivala hranu bogatu voćem i povrćem. Obje su skupine dobivale male količine soli.</p>
<p> U skupini koja je jela mnogo voća i povrća sistolički se tlak smanjio za 8,9 mjernih jedinica, a dijastolički za 4,5. Čak i u onih koji su jeli tipičnu američku hranu tlak se prosječno smanjio za 6,7 mjernih jedinica, to jest za 3,5 mjerne jedinice.</p>
<p> Ispitivanje je provedeno u pet vodećih medicinskih ustanova diljem zemlje, a rezultati su objavljeni na godišnjem sastanku Američkoga društva za borbu protiv hipertenzije u New Yorku.</p>
<p> Dr. Obarzanek je rekla da će ljudi najjednostavnije unositi manje soli ako iz prehrane izbace gotovu hranu kao što su umaci za tjesteninu i pržene krumpiriće. Osim toga sa stola bi se morala ukloniti sol, a umjesto nje hrani bi se trebali dadavati drugi začini. Bilo bi dobro provjeravati i etikete na kupljenoj hrani.</p>
<p> »Prehrambena industrija mora stavljati manje soli u svoje proizvode«, rekao je dr. Frank Sacks, docent medicine na Harvardu. »Potrebna nam je i pomoć proizvođača brze hrane - oni ne bi smjeli previše soliti hamburgere.« (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Snimljen Jupiterov mjesec Ia </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja </p>
<p> - Astronomi su snimili dosad najbolju fotografiju vulkanski najaktivnijega svijeta u Sunčevu sustavu - Jupiterova mjeseca Ia. Ia je velik kao Mjesec, površina mu je žuta i oker, a prekriven je sumpornim spojevima koji se talože poslije vulkanskih erupcija, koje katkad dosežu visinu od nekoliko stotina kilometara. Vulkansku aktivnost potiče plima i oseka, koju pokreće golema energija s Jupitera.</p>
<p> Satelit je prvi put detaljno istražen godine 1979, u sklopu Voyagerove misije. Nove fotografije snimljene sa svemirske letjelice Galilea pokazuju da je površina Ia prekrivena vulkanskim kraterima, ravnicama i raspuklinama te tekućom lavom.</p>
<p> Jezero lave primijećeno je oko vulkana Pelea, promjera 1200 km, koji u svemir ispušta oblak dima visok 400 km. To jezero noću izgleda kao svjetleća vrpca. Najmoćniji je vulkan u Sunčevu sustavu na Iu, i zove se Loki Patera.</p>
<p> Fotografije dokazuju da je na Iu lava znala teći brzinom od nekoliko stotina metara u sekundi. Analiza lavina spektra znanstvenicima omogućuje da otkriju njezin sastav. Promjene među fotografijama pokazuju da vulkanske erupcije s vremenom mijenjaju krajobraz.</p>
<p> Znanstvenici pretpostavljaju da je površina Ia vrlo mlada te da je prekrivena sumporom iz vulkana. To što se na fotografijama Ia ne vidi aktivan krater znači da se taj Jupiterov mjesec potpuno preoblikuje svakih milijun godina.</p>
<p> Čini se da se jedan vulkan, ipak, pomaknuo. Fotografije snimljene s Voyagera i Galilea pokazuju da je jedan veliki vulkanski oblak - onaj s Prometeja, snimljen dok se kretao površinom Ia. Za razliku od vulkana na Zemlji, Prometej se, čini se, pomaknuo 95 km za samo nekoliko desetljeća. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Riblji obroci u borbi protiv depresije </p>
<p>CHICAGO, 22. svibnja</p>
<p> - Opsežno istraživanje u Finskoj pokazalo je da ljudima koji ne jedu ribu barem jedanput tjedno prijeti 31 posto veća opasnost od depresije nego onima koji ribu jedu češće. Dr. Antti Tanskanen s finskoga sveučilišta »Kuopio« napominje da su dokazi što ih je prikupio tijekom istraživanja statistički bitni samo za žene, ali vjeruje da se oni odnose i na muškarce.</p>
<p> Tanskanen je rezultate istraživanja objavio na godišnjem sastanku Američke psihijatrijske udruge. Rezultati se vjerojatno mogu objasniti činjenicom da riba sadržava višestruko nezasićene masne kiseline omegu-3, ili PUFA-u, no još je prerano ribu preporučiti radi izbjegavanja depresije, rekao je Tanskanen.</p>
<p> Istraživanje je provedeno na 3204 nasumce odabrane osobe iz četiriju finskih područja. Ispitanici su ispunili standardni upitnik kojim se ispituju znakovi depresije, a odgovorili su i na pitanja o tome koliko jedu ribe i kako često. Među ženama su se znaci depresije pojavili u 34 posto ispitanica koje ribu jedu rijetko, za razliku od 27 posto drugih žena. U muškaraca razlika je bila 30 prema 28,5 posto.</p>
<p> Ukupna razlika od 31 posto dobivena je poslije kombinacije rezultata za oba spola, te nakon što su istraživači uključili i druge čimbenike kao što su dob i pušenje. Prošle su godine istraživači izvijestili da su kapsule omege-3 korisne u liječenju manične depresije. Godine 1998. jedan je član Tanskanenove istraživačke ekipe izvijestio da se teška depresija rjeđe javlja u zemljama u kojima se jede više ribe. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Svjetski dan mira </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Povodom UN-ova Svjetskoga dana mira u srijedu 24. svibnja Hrvatski ogranak Svjetske konferencije religija za mir (WCRP) organizira niz predavanja pod zajedničkim nazivom »Svjetla za mir«. Uime kršćana o međureligijskom dijalogu govorit će evangelist Branko Berić. O tome kako je ideja mira evoluirala kroz stoljeća kod Židova sažeto će prikazati glavni rabin za Hrvatsku Kotel Da-Don.</p>
<p> »Molitvom i riječju do mira« naziv je kratkog prikaza glavnoga imama za Zagreb, Aziza Hasanovića. Mir kao svjetlost glavno je geslo Svjetskoga dana mira te će sudionici skupa u srijedu nakon predavanja i stvarno zapaliti svijeće. Baletna skupina pri Židovskoj općini uveličat će skup svojm plesnim točkama. Svečano obilježavanje Svjetskoga dana mira održat će se u sjedištu Hrvatskoga ogranka WCRP-a u Vodnikovoj 4, u srijedu, s početkom u 19 sati. (V.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Umro britanski glumac Sir John Gielgud</p>
<p>LONDON, 22. svibnja</p>
<p> - Sir John Gielgud, jedan od najvećih britanskih glumaca, umro je u 96. godini, objavila je njegova obitelj u ponedjeljak. Kazališna i filmska karijera koja je trajala više od šest desetljeća, a uključivala je najveće uloge u Shakespeareovim dramama, završila je u nedjelju kad je Gielgud umro u svojem domu u Aylesburyju, na sjeverozapadu Londona. </p>
<p> Jednom je rekao prijateljima kako bi želio umrijeti na pozornici usred dobre predstave. Slabo zdravlje prisililo ga je da prestane raditi no na kraju je vjerojatno umro od starosti, smatraju prijatelji. </p>
<p> U travnju prošle godine pojavio se u BBC-ovoj produkciji »Merlina«. Posljednju ulogu na filmu odigrao je u »Elizabeth« 1998. godine. Usprkos reputaciji najboljeg recitatora Shakespearovih stihova u povijesti britanskog kazališta, Gielgud je sebe smatrao samo »pristojnim karakternim glumcem«. </p>
<p> Kazališne početke imao je 1921. godine kao glasnik u Shakespeareovom »Henriku V.« dok je kasnije postao najpoznatiji Hamlet svojeg vremena. Lako se prebacivao s kazališne pozornice na veliki ekran, osvojivši široku publiku mnogim karakternim ulogama, uključujući ulogu neotesana butlera u komediji »Arthur« koja mu je priskrbila Oscara za sporednu ulogu 1981. godine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Cjepiva povezana sa sindromom Zaljevskog rata</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Rezultati ispitivanja pokazuju da bi zdravstvene tegobe veterana Zaljevskoga rata 1991. mogla uzrokovati cjepiva, izvješćuje BBC. Drugi stručnjaci, međutim, sumnjaju u te zaključke, objavljene u British Medical Journalu.</p>
<p> Neki veterani pate od zdravstvenih tegoba otkako su se vratili u Veliku Britaniju. Simptomi uključuju kronični umor, neplodnost i mentalne bolesti. Mnogi misle da veterani pate od sindroma Zaljevskoga rata, iako je taj poremećaj još predmet rasprava u nekim krugovima.</p>
<p> Većina britanskih vojnika cijepljena je nekoliko mjeseci prije odlaska u rat te neposredno nakon što su razmješteni u Zaljev kako bi se zaštitili od biološkog oružja i tropskih bolesti. Ekipa s Odjela za istraživanje Zaljevskoga rata s medicinskih fakulteta »Guy's«, »King's« i »St Thomas's« ispitala je može li cjepivo uzrokovati zdravstvene tegobe veterana. Istraživači su otkrili da su zdravstvene tegobe veterana povezane s višestrukim cijepljenjem, a tegobe se javljaju samo u onih veterana koji su cijepljeni nakon što su razmješteni. Oni pet puta češće pate od zdravstvenih tegoba. »Višestruka cjepiva sama po sebi nisu štetna, no u kombinaciji s ratnim stresom mogu se povezati s negativnim zdravstvenim pojavama«, pišu istraživači u British Medical Journalu.</p>
<p> Nije dokazano da ratni stres utječe na djelovanje višestrukog cjepiva, a nije otkrivena ni veza između cjepiva i pesticida.</p>
<p> Istraživači tvrde kako rezultati njihovih istraživanja pokazuju da se uobičajeno cijepljenje mora nastaviti i u doba mira.</p>
<p> Shaun Rusing, predsjednik Državne udruge zaljevskih veterana i njihovih obitelji, koji i i sam pati od sindroma Zaljevskoga rata, kaže: »Zadovoljni smo što je istraživanjem otkrivena veza između višestrukog cjepiva i sindroma. U ratu smo im bili zamorci, naša su tijela zlorabili, a Ministarstvo obrane nas je zaboravilo.«</p>
<p> Govorilo se da su cjepiva možda uzrokovala zdravstvene tegobe vojnika zbog promjene razine citokina, tvari u obrambenom sustavu. Govorilo se i da se zbog promjene razine citokina javljaju simptomi slični kroničnom umoru. Nedavno provedena istraživanja pokazala su da stres smanjuje razinu citokina u tijelu, što usporava proces ozdravljenja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Što će biti sa zbirkom »Ružić i suvremenici« u Slavonskom Brodu?</p>
<p>Prekinuti prošle godine započeti radovi na uređenju brodske barokne carske Tvrđe što bi trebala trajno udomiti reprezentativnu galeriju »Branko Ružić i suvremenici«! / Sredstva Ministrstva kulture i Gradskog poglavarstva pokrivaju tek četvrtinu potrebne svote! / Može li hrvatska kultura dozvoliti da izvanredna Ružićeva zbirka europskoga značenja trajno ostane pohranjena u klimatiziranom depou?</p>
<p>Zaborav povijesti, kako je znano, okrutno se osvećivao (dementnim) potomcima! Krvavi ratovi za (tuđe) teritorije, uvijek su se, zanimljivo, vraćali u »dvorišta« osvajača, što je zbunjivalo čak i raskuštrane filozofe povijesti! Hitler se raznio bombom u Berlinu, Rusi su izgubili svoje strašno carstvo u istočnoj Europi, rat u bivšoj SFRJ, vratio se, na posljetku, na svoje blatnjavo izvorište! Što je bilo sa svjetskom baštinom tijekom tisućljetnih sukoba? Louvre nikada nije gorio, jer su okrutni njemački generali - odbili zapovijed svog vrhovinika da zapale - Pariz! Razina civiliziranosti i kulture određivala se u velikoj mjeri sposobnošću naroda da sačuva svoje umjetničko blago, koje nam ostaje u nasljeđe kao jedini duhovni dar i potvrda identiteta, kada naše grobove odavno prekrije prašina zaborava.</p>
<p>Pitanje je stoga može li Hrvatska, koja je uspjela sačuvati svoju izvanrednu umjetničku baštinu (doduše s groznim i nezacijeljenim ranama), dopustiti da zbog nebrige i nemara te sitnih politikanstkih igara propadaju i ratom netaknute umjetničke zbirke? Slušajući poriv svog velikog srca, još je prije mnogo godina doajen hrvatskog kiparstva Branko Ružić darovao svoju izvanrednu zbirku skulptura i slika rodnom Slavonskom Brodu s ciljem njezina trajna udomljenja u zapadnom kavaliru stare brodske Tvrđe. Zna li se, da su potom, po želji samog Ružića, zbirku mnogi naši slikari i kipari (umjetnikovi prijatelji) obogatili i oplemenili vlastitim djelima, čime je stvorena golema trodijelna kolekcija suvremene hrvatske umjetnosti - tim je više današnja nebriga čitave zajednice - jasna!</p>
<p> Radovi na tom prvorazrednom spomeniku fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća, naime, zastali su prošle godine zbog nedostatka novca! Što se danas zbiva sa zbirkom Branka Ružića i slikarskim i kiparskim donacijama?</p>
<p> Zađe li putnik u Slavonski Brod ovih dana, dvije od tri spomenute zbirke naći će u klimatiziranom spremištu! Osnovna, Ružićeva donacija skulptura i slika smještena je unutar depoa u Starčevićevoj ulici. Ljubazni kustos otključat će vam vrata i upaliti svjetlo. Pred vama će uskrsnuti fanatastičan svijet Ružićevih oblika koje su tako bezuspješno pokušavale imitirati generacije hrvatskih kipara. Rasni stvaralac što je eksperimentirao u drvu, glini, sadri, limu, bronci, tekstilu i novinskom papiru (!), stvorio je nezaboravan opus animalnih i ljudskih likova svjetske vrijednosti. Ponirući u apstraktno, oblikovao je čak i kišu, dokazujući da nema tako maglovite niti poetske teme koju svojom snažnom rukom ne bi mogao oživjeti.</p>
<p> Njegovi rustično obrađeni oblici od »živog« drveta što »diše«, ne nose samo sjećanja na prastare arhaične skulptorske forme, već su svojim neravnim i valovitim rubovima i nakošenošću - posve suvremeni. Djela su to što odaju temeljne karakteristike 20. stoljeća - izgubljenu ravnotežu, labilnost, a napose samoću. Moglo bi se reći da je na jedinstven i neponovljiv način taj veliki majstor oblika spajao arhetipsko s modernim. Zaseban dio zbirke čini Ružićevo slikarstvo - osebujne geometrijske vizije u kojima je dokazao da se i na platnu može modelirati! Zato će svaki posjetitelj zbirke zadivljeno zastati pred majstorovim djelima razmišljajući kakva je vrijednost te goleme donacije, kakvom bi se i Pariz ponosio i kakvu bi bez sumnje znao dostojno prezentirati.</p>
<p> U istom prostoru mogu se vidjeti dijelovi velike kiparske darovnice, kojom su suvremeni hrvatski kipari obogatili izvornu Ružićevu zbirku. Naći će se ovdje Bakićev »Portret Branka Ružića«, Janešova mala plastika »Prvi korak«, Radovanijev »Portret Danijela Dragojevića«, mističan Sabolićev »Portret Ive Šebalja« nalik posmrtnoj afričkoj masci, razlistana apstraktna forma Belizara Bahorića, te kubistička »Glava« Ivana Kožarića. Lakoćom i ljupkošću odiše mala terakota Antuna Babića, a sofisticiranom erotikom »Dodiri« Josipa Diminića. Tu je i Michiellijev potresni »Konjanik«, sjetni »Matoš« Marije Ujević, znamenite eksperimentalne forme Aleksandra Srneca, »Sistemska plastika« Vjenceslava Richtera, izvanredna Džamonjina skulptura nalik grudi lave te geometrijske bravure Ivana Picelja nalik pčelinjem saću. Remek djelo bez sumnje je tragična »Violinistica« Slavka Kopača. Pođemo li dalje, vidjet ćemo i »Let galeba« Milene Lah, kosturastog »Hamleta« Ratka Petrića, vedre likove Vaska Lipovca, Zvonimira Lončarića i Antuna Bo,risa Švaljeka, te još čitav niz djela poznatih autora.</p>
<p>Nakon posjeta depou, zadivljeni putnik može otići nedaleko Starčevićeve ulice, te u staroj kući obitelji Brlić, gdje se danas nalazi likovni salon »Vladimir Becić« vidjeti upravo otvorenu izložbu »Branko Ružić i suvremeni hrvatski slikari«. Slikarska donacija otkrit će nam apstraktni prasak čestica Joška Eterovića, zagonetno platno raspete (žene?), sliku »Zakrpana zbilja« Nives Kavurić Kurtović i proslavljeni »Kozmički teatar« Dalibora Jelavića. Zdenka Vujanović darovala je jedan od svojih najboljih radova s prikazom Krista, a njezin suprug Zdenko Vujanović, pak, maestralan niz od 12 otisaka »Horoskop«. Blistave magične mrlje otkrit će nam Šimu Perića, zagasita veduta Zagreba Ljubu Škrnjuga, a veliki apstraktno oslikani disk s rupom u sredini Zoltana Novaka! Čitav je zid Edo Murtić »zapalio« sa svojim apstraktnim igrama, kojima se pridružuje ne manje zanimljivo platno njegove supruge Goranke Vrus Murtić. Posebno je uzbudljiva slika Ive Šebalja, blistavih boja koje ćemo otkriti i kod Dalibora Paraća. Mistične krajolike juga raspoznat ćemo u platnu Matka Trebotića, a raskošan crtački prikaz rascvalog drva u čak tri djela Dubravke Babić. Izložen je i sjajan Reiserov »Rab«, prekrasno Lovrenčićevo cvijeće, duhoviti interijer Voje Radoičića, uzbibane geometrijske strukture Marcele Munger, te još čitav niz radova eminentnih umjetničkih imena. Nakon razgledavanja tri zbirke, čovjek se s užasom pita - hoće li one zauvijek ostati u mraku depoa? </p>
<p>U čemu je problem? Brodska Tvrđa, u kojoj bi trebala biti pohranjena Ružićeva zbirka, bila je sastavni dio jedinstvenog strateškog sustava baroknih gradova-tvrđava na granici prema Turskoj, koje je početkom 18. stoljeća zamislio princ Eugen Savojski, a razvio ih je najznačajniji teoretičar barokne fortifikacijske arhitekture markiz Vauban. Tvrđava je bila dio sustava koje su sačinjavali bastionirani gradovi tvrđave Gradiška, Osijek, Petrovaradin i Rača. Osnovna zamisao prve faze izgradnje iz 1715. - bio je kvadrat sa četiri bastiona na uglovima i hornwerkom prema Savi. Osnovna forma dovršena je dodavanjem tri revelina. U drugoj fazi izgradnje po projektu Nikole Doxata de Demoreta, dodana je vanjska envelopa od naizmjeničnih lineta i kontragardi, čime je tvrđava dobila svoju zanemenitu zvjezdastu formu. U vrijeme vladavine Marije Terezije tvrđava je dopunjena novim elementima, a kao najznačajniji ističe se jedinstveno riješeni kavalir koji sa tri strane okružuje centralni trg.</p>
<p> Nastala na temelju geometrije planiranog gradskog naselja, tvrđava Brod je imala dalekosežne posljedice za razvoj Slavonskog Broda. Nakon što je 1994. pripala gradu, projektom integracije Tvrđe u urbanu jezgru Slavonskog Broda, bavili su se Stjepan Lončarić, Ivica Leder i povjesničar umjetnosti Zlatko Uzelac. Podsjetimo, golemu napuštenu vojarnu Tvrđe, trebalo je očistiti od tona smeća. Program integralne obnove, koju su izradili spomenuti stručnjaci, utemeljen je na konzervatorsko restauratorskim principima, zasnovanim na istraživanjima započetima sedamdesetih godina. Projekt obuhvaća postupunu cjelovitu obnovu tvrđave u njenom punom sjaju. Temeljna odrednica projekta jest uvjerenje da tvrđava ne smije postati konzervirani spomenik prošlosti nego živa jezgra suvremenog grada. Zato su stručnjaci i predvidjeli parcijalno urđenje Tvrđe u kojoj bi trebala biti smještena gradska uprava, galerija »Branko Ružić i suvremenici«, »Muzej granice«, galerija umjetnina grada Broda, te brojni trgovački i ugostiteljski objekti. Za sada je u velikom prostoru Tvrđe obnovljena tek zgrada zapadne vojarne koja je pretvorena u gimanziju.</p>
<p> Ne treba zaboraviti da su taj projekt uređenja s velikim uspjehom Stjepan Lončarić i Zlatko Uzelac predstavili u inozemstvu. No, kako doznajemo, još prije dvije godine Zlatko Uzelac »skinut je s projekta«. Kako nam je kazao, raskid ugovora s Institutom za povijest umjetnosti, gradski su predstavnici načinili »bez objašnjenja«. U Gradskom poglavarstvu, pak, rekli su nam kako je velik problem novac i kako su zahvati postali preskupi. Pitamo se ipak kako se moglo dogoditi da taj vrsni stručnjak bude »odstranjen« s projekta? Zlatko Uzelac, pak, vrlo je ljut izvršenjem radova na krovištu u zapadnom kavaliru koje su proveli stručnjaci Konzervatorskog odjela Osijek. Ne treba zaboraviti da je Uzelac stvorio međunarodne kontakte s francuskim i nizozemskim udruženjima za fortifikacije tipa Brodske tvrđe!</p>
<p> Usprkos znatnim naporima Ministarstva kulture koje je nedavno uložilo 650.000 kuna, te iste svote koju plaća grad Slavonski Brod, radovi na Tvrđi stoje. Ukupna svota uređenja galerije »Branko Ružić i suvremenici«, procijenjena je na 5,000.000 kuna, što znači da je skupljeno nešto više od četvrtine potrebnog kapitala. Kako smo doznali od gospodina Barteka iz gradskog Poglavarstva, radovi će uskoro krenuti, no postavlja se pitanje do kada će trajati? Uprkos jakoj volji da ožive svoj grad, Brođani, očito, sami ne mogu ostvariti zahtjevan projekt restauracije i obnove Tvrđe. Ne, bi li oni koji raspodijeljuju sredstva za kulturu trebali razmisliti o novcu koji daju za tvrđavu? Ne bi li, uostalom, struka trebala ponovo sjesti i poraditi na daljnjem uređenju? </p>
<p>I dok se po zagrebačkim rezidencijalnim četvrtima izgrađuju skupe i neukusne vile »tajkunare« (sumnjiva imovinskog podrijetla vlasnika), a po gradovima niču mastodonski stakleni objekti, nacionalna baština trune u podrumima. Pitanje je do kada će »bogata i plodna« Slavonija svoje blago prepuštati zaboravu? Istina je da je Hrvatska u ekonomskom kolapsu i da mnogi ljudi nemaju niti za kruh, ali zar ne znamo za tolike primjere pljačke milijunskog kapitala koje kojekavi »gospodari magle« odnose u nepoznato! Nije li ekonomska kriza uostalom stalna konstanta našega, a i ne samo našega života. Treba li zbog nje sve propasti? Pitamo se zašto u slučaju galerije »Ružić i suvremenci« nije otvoren barem žiro-račun pri jednoj od mnogih hrvatskih banaka na koji bi oni koji to žele i mogu, dakle tvrtke i pojedinci iz domovine i inozemstva, uplatili po odabiru svote kojima bi pripomogli parcijalnu obnovu tvrđe i gradnju galerije? Zar ne bi cijela Slavonija ostvarenjem tog projekta postala primamljiva kulturna destinacija? Zar, na posljetku, kompletno uređena i opremljena, uz adekvatnu turističku ponudu i agresivnu promidžbu u inozemstvu, carska brodska Tvrđa ne bi mogla postati značajno kulturno okupljalište i primamljivo turističko odredište za Slovence, Talijane, Austrijance, Mađare i sve druge!</p>
<p> Nije li baš Mađarska učinila čudo sa svojim blatnjavim Balatonskim jezerom koje se ne može mjeriti s ljepotama niti jedne hrvatske regije! Zašto bi bilo teško zamisliti da se u izvanrednom prostoru Tvrđe više puta godišnje okupljaju gosti umjetnici iz svijeta i da se u okolici tog lijepog grada uz rijeku pokrene seoski turizam kakav se odavno uspješno provodi u Istri i Hrvatskom zagorju? Ne treba zaboraviti da taj ljupki gradić ima i sjajnu zbirku akvarela pohranjenu u galeriji umjetnina Slavonskog Broda, da se svake godine tamo okupljaju vrsni umjetnici na likovnoj koloniji »Sava«, da bi grad trebao urediti i zbirku donacija Dragutina Tadijanovića. Da ne govorimo da bi se možda mogla spasiti i rasuta ostavština i urediti kuća najveće hrvatske spisateljice Ivane Brlić Mažuranić, u kojoj se danas nalazi likovni salon »Vladimir Becić«. Brođani su voljni pomoći svom gradu, no pitanje je koliko to mogu učiniti sami, bez pomoći svih nas?</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Brod očekuje pomoć za Tvrđu</p>
<p>Antun Bartek, zamjenik gradonačelnika grada Slavonskog Broda zadužen za društvene djelatnosti, o sudbini donacije »Branko Ružić i suvremeni hrvatski umjetnici« te (ne)izvjesnosti dovršenja galerije u brodskoj Tvrđi</p>
<p>Donacija Branko Ružić cjelina je u sastavu ustanove Galerija umjetnina grada Slavonskoga Broda, koju je grad utemeljio 1995. godine.</p>
<p>Cjelokupna donacija »Branko Ružić i suvremeni hrvatski umjetnici« privremeno je smještena u prizemlju Palače »Horvat«, prostoru namijenjenom za budući smještaj i postav Donacije »Tadijanović«, dok se u tvrđavi Brod odvijaju radovi na uređenju građevine određene za stalni postav ove vrijedne i u prostorima Hrvatske jedinstvene zbirke suvremene hrvatske umjetnosti.</p>
<p>U južnoj polovici zapadnog dijela kavalira u tvrđavi Brod od rujna 1996. izvode se najveći i najzačajniji radovi. U tom prostoru će na oko 750 prostornih metara biti smješten postav Donacije »Branko Ružić i suvremeni hrvatski kipari i slikari«.</p>
<p>Budući da se Galerija uređuje u kompleksu brodske Tvrđe, spomeniku najviše kategorije, uređenje sadrži u sebi složena pitanja arhitekture, zaštite i muzejsko-galerijske problematike. Grad je stoga na tome zadatku zaposlio ugledne hrvatske stručnjake iz tih područja.</p>
<p>Zbog cjelokupne gospodarske situacije i ograničenih proračunskih sredstava, dinamikom izvođenja radova nismo u cijelosti zadovoljni, ali uz potporu Ministarstva kulture činimo sve kako bismo ovaj za grad najznačajniji projekt u području kulture priveli kraju.</p>
<p> Radovi na uređenju Galerije izvode se etapno. Prvom etapom predviđeno je uređenje gornjega prostora građevine u kojoj će biti smještena donacija »Ružić i suvremeni hrvatski kipari i slikari«. Druga etapa obuhvatit će uređenje prizemlja u kojem će biti stalni postav moderne i suvremene hrvatske umjetnosti i zbirka zavičajnika. Građevinski radovi na uređenju otpočeli su u ljeto 1998. godine i u tijeku je uređivanje krovišta.</p>
<p>Ove se godine planira završiti radove na uređenju krovišta i nastaviti s radovima predviđenim u prvoj etapi uređenja galerije. Grad i Ministarstvo kulture ove su godine za tu namjenu osigurali 1,3 milijuna kuna, a za dovršenje galerije Grad očekuje daljnju potporu Ministarstva, jer se radi o vrijednostima koje nadilaze mjesne, brodske okvire. Grad Slavonski Brod svjestan je svoje obveze i odgovornosti prema donaciji Branka Ružića, prema svojoj i cjelokupnoj hrvatskoj kulturnoj javnosti, pa uređenju galerije za smještaj donacije Ružić i darovanih umjetnina suvremenih hrvatskih kipara i slikara - daje neupitan prioritet.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sjećanje na Stupicu</p>
<p>Uz tridesetgodišnjicu smrti Bojana Stupice, velikoga kazališnog umjetnika koji je ostvario više od 170 kazališnih režija </p>
<p>Rođen godine 1910. godine u Ljubljani, Bojan Stupica maturirao je 1928. i upisao se na Tehnički fakultet u Ljubljani. Produbljujući tijekom studija svoje zanimanje za kazalište, pomno je pratio ljubljanska kazališna zbivanja i započeo s prvim kazališnim skicama. Htijući upoznati suvremena europska kazališna zbivanja putovao je u Italiju, Njemačku, Austriju, Švicarsku i Berlin posjećujući kazališne kuće. Želja da bude dobro obaviješten o suvremenim kazališnim trendovima, nikada ga nije napuštala te je i kasnije u životu često boravio u inozemstvu.</p>
<p>Godine 1931.osnovao je Teatarsku komornu družinu Obraznikov, koja je brojala samo tri člana (Stupica, Severova i Milan Skrbinšek), i krajem iste godine premijerno prikazala komad Paula Raynala »Rat i mir/Grob neznanog junaka«. Tim komadom Stupica se predstavio ljubljanskoj javnosti kao višestruki kazališni stvaralac: preveo je tekst, dramaturški obradio, režirao, osmislio kostime i scenu te nastupio kao glumac. Na samom je početku umjetničkog rada nagovijestio svoj kompleksni kazališni angažman koji je slijedio do kraja svoje karijere. Iako su kritičari negativno ocijenili njegov prvi kazališni pothvat, javnost je svoju pozornost ipak skrenula k Bojanu Stupici, uočavajući da se pojavio jedan iznimno zanimljiv i kreativan kazališni umjetnik. </p>
<p>Prvi kazališni angažman, koji je trajao pola godine, sa Savom Severovom Stupica je prihvatio je u mariborskom kazalištu početkom 1932. godine, gdje su ostvarili »Bez trećega« Milana Begovića. Iako je loše prošla, ta se predstava zbog hrabrog eksperimentiranja tekstom svidjela autoru, koji ju je preporučio Josipu Bachu za gostovanje u Zagrebu. Prvi susret zagrebačke publike s radom Bojana Stupice nije slavno prošao ni kod publike ni kod kritike. Ostavši bez angažmana u Sloveniji, bračni par Severova-Stupica, sredinom 1932. potpisuju ugovor sa skopskim kazalištem, koji se nakon samo dvije predstave, »Ane Karenjine« i »Dantonove smrti«, prekida. Prije Stupičina povratka u Ljubljanu, gdje 1934. godine završava započeti studij arhitekture, Severova i Stupica bili su angažirani osam mjeseci u splitskom kazalištu gdje uprizoruje Tolstojev »Živi leš« i Fodorov »Poljubac pred ogledalom«. </p>
<p>Uslijedio je drugi jednogodišnji mariborski angažman koji je od kritike bio puno pozitivnije vrednovan. Uočena je osobnost Stupičine umjetnosti, ali i njegov karakterističan rad s glumcima, a predstava »Kvadratura kruga« Valentina Katajeva, kojom je Stupica, između ostalog, iznio i svoje osobno političko opredjeljenje, primljena je s jednoglasnim oduševljenjem i pohvalama. Dobiva poziv od Slovenskoga narodnog gledališča u Ljubljani, čiji članovi, Sava i Bojan, postaju 1935. godine, postižući velike umjetničke rezultate.U doba iznimne popularnosti u Sloveniji, 1938. godine, Bojan i Sava ulaze u angažman u beogradskom Narodnom pozorištu, i u dvije sezone Stupica potpisuje sedam scenografija i režija, od kojih su dvije, zbog političke angažiranosti, skinute odmah nakon premijere.</p>
<p>Dvije prve predstave koje je Stupica ostvario u zagrebačkom Hrvatskome narodom kazalištu, Schurekovi »Ulični pjevači« 1940. i Gianninijev »Pomahnitali rob« 1941., doživjele su uspjeh kod publike i odjek u kritici. Prve godine rata provodi u angažmanu u Slovenskom narodnom gledališču, paralelno aktivno sudjelujući u radu Osvobodilne fronte zbog čega je uhapšen i interniran u Italiju. Iz logora se, kao težak bolesnik, vratio nakon godine dana i sve do kraja rata ostao izvan teatra liječeći se. Poslijeratne godine za Stupicu su bile godine intenzivnog rada. Kao pomoćnik direktora Drame reorganizirao je kazališno ustrojstvo, obnovio i adaptirao kazališnu zgradu, uspostavio repertoar i kazališno zakonodavstvo, režirao predstave jednu za drugom, radio scenografije i nastupao kao glumac, da bi 1947. postao i honorarni profesor na Akademiji za igralsko umetnost, predajući osnove glume i režije. Povremeno gostujući u Beogradu, odlučuje definitivno otići iz Ljubljane, te je početkom sezone 1947/48. postavljen za umjetničkog rukovoditelja Jugoslavenskog dramskog pozorišta. U Sloveniju se otada vraćao samo kao gost, postavljajući predstave u SNG-u, Mesnom gledališču, Stalnom slovenskom gledališču u Trstu i na ljubljanskoj televiziji.</p>
<p>U JDP-u je osim umjetničkih, rukovodio i svim organizacionim i tehničkim poslovima, postepeno okupio ansambl pretežito mladih glumaca, pisce, slikare, redatelje, scenografe, kostimografe..., uspostavljao repertoar, a od 1949. vodio i klasu režije na kazališnoj akademiji. Sve predstave koje je postavio na scenu doživljavale su veliki uspjeh i spadaju u red iznimnih umjetničkih kreacija, no svejedno je u sljedećim godinama postepeno rasla klima nezadovoljstva pojedinih intelektualaca i kritičara protiv Stupice i njegova načina rada, tako da je odlučio sa svojom drugom suprugom, velikom dramskom umjetnicom, Mirom Stupicom, otići.</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ponudilo im je angažman i oni su njegovi članovi od veljače 1955. do studenoga 1957. godine. U tom trenutku zagrebačka Drama se nalazila u velikoj krizi, jer je dr. Branko Gavella s nekoliko vrsnih glumaca osnovao Zagrebačko dramsko kazalište. Stupica je obnovio glumački ansambl, djelomično mladima s Akademije za dramsku umjetnost, a dijelom iz drugih kazališnih centara, pozvao je mlade redatelje, slikare i tehničko osoblje. Ubrzo je dramski ansambl HNK dospio u centar zanimanja, potvrđujući svoju vrijednost na domaćim i inozemnim gostovanjima. I u Zagrebu, Bojan Stupica je radio na kazališnoj akademiji, vodeći klasu režije u vrijeme dok su studirali neki od danas najznačajnijih hrvatskih redatelja. Publika i grad Zagreb cijenili su i voljeli umjetnički par Stupica, što su prepunim gledalištem i nekolikim nagradama i dokazali.</p>
<p>Od jeseni 1957. Stupice su ponovno članovi JDP-a da bi se Bojan Stupica vraćao u Zagreb u par navrata, završavajući započete režije ili režirajući predstave 1962. godine. Gostovao je i u Osijeku. Ponovno, zbog neslaganja s rukovodećim ljudima, Stupica nakratko odlazi u beogradsko Narodno pozorište, da bi od 1959. Bojan Stupica preuzeo umjetničko rukovođenje Ateljeom 212. I opet je Stupica u potpunosti reorganizirao kazalište i započeo s izgradnjom nove kazališne zgrade, po vlastitim nacrtima, koja je završena 1964. godine. Od jeseni 1961. ravnatelj je Narodnog pozorišta, a 1968. dolazi na čelo kazališta koje je stvorio, Jugoslavenskog dramskog pozorišta. Za vrijeme trećeg i posljednjeg angažmana podigao je i novu kazališnu zgradu, koja nakon njegove smrti nosi ime Teatar Bojan Stupica.</p>
<p>Za cijelo vrijeme od četrdeset godina kazališnog djelovanja Bojan Stupica promijenio je mnoga kazališta i mnoge gradove, često gostujući u europskim kazališnim centrima što mu je donijelo ugled i slavu europskog redatelja. Ostvario je više od 170 kazališnih režija i scenografija, a za još veći broj napravio je scenografije, katkad radeći i nacrte za kostime. Bavio se i glumom, ostvario je 37 kazališnih i pet filmskih uloga, režirao je za televiziju i radio, snimio dva igrana filma, prevodio kazališne tekstove, bio profesor na tri visokoškolske kazališne ustanove. Bojan Stupica je umro 22. svibnja 1970. godine. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prijevodi pisaca iz istočne Europe </p>
<p>5. međunarodni susreti nakladnika u Pazinu / Sudjelovalo 40 nakladnika iz deset zemalja / Tri zajednička projekta - »Intransito«, »Pontes« i mreža gradova književnosti Srednje Europe / Nagrađeni Jani Virk i Robert Švarc </p>
<p>PAZIN, 22. svibnja</p>
<p> - Slovenski pisac Jani Virk i albanski prevoditelj Robert Švarc dobitnici su nagrada Petoga međunarodnoga susreta nakladnika koji je u nedjelju završio u Pazinu, a koji su priredili Austrijski kulturni institut u Zagrebu i Grad Pazin. </p>
<p>Na 5. susretima je sudjelovalo 40 nakladničkih kuća i kulturnih institucija iz deset zemalja: Hrvatske, BiH, Austrije, Slovenije, Ukrajine, Jugoslavije, Albanije, Mađarske, Njemačke i Makedonije. Značenje ovih susreta, kako ističe organizator, jest u razmjeni izdavačkih projekata iz više zemalja. Na susretima se precizno dogovara koje će se knjige obostrano prevoditi.</p>
<p> Na susretu u subotu bilo je riječi o tri kulturna projekta koja povezuju europske izdavače i autore. Prvi se zove »Intransito«. Naime, radi se o programu potpore prevođenja književnosti Istočne Europe. Drugi je projekt »Pontes« i uključuje ljetni simpozij literata na otoku Krku. Treći je mreža gradova književnosti Srednje Europe. Taj se program odvija na inicijativu grada Graza, a sastoji se od razmjene pisaca između europskih gradova. U subotu je održan »Literarni desert«, na kojem su predstavljene dvije knjige: suvremenog austrijskog pisca Egyda Gstätnera pod naslovom »Vijesti iz provincije: idilične pripovijesti« u nakladi »Modernih vremena« iz Zagreba i bosanskog književnika iz Tuzle Jasmina Imamovića pod naslovom »Ubijanje smrti« u nakladi »Meandra« iz Zagreba. Potom je u Spomen domu u Pazinu održan radni susret, tj. predavanje dr. Anđelka Milardovića pod naslovom »Wolfgang Kraus: Budućnost Europe«. Riječ je o autoru koji je rođen godine 1924. u Beču. Godine 1961. s Austrijskim društvom za književnost utemeljio je »Centar za susrete zapadno-europskih i istočno-europskih intelektualaca«.</p>
<p> Autor je vrlo zapaženih knjiga, a upravo knjiga koja je objavljena u nakladi »Pan libera« pod nazivom »Budućnost Europe« žanrovski spada u filozofijsko-političku esejistiku, a problemski se bavi svojevrsnom filozofijom europske kulture i politike. Kraus je, kako ističe dr. Milardović, bliži je kulturološkim aspektima europskog jedinstva i prevladavanja europskih raskola.Na kraju susreta u subotu govorio je Vladislav Bajac, koji je prikazao izdavačku sliku u Srbiji i djelomice Crne Gore od 1990. do danas. Tom je zgodom rekao da se ta slika zasniva na indiviudualnim inicijativama i potrebama da se izdrži.</p>
<p> U nedjelju su obznanjene nagrade na 5. međunarodnim susretima nakladnika u Pazinu. Književnu nagradu dobio je slovenski pisac Jani Virk za knjigu »Pogled na Tycho Brahe« u izdanju »Šou: Študentske založbe« iz Ljubljane. Na inicijativu pomoćnika albanskoga ministra kulture Durima Tacia, nagrada koja se dodjeljuje najuspješnijim prevoditeljima - pripala je Robertu Švarcu iz Albanije. Riječ je o dugogodišnjem prevoditelju sa španjolskoga i njemačkoga na albanski. U njegove najvažnije prijevode ubrajaju se djela pisaca kao što su: E. M. Remarque, Th. Mann i G. G. Marquez.</p>
<p> Sudionici 5. međunarodnih susreta nakladnika posjetili su i kultnu knjižaru u Puli »Castropola«, gdje ih je pozdravio pulski dogradonačelnik Armando Debeljuh. Knjižara je to koja učestalo ugošćuje autore i nakladnike iz Hrvatske. Na kraju najavljen je i pulski sajam knjiga koji će se održati od 4. do 14. prosinca ove godine. Organizatori kažu da im je osnovna namjera da kupca pretvore u ljubitelja knjige, a znatiželjnike u sudionike kulturnih događanja.</p>
<p>Na otvorenju susreta, u petak, prikazani su fragmenti iz kazališne predstave »Šalom u Toledu«, autora Amira Bukvića. U protokolarnom dijelu govorili su austrijski kulturni poslenik u Hrvatskoj Walter Maria Stojan, zatim gradonačelnik Pazina Robi Zgrablić i pročelnik Županijskog odjela za kulturu Mladen Dušman te potpredsjednik Pokrajine Koruške Karl Anderwald. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Canneski ples Larsa Von Triera</p>
<p>53. međunarodni filmski festival u Cannesu/ Zasluženi trijumf danskog redatelja čiji je film »Ples u tami« najbolje ostvarenje cijelog festivala i pravi predstavnik nove europske kinematografije budućnosti</p>
<p>Pobjeda Larsa Von Triera u Cannesu bila je zaslužena i očekivana, ali isto tako se moglo dogoditi da mu izbjegne jer odluke žirija uvijek su problematične i nepredvidive, s obzirom na to da su najčešće pod uticajem niza različitih interesa. Ove godine, međutim, bitka se vodila između dviju kinematografija i dvaju autorskih stilova i poimanja filmske umjetnosti.</p>
<p> Europu je predstavljala skandinavska kinematografija, predvođena danskim redateljem Larom Von Trierom, dok je krajnji istok bio zastupljen kineskim, hongkoškim i tajvanskim filmovima. </p>
<p> Objektivno, »Ples u tami« najbolji je film, ne samo zato što je primjer uvjerljiva autorskog rukopisa, nego i vrsta filma koji otvara niz provokativnih tema u umjetnosti filma, ali i sto tako i u primjeni tehnologije i modernih tehničkih pomagala, koja ne moraju uvijek biti u službi profita, nego katkad mogu poslužiti za promociju umjetničkog kazivanja. Tako je dobra stara Europa ponovno pokrenula inicijativu i zadržala primat i prevlast nad filmskom umjetnošću, dajući prije svega lekciju nadobudnim Amerikancima, čiji se čak i nezavisni filmski proizvodi, na žalost i autori, sve manje bave filmom, a sve češće trgovinom. Otuda ove godine u Cannesu zasluženo porazni rezultat za Amerikance, kojima je pripala samo nagrada za scenarij (John C. Richards i James Flamberg) doista originalnom i jedinom hvale vrijednom filmu »Bolničarka Betty« Neila LaButea.</p>
<p> Ne manje oštru lekciju dobili su i Francuzi, koji su kao domaćini, napokon, ostali bez nagrada. Nije im pomogao čak ni predsjednik žirija Luc Besson, kojega očigledno ne muče pretjerano patriotski subjektivizmi . Zanimljivo da je Larsu Von Trieru 1986. izmakla Zlatna palma za film »Lomeći valove«. Tada je pobijedio »Tajne i laži« Mikea Leigha. Zasluženo. Jer, bilo je to vrijeme oprosta i nježnosti, vrijeme vraćanja starim uzorima i klasičnoj kinematografiji koja počiva na snažnom dramskom zapletu i odličnim glumcima koji su u stanju uhvatiti se u koštac s teškim ulogama.</p>
<p> Premda je Von Trier sve to imao i još mnogo više u snažnoj drami o ženi koja je spremna žrtvovati se do kraja i bilo po koju cijenu za čovjeka kojeg voli, čini se da nije bilo vrijeme za takve »teške« sadržaje i mračne teme.</p>
<p> Danas, na obzoru novoga tisućljeća kao da su se stvorili uvjeti za Von Trierove mračne teme, za njegov cinizam s pokrićem i izvanrednu redateljsku umješnost vladanja zanatom sa žanrovskim ispreplitanjima i bravuroznim tehničkim zahvatima. </p>
<p> Njegova glavna junakinja ponovno je spremna na žrtvovanje, ali Von Trierove žene nisu zbog toga slabe. One su izvanredno jake ličnosti koje znaju za što i što rade. Njima nije teško žrtvovati i vlastiti život za sreću onih do kojih im je stalo. One su istinske heroine, junakinje za novo stoljeće, puno mračnih predznaka u kojima je izgubljena vjera i nada, ali dominiraju gramzljivost, narcisoidnost, manipulacija i laži.</p>
<p>»Ples u tami« će ostati zapamćen i po nekoj vrsti promocije crnoga mračnog mjuzikla, vrste filma koji već po svom raspjevanom žanrovskom američkom stilu »određuje« slatkastost melodrame. Ne i kod Von Triera, istinskog danskog filmskog kraljevića, koji je nakon smrti Kieslowskog i odustajanja Bergmana od aktivnog bavljenja filmom, sada zasjeo na tron europske, pa i svjetske autorske kinematografije.</p>
<p> Grand prix, druga po vrijednosti nagrada, pripala je kineskom filmu »Neprijatelj na kućnom pragu« Jianga Wena, intrigantnoj, ali predugačkoj crno bijeloj priči iz Drugoga svjetskog rata i odnosu japanskih osvajača prema kineskim seljacima. Relativnost krivnje i besmislenost (ne)prijateljstva snažna su i dramatična poruka toga filma. Ipak, Zhang Yimou, ma koliko ga same službene kineske vlasti ne voljele, ipak ostaje neosporan genij i veliki umjetnik filma s toga dijela svijeta. </p>
<p> Premda kineskog porijekla, Edward Yang se okrenuo tajvanskoj kinematografiji i američkom školskom znanju koja je sticao studitarući kompjutorski dizajn, što je i diplomirao, ali je ipak prevagnulo njegovo zanimanje za filmsku umjetnost.</p>
<p> O Bjork doista ne treba mnogo pripovijedati s obzirom na to da je poznata pjevačica koja je tim filmom debitirala kao glumica. Bilo je jasno da ove godine u Cannesu mogu pobijediti samo ona ili Lena Endre iz švedskog filma »Nepouzdani« Liv Ullmann, no za predsjednika žirija Luca Bessona je očigledno bio »pretežak« i staromodan bergmanovski stil dugih dijaloga koji se često pretvaraju u teške i duge ispovjedne monologe , pa se mu se više svidio Von Trierov način raspjevane dramatičnosti.</p>
<p> U konkurenciji muških uloga nije bilo izrazitih favorita i mogao je pobijediti bilo tko. Tako je sreća pripala glumcu iz Hong Konga Tonyu Leungu za ulogu u filmu »Spremni za ljubav«. On je lik Cho Mo-Wana odigrao s gotovo bogartovskom mirnoćom blagog čovjeka koji se izdvaja tom svojom različitošću od svijeta koji ga okružuje prepunog panične ambicioznosti, grčevitosti i zbrke.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Ladić na vratima samo 10 minuta, Rapaić ozlijeđen, stiže Bubalo</p>
<p>Hrvatski nogometni reprezentativci u staroj bazi, Čateškim toplicama, dočekuju nedjeljnu utakmicu u Maksimiru protiv svjetskih prvaka Francuza / U utorak Blaževićeva reprezentacija igra trening-utakmicu protiv Inkera u Zaprešiću (18 sati), dok će u 17 sati u Brežicama trening-utakmicu protiv momčadi Brežica odigrati Šuškovi odabranici koji se pripremaju za skoro Europsko prvenstvo u Slovačkoj </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Mladi reprezentativci već su u nedjelju zauzeli svoj komad Čateža gdje će se pripremati do četvrtka kad kreću put Slovačke na Europsko prventvo. Dan kasnije je i Miroslav Blažević poveo A reprezentativce put istog tradicionalnog odredišta u susjednoj državi kako bi ih pripremio za nedjeljnu utakmicu protiv svjetskog prvaka Francuske u Maksimiru (nedjelja 20.45 sati). Osim mjesta boravišta trenutačno je još nešto zajedničko našim reprezentacijama. A to je da će u utorak 23. svibnja igrati trening-utakmicu. Ne između sebe, što možda i ne bi bila neatraktivna ideja, nego će u 18 sati u Zaprešiću domaći trećeligaš Inker testirati »vatrene«, dočim će se sat ranije u Brežicama reprezentacija okruga suprostaviti mladima.</p>
<p>Iz redova A reprezentacije, kako je sam Blažević istaknuo, stiže jedna dobra i jedna loša vijest. Loša je ta što zbog ozljede neće moći računati na Milana Rapaića, za kojega je predvidio bitnu ulogu i predosjećao da bi svojom nepredvidivom imaginacijom mogao zaskočiti svjetske prvake, koji uzgred dolaze u Zagreb u najjačem mogućem sastavu. Dobru vijest odaslao je Robert Jarni čiji je Las Palmas izborio nastup u Prvoj španjolskoj ligu, pa će Jarni biti na dispoziciji izborniku, jer njegov klub neće trebati razigravati za ulazak u viši rang. Ne treba dvojiti što još Jarni znači za »vatrene«.</p>
<p>Blažević je umjesto Rapaića pozvao napadača Osijeka 27-godišnjeg Stanka Bubala, kad već nije u prigodi posegnuti za nekim od igrača mlade reprezentacije. Odakle najednom Bubalo u stroju?</p>
<p>- Ponajprije na preporuku Marijana Vlaka, trenera Dinama, impresioniranog Bubalovom sjajnom igrom i mogućnostima u nedavnoj međusobnoj utakmici u Osijeku (4-1 za Dinamo op.p.). Uostalom, Bubalo je već ponio hrvatski dres, bilo je to lani na turniru u Republici Koreji, kad smo osvojili vrijedno prvo mjesto, i vjerujem da neće biti isuviše impresioniran uglednim gostom, primjetio je Blažević. </p>
<p>Poglavlje za sebe je Dražen Ladić, koji se uredno, kao i većina igrača u ponedjeljak u podne pojavio na prozivci u hotelu »Intercontinental« i onda produžio za Čatež. Prije sedam dana na susretu s novinarima Blažević je Ladića najavio ne samo kao središnjeg vratara utakmice u kojoj se ima namjeru oprostiti od reprezentacije, nego i kao vratara za kojega vjeruje da još nije rekao svoju zadnju igračku riječ. Kako u klubu, tako i reprezentaciji. Potajice se Blažević nadao da bi mogao nagovoriti Ladića na još jedan kvalifikacijski ciklus:</p>
<p>- Nažalost, valja poštovati njegovu odlučnost da se oprosti utakmicom protiv svjetskih prvaka. Šteta što se odlučio povući, jer je riječ o iznimnoj nogometnoj figuri, vrataru vrhunskih sposobnosti čije obrane, poglavito neke na SP u Francuskoj, neću nikad zaboraviti, a zadužile su nas dovijeka.</p>
<p>No, budući da je Ladić sam najavio svoju simboličnu nazočnost na samom travnjaku u utakmici protiv Francuza - »mislim da je previše i desetak minuta« - normalno se nametnulo pitanje: znači li to da će Ladić poslije svojih minuta nastaviti sjediti kao pričuva Pavloviću?</p>
<p>- E, on ne smije biti ničija pričuva, on će nastavak utakmice nastaviti gledati u loži. Zato sam iz Belgije pozvao pričuvnog vratara Vedrana Runju.</p>
<p>Nastavio je nakon toga Blažević u svom stilu:</p>
<p>- Moramo pobijediti Francuze, unatoč nedaćama sposobni smo im parirati. Stoga nam je i utakmica u utorak u gostoljubivom Zaprešiću vrlo bitna; da snimim stanje pojedinaca kako bismo nakon toga mobilizirali snage i onda u nedjelju narodu pružili u Maksimiru istinski spektakl. U tomu ste važni i vi novinari, koji nažalost u velikoj većini umjesto da tražite afirmativne teme, slijedite neke svoje uzore i trujete ovaj napaćeni narod s uvijek novim i novim crnilom.</p>
<p>Na prozivci u Zagrebu u zakazano vrijeme pojavili su se: Ladić, Pavlović, Šarić, Štimac, Tomas, M. Cvitanović, Soldo, Agić, Vučko, Bokšić, Šuker, Rapaić, Jurčić, Vugrinec. Bubalo, Runje i Asanović priljučili su se tijekom popodneva, dočim se braća Kovač, kao i Jarni i Živković očekuju u utorak. Tek u srijedu doći će Stanić i D. Šimić čiji klubovi Parma i Inter igraju »majstoricu« za plasman u Kup Uefa.</p>
<p>S druge, pak, strane Ivo Šušak izbornik mladih, ima sve svoje igrače na broju. Svi su zdravi, željni rada i nabrušeni, jedinstveni u želji i namjeri da plasmanom među četiri na Europskom prvenstvu u Slovačkoj pokušaju izboriti natup na Olimpijskim igrama Sydneyu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>I Iva Majoli pobijedila</p>
<p>MADRID, 22. svibnja</p>
<p> - Povratak Ive Majoli na teniske terene nakon operacije ramena bio je u posljednja dva mjeseca uglavnom obilježen porazima, no u ponedjeljak je i bivša osvajačica Roland Garrosa osjetila slast pobjede. U 1. kolu WTA Tour turnira u Madridu, koji se na zemlji igra za nagradni fond od 170.000 dolara, Majoli je poslije velike borbe, sa 6-3, 5-7, 7-5 bila bolja od Austrijanke Patricie Wartusch, pa će tako s više optimizma dočekati početak »French Opena« koji će u Parizu startati u ponedjeljak.</p>
<p>Pobjeda nad Wartusch Ivi Majoli je ukupno tek druga pobjeda u posljednjih godinu dana, jer je od lanjskog turnira u Bolu uspjela svladati samo Amerikanku Meghan Shaughnessy prije nepuna dva mjeseca na turniru na Amelia Islandu. Wartusch, 71. na WTA-listi, je do posljednjeg trena bila »u igri«, no Zagrepčanka je naposlijetku ipak stigla do pobjede koja ju vodi u osminu finala, gdje će se sastati s pobjednicom dvoboja Brandi - Srebotnik. Majoli je, inače, trenutno na 364. mjestu WTA-liste, pa je na glavni turnir u Madridu stigla zahvaljujući pozivnici.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Majoli - Wartusch 6-3, 5-7, 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ljubičić protiv Gambilla bez servisa</p>
<p>U 1. kolu ATP Tour turnira u St. Pöltenu, Amerikanac Jan-Michael Gambill svladao Ivana Ljubičića 7-5, 6-1</p>
<p>SANKT PÖLTEN</p>
<p> - Posljednja provjera Ivana Ljubičića uoči »French Opena« u Roland Garrosu, koji počinje idućeg ponedjeljka, nije bila uspješna. U 1. kolu ATP Tour turnira u austrijskom Sankt Pöltenu, koji je počeo u nedjelju a igrat će se na zemlji za nagradni fond od 425.000 dolara, sa 7-5, 6-1 pobijedio ga je Amerikanac Jan-Michael Gambill.</p>
<p>Ljubičić nije imao mnogo prilika, najviše stoga što je imao vrlo loših 38% ubačaja prvog servisa. Istina, u prvom setu krenuo je dobro, povevši 3-1, no ta »break« lopta u trećem gemu bila mu je i jedina koju je imao u cijelom meču.</p>
<p>U kvalifikacijama za turnir nastupio je i Zagrepčanin Lovro Zovko, no stigao je tek do drugog, pretposljednjeg kola. U kvalifikacijama je želio zaigrati i Goran Ivanišević, kad je vidio da neće ući izravno na glavni turnir, no prekasno se prijavio, a organizatori mu nisu dali pozivnicu.</p>
<p>Rezultati, glavni turnir, 1. kolo: Gambill - Ljubičić 7-5, 6-1, Rochus - Goldstein 6-1, 1-6, 6-3, Stanojčev - Bastl 3-6, 6-3, 6-3, Tarango - Philippoussis (2) 1-6, 6-4, 6-3;</p>
<p>kvalifikacije, 1. kolo: Zovko - A. Kratzmann 6-4, 6-2; 2. kolo: Schranz - Zovko 6-2, 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Talaja i Kostanić nikad bolje, Hingis opet prva, Seles već treća</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Plasman u polufinale turnira u Antwerpenu, što joj je bio i prvi polufinale na WTA Tour turnirima u karijeri, donio je Jeleni Kostanić veliki skok na WTA-listi - došla je do najboljeg renkinga u karijeri: sa 91. je stigla na 76. mjesto. Do najboljeg plasmana ikad stigla je i Silvija Talaja (iako je u Rimu eliminirana u 1. kolu), budući da je iza nje pala Amerikanka May Frazier. Talaja je sad 22. i nedostaje joj još samo 60 bodova da uđe u »Top 20«. </p>
<p>Treći tjedan zaredom promjena se dogodila i na samom vrhu, jer je Švicarka Martina Hingis opet »broj 1«, ispred Amerikanke Lindsay Davenport. Odmah iza njih probila se Amerikanka Monica Seles, pobjednica Rima, koja je sa sedmog skočila na čak treće mjesto, a veliki pomak naprijed načinila je i finalistica »Italian Opena«, Francuskinja Amelie Mauresmo, koja je prošlog ponedjeljka bila 18., a sad je 14.</p>
<p>Za jedno je mjesto napredovala i osvajačica Antwerpena, Južnoafrikanka Amanda Coetzer, i sad je 10., a finalistica, Španjolka Cristina Torrens-Valero, sa 80. je skočila na 68. mjesto.</p>
<p>Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (2.) Hingis 5982 boda, 2. (1.) Davenport 5945, 3. (7.) Seles 2691, 4. (4.) V. Williams 2577, 5. (3.) Martinez 2573, 6. (5.) Pierce 2542, 7. (6.) Tauziat 2501, 8. (8.) S. Williams 2314, 9. (10.) Sanchez Vicario 1874, 10. (11.) Coetzer 1871, 11. (9.) Testud 1869, 12. (12.) Huber 1789, 13. (14.) Halard-Decugis 1699, 14. (18.) Mauresmo 1686, 15. (15.) Kurnjikova 1592...;</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 22. Talaja 1152, 50. Lučić 622, 76. Kostanić 413.5, 364. Majoli 39, itd. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>I nebo pomaže Schumacheru!</p>
<p>Da je Michael Schumacher to bolji što su uvjeti na stazi teži i da njegovi izgledi to više rastu što se traži veće vozačko umijeće, u nedjelju se vidjelo još jednom</p>
<p>NÜRBURGRING/ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Da je Michael Schumacher to bolji što su uvjeti na stazi teži i da njegovi izgledi to više rastu što se traži veće vozačko umijeće, u nedjelju se vidjelo još jednom. Jer, kad je na »Velikoj nagradi Europe« u njemačkom Nürburgringu počela padati kiša, Schumacher je bio nedodirljiv za svu konkurenciju i zapravo je bez većih problema stigao do već četvrte pobjede u ovoj sezoni.</p>
<p>- Sanjao sam da u Monte Carlo dođem u ovakvoj formi i s ovakvom prednošću u poretku Svjetskog prvenstva. Ovo pokazuje da se snovi ponekad i ostvare, a kako sam u Monacu uvijek bio dobar, nadam se da će i za dva tjedna biti tako, rekao je Schumacher, koji sad, poslije šest od 17 ovogodišnjih utrka, ima 16 bodova više od drugoplasiranog Finca Mike Hĺkkinena.</p>
<p>Otkako se krajem prošle sezone vratio na stazu poslije loma noge u Silverstoneu, Schumacher je od osam utrka čak sedam završio na pobjedničkom postolju, čime se pokazao kao najstalniji od svih vozača. Dakako, veliki kredit zaslužuje i Ferrarijev bolid, koji je, na iznenađenje konkurencije, vrlo pouzdan. </p>
<p>- Još je dug put pred nama. Imamo dobru momčad i dobar bolid i uopće nisam zabrinut, dodao je Hĺkkinen, koji ove sezone lovi treći uzastopni naslov svjetskog prvaka.</p>
<p>Sljedeća utrka je na rasporedu u Monte Carlu, a ako se tradicija ondje nastavi, McLarenovi vozači bi mogli imati još veći zaostatak za Schumacherom, koji je na »Velikoj nagradi Monaca« pobijedio četiri puta u šest posljednjih utrka.</p>
<p>Iako su najveći gubitnici nedjeljne »Velike nagrade Europe« bili Jordan i Williams, kojima nijedan vozač nije stigao do cilja (Jordan je bez obojice ostao već nakon drugog kruga!), razloga za nezadovoljstvo trebao je imati i drugi vozač McLarena, David Coulthard, koji je imao najbolju startnu poziciju, ali ju nije dobro naplatio. Naime, na startu je promašio prvu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i do prvog zavoja pao je na čak treće mjesto. Ipak, na kraju je završio kao treći, donijevši McLarenu i sebi nova četiri boda. Inače, još od kolovoza prošle godine i »Velike nagrade Mađarske« vozač koji je imao najbolju startnu poziciju nije i pobijedio!</p>
<p>Među nezadovoljnima je u Nürburgringu svakako bio i Austrijanac Alexander Wurz, koji je još jednom ostao bez plasmana (sudario se šest krugova prije kraja s Johnnyjem Herbertom), no dan poslije se razvedrio. Naime, Flavio Briatore, šef Benettona, da izjavio je »Wurz ima osigurano mjesto u momčadi barem do kraja sezone i da priče o otkazu koji ga čeka nisu istinite«.</p>
<p>I. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dražen Ladić misli ozbiljno: »Jednom mora doći kraj«</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - S posebnom se pozornošću na okupljalištu i hotelu »Intercontinental« iščekivao Dražen Ladić. Među ostalim i stoga da osobno potvrdi hoće li u nedjeljnom susretu protiv Francuza zaista odigrati oproštajnu utakmicu i to u njenom punom trajanju. Ili, će se kojim slučajem pri svom 59. nastupu za »vatrene« ipak dati nagovoriti, pa nastaviti braniti dalje: kako u Dinamu, tako i reprezentaciji?</p>
<p>- Ma kakva cijela utakmica!? Bit će me na travnjaku tri minute. Taman da primim čestitke i darove, a izbjegnem mogući pogodak, i - fiju!</p>
<p>Nije još Ladić dovršio misao, a već ga je »uhapsio« izbornik Blažević razgovorom na strani. Temeljem mimike i sve smrknutijeg Blaževićevog lica, bilo je jasno o čemu se pričalo. Uostalom, ubrzo je to i sam Ladić oslikao svojim riječima:</p>
<p>- Da, zaista je ovo moja zadnja utakmica za reprezentaciju, s Dinamom sam se razdružio uzvratnom utakmicom završnice Kupa, rekao je i pridodao:</p>
<p>- Jest, godi kad se po novinama piše kako sam još potreban reprezentaciji, Dinamu...No, kad je o Dinamu riječ, onaj tko je nešto trebao razgovarati sa mnom, Šarićem, Jurićem..., to nije učinio, zbog čega sam pomalo razočaran. Samim time doveden sam u situaciju da još više učvrstim svoju odluku da je to kraj. I u klubu, i u reprezentaciji.</p>
<p>Kao da se pri tim riječima ugrizao za jezik, Ladić je nastavio:</p>
<p>- Samo pričamo o lošim stvarima, bilo bi bolje da se piše i priča afirmativno.</p>
<p>Na pitanje vjeruje li da bi mogao makar još jednu klupsku sezonu prebaciti preko svojih 37 godina starih leđa, rekao je:</p>
<p>- Ne vjerujem!</p>
<p>• Pa onda makar u reprezentaciji, dometnuli smo u šali?</p>
<p>- To jedino ako treniram samo kod okupljanja i priprema reprezentacije. Ne, gotovo je. Sad sam se dogovorio s Blaževićem da ću u subotu definitivno zaokružiti svoj opus. Jednom mora doći kraj.</p>
<p>• Budući da je s druge strane svjetski prvak, pribojavate li te utakmice?</p>
<p>- Nimalo. Radujem joj se. Pa valjda ću pet minuta izdržati bez pogotka.</p>
<p>Poručio je kako ne strahuje za svoje nasljednike u klubu:</p>
<p>- Po mome i Butina i Vasilj odlični su vratari. Isto mišljenje imam i prema Pavloviću i Pletikosi u reprezentaciji. Svijet ide dalje, nema više u reprezentaciji ni Bobana, ni Bilića, od sutra ni mene...</p>
<p>• Hoćete li sportsku karijeru nastaviti igranjem golfa? </p>
<p>- To je samo hobi, jer profesionalno igrati golf u Hrvatskoj ne može nitko. Nema te kvalitete.</p>
<p>• Vidite li se na nekoj poziciji u Dinamu? Uostalom, u ugovoru imate klauzulu da vas po završetku karijere čeka neko mjesto u klubu.</p>
<p>- Kad bih vam pokazao tu klauzulu svi biste se glasno nasmijali kako je ispisana. Doslovno piše da su klub i igrač suglasni da se igrač eventualno zaposli u klubu nakon prestanka karijere. No, što znači takva klauzula ako čovjek nije sposoban raditi u klubu. </p>
<p>• Pa, jeste li sposobni?</p>
<p>- Za nešto bih valjda mogao biti sposoban. Ne možda točno ovog trenutaka, ali nakon izvjesnog vremena i upućivanja u to, nisam valjda tolko glup da ne bih mogao. Uostalom, ne poznajete me od jučer, pa da ne znate tko sam i što sam. (Z.Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Posljednji čin Hajdukove drame?</p>
<p>Sezona je završila, ali u Hajduku još imaju mnogo posla / U utorak je na rasporedu Skupština kluba, na kojoj bi se trebalo odlučiti o novoj klupskoj vlasti. Očekivanja su velika, a najave različite </p>
<p>SPLIT, 22. svibnja</p>
<p> - Poljudskim dramama nikad kraja... Sezona je, istina, završila, ali u Hajduku još imaju mnogo posla. U utorak (23. svibnja) održat će se Skupština HNK Hajduk (18 sati, kino dvorana poljudskog stadiona), na kojoj bi se trebalo odlučiti o novoj klupskoj vlasti. Očekivanja su velika, a najave različite.</p>
<p>Želi li splitski klub kako-tako pripremljen dočekati kvalifikacije Lige prvaka, 26. srpnja i 2. kolovoza, nužna je nova klupska uprava. Potreban je snažan organizacijski zahvat, a i momčad sposobna igrati s europskim klubovima. Šime Luketin, predsjednik Skupštine, zagovara depolitizaciju kluba i novi ustroj - trgovačko društvo. Od silaska s vlasti Upravnog odbora, iz kojeg su izašla četiri člana Županije (HDZ), četiri Grada (HSLS-SDP) i jedan predstavnik navijača, još 13. travnja, obavljene su brojne konzultacije i razgovori, no osim verbalne podrške Luketinu nisu ponuđena konkretna rješenja. Oprečna politička stajališta gradskih (HSLS sa šestorkom) i županijskih vlasti (HDZ) reflektiraju se i na Hajduk, pa je nemoguće prognozirati što će iznjedriti utorak.</p>
<p>Luketinova analiza stanja u Hajduku ugledala je svjetlo dana u nedjelju, a Mirko Klarić, županijski predstavnik u Hajdukovoj Skupštini, u utorak se osvrnuo na nju. Posebno mu je zasmetala Luketinova izjava da se »razjedinjena gradska politika nije u stanju suprostaviti županijskoj, koja koalira s navijačima, pa se i ona kroz nebrojene kombinacije želi održati u klubu«.</p>
<p>- Luketin se ne treba bojati, nećemo ga spriječiti da govori. Čak i kad bi bio smijenjen s mjesta predsjednika, on je član Skupštine i nitko mu ne može oduzeti pravo da govori. Jasno smo rekli da smo za depolitizaciju kluba i svi su razgovori bili u tom smjeru. Smatramo da oni koji su radili prošle tri godine nemaju mjesta u novom sazivu. Politika koja je dovela do ovog stanja, a sukreirao ju je HDZ, ne može opstati. Ne koaliramo ni s Torcidom niti s Društvom prijatelja Hajduka, ali ih držimo legitimnim članovima Skupštine, rekao je Klarić, županijski predstavnik u Hajduku. </p>
<p>Hajduk je Udruga građana. Skupština ima devet županijskih delegata, devet gradskih, šest iz Društva prijatelja Hajduka, tri iz Torcide, tri veterana i tri sponzora. Utorak bi trebao dati mnoge odgovore, osim ako oprečni stavovi ne produže, odnosno prekinu, pa odgode sjednicu.</p>
<p>Iako je Hajduk sad poligon za ispitivanje političkih odnosa, njegova je svrha sportsko natjecanje. U novoj sezoni Splićane očekuju kvalifikacije za Ligu prvaka. Što kaže struka? Trener Petar Nadoveza (s ugovorom do 30. lipnja i osvojenim Kupom) izbjegava razgovor o Skupštini, ali kaže: </p>
<p>- Ostvare li se najavljeni odlasci, bit će problema. Teško je zamijeniti Pletikosu i Vučka, a pitanje je hoće li Slaven Bilić nastaviti igrati. Igračku problematiku treba hitno rješavati jer smo, po mom mišljenju, u zaostatku šest mjeseci.</p>
<p>Hajduk je zainteresiran za iste igrače kao i Dinamo: Agića, Ivana Bošnjaka, Čuturu, Mijatovića, Brajkovića... No, zagrebački je klub u prednosti, jer klub funkcionira i Velimir Zajec može normalno obavljati svoj posao.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamu Petkovic ispred Butine?!</p>
<p>Veliko nezadovoljstvo Dinamovih poklonika izazvale najave kako će Uprava praktički rasprodati kostur momčadi, tako da će s vrlo skromnim kadrom zakoračiti u borbu za Ligu prvaka</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Komunicirate li s Dinamovim dužnosnicima steći ćete dojam kako je u klubu sve mirno i kako nema gotovo nikakvih problema. Međutim, maksimirsko tlo prilično je turbulentno... Sportski direktor Velimir Zajec morao bi što prije napraviti svoju viziju momčadi za nadolazeću sezonu, a kreiranje takve kadrovske križaljke automatski povlači i - nemir. Posebno u svlačionici...</p>
<p> Najviše pažnje ipak zaokuplja slučaj Roberta Prosinečkog. Tihi »hladni rat« između sportskog direktora i klupskog kapetana već je poznat javnosti. No, nije to jedina klupska »erozija«. Sudeći prema nedavnoj anketi među čitateljima našeg jedinog sportskog dnevnika, pozamašan dio navijača baš i nema povjerenja u klupsko rukovodstvo, predvođeno predsjednikom Mirkom Barišićem. Jezgro nezadovoljstva jesu najave kako će Uprava rasprodati kostur momčadi, tako da će s vrlo skromnim kadrom zakoračiti u borbu za Ligu prvaka.</p>
<p> Uostalom, Ladić je već najavio oproštaj, maramicu za pozdrav pripremili su i Šarić, Tomas, Bišćan, Mujčin, Mario Cvitanović, Šimić, pa i Mikić i Igor Cvitanović. A dolasci? Imena potencijalnih novaka Agića, Čuture, Bošnjaka, Sztipanovcsa... zasad ipak nemaju »europsku« težinu. U klubu o tome još ne žele konkretnije govoriti, ali neke natuknice ipak potiču pitanje koliko je Dinamovim čelnicima stalo do njihovih nogometaša. Možda se to najbolje može primijetiti na primjeru Dražena Ladića.</p>
<p> - Moj oproštaj ubrzan je i time što me iz kluba nitko nije pokušao kontaktirati, rekao je Ladić.</p>
<p> Dojam je, zapravo, da jedino trener Marijan Vlak inzistira na Ladićevom ostanku. Na inertnost vodećih ljudi kluba ukazuje i slučaj Josipa Šimića, napadača koji je u 19 nastupa ove sezone postigao 14 pogodaka, čime je po prosjeku postignutih pogodaka po utakmici (0,74) prvi strijelac prvenstva. U klubu već duže vrijeme odugovlače s konkretnim razgovorem sa Šimićem, a jedan od njegovih suigrača samo nam je kratko pripomenuo:</p>
<p> - Možeš si mislit' kako će ih Šimić čekati...</p>
<p> Pitanje vratara također je vrlo škakljivo. Neovisno o Ladićevom (ne)ostanku, čini se da u klubu ipak nemaju povjerenja u Tomislava Butinu, sjajnog vratara koji je sedam godina Ladićeva rezerva i koji još nije zakazao kada je dobio priliku. Naime, u Maksimiru se trenutačno nalazi video-kaseta s nastupima drugog vratara australske reprezentacije, 27-godišnjeg Jasona Petkovica. Uzgred, Petkovic je prije dvije godine boravio u Maksimiru, na prijateljskoj utakmici hrvatske i australske reprezentacije. Hrvatska je pobijedila 7-0, a Petkocvic je sjedio na klupi.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vrdoljak: »Hrvatska kuća« nije HDZ-ova izmišljotina!</p>
<p>Je li istina da u hrvatskoj Vladi nije blagonaklono dočekana ideja o projektu »Hrvatske kuće«, koja je trebala u Sydneyu biti glavnog okupljalište ne samo hrvatskih sportaša, već svih dobronamjernika, visokih i uglednih gostiju koji bi se na taj način upoznali i zbližili s Hrvatskom? / Predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora Antun Vrdoljak drži da je riječ o otporu u Vladi zbog neznanja, te ističe da je dogovorio sastanak s premijerom Račanom na kojem bi se trebali riješiti nesporazumi</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Vijest je munjevito došla iz Australije, potvrda vijesti uslijedila je u Zagrebu. Projekt »Hrvatska kuća« za vrijeme Olimpijskih igara u Sydneyu pod velikim je upitnikom!</p>
<p>»Hrvatska kuća« koju su hrvatski iseljenici koji žive u Sydneyu i okolici (više od 80.000) već pripremili za doček hrvatskih sportaša i gostiju prema prvotnom planu trebala je biti glavno sastajalište i okupljalište ne samo hrvatskih sportaša, već svih dobronamjernika, visokih i uglednih gostiju koji bi se na taj način upoznali i zbližili s Hrvatskom. Slične projekte hrvatska Vlada već je organizirala tijekom Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine, kao i za vrijeme nogometnog SP u Francuskoj 1998. godine. </p>
<p>Glas iz daleke Australije nam je poručio kako u hrvatskoj Vladi nije blagonaklono dočekana ideja o ovom projektu i kako postoji velika opasnost da »Hrvatske kuće« u Sydneyu - neće biti! Navodno, riječ je o nespremnosti Vlade da financira određeni dio tog projekta, iako su neke financijske predradnje i dogovori već napravljeni, no još u sazivu bivše HDZ-ove Vlade. </p>
<p> Predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Antuna Vrdoljaka upitali smo što se točno događa u cijeloj priči oko »Hrvatske kuće«.</p>
<p>- Zasad postoji određeni otpor u Vladi, ali bojim se da je to zbog neznanja. Moje je uvjerenje da je riječ o velikom nesporazumu. Pazite, »Hrvatska kuća« nije HDZ-ova izmišljotina. S takvim i sličnim projektima služe se sve države svijeta za svoju promičbu. Ne bi bilo nimalo dobro da se takvog projekta odreknemo. Ja imam dogovoren sastanak s predsjednikom hrvatske Vlade Ivicom Račanom. Susreli smo se nedavno u avionu za Rim. Dogovorio sam sastanak i s ministricom turizma Pave Župan-Rusković. Moje je osobno mišljenje da »Hrvatsku kuću« treba sačuvati u obliku kakva je bila do sada. Dakle, treba otkloniti sve nesporazume. Je li riječ o velikim sredstvima? Ma, doista nije... (dobili smo informaciju da je riječ o oko 900.000 kuna, op.p.). Bojim se da Vladini dužnosnici nemaju još prave informacije. Netko je, eto, rekao da je za vrijeme Igara u Atlanti »Hrvatska kuća« služila samo za okupljanje hrvatskih sportaša. Da je to i točno, što ružnoga ima u tome! No, u »Hrvatsku kuću« u Atlanti dolazili su novinari iz cijelog svijeta, brojni gosti, čelnici Međunarodnog olimpijskog odbora, turisti, sportaši iz svih dijelova svijeta. Održane su izložbe hrvatskih slikara, održavani su kongresi likovnih kritičara i estetičara, imali smo i izložbu hrvatskog turizma... </p>
<p>• Kakve bi mogle biti reakcije hrvatskih iseljenika u Australiji ako dođe do otkazivanja projekta »Hrvatske kuće«?</p>
<p>- Veoma je osjetljivo o tome govoriti. Ovi izbori nisu bili zauvijek. Ako postoje nesporazumi onda je mudro ublažavati nesporazume. A ne da svaki puta počinjemo ispočetka. Sad ćemo »kuću« ukinuti, kod drugih ćemo je opet osnovati... U Australiji živi veliki broj ljudi iz Hrvatske. Ako dođe do otkazivanja »Hrvatske kuće« onda će se to pretvoriti u politički čin, a to je najgore po sve nas. Ljudi će tamo biti ožalošćeni, a sve će protumačiti na svoj način. Ja se ipak nadam da će projekt »Hrvatske kuće« biti sačuvan, pa to je jedinstvena prigoda za afirmaciju naše zemlje, kazao nam je Vrdoljak. </p>
<p>U financiranju projekta »Hrvatske kuće« za vrijeme Olimpijskih igara u Atlanti utrošena su sredstva iz proračuna, Vlade, Hrvatske turističke zajednike, Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva kluture i športa i Hrvatskog olimpijskog odbora, kazao nam je jedan visoki dužnosnik koji je sudjelovao u neposrednoj organizaciji »Hrvatske kuće« za vrijeme prošlih igara u Altanti prije četiri godine. </p>
<p>- Sve skupa koštalo je oko 435.000 njemačkh maraka, s tim da je robe u vrijednosti sedamdesetak tisuća DEM (štednjaci, ormari, televizori) ostavljeno hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu. U sveukupnim troškovima bile su i cijene troškova informatičara i iznajmljivanja stanova za ljude koji su radili na organizaciji projekta. »Hrvatska kuća« u Atlanti poslužila je za kulturnu, gospodarsku, turističku, političku, pa i gastronomsku promičbu Hrvatske, čak dva puta u »kuću« je dolazio CNN snimiti reportažu. Hrvatska kuća u Altanti je bila dom navijačima i iseljenicima. </p>
<p>Prema mišljenju iste osobe »Hrvatska kuća« u Sydneyu za vrijeme ovogodišnjih igara isplatila bi se već zbog broja sportaša (oko stotinjak) koji bi za vrijeme Igara imali svoje autohtono sastajalište, a kad se k tome doda da će od 300.000 Hrvata u Australiji za vrijeme Igara u Sydneyu biti njih više od sto tisuća onda značenje »Hrvatske kuće« ne smije doći pod znak pitanja.</p>
<p> - Što se tiče »Hrvatske kuće« u Sydneyu valja znati da bi se mnoga sredstva dala i uštedjeti, jer bi »Hrvatska kuća« bila smještena u golemom Hrvatskom domu u Punchbowlu koji ima čak dvije velike dvorane i i desetak apartmana u kojima bi ljudi za održavanje i rad bili smješteni. Dakle, ne trebaju se platiti hoteli. Bezbrojna hrvatska folklorna i kulturna društva u Australiji jedva čekaju nastupiti za vrijeme Igara, može se tu dosta uštedjeti, ali mora se i nešto potrošiti. Prava je to prigoda i za ugovaranje poslova i prezentaciju svih hrvatskih vrijednosti. Jednom bi trebalo dati onima koji su dali za Hrvatsku, a ne samo uvijek ih pitati za novce, kazao nam je čovjek koji je bio blizak »Hrvatskoj kući« u Atlanti. </p>
<p>U kontaktima s pomoćnicom glasnogovrnice hrvatske Vlade Dubravkom Lelas, pak, doznali smo da se Vlada u svojim skorašnjim sjednicama nema namjeru uskoro dotaknuti teme »Hrvatska kuća« u Sydneyu. </p>
<p>Ili sve ipak ovisi samo o razgovorima predsjednika HOO-a Antna Vrdoljaka i premijera Ivice Račana? Do početka Igara još su samo tri i pol mjeseca.... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ni glasa od svjetskih odbojkaških čelnika</p>
<p>Čak četiri hrvatske odbojkaške reprezentacije bit će idućih tjedana u punom natjecateljskom pogonu / Osim najboljih hrvatskih odbojkaša i odbojkašica, važni turniri očekuju naše juniore i juniorke / Iz FIVB-a i dalje nema novosti</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Čak četiri hrvatske odbojkaške reprezentacije bit će idućih tjedana u punom natjecateljskom pogonu. Osim najboljih hrvatskih odbojkaša i odbojkašica, važni turniri očekuju naše juniore i juniorke, koji će se u poljskom Wladislawowu, odnosno Puli, natjecati za plasman u završnice europskih prvenstava. Najviše pažnje ipak se posvećuje odbojkašicama izbornika Ivice Jelića koje se trenutno, zbog spora s Međunarodnim odbojkaškim savezom (FIVB), nalaze u nezavidnoj situaciji. Tjedan dana prije početka međunarodnog turnira u švicarskom Montreuxu neizvjesno je hoće li Jelić moći računati na Jelenu Čebukinu i Mariju Lihtenštajn, a ostao je i bez trudne Slavice Kuzmanić.</p>
<p>- Iz FIVB-a i dalje nema novosti. Čekamo odgovor na naš posljednji dopis, u kojem smo dokazali da nema prepreka za nastup Čebukine i Lihtenštajn. Trudnoća Slavice Kuzmanić dodatno je zakomplicirala situaciju u reprezentaciji. Zasad se oslanjamo na pomoć Hrvatskog olimpijskog odbora, jer je to najbrži način rješavanja spora s FIVB-om, ali bude li potrebno, poslužit ćemo se i svim drugim raspoloživim pravnim sredstvima, rekao je dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) Zdeslav Barač. Prije nego odbojkašice krenu put Švicarske i potom na posljednji olimpijski kvalifikacijski turnir u Tokyo, nekoliko važnih utakmica u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo odigrat će izabrani hrvatski odbojkaši. Prvi dvoboj u III. kvalifikacijskoj skupini protiv Mađarske na rasporedu je već u subotu u Dunaujvarosi, a slijede utakmice u gostima protiv Finske (3. lipnja), kod kuće protiv Grčke (11. lipnja) i protiv iste selekcije u gostima (18. lipnja). Samo najbolje selekcije iz četiriju kvalifikacijskih skupina i dvije najbolje drugoplasirane izborit će plasman u završnicu EP, koja će se u rujnu 2001. održati u češkoj Ostravi.</p>
<p>- Kod nas je stanje sve bolje jer su nam se nakon Proljetnog kupa u Poreču priključili Ivan Donald Marić, Ante Jakovčević i Darko Antunović. Nažalost, Antunović je stigao ozlijeđen i nije sigurno da će zaigrati protiv Mađara. Ozljeda muči i kapetana Dejana Laninovića, no on bi trebao biti spreman već do posljednje priprempe utakmice u srijedu protiv Slovenije, u Zagrebu, kazao je trener hrvatskih odbojkaša Gordan Šnajder.</p>
<p>Prvi stručnjak reprezentacije (izbornik Vinko Dobrić uskoro će preuzeti poziciju tajnika HOS-a) procijenio je da će njegova momčad do utakmice s Mađarskom biti potpuno spremna, ali nije želio spominjati prvu postavu. Reprezentacija je dosad u pripremnom razdoblju odigrala devet utakmica i ubilježila osam pobjeda. Jedini neuspjeh dogodio se u finalu Proljetnog kupa (2-3) protiv Danske, koja se ni ne bori za EP u Ostravi, jer je u B razredu europske odbojke.</p>
<p>- Mađarsku reprezentaciju dobro poznajemo, tako da u subotnjoj utakmici neće biti taktičkih iznenađenja. Mislim da će odlučiti inspiracija pojedinaca. Mađara se ne treba bojati, ali ne smijemo ih ni podcijeniti. Prva utakmica u kvalifikacijama je posebno važna i zato obavezno moramo tražiti put do pobjede, rekao je kapetan reprezentacije Dejan Laninović.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatska dobila još jednog sudionika OI</p>
<p>Hrvatski rekorder u skoku udalj Siniša Ergotić u subotu je preskočio osam metara, što je samo šest centimetara manje od najboljeg rezultata u karijeri / Tim je skokom ispunio olimpijsku B normu i najvjerojatnije osigurao nastup u Sydneyu na Olimpijskim igrama</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Na klupskom prvenstvu Hrvatske u atletici prošloga vikenda (pobjednici su Mladost u ženskoj i Zrinjevac u muškoj konkurenciji), još je jedan hrvatski sportaš najvjerojatnije izborio nastup na rujanskim Olimpijskim igrama u Sydneyu. Hrvatski rekorder u skoku udalj Siniša Ergotić u subotu je preskočio osam metara, što je samo šest centimetara manje od njegovog najboljeg rezultata u karijeri. Tim je skokom Ergotić ispunio i olimpijsku B normu, odnosno na Olimpijske igre neće otići samo ukoliko neki drugi hrvatski daljaš skoči duže. No, iako na scenu stupa iznimno nadarena generacija hrvatskih skakača udalj - čak četvorica juniora imaju skokove duže od 7,50 metara - teško je očekivati da će već ove godine nadmašiti Ergotića.</p>
<p>Osim Ergotića, koji je pobijedio u tri discipline, najveću je korist svom sastavu donijela atletičarka Mladosti Kristina Perica, bivša juniorska europska prvakinja na 400 metara, koja je pobijedila na 400 i 200 metara i sudjelovala u pobjedama štafeta 4x100 i 4x400 metara. Najvredniji rezultat Perica je ostvarila u svojoj najjačoj disciplini, 400 metara je istrčala za 53.51 sekundu.</p>
<p>Zanimljivo, i taj je rezultat, kao i 13.92 Dušana Miljuša na 110 metara prepone, 72,41 m Dejana Cvetkovića u bacanju koplja i 50,62 metara Vere Begić u bacanju diska postignuti su u subotu po vrlo hladnom vremenu, a u nedjelju, kad su uvjeti bili ugodniji, nije postignut ni jedan zapaženiji rezultat. </p>
<p>I ostali hrvatski olimpijski kandidati koji su se natjecali na ŠRC Svetice ubilježili su pobjede, iako je očito da još uvijek nisu u vrhunskoj formi. Uostalom, sezona je tek počela. Tako je Darko Juričić, hrvatski rekorder na 400 metara prepone, pobijedio s vremenom 52.39 sekundi, što je prokomentirao riječima:</p>
<p>- Za mjesec dana planiram trčati barem sekundu brže.</p>
<p>Izbornik hrvatske atletske reprezentacije Žarko Martinek je izrazio zadovoljstvo klupskim prvenstvom:</p>
<p>- Sustav bodovanja je favorizirao naše najbolje atletičare, jer su se bodovi računali po plasmanu, a ne po rezultatima. Tako su oni svojim klubovima donijeli maksimalan broj bodova, a vjerojatno će u nastavku sezone postizati bolje rezultate. Zato je, uostalom, i planirano da se ovo prvenstvo održi u ovom terminu.</p>
<p>Iako je bilo najavljeno da će na prvenstvu sudjelovati svi najbolji hrvatski atletičari, nije bilo najboljih bacača kugle Stevimira Ercegovca i Dragana Haklića, a zbog operativnog zahvata (uklonjena joj je cista iz trbušne šupljine) na prvenstvu nije sudjelovala ni svjetska juniorska rekorderka u bacanju kladiva, Ivana Brkljačić. No, unatoč nesudjelovanju sigurnih putnika u Sydney, natjecanje na Sveticama je bilo zanimljivo i kvalitetno.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Turnir je za klasu bolji nego lani«</p>
<p>Teniski »Zagreb Open« pokušat će iduće sezone podići nagradni fond i dovesti pokoje atraktivnije ime, ali će to ovisiti o gospodarskoj situaciji u državi</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - »Priželjkivao sam ovakav finale, uz puni stadion i odličan tenis. A da nam se baš sve želje ispune, trebalo je još samo da s dobrim rezultatom iskoči i neki od hrvatskih tenisača«, govorio je Branimir Horvat, direktor »Zagreb Opena« nakon finala petog izdanja tog »ATP challengera« koji je odigran u nedjelju. Pobjednički trofej ovaj put odnio je Gaston Etlis, koji je u argentinskom finalu bio bolji od sunarodnjaka Agustina Callerija 6-3, 7-5, potvrdivši da u Zagrebu baš dobro igra. Naime, 1997. bio je četvrtfinalist »Croatian Indoorsa«, što mu je do danas jedan od najbolji rezultata na ATP Tour turnirima. Igrao je ukupno tri puta u četvrtfinalu, a jednom je u Key Biscayneu stigao do 4. kola, odnosno osmine finala.</p>
<p>- U usporedbi s prethodna četiri »Zagreb Opena« ovaj put nisam bio presretan s popisom prijavljenih igrača, ali kad sam vidio njihove rezultate uoči turnira te kad sam vidio kako ovdje igraju, mislim da je ovo bio vrlo kvalitetan turnir i za klasu bolji nego prošle sezone. Naravno, najbolja godina i dalje ostaje ona kad su u finalu igrali Berasategui i Ljubičić, ali s obzirom na financijsku situaciju u Hrvatskoj, teško da je ovaj »Zagreb Open« mogao biti bolji. Ipak, Zagrebu definitivno treba ovakav turnir, rekao je Horvat.</p>
<p>Bude li mogućnosti, »Zagreb Open« će u sljedećim sezonama podići nagradni fond, dovesti i pokoje atraktivnije ime a možda se i kandidirati za viši rang, no to će ovisiti o ukupnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. Jednaki uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se Branimir Horvat angažirao u organizaciji nekog WTA Tour turnira tenisačica, o čemu je također bilo govora:</p>
<p>- Svakako da se i WTA Tour turnir uklapa u naše planove, i o njemu smo dosta razmišljali. Ali, u ove dvije godine situacija je bila takva da smo morali spašavati i ovaj turnir. Ove sezone situacija je bila nešto bolja, ali je i dalje sve bilo neizvjesno. Svi planovi za buduće turnire vezani su uz ekonomsku situaciju u državi: kako će život biti bolji, tako će biti više zanimanja sponzora, pa time i novca za teniske turnire, rekao je Horvat. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Talaja ipak slomila Taru Snyder</p>
<p>Poslije tri seta, sa 6-4, 4-6, 6-3, Silvija Talaja svladala je Amerikanku Taru Snyder u 1. kolu WTA Tour turnira u Strasbourgu</p>
<p>STRASBOURG, 22. svibnja</p>
<p> - Silvija Talaja nije imala lak posao na startu WTA Tour turnira tenisačica u Strasbourgu, no svejedno je uspjela proći 1. kolo i plasirati se u osminu finala. Talaja je u tri seta, sa 6-4, 4-6, 6-3 bila bolja od Amerikanke Tare Snyder, u meču u kojem je tek za sat i 55 minuta igre uspjela slomiti otpor suparnice, trenutno 87. tenisačice svijeta.</p>
<p>Gotovo svo vrijeme Makaranka je dobro servirala, a posebno u prvom i trećem setu, kad nijednom nije izgubila gem na svoj početni udarac. U prvoj dionici napravila je samo jedan »break«, i to za 6-4, a u tom je setu bila toliko sigurna da Snyder nije imala nijednu »break« loptu. Nastavak je, međutim, donio nešto drugačiju priču, jer je Talaja čak tri puta izgubila gem servirajući, pa je Amerikanka izjednačila na 1-1 u setovima. Ipak, od potpunog preokreta nije bilo ništa, jer u trećem setu Talaja opet nije izgubila gem na svoj servis, iako je Snyder imala dvije »break« lopte kod 2-2, te jednu na 3-3. Pokazalo se, naime, da nakon tih 3-3 više nije osvojila nijedan gem...</p>
<p>U osmini finala, najvjerojatnije u srijedu, Talaja će se sastati s Kanađankom Janom Nejedly, koja je na startu sa 4-6, 6-2, 6-2 bila bolja od Južnoafrikanke Kruger.</p>
<p>Od hrvatskih igračica, u Strasbourgu će igrati i Mirjana Lučić, no samo u natjecanju parova, i to ako prođe kvalifikacije, u kojima igra s Francuskinjom Pelletier protiv para Nejedly, Schneider.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Nejedly - Kruger 4-6, 6-2, 6-2, Talaja (8) - Snyder 6-4, 4-6, 6-3, Miškina - Jeyaseelan 6-1, 7-5, Tanasugarn - Callens 3-6, 6-1, 6-3. (ir)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Premijer Račan u posjetu Mađarskoj </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 22. svibnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska državna samouprava, političke i društvene udruge Hrvata u Mađarskoj izuzetno su bitne za nas i hrvatska će Vlada učiniti sve da pomogne očuvanje identiteta Hrvata u Mađarskoj. Postoje konkretni potezi koje možemo napraviti sami, a ima i toga na što možemo utjecati kod mađarske vlade. Istakao je to premijer Ivica Račan, nakon sastanka s Mijom Karagićem, predsjednikom Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj u ponedjeljak navečer u Budimpešti.</p>
<p>Račan je nakon dolaska u dvodnevni službeni posjet Mađarskoj na poziv premijera Viktora Orbana, razgledao novu zgradu hrvatskog veleposlanstva i potom se susreo s čelnicima krovne udruge Hrvata u Mađarskoj, nakon čega je otišao na neformalnu, ali kako je naglasio, radnu, večeru sa svojim mađarskim kolegom.</p>
<p>Nakon razgovora s dr. Karagićem, premijer je, odgovarajući na pitanja novinara iz Mađarske o očekivanoj promjeni hrvatske vanjske politike istakao kako su »neke promjene već vidljive«. » Hrvatska želi surađivati sa susjedima i želi brže u Bruxelles. Tu suradnja s Mađarskom može biti od pomoći. Kad je riječ o promjeni odnosa prema manjinama, također mogu reći da će Hrvatska nekim potezima uključujući i zakonske promjene poboljšati položaj nacionalnih manjina, a upravo s tim u vezi, neki su zakoni upravo u proceduri u Saboru. Jednako tako, maksimalno ćemo se zalagati za kvalitetniji odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Upitan što očekuje od Hrvata u Mađarskoj, premijer je istakao kako očekuje da kao građani svoje zemlje pomognu boljoj suradnji s Hrvatskom, da učine maksimum kako bi se zaustavila asimilacija te da u pravom smislu te riječi, predstavljaju most između dvije zemlje.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o suradnji i vezama sa SRJ, Račan je istakao kako »sada između Zagreba i Miloševićevog Beog</p>
<p>rada postoji loša veza, koja će biti bolja jedino sa demokratskim Beogradom«. Taj režim mora otići. S njime u ovoj regiji nema mira, što mogu ocijeniti sve zemlje u regiji, a ne samo Hrvatska, zaključio je.</p>
<p>»Od razgovora koji slijede u utorak očekujem korak dalje u suradnji dvije zemlje, a po onom što smo pripremili mislim da će to biti i učinjeno. Posljednje prepreke mogli bismo izgladiti na radnoj večeri s premijerom Orbanom i članovima njegove vlade«, istakao je hrvatski premijer.</p>
<p>Njega u utorak očekuju radni sastanci s predsjednikom parlamenta Janosom Andreom, zatim plenarna sjednica hrvatske i mađarske delegacije, nakon čega se očekuje i potpisivanje Sporazuma o ukidanju viza. Nakon što taj sporazum potvrde oba parlamenta, preko hrvatsko-mađarske granice državljani te dvije države moći će uz predočenje osobne iskaznice. Iako nije službeno potvrđeno, moguće je i potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini koji s mađarskom stranom Hrvatska priprema već tri godine. Na kraju službenog posjeta, premijer Račan će se susresti i s predsjednikom Republike Mađarske Arpadom Gönczom. (Mladen Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Berlusconi trijumfira zbog propasti referenduma</p>
<p>RIM, 22. svibnja</p>
<p> - Propast nedjeljnog referenduma u Italiji, čelnik oporbe Silvio Berlusconi, smatra svojom osobnom pobjedom. Njegovi uporni pozivi na apstinenciju urodili su plodom. Na glasovanje je izišlo samo 32 posto glasača, što znači da referendum nije uspio (bilo je potrebno da glasuje 50 posto plus jedan birač), a to znači da »nije prošlo« niti jedno od sedam referendumskih pitanja.</p>
<p> U prvom referendumu 73 posto izašlih na birališta glasovalo je protiv toga da se troškovi izborne kampanje stranaka financiraju iz državnog proračuna. U drugom referendumu 82 posto birača izjasnilo se za promjenu načina glasovanja na izborima - s proporcionalnog na većinski. Z trećem referendumu izjasnilo se više od 72 posto glasača za poništenju lista sudaca Vrhovnog suda, u četvrtom referendum je 72 posto ljudi glasovalo je za odvojene karijere u sudstvu i tužilaštvu, a u petom 77,5 posto birača izjasnilo se protiv proširenja aktivnosti sudaca izvan sudstva. </p>
<p>Sporan je, očito, bio šesti referendum koji se odnosio na olakšavanje davanje otkaza zaposlenim radnicima. Taj »američki« pristup vjerojatno je uplašio mnoge koji sada imaju doživotno osigurana radna mjesta, pa Amatov prijedlog za oslobađanjem više novih radnih mjesta kao načinom borbe protiv nezaposlenosti nije naišao na odziv - protiv je glasovalo 64 posto glasača. Na tu kartu igrali si i Bertinotijevi reformirani komunisti, koji su također pozivali na bojkot referenduma, plašeći radnike da će dobiti otkaze i ostati na ulici. Uz to neumorno je radila i Berlusconijeva propagandna mašina koja je svakodnevno pozivala Talijane na apstinenciju. A kad se saznalo da je referendum propao Silvio Berlusconi, ne skrivajući zadovoljstvo, obratio se Talijanima preko tv Kanala 5 i zahvalio im »na ukazanom mu povjerenju«. Ujedno je zatražio ostavku Giuliana Amata, i predložio »tehničku vladu« kancelarskog tipa prema njemačkom modelu.</p>
<p>Na to su odmah burno reagirali Demokrati lijevice koji ne pristaju na takav tip vlade, a protiv Berlusconijeva prijedloga izjasnile su se i ostale stranke koje su obećale podršku Amatovoj vladi do kraja legislature. Propast referenduma doživjeli su i Bertinotijevi reformirani komunisti kao svoju pobjedu nad »američkim modelom izbora i radnih odnosa«. A neuspjeh referenduma pokazao je koliko je nepovjerenje prema politici i njenim čelnicima. Iako su predložene promjene sadržavale dosta konstruktivnih novina u korist glasača, oni su ih odbili i svojom apstinencijom otvorili vrata novom turbulentnom periodu unutarnje politike. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Afrički apokaliptični koktel bezakonja, kriminala i lakog automatskog oružja </p>
<p>Osam milijuna mrtvih u zadnjih deset godina, od toga su dvije trećine civili / Minska polja, lako oružje i djeca ratnici, zajednički su nazivnik afričkog ratovanja / Mnoge države prestale su funkcionirati po svemu - osim po imenu </p>
<p>U prošlih 10 godina u Africi je u unutarnjim sukobima i ratovima među državama poginulo osam milijuna ljudi (još nekoliko milijuna je osakaćeno i trajno protjerano iz svojih domova).</p>
<p> Dvije trećine žrtava su isključivo civili, a ne vojnici. Ratovi koji se vode u podsaharskoj Africi karakteriziraju tri stvari koje su svugdje iste: minska polja, lako oružje i djeca-ratnici.</p>
<p> Mine se nabavljaju bez teškoća i na Istoku i na Zapadu, jeftine su i za njihovo »sijanje« nije potrebna neka osobita obuka. Lakog streljačkog oružja istočnog i zapadnog porijekla ima u privatnom posjedu više nego u Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Nakon završetka Hladnog rata trgovci naoružanjem opstali su zahvaljujujći afričkom tržištu.</p>
<p> Iako su primjerice Mozambik i Madagaskar opustošeni poplavama, a u Etiopiji je glad sve veća, te države i zadnje devizne rezerve troše da bi kupile osnovno pješačko naoružanje i velike količine streljiva.</p>
<p>Djeca-vojnici su zapravo prave bande malodobnih kriminalaca koje financiraju i njima manipuliraju različite političke skupine i centri moći.</p>
<p> Najveća snaga dječjih bandi su nevin izgled i nevjerojatna brutalnost koja uključuje masovne amputacije udova zarobljenika (također u većini djece) i kanibalizam.</p>
<p> U Sijera Leoneu od 50.000 poginulih u građanskom ratu polovicu su ubila djeca-vojnici koje financira upravo uhićeni pobunjenički vođa Fodaj Sankoh novcem stečenim eksploatacijom rudnika dijamanata.</p>
<p> Kad odrastu, djeca-ratnici lako se uključuju u sustav postojeće korupcije, nepotizma i tribalizma.</p>
<p>Općenito u Africi, građansko društvo zapadnog tipa naglo propada.</p>
<p> Siromaštvo je endemično, a u nekim regijama poprima tolike razmjere da su godišnje zarade od pet-deset dolara pravo bogatstvo.</p>
<p> U ostalim zemljama podsaharske Afrike 360 milijuna ljudi živi u prosjeku s jednim dolarom dnevne zarade.</p>
<p>Nezaposlenost je prešla 50 posto, a vanjske dugove više nitko ne plaća (prošloga desetljeća oni su sa 60 skočili na 200 milijardi dolara).</p>
<p>Svojevrsni koktel bezakonja, kriminala i lakog automatskog oružja aktualan je u većini afričkih država.</p>
<p> U Zimbabveu, nekoć solidno uređenoj demokratskoj državi, prevladalo je razbojstvo pod izravnim pokroviteljstvom državnog vrha. Međutim, pljačkanje bjelačkih farmi neće riješiti nijedan domaći problem.</p>
<p> Zimbabveanski ratni veterani prodaju zauzetu zemlju bijelih farmera za simbolične svote (od tri dolara za dio posjeda do 15 dolara za čitavo imanje).</p>
<p> Budući da te poljoprivredne površine više nitko neće kvalitetno obrađivati, do kraja godine raširit će se glad, a s njom i brojne bolesti.</p>
<p> Sindrom »otimanja zemlje« lagano se širi na Keniju i Južnu Afriku (zemlje u kojima postoji dobro organizirana i gospodarski jaka bjelačka manjina).</p>
<p>Na osnovi toga se može postaviti pitanje o tome što je uopće država u Africi, osobito podsaharskoj: je li to samo predsjednik u blindiranom autu sa zastavicom ili možda zrakoplovna tvrtka također u njegovom vlasništvu? Afrički ratovi su sukobi uništenja, a ne kosolidacije.</p>
<p> Čak iako su započeti s pravednim ciljem, država nakon njih još više propada i ima sve manje sigurnosti.</p>
<p> U mnogim zonama istočne i zapadne Afrike države su prestale funkcionirati po svemu, osim po imenu.</p>
<p> Politička vodstva su toliko nekompetentna da se održavaju na vlasti samo despotizmom i poticanjem unutarnjeg terorizma ili vanjskog sukoba.</p>
<p>Perspektiva Afrike u 21. stoljeću je mračna.</p>
<p> Školovani kadrovi zato napuštaju svoje zemlje, vjerojatno zauvijek. Dvojica visokoobrazovanih Afrikanaca, koji su utočište pronašli u Sjedinjenim Državama (tu već živi i radi 100.000 afričkih intelektualaca), gorko, ali iskreno svjedoče.</p>
<p> Onaj iz Somalije (liječnik) veli: »Pobjegao sam iz Mogadiša, jer je najopasniji grad na svijetu. Izgledi da vas opljačkaju i ubiju kriminalci čim napustite svoju kuću ili hotel 10 su puta veće, nego u zloglasnim četvrtima New Yorka«. Drugi je izbjeglica iz Sijera Leonea (geolog). Njegovi motivi su još uvjerljiviji: »Otišao sam iz Freetowna da me ne pojedu. Neobrazovano lokalno stanovništvo vjeruje da će tako dobiti moju vještinu pronalaženja dijamanata«.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Slovenski parlament odlučuje o Bajukovoj vladi </p>
<p>LJUBLJANA, 22. svibnja</p>
<p> - Slovenski parlament u utorak će na izvanrednoj sjednici odlučivati o ustoličenju nove vlade desnog centra koju je predložio mandatar Andrej Bajuk. Da bi dobio potporu Državnog zbora u kojemu je 90 zastupnika, Bajuku je potrebno osigurati natpolovičnu većinu nazočnih na tajnom glasovanju za listu ministara. Dvije stranke koje podržavaju njegov prijedlog imaju 44 zastupnička mandata.</p>
<p> Nova udružena konzervativna stranka SLS+SKD Slovenska pučka stranka i Socijaldemokrati (SDS) vjeruju da će održati većinu koja se pokazala početkom mjeseca, kada je za imenovanje Bajuka premijerom vlade u osnivanju glasovalo i dvoje zastupnika koji ne pripadaju njegovu stranačkom bloku. Ako ne bi dobio potporu parlamenta, Bajuk u roku 10 dana mora predložiti novu listu ministara, a u slučaju da niti izmijenjena lista ne bude prihvaćena, može se odlučiti za pojedinačno glasovanje o kandidatima. U tom slučaju, vlada i njezin predsjednik po slovu ustava preuzimaju funkcije dosadašnje vlade Janeza Drnovšeka ako dvije trećine ministara bude potvrđeno. U suprotnom, Bajuk bi morao vratiti svoj mandat, a opcija raspuštanja parlamenta i prijevremenih izbora opet bi postala realnom. Predsjednik države Milan Kučan od samog se početka krize vlade koja je kulminirala 8. travnja izglasavanjem nepovjerenja koaliciji što ju je vodio Janez Drnovšek zalagao za prijevremene izbore kao najbolji način dolaska vlade koja bi imala jasnu parlamentarnu većinu i potporu građana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vladin povjerenik za Varšavu u pratnji policije preuzeo gradsku upravu</p>
<p>VARŠAVA, 22. svibnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Neočekivana intervencija novoimenovanog vladinog povjerenika za Varšavu, koji je u noći s nedjelje na ponedjeljak sa »svojim« zaštitarima i u pratnji policije preuzeo dvije zgrade gradske uprave, zaoštrila je do usijanja odnose između koalicijskih partnera u vladi, Izborne akcije Solidarnost (AWS) i liberalne Unije slobode (UW). Čelni ljudi liberala, koji su za ponedjeljak kasno poslijepodne najavili hitan sastanak, ne isključuju mogućnost da se povuku iz vlade zbog prošlotjedne odluke premijera Buzeka kojom je suspendirana vlast u Varšavi, gdje su glavnu riječ vodili liberali uz podršku socijaldemokratskih vijećnika. »Događaji u Varšavi iskompromitirali su premijera«, ogorčen je glasnogovornik UW-a Andrzej Potocki. No čini se da je noćna akcija novog vladinog povjerenika Andrzeja Hermana, poznatog javnosti kao beskompromisnog pravnika kojemu je pošlo za rukom prisiliti sadašnje socijaldemokrate da državi vrate veliki dio imovine bivše poljske komunističke partije, iznenadila ne samo dosadašnju vlast u Varšavi, već i samog premijera. Već u ponedjeljak ujutro Buzek je pozvao Hermana na hitan razgovor, što može značiti da se desnica prestrašila da bi ju preradikalne metode "njezinog" povjerenika mogle stajati gubitka elektorata. Pojavile su se također glasine da bi premijer zbog toga još istog dana mogao potpisati smjenu povjerenika. Istodobno, Herman tvrdi kako se na taj korak odlučio jer dosadašnji zaštitari nisu izvršavali njegove naloge. Zato su se novi već rano ujutro pokazali učinkoviti, kad su suspendiranom gradonačelniku odbili dati ključ od nove, noću promijenjene brave na vratima njegovog ureda. Glasnogovornik liberala istaknuo je uoči sastanka čelnika te stranke, najavljenog za kasnije poslijepodnevne sate, da će se razmatrati dvije opcije. Po njemu, liberali bi, zamjerajući svom koalicijskom partneru da je odluku o vladinom povjereniku u Varšavi donio iz uskog stranačkog interesa, mogli izaći iz vlade i podržati manjinsku vladu AWS-a, ili pak zatražiti ostavku premijera. U javnosti se špekulira da bi se UW mogla odlučiti na taj potez tim više što joj događaji oko Varšave mogu poslužiti kao dobra izlika za napuštanje broda koji tone. Sve ankete, naime, ukazuju na izuzetno nisku popularnost sadašnje vlade, a pogotovo AWS-a, te se gotovo sigurnom smatra pobjeda oporbenih socijaldemokrata na parlamentarnim izborima iduće godine. Izlaskom iz vladine koalicije liberali bi otvorili mogućnost ulaska u eventualnu poslijeizbornu koaliciju sa socijaldemokratima. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ministar Chevenement »duboko žali« zbog rečenice o Njemačkoj</p>
<p>PARIZ, 22. svibnja </p>
<p> - Izjava francuskog ministra unutrašnjih poslova Jean-Pierre Chevenementa, da prijedlog njemačkog šefa diplomacije Joschke Fischera o federalnoj Europi pokazuje kako se Njemačka još nije »oporavila od nacističkog zastranjivanja« iz prošlosti, izazvala je val burnih reagiranja i polemika u Francuskoj. U prvom reagiranju jednog službenog predstavnika francuske Vlade, od Chvenenementovih izjava ogradio se u ponedjeljak ujutro francuski ministar obrane Alain Richard. </p>
<p> »U žaru svoje intelektualne polemike s federalističkim idejama Joschke Fischera, protiv kojih se oduvijek borio, Chevenement nije izabrao prave argumente«, izjavio je Alain Richard za francuski međunarodni radio RFI. </p>
<p>Chevenement je nešto kasnije, u ponedjeljak ujutro u razgovoru za radio Europe-1, izrazio »duboko žaljenje« zbog svoje pojednostavljene rečenice za televiziju« o Njemačkoj, ali je optužio »izvjestan broj specijalista za provokacije« za njezino krivo tumačenje. </p>
<p> »Duboko sam razočaran što je moja misao sigurno bila malo pojednostavljena za televiziju. Ali vidim da je već samo neslaganje s europskim federalističkim projektom, izvjesnom broju specijalista za provokacije dovoljno, da vas odmah proglase za anti-Nijemca«, rekao je Chevenement. </p>
<p> »Naravno, ja volim Njemačku, ja sam za francusko-njemačko prijateljstvo; ja sam jednostavno rekao da se Njemačka još nije oporavila, ne od nacizma, nego od zastranjivanja kakvo je bio nacizam u njezinoj prošlosti, što znači da je nacizam u mojem shvaćanju bio nesretni slučaj u njemačkoj prošlosti«, izjavio je Chevenement za Europe-1.</p>
<p> U prvim reagiranjima, u nedjelju, bivši francuski predsjednik Valery Giscard D'Estaing nazvao je spornu Chevenementovu izjavu »nepodnošljivom« i pozvao je sve »velike odgovorne političare« u Francuskoj da je javno osude. </p>
<p> Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, dvojnog francusko- njemačkog državljanstva, Daniel Cohn-Bendit nazvao je Chevenementovu izjavu »glupošću« i zatražio je od premijera Lionela Jospina da »pozove na red« svog ministra unutrašnjih poslova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Chris Patten upozorava na nedjelotvornost programa pomoći EU-a</p>
<p>LONDON, 22. svibnja</p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten u ponedjeljak je upozorio da će se program pomoći EU-a morati smanjiti ne dobije li sredstva za ostvarivanje programa. »Odradimo samo 35 do 40 posto godišnje predviđenih obveza. To se svakako mora promijeniti«, rekao je Patten za radio BBC. »Nije problem u nesposobnosti osoblja, nego u tome da radimo u nepovoljnim uvjetima«, rekao je i dodao da se u zadnjih deset godina program pomoći utrostručio, a nije zaposlen odgovarajući broj novih ljudi. Patten traži od zemalja članica EU-a da pomognu ili da smanje program kako bi Europska komisija pomoć mogla pružati brže i djelotvornije. Riječ je o najvećem takvom programu od 10,5 milijardi dolara. Patten je na mjesto povjerenika za vanjske poslove došao u rujnu prošle godine i odonda je već uočio veliku nedjelotvornost u EU-ovu programu pomoći. Spomenuo je i jedan primjer: još nije utrošena ni funta od 250 milijuna funti koje je EU dodijelila za obnovu Srednje Amerike nakon uragana Mitch. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Predsjednik Fidžija poziva pučiste na pregovore</p>
<p>SUVA, 22. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Fidžija pokušao je navesti vojne snage, koje su zaposjele parlament, na predaju otvorivši mogućnost smjene sadašnje vlade čak i ako propadne pokušaj vojnog udara.</p>
<p>Riječi predsjednika Ratua Sira Kamisesea Mare mogle bi biti prvi pomirljivi signal pobunjenicima, koji od petka drže zatočene pripadnike vlade u parlamentu. Mara je rekao da će održati razgovore s demokratski izabranom vladom kad se završi pokušaj udara.</p>
<p>»Razgovarat ćemo i vidjeti što nude«, rekao je.</p>
<p>Maru podupire general bojnik Sitiveni Rabuka, predsjednik vrhovnog vijeća starosjedilaca Fidžija koji su u sukobu s potomcima indijskih imigranata koji vladaju gospodarstvom zemlje.</p>
<p>On je ocijenio da je sadašnji položaj premijera indijskog podrijetla Mahendre Chaudhrija »nepodnošljiv« te da bi »ako osjeća što za zemlju i vidi prosvjede i razaranja, možda želio podnijeti ostavku«.</p>
<p> Rabuka, koji je vodio dva državna udara i vladao 12 godina, kaže da podupire ciljeve naoružanih pobunjenika koji u zatočeništvu drže više od 20 članova vlade i zastupnika, ali ne i njihove metode.</p>
<p>Vođa prevratnika George Speight napustio je u ponedjeljak zgradu parlamenta i u policijskom automobilu krenuo u obilazak glavnog grada. Kako bi pokazao svoje samopouzdanje, Speight koji se u subotu proglasio premijerom, proveo je 45 minuta u obilasku središta Suve zajedno s jednim policijskim časnikom i jednim članom svoje skupine.</p>
<p>Pojavljivanje Speighta u gradu izazvalo je dodatnu političku konfuziju na Fidžiju, gdje se starosjedioci osjećaju potlačeni u odnosu na veliku fidžijsku nacionalnu zajednicu Indijaca.Speight i devet naoružanih muškaraca preuzeli su u petak zgradu parlamenta, te zarobili prvog indijskog premijera Fidžija Mahendru Chaudhryja i njegovu vladu u kojoj dominiraju Indijci. Pobunjenici su proglasili državni udar kojem je cilj povratak vlasti u ruke starosjedilaca Fidžija. Naoružani pučisti, odvukli su u ponedjeljak premijera Mahendru Chaudhryja na travnjak ispred zgrade parlamenta i uperili mu pištolju glavu, rekli su očevici.Taj je incident uslijedio nakon što su se brojne pristaše vođe prevrata okupile oko parlamenta i pokušale prijeći ogradu. (Reuter/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rusija zaprijetila Afganistanu preventivnim zračnim udarima</p>
<p>Moskvom se proširila vijest da je od gangrene umro Shamil Basajev, najistaknutiji čečenski vojni zapovjednik, što su čečenski krugovi demantirali, a ruski nisu ni potvrdili niti opovrgli </p>
<p>MOSKVA, 22.svibnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Rusija je u ponedjeljak napravila presedan i prvi puta javno zaprijetila talibanskom režimu u Afganistanu preventivnim zračnim udarima. »Ako slanjem oružja i najamnika talibanski režim nastavi s pružanjem podrške čečenskim separatistima, Rusija će izvršiti preventivne zračne udare po teritoriju Afganistana koji je pod njihovom kontrolom«, izjavio je u ponedjeljak u Moskvi na konferenciji za novinare Sergej Jastržembskij, pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Pritom je Jastržembskij izjavio da je prije tjedan dana na teritoriju Afganistana, koji je pod kontrolom Talibana, održan sastanak predstavnika čečenskog predsjednika Mashadova s poznatim međunarodnim teroristom Osamom Bin Ladenom i da je na tom sastanku postignut dogovor o slanju najamnika, oružja i streljiva na ruski Sjeverni Kavkaz. Na tom sastanku, kojemu su prisustvovali i predstavnici Talibana, potpisan je i protokol da se u afganistanskom selu Saida Bat, koje se nalazi pod njihovom kontrolom, otvori vojni logor za pripremanje boraca koje bi slali na čečensko bojište, ustvrdio je Jastržembskij i dodao da će Rusija početi preventivnim zračnim udarima po teritoriju Afganistana koji kontroliraju Talibani i u slučaju ako bude ugrožena i nacionalna sigurnost Moskve i savezničkih srednjoazijskih država poput Uzbekistana. Naime, Moskva tvrdi da su na spomenutom tajnom sastanku, bile i vođe radikalne islamske terorističke organizacije koja pokušava svrgnuti predsjednika Uzbekistana Islama Karimova. </p>
<p> Javna prijetnja Afganistanu zračnim udarima u ponedjeljak je u Moskvi potpuno zasjenila i senzacionalnu, ali službeno nepotvrđenu vijest da je u jednoj od tajnih baza u kavkaskim planinama ovih dana od gangrene umro najistaknutiji čečenski vojni zapovjednik Shamil Basajev. Vijest o smrti 39-godišnjeg Basajeva proširila se Čečenijom u nedjelju, a ruske vojne vlasti u Groznom za sada ju ne potvrđuju, ali i ne opovrgavaju. »Tek kad utvrdimo gdje je pokopan i je li to doista njegov grob moći ćemo službeno potvrditi smrt Basajeva«, izjavljivali su u ponedjeljak oprezno novinarima ruski generali u Čečeniji.</p>
<p> Međutim, dok čečenski izvori to opovrgavaju, ruski izvori tvrde da raspolažu s indicijama koje upućuju da je Basajev doista umro. Prije svega navode činjenicu da za posljednjih tjedan dana ruski obavještajci nisu »uhvatili« niti jednu telefonsku ili radio poruku Basajeva svojim borcima. Basajev je teško ranjen u veljači ove godine prilikom proboja iz opkoljenog Groznog. Čečenski su mu liječnici tada u nepovoljnim poljskim uvjetima morali amputirati donji dio desne noge (operacija je prikazana i na televiziji) pa se kasnije razvila gangrena. Basajev je bio istaknuti zapovjednik u oba rusko-čečenska rata, a u svijetu se pročuo 1995. godine kad je u spektakularnoj terorističkoj akciji u gradu Budjanovsku na jugu Rusije nekoliko dana držao u bolnici stotinjak zatočenih pacijenata i liječnika. U vrijeme kratkotrajnog primirja s Rusijom bio je vicepremijer u vladi Mashadova, s kojim se kasnije razišao optužujući čečenskog predsjednika za popustljivost prema Moskvi i mlakost u političkoj borbi za neovisnost njihove republike.</p>
<p> No bez obira na to je li Basajev umro ili ne, čečenski partizanski otpor se nastavlja. Prema čečenskim izvorima njihovi su borci u nedjelju navečer potisnuli iz sela Žani Vedeno rusku vojsku i tom je prilikom poginulo dvadesetak ruskih vojnika. No tu vijest o čečenskom zaposijedanju Žani Vedenog i pogibiji 20 vojnika u ponedjeljak je opovrgao kremaljski glasnogovornik Sergej Jastržembskij potvrđujući jedino jake ruske topničke udare po tom selu. Krajnje je napeta i situacija u Sjevernoj Osjetiji nakon što je u nedjelju u toj ruskoj autonomnoj republici koja graniči sa Čečenijom zvjerski ubijeno (zaklano)</p>
<p>šestero mladih izletnika. Istraga ne isključuje da su taj zločin možda izvršili vahabiti, radikalni islamisti, koji bi željeli da se rat iz Čečenije proširi po cijelom području ruskog Sjevernog Kavkaza. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Turski predsjednik Sezer dobio kurdsku potporu</p>
<p>Nekoliko istaknutih kurdskih predstavnika spremni za tješnju suradnju s turskim vlastima na uspostavi socijalnog mira u zemlji </p>
<p>ANKARA, 22. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tvrda kurdska struja dala je punu potporu novom turskom predsjedniku Ahmetu Necdetu Sezeru. Ona je došla slijedom nekih ranijih Sezerovih izjava kada je obnašao dužnost ustavnog suca. Nekoliko istaknutih kurdskih predstavnika izrazilo je za ankarski vladi blizak list »Turkish Daily News«, spremnost za tješnju suradnju s turskim vlastima na uspostavi socijalnog mira u zemlji.</p>
<p>Prema ocjeni bivšeg čelnika Demokratske stranke (DEP) Ferduna Yazara, Sezerov izbor za šefa države prvi je konstruktivan korak u smjeru miroljubivog rješavanja unutarnjih turskih problema u sklopu demokratskih struktura i zakona. »Izbor Sezera mogao bi se promatrati kao znak dobre volje države prema demokratskim procesima u zemlji«, naglasio je Yazar. Upozorio je kako su dosadašnji predsjednikovi govori iznimno konstruktivni i poticajni za tursku budućnost.</p>
<p>S takvom novom konstruktivnom ulogom novog »turskog kormilara« slaže se i bivši vrlo utjecajni parlamentarni zastupnik iz grada Musa, na jugoistoku Turske, Sirri Sakik. »Vjetrovi rata koji su puhali zemljom mnogo godina mogli bi se, u novim uvjetima, pretvoriti u povjetarce mira«, kaže on. Upozorio je, međutim, kako će uvijek postojati i snage koje se protive takvim promjenama. Dodao je da to samo može ojačati frontu demokratskih snaga koje, kako je rekao, trebaju pružiti bezuvjetnu potporu novom turskom predsjedniku.</p>
<p>Za vođu Liberalnog kurdskog pokreta Mehmeta Emina Severa, izbor Sezera također obilježava »vrlo pozitivan politički razvitak«. On smatra da njegov dolazak daje nadu onima koji žele demokraciju i opći razvitak zemlje. »Predsjednikovo stajalište da brani koncept pravne, a ne policijske države, predstavlja pozitivan pristup demokraciji i ljudskim pravima«, smatra Sever. Glede toga, podsjetio je i na neka ranija Sezerova obećanja u vezi slobode obrazovanja i emitiranja rtv programa na kurdskom jeziku.</p>
<p>Kako i kojim povodom se ankarski list odlučio dati izjave trojice kurdskih predstavnika, nije poznato. U svakom slučaju, bit će daleko zanimljivije vidjeti kakvo će biti reagiranje ankarske predsjedničke palače na njihovu ponudu turskog »socijalnog mira«. Dakako, ništa manje zanimljivo moglo bi biti i moguće reagiranje vlade premijera Bülenta Ecevita, a posebice vojnog vrha.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Međunarodna zajednica kreše donacije za BiH?</p>
<p>BRUXELLES, 22. svibnja</p>
<p> - Ekonomske reforme, povratak izbjeglica i jačanje državnih institucija BiH trebale bi biti središnje teme konferencije Vijeća za provedbu mira u BiH, koja će se u utorak i srijedu održati na ministarskoj razini u Bruxellesu. Domaćin skupa je predsjedništvo Vijeća ministara EU-a. Očekuje se da će sudjelovati predstavnici više od 50 zemalja ili međunarodnih organizacija, članica Vijeća za provedbu mira, koje su na različite načine angažirane u mirovnom procesu i obnovi BiH; politički, financijski, sudjelovanjem u sastavu SFOR-a, na humanitarnim i drugim područjima djelovanja. U radu konferencije sudjelovat će i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. U idućem razdoblju provedbe mira u BiH međunarodna zajednica ima tri strateška prioriteta: reforme ekonomskog sustava u vezi s privatizacijom i stranim ulaganjima, i druge dublje reforme, poput one mirovinskog sustava; povratak raseljenih i izbjeglih tako da se svima zakonski jamče njihova imovinska i stambena prava iz 1991.; jačanje državnih institucija BiH. Nakon što je proteklih godina uložila oko 5,1 milijardu dolara za obnovu infrastrukture, međunarodna zajednica sada očekuje da će se BiH u idućem razdoblju oslanjati prvenstveno na aktiviranju vlastitih ekonomskih resursa. Umjesto dosadašnjih oko milijardu dolara godišnje, u okvirima Svjetske banke sada se predviđa 300 milijuna dolara za BiH u sljedeće dvije ili tri godine, a BiH bi morala ispunjavati određene uvjete kako bi dobila ta sredstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Erdemović - prvi haaški osuđenik na slobodi</p>
<p>DEN HAAG, 22. svibnja</p>
<p> - Haaški sud oslobodio je Dražena Erdemovića, pripadnika snaga bosanskih Srba, nakon što je u Norveškoj odslužio veći dio zatvorske kazne za zločine u Srebrenici, potvrdio je u ponedjeljak Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY). Erdemović, prva osoba osuđena pred Sudom u Haagu, u ožujku 1998. proglašen je na ponovljenom suđenju krivim za više od 70 ubojstava zatočenih Muslimana na području Srebrenice i osuđen na pet godina zatvora. Tih pet godina, uz uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru, trebalo je isteći u ožujku 2001. Na izdržavanje kazne u Norvešku bio je upućen u kolovozu 1998. godine. Glasnogovornik Suda Jim Landale odbio je precizirati kad je Erdemović točno pušten na slobodu. I ICTY i norveške vlasti skrivale su da je Erdemović pomilovan i oslobođen. On se pojavio u ponedjeljak pred Haaškim sudom kao svjedok na suđenju zapovjedniku vojske bosanskih Srba na području Srebrenice generalu Radislavu Krstiću. Njemu se sudi zbog pokolja civila u toj zaštićenoj zoni UN-a u srpnju 1995. godine (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Oručević gradonačelnik Mostara, Tomić dogradonačelnik </p>
<p>MOSTAR, 22. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi-stari gradonačelnik Mostara je Safet Oručević, dok će dužnost dogradonačelnika u sljedećem razdoblju obnašati Neven Tomić. Tako su odlučili svojim glasovima novoizabrani vijećnici na konstituirajućoj sjednici Gradskoga vijeća Mostara, održanoj u ponedjeljak.</p>
<p> I Oručević i Tomić prije izbora su dobili potrebnu suglasnost od OESS-a za svoje kandidature. Dužnost predsjednika Gradskog vijeća Mostara ubuduće će obnašati Mario Leko, kojega je na tu dužnost predložio HDZ BiH, a izabran je nakon glasovanja vijećnika. Leko je tu dužnost preuzeo od Gorana Bilića. Dopredsjednik Gradskoga vijeća Mostara bit će Milan Jovičić (Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH).</p>
<p>Izabrani čelnici Gradskoga vijeća Mostara, kao i gradonačelnik i dogradonačelnik izrazili su optimizam glede budućnosti Mostara, a sličnoga je mišljenja bio i Finn Lynghjem, voditelj mostarskoga Ureda visokog predstavnika, istaknuvši kako u novome čelništvu vidi bolju budućnost za Mostar, ponajprije za mlade, te boljitak u provedbi povratka prognanih i izbjeglih. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>HDZ BiH analizira loše izborne rezultate u Sarajevu </p>
<p>SARAJEVO, 22. svibnja</p>
<p> - Ivo Andrić-Lužanski, Stjepan Mikić i dr. Božo Ljubić članovi su izaslanstva Hrvatske demokratske zajednice BiH koje bi se ovog tjedna u Sarajevu trebalo sastati sa članovima predsjedništva Županijske organizacije stranke, a u svezi sa zbivanjima nakon općinskih izbora u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, odnosno provedbom izbornih rezultata.</p>
<p>Na sastanku koji je zakazan za utorak poslijepodne zatvorenom za javnost, članovi sarajevske Županijske organizacije HDZ-a izvijestit će predstavnike vrha stranke o rezultatima koji su postignuti na lokalnim izborima 8. travnja odnosno aktualnom tijeku pregovora o participiranju HDZ-a u općinskim tijelima vlasti te formiranju Gradskog vijeća, a nakon uspostave administracije na nižim razinama.</p>
<p>S obzirom da je HDZ u Sarajevu postigao relativno loš izborni rezultat, odnosno da ima tek četiri predstavnika u općinskim vijećima, pozicija stranke i nije najbolja. S posebnim zanimanjem očekuje se i rasprava o tzv. »slučaju Ilidža«. Općinski odbor HDZ-a na sarajevskoj Ilidži, naime, raspušten je odlukom Predsjedništva HDZ BiH zbog navodno najlošijih izbornih rezultata no članovi toga rasformiranog Odbora ogorčeno su reagirali, optužujući članove Županijske organizacije da su im to »napakirali«. Odnosno, da su krivotvorili podatke o rezultatima izbora koji su dostavljani Predsjedništvu stranke, te kako su to sve učinili zbog koncepcijskih razlika i da bi zadržali vlastite privilegije. Međusobne optužbe prenijele su se i na stranice novina, pa se sa zanimanjem očekuje stav vrha HDZ-a BiH, koji je zasad dao za pravo Županijskoj organizaciji stranke. (Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Izbori u BiH stajat će sedam milijuna eura</p>
<p>SARAJEVO, 22. svibnja</p>
<p> - Provedba općih izbora u Bosni i Hercegovini koji su zakazani za 11. studenog stajat će između sedam i 7,5 milijuna eura, a sredstva će osigurati Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), izjavio je u ponedjeljak voditelj misije OESS-a u BiH, Robert Barry. Na konferenciji za novinare održanoj u Sarajevu, Barry je istaknuo kako je odluka o održavanju općih izbora u BiH donesena na temelju nedvojbene potpore Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH i Stalnog vijeća OESS-a.</p>
<p> »Ta odluka nije nikakvo iznenađenje jer je i nacrtom stalnog izbornog zakona koji je još uvijek u parlamentarnoj raspravi bilo predviđeno da se izbori organiziraju ove jeseni«, rekao je američki diplomat. On je potvrdio kako je od Parlamenta BiH zatraženo da ubrza raspravu o stalnom izbornom zakonu s ciljem da on do studenog bude i usvojen ali je upozorio da jesenski izbori neće biti održani na temelju njegovih odredbi. »Za to je već sada prekasno i izbori će biti provedeni na temelju privremenih izbornih pravila i propisa no u njih će biti ugrađene neke odredbe predložene nacrtom stalnog izbornog zakona«, naglasio je Barry. Jedna od takvih odredbi je tzv. preferencijalni sustav glasovanja za Predsjedništvo BiH i predsjednika te dopredsjednika Republike Srpske. Takav sustav u studenom bit će međutim primijenjen samo pri izboru čelnih ljudi srpskog entiteta jer izbora za Predsjedništvo BiH neće biti.</p>
<p> »Mi se ravnamo prema Ustavu BiH koji određuje da mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine što znači da sadašnji članovi Predsjedništva BiH ostaju na tim dužnostima do 2002. godine. Mi to nemamo ovlasti, niti potrebe mijenjati«, rekao je voditelj misije OESS-a.</p>
<p> Odgovarajući na novinarsko pitanje Barry je rekao kako OESS nema nikakvih indicija da bi se netko od članova Predsjedništva BiH, primjerice Alija Izetbegović, namjeravao povući prije isteka mandata. »To su za sada samo tvrdnje koje se mogu vidjeti u medijima«, rekao je Barry. On je međutim potvrdio kako u BiH zapravo ne postoji razrađen sustav zamjene članova Predsjedništva BiH kojima bi iz bilo kojeg razloga prestao mandat dodavši kako drži da bi u takvom slučaju novi član državnog vrha morao biti izravno biran.</p>
<p> Privremeno izborno povjerenstvo (PEC) povisilo je iznos depozita kojega moraju uplatiti političke stranke ako žele sudjelovati na izborima. Za izbore na državnoj razini taj iznos sada je 10 tisuća DEM dok neovisni kandidari moraju dati depozit od pet tisuća maraka. Ako budu izabrani, depozit im se vraća, a u protivnom se koristi za pokrivanje ukupnih troškova izbora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Izetbegović se povlači iz politike?</p>
<p>Predsjedatelj Predsjedništva BiH će, navodno, odlazak obznaniti kad preda dužnost / Za nasljednika će, vjeruje se, po »Jeljcinovu modelu« promovirati Edhema Bičakčića</p>
<p>MOSTAR, 22. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Povlači li se Alija Izetbegović iz politike? Nagovještaja o tome bilo je i ranije, no dojam je kako bi se Izetbegović nakon isteka mandata predsjedatelja Predsjedništva BiH ovaj put zaista mogao povući iz politike. Pritom, međutim, od presudnoga značaja za donošenje te odluke neće biti nikakve »političke igre«, nego će, vjerojatno, presuditi sve lošije zdravlje bošnjačkoga lidera.</p>
<p>I sam je Izetbegović u jednom razgovoru prije nekoliko dana dao nagovijestiti da nije baš najboljega zdravstvenog stanja. Ta činjenica nije nikakva novost, s obzirom na od ranije javnosti poznate poteškoće koje je Izetbegović imao sa svojim zdravljem (spominjao se i navodni infarkt), ali nikada kao sada Izetbegović u javnosti svojom izjavom nije dao naslutiti gotovo izravno da se ne osjeća baš najbolje i da sve više razmišlja o povlačenju. Mirza Hajrić, Izetbegovićev savjetnik, kasnije je demantirao najave o Izetbegovićevom povlačenju iz politike već do jeseni, ali su neki drugi nekada bliski Izetbegovićevi suradnici, poput Džemaludina Latića u razgovoru za Oslobođenje, skloniji ustvrditi kako je definitivno došlo vrijeme za Izetbegovićevo povlačenje s političke pozornice. Latić je čak kazao kako bi za Izetbegovića najbolje bilo da se povukao još prije dvije godine, odnosno da bi to bilo bolje i za njega i za SDA. Kad to nije već tada učinio, Izetbegović se treba povući sada, kazao je Latić, dodajući da će se »Izetbegović, prema vlastitoj odluci, do jeseni (ipak) povući iz Predsjedništva BiH«.</p>
<p>Gdje je, onda, prava istina? Tko više zna - Hajrić ili Latić? Izetbegović se osobno, barem koliko je poznato ovdašnjoj javnosti, nije oglasio o nadnevku svoga mogućeg odlaska s političke pozornice. U međuvremenu je pravi odgovor na najvruće političko pitanje ovih dana u BiH pokušao dati i banjalučki Reporter, pozivajući se na neimenovani izvor u međunarodnoj zajednici. Taj list tvrdi da će se, uz opće izbore, 11. studenoga održati i izbori za Predsjedništvo BiH. Izetbegović će prije toga, 8. kolovoza, predati dužnost predsjedatelja srpskome članu Predsjedništva BiH Živku Radišiću. Tom prigodom će, izjavio je anonimni dužnosnik međunarodne zajednice, priopćiti i odluku o povlačenju iz javnogi političkog života iz zdravstvenih razloga.</p>
<p>Navodno je, »po Jeljcinovu modelu«, Izetbegović već odredio i svoga nasljednika na dužnosti prvoga čovjeka SDA. Nakon eliminacije Ejupa Ganića na nedavno održanome Glavnom odboru SDA, »u igri« je ostao samo Edhem Bičakčić i on bi »s figurom fore«, poput Putina u Rusiji, trebao startati u izbornu utrku od trenutka Izetbegovićeva povlačenja u kolovozu pa do sve izvjesnijih (i) predsjedničkih izbora, zajedno s općim, 11. studenoga.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Što je nama Hrvatima tehnika i otkuda semantička zagonetka »robotronika«, koja nam treba koliko je potrebito i soljenje mora </p>
<p>Pojam »robotronika« nemoguće je pronaći u svjetskoj stručnoj literaturi robotike ali ga možete susresti u programu rada Hrvatskoga saveza pedagoga tehničke kulture koji je za pisanje materijala u kojima razrađuje tu osebujnu izmišljotinu predvidio sredstva u iznosu od stotinjak tisuća kuna.</p>
<p>Uz maštovitu pretpostavku da se radi o originalnom hrvatskom akronimu pojmova robo(tika) i (elek)tronika moguće je značenjsko razrješenje ove semantičke zagonetke, potrebite onoliko koliko je potrebito i soljenje mora.</p>
<p>Elektronika je, naime, jedna od temeljnjih sastavnica robotike pa nema nikakvog smisla na tako jezično nakaradan način niti naglašavati je, a niti sakrivati. Tvorci »robotronike« mogli su otići i dalje u stvaranju terminološkog kaosa pa, recimo, napraviti i riječcu »romanika« koju se, slijedom dosljednog eksperimetiranja s robotičkim pojmovljem, dalo izvesti iz spoja ro(botika) i m(eh)anika. Razlog zbog kojega smo ostali siromašniji za još jedan jezični ispad je taj da bi »romaniku« možda i uočili u Ministarstvu prosvjete i športa zaduženi za čitanje programa rada nacionalnih saveza tehničke kulture. Ali, u spomenutom ministarstvu kao da i nema zaduženih i kvalificiranih za takav posao što naše tehničke pregaoce ohrabruje i na druge, primjerice legislativno-logičke, vratolomije u zapuštenom rezervatu hrvatske tehničke kulture.</p>
<p>Tako se za nedavne Godišnje skupštine Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK) pojavio kratki, polupismeni i s gledišta zdravog razuma iščašeni pamflet, potpisan od strane više saveza učlanjenjih u spomenutu zajednicu, u kojemu se zahtijeva promjena postojećeg Zakona o tehničkoj kulturi. Među potpisnicima je i Savez koji je oblikovao gore spomenuti program "robotronike".</p>
<p>Zahtjev se, prema navodima u pamfletu, temelji na zaključcima sastanka predstavnika spomenutih saveza sa doministrom Androm Knegom i načelnikom Uprave za tehničku kulturu Ministarstva prosvjete i športa. Taj taksativni ultimatum dostojan je Taborijeve "Umjetnosti gluparenja" po načinu shvaćanja mjesta i uloge tehnike na našim prostorima jer doslovce i (velikim slovima) podučava da je Zakon o tehničkoj kulturi potrebno uskladiti sa Zakonom o športu i Pravilnikom olimpijskog odbora kako bi se time konačno uredile neke stvari u tehničkoj kulturi.</p>
<p>Čovjek koji misli ili barem vjeruje da se bavi tehnikom ostane zabezeknut činjenicom da su takvo što u stanju napisati vodeći ljudi saveza učlanjenih u najmasovniju, ako već ne i najkompetentniju državnu asocijaciju čija djelatnost je izvorno posvećena tehnici. I bez ikakvog stida takvo što između ostaloga poslati na znanje u Ministarstvo prosvjete i športa te Odboru za zakonodavstvo Državnoga sabora.</p>
<p>Temeljna pitanja koja taj pamflet izaziva jesu: što je nama tehnička kultura ako su ljudi koji bi se njome trebali baviti u najpraktičnijem obliku u stanju na tako groteskan način vezivati je uz sport i koja je stručna kvalifikacija tih ljudi. Da li su po habitusu ili po vokaciji tehničari ili se tehnikom bave zato što se nisu imali baviti nečim drugim. Stvari postaju jasnije kada među potpisnicima pamfleta pronađete primjerice Kajakaški savez ili Ronilački savez i kada saznate da se i drugi savezi u stvari ponajviše bave sportskim aktivnostima u kojima se koriste tehničkim pomagalom kakav je fotoaparat, kamera, avion, računalo...</p>
<p>Ali po tom kriteriju u HZTK bi trebali biti i skijaši ili rendgenolozi. Uostalom, mogao bi se i sam Olimpijski odbor preseliti u Dalmatinsku 12 jer i on u svom radu sigurno koristi mnoga tehnička pomagala. Primjerice tehničku olovku. Stanje u hrvatskoj tehnici je trulo i stoga je temeljne postavke Zakona o tehničkoj kulturi potrebno aksiomatski vratiti na početak, primjerice konstatacijom da se tehnikom bave tehničke udruge. Tada bi se moglo početi objašnjavati tehničku kulturu, pa bi i javnost shvatila da je ona nešto više od istoimenog predmeta u školama, da je bitna sastavnica opće kulture i uljudbe.</p>
<p>Međutim, svaki put kada se suočite sa činjenicom da je Razred za tehniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovan tek prije kojih osam godina, otprilike u isto vrijeme kada i Odjel za tehničku kulturu Matice hrvatske, postane vam jasno što je nama Hrvatima tehnika pa i otkuda "robotronike" i Olimpijski odbori u tehničkoj kulturi.</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ predsjednik Hrvatskoga društva za robotiku Dalmatinska 12</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ni jedno ukradeno remek-djelo ubijenog slikara Slavka Stolnika još nije pronađeno</p>
<p>Sredinom svibnja 1991. godine tužna je sudbina zadesila slikara Slavka Stolnika. Njega su mučki ubili u obiteljskoj kući u Donjoj Voći Vladko Mesek i Renato Vidaček. Međutim, prvooptuženi Mesek nije pronađen ni do današnjih dana, dok Vidaček još izdržava kaznu zatvora od 12 godina. Slavkov Brat Stjepan neprestano se pita kako to da policija nikako ne može ući u trag ubojici, iako je njegovo ime dobro poznato, dok s druge pak strane relativno se lako pronađu i nepoznati počinioci prometnih prekršaja!</p>
<p>Kad je Slavko ubijen, policija je prvo »pokucala« na njegova vrata, ispitivala ga, a iz kuće su odnijeli sve i sva vezano uz njegova brata. Ništa od toga, ni nakon devet godina, nisu vratili, pa čak ni Slavkove video-kasete i pisma.</p>
<p>Međutim, krajem 1996. , iz obiteljske kuće Stolnik (koja je bila zatvorena zbog trajanja ostavinske rasprave) ukradeno je oko osamdesetak iznimno vrijednih slika pokojnog Slavka Stolnika. Krađa je otkrivena slučajno. Naime, 18. studenoga te godine Stjepan je sa svojim sinom Ivanom primijetio nestanak, kad su natkrivali pokraj kuće drvenu građu, koju je svojedobno Slavko pripremio za krovište svoje buduće galerije. Vidjeli su, nedaleko prozora kuće, jednu Slavkovu razbijenu sliku i o tome odmah obavijestili policiju. Ni jedna od tih slika, remek-djela, također još uvijek nije pronađena. Riječ je o slikama na staklu, uglavnom velikog formata. Kako se nešto takvoga ne može pronaći ni nakon pet godina?</p>
<p>Tijekom 1997. godine zajedno s književnikom Josipom Paladom objavio sam monografiju »Braća Slavko i Stjepan Stolnik« u kojoj su reproducirane ukradene Slavkove slike. Na neki način to je bila i knjiga »potjernica«, a prije toga nitko nešto slično nije objavio. Knjigu smo promovirali u Zagrebu i Varaždinu. Ni nakon toga nije se nitko javio da je vidio ili nešto čuo o Slavkovim slikama, ili pak o njegovom ubojici! Policija šuti. U svezi jednog takvog barbarskog čina nikada se javno nije javio ni oglasio umjetnik, ili pak neko likovno udruženje, kao da je nešto posve »normalno« da ljude ubijaju i kradu slike, a da im se ne može ući u trag ni nakon pet ili deset godina!</p>
<p>I to nije sve. Veliki broj Slavkovih slika već ranije je ukraden u Parizu, gdje je jedno vrijeme živio i radio. Dok je bio živ neprestano je tražio i molio da se te slike pronađu, ali uvijek je nailazio na »zid šutnje«. Zbog takvog odnosa prema njemu godinama je »štrajkao«, odnosno nije želio javno izlagati, pa ni slikati.</p>
<p>Ogorčen svim time, brat Stjepan, otkako su mu ubili brata, i otkada »nitko ništa« ne poduzima da se pronađu njegove ukradene slike, također ne želi izlagati i slikati. Čak se na određeni način boji i za sudbinu sebe i svoje obitelji.</p>
<p>Zar je moguće da baš nitko ništa ne zna?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatska je bila odlično predstavljena na sajmu knjiga u Buenos Airesu</p>
<p>Svake godine u Buenos Airesu se otvara »Sajam knjiga«. Ove godine je Sajam preselio u četvrt Rural, u lijepoj zoni Palerma, gdje će biti na većoj površini, nego prijašnjih godina. Ispod izložbenog prostora je veliko parkiralište, koje prima 3000 automobila. Osim toga prostor je mnogo veći, sa devet manjih dvorana, a u svakoj se mogu smjestiti 300 uzvanika.</p>
<p> U središnjoj dvorani »José Hernandez« ima 1200 sjedala. Ta se dvorana najčešće upotrebljava za nastup raznih nacija, njihovih plesova i folklora, za vrijeme Sajma. Uporna Veleposlanica, gđa Neda Rosandić Šarić, već petu godinu ne odustaje od »Sajma knjiga«, iako je ove godine povećan trošak izložbenog prostora. Njezina je premisa: »Hrvatska mora biti prisutna uz bok naprednih država«, pa je tako izborila, da joj se dodijeli dva dana, od trajanja 21 dana sajma, za Hrvatsku.</p>
<p>Dana 28. travnja u dvorani »Alfonsina Storni« je bio okrugli stol na temu: »Hrvatska narativa u optici argentinskih književnika«. Šteta što nije bio prisutan hrvatski književnik g. Ranko Marinković, jer je predstavljena knjiga »Ruke« (Manos), koja je prevedena na španjolski jezik. Okrugli stol je vodila književnica hrvatskog podrijetla prof. Carmen Vrljičak, a pratili su je spisateljica Maria Esther de Miguel i Luis Gregourich, pročelnik Ministarstva kulture grada Buenos Aires.</p>
<p>Dvorana je bila prepuna i zanimljivo je bilo pratiti diskusiju, osobito nekih pisaca, koji su bili na stajalištu da su pisci malih naroda marginalizirani, iako su na višoj kulturnoj razini i književno bogatiji nego oni anglosaksonskog podrijetla, koji se većinom izdaju na promidžbenoj i komercijalnoj bazi.</p>
<p> Sutradan je pod pokroviteljstvom »Društva argentinskih pisaca« predstavljena knjiga Tomislava Bakarića »Smrt Stjepana Radića«, koju je prevela na španjolski gđa Ana Blažeković. Velikom broju prisutnih je govorio pjesnik Roberto Diaz i dr. Mari L. Lukač de Stier. I tom su se prigodom argentinski krugovi upoznali s tragičnom smrti Stjepana Radića i srpskim barbarstvom. Do danas su se argentinski pisci prevodili na hrvatski jezik, a napokon su se počeli i hrvatski pisci prevoditi na španjolski.</p>
<p>Subota 29. travnja je na »sajmu« proglašena »Hrvatskim danom« (Dia de Croacia). Tog je dana »sajam« bio obogaćen i hrvatskom glazbom i pjesmama, a na večer, pod pokroviteljstvom Međudruštvenog odbora započeo je folklorni dio pred 1200 gledalaca u dvorani »José Hernandez«, većinom Argentinaca.</p>
<p>1,2 milijuna ljudi je prošlo kroz »Sajam knjiga«, većina se je zaustavila na hrvatskom izložbenom prostoru u kojem j ove godine nije bio neki izbor knjiga. Dijaspora je zahvalna veleposlanici, koja ne propusti ni jednu prigodu, da se upozna Hrvatska i njezina kultura. I tako je hrvatski izložbeni prostor stalno bio posjećen osobito mladim ljudima hrvatskog podrijetla, koji traže svoje korijene. Moram istaknuti i dati veliko priznanje »Hrvatsko-argentinskom kulturnom klubu«, koji je sakupio 60 dobrovoljaca da poslužuju izložbeni prostor 21 dan trajanja »Sajma knjiga«. </p>
<p>ANĐELKO JURUN Buenos Aires, Argentina</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Eurosong: Bili smo ponosni na Karana</p>
<p>Obuzeti gospodarskim i socijalnim brigama, razgovor o nedavno održanom Eurosongu u Stockholmu, natjecanju za najbolju pjesmu Europe, može se činiti potpuno izvan društvenog interesa, kad ne bismo zapazili jednu tendenciju, zapravo trend, koji bi, prevlada li, mogao lako zahvatiti ne samo našu pop glazbu nego i nas, što se jezika tiče, a o tome je ovdje riječ, odvesti u gubitak jednog od bitnih elemenata nacionalnog identiteta. Sjetimo se samo što je o jeziku u tom smislu govorio Miroslav Krleža.</p>
<p>U općoj euforiji pjevanja na engleskom jeziku (počeli su Izraelci a nastavilo je još njih petnaestak) najveći šok priredili su Rusi kada je njihova pjevačica, inače porijeklom Tatarka, propjevala ne na lijepom ruskom jeziku nego na engleskom. Predstavljati veliku zemlju Tolstoja, Dostojevskog i Čehova, Šolohova, Pasternaka i Solženjicina, zemlju velikih skladatelja i ruske avangarde, na stranom jeziku a ne na jeziku kojim govori barem 200 milijuna ruskih ljudi predstavlja pojavu nad kojom se treba, po mom mišljenju, ozbiljno zamisliti. Kamo plovimo?</p>
<p>I stoga smo bili ponosni što je naš Karan pjevao, onako lijepo, na našem hrvatskom jeziku pridruživši se tako Francuzima, Belgijancima, Španjolcima, Cipranima i još nekima od Europljana koji su svoje zemlje u Stockholmu predstavili na nacionalnim jezicima.</p>
<p>Opravdavajući nastup ruske predstavnice, neki vele: »Pa ona je Tatarka i živi u Londonu«. Svojedobno je naša Tereza nastupila na Eurosongu u ime Monaka i pjevala je na francuskom jeziku, jeziku te kneževine. Da je sada u Stockholmu predstavnik Engleske pjevao, recimo, na francuskom, a Španjolac na njemačkom i obrnuto, bile bi to simpatične geste međusobnog uvažavanja, premda bismo se svi pitali zašto to čine. Ovako međutim znak je nečega zabrinjavajućeg. Zar europski narodi u općoj globalizaciji gube svoju dušu?</p>
<p>U tom pogledu potpuno se slažem s kritičkim komentarom objavljenim u Novom listu 19. svibnja, kako bi na Eurosongu trebalo vratiti pravilo pjevanja na nacionalnim jezicima. »Ako je Eurosong nikao kao televizijski eksperiment s ciljem pokazivanja televizije kao moći komunikacije te ujedno i europske glazbene raznolikosti, a zadnjih godina nudi gotovo isključivo pjesmuljke na engleskom, trebalo bi ga preimenovati u anglosong«.</p>
<p>MIHO HORVATINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Odgovor na tekst »Ostavština Vilima Svečnjaka na hrpi smeća...«</p>
<p>Ovo je odgovor na članak objavljen u Nedjeljnom Vjesniku od 21. svibnja, pod naslovom »Ostavština Vilima Svečnjaka na hrpi smeća u središtu Zagreba«.</p>
<p>Novinar Vedran Horvat napisao je članak u kojemu se nasljednike optužuje za devastaciju kulturne baštine.</p>
<p>Nasljednici nisu pravili nikakve selekcije i nisu bacili ništa, niti su se tih dana, kako to autor članka kaže, »sjatili« pred atelje.</p>
<p>Škrinje, iz kojih su na ulici vađene neke stvari, u krupni otpad bacila je sadašnja korisnica ateljea, koja ih je pronašla negdje u tami potkrovlja, pokrivene golubljim izmetom i debelim slojem prašine. Prema njezinoj tvrdnji, škrinje je pregledala i zaključila da u njima nema ništa vrijedno te ih bacila u otpad. O tome nije obavijestila nikoga od nasljednika, koji su za sve to doznali iz novina.</p>
<p>Je li stvarno nastala kakva šteta nasljednici će ispitati u suradnji s g. Vanđurom, koji je bio na mjestu događaja. Cjelokupna arhivska građa, likovni radovi i donacija se čuva u odgovarajućim prostorima. Ne bi li bilo bolje da, sada već sedam godina nakon smrti velikog slikara, netko od dušebrižnika pokuša organizirati izložbu njegovih radova iz donacije.</p>
<p>Za nasljednike,</p>
<p>BORIVOJ POLJANČIĆ, odvjetnik Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>U lančanom sudaru četiri auta ozlijeđena jedna osoba</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Mokri kolnik, neopreznost vozača pri kišnim uvjetima i svakodnevne ranoposlijepodnevne gužve, uzrok su lančanog sudara koji se u ponedjeljak oko 13,35 sati dogodio na raskrižju Savske ceste i Kršnjavoga, u blizini hotela »Intercontinental«.</p>
<p>Naime, vozeći Savskom cestom prema jugu, vozač crne »honde civic«, registracijskih oznaka ZG 1099-B, prema izjavi jednog očevica, naglo je prikočio nakon što je prošao raskrižje Savske i Izidora Kršnjavoga, te je u tom trenutku na njega prednjim dijelom naletio »golf« boje bordo, registracijskih oznaka ZG ZG 4871-N. Potom je u zadnji dio »golfa« naletjela crvena »opel astra caravan«, registracijskih oznaka ZG 964-TJ. Najgore je prošao posljednji u nizu, »fiat uno«, plave boje i registracijskih oznaka ZG 870-AK, koji je brzinom većom od dozvoljene prednjim dijelom udario u stražnji kraj »opela«, pri čemu je potpuno oštećen prednji dio »fiata«, dok je suputnik u tom vozilu zadobio lakše tjelesne ozljede, a liječnička pomoć mu je pružena u Klinici za traumatologiju. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»U svom rasističkom članku Ivkošić je pozvao na linč«</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - U kaznenom postupku, u kojem je 15 feministica i članica ženskih udruga, zbog klevete i uvrede podiglo privatnu tužbu protiv kolumnista »Večernjeg lista« Milana Ivkošića, u ponedjeljak su na Općinskom sudu svoje duševne boli iznosile Radojka Borić, članica Centra za žene žrtve rata i Centra za ženske studije i Ljubica Matijević-Vrsaljko, članica Autonomne ženske kuće.</p>
<p>Na upit suca mr. Gorana B. Heršaka, razumije li što mu se privatnom tužbom stavlja na teret, Ivkošić je odgovorio da mu je sve jasno, ali da se ne osjeća krivim.</p>
<p>U svom iskazu Radojka Borić je naglasila da joj je Ivkošić, navodeći činjenicu iz njezina osobnog života teško uvrijedio, naročito zbog konteksta vremena kada je članak objavljen. »Svojim člankom Ivkošić je pozvao na linč, jer se u cijelom tekstu osjeća njegov rasistički pristup. Inače, radim kao profesorica hrvatskog jezika u inozemstvu, te sam se kao feministica i borac za ljudska prava borila za zaštitu žena bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Njegov tekst je uvredljiv za sve žene, kao i za mene osobno, te sam nakon njegove objave doživljavala mnoge neugodnosti među suradnicima, prognanicima i susjedima, a u Centar su stalno stizali neugodni telefonski pozivi muškaraca«, opisivala je posljedice spornog članka.</p>
<p>»Kada sam gostovala u televizijskoj emisiji 'Press klub', željela sam ukazati da se nakon Domovinskog rata muško nasilje vratilo u obitelji, jer su se muškarci vratili kućama s postraumatskim sindromom i bez ikakve podrške društva, te su se kao takvi iživljavali nad svojim ženama. U emisiji nisam uopće navodila pripadnike određene nacije, jer je u Domovinskom ratu bilo i nehrvata«, pojasnila je Borić, jedna od tužitejica.</p>
<p>Ivkošić je tada upitao R. Borić, je li do 1990. godine radila za Udbu, na što je tužiteljica odgovorila negativno. Ivkošić je zatim predložio da se iz Policijskih uprava pribave dosjei za R. Borić, kao i za druge tužiteljice. »Uostalom vi ste sve paradna izdanja prirode«, rekao je Ivkošić tužiteljicama u sudnici.</p>
<p>Iznoseći svoje duševne boli, Ljubica Matijević-Vrsaljko, rekla je da se navodima u spornom tekstu osjetila uvrijeđenom kao članica ženske udruge. »Laž je da se mi brinemo samo za nehrvatice. Uostalom, ja sam Hrvatica, bila sam u braku i imam dijete. Stoga me posebno uvrijedio Ivkošićev termin 'anti žena'. Nakon objave teksta, počeli su me zvati razni muškarci i pričati mi razne prostote«.</p>
<p>Tuženi kolumnist upitao je tužiteljicu zašto stalno ističe da je Hrvatica. LJ. Matijević-Vrsaljko je odgovorila da to ističe jer je na to ponosna</p>
<p>Tijekom cijeli rasprave i Ivkošić i njegov branitelj Marijan Šakić stalno su 'upadali' i sucu i svjedokinjama u riječ. Nakon što ih je sudac Heršak upozorio radi takvog ponašanja, odvjetnik Šakić je zatražio njegovo izuzeće. Međutim, takav je zahtjev sudac glatko odbio.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ivkošić »prozvao« feministice da se brinu samo za nehrvatice</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - »Večernjakovog« kolumnista zbog klevete i uvrede tužile su prof. Radojka Borić iz Centra za žene žrtve rata, dr. Biljana Kašić iz Centra za ženske studije, Slavica Kušić iz Autonomne ženske kuće, te još 12 feministica i članica ostalih ženskih udruga koje djeluju u Hrvatskoj.</p>
<p>Ženske aktivistice tužile su Ivkošića radi navoda iz njegove kolumne »Rodoljubna zanovijetanja», objavljene 14. lipnja 1998. godine u »Večernjem listu«. Opisujući sudjelovanje u »Press klubu« privatne tužiteljice Radojke Borić, Ivkošić je između ostalog naveo: »Gospođa Rada Borić u emisiji je neskriveno branila poziciju velikosrpskog fašističkog agresora..«</p>
<p>Ostalih 14 tužiteljica tužilo je Ivkošića jer je, opisujući aktivnosti ženskih udruga, naveo: »..to su manje-više Hrvatice iz jugoudbaških, jugomilicijskih političko-obiteljskih miljea,...zauzimaju se uglavnom za nehrvatice..I premda su deklarativno ženske udruge, koje svojim degenerativnim djelovanjem i prema ženi i prema obitelji i prema Hrvatskoj, izražavaju zapravo degenerativni stupanj na kojem je bila propala im država, velikosrpska Jugoslavija, za kojom žale.. «.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za ubojstvo supruga, koji ju je zlostavljao, pet i pol godina zatvora </p>
<p>ZLATAR, 22. svibnja</p>
<p> - Na pet i pol godina zatvora osuđena je, zasada nepravomoćno, Marija Miškec (65), optužena za ubojstvo nevjenčanog supruga Petra Špiranca (53). Presudu za ovo ubojstvo, koje se dogodilo 24. srpnja prošle godine, u ponedjeljak je izrekao sudac Županijskog suda u Zlataru Petar Šakić.</p>
<p>Prema optužbi, ubojstvo je počinjeno svjesno i u izravnoj namjeri, što je i sud prihvatio nakon provedenog postupka. Naime, obrana je tvrdila da je ubod nožem učinjen preko ramena, no, dokazano je da je takav ubod moguć samo sučelice, što je potvrdio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Josipa Čadeža. Obrana je pak zatražila oslobađajuću presudu, jer je uz činjenice da je ubijeni Petar Špiranec, koji je s optuženom živio 23 godine, a zadnjih 17 godina bio nezaposlen i bez primanja, često tukao optuženu, krao joj novac i često bio u pijanom stanju. I u trenutku ubojstva imao je 1,5 promila alkohola u krvi, a neposredno prije pretukao je Mariju Miškec, koja je prilikom istrage imala vidljive svježe krvne podljeve.</p>
<p>Nakon smrtonosnog uboda Marija Miškec je pokušala pomoći suprugu, što je potvrdio i svjedok Dragutin Miškec, pa je obrana mišljenja da se radi o prekoračenju nužne obrane počinjene u stanju privremene neuračunljivosti, što je tvrdio i sudski vještak. U svojoj obrani pak Marija Miškec je izjavila da se ne osjeća krivom, ali i da je svjesna da je ubila i da za to mora biti kažnjena.</p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Petar Šakić naveo je da je na presudu, koja je mogla iznositi od pet do 15 godina zatvora, utjecao dugogodišnji odnos nevjenčanih supružnika i životna dob Marije Miškec, te njezina neosuđivanost. No, ustvrdio je da se ne radi ni o nužnoj obrani ni o njezinu prekoračenju, jer je utvrđeno da je ubod nožem zadan sučelice. Osuđena Marija Miškec, koja je provela mjesec dana u pritvoru, što će joj se uračunati u kaznu, nakon čitanja presude odvedena je u pritvor do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nove kaznene prijave protiv načelnika Odjela osječke prometne policije</p>
<p>OSIJEK, 22. svibnja</p>
<p> - Proteklih je dana provedena dodatna kriminalistička obrada, u kojoj je saslušan bivši načelnik Odjela prometne policije PU osječko-baranjske Stjepan Strahonja.</p>
<p>Podsjetimo, zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, te krivotvorenja službene isprave, Strahonja je 19. travnja ove godine udaljen s dužnosti, te je protiv njega pokrenut stegovni postupak. Tada je, naime, istragom utvrđeno da je on od 1997.do 2000. godine, obnašajući dužnost zapovjednika, a potom i načelnika Odjela prometne policije, iskoristio svoj položaj, te je za najmanje tridesetak osoba obustavio izvršenje zaštitnih mjera oduzimanja vozačke dozvole. Također, nekolicini osoba kojima je oduzeta vozačka dozvola nakon evidentiranih sedam kaznenih bodova, omogućio je polaganje testa provjere poznavanja prometnih propisa suprotno odredbama programa i načina provjere.</p>
<p>Međutim, kriminalistička obrada je nastavljena, da se utvrdilo ima li još osoba koje su bile umiješane u ove »aktivnosti«, odnosno je li Strahonja imao kakve materijalne koristi od tih protuzakonitih usluga. Novom istragom je tako utvrđeno da je sada već bivši načelnik prometne policije za svoja »dobra djela« primao mito preko svoga »pomagača«, R. A. (29) iz Josipovca. Naime, R. A. je od tri osobe primio novac, ukupan iznos od 2.800 kuna, koje je potom dao Strahonji kako bi obustavio oduzimanje njihovih vozačkih dozvola po pravomoćnom rješenju PU osječko-baranjske. Isto je učinio za još tri osobe, no još nije utvrđeno je li i od njih uzimao novac.</p>
<p>Osim toga, tijekom siječnja i ožujka ove godine Strahonja je stornirao, navodi se, dva izvješća o počinjenim prekršajima vezanim uz prekršaje počinjene vožnjom pod utjecajem alkohola, te je za nekoliko osoba krivotvorio i ovjerio testove provjere poznavanja prometnih propisa, iako te osobe nisu nikada niti pristupile spomenutim ispitima.</p>
<p>Budući da se sumnja da je Strahonja primio i više od 2.800 kuna mita, istraga je i dalje u tijeku. Protiv smijenjenoga načelnika podnesene su kaznene prijave zbog primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenje isprava, dok je protiv njegova pomagača podnesena kaznena prijava zbog pomaganja u kaznenim djelima. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Trogodišnji dječak pao s krova terase i preminuo </p>
<p>PULA, 22. svibnja</p>
<p> - Trogodišnji dječak Davor Mendica iz Pule, smrtno je stradao u nedjelju prilikom pada s krova terase, s 11,5 metara visoke stambene zgrade u središtu grada. Izviješćeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u istarskoj Policijskoj upravi. </p>
<p>Pri padu na asfalt ispred parkiranih automobila, trogodišnjak je zadobio teške ozljede od kojih je u ponedjeljak oko 4,30 sati preminuo na Anasteziološkom odjelu pulske Opće bolnice. Nesreća se dogodila u nedjelju oko 12 sati u Epulonovoj ulici 8.</p>
<p>Očevid su obavili predstavnici Županijskog suda u Puli, djelatnici Policijske uprave i kriminalistički tehničari pulske policije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mladića prijavila za silovanje jer joj nije htio dati novac?</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Pred vijećem županijskog suda kojim predsjeda sutkinja Lana Petö-Kujunđić, u ponedjeljak je nastavljeno suđenje dvadesetdvogodišnjem S. F. optuženom za silovanje tada sedamnaestogodišnje djevojke, a koje se dogodilo u okolici Zagreba prije tri godine. </p>
<p>Na prijedlog zamjenice županijskog državnog odvjetnika Ivke Andrić, prijatelj oštećenice pred sudskim je vijećem ukratko ispričao o karakteru navodno silovane djevojke. Naime, u ovom slučaju postoji i pretpostavka, koju treba dokazati, da je djevojka mladića prijavila za silovanje, jer joj nije htio dati stanoviti iznos novaca koji je ona tražila.</p>
<p>Na slijedeću će raspravu biti pozvana nova dva svjedoka, koji će pred vijećem biti saslušani na okolnost ponašanja djevojke nakon navodnog silovanja. </p>
<p>U sklopu ovog suđenja obavljeno je i toksikološko vještačenje na okolnost alkoholiziranosti S. F. u vrijeme počinjenja kaznenog djela, dok je Centar za socijalnu skrb napravio socijalnu anamnezu s defektopsihološkim profilom djevojke. </p>
<p>Kako je sutkinja Petö-Kujunđić zakazala novu raspravu u lipnju, ovo bi suđenja tada moglo biti i gotovo. Bude li optuženi mladić proglašen krivim za kazneno djelo silovanja mogao bi dobiti kaznu zatvora u trajanju i do deset godina, kolika je kazna zakonom i predviđena za ovo kazneno djelo. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Osumnjičeni razbojnik iz Klare prebačen u zatvorsku bolnicu</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Osumnjičeni za razbojstvo poslovnice »Hrvatskih pošta« u Svetoj Klari, Igor Brešković (28), nakon liječenja ozljeda zadobivenih od detonacije ručne bombe koju je bacio u dvorištu pošte, te ozljeda natkoljenice nakon »reagiranja« jednog od susjeda, prebačen je iz Klinike za traumatologiju u bolnicu za osobe lišene slobode u Svetošimunskoj ulici.</p>
<p>Nakon što se potpuno oporavi, osumnjičeni razbojnik bit će priveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, a nastavit će se i daljnja kriminalistička obrada. Treba se utvrditi je li Brešković počinio pljačku u istoj pošti i 10. svibnja ove godine, te još tri prethodne pljačke u istoj pošti. Naime, posljednje dvije pljačke »Hrvatskih pošta« u Svetoj Klari su gotovo identične. U oba slučaja razbojnik se dovezao neregistriranom bijelom »zastavom 101«, te je ušavši u poštu zaprijetio ručnom bombom. U pretposljednjoj pljački razbojnik je uspio zastrašiti službenika Tomislava T., koji mu je tada predao 20.000 kuna. No, prošlog petka Brešković je prilikom prepada »dolijao« nakon intervencije službenika Zvonimira F. i susjeda Nedjeljka N., koji je iz obližnje kuće ušao u poštu naoružan čekićem, otežavši pritom bijeg razbojnika koji je ubrzo nakon aktiviranja ručne bombe uhićen. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Novaliću, Vukoviću i Patarčiću produljen pritvor za još dva mjeseca</p>
<p>OSIJEK, 22. svibnja</p>
<p> - Većinskom vlasniku koncerna »Novalić« d.d. Antunu Novaliću, te njegovim bliskim suradnicima Đuriki Vukoviću dopredsjedniku Uprave koncerna »Novalić« i Ivanu Patarčiću predsjedniku Uprave Gradske banke, pritvor u kojemu se nalaze već tri mjeseca, produljen je na još šezdeset dana, odnosno do 22. srpnja ove godine.</p>
<p>O tome je odlučilo izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku, a na prijedlog istražnog suca i županijskog državnog odvjetnika. To je za Vjesnik u ponedjeljak potvrdio predsjednik drugostupanjskog kaznenog odjela osječkog Županijskog suda Nikola Sajter. Kako je Sajter istaknuo, zatražena je dopuna financijsko-knjigovodstvenog vještačenja poslovanja koncerna »Novalić«, pa je izvanraspravno vijeće procijenilo da bi se to trebalo obaviti u naredna dva mjeseca, te da bi u to vrijeme Novalić i suradnici trebali ostati u pritvoru kako ne bi ometali tijek istrage, odnosno da ne bi utjecali na svjedoke.</p>
<p>Podsjetimo, njih se osnovano sumnjiči da su zlorabeći položaj i ovlasti od 1996. do 1999. godine kao odgovorne osobe u »Gradskoj banci« d.d., koja se nalazila u sklopu koncerna »Novalić« d.d., dopunskim ulaganjima u banku i kupoprodajom dionica pribavili protupravnu imovinsku korist u vrijednosti većoj od 35 milijuna kuna. U međuvremenu je utvrđeno da su i u tvrtkama »Agros« d.o.o., te »«Gradski izbor« d.o.o., koje su također radile u sklopu koncerna, kupoprodajom dionica nezakonito pribavili još 13,7 milijuna kuna. Prema Sajterovim riječima, odvjetnici Novalića, Vukovića i Patarčića imaju rok od 48 sati da ulože žalbe na novu odluku o produljenju pritvora koje će se potom razmatrati na Vrhovnom sudu u Zagrebu. (M.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Bernie Gassenbauer novi je generalni direktor »Babina kuka« </p>
<p>DUBROVNIK, 22. svibnja</p>
<p> - Austrijski menadžer Bernie Gassenbauer novi je generalni direktor HTC-a »Dubrava Babin kuk«. On će se postojećoj menadžerskoj ekipi »Babina kuka« priključiti čim se ispune sve pravne pretpostavke za njegov boravak u Dubrovniku. Da bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje »Babina kuka«, do tada će dužnost zamjenika člana Uprave obavljati član Nadzornog odbora Georg Eltz Vukovarski, piše u priopćenju za javnost što ga je u ponedjeljak poslao Nadzorni odbor »Babina kuka«. </p>
<p>U nedjelju poslijepodne, kaže se dalje, održana je sjednica na kojoj je prihvaćena ostavka njemačkoga menadžera Uwea Geisera, dosadašnjega generalnog direktora »Babina kuka«. Na istoj je sjednici nominiran i novi generalni direktor, predstavljen kao »hotelski menadžer s međunarodnim iskustvom, koji u 'Babin kuk' dolazi nakon odlaska s mjesta generalnog direktora hotela 'Le Royal Meridien Bristol' u Varšavi«. </p>
<p>Prošle je godine taj hotel, kaže se u priopćenju, pod Gassenbauerovom upravom izabran među 100 najboljih na svijetu. U priopćenju se kaže i da je Nadzorni odbor odmah nakon Geiserove ostavke počeo tražiti novoga generalnog direktora, »uz pomoć lokalnih i međunarodnih konzultanata, kako bi osigurao kontinuitet poslovanja te nastavak aktivnosti poboljšanja i obnove hotelskih kapaciteta«.</p>
<p>Bivšem se direktoru Geiseru, piše u priopćenju, Nadzorni odbor zahvalio »na postignutim impresivnim rezultatima bez velikih raspoloživih investicijskih sredstava«. Rezultati se mogu uočiti u današnjem izgledu hotela »President« i »Argosy« te u predstavljanju »Babina kuka« u turističkim katalozima međunarodnih touroperatora, zaključuje se u priopćenju. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hoće li bankari uništiti turističku sezonu?</p>
<p>Uspješnost ove turističke sezone ovisi o dobroj volji bankara jer ako se oni ne smiluju i ne reprogramiraju dugove prema turističkim poduzećima, lako se može dogoditi da ljeto prođe u znaku štrajkova/Ministarstvo turizma će ovog tjedna obaviti pojedinačne razgovore sa svim bankama ne bi li se pronašlo rješenje. Međutim svjesni su da su im ruke vezane jer je većina banaka vjerovnika - već privatizirana. Primjerice, teško je zamisliti da će Talijan kao vlasnik Privredne banke imati sažaljenja prema hrvatskom turizmu, pogotovu jer smo im mi izravna turistička konkurencija</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Uspješnost turističke sezone ovisi o dobroj volji bankara jer ako se oni ne smiluju i ne reprogramiraju dugove prema turističkim poduzećima, lako se može dogoditi da ljeto prođe u znaku štrajkova. Naime, nedavne najave Sindikata turizma po kojima će se nastojati da ovoga ljeta ne bude štrajkova podrazumijevale su da će se poštovati Vladina odluka (od 13. travnja) o reprogramu (lihvarskih) kreditnih uvjeta prema turističkim poduzećima (Vlada je predložila da rok otplate kredita iznosi deset godina uz tri godine počeka, a da se kamate snize na osam posto). Drugim riječima, pretpostavljalo se da će radnici u tim poduzećima redovito dobivati plaću.</p>
<p>No kako u međuvremenu ne samo što nije postignut nikakav dogovor između banaka i turističkog gospodarstva već banke i dalje svakodnevno blokiraju hotelijerska poduzeća, od crikveničke do dubrovačke rivijere, realno je očekivati da će sezona, koja je trebala biti prva prava nakon Domovinskog rata, proteći u mučnoj atmosferi. Ne treba zaboraviti da banke nisu jedini krvnici hrvatskoga turizma (iako su najveći); tu su i komunalci, koji također bespogovorno i bez ikakva takta utjeruju svoje dugove, loša logistika i turistički menedžment, nepromijenjena stopa PDV-a, katastrofalna odluka o velikom poskupljenju benzina....</p>
<p> Jedino je Hrvatska elektroprivreda, što je za svaku pohvalu, izišla u susret turističkim poduzećima dopuštajući im da dugove za struju plate uz odgodu i u nekoliko obroka. Nasreću, još uvijek ima vremena da se i ostale stvari poprave.</p>
<p>»Mislim da će se stvari početi rješavati tek kada gosti u nekom hotelu ostanu bez doručka« izjavio je za Vjesnik Veljko Ostojić, zamjenik ministrice turizma. Ostojić je, doduše, najavio da će Ministarstvo turizma ovog tjedna obaviti pojedinačne razgovore sa svim poslovnim bankama ne bi li se pronašlo rješenje. Međutim i Ministarstvo turizma je svjesno da su im ruke vezane jer je većina banaka vjerovnika - već privatizirana. Primjerice, teško je zamisliti da će Talijan kao vlasnik Privredne banke imati sažaljenja prema hrvatskom turizmu, pogotovu jer smo im mi izravna turistička konkurencija.</p>
<p>Pitanje je i hoće li i najviše državne strukture, koje se također ovih dana uključuju u razgovore s bankarima, imati više uspjeha od turističkih direktora i Ministarstva turizma? Jedno je, međutim, sigurno: Vlada ima jače argumente za pregovore, odnosno metode da ih bankari pozornije poslušaju. Povrh toga, oštriji ton će nedvojbeno diktirati i činjenica da se Vladini prijedlozi potpuno ignoriraju. S druge strane, bankari bi mirne duše mogli reći »zašto nas tražite usluge a ne možete zaustaviti ni vlastitoga Liovića«. </p>
<p>U svakom slučaju, činjenica je da nijedna turistička sezona ne može proći u redu s time da se nedostatak vanjskih problema (Kosovo) kompenzira domaćim (Liović, banke, komunalci...).</p>
<p>AHoće li bankari uništiti turističku sezonu?</p>
<p>Uspješnost ove turističke sezone ovisi o dobroj volji bankara jer ako se oni ne smiluju i ne reprogramiraju dugove prema turističkim poduzećima, lako se može dogoditi da ljeto prođe u znaku štrajkova/Ministarstvo turizma će ovog tjedna obaviti pojedinačne razgovore sa svim bankama ne bi li se pronašlo rješenje. Međutim svjesni su da su im ruke vezane jer je većina banaka vjerovnika - već privatizirana. Primjerice, teško je zamisliti da će Talijan kao vlasnik Privredne banke imati sažaljenja prema hrvatskom turizmu, pogotovu jer smo im mi izravna turistička konkurencija</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja - Uspješnost turističke sezone ovisi o dobroj volji bankara jer ako se oni ne smiluju i ne reprogramiraju dugove prema turističkim poduzećima, lako se može dogoditi da ljeto prođe u znaku štrajkova. Naime, nedavne najave Sindikata turizma po kojima će se nastojati da ovoga ljeta ne bude štrajkova podrazumijevale su da će se poštovati Vladina odluka (od 13. travnja) o reprogramu (lihvarskih) kreditnih uvjeta prema turističkim poduzećima (Vlada je predložila da rok otplate kredita iznosi deset godina uz tri godine počeka, a da se kamate snize na osam posto). Drugim riječima, pretpostavljalo se da će radnici u tim poduzećima redovito dobivati plaću.</p>
<p>No kako u međuvremenu ne samo što nije postignut nikakav dogovor između banaka i turističkog gospodarstva već banke i dalje svakodnevno blokiraju hotelijerska poduzeća, od crikveničke do dubrovačke rivijere, realno je očekivati da će sezona, koja je trebala biti prva prava nakon Domovinskog rata, proteći u mučnoj atmosferi. Ne treba zaboraviti da banke nisu jedini krvnici hrvatskoga turizma (iako su najveći); tu su i komunalci, koji također bespogovorno i bez ikakva takta utjeruju svoje dugove, loša logistika i turistički menedžment, nepromijenjena stopa PDV-a, katastrofalna odluka o velikom poskupljenju benzina....</p>
<p> Jedino je Hrvatska elektroprivreda, što je za svaku pohvalu, izišla u susret turističkim poduzećima dopuštajući im da dugove za struju plate uz odgodu i u nekoliko obroka. Nasreću, još uvijek ima vremena da se i ostale stvari poprave.</p>
<p>»Mislim da će se stvari početi rješavati tek kada gosti u nekom hotelu ostanu bez doručka« izjavio je za Vjesnik Veljko Ostojić, zamjenik ministrice turizma. Ostojić je, doduše, najavio da će Ministarstvo turizma ovog tjedna obaviti pojedinačne razgovore sa svim poslovnim bankama ne bi li se pronašlo rješenje. Međutim i Ministarstvo turizma je svjesno da su im ruke vezane jer je većina banaka vjerovnika - već privatizirana. Primjerice, teško je zamisliti da će Talijan kao vlasnik Privredne banke imati sažaljenja prema hrvatskom turizmu, pogotovu jer smo im mi izravna turistička konkurencija.</p>
<p>Pitanje je i hoće li i najviše državne strukture, koje se također ovih dana uključuju u razgovore s bankarima, imati više uspjeha od turističkih direktora i Ministarstva turizma? Jedno je, međutim, sigurno: Vlada ima jače argumente za pregovore, odnosno metode da ih bankari pozornije poslušaju. Povrh toga, oštriji ton će nedvojbeno diktirati i činjenica da se Vladini prijedlozi potpuno ignoriraju. S druge strane, bankari bi mirne duše mogli reći »zašto nas tražite usluge a ne možete zaustaviti ni vlastitoga Liovića«. </p>
<p>U svakom slučaju, činjenica je da nijedna turistička sezona ne može proći u redu s time da se nedostatak vanjskih problema (Kosovo) kompenzira domaćim (Liović, banke, komunalci...).</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Trošarine poskupljuju prijevoz: putnika i do 20, a robe do 10 posto </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Povećane trošarine koje će poskupiti naftne derivata, po najavama nekih autobusnih prijevoznika, mogle bi dovesti do porasta cijena prijevoza za oko 10 pa i do 15 posto.</p>
<p>Vladin prijedlog povećanja posebnog poreza na naftne derivate, trošarina, koji bi značio i poskupljenje motornih benzina za prosječno 29 posto i eurodizela za 13,7 posto, u prosjeku bi povećao prijevoznicima troškove prijevoza putnika između 10 i 20 posto. Troškovi prijevoza robe u Hrvatskoj mogli bi pak porasti najviše do 10 posto, procjenjuje Marijan Banelli, direktor gospodarsko interesne udruge Hrvatski cestovni prijevoznici.</p>
<p>Ako uslijedi planirano povećanje trošarina na naftne derivate, iz prijevozničke tvrtke Čazmatrans već su najavili da će poskupiti svoje prijevozničke usluge za oko 10 posto, kako bi se moglo osigurati daljnje normalno poslovanje tvrtke. Najavljeno povećanje cijena dizela mjesečno bi povećalo troškove za gorivo u Čazmatransu za oko 600 tisuća kuna, a istodobno bi smanjenje doprinosa na bruto plaće mjesečno donijelo uštedu toj tvrtki od 200 tisuća kuna. Čazmatrans bi do kraja ove godine za troškove goriva morao izdvojiti dodatnih 4,2 milijuna kuna, što je otprilike iznos ukupnih mjesečnih plaća za oko 2000 Čazmatransovih radnika.</p>
<p> Iz prijevozničke tvrtke Autotrans Rijeka ističu da će najavljeno povećanje trošarina, na godišnjoj razini, povećati troškove te tvrtke za gorivo za 820 tisuća njemačkih maraka. Zbog manjih doprinosa na bruto plaće Autotrans će »uštedjeti« 350 tisuća maraka, tako da će negativni efekt tih dviju predloženih mjera iznositi oko 470 tisuća maraka godišnje. Uz to očekujemo i inflatorno djelovanje na sve naše druge troškove vezane uz prijevoz - rezervne dijelove, gume, itd., rekla je financijska direktorica toga riječkog prijevoznika, Mira Mikulčić. Iz Autotransa nisu željeli najaviti nikakvo povećanje svojih cijena, iako napominju kako će s planiranim većim trošarinama motorno gorivo u odnosu na početak godine poskupjeti ukupno oko 32 posto, odnosno dizel za oko 20 posto; stoga bi samo po toj osnovi cijene njihovih prijevozničkih usluga trebale poskupjeti barem 6 posto.</p>
<p> Iz krapinske prijevozničke tvrtke Presečki-bus ističu kako nisu korigirali cijene svojih usluga tijekom nekoliko zadnjih promjena cijena naftnih derivata, a prva je procjena da će nakon najavljenog poskupljenja morati povećati cijene svojih prijevozničkih usluga između 10 i 15 posto.</p>
<p> Govoreći o mogućem utjecaju troškova transporta na maloprodajne cijene pojedinih proizvoda, iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika procjenjuju da ne bi trebalo očekivati veća povećanja s obzirom na to da u ukupnoj cijeni proizvoda udio troškova prijevoza iznosi između 1 i 3 posto. </p>
<p> Međutim, troškovi vlastitog prijevoza, odnosno prijevoza o vlastitom trošku, primjerice kad proizvodne ili uslužne tvrtke imaju organiziran svoj samostalni prijevoz robe, mogli bi porasti i do 30 posto. Banelli to objašnjava nerentabilnošću takvog načina poslovanja, odnosno takvog organiziranja prijevoza s obzirom na nedovoljnu iskorištenost. Takve »prijevozničke tvrtke u tvrtki« mogle bi biti eventualni generator povećanja cijena pojedinih proizvoda, jer su njihovi troškovi prijevoza robe veći nego kod profesionalnih prijevoznika, napominje Banelli. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zbog viših trošarina pivo skuplje devet do deset posto </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Cijene piva u maloprodaji, prihvati li se Vladin prijedlogu o povećanju posebnog poreza (trošarina) na taj proizvod, porast će između devet i deset posto, najavio je predsjednik Strukovne grupacije industrije piva i slada Hrvatske, Ivan Gradišar.</p>
<p> Gradišar drži kako državni proračun povećanjem trošarina na pivo neće dobiti više sredstava, nego koliko i do sada. To će se dogoditi, po njegovu mišljenju, zbog toga što se zbog porasta cijena piva može očekivati i njegova manja potrošnja, odnosno doći će do pada realizacije pivovara, što bi proračunu moglo donijeti i manje sredstava od trošarina. Čak ni dobra očekivanja od ovogodišnje turističke potrošnje piva takvu situaciju neće popraviti, drži Gradišar.</p>
<p> Prema Vladinu prijedlogu trošarina bi se po hektolitru proizvedenoga ili uvezenoga piva povećala sa 80 na 120 kuna, odnosno po hektolitru bezalkoholnog piva sa 40 na 60 kuna. Time bi trošarine na pivo postale gotovo najveće u Europi, kazao je Gradišar, a, primjerice, dva puta veće nego u Sloveniji. Time se i cijena pola litre piva »opasno« približila jednoj njemačkoj marki, što je, drže pivari, dosta visoka cijena te taj proizvod postaje za potrošača preskup. </p>
<p> Gradišar kaže kako je, primjerice, najveća cijena piva u Hrvatskoj bila negdje 1985. godine a kretala se između 0,85 i 0,90 maraka, kada je taj proizvod bio opterećen sa tri vrste poreza: općinskim, republičkim i saveznim porezom.</p>
<p> Na realizaciju domaćih pivovara, koje u posljednjih nekoliko godina bilježe stalan trend porasta proizvodnje i prodaje - godišnja proizvodnja približila se brojci od četiri milijuna hektolitara- negativno bi mogao utjecati i ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Naime, članstvo u WTO-u povećat će uvoz piva iz drugih europskih zemalja po nižim cijenama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U travnju smanjen broj nezaposlenih</p>
<p>Krajem travnja je, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, evidentirano 356.226 nezaposlenih osoba, 0,4 posto manje nego u mjesecu ranije i 11,8 posto više nego u travnju prošle godineZAGREB, 22. svibnja - Potkraj travnja u Hrvatskoj je evidentirano 356.226 nezaposlenih osoba, 0,4 posto manje nego u mjesecu ranije i 11,8 posto više nego u travnju prošle godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. </p>
<p>Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u travnju, 98,4 tisuća osoba ili 27,6 posto tražilo je posao prvi put, što je 7,7 posto više nego u isto doba lani. Istodobno, tijekom travnja Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 14,2 tisuće novih osoba, 10,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Od toga je 11,4 tisuća osoba ili 80,5 posto imalo prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj došao iz prerađivačke industrije (24,1 posto) te trgovine na veliko i malo (21 posto).</p>
<p> S evidencije Zavoda u travnju se zaposlilo 9,3 tisuće osoba, što je 14,5 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (75 posto), a najveći se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (22,1 posto ili dvije tisuće osoba). Zbog ostalih razloga osim zaposlenja iz evidencije nezaposlenih brisano je 6,4 tisuće osoba, tj. 11 posto manje nego u travnju lani.</p>
<p> Krajem travnja u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 187 tisuća nezaposlenih žena, što je 12,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Njihov je udio u ukupnoj nezaposlenosti povećan sa 52,1 posto na 52,5 posto.</p>
<p> Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na travanj prethodne godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tako je još uvijek udio nezaposlenih osoba sa KV i VKV spremom najveći. Naime porastao je sa 34,6 posto na 34,8 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposlene osobe s višom i visokom stručnom spremom (VŠS 3,1 posto i VSS 3,9 posto), što je dugoročna pojava, pojašnjavaju u Zavodu.</p>
<p> U istom je razdoblju povećana i ukupna nezaposlenost u svim županijama. Pritom je naveći porast evidentirane nezaposlenosti zabilježen u Krapinsko-zagorskoj (26 posto) i Zagrebačkoj županiji (20,1 posto), a najmanji u Zadarskoj (pet posto) i Šibensko- kninskoj županiji (4,7 posto).</p>
<p> Zbog prestanka rada poslodavaca u travnju je posao izgubilo 25,4 tisuće osoba, što je 0,8 posto više nego u ožujku i 11,1 posto više nego u travnju lani. Istodobno, broj korisnika novčane naknade u travnju se u odnosu na prethodnu godinu povećao 13 posto, na 61 tisuću korisnika.</p>
<p> Tijekom travnja Zavodu je prijavljeno ukupno 11,9 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 6,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prosječna neto plaća za veljaču 3.179 kuna </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 3.179 kuna, što je nominalno 0,3 posto, a realno 0,9 posto manje u odnosu na siječanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Podaci Zavoda za platni promet pokazuju inače nešto manji prosjek neto plaće u veljači (3.038 kuna), a ta razlika između prosječne plaće iskazane u podacima Državnog zavoda za statistiku (3.179 kuna) i ZAP-a nastaje zbog različitih metoda uzoraka, ali nikada ne prelazi pet posto dozvoljene oscilacije. </p>
<p> U prva dva ovogodišnja mjeseca prosječna je neto plaća, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 3.185 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine nominalno više za 9,3 posto, a realno za 5,4 posto. </p>
<p> Realno veće prosječne plaće za prva dva ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani isplaćene su u gotovo svim djelatnostima po nacionalnoj klasifikaciji osim u hotelima i restoranima te građevinarstvu.</p>
<p> Promatrano pak prema djelatnostima, najveći mjesečni prosjek neto plaća za prva dva ovogodišnja mjeseca od 5.299 kuna isplaćen je u djelatnosti osiguranja i mirovinskih fondova osim obveznog osiguranja te u zračnom prijevozu - 5.105 kuna. </p>
<p> Najniže prosjeke plaća statistika iskazuje u štavljenju i obradi kože (1.676 kuna) te pomoćnim djelatnostima u financijskom posredovanju (1.690 kuna). </p>
<p> Najveći porast prosječne plaće od 34,9 posto za prva dva mjeseca ostvaren je u računalnim i srodnim djelatnostima (4.929 kuna) te za 26,7 posto u šumarstvu, sječi drva i uslugama povezanima s njima (3.644 kuna). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Ustavnim promjenama šestorka želi obuzdati Ustavni sud?</p>
<p>Radna skupina šestorke za promjene Ustava razmimoilazi se u nekim prijedlozima s timom predsjednika Mesića kad su u pitanju Županijski dom, stalnost sudačke dužnosti i neke predsjedničke ovlasti / Šestorkina skupina za dvodomni parlament / Ivanišević: Pitanje o biračkom pravu dijaspore još nismo riješili</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Nakon sastanka radne skupine šestorke za promjenu Ustava u ponedjeljak, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, predsjednik te skupine, izvijestio je novinare o predloženim promjenama. One se u nekim elementima razlikuju od prijedloga što ga je prije nešto više od mjesec dana sastavila radna skupina predsjednika Stipe Mesića, no ne bitno, tvrdi Ivanišević.</p>
<p>Članovi radne skupine šestorke, uz Ivaniševića (SDP), još su Luka Trconić (HSS), Vesna Pusić (HNS), Tereza Ganza-Aras (LS), Žarko Katić (HSLS) i Emil Soldatić (IDS). </p>
<p> Prije svega, ta radna skupina ne slaže se s tim da predsjednik Republike, ako smatra da je zakon neustavan, prije njegova proglašenja ima pravo tražiti od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti tog zakona. Skupina, naime, smatra da se time šire ovlasti predsjednika Republike. Nadalje, predlaže se određeno sužavanje ovlasti Ustavnog suda. Opći je dojam, rekao je Ivanišević, da je Ustavni sud proširio svoje ovlasti ponajviše kad je riječ o odlučivanju o ustavnim tužbama. Stoga, skupina šestorke predlaže da se uloga Ustavnog suda reducira na ocjenu ustavnosti i zakonitosti, kako bi taj sud »manje bio sudište, a više ustavno vijeće«. Za razliku od Mesićeva tima, ova radna skupina predlaže da parlament ostane dvodoman, što znači da se Županijski dom ne bi ukidao, ali bi se promijenila njegova uloga. </p>
<p> Vlada bi se birala u parlamentu, na prijedlog premijera kojeg bi za mandatara imenovao predsjednik Republike. Vlada bi odgovarala isključivo parlamentu. Predsjednik Republike, međutim, imao bi pravo raspustiti Sabor jer je to, ističe Ivanišević, u parlamentarnom sustavu neosporno pravo Predsjednika. </p>
<p>Iako šestorkina radna skupina zasad nije raspravljala o biračkom pravu dijaspore, ministar je naglasio da je to »političko pitanje preko kojeg se neće moći prijeći«. Preambula Ustava, »kao svjedočanstvo proteklog vremena«, ne bi se mijenjala, što znači da bi u Ustavu i dalje ostale iste nabrojene manjine. Uvele bi se i određene promjene u sustav lokalne uprave i samouprave. Državno sudbeno vijeće bilo bi zadržano, no promijenio bi se njegov sastav i način izbora, u čemu se podudaraju prijedlozi Mesićeve i šestorkine skupine. Ali, razilaze se oko stalnosti sudačke dužnosti. Naime, šestorkina skupina upozorava da je neprihvatljiv reizbor sudaca nakon deset godina budući da Hrvatsku obvezuju međunarodni dokumenti o tomu da se stečena prava ne mogu smanjivati. </p>
<p>Ivanišević je najavio da će šestorkina radna grupa posao okončati za tjedan dana. Nakon toga, očekuje se da će biti osnovana zajednička radna skupina u koju bi ušli i političi predstavnici šestorke, kao i članovi Mesićeva tima za ustavne promjene. Predviđa se da bi ustavne promjene mogle u Saboru biti prihvaćene ujesen. </p>
<p>Ministar pravosuđa napomenuo je da se unutar šestorkine radne skupine svi prijedlozi o promjenama Ustava donose konsenzusom. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>GONG: Lokalni izbori u Otočcu, Ivanić Gradu i Vrbovcu provedeni su korektno </p>
<p>IVANIĆ GRAD, 22. svibnja</p>
<p> - Prema prvim neslužbenim podacima ivanićgradskog Izbornog povjerenstva, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) pobijedila je na nedjeljnim prijevremenim lokalnim izborima za Gradsko vijeće Ivanić Grada. SDP je od 26 vijećničkih mjesta dobio 12, šest sa stranačke liste i svih šest iz izbornih jedinica. Slijede Hrvatska seljačka stranka (HSS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) sa po četiri mjesta. Hrvatska narodna stranka (HNS) dobila je tri mjesta, Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) dva, a Liberalna stranka (LS) jedno mjesto. Prema postocima osvojenih glasova, stranačka lista SDP-a dobila je 27,89 posto glasova, slijede HSS sa 19,86 posto, HDZ sa 18,08 posto, HNS sa 13,37, HSLS sa 11,96 i LS sa 6,59 posto glasova. Na izbore je izišlo 25 posto građana od ukupno upisanih 11.826 birača.</p>
<p>U nedjelju su održani i izbori u Otočcu, gdje je najviše vijećničkih mjesta u Gradskom vijeću Otočca osvojio HDZ - od 26 mjesta dobio je devet, šest sa stranačke liste i tri u izbornim jedinicama. HSS je osvojio šest mjesta, HNS pet, a HSLS tri mjesta. Slijede DC, HSP i SDP sa po jednim osvojenim vijećničkim mjestom. Najveći postotak glasova birača osvojila je stranačka lista HDZ-a 24,86 posto, slijede HSS sa 22,88 posto, HNS sa 19,83 posto, HSLS sa 11,45 posto, SDP sa 7,65 posto, DC sa 6,93 posto i HSP sa 6,40 posto glasova. Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU) i Hrvatska pučka stranka (HPS) nisu uspjele prijeći izborni prag. Na izbore za Gradsko vijeće Otočca odazvalo se 41,43 posto birača. (Hina)</p>
<p>• Nedjeljne izbore su promatrali i aktivisti nevladine i nestranačke organizacije GONG (Građani organizirano nadgledaju glasovanje). U priopćenju GONG-a se kaže da je u Ivanić Gradu bilo 16 njihovih promatrača (pokriveno 100 posto biračkih mjesta), u Vrbovcu devet (pokriveno 31 mjesto, odnosno 60 posto), a u Otočcu 12 (pokriveno 18 biračkih mjesta, odnosno 80 posto) stacioniranih na pojedinim biračkim mjestima ili u mobilnim ekipama koje su obilazile udaljenija biračka mjesta. Odziv birača je bio prosječan u Otočcu i Vrbovcu, a nešto slabiji u Ivanić Gradu. Opća je ocjena GONG-ovih promatrača da su izbori provedeni korektno i da nije bilo većih nepravilnosti koje bi utjecale na regularnost izbornog postupka. Ali, promatrači su uočili nekoliko manjih nepravilnosti. To se većinom tiče glasovanja bez predočenja osobne iskaznice u nekoliko biračkih mjesta udaljenijih od gradskih središta.</p>
<p>GONG sa zadovoljstvom naglašava da je biračko mjesto 29 u Topolovcu na području Vrbovca bilo uređeno prema najvišim mogućim standardima, pa bi moglo poslužiti kao uzor za buduće izbore.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Spor između Županijskog i Zastupničkog doma završit će na Ustavnom sudu!</p>
<p>Odbor za Ustav i Poslovnik Županijskog doma smatra da je Zastupnički dom povrijedio ustavnu proceduru zaobilaženjem da Županijski dade prethodno mišljenje o Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama / Zahtjev Ustavnom sudu može podnijeti 14 zastupnika Županijskog doma, čiji će potpisi najvjerojatnije biti skupljeni već u utorak </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Spor oko procedure donošenja Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama, koji je zaoštrio učestale nesporazume između dvaju parlamentarnih domova, završit će na Ustavnom sudu, istaknuto je u ponedjeljak na sjednici Odbora za Ustav i Poslovnik Županijskog doma Sabora.</p>
<p> Naime, Odbor je jednoglasno podržao prijedlog o pokretanju postupka pred Ustavnim sudom za ocjenu suglasnosti donošenja Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Hrvatskoj s Ustavom. Odbor smatra da je zaobilaženjem da Županijski dom dade prethodno mišljenje o tom zakonu Zastupnički dom povrijedio ustavnu proceduru.</p>
<p> Zahtjev Ustavnom sudu može podnijeti petina zastupnika Županijskog doma ili njih 14, čiji će potpisi najvjerojatnije biti skupljeni već u utorak za vrijeme sjednice tog doma, najavio je predsjednik Odbora Želimir Puljić, pojasnivši da Odbor kao radno tijelo Županijskog doma nije ovlašten za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom. On je uvjeren da će se skupiti dovoljan broj potpisa s obzirom da je tu inicijativu pokrenula Tereza Ganza-Aras (LS), koja dolazi iz redova vladajuće šestorice, a ne treba zaboraviti ni da HDZ ima većinu u tom saboprskom domu. </p>
<p>Dodao je da oni ne žele »rušiti« doneseni Zakon, s obzirom da Županijski dom o njemu nije ni raspravljao, nego je problem u proceduri koja je prethodila njegovu prihvaćanju na sjednici Zastupničkog doma. Naime, Zastupnički dom je prihvatio Ustavni zakon bez prethodnog mišljenja Županijskog što je, tvrdi Puljić, grubo kršenje procedure. Osim zaobilaženja Županijskog doma, procedura je prekršena i mijenjanjem pravnog osnova pri njegovu donošenju. Vlada je, naime, taj zakon uputila po proceduri važećoj za Ustavne zakone, sâm je zakon Zastupnički dom raspravljao po proceduri važećoj za organske zakone, da bi se o njemu glasovalo kao o Ustavnom zakonu, odnosno donesen je s dvotrećinskom većinom. U Narodnim novinama taj je zakon proglasio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, jer sve zakone, osim Ustavnih, proglašava predsjednik Republike, a Ustavne predsjednik Sabora. Bez obzira tretira li se taj zakon kao Ustavni ili organski, on se, upozorio je Puljić, nije mogao prihvatiti bez prethodne odluke Županijskog doma. »Ne prihvaćamo odluku Zastupničkog doma da je Županijski dom neuvrštavanjem tog zakona na dnevni red, zapravo, dao negativno mišljenje o njemu«, rekao je Puljić, naglasivši da je cijelu tu proceduralnu zbrku izveo potpredsjednik Sabora i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović. </p>
<p> Ivan Brleković (HDZ) ustvrdio da je »takvom pravnom anarhijom Zastupnički dom je ponizio Županijski dom, potpuno ga zaobišavši u proceduri«. Izrazio je i bojazan da bi »to mogao biti trening i model po kojem će se donijeti skore promijene Ustava«.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vladi nije stalo ni do hrvatskog naroda ni do branitelja, tvrdi HAZ </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Tomislav Mazal je u ponedjeljak u ime Hrvatske akademske zajednice zagrebačkog Pravnog fakulteta uputio otvoreno pismo premijeru Ivici Račanu u kojem se ističe da »Vaša Vlada svakim danom sve više pokazuje da joj do hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja i nije previše stalo«. »Ne znamo, niti mislimo ulaziti u to što ste i komu u svijetu obećavali da ćete učiniti ako dođete na vlast, ali jedno nam je jasno - hrvatski branitelji i Domovinski rat nisu bili tema tih razgovora. To nisu naše insinuacije, već vaša djela to pokazuju«, piše Mazal. </p>
<p> Kada je 13. svibnja spomen-obilježje mučki ubijenim hrvatskim braniteljima u Borovu Selu osvanulo oskvrnuto niste smatrali potrebnim da o tome gnjusnom djelu date izjavu. Niste, iako je to bio izravni udar na hrvatsku državu, pa i na Vas kao premijera, Ali, kada je 16. svibnja. na isto tako gnjusan način oskvrnuto spomen-obilježje u Veljunu, smatrali ste da je to nasilje i terorizam s kojim se nećete i ne mislite pomiriti, stoji u pismu u kojem se premijera pita kakvu Hrvatsku i svijet namjerava ostaviti mladima. </p>
<p>»Hrvatsku u kojoj ćemo morati zaboraviti na sve one mlade ljude koji su nam svojim životima omogućili da živimo u zemlji o kojoj su naši djedovi samo mogli sanjati? Hrvatsku u kojoj ćemo se opet pribojavati hoće li nekom bolesnom umu pasti na pamet da dio našeg teritorija nije naš? Hoćemo li uopće smjeti javno govoriti da su naši očevi, braća i rođaci poginuli za slobodnu i neovisnu Hrvatsku u otvorenoj velikosrpskoj agresiji? Ili je to možda bio samo građanski rat?</p>
<p> Možete li nam objasniti u kojoj europskoj državi jedan ministar može javno pozivati na kršenje temeljnih odredbi Ustava, a da nikakva kaznenopravna sankcija za to ne uslijedi, dapače ta je osoba još ministar u vašoj Vladi? Možete li nam objasniti što je sa Zakonom o lokalnoj upravi i samoupravi za koji ste tvrdili prije izbora da ga imate gotovog? Što se dogodilo s institucijom javnog natječaja kad po naputku šestorice raspoređujete čelna mjesta u javnim poduzećima po stranačkoj pripadnosti? Možete li nam objasniti kako Vlada misli zaraditi 18 milijardi kuna od prodaje javnih poduzeća prije obećane revizije pretvorbe i kako je to moguće ako stalno ponavljate priču da je bivša Vlada opljačkala Hrvatsku«, pita Mazal, koji u ime Hrvatske akademske zajednice traži od Račana da ih djelima uvjeri u suprotno.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Europski parlamentarci žele da se Hrvatska brzo pridruži europskoj obitelji</p>
<p>Naglasila je to Helle Degn uime Parlamentarne skupštine VE-a, govoreći na dubrovačkom kolokviju o jednogodišnjem učinku Pakta o stabilnosti / Kolokvij bi trebao odgovoriti na pitanja gospodarske i socijalne naravi o kojima ovisi provedba političkih i pravnih dokumenata koje je Hrvatska usvojila, rekao je potpredsjednik Sabora Mato Arlović</p>
<p>DUBROVNIK, 22. svibnja</p>
<p> - Četrdeset parlamentaraca Vijeća Europe želi pomoći Hrvatskoj da postane prosperitetna zemlja i da se što prije pridruži europskoj obitelji, istaknula je Helle Degn, predsjednica Odbora za gospodarske poslove i razvoj Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, u Dubrovniku na kolokviju »Godina Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu: Put naprijed«. </p>
<p>Skupu europskih parlamentaraca, koji je počeo u ponedjeljak temom »Integracija u europske strukture, trgovina i investiranje«, osim predsjednice Degn, predsjedali su potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Mato Arlović i saborski zastupnik i predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, uz nazočnost pomoćnice ministra europskih integracija Višnje Samardžije te pomoćnika ministra vanjskih poslova Mislava Kukoča. Govoreći na početku kolokvija, Hellen Degn je kazala da se Odbor sastao u Dubrovniku s ciljem da se nakon godinu dana postojanja Pakta o stabilnosti vidi što je napravljeno te koji se poučci mogu izvući.</p>
<p>Mato Arlović je ocijenio da će rasprava parlamentaraca dati mnoge odgovore na pitanja gospodarske i socijalne naravi, koja su preduvjet za stvaranje materijalno-ekonomskih prepostavki za realizaciju političkih i pravnih dokumenata koje je Hrvatska već usvojila.</p>
<p>»Nije dovoljno samo utvrditi prava, već treba stvoriti i prepostavke za njihovu provedbu. Jer, kad ljudi rade i samim time bolje žive, onda se bave drugim pitanjima, a ne sukobima i pitanjima iz prošlosti. Svjesni smo da je rješavanje gospodarskih problema i smanjenje nezaposlenosti ključno za uspostavu stabilnosti i u Hrvatskoj i u čitavoj regiji. Osim dolaska stranog kapitala u Hrvatsku kojim bi se ubrzao taj proces, važno je Hrvatskoj omogućiti pristup svjetskom tržištu«, poručio je Arlović. Dodao je da će Hrvatska biti zahvalna europskim parlamentarcima na prenošenju onoga što će u Dubrovniku čuti ne samo Vijeću Europe, već i svojim vladama, koje će Hrvatskoj dati punu podršku u ispunjenju njenih obveza. Arlović je parlamentarce podsjetio na niz odluka koje je hrvatska Vlada donijela u sklopu preuzetih obveza, poput zaštite manjina i omogućavanja povratka svima, kao i obnovu domova bez obzira na nacionalnu pripadnost, ističući da su dobrosusjedski odnosi preduvjet stabilnosti u Europi. </p>
<p>Najavljeno je da će članovi Odbora održati zatvoreni sastanak, nakon čega će u utorak posjetiti Crnu Goru. »Stabilnost u regiji je vrlo važna, pa je Odbor odlučio otići u Crnu Goru da bi se uvjerio kakvo je tamošnje stanje u ekonomskom razvoju i što je dosad postignuto. Želimo na licu mjesta vidjeti kako situaciju u svojoj zemlji vide lokalni političari«, pojasnila je cilj posjeta Crnoj Gori Helle Degn. Dodala je da i Srbija mora biti uključena u taj proces, ali prije toga mora ispuniti neke demokratske obveze. Tim se promjenama, istaknula je na kraju Degn, želi dati potpora. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Povjesničari o nastavi povijesti: Vrijeme je da povijest prestane biti sluškinja politike</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Tražimo znanstvenu povijest oslobođenu ideologije, zaključak je okruglog stola na temu revizije povijesnih programa i udžbenika, koji je u ponedjeljak organizirala Akademija odgojnih znanosti Hrvatske. Nakon aktualizacije te teme u pojedinim udrugama, medijima i skupinama povjesničara, cilj je skupa, naglasili su organizatori, analiza programa i udžbenika, uz istodobno distanciranje od ideoloških interpretacija ovisnima o smjenama političke vlasti. Akademija odgojnih znanosti pokrenula je raspravu kao odgovor na odluku Ministarstva prosvjete i športa o imenovanju povjerenstva koje će napraviti stručnu analizu programa i udžbenika povijesti za osnovne i srednje škole. </p>
<p> »Budući da dolazi nakon smjene političke vlasti, a odnosi se samo na povijest i materinski jezik kao nastavne predmete najpodložnije ideologizaciji, pitanje je je li ova revizija posljedica smjene jedne ideologije drugom, što bi značilo nastavak dosadašnjih političkih manipulacija sa znanošću i školstvom, ili se ona provodi radi stvarne deideologizacije tih predmeta. Pritom naše školstvo nema zadane globalne ciljeve, a treći je problem i neprimjerena metodika«, istaknuo je uime organizatora dr. Ante Bežen, predsjednik Akademije odgojnih znanosti. </p>
<p>Kritička analiza udžbenika povijesti, koja je podloga zahtjevu za revizijom, prigovara sadašnjim udžbenicima etnocentričnost, pretjeranu zaokupljenost stvaranjem hrvatske države te idealizaciju Hrvata u odnosu na susjede. »Treba nas zanimati samo znanstveno istraživanje povijesti. Sadržaji naših udžbenika podložni su i ideološkom i političkom utjecaju. Na hrvatskoj historiografiji je da čita izvore, a ne da prepričava sadržaje. Trebamo se vratiti arhivima i pisati primjereno. Naši udžbenici podložni su materijalističkom poimanju povijesti i prepričavanju mišljenja, ideologiji i političkoj pragmatici. Dosta je življenja povijesti, treba to prepustiti znanosti i izići iz nje«, rekao je dr. Ivo Mažuran.</p>
<p>»Udžbenici su produkt plana i programa, školskog sustava i političke situacije. Nijedna vlast, od Austro-Ugarske do danas, nije promišljala povijest kao kulturnu vrednotu, već kao polje političke propagande. Što se tiče plana i programa, treba promišljati novu koncepciju, zaboraviti koncepciju završnosti povijesti, dati slojevitu informaciju te napraviti odmak od 'herojske povijesti'«, istaknuo je prof. dr. Ivo Goldstein. Prof. Ivan Ivas založio se za povjerenstvo za praćenje udžbenika iz svih predmeta u kojem bi bili i praktičari i teoretičari i koji bi udžbenike neprestano korigirali. Dr. Branislava Baranović založila se za strukturalnu analizu tekstova te za veći udio svjetske povijesti u udžbenicima. </p>
<p>Svi su sudionici skupa ocijenili da je pitanje digniteta povijesne znanosti da se nakon endehazijske, komunističke, a po mnogima i hadezeovske povijesti, dobije znanstvena povijest, a ne esdepeovsko-haeseleovska ili koja druga koja će također biti sluškinja ideologije i politike. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Stradala trojica pirotehničara, njihov sindikat traži zakon o razminiranju</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Stradavanje pirotehničara u nedjelju kod Karlovca još je jedan primjer kako složenost i visoka razina stresnosti i pogibeljnosti humanitarnog razminiranja ne može i ne smije biti predmet tržišne utakmice i trke za kvadratima očišćenog prostora, na što su pirotehničari prisiljeni uvjetima koje pred njih postavlja Međunarodna banka. Stoji to u pismu koje je Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja u ponedjeljak uputio Vladi i klubovima zastupnika u Saboru, a u povodu stradavanja trojice pirotehničara.</p>
<p>Trojica stradalih pirotehničara nalaze se u karlovačkoj bolnici Švarča, a jedan od njih je u šok sobi. Stanje mu se stabiliziralo, ali su njegove ozljede i dalje opasne po život. </p>
<p>U pismu koje je potpisao predsjednik Sindikata Antun Vincetić, Sindikat pita do kad će više od milijun mina »kojima je velikosrpski agresor kontaminirao 6.000 četvornih kilometara hrvatskog državnog prostora, nastavljati rat protiv Hrvatske, ubijati i sakatiti te na najpogibeljniji način otežavati, usporavati i onemogućavati normalizaciju života na područjima posebne državne skrbi«. Sindikat podupire lanjsku tužbu Hrvatske protiv SRJ zbog agresije te smatra da se treba iskoristiti prigoda kako bi se minski rat definirao ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, a od Sabora traži donošenje deklaracije o tome. Sindikat smatra i da treba donijeti zakon o razminiranju, nacionalni program protuminskog djelovanja te izmjene i dopune Zakona o obnovi. </p>
<p>Sindikat smatra da humanitarno razminiranje mora u strategiji gospodarskog razvitka na prijelazu tisućljeća biti definirano kao zadaća od posebnog državnog interesa, čijom se realizacijom stvaraju preduvjeti za sigurnost obnove, povratka i revitalizacije života i gospodarstva na područjima posebne državne skrbi. Zadaća humanitarnog razminiranja mora biti definirana kao temeljna zadaća u programu rada ove i svake buduće Vlade. </p>
<p>Visoka cijena borbe protiv mina, teška po Sindikatu 1,1 milijardi dolara, ne može se financirati iz državnog proračuna, pa Sindikat traži financijsku i tehnološku potporu međunarodne zajednice, ali i upornost Vlade kako bi se od SRJ naplatila ratna odšteta. (I.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vidović: Romima pomoći u zapošljavanju, što je ključ za rješenje njihova neodgovarajućeg položaja</p>
<p>VARAŽDIN, 22. svibnja</p>
<p> - Iako i u Varaždinskoj županiji ima sve više nezaposlenih i umirovljenika, a plaće su niže 20 posto od hrvatskog prosjeka, socijalna situacija u ovom kraju nije tako kritična kao u drugim dijelovima Hrvatske, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u ponedjeljak, razgovarajući s Marijanom Mlinarićem, varaždinskim županom. </p>
<p>Stopa nezaposlenosti od 16,6 posto još je niža u odnosu na hrvatski prosjek, čemu pridonosi i izvozno orijentirano gospodarstvo (85 posto proizvodnje Varaždinske županije se izvozi), ali i malo poduzetništvo koje se zasad uspijeva nositi s nepovoljnim gospodarskim okruženjem. </p>
<p>Lani je Varaždinska županija podijelila poduzetnicima četiri milijuna kuna zajma pod povoljnijim uvjetima, a u planu je bilo 15 milijuna kuna, rekao je župan. Tom iznosu valja dodati još 30 milijuna kuna namijenjenih stimulaciji zapošljavanja, što ih je Varaždinskoj županiji proslijedio Hrvatski zavod za zapošljavanje, o čemu je govorila Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. </p>
<p>Ministar Vidović i njegov pomoćnik Nino Žganec upoznati su i s problemima Roma u Strmcu Podravskom, koji žive od socijalne pomoći i porodiljnih naknada. Stajalište je da im se treba pomoći pri zapošljavanju, što je i ključ rješenja za njihov sadašnji neodgovarajući položaj. Također je istaknuto da je Romima iz ovogodišnjeg županijskog proračuna namijenjeno 100.000 kuna od 2,448 milijuna kuna za socijalnu skrb.</p>
<p>Grad Varaždin će ove godine za socijalnu skrb izdvojiti četiri milijuna kuna, rekao je gradonačelnik Zlatko Horvat prigodom susreta u Gradskoj vijećnici. Horvat je napomenuo da je i prije donošenja zakona, prema kojem su jedinice lokalne samouprave obvezne izdvajati pet posto proračuna za socijalu, Varaždin dodjeljivao novac najsiromašnijim građanima. </p>
<p>U razgovoru u Gradskoj vijećnici bilo je govora i o najavljenom otvaranju 1.000 novih radnih mjesta u novoj tvornici kože. Tvornica se uskoro počinje graditi, a područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Varaždinu može pomoći pri odabiru i prekvalifikaciji radnika. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Uprava »Slobodne Dalmacije« još nije raspravljala o Jovićevu mandatu</p>
<p>SPLIT, 22. svibnja</p>
<p> - Josip Jović i dalje obnaša dužnost glavnoga urednika splitske Slobodne Dalmacije, jer se Uprava te novinske kuće, unatoč nekim najavama, nije u ponedjeljak sastala kako bi odlučila o Jovićevome stavljanju mandata na raspolaganje. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, prošloga četvrtka je glavni urednik Slobodne Dalmacije Josip Jović stavio svoj mandat Upravi na raspolaganje, naglasivši pri tome da se ne radi o ostavci. Naime, Jović se na stavljanje mandata na raspolaganje odlučio nakon trodnevnoga tajnoga glasovanja 128 stalno zaposlenih novinara i fotoreportera Slobodne Dalmacije, od kojih je njih 90 uskratilo povjerenje svome glavnome uredniku. </p>
<p>Glasovanje je provela peteročlana komisija, i to na temelju odluke novinarske konferencije što ju je sazvao ogranak Hrvatskoga novinarskoga društva (HND) u toj novinskoj kući. Unatoč tome što rezultati takvoga glasovanja nisu imali nikakvu obvezujuću ili zakonsku težinu, glavni urednik Jović je povukao potez koji je na tragu onoga što novinari Slobodne Dalmacije smatraju moralnim činom. </p>
<p> S obzirom na to da je predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić na službenome putu, još se sa sigurnošću ne može reći kada će se Uprava sastati i raspraviti o Jovićevome stavljanju mandata glavnoga urednika Slobodne Dalmacije na raspolaganje. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Dragovoljci osuđuju svako šikaniranje stradalnika Domovinskog rata </p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Jedno od ključnih ljudskih prava je pravo na slobodu od straha, a taj se strah opet stvara među prognanicima«, rekao je dr. Slobodan Lang, član Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata (UHBDDR), na konferenciji za novinare u ponedjeljak, govoreći o problemima prognanika koji se do 30. lipnja moraju iseliti iz hotela u kojima su smješteni. Anica Gurka, govoreći u ime prognanih Vukovaraca smještenih u 12 hotela, kazala je da oni neće napuštati hotele dok im se ne osigura povratak kućama. »Ograđujemo se od onih kojima su kuće obnovljene, a još su u hotelima. Ne želimo ispaštati zbog njih«, istaknula je, rekavši da se Vukovarci čije kuće još nisu obnovljene ne kane seliti u naselja u kojima su uvjeti života niski. </p>
<p>»Šikaniranje stradalnika Domovinskog rata, od koji su najveći prognanici, izravno je šikaniranje Domovinskog rata«, kazao je Antun Barać, glavni tajnik Udruge. Osvrćući se na rušenje spomenika u Veljunu, on je kazao da osuđuje rušenje svakog spomenika, ali »posebno nas boli rušenje naših spomenika«, navevši primjer oskvrnuća spomen-obilježja poginulim hrvatskim redarstvenicima u Borovu Selu. Dometnuo je da pravna država mora funkcionirati i u slučaju bespravno sagrađenog tzv. groblja šajkača u Vukovaru. Odgovarajući na upit je li Udruga za stvaranje jedne udruge koja bi okupljala sve iz Domovinskog rata, odgovorio protupitanjem: »A jeste li vi da se osnuje jedna krovna stranka u Hrvatskoj?«.</p>
<p> Predsjednik Udruge Branko Borković Mladi Jastreb je istaknuo da bi se u tom slučaju najprije trebali ustanoviti jasni kriteriji i izraditi kvalitetniji zakon. »Tek bi tad moglo doći do ujedinjavanja u jednu udrugu koja bi se bavila komemoracijama i općenito sjećanjem na Domovinski rat, a ne bi bila socijalna ustanova kao što su sadašnje udruge«, kazao je. Borković je ocijenio nedopustivim da je registrirano 500.000 branitelja, iako je broj pravih branitelja dvostruko manji. Osvrćući se na izjave da udruge branitelja provode »strategiju kaosa«, Borković je rekao da je »strategija kaosa« i paljenje hrvatskih zastava po Vukovaru te Vladine mjere sniženja cijene rada. </p>
<p> Damir Šarkanj, dopredsjednik Udruge, kazao je da dragovoljci Domovinskog rata ne mogu govoriti o Drugom svjetskom ratu jer nisu u njemu sudjelovali, ali odbijaju i pravo sudionicima tog rata da govore o Domovinskom ratu jer nisu sudjelovali u njemu. Istaknuo je da su dragovoljci protiv toga da borci NOB-a kojih je, kazao je, 70.000, imaju ista prava kao i branitelji Domovinskog rata. Za 28. svibnja najavio je obnavljanje spomen-obilježja u Borovu Selu i postrojavanje pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) na zagrebačkom stadionu u Kranjčevićevoj ulici u povodu 9. obljetnice njihova prvog postrojavanja. (I.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Linić i Fižulić ne poduzimaju ništa da se riješi stanje u brodogradilištima?</p>
<p>RIJEKA, 22. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak je u Kraljevici konferenciju za novinare održala Koordinacija brodograđevnih Sindikata Hrvatske, kojoj su nazočili sindikalni predstavnici brodogradilišta »Kraljevica«, »Uljanik«, »Treći maj« i »Brodosplit«.</p>
<p> Glasnogovornik Koordinacije Rastko Davila je istaknuo da Ministarstvo gospodarstva uopće ne uvažava sindikate koji djeluju u brodograđevnoj industriji kao socijalne partnere kao ni njihove legitimne i legalne zahtjeve, pa sindikatima jedino preostaje komentirati medijske istupe ministra Goranka Fižulića i njegovih suradnika o stanju o brodogradnji i mjerama koje bi pomogle rješavanju teškog stanja u toj industrijskoj grani. »Suprotno predizbornim obećanjima pobjedničke koalicije znatan broj dužnosnika ove vlasti naslijedio je bahatost HDZ-a«, kazao je Davila. Dodao je da uprave brodogradilišta nikome ne polažu račune, svakodnevno se stvaraju gubici koji se mjere u milijunima kuna, a plaće se, u većini brodogradilišta, isplaćuju neredovito i u obrocima što vodi i neredu.</p>
<p> Sindikalni povjerenik »Brodosplita« Zvonko Šegvić je izrazio čuđenje kako potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar Fižulić samo kritiziraju rad direktorâ brodogradilišta, a ne poduzimaju konkretne korake da se stanje u brodogradilištima sredi. Sindikalni povjerenik »Trećeg maja« Veljko Begonja ocijenio je da je osnovni cilj Koordinacije izboriti se za dobrog radnika sudjelovanjem u svim akcijama koje bi trebale pridonijeti rješavanju stanja u brodogradilištima. On drži da štrajk ne vodi rješavanju problema. No, istaknuo je, on je koristan kao metoda borbe, pa su ga i brodograđevni sindikati spremni iskoristiti kako bi ostvarili radnička prava. </p>
<p>Sindikalni povjerenik »Uljanika« Rajko Kutlača je rekao da je situacija u svim hrvatskim brodogradilištima slična, da su problemi isti, ali je, tvrdi, stanje u »Uljaniku« stanje nešto bolje nego u drugim brodogradilištima. On se nada da Fižulić shvaća da su brodograđevni sindikati složni i da će se izboriti za prava radnika. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić i Račan u Americi 2. kolovoza?</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Točan datum posjeta predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana SAD-u službeno će biti objavljen na sastanku Ministarskog vijeća NATO-a u Firenci, koji će se održati 24. i 25. svibnja. To je u ponedjeljak nakon sastanka s predsjednikom Mesićem na Pantovčaku rekao američki veleposlanik u RH William Montgomery. Prema neslužbenim informacijama iz Ureda Predsjednika, mogući datum posjeta je 2. kolovoza. »Washington smatra taj posjet vrlo važnim za bilateralne odnose SAD-a i Hrvatske«, izjavio je Montgomery. Prema njegovim riječima, Mesić i Račan susrest će se s američkim predsjednikom Billom Clintonom i održati brojne službene i neslužbene razgovore. Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić naglasio je da su u pripremi posjeta predsjednika Mesića SAD-u razmotrena i ostala pitanja važna za odnose SAD-a i Hrvatske. Montgomery je potvrdio da je tijekom sastanka s predsjednikom Mesićem bilo riječi i o prevladavanju zapreka za ulazak Hrvatske u WTO. (M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Čak 60 posto zdravstvenoga novca potroši se u bolnicama!</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Bez podjele rada u bolnicama neće se moći uštedjeti novac u zdravstvu, a da to pacijenti ne osjete. Konkretno, to znači da zdravstvene ustanove treba što prije akreditirati i kategorizirati, rečeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak, organiziranoj u povodu 4. Kongresa hrvatskih bolnica koji će se održati u sklopu sajma »Medicina i tehnika«. Kongres traje od 24. do 27. svibnja, u organizaciji Hrvatskoga liječničkoga društva za upravljanje i rukovođenje u zdravstvu koje djeluje pri Hrvatskome liječničkome zboru.</p>
<p>»Na ovogodišnjem Kongresu raspravljat će se o akreditaciji i kategorizaciji bolnica, bolničkim infekcijama te slobodnim temama. Također, održat će se i tri simpozija: o minimalnoj invazivnoj kirurgiji, potom o kliničkoj baromedicini te o higijeni, opskrbi i standardizaciji bolničkoga rublja«, rekao je predsjednik Društva, prim. dr. Stjepan Turek.</p>
<p>Čak 60 posto novca u zdravstvu potroši se u bolnicama, a troškovi se neće moći smanjiti dok se ne bude točno znalo tko što radi. »Sve bolnice ne mogu raditi sve zahvate, pa ih zato najprije treba kategorizirati, odnosno rangirati po kardovima, prostoru i opremi«, objasnio je prim. dr. Krešimir Glavina, predsjednik Sekcije bolnica i ravnatelj osječke Opće bolnice. </p>
<p>Potom treba odrediti stupanj i složenost poslova koje bolnica može obavljati, odnosno akreditirati ju. »Time se izbjegava dupliciranje pretraga i kapaciteta, izbjegava se i dvostruko kupovanje opreme i školovanje kadrova, a smanjuje se i broj odlazaka pacijenata u inozemstvo«, dodao je Glavina. Kao primjer takvoga rada spomenuta je zabočka Opća bolnica, koja si, zbog manjka kreveta, nije mogla priuštiti klasičnu medicinu, nego se okrenula minimalnoj invazivnoj kirurgiji.</p>
<p>»Funkcioniramo kao dnevna bolnica, što znači da primjenjujemo poštednu medicinu, odnosno endoskopske zahvate, nakon kojih pacijent praktički drugi dan može ići kući. Budući da su zahvati dijagnostički ili operativno minimalni, pacijent ne mora niti dugo biti na bolovanju«, objasnio je prim. dr. Miroslav Kopjar, ravnatelj zabočke bolnice. Iako je endoskopska medicina ispočetka skuplja od klasične, jer zahtijeva sofisticiranu opremu, s vremenom bolnica od nje profitira, jer pacijent tri puta manje vremena provede na bolničkome liječenju.</p>
<p>Liječnici iz zabočke bolnice pridonijet će Kongresu bolnica tako što će izvoditi endoskopske zahvate (kompletno vađenje maternice, rješavanje poremećaja mokrenja u žena...), a zahvaljujući projektu telemedicine, sudionici »Medicine i tehnike« moći će ih istodobno promatrati u Zagrebu. (T. Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Iz zračne luke Klisa kod Osijeka polijetat će se iduće godine?</p>
<p>OSIJEK, 22. svibnja</p>
<p> - Međunarodna zračna luka kod Klise nadomak Osijeka mogla bi opet profunkcionirati već iduće godine, potvrdili su za Vjesnik član Nadzornog odbora Zračne luke Osijek Željko Lazanin i njezin direktor Ivan Vdovjak. Podsjetimo, zračni promet na Klisi pušten je u svibnju 1980., a krajem kolovoza 1991. predstavnici savezne uprave kontrole letenja iz Beograda demontirali su i odnijeli navigacijsku opremu. Prostor Klise koristili su i pripadnici UNTAES-a, koji su ga napustili početkom 1998. </p>
<p>Proteklog tjedna je Skupština Zračne luke Osijek d.o.o. donijela odluku o obnovi i pokretanju svih aktivnosti. Kako podsjećaju naši sugovornici, aerodrom je sagrađen po međunarodnim normama za civilno zrakoplovstvo. Po omjeru vlasničke strukture, 55 posto dionica ima država, Grad Osijek 25 posto i Osječko-baranjska županija 20 posto dionica. »U usporedbi s drugim zračnim lukama koje sam obišao nakon njihove okupacije i razaranja, Klisa je u savršenom stanju«, tvrdi Lazanin. Osim navigacijske opreme, iz objekata je odnesen i namještaj, a najveća šteta je u tomu što u zadnjih deset godina nije bilo nikakvih ulaganja. </p>
<p>»Treba sanirati uzletno-sletnu stazu i manevarske površine te ušminkati okoliš, kako bi se zaustavilo daljnje propadanje«, kaže Lazanin. Ove godine je u državnom proračunu za tu zračnu luku predviđeno 1,5 milijuna kuna, a ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek najavio je i moguće izdvajanje izvanproračunskih sredstava. Ono na što upozoravaju i Lazanin i Vdovjak, to je činjenica da od 15. svibnja ove godine prostor Klise više ne osigurava MUP. »To je za nas dodatni trošak, jer moramo plaćati čuvare«, dodaje Lazanin. </p>
<p>O tome se za Vjesnik očitovala i Policijska uprava osječko-baranjska, koja u dopisu podsjeća da su policajci po odlasku UNTAES-a privremeno preuzeli i osiguranje Klise i »zadaće koje ne spadaju u njihovu nadležnost (zaštita objekata), kako bi pružili pomoć pravnoj osobi koja gospodari zračnom lukom«. S obzirom na to da vlasnik nije preuzeo osiguranje zračne luke, u Policijskoj upravi su se odlučili povući s tih poslova, »jer se na zračnoj luci ne odvija zračni promet, niti je to u dogledno vrijeme u planu«. </p>
<p>Lazanin nam je na kraju rekao da je Ministarstvo »zainteresirano za to da se aerodrom Klisa vrati u ravnopravan položaj s drugim zračnim lukama u Hrvatskoj i da se opet uspostavi promet, što je posebno važno zbog gospodarstva«. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Škarić: Moja je ostavka jedini način da upozorim Vladu na stanje u Splitu</p>
<p>Gradonačelnikova ostavka ne znači i kolektivnu ostavku svih članova gradskog Poglavarstva / Trgovačka tvrtka »Robot« obvezala se da će do petka isplatiti »Diokomu« 1,7 milijuna maraka, što će biti dovoljno za isplatu jedne plaće / Unatoč raspetljavanju klupka u »Diokomu« i ohrabrujućim vijestima, 2.400 radnika neće odustati od štrajka / Radnici »Diokoma« najavili štrajk i u svim prodavaonicama »Diokoma« diljem Hrvatske</p>
<p>SPLIT, 22. svibnja</p>
<p> - Ivan Škarić (HSLS) podnio je u ponedjeljak pismenu ostavku na dužnost gradonačelnika Splita. Škarić je kazao novinarima da je ostavku uručio predsjedniku Gradskog vijeća Ivi Šimunoviću, s obrazloženjem da je ostavka moralni čin, ali i znak prosvjeda upućen Vladi koja nije pokazala razumijevanje za katastrofalno stanje u splitskom gospodarstvu. U razgovoru s novinarima, Škarić je opovrgnuo tvrdnju splitskog dogradonačelnika Miroslava Buličića (HSLS), koji je rekao da ostavka Škarića znači i kolektivnu ostavku gradskog Poglavarstva.</p>
<p> O Škarićevoj ostavci, koja se u splitskim političkim krugovima ocjenjuje kao »najobičnija predstava«, očitovat će se Gradsko vijeće na prvoj sjednici. Valja reći da se omjer zastupljenosti u Gradskom vijeću promijenio u odnosu prema 1997., kad je konstituiran Gradski parlament. Od sedam vijećnika koliko je HSLS tad imao, ostala ih je pet, jer su nakon raskola u stranci dva vijećnika prešla u LS. SDP također ima pet vijećnika, HSS dva, HNS, ASH, HSU i SU po jednog, a pojedinačno je najjača stranka HDZ sa osam vijećnika. </p>
<p>U ponedjeljak, kad je Škarić podnio pismenu ostavku, iz »Diokoma« su stigle ohrabrujuće vijesti. Tamo je bio i Škarić, koji se sastao s predstavnicima štrajkaškog odbora i direktorom privatne trgovačke tvrtke »Robot«, koja se obvezala da će do petka isplatiti »Diokomu« 1,7 milijuna maraka, što će biti dovoljno za isplatu jedne plaće radnicima Diokoma. Tvrtka »Robot« dobit će zajam od Raiffeisenbanke, čime će »Diokomu« podmiriti dug za kupnju poslovnog prostora u Strobreču. Prema Škarićevim riječima, drugu plaću radnici bi mogli dobiti sljedeći tjedan. Škarić je u ponedjeljak razgovarao s premijerom Ivicom Račanom, kojeg je izvijestio o događajima u »Diokomu«, a uspio je dogovoriti i sastanak za srijedu, na kojem će, osim Škarića i Račana, biti saborski zastupnici iz Splitsko-dalmatinske županije te stečajni upravitelj »Diokoma« Ivo Burić. Tada će biti dogovoreni detalji oko stečaja s preustrojem u »Diokomu« koji je na trgovačkom sudu pokrenut 17. svibnja. </p>
<p>Škarić se obvezao da će grad iz socijalnog fonda izdvojiti novac za isplatu jedne prosječne plaće radnicima »Diokoma«. Unatoč raspetljavanju klupka u »Diokomu« i ohrabrujućim vijestima, 2.400 radnika neće odustati od štrajka koji je započeo prije mjesec dana. već će u utorak obustaviti rad i u svim prodavaonicama »Diokoma« diljem Hrvatske. Čelnici štrajkaškog odbora za srijedu su najavili prosvjedni skup u »Diokomu«, ali su ga odgodili kad su doznali da će premijer Račan primiti splitsko izaslanstvo. Iako se situacija u Diokomu rješava, kako je rekao Škarić, »na obostrano zadovoljstvo«, ni on ni radnici nisu odustali od svoje nakane. </p>
<p>»Mjesecima su me vrijeđali tražeći da odstupim s dužnosti gradonačelnika, i to ne samo radnici »Diokoma«, već i branitelji. Moja ostavka nije politički, već moralni čin. Smatram da sam ispravno postupio. Moja savjest je čista«, rekao nam je Škarić, naglasivši da je njegova ostavka jedini način da upozori Vladu na katastrofalno stanje u splitskom gospodarstvu. Škarić je rekao da već mjesecima trpi samo uvrede i optužbe onih kojima je pokušavao pomoći, ali dodaje da ga ni takvo ponašanje neće obeshrabriti u nastojanjima da i dalje traži pomoć za posrnule splitske tvrtke. Škarić nije bio raspoložen za priču o političkim posljedicama ostavke, a Škarićev su primjer slijedili i članovi Gradskog poglavarstva. </p>
<p>Ukratko, u ponedjeljak su se svi ponašali kao da se ništa nije dogodilo, a prema Buličićevim riječima, o Škarićevoj ostavci »nije bilo ni riječi na kolegiju Poglavarstva«. Što je najčudnije, predsjednik Gradskog vijeća, kako smo doznali, nije ni vidio Škarićevu ostavku jer je ona, navodno, uručena njegovoj tajnici. S druge strane, Šimunovićeva tajnica nam je rekla da ona o tome ništa ne zna, ali da pouzdano zna da joj nitko nije uručio nikakvu ostavku. Naime, Šimunović, koji je veći dio dana proveo izvan ureda, telefonom je izvijestio novinare da je samo obaviješten o podnošenju ostavke, ali da je on nije vidio. </p>
<p>Bilo kako bilo, Škarić je poručio novinarima da je od ponedjeljka gradonačelnik u ostavci, a kakav će ishod imati ta čudna igra, odlučit će gradski vijećnici. Recimo i to da je Škarić u petak najavio podnošenje ostavke, u subotu je već govorio da će o tome razmisliti, dok je u nedjelju izjavio da je ostavka neopoziva. U ponedjeljak je, kako kaže, ostavku ipak podnio, ali ona nije neopoziva. Naime, ako vijećnici ne prihvate ostavku, Škarić će i dalje obnašati dužnost gradonačelnika. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Lučin: Policija će spriječiti prosvjede koji se budu kosili sa zakonom </p>
<p>Gradonačelnik Splita u ostavci Ivan Škarić i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin razgovarali su u ponedjeljak o pripremama za turističku sezonu. Škarić je izvijestio o teškoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji u gradu, izrazivši zabrinutost zbog moguće eksplozije socijalnog nezadovoljstva. Osvrnuvši se na izgred navijača na utakmici Hajduk - Dinamo, Škarić je rekao da vjeruje da se takve nemile scene više neće ponavljati. Poručio je Lučinu da poduzme sve da bi turistička sezona prošla u najboljem redu. »Međunarodna zajednica osluškuje sve što se događa u Hrvatskoj i bojim se da strani gosti ne budu zaobilazili Split zbog prosvjeda koji su postali svakodnevica«, upozorio je Škarić. </p>
<p>Lučin je, pak, istaknuo da je Vlada za 100 dana dosta učinila, »ali ne onoliko koliko su birači očekivali s obzirom na predizborna obećanja«. Lučin je kazao da se poduzim sve da bi turistička sezona protekla bez izgreda i dodao da će MUP spriječiti incidente koji bi mogli ugroziti sigurnost građana i turista. Govoreći o prosvjedima, rekao je da MUP neće onemogućavati prosvjednike dok budu postupali po zakonu. U protivnom, sve prosvjede koji se budu kosili s odredbama zakona policija će spriječiti. Dogradonačelnik Miroslav Buličić kazao je da Splitu prijeti iskapčanje struje, što bi moglo dovesti do potpuna kolapsa. Zato je zatražio pomoć Lučina, koji je obećao da će razgovarati sa čelnim ljudima HEP-a. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>U Hrvatsku i Estoniju bez viza</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministar vanjskih poslova Republike Estonije Toomas Hendrik Ilvesom potpisali su u ponedjeljak u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Ugovor o ukidanju viza između dviju država. Ubuduće će državljani Estonije u Hrvatsku putovati samo s putovnicom, a isto će vrijediti i za hrvatske državljane koji posjećuju Estoniju.</p>
<p>Nakon potpisanog dokumenta dvojica ministara dala su kraće izjave. Šef hrvatske diplomacije rekao je da između Hrvatske i Estonije nema otvorenih pitanja, ali ima bezbroj otvorenih mogućnosti za suradnju. Pritom je Picula naglasio posebne mogućnosti za gospodarsku suradnju dviju zemalja. Prema njegovim riječima, Estonija je jedna od najnaprednijih tranzicijskih zemalja koja je u najužem krugu potencijalnih kandidata za priključenje Europskoj uniji. Picula je također kazao da razgovorima i postignutim sporazumima s Estonijom, Hrvatska na određeni način zaokružuje jednu etapu svoje vanjske politike u kojoj se željela što više približiti sjeveru Europe. </p>
<p>Turizam je područje u kojem bismo trebali početi čvršću gospodarsku suradnju, smatra estonski ministar vanjskih poslova obraćajući se novinarima. U tom svjetlu ocjenjuje i potpisani Ugovor o ukidanju viza. Šef estonske diplomacije naglasio je da su u njegovoj zemlji s posebnom pozornošću pratili događaje u Hrvatskoj, te da za suradnju između Estonije i Hrvatske ne postoje nikakve političke ili druge prepreke.</p>
<p>Svoj trodnevni boravak u Hrvatskoj Toomas Hendrik Ilves završio je u ponedjeljak razgovorima s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, potpredsjednikom Sabora i i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma Zdravkom Tomcem, zamjenikom premijera Goranom Granićem i ministrom za europske integracije Ivanom Jakovčićem.</p>
<p>Estonski ministar i potpredsjednik Sabora Tomac razgovarali su o euroatlantskim integracijama, koje se odvijaju u uvjetima »nove« Europe kad srednjoeuropske zemlje od Jadrana do Baltika čine tampon zonu između Rusije i Zapada. Kako je priopćeno iz saborske Službe za odnose s javnošću, Tomac je istaknuo da Hrvatska i Estonija žele postati moderne države koje će Europa prihvatiti u svoje integracije. Upravo zbog toga ovi razgovori su nužni radi boljeg upoznavanja i jače suradnje na međunarodnom planu, jer sudbine naših zemalja ne ovise o nama samima već o nekima koji u međunarodnoj politici trguju »malim« državama, kazao je Tomac. Ustvrdio je da bi bilo dobro organizirati sastanak zemalja Srednje Europe i dogovoriti zajedničke aktivnosti kako države te regije više ne bi bile taoci globalnih političkih kretanja. S takvim se prijedlogom suglasio ministar Ilves, dodaje se u priopćenju.</p>
<p> Hrvatsko i estonsko izaslanstvo suglasilo se da je međudržavna suradnja vrlo bitna i na parlamentarnoj razini jer ulazak u EU donosi mnoge zakonodavne promjene pa je razmjena iskustava itekako dobrodošla. Tomac je rekao da poštuje Estoniju kao prvu državu koja se u Europi počela boriti protiv sovjetskog hegemonizma, za svoju slobodu i neovisnost, što je ujedno bila najava novog doba. (A. Milošević, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>»Transparency Intl.« odlučno protiv korupcije u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Član Odbora direktora nevladine udruge Transparency International izrazio je u ponedjeljak u Zagrebu uvjerenost da će Hrvatska uskoro iskazati odlučnost u borbi protiv korupcije, nakon što je prošle godine ocijenjena jednom od najkorumpiranijih zemalja među onima u kojima organizacija djeluje. U godišnjem izvješću za 1999. udruge Transparency International (TI), osnovane 1993. godine s ciljem borbe protiv korupcije širom svijeta, prošle je godine Hrvatska dobila index 74 na listi od sedamdeset i sedam zemalja.</p>
<p> »Nadam se da će Hrvatska uskoro uspjeti uvjeriti poslovne ljude širom svijeta da je odlučna u borbi protiv korupcije«, rekao je Michael Wiehen na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen javnosti rad hrvatskog ogranka TI-ja. Wiehen je dodao da je prema ocjeni udruge većina drugih tranzicijskih zemalja manje korumpirana od Hrvatske, navodeći primjer Slovenije koja ima index 24, ali je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska odlučna početi s borbom. »Neki će reći da ta ocjena nije objektivna, ali ako je to percepcija poslovnih ljudi, morate je shvatiti ozbiljno«, rekao je Wiehen.</p>
<p> Predstavnici TI-ja i voditelj ureda Europske komisije za suzbijanje korupcije Franz Bruener posjetili su u ponedjeljak hrvatskog premijera Ivicu Račana, a u popodnevnim satima trebali su se sastati i s predsjednikom Stipom Mesićem.</p>
<p> Bruener je naglasio da je hrvatska Vlada priznala problem korupcije dodajući da je to prvi korak u borbi protiv te pojave. »Ranije je hrvatska vlada taj problem nijekala«, naglasio je.</p>
<p> Hrvatska bi uskoro trebala pristupiti konvenciji za suzbijanje korupcije OECD-a što bi bio »znak odlučnosti hrvatske Vlade da se korupcija suzbije«, rekao je na konferenciji za novinare Josip Kregar, koji bi, nakon što mu je zamrznuta funkcija, ponovno 1. lipnja trebao doći na čelo hrvatskog ogranka TI-ja.</p>
<p> Hrvatska je TI-u pristupila u svibnju ove godine, a hrvatski se ogranak te udruge bavi, između ostalog, ulogom sudstva u suzbijanju korupcije, financiranjem kampanja političkih stranaka te istraživanjima putova odljeva novca iz Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Hrvatska uspješno nastavlja razdvajati civilni i vojni sektor</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Dvodnevni seminar »Civilni nadzor nad oružanim snagama« započeo je u ponedjeljak u Operativnom središtu Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Uvodno su govorili hrvatski ministar obrane Jozo Radoš i američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery. Polaznicima seminara predavanja će održati predavači s poslijediplomskog studija Američke mornaričke akademije.</p>
<p>Ministar Radoš zahvalio je prijateljima iz SAD-a i ostalih zemalja članica NATO-a koji svojim znanjem i iskustvom žele pomoći u pronalaženju najboljeg modela civilnog nadzora nad oružanim snagama. Ujedno je najavio sličan, ali veći, seminar koji će se u organizaciji NATO-a održati u Zagrebu potkraj lipnja. »Potrebno je stvoriti stabilnu strukturu koja će jamčiti jasne odnose i dobru kontrolu nad oružanim snagama. Vjerujem da ćemo stvoriti relativno stabilan i trajan civilno-vojni okvir koji se neće mijenjati promjenom vlasti na državnoj razini«, istaknuo je Radoš. »Ne postoji model koji unaprijed jamči uspješnost. Nije moguće preslikati postojeće modele, jer svaka zemlja ima svoje specifičnosti i stoga mora pronaći vlastiti put kako će riješti pitanje civilnog nadzora nad oružanim snagama«, dodao je ministar. Napomenuo je kako bi se skorom promjenom Ustava RH i temeljnih zakona trebali primjerenije urediti odnosi civilnih struktura vlasti i Oružanih snaga. Radoš je podsjetio da su u Hrvatskoj donedavno iste osobe objedinjavale istodobno visoke civilne i vojne ovlasti, no već danas to nije tako i nastavlja se razdvajanje civilnog i vojnog sektora.</p>
<p>Osobito važnim označio je nadzor nad obavještajnim sustavom koji je trenutačno u »fazi otvorenosti«. Ministar smatra da dugoročno nikako nije dobro da rad takvog sustava svakodnevno bude prisutan u medijima.</p>
<p>Veleposlanik Montgomery istaknuo je da Hrvatska za tri dana potpisuje dokument o punopravnom članstvu u Partnerstvu za mir, što je izvanredno postignuće nove hrvatske vlasti u kratkom vremenu. Ocijenio je da je postignut znatan napredak. »Hrvatska ima perspektivu postati jednom od najboljih članica NATO-a, a suradnjom putem međunarodnih programa želi svoju vojsku ustrojiti po uzoru na one zapadnih demokracija«, rekao je Montgomery. </p>
<p>Na seminaru će, uz ostalo, biti riječi o ustavnim koncepcijama civilnog nadzora u SAD-u te o tamošnjem parlamentarnom nadzoru vojnih resursa i djelatnosti, zatim o američkom zakonodavnom procesu, o civilno-vojnom karakteru NATO-a i Partnerstva za mir, te o informiranju javnosti o obrani zemlje.</p>
<p>Seminaru su nazočni načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Petar Stipetić, njegov zamjenik general bojnik Damir Krstičević, visoki dužnosnici MORH-a i ostalih ministarstava i institucija koje trebaju biti upoznate s procesima u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>MUP istražuje moguću umiješanost drugih osoba u zločin u Ahmićima</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske istražuje moguću umiješanost drugih osoba u zločin u Ahmićima u kojemu je prije sedam godina pobijen veći broj muslimanskih civila, doznaje se u ponedjeljak u MUP-u.</p>
<p> »Već duže vrijeme, nakon saznanja da se s događanjem u Ahmićima povezuju još neke osobe, Ministarstvo unutarnjih poslova poduzima određene mjere i postupke na prikupljanju operativnih saznanja«, naveo je u pisanom odgovoru načelnik Ministarstva za odnose s javnošću Slavko Rako.</p>
<p> Jutarnji list je prošlog tjedna objavio da postoji izvješće HIS-a koje pokazuje da su neki sudionici tog zločina nastavili živjeti u Hrvatskoj pod novim identitetom, te da je u to bio umiješan hrvatski vrh.</p>
<p> Detaljnije informacije o mogućoj istrazi protiv osoba koje su tijekom haaškog suđenja bivšem zapovjedniku Operativne zone Središnja Bosna generalu Tihomiru Blaškiću spominjane kao mogući sudionici zločina u Ahmićima, nisu se mogle dobiti u MUP-u.</p>
<p> U selu Ahmićima 16. travnja 1993., tijekom hrvatsko-muslimanskog rata u Lašvanskoj dolini, hrvatske su snage pobile više od stotinu muslimanskih civila. General Blaškić proglašen je krivim i za taj, najveći zločin u Srednjoj Bosni, a u drugom suđenju »Kupreškić i ostali« kao sudionici progona Muslimana u tom selu osuđena su još petorica bosanskih Hrvata.</p>
<p> Više od dvije godine suđenja generalu Blaškiću postavilo je pitanje uloge u tom zločinu zapovjednika četvrte bojne vojne policije Paška Ljubičića, pomoćnika za SIS Ante Sliškovića te pripadnika HVO-a Miroslava Brale Cicka.</p>
<p> U Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu nije se moglo doznati postoji li tjeralica ili nalog za uhićenjem tih osoba, iako je, primjerice, od Blaškića zatraženo da tijekom suđenja na jednoj videosnimci među desecima osoba identificira likom samo jednu - Antu Sliškovića.</p>
<p> Glasnogovornik tužiteljstva Paul Risley izjavio je da je praksa da se tekući rad tužiteljstva ne komentira, te je s tim u svezi otklonio objasniti što u ovom trenutku haaški tužitelji istražuju u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Umirovljenici će na opraštanje duga pristati samo ako se zastupnici i ministri odreknu većih plaća! </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović pozvao je predstavnike umirovljenika na sastanak u utorak, kad će ih izvijestio o stavovima Vlade oko donošenja zakona o usklađivanju mirovina i povratu duga. Za širu javnost su te informacije zasad nepoznate. Ali, ovih se dana u medijima moglo pročitati da usklađivanje mirovina neće ući čak ni u trogodišnji proračun koji priprema Ministarstvo financija te da se Vlada sprema od umirovljenika zatražiti oprost dugova za prošlo razdoblje. Predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske Alojza Malogorskog pitamo hoće li umirovljenici prihvatiti te prijedloge.</p>
<p>• Ministar Vidović potvrdio je da se priprema novi izračun duga, prema kojem bi se od ukupnog iznosa oduzeo porez koji bi umirovljenici platili da su im mirovine bile više. Kako to komentirate?</p>
<p>- Slažem se s tim da se pri usklađivanju mirovina može u obzir uzeti i porez koji bi umirovljenici platili. Ali, porez se može odbijati samo unaprijed, kad dobijemo usklađene mirovine na ruke, a nikako se ne može uračunavati unazad i odbijati od iznosa mirovine ili duga pod pretpostavkom da bismo ga platili da su mirovine bile veće. Pitanje je i kako će se od plaćanja poreza izdvojiti mirovine do 1994., do kad se porez plaćao i na mirovinski doprinos. Naime, gledajući zakonske propise od 1994., naplata poreza na mirovinu koja prelazi određenu osnovicu je u redu, ali oporezivanje mirovina isplaćenih do 1994., do kad su na snazi bili drukčiji propisi, dovelo bi do njihova dvostruka oporezivanja i novog zakidanja umirovljenika.</p>
<p>• Kako komentirate mogućnost da umirovljenici oproste dug za prošlo razdoblje? Naime, jedan ministar je podsjetio da su i sami umirovljenici isticali da su na to spremni ako im mirovine odmah počnu rasti.</p>
<p>- O opraštanju duga možemo raspravljati samo pod jednim uvjetom - naime, umirovljenici ne mogu biti jedini koji će se odricati svojih prava. Mi smo to činili prošlih sedam godina. Ako je država zaista u tako lošoj situaciji, onda treba postići socijalni konsenzus o tome da se svi odričemo nekih povlastica. Ako se radnici odreknu povećanja plaća, saborski zastupnici i ministri većih plaća i mirovina, onda i mi možemo na to pristati. Bez toga opraštanje duga ne dolazi u obzir.</p>
<p>• Ministar Vidović je rekao da će za isplatu mirovina ove godine nedostajati oko dvije milijarde kuna, a da još toliko treba osigurati za manjak u idućoj godini. Još dvije milijarde trebat će za pričuvu iz koje bi se mirovine isplaćivale do petog u mjesecu. Spominje se i 2,5 milijardi za tranzicijski trošak zbog uvođenja drugog mirovinskog stupa...</p>
<p>- Umirovljenici su već upozoravali na to da će biti manjka u blagajni Mirovinskog zavoda. To je bilo očito iz financijskog plana Zavoda. Vlada nije osigurala 750 milijuna kuna za obiteljske i invalidske mirovine branitelja, pa će se to isplaćivati iz tekućeg doprinosa. Nije pokriven ni lanjski gubitak koji se prenosi u ovu godinu, a ni naplata doprinosa nije onakva kako se očekivalo. Upozoravali smo i da se ne smije dogoditi da Zavod ovu godinu završi s manjkom, jer u idućoj mora početi usklađivanje mirovina, što će tražiti dodatni novac. </p>
<p>• Navodno povećanja mirovina nema u trogodišnjem proračunu koji priprema Ministarstvo financija. Što ako se dug ne počne vraćati do početka iduće godine?</p>
<p>- To ne dolazi u obzir! U prošle tri godine već je umrlo oko 235.000 umirovljenika, a pitanje je koliko će ih doživjeti usklađivanje i vraćanje duga. Materijalna situacija umirovljenika je neizdrživa, sve su zalihe potrošene. Ako ne bude usklađivanja mirovina do početka iduće godine, morat ćemo poduzeti određene akcije.</p>
<p>• Kako se u sve to uklapa odluka o smanjenju mirovinskog doprinosa?</p>
<p>- Na sjednici Upravnog vijeća Mirovinskog zavoda u srijedu trebalo bi biti govora o rebalansu financijskog plana Zavoda. Vjerujem da će se govoriti i o tome. Prema važećim zakonima, Upravno vijeće može predložiti i veću stopu doprinosa od postojeće ako prihodi Zavoda nisu dostatni za redovite mirovine. Dakle, ako je Vlada smanjila doprinose, onda mora osigurati i razliku novca kako bi se mirovine redovito isplaćivale. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000523].
|
