NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000922].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 251737 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tko će zagovarati proširenu Europu?</p>
<p>Javno mnijenje na obje strane postojeće istočne granice EU-a, tj. europske »baršunaste zavjese« ima drukčije brige, ali obje javnosti funkcioniraju po načelu spojenih posuda / Na Zapadu, ljudi se boje imigracija, gubitka posla i cijene proširenja, bilo izravno kroz veća davanja u proračun EU-a, ili neizravno, kroz subvencije prenamijenjene, primjerice, poljskoj umjesto španjolskoj Galiciji / S druge strane, strah od »nestabilnosti« na istoku Njemačke, koji je pothranjivao njemačku potporu proširenju, umanjen je nakon pridruženja Poljske, Češke i Mađarske NATO-u / U međuvremenu, srednjoistočna europska tržišta toliko su otvorena zapadnoeuropskim izvoznicima i investitorima da biznismeni sa Zapada mogu sebično uskliknuti: »Pa, čemu proširenje?«</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Glavni prioritet Europske unije na počketu 21. stoljeća mora biti povijesni projekt koji se krije pod prilično dosadnom oznakom »proširenja«. Izgradnja liberalnog poretka koji obuhvaća čitav kontintent - taj zgoditak još nije dostignut u europskoj povijesti.</p>
<p>Nastojati sada na tome bitnije je nego ikad, i dakako, teže nego ikada dosad. To je teže, jer je javno mnijenje u zemljama jezgre Unije, osobito u Njemačkoj i Francuskoj, te u vodećim zemljama kandidatima za proširenje, kao što su Poljska i Češka, sve sumnjičavije u pogledu procesa proširenja. Izborni uspjeh Jörga Haidera u Austriji pokazao je da političari populisti mogu djelotvorno iskoristiti strahove od otvaranja prema Istoku. Čini se da će proširenje biti temom prijepora na njemačkim parlamentarnim izborima, a možda i tijekom predsjedničkih izbora u Francuskoj 2002. godine. A, upravo ono što djeluje umirujuće na njemačke i francuske birače, može razbjesnjeti birače u Poljskoj i Češkoj. Proširenje je izazov za demokratsko vodstvo u čitavoj Europi.</p>
<p>Predloživši nedavno referendum o proširenju u Njemačkoj, europski povjerenik Günter Verheugen postavio je pravo pitanje, a dobio pogrešan odgovor. Pitanje je zašto su politički vođe Zapadne Europe više od desetljeća nakon pada Berlinskoga zida učinili tako malo značajnoga da uvjere svoje građane kako je širenje EU-a prema novooslobođenim državama srednje, jugoistočne i istočne Europe njihov vitalni dugoročni interes? I kako to, naknadno, sada postići?</p>
<p>Referendumi, međutim, nisu odgovor. Ne kažemo to zato što ne vjerujemo narodu, već zato što su referendumi u predstavničkoj demokraciji sredstva za kojima se poseže vrlo rijetko, dakle, kad je riječ o pitanjima koja izravno zadiru u samu srž nacionalnih interesa, institucija i identiteta. Zbog toga je Francuska održala referendum o Maastrichtskom sporazumu, a Danska (28. rujna) i Britanija (tko zna kada?) organizirat će referendum o ulasku u zonu eura.</p>
<p>Proširenje ipak nije takvo pitanje. Istina je da je ono od životne važnosti za našu budućnost. Ali, ono ne zadire izravno u vitalne interese ijedne od država EU-a. Nasuprot onome što sugeriraju paničari, to neće rezultirati naglim priljevom imigranata ili gubitkom desetaka tisuća radnih mjesta, a kamoli kakvim značajnijim kljaštrenjem nacionalnoga suvereniteta. Populisti pak dramatiziraju nad kratkoročnim troškovima proširenja, dok istodobno zanemaruju dugoročne koristi od toga. Zadaća demokratskih vođa je da obrate pozornost dugoročnim koristima, a da kratkoročne troškove sagledaju na odgovarajući način. Nema bojazni od činjenica.</p>
<p>Javno mnijenje na obje strane postojeće istočne granice EU-a, tj. europske baršunaste zavjese ima drukčije brige, ali obje javnosti funkcioniraju po načelu spojenih posuda. Na Zapadu, ljudi se boje imigracija, gubitka posla, i cijene proširenja , bilo izravno kroz veća davanja u proračun EU-a, ili neizravno, kroz subvencije prenamijenjene, primjerice, poljskoj umjesto španjolskoj Galiciji. S druge strane, strah od »nestabilnosti« na istoku Njemačke, koji je pothranjivao njemačku potporu proširenju, umanjen je nakon pridruženja Poljske, Češke i Mađarske NATO-u. U međuvremenu, srednjoistočna europska tržišta toliko su otvorena zapadnoeuropskim izvoznicima i investitorima da biznismeni sa Zapada mogu sebično uskliknuti: »Pa čemu proširenje?«</p>
<p>Na Istoku, nema iluzija o onome što ljudi vide kao prekršena obećanja zapadnoeuropskih vođa. Postoji strah od birokratske krutosti i gigantizma 80.000 stranica acquisa communautairea, koji moraju prihvatiti prije nego budu pripušteni u klub. Oni, nadalje, s pravom smatraju da su mnoga od tih pravila i mjera nametnuta da zaštite posebne interese unutar EU-a te štete dinamici ekonomije slobodnoga tržišta. Postoji, dakako, posebna zabrinutost skupina poput poljskih farmera. A ima i onih koje brine odustajanje od nekih oznaka suverenosti, koju su te zemlje tek odnedavno zadobile.</p>
<p>Postoji i realni strah da će cijena za ulazak u raj Schengenlanda biti zapravo fortificiranje njihovih istočnih granica kako bi postale nepropusne. To je najmanje što Poljska želi učiniti Ukrajini, a da ne spominjemo Češku i njezinu bivšu sijamsku blizanku Slovačku, ili pak Mađarsku prema mađarskoj manjini u Rumunjskoj. Jedna od poteškoća oko proširenja jest da ta ideja u Njemačkoj ili Austriji podrazumijeva čvrsto zatvorene istočne granice. Da bi se proširenje pak »prodalo« u Poljskoj, Mađarskoj ili Češkoj - potrebno obećanje o mekim, otvorenim granicama. </p>
<p>Ako referendum otpada, što onda činiti? EU prije svega, a najkasnije za švedskoga predsjedanja u prvom polugodištu 2001., mora ustanoviti konačni raspored za prvi krug proširenja. Postojanje obvezujućeg rasporeda jedan je od glavnih razloga zbog kojih je Ekonomska monetarna unija (EMU) pokrenuta u siječnju 1999. To je objedinilo umove kao ništa drugo. Nadahnuti dvama rokovima EMU-a, predlažemo vođama EU-a da kažu: »Prvi krug proširenja otvorit će se, ako se ostvare svi preduvjeti, 1. siječnja 2003. To se, međutim, mora postići do 1. siječnja 2005.« I, dakako, prvi krug mora uključiti Poljsku, najsloženiji slučaj, ali i najvažniju zemlju u vodećoj skupini kandidiata.</p>
<p>Nadalje, Europsko vijeće u Nici u prosincu mora konačno odrediti jasan smjer institucionalnih reformi bez kojih EU od 20 i više država članica jednostavno više neće funkcionirati. Osim reforme Vijeća ministara i Europske komisije, summit u Nici mora promovirati i načelo »pojačane suradnje«, dok god je ta suradnja fleksibilna, transparentna i istinski otvorena, na svim razinama, svim državama koje se žele pridružiti. Ta otvorenost, naime, zabrinjava i zemlje kandidate, koje strahuju da istodobno mogu biti »unutar« kruga, ali ipak »izvan« njega.</p>
<p>Treće, EU bi u suradnji sa svim europskim zemljama koje se žele pridružiti morao razmotriti mogućnost da se, u sklopu složene strukture kooperacije, neki od tih kandidata priključe i prije punopravnoga članstva u Uniji. Zajednička vanjska i sigurnosna politika jedna je od mogućnosti takve suradnje. (Poljske i češke trupe, uostalom, već rade na obnovi Kosova usporedo s britanskim i talijanskim snagama.) Drugi primjer je prijevremeno pristupanje Europskoj povelji temeljnih prava. Pristajalobi da se u uvodu Povelje jasno istaknu ideali srednjeuropskih revolucija 1989. godine.</p>
<p>Četvrto, moramo razmotriri kako europsku perspektivu učiniti stvarnom političarima i javnosti u udaljenijim dijelovima jugoistočne i istočne Europe. Jedna od ironija posljednjega desetljeća je da su europske trupe i državni službenici prisutniji u Bosni i na Kosovu, nego u Bohemiji ili Šleskoj. Valja domisliti miljokaze od vojnoga protektorata do političke integracije, i na kraju to i izreći. Najnovija poruka EU-a narodu Srbije i drugim državama bivše Jugoslavije dobar je početak, ali treba više učiniti. A što ponuditi Ukrajini i drugim zemljama Istoka?</p>
<p>Naposljetku, važnije od svih tih pojedinačnih koraka, vođe Europe moraju prihvatiti izazov i zagovarati proširenu Europu u javnosti, istočno i zapadno od baršunaste zavjese. U tome trebaju biti ozbiljni kao što su bili u pogledu eura. Slabi euro mogao bi predstavljati skriveni blagoslov. Slaba Europa je pak prava kletva. Koji će, međutim, od naših vođa iskoraknuti da prihvati taj izazov?</p>
<p>TIMOTHY GARTON ASH, predavač u St. Anthony College, Oxford; Hoover Institution, Stanford,</p>
<p>MICHAEL MERTES, zamjenik glavnoga urednika u »Rheinischer Merkuru« (Bonn) i bivši savjetnik Helmuta Kohla za vanjsku politiku,</p>
<p>JACQUES RUPNIK, direktor za istraživanja u Nacionalnoj fundaciji političkih znanosti, Pariz,</p>
<p>ALEKSANDER SMOLAR, predsjenik Fundacije Stefan Batory, Varšava, i istraživač pri CNRS-u, Pariz</p>
<p>Prevela: Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Lovrec: Protestantima se čini kao da se Papa vratio stoljećima unatrag, u Srednji vijek</p>
<p>Ne možemo prihvatiti da si netko uzima primat nad Isusom Kristom i njegovom spasiteljskom moći. S prvim dijelom dokumenta »Dominus Iesus« se slažemo, jer Isus jest jedini Gospodin i Spasitelj svijeta. To je nauk star 2000 godina i tu nema spora. No, kako se Bog objavio drugim religijama: hinduistima, budistima, muslimanima, Židovima, to nije naš »problem«, već Božji, ističe dr. Branko Lovrec / Kršćanska evangelizacija, jer nema katoličke, protestantske ili pravoslavne evangelizacije, ne smije biti nasilna, ona mora poštivati kulturu naroda kojima se naviješta Radosna vijest</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Domaću i svjetsku javnost nemalo je iznenadio zadnji dokument vatikanske Kongregacije za nauk vjere Dominus Iesus, koji su potpisali papa Ivan Pavao II. i pročelnik Kongregacije kardinal Joseph Ratzinger. U dokumentu se izričito napominje da jedino Katolička crkva posjeduje puninu sredstava spasenja, dok protestantske crkve nisu crkve u punom smislu, nego crkvene zajednice. Na dokument su odmah reagirale protestantske zajednice i udruge u svijetu. U Hrvatskoj je službeno reagiralo samo Protestantsko evanđeosko vijeće otvorenim pismom »Pljuska iz Rima braći kršćanima«, u kojem se kaže da taj dokument »vraća jezik nesnošljivosti i slijepe ekskluzivnosti«, dok su reakcije ostalih kršćanskih crkava i zajednica, uključujući Katoličku crkvu, izostale. O tome razgovaramo s dr. Brankom Lovrecom, predsjednikom Protestantskoga evanđeoskog vijeća i Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj.</p>
<p>• Gospodine Lovrec, kako kao predsjednik Protestantskoga evanđeoskog vijeća tumačite pojavu dokumenta »Dominus Iesus«, pogotovo zato što je došao nedugo nakon zajedničke izjave katolika i protestanata u Augsburgu?</p>
<p>- U odnosu na prošlogodišnju zajedničku izjavu u Agsburgu, u kojoj je nakon 30 godina rada i 500 godina podjele između crkava reformacijske baštine i Rimokatoličke crkve konačno priznata reformacijska doktrina »spasenje po milosti i po vjeri, a ne po dobrim djelima«, ovaj potez je iznenađujući. Jer, ne možemo prihvatiti da si netko uzima primat nad Isusom Kristom i njegovom spasiteljskom moći. S prvim dijelom dokumenta Dominus Iesus se slažemo, jer Isus jest jedini Gospodin i Spasitelj svijeta. To je nauk star 2000 godina i tu nema spora. No, kako se Bog objavio drugim religijama: hinduistima, budistima, muslimanima, Židovima, to nije naš »problem«, već Božji.</p>
<p>• Međutim, dovodi li taj dokument u pitanje dosadašnji Papin rad na produbljenju ekumenizma, definiran njegovom glasovitom ekumenskom enciklikom »Da budu jedno«?</p>
<p>- Upravo zato smo duboko iznenađeni. Rekao bih da je »Dominus Iesus« gotovo smrt ekumenizma. Nama protestantima, koji sa strane promatramo što se dešava unutar Katoličke crkve, čini se kao da je Papa stupio korak unazad. Štoviše, kao da se vratio stoljećima unatrag, u Srednji vijek. Kad je Papa bio u Hrvatskoj, upoznao sam se s njim, rukovao sam se s njim kao s bratom u Kristu. Sad se pitam, pripadam li ja »sestrinskoj Crkvi« ili sam opet postao otpadnik od vjere. Jer, ekumenizmom zapravo najviše dobiva Rimokatolička crkva - mogućnost da se približi drugim kršćanskim crkvama. Pazite, »crkvama«, a ne »zajednicama«, kako nas često naziva Rimokatolička crkva. Mislim da je veliki problem u tumačenju pojma »crkva«. I reformirane crkve su zadržale sukcesivnost apostolskog nasljeđa preko linije svojih pastora, kao i valjanost euharistije ili Gospodnje večere.</p>
<p>• Je li nakon otvorenog pisma Protestantskog vijeća »Pljuska iz Rima braći kršćanima« uslijedila kakva reakcija Kaptola?</p>
<p>- Ništa! Iznenađuje me i to što smo za takav napad na našu duhovnost, naše ustrojstvo, štoviše cijeli ekumenizam, saznali tek iz novina. Nikakvo očitovanje nije stiglo ni od Ekumenskog vijeća Hrvatske biskupske konferencije niti njegova predsjednika biskupa Antuna Škvorčevića. Sjećam se, kad smo krenuli u ekumenske molitvene osmine, prije desetak i više godina, doživjeli smo vrlo dobru duhovnu obnovu, suradnju i zajedništvo među vjernicima svih kršćasnkih konfesija. A sada mi se čini da je došlo do jednog napuknuća. Ne znam kako ćemo u siječnju proživjeti molitvenu osminu s ovakvim dokumentom iz Vatikana.</p>
<p>• Ima mišljenja da je »Dominus Iesus« obračun kardinala Ratzingera s tzv. pluralističkom teologijom religija unutar Katoličke crkve, a koja dozvoljava spasenje i kroz druge religije.</p>
<p>- I mi smo protiv pluralizma. Ne mogu biti dva puta spasenja. Ili Krist jest spasitelj ili nije. Ne možemo djelovati u nekoj neutralnoj, »sivoj« zoni. Ali, kršćanska evangelizacija, naglašavam »kršćanska«, jer nema katoličke, protestantske ili pravoslavne evangelizacije, ne smije biti nasilna. Ona mora poštivati kulturu naroda kojima se navješta Radosna vijest.</p>
<p>• Kakav ste odnos s Katoličkom crkvom razvili u posljednjem desetljeću otkako je Hrvatska postala samostalna država?</p>
<p>- Imali smo vrlo dobre kontakte. Već 10 godina imamo zajedničke molitvene osmine, osnovano je i Ekumensko vijeće pri HBK-u, pripremamo chartu ecumenicu za Europu. Mnogo smo bliži jedni drugima u zadnjih 10 godina, nego ikad u povijesti. Za govore kardinala Franje Kuharića uvijek sam govorio da su prava poruka evanđelja.</p>
<p>• Jesu li protestantske crkve konzultirane pri izradi nacrta novog zakona o vjerskim zajednicama?</p>
<p>- Koliko smo saznali od dr. Gorana Granića, predsjednika Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, za sada se nacrt priprema samo unutar Komisije, a početkom jeseni bit će predočen svim vjerskim zajednicama. Jedini problem je što u toj Komisiji nisam baš našao stručnjaka za religije. Gospodin Granić je ipak prije svega energetičar i političar. Osim toga, on je zamjenik premijera, ima toliko obaveza, pa ne znam hoće li naći dovoljno vremena da razmišlja o religijama.</p>
<p>• Što ćete predložiti da se unese u prijedlog novog zakona o vjerskim zajednicama?</p>
<p>- Predložit ćemo da se unese kriterij vjerodostojnosti vjerske zajednice. Jedna crkva mora imati pismeni nauk vjere, koji njeni članovi prilikom pristupanja prihvaćaju pismenim očitovanjem. Zatim, mora imati svoj statut i neku povijesnu tradiciju. Ta tri elementa bi morala ući u novi zakon da se može ocijeniti koja crkva, pokret ili skupina vjernika može legitimno steći ststus vjerske zajednice.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Treba li Zagrebu doista nova Gradska komunalna banka?</p>
<p>Članovi Gradskog poglavarstva jednoglasno podržali inicijativu gradskog zastupnika Tomislava Jelića (HDZ) da se izradi studija o opravdanosti osnivanja Gradske komunalne banke / Među svjetskim bankama primjetan je trend udruživanja - osnivanjem nove, Zagreb bi krenuo u suprotnom smjeru, a odluka bi značila ograničenje tržišnih sloboda </p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo podržalo je u četvrtak inicijativu gradskog zastupnika Tomislava Jelića (HDZ), prema kojoj bi se osnovalo posebno povjerenstvo za izradu studije opravdanosti osnivanja Gradske komunalne banke. Ideje o osnivanju takve banke pojavile su se prije godinu i pol, nakon što je na vidjelo izbila afera s Komercijalnom bankom Zagreb, u kojoj su ostali blokirani milijuni kuna gradskog novca.</p>
<p>Članovi Poglavarstva razmotrili su Jelićev prijedlog i odlučili podržati ga, uz dva amandmana koji bi, smatraju, trebali olakšati donošenje kvalitetnog zaključka. Prema njima, osim predsjednika i četiri člana, koje imenuje Skupština, kako je predložio Jelić, u povjerenstvo treba ući i barem jedan istaknuti stručnjak s područja financija, ekonomije i bankarstva. Prema drugom amandmanu, ubačenom u četvrtak na inicijativu gradonačelnika Milana Bandića, zaključci povjerenstva očekuju se u roku od 120 dana od dana imenovanja.</p>
<p>Iako je odluka donesena jednoglasno, nekoliko je članova Poglavarstva izrazilo sumnju u ispravnost ideje o osnivanju gradske banke. Dogradonačelnik Mladen Vilfan ideju je, pak, podržao u potpunosti, podsjetivši da su se vijećnici LS-a u prošlom sazivu Gradske skupštine zalagali upravo za takvo rješenje, koje bi omogućilo i zbrinjavanje dijela radnica KBZ-a. </p>
<p> Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić upozorio je, međutim, da bi se Grad, osnivanjem banke, stavio u poziciju u kojoj je osuđen da posluje s jednom financijskom ustanovom, bez obzira na njene uvjete, što svakako znači i ograničavanje slobode tržišta. S njim se složio Ladislav Prežigalo, pročelnik Ureda za gospodarstvo, istaknuvši da bi takav potez značio da idemo smjerom potpuno suprotnim od sadašnjih svjetskih trendova, koji su u posljednje vrijeme obilježeni udruživanjima, pogotovo među bankama. Gradonačelnik Bandić na to je podsjetio da se podrškom inicijativi ne donosi nikakva konačna odluka. </p>
<p> - Ni iz kojeg razloga ne smijemo gušiti demokratsko pravo na inicijativu. Ona mora doći na dnevni red, kako bi se mogla kvalitetno raspraviti i odlučiti, a u tom smjeru idu i naši amandmani, rekao je Bandić. S njim se složio i njegov zamjenik Darinko Kosor, koji je ocijenio da će, nakon podrobnog razmatranja, Grad sigurno donijeti najefikasnije i najjeftinije rješenje.</p>
<p>Među nekoliko stručnih povjerenstava, imenovanih na sjednici Poglavarstava u četvrtak, ističe se Povjerenstvo za dovršenje izgradnje Tržnice Gorica u blizini Kvaternikova trga, na kojoj su radovi prekinuti prije više od 11 godina. Zadaća Povjerenstva, kojim će predsjedati zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor, bit će koordinacija rada i odobravanje stavki koje će ući u cijenu izgradnje, te utvrđivanje teksta ugovora o udruživanju sredstava u skladu s ranije zaključenim Sporazumom o nastavku izgradnje.</p>
<p>Članovi Poglavarstva na sjednici u četvrtak imenovali su i povjerenstva za popis stanovništva 2001. godine i za provedbu programa poticanja razvitka seljačkih gospodarstava i seoskog turizma. Iz tekuće pričuve proračuna odobrena je isplata 50.000 kuna za pomoć pri nabavci opreme za Općinski sud u Sesvetama. Gradsko je poglavarstvo prihvatilo pokroviteljstvo nad međunarodnim aeromitingom »Zagreb 2000«, što ga Zrakoplovni savez Zagreba organizira 1. listopada. Miting će se održati na Savi, između Savskog i Mosta slobode, povodom 90. obljetnice prvog leta u gradu i prvog hrvatskog aviona, u spomen na prvog hrvatskog konstruktora zrakoplova Slavoljuba Penkalu. Osim ovog, prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad Međunarodnim konjičkim turnirom »CSIO-W Zagreb 2000«, koji se na Hipodromu održava od 28. rujna do 1. listopada. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sunčani sat za male čuvare flore i faune Medvednice i zagrebačke okolice</p>
<p>Ovogodišnji »Sunčani sat«</p>
<p> - sedmodnevna škola u prirodi koja se već 16 godina organizira za učenike trećih razreda osnovnih škola u okviru školskog predmeta »Priroda i društvo«, počeo je s radom u četvrtak, u Domu Crvenog križa na Sljemenu. Šezdesetak učenika 3 b i 3 c razreda OŠ »Zapruđe« koji su u novoj školskoj godini i prvi gosti doma, pozdravio je gradonačelnik Milan Bandić. Tom je prigodom otkrio drveni sunčani sat - simbol Sunca kao izvora života i prirode, njegove nedjeljive cjeline.</p>
<p>- Nadam se da ćete o flori i fauni Medvednice i ostalog zagrebačkog područja steći odlično znanje i postati njihovi pravi čuvari rekao je Bandić. Profesore je, pak, zamolio da mališanima usade kvalitetno znanje o prirodi, kako bi oni ubuduće postali »brana« onima koji, zadovoljavajući vlastite interese, ne prezaju od njezina uništenja.</p>
<p>Mališani će u školi prirode malo predahnuti od matematike, a slušat će predmete poput hrvatskog jezika, glazbenog i likovnog odgoja, prirodu i društvo i tjelesni odgoj. Da je za njih boravak u domu nesvakidašnji doživljaj, pokazuju brojni crteži na kojima su, pored crveno obojanih srca, leptira i cvijeća, domaćinima upućene poruke poput »Hvala vam za sve, klopa je bila super pa smo se malo i zdebelili«.</p>
<p>Djelatnici doma na Sljemenu, rekao nam je dr. Radoslav Škarica, predsjednik Crvenoga križa Zagreb, vode računa i o problemima mladih ovisnika. Uz potporu i sudjelovanje predstavnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, u domu će uskoro početi seminari za prevenciju ovisnosti o alkoholu, duhanu i drogama. Vikendima će se tamo okupljati vrhunski pravni, medicinski, kriminalistički i drugi stručnjaci koji će obučavati profesore osnovnih i srednjih škola. </p>
<p>Moralnu podršku programu pružio je i Ferdo Bušić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport, te predstavnici Gradskog poglavarstva koji su izjavili kako se nadaju da će se ubuduće za ovakve programe naći više novca. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Od 9 do 17 sati u samom središtu grada bez automobila, osim taksija </p>
<p>Zabranjen promet u Masarykovoj od Gundulićeve do Preradovićeve, u Teslinoj i Gajevoj od Berislavićeve do Tesline / Edukativan letak za Zagrepčane/Informativni štand na Cvjetnom trgu / Performans »Žestoka vožnja ili o duši«, Damira Bartola Indoša / Šansa za bicikliste / Kako je nastao Europski dan za grad bez automobilskoga prometa?</p>
<p>I u Zagrebu će se u petak, 22. rujna, održati europska akcija »U grad bez automobila«, odnosno zabranit će se automobilski promet u najužem središtu grada. Promet automobilima i ostalim motornim vozilima bit će zabranjen u Masarykovoj od Gundulićeve do Preradovićeve, u Teslinoj i Gajevoj od Berislavićeve do Tesline. Zabrana će biti na snazi od 9 do 17 sati, a promet će biti dopušten jedino taksijima. </p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdalo je tim povodom i edukativni letak za građane. Na Cvjetnom trgu bit će od 15 do 16 sati postavljen informativni štand kod kojega će dužnosnici Ministarstva odgovarati na pitanja i razgovarati s građanima i nevladinim udrugama, nakon čega će zagrebački umjetnik Damir Bartol Indoš izvesti performans »Žestoka vožnja ili o duši«. </p>
<p>Europski dan za grad bez automobilskoga prometa razvio se iz niza lokalnih akcija, organiziranih tijekom 90-ih godina u raznim europskim zemljama. Akcije su imale za cilj poboljšanje kvalitete zraka u najužem centru gradova, drukčije prostorno uređenje gradova (premještanjem mnogih sadržaja iz centra, čime se smanjuje potreba za putovanjima), te stvaranje mjesta za različite kulturne priredbe. Prošle godine u akciju se uključilo 159 gradova u Francuskoj, Italiji i Švicarskoj. U nekim je gradovima tih dana broj biciklista povećan i deveterostruko u odnosu na ostale dane u godini. </p>
<p> Zahvaljujući velikom odazivu gradova, akciju je prihvatila i Europska unija, pa od ove godine 22. rujna postaje istinski europski dan »bez automobila«. Sudjelovanje u ovogodišnjoj akciji potvrdila su 643 europska grada, među kojima po prvi put i Zagreb. (g.p.)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Opet zrakoplovni spektakl nad Zagrebom</p>
<p>Povodom 90. obljetnice prvoga leta u Zagrebu i prvoga hrvatskog aviona Slavoljuba Penkale, u organizaciji Zagrebačkog zrakoplovnog saveza održat će se 1. listopada između Savskoga mosta i Mosta slobode velika zrakoplovna priredba, najavio je u četvrtak Žarko Kraljević, predsjednik Zagrebačkog zrakoplovnog saveza. Pokrovitelj aeromitinga je gradonačelnik Milan Bandić, suorganizator, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, a sponzor, Turistička zajednica Zagreba. </p>
<p>Tajnik ZZS-a Silvije Sekulić rekao je da je posljednja tako velika manifestacija održana prije 10 godina, te da se stoga očekuje veliko zanimanje građana. </p>
<p>- U organizaciji sudjeluje više od 300 ljudi. Ministar obrane bio je oduševljen prijedlogom da u manifestaciji sudjeluje i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Pomoći će nam i djelatnici Policije, Policijske akademije, vatrogasci i hitna pomoć. Zagrebačke mažoretkinje izrazile su želju da nastupe na pisti, a zauzvrat su tražile da im omogućimo panoramski let iznad grada, otkrio je Sekulić.</p>
<p>Miljenko Bucalović, pilot-učitelj letenja, govorio je o programu priredbe. Od 10 do 13 sati posjetitelji će moći uživati u letovima zmajara i povlačenju jedrilica, kao i u panoramskim letovima. Glavni program počinje u 14 sati atraktivnim skokovima padobranaca na obale Save. Zrakom će proparadirati i akrobatski i vojni avioni, kao i paraglajderi. Program završava poslije 15.30 sati. </p>
<p>Zdenko Jureša iz ZZS-a naglasio je da je ova obljetnica važna iz nekoliko razloga: »Godine 1910. dobili smo prvog konstruktora aviona, Slavoljuba Penkalu, prvi avion 'Leptir', prvoga pilota, Dragutina Novaka, kao i prve javne letove avionom«.</p>
<p>Podsjetivši kako su prve zrakoplovne priredbe u Zagrebu bile održavane na Črnomercu, pa zatim i na sajmištu u Martićevoj ulici, Jureša je sa zadovoljstvom istaknuo da se zrakoplovi napokon vraćaju u grad. </p>
<p>Iako ZZS apelira na građane da na priredbu dođu javnim prijevozom ili pješice, za one koji ipak dođu osobnim vozilima bit će osigurano parkiranje nizvodno od Mosta slobode. </p>
<p>Cijena ulaznice iznosit će samo 10 kuna. Prema predviđanjima organizatora očekuje se oko 100 tisuća posjetitelja. Pozivnice će biti upućene i predsjedniku RH Stjepanu Mesiću te Željki Antunović, bivšoj predsjednici ZZS-a.</p>
<p> U slučaju lošega vremena i kiše, organizatori su predvidjeli rezervni termin, nedjelju, 8. listopada.</p>
<p> Svim ljubiteljima nebeskih visina najavljen je i skori izlazak knjige novinarke i zrakoplovke Zlate Klapčić »Prodor u zrak«, u kojoj je obrađeno upravo razdoblje od 1900. do 1914. godine. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pasecky: Za rebalans županijskoga proračuna kriva je država </p>
<p>Poglavarstvo Zagrebačke županije, na sjednici u četvrtak, raspravljalo je i usvojilo rebalans ovogodišnjega proračuna Zagrebačke županije. Kako je izvijestio Branimir Pasecky, predsjednik Županijskog poglavarstva, umjesto planiranih 71,4 milijuna kuna prihoda, proračun bi se ove godine mogao napuniti tek sa 66 milijuna, što predstavlja 7,5 postotni manjak. U tu je svotu uračunato i 3,1 milijun kuna kredita Privredne banke, iskorištenoga za kupnju prostorija za urede Zagrebačke županije, pa će raspoloživa sredstva biti još i manja, rekao je Pasecky.</p>
<p>Najveći i najvažniji prihodi Županije, poput poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na cestovna motorna vozila, ostvaruju se u predviđenim veličinama, rečeno je, a taj dio predstavlja čak 70 posto proračuna. Ostali prihodi, međutim, ne ostvaruju se kako je predviđeno. Pasecky je rekao kako se pritom radi uglavnom o dotacijama iz državnog proračuna, administrativnim pristojbama i prihodima od poduzetničke aktivnosti i imovine.</p>
<p> - Podaci pokazuju da smo mi dobro planirali i da ispunjavamo zacrtane planove, no može se zaključiti da je država podbacila i nije ispunila svoje obveze, rekao je Pasecky.</p>
<p>Rebalansom proračuna, rečeno je, pomoći će se nekim općinama i gradovima kako bi mogli financirati već započete projekte. Prilikom raspodjele sredstava vodilo se računa o ulaganju u poljoprivredu, te za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i turizma. </p>
<p>Iako je sufinanciranje školskih objekata rebalansom smanjeno za 50 posto - sa pet na 2,8 milijuna kuna, pa su se neki članovi Poglavarstva žalili, župan Pasecky objasnio je kako to nije krivnja županije. Naveden je i primjer: izgradnja škole u Dugom Selu zaustavljena je, unatoč protivljenju Županijskog poglavarstva koje je zatražilo nastavak radova. Pritom je ponudilo financijsku pomoć pa se uz dogovor s državnim institucijama gradnja ipak nastavila.</p>
<p>Razgovaralo se, između ostaloga, i o kreditima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva. Oni se, unatoč subvencijama županije slabo koriste, ili ih poduzetnici ne dobivaju. Razlog tomu, rečeno je, leži u činjenici što mnogi poduzetnici prilikom traženja kredita prikazuju malu zaradu, pa im zbog toga banke ne žele dati kredit, no i to bi se trebalo promijeniti. </p>
<p>Zato je Županijsko poglavarstvo prihvatilo prijedlog Zagrebačke banke o dopuni ugovora o poticanju malog i srednjeg poduzetništva, kao i prijedlog zaključka o poslovnim subjektima koji se predlažu za kreditiranje Zagrebačkoj banci. Svi prijedlozi bit će upućeni na iduću sjednicu Skupštine Zagrebačke županije. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Štednja na svima, osim na vijećnicima</p>
<p>Novinarima su na sjednici Županijskoga poglavarstva podijeljene tabele prihoda i rashoda županijskih ureda. </p>
<p> Sredstva za tajništvo Županije (za plaće, naknade troškova vijećnicima za dolazak u Zagreb, materijal, utrošenu energiju, itd.) povećana su za 1,35 milijuna kuna (nakon rebalansa iznosit će više od 7 milijuna kuna).</p>
<p> U kabinetu župana komunalni izdaci porasli su sa 150.000 na 400 tisuća kuna, dok se izdaci za reprezentaciju nisu mijenjali i iznose 450 tisuća kuna. U tom kabinetu smanjena je stavka »osobni automobili« sa 400 tisuća na 200 tisuća kuna. Sve u svemu kabinet župana ipak će rebalansom proračuna dobiti više, odnosno 5,8 milijuna kuna, što je povećanje za 420 tisuća kuna u odnosu na prvotno planirano. </p>
<p>Većini ostalih ureda proračun je skresan, po postocima - najviše Uredu za katastarsko-geodetske poslove, i to s planiranih 450 tisuća na 24 tisuće kuna. Odjel za poljoprivredu i šumarstvo umjesto 8,9 milijuna raspolagat će sa 7,7 milijuna kuna, Odjel za gospodarstvo umjesto 11,7 dobiva 9,5 milijuna, zdravstvo 2,7 umjesto 3,9 milijuna. Više su dobili Odjel za društvene djelatnosti (za 150 tisuća, pa sad ukupna svota za to iznosi 5,45 milijuna kuna), te u Uredu za imovinsko-pravne poslove (umjesto 300, dobit će 380 tisuća kuna. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Škiljan: Računi reprezentacije toliko visoki da pomišljam na pranje novca </p>
<p>Troškovi reprezentacije bivšeg Gradskog vijeća i Poglavarstva grada Samobora bili su 1997. godine oko 500 tisuća kuna. Samo u »Zlatnom lampašu«, lokalu ondašnjeg HDZ-ova vijećnika Branka Botke, te je godine iz Gradskog proračuna za reprezentaciju potrošena 228.431 kuna. Rekao je to u četvrtak na konferenciji za novinare Robert Škiljan, direktor i novinar Samoborskog glasnika, a danas i vijećnik Gradskog vijeća Samobora.</p>
<p>Pozornost javnosti Škiljan je privukao u jesen 1997., kada mu je tadašnji samoborski gradonačelnik, Ivan Bedeničić uskratio podatke o načinu trošenja novca iz gradskog proračuna. Ponukan izvješćem o potrošnji proračunskih sredstava u 1996. godini, prema kojemu je za reprezentaciju potrošeno 417 tisuća kuna, Škiljan je, naime, od Bedeničića tražio podatke o lokalima, odnosno situacijama u kojima se taj novac trošio. Kako mu nije dopustio uvid u dokumente, Škiljan je protiv Bedeničića podnio prekršajnu prijavu, pozivajući se na članak 42. Zakona o javnom priopćavanju. Njime se, naime, propisuje 10 do 40 tisuća kuna kazne, ukoliko ovlaštena osoba iz nekog tijela javne vlasti uskrati novinaru informaciju.</p>
<p>- Bilo je to prvi puta da je, u vrijeme brojnih tužbi koje su političari podnosili protiv novinara zato jer su, kako su tvrdili, oklevetani i jer im je nanesena duševna bol, jedan novinar tužio nekog političara. Osim toga, nikada ranije sud nije proglasio krivom odgovornu osobu iz tijela vlasti, rekao je Škiljan, dodajući kako je za uskraćivanje informacije Prekršajni sud u Samoboru izrekao tada nepravomoćnu presudu, prema kojoj je Bedeničić morao platiti 10 tisuća kuna i troškove postupka. Na presudu su se žalili i Bedeničić i Škiljan. Prvi je tražio poništenje presude, a drugi izricanje maksimalne kazne od 40 tisuća kuna. U međuvremenu, slučaj je zastario, jer žalbeni postupci nisu dovršeni do kraja 1999, no Škiljan to u četvrtak nije želio komentirati. Zahvaljujući izvanrednim izborima u Samoboru, Škiljanu se, kao vijećniku i kao novinaru, ove godine pružila šansa da provjeri kako se i gdje, trošio proračunski novac 1997.</p>
<p>- Računi bez specifikacije, koji su dolazili iz »Zlatnog lampaša«, upućuju na moguće »pranje« novca, kaže Škiljan, dodajući kako sebi ne može objasniti kako troškovi koktel-partya mogu oscilirati čak od 3 do 24 tisuće kuna. </p>
<p>Direktor Glasa Samobora novinarima je pokazao i kopije računa - onoga na 14,4 tisuće kuna za reprezentaciju Poglavarstva prilikom dodijele stanova invalidima Domovinskog rata, te na 16,8 tisuća kuna »pojedenih« nakon »paljenja plinske baklje« u travnju 1997. Govoreći o rezultatima dvogodišnjeg istraživanja, Škiljan je kazao kako se s njihovom objavom završava njegov angažman, dok će o nadležnim institucijama ovisiti moguće pokretanje i nekog novog postupka zbog računa bez specifikacije. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uspostava boljih poslovnih veza zaprešićkih i kineskih privrednika</p>
<p>U petak, 22. rujna, u Velikoj vijećnici grada Zaprešića osnovat će se Hrvatsko-kinesko društvo prijateljstva Zaprešić. Osnivačkoj će skupštini, osim članova inicijativnog odbora, biti nazočni predstavnici Veleposlanstva NR Kine na čelu s veleposlanikom Li Guobangom, dok će u ime Hrvatsko-kineskog društva Zagreb gost biti general zbora, Anton Tus. Prema riječima Stjepana Kunića, člana inicijativnog odbora, osnivanje Društva u Zaprešiću rezultat je plodnih veza dijela zaprešićkih privrednika s predstavnicima Republike Kine u Hrvatskoj, posebice s veleposlanikom Li Guobangom, koji se pred kraj svojega mandata u Hrvatskoj založio za osnivanje jednoga takvoga društva. Poglavarstvo grada Zaprešića podržalo je ideju.</p>
<p> Osnivanjem Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva Zaprešić će olakšati veze svojih privrednika s kineskim privrednicima te upoznavanje kineskoga društva i kineske kulture. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Dva jahača ozlijeđena, jedan konj uspavan nakon pada na cross country utrci </p>
<p>SYDNEY, 21. rujna</p>
<p> - Dva su jahača u četvrtak odvedena u bolnicu, a jedan je konj uspavan nakon pada na cross country utrci na individualnom trodnevnom natjecanju u sklopu Olimpijskih igara u Sydneyu. Brazilski natjecatelj Roberto Macedo slomio je zdjeličnu kost, a danski jahač Nils Haagensen rame, objavili su organizatori. Pet je konja palo na utrci, a konj bermudskog jahača Bermudsko zlato odveden je u veterinarsku kliniku zbog slomljene potkoljenične kosti stražnje noge nakon što je srušio jednu od prepreka. Ozljeda se nije mogla operirati, pa je konj kasnije uspavan. Macedo je imao sreće, prema riječima organizatora, i nije pretrpio nikakve unutarnje ozljede. Pad danskoga jahača također nije bio težak. Deset je jahača tijekom ove godine poginulo u cross country utrkama, a organizatori Igara u Sydneyu potrudili su se učiniti sve kako bi izbjegli takve slučajeve na ovoj Olimpijadi. Međunarodni odbor za sigurnost u jahanju preporučio je da se u cross country utrkama nose oklopi za zaštitu tijela i kacige, ali uz zaključak da će to uvijek biti opasan sport. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Katastrofa prethodila mračnom srednjem vijeku, kažu znanstvenici</p>
<p>LONDON, 21. rujna</p>
<p> - Na Zemlji se prije 1500 godina možda dogodila katastrofa koja je najavila srednjovjekovni mrak i poklopila se s raspadom Rimskoga Carstva i smrću kralja Artura, tvrdi znanstvenik. Možda je to bio komet, a možda erupcija supervulkana. No što god bilo, jasno se vidi na godovima stabala iz cijeloga svijeta, tvrdi profesor Mike Baillie sa sveučilišta Queen's u Belfastu. Globalno zagrijavanje do kojega je došlo oko 540. godine nije zabilježeno u povijesnim knjigama. Ali godovi na uzorcima stabala, kojima je oko tisuću godina, od kojih su neki sačuvani u močvarama, pokazuju da se dogodilo nešto strašno.</p>
<p> »Stabla iz cijeloga svijeta svjedoče o ekološkoj katastrofi«, rekao je Baillie na konferenciji Britanske udruge za napredak u znanosti. »To je jasno zabilježeno u godovima.« Visina stabla pokazuje kvalitetu tla na kojem je raslo, ali godovi govore o klimatskim uvjetima i koriste se za datiranje događaja u prošlosti. Na njima se jasno vidi da godine 1816. na području Sjeverne Amerike nije bilo ljeta, a zabilježene su i erupcije nekoliko vulkana širom svijeta. Baillie misli da je za usporen rast stabala do kojega je došlo oko 540. godine kriv komet čiji se pad vremenski poklopio sa smrću kralja Artura, raspadom Rimskoga Carstva i početkom srednjega vijeka. Tradicionalni mitovi zabilježeni u tekstovima iz 13. stoljeća govore o kometu u Galiji oko 540. kad se činilo da je nebo u plamenu, kaže Baillie. »Ti mitovi jasno pokazuju vektor pada kometa, ali ih gotovo svi akademici odbacuju kao fikciju ili fantaziju.« Baillie poziva povjesničare da prihvate kako se oko 540. godine dogodilo nešto strašno te da pokušaju pronaći gdje je to zabilježeno: »Pozivam znanstvenike i povjesničare na raspravu o tome kako pristupiti dokazima o takvoj katastrofi za koju se prije nije znalo.« (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Eric »jegulja« Moussambani, najveći plivački anonimus, najsjajnija olimpijska zvijezda</p>
<p>SYDNEY, 21. rujna</p>
<p> - Eric »jegulja« Moussambani, koji je svoju kvalifikacijsku utrku na 100 metara slobodno preplivao u rekordno sporom vremenu ili, bolje je reći, koji je jedva doplivao do cilja, postao je definitivno jedan od najvećih junaka Olimpijskih igara. U Sydneyu svatko se želi susresti s njim.</p>
<p>Njemačka plivačka momčad ga je izvela na večernju plovidbu sydneyskom lukom, australska plivačka zvijezda Ian Thorpe osobno se potrudio da mu čestita, magazin Time bučno najavljuje intervju, Speedo mu je darovao Fatskin plivačko odijelo...</p>
<p> »Sve je tako prekrasno«, rekao je plivač iz Ekvatorijalne Gvineje koji je od potpunog anonimusa izrastao u jednu od najprepoznatljivijih sportskih osobnosti ovih Olimpijskih igara. Za nj se otimaju španjolski, francuski, engleski, švedski, japanski, kanadski i australski mediji, svi žele čuti njegovu priču. Bio je gost NBC-ova televizijskog Today Showa. Dok je boravio na sydneyskoj Coogee Beach plaži, obožavatelji željni autograma nisu ga sekunde puštali na miru. A on je tek drugi put u životu vidio more!
Potpuno je ludilo kulminiralo organizacijom njegove solo utrke na 100 metara na plivalištu Homebush Bay, gdje se, uostalom, Moussambani i pripremao za utrku koja ga je učinila slavnim. Premda je Moussambanijev rezultat uistinu smiješan, on uspjehom ravnim osvajanju zlatnog odličja smatra samo doplivavanje do cilja. No još je nevjerojatnija izjava njegova trenera, koji ga je i naučio plivati prije nekoliko mjeseci i koji je ustvrdio: »Ako sam za nekoliko mjeseci uspio od njega učiniti ovo, što će se tek napraviti za četiri godine, do sljedećih Olimpijskih igara!« (žg)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rekordna zapljena droge u europskoj povijesti</p>
<p>MADRID, 21. rujna</p>
<p> - Španjolska je vlada objavila podatak kako bi nedavna zapljena droge na brodu nedaleko od luke na Kanarskim otocima mogla biti rekordna u europskoj povijesti.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Jaime Mayor Oreja, na sastanku parlamenata, napomenuo je kako je akcija uspješno dovršena te kako je time prekinuto međunarodno krijumčarenje droge brodskim linijama. Sama akcija provedena je 31. kolovoza na dramatičan način i u njoj je sudjelovalo stotinjak djelatnika Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, koji su zauzeli palubu broda sa svih strana, neki čak spuštajući se iz helikotera kako bi bili sigurni da krijumčari neće baciti nedozvoljeni teret preko palube.</p>
<p>Brod s kokainskim teretom tijekom akcije bio je na otvorenom moru, nekih 200 milja jugozapadno od španjolskih Kanarskih otoka, zapadno od obala Afrike. Španjolske su vlasti objavile da je zaplijenjeno više od pet tona kokaina koji je iz Venezuele trebao stići do Italije te da je svih dvadeset članova posade uhićeno. Nakon ispitivanja pušteni su. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nogometaši Udinesea s lažnim putovnicama</p>
<p>RIM, 21. rujna</p>
<p> - Policijska istraga u Italiji pokazala je kako su trojica nogometaša Udinesea koristila lažne putovnice. Šef policijske uprave Udina, Giuseppe De Donna, podigao je optužbu protiv Brazilaca Warleya i Alberta da su koristili lažne putovnice. De Donna je u istrazi ustvrdio kako je i 18-godišnji Portugalac Alejandro Da Silva ušao u Italiju s krivotvorenim dokumentima. </p>
<p>Cijeli se slučaj pojavio u javnosti kada su poljski carinici uoči susreta prvog kola Kupa UEFA protiv Wisle Krakov zadržali na granici Warleya i Alberta otkrivši lažne dokumente. »Korištenje krivotvorenim dokumentima u Italiji kažnjava se kaznom do dvije godine zatvora«, upozorio je De Donna. </p>
<p>Da Silvi ne prijeti zatvor, već će mladi Urugvajac najvjerojatnije biti protjeran s Apenina. </p>
<p>Nakon povratka iz Poljske Warley se vratio u Brazil gdje je posuđen na godinu dana u Gremio, dok Albert također u Brazilu pokušava ishoditi vizu za povratak u Italiju. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ministar putovao incognito i na djelu zatekao 36 slučajeva primanja mita</p>
<p>ALMATY, 21. rujna</p>
<p> - Desetak kazahstanskih korumpiranih policajaca i carinskih službenika nastradalo je nakon što ih je u obavljanju kriminalnih radnji zatekao upravo njihov šef, ministar unutarnjih poslova bivše sovjetske republike Kazahstan, Kairbek Sulejmenov.</p>
<p>Naime, ministar je putovao kazahstanskim stepama potpuno incognito, istražujući nivo korupcije s kojom se susreću svi koji su osuđeni na tranzit kroz Kazahstan. Kako je poslije opisao, ministar je ušao u jedan kamion, prethodno se predstavivši kao običan putnik autostopist, te je primjetio kako je prijevoznik kamiona koji je prevozio lubenice morao platiti čak 36 raznoraznih pristojbi, od toga više od polovinu prometnim policajcima.</p>
<p>Suleymenov, koji je trenutke uzimanja mita snimio na malu video kameru kazao je kako je svaki od 36 carinika ili policajaca uzeo po nekoliko dolara, te je prijevoznika lubenica sâm put od svega stotinu kilometara stajao ukupno 225 američkih dolara. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Viagra nije uzrokovala srčani udar«</p>
<p>NEW YORK, 21. rujna</p>
<p> - Jedan je sudac u ovome gradu odbacio tužbu vrijednu 80 milijuna američkih dolara koju je uložio pedeset petogodišnji trgovac starinama protiv tvrtke Pfizer, proizvođača Viagre, tvrdeći da mu je taj lijek protiv impotencije uzrokovao srčani udar. Vrhovni sud okruga Manhattan odbacio je tu tužbu protiv drugoga svjetskog proizvođača lijekova navodeći u obrazloženju kako zaključci vještaka da je Viagra uzrokovala srčani udar nisu u cijelosti prihvaćeni od strane znanstvene zajednice. </p>
<p>U svojoj izjavi nakon parnice tvrtka Pfizer je objavila da su opsežna ispitivanja potvrdila uspješnost Viagre i njezinu sigurnost te da milijuni muškaraca uspješno koriste Viagru radi uklanjanja problema s erekcijom bez ikakvih ozbiljnih posljedica za zdravlje. Tvrtkina glasnogovornica izjavila je da Viagru koristi više od 10 milijuna muškaraca i da je za njenu uporabu izdano 25 milijuna liječničkih recepata. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Stotinu odabranih </p>
<p> Multimedijalni centar SC-a / Konferencija za novinare u povodu predstavljanja u Zagrebu francuske kinematografije / Prikazat će se stotinu filmova u izboru Jeana-Pierrea Jeancolasa </p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Od rujna ove godine do lipnja sljedeće Zagreb će biti poprištem jedinstvenog filmskog događaja. U MM Centru SC-a kroz sljedećih deset mjeseci prikazivat će se »Francuska kinematografija u 100 filmova«, kako je najavljeno u četvrtak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Radi se o nezaobilaznim naslovima francuske povijesti filma, izbor kojih je napravio trenutačno najveći autoritet francuske filmske kritike Jean-Pierre Jeancolas. Prema riječima dr. Ante Peterlića, to je dosad najveći ciklus filmova koji je Zagreb ugostio, a podijeljen je u tri dijela: prvi dio pokriva područje »prije novog vala«, tj. razdoblje između tridesetih i pedesetih godina, u drugome će se prikazivati filmovi »novog vala«, a u trećemu suvremeni film koji se ubraja u postmodernizam ili francuski neobarok.</p>
<p>Ciklus će krenuti »od kraja prema početku«. Bit će otvoren u ponedjeljak, 25. rujna, filmom Leosa Caraxa »Zla krv« iz 1986. godine. Suvremena francuska kinematografija (osamdesete i devedesete) bavi se preokupacijama mladih danas, naglasio je Robert Horn, direktor Francuskog instituta u Zagrebu. To je film, kako je rekao, bliskog realizma, ali i utopije i sna. Za razliku od prijašnjih epoha, tvrdi on, mlada generacija redatelja više je autorska.</p>
<p>Objašnjavajući mehanizam potpore koji još neafirmirani režiseri dobivaju od državnih institucija u Francuskoj, Horn navodi kako se »mladom redatelju pomaže da napravi film, a ako doživi uspjeh, vraća dobiveni predujam«.</p>
<p>Francuska je kinematografija, uz američku, najznačajnija, smatra Ante Peterlić. Jeancolasov izbor, nastavlja, ide od prvih zvučnih filmova u tridesetim, preko preteča neorealizma, moralističkog filma u doba okupacije, za kojim slijede kriminalistički, anti-fašistički i psihološki orijentirani filmovi. Tu se nalaze i djela u kojima se oživljavaju minule epohe, u čemu su Francuzi najvještiji, te, dakako, djela nastala u razdoblju »Novoga vala« u kojima postoje avangardne i modernističke tendencije. Na kraju, izbor sadrži političke i feminističke te postmoderno koncipirane filmove, zaključio je dr. Peterlić.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svjetska fotografija u Zagrebu </p>
<p>Umjetnički paviljon / Na izložbi »Mjesto na kojem nisam bio« predstavljeni odabrani radovi osam velikih imena svjetske fotografije / Izbor načinio Tihomir Milovac, a organizator je Hrvatski fotosavez</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Intrigantnim umjetničkim istraživanjima granica iluzije i stvarnosti kojima se pod zadanom temom »False reality« (Lažna stvarnost) bavi čak 150 europskih umjetnika na prvom međunarodnom transdisciplinarnom umjetničkom festivalu Transart u Labinu, pridružuje se spektakularna izložba svjetske fotografije otvorena u srijedu na večer u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.</p>
<p>Izložba »Mjesto na kojem nisam bio« u izboru kustosa Muzeja suvremene umjetnosti Tihomira Milovca, a u organizaciji Hrvatskoga fotosaveza (Predraga Bosnara i Ljubice Krajcar), predstavlja osam velikih imena svjetske fotografije koji kompjutorskom, digitaliziranom i klasičnom fotografijom istražuju temu mjesta, odnosno moguće stvarnosti. »U sferi globalnih komunikacija mjesto je danas 'samo' operativni termin, site na mreži do kojeg dopiremo pomoću naših osobnih računala s više ili manje lakoće. Koliko doista uspijevamo dosegnuti svijet satkan od bezbroj mjesta, a koliko je taj svijet samo plod naše konstrukcije?«, pita se u kataloškom predgovoru s vrlo zanimljivim povijesnim opservacijama na djelo Caspara Davida Friedricha (kreatora metafizičkih ne-mjesta) Tihomir Milovac. U sferi globalnih komunikacija i digitaliziranih medija mijenja se percepcija mjesta: ono postaje posve imaginarno, nefizičko i možemo ga posjetiti običnim klikom miša na kompjuteru. Potrebu da se bude negdje drugdje, dislociran, da se egzistira u prijelazu između više različitih mjesta, kultura i civilizacija, Milovac označuje presudnim pokretačem današnjega umjetničkog diskursa. No, kao umjetnička metafora, upozorava Milovac, mjesto i u novim okolnostima ostaje isto: mjesto sudbine, identiteta, memorije ili svjedočanstva.</p>
<p>Kako se fenomen mjesta očituje u fotografskim istraživanjima - pokazuju radovi svjetski poznatih umjetnika. Pripadnica mlađe generacije švedskih umjetnika Miriam Bäckström u svojim djelima propituje odnos između stvarnosti i fikcije. Koristeći i istražujući metodu dokumentarnosti, umjetnica portretira »prostore nestajanja«, izlažući ciklus dokumentarističkih fotografija rekonstruiranih interijera muzeja IKEE. Australska umjetnica Rosemary Laing, pak, u svojim fantastičnim vizijama u kojima djevojke u vjenčanicama lebde na nebeskoj pozadini ispituje mogućnosti nastanka fotografskih slika pomoću kojih bi mogla predstaviti i vizualizirati percepciju odnosa čovjeka, okružja u koje je asimiliran i naćina komunikacijske, informacijske i materijalne razmjene. Berlinski umjetnik Via Lewandovsky izlaže intrigantan ciklus »Never Been There« (po kojem je nazvana i izložba), u kojem romantične krajolike Afrike prerađuje putem kompjutera, stvarajući fanatastične prostore s dimenzijom » lažne intimnosti«. Ne manje zanimljiv je ciklus radova Antuna Maračića (jedinog hrvatskog umjetnika na izložbi) u kojima već objavljene fotografije iz crne kronike transformira u fotografike novih značenja.</p>
<p> Zvijezda izložbe, dobitnica nagrade na prošlogodišnjem venecijanskom Biennalu iranska je umjetnica Shirin Neshat izlaže seriju fotografija »Fervor«, baveći se tabuima seksualnosti i ljubavi u suvremenom Iranu. Transformacijom sablasnih krajolika južnoga Tirola u svojim se spektakularnim fotovizijama bavi Walter Niedermayer, dok Martha Rosler snimajući sredstva suvremenog prijevoza, tematizira kretanje. Na posljetku londonska umjetnica Sam Taylor Wood razvija niz fotografija »Five Revolutionary seconds« u kojima kamerom izumljenom za potreba RAF-a »režira« situacije iz života nekoliko aktera.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Početak sezone s Moliereom </p>
<p>Dramsko kazalište Gavella / Prva premijera nove sezone bit će Moliereova komedija »Umišljeni bolesnik« u režiji Zlatka Boureka / Akcija likovnih umjetnika »Teatar i mit«</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - U novoj kazališnoj sezoni ponovno su na repertoaru klasici i to je dobro, rečeno je na konferenciji za novinare u srijedu navečer, povodom prve ovosezonske premijere Dramskog kazališta Gavella. Riječ je o Moliereovu »Umišljenom bolesniku«, u režiji Zlatka Boureka, koji je, prema vlastitim riječima, stavio naglasak na virtuozne glumačke eskapade i umijeće govora. Svojevrstan antropocentrizam izvedbe, koja je na programu 29. rujna, Bourek je objasnio riječima da su ljudi njemu »najveće čudo«. »Možete me smatrati švabofilom, no želim se koncentrirati na vještinu glumca«, objašnjava redatelj, dodajući kako na taj način nastoji afirmirati južnjački, centralnoeuropski teatar koji njeguje umjetnost govora (sprachkunst).</p>
<p>Premijerni naslovi, dakako, ne staju na Moliereu. Pod režijskom palicom Zorana Mužića 30. studenoga na scenu će biti postavljen »Teštamenat« (Kljaković), 20. ožujka iduće godine »Woyzeck« (Büchner), redatelja Eduarda Milera, a 5. travnja »Fedra« (Racine), također Milerova režija. Na kraju, 15. svibnja biti će izvedena Euripidova »Bakhe« u režiji Krystofa Warlikovskoga.</p>
<p>Spominjući financijske probleme Gavelle, ravnatelj Krešimir Dolenčić naveo je kako u Europi ne postoji kazalište koje nema tri scene, dok je Gavella svojedobno jedva dobio drugu (scena Mamut). »Male predstave neobično su važne«, smatra Dolenčić. Kako je najavio, postoji mogućnost da se Gavella sljedeće godine aktivira u okviru Splitskoga ljeta i ponudi kakvu ljetnu premijeru. Bilo je govora i o akciji likovnih umjetnika nazvanom »Teatar i mit« na čelu sa slikarima Josipom Zankijem i Bojanom Gagićem. Za dva mjeseca predviđena je akcija »muzej izvan muzeja«, u kojoj će poklonjeni radovi starijih i mlađih likovnjaka biti izloženi u hodnicima i drugim prostorima Gavelle. </p>
<p>Radi revitalizacije i aktualizacije teatra gradom će uskoro voziti kazališni tramvaj, a sve obavijesti već su dostupne na internetskim stranicama (www.gavella.hr). Ostvarenje ideje o sponzoriranju i ukidanju poreza na kulturne manifestacije bit će samo logičan nastavak umjetničkog preporoda u Hrvatskoj.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nakon Kinga i Forsyth na Internetu</p>
<p>LONDON, 20. rujna</p>
<p> - Internet kao medij postaje sve zanimljiviji piscima. Poznato je kako je Stephen King postigao velik uspjeh objavljivanjem svoje on-line priče »The Plant« (Biljka), a sada je stopama slavnog horor-pisca krenuo i jedan od najpoznatijih pisaca trilera - Frederick Forsyth. Riječ je o Forsythovu djelu koje nosi naslov »Quintet«, a putem Interneta će ga objaviti poduzeće »Online Originals«, koje uglavnom tiska prva djela mladih autora. Downlodiranje, odnosno presnimavanje u osobno računalo Forsythove zbirke priča »Quintet« čitatelji će plaćati pomoću kreditnih kartica. Priče će biti zaštićene posebnim kompjuterskim programom, koji će, kako smatraju stručnjaci, onemogućiti neovlašteno presnimavanje Forsythova djela.</p>
<p>Popularnost Fredericka Forsytha je vrlo velika, a do sada je prodao oko 60 milijuna primjeraka svojih knjiga. Među najpoznatijim romanima toga pisca trilera se nalaze: »Dan Šakala«, »Dosje Odessa« i »Psi rata«. Iako još nije objavljena cijena za presnimavanje, izdavači ne sumnjaju u uspjeh toga posla. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Crnac u ulozi Henryja VI.</p>
<p>LONDON, 21. rujna</p>
<p> - Crni glumac prvi put će dobiti ulogu engleskog vladara u kazališnom komadu koji postavlja Royal Shakespeare Company, objavila je ugledna družina. David Oyewolo (24), koji će glumiti Henryja VI. u I., II. i III. prizoru istoimenog dramskog djela, pristupio je kazališnoj družini prije godinu dana. Njegova obitelj je nigerijskog podrijetla. Bio je oduševljen naslovnom ulogom: »Nadajmo se da će to otvoriti put ostalim glumcima. Što više prepreka padne, to bolje.« Michael Boyd, redatelj predstave, rekao je kako je casting u cijelosti u funkciji zasluga glumaca: »David je doista genij. Podjela uloga nije vodila računa o boji kože, njegov će sin biti bijelac«. Prikazivanje predstave trebalo bi početi u studenome u Stratfordu na Avonu, mjestu Shakespeareova rođenja, i potom se nastaviti u Londonu u travnju iduće godine. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tjedan knjige Mediterana </p>
<p>SPLIT, 21. rujna</p>
<p> - Jedanaesti po redu »Tjedan knjige mediteranske tematike«, što će se od 25. do 30. rujna održati u Zavodu HAZU u Splitu, nudi zanimljiv simpozijski i predstavljački program. Svečano otvorenje priredbe počet će esejom »Summa falkušiana« Joška Božanića. Nakon toga će petero istaknutih hrvatskih znanstvenika otvoriti trodnevni znanstveni skup pod nazivom »Toma Arhiđakon i njegovo doba«. U radu će sudjelovati više od desetak domaćih i stranih stručnjaka, među kojima Radoslav Katičić, Angelo Floramo, Joško Belamarić i Bruna Kuntić-Makvić. Drugi, dvodnevni, znanstveni skup »Komparativna povijest hrvatske književnosti« posvećen je djelu Vladimira Nazora, o kojem će svoja mišljenja iznositi Mirko Tomasović, Andrea Meyer-Fraatz, Boris Senker, Pavao Pavličić, Cvijeta Pavlović i drugi.</p>
<p>U okviru »Tjedna knjige mediteranske tematike« svoju će izdavačku djelatnost predstaviti splitski Arheološki muzej i Matica hrvatska Zagreb. Osim predstavljanja zbornika »Ancilla Domini-Službenica Gospodnja«, u izdanju »Zbornika Kačić«, Tjedan će ponuditi nekoliko novih knjiga Igora Belamarića, Slavomira Sambunjaka, Joze Marevića, Nenada Cambija, Josipa Pletikose i Fedore Ferluge-Petronia. (M.Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sva baština Kijeva</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Nema sumnje da su stanovnici Kijeva, malog mjesta u Dalmatinskoj zagori, pravi Dinarci. Antropološki se to može dokazati, ali može se isto tako dokazati da potječu od romanskih prastanovnika s toga područja s kojima su se stopili. To je o knjizi Ante Jurića Arambašića pod naslovom »Kijevo: narodni život i tradicijska kultura« rekao u srijedu akademik Mirko Marković na predstavljanju te knjige. Autor je skupio cjelokupnu baštinu Kijeva, nastavio je akademik Marković, a dotakao je i neka pitanja o povijesnom podrijetlu. Da Arambašić nije napisao ovu knjigu s mnoštvo citata i osobnog iskustva, Kijevo bi ostalo bez zavičajno kulturne monografije. Zadivljuje i autorov pristup obradi građe, koju često »začini« duhovitim, ironijskim, mjestimice gorkim i oporim te frivolnim komentarom i doskočicom«. </p>
<p>Recenzenti knjige, etnolog i etnograf akademik Mirko Marković, te etnomuzikolog akademik Jerko Bezić, koji je na predstavljanju knjige govorio o plesu, pjevanju i razvoju kijevske pučke glazbe, ističu da je ovo dragocjeno štivo prvorazredna građa za sve stručnjake s područja etnologije i drugih društvenih znanosti. Nezaobilazna je to literatura za sve kijevske potomke koji nešto žele saznati o svojim korijenima i posebnostima kijevskoga tradicionalnog načina života. Na pozamašnih šestotinjak stranica teksta s nizom od stotinjak fotografija i crteža autor prezentira odnose u kućnoj zajednici, zaseoku i selu te razotkriva duboku povijesnu ukorijenjenost običaja u ilirsko-delmatskoj pa čak i minojskoj kulturi. Autor donosi niz dragocjenih podataka o reljefu, klimi, biljnom i životinjskom svijetu, razmatra prapovijesnu pojavu ljudskog roda u tome ambijentu, nabraja rodove i narode koji su tu obitavali, upoznaje nas s radom i životnim potrepštinama te spravama i oruđima. Knjiga zatim vrvi opisima odnosima sa susjedima s obzirom na spol, dob i psihofizičke osobnosti.</p>
<p> Slijede teme zabave i igre, plesanje, vjerovanja, a na samom kraju opisuju se noviji događaji - kijevski prkos i otpor četništvu te sva epopeja stradanja, prognaništvo, oslobodilačka »Oluja« i obnova do temelja spaljenog sela. Sav prihod od prodaje knjige namijenjen je izgradnji kijevske župne crkve sv. Mihovila, koju su četnici sravnili sa zemljom. Urednik izdanja je akademik Andre Mohorovičić, a na predstavljanju su još govorili etnomuzikolog Joško Čale i u ime izdavača Župnog ureda sv. Mihovila u Kijevu Ante Cicvarić. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bogata paleta Hrvatskih tema</p>
<p>Časopis Hrvatske matice iseljenjka »Matica«, broj 8, kolovoz 2000.</p>
<p>Najnoviji broj časopisa Hrvatske matice iseljenika »Matica« (8, kolovoz 2000.) donosi niz zanimljivih tema, intervjua, reportaža i komentara. Časopis se otvara razgovorom s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem. Iako je tema razgovora bila odnos Hrvatske s iseljeništvom, dotaknuti su gotovo svi segmenti aktualnih pitanja u našoj zemlji. Predsjednik Mesić je istaknuo da je država zatečena u golemim dugovima, centralizirana do kraja, izolirana od svih procesa u Europi, s neriješenim problemima sa susjedima i da je sve to trebalo riješiti u kratkom vremenu. Ako se tomu dodaju afere, pljačke u pretvorbi i privatizaciji, jasno je da je segment odnosa s iseljeništvom bio donekle zapostavljen, zaključio je predsjednik Mesić.</p>
<p>Također treba istaknuti intervju s teologom, svećenikom i publicistom don Živkom Kustićem, koji komentira nesporazume oko posjeta nadbiskupa Bozanića SR Jugoslaviji i rasprave izazvane komentarom o ekumenizmu u Vjesniku. Govoreći o komentaru Krešimira Dujmovića, don Živko Kustić je uglavnom ponovio svoje već prije iznesene stavove kako je taj članak nestručan i da se iz njega ne može zaključiti da je autor apsolvent teologije. Članak pod naslovom »Moderni gusari oživjeli Neretvu« donosi reportažu o tradicionalnoj utrci neretvanskih lađa, na 22 kilometra dugačkoj stazi od Metkovića preko Opuzena do Ploča. Ta utrka je ove godine okupila rekordnih gotovo pet stotina sudionika, među kojima se našla i posada »Sinovi Neretve« iz Australije.</p>
<p>Zanimljiv je i članak »Spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu«. Riječ je o jednom od najpoznatijih spomenika u Hrvatskoj, a malo je onih koji znaju zamršenu i uzbudljivu povijest njegove izvedbe - od prve zamisli 1924. do konačnog postavljanja 1947. godine. Kipar Robert Frangeš Mihanović je izradio maketu Tomislavova spomenika u siječnju 1930., a cijeli je spomenik dovršio 1933. godine. Lijevanje u bronci je obavio zagrebački obrtnik Zvonimir Oblak u 26 komada.</p>
<p> Među ostalim člancima u najnovijoj »Matici« možemo pročitati i tekst o nestoru hrvatskoga sportskog novinarstva, Vjesnikovu novinaru Žarku Susiću. Riječ je o jednom od najstarijih aktivnih sportskih novinara na svijetu, koji je upravo otputovao na Olimpijske igre u Sydney, odakle izvještava za Vjesnik. Spomenimo da su Susiću ovo petnaeste olimpijske igre s kojih izvještava.</p>
<p>Časopis se zaključuje tekstom »Murtićeve hedonističke putositnice« koji govori o izložbi slikara Ede Murtića u dubrovačkoj Galeriji »Klarisa«. Postav obuhvaća tridesetak platna velikog formata nastalih u jednomjesečnom obilasku dubrovačkih krajeva, a čine svojevrstan dnevnički zapis.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Ostvaren dječački san, vidimo se u Ateni</p>
<p>U finalu na 200 m leđno, Gordan Kožulj je zauzeo osmo mjesto / Kad sam kao početnik razmišljao o finalu OI, znao sam da su mi šanse jedan prema milijun! Sad je moj dječački san ostvaren. Pet godina Amerike bilo je veoma naporno, ali sam mnogo naučio. Sad to želim prenijeti i u Hrvatsku, rekao je Kožulj</p>
<p>Gordan Kožulj je zauzeo osmo mjesto u finalu na 200 m leđno. Iako je možda netko očekivao više, čak i medalju, Kožulj je veoma zadovoljan:</p>
<p>- Moj je dječački san ostvaren, nastupao sam u finalu olimpijskih igara. Tome se nema što ni dodati niti oduzeti.</p>
<p>Kužulj je plivao 1:59.38, no da je plivao i svoje najbolje vrijeme (1:58.60), ni to mu ne bi donijelo medalju - osvojio bi četvrto mjesto. Pobjednik veoma brze utrke na 200 leđno bio je Amerikanac Lenny Krayzelburg s novim olimpijskim rekordom (1:56.76), iako je očito »lovio« svoj svjetski rekord (1:55.87). No, taktiziranje s čuvanjem snage omelo ga je u tome, a taktizirati je morao zbog stalnih prijetnji sunarodnjaka Aarona Peirsola, koji je osvojio drugo mjesto (1:57.35). Treći je bio Australac Matthew Welsh (1:57.59).</p>
<p>Gordan Kožulj je na sva tri okreta bio šesti, a na osmo je mjesto pao u posljednjih dvadesetak metara, kao i dan ranije u kvalifikacijama.</p>
<p>- Mislim da sam s ulaskom u finale potvrdio vrhunsku kvalitetu. Razlika između četvrtog i osmog mjesta je samo u nedostatku svježine. U prvih 100 metara nisam ni o čemu razmišljao, išao sam kako sam želio. Kada god razmišljaš, to znači da zaostaješ za željenim vremenom. Na drugih sam 100 metara počeo razmišljati kako stići konkurenciju. Nisam se htio samo prepustiti utrci, htio sam nešto napraviti. No, kad sam previše počeo razmišljati, izgubio sam ostale. Pokazalo se da sam malo ostao bez snage. Ove sam sezone bio prvak svijeta u malim bazenima na 200 leđno i prvak Europe u velikim bazenima. Ovo mi je treće veliko natjecanje i mislim da je shvatljivo što sam malo umoran. A i pripreme za Igre su bile dugotrajne.</p>
<p>Kožulj doista nije odavao dojam nesretnog čovjeka. Iako su ga mnogi smatrali pretendentom za medalju na 200 m leđno, on je svoj mir našao i samim plasmanom u finale.</p>
<p> - To je velika stvar. Vidjeli ste koliko je Strahija bio nesretan što nije dosegao finale. Kad sam kao početnik razmišljao o finalu OI, znao sam da su mi šanse jedan prema milijun! I sami znate da naš sport gotovo nema snage ući u finale igara u atletici, plivanju... Zato moram zahvaliti majci, ocu i sestri što su mi davali podršku, svi su oni bili na tribinama. </p>
<p>Na upit o Igrama u Ateni, Kožulj je najprije rekao: </p>
<p>- Vidjet ćemo... Znam samo da se vraćam u Hrvatsku, nakon četiri godine u Americi. Htio bih i u Hrvatskoj nešto napraviti, volio bih doći do svjetskog vrha i omogućiti si rušenje jednog svjetskog rekorda. Pet godina Amerike bilo je veoma naporno, ali sam mnogo naučio. Sad to želim prenijeti i u Hrvatsku. Moj će trener u Hrvatskoj najvjerojatnije biti Rus Aleksandar Saleznjev.</p>
<p>Na kraju Kožulj ipak nije izdržao:</p>
<p>- Nisam mislio pričati o tome, ali reći ću vam: volio bih da se vidimo 2004. u Ateni, jer bi to značilo da sam uspio i u Hrvatskoj, da sam sačuvao zdravlje i da se i u Hrvatskoj može plivati za svjetski vrh. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Gdje su naši navijači</p>
<p>U Sydneyu živi, kažu, 100.000 Hrvata. No, dosad su na priredbama ovih Igara, na kojima sudjeluju naši reprezentativci, bili rjeđi nego oblaci na (vedrom) sydneyskom nebu. Doista, gdje su naši navijači?</p>
<p>Igrale su odbojkašice, navijača je bilo samo nekoliko desetaka, na teniskim su terenima nastupili Ivanišević, Majoli, Talaja..., a navijače smo mogli izbrojiti na prste jedne ruke. Igrao je i Primorac, veslao je i osmerac, tek pokoja zastava i ništa više. Nema gromoglasne podrške koju smo očekivali, i koja je najavljena, od iseljene domovine. </p>
<p>Sve hrvatske novinare ovdje često zovu iz lokalnih, hrvatskih radio stanica. U jednom takvom razgovoru, upitali smo voditelja emisije zašto nema hrvatskih navijača na sportskim borilištima u Sydneyu. Odgovor je bio jednostavan i ukazao nam je kako naš čovjek razmišlja u tuđini, kad iz domovine krene trbuhom za kruhom.</p>
<p>- Ljudi moraju raditi, a i ulaznice su skupe.</p>
<p>Ulaznice stoje od 10 do 400 australskih dolara (1 AUD je 4,8 kn), ovisno o priredbi, no razgovarajući u Sydneyu s našim ljudima saznali smo da ulaznice baš nisu glavni problem.</p>
<p>- Mi smo, kao i vi u domovini, orijentirani na momčadski sport. Ovdje ljudi malo znaju za Primorca, još manje za Natašu Vezmar, znaju za rukometaše, košarkaše, nogometaše... </p>
<p>Ipak, zar je moguće da nitko ne dolazi pogledati naše vrhunske sportaše?!</p>
<p>- Teško je platiti stotinjak dolara da se vidi nekoliko minuta nastupa izvjesnog pojedinca. Ljudi ovdje rade i štede, misle valjda da će se jednog dana vratiti u domovinu. Naposljetku, rijetko se tko vraća. </p>
<p>Očito, u Australiji i naši ljudi naporno rade, što nije neobično, ali se i mnogo toga odriču. Nije to slučaj samo s Australijom, no nekako nam se čini da je ovdje najizraženije. No, ljudi koji su ipak došli pogledati Talaju, Ivaniševića, Primorca, uvjeravaju nas da će na vaterpolu biti prava atmosfera. </p>
<p>- Hrvati su kupili svih 4000 ulaznica za utakmicu protiv Jugoslavije, tada će biti prava atmosfera. </p>
<p>Da, ali to je samo jedna utakmica. I zato ostaje gorak okus nakon spoznaje da smo ovdje trebali nastupati kao pred domaćom publikom, a hrvatske navijače na tribinama tražimo povećalom. Sto tisuća Hrvata u Sydneyu ponudilo je deklarativnu podršku našim sportašima, no onu pravu, bučnu i šaroliku još uvijek čekamo. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Egipćanke igraju u dugim hlačama, neke ni ne smiju igrati</p>
<p>Na stolnoteniskom turniru u Sydneyu ima Hrvata i izvan naše službene sportske delegacije. Ovdje je kao supervizor pingpongaških natjecanja Zlatko Čordaš, negdašnji proslavljeni stolnotenisač, član glasovitog terceta, uz Dragutina Šurbeka i Antuna Stipančića. Ovdje je i predsjednik Hrvatskog stolnoteniskog saveza Ivo Goran Munivrana, član apelacijske komisije natjecanja za zelenim stolovima. Na tribinama smo ugledali i Romana Plešea, nekad zahvalnog klupskog prvoligaškog igrača. U Sydneyu je kao trener egipatske stolnoteniske reprezentacije, i muške i ženske.</p>
<p>- Imali smo na turniru tri djevojke i dva dečka. Egipat je bio uspješan na afričkim kvalifikacijama. Jasno, u Sydneyu su svi odmah ispali, nitko se nije plasirao u glavni turnir. Moje cure ovdje su bile jedine koje su zbog stroge vjere igrale u dugim hlačama. Dijelim stolnoteniski svijet u četiri kategorije; prva je vrh, svjetska krema, druga su prosječni kontinentalni igrači koji su ovdje igrali u kvalifikacijskim skupinama, treća su predstavnici Egipta, Ugande i uopće ovih netradicionalnih stolnoteniskih zemalja početnica. Četvrta kategorija su one djevojke koje uopće ovdje ne mogu doći, recimo predstavnice Katra ili Saudijske Arabije, koje se tek moraju izboriti za svoja prava, kaže Pleše.</p>
<p>U Kairu ostaje do početka studenog. Iako ima odlične financijske, životne i radne uvjete vjerojatno će se vratiti u Zagreb, gdje planira otvoriti stolnoteniski ured za Afriku, gdje bi organizirao 10 do 12 stolnoteniskih kampova godišnje. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šuker: Žele li doista svi da odemo na SP?</p>
<p>Žarko želim igrati na još jednom SP, živim za to, siguran sam da u svlačionici svi tako razmišljaju. Ali, nešto me muči... Kad pogledam oko sebe i malo bolje razmislim o svemu što nam se događa, pitam se žele li doista svi da odemo na SP? Jer, neke stvari doista ne razumijem, zgražavam se nad nekim stvarima za koje sam čuo da bi nam se mogle dogoditi! Ne, neću sad govoriti o detaljima, prilično zagonetno kaže Davor Šuker, kapetan hrvatske nogometne reprezentacije i igrač West Hama, koji se u Zagrebu oporavlja nakon ozljede</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Ponekad ozljeda nosi i nešto dobro. Davoru Šukeru, primjerice, ozljeda je omogućila dolazak u Zagreb, grad u kojem su uvijek najbolje osjeća. Crveni je »ferrari« njemačkih registarskih pločica zadnjih sedam dana postao maksimirskim zaštitnim znakom, Šuker svakodnevno dolazi na terapiju kod Dinamova i reprezentativna fizioterapeuta Bojana Radanovića, Dinamova mu je liječnička služba na maksimalnoj usluzi.</p>
<p>- I ovim se putem želim zahvaliti Dinamu i svim ljudima koji me paze i maze. Prije desetak dana dobio sam neugodnu ozljedu mišića, riječ je o jačem istegnuću aduktora. U dogovoru s West Hamom odlučio sam liječiti ozljedu u Zagrebu, budući da ovdje imam baš sve na raspolaganju, a ne gubim vrijeme na prijevoz. U Maksimiru se liječim, u Maksimiru trčim, otprilike pet sati dnevno radim na sebi i oporavak zasad ide prema planu. No, sigurno je da neću žuriti s povratkom na travnjak, najgore je kad dođe ozljeda na ozljedu, onda se izbivanje s travnjaka produžuje u nedogled. U karijeri mi je ovo treća ozljeda zbog koje moram duže pauzirati, to je dokaz da se znam brinuti o svome tijelu i ni sad neću ništa forsirati. Ako sve bude u redu, trebao bih zaigrati za West Ham sljedeće subote protiv Bradforda, iako postoji mogućnost da u srijedu, na kup-utakmici, sjednem na klupu i možda zaigram koju minutu, rekao nam je Šuker u četvrtak popodne u restoranu »Svetice«, gdje je ovih dana stalni gost kod svoga prijatelja Lovre Maslaća.</p>
<p>Dakle, Hrvatska će protiv Škotske, 11. listopada u Zagrebu, zaigrati s kapetanom Šukerom na čelu, dakako, ako se nešto ne zakomplicira. A kako Šuker, nakon vremenskoga otklona, ocjenjuje bod iz Bruxellesa? Poslije tog remisa bilo je i hvalospjeva na račun igre naše reprezentacije, ali i kritika, kao i kritizerstva...</p>
<p>- Takvi smo, ništa čudno za nas... U svakom slučaju, treba respektirati bod s gostovanja, mi smo zapravo oteli domaćinu dva boda. Ali, naglašavam da taj bod neće ništa vrijediti ako ne pobijedimo Škote u Zagrebu! Imali smo možda priliku i pobijediti Belgiju, međutim ozljede su nas poharale i moramo biti zadovoljni učinjenim. Da je samo jedan pravi vezni igrač bio zdrav, Prosinečki ili Asanović, sigurno bismo dohvatili cijeli plijen. No, bod je realnost, dečki su dali svoj maksimum i taj nam je bod zapravo džoker na startu, koji će svoju pravu vrijednost dobiti tek nakon domaćih pobjeda protiv Škotske ili Belgije, veri Šuker i nastavlja:</p>
<p>- Već čitam neke komentare u stilu »bod iz Bruxellesa za odlazak u Japan«... Ljudi, ne budite smiješni, ovo je tek početak i svi bismo trebali malo spustiti ljestvicu ambicija. Moramo ići utakmicu po utakmicu, uvijek treba razmišljati o prvom sljedećem dvoboju, samo je takav način ponašanja odraz profesionalizma. Zaboravimo kalkulacije, nisu ni etične, niti profesionalne...</p>
<p>• Naznake neuspjeha u kvalifikacijama za EP zbile su se u Skopju, nakon 1-1 s Makedonijom. Nakon te utakmice bili ste užasno ljutiti, gnjevni, najavljivali ste da bi nam baš ta dva boda mogla nedostajati u konačnom zbroju. Na žalost, vaša su se predviđanja obistinila. Hoće li i u ovim kvalifikacijama za SP deblji kraj u trolistu Hrvatska - Škotska - Belgija izvući momčad koja posrne protiv Latvije ili San Marina?</p>
<p>- Vrlo bi lako moglo biti tako! Vidjeli ste, dva izgubljena makedonska boda preskupo su nas stajala, morali smo onda još negdje iščupati nešto, ali više nismo mogli. I dva remisa s Jugoslavijom i pobjeda protiv Irske ostavili su nas doma...</p>
<p>• Zanimljivo, nakon remisa u Skopju, na kraju se pokazalo da bi bilo bolje da smo izgubili u Beogradu, a svladali Jugoslaviju u Zagrebu, nego što se dva puta remiziralo! Bod više bio bi na računu...</p>
<p>- Eto, kroz tu prizmu treba gledati belgijski bod, kojega treba cijeniti, ali možda neće ništa vrijediti! Nadam se da smo izvukli pouke i da nećemo više učiti na vlastitim pogreškama, to je najskuplje učenje. Moram vam reći da vjerujem u ove dečke, u ove nove reprezentativce! Osjećam kod njih silnu želju, stoga sam i ja u Bruxellesu više trčao nego obično, htio sam kao najiskusniji dati i dodatni poticaj. Svi smo svjesni težine ovih kvalifikacija za SP, za hrvatski bi nogomet bilo pogubno da se ne pojavimo 2002. godine u Japanu i Koreji. I ponovit ću nešto, ako treba i stotinu puta: svi koji smo u nogometu moramo biti u službi jednoga cilja, odlaska na SP! Ako netko spava, neka se probudi, jer brzo će proletjeti ovih sedam kvalifikacijskih utakmica. Nema »lako ćemo«, svaka se utakmica mora dočekati maksimalno mobilizirano, budući da mi nismo nikakvo svjetsko čudo, nego jedna normalna nogometna reprezentacija. I bit će kasno nakon svega postavljati pitanja u stilu »zašto nije ovo«, »zašto nije ono«... A tu smo majstori, kod nas uvijek ima nebrojeno mnogo generala poslije bitke, svi onda sve znaju analizirati. </p>
<p>• »Vatreni« su neizbrisivi dio naše blistave povijesti. Ali, nema više Ladića, Bobana, Bilića, Asanovića, Prosinečki se pokušava vratiti, na sceni je jedna druga, mlađa momčad, koja se tek treba dokazati. Kako diše svlačionica s novim licima?</p>
<p>- Što su ljudi tražili, to su i dobili! Momčad je gotovo posve izmijenjena i sad se javljaju neki drugi problemi. Donedavno se govorilo da imamo, pod navodnicima, previše kvalitete (primjerice, vezni red Boban-Asanović-Prosinečki), a sad nam nedostaje ta kvaliteta, u Bruxellesu nije bilo ni jednoga od njih! Dakle, oni koji su onda »grintali«, strašno su pogriješili, jer da je bio samo jedan od spomenutih na terenu, a poznavajući našu donedavnu igru, sigurno bismo pobijedili Belgiju! Međutim, došla su nova vremena, uspomene treba pospremiti u ladicu, jer od njih ne možemo živjeti. Izbornik Blažević sad ima ratničku, borbenu momčad, mladi dečki »ginu« i na treninzima, ozračje je stvarno dobro u svlačionici. Nadam se da ćemo maksimalnim profesionalizmom uspješno odraditi kvalifikacije. Jasno je da mi iskusniji moramo dati onaj dodatni impuls, onaj pravi ton...</p>
<p>Na kraju je Šuker rekao i ovo:</p>
<p>- Žarko želim igrati na još jednom SP, živim za to, siguran sam da u svlačionici svi tako razmišljaju. Ali, nešto me muči... Kad pogledam oko sebe i malo bolje razmislim o svemu ovome što nam se događa, pitam se žele li doista svi da odemo na SP? Jer, neke stvari doista ne razumijem, zgražavam se nad nekim stvarima za koje sam čuo da bi nam se mogle dogoditi! Ne, neću sad govoriti o detaljima, ima još vremena, ostao je Šuker na kraju prilično zagonetan.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Spajić: Hajduk se treba udružiti s nama</p>
<p>Predstojeća prvenstvena utakmica Hrvatskog dragovoljca i Hajduka, koja je na rasporedu u nedjelju, predviđena je kao pravi spektakl s bogatim zabavnim programom</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Nedjeljni prvenstveni ogled između Hrvatskog dragovoljca i Hajduka u Sigetu trebao bi biti pravi mali spektakl. Naime, susret će biti »začinjen« bogatim programom prije utakmice i na poluvremenu. Program će voditi popularni zabavljač i voditelj Davor Dretar, poznatiji kao Drele, na poluvremenu će trojica navijača pucati 11-erce rezervnom vrataru Hrvatskog dragovoljca, Skočibušiću, a igrači će ispucati mnoštvo lopti u publiku.</p>
<p> Cijeli spektakl je, u suradnji s klubom iz Sigeta, inicirala njemačka marketinška agencija »Soccertalk«, novi poslovni partner i sponzor Hrvatskog dragovoljca, preko koje je klub dobio opremu poznatog proizvođača »Diadore«.</p>
<p> - Ponosni smo što smo se s Hrvatskim dragovoljcem uspjeli dogovoriti oko sponzorstva i marketinga. i nadamo se da će ovo biti dugoročna suradnja. Nedjelja će zaista biti »dan d« - bit će u znaku »Diadore«, »dragovoljca« i derbija, naglasio je Alen Augustinčić, predstavnik »Soccertalka«.</p>
<p> Na ekshibiciji u poluvremenu 11-erce je trebao braniti Dražen Ladić, ali on je na službenom putu u Njemačkoj i jako mu je žao što ne može sudjelovati u ovom spektaklu.</p>
<p> - Ovim potezom uključili smo se u svjetske trendove u smislu marketinga, sponzorstva i svega ostalog što prati nogomet, a ne odnosi se na samu igru, rekao je Ivan Cvjetković, sportski direktor sigetskog kluba.</p>
<p> A, tada je »na scenu« stupio predsjednik Hrvatskog dragovoljca, Stjepan Spajić, sa već uobičajenim, žestokim temperamentnim nastupom:</p>
<p> - Naš sponzor je ozbiljan gospodin. Bez takvih ljudi izvana naš nogoet ne može opstati. Nego, ispravio bih konstataciju da se na našem stadionu igra derbi. To nije stadion, to je priručno igralište koje smo mi sami napravili. Neka se gradonačelnik Milan Bandić podsjeti što je govorio prije dva mjeseca. Ja nikog ništa nisam molio, samo Boga... Pozivam gospodina Bandića na utakmicu. Neka plati kartu i opet nešto obeća. Osim toga, o kakvom derbiju mi pričamo!? Dva brata uboga... Eto, to ti je derbi Hajduka i »dragovoljca«.</p>
<p> Predsjednik je ustvrdio da je njegova momčad u ovome trenutku znatno bolja od Hajduka i da u nedjeljnom ogledu »ne priznaje« ništa osim pobjede »dragovoljca«.</p>
<p> - Hajduk nije bolji od nas, imam ja oči, pa onda i gledam. Nego, ne mogu shvatiti da se mlađi igrači lošije odnose prema igri od onih starijih. Ma, sportskog direktora ću tražiti pismeni opis svakog igrača, tražit ću sve o svakome, učinak, fizičke i one mot... mogućnosti, kako li se već to zove. Imat ću ja sve to kod sebe. U Osijeku su igrali kao da ih je netko pustio iz zatvora, a sa strane stajao stražar koji je nadgledao da netko od njih ne utekne s terena. A, što se tiče Hajduka - bilo bi mu bolje da se udruži s nama, možda bi mogao biti prvi. Samo, s njima se teško dogovoriti, imaju 800 struja... Još Hajduk može biti prvi, samo nek' »ispljune« nešto...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Metković-Jambo juriša na prvo mjesto</p>
<p>U novoj rukometnoj sezoni, koja starta ovog vikenda, rukometaši Metkovića pokušat će, prema riječima kapetana Jerkovića, osvojiti prvo mjesto u Hrvatskoj, zatim obraniti naslov pobjednika Kupa EHF-a i uspješno sudjelovati na Super kupu u Španjolskoj </p>
<p>METKOVIĆ, 21. rujna</p>
<p> - Hoće li Metković-Jambo iduće godine na kraju prvoligaške sezone slaviti osvajanje naslova prvaka Hrvatske ili će se opet zadovoljiti drugim mjestom na ljestvici, odgovorit će njegovi igrači i uprava.</p>
<p>Tijekom ljeta u klub su došla zvučna pojačanja, makedonski reprezentativac Markovski, zatim Tihomir Baltić, Tomislav Mesarov i Valter Matošević, a priključeni su mladi igrači Jukić i Ivica Obrvan (imenjak i prezimenjak metkovskog trenera). Otišli su, pak, Markota, Jagić, Pušnik, Sršen i Čarapina.</p>
<p> Tako trener-igrač Ivica Obrvan ima na raspolaganju još 15 igrača: to su D. Jerković, Kaleb, G. Jerković, Dominiković, Mesarov, Goluža, Bjeliš, Zsigmond, Medić, Markovski, Metličić, Baltić, Matošević, Obrvan, i Jukić. U zapisnik će uvijek njih 14, a kada ne bude igrao trener Obrvan, obično će odmarati i treći vratar.</p>
<p>U posljednje dvije sezone Metković-Jambo je ostvario visok plasman u domaćem prvenstvu, dok u Kupu nije imao puno uspjeha. Sudjelovao je u Kupu gradova Europe, a ove godine osvojio Kup EHF-a.</p>
<p>- Cilj nam je pokušati osvojiti prvo mjesto u zemlji i našim navijačima prirediti razloge za slavlje, zatim obraniti naslov pobjednika Kupa EHF-a i uspješno sudjelovati na Super kupu u Španjolskoj, kazao je kapetan momčadi Dragan Jerković.</p>
<p>Tijekom ljeta malo se u Metkoviću govorilo o Badelu. Jednostavno se ne žele zamarati aktualnim prvakom, njegovom snagom ili problemima. Većina igrača Metkovića misli da će se prvenstvo i bodovi dobivati na običnim tzv. malim utakmicama.</p>
<p>- Kostur momčadi već je poznat ali će svi dobiti priliku igrati, poručuje trener Obrvan i dodaje da je 16 igrača sasvim dovoljno za sve napore. Među tih 16 nalazi se dvanaest reprezentativnih imena.</p>
<p> Badel nije »mačji kašalj«, to dobro znaju u Metkoviću ali će učiniti sve da prvi dođu do cilja. O početku prvenstva i gostovanju Cetere malo se govori, jer je Metković boljla momčad koja očekuje sigurno pobjedu. Neriješeni statusi Markovskog i Matoševića pričinjava glavobolju treneru Obrvanu, ali svi se nadaju da će oni dobiti »papire« iz Pelistera i Zameta.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona pobjednik »Kupa Kvarnera«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Košarkaši zagrebačke Cibone VIP pobjednici su »Kupa Kvarnera«, dvodnevnog međunarodnog košarkaškog turnira, što se igrao u riječkoj dvorani Mladosti na Trsatu. U finalnoj utakmici košarkaši Cibone uvjerljivo su nadigrali domaće igrače Sava osiguranja sa 107-71 (21-29, 17-27, 19-30, 14-21). Krajnji rezultat utakmice najbolje govori o odnosu snaga tijekom same utakmice, kao i o kvaliteti ove dvije momčadi. </p>
<p>Utakmicu je otvorio neosporno najbolji igrač, ne samo ove utakmice već i cijelog turnira, Josip Sesar, sa čak tri »trice«, te je u prve tri minute postigao 13 od ukupno 15 gostujućih koševa. Riječki košarkaši nikako nisu mogli parirati čvrstoj obrani Zagrepčana, kao i brzim kontrama, koje je predvodio Arthur Lee. U drugoj četvrtini gosti iz Zagreba rutiniranom su igrom, ne samo održavali prednost već je i povećali na 20-ak koševa razlike.</p>
<p>Drugi dio utakmice, ili početak treće četvrtine Zagrepčani otvaraju odlaskom na 30-ak koševa prednosti, te je u tom periodu igra sličila više na reviju nego na ozbiljnu košarkašku predstavu. U posljednjoj četvrtini trener gostiju pružio je prigodu i mladićima, Đidiću, Pašaliću, Longinu i Kusu, da odigraju veći dio te četvrtine. Cibonina mladost ne samo da je uspjela održati rezultatsku prednost, već je i povećala na i zaključila na uvjerljivih 36 koševa prednosti.</p>
<p>U utakmici za treće mjesto košarkaši njemačkog Bayer 04 iz Leverkusena bili su bolji od slovenske Pivovarne Laško rezultatom 85-76.</p>
<p>• Dvorana Mladosti na Trsatu</p>
<p>SAVA OSIGURANJE - CIBONA VIP 71-107 (21-29, 17-27, 19-30, 14-21)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 6 (1-1), Whithild 8 (6-8), Mezulić, Baždarić 16 (4-4), Byrne 2 (0-1), Devčić, Karamatić 2, Štimac 14 (4-4), Mance 23 (2-3), Velčić, Stegnjajić</p>
<p>CIBONAVIP: Longin 8, Kus 9 (1-2), Sesar 26 (4-4), Prkačin, Lee 7 (3-5), Pašalić 9 (1-4), Džidić 5, Awojbi 12 (2-5), Mamić 29 (3-3), Nicević 2 (0-2)</p>
<p>SUCI: Radić, Čanković, Urukalo. GLEDATELJA: 300</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip SESAR. (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Formula 1« se vraća u SAD</p>
<p>Ovog vikenda, poslije devet godina, utrka »formule 1« ponovno će se voziti u Sjedinjenim Državama, gdje je Finac Mika Hakkinen debitirao u ovom sportu</p>
<p>INDIANAPOLIS/ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Prvi put nakon devet godina, »formula 1« vraća se u Sjedinjene Države. Prvi put od ožujka 1991. godine, odnosno od utrke u Phoenixu (na kojoj je pobijedio Ayrton Senna), Svjetsko prvenstvo u ovom sportu ponovno će se voziti u SAD-u, i to ovog vikenda u Indianapolisu.</p>
<p> No, utrka »formule« neće u potpunosti koristiti poznatu ovalnu stazu, već samo startno-ciljnu ravninu i prvi zavoj. Ta ravnina bit će pogodna i za najveće brzine, koje bi mogle dosegnuti i više od 320 kilometara na sat, budući da će bolidi na tom ravnom dijelu pod punim gasom biti i više od 20 sekundi. Usporedbe radi, prema riječima Benettonovog tehničkog direktora Pata Symondsa, u njemačkom Hockenheimu i na brazilskom Interlagosu vožnja na ravnim dijelovima traje oko 16 sekundi.</p>
<p>Od svih vozača koji danas nastupaju u Svjetskom prvenstvu »formule 1«, samo trojica dosad su vozili utrke u SAD-u. To su Johnny Herbert (1989.), Jean Alesi ('90. i '91.) te Mika Hĺkkinen ('91.), kojem je utrka u Phoenixu bila i premijerna u »formuli 1«. No, nije imao sreće, jer je njegovom Lotusu otkazao motor u 59. krugu. </p>
<p>Stazu u Indianapolisu najbolje poznaje Kanađanin Jacques Villeneuve, koji je 1995. godine, prije negoli je otišao u »formulu 1«, bio pobjednik utrke »500 milja Indianapolisa«. Radi se o jednoj od najpoznatijih utrka na svijetu u automobilističkom sportu, no također i utrci koja je posljednjih godina bitno izgubila na popularnosti i imidžu. Razlog tome je svađa vlasnika staze Tonya Georgea i vlasnika momčadi koje su nastupale u Indycaru, koja je 1996. godine dovela do toga da su potonji formirali novo prvenstvo, a ono više ne uključuje »500 milja Indianapolisa«.</p>
<p>Istina, Irac Eddie Irvine, nekadašnji vozač Jordana i Ferrarija koji je danas u Jaguaru, jednom je prilikom rekao da je gledanje »500 milja Indianapolisa« jednako zanimljivo kao i gledanje kako se suši boja na zidu. No, Amerikanci ne dijele to mišljenje, i utrke CART-serije mnogo su popularnije od praćenja »formule 1«, možda i zato što su rizičnije i s mnogo više pretjecanja.</p>
<p>Uz utrku u Indianapolisu, do kraja Svjetskog prvenstva u »formuli 1« ostale su još dvije utrke (Malezija ui Japan), a trenutno je u vodstvu aktualni svjetski prvak, Finac Mika Hĺkkinen (McLaren-Mercedes), koji ima dva boda više od Nijemca Michaela Schumachera (Ferrari). (Reuter, I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić: Najbolji sam protiv najboljih</p>
<p>Ivan Ljubičić je u 2. kolu pobijedio Kevina Ullyetta sa 6-2, 4-6, 6-4 i sad ga čeka Brazilac Gustavo Kuerten, drugi nositelj / Silviju Talaju, koja je vodila 4-0 u trećem setu, svladala je Talijanka Silvia Farina-Elie sa 6-2, 4-6, 4-6 / Poraz para Ivanišević - Ančić </p>
<p>Samo je Ivan Ljubičić došao do 3. kola olimpijskog teniskog turnira, svi su ostali naši predstavnici eliminirani, netko u 1. kolu, netko kolo poslije. Ivan Ljubičić je u 2. kolu nadvisio Kevina Ullyetta iz Zimbabvea sa 6-2, 4-6, 6-4 i tako potvrdio odličnu formu, potkrepljujući tezu »kako igra odlično kad mu je ždrijeb veoma težak«. Nakon pobjeda protiv Slovaka Hrbatya i sad Ullyetta, u 3. ga čeka Brazilac Gustavo Kuerten, drugi nositelj olimpijskog turnira.</p>
<p>Ostali naš predstavnici, koji su nastupili u četvrtak, više nemaju briga oko ždrijeba. Silviju Talaju je u 2. kolu ženskog turnira svladala imenjakinja iz Italije, Silvia Farina-Elie, sa 6-2, 4-6, 4-6. Par Ivanišević - Ančić stradao je već u uvodnom dvoboju protiv malo poznate venecuelanske kombinacije Szymanski - De Armas, bilo je 4-6, 5-7 (3). Dan prije otpala je Iva Majoli... Sad još u konkurenciji imamo sam ženski par Majoli - Talaja, koji u petak igra protiv Belgijanki Callens i Van Roost.</p>
<p>Ivan Ljubičić je odigrao još jednu dobru partiju, pokazavši iznimnu taktičku zrelost, kao i hladnokrvnost. Njegov je tenis potpuno drukčiji od Ivaniševićevog, Ljubičić se odlikuje strpljivošću i racionalnošću. Upravo su ga te vrline i prometnule u pobjednika protiv jakog Ullyetta, koji je kolo ranije izbacio Španjolca Alberta Costu.</p>
<p>Ljubičić je u prvom setu lako došao do prednosti, u drugome mu je Ullyett na sličan način uzvratio, a treći je bio veoma dramatičan. Naime, Ljubičić je pri 5-3 vodstvu izgubio servis i mnogi su tada pomislili da je prokockao i pobjedu. Međutim, pribrani je Ljubičić odmah napao Ullyetta kad je servirao i dok se Zimbabveanac snašao, naš je igrač osigurao pobjedu.</p>
<p>- Morao sam protiv ovakvog suparnika češće izlaziti na mrežu, iako to nije moja igra. Zato sam se u ovome dvoboju osjećao malo čudno. Ullyett je pobijedio Costu, koji u tom dvoboju ni jednom nije izašao na mrežu. Ja tu pogrešku nisam smio ponoviti. Costa je jedan od najboljih igrača na svijetu s osnovne crte, ali vidite da ni to nije bilo dovoljno. Zato je moj uspjeh i veći. Meni je najbitnije da se jako dobro osjećam, to mi daje samopouzdanje prije sljedećeg kola i dvoboja protiv Kuertena. Jasno mi je da sam spreman kad mogu napraviti »break« pri 5-4 vodstvu i tako pobijediti prije »tie-breaka«. </p>
<p>Na upit je li ikad igrao protiv Kuertena, dobro raspoloženi Ljubičić je odgovorio:</p>
<p>- Jesam, prije tko zna koliko godina, u Umagu. On je tada bio stoti, a ja sam držao milijuntu poziciju. No, ne bojim ga se, najbolje igram upravo protiv najboljih.</p>
<p>Kad je Ljubičić završio svoju partiju na terenu 3, Talaja je na susjednom terenu broj 4 vodila u trećem setu 4-0 protiv Farina-Elie. No, kad su novinari završili razgovor s Ljubičićem i otrčali do tog terena, imali su što vidjeti... Talijanka je vodila 5-4 i završavala meč finim, preciznim udarcima. Talaji nije bilo spasa. I u drugom je setu naša igračica vodila 4-2, no izgubila je 4-6. </p>
<p>- Ne mogu objasniti pad koncentracije. Sve je drugo bilo u redu, zaista sam se borila, dala sve od sebe. Moja se suparnica očito u drugom dijelu meča opustila, ruka joj je bila lagana, sigurna. Pogađala je nemoguće poene. Teško sam se borila s njenim riskantnim niskim loptama i tu se više ništa nije dalo učiniti. Kako mi ni servis više nije išao, nisam mogla ništa poduzeti. Nisam jako razočarana, borila sam se iz sve snage. Idemo dalje, već me sutra čeka igra parova s Ivom Majoli.</p>
<p>Ivanišević i Ančić su uistinu bez jačeg otpora pali protiv venecuelanskog para Szymanski - De Armas. U prvom setu 6-4 za južnoamerički par, u drugome »tie-break« u kojem je do izražaja došla neuigranost hrvatskog para. Mladi, 16-godišnji Mario Ančić promašivao je sigurne poene u serijama, a Ivanišević je uzalud pokušavao aktivirati svoj servis. Naposljetku, u »tie-breaku« je naša kombinacija ulovila samo tri poena.</p>
<p>- Eliminirali su nas »nepismeni tenisači«, griješili smo ne previše nego stalno, govorio je nakon meča utučeni Ivanišević. - Griješili smo obojica. Hoću li nakon dva poraza ostati u Sydneyu? Pa, eliminiran sam iz obje konkurencije, a imam avionsku kartu za 29. rujan. No, htio bih otići što prije, što ću sad ovdje raditi, smetati drugima? Ostat ću sve dok Ljubičić igra. Ma, moram reći, od ovakvih teniskih »papana« se ne smije gubiti, nije se Ivanišević mogao pomiriti s najnovijim porazom. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Primorac: Jesam li uopće bio u Sydneyu?</p>
<p>Zoran Primorac je, nakon 0-3 poraza protiv Japanca Tasakija u 1. kolu turnira, nastupio olimpijsku arenu / Došao je u Sydney kao 10. igrač svijeta, postavljen je za osmog nositelja turnira, a odlazi prije svih očekivanja, kroz »vrata za poslugu« / I Tamari Boroš i Zoranu Primorcu cilj je bio četvrtfinale, no nisu opravdali ni svoja očekivanja</p>
<p>Hrvatska je ostala i bez svog drugog, ujedno i posljednjeg aduta na olimpijskom stolnoteniskom turniru. Proplakana noć Tamare Boroš nije donijela vedriji dan. Hrvatski barjaktar Zoran Primorac rastužio je ponajprije sebe i sve oko sebe. Napustio je olimpijsku arenu a da se nije pošteno ni oznojio. Došao je u Sydney kao 10. igrač na svijetu, postavljen je za osmog nositelja turnira, a odlazi prije svih očekivanja, kroz »vrata za poslugu«. Četiri godine kasnije, ponovila se priča iz Atlante. Samo što je tada s druge strane stola stajao Jean-Michael Saive, tada najveće pingpongaško ime u svijetu. U Sydneyu je na suprotnoj strani bio igrač od kojeg, rekli su kasnije stručnjaci, Primorac ne smije izgubiti.</p>
<p>No, japanski reprezentativac Toshio Tasaki bio je koban za tvrdog, dekoncentriranog Primorca, koji je samo na mahove uspio odigravati kako treba. Poraz uistinu porazan, 0-3 (23-25, 16-21, 17-21). Da je barem uspio prelomiti dvoboj u prvome setu, kad je sustigao veliko suparnikovo vodstvo, pretvorivši 14-20 u 21-20, danas bismo možda imali veseliju priču. </p>
<p>Iako je u tom teškom otvaranju partije uspio spasiti čak osam set lopti, nije uspio osvojiti set, što bi mu, vjerujemo, donijelo potrebno samopouzdanje. Ovako, ponovila se standardna Primorčeva priča, jednostavno nije uspio »preživjeti« u stresnoj situaciji. U drugom i trećem setu stalno je vodio dva-tri poena, ali uvijek samo do sredine seta. Baš kad bi se učinilo da je uhvatio ritam, nametnuo svoju igru, odjednom bi se ukočio, što je ruku učinilo tvrdom, a pokrete prekratkim.</p>
<p>Dugo je poslije partije ostao sjediti pokraj borilišta, uz svoga trenera Zlatka Novakovića. Bez i jedne riječi. Tek nevjerica i izgubljen pogled... Primorcu je ovo bio četvrti nastup na igrama - još je u Seoulu, prije 12 godina, osvojio srebro u igri parova - i ovo mu je možda bio zadnji olimpijski nastup, zadnja prilika ispod pet krugova.</p>
<p>- Danas sam jako žalostan. Najprije Talaja prokocka 4-0 vodstvo u odlučujućem setu, to zaista možemo samo mi. A sad evo i ove tužne priče s Primorcem. On je takav čovjek, cvijet za kojeg ne znaš kako ga uzgajati, cvijet za kojeg ne znaš kad će se otvoriti, a kad zatvoriti. Nažalost, stolni tenis nam je ovdje podbacio, rekao je utučeno predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, koji je želio svjedočiti Primorčevom pobjedničkom pohodu, a svjedočio je pravom mučenju dugovječnog šampiona. </p>
<p>- Svaki igrač ima svoje limite. Ne smijemo biti nezahvalni, Zoran je toliko toga napravio u svojoj karijeri, ima 17 medalja s najvećih svjetskih i europskih natjecanja, traje duže od desetljeća u vrhu svjetskog stolnog tenisa. Svi već znamo da Primorac ili izgubi prvo kolo, ili dogura do polufinala ili finala. On jednostavno nema sredinu, ili se uspije »razvezati« i otići do kraja, ili se saplete sam o sebe. Bio je pretvrd i takav nije mogao parirati suparniku. Znao je što treba odigrati, ali to nije mogao odigrati, kazao je izbornik hrvatskih stolnotenisača, Zlatko Novaković.</p>
<p>Primorac, i inače blijede puti, doimao se još bljeđim pod svjetlima dvorane u kojoj je 4000 ljudi svjedočilo njegovu porazu.</p>
<p>- Svjestan sam da je meč prošao pokraj mene kao da nisam ni igrao. Gotovo da se pitam jesam li uopće bio u Sydneyu... Japanac je igrao 100 na sat, ja se nisam mogao sastati s poenom, nisam osjećao ritam igre, nisam se mogao koncentrirati.</p>
<p>• Na što ste mislili?</p>
<p>- Jesam li dobro zalijepio gume na reketu.</p>
<p>• Ne mislite li da vam treba psiholog?</p>
<p>- Imam u Belgiji i klupskoga psihologa, radim s njime, ali ne ide to samo tako.</p>
<p>• Trebali ste se vratiti kući tek 28. rujna, hoćete li sad pokušati otići ranije?</p>
<p>- Ne znam. Trebam doći k sebi. Najlakše je pobjeći. Žalostan sam, ali znam, kad prespavam, da će mi biti još teže.</p>
<p>Ni Tamara Boroš niti Zoran Primorac nisu se uspjeli plasirati ni među 16 najboljih, iako im je cilj bio četvrtfinale. Nisu opravdali ni svoja očekivanja. Toliko priprema, toliko rada, toliko ulaganja, toliko nadanja za samo jedan, poražavajući nastup na najvećoj sceni.</p>
<p>Samo oni znaju koliko im je sada teško. Mi to ne možemo shvatiti. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Tamara će za dvije godine pobjeđivati sve Kineskinje« </p>
<p>Ma koliko joj se zamjerila dvorana u Sydneyu, Tamara Boroš je jutro poslije eliminacije u 1. kolu turnira među prvima bila na tribinama kako bi bodrila Zorana Primorca. Na žalost, i on je doživio njezinu sudbinu, samo na još drastičniji način. </p>
<p>- Joj, kako nam je krenulo, pa svi smo ispali, zavapila je Tamara poslije Primorčeva poraza. - Danas se osjećam malo bolje nego jučer. Ali, još mi stoji pred očima 20-19, meč lopta, htjela sam na silu dobiti poen. Trebala sam biti strpljivija. Razočarana sam jer sam spremna, osjećala sam se sjajno. I dalje, bez obzira na poraz, tvrdim da sam i fizički i psihički spremana kao rijetko kad. Danas igram svoj najbolji stolni tenis u karijeri, na žalost, ovdje je moja prilika da to pokažem propala.</p>
<p>• Mnogo je još vremena i velikih natjecanja pred vama...</p>
<p>- Da, da, vratit će se, uvijek nas tako tješe. Sportašu je uvijek najveća i najvažnija ona najneposrednija prilika. Tko će dočekati novu!?</p>
<p>Tamarin trener Neven Cegnar bio je jednako teško pogođen porazom svoje igračice, no kao i svaki trener, pronašao je svijetle točke Tamarine olimpijske odiseje.</p>
<p>- Ove su me Igre uvjerile da će Tamara za dvije godine izrasti u igračicu koja će pobjeđivati sve Kineskinje redom! Ona je u posljednja dva mjeseca strahovito napredovala i uvjeren sam da je bila spremna osvojiti olimpijski turnir. No, nije još mentalno zrela za takav izazov, njoj se previše toga dogodilo u premalo vremena. Nema Europljanke koja je tako brzo izrasla u izvrsnu igračicu i tako brzo napredovala na svjetskoj ljestvici, ni Kineskinje tako mlade ne zauzimaju tako visoke pozicije! Prije tri tjedna sam znao da smo se sjajno pripremili, a prije sedam dana sam znao da Tamara može pobijediti sve na olimpijskom turniru.</p>
<p>• Zašto je onda zapela?</p>
<p>- Kad mi je prije ždrijeba rekla kako zna da će dobiti Geng Lijuan, za koju si je umislila da joj ne odgovara, izgubila je 30 posto energije i koncentracije. Profesionalci poput Tamare moraju naučiti da ne može reći da će dobiti ovu ili onu suparnicu i da dopusti da je to omete. Tamara je iznimno napredovala u igri na prijemu, no najveći joj je nedostatak psihološka nestabilnost. Morat će naučiti s mnogo manje emocija proživljavati stresne situacije. </p>
<p>• Što sad, nakon novog olimpijskog iskustva? Vraćate li se kući ranije?</p>
<p>- Da, umjesto 28. idemo nazad 24. rujna. U zaostatku smo, naime, u novoj će se sezoni igrati s lopticama dva milimetra većim od sadašnjih. Olimpijski je turnir bio posljednje natjecanje s manjim lopticama. Svi koji nisu bili u Sydneyu nekoliko mjeseci rade s novim lopticama, a mi ćemo tek sada prijeći na njih. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Poklonite se, dolazi kraljica</p>
<p>Pred nama je devet dana atletike sve do kraja Igara - bit će to natjecanje u kojem odlučuju hladna mjerila, u kojem nema proizvoljne sudačke odluke / U silno jakoj konkurenciji, nadmetat će se i 20 hrvatskih atletičara</p>
<p>Prve su Olimpijske igre 1896. počele s atletikom, a ove, XXVII. završit će s atletikom, s uvijek dramatičnom utrkom muških štafeta 4x400. Pred nama je devet dana atletike sve do kraja Igara, s prekidom u utorak, 26. rujna. Bit će to natjecanje u kojem odlučuju hladna mjerila, u kojem nema proizvoljne sudačke odluke. Nadmetat će se u 43 discipline, paralelno muške i ženske, nedostaje još samo 2000 m zapreke za atletičarke.</p>
<p>Odlučivat će se o, primjerice, pobjedniku u najtežem natjecanju igara, desetoboju, a saznat ćemo i tko je najbrži čovjek na svijetu? Koliko je to privlačno pitanje najbolje govori podatak da je za tu utrku rasprodan čitav stadion, čak 110.000 mjesta. Rasprodan je još jednom: za finale atletičarki na 400 m, u kojem se domaćini nadaju pobjedi svoje Cathy Freeman. No, to je domaća procjena. Naime, ništa ne govori da će upravo to biti vrhunac atletike, koja je toliko raširena i razvijena da nema proroka koji bi mogao reći što će biti »šlager« atletike, možda i Igara.</p>
<p>Koliko je to točno potvrđuju brojke i norme postavljene za ovo natjecanje. Na 100 m je prijavljeno više od 100 sprintera koji će se u petak boriti u dva kruga kvalifikacija, a u subotu u dva polufinala za pravo finalnog nadmetanja osam najbržih na svijetu. Dakle, tu neće odlučivati samo trenutačna brzina, kao u Zürichu, nego i tjelesna i psihička izdržljivost za dvodnevnu borbu u četiri utrke, što se događa samo svake druge godine (na OI i kontinentalnim prvenstvima).</p>
<p>Koliko se eksplozivno razvila svjetska atletika govori podatak da se za uvijek najslabije popunjenu disciplinu - bacanje kugle - prijavilo čak 37 bacača i da među njima samo dvojica bacaju manje od nekad graničnih 20 m. Norma koja se mora u petak, u neobično vrijeme (10 sati po lokalnom vremenu) prebaciti da bi se popodne smjelo natjecati za medalje i poredak je 20.10 m. Po toj naoko niskoj normi čini se da stručnjaci IAAF-a ne vjeruju u poplavu hitaca preko 20 m.</p>
<p>Prema papirnatim rezultatima, naš Stevimir Ercegovac sa 20.17, ukoliko ne baci baš 20.10 m, ima male izglede za završno natjecanje. Bit će zanimljivo uspoređivati rezultate postignute uglavnom kod kuće i ove na licu mjesta.</p>
<p>Drugi je na redu naš sprinter Dejan Vojnović, koji će iskušavati brzinu za štafetu 4x100 m. Vojnović će trčati s Kanađaninom Brunyjem Surinom, kojom je sa 33 godine pomalo prošlo vrijeme. Od osam trkača, od Vojnovićevih 10.51 slabije vrijeme ima samo Ronaldo Arlete iz Gvineje Bissao, 10.56, a najbrži je Nigerijac Sean Ogonkoja (9.92).</p>
<p>Kristina Perica je dobila još »strašniju« skupinu na 400 m, ona (u 19.42 sati po lokalnom vremenu) trči protiv Australke Freeman. Među osam trkačica, samo Tunižanka Awattef Ben Hassine, sa 53.05, ima slabije vrijeme od Kristininih 52.58. Dakle, popravi li Perica svoj rekord, ispunit će zadatak.</p>
<p>I ostali naši atletičari, naravno, imaju tešku zadaću. Andras Haklits bi morao idućih dana kladivom prebaciti »strašnih« 77.50 m, a Ivana Brkljačić 65.50. Dragan Mustapić, kojeg muči bubrežni kamenac, morao bi baciti disk barem 64 m. Svi imaju te mogućnosti, ali jutro i OI su ipak nešto drugo nego domaća natjecanja. Siniša Ergotić bi morao skočiti veoma teških 8.15 u dalj, a Branka Vlašić 194 cm u vis, što je centimentar više od njenog nedavnog rekorda. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prvi su Vojnović, Perica i Ercegovac</p>
<p>Sedmog dana natjecanja na OI u Sydneyu hrvatski sportaši će se nadmetati u atletici, veslanju, jedrenju, plivanju, tenisu i odbojci.</p>
<p>U petak započinju atletska natjecanja na olimpijskim igrama, a Hrvatska će već prvog dana imati tri predstavnika u »kraljici sportova«. Dejan Vojnović nastupit će u kvalifikacijama na 100 metara, Kristina Perica u kvalifikacijama na 400 metara, a Stevimir Ercegović u kvalifikacijama bacača kugle koji će isti dan imati i finale. Atletska natjecanja započinju u dva sata ujutro po hrvatskom vremenu, a ukoliko Ercegova izbori plasman među osam najboljih, za medalju će se boriti u 9.45 po hrvatskom vremenu.</p>
<p>Dvojac na pariće, Ivan Jukić i Tihomir Jarnjević veslat će u C finalu, a dvojac bez kormilara Ninoslav Saraga i Oliver Martinov, nakon posljednjeg mjesta u svojoj polufinalnoj skupini, u petak će veslati u B finalu. Natjecanja počinju oko ponoći po hrvatskom vremenu.</p>
<p>Jedriličari Toni i Ivan Bulaja nastavljaju natjecanje u klasi 470, a u petak su na programu 5. i 6. plov u koji ulaze sa 24. mjesta od ukupno 29 posada. Natjecanja počinju oko ponoći po hrvatskom vremenu.</p>
<p>Sedmog dana plivačkih natjecanja nastupit će Marijana Šurković u kvalifikacijama na 50 metara slobodno, te muška štafeta u kvalifikacijama na 4x100 metara mješovito. Sastav naše štafete još nije poznat, jer Duje Draganja ima problema sa leđima, a zdravstvenih tegoba ima i Miloš Milošević, pa će sastav štafete biti određen neposredno pred početak utrke. Plivačka natjecanja startaju u 10 ujutro po hrvatskom vremenu.</p>
<p>U petak će nastupiti i ženski teniski par, Silvija Talaja i Iva Majoli. Dvoboj 1. kola protiv Belgijanki Els Callens i Dominique van Roost koje su 5. nositeljice turnira počinje oko dva ujutro po hrvatskom vremenu.</p>
<p>U 4. kolu skupine A hrvatske će odbojkašice igrati protiv Brazila, a susret započinje u 9.30 sati po hrvatskom vremenu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Velike oscilacije Mate Arapova</p>
<p>Taman kad je naš jedriličar u trećem plovu u laseru Mate Arapov izborio sjajno sedmo mjestu, u četvrtom je bio diskvalificiran zbog preranog starta</p>
<p>Hrvatski jedriličari Mate Arapov u klasi laser, te braća Ivan i Toni Bulaja u klasi 470 odradili su u četvrtak u sydneyskoj luci drugi dan jedriličarskih natjecanja.</p>
<p>Početak je kod Arapova bio više nego obećavajući, jer je u 3. plovu startao izvrsno, držao šesto mjesto kod četiri okreta, da bi u cilju ušao na odličnom sedmom mjestu od 43 najbolja »laseraša« svijeta, 53 sekunde iza pobjednika Ainsliea.</p>
<p>Kada se nakon trećeg jedrenja probio na 16. mjesto redoslijeda, očekivalo se da bude još bolji u četvrtom plovu, no u želji za što boljim plasmanom nakon prvih razočaravajućih jedrenja, napravio je veliku pogrešku. Prešao je liniju starta prije startnog pucanja, zbog čega je diskvalificiran, a time je »potrošio bonus« od odbacivanja najlošijeg rezultata od predviđenih 11 plovova.</p>
<p>Dvadesetčetverogodišnji Splićanin tako bi trebao do kraja jedriti bez ijednog kiksa, ukoliko želi dobar plasman u Sydneyu koji mu je dosadašnjim rezultatima i trenutnim 27. mjestom ozbiljno ugrožen. Djelomičan razlog tome je i ozljeda ruke taman prije početka natjecanja, no u četvrtak je sam priznao da više s tim nema problema, jer je oteklina splasnula.</p>
<p>Posada u klasi 470 Toni i Ivan Bulaja zauzeli su 19. mjesto u 3. olimpijskom plovu. Splićani su se tim rezultatom pomakli za jedno mjesto u ukupnom redoslijedu i sada su 24. od 29 posada sa 68 negativnih bodova, no bit će bolji kad će im se izbrisati diskvalifikacija prvoga dana.</p>
<p>Bulaje su dobili pozivnicu za Sydney i svako mjesto bolje od 20. bilo bi golem uspjeh za splitsku posadu koja je već iza sebe ostavila šest brodova. Oni će u petak jedini od naših jedriličara na regatno polje.</p>
<p>Naš najveći adut - Karlo Kuret u finnu - u četvrtak je trenirao na regatnom polju u luci, s najboljim »finncem« Poljakom Kusnierewiczem. Europski doprvak Kuret osjeća se odlično i jedva čeka početak natjecanja u elitnoj klasi finnu 23. rujna. Inače, jedriličari nemaju problema s jačinom vjetra koji u rujnu stalno puše u Sydneyu, ali imaju problema s promjenom smjera vjetra, kao što je rekao jedan od sudionika: »Kada netko na obližnjem neboderu otvori prozor, više nemam isti vjetar«. To je cijena atraktivnosti jedrenja, koji su organizatori postavili u samoj luci, ispred zgrade poznate sydneyske Opere, nakon što su jedriličari protestirali, jer su na Igrama u Atlanti zbog boravka u Savannahu bili izolirani od ostalih sportaša. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Roman Špirelja bez finala</p>
<p>Hrvatski strijelac Roman Špirelja zauzeo je 15. mjesto u disciplini malokalibarski pištolj brza paljba. Špirelja je nakon drugog dijela natjecanja pogodio ukupno 578 krugova, što mu nije bilo dovoljno za ulazak u finale. </p>
<p>Dvadesetsedmogodišnji Zagrepčanin propustio je ipak veliku priliku da napravi rezultat karijere, budući da su o ovoj disciplini u Sydneyu svi pucali daleko ispod očekivanog. No, u tu poplavu loših rezultata uklopio se i Špirelja, koji ove godine ima dva rezultata od 591 (što bi možda bilo dovoljno i za medalju). Nažalost, napravio je pogrešku, jedan krivi potez pri ulazu u seriju koštao ga dragocjenih sekunda i krugova. U zadnjih pet metaka upucao je 43 kruga, a da je to podignuo na 49, ušao bi među osam najboljih, a ovako se morao zadovoljiti plasmanom za jedno mjesto boljim od nastupa u Atlanti, mada je tada imao četiri kruga više. </p>
<p>Špireljinim 15. mjestom okončan je nastup hrvatskog streljaštva u Sydneyu, gdje je Mladenka Malenica bila deveta u zračnoj pušci i 26. u trostavu malokalibarskom puškom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Slom dvojca Saraga-Martinov</p>
<p>Veslanje bez žustrine našeg dvojca završilo je potpunim slomom, s čak 15.04 sekunde zaostatka za pobjedničkim francuskim čamcem / Saraga i Martinov imat će u petak mogućnost djelomičnog ispravka u B finalu</p>
<p>Dvojac bez kormilara Ninoslav Saraga i Oliver Martinov nije uspio u olimpijskom polufinalu. Iskreno govoreći, to i ne bi smjelo biti iznenađenje. Već nakon prednatjecanja Saraga je rekao: »Nisam zadovoljan kako smo veslali. Nikako nismo mogli ući u ritam«. A ritam je presudan u svemu, kako ne bi bio u veslanju.</p>
<p>Sreća (ili nesreća) je bila da su Saraga i Martinov u prednatjecanju imali veoma slabe suparnike - Argentince i Egipćane - tako da nisu znali što zaista u ovom trenutku mogu, a što ne. Uostalom, to je »neznanje« ključ onoga što se u četvrtak događalo na jezeru Penrith. U tako tvrdu borbu kao što je olimpijsko veslanje ne može se ući u neodređenom stanju. Saraga je prečesto prekidao trening zbog ozljeda, ali je gore od toga bilo izostajanje s regata, jedinog mogućeg ispitivanja sposobnosti. Nejasna je situacija najviše smetala njemu samome, jer nije znao u kakvoj je formi on, a time i njegov čamac.</p>
<p>To se najbolje vidjelo u olimpijskom polufinalu, presudnoj utrci. Već prvi zaveslaji nisu dali naslutiti ništa dobrog, bili su bez čvrstine i odlučnosti, na što je Saraga vjerojatno mislio govoreći o ritmu. Tim mekim veslanjem bitna se razlika pojavila već nakon prvih 500 m utrke: za vodećim čamcem su zaostajali već 2.79 sekundi. U tom su trenutku Britanci Coode i Searle superiornim, veoma odlučnim načinom veslanja, već izborili sekundu prednosti ispred ostalih pet suparnika: Kanađana, Južnoafrikanaca, Francuza i Poljaka, koji su zaostajali kao naš čamac.</p>
<p>Ukoliko se nešto željelo učiniti, to se moralo učiniti u tom trenutku, ali od toga nije bilo ništa. Veslanje bez žustrine samo je povećavalo razliku, na 1000 m već je bila beznadnih 5.86 sekundi, na 1500 m 8.54 s, da bi onda došlo do potpunog sloma sa 15.04 zaostatka za pobjedničkim čamcem!</p>
<p>U međuvremenu su sjajni Britanci propustili Francuze na čelo, a nepoznati Južnoafrikanci su gorko iznenadili ambiciozne Kanađane. Na cilju je bilo: Francuska 6:30.96... 6. Hrvatska 6:46.00.</p>
<p>Saraga i Martinov imat će u petak mogućnost djelomičnog ispravka svoga nastupa. U ne baš nevažnom B finalu, jer je riječ o veoma cijenjenom mjestu od sedmog nadalje. Društvo će im biti veoma izabrano: Njemačka, Italija, Poljska, Kanada i Slovenija. (Ž. S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Picula u Beču o hrvatsko-austrijskim odnosima</p>
<p>BEČ, 21. rujna</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i šefica austrijske diplomacije Benita Ferrero-Waldner potpisali su u četvrtak u Beču Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju zemalja. Dokument je potpisan u sklopu jednodnevnog posjeta hratskog ministra glavnom gradu Austrije. Picula je time postao prvi ministar neke zemlje koji je posjetio Beč nakon ukidanja sankcija Europske unije prema Austriji. </p>
<p> »Odnosi Austrije i Hrvatske tradicionalno su vrlo bliski na svim područjima, a ovaj je sporazum novi korak u jačanju gospodarskih i ukupnih odnosa dvaju naroda«, rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon potpisivanja sporazuma austrijska ministrica. Podsjetila je da je Austrija uvijek, pa i u najtežim trenucima, pružala punu potporu Hrvatskoj i istaknula da Hrvatska ima priliku postati važnim čimbenikom stabilnosti u regiji.</p>
<p> »Austrija je spremna pomoći Hrvatskoj u procesu stabilizacije pridruživanja Europskoj uniji«, rekla je Ferrero-Waldner, no, dodala je, Hrvatsku na putu prema punopravnom članstvu ipak još očekuje mnogo posla unatoč tome što je već mnogo toga napravljeno. </p>
<p> Razgovor s hrvatskim ministrom ocijenila je iznimno pozitivnim i za 6. listopada najavila službeni posjet Zagrebu austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela. Ministar Picula izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim bilateralnim odnosima dviju zemalja izrazivši uvjerenje kako će potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ohrabriti gospodarstva Austrije i Hrvatske na još bolju suradnju.</p>
<p> »Potpora Austrije Hrvatskoj vrlo je značajna. Nakon potpisivanja tog sporazuma uvjeren sam u daljnje poboljšanje gospodarskih odnosa«, rekao je Picula okupljenim novinarima. U nastavku konferencije, hrvatski ministar govorio je o stanju u jugoistočnom susjedstvu, o kojem su oba ministra tijekom razgovora izrazila zabrinutost.</p>
<p> »Uvjeren sam da će građani kojima predstoje izbori, uvidjeti da je potrebna unutarnja demokratizacija. Primjer u tome može im biti upravo Hrvatska i rezultati njezinih ovogodišnjih izbora«, kazao je Picula. Dodao je kako je Hrvatska spremna podržati i eventualnu novu demokratsku vladu u SRJ, ali uz uvjet da i ona ispuni sve kriterije što ih zahtijeva međunarodna zajednica i koje je ispunila i sama Hrvatska. </p>
<p> Odgovarajući na novinarska pitanja ministri Picula i Ferrero-Waldner izjavili su da se razgovaralo i o konkretnim projektima na području cestovnog i željezničkog prometa te osobito turizma. Također, Austrija je Hrvatskoj ponudila stručnu pomoć u procesu približavanja Europskoj uniji.</p>
<p> Prijepodnevni dio jednodnevnog službenog posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Austriji završio je ručkom koji je u njegovu čast priredila austrijska ministrica, a za poslijepodne su predviđeni susreti s kancelarom Wolfgangom Schüsselom, predsjednikom Republike Austrije Thomasom Klestilom, te s predsjednikom austrijskog Nacionalnog vijeća Heinzom Fischerom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ubijen zastupnik španjolske Narodne stranke </p>
<p>BARCELONA, 21. rujna</p>
<p> - Novoizabrani zastupnik Narodne stranke (PP), na vlasti u Madridu, ubijen je u četvrtak u atentatu koji je, prema policiji, vjerojatno odgovor baskijske terorističke skupine ETA-e na uhićenje 17 njezinih pristaša u Francuskoj. José Luis Ruiz Casado (42) pogođen je s dva metka u potiljak dok je izlazio iz svoga doma u mjestu San Adrěa de Besós. Tamo je bio jedan od trojice općinskih savjetnika, objavio je glasnogovornik gradonačelnika tog mjesta s oko 34.000 stanovnika. Ruiza Casada, oca dvoje djece, ubile su dvije osobe, prema riječima svjedoka - muškarac i žena koji su odmah pobjegli s mjesta zločina. »To je novi čin divljaštva« separatističke organizacije ETA-e koja je u siječnju pokrenula jednu od svojih najubojitijih ofenziva u posljednjih nekoliko godina, izjavio je glasnogovornik vlade Pio Cabanillas. Ruiz Casado četvrti je zastupnik PP-a kojeg su pripadnici ETA-e ubili od početka ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Napokon objavljen popis 550 tvrtki koje proizvode nuklearno oružje u SAD</p>
<p>WASHINGTON, 21. rujna </p>
<p> - Američka vlada u četvrtak je prvi put objavila popis 550 privatnih tvrtki koje su uključene u proizvodnju i razvoj nuklearnog oružja. Ministarstvo energetike, nadležno za američki nuklearni program, moralo je popustiti pod pritiskom javnosti i objaviti kojim je privatnim tvrtkama povjeravan posao najveće tajnosti i osjetljivosti za nacionalnu sigurnost SAD-a. Važnije od sigurnosnih bilo je pitanje radnika zaposlenih u tim tvrtkama. Dnevnik USA Today nedavno je objavio podatak da radnici u tristotinjak pogona diljem SAD-a nisu uopće znali da rade s radioaktivnim materijalima ili da se nuklearni otpad odlaže u njihovoj blizini. Većina radnika nije bila na odgovarajući način zaštićena od zračenja. Najveći broj tvrtki je u saveznim državama New York, Ohio, Illinois i Kalifornija. Od 50 američkih saveznih država, samo u Arkansasu, Georgiji, na Havajima, u Louisiani i Maineu nema privatnih tvrtki koje sudjeluju u proizvodnji atomskog oružja. Predstavnički dom Kongresa u četvrak je počeo raspravu o zakonu o državnim kompenzacijama za radnike privatnih tvrtki koji su, radeći na vladinim projektima, izgubili zdravlje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Schäuble zamjera Kohlu nekarakternost</p>
<p>BERLIN, 21. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši šef njemačke Kršćansko-demokratske stranke (CDU) i dugogodišnji prisni suradnik Helmuta Kohla Wolfgang Schäuble bacio je svjedočanstvima u svojoj najnovijoj knjizi sjećanja »Usred života« novo negativno svjetlo na osobu i karakter bivšeg njemačkog kancelara. Iako je javna tajna da je Schäuble, od trenutka kada je u siječnju ove godine zbog eksplozije afera oko tajnih i ilegalnih bankovnih računa CDU-a podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i potpuno se povukao iz javnog života, prekinuo sve odnose s Helmutom Kohlom, razlozi ovog naglog prekida jednog od medijski najeksponiranijih političkih prijateljstava javnosti nikada nisu bili potpuno jasni. </p>
<p>U odlomcima iz knjige, koje ekskluzivno objavljuje hamburški tjednik Stern, Schäuble je prilično drastičnim riječima iznio svoje mišljenje o karakternim osobinama čovjeka koji se u očima javnosti pokušava prikazati kao netko kome je stalo do »staromodnih« vrijednosti poput vjere, pouzdanosti i prijateljstva. Uostalom, pod izlikom »da ne želi izdati prijatelje«, Kohl već mjesecima odbija otkriti imena tajnih stranačkih sponzora, što je njegovu stranku a time i njegove dojučerašnje prisne suradnike dovelo na rub političke i financijske katastrofe. Za razliku od prijatelja sponzora koje Kohl štiti, prijatelja Schäublea bivši je kancelar žrtvovao hladno i bez razmišljanja prisiljavajući ga na ostavku. Zlokobnog jutra u siječnju krizni sastanak na kojem je trebalo odlučiti kako stranku izvući iz novonastale krize, Kohl je Schäublea pozdravio riječima: »I kad daješ ostavku?« Schäublea, kojega je činjenica da je izgubio dugogodišnjeg prisnog suradnika zaboljela više nego to što je izgubio politički položaj i karijeru, šokiralo je Kohlovo držanje na vrhuncu financijske afere koje se svodilo na prebacivanje odgovornosti na bližu i daljnju okolinu, za što je »kancelar ujedinjenja« u priličnoj mjeri zloupotrijebio svoj još uvijek ogroman utjecaj na stranačke strukture. U svojoj borbi za vlastitu kožu Kohl nije prezao niti od svađanja frakcija unutar same stranke što je ionako slabi CDU još dodatno slabilo i učinilo lakim plijenom za političke protivnike. </p>
<p>Kako nadalje saznajemo iz dramatičnih ulomaka, predsjednica stranke Angela Merkel, koja će 5. listopada predstaviti Schäubleovu knjigu, bila je šokirana razvojem događaja i prije svega Kohlovim držanjem. Schäuble, koji je od posljedica atentata prilikom predizborne kampanje 1990. godine, u kojoj je agitirao za Helmuta Kohla, ostao prikovan za invalidska kolica, očito se ne miri s činjenicom da je karijeru morao prekinuti žrtvujući se za čovjeka koji to očito na zaslužuje.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Brzezinski poziva Rusiju da se europeizira </p>
<p>Bivši pomoćnik američkog državnog tajnika upozorava Kremlj da Rusiju okružuje 300 milijuna muslimana koji su ogorčeni zbog politike Kremlja prema Čečeniji / Istodobno na istočnim granicama Rusije prostire se divovska Kina sa gotovo 1,5 milijardom stanovnika i ekonomijom koja već četiri puta veća od ruske </p>
<p>MOSKVA, 21. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Sedam destljeća izolacije Rusije od Zapada mora doći kraj«, ustvrdio je u četvrtak u eksluzivnom intervjuu moskovskim Izvestijama poznati američki politolog Zbigniew Brzezinski. Prema Brzezinskom kraj te izolacije je u obostranom interesu i za taj je svoj stav, bivši Carterov pomoćnik za nacionalnu sigurnost koji je i danas utjecajan u Bijeloj kući, iznio dva glavna argumenta.</p>
<p> Prvi je, što sve promjene koje su se do sada zbile u ruskom društvu upućuju na zaljučak da će Rusija na kraju krajeva krenuti putem europskih demokratskih država. Upravo stoga, ističe Brzezinski, dug Amerike je da pruža pomoć ruskom građanskom društvu, nevladinim organizacijama i razvoju pluralizma, vodeći računa da istovremeno ne »pothranjuje« svojom podrškom kremaljsku političku elitu pošto je i dalje duboka provalija između nje i ruskog društva.</p>
<p> Drugi, još važniji razlog za prestanak izolacije krije se u dvije činjenice. Rusiju okružuje 300 milijuna muslimana koji su ogorčeni zbog politike Kremlja prema Čečeniji. Istodobno na istočnim granicama Rusije prostire se divovska Kina sa gotovo 1,5 milijardom stanovnika i ekonomijom koja već četiri puta veća od ruske. »Ako Rusija želi opstati kao država, ona mora europeizirati cijelo svoje prostranstvo - od Kalinjingrada do Vladivostioka - poručio je Brzezinski Kremlju. Pritom procjenjuje da bez povezivanja Rusije s Europom, Vladivostok već 2050. godine neće biti ruski. Brzezinski drži da Rusija može postati europskom državom samo pod uvjetom ako se oslobodi svojih imperijalnih ambicija. U tome joj, kaže on, moraju pomoći kako SAD tako i Europa poduzimanjem svih mjera da neovisne države koje su nastale na postsovjetskom prostranstvu stanu čvrsto na noge.</p>
<p> Zbog činjenice da je riječ o politologu koji je podjednako utjecajan na vanjskopolitički kurs demokratske i republikanske administracije u Washigtonu, 72 godišnji Zbigniew Brzezinski česti je ali i neomiljen gost ruskih medija. Ponajprije što je kao žestoki antkomunist međuu prvima prognozirao raspad SSSR-a. Međutim, i nakon najnovijeg intervjua Ivestijama simpatije prema Brzezinskom u Rusiji neće porasti, jer je bez »dlake na jeziku« progovorio o Putinu i sadašnjoj vladajućoj eliti u Kremlju. Prema Brzezinskom, Putin na vlast nije došao demokratskim putem i da je proljetna smjena u Kremlju zapravo bila politički beskrvni prevrat za što je iznio nekoliko argumenata. </p>
<p> Prvo, datum predsjedničkih izbora bio je izmijenjen. Kremaljska klika zaključila je da se od oronulog Jeljcina može riješiti postavljenjem svog igrača koji će nastaviti štititi njezine interese. Predsjednička predizborna kampanja bila je skraćena na minimum i provodila se u atmosferi demagoške propagnde i opravdavanja rata u Čečeniji. Ozbiljni Putinovi predsjednički protukandidati (Primakov i Lužkov ) bili su uklonjeni iz izbornog procesa i stoga ta takozvana demokratska predaja vlasti u Kremlju više liči na politički prevrat«, rekao je Izvestijama Brzezinski ne dajući ni prolaznu ocjenu predsjedniku Putinu osobito nakon njegovog nedavnog interevjua na CNN-u. Putin govori u duhu sovjetske propagnde. Štoviše, držim da su Putin i njegovo okruženje tipični preostali komadići sovjetske epohe. Putin ne može otvoriti pred Rusijom novi put, jer je predstavnik vjerojatno posljednjeg sovjetskog pokoljenja koje je došlo na vlast, izjavio je Brzezinski dodajući da zna ne mali broj blistavih mladih ruskih političara, ali im zbog svoje loše reputacije u Rusiji ne smije navesti imena. Istina, kao o Putinu Brzezinski je u intervjuu Izvestijama dao lošu ocjenu i Clintonu zbog njegove ruske politike. Amerika je napravila nekoliko princpjelnih grešaka u svojoj politici prema Rusiji. Previše smo se snishodljivo odnoslili prvo prema Jeljcinu, a sada prem Putinu. Primjerice, ignorirali smo korupciju koja u Rusiji dobila masovni karkter, pasivno smo se odnosili prema oba čečenska rata površno zanosili razvojem demokracije pa smo na taj način hranili Kremlj uspavljujućim pilulama« rekao je Brzezinski dodajući da je od nekadašnje veličine Rusije ostao samo njezin vojni potencijal. »Rusija je zemlja s masu socijalnih problema, ogromnom brojem bijednih i bolesnih ljudi koji gladuju i piju zaraženu vodu, a njezini lideri maštaju da njihova zemlja bude svjetska država iako ne ulazi u red deset najrazvijenih zemalja. Nejzino je gospodarstvo čak slabije od indijskog.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rasisitički napadi potresli Italiju</p>
<p>Beskućnik izgorio u požaru podmetnutom u napuštenoj autobusnoj stanici u Veroni / U istom je gradu pretučen prof. Marsiglia zato što je Židov / Oba se zlodjela pripisuju skinheadsima / U raspravi koju je organizirala vlada posebno su apostrofirani Bossijeva Sjeverna liga i Finijev Nacionalni savez da svojom politikom potiču rasizam</p>
<p>RIM, 21. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dva slučaja napada skinheadsa u Veroni s tragičnim posljedicama po njihove žrtve, u razmaku od samo sedam dana, potresla su Italiju. Prvi, kad je usred noći zapaljena pokrivena, napuštena autobusna stanica u kojoj su spavali imigranti, beskućnici. Svi su se uspjeli na vrijeme spasiti osim jednog Poljaka koji je izgorio. To se dogodilo na trgu Isolo, u središtu Verone. Stanovnici tog dijela grada zaobilaze izgorjeli ulaz jer ih podsjeća na sramni čin njihovih sugrađana. Netko je stavio cvijeće na crni pepelom pokriveni prag kao znak sjećanja na mladog Poljaka koji je došao u potrazi za poslom, a našao je smrt.</p>
<p>Malo dalje od tog mjesta, ispred svoje kuće je pretučen prošlog ponedjeljka profesor Luis Marsiglia koji je židovskog porijekla. Srećom, nije teško ozlijeđen. Pretukli su ga skinheadsi, mladići sa obrijanim glavama na kojima je često ucrtan crni znak kukastog križa, koji nose majice Fred Perry, uske jeans hlače, čizme dr. Martens i najčešće imaju utetoviran znak paukove mreže.</p>
<p>Tajne službe Italije upozoravaju da je stanje alarmantno. Svakim danom je sve više pristaša neonacizma i sve žešće reagiraju. Počeli su i sa javnim demonstracijama kao što je bio zadnji slučaj prilikom zasjedanja najznačajnijih ekonomskih eksperata u Cernobiu.</p>
<p>Talijanski skinheadsi su protiv Amerike, protiv stranaca koji se razlikuju od njih, protiv Židova, protiv komunista, protiv globalizacije ... U svojim ksenofobičnim paranojama vide prijetnje sa svih strana. Jedan od skinheadsa s demonstracija iz Cernobia je izjavio: »Oni nas žele uništiti globalizacijom. Njihov cilj je ukinuti granice među državama, izbrisati razlike među nacijama, razlike u religiji u boji kože. Nećemo im dopustiti da nam to naprave.«</p>
<p>Najveća krivica profesora Marsiglije je što je Židovskog porijekla, što su mu nacisti u Drugom svjetskom ratu pobili cijelu obitelj, što je intelektualac i laik. Predavao je religiju u srednjoj školi. Predavao je na način koji se nekim roditeljima nije svidio jer je učio mlade da ne treba mrziti druge zato što su različite vjere ili boje kože. Prema ukusu nekih roditelja, previše se bavio argumentima Shoa, stradanja Židova, upozoravao na opasnost od Haidera ... U svakom slučaju, njegova predavanja su bila najposjećenija. Mladi su ih voljeli slušati jer bila zanimljiva, a ne dosadna. Očito je bilo i onih koji su smatrali da je postao previše popularan pa su ga premjestili u drugu školu. Nakon što je napadnut, njegovi su studenti odlučili da mu budu tjelesni čuvari i prate ga na svakom koraku. Stan mu je pun mladih koji ne žele da se osjeti sam u ovim teškim trenucima. U četvrtak je profesor Marsiglia došao u Rim na zasjedanje vlade na temu rastuće opasnosti od rasizma u Italiji. Ministarstvo unutarnjih poslova je mu osiguralo oružanu pratnju. Talijanska vlada je oštro osudila napad na profesora. Riječi potpore profesoru stizale su iz redova lijevog i desnog centra. »Evidentan znak divljaštva i netolerantnosti«, definira agresiju Walter Veltroni, čelnik Demokrata ljevice. On je napisao i pismo profesoru Marsigliji sa riječima: »Počevši od škola, a slijedeći tvoj primjer, neophodno je stvoriti kulturu poštovanja, tolerancije i solidarnosti. Siguran sam da će na kraju pozitivan odnos biti onaj koji će pobijediti.« Predsjednik Nacionalnog saveza Gianfranco Fini traži »primjerno kažnjavanje« agresora. Raspravu u Zastupničkom domu na temu rastuće opasnosti od rasizma je tražio lijevi centar. Čelnik Narodnjačke stranke Pierluigi Castagnetti je pozvao udruženu oporbu Polo da preispita svoju savjest: »Vi ste ti koji ste počeli s promidžbom netolerantnosti prema onima koji su drukčiji ... Vi ste ti koji u imigrantima vidite kriminalce ...« Zastupnik Demokrata ljevice Fabio Mussi je oštro napao potpredsjednika Nacionalnog saveza Maurizia Gasparrija zbog nacističkog sitea na Internet. Dovoljno je samo kliknuti www.Destra.it. i naći se u svijetu kukastih križeva, poruka potpore Haideru, napada na sve one koji govore protiv nacizma. »Na tom siteu se ide tako daleko da se opravdava holokaust«, kaže Mussi. Na tom Internet siteu je bilo dosta poruka u kojima se odobravao napad na profesora Marsigliju. Maurizio Gasparri se bezuspješno branio da je to otvoreni site i da se ne može kontrolirati sadržaj poruka koje dolaze izvana. </p>
<p>Umberto Bossi, čelnik Sjeverne lige je izjavio: »Naša stranka je prijatelj Židova ... Krivi su oni iz lijevog centra koji su otvorili vrata imigrantima i homoseksualcima.« Međutim, s njegovim mišljenjem se nisu mnogi složili smatrajući upravo ksenofobičnu politiku Sjeverne lige neposredno odgovornom za najnoviji val rasizma. Pierro Abbina, predsjednik Židovskog fonda »Keren Kayemeth le Israel« tvrdi: »Antisemitizam sa sjevera, inspiriran Bossijevom politikom, u zagrljaju sa Haiderom je doveo do svega ovoga što se danas događa u Italiji.« Emilio Butturini iz Narodnjačke stranke izjavljuje: »Danas je prava desnica Sjeverna liga sa svojim napadima na sve što je drukčije i različito. Po njima, različitost prijeti uništenjem iskonskih korijena neke nacije.</p>
<p>Profesor Marsiglia je na pitanje novinara, misli li ostati u Veroni, odgovorio: »Strah me je nakon svega što se dogodilo, ali ne namjeravam napuštati Veronu. Ostat ću ovdje i nastaviti svojim radom da se izborim za ono što sam započeo.«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Slučaj »bugarski kišobran« zaključen jer je zastario </p>
<p>SOFIJA, 21. rujna</p>
<p> - Bugarske pravosudne vlasti zaključile su istragu u slučaju »bugarski kišobran« ocijenivši da je slučaj zastario. Afera datira iz rujna 1978. kada je bugarski disidentski pisac Georgij Markov iznenada umro u Londonu od lakše ozlijede zadobivene kišobranom koji je jedan prolaznik ispustio na autobusnoj stanici i zatim se ispričao. Markov je osjetio ubod u bedro, a sljedeću noć proveo je uz visoku temperaturu. Umro je četiri dana kasnije, a da ga policija nije ispitala. Autopsijom je utvrđena smrt trovanjem jer je u bedru umrloga pronađena kapsula veličine glave pripadače izrađene od mješavine platine i iridija, ispunjena snažnim otrovom. Bugarska će dostavljati informacije britanskim vlastima koje još vode istragu. Prema priznanju bivšeg rusko-britanskog obavještajca Olega Gordievskog, iznijetom u knjizi objavljenoj 1990., ubojstvo su počinile bugarske tajne službe uz pomoć KGB-a. U prilog toj tvrdnji ide i izjava bivšeg šefa KGB-a Olega Lakugina da je bivši bugarski komunistički diktator Todor Živkov zapovijedio ubojstvo Markova. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>OESS ukinuo policijsku misiju u Podunavlju </p>
<p>BEČ, 21. rujna</p>
<p> - Stalno vijeće OESS-a na svojoj je redovnoj sjednici u četvrtak ukinulo policijski segment misije monitoringa u Hrvatskoj, u sklopu kojega je u posljednje četiri godine nadziran rad policijskih snaga u hrvatskom Podunavlju. »Ukinut je mandat nadzora lokalne policije u Podunavlju, pa će velika većina sadašnjih promatrača Hrvatsku napustiti do konca mjeseca«, potvrdio je za Hinu hrvatski veleposlanik pri Stalnom vijeću OESS-a Mario Nobilo. Prema njegovim riječima, sada su u Podunavlju 73 policijska promatrača OESS-a, a do kraja listopada ostat će ih 20 koji će se integrirati kao normalni promatrači i reducirati do potpunog ukidanja. </p>
<p> U priopćenju što ga je u povodu prestanka rada Policijske promatračke skupine (PMG) u Podunavlju u četvrtak izdao OESS kaže se da je odluka donesena na temelju spoznaje da je sigurnosno stanje u Podunavlju stabilno te da je lokalna policija u posljednjih nekoliko mjeseci pokazala stalni napredak u svome djelovanju.</p>
<p> Veleposlanik Nobilo ustvrdio je kako ukidanje policijskog segmenta OESS-ove msije Hrvatsku dovodi puno bliže i ukidanju punog mandata misije. »Oni još žele vidjeti kako protječu lokalni izbori, ali to su, u načelu, stvari manje važnosti«, rekao je Nobilo dodajući kako se vjeruje da će OESS u dogledno vrijeme okončati mandat svoje misije, čime će ona postati prva uspješna misija u svijetu. Postupno se smanjuje sadržaj onoga čime se u Hrvatskoj bavi OESS-ova misija pa se to, kazao je, »može prenijeti na instrumente Pakta o stabilnosti, Partnerstva za mir« i drugih međunarodnih institucija kojih je Hrvatska član. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Klein: Imamo dovoljno dokaza protiv Andabaka i ostale trojice </p>
<p>SARAJEVO, 21. rujna</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine prikupilo je sasvim dovoljno dokaza potrebnih za uhićenje i podizanje optužnica protiv četiri osobe osumnjičene za ubojstvo Joze Leutara, izjavio je voditelj misije UN-a u BiH Jacques Klein. U intervjuu koji je u četvrtak objavilo sarajevsko Oslobođenje, Klein je rekao da za ubojstvo doministra Leutara nije osumnjičen samo Ivan Andabak nego i ostala trojica - Dominik Ilijašević, Zoran Bašić te Željko Ćosić. »Oni su glavni osumnjičeni, a uhićeni su na temelju jakih dokaza. Konačnu riječ o ovome dat će sud«, istaknuo je Klein. Dodao je kako očekuje da će se tijekom sudskog postupka jasno identificirati i oni koju su ometali istražni postupak. </p>
<p>Odgovarajući na optužbe što ih je na njegov račun izreklo vodstvo Hrvatske demokratske zajednice BiH, američki je diplomat kazao kako posljednje policijske akcije nisu bile usmjerene protiv te stranke, nego protiv kriminalaca i ubojica kojih ima i u njoj. »Nadam se da će se vodstvo HDZ-a distancirati od tih ljudi jer to nema nikakve veze s domoljubljem«, izjavio je Klein podsjećajući da je cijeli postupak usmjeren upravo na otkrivanje ubojica jednog od hrvatskih dužnosnika. Ostavku Ivana Bačka na dužnost doministra unutarnjih poslova nazvao je »glupavom« rekavši da Bačak i inače nije bio od velike pomoći pri pokušaju privođenja drugih osoba osumnjičenih za različita kaznena djela. »Razlog zašto Bačak nije bio informiran o posljednim operacijama jest taj što ja u njega nisam imao povjerenja. A tog povjerenja nije bilo zbog prijašnjeg 'curenja informacija'«, objasnio je Klein. (Hina) </p>
<p>Jacques Klein očekuje nova uhićenja</p>
<p> u slučaju Leutar</p>
<p>MOSTAR, 21. rujna (Od Vjesnikova dopisnika) - Jacques Paul Klein, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a u BiH izjavio je u intervjuu za Oslobođenje:»Očekujem da će biti još uhićenja«, komentirajući dosadašnji tijek događanja u svezi sa »slučajem Leutar«, ali i slučajevima »Mostar 5« i »Stolac 7«. Kako se u svim spomenutim slučajevima radi isključivo o hrvatskim osumnjičenicima, nema gotovo nikakve sumnje da je Klein najavio nova uhićenja pripadnika hrvatskog naroda u BiH. </p>
<p>Neke Kleinove izjave o »slučaju Leutar« već su izazvale oštra reagiranja kod pojedinih dužnosnika hrvatskog naroda, a izvanredno oštro priopćenje s mnoštvom optužbi na račun Kleina i međunarodne zajednice u BiH odaslano je iz HDZ-a BiH. </p>
<p>MUP je, tvrdi Klein, imao dovoljno dokaza za uhićenje i podizanje optužnica protiv Dominika Ilijaševića, Zorana Bašića, Željka Ćosića i Ivana Andabaka. »Ako ovi ljudi jesu počinitelji djela, oni su ubili jednog od svojih ljudi, oni su ubili čovjeka koji je bio pošten, koji se trudio da radi svoj posao i borio se protiv korupcije u Hercegovini«, ističe visoki međunarodni dužnosnik, uz zaključak kako je »i to jedan od razloga što je ubijen«. Odgovarajući na upit je li otvorio frontu protiv ekstremnog krila HDZ-a i Hrvata u federalnom MUP-u, Klein je ustvrdio da HDZ ima tvrdolinijaše kao i svaka druga stranka, »ali mi smo protiv kriminalaca i ubojica koji su također i u HDZ-u«.</p>
<p>On očekuje i kako će četvorica uhićenika u »slučaju Leutar« »imenovati (nove) ljude koji su opstruirali pravdu«. Zapravo, Klein je gotovo siguran u otkrivanja novih imena koja bi trebala značiti, jasno, nova uhićenja jer tvrdi i kako je »očigledno da će se kroz proces ispitivanja tih ljudi pojaviti i neki drugi koji su možda pomagali počiniteljima«. Uz čestitke federalnom ministru unutarnjih poslova Mehmedu Žiliću koji je, kaže, »zaslužio svako divljenje«, Klein se obrušio na njegova zamjenika u ostavci Ivana Baćka, nazvavši njegovu ostavku »prilično glupavom«. Baćka je neizravno optužio i kako nije učinio ništa za uhićenja osumnjičenih Hrvata iz slučajeva »Mostar 5« i »Stolac 7«, a kako su za vrijeme istrage o ubojstvu Leutara »curile« informacije iz MUP-a, Klein je Baćku poručio da bi »bilo najbolje da ne bude upoznat s činjenicama (uhićenjima u slučaju Leutar) i da čeka kraj akcije«. Kada je, pak, riječ o objavljivanju imena Leutarova ubojice, odnosno nekim naznakama da bi cijeli proces mogao biti okončan baš neposredno pred izbore, Klein je ustvrdio kako »sve ovo nema nikakve veze s izborima«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>NHI poziva Hrvate na suočavanje s počinjenim zločinima</p>
<p>SARAJEVO, 21. rujna</p>
<p> - Nova hrvatska inicijativa (NHI) pozvala je u četvrtak sve Hrvate u Bosni i Hercegovini da prihvate činjenicu kako i u njihovim redovima postoje osobe odgovorne za ratne zločine te da ne nasjedaju propagandi koju na tom planu vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH.</p>
<p> U priopćenju NHI-ija ističe se kako je točno da je hrvatski narod u BiH u protekle dvije godine bio ugrožen no ne zbog neke međunarodne urote nego zbog »primitivne dvostruke politike« čelništva HDZ-a te nestručnosti, nezainteresiranosti i korumpuranosti dobrog dijela predstavnika ove stranke u tijelima vlasti. »NHI poziva hrvatski narod da se suoči s činjenicama da je u okviru HVO-a - nasuprot ogromnoj većini Hrvata koji su kroz HVO branili svoju opstojnost, zavičaj, prava i interese - bilo pojedinaca i skupina odgovornih za kršenje odredbi međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Nekima od njih pripadnost HVO-u tijekom rata i nakon njega bila je samo maska za kriminalne i druge nečasne radnje u koje spada i terorizam i trgovina drogom«, stoji u priopćenju stranke Krešimira Zubaka. NHI upozorava kako se takve osobe sada pokušavaju spasiti skrivajući se iza HVO-a što istodobno postaje i politika HDZ-a. NHI poziva hrvatski narod da takvu politiku odbaci i pomogne uspostavi pravne države kako bi se utvrdila pojedinačna odgovornost za svaki počinjeni zločin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nakon borbenih mitinga, izborna šutnja u Srbiji</p>
<p>I posljednja anketa daje prednost Koštunici 48:37 / Nakon teških optužbi protiv oporbe na posljednjem mitingu, opće je uvjerenje da Milošević ne namjerava mirno predati vlast u slučaju izbornog poraza</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Tri dana uoči izbora za novoga predsjednika SRJ i novi sastav saveznog parlamenta, u srijedu navečer, održani su u Beogradu jedni od posljednjih i svakako najveći predizborni skupovi te u principu privedena kraju jednomjesečna predizborna kampanja udruženih socijalista i jugoslavenske ljevice odnosno Demokratske oporbe Srbije koju čini 15 oporbenih stranaka. Zasebno su svoju kampanju vodili radikali i njihov predsjednički kandidat Tomislav Nikolić kao i Srpski pokret obnove s kandidatom Vojislavom Mihailovićem.</p>
<p>Izvješća govore da su Vojislav Koštunica i DOS doveli na skup u središte grada između 200 i 300 tisuća građana te da je Koštunica plijenio skromnošću i jednostavnošću. Okružen brojnim pjevačima i glumcima (najveći pljesak poslije njega dobio je Miodrag Petrović Čkalja) izjavio je kako ne želi mijenjati cijeli svijet »već samo da zajednički preuredimo našu državu«, da želi živjeti u »sasvim običnoj, prosječnoj europskoj zemlji«, te da je u posljednjih pola stoljeća bilo više nego dovoljno »događanja«. Masa mu je uzvraćala povicima »Spasi Srbiju iz ludnice, Koštunice«, »Otpor« i »Gotov je«. Nekoliko kilometara dalje, preko Save, u na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> završenoj sportskoj dvorani »Limes« koja se gradila proteklih deset godina, pred oko 15 tisuća svojih simpatizera govorio je Slobodan Milošević. Predsjednik i predsjednički kandidat socijalista i JUL-a oštro je kritizirao oporbu nazvavši njezine pripadnike »lokatorima zaduženima za razaranje« zemlje i »instaliranje NATO pakta«. Po njegovim riječima, oporbene stranke zastupaju interese nekih zapadnih zemalja, a naročito djeluju na »razaranje uma« mladih generacija preko raznih sekti i narkomafije, podstiču na terorizam i nasilje. Milošević je također ocijenio da su »obrana, obnova i izbori tri strane iste vrijednosti - slobodne Jugoslavije, a predstojeći izbori su zapravo referendum o tome hoće li Jugoslavija biti »kolonija ili slobodna država«. </p>
<p>U srjedu ujutro, Milošević je po prvi put posjetio Crnu Goru otkako joj je (od 1997.) predsjednik Milo Đukanović, i tamo je okupljenim građanima poručio da je na narodu Crne Gore odluka hoće li živjeti u zajednici sa Srbijom. Usredotočio se na nužnost borbe protiv novog svjetskog poretka i na crnogorskog predsjednika kao čovjeka koji zemlju vodi u »ropstvo«; primijetio kako su se pojavili »zečevi, štakori i hijene koji bi od divovskog naroda htjeli napraviti pudlicu«, na svjetsku »strategiju potkupljivanja državnih dužnosnika« u Crnoj Gori i na »izdajice i ulizice stranih gospodara«. Poznato je da vladajuće stranke u Crnoj Gori bojkotiraju savezne izbore odnosno pozivaju građane da ne glasuju.</p>
<p>Predizborna šutnja u Srbiji počinje u četvrtak u ponoć i svi zainteresirani, od stranaka do medija, iskorištavaju posljednje sate za poziv građanima da se u što većem broju odazovu izborima. Ima špekulacija da će se Milošević ipak pojaviti pred građanima u petak, unatoč šutnji, kako bi otvorio most u Novom Sadu i tako imao zadnju riječ u drugom po veličinu gradu u Srbiji koji pokazuje velike simpatije prema oporbi. Zbog težine optužbi za izdajništvo i kolaboracionizam, koje su režim i njegovi čelnici izrekli na račun oporbe, teško je povjerovati, tvrde strani promatrači u Beogradu, da će Milošević predati vlast ukoliko izgubi izbore. Posljednje u nizu brojnih ispitivanja javnog mnijenja, koje je agencija Beta naručila od Centra za politološka istraživanja Instituta društvenih znanosti, govori da će za predsjedničkog kandidata oporbe Koštunicu glasovati 48, a za kandidata ljevice Miloševića 37 posto birača. U prognozi se također navodi da će na izbore 24. rujna izaći 70 posto upisanih građana odnosno 5,5 milijuna. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>General Pavković: Vojska bi priznala pobjedu Koštunice</p>
<p>BEOGRAD, 21. rujna</p>
<p> - Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ), general-pukovnik Nebojša Pavković izjavio je da bi VJ priznala pobjedu predsjedničkog kandidata oporbe i da će dan izbora, 24. rujna, što se vojske tiče završiti mirno - »ako se netko ne umiješa«.</p>
<p>»Ako se umiješa, neće biti mirno«, rekao je Pavković u srijedu navečer u emisiji TV Crne Gore, u kojoj su sudjelovali i zapovjednik Druge armije, stacionirane u Crnoj Gori, general-potpukovnik Milorad Obradović, zapovjednik ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane general-potpukovnik Spasoje Smiljanić i zapovjednik ratne mornarice admiral Milan Zec, prenosi agencija Beta. Objašnjavajući što znači njegova nedavna izjava o danu izbora, kao »Danu D«, Pavković je rekao da u tome »ne postoji ni jedna jedina riječ prijetnje Crnoj Gori, narodu Crne Gore« već se to odnosi na »strani faktor«. Pavković je rekao da se »Dan D« ne odnosi ni na oporbu u Srbiji. On je naglasio da »Dan D« za vojsku znači »veliki posao« oko stvaranja uvjeta da svi pripadnici VJ glasuju 24. rujna. To je naveo kao jedan razlog, a drugi je, po njegovim riječima, prijetnje koje se upućuju Jugoslaviji ovih dana. »Mi, kao ozbiljna vojska, imamo obveze izvršiti sve pripreme da ne bismo doživjeli bilo kakvo iznenađenje«, rekao je Pavković i dodao da je to smisao njegove izjave da će pripadnici VJ 24. rujna biti u prvim borbenim redovima.</p>
<p>On je također izjavio da VJ zna za scenarij po kojem će 24. rujna biti provokacija čiji će cilj biti izazivanje nereda, pod izgovorom »pružanja podrške pobjednicima (na izborima) - oporbi«. Po tom scenariju, provokacije koje bi vodile unutarnjim sukobima izazvale bi »posebne postrojbe stranih oružanih snaga, koje će tog dana biti ubačena na teritorij SRJ«, iz Republike Srpske, iz Crne Gore i s Kosova. Pripadnici stranih oružanih snaga bi se, po njegovim riječima, obukli u uniforme VJ i MUP-a Srbije i pokušali izazvati nerede. Na insistiranje novinara državne televizije Crne Gore na pitanju stvara li vojska na taj način samo povod da se umiješa u politički aspekt izbora, Pavković je odgvorio da o tome nema govora. »Razgovarali smo samo o tome da se, ako bi izbili neredi, to mora spriječiti na svaki mogući način«. Na pitanje da li bi Vojska priznala pobjedu predsjedničkog kandidata oporbe, Pavković je rekao da oko toga »nema spora«. »Ako je oporba u Srbiji sigurna u svoju pobjedu, onda nema razloga da strahuje ni za što«, dodao je Pavković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>SAD će ukinuti sankcije SRJ, ako na izborima pobijedi oporba </p>
<p>WASHINGTON, 21. rujna</p>
<p> - Sjedinjene Države su u srijedu najavile da su spremne poduzeti mjere za ukidanje sankcija spram SRJ »kad dođe do demokratskih promjena« u toj zemlji. Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher potpisao je posebno priopćenje u povodu izbora u Srbiji u nedjelju 24. rujna. »Demokratska oporba odabrala je nadmetati se na ovim izborima, a sve pokazuje da ih velika većina stanovništva podržava u odluci da glasuje i izabere promjene«, stoji u izjavi. »SAD se pridružuje europskim saveznicima i Rusiji nadajući se da je došlo vrijeme kad će demokratska Jugoslavija postati punopravni partner u novoj Europi«, napominje Boucher. State Department je podržao izjavu Vijeća Europske unije u povodu izbora u SRJ te dodao da će »kad nastupe demokratske promjene, poduzeti korake za uklanjanje sankcija« protiv SRJ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Na pomolu »senzacija« u Sloveniji: koalicija Drnovšek-Janša?</p>
<p>LJUBLJANA, 21. rujna</p>
<p> - Hoće li dvojica »krvno suprotstavljenih« Janeza - kako ih nazivaju slovenski mediji - dr. Janez Drnovšek i Janez Janša, ipak sastaviti koalicijsku vladu nakon parlamentarnih izbora u Sloveniji 15. listopada? Točnije: mogu li dvije osobe koje su posljednjih barem osam godina iskazivale toliku međusobnu netrpeljivost i nesnošljivost do granice uvreda (doduše znatno više Janša prema Drnovšeku nego obratno), i kao političari i kao ljudi, napokon zakopati »ratne sjekire« i zajedno, dogovorno, simbolično rečeno, vladati Slovenijom sljedeće četiri godine? Ta pitanja silno zaokupljaju slovensku javnost koja je prošloga petka, 15. rujna, duboko zakoračila u predizbornu kampanju koja već pokazuje znakove da će biti najdramatičnija i, možda, najprljavija dosad.</p>
<p>Ta mogućnost, koja se zasad još čini senzacionalnom, mogla bi uskoro, na temelju ishoda izbora, postati posve stvarnom. Pogotovu kada se zna da je Drnovšek nadasve vrlo realan, a nimalo emocionalan političar. A Janša je već deset godina toliko željan vlasti i sebe opsesivno vidi kao »dugoročnoga« ministra obrane (na tome je mjestu sada, u prijelaznoj desno-sredinskoj vladi premijera Andreja Bajuka, a bio je to i u prvima dvjema vladama samostalne Slovenije od 1990. do 1992., kada ga je Drnovšek smijenio zbog afere »ilegalne prodaje oružja«) da je spreman sklopiti savez i s »crnim vragom«. Naime, Drnovšek je, uvjeren da će njegova Liberalna demokracija Slovenije (LDS) ponovno pobijediti i na izborima 15. listopada, izjavio kako je spreman sastaviti stabilnu koalicijsku vladu sa strankom koja osvoji drugo mjesto.</p>
<p>A to se Drnovšekovo uvjerenje temelji i na ozbiljnim istraživanjima javnog mišljenja u Sloveniji, osobito na dosad dokazano vrlo pouzdanim i uglednim anketama, što ih agencija Stik redovito provodi za ljubljansko Delo (obično jedanput mjesečno, a sada, prije izbora, svakoga tjedna). Prema najnovijim rezultatima te ankete, što su objavljeni ovoga ponedjeljka, »kada bi izbori bili danas« Drnovšekov bi LDS dobio čak 44,5 posto glasova, apsolutno najviše dosad, što je na granici senzacije (dosad je dobivao 25 do 38 posto). Međutim, na drugo je mjesto sada prvi put čvrsto zasjela Janšina desničarska Socijaldemokratska stranka (SDS) sa 14,1 posto glasova te je s toga položaja potisnula lijevu Udruženu listu socijalnih demokrata (ZLSD), bivše »reformirane komuniste«, koji su sada s oko 10 posto glasova tek četvrti, i udruženu Ljudsku stranku (SLS+SKD) koja je treća sa 10,4 posto.</p>
<p>U toj je anketi još kao peta, sa 8,1 posto glasova, i nova stranka Nova Slovenija (NSi), koju su nedavno osnovali sadašnji premijer Bajuk i ministar vanjskih poslova Lojze Petrle, koji su napustili stranku SLS+SKD, a sve su ostale stranke, na izborima će ih nastupiti 35, dobile 13,2 posto glasova telefonski anketiranih birača, ali nijedna od njih, prema tim rezultatima, neće prijeći prag od 4 posto za ulazak u Državni zbor (slovenski parlament). Ako takvi budu i rezultati izbora 15. listopada, a Delove su ankete prilično precizno pogodile ishod glasovanja u studenome 1996., onda će Drnovšek, želi li održati svoje obećanje, morati sastaviti koalicijsku vladu ponajprije s Janšinim SDS-om, iako je, kada je to najavio, vjerovao da će, prema tadašnjim anketama, druga biti ZLSD, njemu najbliža »lijeva« stranka. Uostalom, i 1992. Drnovšek je sastavio koalicijsku vladu s tadašnjim Peterleovim kršćanskim demokratima (SKD), a 1996. s »pučanima« braće Janeza i Marjana Podobnika, koji su tada bili drugi na izborima. Stoga bi i sada senzacija mogla postati stvarnost: da dvojica slovenskih političara koji se međusobno najmanje podnose, Drnovšek i Janša, nakon izbora od 15. listopada sastave zajedničku koalicijsku vladu, koja bi u parlamentu imala solidnu većinu.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Raketa pogodila sjedište britanske obavještajne službe MI6</p>
<p>Prema izjavama, počinitelji bi mogle biti irske disidentske grupe, ali i bilo koje druge grupe koje mogu imati tu tajnu službu za moguću metu / Atentat na MI6 u Londonu najspektakularniji je poslije onog počinjeng na rezidenciju premijera u Downing streetu 7. veljače 1991. godine</p>
<p>LONDON, 21. rujna</p>
<p> - »Mali projektil« ispaljen je u srijedu u noći na sjedište britanske obavještajne službe za inozemstvo MI6 u središtu grada. Zasad nema izvještaja o mogućim žrtvama, priopćila je britanska policija. Šef antiterorističkog ogranka policije Alan Fry izjavio je u četvrtak novinarima prisutnima na mjestu eksplozije da je projektil pogodio gornje dijelove te strogo čuvane zgrade, ali da je pričinio samo manju štetu.</p>
<p> »Pregledom vanjskog dijela zgrade utvrđeno je da je nekom vrstom malog projektila pogođen osmi kat zgrade. Projektil je prouzročio minimalnu štetu«, rekao je Fry. Nije mogao reći tko je ispalio projektil, dodajući da »mora imati na umu sposobnosti irskih disidentskih grupa, ali da trenutačno ne može isključiti i bilo koje druge grupe koje mogu imati tu tajnu službu za moguću metu«. Odbacio je mogućnost da je zgrada pogođena minobacačem, jer bi to izazvalo veću štetu od učinjene. Fry je istaknuo da svi moraju biti na oprezu i da postoji opća prijetnja od terorizma u Londonu. Nikakvo upozorenje nije unaprijed izdano, niti je bilo koja grupa preuzela odgovornost za taj napad. </p>
<p>Moderna zgrada MI6 izgrađena u futurističkom stilu smještena je na južnoj obali rijeke Temze nedaleko od parlamenta i vladinih ureda u Whitehallu. Ta zgrada postala je slavna zbog toga što u njoj snimljene uvodne scene eksplozije u zadnjem filmu o tajnom agentu Jamesu Bondu »Svijet nije dovoljan«. </p>
<p> Atentat na sjedište britanske vanjske obavještajne službe MI6 u Londonu najspektakularniji je poslije onog počinjeng na rezidenciju premijera u Downing streetu 7. veljače 1991. godine. MI6, prestižna britanska vanjska služba sigurnosti djeluje u tajnosti koja se može usporediti s onom koju obožavatelji agenta 007 mogu vidjeti u njegovim filmovima. Pod još jednim imenom - Tajna obavještajna služba (SIS), MI6 se nalazi pod ingerencijama ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p>SIS je osnovan 1921., a njegovi korijeni leže u sekciji za strane zemlje Ureda tajnih službi stvorenog 1909. kojem je tada na čelu bio Sir Mansfield Cumming. Sve do prije nekoliko godina, britanska vlada nije službeno priznavala postojanje MI6. Misije povjerene špijunima MI6 su brojne, ali se službeno odnose samo na »vitalne interese Velike Britanije u sigurnosti, obrani, vanjskoj politici i ekonomiji«. Zaposleni u toj službi žive okruženi diskrecijom, a u sklopu mjera sigurnosti, oni vrlo rijetko znaju tko je na čelu organizacije budući da se identitet šefova čuva u tajnosti. Mansfield Cumming zvao se »C«, a njegovi nasljednici dugo su čuvali taj običaj. Britanske vanjske tajne službe bile su posebno aktivne za vrijeme Hladnog rata, a njihove misije nakon toga bile su sve više posvećene ekonomskim pitanjima. </p>
<p>Velika zgrada MI6 strateški smještena u središtu Londona u četvrti Vauxhall na obali Temze izgleda kao utvrda prekrivena antenama. Visoki troškovi njezine gradnje bili su živo kritizirani u parlamentu. Blindirani prozori otporni čak i na bombe, savršen video sustav i uredi izgrađeni duboko pod zemljom uveliko su utjecali na troškovnik gradnje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Valčić: Ispričat ću se onda kad se ospore grijesi HDZ-a </p>
<p>Svojim prikazom Račanova poluuspješnog obračuna s tuđmanizmom (»Vjesnik« od 6. 9., »Ipak dolazi do feniksova dizanja«) izazvao sam trenutačnu prekooceansku reakciju (D. Cebalo, New Jersey: »Sloboda mišljenja je dvosmjerna prometnica« u »Vjesniku« od 8. 9.) djelomično i zbog antisluganskih apela prema novoj vlasti, koji najviše smetaju zapadnim gospodarsko-političkim imperijalistima, predvođenim upravo SAD-om. </p>
<p>Američko radništvo u svojoj stogodišnjoj klasnoj borbi protiv plutokracije doživjelo je potpun krah, postavši poslušno roblje bez prava glasa protiv svojih poslodavaca (vidi kapitalan članak El Munda o tajni ekonomskog rasta u SAD-u - »Vjesnik« prenio 2. 9. na str. 6: »SAD: Prodavanje demokracije«), djeci te većine američke populacije onemogućeno je primjereno školovanje zbog lakšeg medijskog manipuliranja s tom masom (jedna od posljedica tog staljinizma jest vječna potražnja za europskim stručnjacima), te zaključci N. Chomskog o diktatorskim metodama američke oligarhije razgolićuju tobožnju američku demokraciju kao savršeno ustrojen feudalni sustav, u kojem se posjeduje onolika sloboda, koliko se ima dolara u džepu.</p>
<p> Iz takva okruženja Cebalo nam iskazuje zabrinutost za razvoj demokracije u Hrvatskoj?! I to ne zbog ovdašnjeg uvođenja najmafijaškije vrste kapitalizma, nego zbog mog tituliranja prijašnjih (djelomično i sadašnjih) vlastodržaca kao kriminalaca.</p>
<p>Chomsky, američki visoki intelektualac i disident, ustvrdio je da se u njegovoj zemlji »legalno kupuje pravo na zločin«, pa prema toj logici Cebalo vjerojatno smatra da je i HDZ, zbog svoga nagomilanog imetka, imao pravo na svoje monstruozno protunarodno djelovanje.</p>
<p>Nadalje, osporava se čak i HDZ-ov lopovluk, iako je ta stranka pod plaštom hrvatskog domoljublja desetkovala zemlju, nadmašivši u mnogočemu i polustoljetnu jugostaljinističku destrukciju, te tako postavši sinonimom za amoralno-korupcionašku pljačku hrvatskog čovjeka.</p>
<p>U Cebalovu tekstu se ističe, da sam svojom »površnom analizom« uvrijedio sve članove i simpatizere HDZ-a. Prihvaćam kritiku o površnosti analiziranja djelovanja te stranke, ali je lako objašnjiva: nisam, naime, slutio postojanje neupućenih Hrvata u pravo lice prošlog kvazihrvatskog režima. Stoga ću samo taksativno za Cebala i njemu slične spomenuti djelić grijeha tzv. Hrvatske demokratske zajednice, čijoj sam slatkorječivosti 1990. godine i sam bio žrtvom, te se odmah ispričavam za uvredu onog časa, kada se ospore slijedeći navodi:</p>
<p>- Golem novac od emigracije za oružje je pronevjeren, a na predaju spremne kasarne JNA deportirane su četnicima radi što unosnijeg ratnog profiterstva. Vrhunac ratne izdaje jest opstrukcija pomoći Vukovaru, te napad na V. korpus Armije BiH preko velikokladuškog izdajice Abdića.</p>
<p>- Prisna suradnja s Miloševićem do posljednjih Tuđmanovih dana očitovala se i u dostavi popisa pučanstva iz 1991. Beogradu, što je bio bitan preduvjet za početak genocida.</p>
<p>- U suradnji sa stranim »investitorima« uništeni su svjetski divovi poput brodogradilišnih poduzeća, »Rade Končara«, »Nikole Tesle« i drugih, čiji radnici preplavljuju burze za zapošljavanje i ulice. Socijalnu bijedu i šikaniranje istaknutih branitelja istodobno prati megalomansko bogaćenje šačice anacionalnih poltrona okupljenih oko bivšeg predsjednika.</p>
<p>- Preuzevši nedavno vlast izborna koalicija osim s gospodarskim ruševina suočila se sa sličnim stanjem u kulturi, zdravstvu, školstvu i športu, dok je odlično poslovala jedino narkomafija, ubirući danak u krvi i novcu. </p>
<p>Poznavajući samo nabrojane općepoznate činjenice, etiketa HDZ-a kao »moćne kriminalne organizacije« zaslužuje korekciju prije zbog svoje blagosti, a nikako zbog pretjerivanja. U nevjerici, da se i nakon nekoliko godina od pljačke i prevare mora dokazivati njihovo postojanje, pozdravlja Vas</p>
<p>DALIBOR VALČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dolaze li bolji dani za stambene zadruge?</p>
<p>Stambeno zadrugarstvo ima vrlo dugu bogatu tradiciju u zadovoljavanju stambenih potreba stanovništva. Posebne rezultate zadrugarstvo je iskazalo za vrijeme bivše Jugoslavije kad je sudjelovalo sa 15 do 20 posto u gradnji stambenog fonda. Bilo je to, dakle, u nedavnoj prošlosti kad se u Hrvatskoj gradilo više od 30.000 stanova na godinu, a u Zagrebu pet do sedam tisuća. Danas su te brojke nezamislive pa se gradi oko pet puta manje s tendencijom stalnoga pada.</p>
<p>Podatkom devedesetih u zemlji je bilo oko 150, a u Zagrebu 17 stambenih zadruga. Danas je njihov broj višestruko manji osobito onih koje aktivno rade.</p>
<p>Prema stambenom zbrinjavanju svoga stanovništva, Hrvatska je danas na samome dnu europske i svjetske rang liste i može se usporediti s Bugarskom, Estonijom, Letonijom, Litvom i Slovačkom. Samo navedene zemlje grade manje od dva stana na 1000 stanovnika na godinu što je ispod svakog minimuma i u stambenoj su bijedi kao i mi.</p>
<p>Godinama je Hrvatska bila u rangu srednje razvijenih zemalja svijet po broju sagrađenih stanova, a onda je došla 1990. kad je stanogradnja naglo usporena. Samo uzgred da napomenemo da je u razdoblju između 1990. i 1996. godine u Hrvatskoj izgrađeno samo 77, a u Austriji 321 tisuća stanova. Austrija je prema broju stanovnika veća od Hrvatske 1,7, a prema broju sagrađenih stanova u isto vrijeme 4,18 puta. Ili, npr. Finska koja ima skoro isti broj stanovnika kao i Hrvatska sagradila je u tom razdoblju 257.000 stanova ili 3,34 puta više nego mi. Francuska je veća od Hrvatske 12 puta prema broju stanovnika, a sagradila je u razdoblju 1990.-1996. godine 32 puta više stanova nego mi. Daljnje podatke o zadovoljavanju stambenih potreba kod nas i u svijetu suvišno je više i navoditi, jer to ionako nikoga u Lijepoj našoj ne zanima osim beskućnike, a oni i tako nisu u stanju utjecati na svoju sudbinu. </p>
<p>Ipak, i u tim teškim stambenim vremenima zračak nade je tu.</p>
<p>Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo već nekoliko mjeseci užurbano radi na donošenju novog Zakona o zadrugama u kojem će svoje mjesto naći i stambeno zadrugarstvo. Osim toga Ministarstvo najavljuje i veća poticajna sredstva za razvoj maloga i srednjeg poduzetništva ali i zadrugarstva, pa sve to upućuje na bolja nadolazeća vremena.</p>
<p>Stanogradnja je u izuzetno teškom položaju, jer su odavno ukinuti svi raniji stalni izvori financiranja, a novi stambeni, i odgovarajući kreditni sustav nije još stvoren.</p>
<p>Stoga je Hrvatski zadružni savez nedavno na Jesenskom zagrebačkom velesajmu u Klubu privrednika okupio, nakon desetogodišnje stanke, sve zadrugare i obavijestio ih o svojim aktivnostima na izradi novog zakonodavstva koje bi trebalo zaživjeti već početkom sljedeće godine.</p>
<p>Ako se ostvare ta predviđanja, stambeno zadrugarstvo moglo bi već iduće godine početi aktivnije djelovati, a to željno čekaju mnogi beskućnici. </p>
<p>Mr. GRGA JELINIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Istina o dokumentu »Dominus Iesus« </p>
<p>Gđa Grundfelder 13. rujna u rubrici »Pisma čitatelja«, komentirajući vatikanski dokument »Dominus Iesus», niječe crkvenost protestantima i anglikanima, te inzistira na ekskluzivnoj ulozi posrednice spasenja Katoličke crkve, nasuprot kojoj su kršćani reformacije samo »crkvene zajednice«, a pravoslavne crkve samo uvjetno »sestrinske crkve«. Pozivam gđu. Grundfelder da citira odgovarajuće dijelove dokumenta koji potvrđuju njezine tvrdnje. Tekstualno identična kritizerska formulacija pojavila se je na Internetu već drugi dan nakon objave spornog dokumenta, i to na web stranicama nekih renomiranih stranih časopisa. Dojam je da ni novinari tih časopisa, redovito nesklonih Katoličkoj crkvi, a ni gđa Grundfelder, nisu ni pročitali (tada) dokument »Dominus Iesus.«</p>
<p>Ilustracije radi, evo što piše u »Dominus Iesus« u vezi s pravoslavnim crkvama:</p>
<p>»Stoga je Kristova Crkva prisutna i djelatna također i u tim crkvama, bez obzira na to što nisu u zajedništvu s Katoličkom crkvom, jer ne prihvaćaju Katoličku doktrinu o Prvenstvu, koju u skladu s Božjom voljom ima i obavlja Rimski biskup u čitavoj Crkvi«. (točka 17.)</p>
<p>Gdje se tu govori da su pravoslavne crkve samo uvjetno »sestrinske crkve« i gdje se tu odriče njihova Crkvenost (sakramentalna vrijednost)? Ilustracije radi: brak sklopljen u Pravoslavnoj crkvi je za Katoličku crkvu punovaljan sakrament i osoba koja bi prešla na katolicizam ne bi se mogla, nakon rastave, ponovo ženiti (udavati) u Katoličkoj crkvi. A u pogledu protestantskih crkava, kojima Katolička crkva, primjerice, većinom priznaje valjanost sakramenta krštenja, izriče se sljedeće:</p>
<p>»Stoga, te odvojene crkve i zajednice iako vjerujemo da trpe od nedostataka, nipošto im se ne može uskratiti značenje i važnost u misteriju spasenja. Sveti Duh ne krati se služiti njima kao sredstvima spasenja kojima snaga dotječe iz same punine milosti i istine što je povjerena Katoličkoj crkvi«. (točka 17)</p>
<p>Laž je da su protestantske crkve za dokument samo crkvene zajednice. Osim toga mnoge protestantske crkve i ne žele se zvati crkvama</p>
<p>»Dominus Iesus« ne donosi ništa novo u odnosu prema onom što piše u više koncilskih dokumenata o kršćanskim i nekršćanskim crkvama i sačinjen je ponajprije zbog katoličkih teologa. Veći dio dokumenta posvećen je pitanjima kristologije, a gotovo bi se moglo kazati, samo se usput govori i o problematici odnosa s ostalim kršćanskim crkvama. Oni koji nedokumentirano napadaju taj dokument u javnosti stvaraju dojam da je on pisan ponajprije protiv drugih kršćanskih crkava i da su mu druge kršćanske crkve glavni predmet razmatranja.</p>
<p>Sve što piše u »Dominus Iesus«, rečeno je u mnogim kontaktima između katoličkih i protestantskih teologa i nikad to nije prešućivano. Taj dokument je zapravo kolekcija citata iz Svetog pisma i koncilskih dokumenata.</p>
<p>I na kraju citiram, bez komentara još jednu »negativnu« poruku iz »spornog« dokumenta: »Osim toga spasenjsko djelovanje Isusa Krista, s i preko njegova Duha, proširuje se i izvan vidljivih granica Crkve na čitavo čovječanstvo. Govoreći o pashalnom misteriju, u kojem Krist čak i sada sebi pridružuje vjernike na živi način u Duhu i daje im nadu uskrsnuća, Koncil izjavljuje: »To ne vrijedi samo za one koji vjeruju u Krista nego i za sve ljude dobre volje u čijim srcima milost nevidljivo djeluje. A budući da je Krist umro za sve i da je konačni čovjekov poziv stvarno samo jedan i to božanski, moramo držati da Duh Sveti pruža svima mogućnost da se na način koji je Bogu poznat, pridruže tom pashalno misteriju.</p>
<p>SEBASTIJAN KOSTELIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mihaljević: Kratka pištola Krešimiru Cerovcu!</p>
<p>Ima ljudi na koje se, nažalost, mora primijeniti stara kineska pedagoška mjera</p>
<p> - ako neće misliti mora ih se (malo) lupiti po glavi. Cerovac svojim provokacijama (Vjesnik, 19. rujna 2000.) želi uvući i mene u bistrenje teoloških pojmova, iako sam jasno i glasno, odgovarajući glavnom uredniku Glasa koncila Ivanu Mikleniću (Vjesnik, 14. rujna 2000.) istaknuo da kao ničeanac i ateist ne želim pretakati iz šupljega u prazno. U što će Cerovac i njegova bratija vjerovati - to je njihova privatna stvar i meni ne pada na pamet (nije mi padalo na pamet ni u socijalizmu!) da im to osporavam. Ali osporavam im i osporavat ću im dokle god budem mogao naći i najmanji slobodni komadić bilo kakva prostora na kojem se može disati - da u ta svoja teološka bajanja i u te svoje tobože religijske »dobre želje« uvlače sve ljude, služeći se svim sredstvima (i silom!), a bez njihova pristanka. Dvije tisuće godina kršćanstvo popločava »dobrim željama« put kojim zapadnoevropska civilizacija odlazi - evo, sad, to mogu vidjeti i slijepci, a do prije 100 ili 150 godina vidjeli su hrabri i vidoviti - u zasluženi materijalistički pakao! A Cerovac se nešto iščuđava pa pita otkuda ovaj »neobuzdani materijalizam« s popratnim zlima, te otkuda je »izrastao upropaštavajući potrošački mentalitet!? </p>
<p>Ta čitajte Marxa, dođavola! Uostalom, nisu sovjetski boljševici bili prvi koji su pokušali izgraditi komunističko društvo u strogo totalitarnoj državi. Bili su to jezuiti koji su u paragvajskim prašumama izgrađivali pravu božju državu, komunističku po svom karakteru koja je najbolje izražavala bit katoličke vjere. Za stoljeće i pol, poslije španjolskoga osvajanja 1573., jezuiti su - ne birajući sredstva - uništavali jedan narod, eksploatirali ih i lišavali slobode a sve da bi ih civilizirali, kultivirali i - učinili sretnima!? Pa dakako! Crkve se ne bore o primat zarad duša, nego zarad živih ljudi, zarad svjetovnih ciljeva u koje ciljeve spada i politička moć. Ako Cerovac već hoće da mu nešto citiram (a ovo je zadnji put da mu dajem besplatnu poduku) onda ću citirati čuvenog poglavicu Seattlea, iz njegova još čuvenijeg odgovora blijedolikim kolonizatorima: »Jedno znamo zasigurno, to će i bijeli čovjek jednom morati shvatiti: naš bog je isti bog. Možda mislite da i njega možete posjedovati, kao što se spremate da uzmete našu zemlju. Ali nećete! On je bog ljudi i njegova je milost jednaka za crvenog i za bijelog čovjeka...« I što da se dalje priča: gdje jezuiti prođu tu trava ne raste!</p>
<p>NIKICA MIHALJEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Horvatin: Ne dopustite da se HRT-om koriste politički probisvijeti</p>
<p>Posljednjih tjedana svjedoci smo nemale pomutnje u informativnim programima HRT-a, i Radija i Televizije. Kao da se urednici ne snalaze u događajima koji se vrtoglavo odvijaju. Pogotovo je to slučaj nakon ubojstva Milana Levara u Gospiću i uhićenja nekolicine osumnjičenih za tragične događaje u Gospiću 1991.</p>
<p>Na HRT-u kao da se ne zna što je mjera objektivne informacije koja bi aktualni događaj osvijetlila sa svih strana, pa slušatelje/gledatelje obavijestila i o pozadini te o političkom značenju nečije izjave - je li ili nije istinita, je li ili nije u interesu demokratskog razvoja i ustavnog poretka Republike Hrvatske.</p>
<p>Mikrofoni se pružaju svakome tko samo nazove i poželi bilo što reći. Recimo HDZ-ov »trojanski konj« Đapić i slični. Pa i Liović, Trusić, Zvonko Šeparović e tutti quanti, poznati po svojim ekstremnim stajalištima koji iskorištavaju svaku situaciju da bi im se čuo glas. Nedostaju još Ljubica Štefan i C.G. Ströhm iz Hrvatskog slova, a i njih ćemo valjda čuti i vidjeti kad već HR tako uslužno reklamira taj list. Svi takvi ne mogu biti mjera demokratičnosti našega društva niti mjera demokratske otvorenosti medija kao što su HR i HTV.</p>
<p>A novinari i urednici HRT-a često se ponašaju upravo suprotno, kao da ne znaju politički misliti. Zbog toga, oni su dobrim dijelom, da ne kažemo poglavito, krivi za uznemirenost javnosti, za histeriju u pojedinim krugovima, za manipulacije skupinom veterana Domovinskog rata.</p>
<p>Naravno, može se spomenuti i ekstremne istupe pojedinaca s krajnje desnice, pa i filoustaške skupine, ali uz to, baš radi toga da bi se slušateljstvu pružila puna informacija, valja reći tko su i što su oni, što im je stvarna namjera. Neki dan to je osobito trebalo reći u povodu bombastične izjave dr. Zvonka Šeparovića, čije su očito prave namjere da kao izborni gubitnik sruši demokratski izabranu vlast u Hrvatskoj. To on krije pod demagoškim plaštom izmišljenog Žrtvoslovnog društva, pod plaštom tobožnje obrane Domovinskog rata.</p>
<p>Sličan je slučaj i sa čestim istupima članova obitelji Tuđman na ekranima. Tko je Ankica Tuđman da je dopisnik traži čak u Iloku kako bi ponovno dala protuvladinu izjavu? I to baš sada u inače uzavrelom stanju duhova.</p>
<p>Stječe se dojam kao da, uz službenu, paralelno djeluje još jedna uređivačka linija koju provode kadrovi koji nisu u sebi raskrstili s hadezeovskom politikom prije 3. siječnja. Kao krtice oni proturaju svoje priloge u program kad god im se da prigoda za to. Zar urednici Dnevnika to ne vide? Zar to ne vidi ni Mirko Galić?</p>
<p>Naša je poruka: ne dopustite da se najmoćnijim medijima koristi svaka problematična šuša, razni demagozi i politički probisvijeti, đapići i švarcovi, liovići i njima slični kojima je valjda jedini cilj stvaranja kaosa kako bi se domogli vlasti, makar i za trenutak, te da tako upropaste povijesnu šansu Hrvatske u Europi i demokratskom svijetu. Klonite se utrke sa senzacionalističkim listovima. Budite svjesni svoje goleme odgovornosti za stanje u zemlji.</p>
<p>Sa strepnjom gledamo na razvoj prilika u svojoj bivšoj kući i u demokratskoj Republici Hrvatskoj za koju su vezane sve naše nade.</p>
<p>MIHO HORVATINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Što više intervjua poput onog Andrije Tunjića s Lukom Paljetkom</p>
<p>Sve čestitke i pohvale gospodinu Andriji Tunjiću za izvrsno realizirani intervju u našem Vjesniku od subote 16. rujna 2000. godine koji je imao s istaknutim hrvatskim pjesnikom svjetskoga glasa, vrlim Dubrovčaninom Lukom Paljetkom, autorom brojnih, nagrađivanih i prevođenih, knjiga, prijevoda, drama, scenarija, lutkarskih predstava!</p>
<p>Takav razgovor se čita (i iščitava) po nekoliko puta. Onako nekonvencionalan, prisan, osjećajan, poetičan, romantičan, stvaran, kreativan, dušom ispunjen i intuitivan intervju već dugo svi naši listovi, zajedno, nisu objavili! Zato pozdravljam Vjesnikova nastojanja, da nas iz broja u broj ugodno »zasipa« glavnim specijalitetima (od jela, duše i tijela!) i poslasticama, poput spomenutog intervjua Vašeg zapaženog novinara Andrije Tunjića s našim mlađim akademikom Lukom Paljetkom! Intervju je takvo, educirajuće, filozofsko ostvarenje s ove (ali i one) strane duše, da je bio prava ispovijed, ljepota, grijeh (privlačni grijeh!) i čistilište. Naravno, u ljudskom i pjesničkom smislu i tonu. Ne treba se ni čuditi takvoj refleksiji boja u tom razgovoru ako se zna da je novinar Andrija Tunjić, još kao mladić svoje spisateljstvo, zapravo, i započeo s poezijom i recitiranjem. A jedno vrijeme i kao (akademski) dramski umjetnik!</p>
<p>Zato Vas molim za što više takvih produhovljenih intervjua! Duše ovom svijetu treba, a to i te kako zna - riječju i slikom riječi! - oslikati taj izvanredni novinar Andrija Tunjić, koji je i autor uspješne knjige ratne proze objavljene 1994. godine! Molim Vas, što češće i što više Andrije Tunjića na stranicama našega političkog dnevnika Vjesnika. I sve čestitke gospodinu Igoru Mandiću, Vjesnikovu glavnom uredniku, koji je znao rehabilitirati A. Tunjića!</p>
<p>IVICA MOLNAR SOLJANACZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>I dalje se traga za odbjeglim zatvorenikom, koji je bacio tri bombe i pucao na policiju</p>
<p>OSIJEK, 21. rujna</p>
<p> - Naoružani napadač koji je, u srijedu oko tri sata iza ponoći u Semeljcima, teško ranio dva policajca i jednog civila, aktiviravši tri ručne bombe i pucajući iz automatske puške, još je uvijek na slobodi.</p>
<p>Naime, unatoč intenzivnoj potrazi, pripadnici temeljne i specijalne policije PU osječko-baranjske ne mogu pronaći ovog, policiji već od prije dobro znanog kriminalca. Kriminalistički službenici PU osječko-baranjske utvrdili su identitet napadača. Osnovano se sumnja da je riječ o Zlatanu Kordeju (31) iz Šodolovaca, za kojim je 28. travnja ove godine raspisana tjeralica, jer je pobjegao iz Okružnog zatvora u Puli i od tada je u bijegu. U zatvoru je, kako neslužbeno doznajemo, bio od ožujka 1997. godine na odsluženju devetogodišnje kazne zatvora, zbog više teških provalnih krađa i prijetnji oružjem službenim osobama, a nakon presuda Općinskog i Županijskog suda u Osijeku.</p>
<p>»Naša je PU od istražnog suca Županijskog suda u Osijeku dobila dozvolu da objavi fotografiju osumnjičenoga, jer je riječ o naoružanoj osobi sklonoj pružanju otpora. Stoga molimo sve građane da, ako negdje vide osobu koja bi odgovarala njegovu izgledu, jave na broj 92, ili u najbližu policijsku postaju«, istaknuo je glasnogovornik PU, Ivan Križić. </p>
<p>Osumnjičeni je u trenutku napada bio obučen u vojnu odoru, visok je oko 175 cm, ima crnu prosjedu kosu i smeđe oči. Pretpostavlja se da se krije negdje na području Đakovštine, a njegovim bi uhićenjem bile razriješene i brojne provalne krađe, koje je na tom području počinio od kako je pobjegao iz zatvora.</p>
<p>Podsjetimo, nakon što je đakovačka policijska postaja obaviještena u srijedu oko tri sata iza ponoći kako je netko provalio u trgovinu »Pan trgopromet« u Semeljcima, na mjesto događaja pristigla je policijska patrola. Kada su policajci ušli u provaljenu trgovinu, Kordej kojega su tamo zatekli zapucao, je prema njima iz automatske puške kalibra 7,62 mm. Policajci su se počeli povlačiti prema izlazu iz trgovine kada je na njih bacio tri ručne bombe od čega je policajac Pavo Marinović (30) teško ozlijeđen. Pokušavši pomoći ranjenom kolegi, drugi policajac Ivan Mitrović (41) odveo ga je do haustora obližnje pekare gdje se zatekao Ivica Petak (33). Tada je u haustor ušao razjareni Kordej ispalivši rafal iz automatske puške od čega su teško ozlijeđeni i Mitrović i Petak.</p>
<p>Nakon toga, Kordej je pobjegao u nepoznatome smjeru. Ozlijeđeni policajci i civil prevezeni su u osječku Kliničku bolnicu gdje im je pružena pomoć te se sada nalaze izvan životne opasnosti.</p>
<p>Protiv Kordeja će, nakon što bude uhićen, biti podnesene kaznene prijave zbog pokušaja ubojstva, te teške krađe provaljivanjem. Do zaključenja ovoga broja, Kordej još nije uhićen, a istraga i potraga se nastavljaju.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U sudaru kod Slunja poginule tri osobe, dvije teško ozlijeđene</p>
<p>SLUNJ, 21. rujna</p>
<p> - Tri osobe su poginule u prometnoj nesreći koja s edogodila u četvrtak oko 8.20 u mjestu Hrvatski Blagaj nedaleko Slunja, na državnoj cesti br. 1 Karlovac-Slunj-Plitvice.</p>
<p>Prema priopćenju Policijske uprave karlovačke, nesreća se dogodila kada je Zdenko Martan (33) iz Varaždina, upravljajući osobnim vozilom registracije VŽ 893-DA u smjeru Slunja, zbog neprilagođene brzine kretanja u lijevom nepreglednom zavoju prešao s vozilom na suprotnu stranu kolnika. Pri tom se sudario s kombi-vozilom registracije ZD 427-AV, kojim je iz pravca Slunja upravljao Nikša S. (49). No, u tom trenutku na njih je naletjelo još jedno osobno vozilo, čeških nacionalnih oznaka, kojim je upravljao Dragoslav J. (33) državljanin Republike BiH, a potom i osobno vozilo također čeških nacionalnih oznaka, kojim je upravljao Zdenek Z. (63) državljanin Republike Češke.</p>
<p>Uslijed siline udara i ovog višestrukog sudara, zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda na mjestu događaja smrtno su stradali vozač osobnog vozila iz Varaždina Zdenko Martan, te putnici u njegovom vozilu Željko Jergan (42) iz Vidovca i Božidar Boltižar (46) iz Novog Marofa. Teške tjelesne ozljede zadobili su vozač kombi-vozila Nikša S. i njegov suvozač Kristijan K. (37) obojica iz Zadra.</p>
<p>Očevid prometne nesreće obavio je istražni sudac Županijskog suda u Karlovcu Davorin Rukavina, uz nazočnost sudskog vještaka, kao i djelatnika PU karlovačke. Ozlijeđeni su prevezeni u Opću bolnicu Karlovac i njihovo je stanje vrlo teško.</p>
<p>Za vrijeme očevida promet se plitvičkom cestom odvijao zaobilazno, najizmjeničnim propuštanjem vozila starom cestom preko Hrvatskog Blagaja a promet je otvoren u 12.55 minuta. (Trajko Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Optuženi za masakr u sesvetskoj školi »ima poremećaj ličnosti i narcisoidan je«</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Zbog protoka vremena i izmijene sudskog vijeća, na zagrebačkom Županijskom sudu u četvrtak je čitanjem optužnice i davanjem stručnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra dr. Miroslava Gorete, iznova započelo suđenje Ivanu Krišti (62), kojeg se tereti za ubojstvo i teški pokušaj ubojstva.</p>
<p>Naime, prije samog početka rasprave, sutkinja Dušanka Zastavniković - Duplančić ustanovila je da se nisu pojavili uredno pozvani sudsko medicinski vještak dr. Dušan Zečević i balističar inž. Damir Čatipović, koji su se sudu prethodno ispričali, te će iskaze dati u petak. Također, na raspravi kao svjedok se nije pojavila Cvita Čuljak, čiji nedolazak je ispričan narušenim zdravljem. Na raspravi u četvrtak se pojavio kao svjedok sin optuženog, Luka Krišto, koji je iskoristivši blagodat odbio svjedočiti.</p>
<p>Tijekom pak iznošenja nalaza vještaka psihijatra, dr. Goreta je kazao kako se u slučaju Ivan Krište ne radi o duševnom bolesniku, kod kojeg nije primijećena nikakva ovisnost. Djagnosticiran mu je poremećaj ličnosti koji se ogleda u niskom frustracijskom pragu, te o određenoj količini narcisoidnosti. Prema dr. Goreti, kod optuženog je zamijećeno i neuvažavanje drugih osoba i njihovih sposobnosti, te precjenjenje vlastitih sposobnosti.</p>
<p>Vještak je napomenuo da su kod Krište vidljive i smetnje u koncentraciji, te teža kontrola afekata, kao i poseban zaštitnički odnos prema unuku, a koji je kulminirao tijekom počinjenja kaznenog djela koja se Krišti stavljaju na teret. Psihijatar Goreta je također naveo da su u ovom nalazu moguće i promjene, s obzirom da se optuženi brani šutnjom, te kako nije potrebno izricanje posebne mjere sigurnosti.</p>
<p>Nastavak rasprave je u petak, kada će prema najavi svjedočiti i oštećena Cvita Čuljak.</p>
<p>Podsjećamo, prema optužnici Ivan Krišto je 5. listopada prošle godine u jutarnjim satima ušao u kabinet Osnovne škole »Sesvete«, gdje se održavao kraći roditeljski sastanak. Tom prilikom je Krišto iz pištolja ubio Antu Čuljka, te teško ranio njegovu suprugu Cvitu Čuljak, dok je pak njihovog sina Mateja samo lakše ozlijedio. Masakru u školi je, naime, prethodio bezazleni sukob dan prije između Krištinog unuka Branimira i Mateja Čuljka.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nikica Jelavić jamčio večer prije dvostrukog ubojstva da je Jurić pošten čovjek! </p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - U četvrtak je, pod predsjedanjem suca Dražena Tripala, na Županijskom sudu nastavljeno suđenje Stjepanu Juriću (52 ), optuženom za dvostruko ubojstvo svojih nećaka braće Batković u odvjetničkoj kancelariji Hamdije Džinića 6. prosinca prošle godine.</p>
<p>Među prisutnim svjedocima bili su i očevici samog događaja Hamdija Džinić, te optuženikov prijatelj Zdravko Hren.</p>
<p>Džinić je opisivao kako se toga dana našao s braćom Batković i optuženim, koji je došao u pratnji s Hrenom. »Prije nego što su došli Batkovići, Stjepan mi je rekao da je uspio naći jamca za dug. No, ja sam mu rekao da ne mogu ništa obećati bez znanja mojih stranaka«, rekao je Džinić. Kako je, prema njegovim riječima, nastojao pomiriti sukobljene strane, predložio je da se deložacija Jurića iz kuće, koju je dao pod dug, obavi, ali da se napravi kupoprodajni predugovor s kojim bi za otplaćeni dug Jurić dobio svoju kuću natrag.</p>
<p>»Jurić je stalno telefonirao svojem jamcu i molio Mirka Batkovića da razgovara s njim. Na kraju je Marko Batković ustao i rekao da dogovora neće biti i da zove špeditera. Ja sam krenuo da mu dodam telefon, kada sam ugledao pištolj u Jurićevim rukama. Čuo sam Hrena kako viče »Stipe, budalo! Šta radiš?! Tada sam čuo pucanj i počeo bježati van«, završio je odvjetnik.</p>
<p>Hren, inače umirovljeni pripadnik specijalnih policijskih postrojbi, također je ispričao sličnu priču kao i Džinić. No, u svom iskazu je opisao i događaje prethodne večeri. »Stipe je prethodne večeri razgovarao s Antunom Vlajićem-Klempom koji mu je obećao da će ako treba platiti dug za njega. U kafiću je bilo dogovoreno da se deložacija odgodi. No kad smo došli u kancelariju, nervoza je postala opasna i sve se promijenilo«, opisivao je Hren.</p>
<p>Jurićev prijatelj je dodao da je i on sam bio spreman jamčiti za dug, ali se Batkovići nisu obazirali na to. Dodao je i da je Jurić, prodavajući svoj lokal »Dallas« , zamolio Nikicu Jelavića da izbriše hipoteku nad lokalom, ne bi li ga lakše prodao. Tada su mu Jelavić i Zlatko Bagarić, s kojim se nalazio u Jelavićevu društvu, rekao da vjeruje da ih Jurić neće prevariti, jer je on pošten čovjek.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na raspravu nije došao ni tužitelj Rojs ni tužena novinarka Gotal</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - U sporu u kojem je saborski zastupnik i general HV-a Ljubo Česić Rojs, tužio novinarku tjednika »Nacional«, Višnju Gotal, zbog klevete, sudac Općinskog suda Zorislav Kaleb u četvrtak je odgodio raspravu, jer se pozivu nisu odazvali ni general Rojs, ni novinarka Višnja Gotal.</p>
<p> Rojs, navodi se u tužbi, smatra da ga je novinarka Gotal uvrijedila i oklevetala u tekstu pod naslovom »Povratak hercegovačkog generala na hrvatska gradilišta«, objavljenom u Nacionalu 21. travnja 1999. godine.</p>
<p>Podsjetimo, na prošlom ročištu odvjetnik Željko Olujić, koji zastupa Ljubu Ćesića Rojsa, rekao je da je njegova stranka spremna na mirenje i povlačenje tužbe, ukoliko Višnja Gotal otkrije tko joj je dao podatke korištene u objavljenom članku. Kao svjedoci, u istragu bi mogli biti pozvani Đurđa Šušak i Pavao Miljavac. (Z. Boršić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Guverner Rohatinski ponudit će mandat na raspolaganje? </p>
<p>HNB je odlukama Savjeta od prije dva dana napravila početni korak u približavanju europskim standardima - riječ je o stvaranju tehničkih pretpostavki da se, kada za to sazriju uvjeti, kuna preko noći može zamijeniti eurom / Novo snižavanje stopa obvezne rezerve moguće pred sljedeću turističku sezonu </p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Saznajemo da je velika vjerojatnost da će guverner Hrvatske narodne banke dr. Željko Rohatinski prije početka saborske rasprave o izmjenama Zakona o HNB-u svoj mandat ponuditi na raspolaganje. S obzirom na to da je riječ o krupnim zakonskim izmjenama koje, među ostalim, uključuju neovisnost HNB-a i guvernera po europskim standardima, najave mogućeg vraćanja mandata mogle bi se shvatiti kao provjera u stilu - »potvrdite moje imenovanje s novim ovlastima ili izaberite drugoga«. Takav bi se potez u vrijeme ponovnih učestalih rasprava o tome kakav tečaj te potpuno drukčijeg viđenja (posebice) Pantovčaka u odnosu na HNB-ovu vjernost stabilnoj kuni mogao objasniti i kao guvernerov uvjet - »stabilan tečaj ili odlazim!« </p>
<p>U svakom slučaju radna verzija izmijenjenog Zakona o HNB-u koju pripremaju u Ministarstvu financija uskoro će biti na stolu, a Sabor bi novo zakonsko rješenje trebao usvojiti do kraja 2000. godine. U zakonu će biti sadržani svi standardi i postojeća praksa u Europskoj uniji i u Europskoj monetarnoj uniji - od institucionalne i personalne neovisnosti do definiranja osnovnog cilja kao postizanja i održavanja stabilnosti cijena. </p>
<p>Da je, kada je riječ o približavanju Hrvatske Europi i njezinim standardima, HNB napravila početni korak u stvaranju tehničkih pretpostavki da se, kada sazriju uvjeti, kuna preko noći može zamijeniti eurom, dokazuju odluke Savjeta HNB-a od prije dva dana. Riječ je o uvođenju jedinstvenog sustava obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, što je bitna promjena u instrumentariju novčane politike. Jedinstvena stopa obvezne rezerve iznosit će 23,5 posto (do sada 28,5 posto kod kunskih i 55 posto kod deviznih depozita), s tim da će za prijelazno obračunsko razdoblje od 1. do 31. listopada 2000. za kunski dio obvezne rezerve biti primijenjena stopa od 26,5 posto. Na kunskoj će se strani dakle smanjiti stopa, ali se neće dirati osnovica na koju se ona obračunava, dok će se na deviznoj stopa također smanjiti, ali će se proširiti osnovica obračuna u koju su do sada ulazili samo depoziti s rokom dospjeća do tri mjeseca. Odluke će se primjenjivati od 8. studenoga, a HNB najavljuje daljnje smanjenje stope obvezne rezerve naglašavajući da taj instrument mora gubiti ulogu kao što je to u suvremenim monetarnim sustavima. Moglo bi se zaključiti da bi, dok se stabiliziraju efekti prve promjene, trebalo uslijediti novo sniženje stopa - prema neslužbenim najavama to se može očekivati pred sljedeću turističku sezonu. </p>
<p> Prvim valom promjena, promatrajući bankovni sustav u cjelini, bit će, u odnosu na dosadašnja izdvajanja za obveznu rezervu, oslobođeno oko 900 milijuna kuna. HNB ne očekuje da će to utjecati na stabilnost cijena i tečaja. Uostalom, ne treba sumnjati u to da će, ukoliko se pokaže da pojačana likvidnost vodi povećanju inflacije i pritisku na tečaj kune, središnja banka intervenirati. </p>
<p>Učinci neće biti podjednaki za sve banke - neke će imati oslobođena sredstva, a neke će zbog, uključivanja svih deviznih depozita u osnovicu za obračun obvezne rezerve, imati dodatna izdvajanja. Za ove druge predviđeno je prilagođavanje od šest do 12 mjeseci.</p>
<p>Izbjeći inflacijsku spiralu! </p>
<p>Bez obzira na to što je ovogodišnji rast inflacije u Hrvatskoj veći nego ranijih godina, to ne ukazuje na jačanje inflacijskih pritisaka, nego je rezultat jednokratnih pomjeranja cijena (naftni derivati, trošarine). U takvu bi se rečenicu mogle svesti nedavne izjave zamjenika guvernera HNB-a dr. Borisa Vujčića i ministra financija dr. Mate Crkvenca. Iz toga bi se dalo zaključiti da ni buduće povećanje cijena energenata ne mora biti opasno ukoliko ne pokrene inflacijsku spiralu. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dr. Marijan Ćurković: Croatia osiguranju treba tehničko i kadrovsko pomlađivanje</p>
<p>Kandidat za predsjednika Uprave Croatije nije ni u jednoj stranci / Novu dužnost želim preuzeti što prije ali ne dok se ne riješi što je sa sadašnjim generalnim direktorom, kojem mandat istječe tek za tri mjeseca. Ne mogu Croatiju istodobno voditi dva šefa, kaže dr. Ćurković / O Croatijinoj budućnosti odlučuje država kao vlasnik, a ja bih osobno najradije da njezini većinski vlasnici ostanu Hrvati / Višak zaposlenih riješiti programima socijalnog zbrinjavanja</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Jednoglasna odluka Nadzornog odbora Croatia osiguranja kojom je među 10 konkurenata za predsjednika Uprave te kuće kandidiran dr. Marijan Ćurković, direktor Croatijine riječke podružnice, izazvala je veliko odobravanje među osiguravateljima. U samoj Croatiji to je prvi put da se na čelno mjesto dolazi po stručnoj, a ne po političkoj podobnosti. Dr. Ćurković, naime, nije član nijedne političke stranke, pa njegov izbor neki smatraju kompromisom između SDP-a i HSLS-a, koji su već isticali svoje kandidate za kormilo Croatije. </p>
<p>• Kada preuzimate Croatiju? </p>
<p>- Kako se smatram legalistom, ne dolazim u Zagreb dok se ne riješi što je sa sadašnjim, i dalje službenim generalnim direktorom Croatije, kojem mandat istječe tek za nešto više od tri mjeseca. Ne mogu Croatiju istodobno voditi dva šefa, ali to nije moja briga. Novu dužnost želim preuzeti što prije jer u Croatiji me čeka mnogo posla, a kao dugogodišnji direktor jedne od njezinih najznačajnijih podružnica prilično dobro znam što je propušteno i što treba učiniti. Ali podsjećam da slijedi i zakonska procedura kojom suglasnost za moje imenovanje treba dati Direkcija za nadzor rada hrvatskih osiguravajućih društava i Ministarstvo financija. </p>
<p>• Što kanite promijeniti u Croatiji kako bi se zaustavilo višegodišnje uzastopno smanjenje njezina udjela na tržištu osiguranja?</p>
<p>- S obzirom na očekivani dalji razvoj osiguranja u Hrvatskoj i konkurenciju 26 osiguravajućih društava, smatram da je objektivno da Croatia zauzima oko 45 posto tržišta. Jer i druge su takve državne kuće u tranzicijskim zemljama izgubile monopolni položaj i znatan dio tržišta. Ali Croatia, kako se tržište i dalje razvija, mora imati veći premijski prihod! To vrijedi i za dobit. Sve to mora biti dio jedinstvene poslovne politike, koju sam predložio prilikom kandidature za predsjednika Uprave. Ključno je pritom: osvježenje tvrtke mladim, stručnim ljudima, reorganizacija kako bi se smanjili troškovi rada, a povećao učinak, izrada jedinstvenog informatičkog sustava i proširenje osigurateljne ponude uz poboljšanje kakvoće usluge. </p>
<p>• U kojim je oblicima osiguranja Croatia trebala postići bolje rezultate?</p>
<p>- Prije svega, kao najstarija i najveća, a tvrdim i najstabilnija kuća, mislim da je trebala biti uvjerljivo najjača i u životnim osiguranjima. Pritom mislim na oblike životnih osiguranja koji su oblik dugoročne namjenske štednje. Kod zakonodavca ću se posebno zauzeti kako bi se prihvatio prijedlog da ulaganja u takva životna osiguranja postanu poreznom olakšicom, kao što je to u većini razvijenih zemalja. A vrlo skoro uvest ću mogućnost da se Croatijinim osiguranicima, temeljem police životnog osiguranja, mogu odobriti i posebni krediti. </p>
<p>• Jesu li točne tvrdnje kako je oko 2.300 zaposlenih u Croatiji previše s obzirom na njezine premijske prihode?</p>
<p>- Kadrovi su poseban problem Croatije jer je značajan dio stručnjaka postupno prešao u konkurentska osiguravajuća društva. U usporedbi sa sličnim stranim kućama, Croatia ima višak zaposlenih, i to će se morati riješiti posebnim programom socijalnog zbrinjavanja. U tome očekujem prijedloge, suglasnost i pomoć sindikata. Skupa i neučinkovita radna mjesta koja bi Croatiju mogla učiniti tržišno nekonkurentnom nadomjestit će se, uz ostalo, modernim informatičkim sustavom. A Croatiji je neophodno opće kadrovsko podmlađivanje. </p>
<p>• A privatizacija?</p>
<p>- O Croatijinoj budućnosti odlučuje vlasnik, hrvatska država, a ja bih osobno najradije kad bi se privatizacija provela tako da njezini većinski vlasnici ostanu Hrvati. O toj temi još nisam razgovarao s nadležnim tijelima i Uprava će provesti što odluči vlasnik. A koliko znam, država zasad ostaje pri namjeri da se Croatia osiguranje proda tj. privatizira što prije, po mogućnosti uz što veću cijenu.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Banke nakon smanjenja obvezne rezerve najavljuju povoljnije kredite</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Nakon odluke HNB-a o uvođenju jedinstvenog sustava obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, koja se počinje primjenjivati 8. studenoga i koja predstavlja bitnu promjenu u instrumentariju novčane politike HNB-a, ali i najavu budućeg sniženja obvezne rezerve, pokušali smo saznati što o svemu misle uprave poslovnih banaka.</p>
<p> Podsjetimo da usvojene promjene znače približavanje praksi i standardima EU te smanjuju značenje uloge obveznih rezervi kao relativno rigidnog i skupog instrumenta monetarne politike. Njima će, kako su objasnili iz HNB-a, gledajući cjelinu bankovnog sustava, biti oslobođen značajan iznos sredstava u odnosu na dosadašnja izdvajanja za obveznu rezervu - ukupni efekti procjenjuju se, naime, na blizu 900 milijuna kuna.</p>
<p> Ubuduće će, dakle, biti primjenjivana jedinstvena stopa izdvajanja obvezne rezerve na kunske i na devizne depozite (s tim da se kod deviznih depozita proširuje osnovica obračuna, koja je dosad obuhvaćala samo depozite s rokom dospjeća do tri mjeseca, a kod kunske obvezne rezerve uključivala je sve depozite). Jedinstvena stopa obvezne rezerve iznosit će 23,5 posto (dosad je bila 28,5 posto kod kunskih, a 55 posto kod deviznih depozita), s tim da će za prijelazno obračunsko razdoblje od 1. do 31. listopada 2000. za kunski dio obvezne rezerve biti primijenjena stopa od 26,5 posto.</p>
<p> Na poseban račun kod HNB-a morat će se izdvajati najmanje 50 posto obračunate kunske i devizne obvezne rezerve (dosad 60 posto kunske, a 50 posto devizne). Razlika će postojati jedino kod kamata koje će HNB plaćati samo na dio obvezne rezerve koji je položen na posebnom računu kod HNB: za kunsku komponentu obvezne rezerve kamata će iznositi 4,5 posto (dosad 5,9 posto), a kod devizne komponente obračunavat će se prosječno ostvarena kamata na plasmane u inozemstvu. Za neizdvojenu obveznu rezervu banaka i štedionica - koja se više neće moći izvršavati na teret interventnog kredita, što je kod kunske obvezne rezerve dosad bilo moguće - zaračunavat će se kaznena kamata od 18 posto. Unifikacija će, drže u HNB-u, unijeti i značajne izmjene u bilance banaka i u njihovo međusobno poslovanje, ali i u opseg i način intervencija HNB u održavanju kunske i devizne likvidnosti pojedinih banaka, o čemu svi sudionici u provedbi ovih odluka moraju pravodobno voditi računa i provesti odgovarajuće pripreme.</p>
<p> Uprava Hypo Alpe-Adria Bank također pozdravlja ovu odluku HNB-a te očekuje da će štednja hrvatskih štediša time biti više usmjerena na hrvatsko gospodarstvo (depoziti u inozemstvu više nisu nužni, kažu u banci).</p>
<p> »Sve banke pa i naša s jedne strane imat će na raspolaganju više sredstava za kreditno poslovanje, a s druge će tom odlukom troškovi refinanciranja postati nešto povoljniji, što je upravo sada - kada su kamatne stope na međunarodnom tržištu i dalje u porastu - od posebne važnosti«, kažu u banci.</p>
<p> U Zagrebačkoj banci ove odluke, kako je još ranije u tisku pojasnio član uprave Nikola Kalinić, doživljavaju kao svođenje obvezne rezerve na razinu uobičajenu u razvijenom svijetu. Također drže da će smanjenje obvezne rezerve povećati likvidnost banaka i gospodarstva te pridonijeti trendu snižavanja kamatnih stopa. Shodno tome, povećana bi likvidnost gospodarstva u cjelini trebala dovesti do toga da se nelikvidnost nekog pojedinačnog poduzeća neće više moći opravdavati dosadašnjom općom nelikvidnošću, već će konkretno upućivati na slabo poslovanje i insolventnost tog poduzeća. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HUP podržava najavljene Vladine mjere</p>
<p>Glavnom ravnatelju HUP-a Željku Ivančeviću produljen mandat još četiri godine </p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Vijeće članova Hrvatske udruge poslodavaca raspravljalo je u četvrtak o aktualnom stanju u gospodarstvu, predloženim mjerama Vlade te o procjeni perspektive budućeg razvoja socijalnog dijaloga, kaže se u priopćenju iz HUP-a.</p>
<p> Prihvaćen je materijal »Hrvatska na putu izlaska iz krize i ostvarenja gospodarskog rasta«, kao podloga za razgovore s Vladom. Skup na Plitvičkim jezerima ocijenjen je kao važan pomak u razvoju tripartitnih odnosa i izražena načelna podrška najavljenim Vladinim mjerama, uz najavu otvaranja šire i kontinuirane rasprave unutar HUP-a. Predsjedništvo i Ravnateljstvo HUP-a zadužena su da koordiniraju suradnju granskih udruga i njihovo sudjelovanje u praćenju procedure donošenja velikog broja zakona do kraja godine u Hrvatskom državnom saboru.</p>
<p>Na prijedlog Predsjedništva HUP-a, Vijeće članova donijelo je jednoglasnu odluku da se produlji mandat za iduće četiri godine glavnom ravnatelju Željku Ivančeviću.(žb)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hypo Alpe-Adria Bank: Stambeni krediti bez depozita</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Nakon višegodišnje ekspanzije austrijskoga financijskog koncerna Hypo Alpe-Adria grupa na području cijele regije Alpe-Jadran, a u posljednje tri godine u Hrvatskoj uspješno posluju i razvijaju se društva kćeri Hypo Alpe-Adria Bank d.d., u četvrtak su članovi uprave banke najavili otvaranje još jedne poslovnice ove banke u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića.</p>
<p> Prema riječima člana uprave Hypo Alpe-Adria Bank mr. Heinza Truskallera, otvaranjem podružnica u Zagrebu, Splitu, Zadru, Poreču, Opatiji i Puli, kapitalnim vezivanjem Hypo Alpe-Adria grupe i Slavonske banke Osijek, te predstojećim otvaranjem podružnice u Rijeci osigurana je sveobuhvatna pokrivenost hrvatskog tržišta. U 2001. godini mreža poslovanja proširit će se i na Dubrovnik i Varaždin.</p>
<p>Voditeljica nove poslovnice u središtu Zagreba, Jasenka Borogovac, posebno je istaknula atraktivnu kreditnu ponudu Hypo Alpe-Adria-Bank, koja se uz ostalo specijalizirala za dugoročno stambeno kreditiranje fizičkih osoba (do najviše 15 godina). Tako banka nudi kredite od 25.000 do 200.000 njemačkih maraka (u kunskoj protuvrijednosti), uz depozit od 20 posto te kamatnu stopu od 8,50 posto (rok kredita 10 godina) ili 8,75 posto (rok kredita 15 godina), a pritom status štediše nije obvezan. Nude se i krediti bez depozita, ali je kamatna stopa u tom slučaju 11 posto. Banka nudi i nenamjenske kredite na rok od jedne do pet godina i do iznosa od 30.000 maraka, te namjensku štednju koja se ugovara na rok od jedne, dvije ili preko tri godine uz pogodnu kamatu, te visinu mjesečne uplate po izboru komitenta. U banci se nudi i nevezana štednja na koju se uz stalnu dostupnost sredstava (bez oročenja) nude atraktivne kamate. Uz to, banka je u suradnji sa Slavonskom bankom od 1. rujna ove godine pustila u opticaj debitnu karticu VISA Electron koja komitentima omogućava 24-satni pristup gotovini. Krajem godine planira se i puštanje u promet kreditne kartice VISA Classic.</p>
<p>Direktor Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. Drago Vidaković predstavio je poslovanje ovog društva kćeri, koje na hrvatskom tržištu ima 35-postotni udjel kad je riječ o leasing poduzećima. Poslovanje se temelji na financiranju osobnih i teretnih vozila, nekretnina, a ujedno je riječ i o prvom leasing poduzeću koje operativno posluje na slavonskom području, s ciljem da pomogne slavonskom gospodarstvu i kreditiranju poljoprivrednika. Inače, ukupni promet Hypo-Leasing Kroatien ove će godine doseći 910,6 milijuna kuna, dok je 1997. iznosio 32,1 milijun kuna. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Uskoro jeftinije tarife za dugogodišnje pretplatnike Croneta</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Hrvatski telekom (HT) do kraja će listopada uvesti jeftinije tarife za stalne Cronet pretplatnike, a povlastice će biti u skladu s brojem godina provedenim u mreži 098, rekao je u četvrtak glasnogovornik HT-a Marijan Jurleka na redovnom susretu s novinarima u Hrvatskom novinarskom društvu. </p>
<p>Jurleka je dodao kako neka istraživanja pokazuju da se 70 posto poslovnih ljudi u Hrvatskoj koristi uslugama Cronet mreže, koja sada ima više od 170.000 pretplatnika. Nadalje, kaže on, toj brojci treba dodati i gotovo 170.000 korisnika Simpe, njihove pre-paid usluge, koja bilježi najveći rast od svih usluga HT-a. </p>
<p>Što se tiče usluge ISDN-a (s jednim priključkom korisnici dobivaju dvije telefonske linije), u HT-u očekuju veliki interes za tom uslugom i u njenoj komercijalnoj fazi. Jurleka napominje da je dosad uključeno 2.000 ISDN priključaka te da je podneseno još 4.000 zahtjeva za ISDN priključak. Nadalje, HT će ovu uslugu pretplatnicima Hineta ponuditi po 50 posto nižoj cijeni. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja Jurleka je rekao da Cronet dnevno ima 400.000 SMS poruka (cijena jedne poruke iznosi 20 lipa). Uz to rečeno je da HT neće slijediti primjer konkurentske GSM tvrtke kad je riječ o uvođenju novih usluga za korisnike, već će se više okrenuti »kreiranju događaja« za sve svoje sadašnje i buduće korisnike. (M.Petković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Akcije Bljesak i Oluja donijele su Hrvatskoj mir </p>
<p>Stjepan Mesić razgovarao je s najvišim predstavnicima Hrvatske vojske i Ministarstva obrane o razvoju Oružanih snaga</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić sastao se u četvrtak na Pantovčaku s čelnim dužnosnicima Ministarstva obrane, Glavnog stožera Hrvatske vojske, zapovjednicima Ratnog zrakoplovstva, Ratne mornarice i zbornih područja te sa zapovjednikom Hrvatskog vojnog učilišta. </p>
<p>Dio javnosti nagađao je da se Mesić s vojnim vrhom sastaje zbog trenutačnog političkog stanja u zemlji i zbog napetosti nastale nakon nedavnih uhićenja osumnjičenih za ratne zločine. No, ministar obrane Jozo Radoš, odgovarajući na izravna pitanja novinara, opovrgnuo je takva nagađanja. Izjavio je i da sastanak nema veze niti sa združenom vježbom američke i hrvatske mornarice u okolici Splita. »Ovo je redoviti sastanak načelnika Glavnog stožera sa zapovjednicima zbornih područja i tom prigodom obično se ruča kod predsjednika države. Nema doista ničeg neobičnog u tome«, rekao je Radoš. Nakon što je resorni ministar objavio da je riječ o sastanku bez dnevnog reda, načelnik Glavnog stožera general zbora Petar Stipetić izvijestio je Predsjednika da je stožer uoči posjeta Pantovčaku održao radni sastanak. Raspravljali su, saznaje Vjesnik iz pouzdanih izvora, o preustroju vojske. Ti poslovi, kaže Vjesnikov izvor, trebali bi ići brže jer dosadašnji tempo koči dalnji razvoj Oružanih snaga, a i smetnja je očuvanju borbene spremnosti. General Stipetić izvijestio je Predsjednika da je sa suradnicima u Glavnom stožeru i drugim čelnim ljudima Oružanih snaga razgovarao i o izvanrednim situacijama u vojsci. U pitanju je povećani broj prometnih nesreća i kršenja reda i stege u postrojbama što narušava i ugrožava liniju vođenja i zapovijedanja. Iz Stipetićeva izlaganja dalo se razabrati da vojska nema dovoljno novca za materijalno-tehnička sredstva nužna radi borbene spremnosti. Predsjednik Mesić suglasio se s ocjenom da preustroj vojske kasni, te napomenuo da se brže moraju rješavati i pitanja plaća u vojsci. </p>
<p>Predsjednik je naglasio da novca u državnoj blagajni mora biti za sve ono bez čega vojska ne može. Ali, napomenuo je, to ipak ovisi o tome koliko država uopće ima novca u svojoj blagajni. »Morate se uklopiti u okvire mogućega. Jasno je da vojska treba biti spremna da odgovori svojoj funkciji, a to je da brani granice ovo zemlje. To je njezin jedini i isključivi zadatak«, jasno je vojnom vrhu poručio predsjednik Mesić. </p>
<p>Postrojenim najvišim predstavnicima Hrvatske vojske odao je priznanje zbog mira koji su donijeli Hrvatskoj vojnim akcijama »Bljesak« i »Oluja«.</p>
<p> »Donijeli ste i mogućnost da nastupi mir u BiH, a slobodan sam reći, iako može biti i malo neskromno, da ste zajamčili mir i Europi«, rekao je Mesić. Istaknuo je su postupili ispravno braneći granice u Domovinskom ratu. Ponovio im je, međutim, i svoje viđenje jedinstvene Europe bez granica u kojoj se za granice više ne smije ratovati, kazavši da ujedinjenoj Europi pripada i Hrvatska. </p>
<p> No, novinarima je bila najzanimljivija Mesićeva poruka vojsci, vezana uz aktualno političko stanje u zemlji i istupe nekih skupina zbog nedavnih uhićenja. Policijska je akcija, smatra Predsjednik, možda bila nedovoljno profesionalno provedena tijekom privođenja uhićenika. »Možda je bilo malo spektakla, toga je bilo i prilikom uhićenja tzv. zločinačke skupine, a tu nam ne trebaju spektakli«, izjavio je Mesić. Ponovio je da institucije države moraju funkcionirati, te istaknuo da se zveckanjem oružjem i nazivanjem vlasti takozvanom, ne mogu rješavati nagomilani problemi. »Ne mogu se rješavati problemi ni ako aktivni vojnici HV-a sudjeluju u političkim akcijama, gdje im nije mjesto«, naglasio je u svojoj poruci Predsjednik. Ponovio je i da se s institucijama države ne može komunicirati ultimatumima, te da će Hrvatska biti zemlja u kojoj će biti zaštićeni svi njezini građani.</p>
<p> Na to je general zbora Petar Stipetić zaključno Predsjedniku uzvratio porukom: »Budite uvjereni da će Hrvatska vojska biti na visini svoje zadaće i ispuniti sve obveze koje se od nje očekuju«. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jadranski gradovi moraju zajednički djelovati, poručili čelnici 25 gradova </p>
<p>Prijeko je potrebno stvoriti sustav jadranskih luka, rekao je predsjednik Foruma, gradonačelnik Ancone Renato Galazzi / Naglašena je potreba izrade međunarodnog prometnog plana za jadransku regiju, kao ishodišnu osnovu za regulaciju prometa Jadranom</p>
<p>SPLIT, 21. rujna</p>
<p> - Međunarodni Forum gradonačelnika jadranskih gradova, koji je započeo u četvrtak u Splitu, okupio je čelnike 25 gradova iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Grčke, Albanije i Crne Gore. Prvog dana rada Foruma čelnici jadranskih gradova raspravljali su o razvitku cestovne i lučke povezanosti na dvjema jadranskim obalama, kao uvjetima razvitka gospodarske, društvene i kulturne suradnje gradova na Mediteranu.</p>
<p>Uime grada domaćina, nazočne je pozdravio prvi čovjek Splita Ivan Škarić, koji se založio za što veću valorizaciju Jadranskog mora. Gradonačelnik Ancone dr. Renato Galazzi, koji je ujedno i predsjednik Foruma, kazao je kako je prijeko potrebno stvoriti sustav jadranskih luka, dok bi Forum trebao nastupati prema Europskoj uniji kao jedinstveno tijelo. »Jadranski gradovi moraju zajednički djelovati već i zbog nužne zaštite Jadranskog i Jonskog mora«, istaknuo je gradonačelnik Ancone. </p>
<p>Kao izaslanik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, skupu je nazočio Tomislav Thur, koji je poručio čelnicima jadranskih gradova da je Hrvatska zainteresirana za sve oblike suradnje. Thur je posebno istaknuo potrebu za unapređenjem međunarodne suradnje u turizmu i zaštiti okoliša, pri čemu je naglasio da je suradnja na suzbijanju organiziranog kriminala iznimno važna. </p>
<p>»Dosta smo komplementarni s Paktom o stabilnosti, no suradnja na lokalnoj razini, koja u Paktu nije posebno naznačena, ipak ima ključni učinak za razvitak ovoga područja«, kazao je Thur, rekavši kako se Jadransko-jonska inicijativa i autocesta često povezuju, te se stoga može govoriti o komplementarnosti tih dviju inicijativa. Thur je najavio sastanak Jadransko-jonske inicijative na ministarskoj razini, koji će se održati upravo u Splitu, početkom 2001. godine. </p>
<p>Presjednik Gradskog vijeća Splita dr. Ivo Šimunović istaknuo je kako je Jadransko more zajedničko bogatstvo i uvjet cjelokupnog razvitka svih gradova na jadranskoj obali. »Iako je Jadransko more važan međunarodni plovni put koji povezuje Mediteran i srednju Europu, te tako veže države jadranske regije, na Jadranu ne postoji organizirani jadranski prometni sustav kojim bi se osigurala efikasnost prometa, kodifikacija transportnih standarda i zaštita mora. Stoga se naglašava potreba izrade međunarodnog prometnog master plana za jadransku regiju, kao ishodišnu osnovu za regulaciju prometa Jadranom«, poručio je Šimunović. </p>
<p>Forum jadranskih gradova utemeljen je na inicijativu talijanske udruge gradova, a sudionici drugog po redu skupa, koji se održava u Splitu, suglasni su s ocjenom da Forum predstavlja iznimno veliki korak u razvitku i ulozi gradova, te zbližavanju i suradnji svih država na jadranskoj obali. Sudionici skupa veći dio svoga izlaganja posvetili su jadransko-jonskoj autocesti, koja bi išla od Trsta, preko Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke, pa sve do Igumenice. </p>
<p>Predsjednik splitskoga Gradskog vijeća istaknuo je da će taj prometni pravac umnogome pridonijeti ravnomjernijim turističkim tokovima južne destinacije. Osim čelnika 25 jadranskih gradova i izaslanika ministra vanjskih poslova Hrvatske, skupu su nazočili i predstavnici talijanskoga Ministarstva vanjskih poslova, Udruženja gradova i regija Europe, Udruge gradova Italije, te talijanskih veleposlanstava i konzulata. Forum će s radom nastaviti i u petak, kada će se usvojiti završni dokument, tzv. splitska deklaracija, koja bi se trebala ratificirati na sljedećoj konferenciji ministara vanjskih poslova sedam zemalja sudionica Foruma. Na kraju prvog dana zasjedanja Foruma, splitskom je gradonačelniku uručeno međunarodno priznanje za unapređenje suradnje među jadranskim gradovima.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Izradom ukrasnih voštanih svijeća do brže socijalizacije bivših narkomana</p>
<p>SPLIT, 21. rujna</p>
<p> - Splitski HELP, udruga za pomoć mladima, utemeljit će svoje urede na većem dijelu hrvatske obale. Nakon Dubrovnika, gdje je već počeo s radom, uredi će se osnovati u Kaštelima, Trogiru, Šibeniku i Rijeci, a kasnije i u drugim primorskim gradovima. HELP će tako proširiti svoj program »Zamjena igala«, u sklopu kojega se ovisnicima rabljeni pribor zamjenjuje čistim, čime se smanjuje opasnost od pojave zaraznih bolesti, hepatitisa i AIDS-a. Ovisnici se pripremaju u dnevnim stacionarima i zatim upućuju na liječenje u komune u nas i u Europi. Testiranjem heroinskih ovisnika, kojih u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema podacima iz županijskog Zavoda za bolesti ovisnosti »Sv. Kajo« u Solinu ima više od 1.700 registriranih, otkrivena su do sada četiri slučaja virusa AIDS-a. Iako je izostalo sustavno praćenje pojave hepatitisa, ipak se može primijetiti da je među splitskim ovisnicima u nekoliko posljednjih godina broj takvih oboljenja smanjen za polovicu.</p>
<p>Prostorije splitskog HELP-a smještene su u strogom središtu grada, što narkomanima omogućava brzu, besplatnu i anonimnu zamjenu igala i štrcaljki. Zbog ljubaznosti i stručnosti osoblja narkomani se često zadržavaju u prostorijama gdje se redovito otvaraju i povjeravaju o svojim narkomanskim iskustvima, problemima, željama i ciljevima. Da je Splitu potrebna udruga ili ustanova koja će postupno mijenjati odnos ovisnika prema nepromišljenoj i često puta smrtonosnoj upotrebi narkomanskog pribora, govori podatak (potvrđen u HELP-u) da splitski narkomani troše pet tisuća štrcaljki i 15 tisuća igala na mjesec.</p>
<p>Mnogima su vene toliko istrošene da za jedan ubod iskoriste i do 30 igala. Takvi ovisnici potroše gram heroina na dan od kojeg naprave sedam pizeva, ovisno o kvaliteti. Na splitskom narkotržištu, doznajemo, gram smrtonosnog praha stoji otprilike 100 njemačkih maraka što znači da je za mjesečno preživljavanje teškom ovisniku potrebno 12.000 kuna.</p>
<p>Početkom listopada u Splitu će zaživjeti projekt resocijalizacije bivših ovisnika-povratnika iz komuna, što su ga pokrenule splitske udruge »Zdravi grad« i HELP. Projekat je prihvatio i Grad Split, koji je za tu namjenu izdvojio 20 tisuća kuna. Naime, udruge će na vlastitoj izradi ukrasnih voštanih svijeća zapošljavati petero ljudi godišnje, što bi ubrzo trebalo uroditi i većom zaradom. Nakon godinu dana radnoga staža bivši ovisnici steći će određeno samopouzdanje, korisno za daljnji rad na poboljšanju kvalitete života i socijalizacije.</p>
<p>Andrea Russo, stručna suradnica u Gradu Splitu i voditeljica projekta »Split-zdravi grad« za Vjesnik je izjavila kako je program resocijalizacije bivših ovisnika od velike važnosti, jer nakon povratka iz komune mladi čovjek ponovo se susreće sa starim društvom, ulicom i svim iskušenjima zbog kojih je nekada posrnuo i otplovio u narkomanske vode. Kvalitetnim ispunjavanjem slobodnog vremena bivši narkoman stječe radne navike, lakše mu je prihvatiti život bez droge, dok mu zarada stvara osjećaj korisnosti. Poznato je, kaže Andrea Russo, da su bivši ovisnici mahom dobri i vrijedni radnici koji se što prije žele uklopiti u svakodnevnicu i time izbrisati ružne tragove prošlosti.</p>
<p>Voditeljica Russo pozvala je ostale udruge ali i privatnike da sudjeluju u širenju projekta resocijalizacije bivših ovisnika o čemu se mogu informirati u gradskom Odjelu socijalne skrbi.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Nezakonita prodaja lijeka protiv debljine ugrožava zdravlje </p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Hrvatsko predstavništvo poznate švicarske farmaceutske tvrtke »F. Hoffmann-La Roche« ogradilo se od reklamiranja jednog njihova lijeka putem letaka i telefonski. Naime, Zagrepčani, ali i stanovnici nekih drugih gradova Hrvatske našli su u svojim poštanskim sandučićima letke kojima se pozivaju da lijek protiv debljine »Xenical«, generičkog imena orlistat, naruče i kupe telefonski, 50 posto jeftinije nego u ljekarnama.</p>
<p>»Riječ je o potpuno nezakonitoj prodaji lijeka i pokušaju brze zarade. Građani takvom kupovinom lijeka ugrožavaju svoje zdravlje, jer ne znamo niti gdje je lijek proizveden, niti kako je uvezen ili uskladišten, a nije provedena niti obvezna analiza Hrvatskog zavoda za kontrolu lijekova«, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak dr. Željko Jovanović, koji u zagrebačkom predstavništvu »La Rocha« vodi program lijekova koji se izdaju na recept.</p>
<p>»Xenical«, koji se prodaje u skladu sa zakonom, u originalnom hrvatskom pakiranju može se kupiti na liječnički recept isključivo u ljekarnama, a uz njega kupac dobiva i brošuru o lijeku. Ako želi, upućuje ga se i u predstavništvo »Hoffmann-La Rocha«, gdje može dobiti knjižicu o zdravom mršavljenju. Hrvatsko predstavništvo švicarske tvrtke obavijestilo je Ministarstvo zdravstva o nezakonitoj prodaji njihova lijeka i očekuje da će ono poduzeti daljnje mjere.</p>
<p>»Xenical« je u Hrvatskoj registriran 1999. godine, kada ga je Ministarstvo zdravstva odobrilo za primjenu u liječenju pretilosti. Lijek djeluje lokalno, u probavnom sustavu, tako što smanjuje upijanje masti iz hrane za oko 30 posto. Dosad je lijek koristilo oko sedam milijuna ljudi u čitavu svijetu. Predstavnici »Hoffmann-La Rocha« ujedno su se ogradili i od oglasa u nekim listovima, kojima se neki preparati reklamiraju kao zamjena za »Xenical«. U svijetu, rekao je dr. Jovanović, trenutačno ne postoji zamjena za njihov lijek. (T.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Šibenik: HSLS traži izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća, SDP za povjerenika i prijevremene izbore</p>
<p>ŠIBENIK, 21. rujna</p>
<p> - »HSLS-u odgovaraju sve moguće varijante razrješavanja političke situacije u Šibeniku do koje je došlo nakon što smo prije dvadesetak dana raskinuli koaliciju s HDZ-om, a naši vijećnici podnijeli neopozive ostavke u Gradskom vijeću«, kazao je Mario Kovač, predsjednik gradske organizacije HSLS-a na konferenciji za novinare izvršnog odbora te stranke.</p>
<p>»Više bi nam odgovaralo da nakon raskida koalicije oporbene stranke preuzmu vlast, ali dobra je i varijanta prema kojoj bi Gradsko poglavarstvo nastavilo funkcionirati u manjinskom sastavu, uz korektiv oporbenih članova putem institucija međustranačkog vijeća«, dodao je.</p>
<p>HSLS je u srijedu uputio prijedlog svim oporbenim strankama da njihovi vijećnici do ponedjeljka u podne potpišu zahtjev za održavanje izvanredne sjednice Gradskog vijeća radi prihvaćanja ostavki HSLS-ovaca, a nakon toga pristupilo bi se izglasavanju (ne)povjerenja sadašnjem gradonačelniku. Nikola Rak, donedavni dogradonačelnik Šibenika koji je podnio neopozivu ostavku na tu dužnost izjavio je kako je konsterniran ponašanjem HDZ-ovih članova koji su sudjelovali u radu Komisije za nagrade i priznanja, kao i stavom SDP-ova člana. Bio je to, smatra Rak, »tihi dogovor«, između HDZ-a i SDP-a, kako se ne bi prihvatile HSLS-ove ostavke.</p>
<p>l »Nećemo prihvatiti prijedlog HSLS-a za potpisivanjem zahtjeva za sazivanjem Izvanredne sjednice Gradskog vijeća. Naš je stav da HSLS-ova četvorica vijećnika svoje neopozive ostavke trebaju poslati izravno mjerodavnom ministarstvu. To isto uradili bi i naši vijećnici, te pretpostavljam, i vijećnici ostalih stranaka, čime bi se stekli uvjeti za postavljanjem povjerenika u Šibeniku, odnosno potom i za raspisivanje izvanrednih lokalnih izbora«, kazao je Milan Arnautović, predsjednik šibenskog SDP-a na konferenciji za novinare, sazvanoj zbog aktualne političke situacije na lokalnoj razini.</p>
<p>Jedini je izlaz iz te situacije postavljanje povjerenika. Iako smatramo da raspisivanje prijevremenih izbora nije dobar čin, jer su velik trošak, kako za stranke, tako i za lokalni proračun, drugog izlaza iz ove situacije ne vidimo, pojasnio je Arnautović. Nikakvih dogovora između SDP-a i HSLS-a na lokalnoj razinji neće biti, kategoričan je bio Arnautović. Dodao je da pravu krizu vlasti treba očekivati kad na dnevni red dođe prihvaćanje proračuna, jer se unaprijed zna da će HDZ-HSLS-ov prijedlog proračuna biti opterećen deficitom od ove godine. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U subotu odluka o nepovjerenju gradonačelniku Dubrovnika?</p>
<p>DUBROVNIK, 21. rujna</p>
<p> - Vido Bogdanović, dubrovački gradonačelnik, na konferenciji za novinare, što ju je uoči sjednice Gradskoga vijeća, sazvane za subotu 23. rujna, održao u četvrtak, zajedno s predsjednikom Gradskog vijeća Đurom Kolićem, odbacio je spekulacije što su se u nekim medijima pojavile u vezi s generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika. Prema njima, naime, gradonačelnik navodno pokušava 'progurati' obiteljsko zemljište pod građevinsko, kako bi iz svega izvukao osobnu korist.</p>
<p>Gradonačelnik je odlučno demantirao svaku insinuaciju da Grad išta može »progurati«, jer, kako je obrazložio, plan u konačnici donosi Gradsko vijeće uz prethodni »filter« na gradskoj i drugim razinama.</p>
<p>Osim izvješća o javnoj raspravi generalnog urbanističkog plana i prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, o kojem će se Gradsko vijeće između čak 22 točke dnevnoga reda morati očitovati na sjednici u subotu, vijećnici će se najprije morati izjasniti i o prijedlogu devetero vijećnika Gradskoga vijeća za donošenje zaključka o iskazivanju nepovjerenja gradonačelniku Dubrovnika. Podsjećamo, zbog umiješanosti u aferu Solitudo, Bogdanović je dao mandat na raspolaganje gradskim vijećnicima, što je zbog različitih stavova o tom pitanju uzrokovalo odgodu prošle sjednice. Napomenuvši da su mu neki vijećnici zamjerili na prijedlogu te točke, Bogdanović je kazao da je riječ o »osobnom pitanju, a ne koalicijskom«, te da ima i drugih vijećnika koji »drukčije misle«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sindikat pomoraca protiv stimulacije od 558.000 kuna isplaćene Marasu</p>
<p>RIJEKA, 21. rujna</p>
<p> - »Sramotno je što je direktoru Jadranskog pomorskog servisa Anti Marasu, za srpanj isplaćena stimulacija od 558.000 kuna, a taj isti Maras je prošle godine stotini JPS-ovih pomoraca otkazao ugovor o radu. Stoga Sindikat pomoraca traži od Ine, JPS-ova vlasnika, da razmisli o sadašnjoj JPS-ovoj upravi i da omogući potpisivanje kolektivnog ugovora JPS-ovim pomorcima kako bi mogli ostvarivati svoja zakonska prava«. Kazao je to predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske Vladimir Svalina na sjednici Velikog vijeća Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) u povodu 10. obljetnice njegova rada. </p>
<p>Dobar je dio hrvatskih pomoraca ostao bez posla zbog propasti nekoliko domaćih brodara (Dalmatinska plovidba, Šibenska plovidba i Croatia Line). Samo potonućem Croatia Linea bez posla je ostalo oko 40.000 ljudi, a Hrvatska trgovačka flota bez 50-ak brodova, kazao je Svalina i dodao da ohrabruje to što neki preostali hrvatski brodari planiraju gradnju novih brodova.</p>
<p>SPH je dodijelio i tri počasne članske iskaznice osobama koje su pomogle u borbi za prava pomoraca, a jednu je dobio i umirovljeni novinar Vjesnika Gradimir Radivojević. Inače, SPH ima 7.000 članova, a 1991. godine je primljen u međunarodno udruženje transportnih radnika. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sindikat policajaca prosvjeduje zbog kršenja kolektivnog ugovora</p>
<p>ZAGREB, 21 . rujna</p>
<p> - Tužit ćemo ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina i sve odgovorne osobe u MUP-u, ako se do 1. listopada ne počne poštivati kolektivni ugovor, istaknuli su u četvrtak novinarima predstavnici Sindikata policije Hrvatske.</p>
<p>Naime, nakon otvorenog pisma upućenog ministru Lučinu početkom mjeseca u kojem se upozorava na neplaćanje prekovremenih sati, neiskorištene godišnje odmore i loše radne uvjete (na pojedinim punktovima, primjerice u Istri i graničnom pojasu Topusko, nema nikakva skloništa za 24-satno dežuranje policajaca), Sindikat policajaca nije dobio nikakav odgovor.U pismu, među ostalim, stoji kako je Sindikat nakon izbora očekivao malo više poštovanja i mnogo toga što je prije izbora obećano. Nažalost, navode, »nije se promijenilo ništa, štoviše gore je nego prije«.</p>
<p>»Unatoč zakonskoj obvezi, ne plaćaju nam se prekovremeni sati, uskraćuje se korištenje godišnjeg odmora, ne daju zajamčeni slobodni dani, ne isplaćuju putni troškovi, a djelatnici se premještaju u druge postaje ne zbog potrebe službe, nego zbog zamjeranja šefovima«, istaknuo je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policajaca Hrvatske. </p>
<p>Sva upozorenja pomoćniku ministra unutarnjih poslova Zdravku Židovcu, zaduženom za sindikate, o kršenju postojećeg kolektivnog ugovora završavala su ignoriranjem. Jagić je pozvao i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a da im se pridruži u zahtjevima za poštivanjem postojećeg kolektivnog ugovora: »Cilj nam je isti, ponovo pozivamo članove nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, koji su se uvjerili da se radna prava policajaca ne poštuju, da nam pristupe i time ojačaju pozicije za pregovaranje i zahtjev za poštivanjem potpisanog«, istaknuo je Jagić, dodajući da je kršenje postojećega kolektivnog ugovora kazneno djelo što je mjerodavnima dobro poznato. (A.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Pirotehničari traže veća prava </p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja upozorio je u otvorenom pismu predsjedniku Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Draženu Budiši i ravnatelju HCR-a Damiru Goršeti na mnoge probleme pirotehničara koji su ostali neriješeni i nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o razminiranju, prihvaćenog u lipnju 1998.</p>
<p>Tim su aktom, stoji u pismu, bitno smanjena prava propisana prvim Zakonom o razminiranju. Primjerice, ukinut je »dupli« radni staž, uveden rad HCR-a i tržišna utakmica, a plaće su neizvjesne, manje i neredovite, pa se pirotehničari na poslovima humanitarna razminiranja osjećaju zapostavljenima i prevarenima.</p>
<p> Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja traži da se poslovi razminiranja tretiraju kao poslovi posebnog državnog interesa i da se zanimanje pirotehničar uvrsti u nacionalnu nomenklaturu zanimanja. Također zahtijeva beneficirani radni staž za pirotehničare koji svakodnevno rade u minskim poljima. Uz to, traži veću zaštitu u slučaju stradavanja, invalidnosti ili profesionalna oboljenja i pravo da se oslobode od carine i PDV-a, kao i ortopedska i druga pomagala koja su izravan nadomjestak tjelesnih organa. Traži se, također, uvođenje prava pirotehničara s nekim amputiranim udom na uvoz osobnih automobila kao ortopedskog pomagala, bez plaćanja carine, trošarina i poreza na promet, te odlazak u povlaštenu mirovinu, prema uzoru na saborske zastupnike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Župan Bagarić o »političkoj smjeni« u požeškim »Hrvatskim šumama«</p>
<p>POŽEGA, 21. rujna</p>
<p> - Na smjenu upravitelja požeške Uprave »Hrvatskih šuma«, člana Županijskog poglavarstva i HDZ-a Stjepana Blažićevića, na posljednjoj sjednici Županijskog poglavarstva reagirao je i požeško-slavonski župan Anto Bagarić rekavši kako »nije riječ o smjeni stručne naravi, nego političkoj, i to stoga što je Blažićević član HDZ-a i Županijskog poglavarstva«. Bagarić ocjenjuje da taj čin »ne služi na čas 'Hrvatskim šumama', gdje nitko nije postavljan po političkoj podobnosti«. U dosadašnjim kontrolama, napominje Bagarić, Blažićeviću nisu pronašl nepravilnosti u radu. »Direktoru Hrvatskih šuma poručujemo da će sam snositi posljedice toga kadrovskog rješenja«, upozorava Bagarić. Smijenjeni Blažićević kaže da mu mandat istječe krajem rujna, te da se na novi natječaj neće javiti, jer je očito da direktor »Hrvatskih šuma« s njime ne želi raditi. (I.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Najavljen Gospodarski forum Radne zajednice podunavskih regija </p>
<p>OSIJEK, 21. rujna</p>
<p> - Osječko-baranjski župan Marko Bagarić i osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić izvijestili su u četvrtak na konferenciji za novinare o programu Gospodarskog foruma Radne zajednice podunavskih regija koji će se, pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade i u organizaciji Ministarstva gospodarstva, održati 3. i 4. listopada u Osijeku. Forum će okupiti 24 članice iz 11 zemalja, njihove nacionalne i regionalne gospodarske komore, predstavnike financijskih institucija i Svjetske banke. </p>
<p>»Zajednica podunavskih regija utemeljena je 1990. kako bi se još učinkovitije povezale podunavske zemlje«, podsjetio je župan Bagarić. Prema njegovim riječima, u rad Foruma 2000. trebaju se odazvati svi obrtnici te mali i srednji poduzetnici, jer je to dobra prigoda za predstavljanje programa i uspostavu suradnje. </p>
<p>Gradonačelnik Kramarić napomenuo je kako je Forum prigoda da se i hrvatska Vlada uključi u rješavanje gospodarskih problema istočne Slavonije za koju, primijetio je, do sada nije imala dovoljno sluha. Predsjednik HGK - Županijske komore Osijek Zoran Kovačević najavio je dodatne kontakte te komore s kolegama iz podunavskih zemalja. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Od 1. listopada struja za kućanstva 25 posto skuplja</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Vlada je na sjednici u četvrtak odlučila da se od 1. listopada cijena električne energije za kućanstva povisi za 25 posto, dok će za gospodarstvo biti smanjena 7,6 posto. Također, predloženo je da se smanje trošarine za 60 lipa po litri benzina i eurodizela. Vlada je to odlučila prihvaćajući mjere za stabilizaciju poslovanja HEP-a, Ine, HŽ-a, pet brodogradilišta i osam poljoprivredno-prehrambenih poduzeća. </p>
<p>No, odlučeno je da socijalno ugrožene osobe i umirovljenici, pod uvjetom da im je potrošnja električne energije ispodprosječna , ubuduće plaćaju 4 do 7 posto niže cijene, dok će oni koji troše iznad prosjeka primati 6 do 7 posto više račune HEP-a u odnosu na dosadašnje razdoblje. Iz toga proizlazi, rekao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, da će cijena struje prosječno porasti 6,8 posto. HEP od kupaca do 31. srpnja ove godine potražuje 1,9 milijardi kuna, od toga mu Hrvatske željeznice duguju 70 milijuna, a državne ustanove 59 milijuna kuna. Odluka o povećanju cijene energenata donesena je zbog gubitaka HEP-a koji će, procjenjuje se, ove godine doseći oko 600 milijuna kuna. Fižulić je istaknuo da je proizvodnja električne energije u prvih osam mjeseci smanjena zbog uvoza znatno jeftinije struje iz inozemstva. Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva da žurno izradi zakone o tržištu električne energije i o regulacijskom tijelu, te prijedlog novog tarifnog sustava za prodaju električne energije. HEP-u je naloženo da ubrzano završi proces restrukturiranja i pripremi se za skoru privatizaciju. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić upozorio je da država više ne smije kontrolirati cijene, jer se na taj način sprečava razvoj gospodarstva. Dodao je da će se socijalna politika ubuduće provoditi tako da se pomaže socijalnim slučajevima u plaćanju energije, a ne kroz reguliranje cijene energenata. </p>
<p>Naglasio je da je Vlada za paket mjera za stabilizaciju poslovanja dobila suglasnost Hrvatske gospodarske komore, Udruge poslodavaca i sindikata. Usvrdio je da će u budućem radu privatizacija državnih poduzeća biti prioritet, bez obzira i neovisno o njihovoj konsolidaciji. </p>
<p>Vladin paket mjera za stabilizaciju poslovanja uključuje kritičku analizu zatečenog stanja u više desetaka poduzeća u kojima je zaposleno oko 71.160 ljudi. Riječ je o tvrtkama HEP, Ina, HŽ, brodogradilištima 3. maj, Kraljevica, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik te o osam prehrambeno-proizvođačkih kombinata. To su PIK Vrbovec, Belje, Vupik, IPK-u Osijek, Đakovština, Kutjevo, Jasinje i PP Orahovica. Predloženo je da se reprogramiranjem dijela dugova, njihovim otpisom te preuzimanjem troškova zbrinjavanja viška zaposlenika pomogne da se ta poduzeća osposobe za normalno poslovanje. </p>
<p>Premijer Ivica Račan istaknuo je da Vlada već nekoliko mjeseci radi na izradi tih mjera kojima će, dodao je Linić, prestati nesigurnost među članovima uprave poduzeća i radnicima. Mjere neće izazvati dodatni teret na proračun, a iskazano je zadovoljstvo što ta poduzeća neće završiti u stečaju, niti radnici na ulici. Linić je izjavio da se do kraja godine trebaju restrukturirati ili ugasiti sva društvena poduzeća tako da se može očekivati da će se uskoro na dnevnom redu Vlade naći i Petrokemija, sisačka Željezara ili TLM. Ministar financija Mato Crkvenac rekao je da će se provođenjem stabilizacijskih mjera unaprijediti međunarodna pozicija Hrvatske i poboljšati njezin kreditni rejting. </p>
<p>Vlada je također odlučila da se zbog nagomilanih gubitaka Ine koji su samo lani iznosili 1,5 milijardi kuna, te zato što cijene na domaćem tržištu nisu pratile veliki porast cijena sirove nafte u svijetu, smanje trošarine na motorni benzin i eurodizel za 60 lipa po litri. Predložene su i mjere za poboljšanje stanja u Hrvatskim željeznicama gdje je dijagnosticiran gubitak od gotovo 200 milijuna kuna u prošloj godini. Tako će se u 2000. godini HŽ-u otpisati deset milijuna kuna duga državnom proračunu, 60,7 milijuna kuna duga će se reprogramirati, a 64 milijuna kuna predviđeno je za zbrinjavanje viška zaposlenika. </p>
<p> Prijedlozima mjera za agroindustriju država će agraru pomoći s 1,5 milijardu kuna u ovoj godini, od čega je više od polovice otpis potraživanja prema državnom proračunu. Otpisuju se i dugovi pet brodograđevnih društava u sanaciji koji iznose oko pola milijuna kuna, a država će jamstvima i reprogramiranjima pomoći brodogradilištima u premošćenju nelikvidnosti. Država će u sljedeće tri godine subvencionirati troškove gradnje brodova u iznosu od osam do deset posto. (Goran Borković)</p>
<p>Sindikati protiv povećanja cijena struje</p>
<p>Čelnici hrvatskih sindikalnih središnjica istaknuli su da poskupljenje električne energije za kućanstva od 25 posto, kojega je odobrila Vlada, predstavlja značajni udar na standard stanovništva. Nije jasno, ističu sindikalci, je li to poskupljenje nužno zbog povećanih ulaznih troškova HEP-a, ili je ono pokriće za poslovnu neracionalnost. </p>
<p> Predsjednik Gopodarsko-socijalnog vijeća i glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović kazao je Hini da HEP treba restrukturirati u smislu racionalizacije poslovanja, te ga, slijedeći europske trendove, privatizirati. Također, smatra da treba dopustiti ulazak drugih proizvođača i distributera struje na hrvatsko tržište, čime bi prestala monopolistička pozicija HEP-a što bi utjecalo i na cijenu struje. Jedinim pozitivnim, Begović ocjenjuje smanjenje cijene struje za gospodarstvo (7,6 posto) kao i za materijalno najugroženiji dio stanovništva (4 do 7 posto). Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst podsjeća da je ta središnjica zatražila od Vlade da odbije zahtjev HEP-a za povećanjem cijene struje. »HEP-ove dubioze i neracionalnosti ne bi trebali plaćati građani«, drži Kunst, ističući kako nema opravdanja za poskupljenje, jer će se njime pokriti samo manji dio od predviđenog gubitka HEP-a na kraju ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Veliki korak u unapređenju vojne suradnje Republike Hrvatske i SAD-a</p>
<p>U vježbi će sudjelovati oko 700 pripadnika hrvatskih i američkih oružanih snaga, koji će simulirati napad na otok Žirje u šibenskom arhipelagu / Vježba nije ni u kakvoj vezi s izborima u Jugoslaviji, kazao je mornarički vojni ataše SAD-a Paul Smith</p>
<p>SPLIT, 21. rujna</p>
<p> - Petodnevna amfibijska vježba združenih hrvatskih i američkih oružanih snaga, koja će započeti 25. rujna, velik je korak u unapređenju vojne suradnje Republike Hrvatske i SAD-a, izjavio je u četvrtak novinarima zapovjednik američkog broda USS Austin, kapetan Bill Crow. </p>
<p>Konferenciji za novinare, održanoj na USS Austinu, nazočili su i predstavnici Hrvatske ratne mornarice, 4. gardijske brigade HV-a i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji će zajedno s marincima američke 6. flote sudjelovati u amfibijskoj vježbi. Prema riječima zapovjednika ukrcanih postrojbi marinaca, dopukovnika Paula Brygidera, u vježbi će sudjelovati oko 700 pripadnika hrvatskih i američkih oružanih snaga, koji će simulirati napad na otok Žirje u šibenskom arhipelagu. Vježba će započeti u ponedjeljak, 25. rujna, okupljanjem pripadnika kopnenih snaga Hrvatske vojske u splitskoj Sjevernoj luci, koji će se potom uputiti prema mjestu Kukuzovac kod Sinja. Nakon toga, pripadnici 4. gardijske brigade krenut će iz Kukuzovca prema moru, gdje će ih dočekati USS Austin i desantni brod Hrvatske ratne mornarice, koji će združenim snagama, uz potporu iz zraka, izvesti napad na otok Žirje. </p>
<p>Zapovjednik hrvatskih oružanih snaga u amfibijskoj vojnoj vježbi, kapetan fregate Tihomir Erceg, kazao je novinarima da će s hrvatske strane sudjelovati oko 250 pripadnika HRM-a, HRZ-a i 4. gardijske brigade.</p>
<p>S američke strane, u vježbi će sudjelovati amfibijski brod USS Austin, koji je jedan od najboljih brodova iz sastava 6. flote, osposobljen za sve borbene aktivnosti. Posada broda broji oko 800 članova, od čega je 450 marinaca koji su, prema riječima njihova zapovjednika Crowa, najsnažnije oružje USS Austina. Osim borbenog djelovanja, posada USS Austina osposobljena je za 28 različitih zadaća, počevši od evakuacije članova američkog veleposlanstva, pa sve do pružanja humanitarne pomoći u slučaju elementarne nepogode. Dopukovnik Brygider istaknuo je da su američki marinci počašćeni što će surađivati s pripadnicima hrvatskih oružanih snaga, ponovivši da će zajednička amfibijska vježba učvrstiti prijateljstvo između dviju zemalja. </p>
<p>Novinarskoj konferenciji na USS Austinu nazočio je i mornarički vojni ataše SAD-a u Hrvatskoj Paul Smith, koji je ustvrdio da zajednička vojna vježba hrvatskih i američkih oružanih snaga nije ni u kakvoj vezi s izborima u Jugoslaviji. Odgovarajući na novinarski upit o napisima u srpskim medijima, koji su vojnu vježbu doveli u vezu s izborima u Jugoslaviji, Smith je rekao da ga ne zanima što se piše u Srbiji. »Amfibijska vježba planira se već pet mjeseci i ona je, prije svega, usmjerena na unapređenje vojne suradnje Hrvatske i SAD-a. Pripadnici kopnenih, zrakoplovnih i mornaričkih snaga nego su se otprije uvježbavali, pa je tako i vježba u šibenskom arhipelagu samo prigoda da pokažemo svoje sposobnosti«, kazao je mornarički vojni ataše SAD-a u Republici Hrvatskoj Paul Smith. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mesić i Vujić u subotu na središnjoj proslavi 900 godina Bašćanske ploče</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Središnja proslava 900. obljetnice Bašćanske ploče održat će se 23. rujna pred crkvom Sv. Lucije u Jurandvoru na Krku. Taj veliki događaj, posvećen najznamenitijem spomeniku hrvatske pisane riječi glagoljskim slovima, koji se označuje i krsnim listom Hrvata, i na kojemu se prvi put spominje riječ hrvatski uz ime hrvatskog vladara kralja Zvonimira, održat će se pod pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p>Na povijesnom mjestu, opatiji Sv. Lucije, na kojem su prije 900 godina benediktinci postavili ploču koja je označivala hrvatsku prisutnost i vlast hrvatskoga kralja na otoku Krku, krčki biskup Valter Župan dočekat će na vratima toga drevnog zdanja predsjednika Mesića na dan središnje proslave.</p>
<p>U 2000., jubilarnoj godini kršćanstva, Bašćanska je ploča na dostojan način bila predstavljena široj znanstvenoj i stručnoj javnosti velikim znanstvenim i stručnim skupom u svibnju ove godine. Pedesetak uglednih znanstvenika, jezikoslovaca, povjesničara, povjesničara književnosti, arheologa i teologa dali su nove pridonose proučavanju Bašćanske ploče. Ta izlaganja bit će objavljena u zborniku koji će se tiskati do blagdana Sv. Lucije.</p>
<p>Odbor za obnovu kompleksa Sv. Lucije u Jurandvoru uspješno je završio projekt koji je obuhvatio svršetak arheoloških istraživanja kao nastavak rada akademika Branka Fučića iz šezdesetih godina, obnovu crkve Sv. Lucije, konzerviranje ostataka benediktinskog samostana i njegovu rekonstrukciju prema zamisli konzervatora pod vodstvom riječkog Konzervatorskog odjela. </p>
<p>Tijekom liturgije 23. rujna, koju će predvoditi krčki biskup Valter Župan, staroslavensku misu Albe Vidakovića izvest će mješoviti pjevački zbor Hrvatske radiotelevizije i Riječki oratorijski zbor »Ivan Matetić Ronjgov«, a ravnat će maestro Dušan Prašelj. Krčke crkvene pučke zborove vodit će Anđelo Žic.</p>
<p>Spomenute događaje popratit će još dvije obljetnice - 900 godina od prvog spomena Vrbnika i 900 godina darovnice slavnoga Dragoslava i sv. Vida Dobrinjskog. Za boravka na Krku, kako je najavljeno, predsjednik Mesić će posjetiti Vrbnik i Dobrinj. Proslavi će nazočiti i ministar kulture Antun Vujić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Mesić primio izaslanstvo Hrvatskog instituta za ljudska prava</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u četvrtak izaslanstvo Hrvatskog instituta za ljudska prava i prihvatio pokroviteljstvo nad međunarodnim savjetovanjem o temi »Inerpretativna uloga Ustavnog suda« koje će se od 27. do 29. rujna održati u Novom Vinodolskom. Govoreći o značaju ustavnog prava predstojnik Hrvatskog instituta za ljudska prava Nikola Filipović podsjetio je na dugu i bogatu pravnu tradiciju u Hrvatskoj, spominjući i Vinodolski zakonik iz 1288. Ukazao je na nužnost da se Hrvatska uredi kao pravna država i zemlja vladavine prava. Predsjednik organizacijskog odbora savjetovanja u Novom Vinodolskom Jadranko Crnić ističe da savjetovanje ima međunarodni značaj, a u središtu pozornosti bit će čovjek i zaštita ljudskih prava. Predsjednik Ustavnog suda RH Smiljko Sokol izrazio je uvjerenje da će skup dati poticaj zaštiti vladavine prava i zaštiti ljudskih prava. U radu savjetovanja sudjelovat će predstavnici svih četiriju hrvatskih pravnih fakulteta, predstavnici ustavnih sudova Hrvatske, BiH, Austrije, Slovačke Mađarske, Slovenije, zatim Vrhovnog suda Estonije te niz istaknutih pravnika iz SR Njemačke, Kanade i drugi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Odbor za Ustav zaključio da Županijski dom treba zadržati</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav okončao je u četvrtak rad na ustavnim promjenama koje se tiču temeljnih odredaba Ustava i sloboda i prava čovjeka, dok se rasprava još vodi o ustroju državne vlasti. Odbor je zaključio kako Županijski dom treba zadržati. Takvu su se rješenju protivili vanjski članovi Odbora dr. Branko Smerdel i dr. Zvonimir Lauc. </p>
<p>Županijski dom i dalje bi imao pravo veta na zakone, osim onih o kojima ravnopravno odlučuje sa Zastupničkim domom. Ravnopravno odlučivanje predviđeno je pri donošenju zakona kojima se određuje ustrojstvo i djelokrug državnih tijela, te jedinica lokalne i regionalne samouprave.</p>
<p> Međutim, ako se u roku šest mjeseci u oba saborska doma ne postigne suglasnost o tim zakonima, mjerodavan je tekst koji je prihvatio Zastupnički dom.</p>
<p>Odbačen je prijedlog Vladimira Šeksa da Županijski dom odlučuje ravnopravno sa Zastupničkim o Ustavu. Smerdel je ponovio svoje stajalište kako zadržavanje dvodomnog sustava znači slabljenje Sabora. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Sanader: Galopirajuća inflacija najveća opasnost za socijalni mir u državi</p>
<p>HDZ podupire zaključke Trećeg sabora Udruge veterana prema kojem bi se svim braniteljima osumnjičenim za zločine omogućila obrana sa slobode</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - »Od najavljivanog gospodarskog zaleta u Hrvatskoj nema ništa, a Vlada umjesto prihvaćanja gospodarske strategije s Plitvica priprema novi sastanak u petak na Bjelolasici, unoseći tako svekoliku zabunu u javnost oko gospodarskog zamašnjaka. Ukidanje naputka o carinama pokazuje da je Vlada nesposobna, nervozna i da luta, a snosi i krivnju za inflaciju«, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, ističući kako je galopirajuća inflacija najveća opasnost za socijalni mir u državi. Sastanak Vlade na Bjelolasici Đuro Njavro je prokomentirao riječima: »I HDZ je bio na Bjelolasici prije nego što je izgubio izbore«. </p>
<p>Otkazivanje puta hrvatskih političara i gospodarstvenika u SAD Sanader je protumačio svekolikim nepovjerenjem koje američki gospodarstvenici imaju prema ponašanju Vlade, jer su razočarani njenim potezima oko, na primjer, »Enrona« i »Bechtela«. Tako se rasprodaje ugled Hrvatske u svijetu, tvrdi Sanader. On odbija tumačenje premijera Ivice Račana prema kojem on nema vremena za tako dug posjet i dodaje kako će premijer boraviti u Londonu na kongresu laburista, gdje će, umjesto ugovaranja investicija, samo politizirati. Lošu gospodarsku politiku Vlada prikriva otvaranjem afera, ističe Sanader. </p>
<p>Njavro je upozorio na inflatorna kretanja u Hrvatskoj, dodavši da prvi put poslije sedam godina zemlja ulazi u područje dvocifrene inflacije koja će do kraja godine biti deset posto, što je, među ostalim, kaže on, i posljedica povećanja trošarina što su prouzročile podizanje i drugih cijena proizvoda na što je HDZ upozoravao. </p>
<p>Najavljeno je i predstavljanje HDZ-ova gospodarskog programa koji su izradila 22 nezavisna stručnjaka u roku dva mjeseca i za koju je utrošeno 450.000 kuna. Međutim, Vlada ni poslije šest mjeseci navodne izrade strategije gospodarstva još s njome ne izlazi u javnost, a za nju je navodno utrošeno 4,5 milijuna kuna, kaže Njavro.</p>
<p>Na upit kakve bi mogle biti posljedice ukidanja devizne klauzule, Njavro odgovara da bi se time poljuljalo povjerenje štediša u hrvatske banke, i da je to moguće tek nakon što se uvede euro kuna, odnosno kuna veže fiksno uz tečaj eura. Njavro je istaknuo da istraživanje obavljeno pod nadzorom Svjetske banke, prema kojoj je u Hrvatskoj bilo samo osam posto siromašnih 1998. godine, ruši predodžbu koju je tadašnja oporba, a današnja vlast pokušavala progurati u hrvatskoj javnosti - o velikom broju siromašnih i samo 200 bogatih obitelji. »HDZ će tražiti da se i argumentira tvrdnja vlasti prema kojoj je 10 do 16 milijardi dolara izneseno iz Hrvatske«, rekao je Njavro. Jadranka Kosor rekla je da HDZ podupire zaključke trećeg sabora Udruge veterana prema kojem bi se svim braniteljima osumnjičenim za zločine omogućila obrana sa slobode. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Konfuzija je glavno obilježje Vladine politike, ocjenjuju u DC-u</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> - Ostavka ministra Mate Crkvenca, premijerovo odbacivanje te ostavke i povlačenje mjere vezane uz uvoz živežnih namirnica pokazatelj su krize Vlade koja nema gospodarski program. Vlada je zapala u pravu konfuziju u gospodarskim odnosima s međunarodnom zajednicom, što pokazuju i posljednji događaji vezani uz spuštanje razine u susretu s izaslanstvom SAD-a. Konfuzija vlada i u zemlji, zbog »politike koja utvrđuje ritam pravnoj državi«. To su naglasci s konferencije za novinare što su je u četvrtak održali prvaci Demokratskog centra (DC). </p>
<p>Na susretu s novinarima predstavljena je i nova glasnogovornica stranke Lea Bauman, bivša novinarka Radija 101, nekadašnja djelatnica u Ministarstvu vanjskih poslova i svojedobno glasnogovornica UNHCR-a u Zagrebu. </p>
<p>Poentirajući prošlotjednu kritiku Vladine »antieuropske mjere« Mate Granić, predsjednik stranke, drži kako Vladini propusti vezani uz privlačenje stranih investicija vode zemlju prema »ivici socijalnih napetosti«. U tom kontekstu Granić smješta i novu najavu serije stečajeva, jer se istodobno ne nudi alternativa vezana uz novo zapošljavanje i podršku poduzetnicima. Predsjednika DC-a brine i šutnja i neinformiranje javnosti oko susreta sazvanog za 24. listopada u Zagrebu između predstavnika EU-a i zemalja tzv. zapadnog Balkana. »Tko će sudjelovati na tom susretu? Kakav okvir će susret imati (Pakt stabilnosti ili kombinacija s Albanijom, a bez Slovenije)? Hoće li se sukcesija nametnuti kao važna tema? Sve su to pitanja na koje dosad nema odgovora, a riječ je o važnim i bitnim razlikama«, rekao je Granić, precizirajući kako Hrvatska treba inzistirati na individualnom pristupu, a ne biti vezana s razvojem demokracije u svom susjedstvu.</p>
<p>Potpredsjednik stranke Joško Morić, ne dovodeći u pitanje prošlotjedna uhićenja, rekao je kako se na primjeru generala Ivana Andabaka vidi sva »konfuzija pravne države«, prejudiciranje i zbrka u informiranju javnosti. Javnosti su u vezi s njegovim uhićenjem ponuđene čak četiri verzije. Na novinarsko pitanje, Mate Granić je zanijekao da je kao ministar vanjskih poslova imao bilo kakvih informacija vezanih uz navodnu umiješanost Andabaka u slučaj Leutar. (J. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Škare-Ožbolt: Oprost se nije ticao onih koji su ubijali i onih koji su počinili ratni zločin</p>
<p>U vezi s nedavnim uhićenjima osoba osumnjičenih za ratne zločine, spominje </p>
<p>se i svojedobna abolicija Srba koji su sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. O tome razgovaramo s Vesnom Škare-Ožbolt, u to vrijeme predsjednicom Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja, a danas potpredsjednicom Demokratskog centra.</p>
<p>• Kako je došlo do abolicije i koga se ticala?</p>
<p>- Abolicija je bila jedan od uvjeta za završetak mandata UNTAES-a. Ticala se samo onih koji su sudjelovali u oružanoj pobuni, ali ne i onih koji su ubijali i ne onih koji su počinili ratni zločin. Nitko nije mogao donijeti oprost za ratni zločin, jer je to protiv hrvatskog zakonodavstva i međunarodnog prava. Ratni zločin ne zastarijeva. Stoga je kasnije, bez obzira na aboliciju, bilo uhićenja pojedinih osoba za koje se ustanovilo da su činili zločine ili kaznena djela.</p>
<p>• Koji su kriteriji bili za aboliciju?</p>
<p>- Bila su dva kriterija za aboliciju. Prvi, da su osuđeni na teritoriju RH, odnosno u Podunavlju, i drugi da je hrvatski državljanin. Od toga su bile izuzete osobe koje su pravomoćno bile osuđene za ratni zločin. Tako je i tzv. šodolovačkoj skupini bilo ponovljeno suđenje, jer im je suđeno u odsutnosti i presuda suda na kraju je bila oslobađajuća. </p>
<p>• U vezi s time spominjali su se i neki popisi?</p>
<p>- Bio je popis ljudi koje se teretilo u fazi istrage, a najviše ih je bilo u fazi policijskih prijava. Na tome je sve bilo stalo, jer se nikakvi daljnji postupci nisu poduzimali. Načelni stav je, ponavljam, bio da se abolicija tiče onih koji su sudjelovali u oružanoj pobuni, a nisu činili ratne zločine, ubojstva, paljenja ili druga kaznena djela.</p>
<p>• Ipak, na kojem je broju na kraju završio taj popis?</p>
<p>- Koliko se sjećam, na broju 25 pravomoćno presuđenih. </p>
<p>• Kako gledate na posljednju akciju uhićenja?</p>
<p>- Pravna država treba funkcionirati bez obzira na to je li riječ o ubojstvima, kriminalu, raspačavanju droge ili o ratnim zločinima. Ono što smo zamjerili uhićenjima je način na koji se to radilo. Primarno tu mislim na premijerove izjave da je riječ o okrivljenima za ratni zločin. Tako je sud već došao pod jednu vrstu političkog pritiska, što je nedopustivo.</p>
<p>• Što mislite o stožerima za obranu digniteta Domovinskog rata?</p>
<p>- Ti su stožeri očito znak da se ljudi boje kriminalizacije Domovinskog rata. Vjerujem da ni jedan čovjek u stožeru neće stati u obranu kriminalca ili osobe osumnjičene za zločin. Uz to, čini mi se da vlast nije dovoljno jasno reagirala na proces kriminalizacije Domovinskog rata. </p>
<p>• To nije učinila dovoljno jasno?</p>
<p>- Nije. Domovinski rat je svetinja. Pojedinci koji su palili kuće, ubijali starce, krali, ne mogu biti zaštitni znak Domovinskog rata. Ali se zbog njih Domovinski rat ne smije kriminalizirati. </p>
<p>• Što je potrebno učiniti? </p>
<p>- Vlast mora prema udrugama proizišlim iz Domovinskog rata zauzeti drukčiji stav. Treba sjesti i razgovarati, uspostaviti dijalog. Atmosfera u državi je vrlo ozbiljna, iako to neki iz vladajućih struktura žele minorizirati.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000922].
|
