NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000323].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 179174 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Godina velikih privatizacija: Račanova vlada puni proračun s 8,2 milijarde kuna?</p>
<p>Upravo je u ovoj godini planirana privatizacija Hrvatskog telekoma, Splitske i Riječke banke te Croatije osiguranja - tvrtki koje su svakako primamljive ulagačima / Prodajom tih poduzeća ostvarit će se približno 6,5 milijardi kuna prihoda, a još oko 1,7 milijardi kuna bi trebalo ostvariti prodajom manjih tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i Mirovinskog fonda / Hoće li Deutsche Telekom steći natpolovičnu većinu dionica u Hrvatskom telekomu?</p>
<p>NIVES MATIJEVIĆ</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Predloženim proračunom za 2000. godinu hrvatska Vlada računa na priliv od prodaje državne imovine (kapitala) u iznosu od 8.466.610.723 kune. To je 34,2 posto više od prihoda ostvarenog na ovaj način u 1999. godini, kada su kapitalni prihodi iznosili 6.310.850.851 kuna. </p>
<p> Najveći dio spomenutog iznosa, ukupno 8,2 milijarde kuna, planira se ostvariti privatizacijom, odnosno prodajom udjela u hrvatskim poduzećima, dok ostatak otpada na prihode od prodaje zemljišta, građevinskih objekata u državnom vlasništvu (stanovi na kojima postoji stanarsko pravo i vojni stanovi te ostali kapitalni prihodi). Prema Vladinom programu rada za razdoblje od 2000. do 2004. godine, sredstva od privatizacije ulagala bi se u razvojne programe i neće biti korištena u javnoj potrošnji, osim dijela u 2000. godini zbog visokih zatečenih dugova države.</p>
<p>Međutim, prema okvirnim rokovima privatizacije pojedinih državnih poduzeća i banaka, upravo je u ovoj godini planirano nekoliko kapitalnih privatizacija, ponajprije Hrvatskog telekoma, Splitske i Riječke banke te Croatia osiguranja. No, hoće li one donijeti planiranih 8,2 milijarde kuna proračunskih prihoda?</p>
<p>Lavovski udio u tome iznosu trebao bi doći od prodaje dionica Hrvatskog telekoma, kroz drugu fazu privatizacije, koja podrazumijeva inicijalnu javnu ponudu dionica HT-a na domaćoj i inozemnoj burzi, kao što je bio slučaj s dionicama Plive. Javna ponuda obuhvatila bi 21 posto HT-a, dok bi sedam posto bilo distribuirano hrvatskim braniteljima, još sedam posto upisali bi bivši i sadašnji zaposlenici, a preostalih 30 posto država bi zadržala u svojim rukama. </p>
<p>Bivša Vlada lani je prodala Deutsche Telekomu, trećoj po veličini svjetskoj telekomunikacijskoj kompaniji, 35-postotni udio u HT-u za 850 milijuna dolara, odnosno to je tada bilo 6,040 milijardi kuna (ili 1,55 milijardi maraka). Prema tadašnjim računicama, tržišna vrijednost HT-a je 2,429 milijardi dolara (ili 4,427 milijardi maraka), odnosno 17,2 milijarde kuna. Proizlazi da bi u drugoj etapi privatizacije HT-a država mogla prihoditi oko 700 milijuna dolara. </p>
<p>Sada, kad bi trebao uslijediti nastavak privatizacije HT-a, ponovno se u javnosti otvara pitanje hoće li Deutsche Telekom pokušati steći natpolovičnu većinu u HT-u. Naime, kad je objavljeno da je 35 posto HT-a prodano DT-u, Ivan Mijatović, predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a i nadzornog odbora HT-a je na upit hoće li u drugoj fazi privatizacije ponuđene dionice HT-a moći kupiti i Deutsche Telekom, izričito rekao da »to neće biti moguće«. Da je to uistinu tako, Mijatović je potvrdio u razgovoru za Vjesnik.</p>
<p>»Sukladno ugovoru potpisanom između hrvatske Vlade i Deutsche Telekoma, DT neće moći kupovati dionice HT-a izložene javnoj ponudi, pa ni preko trećih osoba«, kaže Mijatović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Povjerenstvo za privatizaciju HT-a ovih se dana sastalo s potpredsjednikom Vlade za gospodarstvo Slavkom Linićem i ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem. Vlada bi u sljedećih nekoliko tjedana trebala donijeti odluku da se krene u pripreme nastavka privatizacije HT-a. Način privatizacije definiran je Zakonom o privatizaciji HT-a te preostaje samo tehnička provedba. </p>
<p>»Čekamo samo zeleno svjetlo«, kaže Mijatović i dodaje da je to posao koji bi trajao između četiri i šest mjeseci, što znači da će svakako biti okončan još u ovoj godini. Još nije odabrana inozemna burza na koju će izići dionice HT-a, a treba definirati i savjetnika koji će voditi cijelu transakciju.</p>
<p>No, hoće li privatizacija HT-a uistinu donijeti oko 700 milijuna dolara? Mijatović kaže da će to ovisiti o tržištu na dan izlaska dionica na burzu, o vrednovanju telekomunikacijskih kompanija u regiji, ali i o nizu drugih činitelja u okruženju. »U svakom slučaju, tržište će odlučiti o cijeni«, zaključuje Mijatović. </p>
<p>Nadalje, za ovu godinu planirana je i privatizacija Croatia osiguranja, Riječke i Splitske banke. Kad je riječ o Riječkoj banci, isključivim pregovaračem za kupnju 51 posto dionica imenovana je Bayerische Landesbank. Na koliki bi prihod u ovom slučaju država mogla računati?</p>
<p>Evo jedne od mogućih procjena: Trenutačno se dionicama Riječke banke na Zagrebačkoj burzi trguje po cijeni od 115 kuna za dionicu, dok je nominalna vrijednost jedne dionice 100 kuna. Ukupno je izdano 3,06 milijuna dionica Riječke banke. Pomnoži li se polovica od tog broja (1,53 milijuna dionica, koliko je, kako zasad stvari stoje, namijenjeno prodaji) s cijenom koju bančine dionice postižu na Burzi, dođe se do iznosa od oko 176 milijuna kuna, na koji bi se recimo moglo računati kod prodaje.</p>
<p>Ista računica za Splitsku banku (gdje je isključivim pregovaračem za kupnju 60 posto dionica imenovana talijanska banka Unicredito) pokazuje sljedeće: ako se 60 posto ukupnog broja emitiranih dionica (a to je od 3,2 milijuna dionica nominalne vrijednosti 100 kuna) pomnoži s 84 (a to je cijena jedne dionice Splitske banke po kojoj se njima trenutačno trži na Burzi), dolazimo do iznosa od oko 160 milijuna kuna.</p>
<p>U slučaju privatizacije najvećeg domaćeg osiguravatelja, Croatia osiguranja, (tu je savjetnikom za privatizaciju imenovana Chase Manhattan Bank), intencija je bila prodati većinski udio (51 posto) nekom od velikih europskih osiguravatelja. Kontaktiralo se s više od 30 potencijalnih kupaca, ali se s konkretnom ponudom pojavio jedino austrijski Grazer Wechelseitige Versicherung, koji je ponudio, mnogi kažu, neprihvatljivih 100 milijuna maraka, s tim da nije poznato je li to bila i konačna ponuda. Inače, Chase Manhattan Bank procijenio je vrijednost Croatia osiguranja na iznos između 400 i 700 milijuna kuna. </p>
<p>Evo što pokazuje završna računica: zbroje li se okvirni iznos koji bi se mogao dobiti prodajom dionica HT-a (700 milijuna dolara, odnosno oko 5,6 milijardi kuna) s prihodima od prodaje Riječke (176 milijuna kuna) i Splitske (160 milijuna kuna) te Croatia osiguranja (uzmimo 500 milijuna kuna), dolazimo do približno šest i pol milijardi kuna prihoda od privatizacije. Oduzme li se pak ta brojka od proračunom planiranih 8,2 milijarde kuna prihoda, od privatizacije preostaje još oko 1,7 milijardi kuna, a to bi trebalo ostvariti prodajom manjih tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i mirovinskog fonda. Iako se čini da to neće biti lako postići, potpredsjednik Linić nedavno je ustvrdio da »kapitalni prihodi proračuna nisu upitni«. </p>
<p>Prvobitno je za ovu godinu najavljivana i privatizacija Ine, međutim nije još donesen ni poseban zakon o privatizaciji, kakav treba donijeti za privatizaciju svakog državnog poduzeća. Uz to, potpredsjednik Linić ovih je dana potvrdio da će privatizacija Ine, HEP i svih ostalih ipak uslijediti u narednoj godini.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Demistificirani NATO dobio rat s Miloševićem, ali gubi mir na Kosovu?</p>
<p>Kada je 24. ožujka 1999. NATO iz zraka napao SR Jugoslaviju, sve je bilo zamišljeno kao furiozna operacija od desetak dana / NATO-ova intervencija nije odmah pokolebala Miloševića, nego je izazvala još veću izbjegličku katastrofu na Kosovu</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Prije godinu dana, 24. ožujka, NATO je, slaveći pedesetu obljetnicu, prvi put u svojoj povijesti krenuo u pravi rat. Moćna i pobjednička organizacija koja je jedina preživjela hladni rat odlučila je pokazati da se ne šali i da je jugoslavenski lider Slobodan Milošević ne smije nekažnjeno vući za rep. Proljetna zračna ofenziva protiv SR Jugoslavije prvobitno je bila zamišljena kao furiozna operacija od desetak dana, no stvari su se odvijale drukčije.</p>
<p>Vojska Jugoslavije pokazala se daleko žilavijom nego što su to mislili u Bruxellesu i Pentagonu. Iako su neki njezini dijelovi uništeni odmah na početku kampanje nazvane »Odlučna snaga«, Vojska Jugoslavije sačuvala je dobar dio protuzračnih sustava (oni su kasnije oborili jednog »nevidljivca« F-117, dvadesetak bespilotnih letjelica i lovac F-16, dok je više savezničkih zrakoplova teže ili lakše oštećeno).</p>
<p>Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo bilo je inferiorno, ali je pretrpjelo daleko manje gubitke nego što su to tvrdili u NATO-u tijekom zračnih udara. Dio lovaca pogođenih na tlu (primjerice Mig-29) bile su makete s kutijama koje su emitirale radio i infracrveno zračenje što je prevarilo američke i savezničke pilote. Srpska strana vrlo je vješto izvodila postupke maskiranja i brzog prestrojavanja.</p>
<p>Trupe su se kretale isključivo noću i u uvjetima lošeg vremena, a nekoliko stotina vozila, tenkova, topova i druge tehnike bilo je načinjeno od gume, plastike i stiropora, što su valovi NATO-ovih eskadrila vrijedno pogađali s 5.000 metara visine. Ljudstvo je također pretrpjelo manje gubitke od NATO-ovih procjena, tako da su Miloševićeva militarizirana policija i regularna vojna sila iz rata nakon tri mjeseca izašle s podnošljivim žrtvama.</p>
<p>NATO je zapravo uspješno eliminirao stacionarne vojne i političke objekte, ali je Miloševićev vojno-policijski ustroj unatoč tomu ljeto dočekao u dobrom stanju i s prilično visokim moralom. Procjene u Bruxellesu i Pentagonu da je poginulo i do 5.000 srpskih vojnika i policajaca, a da je još 10.000 ranjeno ili nestalo, pokazale su se na koncu pretjeranima. Istodobno, broj poginulih civila u SR Jugoslaviji, uključujući i Albance stradale od »prijateljske vatre« (NATO-ovih bombardiranja) vrlo je neugodan za najveći svjetski vojno politički savez, jer je dokazano da je većina tzv. kirurških operacija samo mit.</p>
<p>Naprosto, u uvjetima masovnih i danonoćnih zračnih udara civili postaju čak češće žrtve nego vojnici koji su, za razliku od prvih, izvježbani za izbjegavanje uništavanja iz zraka. NATO-ova intervencija, promatrana kratkoročno, nije odmah pokolebala Miloševića, nego je izazvala još veću izbjegličku katastrofu na Kosovu.</p>
<p>Suočen s Miloševićevim otporom i prkosom te činjenicom da je 85 posto srpske vojske ostalo netaknuto, NATO je na sredini kampanje prešao na tzv. strateško bombardiranje svrstavši u vojne ciljeve i sve važnije privredne objekte, radio-televizijske sustave, elektroinstalacije, većinu mostova, uključujući i tunele (stoga su u pogođenim vlakovima ginuli i srpski civili).</p>
<p>Dugoročno, ta je taktika ipak dovela do željenog rezultata: Milošević je konačno shvatio da će Srbija biti vraćena u predinustrijsko doba (i da joj Moskva neće znatnije pomoći) ako se brzo ne povuče s Kosova. Time je izostala dugo najavljivana kopnena bitka u koju se većina NATO-ovih članica nije ni željela upustiti. NATO je glede vlastitih gubitaka u cjelini jeftino prošao. On može reći da je dobio rat, ali je sada na putu da izgubi mir.</p>
<p>Glavni problem više nisu Srbi, nego Albanci, posebice oni koji su u kriminal ogrezli do te mjere da bi stabilizacija i normalan civilni život na Kosovu za njihove interese i poslove bio poguban. Snage KFOR-a zbog nacionalne šarolikosti i tipično vojnog ustrojstva ne mogu učinkovitije obavljati policijske zadaće. Međunarodnih policajaca je pak i dalje premalo (umjesto obećanih 6.000 jedva je prikupljeno njih 2.500 i to uz vrlo labave kriterije kada je u pitanju dob, fizička kondicija i zdravstveno stanje). Ti policajci su uglavnom umirovljeni sigurnosni službenici koji više razmišljaju o vlastitoj prostati nego o čuvanju reda i mira na Kosovu. Pred njihovim očima bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i infiltrirane bande iz Albanije ubijaju, pljačkaju, otimaju ljude i podmeću požare.</p>
<p>Kritike NATO-a, KFOR-a i zainteresiranih međunarodnih faktora ne bi smjele biti revizionističke u smislu da se prešućuju ili umanjuju srpski zločini i strahote počinjene na Kosovu, ali sada i Amerikanci uviđaju da se albanskoj političkoj struji okupljenoj oko Hashima Thaqija (i Adema Cequa) dugo gledalo kroz prste. Osvetnički mentalitet, plemenski primitivizam i gangsterizam odmetnutih frakcija koje crpe snagu (simpatije, prešutnu podršku i sl.) iz vodećih struktura nekadašnjeg OVK, postat će ubrzo nepodnošljivi uteg i kompromitirajući teret oko vrata međunarodne zajednice ako se takvi procesi ne presijeku.</p>
<p>O svemu tome jedan američki (umirovljeni) policajac nazočan u Prištini (čitavo vrijeme gleda kroz naočale za sunce, žvače kaugumu i pijucka coca-colu) kaže: »Ovaj balon nikad neće poletjeti. Mi stalno upumpavamo zrak, a buše ga oni koje smo došli zaštititi!«.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Srbija u materijalnom, duhovnom i kulturno -civilizacijskom minusu</p>
<p>Nakon propasti dugotrajnih uvjeravanja i pregovaranja sa Slobodanom Miloševićem Zapad je izgubio živce i odlučio primijeniti govor koji predsjednik SRJ navodno najbolje razumije - govor oružja. Prošlo je godinu dana otkako se NATO odvažio na potez u koji, čini se, danas nitko u Srbiji nije ozbiljno vjerovao. </p>
<p>Kada su se 24. ožujka prošle godine na večer oglasile prve sirene za zračnu uzbunu, nastupio je šok, nevjerica i zbunjenost, a preplašeni ljudi su se s vidljivim znacima panike spustili u podrume i skloništa. Ako su se i nadali da je u pitanju blef, daljnjih 78 dana sustavnog bombardiranja uvjerilo ih je da druga strana misli ozbiljno i svakodnevnica je naglo poprimila sasvim druge oblike. Počela je borba za goli život, sve se podredilo nabavi artikala nužnih za preživljavanje u mračnim zakutcima podzemlja, bez struje, grijanja i svježe tople hrane. O Miloševićevoj politici kao uzroku, ili Kosovu kao povodu, malo je tko u tim trenucima razmišljao. Friziranje domaće političke scene s generalnom podjelom na patriote i izdajnike, uzelo je punog maha, a uz neke prilagodbe isti se obrazac vrti sve do danas. Uvedeno je ratno stanje, a svi novinari, domaći i strani, podvrgnuti su rigoroznoj kontroli koja je ostavila trajne ožiljke na profesiji. Državni mediji intenzivirali su tada sirovu i agresivnu antiameričku i antinatoovsku kampanju koja ni poslije godinu dana nije prekinula mit o Davidu i Golijatu, odnosno o »maloj i istinoljubivoj Srbiji koja se suprotstavlja novom svjetskom poretku i američkoj hegemoniji«. Teza da do intervencije nije smjelo doći zato što ona predstavlja »otvoreno miješanje u unutarnja pitanja suverene države«, kao i zbog toga što je nije odobrio UN, bila je i ostala ključno legalističko uporište državne vlasti i sredstvo borbe s »unutarnjim i vanjskim neprijateljem«.</p>
<p>Zapadna alijansa sigurno nije ostvarila rezultate intervencije kakav je svojedobno priželjkivala. Međutim, Srbija je (budući da je Crna Gora u velikoj mjeri ostala pošteđena razaranja i poslije rata se još otvorenije distancira od Beograda) svakako u još većem materijalnom, duhovnom i kulturno-civilizacijskom minusu. Životni trendovi su u ovoj državi, iscrpljenoj ratnim pohodima i višegodišnjim ekonomskim sankcijama, išli nizbrdicom i prije 11 tjedana NATO-ovih zračnih napada, ali su joj oni do daljnjega zapečatili mjesto na dnu svih europskih statističkih ljestvica blagostanja. Prosječne plaće i mirovine kreću se između 80 i 100 DEM, gotovo polovica radno sposobnog stanovništva nema posla, socijalna i zdravstvena briga je na minimumu. Poljoprivreda još nekako drži branu gladi, ali je tehnološki iscrpljena. Energetski kolaps bi Srbija već davno doživjela da nekako uvijek u zadnji čas ne »kapne« nešto novca ili nafte iz Rusije ili Kine. Srušeni mostovi, pruge i industrijska postrojenja predstavljaju glavni investicijski ciklus srbijanskoga gospodarstva za koji se novac dodatno tiska, zbog čega crni tečaj dinara umjesto šest, vrijedi 22 dinara za jednu DEM. </p>
<p>Bogata državna političko-poslovna elita funkcionira na principu korumpiranosti i bespogovorne lojalnosti, u čemu možda treba tražiti i razlog što oporba, unatoč ratu i teškom stanju osiromašene i devastirane nacije, nije uspjela organizirati ozbiljniji otpor režimu. Tek najnovije statistike bilježe porast njezine popularnosti za koji postotak više od Miloševića i njegove crveno-crne vladajuće koalicije. </p>
<p>Kad i ako, poslije godinu dana, radi bilancu »rata s nevidljivim neprijateljem«, građaninu Srbije nije lako oduprijeti se šizoidnoj situaciji: s jedne strane prazni tanjur, a s druge udaljeno Kosovo i riječi vojnoga ministra Dragoljuba Ojdanića: »Sudbina je i misija našeg naroda da među prvima u svijetu, u najtežim vremenima za ljudski rod, pruži herojski otpor nemani koja prijeti čovječanstvu«. (Vesna Fabris Peruničić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Trodnevno otvaranje »Močvare« </p>
<p>Otvorenje kluba »Močvara«, koje će trajati tri dana, od 24. do 26. travnja, obilježit će nastupi nekoliko bandova, među kojima »Zli bubnjari«, »The Bambi Molesters«, »Naturalna mistika«, »Folkestra« i mađarska »Persona Non Grata«, kao i techno, trance & dub party (DJ-i Frajman, Ilko, Jin-San, MP, Space Crew i Toshiya), rekao je u srijedu, na konferenciji za novinare, Kornel Šeper iz Udruženja za razvoj kulture (URK). Šeper je dodao da se »Močvara« otvara nakon petomjesečnog uređenja prostora u nekadašnjoj tvornici »Jedinstvo« na Prisavlju. Taj je prostor URK dobio na korištenje od Gradskog ureda za kulturu.</p>
<p>– Novost je da će »Močvara« radnim danima biti otvorena do jedan sat iza ponoći, a vikendom i duže. Već sad smo napravili program za pet mjeseci unaprijed, a možemo najaviti nove sadržaje i projekte. Tako će, primjerice, biti više kazališnih predstava i koncerata bandova iz svih dijelova svijeta. Program će biti otvoreniji, malo širi i profesionalniji nego u staroj »Močvari«, naglasio je Šeper.</p>
<p> Ivan Ramljak iz URK-a obrazložio je projekt predstavljanja egzotičnih zemalja. Prvi na redu su Bangladeš i Meksiko. Redoviti dijelovi programa bit će filmske projekcije ponedjeljkom, srijedom će se odvijati KUM (Kazalište u Močvari), a nedjeljom tzv. Ministarstvo psihodelije (trance, breakbeat & dub). Ostalih dana bit će koncerti, live actovi, tribine, razni performancei, izložbe, predavanja i glazbene slušaonice. Za Dan planete Zemlja (22. travnja) iz URK-a najavljuju rafting Savom i ples oko ivanjskih krijesova! (dn)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Upravu SC-a smijenilo bi 2.000 studenata </p>
<p>Oglušivanje na većinu studentskih zahtjeva, nenajavljena smjena uredništva časopisa »Godine«, zatvaranje Pauka i SKUC-a – neki su od razloga nezadovoljstva studenata koji su doveli do pokretanja peticije za smjenu uprave SC-a. Peticija se potpisuje od ponedjeljka, a dosad je sakupljeno više od 2.000 potpisa. </p>
<p>– Zadovoljan sam brojem sakupljenih potpisa, a još više inicijativom samih studenata, što se tiče prikupljanja potpisa na pojedinim fakultetima. Nadam se da početak Smotre Sveučilišta u SC-u neće biti prepreka za nastavak potpisivanja peticije, rekao nam je Marko Vuković, aktivist Attacka. </p>
<p>Peticija, koja se potpisuje u organizaciji Pokreta studentskih inicijativa, bit će predana idući tjedan Ministarstvu znanosti, Ministarstvu kulture, Rektoratu zagrebačkog Sveučilišta i Željki Antunović, potpredsjednici Vlade.</p>
<p>Da podsjetimo, peticijom se žele smijeniti Zdenko Protuđer, ravnatelj SC-a, Stipe Zeba, voditelj sektora kulture, Nikola Periškić, zamjenik voditelja sektora kulture te Marko Matić, voditelj službe javnih poslova. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prosvjed radnika »Name« ispred Vlade i Privredne banke Zagreb </p>
<p>Odgoda prosvjeda najavljenog za četvrtak u 10 sati, moguća samo ako potpredsjednik Vlade, Slavko Linić, uputi službeni poziv predstavnicima Sindikata radnika u trgovini Nama za sudjelovanje na pregovorima</p>
<p>U četvrtak u 10 sati više od 800 članova Sindikata radnika u trgovini Nama prosvjedovat će ispred Uprave Privredne banke Zagreb, a nakon toga i ispred Hrvatske vlade. Odgoda prosvjeda radnika Name moguća je samo ako potpredsjednik Vlade Slavko Linić uputi službeni poziv i predstavnicima Sindikata radnika u trgovini Nama za sudjelovanje u pregovorima, na koje su u srijedu u 19 sati pozvani samo predstavnici Sindikata trgovine Hrvatske na čelu s Anom Knežević, te ako se pronađe adekvatno rješenje. Rekao je to na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu prije podne u prostorijama robne kuće Nama u Ilici, voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata, Mario Iveković. </p>
<p>Predstavnici SRT-a upozoravaju kako je u posljednjih nekoliko tjedana došlo do bitne promjene broja članova dvaju sindikata unutar Name. Naime, kako ističe Iveković, STH dulje se vrijeme predstavlja kao jedini, reprezentativni sindikat u Nami, za što nema osnove, jer je s prelaskom 250 radnika iz toga sindikata u Sindikat radnika u trgovini Nama došlo je do izjednačavanja broja njihovih članova. Do organiziranja prosvjeda došlo je, kako ističe Iveković, jer su radnici Name očekivali da će se s promjenom vlasti promijeniti i odnos Vlade prema ovom trgovačkom lancu.</p>
<p>– Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvoje Vojković, odredio je rok od dva tjedna za pronalazak rješenje za probleme Name, što su radnici teško, no ipak prihvatili. S istekom toga roka od Vojkovića sam dobio informaciju da su jedine dvije opcije stečaj i kupnja potraživanja od PBZ-a prema Nami, kaže Iveković. Dodaje, međutim, kako PBZ ne pristaje na ono što je ranije tražio a koliko HFP sada i nudi, 20 posto potraživanja, već sada traži čak 40 posto svojih potraživanja od Name. Vojković je obećao kako će se o sudbini Name odlučivati na prvoj sjednici HPF-a, u petak ili u ponedjeljak, na što je Iveković izrazio sumnje u strpljenje radnika, obavijestivši o tome razgovoru i predstavnike STH. Iveković, međutim, smatra da STH ponovno vuče čudne poteze, da se ne obazire na Sindikat radnika u trgovini Nama, te da samostalno vodi pregovore s PBZ-om o visini potraživanja koja su i sama po sebi sporna.</p>
<p>– Pretpostavljamo da je riječ o nastavku pregovora o iznajmljivanju prostorija Name poduzeću Sloboda iz Velike Gorice, kako bi PBZ kvalitetno naplatio svoja potraživanja, istakao je Iveković. Dodao je kako se stječe dojam da je Ana Knežević dobila od Vlade zadatak da smiri tenzije jer Nama svakako ide u stečaj. On se osobno tome ne protivi, kaže, ali traži da o tome odluče radnici i da u pregovorima sudjeluju oba sindikata. </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zakupci poslovnih prostora godišnje duguju Gradu Zagrebu 317 milijuna kuna</p>
<p>Povjerenik za Zagreb dr. Josip Kregar zatražit će od Vlade iznalaženje učinkovitog načina naplate dugovanja Gradu/Najveći dužnici su država i zakupci poslovnih prostora/Dogovoren nastavak nekih negospodarstvenih investicija/Javna tribina o financiranju javnih potreba u kulturi održat će se 29. ožujka </p>
<p>Godišnji iznos neplaćenih najamnina poslovnih prostora u Zagrebu dosegao je 317 milijuna kuna, izvijestio je u srijedu Vladin povjerenik za Grad Zagreb dr. Josip Kregar. Uz državu, najveći su dužnici Grada Zagreba zakupci poslovnih prostora, a od iznimno visokih dugovanja, smatra dr. Kregar, možda je i važniji trend naplata – on je u stalnom opadanju. Od više od sedamdeset posto 1994. godine, naplata je 1998. pala na samo 34 posto, a odgovarajuće mjere još nisu poduzete. </p>
<p> – Grad nije besplatan. Zagreb je mnogima dužnik, ali je daleko veći vjerovnik. U toj se ulozi pojavljuje i u mnogim stečajnim postupcima, pa će se i u tom segmentu morati nešto poduzeti, rekao je dr. Kregar, najavivši inicijativu za rješavanje problema naplate, koju namjerava uputiti Vladi. Kao primjer velikih dužnika koji su u stečaju ili pred pokretanjem stečajnoga postupka, dr. Kregar je, između ostalih, spomenuo Lovački rog, Splendid, Kemoboju i Kerametal.</p>
<p>Vladin povjerenik potvrdio je da je postignut dogovor za nastavak nekih negospodarstvenih investicija u 2000. godini. Spomenuo je društvene domove, Zagrebačko kazalište lutaka, dječje vrtiće »Vedri dani« i »Petruševec« , osnovne škole u Gornjem Vrapču i Markuševcu, sportske dvorane u Dubravi i Sesvetama, sportske objekte NK Zagreba i Hrvatskog dragovoljca, te stadion u Maksimiru. Konkretniji podaci trebali bi biti poznati sljedećeg tjedna, za kada je Kregar najavio analizu troškova namijenjenih sportskim aktivnostima i objektima. </p>
<p> Dr. Kregar je još jednom upozorio da do poskupljenja javnog gradskog prijevoza neće doći sve dok ZET ne zajamči, uz računicu o trošenju sredstava, da cijene prijevoza za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neće porasti. Cijene ZET-ova prijevoza, koje nisu mijenjane tri godine, smatra povjerenik, pravi su primjer donošenja pogrešnih odluka. Iz političkih razloga podizanje cijena stalno je odgađano, iako je bilo jasno da gradski prijevoznik nije mogao pokrivati troškove sa sredstvima koja je imao na raspolaganju. Javna tribina o programu financiranja javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, koju će zajedno organizirati bivši pročelnik Gradskog ureda za kulturu Mladen Čutura i glavna urednica »Zareza« Andrea Zlatar, održat će se u srijedu, 29. ožujka, objavio je dr. Kregar.</p>
<p>Dvomjesečna javna rasprava o Generalnom urbanističkom planu trebala bi uslijediti nakon što se dogovori njezin konkretan oblik, o čemu će dr. Kregar razgovarati s direktorom Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu okoliša Slavkom Dakićem. Analiza zapošljavanja i imenovanja u gradskoj upravi još uvijek je u tijeku. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kant i prostitucija </p>
<p>RIM, 22. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Ispitujući mladu bosansku prostitutku zatečenu uz neki rimski ugao policajac se zabezeknuo spazivši da dama čita Kanta, čiju je knjigu ponijela da bi je čitala u pauzama između posla. Ta 21-godišnja dama govori pet jezika - izvijestio je policajac, kojemu je rekla da je u Sarajevu čeka diplomski ispit i da ne želi izići nespremna. (I. B)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Predstavljen »Screenfridge«, hi-tech hladnjak za 21. stoljeće</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Nakon Rumunjske i Bugarske, a prije Slovenije, »Electroluxov« revolucionarni hladnjak imena »Screenfridge«, u srijedu je, u sklopu mini europske turneje, stigao i na svoju prvu prezentaciju u Hrvatskoj.</p>
<p>Posljednji krik suvremene tehnologije kojem mnogi već tepaju »pametni hladnjak«, našoj je javnosti u »Art Net Clubu« predstavio Mikael Klein, tour manager »Elektroluxa«.</p>
<p>Riječ je o hladnjaku dizajniranom poput svakog običnog hladnjaka, no ono što ga razlikuje od inih kućanskih aparata te vrste je računalo ugrađeno u njegovo dno te »touch screen« zaslon smješten na prednjem dijelu hladnjaka. Tik do njega ugrađeni su i zvučnici, mikrofon te mala video kamera putem koje ukućani mogu jedni drugima ostavljati korisne audio-video poruke.</p>
<p>Temeljna svrha tog čudnovatog aparata jest pomoć pri nabavci hrane i u pripremi jela, ali i olakšavanje svakodnevnih kuhinjskih poslova.</p>
<p> »Screenfridge« se lako priključuje na Internet te se, uz slanje e-mail poruka i popularno »surfanje« po Internetu, može koristiti i za on-line kupovinu i naručivanje hrane. U računalo je ugrađena i poveća »knjižnica recepata« s detaljnim uputama za pripremanje jela uz savjete pravih kuhara. Hladnjak je opremljen televizorom i radijem pa je na njemu moguće pratiti omiljenu tv seriju, vijesti ili glazbu. U budućnosti će ukućani na zaslonu računala moći pregledati i popis pohranjenih namirnica kao i datum njihova trajanja.</p>
<p>»Screenfridge« je svijetu prvi put predstavljen lani, a Hrvatska je 40. zemlja koja je ugostila jedan od šest dosad proizvedenih prototipa »hladnjaka koji razmišlja«. »Screenfridge« se zasad još ne proizvodi, a nije poznat ni točan datum početka prodaje kao niti moguća cijena koja zasigurno neće biti niska. (Antun Krešimir Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zahvaljujući Internetu otac spasio život kćeri </p>
<p>LONDON, 22. ožujka</p>
<p> - Nakon što je kćeri Raya Crispa dijagnosticiran tumor na mozgu bila je operirana dva puta. Britanski su liječnici priznali da više nema pomoći. Otac male Holly nije se predavao, već se okrenuo Internetu, gdje je pronašao objavljene rezultate vodećeg američkog kirurga koji je odstranio više od 5000 tumora.</p>
<p>Nakon što je dobio Hollyne snimke, kirurg je rekao Rayu da joj vjerojatno može pomoći. Operacija je uspjela i Holly je izašla iz bolnice za četiri dana. </p>
<p>Tumor na mozgu kod Holly Crisp dijagnosticiran je 1997. godine, nakon što se djevojčica tužila na česte glavobolje. Podvrgnuta je hitnoj operaciji, nakon koje liječnici nisu davali previše šansi za potpuni oporavak. Naime, dio ogromnog tumora i dalje je ostao u mozgu. Sve što su liječnici mogli nakon toga učiniti, jest pristupiti drugoj operaciji.</p>
<p>»Odlučio sam učiniti nešto za svoju kćer. Nisam želio prihvatiti prognoze koje su davali liječnici. </p>
<p>Ray je potom počeo raditi u noćnoj smjeni kako bi po danu mogao istraživati medicinsku literaturu i Hollyjinu povijest bolesti.</p>
<p>Na kraju se uključio na Internet gdje je otkrio rezultate vodećih američkih kirurga. Pronašavši doktora Kellyja odaslao mu je sve potrebne materijale, slike, dijagnoze i sl. Obitelj je <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> skupila 40 tisuća funti kako bi Holly mogla otputovati u Ameriku na operaciju.</p>
<p>Za razliku od Amerikanaca, vodeći britanski liječnici nemaju praksu objavljivati svoja medicinska dostignuća i uspješne operativne zahvate na Internetu. Tom činjenicom bio je nezadovoljan i dr. Kelly, ali i Barry Jackson, predsjednik Kraljevskog kirurškog instituta.(BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Leonardo DiCaprio upozorava na zagađenje</p>
<p>LONDON, 22. ožujka</p>
<p> - Hollywoodski kradljivac ženskih srca Leonardo DiCaprio uključio se u kampanju za napuštanje fosilnih goriva i zalaže se za prijelaz na izvore energije koji ne štete okolišu. Ironično, DiCaprio je nedavno bio na udaru ekoloških aktivista zbog navodne štete nanesene tajlandskom otočnom raju tijekom snimanja njegova zadnjeg filma »Plaža«. No njegova je poruka u utorak bila da globalno zatopljenje prijeti čitavom planetu. »Zemlja se zagrijava i budućnost je svakoga od nas u opasnosti. Molimo vas da nam se pridružite u slanju oštre poruke našim vladama da je sada vrijeme za akciju kako bi se spriječile nasilne promjene u našoj klimi«, rekao je on. </p>
<p> Udruga »EarthAction« poziva ljude da pišu svojim vladama kako bi lobirali za čistija goriva pred Dan Zemlje 22. travnja, kad se očekuje da će se milijuni ljudi u SAD-u sliti u Washington radi podupiranja te ideje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ne kradi od »Božesačuvaj!«</p>
<p>Marketinška agencija »Gray« za tvrtku VIP–net kopirala ideju popularnog dizajnerskog dvojca »Božesačuvaj« / Dizajner Albino Uršić angažirat će odvjetnicu Vesnu Alaburić / Je li korištenje metra</p>
<p> isključivo pravo jednog dizajnera?</p>
<p>Iako sedma Božja zapovijed glasi »Ne kradi«, marketinška agencija »Gray«, kako se čini, »kopirala« je staru ideju poznatog dizajnerskog dvojca »Božesačuvaj« za najnoviju reklamnu kampanju tvrtke VIP-net.</p>
<p> Na jumbo plakatima i u svim dnevnim novinama pojavio se oglas što prikazuje mladog krojača koji »uzima mjeru« prsatoj crnki i mladome yuppiju. Kopija je to ideje koju je prije dvije godine za Radio Velika Gorica izradio dizajner Albino Uršić Bino. Smišljajući kampanju za popularni radio, Uršić se tada koristio istim lajtmotivom, krojačkim metrom kojim su mjereni obujmi raznih komičnih i ljepuškastih likova. Pod geslom »Po vašoj mjeri«, što se odnosilo na frekvenciju RVG-a 94,9 MHz, Uršić je prikazao sedam likova koji su predstavljeni i na jumbo plakatima te kaledarima velikih i malih formata. Ti su radovi od mlađih štovatelja »Božesačuvaj« bili odmah razgrabljeni. Kako nam je kazao Uršić, neugodno je iznenađen zbog očite VIP-netove krađe osnovne ideje te će u tom smislu angažirati odvjetnicu Vesnu Alaburić i podignuti tužbu.</p>
<p> »To je očit primjer gdje jedna velika marketinška agencija, u ovom slučaju 'Gray', preuzima ideje malih nezavisnih dizajnera. Prije nekoliko tjedana Srbi su ukrali moj plakat sa Severininim likom. Mislim da bi bilo dosta takvog ponašanja. Ne poštuju se autorska prava, to je više nego očito«, kazao nam je Uršić.</p>
<p> Direktor marketinške agencije »Gray« Tino Anđić nam je rekao: »Kategorički odbacujem sve napade. Sporna tri rješenja radio je naš dizjnerski tim. Albino Uršić na ovaj način nastoji steći publicitet. Korištenje ženskih likova i krojačkog metra nije ekskluzivno pravo samo jednog dizajnera. Spomenut ću da smo nedavno u reklami za margarin 'Margo' također koristili krojački metar«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mjesto kazališne kritike</p>
<p>Međunarodni forum kazališnih kritičara / Predstavljena zbirka drama Mire Gavrana na engleskom jeziku / Poljski časopis Dialog posvećen hrvatskom kazalištu</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Međunarodni forum kazališnih kritičara, koji se od 20. do 25. ožujka održava u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog centra ITI-Unesco, okupio je u Zagrebu ugledne svjetske teatrologe i kazališne kritičare koji propituju ulogu i mjesto kazališne kritike na kraju ovog tisućljeća, tragajući za smjernicama koje će odrediti njezinu budućnost. O kritici izvođačke umjetnosti u novom tisućljeću u utorak je govorila teatrolog iz Hong Konga Jessica Wai-Yee Yeung, a Daniel Meyer Dinkgräfe svoje je izlaganje posvetio kazališnoj kritici i ulozi kazališta za pojedinca i u društvu.</p>
<p> U Teatru ITD u utorak je predstavljena zbirka izabranih drama Mire Gavrana, prevedenih na engleski jezik, »Tree Plays«. Ta knjiga, što je izašla u izdanju »The Bridge/Most« Društva hrvatskih književnika, okuplja Gavranove drame: »Kraljevi konjušari«, »Shakespeare i Elizabeta« i »Smrt glumca«. Predstavljajući zbirku drama Mire Gavrana dr. Sanja Nikčević, predsjednica Hrvatskog centra ITI-Unesco, istaknula je da je riječ o reprezentativnim dramama koje afirmiraju temeljne ljudske vrijednosti. Urednik knjige Dražen Katunarić je izrazio nadu da će inozemna publika znati prepoznati vrijednost Gavranovih drama.</p>
<p>Na trećoj sesiji međunarodnog simpozija, u srijedu su govorili William Davis King, profesor dramskih umjetnosti na kalifornijskom sveučilištu Santa Barbara, koji je nazočnima predstavio recentna zbivanja u teatru Los Angelesa. Poljska teatrologinja Malgorzata Semil postavila je pitanje – trebamo li novu kritiku za novo tisućljeće? – i ocrtala poljsku teatarsku stvarnost iz godina prije i poslije pada Berlinskog zida. »Lingvistička i komunikacijska teorija za kazališnog kritičara: akademski luksuz ili neophodno oružje« bio je naziv izlaganja teatrologa iz Hong Konga Michaela Anthonyja Inghama, dok je autorica ovih redaka govorila o razlikama između europske i američke kazališne kritike.</p>
<p>U MM centru predstavljen je poljski kazališni časopis »Dialog«, broj od prosinca 1999. godine koji je posvećen hrvatskom kazalištu. U »Dialogu« su objavljeni dramski tekstovi »Ledeno sjeme« Ive Brešana i »Posljednja karika« Lade Kaštelan. Uz drame hrvatskih autora u »Dialogu« se nalaze i tekstovi Slavenke Drakulić i Nenada Popovića, objavljeni u »Feralu«, teatrološke studije Borisa Senkera i Dalibora Foretića. O časopisu je govorila njegova glavna urednica Malgorzata Semil i kritičar Mladen Martić, naglasivši »da je 'Dialog' uzoran obrazac jednog časopisa govori i činjenica da u četrdesetak godina izlaženja nije mijenjao svoju koncepciju«.</p>
<p>Kazališni kritičari i teatrolozi tijekom svog boravka u Zagrebu pogledali su uprizorenja: »Mr Single« Teatra Exit, »Hasanage« zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta, »Grad u gradu« Zagrebačkog kazališta mladih, »U očekivanju kruha« sisačke Kazališne skupine Daska i »Bure baruta« Satiričkog kazališta »Kerempuh«.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Carski zez« Zvonimira Baloga</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / »Carski zez« pokazuje mogućnost veza i prodora kroz medij slike i riječi, crteža i crtice, istaknuo je Tonko Maroević na predstavljanju nove Balogove knjige </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – »Vrag je božja kontraobavještajna služba«, »Počelo je od nule, završilo – ništicom«, »Šljive padaju kad su zrele, žene kad su zelene« i »Noge redovito podmeću oni iza – vas«, neki su od aforizama zbirke »Carski zez« Zvonimira Baloga, predstavljene u utorak u Društvu hrvatskih književika. </p>
<p>Aforizmi ili, kako Balog kaže, »romani za čitanje u dizalu« u zbirci »Carski zez« podijeljeni su u više poglavlja, među ostalim to su aforizmi o politici (Rodoljubizmi, Birokroacija, Parlamentalci), bivšem sistemu (Prst sUdbe, Đenerali, Partija), ženama (Erotizmi, Seks-bomba, Marija Terezija). </p>
<p> »Carski zez« pokazuje mogućnost veza i prodora kroz medij slike i riječi, crteža i crtice, istaknuo je recenzent Tonko Maroević dodavši da Balog spaja nespojivo, komično s tragičnim i ozbiljno s neozbiljnim. Kako je napomenuo, njegovi aforizmi su ekstrakt, ono što ostaje, rezime životnog iskustva i neka vrsta »taloga od Baloga«. </p>
<p>Neki aforizmi odnose se na pedesete, šezdesete i sedamdesete, a neki su univerzalni, rekao je Maroević. Književni kritičar Igor Mandić u pogovoru ističe da se Balog virtuozno poigrava s gotovo svim izražajnim jezičnim mogućnostima, što je nazvao pjesničkom varijantom aforizma, koja čak i poneku svoju oštricu prekriva u formalističkoj zaigranosti.</p>
<p> Govoreći o uspješnom Balogovu spoju likovne umjetnosti i književnosti, potpredsjednik DHK-a Anđelko Novaković podsjetio je da je »Carski zez« Balogova 45. autorska knjiga te da je on dosad, više u inozemstvu nego u Hrvatskoj, imao 35 samostalnih izložaba. Branko Jazbec, direktor nakladne kuće »Znanje« koja je izdala »Carski zez«, rekao je da se trenutačno pregovara o izdavanju novog, potpuno drukčijeg udžbenika za hrvatki jezik koji bi radio Balog. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Misterij svete anatomije </p>
<p>Dimitrije Popović će od travnja do rujna izlagati u rimskim crkvama Sant Andrea al Quirinale, Santa Maria del Popolo i kao prvi umjetnik u kršćanskoj povijesti u Pantheonu / Dimitrijeve rimske izložbe priređuju se u sklopu proslave Velikog jubileja 2000. / Svakako da bez ljudske dimenzije Krista sam čin njegova žrtvovanja ne bi bio uvjerljiv. Moj je Krist i ljudski i božanski, jer upravo ta »veza« omogućuje spoznavanje onih dimenzija postojanja koje oplemenjuju ljudsku prirodu, otvaraju joj mogućnosti da spozna put i da se osvještava, da dade smisao svom življenju prema jednom od temeljnih fenomena egzistencije, a to je odnos prema vlastitoj smrti – kaže Dimitrije Popović </p>
<p>Kada je prije dvije tisuće godina razularena rulja u tami razapela 33-godišnjeg mladića iz Nazareta na brdu Golgota, nastala je besmrtna legenda čovječanstva. Žrtvovan »da bi otkupio grijehe svijeta« , Isusov je lik postao najtragičnija i možda najusamljenija figura povijesti. Tijelo okupano krvlju na sumornome golgotskom križu, nije bilo samo univerzalni simbol ljudskoga udesa, već i umjetnička šifra kojom već dvije tisuće godina umjetnici, pisci, mistici, filozofi, i glazbenici nastoje spoznati prirodu sudbine. </p>
<p>Činjenica da Dimitrije Popović ciklus svojih sakralnih tema, posvećenih Kristovoj smrti i Uskrsnuću, izlaže od travnja do rujna u najznamenitijim crkvama Rima, a sve u sklopu velikog kršćanskog jubileja Iubilaeum A. D. 2000. – fascinira. Nakon Sant Andrea al Quirinale i Santa Maria del Popolo, naime, Dimitrije će kao prvi umjetnik u kršćanskoj povijesti izlagati u Pantheonu! Zna li se da je stvorio jedan od najdomljivijih sakralnih opusa u hrvatskoj umjetnosti, ne iznenađuje odluka visokih crkvenih osoba Rima i Vatikana da ga uvrste u izvanredno gust izložbeni program. Crtački virtuoz što je radio snažna michelangelovska tjelesa u prepoznatljivu likovnom kodu, stvorio je izvanredan opus ulja na platnu, objekata, kolaža i asamblaža u kojima Kristova drama čini zaseban likovni univerzum, u svijetu prepoznat kao izvanredan. </p>
<p>Erudit, sjajan pisac i tumač likovnih fenomena Dimitrije nam je objasnio koncept svojih rimskih izložaba.</p>
<p>• Činjenica da »sakralni ciklus« izlažete u tri reprezentativna prostora Rima, i to u okviru milenijske obljetnice kršćanstva, upravo je čudesna. Kako je došlo do toga izložbenoga projekta? </p>
<p>– Kada iz današnje perspektive sagledavam svoj »sakralni ciklus«, in continuo stvaran 20 godina, čini mi se da su te tri izložbe na stanovit, čak sudbinski način bile pripremane. Prvi put sam cjelovit ciklus raspeća pod naslovom »Corpus Mysticum« izlagao u Rimu 1985./86. godine u galeriji Studia »S« Arte contemporanea. Izložba je rezultirala i jednim vrlo zanimljivim bibliofilskim izdanjem istog naziva, posvećenim izložbenim radovima s tekstovima talijanskih kritičara. Tim povodom je također bio snimljen 50-minutni film o mojim radovima autorice Else de Giorgi. Budući da se radilo o vrlo značajnoj galeriji, samim tim je i odjek izložbe bio velik. S mojim su se djelima upoznali pisci, kolekcionari i umjetnici. Jedan od radova s te prve izložbe našao se u zbirci milanskog kolekcionara Maurzia Daloccia kojega je, s druge strane, poznavao milanski izdavač i kolekcionar sakralne umjetnosti Egidio Maggioni – ključna osoba za ovaj rimski projekt. </p>
<p>• To znači da ste sa svakom novom izložbom u Italiji na neki način bili sve bliži »apoteozi« u Rimu? </p>
<p>- Da. Zanimljivo je da se izložba započeta u Rimu na izvjestan način kružno vraća u Rim. Maggionijev se početni interes još više pojačao nakon moje milanske izložbe »Prostor i tijelo« koju je kao problematsku postavio Giorgio Segato. Tom prilikom je Maggioni među izloženim publikacijama o mom radu pažljivo prelistao katalog izložbe »Misterij muke«, kojega je uz istoimenu izložbu održanu 1998. godine u Klovićevim dvorima koncipirala povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Vesna Kusin. Komparirajući rimski i zagrebački katalog, Maggioni je predložio izložbu s djelima »sakralnog ciklusa« u Rimu, i to u okviru obilježavanja Velikog jubileja 2000. obljetnice kršćanstva. Imao je niz susreta s vrlo značajnim osobama iz rimskih crkvenih krugova. Nakon što su rimski uglednici pregledali moja djela i nakon što su pokazali interes za njih, postupno je došlo i do konkretiziranja projekta. Ciklus »Corpus Mysticum« kojega ću izlagati, uključuje velik broj radova unutar kojih postoje na problematski način različito artikulirani simbolički elementi koji se nalaze u samoj strukturi teme, a izraženi su u različitim likovnim disciplinama – uljima, crtežima, grafikama, akvarelima, objektima, kolažima i asamblažima. Ta postava radova je određena unutarnjim dimenzijama teme, a koncepcijski će se podesiti prema prostoru stvarajući »dramaturški« karakter izložbe. </p>
<p>• Što ćete točno izložiti i gdje? </p>
<p>– Prva će izložba biti 14. travnja u raskošnoj baroknoj crkvi Sant Andrea al Quirinale, Berninijevu remek-djelu. U monumentalnoj sakristiji izložit ću slike »metafizičkog karaktera« gdje se fragmenti tijela i njegove smrtnosti vežu uz ikonografske, odnosno simboličke elemente Muke. To su veliki uspravni diptisi i triptisi te ulja na platnu s aplikacijama konopa, kostiju i čavala – svih onih materijalnih elemenata što u sebi nose ponovno nađenu snagu ikonografskih simbola. U Galeriji suvremene sakralne umjetnosti, što se nalazi u sklopu crkve Santa Maria del Popolo, koja čuva Caravaggiova remek- djela: »Preobraćenje svetog Pavla« i »Raspeće svetog Petra«, tijekom lipnja ću prirediti svojevrsnu retrospekciju teme Corpus Mysticum, dakle bit će izloženi radovi od 1979. do 1999. godine. U rujnu slijedi poseban »završetak« u Pantheonu - hramu sedam rimskih bogova kojega je 27. godine prije Krista sagradio konzul Marko Agripa. Tamo ću prikazati već odabrane radove s prikazima Križnog puta. Zanimljivo je da će triptih »Uskrsnuće« biti izložen tik uz Raffaelovu grobnicu! </p>
<p>• Kada se vratimo na ishodište za Vas opsesivne teme Kristove smrti i Uskrsnuća, uvijek spominjete Grünewaldovo »Raspeće« s izenhajmskoga oltara. Zašto? </p>
<p>– Grünewaldovo je »Raspeće«, kada sam ga prvi put vidio na jednoj staroj reprodukciji, djelovalo je na mene snagom svoje strahovite ekspresije, te je u mojoj, tada još dječačkoj svijesti postavilo mutno pitanje: kako to da Bog može umrijeti na tako okrutan način? Od bola deformirano tijelo Krista slikar prikazuje suglasno Evanđelju, u trenutku kada se »tama spušta na zemlju«, što sve daje tom biblijskom događaju izvanredno dramatičnu atmosferu. Izranjavano i izubijano tijelo Boga koji umire djeluje kao da su sve postaje Križnog puta na njemu uslikane. Mislim da to »Raspeće« nadmašuje vrijeme svog nastanka, da se uzdiže na jednu univerzalnu razinu, postižući modernost i snagu Znaka, te svojom nepremašenom (su)osjećajnošću ponovo postavlja sva ona pitanja koja kompleks same teme nosi. </p>
<p>• A što po Vašem mišljenju nosi kompleks te, rekla bih, najvažnije slikarske teme? </p>
<p>– Tema »Raspeća« moglo bi se reći od početka kršćanstva, preko romanike i gotike, pa do naših dana, bila je najveći izazov umjetnicima. Ona je na dva načina zanimljiva. U formalnom smislu tema Raspetog tijela na križu je jednostavna, određena i stroga, a s druge strane u svom kompleksu nosi slojevitu strukturu religioznih, filozofskih, povijesnih značenja i poticaja, a samim tim nebrojene mogućnosti umjetničkih interpretacija. »Uvjet« bavljenja tom temom nije samo određena duhovna sprema koja je čovjeku potrebna, već i određeno intelektualno iskustvo, odnosno znanje. Ja se nisam bavio njome samo na formalnoj razini, nego me zanimala i kao problem, kao ideja žrtvovanja projicirana kroz sliku stradanja odnosno smrti. </p>
<p>• Temu »Raspeća« oblikovali ste na različite načine. U prvim ste radovima prikazivali cjelovit Kristov lik kojega ćete poslije na jedinstven način »raslojiti«. Kako se razvijala ta geneza? </p>
<p>– U ranim ostvarenjima kao što je triptih »Golgota« iz 1979. godine rađen u tehnici suhe igle, prikazivao sam integralni lik Krista. Ali već u tim prvim radovima postojala je koncentracija na dramatske karakteristike motiva. Kadrirao sam kompozicije, koncentrirajući se na detalje tijela, gdje sam pokušao izokrećući vizuru, mijenjajući točku gledanja pokazati »sveto tijelo« iz raznih očišta. U »Raspeću« iz 1984. godine, gdje Isusa prikazujem s leđa, ovijajući lopatice oko vertikale križa, mislim da sam uspio postići jednak dramatski naboj izraza stradanja, kao i u uobičajenim prikazima kada se Kristovo tijelo slikalo sprijeda. Slijedili su asamblaži i kolaži iz ranih 90-ih, u kojima sam počeo uvoditi predmete u sliku i razne aplikacije, što je bila moja praksa na radovima još iz studentskih dana. Uvođenjem predmeta kao simboličkih elemenata, u kompozicijama izravno vezanim za problem teme, postigao sam mogućnost drugačijeg djelovanja i proširio spektar značenja na podražajnom planu, onom afektivnom i onom intelektualnom.</p>
<p>• O kakvim je radovima riječ? </p>
<p>– Riječ je o djelima u kojima aplikacije raznovrsnih detalja, krpa natopljenih »krvlju«, konopa, čavala, anatomskih maketa tijela, dosiže kroz svoj realizam uzbudljivu snagu ikonografskih elemenata. Na primjer, kolaž s Holbainovim mrtvim Kristom ima apliciranu anatomiju srca koja naznačuje »rastvaranje« jednoga organa, to jest ulazak u sakralnu anatomiju tijela. U tom smislu je formalni značaj teme nedvojiv od njezina značenja. Mislim da postavljanje čavala, krpa ili kostiju na »tijelo« slike ima simboličnu dimenziju koja od te vulgarne realnosti prelazi u sferu sakralnoga, direktno nas uvodeći u ono što predstavlja tajni misteriozni dio Isusove sudbine. Realni predmet tu korespondira s iluzionističkim, naslikanim tijelom. Taj spoj realnog predmeta koji je ikonografski element s iluzijom slikanog, stvara koegzistenciju realnog i imaginarnog. </p>
<p>• Raslojavanja besmrtnog tijela apoteozu dosižu u komadanju Kristova korpusa. Kako ste se odlučili na takve prikaze? </p>
<p>– Kada je francuski likovni kritičar Alain Bosquet 1988. predstavljao moje djelo o temi Krista u Parizu, taj je postupak raščlambe vezao uz moderni senzibilitet, teorije atomske fizike, gdje se želi prodrijeti i razoriti struktura materije ne bi li se tako dosegla suština njezine zakonitosti. Međutim, s mističnom preobrazbom tijela (transupstancijacija), susrećemo se u samom misteriju euharistije, kada vino postaje krv, a kruh tijelo, te kada se Božje tijelo, taj corpus Dei, lomi i razlama na dijelove: fractio panis. Dakle, u samom misteriju preobrazbe postoji inspirativno izvorište za likovna uobličenja kompozicije, što će podjednako nositi likovno-formalna značenja, kao i ona simbolička. Kristovo tijelo ne postoji samo kao izvanjski oblik konvencionalne anatomije čovjeka. Božansko biće njegove prirode ispunjava i unutarnju strukturu te anatomije. Taj dvojni aspekt Boga i čovjeka, kako kaže Jung, upravo potencira dramatičnost Kristove sudbine, njegovo stradanje i njegovu smrt. </p>
<p>• Zašto je rastrgnuto Sveto tijelo i dalje snažno? </p>
<p>– Mi znamo da postoji Uskrsnuće. Onaj tko gleda sliku, zna da će tijelo ponovno oživjeti, te moguće nalazi u njem naznake vječne vitalnosti. Ono što je mene zanimalo jest ulazak u slojeve stradanja, patnju, koje u likovnosti daju nove mogućnosti unutar kompozicijskih rješenja i formalnih značenja u slici. U tom sam se pogledu interesirao za fiziološke šokove koje patnja na križu izaziva u čovjeka. Rimljani su raspeta tijela podupirali ispod probodenih stopala poprečnim gredama (supedaneum), ne bi li duže živjela na križu. Takav položaj, uz poremećaj krvotoka, snažne bolove u glavi i prsnom košu, produžavao je agoniju kažnjenika na nekoliko dana. Kristovo tijelo, izmrcvareno batinama i izudarano na Križnom putu, zatim raspeto i probodeno kopljem, živjelo je razmjerno kratko. </p>
<p>• U čemu je misticizam Svetog tijela? </p>
<p>– Kada se radi o problemu mističnog u temi »Raspeća«, bio mi je puno bliži put Ignacije Loyole od Svetog Ivana od Križa ili sv. Tereze Avilske. Loyolin put do Kristove tajne i misterija je, mogli bismo reći, put kroz tijelo. Loyolina fascinacija Kristovim tijelom i uopće predmetnim svijetom kao uvjetom mističnog puta najviše je odgovarala mom senzibilitetu. Roland Barthes je primijetio da Loyolino poimanje Krista nikada nije konceptualno nego je njegovo tijelo »uvijek ovo tijelo«. Loyola čak inzistira na analogiji egzercitantove i Kristove tjelesnosti, pri čemu, kako komentira Barthes, Kristov život skoro u fiziološkom smislu treba dosegnuti putem osobne anamneze. Dakle, za razliku od Svetog Ivana od Križa, koji u putu do mističnog sjedinjenja isključuje sliku (on govori o putu s Kristom na vrhu našega duha na planinu ogoljenosti bez slike), Loyola inzistira na fenomenu vizuelnoga.</p>
<p>• Martin Scorsese izazvao je bijes mnogih kada je u »Posljednjem Kristovom iskušenju« Isusa prikazao kao jednostavnog i ranjivog čovjeka sklonog porocima. Kakav je vaš Krist? </p>
<p>– Svakako da bez ljudske dimenzije Krista sam čin njegova žrtvovanja ne bi bio uvjerljiv. Moj je Krist i ljudski i božanski, jer upravo ta »veza« omogućuje spoznavanje onih dimenzija postojanja koje oplemenjuju ljudsku prirodu, otvaraju joj mogućnosti da spozna put i da se osvještava, da dade smisao svom življenju prema jednom od temeljnih fenomena egzistencije, a to je odnos prema vlastitoj smrti. </p>
<p>• Često se kao motivi na slikama rastrgnutog tijela javljaju ribe, kaleži i lubanje. Zašto? </p>
<p>– Sveti Graal u »Misteriju kaleža« pojavljuje se i formalno i simbolički u središtu Kristova preobražena tijela. Graal na tom prizoru s dvije strane simetrično uokviruju dva raspolovljena komada tijela (prsnog koša), što na jedan drastičan način sugeriraju vječni ciklus umiranja i rađanja. U podlozi Graala postoji lubanja u dva profila, ne samo kao znak smrti, već i kao simbol Prvog groba. Golgota, naime, na hebrejskom znači lubanja. Smatra se da je Kristov križ bio zaboden na mjestu ukopa prvog čovjeka – Adama. Predmet Graala i tijelo Krista znaci su preobrazbe u kojoj se vitalne supstancije tijela preobražavaju u vječnim ciklusima rađanja i umiranja. Riba se, s druge strane, pojavljuje kao opće poznati znak kršćanstva. Pet slova što čine njeno ime na grčkom Ichtios sadrže Kristov simbol – Isus, Krist, Sin, Božji, Spasitelj. Riba koju sam dakle kao Kristov simbol koristio u kompozicijama, gotovo se idealno u formalnom smislu vezala za raslojavanje Svetog tijela. Riba i dijelovi Kristova tijela, naime, tvore sakralni ansambl, gdje se simbolička svojstva jednoga i drugoga nadovezuju i spajaju u mistično, što na planu likovnosti daje jednu vrlo poticajnu transpoziciju za likovnu interpretaciju. Također se kao mogući simbol javlja Veronikin rubac, jedini motiv koji postoji kao događaj što je sam sebe učinio slikom. Na rupcu je otisnuta drama, krv, tragovi Križnog puta što simbolički ukazuju na kontinuitet stradanja, sudbine koja se uvijek rađa, strada i ponovo pokazuje. Na rupcu vremena zastrtom kroz prostor ljudske egzistencije oslikava se drama jedne sudbine. </p>
<p>• Što biste rekli, da li ste barem malo odškrinuli vrata velike Tajne? </p>
<p>– Ne. Jer, usprkos svemu što sam napravio, mogu reći da sam u izvjesnom smislu na početku. Tema velike Tajne bez obzira na znanje i duhovno iskustvo se nikada ne može dokučiti do kraja. U kontekstu umjetnosti to i jest paradoks i ljepota i poticaj i apsurd stvaranja. S jedne strane imam duhovno iskustvo, a s druge strane osjećaj da, koliko god da živim, neću do kraja spoznati misterij velike Tajne. Kristov lik i njegova sudbina nameću najdublja promišljanja o fenomenima života, ljubavi, žrtvovanja, praštanja i smrti. Smisao postojanja valjda i jest vječno traganje za nečim što ćemo možda dosegnuti kada napokon stanemo s »druge strane života«. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="16">
<p>Mogu li »cibosi« još jednom biti genijalci?</p>
<p>Možemo pobijediti Panathinaikos u Zagrebu u četvrtak, koliko je god dobra momčad, ali moramo igrati pametno. Samo, u posljednje vrijeme pamet nas ne služi, kaže centar Cibone VIP Nikola Prkačin uoči druge utakmice četvrtfinala Europske lige košarkaša (Zagreb, 20.30 sati) između Cibone i Panathinaikosa</p>
<p>ATENA, 22. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – »Protiv CSKA u Moskvi, u trećoj utakmici osmine finala, izgledali smo kao intelektualci, toliko smo pametno odigrali.</p>
<p> A onda su došli Zadar i drugo poluvrijeme ove utakmice u Ateni, kad smo igrali glupo i nismo se držali dogovora. Nadam se da ćemo u četvrtak još jednom biti genijalci, jer bez toga ne možemo pobijediti Panathinaikos«.</p>
<p>Tim je riječima u utorak kasno navečer, čekajući da iz Atene poleti avion za Zagreb, jedan deprimirani igrač Cibone VIP prokomentirao igru svoje momčadi u prvoj utakmici četvrtfinala Europske lige, u kojoj je Panathinaikos pobijedio 73-62. A njegov kolega Nikola Prkačin još je o toj temi dodao:</p>
<p>– U prvom poluvremenu je bilo dobro, a u drugom smo prebrzo završavali napade i previše »silovali«. Panathinaikos se tada odlijepio, a to je preiskusna momčad da bi nakon toga dopustila protivniku da se vrati, rekao je Prkačin. </p>
<p>Na pitanje čime bi Cibona mogla nadmašiti grčki sastav i pobijediti u četvrtak, u drugoj utakmici, dodao je:</p>
<p>– Morat ćemo igrati daleko kolektivnije, kako smo igrali u prvom poluvremenu, kad smo se držali dogovora. Kad je krenula igra »jedan na pet« bili smo gotovi. Možemo pobijediti Panathinaikos u Zagrebu, koliko je god dobra ekipa, ali moramo igrati pametno. Samo, u posljednje vrijeme pamet nas ne služi.</p>
<p>Cibona se u Ateni držala ravnopravno samo do 18. minute i rezultata 29-29, a tada je upala u »crnu rupu« koja je odlučila pobjednika – Panathinaikos je u sljedećih sedam minuta zabio 21, a primio tek dva koša i nakon toga za hrvatskog prvaka više nije bilo povratka.</p>
<p>– Protiv suparnika kao što je Panathinaikos jedino je rješenje postaviti igru kao šahovsku partiju. Cibona je u ovom trenutku u takvom stanju da ne može sprintati, dominantno skakati i realizirati kontranapade i zato nam je neophodna taktička disciplina. A Cibona nije momčad koja je navikla tako igrati, nego je imala pozitivan rezultat isključivo kad ju je išao šut za tri poena.</p>
<p> Mi smo u posljednje vrijeme, istina, pokazali da to može ići i drukčije, ali smo početkom drugog poluvremena u Ateni imali veliki »propad«, kao nedavno sa Splitom, Zadrom ili protiv CSKA u Zagrebu. Zato mi je uz regeneraciju momčadi najvažnije da igrače uvjerim kako da poštuju disciplinu, rekao je Cibonin trener Neven Spahija.</p>
<p>»Cibosima« tako ostaje da u četvrtak, ovaj put u svojoj dvorani (početak u 20.30 sati) pokušaju izjednačiti rezultat u pobjedama na 1-1 i izboriti treću i odlučujuću utakmicu s Panathinaikosom u Ateni, 30. ožujka (pobjednik se u polufinalu sastaje s boljim iz utakmice Efes Pilsen – ASVEL). </p>
<p>Grci u Zagreb stižu s prednošću, i rezultatskom i psihološkom, no treba vjerovati da im Cibona ovaj put ipak neće dopustiti da dominiraju kao u Ateni, kad su se čak i zabavljali na terenu.</p>
<p> Primjerice, kad je Burke pomogao Fotsisu da zakuca i to tako da ga je – podigao! Da, u četvrtak će se igrati i za ponos...</p>
<p>- Olimpijska dvorana</p>
<p>PANATHINAIKOS – CIBONA-VIP 73-62 (36-29) </p>
<p>PANATHINAIKOS: Alvertis 1 (1-2), Kalaitzis 6 (4-6), Koch, Rogers 13 (2-2), Fotsis 4 (0-2), Gentile 5 (0-2), Bodiroga 18 (2-2), Rebrača 11 (1-1), Burke 4, Katash 11 (1-2)</p>
<p>CIBONA-VIP: Vranković 12 (2-2), Krstić, Sesar 19 (4-6), Baker, Prkačin 8 (2-2), Giriček 12, Marcelić 3, Žurić 4 (1-2), Nicević 4 (2-2), Alihodžić</p>
<p>SUCI: Dorizon (Francuska), Dovidavičijus (Litva); GLEDATELJA: 8.000</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Panathinaikos 22-36 (61 %), Cibona-VIP 15-31 (48 %); TRICE: Panathinaikos 6-14 (42 %), Cibona-VIP 7-24 (29 %); SKOK: Panathinaikos 34 (24+10), Cibona-VIP 24 (15+9);</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dejan BODIROGA</p>
<p> l Košarkaši Efes Pilsena pobijedili su u Istanbulu u prvoj četvrtfinalnoj utakmici Europske lige francuski ASVEL 93-85, a najbolji strijelci turske momčadi bili su Damir Mulaomerović i Predrag Drobnjak sa po 23 koša. Barcelona je tricom Amerikanca Anthonya Goldwirea u posljednjoj sekundi utakmice pobijedila slovensku Union-Olimpiju 70-67.</p>
<p> l Rezultati prvih četvrtfinalnih utakmice Europske lige košarkaša, Atena: Panathinaikos – Cibona-VIP 73-62 (36-29); Tel Aviv: Maccabi – PAF Bologna 62-65 (25-40); Istanbul: Efes Pilsen – ASVEL 93-85 (46-38); Barcelona: Barcelona – Union-Olimpija 70-67 (33-32).</p>
<p>Uzvratne utakmice na rasporedu su u četvrtak, 23. ožujka, a eventualne treće tjedan dana kasnije.</p>
<p>IGOR RAJKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kup ostao bez branitelja naslova</p>
<p>U polufinalu hrvatskog nogometnog Kupa igrat će Hajduk - Zagreb i Cibalia - Dinamo / Termini igranja polufinalnih utakmica su 4. i 18. travnja, domaćinstvo u prvoj utakmici bit će određeno izvlačenjem sljedećeg tjedna</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Branitelj naslova je otpao, lanjski je finalist i dalje u igri! Slavonski okršaj Osijeka i Cibalije u četvrtfinalu hrvatskoga nogometnog Kupa donio je na kraju slavlje Vinkovčanima, 2-1 pobjeda iz prvoga dvoboja bila im je dostatna za proboj među četiri budući da je uzvrat u Gradskome vrtu okončan nedirnutih mreža.</p>
<p>Suparnik Vinkovčanima bit će Dinamo, »modri« su također zahvaljujući 2-1 pobjedi iz prvoga dvoboja na Kantridi dohvatili polufinale, budući da su Riječani u Maksimiru izvukli 2-2. Nastavljeno je Dinamovo proljeće oscilacija, opet je igra na trenutke bila vrlo dobra, na trenutke neprobavljiva i zapravo najviše čudi zašto je Vlakova momčad bila silno nervozna u razdoblju kad je imala rezultat koji je trebao jamčiti mir i sigurnost? Naime, nakon fantastičnog Šokotina pogotka u 6. minuti (bio je to potez tjedna, taj čudesni volej s 25 metara!), igra »modrih« neočekivano se raspala u dolazećih pola sata i sreća je bila za domaćina što Riječani u tom prvom dijelu praktički nisu ni pogledali prema Ladiću.</p>
<p> Kad su se, u nastavku, otvorili, ugrozili su Dinamov polufinale, međutim pogreška vratara Horvata izbacila ih je iz daljnjeg natjecanja. Dinamo ima velikih problema u Maksimiru, na proljetnih je pet domaćih utakmica upisao samo jednu pobjedu (Osijek), u tri je navrata remizirao (Zagreb, Hajduk, Rijeka), jednom je bio poražen (Varteks). Očito je da Zagrepčani nemaju pravi odgovor na suparničke zatvorene varijante...</p>
<p>Drugi je polufinalni par Hajduk – Zagreb, prvo domaćinstvo na obje utakmice bit će određeno izvlačenjem sljedećeg tjedna, igrat će se 4. i 18. travnja. Splićani su, nakon koprivničkih 0-0, svladali Slaven Belupo 2-1, u utakmici junak koje je bio domaći vratar Stipe Pletikosa! Ni Hajduk, eto, ne briljira, ali ostvaruje rezultat...</p>
<p>Zato briljira - Zagreb! Zagreb je zacijelo najsvjetlija točka proljetnoga natjecanja! Pobjedom 2-0 protiv Varteksa nadoknadili su »zagrebaši« 1-2 poraz iz prvoga dvoboja i veselo se okreću polufinalu. Veselo stoga jer igraju lijep nogomet koji donosi rezultat, trener Ivo Šušak očito je napravio pravi posao u Kranjčevićevoj, koja sve više postaje predmetom zanimanja pristalica nogometa. U ovome je trenutku Zagrebova momčad korak ispred klupske uprave, na travnjaku vlada zajedništvo i kohezija, u bijelim salonima podijeljenost. Neshvatljivo je da u tome klubu još uvijek na čelnim pozicijama egzistiraju ljudi koji pokušavaju gurnuti u stranu Dražana Jerkovića, čovjeka koji je stvorio temelje ovoga Zagreba... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Šest »vatrenih« godina Miroslava Blaževića</p>
<p>Izbornik »vatrenih« Miroslav Blažević obilježava šestu obljetnicu na čelu reprezentacije, na koje se uspeo 23. ožujka 1994. godine 2-0 pobjedom protiv Španjolske / Protiv Njemačke, 29. ožujka, na klupi će sjediti 67. put / Na listi pozvanih i Nino Bule</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – U četvrtak, 23. ožujka, obilježava se šest godina otkako je Miroslav Blažević, 1994. godine u Valenciji protiv Španjolske, zasjeo na kormilo »vatrenih«. Istina, glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebrić tvrdi kako je riječ o sedam neprekinutih godina, »jer tako ljepše zvuči«. Uglavnom, u tom je natezanju, šest ili sedam godina, uz dosta smijeha, potrošeno prvih 15-ak minuta konferencije za novinare u povodu objavljivanja kandidata za prijateljsku utakmicu Hrvatska – Njemačka, 29. ožujka u Zagrebu (19 sati).</p>
<p>Blažević se nije protivio Srebrićevom brojanju, godilo mu je isticanja kako se malo izbornika u svijetu može pohvaliti tako stažom i takvim rezultatima. Protiv Njemačke, u 76. nastupu hrvatske reprezentacije, Blažević će 67. puta voditi momčad (a Srebrić će uz nju biti 73. put). Preklani je prvi izbornik svijeta ubilježio 34 pobjede, uz 16 neodlučenih rezultata i 19 poraza.Prijeti li izborniku iduće srijede, na maksimirskom travnjaku, 20. poraz, kad već ističe da o Nijemcima ne treba trošiti riječi – u pitanju je trostruki prvak svijeta i aktualni europski prvak?– O tomu nikad ne razmišljam, ali da sam maksimalno oprezan, od toga ne bježim. Osim toga, imam pouzdane informacije da Nijemci, iz više razloga, ovoj utakmici pridaju iznimno značenje. Njihov je interes lako objašnjiv s obzirom na 0–3 iz Lyona sa SP u Francuskoj, koji smatraju katastrofom. Žele pošto-poto revanš. Dovoljno da budemo maksimalno natjecateljski spremni, govori Blažević.</p>
<p>Tumačeći kako će spomenuta utakmica odnosom prema igri biti bliža kvalifikacijskoj nego prijateljskoj – jer i »vatreni« žele revanš za 1-2 na EP u Engleskoj – Blažević je izdiktirao 20 imena za okupljanje predviđeno u nedjelju, 26. ožujka do 18 sati. Nakon toga reprezentativci idu u Čatež, gdje će ostati do utakmice. Pozvani su: Pletikosa, Pavlović, Šarić, Boris Živković, Štimac, Dario Šimić, Robert i Niko Kovač, Tomas, Jarni, Mario Cvitanović, Soldo, Asanović, Stanić, Jurčić, Rapaić, Bokšić, Šuker, Vugrinec i Bule:</p>
<p>– Posebnih iznenađenja nema. Znate i sami da bih, osim nekih ozlijeđenih, pozvao i igrače iz mlade reprezentacije, no poštujem interes kolege Ive Šuška koji želi dan ranije u Varaždinu, protiv njemačkih vršnjaka, imati na okupu sve snage na koje računa za nastup na EP u Slovačkoj. Jedina je iznimka Stipe Pletikosa, neophodni član A vrste.</p>
<p>U spomenutoj vrsti su Boris Živković (Bayer L) i Nino Bule (Zagreb), koji su već ubilježili reprezentativne nastupe: Živković jesenas u Parizu, a Bule na turniru u Republici Koreji.</p>
<p>– Živković nije bio sporan, a Bulu sam pozvao na preporuku njegova trenera Šuška, rekao je Blažević.</p>
<p>Novinari su taj potez protumačili i kao »spašavanje« 24-godišnjeg Bule, koji je dobio poziv da zaigra za BiH reprezentaciju.</p>
<p>Pojasnio je izbornik da se, birajući igrače, vodio njihovom formom, pa je zato ponovno uvrstio Rapaića, Vugrinca... Žao mu je što je Igor Cvitanović napravio glupost i što je izvan forme.</p>
<p>Kad je netko primijetio kako će se kapetan reprezentacije Davor Šuker sigurno uzrujati kad čuje da će momčad boraviti u Čatežu a ne u dobro uhodanom zagrebačkom »Intercontinentalu«, izbornik je uzrujano podigao glas:</p>
<p>– Kakvo je to pitanje, zar će kapetan o tomu odlučivati?! To bi bila anarhija, a ja to ne dozvoljavam. Samo ja odlučujem o tom pitanju, rekao je Ćiro.</p>
<p>Usput je potvrdio kako će njegovi igrači igrati u plavim dresovima, kao i u francuskoj utakmici, kad su pobijedili Nijemce 3-0.</p>
<p>I Ivo Šušak je došao do riječi, izdiktirao 20 igrača koje će pozvati za susret s njemačkom vrstom, 28. ožujka u Varaždinu (20.30 sati). Ponudio je i tri pričuve. Pozvani su: Čavlina, Marić, Miladin, Sabolčki, Bišćan, Tudor, Smoje, Mijatović, Višković, Šerić, Vranješ, Leko, Pilipović, Brajković, Banović, Šokota, Josip Šimić, Balaban, Mikić i Bošnjak. Deranja je izostavljen zbog ozljede. Pričuve: Vuković, Perić i Bartolović.</p>
<p>Utakmicu s Nijemcima Šušak je ocijenio kao početak borbe za dresove za EP u Slovačkoj. No, misli da njegovim igračima u Varaždinu posao neće biti nimalo olakšan činjenicom što Nijemci dovode u prosjeku dvije do tri godine mlađu garnituru no što je hrvatska.</p>
<p>S dužnom je pažnjom saslušan i glas predstavnika navijača koji misli da je 30 kuna, koliko je najjeftinija ulaznica za utakmicu A reprezentacija, ipak previše. Njegov je prijedlog 10 kuna za sjever i jug.</p>
<p>Mlada reprezentacija Njemačke dolazi i odlazi u Zagreb redovitom linijom, a A reprezentacija koristi čarter.</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dinamo dužan milijun kuna za struju</p>
<p>Milijun kuna duga za struju vučemo od Vojnih igara. Ne znam kako ćemo to naplatiti. Nemamo s kim razgovarati o dugu kojeg nije stvorio klub, a Elektra nas pritišće, kaže Dinamov glavni direktor Mirko Novosel</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – I Maksimir je u utorak bio suočen s prijetnjom isključenja struje! Tek nakon molbe i intervencije Dinamova predsjednika Zlatka Canjuge, u zagrebačkoj su se Elektri smilovali i prolongirali naplatu otprilike milijun kuna duga, pa je utakmica između Dinama i Rijeke ipak odigrana. Glavni direktor kluba Mirko Novosel ovako pojašnjava neplaćanje režija:</p>
<p>– Taj dug vučemo još od Vojnih igara. Od tih milijun kuna, 300.000 je zapravo utrošena struja, a 700.000 otpada na takozvani »maksigraf«, što je u industriji uvedeno kako bi se raspodijelila potrošnja. Pa iako u Zakonu u športu piše da bi sportski klubovi trebali plaćati struju kao domaćinstva, dakle bez tog »maksigrafa«, nego bi se plaćalo samo onoliko koliko se potroši, nama se sve obračunava i dospjeli smo u nezgodnu situaciju. K tome, uopće ne možemo naplatiti dugove nastale od Vojnih igara, nemamo s kime o tome razgovarati. </p>
<p> l Ali, na maksimirskom je stadionu bila samo otvorenje Vojnih igara?</p>
<p>– Točno, međutim sedam dana ranije održavane su probe pod reflektorima! Za tih proba izgorjelo nam je čak 46 reflektora i imamo ozbiljan problem uoči utakmice Hrvatska – Njemačka. Eto, na utakmici Dinamo – Rijeka jačina svjetla bila je tek 800 luxa, a minimum za međunarodne utakmice je 1200 luxa! </p>
<p> l Koliko se struje, u novčanoj protuvrijednosti, potroši za jednu noćnu utakmicu?</p>
<p>– Ako računamo samo potrošnju, onda je cijena oko 10.000 kuna, ali s »maksigrafom« ta je svota tri puta veća! Na utakmici s Rijekom prodali smo 1878 ulaznica i zaradili 26.000 kuna. Protiv Varteksa je prodano 2200 ulaznica, prihod je bio 32.000 kuna. Dakle, samo za struju...</p>
<p> l Radna zajednica još nije dobila plaću za veljaču. Kako komentirate izjavu predsjednika Zlatka Canjuge da će se od sada brinuti samo za plaće igračima i Stručnom stožeru, a da direktori nabavljaju novac za plaće Radnoj zajednici?</p>
<p>– Nisam to čuo i ne znam što to znači... Ali, financijska situacija nije dramatična, tako je bilo i ranijih godina, budući da 95 posto budžeta realiziramo u razdoblju od srpnja do studenoga – dvije glavne stavke su prihodi od Uefe (80 posto) i transfera igrača (20 posto), tako je bilo lani. Bili smo svjesni da ćemo biti u ovakvoj situaciji i zato smo dogovorili kredit o likvidnosti s Privrednom bankom Zagreb, kako bismo premostili ovo proljeće rashoda. No, zbog ukupne situacije taj kredit nije realiziran, još je u stanju mirovanja. Plaće će biti isplaćene, ali ljudi se moraju malo strpiti.</p>
<p> l Kad će biti nastavljena obnova stadiona?</p>
<p>– Potpisani su ugovori o završetku poslovnih prostora u sklopu sjeverne tribine, Grad je odobrio ta sredstva u proračunu za ovu godinu. Ostaje otvoreno pitanje krova i grijanja terena, očekujem da ćemo imati ozbiljnih problema s Uefom zbog krova, kojeg sigurno nećemo postaviti do lipnja. No, nadam se da će Uefa biti benevolentna, ako radovi barem krenu. Do ljeta bi, inače, trebali biti u funkciji poslovni prostori, čije bi iznajmljivanje trebalo pokriti godišnje troškove održavanja stadiona, što nas stoji oko 10 milijuna kuna, kaže Novosel. </p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umjesto hrvatske, jugoslavenska zastava sa šahovnicom</p>
<p>Kao što je dobar običaj u Europskoj ligi</p>
<p> – iako pravila FIBA-e na to ne obvezuju – i u Ateni su u Olimpijskoj dvorani bile izvješene zastave sudionika utakmice, dakle zemalja iz kojih su klubovi, suci i opunomoćenik. Pod krovom je, znači, bila i hrvatska zastava, no već na prvi pogled moglo se vidjeti da se radi o nevještom plagijatu koji je bio ondje samo da se ispuni forma.</p>
<p>Naime, zastava je očito bila pripremljena na brzinu. Radilo se o jugoslavenskoj plavo-bijelo-crvenoj zastavi na koju je, okrenuta naopako, dodana šahovnica, ali bez krune.</p>
<p>I osoblje hrvatskog veleposlanstva je primijetilo pogrešku, pa je Panathinaikosu upućena zamjerka. Vodstvo atenskog kluba se ispričalo, uz opasku da je dvorana gradska, i obećanje da će u eventualnoj trećoj utakmici sve biti korektno.</p>
<p>Kad je već riječ o zastavama, spomenimo incident koji se dogodio u poluvremenu utakmice, kad je jedan od rijetkih Ciboninih navijača uz pratnju policije ispraćen iz dvorane. Radilo se o postarijem gospodinu koji je, izgleda, sjedeći na tribini s hrvatskom zastavom iritirao navijače domaćina, pa ga je policija pozvala da promijeni mjesto. No on je tada, prolazeći pokraj tribine gdje su sjedili najvatreniji navijači Panathinaikosa, razmotao zastavu i zamahao prema njima. Grci su pojurili prema njemu, no zaustavila ih je ograda, a policija je gospodina izgurala iz dvorane. Međutim, najzanimljivije u cijeloj priči jest da je spomenuti Cibonin navijač sa zastavom zapravo Grk oženjen Hrvaticom! (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Marković presuđuje o »slučaju Andrić«!?</p>
<p>Na molbu Splićana koji su očito pronašli neke nove detalje, disciplinski sudac I. HNL Krešimir Vlajčević odgodio izricanje kazne Hajduku</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Krešimir Vlajčević, disciplinski sudac 1. HNL, odgodio je izricanje kazne Hajduku i Srđanu Andriću nakon što je Komisija za žalbe potvrdila 3-0 za Hrvatski dragovoljac u »slučaju Andrić«. Izricanje kazne bilo je predviđen u srijedu (22. ožujka), ali Vlajčević kaže da se u međuvremenu pojavio Hajdukov zahtjev za odgodu donošenja kazne.</p>
<p>Koliko smo shvatili iz Vlajčevićevih pojašnjenja izrečenih kompliciranim pravničkim jezikom, Hajduk je zapravo zatražio preskakanje jedne instance u postupku! Splićani su zatražili da se odmah pokuca na vrata Komisije za tumačenje propisa (jer i izvanredni pravni lijek upućuje na zaštitu Pravilnika). Riječ je o Komisiji koja se već, neplanirano i mimo regula, sastala u prvom koraku postupka, kad je Ante Martinac, povjerenik I. HNL, dvojio kako presuditi. Spomenuta Komisija tada se u glasovima podjelila, bilo je 2-2, i time podgrijala nade Hajduka da ima izgleda izbjeći Martinčevih 0-3, koje je potvrdila i Komisija za žalbe. Sad bi, koliko smo shvatili, »hajdukovci« požurili sastajanje Komisije za propise, kako bi saznali što ona misli, jer o njenom sudu ovisi hoće li o slučaju odlučivati Izvršni odbor HNS ili ne. Pritom se javlja nedoumica čemu žurba, jer je Izvršni odbor raspušten, a mandatar Vlatko Marković najavljuje novi IO nakon Skupštine HNS, početkom idućeg mjeseca.</p>
<p>Ipak, iz Vlajčevićevih riječi proizlazi da raspuštanjem Izvršnog odbora nije raspuštena i izvršna vlast. Nije, naime, »raspušten« Vlatko Marković, pa bi valjda on – kao vlast – trebao presuditi o Hajduku i Andriću?! (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hokejašima medalja i plasman u skupinu B</p>
<p>PEKING, 22. ožujka</p>
<p> – Nakon što je u prvom nastupu svladala Bugarsku 11-0 (6-0, 3-2, 2-0), hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu u drugom je kolu Svjetskoga prvenstva skupine C podijelila bodove, odigravši s vrlo dobrom Rumunjskom 4-4 (0-1, 2-3, 2-0). No, pobjeda i remis bili su dovoljni hrvatskim hokejašima za plasman u svjetsku skupinu B. Naime, u svojoj skupini 2 hrvatski su igrači na prvom mjestu, ispred Rumunjske i Bugarske, što im je već sad zajamčilo mjesto među prve četiri reprezentacije koje idu u viši svjetski razred.</p>
<p>Dosad naši hokejaši nisu imali previše uspjeha protiv Rumunja. I ovaj su put Rumunji započeli silovito, imali vodstvo 3-0 i 4-1, no naši su hokejaši borbenom igrom dostigli rumunjsku prednost, te kao jedina amaterska momčad izborili plasman u skupinu B.</p>
<p>U igri Hrvatske najviše se istaknuo Viktorov sa tri pogotka i jednim dodavanjem, dok je jedan pogodak postigao Mlađenović. Sljedeća dva dvoboja koja očekuju naše reprezentativce odlučit će s kakvom će se medaljom hrvatski hokejaši vratiti kući. Prvi je u petak protiv domaćina, Kine. Bit će zanimljivo vidjeti kako će izabranici Stanislava Neveselog reagirati pred 25.000 kineskih navijača, koliko ih posjećuje utakmice svoje reprezentacije. Posljednji dvoboj na SP hrvatski reprezentativci će odigrati u nedjelju protiv Mađarske.</p>
<p>- Redoslijed; skupina 1: Mađarska 4 boda, Južna Koreja 2, Španjolska 0; skupina 2: Hrvatska 3 boda, Rumunjska 3, Bugarska 0; skupina 3: Kina 4 boda, Litva 2, Jugoslavija 0. (ap)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Majoli se vraća protiv Zuluage</p>
<p>MIAMI, 22. ožujka</p>
<p> – Poslije gotovo sedam mjeseci izvan profesionalnog tenisa, Iva Majoli ponovno se vraća turnirima. Prva suparnica u pokušaju povratka 22-godišnje Majoli prema svjetskom vrhu bit će Kolumbijka Fabiola Zuluaga. Njih će se dvije, naime, sresti u 1. kolu iznimno jakog »Ericsson Opena« u Miamiju, drugog turnira iz ovogodišnje »masters« serije i natjecanja koje se dosad tradicionalno održavalo u Key Biscayneu. Bit će im to drugi međusobni susret, a zanimljivo je da je jedini dosadašnji bio upravo na ovom turniru prošle sezone, kad je Kolumbijka pobijedila 7-5, 7-5.</p>
<p>U Miamiju će hrvatski tenis ponuditi sve najbolje što ima. Dakle, igrat će i Silvija Talaja, koja će kao nositeljica u 1. kolu biti slobodna, i Mirjana Lučić, koju na startu čeka Luksemburžanka Anne Kremer. Jelena Kostanić je pak eliminirana u kvalifikacijama: u 1. kolu je sa 5-7, 7-5, 6-0 svladala Španjolku Nuriu Llagosteru, a onda ju je sa 6-2, 4-6, 6-3 pobijedila Vanessa Webb.</p>
<p>Kod tenisača, Goran Ivanišević u 1. kolu igra s Nijemcem Davidom Prinosilom, kojeg je nedavno u Kopenhagenu svladao 6-7 (4), 6-4, 6-0, a Ivana Ljubičića čeka Argentinac Guillermo Canas.</p>
<p>Na turniru će nastupiti gotovo svi najbolji tenisači i tenisačice svijeta, uz malu iznimku u konkurenciji žena. Naime, Amerikanka Venus Williams, braniteljica naslova, otkazala je igranje zbog ozljede oba zapešća, a kao ozljedu je u razloge nenastupanja navela i Francuskinja Amelie Mauresmo. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jeličić napustio bolnicu, Sedloski odradio kaznu</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Nakon što je u četvrtak uspješno operiran, Dinamov nogometaš Joško Jeličić napustio je Traumatološku bolnicu i sad je na kućnoj njezi. Na utakmici protiv Rijeke na Kantridi, Jeličiću je pukla »Ahilova tetiva«, a Dinamovi liječnici zahvaljuju se osoblju »Traume«, posebno prim. dr. Šariću, koji je izveo operativni zahvat. Dio rehabilitacije ovaj bi nogometaš trebao provesti u Selcu, a povratak na travnjak mogao bi se očekivati u rujnu.</p>
<p>Na subotnjoj utakmici protiv Varteksa, prednji branič »modrih« Goce Sedloski bio je isključen zbog dva žuta kartona. Disiciplinski sudac Prve HNL, Krešimir Vlajčević, kaznio ga je utakmicom neigranja i tu je kaznu Sedloski odradio u utorak, kad ga nije bilo na kup-utakmici s Rijekom. U Maksimiru, inače, još čekaju kaznu za Igora Cvitanovića, također isključenog na utakmici s Varteksom. Cvitanovićeva će pljuska Kristiću biti sankcionirana s najmanje četiri utakmice neigranja... (p. j.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="25">
<p>Papa za poštivanje prava Palestinaca na vlastitu državu</p>
<p>Izraelski ministar za unutarnju sigurnost Shlomo Ben Ami izjavio je u srijedu kako nije iznenađen izjavama pape Ivana Pavla II u Betlehemu u vezi Palestinaca </p>
<p>BETLEHEM, 22. ožujka</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II pozvao je u srijedu, u emocionalnom govoru na početku povijesnog posjeta gradu Isusovog rođenja Betlehemu, na poštivanje prirodnog prava Palestinaca na stvaranje vlastite države.</p>
<p>»Nitko ne može ignorirati koliko su Palestinci patili posljednjih desetljeća. Vaše mučeništvo je pred očima svijeta. I ono je trajalo predugo«, rekao je Papa Ivan Pavao II na svečanosti dobrodošlice kojoj je prisustvovao i palestinski predsjednik Jaser Arafat.</p>
<p> Papa, koji se nalazi u jednotjednom hodočašću u Svetoj zemlji, rekao je da je Vatikan oduvijek priznavao da Palestinci »imaju prirodno pravo na domovinu, i pravo živjeti u miru s ostalim narodima regije«.</p>
<p>Muslimanski poziv na molitvu nakratko je prekinuo misu na otvorenom pape Ivana Pavla II koja se u srijedu održavala u Betlehemu, mjestu Isusova rođenja. Poziv mujezina na podnevnu molitvu odjeknuo je s minareta džamije smještene na jednom kraju trga Manger, nakon što je Papa završio svoju homiliju u kojoj je od kršćana zatražio da očuvaju svoju nazočnost u Betlehemu, gradu na Zapadnoj obali u kojem većinu čine muslimani. Papa i svećenici koji su sa njim vodili misu u tišini su pričekali da poziv završi, a potom se zaorio aplauz tisuća vjernika koji su sudjelovali u misi. Predsjednik palestinske samouprave Jaser Arafat pozdravio je u srijedu dolazak pape Ivana Pavla II na palestinska područja, te kazao kako u tome vidi podršku težnji Palestinaca da postanu »suvereni i neovisni«. </p>
<p>Izraelski ministar za unutarnju sigurnost Shlomo Ben Ami izjavio je u srijedu kako nije iznenađen izjavama pape Ivana Pavla II u Betlehemu u vezi Palestinaca.</p>
<p> »Nema ništa novog u njegovim izjavama. Mogu li vas podsjetiti da je 1977. predsjednik Jimmy Carter već koristio izraz 'domovina' kada je govorio o pravima Palestinaca«, kazao je Ben Ami na konferenciji za novinare u Jeruzalemu. »Ono što je dobro za američkog predsjednika dobro je i za nas. Ne vidim kontradikcije između onoga što je (Papa) izjavio i onog o čemu pregovaramo u mirovnom procesu«, istaknuo je.</p>
<p> »Svjesni smo da usprkos vjerskog aspekta, Papin posjet može imati i političku dimenziju«, ocijenio je Ben Ami.</p>
<p> Upitan o »patnjama Palestinaca«, o kojima je govorio Papa, Ben Ami je kazao kako u tome vidi humanitarno pitanje. »Vjerujem da će Papa tijekom posjeta memorijalnom centru Holokausta Yad Vashemu govoriti i o patnjama Židova«, zaključio je. (Reuters/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Clinton pozvao Indiju na obnovu dijaloga s Pakistanom</p>
<p>NEW DELHI, 22. ožujka </p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton pozvao je u srijedu Indiju da preuzme inicijativu u obnovi dijaloga sa svojim tradicionalnim neprijateljem Pakistanom.</p>
<p> »Vjerujem da Indija ima posebnu priliku, kao demokratska zemlja, pokazati susjedima da se demokracija temelji na dijalogu«, rekao je Clinton obraćajući se indijskom parlamentu. </p>
<p> Stajalište Indije je da ne može doći do obnove dijaloga s Pakistanom dok ta zemlja ne zaustavi prekogranični terorizam u Kašmiru, oko kojega se dvije zemlje spore već godinama, i ne zaustavi neprijateljsku propagandu protiv svog susjeda. Pakistan opovrgava davanje bilo kakve druge potpore separatističkim gerilcima u Kašmiru, osim moralne i diplomatske.</p>
<p> Američki predsjednik je ponovio da nije došao posredovati između dvije zemlje u pitanju Kašmira ističući da jedino Indija i Pakistan mogu riješiti probleme koji postoje među njima.</p>
<p>Inače indijski premijer Atal Behari Vajpayee rekao je u srijedu da su odnosi Indije s jednim od njenih susjeda nazadovali nakon nedavnih događaja, jasno aludirajući na susjedni Pakistan koji se nalazi pod vojnom upravom.</p>
<p> »Indija je uvijek pokušavala razviti svoje odnose sa susjedima u atmosferi međusobnog povjerenja i na temelju inicijativa koje su korisne za obje strane. Nedavni događaji su nažalost pokvarili odnose s jednim od njih«, rekao je Vajpayee. Clinton, koji se trenutačno nalazi u petodnevnom posjetu Indiji, ponudio je svoje posredovanje u rješavanju krize u Kašmiru, gdje su se vodila dva od tri indijsko-pakistanska rata od 1947. godine. Američki predsjednik je svoju pomoć ponudio samo uz uvjet da obje strane pristanu na posredovanje, ali je Indija odlučno odbacila miješanje neke treće strane.</p>
<p> Vajpayee je ponovio to stajalište indijske vlade. »Naš pristup je realističan. Vjerujemo da ozbiljne zemlje moraju tražiti trajna i praktična rješenja nesuglasica kroz miroljubiv bilateralni dijalog«, rekao je indijski premijer. On je naglasio da se Indija i dalje zalaže za svijet oslobođen nuklearnog oružja, ali »njeno susjedstvo nastavlja utrku u nuklearnom naoružanju«. »Naša odluka da zadržimo minimum ozbiljnog nuklearnog kapaciteta uvjetovana je sigurnosnim procjenama ... čak i dok nastavljamo našu tradicionalnu politiku suzdržavanja i odgovornosti«, rekao je Vajpayee.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sporazum Vijeća Europe i Rusije o misiji za Čečeniju </p>
<p>STRASBOURG, 22. ožujka</p>
<p> - Vijeće Europe i predstavnik Kremlja za ljudska prava u Čečeniji, Vladimir Kalamanov, sporazumjeli su se o slanju trojice stručnjaka-savjetnika Vijeća u Čečeniju, priopćilo je u srijedu to europsko tijelo. Taj »načelni« sporazum stupit će na snagu nakon što ga potvrdi Odbor ministara Vijeća Europe i ruski ministar vanjskih poslova, Igor Ivanov, rekao je glavni tajnik Vijeća Walter Schwimmer. </p>
<p>Trojica stručnjaka »pomagat će uredu Vladimira Kalamanova u nastojanjima da se u Čečeniji poštuju ljudska prava tamošnjeg stanovništva«. Kalamanov je u ponedjeljak ujutro otputovao u Strasbourg kako bi koordinirao suradnju Moskve i paneuropske organizacije za pitanja ljudskih prava u Čečeniji. Najmanje 4.000 ruskih vojnika poginulo je od početka ruske intervencije u Čečeniji 1. listopada, mnogo više nego što to pokazuju službene brojke, objavio je u srijedu Odbor majki vojnika na konferenciji za novinare u Moskvi. Vlasti su 17. ožujka objavile službenu brojku od 1.628 poginulih i 4.308 ranjenih. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi tajvanski predsjednik želi »konačni mir« s Kinom</p>
<p>TAIPEI, 22. ožujka</p>
<p> - Novi tajvanski predsjednik Chen Shui-bian rekao je u srijedu da želi postići konačni mir s Kinom, naglasivši da osjeća kako se »nalazi u misiji« postizanja mira. »Vjerujem da je potraga za konačnim mirom na području Tajvanskog tjesnaca sasvim sigurno naš najvažniji cilj«, rekao je Chen novinarima uoči sastanka s dosadašnjim tajvanskim izaslanikom u Kini Koo Chen-fuom. »To je isto tako naša moralna obveza. Imamo osjećaj da se radi o misiji i o hitnosti. Moramo stabilizirati naš politički i gospodarski položaj«, rekao je Chen, dodajući da su odnosi s Kinom od najveće važnosti za Tajvan. Chen je podržao ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). »Pozdravili bismo normalizaciju američko-kineskih trgovinskih odnosa, kao što se i nadamo da bi se odnosi preko Tajvanskog tjesnaca mogli normalizirati. Pozdravljamo ulazak kako Narodne Republike Kine, tako i Tajvana u WTO«, rekao je Chen. Dosadašnji tajvanski predsjednik Lee Teng-hui odstupit će u petak s mjesta predsjednika Nacionalističke stranke (Kuomintang) zato što je na proteklim izborima doživio sraman poraz, izvijestila je tajvanska televizija. Cijeli se tjedan gnjevne gomile tuku s policijom i zahtijevaju Leejevu ostavku. Smatra se da je Lee odgovoran za izborni poraz kojim je završila vladavina Nacionalističke stranke duga više od pet desetljeća.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Drnovšek ne namjerava odstupiti, Podobnik gura prijevremene izbore </p>
<p>Ako Drnovšekova vlada bude morala podnijeti ostavku, kao kandidati za premijera spominju se dva ugledna bankara - Marko Voljč, direktor Nove ljubljanske banke i France Arhar, direktor Banke Slovenije</p>
<p>LJUBLJANA, 22. ožujka (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Sada se već posve pouzdano zna: 15. travnja održat će se u Ljubljani, vjerojatno u Cankarevom domu, kongres ujedinjenja dviju stranaka, oporbenih Slovenskih kršćanskih demokrata (SKD) i vladine koalicijske Slovenske pučke stranke (SLS). Dan kasnije, 16. travnja, kako je najavljeno, a potvrđeno nam je u utorak, deset ministara »pučana«, na čelu sa svojim stranačkim šefom i potpredsjednikom vlade Marjanom Podobnikom, podnijet će ostavke premijeru dr. Janezu Drnovšeku. Time će slovenska vlada, bez podrške 19 zastupnika SLS-a, ostati u manjini u Državnom zboru (parlamentu) od ukupno 90 zastupnika, sa samo 25 glasova Drnovšekove Liberalne demokracije Slovenije (LDS) i pet glasova Demokratske stranke umirovljenika Slovenije (DESUS), koje su također članice vladine koalicije.</p>
<p>Zato se postavlja bitno pitanje: hoće li ta manjinska vlada izdržati, ostati na vlasti, do redovitih parlamentarnih izbora, koji se trebaju održati u studenome ove godine, ili će, ipak, biti održani privremeni izbori u ljetu? Ili kako se u naslovu pita ljubljansko Delo: tko će sjediti na premijerskom stolcu do izbora? Odgovor nije lak ni jednostavan, ponajprije zato što Slovenci još ne znaju po kojemu će izbornom sustavu glasovati. Dosad su tri puta – 1990., 1992. i 1996. – glasovali po razmjernome sustavu u jednome krugu. No, sadašnja je oporba, na čelu sa Socijaldemokratima (SDS) Janeza Janše i Kršćanskim demokratima (SKD) Lojza Peterlea, smatrala da taj sustav ide na ruku Drnovšekovom LDS-u, koji je na dva posljednja izbora bio najjača stranka. </p>
<p>Zato su te dvije oporbene stranke, uz potporu još nekih političkih i stručnih skupina, pozivajući se na već prije izraženo mišljenje Ustavnoga suda, parlamentu podnijeli prijedlog za promjenu izbornoga sustava. Prema tome prijedlogu Slovenci bi svoje zastupnike birali, počevši od ovogodišnjih izbora, po većinskome sustavu u dva kruga, što ide u korist, kako se vjeruje, pojedinim istaknutim osobama i koalicijama više stranaka. Upravo se zato i ujedinjuju Podobnikovi »pučani« i Peterleovi Kršćanski demokrati, nakon što su potonji potpisali sporazum s Janšinim socijaldemokratima o stvaranju predizborne »Koalicije Slovenija«. No, taj prijedlog o promjeni izbornoga sustava još miruje u parlamentu i ne zna se kada će biti razmatran i prihvaćen, pogotovu nakon što je Drnovšekov LDS podnio svoje amandmane na taj prijedlog. </p>
<p>Upravo je zato nova izborna koalicija SLS-SKD-SDS, koja je na pomolu nakon 15. travnja, zapravo u velikoj dvojbi. Podobnik, Peterle i Janša željeli bi prijevremene izbore, što je moguće prije nakon što vlada ostane u manjini, ali nikako po starome izbornom sustavu. Dobro upućeni smatraju kako je to dobra šansa za Drnovšeka da, zahvaljujući i svojoj političkoj umješnosti i lukavosti, ostane premijer barem do redovitih izbora. A dotle se svašta može dogoditi, pa i da sadašnji premijer, u međuvremenu, čak osigura novu većinu. Pogotovo zato što se pouzdano zna da ni predsjednik Slovenije Milan Kučan nije sklon raspisivanju prijevremenih izbora. U međuvremenu, u slovenskim se medijima na veliko špekulira i barata različitim mogućnostima.</p>
<p>I dok Drnovšek šuti, a iz njegova se ureda ne može dobiti nikakva informacija o njegovim namjerama, dobro upućeni novinari tvrde kako premijer namjerava krenuti u pojedinačne pregovore s čelnicima parlamentarnih stranaka kako bi dobio podršku za svoju manjinsku vladu. U sjedištu njegove stranke LDS-a tvrde kako njihov šef ne namjerava podnijeti ostavku, dakle odstupiti, prije redovitog roka izbora u studenome. Mlađi brat Podobnik, potpredsjednik sadašnje koalicijske vlade, rekao je novinaru Vjesnika kako bi najbolje bilo raspisati prijevremene izbore, i to negdje potkraj lipnja, ali samo pod uvjetom da se prihvati većinski izborni sustav. Janša nam je rekao kako će potporu manjinskoj vladi pružiti samo pod uvjetom ako se smijene neki ministri LDS-a, te da ta vlada bude »tehnička a ne politička«, a prijevremene izbore podupire samo ako se prihvati zakon o dvokružnom većinskom sustavu. A Peterle nam je izjavio da je spreman podržati samo neke međusobno dogovorene projekte manjinske vlade. </p>
<p>U međuvremenu se sve češće spominju imena ljudi koji bi mogli preuzeti vođenje neke vrste tehničke vlade u prijelaznome razdoblju do izbora, ako Drnovšek ne dobije povjerenje parlamenta i bude morao odstupiti. Trenutačno su u igri dva ozbiljna kandidata, obojica ugledni bankari. Prvi je Marko Voljč, direktor Nove ljubljanske banke, kojega navodno podržava i »gura« predsjednik Kučan, ali u oporbenim desnim strankama smatraju ga »ljevičarem« i zato mu nisu spremni pružiti potporu. Stoga se znatno ozbiljnijim kandidatom smatra France Arhar, direktor Banke Slovenije, središnje slovenske državne novčarske ustanove. O njemu se čak govori kako bi mogao postati šef nove stranke udruženih SLS i SKD pa i »Koalicije Slovenija« prije izbora te tako s vodećih mjesta potisnuti Podobnika, Peterlea i Janšu. </p>
<p>MIHAILO NIČOTA</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prema anketama, vladajuće nacionalne stranke gube popularnost u BiH</p>
<p>MOSTAR, 22. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Tek nešto više od dva tjedna ostalo je do održavanja općinskih izbora u Bosni i Hercegovini (8. travnja), a svakodnevna prepucavanja političkih stranaka i njihovih lidera, rat plakatima i porukama biračima uz brojne ankete i istraživanja javnoga mnijenja te tehničke pripreme u organizaciji Misije OESS-a u BiH već sada su doveli atmosferu gotovo do usijanja. Od izbora koji će se održati pod motom »Glasujte za promjene« svi očekuju puno, oporba posebice, s obzirom na potporu međunarodne zajednice, ali i neke čvrste pokazatelje s terena, koji govore da će travanjska utrka za povjerenje birača biti najneizvjesnijom do sada.</p>
<p> Iz Engleske je u skladište OESS-a u Rajlovcu u utorak navečer dopremljen i drugi veliki kontigent sa 2.872.640 glasačkih listića, čija će distribucija započeti 28. ožujka, s time da listići do 3. travnja moraju biti dopremljeni u sve općine u Bosni i Hercegovini. U tijeku su i prijave u središta OESS-a nevladinih organizacija i drugih udruga koje žele imati promatrače na općinskim izborima, a interes je, kažu u OESS-u, iznimno velik.</p>
<p>HDZ BiH ocijenio je predstojeće izbore »vrhunskim prioritetom«, a na ovotjednoj konferenciji za novinare dopredsjednik te stranke dr. Božo Ljubić izrazio je uvjerenje u još jednu izbornu pobjedu HDZ-a, najavivši optimistički kako očekuje rezultate »na razini dosadašnjih«. Međutim, za razliku od ranijih izbora kada je hrvatski narod u BiH izražavao gotovo plebiscitarnu potporu toj stranci, ovaj puta još nisu objavljeni rezultati istraživanja javnoga mnijenja, naručeni od HDZ-a BiH. Možda se ti pokazatelji i objave u posljednji trenutak, kako bi se neposredno pred izbore moglo procijeniti koliko su zaista realne najave nekih čelnika HDZ-a BiH o novoj, k tomu još i uvjerljivijoj pobjedi HDZ-a BiH. Ovako, sve ostaje na uspoređivanju izgleda HDZ-a BiH spram oporbe na temelju nekih drugih anketa, čiji rezultati ne idu u prilog vladajućim nacionalnim strankama u BiH. I to istraživanje treba, naravno, uzeti s rezervom, posebice zato što je washingtonski institut istraživanje proveo za potrebe SDP-a, NHI-ja i stranaka koje su do jučer tvorile koaliciju »Sloga«.</p>
<p>To istraživanje, provedeno dosad u dva navrata, pokazalo je slabljenje HDZ-a u srednjobosanskim i posavskim općinama, a u korist SDP-a i NHI-ja. Prema objavljenim podacima, HDZ BiH ne može očekivati plebiscitarnu potporu na izborima, a u nekim općinama, poput Kreševa, sigurno će izgubiti izbore. Navodno ni u Travniku HDZ BiH ne stoji najbolje, ali je novo istraživanje ipak pokazalo napredak te stranke, a stagnaciju Zubakova NHI-ja. Taj grad, navodi se u istraživanju, jedini je u kojemu su se stranke na vlasti popravile u odnosu na prvo istraživanje, jer je zabilježen i pad popularnosti SDP-a BiH u korist Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH (SDA i Stranka za BiH).</p>
<p>Lagumdžijin SDP ipak je zabilježio rast popularnosti u odnosu na prvo istraživanje u većini općina u kojima su Hrvati i Srbi u većini, pojavivši se i tamo gdje ga u prvome krugu istraživanja nije ni bilo. Ta stranka posebice je ojačala na područjima općina u kojima su u većini Muslimani, odnosno na vlasti Izetbegovićeva SDA, a navodno najveću prednost i prigodu za preuzimanje vlasti ima u sarajevskoj općini Centar, gdje može računati da će dobiti čak toliko glasova koliko ih Izetbegovićev SDA i Silajdžićeva Stranka za BiH ne mogu skupiti zajedno!</p>
<p>MARIO MARUŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nakon rigorozne štednje Blairov ministar financija dijeli višak iz državne blagajne</p>
<p>Višak u britanskoj državnoj blagajni 12 milijardi funti (oko 140 milijardi kuna)/Kako se približavaju izbori koji se moraju raspisati najkasnije do svibnja 2002., Gordon Brown počinje pomalo odvezivati uzice državne vreće/ Najavio je u novom državnom proračunu velike porezne olakšice za poduzetnike i biznismene, ali i olakšice te dodatke za umirovljenike, kao i velike novčane injekcije za školstvo i zdravstvo</p>
<p>LONDON, 22. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Laburističke vlade u Britaniji u prošlosti nisu bile poznate po finacijskoj umješnosti, a dijeljenje socijalne pravde bilo im je obično važnije od gospodarske efikasnosti. No Novi laburisti Tonyja Blaira sve bolje balansiraju između jednog i drugog, kako potvrđuje i upravo objavljeni britanski godišnji državni proračun. On vrvi mjerama za poticanje biznisa, ali i mjera usmjerenih na borbu protiv siromaštva.</p>
<p>Riječ je o novom poglavlju Blairovog »trećeg puta« , koji ekonomsku efikasnost nastoji udružiti s brigom za siromašne i ranjive slojeve društva. Za nas je taj britanski političko-gospodarstveni pokus tim zanimljiviji, što je to sada i pristup nove hrvatske vlade. Prilikom nedavnog posjeta londonskom Cityju, hrvatski ministar financija Mato Crkvenac izjavio je, primjerice: »Mi smo vlada lijevo od centra, ali je naša ekonomska politika desna«. Za razliku od Crkvenca, koji je u državnoj blagajni zatekao pustoš, i koga su na novoj dužnosti dočekali nagomilani državni dugovi, njegov britanski kolega Gordon Brown, kupa se ove godine u novcima, pa mu nije bilo previše teško da bude galantan.</p>
<p>Veliki višak u britanskoj državnoj blagajni koji iznosi čak 12 milijardi funti (oko 140 milijardi kuna) plod je rigorozne proračunske štednje ranijih godina. Kako se približavaju izbori koji se moraju raspisati najkasnije do svibnja 2002., Gordon Brown počinje pomalo odvezivati uzice državne vreće. To mu ne pada teško, jer je zbog naslijeđenih sretnih okolnosti, ali i Brownove umješnosti, britansko gospodarstvo već osmu godinu u usponu. tu gospodarsku ekspanziju prati međutim niska inflacija, od oko dva posto godišnje, te najniža nezaposlenost u zadnjih 20 godina. Zbog ekonomske stabilnosti i povoljne poslovne klime, Britanija je i sve privlačnija domaćim i stranim ulagačima. Ministar Brown je stanje u državnoj blagajni popravio i raznim nametima koje je uveo na mala vrata.</p>
<p>Premda Blairovi laburisti otvoreno promiču poslovnu kulturu američkog stila, oni smatraju da se poduzetništvo i socijalna pravda međusobno ne isključuju. To je u utorak potvrdio i Gordon Brown, najavivši u novom državnom proračunu velike porezne olakšice za poduzetnike i biznismene, ali i olakšice te dodatke za umirovljenike, kao i velike novčane injekcije za školstvo i zdravstvo.</p>
<p>Britanski ministar finacija smanjio je namete za poduzeća - do te mjere da neki promatrači sada tvrde kako Britanija ima možda najpogodniju fiskalnu klimu za biznis od bilo koje veće zemlje u svijetu. Tipična mjera je drastično smanjenje poreza na dobit za poduzetnike koji žele prodati neko poduzeće koje su sami pokrenuli. Predviđene su i znatne olakšice za kompanije koje prijeđu na poslovanje putem interneta.</p>
<p>Ti su potezi strogo u skladu s »novim laburizmom«, koji je veliki prijatelj biznisa, ali Gordon Brown je u svojoj vreći donio i poklone kojima želi dokazati da nije okrenuo leđa ni starim socijalističkim, laburističkim vrednotama. Radnicima s najnižim primanjima dodijelio je tako nove porezne olakšice, a znatan dio potpuno će prestati plaćati porez na dohodak, ako im zarada padne ispod određenog praga. Britanski umirovljenici, posebno oni s niskim mirovinama, dobili su također od ministra finacija nove porezne olakšice i dodatke, uključujući i zimski dodatak na grijanje - te već ranije najavljenu besplatnu tv-pretplatu za sve građane starije od 75 godina. Teško je provjeriti, ali Gordon Brown tvrdi da će zahvaljujući svim tim mjerama svaki britanski umirovljenik biti godišnje bogatiji za 1000 funti (oko 120.000 kuna).</p>
<p>Ministar finacija izdvojio je i znatna dodatna sredstva za promet, borbu kriminala, te posebno školstvo, koje ove godine dobiva čak osam posto novaca više nego lani. To uključuje izravne novčane injekcije pojedinačnim školama (u iznosu od 3000 do 9000 funti za svaku osnovnu, te između 30.000 i 50.000 funti za svaku srednju školu). Novac odlazi izravno direktorima škola, koji ga smiju koristit za nabavu knjiga, nastavnih pomagala, ili angažiranje dodatnih nastavnika. Kronično bolesno britansko zdravstvo dobilo je još veću transfuziju. Ministar Brown je najavio da će godišnje povećanje izdvajanja za zdravstvo tijekom iduće četiri godine iznositi prosječno 6,1 posto (umjesto, kao do sada 3,3 posto). Samo ove godine to, primjerice, znači dodatnih pet milijardi funti, koje bi trebale pomoći da se umanji depresija britanskih birača zbog sve dužeg čekanja na specijalističko liječenje i operacije.</p>
<p>Od dolaska laburista na vlast dosad, Gordon Brown je zagovarao i provodio najstrožu proračunsku štednju. Njegova nova galantnost znak je ne samo da se stanje u državnoj blagajni konsolidiralo, nego da je priprema za iduće britanske izbore već u zraku. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Amerikancima prijeti iznenadni napad balističkim projektilima?</p>
<p>Zbog napretka novih tehnologija CIA sve teže može otkriti tko u svijetu proizvodi oružje za masovno uništenje / Desetak zemalja, uključujući Iran, Irak, Libiju, Sjevernu Koreju i Siriju, posjeduju ili pokušavaju proizvesti ili nabaviti biološko ili kemijsko naoružanje, tvrdi šef CIA-e George Tenet</p>
<p>WASHINGTON, 22. ožujka</p>
<p> - Direktor CIA-e George Tenet rekao je da nove tehnologije omogućuju zemljama koje su neprijateljske prema SAD-u proizvedu oružje za masovno uništenje a da to u svijetu ostane nezapaženo. Govoreći na saslušanju pred senatskim Odborom za vanjske poslove, Tenet je rekao da su CIA-ina nastojanja za otkrivanjem i sprječavanjem širenja nuklearnog naoružanja otežana jer se većina programa na kojima se temelji proizvodnja oružja za masovno uništenje može koristiti i u vojne i u civilne svrhe. »Više nego ikada SAD-u prijeti opasnost potpunog iznenađenja«, rekao je govoreći o temi širenja naoružanja u svijetu. Prema njegovim riječima u slijedećih 15 godina američkim gradovima prijetit će balistički projektili iz »Sjeverne Koreje, vrlo vjerojatno Irana, a moguće i iz Iraka«. Rusija i Kina poboljšale su svoju politiku zabrane širenja naoružanja, rekao je Tenet istaknuvši da »pozitivniju ocjenu može dobiti i Sjeverna Koreja, treći proizvođač naoružanja za masovno uništenje na svijetu, koja je zbog ustrajnosti u takvoj politici dovela svoje gospodarstvo do potpunog sloma«.</p>
<p> CIA je otkrila da za više od 50 država postoji sumnja da su nabavljači ili potencijalni proizvođači naoružanja za masovno uništenje. Tenet je istaknuo da će Iran uskoro sam biti u stanju proizvesti biološko oružje, zbog čega su znatno otežana nastojanja CIA-e da takvu proizvodnju na vrijeme otkrije i spriječi. Brz napredak biotehnologije može značiti i da zemlje koje su neprijateljski nastrojene prema SAD-u imaju mogućnost proizvodnje novih sastojaka za sofisticirano biološko naoružanje protiv kojega se vrlo teško boriti. Šef CIA-e rekao je da desetak zemalja, uključujući Iran, Irak, Libiju, Sjevernu Koreju i Siriju, posjeduju ili pokušavaju proizvesti ili nabaviti biološko ili kemijsko naoružanje. Brojne terorističke skupine, od kojih su neke povezane s međunarodnim teroristom Osamom bin Ladenom, također pokušavaju napraviti ili nabaviti biološko naoružanje koje bi koristili u iznenadnim napadima.</p>
<p> CIA nema dokaza da su neke terorističke organizacije nabavile materijale za izradu nuklearnog naoružanja niti ima naznaka da neka zemlja pokušava osposobiti terorističke organizacije da koriste to oružje u napadima. Međutim, zaključio je Tenet, postoji »visoki rizik« da neka od tih nastojanja nisu otkrivena. (AP/Reuters/M.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="33">
<p>Trenutak je da počne dugoročna politika ostanka i povratka Hrvata u BiH</p>
<p>Mnogi Hrvati u BiH, posebice oni u Hercegovini, nakon rezultata nedavnih izbora u Republici Hrvatskoj postali su zbunjeni. Na zadnjim izborima samo su Hrvati iz BiH (ili Hrvati u dijaspori) dali punu podršku onima koji su ih doveli u prilike u kojima se nalaze. Politička stvarnost u Hrvatskoj je otišla jednim putem, a među Hrvatima BiH drugim.</p>
<p> Hrvati u BiH kao cjelina imaju sada izbor, proklinjati izborne rezultate u Hrvatskoj i čekati kad će im opet netko u Zagrebu obećavati ono što oni (ili barem jedan dio njih) žele ili će sami postati faktor u zemlji i državi koja je njihova kao i drugih koji u njoj žive.</p>
<p> Nadajmo se da neće sad Hrvati iz BiH (odnosno Hercegovine) pasti u napast i postaviti se kao »branitelji« i »čuvari hrvatstva«, pa čak i čuvari ideala i programa stranke koja ih je pretvorila u siću za kusuranje.</p>
<p> Ali ovo što mnogi smatraju krizom za Hrvate u BiH, može i treba biti prigoda za početak politike koja će biti građena na stvarnim osnovama i s dugoročnijim planom s dovoljnim nabojem idealizma.</p>
<p> Držim da ih strančarenje te ideološko i intelektualno cjepidlačenje neće dovesti nikamo.</p>
<p> Odluke utemeljene na inatu, na istjerivanju maka na konac ili mlaćenju prazne slame o tome tko nam je sve kriv (svi osim nas) za našu sudbinu neće donijeti nikakvih pomaka na bolje.</p>
<p> Jedna od mogućnosti za Hrvate u BiH je vrlo laka – napustiti zemlju. To će biti (i već je) najlakša i najatraktivnija solucija za mnoge mlade, jer ne vide budućnost na vlastitim ognjištima. Ali takvo rješenje nije ni dobro, ni pametno, ni korisno.</p>
<p> Druge mogućnosti, koje treba što prije proučiti i utvrditi, ne podrazumjevaju odlazak, nego povratak i ostanak, i to u sva mjesta u Bosni i Hercegiovini gdje su živjeli Hrvati prije zadnjeg rata.</p>
<p>Sudbina hrvatskoga naroda u BiH je u rukama onih koji ondje žive, naravno uzevši u obzir sve druge činitelje. Ako se misli poći prema boljem, stvari se moraju mijenjati, od vodećih političara pa dalje. Potrebne promjene neće doći iz vana ili s neba. One moraju doći iz nutra. One se moraju iskristalizirati među njima samima. </p>
<p>Kako, tko, kada...? To je sve rješivo, ako postoji odlučnost, volja za rad i pozitivno viđenje budućnosti.</p>
<p> Mi koji smo po svijetu, možemo i trebamo pomoći, ali inicijativa za takvu suradnju mora doći od Hrvata koji su ostali na svojim ognjištima.</p>
<p> Tu posebno mislim na mlade, na one u kojima nije ugašen idealizam, čovjekoljublje i snovi o boljoj budućnosti. Ne dajte da vam to bogatstvo itko otme ili kupi.</p>
<p> Vrijeme je da se sve stavi na zajednički i otvoren stol, da se pronađu putovi za bolju budućnost i otpočne što brže s konkretnim radom.</p>
<p> Usput, pročitao sam u novinama prikaz s okruglog stola koji je početkom ožujka održan u Mostaru o Hrvatima BiH. Žao mi je reći, ali čini mi se da se tu nije puno govorilo kako dalje, nego o vodi koja je već protekla ispod mosta.</p>
<p> Bilo je riječi da i ja dođem na taj skup u Mostaru, ali vidim da je bolje da nisam bio prisutan, jer očito je da se kod nas (još) ne želi govoriti o temama koje ja smatram nezaobilaznim u ovom trenutku. Izbjegavamo pogledati u oči sebi, svojoj vlastitoj odgovornosti i stvarnosti oko nas. Što više to odgađamo, to gore.</p>
<p>ANTE ČUVALO, Chicago, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hoće li se nevladine udruge baviti izborima u Zagrebu?</p>
<p>List Vjesnik od 21. ožujka objavljuje kako će, među ostalima, dužnost pomoćnika povjerenika Vlade za Zagreb obnašati i Tin Gazivoda te biti zadužen za djelatnosti vezane uz izbore i koordinaciju s različitim udrugama.</p>
<p>Različite udruge angažirat će se, dakle, ponovo na izborima. No znaju li za to i udruge? </p>
<p>Na izgled, zadaća udruga u izborima za Skupštinu Grada Zagreba bila bi samo produžetak njihova djelovanja u predizbornim aktivnostima. Udruge okupljene u Glasu 99 donijele su, međutim, odluku kako raspuštaju koaliciju u kojoj su se našle sa zadaćom praćenja parlamentarnih izbora i mobiliziranja birača, prepoznajući izborni dan kao presudni za stvaranje općih uvjeta za normalan razvitak zemlje.</p>
<p>Samo dan prije vijesti o imenovanju povjerenikova pomoćnika za izbore i koordinaciju s udrugama Tina Gazivode, bivšega voditelja ureda Glasa 99 i koordinatora Glasa 2000, udruge okupljene u Glasu 99 na svojoj zaključnoj skupštini i ne spominju izbore za zagrebačku skupštinu.</p>
<p> Puno pak govore o procesu odmicanja od darovatelja i političkih stranaka te o načinu djelovanja u kojima će sačuvati kritički odmak od vlasti i položaj društvenog korektiva. </p>
<p>Izbori za zagrebačku Skupštinu su važni. Posebno su važni vladajućoj koaliciji. Još pamtimo izjavu kako se u Zagrebu ne može dopustiti oporbena situacija. Je li važnost zagrebačkih izbora uzrokovala da predstavnici vlasti zaborave kako je vlast servis građana i ponašaju se kao da su nevladine organizacije servis vlasti?</p>
<p>Legitimno je da se nevladine organizacije bave bilo kojim pitanjem za koji zaključe da je vrijedno njihova angažmana. Prijeporno je, pak, da povjerenik Vlade podrazumijeva sudjelovanje udruga i imenuje koordinatora za udruge kao da je samorazumljivo da će se one baviti izborima. </p>
<p>Kritični odmak od vlasti nužan je uvjet za djelovanje navladinih organizacija poslije 3. siječnja kao i prije 3. siječnja. Ova je odluka Vladina službenika (pa bio on i Kregar, član nevladine organizacije i nestranački čovjek) svakako dobra prilika za kritički odmak.</p>
<p>BOJANA GENOV, Ženska grupa Lošinj</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Podupirem Vjesnik i ostajem njegovim pretplatnikom </p>
<p>Javljam se na temu o potrebi snošljivosti i objektivnosti u svakome društvenom sustavu i medijima. </p>
<p>Pretplatio sam se na Vjesnik od vremena kada je g. Igor Mandić postao glavnim urednikom tih novina i ostat ću njegovim pretplatnikom i nadalje. I onda kad se u svemu ne slažem s njime.</p>
<p> Donedavno je Dom umirovljenika »Centar« u Zagrebu dobivao redovito stanovit broj Vjesnika. Molio bih uredništvo da nastavi s tom praksom te da u Dom dostavlja barem nekoliko primjeraka Vjesnika. Mnogi, naime, umirovljenici nisu u stanju da kupuju ili da se pretplate na Vjesnik, a naučili su da ga čitaju jer je ozbiljan i kritički obrađuje teme iz političkog, kulturnog i poslovnog života.</p>
<p>Vidim da se bivši glavni urednici Vjesnika javljaju u njemu u podlisku uz 60. obljetnicu tih novina. Vjerujem da će i bivši glavni urednik g. Ivanković doći na red jer Vjesnik mora biti mjesta za sve koji imaju što reći.</p>
<p> Ne vidim da je u Ivankovićevo vrijeme sve bilo crno u Vjesniku kako se danas ponegdje prikazuje. Nije u njemu bilo samo ulagivanje hadezeovskoj vlasti, nego i kritičkih osvrta prema toj vlasti.</p>
<p>Ne mogu se složiti sa g. Mandićem i onima koji misle kao on da je Vjesnik prije njega bio list jedne partije. Već i ona Vjesnikova stranica u kojoj se objavljuju pisma čitatelja dokazala je da su se suprotstavljala razmišljanja i lijevih i desnih i centralističkih uvjerenja i ideologija.</p>
<p>Koliko god ima ozbiljnih i argumenitranih prigovora bivšoj vlasti, činjenica je da je najveći broj dnevnika, tjednika i ostalih tiskovina bio nesklon HDZ-u i otvoreno pa i neargumentirano napadao stranku na vlasti.</p>
<p> Činjenica je i to da su postojale i druge stranke osim vladajuće koje su mogle i smjele izražavati svoje ideje i stajališta.</p>
<p>Podržavam upornost i žilavost g. Mandića da ustraje u tome da zaživi Vjesnik. Pridružujem se svima onima koji izražavaju zahtjev da Vjesnik mora opstati.</p>
<p>MIRKO SUNIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="36">
<p>Vatrogasci spasili obitelj iz požara</p>
<p>POSAVSKI PODGAJCI, 22. ožujka</p>
<p> – U obiteljskoj kući Nedjeljka M. (78) iz Posavskih Podgajaca, u ulici Matije Gupca 251, usred noći na srijedu izbio je požar u kojem su zamalo nastradali članovi obitelji.</p>
<p> Srećom, pripravni vatrogasci, članovi DVD Posavski Podgajci brzo su intervenirali, lokalizirali su i ugasili požar, spasivši sve osobe iz kuće koja je plamtjela. Zbog vreline zgarišta i tamne noći, uzroci požara i šteta utvrđivala se u srijedu. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vještak tvrdi da je u »slučaju Cetina« zakazala dijagnostika</p>
<p>ŠIBENIK, 22. ožujka</p>
<p> – Pod predsjedanjem sutkinje Nives Nikolac, u utorak je na Općinskom sudu nastavljeno suđenje dr. Tomislavu Jurišiću, kirurgu Opće bolnice Šibenik kojeg optužnica, koju zastupa državni odvjetnik Branko Ivić, tereti za teško kazneno djelo nesavjesnog liječenja u slučaju pokojnog talijanskog državljanina Riccarda Cetine koji je stradao 1. rujna 1998. godine. </p>
<p>Pred sudskim je vijećem, dr. Šimun Anđelinović iz Splita, patolog i sudsko-medicinski vještak, rekao da je Cetina preminuo od zadobijene teške ozljede glave tj. napuknuća i nagnječena glave, te krvarenja unutar tvrde moždane opne. Riccardo Cetina u kiruršku ambulantu doveden je sa više oguljotina po cijelom tijelu, nije reagirao i nije komunicirao, a dežurni dr. Marko Stegić, napravio mu je kateterizaciju, izvadio krv i napravio rendgen glave. Potom ga je poslao na kirurški odjel na kojem je dežurni liječnik bio dr. Tomislav Jurišić. </p>
<p>Pacijent je na kirurški odjel upućen 2. rujna oko tri sata. Tada je bio bez svijesti, reagirao je na podražaje, doimao se etiliziranim, a oguljotine po glavi i ostalim dijelovima tijela, bile su vidljive. Iz povijesti bolesti, svjedočio je dr. Anđelinović, može se iščitati da je sljedeći konzilijarni pregled, koji je obavio neurolog, bio u 15.30 sati 2. rujna, kada je dijagnosticirana moždana koma i politrauma, te je pacijenta uputio na hitan CT. No, napravljen je bio tek oko 17.35, nakon čega je Cetina prebačen u Split, gdje su mu neurokirurzi dijagnosticirali akutno krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice i ocijenili da se takav pacijent ne može operirati te su ga smjestili na Intenzivnu skrb, gdje je i preminuo sljedećeg dana u 8.45 sati.</p>
<p>»Alkoholizirano stanje u konkretnom slučaju liječnik je mogao lako razlikovati od traume glave da ga je češće posjećivao i pregledavao«, izjavio je dr. Anđelinović navodeći da je u slučaju Cetine, zakazala dijagnostika, jer nije uočena razlika između etiliziranosti i traume glave, a nije na vrijeme ni konzultiran neurolog, koji je tu razliku, brzo mogao uočiti. Na upit Branka Ivića je li liječnik-kirurg na prvi pogled mogao uočiti podljeve na glavi, dr. Anđelinović je odgovorio potvrdno, navodeći da su neki podljevi bili promjera 10 cm. Alkoholizam je, po dr. Anđelinoviću, mogao biti jedna od radnih dijagnoza, a praćenjem stanja bolesnika lako se moglo doći do prave dijagnoze. Ozljeda glave trebala je liječnicima biti putokaz za daljnju dijagnostičku obradu.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u četvrtak kada će svjedočiti stalni sudsko-medicinski vještaci iz Zagreba dr. Josip Paladino i dr. Davor Strinović.</p>
<p>JADRANKA KLISOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Nakon 'Skrivene kamere' svi su me pitali Caruso di su ti zubi«! </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Svjedočenjem četveročlane obitelji Polić iz Zagreba, koja je zbog nanesenih duševnih boli tužila HRT i od koje potražuje nakandu štete u iznosu od 1,700.000 kuna, u srijedu je na Općinskom sudu nastavljen parnični postupak.</p>
<p>Naime, obitelj Polić je tužila HRT, jer je 23. ožujka 1997. godine u zabavnoj emisiji »Skrivena kamera«, objavila snimku tužitelja Igora Polića (53), unatoč njegovoj izričitoj zabrani.</p>
<p>»Ja sam 60-tih i 70-tih bio popularan pjevač i nastupao sam zajedno s Terezom Kesovijom na području tadašnje države, pa i po Europi. Kobnog sam dana došao u stomatološku ordinaciju s natečenim zubom. Navodna doktorica mi je rekla da će na meni isprobati novu kinesku metodu i pomoću hipnoze pokušati izvaditi oboljeli zub. Tek poslije su mi rekli da su me potajice snimili«, ogorčeno je pričao Igor Polić, uzbuđen i povišena tona .</p>
<p>»Oni su mene obmanuli, istina je da sam potpisao izjavu u kojoj piše da dozvoljavam emitiranje te snimke, ali oni su mi tada rekli da se radi o znanstvenoj emisiji i da će me u nju pozvati kao gosta-pjevača, kako bi prikazali ljudima kako izgledaju moji zubi nakon tzv. kineske metode liječenja. Međutim, kada su me pozvali na televiziju i pokazali mi tu snimku, molio sam urednicu da je ne emitiraju. Poslao sam i dopis Ministarstvu zdravstva, koje mi je odgovorilo i pružilo mi podršku.«, rekao je vidno uzbuđen Polić.</p>
<p>Pokušavši opisati duševnu bol koja mu je nanesena, Polić je rekao sucu da je njegov život od tada uništen. »Brak mi je propao, ne razgovaram sa ženom, svi mi se rugaju, počeo sam piti iako sam šećeraš, više ne odlazim na ljetovanje na svoj otok Vis, ne spavam noćima, jednostavno sam gotov«, zavapio je Polić. »Pa vi ćete umrijeti, ako nastavite tako«, primijetio je sudac Mladen Ježek, upitavši tužiteljevu suprugu Mirjanu (49), radi čega je brak propao. »Kako zašto, e pa reći ću Vam, zato što je moj suprug od tada postao impontentan«, uzviknula je.</p>
<p>»U to vrijeme sam bila ravnateljica u invalidskoj firmi, čak su mi se i invalidi rugali 'suprug ti nema zube'. Svi su mi govorili kako možeš spavati s tom bezubom rugobom, dok na Visu moga muža smatraju za otočkog ridikula! A i on se potpuno promijenio, stalno mi u očima traži podsmijeh. A da Vam pravo kažem, i meni je mjesecima pred očima lebdjela njegova slika 'Gargamela bez zubiju'«, ispričala je Mirjana Polić.</p>
<p>Nakon što su kći Andreja i sin Nikola opisali neugodnosti s kojima su se susretali u društvu i školi, sudac Ježek je odredio medicinsko vještačenje na okolnost tužiteljeve impotencije i psihičkog stanja.</p>
<p>DANIELA DUJMOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Uz 20 posto manje kompjutorskog kriminala do 4.000 radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – »Vrijednost softvera zaplijenjenog tijekom koordinirane akcije »Autor 2« premašuje iznos od 1.500.000 kuna, no, kada bi se kompjutorski kriminal u Hrvatskoj godišnje smanjio za samo dvadeset posto, moglo bi se otvoriti između 2.000 i 4.000 novih radnih mjesta«, rekao je to na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u MUP-u, u povodu dovršenja opsežne akcije na suzbijanju nelegalnog softvera Goran Radman, predsjednik hrvatske podružnice Buissines Softwer Alliance (BSA –Udruge najvećih proizvođača softvera u svijetu).</p>
<p>Novinare je o samo tijeku akcije koja je provedena na području 19 policijskih uprava, uz sudjelovanje 212 operativaca kriminalističke policije, izvijestio pomoćnik ministra unutarnjih poslova za kriminalističku policiju Dragutin Cestar, te voditelj kriminalističkih operativaca koji prate kompjutorski kriminal pri Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, Ognjen Haramina.</p>
<p>Cestar je novinarima objasnio da je signal za početak opsežne akcije bio sve veći broj zaprimljenih dojava građana o pojavljivanju nelegalnog softvera na tržištu, nakon čega je policija krenula s prikupljanjem daljnjih obavijesti o softverskim piratima. Tako je u ponedjeljak u 9 sati počela koordinirana akcija i kriminalistička obrada na razini ministarstva u gotovo svim županijama, a koja je prema Cestaru polučila izvanredne rezultate, iako se ona i dalje nastavlja.</p>
<p>Haramina, kao neposredni rukovoditelj »Autora 2« pak je potanko objasnio sam tijek akcije koja je počela stupanjem u kontakt sa samim piratima, i to na način da su se ljudi iz BSA predstavljali kao potencijalni kupci nelegalnog softvera (primjerice Play Station i PC igre, te glazba na sve popularnijem MP3 formatu), kojeg pirati prodaju putem elektroničke pošte i malih oglasa, bilo na vlastitim web stranicama, ili oglašivanjem proizvoda na stupovima javne rasvjete. Također, voditelj akcije je napomenuo da su proizvođači takvih nelegalnih programa izuzetno organizirani. Naime, jedan zaprima narudžbe, drugi provjerava kupce, treći pak izrađuje piratski softver, a četvrti isporučuje naručenu robu.</p>
<p>Tako je tijekom akcije »Autor 2« policija evidentirala 53 osobe koje se bave piratstvom, a istovremeno je oduzeto 47 računala sa svom pripadajućom opremom, te 16 CD snimača, 8536 komada CD-a i 2602 diskete, kao i čitava korespodencija prodavača i kupaca nelegalnog softvera. Akcija se nastavlja i dalje, uz opsežnu analizu sadržaja zaplijenjene kompjutorske opreme. Zahvalivši se Hrvatskim poštama i svim operativcima koji su sudjelovali u uspješnoj akciji. Predsjednik BSA za Hrvatsku uputio je ovim putem sve građane da ukoliko imaju kakva saznanja o prodaji nelegalnog softvera javi na BSA Hotline: 0800 32 32 32.</p>
<p>VANJA MAJETIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nakon temeljite potrage poštara našli ubijenog</p>
<p>ZADAR, 22. ožujka</p>
<p> – Zasada nepoznati počinitelj hicima iz vatrenog oružja ubio je poštara Ivicu Šestana (36), iz Zemunika pokraj Zadra. Tijelo ubijenog poštara pronađeno je u utorak ujutro, nakon što je u ponedjeljak oko 17,30 sati prijavljen njegov nestanak PU zadarskoj, koja je organizirala potragu za njim.</p>
<p>Kako se doznaje u PU zadarskoj u ponedjeljak je oko 18,30 sati pronađen samo poštarov službeni motocikl, nakon čega se krenulo u potragu koja je trajala do 23 sata, međutim poštar nije pronađen. U utorak je potraga nastavljena, od ranog jutra, te je tijelo ubijenog poštara pronađeno dva kilometra udaljeno od mjesta na kojem je pronađen motocikl, na području između Galovca i Prkosa. Očevid na mjestu ubojstva proveli su djelatnici PU zadarske i istražni sudac Županijskog suda u Zadru. Nove će informacije vezane uz ubojstvo poštara biti poznate naknadno. (N. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="41">
<p>Ostojić: Ove godine očekujemo 750.000 slovenskih turista </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Zahvalio sam slovenskim turistima što su nas podržavali i posjećivali u proteklih desetak godina i pozvao sam ih da to učine i ove sezone. Pogotovu u razdoblju predsezone od 24. lipnja do 22. srpnja, kada im nudimo niže cijene i kada će, s obzirom na to da nas prema najavama očekuju ljetne gužve, moći uživati u mirnijem odmoru«, izjavio je za Vjesnik Veljko Ostojić, zamjenik ministrice turizma, odnosno glavni predstavnik hrvatskog turizma na ljubljanskom sajmu Alpe Adria, koji se održava od 21. do 25. ožujka.</p>
<p> Iako smo, inače, zemlja partner ovogodišnjega ljubljanskog sajma, hrvatski su mediji to doznali tek naknadno, pa se čini da Slovenija i nije prevažno tržište hrvatskim turističkim institucijama (Ministarstvu turizma i dezorijentiranoj Hrvatskoj turističkoj zajednici). </p>
<p>Ostojić je na tamošnjoj konferenciji za novinare pozvao slovenske investitore da ulažu u hrvatski turistički portfelj, a odgovarao je i na standardna pitanja vezana uz subvencije i (sporna slovenska) odmarališta. Inače i slovenske turističke agencije koje nude odmor u Hrvatskoj bilježe dvadesetak do tridesetak posto bolju prodaju nego u ožujku prošle godine. Podsjetimo, te je godine Hrvatsku posjetilo 689.000 Slovenaca i ostvarili su 4,237.000 noćenja, a ove bi ih godine, predviđa Ostojić, moglo doći desetak posto više - oko 750.000. (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bulić vraća akciju »Volim Hrvatsku« </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Budući da pripreme za predstojeću sezonu, ali i nastupi na inozemnim sajmovima ulaze u završnu fazu, Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), održao je konferenciju za novinare na kojoj je, među ostalim, otkrio što će sustav turističkih zajednica poduzeti da se gostima osigura što kvalitetniji i što ugodniji boravak na Jadranu, ali i najavio reanimaciju akcije »Volim Hrvatsku«.</p>
<p>Spomenuta je akcija, kojom se domaćim turističkim djelatnicima i građanima željela probuditi svijest o značenju ljubaznosti, pristojnosti i odgovornosti prema turistima, pokrenuta je i ugašena 1997. godine. Bulić će od sljedećega tjedna početi obilaziti jadranske turističke zajednice (i nekoliko kontinentalnih) i s tamošnjim predstavnicima turizma i lokalnih samouprava razgovarati o potezima koji bi morali podići razinu turističkih i inih usluga tijekom sezone (postavljanje tabli dobrodošlice na ulazima u mjesta, uređenje središnjih turističkih zona, javnih plaža, trajektnih pristaništa i luka, akcija uređenja privatnih vrtova, okućnica i balkona...).</p>
<p>Bulić je, osim toga, izjavio da su dosadašnja predstavljanja hrvatskog turizma na inozemnim sajmovima obavljena dobro i profesionalno. Jedan je od glavnih ciljeva HTZ-a i brži povratak na prijeratni broj noćenja. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zagrebačka banka: Za donacije u 2000. tri milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Javni natječaj za dodjelu donacija Zagrebačke banke u 2000. godini, drugu godinu za redom, za projekte od opće društvene koristi, predstavljen je u srijedu u Zagrebačkoj banci. Za ovu godinu za donacije su u banci predviđena tri milijuna kuna za najbolje odabrane projekte u šest kategorija. Prošlogodišnjih je pet kategorija: Kulturna baština i okoliš, Umjetnost, Djeca i mladi, Šport i Zaštita zdravlja, prošireno za kategoriju Zaštita okoliša, pretvoreno u šest razdvajanjem dosadašnje kategorije Kulturna baština i okoliš.</p>
<p>U prošloj je godini dodijeljeno donacija u ukupnoj vrijednosti od 2,8 milijuna kuna za odobrenih 114 projekata u pet kategorija, od ukupno prijavljenih 2088 projekata, istaknula je voditeljica Službe odnosa s javnošću Ines Vranješ. Za ovu se godinu pribraja još jedna kategorija, Zaštita okoliša, za koju je, kako je napomenula, pristiglo više od 300 zamolbi.</p>
<p> Odluku o dodjeli donacija i ove godine banka prepušta stručnim komisijama, koje sačinjavaju priznati stručnjaci iz svakog područja doniranja. Briga je Zagrebačke banke, napominju, osigurati sredstva i krajnju ozbiljnost u provedbi natječaja.</p>
<p>Prema riječima zamjenika predsjednika Uprave Zagrebačke banke Nikole Kalinića, na raspisivanje javnog natječaja za dodjelu donacija drugu godinu za redom potaknuti su pozitivnim prošlogodišnjim iskustvima te pozitivnim odjekom u javnosti. Napomenuo je kako se najčešće radi o zahtjevima za skromnijim iznosima za projekte koji nisu komercijalni i ne nailaze na potporu proračuna.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nezavisni hrvatski sindikati tužit će Fižulićevu tvrtku zbog kršenja zakona </p>
<p>Ne možemo se oteti dojmu da su interesi pojedinih novinskih članaka za poslovnu politiku Magme isključivo vezani uz poziciju Goranka Fižulića kao ministra gospodarstva i bivšeg predsjednika uprave Magme, kako bi se diskreditiralo naše obiteljsko ime i utjecalo na njegove političke odluke, ističe predsjednica uprave Magme Biserka Preininger Fižulić </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) osuđuju davanje otkaza devetorici osnivača Nezavisnog sindikata zaposlenika (NSZ) Magme, poduzeća na čijem je čelu Biserka Preininger Fižulić, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a Krešimir Sever.</p>
<p> Primjer Magme ne smije potaknuti druge poslodavce na gušenje i zabranu rada sindikata, ocijenio je Sever. </p>
<p>Sever je potez Magmine uprave ocijenio »pokaznom vježbom kojom valjda treba pokazati za kakav se tripartizam i socijalni dijalog zalaže član GSV-a, jedan od zagovornika socijalnog sporazuma i ministar gospodarstva Goranko Fižulić, čija je supruga vlasnik Magme. </p>
<p>Uprava Magme podijelila je u ponedjeljak otkaze devetorici članova sindikata na čelu s predsjednikom Dinkom Sutonom. Otakazi su obrazloženi prestankom potrebe za obavljanjem posla, otuđivanjem imovine tvrtke i prijetnjama silom.</p>
<p>Sever je podsjetio na zajedničku konferenciju za novinare Nezavisnog sindikata zaposlenika Magme i predsjednice uprave Biserke Preininger Fižulić sredinom veljače, kada je obećala da nitko zbog članstva u sindikatu neće dobiti otkaz. Tada je također utvrđeno da će uprava i sindikat eventualne sporove rješavati dogovorom. Sever je naglasio je da je opredjeljenje NSZ Magme i bilo isključivo u socijalnom dijalogu. »Zbog neisplaćenih prekovremenih radnih sati, skrivanja Pravilnika o radu od zaposlenika, mnogi bi poduzeli oštrije akcije. Mi smo se odlučili na dijalog, koji je rezultirao otkazima«, rekao je Sever. »Danas su žrtve poslodavčeve bahatosti zaposlenici Magme. Tko jamči da to sutra neće biti i drugi radnici pa i čelnici sindikalnih središnjica«, upitao se Sever. Najavio je tužbu protiv uprave Magme zbog kršenja Zakona o radu i konvencija Međunarodne organizacije rada. Predsjednik NSZ Magme Dinko Suton mišljenja je da je uprava podijelila otkaze procijenivši da će joj manji trošak biti sudska odšteta nego isplata prekovremenih radnih sati.</p>
<p>Inače, Uprava Magme opovrgla je novinske napise u vezi s otkazima devetorici članova Nazavisnog sindikata zaposlenika Magme. »Ne možemo se oteti dojmu da su interesi pojedinih novinskih članaka za poslovnu politiku Magme isključivo vezani uz poziciju Goranka Fižulića kao ministra gospodarstva i bivšeg predsjednika uprave Magme, kako bi se diskreditiralo naše obiteljsko ime i utjecalo na njegove političke odluke«, ističe Biserka Preininger Fižulić. </p>
<p>U demantiju navodi da je povjereniku sindikata uručen otkaz zbog prijetnji i nasilnog ponašanja, a da je protiv njega »pokrenut i kazneni postupak«. Druga dva otkaza uručena su zbog otuđenja imovine tvrtke, jedan zbog teške povrede radne discipline. Po redovnom postupku otkazano je petorici pomoćnih skladišnih radnika zbog smanjenja obujma posla i reorganizacije poslovanja poduzeća, stoji u demantiju B. Fižulić.</p>
<p>Nadalje tvrdi da joj nije poznato da je itko od radnika koji su dobili otkaz član sindikata, a smatra da u ovom slučaju to nije ni bitno. Štoviše, tvrdi da uprava Magme nema saznanja o postojanju sindikata. »Jedinu informaciju dobili smo od samog povjerenika koji je predstavio samo sebe i svog zamjenika. Na opetovane upite postoji li članstvo u sindikatu, do danas nismo dobili odgovor«, piše predsjednica uprave Magme.</p>
<p> Ističe da se sve obveze iz radnog odnosa prema zaposlenicima isplaćuju redovito, u punom iznosu i na vrijeme. »Magma do sada nikada nije imala radnih sporova sa zaposlenicima i uvijek je nagrađivala vrijedne i pouzdane djelatnike«, tvrdi Biserka Preininger Fižulić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>HIZ: Hrvatska će skupo platiti zaostajanje u informatici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Strategija razvitka Hrvatske i doprinos hrvatske informatike bržem razvitku našeg gospodarstva, bila je glavna tema sastanka s novinarima koji je organizirao Hrvatski informatički zbor (HIZ). Kako hrvatsku informatiku približiti ulasku u europske integracije, državnu vlast i upravu potaknuti na rješavanje aktualnih problema hrvatske informatike, te kako omogućiti toj djelatnosti da postane strateški nositelj razvoja društva, tri su ključna pitanja cijelog problema, mišljenja su članovi HIZ-a, koji su napravili i svoje prijedloge potrebnih mjera i akcija za rješavanje tog problema. Prema podacima HIZ-a oko 64.000 gospodarskih subjekata u Hrvatskoj barem donekle koristi informatiku u poslovanju, u državnoj upravi informatizirano je više od 10.000 radnih mjesta, a godišnje se u nabavku računalske opreme i njenu upotrebu ulaže oko milijardu USD, što je mnogostruko manje od razvijenih ili nama susjednih zemalja. Pristup Internetu u Hrvatskoj je moguć preko svega sedam tvrtki, dok tu uslugu u Sloveniji pruža 25 tvrtki, u Poljskoj 214, te u Njemačkoj 576 tvrtki. Zaboravlja se, tvrde u HIZ–u, da informatika otvara nove tisuće radnih mjesta. Primjerice, prošle godine u Mađarskoj je šest inozemnih informatičkih kompanija otvorilo svoje pogone - a u Hrvatskoj niti jedna.! (B. P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="46">
<p>Vlada: Nismo probili nego preraspodijelili proračun </p>
<p>Tako je zamjenik ministra financija objasnio novinarima nastalu zabunu, s obzirom da je prije pauze zastupnicima rekao »da je došlo do povećanja proračuna u iznosu od 320 milijuna kuna«</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Vlada je predložila amandmane na državni proračun za 2000. godinu u iznosu od 324 milijuna kuna, kazao je u srijedu zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, na sjednici Županijskog doma. Naglasio je da prihvaćanje tih amandmana ne znači ujedno i probijanje proračuna, koji i dalje iznosi 48,3 milijarde kuna, budući da će se preraspodjelom nova pokriti novi troškovi.</p>
<p>Tako će se 420 milijuna kuna, koliko se planira za isplatu osigurane štednje iz tekućih rashoda, prebaciti u račun financiranja. To znači, dodao je Kuštrak, da će se taj iznos financirati zaduživanjem, što će otvoriti prostor za povećanje pojedinih stavki iz tekućih rashoda. </p>
<p>Tim riječima je Kuštrak prije poslijepodnevnog dijela sjednice objasnio novinarima nastalu zabunu, s obzirom da je prije pauze zastupnicima rekao »da je došlo do povećanja proračuna u iznosu od 320 milijuna kuna, dakle vrijednost ovih amandmana je 324 milijuna kuna«. </p>
<p>Novinari su u pauzi zatražili dodatno objašnjenje, na što je Kuštrak kazao, da sjednica Vlade još uvijek traje, te da ne može točno govoriti o brojkama, ali da može reći kako će se proračun povećati između 200 do 300 milijuna kuna, što se, kako se kasnije vidjelo, pokazalo netočnim. Predsjednica Županijkog doma Katica Ivanišević objavila je pauzu u 16.15 sati, sazvavši Časništvo Županijskog doma, radi konzultacija, budući da Vlada RH nije raspravljala o proračunskim amandmanima Županijskog doma. </p>
<p>Ovom povećanjem Vlada nije bitno odstupila od svojeg programa, naglasio je Kuštrak, dodavši da i te izmjene idu u smjeru hitnog početka rješavanja nagomilanih dugova, koji su, smatra Vlada, uzrokovali opću nelikvidnost. Također će se omogućiti izdavanje poreznih obveznica u visini od 2,5 milijardi kuna, što je pola iznosa kojeg od poreznih obveznika potražuje Porezna uprava. Posebne porezne obveznice moći će izdavati i HZZO u visini od jedne milijarde kuna. </p>
<p>Vlada tako predlaže povećanje za 30 milijuna kuna za lokalnu samoupravu i upravu, u sklopu čega je i povećanje stavki iz poreza na dohodak predviđenog za gradove (sa 25 na 32 posto) i županije sa 5 na 8 posto, dok bi za Grad Zagreb taj iznos ostao 45 posto.</p>
<p>Vlada je predložila i povećanje sa 52 na 55 milijuna kuna za rad Ureda za nacionalnu sigurnost te povećanje od 10 milijuna kuna za Ured za suradnju s Međunarodnim sudom u Haagu.</p>
<p>Na 230 milijuna kuna povećat će se sredstva predviđena za Istarski ipsilon, što je uvjetovano Ugovorom koji je potpisala prethodna Vlada, kazao je Kuštrak, dok će se 50 milijuna kuna koje su bile predviđene za autoput Bregana-Zagreb, prebaciti za izgradnju dionice Bosiljevo-Sv. Rok. </p>
<p>Na početku sjednice oštro je u ime Kluba HSP-a i KDM-a istupio Miroslav Rožić, tražeći objašnjenje kako je moguće da se o državnom proračunu raspravlja dva puta na istoj sjednici, na što mu je predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević odgovorila da je prošlotjedna rasprava bila načelna, dok će se na ovoj glasovati o predloženim amandmanima, te da je procedura donošenja proračuna specifična u odnosu na ostale zakone. (G. Borković)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Svojim ultimatumom SDP-ovci su se iskazali kao nezreli i nervozni ljudi, uzvraća šibenski HSLS </p>
<p>ŠIBENIK, 22. ožujka</p>
<p> – Zatečeni smo i iznenađeni postupkom kolega iz šibenskoga SDP-a, koji su na konferenciji za novinare u utorak, a bez ikakvoga dogovora s nama, javnost izvijestili o našoj namjeri da razvrgnemo koaliciju s HDZ-om. Rekao je to u srijedu za Vjesnik Zoran Sekso, predsjednik šibenskoga HSLS-a, komentirajući izjavu predsjednika gradskoga SDP-a Milana Arnautovića »za koju ga nitko iz HSLS-a nije ovlastio«.</p>
<p>Točno je, potvrdio nam je Zoran Sekso, da smo na nedavnoj sjednici donijeli političku odluku o razlazu s HDZ-om, ali nismo rekli kada će se to i dogoditi. »Šibenski ogranak HSLS-a autonoman je u svome radu. Kao što smo se prije dvije godine sami odlučili za koaliciju s HDZ-om, procjenjujući da je takva odluka u interesu grada i svih njegovih građana, tako ćemo samostalno odlučiti i kada ćemo se politički razići s HDZ-om«, naglasio je Sekso, te dodao da je HSLS zaključio da su prestali postojati politički razlozi za daljnji opstanak te koalicije.</p>
<p> »Kada procijenimo da je za razlaz najpovoljniji trenutak, kada procijenimo da je to najbolje ne samo za HSLS, nego i za Šibenik i Šibenčane, donijet ćemo i konačnu odluku o razvrgavanju koalicije. A kada će se to dogoditi, to vam za sada ne mogu reći, jer ne želim ništa prejudicirati«, istaknuo je Sekso. </p>
<p>On je dodao i da bi na neke izjave sa SDP-ove konferenciji za novinare u utorak - »koje su zvučale kao ultimatum« - mogao mnogo toga reći, ali da ne želi dolijevati ulje na vatru. </p>
<p>»SDP-ovci su se takvim svojim izjavama pokazali kao nezreli i nervozni ljudi, a takav razvoj događaja ne vodi ničemu dobrome. Nećemo se kod donošenja odluke o raskidanju koalicije rukovoditi ničijim pritiscima«, kategoričan je Sekso, koji dodaje i da HSLS još nije o namjeravanom raskidu koalicije službeno razgovorao s HDZ-om. </p>
<p>Sekso na kraju još kaže i da novoosnovana koordinacija šibenskih stranaka petorice, koje su na lokalnoj razini u oporbi, ne bi trebala raspravljati o HSLS-ovoj koaliciji s HDZ-om, te zaključuje da on ne zna zašto je uopće i osnovana ta koordinacija petorice. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Situacija u HHO-u nije dramatična, radi se samo o različitim mišljenjima?! </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Bojan Munjin, izvršni direktor Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava, održao je u srijedu konferenciju za novinare na temu »Zastupa li sindikat radnike ili poslodavce«, a govorilo se i o aktualnim skandalima i najavama rascjepa u HHO-u. </p>
<p>Na pitanje kako komentira prigovor člana Izvršnoga odbora HHO-a Nenada Popovića o tome da je HHO pod vodstvom Munjina i predsjednika Vjekoslava Vidovića doveden u kaos, Munjin je odgovorio: »Ured HHO-a radi vrlo detaljno i o tome mora gotovo svakodnevno obavještavati javnost. Mi u uredu imamo profesionalno dopuštenje da svakodnevno promptno reagiramo na sve stvari koje se tiču našega mandata. Naravno, dopuštamo da unutar HHO-a može biti različitih razmišljanja«. </p>
<p>Što se tiče Popovićeve tvrdnje da ne postoji ozbiljna veza između HHO-a i ureda istoga imena, Munjin kaže: »Mogu vam reći da je ta veza svakodnevna i trajna, da za sve konferencije za novinare tražimo mišljenje članova Izvršnoga odbora, stručnjaka u pojedinim djelatnostima. Diskusiju o stupnju nadležnosti i intenzitetu komunikacije s izvršnim odborom prihvaćam, ali ju ne smatram u profesionalnom pogledu dramatičnom«.</p>
<p>Što se tiče ostavke člana HHO-a Zvonka Makovića i najave ostavke člana Izvršnog odbora Čede Prodanovića, Munjin se nije očitovao. Međutim, izrazio je ogorčenje ponašanjem Franje Tota, bivšega člana HHO-a i njegovom suradnjom sa SIS-om: »Totu smo dali otkaz po svim pravilima naše službe, jer je on teško prekršio naš statut svojim člankom u Večernjem listu prije Nove godine. Prekršio je i određene odredbe Zakona o radu, pa je naša odluka legitimna. Ono što nam nije padalo ni na kraj pameti, to je da, zapravo, iza toga stoji njegova veza s tajnom službom i dobivanje novca za taj rad«. </p>
<p>»U utorak smo pozvali državnoga odvjetnika Hrvatske da se očituje oko mogućih kaznenih djela koja su opisana u članku u posljednjem broju Nacionalu. U svakom slučaju, to je teška činjenica, koja pripada savjesti Franje Tota i djelovanju nadležnih službi. Kao što znate, pokrenuta je istraga i u saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost i Ministarstvu unutarnjih poslova, pa neka se oni time bave. Što se nas tiče, izražavamo svoje ogorčenje nelojalnim postupcima našega bivšega kolege«, zaključio je Munjin. </p>
<p> l Državno odvjetništvo je odmah poduzelo određene radnje iz svoje nadležnosti, ali u interesu ishoda postupka ne možemo davati podatke o poduzetome, odgovorio je u srijedu državni odvjetnik Berislav Živković predsjedniku HHO-a Vjekoslavu Vidoviću. Vidović je u utorak upozorio državnog odvjetnika na intervju s bivšim djelatnikom HHO-a Franjom Totom objavljen u Nacionalu te je zatražio da izvijesti HHO koje je radnje i protiv koga poduzelo Državno odvjetništvo u vezi s podacima koje je iznio Tot. Naime, Tot je u Nacionalu izjavio da ga je SIS zavrbovao da krade dokumente i prisluškuje razgovore HHO-a i nevladine udruge Glas 99. U pismu Živkoviću, Vidović je podsjetio da je Tot naveo i imena osoba za koje tvrdi da su, kao i on, poduzimali radnje za koje postoji osnovana sumnja da imaju obilježja kaznenih djela.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rane koje su sa crnogorske strane nanesene Dubrovniku peći će dugo, ali život ide dalje</p>
<p>Nakon dugogodišnjega čekanja na suglasnost SR Jugoslavije, prošloga mjeseca je u Kotoru otvoren Konzulat Republike Hrvatske. Generalni konzul Petar Poljanić, inače gradonačelnik Dubrovnika u vrijeme Domovinskoga rata, bio je i sudionik nedavnih razgovora župana Dubrovačko-neretvanske županije Ivana Šprlje i njegovih suradnika s predstavnicima crnogorske vlade u Podgorici.</p>
<p>• Posjet izaslanstva Dubrovačko-neretvanske županije Podgorici izazvao je burne reakcije dubrovačkih branitelja. Smatrate li da se radi o preuranjenome službenome sastanku? </p>
<p>– Kvalificirati takav susret preuranjenim moglo bi se i za deset ili 15 godina. Teško je govoriti o tome je li preuranjen ili nije, jer rane koje su sa crnogorske strane nanesene dubrovačkome području tijekom Domovinskoga rata peći će sigurno još jako dugo. Međutim, činjenica je da život ide dalje. Sasvim je sigurno da Hrvatska, kada su u pitanju njezini susjedi, u budućnosti treba težiti što boljim odnosima, a posebno gospodarskim. </p>
<p>• Kako ocjenjujete te razgovore u Podgorici? </p>
<p>– U Crnoj Gori su odnedavno puhnuli neki novi vjetrovi. Zbog toga i jest, budući da se nesumnjivo radi o procesu demokratizacije, došlo do toga susreta izaslanstva Dubrovačko-neretvanske županije i predstavnika crnogorske vlade. S obzirom na to da sam bio sudionik tih razgovora u Podgorici, mogu reći da nisam zamijetio ništa nekorektno. Naprotiv, susret je bio vrlo korektan, a govorilo se o korisnim stvarima za obje strane. Zato smatram da je jako dobro što je do toga sastanka uopće i došlo.</p>
<p>• Kako je taj sastanak ocijenjen u crnogorskoj javnosti, posebno među pripadnicima hrvatske manjine u Boki kotorskoj? </p>
<p>– Sastanak je ocijenjen izuzetno povoljnim, posebno među Hrvatima iz Boke kotorske i demokratskim snagama u Crnoj Gori.</p>
<p>• Potpredsjednik vlade Crne Gore Vukašin Burzan je nakon razgovora s dubrovačkim izaslanstvom naglasio potrebu da se od Hrvatske zatraži oproštaj zbog onoga što se dogodilo tokom rata. Kako crnogorska javnost i vlast reagiraju kada se spominje traženje oproštaja od Hrvatske? </p>
<p>– Reakcija je upravo takva kako se potpredsjednik crnogorske Vlade Vukašin Burzan i izrazio nakon sastanka s izaslanstvom Dubrovačko-neretvanske županije, a ja sam dobro čuo što je rekao, s obzirom na to da sam bio u njegovoj neposrednoj blizini. Ukratko, treba napomenuti da ne samo među crnogorskim čelništvom, nego i u javnosti, prevladava mišljenje da Crna Gora treba zatražiti oproštaj od Hrvatske, a posebno od dubrovačkoga kraja. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pravnici s pravosudnim ispitom ostali bez doktorske titule!</p>
<p>Ustavni sud ukinuo zakonske odredbe kojima se diplomiranim pravnicima s položenim pravosudnim ispitom priznavala doktorska titula / Protiv glasovali Vuković, Mrkonjić, Vukojević i Hranjski koji će ostati bez titule</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Ustavni sud u srijedu je ukinuo zakonske odredbe kojima se diplomiranim pravnicima s položenim pravosudnim ispitom priznavala doktorska titula (doctor iuris). Za ukidanje te odredbe glasovalo je sedam sudaca, dok su četiri bila protiv. Protiv su bili suci koji će nakon te odluke izgubiti doktorsku titulu - Milan Vuković, Ivan Mrkonjić, Vice Vukojević i Marijan Hranjski. Među onima koji su glasovali za odluku su i oni koji nisu imali tu titulu jer nisu položili pravosudni ispit - Jurica Malčić i Emilija Rajić. </p>
<p>Najogorčenije se ukidanju doktorskih titula usprotivio Milan Vuković, smatrajući da se Ustavni sud tom odlukom umiješao u nadležnost zakonodavca. Osim toga, on drži da je dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta dr. Mihajlo Dika, koji je zatražio ukidanje tih titula, prekoračio svoje ovlasti. Naime, Vuković je tvrdio da Dika nije mogao zatražiti ukidanje titula u ime Pravnog fakulteta, jer se Fakultetsko vijeće nije o tome izjasnilo. Opovrgnuo ga je dr. Petar Klarić, koji je neko vrijeme bio dekan Pravnog fakulteta, kazavši da je Dika postupio zakonito. S time se složio i dr. Velimir Belajec, napominjući kako ne treba sumnjati da Pravni fakultet stoji iza Dikina zahtjeva. </p>
<p>Većina sudaca složila se da je pravosudni ispit tek jedna vrsta stručnog ispita potrebnog za obavljanje određenog posla (sudačkog i odvjetničkog). »Neprihvatljivo je da se samo jednoj kategoriji pravnika, onoj koja je položila pravosudni ispit, priznaje pravo na doktorsku titulu«, istaknuo je dr. Smiljko Sokol. Demantirao je tvrdnje da je priznavanje doktorskih titula određenoj skupini pravnika značilo ispravljanje nepravda iz komunističkog razdoblja. Naime, podsjetio je Sokol, u pretkomunističkom razdoblju u Hrvatskoj pravnici su stjecali doktorsku titulu tek polaganjem strogih ispita na Pravnom fakultetu. </p>
<p>Posve je neprihvatljivo da se doktorske titule stječu polaganjem pravosudnog ispita pred Ministarstvom pravosuđa, ističe Ustavni sud, ocijenivši svjetskim presedanom da je za stjecanje doktorata dovoljan pravosudni ispit, i to onaj koji se polaže pred tijelom državne uprave. U odluci se napominje se da je ukinuta zakonska odredba u neravnopravan položaj stavljala ostale pravnike koji su položili neki drugi državni stručni ispit, a nije im priznata doktorska titula. </p>
<p>Ustavni sud ukinuo je i naputak Ministarstva prosvjete i športa, kojim se određivala satnica u prosvjeti, a na dalekosežno značenje te odluke ukazala je sutkinja Jasna Omejec. Naime, taj naputak nije objavljen javno u Narodnim novinama, pa je Omejec istaknula da se ukidanjem takvih tajnih akata prekida s praksom da neke odluke proizvode pravne učinke, a građani ni ne znaju za njihovo postojanje. </p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Butorac: Miroslav Krleža spasio je Igora Mandića </p>
<p>Od kulturne rubrike tražilo se da bude most između politike i kulture, jer se politici i političarima zamjeralo da zanemaruju kulturu i intelektualce, a »Vjesniku« da previše slijedi službenu politiku, sjeća se Tomislav Butorac, od 1964. urednik »Vjesnikove« kulture / Prije 35 godina pokrenuta Goranova nagrada za književnost, a kasnije i za druga područja umjetnosti / Prvi dobitnik bio je Šegedin, slijede Marinković, Selimović, Krleža... </p>
<p>Tomislav Butorac u povijesti će hrvatskog novinstva ostati upamćen kao prvi glavni urednik Arene, jedan od članova prvoga uredništva Večernjeg Vjesnika (kasnije Večernjeg lista), prvi Vjesnikov dopisnik iz Pekinga, ali i kao sjajni poznavatelj međunarodnih odnosa, što je ponajviše dolazilo do izražaja u njegovoj kolumni »Taj suludi svijet«, koja se godinama pojavljivala u Danasu. Za Vjesnikov podlistak, Butorac se prisjetio razdoblja 60-ih, kad je bio, kao urednik kulturne rubrike Vjesnika, pokretač mnogih Vjesnikovih nagrada koje su, kasnije, postale neke od najvažnijih hrvatskih kulturnih manifestacija.</p>
<p>»Danas već tradicionalne Vjesnikove nagrade za kulturu počele su se dodjeljivati prije 35 godina. Potaknuo ih je tadašnji direktor kuće Vjesnik Božidar Novak. Premjestivši me 1964. s mjesta urednika kulturne rubrike Večernjeg lista na isti posao u Vjesnik, Novak mi je rekao da mi je najvažniji zadatak da kulturna rubrika postane neka vrsta mosta između politike i kulture. Naime, u to se vrijeme politici i političarima zamjeralo da zanemaruju kulturu i intelektualce, a Vjesniku da previše slijedi službenu politiku. Stoga bih trebao nastojati okupiti što širi krug suradnika sa svih područja kulture i umjetnosti. Uz ostalo, Novak je predložio da uvedemo dodjeljivanje Vjesnikovih nagrada za književnost, a potom postupno i za ostala područja. Kako bi nagrade imale što veći odjek i bile što ozbiljnije shvaćene, odlučeno je da novčani iznos bude veći i od tad najznačajnijih Avnojevih nagrada. </p>
<p>Savjetovao sam se s književnikom Vlatkom Pavletićem, koji se u to vrijeme mnogo bavio Ivanom Goranom Kovačićem. Dogovorili smo se da nagradu za književnost nazovemo Goranovim imenom, jer on sretno spaja književnost i novinarstvo. Smislili smo objašnjenje za uvođenje nagrade i sastavili popis mogućih članova žirija. U novogodišnjem broju 1965. objavljena je odluka o ustanovljivanju Vjesnikove nagrade za knjigu godine. Navedeno je da Vjesnik to čini kako bi pridonio popularizaciji onih knjiga koje zavređuju da se posebno nametnu pažnji javnosti te da je »nagrada nazvana imenom Ivana Gorana Kovačića, rano izgubljenog talenta naše novije književnosti, koji je uoči rata razvio živu djelatnost ne samo kao književnik, već i kao urednik kulturne rubrike, a svojim odlaskom u NOB posvjedočio je krvnu povezanost naših pisaca i inteligencije s vitalnim interesima radnog naroda«. </p>
<p>Odlučeno je da se nagrada dodjeljuje svake godine na početku lipnja, na godišnjicu izlaženja Vjesnika, a istodobno i pred hipotetički datum Goranove pogibije. U obzir dolaze sve knjige objavljene u dvanaestomjesečnom razdoblju između dva 1. lipnja, bez obzira na žanr i književnu vrstu kojoj pripadaju. U pravilniku o dodjeli nagrade kaže se da o izboru odlučuje žiri od sedam članova, većinom glasova, a nagrada se sastoji od diplome uvezane u kožu, rad akademskog slikara Borisa Dogana, i novčanog iznosa od milijun starih dinara - u ono doba bio je to iznos veći od bilo koje republičke ili savezne nagrade. Od 1988. dobitniku se daruje i skulptura Ljerke Njerš, koja prikazuje razlistanu knjigu. </p>
<p>Vremenom se mijenjao i sastav žirija u kojem su obavezno bili književnici i književni kritičari, povremeno i stručnjaci za društvene nauke i kulturni radnici, a uvijek mu predsjedava ugledni pisac. Po funkciji, u njegov sastav ulazio je glavni urednik Vjesnika, a i urednik ili neki suradnik kulturne rubrike. Prvi žiri radio je u sastavu: Gustav Krklec (predsjednk), Mirko Božić, Adolf Dragičević, Vlatko Pavletić, Vanja Sutlić, Milan Beslać kao glavni urednik Vjesnika i Tomislav Butorac, kao urednik kulturne rubrike. </p>
<p>Žiri je odlučio jednoglasno da prvi dobitnik bude Petar Šegedin za zbirku pripovjedaka 'Orfej u maloj bašti', objavljenu 1964. Već ta prva nagrada (kao i još neke poslije nje, npr. Štajner 1971., Aralica 1984.) pokazala je da žiri djeluje samostalno, štoviše da odlučuje čak suprotno tad vladajućim željama političara - Šegedin je u to vrijeme bio 'politički nepodoban', poslije je, 1971., zbog hrvatske orijentacije otišao iz Hrvatske, a potom je bio i na tzv. 'crnoj listi'. Za Šegedinom su slijedili Ranko Marinković za roman 'Kiklop', Meša Selimović za roman 'Derviš i smrt', Miroslav Krleža za 'Zastave'... </p>
<p>Prve tri godine nagrada se predavala dobitnicima u zagrebačkom hotelu 'Palace' u prisustvu raznih uglednika. Nastojalo se da to postane društveni događaj, tradicija, ali Krleža se nije dao. Kad sam ga obavijestio o odluci žirija i spomenuo mu uobičajenu proceduru, pobunio se. Rekao mi je da ne voli da ga 'kao medvjeda vodaju naokolo'. Predložio je, što smo nerado prihvatili, da sve to obavimo mnogo skromnije - večerom u nekom lokalu, s minimalnim brojem prisutnih. Odlučili smo se za 'Esplanadu', jer smo znali da je tamo Krleža često navraćao. Na večeri je uz Krležu bilo doista samo nas nekoliko: tadašnji glavni direktor Vjesnikove kuće Novak, glavni urednik Vjesnika Mirko Peršen, glavni urednik tjednika Studio Davor Šošić kojeg je Krleža poznavao i kao kazališnog redatelja, te ja kao urednik kulturne rubrike i član žirija. </p>
<p>S te večere sjećam se detalja koji može biti zanimljiv i onima koji vole i koji ne vole Krležu i Igora Mandića. U to vrijeme Mandić je bio književni i glazbeni kritičar Vjesnika i svojim pisanjem - uz dlaku (kako će poslije nazvati svoju prvu knjigu književnih kritika) - često je izazivao ogorčene prosvjede. Razna udruženja i ustanove, pogođeni pojedinci, ali i 'branitelji općekulturnih vrijednosti' zgražali su se zbog nekih njegovih tekstova ('U sjeni ocvale glazbe', npr., napisao je za djela nekih uvažavanih veličina, poput P. I. Čajkovskog, da spadaju u muzej). Redakciji su stizali brojni usmeni i pisani prigovori - sjećam se da je na nekim pismima bila i 'argumentacija' u obliku desetak pečata glazbenih udruga i institucija. </p>
<p>Kako je redakcija željela sačuvati Mandića (za većinu prigovora on nije ni znao), ali i zadržati dobre odnose s djelatnicima u kulturi, u Vjesniku su se pojavile nedoumice što učiniti. Na spomenutoj večeri, Novak je upitao Krležu za mišljenje o Mandićevim tekstovima. Krleža je odgovorio da se, doduše, ne slaže sa svim što Mandić piše, ali da su nam takvi kritičari potrebni i da je šteta što ih nemamo više. Bila je to u ono vrijeme značajna, najznačajnija, moglo bi se reći presudna podrška Mandiću, tj. njegovom opstanku u Vjesniku. Mandiću sam tek nakon mnogo, mnogo godina rekao da ga je Krleža spasio. </p>
<p>Krležin zahtjev da ga 'ne vodamo okolo kao medvjeda' prekinuo je dotadašnji običaj da se nagrada dodjeljuje na okupljanjima u otmjenim hotelima. Već od sljedeće godine, s Rafom Bogišićem, počelo se nagrade uručivati na svečanostima u Goranovu rodnom Lukovdolu. No, kako se uz Goranovu nagradu postupno uvodilo i druge nagrade (od 1969. za likovnu umjetnost 'Josip Račić', od 1970. za glazbenu umjetnost 'Josip Štolcer Slavenski', od 1972. za mlade glazbene reproduktivce 'Darko Lukić', od 1977. za kazališnu umjetnost 'Dubravko Dujšin', od 1996. za filmsku umjetnost 'Krešo Golik'), svečana dodjela bila je na jednom mjestu, najčešće u HNK-u u Zagrebu. </p>
<p>Dosad je nagrađeno više od 180 pojedinaca, ali i niz kazališnih i glazbenih ansambala. U žirijima su radile stotine priznatih umjetnika, najcjenjenijih kritičara, uglednih izdavača i drugih stručnjaka za pojedina područja. I te nagrade su jedan od dijelova 'mosta' između politike i kulture, uloge koju Vjesnik već desetljećima obavlja«. </p>
<p>Pripremio: ŽELJKO GARMAZ</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osniva se saborsko Istražno povjerenstvo za »Večernji list« </p>
<p>Predloženo osnivanje povjerenstva i za »Feral«, »Nacional« i »Imperijal« / Osnivanje povjerenstva je u službi sotonizacije i kriminalizacije svega što se događalo u Hrvatskoj zadnjih deset godina, ustvrdio Milan Kovač (HDZ) / Joško Kontić (HSLS) odbio te optužbe, rekavši da je cilj povjerenstva utvrditi sve činjenice oko vlasništva / Odgodi primjene Zakona o dječjem doplatku usprotivili se klubovi HDZ-a te HSP-a i HKDU-a </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Zastupnici Zastupničkog doma Sabora u srijedu su jednoglasno prihvatili odluku o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi s prodajom poduzeća Večernji list. Naime, ta je rasprava bila prekinuta, jer se pojavila dvojba može li se osnivati povjerenstvo s obzirom da je u ime Večernjeg lista odvjetnik Zvonimir Hodak podnio privatnu tužbu protiv potpredsjednice Vlade Željke Antunović. Zbog toga su se sastali odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav te za zakonodavstvo, koji su zaključili da se radi o pitanju od javnog interesa, da se Povjerenstvo neće uplitati u pitanja iz tužbe, pa je zato moguće njegovo osnivanje. </p>
<p> U raspravi je Damir Jurić (PGS-SBHS) istaknuo da su mediji četvrta grana moći u Hrvatskoj, pa je stoga važno utvrditi jesu li motivi kupnje Večernjeg lista bili samo komercijalni ili i politički. Najviše polemika izazvala je izjava Milana Kovača (HDZ), koji je ustvrdio da je »osnivanje povjerenstva o kupnji Večernjeg lista u službi sotonizacije i kriminalizacije svega što se događalo u Hrvatskoj zadnjih deset godina, odnosno od Račana do Račana«.Istaknuo je da se moraju sotonizirati sve osobe koje su bile na čelu pojedinih resora kako bi se uništila stranka koja je donedavno obnašala vlast i kako ne bi bila prepreka onima koji žele drukčiju Hrvatsku. </p>
<p>»Takvim temama nastoji se nametnuti standard ponašanja koji nije uobičajen u Europi pa se, primjerice, traže vlasnici Večernjeg lista, iako se zna da su dionice legalno kupljene na javnom natječaju. Hrvatskoj se tumači da se time želi blagostanje u državi, a zapravo se želi izazvati kaos i takvu Hrvatsku staviti u carinske unije sa Srbijom, BiH, Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom«, kazao je Kovač. Prema njegovu mišljenju, da bi povjerenstvo imalo vjerodostojnost trebalo bi pokrenuti pitanje vlasništva nad ostalim medijima u Hrvatskoj.</p>
<p> »Radi se o neovisnim medijima na čijim krilima ste došli na vlast, a koji su deset godina sotonizirali HDZ i hrvatsku politiku. Vas ne zanima Večernji list, već samo to je li možda netko iz HDZ-a kupio tu novinu«, rekao je Kovač. »Sad se vidi da HDZ nema nijedan list i da mu u deset godina nije palo na pamet osnivati istražna povjerenstva da bi se utvrdilo tko je vlasnik Nacionala, Globusa, Jutarnjeg lista, Novog lista«, rekao je Kovač, zaključivši da legalne institucije države trebaju obavljati svoj posao neovisno od politike i stranaka.</p>
<p>U ime predlagatelja na Kovačev je istup reagirao Joško Kontić (HSLS), rekavši da »nikom nije na kraj pameti da sotonizira sve što se događalo u Hrvatskoj u proteklih deset godina, jer je učinjeno i puno dobrih stvari«. Treba znati tko je vlasnik Večernjeg lista, ali i kakva je struktura vlasništva ostalih medija, pa će se u tom smislu mijenjati Zakon o javnom priopćavanju koji će obvezivati vlasnike na transparentnost. Cilj je povjerenstva utvrditi sve činjenice oko vlasništva u Večernjem listu i ništa drugo, zaključio je. </p>
<p>Drago Krpina (HDZ) rekao je da, iako je u deset godina obnašao značajne stranačke dužnosti, ne zna tko je vlasnik Večernjeg lista, te se založio za osnivanje povjerenstva, »jer će to zadovoljiti znatiželju javnosti, ali i koristiti HDZ-u«. Osvrnuvši se na, kako je rekao, jedan od listova koji su ponovno pokrenuti (Imperijal) i na kojeg HND još nije reagirao, on je kazao da se »u tom listu čine zločini prema cijelim obiteljima, a ako je to neovisno novinarstvo, onda se moramo zabrinuti«. »Čuo sam da se taj list bavi ucjenama i medijskim reketom u pribavljanju novca za financiranje«, kazao je Krpina, založivši se da se i za taj list osnuje povjerenstvo i utvrdi vlasništvo. </p>
<p>Potporu istražnom povjerenstvu dao je i Tonči Tadić (HSP-HKDU), rekavši da postoji opasnost od monopola u medijima, što može biti vrlo opasno za razvoj demokracije. On drži da treba osnovati povjerenstva za utvrđivanje vlasništva nad Feralom, Nacionalom, Imperijalom. Predložio je tematsku raspravu o medijima »nakon koje bi se osigurala europeizacija, a ne bugarizacija hrvatskog medijskog prostora«. </p>
<p>Obrazlažući zašto Vlada predlaže izmjene Zakona o doplatku na djecu, kojima se njegova primjena odgađa sa 1. ožujka ove godine na 1. siječnja sljedeće, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović je istaknuo da je riječ o znatnom širenju prava koje je novoj Vladi u naslijeđe ostavila bivša. Naglasio je da, prema nekim naznakama, ranija Vlada nije ozbiljno namjeravala primijeniti Zakon, jer nisu učinjene kadrovske i institucionalne pripreme. S obzirom da Vlada ne raspolaže nekim podacima nužnim za primjenu zakona odlučila se na njegovu odgodu, pojasnio je, dodavši da Vlada ne raspolaže brojem korisnika dječjeg doplatka osim procjene da je riječ o 1,1 milijun djece, da nisu razvidni ni svi kriteriji dodjele, ne zna se ni financijska težina, a govori se o oko 1,267 milijardi kuna.</p>
<p>U raspravi su odgodu primjene tog zakona podržali klubovi zastupnika vladajuće koalicije, dok su klubovi HDZ-a te HSP-a i HKDU-a bili protiv. Prema riječima zastupnika HDZ-a, da su oni pobijedili na izborima, oni bi osigurali i novac za dječji doplatak, dok je Tonči Tadić (HSP) predložio da se Zakon počne primjenjivati 1. srpnja ove godine.</p>
<p>»IDS-u je žao zbog odgode jer je on prekretnica u odnosu države prema socijalnoj politici«, istaknuo je u ime Kluba IDS-a Dino Debeljuh, dodavši da je jasno da je Zakon trenutačno neprimjenjiv. Zatražio je da se objave imena onih koji su krivi za nepripremljenost zakona, jer smatra da krivnja nije samo na staroj Vladi. Složivši se da je Zakon zasad neprimjenjiv, Milanka Opačić je u ime Kluba SDP-a kazala da i oni moraju glasovati za odgodu. Podsjetila je i na lanjske rasprave o zakonu, kad se predlagatelj nije osvrtao na upite oporbe je li u proračunu osiguran novac za njegovu primjenu. U Zavodu za zaštitu materinstva više su se brinuli kako otežati skupljanje dokumenata za dobivanje doplatka umjesto da su osposobljavali županijske urede, kazala je ona. I HSLS podupire odgodu, ali ne drage volje, »jer se radi o najvažnijoj socijalnoj skupini«, rekao je Andro Vlahušić u ime Kluba svoje stranke. Ustvrdio je da je HDZ morao osigurati novac za isplatu doplatka u privremenom tromjesečnom proračunu, pa bi on bio i isplaćen. Dodao je da HDZ nije bio u stanju u posljednjih sedam mjeseci napraviti ni popis djece. </p>
<p>HDZ neće glasovati za odgodu, naglasila je Jadranka Kosor, istaknuvši da se njome nanosi šteta 400.000 građana koji su pri podnošenju dokumenata za dobivanje doplatka morali platiti 78 kuna. Pita se što će biti s novcem od pristojbi koji je prikupljen, koji se, prema njezinu mišljenju, mora vratiti. Suprotstavila se tvrdnjama da je zakon bio predizborni trik HDZ-a, a to što se nije naveo broj djece koja imaju pravo na doplatak, ona opravdava time što se djeca rađaju svakodnevno. </p>
<p>GORANKA JUREŠKO / DEAN SINOVČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Odbijen zahtjev za skidanjem imuniteta Pašaliću, Canjugi i Đapiću</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Uz jedan suzdržani glas (HSLS-ovca Mladena Godeka) Mandatno-imunitetno povjerenstvo Sabora odlučilo je Zastupničkom domu predložiti da odbije zahtjev Općinskog suda u Zagrebu za skidanjem imuniteta trojici zastupnika - Iviću Pašaliću i Zlatku Canjugi iz HDZ-a te HSP-ovcu Anti Đapiću, protiv kojih su podignute privatne tužbe zbog klevete. Skidanju imuniteta usprotivio se jedino Pašalić, ističući da se ne želi skrivati iza imuniteta, ali da to onda treba vrijediti kao princip za sve zastupnike. </p>
<p>Naime, kako je odbijanje tog zahtjeva obrazložila predsjednica Povjerenstva Milanka Opačić, saborski zastupnici su stalno pod povećalom medija i kad bi se imunitet skidao zbog klevete, moglo bi se dogoditi da zastupnici stalno hodaju po sudovima jer ih je netko tužio zbog klevete. S njezinim su se mišljenjem složili svi članovi Odbora, uz korekciju Mladena Godeka da bi se zastupnicima, ako to oni sami traže jer im je u interesu na sudu dokazati ispravnost onoga što su govorili, imunitet trebao skinuti. </p>
<p>S njim se, međutim, nisu složili ostali članovi Povjerenstva, a Boris Kandare (HSP) istaknuo je da zastupnik, ako se hoće suditi, može dati ostavku na zastupničku dužnost, čime će mu imunitet biti ukinut. Protiv skidanja imuniteta stranačkim kolegama iz HDZ-a i Anti Đapiću izjasnio se i Nevio Šetić, podsjetivši da se nikad u saborskoj praksi nije dogodilo da se zbog klevete zastupniku oduzme imunitet. Na to se nadovezala Milanka Opačić, ističući da dosadašnja praksa nije bila u redu, jer su, uz brojne tužbe zbog klevete, bile podnesene tri tužbe zbog gospodarskog kriminala, ugrožavanja platnog sustava zemlje i prijevare. Ni tim tuženim zastupnicima nije skinut imunitet, kazala je, što nije bilo u redu i što se više ne bi smjelo ponoviti.</p>
<p>Osim što ne želi da se stvori dojam da se skriva iza imuniteta, Pašalić je predsjednici Povjerenstva zamjerio neke izjave u novinama izrečene povodom tužbe protiv njega, a koje su dovele do zabune. Pojasnio je da se u tužbi uopće ne radi o Dubrovačkoj banci, nego o tekstu u Nacionalu u kojem je objavljeno navodno njegovo pismo, zbog kojeg ga je Neven Barač tužio za klevetu. »Nevena Barača, koji se godinu dana odmarao u Njemačkoj, kao zaslužnoga je građanina primio Predsjednik Republike. Budući da sam ja tamo radio sedam godina, moguće je da se po medijima pojavi još kojekakvih pisama, stvarnih ili ne«, dodao je Pašalić, koji će se, kaže, pokoriti odluci Povjerenstva. </p>
<p>Protiv zadržavanja imuniteta nisu se pobunili Zlatko Canjuga i Anto Đapić. Inače, Đapiću je imunitet bio skinut 1992. godine i to zbog rušenja ustavnog poretka Hrvatske, što je »na sudu opovrgnuo i dokazao da nije rušio nego gradio Hrvatsku«. I Đapić i Canjuga složili su se s ostalima da se imunitet zbog klevete ne treba skidati, ali da se u slučajevima gospodarskog kriminala treba drukčije ponašati.</p>
<p>Inače, novinarima i članovima Povjerenstva zanimljivo je bilo vidjeti kako je Ivić Pašalić vješto izbjegao sjesti u prazan stolac pored Zlatka Canjuge, do kojeg je, pak, sjedio Đapić i Pašalića zvao da dođe sjesti »pored vitezova«. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sindikati traže hitne mjere protiv nezaposlenosti </p>
<p>ZAGREB, 22.ožujka</p>
<p> - Hrvatska je u veljači dosegla rekordan broj od 355.272 nezaposlenih, najviše od 1952. godine od kada se nezaposlenost statistički prati. Najavljeni ubrzani tempo stečajeva na burzu bi mogao dovesti desetke tisuća otpuštenih radnika, a sindikati već upozoravaju da se zvono za uzbunu upalilo, te traže da Vlada hitnim mjerama zaustavi rast nezaposlenosti. </p>
<p>»Ako Vlada ne poduzme hitne mjere pitanje je trenutka kada će socijalna bomba eksplodirati, kada će ljudi izaći na ceste i tražiti nove izbore» kaže predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.</p>
<p>Kunst je uputio zahtjev premijeru Ivici Račanu da hitno primi na razgovor izaslanstvo URSH-a. S premijerom žele razgovarati o trenutnom gospodarskom i socijalnom stanju u državi, kao i o prijedlogu gospodarsko socijalnim mjera za izlazak iz krize, koje je URSH još ranije poslao Vladi.</p>
<p> »U ovom trenutku dva su najbitnija goruća problema, a to su zaustavljanje rasta nezaposlenosti i rada bez plaća. Rješavanje tih dvaju problema odlučuje koliko će Vlada ostati ili će pasti«, ističe Kunst. On smatra da je brojka od 355.000 nezaposlenih premala, jer ako se pribroji i gotovo 175.000 radnika koji u vegetirajućim poduzećima ne primaju plaću, stvarna brojka penje se do 600.000 nezaposlenih. </p>
<p>URSH će, najavljuje Kunt, zahtijevati da se o problemu rasta nezaposlenosti i neisplate plaća razgovara na prvoj sljedećoj sjednici GSV-a..</p>
<p>Udruga radničkih sindikata priprema prijedlog niza mjera kako bi se olakšala egzistencija radnika kojima prijeti burza. Zatražit ćemo od Hrvatske udruge poslodavaca, najavljuje Kunst, da se u poduzećima koja su njihove članice zaustave otkazi višku radnika. URSH također predlaže da radnici koji završe na burzi zbog stečaja poduzeća imaju povoljnija prava na burzi od onih nezaposlenih koji prvi puta traže posao.</p>
<p>Kako se najčešće radi o radnicima srednje dobi, koji će se nakon stečaja teško ponovo zaposliti, URSH predlaže da ti radnici imaju pravo na novčanu naknadu za nezaposlenost, zdravstveno osiguranje i plaćeni mirovinski staž sve do novog zaposlenja.</p>
<p>Isto tako, URSH će predložiti da se novom vlasniku kupnja poduzeća koje ide u stečaj uvjetuje time da mora zaposliti određeni veći postotak dosadašnjih radnika. </p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mesić: Vjesnik državi treba kao ozbiljna novina</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Vjesnik treba opstati kao ozbiljna politička novina, lišena senzacionalizma, s pouzdanim informacijama, jer je to interes i države i javnosti. Prije nego li se Vjesnik privatizira, detaljno treba ispitati i provjeriti podrijetlo kapitala svakog pojedinog kupca kako bi se na vrijeme uočilo stoji li iza toga nečiji prljavi novac i interesi. Stav je to hrvatskog predsjednika Stipe Mesića koji je u srijedu u svom uredu na Pantovčaku primio sindikalno povjerenstvo Vjesnika kako bi saslušao aktualne probleme lista sa šezdesetogodišnjom tradicijom i trenutno upitnim opstankom. Kao primjer trodjelne strukture vlasništva, koji bi mogao poslužiti kao uzor u privatizaciji Vjesnika, predsjednik je uzgred spomenuo francuski list Le Monde. Drugim riječima, to je model prema kojemu bi trećina vlasništva bila državna, trećina u privatnim rukama dok bi ostatak pripao zaposlenicima. Vjesnikovi sindikalni predstavnici izvijestili su predsjednika i o nedavnim razgovorima s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović. Prenijeli su mu Vladin stav da će privatizacija lista biti transparentna. No, predsjednik smatra da to nije dovoljno ukoliko se ne provjeri s čijim i kakvim novcem netko kupuje Vjesnik. U svakom slučaju, taj tko ga kupuje, suglasan je predsjednik s Vjesnikovcima, treba ponuditi i koncepciju lista i privatizacije. Zadužio je svog savjetnika za unutarnju politiku dr. Igora Dekanića da provjeri kakva je situacija s Vjesnikom i što se može učiniti u interesu države, zaposlenika i javnosti.</p>
<p>Vjesnikovi predstavnici upoznali su predsjednika Mesića i njegova savjetnika Dekanića s potencijalnim kupcima čije su ponude tek u formi pisma namjere. Istaknuli su da je 75-postotni vlasnik Vjesnika trenutno Mirovinski fond, ali i upozorili i na činjenicu da je raspad bivšeg SOUR-a Vjesnik proveden na sumnjivoj osnovi, bez utvrđivanja bilance, da bi na koncu svi dugovi pripisali listu Vjesnik makar se zna da su političkim odlukama izdvojeni mnogi Vjesnikovi projekti koji su danas profitabilni.</p>
<p>Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Dekanić zatražio je i dodatne podatke o Vjesniku, te obećao da će, kad se bolje upozna sa situacijom, s predstavnicima sindikalnog povjerenstva ponovno razgovarati. Do tada će, poručio je, poduzeti ono što može i za što ga je zadužio predsjednik, a to je, prije svega, vidjeti tko i s čijim novcem namjerava kupiti ugledni list. Slaže se s Vjesnikovcima u jednoj bitnoj stvari, a to je – potrebno je raspisivanje javnog natječaja, ali privatizaciju ne treba ubrzavati pod svaku cijenu jer se greške naknadno ne mogu popravljati. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tuta u petak pred sucima </p>
<p>DEN HAAG/ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Mladen Naletilić Tuta pojavit će se u petak prvi puta pred sucima Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY), objavio je u srijedu glasnogovornik ICTY-ja Jim Landale. Tijekom tog prvog pojavljivanja, Naletilić će morati reći osjeća li se krivim prema točkama optužnice. Naletilić (53) optužen je za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine zbog svoje uloge u masakrima počinjenim nad Muslimanima u području Mostara tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba (1993- 94.). </p>
<p> U Ustavnom sudu nezadovoljni su načinom na koji je Krešimir Krsnik, odvjetnik Mladena Naletilića-Tute prikazao odbacivanje ustavne tužbe kojom je tražio odgodu Tutina izručenja. Naime u Sudu, doduše neslužbeno, u srijedu su podsjetili kako je tu tužbu trebalo hitno riješiti jer je riječ o predmetu koji nije trpio odgodu. </p>
<p>U Ustavnom sudu napominju i kako im je preostalo jedino odbacivanje ustavne tužbe. Naime, Sud je samo mogao zaključiti da ne postoje nikakve prepreke za Naletilićevo izručenje, jer su liječnici Haaškog suda zaključili kako je on sposoban podnijeti put do Haaga.</p>
<p> rješavanje ustavne tužbe prebačeno sa sjednice vijeća petorice koje inače uobičajeno rješava takve tužbe, na opću sjednicu Ustavnog suda. Do toga je došlo zato što je Vice Vukojvić zatražio izuzeće u odlučivanju u slučaju Naletilić. Odluku o odbijanju odgode Tutinog izručenja, Ustavni sud donio je s 10 glasova za, uz Vukojevićevo izuzeće. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kučanov kabinet: O odlasku sa Svete Gere nije bilo govora! </p>
<p>LJUBLJANA, 22. ožujka</p>
<p> - Predsjednici Kučan i Mesić nisu razgovarali o povlačenju slovenske vojske s Trdinova vrha (Svete Gere) ni o vraćanju takozvanog špijunskog kombija, navodi se u srijedu u priopćenju iz ureda slovenskog predsjednika Milana Kučana. »O tome je bilo govora samo na konferenciji za novinare nakon susreta«, pojašnjava se u izjavi koja je - kako je Hini kazala glasnogovornica ureda Špela Furlan - izdana zbog vijesti koje su se u vezi s tim pojavile u hrvatskim medijima. Po njezinim riječima, o povlačenju slovenske vojske s Trdinova vrha nije bilo riječi ni prilikom prvog ni prilikom drugog susreta predsjednika Kučana i predsjednika Mesića, te niti u službenom niti u neslužbenom dijelu razgovora. Ured predsjednika Kučana u svom je priopćenju naveo da je predsjednik Mesić u utorak nazvao predsjednika Kučana i obavijestio ga o namjeri hrvatske države da se kombi obavještajne službe slovenske vojske vrati Sloveniji, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno. O vremenu i modalitetima vraćanja dogovor će se postići kasnije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mesićev savjetnik Nick demantirao izjavu o Svetoj Geri </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> – Savjetnik za vanjsku politiku hrvatskog predsjednika Stanko Nick u srijedu je uputio priopćenje u kojem ispravlja navod u vijesti Hine i drugih medija da je slovenski predsjednik obavijestio hrvatskog predsjednika o poduzimanju prvih koraka za povlačenje slovenske vojske sa Svete Gere. »Umjesto zadnje rečenice koja govori da je slovenski predsjednik Milan Kučan obavijestio predsjednika Mesića o poduzimanju prvih koraka o povlačenju slovenske vojske, dr. Stanko Nick, savjetnik predsjednika za vanjsku politiku, rekao je da hrvatski predsjednik Mesić smatra da bi bilo dobro kad bi slovenska strana odgovorila sličnom pozitivnom gestom - npr. prvim konkretnim koracima za povlačenje slovenske vojske sa Sv. Gere«, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Hina i nekoliko dnevnih listova (među kojima i Vjesnik) u utorak su s briefinga sa Stankom Nickom u Uredu predsjednika izvijestili kako je on rekao da je slovenski predsjednik Kučan obavijestio hrvatskog predsjednika Mesića da se poduzimaju prvi koraci za povlačenje malog slovenskog garnizona sa Sv. Gere. Upravo to, a ne ono što stoji u ispravku u priopćenju iz Ureda Predsjednika, zabilježeno je u novinarskim diktafonima. Dr. Nicka željeli smo u srijedu pitati do kakvog je nesporazuma došlo. Radi li se o tome da se krivo izrazio, ili pak i dalje tvrdi da su novinari krivo prenjeli nešto što on nije rekao? Na žalost, pojašnjenje nismo uspjeli dobiti tijekom srijede zbog njegovog službenog puta u Budimpeštu.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Picula: Misija OESS-a potrebna do kraja 2000. </p>
<p>BEČ, 22. ožujka</p>
<p> – Hrvatskoj su potrebni vjerodostojni svjedoci ostvarenog napretka pa će mandat Misije OESS-a biti produžen do kraja godine, a Hrvatska će do tada nastojati riješiti sve probleme kako novo produženje mandata više ne bi bilo potrebno, rečeno je u srijedu u Beču nakon sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule s predsjedateljicom OESS-a i ministricom vanjskih poslova Republike Austrije Benitom Ferrero Waldner. Ministar Picula u Beč je stigao u srijedu gdje je razgovarao s austrijskom ministricom uoči današnjeg govora pred Stalnim vijećem OESS-a, na kojem će izložiti nove smjerove hrvatske vanjske politike. </p>
<p> Ministar Picula izrazio je zadovoljstvo što je u razgovoru s Ferrero Waldner imao priliku izraziti stajališta hrvatske Vlade u budućem djelovanju Misije OESS-a, ustvrdivši kako je u razgovoru vrlo brzo pronađen zajednički interes. S jedne je strane riječ o potrebi da Hrvatska nastavi ispunjavati svoje međunarodne obveze, jer to nije važno samo za nju već i za stabilizaciju prilika u njenom susjedstvu. »Da bi, s druge strane, taj posao imao zadovoljavajući odjek u međunarodnoj zajednici, nama su na terenu u Hrvatskoj potrebni vjerodostojni svjedoci našeg napretka«, rekao je nakon razgovora Picula, ocijenivši da je Misija OESS-a ovoga trenutka vrlo vjerodostojna. </p>
<p> Također je izrazio uvjerenje da će Misija tijekom ove godine zabilježiti snažan iskorak Hrvatske u ostvarivanju svega na što se obvezala, jer želi biti »dijelom demokratski ustrojene međunarodne zajednice, prije svega Europske unije i NATO saveza«.</p>
<p> »Za nadati se da ćemo do kraja godine ukloniti probleme, a time i razloge produžetka Misije OESS-a u idućoj godini«, rekao je Picula. </p>
<p> Predsjedateljica Ferrero Waldner potvrdila je da će se mandat Misije u RH produžiti do kraja godine, jer OESS smatra da ona »može mnogo pomoći u pozitivnom razvoju na područjima medijskih sloboda, povratka izbjeglica i ljudskih prava« nakon čega će se na kraju godine ponovno razmotriti stanje koje će, nada se austrijska ministrica, također biti »ohrabrujuće«. U ime OESS-a izrazila je zadovoljstvo razvojem događaja u RH, posebno istaknuvši projekt povratka 16.500 izbjeglih hrvatskih građana srpske nacionalnosti, kao i stajalištima nove Vlade prema slobodi medija i suradnji s Haagom. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000323].
|
