NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000722].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212035 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Podignuta optužnica protiv Kutle i produljen pritvor </p>
<p>Optužnica tereti Miroslava Kutlu i još 12 osoba za zloupotrebe u gospodarskom poslovanju kojima je Tisak oštećen za otprilike 47 milijuna kuna / Autor otpužnice Hrvoje Pezelj: Odluku sam donio potpuno samostalno, bez ikakvih političkih i inih pritisaka</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je u petak optužnicu protiv Miroslava Kutle (43) i još dvanaest osoba. Njih se tereti za kaznena djela zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službene isprave. Time je pribavljena protupravna imovinska korist od oko 47 milijuna kuna većim dijelom za poduzeće Globus Holding, a najviše na štetu poduzeća Tisak.</p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika i autor podignute optužnice Hrvoje Pezelj zajedno s općinskim državnim odvjetnikom Davorinom Budinom dao je u petak kratko priopćenje za javnost, u kojem je istaknuo da se Miroslava Kutlu u svih 11 točaka optužnice tereti kao poticatelja na spomenuta kaznena djela.</p>
<p>Uz Kutlu, za kaznena djela kao počinitelji ili pomagači terete se Zdenko Francetić, Božidar Marić, Petar Anić, Krunoslav Marčinko, Ivan Majić, Juraj Hrvačić, Mladen Strukan, Ivan Granić, Tomislav Mesarić, Milena Šenator, Dražen Mandić, te Stanko Koncul. </p>
<p>Na upit novinara, Pezelj je odgovorio da je odluku za podizanje optužnice donio potpuno samostalno, bez ikakvih političkih i inih pritisaka. »Optužnica ima 53 stranice, s tim da je pet točaka iz zahtjeva za proširenje istrage sada raščlanjeno na jedanaest«, objasnio je zamjenik županijskog državnog odvjetnika. Dodao je da je sada i vještačenjem potvrđena šteta od 47 milijuna kuna koja je većim dijelom nanesena poduzeću Tisak.</p>
<p>U petak poslije podne izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Zagrebu produljilo je pritvor Kutli za sljedeća dva mjeseca, kada će se opet sastati i odlučiti postoje li i dalje razlozi za pritvor. </p>
<p> Prema Pezeljevim riječima, Općinsko državno odvjetništvo predložilo je produljenje pritvora za Miroslava Kutlu do završetka glavne rasprave. </p>
<p>Zdravko Majerović, predsjednik kaznenog odjela Općinskog suda, rekao nam je da branitelji imaju pravo uložiti prigovor na optužnicu, a izvanraspravno vijeće odlučivat će o njegovoj utemeljenosti.</p>
<p>Ako svi navodi iz rješenja o provođenju istrage nad Miroslavom Kutlom ostanu kao dosad, očito je da djela za koja ga se tereti nisu kaznena, izjavio je jedan od Kutlinih branitelja odvjetnik Rajko Mlinarić. (D. Dujmović, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zatvoreni Kutle tvrdi da je nedužan, ali još uvijek ne želi otkriti imena svojih nalogodavaca iz HDZ-a!</p>
<p>Protiv Miroslava Kutle, koji je s još 12 osoba, navodno, pribavio protupravnu korist u iznosu od 47 milijuna kuna, u petak je podignuta optužnica / On je nekada u Globus-holdingu kontrolirao 174 poduzeća s više od 10.000 zaposlenih, od kojih je više od polovice u Dalmaciji, a iz remetinečkog zatvora je pisao ministru Stjepanu Ivaniševiću, naširoko obrazlažući da je osumnjičen zbog poticanja na kaznena djela zloporabe ovlasti i položaja, iako je riječ o »klasičnim građansko-pravnim odnosima« / Krug prozvanih će se najvjerojatnije proširiti, a među imenima koja se najčešće spominju su i potpredsjednik Sabora Ivić Pašalić, potom Milan Kovač, Ivan Penić, Zlatko Mateša i Nikica Valentić</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - U petak je nakon višemjesečnog iščekivanja zbog zlouporaba u gospodarskom poslovanju podignuta optužnica protiv Miroslava Kutle, koji je s još 12 osoba, navodno, pribavio protupravnu korist u iznosu od 47 milijuna kuna, uzetih ponajviše iz Tiska. Time je počelo rasvjetljivanje poslovanja posrnuloga širokobriješkog tajkuna, kako se često nazivalo jednoga od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika, čije je ime postalo simbolom načina poslovanja u razdoblju HDZ-ove vladavine. Naravno, riječ je o već pomalo zaboravljenom Miroslavu Kutli, koji već pola godine sjedi u remetinačkom zatvoru, čekajući ishod svoga slučaja.</p>
<p>Štoviše, čovjek koji je nekada u Globus-holdingu kontrolirao, ako je vjerovati nikad potvrđenim informacijama, 174 poduzeća s više od 10.000 zaposlenih, od kojih je više od polovice bilo u Dalmaciji, prije nekoliko dana uputio je pismo ministru pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepanu Ivaniševiću, koje je eksluzivno objavio jedan tjednik. Kutle u pismu moli svoga bivšeg profesora s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naširoko obrazlažući da je osumnjičen zbog poticanja na kaznena djela zloporabe ovlasti i položaja, iako je riječ o »klasičnim građansko-pravnim odnosima«, da »svojim iskustvom i znanjem istraje na dosljednoj primjeni zakona, te da ova Lijepa naša bude bolje mjesto i pravednije za sve njene građane u doba obećane demokracije«. Tako zbori Kutle iz svoje »remetinačke« perspektive!</p>
<p>Osim dokazivanja svoje nedužnosti, ne samo u slučaju propasti nekad visokoprofitabilnoga Tiska nego i ostalih tvrtki koje su u Globus-holdingu doživjela sličnu sudbinu, Kutle upozorava i na to da bi »otvaranjem argumentirane rasprave o stvarnim razlozima stanja u Tisku, ali i u ostalim dijelovima gotovo uništenoga gospodarstva, došli do jasne piramide učesnika iz prošle vlasti«. A pitanje je, dodaje Kutle, ima li nova vlast snage i želje za takvo nešto ili je lakše već osiromašenog i medijski sotoniziranog Miroslava Kutlu te još nekolicinu istaknuti kao krivce i prije suda ili su možda »poluge bivšeg sustava toliko jake, pa im odgovara moj status, jer procesi koje sam započeo najbolje miruju dok sam u Remetincu«.</p>
<p>Upravo je tim riječima naglo osviješteni Kutle najbolje oslikao svoj sadašnji položaj. Pa, tko bi od njegovih desetogodišnjih nalagodavaca bio voljan zamijeniti se s njim u Remetincu kad je i tako, od samih početaka njegova političkog i gosopodarskog uspona, bilo i više nego jasno da će Kutle završiti upravo kako je završirio - u zatvoru.</p>
<p>On, međutim, smatra ili pak samoga sebe uvjerava da je za njegov »Ikarov let« prije svega kriva tužba koju je podnio protiv bivšega guvernera HNB-a Marka Škreba i bivšeg premijera Zlatka Mateše. »Pretpostavljam da znate da mi je nuđeno da odustanem od tih tužbi i teza, pa bi vjerojatno i danas bio uspješan, zaštićeni poduzetnik s neusporedivo boljim položajem«, piše Kutle i u istom stilu nastavlja, tražeći krivce za propast među starim i novim vlastodršcima te korumpiranom i bojažljivom sudstvu. A da je bio mudriji i da je bilo više sreće, bio bi i dalje »zaštićeni poduzetnik«, kako je sam rekao.</p>
<p>Kako je Kutle počeo?</p>
<p>Rođen je 1957. godine u Širokom Brijegu, da bi u osmoj godini zajedno s cijelom obitelji preselio u Zagreb, gdje je među prvima u svojoj generaciji diplomirao na Pravnom fakultetu. Vrlo brzo se zaposlio kao pripravnik u Mirovinsko-invalidskom osiguranju, munjevito napredujući do mjesta revizora. Međutim, poduzetnički duh mu nije dao mira, pa nekoliko godina nakon diplomiranja u zagrebačkom prigradskom naselju Sloboštini otvara kafić »Moby Dick« u kojem, po vlastitom priznanju, po potrebi radi i kao konobar. Uostalom, Kutle je u rijetkim intervjuima uvijek naglašavao da se od srednje škole sam uzdržavao, radeći najrazličitije poslove, poput pomoćnog radnika na benzinskoj crpki u Njemačkoj.</p>
<p>Zapravo, Kutli je krenulo 1989. godine kad postaje vlasnikom restorana Globus na Zagrebačkom velesajmu. Vrlo brzo se širi, pa otvara i dvije pekare i praonicu rublja, a godinu poslije i jedan od prvih velikih diskonta u Hrvatskoj. Slijede diskoteka Amazona, lokali na Plesu te restorani društvene prehrane u Saboru, Astri, Mirovinskom osiguranju i Vjesniku. Upravo je za saborski restoran vezan jedan od prvih skandala kad su kuharice »došapnule« tadašnjem zastupniku LS-a Boži Kovačeviću da svaki tjedan primaju plaću u gotovini, bez platnih lista. Kovačević je tu vijest prenio u sabornicu. Kutle ga je vrlo brzo tužio, tražeći odštetu od 700.000 kuna, a njegov je opunomoćenik Željko Olujić tom prigodom ustvrdio da je »Miroslav Kutle pošten čovjek i ugledan poduzetnik, koji drži do poslovnog i moralnog kredibiliteta«. Iako je utvrđeno da je Kutle tom prigodom ostao dužan oko 100.000 maraka, nikad taj novac nije vratio.</p>
<p>Tada počinje i Kutlina vožnja biciklom, kako je slikovito nazvao vođenje svoje kompanije. »Za nas je kompanija kao bicikl - dok ga tjerate, dok se razvijate, dotle ide. Onoga trenutka kada stanete, stao je i bicikl i vi padate«, kazao je Kutle krajem 1997. godine u intervjuu časopisu Banka. A vožnja biciklom je bila zaista brza - Slobodna Damacija, Diona, KIM, Jadrantekstil, Gradski podrum, MILS, Mirna, Arenaturist, Tisak, Dubrovačka i Istarska banka... Potpuni popis svih »kupljenih« poduzeća gotovo je nemoguće napraviti. Iskazujući sklonost različitim gospodarskim granama, posebno prehrambenoj industriji, bankarstvu i medijima, gotovo svaki ulazak nekog poduzeća u Globus-grupu pratio je neki skandal. Obrazac kupnje tvrtki je bio gotovo isti - profitabilna poduzeća bi poslužila kao izvor novca za kupnju upropaštenih tvrtki. Transakcija se obavljala prelijevanjem novca ili stavljanjem hipoteke profitabilnih poduzeća (oba su modela primijenjena u Tisku, zbog čega je Kutle u pritvoru), a sve je garnirano blagoslovom vladajuće vrhuške o kojoj Kutle do sada nije ni izbliza rekao sve što ima reći. Zasad javno spominje samo duhanske i druge lobije, optužujući ih da su upropastili njegovo poduzeće i iznijeli novac iz Hrvatske. Također je posredstvom svoje glasnogovonice optužio bivšega glavnog tajnika HDZ-a Dragu Krpinu da je od njega tražio da preuzme Slobodnu Dalmaciju.</p>
<p>Nedvojbeno, krug prozvanih će se proširiti, a među imenima koja se u tisku najčešće spominju su i potpredsjednik Sabora Ivić Pašalić, potom Milan Kovač, Ivan Penić, Zlatko Mateša i Nikica Valentić.</p>
<p>Prema najnovijim podacima, Globus-holding duguje oko 522 milijuna kuna, dok na računu, više od dvije godine blokiranom, prosječno ima, piše Jutarnji list, osam kuna. Podsjetimo, optužnica je podignuta za 47 milijuna kuna, a o ostalom novcu se još ni ne govori! Hoće li se ikada taj novac pronaći?</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Stipe Mesić doveo je HNS na Pantovčak, a ambiciozna Vesna Pusić osvaja Markov trg!</p>
<p>HNS je u prošle dvije godine osjetno napredovao, a nakon parlamentarnih izbora, 3. siječnja, doživio najveći uspon, što zbog elokventnosti svojih vodećih ljudi, što zbog popularnosti Stjepan Mesića kojega je odveo do Pantovčaka / Ta je stranka postigla i odlične rezultate na gotovo svim lokalnim izborima ove godine / HNS se prvi puta našao u raskoraku s ostalim koalicijskim partnerima u Zagrebu kad je u pripremama za izbore za Gradsku skupštinu napustio oporbeni blok zvan »Zagrebačka alternativa« </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Od stranke koja je silno željela biti najbliskija sa SDP-om do stranke koja trenutno popularnošću najviše prijeti SDP-u. Tako bi se mogao ocijeniti put HNS-a u prošle dvije godine, stranke koja je nakon parlamentarnih izbora, 3. siječnja, doživjela najveći uspon, što zbog elokventnosti svojih vodećih ljudi, što zbog popularnosti Stjepan Mesića kojega je odvela do Pantovčaka, a njegovu stranku do odličnih rezultata na gotovo svim lokalnim izborima ove godine. No, nije se činilo da će pretjerana pričljivost sada već bivšeg predsjednika HNS-a Radimira Čačića donijeti bodove HNS-u.</p>
<p>Naime, u predizbornoj kampanji, HNS se našao na meti tada vladajućeg HDZ-a zbog predizbornog obećanja o 200.000 novih radnih mjesta te zbog Čačićeve izjave o vladajućima kao neofašistima, od čega se i Ivica Račan odmah ogradio. Što se tiče famoznih 200.000 radnih mjesta, Čačić je uporno ponavljao da se radi o četverogodišnjem planu, a ne jednogodišnjem, a taj plan je bio tako snažno istaknut da je HNS bila prva stranka koja je time krenula u predizbornu kampanju. No, birači su manje obraćali pozornost na poruke, a više na stranke koje svojom snagom mogu zamijeniti HDZ, pa HNS u bloku s LS-om, IDS-om i HSS-om nije ostvario znatnije rezultate. U tim trenucima, razočaranje je bilo takvo da se vrlo glasno počelo razmišljati o ujedinjenju LS-a, IDS-a i HNS-a, što samo potvrđuje kakvo je bilo raspoloženje HNS-ovaca nakon izbornih rezultata.</p>
<p>No, tada se dogodilo ono što su samo najveći optimisti u stranci očekivali, a to je da Stjepan Mesić pobjedi u utrci za predsjednika države. Iako Mesić za vrijeme i nakon predsjedničke kampanje nije posebno isticao svoju pripadnost HNS-u (čak je jednom rekao da HNS ne stoji iza njega), birači na to nisu pretjerano obraćali pozornost i u spoju s medijski prodornom dr. Vesnom Pusić stranka postaje sve popularnija. Osim toga, baš je dr. Pusić izjavila da »stranka definitivno nije dobila na popularnosti isključivo zbog Mesićeve pobjede na predsjedničkim izborima, ali joj je to važan poticaj«.</p>
<p>Osjetivši tu popularnost, HNS će se prvi puta naći u raskoraku s ostalim koalicijskim partnerima u Zagrebu kad je u pripremama za izbore za Gradsku skupštinu napustio oporbeni blok zvan »Zagrebačka alternativa«. Naime, stranke alternative, na čelu sa SDP-om, nastupale su zajedno u 12 izbornih jedinica, ali ni u jednoj zajednički kandidat nije bio iz HNS-a, što je bilo dovoljno da HNS sam izađe na izbore. Pokazalo se to vraški dobrim potezom, jer je HNS osvojio 19 posto glasova i zaostao za SDP-om samo dva posto, ali i pobjegao HSLS-u za četiri posto. Bio je to prvi veliki znak nakon kojega su HNS-ovi čelnici počeli spominjati da je HNS trenutno druga stranka po popularnosti u Hrvatskoj. Dapače, bio je to i prvi veliki uspjeh nove predsjednice HNS-a dr. Vesne Pusić, koja je na to mjesto izabrana u travnju. Bilo je to sasvim očekivano i dugo najavljivano, naročito kad je Radimir Čačić postao ministar graditeljstva.</p>
<p>Međutim, stranke »Zagrebačke alternative« nisu, zbog napuštanja oporbenog bloka, dopustile sudjelovanje HNS-a u izvršnoj vlasti u Zagrebu i ponudili su mu samo jedno potpredsjedničko mjesto u Gradskoj skupštini, što su HNS-ovci odbili. Zlobnici su tvrdili da bi dr. Vesni Pusić i HNS-u trebalo dati cjelokupnu izvršnu vlast, koju bi oni ubrzo vratili, aludirajući time kako ta stranka ima priču i teoriju, ali za praksu nema ni znanja niti ljude. No, uspjesi na lokalnoj razini nastavili su se u lipnju na izborima u Murteru, Novoj Gradiški, Preku, Samoboru i Gornjoj Rijeci, pa stranka koja se prije godinu dana borila za prelazak izbornog praga sada osvaja, kako je nedavno rekla dr. Vesna Pusić, između 13 i 20 posto.</p>
<p>Istodobno, na državnoj razini, HNS postaje strankom koja navodno pripada skupini stranaka koja čini »oporbu unutar vlasti«. Iako je to dr. Vesna Pusić uvijek i uporno opovrgavala, tvrdeći da je problem u odnosima SDP-a i HSLS-a, čini se da je porast HNS-ove popularnosti bio dovoljan da se počne razmišljati o tome da je samo pitanje dana kada će HNS početi s većim zahtjevima za sebe u kadrovskim i ostalim pogledima. I doista, HNS nije općenito kritizirao ni Vladu niti ministre, a dr. Pusić je podržala ministra branitelja Ivicu Pančića u vrlo kritičnim trenucima, dok je istodobno prigovarala ministru znanosti dr. Hrvoju Kraljeviću zato što se pogrešno postavio u sukobu s rektorom dr. Brankom Jerenom. Općenito govoreći o politici Vlade, rekla je da su »najbolji potezi povučeni na gospodarskom planu«, a kao najlošije ističe »lošu prezentaciju Vladinih poteza«. Ni sam Čačić se nije previše isticao u komentiranju Vladina rada, ali su zato čelnici HDZ-a i te kako komentirali njegovu izjavu o tome da su Hrvati u ratu činili zločine te njegov Prijedlog zakona o obnovi, koji se nakon pritiska ipak u dvije točke mijenjao, jer se sumnjalo da su Srbi u obnovi privilegiraniji od Hrvata.</p>
<p>Predstojeći izbori za Županijski dom Sabora te lokalni izbori, koji će se održati u proljeće sljedeće godine, pokazat će je li HNS balon koji se brzo ispuše ili je uspon tendencija koja se u njegovu slučaju ne mjeri mjesecima, već godinama. No, uspjeh na lokalnim izborima donosi i obvezu sudjelovanja u vlasti, a tada će se vidjeti koliko je HNS-ovu rječitost moguće praktično ostvariti.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska zapela u »mreži svih mreža«?</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Otkako je prije malo manje od tri mjeseca radna skupina predsjednika Republike počela raditi na Prijedlogu strategije informatizacije Hrvatske, na sve strane se govori o Internetu i »internetizaciji«. U tom kontekstu se, kao mjerilo »internetizacije« Hrvatske, često spominje broj građana koji se služe Internetom, odnosno njihov udio u ukupnom stanovništvu zemlje pri čemu se najčešće barata podatkom da 2,5 posto stanovnika Hrvatske koristi blagodati »mreže svih mreža«. Predsjednik radne skupine dr. Velimir Srića, predstavljajući Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske, istaknuo je da u Hrvatskoj samo 2,14 posto stanovništva koristi Internet.</p>
<p>Ima doduše i mišljenja da je broj korisnika ipak nešto veći - u informatičkom časopisu Mreža objavljeno je da udio korisnika Interneta u hrvatskoj populaciji doseže četiri posto, a Žarko Sutlar, načelnik u Sektoru posebnih usluga Hrvatskih telekomunikacija (HT), objavljujući koncem travnja da je HT-ov Internet odjel Hinet, koji je inače najveći davatelj Internet usluga u Hrvatskoj, registrirao svoga 100.000. korisnika, izašao s procjenom da se proširenost Internet usluga među privatnim osobama u Hrvatskoj kreće od pet do 5,5 posto. U svakom slučaju, Hinet je u travnju registrirao svoga 100.000. korisnika, tvrtka Iskon, najveći privatni davatelj usluga, ima oko 14.000 korisnika, Globalnet opslužuje oko 4000 aktivnih korisnika, tu su - od komercijalnih davatelja Internet usluga - još i Kvarner.net, Zamir.net i IBM te Hrvatska akademska i istraživačka mreža Carnet, koja omogućuje besplatan pristup Internetu studentima, sveučilišnim profesorima, sudionicima u znanstveno-istraživačkim programima, djelatnicima znanstvenih ustanova... Po Carnetovim podacima, posredstvom njegovih modemskih ulaza na koncu 1999. godine je Internetu pristupilo 6400 registriranih korisnika, a budući da Carnet (još uvijek) i neregistriranim korisnicima omogućuje pristup Internetu, o ukupnom broju onih koji se koriste njegovim modemskim ulazima nema točnih podataka, ali je, s obzirom da Carnet svoje usluge ne naplaćuje, sigurno da nije zanemariv.</p>
<p>Zapravo, ni stvarni broj aktivnih Hinetovih korisnika nije lako utvrditi budući da je, s jedne strane, dio registriranih korisnika taj status stekao u paketu sa zaključenjem ugovora o telefonskom priključku i nikada nije postao stvarni korisnik, a, s druge strane, nije malo obitelji u kojima se više osoba koristi jednim korisničkim imenom. Prema tome, ni ukupan broj građana Hrvatske koji se koriste Internetom danas jednostavno nije moguće utvrditi. No, i navedeni pokazatelji dovoljni su da se zaključi da Hrvatska debelo zaostaje za razvijenim zemljama (po podacima Europske komisije, 20 posto Europljana ima pristup Internetu, u Finskoj čak 40 posto stanovništva koristi Internet, a u SAD-u »internauti« čine natpolovičnu većinu stanovništva), odnosno da ne nedostaje prostora za razvoj.</p>
<p>S uvjetima za to stvari, međutim, stoje nešto drukčije. Donedavno dominantni (moglo bi se možda reći i monopolistički) Hinet, odnedavna je - otkako su u te tvrtke uložena znatna strana sredstva - u Iskonu i Globalnetu dobio ozbiljnu konkurenciju, najavljuju se i neki novi poslovni potezi na tom području, ali će prava konkurencija među davateljima Internet usluga biti moguća tek kad Hrvatske telekomunikacije dobiju konkurenciju na području klasične telefonije. Naime, konačna cijena koju svojim korisnicima mogu ponuditi davatelji Internet usluga uvjetovana je cijenom telefonskih impulsa, a ona će - baš kao što se dogodilo i sa cijenom impulsa u mobilnoj telefoniji - biti podvrgnuta zakonima tržišta tek kad HT dobije odgovarajuću konkurenciju.</p>
<p>Informatizacija Hrvatske, naravno, mnogo je širi (i dublji) problem od »internetizacije«, ali osiguravanje uvjeta za masovnije korištenje Interneta može poslužiti kao indikator stanja. »Donedavno se kod nas većina poslovnih ljudi fotografirala govoreći telefonom. U novinama je izašlo na tisuće fotografija na kojima se vidi glava i ruka koja drži telefon. To je trebalo sugerirati aktivnost i poslovnost. Danas je tu funkciju na slikama preuzelo računalo«, izjavio je pionir hrvatskog Weba Mario Profaca u intervjuu u svibanjskom broju magazina PC Chip. Dok poslovni ljudi i odgovorni u političkim strukturama ne shvate da računala mogu imati i drukčiju primjenu i dok se - nakon čitavog desetljeća zaklinjanja u tržišno gospodarstvo - napokon ne omogući tržišna utakmica i na području klasične telefonije, uzalud je razbijati glavu o tome kako ubrzati informatizaciju i »internetizaciju« Hrvatske.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>I metropola i periferija, i savršen i nesavršen, za vječnost i za sadašnjost </p>
<p>Ivo Maroević, profesor Zaštite spomenika kulture i Muzeologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p>Zagreb je periferija Srednje Europe i središte Republike Hrvatske; grad jasnog rasta sa svojim čitljivim povijesnim slojevima i istovremeno mješavina različitih pokušaja da ga se učini ljepšim i monumentalnijim; jedinstvena cjelina koja je određena Medvednicom na sjeveru i prekosavskim suvremenim gradom na jugu, ali istovremeno i zbroj raznolikih ambijenata u kojima se osjećamo intimno i kod kuće; sustav planiranih ulica i trgova ali i niz mekih organičkih struktura nekih ranijih razdoblja i sadržaja; vječna neravnoteža htijenja za savršenim i zbilje koja savršenstvo približava ljudskom mjerilu.</p>
<p>Zato volim Zagreb - jer je i metropola i periferija, i čitljiv i istraživalački poticajan, i skladno položen u prirodni okoliš i u nizu detalja s njim u sukobu, i sustav i improvizacija, i savršen i nesavršen, jer je za vječnost i za sadašnjost.</p>
<p>Da bi ga čovjek mogao na takav način poznavati i voljeti, mora s njim i u njemu živjeti i odrastati. Ići u školu i bosonog gaziti prašinu trešnjevačkih ulica, a tek kasnije saznati da je njegovu pučku školu na Knežiji gradio Ivo Zemljak, jedan od najboljih arhitekata škola u nas. Pohađati Prvu gimnaziju na Rooseveltovu trgu i kasnije doznati da ju je ideirao Iso Kršnjavi, a gradili prvorazredni austrijski arhitekti Ludwig i Hülssner. Studirati povijest umjetnosti na Gornjem gradu, s gostionicom »Kod Fanike« na uglu prema Katarinskom trgu i kasnije se čitav život baviti arhitekturom i gradogradnjom toga istog Zagreba. Oženiti se i stanovati preko puta Kerdićeva raspela na raskrižju, u staroj trnjanskoj seoskoj kući koja danas kao ostatak ostataka, sa svojim starim »kostanjom« ali i brezama i orasima što sam ih svojom rukom posadio, prkosi gradu koji guta prostor. Nema više ni raskrižja niti raspela već samo stara pumpa »željezni Francek« u kutu kraj pokrajnog ulaza u mastodont HTV-a. Hodati gradom uzduž i poprijeko, doživljavati njegove transformacije, poznavati ga do u detalje. To su tek neke od pretpostavki za odgovor na pitanje, zašto volim Zagreb.</p>
<p>Volim ga jer je on moj drugi zavičaj u kome sam proboravio čitav život i kome se uvijek s veseljem vraćam, prateći njegov razvitak i sudjelujući u njemu. Došao sam u Zagreb iz Staroga Grada na Hvaru, još tamo davne 1942. godine, u jeku Drugog svjetskog rata, kao dijete od pet godina, i još mi je u živom sjećanju pogled s terase Hotela Esplanade na kolodvorsku zgradu. Slika koja je pečat grada, odraz mjesta odakle se odlazilo i dolazilo u grad. Tisuće sam puta nakon toga doživljavao ulaz u grad kao virtualno mjesto prvog susreta s njim.</p>
<p>Voljeti znači sveudilj otkrivati i davati. Zagreb je bio poticaj mnogih mojih istraživanja i promišljanja, a dao sam mu nizove analitičkih i sintetičkih tekstova, dvije knjige i mnogo vremena i znanja u obnovi i očuvanju njegovih vrijednosti. Za uzvrat mogu bez lažne skromnosti reći da je Zagreb moj grad i da će takav i ostati. Hoće li uzvratiti ljubav, vidjet će tek neke druge generacije. Ostavimo to tek kao našu malu tajnu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nakon telefonskih govornica i mobitela, od jeseni i struja na karticu</p>
<p>Zbog dugova neplatiša, većih od 380 milijuna kuna, zagrebačka »Elektra« planira na jesen uvođenje novih uređaja za kontrolu i naplatu potrošnje električne energije u kućanstvima. Premda još u fazi planiranja, uvođenje jednofaznih brojila s tipkovnicom i trofaznih brojila s karticom omogućilo bi »Elektri«, umjesto dosadašnjeg načina plaćanja električne energije po modelu »potroši pa plati«, naplatu dijela od 75 milijuna kuna, koliko trenutno potražuje od kućanstava.</p>
<p>Model jednofaznoga brojila s tipkovnicom radi tako, da potrošač prethodno uplaćuje »Elektri« neki iznos a ona onda u njegovo brojilo upisuje odgovarajuću količinu struje. U vrijeme za koje je uplatio, (najčešće će to, vjerojatno, biti mjesec dana) potrošač može točno znati koliko još struje smije potrošiti. Trofazna brojila s karticom funkcioniraju slično mobitelu s bon-karticom ili telefonskoj govornici. Mjesečni iznos, unaprijed uplaćen »Elektri«, upisuje se, naime, u karticu koju potrošač ulaže u predviđeni utor svog trofaznog brojila. </p>
<p>Za sad se zna da se cijena kartičnog trofaznog brojila kreće oko 500, a cijena jednofaznog brojila s tipkovnicom oko 300 njemačkih maraka. Prema nekim najavama, nova bi kartična brojila i brojila s tipkovnicom mogla potrošačima biti dostupna već početkom 2001. godine, no još se ne zna pod kojim uvjetima. Ono što se zna, jest da će Elektra, nakon što uređaji prođu potrebnu kontrolu, o vlastitu trošku ugraditi prvih 1200 brojila. Neplatišama koji putem njih počnu plaćati struju, u pretplatu bi se trebala uračunati sva ranija dugovanja i troškovi ponovnog priključenja na »Elektrinu« distribucijsku mrežu. </p>
<p> Uvođenje novih brojila s karticama i tipkovnicama izmijenit će način naplate potrošene električne energije i omogućiti zagrebačkom distributeru da novac za struju dobije unaprijed. Od prvih 1200 uređaja koji se planiraju ugraditi na jesen, njih tisuću bit će jednofazna brojila s tipkovnicom. </p>
<p>Novi će uređaji biti posebno pogodni za korisnike koji tijekom godine struju troše samo povremeno. Tako će, primjerice, vlasnici vikendica s takvim brojilom moći plaćati samo struju utrošenu u vrijeme dok budu boravili u njima. S druge strane, svako kućanstvo morat će samo procijeniti koliko će struje potrošiti, jer ako njihova potrošnja prekorači uplaćeni iznos - bit će automatski isključeni iz mreže. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić: Zagrebački je interes da Histrioni i dalje rade, uzdižući kulturne vrijednosti grada, a da stanari imaju svoj mir </p>
<p>U petak postignut dogovor u Gradskom poglavarstvu nakon spora zbog neriješenih Histrionskih ugovora o korištenja prostora i remećenja kućnoga reda i mira u Ilici 12/ Zlatko Vitez: Kod nas se prvo dogode ekscesi da bi se potom problem ipak riješio/ Milan Bandić: Svečano obećavam da ću doći na zatvaranje Histrionskog ljeta u Ilici 12 a pozivam i stanare da mi se tom prilikom pridruže/ Stanari: Gradonačelnik nam je obećao kako se od 15. rujna u Ilici 12 neće održavati nikakve aktivnosti, sve do konačnoga dogovora </p>
<p>Nakon odvojenih razgovora koje je u Gradskom poglavarstvu u petak vodio gradonačelnik Milan Bandić s predstavnicima Histriona i stanara u Ilici 12, riješene su nesuglasice i postignut je kompromis. </p>
<p>- Predstave Histriona u Ilici 12 održavat će se do 15. rujna, s tim da će počinjati sat ranije a završavati najkasnije do 22.30 sati. Time se neće remetiti kućni red i mir, rekao je Milan Bandić, dodajući kako će se svi ponovno sastati 16. rujna, da bi riješili pitanje buduće namjene prostora i uklanjanja njegovih nedostataka. </p>
<p> Da podsjetimo, do spora je došlo zbog neriješenih ugovora o korištenju prostora u Ilici 12 te remećenja kućnog reda i mira. Prema izjavama stanara, zgrada nije pogodna za izvođenje predstava jer ima loše zvučne i električne instalacije.</p>
<p>Nakon razgovora s gradonačelnikom, odvjetnik stanara Neno Škare izrazio je zadovoljstvo odlukom da se na parkiralištu u dvorištu zgrade ubuduće parkira samo jedno vozilo Histriona, umjesto dosadašnjih osam. »Gradonačelnik nam je obećao kako se od 15. rujna u Ilici 12 neće održavati nikakve aktivnosti, sve do konačnoga dogovora«, rekao je Škare. Kao idealno namjensko rješenje toga prostora jedan od stanara, prof. dr. Ivan Jalšenjak predložio je otvaranje galerije koja će biti namijenjen mladim neafirmiranim umjetnicima, internetsku radionicu, ili foto-galeriju, u kojoj bi se izložile fotografije o povijesti Zagreba. »Preko ljeta histrionske predstave mogle bi se održavati i u nekom od šest praznih gradskih kazališta«, rekao je Jalšenjak. »Nisam protiv skupine Histrioni, naprotiv, s obitelji sam svojevremeno na Opatovini odgledao gotovo sve njihove predstave«, dodao je. </p>
<p>Začetnik Histriona Zlatko Vitez koji je na sastanak s gradonačelnikom stigao u pratnji glumaca Žarka Potočnjaka i Gorana Grgića, rekao je kako mu je drago da su se problemi počeli rješavati na obostranu korist, što je znak dobre volje obiju strana. </p>
<p>- Kod nas se prvo dogode ekscesi da bi se potom problem ipak riješio naglasio je Vitez. Nadovezujući se na njegovu tvrdnju, Milan Bandić s osmijehom je izjavio da »onaj tko radi, taj i griješi jer da se ne radi kratkih spojeva ne bi ni bilo«. »Zagrebački je interes da Histrioni, institucija grada Zagreba, i dalje žive i rade na čelu sa Zlatkom Vitezom, uzdižući kulturne vrijednosti grada, a da stanari imaju svoj mir«, rekao je. »Svečano obećavam da ću doći na zatvaranje Histrionskog ljeta u Ilici 12 a pozivam i stanare da mi se tom prilikom pridruže«, zaključio je gradonačelnik. </p>
<p>Snježana Rajačić i Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Počinju ljetni piknici likovnih umjetnika </p>
<p>U subotu, 22. lipnja od 12 sati nadalje, na Jarunu kod kluba »Aqaurius«, održat će se tradicionalni »Piknik umjetnika na Jarunu«. Tom će prigodom uz glazbu i recital biti postavljena izložba slika, knjiga i skulptura prisutnih umjetnika. Cjelodnevno će događanje svojim sudjelovanjem obogatiti i Zagrebačko planetarno društvo i Zavod za transfuzijsku medicinu.</p>
<p>Istoga dana održat će se još jedno slično događanje. Riječ je o »Pikniku likovnih umjetnika« u Vukovini (Velika Gorica, Stančićeva ulica 79) koji će se održavati tijekom cijeloga ljeta (svake subote, osim 12. i 19. kolovoza), a organizira ga novoosnovani Likovni art-diskont centar »Ladica«.</p>
<p> Na tim će izletima ljubitelji umjetnosti imati prilike družiti se i sa samim autorima, te će moći nabaviti i umjetnine po znatno nižim cijenama. Osim diskontne prodaje i razgledavanja likovnih djela u galeriji Andrija Buvina, i za najmlađe je u Dječjoj likovnoj i keramičkoj igraonici osmišljen zanimljiv program. Na pikniku će svi prisutni moći osvježiti se za švedskim stolom ili jelom s roštilja i pićem. Posebni gosti piknika 22. srpnja bit će djeca SOS Dječjeg sela iz Lekenika. Kako je istaknuo organizator, piknici likovnih umjetnika samo su dio predviđenog programa »Ladice«, a trebali bi pomoći da veliki potencijal hrvatske likovne umjetnosti u trećem mileniju dođe do pravog izražaja, ali i da se naša svakodnevica učini kvalitetnijom. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Popularnim Karlekom u ogulinski kraj do 9. rujna</p>
<p>U suradnji s Turističkom zajednicom grada Ogulina, Hrvatske željeznice i ovo ljeto, sve do 9. rujna, nastavljaju s vožnjom popularnog eko-izletničkog vlaka Karleka. Izletnici, planinari i svi ljubitelji netaknute prirode mogu se i ove subote (22. srpnja) uputiti na jednodnevni izlet u ogulinski kraj.</p>
<p> Karlek polazi iz Zagreba u 7.30, iz Karlovca u 8.04, a dolazi u Ogulin u 8.56 sat. Iz Ogulina polazi u 18.50, iz Karlovca u 19.36, a u Zagreb stiže u 20.12 sati. S povratnom kartom kupljenom u Zagrebu boravak se može produžiti do nedjelje (dvodnevni izlet), jer karte za Karleka vrijede i za dva nedjeljna putnička vlaka, s polascima iz Ogulina u 16.09 i u 20.02 sata, s tim da se njima ne mogu prevoziti bicikli.</p>
<p> Cijena povratne karte za Karleka je 30 kuna. Djeca do 6 godina putuju besplatno, a ona od 6 do 15 godina plaćaju za povratnu kartu 10 kuna. Prijevoz bicikla i kućnih ljubimaca košta 10 kuna. </p>
<p>Prilikom dolaska u Ogulin izletnicima će dobrodošlicu zaželjeti predstavnici Turističke zajednice, zajedno s klečkim vještacima - atrakcijom ogulinskog kraja. U Ogulinu izletnike očekuje razgledanje starog Frankopanskog kaštela i muzeja, posjet crkvi Sv. Križa, legendarni Đulin ponor, a nakon toga izletnici i planinari autobusima odlaze prema destinacijama po izboru.</p>
<p>Može se planinariti na Klek, Bijele i Samarske stijene, otići na obližnja jezera Sabljaci i Bukovnik, na kupanje, sunčanje i dobro jelo u HOC Bjelolasicu. Izletnici željni lagane šetnje mogu posjetiti sportsko-rekreacijski centar Kneju ili planinariti do obližnjega Stožca.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Milan Mitić uhićen zbog bombaškog upada u vojnu bazu</p>
<p>WASHINGTON, 21. srpnja</p>
<p> - Američka policija u petak je objavila ime čovjeka uhićenog dan ranije u Milwaukeeju pod optužbom da je na prostor jedne vojne zrakoplovne baze upao noseći dvije eksplozivne naprave. Uhićeni je 36-godišnji Milan Mitić.</p>
<p>Mitić, u čijim američkim dokumentima je prezime ispisano Mititch, bio je od 1988. do studenoga prošle godine časnik u ratnom zrakoplovstvu - pilot helikoptera.</p>
<p> FBI i lokalna policija uhitili su ga u četvrtak u njegovu domu u Milwaukeeju u američkoj saveznoj državi Wisconsin. Navodi se da je u srijedu ujutro neprimjećen ušao u bazu 128. eskadrile Nacionalne garde. Prvo je na jednom radarskom tanjuru ispisao »Sloboda Kosovu« a nakon toge je krenuo prema hangarima. Kad su ga opazili stražari i pokušali zaustaviti pobjegao je i u bijegu odbacio zavežljaj u kojem su pronađene dvije bombe domaće izrade.</p>
<p> Vojno zapovjedništvo objavilo je da Mitić nije sudjelovao u prošlogodišnjoj operaciji NATO-a protiv SRJ ni u Zaljevskom ratu.</p>
<p> Tijekom bombardiranja SRJ, prošle godine, 170 pripadnika eskadrile iz Milwaukeeja održavali su američke borbene zrakoplove u jednoj bazi kod Londona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Paul Young je živ!</p>
<p>LONDON, 21. srpnja</p>
<p> - Vijest o smrti Paula Younga, koju su objavili najnakladniji hrvatski dnevni listovi zajedno s njegovom slikom, nije točna. Naime, Jutarnji i Večernji list objavili su sliku 44-godišnjeg Paula Younga, popularnog pjevača iz 80-ih godina, koji je nedavno trebao gostovati i u Zagrebu.</p>
<p>Međutim, nije umro taj Paul Young, nego već jedan drugi, osnivač skupine »Mike and the Mechanics«, kao što se to u prigodnim tekstovima i navodi.</p>
<p>Da je uistinu došlo do, sada već planetarne zabune, govori i informacija objavljena na službenom web siteu živoga Paula Younga.</p>
<p>»Prošle noći, 15. srpnja, Paul Young, osnivač Mike and the Mechanicsa«, doživio je smronosni srčani napad. Kako bi izbjegli vaše brojne izraze sućuti izazvane krivom interpretacijom ove tužne vijesti, obavještavamo vas da je 'naš' Paul Young živ i zdrav«, navodi se na službenom web siteu Paula Younga, čiji hitovi »Love of the Common People«, »Wherever I Lay My Hat«, »Come Back and Stay« i »Every Time You go Away« i danas se često mogu čuti na radijskim postajama. (Dean Sinovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Slovenski maratonac pliva Dunavom od izvora do ušća</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Slovenski maratonski plivač Martin Strel (46) na dobrome je putu do povijesnoga pothvata koji će, vjerojatno, biti upisan u Guinnessovu knjigu rekorda: preplivat će Dunav od izvora u Njemačkoj do ušća u Crnome moru, u Rumunjskoj. Taj je put dug 2860 kilometara i treba trajati 50 dana. Time se ostvaruje projekt »Dunav 2000. - maratonsko plivanje za mir, prijateljstvo i čiste vode«, čiji je pokrovitelj slovenska vlada, a organizator »Agencija S 2000« iz Celja. </p>
<p>Strel je svoj put počeo 25. lipnja u njemačkome gradu Donaüschingenu, a u nedjelju 23. srpnja, između 17 i 18 sati, doplivat će u Vukovar, gdje će mu biti priređen svečani doček. Tom će prigodom iz Ljubljane, uz ostale, doputovati slovenski ministar vanjskih poslova Alojz Peterle te će gosti iz Slovenije vukovarskoj djeci darovati školske potrepštine (opremu i učila).</p>
<p>Inače, ministar Peterle predsjednik je počasnoga odbora toga projekta, a među pokroviteljima su, uz ostale, predsjednik vlade pokrajine Baden-Würtenberg Erwin Teufel, pokrajinski poglavar donje Austrije Erwin Proll, predsjednik Rumunjske Emil Constantinescu te poznati sportaši Miroslav Cerar, Bojan Križaj i Andreas Goldberger. </p>
<p>Martin Strel profesionalni je plivački maratonac koji je dosad preplivao najveću kinesku rijeku Jangtse Kiang i kanal La Manche, ali mu se plivanje Dunavom od izvora do ušća smatra najvećim pothvatom s najvećom međunarodnom promidžbom. (M.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Velška pjevačka zvijezda Shirley Bassey dobila plemićku titulu</p>
<p>LONDON, 21. srpnja</p>
<p> - Velška pjevačka zvijezda Shirley Bassey, poznata po privlačnom glasu i veličanstvenoj pojavi na pozornici, u srijedu je dobila plemićku titulu »dame« od kraljice Elizabete II. Bassey (63) oduševljavala je publiku 45 godina otkad je nastupala u svojem rodnom gradu Cardiffu i postigla svjetsku slavu s tematskim pjesmama u trima filmovima o Jamesu Bondu, među kojima i »Goldfingeru«. </p>
<p>Bassey je imala 29 najbolje prodavanih albuma između 1961. i 1991. godine, a princ Charles jedan je od njezinih najvećih obožavatelja. Godine 1999. pjevala je na svečanom otvorenju Svjetskog kupa u ragbiju u Cardiffu. Bassey je rođena kao najmlađe od sedmoro djece u četvrti Tiger Bay u Cardiffu. Shirley Bassey se na svečanosti u Buckighamskoj palači pridružila glumica Barbara Windsor, također dobitnica plemićke titule. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Milijunska nagodba u parnici zbog zagađivanja zraka</p>
<p>WASHINGTON, 21. srpnja</p>
<p> - Još jedan od američkih drvoprerađivača prihvatio je u četvrtak nagodbu s vladom i pristao platiti odštetu od 11 milijuna dolara te ugraditi opremu za pročišćavanje zraka u vrijednosti 74 milijuna dolara.</p>
<p> Američka državna tužiteljica Janet Reno objavila je kako je tužiteljstvo postiglo izvansudsku nagodbu s tvrtkom »Willamette«, jednim od 13 drvoprerađivača tuženih da su kršili propise i zagađivali zrak u četirima američkim saveznim državama - Arkansasu, Južnoj Karolini, Louisiani i Oregonu.</p>
<p>Ravnateljica državne Agencije za zaštitu okoliša (EPA), Carol Browner kaže da će ugradnjom filtera godišnje zagađenje »Williamette« biti smanjeno za 27 tisuća tona plinova i krutih čestica što je jednako učinku kao da s cesta nestane 287 tisuća automobila. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Kad mrtvi zapjevaju« u Jeruzalemu</p>
<p>Krsto Papić o dojmovima s Jeruzalemskog filmskog festivala u čijem je prvom dijelu uspješno prikazan njegov film »Kad mrtvi zapjevaju «</p>
<p>Jeruzalem film festival održava se od 13. do 22. srpnja u Jeruzalemu i prvi put ove godine ima dva filma iz Hrvatske u svojim programima.Tako je u prvom dijelu prikazan film Krste Papića »Kad mrtvi zapjevaju« u sekciji Panorame, a posljednja dva natjecateljska dana (četvrtak, petak) prikazan je film »Maršal« Vinka Brešana u natjecateljskoj konkurenciji pod nazivom »U duhu slobode«.</p>
<p>Krsto Papić upravo se vratio iz Jeruzalema, pa smo ga zamolili za kraći razgovor. </p>
<p>• Kakvi su Vam dojmovi s Jeruzalemskoga filmskog festivala?</p>
<p>- Dojmovi su fantastični, to nije samo filmski festival, to je još nešto više. Konačno, Jeruzalem je sveto mjesto Židova, kršćana i muslimana i to se tamo jako osjeća, a organizatori festivala na čelu s gospođom Liom van Leer čine sve da gosti tu dimenziju osjete i kroz sam festival.</p>
<p> U svom filmskom životu bio sam na puno festivala, ali u gostoprimstvu, ljubaznosti i pažnji teško da se itko može mjeriti s jeruzalemskim festivalom. U pet dana boravka bio sam gost na večeri kod ministra kulture, zatim kod gradonačelnika Jeruzalema i naravno kod direktorice Festivala gđe van Leer. Svugdje me je dočekala izvanredna atmosfera i srdačnost, prijateljstvo.</p>
<p>• Prvi put su u Jeruzalemu dva hrvatska filma, kako je publika reagirala?</p>
<p>- Dva hrvatska filma u programu festivala isto su znak nečega. Film Vinka Brešana »Maršal« u sekciji je The Spirit of Freedom, dok je moj film »Kad mrtvi zapjevaju« u Panorami nagrađenih filmova s festivala prošle sezone. Tu su pobjednici Cannesa, Berlina, Venecije, Montreala i drugih festivala. Bio sam na jednoj projekciji svog filma, dok je druga bila u četvrtak, kad sam već napustio festival. Brešanove filmske projekcije tek slijede u drugom dijelu festivala.</p>
<p>Prijem našeg filma bio je zaista izvanredan, ne znam što bi neki redatelj mogao željeti više: u najstarijem kinu Jeruzalema publika se smijala, do suza, a na dramatičnim scenama bila mirna, da bi se opet smijala. Za cijelo vrijeme odjavne špice pljesak nije prestajao, a razgovor sa mnom nakon projekcije dugo je potrajao. Ljude je zanimalo sve i o filmu, i o Hrvatskoj, o politici, o svemu i svačemu.</p>
<p> Kada bi naša Vlada znala kakva je moć filma u promicanju kulture jedne zemlje, snimili bismo deset igranih filmova godišnje. Ja sam bio jako opušten jer moj film se kao i ostali filmovi iz te sekcije nije natjecao za nagrade, ali mislim da su »Kad mrtvi zapjevaju« pripremili odličnu atmosferu za Brešanov film i još jednu nagradu za njega, i to mi se jako sviđa. Vjerujem da će Brešanov film biti među nagrađenima.</p>
<p> Mislim da smo bili odličan tim. Šteta što se od naše diplomacije nitko nije pojavio na projekcijama, barem nije za vrijeme mog boravka.</p>
<p>• Vaš film je obišao svijet, kakva je razlika između domaćih i stranih kritika?</p>
<p>- Razlika je velika. Evo upravo danas mi je stigao press cliping iz festivala u San Franciscu. Jedan kritičar toliko hvali film, citirajući dijalog iz filma »Cinco, cinco, to sam ja Marinko«, i kaže kako bi taj slogan iz »Mrtvaca«, mogao biti na zastavi čitavog festivala, jer on naš film smatra vrhunskim filmom u prošloj sezoni.</p>
<p>I sad, kako to razumjeti kad neki domaći filmski »kritičari« pišu da mi treba zabraniti rad. Mislim da se u nekim medijima protiv mene osobno vodila kampanja, pa je moj film bio žrtva mene samog. </p>
<p>Žao mi je zbog nekih mojih suradnika, naročito sjajnog pisca Mate Matišića. No, sve dođe na svoje, nema u meni nikakve gorčine niti ljutnje. Znam ja nas. Bit ću malo neskroman pa ću citirati jedan moj dokumentarni film, sve je to: mala kritičarska priredba u našem selu. Naravno, najozbiljniji kritičari ne sudjeluju u njoj.</p>
<p>• Planovi?</p>
<p>- Mate Matišić i ja pravimo još jednu, a možda i dvije verzije scenarija »Ostavština kralja štakora« ili »Izbavitelj II«. Mislim da ćemo do kraja godine biti gotovi, a onda ćemo vidjeti. Svaki film je avantura i rizik, a ovaj je i pomalo suluda avantura. No bez srljanja u nepoznato nema čari niti otkrića. </p>
<p>• Žiriranje na ovogodišnjoj Puli?</p>
<p>- Zamolili su me da budem član žirija. Znam da je to nezahvalno i skoro svi nenagrađeni počinju vas krivo gledati (blago rečeno), no ministar Vujić je rekao kako mi redatelji kritiziramo, a kad treba preuzeti odgovornost, onda se povučemo. Evo ja se nisam povukao.</p>
<p>• Rad u inozemstvu?</p>
<p> - Dugo sam ovih dana, upravo u Jeruzalemu, razgovarao s Isztvanom Szabom. On je svoj zadnji film »Sunshine« snimio na engleskom jeziku. Meni se film svidio. To je povijest četiriju generacija jedne židovske obitelji u Mađarskoj, odnosno u Srednjoj Europi, a mogla bi biti i u Zagrebu. Szabo se žalio kako radeći u inozemstvu ima »sve što treba«, ali nema potpunu kontrolu nad filmom. Ne može snimati na mađarskom koji je njegov materinski jezik, ne može uzeti svoje suradnike koje želi, ne može puno toga što je mogao dok je radio mađarske filmove. </p>
<p>Za mene bi bilo idealno kad bih nekako mogao koristiti europske fondove, a snimati na hrvatskom jeziku. Mi smo navikli sve kontrolirati od scenarija, izbora glumaca, montaže, i kad se jednom naviknete na to, teško se bilo čega možete odreći. To je prednost snimanja u siromaštvu. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Simfonija s vjetrom</p>
<p>46. splitsko ljeto / Uz nastup Makedonske filharmonije na Peristilu, pod ravnanjem Vanje Nikolovskog-Djumara / Zvijezda večeri bila je mlada oboistica Gordana Josifova Nedelkovska </p>
<p>Prvi put nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj se pojavio jedan makedonski ansambl, i to njihov vodeći orkestar Makedonska filharmonija. Čitali smo kako su se već predstavili na prohladnom Zagrebačkom ljetu, a mnogo bolje, što se tiče vremena, nisu prošli ni u četvrtak na splitskom Peristilu, jer su naleti bure ne samo vitlali repovima dirigentova fraka i suknjom solistice nego su se i glazbenici borili s notama koje su morali pridržavati i pričvršćivati kvačicma za rublje. To je doduše odavna poznata praksa na Peristilu (kao i buka prolaza ispred istočnih vrata Dioklecijanove palače), ali svakako dekoncentrira i izvoditelje i publiku. No, kažimo odmah da je nastup Makedonaca prošao u ozračju pune pažnje dobro posjećenog peristilskog auditorija koji nije štedio ni glasnim povicima odobravanja. </p>
<p>Zvijezda večeri bila je nesumnjivo mlada oboistica Gordana Josifova Nedelkovska, danas već profesorica pa čak i prodekanica Muzičke akademije u Skopju. Svirala je, naravno, napamet, veoma dopadljivi Koncert za obou i orkestar suvremenog mađarskog skladatelja najstarije generacije Frigena Hidasa, djelo neoromantične inspiracije, ali odlično pisano za solistički instrument, pa je umjetnica delikatnim tonom manifestirala tehničko umijeće, posebno u velikoj kadenci, kao i toplinu muziciranja i zaobljenu frazu u polaganome stavku. Zasluženo je pobrala ovacije, ali joj na žalost nije uručeno nikakvo cvijeće; raskošna košara s cvijećem pojavila se na pozornici tek na kraju koncerta. Napomenimo da organizatori ovogodišnjeg Splitskog ljeta u pratećim tiskanim programima koncerata objavljuju samo podatke o izvoditeljima (i to ne svima), a ni riječi o skladateljima i njihovim djelima, što je svakako propust.</p>
<p>Makedonski gosti nastupili su u Splitu s drugim programom i drugim dirigentom nego u Zagrebu, što svjedoči o opravdanoj želji šireg predstavljanja svoje glazbene sredine. Dirigent splitskog koncerta bio je Vanja Nikolovski-Djumar, ugledni, često izvođeni skladatelj srednje generacije. Od ranije poznajemo vrijedan fundus suvremene makedonske glazbe, međutim, dirigent je započeo program vlastitim djelom. Sudeći po naslovu »Zigurati« za simfonijski orkestar radi se očigledno o programskoj skladbi; no bez ikakvog popratnog komentara nemoguće je bilo shvatiti glazbu rasparčanu na odlomke i orkestralne efekte. Šteta. </p>
<p>Orkestar i dirigent solidno su se - u opisanim vremenskim uvjetima - predstavili Talijanskom simfonijom Felixa Mendelssohna-Bartholdija. Izvedba je bila uredno vođena, ali dinamički suzdržana, u dijelovima upravo oprezna. I orkestar i dirigent probudili su se tek u završnom stavku. A što se orkestra i dirigenta tiče, najbolja izvedba bila je završna točka programa, Prva rumunjska rapsodija Georgeja Enescua, puna boja i temperamentnih ritmova, pa je oduševila slušateljstvo. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Fotomontaže života</p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti / Otvorena izložba »Kolaži« njemačke umjetnice Hannah Höch / Riječ je o umjetnici iz kruga berlinskih dadaista </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Izložba kolaža, točnije fotomontaža, Hannah Höch (1889. - 1978.), nastalih u razdoblju od 1918. do 1967. godine, otvorena je u četvrtak u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. </p>
<p>Hannah Höch vežemo uz krug berlinskih dadaista, rekla je na otvaranju Leonida Kovač, kustosica izložbe, te istaknula kako joj povijest umjetnosti pripisuje invenciju fotomontaže. »Njezine montaže izričito dekonstruiraju kategoriju smisla kao legitimnog, neupitnog i predegzistirajućeg«, smatra Leonida Kovač. Premda nastale, nastavlja ona, prije više desetaka godina, vezane za sklop ondašnjeg, ratom obilježenog vremena, djela Hannah Höch nisu izgubila svoju performativnu snagu.</p>
<p>Kultura se ne može raščlaniti na odlomke, godišnja doba. Ona zahtijeva cijelo vrijeme, cijeloga čovjeka, riječi su dr. Wolfganga Eschkera, ravnatelja Goethe instituta u Zagrebu, koji je, uz Institut za odnose s inozemstvom iz Stuttgarta, zaslužan za organizaciju izložbe. Svi gradovi i mjesta koji drže do sebe organiziraju ljetne kulturne manifestacije. Zagreb, prema riječima dr. Eschkera, ima što se toga tiče zavidnu tradiciju.</p>
<p>Umjetnica s političkim razmišljanjem i socijalnim senzibilitetom i sama je na jednom mjestu opisala način na koji je upoznala tehniku fotomontaže - najoriginalniji i najznačajniji doprinos berlinskih dadaista: »Već kao dijete poznavala sam tu tehniku. Postojale su tzv. šaljive poštanske razglednice, koje su pomoću lijepljenja dijelova različitih fotografija prikazivale namještene komične situacije. Vježbala sam tehniku lijepljenja pomoću obojenog gumiranog papira.«</p>
<p>Pred rukom nacionalsocijalističkog proklamiranog »zdravog nacionalnog ukusa« Hannah Höch uspjela je spasiti ne samo svoje vlastite radove, već i brojne radove svojih prijatelja te neprocjenjive dokumente iz zajedničke dadaističke prošlosti. »Ona nikad nije bila militantna feministica, isto kao što nije slijedila niti jedan partijski program ili, još manje, doktrinu, bez obzira na kasnije pokušaje da joj se takvo što pripiše«, piše o njoj Eberhard Roters.</p>
<p>Izložba kolaža Hannah Höch, koja će biti otvorena do 27. kolovoza, daje uvid u središnje teme njena opusa. Sama umjetnica ih je svojedobno sabila kroz jednu riječ: »Život«.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Uskrsnuće« Body Theatrea</p>
<p>DUBROVNIK, 21. srpnja</p>
<p> - »Uskrsnuće« je osmostavačna baletno-pantomimska predstava koju autorski, koreografski i plesački potpisuju Adam Darius i Kazimir Kolesnik, Amerikanac i Britanac koji žive u Finskoj, i koja je, prema podatcima objavljenim u programskoj knjižici, do sada prikazana u sedamdeset zemalja svijeta.</p>
<p> Zanimljive su i biografije dvojice plesača. Darius je surađivao s Bergmanom, Barraultom i Kate Bush, ima osam knjiga o plesu i nagrada Emmy, koja je kruna njegove plesačke karijere. Kolesnik je nastupao u musicalima West Side Story i Time, samostalni koreografski prinosio u komadima Yukio Mishima, Tower of Babel, bavio se koreografijama za djecu te radio na Finskoj TV, odnosno autorski kratki film Toys of Treblinka prikazivan na filmskim festivalima.</p>
<p> Njihov zajednički projekt prikazan u parku Umjetničke škole Luke Sorkočevića, moglo bi se reći, intimna je priča o osamljenosti, strahu, izgubljenosti pojedinca i vječnoj opasnosti od totalitarizma kada je u pitanju individualna sloboda. Tišina, mir i nada žuđeni je cilj osobne ravnoteže i pretpostavka za ljubav za kojom protagonisti ove predstave uzaludno vape, bez obzira na to radilo se o prizorima Zatvorenika, Ljubavnika i završnog i naslovnog Uskrsnuća.</p>
<p> Međutim, njihov u Dubrovniku prikazan zajednički projekt pomalo je naivan, klišejiziran i prepoznatljiv, već viđen pokušaj s brojnim opasnostima i doslovnostima. Dokidanje pantomime tamo gdje imaju povoda i sažimanje plesnih elemenata tamo gdje im se nudi mogućnost povoda, kao da je bio osnovni kriterij koreografskog promišljaja predstave bez svježine, novih ideja ili dubljih, moguće estetiziranih prizora koje tema nudi. Doslovnost i naivnost tako ispričane priče iscrpljivala se i u odabranim, klišejiziranim simbolima te neinventivnom svjetlu (Thomas Freundlich) uz, istaknuti treba, po svemu zanimljiv odabir glazbe. (D. Mojaš)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bečki dječaci u Splitu</p>
<p>SPLIT, 21. srpnja</p>
<p> - Na Splitskom ljetu u sklopu gostovanja svjetskih glazbenika koncert će održati glasoviti Bečki dječaci. Kako su na konferenciji za novinare izvijestili ravnateljica Splitskog ljeta Mani Gotovac, dirigent Nikša Bareza i glazbeni kritičari Tonči Šitin i Nenad Turkalj, nakon koncerta Makedonske filharmonije, Bečki dječaci nastupit će pod dirigentskom palicom Martina Schebesta. Koncert će se održati u subotu, 22. srpnja, na pozornici splitskog HNK, gdje će u nedjelju nastupiti i vrlo poznati bugarski Ženski zbor »Cosmic Voices of Bulgaria«. Bugarke će u Splitu praizvesti djelo »Sweet Separation« Minye Kuzmanić i Darka Stanojskovskog. Glazbeni kritičari Turkalj i Šitin posebno su upozorili na koncert budimpeštanskog Bartok kvarteta ističući kako su to vrhunski glazbenici koji glazbu proizvode na instrumentima najfinije izrade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Istarski nakladnici o Frankfurtskom sajmu </p>
<p>PULA, 21. srpnja</p>
<p> - Predstavnici Istarske županije, Turističke zajednice te Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore u Puli su potpisali dogovor o potpori nastupu istarskih nakladnika u sklopu zajedničkog nastupa hrvatskih izdavača na Frankfurtskom sajmu od 18. do 25. listopada. Dogovor u ime Istarske županije, koja taj projekt sufinancira sa 200 tisuća kuna, potpisao je župan Stevo Žufić, u ime Turističke zajednice, koja će organizirati priredbu »Dani Istre na Frankfurtskom sajmu« v.d. direktora Marino Brečević, te Albert Goldstein u ime Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, organizatora nastupa u Frankfurtu. Po riječima župana Žufića, takvi su nastupi za Istru i njezinu kulturu kao i promociju vrlo važni i upravo zato Istarska županija podupire takav oblik promocije gdje i turizam zauzima posebno mjesto. Za nastup na sajmu u Frankfurtu, kako je rečeno, kandidiralo se 35 nakladničkih kuća iz Istre. U povodu nastupa na tome sajmu bit će izdan i poseban katalog s cjelokupnim programom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Goranovci odlaze u SAD </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Folklorni ansambl »Ivan Goran Kovačić« gostovat će od 26. srpnja do 24. kolovoza 2000. u SAD, gdje će sudjelovati na dva velika međunarodna festivala te održati niz koncerata za hrvatske iseljenike. Prvi dio gostovanja je sudjelovanje na Internacionalnom festivalu folklora koji se održava od 28. srpnja do 5. kolovoza u Rexburgu - Idaho, zatim se odlazi na .Summerfest international arts & folk festival u Utahu od 6. do 13. kolovoza. Osim naše i domaćih skupina sudionici obaju festivala su i skupine iz Bugarske, Indije, Izraela, Kine, Litve, Meksika, Perua, Rusije, Južne Koreje, Slovačke, Ukrajine, Njemačke i Havaja.</p>
<p> Za vrijeme festivala održat će se niz kraćih nastupa s drugim skupinama. Predviđeno je sudjelovanje u mimohodu po gradskim ulicama, u seminaru o hrvatskim plesovima i na misama te izleti. Nastavak turneje je u organizaciji Hrvatsko-američkog kulturnog centra iz Sacramentam koji obuhvaća cjelovečernje koncerte. Program je sastavljen tako da obuhvaća gotovo sve krajeve Hrvatske - Prigorje, Zagorje, Međimurje, Slavoniju, Posavinu, Dalmatinsku zagoru i Dalmaciju. Na svim nastupnicima bit će organizirano turističko predstavljanje Hrvatske, koje se priređuje u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, koja je za tu svrhu ustupila monografije, prospekte, plakate i razne suvenire. Na gostovanje odlazi 38 članova. Cjelokupnu turneju, čiji troškovi iznose oko 250.000 kuna, platit će zagrebački Gradski ured za kulturu, Ministarstvo kulture RH, mnogobrojni sponzori te sami članovi ansambla. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Orkestar »Picasso« dolazi u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - U bogatom programu ovogodišnjega, 31. grožnjanskoga ljeta Hrvatske glazbene mladeži posebno se ističe gostovanje španjolskoga komornog orkestra, što ga je 1997. osnovao Davor Kuljerić. Orkestar nosi ime slavnoga španjolskog slikara Pabla Picassa koji je - kako se ističe u ansamblu - u mnogo svojih slika očitovao ljubav prema glazbi, naročito onoj koju izvode gudači. Tako je i sastavljen komorni orkestar po broju gudača jednak proslavljenim Zagrebačkim solistima, u kojima je svojedobno svirao i Davor Kuljerić, inače brat uglednog hrvatskog skladatelja Igora Kuljerića. Davor Kuljerić kao violinist potječe iz glasovite zagrebačke škole Vaclava Humla, a svirao je i u orkestru Zagrebačke opere, u Zagrebačkoj filharmoniji i u Simfonijskom orkestru HRT. Odselivši iz Zagreba najprije je nekoliko godina boravio u Parizu, a zatim je prešao u Španjolsku, gdje se je skrasio kao voditelj vlastite agencije u Granadi, a zatim i kao pedagog i dirigent; svoje dirigentsko znanje upotpunio je bio na salzburškom Mozarteumu kod slavnog Bruna Maderne. Komorni orkestar »Pablo Picasso« razvio je bogatu i uspješnu djelatnost diljem Španjolske, izvodeći širok repertoar od starih majstora do suvremenih skladatelja. Na njihovu su repertoaru jednako majstori baroka, klasike, romantike i 20. stoljeća, od Albinonija i Bacha do Šostakoviča i Coplanda. U povremenoj suradnji s puhačkim sastavom izvode i kantate i opere, kao i djela u kojima sami nastupaju i kao instrumentalni solisti. Ovoga ljeta prva ih inozemna turneja vodi u Italiju i Hrvatsku. Imat će nekoliko nastupa u Istri, u Novigradu, 20. srpnja u Kaštelu u Pazinu, 23. srpnja u Umagu te će turneju završiti 24. srpnja u Grožnjanu, također u tamošnjem Kaštelu. Za program u Grožnjanu dirigent Davor Kuljerić pripremio je pored djela Vivaldija, Tartinija, Mozarta, Turine i Arona Cople i dvije skladbe hrvatskih autora. Bit će to najpoznatija, Treća simfonija u D-duru Luke Sorkočevića i »Moba« zadarskog skladatelja, dirigenta i pedagoga Šime Dešpalja.. (N. Turkalj)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uspješna sezona Talijanske drame </p>
<p>RIJEKA, 21. srpnja</p>
<p> - Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca na kraju je vrlo uspješne sezone u tijeku koje su, uz ostalo, realizirane iznimno uspješne predstave »Vrag je uvijek kriv« Daria Foa i »Od Piedigrotte do Mahagonnya« Maria Morettia, rečeno je na konferenciji za novinare u riječkomu nacionalnom kazalištu. </p>
<p> Ravnatelj Talijanske drame Sandro Damiani najavio je da će se u idućoj sezoni raditi tri nove predstave - »Za opće dobro« Francesca Randazzoa, »Obiteljski album« Alessandra Damiania, koja će biti prvo kazališno djelo posvećeno povijesti talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji, te »Michelangelo Buonarroti« Miroslava Krleže. S tom predstavom, koja će prvi put biti rađena na talijanskom jeziku, u koprodukciji s firentinskim kazalištem Teatro Popolare d'Arte, Talijanska drama će u sezoni 2001.-2002. nastupati i u Italiji.</p>
<p> Ove će godine ansambl Zajčeve Talijanske drame u Italiji igrati »Od Piedegrotte do Mahagonnya«, i to u rimskomu kazalištu Quirino, koje je u sustavu ETI-a, jedine nacionalne distibucijske kazališne ustanove, zatim u Teatro dell Orologio, također iz Rima, te u Napulju. </p>
<p> Ravnatelj Talijanske drame je na konferenciji za novinare upozorio kako se ta ustanova iz godine u godinu susreće s novčanim poteškoćama, ali i s poteškoćama ekipiranosti amsambla, koje se uglavnom prevladavaju koprodukcijskim radom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Dinamo protiv Milana u 3. pretkolu Lige prvaka, Zajec šokiran </p>
<p>Nogometaši zagrebačkog Dinama igrat će u 3. pretkolu Lige prvaka protiv talijanskog Milana, a Hajduk će, prođe li mađarski Dunaferr, za ulazak u Ligu prvaka igrati protiv pobjednika para Shelbourne (Irska) - Rosenborg (Norveška) / Trener Dinama Marijan Vlak nije želio odveć filozofirati: »Zna se tko je i kakav je Milan! Nema smisla dramatizirati. Igrat ćemo i pokušati napraviti čudo!«</p>
<p>NYON, 21. srpnja</p>
<p> - Nogometaši zagrebačkog Dinama igrat će u 3. pretkolu Lige prvaka protiv talijanske momčadi AC Milan, iznimno jakog i atraktivnog suparnika, protiv kojeg će biti teško izborit plasman u jednu od skupine najelitnijeg europskog nogometnog klupskog natjecanja. Prva utakmica igrat će se u Milanu 8. ili 9., a uzvrat 22. ili 23. kolovoza na stadionu u Maksimiru.</p>
<p>S druge strane, prođu li nogometaši Hajduka u 2. pretkolu mađarski Dunaferr, u 3. pretkolu će igrati s boljim iz susreta irske momčadi Shelbourne i norveškog Rosenborga. </p>
<p>• Parovi 3. pretkola Lige prvaka: Milan (Ita) - Dinamo (Z) (HRV), Hajduk (HRV) ili Dunaferr (Mađ) - Shelbourne (Irs) ili Rosenborg (Nor), Tirol (Aut) - Valencia (Špa), Zimbru (Mol) ili Maribor Teatanic (Slo) - Sparta (Češ), Brřndby (Dan) ili Reykjavik (Isl) - Hamburg SV (Njem), Inter (M) (Ita) - Helsingborg (Šve) ili BATE (Bje), Bešiktaš (Tur) ili Levski (Bug) - Lokomotiv (M) (Rus), Haka (Fin) ili Inter (B) (Svk) - Lyon (Fra), Anderlecht (Bel) ili Anorthosis Famagusta (Cip) - Porto (Por), Herfřlge (Dan) - Rangers (Ško) ili Žalgiris (K) (Lit), Dinamo (K) (Ukr) - Crvena zvezda (Jug) ili Torpedo (K) (Gru), Dinamo (B) (Rum) ili Polonia (Polj) - Panathinaikos (Grč), Leeds United (Eng) - München 1860 (Njem), Sturm (Aut) ili Hapoel (TA) (Izr) - Feyenoord (Niz), St. Gallen (Švi) - Galatasaray (Tur), Šahtjor (Ukr) ili Levadia (Est) - Slavia (Češ) ili Šamkir (Aze). </p>
<p>Prve se utakmice igraju 8. ili 9. kolovoza, a uzvratne 22. ili 23. kolovoza. </p>
<p> Direktorima zagrebačkog Dinama doslovce se »zamračilo pred očima« kad su saznali da im je ždrijeb u 3. pretkolu Lige prvaka dodijelio Milan. Jasno, budući da je klupska uprava sve ambicije usmjerila prema plasmanu u skupinu Lige prvaka, ovakav je ždrijeb izbacio iz ravnoteže klupsku administraciju. Tako je direktor Dinama Velimir Zajec odmah iskreno rekao:</p>
<p>- Šokiran sam. Očekivao sam lakšeg suparnika. Tek sad vidimo koliko nam nedostaju bolji rezultati u lanjskom ciklusu Lige prvaka protiv Marseilla i Sturma. Da smo tada prošli dalje imali bismo danas bolji koeficijent i sigurno zaobišli tako teškog suparnika kao što je Milan.</p>
<p>Direktor pravnih poslova Damir Vrbanović odmah je počeo dogovarati organizacijske detalje utakmica Dinama i Milana s jednim od direktora Milana, Umberto Gandinijem. </p>
<p>- Jasno da je moglo i bolje, no iz ove se kože ne može. Bit će to dvije spektakularne utakmice, imat ćemo pun stadion. Nećemo se unaprijed predati...</p>
<p>Trener Dinama Marijan Vlak nije želio odveć filozofirati. </p>
<p>- Zna se tko je i kakav je Milan! Nema smisla dramatizirati. Igrat ćemo i pokušati napraviti čudo!</p>
<p>Mihael Mikić je, u ime igrača, rekao:</p>
<p>- Igrat ćemo najbolje što možemo, pa što bude. Ne smijemo se uplašiti. Dat ćemo sve od sebe, neće nas lako pobijediti, ako nas uopće pobijede.</p>
<p>Jasmin Agić je dodao:</p>
<p> - Težeg suparnika nismo mogli dobiti. No, teško bi moglo biti i Milanu, tek je početak sezone, neće ni Milan biti u najboljoj formi. Ne smijemo biti veliki pesimisti, kao što ni u Milanu ne smiju biti preveliki optimisti. (Hina/Reuters, akk, pj)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kako ispasti i ostati u prvoj ligi</p>
<p>Zbog miješanja građanskih sudova u sport, u njemačkoj rukometnoj Bundesligi sljedeće sezone natjecat će se čak 20 klubova </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Vijest da će u njemačkoj rukometnoj ligi sljedeće sezone igrati 20 (umjesto dosadašnjih 18) klubova i ne bi bila posebno zanimljiva da konačnoj odluci Njemačkog rukometnog saveza (DHB) nije prethodila prava zbrka, karakteristična nekim južnijim zemljama i ligama. Problemi u Bundesligi počeli su odmah nakon sezone, kad je Udruženje prvoligaša zbog financijskih problema oduzelo licencu za sezonu 2000/2001. šestoplasiranom Gummersbachu (inače peterostrukom europskom prvaku).</p>
<p>Gummersbach je tako automatski prebačen u drugu ligu, zajedno s posljednjeplasiranim Schutterwaldom. Willstätt (koji bi kao 17. također morao u niži rang) odigrao je kvalifikacijsku utakmicu za ostanak u prvoj ligi protiv drugog iz sjeverne druge lige Hildesheima i osigurao prvoligaški status. Činilo se da je sve riješeno, no uslijedio je novi udar na sustav natjecanja - DHB je kao drugostupanjska instanca vratio licencu Gummersbachu i tako ga spasio od ispadanja.</p>
<p>Odjednom, u drugu su ligu morali Schutterwald i Willstätt, a u kvalifikacije za ostanak protiv Hildesheima upućen je šesnaestoplasirani Wuppertal. Međutim, Wuppertal se žalio građanskom sudu, koji je odlučio da taj klub mora ostati u prvoj ligi (jer je sa sponzorima sklopio ugovore kao prvoligaš) i otkazao kvalifikacije, a autobus s Hildesheimovim rukometašima vraćen je s pola puta prema Wuppertalu. U međuvremenu se sudu obratio i Willstätt i također izborio ostanak u prvoj ligi, a istim je putem krenuo i Hildesheim, tražeći da ga se ubaci u prvu ligu. Naime, kvalifikacije je izgubio protiv »krivog« suparnika, a više ne može igrati protiv Wuppertala (kako stoji u propozicijama natjecanja), budući da je tom klubu sud zajamčio najviši rang.</p>
<p>U strahu da građanski sud još ponekog drugoligaša ne premjesti u prvu ligu, DHB je progurao i Hildesheim u prvu ligu i doveo se u situaciju da u sezoni Olimpijskih igara i Svjetskog prvenstva Bundesliga ima 20 klubova. Iz prve lige tako je ispao samo posljednjeplasirani Schutterwald. Status su sačuvali i Willstätt i Wuppertal i Gummersbach, a osim pobjednika sjeverne i južne druge lige - Hamelna i Solingena - u elitni razred ugurao se i Hildesheim. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odgođen rukometni sastanak u Ohridu</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Sastanak predstavnika istočnoeuropskih rukometnih klubova, koji je ovog vikenda trebao biti održan u Ohridu, zbog loše je organizacije odgođen za dvadesetak dana i održat će se polovicom kolovoza u Ljubljani. Prema riječima direktora Badel 1862 Zagreba Bartola Kaleba, za odgodu je kriv Makedonski rukometni savez koji je loše organizirao sastanak, odnosno prekasno poslao pozive sudionicima. Za dvadesetak dana u Ljubljani će se razgovarati o reformi sustava natjecanja u europskim rukometnim kupovima i izmjenama pravila (prijedlog je da se trajanje napada ograniči na 45 ili 50 sekundi).</p>
<p>Što se tiče sustava natjecanja, stav je hrvatskog prvaka da sadašnja Liga prvaka donosi samo trošak, odnosno da je klubovima gotovo u interesu da ne »doguraju« predaleko, jer troškovi prema finalu rastu, a većina klubova uspjehe i pobjede ne može financijski kapitalizirati. Stoga će »zagrebaši« na sastanku u Ljubljani predložiti da se od Europskog rukometnog saveza (EHF) zatraži organizacija »Europske biznis-lige« po uzoru na ULEB-ovu Europsku ligu u košarci kojoj su se priklonili gotovo svi najbolji europski klubovi, nauštrb Suprolige koju organizira FIBA.</p>
<p>Čelnici Badel 1862 Zagreba u međuvremenu će se uputiti u bečko sjedište EHF-a kako bi raspravili pitanje »odbjeglih« Tončija Valčića i Nikole Prce koji su, unatoč ugovorima s hrvatskim prvakom, pristupili njemačkom Grosswallstadtu, odnosno bosanskohercegovačkom Izviđaču iz Ljubuškog. Budući da će u Beč putovati i predstavnici Hrvatskog rukometnog saveza (HRS), bit će riječi i o ukupnim odnosima EHF-a i hrvatskog rukometa. Upravo o povratku Prce i Valčića ovisi završetak prijelaznog roka u Badel 1862 Zagrebu. Ostalo je neriješeno pitanje vanjske napadačke linije. Slovenac Aleš Pajovič sigurno neće pristupiti Zagrebu, transfer je odbio i Borna Franić, pa je posljednji na listi želja Gruzijac Tite Kalanadze, koji je prošlu sezonu igrao u tršćanskom Genertelu. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Spajić: S Prosinečkim idemo na prvo mjesto!</p>
<p>U petak je prvi put sa svojim novim suigračima, nogometašima Hrvatskog dragovoljca trenirao Robert Prosinečki, najzvučnije pojačanje momčadi iz Sigeta</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - U petak se prvi put na treningu nogometaša Hrvatskog dragovoljca pojavio Robert Prosinečki, najzvučnije pojačanje momčadi iz Sigeta. Uoči prvog treninga Prosinečkog sa novim suigračima, čitavoj momčadi Hrvatskog dragovoljca obratio se predsjednik kluba Stjepan Spajić:</p>
<p>- Iako se mnogo toga piše negativnoga o nogometu, vi za to niste krivi i vaš zadatak je da na svojim igrama na terenu natjerate novinare da ponovno pozitivno počnu pisati o nogometu. No, dolazak Prosinečkog u naš klub ne znači da se možete opustiti, ni za koga neće biti popusta, pa niti za njega, o sastavu će isključivo odlučivati trener.</p>
<p>Iako su već pet godina u Prvoj ligi, »dragovoljci« još uvijek ni jednu utakmicu nisu odigrali na svom terenu. Svake godine su se selili i pronalazili nove terene na kojima su bili u ulozi domaćina. No, izgleda da je tom seljenju došao kraj.</p>
<p>- Bliži se dan kada ćemo konačno zaigrati ovdje, u Sigetu. U ponedjeljak bit će montirana montažna tribina, te ćemo, uz ove tribine koje su već izgrađene, imati stadion kapaciteta do pet tisuća mjesta.</p>
<p>Radovi oko terena u Sigetu još uvijek su u punom jeku, a čitavo okruženje ne izgleda tako da bi se tamo za samo tjedan dana mogao igrati prvoligaški nogomet.</p>
<p>- Da vidim tko će mi zabraniti da ovdje igramo! Ako je lani Vukovar mogao igrati na onakvom igralištu, onda nema razloga da mi ne možemo igrati ovdje, kazao je Spajić.</p>
<p>Nakon tog, ozbiljnijeg uvodnog dijela, Spajić je nastavio u svom stilu:</p>
<p>- Sada idemo na prvo mjesto! Barem u ovih prvih šest kola koliko će Robi biti kod nas. A ja se nadam da on neće niti otići u Japan, evo u klub smo mu doveli i Japanca samo da Robi ne ide tamo.</p>
<p>Japanac je Shuichi Maze, još jedno novo lice u »dragovoljčevoj« svlačionici. Maze je u Siget došao preko latinske Amerike, posljednju sezonu je igrao u El Salvadoru, a po onome što je do sada pokazao mogao bi također biti vrlo korisno pojačanje.</p>
<p>Tijekom treninga također je bilo zanimljivije slušati Spajića nego pratiti što rade igrači. Tako je predsjednik »dragovoljca« iznio svoja razmišljanja o neplaćenom porezu u klubovima:</p>
<p>- Mi smo u prvoj ligi samo pet godina, dakle i platit ćemo upola manje od ostalih. A pitam ja vas, kako to da »ovi« 45 godina nisu uzimali ništa od nogometa, a sada bi naplatili sve u posljednjih 10. Pa, neka naplate i za onih prethodnih 45 godina! Ma, znate što, mi ćemo do Nove godine živjeti na veresiju, a onda će biti novi izbori na kojima će HDZ opet doći na vlast i nastavit ćemo po starom. A zbog ove besparice u hrvatskom nogometu, predlažem jedan turnir u Sigetu gdje bi igrali svaki sa svakim, pa neka pobjednik bude prvak, govorio je Spajić.</p>
<p>Najveću pozornost je, ipak, privukao dolazak Roberta Prosinečkog. </p>
<p>- Što je, novinari, je l' sada vjerujete da je Prosinečki došao, obratio se Spajić novinarima koji su se okupili da bi se vlastitim očima uvjerili u dolazak »Velikog Žutog« u Siget.</p>
<p>A Prosinečki je nakon prvoga treninga sa novim suigračima bio vrlo suzdržan:</p>
<p>- Ovo mi je bio prvi dan s novim suigračima tako da još ne mogu donositi sud o kvaliteti momčadi. Još uvijek se upoznajem, pogotovo s mlađim igračima, ali odlično sam prihvaćen. Poznato je da »dragovoljac« uvijek ima kvalitetnu momčad s kojom se možemo boriti za dobar plasman. </p>
<p>Prosinečki je najavio i svoj debi u dresu Hrvatskog dragovoljca:</p>
<p>- U nedjelju ću protiv Trnja odigrati barem poluvrijeme. Naravno, ako me trener postavi u momčad. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Česi misle da su već u polufinalu</p>
<p>Nogometaši Slavena Belupa igraju u subotu (16.30 sati), u Češkoj, uzvratnu utakmicu 3. kola Intertoto kupa protiv Sigme / Unatoč remisu u prvom dvoboju i problemima s momčadi - u Češku nisu otputovali Crnac, Kacić i Petar Bošnjak - trener Mladen Frančić i dalje optimist </p>
<p>OLMOUC, 21. srpnja</p>
<p> - Nogometaši Slavena Belupa igraju u subotu (16.30 sati) uzvratnu utakmicu 3. kola Intertoto kupa u češkom Olomoucu, protiv Sigme. Prva utakmica u Koprivnici završila je 1-1 i izbacila iz stroja trojicu koprivničkih obrambenih igrača. Hasan Kacić i Petar Bošnjak dobili su treći žuti karton i nisu ni putovali u Češku, a priključio im se i Pavo Crnac, zbog ozljede noge. Međutim, pojačat će se konkurencija u napadu, jer Mario Dodik, bez obzira na ozljedu gležnja koju vuče još od domaćeg susreta s Glenavonom, tvrdi da može odigrati cijelu utakmicu. I Renato Jurčec, bez obzira na puknuće butnog mišića prošlog četvrtka, tvrdi da može izdržati barem jedno poluvrijeme. Uz novootkrivenog ubojitog Geršaka (iz Inkera), trener Mladen Frančić ne bi smio imati problema s napadom.</p>
<p>Frančić, ni poslije 1-1 u Koprivnici, nije izgubio optimizam. Kad smo ga, odmah nakon utakmice, pitali: »I što sad?«, rekao je: »Niš', kaj bi bilo? Bumo ih pobedili tamo«. A na konferenciji za novinare je, s obzirom na teškoće sa sastavom, rekao:</p>
<p>- Najbolja je momčad ona koja istrči. </p>
<p>Ipak, Koprivničance su pomalo razočarali navijači koji, čini se, vjeruju da njihovi nogometaši nemaju šanse u Češkoj. No, trener i momčad nastoje ne misliti na to. </p>
<p>Po dolasku u Olomouc koprivničku je ekspediciju zaprepastila prepotencija domaćina. Naime, Česi su se požalili gostima kako u sljedećih 10 dana imaju nevjerojatno naporan raspored. Kažu da nakon subotnjeg dvoboja protiv Slavena Belupa »u srijedu igraju 4. kolo odnosno polufinale Intertoto kupa, a u petak domaći prvenstveni ogled«?! Dakle, Česi su si već upisali pobjedu protiv Slavena Belupa i plasman u polufinale Intertoto kupa. Većeg motiva od ovakve prepotencije Koprivničanima doista ne treba...</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Istra u II. ligu s mladom momčadi</p>
<p>PULA, 21. srpnja</p>
<p> - Pomlađeni sastav pulske Istre u drugoligašku će se karavanu uključiti s mladom momčadi. Odlasci Noseka i Ugrčića u Izrael te Božca u splitski Hajduk u dogledno bi vrijeme trebali donijeti novac kojim će se podmiriti nemali dugovi prema igračima, trenerima i uposlenicima. </p>
<p>Novoimenovani trener Vlado Brmbolić uvodni je dio priprema iskoristio za selekcioniranje 30-ak mladih igrača koji su, osim treniranjem, dio kvalitete pokušali dokazati i na improviziranim »trokut-utakmicama« na kojima se imalo što vidjeti. Prošlogodišnjem igračkom kadru, nogometašima koji izlaze iz kategorije juniora i nadarenim mladićima iz ostalih istarskih klubova, ovih se dana priključuju i oni koji bi u evidentni entuzijazam trebali »ugraditi« i kvalitetu.</p>
<p>Tako je, nakon jednogodišnjeg igranja u Njemačkoj, dres Istre odjenuo Pahović kojem je »radno mjesto« u veznoj liniji. Da se inozemni angažman teško može postići na svojoj je koži osjetio Antonijo Momčilovski, koji već radi sa »zeleno-žutima«. Iako se još ne govori o imenima, i problem zadnjeg braniča pokušat će se riješiti dovođenjem igrača.</p>
<p>Nakon Pule, NK Istra nastavlja pripreme u Sloveniji, gdje će odigrati i nekoliko trening utakmica. </p>
<p>Paralelno s radom prve momčadi koja neće imati više od 24 igrača, pune ruke posla ima i Izvršni odbor kluba koji želi doći do novca za budućnost. Razgovori s gradom Pulom i gospodarstvenicima koji su pokazali zanimanje iznjedrili su zaključak da klubu za sezonu treba osigurati 600.000 njemačkih maraka. Tko će taj novac dati saznat će se na redovnoj Skupštini NK Istra, koja će biti iskorištena i za kooptiranje nekih novih ljudi u Izvršni odbor. (M. Perhant)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Poveli sa 2-1, poraženi sa 2-3</p>
<p>Nogometna reprezentacija Hrvatske na EP u Njemačkoj poražena 3-2 protiv Njemačke i s posljednjim mjestom u skupini nije se plasirala na EP u Argentini </p>
<p>STUTTGART, 21. srpnja</p>
<p> - Hrvatska juniorska nogometna reprezentacija izgubila je i treću utakmicu na Europskom prvenstvu igrača do 18 godina u Njemačkoj. U utakmici 3. kola skupine A reprezentacija Njemačke pobijedila je Hrvatsku 3-2 (1-1). Naša selekcija je ostala posljednja u skupini, te nije izborila nastup na Svjetskom prvenstvu sljedeće godine u Argentini.</p>
<p>• Stadion u Stuttgartu</p>
<p>NJEMAČKA - HRVATSKA 3-2 (1-1)</p>
<p>NJEMAČKA: Starke - Preuz, Zepek, Kling, Gemiti - Lauth (od 69. Jungnickel), Balitsch, Stark, Mikolajczak - Teber (od 55. Tiffert), Auer.</p>
<p>HRVATSKA: Šarlija - Drpić, Vušković, Maras - Buljat, Šafarić, Rubil, Koretić - Srna, Abramović, Babić</p>
<p>SUDAC: Da Silva (Portugal). GLEDATELJA. 8.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Auer (17), 1-1 Babić (45), 1-2 Srna (48), 2-2 Preuz (75), 3-2 Jungnickel (82).</p>
<p>ŽUTI KARTON: Stark, Auer, Rubil, Šafarić.</p>
<p>CRVENI KARTON: Srna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Britanci ostaju bez dopredsjedničkog mjesta u FIFA-i?</p>
<p>ZAGREB/ZÜRICH </p>
<p> - Nekoliko je karipskih članica Međunarodne udruge nogometnih saveza (FIFA) pokrenulo inicijativu za ukidanjem dopredsjedničkog mjesta u Izvršnom odboru ove organizacije koje tradicionalno pripada Velikoj Britaniji. Izvršni odbor trenutno ima 24 člana, od kojih su sedmorica dopredsjednici, a jedan od njih u pravilu je iz krunskih zemalja Velike Britanije (Engleske, Škotske, Walesa i Sjeverne Irske). Trenutno je to Škot David Will, a osim njega još su dvojica europskih dopredsjednika (Talijan Antonio Matarrese i predsjednik UEFA-e Šveđanin Lennart Johansson).</p>
<p>Četiri neimenovana karipska saveza zatražila su da se spomenuto dopredsjedničko mjesto ubuduće dodijeli njima ili da se jednostavno ukine te da Izvršni odbor ostane sa šest dopredsjednika. Britancima je FIFA dosad davala poseban status u Izvršnom odboru zbog povijesnih zasluga u razvoju nogometa. </p>
<p>Za dopredsjedničku poziciju zainteresiran je Oceanijski nogometni savez (OFC) koji je nedavno ostao bez predsjednika (ujedno i člana Izvršnog odbora), jer je Charles Dempsey podnio ostavku nakon što je, zbog navodnih prijetnji, odustao od glasovanja prilikom odlučivanja o dodjeli domaćinstva SP 2006. godine.</p>
<p>Pitanje članstva u Izvršnom odboru bit će riješeno na sljedećem Kongresu FIFA-e 4. i 5. kolovoza u Zürichu. Na Kongresu će pod okrilje FIFA-e, kao 204. član, biti primljena azijska država Butan. (Reuters/sm)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ljubičić spasio četiri meč-lopte, ne i petu</p>
<p>U osmini finala ATP Tour turnira tenisača u Umagu, prvi nositelj, Argentinac Mariano Puerta, svladao Ivana Ljubičića 6-4, 4-6, 6-4 / Rios bez bolova nakon godinu dana</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Ivan Ljubičić spasio je dvije meč-lopte pri 3-5 u trećem setu, onda još dvije u idućem gemu, ali petu nije uspio i u četvrtfinale ATP Tour turnira u Umagu ipak se plasirao prvi nositelj, Argentinac Mariano Puerta. Naime, u 2. kolu »Croatia Opena« Ljubičić je pružio vrlo dobar otpor prvom favoritu turnira, koji je poslije dva sata i osam minuta velike borbe pobijedio 6-4, 4-6, 6-4, spriječivši tako hrvatskog tenisača da ponovi prošlogodišnji umaški rezultat, kad je bio polufinalist.</p>
<p>- Dao sam sve što mogu, ali nisam osjetio da mogu pobijediti. Ovo je jedan od najboljih mečeva koje sam ikad odigrao, no izgubio sam od odličnog igrača i zato nisam utučen zbog poraza. Kontinuitet koji je u ovako vrhunskoj igri imao Puerta bio je impresivan, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Puerta je bez većih problema osvojio prvi set, za što mu je trebao samo jedan »break«, no u nastavku Ljubičić je postao opasniji, pa je brzo poveo 4-1. Argentinac, trenutno 15. tenisač svijeta po rezultatima u ovoj godini, potom je uzvratio i izjednačio na 4-4, ali je set ipak pripao Ljubičiću. U trećoj dionici, međutim, hrvatski tenisač nije imao nijednu »break« loptu (servis je izgubio pri 2-2), a najbliži osvajanju gema na suparnikov servis bio je pri 4-5, kad je stigao do izjednačenja.</p>
<p>- Prošlog tjedna Ljubičić je igrao u Bastadu protiv Juana Ignacia Chele, kojem je trener moj otac, tako da sam znao da ima odličan servis i bekhend. Izdržao sam njegov pritisak, a zadovoljan sam i igrom na mreži, rekao je Puerta i prognozirao da će u polufinalu igrati on i Čeh Ulihrach te Španjolac Moya i Čileanac Rios.</p>
<p>Puerta će se za polufinale boriti sa Čehom Martinom Dammom, koji ni na zemljanim terenima Umaga ne odustaje od čestih izlazaka na mrežu. U 2. kolu bio je bolji od Španjolca Sergija Bruguere, dvosturkog osvajača »French Opena« u Roland Garrosu koji je, inače, svoj posljednji finale na ATP Tour turnirima odigrao upravo u Umagu 1997. Damm je do Umaga ove seone imao samo jednu pobjedu na zemljanim terenima.</p>
<p>Plasman u četvrtfinale izborili su i drugi nositelj, Čileanac Marcelo Rios te Španjolac David Sanchez. Rios se bez većih problema obračunao sa Španjolcem Germanom Puentesom (6-3, 6-2), prikazavši na trenutke i spektakularne poteze, slične onima kad je bio »broj jedan« na ATP-listi.</p>
<p>- Ovo je prvi put nakon godinu dana da ne osjećam nikakvu bol. Prvi put igram bez straha da će mi se nešto dogoditi, rekao je Rios, koji je u studenome prošle godine imao operaciju prepona na obje noge. </p>
<p>U četvrtfinalu se Rios sastaje sa Španjolcem Davidom Sanchezom, koji je u četvrtak je sa 6-1, 6-4 bio bolji od sunarodnjaka Gala Blanca, nastavivši niz dobrih rezultata u posljednjih mjesec dana. Naime, u tom je razdoblju bio polufinalist »challengera« u Sczeczinu, pobjednik Lugana i finalist Ulma.</p>
<p>• Rezultati osmine finala: Puerta (1) - Ljubičić 6-4, 4-6, 6-4, Damm - Bruguera 6-3, 1-6, 6-3, D. Sanchez - Blanco 6-1, 6-4, Rios (2) - Puentes 6-3, 6-2.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>John McEnroe ipak ne igra protiv Španjolaca</p>
<p>SANTANDER/UMAG</p>
<p> - John McEnroe ipak je u posljednji trenutak odustao od namjere da u subotu igra protiv Španjolaca u okršaju parova u polufinalnom susretu Svjetske skupine Davisovog kupa.</p>
<p>- Dio mene je želio igrati, a dio je govorio »nemoj«. Glavni razlog je što na treningu nisam igrao onako dobro kao što sam želio, rekao je 41-godišnji McEnroe, koji je posljednji put u Davisovom kupu igrao prije osam godina. Posljednji profesionalni nastup, pak, imao je prije šest godina. </p>
<p>Susret Španjolaca i Amerikanaca počinje okršajem Alberta Coste i Todda Martina, nakon kojih će na teren Alex Corretja i Jan Michael Gambill. Nastup su zbog ozljeda otkazali Pete Sampras i Andre Agassi, a Michael Chang je odbio McEnroeov poziv. Pobjednik susreta Španjolska - SAD igra u finalu, od 8. do 10. prosinca, s Australijom. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Commesso nadmudrio Vinokurova</p>
<p>Talijanski biciklist Commesso je do svoje druge etapne pobjede na »Touru« u karijeri došao nadmudrivši Vinokurova u samoj završnici </p>
<p>FREIBURG</p>
<p> - Talijanski biciklist Salvatore Commesso dočekao je svojih »pet minuta« na ovogodišnjem »Tour de Franceu« pobijedivši u 18. etapi voženoj od Lauseanne u Švicarskoj do Freiburga u Njemačkoj u dužini od 246.5 kilometara. Drugi je u cilj ušao Kazahstanac Aleksandre Vinokurov koji je ostvario isto vrijeme, dok su trojica vozača, Francuzi Durand i Robin, te Nijemac Voigt zaostali nešto više od minute. Svi ostali vozači uključujući i vodećega u ukupnom redoslijedu, Lancea Armstronga zaostali su nešto više od 15 i pol minuta.</p>
<p>Commesso je do svoje druge etapne pobjede na »Touru« u karijeri došao nadmudrivši Vinokurova u samoj završnici. Naime, znalo se da je Commesso brži sprinter i Vinokurov je tu Talijanovu prednost pokušao anulirati tako da u posljednjih 100 metara uđe u Commessovoj zavjetrini i tako bude u boljoj poziciji za sprint. No, niti to mu nije pomoglo, Commesso je jednostavno eksplozivniji vozač od Kazahstanca i nije mu ostavio nikakve šanse za uspjeh.</p>
<p>Inače, na početku etape, već na 4. kilometru iz pelotona su se odvojila petorica vozača (Commesso, Vinokurov, Durand, Robin i Voigt) i čitavu etapu su proveli na čelu. Najveću prednost u odnosu na glavnu skupinu ostvarili su na 117. kilometru etape kada su imali vodstvo od čak 27 minuta i 40 sekundi. Ta skupina od pet vozača se podijelila otprilike 40 kilometara prije cilja kada su se odvojili Commesso i Vinokurov, a preostala trojica nisu uspjeli pratiti njihov tempo.</p>
<p>U petak je na rasporedu posljednja etapa koja može bitnije utjecati na konačni redoslijed. Biciklisti će voziti kronometar u dužini od 58.5 kilometara od Freiburga do Mulhousea.</p>
<p>• Rezultati, 18. etapa (od Lausanne do Freiburga u dužini od 246.5 km): 1. Salvatore Commesso (Ita/Saeco) 6;08:15, 2. Aleksandre Vinokurov (Kaz/Telekom) isto vrijeme, 3. Jacky Durand (Fra/Lotto) + 1:05, 4. Jens Voigt (Njem/Credit Agricole) + 1:16, 5. Jean-Cyril Robin (Fra/Bonjour) + 1:16... </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD/USP) 82;01:18, 2. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 5:37, 3. Joseba Beloki (Špa/Festina) + 6:38, 4. Roberto Heras (Špa/Kelme) + 6:43, 5. Richard Virenque (Fra/Polti) + 7:36... (zm)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Slovenija uvjetuje dolazak na summit </p>
<p>BREGANA, 21. srpnja</p>
<p> - Hrvatska i Slovenija imaju mnoge zajedničke poglede ponajprije o stabilizaciji širega prostora na kojemu žive, a također o svim bitnim točkama međusobne suradnje. To su u petak zaključili šefovi diplomacija Tonino Picula i Alojz Peterle u izjavi novinarima kojih je, na njihovo čuđenje, bilo tridesetak iz obiju država. Ministri su bili na neslužbenom ručku u gostionici »Kalin«, na hrvatsko-slovenskoj granici u Bregani. Obje zemlje imaju gotovo istovjetna stajališta o konferenciji tzv. zapadnog Balkana što će se, kao inicijativa francuskog predsjednika, održati najesen u Zagrebu. Žele da se na tom skupu EU angažira u cjelini, kako bi se snažno potaknuo napredak zemalja toga područja u procesu stabilizacije i udruživanja. Slovenija je spremna, kaže Peterle, sudjelovati »samo ako se on bude odvijao u znaku te formule«. Ministri su se složili da bi se na skupu moralo razmotriti i pitanje sukcesije bivše Jugoslavije. Slovenska strana podupire pridruženje Hrvatske trilaterali Mađarska-Slovenija-Italija. To će biti, rekao je Peterle, važan okvir i međusobne suradnje. Picula je izjavio da su razgovarali i o problemima što će nastati kad Slovenija u rujnu uvede »schengenski režim« na granici s Hrvatskom. »Najavljena je mogućnost posebnog tretmana na granici za hrvatske državljane«, istaknuo je Picula. Razgovarali su i o što bržem rješenju Krškog i hrvatskih štediša Ljubljanske banke. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Spomenik veteranima Drugog svjetskog rata podijelio Amerikance </p>
<p>WASHINGTON, 21. srpnja</p>
<p> - Projekt izgradnje velikoga spomenika veteranima Drugoga svjetskoga rata u središtu američkoga glavnoga grada korak je bliže ostvarenju. Nakon što su pregledali pismena izvješća senatora, arhitekata, ratnih veterana i odgovornih za zaštitu kulturne baštine, članovi Vladina Odbora lijepih umjetnosti proteklih su dana jednoglasno odobrili konačnu verziju spomenika ratnim veteranima i žrtvama. Troškovi izgradnje toga spoemnika procjenuju se na sto milijuna američkih dolara.</p>
<p> I dok nitko ne dvoji o značaju i potrebi da se uspomena na Drugi svjetski rat ovjekovječi u srcu Amerike, washingtonska je javmost podijeljena oko mjesta na kojemu bi spomenik trebalo podići. Prvotno je zamišljeno da se spomenik podigne na središnjoj aveniji u Washingtonu nedaleko Spomenika Lincolnu. »Svaki član Odbora odlučno smatra da to mjesto upravo odgovara značenju Drugoga svjetskoga rata. Arhitekti su obavili vrlo osjetljivi dio posla«, izjavio je predsjednik Odbora lijepih umjetnosti Carter Brown. Konačnu odluku o tome, dodao je Brown, ipak će donijeti Odbor za planiranje izgradnje glavnoga grada. Predsjednica udruge za zaštitu povijesnoga naslijeđa Judy Feldman izjavila je da ozbiljno razmišlja o sudskoj tužbi protiv organizatora toga projekta, a na temelju zakona o zaštiti povijesnoga i kulturnoga naslijeđa. </p>
<p>»Zapravo smo malo znali o tome u što se upuštamo«, rekao je arhitekt Friedrich Florian Odboru lijepih umjetnosti izvještavajući o planovima da se u sklopu mjesta sjećanja na Drugi svjetski rat izgradi tzv. zid slobode te poljana sa zlatnim zvijezdama, ali i fontane, brončane skulpture te kolonade s citatima pjesnika i političara. Zagovornici izgradnje takvoga spomenika tvrde da će to biti dostojni spomen na 16 milijuna vojnika od kojih se 400.000 njih nikad nisu vratili kućama. U čast šest milijuna ratnih veterana koji su još živi, izgradnja spomenika trebala bi započeti ujesen, a završiti 2003., tvrde zagovaratelji takova memorijalnoga središta. Protivnici, međutim, tvrde da bi taj spomenik poremetio arhitektonsku cjelinu glavne avenije i ugrozio slobodu kretanja tim dijelom grada. »Doista nismo očekivali nikakav spomenik, ali sada nas zanima gdje će biti i koliko velik«, rekao je veteran Drugoga svjetskoga rata John Graves dodavši da je »spomenik u redu, ali da to ipak zauzima previše prostora i to u srcu grada«. (Reuters/V.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jelinčič protiv stranih investitora i vraćanja imovine Crkvi</p>
<p>LJUBLJANA, 21. srpnja</p>
<p> - Prvak slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič prosvjedovao je protiv namjera slovenske vlade da proda državni udio u javnim poduzećima stranim investitorima i vrati oduzetu imovinu rimokatoličkoj crkvi. Stranka je u petak priopćenjem protestirala protiv odluke vlade kojom je crkvi vraćen dvorac Betnava blizu Maribora pred kojim je papa Ivan Pavao II. lani beatificirao prvog mariborskog biskupa Antona Martina Slomšeka. Jelinčič, poznat po svojim radikalnim »antiklerikalnim« ispadima, tvrdi da je vlada biser slovenske barokne arhitekture zapravo poklonila papi koji je, kako dodaje, po kanonskom pravu vlasnik sve imovine Rimokatoličke crkve. Namjeru vlade da proda svoj udio u »Revozu« iz Novog mesta, Telekomu i nekim drugim javnim poduzećima kako bi smanjila proračunski deficit, Jelinčič je ocijenio rasprodajom nacionalnog bogatstva u koje su investirali domaći porezni obveznici.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Skupina G7 i Rusija za uravnoteženiji ekonomski rast i stabilnu cijenu nafte </p>
<p>Putin se nada barem djelomičnom otpisivanju ruskoga vanjskog duga/ Putin i Clinton potvrdili da žele suradnju u sprječavanju širenja N-oružja </p>
<p>OKINAWA/MOSKVA, 21. srpnja</p>
<p> - Čelnici sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, okupljeni u skupini G7, pozdravili su u petak izglede za jačanje svjetskog gospodarstva, ostvarene protekle godine, ustvrdivši da se njihovi gospodarski sustavi kreću u smjeru uravnoteženijeg ekonomskoga rasta. U priopćenju objavljenom nakon prvog kruga razgovora predstavnici najbogatijih zemalja i Rusije izrazili su, međutim, zabrinutost zbog negativnog utjecaja nestabilnih cijena sirove nafte na gospodarski rast.</p>
<p> U priopćenju se naglašava potreba za stabilnošću u naftnom sektoru, koja bi pridonijela održivom ekonomskom rastu kako u zemljama izvoznicama nafte tako onima koje uvoze naftu. Odobravajući ulogu koju su informacijske i komunikacijske tehnologije odigrale u snažnom razvoju Amerike, skupina G7 je priznala važnost ulaganja u nove tehnologije kako bi se ojačali potencijali za rast njihovih gospodarstava. U priopćenju se nadalje poziva SAD da povisi kamatne stope na ušteđevine, jer bi to smanjilo sadašnji rekordni manjak u proračunu. Europa bi istodobno trebala energično prionuti strukturnim reformama, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta te otvoriti prostor za ulaganja.</p>
<p> G7 uočava pozitivne pomake u gospodarskoj obnovi Japana, ali naglašava da Tokio mora nastaviti s makroekonomskom politikom održivoga rasta, što podrazumijeva, između ostalog, i iznimno niske kamatne stope. Sedmorica su izrazila potporu inicijativi pokrenutoj na prošlogodišnjem summitu u Kölnu o otpisivanju 100 milijardi dolara duga najsiromašnijim zemljama svijeta. Devet zemalja je već ispunilo uvjete za smanjenje duga koji će premašiti 15 milijardi dolara, ato su redom Benin, Bolivija, Burkina Faso, Honduras, Mauritanija, Mozambik, Senegal, Uganda i Tanzanija. Čelnici G7 nisu, međutim, odustali od uvjeta koje dužnosnici tih zemalja moraju ispuniti, od kojih su najvažniji primjena gospodarskih reformi i izrada planova kako bi od smanjenja duga profitirali najobespravljeniji slojevi u društvu. </p>
<p>Izrazili su također spremnost blokiranja zajmova MMF-a i drugih financijskih institucija zemljama koje ne surađuju u borbi protiv pranja novca. Rusija je jedna od zemalja koja nije previše aktivna u borbi protiv pranja novca, upozorila je skupina G7. </p>
<p>Istodobno predsjednici Sjedinjenih Država i Rusije obvezali su se u petak na konferenciji Skupine G8 u Okinawi na suradnju u području kontrole naoružanja. Osim toga, američki i ruski predsjednik istaknuli su predanost poštivanju sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) i obvezali se da će potaknuti što skoriju primjenu Sveopćeg sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa.</p>
<p>Iz Moskve pak stižu procjene da bi Vladimir Putin na summitu G8 u japanskom gradu Okinawi mogao doživjeti »hladni tuš«, i to posebice zbog pitanja ruskoga vanjskog duga, za koji Rusija očekuje da će biti barem djelomično otpisan. Prema pisanju poslovnog dnevnika Vedomosti, Putin »će pokušati uvjeriti G7 da otpiše ruski vanjski dug prema Pariškom klubu«, koji iznosi oko 40 milijardi dolara. Sporazum u tom smislu sklopljen je prošle veljače s Londonskim klubom. Za većinu ruskih novina, pitanje vanjskog duga postavlja Rusiju u veoma neugodan položaj u Okianawi. »Rusija traži dvije stvari koje ne idu jedna s drugom: želi biti priznata kao svjetska sila, ali ne i plaćati svoje dugove. Ovog časa, naša moć se mjeri visinom naših dugova«, ironično komentira oporbeni list Segodnia »nestabilan položaj Rusije unutar G8«.</p>
<p> Prema pisanju The Financial Timesa, zemlje G7 usuglasile su se da ne otpišu dug Rusiji. Članice G7 u Putinovom posjetu Kini vide skrivenu prijetnju u vidu nekog protuzapadnog saveza«, zaključuje Kommersant.</p>
<p>U međuvremenu, nastavljaju se prosvjedi protiv sastanka G8. Nekoliko skupina koje se protive američkoj vojnoj prisutnosti na japanskom otoku Okinawi i općenito u Aziji, organizirale su prosvjedni mimohod prema zgradi u kojoj su se u petak sastali čelnici Skupine sedam najbogatijih zemalja svijeta i Rusije (G-8), ali ih je zaustavila japanska policija. Na ulici koja povezuje konferencijski centar u kojem se održava summit te hotele u kojima su smješteni sudionici summita, policija je postavila brojne prepreke. Japanska vlada je osigurala oko 20.000 policajaca i 3000 policijskih vozila kako bi zajamčila sigurnost održavanja summita. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Barak prihvaća podjelu suvereniteta nad dijelovima istočnog Jeruzalema</p>
<p>U slučaju da se postigne dogovor o Jeruzalemu na temelju novog američkog plana, nejasno je kako će ga Barak predočiti Izraelcima koji su naviknuti da njihovi političari Jeruzalem zovu »vječnim nepodijeljenim gradom« </p>
<p>JERUZALEM, 21. srpnja</p>
<p> - Ministar u vladi izraelskog premijera Ehuda Baraka, Michael Melchior rekao je u petak da je Barak spreman prihvatiti američki prijedlog koji bi omogućio Izraelu i Palestincima da podijele suverenitet nad dijelovima istočnog, arapskog dijela Jeruzalema.</p>
<p> Barakovo prihvaćanje tog prijedloga, što je u Jeruzalemu potvrdio ministar Melchior, dovelo je do snažne kritike desnih političkih snaga u Izraelu koje su optužile Baraka da napušta obećanja o održavanju jedinstva grada. Melchior je dio Barakovog tima za odnose s javnošću na mirovnom summitu s Palestincima u Camp Davidu. Čeka se da Palestinci iznesu svoj stav o tom prijedlogu. Prema američkom prijedlogu, Izrael bi Jeruzalemu trebao dodati neka naselja na Zapadnoj obali, uključujući i najveći, Maale Adumim, dok bi istočni Jeruzalem bio pod zajedničkom kontrolom, rekao je Melchior. Ta bi administracija u arapskom dijelu imala »znakove zajedničkog suvereniteta«. Jeruzalem je prema svim procjenama najteže pitanje na summitu u Camp Davidu. U slučaju da se postigne dogovor o Jeruzalemu na temelju novog američkog plana, nejasno je kako će ga Barak predočiti Izraelcima koji su naviknuti da njihovi političari Jeruzalem zovu »vječnim nepodijeljenim gradom«.</p>
<p> Vatikan je također u petak potvrdio svoje stajalište o tom gradu, istakavši da on mora imati poseban status, s međunarodnim jamstvima, zbog svog »svetog i univerzalnog karaktera«, rekao je jedan predstavnik Svete Stolice. Vatikan na pitanje Jeruzalema ne gleda kao na problem suvereniteta ili teritorijalni problem već u prvi plan iznosti njegovu »univerzalnu, vjersku i kulturnu dimenziju«.</p>
<p> Izrael je anektirao istočni arapski Jeruzalem nakon rata 1967. godine. Od tada njegov je stav da Jeruzalem mora biti nepodijeljeni grad, dok Palestinci vide istočni Jeruzalem kao svoju buduću prijestolnicu. Američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je zamijenila kao ključni posrednik u pregovorima američkog predsjednika Billa Clintona koji je otputovao na trodnevni summit G7 i Rusije u Okinawu, traži od pregovarača da što prije riješe problem Jeruzalema. Clinton je pak po dolasku u Okinawu izjavio da se još uvijek nada sporazumu.</p>
<p> »Jedino što vam mogu reći to je da još uvijek razgovaraju. Vjeran našim pravilima, neću vam reći ništa više, ali se nadam«, rekao je Clinton novinarima prije bilateralnog susreta s njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.</p>
<p> Izraelski ministar pravosuđa Yossi Beilin, koji se zalaže za postizanje kompromisa s Palestincima, prvi put je javno osporio »mit o jedinstvu Jeruzalema« u intervjuu objavljenom u petak. »Oni koji vjeruju da je Jeruzalem ujedinjen i priznat kao glavni grad Izraela od međunarodne zajednice podržavaju mit i hrane se iluzijama«, rekao je Beilin. »Bila bi povijesna greška da summit u Camp Davidu propadne zbog te podvale«, dodao je Beilin, jedan od glavnih tvoraca sporazuma iz Osla o palestinskoj samoupravi.</p>
<p> To je prvi put od okupacije istočnog Jeruzalema u lipnju 1967. godine da je jedan izraelski ministar javno osporio ideju o nedijeljivosti grada. »Slika jedinstva Jeruzalema ne smije nas spriječavati u postizanju sporazuma s Palestincima i da ostvarenju san o miru«, istaknuo je Beilin za izraelski radio. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Lord Gilbert optužio Chiraca da je ugrozio sigurnost pilota NATO-a!</p>
<p>Bivši britanski ministar prigovorio francuskom predsjedniku da je stavio veto na rušenje mostova u Beogradu</p>
<p>LONDON, 21. srpnja</p>
<p> - Lord Gilbert, koji je u vrijeme rata na Kosovu bio drugi po rangu ministar u britanskom ministarstvu obrane, optužio je francuskog predsjednika Chiraca da je svojim ponašanjem za vrijeme toga rata ugrozio sigurnost NATO-vih pilota. Također je oštro kritizirao slabosti britanske vojnoobavještajne službe tijekom spomenutog sukoba.</p>
<p>Lord Gilbert je svjedočio pred parlamentarnim odborom za obranu, koji je u četvrtak objavio svoje nalaze. U svom nastupu bivši niži britanski ministar kritizirao je Jacquesa Chiraca, koji je prema vlastitom priznanju stavio veto na rušenje riječnih mostova u Beogradu. Po mišljenju lorda Gilberta, to priznanje je »jedna od najneobičnijih primjedbi koju je ikada načinio neki zapadni državnik«. U sarkastičnom tonu, britanski političar pohvalio je francuskog predsjednika što je »smogao hrabrosti preuzeti odgovornost za činjenicu da su neprijateljstva potrajala duže nego je bilo potrebno, da su se jadni ljudi na Kosovu zbog toga napatili više nego su trebali, i da su njegovi vlastiti piloti bili izloženi mnogo većem riziku.« Način na koji je NATO najprije birao manje važne ciljeve napada, prelazeći postuno na važnije, nazvao je lord Gilbert »vojnom besmislicom«, koja se temeljila na »političkoj strašljivosti«.</p>
<p>Osobna je procjena bivšeg britanskog nižeg ministra obrane kako je nekim članicama NATO-a bilo stalo da vojno kazne Miloševića, te da su mu zato u Rambouilletu postavljeni uvjeti koje »nikako nije mogao prihvatiti«. Lord Gilbert je ruglu izvrgao procjene britanskog vojnog vrha da bi do rujna prošle godine bila moguća kopnena invazija Kosova. Takva bi invazija bila doista moguća, ali tek do rujna ove godine, smatra on. </p>
<p>Šefove vlastite britanske vojnoobavještajne službe lord Gilbert je optužio da su ga gledali svisoka i odbijali mu podastrijeti potrebne informacije - premda je on u svom ministarstvu bio formalno zadužen za vojnoobavještajna pitanja. Jako ga je začudilo ga je kada je otkrio da britanska vojno-analitička agencija, Dera, upošljava »ništa manje od stotinu psihologa.« Usprkos tome, procjene o tome kakav je moral među Srbima međusobno su jako varirale, kao i procjene što bi se dogodilo nakon pada Miloševića. »Moram reći da je bilo jako teško znati u što vjerovati od dana do dana,« kazao je lord Gilbert. I izbor nekih ciljeva bobmbardiranja temeljio se, čini se, na pomalo nesigurnim psihološkim procjenama. Tako su prema pisanju najnovijeg broja britanskog vojnoobavještajnog časopisa Jane's Defence Weekly, zgrada srpske radiotelevizije i stranačko sjedište vladajućih socijalista u Beogradu izabrani kao mete napada krstarećim raketama zbog NATO-ve procjene da ti ciljevi imaju posebnu propagandnu vrijednost. Pri gađanju spomenutih zgrada nastojalo se pogoditi one dijelove u kojima se nalaze požarni alarmi i naprave za automatsko gašenje vatre. Projektili su bili programirani tako da gađaju upravo ta mjesta, kako bi se povećale šanse da će se požar proširiti. Jedna pogođenih zgrada gorjela je tri dana, konstatira Jane's Defence Weekly. Prema procjenama jednog američkog vojnog izvora, na koje se poziva taj list, požar istaknute vladine zgrade koji je osvjetljavao beogradsko nebo imao je važan propagandni učinak. (Ostaje međutim dubiozno u kojoj je to mjeri doista radilo u korist NATO-a, imajući u vidu srpski inat i činjenicu da se Milošević krijepi na teškoćama - koje često i izaziva sa ciljem da mobilizira srpsko javno mnijenje. ) </p>
<p>Jane's Defence Weekly otkriva također da je je s britanske podmornice »Splendid« tijekom kosovskog rata ispaljeno 20 američkih krstarećih raketa tomahawk, od kojih je 17 pogodilo svoj cilj.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zašto je Jadranko Prlić ostao u HDZ-u BiH?</p>
<p>SARAJEVO, 21. srpnja</p>
<p> - Na odluku Jadranka Prlića da usprkos ishodu Šestog Sabora HDZ-a BiH ostane u toj stranci presudno su utjecali razgovori koje je više puta nakon hadezeovskog skupa imao s novim starim predsjednikom bosanskohercegovačkog HDZ-a i članom državnoga Predsjedništva Antom Jelavićem, te Prlićeva procjena kako njegov izlazak iz stranke u ovom trenutku ne bi imao željene političke efakte.</p>
<p> Prlić je odmah nakon Sabora, kada nije izabran za jednog od pet potpredsjednika HDZ-a BiH, otišao na kraći odmor u Makarsku, a nakon povratka, pa čak i tijekom boravka u Hrvatskoj, imao je intenzivne kontakte kako s dužnosnicima HDZ-a, tako i s predstavnicima ostalih političkih stranaka i međunarodne zajednice, ali i s pojedincima koji su bili spremni podržati njegovu eventualnu neovisnu kandidaturu. Rok za prijavu nezavisnih lista istjecao je, naime, u četvrtak 20. srpnja, a ranije je produljen za dva tjedna, tvrdilo se, upravo zbog Prlića, i to da bi mu se nakon Sabora HDZ-a ostavilo dovoljno vremena za odluku o samostalnoj kandidaturi.</p>
<p>Aktualni ministar vanjskih poslova ipak se nije odlučio na taj potez. U priopćenju koje je poslao medijima neposredno pred istjecanje spomenutog roka, on je naveo da je, doduše, već počeo proceduru za nezavisno kandidiranje te pripremio cjelovitu političku platformu, ali da su ga na odustajanje uz, tehničke probleme vezane za izborna pravila i propise Privremenog izbornog povjerenstva, navela i uvjeravanja koja je dobio od Jelavića da će se pristupiti daljnjoj demokratizaciji HDZ BiH i uključivanju te stranke u europske tokove!</p>
<p>Ključni sastanak održan je, kako doznajemo, u srijedu 19. srpnja kada su Prlić i Jelavić o ovoj temi razgovarali gotovo dva sata.</p>
<p>Premda se nakon sarajevskog Sabora činilo da HDZ-u više ne treba Prlić (baš kao što toj stranci nije trebao političar poput Zubaka u vrijeme Petog sabora u Mostaru prije dvije godine), ali niti da Prliću treba HDZ, stvari su zasad ostale kakve su bile. Doduše, odnos između stranke i njezinog u međunarodnim krugovima najpopularnijeg političara najviše sliči na »brak iz računa« u kojoj i jedna i druga strana ponešto dobiva, ali ponešto i gubi. S druge strane, nema nikakve dvojbe da su novi Statut i Programska deklaracija HDZ-a BiH dovoljno široki da mogu voditi ka demokratizaciji stranke i njezinom okretanju europski prihvatljivim trendovima. No, kada je riječ o tome, stvari mogu krenuti i u sasvim obrnutom pravcu. Također, nema nikakve dvojbe ni oko toga da je Ante Jelavić napravio mudar politički manevar, očito smišljeno puštajući da se pred Sabor šire glasine o ulasku desničaraa u vrh stranke, nakon čega je potenciran dojam da je stvarni ishod skupa HDZ-a BiH, usprkos eliminacije Prlića iz Predsjedništva - pobjeda umjerenoga, srednjeg puta.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>ETA napala šest puta u tjedan dana</p>
<p>MADRID, 21. srpnja</p>
<p> - Španjolska policija dezaktivirala je bombu u južnom dijelu zemlje i upala u stan u Baskiji u kojemu je bila uskladištena velika količina streljiva i eksploziva, priopćili su u petak dužnosnici. Neidentificirana osoba, tvrdeći da predstavlja baskijsku separatističku organizaciju ETA, upozorila je u četvrtak navečer da je u centru Málage postavljena auto-bomba. Policija je iz središta toga grada, gdje je prošli tjedan jedan političar ubijen, a na drugog je izvršen neuspjeli atentat, evakuirala više od 50 obitelji, a nakon toga je, oko ponoći, dvjema kontroliranim eksplozijama uništila auto-bombu. Nekoliko sati kasnije, policija je upala u stan u Viktoriji, glavnom gradu baskijske pokrajine, zaplijenivši streljivo, dinamit te materijal i pribor za izradu eksploziva. ETA (kratica za Baskijsku domovinu i slobodu) je, kako smatraju vlasti, povezana sa šest oružnih napada u samo tjedan dana, što predstavlja najgore demonstriranje sile u nekoliko posljednjih godina.</p>
<p> Analitičari smatraju da ETA pokušava primorati premijera Joséa Maríju Aznara na pregovore s Baskima o zahtjevima za samoodređenjem, što se dosad odlučno odbijalo. ETA je u tim pokušajima odlučila napadati i izvan svog uporišta u Baskiji, primijenivši strategiju za koju mnogi analitičari tvrde ima za cilj pokazati da je ta gerilska skupina spremna napasti bilo kada i bilo gdje. ETA je 14-mjesečno primirje iskoristila za dodatno naoružavanje, a nakon što je u prosincu prekinula primirje smatra se odgovornom za šest ubojstava i niz oružanih napada. Tijekom 32-godišnje borbe za neovisnu državu u sjevernoj Španjolskoj i južnoj Francuskoj, ETA je ubila oko 800 ljudi.</p>
<p>U petak su policijski izvori objavili da su molotovljevi kokteli bačeni u noći na petak na željezničku postaju i ljekarnu u pokrajini Guipuzcoa u Baskiji. Željeznička postaja u Tolosi blizu San Sebastiana manje je oštećena molotovljevim koktelima koje su bacili nepoznati počinitelji. U San Sebastianu, ljekarna koja pripada članu Foruma iz Ermue, udruge za borbu protiv političkog nasilja, potpuno je uništena u požaru izazvanom zapaljivim bocama. Ovakvu vrstu napada vlasti pripisuju kampanji urbanog nasilja, koju gotovo svakodnevno provodi nezavisni baskijski pokret blizak separatističkoj baskijskoj oružanoj organizaciji ETA. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rusi i Amerikanci pojačali industrijsku špijunažu u Njemačkoj </p>
<p>BERLIN, 21. srpnja</p>
<p> - Ruski špijuni pojačavaju u posljednje vrijeme svoje aktivnosti na području Savaezne Republike Njemačke. Prema pisanju tiražnog dnevnika »Bild«, koji se poziva na krugove bliske Njemačkoj obavještajnoj službi (BND), težište špijunskih aktivnosti u proteklih nekoliko tjedana bila je industrija i znanost, posebice informatička tehnologija.</p>
<p> Niti ruska vojna obavještajna služba GRU ne miruje. Iako je nedavno dokazano da je BND svojim ruskim kolegama priskrbljivao informacije o aktivnostima čečenskih snaga, što je u potpunoj suprotnosti sa službenim stavovima njemačke vanjske politike glede rata u Čečeniji, ruski vojni špijuni nisu od svojih aktivnosti poštedjeli Bundeswehr. Nasljednica sovjetske obavještajne službe KGB-a, FSB koja broji oko 15.000 djelatnika, pojačala je svoje aktivnosti u Njemačkoj nedugo nakon trijumflanog posjeta predsjednika ruske federacije Vladimira Putina, Berlinu, tvrde njemački izvori.</p>
<p> Putin, koji je veći dio svoje karijere proveo kao časnik KGB-a stacioniran u Leipzigu i koji se može pohvaliti mnogobrojnim aktivnostima duboko u neprijateljskom teritoriju tadašnjeg klasnog neprijetelja Zapadne Njemačke, smatra se glavnim inicijatorom najnovijeg pojačavanja ruskih špijunskih aktivnosti. Jedan od najbližih Putinovih suradnika, general Ruske vojske Anatolij Kvašin, izjavio je u jednom intervjuu da je »vojna špijunaža bila i ostala jednom od najvažnijih elemenata ruske vojne doktrine«. No, ne samo da se nekadašnji protivnik iz razdoblja hladnog rata koristi nedopuštenim aktivnostima nego je nedavno otkrivena i mreža američkih obavještajaca koji su godinama djelovali infiltrirani u strukture kompanija poput Daimler Benza ili Siemensa. Pojačane aktivnosti na području industrijske špijunaže analitičari objašnjavaju pooštravanjem konkurencije na globalnom tržištu.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Iranski sud će protjerati Židove osuđene za špijunažu? </p>
<p>ANKARA, 21. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Konačnu odluku o sudbini deset Židova i dva Iranca, koji su osuđeni na kazne zatvora od dvije do trinaest godina, donijet će, najvjerojatnije, prizivni sud. Tu mogućnost najavio je u petak šef suda u iranskom gradu Shirazu, Hossein Ali Amiri, ne navodeći točno kada bi do novog saslušanja osuđenika moglo doći.</p>
<p>Sva dvanaestorica osuđena su za špijunažu u korist Izraela. Tijekom višemjesečnog sudskog procesa navodno je utvrđeno da su prikupljali povjerljive podatke, posebice o iranskim oružanim snagama. Na adresu izraelske tajne obavještajne službe Mossad slali su, kako se tvrdi, strogo povjerljivi spisi, topografske karte, snimci vojarni i vojnih postrojenja. Samo dva dana nakon izricanja presude, koju je 1. srpnja ove godine izreklo tročlano vijeće revolucionarnog suda iranske provincije Fars, branitelji osuđenih uložili su žalbe. Sud je zbog nedostatka dokaza oslobodio odgovornosti petero Židova i Iranaca.</p>
<p>Amiri je, inače, izrazio nadu da će prizivni sud, po hitnom postupku, održati izvanrednu sjednicu kako bi preispitao žalbe osuđenika. U međuvremenu, iranske vlasti izložene su velikim pritiscima međunarodne zajednice da se svi osuđenici oslobode. U tome su posebno aktivne vodeće židovske organizacije koje su u akciji oslobađanja dvanaestorice zatražile posredničku ulogu ne samo mnogih zemalja, već i istaknutih svjetskih ličnosti. Postoje određeni znaci da se službenom Teheranu, raznim tajnim kanalima, nude i određene političke »nagodbe«, dakako, pod uvjetom da oslobode osuđene Židove. O kakvoj se točno nagodbi radi nije poznato. U svakom slučaju, ako prizivni sud donese oslobađajuću presudu desetorici Židova, njima, iako su iranski državljani, prijeti protjerivanje iz zemlje. Vjeruje se da upravo takvu odluku prizivnog suda priželjkuje i vlada izraelskog premijera Ehuda Baraka koja je i pokrenula kampanju za puštanje iz zatvora osuđenih Židova. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Enron ili mrak: trebaju li Hrvatskoj trenutačno nove elektrane?</p>
<p>U posljednje ste vrijeme nekoliko puta pisali o ugovaranju gradnje nove (više političke nego plinske) elektrane s američkim »Enronom«, a niste spomenuli ono što je najvažnije: TREBAJU LI HRVATSKOJ TRENUTAČNO UOPĆE NOVE ELEKTRANE? Nasuprot tome stvara se klima i dezinformira javnost da »Hrvatskoj nužno treba dodatnih izvora struje«. Javnost se stavlja pred lažnu dilemu »elektrana ili mrak«. </p>
<p>Što se tiče ugovora s »Enronom« on je više nepotreban, nego što je štetan, premda se i štetnost, prema onome što je o ugovoru »procurilo« u javnost, vrlo lako može pokazati. Iako je za one koji donose odluke gradnja novih elektrana »hit«, valjda unosan zbog provizije, vrlo je utemeljena tvrdnja da nije potrebna njihova gradnja u Hrvatskoj i dalje osiromašivanje stanovnika sve dok HEP:</p>
<p>1. - svoje gubitke električne energije ne svede na racionalnu mjeru (smanjivanjem gubitaka na europsku razinu »proizvelo« bi se više električne energije nego što bi je proizvela elektrana Jertovec);</p>
<p>2. - djelotvornije ne koristi sagrađene kapacitete;</p>
<p>3. - ne riješi pitanje elektrana sagrađenih hrvatskim novcem izvan granica Hrvatske (snaga tih elektrana je četiri puta veća od Jertovca, a ne koriste se); </p>
<p>4. - ne zna tko će biti potrošač prekomjerno skupe električne energije iz elektrana koje bi se gradile i odakle i po kojoj cijeni će nabavljati plin za njihov pogon (za Jertovac bi Hrvatska o svom trošku trebala graditi i plinovod za dobavu plina).</p>
<p>Spomenuto, dakako, ima za posljedicu i previsoke cijene energenata u odnosu prema kupovnoj moći stanovništva. Ugovarači također trebaju objasniti, ako se ne bi gradila elektrana u Jertovcu (zašto uopće u Jertovcu, a ne u blizini nekog grada kako bi se koristila i toplinska energija?) zašto bi Hrvatska trebala električnu energiju kupovati od »Enrona« unatoč jeftinoj električnoj energiji - viškova proizvedene u zemljama u tzv. tranziciji koje imaju više elektrana nego su im potrebe (»Enron« - prekupac?). </p>
<p>Najmanje štetno rješenje za Hrvatsku je odgađanje ugovora s »Enronom« do vremena kada će Hrvatskoj biti potrebna takva elektrana ili njegovo otkazivanje. Američke tvrtke trebalo bi angažirati za ono što je Hrvatskoj potrebno (npr. gradnja bolje elektromreže kako bi se smanjili silni gubici električne energije, ako to ne može domaća industrija), a ne za ono što joj trenutačno ne treba - nove elektrane.</p>
<p>P otrošnja električne energije u Hrvatskoj je u ratu znatno pala da bi poslije postupno rasla. Godine 1998. ukupna je (neto) potrošnja električne energije u Hrvatskoj bila 11,51 milijardi kWh. Gubici su gotovo dosegli (1998.) cjelokupnu potrošnju električne energije u dobrim dijelom uništenoj hrvatskoj industriji ili iznose kao 45 posto ukupne potrošnje električne energije u svim kućanstvima Hrvatske. Dakako, u tom iznosu - 45 posto, opterećuju i prekomjerno visoku cijenu električne energije za domaćinstva, a osobe koje su takvoj energetskoj politici dale svoj prepoznatljiv doprinos traže da se previsoke cijene električne energije još povećaju. </p>
<p>U energetici Hrvatske najviše je sporenja o gradnji novih, trenutačno nepotrebnih elektrana. Čini se da je njihova gradnja za nekoga vrlo unosna. Prije analize podataka dobro je definirati neke pojmove, kako ih koriste i drugi. Pod potrošnjom se podrazumijeva električna energija isporučena potrošačima - neto proizvodnja (tj. bruto proizvodnja umanjena za samopotrošnju električne energije u elektranama), uvećana za uvoz, umanjena za izvoz i gubitke dovođenja električne energije do potrošača. Pod snagom elektrana podrazumijeva se raspoloživa snaga na pragu elektrana (neto snaga).</p>
<p>Godine 1998. ukupna snaga HEP-ovih elektrana u Hrvatskoj je prema podacima HEP-a bila 3.319,4 MW (termoelektrane 1.243,3 MW, hidroelektrane: akumulacijske 1.695,8 MW, protočne 380,3 MW). Na području drugih sada samostalnih država bivše Jugoslavije sagrađeno je hrvatskim novcem još 916 MW (NE Krško 316 MW, TE Obrenovac 280 MW, TE Tuzla 182 MW, TE Gacko 92 MW i TE Kakanj 46 MW). Dakle ukupna snaga elektrana sagrađenih novcem potrošača električne energije iz Hrvatske je 4.235,4 MW. Tome treba dodati još oko 200 MW industrijskih elektrana što čini ukupno 4.435,4 MW. Maksimalno opterećenje u 1998. godini je bilo 2.585 MW. Vidljivo je kolika je golema razlika između sagrađenih kapaciteta - 4.435,4 MW i maksimalna opterećenja - 2.585 MW. Dakle razlika - rezerva snage (1.850,4 MW) bila je 71,6 posto veća nego je maksimalna korištena snaga (1998.). Kad bi sve protočne hidroelektrane bile izvan pogona (presušile rijeke) još bi ostala rezerva od 1.470,1 MW iznad vršnog opterećenja (ako su hidroakumulacije dobro vođene i termoelektrane dobro održavane da ostvare maksimum snage kada je to potrebno). Kad bi i dalje izostala dobava električne energije iz Srbije, BiH i Slovenije još bi ostala rezerva snage 554,1 MW iznad vršnog opterećenja. Kada se uzmu u obzir i elektrane koje su nedavno završene i one u gradnji (ukupno oko 700 MW) stanje u elektroopskrbnim kapacitetima će biti još povoljnije - 5.135,4 MW. </p>
<p>Sve hrvatske elektrane (bez onih u Sloveniji, Srbiji i BiH) snage 3.519,4 MW proizvele su (1998.) 10,48 milijardi kWh (neto) električne energije. Srednja snaga (proizvodnja / 8.760 sati) kojom su pri tom radile elektrane u Hrvatskoj je stoga bila samo 1.196,5 MW, što je manje nego je snaga samih termoelektrana (HEP-a) u Hrvatskoj (dakako, da elektrane ne mogu raditi punom snagom čitave godine). To pokazuje kako je nizak stupanj iskorištenosti (1.196,5/4.435,4) ukupno sagrađenih kapaciteta - 26,98 posto, a HEP želi u svojim megalomanskim planovima sagraditi do 2010. godine ukupno 1.500 MW novih elektrana. Ukupna potrošnja električne energije (1) godine 1998. bila je (neto) 11,51 milijardi kWh, ili srednja snaga potrošnje bila je samo 1.314,0 MW što je manje nego je snaga termoelektrana u Hrvatskoj (HEP i industrijske). </p>
<p>Godine 1998. HEP je dosegao rekordne gubitke električne energije. Oni su iznosili, prema podacima Ministarstva gospodarstva, 2,326 milijardi kWh, a prema podacima HEP-a, 2,39 milijardi kWh. U odnosu prema potrošenoj energiji (neto) oni su činili prekomjernih 20,2 posto i bili su gotovo tri puta veći od europskog prosjeka (7,2 posto - 1997. god.). Električna energija za »namirivanje« gubitaka osiguravala se uvozom.</p>
<p>Očito je kolika je golema razlika u potrebnoj srednjoj snazi potrošnje električne energije (i proizvodnje) u odnosu prema snazi sagrađenih elektrana. I maksimalno opterećenje sustava (koje je oko dva puta veće od srednje potrebne snage) je dobrano unutar sagrađenih kapaciteta. Srednja snaga potrošnje sustava u 2010. godini, ako se nastavi trend potrošnje iz razdoblja 1993.-1998. bit će (uz potrošnju od 16 milijardi kWh) - 1.827 MW. I ona će biti potpuno pokrivena sagrađenim kapacitetima. Trend potrošnje je u razdoblju 1993.-1998. ponešto ubrzan zbog toga da je do 1995. velik dio Hrvatske bio okupiran i izvan elektroenergetskog sustava Hrvatske</p>
<p>HEP-ovi gubici električne energije u stalnu su porastu. Samo djelomično je tome uzrok bio rat i razrušena elektromreža. Gubici su najveći u niskonaponskom dijelu mreže, t.j. nisu ovisni o geografskom obliku Hrvatske. Pojavljuju se tvrdnje da su velike krađe električne energije, ali HEP za to ne mari, nego troškove prebacuje na potrošače (kućanstva). U svijetu je kontinuiran trend smanjivanja gubitaka, a kod nas zagovornici gradnje novih elektrana tvrde da je gradnja elektromreže skupa (kao da su gradnja elektrana, pogon i održavanje, te gorivo za proizvodnju bezrazložno izgubljene energije besplatni). </p>
<p>Da su npr. u zapadnoeuropskim zemljama gubici kao u Hrvatskoj (1998.) to bi značilo da se te zemlje odriču više od 500 milijardi kWh ili cjelokupne proizvodnje električne energije u hidroelektranama u tom području. To bi im sigurno bilo previše skupo, ali HEP-u zacijelo nije. Kako inače tumačiti posvemašnju nezainteresiranost i elektroprivrede i tijela državne uprave koje bi trebalo nadzirati njen rad - da se to stanje promijeni.</p>
<p>Da se gubici svedu na europski prosjek to bi značilo uštedu izgubljene električne energije za faktor 2,8 (20,2/7,2), odnosno gubici bi umjesto 2,33 milijarde trebali biti 0,83 milijarde kWh. Uštedjelo bi se, dakle, 1,5 milijardi kWh električne energije, što bi bez sumnje značilo i osjetno sniženje njene cijene za kućanstva i znatno smanjenje onečišćenja okoliša.</p>
<p>Štete od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj (»samo« oko 300 milijuna američkih dolara na godinu; suše 42 posto tog iznosa, oluje, tuče, snijeg 26 posto, potresi 17 posto, požari šest posto, poplave pet posto.) za koje, usput rečeno, također nema primjerene organiziranosti svih potrebnih za obuzdavanje, malene su u usporedbi sa štetama koje su počinili oni koji su u prethodnom razdoblju (a nastavljaju i sada) odlučivali u gospodarstvu i potpisivali za Hrvatsku štetne ugovore sa strancima (za što nitko do danas nije odgovarao).</p>
<p>Za početak, treba ukloniti barem iz procesa donošenja odluka one, koji su osvjedočeno svojim »djelima«, opasniji za hrvatski puk od elementarnih nepogoda. To bi mogao biti prvi korak u izlasku Hrvatske iz posvemašnje gospodarske, socijalne i moralne krize, i kako socijalne napetosti ne bi prerasle u ozbiljan sukob.</p>
<p>Dr. BRANIMIR MOLAK, dipl. ing</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dokle mrtvaci na dim šute?...</p>
<p>Ma, koliko se trudili duhanski maksimatori prekriti dimnom zavjesom svoju škodljivost u društvu i korist od ljudske gluposti, pušenje je po najbezazlenijem izričaju - porok. Rječnik tumači pojavu kao nepoželjnu sklonost (u odnosu na čuvanje zdravlja i dobre običaje). Pušenje ne samo da povodi do patoloških promjena u organizmu, već poremećuje kulturnu pohodnju. Jer - ovisnik popuši tek jednu trećinu cigarete. Ostatak udiše njegova okolina. Istina je porazna - slobodom pušenja se ugrožava zdravlje nedužnih! </p>
<p>U Velikoj Britaniji je prošle godine 17.000 posjeta bolnici uzrokovano pušenjem roditelja u nazočnosti djece do pet godina. Štetnost pasivnog pušenja istražio je Institut za javno zdravstvo pri sveučilištu u Harwardu. Tijekom 10 godina pratio se učinak na 23.000 žena. Daljnja istraživanja po SAD-u dokazala su, kako godišnje umire 50.000 ljudi od klijenuti srca, koju bolest je izazvalo udisanje dima. </p>
<p>Liječenje pušača i njegova preuranjena invalidnost košta državu triput više, nego što ona ubire porezom na duhanske proizvode! Naputkom Tuđmana Hebrang je ozakonio osvjesticu nad cigaretom. Ali zakoni ostaju samo slovo na papiru, ako se ne primjenjuju. Ostvarivanje povlači kontrolu. Ako svaka popušena cigareta, prema dokazanoj statistici, smanjuje život za 11 minuta, onda bi društvo trebali političari novoga kova, kad bi osviještena trećina stanovništva počela živjeti 10 godina duže. Kome to nije u interesu? Tu je početak dvoličja. </p>
<p>Sjećam se Marka Goluže iz studentskih dana, kad još nije slutio da će postati guru duhanske industrije. U to doba se jedan Nat King Col ili Duke Ellington nije mogao zamisliti za glasovirom bez dimice u kutku usana. »Pljuga« je naprosto pripadala jam-sessionu kao swing jazzu. Danas je cigareta »uncool« u džez podrumima po SAD-u. Što se to zbilo u međuvremenu?</p>
<p>OUN upozorava, kao sve svake šeste godine udvostručuje znanje u svijetu. Čovječanstvo dobiva sve više odgovara na pitanje mikro i makro kozmosa. Blochova baština iz 60-tih godina draška evolucijski poriv pojedinca (»Jalovo lutati, znači kao čovjek ostati nepromjenjiv. Takav zapravo mijenja okolinu, ali ne i sebe u njoj!«) Svaki od nas nosi u lubanji ispod sive potkožne kore 500 milijardi ćelija u mozgu. Između svake uspostavljaju se 60.000 spojeva. - Čemu? Za samoubojstvo u nastavcima? Kad za preranu smrt pušač još mora plaćati svoj otrov duhanskom proizvođaču, jer je u cigareti slitina od 3.000 otrova!</p>
<p>Treba se osvrnuti po redakcijama i pogledati u kakvom stanju izgledaju računala, izložena slijeganju dima. Ako pak, na internet otkucate www.carnival.com., povezali ste se u Miamiju s turističkom flotom. Ona putnicima nudi nepušački brod za krstarenje. Luksuzni »Paradise« za 2040 turista ostvaruje 70% bolji prihod nego konvencionalno plovilo. Za promidžbu cigareta bio bi »hit« upriličiti nagradu od jednotjednog krstarenja na »Paradisu«. Skrupula ne bi smjelo biti, sve dok se duhanski račun puni. Bez brige! Mrtvi dosad nisu nikoga tužili. To je utjeha do idućih šest godina...</p>
<p>RUDI ŠPORER</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zašto ukidati pruge</p>
<p>Gospodin Alojz Tušek, ministar pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske u nedavno je u novinama govorio o ukidanju nerentabilnih i modernizaciji drugih pruga, te stoga postavljam pitanje ne samo u svoje ime, već vjerujem i u ime mnogih korisnika željezničkih pruga u Hrvatskoj, posebno za pruge Karlovac-Topusko-Sisak, te Vinkovci-Gaboš-Osijek i pruzi Bjelovar-Kloštar, potom o reklamnom tisku o Vozom redu 2000/2001. pruge 52?</p>
<p> Naime poznata je činjenica da je pruga Bjelovar-Kloštar, te ostale pruge Bjelovarskog bazena ukinuta na dobrobit ondašnjeg »Čazmatransa« iz Čazme. Zbog čega je onda pruga Bjelovar-Kloštar na »brzinu« obnavljana ( još u Domovinskom ratu).</p>
<p>Nadalje, tko i za koga je devastirao pruge Karlovac-Sisak (Caprag), te prugu Vinkovci-Gaboš-Osijek. Zna se tko je to činio i za koga. Dakle, gospodine ministre! Dajte priopćenje uz argumentaciju, koje će se pruge ukinuti, jer o tome treba raspraviti čitava javnost! </p>
<p>Nemojmo učiniti od naših pruga samo tranzitne linije, već imajmo na umu da osnovu i žile kucavice čine i priključne žile i žilice. Racionalnim korištenjem kapaciteta, pruge će »živjeti« uz također racionalan broj djelatnika.</p>
<p>JOSIP SAKOMAN, umirovljeni željezničarZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Lubenice na slobobodnom tržištu </p>
<p>Kada je ovog ljeta otpočela prodaja uvoznih lubenica, jedan kilogram u privatnoj trgovini stajao je 6 kuna. Nedugo zatim u voćarnici na početku Selske ceste kilgoram lubenice se prodavao za jednu kunu manje.</p>
<p>No, uz tu voćarnicu nalazi se prodavaonica Konzum koja je u svoj izlog postavila veliki plakat s natpisom. Kilogram lubenica 2,99 kuna. Veliki skok cijene (ili pad) na niže. Uz to je bilo još otisnuto: »Domaće lubenice iz doline Neretve!«</p>
<p>Susjedna voćarnica uvidjevši tu konkurentsku cijenu počne također s prodajom domaćih neretvanskih lubenica, ali uz cijenu od 2,8o kuna.</p>
<p>U kratkom roku domaća lubenica napravila je čitavu zbrku u cijenama lubenica i toliko priželjkivanu konkurenciju uveliko značajnu za slobodno tržište.</p>
<p>Osjećaj za poslovnost učinio je svoje. Eto, ni sve uvozno ne mora obvezno biti i jeftinije.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Još malo o vjeronauku u školama</p>
<p>Prijeporima o mjestu vjeronauka u školama gdin. Branko Černicki (»Vjeronauk u školama: jedno od temeljnih ljudskih prava je odgoj djece u vlastitom svjetonazoru, što je jednako za teiste i ateiste«, Vjesnik - Pisma čitatelja, 13. srpnja 2000.) daje novi dokaz da najozbiljnije valja dovesti u pitanje školski vjeronauk, posebice onaj s ekskluzivnom (državnom) potporom, kao prirodno pravo.</p>
<p>Naime, tezi gdina. Černickog da je sasvim prirodno da svatko svoj svjetonazor smatra najispravnijim, ja sam u »Vjesniku« 30. lipnja 2000. suprostavio potrebu da svatko sa stajališta boljitka života i otvaranja perspektive mora preispitivati svoj svjetonazor kako se ne bi upalo u dogme pa u međuljudske odnose mjesto suradnje uvela potreba dominacije, odnosno sebeljublje (egoizam, narcizam itsl.).</p>
<p>Osobno nisam protiv vjeronauka u školama kad to nije općeobavezni predmet, ali mislim da je to, u krajnjem, kontraproduktivno za školu, vjerske zajednice i društvo u cjelini u odnosu na smještanje vjeronauka u crkvu ili drugu vjersku instituciju. Ovakvo i slična mišljenja gdin. Černicki, i drugi, proglašava zujanjem komaraca, a u krajnjem, spreman je na upotrebu autana, što meni nije teško zamisliti kao lomaču ili neki suptilniji način uklanjanja zanovijetala kao što su skeptici, agnostici, ateisti i drugi.</p>
<p>Gdine. Černicki, ja nisam upoznao nijednog čovjeka bez vjere, a ateizam kao i sve druge izme, doživljavam kao najveću zabludu. U životu i literaturi upoznao sam mnogo ljudi koji nisu htjeli prihvatiti nikakav jaram, osim jarma svoje Savjesti i Odgovornosti (pripaziti na veliko slovo, jer radi se o vrhovnim vrijednostima) za sve što je Život ili pretpostavka životu.</p>
<p>KARLO MARKOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Za dvostruko ubojstvo zbog neubrojivosti na liječenje umjesto u zatvor</p>
<p>SPLIT, 21. srpnja</p>
<p> - Peteročlano vijeće splitskog Županijskog suda u petak je utvrdilo da je Vladimir Čulina (30), 21. studenog 1998. godine ubio Dalibora Sablića Sablju i Roberta Širinića, zvanog Šime Japanac, te da je počinio i kazneno djelo teškog dovođenja u opasnost života, ranivši Marija Zulina 3. veljače iste godine u kafiću Shark. Budući da je utvrđeno da je to počinio u stanju neubrojivosti, sud je donio rješenje da se do po pravomoćnosti presude predmet uputi sucu nadležnom za primjenu mjera prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.</p>
<p>Čulina se privremeno zadržava u pritvoru na splitskim Bilicama zbog opasnosti od ugrožavanja tuđeg, ali i vlasititog života. Naime, prema vještačenju Centra za forenzičnu psihijatriju bolnice Vrapče u Zagrebu, optuženik boluje od prave duševne bolesti - paranoidne psihoze iz skupine šizofrenije. Bolest se manifestira kroz paranoju praćenja, progonjena, vidne i slušne halucinacije, ideju megalomanije i čitanja tuđih misli, te sumanute projekcije, odnosno, kako potvrđuje nalaz vještaka, riječ je o psihotičnom poremećaju.</p>
<p>Pema nalazu vještaka, psihoza se kod Čuline počela razvijati prije počinjena prvog djela, ranjavanja Zulina, a kod ubojstava je bila prisutna u punom zamahu. U tom »stanju sumanutog raspoloženja Čulina nije mogao vladati svojom voljom ni u jednom od počinjenih djela«, tvrdi se u nalazu. Zagrebački psihijatri ne vide razlog za negiranje postraumatskog stresnog sindroma i smatraju da su simtomi tog poremećaja bili od sekundarnog značenja u trenutku počinjena djela, nakon psihoze koja je potom poprimila obilježja šizofrenije. Vještakova preporuka je da se Čulinu zbog visoke razinje njegove opasnosti smjesti u Zavod za forenzičnu psihijatriju bolnice u Popovači, a potom na Ugljan.</p>
<p>U obnovljenoj glavnoj raspravi koja je započeta 15. rujna prošle godine, zbog promjena u sudskom vijeću, Čulina je iznio svoju obranu. »Slabo se sjećam kako je sve počelo. Sjećam se samo da mi je život bio u opasnosti i da su mi govorili kako će me ubiti i zapaliti«, rakao je optuženik pozvavši se na iskaz koji je dao u istrazi.</p>
<p>U završnim riječima zamjenik županijskog državnog odvjetnika, Anatol Tomašević istaknuo je da mu je žao što se ovaj postupak nije ranije završio na korist optuženika. Prema njegovu mišljenju, činjenično stanje je u cijelosti dokazano, nakon što je u optužnicu umetnuto kako je sva djela koja mu se stavljaju na teret, optuženi počinio u stanju paranoidno-psihotičnih doživljaja uzrokovanih paranoidnom psihozom, uslijed koje je zaključio da mu prijeti smrt.</p>
<p>»Što se tiče krivice, uzimajući u obzir psihijatrijski nalaz, izostao je osnovni element - ubrojivost, pa se nisu stekli svi uvjeti da se optuženika proglasi krivim i da ga se kazni«, istaknuo je tužitelj. Stoga je preložio da se predmet uputi sudu nadležnom za osobe s duševnim smetnjama. S tužiteljevim prijedlogom složila se i Čulinina braniteljica po službenoj dužnosti odvjetnica Rene Laura, ponovno upozorivši na presudnost obavljenog vještačenja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Privredna banka Zagreb ne duguje tvrtki AGM - Trgovina nikakav novac!</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Privredna banka Zagreb d.d. nije tvrtki AGM - Trgovina d.o.o. nikada bila dužna bilo kakav novac, te su navodi koji se zadnjih dana pojavljuju u medijima na temu navodnog duga čista obmana javnosti, navodi se u dopisu izvršne direktorice Privredne banke Zagreb Kristine Laco.</p>
<p> Da bi mogao postojati »dug« ili »potraživanja«, između dvije strane morao bi postojati komercijalni ili financijski odnos. »Tvrtka AGM - Trgovina, kaže se, nikada nije bila klijent Banke niti je s Bankom sklapala bilo kakve poslove, te su tvrdnje bivšeg vlasnika Milorada Gajića i sadašnjih vlasnika te tvrtke, samo pokušaj da se pažnja javnosti preusmjeri s pravih razloga zbog koji je istražni sudac blokirao imovinu tvrtke.</p>
<p>Od 1993. godine vodi se sudski spor oko uplate 470 tisuća kuna (tada 470 milijuna hrvatskih dinara, odnosno cca. 3,3 milijuna DEM) po nalogu TAS-a Sarajevo na njihov račun u Njemačkoj. Nakon što je Privredna banka Zagreb postupila prema nalogu svog klijenta TAS Sarajevo, koji je u Banci imao nerezidentni račun, javlja se AGM - Trgovina i ustaje tužbom kod suda, sa zahtjevom da je spomenuti iznos banka trebala doznačiti njima, jer su oni TAS-ovi partneri. Za spor je bio nadležan Trgovački sud u Zagrebu, koji je 1996. godine presudio u korist Privredne banke Zagreb. Sud je prosudio da AGM - Trgovina nije bila aktivno legitimirana za podnošenje tužbe protiv Banke, odnosno da uopće nije imala nikakvu pravnu osnovu za podnošenje tužbe protiv Banke. Ukoliko je AGM - Trgovina smatrala da je u poslovnom odnosu s TAS-om Sarajevo doživjela štetu, mogla je tužiti TAS Sarajevo, ali ne i Banku.</p>
<p>Visoki trgovački sud Republike Hrvatske međutim svojom odlukom spomenutu je presudu preinačio u korist AGM - Trgovine, na što Privredna banka Zagreb uložila reviziju, a Državno odvjetništvo RH reagiralo je i zahtjevom za zaštitu zakonitosti, koji se podnosi isključivo kada postoji osnovana sumnja da je došlo do povrede zakona i propisa Republike Hrvatske. Vrhovni sud RH je na temelju toga ukinuo presudu i predmet vratio Visokom trgovačkom sudu na ponovno suđenje.</p>
<p> Srpski je lobby u Sarajevu pokušavao na sve moguće načine izvući što je moguće više novca iz ratom zahvaćene zemlje i prebaciti ga na račune svojih pouzdanih ljudi. I upravo ta činjenica bila je motiv za pismo predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb Bože Prke državnim institucijama, s upozorenjem da postoji osnovana sumnja da pojedinci iz Visokog trgovačkog suda RH donose odluke koje nisu utemeljene na pozitivnim propisima.</p>
<p>Miloradu Gajiću odnosno AGM Trgovini novac TAS-a Sarajevo nije uplaćen, ne zato što je (bivši) vlasnik poduzeća srpske nacionalnosti, već zato što je njemački vlasnik TAS-a Sarajevo pismenim nalogom ovlaštenih osoba s potpisom deponiranim u Banci takvu transakciju spriječio prije nego što je obavljena, o čemu svjedoči faksimil u privitku.</p>
<p>Na optužbe Milorada Gajića i Blaža Petrovića da iza otmice i zlostavljanja bivšeg vlasnika AGM - Trgovine stoji Privredna banka Zagreb nema smisla ozbiljno odgovarati, osim možda ukazati na činjenicu da nije Banka, nego gospodin Petrović, u bijegu pred zakonom.</p>
<p>Kako nikada nije bilo duga Banke prema AGM - Trgovini nema niti nenaplaćenih potraživanja. Time su izjalovljena nerealna očekivanja onih koji su od Milorada Gajića kupili AGM - Trgovinu, odnosno navodna potraživanja od Banke. Sada kada se konačno pokazuje da im milijuni maraka neće tek tako sjesti na račun, prozivajući Privrednu banku Zagreb, još jednom pokušavaju skrenuti pažnju sa djelatnosti zbog kojih se protiv njih vodi istraga, napominje u dopisu izvršna direktorica </p>
<p>Kristina Laco.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Policajac poginuo u izravnom sudaru</p>
<p>SPLIT, 21. srpnja</p>
<p> - U Dupcima iza Omiša, izravno se sudarivši s Milsovom hladnjačom, u petak u 4,45 sati poginuo je vozač »forda focus« ST 705-HS Jozo Leskur (21), policajac PU šibensko-kninske, djelatnik Postaje pomorske policije.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Leskur, iz još neutvrđenih razloga u blagom nepreglednom zavoju prešao na suprotnu stranu kolnika, sudarivši se s hladnjačom, registracije ST 978-FP, kojom je upravljao Luka G. (48) iz Splita. U njih je udario i »peugeot 205« registracije ST 628-IA, koji se kretao za »fordom«, a za čijim se upravljačem nalazio Zdravko M. (39) iz Splita. Leskur je preminuo pola sata nakon nesreće, vozač hladnjače je prebačen u splitsku bolnicu, a Zdravko M. prošao je s lakšim ozljedama.</p>
<p>Zbog očevida koji je obavio istražni sudac splitskog Županijskog suda i intervencije vatrogasaca pri vađenju unesrećenog vozača, promet tim dijelom državne ceste bio je zatvoren do 7,50 sati. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Silovatelja spriječila ugrizavši ga za palac</p>
<p>SPLIT, 21. srpnja</p>
<p> - Tomislav K. (28) iz Makarske, osumnjičen je za pokušaj silovanja Omišanke Marine F. (24), koje se dogodilo u četvrtak oko 16 sati u čekaonici na autobusnoj postaji u Pisku.</p>
<p>Kako doznajemo u splitskoj policiji, djevojka je na cesti čekala autobus, da bi se uz nju zaustavio BMW bosansko- hercegovačkih registracijskih oznaka, iz kojeg je izašao osumnjičenik. Potom ju je uhvatio rukama za ramena i gurnuo u čekaonicu, oborio na tlo, te ju pokušao razodjenuti kidajući joj odjeću. Braneći se, Marina F. ga je ugrizla za palac i oslobodivši ga se, potrčala prema naselju. Napadač je sjeo u automobil i pokušao pobjeći, no nakon dojave, u Dupcima ga je dočekala policija i uhitila. Uz prijavu Makaranin je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji mu je odredio zadržavanje do saslušanja. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Maloljetnik na mopedu i pod utjecajem alkohola udario u automobil</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - U sudaru »peugeota 306«, registracije ZG 5764-H i »volkswagenovog« dostavnog vozila Hrvatske pošte, registracije ZG 3631-C, srećm nije bilo ozlijeđenih osoba.</p>
<p>Posljedice su »samo« razbijeni automobili i zastoj u prometu, u uskoj i punoj zavoja Strojarskoj ulici. Nesreća se dogodila u petak oko podneva.</p>
<p>U četvrtak u 23,10 sati, dgodila se prometna nesreća u kojoj je maloljetni T. Š. (17), pod utjecajem alkohola, (2,2 promila alkohola u krvi), bez položenog vozačkog ispita, upravljao mopedom cestom u smjeru od Karlovca prema Lučkom. S njim je na motoru bio G. K. (16). </p>
<p>u Jastrebarskom su zbog neprilagođene brzine udarili s mopedom u parkirani automobil, regiostracije ZG 296-LN. U nesreći je T. Š. ozlijeđen lakše.(r.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tijelo nepoznatog muškarca godinu dana ležalo u kanalu</p>
<p>OSIJEK, 21. srpnja</p>
<p> - Tijelo zasad još neidentificiranog muškarca, pronađeno je u četvrtak oko 13,50 u odvodnom kanalu u blizini mjesta Hrastin, nedaleko od Čepina.</p>
<p>Kako doznajemo iz PU osječko-baranjske riječ je o tijelu u potpuno raspadnutom stanju, odnosno o skeletu odjevenom u mušku odjeću, a pretpostavlja se da je riječ o mlađem muškarcu. Na sebi je imao plavu majicu, crne jeans hlače i svijetle platnene tenisice. U džepu hlača pronađen je upaljač i cigarete, 100 DEM, te ikona s ćiriličnim napisom. S obzirom na stanje u kojemu je nađen, nagađa se da je tijelo na tom mjestu stajalo više od godinu dana. Naime, riječ je o mjestu koje je u vrijeme rata bilo okupirano i koje još uvijek nije razminirano, pa je vrlo nepristupačno. Nakon obavljenog očevida, skelet je prebačen na Odjel patologije Kliničke bolnice u Osijeku gdje će se obdukcijom utvrditi uzrok smrti. Istraga kojom bi se trebao utvrditi identitet ovoga muškarca je u tijeku.(M.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Devet velikih tvrtki dobilo povlašteni carinski tretman </p>
<p>Carinjenje robe tih tvrtki, koje su to zaslužile svojim uzornim dosadašnjim poslovanjem, neće se više obavljati na graničnom prijelazu, već u njihovim skladištima što će im omogučiti značajne uštede/ Povlašteni status za sada se odnosi samo na uvoz, a do kraja godine trebao bi početi vrijediti i za izvoz/ Ministar Crkvenac najavio da bi do 2003. godine novim sustavom carinjenja trebalo biti obuhvaćeno 80 posto hrvatskih poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - U sklopu provođenja novoga Carinskog zakona Pliva je postala prva hrvatska tvrtka kojoj je Carinska uprava predala certifikat ovlaštenog primatelja, čime je dobila pravo carinjenja robe u tvorničkom krugu. Na konferenciji za novinare održanoj u petak u upravi Plive certifikat je tvrtki uručio ministar financija Mato Crkvenac, koji je taj događaj proglasio početkom novoga carinskog doba. </p>
<p>Osim Plive istu je carinsku povlasticu, odnosno status povlaštenog primatelja dobilo još osam tvrtki: Selk iz Kutine, Straža iz Huma na Sutli, Franck, Coca-Cola, Medika, Gorenje, Siemens i Ericsson-Tesla. Pogodnosti odabranim tvrtkama u carinskom postupku dio su Vladina programa podrške izvozu i unapređenju konkurentnosti hrvatskih poduzeća. Ministar Crkvenac najavio je da bi do 2003. godine novim sustavom carinjenja trebalo biti obuhvaćeno 80 posto hrvatskih poduzeća. </p>
<p>Novi način carinjenja, koji će biti brži i učinkovitiji od dosadašnjega, predstavila je ravnateljica Carinske uprave Ministarstva financija Katarina Bakija. Kako je istaknula, povlašteni status za sada se odnosi samo na uvoz, a do kraja ove godine trebao bi početi vrijediti i za izvoz. </p>
<p> Prilikom ulaska u Hrvatsku kamioni povlaštenih tvrtki neće morati čekati na graničnom prijelazu više od nekoliko minuta. Carinjenje robe neće se naime više obavljati na graničnom prijelazu, već u skladištu tvrtke.</p>
<p> Na graničnom prijelazu carinici će samo ovjeravati dokumentaciju za provoz robe do skladišta. Kada roba stigne u skladište, tvrtka će biti dužna o tome obavijestiti carinarnicu, a carinici će potom odlučiti hoće li u roku od dva sata pregledati robu. Ako to ne učine u tom roku, tvrtka može slobodno raspolagati robom, no carinici imaju pravo u svakom trenutku obaviti kontrolu skladišta i dokumentacije. Time se osigurava bolja kontrola, jer prilikom uobičajenog carinskog pregleda na graničnom prijelazu carinici više nemaju mogućnost dodatne kontrole.</p>
<p> Time će se znatno smanjiti i rokovi uvoza, a, kako je kazao član uprave Plive Dubravko Mak, riječ je o uštedi od nekoliko milijuna kuna godišnje. Tzv. logistički troškovi Plive smanjit će se za oko 10 posto. </p>
<p>Pojeftinit će i rad carinske službe, a prema Bakijinim riječima, najvažnije je da će carinski djelatnici na ulazima u Hrvatsku imati više vremena za kontrolu ostalih pošiljaka. Zbog pojednostavljenja carinskog postupka, neke od sadašnje 54 carinske ispostave možda više neće trebati raditi. Još jedna novost, koja bi mogla profunkcionirati već krajem kolovoza jest i mogućnost da otpremnici carinske deklaracije šalju e-mailom. </p>
<p>Ravnateljica Carinske uprave naglasila je da je u tijeku opća informatizacija carine i izgradnja novih graničnih prijelaza, za što će se utrošiti ukupno 14 milijuna kuna krediti Svjetske banke. </p>
<p>»Modernizacija rada carine i pojednostavljivanje carinskog postupka neki su od preduvjeta za približavanje Hrvatske Europskoj uniji«, zaključila je Katarina Bakija, a ministar Crkvenac iskoristio je priliku da naglasi kako Hrvatska uz Norvešku i Cipar jedina zemlja u Europi koja ima ženu na čelu carine, što je slučaj u samo pet zemalja svijeta. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Crkvenac najavio mjere za poticanje izvoza i zapošljavanja</p>
<p>Ministar financija dr. Mate Crkvenac najavio je da će Vlada uskoro donijeti još neke mjere za stimulaciju izvoza i one će biti dio trogodišnjeg programa bržeg zapošljavanja. Taj bi se program trebao početi provoditi od iduće godine i uskladit će se s novim proračunom. Tako će već sljedećega tjedna Vlada donijeti i uredbu kojom bi se produljio rok za unos deviza za izvoznike sa 90 na 150 dana. </p>
<p>Vlada će, dodao je Crkvenac, dati i financijsku podršku izvoznicima, odnosno poticat će proizvodnju za izvoz, koji bi trebao biti ključna točka u hrvatskoj razvojnoj politici. </p>
<p>»Slobodno se može reći da je u proteklim mjesecima u Hrvatskoj promijenjen način vođenja ekonomske politike. Smanjena je javna potrošnja, država uredno plaća svoje dugove, a Vlada više ne dopušta da se i dalje gomila broj poduzeća koja se nikako ne mogu sanirati. Postali smo zanimljivi i stranim financijerima, što dokazuju brojni upiti iz inozemstva za ulaganje u Hrvatsku«, naglasio je Crkvenac dodajući da su tome pridonijeli i novi propisi kojima je smanjena cijena rada. </p>
<p>Trgovina je, kazao je Crkvenac, od početka ove godine porasla za 13,5 posto, a pojačana je i ukupna gospodarska aktivnost. Ova će godina, zaključio je ministar, biti zapamćena po početku promjene ekonomskih trendova.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>MMF želi novim stand-by aranžmanom podržati hrvatske reforme i ekonomsku politiku</p>
<p>Guverner Rohatinski naglasio je u razgovoru s izaslanstvom MMF-a čvrsto opredjeljenje novog rukovodstva središnje banke da ustraje u održavanju makroekonomske stabilnosti</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda, koje predvodi Hans Flickenshild, u petak je razgovaralo s novim guvernerom Hrvatske narodne banke dr. Željkom Rohatinskim i njegovim suradnicima, u okviru priprema za novi stand-by aranžman između Hrvatske i MMF-a, priopćeno je iz HNB-a.</p>
<p>Kako je uvodno istakao voditelj izaslanstva Hans Flickenschild, Hrvatskoj novi stand-by aranžman zapravo i nije neophodan iz inače uobičajenih razloga, kao što su manjak međunarodnih pričuva, ugroženo povjerenje u financijski sustav i slično. Takav sporazum poželjan je i može biti značajan za Hrvatsku u prvom redu kao znak podrške MMF-a ukupnoj ekonomskoj politici i strukturnim reformama u našoj zemlji. Sukladno tome, tijekom ovog svog desetodnevnog posjeta izaslanstvo MMF-a nastojat će dobiti što potpuniji uvid u gospodarska i financijska kretanja u Hrvatskoj, a napose u odluke Vlade koje se tiču sređivanja stanja u državnoj potrošnji.</p>
<p>Izaslanstvo MMF-a zanimalo se i kakvi su izgledi da središnja banka s novim rukovodstvom nastavi stabilizacijski usmjerenu novčanu politiku i odupre se mogućim proinflacijskim pritiscima, o stanju u bankovnom sektoru, te kako napreduju pripreme za novi zakon o HNB-u kojim bi se pobliže razradili i budući odnosi između središnje banke i Ministarstva financija.</p>
<p>Guverner Rohatinski naglasio je čvrsto opredjeljenje novog rukovodstva središnje banke da ustraje u održavanju makroekonomske stabilnosti kao nužne pretpostavke zdravog i održivog gospodarskog rasta, bez obzira na sve pritiske koji se mogu očekivati. To bi trebalo biti olakšano s jedne strane činjenicom da se predizborna očekivanja postupno svode u realnije okvire, a s druge strane zamjetnijim oživljavanjem gospodarstva. Napose nakon uključivanja u WTO i približavanja europskim integracijama očekuje se jačanje konkurentnosti, izvoza i investicija.</p>
<p>Prema procjenama središnje banke ovogodišnji rast BDP-a mogao bi iznositi nešto više od očekivanih 2,6 posto. Deficit tekućeg računa očekuje se na razini 5 do 6 posto BDP-a, što je povoljnije nego prethodnih godina. Posljednji pokazatelji o kretanju cijena su pogoršani u odnosu na uobičajene, no ima znakova da je riječ o privremenom »iskakanju« uslijed poskupljenja naftnih derivata i poreznih promjena, a ne o ubrzanju inflacijske inercije. Po svemu sudeći, udjel državne potrošnje u društvenom proizvodu bit će ove godine nešto smanjen, a očekuje se da će pripremana trogodišnja projekcija proračuna unijeti zadovoljavajuću izvjesnost u fiskalni sektor. Stanje u bankovnom sustavu se permanentno poboljšava, a rast štednih depozita upućuje na zaključak da tako procjenjuju i ulagači. Pod pritiskom rastuće konkurencije i sve većeg prisustva stranih banaka na hrvatskom tržištu i u ovdašnjem bankarstvu uočljivi su trendovi spajanja i potrage za odgovarajućim strateškim ulagačima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HEP: TE Plomin neće se zatvoriti zbog građevinske dozvole</p>
<p>Bujština je u petak dobila novu 110-kilovoltnu trafostanicu u turističkom naselju Katoro i 12 kilometara dug dalekovod od Buja do Katora/ U te je objekte HEP uložio više od 42,6 milijuna kuna</p>
<p>UMAG, 21. srpnja</p>
<p> - Termoelektrana Plomin neće obustaviti proizvodnju početkom iduće jeseni zbog nedostatka prijeko potrebne dokumentacije radi izdavanja građevinske i uporabne dozvole, kao što je bilo najavljeno iz Ministarstva zaštite okoliša, izjavio je u petak u Umagu na svečanosti u povodu puštanja u rad novih elektroenergetskih objekata namijenjenih turističkoj istarskoj rivijeri predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.</p>
<p>U HEP-u naime užurbano pripremaju nedostatnu dokumentaciju kako bi je tijekom ljeta dostavili Ministarstvu zaštite okoliša. Normalan rad plominske termoelektrane bitan je upravo za turističku Istru, koja iz nje dobiva struju, pa tako i područje Bujštine, koje je u petak dobilo novu 110-kilovoltnu trafostanicu u turističkom naselju Katoro i 12 kilometara dug dalekovod od Buja do Katora. U te je objekte HEP uložio 42,6 milijuna kuna i na taj način osigurao ne samo kvalitetnu opskrbu strujom već i osnovne preduvjete za dalji ubrzan razvoj koji se najavljuje u Istarskoj županiji. </p>
<p>Pročelnik Županijskog odjela za gospodarstvo dr. Lenko Uravić kazao je kako je dovršenje novih elektroenergetskih objekata dobar oslonac budućega razvoja, a što to znači, vidi se upravo ovoga trenutka kada je Umag središte europske turističko-sportske elite. Istodobno je direktor Direkcije za prijenos HEP-a Ivica Toljan istaknuo kako je Istra u potrošnji struje i do sada prednjačila sa 4.700 kilovat-sati godišnje po stanovniku, dok je hrvatski prosjek 3.600. Toljan je najavio i gradnju novih elektroopskrbnih objekata u drugim dijelovima Hrvatske, najprije u Ernestinovu, a zatim i dijelovima Slavonije na kojima se odvija obnova, nakon čega slijedi elektroenergetsko povezivanje sa susjedima. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Manjak proračuna u prvih pet mjeseci 853 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih su pet mjeseci ove godine iznosili 17,6 milijardi kuna, što je 17,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno su ukupni proračunski rashodi dosegli iznos od 18,5 milijardi kuna, što znači da je tijekom prvih pet mjeseci ove godine utrošeno 3,1 posto više sredstva nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Deficit državnoga proračuna za prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosio je 853 milijuna kuna, podaci su iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija. </p>
<p>U svibnju su prihodi državnog proračuna bili manji od rashoda za 384 milijuna kuna, a kako se navodi u srpanjskom Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB), manjak je većim dijelom financiran iz inozemnih izvora te samo manjim dijelom iz domaćih. </p>
<p> U svibnju je prikupljeno ukupno 3,47 milijardi kuna prihoda, što je 11 posto više nego u istom mjesecu lani. Za razliku od travnja, kada je zabilježen znatan podbačaj poreznih prihoda, u svibnju je ostvaren najveći mjesečni prihod po osnovi poreza u ovoj godini. Tome je najviše pridonijelo vrlo dobro ostvarenje prihoda od PDV-a, u iznosu od 1,9 milijardi kuna, što je za 30,1 posto veći iznos nego u prošlogodišnjem svibnju. Ovaj je porast prihoda od PDV-a, pojašnjava se pak u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija, djelomično posljedica prijeboja poreznih dugova. </p>
<p> Prihodi od trošarina u svibnju su iznosili 528 milijuna kuna, što je 14,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Po ocjeni analitičara središnje banke, relativno visoko ostvarenje prihoda od poreza na dodanu vrijednost i trošarina u svibnju vrlo je vjerojatno rezultat tada najavljenog povećanja trošarina u lipnju zbog kojega su potrošači dobili poticaj da povećaju zalihe, odnosno jednokratno povećaju kupnju pojedinih proizvoda.</p>
<p> Na rashodnoj strani u svibnju je utrošeno 3,86 milijardi kuna ili 7,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Na bruto plaće proračunskih korisnika utrošeno je 1,29 milijardi kuna ili 2,9 posto više nego u travnju. Na ostale kupovine dobara i usluga utrošeno je 954,6 milijuna kuna, od čega su dijelom podmirene obveze države iz ranijih godina prema dobavljačima za robe i usluge, napominju iz Ministarstva financija. Subvencije su tijekom svibnja iznosile 232,2 milijuna kuna, a tekući transferi 852,5 milijuna (od toga Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje 451 milijun kuna, a HZZO-u 145,6 milijuna kuna).(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Uhićen Pavo Zubak, automobilski tajkun i suvlasnik Večernjeg lista! </p>
<p>Državni proračun oštećen je za oko 33,5 milijuna kuna, priopćeno je iz Policijske uprave zagrebačke / Zubak novinarima: »Smatram da se sve ovo događa jer sam kupio Večernji list«</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Nakon provedene kriminalističke obrade u Auto centru Zubak d.o.o., u petak je uhićen i uz kaznenu prijavu prepraćen u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu vlasnik tog poduzeća Pavo Zubak. Prema dosadašnjoj kriminalističkoj obradi financijskog poslovanja poduzeća, postoji osnovana sumnja da je Zubak počinio kaznena djela krivotvorenja službene isprave te utaje poreza i drugih davanja. Time je, uz ostalo, državni proračun oštetio za oko 33,5 milijuna kuna, priopćeno je iz Policijske uprave zagrebačke. Zubak nije želio davati izjave čekajući svoje odvjetnike Zvonimira Hodaka i Marijana Pedišića prije nego što ga ispita dežurni istražni sudac, tek je rekao da nije uhićen i dodao: »Smatram da se sve ovo događa jer sam kupio Večernji list«.</p>
<p> Prikupljajući prethodna saznanja vezana uz okolnosti kupoprodaje Večernjeg lista, službenici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke učinili su određene provjere u Auto centru Zubak d.o.o. u Velikoj Gorici, navodi se u policijskom priopćenju. U tim provjerama pokazalo se i da postoje uvjeti za otvaranje kriminalističke obrade u toj tvrtki. Prijavljeni Zubak je kao direktor Auto centra Zubak d.o.o. od 1996. do 1999. unio u poslovne knjige neistinite podatke na osnovi krivotvorenog sporazuma od 7. svibnja 1996. između njegove tvrtke i Volkswagena AG iz Wolfsburga, u Njemačkoj. Taj sporazum obvezivao je Auto centar Zubak da, na temelju učešća u zajednički ostvarenoj dobiti na hrvatskom tržištu, iz bruto prihoda izdvoji 4 posto za Volskwagen AG. No, sporazum nije zaključen uz znanje i potpise najmanje dviju odgovornih osoba Volkswagena AG, kao što nalažu pravila poslovanja te njemačke tvrtke, niti je pohranjen u arhivi stranog partnera. Osumnjičen je i da je na taj način dio zakonito stečenog prihoda prikazivao u bilancama za 1996., 1997. i 1998. na kontu obveza iz zajedničkih pothvata, a taj dio nije ušao u poreznu osnovicu za navedene godine. Time je uskratio uplatiti sredstva na ime poreza na dobit u visini 35 posto ostvarenog prihoda za 1996., 1997. i 1998. te je za poduzeće Auto centar Zubak d.o.o. pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu 33.472.929,73 kune na štetu državnog proračuna. Policija nastavlja kriminalističku obradu u Zubakovu poduzeću. (V. B., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Premijer Račan odbio isplatu plaća radnicima »Graditelja« s obrazloženjem da nema novca </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Ni nakon odustajanja od štrajka glađu i trosatnoga razgovora s premijerom Ivicom Račanom u petak, radnici vinkovačke građevinske tvrtke »Graditelj« nisu dobili jamstva za isplatu devet neisplaćenih plaća i otpremnina. </p>
<p>»Razočarani smo«, bio je prvi komentar Damira Vodanovića, jednoga od radnika »Graditelja«. On je naglasio da je Vlada kategorički odbila isplatu plaća i otpremnina, s objašnjenjem da novca jednostavno nema. Umjesto novca, Vlada je radnicima predložila da oni osnuju svoje poduzeće, za koje bi dio sposobnih radnika jamčio vlastitom imovinom, dok bi drugi dio radnika, koji bi završio na Zavodu za zapošljavanje, imao prednost pri zapošljavanju u drugim solventnim tvrtkama.</p>
<p>Iz Vlade je, pak, stiglo priopćenje, u kojem se kaže da ni nakon razgovora premijera Ivice Račana, ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimira Čačića i ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića s predstavnicima »Graditelja«, stečajnim upraviteljem tvrtke Vlatkom Fabijanićem i voditeljem županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata Nikole Kaselje nije postignut dogovor s radnicima. </p>
<p>U priopćenju se također naglašava kako je Vlada ocijenila da »nema zakonske mogućnosti pomoći radnicima u isplati plaća«. »Zbog nagomilanih dugova nije moguć ni preustroj 'Graditelja', pa je dogovoreno da će Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, u okviru zakonskih mogućnosti, pronaći rješenje da se radnicima 'Graditelja' osigura prioritet u zapošljavanju«, ističe se. U priopćenju se još dodaje da je »Graditeljev« stečajni upravitelj obvezan da radi na osnivanju nove tvrtke, u kojoj bi se zaposlili radnici »Graditelja«.</p>
<p>»Stečaj se nastavlja. Ideja je da se hipotekarni vlasnik, u ovome slučaju Hrvatska banka za obnovu i razvoj koja posjeduje 53 posto dionica poduzeća, odrekne dijela opreme koja bi išla u zakup, a ne u prodaju, pa bi ju tako moglo koristiti novo poduzeće«, rekao je novinarima Fabijanić. Za Kaselja je, međutim, riječ o »sramotnoj odluci Vlade«. </p>
<p>Dok su o premijerovu trošku u kombiju napuštali Markov trg, radnici su novinarima najavili i mogućnost da se vrate, »ovoga puta s obiteljima i gladnom djecom, jer je svejedno gladovali kod kuće ili ispred zgrade Vlade«. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kunst zasad usamljen u najavi radničkih prosvjeda i traženja ostavke Vlade </p>
<p>Sve je to igrokaz i šuplja medijska priča ujedinjena s Kunstovim ekshibicionizmom, smatra čelnik Matice hrvatskih sindikata Ribić / Lažni radikalizam i demagogija mogu dovesti samo do protuučinka, a Kunstova najava prosvjeda ne može donijeti ništa dobroga radnicima, tvrdi predsjednik SSSH Jurić / Čelnik NHS Sever će na jesen analizirati situaciju, ali zasad ne odustaje od dijaloga / Čelnik HUS-a Mučnjak poručuje da će, ako ustreba, sudjelovati u Kunstovu prosvjedu</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Nakon sastanka čelnika pet sindikalnih središnjica s predsjednikom Stipom Mesićem, čelnik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst najavio je za kraj kolovoza »ozbiljnije pripreme radničkih prosvjeda« na kojima će tražiti ostavku Vlade. Razlog tome je, rekao je, nezadovoljstvo dosadašnjim radom i učinkom Vlade koja »nije uspjela riješiti ni jedno važno pitanje iz ekonomsko-socijalnog područja«. Čini se, međutim, da su ostali sindikalni čelnici zapravo iznenađeni i zatečeni Kunstovim istupom i medijskom pažnjom koju je zadobio, naročito zbog konstatacije da »potporu za demonstracije od drugih sindikata nije tražio, pa je nije ni dobio«.</p>
<p> »Kunstov URSH kao najmanja sindikalna središnjica nema nikakve šanse da organizira radničke demonstracije«, kaže za Vjesnik Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, dodajući da Kunst »radi posao kao što je radio i dosad«. »Nije problem u Kunstu, već u medijima koji su od toga napravili senzacionalističku vijest, a u listopadu se nitko neće ni sjetiti što je Kunst govorio«, smatra Ribić. </p>
<p>»Sve je to igrokaz, besmislica i šuplja medijska priča ujedinjena s Kunstovim ekshibicionizmom«, tvrdi Ribić i dodaje da je došlo do simbioze interesa medija koji preko ljeta nemaju što objavljivati i Kunstove demagogije. To uopće nije bila poruka sastanka s Mesićem, tvrdi Ribić, »pa je na kraju jedan vrlo ozbiljan razgovor ispao neozbiljan«. »Ovdje se postavlja i pitanje odgovornosti medija, naročito HRT-a, zbog kojih je Kunst dobio glavnu ulogu koja mu uopće ne pripada. Kada Kunst bude tražio smjenu Vlade, ja ću zatražiti smjenu Generalne skupštine UN-a«, kaže Ribić, dodajući da je to isto toliko smisleno koliko i »nekolegijalan Kunstov potez«. Govoreći o radu Vlade, Ribić kaže da se posljednjih mjeseci promijenila klima u zemlji, sustav vrijednosti, vuku se hrabri potezi. »Vlast ide relativno dobrim putem«, ocjenjuje Ribić, ali i zamjera političkoj eliti da se »bavi saborskim mirovinama i prepucavanjima, a ne propagira znanost, znanje i ne uvažava rezultate znanstveno-istraživačkog rada«, zaključuje Ribić. </p>
<p>»Sve pomalo postaje neozbiljno i neodgovorno. O Kunstovoj izjavi najbolje govori sam Kunst, koji je iskoristio medije da dođe na naslovnice bez ikakvih argumenata«, smatra Davor Jurić, čelnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). »Lažni radikalizam i demagogija mogu dovesti samo do protuučinka i Kunstova izjava ne može donijeti baš ništa dobrog radnicima«, ocjenjuje Jurić i dodaje da socijalni dijalog ipak nema alternativu. No, ističe, na sljedećoj sjednici Vijeća SSSH raspravit ćemo realizaciju Ugovora za pravednu Hrvatsku. »Budemo li nezadovoljni, raskinut ćemo Ugovor, a ako se socijalni dijalog s Vladom i poslodavcima ni tad ne realizira, organizirat ćemo sve oblike sindikalnih akcija, do općeg štrajka potkraj listopada«, zaključuje Jurić. </p>
<p>I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ostao je »zatečen i iznenađen izjavama kolege Kunsta«. »Kunstova primjedba da se 'premijer ukazuje sindikalistima poput Gospe iz Međugorja, samo kad prosvjeduju na Markovu trgu', neumjesna je«, rekao je Sever za Vjesnik. »Predsjednik Mesić je dobro Kunstu odgovorio, rekavši da su ti susreti onda vrlo česti, jer se i Gospa u Međugorju ukazala više od 6.000 puta«, otkriva Sever. »Kunst je po tko zna koji put iskoristio nazočnost novinara da bi izbacio samoreklamu«, tvrdi Sever, ističući da je njegova središnjica više no dvostruko veća od Kunstove. Govoreći o radu Vlade, Sever kaže da ona gubi socijalni osjećaj, previše prevladava liberalna struja, a socijalnog dijaloga nema. »Na jesen ćemo 'debelo' proanalizirati situaciju. Zasad nećemo mijenjati dijalog za neke druge poteze«, zaključuje Sever. Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), tvrdi, pak, da svaka središnjica ima pravo na svoje mišljenje i izražavanje nezadovoljstva. »Zasad ćemo biti odgovoran socijalni partner, a u rujnu ćemo rezimirati situaciju i, ako ustanovimo da se negativni trendovi nezaposlenosti i stečajeva nastavljaju, tražit ćemo da se napokon osnuje Vlada stručnjaka s konsenzusom svih političkih čimbenika«, kaže Mučnjak. »Ako ustreba, mi ćemo ne samo aktivno sudjelovati u Kunstovu prosvjedu, već ćemo organizirati i radikalnije štrajkove, jer su prosvjedi samo upozorenje«, zaključuje Mučnjak. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Preporod« traži 12-postotno povećanje plaća svih zaposlenih u školama</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Vlada je povećanjem koeficijenata za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama provela odluke koje su potpisane u prosincu prošle godine, izjavio je u petak Vladimir Strugar, ministar prosvjete i športa, komentirajući uredbu Vlade od četvrtka o povećanju koeficijenata. </p>
<p>»Ova Vlada ne može biti neozbiljna i reći da neće ispuniti potpisane obveze«, izjavio je Strugar, podsjetivši da su 31. prosinca 1999. tadašnje prosvjetne vlasti i Sindikat hrvatskih učitelja potpisali ugovore koji jamče svim zaposlenicima osnovnih škola povišenje plaća u 2000. godini. Tom se odlukom ostvaruje i zaključak Hrvatskoga državnog sabora iz 1998. godine o tzv. selektivnom povećanju plaća, kaže Strugar i dodaje da »Vlada potpuno odgovorno provodi program prema učiteljima«. </p>
<p>Ministar je napomenuo i da pravo na povećanje koeficijenata neće imati učitelji koji se odluče zadržati »bonus«, odnosno oni koji će koristiti pravo na manje tjedne obaveze u odgojno-obrazovnom radu s učenicima. »Takvim načinom rada smanjit će se prekovremeni rad i sati, smanjit će se zapošljavanje novih ljudi i poboljšati organizacija odgojno-obrazovnog procesa u školama«, naglasio je Strugar. </p>
<p>Uredbom se utvrđuje pravo na povećanje koeficijenata u osnovnoškolskim ustanovama od 5 do 15 posto, ovisno o godinama radnog staža provedenih na poslovima učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. Povećanje koeficijenata primijenit će se od 1. rujna, a isplata u listopadu. Povećanje koeficijenata od položenog stručnog ispita do 10 godina radnog staža bit će pet posto, s najmanje 10 godina za 10 posto, s najmanje 20 godina za 12 posto i s najmanje 30 godina radnog staža za 15 posto. </p>
<p>I Hrvatski školski sindikat »Preporod« u petak je komentirao donošenje Uredbe. U priopćenju »Preporoda«, što ga je potpisao Vinko Filipović, kaže se da bi pozdravili Uredbu o povećanju koeficijenata za učitelje i stručne suradnike u osnovnoškolskim ustanovama, kada ona ne bi imala i svoju drugu stranu. »Preporod« napominje da je Vlada prešutjela u svom izvješću sa zatvorene sjednice da će pravo na 12 i 15 postotno povećanja koeficijenata platnih razreda učitelji sa 25 i više godina staža moći koristiti samo ako se odreknu bonusa od dva, četiri ili šest sati.</p>
<p>»S obzirom na to, materijalni status učitelja s više od 25 godina staža, a takvih je gotovo polovica, neće se promijeniti«, naglašava se u priopćenju »Preporoda«. Stoga se taj sindikat zauzima za 12-postotno povećanje plaća svih zaposlenika u osnovnim i srednjim školama. »I poslije toga neznatnoga povećanja plaća učitelja i stručnih suradnika, svi zaposlenici u osnovnim školama i dalje će znatno zaostajati u svojim plaćama za ostalim korisnicima proračuna«, napominje Filipović, dodajući da ostaje nepoznato je li Vlada razmatrala kada će podmiriti 90 milijuna kuna dugova, koji se već mjesecima akumuliraju zbog neisplaćenih naknada za prijevoz i materijalne troškove školama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Interes za studiranjem na Hrvatskim studijima nije smanjen </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Ponukani brojnim izjavama i napisima u novinama vezanim uz upisne kvote, razredbene postupke i upise na Hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu, Stručno vijeće Hrvatskih studija u petak je poslalo priopćenje, u kome se kaže da su razredbeni postupci na Hrvatskim studijima, temeljeni na natječaju objavljenom u Vjesniku od 19. lipnja, održani u planiranu roku i na regularan način na svim smjerovima Hrvatskih studija. Na šest smjerova prijavilo se 680 kandidata i natjecalo za 145 mjesta na trošak Ministarstva znanosti i 35 mjesta za osobne potrebe. Najveće zanimanje i ove godine studenti su pokazali za studije novinarstva, psihologije i povijesti, kaže se u priopćenju što ga je potpisao tajnik Hrvatskih studija Marinko Šišak. </p>
<p>Na studijima povijesti, novinarstva i psihologije upisi su završeni, dok je slobodnih mjesta, za jesenski upisni rok, ostalo na studijima sociologije, filozofije i kroatologije. Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove koji ima dva smjera u sastavu Hrvatskih studija prijavio se 71 pristupnik, a primljeno ih je 55, što znači da je i na smjerovima religijske kulture i filozofije u okviru Filozofskog fakulteta Družbe Isusove ostalo slobodnih mjesta za jesenski upisni rok.</p>
<p> Iz tih se podataka vidi da interes za studiranjem na Hrvatskim studijima nije pao, odnosno da su se za jedno mjesto natjecala prosječno četiri kandidata, kaže se u priopćenju i dodaje da je to i najvjerodostojnija ocjena potrebe i kvalitete pojedinih studija i Hrvatskih studija u cjelini.</p>
<p> »Posebno valja naglasiti činjenicu da je i ove godine najveći interes iskazivan prema smjerovima koje je rektor dr. Branko Jeren, netočno obavijestivši Senat Sveučilišta, neutemeljeno osporio zbog njihove tobožnje nelegalnosti i nelegitimnosti. Nadamo se da će i rektor na temelju tih podataka uvažiti činjenicu da su Hrvatski studiji kvalitetni dio Sveučilišta u Zagrebu i prestati o njima iskazivati svoju osobnu motivaciju i želju za njihovim ukidanjem. Njegovo ponašanje podsjeća nas na Biblijski motiv o ocu koji rasipa žito i sedam sinova koji ga pokušavaju skupiti na hrpu«, naglašava Šišak.</p>
<p>Stručno vijeće Hrvatskih studija daje podršku Ministarstvu znanosti i tehnologije i ministru Hrvoju Kraljeviću u nastojanjima na zaštiti legalnosti i ravnopravnosti Hrvatskih studija u okviru Sveučilišta. Osporena tri smjera Hrvatskih studija prošla su svu zakonom predviđenu proceduru, što je potvrdilo i Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu. Uz odobrenu pravnu osobnost na sjednici Senata Sveučilišta od 13. travnja 2000., Hrvatski studiji i dalje pristaju na svaku znanstvenu provjeru njihove utemeljenosti, kvalitete i korisnosti, zaključuje se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Bolnice dobile više novca i materijal zbog kojeg su se stvarale liste čekanja</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Ravnatelji svih 65 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj potpisali su s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) ugovore o pružanju zdravstvene zaštite u ovoj godini, koji su im u petak uručeni u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. Ugovori su ove godine prilično kasno potpisani, potužila se ministrica zdravstva, prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, ali su ih barem, za razliku od lani, potpisale sve bolnice. </p>
<p>Lani, naime, temeljni ugovor kojim se definira pružanje zdravstvene zaštite nije potpisalo pet bolnica, a čak njih 12 nije potpisalo aneks ugovora kojim se određuje maksimalna mjesečna potrošnja ili limit, iako su bolnicama bili ponuđeni veći iznosi. Inače, sve bolnice u Hrvatskoj potroše oko 500 milijuna kuna na mjesec.</p>
<p>»Zahvaljujući Vladinim mjerama smanjenja plaća, PDV-a i cijene rada, bolnice su dobile jedan umjesto dvanaest mjesečnih proračuna. Limite smo, osim toga, svima povećali«, rekao je direktor HZZO-a, mr. Zdravko Lončarec. Bolnicama gubitašima mjesečni proračuni povećani su pet do sedam posto, ali zauzvrat moraju izraditi plan reorganizacije svoga poslovanja i riješiti višak zaposlenika. Bolnice koje su dobro poslovale dobile su limite veće za jedan do dva posto.</p>
<p>HZZO je osim toga izdvojio i 49,5 milijuna kuna kojima će tijekom kolovoza i rujna kupiti ugradbeni materijal za 24 bolnice. Bolnice su se svojedobno potužile da pojedini njihovi pacijenti jako dugo čekaju na neke zahvate, jer im nedostaje materijala, pa su HZZO i Ministarstvo zdravstva tražili od ravnatelja da sastave popis onoga što im nedostaje, zbog čega se u bolnicama stvaraju liste čekanja. »Kupit ćemo im materijal kakav su tražili, pa će tako bolnica u Vinogradskoj dobiti čak sedam umjetnih pužnica. Zauzvrat liječnici, koji se bave visokodiferentnom medicinom, moraju izvesti više zahvata nego inače kako bi se smanjile liste čekanja«, pojasnio je zamjenik ministrice zdravstva, dr. Rajko Ostojić.</p>
<p>Ministrica zdravstva podsjetila je ravnatelje da će od sljedeće godine potpisivati drukčije ugovore, jer se reformom zdravstva planira da se bolnicama plaćaju ugovoreni i obavljeni poslovi, a ne da im se daju mjesečni proračuni. Ujedno je zahvalila ravnateljima što se pridržavaju njene odredbe da ne zapošljavaju nove ljude. U zdravstvenom je sektoru, rekao je Lončarec, od 65.000 zaposlenih njih 7.899 višak, a 75 posto tih ljudi su nezdravstveni djelatnici. Ministrica je istaknula da se ne smije povećavati broj upravo takvih zaposlenika te da treba razmisliti i kako će se ubuduće organizirati bolnički servisi u kojima ti ljudi rade. (T.Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hvidru i njena poduzeća ne vode mafijaši, odgovaraju Liović i Goreta ministru Pančiću </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Jesu li poduzeća udruge Hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata (Hvidra) u Splitu i Zagrebu bila leglo kriminala ili, pak, način preživljavanja te udruge koja ove godine nije dobila ni kune iz proračuna Ministarstva hrvatskih branitelja? </p>
<p>U povodu nedavne izjave ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića, o tome da su »centri kriminalnih aktivnosti bili Hvidrina poduzeća u Zagrebu i Splitu« te da vjeruje da će »nalazi policije pokazati pravo stanje stvari u Hvidri koja se pretvorila u pravu mafijašku organizaciju«, za komentar smo zamolili čelnika splitske podružnice Hvidre Davora Perkovića i predsjednika Hvidre Marinka Liovića.</p>
<p>»Hvidru ne vode mafijaši. Tom izjavom ministra Pančića ugrožavaju se ljudi koji rade u tom poduzeću, a radi se o 130 razvojačenih branitelja i invalida. Umjesto da se pozdravi takav način rada, vodi se kampanja protiv nas«, tvrdi Perković. </p>
<p>Međutim, zamjenik ministra hrvatskih branitelja Josip Vdović potvrdio nam je da je »bilo radnji koje nisu u skladu sa zakonom, a koje sada istražuje policija«. »Hvidra je djelovala autonomno, poput ministarstva u ministarstvu, a ove godine nije dobila novac iz proračuna zato što nije na vrijeme predala program rada«, kaže Vdović.</p>
<p>Liović, međutim, tu Vdovićevu tvrdnju ocjenjuje »neistinitom«. »Nije bilo kriminalnih radnji u Hvidrinim poduzećima. A i da ih je bilo, one podliježu Zakonu o poduzećima, a ne Zakonu o braniteljima«, smatra Liović i dodaje da su sva zagrebačka Hvidrina poduzeća ugašena. </p>
<p>Uz istoimeno poduzeće »Hvidra«, »Krilnik« je druga tvrtka u vlasništvu Hvidre u Splitsko-dalmatinskoj županiji. »U 'Krilniku' nije bilo kriminalnih radnji. Financijska policija je bila i još istražuje«, kazao nam je Zvonimir Goreta, čelnik splitsko-dalmatinske Hvidre. Dodaje da su oni samo formalno vlasnici tvrtke te da paze da se u njoj zapošljavaju razvojačeni branitelji. Ističe i da poslove ugovaraju putem natječaja i da bi se 130 razvojačenih branitelja zaposlenih u tom poduzeću htjelo sastati s ministrom Pančićem. </p>
<p>»Jedini u Hrvatskoj zapošljavamo branitelje, a djelujemo i kao sindikat, kupujemo proteze i pomažemo bolesnima. Zatvorit ćemo te tvrtke kada nam ministar Pančić odobri dovoljno novca za rad, a ove godine Hvidra nije dobila ni kune«, ističe Goreta. Prema njegovim riječima, »najgore od svega je to što braniteljske udruge moraju imati svoja poduzeća da bi mogle preživjeti«. </p>
<p>Napominje i da je »Krilnik« registriran prema Zakonu o trgovačkim društvima. »Pomažemo svim udrugama, kupili smo im računala, opremu, mobilne telefone, a sada nas se proziva za kriminalne radnje. Ove godine nismo dobili ni kune, iako nam Ministarstvo, dok se nije promijenio zakon, nije imalo pravo ukidati novac«, zaključuje Goreta.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Branitelji liječeni od PTSP-a nezadovoljni zakonom o braniteljima </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Udruga hrvatskih branitelja liječenih od postraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), u otvorenom pismu autorima nacrta zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ističe da taj nacrt predstavlja redukciju postojećih zakonskih prava, apsolutnu suprotnost braniteljskim težnjama i predizbornim obećanjima vladajuće koalicije da će se ispraviti dosadašnje nepravde. </p>
<p>»Pažljivom analizom nacrta novog zakona zamijetili smo nepravilnosti za koje nam se, u dobroj namjeri, čini da su posljedice vaše nepažnje, odnosno tiskarske pogreške. Naime, u tom nacrtu oboljeli hrvatski branitelji nisu izjednačeni s ranjenim i ozlijeđenim braniteljima, nego su ranjeni i ozlijeđeni reducirani u svojim pravima na status oboljelih«, ističe se u otvorenom pismu. »To je izrazita redukcija prava u odnosu prema važećem zakonu i neispunjavanju očekivanja oboljelih branitelja. S obzirom na velike nade koje su hrvatski branitelji polagali u taj zakon i predizborna obećanja stranaka pobjedničke koalicije o ispravljanju dosadašnjih nepravdi u korist oboljelih branitelja, jasno je da je taj nacrt apsolutna suprotnost braniteljskih težnji«, smatraju branitelji liječeni od PTSP-a.</p>
<p>Posebno ih čudi što premijer Ivica Račan, svojim dopisom Udruzi, upućenim ovoga mjeseca, uvjerava oboljele da će većina njihovih zahtjeva biti sadržana u novom zakonu. »Zato želimo vjerovati da su ti propusti posljedica nečije nepažnje, a ne smišljena političkog djelovanja, što bi bilo vrhunac licemjerja i nerazumijevanja problematike oboljelih hrvatskih branitelja«, ističe se u otvorenom pismu Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ivaniš: Skidanje zastupničkog imuniteta Dariju Vukiću bilo je blijedo argumentirano</p>
<p>Među brojnim saborskim zastupnicima iz Rijeke i Primorsko-goranske županije, koji nisu bili nazočni kada se u Saboru prošloga tjedna odlučivalo o ukidanju zastupničkoga imuniteta Dariju Vukiću, bivšemu direktoru riječkoga »Croatia Linea«, bio je i dr. Nikola Ivaniš. zastupnik Primorsko-goranskoga saveza (PGS) i član Predsjedništva te stranke. Što misli o »slučaju Vukić«, pitamo dr. Ivaniša. </p>
<p>- Još 1996. godine otvorio sam u Hrvatskome državnom saboru raspravu o »Croatia Lineu« i tadašnjemu direktoru Dariju Vukiću, tražeći poništenje pretvorbe toga brodara i odgovornost Vlade, Fonda za privatizaciju, Vukića i njegova menadžmenta. Međutim, osim što sam se u Saboru oko toga stalno verbalno nadmudrivao s bivšim premijerom Zlatkom Matešom, ništa drugo se nije dogodilo, a ponajmanje je nešto poduzimano za spas toga danas već potonuloga riječkoga brodara. Neki saborski zastupnici, koji su danas vrlo glasni u »slučaju Vukić«, nisu me tada bili spremni podržati, procjenjujući da je još rano za takvu akciju. </p>
<p>• Zašto niste bili u sabornici kada se prošloga tjedna glasovalo o skidanju zastupničkoga imuniteta Dariju Vukiću?</p>
<p>- Od 13. do 15. srpnja bio sam na liječničkome kongresu u Njemačkoj, jer mi je struka daleko važnija. Osobno, mislim da je skidanje zastupničkoga imuniteta Dariju Vukiću presedan te da je dosta blijedo argumentirano. Međutim, to je sada pitanje pravne države, Vlade i Fonda za privatizaciju, a nikako ne politike, koja može nešto inicirati, ali je onda na vlasti da to zakonski obradi. </p>
<p>• Ranije ste govorili da niste zadovoljni načinom rada Hrvatskoga državnog sabora. Zašto?</p>
<p>- Smatram da Sabor ne radi racionalno te da oko 75 posto vremena utroši na »prazan hod«. Nikada neću sjediti na sjednici Sabora poslije 20 sati, osim ako nije ugrožena država. Čemu te noćne saborske seanse? Možda zato da bi se na brzinu progurale neke stvari? Sabor radi neracionalno, čemu u prilog govori i podatak da su u prvih šest mjeseci već potrošena proračunska sredstva za njegov rad tokom cijele godine. </p>
<p>Mislim da Sabor radi prema načelu - planirano ne vrijedi! Zastupnici nisu ni znali kada će biti rasprava o ukidanju imuniteta Dariju Vukiću, s obzrirom na to da je naknadno uvrštena u dnevni red. Mene osobno je zanimala rasprava o reformi zdravstva, koja je najavljena za 17. srpnja, ali je ona odrađena na brzinu nekoliko dana ranije. Mislim da je nekome bilo u interesu da se ta rasprava obavi formalno i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. A formalno će, vjerojatno, biti obavljena i reforma zdravstva, čime će najviše izgubiti zdravstveni osiguranici. </p>
<p>• PGS se vrlo glasno zauzima za decentralizaciju vlasti u Hrvatskoj. Kako zamišljate taj proces? </p>
<p>- U Hrvatskoj nema još znakova decentralizacije, pa je stoga PGS već žestoko započeo bitku za decentralizaciju, koju će voditi sve do lokalnih izbora sljedeće godine. Državna vlast ne tretira odgovarajuće probleme Primorsko-goranske županije. PGS se zauzima za takav koncept, prema kojemu bi o sudbini županijskoga gospodarstva trebala odlučivati lokalna vlast, a ne da nam u nadzornim odborima županijskih poduzeća u većini sjede ljudi iz središnje vlasti. Smatramo da bi se Vlada morala dogovarati s lokalnom vlašću kada postavlja ljude u javna poduzeća, a ne da to čini samovoljno.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Katolička kapelica u Donjoj Bačugi nije na popisu za rušenje </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Katolička kapelica u Donjoj Bačugi kraj Petrinje nije na popisu za rušenje bespravno izgrađenih objekata, ali je inspekcijski postupak u tijeku, priopćeno je u petak iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, koje time opovrgava napise o najavljenu rušenju tog objekta, a u kojima se kaže da će kapelica biti srušena zbog ravnoteže, s obzirom na to da je nedavno srušena bespravno sagrađena pravoslavna crkva u Lovasu. </p>
<p> Ministarstvo napominje da je inspekcija zakonitosti gradnje kapele zatražena povodom upita slušatelja u emisiji »Parlament Show« Radija 101, koji je u pismenu obliku krajem svibnja dostavljen Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva. </p>
<p> Građevna inspekcija je nakon obavljenog očevida, postupajući u skladu sa Zakonom o gradnji i odredbama o inspekcijskom nadzoru, a ne po nalogu ministra Bože Kovačevića, pokrenula odgovarajući inspekcijski postupak, jer je utvrđeno da je objekt izgrađen bez građevne dozvole na čestici zemlje koja je dijelom u vlasništvu Steve Sljepčevića iz Donje Bačuge. </p>
<p>U slučaju gradnje bez građevne dozvole, građevna inspekcija postupa jednako u svim slučajevima takve gradnje, bilo da inspekcija pokreće postupke po službenoj dužnosti ili temeljem prijava, zaključuje se u priopćenju Ministarstva. Prema objavljenome u medijima, prije nekoliko dana na oglasnoj ploči petrinjske gradske uprave stavljen je oglas, kojim se nepoznatog investitora izgradnje katoličke kapelice u selu Donja Bačuga poziva da sam ukloni bespravno izgrađenu kapelicu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kljunak pozvao Račana da riješi stanje u PU dubrovačko-neretvanskoj </p>
<p>DUBROVNIK, 21. srpnja</p>
<p> - Dao sam vremena Ministartsvu unutarnjih poslova da djeluje kad se radi o kriminalu i njegovu prikrivanju u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj. Još od ožujka MUP i ministar Šime Lučin nisu odgovorili na moja zastupnička pitanja, rekao je saborski zastupnik i čelnik dubrovačkoga HSS-a Srećko Kljunak u petak na konferenciji za novinare, koja je sazvana povodom kaznene prijave podnesene protiv načelnika PU dubrovačko-neretvanske Eduarda Čengije.</p>
<p> Kljunak je pozvao premijera Ivicu Račana, »kad već to ne može ministar Lučin«, da riješi i sankcionira sve nepravilnosti u radu te policijske uprave. »Ja jesam član stranke koja je u koaliciji šestorice i podupirem rad Vlade, ali ne i rad MUP-a, jer još ništa nije poduzeo da bi spriječio kriminal i nepravilnosti u radu čelnih ljudi PU i dubrovačkog SZUP-a, iako im je dokumentacija davno dostavljena«, naglasio je Kljunak. Dodao je da je o tomu više puta posredstvom savjetnika Josipa Kukuljana izvjestio ministra Lučina. </p>
<p>Kljunak je rekao da se radi o nezakonitim radnjama u PU vezanim za održavanje službenog voznog parka u servisu AVIA, a bez prethodno provedena natječaja i bez sklapanja ugovora. Napomenuo je da u odgovoru MUP-a na njegovo pitanje o slučaju AVIA stoji da se radi o kriminalu, ali da ništa nije poduzeto, kao ni u slučaju metkovske tvrtke »Predolac« u kojoj su u stoci nestali milijuni maraka. </p>
<p>»Bivši šef dubrovačkog centra SZUP-a Petar Luburić u svom izvješću o 'Predolcu' upozorava MUP da bi taj slučaj, ako se nađe pred Državnim odvjetništvom, rasplamsao sukobe lokalnih političkih moćnika«, istaknuo je Kljunak, ocijenivši da se kriminal u PU dubrovačko-neretvanskoj i njegovo prikrivanje kreću sve do lažnih registarskih tablica načelnikova službenog »Audija«. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hodak: Zubak je uhićen zbog političkih razloga </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja </p>
<p> - Uhićenje Pave Zubaka politički je čin kojim ga se nastoji kompromitirati, izjavio je u petak za Hinu njegov odvjetnik Zvonimir Hodak. Izvijestio je da je vlasnik Auto centra Zubak d.o.o. uhićen u petak ujutro, za vrijeme istrage u vezi s okolnostima kupoprodaje Večernjeg lista, na koju je bio pozvan kao svjedok. Prema Hodakovim riječima, uhićenje je uslijedilo zato što saborsko Istražno povjerenstvo, koje je istraživalo okolnosti kupoprodaje Večernjaka, nije donijelo očekivane rezultate. Ustvrdio je i da se nakon toga Zubaka nastoji kompromitirati na druge načine. Odvjetnici, kaže Hodak, lako mogu pobiti MUP-ove argumente i Zubaka će vrlo brzo osloboditi iz pritvora bude li mu on određen.</p>
<p> Odvjetnik je dodao i da posjeduje dokumentaciju iz koje je vidljivo da je Zubak još prije nekoliko mjeseci platio sporna 32 milijuna kuna poreza. »Ovo je jedinstven slučaj da je porezni obveznik uhićen i osumnjičen za utaju poreza, nakon što je taj porez plaćen«, kazao je Hodak dodajući da je MUP taj podatak lako mogao dobiti u Poreznoj upravi. »Ako MUP nije zatražio podatke od Porezne uprave, radi se o neprofesionalnosti, a ako su im ti podaci poznati, onda je Zubakovo uhićenje zlonamjerno.« Hodak tvrdi i da je sumnja u krivotvorenje službene isprave izvedena na temelju kopije sporazuma između Auto centra Zubak i Volkswagena AG, koja, prema njegovim riječima, ne može poslužiti kao valjan dokaz. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zašto je Vesna Pusić smijenila vodstvo šibenskoga HNS-a?</p>
<p>ŠIBENIK, 21. srpnja</p>
<p> - Nakon što je predsjednica HNS-a Vesna Pusić donijela odluku o raspuštanju Izvršnog odbora šibenskoga HNS-a i za povjerenika postavila Gorana Jurkovića, konferenciju za novinare u petak su održali Jurković, novi dopredsjednik županijskog HNS-a Marijan Periša i član Nadzornog odbora stranke Ante Huljev. Izvršni odbor je raspušten jer mu je još u lipnju istekao mandat, a raspuštanju su kumovale i nesuglasice u županijskom HNS-u, rekao je Periša. Marko Kovač, predsjednik gradskog i dopredsjednik županijskog HNS-a dao je ostavku na obje dužnosti, Prihvaćena je i ostavka tajnika županijskog HNS-a Branka Nimca. </p>
<p>Sve je počelo nakon nalaza Nadzornog odbora koji je utvrdio da su stranačke knjige vođene neuredno i da je bilo nepravilnosti u poslovanju. Stranka je od Kovača zatražila očitovanje, ali njegovo očitovanje nije bilo zadovoljavajuće, rekao je Periša. Jurković je dobio mandat da u roku od 60 dana pripremi izbornu skupštine na kojoj će se izabrati novo rukovodstvo. </p>
<p>Za izjavu smo zamolili i Kovača: »Činjenica je da su knjige vođene neuredno, ali nema ni govora o ikakvim malverzacijama. Nema ni govora o tome da su međuljudski odnosi poremećeni, postoje samo različita mišljenja, što je normalno u stranci«, rekao nam je Kovač, jedan od osnivača HNS-a u Šibeniku. </p>
<p>»Činjenica je i da se u stranci, koja je iz oporbe sada postala vladajuća stranka, vidi da su nečiji apetiti porasli. Međutim, ponavljam, predsjednica Vesna Pusić je raspustila šibenski Izvršni odbor HNS-a zato što mu je istekao mandat i to je jedino razlog. Na novoj izbornoj skupštini izabrat će se novo rukovodstvo i, stranka ide dalje«, zaključuje Kovač. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HDZ će tražiti referendum o promjeni teritorijalnog ustroja Hrvatske</p>
<p>OSIJEK, 21.srpnja</p>
<p> - Osječko-baranjski HDZ posljednjih se mjesec dana manje bavi politikom, a više problemima građana. Obilazimo općine, razgovaramo s ljudima i upoznajemo se s problemima u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, s kojima ćemo upoznati županijske vlasti, ali i nadležna ministarstva, naglasio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik osječko-baranjskoga HDZ-a Mato Šimić. </p>
<p>Konferenciji su nazočili i predsjednici općinskih ogranaka stranke iz Bilja, Darde, Kneževih Vinograda, Erduta, Strizivojne i Vladislavaca, koji su rekli novinarima da se, zbog poduzetih novih aktivnosti, ali i bolje organiziranosti stranke, ljudi vraćaju u HDZ. </p>
<p>Na konferenciji je istaknuto da su glavni problemi u baranjskim mjestima i dalje povratak i obnova. Premda je povratnika sve više, uvjeti za ostanak u Baranji sve su teži. Tako je »Belje«, u kojem je zaposleno oko 2.500 ljudi, u teškom stanju, pa se plaće isplaćuju i s nekoliko mjeseci zaostatka. Rečeno je i da brojni baranjski učenici odustaju od školovanja zbog nedostatka novca. U mjestima hrvatskoga Podunavlja, uz otežan povratak i gotovo zaustavljenu obnovu, problem je i nedostatak rasvjete te uništene ceste. </p>
<p>Slavonska mjesta koja nisu bila okupirana brinu, pak, drugi problemi, primjerice neriješeno pitanje odlaganja otpada i elektrifikacije. Osim toga, brojna mjesta još uvijek nemaju riješeno pitanje opskrbe pitkom vodom, pa mnogi koriste vodu iz bunara, zbog čega im prijete i zarazne bolesti.</p>
<p>Čelnici osječko-baranjskoga HDZ-a osvrnuli su se i na prijedlog promjene teritorijalnoga ustroja Hrvatske. Naglasili su da bi ukidanjem malih općina nastao pravi kaos, jer bi manja mjesta bila zapostavljena, pa se za njihove probleme više ne bi čulo. »Najavljene promjene teritorijalnog ustroja nije dobro rješenje za Hrvatsku i HDZ će im se oštro oduprijeti. Ako do takvoga ustroja ipak dođe, zatražit ćemo referendum«, zaključio je Mato Šimić. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Međimurska i Istarska županija jedine su moguće regije, tvrdi SDP</p>
<p>ČAKOVEC, 21. srpnja</p>
<p> - Predsjednica međimurskoga SDP-a i saborska zastupnica Dragica Zgrebec u petak je na konferenciji za novinare u Čakovcu rekla da jedino Međimurje i Istra kao županije imaju sve preduvjete da budu i regije. </p>
<p>Također, dodala je Dragica Zgrebec, jedino su Istarska i Međimurska županija primljene u Skupštinu Europskih regija. Status Međimurja kao županije, odnosno regije, ne bi smio biti upitan, a mi imamo i provjereni model prikupljanja podrške građana, naglasila je Dragica Zgrebec. </p>
<p>Ona je dodala da će izbori za lokalnu i eventualno regionalnu samoupravu te za Županijski dom Sabora biti održani na proljeće, a o novome teritorijalnom ustroju još nije otvorena javna rasprava, s obzriom na to da će ona ovisiti o predstojećim ustavnim promjenama. </p>
<p>Predsjednik SDP-a Čakovca Branko Šalamon rekao je da Međimurska županija mora preuzeti važniju ulogu u rješavanju problema zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno lokacije središnje sanitarne deponije. </p>
<p>Županija bi trebala utvrditi ima li izgleda da nekoliko susjednih županija zajedno izgradi spalionicu otpada, jer će grad Čakovec, ako se na takve zahtjeve Županija ogluši, biti prisiljen rješavati samo svoj dio problema. Moguće brže poticaje Šalamon vidi u činjenici da je ovih dana za direktora Gradskog komunalnog poduzeća »Čakom« izabran Ivica Perhoć kojeg je predložio SDP. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mala ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture u Novom Vinodolskom</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, u subotu u Novome Vinodolskome počinje tradicionalna Mala ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture. Školu će pohađati 68 učenika iz Mađarske, Italije, Austrije, Njemačke, Estonije, Francuske i SR Jugoslavije, koji će do 2. kolovoza proći intenzivan nastavni program hrvatskoga jezika i kulture. </p>
<p>Svrha je toga ljetnoga programa Matice iseljenika da djeca i mladi koji žive izvan Hrvatske kroz igru i zabavu nauče ili unaprijede svoje znanje hrvatskoga jezika te da što bolje upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave.</p>
<p>Program sadrži jezične radionice, pričaonicu, novinarsku radionicu, lutkarsku radionicu, dramsku radionicu, likovnu radionicu te filmski kutić, a za djecu iz Hrvatske posebno je organizirana engleska jezična radionica.</p>
<p>Na početku rada Male ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture u Novome Vinodolskome dobrodošlicu sudionicima poželjet će ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zubak - od automehaničara do kralja privatizacije i miljenika bivše vlasti </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Pavo Zubak (45), bivši automehaničar u Sesvetskom Kraljevcu rodom iz Dervente, osnivač i vlasnik Auto centra Zubak, u javnosti je često nazivan »neokrunjenim kraljem privatizacije u Hrvata«, ali i »miljenikom vlasti«. Njegov impozantan poslovni imperij, nastao devedesetih godina, bio je svojevrsni presedan u hrvatskom gospodarstvu, posebice zbog organizacijskog modela uspješnog biznisa automobilima prema europskim standardima. </p>
<p>Zubakovo poduzeće ovlašteni je zastupnik prestižnih automobilskih tvrtki Audi, Wolkswagen, Porsche, Seat i Škoda, a pokriva oko 30 posto hrvatskog tržišta ostvarujući godišnji promet od 300 milijuna maraka. Uz prodaju, to poslovno automobilsko carstvo obuhvaća pedesetak ovlaštenih servisa u kojima radi više od tisuću zaposlenih i gdje godišnje prođe oko 50.000 automobila.</p>
<p>Još 1979. godine kad je s ocem otvorio servis u Sesvetskom Kraljevcu, Zubak je shvatio da uspjeh u poslu može donijeti samo specijaliziranost i stručnost. Tako se odlučio na ovlašteno servisiranje isključivo »golfova«, omiljenih automobila u Hrvatskoj. Nakon desetogodišnjeg prikupljanja znanja i stvaranja poslovnog imidža, Zubak iskorištava liberalizaciju tržišta automobila u prvim godinama devedesetih. Među prvima je otvorio prodajni salon automobila dobavljajući »golfove« iz sarajevskog TAS-a u trenutku kad su smanjene pristojbe za vozila, što je itekako išlo na ruku prvim privatnim trgovcima automobila.</p>
<p>No, nakon što je izbio rat u BiH, prestao je raditi Zubakov dobavljač. Činilo se da će tada stečenih 10 milijuna maraka kapitala izgubiti se u nepovrat. Zubak se odlučuje na hrabar potez, odlazi u već opkoljeno Sarajevo, utovaruje »golfove«u šlepere i organizira konvoje prema Hrvatskoj, što je dalo povoda pričama da 600 prebačenih »golfova« nikad nije platio pa je razgranao posao.</p>
<p>Kad je u Hrvatskoj započela privatitacije, Zubak je kupio trgovačko poduzeće Astra auto koje se bavilo uvozom automobila. Time je, smatra se, učvrstio svoju poziciju sa strateškim partnerima iz Njemačke, postajući generalni zastupnik za najprodavanije automobile. Nakon niza marketinških poteza, Pavo Zubak približava se bivšoj vlasti sponzorirajući humanitarne akcije poput »Spasimo djecu Hrvatske«, a posebice poklanjanjem blindiranog »audija A 8« predsjedniku Tuđmanu.</p>
<p>Također, sklopio je ugovore s HPT-om, HRT-om i Ministarstvom unutarnjih poslova. To je bio povod pričama kako Zubak nikad ne bi ugovorio te višemilijunske poslove da nije bio blizak Tuđmanovoj obitelji i jedan od suosnivača Kaptol banke, te da je kao pouzdan poslovni čovjek blizak vlasti dao HDZ-u 18 milijuna kuna za kupnju Večernjeg lista. Kao milijunaš, Zubak je, prema nekim informacijama, bio zanimljiv i mafijašima koji su ga navodno u travnju 1998. napali i ranili hladnim oružjem. Time su ga, kako se pričalo, kaznili zato što se oglušio na njihov zahtjev da im isplati nekoliko milijuna maraka reketa. No, zagrebačka policija je to tada demantirala.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Prošlogodišnji gubitak Večernjeg lista 27,66 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Najtiražniji hrvatski dnevnik, zagrebački Večernji list, u 1999. godini ostvario je gubitak u poslovanju od čak 27,66 milijuna kuna.</p>
<p> Glavnoj skupštini Večernjaka, koja će se održati 31. kolovoza, predloženo je da se gubitak pokrije na teret rezervi društva, te da Upravi i Nadzornom odboru dade razrješnicu za njihov rad. Na skupštini će se, prema dnevnom redu, opozvati dosadašnji članovi Nadzornog odbora dr. Ernst Loudon, Simon B. Rodgers i Peter F. Cumyn. Umjesto njih, u to tijelo na sljedeće četiri godine, kako se očekuje, bit će izabrani dr. Horst Pirker, Christopher Leucht i dr. Hanno Burger Scheidlin.</p>
<p>Kako je moguće da je Večernjak, čija je prodaja lani (uvelike zbog nagradnih igara) povećana za čak 34 posto, zabilježio toliki gubitak? Prema riječima pomoćnika direktora tog dnevnika Damira Vučemilovića, list je ponajprije prošle godine morao otpisati 19,2 milijuna kuna potraživanja prema Tisku koji je u stečaju. Još oko milijun kuna otpada na iznose u kojima su utuženi kupci, dok je ostatak gubitka posljedica čišćenja bilanci od sumnjivih i spornih potraživanja u Večernjakovim povezanim društvima kao što su Vecon i EP '64.</p>
<p>»Bilance smo iščistili na preporuku više revizorskih kuća, kako bi naša financijska izvješća bila što vjerodostojnija i napravljena u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Namjera nam je, dakle, bila prikazati realno stanje u tvrtki i staviti stvari na svoje mjesto, a druga je stvar što druge tvrtke to ne čine. Naravno da bi naš račun dobiti i gubitka ljepše izgledao da ni mi to nismo učinili. Imamo rezerve u bilanci sasvim dovoljne da na teret njih pokrijemo gubitak«, objašnjava Vučemilović i dodaje da je poslovanje u prvom polugodištu ove godine pozitivno. Prema njegovim riječima, činjenica da je Večernji list sposoban i uz taj gubitak i dalje normalno poslovati svjedoči o njegovoj snazi i fleksibilnosti.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Pljačka robnih zaliha: Optužnica protiv Ivana Milasa, vlasnika Slavonije d.d.</p>
<p>ZAGREB/ŽUPANJA, 21. srpnja</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Županji u petak je nakon provedene istrage pred županjskim Općinskim sudom podiglo optužnicu protiv Ivana Milasa (44) iz Osijeka, vlasnika i predsjednika Uprave Slavonije d.d. za preradu i promet žitarica Županja. Optužnica protiv Milasa podignuta je zbog kaznenog djela iz Zakona o državnim robnim zalihama te zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz Kaznenog zakona. Ivana Milasa tereti se da je od 30. srpnja 1999. do 17. svibnja ove godine u Županji otuđio oko 43 tone pšenice vrijedne 52,7 milijuna kuna. Potom je tu količinu pšenice u mlinu Slavonije d.d. preradio u brašno što ga je prodao raznim poduzećima, od kojih su neka u njegovu isključivom ili većinskom vlasništvu. </p>
<p>»Nadležna općinska državna odvjetništva već vode neke postupke zbog malverzacija s državnim robnim zalihama. Ravnateljstvo za robne zalihe u srpnju je podiglo nekoliko prijava zbog otuđivanja iz državnih robnih zaliha, i to u jednom slučaju u Ogulinu, dva u Bjelovaru, te u Novoj Gradišci. U tom sklopu vodi se i postupak protiv Milasa«, izjavio je za Vjesnik zamjenik državnog odvjetnika Slavko Zadnik. Naglasio je da se svi postupci vode zbog otuđivanja pšenice te da Državno odvjetništvo još nije primilo prijave zbog krađe stoke iz robnih zaliha.</p>
<p>Prema njegovim riječima, većina prijava za te malverzacije temelji se na članku 31. Zakona o robnim zalihama, prema kojem je za neovlašteno raspolaganje robnim zalihama predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.</p>
<p> Izuzetak je Milasov slučaj jer ga optužncia tereti ne samo na temelju tog članka, nego i za zloupotrebu ovlasti u gospodarskom poslovanju prema članku 292. Kaznenog zakona, kaže Zadnik. Napominje da, s obzirom na najave iz Vlade, vrlo skoro očekuje nove prijave na koje će reagirati državna odvjetništva. No, ističe, rješavanje tih kriminalnih slučajeva ne ovisi samo o državnim odvjetništvima, nego i o brzini postupanja sudova.</p>
<p> Kao što je poznato, Vlada je u četvrtak izišla s podacima o golemom manjku u državnim robnim zalihama. Tako je spomenuto da čak 44 posto evidentiranog manjka pšenice u državnim zalihama otpada na Milasovu tvrtku Slavonija u Županji, a 78 posto manjka žive stoke na PIK Vrbovec. (B. B., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Beno: Još prije četiri godine pokrenuo sam krivičnu prijavu protiv Milasa! </p>
<p>»Na propuste u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe upozoravao sam još 1996. godine«, kazao nam je u petak bivši ravnatalj Robnih zaliha Krešimir Beno. Beno dodaje da je još prije četiri godine pokrenuo krivičnu prijavu protiv Ivana Milasa i mnogih drugih kod kojih je ustanovljen manjak robe u vlasništvu države. No, Beno drži da je »otkrio ono što se nije smjelo otkriti« i da je smijenjen zbog toga. Kad je u pitanju stoka, najveći manjak (78 posto) otpada na PIK Vrbovec. No, u petak u PIK-u nismo uspjeli dobiti odgovor gdje je završila stoka već smo čuli da je Uprava PIK-a na čelu sa predsjednikom Uprave Željkom Blaževićem »cijeli dan u Zagrebu«. Što se tiče sudbine posljednjeg ravnatelja Državnog ravnateljstva za robne zalihe Kažimira Varde u Ministarstvu gospodarstva na naš upit su nam odgovorili da »gospodina Vardu potražimo preko MUP-a«. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić u Gospiću: Župan upozorio na poražavajuću demografsku sliku i zatražio posebnu skrb za Liku </p>
<p>GOSPIĆ, 21. srpnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravio je u petak u posjetu Ličko-senjskoj županiji, gdje se u razgovoru sa županom Antom Frkovićem upoznao s teškim stanjem gospodarstva toga kraja. Upozoreno je na velike ratne štete koje se procjenjuju na više od osam milijardi kuna. U protekle dvije godine, rečeno je, Ličko-senjska županija i nadležna ministarstva izdvojila su oko 15 milijuna kuna za povoljno kreditiranje razvoja sitnog poduzetništva i obrtništva. Župan je ukazao na važnost da se autocesta izgradi kroz Liku te ustvrdio da ta županija, s obzirom na svoj specifičan položaj, treba imati i posebnu skrb kao što je imaju otoci.</p>
<p> Uoči Dana grada Gospića koji se slavi u subotu, u Gospiću je u petak održana svečana sjednica Gradskog vijeća i Poglavarstva na kojoj je bio predsjednik Mesić. Predsjednik je istaknuo da je potrebno aktivirati sve raspoložive ljudske i gospodarske resurse kako bi se oživio lički kraj i čitava Hrvatska. Mesić je naglasio da je važno okupiti sposoban management te osudio političko kadroviranje ocijenivši ga štetnim i nazadnim. U svom govoru, Mesić se osvrnuo i na neke aspekte hrvatske vanjske politike naglasivši kako nema govora o povezivanju Hrvatske u nekakve balkanske asocijacije. Strah o tome šire oni koji bi Hrvatsku željeli izolirati od Europe i svijeta, ustvrdio je predsjednik. </p>
<p> Župan Frković upozorio je na poražavajuću demografsku sliku u toj najvećoj i najslabije naseljenoj hrvatskoj županiji. Izrazio je uvjerenje da će gradnja brze prometnice kroz Liku definitivno riješiti problem prometne povezanosti tog kraja s ostalim dijelovima Hrvatske i omogućiti njegov skori prosperitet. Zauzeo se i za objektivne kriterije prilikom dodjele novca za obnovu Ličko-senjskoj županiji. </p>
<p> Na svečanoj sjednici gospićkoga Gradskog vijeća i Poglavarstva predsjedniku Mesiću je počasnu povelju Udruge Ličana »Vila Velebita« uručio njezin predsjednik Slavko Degoricija. Predsjednik je bio i na svečanosti otkrivanja spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu i civilnim žrtvama u obrani Gospića. U obrani Gospića poginulo je 250 hrvatskih branitelja i civila s tog područja te 106 branitelja iz drugih hrvatskih krajeva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sabor neće bankrotirati, ali traži dodatnih šest milijuna kuna, kaže Sabol </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - »Hrvatski državni sabor neće bankrotirati. Napisi u tisku koji to tvrde su tendenciozni«, kazao je u petak za Vjesnik tajnik saborske Službe za odnose s javnošću Željko Sabol. Potvrdio je, međutim, da je proračunski novac namijenjen za ovogodišnji rad Saboru već potrošen, pa je Tajništvo Sabora uputilo Vladi zahtjev u kojem se traži još šest milijuna kuna. Ipak, tvrdi Sabol, nema razloga za paniku, niti su upitne jesenske sjednice Zastupničkog i Županijskog doma. </p>
<p>Ovogodišnji proračunski novac za redovno održavanje sjednica, a radi se o 2,8 milijuna kuna, potrošen je u prvoj polovici godine. Razloga za to ima više, kaže Sabol, te pojašnjava da su u odnosu na ranije godine aktivnosti parlamentaraca na međunarodnom planu gotovo pet puta veće. Ista je i s posjetima stranih izaslanstava. Tako je u prvih šest mjeseci Sabor posjetilo desetak stranih predsjednika država ili predsjednika vlada, dok bi ranijih godina Sabor godišnje posjetilo samo nekoliko visokih delegacija. Sabol dodaje i da je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić intenzivirao svoje posjete inozemstvu, a slično je i sa saborskim potpredsjednicima i izaslanstvima odbora.</p>
<p>Istodobno, oba saborska doma učestalo su zasjedala, što je povećalo troškove za putne naloge i dnevnice zastupnicima. Troškovi dnevnica i putnih naloga za jednu sjednicu saborskih domova iznose oko 700.000 kuna. Međutim, kako je potvrdio Sabol, isplata zastupničkih plaća neće doći u pitanje. Naime, za to je osigurano oko 118 milijuna kuna. No, i tu se novac brže trošio, jer je u novom sazivu povećan broj zastupnika. Pri tome nije zanemarivo ni to što zastupnici ovoga saziva češće dolaze na sjednice.</p>
<p>Unatoč svemu, ovogodišnji saborski proračun je manji od lanjskoga, kaže Sabol, a isto je i u gotovo svim ministarstvima, odnosno Vladi. »Troškovi i aktivnost Sabora krivo su procijenjeni«, tvrdi Sabol, ističući da ne treba paničariti, jer će vjerojatno doći do rebalansa proračuna, koji i postoji za takve situacije. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Direktor sisačke Željezare organizator »spontanoga« štrajka u toj tvrtki?</p>
<p>Predsjednik Sindikata metalaca Jakopčević izjavio je da je direktor Željezare Sokol štrajkašima preporučio da ne počnu raditi dok im se ne isplati puna plaća za svibanj / Glavni povjerenik Sindikata u Željezari Pavelić tvrdi da je tzv. spontani štrajk, zapravo, organiziran i da su primijećene velike količine alkohola dopremljene upravo za štrajkaše </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Sumnje da je štrajk pokrenut u sisačkoj Željezari 4. srpnja bio spontan, izrazili su u petak na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Ivica Jakopčević i glavni povjerenik tog sindikata u Željezari Božo Pavelić. Naglašeno je i da je zbog organiziranja sindikalnih izbora u tom poduzeću povjerenik Sindikate metalaca za Sisačko-moslovačku županiju Rajko Mladenović u četvrtak suspendiran, a zabranjeno mu je korištenje žiga Sindikata dok se ne donesene konačna odluka o njegovu radu. </p>
<p>Dvojica čelnika su naglasila da je povjereništvo Sindikata metalaca u Željezari razgovaralo s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem o neisplati plaća. No, s obzirom da glavni direktor Željezare Borislav Sokol nije ispunio svoje obveze, Sindikat je morao organizirati štrajk, kazao je Jakopčević. Dodao je i da je Sokol izbjegavao dati sindikalistima i radnicima informaciju o tome da se plaća za svibanj trebala isplatiti 30 lipnja, odnosno 3. srpnja. </p>
<p> »No, u utorak, 4. srpnja«, rekao je Jakopčević, »započeo je tzv. spontani štrajk u kojem su sudjelovali radnici Valjaonice bešavnih cijevi te Valjaonice traka i gredica«. »Oko tog 'spontanog' štrajka u Željezari postoji više pisanih dokaza koji govore da se radi ne samo o opravdanom nezadovoljstvu radnika zbog neisplate plaća, već i da se to nezadovoljstvo iskoristilo, a i dalje se želi koristiti za sasvim druge ciljeve«, ustvrdio je Jakopčević. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, nije slučajno što su Mladenović i Sokol upravo 4. srpnja bili u kabinetu predsjednika Stipe Mesića, iako je Predsjednik tada bio u Vatikanu, te da su se istoga dana vratili u Sisak i umirili štrajkaše. »Nije slučajno da je regionalni povjerenik Sindikata Mladenović 'nagovorio' štrajkaše da se imenuje inicijativni odbor koji je zatražio i izvanredne izbore u sindikalnoj podružnici Željezare«, istaknuo je Jakopčević. Dodao je da Sokol nije htio reći radnicima da prestanu štrajkati, iako se znalo da će i akontacija i cijela plaća za svibanj biti isplaćene do 18. srpnja. </p>
<p> »Štoviše, Sokol je štrajkašima 13. srpnja preporučio da ne trebaju započeti s radom dok im se ne isplati puna plaća za svibanj, a za to postoje i svjedoci«, rekao je Jakopčević, naglasivši da bi se Vlada trebala zapitati »za koga i koju igru igra Sokol, jer minimalni dio plaće isplaćuje država, dok bi razliku trebala osigurati Uprava Željezare«. Sokol je, tvrdi Jakopčević, pismeno obvezao sve direktore sisačke Željezare da 24. srpnja omoguće odsustvo s posla svim radnicima kako bi mogli glasovati na sindikalnim izborima. </p>
<p>Pavelić je kazao da je tzv. spontani štrajk, zapravo, bio organiziran, jer 300 do 500 ljudi, koliko ih je izašlo na tri porte Željezare, nije moglo u tako kratkom roku stići pješice iz tvorničkih hala do porti (to je udaljenost od 10 kilometara), pa je očito da im je netko osigurao prijevoz. Također, napomenuo je, »primjećene su i velike količine alkohola dopremljene upravo za štrajkaše«. »Uz to, župan sisačko-moslovački Đuro Brodarac i gradonačelnik Siska Darko Pavlak pojavili su se pred radnicima prvi put u deset godina«, kazao je Pavelić, upitavši »gdje su bili kad je grmilo ovih deset godina, kada su mogli pružiti potporu i riješiti probleme«.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000722].
|
