NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000822].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 231150 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ministarstvo obrane smanjit će u četiri godine broj zaposlenih za 10.000 i povećati djelotvornost</p>
<p>Iako su promjene u Ministarstvu obrane još nedovoljno opsežne i temeljite, u prošlih pola godine uspješno se suzbijaju naslijeđene negativnosti u vezi s nenamjenskim trošenjem vojnog proračuna, raskoši vojne elite, zloupotrebama tajne službe radi političkih obračuna i prisluškivanja... / Prijedlog preustroja Ministarstva obrane i Oružanih snaga je završen, a zakoni kojima se regulira to područje naći će se u saborskom postupku u kasnu jesen / U sklopu najavljenih ušteda, smanjeni vozni park i mnoge povlastice, a polovina ukupnog broja vojnih objekata prepustit će se civilnoj uporabi</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Iako se najveći uspjeh nove Vlade, ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir, tiče najviše sustava nacionalne sigurnosti i obrane, potezi vlasti na tom području su do sada bili najkonfuzniji i naišli su na najviše kritika javnosti. Umjesto na radikalnim promjena, nova vlast je u tom »sektoru« možda najviše ustrajala na kontinuitetu s kompromitiranom politikom bivših vlastodržaca, čime je u stvari pokušala dokazivati da Ministarstvo obrane nije prednjačilo u zloupotrebama u odnosu na ostale segmente bivše vlasti, što je nekoliko puta naglašavao i ministar obrane Jozo Radoš. Nakon više od pola godine od njegova preuzimanja Ministarstva obrane, potezi koje je Radoš poduzeo ipak su potvrdili da se golem i netransparentan vojni proračun trošio nenamjenski, da je vojna elita živjela u izobilju, da se zloupotrebljavalo tajne službe radi političkih obračuna i prisluškivanja novinara te nevladinih organizacija, odnosno da je jedini važeći kriterij bio - poslušnost.</p>
<p>Iako se zadnjih mjeseci stanje donekle pomijenilo, obećanja građanima na izborima ipak su u velikom postotku ostala samo obećanja.</p>
<p>Prijedlog preustroja Ministarstva obrane i Oružanih snaga završen je nešto kasnije nego što je planirano (trebao je biti završen do kraja lipnja). Time će se ujedno i novi zakoni koji reguliraju to područje naći u saborskom postupku tek u kasnu jesen. Objavom prijedloga potvrđene su i različite koncepcije Radoša i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala zbora Petra Stipetića ne samo o ustroju i budućoj koncepciji teritorijalne podjele Hrvatske, već i o generalovoj želji da Glavni stožer bude izdvojen iz sustava Ministarstva obrane i podređen samo predsjedniku Repulike kao vrhovnom zapovjedniku.</p>
<p>Prenapuhan broj vojnika još nije smanjen niti se zna kako će se zbrinuti višak (svaki četvrti zaposleni) u obrambenom sustavu. Do sada se Radoš samo pohvalio da je broj zaposlenih u Ministarstvu obrane smanjen za oko 600 ljudi te da se u iduće četiri godine to smanjenje planira za još 10.000. No, najviše kritika je ministar obrane »zaradio« već na samom početku svoga mandata. Umjesto potpune depolitizacije Ministarstva obrane, kadrovsku je križaljku na Krešimirovom trgu riješio popunivši najviše važnih mjesta članovima svoje stranke. Naime, HSLS-ovce je postavio na četiri od osam mjesta pomoćnika, kao i na mjesto načelnika Uprave Sigurnosno informativne službe (SIS), dok još ni danas nema pomoćnika za opremanje i nabavu, jer se vladajuća šestorica još nisu usuglasila o tome kome pripada to mjesto. Ujedno je tek prije nekoliko dana smijenjen manji broj načelnika uprava Ministarstva. Osim otvaranja afere »Kameleon« u SIS-u, čiji bi novi naziv trebao biti Vojno-sigurnosna služba (VSS), ipak je pri kraju reorganizacija i smanjenje broja zaposlenih s 320 na oko 150 te je prvi puta nad tom službom počela djelovati i parlamentarna kontrola saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.</p>
<p>Također su nakon provedenih istraga kriminalističke Vojne policije podnesene kaznene prijave protiv petorice visokih časnika Ministarstva obrane, koje se tereti za gospodarski kriminal u vrijedosti 14 milijuna kuna. Objavljen je nalaz Državne revizije o poslovanju vojne tvrtke RH Alan i njegova direktora Vladimira Zagorca, jer nisu vođene knjigovodstvene knjige niti se uredno plaćalo PDV i porez na dobit. Time je prvi puta Državna revizija službeno potvrdila kriminal u sklopu Ministarstva obrane. U javnost su izašli i ogromni iznosi koje se plaćalo s računa Ministarstva za razne potrebe - od kupnje predsjedničkog zrakoplova do plaćanja obrane bosanskohercegovačkih Hrvata pritvorenih u Haagu posredstvom tvrtki RH Alan i Monitor. Osim rješavanja statusa 66. pukovnije HV-a, poznatije kao »Rojsova pukovnija«, još nije riješena sudbina skupih strojevima te pukovnije, nabavljenih čudnim kanalima, koji bi trebali raditi umjesto da stoje. Naime, Vlada, unatoč konkretnom prijedlogu Ministarstva, još nije odlučila što s njima. Važan je i podatak da je pomoć hrvatskoj vojnoj komponenti skresana na 300 milijuna kuna, a ukinuto je i dvostruko primanje plaća nekih časnika HVO-a.</p>
<p>Naime, 101 časnik HVO-a je bio na platnoj listi hrvatskog Ministarstva obrane, iako u njemu nisu bili zaposleni. Do polovine listopada bi trebao potpuno riješiti status nekad elitne predsjedničke garde, Prvog hrvatskoga gardijskog zbora od kojega će samo mali dio ostati na dužnostima osiguranja predsjednika Repulike. U aferi »lažnih invalida« među visokim časnicima, ministar Radoš je zauzeo pomalo rezerviran stav prema rješenjima Vladina povjerenstva, smatrajući da Ministarstvo branitelja u cijelom tom slučaju pravi spektakl. Istodobno je kriminalistička Vojna policija po njegovu nalogu počela obradu u vezi sa stjecanjem statusa hrvatskog ratnoga vojnog invalida za još 172 najviša časnika.</p>
<p>Radoš je u sklopu najavljenih ušteda potpuno smanjio vozni park Ministarstva obrane i povlastice u vezi s korištenjem službenih automobila, a uskoro će to učiniti i u odnosu na službene mobitele. Također su smanjeni troškovi službenih putovanja i vojnih vježbi.</p>
<p>Na opće je odobravanje naišla zadnja Radoševa odluka o tome da će polovina ukupnog broja vojnih objekata biti prepuštena civilnoj uporabi.</p>
<p>Turisti u vojarnama</p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš tijekom obilaska zbornih područja, uz obalu i na otocima, najavio je prepuštanje oko polovine vojne infrastrukture civilnoj upravi. Tako bi na upravljanje lokalnim civilnim vlastima u Istri, odnosno Pazinu i Puli, trebale biti prepuštene neke vojarne, odnosno Dom branitelja, kao i tri vojarne u Rijeci.</p>
<p>U Zadru bi također došlo do prenamijene dviju vojarni - »Stjepan Radić« i one na Višnjaku, kao i četiri vojarne te jedno skladište u Šibeniku. Na Lastovu, Mljetu, Visu i Komiži veći broj vojnih objekata u vlasništuv Ministarstva obrane RH potpuno je neiskorišten, pa bi zajedno s kompleksom Perna na poluotoku Pelješcu i vojnim objektima u Kuparima uskoro mogli dobiti turističku namjenu.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Iako je prošla špica sezone, turistička okupacija Jadrana produljit će se i u rujnu</p>
<p>Kompas: Postsezona ide nam 50 posto bolje, nego prošle godine i, vjerovali ili ne, imamo više problema s pronalaženjem praznih kreveta, nego u srpnju ili kolovozu / Prava se pojeftinjenja očekuju tek 9. rujna, kada će aranžmani biti pedesetak posto jeftiniji / Najveće istarsko pozitivno iznenađenje je ipak agroturizam budući da će istarski agroturistički kreveti, što je relativno novi oblik ponude, ove godine prosječno biti popunjeni od 120 do 150 dana / Kampovi će sa 11 milijuna noćenja prvi dostići i prestići rezultate rekordne 1990. godine</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Velik dio hotelijera, privatnih iznajmljivača i vlasnika kampova prošloga se vikenda oprostio sa špicom sezone, nudeći prve postsezonske popuste. Jadran je zahvatio prvi val postsezonskih sniženja, a cijene su u odnosu na kolovoški vrhunac u prosjeku niže petnaestak posto. Pojedince koji su odlučili produljiti špicu i zadržati visoke cijene, neminovna sniženja očekuju 26. kolovoza, kada će cijene pasti za dodatnih 15-20 posto. Međutim, prava se pojeftinjenja očekuju tek 9. rujna, kada će aranžmani biti pedesetak posto jeftiniji, nego u špici sezone. Hotelijeri su, inače, zadovoljni tempom postsezonske prodaje, pogotovo, jer će mnogi biti potpuno popunjeni sve do kraja ovog mjeseca. Turističkom optimizmu treba dodati i ove paklene vrućine, koje bi se mogle protegnuti i u rujan, pa će mnogi, koji bi inače ostali kod kuće, iskoristiti postsezonske popuste i (ipak) otići na more.</p>
<p>Naravno, tamo, izuzme li se Istru i još nekoliko »življih« središta, ne moraju očekivati ludu zabavu, jer se gašenjem turističke špice uglavnom gasi i jadranski muving.</p>
<p>»Trenutno nam postsezona ide 50 posto bolje, nego prošle godine i, vjerovali ili ne, imamo više problema s pronalaženjem praznih kreveta, nego u srpnju ili kolovozu«, rekao je Vjesniku Ivan Pukšar, direktor Kompasa, agencije koja je do sada prodala 15.000 ljetnih aranžmana ili 20 posto više nego lani. Pukšar u najjači postsezonski adut ubraja toplo vrijeme. Rujan, pa i listopad bi zaista, nakon prevrućeg kolovoza, kada je bilo najpametnije skloniti se od sunca, mogli ponuditi atraktivniji ugođaj za pravo uživanje. Inače, većina jačih hrvatskih agencija nudi prihvatljive cijene za spomenuto postsezonsko razdoblje, pa se sedmodnevni hotelski aranžmani na osnovi polupansiona mogu dobiti i za sedamstotinjak kuna (nije agencijski problem što su mirovine male, odnosno što mnogi radnici uopće ne dobivaju plaću. Spomenutih 700 kuna za sedam dana zaista nije pretjerana svota, naravno, pod pretpostavkom da se radi o normalnom (sređenom) hotelu.</p>
<p>Prvo međusezonsko sniženje zahvatilo je porečku Plavu lagunu, koja je prošle subote snizila cijene za 15 posto. Sljedećeg vikenda cijene će pasti za dodatnih 20 posto, a na razinu 50 posto glavnosezonskih spustiti će se 16. rujna. Darko Ivić, direktor marketinga Plave lagune, tvrdi da su svi čvrsti objekti u njegovom poduzeću još stopostotno popunjeni, dok će nešto slobodnih mjesta biti tek od sljedećeg vikenda. Za razliku od hotela, u kampovima već ima slobodnih mjesta (kampiranje je također pojeftinilo).</p>
<p>Branko Curić, pročelnik Ureda za turizam Istarske županije, istaknuo je Vjesniku da istarski hotelijeri neće imati problema s punjenjem svojih kapaciteta u rujnu. No, najveće istarsko pozitivno iznenađenje je ipak agroturizam budući da će istarski agroturistički kreveti, što je relativno novi oblik ponude, ove godine u prosjeku biti popunjeni od 120 do 150 dana. Shodno tome, pripremaju se i novi krediti za razvoj agroturizma koji, za razliku od unutrašnjosti zemlje, u Istri sve više uzima maha. Na žalost, događaji u vezi s bivšim ministrom turizma Ivanom Herakom, procjenjuje Curić, usporili su razvoj golfa za otprilike godinu dana.</p>
<p>Od 19. kolovoza i privatni iznajmljivači diljem Jadrana nude jeftiniji smještaj. Primjerice, cijena privatnog smještaja u Baškoj Vodi pala je sa 16 na 15 maraka (po osobi u dvokrevetnim sobama s tri, odnosno na 13 maraka u smještaju s dvije zvjezdice). Dvokrevetni su apartmani pojeftinili sa 50 na 45 maraka. Veća pojeftinjenja kreću, međutim, tek od 9. rujna, kada će se privatni krevet moći dobiti za desetak, a dvakrevetni apartman za 30 maraka (sve su kataloške cijene izražene u markama).</p>
<p>Za razliku od privatnog, hotelski smještaj u Baškoj Vodi pojeftinjuje tek od sljedećeg vikenda, kada će, primjerice, krevet u dvokrevetnoj sobi u hotelu Horizont (četiri zvjezdice) umjesto sadašnjih 94 stajati 74 marke (9. rujna spustiti će se na 58 maraka, a te su cijene, naravno, namijenjene individualnim gostima).</p>
<p>Od istog datuma pojeftinjuju i hoteli, apartmani i privatni smještaj obližnje Podgore (u prosjeku za dvadesetak posto), pa će, primjerice, dvokrevetni apartmani umjesto 50 stajati 40 maraka dnevno. Od 12. rujna cijene padaju za dodatnih od pet do 10 maraka.</p>
<p>O lijepom vremenu ovisi i hoćemo li u rujnu i listopadu još biti kampera. Oni su, naime, najosjetljiviji na loše vrijeme i nerijetko se kampovi masovno prazne nakon dviju uzastopnih kiša. Međutim, i bez obzira na rujan, kampovi će prvi dostići i prestići prijeratne rezultate, jer tajnik Kamping udruge Hrvatske Jerko Sladoljev procjenjuje da će sa 11 milijuna noćenja kampovi dostići rezultat iz 1990. godine.</p>
<p>Na žalost još uvijek nitko sa sigurnošću ne može tvrditi hoće li brojčano dobru sezonu pratiti i kvalitetna zarada budući da se već godinama vrtimo u čarobnom krugu i prepucavanjima o čemu uopće govorimo - priljevu ili zaradi? U tom kontekstu treba promatrati i ove sezone često spominjanih 3,5 milijardi dolara od turizma. Na kraju, završetkom ljetne špice masovno se s godišnjih odmora vraćaju i vodeći ljudi hrvatskog turizma (Ministarstvo, HUH, UHPA...), pa će se valjda napokon progovoriti i o toj temi. </p>
<p>Turistička renesansa</p>
<p>Dalmatinske županije i dalje bilježe gotovo »sulude« indekse, odnosno postotne usporedbe s prošlim godinama. Primjerice, na području Šibensko-kninske županije trenutno se odmara 29.069 turista, što je 78 posto više nego lani. Posebno je zanimljiv podatak da je stranih turista čak 92 posto više nego prošle godine, odnosno da je ovoga tjedna ostvareno 93 posto prometa iz 1990. godine.</p>
<p>U Splitsko-dalmatinskoj županiji imaju 65.373 gostiju, 59 posto više nego 1999. i 41 posto više nego 1998. godine. Alarmantnija je stavka da je od tog broja tek 8.124 domaćih gostiju.</p>
<p>Domaći gosti nisu se proslavili ni na krajnjem jugu države, gdje ih je ovih dana registrirano samo 3.843 ili 17 posto manje nego prošle godine. Dubrovačko područje proživljava pravu malu turističku renesansu. Tako je 19. kolovoza prebrojan 29.961 turist, 59 posto više nego 1999. i 49 posto više nego 1998. godine.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Talijani otvaraju lov na pedofile?</p>
<p>RIM, 21. kolovoza</p>
<p> - U samo 24 sata su se zbila dva užasavajuća ubojstva djevojčica u Italiji. Petogodišnja Tunižanka Hagere Kilani je ubijena sa sedam uboda nožem nakon što ju je silovao Rumunj Vasil Donciu koji je najvjerojatnije pobjegao u Francusku. Graziela Mansi je silovana, a potom živa spaljena na periferiji Andrie blizu Barija. Umno poremećeni pedofil, osamnaestogodišnji Pasquale Tortora, koji je već registriran kao pedofil, priznao je krivnju. Je li bilo moguće spriječiti taj zločin?</p>
<p>Te dvije tragične sudbine djevojčica razbuktale su polemike među talijanskim političarima. Pitanje o kojem se lome koplja je treba li objaviti liste s imenima registriranih pedofila u Italiji. Mnogi smatraju da je to jedan oblik prevencije. Giancarlo Piergentili, osnivač i predsjednik društva »Krist dijete« je izjavio: »Imamo listu s imenima 140 pedofila iz regija Umbria i Toscana. Spremni smo je dati talijanskim listovima i svima koji su zainteresirani. Lista je sasvim legalna. Sastavili smo je na temelju presuda donesenih na sudu koje su bile javne i samim tim dostupne svima«. Znači li to da je i u Italiji otvorena sezona lova na pedofile kao što se dogodilo u Velikoj Britaniji i Belgiji, gdje su poznati visoko tiražni listovi »News of the World« i»L'Investigateur« objavili liste registriranih pedofila i pobudili mnoge polemike. Za Ernesta Caffa, predsjednika »Plavog telefona« na koji prijavljuju maltretiranja sama djeca , neophodno je »reagirati preventivno«, a to znači da je javno objavljivanje liste imena pedofila jedan način prevencije. Najžešća u traženju javne objave imena pedofila je unuka Benita Mussolinija Alessandra Mussolini, članica oporbene stranke Nacionalni savez: »Naša dužnost i obveza je informirati široku javnost o osobama koje su potencijalna opasnost za njihovu djecu.«</p>
<p>Ministrica za socijalna pitanja Livia Turco se odlučno izjasnila protiv objavljivanja imena. »Razumljiva je bol obitelji koje su izgubile djecu na tako strašan način. Razumljiv je i bijes društva, ali objava imena pedofila neće mnogo pomoći. Imamo pred sobom britansko iskustvo. Dvojica ljudi s popisa su se ubila. Mi smo već izglasali zakon protiv seksualnog iskorištavanja maloljetnika i odlučili o najstrožim kaznama«, izjavila je u intervjuu u Corriere della Sera. Svećenik don Fortunato di Noto, osnivač »Telefon duga«, na koji se javljaju djeca kojima je potrebna pomoć, oštro napada »intelektualne lobije koji štite pedofile, jer ih je vjerojatno dosta u tim redovima«. Njihovo omiljeno »sastajalište« su siteovi Interneta, gdje pokušavaju stupiti u kontakt s najmlađima. Specijalizirane ekipe karabinjera rade na njihovu otkrivanju. Nedavno je posredstvom Interneta uhićen cijeli lanac pedofila koji su izmjenjivali porno-slike djece u dobi od šest mjeseci do 14 godina. Profil uhićenih je nevjerojatan: visoki bankarski funkcionar, odvjetnik, dva liječnika... Uspješnu operaciju su obavili milanski karabinjeri, specijalci koji su se uspjeli uvući u njihovu mrežu. Jedan od njih tvrdi: »Pedofil nema određenu dob niti pripada isključivo jednoj socijalnoj klasi. Spol djeteta nije bitan. Hoće li to biti djevojčica ili dječak, nije od presudne važnosti, bitno je seksualno se iživjeti i nanijeti zlo tome malom stvorenju«.</p>
<p>Talijanski psihijatar Paolo Crepet objašnjava: »Nijedan pedofil ne počinje ubojstvima. To dolazi nakon godina poremećenog ponašanja tijekom kojih daje alarmantne signale. Društvo je krivo što ih na vrijeme ne prepozna i izolira te opasne osobe daleko od djece i normalnih ljudi. Oni su jednako opasni kao i serijski ubojice i na taj način ih treba tretirati«. Kazne za pedofile su od šestr do 14 godina zatvora. Otac ubijenog Lorenza Paoluchija (13) je ogorčeno reagirao na izjavu Stefana Rodote, predsjednika »Društva jamaca prava na privatnost osobnih podataka«, koji je protiv objave liste pedofila. »Privatnost? Ne misli li gospodin Rodota da je narušeno pravo na privatnost jednog djeteta koje su silovale osobe za čiju privatnost se bori taj isti gospodin? Ne misli o tome, gdje je nestala privatnost djeteta koje je iskorišteno u porno filmovima. Većina tih odvratnih izopačenika izađe iz zatvora nakon nekoliko mjeseci. Zakonodavstvo treba biti mnogo strože prema njima. Prvi sam za to da se objave liste s imenima pedofila«, ljutito je govorio na televiziji otac čiji je sin seksualno zlostavljan, a potom ubijen.</p>
<p>Što predlaže psihijatar Crepet? »Treba osnovati neku vrstu 'intelligence' policijskih snaga, sudaca i psihologa. Treba intenzivirati lov na pedofile, otkriti mnoge skrivene u našoj blizini, koji ulaze u naše domove pod maskom prijatelja i prisiliti ih da idu na liječenje prije nego što počine prvi zločin. Iz moga bogatog iskustva, nakon prvog zlostavljanja djeteta, većina ih postaje neizlječivi slučaj i jedino gdje im je mjesto je zatvorska psihijatrijska klinika.«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Todorićev Agrokor unajmio prodajne prostore u devet Naminih robnih kuća</p>
<p>Predstavnici Konzuma, odnosno Agrokora, već ubrzano razgovaraju s Naminim radnicima o povratku na posao sa Zavoda za zapošljavanje / Ugovor o najmu potpisan na neodređeno vrijeme / Vodeći ljudi Agrokora ne kriju zadovoljstvo zbog potpisanog ugovora </p>
<p>Poduzeće Konzum, koje djeluje u sklopu Todorićeva koncerna Agrokor, ovih je dana potpisalo ugovor o najmu prostora u devet robnih kuća Nama d.d. u stečaju. Time se, nakon višemjesečnih tenzija, najavljuje svjetlija budućnost za taj lanac robnih kuća i njihove radnike. </p>
<p>Predstavnici Konzuma posljednjih nekoliko dana, naime, ubrzano razgovaraju s nekadašnjim radnicima Name o njihovu povratku na posao sa Zavoda za zapošljavanje, a nekima od njih već su ponuđeni ugovori o zasnivanju radnog odnosa. Trenutno su u punom jeku radovi na preuređenju robne kuće Knežija čije se otvorenje očekuje krajem narednoga tjedna. Tu je robnu kuću, kao i onu u Vinkovcima, Konzum, naime, zakupio u cijelosti.</p>
<p>Na poslu i »višak« radnika</p>
<p> Potpisanim ugovorom o najmu odjela za prehranu u još sedam Naminih robnih kuća, Konzum se obvezao zaposliti i dio radnika koji su pokretanjem stečaja ostali bez posla. Od njih 1300, koliko ih se pokazalo viškom nakon otvaranja stečaja, na povratak na posao zasad može računati 229 bivših radnika. Tako se brojka zaposlenih, sukladno najavama stečajnog upravitelja Name, Mladena Jedlička, popela na 829 radnika, jer je njih 600, unatoč stečaju, zadržalo posao u kućama u Ilici i na Kvaternikovu trgu. </p>
<p>Kako doznajemo iz Agrokorova Ureda za odnose s javnošću, ugovor o najmu potpisan je na neodređeno vrijeme, a definiran je i otkazni rok od tri mjeseca. Očekuje se da će se s tim složiti i Stečajno vijeće Trgovačkog suda.</p>
<p> Vodeći ljudi Konzuma, odnosno Agrokora, ne kriju zadovoljstvo zbog potpisanog ugovora o najmu.</p>
<p>- S obzirom na to da je naša ponuda bila najpovoljnija, Konzum je u najam dobio prodajne prostore u svih devet robnih kuća za koje je natječaj bio raspisan. Riječ je o 6.600 četvornih metara prodajnog prostora u robnim kućama Trešnjevka, Dubrava, Knežija, Kustošija, Remiza, Trnsko, Bjelovar, Sisak i Vinkovci, pojašnjava Violeta Colić, direktorica Ureda Agrokora za odnose s javnošću.</p>
<p>Prenoseći izjavu Hrvoja Prkačina, direktora u strategijskim poslovnim grupama Agrokora, glasnogovornica Colić ističe kako je Konzum, koji se smatra vodećim maloprodajnim lancem u zemlji, Nami d.d. u stečaju ponudio cjelovito rješenje: , osim preuzimanja dijela radnika, taj je koncern iskazao spremnost da preuredi unajmljene prostore, uskladi ih s europskim kriterijima, te ostvari promet koji bi jamčio daljnji razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. U tom kontekstu, Konzumovi su djelatnici već izradili projekte opremanja i punjenja svih unajmljenih prodajnih prostora. U njima će se nuditi oko 6000 različitih prehrambenih i drugih proizvoda.</p>
<p>Darko Butigan, izvršni direktor Name d.d. u stečaju, rekao je da će u dijelu robnih kuća u Dubravi i na Trešnjevci i dalje biti smještena trgovina obuće Pitarello. Konzum će se, međutim, smjestiti u prizemlje, dok će Pitarello preseliti na prvi kat i jedne i druge robne kuće. Butigan je dodao kako je dio ponuđenih prostora iznajmljen za prodaju tehničke robe, pa je poduzeće Elektropromet u najam uzelo 250 četvornih metara prostora u Bjelovaru, Sisku i zagrebačkoj Volovčici.</p>
<p>Optimizam u Nami</p>
<p>Kada je riječ o trajanju najma Konzuma i ostalih najmoprimaca u Nami, produženje ugovora ovisit će o procesu stečajnog postupka.</p>
<p>Trgovački sud u Zagrebu, odnosno njegovo Stečajno vijeće, donijelo je, naime, 23. lipnja rješenje o pokretanju redovnog stečajnog postupka u Nami d.d., zakazavši prvo ispitno ročište za 17. listopada. Tada će se oformiti Odbor vjerovnika i donijeti konačnu odluku o budućnosti Name. </p>
<p>U međuvremenu, proteklo razdoblje privremenog poslovanja Name d.d. u stečaju po vodstvom stečajnog upravitelja, Mladena Jedlička, nudi razloge za optimizam. U razgovoru s izvršnim direktorom Butiganom, doznajemo kako se ljetna rasprodaja Naminih starih zaliha u robnim kućama u Ilici i na Kvaternikovu trgu po 50 posto nižim cijenama pokazala kao izvrstan poslovni potez. Prema njegovim riječima, ostalo je samo 20 posto, uglavnom robe lošije kvalitete. U tijeku su razgovori s potencijalnim dobavljačima, kako bi se te dvije preostale Namine robne kuće popunile novom robom. Novcem od prodaje zaliha isplaćene su sve tri zaostale plaće svim Naminim radnicima. A 600 djelatnika, zaposlenih u Ilici i na Kvatriću, plaću za kolovoz dobit će već početkom rujna. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrebački olimpijci kod gradonačelnika Bandića</p>
<p>Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić primio je u ponedjeljak u palači Dverce olimpijce iz Zagreba koji će nastupiti na XXVII. olimpijskim igrama što se od 15. rujna do 1. listopada održavaju u Sydneyju. Olimpijce je vodio predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Antun Vrdoljak. On je istaknuo da je Zagreb oduvijek bio kolijevka sporta i da stoga nije nikakvo čudo što 33 posto članova hrvatske olimpijske reprezentacije dolazi iz glavnoga grada Hrvatske. Gradonačelnik Bandić izrazio je zadovoljstvo što, kao prvi čovjek Grada, može pozdraviti zagrebačke olimpijce. Bandić je rekao da mogu biti ponosni što dolaze iz glavnoga grada Hrvatske i da svojim ponašanjem uvijek moraju svjedočiti dostojanstvo, kulturu, ali i zajedništvo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ovoga tjedna u prodaji svi udžbenici za osnovne i srednje škole</p>
<p>Savjetnica ministra prosvjete, Vesna Bilić: Nakladnicima smo na vrijeme dali rješenja za obvezne udžbenike / Siniša Mitrović, Školska knjiga: Rješenja su mogla stići i ranije</p>
<p>Iz godine u godinu, od sredine kolovoza do sredine rujna i početka školske godine, ponavlja se isti problem - kako organizirati distribuciju i prodaju školskih udžbenika, odnosno, kako pronaći formulu za usklađivanje rada ovlaštenih nakladnika i Ministarstva prosvjete i športa. Nakladnici, naime, uporno optužuju Ministarstvo da kasni s popisom naslova knjiga, a Ministarstvo baca lopticu krivnje na nakladnike, optužujući ih za svojevoljnost i slabu organizaciju Rezultat toga svake se godine može vidjeti pred knjižarama prvih dana rujna - poluprazne police i gužve, a onda, odjednom, krcate police i opet - gužve. </p>
<p>Lanjska velika pogreška</p>
<p>Najveći nakladnici ove sezone, Profil International i Školska knjiga, počeli su s distribucijom udžbenika po knjižarama tek 10. kolovoza (Profil), odnosno 16. kolovoza (Školska knjiga). Distribucija ne kasni, tvrde nam nakladnici, već su kasnila rješenja za pojedine naslove, zbog čega se svi udžbenici ni ove godine neće naći u isto vrijeme na policama knjižara. </p>
<p>Ove godine situacija je specifična, rekli su nam u Ministarstvu, jer će se svi naslovi prodavati u knjižarama, a neće, kao lani, 50 posto knjiga učenike dočekati na školskim klupama. To se, naime, lani pokazalo velikom pogreškom jer je dovelo do još veće zbrke. </p>
<p> Kako doznajemo u Upravi za školstvo Ministarstva prosvjete i športa, razloga za senzacije i optužbe nema, jer je Ministarstvo, prema riječima savjetnice ministra Vesne Bilić, nakladnicima na vrijeme dalo rješenja za sve obavezne udžbenike. Što se tiče kašnjenja rješenja za radne bilježnice i pomoćne knjige za nastavnike, Vesna Bilić kaže da zbog toga zaista ne treba praviti probleme, jer - »školska godina može početi i bez njih.« </p>
<p>- Ružno je ovo što se događa, jer se u Ministarstvu zaista trudimo da sve prođe u najboljem redu i da knjige dođu na vrijeme na police. To je velik posao, sada nam je posebno teško jer pripremamo i neke materijale za Vladu kao, uostalom, i Zakon o udžbenicima, koji bi uskoro trebao ući u saborsku proceduru. No, sve teče u redu, osim odnosa s nakladnicima, kaže savjetnica Bilić, zaključujući da netko u svemu ovome traži - veliki cirkus. </p>
<p>Kompletan tisak je gotov</p>
<p>Kako doznajemo u Profilu, od Ministarstva prosvjete stigla su sva potrebna rješenja za obvezne udžbenike, i sve je u tisku. Dio knjiga je u prodaji, a ostale će biti distribuirane ovoga tjedna. </p>
<p>Od Siniše Mitrovića, direktora komercijale u Školskoj knjizi, saznajemo da je u ponedjeljak iz tiska izašla i posljednja knjiga, te da je velik dio knjiga već u knjižarama. </p>
<p> - Kompletan tisak je gotov i svi naslovi naći će se u prodaji ovoga tjedna, kaže Mitrović. Izvještaj, odnosno rješenje Ministarstva prosvjete o potrebnim naslovima i količini knjiga Školskoj je knjizi, kao i ostalim nakladnicima, dostavljen 10. srpnja.
- Sada mogu reći samo toliko da je taj izvještaj Ministarstvo prosvjete moglo proslijediti i ranije, zaključuje Mitrović, te poručuje da su u Školskoj knjizi napravili sve što su mogli da se spriječe gužve u knjižarama pred početak školske godine. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Novčana pomoć pri školovanju slijepih srednjoškolaca i studenata</p>
<p>Kako bi se slijepim i slabovidnim srednjoškolcima i studentima omogućila i fakultetska naobrazba, nedavno je Hrvatski savez slijepih u Draškovićevoj 80, osnovao zakladu po imenu svojega prvog donatora, Marka Brkića, uspješnog poslovnog čovjeka iz Norveške. Za pomoć pri školovanju slijepih osoba Brkić je zakladi već darovao 75.000 eura odnosno oko 560.000 kuna.</p>
<p>- Osnivanjem ove zaklade, rekao nam je Marko Brkić, namjeravam pomoći slijepim srednjoškolcima i studentima koji žele postati akademski obrazovani građani. To se posebno odnosi na one slabijega materijalnog statusa koji će novčanu potporu za školovanje dobivati u obliku stipendija.</p>
<p>Kako je u dvadeset i šestoj godini i sâm oslijepio, prošao je, kako kaže, trnovit put ponovnog opismenjavanja i doškolovanja na »brajici«. U Norveškoj je tako završio tečaj za telefonista ali se u struci nije mogao zaposliti. Glavno zanimanje Brkiću je postalo prodavanje srećaka pri čemu je dobivao proviziju. Marljivim i dugogodišnjim radom uspio je stvoriti vlastiti biznis pa se danas bavi kupoprodajom nekretnina i iznajmljivanjem stanova.</p>
<p>- Drago mi je da sam dio svojega kapitala uložio u osnivanje ovakve zaklade, rekao nam je Brkić, dodajući kako se nada da će njezini korisnici svojim učenjem i radom opravdati ukazano povjerenje. Na to povjerenje, kako smo doznali u Hrvatskom savezu slijepih, već čeka tridesetak slijepih potencijalnih studenata i šezdesetak srednjoškolaca. Kako je zaklada još uvijek u fazi registracije pri Ministarstvu uprave i pravosuđa, kandidati će na financijsku potporu morati još pričekati. Prema riječima Ivice Robića, tajnika Hrvatskog saveza slijepih, uskoro će se donijeti i pravilnik o rada Zaklade. Njime će se propisati uvjeti koje će srednjoškolci i budući studenti morati ispunjavati kako bi ostvarili pravo na financijsku potporu. </p>
<p>Osnivanje ove zaklade, naglasio je Robić, od velikog je značenja za školovanje slijepih osoba. Novac će se koristiti i za pribavljanje udžbenika i stručne literature na brajičnom pismu te nabavku pomagala, poput brajičnog retka, koji uvelike olakšava čitanje i pisanje slijepim školarcima i studentima, jer tekst pisan crnim tiskom čini dostupnim i slijepima. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sportski vikend za srednjoškolce i osnovce u sklopu Ljeta u Zaprešiću</p>
<p>Posljednji vikend pred početak školske godine, 3. i 4. rujna, u organizaciji Centra za mladež grada Zaprešića i Udruge za predškolski i školski šport Zaprešić, na sportskim terenima OŠ Antun Augustinčić bit će održan malonogometni, košarkaški i stolnoteniski turnir za zaprešićke osnovnoškolce i srednjoškolce. Riječ je o prvoj multidisciplinarnoj sportskoj manifestaciji pod nazivom Sportski vikend, u okviru Ljeta u Zaprešiću, koje već drugu godinu za redom uspješno animira zaprešićke mališane, po uzoru na zagrebačkog Odmorka. </p>
<p>Prema riječima Miroslava Miljkovića, voditelja Centra, ovogodišnje Ljeto u Zaprešiću obilovalo je bogatim aktivnostima za zaprešićke osnovnoškolce i srednjoškolce. Organiziran je turnir na kompjutorskim igrama, održan je tečaj fotografije, djelovale su modelarske radionice i likovne kolonije, no nažalost nisu imale prošlogodišnji odjek. </p>
<p>Obavljene su već sve pripreme i za uspješno održavanje Sportskog vikenda. Oformljen je stručni tim, izabrani su suci, a određene su i dobne kategorije natjecanja u sve tri discipline: malom nogometu, uličnoj košarci, tj. haklu i stolnom tenisu. </p>
<p>Interes za ovakve manifestacije velik je, naglasio je Miljković, pa je u samo nekoliko dana stiglo mnogo prijava. Zato se zainteresiranima preporučuje da ne čekaju zadnji dan da bi se prijavili. Informacije vezane uz sportska događanja moguće je svakodnevno dobiti u Centru za mladež, a prijave se primaju sve do 31. kolovoza. (A. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Delegacija Kyota u posjetu Zagrebu </p>
<p>Korisna razmjena iskustava u vođenju i upravljanju gradovima prijateljima</p>
<p>Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i zamjenici gradonačelnika Mladen Vilfan i Darinko Kosor primili su u ponedjeljak delegaciju grada Kyota koju čini osam gradskih vijećnika.</p>
<p>U razgovoru je iskazana obostrana želja za nastavak suradnje između gradova prijatelja, te namjera da se sljedeće godine nekom značajnijom aktivnošću obilježi dvadeseta godišnjica potpisivanja povelje prijateljstava.</p>
<p>Delegaciju Kyota primili su u Skupštini grada potpredsjednik Boris Šprem, predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodnu i međugradsku suradnju prof. Zdravko Tomac i tajnica Skupštine Bernarda Jurčec.</p>
<p>Gradski vijećnici Zagreba i Kyota razmijenili su iskustva u načinu izbora i funkcioniranja zakonodavne i izvršne vlasti gradova te o ulozi mjesne samouprave. Razgovaralo se i o ustroju komunalnog sustava i upravljanu gradskom imovinom. Pokazalo se da postoje slični problemi te da je vrlo korisna razmjena iskustava u upravljanju i vođenju gradova, izboru gradskih predstavnika u zakonodavnu gradsku vlast, odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, te o ulozi i utjecaju mjesne samouprave na rješavanje pojedinih gradskih problema i upravljanje gradom.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bez struje u srijedu </p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži, u srijedu, 23. kolovoza, struje neće imati: </p>
<p> od 8 do 17 sati: Anina 72 do kraja, 73 do kraja, Korenička 36 do kraja, 39 do kraja, Lužanska, Oriovačka, Šidska do 11, Topolnica</p>
<p>od 8 do 16 sati: Dolčić 9 do kraja, Kozjak 1-5, Rebar 20-22, 23-29, Rebrovac do 32, I Rebrovac, </p>
<p>u Sesvetama: Lovinčićeva, Neidhardtova, I Gupčeva, Selnička 1-29, 2-18</p>
<p>od 9 do 12 sati: Savska 41.</p>
<p>Na području Elektre Klara struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 14 sati: Konjušićeva 76-80, 35-37, Stupnička Obrež 6-14, 1-1d, Botinka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Osmero djece poginulo u sudaru na autocesti Beč-Salzburg</p>
<p>PÖCHLARN, 21. kolovoza</p>
<p> - Osmero je djece poginulo, a 23 ih je ozlijeđeno u ponedjeljak ujutro u sudaru njemačkog autobusa i austrijskog kamiona na autocesti A1 Beč - Salzburg, izvijestili su austrijski vatrogasci. Autobus je prevozio 61 putnika na odmor na jezero Balaton, u Mađarskoj. Nesreća se dogodila pokraj mjesta Pöchlarna u Donjoj Austriji, 80 kilometara zapadno od Beča. Identitet žrtava nije objavljen, a u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova nisu mogli sa sigurnošću potvrditi jesu li u autobusu bila isključivo njemačka djeca. Poznato je da je odmor organizirala njemačka udruga za mlade, te da je autobus u nedjelju navečer krenuo iz njemačkog mjesta Harsewinkela. Nesreća se dogodila u zasad nepotvrđenim okolnostima na dijelu autoceste na kojem je zbog opsežnih radova promet stiješnjen u samo dvije trake, bez razmaka među njima. Prema pretpostavkama, austrijski se kamion na prijelazu s autoceste punog profila na suženu dionicu zanio, prešao na drugu stranu i gotovo prepolovio autobus. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Aboridžini smiju unositi svoju zastavu na olimpijska borilišta</p>
<p>SYDNEY, 21. kolovoza</p>
<p> - Organizacijski odbor sydneyskih Olimpijskih igrara (SOCOG) dopustit će da se na borilištima vijore i aboridžinske zastave. Prema riječima Miltona Cockburna, glasnogovornika SOCOG-a, nije točna informacija da će gledateljima biti zabranjeno unositi aboridžinske zastave na borilišta.</p>
<p>Kako se dogodilo da se takva informacija objavi? Očito je riječ o nesporazumu, odnosno strogom tumačenju pravila, u kojima stoji kako se zastave zemalja koje ne sudjeluju na Igrama ne smiju nalaziti na službenim mjestima. No, aboridžinska zastava ne ulazi u tu kategoriju.</p>
<p>- Međunarodni olimpijski odbor (IOC) nas je već izvijestio da im ne smeta aboridžinska zastava jer shvaćaju njeno značenje u Australiji, rekao je Cockburn. </p>
<p>Čelnici olimpijskog pokreta su upozorili Aboridžinski umjetnički centar da neće dopustiti korištenje Olimpijskog stadiona u političke svrhe i da se Olimpijske igre ne smiju koristiti za ukazivanje na loš položaj Aboridžina. No, protesti su vrlo vjerojatni na ostalim borilištima. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Samci se ne žele vjenčati po bilo koju cijenu</p>
<p>WASHINGTON, 21. kolovoza</p>
<p> - Oko 75 posto američkih samaca nada se pronaći i vjenčati se sa srodnom dušom, ali ih je 64 posto spremno stupiti u brak jedino ako pronađu idealnog partnera, prema ispitivanju koje je u nedjelju objavio časopis Time. </p>
<p> Žene su zahtjevnije od muškaraca: 34 posto neudatih žena pristalo bi se vjenčati s muškarcem koji ne odgovara svim njihovim kriterijirima, nasuprot 41 posto muškaraca. Za 35 posto samaca žene su postale previše izbirljive u izboru supruga. Žene imaju dugu listu »krupnih mana« koje predbacuju muškarcima: njihovu »nesposobnost komuniciranja«, »nevjeru«, »želju da imaju nad svim kontrolu«, »nerazumijevanje ili neslušanje«, »strah od obaveza«. Većina neženja ili neudatih žena spremni su sami podizati dijete. </p>
<p> Sve manje žena misli da ženin život nije potpun ako nema muža. </p>
<p> Žene traže muškarca koji je financijski zbrinut (25 posto njih) i ima smisla za humor (21 posto). Muškarci žele prije svega inteligentnu ženu (47 posto). Ispitivanje Timea i CNN-a provedeno je nad 465 odraslih samaca od 18 do 49 godina starosti početkom kolovoza. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za neke predmete ponovno nemješoviti razredi u V. Britaniji</p>
<p>LONDON, 21. kolovoza</p>
<p> - Britansko ministarstvo obrazovanja objavilo je u nedjelju kako razmatra vraćanje na nemješovite razrede za neke predmete, u nadi da će popraviti školski uspjeh dječaka. </p>
<p> Do toga dolazi nekoliko dana nakon objavljivanja rezultata ispita s kraja srednjoškolskog obrazovanja u V. Britaniji: prvi put je više djevojaka nego momaka (18,1 posto nasuprot 17,5 posto) ostvarilo najbolje ocjene - »A«. </p>
<p> Britanski ministar obrazovanja David Blunkett izjavio je u nedjelju kako je zatražio od nadležnih službi da prouče rezultate mješovitih škola gdje se trenutno provode pilot probe s odvojenom nastavom. </p>
<p> Neke od tih ustanova zabilježile su osjetno poboljšanje školskih rezultata, što se naročito odnosi na dječake, posebice u predmetima poput engleskoga u kojima su djevojke tradicionalno nadarenije. </p>
<p> Pristaše takvog razdvajanja smatraju da su dječaci pažljiviji i bolje se koncentriraju na nastavi kad su odvojeni od djevojčica. </p>
<p> »Suočeni smo s istinskim problemom slabih rezultata među dječacima, posebice onima iz radničkih obitelji. Ti su loši rezultati povezani s macho kulturom koja u nekim područjima proizlazi iz siromaštva i pomanjkanja povjerenja u sebe i životnih mogućnosti«, izjavio je on. </p>
<p> Blunkett želi zaposliti više muških nastavnika, posebice u osnovnoj školi gdje su 83 posto profesora žene, kako bi mogli poslužiti kao »modeli« i primjeri dječacima. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Venezuela zaplijenila rekordnih pet tona kokaina</p>
<p>CARACAS, 21. kolovoza</p>
<p> - Venezuela je zaplijenila rekordnih pet tona kokaina namijenjenoga Europi u međunarodnoj raciji protiv narkotrafikanata tijekom koje je u tri zemlje uhićeno 14 osumnjičenih, objavile su u nedjelju vlasti u Caracasu.</p>
<p> Komandosi Nacionalne garde i dalje tragaju za pet osumnjičenih pripadnika kartela Los Mellizos (Blizanci) na otoku smještenom na ušću rijeke Orinoco na istoku Venezuele. Pored dva pripadnika kartela uhićena na otoku, u Venezueli je uhićeno još osam narkotrafikanata, te po jedan u Italiji i Francuskoj, objavile su vlasti.</p>
<p> Zaplijenjenih pet tona droge - što je najveća zapljena u povijesti Venezuele vrijedna 400 milijuna dolara na ulicama Europe -pronađeno je na kamufliranoj drvenoj platformi skrivenoj među stablima mangrova, na ulazu u labirint riječnih kanala. </p>
<p> Racija započeta u četvrtak predstavljala je vrhunac osmomjesečne istrage, finacirane od američke vlade, u kojoj je sudjelovalo više od 200 agenata za borbu protiv droge, a korištena su tri zrakoplova, osam brodova, tri helikoptera i brojna oprema za prisluškivanje. U operaciji nazvanoj Orinoco 2000 sudjelovale su i vlade Velike Britanije, Kolumbije, Francuske, Grčke, Italije i Paname. </p>
<p> Kokain se nalazio u 173 paketa s logotipom kartela Los Mellizos, a pored toga je zaplijenjeno i oružje te komunikacijska oprema, navodi venecuelanski tisak. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Medellinu usmrćeno sedam ljudi</p>
<p>MEDELLIN, 21. kolovoza</p>
<p> - Skupina teško naoružanih osoba usmrtila je sedam ljudi, a ranila četiri u nedjeljno jutro ispred noćnog kluba u kolumbijskom gradu Medellinu, izvijestila je policija.</p>
<p> Po izjavama očevidaca, teroristi su ušli u noćni klub u radničkoj četvrti grada oko 1 sat u noći i, držeći u ruci popis imena, naredili okupljenima da izađu iz kluba. Tada su, obučeni u maskirne uniforme, počeli pucati po ljudima iz automatskog oružja.</p>
<p> Policija još nije ovaj događaj povezala s nekim od kolumbijskih oružanih odmetničkih skupina ili paravojnih organizacija, dok lokalni mediji špekuliraju da su za masakr odgovorne lokalne bande koje se bore za kontrolu nad najsiromašnijom četvrti Medellina.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Bijeg u ludilo ili ludilo u bijegu</p>
<p>51. dubrovački ljetni festival / Uz premijernu izvedbu »Henrika IV.« Luigija Pirandella, u režiji Nenni Delmestre / Ludilom prerušenog Henrika IV. u scenski impresivno podešenom prostoru Lovrjenca nastoji se u drugoj festivalskoj dramskoj premijeri teatralizirati igra između fikcije i stvarnosti</p>
<p>Kada je dvadesetak godina prije početka drame, na karnevalu što ga je priredila grupa bogate gospode prerušene u dvorjane njemačkog cara, s konja pao onaj koji se predstavljao Henrikom IV., iscrtan je okvir ludila kao središnje teme Pirandellova dramska teksta što propituje, s rubova tragedije, sukobe između unutrašnje i vanjske stvarnosti. Tumačeći tijekom dvadeset godina Drugoga, skriven u njegovoj ulozi i priučen na nju, lažni će se Henrik IV., u trenutku suočenja sa svijetom, u nedoumicama vlastitih izbora, odlučiti za ludilo i iznova realnost zauvijek zamijeniti fikcijom. Bilježeći njegove dvojbe i njegovu odluku Pirandello se poigrava ne samo s Henrikovom »bezvremenom bolešću«, već i s cijelim svijetom oko njega, ludilom onih kojima je normalnost unaprijed zagarantirana.</p>
<p> U traganju za formom Henrikova ludila Pirandello ispisuje čudesnu dramsku konstrukciju u kojoj isprepliće opća mjesta svoje kazališne poetike - od »humorizma«, iskazivanja nesigurna mjesta subjekta u vlastitom svijetu i u društvu, opsesivnih potreba za prerušavanjem i prisvajanjem tuđih maski, udvostručavanjem slike, relativnošću istine... Gdje je istina? Treba li sudjelovati ili se zakloniti? U kojim trenutcima započinje i završava ludilo? Gdje su mjesta susreta ili razdvajanja imaginarnog i stvarnog? Što sve možemo zaboraviti da bismo se ponovno mogli sjećati? Koliko dugo je moguće glumiti ludilo, a da se stvarno ne poludi? Kako se obraniti i sačuvati sebe u nemogućoj zbilji?... Neka su to od pitanja što ih postavlja Luigi Pirandello u drami »Henrik IV.« i redateljica Nenni Delmestre, uz dramaturšku pomoć Lade Kaštelan, u festivalskom uprizorenju njegove drame. </p>
<p> Druga dramska premijera 51. dubrovačkoga ljetnog festivala, prikazana po prvi put u nedjelju na večer, kreće iz naše stvarnosti. Limenke piva (koje sve više postaju opsesivnom temom našeg suvremenog teatra i iritantnim scenskim znakom suvremenosti na pozornici) i mobitel u prvom prizoru, odveć su doslovno odredili dramsko kretanje iz ovog vremena u iskazivanju univerzalnosti teme i Pirandellova dramskog rukopisa. Impresivno scenografsko podešavanje prostora scenografa Marina Gozzea, s efektnim scenografskim »upadicama« na terasi Lovrjenca (mjestom desetljećima rezerviranom za Shakespeareova »Hamleta«) usmjerilo je scensku radnju u horizontalnoj liniji što se dijeli u dva dijela: mjesto stvarnosti ispred gledališta i udaljen, vratima odijeljen, prostor Henrikova ludila označen prijestoljem i zrcalom. I iznimno efektni kostimi, koje potpisuje Danica Dedijer, prate tu podjelu: u luku od suvremenosti do replike odjeće iz 11. stoljeća. U to usuglašeno ozračje uklopilo se sjajno svjetlo Zorana Mihanovića koje naglašava nevidljive granice između fikcije i stvarnosti te dopadljiv odabir glazbe, u funkciji dramskog znaka, Line Vengoecheae.</p>
<p> Odbacujući mogućnost predstavljanja »Henrika IV.« po naputcima salonske drame, u frivolnim odmacima što nude priliku za one suodnose u kojima se u lakoći iskaza rubovi stvarnosti i privida doista čine neiskazivima, Nenni Delmestre se priklonila gotovo tragičnim perspektivama u iščitavanju drame Henrikovih osobnih i povijesnih nesreća. Koncentrirala se na bezimenog protagonistu u ulozi Henrika IV. te njegove krugove stvarnog i glumljenog ludila, nastojeći ga predstaviti po načelima teatralizacije, u obmanama što prizivaju kazališnu igru. Tako je iscrtala koordinate zbivanja u dodirima vanjskog i unutarnjeg, u susretima dviju stvarnosti, u direktnoj nemogućnosti da se pomire dva svijeta i poništi iluzija. Povišeni tonovi i naglašena patetičnost u pojedinim prizorima na premijernoj izvedbi, u drugi su plan potisnuli suptilnosti pirandellovskih suodnosa ili su ih premijestili i ispisali mnogo »zbiljskiji« predznak, gotovo shakesperijanske dramatičnosti.</p>
<p> Iako je Ljubomir Kerekeš, u ulozi Henrika IV., u nekim scenama djelovao poput kraljeva iz Shakespeareovih povijesnih drama, koji su, u mnogim scenskim uprizorenjima uostalom obitavali na Lovrjencu, uspio je izvrsnom koncentracijom i energijom povezati scensku radnju i predočiti zablude ludila o kojima govori drama. Predstavio je efektno Pirandellova junaka u trenutcima odluke, njegovo balansiranje između prošlosti i sadašnjosti, njegovo znanje u neznanju, njegovu prisutnost i odsutnost, njegovo samorasvjetljavanje i zatamljenje, njegovu proigranu sudbinu... </p>
<p>Dubravka Ostojić iskazala je prijelome u osobnosti Markize Marchesae, šarmantna u prvotnoj karikaturalnosti koja je vodi do tragičnih odjeka vlastitih zabluda. Dopadljiva frivolnost, koja je u cjelini ipak potisnuta, iskazuje se u glumi Galliana Pahora. Urša Raukar slijedila je tipski model psihijatrice zatečene u kaotičnim okolnostima ponovnog odigravanja povijesne drame. Iz drugog plana Livio Badurina, nenametljivo ocrtava portret Mladog markiza, Olga Pakalović predstavila je neurotičnu Fridu, a nešto od te povišenosti u općoj atmosferi prepoznavalo se i u igri mladih glumaca, studenata zagrebačke Akademije dramske umjetnosti: Janka Rakoša, Petra Leventića, Bojana Navojca i Nikše Marinovića. </p>
<p>Dubrovačka izvedba »Henrika IV.« pokazala je da se Pirandellovi dramski tekstovi mogu igrati i na otvorenim pozornicama ljetnih festivala, nudeći gledateljima mogućnost da pirandellovske dvojbe, u sjajnom prijevodu dr. Frane Čale, preslikaju u prostore vlastitih nedoumica.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Arsen otvara vrata mladim snagama </p>
<p>Završila Treća dalmatinska šansona u Šibeniku / Arsen Dedić nagrađen za najcjelovitije kantautorsko djelo i za najbolju šansonu / Nagradu »Šansonijer« primili i Hari Rončević, Meri Cetinić i Jakša Fiamengo</p>
<p>ŠIBENIK, 21. kolovoza</p>
<p> - Dodjelom nagrada u Šibeniku je završena, treća po redu, Dalmatinska šansona. Druga festivalska večer - Večer novih skladbi - protekla je u znaku Šibenčanina Arsena Dedića, koji je osvojio nagradu stručnog žirija u sastavu B. Viljac, B. Mimica, I. Flesch, M. Sabolić, V. Roša, N. Mijat i T. Mujičić, i to za najcjelovitije kantautorsko djelo te za najbolju šansonu »Nisam ti dospio reći«, za koju je napisao glazbu i tekst, a zaslužan je i za aranžman pjesme, koju je publika na trgu ispred Katedrale svetog Jakova - izvrsno primila.</p>
<p>Kantautor Hari Rončević s pjesmom »Zauvik odlazim« dobio je nagradu »Šansonijer« za najbolji prvi nastup na Večerima, dok je Meri Cetinić, koja je pjevala o »Griži«, »Šansonijera« dobila za najbolju interpretaciju. Jakša Fiamengo nagradu »Šansonijer« dobio je za stihove pjesme »Mornarski adagio«, koju je izveo Ibrica Jusić.</p>
<p>- Drago mi je što me je šibenska publika ovako lijepo primila, a koliko vjerujem u Šibenski festival, najbolje govori to što sam odlučio sudjelovati u njemu, rekao je poslije uručenja nagrade mladi Rončević, koji za svoju pjesmu kaže da ne može tvrditi da je ona baš prava dalmatinska šansona i dodao da se i ne trebaju raditi šansone kakve poznajemo, već ponešto drugačije kakva je, primjerice, njegova pjesma.</p>
<p> Meri Cetinić kaže kako nagradu nije očekivala, ali »nagrade se uvijek iščekuju«, rekla je za Vjesnik. Jakša Fiamengo najbolji je ovogodišnji tekstopisac i, kako kaže, očekivao je na šibenskoj šansoni veću konkurenciju. Bilo je dobrih pjesama, ali je ipak očekivao puno više. Tvrdi da je Šibenik rasadnik dobrih autora, skladatelja, klapa »koje život znače« i zbog toga mu je drago što se Šibeniku »dogodio« ovaj festival, koji njeguje dalmatinsku šansonu, u čemu njegov Split, na žalost, nije uspio jer je pristao na komercijaliziranu pjesmu.</p>
<p> Tekst je, inače, kaže za Vjesnik Fiamengo, u Hrvatskoj u krizi. Zašto? Zato što je sve u ruci skladatelja, a po njemu svako treba raditi svoj posao - pjevač pjevati, aranžer aranžirati, a pjesnik mora pisati tekstove, i to je jedini pravi i ispravni put, a ne da polupismeni ljudi pišu tekstove.</p>
<p>- Netko mi je očito bio naklonjen, a naklonjena mi je bila, koliko sam uspio primijetiti, i šibenska publika, kratko je prokomentirao Arsen Dedić nagradu za najcjelovitije kantautorsko djelo i za najbolju šansonu.</p>
<p> Ovacije šibenske publike i ocjena stručnog žirija poklopile su se, a nagrada je po ocjeni svih sudionika festivala došla u prave ruke. Arsen nam je potvrdio da se iduće godine ni on, a ni supruga mu Gabi Novak neće pojaviti na Dalmatinskoj šansoni. »Vrijeme je da odemo i da tako otvaramo prostore za nove snage, za mlade ljude«, rekao je Arsen vidljivo zadovoljan svojim učinkom na Dalmatinskoj šansoni.</p>
<p>Onaj tko ne dobije nagradu, ima pravo i na ljutnju, koju u ovom slučaju nije krio Ivo Mikuličin, voditelj ansambla Bonaca, koji je u Večeri novih skladbi nastupio s pjesmom »Di zvizda padne«, a zajedno s Bonacom pjevala je i operna pjevačica Sanja Erceg Vrekalo. Mikuličin prigovara žiriju što nije uvažio reakciju publike na njegovu pjesmu. Drži da je zaslužio nagradu za najbolju interpretaciju.</p>
<p>Branko Viljac, direktor šibenske Dalmatinske šansone, nakon završetka festivala kaže da je zadovoljan cjelokupnom organizacijom festivala.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mlade glazbene osobnosti </p>
<p>25. osorske glazbene večeri / Nastupi Zagrebačkoga glasovirskog tria i pijanista Nikica Lesića / Praizvedba djela Zvonimira Nagya, Vladimira Bodegrajca i Marka Robinića / Osorske glazbene večeri kao skladateljski ogledni izbornik</p>
<p>Svoj prvi osorski nastup izveo je Zagrebački glasovirski trio u srijedu, 16. kolovoza, u konačnici jednog od najtoplijih dana ovog ljeta na južnim otocima sjevernog dijela Jadrana. Srebrenka Poljak, glasovir, Vlatka Peljhan, violina, i Pavle Zajcev, violončelo, predstavili su se u prvom dijelu programa s dva djela hrvatskih autora, od toga jednom praizvedbom.</p>
<p> Najprije je praizvedena trostavačna Sonatina za glasovirski trio Zvonimira Nagya, pisana modernim slogom, u jednom dahu. Nakon rastućeg uzbuđenja, od početnih pizzicata i secco akorda u glasoviru do napetosti novog zvukovlja, kratki se početni Allegro pretapa u smireni i pijevni Andante. On nakon kontrastnih naleta violončela postepeno prelazi u treći stavak Marche funebre, koji se u istome odjeljku skladbe smiruje u završni ugođaj označen Lento ma non troppo. Djelo je posvećeno Zagrebačkomu glasovirskom triu.</p>
<p>Slijedio je trostavačni Trio u D-duru Božidar Širole (1889.-1956.), kao prva suvremena izvedba. To vrlo dugo neizvođeno djelo ljepotom melodije prvog stavka Allegra, s opuštajućom ugodom romantične slušnosti i s povremenom natruhom suzvučja bliskog našem podneblju, unijelo je kratki obrat svježine, ali je neizražajnost glazbenog tkiva Adagia, a naročito bezrazložno neinventivno nizanje tonova golemog broja nota završnog Allegretta, dovelo do čekanja kraja skladbe, vrlo savjesno za ovu priliku nastudirane od članova tria.</p>
<p>Sjajno uigran i izvedbeno vidljivo ležeran mladi Zagrebački glasovirski trio, u kojem su sva tri umjetnika zajedno i zasebice majstori svojeg instrumenta, izveo je vrlo uspješno u drugom dijelu rasporeda Glasovirski trio op. 1 br. 1 Ludwiga van Beethovena. Očito, ne očekujući dugo i uporno odobravanje vrlo zahvalne osorske publike, glazbenici su ponovno izveli treći stavak istoga djela kao dodatak. </p>
<p>Već svojim prvim nastupom u programu jubilarnih Osorskih glazbeni večeri 2000., kao pretposljednje priredbe festivala, u petak, 18. kolovoza, pijanist Nikica Lesić pokazao je visok stupanj osobnosti s posjedovanjem svih do kraja usvojenih elemenata glasovirske svirke. Izvor plemenite snage, sigurnost, koncentraciju i svježinu mladog Lesića osjetili smo zračiti iz njegovih ruku odmah nakon prvih tonova Sonate br. 3 u fis-molu op. 23. Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina sa stavcima: Dramatico, Allegretto, Andante i Presto con fuoco. Posebno je dojmljivo izveden središnji Allegreto i završni Presto, puni napetosti i primamljive izražajnosti.</p>
<p>U drugome dijelu rasporeda izvedena su Dva preludija Claudea Debussya. Najprije poznata Potonula katedrala, a zatim Što je vidio zapadni vjetar, ovaj drugi prelude pun najtežih pijanističkih zahtjevnosti. Slijedila je iz Kataloga ptica Oliviera Messiaena - Bjelorepka rugalica, a na kraju su programa vrhunski izražajno i dotjerano izvedene dvije praizvedbe: Treptaji jedne zvijezde Vladimira Bodegrajca i Preludij op. 1. Marka Robinića. Programatski naslov praizvedbe djela V. Bodegrajca nije iznevjerila naslovu primjerena tvorba zvuka. Bili smo prisutni izvedbi interesantne i glasovirski zrele skladbe, no usprkos savršenoj izvedbi, u višestrukom ponavljanju nekih elemenata, nužno bi bilo potražiti takovu razložnost i otkloniti jednoličnost.</p>
<p> Ipak, Preludij M. Robinića je vrlo efektna skladba, koja nizanjem suprotnih ugođaja i brzina drži tok napetosti slušanja, uz prisutan draž pijevnih dijelova. Na ushit dugog odobravanja publike mladi je umjetnik glasovira Nikica Lesić uzvratio dodatkom. </p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Plemeniti zvuk</p>
<p>Koncert gitarista Roberta Belinića na sceni »Amadeo«</p>
<p>Klupska kazališno-glazbena scena »Amadeo« u Zagrebu, koju je ovoga ljeta osnovao Nenad Jandrić (Art kabinet) s namjerom da posno kulturno ljeto našega glavnoga grada bar donekle oživi i ispuni kazališnim i koncertnim sadržajima, ove je srijede 16. kolovoza ugostila mladoga zagrebačkog gitarista Roberta Belinića.</p>
<p> U lijepom, ugodnom i akustičnom ambijentu atrija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (Demetrova 1), koji je »privremeno« smješten u povijesnoj zgradi prvoga zagrebačkog kazališta, glasovitog Amadeova teatra, odvijaju se komorni programi manjega opsega, dopunjeni klupskim druženjem umjetnika i publike do ponoći.</p>
<p>Gitarist Robert Belinić ove je godine maturirao u razredu Ante Čaglja u glazbenom učilištu »Elly Bašić«, a studij ove jeseni nastavlja na Glazbenoj akademiji u njemačkom gradu Augsburgu u klasi prof. Franza Halasza. Robert Belinić već se afirmirao u gitarističkim krugovima nizom uspješnih nastupa i osvojenih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima.</p>
<p> Za ovu prigodu izabrao je kraći program s dvije sonate. Bila je to obrada Prve sonate za violinu BWV 1001 Johanna Sebastiana Bacha i Sonata španjolskoga skladatelja Antonija Josea, uz još dva kraća plesna stavka Antonija Laura u dodatku.</p>
<p>Robert Belinić je i ovom prigodom oduševio publiku svojim talentom, muzikalnošću i lijepim tonom. Dotjerana tehnika omogućuje mu da svira s lakoćom, preciznim ritmom, dinamičkim nijansiranjem, agogikom i temperamentom.</p>
<p> Stilske karakteristike Bachove kontemplativne glazbe mladi umjetnik je uspješno suprotstavio španjolskim ovostoljetnim originalnim notama za gitaru. Ona je svojim plemenitim zvukom oplahnula tihe i uspavane gornjogradske ulice, pruživši nesvakidašnju glazbenu večer zadovoljnim slušateljima.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izložba »Keramički tanjuri« </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Međunarodna izložba »Keramički tanjuri 2000«, koja se održava pod pokroviteljstvom Krapinsko- zagorske županije i Općine Sveti Križ Začretje, otvorena je u subotu u predvorju Osnovne škole u povodu tradicionalnoga Tjedna kulture, zabave i športa u Začretju, od 19. do 26. kolovoza.</p>
<p> Na izložbi sudjeluje trideset i pet umjetnika iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Rusije i Slovenije. Međunarodni ocjenjivački sud dodijelio je prvu nagradu Karelu Pavlincu (Slovenija), drugu nagradu Veri Kovačić (Hrvatska) i treću nagradu Sergeju Hahoninu (Rusija). Posebno priznanje dobio je Vittore Tasca (Italija), počasnu diplomu Ljuba Hahonin (Rusija), Đurđica Horvat (Hrvatska), Vlasta Ježić (Hrvatska), Ivančica Korošec (Hrvatska), Ivana Krajina (Hrvatska), Gligor Sazdovski (Hrvatska) i Barbara Wieland (Austrija).</p>
<p> U povodu izložbe tiskan je katalog s reprodukcijama izloženih djela u boji uz prigodan tekst povjesničarke umjetnosti Olge Vujović »Moguće raznolikosti tanjura«. Izložba »Keramički tanjuri 2000« bit će postavljena i u Rabu, Zagrebu i Piranu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Završeno sinjsko kulturno ljeto</p>
<p>SINJ, 21. kolovoza</p>
<p> - Bogatim kulturno-zabavnim programom u nedjelju je u Sinju završeno kulturno ljeto nazvano »Dani alke i Velike Gospe 2000.« koje je trajalo od 9. srpnja do 20. kolovoza. U to vrijeme održano je četrdesetak kulturno-zabavnih priredbi, kazališnih predstava, crkvenih i alkarskih svečanosti, od kojih će se mnoge pamtiti po iznimno velikoj posjećenosti te brojnim bogatim i raznovrsnim programima. Otvoreno je i šest likovnih izložbi, uglavnom akademskih slikara, te arheološko-etnološke izložbe »Sinj kroz stoljeća Marinka Poljaka«, foto izložba »Da se ne zaboravi« Tomislava Bosanca. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Predstavljen Sršenov »Pomet Marina Držića«</p>
<p>DUBROVNIK, 21. kolovoza</p>
<p> - U nastavku popratnih festivalskih programa koji prate službene festivalske događaje 51. sezone, u Dubrovniku je predstavljena je nova knjiga Matka Sršena »Pomet Marina Držića«. Radi se o rekonstrukciji Držićeve izgubljene komedije »Pomet«, koju je veliki komediograf napisao prije »Dunda Maroja«. Knjigu je objavila nakladnička kuća »Jesenski i Turk« iz Zagreba.</p>
<p> Sršenova »Pometa« u vrtnom prostoru Tovjerne »Sezame« predstavili su Slobodan P. Novak i Tonko Maroević. </p>
<p> Prema nekim informacijama, postoje veliki izgledi uprizorenja Sršenova »Pometa Marina Držića« u Dubrovniku ili na sceni Kazališta Marina Držića, odnosno u sklopu dramskog programa 52. dubrovačkoga ljetnog festivala. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Odlazak najvećega kolekcionara Dalíjevih djela</p>
<p>ST. PETERSBURG, 21. kolovoza</p>
<p> - Donator najveće privatne kolekcije Dalíjevih djela na svijetu, temeljem koje je osnovan Salvador Dalí Museum u St. Petersburgu na Floridi, industrijalac A. Reynolds Morse - preminuo je prošlog tjedna, a njegovi su kremirani posmrtni ostatci u ponedjeljak preneseni iz St. Petersburga u Denver.</p>
<p>Morse je Dalíjeva djela prvi put vidio u Clevelandu (Ohio) početkom četrdesetih godina na putujućoj izložbi Muzeja suvremene umjetnosti iz New Yorka. Nedugo zatim uspio je zajedno sa svojom suprugom Eleanor Reese stupiti u kontakt s Dalíjem, koji je u to doba (od 1940 do 1948.) s Galom živio u Americi. Zaintrigiran i očaran Dalíjevom imaginacijom i snovitim krajolicima, Morse je počeo kupovati njegove slike. Kako je susret s Dalíjem prerastao u prijateljstvo, a oduševljenje Morseovih u odluku o stvaranju kolekcije, to ih je kasnije put odveo i u Dalíjevu rodnu Kataloniju, gdje su uspjeli otkupiti i neka njegova rana djela. Tako je s vremenom nastala impozantna kolekcija u kojoj se nalazi 95 uljanih slika, više od sto akvarela i crteža te gotovo 1.300 grafika, skulptura, objekata i fotografija, što su nastali u rasponu od 1914. do 1980. godine.Morseovi su 1971. godine kolekciju prvo izložili u jednom krilu svoje poslovne zgrade u Beachwoodu kraj Clevelanda. Otvorenju je prisustvovao i sâm Dalí. No, kasnije u želji da kolekciju učine dostupnijom većem broju posjetitelja, obznanili su oglasom svoju namjeru o doniranju zbirke onomu turističkom središtu Amerike koje je voljno sagraditi muzej. Najbolju ponudu dao je St. Petersburg na Floridi, gdje su za potrebe Muzeja adaptirana lučka skladišta. Muzej je otvoren 1982. godine. Ta zbirka, u koju su Morseovi uložili oko pet milijuna dolara, danas se procjenjuje na više od 350 milijuna dolara. Dalíjev muzej u St. Petersburgu godišnje posjeti 200 tisuća ljudi, a samo museum-shop ostvari godišnji promet od dva miljuna dolara. (V. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Tko će izgorjeti u grotlu Maksimira: Milan ili modre ambicije?</p>
<p>Mogu li Dinamovi nogometaši prirediti senzaciju i u uzvratu 3. pretkola za ulazak u Ligu prvaka (Maksimir, utorak, 20.30 sati) dostići Milanovu 3-1 prednost iz prve utakmice? / »Agresivnost i čvrstoća u izravnim dvobojima, to je jedini recept za pobjedu! Ponudimo li pravo izdanje, prepuno želje, tada možemo biti optimisti. No, treba u svemu biti pametan, ne smijemo jurnuti ni srljati glavom bez obzira. Jer, ako Milan zabije gol, onda naša misija dobiva predznak nemogućeg«, bilo bi otprilike ono što trener Dinama Marijan Vlak želi reći uoči dvoboja</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Liga prvaka... Ni ove vrućine ne mogu podići maksimirsku temperaturu na višu razinu od one kad se spomene Liga prvaka. Prebogato Uefino natjecanje praktički znači miran godišnji život klubovima, posebno malima i siromašnima, kakav Dinamo svakako jest u odnosu na Milan. I dok je Talijanima proboj u evropsku elitu više znak prestiža i časti, odnosno dokaz da se pametno i dobro ulagalo u igračka pojačanja, zagrebački klub sanja Ligu prvaka zbog gologa preživljavanja. Jer, samim plasmanom u zvučno natjecanje, klupska bi blagajna bila bogatija za oko 11 milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Može li, dakle, Dinamo prirediti senzaciju i izbaciti Milan? Talijani dolaze u Zagreb na uzvrat 3. pretkola za ulazak u Ligu prvaka (Maksimir, utorak, 20.30 sati) noseći 3-1 prednost iz prvoga dvoboja. Podsjetnik na tu milansku utakmicu budi gorčinu zbog uistinu propuštene prilike za ostvarenjem boljega rezultata. I ne samo zbog primljenoga trećeg gola 30 sekundi nakon 90. minute... No, nema koristi od zavirivanja u prošlost i žaljenja za propuštenim, međutim ako su izvučene neke pouke iz te utakmice, onda je i sjećanje na Milano imalo ulogu u pripremi maksimirskoga okršaja.</p>
<p>Konkretno, Dinamo je u Milanu izgubio utakmicu u veznome redu, koji se gotovo isključivo bavio pariranjem suparniku, bez sklonosti nametanja vlastitoga ritma i inicijative. Mujčin, Šabić i Agić prepustili su domaćinu diktiranje tempa, samo je Pavlović pokušavao nešto kreativno učiniti na sredini travnjaka. A ako znamo da su »modri« upravo u čvrstini i agresivnosti veznoga reda trebali iznenaditi Milanove nogometaše, da su ih trebali primorati na ubrzano trošenje snage (Milan je tada bio u kritičnome dijelu fizičke pripremljenosti), onda je posve jasno da razloge poraza - pa tako i trećega primljenog gola - treba tražiti u toj potankosti.</p>
<p>Stoga je i logično da je trener Dinama Marijan Vlak ovih dana stalno ponavljao jednu rečenicu:</p>
<p>- Agresivnost i čvrstoća u izravnim dvobojima, to je jedini recept za pobjedu! Ponudimo li pravo izdanje, prepuno želje, tada možemo biti optimisti. No, treba u svemu biti pametan, ne smijemo jurnuti ni srljati glavom bez obzira. Jer, ako Milan zabije gol, onda naša misija dobiva predznak nemogućega, bilo bi otprilike ono što Vlak želi reći.</p>
<p>Za razliku od prve takmice, trener je ovaj put dva dana prije dvoboja odagnao dvoumice oko sastava. I ta je spoznaja svakako pozitivna, u svlačionici, dakle, postoji mir, otklonjena je negativna nervoza koju obično uvjetuje konfuzija sa sastavom. Dakle, nakon što je u nedjelju navečer Vlak odlučio da je Tokić spreman za igru, doznao se i sastav koji će pokušati dohvatiti Milanovu prednost: Butina - Tokić; Bišćan, Sedloski - Mikić, Pavlović, Agić, Mujčin, Šabić - Balaban, Cvitanović.</p>
<p>Vidljivo je da će Bišćan kao prednji branič paziti na Ševčenka, no s te će pozicije neprijeporno imati znatno više mogućnsoti i prostora za momčadi toliko potrebne, nezadržive »privatne izlete« naprijed. Nadalje, na zadnjem veznom bit će Agić, a na lijevome boku Šabić koji je proljetos, na dmaćoj utakmici s Osijekom, prigrabio epitet igrača utakmice na toj poziciji. Razmišljao je Vlak i o Krznaru, međutim bilo bi prerizično, uz oporavljenika Tokića, u sastav od početka postaviti još jednog igrača koji se tek oporavio od ozljede. U vrhu napada bit će Cvitanović i Balaban, i dalje će Šokota čekati svoju priliku na klupi.</p>
<p>- Moramo biti optimisti. Uvjeren sam da će dečki odigrati pravu, čvrstu utakmicu, pa bismo uz gromku potporu s tribina mogli dovesti Milan u nevolje. Ne vjerujem da će Talijani previše mijenjati u odnosu na prvu utakmicu, možda će Zaccheroni napraviti jednu ili dvije izmjene, sigurno ne više, smara trener Zagrepčana.</p>
<p>• Kakav Milan očekujete? Hoće li se zatvoriti, ili...?</p>
<p>- Ne, neće Talijani u defenzivnoj školjci biti na početku. Oni će prvi krenuti, jurnut će i pokušati zabiti gol kojim bi već na početku dvoboja odveli utakmicu u izvjesnost. Siguran sam da će nas pokušati napasti...</p>
<p>• Bili ste na Rogli, gdje je temperatura oko 20 stupnjeva manja. Može li ta nagla promjena klime možda biti hendikep za vašu momčad, upitao je jedan kolega Vlaka koji je, dakako, zadržao svoj stil i odmah poskočio:</p>
<p>- Ma kakav hendikep! Pa bili smo tamo samo dva i pol dana, a vratili smo se prije dva dana! Odigramo li loše, neće to imati veze s vremenskim prilikama.</p>
<p>Kapetan Igor Bišćan trebao bi biti jedan od ključnih Dinamovih nogometaša. Očekuje se da zadrži Ševčenka, ali i ponudi konkretan doprinos u igri prema naprijed...</p>
<p>- U svlačionici je sjajno raspoloženje, dobro smo radili zadnjih dana i nadam se da ćemo na travnjaku i pokazati što smo radili. Želio bih samo jedno naglasiti: treba nam pomoć s tribina, nadam se da će naši navijači biti glasni i da će nas voditi do velikog rezultata, Bišćanove su riječi.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Još uvijek nisam svjesna da ćemo nastupiti na Olimpijskim igrama«</p>
<p>Mnogo smo naučile od Ruskinja u prošlih nekoliko godina, ali drago mi je da smo napokon promijenile sparing-partnerice, kaže hrvatska odbojkaška reprezentativka Nataša Leto</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Nakon dva dana odmora, izabrane će se hrvatske odbojkašice ponovno okupiti u utorak navečer, u zagrebačkom Domu odbojke. Iza njih su 15-dnevne temeljne pripreme u Poreču, a već u srijedu popodne naša će se vrsta uputiti u njemački Heidelberg, sljedeću bazu u pripremama za skorašnje Olimpijske igre u Sydneyu. Za sedmodnevnog boravka u Njemačkoj na programu su četiri utakmice s domaćom reprezentacijom, koja je također izborila nastup na olimpijskom turniru.</p>
<p>U ponedjeljak u podne sve su se Zagrepčanke u izabranoj vrsti trebale pojaviti na prijamu kod zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića (zajedno s ostalim zagrebačkim olimpijcima), no budući da je izbornik Ivica Jelić ponedjeljak proglasio slobodnim danom i otišao roditeljima u Šibenik, njegovim su se primjerom povele i sve odbojkašice osim Marije Anzulović i Jelene Čebukine. Tako je i Nataša Leto, inače rođena Zagrepčanka, slobodne dane iskoristila za odmor u Puli:</p>
<p>- Radile smo naporno u Poreču, smetale su nam velike vrućine i zaista smo se morale malo odmoriti. Moram naglasiti da sam ovaj put vrlo zadovoljna logistikom reprezetacije. Prvi smo se put pripremale pod liječničkom paskom, bile smo obasute svom potrebnom pažnjom. Još nam se nije dogodilo da nas netko, ničim izazvan, dvaput počasti bogatom večerom, kao što je to učinio gospodin Vinko Dojkić u Poreču, rekla je Nataša Leto.</p>
<p>Zbog manjih zdravstvenih problema, ponajprije zbog visokih temperatura, kao i zbog odsustva Biljane Gligorović i Jelene Čebukine, izbornik Jelić u Poreču ni na jednom treningu nije radio s više od 10 odbojkašica. Međutim, po Natašinim riječima, ionako se malo radilo s loptom, odnosno Jelić je više inzistirao na fizičkoj spremi. Novost u radu hrvatskih odbojkašica je i prekid tradicije da se uoči velikih natjecanja organiziraju zajedničke pripreme s Ruskinjama.</p>
<p>- Ruska reprezentacija igra Grand Prix, pa smo stoga ostale bez njihove pomoći. Mnogo smo naučile od Ruskinja u prošlih nekoliko godina, ali drago mi je da smo konačno promijenile sparing-partnerice. Mislim da nije dobro stalno trenirati s istim suparnicama, vrijeme je da se okušamo protiv nekog drugog, protiv Njemica na primjer, rekla je Leto, dodavši na kraju:</p>
<p>- Da nije novinara koji pričaju samo o Sydneyu, uopće ne bih bila svjesna da nas čekaju Olimpijske igre. Za mene je Sydney još uvijek dalek i nestvaran. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Što rimski koloseum ima s Olimpijskim igrama?</p>
<p>SYDNEY, 21. kolovoza</p>
<p> - Po objavljivanju izgleda medalja koje će se dijeliti na Olimpijskim igrama u Sydneyu, u Australiji je izbila velika afera. Na poleđini medalja se, naime, umjesto grčkoga hrama nalazi rimski koloseum. Zbog toga je australski dnevnik koji izlazi na grčkom jeziku »O Kosmos« dizajn medalja opisao kao »potpunu ignoranciju olimpizma«.</p>
<p>- Koloseum je stadion krvi. On nema ništa s olimpijskim idealima mira i bratstva. Shvaćamo da je prekasno i da bi bilo preskupo sada mijenjati izgled medalja, ali ovakva pogreška se više nikada ne bi smjela ponoviti, rekao je George Hadjivassilis urednik »O Kosmosa«.</p>
<p>Wojciech Pietranik, koji je dizajnirao medalje, u vezi s tim slučajem je rekao: </p>
<p>- Medalje su trebale simbolizirati Niku, božicu pobjede kako posjećuje Sydney, ali zbog zabrane MOO-a koji nije dozvolio da na medaljama bude sydneyska opera došlo je do nesporazuma. (Reuter)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>I drugi poraz hrvatskih košarkaša</p>
<p>U dvoboju za 3. mjesto na košarkaškom »Trofeju Lido«, hrvatska je reprezentacija ubilježila i drugi poraz / Nakon Jugoslavije, bolja je od Hrvatske bila i Australija, pobijedivši 61-77 (28-37)</p>
<p>ROSETEO DEGLI ABRUZZI</p>
<p> - U dvoboju za 3. mjesto na košarkaškom »Trofeju Lido«, hrvatska je reprezentacija izgubila od Australije 61-77 (28-37) pa se nastup Petrovićevih košarkaša na ovome turniru može smatrati neuspješnim. Tim više što su u dvoboju za 3. mjesto naši košarkaši prilično razočarali, uz zabrinjavajuću igru...</p>
<p>Počelo je relativno dobro, Hrvati su poveli 9-2, no ta je prednost ubrzo ispuštena. Tko je »uništio« naše košarkaše? Veteran Andrew Gaze, košarkaš koji ima 36 godina, ubacio je našoj obrani 30 poena. Iako je izbornik Petrović probao sve vrste obrane i na Gazeu mijenjao čuvare, rješenja nije bilo. Gaze je i dalje nemilice zatrpavao naš koš i već su u prvom poluvremenu Australci stekli zantnu prednost, koju su u nastavku samo povećali. Doda li se i zapažen nastup Luca Longleyja za Australce, slobodno se može reći da su Hrvatsku u ovoj utakmici uništili bivši NBA igrači koje danas mnogi smatraju košarkaškim veteranima. Dok su, s druge strane, mnogi igrači iz naše reprezentacije uvjereni da su NBA potencijal...</p>
<p>Hrvatski su igrači debeli rezultatski minus pokušavali ublažiti tricama, no ni u tome baš nisu bili uspješni - Australci su i u tom dijelu igre bili kud i kamo bolji.</p>
<p>Nakon poraza u prvoj utakmici protiv Jugoslavije, novi će poraz protiv Australije sigurno zabrinuti izbornika Petrovića. U dvoboju protiv Australaca ni jedna njegova zamisao nije ostvarena, a obrana je bila najlošija.</p>
<p>Prolaznu ocjenu možda može dobiti tek Mulaomerović, ali njegova partija protiv Australaca nije bila ni sjena ona protiv Jugoslavije. I on se uklopio u bljedilo cijele reprezentacije. Očito smo od naših košarkaša na ovome turniru očekivali previše.</p>
<p>• Gradska dvorana</p>
<p>HRVATSKA - AUSTRALIJA 61-77 (28-37) </p>
<p>HRVATSKA: Mulaomerović 15 (3-4), Krstić 7, Sesar 7, Kus 4 (1-2), Rimac 7, Mamić 4, J. Ružić, Nicević 6 (2-2), Skelin 2, Vujčić, Tabak 9 (1-2)</p>
<p>AUSTRALIJA: Smith, Maher 5 (1-2), McKinnon 3 (1-2), Cattalini, Grace, Angstey 1 (1-2), Gaze 30 (4-4), Shane 13 (2-2), Bradtke 4, Longley 7 (1-2), Vlahov 2 (2-3), Rogers 12 (0-3)</p>
<p>SUCI: Colucci i Tola (Italija) - dobri. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Hrvatska 24-36 (67%), Australija 29-43 (67%), TRICE: Hrvatska 5-10 (50%), Australija 9-11 (82%), SKOK: Hrvatska 15, Australija 11</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrew GAZE (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Amerikanci u Jazinama</p>
<p>Tko će od trojice američkih košarkaša ostati u Zadru ovisi o pregovorima s Komazecom i Stojkom Vrankovićem</p>
<p>ZADAR, 21. kolovoza</p>
<p> - Dugo očekivani američki košarkaši - John Cocker, Richard Mandeville i Chris Garner - konačno su stigli u Jazine na provjeru. Kako nas je izvijestio trener Vlado Vanjak, spomenuti će igrači boraviti u Zadru tri dana i odraditi nekoliko treninga, a potom će se s momčadi uputiti u Poljsku, gdje će Zadar sudjelovati na trodnevnom turniru. </p>
<p>- Dolaskom Amerikanaca znatno smo ojačali igrački kadar, no još uvijek nismo sigurni tko će od njih ostati u Jazinama. Naime, kako pravo igranja imaju samo dvojica, tek ćemo se nakon turnira u Poljskoj odrediti za kombinaciju, odnosno opciju s dvojicom centara ili možda »play« i centar. No, to će ovisiti o ishodu dogovora s Vrankovićem i Komazecom, zaključuje Vanjak.</p>
<p>Direktor kluba Nebojša Belić izvijestio nas je kako će u utorak razgovarati s Arijanom Komazecom oko detalja vezanih uz njegov mogući nastavak karijere u Zadru, a sa Stojkom Vrankovićem još nisu precizirali termin razgovora.</p>
<p>Arijan Komazec ne želi davati izjave o tome koliko je blizu ili daleko od Jazina, ponavljajući:</p>
<p>- Ništa, ništa se još nismo dogovorili, ako nešto bude, znat će se. Sad čekam Olimpijske igre u Sydneyu, o košarci vrlo malo razmišljam. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vladimir Krstić potpisao za Wloclawek</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Vladimir Krstić, sad je to definitivno jasno, iduće sezone neće igrati za Cibonu, nego za poljski Nobiles iz Wloclaweka. Iako nam ta vijest nije službeno potvrđena, naš izvor »sa stopostotnom sigurnošću« kaže da je Krstić već potpisao ugovor s poljskim klubom, čime su nestale sve nedoumice gdje će hrvatski reprezentativac nastaviti karijeru. Podsjetimo, radi se o jednoj od najboljih poljskih momčadi koja će ove sezone igrati u Saportinom kupu, a koju trenira Danijel Jusup. Uz Krstića, u Nobilesu će igrati i njegov dojučerašnji suigrač iz Cibone Davor Marcelić.</p>
<p>Krstićevim odlaskom Cibona je ostala oslabljena na poziciji organizatora igre, no moglo bi se dogoditi da bude oslabljena i na centarskim pozicijama, jer Dalibor Bagarić i nadalje inzistira na odlasku iz kluba, pa, kako saznajemo, neće biti sa suigračima na početku priprema. </p>
<p>Rješenje njegovog statusa trebalo bi se saznati u srijedu, kad će u Zagreb stići njegov menedžer Capicchioni.</p>
<p>Ode li Bagarić, te ako se ne realizira Cibonina želja za dovođenjem Stojka Vrankovića, koji bi se o tom pitanju mogao izjasniti krajem kolovoza, realna je opcija da će još jednu sezonu u klubu provesti Stipe Šarlija. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ljubičić izgubio u posljednjem kolu kvalifikacija</p>
<p>LONG ISLAND, 21. kolovoza</p>
<p> - Ivan Ljubičić nije uspio proći kvalifikacije za ATP Tour turnir na američkom Long Islandu u saveznoj državi New York, koji će se ovog tjedna igrati na betonu za nagradni fond od 415.200 USD, jer je u posljednjem kolu doživio poraz. Naime, nakon dvije pobjede u 3. kolu ga je sa 6-7 (6), 7-5, 7-5 svladao Amerikanac Scott Humphries. Teoretski, Ljubičić bi još mogao ući na glavni turnir kao »sretni gubitnik«, no da se to dogodi, trebala bi, osim Ukrajinca Medvedeva koji je to već učinio, nastup otkazati još dvojica tenisača.</p>
<p>• Rezultati kvalifikacija, 1. kolo: Ljubičić (7) - Kunicin 6-3, 2-6, 6-4; 2. kolo: Ljubičić (7) - Carraz 6-1, 6-4; 3. kolo: Humphries - Ljubičić (7) 6-7 (6), 7-5, 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kostanić izgubila, Talaja sa Sidot</p>
<p>NEW HAVEN, 21. kolovoza</p>
<p> - Splićanka Jelena Kostanić, koja se tek prošlog tjedna vratila teniskim turnirima nakon ozljede leđa, eliminirana je već u 1. kolu kvalifikacija za WTA Tour turnir tenisačica u New Havenu, koji se igra na betonu za nagradni fond od 535.000 USD. Od nje je sa 6-3, 6-1 bila bolja Amerikanka Tara Snyder.</p>
<p>U glavnom turniru tako će od hrvatskih tenisačica igrati samo Silvija Talaja, koja se u 1. kolu sastaje s Francuskinjom Anne-Gaellom Sidot.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Dementijeva - Dokic 6-4, 6-3, Clijsters - Schett (7) 4-6, 7-6 (1), 6-2. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kuerten povećao prednost, Ljubičiću samo četiri boda više</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Brazilac Gustavo Kuerten, pobjednik turnira u Indianapolisu, povećao je svoju prednost na novoj ATP-listi tenisača, odnosno poretku po rezultatima u 2000. godini. Na toj »Listi za prvaka« on sad ima 89 bodova više u odnosu na drugoplasiranog Šveđanina Magnusa Normana. Osvajač Washingtona, Španjolac Alex Corretja, napredovao je za jedno mjesto i sad je sedmi. Hrvatski tenisači nisu značajno mijenjali plasman, pa ni Ivan Ljubičić, koji je s dvjema pobjedama u Washingtonu račun povećao za samo četiri boda i napredovao za tri mjesta. Naime, na »Listi za prvaka« računa se samo pet najboljih rezultata izvan »Grand Slam« i »Masters« natjecanja, a kako je Ljubičić na tim natjecanjima ove godine već imao dosta uspjeha, sad je samo neznatno povećao zbroj...</p>
<p>• Redoslijed na »Listi za prvaka«: 1. Kuerten 622 boda, 2. M. Norman 533, 3. Sampras 497, 4. Safin 415, 5. Agassi 411, 6. Corretja 407, 7. Kafeljnikov 377, 8. Enqvist 351, 9. Hewitt 345, 10. Henman 306, 11. Squillari 289, 12. Ferrero 280, 13. Pioline 267, 14. Rafter 245, 15. Puerta 243... 72. Ljubičić 75, 87. Ivanišević 52, itd.</p>
<p>Na listi po rezultatima u posljednja 52 tjedna, koja je mjerodavna za određivanje nositelja i pravo izravnog ulaska na glavne turnire, Kuerten je smanjio zaostatak za vodećim Amerikancem Agassijem, no može ga prestići tek nakon »U.S. Opena« koji se igra idućeg tjedna.</p>
<p>Redoslijed na ATP-listi u posljednja 52 tjedna: 1. Agassi 3754, 2. Kuerten 3473, 3. M. Norman 3180, 4. Sampras 3039, 5. Kafeljnikov 2596, 6. Safin 2574, 7. Enqvist 2559, 8. Corretja 2324, 9. Hewitt 2036, 10. Pioline 1884...,</p>
<p>plasman hrvatskih tenisača: 75. Ivanišević 552, 88. Ljubičić 484, 304. Karlović 101, 324. Beroš 91, 351. Zovko 80, 374. Vajda 73, itd. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sokolov dostigao Tregubova i Gureviča</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Bosanskohercegovački šahist Ivan Sokolov je pobjedom protiv domaćeg igrača Jeroena Piketa u posljednjem kolu turnira u Amsterdamu na vrhu redoslijeda dostigao Belgijanca Mihaela Gureviča i Rusa Pavela Tregubova, koji su posljednjem kolu odigrali neodlučeno. Spomenuta je trojka turnir završila sa sedam bodova iz devet partija.</p>
<p>• Važniji rezultati 9. kola: Tregubov - Gurevič remis, Piket - Sokolov 0-1, Milov - Jepišin remis, Nijboer - Timman remis, Van der Sterren - Meijers 1-0, Ščekačev - Hillarp Persson 1-0, Sundararajan - Van den Wiel remis, David - Jonkman 1-0, Van de Weide - Peek 0-1, Ravi - Ramesh 1-0. Konačni redoslijed: Gurevič, Tregubov i Sokolov 7 bodova, Milov, Van der Sterren, Jepišin, Nijboer i Ščekačev 6,5, Piket, Timman, David, Ravi i Peek 6...</p>
<p>Van der Sterren - Meijers</p>
<p>1. d4 d5 2. c4 e6 3. Sc3 Sf6 4. cd5 ed5 5. Lg5 Le7 6. e3 Sbd7 7. Ld3 0-0 8. Sge2 Te8 9. 0-0 b6 10. Lb5 Lb7 11. Lf6 gf6 12. Da4 a6 13. Ld7 b5 14. Lb5 ab5 15. Db5 La6 16. Db3 Ld6 17. Dc2 c6 18. Tfe1 Kh8 19. Sg3 Tg8 20. e4 Tg5 21. Dd2 Dg8 22. f4 Tg4 23. e5 fe5 24. fe5 Le7 25. Sf5 Lg5 26. Dd1 Lf4 27. Df3 Dg6 28. Sd6 Tg8 29. Kh1 h6 30. g3 Dh5 31. Se2 Le2 32. Te2 Lg3 33. Tg2 Lf4 34. Tf1 T8g7 35. Sf7 Kg8 36. De2 Dh3 37. Tg4 Tg4 38. e6 Kg7 39. e7 Lh2 40. Dg4 Dg4 41. e8=D - 1-0. </p>
<p>Piket - Sokolov</p>
<p>1. Sf3 d5 2. d4 c6 3. c4 Sf6 4. Sc3 a6 5. c5 Lf5 6. Lf4 Sbd7 7. e3 e6 8. Le2 Le7 9. Sd2 Lg6 10. 0-0 0-0 11. b4 Te8 12. Lg3 Dc8 13. Tc1 Ld8 14. f4 b6 15. cb6 Lb6 16. Sa4 Db7 17. Db3 Ld8 18. Tc3 Le7 19. Sc5 Sc5 20. bc5 Dd7 21. Db2 Ld8 22. Tb3 Se4 23. Tb7 Dc8 24. Se4 Le4 25. Tc1 Te7 26. Te7 Le7 27. Tc3 Tb8 28. Da3 Tb1 29. Kf2 e5 30. de5 g5 31. Tb3 gf4 32. ef4 Ta1 33. Tb6 Df5 34. Tc6 d4 35. Tc7 Lh4 36. Lh4 Df4 37. Df3 Lf3 38. Tc8 Kg7 39. Lf6 Kh6 - 0-1.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jesu li Bad Blue Boysima dosta dva poluvremena?</p>
<p>U utorak bi, prema predviđanjima, maksimirske tribine trebale biti pune. Dakle, uzvratnu utakmicu Dinamo - Milan za ulazak u Ligu prvaka gledat će s tribina 40-ak tisuća gledatelja, od kojih će barem 90 posto dušom i srcem biti uz grčevite pokušaje Zagrepčana da naprave čudo.</p>
<p>Barem četvrtina od spomenute količine gledatelja, oni sa »sjevera« (njih 10-ak tisuća), trebala bi nositi obilježje posebnog povlaštenog emocionalnog statusa što se tiče ljubavi i odanosti prema maksimirskom klubu. Dakako, riječ je o onim tzv. fanatičnim zaljubljenicima »bez čije potpore nema pravog nogometanja i rezultata, bez kojih lopta teže ulazi u suparničku mrežu«, razvikanim BBB-ovcima. U odnosu na njih, na njihove glasovne, pirotehničke i ostale mogućnosti i snagatorske sposobnosti, poglavito kad je u pitanju nulto, ili »treće poluvrijeme« kad račun plaćaju tramvaji, automobili, izlozi,obični navijači ili slučajni prolaznici..., svi ostali navijači, a takvih je velika većina, u načelu bi trebali biti manje vrijedni.</p>
<p> Iako tako ne bi trebalo biti, činjenica je da su svi ostali navijači izvan BBB plemena navijači »drugog reda«, zapravo BBB su navijači izvan svake kategorije, a do takvog zaključka dolazimo služimo li se predloškom nimalo slučajno rasprostranjenog mišljenja podržavanog s više strana, pa i nekih njihovih medijskih glasnogovornika. Pa se tako već za nekoliko sati dobrohotno zaboravilo na rušilački pohod BBB-ovaca pred milanskom katedralom, ali se zato danima tražila dlaka u civiliziranim i zrelim izjavama Zvonimira Bobana, pa ga se interpretiralo ovako i onako, u svakom slučaju tako da se napunataju navijači na njega. </p>
<p>I dok »tihi i pitomi« navijači kupuju ulaznice, dakle plaćaju svoju kartu i jedino na takvima klub zapravo zarađuje, dotle postoji i »povlašteni« sloja sa »sjevera« kojim je za svaki slučaj isplativije (!?) biti u boljim, nego lošim odnosima s čelnicima kluba, čime se zapravo apostrofira jedna druga vrsta dvojbe. Jer, ako je u pitanju posebna vrsta ljubavi prema klubu na koju se pozivaju BBB-ovci, odakle onda takoreći panika klupskih čelnika i osoba uvučenih u krug s BBB-ovcima, da im se obavezno treba povlađivati? Odakle uopće nekomu pravo već samom činjenicom što nosi BBB obilježja smatrati se većim Dinamovcem od tihog, samozatajnog »običnog« navijača, koji bi možda bio i grlatiji i temperamentniji da se možda ne plaši da će i njega netko snimiti posebnim tajnim kamerama, unijeti u kartoteke i dosjee i poistovjetiti ih s BBB-ovcima.</p>
<p> Istina je, kad krene utakmica huk sa sjevera i te kako je poticajan i potreban, i zaista stoji da suparniku zbog toga ponekad zaklecaju koljena, i ne bez razloga igrači prvo pozdravljaju BBB-ovce. No, zašto na utakmicu hrle i ostali gledatelji? Valjda zato što misle da je Dinamo i njihov, a jedino sad ostaje dvojba tko je veći navijač i prijatelj kluba: onaj koji o tome viče na sva zvona, pa u ime toga čak i silom traži plaćene autobuse, ulaznice, navijačke rekvizite, pogodnosti... Ili onaj drugi, kojega se previše ne čuje, ali uredno sve plaća sam, a svoju radost ili tugu ne iskazuje time što nešto (i nekog) mora razbiti ili barem vulgarno izvrijeđati, nego će to učiniti kulturno. Uostalom, dijelom i zbog takvih pravila »igre« gledatelja je na utakmicama manje nego što bi ih bilo dase poštuju neki drugi običaji.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb opet slavio u gostima</p>
<p>Na gostovanju u Šibeniku Zagreb u dobrom nastupu pobijedio sa 3-1 (3-1)</p>
<p>ŠIBENIK </p>
<p> - Zagreb je u Šibeniku pobijedio istoimenog prvoligaša sa 3-1 (3-1). Ni velika vrućina koja hara Dalmacijom nije bila prepreka da oko 2500 ljubitelja nogometa dođu na Šubićevac. Nisu požalili što se tiče igre, jer su vidjeli dobre goste i nervozne domaćine koji su stvorili podosta prigoda. </p>
<p>Gosti predvođeni s tri izrazita napadača pokazali su svoje namjere već u prvom napadu. Bakula je na 30-ak metara od vratiju Bulata napravio prekršaj, Popović je kratko dodao do Perića, koji je topovskim udarcem pogodio desni donji ugao i doveo svoju momčad u vodstvo. U sljedećoj minuti Šibenčani su bili u prilici za poravnavanje ali je udarac Jovića završio u živom zidu. Redali su se potom napadi jednih i drugih, ali se pokazalo da je obrana gostiju čvrsta i sigurna. Baturina je u 16. minuti iz okreta dobro tukao ali je Bulat još bolje branio. Tri minute kasnije mladi Lovrek dobro je uposlio Popovića, ali je njegov udarac Bulat skrenuo u korner. U 32. minuti nova radost Zagrepčana. Pirić je ubacio loptu u kazneni prostor, Vlastelica je pogriješio, a iskusni Popović taj je poklon pretvorio u vodstvo - 2-0. Nisu se predavali Šibenčani. Napadali su, a zahvaljujući pogrešci Stavrevskog povratnik u momčad domaćina Vuković to je pretvorio u pogodak. Taj gol podigao je publiku na noge, ali na njihovu žalost u sučevoj nadoknadi gosti su povisili svoje vodstvo. Vrlo opasan Lovrek na pas Osibova iz voleja je pogodio same rašlje. </p>
<p>U nastavku trener Šibenčana uveo je tri nova igrača i sve bacio na napad. Na žalost, iako su se Zagrepčani malo povukli Šibenčani tu prednost nisu iskoristili. Najveća uzbuđenja događala su se između 70 i 82. minute. Prvo je Lovrek pogodio vratnicu, u protunapadu, na pas Vincelja, Bakula je zamalo prebacio vrata. U 72. minuti u prodoru je Baturina zaobišao sve prepreke, otišao malo ukoso, i najveća šansa je propala. U 77. minuti Perić je oborio Vincelja, a Vuković nije iskoristio najstrožu kaznu. Tomić je pročitao njegovu namjeru i izbacio loptu u korner. U 82. minuti Pirić je s 18 m odlično tukao, ali je Bulat opet dobro branio.</p>
<p>• Stadion Šubićevac.</p>
<p>ŠIBENIK - ZAGREB 1-3 (1-3)</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat 5,5, Mrzlečki 5,5, Milas 5, Vlastelica 5, Pranjić 5 (od 46. Lalić 5), Bakula 5,5, Jović 5,5, (od 62. Karega 5,5), Kartelo 5,5, (od 46. Karabeg 6), Krpan 5, Vuković 5,5, Vincelj 6. </p>
<p>ZAGREB: Tomić 7, Perić 7, Veić 6, Osibov 6,5, Stavrevski 6, Pirić 6, Surać 6, Šimić 6, Baturina 6,5, (od 86. Rendulić - ), Popović 7,5, (od 74. Franja - ), Lovrek 7, (od 90. Nosek - ).</p>
<p>SUDAC: Draženko Kovačić (Križevci) 7. GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Perić (3), 0-2 Popović (32), 1-2 Vuković (41), 1-3 - Lovrek (45)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bakula, Osibov, Jović, Vlastelica, Lovrek, Tomić, Mrzlečki.</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško POPOVIĆ</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nadovezi otkaz, Vulić trener, igračima kazna 40.000 kuna!</p>
<p>Sportski direktor Hajduka Ivica Šurjak i svi članovi uprave kluba odlučili su da se Nadovezu smijeni, a mjesto novog trenera povjeri Zoranu Vuliću, ostali kandidati Šušak, Nižetić, Ivanković i Mijač nisu imali podršku svih članova Upravnog odbora </p>
<p>SPLIT, 21. kolovoza</p>
<p> - Ivica Šurjak, šef struke Hajduka se opredijelio, smijenio je trenera Petra Nadovezu, a u dogovoru s ostalim članovima Upravnog odbora odlučio se da ulogu trenera prve momčadi povjeri Zoranu Vuliću. Poraz u Čakovcu (0-2) povod je za Nadovezinu smjenu, a od subote navečer kalkuliralo se s nekoliko imena koja bi mogla zasjesti na trenersku klupu splitskog kluba. Šušak, Nižetić, Ivanković, Mijač nisu bila imena koja bi dobila podršku svih relevantnih čimbenika Hajdukove uprave. Jedino su kod Vulića bili jednoglasni.</p>
<p> Vulić je dugo nastupao u Hajduku, strijelac je pogotka Zagrebu 1994. koji je donio naslov prvaka Hrvatske i sudjelovao je u povijesnom pohodu Europom sezoni 94/95 i ulasku u četvrtfinale Lige prvaka, igrajući sve što zatreba. Nakon 1995/96. oprostio se od igračke karijere i prešao u trenere. U proljeće 1998. samostalno je vodio prvu momčad »bijelih« u posljednjih pet kola. Dobri poznavatelji nogometa znaju da je Vulićev otac Ante dugo branio u Hajduku, bio rezerva velikom Vladimiru Beari i postizao pogotke s bijele točke. Tako su Vulićevi dugo vezani s Hajdukom a svoju inauguraciju Zoran Vulić je objasnio:</p>
<p>- Kad Hajduk zove ne možeš odgovoriti negativno. Već sam dva puta bio u dvojbi, imao prigodu zasjesti za kormilo Hajdukove momčadi. Ovog puta nije bilo mjesta za uzmak. Sve je dotaklo dno i ja se osjećam obveznim da na poziv Uprave preuzmem treniranje prve momčadi. Nemam nikakve novčane prohtjeve, sve što kažu ja ću potpisati. Imam samo jedan uvjet - ako ne zadovoljim da se vratim u omladinski pogon. Našao sam svoj mir radeći s Hajdukovom mladosti.</p>
<p>Vuliću će u radu pomagati Mladen Pralija, dugogodišnji Hajdukov vratar i trener. Međutim, postoji jedan mali problem koji će se riješiti 15. rujna. Vulić, naime, još nema diplomski ispit pa ne može imati licencu za vođenje momčadi u prvoligaškom natjecanju. </p>
<p>- Već više od dvije godine imam sve položene ispite, ostao mi je još samo diplomski rad. I njega sam pripremio pa ću tako 15. rujna kad se otvori fakultet u Zagrebu i diplomirati. Mislim da to i nije neki veliki problem. U radu će mi pomagati Mladen Pralija, imamo slična razmišljanja o nogometu i veliko povjerenje jedan u drugoga. Još ću se odrediti po pitanju kondicijskog trenera. </p>
<p> »Bijeli« su sezonu startali krahom u Europi, mađarski Dunaferr ih je eliminirao, a u prvenstvu Hrvatske su nakon tri pobjede poraženi od novog prvoligaša Čakovca. Poraz ne bi bio tragedija da splitski nogometaši nisu imali u jednom trenutku dva igrača više, a uspjeli su i primiti pogodak. Čelnici Hajduka su prigovarali zbog prikazanih igara, ali je u prva tri kola prvenstva osvojeno 9 bodova, te se nije diralo u struku. Prvi prvenstveni poraz zaključio je tako Nadovezinu epizodu. Novi trener Vulić koji je povučen iz omladinskog pogona upoznat je s mogućnostima Hajdukovih nogometaša i igrama koje su prikazivali. Trenutačnu situaciju je opisao:</p>
<p>- Hajduk nije u rezultatskoj krizi ipak su od mogućih 12 osvojili 9 bodova, no evidentna je kriza igre. Momčad je sastavljena od dobrih igrača i mislim da nemamo pravi alibi za eventualni neuspjeh. Ipak situacija je takva kakva je i ne može se promijeniti preko noći. Nitko u kratkom razdoblju nije postao velik. Stoga očekujem jedinstvenu podršku svih članova Uprave i svih u klubu jer jedino tako mogu nešto ostvariti. A pravi rezultati moga rada moći će se vidjeti za šest mjeseci. No, u tom razdoblju moramo imati puno sreće i da nas poljubi rezultat. S dobrim rezultatom imali bi mir. </p>
<p>Ivica Šurjak u ponedjeljak ujutro je razgovarao s trenerom Petrom Nadovezom o porazu u Čakovcu, nakon toga je novinarima kazao:</p>
<p>- Tužan je ovaj poraz i apsolutno nema opravdanja. Ne može Čakovec biti toliko bolji od nas. Kaznit ćemo igrače. Već duže vrijeme loše igramo, no ne griješimo samo na terenu, puno je grešaka na sve strane!?</p>
<p>Kako saznajemo, igrači će biti kažnjeni oduzimanjem 40.000 kuna!</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rastanak s Deverićem u suzama</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 21. kolovoza</p>
<p> - Nakon četiri kola u novom nogometnom prvenstvu, kojima novi prvoligaš Marsonia nije osvojio ni boda, trener Stjepan Deverić podnio je ostavku nakon subotnjeg poraza u Koprivnici od Slaven Belupa. Deverićevu je ostavku Uprava kluba prihvatila, te su se tako Deverić i Marsonia rastali.</p>
<p>- Ta moja odluka je tinjala još nakon dvoboja protiv Zagreba. Mi nismo toliko loše igrali, međutim, nismo u svim dvobojima pokazali snagu i silinu. Imali smo vrlo težak raspored, tri smo puta gostovali i imali samo domaći dvoboj sa Zagrebom koji je vrlo jaka momčad. S obzirom na važnost utakmice protiv Čakovca u idućem kolu, dao sam ostavku jer želim u momčadi napraviti pozitivan šok. Više nisam imao strpljenja i odlučio sam se na ostavku. Ta odluka je na mene djelovala vrlo emotivno. Marsonia je dobila jednog navijača više u meni, rekao je na konfereciji za novinare vrlo teškim glasom Stjepan Deverić koji na kraju nije izdržao te je pustio i pokoju suzu. Plakalo se i u svlačionici, rasplakali su se igrači koji su za vrlo kratko vrijeme zavoljeli Stjepana Deverića. Nažalost, tužan rastanak, ali takav je trenerski život.</p>
<p>Direktor kluba Jakov Sivrić je rekao:</p>
<p>- Prvo bih se zahvalio Deveriću koji je iz Zagreba potegnuo na ovu konferenciju za novinare, a mi ćemo se sada isključivo orijentirati na domaći kako igrački tako i trenerski kadar. Štef je mlad trener, ja mu zahvaljujem na vrlo korektnoj suradnji, a nije isključeno da nam se Štef ponovno vrati na klupu Marsonije. Naši treneri će biti dosadašnji Deverićevi pomoćnici Marjan Zovko i Tadija Brnić, ukoliko nas rezultat krene, taj brodski trenerski dvojac će ostati i dalje, zaključio je Sivrić. Vrlo je važno reći da je Deverić od početka bio hendikepiran budući da u sva četiri kola nije sjedio na klupi, već je utakmice vodio s tribine što je i te kako ostavilo traga na momčadi. (J. Šebalj)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Lak posao za domaćine</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Osim utakmice Dinamo - Milan, u utorak se igraju još tri uzvratna susreta 3. pretkola nogometne Lige prvaka. U sva tri susreta domaćini ulaze s prednošću iz prvih utakmica.</p>
<p>Praška Slavia za ulazak u Ligu prvaka treba obraniti 1-0 pobjedu iz Donjecka protiv ukrajinskog Šahtjora na svom terenu. Turski prvak Galatasaray pak u dvoboj protiv švicarskog predstavnika Sankt Gallena ulazi s 2-1 prednošću, a njemački Hamburger SV će imati još lakši posao - već je u Kopenhagenu sa 2-0 svladao danski Brřndby.</p>
<p>• Parovi 3. pretkola: Slavia (Češ) - Šahtjor (Ukr) (prvi susret 1-0), Hamburger SV (Njem) - Brřndby (Dan) (2-0), Galatasaray (Tur) - St. Gallen (2-1). (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hebel: Orebu kazna, B nalaz za žalbeni postupak</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski olimpijski odbor poslao je upute Hrvatskom vaterpolskom savezu za kažnjavanje reprezentatica Marija Oreba zbog otkrića tragova marihuane u njegovom urinu! Iako iz Kölna još nije stigao B nalaz (očekuje se u utorak), već na osnovi A nalaza postoje preduvjeti za kažnjavanje spomenutog vaterpolista. Predsjednik HVS-a dr. Zdravko Hebel pojašnjava: </p>
<p>- HOO je od nas zatražio konkretne mjere i mi smo ih kao Savez dužni poduzeti. Nalaz B, čije rezultate očekujemo, može se aktivirati i u možebitnom žalbenom postupuku optuženog sportaša. Kakve su kazne moguće? Tri ili više mjeseci suspenzije i udaljavanje iz reprezentacije. To će mu biti najveća kazna. No, zacijelo ćemo prije kažnjavanja čekati i B nalaz iz njemačkog laboratorija, kaže Hebel.</p>
<p>Predsjednik vaterpolskog Saveza još je jednom istaknuo kako je »oduševljen istraživačkim novinarstvom«:</p>
<p>- Još mi ne ide u glavu kako je sve tako brzo procurilo u javnost...</p>
<p>Na primjedbu kako »novinari samo dobro rade svoj posao«, Hebel je dodao:</p>
<p>- Ipak je sve ispalo malo nezgodno.</p>
<p>U očekivanju B nalaza, ipak i jedna dobra vijest. Ne postoji opasnost da je još netko od reprezentativaca pušio marihuanu. Naime, na turniru u Splitu prije mjesec dana testirani su svi igrači i samo je Orebov nalaz bio pozitivan. Dakle, Orebovo inkriminirano djelo, ukoliko to potvrdi i B nalaz, počinjeno je izvan vaterpolskog društva. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kaleb: Saračević i Jović zauvijek su si zatvorili vrata Zagreba</p>
<p>RK Badel 1862 Zagreb još traži vanjske napadače - u kombinaciji su Makedonac Manaskov, Šveđani Lindgren i Linden i jedan ruski reprezentativac / Direktor kluba Bartol Kaleb oštro odgovara dvojici svojih donedavnih rukometaša, Saračeviću i Joviću</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - U hrvatskom rukometnom prvaku Badel 1862 Zagrebu glavna je tema, već danima, neočekivano otvoreni istup dvojice bivših »zagrebaša« Zlatka Saračevića i Božidara Jovića (ovog su ljeta otišli u mađarski Fotex iz Veszprema), koji su svoj dojučerašnji klub prikazali »crnom rupom« iz koje je trebalo pobjeći po svaku cijenu, a bilo je teških riječi i na račun Hrvatskog rukometnog saveza. </p>
<p>Saračević i Jović, koji su svoju ispovijest iznijeli na pripremama Fotexa na Rogli, naišli su na osudu cijelog kluba, pa i svojih donedavnih suigrača koji su na kraju sezone također napustili Zagreb, poput Zvonimira Bilića. Direktor Badel 1862 Zagreba Bartol Kaleb bio je podjednako oštar u odgovoru:</p>
<p>- Njih su dvojica previše dobili od ovog kluba da bi mogli tako blatiti Zagreb. Saračević je dobio 32 od 36 plaća, a Jović 91 od 96 mjesečnih isplata. Osim toga, mislim da su oni više dužni poreznicima nego što je Zagreb ostao dužan njima. Isto tako, nije istina da u Zagrebu nisu stekli ni dana radnog staža. Zašto ne pogledaju svoje radne knjižice? Mislim da su si Saračević i Jović zauvijek zatvorili vrata Zagreba, kazao je Kaleb.</p>
<p>Spomenutom dvojicom hrvatskih reprezentativaca uskoro će se pozabaviti i Upravni odbor Badel 1862 Zagreba i nakon toga izdati priopćenje jer, kako je Kaleb rekao, optužbe su lažne i preteške da bi ostale bez službenog odgovora. Kaleba se posebno dojmila diskreditacija rukometnog stručnjaka, profesora Vinka Tomljanovića (inače oca Zagrebovog igrača Ratka), za kojeg je rečeno da »jedva hoda od debljine i da će umrijeti na trenerskim dužnostima«. Takva uvreda za jednog od naših najboljih stručnjaka dovoljno govori kakvi su ljudi Saračević i Jović, smatra Kaleb.</p>
<p>U Zagrebu, inače, još traje potraga za vanjskim napadačima. Prema Kalebovim riječima, u kombinaciji su četiri strana rukometaša, svi reprezentativci svojih zemalja - Makedonac Pepi Manaskov (trenutno član skopskog Vardara), Šveđani Ola Lindgren (njemački Nordhorn) i Magnus Linden (švedski prvak Redbergslids) te jedan zasad neimenovani ruski vanjski napadač (vjerojatno Oleg Hodkov).</p>
<p>Po povratku s temeljnih priprema u Moravskim Toplicama, trener Lino Červar nastavio je s radom u zagrebačkoj »Kutiji šibica«. U srijedu će »zagrebaši« odigrati pripremnu utakmicu protiv drugog gradskog prvoligaša RKM Osiguranja Zagreb, a u nedjelju ih očekuje nastup na tradicionalnom turniru u Davoru (nastupit će još bosanskohercegovački prvak Izviđač iz Ljubuškog, riječki Zamet i domaćin). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Što su rekli Jović i Saračević </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - U istupu na pripremama Fotexa na Rogli, Saračević i Jović su napali Badel 1862 Zagreb da za njih nije uplaćivao doprinose pa su imali problema sa zdravstvenim osiguranjem, a zbog toga su, tvrde, izgubili radni staž. Saračević je naglasio kako su hrvatski treneri zastarjeli, potom kako je Zagreb skupo plaćao strance, a puštao domaće rukometaše da odu.</p>
<p>Pričajući o dugovima svog dojučerašnjeg kluba obojica su naglasila primjer sa šleperom »Stocka«, koji je navodno trebalo izvući iz tada blokiranih pogona Badel 1862 d.d. i prodati kako bi se isplatila rukometna momčad. Budući da su nezadovoljni radnici blokirali pogone, Saračević i Jović kažu da im je Gobac rekao kako će »BBB probiti blokadu i izvući piće«.</p>
<p>Bivši »zagrebaši« prigovorili su Hrvatskom rukometnom savezu (HRS) da forsira stare trenere, Velimira Kljaića, Josipa Milkovića i Vinka Tomljanovića, za kojeg su rekli da više »ne može disati od debljine« i da će »umrijeti na trenerskoj stolici«. </p>
<p>»Svi su ti 65-godišnjaci zastarjeli, oni više ne znaju što je rukomet, ali imaju jak lobi i ne može se pored njih«, kazao je Jović za spomenute stručnjake. (S. Mufić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Nema preživjelih u podmornici »Kursk«</p>
<p>MOSKVA, 21. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Devetodnevna drama spašavanja ruske nuklearne podmornice »Kursk«, potonule u Barentsovu moru, doživjela je u ponedjeljak očekivani tragični rasplet. Norveškim roniocima uspjelo je napokon odškrinuti i donji poklopac za spašavanje iznad devetog odsjeka podmornice i konstatirati da je i ta komora potpuno poplavljena. To znači da više nema nade da je bilo tko od 118 članova posade preživio katastrofu. </p>
<p>U tom devetom odsjeku, u blizini otvora za spašavanje, nađeno je prvo tijelo člana posade, izjavio je u ponedjeljak izvjestitelj ruske televizijske postaje RTR. </p>
<p>Norveški ronioci objavili su pak da prekidaju spasilačku misiju jer ona više nema nikakve svrhe. No, ruska vlada obratila se odmah nakon toga norveškim vojnim vlastima s molbom da njihovi ronioci ipak nastave s operacijom jer postoji mogućnost da su se u sedmom i osmom odsjeku možda stvorili »zračni jastuci« i da tamo eventualno ima preživjelih. Ipak, tu molbu ruske vlade promatrači ocjenjuju samo kao još jedan pokušaj kremaljskih političkih i vojnih vlasti da se pred svojom (i svjetskom) javnošću opravdaju za niz grubih i nedopustivih propusta koji su učinili za vrijeme devetodnevne operacije spašavanja posade. Prvi je što su gotovo 48 sati tajili pred javnošću tragediju podmornice. Drugi je što su znali, ali opet skrivali, da je većina članova posade poginula u trenutku katastrofe podmornice, 12. kolovoza ujutro. Treći je propust što su kasno dali suglasnost da se u operaciju spašavanja uključe strane ekipe. </p>
<p>Norveškim roniocima uspjelo je za samo 24 sata razjasniti dimenziju katastrofe nuklearne podmornice i zaključiti da je ona u cijelosti potopljena vodom te da u njoj nema preživjelih.</p>
<p>Pred ruskim vlastima sada je najteža zadaća - službeno obavijestiti rodbinu i javno priznati da su svi članovi posade poginuli. Radi toga je u Murmansk, gdje su se okupili brojni članovi rodbine nastradalih mornara, ruska vlada poslala veću skupinu liječnika i psihologa da ih pripreme kako bi što bezbolnije prihvatili tragičnu vijest da više nema nikakve nade da je itko od posade živ. Uz to, ruski premijer Mihail Kastjanov utrostručio je u ponedjeljak ranije dogovoren novčani iznos koji će biti dodijeljen kao pomoć obiteljima stradalih članova posade »Kurska«.</p>
<p>Hoće li norveški ronioci nastavili operaciju spašavanja, odlučit će se tek nakon što podvodne videokamere snime unutrašnjost podmornice. Daljnji ulazak ronilaca u »Kursk« bio bi izuzetno važan i radi razjašnjenja uzroka zašto se potopio. </p>
<p>I dalje kolaju dvije verzije o katastrofi ruske nuklearne podmornice 12. kolovoza. Prema prvoj (i najvjerojatnijoj), došlo je do serije eksplozija poslije neuspjelog ispaljivanja torpeda. Sličnu katastrofu svojedobno je imala i američka podmornica nedaleko od Filipina. Druga je pretpostavka da je »Kursk« potonuo zbog sudara s nekom drugom podmornicom ili velikim brodom.</p>
<p> Postoji i treća verzija koju širi bivši zapovjednik ruske Crnomorske flote, admiral Baltin. On je uvjeren da se »Kursk« sudario s nekom od američkih podmornica što se našla u zoni ruske vojne pomorske vježbe. Moskovski list Komersant čak tvrdi da se nakon te katastrofe jedno američko vozilo hitno usidrilo u norveškoj luci. Tu verziju još više učvršćuje činjenica što je prošlog tjedna Moskvu posjetio direktor CIA-e, a Putin i Clinton razgovarali su telefonom. </p>
<p>Kad je u ponedjeljak postalo jasno da nema više nikakve nade da je netko od posade preživio, ruska javnost usredotočila se ponajprije na traženje odgovornih za tu tragediju. Oporba je pokrenula inicijativu da se u parlamentu održi otvorena rasprava na kojoj će se istražiti uzroci katastrofe »Kurska« i utvrditi krivci koji moraju biti pozvani na odgovornost. Zahtijeva se i kaznena odgovornost krivaca koju istraga tek treba ustanoviti. </p>
<p>S potonućem »Kurska« potonuo je i dio ugleda novoizabranog ruskog predsjednika Vladimira Putina. Javnost mu ponajprije zamjera što, unatoč toj katastrofi, nije odmah prekinuo svoj godišnji odmor u crnomorskoj vili u Sočiju i što se do danas nije odvažio posjetiti mjesto nesreće pa i susresti se u Murmansku s rodbinom poginulih članova posade. (Bogoljub Lacmanović)</p>
<p>London opovrgava ruske izvore</p>
<p>Ministarstvo obrane Velike Britanije u ponedjeljak je »kategorički opovrgnulo« da ostaci koji su - prema ruskim vojnim izvorima - pronađeni 330 metara od potonule ruske nuklearne podmornice »Kursk«, pripadaju jednoj britanskoj podmornici. »Mogu kategorički reći da u tom području nema i nije bilo britanske podmornice«, rekao je glasnogovornik britanskog Ministarstva obrane. »Ako to Rusi tvrde, izazivam ih da nam pokažu neki od tih dijelova britanske podmornice.« (AFP/Hina)</p>
<p>Ostaci britanske podmornice nađeni u blizini »Kurska«? </p>
<p>Ostaci koji nalikuju na zaštitnu rampu zapovjednog mosta neke strane podmornice, najvjerojatnije britanske, otkriveni su 330 metara od »Kurska«, saznaje se u ponedjeljak iz ruskih vojnih izvora, prenosi agencija Interfax. Načelnik glavnog stožera Sjeverne flote viceadmiral Mihail Mocak izjavio je u subotu da je uzrok havarije ruske nuklearne podmornice sudar s britanskom podmornicom koja je bila u izvidničkoj misiji u području nesreće. (AFP/Hina)</p>
<p>Putin je za smrt posade znao odmah </p>
<p>Zapovjednik ruske flote obavijestio je predsjednika Vladimira Putina o smrti većine članova posade »Kurska« odmah u prvim satima nakon nesreće 12. kolovoza, javila je u ponedjeljak agencija za vojne informacije AVN pozivajući se na visokog dužnosnika ruskog Ministarstva obrane. Prema istom izvoru, zapovjednik ruske flote admiral Vladimir Kurojedov objavijestio je Putina, koji je bio na odmoru u Sočiju, o rezultatima ispitivanja zone potapanja. Prve slike podmornice, koje je prikazala ruska mornarica, pokazale su da je sedam od devet odsjeka u prvom dijelu potpuno potopljeno, dodao je ruski dužnosnik tražeći da ostane neimenovan. </p>
<p>Pritom nije isključio mogućnost da je Kremlj organizirao operaciju dezinformiranja javnosti kojoj je ostavljena nada da je moguće spasiti 118 mornara koliko ih je bilo u podmornici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ankete daju malu prednost Goreu </p>
<p>WASHINGTON, 21. kolovoza</p>
<p> - Predsjednički kandidat američkih demokrata Al Gore ima malu prednost pred svojim republikanskim suparnikom Georgeom W. Bushom i u ispitivanju javnog mnijenja koje je proteklog vikenda provela agencija Gallup zajedno s listom USA Today i TV mrežom CNN. Za Gorea i njegova potpredsjedničkog kandidata Josepha Liebermana glasovalo bi 47 posto ispitanika a za Busha i Richarda Cheneya 46 posto. </p>
<p>U Gallupu kažu da je Gore, zahvaljujući prošlotjednoj stranačkoj izbornoj konvenciji u Los Angelesu, ostvario najveći skok popularnosti u posljednjih 40 godina. Prije sedam dana zaostajao je za Bushom za 16 posto. Statistika pokazuje da većinu novih simpatizera Gore ima među ženama. Sa 42 posto »ženskih« glasova prije konvencije, sada je došao do 58 posto. Naklonost prema sadašnjem američkom potpredsjedniku povećana je kod stranački neopredjeljenih birača, radno aktivnog stanovništva i u sedam mnogoljudnih saveznih država središnjeg dijela SAD-a u kojima se tradicionalno većinom glasa za republikance. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Gore za međunarodnu suradnju, Bush nije voljan staviti američke vojnike pod zapovjedništvo UN-a</p>
<p>Američka nevladina organizacija »Kampanja za reformu Ujedinjenih naroda« poslala je predsjedničkim kandidatima upitnik s pitanjima koja se tiču djelovanja Ujedinjenih naroda </p>
<p>NEW YORK, 21. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U sadašnjoj predsjedničkoj izbornoj kampanji, u jednom od rijetkih očitovanja o tome za kakvu će se vanjsku politiku zalagati, demokratski kandidat Al Gore i republikanski kandidat George Bush mlađi potvrdili su već dosad iskazane razlike. Al Gore se, nastavljajući politiku Clintonove administracije zalaže za kooperativni odnos s međunarodnom zajednicom i svjetskim organizacijama, dok republikanac George Bush stavlja i dalje naglasak na izolacionizam.</p>
<p>Očitovanje se nije dogodilo na nekom od predizbornih skupova koje dva predsjednička kandidata organiziraju na turneji po saveznim državama nego u pismenom obliku. Američka nevladina organizacija »Kampanja za reformu Ujedinjenih naroda« poslala je predsjedničkim kandidatima upitnik s pitanjima koja se tiču djelovanja Ujedinjenih naroda. </p>
<p>Budući da je poznato kako republikanci imaju negativno mišljenje o djelovanju Svjetske organizacije na East Riveru, pa čak bojkotiraju sudjelovanje svojeg izaslanstva na Milenijskom zasjedanju Interparlamentarne unije krajem ovog mjeseca, nije iznenađujuće da su odgovori Georgea Busha mlađeg bili kratki i odrješiti. Odgovarajući izvršnom direktoru spomenute udruge Donu Krausu, republikanski kandidat, odnosno sadašnji texaški guverner kratko je konstatirao da iako smatra kako međunarodne organizacije mogu poslužiti interesu mira u svijetu, on nikad neće staviti američke vojnike pod zapovjedništvo Ujedinjenih naroda. Glede dugovanja što ga Sjedinjene Države imaju prema Ujedinjenim narodima, republikanski predsjednički kandidat je najavio da će dug biti podmiren, ali tek kad se smanji birokracija u Svjetskoj organizaciji i kad se smanji udio u financiranju što ga plaća Amerika. Također se izjasnio za reformu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, ali nije precizirao za kakvu se to reformu zalaže.</p>
<p>S druge strane, demokrat Al Gore odgovorio je opširno na više od 12 pitanja. On se zauzeo za to da Sjedinjene Države plate svoj dug »u potpunosti, u roku i bez postavljanja uvjeta«. Ocjenjujući djelovanje Ujedinjenih naroda i agencija te organizacije, Al Gore je podržao dosadašnju reorganizaciju Svjetske organizacije i konstatirao da preko Ujedinjenih naroda Sjedinjene Države sudjeluju na prikladan i učinkovit način u olakšavanju teškoća s kojima se suočava najsiromašniji dio svijeta. </p>
<p>Štoviše, Al Gore je dao podršku nekim međunarodnim ugovorima koje Sjedinjene Države dosad nisu potpisale. To su između ostalih Konvencija protiv diskriminacije žena, Konvencija za zaštitu dječjih prava, Konvencija o pravu mora i Opći sporazum za zabranu pokusa nuklearnog oružja. Istodobno, on se zalaže za izmjene u međunarodnom sporazumu protiv nagaznih mina, što je stari zahtjev Pentagona, te za izmjene u osnivanju Međunarodnog suda pravde jer, prema njegovom mišljenju, sporazum o tome ima značajnih nedostataka.</p>
<p>Kako ističu u Kampanji za reformu Ujedinjenih naroda, na upitnik je stiglo mnogo odgovora članova Kongresa koji uglavnom podržavaju djelovanje Ujedinjenih naroda, dok se manjina zalaže da Sjedinjene Države istupe iz Svjetske organizacije, jer prema njihovom mišljenju, ta organizacija ne služi američkim interesima.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bivši marinac-neonacist postao aktivist protiv rasizma u američkoj vojsci</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Bivši američki marinac T.J. Leyden radikalno je promijenio svoje životne stavove o nadmoći bijele rase i odlučio svoje iskustvo stečeno druženjem s neonacistima upotrijebiti u borbi protiv pojava rasizma u američkoj vojsci. </p>
<p>Leyden je bio glavni vrbovatelj i organizator skinheadsa gotovo petnaest godina, a najuspješniju fazu vrbovanja imao je američkim vojnim bazama. Govoreći nedavno o svojim iskustvima iz toga razdoblja pred auditorijem punim američkih vojnika, Leyden je rekao kako je »tražio mlade, uplašene bijele mladiće koji su tražili grupu u kojoj bi pronašli svoje mjesto«. Pričao bi im o opasnostima Novog svjetskog poretka i pružao šansu da postanu članovi skinheadsa. Međutim danas, umjesto da širi mržnju, Leyden u vojnim bazama gdje je nekada vrbovao novake za svoju neonacističku organizaciju daje drukčija upozorenja.</p>
<p>»Američka vojska najbolje je uvježbana skupina ljudi na svijetu. Upravo zato rasističke skupine tamo šalju svoje ljude - radi dobrog uvježbavanja«, rekao je vojnicima u bazi Fort Leonard Wood u državi Missouri. »Ako mislite da se takve stvari ne događaju, probudite se«, dodao je. Bivši marinac pokrenuo je rat protiv skupina koje šire mržnju, a kojima je nekada pripadao. Danas je zaposlen kao savjetnik Radne skupine protiv mržnje u sklopu Centra »Simon Wiesenthal«. Putujući Sjedinjenim Državama tisućama vojnika i policijskih dužnosnika priča o svojim šokantnim iskustvima u pokretima koji zagovaraju nadmoć bijele rase i metodama vrbovanja koje je nekada koristio. </p>
<p>»Kada sam pristupio marincima, donio sam sa sobom svoj rasizam i bogomoljstvo. Nosio sam na vratu tetoviranu svastiku promjera pet centimetara i stavljao nacističke zastave na zidove svoje spavaonice. Svaki marinac mogao je potvrditi da sam bio rasist. Danas, moji zapovjednici misle da je u redu ako si samo pasivni nacist«, priča Leyden. </p>
<p>Američka vojska svjesna je da u njezinim službama postoji rasizam. Godine 1994. u izvješću Kongresnog odbora za oružane snage navodi se da u nekim vojnim sektorima postoje očiti slučajevi rasizma i suptilni oblici diskriminacije. Prije četiri godine, američko ministarstvo obrane osnovalo je radnu skupinu koja je trebala ispitati ekstremne aktivnosti u vojsci nakon nasilja nad jednim crnim parom u Sjevernoj Karolini, za koji je kasnija istraga utvrdila da je bio obred inicijacije za skinheadse. U početku su optužena tri bijela vojnika iz obližnje baze Fort Bragg, međutim istraga je otkrila da još 19 vojnika slijedi ideologiju skinheadsa. Nakon toga američka vojska je poduzela nekoliko mjera za uklanjanje ekstremista. »Mjere postoje, međutim oni i dalje djeluju«, rekao je major Ryan Yantis iz vojnog odjela za odnose s javnošću u Washingtonu. Nova pravila određuju da vojni dužnosnici moraju »odbiti sudjelovati u ekstremističkim organizacija i aktivnostima«, a službe novačenja smiju odbiti ljude koji nose rasističku tetovažu i pokazuju sklonost esktremističkom ponašanju. Tako je prošle godine iz baze u San Diegu zbog rasističkih aktivnosti otpušteno devet marinaca.</p>
<p>Leyden priča da je tijekom boravka u marincima većinu novaka vrbovao u neonacističkim barovima, potičući rasno motivirane sukobe među marincima pri čemu bi davao potporu »svojim bijelim prijateljima«. Druge skupine u barove bi slale žene radi privlačenja povjerenja vojnika, a potom su ih postepeno pridobivali za njihovu stvar. </p>
<p>Kod Leydena se dogodila promjena prije četiri godine kada je vidio kako se njegov trogodišnji sin trgnuo vidjevši crnce na televiziji. U prvom trenutku, bio je ponosan na sinovljevu reakciju. Međutim, postepeno je počeo mijenjati mišljenje. Pritisak njegove obitelji prisilio ga je da napusti rasističku organizaciju. Također je počeo preispitivati nauk svoje crkve, koja je propovijedala mržnju. Danas je ovaj 34-godišnjak zaposlen kao savjetnik Centra »Wiesenthal« u Los Angelesu gdje radi protiv 457 aktivnih rasističkih skupina u Sjedinjenim Državama. Otkada radi na novom poslu bio je metom tri atentata.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Povijest Novog Zelanda« objavljena sa sto godina zakašnjenja </p>
<p>WELLINGTON, 21. kolovoza</p>
<p> - Sto godina nakon što je napisana, knjiga »Povijest Novog Zelenda i njegovog stanovništva«, kritički osvrt na postupanje Britanaca s Maorima, pojavila se i u knjižarama Novog Zelanda. Djelo benediktinca Dom Felicea Vaggiolija, koji je proveo osam godina kao misionar među Maorima, prvobitno je objavljeno u Italiji 1896. godine i odmah izazvalo gnjev Britanije koja je od talijanskih vlasti zatražila da uništi sve primjerke knjige. Takvu reakciju izazvali su Vaggiolijevi opisi »odvratnog ponašanja« britanskih dosljenika, tvrdnje da je maorska zemlja bespravno oteta a oni sami izručeni na milost i nemilost Britancima. Nekoliko primjeraka knjige skrivenih u Vatikanu i samostanima sjeverne Italije ostalo je ipak sačuvano. Da je knjiga objavljena na Novom Zelandu, u to bi vrijeme izazvala građanski rat, tvrdi akademik John Crockett koji je proveo šest godina prevodeći knjigu na engleski. »Britanija je tada željela održati privid da je kolonizacija sjajna stvar za Maore«. Maori su, suprotno Vaggiolijevim predviđanjima, ipak preživjeli i danas čine 15 posto stanovništva, no i dalje ostaju obespravljena manjina. Pola milijuna Maora na Novom Zelandu ima u prosjeku kraći životni vijek od ostatka stanovništva, češće su nezaposleni, a izrazito je visok postotak nepismenih. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kineske vojne amfibijske vježbe nasuprot Tajvanu</p>
<p>PEKING, 21. kolovoza</p>
<p> - Najnovijim vježbama poboljšana je sposobnost kineske vojske za djelovanje u amfibijskim operacijama, piše danas kineski tisak. Kombinirane zrakoplovne, pomorske i kopnene snage vojnog područja u Nankingu izvode vježbe na pojasu obale nasuprot Tajvanu. Područje obale na kojem ukupno 110.000 vojnika i časnika izvodi vježbe široko je skoro 6000 kilometara. Današnja izvješća javljaju da se vježbama stavlja naglasak na suradnju kopnene vojske, mornarice, zrakoplovsta i raznih civilnih službi. Uz uporabu podmornica, brodova, ronilaca, padobranaca i jurišnih helkoptera »pokazana je sposobnost kineske vojske u iskrcavanju i zauzimanju otoka i priobalja«, prenose kineski listovi. Vježbe se održavaju u području pod nadleštvom zapovjedništva u Nankingu, koje je zaduženo za Tajvan. Ranije vojne vježbe ovog tipa ukazale su na slabosti kineske vojske u amfibijskim operecijama, zbog loše opreme, slabe koordinacije i niske sposobnosti vođenja operacija u svim meteorološkim uvjetima. Najnovijim vježbama ispravljene su sve uočene slabosti, tvrde kineski mediji. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Na putu u bolji život dvojicu Kubanaca pojeli morski psi </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Kubanski vladin list Granma zove ga »zakon-ubojica«, a na plakatima u Havani piše: »Dolje sa zakonom za Kubance«. Riječ je o američkom zakonu koji Kubancima jamči status izbjeglica - ako uspiju stići do američkih obala preko tjesnaca punih morskih pasa. Kubanci koji nisu dobili američku vizu kao emigranti vide u tom zakonu jedinu šansu da se zaposle u Sjedinjenim Državama nakon što napuste svoju zemlju u kojoj je većina poslova loše plaćena. Castro upozorava da taj zakon navodi neke Kubance da se upuste u opasno putovanje kako bi potražili bolje plaćene poslove, a k tome još i služi njegovim političkim neprijateljima da proglase sve one što napuštaju Kubu političkim izbjeglicama koji bježe pred represijom. A na tom opasnom putu mnogi od njih nađu smrt - bilo da se utope ili postanu žrtvama morskih pasa. </p>
<p>Najnovija priča kola od 9. kolovoza, kad su dvojica mladića nađeni uz obalu Floride, a njihova su tijela rastrgali morski psi. Njihova majka Daisy Bueno, kako ovih dana javljaju agencije i brojni strani mediji, ispričala je kako su njezina dva sina napustili njihovu jednostavnu drvenu kuću u gradiću Colónu prije dva tjedna, potaknuti »okrutnim obećanjem« da će dobiti dozvolu boravka u Sjedinjenim Državama. Smrt braće Alexeja (20) i Juan Carlosa Rodrígueza (23) ponovo je potaknula raspravu na Kubi o američkoj useljeničkoj politici prema Kubancima. Obitelj nastradalih mladića, ali i mnogi drugi koji su na sličan način izgubili djecu ili rođake, smatraju da je američki zakon koji daje status izbjeglica Kubancima što se probiju do američkog tla, »izazov kojemu mnogi mladi Kubanci ne mogu odoljeti«, bez obzira na opasnosti koje ih vrebaju na putu. Alexei i Juan Carlos otisnuli su se čamcem na put prema Miamiju, gdje žive dvojica njihove polubraće koji su pobjegli s Kube osamdesetih godina. Oni su se tamo dobro snašli, pa su pomagali obitelji na Kubi pošiljkama odjeće i lijekova. Daisy Bueno misli da su njezini sinovi odlučili okušati svoju sreću u SAD-u, potaknuti upravo poslovnim uspjesima svoje polubraće. </p>
<p>Kubanska vlada najavljuje bitku protiv američkog useljeničkoga zakona za Kubance (koji je na snazi od 1966.) kao nastavak borbe za skrbništvo šestogodišnjega dječaka Eliána Gonzáleza koji se nakon sedam mjeseci sudskog natezanja, vratio na Kubu 28. lipnja. </p>
<p> List Granma kritizira američke vlasti i zbog toga što odbijaju dati javne informacije o nastradalim kubanskim prebjezima koji, kako piše list, »potaknuti tim monstruoznim zakonom, gube svoje živote, stradaju u nesrećama ili nestaju bez traga«. List tvrdi da službena Havana saznaje o takvim dramatičnim slučajevima iz novinskih izvještaja, a ne od američkih vlasti. Koristeći se najnovijom obiteljskom tragedijom, kubanski se partijski dnevnik također obrušio na američki ekonomski embargo koji je, tvrdi se, izazvao velike gospodarske probleme zbog kojih se Kubanci često i odlučuju na odlazak iz zemlje. Američki izvori, pak, naglašavaju kako Kubanci uglavnom bježe s otoka zbog siromaštva i nedostatka bilo kakve perspektive u zemlji u kojoj komunistički režim nije uspio riješiti osnovne ekonomske probleme ni nakon 40 godina, te zbog nedostatka temeljnih sloboda, poput prava na putovanje izvan zemlje, a mnogi se od njih žele sastati s rođacima koji žive u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhićen špijun koji je otkrio tajne MI5</p>
<p>LONDON, 21. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši britanski obavještajac, David Shayler vratio se u ponedjeljak u Britaniju iz izgnanstva u inozemstvu, da bi odmah pri ulasku u domovinu bio uhićen zbog odavanja službenih tajni. Shayler, koji je zadnje tri godine proveo u Francuskoj, očekivao je hapšenje, do kojeg je i došlo ubrzo pošto se iskrcao s trajekta u engleskoj luci Dover. Protiv njega će biti podignuta optužnica zbog kršenja strogog britanskog zakona o službenim tajnama, ali će vrijeme do mogućeg suđenja provesti na slobodi, uz kauciju. David Shayler, star 35 godina, bio je agent britanske službe sigurnosti MI5. Godine 1997., britanske novine objavile su njegove navode da MI5 vodi dosjee o nekim istaknutim ličnostima, uključujući pojedine ministre, kao i bivšeg premijera Edwarda Heatha. Također je tvrdio da je druga britanska tajna služba, obavještajna MI6, pomagala nekim libijskim disidentima da izvedu atentat na pukovnika Gadafija. Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook nazvao je navode o toj zavjeri »čistom fantazijom«, ali londonska policija Scotland Yard htjela bi sada saslušati Shaylera kao svjedoka u vezi s tim slučajem. On za sebe tvrdi da nije izdajnik, nego domoljub koji želi razotkriti birokratiziranost i neefikasnost tajnih službi. U to ime sada je odlučio prekinuti trogodišnje izgnanstvo u Francuskoj i dragovoljno se vratiti u Britaniju, znajući da će biti uhićen. Na povratak su ga, čini se, potakla neslužbena obećanja da će odmah nakon uhićenja biti pušten uz kauciju. No, predstoji mu suđenje zbog otkrivanja službenih tajni - osim ukoliko na visokom mjestu ne padne odluka da bi sudsko pranje prljavog rublja još više naškodilo britanskim tajnim službama. Ako do suđenja ipak dođe, Shayler može računati na godinu ili dvije zatvora, a u obzir bi mu se pritom uzela i tri mjeseca koja je već proveo u francuskom istražnom zatvoru, boreći se protiv izručenja u domovinu. </p>
<p>Shayler se u Britaniju vratio odlučan da i dalje nastavi svoju kampanju za veću otvorenost rada tajnih službi. Usput želi stvoriti i što više neprilika laburističkoj vladi, prijeteći joj novim nepodopštinama: da će tužiti šefa Foreign Officea Robina Cooka, te da će se na idućim općim izborima kandidirati protiv premijera Tonya Blaira u njegovoj izbornoj jedinici. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Konsenzus španjolskih i baskijskih demokratskih snaga protiv ETA-e</p>
<p>MADRID, 21. kolovoza</p>
<p> - Snažna ljetna ofenziva ETA-e potaknula je u Španjolskoj konsenzus demokratskih stranaka protiv terorizma i ETA-e. Dan nakon još jednog atentata koji je odnio živote dvojice pripadnika žandarmerije (Civilna garda) u Sallen de Gallegu španjolska i baskijska politička klasa pozvale su na jedinstvo protiv ETA-e i njezina političkog krila Euskala Herritarroka (EH).</p>
<p>Jose Jon Imaz, glasnogovornik regionalnog baskijskog parlamenta na čijem su čelu umjerenjaci iz Nacionalističke baskijske stranke (PNV) predložio je u nedjelju sastanak svih baskijskih političkih stranaka osim EH-a.</p>
<p>Taj su prijedlog prihvatili vlada Jose Marie Aznara, njegova Narodna stranka (PP) i španjolski tisak koji to ocjenjuje »novom etapom u baskijskoj politici«.</p>
<p> PP je odbijala pregovarati s PNV-om otkako je ta stranka 1998. godine potpisala s radikalnim separatistima pakt Lizara. »Zahtjev za pravom na život i poštivanjem ljudskih prava kao temeljnih načela ujedinjuje nas iznad političkih razlika koje nas dijele«, rekao je Imaz ističući »solidarnost nasuprot terorizmu«.</p>
<p> »Ono što nas ujedinjuje je važnije od onoga što nas dijeli: ETA je protiv nas: protiv baskijskog i španjolskog društva«, rekao je Imaz.</p>
<p> Ofenziva ETA-e dovela je do konsenzusa španjolskih političkih stranaka koje se nazivaju »demokratskima«, za razliku od baskijske separatističke skupine koju ocjenjuju »fašističkom«.</p>
<p> Do konsenzusa je došlo nakon što je u petak ministar unutarnjih poslova Jaime Mayor Oreja sazvao niz razgovora s glasnogovornicima svih parlamentranih skupina, među kojima i s PNV-om, a radi »analize sadašnjeg stanja u borbi protiv terorizma«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Đukanović: Crna Gora bojkotirat će izbore u SRJ</p>
<p>PODGORICA, 21. kolovoza</p>
<p> - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović potvrdio je da će njegova republika »u cijelosti« bojkotirati parlamentarne i predsjedničke izbore u SRJ predviđene za 24. rujna, piše u ponedjeljak neovisni dnevnik Vijesti. Đukanović je istaknuo da on i njegova vlada »neće činiti ništa da spriječe one koji su odlučili izići na izbore«. »Oni koji odluče sudjelovati na izborima, ići će protiv crnogorskog proeuropskog puta, dok će oni koji budu izabrani, moći predstavljati samo sebe, a ne cijelu Crnu Goru«, ocijenio je crnogorski predsjednik. Prema njegovim riječima, izbori 24. rujna »razljutit će sve koji se brinu za dostojanstvo Crne Gore i njezinu budućnost i koji su u većini«. Podgorica je pozvala na bojkot izbora nakon što je izmjenama jugoslavenskog ustava sadašnjem predsjedniku Slobodanu Miloševiću omogućeno da se kandidira za još jedan mandat, te ujedno smanjen utjecaj Crne Gore . (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U SRJ svi ipak izlaze na izbore, svatko za svoj račun?</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Polovica srbijanske oporbe izlazi na savezne parlamentarne izbore u Crnoj Gori i do 22. kolovoza bit će poznato tko će biti na neovisnoj listi u toj republici. Prema tumačenju predsjednika Demokratske stranke i menadžera kampanje Demokratske oporbe Srbije (DOS) Zorana Đinđića, DOS neće prijaviti listu pod svojim, već nekim drugim imenom i na njoj navodno neće biti političara. Novost za javnost predstavlja mogućnosti da i drugi dio oporbe koji čini Srpski pokret obnove iziđe na izbore za jugoslavenski parlament unatoč dosadašnjem energičnom protivljenju. Naime, lider stranke Vuk Drašković još od raspisivanja izbora tvrdi da su uvjeti za izbornu utrku neregularni i nedemokratski i da favoriziraju sadašnju vlast. U prilog njegovu apstiniranju od saveznih izbora (na predsjedničke SPO izlazi s kandidatom Vojislavom Mihailovićem, a na lokalne izbore u Srbiji samostalno) išla je i odluka crnogorskog državnog vrha da te izbore bojkotira. Najnovije vijesti, međutim, govore da bi SPO ipak mogao ići na izbore, ali još nema nikakvih tumačenja zašto je došlo do promjene stava.</p>
<p>Predstavnicima DOS-a nije baš drago što se SPO neposredno pred izbore, kad bi oporba konačno trebala na neki način konsolidirati svoje stavove i redove, ponaša prevrtljivo. Predsjednik Demokršćanske stranke Srbije Vladan Batić ocijenio je da bi mogući samostalni izlazak SPO-a na savezne parlamentarne izbore bio salto mortale kojim bi ta stranka sebi »učinila medvjeđu uslugu«, i od čega bi koristi imala jedino vladajuća koalicija. Predsjednik SDU-a Žarko Korać je upozorio da je SPO za kratko vrijeme promijenio sve svoje odluke, a jedino što nije odlučio jest da je potrebno da surađuje sa svim ostalim strankama oporbe zbog promjene vlasti.</p>
<p>Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je ovim povodom za podgoričke Vijesti da njegova vlast neće ni na koji način sudjelovati na izborima 24. rujna, odbacujući špekulacije o tome da bi DPS podržao izborne liste koje bi u Crnoj Gori predala udružena srbijanska oporba. Na podsjećanje da se u javnosti sve češće govori kako će vodeća stranka posredno sudjelovati na izborima odnosno da se uz njezin blagoslov priprema izborna lista na kojoj su neka poznata imena iz crnogorskog javnog i kulturnog života, ili porijeklom iz Crne Gore, koju će DPS podržati iza leđa javnosti, Đukanović je rekao da se te vijesti plasiraju kako bi se unijela zabuna među građane. »Za 24. rujna postoji jednostavno rješenje: toga dana samo treba imati pametnija posla, što uopće neće biti teško«, kazao je Đukanović i ponovio da službena Crna Gora provođenje izbora neće ni zabranjivati.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Haaški sud nagodbama pribavlja svjedočenja o zločinima u Sarajevu</p>
<p>Nedžadu Herendi bi Haaški sud mogao ponuditi nagodbu ako bude svjedočio protiv nekih utjecajnih političara u BiH / Prije četiri godine, AID je oteo Herendu, ispitivao ga i pokušao ubiti, no on je nekim čudom ostao živ</p>
<p>SARAJEVO, 21. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nedžad Herenda, čovjek čija je svojedobna otmica i pokušaj ubojstva od strane agenata AID-a uzdrmala bosansko-hercegovačke obavještajne i političke krugove bit će ključni svjedok tužiteljstva Tribunala u Den Haagu vezano za zločine počinjen unutar u ratu opkoljenog Sarajeva! Tvrdi to sarajevski tjednik Slobodna Bosna navodeći da Herenda sada s obitelji živi u jednoj od zapadnoeuropskih zemalja i ima status zaštićenog haaškog svjedoka. List otvoreno špekulira da bi Herendi, slično kao u slučaju Dražena Erdemovića, mogla biti ponuđena nagodba po kojoj bi kazna za zločine za koje je osobno odgovoran mogla biti umanjena u zamjenu za svjedočenje protiv odgovornijih od njega u zapovjednom lancu.</p>
<p>Ova informacija dovodi se i u izravnu vezu s višemjesečnim boravkom haaških istražitelja u Sarajevu, čiji se rad ovaj puta fokusirao i na zločine počinjene unutar glavnog grada od 1992. do 1995. godine koji su tada kontrolirale snage Armije Republike BiH. Spominju se ubojstva vojnika JNA u sarajevskom Velikom parku kod policijskog doma, zločini unutar privatnih zatvora navodno odmetnutih vojnih zapovjednika, ubojstva u krugu medicinskih ustanova i politička ubojstva.</p>
<p>Zašto je Herenda tako važan svjedok? On je vjerojatno najupućeniji u rad tajne policijske skupine »Ševe« koja se dovodi u vezu s brojnim spomenutim zločinima i terorističkim akcijama u Sarajevu. »Ševe« je u svibnju 1992. formirao tadašnji ministar MUP-a Alija Delimustafić, a postrojbom su se kasnije koristili mnogi drugi dužnosnici, poput Bakira Alispahića, Envera Mujezinovića, Joze Jozića, Asima Dautbašića, vojno-obavještajnih funkcionara Muslimovića i Jašarevića, pa sve do ubijenog visokog dužnosnika AID-a Nedžada Ugljena, čija je smrt do danas misterij, koji će možda Herendino svjedočenje pred ICTY-jem razjasniti. </p>
<p>Podsjetimo, prije četiri godine Herendu su, po nalogu direktora AID-a Keme Ademovića, otela trojica pripadnika te tajne službe i danima ga ispitivali, nakon čega su pokušali i ubojstvo, no on je nekim čudom preživio. Najpoznatiji otmičar Edin Garaplija osuđen je u sudskom procesu tijekom kojega se branio šutnjom po nalogu šefa Ademovića i samog političkog vrha. No, kad je shvatio da je izigran, i da je njegova žrtva zapravo bila zalog za smirivanje odnosa unutar posvađanih bošnjačkih političko-obavještajnih klanova, Garaplija, kojem će biti obnovljen proces, odlučio je progovoriti.</p>
<p>Između ostalog, tvrdi se da su priznanja koja je Garaplijina skupina »otmičara« dobila od Herende te ih tonski zabilježila i predala Ademoviću potvrdila odgovornost skupine »Ševe« za atentate na Ismeta Bajramovića-Ćelu i Sefera Halilovića, snajperska djelovanja u gradu kako bi se izazvao sukob između policije i postrojbe kojom je zapovijedao Mušan Topalović-Caco, zatim za pranje novca, neovlašteno prisluškivanje, nelegalno pravljenje dosjea političara (Zlatko Lagumdžija, Haris Silajdžić) i slično. Sve je zapravo bilo dio borbe »zaraćenih« političkih klanova koje su personalizirali direktor AID-a Kemo Ademović i bivši ministar unutarnjih poslova i prvi direktor AID-a Bakir Alispahić. </p>
<p>Edin Garaplija danas tvrdi da je on, ali i ubijeni Nedžad Ugljen, kao čovjek koji je previše znao, zapravo žrtva pakta između njih dvojice napravljenog kako bi se spriječilo daljnje curenje informacija u javnost i kompromitacija. Tako su se, navodno, Ademović i Alispahić dogovorili da zataškaju, s jedne strane »Ševe«, a s druge strane Ademovićev nalog o uhićenju i ispitivanju Herende.</p>
<p>Garaplijino svjedočenje, a on je s haaškim istražiteljima razgovarao nekoliko dana, te eventualno Herendino pristajanje na nagodbu s Tribunalom, moglo bi razjasniti brojne mučne događaje u ratnom Sarajevu, a od njihovih svjedočenja strahuje i sam bošnjački politički vrh.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Slovačka »čisti« državni jezik od tuđica</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Koncepcija brige o državnom jeziku Slovačke Republike, kako glasi službeni naziv prijedloga o regulaciji uporabe slovačkog jezika i njegove zaštite od pretjerane uporabe tuđica, predstavljena je ovih dana slovačkoj javnosti s time da bi ju do kraja godine parlament trebao razmotriti i usvojiti. </p>
<p>Jezičnu reformu pripremilo je slovačko Ministarstvo kulture s obrazloženjem da ni nakon osam godina postojanja samostalne Slovačke, državni (slovački) jezik nema odgovarajući status te da je postojeći zakon o državnom jeziku nedovoljan. Novu koncepciju o primjeni državnog jezika, koju je javnosti ponudio ministar kulture Milan Knjažko, pripremila je ravnateljica Odbora za jezičnu kulturu Daniela Števčekova. Ona je bila nadležna za državni jezik i u bivšoj Mečiarovoj vladi, pa se Knjažku već sada predbacuje da je u koncepciju uključena većina elemenata koje je podržavala Mečiarova vlada i žestoko kritizirala tadašnja opozicija, a sadašnja vladina koalicija. </p>
<p>Novi prijedlog o uporabi državnog jezika predviđa striktno odbijanje prodora stranih riječi označeno »pomodnim mehaničkim preuzimanjem termina iz stranih jezika«, stvaranje terminologijskih i kontrolnih komisija pri organima državne uprave koje bi trebale »jezično korigirati« legislativu, a slično se predviđa i za »povećanje jezične kulture u školstvu, državnoj upravi, u vojsci i medijima«. To praktički znači da vojničku terminologiju treba »očistiti« od čeških izraza, kompletnu legislativu i javnu upravu uskladiti s normama državnog jezika počev od matičnih knjiga, školstva, registracije, regionalnog i tjednog tiska, radijskog i televizijskog programa, pa do posljednje javne obavijesti. U oblasti školstva trebaju biti prevedeni na službeni jezik udžbenici za osnovne i srednje škole, a izučavanju slovačkog jezika posebnu pažnju treba pokloniti u školama u miješanim sredinama, dok za romsku djecu treba primijeniti posebni program učenja slovačkog jezika od početka. Jezična reforma zahvatila bi i visoko školstvo gdje se predviđaju posebni dvosemestralni tečajevi »jezične kulture i stručne terminologije«, posebno na fakultetima koji obrazuju za profesije »s utjecajem na jezičnu svijest«, kao što su katedre žurnalistike i prava, liječnički i bogoslovni fakulteti, te vojne i policijske akademije. </p>
<p>Slično je i sa zahtjevima koji se postavljaju pred kulturu i kulturne institucije. Na protivljenje je naišao prijedlog da se ponovo uvedu novčane kazne za kršenje jezičnog zakona, koji ministar Knjažko obrazlaže time da sadašnji zakon nema represivnih elemenata pa ga zato nitko ne poštuje, a najviše ga krše elektronski mediji, izdavači dnevnog i periodičnog tiska, reklamne agencije i regionalne i lokalne radio postaje. Knjažko se stoga zalaže za ponovo uvođenje novčanih kazni koje bi izricalo Ministarstvo kulture i to pravnim osobama do 500.000 kruna (85.000 kuna), a fizičkim osobama do 50.000 kruna (8.500 kuna). Sredstva bi išla u humanitarni fond Pro Slovakia. Uvođenje kazne, koje je stupilo na snagu još 1. siječnja 1997. godine, izazvalo je tada brojne primjedbe Vijeća Europe, iako ni jedna kazna nije izrečena niti je bila pravno kodificirana, pa je prilikom usvajanja zakona o narodnim manjinama paragraf koji je regulirao pitanje sankcija jednostavno ukinut. Danas Knjažko kaže da je »to bila pogreška«. </p>
<p>Prve reakcije na Knjažkov prijedlog bile su žestoke. Potpredsjednik vlade Pal Csaky smatra da prijedlog narušava koalicijske dogovore, zastupnik Peter Zajec smatra da bi restriktivne mjere mogle izazvati »strah od korištenja slovačkog jezika« i čudi se što takvo nešto predlaže Knjažko koji je zajedno s umjetnicima štrajkao u Bratislavi protiv sličnih prijedloga bivšega ministra kulture Hudeca.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Demirel osniva novu Stranku velike pravde</p>
<p>ANKARA, 21. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turske političke stranke, posebice one centra, uključile su signale za uzbunu. Do tog gotovo paničnog reagiranja došlo je zbog najave da se bivši turski predsjednik Süleyman Demirel, kojem je 16. svibnja istekao sedmogodišnji mandat, vraća na domaću političku scenu. On će navjerojatnije u listopadu osnovati Stranku velike pravde. Bit će to treća stranka koju je u svojoj gotovo 40 političkoj godišnjoj karijeri utemeljio taj turski i svjetski politički veteran.</p>
<p>Najavu Demirelova »političkog uskrsnuća« navijestio je bivši zastupnik zabranjene Demokratske stranke (DEP) Sedat Yurttas. U kolumni tjednika Firat (Eufrat), Yurttas, pozivajući se na povjerljive izvore, tvrdi da je ponovno uključivanje devetog turskog šefa države u politički život turske praktički već gotova činjenica. »Ako do toga uistinu i dođe, mogao bi uslijediti pravi golemi val prebjega parlamentarnih zastupnika u Demirelov tabor«, smatra Yurttas.</p>
<p>Taj »zastupnički egzodus«, kako se pretpostavlja, najviše bi se osjetio u Stranci pravog puta (DYP) koju predvodi bivša premijerka Tansu Çiller. Takva procjena temelji se na činjenici da je svojedobno upravo Demirel osnovao »pravoputašku« stranku. Sjenka rasula mogla bi se, kako se procjenjuje, nadviti i na Domoljubnu stranku (Anavatan), bivšeg premijera Mesuta Yilmaza koji je sada u ulozi trećeg zamjenika kabineta Bülenta Ecevita. Određena podrhtavanja osjetila bi se, svakako, i u islamističkoj Stranci čestitosti (FP) Recaija Kutana. Demirel, koji je čak sedam puta obnašao dužnost premijera već je, kako se tvrdi, pridobio na svoju stranu vrlo utjecajnog bivšeg šefa diplomacije Hikmeta Cetina, moćnog zastupnika DYP Necmettina Cevherija, te više drugih najutjecajnijih ličnosti turskog političkog života. Njegova trokatna zgrada u ankarskom Gunduz sokaku u pravom smislu je prenatrpana zbog čestih posjeta istaknutih političara gotovo svih turskih političkih boja. Svi oni u ponovnom uključivanju Demirela u aktivni politički život vide praktički jedinu mogućnost za izlaz Turske iz teške gospodarske i socijalne krize.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mubarak posreduje za nastavak srednjoistočnih pregovora</p>
<p>RAMALLAH/KAIRO, 21. kolovoza</p>
<p> - Palestinski predsjednik Yasser Arafat stigao je u ponedjeljak u Egipat na kratki susret s predsjednikom Hosnijem Mubarakom kako bi razmotrili posljednje događaje u palestinsko-izraelskim mirovnim pregovorima. Mubarak, koji igra ključnu ulogu u mirovnom procesu, u ponedjeljak je bio domaćin i sirijskome ministru vanjskih poslova Faruku al Shari i vođi izraelske stranke Meretz Yossiju Saridu.</p>
<p> Arafatov savjetnik Nabil Abu Rdainah izjavio je kako je palestinski vođa, koji često posjećuje Egipat, razgovarao s Mubarakom »u okviru stalnih palestinskih napora za održavanjem konzultacija i koordiniranim suočavanjem s izazovima nakon propasti sastanka na vrhu u Camp Davidu«. Arafat se s Mubarakom susreo tri puta tijekom nedavne turneje koja ga je odvela na tri kontinenta radi prikupljanja potpore palestinskome stajalištu u pregovorima. Izraelci i Palestinci međusobno se optužuju za propast sastanka u Camp Davidu koji se slomio na pitanju statusa Jeruzalema.</p>
<p> Arafat se nakon Egipta vraća u Palestinu na susret s američkim posrednikom Dennisom Rossom koji je u regiju stigao prošloga tjedna u pokušaju da obnovi pregovore.</p>
<p>U međuvremenu, u Kairu se saznalo da će se privremeni izraelski ministar vanjskih poslova Shlomo Ben Ami u četvrtak sastati s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom, najavio je u ponedjeljak glasnogovornik izraelskoga veleposlanstva u Kairu. Ben Ami će se tijekom posjeta Aleksandriji sastati i s egipatskim ministrom vanjskih poslova Amr Musom, dodao je glasnogovornik. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Južna Koreja i SAD započele redovitu godišnju vojnu vježbu</p>
<p>SEOUL, 21. kolovoza</p>
<p> - Južnokorejske i američke vojne trupe započele su u ponedjeljak redovitu godišnju kompjutorsku vježbu koja će završiti 1. rujna. Sjeverna je Koreja tu vježbu ocijenila prijetnjom nedavno poboljšanim odnosima između dviju Koreja. »Vježbama će se procijeniti i unaprijediti zajednička suradnja, procedure, planovi i sustavi potrebni za vođenje vojnih operacija«, izjavila je glasnogovornica američkih snaga u Koreji Lee Ferguson. </p>
<p>Dužnosnici Sjeverne Koreje izjavili su pak da te vježbe između Južne Koreje i njihova najvećega saveznika mogu poništiti najnoviji napredak u bilateralnim odnosima dviju Koreja. »Ako vlasti Južne Koreje doista žele napredak u odnosima i mir na Korejskom poluotoku, morat će poduzeti korake da otkažu zajedničku vojnu vježbu usmjerenu protiv Sjevera«, prenosi sjevernokorejska novinska agenciji KCNA. »Sadašnje će se stanje vratiti na ono prije potpisivanja zajedničke Deklaracije između Sjevera i Juga od 15. lipnja čime će svi kontakti, dijalozi, posjeti i suradnja stagnirati«, ističe dalje agencija KCNA pozivajući se na izjavu glasnogovornika Sjevernokorejskog odbora za mirno ujedinjenje domovine. Južnokorejski predsjednik Kim Dae-jung i sjevernokorejski vođa Kim Jong-il u lipnju su potpisali zajedničku izjavu kojom pozivaju na jače kontakte između dviju Koreja. </p>
<p>Oko 13.000 pripadnika američke kopnene vojske, mornarice, zračnih snaga, marinaca i snaga za posebnu namjenu sudjeluju u zajedničkoj vojnoj vježbi koja elektronskim putem povezuje američke vojne baze u Južnoj Koreji, SAD-u i na Havajima. Sjeverna i Južna Koreja su praktički još u ratu, budući da je trogodišnji korejski sukob 1953. završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom. Nakon povijesnoga lipanjskoga summita, uslijedio je niz koraka kako bi se riješila jedna od posljednjih gorućih točaka Hladnoga rata. Vrhunac tih napora predstavljao je prošlotjedni susret korejskim ratom razjedinjenih obitelji upriličen i u Seoulu i u Pyongyangu. </p>
<p>SAD su po Južnoj Koreji razmjestile 37.000 vojnika koji s južnokorejskim vojnim snagama organiziraju nekoliko vojnih vježbi godišnje. Južnokorejski predsjednik Kim u televizijskom je intervjuu kazao da vjeruje kako sjevernokorejski vođa Kim Jong-il razumije da su američke snage potrebne na jugu Korejskoga poluotoka. (Reuters/vd)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Je li nastupilo vruće doba kao posljedica precesijskog gibanja zemaljske kugle</p>
<p>U posljednjih se nekoliko godina stalno povlači tema o zatopljavanju zemaljske atmosfere, pri čemu se kao najvažniji uzročnik tome navodi »efekt staklenika«, razbijanje ozonskog omotača, sunčeva radijacija itd.</p>
<p>Ne znam iz kojih razloga se nije nikad spomenula »precesija«, iako je ona, kao što će se vidjeti iz niže navedenoga, uzrok tome, kao što je prije nekih 30.000 do 40.000 godina bila uzrokom nastanka i prestanka »ledenog doba«, za vrijeme kojeg je sjeverna polutka ove naše zemaljske kugle bila okovana ledom.</p>
<p>Pisac ovih redaka je laik u astronomiji i klimatologiji, pa sve ovo što iznosi je prepričavanje onog što je o »precesiji« i njenim posljedicama napisao Fred Hoyle (1915. godine) u svojoj knjizi »Astronomy«, prevedena i izdana kod nas (IKP »Mladost« 1971. godine).</p>
<p>Zbog svog spljoštenog oblika i gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca zemaljska kugla se ponaša kao »zvrk« (čigra) tako da njena polarna os na nebeskom svodu opisuje krug. To njezino »geganje« i zatvaranje kruga (kružnice) traje 25.800 godina (praktički 30.000 godina).</p>
<p>To se zove »precesija«, a to priklanjanje i otklanjanje od sunca uzrokuje (citiram Hoyla): »Velike promjene godišnjih doba. Os rotacije Zemlje prijeđe polovinu precesionog ciklusa za 13.000 godina, a u tom se vremenu ljeto i zima potpuno zamijene. To će reći da dio staze Zemlje, gdje sada sjeverna hemisfera proživljava ljeto, a južna hemisfera zimu, za 13.000 godina će biti dio gdje sjeverna hemisfera proživljava zimu, a južna hemisfera ljeto.«</p>
<p>Iz natuknica »Ledeno doba« u 5. svesku »Opće enciklopedije« LZ iz 1979. slijedi da je ledeno doba upravo jedan od ciklusa precesije. Kako je ledeno doba prestalo prije nekih 14.000 godina, to jasno slijedi da se sjeverna polutka ove naše zemlje nalazi ili ulazi u vrući period precesije na svom putu u novo ledeno doba.</p>
<p>Stoga predlažem da netko iz reda naših astronoma ili klimatologa obradi u nekom od slijedećih brojeva Vjesnika pojam precesije kao eventualnog uzroka postojećih vrućina.</p>
<p>Unaprijed se zahvaljujem na uvrštenju, tim više što sam čitatelj Vjesnika gotovo 60 godina.</p>
<p>RATKO BRZIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Negirati nam Domovinu jednako je zločinu</p>
<p>Riječi: »Vaša bivša domovina«, zaprepastile su me kao grom iz vedra neba. Tim više što su došle iz usta onih koje je hrvatski narod birao da brane jednako Hrvate u domovini kao i Hrvate u emigraciji. Zar oni koji umiru sa vrećicom zemlje o vratu po tuđim rudnicima, vrećicu zemlje koju su ponijeli napuštajući rodni prag, da bude s njima u najvećim kušnjama i patnjama po tuđem svijetu. Zar i oni da budu isključeni od svoje domovine i postanu apatridi - subjekti bez domovine. Tuđina ih nije primila, a rodna domovina ih odstranjuje. Katastrofalno. </p>
<p>Evo sam više od 40 godina u emigraciji. Otišao sam noću kad su crne vrane graktale nad krovom moje domovine. Otišao sam kao i mnoge tisuće drugih, da izbjegnemo šapama krvave Udbe. Nitko ne može više voljeti domovinu nego onaj koji je toliko dugo i tako daleko od nje. Otišli smo samo tijelom, a naš duh je ostao tamo. S kojim pravom se mogu izgovoriti tako okrutne i uvredljive riječi? Negirati nam domovinu je jednako zločinu. Domovinu za koju smo živjeli i umirali.</p>
<p>I u ovom Domovinskom ratu, tko je poletio Domovini u pomoć nego njezini sinovi iz emigracije. I najbolje svoje sinove slala je u obranu rodnog praga. Mnogi od njih su i svoje živote dali za njeno oslobođenje. Šta bi oni rekli da su čuli ove strašne riječi? Potresle bi se njihove kosti u grobovima.</p>
<p>Neki »drugovi«, i tome slično, vraćaju me u 1945. godinu, godinu hrvatske kalvarije i genocida nad mojim narodom. Zar i danas, poslije 55 godina, poslije toliko tisuća mučenih i ubijenih u ovom Domovinskom ratu, moramo slušati isto od istih.</p>
<p>Hrvatska je naša domovina i mi je nećemo ponovo tako lako izgubiti. Nećemo nikome dozvoliti da nas ugura u balkansko-jugo federacije, kamo nas žele ugurati velike sile mraka. Oni Hrvatsku toleriraju kao državu samo dotle dok ne slome Miloševića u Srbiji. Poslije Miloševića se potpuno mijenja igra. Hrvatska neće više biti primarna, nego Srbija. Hrvatska ide na sporedni kolosijek. Sva pomoć će ići Srbiji, kao centru te balkanske tvorevine, a i zato što im je uvijek bila miljenica. Prije će Srbija u NATO i Europsku uniju nego Hrvatska. Čeka se samo da Milošević sleti.</p>
<p>Preko Haaškog suda nama se nameće krivnja što smo se oslobodili. Traže se naši najbolji sinovi i heroji za izručenje, a ne traže se zločinci nad tisućama žrtava Vukovara i drugih stratišta diljem okupirane domovine, od srpskih i jugoslavenskih okupatora.</p>
<p>Vjerujem da sve ovo duboko prati hrvatski narod. Mislim na njegovu zdravu nacionalnu većinu. Hrvatsku smo izvojevali i oslobodili, za nju dali krv i suze. Nikada više nećemo biti apatride. Naši su djedovi pokopani tamo, naši su očevi pali za nju, i mi je nećemo više nikada iznevjeriti ni izgubiti, za sve vjeke vjekova! </p>
<p>VELJKO ROGLIĆMar Del Plata, Argentina</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nećemo nikada zaboraviti plemenitost Ene Begović i njene obitelji iz Trpnja</p>
<p>Mi prognani Bošnjaci iz Hercegovine veoma teško smo doživjeli vijest o iznenadnoj i nadasve tragičnoj smrti naše drage Ene Begović. </p>
<p>Njena prerana smrt nas je posebno dirnula kad znamo koliko se u Trpnju odupirala onima koji su zabranili našoj djeci da pohadjaju hrvatske škole. </p>
<p>Ona je sve učinila da nama prognanim nesretnicima kao prava katolkinja smanji bol koja nam je nanesena takvim potezima katoličkog svećenika i vlasti u Trpnju.</p>
<p>Nažalost nisam joj se osobno uspio zahvaliti za sve što je ona i njena obitelj učinila da pomogne mome sinu Omeru u vezi iznenadne operacije slijepog crijeva u Dubrovniku, za vrijeme rata. To smo namjeravali ove godine osobno učiniti kad se poslije deset godina lutanja po svijetu namjeravamo vratiti u našu zemlji Bosnu i Hercegovinu, i naš prelijepi Mostar.</p>
<p> Ena nam je bila jedina nada da će Hrvatska ipak pobijediti nacionalizam i to se napokon i dogodilo.</p>
<p>Na našu žalost ona je nesretno umrla, ali mi smo sigurni da mi i naša djeca nećemo nikada zaboraviti njenu plemenitost i plemenitost cijele obitelji Begović iz Trpnja.</p>
<p>Neka joj je lahka zemlja i da Bog da da se njena kćerka brzo oporavi kako bi podsjećala na svoju plemenitu majku.</p>
<p>MESUD ĆEVRABosanski kongres U S AE-mail: cevra@aol.com</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Neka uzimaju prema prometu, a ne prema četvornim metrima</p>
<p>Javljam se ovim pismom kako bih upozorio javnost na, najblaže rečeno, nelogičnost vezanu uz Hrvatsko društvo skladatelja, odnosno njegov ZAMP i njihov odnos prema samostalnim ugostiteljima. </p>
<p>Nemam, doista, ništa protiv toga da svaki skladatelj užije plodove svoje nadarenosti, svoga rada i umijeća, ali što je previše, previše je i ne mogu naprosto vjerovati da se u nas može dopustiti ništa drugo nego najobičnija - pljačka!</p>
<p>Nije li apsurdno da HDS-ZAMP-u, primjerice, ja moram platiti 180 kuna mjesečno, za autorska i muzička prava, i još dodatnih 75 kuna radijske pretplate. To je, dakle, ukupno 255 kuna za javno izvođenje glazbe u poslovnom prostoru, a za taj isti poslovni prostor plaćam 144 kune komunalne naknade, i imam poreza na dobit 300 kuna mjesečno! </p>
<p>Što je to, molim vas lijepo, drugo nego pljačka, pogotovo što se ti iznosi odnose, na Otočac, koji je nekada zbog svojih, samo u gospodarstvu oko 5.500 zaposlenih, nazivan »ličkim Manchesterom«, a danas je gospodarski opustošen grad. Nije me briga kako HDS-ZAMP troši novac, ali kad ga već ovako prozirno uzurpira, ne bi li bio red da nešto ostavi i u tamo gdje ga ubire.</p>
<p>Jedno od rješenja ovako apsurdne situacije vidim u načinu na koji i država naplaćuje svoja potraživanja. Neka to, dakle, bude prema prometu, a ne prema četvornim metrima poslovnoga prostora. </p>
<p>Dosadašnji način omogućuje monopolsku paušalnu naplatu po sustavu »uzmi koliko ti treba«, a ako bi se HDS-ZAMP odnosio prema nama kao poslovnim partnerima, onda bi morao pristati na jedan razuman postotak neto prometa, »očišćena« od poreza, dakako, uz jamstvo preslike porezne prijave. </p>
<p>Ne vjerujem da bi itko od ugostitelja imao nešto protiv toga. Zar ne?</p>
<p>ILIJA PAVELIĆOtočac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Afera ili kiseli krastavci</p>
<p>Već se dulje vremena po tisku povlači »sapunica« o generalu Stipetiću i Haaškom sudu. U TV Dnevniku od 17. kolovoza dosta je o tome govorio i predsjednik Sabora Tomčić. Na koncu se sve svelo na to da Budiša govori jedno, a predsjednici Mesić i Račan drugo. Predlaže se (Tomčić, Šeks, i drugi) da se svi akteri sastanu na TV-u, sve mirno rasprave, pa da se oni koji nisu govorili istinu ispričaju drugoj strani, i gledateljima, odnosno javnosti.</p>
<p>Ja mislim da uopće ne mora biti da netko nije govorio istinu. </p>
<p>Evo na pr. jedne mogućnosti. Haaška tužiteljica se u razgovorima s predsjednicima Mesićem i(li) Račanom interesirala između ostaloga je li general Stipetić sudjelovao u »Oluji« i koju je funkciju imao.</p>
<p>Potpuno »nevino« pitanje, bez ikakve aluzije na kakvu sumnju o krivnji generala. Predsjednici Mesić i(li) Račan su joj odgovorili, i onda se prešlo na druga pitanja kojih je sigurno bilo na desetke. Tko bi h sve pamtio.</p>
<p>Neka osoba koja je sudjelovala kod tih razgovora (na pr. prevoditelj ili netko drugi) prenijela je to pitanje Budiši, možda ne doslovno nego na pr. ovako: razgovaralo se i o sudjelovanju generala Stipetića u »Oluji«. </p>
<p>Budiša je to malo prebrzo interpretirao kao da se u Haagu već razmišlja o optužnici generala, i to iznio u javnost. I tako u sezoni »kiselih krastavaca« od ovakve jedne banalne stvari nastane afera.</p>
<p>Ne bih želio da neko pomisli da banaliziram eventualnu Haašku optužnicu protiv generala Stipetića. Želim samo reći da ne vjerujem da ona postoji ili da se o njoj razmišlja, nego da mislim da je u igri »pokvareni telefon«, tj. krivo čuo, krivo prenio, krivo interpretirao itd. </p>
<p>No, ako nemam pravo, ako se u Haagu zbilja razmišlja o optužnici, i čak se želi dovesti generala na ispitivanje, onda nema druge nego ono što je rekao predsjednik Sabora: hitni saziv Sabora i ponovno razmatranje i redefiniranje odnosa Hrvatske i Haaga.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatska kuća u Atlanti</p>
<p>Kao stanovnik Atlante i član ogranka 1014 Hrvatske bratske zajednice, imao</p>
<p>sam čast da kao tajnik budem prisutan na sastancima našeg ogranka.</p>
<p>Što se tiče Hrvatskog olimpijskog komiteta na čelu s g. A. Vrdoljakom htio sam već ranije napisati pismo pokojnom predsjedniku F. Tuđmanu.</p>
<p>Prvo, HOC je ostavio jako loš utisak svojim ponašanjem ovdje, da su čak i novine pisale o tome. A. Vrdoljak se ponašao još gorje nego Balkanac. A kuća je služila za skupe banquete funkcionera HDZ-a, čak su doveli kuhara i konobara. Ukoliko želite mogu vam poslati još podataka. A njih ima dosta.</p>
<p>JOHN VELJKO KRNICHE-mail: krnja@home.comAtlanta, Georgia, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="65">
<p>Šeničnjak: »Nećemo trpjeti ničije nasilje i vandalizam na utakmici«!</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Uoči uzvratne nogometne utakmice između klubova »Milan« i »Dinamo«, koja će se odigrati u utorak u 20.45 sati, zamjenik načelnika PU zagrebačke Zdravko Šeničnjak iznio je na konferenciji za novinare podatke o mjerama osiguranja.</p>
<p>»Riječ je o utakmici visokog rizika s obzirom na utakmicu održanu u Milanu kada je došlo do sukoba hrvatskih navijača i policije«, rekao je Šeničnjak i dodao kako se uz očekivanje velikog sportskog događaja, očekuju i navijači izgrednici. »Velika je mogućnost pojave navijača koji izazivaju nerede i kojima je utakmica tek na drugom mjestu. Zbog toga smo poduzeli opsežne mjere osiguranja prije, za vrijeme, te poslije utakmice, i to u cijelom Zagrebu, a naročito oko stadiona u Maksimiru«, objasnio je Šeničnjak.</p>
<p>Naveo je kako je sve postignuto u dogovoru s ostalim hrvatskim policijskim upravama, kao i s talijanskom policijom, koja je nažalost prije dva tjedna već imala iskustva s navijačima koji su izazvali nerede u Milanu.</p>
<p>»Provodit ćemo sve zakonske ovlasti kako bi građani mogli u miru doći na utakmicu, pogledati je, te isto tako u miru se razići bez da im se što dogodi«, rekao je Šeničnjak i dodao kako neće tolerirati ničije nasilje i vandalizam. Izrazio je želju da sve prođe u miru kako bi i službeni djelatnici mogli u miru pratiti utakmicu, a ne incidente vezane uz nju.</p>
<p>Opsežnim mjerama za sprečavanje nereda ide u prilog i podatak da će maksimirski stadion za gledatelje biti otvoren već oko pet sati, kako bi svi mogli u miru ući bez ikakvih incidenata na ulazu. </p>
<p>Što se tiče policajaca koji će biti raspoređeni na terenu, Šeničnjak je rekao kako će angažirati sve raspoložive snage, a spominjao je brojku od skoro dvije tisuće policajaca. Posebne regulacije prometa zbog utakmice neće biti, jedino su moguće manje intervencije tijekom prolaska igrača i talijanskih navijača. </p>
<p>Da podsjetimo neslavna je bilanca navijačkih izgreda u Milanu iznosila dvadesetak ozlijeđenih osoba, dok je u milanske policijske postaje privedeno čak 68 izgrednika nakon »divljanja« navijača i »bitke« s talijanskom policijom i karabinjerima po središtu Milana, točnije na Piazzi del Duomo, jednom od najljepših talijanskih trgova. Tada su naime, zagrebački navijači bacali stolice i čaše s obližnjih terasa lokala, dok je milanska policija »uzvraćala« suzavcem i pendrecima. </p>
<p>Od privedenih osoba sedmero ih je bilo iz Hrvatske i zadržano u pritvoru, te su nakon izlaska pred suca, deportirani u Hrvatsku s kaznom zabrane ulaska u Italiju na pet godina. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Podnijet istražni zahtjev protiv načelnika općine Kijevo i njegova zamjenika</p>
<p>ŠIBENIK, 21. kolovoza</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je u ponedjeljak istražni zahtjev protiv Marinka Čavke, načelnika općine Kijevo i njegova zamjenika Zvonka Radića. Kako saznajemo od Željka Žganjera, županijskog državnog odvjetnika, Čavka se osnovano tereti da je počinio četiri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave, dok se njegova zamjenika Radića tereti da je počinio dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Prema riječima županijskog državnog odvjetnika, obojicu je policija uhitila, te su jednu noć bili zadržani u prtivoru i privedeni istražnom sucu, međutim državni odvjetnik nije predložio njihovo pritvaranje jer za to nije bilo osnove, te se obojica brane sa slobode.</p>
<p>Iz kaznene prijave, koju je protiv kijevljanskog dvojca podnijela šibenska policija, vidljivo je da se oni terete da su općinski proračun oštetili za oko 900 tisuća kuna. Terete se da su izdavali lažne putne naloge, prikazivali nepostojeću reprezentaciju, kupovali rabljena vozila za cijenu od 200 tisuća kuna, prikazivali visoke iznose troškova za popravke na rabljenim vozilima, zatim da su za navodno neiskorištene godišnje odmore uzimali i po 10 tisuća kuna naknade, te da su dodjeljivali radove na obnovi Općinskog doma poduzeću koje u to vrijeme nije bilo ni registrirano.</p>
<p>Načelnik i njegov zamjenik najavljivali su nakon podnošenja kaznene prijave da že održati konferenciju za novinare na kojoj će progovoriti o, kako su rekli, političkoj pozadini njihova slučaja. Međutim konferenciju do danas nisu održali. Obojicu se sumnjiči da su protupravno imovinsku korist, osim za sebe, pribavljali i za druge.</p>
<p>Dosadašnja tri pokušaja da se Čavka i Radić smijene sa dužnosti načelnika i donačelnika općine Kijevo nisu uspjela jer sazvane sjednice Općinskog vijeća nisu imale kvorum.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Optuženi za nezakonito posjedovanje 18 kg eksploziva »u depresiji je i tjeskoban«</p>
<p>ČAKOVEC, 21. kolovoza</p>
<p> - U kaznenom postupku, koji se vodi protiv Dražena Vidovića (29), strojarskog tehničara iz Hodošana u Međimurju, djelatne vojne osobe Ministarstva obrane RH, trebala je u ponedjeljak u Općinskom sudu u Čakovcu biti otvorena glavna rasprava. Kako je riješilo sudsko vijeće, kojem predsjedava sudac Rajko Kipke, rasprava je odgođena, a sljedeća će se zakazati kada sud od branitelja optuženog Vidovića, koji nije došao na sud, primi liječničku dokumentaciju iz koje će biti razvidno je li sposoban sudjelovati u postupku.</p>
<p>U ponedjeljak su sudskom postupku prisustvovali zamjenica Općinskog državnog odvjetnika Tamara Laptoš i Vidovićev branitelj, čakovečki odvjetnik Ivan Ivković. Od pozvanih svjedoka došao je samo otac optuženoga, Ivan Vidović, a nisu se pojavili svjedoci Milan Butorac iz Zagreba, te Dražen Domjanić, za kojeg se ne zna je li mu poziv dostavljen, budući da sudu nije vraćena poštanska povratnica. </p>
<p>Kako smo već u Vjesniku pisali, državnog odvjetništvo Draženu Vidoviću stavlja na teret da je počinio kazneno djelo protiv javnog reda i to nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih tvari. Tijekom redovnog nadzora prometa u automobilu zagrebačkih oznaka, kojim je upravljao Vidović, 28. veljače ove godine u međimurskom selu Pleškovcu pronađeno je 17 kg i 929 grama plastičnog eksploziva »pentrid«, a pretragom kuće njegova oca još je pronađena određena količina eksplozivne tvari, među ostalima, i dva trotilska metka koji sadrže 200 grama eksploziva »trotil«. </p>
<p>Vidovićev branitelj, odvjetnik Ivković u ponedjeljak je iznio sudskom vijeću i tužiteljici da mu se branjenik uredno javlja, ali da ima zdravstvene probleme. On je sudskom vijeću predočio dokumentaciju, nalaz iz Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu od 14. kolovoza u kojem se navodi da je pacijent tjeskoban i depresivan. U međuvremenu Dražen Vidović smješten je u Psihijatrijski odjel Županijske bolnice u Čakovcu. Kako je iznio odvjetnik Ivković on će Općinskom sudu u Čakovcu dostaviti liječničku dokumentaciju s nalazima iz kojih će se moći vidjeti kada će njegov branjenik biti sposoban doći na sud.</p>
<p>Do tada će se utvrditi i je li svjedok Domjanić dobio sudski poziv i na kojoj adresi se nalazi, te zašto na raspravu u ponedjeljak nije došao Milan Butorac, automehaničar iz Zagreba, čijim automobilom je 28. veljače upravljao optuženi Vidović i u kojem je pronađen plastični eksploziv. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Iako kažnjeni, Turci željeli opet prijeći granicu</p>
<p>VARAŽDIN, 21. kolovoza</p>
<p> - Na području Varaždinske županije ovih je dana ponovo primijećen pojačan pritisak stranih državljana koji ilegalno žele prijeći granicu. Nakon pedesetak stranaca, koliko ih je u samo dva dana uhvaćeno u županiji, varaždinski su policajci u Varaždinu zatekli trojicu Turaka za koje su utvrdili da su u Hrvatsku doputovali prvi put prošlog utorka iz Bosne i Hercegovine, rečeno je na konferenciji za novinare varaždinske Policijske uprave.</p>
<p>Turci su granicu prešli na nezakonit način izvan graničnog prijelaza i to pješke, između naselja Pašin potok u Bosni i Hercegovini i Maljevac u Hrvatskoj. Tog su dana privedeni i prekršajnom sucu u Vojniću, koji ih je kaznio novčano, a otkazan im je i boravak u Hrvatskoj i vraćeni su u BiH. Nakon nekoliko dana Turci su ponovo na istom mjestu prešli granicu, doputovali u Zagreb, a zatim i u Varaždin, odakle su preko Slovenije namjeravali prijeći u Italiju. Trojica Turaka sprovedena su u varaždinski Prekršajni sud, a određene su im novčane kazne i zaštitna mjera udaljenja iz Hrvatske na dvije godine. (Mihaela Zagorščak)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tijekom noći i jutra granicu ilegalno prešao 31 Iranac</p>
<p>RAJEVO SELO, 21. kolovoza</p>
<p> - Djelatnici XII. PP Drenovci su, obnašajući službu zaštite granice na rijeci Savi, na području Rajevog Sela, minulog vikenda u dva navrata zatekli u ilegalnom prijelazu državne granice 31 državljana Irana.</p>
<p>Prioćila je to PU vukovarsko-srijemska, uz napomenu kako je prva skupina od 19 Iranaca, među kojima je bilo i jedno dijete, primijećena u ranim jutarnjim satima u nedjelju, oko 4,30, a tri sata kasnije na istom mjestu još 12 Iranaca koji su ilegalno iz BiH ušlo u Republiku Hrvatsku.</p>
<p>Protiv državljana Irana bit će proveden odgovarajući postupak. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U eksploziji na brodici teško ozlijeđen vlasnik i dvogodišnje dijete</p>
<p>ŠIBENIK, 21. kolovoza</p>
<p> - U uvali Traica na otočiću Kaknju u šibenskom arhipelagu, došlo je do eksplozije plinskog hladnjaka na brodu tipa »pasara« registracijske oznake ŠB 2325, čiji je vlasnik D. K. (33), iz Šibenika.</p>
<p>U trenutku eksplozije na brodu su bili i roditelji vlasnika broda D. K. (61) i J. K. (58), te vlasnikov sin J. K. (2). Kako saznajemo u policiji, u eksploziji plinskog hladnjaka ozlijeđeni su D. K., koji je zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržan na kirurškom odjelu šibenske Opće bolnice, a teška tjelesne ozljede zadobilo je i dvogodišnje dijete J. K., koje je zadržano na liječenju na dječjem odjelu.</p>
<p>Nakon očevida na mjestu događaja utvrđeno je da je do eksplozije došlo prilikom paljenja hladnjaka i to uslijed istjecanja plina na regulatoru plinske boce.</p>
<p> Na brodu je nastala manja materijalnu šteta, od oko 4.000 kuna. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Suvozačica na motociklu preminula od posljedica prometne nesreće</p>
<p>SPLIT, 21. kolovoza</p>
<p> - Kako se doznaje u splitskoj bolnici, suvozačica na motociklu Dušanka Jovičić (29) iz Trogira preminula je od ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se nekoliko sati ranije dogodila u Kaštel Gomilici na Cesti Franje Tuđmana.</p>
<p>Naime, kako je poznato, do nesreće je došlo oko 12.15 sati kada je osobni automobil »Fiat Tipo«, slovenskih registarskih oznaka MB-S-4825, nailazio iz smjera Splita prema Trogiru Cestom Franje Tuđmana.</p>
<p>Automobilom je upravljao slovenski državljanin Božidar K. (22) iz Maribora koji je dolaskom na raskrižje s ulicom Put Torca skretao ulijevo. </p>
<p>Međutim, slovenski državljanin tom prilikom nije ustupio prednost prolaza motociklu marke Honda ST 415-EI, koji je naišao iz suprotnoga smjera, a na kojem se na mjestu suvozača nalazila nesretna žena i koja je uslijed nesrweće zadobila teške tjelesne ozljede. (r. i.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Silovatelj iskoristio odsutnost supruga</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - U noći na subotu između 1,40 i 2,30 sati, S. M. (19) silovao je muškarac poznat samo po imenu Igor. Naime, kako je rečeno u PU zagrebačkoj, muškarac je navodno došao posjetiti supruga mlade žene, te je iskoristivši njegovu odsutnost, napao S. M. i nasilno je obljubio, nakon čega se udaljio u nepoznatom smjeru. </p>
<p>Nesretnoj je S. M. liječnička pomoć pružena u Klinici za ženske bolesti u Petrovoj ulici, gdje je ustanovljeno da nije zadobila tjelesne ozljede. Policija intenzivno traga za silovateljem. (M. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="73">
<p>Može li od iduće godine i krumpir u sustav državnih poticaja?</p>
<p>Ako ministarstva poljoprivrede i financija prijedlogu međimurskog HSS-a daju »zeleno svjetlo« i proizvođači krumpira bi dobivali jeftinije dizelsko gorivo, budući je ono predviđeno samo za proizvodnju koja je u sustavu poticaja / Prihvati li Vlada međimurski prijedlog da poticaj za hektar proizvodnje krumpira bude 2.500 kuna, iz državnog proračuna bi za to trebalo osigurati oko 50 milijuna kuna</p>
<p>ČAKOVEC, 21. kolovoza</p>
<p> - Prihvati li ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, dakako, uz prethodnu suglasnost ministra financija Mate Crkvenca, prijedlog Hrvatske seljačke stranke Međimurske županije, od iduće bi godine u sustavu državnih poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji bio i krumpir.</p>
<p>Proizvodnju krumpira prate brojni problemi i veliki osnovni troškovi. Za uspješnu, ali ekološki podnošljivu proizvodnju krumpira treba uložiti najmanje 12.500 kuna po hektaru, tvrde međimurski HSS-ovci. Sjemenski krumpir često je i do 9-10 puta skuplji od kilograma jestivog krumpira. Mineralna su gnojiva skupa, a i sredstva za zaštitu bilja. Suvremeni kombajn za krumpir stoji 30-ak tisuća DEM, koliko i kvalitetan sustav za navodnjavanje.</p>
<p>S druge pak strane oscilacije u proizvodnji, odnosno urodu dovode proizvođače u bezizlaznu situaciju, pa su tako za rekordne proizvodnje u 1998. godini Međimurci bacili velike količine neprodanog krumpira. Poznato je pak da se u međimurskom kraju proizvodi blizu polovine tržnih viškova jestivog krumpira u Hrvatskoj.</p>
<p>U Hrvatskoj se statistički barata proizvodnjom krumpira na 50-ak tisuća hektara, iako se stvarni tržni viškovi dobivaju s površina od oko 15 tisuća hektara. Prihvate li ministarstva i Vlada međimurski prijedlog da poticaj za hektar proizvodnje krumpira bude 2.500 kuna, ta bi onda tržno usmjerena proizvodnja stajala proračun oko 50 milijuna kuna.</p>
<p> Time bi uz ostalo, tvrde u HSS-u Međimurske županije, država imala uvid i u količinu i vrstu proizvodnje, čime bi se zajamčila stabilnost tržišta. To bi dalo sigurnost i proizvođačima, koji moraju ulagati značajan novac u obnovu mehanizacije i izgradnju skladišta ili hladnjača, a istovremeno bi tržište bilo oslobođeno oscilacija i nesrazmjernih padova ili skokova cijena.</p>
<p>Da i proizvodnja krumpira mora ući u sustav državnih poticaja, proizlazi i iz činjenice da se tzv. plava nafta, odnosno jeftinije dizelsko gorivo, dobiva samo za proizvodnju koja je u sustavu poticaja. Sada su zakinuti brojni poljodjelci s područja Međimurja, naročito proizvođači krumpira, povrća i vlasnici trajnih nasada. Na rubu prijedloga o uvođenju proizvodnje krumpira u sustav poticaja HSS Međimurske županije predlaže i da jeftinije gorivo za poljodjelce, koje će biti u prodaji od 1. rujna, treba biti dostupno na svim redovnim benzinskim crpkama Ine a ne samo na veletrgovinskim skladištima.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Međimurski poljodjelci nisu zasijali sve površine uključene u sustav poticaja</p>
<p>ČAKOVEC, 21. kolovoza</p>
<p> - Planom ovojesenske sjetve za sustav državnih poticaja u međimurskoj poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je za pšenicu 4.810 hektara, za ječam 80 hektara, za raž 330 hektara, i za uljanu repicu 300 hektara. To je za ukupno 1.785 hektara ili 27 posto poticajnih površina manje nego prošle jeseni, a sve zbog toga što međimurski poljodjelci nisu zasijali sve površine koje su bile uključene u sustav poticaja u poljoprivredi. </p>
<p>O pojedinostima su u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Čakovcu govorili međimurski podžupan Marijan Vukšić i pročelnica Županijskog ureda za gospodarstvo Danica Pošta. Iznesen je podatak da će međimurski poljodjelci, ako iskoriste sve raspoložive površine, na ime poticaja dobiti ukupno 20 milijuna kuna. Zakon o novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu, na žalost, zahtijeva proizvodnju na površini od najmanje jednog hektara, što čini teškoće u međimurskom agraru, budući da seoska gospodarstva raspolažu razmjerno malim posjedima. U čelništvu Međimurske županije očekuju da će stvari ipak biti dobro riješene, kao što je bilo i s poticajima za kukuruz. Važno je to što su županijske službe, u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Čakovec te Poljoprivrednom savjetodavnom službom u Čakovcu, na najmanju moguću mjeru smanjili administrativnu proceduru i time smanjili papirologiju. </p>
<p>Čudno je što je na raspisani natječaj za poticaje u voćarstvu i vinogradarstvu pristigao samo jedan zahtjev, istaknula je Danica Pošta. Za hektar nasada jabuka poticajna sredstva su 19.400 kuna kao i za kruške, dok se za sadnju jednog hektara vinograda dobiva 28.000 kuna. Zadnji rok za podnošenje zahtjeva na temelju natječaja Županijskog ureda za gospodarstvo je 29. kolovoza. Međimurskim gospodarima koji se odluče za sadnju plantaža jabuka ili vinograda uz državne poticaje u ispunjavanju zahtjeva pomaže Poljoprivredna savjetodavna služba u Čakovcu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Na Požeštini suša uništila pojedine ratarske kulture između 50 i 75 posto</p>
<p>KUTJEVO, 21. kolovoza</p>
<p> - Dugotrajno sušno razdoblje jedan je od glavnih razloga što je na i području Požeško-slavonske županije ranije počela berba kukuruza. Naime, ratari Kutjeva u ponedjeljak su počeli s berbom sjemenskog kukuruza, koji je proljetos zasijan na više od 700 hektara, dok je sjetva merkantilnoga bila obavljena na 900 hektara.</p>
<p> »Stanje na kukuruznim poljima ocjenjujemo katastrofalnim. Još prije mjesec i pol dana požeškom smo županu Anti Bagariću uputili zahtjev da zbog suše i šteta koje su nastale na ratarskim kulturama proglasi elementarnu nepogodu za područje cijele Požeško-slavonske županije. Na žalost elementarna je nepogoda proglašena samo za pakračko-lipički kraj, ali ne i za Požeštinu. Na ratarskim kulturama stručnjaci su tada procijenili štetu od približno 18 milijuna kuna, a ona je danas znatno veća«, kaže Ljubo Vasilj, direktor Proizvodne jedinice »Ratarstvo i stočarstvo« Ovčare Kutjeva d.d..</p>
<p> Naglašava kako ratari Kutjeva d.d. ponovo od župana Bagarića traže da zbog katastrofalne suše na području cijele Požeško-slavonske županije proglasi elementarnu nepogodu.</p>
<p> Na području Požeštine, kako napominje Vasilj, u proteklih je šest mjeseci palo svega 140 litara kiše po četvornom metru, tako da je suša pojedine ratarske kulture uništila između 50 i 75 posto. </p>
<p> Direktor Proizvodne jedinice također upozorava da je ovih dana trebala početi i jesenska sjetva uljane repice, a nakon toga i ozimog ječma, no da na skladištima Kutjeva nema ni grama gnojiva. »Nije mi jasno čemu donošenje jesenskog plana sjetve, ako za tu istu sjetvu nisu na vrijeme osigurani svi uvjeti«, rekao je Vasilj tražeći od županijskih čelnika i drugih nadležnih službi hitnije rješavanje problema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Od utorka tri posto skuplji benzin u Sloveniji </p>
<p>LJUBLJANA, 21. kolovoza </p>
<p> - Cijene motornih benzina u Sloveniji od utorka će biti veće za približno tri posto sukladno uredbi slovenske vlade o određivanju cijene naftnih derivata u ovisnosti o cijenama sirove nafte i tečaju američkog dolara. Tako će cijena najviše prodavanog bezolovnog 95-oktanskog benzina porasti sa dosadašnjih 142,1 tolara na 146,4 tolara. Nova cijena litre supera iznosit će 159,7 tolara, bezolovnog 98- oktanskog benzina 155,4 tolara, a bezolovnog 91-oktanskog benzina 145,8 tolara. Najveći slovenski naftni proizvođač Petrol povećat će i cijene dizelskog goriva na 150,6 tolara te cijenu loživog ulja na 95 tolara. Druga po veličini slovenska naftna tvrtka koparski Istrabenz OMV, o tome će odluku donijeti sutra dok će cijene benzina na OMV-ovim benzinskim crpkama biti jednake kao i na Petrolovim.(Hina/STA)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kako su ugostitelji ovog ljeta iskoristili priliku za dobru turističku zaradu?</p>
<p>O tome bi se trebalo raspravljati početkom listopada u Rabu na 13. kongresu Ceha ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori/I ovoga je ljeta, na žalost, bilo dosta pritužbi na ugostitelje, posebno zbog raskoraka između razine usluga i visine cijena, uniformirane ponude, pokušaja zarade na brzinu (to je davno nazvano »deranje kože«), forsiranju »balkan-grila« (ah, ćevapi...) i pizze umjesto girica ili pišmoja na maslinovu ulju, tripica, brodeta..., zatim zbog maloga broja naših originalnih jela, itd.</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Kako su ovoga krcatoga ljeta poslovali naši ugostitelji, ne samo oni na rivijeri nego i oni uz prometnice do mora, jesu li zadovoljni prometom, te jesu li (što je iznimno važno!) gosti zadovoljni njihovom uslugom, cijenama i cjelokupnim odnosom? Po fizičkom prometu aktualna sezona, poznato je, pripada među iznimne, a to znači da je bilo prilike za dobar posao. Kako je iskorištena?</p>
<p>Trebalo bi očekivati da će se nešto više, detaljnije i stručnije o tome doznati krajem prvoga tjedna listopada kad se u Rabu održava 13. kongres Ceha ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Zašto bi upravo ta tema trebala biti dominantna na spomenutom skupu?</p>
<p>Nakon niza posnih godina, u aktualnoj su nam se sezoni doslovno posrećili turisti, a važno je naglasiti da je među njima bilo i onih koji su, nezadovoljni uslugama i cijenama, turističkoj Hrvatskoj bili okrenuli leđa, te mnoštvo onih koji su prvi put vidjeli »najbliže i najljepše more na Sredozemlju«. Dakle, ako smo bili dobri domaćini, oni iz prvospomenute skupine neće više zaboravljati Jadran, a »novi« će stići i dogodine i sljedećih godina. Koliko će na to utjecati ugostitelji?</p>
<p>I ovoga je ljeta, na žalost, bilo dosta pritužbi na njih, posebno zbog raskoraka između razine usluga i visine cijena, uniformirane ponude, pokušaja zarade na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> (to je davno nazvano »deranje kože«), forsiranju »balkan-grila« (ah, ćevapi...) i pizze umjesto girica ili pišmoja na maslinovu ulju, tripica, brodeta..., zatim zbog maloga broja naših originalnih jela, itd. Naravno, čast iznimkama i određenom broju poznatijih restorana koji drže do svoga imena, ali više su zapamćeni »oni drugi«, posebno oni koje vode sezonci. No, oštećene goste ne zanima tko je od ugostitelja profesionalac, a tko sezonac - prevarili su ih hrvatski ugostitelji!</p>
<p>Je li ili nije vodstvo Ceha, od županijskih organizacija do državne u HOK, pratilo kretanja »na terenu« i kako je to radilo, o tom zasad nema podataka, ali bilo kako bilo, naredni bi kongres u Rabu jednostavno morao imati sezonu 2000. kao glavnu temu! Do prije dvije godine tradicionalni godišnji skupovi naših ugostitelja zvali su se Susreti, a onda je došlo do promjene naziva u Kongres (valjda po uzoru na Hrvatsko udruženje hotelijera!?), a to je obrazloženo nekim »višim stupnjem vrijednosti« ili tako nešto. Dogodilo se, međutim, da su oba dosadašnja Kongresa ('98. u Čakovcu i lani u Bizovačkim toplicama) bili - promašaji! Zašto? Zato što su organizatori, unatoč upozorenjima, natrpali u dnevne redove hrpe točaka i tema, pa se, očekivano, sve to jednostavno razvodnilo. Zar nije bolje da jedan godišnji skup Ceha ima jednu glavnu i najviše dvije-tri sporedne (ali aktualne) teme?! U tom slučaju ima nade da se nešto razjasni i (djelomično) riješi.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Promet vozila na granici Hrvatske i Jugoslavije povećan pedesetak posto</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - U prvih šest mjeseci ove godine promet vozila preko cestovnih graničnih prijelaza porastao je u odnosu na isto lanjsko razdoblje - i to 12,5 posto pri ulazu u Hrvatsku, na 8,05 milijuna vozila, te 9,3 posto pri izlazu iz zemlje, na 7,5 milijuna vozila, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Ulaz robe za uvoz, prevezene cestovnim teretnim vozilima, također je porastao, i to za 19,1 posto, na 2,4 milijuna tona, dok je količina prevezene robe u izlazu namijenjene izvozu porasla za skromnih 3,3 posto u odnosu na prvih šest prošlogodišnjih mjeseci i iznosila je 2,6 milijuna tona.</p>
<p> Promatrano prema smjerovima kretanja vozila, u prvom je ovogodišnjem polugodištu znatno porastao promet preko hrvatsko - jugoslavenske granice - za 49 posto na ulazu i 64,5 posto na izlazu iz Hrvatske. </p>
<p> Nasuprot tome, stagnacija prometa zabilježena je na hrvatsko - slovenskoj granici, gdje je u promatranom razdoblju ušlo u Hrvatsku 1,1 posto više vozila, dok ih je iz nje izašlo 2,9 posto manje. Međutim, preko te je granice prevezen najveći broj putnika, odnosno 14,3 milijuna ih je ušlo, a 13,3 milijuna ih je izašlo iz naše zemlje.</p>
<p> Promet putnika na željezničkim graničnim prijelazima od siječnja do lipnja 2000. godine pao je pri ulasku 0,6 posto, na 336 tisuća, a pri izlasku je porastao za tek 0,3 posto. Bitno drugačije bilo je na pomorskim graničnim prijelazima: u Hrvatsku je ušlo 129,9 posto više putnika, a izašlo čak 136,2 posto više nego lani. Značajan porast graničnog prometa zabilježen je i u zračnom prometu: zrakoplovima je u Hrvatsku stiglo 41,3 posto više putnika nego lani, dok je iz zemlje »odletjelo« 35,3 posto više putnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Iznos dugovanja povećan u 11 županija </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Krajem lipnja u 11 je hrvatskih županija zabilježen porast iznosa nepodmirenih naloga u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Taj je iznos najviše porastao u Požeško-slavonskoj županiji, i to za 47,6 posto, na 310,4 milijuna kuna, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP).</p>
<p>Slijedi Međimurska županija, u kojoj su dugovanja porasla 33,8 posto, na 847,3 milijuna kuna, te Ličko-senjska sa 22 posto većim iznosom od 166,8 milijuna kuna. U devet je županija iznos nepodmirenih naloga u lipnju ove godine pao u odnosu na isti mjesec lani. Najveće padove bilježe Krapinsko-zagorska (36,1 posto, na 291,05 milijuna kuna) te Šibensko-kninska županija (24,2 posto, na 443,7 milijuna kuna). Najveći je iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje na kraju lipnja 2000. godine zabilježen u Gradu Zagrebu (koji u ukupnom iznosu nepodmirenih naloga svih županija sudjeluje s oko 34 posto) i iznosio je gotovo 7,7 milijardi kuna i bio je 20,2 posto veći nego krajem lanjskoga lipnja.</p>
<p> U usporedbi s krajem lipnja lani, iznos dugovanja nije se mijenjao jedino u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je iznosio 1,9 milijardi kuna.</p>
<p> Dugovanja u milijardama kuna bilježe još i Zagrebačka (1,2 milijarde kuna), Primorsko-goranska (1,5 milijardu kuna), Zadarska (1,1 milijarda kuna) i Osječko-baranjska županija (1,6 milijardi kuna). </p>
<p> No promatraju li se kretanja iznosa nepodmirenih naloga u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine, zamjetno je smanjenje iznosa u većini, točnije u 16 županija, pri čemu je najveći pad, od 47,2 posto, zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="80">
<p>Predsjednik Mesić razriješio dužnosti veleposlanika Rudolfa </p>
<p>O tome je dr. Rudolfa obavijestila Piculina zamjenica, jer je ministar na odmoru / Dok se ne imenuje novi veleposlanik u Rimu, poslove će obavljati privremeni otpravnik poslova </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić razriješio je dr. Davorina Rudolfa (66) dužnosti hrvatskog veleposlanika u Republici Italiji, ističe se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova od ponedjeljka, koje je potpisala dužnosnica tamošnjeg Ureda za odnose s javnošću Miona Ševčik. Predsjednikova odluka o povlačenju izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Rudolfa iz Rima, koja se temelji na prijedlogu hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule, primjenjuje se od 21. kolovoza. Dr. Rudolfa je o toj odluci u ponedjeljak u Zagrebu obavijestila zamjenica ministra vanjskih poslova dr. Vesna Cvjetković-Kurelec, jer je ministar Picula na ljetnom odmoru. </p>
<p> Novi veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji još nije imenovan, a u međuvremenu će tu dužnost obavljati privremeni otpravnik poslova u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu. Zamjenica ministra vanjskih poslova o toj je odluci istodobno izvijestila i talijanskoga diplomatskog predstavnika u Zagrebu. Sredinom protekloga tjedna, naime, ministar Picula pozvao je veleposlanika Rudolfa na hitne konzultacije u Zagreb, u svjetlu nedavno objavljenoga popisa o smjeni 35 hrvatskih veleposlanika i generalnih konzula. Hrvatski ambasador u Italiji u nekoliko se navrata proteklih dana vrlo oštrim riječima osvrnuo na popis 35 hrvatskih diplomata koji se 31. listopada povlače u Zagreb i raspoređuju na nove dužnosti. Štoviše, veleposlanik Rudolf optužio je ministra Piculu da tim popisom, s kojim se suglasio i predsjednik Mesić, zapravo provodi političku čistku među diplomatima koji su radili po hrvatskim diplomatskim predstavništvima u proteklom desetljeću, dakle za vladavine HDZ-a. Dr. Rudolf smatra da je u njegovu slučaju posrijedi revanšizam ministra Picule, jer sam navodi da je bio osobni prijatelj, tj. osoba od povjerenja pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>U medijima su proteklih dana objavljivane i proturječne informacije o tome je li i koliko dugo dr. Davorin Rudolf bio članom HDZ-a. Čitav je slučaj poprimio razmjere diplomatskoga skandala kad je dr. Rudolf objavio da će, bez obzira na ministrovu odluku o razrješenju, on uredno obavljati svoju veleposlaničku dužnost u Rimu, dakle, i nakon 31. listopada. Šef diplomacije Tonino Picula na to je odmah naredio dr. Rudolfu da napusti veleposlaničku dužnost. On je to odbio pa je hitno pozvan na konzultacije u Zagreb. Dr. Rudolf je unaprijed najavio da će, bude li razriješen, zatražiti zaštitu predsjednika Vlade Ivice Račana, odnosno predsjednika države Stipe Mesića.</p>
<p>Dr. Davorin Rudolf došao je na čelo Veleposlanstva Republike Hrvatske u Italiji 1. studenoga 1993. te je u kontinuitetu na toj dužnostu bio gotovo sedam godina. Na Piculinom popisu od 35 diplomata koji se povlače u Zagreb potkraj listopada, dr. Rudolf se našao, tvrde odgovorni na Zrinjevcu, jer je gotovo dvostruko prekoračio uobičajeni diplomatski mandat koji se računa prema formuli »tri godine plus jedna«, ali i stekao uvjete za umirovljenje. Dr. Rudolf član je HAZU s karijerom sveučilišnoga profesora međunarodnog javnog prava. Od 1990. do 1993. bio je ministar pomorstva u hrvatskoj Vladi, a kratko vrijeme i ministar vanjskih poslova. Na dužnosti veleposlanika u Italiji naslijedio je Ivicu Maštruka. (Vinka Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Tomčić: Narod koji ne cijeni svoju kulturnu baštinu izgubit će identitet</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić razgovarao je u ponedjeljak s izaslanstvom »Vinkovačkih jeseni«, smotre folklora koja će se održati od 22. do 24. rujna. </p>
<p> Vukovarsko-srijemski župan Petar Čobanković izvijestio je predsjednika Sabora da će, unatoč teškoj financijskoj situaciji, ovogodišnje »Vinkovačke jeseni«, 35. po redu, biti atraktivnije od dosadašnjih. Očekuje da će se okupiti oko 100.000 posjetitelja, te da će na smotri folklora nastupiti više od 20 najboljih kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske, Mađarske te Bosne i Hercegovine. Tom prigodom je Čobanković zamolio Tomčića da prihvati generalno pokroviteljstvo nad »Vinkovačkim jesenima« i da ih svečano otvori.</p>
<p> Tomčić je to prihvatio rekavši da će uvijek podupirati takve manifestacije jer narod treba neprekidno dokazivati svoj kulturni identitet. </p>
<p> »Onaj narod koji ne zna cijeniti i održavati svoju kulturnu baštinu, postupno će izgubiti identitet«, zaključio je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Nova vlast samo putuje po svijetu i preuzima sve više obveza, tvrdi Đapić </p>
<p>BAKAR, 21. kolovoza</p>
<p> - Nova hrvatska vlast nije, dosad, uspjela ispuniti ni jedno od obećanja na temelju kojih su joj građani dali izborno povjerenje. Istaknuo je to, između ostaloga, u ponedjeljak na konferenciji za novinare, održanoj u sklopu predizborne kampanje za lokalne izbore u Bakru, predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić. </p>
<p>Đapić je kazao da je socijalno i gospodarsko stanje u zemlji pogoršano, »dok nova vlast samo putuje po svijetu, preuzimajući sve više obveza, od kojih se neke naprosto ne mogu ispuniti, a neke su iznimno skupe«. Izostala su i toliko najavljivana strana ulaganja, a najviši državni dužnosnici, umjesto da rješavaju nagomilane probleme, bore se za prevlast i zadovoljavanje osobnih taština, rekao je Đapić. </p>
<p>Naveo je kako će lokalni izbori, koji će se, osim u Bakru, održati u nizu jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, biti svojevrsna anketa o aktualnom raspoloženju biračkog tijela. »HSP očekuje da je raspoloženje birača, zbog posvemašnje neefikasnosti nove vlasti, bitno drugačije nego u siječnju«, kazao je Đapić, ocijenivši kako je aktualna vlast, kada je o lokalnoj samoupravi riječ, tek preuzela model bivše vlasti i samo želi reducirati broj jedinica lokalne samouprave. Suprotno tomu HSP drži da sve općine i gradovi trebaju opstati, ali se moraju redefinirati odnosi središnje i lokalne vlasti, posebice kada je riječ o decentralizaciji novca. </p>
<p> Govoreći o izborima u Bakru, Đapić je ustvrdio da je taj grad pravi primjer lošeg upravljanja i devastacije. »Očekujemo da će građani Bakra u izbornim kandidatima HSP-a, koji se ovdje prvi put natječu, prepoznati alternativu svemu lošem što su do sada prošli, te da će naša stranka biti zastupljena u novom sazivu bakarskog gradskog vijeća«, rekao je on. </p>
<p>Osvrćući se na tijek turističke sezone, Đapić je kazao da su pokazatelji o izvanpansionskoj potrošnji više no katastrofalni. Zaključio je da u iduću turističku sezonu Hrvatska mora krenuti s posve drukčijih polazišta te da se treba pokušati na Jadran vratiti najboljeg, domaćeg gosta. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>HKDU ocjenjuje Radoševu izjavu o statusu Prevlake nespretnom </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska svoje je stajalište o Prevlaci jasno iskazala u lipnju 1998. godine »Prijedlogom ugovora između RH i SRJ o trajnom rješenju pitanja Prevlake«. Navodi se to, između ostaloga, u priopćenju Hrvatske kršćansko-demokratske unije (HKDU) što ga je potpisao glavni tajnik te stranke Ilija Rkman. Napominje se da je taj dokument pozdravila hrvatska javna scena te da je on postao i dokument UN-a za nastavak pregovora o trajnom rješenju Prevlake kao sigurnosnoga pitanja.</p>
<p>Svaka druga »statusna« opcija kojom bi se na bilo koji način osporio hrvatski suverenitet na Prevlaci bio bi neustavan, naglašava Rkman u priopćenju odaslanom u ponedjeljak, ocijenivši nespretnom izjavu ministra obrane Joze Radoša o mogućem posebnom statusu tog područja. Rkman dodaje da je ta izjava nekompatibilna činjenici da je zemljište na Prevlaci stoljećima privatno vlasništvo stanovnika Konavala te da izaziva sumnje i kalkulacije o mogućem trgovanju teritorijem. </p>
<p> Hoće li Prevlaka sutra biti elitno apartmansko naselje za turiste duboka džepa ili nešto drugo, ovisi o dogovoru između hrvatske Vlade i katastarskih vlasnika zemljišta Prevlake, ali i o dugoročnoj sigurnosnoj prosudbi toga prostora koji, neovisno o namjeni, definira iznimno visoku geopolitičku vrijednost sklopa hrvatskog državnog prostora, stoji u priopćenju glavnog tajnika HKDU-a. Dodaje je se da će konačna sudbina i namjena Prevlake ovisiti i o daljnjem ponašanju Vijeća sigurnosti UN-a koje, uporno čekajući »demokratske promjene u Srbiji« serijalom produljivanja mandata UNMOP-a, širi prostor Prevlake postupno pretvara u novu sigurnosnu neuralgičnu točku europskog jugoistoka.</p>
<p>Stoga će ubrzavanje konačna rješavanja pitanja Prevlake kao sigurnosnog pitanja, biti jedno od značajnijih ispita zrelosti nove hrvatske diplomacije. Uz to, o Prevlaci treba postići i konsenzus sudionika hrvatske parlamentarne scene, zaključuje, Rkman u svojem priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Slavonsko-baranjska hrvatska stranka predlaže osnivanje regije Slavonije </p>
<p>OSIJEK, 21. kolovoza</p>
<p> - Slavonsko-baranjska hrvatska stranka (SBHS) uskoro će izaći sa izjavom o položaju Slavonije. To će istodobno biti i polazište stranke uoči rasprava o novom zakonu o lokalnoj samoupravi. Kazao je to, u ponedjeljak za Vjesnik Damir Jurić, predsjednik SBHS-a i saborski zastupnik, napomenuvši da će ta izjava biti predstavljena javnosti na konferenciji za novinare za petnaestak dana.</p>
<p>Naglasio je da će njegova stranka predložiti »osnivanje regije Slavonije koja bi se prostirala na području današnjih sedam županija. Riječ je o Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, odnosno prostoru povijesnih granica Slavonije«. </p>
<p>»Za tu regiju tražimo iste ovalsti koje imaju europske regije«, pojasnio je čelnik SBHS-a, dodavši da će taj njihov prijedlog biti polazna točka te stranke prilikom rasprave o regionalizaciji Hrvatske. Napomenuo je i da će SBHS za osnivanje regije Slavonije zatražiti podršku svojih koalicijskih partnera iz SDP-a i HSLS-a. </p>
<p>Na upit jesu li o tom svom prijedlogu već razgovarali s predstavnicima drugih političkih stranaka, Jurić je kazao da su o tome održani neslužbeni razgovori na kojima je SBHS-ova inicijativa dobila potporu. »No, oni će javno izreći svoju potporu ili protivljenje tek nakon što naša izjava bude predstavljena javnosti«, zaključio je Jurić. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>U Dinarki i Agropreradi otuđili državne robne zalihe vrijedne 40 milijuna kuna</p>
<p>Riječ je o nestanku 4.000 tona gnojiva, jestiva ulja, traktora i sadnica različitih povrtlarskih kultura, kaže šibensko-kninski državni odvjetnik Željko Žganjer / Pokušaj , pak, dokapitalizacije bez stvarnoga novca u drniškom TOF-u slučaj je neviđene financijske akrobatike, navodi Žganjer </p>
<p>ŠIBENIK, 21. kolovoza</p>
<p> - Da je šibensko-kninsko gospodarstvo u kolapsu poznato je odavno, a najava o skorašnjem odlasku u stečaj još najmanje desetak poduzeća govori da se izlaz iz takvoga stanja teško nalazi. Jedan od razloga zašto je gospodarstvo na izdisaju jest i papirnata pretvorba, odnosno privatizacija nekih poduzeća. </p>
<p>Pokušaj privatizacije drniške Tvornice oplemenjenih folija (TOF) fiktivnom dokapitalizacijom, uočena je uoči samog izvršenja. Dva su mjeseca zbog toga iza rešetaka proveli direktor TOF-a Petar Šarić i Nikola Tarle, predsjednik Uprave TOF-a. Još u veljači je protiv njih podnijet istražni zahtjev jer se osnovano sumnja da su počinili kazneno djelo zloporabe službenog položaja i ovlasti da bi sebi pribavili protupravnu imovinsku korist i to fiktivnim ulaganjem 1,5 milijuna njemačkih maraka novca na ime dokapitalizacije.</p>
<p>Kako saznajemo od Željka Žganjera, županijskog državnog odvjetnika i Živane Beroš-Dodig, državne odvjetnice, trenutačno se čeka nalaz novog vještačenja jer prvim u državnom odvjetništvu nisu bili zadovoljni. Žganjer i Beroš-Dodig su nam potvrdili da je pokušaj dokapitalizacije bez stvarnoga novca u drniškom TOF-u bio slučaj neviđene financijske akrobatike. Od njih saznajemo da su Šarić i Tarle s Glumina bankom sklopili nerealni kreditni aranžman i u rujnu 1998. podnijeli prijavu za upis u sudski registar. Tom su prigodom sudu priložili dokaz da je Šarić uplatio novac za dokapitalizaciju iako na taj dan, nakon sklopljenog prijeboja, nije bilo nikakvog novca za dokapitalizaciju. Bio je to pokušaj da se bez novca, zahvaljujući aranžmanu s Glumina bankom, postane vlasnik 44,5 posto dionica tog poduzeća. </p>
<p>Osumnjičeni se brane da su novcem od Glumina banke namjeravali kupiti stroj za bakrotisak što posljednjih mjeseci nastoje i dokazati, a ima najava da će se fantomski stroj za bakrotisak iz Umaga i pojaviti u Drnišu. Kako saznajemo, osumnjičenima u tome pomaže Folijaplast. Postavlja se pitanje koji je bio motiv cijele ove papirnate operacije, a kao mogući odgovor nameće se interes Folijaplasta da uđe u TOF. Tijekom poduže istrage saslušani su mnogi svjedoci, među ostalima i Marko Marčinko iz Glumina banke. </p>
<p>Do kraja kolovoza, saznajemo u šibensko-kninskom državnom odvjetništvu, podignut će se optužnice protiv četiri osobe iz kninskih poduzeća Dinarka i Agroprerada koje se tereti za više kaznenih djela iz područja gospodarskog poslovanja. Slučaj nestanka 4.000 tona gnojiva, jestiva ulja, traktora i sadnica različitih povrtlarskih kultura slobodno se može nazvati Santom Barbarom. Dinarka je, kaže nam Žganjer, bila distributivni centar za robu iz državnih robnih zaliha, a roba koja je u Knin stigla godinu dana nakon Oluje, bila je uskladištena u poduzeću Agroprerada u Kninu. Državno robno ravnateljstvo i Dinarka sklopili su aranžman po kojemu su poljoprivrednici nakon sjetve robu trebali platiti u plodovima, međutim od toga nije bilo ništa. Dinarka je trgovala umjetnim gnojivom, a zakazali su i kontrolni mehanizmi u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe. Umjetnim gnojivom i ostalom robom koja se prodavala pokrivali su se privatni računi i dugovi privatnih poduzeća.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, vrijednost otuđene imovine je oko 40 milijuna kuna. U vrijeme sporne raspodjele robe iz robnih zaliha i makinacija do kojih je došlo u raspodjeli, na čelu Knina bio je Petar Pašić, prvi ratni povjerenik za Knin, a u cijeli je projekt po svojoj tadašnjoj dužnosti bio uključen i Drago Krpina, kao savjetnik Predsjednika Republike za oslobođeno područje Knina. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>U prvih šest mjeseci na Trgovačkom sudu u Splitu čak 65 prijedloga za pokretanje stečaja </p>
<p>SPLIT, 21. kolovoza</p>
<p> - Na području Splitsko-dalmatinske županije trenutačno je 44.999 nezaposlenih osoba, što u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje predstavlja porast za čak 5,7 posto. Unatoč uspješnoj turističkoj sezoni i povećanom broju sezonskih radnika zaposlenih u turističkoj djelatnosti, splitska ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavila je informaciju da se trend nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji konstantno povećava. </p>
<p>Po broju nezaposlenih prvi je Split sa 21.620 osoba bez posla. Slijede Kaštela, Solin i Imotski, koji također bilježe veliki porast nezaposlenosti u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Od ukupnog broja nezaposlenih, bez radnog staža je 12.185 osoba, dok je samo u srpnju splitska ispostava Zavoda evidentirala 3.363 osobe, koje su bez posla ostale zbog prestanka rada poslodavca. U strukturi nezaposlenih prema stručnoj spremi najveći je broj kvalificiranih i visokokvalificiranih radnika (38,4 posto), slijede osobe sa srednjom stručnom spremom (27,7 posto), te nekvalificirani, polukvallificirani i radnici s nižom stručnom spremom kojih je 22,7 posto. </p>
<p>Na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 2.729 ili 6,1 posto osoba s visokom stručnom spremom, dok je onih s višom stručnom spremom 2.289 ili 5,1 posto. Među onima koji imaju visoku stručnu spremu najveći je broj nezaposlenih diplomiranih pravnika. </p>
<p>Broj nezaposlenih hrvatskih branitelja u Splitsko-dalmatinskoj županiji neznatno je smanjen, pa ih je tako na Zavodu prijavljeno 4.711. U srpnju se zaposlilo 179 branitelja, ali je njih 157 zaposleno na određeno vrijeme. </p>
<p>Županijsko poglavarstvo ocijenilo je gospodarsko-socijalnu situaciju u Županiji krajnje alarmantnom, upozorivši na opasnost od daljnjeg povećanja stope nezaposlenosti. Županijski čelnici drže da ulaganja u sanaciju nisu polučila pozitivne rezultate, te da je »sukladno orijentaciji hrvatske Vlade započeo proces otvaranja stečaja«. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine na Trgovačkom sudu u Splitu zaprimljeno je čak 65 prijedloga za pokretanje stečaja. Osim toga, 2.267 poduzeća u Županiji s ukupno 28.215 zaposlenih iskazalo je gubitak od 2,18 milijardi kuna, a povećao se i broj tvrtki s blokiranim žiro-računom (4.514), čije nepodmirene obveze iznose 2,2 milijarde kuna. (Dobrila Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Uskoro nova bušotina radi opskrbe termalnom vodom Varaždinskih toplica</p>
<p>VARAŽDIN, 21. kolovoza</p>
<p> - Hoće li zbog dotrajalosti postojeće stare bušotine, točnije rečeno 55-metarske cijevi i pročistača, Bolnica za reumatske bolesti i rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama ostati bez opskrbe ljekovitom termalnom vodom? Po svemu sudeći neće, jer su upravo okončani stručni istražni radovi utvrdili nekoliko mogućih lokacija za novu bušotinu. Posebnim uređajima snimljena je i unutrašnjost postojeće bušotine, te je utvrđeno da je u lošem, ali ne i u kritičnom stanju. </p>
<p>Postojeća bušotina neće se dirati ni sanirati prije puštanja u rad nove, a o njenoj točnoj lokaciji tek predstoji odluka posebnog Povjerenstva, sastavljenog od stručnjaka. S obzirom da se vrijeme godišnjih odmora bliži kraju, članovi Povjerenstva trebali bi se uskoro naći na okupu. Teško je reći za koju od predloženih lokacija za novu bušotinu će se odlučiti, no Antun Pokos, član Povjerenstva zaposlen kao inženjer u topličkoj bolnici, pretpostavlja kako će za lokaciju nove bušotine biti izabran prostor topličkoga parka, gdje je i postojeća bušotina. Njezino loše stanje pokazalo se prilikom intenzivnijeg arheološkog traganja za rimskim iskopinama, kao turistički atraktivne lokacije. Poznato je naime, da su Varaždinske toplice u funkciji termalnog lječilišta bile još u vrijeme prije 2.000 godina, kada su im Rimljani dali ime Aquae Yasse. Ne treba sumnjati da će spomenuto povjerenstvo odabrati najbolju lokaciju za novu bušotinu, a sve na temelju nalaza nastalih u tijeku istražnih radnji, koje su obavljene najmodernijom opremom. Nova bušotina mora davati barem 28 litara termalne vode u sekundi, koliki je kapacitet sadašnjeg izvora i temperaturu vode od minimalno 58 stupnjeva.</p>
<p>Predviđena je i gradnja cjevovoda za bolnicu jer je postojeći 150-metarski u lošem stanju. Varaždinska županija, odnosno njezino Poglavarstvo, već je početkom srpnja donijelo odluku o izdvajanju 360.000 kuna iz ovogodišnjeg proračuna za spomenute radove. U županijskom proračunu osigurano je tijekom ove godine za to ukupno 800.000 kuna, dok će razliku vjerojatno morati podmiriti toplička bolnica. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>U Školi medijske kulture u Trakošćanu 130 polaznika </p>
<p>ZAGREB / TRAKOŠĆAN, 21. kolovoza</p>
<p> - Škola medijske kulture počela je u ponedjeljak ujutro u Trakošćanu, u organizaciji Ministarstva prosvjete i športa i Hrvatskog filmskog saveza. Do 28. kolovoza oko 130 polaznika škole sudjelovat će u radu dvaju seminara i dviju radionica o provedbi nastave medijske kulture u osnovnim i srednjim školama i izvanškolskim aktivnostima. </p>
<p>Nekad poznata kao »Ljetna filmska škola«, Škola medijske kulture namijenjena je nastavnicima koji u osnovnim i srednjim školama u sklopu predmeta hrvatski jezik i izborne nastave provode program medijske kulture te voditeljima filmskih i video družina, rekla je tajnica i voditeljica Škole Vera Robić-Škarica. »Ljetna filmska škola« održavala se redovito od 1965. do 1990. i obnovljena je prošle godine, no njezin sadržaj proširen je na područje medijske kulture, dodala je. Na Školi predaju neki od najpoznatijih hrvatskih filmskih, televizijskih i medijskih stručnjaka Petar Krelja, Mato Kukuljica, Ante Peterlić, Ivo Škrabalo i drugi, a ovogodišnji posebni gosti su Vinko Brešan i Zoran Tadić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Šestorka će u utorak raspraviti »slučaj Stipetić«</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Najavljeni sastanak čelnika šest stranaka koalicije počinje u utorak u podne u prostorijama Vlade na Markovu trgu, a kako je već otprije poznato, glavni razlog okupljanja jest »slučaj Stipetić«. Uz pet predsjednika stranaka, Liberalnu stranku će, umjesto Vlade Gotovca koji je u Rimu, predstavljati njezin potpredsjednik Zlatko Kramarić. On će se, kao i Ivan Jakovčić, u utorak ujutro zbog tog sastanka vratiti s ljetnog odmora.</p>
<p>»Slučaj Stipetić« počeo je prije nekoliko tjedana kad je tjednik »Globus« objavio da je general zbora Petar Stipetić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, pod istragom Haaškog suda. Iako su mnogi čelni ljudi iskazivali nevjericu spram te informacije, Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, izjavio je da je ona točna i da je o tome dobio potvrdu iz vrha Vlade, odnosno od samog premijera, dok je Račan to demantirao. Na višestruko inzistiranje mnogih, ponajviše predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, održat će se sastanak šestorke na kojem bi se trebala utvrditi istina te ispričati onaj koji je objavio pogrešne, odnosno lažne informacije, najavio je Tomčić. </p>
<p>»Vjerujem da ćemo uspjeti utvrditi koje su informacije u 'slučaju Stipetić' bile točne i da će oni koji su eventualno pogriješili u interpretaciji toga slučaja prihvatiti svoju pogrešku«, izjavio je predsjednik Sabora u ponedjeljak. Bilo bi dobro da oni koji su pogriješili, priznaju svoju pogrešku i eventualno se ispričaju.</p>
<p> Na pitanje novinara hoće li se tražiti odgovornost onih koji su pogriješili, Tomčić je odgovorio »kako je odgovornost političara uvijek pred biračima«. Od sastanka očekuje i da se u mirnom i tolerantnom ozračju dijaloga utvrdi daljnji način funkcioniranja šestorke. </p>
<p>Budući da se vladajuća šestorka otprilike mjesec dana nije službeno sastajala, Tomčić očekuje da će se u utorak, uz »slučaj Stipetić«, raspravljati o još nekim nesporazumima koji su »nas opterećivali tijekom ljeta«, kao što je »slučaj Kajin«. Raspravljat će se, ističe, o svemu o čemu se dosad, možda malo neoprezno, javno raspravljalo. Ocijenio je pritom da nije bilo potrebe za javnim »prepucavanjem« i polemiziranjem. Smatra da se sve važne teme trebaju raspraviti u zatvorenom krugu između sudionika hrvatske politike. Sve sporne stvari u hrvatskoj politici treba prvo pokušati riješiti u krugu aktera vlasti, kaže Tomčić. Dakako, nakon sastanka, javnost ima pravo saznati o čemu smo razgovarali. Prema njegovu mišljenju, bez obzira na to što svi ti nesporazumi na prvi pogled djeluju vrlo složeno i prijeteće za opstanak šestorke, »ne bismo trebali biti zabrinuti za to«. </p>
<p> Na upit novinara, Tomčić je rekao da predsjednika Mesića nitko nije zvao da se vrati s godišnjeg odmora radi sastanka u utorak i smatra da ne bi bilo mudro od predsjednika države zahtijevati da prekine odmor zbog toga.</p>
<p> Vjerujem, naglasio je predsjednik Sabora, da ćemo najveći dio problema uspjeti razriješiti na sastanku šestorke, a bude li potrebno, Ivica Račan i ja zatražit ćemo od predsjednika Mesića sastanak s njim. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Grčić: Šestorica gube previše snage na bavljenje sobom umjesto na rješavanje pravih problema</p>
<p>U utorak će se održati sastanak čelnika šestorice na kojem bi se trebale razriješiti neoumice vezane uz »slučaj Stipetić«. Kakvo će stajalište na tom sastanku zauzeti predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, pitali smo Stanka Grčića, glavnog tajnika Hrvatske seljačke stranke.</p>
<p>- Iz nekoliko intervjua koje je predsjednik Tomčić dao prethodnih dana, mogu se iščitati određene želje koje će HSS pokušati ispuniti na sastanku. Svima u stranci je potpuno jasno da šestorica previše energije i snage gube na bavljenje sobom, a ne na rješavanje pravih problema. O tome govore i kojekakve senzacionalističke izjave, poput onih vezanih uz generala Petra Stipetića, a koje bi trebalo svesti na najmanju moguću mjeru. Što se tiče Haaškog suda, HSS ima jasan stav - mi smo za individualizaciju, a ne za generalizaciju krivnje. Ako je neki pojedinac napravio glupost, mora za nju i odgovarati.</p>
<p>• Sudeći po posljednjim izjavama predsjednika HSLS-a Dražena Budiše, Haaški sud je zainteresiran za Stipetića?</p>
<p>- Smatramo da general Stipetić, i da je htio, nije mogao znati je li netko napravio propust ili nedozvoljenu radnju. Čini se da se njegovo ime spominje više u kontekstu istrage same akcije »Oluja«, u kojoj je i on sudjelovao kao zapovjednik, nego kao nekoga tko je zaista odgovoran za eventualne zločine. Medijsko razapinjanje ne znači da je on odgovoran za nešto što je netko napravio, ako je uopće napravio. U svakom slučaju, HSS se pokušava isključiti iz svih trač-partija!</p>
<p>• Gubite li zbog takvog stava? Naime, čini se da važni politički događaji prolaze bez HSS-a?</p>
<p>- Mislim da ne gubimo i da će birači dugoročno znati cijeniti takav stav. Mi nemamo vremena baviti se nečijim vikendicama i ljetovanjima. Još uvijek imamo previše posla kako u stranačkim, tako i u državnim tijelima. U utorak imamo sastanak užeg Predsjedništva stranke na kojem ćemo ukazati na to da senzacionalne izjave narušavaju odnose unutar šestorice.</p>
<p>• Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić više puta je govorio o potrebi redefiniranja odnosa u šestorci?</p>
<p>- Ako se dogodi da ti odnosi odu u drugu krajnost, HSS neće trpjeti zbog slabih i loših poteza drugih stranaka šestorice. Zasad mislim da nema potrebe za redefiniranjem odnosa, s obzirom da postoji ugovor o suradnji između tih šest stranaka kojeg treba treba poštovati i maksimalno iskoristiti. Tek nakon toga moglo bi se razmišljati o mogućem aneksu ugovora, iako mislim da bi to bio gubitak vremena.</p>
<p>• U zadnje vrijeme se sve više spominje i rekonstrukcija Vlade, te moguća smjena HSS-ovih ministara Željka Peceka i Vladimira Strugara?</p>
<p>- Bilo bi šteta smjenjivati ljude koji su praktički tek sada ušli u problematiku svojih ministarstava, poput ministra obrta i srednjeg poduzetništva Peceka, koji donedavna nije imao ni prostorije za rad. Pravi rezultati rada HSS-ovih ministarstava mogu se očekivati tek na jesen, a siguran sam da će ta tri ministarstva biti među najuspješnijima, a njihovim radom posebno će biti zadovoljni seljaci i obrtnici. Slično je i s ministrom prosvjete i športa Strugarom kojem se prigovara zbog imenovanja ravnatelja škola, iako i on sâm smatra da njihova imenovanja ne bi smjela biti posao ministra. HSS ne dovodi u pitanje funkcije svojih ministara. Uostalom, ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na čelu s Božidarom Pankretićem je od svih ministarstava do sada najviše napravilo, ali ti ne bi bilo moguće bez velike pomoći i razumijevanja cijele Vlade te stručnosti i profesionalnosti sâmog Ministarstva.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Hrvatska iz Londona uspjela vratiti 11 milijuna dolara depozita </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Hrvatskoj je iz Londona vraćen devizni depozit, blokiran od 1992., koji zajedno s kamatama iznosi nešto više od 11 milijuna dolara. To je prvi slučaj da je Hrvatska uspjela vratiti dio svoga novca 'zarobljenog' u inozemstvu, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva financija. Ministarstvo financija je, nakon višegodišnjeg sudskog postupka, uspjelo vratiti devizni depozit od 8,633.402 dolara, što s pripadajućim kamatama iznosi ukupno 11,094.662 dolara. </p>
<p> Depozit je, objašnjava se u priopćenju, uložen 1992. godine kao polog za financijski kredit kod Westpac Banking Corporation London. Ali, zajam nikad nije realiziran. Budući da je u međuvremenu financijski posrednik, australska osiguravajuća kuća Allen Allen & Hemsley zatvorila tvrtku kćer u Londonu s kojom je Hrvatska ugovorila posredovanje pri ishođenju kredita, Hrvatskoj je, zbog pravnih nejasnoća, osporavano vlasništvo nad tim depozitom. Allen Allen & Hemsley i hrvatsko Ministarstvo financija suglasno su blokirali depozit kod National Westminster Bank London do završetka sudskog spora. </p>
<p>Na sudu u Londonu, Hrvatska je dokazala vlasništvo nad osporavanim depozitom koji joj je vraćen prema sudskoj odluci, navodi se u priopćenju.</p>
<p> Ministar financija dr. Mato Crkvenac ističe kako je to prvi slučaj da je Hrvatska uspjela doći do svog novca blokiranog u inozemstvu, te da će se Ministarstvo financija nastaviti boriti da vrati sve slične depozite koji su zbog ratnih okolnosti, pravnih ili poslovnih nejasnoća osporavani, blokirani na raznim računima u inozemstvu ili u Hrvatskoj, a pripadaju Republici Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Ugašen velik požar pokraj Dicma, i dalje gori blizu Promine, na Dinari... </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Državni centar za obavješćivanje u ponedjeljak ujutro izvijestio je o požarima u pojedinim županijama. U Šibensko-kninskoj županiji gorjelo je kod Promine, gdje je požar izbio u subotu. Dosad je zahvatio oko 400 hektara trave, niskog raslinja i crnogorične šume. U gašenju su u nedjelju sudjelovala tri kanadera i helikopter. Tijekom noći na požarištu je ostalo oko 80 gasitelja. </p>
<p> U ponedjeljak prijepodne još nije bio ugašen ni požar koji je u subotu izbio na području Cetine, a u nedjelju se proširio prema Dinari. Vatra je zahvatila oko 400 hektara trave, niska raslinja i bjelogorične šume na vrlo nepristupačnom području. U nedjelju oko 21 sat izbio je požar kod Ervenika koji još nije bio svladan. Fronta požara dugačka je oko 10 hektara na brdovitom i teško pristupačnom terenu trave i makije. </p>
<p> Požar u Mokrom Polju, koji je izbio u subotu, ugašen je u nedjelju oko 10.30 sati. Izgorjelo je oko 78 hektara trave, makije i niska raslinja. </p>
<p>U Splitsko-dalmatinskoj županiji lokaliziran je požar na području Trečanice, pokraj Radošića, koji je izbio u nedjelju prijepodne. Izgorjelo je oko pola hektara niskog raslinja, makije i borove šume. U gašenju su sudjelovala dva kanadera i helikopter. </p>
<p>U ponedjeljak oko pet sati u Žednom, na otoku Čiovu, izbio je požar nakon što je vozilo sletjelo s ceste i zapalilo se. Požar koji je zahvatio borovinu i makiju, lokaliziran je za otprilike sat vremena.</p>
<p>U ponedjeljak oko 5.45 sati izbio je požar kod Klis Kose, koji je ugašen oko 6.20 sati. Izgorjelo je oko 1500 četvornih metara trave i makije.</p>
<p>U Istarskoj županiji lokaliziran je požar u Pazinštini, u općini Sveti Petar u Šumi, koji je izbio u nedjelju oko 13.20 sati na tromeđi naselja Pariži, Boljki i Dobrili. Zbog jakog vjetra požar se brzo širio i prešao cestu pa je od 14.50 do 15.15 sati bila zatvorena dionica istarskog ipsilona. Zatim je od 16 do 17 sati zbog gustoga dima bila zatvorena i dionica stare ceste. Oko 17.10 sati u gašenje se uključio kanader, a vatra je lokalizirana oko 18.20 sati. Izgorjelo je oko 50 hektara bjelogorične i crnogorične šume te trave, makije i šikara. </p>
<p> U Dubrovačko-neretvanskoj županiji požar, koji je u nedjelju izbio u BiH na neumskom području proširio se istog dana oko 21.15 sati na hrvatsko područje, kod mjesta Glušci, u okolici Metkovića. Izgorjelo je oko četiri hektara uglavnom bjelogorične šume. U noći na ponedjeljak, od 1.20 do 2 sata, zbog gašenja bio je isključen dalekovod Opuzen-Neum. U ponedjeljak oko 6 sati požar je lokaliziran s hrvatske strane, a u BiH je još bilo dima. Požar koji je planuo u nedjelju oko 12.50 sati na Pelješcu kod Kune ugašen je oko 18 sati. </p>
<p> U Ličko-senjskoj županiji još nije bio ugašen požar kod Rudopolja, nedaleko od Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je izbio u subotu. Požarom je zahvaćeno oko 70 hektara, niskog raslinja i bjelogorične šume na teško pristupačnom i miniranom terenu. U gašenju su sudjelovala dva helikoptera i kanader. Nije bio ugašen ni požar koji je planuo u nedjelju oko 16.40 sati na području Ramljani-Čanak, kod Otočca, zahvativši makiju i travu. </p>
<p> U Primorsko-goranskoj županiji u noći na ponedjeljak oko 4.20 sati ugašen je požar u mjestu Bateru, kod Novog Vinodolskog. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Rizvanbegović nije dobio povjerenje Glavne skupštine Croatia osiguranja </p>
<p>Opozvani su članovi dosadašnjeg Nadzornog odbora, a u novi su ušli Goranko Fižulić, Mato Crkvenac, Janko Tintor, Srđan Kliska i Duško Plećaš koji će naknadno odlučiti o mandatu generalnog direktora Suada Rizvanbegovića / Prihvaćeno je godišnje izvješće Uprave Croatia osiguranja, koja je u 1999. ostvarila dobit od 117,3 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Iako je prihvaćeno godišnje izvješće Uprave Croatia osiguranja, koja je u 1999. ostvarila dobit od 117,3 milijuna kuna, Glavna godišnja skupština Croatia osiguranja u ponedjeljak nije izglasovala povjerenje generalnom direktoru Croatia osiguranja Suadu Rizvanbegovoću.</p>
<p>No, po Statutu Croatia osiguranja, Glavna skupština ne razrješuje generalnog direktora i predsjednika uprave, već ona razrješuje i bira Nadzorni odbor, koji, pak, razrješuje ili bira generalnog direktora. Hrvatski fond za privatizaciju, koji je većinski vlasnik Croatia osiguranja, u ponedjeljak je izrazio neslaganje s radom generalnog direktora i Nadzornog odbora. Tako su na godišnjoj skupštini opozvani svi članovi dosadašnjeg Nadzornog odbora: Ivica Mudrinić, Vjekoslav Srb, Ivan Kliček, Vlado Marić, Ante Jerković, Đenio Radić, Mario Jelušić i Davorin Tepeš. U novi Nadzorni odbor Croatia osiguranja izabrani su Goranko Fižulić, Mato Crkvenac, Janko Tintor, Srđan Kliska i Duško Plećaš. Time je napravljen prvi formalno-pravni korak prema Rizvanbegovićevoj smjeni. Novi bi se Nadzorni odbor trebao sastati najkasnije osam dana nakon sjednice Glavne skupštine, dakle najvjerojatnije sljedećeg ponedjeljka. </p>
<p> »Financijski smo stabilni i solventni, što potvrđuje i nalaz državne revizije« , istaknuo je Suad Rizvanbegović dodajući da je poslovanje kuće bilo otežano senzaciolističkim napisima u »žutome tisku, koji je nanio nepopravljivu štetu Croatia osiguranju.</p>
<p>Iako je jedan dio Croatijinih osiguranika u stečajnom postupku, a jedan dio likvidiran, Croatia osiguranje je ostvarila u 1998. bruto prihod od 119 milijuna kuna, a u 1999. od 117 milijuna kuna, istaknuo je generalni direktor. Posljednje dvije godine, naglasio je, smatraju se najuspješnijim poslovnim godinama u povijesti tvrtke.</p>
<p> »Croatia osiguranje ide naprijed. Kako bismo učvrstili svoju poziciju i zadovoljili potrebe sve zahtjevnijeg osiguravateljskog tržišta, u 1999. smo ponudili i nove oblike osiguranja - od rizika potresa, teške bolesti i osiguranje stambenog fonda, a u automobilskim osiguranjima bilježimo porast kao i kod životnih osiguranja«, izvijestio je Rizvanbegović. Osvrćući se na najavljenu privatizacijupoduzeća koje je u 77-postotnom vlasništvu države, odnosno HFP-a, Rizvanbegović je rekao da, na žalost, nema nikakvih uputa od strane vlasnika. Izražavajući nadu da će ostati na funkciji generalnog direktora do kraja siječnja kada mu istječe mandat, Rizvanbegović je najavio da će nastaviti redovito poslovanje uz maksimalne napore u svim njegovim segmentima, kako bi Croatia osiguranje i dalje bila vodeća osiguravateljska kuća te dominantan čimbenik na osiguravateljskom tržištu.</p>
<p>Svađa Suada Rizvanbegovića i Zdenka Rinčića</p>
<p>Na riječi generalnog direktora Suada Rizvanegovića da je djelovanje Croatia osiguranja »bilo otežano u zadnjih nekoliko godina jednom posebno organiziranom, perfidnom i nadasve pokvarenom hajkom usmjerenom protiv kuće, mene osobno, mojih pomoćnika - Branimira Zekana i Ivana Modrića te direktora pravnih, općih i kadrovskih poslova Danka Špoljarića, a sve to od strane trojice bivših djelatnika Croatia osiguranja Vladimira Miletića, Slavice Bulatović i Zdenka Rinčića«, javio se Rinčić tražeći da se Rizvanbegović ograniči na izvještaj o poslovanju kuće. </p>
<p>Generalni je direktor nastavio da su navedeni »veliku podršku imali u 'žutom tisku', ali i u dijelu bivše vlasti«. Dodao je da je »njihova gnjusna akcija kulminirala podnošenjem tzv. anonimne kaznene prijave koja je sadržavala niz izmišljotina i nebuloznih insinuacija«. Rinčić je na to opet reagirao kazavši: »izvan dnevnog reda je prozivati dioničare, vi ste za...«. »A vi ste za Remetinec... Molim osiguranje da udalji gospodina Rinčića«, nastavio je Rizvanbegović. No, najveći mali dioničar Croatia osiguranja i direktor Petrač osiguranja Zdenko Rinčić nije se udaljio ni nakon treće intervencije »sokola« te je i dalje poluglasno izražavao svoje neslaganje.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Tko je odgovoran za tragediju koja se zbila u bolnici »Merkur« znat će se u srijedu?</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Tko je odgovoran za tragediju koja se odigrala u Kliničkoj bolnici »Merkur« prije više od tri tjedna moglo bi se, konačno, doznati u srijedu. Tada će se, naime, održati izvanredna sjednica Upravnog vijeća te bolnice, na kojoj će se raspravljati o tome što je otkrila bolnička Komisija za unutrašnji nadzor, odnosno što je zaključilo Stručno vijeće bolnice.</p>
<p>»Komisija za unutrašnji nadzor u ponedjeljak je predala zapisnik Stručnom vijeću, koje će o njemu raspravljati u utorak. U srijedu će se o tome raspravljati na sjednici Upravnog vijeća bolnice«, kazao je za Vjesnik predsjednik Stručnog vijeća prof. dr. Andrija Hebrang u ponedjeljak. Dodao je kako se u srijedu očekuje i priopćenje za javnost, a možda i konferencija za novinare, što je već odluka koju je prepustio predsjedniku Upravnog vijeća bolnice, prof. dr. Asimu Kurjaku. Dr. Hebrang ujedno je želio poštivati i odluku ministrice zdravstva prof. dr. Ane Stavljenić-Rukavine da se ne daju izjave za javnost prije nego što Istražno povjerenstvo Ministarstva zdravstva ne završi svoj posao. Iako je objava izvješća tog povjerenstva bila najavljena za ponedjeljak, do zaključenja ovoga broja još se nije znalo kada će ono biti pušteno u javnost. Neslužbeno smo doznali da bi ono moglo biti objavljeno, također, tek u srijedu.</p>
<p>Podsjetimo, slučaj je izbio u javnost na Veliku Gospu kada je u dnevnim listovima objavljeno da je prije tri tjedna živo novorođenče poslano na Patologiju na obdukciju (što je redoviti postupak za sve umrle u bolnicama), jer je pedijatrica mislila da je dijete mrtvo. Dijete, osim toga, nije ostalo na Odjelu za neonatologiju dva sata nakon što je ustanovljena smrt što je, također, uobičajena procedura. Patologinja je, međutim, otkrila da je dijete još živo i vratila ga na Odjel, no reanimacija nije uspjela i beba je umrla. Umrlo novorođenče rodila je 29-godišnja žena iz Zagreba 21. srpnja, koja je nosila dvojke, no prvo je dijete rođeno mrtvo.</p>
<p>Obdukcija je pokazala da je smrt drugog djeteta nastupila zbog teškog krvarenja u mozak, a očito je, složili su se, zasad, neslužbeno stručnjaci, da novorođenče nije moglo nikako preživjeti. Greška je, ipak, učinjena, no na kome je odgovornost i tko je u pravu, znat će se tek u srijedu. Zasad pedijatrica koja je primila novorođenče na skrb tvrdi da je dijete bilo mrtvo kad ga je poslala na Patologiju, a patologinja koja ga je trebala obducirati i dalje tvrdi da je bilo još živo. Kako god, o slučaju se šutjelo tri tjedna, a njime su se stručnjaci počeli baviti tek kad su glasine dospjele u novine.</p>
<p>»Greška je očito učinjena, o tome nema spora, ali su još gori međuljudski odnosi u bolnici koji su izišli na vidjelo«, kratko je komentirao prof. dr. Andrija Hebrang.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Otvorene optužbe unutar šestorice dovode u pitanje tvrdnju da ova Vlada nema alternative </p>
<p>Ustvrdila je to Helena Štimac-Radin politička tajnica LS-a, istaknuvši da će, ako se u utorak na sastanku šestorice ne razriješi postojeća situacija, morati razmišljati i o političkoj alternativi/ Dodala je da LS ne može preuzeti odgovornost na sebe zbog sadašnjeg stanja te da se može dogoditi da koalicija ne izdrži cijeli mandat/ V.d. predsjednika stranke Zlatko Kramarić naglasio je da su dobronamjerniji bili oni koji su kritizirali sadašnju vlast / Ne želimo se baviti iskonstruiranim problemima, naglasio je on, ocijenivši da je alternativa šestorice u iskrenijoj komunikaciji </p>
<p>ŠIBENIK, 21. kolovoza</p>
<p> - Realno je u ovom trenutku ocijeniti da će se odnosi političkih snaga unutar šestorice do travnja iduće godine, kada će se održati lokalni izbori, znatno izmijeniti. Kazala je to, u ponedjeljak na konferenciji za novinare, Helena Štimac-Radin, politička tajnica Liberalne stranke (LS).</p>
<p> Govoreći o aktualnoj političkoj situaciji u državi Štimac-Radin je zaključila da prvaci vladajuće koalicije ovih dana svojim izjavama i ponašanjem zabavljaju građane. Što se tiče afere oko generala Petra Stipetića stajalište LS-a je da ne može koalicija funkcionirati na načelima koji se temelje na nepovjerenju unutar šestorice. »Suočeni smo s otvorenim optužbama u koaliciji što dovodi u pitanje tvrdnju da ova Vlada nema alternative. I mi u LS-u smo to tvrdili. No, razvoj situacije dovodi do toga da više nećemo moći tvrditi kako alternative nema. Ako se u utorak na sastanku šestorice ne razriješi postojeća situacija, morat ćemo razmišljati i o političkoj alternativi«, naglasila je Štimac-Radin, ustvrdivši da su građani razočarani ponašanjem predstavnika vladajuće koalicije.</p>
<p>Ocijenila je nedopustivim ponašanje predsjednika HSLS-a, druge stranke u šestorci prema premijeru Ivici Račanu kojega napada, dok s druge strane obojica daju sasma suprotne izjave. »LS ne može kao dio vladajuće šestorice preuzeti odgovornost na sebe zbog takvog stanja jer je nastojao biti korektan partner. Sve smo učinili da se odnosi u šestorici ne baziraju na nepovjerenju i ako se s tim nepovjerenjem ne prekine, može se dogoditi da ova koalicija ne izdrži cijeli mandat i da dođe do sloma koalicije«, istaknula je ona. Osvrćući se na najavljeni sastanak na Plitvicima na kojemu se trebali naći predstavnici Vlade, sidnikata i poslodavaca, Štimac-Radin je kazala kako LS podupire taj sastanak, dodavši da je do tog susreta trebalo doći i ranije. </p>
<p>»Nakon više od šest mjeseci vlasti šestorice pokazalo se kako su dobronamjerniji bili oni koji su ju kritizirali nego oni koji su se svo vrijeme bavili sitnim podmetanjima, držeći fige u džepu«, kazao je v.d. predsjdnika LS-a Zlatko Kramarić. »Slučaj generala Petra Stipetića ukazuje na nedopustivu metodologiju rada u šestorici i ja iskreno vjerujem da će se od utorka prekinuti s takvom praksom«, dodao je on. Prema njegovim riječima izjave iz Bleiburga i Vukovara ozbiljno dovode u pitanje povoljnu političku klimu na međunarodnoj sceni spram Hrvatske. »Želimo biti vjerodostojni i držati se proklamiranih ideja, a ne baviti se iskonstruiranim problemima. Alternativa šestorice je u iskrenijoj i jasnijoj komunikaciji«, zaključio je on. </p>
<p> Na novinarski upit kakva je sadašnja pozicija Vlade Gotovca u stranci, Kramarić je rekao kako se Gotovac nalazi u Dubrovniku te kako iskreno vjeruje da će se on » koji je vječna metafora liberalizma u Hrvatskoj i njegova siva eminencija«, uskoro vratiti na političku scenu s koje je privremeno otišao iz zdravstvenih razloga.</p>
<p>Izbori u LS-u će se održati 28. i 29. listopada. Za sada smo se za predsjednika stranke službeno kandidirali Božo Kovačević i ja, no vjerujem da će biti još kandidata, zaključio je Kramarić. Demantirao je priče o njegovu prelasku u Demokratski centar (DC), domentnuvši da te špekulacije spadaju u rubriku »vjerovali ili ne«.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Pad broja nezaposlenih zabilježen samo u Istri</p>
<p>ZAGREB, 21. kolovoza</p>
<p> - Od ukupno 347 tisuća nezaposlenih u srpnju, prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), najveći je broj evidentiran u Splitsko-dalmatinskoj županiji - njih 45 tisuća, te na području Grada Zagreba (Zagreb i Sesvete) - 43,5 tisuća. Slijede Osječko-baranjska s 32,5 tisuće i Vukovarsko-srijemska županija s 21,7 tisuća nezaposlenih osoba. Najmanji je, pak, broj osoba bez posla, njih 3942, evidentiran u Ličko-senjskoj županiji. Promatrano prema područnim službama i ispostavama HZZ-a, najveći je broj nezaposlenih u najvećim hrvatskim gradovima - u Zagrebu čak 39 tisuća, Splitu 21,6 tisuća i Rijeci 15,7 tisuća. </p>
<p> Na godišnjoj razini (od srpnja lani do srpnja ove godine) najviše je porastao broj nezaposlenih u Krapinsko-zagorskoj (za 23,8 posto - na 8300) i Zagrebačkoj županiji (za 17,1 posto - na 17.100). U istom razdoblju pad broja nezaposlenih među 21 hrvatskom županijom bilježi samo Istarska, za 0,2 posto - na 9241.</p>
<p> Kako po broju osoba bez posla, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb prednjače i po broju osoba s evidencije HZZ-a koje su u srpnju dobile posao. Naime, od ukupnih 11 tisuća novozaposlenih, 1563 evidentirane su u spomenutoj županiji, a 1094 u Zagrebu i Sesvetama. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000822].
|
