NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000122].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229222 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.01.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sve je spremno za predsjedničke izbore</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Sve je spremno za predsjedničke izbore koji će se održati u ponedjeljak, 24. siječnja, rekao je u petak novinarima predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Marijan Ramušćak. Izvijestio je da će sadašnji službeni rezultati parlamentarnih izbora, održanih 3. siječnja, postati i konačni najkasnije 27. siječnja.</p>
<p>Biračko pravo na predsjedničkim izborima moći će iskoristiti oko 4,2 milijuna birača u zemlji i inozemstvu. Ukupno će biti otvoreno 7038 biračkih mjesta, od toga 141 u hratskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u 48 država. </p>
<p> Najviše biračkih mjesta u inozemstvu, njih 24, bit će otvoreno u BiH koja je u četvrtak dala suglasnost za provedbu predsjedničkih izbora na svom području. U Australiji će se moći glasovati na 20, a u SR Njemačkoj na 18 biračkih mjesta. Za predsjednika Republike Hrvatske natječe se devet kandidata. </p>
<p> Ramušćak je izvijestio da je Povjerenstvu ponovo stigao prigovor od HSP-a 1861. na predsjedničku kandidaturu Ante Đapića. Ta stranka ovaj put prigovara zbog Đapićevog lažnog predstavljanja u medijima, tvrdeći da je on kandidat samo HSP-a, a ne i HKDU-a. Stoga HSP 1861. traži za Đapića javni ukor i diskvalifikaciju iz predsjedničke utrke. Povjerenstvo će se, rekao je Ramušćak, očitovati o tom prigovoru. </p>
<p>HSP 1861. i Paraga prigovorili su i na službeno izvješće o izborima za Zastupnički dom, predbacivši Povjerenstvu da je potpuno zanemarilo hrvatsku dijasporu, posebice u Kanadi i Australiji gdje je bilo otvoreno premalo biračkih mjesta. Povjerenstvo je, ocjenjuje Paraga, učinilo sve da parlamentarni izbori budu nedemokratski, nedostupni, nepošteni. Stoga traži poništenje i ponavljanje izbora, posebice u dijaspori, u Kanadi, Australiji i u SR Njemačkoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izbori u BiH u 14 gradova</p>
<p>SARAJEVO, 21. siječnja</p>
<p> - Na dan provedbe izbora za predsjednika Republike Hrvatske, 24. siječnja, u BiH biračka mjesta bit će otvorena u 14 gradova od 7 do 19 sati, priopćeno je u petak iz hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu.</p>
<p>U Sarajevu glasovati će se u konzularnom odjelu Veleposlanstva, na adresi Skenderija 17. Glasačko mjesto u Mostaru bit će u Generalnom konzulatu u Zagrebačkoj ulici 8. U Tuzli glasovanje se organizira u Generalnom konzulatu u Klosterskoj ulici 25. Glasovanje u Bihaću predviđeno je u Generalnom konzulatu u Ulici Mladena Stojanovića 17. Glasačka mjesta bit će otvorena i u hrvatskim konzularnim uredima u Čapljini, Livnu, Tomislavgradu, Širokom Brijegu, Novom Travniku, Jajcu, Banjoj Luci, Brčkom, Usori te u Orašju. Svi koji žele glasovati s prijedorskog područja, moći će to učiniti u Banjoj Luci.</p>
<p>Hrvatsko veleposlanstvo podsjeća sve hrvatske državljane s napunjenih 18 godina da sa sobom na biralište ponesu osobnu iskaznicu ili putovnicu. Nemaju li te dokumente, mogu predočiti domovnicu ili rješenje o primanju u državljanstvo, ako uz to pokažu osobnu ispravu s fotografijom. Svi birači koji kane glasovati u BiH a imaju prebivalište u RH, moći će to učiniti samo ako donesu i privremeni ispis iz biračkog popisa u mjestu prebivališta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kampanja zavezanih jezika: Tek par dana uoči izbora kandidati otkrili jedan drugoga!? </p>
<p>Dr. Goran Granić i Dražen Budiša tvrde da Stipe Mesić priželjkuje super-Tuđmanove ovlasti / Đurđa Adlešić: Dok smo svi bili oporba, najavljivao se lov na tajkune, a sada su tajkuni u izbornim stožerima nekih predsjedničkih kandidata / Iz Mesićeva stožera poručuju da je Zlatko Canjuga zbog Dorice Nikolić u Zagrebu - »to što jest!«/ Ante Ledić najumjereniji u javnim istupima, a dr. Mate Granić - osim aluzije o vicmaherima i tvrdnje o nedostatnim Budišinim kvalifikacijama - uglavnom nije napadao svoje protivnike / Osim gubitka magisterija, Anto Đapić se zakvačio s imenjakom Prkačinom, a Tomislav Merčep pretežno hvali samoga sebe</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - »Način na koji je Stipe Mesić predstavio program, čini mi se da taj program nije na razini ovlasti koje je imao dr. Franjo Tuđman, nego bih rekao da se on zalaže za 'super-Tuđman ovlasti«, istupio je u Slobodnoj Dalmaciji dr. Goran Granić, budući zamjenik premijera i v.d. predsjednika HSLS-a, otvoreno protiv Stipe Mesića, predsjedničkog kandidata HNS-a, LS-a, HSS-a, IDS-a i ASH. Dražen Budiša, predsjednički kandidat HSLS-a i SDP-a, u intervjuu Vjesniku, ustvrdio je pak da »Mesić antituđmanovskom retorikom želi steći pozicije kakve nije imao ni sâm Tuđman!« Ništa mekšu retoriku protiv, inače, koalicijskog partnera nije pokazala ni Đurđa Adlešić, buduća predsjednica Kluba zastupnika HSLS-a, na konferenciji za novinare Budišinog izbornog stožera: »Dok smo svi bili oporba, najavljivao se lov na tajkune. Sada neki predsjednički kandidati govore o sebi kao o političarima čistih ruku, a istodobno u svojim izbornim stožerima drže tajkune. Otkud njima toliki novac za vrlo raskošne kampanje? Nije li tu slučajno i neki prljav novac?«</p>
<p>Što se to dogodilo da jedno mirno predizborno razdoblje, u kojemu se gotovo nije zabilježio nijedan incident, pa čak ni međusobno vrijeđanje, što bi se također moglo svrstati u uobičajeni verbalni predizborni folklor, preraste u targetiranje najvećeg kalibra, u kojem više nitko nikoga ne štedi? Pritom kao da su se zaboravila dojučerašnja savezništva i budući koalicijski odnosi. Prozvani ne šute, štoviše, odgovaraju još otrovnijim »strijelama«!</p>
<p>Iz izbornog stožera Stipe Mesića su, primjerice, Dorici Nikolić, šefici terenskog izbornog stožera Dražena Budiše, koja je poručila da zbog Mesićeve intenzivne kampanje »iza njega vjerojatno stoji dio HDZ-ovog lobbyja«, odgovorili prisjećanjem na »zagrebačku krizu« koja je razriješena »upravo Doričinim glasom, zbog koje je danas Zlatko Canjuga to što jest!« Đurđa Adlešić je nazvana lažljivicom, Ljubi Ćesiću Rojsu, pomoćniku ministra obrane, Mesić je odgovorio da priča besmislice te »da neće Rojs odlučivati tko će biti na čelu Hrvatske vojske«...</p>
<p>Bez odgovora je ostao nezavisni kandidat Ante Ledić, inače jedan od najumjerenijih u svojim javnim nastupima, koji je u nekoliko navrata, vjerojatno aludirajući na Mesićevu retoriku, poručio da je »vrijeme za ozbiljne ljude, a ne za viceve«.</p>
<p>Dr. Mate Granić, koji je poslije međusobnih sukobljavanja u vlastitoj stranci na najdrastičniji način osjetio pad popularnosti, postajući od apsolutno najpopularnijeg predsjedničkog kandidata »tek treći«, nije koristio vlastitu kampanju da bi se obrušavao na protivnike. Štoviše, izuzimajući nastup u Krapini, gdje je ustvrdio da »nije dovoljno biti vicmaher da bi se bilo dobar predsjednik, a riječ je o ljudima koji su mijenjali po tri-četiri stranke i političke pozicije« ili pak svoje predstavljanje na HTV-u, gdje je Budišine kvalifikacije za vođenje zemlje procijenio nedostatnim, »jer je Budiša dosad bio samo član Vlade demokratskog jedinstva«.</p>
<p>No, zato se ne štede »mali«, odnosno kandidati koji uistinu po svim predviđanjima nemaju nikakvih izgleda da ostvare željeni cilj, a neki i da dosegnu jedan posto glasova biračkoga tijela.</p>
<p>Najzanimljiviji je primjer nezavisnog kandidata dr. Zvonimira Šeparovića, koji odbrojava zadnje ministarske dane. Njegova kampanja se gotovo u cjelini svela na obračunavanje s, inače, stranačkim kolegom dr. Matom Granićem, a koji ga je svojedobno naslijedio na mjestu ministra vanjskih poslova. Dr. Šeparović je glasno ustvrdio da je »Granić suviše lako potpisao sporazum o normalizaciji odnosa s Beogradom«, a, opet aludirajući na dr. Granića, kao jedan od ciljeva hrvatske vanjske politike, rekao je da »novi predsjednik mora riješiti pitanja Prevlake i Kleka te Hrvatsku vratiti u njezine autentične granice«. Nadalje, vodstvu HDZ-a je zamjerio što »podupire kandidaturu dr. Mate Granića, iako ih se on odrekao, kao što se odrekao i svoga predsjednika kojeg je služio dok je to koristilo njegovim interesima«. Stipu Mesića je zapitao »koliko će generala poslati u Haag«, zatraživši da kaže što je govorio na tajnom svjedočenju u Haagu. Dr. Šeparović je, inače, cijelu predsjedničku kampanju ocijenio nekorektnom, »jer je u nju uključen novac iz inozemstva«.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednički kandidat HSP-a i HKDU-a, imao je »peh« da mu je u jeku kampanje poništen magistarski rad, koji je komisija na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu ocijenila plagijatom, prepisivanjem uratka svoga mentora dr. Borisa Kandarea, inače Đapićevoga stranačkog kolege. Tako »svezanih ruku«, Đapić si uistinu nije mogao dopustiti veliku oštrinu, koja je prije karakterizirala njegove nastupe. »Zaletio se« s Prkačinom, negirajući njegov generalski čin... Osim toga, Ante Prkačin, predsjednički kandidat Nove Hrvatske, cijelim tijekom kampanje kao da se čuvao za televizijsko sučeljavanje s Đapićem, nekadašnjim stranačkim kolegom, jer ga »njegove izjave sada već i kao čovjeka vrijeđaju«. Prkačin je zamjerio Đapiću da »za njega može reći da je loš političar, ali da je lažac, to mu nitko ne može reći«.</p>
<p>Neovisni kandidat Slaven Letica, u skladu s najavom svoje kandidature, štedio je protivnike kritika, dok se Tomislav Merčep, predsjednički kandidat HPS-a, uglavnom za cijele svoje kampanje bavio samim sobom i isticanjem svoga poštenja. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Obnova hladnog rata: Rusija u špijunskoj ofenzivi zbog prijama Poljske u NATO!</p>
<p>Od devetorice diplomata ruskog veleposlanstva u Varšavi, optuženih za špijunažu, zatraženo da u kratkom roku napuste Poljsku / Po prvim službenim reakcijama ruske strane, kako se u Varšavi i očekivalo, Moskva je u petak odgovorila otkazom gostoprimstva nekolicini poljskih diplomata / Po izjavama nekih poljskih političara, pretpostavlja se da se špijunska djelatnost ruskih diplomata mogla ticati vojnih pitanja, što bi imalo posebno značenje s obzirom da je Poljska od ožujka prošle godine članica NATO-a</p>
<p>VARŠAVA, 21. siječnja</p>
<p> - Poljsko ministarstvo vanjskih poslova osumnjičilo je u četvrtak za špijunažu devetoricu diplomata ruskog veleposlanstva u Varšavi i zatražilo da u kratkom roku napuste Poljsku. Po prvim službenim reakcijama ruske strane, kako se u Varšavi i očekivalo, Moskva je u petak odgovorila otkazom gostoprimstva nekolicini poljskih diplomata. U priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova upozorava se na »neizbježno pogoršanje odnosa«. Incident na relaciji Varšava-Moskva tim je značajniji, jer se prvi put nakon završetka hladnoratovskog razdoblja dogodilo da je tako velik broj ruskih diplomata najednom proglašen »nepoželjnim osobama«. Po šturom priopćenju u kojem je glasnogovornik poljske vlade obavijestio javnost o potezu na koji se odlučio kabinet premijera Jerzyja Buzeka, poljske tajne službe UOP ustvrdile su da je obavještajna djelatnost devetorice ruskih diplomata bila »uperena u životne interese Republike Poljske«. Odluku o proglašenju diplomata nepoželjnim osobama donio je osobno premijer Buzek. Po riječima poljskog premijera, koji od četvrtka boravi u službenom posjetu Portugalu, UOP ima dokaze o špijunskoj djelatnosti ruskih diplomata. »To je veliki uspjeh poljskih protuobavještajnih službi«, tvrdi Buzek.</p>
<p>Poljski mediji pretpostavljaju da UOP raspolaže vrlo snažnim dokazima, a mogli bi to biti filmovi ili fotografije na kojima su navedeni diplomati uhvaćeni kad primjerice preuzimaju dokumente od svojih »izvora«. Do tog zaključka promatrači dolaze, jer se poljska strana odlučila na vrlo oštar potez, proglasivši nepoželjnima čak devetoricu diplomata - što je više od 10 posto diplomatskog osoblja ruskog veleposlanstva. Takav broj nepoželjnih diplomata druge države nije bilo u Europi od kraja hladnog rata. Kad Varšava ne bi imala čvrste dokaze, vjerojatno bi se odlučila na blaže oblike koji su u diplomaciji uobičajeni, poput prosvjeda ili zahtjeva da Rusi sami povuku svoje diplomate, ocjenjuju promatrači. Po neslužbenim informacijama, najviši od devetorice osumnjičenih diplomata u rangu su prvih savjetnika ruskog veleposlanstva. Po izjavama nekih poljskih političara, pretpostavlja se da se njihova špijunska djelatnost mogla ticati vojnih pitanja, što bi imalo posebno značenje s obzirom da je Poljska od ožujka prošle godine članica NATO-a. U centrali poljskog ministarstva vanjskih poslova i u UOP-u ne žele ništa dodatno objašnjenjavati.</p>
<p>»To je korak bez presedana«, upozorava moskovsko ministarstvo vanjskih poslova. U ruskim medijima o najnovijem incidentu govori se kao o još jednom »znaku špijunske histerije na koju su se Poljaci odlučili kako bi se pokazali lojalnim i pouzdanim članovima Sjevernoatlantskog saveza«. Diplomati u Moskvi ističu da ta gesta poljske strane može dovesti do ozbiljnog pogoršanja poljsko-ruskih odnosa, koji zadnjih godina ionako nisu najbolji. Rusija nije skrivala nervozu zbog poljske odluke da se pridruži NATO-u. Nedavno je Moskva oštro reagirala na poljske kritike u svezi s ruskom intervencijom u Čečeniji.</p>
<p>Odluka poljske vlade o udaljavanju ruskih diplomata-špijuna pokazuje da se Poljska odlučila uhvatiti u koštac sa sve aktivnijom djelatnošću ruskih obavještajnih službi. Zbog poljskog ulaska u NATO, Rusija razvija u Poljskoj gustu špijunsku mrežu. Prije dvije godine ondašnji poljski ministar zadužen za tajne službe, Zbigniew Siemiatkowski, upozorio je na to da Rusija provodi špijunsku ofenzivu koja je u svezi s pripremama Poljske za primanje u NATO.</p>
<p>Inače, Poljska je dosad samo jednom, prije sedam godina, otkazala gostoprimstvo ruskom diplomatu, i to vojnom atašeu ruskog veleposlanstva kojeg je UOP zatekao u trenutku dok mu je poljski časnik uručivao tajne dokumente. Do najvećeg špijunskog skandala u poljsko-ruskim odnosima došlo je 1996. godine, kad je za suradnju s ruskim agentima optužen tadašnji poljski premijer Jozef Oleksy. Lani u proljeće, Poljska je odbila produljiti vize skupini od 15 ruskih biznismena, koji su poslovali u Poljskoj. Službeni je razlog bio da »su opasnost za državnu sigurnost«. Prošle godine uhićena su također tri poljska umirovljena časnika zbog sumnji da su radili za ruske obavještajne službe. Po neslužbenim informacijama, najnovijim slučajem devetorice ruskih diplomata-špijuna, poljski UOP bavio se već dulje vrijeme. Pretpostavlja se da će uslijediti uhićenja poljskih građana koji su bili u kontaktu s ruskim diplomatima.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB...</p>
<p>Grad otvorena srca, grad glazbe!</p>
<p>ELIZA GERNER, dramska glumica</p>
<p>Sjećam se još iz svojega najranijeg djetinjstva putovanja na ferije u Sloveniju. Dok je vlak prolazio Zagrebom gledala sam kroz prozor i uočila jednu fascinantnu zgradu sa zelenim patiniranim krovom na kojem su sjedile četiri sove. To je za mene tada bio Zagreb, a zgrada je bila Sveučilišna knjižnica. Taj susret doživljavala sam iz godine u godinu.</p>
<p>U Zagreb sam došla još prije Drugog svjetskog rata. Došla sam u taj prekrasan europski grad koji me je oduševio svojom ljepotom, svojom estetskom arhitekturom, čistoćom, ponašanjem svojih građana i kulturom. Došla sam u grad u kojem su tada živjeli i stvarali Miroslav Krleža, Tin Ujević, Ivan Meštrović, Jakov Gotovac, Lovro Matačić, Ljubo Babić, Vladimir Prelog itd. itd. Taj grad imao je sjajnu operu i dramsko kazalište što me je fasciniralo... Jednom riječju, bio je to grad velikih umjetnika, znanstvenika i športaša.</p>
<p>Pitate me zašto volim Zagreb? Zbog njegove ljepote, ugodnog podneblja, poetičnih izletišta a najviše zbog njegove kulture. Zagreb je grad otvorena srca i svima nam daje šanse da ostvarimo svoje životne želje, što sam i sama iskusila. Treba samo otvoriti dnevne novine i suočiti se s bogatim izborom na planu kulture: muzeji, galerije, knjižnice, kazališta, predavanja, kinematografi, izložbe... Sve je dostižno.</p>
<p>Ne zaboravimo da je Zagreb grad glazbe, klasične i zabavne i jednog dana dobio je na dar glazbenu palaču »Lisinski« koja njegovim građanima pruža nezaboravne umjetničke užitke. Volim okolinu Zagreba: Remete, Šestine, nažalost u tim krasnim idiličnim selima počeli su nicati pravi neboderi - nažalost! Neobično volim i Samobor, utonuti u romantiku tog poetičnog gradića.</p>
<p>A položaj Zagreba?! Skok - i mi smo u Sloveniji, Austriji, Italiji, a da i ne spomenem Jadran, najljepše more na svijetu. A na kraju što bih rekla Zagrebu: »Tak te imam rad!«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>U procijepu propisa i birokracije: Problem prijevoza invalidnih učenika do škole </p>
<p>Dvije invalidne djevojke upisale su srednju školu i traže pomoć pri plaćanju prijevoza/ Propisi navodno kažu da se prijevoz do redovne škole plaća samo osnovcima/ Mr. Mirjana Dobranović: Državi jeftinije izdvajati 10.000 kuna mjesečno za smještaj jedne djevojke u specijalnoj školi ili centru, nego riješiti problem prijevoza od kuće do škole i natrag/ Preporuka: Upis u specijalnu školu ili centar za hendikepirane!</p>
<p>Je li bolje trošiti svakoga mjeseca 10.000 kuna za smještaj jedne invalidne djevojke u specijalnoj školi ili centru, ili pak potrošiti samo 350 kuna na mjesec za prijevoz dviju invalidnih djevojaka od kuće do škole i natrag? Pitanje se čini glupim ali odgovor je, čini se, ipak - rješenje koje košta 10.000 kuna. </p>
<p>Još, naime, nije riješen zahtjev za jednokratnom pomoći od 350 kuna pri pokrivanju troškova prijevoza za dvije djevojke s invalidnošću koje su nedavno upisale redovitu srednju školu i zatražile pomoć Društva osoba s paraplegijom i amputacijom. Riječ je o članicama ovoga društva. Maja, odlična učenica jedne zagrebačke srednje škole, invalid je s prirođenim nedostatkom udova i desnoga kuka. Druga djevojka, Renata, također je osoba s invaliditetom, kojoj je nužna svakodnevna pomoć odnosno prijevoz do škole.</p>
<p>Kako nam je rekla predsjednica Društva osoba s paraplegijom i amputacijom mr. Mirjana Dobranović, »bezuspješno su slane zamolbe na razne adrese, od Ministarstva rada i socijalne skrbi do Ministarstva prosvjete i športa jer stalno su stizali negativni odgovori. Nijedna od institucija nije mogla sudjelovati u plaćanju troškova prijevoza«.</p>
<p>- Dopis koji smo dobili iz Ministarstva prosvjete i športa, rekla je mr. Dobranović, objašnjava da prema važećim propisima nije reguliran prijevoz učenika srednjih škola. Stoga, kako se dalje tvrdi, ne postoji osnova temeljem koje bi ministar prosvjete i športa bio ovlašten donijeti odluku o prijevozu dviju učenica s poteškoćama u kretanju. U odgovoru Ministarstva rada i socijalne skrbi, dodala je Mirjana Dobranović, stoji pak da, prema važećim propisima iz socijalne skrbi, ne postoji mogućnost plaćanja troškova prijevoza za učenike s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem koji su uključeni u redovni sustav obrazovanja po redovnom ili prilagođenom programu! </p>
<p>Udruga je zato početkom školske godine 1999./2000. pokrenula akciju za rješavanje pitanja prijevoza učenika s invalidnošću koji su uključeni u redovni sustav obrazovanja. No, sve je još uvijek mrtvo slovo na papiru!</p>
<p>Prema riječima Dobranović, srednjoškolcima s invaliditetom prijevoz se do sada plaćao putem Fonda Mirovinskoga i invalidskoga osiguranja. No, gašenjem invalidskoga osiguranja u siječnju 1999. godine sva je nadležnost prenesena na socijalnu skrb. Tamo je, međutim, još uvijek na snazi pravilnik prema kojemu se mogućnost plaćanja prijevoza odobrava samo za učenike u specijalnim srednjim školama. Time se, smatraju u Društvu osoba s paraplegijom i amputacijom, podupire getoizacija učenika s invalidnošću koji nemaju mentalnih poteškoća.</p>
<p>Iz centara za socijalnu skrb savjetuju Društvu da se djevojke uključe u Centar za obrazovanje »Dubrava«. </p>
<p>- To bi značilo, ogorčeno ističe predsjednica Dobranović, da je državi jeftinije izdvajati 10.000 kuna mjesečno za smještaj jedne djevojke u specijalnoj školi odnosno centru, nego riješiti problem prijevoza od kuće do škole i natrag! Apeliramo na odgovorne državne institucije u čijoj je ovo nadležnosti, da u što skorije vrijeme nađe cjelovito rješenje. Tako će na najbolji način pomoći i ovim djevojkama i budućim generacijama osoba s invalidnošću da se što kvalitetnije integriraju u društvo, zaključila je. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Svake godine na farmama na okrutan način umire 30 milijuna životinja </p>
<p>U Zagrebu počela prva kampanja Svjetskog društva za zaštitu životinja/ Od idućeg tjedna ankete i propagandni materijal/ Johnatan Pierce: Korištenje životinja u trivijalne svrhe ne donosi dobrobit ljudima, već ljudskoj taštini i profitu/ U modnoj industriji povećana potražnja za krznom</p>
<p>Lasice prilikom ubijanja ugljičnim dioksidom histerično trče po plinskoj komori, boreći se da održe glavu iznad razine ispunjene plinom. Lisice se pak ubijaju strujom, i to umetanjem jedne elektrode u rektum, a druge u usta. Kada dođe pravo vrijeme za prodaju krzna, životinje koje se za to uzgajaju na farmama, ubijaju se, ne samo strujom i plinom, nego i smrtonosnom injekcijom, batinanjem ili slamanjem vratova. To je okrutna istina o žrtvama mode - životinjama, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u petak u prostorijama Glasa 99, u povodu »Svjetske kampanje protiv upotrebe krzna«, direktor za kampanje Svjetskog društva za zaštitu životinja (WSPA), Johnatan Pierce. To je prva kampanja WSPA u Hrvatskoj, a organizirana je u suradnji sa Slavonsko-baranjskim društvom za zaštitu životinja.</p>
<p> - Kampanja je već započela u Osijeku, a ova konferencija najava je njenog početka i u Zagrebu, rekao je predsjednik Slavonsko-baranjskog društva za zaštitu životinja, Davorko Feil. Od sljedećeg tjedna u Zagrebu će se dijeliti propagandni materijal poput plakata, brošura i razglednica, koji slikom i tekstom upućuju na okrutnost prema životinjama prilikom njihova uzgoja radi krzna. Provodit će se i anketa među građanima. Pokušat ćemo djelovati i odgojno na području zaštite životinja i protiv njihovog uzgajanja radi krzna, i to organiziranjem tribina i predavanja u školama, što se već provodi u Osijeku, rekao je Davorko Feil. On se nada da će im u pomoć priskočiti nevladine udruge iz Zagreba i zainteresirani građani.</p>
<p>- Nadam se da se neće ponoviti današnji slučaj, kada u prostorijama Glasa 99, koje su bile u neredu jer se iseljavaju, nisu ništa znali o održavanju konferencije, rekao je Feil, ispričavajući se pri tome prisutnim novinarima i Johnatanu Pierceu. U vezi s kampanjom, u četvrtak su predstavnici Slavonsko-baranjskog društva razgovarali i s odgovornim ljudima iz SDP-a oko promjene i dopune Zakona o dobrobiti životinja. Zakon nalaže da se životinje na farmama trebaju dobro hraniti i držati u odgovarajućim uvjetima, te da ih smiju ubijati samo veterinari. No u veterinarskoj inspekciji, naglasio je Davorko Feil, malo je onih koji znaju kakvi bi zaista trebali biti uvjeti uzgoja te koliko ih uzgajivači poštuju. </p>
<p>- U kampanju smo pokušali uključiti i zagrebačka društva za zaštitu životinja, no nismo naišli na podršku, jer su ona svoje djelovanje usmjerila isključivo na spašavanje pasa, rekao je Feil.</p>
<p>Svake godine na farmama životinja živi i umire u neadekvatnim uvjetima i na okrutan način čak 30 milijuna životinja. Tijekom proteklih petnaest godina potrošači su postali svjesni okrutnosti koju za sobom povlači proizvodnja krznenih kaputa, što je dovelo do opadanja trgovine krznom, rekao je Johnatan Pierce. No zadnjih se godina pad prodaje krzna usporava, čemu je razlog to što krzno sve više koriste svjetski poznati dizajneri. </p>
<p>Korištenje životinja u trivijalne svrhe, kao što je testiranje kozmetike i moda nošenja krzna, ne donosi dobrobit ljudima, već ljudskoj taštini i profitu, poručuju na kraju konferencije Svjetsko društvo za zaštitu životinja i Slavonsko-baranjsko društvo za zaštitu životinja. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Namini radnici još uvijek između »nedostatka novca« i »sigurne isplate« </p>
<p>Što je, ustvari, s Fondom dogovorio Sindikat trgovine Hrvatske?/ Sindikat radnika u trgovini Nama: U HFP-u tvrde da isplata novca sigurno nije dogovorena, jer novca nema/ Zasad bez traženog sastanka SRTN-a s ministrom Porgesom</p>
<p>Županijsko povjereništvo HUS-a i Sindikat radnika u trgovini Nama na čelu s Mariom Ivekovićem i Dragicom Petrinjak, obratili su se u petak ministru gospodarstva Nenadu Porgesu, zatraživši od njega sastanak na kojemu bi im bilo razjašnjeno što je, ustvari, dogovoreno na sastanku predstavnika Sindikata trgovine Hrvatske i Hrvatskoga fonda za privatizaciju, održanom prije dva dana. Do sastanka u petak ipak nije došlo jer je ministar, uz ispriku, radnicima poručio da »trenutno nema vremena«. Sastanak bi se, prema najavama iz Ministarstva, mogao održati u utorak.</p>
<p> Namina podružnica Sindikata trgovine Hrvatske oglasila se, naime, dan ranije priopćenjem koje je potpisala glavna povjerenica za Namu, Amalija Jelić. U njemu se navodi kako su predstavnici toga sindikata u razgovoru s potpredsjednikom Fonda za privatizaciju Velimirom Kračunom, uspjeli dogovoriti isplatu plaća za studeni i prosinac, sukladno listopadskom dogovoru Vlade i Naminih sindikata. Bez ikakvih saznanja o tom sastanku, u četvrtak su predstavnici SRTN-a na čelu s Dragicom Petrinjak, zatražili razgovor s predstavnicima Fonda, što im je i omogućeno.</p>
<p>Nakon višesatnih razgovora, predstavnici SRTN svojim su zbunjenim kolegama prenijeli stav HFP-a, prema kojemu »sredstava za isplatu plaća nema«. Petrinjak objašnjava da su predstavnici SRTN-a u četvrtak u Fondu dobili jasnu poruku da o plaćama ne može biti govora, »jer su se, uostalom, i premijer Mateša i njegov nasljednik Račan, usuglasili da do daljnjega neće biti isplata novca iz Fonda«.</p>
<p>Osim isplate plaća STH je, podsjetimo, objavio da je dogovoreno i imenovanje nove, tročlane uprave, u kojoj bi se trebali naći predstavnici Name, HFP-a i Ministarstva gospodarstva. Time je prihvaćena ostavka predsjednika uprave Joška Zavorea, protiv kojega je pokrenuta krivična prijava, a nova bi uprava odmah po imenovanju trebala održati sastanak s dobavljačima, kako bi dogovorila daljnju opskrbu robnih kuća. Usto, ponuda konzalting kuće Ernest za izradu programa sanacije trebala je biti prihvaćena do kraja ovoga tjedna. Ukoliko se svi dogovoreni detalji ne budu poštivali, STH je za 26. siječnja najavio novi prosvjed pred HFP-om.</p>
<p>Stvari, čini se, ipak stoje malo drugačije. Dragica Petrinjak tvrdi da joj u Fondu nitko nije mogao potvrditi ni jednu od stavki koje se navode u već čuvenom priopćenju, a kamoli onu vezanu uz plaće. »Što se tiče ponuda za izradu programa sanacije, rečeno nam je tek da su stigle prijave četiri konzultantske kuće, i te bi ponude u utorak tek trebale biti otvorene. Objašnjenje treba potražiti u Sindikatu trgovine«, zaključila je Dragica Petrinjak. Nažalost, u petak se nije moglo razgovarati ni s predsjednicom toga sindikata Anom Knežević, koja se trenutno nalazi na službenom putu, kao ni s Amalijom Jelić, na čiji se telefon, u podružnici u Dubravi, toga dana nitko nije javljao. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>KSET premali za »Kismet« - veliki uspjeh makedonske grupe </p>
<p>Makedonska grupa »Kismet« predstavila je zagrebačkoj publici u četvrtak navečer u Klubu studenata elektrotehnike (KSET) svoj novi album »No Atlantic, Balkan Express«. Na koncertu su članovi grupe izvodili i pjesme s prijašnjih albuma, ali i neke obrade (primjerice »Love will Tear Us apart« britanske skupine »Joy Division«).</p>
<p>Veliko zanimanje publike za koncert izazvala je i činjenica da je frontmen i gitarist »Kismeta«, Gorazd Čapovski, bivši član kultnog skopskog benda »Mizar«. Većina »Mizarovih« pjesama, koje su mnogi u publici željno očekivali, izostale su s repertoara odabranog za zagrebački koncert, no usprkos tomu, poklonici elektro-glazbe nisu ostali razočarani »Kismetovim« nastupom. Njega su obilježile uzbudljive pjevačke dionice, pouzdana ritam sekcija, valjajući gitarski riffovi, te kompjutorska matrica pjesama.</p>
<p>Koliko je, pak, bilo zanimanje publike za koncert, pokazuje podatak da su vrata KSET-a bila zatvorena već pola sata prije početka svirke. Klupski kapaciteti primaju tek 400-tinjak ljudi, a toliko ih je vjerojatno ostalo i ispred vratiju, iako su neki imali i ulaznice. Organizatorima koncerta (emisija Radija 101 »Van struje«) bilo je tek tada jasno da je »Kismet« te večeri mogao svirati u nekom većem prostoru. Ipak, bez obzira na to, gostovanje »Kismeta« u KSET-u bio je pun pogodak, a sudeći prema dojmovima članova grupe, makedonski glazbenici uskoro bi mogli opet svratiti u Zagreb. (dn)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Borba za ravnateljsku fotelju u Centru za socijalnu skrb u Zaprešiću</p>
<p>Pravnica Željka Žokalj, novoimenovana ravnateljica Centra, željela je nasilno preuzeti ravnateljsku stolicu, ne poštujući odluku o roku preuzimanja nove dužnosti/ Upravni spor protiv Ministarstva rada i socijalne skrbi</p>
<p>U prostorijama Centra za socijalnu skrb Zaprešić u četvrtak se dogodio incident: mlada pravnica Željka Žokalj, novoimenovana ravnateljica Centra, željela je nasilno preuzeti ravnateljsku stolicu, ne poštujući odluku o roku preuzimanja nove dužnosti. Zahtijevala je od Štefica Mikuš v.d. ravnateljice i dugogodišnje djelatnice Centra, da se primopredaja funkcije ravnatelja obavi odmah. No primopredaja nije obavljena, jer u rješenje postavlja novoimenovanu ravnateljicu na tu dužnost u roku od 30 dana nakon što se rješenje zaprimi u Centru, a to znači 14. veljače.</p>
<p> Da stvar bude još složenija, v.d. ravnateljica je pokrenula na Upravnom sudu RH upravni spor protiv Ministarstva rada i socijalne skrbi na čelu s ministrom Josom Škarom, jer je, prema njenu mišljenju, na radno mjesto ravnatelja Centra postavilo osobu koja ne zadovoljava sve zakonske uvjete o obavljanju te dužnosti.</p>
<p>Naime, Odlukom Ministarstva rada i socijalne skrbi od 15. prosinca prošle godine, na mjesto ravnatelja Centra za socijalnu skrb Zaprešić postavljena je Željka Žokalj, koja, prema riječima Štefice Mikuš, ne zadovoljava uvjet petogodišnjeg radnog staža, jer je u više od pet godina staža ubilježenog u radnoj knjižici, samo tri godine radila u praksi, tj. na poslovima vezanim uz socijalni rad. To znači da nije zadovoljila temeljni uvjet kompetentnosti, odnosno dostatnog radnog iskustva za obavljanje te dužnosti. </p>
<p>Novoimenovana ravnateljica Željka Žokalj, nije željela komentirati nastalo stanje niti pitanje svoje kompetencije i načina provedbe natječaja za ravnatelja. Pozvala se odluku Ministarstva rada i socijalne skrbi, tek usput rekavši kako je na mjesto ravnateljice trebala stupiti i znatno ranije. </p>
<p>Situacija u Centru za socijalnu skrb Zaprešić i dalje je apsurdna: u petak su se na radnom mjestu pojavile obje ravnateljice, v.d. ravnateljica sjedi u ravnateljskoj sobi i ne dopušta pristup dokumentaciji Centra i službenom pečatu, dok novoimenovana ravnateljica sjedi u sobi 6 zajedno s tajnicom Centra i očekuje reakciju Ministarstva rada i socijalne skrbi. </p>
<p>U petak se oglasio i sindikat zaposlenika u socijalnoj službi i dao punu podršku v.d. ravnateljici. I Poglavarstvo grada Zaprešića uputilo je pritužbu nadležnom ministarstvu na provedbu postupka imenovanja ravnatelja Centra, kao na i pokušaj smjenjivanja ravnateljice s kojom se uspješno surađivalo dugi niz godina. Kako i na koji će način nastala situacija biti riješena, zasada je vrlo upitno, no vrlo je vjerojatno, s obzirom na skorašnje imenovanje nove vlade, da će problem morati razriješiti novi ministar rada i socijalne skrbi.</p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Obilježavanje dana svetog Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara</p>
<p>Ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Udruga vinogradara i vinara Grada Zagreba i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu za Grad Zagreb pozivaju na tradicionalno obilježavanje blagdana svetog Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara.</p>
<p>Svečano obilježavanje »Vincekova« održat će se u subotu 22. siječnja. </p>
<p>Program obilježavanja:</p>
<p>10.00 - Okupljanje sudionika u Vurnovcu, Bistro »Danica«</p>
<p>10.30 - Zajednički odlazak na svečano misno slavlje u čast sv. Vinka u Župnu crkvu u Kašini</p>
<p>11.45 - Tradicionalno obilježavanje početka nove vinogradarske godine i rezidbe vinove loze u vinogradu</p>
<p>13.00 - Povratak u Vurnovec, u Bistro »Danica« na prigodni domjenak uz domaće vino i glazbu</p>
<p>Sudionici svečanosti zamolit sv. Vinceka tijekom obilježavanja njegova dana da vinograde očuva od »hude zime, pramaletnog mraza, peklenske vručine, deždevitog leta, peronospore ljute, filoksere lisne, praznih lagvov, maloga prihoda...«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>U Berlinu otvoren muzej glazbe »Music Box«</p>
<p>BERLIN, 21. siječnja</p>
<p> - Muzej glazbe »Music Box«, jedinstven u svijetu, otvoren je u četvrtak u Berlinu, u podrumu Sony Centera, na novom Trgu Potsdamer u središtu glavnog grada Njemačke. </p>
<p>Na 2400 četvornih metara, muzej koji očekuje 2000 posjetitelja dnevno, nudi interaktivno otkrivanje svih glazbenih stilova, od klasike do suvremene glazbe, preko popa. </p>
<p>Sony Center ugošćuje kinematografski kompleks sa osam dvorana i velikim ekranom Imax. Posjetitelji muzeja glazbe moći će među ostalim virtualno dirigirati Berlinskim filharmonijskim orkestrom ili posjetiti poznatu »žutu podmornicu« Beatlesa te krenuti na putovanje u »Pepperland«, uz pomoć filma i glazbe. </p>
<p>»S tim novim konceptom želimo pružiti iskustvo klasične glazbe«, izjavio je glavni tajnik Berlinske filharmonije Olaf Maninger. </p>
<p>Posjetitelji će moći svirati harfu, saznati sve o velikim dirigentima, diviti se zlatnim pločama pop zvijezda, posjetiti Bacha i Mozarta, i čuti Beethovena kako na hologramima objašnjava razlike između današnje glazbe skladane na računalima i nekadašnjih partitura. </p>
<p>Nekoliko pritisaka gumbom na divovskoj zemljopisnoj karti omogućit će otkrivanje popularne glazbe s četiri strane svijeta. </p>
<p>Japanska tvrtka »Sony« uložila je ukupno 700 milijuna dolara u izgradnju tog »centra za urbanu razonodu«, smještena na nekadašnjoj ničijoj zemlji u Berlinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kanadska vlada želi šokirati pušače</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Kanadska vlada namjerava uvesti najstroža upozorenja protiv pušenja na svijetu: na kutijama cigareta bit će otisnute slike ljudskih organa zahvaćenih bolestima uzrokovanima pušenjem. </p>
<p>Upozorenja će uključivati fotografije pluća zahvaćenih rakom, bolesnoga srca i mozga poslije kapi.</p>
<p> »Vrijeme je za ozbiljne mjere protiv pušenja«, kazao je ministar zdravstva Alan Rock, koji je godinu dana proučavao problem pušenja.</p>
<p> Nova upozorenja bit će otisnuta na engleskom i na francuskom, a zauzimat će 50 posto prednje i stražnje strane kutije.</p>
<p> Drukčija poruka prenosi se slikom »klonule« cigarete - kako bi se pokazala povezanost pušenja i impotencije.</p>
<p> Kanadske organizacije za poticanje zdravlja hvale novost, no Vijeće proizvođača duhana tvrdi kako je učinkovitost kampanje sumnjiva.</p>
<p> Ovo je prvi pokušaj da se pušače pokušava obeshrabriti slikama na kutijama cigareta, a pušač će, kad otvori kutiju cigareta, pronaći i informacije o tome kako prestati pušiti.</p>
<p> Predstavnik proizvođača Robert Parker kazao je kako je industrija duhana izostavljena u razgovorima o novim načinima upozoravanja pušača.</p>
<p> Pušenje je u Kanadi na većini javnih mjesta zabranjeno, primjerice u vladinim zgradama, a u nekim dijelovima zemlje zabranjeno je i u barovima i restoranima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Na Internetu trenutno milijarda web stranica</p>
<p>NEW YORK, 21. siječnja</p>
<p> - Svjetski cyber prostor - Internet, premašio je ovih dana brojku od milijardu web stranica, zaključak je istraživanja agencije Inktomi i NEC znanstvenog instituta.</p>
<p>Steve Lawrence s NEC instituta izjavio je kako »je studija potvrdila da na Internetu postoji milijarda indeksiranih web stranica«. Osim toga studija je polučila i ostale zanimljive pokazatelje kao što su na primjer ovi: 86,5 posto web dokumenata pisano je engleskim jezikom, lako je dostupno 4,2 milijuna web stranica, dok ih je nedostupno čak 700 tisuća, 750 tisuća linkova povezano je sa web stranicom velikoga Internet kataloga, www.yahoo.com, 260 tisuća linkova povezano je sa web stranicom najvećega mp3 pretraživača, www.mp3.com. (BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Najtraženiji svjetski haker, Kevin Mitnick: »Sve je u dobroj zabavi«</p>
<p>LOS ANGELES, 21. siječnja</p>
<p> - U svom prvom televizijskom intervjuu danom samo dan prije okončanja petogodišnje zatvorske kazne, koja istječe u subotu, najtraženiji svjetski haker, Kevin Mitnick, izjavio je da je »rušenje kompjutorskih sistema bio lagan posao«, kojem je pristupio iz puke »zabave«.</p>
<p>Za čovjeka kojem su vlasti na dušu stavile stotine milijuna dolara štete, Mitnick je pokazao malu dozu grižnje savjesti. Jednosatni intervju koji je s Mitnickom vodio Ed Bradley bit će na američkim tv-postajama prikazan u nedjelju.</p>
<p>Kevin je među ostalim kazao Bradleyju kako se zbog kopiranja tajnih dokumenata, krađe lozinke, ne smatra lopovom, zbog toga što je sve to bio zabavan posao od kojega nije imao nikakve koristi. Jedni od najvećih Mitnickovih cyber trofeja su velike američke tvrtke kao »Sun Microsystems«, »Motorola« i »Qualcomm«. Mitnick je uvjeren da ono što je učinio nije bila krađa, već »velika invazija na privatnost«. »Vidim sebe kao elektroničkog šaljivca. Bio sam poput Jamesa Bonda iza kompjutora koji je izveo udar«, kazao je Mitnick.</p>
<p>Koliko je Mitnick bio vješt u svojim radnjama, svjedoči i podatak da mu je za krađu Motorolina izvornog koda za njezina dva najtraženija mobitela trebalo samo 15 minuta. </p>
<p>Mitnick nikad nije trgovao i prodavao materijale do kojih je krađom došao. Krao ih je na jednostavan način stoga što je to znao. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>I leptiri imaju uši</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Neki leptiri koji lete noću imaju uši koje su im potrebne kako bi izbjegli ralje šišmiša, izvješćuju kanadski istraživači. </p>
<p> Uši se nalaze na prednjem dijelu krila i osjetljive su na ultrazvuk, koji šišmišima služi za snalaženje u prostoru i za lociranje plijena, prenosi BBC. Takve su uši uobičajene za moljce, za koje se zna da lete noću, ali dosad nije dokazano da ih imaju i leptiri. Otkriće bi moglo imati važne posljedice za razumijevanje evolucije leptira. Fosili pokazuju da su leptiri, koji su se razvili iz moljaca, evoluirali u kukce koji lete danju u približno isto doba kad su šišmiši razvili velike uši i sposobnost korištenja eha za lociranje plijena. Možda su prije više od 50 milijuna godina leptiri počeli letjeti danju kako bi izbjegli napade šišmiša, pišu dr. Jayne Yack i profesor James Fullard u časopisu Nature.</p>
<p> »Leptire su, zapravo...'stvorili' šišmiši«, pišu znanstvenici. Istraživači su ispitivali posebni vrstu leptira iz porodice Macrosoma heliconiaria, koja živi na otoku Barro Colorado u Panami.</p>
<p> Uši leptira izgledaju kao sićušne zečje uši, izvješćuju znanstvenici. Vrlo tanak bubnjić prevučen je preko zrakom ispunjene komore i vibrira u dodiru s ultrazvukom.</p>
<p>Za otkrivanje vibracija zadužene su živčane stanice smještene u tri malena organa u unutrašnjosti komora. »Riječ je o doista neobičnim ušima za insekte«, kazao je profesor Fullard. »Slične su ušima moljaca, ali su svakako složenije.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mali su psi zdraviji i dulje žive</p>
<p>STOCKHOLM, 21. siječnja</p>
<p> - Želite li zdravog psa koji će dugo živjeti, izaberite terijera ili pudla, tvrde švedski istraživači koji su proučavali zdravlje pasa. </p>
<p> Petogodišnje je istraživanje tijekom kojega je pregledano 200.000 pasa provedeno na Agronomskom fakultetu u Uppsali. Pokazalo se da manji psi žive dulje, dok su bokseri i irski vučjaci bili češće bolesni. Otkriveno je da najkraće žive irski vučjaci, a za njima slijede doge i dobermani. Agnetta Egenvall, doktorica veterine, kaže da se procjena životne dobi i osjetljivosti na bolesti temelji na podacima prikupljenima od ustanova za osiguranje životinja koje pokrivaju polovicu od ukupno 800.000 pasa u Švedskoj. Istraživanje je potvrdilo, ističe Agnetta Egenvall, ono što su mnogi veterinari i vlasnici pasa dugo pretpostavljali, ali nisu mogli dokazati: neke su vrste pasa češće bolesne, a neke pasmine češće obolijevaju od određenih bolesti.</p>
<p> »Istraživanje je potvrdilo da nijedan doista velik pas nije potpuno zdrav te da oni prije ugibaju nego mali psi«, rekla je Agneta Engvall. »No, naše istraživanje ne daje odgovor o čemu to ovisi - o uzgoju, genima ili načinu života.«</p>
<p> Pokazalo se da najduže žive sibirski haskiji, finski špicevi, pudli, zlatni retriveri i križanci. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Novakova summa</p>
<p>ENNIO STIPČEVIĆ</p>
<p>Knjiga Slobodana Prosperova Novaka Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3: Od Gundulićeva poroda od tmine do Kačićeva Razgovora ugodnog naroda slovinskog iz 1756. (Zagreb, Antibarbarus, 1999., 943 str.) već je dobila stručnu recenziju na stranicama Vjesnika, a za vjerovati je da će zaokupiti pozornost meritorne domaće i inozemne kroatistike. Najnovija Novakova knjiga zaslužuje međutim i muzikološki osvrt, štoviše, čini mi se je da ova moderna i dosad naša najvoluminoznija barokološka summa važan događaj za domaću znanost o glazbi, ili bi barem takvim trebala postati!</p>
<p>Domaćoj muzikologiji neke su Novakove postavke o baroknom kazalištu postale poznatijima 1980. godine, kada je na stranicama časopisa Oko vehemento polemizirao s hipotezama Mihe Demovića i s načinom kako su te hipoteze bile olako prihvaćene u domaćim muzikološkim krugovima. Sredinom 70-tih, naime, Demović je u jednom članku Palmotićevu tragikomediju Atlanta iz 1629. proglasio »prvom hrvatskom poznatom operom«, tumačeći kako, doduše, ne postoje nikakvi sačuvani notni zapisi, ali da ipak Palmotićev tekst valja shvatiti kao tekstovni predložak za operni spektakl, dakle kao libreto. Kasnije je svoju tezu dorađivao u više navrata, a najopsežnije obrazložio u knjizi Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od početka XI. do polovine XII. stoljeća (Zagreb, JAZU, 1981.). U muzikološkim krugovima Demovićeva je monografija, utemeljena na iscrpnoj arhivskoj građi i bogata novim imenima glazbenika i skladatelja, dočekana superlativima kao prvorazredna akvizicija, što je doista najvećim dijelom i bila. No, Demovićeve hipoteze o tobožnjoj dubrovačkoj baroknoj operistici ne samo da godinama nisu postavljene u fokus muzikoloških kritičkih prosudbi, nego su dapače bile nadograđivane novim i drugim sličnim »otkrićima«.</p>
<p>Početkom 80-ih domaća muzikologija naprosto nije znala prepoznati u Demovićevim tekstovima nedostatak poznavanja recentnih spoznaja talijanske libretologije, zasebne struke koja u institutima i na katedrama u Veneciji, Ferrari i Bologni ima nekoliko uglednih znalaca glazbene dramaturgije. Uvjetovanost hrvatskoga kazališnog izraza vjerojatno nikada nije bila toliko snažno određena prijevodima i preradbama talijanskih libreta, kao što je to bilo u 17. stoljeću. Stoga se poznavanje nekih temeljnih premisa suvremene libretologije nameće upravo kao preduvjet za ozbiljniji studij hrvatskih baroknih kazališnih tekstova i za puno shvaćanje funkcije glazbenih odlomaka u tim tekstovima.</p>
<p>I u tome je važnost trećega sveska Povijesti za domaću muzikologiju, ovdje Novak prvi put nakon 1979., kada mu je Književni krug u Splitu objavio disertaciju Vučistrah i dubrovačka tragikomedija, temeljito i vrlo iscrpno progovara o temi koju on zacijelo najbolje kod nas poznaje, argumentirano raspravlja o problematici libretistički zasnovanih tragikomedija i melodrama u hrvatskome kazalištu 17. i 18. stoljeća. Vrijednost Novakovih uvida ne iscrpljuje se samo u nizu komparatističkih odgonetki, libretističkih predložaka i inspiracija naše starije dramatike, koje je on uspio detektirati u talijanskim knjižnicama i o čemu je prije i nakon spomenute monografije o Vučistrahu ostavio niz studija. Možda je još važnije što je Novak prvi put prije dvadesetak godina, a sada ponovno, samo još sažetije pa time i jasnije, predočio krivulju libretističke inspiracije u starijoj hrvatskoj dramatici; krivulju kojoj je precizno odredio ne samo prvotna firentinska i venecijanska ishodišta, nego i kasnije važnije uporišne točke, začudne rukavce i obrise.</p>
<p>Kao ni o jednom drugom sklopu problema, niti o baroknoj libretistici ne raspravlja Novak u svojoj Povijesti u nekom zasebnome poglavlju. Niz kratkih tekstova nižu se i međusobno nadopunjuju, ogledavaju, sudaraju, pa kao na kakvu golemom poentilističkome platnu tek u čitateljevoj percepciji tvore razumljivu cjelinu. Tako o prijevodima talijanskih libreta čitamo na različitim mjestima u knjizi, u poglavlju o Primovićevoj Euridice, zatim u sklopu rasprave o Gundulićevim ranim melodramama, dok se diskurs o libretistici nameće tijekom cijelog prikaza Palmotićeva kazališta. Fortuna libretističkih inspiracija prati se u Povijesti sve do sredine 18. stoljeća i preradbi tekstova Pietra Metastasija. Novak prosudbe o starijem hrvatskom kazalištu utemeljuje na dugogodišnjim arhivskim istraživanjima, poglavito u venecijanskim arhivima i knjižnicama, poznaje do u detalje talijansku libretistiku, ali zna i za recentnije muzikološke rezultate. </p>
<p>Upućenošću koja je istodobno dubinska i interdisciplinarna, filigranski tekstološki precizna, ali i neobično otvorena inovacijskim analizama, Novak postiže prilično jasnu, makar »poentilistički« koncipiranu sliku o bogatoj i nadasve specifičnoj libretističkoj recepciji u hrvatskom baroknom kazalištu. Ako već ne prije, onda su sada u Povijesti položeni sigurni teatrološki temelji svakoj budućoj raspravi o odnosu glazbe i kazališta, o tom odnosu u kojemu ne treba bježati od polemika, no gdje prije svega valja zasukati rukave i prionuti djelatnoj interdisciplinarnoj suradnji. Teatrološki su to temelji koji u isti čas posjeduju patinu stare filološke škole i modernu esejističku intonaciju.</p>
<p>Novakov je diskurs narativan, pa se nerijetko čini da se sam autor niti ne zalaže bezuvjetno za rješenja što ih predlaže, već da čitatelja prepušta vlastitoj prosudbenoj moći. Riječ je ustvari o svjesnom odustajanju od udžbeničkoga dociranja, što će mlađi naraštaji, vjerujem, prihvatiti kao ohrabrenje. A koliko se pak može prosuditi iz skučenog muzikološkog motrišta, svakako su poticajna ona poglavlja gdje se pruža pogled na hrvatske prijevode i preradbe talijanskih libreta.</p>
<p>Domaća »dopreporodna« glazbena historiografija, posljednjih godina već pomalo metodološki zamorena, dobila je neočekivani i svježi poticaj. Treći svezak Novakove Povijesti pokazuje se kao nezaobilazan priručnik svakom budućem glazbenopovijesnom sagledavanju hrvatske barokne libretističke recepcije, kao poticaj ponekom novom tekstološkom izdanju i šire zasnovanom prodoru domaćih libretoloških spoznaja na međunarodnu scenu. Dovoljno je i toliko reći, pa da bude jasno kako Novakova summa pred domaću muzikologiju postavlja mnoga vrijedna rješenja, ali i nove obaveze.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od hrvatske mnogo očekuju</p>
<p>Počela gradnja hrvatskog paviljona u Hannoveru / Početak montiranja čelične konstrukcije paviljona predviđen za 25. siječnja / Generalna tema EXPO-a 20000. glasi - »Čovjek, priroda, tehnologija« </p>
<p>HANNOVER, 21. siječnja</p>
<p> - Premda je Hrvatska tijekom priprema za EXPO 2000., koji će se održati u Hannoveru od 1. lipnja do 1. listopada, mijenjala projekte svog za Svjetsku izložbu prijavljenog paviljona i time prekoračila neke zadane rokove te gradnju počela tek ulaskom u 2000. godinu, ipak nije posljednja među zemljama koje grade paviljone u Hannoveru. Naime, novi istočni dio Velesajma u Hannoveru, koji se proteže na površini od 25.000 hektara, još uvijek je veliko gradilište na kojem su neki paviljoni već stavljeni pod krov dok gradnja drugih još nije ni počela. Među potonjima je jedan od susjeda hrvatskog paviljona - Monaco, parcela kojega je još uvijek ledina. No, drugi hrvatski susjedi već su poodmakli u gradnji. Drveni okrugli mađarski paviljon, kojega zbog izgleda nazivaju »cvijetom«, upravo se približava zadanoj visini, što znači da će uskoro biti i nadkrovljen. Irski je također već odmakao u gradnji, a velik kineski gotov je u grubim građevinskim radovima. </p>
<p>Hrvatski paviljon što ga prema projektu arhitekta Branka Silađina, a slijedom koncepcije hrvatskog nastupa koji je on razradio zajedno s Ivicom Vidovićem, izvodi građevinsko poduzeće »Tempo« iz Zagreba (nadzor obavlja IGH), u fazi je završetka postavljanja temelja. Za njihovo dovršenje potrebna su još dva dana. Stoga je početak montiranja čelične konstrukcije paviljona predviđen za 25. siječnja. Ti poslovi trajat će do 12. veljače kada će početi zatvaranje paviljona drvenim oblogama, koje će potom biti presvučene plastičnom folijom duž koje će s krova neprekidno teći voda u bazen usred kojega je postavljen paviljon. Građevinsko zatvaranje objekta bit će dovršeno do kraja veljače, nakon čega slijedi izvedba finih radova i uređenje okoliša, što mora biti gotovo do kraja travnja. Tijekom svibnja obavit će se unutarnje uređenje paviljona, koje uključuje i postav. Službena primopredaja odnosno tehnički pregled svih radova obavit će se 20. svibnja, kako bi sve bilo gotovo deset dana prije otvorenja Svjetske izložbe. Deset dana, pak, nakon otvorrnja (10. lipnja) bit će nacionalni Dan Hrvatske na EXPO 2000.</p>
<p>Kada je prije tri dana (19. siječnja) potpredsjednik Vlade i povjerenik Vlade hrvatskog nastupa na EXPO 2000. dr. Jure Radić ugradnjom kovanice od 25 kuna u temelje našega paviljona simbolički označio početak njegove gradnje, postavljen je temelj na kojem će u bazenu pred paviljonom stajati velik monolit od poliranog nehrđajućeg čelika, na kojem će biti urezan natpis 2000. Taj monolit visoko tehnološkog porijekla, pak, simbolički se uklapa u generalnu temu EXPO 2000. »Čovjek, priroda, tehnologija«. U njemu se, naime, jasno odražava okoliš koji treba sačuvati za buduće generacije. A za to će se morati koristiti visoka tehnologija koju simbolizira taj monolit. U njemu će se odražavati voda, taj simbol života, koja se slijeva kao neprekinut slap niz lagano skošene plohe paviljona, ali i uređen okoliš, možda i dio široke Europske vrtne avenije što se uređuje duž sajmišnog prostora, a koja se pruža ispred hrvatskoga paviljona. </p>
<p>Lokacija na kojoj se gradi hrvatski paviljon u središnjem je i najatraktivnijem prostoru istočnog dijela Svjetske izložbe, namijenjenom izgradnji novih paviljona. Taj prostor obuhvaća 25.000 od ukupno 160.000 hektara zemljišta na kojem će se održati EXPO 2000. Od 177 zemalja sudionica nove paviljone gradi 50 država. Mnogi od njih ostat će trajno na tom prostoru, a neke će zemlje svoje paviljone nakon Svjetske izložbe demontirati i preseliti u domovinu. Hrvatski paviljon, koji će imati 650 četvornih metara izlagačkog prostora, bit će također nakon EXPO-a demontiran i vjeruje se da će potom biti rekonstruiran u jednom od hrvatskih gradova. Premda se prije govorilo da će njegov trajan smještaj biti u Zagrebu, promjenom prvotnog projekta, koji je za veći paviljon predviđao skuplje staklene vanjske zidove, došlo je, čini se, i do promjene odluke o njegovoj ponovnoj montaži u metropoli.</p>
<p>Razlozi su, dakako, financijski. Zbog toga se gotovo i odustalo od gradnje paviljona u Hannoveru, ali se ipak iznašlo prihvatljivo, nešto jeftinije rješenje izvedbe u smanjenom, »prepolovljenom« volumenu zdanja. Ukupna cijena izgradnje paviljona bit će 25 milijuna kuna. Prošle godine iz proračuna je za tu svrhu osigurano deset milijuna kuna, a ove je godine već izdvojeno osam milijuna kuna, čemu će trebati pridodati još sedam milijuna kuna. Predviđeno je da se dio toga novca osigura iz proračunskih sredstava ministarstava vanjskih poslova, turizma i kulture, a dio jakom marketinškom kampanjom koja treba krenuti za mjesec dana, a kojom bi se priskrbila sponzorska sredstva. </p>
<p>Važno je sada da se radovi na gradnji i uređenju paviljona odvijaju u zadanim rokovima, kako bi u skladu s potpisanim ugovorima bio na vrijeme završen i otvoren. Nakon uspješnog hrvatskog nastupa na EXPO-u 1998. u Lisabonu, u Hannoveru se od Hrvatske mnogo očekuje, što je otvoreno naglasila i direktorica EXPO-a 2000. Birgit Breuel. Hrvatska će pokušati opravdati ta očekivanja unatoč tomu što je smanjenjem prostora bitno okrnjen prvotni projekt, kojim se željelo razraditi priču o Hrvatskoj započetoj u Lisabonu. Modificirana u temu »Čovjek, priroda, tehnologija«, ona treba jasno, iako bez riječi, prenijeti svima poruku da će čovjek u Hrvatskoj znati iskoristiti dostignuća tehnologija u očuvanju hrvatskih prirodnih bogatstava, koja ujedno predstavljaju i vrijednosti cijele Europe. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Šibenska katedrala za UNESCO-vu listu </p>
<p>UNESCO-ov stručnjak prof. Luigi Zangheri razgledao šibensku Katedralu sv. Jakova koja je nominirana za listu svjetske baštine</p>
<p>ŠIBENIK, 21. siječnja</p>
<p> - Gradonačelnik Šibenika Franko Čeko ovih je dana primio eksperta ICOMOS-a prof. Luigija Zangherija, delegiranog od UNESCO-a za sastavljanje tehničkog izvješća o Katedrali sv. Jakova u Šibeniku koja je lani nominirana za UNESCO-vu listu svjetske baštine. Nakon dvodnevnog posjeta, prof. Zangherio sastavit će izvješće u kojem će dati ocjenu o tehničkim pitanjima vezanim uz nominaciju Katedrale.</p>
<p> - Moja je zadaća da za Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete - ICOMOS, koje inače vrednuje sve nominacije za popis svjetske baštine, dostavim izvješće UNESCO-vu Centru za svjetsku baštinu, koji će, ovisno o mojoj procjeni, predmet iznijeti pred Međuvladin odbor za svjetsku baštinu. Moje je da prekontroliram sve navode iz opsežne dokumentacije o Katedrali, a posebno ću analizirati kako gradske službe skrbe o Katedrali i na osnovu kakvih zakonskih akata i propisa. Zanima me i takozvana tampon zona, koja je određena za Katedralu - izjavio je prof. Zangherio sa Sveučilišta u Firenci.</p>
<p> Rečeno mu je da su određene dvije tampon zone, i to jedna koja obuhvaća širi prostor grada i uža, koja se odnosi na stari dio. On je pak kazao da će najvjerojatnije do konca ove godine, ili najkasnije početkom iduće, Katedrala biti primljena na listu zaštićenih spomenika kulture, a iduće godine očekuje se da se na listu povlaštenih spomenika niže kategorije uvrsti i tvrđava sv. Nikole, pomorska utvrda podignuta u kanalu sv. Ante. Zajedno s Joškom Ćuzelom, ravnateljem državne ispostave za zaštitu spomenika kulture, posjetio je šibenskog biskupa mons. Antu Ivasa.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Priznanje Ruži Pospiš Baldani</p>
<p>Nagrada za životno djelo »Lovro pl. Matačić« Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika dodijeljena Ruži Pospiš Baldani</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Proslavljena hrvatska vokalna i kazališna umjetnica, mezzosopranistica Ruža Pospiš Baldani dobitnica je Nagrade za životno djelo »Lovro pl. Matačić« koju bijenalno dodjeljuje Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika. To je obznanjeno u petak u podne u foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Nagrada za životno djelo ustanovljena je prije deset godina i njezini su dobitnici do sada bili Boris Papandopulo, Ivo Maček, Milan Horvat, Jurica Murai i Tomislav Neralić.</p>
<p> Ocjenjivački sud koji je ovoga puta radio u sastavu Tonko Ninić (predsjednik), Tomislav Neralić, Višnja Mažuran, Pavle Dešpalj, Prerad Detiček, Anđelko Ramuščak i Nenad Turkalj, dodijelio je nagradu Ruži Pospiš Baldani uz sljedeće obrazloženje: »Na hrvatskom glazbenom nebu Ruža Pospiš-Baldani jedinstvena je pojava, u sazvježđu najvećih prije nje: pjevačica Milke Trnine i Zinke Kunc, violinista Zlatka Balokovića i dirigenta Lovre pl. Matačića - umjetničkih osobnosti koje su se potvrdile u svjetskom ozračju. Štoviše, Ruža Pospiš Baldani bilježi među njima najvrtoglaviji uspon svjetske karijere: sa svega 24 godine pjeva već na najslavnijoj opernoj pozornici svijeta, njujorškom Metropolitanu, na kojemu je već u svojoj 25. godini najmlađa Carmen te slavne operne kuće. Danas, s navršenih tek 57 godina života, Ruža Pospiš Baldani potpuno je zaokružila svoj pjevački opus kojemu nema više što dodati, od vodećih opernih uloga do koncertnih nastupa s orkestrima i na solističkim recitalima. Iza nje su nezaboravne interpretacije Bizetove Carmen, Saint-Saënsove Dalile, Verdijeve Amneris, Wagnerove Fricke, Marine Musorgskog ali i Mile Gojsalića Jakova Gotovca; duga galerija još i drugih opernih uloga koje ostvaruje plemenitošću svog prekrasnog mezzosoprana i sugestivnošću duboko proživljene scenske interpretacije, uzornom muzikalnošću i savjesnim radom.</p>
<p> Jednakog su dometa njeni koncertni nastupi, posebno u oratorijskim djelima Beethovena, Mozarta, Bacha ili Verdija, i to često pod palicom najvećih svjetskih dirigenata. I tu se radi o njenim također antologijskim izvedbama od kojih je dovoljno istaći njen duboko sugestivni nastup u Mahlerovim »Pjesmama mrtvoj djeci«, ali i u Schumannovu ciklusu »Ljubav i život žene«. Bogatstvo takve karijere stavlja danas Ružu Pospiš Baldani bez premca na sam vrh glazbenog života Hrvatske.</p>
<p>Nagrada će slavljenici biti uručena na koncertu Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Milana Horvata, 11. veljače u dvorani »Vatroslav Lisinski«. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Predstavljena knjiga o Svetom Ocu u Hrvatskoj</p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Knjiga »Sveti Otac Ivan Pavao II. u pastirskom pohodu Hrvatskoj 1998. godine« Zorana Filipovića predstavljena je u srijedu na večer u foyeru HNK. O pohodima Svetoga Oca Zagrebu, Mariji Bistrici, Splitu i Solinu govorili su mons. Marin Barišić, pomoćni biskup splitsko-makarski, dr. Ivo Babić, dr. Emilio Marin i dr. Drago Šimundža. Knjiga je već ocijenjena odličnim djelom koje ne sadrži samo zapise o jednom veličanstvenom događaju za naš narod, nego dokumentaristički bilježiti tijek događanja, od 2. do 4. listopada 1998. Uz fotografije Zorana Filipovića, u knjizi su pohranjene sve novinarske bilješke, od Zagreba do Splita, i riječi koje su Ivanu Pavlu II. uputili hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i nadbiskup zagrebački Josip Bozanić.</p>
<p>Najveću dokumentarnu vrijednost imaju tekstovi što svjedoče o ljubavi, brizi i dobrim željama koje je Ivan Pavao II. uputio hrvatskom narodu, zauvijek ih utkao u misli stotina tisuća Hrvata koji su Papu na velikom putu vjerno pratili. Predstavljači knjige, kojima su se pridružili splitski gradonačelnik Ivica Škarić i gradonačelnik Solina Zvonimir Hrgović, izrazili su trajnu zahvalnost hrvatskoga naroda Ivanu Pavlu II., kao i onima koji su sve događaje u listopadu 1998. pomno pratili i zabilježili. Dr. Ivo Babić naglasio je važnost toga dokumenta koji spominje Split i Solin, dvije kolijevke jednoga naroda, vjerske i narodne svijesti te duhovnog razvoja. Na tim prostorima, rečeno je, sagledana je prošlost jednoga postojanja, od apostolskih i Dujmovih dana do doseljavanja Hrvata na njihovo sveto tlo, za koje se bore od 7. stoljeća. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Most između Hrvatske I Indije</p>
<p>Europski dom u Zagrebu / Predstavljena knjiga Karmen Bašić »Putnici u Indiju iz naših krajeva« </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - »Indija je lijepa, sasvim neizrecivo lijepa, ali i teška i složena. No, mislim da ću ponovno morati doći ovdje«, napisala je početkom sedamdesetih Karmen Bašić dr. Gvozdenu Flegi, jednom od predstavljača njezine knjige »Putnici u Indiju iz naših krajeva«. Nekadašnja direktorica Otvorenoga društva Hrvatska, koje je novčano pomoglo tiskanje, preminula je iznenada početkom 1999. za vrijeme službenog puta u kazahstansku Alma Atu. Iza sebe je ostavila rukopis koji je nastao prije tri desetljeća, ali ni do danas nije zastario. Iako se trebao objaviti još tada, Karmen Bašić, koja je dvije godine na sveučilištu u New Delhiju bila lektorica hrvatskoga jezika, a jedno vrijeme i pročelnica Sekcije za orijentalistiku Hrvatskoga filološkoga društva, smatrala je da na njemu još treba raditi.</p>
<p> Šteta, istaknula je urednica knjige Zdravka Matišić u srijedu na predstavljanju knjige u Europskom domu, jer danas nam se vjerojatno ne bi događalo da se o dubrovačkoj koloniji u portugalskoj Goi na poluotoku Dekanu piše bez ikakve rezerve. Karmen Bašić je najveći dio rukopisa posvetila Dubrovčanima u Indiji u 16. stoljeću i pokazala da činjenice kako su Dubrovčani ukrasili Crkvu sv. Blaža (Vlahe) nedaleko Goe, ili to što je Vici Buni jedan goanski Portugalac dugovao 6000 dukata, ne dokazuju i postojanje dubrovačke kolonije. Da su intenzivne veze Dubrovnika i južne Azije postojale, nije prijeporno. U knjizi je, uz ostale rane putnike u Indiju, dotaknut i najzaslužniji hrvatski indolog iz 18. stoljeća Gradišćanac Ivan Filip Vezdin, autor prve sanskrtske gramatike uopće. Posljednji dio posvećen je slovenskim i hrvatskim isusovcima koji u Bengalu djeluju u najnovije doba.</p>
<p>Prva knjiga tiskana u nizu Bibliotheca orientalica Filozofskoga fakulteta u Zagrebu popunila je prazninu u našoj filološkoj, ali i povijesnoj literaturi. Ostvare li se obećanja Gvozdena Flege i Zdravke Matišić, uskoro bismo mogli dočekati i knjigu pisma i dnevnika Karmen Bašić, knjigu koja će biti na granici putopisa i osobnog proživljavanja Indije žene koja je bila jedan od mostova između Zagreba i New Delhija.</p>
<p>Tvrtko Jakovina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Pavletić primio izaslanstvo 4. EP rukometaša</p>
<p>Uopće ne dvojim u izuzetne organizacijske sposobnosti vaših ljudi i znam da će u idućih 10 dana u Zagrebu i Rijeci gledatelji moći uživati u vrhunskom rukometu, kazao je predsjednik EHF-a</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora, privremeno na dužnosti predsjednika Republike Hrvatske, akademik Vlatko Pavletić primio je u petak izaslanstva Europskog rukometnog saveza (EHF) na čelu s predsjednikom Staffanom Holmqvistom i Organizacijskog odbora 4. europskog prvenstva rukometaša s predsjednikom Hrvatskog rukometnog saveza Željkom Kavranom.</p>
<p>Akademik Pavletić posebno se zahvalio predsjedniku Holmqvistu na potpori da Zagreb i Rijeka budu domaćini završnice Europskog prvenstva 12 najboljih momčadi, te izrazio uvjerenje da će prvenstvo proći u odličnoj organizaciji i pridonijeti daljnjoj afirmaciji Hrvatske. Zahvalivši se na prijamu, čelni čovjek EHF-a istaknuo je da je rukomet u usponu svuda u Europi, a da je hrvatskim rukometašima pripala čast da prvi za svoju zemlju osvoje zlatno olimpijsko odličje na Igrama u Atlanti 1996. </p>
<p>- Uopće ne dvojim u izuzetne organizacijske sposobnosti vaših ljudi i znam da će u idućih 10 dana u Zagrebu i Rijeci gledatelji moći uživati u vrhunskom rukometu. Bit će to ujedno i sjajna promidžba za vašu zemlju, u kojoj od 1986. redovito provodim odmor s obitelji, kazao je Holmqvist. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kavran i Vrdoljak zaželjeli gostima dobrodošlicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Koktelom dobrodošlice u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u četvrtak navečer neslužbeno je započelo 4. Europsko prvenstvo rukometaša, koje će do 30. siječnja trajati u Zagrebu i Rijeci. Prisutne čelnike Europskog rukometnog saveza, delegate i suce, goste i novinare pozdravili su Mario Zmajević u ime Turističke zajednice grada Zagreba, koja je i organizirala ovo ležerno druženje, zatim Željko Kavran, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza i organizacijskog odbora EP-a, Staffan Holmqvist, predsjednik Europskog rukometnog saveza i Antun Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. Kavran i Vrdoljak su pozdravili goste, poželjeli im ugodan boravak u Hrvatskoj uz uspješnost na sportskim terenima. A predsjednik europske rukometne kuće Holmqvist je zahvalio domaćinima na gostoprimstvu i rekao kako ne sumnja da će ovo biti nesumnjivo najuspješnije prvenstvo dosad. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U pretprodaji prodano 72 posto ulaznica</p>
<p>Glavni problem rukometnog EP su ulaznice - da u dvorani ima 30.000 mjesta, prodalo bi se i 30.000 ulaznica!</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Nekoliko sati prije svečanog otvaranja 4. europskog prvenstva, koje će se do 30. siječnja igrati u Zagrebu i Rijeci, čelni ljudi Eura 2000. održali su u u hotelu »Sheraton« konferenciju za novinare. Nažalost, press-konferencija nije bila na razini važnosti i jačine natjecanja.</p>
<p>Organizatori se diče brojkom da je na EP više od 500 novinara. U »Sheratonu« se pojavilo njih 20-ak novinara, samo petero hrvatskih. A i od tih petero, trojica su bila iz jedne redakcije. Istina je da neki nisu ni stigli u to vrijeme u Zagreb, ali brojka je ipak premala. Zatim je ionako loš dojam dodatno pokvarilo prevođenje...</p>
<p>I dok predsjednik Europskog rukometnog saveza (EHF) Staffan Holmqvist i tajnik EHF Michael Wiederer nisu rekli ništa novo, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) i Organizacijskog odbora Euro 2000. Željko Kavran je ponudio nekoliko zanimljivih informacija.</p>
<p>- Uložili smo mnogo vremena i truda u organizaciju ovog prvenstva, a na vama je da procijenite jesmo li uspjeli. U organizaciji je angažirano oko 600 ljudi, obje su dvorane pripremljene, prateće službe također. Naš glavni problem su ulaznice. Naime, premalo ih je, da u dvorani ima 30.000 mjesta prodali bismo i 30.000 ulaznica. Dosad je u pretprodaji prodano 72 posto ulaznica, a tek sad počinje redovna prodaja ulaznica koje su ostale, rekao je Kavran.</p>
<p>Predsjednik Holmqvist je ponovio kako je uvjeren da će sljedećih 10 dana u Hrvatskoj imati najbolje uvjete za superjaki turnir i da ćemo svi u njemu uživati. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bilić: Moramo dati i 150 posto</p>
<p>Rukometaš Zvonimir Bilić nije imao previše sreće ove sezone, baš kad je krenuo, na utakmici Lige prvaka u Švicarskoj, slomio je desnu nadlanicu. Oporavak nakon operacije udaljio ga je s terena, no izbornik Zdravko Zovko ga je zvao, čekao i dočekao</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Jedan od 15-orice kandidata za nastup na 4. europskom prvenstvu je i Zvonimir Bilić. Nije imao previše sreće ove sezone, baš kad je krenuo, na utakmici Lige prvaka u Švicarskoj, slomio je desnu nadlanicu. Oporavak od operacije udaljio ga je s terena, no izbornik Zdravko Zovko ga je zvao i čekao. I dočekao ga je, Bilić je protiv Rusije odigrao jako dobro i pokazao Zovku da je bio u pravu kad mu je pružio priliku. Kako su igrači čekali EP?</p>
<p>- Postojala je mala nervoza, počeli su raditi živci... Svatko želi biti među 12, a za to treba raditi. Malo jesmo umorni, ali ćemo valjda moći predahnuti i za natjecanja, kaže uvijek dobro raspoloženi Bilić.</p>
<p> l Kako ste zadovoljni svojim radom na pripremama?</p>
<p>- Za tih 15 dana koliko sam bio u Rovinju ne znam tko se koliko može pripremiti, ali dobro se osjećam. Nisam preumoran, niti prejak niti preslab. Zlatna sredina, koja svakim danom ide prema gore. Najviše smo posljednjih dana imali šuterske treninge, da dobijemo osjećaj. Ruka me ne boli, više ni ne razmišljam o tome. Možda mi ponekad, podsvjesno, glava zakoči ruku kod nekog udarca, ali ne razmišljam o tome, jer bi tada bilo mnogo gore.</p>
<p> l Koliko vas je 45 dana oporavka bacilo unatrag?</p>
<p>- Dosta, to je sigurno. Ponajprije zbog ruke koja je bila imobilizirana i posve izvan funkcije. Normalno sam je počeo koristiti tek kad sam došao u Rovinj i jasno da treba vremena. Sad pucam punom snagom, ne boli me. Vjerujem da će biti dobro. Iako ne mislim da sam 100 posto spreman, prvenstveno zbog šuta. Da bih bio »pravi« moram ispucati puno lopti, pod prekršajem, bez prekršaja. Treba minimalno 15-20 dana samo šuterskog treninga da bih bio u pravoj formi.</p>
<p> l Može li vanjska linija biti adut hrvatske reprezentacije ili može biti problematična zbog igrača načetih ozljedama?</p>
<p>- Mislim da može dosta toga napraviti, jer većina momčadi igra obrane 5+1 ili 6-0, a tada je vanjska linija ključna. Može se dogoditi da i krila nešto riješe, ali to opet znači da su vanjski opasni za gol. Kod obrane 3-2-1 mora se više igrati na krila i na crtu. Vanjska linija će na ovom EP morati dati sve od sebe i odigrati 150 posto.</p>
<p> l Tko je Hrvatskoj najjači suparnik u skupini?</p>
<p>- Španjolci su najjači u skupini. Iako Nijemci igraju zbilja odlično, Španjolci su najjači.</p>
<p> l Kako objašnjavate činjenicu da dosta rukometnih zvijezda uistinu dugo traje?</p>
<p>- Možda je problem u radu s mlađima, možda se savezi ne bave dovoljno mladim igračima. A opet, ovi stariji imaju iskustvo; znaju rasporediti snagu od utakmice do utakmice, ne srljaju, ne troše se bez veze. Kvalitetnim radom igrači su si danas produžili radni vijek.</p>
<p>l Na EP igra mnogo vrhunskih napadača. Koga posebno cijenite?</p>
<p>- Iztok Puc je klasa za sebe. Po meni, jedan od najjačih na lijevom vanjskom je Francuz Frederick Volle, ali se oprostio od reprezentacije. Ali, Puc je daleko najjači.</p>
<p> l Postoji li vratar kojeg iznimno cijenite ili ga se možda bojite?</p>
<p>- Nikad nisam razmišljao o vratarima. Recimo, nerviraju me njemački golmani koji se non-stop bacaju po golu, pa onda lakše pogodim njih umjesto mreže, jer nikad ne znam gdje će završiti... Šalim se. Gledam snimke i gledam kamo golman ide; je li to naprijed ili za šutom, gleda li ruku ili zglob. Zbilja ne mislim o njima, kad vidim da šut ide, onda punim, kaže Bilić.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Svi igrači EP vrijede koliko i Igor Bišćan</p>
<p>Taj je podatak rekao hrvatski rukometni menadžer Filip Serdarušić / Strani su menadžeri došli zbog Zvonimira Bilića, Božidara Jovića i Tončija Valčića, kojem je cijena između 220 i 250 tisuća njemačkih maraka / Njemački Nordhorn je, pak, Joviću ponudio 180 tisuća njemačkih maraka, a Kiel je zainteresiran za Mikulića</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Europska smotra rukometaša u Zagrebu i Rijeci okupit će sav europski rukometni vrh, igrački, trenerski i menedžerski. Tako smo susreli i hrvatskog menedžera, Filipa Serdarušića, koji iza sebe ima mnogo ugovorenih transfera hrvatskih rukometaša i rukometašica u europske klubove, ali i iz europskih klubova u Hrvatsku. Razgovor s njim je pravo vrelo informacija o svemu što se događa u europskom rukometu.</p>
<p>Kaže da je nastup u reprezentaciji vrlo bitan pri prodaji i kupnji igrača, pa su njemu najavili svoj posjet menedžeri njemačkih Wetzlara, Sollingena i Magdeburga, te španjolskih Bidasoe, Valencije i Granollersa. Naravno, bit će tu i drugih menedžera koji će doći po drugim linijama.</p>
<p>- Veliko je zanimanje za Zvonimira Bilića, Božidara Jovića i Tončija Valčića, kojem je nakon dobrom nastupa na Super kupu u Berlinu skočila cijena, pa ima ponude između 220 i 250 tisuća njemačkih maraka. Njemački Nordhorn je pak Joviću ponudio 180 tisuća njemačkih maraka, a Kiel je zainteresiran za Mikulića, kaže Serdarušić, koji čeka i nogometnu licencu.</p>
<p>Objasnio je potom Serdarušić i tržišne vrijednosti igrača. Tako kaže da vrhunski rukometaši (točnije vanjski napadači) dobivaju oko 300.000 DEM po sezoni, uz plaćeni stan i automobil, druga kategorija igrača dobiva oko 150.000 DEM, a treća kategorija oko 120.000 DEM.</p>
<p>- Ugovor prve kategorije imao je Slavko Goluža u Nettelstedtu, ali nije uspio. Sličan ugovor ima i Mikulić, veli Serdarušić, dodajući da čak i bogata Bundesliga sve teže može pratiti porast vrijednosti igrača, pa će se zbog loše financijske situacije fuzionirati njemački Gummersbach i Wuppertal. Tako će se u njemačkoj ligi otvoriti jedno mjesto, pa će se time od ispadanja spasiti Shutterwald ili Willstätt u koje igra naš repezentativac Vlado Šola.</p>
<p>Koliko otprilike vrijedi Patrik Ćavar, najsvestraniji igrač današnjice? Serdarušić kaže da nema sumnje da je Ćavar u prvoj kategoriji, ali da ne zna koliko točno vrijedi, jer »Barcelona je ipak najbogatiji klub u Europi i može platiti i više od ostalih«. No, zna da Enric Masip (igrač Barcelone i španjolske reprezentacije) i Talant Dušebajev (igrač njemačkog Mindena i naturalizirani Španjolac) trenutno imaju najveću tržišnu vrijednost.</p>
<p>No, da rukomet još uvijek jako zaostaje za nogometom pokazuje i Serdarušićev odgovor na pitanje koliko će milijuna njemačkih maraka ovih deset dana boraviti u Zagrebu i Rijeci.</p>
<p>- Baš sam neki dan malo zbrajao i svi igrači na EP vrijede koliko vrijedi Igor Bišćan, a to je oko 15 milijuna maraka!</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Velimir Zajec: Suradnja sa svima, ali ovlasti i odgovornosti su moje!</p>
<p>Pri dovođenju i prodaji igrača sportski će direktor imati najvažniju ulogu. Više ni jedan igrač ne može ni doći, ni otići iz Maksimira bez moje suglasnosti. Isto vrijedi i za trenere / Najprije ću napraviti analizu stanja u svlačionici. Ova momčad završava svoj ciklus i trebat će napraviti selekciju, jer je očito da ima viška nogometaša. Pregledat ću i ugovore igrača i trenera, govori novi Croatijin sportski direktor Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Pomireni, predsjednik kluba Zlatko Canjuga i novi (stari) sportski direktor Velimir Zajec, nude izgled pobjedničkog dvojca. Prije Zajecovog prvog povratničkog intervjua s novinarima, odigrali su zajedno, s iste strane mreže i partiju tenisa. </p>
<p>U kasne je sate Velimir Zajec sjeo s novinarima, pojašnjavajući kako su tekli dvodnevni pregovori o njegovu povratku u klub:</p>
<p>- Bila je to borba o kompetencijama, inzistirao sam na maksimalnoj samostalnosti u sportskom dijelu. Apsolutno je logično da sam kreiram sportsku politiku kluba, a ne da za svaki detalj moram tražiti mišljenje članova Izvršnog odbora. I na tome sam ustrajao, nakon određenog otpora ipak smo se dogovorili i više se neće u klubu raditi kao do sada, Croatia je vrhunski klub u kojem se mora raditi drukčije. Jer, najlakše se skrivati iza odluka nekakvih organa i komisija, a ja želim znati za što sam odgovoran predsjedniku kluba i IO. Kad imam odgovornost, onda moram imati i kompetencije za samostalno odlučivanje, rekao je Zajec i dodao:</p>
<p>- Pri dovođenju i prodaji igrača sportski će direktor imati najvažniju ulogu. Više ni jedan igrač ne može ni doći, ni otići iz Maksimira bez moje suglasnosti. Isto vrijedi i za trenere! I tu nema nikakvih tajni. Smaram da je to i normalno, jer u suprotnome funkcija sportskog direktora ne bi imala nikakvog smisla.</p>
<p> l Čini nam se da je vaš nastup, pri četvrtom dolasku u klub, nekako radikalniji nego što je bio u prethodna tri navrata. Je li to točno?</p>
<p>- Kad sam dolazio prvi put, bio sam ujedno i jedan od klupskih investitora, bio je to i uvjet da dođem, financijska situacija nije bila blistava. Pri drugome dolasku, s novcima je bilo u redu, ali nedostajala je volja i želja za radom članova Izvršnog odbora, nisu živjeli s klubom kao ovaj sadašnji IO. I onda sam imao slobodne ruke u kreiranju sportske politike. Treći put sam došao kao trener, dakle u jednoj sasvim drukčijoj funkciji, a sad imam još više slobode i ovlasti u odlučivanju nego zadnji put. I to je jedan normalni slijed događaja, a sigurno je da sam sad kvalitetniji i bolji nego prije, imam više iskustva i znanja.</p>
<p> l Što će biti vaš prvi potez?</p>
<p>- Nisam pristalica radikalnih poteza. Najprije ću napraviti analizu stanja u svlačionici. Ova momčad završava svoj ciklus i trebat će napraviti selekciju, jer je očito da ima viška nogometaša. Ali, neće biti drastičnih rezova, jer je ipak najvažnije osvojiti naslov i momčad treba omogućiti mir. Inzistirat ću na disciplini i profesionalnosti, neću dopustiti nikakvo iskakanje iz profesionalnih okvira.</p>
<p> l Klub je u lošijoj financijskoj situaciji nego što je bio donedavno. Hoćete li možda revidirati igračke ugovore?</p>
<p>- Najprije trebam vidjeti sve igračke i trenerske ugovore i tek onda mogu nešto više reći o tome. </p>
<p> l Hoćete li na sebe uzeti obvezu sastnka s predstavnicima navijača?</p>
<p>- Svakako! Uvijek sam imao odličnu suradnju, pa iako je situacija vrlo složena, vjerujem da ćemo vratiti Bad Blue Boyse na stadion. Posebno ako se uskoro, kako se najavljuje, vrati i Dinamovo ime.</p>
<p> l Rekli ste da postoji očiti višak nogometaša u svlačionici, međutim postoje li i nogometaši u rubrici »ne prodavati ni pod koju cijenu«? Usput, znate li da Josipu Šimiću istječe ugovor u lipnju, odnosno ako bi sad potpisao za neki drugi klub, mogao bi otići iz Maksimira bez odštete?</p>
<p>- Svakako je osnovni cilj zadržati naše mlade i perspektivne igrače. I to ćemo maksimalno pokušati, iako je jasno da ništa ne mogu jamčiti. I nije samo riječ o Šimiću, u toj su skupini Bišćan, Šokota, Mikić.</p>
<p> l Imate li u svojoj viziji rada sportskog sektora i uvođenje »skautinga«, osnivanje druge momčad...?</p>
<p>- Sigurno! Iako ću se u prvom razdoblju najviše baviti više prvom momčadi, organizirat ćemo taj »skauting«. Ne treba zaboraviti da mnogo naših bivših igrača živi i radi u inozemstvu, koristit ćemo ih, uključit ćemo ih u rad. Jer, mi ne možemo biti okrenuti samo našem tržištu, koje je premalo. Mogu vam jedino jamčiti da ćemo prije dovođenja svakoga igrača pomno pratiti, ja ću ga sigurno na djelu vidjeti nekoliko puta prije konačne odluke.</p>
<p> l Vratimo se malo okolnostima pri vašem zadnjem odlasku. Bilo je teških riječi između vas, Canjuge i Novosela, praktički ste otišli bez pozdrava. A sad ste opet na istom brodu...</p>
<p>- Otišao sam onako kako sam otišao! A o pojedincima ne želim razmišljati. Mogu raditi sa svima koji vole klub i koji žele dobro klubu. Ako vidim da je to klupski interes, radit ću sa svima. Vratio sam se u klub koji volim i nikad nisam razmišljao da bi mi netko bio prepreka pri povratku, jer imam pravo raditi u ovome klubu, kao i mnogi koji su ovdje »ostavljali kosti«, kao igrači i dužnosnici. I ovo je pozivnica svima koji vole klub da se približe Maksimiru, ima mjesta za sve. Jer, samo ti bivši idoli mogu vratiti ljude, naš klub mora biti otvoreniji nego što je sad.</p>
<p> l Očekujete li možda probleme u radu od strane nekih članova Izvršnog odbora?</p>
<p>- Ne! Zato jer je ostvaren moj uvjet da poglavito odgovaram predsjedniku kluba. Sa svima mogu surađivati, ali ovlasti i odgovornosti su moje.</p>
<p> l Sve što ste dogovorili s predsjednikom, stavit ćete u pismenoj formi u četverogodišnji ugovor. Je li bilo »natezanja« oko financijskih uvjeta i je li ovo vaš najbolji osobni ugovor?</p>
<p>- Nije, nije, sve smo brzo riješili. A sigurno nije ni najbolji ugovor kojeg sam potpisao u karijeri. Čak ni »drugi najbolji«, ha, ha, ha...</p>
<p> l Jeste li definitivno odbacili razmišljanja o trenerskoj karijeri?</p>
<p>- Za ove četiri godine - da! Dok sam sportski direktor ne želim razmišljati o trenerskom poslu. Nije ni pošteno prema treneru, a nema nikakve teorije da budem istodobno i trener i sportski direktor. Imao sam nekih ideja prošle godine da budem menedžer engleskog tipa, ali shvatio sam da kod nas to teško prolazi. Naš mentalitet još nije sazrio za to.</p>
<p> l U svom ste prvom mandatu kao sportski direktor doveli u Maksimir Šukera, Mladenovića, Igora Cvitanovića, Gašpara, Peršona, Shalu, Turkovića..., u drugome, pak, Mujčina, Rukavinu, Viduku, Krznara, Štefulja... Tko vam je sad »na piku«?</p>
<p>- Iako imam neke ideje, teško je vjerovati da bismo ih realizirali ovoga proljeća. Uostalom, rekao sam da imamo viška igrača i najprije treba pročistiti svlačionicu. No, i to ćemo tek napraviti na ljeto, sigurno je da momčad sa svim ovim igračima neće započeti ljetne pripreme! Pa iako ne volim govoriti o igračima koji su u našim ligaškim suparnicima, jer to nije korektno, nije tajna da bi Balaban i Sabolčki imali svoje mjesto u Maksimiru.</p>
<p> l Hoće li ovo biti najteže »plavo« proljeće otkad je Hvatske lige? Hajduk prijeti, a prošlo je i vrijeme maksimirskog blagostanja, plaćanje igrača vraća se u hrvatsku stvarnost. Hoće li to biti veliki problem?</p>
<p>- Iako neće biti lako, uvjeren sam da će ljudi koji vode klub pokušati taj objektivni financijski problem maksimalno neutralizirati. Nadalje, vjerujem u mentalitet i karakter naših nogometaša, u njihovu strpljivost, a očekujem da će se baš zbog svega toga u njima probuditi i dodatni motiv. Neka bude proljeće teško i zanimljivo, ali siguran sam da ćemo na kraju mi slaviti. Hajduk je kvalitetan, ali mi smo još uvijek najbolji u Hrvatskoj!</p>
<p> l Hoćete li ulaziti u svlačionicu?</p>
<p>- U onoj mjeri koliko ću smatrati da je to potrebno. A općenito ću biti brana napadima na trenera i igrače, bit ću njihov štit da nisu na vjetrometini. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zašto šuti Vlatko Marković?</p>
<p>Je li šutnja kao metoda obrane od »neprijatelja«, koju je izabrao predsjednik HNS-a Vlatko Marković, dobar način da se sačuva pozicija? / Ima li prvi čovjek našeg nogometa uopće pravo reći: »Ne želim razgovor, jer ne samo da nemam potrebu išta reći, nego nemam ni što reći«?</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Čim nas je Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, vidio s notesom, olovkom i listom pitanja koja smo mu željeli postaviti s obzirom na politički trenutak - na koji sport nije imun - odmah je zauzeo obrambeni gard:</p>
<p>- Ako ste došli zbog razgovora, ništa od toga. U zadnje se vrijeme, bez imalo mjere i takta, toliko toga priča i kombinira u svezi s mojim imenom i pozicijom na čelnom mjestu nogometnog Saveza, da nemam što drugo reći nego - pustite me na miru! Jednostavno, ne osjećam potrebu bilo što reći.</p>
<p>Kako protumačiti taj obrambeni stav prema pokušajima novinara da obave svoj posao i to stav čovjeka koji obnaša poželjnu javnu funkciju na koju ga nitko nije silio i od koje ne živi? Ima li prvi čovjek našeg nogometa uopće pravo reći: »Ne želim razgovor, jer ne samo da nemam potrebu išta reći, nego nemam ni što reći«? Može li ga ljutnja i uvrijeđenost amnestirati od javnog komuniciranja, s obzirom na poziciju, vlast i ovlasti?</p>
<p>Istina, Marković ima razloga za ljutnju, ne prođe ni dan da netko, često zbog »promjene radi promjene« (jer takav je trend), ne razapinje njegovo ime i djelo. Razvlače ga i navlače u sklopu sve glasnije rasprave kako su promjenom vlasti automatski na djelu zaokreti, pa i u nogometu. Još samo nitko nije glasno pitao što Marković čeka kad ne čekaju raznorazni ministri, koji su se smatrali mnogo važnijim od Markovića.</p>
<p>Sve je vijest, pa i to što netko, poput Markovića, ne želi iskoristiti prigodu i o svemu javno progovoriti. Ako treba i stoti put o onome što ga smeta, ljuti, iznenađuje, razočarava... Samo, naime, opetovanim ponavljanjem mogu se izbiti iz ruku aduti sve glasnijem i hrabrijem »neprijatelju« koji bi sa zadovoljstvom umjesto Markovića zagospodario Savezom. Poglavito »neprijatelju« koji je svojim moralnim likom, djelom i ostalim javnosti znanim osobinama najmanje pozvan pričati.</p>
<p>Običaji su nam, naime, takvi da se ne živi od onoga što je i kako učinjeno, vrijednosti su okrenute naglavačke. Tako se glavni kapital, nažalost, stvara time koliko znamo glumiti, hvaliti, ako treba i prijetiti, na djelu je negativna selekcija ljudi koji se, po nepisanom pravilu, uvijek guraju i proguraju u prve redove kad osjete promjene.</p>
<p>Treba Markovića dijelom i razumjeti. Čvrsto je uvjeren da je razvlaštenjem sudaca i dokidanjem njihove sprege s delegatima napravio bitne pomake u nogometim odnosima, pomake koje je uoči sezone najavio riječima: </p>
<p>- Odsad se prvenstvo igra pošteno. Osim toga, ne želim kriminalce u Skupštini.</p>
<p>Ne proizlazi li iz tih riječi zaključak da je završnica prošlog prvenstva bilo nepoštena i da su kriminalci »i dalje među nama«? Nije li to ona, po Markovića najveća, prijetnja i slaba mu točka na koju »neprijatelj« računa i po kojoj udara? Markovićevi će poznavatelji, naime, reći kako mu je jedna od temeljnih slabosti temperament koji zna varirati od krajnosti do krajnosti. Od krajnje tvrdoglavosti, inata i borbenosti, do iznenadne malododušnosti ili bijesa. Sve zajedno, ili svako za sebe, dovoljno da eksplodira i kaže: </p>
<p>- Što sve to meni uopće treba?! Dnevno volonterski u Savezu provedem puno radno vrijeme, a dovoljno sam situiran da ni o kome ne ovisim.</p>
<p>Mnogi se ljudi ponekad pitaju što im sve to treba, uglavnom u trenucima razočaranja što ih okolina ne razumije dovoljno, ne uvažava kao osobu sposobnu za posao koji obavlja, ili jednostavno ne može shvatiti veličinu njihova djela. Ili je instinktivno napipala njihove slabosti... </p>
<p>Jer, za upravljačkom je funkcijom bilo koje vrste, poglaviti u izdašnom, uzvišenom nogometu, uvijek iznimna potražnja, a za uspon se ne biraju sredstva. Jurišnici svih profila, ali i vječiti protivnici, spremni su na sve, tko to nije sposoban izdržati, teško njemu. Preostaje mu boriti se kako zna, a je li i šutnja jedan od (uspješnih) načina, vidjet ćemo uskoro...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Hajdukovce« na Hvaru dočekali poput filmskih zvijezda</p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Nogometašima Hajduka je, kad su izlazili s trajekta u Hvaru gdje će se idućih desetak dana pripremati za proljetni dio sezone, priređen neuobičajno vatren doček. Ispred trajekta se okupilo mnoštvo djece s Hajdukovim zastavama i šalovima, a po silasku na kopno nogometaši su dijelili autograme poput američkih filmskih zvijezda.</p>
<p>Dolazak »bijelih« u Hvar posebno je dojmio učenike VI b razreda hvarske osnovne škole, koji su u zadaći iz hrvatskog jezika pisali o - Hajduku i Torcidi. U četvrtak popodne i petak ujutro splitski su se nogometaši šetali Hvarom, a u petak popodne su odradili prvi trening. No, nije ih vodio trener Ivica Matković, koji je po dolasku u Hvar završio u krevetu s visokom temperaturom i upalom pluća. Dok se Matković ne oporavi, treninge će voditi njegovi pomoćnici Jalić i Gabrić. </p>
<p>U srijedu, 26. siječnja, Splićani će igrati pripremnu utakmicu s Hrvatskim dragovoljcem u Jelsi. Boravak u Hvaru prekinut će u ponedjeljak, kad će Hajdukova ekspedicija otputovati u Splita zbog glasovanja na predsjedničkim izborima, a vratit će se istog dana popodne.</p>
<p>Hajdukova kancelarija je nakon nekoliko uspostavljenih kontakata pronašla kvalitetnog suparnika po želji trenera Matkovića. Definirano je, naime, gostovanje Münchena 1860 u subotu, 29. siječnja, na Poljudu. Nijemci će u Split doputovati u subotu i poslije utakmice se vratiti kući. München 1860 je u vrhu ljestvice njemačkog prvenstva, a splitski gledatelji imat će prigodu upoznati jednog od najkontroverznijih trenera, Wernera Loranta. »Hajdukovcima« će u subotu raspoloženje popraviti i blagajnik Duje Bilić, koji će u popodnevnim satima doputovati u Hvar i nogometašima isplatiti prosinačke plaće. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Antituđmanovski pristup sportu</p>
<p>Kako kandidati za predsjednika Hrvatske gledaju na sport, sportsku problematiku, kakvo značenje pridaju ovoj iznimnoj ljudskoj djelatnosti, te koliko će se miješati u sportsku svakodnevicu? </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Predsjednička kampanja nije mogla zaobići ni vrlo bitno područje ljudskoga djelovanja - sport. Jedini hrvatski sportski dnevnik intervjuirao je, s istim pitanjima, sve predsjedničke kandidate koji se, ako je suditi po vrlo korisnom i indikativnom propitkivanju »Sportskih novosti«, nemaju namjeru miješati u sport.</p>
<p>Svih devet anketiranih je - na pitanje hoće li postavljati izbornike, mijenjati ime kluba, trenere, predsjednike klubova, favorizirati jedan klub, miješati se u taktiku - reagiralo jedinstveno: takvo im što ni u snu ne bi palo na pamet! Kao ni to da u maksimirsku ložu krenu s pompom, nepreglednom svitom uglavnom »ulizica, poltrona i ostalih« koji su, kako kaže kandidat Stipe Mesić, neprestano pokojnom predsjedniku Tuđmanu »trubili da je genij, da najbolje sastavlja nacionalnu nogometnu momčad«.</p>
<p>- Najvjerojatnije ću prisustvovati važnijim, ozbiljnim utakmicama, ali neću se tresti, neću skakati. Bitno mi je da predstava bude dobra. neću koristiti ložu, dolazit ću i ponašat se kao običan gledatelj, tvrdi Mesić.</p>
<p>Bude li išao na utakmice, Mate Granić će to raditi diskretno, Zvonimiru Šeparoviću po skromnosti je u takvim prigodama uzor Milan Kučan, kao i Slavenu Letici. Minimum bi protokola i osiguranja tražio Ante Ledić, kao i Dražen Budiša, Anto Đapić bi obavezno u ložu, ali samo s najužim krugom prijatelja, dočim Tomislav Merčep misli da pokojni predsjednik nije želio takvu pratnju.</p>
<p>Ukratko, svi pridaju veliko značenje sportu, ali ujedno smatraju kako politika na dosadašnji, naglašeno favorizirajući način u jednom smjeru, nema u sportu što raditi jer može mnogo toga pokvariti, među ostalim gotovo zaratiti sjever i jug. No, politika može poduprijeti pozitivna stremljenja, olakšavati načine financiranja vrhunskih sportskih dosega u smislu oslobađanja od PDV-a, rasterećenja sponzora od poreznih davanja...</p>
<p>Kandidati uglas zagovaraju masovni sport, sport u školama, amaterizam, a o profesionalizmu u nas govore uglavnom s pozicija »tko voli nek izvoli«, iako ga nemaju namjeru ostaviti na cjedilu. Prevladavajuće je mišljenje kako je i profesionalnim klubovima potrebna izvjesna pomoć prije no što se osamostale, ali uz jasne pokazatelje o potrošnji novca, ugovorima, transferima, plaćenim porezima na njih.</p>
<p>Posebno su provokativna bila pitanja o mogućnosti izravnog uplitanja prvog čovjeka države u bizarnosti kao što je krojenje klupskog imena, o otvorenom navijanju za »klub svih Hrvata«, stvaranju pogodnosti za samo jedan klub i eventualno dva sporta... Tu su mogući predsjednici bili vrlo određeni. </p>
<p>Tako, primjerice, Dražen Budiša odriče svaku naznaku da se u sport, poglavito nogomet, miješa kao što je to radio predsjednik Tuđman. Ima namjeru poduprijeti sport, ali nikako ne na način da to šteti sportu i ugledu predsjednika. </p>
<p>Stipe Mesić na istom je pravcu naglašavajući kako valja učiti na tuđim iskustvima, uz dodatak da poslove za koje su imenovani moraju obavljati stručni ljudi. </p>
<p>Anto Đapić misli da predsjednik mora utjecati na sport, ali ne treba duboko ulaziti u profesionalni sport kojeg treba prepustiti tržištu. Tomislav Merčep pak nema informacije da je pokojni predsjednik birao izbornike, trenere i slično, misli da su to ljudi malo prenapuhali. Ante Prkačin bi pokušao na fin način, u skladu s predsjedničkim ovlastima, utjecati na razvoj sporta u Hrvatskoj i smatra kako nije loše da predsjednik bude upućen u sportske rezultate i da poznaje izbornike. No, nikako da postavlja ili smjenjuje trenere i slično..</p>
<p>Slaven Letica metode miješanja središnjeg državnog autoriteta u sport vidi kao relikt komunističkog razdoblja ili razdoblja svih autoritarnih poredaka koji su u sportu gledali oblik vlastite moći te robovali iluziji da se posredstvom sporta može doseći veliki ugled u svijetu:</p>
<p>- Sport je vrlo simpatičan, drag i važan faktor ako je dodatni element, tj. ako je zemlja demokratska, bogata, prosperitetna, pa ima sportske uspjehe koji se baziraju na profesionalizmu, a ne na političkoj instrumentalizaciji. Onda je to savršeno, zaokružuje tu temu Letica.</p>
<p>Što mogući predsjednici kažu o sportu kao najboljem ambasadoru Hrvatske?</p>
<p>Mesić ističe kako u svemu ima dosta zabluda, smatrajući da sportaš može biti sjajan ambasador, ali i ne mora:</p>
<p>- Može biti loš ambasador ako je prgav, ako ostavlja repove. Dimenzija sporta može biti vrlo korisna, ali ne smije biti preokupacija ni šefu države, niti politici. Čemu presing na atleta - onaj tko se natječe s Mađarom ne želi ga pobijediti kao Mađara već kao sportskog suparnika... Tako to treba gledati.</p>
<p>O istom pitanju Šeparović kaže da vidi sport i kao područje međunarodnog dokazivanja, ali nikako ne sa svrhom kakvu je imao u komunističkim zemljama, navodeći primjer Njemačke Demokratske Republike.</p>
<p>Merčep ističe kako smo najveću promociju doživjeli upravo zahvaljujući sportu, iako smo u njega premalo ulagali. Anti Lediću čini se logičnim da naš sport predstavlja najboljeg ambasadora Hrvatske u svijetu, pa zato misli da u njega treba više ulagati. Na tragu iste misli su Mate Granić, Budiša i Đapić, a Letica je opet analitički raspoložen. Dijelom se slaže s ostalima, da bi pridodao:</p>
<p>- Hrvatski su sportaši bili vrlo bitni u borbi za prepoznavanje problema s kojima se suočavala ratna Hrvatska, kad međunarodna zajednica štošta nije znala ili htjela. No, u kasnijoj fazi, sport je zgrabio i kontra ulogu, šteteći imageu Republike Hrvatske. Preimenovanje maksimirskog kluba jedan je od negativnih primjera.</p>
<p>Najveći problem hrvatskog sporta (kao i Hrvatske) Merčep vidi u korupciji i lopovluku. Đapić pak najvećim problemom hrvatskog sporta smatra novac, pa mnoštvo starih kadrova koji razmišljaju kao nekad, a najvećim odlikama vidi talent, podneblje, gen i rezultate, iznadprosječne s obzirom na uvjete. </p>
<p>Mesića smeta politizacija do krajnjih granica i forsiranje samo atraktivnih disciplina. Budišu brine što sportom nije obuhvaćeno više populacije, a zadivljen je činjenicom da se, s obzirom na broj stanovnika, »teško može naći zemlja koja ima toliko talentiranih sportaša na međunarodnoj sceni kao Hrvatska«.</p>
<p>Većina se ispitanika izjasnila protiv poplave profesionalizacije u svemu što u sportu nosi naziv vrhunsko. Mesić misli da smo premala država da to možemo slijediti, Šeparović u profesionalizmu vidi izvor mnogih zala. Merčep bi da se država odrekne dijela poreza za one koji su spremni ulagati u sport, ali treba nadzirati takav proces, sprječavajući možebitno »pranje novca«. Zagovara ideju da država treba odrediti kojem klubu iz proračuna treba koliko novca i da bi svi koji se natječu u prvoj ligi trebali dobivati jednako. Letica misli da se, poput Slovenaca, trebamo usmjeriti prema prioritetima, Granić je za strogo razgraničenje amaterizma od profesionalizma kako bi se znala razlika pa bi se onda amaterizam teže »zagadio« profesionalnim utjecajima.</p>
<p>Zanimljivo, gotovo svi anketirani jednoglasno osuđuju skupocjenu, nezgrapnu dogradnju maksimirskog stadiona, pitajući se u kojem vremenu žive oni koji su krenuli u taj pothvat. Prkačin smatra da je to politička ludost koju bi možda trebalo rješavati i pravosuđe. Đapić misli da Zagrebu treba pravi nogometni stadion, ali ne bi nikad potrošio tolika sredstva. Budiša misli negativno o dogradnji stadiona iz više razloga: od nagrđenosti objekta i ambijenta, do okolnosti u kojima je građen, ali kad je već podignut, neka se koristi. Ledić je taj građevinski rekorderski »pothvat« označio kao jednu od krupnih neracionalnosti nove hrvatske države, za koji se novce moglo izgraditi tri nova stadiona. Predlaže pritom rješenje za spas maksimirske atletske staze. U skladu općeg negodovanja, Mesić kaže:</p>
<p>- Godinama će se generacije pitati kome je to palo na pamet. Zar ta golema sredstva trošiti kad imamo toliko nezaposlenih, kad nemamo nova radna mjesta, a stotinu milijuna maraka baca se na nepotrebnosti...</p>
<p>Zanimljiv je Granićev odgovor o maskimirskom stadionu, na kojem smo ga često vidjeli u predsjednikovoj pratnji:</p>
<p>- Nisam se petljao u taj projekt jer on stvarno ne spada u vanjsku politiku, a gradskim problemima nisam se bavio...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Klizačka obljetnica za ponos</p>
<p>Svečanom sjednicom u povodu 125. obljetnice organiziranog klizanja u Hrvatskoj, Hrvatski klizački savez prisjetio se ljudi koji su svojim rezultatima i radom pridonijeli razvoju klizanja</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Rijetko se koji sportski savez može pohvaliti obljetnicom kakvu ovih dana obilježava Hrvatski klizački savez. Prigodnom svečanom sjednicom, koja je u povodu 125. obljetnice organiziranog klizanja u Hrvatskoj održana u Staroj gradskoj vjećnici, Hrvatski klizački savez prisjetio se svih ljudi koji su svojim rezultatima i radom pridonijeli razvoju ovoga sporta. </p>
<p>Prvi »Klizački klub« u Hrvatskoj osnovan je 1874. na inicijativu zagrebačkog gradonačelnika Milana Lenucija. Od tada se u Hrvatskoj održavaju mnoge klizačke priredbe, naravno, na prirodnim ledenim plohama, a vrijedni klizački radnici uspjeli su razviti klizanje u mnogim gradovima Hrvatske. Legendarna »Zlatna pirueta« od 1967. svake se godine održava u Zagrebu - tradicijom i predanim radom hrvatski su klizački djelatnici zadobili povjerenje Međunarodnog klizačkog saveza, pa su tako u Zagrebu (1974. i 1979.) održana dva europska prvenstva. Ujedno, Zagreb će uskoro biti domaćin i dodatnim kvalifikacijama za OI, a najavljena je i kandidatura za jedno od svjetskih prvenstava.</p>
<p>Danas se, nažalost, samo Sisak uz Zagreb može pohvaliti umjetnim klizalištem...</p>
<p>Hrvatski klizački savez, osnovan još 1939. godine, na dirljiv se način sjetio svih velikih imenena, svih generacija koje su bile - budući da neki nažalost više nisu s nama - ili jesu prisutne u hrvatskom klizanju. Zlatne plakete uručene su svim državnim prvacima i prvakinjama, a to su: Miljan Begović, Tomislav Čižmešija, Željka Čižmešija, Jadranka Čubriković, Ivana Jakupčević, Melita Juratek, Albina Kristan, Bojan Lipovšćak, Zoran Marković, Zoran Matas, Tamara Panjkret, Dunja Vujčić.</p>
<p>Za doprinos hrvatskom klizanju priznanja su dobili klizački dužnosnici Mladen Bele, Drago Čuljak, Neven Gjurak, Vinko Gačnik, Ernest Gnjidić, Antica Grubišić, Colette Hruškar, Lovorka Kodrin, Damir Kovač, Renata Lipovšćak-Jelačić, Boris Medja, Marijan Mumelaš, Mladen Mumelaš, Davorin Orban, Nenad Orban, Kristina Potočki, Vladimir Sviben, Božidar Valešić i Danica Lilić.</p>
<p>Trofej Hrvatskog klizačkog saveza dodijeljen je ljudima koji su najviše prdonijeli emancipaciji klizačkog sporta. Velikim pljeskom nazočnih pozdravljeni su Vladimir Amšel, Milka Babović, Sanda Dubravčić-Šimunjak, Klara Dušanović, Fedor Đukić, Zlatko Gros, Radovan Lipovšćak, Žarko Susić, Ante Škrtić i Pavle Švab.</p>
<p>Ovog vikenda je na Zagrebačkom velesajmu na rasporedu prvenstvo Hrvatske u sinkroniziranom i brzom klizanju, na kojem će se zagrebačka sportska publika još jednom moći uvjeriti u istinske vrijednosti ovoga sporta. (A. Pavić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zadar uzvraća Zagrebu?</p>
<p>U subotnjem 6. kolu hrvatskog košarkaškog prvenstva najzanimljivije bi trebalo biti u Jazinama gdje, u 20 sati, igraju Zadar i Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Najzanimljiviji dvoboj subotnjeg, 6. kola 14. kola košarkaškog prvenstva Hrvatske trebao bi biti onaj između Zadra i Zagreba u Jazinama (počinje u 20 sati).</p>
<p>Jedini poraz u dosadašnjih 13 kola Zadrani su doživjeli upravo protiv Zagreba na samom početku sezone, kad su igrači iz Trnskog priredili dosad najveće iznenađenje prvenstva pobjedom 69-68. No, od tada je prošlo više od tri mjeseca, a trener Zadra Ivica Burić je uspio posložiti momčad u kojoj dominiraju Dino Rađa i Arijan Komazec, pa sastav iz grada košarke u posljednjih nekoliko utakmica izgleda vrlo moćno. To je prije tjedan dana na svom terenu iskusila i treća momčad našeg prvenstva, Split-Croatia osiguranje, koju je Zadar uvjerljivo pobijedio sa 23 koša prednosti. »Zagrebašima« je, nakon dobro odigranog prvog dijela prvenstva, cilj dohvatiti četvrto mjesto koje bi ih odvelo u razigravanje za naslov prvaka, što bi bio veliki uspjeh mlade momčadi koju vodi Željko Poljak, ali teško da u Zadru mogu računati na uspjeh.</p>
<p>U susretima Cibona VIP - Jadransko osiguranje (KC »Dražen Petrović«, 20 sati) i Svjetlost-Brod - Split-Croatia osiguranje (ŠD »Brod«, 20 sati) ne bi trebalo biti previše dvojbi oko pobjednika. Zagrepčani i Splićani su mnogo kvalitetniji od Šibenčana i Brođana, a to će ujedno biti i prve prvenstvene utakmice koje će samostalno voditi Neven Spahija (Cibona VIP) i Petar Bezelj (Split CO), pa će se i igrači vjerojatno željeti dobrom igrom nametnuti novim trenerima.</p>
<p>Osim susreta Cibone VIP i Jadranskog osiguranja, u subotu će se u Zagrebu odigrati još dvije utakmice, koje će vjerojatno biti puno neizvjesnije. Dvije trenutno najugroženije momčadi, Benston i Zrinjevac, dočekuju Sava osiguranje, odnosno Kandit Olimpiju, i to su susreti u kojima domaćini jednostavno moraju pobijediti. Utakmica Benston - Sava osiguranje počinje u 18 sati u KC »Dražen Petrović«, a Zrinjevac i Kandit Olimpija će igrati u »Kutiji šibica« s početkom u 19.30 sati.</p>
<p>Posljednji susret 14. kola je onaj između Karlovca i Europatrade Samsunga (Školsko-športska dvorana u Karlovcu, 20 sati). Pobjednik toga susreta će se potpuno približiti svome cilju, ostanku u ligi, a poraženome će ostati brige vjerojatno do posljednjega kola. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Burns ostao na parkiralištu</p>
<p>MONTE CARLO, 21. siječnja</p>
<p> - Britanac Richard Burns u »subaruu« te trojica vozača »peugeota« otpali su u petak ujutro iz »Relija Monte Carlo«, prve ovogodišnje utrke Svjetskog prvenstva. Razlog je činjenica da se njihovi automobili jednostavno nisu mogli pokrenuti na zatvorenom parkiralištu, pa su zakasnili na start te su diskvalificirani.</p>
<p>»Mogući razlog za ovakav problem je činjenica da se temperatura noćas spustila na minus sedam Celzijevih stupnjeva. Ipak, to nismo očekivali jer su na testiranjima u Švedskoj automobili dobro startali i na minus 14«, stajalo je u priopćenju kojeg je izdala momčad Peugeota. Ovakvim raspletom Finac Tommi Makinen, svjetski prvak, ima širom otvoren put prema pobjedi, jer je Burns bio drugi u poretku, a Francuz Gilles Panizzi (Peugeot) treći.</p>
<p>Trenutni redoslijed: 1. Tommi Makinen (»mitsubishi lancer«, Fin) 1,39:47.3 sat, 2. Carlos Sainz (»ford focus«, Špa) +1:46.6, 3. Toni Gardemeister (»seat cordoba«, Fin) +2:13.7, 4. Juha Kankkunen (»subaru impreza«, Fin) +2:23.6, 5. Colin McRae (»ford focus«, VB) +2:44.5, 6. Bruno Thiry (»toyota corolla«, Bel) +2:57.7, 7. Freddy Loix (»mitsubishi lancer«, Bel) +4:00.1, 8. Olivier Burri (»toyota corolla«, Švi) +4:03.1, 9. Didier Auriol (»seat cordoba«, Fra) +4:50.4, 10. Henrik Lundgaard (»toyota corolla«, Dan) +6:00.1, itd.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>CDU će tužbom prisiliti Kohla da oda izvore tajnih donacija? </p>
<p>Oporbeni njemački demokršćani (CDU) mogli bi podignuti optužnicu protiv svoga dugogodišnjeg šefa stranke Helmuta Kohla. Time bi ga prisilili da navede izvore tajnih donacija stranci, koje su uvukle CDU u najgori skandal u povijesti stranke.</p>
<p> »Kao bivši šef stranke, Kohl je obvezan dati tražene informacije«, rekao je nekadašnji glavni tajnik CDU-a Heiner Geissler, dodajući da stranka razmatra podizanje građanske tužbe.</p>
<p>Nevolje u kojima se stranka našla, dodatno su se pogoršale u četvrtak samoubojstvom višeg dužnosnika CDU-a Wolfganga Hüllena, koji je bio rizničar u parlamentarnoj frakciji CDU-a. Iako CDU tvrdi da je Hüllenovo samoubojstvo uzrokovano osobnim problemima a ne financijskim skandalom u stranci, policija navodi da ju je sadržaj oproštajne poruke naveo na to da pokrene istragu o mogućoj prijevari. </p>
<p>Televizijska postaja ZDF objavila je da poruka sadrži neke podatke koji bi Hüllena mogli povezati sa zloporabom stanačkih fondova. </p>
<p>»Stranka tvrdi da su razlozi samoubojstva privatne naravi, no Wolfgang Hüllen se ubio u trenutku kad je financijska afera dosegla točku usijanja«, tvrdi u uvodniku konzervativni dnevni list Die Welt. List piše da skandal više ne proždire samo stranku, nego i njezine članove.</p>
<p>Drugi dnevni listovi u petak upozoravaju da Kohl, držeći više do svog obećanja donatorima da će njihova imena držati u tajnosti nego do zakona države, predstavlja prijetnju demokraciji. </p>
<p>Sam Kohl, protiv kojega je pokrenuta istraga zbog prekršaja koji nosi i do pet godina zatvorske kazne, izvještavanje njemačkih medija o aferi nazvao je »lovom na vještice«. U petak je novinarima predbacio i »nedostatak profesionalnih standarda«. U srži skandala, koji se počeo razmotavati potkraj prošle godine jest Kohlovo iznuđeno priznanje da je tijekom 16 godina kancelarskog mandata primio neprijavljene donacije u vrijednosti dva milijuna njemačkih maraka, što je protivno izbornom zakonu.</p>
<p>Stranački čelnici, mnogi od njih njegovi štićenici, očajnički žele da Kohl navede imena donatora kako bi stranka napokon izišla iz afere. Njihov pritisak je toliko snažan da je Kohl morao napustiti i mjesto počasnog predsjednika CDU-a.</p>
<p>Demokršćani se trude objasniti porijeklo ukupno desetak milijuna maraka koji nikad nisu bili valjano prijavljeni. Parlamentarna istraga treba utvrditi je li taj novac korišten za kupovanje političkih usluga u vrijeme vladavine demokršćana.</p>
<p>Skandal je teško pogodio demokršćane čija je popularnost među biračima dramatično opala, a Kohla, nekad slavljenog europskog državnika i »tvorca njemačkog ujedinjenja«, mediji sada pogrdno nazivaju »Don Kohleone«. (Reuters/J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Klima priprema manjinsku vladu uz prešutnu podršku Haidera?</p>
<p>Austrijski kancelar Viktor Klima izjavio je u petak da su pregovori o koaliciji s Pučkom strankom propali / Predsjednik Klestil ipak traži od Klime da nastavi pregovore, ali ovaj puta sa svim parlamentarnim strankama</p>
<p>BEČ, 21. siječnja</p>
<p> - Pokušaj da se obnovi austrijska velika koalicija između socijaldemokrata (SDÖ) i demokršćana (ÖVP) je u četvrtak navečer pod dramatičnim okolnostima propao. Očito iscrpljen i pesimističan, kancelar Viktor Klima je izjavio novinarima da su prekomjerni zahtjevi demokršćana izazvali kolaps pregovora i da više ne postoji međusobno povjerenje među partnerima. Predsjedništvo SPÖ-a tražilo je od Klime da završi pregovore.</p>
<p>U petak ujutro, Klima kao vođa socijaldemokrata i dosadašnji vicekancelar i ministar vanjskih poslova Wolfgang Schüssel kao predsjednik ÖVP-a obavijestili su predsjednika Republike Thomasa Klestila - i to ne zajedno, nego svaki za sebe - o neuspjehu pregovora. Pokušaj dosadašnjeg kancelara Klime da formira manjinsku vladu samo iz redova socijaldemokrata nije dobilo podršku Klestila. Naprotiv, Klestil i sada traži od Klime da nastavi »pregovore sa svim strankama« - što znači ne samo s Pučkom strankom (ÖVP) nego i sa do sada »anatemiziranim« slobodarskim političarima (FPÖ) Jörga Haidera. </p>
<p>Dosadašnji ministar financija Rudolf Edlinger - jedna od ključnih ličnosti u redovima socijaldemokrata - je odmah nakon propasti pregovora sa ÖVP-om rekao da SPÖ mora pokazati hrabrosti i »skočiti preko vlastite sjene« te bez ideoloških predrasuda stupiti u kontakt sa Haiderom i FPÖ-om. Politički promatrači nisu isključili da »desničarski« FPÖ barem privremeno »tolerira« socijaldemokratsku manjinsku vladu. Jedan takav korak bi značio da dosadašnji kancelar Klima mora odstupiti, možda u korist dosadašnjeg ministra unutarnjih poslova Karla Schlögla koji bi mogao postati novi - iako manjinski - socijaldemokratski kancelar. Schlögl i Edlinger nisu se ideološki suprotstavili Haiderovoj stranci kao npr. Klima. </p>
<p>Austrijski državni poglavar Klestil se očito boji novih prijevremenih izbora koji bi bili neizbježni ako bi manjinska vlada ostala bez većine u parlamentu. Budući da u Austriji mnoge važne političke i gospodarstvene reforme zahtijevaju ne samo apsolutnu (jedan glas više od 50 posto) nego i dvotrećinsku većinu, svaka manjinska vlada je hendikepirana. No, novi bi izbori mogli završiti još većom pobjedom Haiderove stranke, koja je već sada narasla na 27 posto glasova i nalazi se na drugom mjestu. Onda bi Klestil bio prisiljen prihvatiti slobodarskoga kancelara. Austrijski predsjednik to ne želi zbog mogućih »negativnih« reakcija u inozemstvu. </p>
<p>Još nije jasno kako će se cijela ta igra završiti za političara koji je sadašnju duboku krizu na neki način izazvao: za Wolfganga Schüssela. On je doslovce u zadnjem trenutku, kada je već zajednički program nove vlade bio prihvaćen, »povećavao« cijenu prema socijaldemokratima i tražio ministarstvo financija za ÖVP, premda je ovo ministarstvo oduvijek pripadalo »crvenima«, to jest SPÖ-u.</p>
<p>SPÖ je u tom trenutku shvatio da Schüsselu nije stalo do brzih rezultata. Izbaciti socijaldemokratskoga ministra financija Edlingera iz stroja značilo bi »političku kastraciju« kancelara i socijaldemokratskog vođe Klime. Samo kombinacija »crvenog« kancelara i »crvenog« blagajnika (koji ima kontrolu nad državnom blagajnom) jamčila je socijaldemokratsku (pre)vlast u koaliciji. Time se potvrdilo da Schüssel zaista želi demontirati i maknuti Klimu i zamijeniti ga kao kancelar Austrije. </p>
<p>Umjesto razbistravanja, Austrijska situacija sada je nakon svega još nepredvidljivija i nestabilnija nego prije. Socijaldemokratski sindikati prosvjeduju protiv - neformirane - vlade, ali i neke organizacije ÖVP-a su protiv daljnjih ustupaka »crvenima«. Austrijski parlamentarni sustav nalazi se u slijepoj ulici. Alpskoj republici predstoje nemirna vremena - bez stabilne vlade. Novi izbori mogli bi završiti teškim gubicima za socijaldemokrate, ali i za Pučku stranku. </p>
<p>Carl Gustaf Ströhm</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zarobljavanje ruskog generala podiglo moral Čečenima</p>
<p>U petak 200 zračnih udara po Groznom / Moskovski novinari zaključuju da Zapad samo plaši Rusiju sankcijama zbog čečenskog rata</p>
<p>MOSKVA, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski ratni zrakoplovi i helikopteri izveli su u petak čak dvjesto borbenih letova nad Groznim, nanoseći na taj način rekordan broj raketnih udara po glavnom čečenskom gradu od početka rata. Međutim, unatoč intenzivnom bombardiranju i granatiranju, čečenski branitelji i dalje pružaju u uličnim borbama snažan otpor, te je malo vjerojatno da će Grozni brzo i lako pasti i prijeći pod potpunu kontrolu ruske vojske. Borbeni moral Čečena osobito je porastao nakon zarobljavanja ruskog generala Mihaila Malafejeva (44). Nakon prvih demantija, rusko Ministarstvo obrane priznalo je »nestanak« svog generala, a čečenski separatisti izjavili su u petak da će ovih dana predati stranim novinarima i video kasetu na kojoj je snimljeno saslušavanje Malafejeva koji je »živ i zdrav« i nije ranjen kako tvrde u Moskvi. </p>
<p>Čečenski rat bio je u petak i jedna od tema pregovora koje je u Moskvi vodio njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer sa svojim domaćinom Igorom Ivanovom, a kojega je također primio i v.d. predsjednika Rusije i premijer Vladimir Putin. Međutim, ti pregovori vođeni su iza strogo zatvorenih vrata, pa samo se na temelju izjava koje su dali Fischer i Ivanov može zaključiti da je glavni zadatak dolaska njemačkog ministra u Moskvu bilo ispitivanje perspektive daljnjeg razvoja odnosa dviju zemalja nakon nedavne Jeljcinove ostavke i promjene vlasti u Kremlju.</p>
<p>Tako je Fischer, kojega u Moskvi drže najoštrijim zapadnim kritičarom čečenskog rata, opovrgnuo tvrdnje moskovskih listova da je on »grobar« rusko-njemačkih odnosa. Istovremeno Ivanov je izjavio da su rusko-njemački odnosi »zadovoljavajući«, pozdravljajući pritom poruku njemačkog kancelara Gerharda Schrödera da Njemačka želi učvršćivati svoje partnerske odnose s Rusijom. Na temelju tih izjava (kao i izjava koje je nakon posjeta Sjevernom Kavkazu u četvrtak izaslanik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe lord Russel-Johnston), moskovski novinari zaključuju da Zapad samo plaši Rusiju sankcijama i da zbog čečenskog rata njihovoj zemlji neće biti »zamrznuto« članstvo u Vijeću Europe.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Veliki prosvjedni skup Hrvata u Mostaru protiv haaških presuda</p>
<p>MOSTAR, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - S velikog prosvjednog skupa hrvatskoga naroda u BiH protiv presuda Haaškog suda hrvatskim braniteljima iz Lašvanske doline održanog u središtu Mostara, upućena je puna potpora nepravedno zatočenim i osuđenim Hrvatima u Haagu u borbi do, kako je rečeno, konačne pobjede istine i pravde. Unatoč lošem vremenu skup je okupio velik broj sudionika, a upućeno je i nekoliko zahtjeva političkome vodstvu hrvatskoga naroda. </p>
<p>Kako je na skupu kazao Mirko Zelenika, predsjednik hrvatske Udruge logoraša, od hrvatskoga političkog vodstva traži se prekid šutnje i definiranje ciljeva Hrvata u BiH, te transparentno očitovanje o volji hrvatskoga naroda i izlasku na referendum za treći entitet, kao i kontinuitet skrbi za haaške uznike i sve stradalnike Domovinskoga rata. Od Vlade Republike Hrvatske zatraženo je da preispita dosadašnju suradnju s Haaškim sudom i da više ne izručuje hercegbosanske sinove.</p>
<p>Sudionicima prosvjednog skupa obratio se i nedavno oslobođeni srednjobosanski Hrvat Dragan Papić, zahvalivši se svima na pruženoj potpori njemu i ostalim haaškim uznicima, posebice međugorskim fratrima. Predsjednik srednjobosanske UDVDR-e Anto Jakić zapitao se što bi bilo s Hrvatima da nije bilo Tihomira Blaškića i Darija Kordića, odgovorivši kako Hrvata u srednjoj Bosni vjerojatno danas ne bi bilo da nije bilo te dvojice koji su danas nepravedno zatočeni u Haagu. Drago Šimonović, predsjednik Zajednice prognanih i izbjeglih podsjetio je na stradanja bosansko-hercegovačkih Hrvata u Domovinskome ratu i uputio poziv Vijeću sigurnosti UN-a da preispita nepravedne haaške presude Hrvatima. </p>
<p>O patnjama i stradanjima Hrvata BiH govorila je i udovica hrvatskog branitelja Spomenka Šimunović, a invalid iz srednje Bosne Jadranka Tomić podsjetila je kako se međunarodna zajednica oglušila o hrvatske pozive iz srednje Bosne za pomoć tijekom sukoba s deseterostruko nadmoćnijim muslimanskim snagama, pozvavši i sve hrvatske čelnike da se u najvećoj mjeri zauzmu za nepravedno zatočene i osuđene Hrvate u Haagu.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zubak i Anđelović sumnjaju u dobre namjere HDZ-a BiH u »Koordinaciji 2000«</p>
<p>SARAJEVO, 21. siječnja</p>
<p> - »Sastanak najistaknutijih predstavnika političkih, vjerskih i kulturnih institucija Hrvata u Bosni i Hercegovini, održan ovog tjedna u Sarajevu, rezultat je želje da se upozori i ponude odgovori na opasnosti koje u sadašnjem vremenu prijete hrvatskom narodu u BiH, ali i da probude interes Hrvata za predstojeće izbore u toj zemlji, jer oni mogu biti od presudne važnosti«, kazao je u razgovoru za Hinu provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Petar Anđelović.</p>
<p>Uspostava tijela koje je dobilo radni naziv »Koordinacija 2000« ima za cilj spriječiti nametanje bilo kakvog političkog monopola i pomoći donošenje odluka koje će biti u zajedničkom interesu. Fra Petar Anđelović potvrdio je da je sastanak održan na njegovu inicijativu, da se razgovara i postigne suglasnost barem o nekim ključnim pitanjima koja se tiču budućnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. Ocijenio je da je stanje takvo da opravdava sudjelovanje crkvenih ljudi u političkom životu.</p>
<p>Hrvatski veleposlanik u BiH Damir Zorić bio je pozvan kako bi pomogao u tumačenju službene politike Hrvatske prema BiH i od njega su dobivena uvjeravanja kako je uspostava potpune konstitutivnosti naroda u BiH nešto što Zagreb u cijelosti podupire. U prvih sat i pol razgovora sudjelovao je i visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch koji je, po riječima fra Petra Anđelovića, s osobitom pozornošću saslušao stajališta svih sudionika.</p>
<p> »Svi sudionici suglasili su se kako je konstitutivnost sva tri naroda na teritoriju cijele BiH preduvjet opstanka Hrvata na ovim prostorima«, ističe fra Petar Anđelović. Podsjetio je kako je stajalište HDZ-a BiH o tome ranije bilo negativno, no to se izmijenilo i sada se s većom izvjesnošću očekuje da i Ustavni sud BiH donese odluku kojom će biti ukinuta diskriminacija temeljena na činjenici da su narodi svoju konstitutivnost do sada mogli ostvarivati samo u okviru entiteta. Dodao je da je u prošlosti bilo čestih pokušaja da se jedna politička struktura postavi kao jedini autentični tumač interesa svih Hrvata u BiH što je, po njemu, opasna tendencija.</p>
<p>Krešimir Zubak izjavio je za Hinu kako osobno nema ništa protiv ovakvih ad hoc sastanaka, ali istodobno upozorava kako ne treba zanemariti opasnost njihovih instrumentaliziranja od strane HDZ-a koji »i dalje pokušava uspostaviti različite forme nadstranačkog tijela koje bi opet predstavljalo samo ljude koji sjede u jednoj stranci«.</p>
<p>Fra Petar Anđelović dijeli sličnu zabrinutost kada kaže da je HDZ na neki način zlorabio ovotjedne razgovore u okviru »Koordinacije 2000« objavljujući istodobno svoj dokument o »dekonstituiranju Hrvata u BiH«. </p>
<p>Zubak smatra da »nije potrebno stvaranje nikakvih paralelnih tijela vlasti«, ocjenjujući da neke osobe u HDZ-u još nisu odustale od traganja za supstitutom Herceg-Bosne. Drži da su ideje o jednostranačkom jedinstvu kakve i sada postoje unutar HDZ-a puke tlapnje, jer ispuštaju iz vida činjenicu da sve što se u BiH radi, mora se raditi s partnerima s drugih strana.</p>
<p>Zbivanja u Hrvatskoj, kaže fra Petar Anđelović, najbolje pokazuju što se zbiva s onim političkim snagama koje nameću rješenja, odbijaju dijalog i sve pokušavaju držati u svojim rukama. »Ono što sam osobno želio, jest boljitak za Hrvate u BiH koji moraju biti svjesni da im se valja aktivnije angažirati u sadašnjim teškim vremenima«, zaključio je fra Petar Anđelović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Otvoren civilni zračni koridor iznad BiH</p>
<p>SARAJEVO, 21. siječnja</p>
<p> - Glavni zapovjednik Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) general Ronald Adams potvrdio je otvaranje koridora za civilni zračni promet iznad te zemlje i predaju nadzora gornjeg dijela zračnog prostora civilnim vlastima, priopćeno je u petak iz zapovjedništva SFOR-a u Sarajevu. U priopćenju se pojašnjava kako je general Adams, nakon pozornog razmatranja tehničkih i sigurnosnih pitanja, s dužnosnicima Direkcije civilnog zrakoplovstva BiH potpisao dokument o predaji SFOR-ovih ovlasti za nadzor zračnog prostora između 29.000 i 39.000 stopa (oko 9000 do 12.000 metara) civilnim tijelima vlasti.</p>
<p> Odluka generala Adamsa od 21. siječnja praktično omogućava komercijalnim zrakoplovnim tvrtkama da krajem mjeseca ponovo počnu letjeti koridorima iznad BiH usmjesto dosadašnjim zaobilaznim rutama koje su produžavale vrijeme leta i poskupljivale troškove a samim tim i cijenu zračnog prijevoza.</p>
<p> Predaja nadzora »gornjeg neba« iznad BiH civilnim vlastima rezultat je dugotrajnih pregovora vođenih između NATO-a, Ureda Visokog predstavnika za BiH, ICAO, EUROCONTROL-a i tijela vlasti Hrvatske, BiH i SRJ. Sukladno sporazumu koji na snagu stupa 27. siječnja, nadzor nad prometom koji će se odvijati koridorima iznad BiH obavljat će kontrole letenja u Zagrebu i Beogradu a prihodi od preleta dijelit će se između tri zemlje.</p>
<p> BiH će za sada dobijati 22 posto od naplaćenih pristojbi, Hrvatska 33,5 a SRJ 44,5 posto.</p>
<p> Zračni koridori iznad bivše Jugoslavije zatvoreni su 24. ožujka 1999. godine uoči zračnih udara NATO-a na SRJ.</p>
<p>Zapovjedništvo SFOR-a podsjeća kako u ugovoru o prijenosu ovlasti na civilna tijela vlasti postoji i klauzula po kojoj Stabilizacijske snage u BiH ponovo mogu preuzeti nadzor nad zračnim prostorom kad god to ocijene potrebnim iz bilo kojeg razloga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Turnšek se vraća u slovensku politiku?</p>
<p>Bivši ministar obrane premješten je za veleposlanika u Peking nakon što su hrvatski pogranični organi presreli slovenski špijunski kombi</p>
<p>LJUBLJANA, 21. siječnja</p>
<p> - Bivši ministar obrane i sadašnji veleposlanik u Pekingu, Tit Turnšek, po svoj se prilici aktivno vraća u slovensku politiku, iz koje je uklonjen kao žrtva špijunske afere što je prije dvije godine zaljuljala koalicijsku vladu dr. Janeza Drnovšeka i slovensko-hrvatske odnose, prenose u petak slovenski mediji.</p>
<p> Tada su hrvatski pogranični organi na hrvatskome teritoriju kod Dubrave Križovljanske presreli špijunski kombi, a u njemu dvojicu pripadnika slovenske vojne obavještajne službe (OVS). Stvar je prerasla u pravu traumu u hrvatsko-slovenskim odnosima. Na njegovu odlasku s položaja ministra obrane inzistirao je i njegov stranački šef, vicepremijer, Marjan Podobnik, jer je Turnšek navodno pokušavao izvesti smjene u Pučkoj stranci (SLS).</p>
<p> Zbog nagađanja kako je predsjednik Milan Kučan ekspresnim imenovanjem posrnuloga ministra na dužnost veleposlanika u Kini nagradio njegov napad na mlađega koalicijskog partnera u vladi, razvile su se priče kako je Turnšek »predsjednikov čovjek«. Naime, predsjednik Kučan na Turnšekovo je smjenjivanje reagirao s neodobravanjem, držeći da je za »zaplet kod Zavrča«, u kojemu je kombi Slovenske vojske (SV) »predan Hrvatima« kriv diletantizam u vojno-obavještajnoj službi. A za nju je nakon sklapanja koalicije s premijerom Drnovšekom postao odgovoran upravo Podobnik. </p>
<p> Ministar vanjskih poslova, Boris Frlec, odobrio je postupak Turnšekova razrješenja s položaja veleposlanika u Kini na njegov vlastiti zahtjev nakon što je u Pekingu odslužio godinu i pol dana. U svojoj odstupnoj izjavi Turnšek kao glavne razloge navodi način na koji su mediji opisivali njegovu diplomatsku epizodu koja nije prošla bez afera. Iz sirove diplomatske bilješke, koja je iz Pekinga prije nekoliko mjeseci upućena u Ljubljanu, novinari su razvili priču kako je Frlec prilikom lanjskoga posjeta Kini rekao da je Tibet unutarnje kinesko pitanje, a da tako misli i predsjednik Kučan. </p>
<p> Na to su nevladine udruge napale Frleca zbog premalog senzibiliteta za ljudska prava, a uslijedili su i višekratni zahtjevi za njegovom ostavkom, te špekulacije kako bi Kučan na njegovu mjestu želio vidjeti Dimitrija Rupela.</p>
<p> Tu se onda našla i priča o navodnoj provali u prostorije pekinškog veleposlanstva, a sve je iskorišteno za Turnšekov povratak u domovinu i njegovo svjedočenje pred parlamentarnim odborom koji još lovi »repove« špijunske afere sa slovensko-hrvatske granice.</p>
<p>Za jednog od najtalentiranijih slovenskih »političkih tehničara« ne zna se još hoće li se u godini parlamentarnih izbora vratiti u »matičnu« stranku ili osnovati neku novu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mađarska modernizira svoje MIG-ove</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 21. siječnja</p>
<p> - Na poziv mađarskog ministra obrane Janosa Szaboa, u Budimpešti se nalaze voditelji ruske tvornice zrakoplova MIG, s kojima mađarska strana vodi pregovore o modernizaciji 27 zrakoplova »MIG 29«, objavio je u petak mađarski dnevni list »Magyar Hirlap«. Predsjednik ruske kompanije i ujedno i glavni konstruktor borbenih zrakoplova MIG, Nikolaj Fjodorovič Nikitin, je tim povodom izjavio, kako pregovori dobro napreduju. Prema pisanju mađarskog lista, već je gotovo sigurno da će se modernizacija zrakoplova obaviti u mađarskoj tvornici zrakoplova »Dunai Repulogyar«. </p>
<p>Predsjednik ruske kompanije je rekao kako su oni radili na modernizaciji zrakoplova »MIG 29« i u Njemačkoj, te da što se njih tiče, modernizacija zrakoplova već ove godine može početi. Prema pisanju lista, dinamika obnove mađarskih borbenih zrakoplova međutim ovisi poglavito o raspoloživosti financijskih sredstava u državnom proračunu. Pošto je za obnovu jednog zrakoplova potrebno jedna milijarda forinti (1 DEM = 130 forinti) iz usvojenog proračuna za ovu godinu bit će moguće obnoviti samo jedan zrakoplov - piše »Magyar Hirlap«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Talijanski humanitarci davali robu albanskim mafijašima </p>
<p>RIM, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U zatvoru je četvero voditelja lanjske talijanske humanitarne akcije Duga u Albaniji, a još pet ih okrivljeno da su hranu i opremu, namijenjenu izbjeglim Albancima s Kosova, davali lokalnoj albanskoj mafiji u Valoni. Višemjesečna policijska istraga je utvrdila da su golemu količinu tjestenine, pića, pokrivača i druge robe dali Ramiju Isufiju (45), da su zatim organizirali masovnu pljačku logora kako bi se zatrli tragovi, te da su krivotvorili materijalno knjigovodstvo. Najteže su okrivljeni Luciano Tenaglia (43) koji je bio zapovjednik logora u Valoni, njegov nadređeni Massimo Simonelli (44) koji je vodio misiju Duga, te djelatnici Civilne zaštite Alessandro Mobono (35) i Silvia Lucatelli (37). Stradati bi mogao i Franco Barberi, znameniti seizmolog, kao državni podtajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova zadužen za Civilnu zaštitu, a skandal je uzdrmao i vladu. </p>
<p>Barberi sada kaže kako je bolno pogođen rezultatima istrage, te da nije ni o čemu pojma imao. Činjenica je, međutim, da su podaci o pljački već prije došli u novine i na televiziju, ali je vlada reagirala žestoko tvrdeći da je riječ o napadima na njezin humanitarni uspjeh. Oštro su odbacivali kritike ne samo Barberi, nego i tadašnja ministrica unutarnjih poslova pučanka Rosa Russo Jervolino, pa i predsjednik vlade, lijevi demokrat Massimo D'Alema. </p>
<p>Štoviše, dvojica djelatnika Civilne zaštite koji su također prijavili pljačku, Salvatore D'Urso i Nino Nobile, mjesecima su bili suspendirani i zatim premješteni na manje odgovorne poslove, jer su oblatili plemenitu akciju. </p>
<p>Oni sada traže pravdu i istodobno tvrde da je u neugodnu situaciju bio stavljen i sam državni poglavar Carlo Azeglio Ciampi, jer su ga za posjeta Valoni smjestili i slikali upravo između Tenaglije i Isufija, koji su se kasnije služili tim snimkama. </p>
<p>Kažnjen je još jedan djelatnik Civilne zaštite koji je odbio Tenaglinu zapovijed da Isufiju preda neku opremu. Jer je albanski kriminalac bio toliko bahat da je očekivao da mu Talijani i utovare ono što je bespravno uzimao. A nije uzimao malo: tvrdi se da je jednom odnio šest punih kontejnera pokrivača, a drugi put dva puna kontejnera tjestenine. Navodno je gotovo svakodnevno nešto odnosio. Dio te robe, pomoći plaćene ili dobrovoljnim prilozima ili porezima Talijana, završavao je u valonskim prodavaonicama, dok su izbjeglice s Kosova ostajale bez redovitih obroka. </p>
<p>Što su zatvoreni Talijani imali od toga, još se ne zna. Ali da je Italija doživjela pljusku ondje gdje se humanitarno izložila, i to od vlastitih ljudi, nema nikakve sumnje. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Policija na tragu stotinjak žrtava kurdskog Hesbollaha</p>
<p>ANKARA, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turske snage sigurnosti su na putu da otkriju stotinjak tijela nestalih Kurda koje su izmasakrirali i ubili pripadnici terorističke organizacije Hesbollah. Potraga je pokrenuta nakon zagonetnog nestanka velikog broja uglavnom poslovnih ljudi kurdskog podrijetla. Ovdašnji Hesbollah, čiji su pripadnici militantni islamistički Kurdi, želi, kako se vjeruje, nadomjestiti prazninu koja je nastala gotovo potpunim slamanjem zabranjene Kurdske radničke stranke (PKK).
Piramida zločina u režiji turskog Hesbollaha počela se otkrivati u ponedjeljak kada je oko jedne vile istanbulskom naselju Kavacik došlo do pravog uličnog rata terorista i turskih snaga sigurnosti. U okršajima su bila angažirana oklopna vozila, helikopteri i posebne ekipe turskih komandosa. Tom prilikom ubijen je vođa Hesbollaha, Hüseyin Velioglu, dok su dva njegova najbliža suradnika uhićena. Nakon pretresa vile, uz 3000 diskriminirajućih audio i 200 video kazeta, pronađeno je i deset već raspadnutih leševa. Taj trag je odveo i do Ankare gdje su također u jednoj vili pronađena tri leša. Postoje opravdane pretpostavke da je lanac Hesbollahovih zločina povezan i s mnogim ranijim, nerazjašnjenim, ubojstvima.</p>
<p>Znakovito je da se Hesbollahova »crna ruka« nadvila uglavnom nad imućnijim kurdskim poslovnim ljudima. To bi se, kako se pretpostavlja, moglo objasniti njihovim odbijanjem da prihvate ucjene. Za istanbulski vrlo utjecajni list Hürriyet nema dvojbe da se iza islamističkih militanata Hesbollaha krije susjedni Iran. List se, pritom, poziva na izjavu guvernera Gohkana Aydinera koji navodi da su neki članovi Hesbollaha bili iranski obavještajci. Iranski šef diplomacije Kamal Kharrazi je u Ankari prije dva dana energično odbacio takve i slične optužbe.</p>
<p>Pozornost pritom privlači i pisanje desničarskog lista Yeni Shefak. To glasilo naklonjeno islamistima zamjećuje da bi se operacija u istanbulskom naselju Kavacik mogla povezati s razvijenom suradnjom turske obavještajne službe MIT i izraelskog Mossada. Takav zaključak proizlazi iz prethodne »prepiske« turskog i izraelskog premijera Bülenta Ecevita i Ehuda Baraka.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U SAD-u počeo popis stanovništva</p>
<p>WASHINGTON, 21. siječnja</p>
<p> - U Sjedinjenim državama počeo je popis stanovništva koji po zakonu treba biti završen do 1. travnja. Direktor državnog Statističkog ureda Kenneth Prewit osobno je motornim sanjkama došao u Unalakleet, selo s oko 800 stanovnika, 750 kilometara sjeverozapadno od Anchoragea na Aljasci.</p>
<p> Prvi popisan stanovnik SAD je Stanton Katchatag, 82-godišnji Inuit, kako se službeno nazivaju Eskimi. Popis svaki put počinje od njih, jer se zna da njih oko 50.000 zimi ostaje u svojim naseljima, dok toplije vrijeme koriste za odlaske na višetjedna ribarenja i lov. Procjenjuje se da u SAD živi oko 275 milijuna ljudi. Po ustavnom zakonu, popis stanovništva mora se obaviti svakih 10 godina. Ovisno o broju stanovnika mijenja se broj zastupnika koji se u pojedinim državama biraju u Predstavnički dom američkog Kongresa, a određuje se i iznos koji iz saveznog proračuna dobivaju pojedine države, prije svega za socijalno zbrinjavanje ljudi.</p>
<p> Osim pola milijuna anketara koji će nastojati popisati i brojne beskućnika u američkim gradovima, pripadnike indijanskih plemena koji u rezervatima još žive nomadskim životom, kao i stanovnike najudaljenijih i slabo naseljenih otoka, na oko 120 milijuna adresa bit će poslani upitnici za popis. U Statističkom uredu računaju da će oko 40 posto stanovnika morati popisati anketari, a ostali će ispunjene obrasce poslati poštom. Iz proračuna je za popis stanovništva i obradu podataka osigurano 6,8 milijardi dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Školske se ravnatelje dosad imenovalo po političkoj podobnosti, a ubuduće odlučujuću riječ trebaju imati zbornice, ako želimo napredak školstva</p>
<p>Nitko hrvatskoj javnosti nije tako jasno ukazao na to da su sadašnji ravnatelji osnovnih i srednjih škola imenovani po političkoj, a ne po stručnoj podobnosti od bivše ministrice Ljilje Vokić. U telefonskom javljanju u emisiju Gorana Milića (petak, 14. siječnja 2000.), Ljilja Vokić će u prilog o nehadezeovskim ravnateljima navesti konkretan primjer kako je imenovan ravnatelj jedne škole u Hrvatskom zagorju. Iako se za jednog kandidata, navodno, zauzimao Ivan Valent iz HDZ-a, a za drugoga Dražen Budiša iz HSLS-a, bivša se hadezeovska ministrica odlučila za Budišinog kandidata.</p>
<p>Naravno ni poslije nekoliko godina Ljilji Vokić nije jasno da nije problem u tome hoće li se prihvatiti urgencija iz redova vladajuće ili pak oporbenih stranka te da je problem u tome da se politički moćnici dovode u priliku odlučivati o problematici koja ih se ne tiče i koju nedovoljno poznaju.</p>
<p>Uostalom, i bez spomenutog svjedočanstva, jasno je da u situaciji posvemašnje centralizacije potrebnog i nepotrebnog u školstvu i nepostajanja jasnih kriterija, koji se moraju poštovati pri ravnateljskim imenovanjima, sadašnje ravnatelje i nije bilo moguće izabrati mimo kriterija »veza i vezica«. To što sada neki ravnatelji, pa čak i aktualna ministrica, izjavljuju da su se pri imenovanju uvećavale sposobnosti može značiti ili da političku i ideološku prijetvornost smatraju sposobnošću ili da sposobnima smatraju samo osobe koje znaju na vrijeme pohvatati prave političke veze i pomoću njih ostvariti svoje osobne interese.</p>
<p>Kako izaći iz postojeće situacije s raspisivanjem ravnateljskih natječaja, koja je dijelom nastala kao rezultat nesmotrenosti visokih dužnosnika u Ministarstvu prosvjete i športa, ali je dijelom rezultat i niza objektivnih okolnosti koje svaka na svoj način otežavaju situaciju glede imenovanja novih ravnatelja u novim političkim okolnostima? Nakon što su neki školski sindikati u ravnateljskim imenovanjima prepoznali i sindikalni problem te senzibilizirali javnost za tu problematiku, oporbene političare i vlastodršce premijer Zlatko Mateša je povukao odgovarajući potez i zabranio imenovanja ravnatelja trenutačnoj ministrici. Iako bi bolje bilo poništenje objavljenih natječaja, bez obzira što bi to značilo i rasipanje novca poreznih obveznika, Vlada se odlučila za kompromisno rješenje na način da se uvaže opravdane kritike sindikata i političkih stranaka, ali i pokuša spasiti ono malo preostaloga ugleda koji uživa jedno od najproblematičnijih ministarstava.</p>
<p>Iako to rješenje Matešine Vlade može imati za posljedicu i to da novi obnašatelji vlasti u Ministarstvu prosvjete i športa pristanu na stari način imenovati ravnatelje i time, zapravo, pokazati neuvjerljivost već na prvom koraku, nadamo se da će prevladati glas razuma i da će se iz postojeće situacije pokušati izaći na sljedeći način. Novi bi ministar trebao sve ravnatelje, dakle i one kojima uskoro ističe mandat, ali i one čiji mandati još traju, imenovati privremenim obnašateljima ravnateljske dužnosti. Privremenost bi trebala biti ograničena završetkom školske godine. Ministarstvo bi u iduća dva ili tri mjeseca trebalo prionuti izradi novih zakona kojima će izbor ravnatelja biti riješen u skladu s očekivanjima javnosti, zaposlenika u školstvu, zainteresiranih školskih sindikata i predizbornim obećanjima sada vladajuće šestorice.</p>
<p>Novi bi zakonski propisi trebali jasno utvrditi postupak i kriterije pri izboru ravnatelja kojima se nastavničko vijeće treba voditi pri izjašnjavanju, školski odbor pri odlučivanju, a ministar pri imenovanju ravnatelja. Natječaje bi, kao i do sada, raspisivali školski odbori, a nastavnici bi se na sjednici nastavničkog vijeća tajnim glasovanjem izjasnili o pristiglim molbama. Školski odbor bi odluku o izboru ravnatelja donosio temeljem provedenog izjašnjavanja nastavničkog vijeća, a svoju odluku uz natječajni materijal upućivao u Ministarstvo prosvjete i športa. Prije odlučivanja na nastavničkom vijeću, nastavnicima bi se trebali obratiti kandidati kako bi nastavnici pri odabiru jasno znali kako potencijalni ravnatelji zamišljaju funkcioniranje škole u razdoblju svoga obnašanja ravnateljske dužnosti. Novi bi ministar odluke o imenovanju donio u drugoj polovini lipnja ili prvoj polovini srpnja kako zbog ravnateljskih smjena ne bi bilo štetnih posljedica po učenike i zaposlenike, ali i da nova školska godina može biti kvalitetno pripremljena i započeta.</p>
<p>Opisani će postupak omogućiti potrebne promjene brojnih nekvalitetnih ravnatelja, ali će sigurno mnogima sadašnjim ravnateljima omogućiti nastavak obnašanja ravnateljske dužnosti. Kao što svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, tako i zbornice trebaju imati ravnatelje kakve si izabiru. Sustavnim praćenjem funkcioniranja škola i rada ravnatelja, odgovarajuće službe i sada postoje, ali prečesto ne funkcioniraju kako treba. Ministarstvo će nadzirati ravnateljski rad i nekvalitetna ravnateljska rješenja će biti ispravljana odgovarajućim mjerilima, uključujući, dakako, i suspenzije. Nakon ravnateljske suspenzije, nastavnicima bi se ponovno dala prigoda izbora novog ravnatelja. Bez kvalitetnih ravnatelja ne može biti kvalitetnih pomaka u funkcioniranju škola, ali ni kvalitetnijeg školstva, kojem se hrvatski građani s pravom uskoro nadaju.</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ</p>
<p>predsjednik Saveza školskih </p>
<p>sindikata, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatski katolički narod je pravovjeran »na terenu«, pa heretički teolozi još prikriveno djeluju</p>
<p>Glavni urednik Ike A. Šuljić želi demantirati svoje izjave u Vjesnikovim »Pismima čitatelja«, 10. siječnja, dane talijanskom novinaru, koje je u Vjesniku prenio novinar I. Bešker, da je Katolička crkva blagoslovila lijevi centar u Hrvatskoj. Međutim, sadržaj demantija A. Šuljića potvrđuje izvedeni zaključak iz njegovih izjava, a ne opovrgava ih. Dapače, još više hvale lijevi centar nego što je to bilo navedeno u članku I. Beškera.</p>
<p>Za izjavu nadbiskupa J. Bozanića »o grijehu struktura«, koja je u svezi sa socijalnim pitanjima, A. Šunjić tvrdi da ju je lijevi centar oduševljeno dočekao, a Tuđmanova vlast prijetvorno. Za predizbornu Račanovu izjavu o izbacivanju vjeronauka iz škole i o eventualnom nepoštivanju ugovora sa Svetom Stolicom, A. Šuljić tvrdi da su bez osnove. Ako bude problema s »bivšim komunistima«, te probleme neće uzrokovati »bivši komunisti«, nego će »na terenu« dio katoličkih krugova imati »jak psihološki otklon od »bivših komunista«. A. Šuljić tvrdi »da u katoličkim krugovima u Hrvatskoj liberalizam nema pozitivne predznake, ma koliko on bio socijalno usmjeren«. Od nove vlasti A. Šuljić ne očekuje da instrumentalizira Crkvu, kao što je to činila Tuđmanova vlast.</p>
<p>Na osnovi tih izjava, zar ne proizlazi sažeti novinarski zaključak o tome da je Katolička crkva blagoslovila lijevi centar? Ne slažem se s izjavom A. Šuljića da bi krivci za probleme Crkve s novom vlašću bili neki katolički krugovi, a osobito oni »na terenu«, koji su protiv liberalizma. Nisu ti krugovi protiv socijalnih i ekonomskih potreba ljudi, ali su protiv svjetonazorskog liberalizma koji se u teologiji očituje rušenjem Crkve herezama. Tako se tvrdi da su svi zločinci spašeni, da je pakao prazan, ruši se papin primat, poziva se na svrgavanje Pape, itd. To su tvrdnje koje ruše temelje Crkve i zbog kojih Ivan Pavao II. poziva Crkvu da se odupre takvom liberalizmu (»Veritatis splendor«). Hrvatski katolički narod je još pravovjeran »na terenu«, pa heretički teolozi još prikriveno djeluju.</p>
<p>Šuljićevo razdvajanje katolika na one »na terenu« i druge slično je komunističkom razdvajanju onih gore od onih dolje te razdvajanju vjernika i svećenika na one koji su podržavali ili bili učlanjeni u prokomunističke udruge svećenika teologa (koji su imali sve privilegije, uključivši i naziv »besmrtnika« akademika) i one druge za koje je 1988. »znanstveno« utvrđeno da ih treba liječiti u ludnicama i onemogućavati ih u profesionalnoj karijeri.</p>
<p>IVAN TADIN</p>
<p>Kaštel Kambelovac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Enigma Ina« je najveći test za novu hrvatsku Vladu</p>
<p>Neshvatljivo je kako vodeći ljudi Ine podcjenjuju hrvatsku javnost, tražeći ponovno poskupljenje naftnih derivata. O tome se pisalo u Vjesniku, a usudio se ponešto i reći gospodin dr. Molak u Jutarnjem listu.</p>
<p>Ina je odredila cijenu naftnih derivata prije četiri godine na osnovi cijene sirove nafte, koja je bila približno ista kao i danas. U međuvremenu, cijena sirove nafte je na svjetskom tržištu jako padala s 25 na 10 dolara po barelu. I pored te činjenice, Ina nikad nije smanjila cijenu naftnih derivata. Klimavo se opravdavala da ima vlastitu proizvodnju, pa pad cijena sirove nafte, po Ini, bitno ne utječe na poslovanje i smanjenje njezinih troškova te da je trošak sirove nafte samo 20 posto u cijeni benzina.
Postavlja se pitanje: što je Uprava Ine radila s tako akumuliranim novcem? Govorili su o kupnji sibirskih »Bijelih noći«, koje ni Amerikanci nisu htjeli kupiti. Koliko košta doprema nafte iz Sibira? Kad je cijena sirove nafte početkom 1999. godine počela rasti, Ina je odmah tražila poskupljenje svojih prerađevina, zaboravljajući na vlastite poluargumente da je u cijeni benzina cijena nafte samo 20 posto te da ima vlastitu proizvodnju oko 66 posto, uračunavajući kao svoj izvor skupo i sumnjivo kupljene ruske »Bijele noći«. Ina gradi plinovod od Zagreba prema Italiji s obrazloženjem da se Hrvatska treba povezati na arapsko-talijanski plin. U stvari, Ina radi u talijanskom interesu, povezujući Italiju na ruski plin. Koliki su troškovi proizvodnje plina u sjevernom Jadranu i što od toga ima Hrvatska?</p>
<p>Ina je poskupila naftne derivate 10 posto i traži još 10 posto. Pomažu joj interesne skupine i pojedini nekritički mediji i novinari, kojima Ina plaća putovanja, koji nose darovane mobitele i uživaju druge poklone.</p>
<p>Za neinformiranu javnost, Ina uspoređuje svoje sa cijenama na Zapadu, zaboravljajući činjenicu da su plaće zaposlenih u naftnim kompanijama na Zapadu mnogo više, da su tamo ustrojeni kapitalni odnosi tako da se investicijski zajmovi ne mogu svaliti na državu, kao što to radi Ina, te da Ina ima znatan udio vlastite proizvodnje. Ina podmeće javnosti da ima velike gubitke na naftnim poljima, što je istina, jer to stanje nikad nije dovedeno u red.</p>
<p>Sada se otvaraju, ekonomski sumnjivo, užurbani poslovi i kombinatorika sa slovenskom naftnom kompanijom OMV-om, koja se nameće kao jači partner Ini kupnjom strateški važnoga hrvatskog naftovoda JANAF-a, ulogom Privredne banke Zagreb koja je sanirana iz proračuna i koju su pod brzopletim i čudnim okolnostima kupili Talijani i eventualna kupnja Ine od strane sada talijanske Privredne banke Zagreb. Najbolja briga o hrvatskoj Ini je postavljanje uprave koja će raditi racionalno i biti pod stvarnim nadzorom Vlade Republike Hrvatske, a ne da čelnici Ine i bivši Inin kadar iz Vlade biraju Nadzorni odbor po vlastitom interesu, koji im služi kao pokriće. Treba proći vrijeme da Ina diktira Vladi ponašanje, jer je obično Ina pričuvni položaj za najjače ljude iz Vlade. Hrvatski proračun je prazan, apetiti i pritisci su veliki, pa sve što se oko nas događa vodi više rasprodaji, nego privatizaciji.</p>
<p>»Enigma Ina« je najveći test za novu hrvatsku Vladu.</p>
<p>PETAR MARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Odlazak HDZ-a u oporbu nije tragedija, ali država se mora očuvati</p>
<p>Rezultati zadnjih izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora iznenadili su sve stranačke lidere hrvatske političke scene. Iznenađeni, izgleda, nije samo onih tridesetak posto hrvatskih građana koji nisu izašli na izbore. Oni, naime, nisu znali komu bi dali svoj glas. </p>
<p>Bili su to oni najpošteniji i najpronicljiviji ljudi, ali, na žalost, i najrazočaraniji u ponašanju nekolicine prepotentnih i arogantnih desparadosa hadezeovske vrhuške. Tek ovoga trenutka, kad se s lakoćom može uočiti nevjerojatna zbrka u redovima vodećih ljudi HDZ-a, može se doći do jasne slike o tome kako je dr. Franji Tuđmanu bilo teško održavati ravnotežu i sklad u HDZ-u.</p>
<p> Danas, kad HDZ stoji na razdjelnici puta: jednim u potpuno rasulo i drugim u transformaciju pokreta u modernu političku stranku, hrvatski građani moraju na izborima za predsjednika Republike Hrvatske donijeti poolitičku odluku čija će vrijednosti biti jednaka plebiscitarnoj odluci Hrvata na prvim slobodnim i demokratskim izborima za slobodu i neovisnost svoje zemlje.</p>
<p>Ako se to ne dogodi, »promjene« neće biti nikakove promjene, nego povratak na staro. Odlazak s vlasti u opoziciju, za HDZ neće biti nikakva tragedija niti za društvo mora imati negativne posljedice. Naprotiv. Vrijeme legislative nove vlasti zrono će pokazati svu nemoć vladajućih i varljivost obećanja, a HDZ-u može omogućiti, uvjetno rečeno, bezuvjetnu, nužnu katarzu. Samo takva politička snaga u ovoj zemlji može legitimno, za našu sadašnjost i budućnost, očuvati tuđmanovski politički kredo. </p>
<p>Odluči li hrvatsko biračko tijelo ovaj put svu vlast prepustiti ljevici i liberalima, bez kontrole, bit će to samo još jedan dokaz više da su Hrvati sposobni razvaliti svaku državu u kojoj žive, a da nisu u stanju očuvati svoju vlastitu, za koju je proliveno tako mnogo krvi.</p>
<p>MIRKO PRPIĆFrankfurt/M</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Kako zaštititi naivne kupce od kupnje stana »na neviđeno«?</p>
<p>Nedavni slučaj poduzeća »Kotka« i njezina vlasnika Dragana Bolića, koji je uspješno po povoljnoj cijeni prodavao stanove u Zagrebu, te zaradio pritom oko tri milijuna maraka, pa nestao, još je jedna u nizu neslavnih epizoda zagrebačkoga i hrvatskog tržišta nekretnina. Iza Bolića su ostali zaprepašteni kupci i nepostojeći stanovi, kao i strah svakoga tko je u posljednje vrijeme kupio ili namjeravao kupiti stan.Slučaj tog trgovca, kao i poznatija »afera Tutunović«, u nas, na žalost, nisu usamljeni primjeri, pa se s pravom postavlja pitanje postoji li pravi i siguran način za zaštitu kupaca od takvih prijevara? Prema mišljenju Ane Jelić Lukač, predsjednice Udruge posrednika u prometu nekretnina, zasad ne postoji. »U Hrvatskoj, a pogotovo u Zagrebu, danas se gradnjom i prodajom nekretnina bavi svatko, što se omogućuje upravo nepostojanjem odgovarajuće zakonske regulative, objašnjava Ana Jelić Lukač. </p>
<p>Situaciju bi moglo popraviti donošenje odgovarajućeg zakona kojim bi se postavili okviri za trgovinu, čime bi barem dijelovi priče bili stavljeni na odgovarajuće mjesto. Zbog sadašnje situacije, oni koji se upuštaju u kupnju ne mogu znati sve detalje na koje treba pripaziti prije potpisivanja ugovora. U svakom slučaju, kupcima stanova trebalo bi, kaže, savjetovati da se odluče za postojeći objekt, znači barem dopola izgrađenu zgradu, na postojećoj lokaciji i s postojećim papirima. Bolić je, naime, prodavao livade i kućerke koje su, uz viziji koju je poduzetnik servirao naivnim kupcima, trebale zamijeniti blistave zgrade. U njima bi, tvrdio je Bolić vlasnicima kuća koje su se nalazile na lokacijama gdje je, kako je tvrdio, trebalo graditi, bilo mjesta i za njih.</p>
<p>»Lokacijske dozvole koje je, primjerice, Bolić pokazivao sumnjičavim kupcima, nisu nikakvo jamstvo za siguran posao, što se pokazalo i u ovom slučaju«, objašnjava Ana Jelić Lukač, dodajući kako smatra da, uza sav mogući oprez kupaca, nije moguće stopostotno zajamčiti da nema nikakve šanse da u određenom slučaju budu prevareni. </p>
<p>Stoga se kupcima savjetuje da prepuste taj posao profesionalcima, koji će na najbolji način znati procijeniti situaciju. Upravo iz tog razloga - zaštite struke - osnovana je i Udruga posrednika u prometu nekretninama, koja danas ima više od 40 članova. </p>
<p>»Sa ciljem obrazovanja kadrova za obavljanje tih poslova, održavamo i seminare za ljude koji se namjeravaju baviti ovim poslovima, ali i obične građane koji su odlučili učiniti nešto kako ne bi bili prevareni. Čak 75 posto polaznika ljudi su s visokom stručnom spremom«, zaključuje Ana Jelić Lukač. U Ministarstvu graditeljstva kažu kako zaštita građana u sličnim prijevarama ne spada u njihovu nadležnost. </p>
<p>Vedran Flajnik i Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nakon spektakularnog uhićenja »mafijaša« istraga u »zavrzlamama« </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Nakon što je 17. siječnja Miroslav Šumanović, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu zaprimio zahtjev o izuzeću Radovana Ortynskog, suca koji provodi istragu nad Nikicom Jelavićem i jedanaestoricom osumnjičenih za organizirani kriminal, žalbom branitelja »pozabavit« će se Vrhovni sud.</p>
<p>Naime, Šumanović je već istoga dana po primitku zahtjeva za izuzeće, odlučio da se istražni sudac ne izuzme, jer ne postoje opravdani razlozi za njegovo izuzeće te je zahtjev odbijen. Taj zahtjev, a sada i žalbu nisu podnijeli svi branitelji već samo odvjetnici Marijan Svedrović, Željko Dumančić, Danko Drakulić, Branko Šerić, Zoran Milas i Anto Nobilo. Zahtjev je podnesen, kako su odvjetnici naveli, zbog konferencije za novinare koju je Ortynski održao prošlog petka. Ortynski je naime, odvjetnicima zabranio da novinarima daju bilo kakve informacije, jer za to je, kako je izjavio, zadužen Sud. Odvjetnici, pak, smatraju da je Ortynski izrazio neke stavove koje u sumnju dovode njegovu nepristranost.</p>
<p>»Koji su razlozi navedeni u žalbi trenutačno ne mogu reći, a isto takao ne mogu ništa reći ni o tijeku istrage. Spis je na Vrhovnom sudu i očekujem njegovo brzo rješenje zbog predmeta, odnosno zbog brojnosti kaznenih djela. Moramo obaviti još mnogo posla«, rekao je Ortynski na konferenciji za novinare.</p>
<p>Osim toga Vrhovni je sud riješio žalbu na produljenje pritvora koju su podnijeli branitelji svih osumnjičenih u postupku, te će svi ostati u Istražnom zatvoru u Remetincu. Žalbu na proširenje istrage nad Nikicom Jelavićem riješilo je izvanraspravno vijeće Županijskog suda i odbilo je.</p>
<p>Nakon spektakularnog uhićenja devetorice, kojima se nekoliko dana kasnije »pridružio« i Davorin Sobjeslavski, istraga je ušla u pravne »zavrzlame«. Na slobodi su još uvijek Zoran Pripuz Zoki i Zoran Petrović Ivica. Osim što traga za njima, policija prikuplja daljnje dokaze i prilaže ih u spis koji se povećao na 2.600 stranica. </p>
<p>Ortynski je dosad razgovarao s osumnjičenima, te je ispitao devet svjedoka, čiji su se iskazi uglavnom odnosili na točku 5. rješenja o provođenju istrage kojom se terete Radovan Štetić, Miroslav Vuković Olio, Miljenko Žaja Krojf i Nikica Jelavić, kao šef organizacije.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Uz prijetnju pištoljem zamaskirani razbojnici opljačkali mjenjačnicu </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja -Prijeteći pištoljem, dvojica su maskiranih razbojnika, u petak, oko 12, 30 sati, opljačkali mjenjačnicu »Markel« u Martićevoj 62.</p>
<p>Mlada djelatnica mjenjačnice, šokirana prepadom usred bijela dana, dok je bila posve sama, (a za novine nije bila voljna reći svoje ime), rekla je da su razbojnici došli do pulta mjenjačnice, izvadili crni pištolj i zatražili od nje novac. Preplašena djevojka im je dala oko 30.000 kuna, nakon čega su maskirani razbojnici pješice odbjegli Magačevom ulicom u pravcu Maksimira.</p>
<p>Prema opisu djevojke, razbojnici su stari oko 19 godina, visoki su oko 175 centimetara i obojica su bili obučeni u plave jakne, dok su lica maskirali plavim potkapama. Bezobraznom pljačkom vlasnik ove mjenjačnice Jozo Katinić, osim što je i sada oštećen za znatnu svotu novca, ovo je već druga pljačka.</p>
<p>Uporabom pak fizičke sile i prijeteći nožem, dvojica su nepoznatih razbojnika, u četvrtak oko 19 sati, opljačkali prodavačicu i trgovinu »Butterfly« u Preradovićevoj 27.</p>
<p>Naime, dvojica su nepoznatih u trgovini razgledavali robu i prodavačici Mariji P. (25) najavili svoj povratak za desetak minuta, izrazivši namjeru za kupnjom. Međutim, kada su se vratili, jedan je zgrabio prodavačicu i odgurao je u pokrajnju prostoriju. Izvadivši nož, razbojnik je iz njezine torbice uzeo novac i natjerao je da mu prizna u kojoj je ladici novac od prometa. Za to vrijeme, razbojnikov je partner »ordinirao« po trgovini i uzeo novac iz blagajne. Tim su se razbojstvom obogatili s 5.500 kuna, te pokupivši plijen pobjegli iz trgovine.</p>
<p>Istog dana, oko 20 sati, u Ožujskoj ulici 23 na Vrbanima, nepoznati je muškarac opljačkao Ivanku M. (42). Dok se pješice kretala prema svom stanu, Ivanki M. je s leđa prišao muškarac, oborio je na tlo, stao nogom na prsa i otrgnuo joj torbicu. Žrtva napada pstala je neozlijeđena, ali je ostala »olakšana« za 2.500 kuna. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dunja Zloić Gotovina zbog klevete tuži Stjepana Mesića</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Zbog teksta objavljenog u tjedniku Globus, 14. siječnja ove godine, pod naslovom »Kad sam 1992. godine Gojku Šušku donio iz Kanade 350 tisuća dolara iseljenika, njegova je tajnica Dunja Zloić torbu s novcem htjela, bez brojanja, spremiti u ormar!«, predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića tužila je zbog klevete Dunja Zloić Gotovina (supruga generala Ante Gotovine). Kako je ustvrdila u tužbi, u tekstu je navedeno niz neistina, koje štete njezinoj časti i ugledu.</p>
<p>Riječ je o tekstu čiji je autor Darko Hudelist, a u kojem je tuženi Mesić iznio svoja sjećanja iz vremena kada je bio član HDZ-a. U to je vrijeme Zloić, koju zastupa odvjetnik Zvonimir Hodak, bila tajnica ministra obrane, Gojka Šuška. U tužbi se navodi da je već iz samog naslova vidljivo da je Mesić želio insinuirati da je D. Zloić namjeravala otuđiti novac, jer ga nije htjela prebrojiti, a »obzirom da se radilo o velikoj svoti insinuacija i podmetanje okrivljenika više su nego očiti«.</p>
<p>No, kako se dalje elaborira u tužbi, citirajući i prepričavajući dijelove iz spornog teksta, Mesić se »kao glavni operativac vladajuće stranke HDZ zajedno s Antom Beljom, u Kanadi sastao s hrvatskim biznismenima, koji su mu rekli da su u izravnoj vezi s Gojkom Šuškom, kojem hitno treba 'keš lova', radi kupnje nekakvog sofisticiranog oružja za obranu Hrvatske«. Taj dio teksta objašnjava se kao Mesićeve »poznate imaginacije«, koje su nebitne za D. Zloić, no, »Mesić se tu ne zaustavlja... «. </p>
<p>Nakon dolaska u Zagreb, odmah su se uputili u Ministarstvo obrane, no, iako ih šefica Šuškova kabineta nije pustila k ministru, jer je bio zauzet, Mesić je rekao »usprkos tome otvorio sam vrata i rekao Šušku: 'Gojko mi smo stigli!'«, te dodao »Gojko, ono što si dogovorio s Petrovićem i Šimićima, ja sam ti donio, možeš izbrojati«. No, kako je dalje ispričao Mesić za novine, Šušak mu je gotovo nezainteresirano odgovorio »Daj to Dunji«. Nakon toga je Mesić torbu s novcem dao Šuškovoj tajnici, koja ju je odnijela do ormara.</p>
<p>Kako je Mesić rekao D. Zloić da je u torbi 350.000 kanadskih dolara, za koje je rekao da ih je trebalo prebrojiti, nastavlja se dalje u tekstu, a što ona nije učinila, Mesić ju je upitao: »Kamo to nosite«, »U ormar«, odgovorila je na što je uslijedilo Mesićevo pitanje »Kako u ormar? Pa morate to najprije izbrojiti.«, na što je D. Zloić odgovorila »Ne, ne, mi to ovako«. Mesić je na to odgovorio »Ne možete vi to 'ovako', ja sam potpisao da sam taj novac primio... «</p>
<p>Prema navodima iz tužbe, Mesić je Dunji Zloić sugerirao da se formira komisija od troje ljudi koji bi novac prebrojili, te kako bi Mesić mogao faksom poslati dokaz da je novac predao. No, prema njegovoj izjavi u Globusu, Zloić mu je rekla: »Ne brinite se, to nije potrebno, kažem vam da mi to 'ovako'«. Na kraju se novac ipak prebrojio uz prisustvo tri osobe.</p>
<p>No, Dunja Zloić Gotovina tvrdi u tužbi da se radi o Mesićevim »potpuno izmišljenim navodima, svjesno plasiranim neistinama«, kako bi joj naštetio, s obzirom da je u to vrijeme bila na vrlo odgovornom mjestu, te da je neodgovorno manipulirala s velikim iznosima novca koji su slali naši iseljenici za kupnju oružja. (J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nakon pića na kolodvoru odveo je u stan, istukao i silovao</p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Provedenom kriminalističkom obradom splitska policija utemeljila je sumnju kako je Čehinju Marie N. (29), koja je u Split došla kao turist, 19. siječnja silovao Rado J. (31) iz Kaštel Lukšića.</p>
<p>Tom joj je prilikom silovatelj zadao više udaraca šakom u glavu zbog kojih je u splitskoj bolnici provela jednu noć. Kako je Čehinja izjavila, njoj nepoznati muškarac, s kojim je u splitskom Pothodniku popila nekoliko pića, silovao ju je u iznajmljenoj sobi u stanu u Ulici kralja Zvonimira 41 u Splitu. Naime, prijeteći uporabom tjelesne sile, kada su došli u stan silovatelj joj je naredio da se skine, a potom je, usprkos njezinu otimanju, silovao, zadavši joj više udaraca.</p>
<p>Operativnim radom policija je utvrdila da je riječ o osumnjičenome Radi J., koji je uz kaznenu prijavu za silovanje priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu. Nakon saslušanja osumnjičenik je pušten da se brani sa slobode. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Albanci u Grčkoj kupili lažne putovnice za 1.500 USD</p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Službenici Postaje pomorske policije na graničnom prijelazu Luka-Split, u splitskoj gradskoj luci uhitili su Arijana Z. (39), Fluturu Z. (29) i njezina petogodišnjeg sina Donalda Z. (5).</p>
<p>Riječ je o albanskim državljanima koje su talijanske vlasti brodom »Split 1700« vratile u Hrvatsku, jer su se koristili krivotvorenim grčkim putovnicama. Tako je Arijan Z. posjedovao grčku putnu ispravu na ime Nikolasa Gergiosa, dok se Flutura Z. koristila putnom ispravom na ime Dragona Nilaos u koju je upisala i svoje malodobno dijete. Kriminalističkom obradom utemeljena je sumnja da su Albanci 16. siječna autobusom iz Sarajeva ušli u Hrvatsku došavši do Splita, odakle su dva dana kasnije otputovali u Italiju.</p>
<p>Krivotvorene putovnice od nepoznate osobe kupili su u Grčkoj za 1.500 američkih dolara. Zbog sumnje da su počinili prekršaje Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o kretanju i boravku stranaca privedeni su Prekršajnom sudu koji ih je kaznio novčano i mjerom udaljena s teritorija Republike Hrvatske na jednu godinu. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uboo ga nožem u trbuh zbog sukoba u prometu</p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Zbog sumnje da je lovačkim nožem u trbuh ubo Tončija K. (25) iz Splita, nakon nesporazuma u prometu, kaznenu prijavu za nanošenje teških tjelesnih ozljeda »zaradio« je Splićanin Nediljko L. (45).</p>
<p>Kako doznajemo u splitskoj policiji, na križanju Krbavske i Vukovarske ulice u Splitu, Nediljko L. je upravljajući »opel vectrom«, registracije ST 747-GC, pokušao mimoići »yugo«, ST 889-BN, za čijim je upravljačem bio Tonči K. No, zbog premalo prostora nije uspio. Vozeći, pak, unatrag Tonči K. je izašao iz križanja, te potom izašao iz vozila i pričekao da Nediljko L. svojim automobilom, u kojem se nalazilo i dvoje maloljetne djece, dođe do njega. Tada je počeo udarati rukama po krovu vozila Nediljka L. No, kada ga je rukama uhvatio za jaknu u namjeri da se s njim i tjelesno obračuna, Nediljko L. je iz pretinca u automobilu izvadio lovački nož kojim je Tončija u trbuh.</p>
<p>Nediljko L. događaj je prijavio Trećoj splitskoj policijskoj postaji, a ozlijeđenome je pomoć pružena u splitskoj Kliničkoj bolnici, gdje su utvrdili da je zadobio teške ozljede, odnosno ubodnu ranu s probojem potrbušnice. Nakon operacije Tonči K. zadržan je na bolničkom liječenju. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ubila se skočivši s balkona</p>
<p>ĐAKOVO, 21. siječnja</p>
<p> - Dvadesetpetogodišnja D. B. počinila je samoubojstvo u četvrtak oko 17,15 sati, skočivši s balkona svoje sobe, u potkrovlju obiteljske kuće.</p>
<p>Prema priopćenju PU osječko-baranjske, očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici Šeste policijske postaje Đakovo, koji su utvrdili kako je djevojka skočila s visine od oko četiri metra, na betonsku stazu te je od zadobivenih teških ozljeda na mjestu preminula. Kako neslužbeno doznajemo, nesretna je djevojka prije dvije godine obolila od shizofrenije zbog čega je i napustila Pedagoški fakultet u Osijeku. Nakon toga, često je bila depresivna, no prema pričama njezinih prijatelja, ni po čemu se nije dalo naslutiti da će ju nešto natjerati na ovaj čin. (M. S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>U slučaju duže blokade Ini prijeti stečaj!</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Ina je u petak na račun Porezne uprave uplatila 24 milijuna kuna tako da je njihov dug za porez sada smanjen na oko 150 milijuna kuna, a zasad nema najava da bi im račun ponovno mogao biti blokiran, doznali smo u petak u hrvatskoj naftnoj tvrtki. Kao što nema obavijest prijeti li im nova blokada računa, Ina dosad nije dobila ni odgovor Vlade ili Ministarstva financija o prijedlozima za međusobni prijeboj dugova ili barem odobrenje za kašnjenje u plaćanju trošarina do određene granice. Ina sada ima dodatne probleme jer mora ovih dana naručiti nove količine nafte, a nije sigurna hoće li ju moći platiti jer im nova blokada stalno 'visi za vratom' budući je zbog krize u gospodarstvu naplata isporučenih derivata sve lošija. </p>
<p>Eventualni problemi s plaćanjem nafte mogli bi potaknuti strane banke da sva svoja potraživanja pošalju na naplatu. Primjerice, njihov ugovor s Bankers Trustom predviđa da u slučaju financijske blokade Ine ili neke njene vanjske podružnice duže od 14 dana na naplatu odmah dospijeva svih 150 milijuna dolara. Kako se loše vijesti brzo šire već se nekoliko stranih banaka raspitivalo što se događa s Inom. Ako se takav crni scenarij ostvari Ini bi mogao zaprijetiti i stečaj, upozorava zamjenik generalnog direktora Ine Jasminko Umičević.</p>
<p>Zato su u Ini osnovali svojevrsni krizni stožer kako bi sa što manje problema riješili nagomilane nevolje, ponajprije kako bi izbjegli dolazak na naplatu stranih kredita i nestašice na domaćem tržištu. Naime, uz ostale financijske probleme krajem siječnja moraju platiti i 50 milijuna kuna obveza prema Pariškom i Londonskom klubu zbog čega su krajnje reducirali plaćanje domaćih obveza prema dobavljačima, jer sav priljev novca koriste za plaćanje najhitnijih obveza, ali najavljuju i još oštriju politiku prema svojim dužnicima. Kako ne znaju što još mogu očekivati od Ministarstva financija pripremaju i scenarije za slučaj da budu prisiljeni smanjiti preradu nafte kao i sveobuhvatnu analizu situacije u kojoj su se našli i s čim će odmah upoznati novu Vladu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatskoj šansa na europskom tržištu bioproizvoda?</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Udjel bioproizvoda u ukupnoj prodaji prehrambenih proizvoda na malo mogao bi se na svjetskim tržištima sljedećih godina povećati i do 10 posto. To se ističe u nedavnom istraživanju tržišta bioproizvoda pod nazivom Organska hrana i pića: svjetska ponuda i vodeća europska tržišta. Hrvatska bi mogla postati značajan čimbenik na europskom tržištu bioproizvoda. Prema Međunarodnom trgovinskom centru (ICC), u 1998. prodaja na malo dostigla je na Zapadu, u SAD-u i Japanu više od 13 milijardi dolara, čime je trgovina tzv. biohrane i bionapitaka postala važnom agroindustrijom na svjetskoj razini. Hrvatska kao zemlja s velikim prirodnim potencijalom i netaknutim, ekološki čistim područjima mogla bi konkurirati na svjetskim tržištima, tvrde hrvatski i švicarski stručnjaci. Hrvatska bi, smatraju, mogla povezati ekološku poljoprivredu s ekološkim turizmom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Stečajevi Gucićevih poduzeća čekaju novu Vladu?</p>
<p>Sindikati traže da se postupci odgode dok se nova Vlada ne odredi prema odluci Vlade premijera Mateše iz srpnja prošle godine o financijskom restrukturiranju tekstilnog dijela grupacije Gucić</p>
<p>Nakon raspada Kutlinog, raspada se i Gucićevo carstvo</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Četiri granska sindikata, udružena u Savez samostalnih sindikata Hrvatske, zatražila su u petak od trgovačkih sudova u Zagrebu, Rijeci i Splitu da privremeno odgode otvaranje stečajnih postupaka nad poduzećima u vlasništvu Josipa Gucića.</p>
<p>Sindikati traže da se postupci odgode dok se nova Vlada ne odredi prema odluci Vlade premijera Mateše iz srpnja prošle godine o financijskom restrukturiranju tekstilnog dijela grupacije Gucić. Podsjetimo, tada je Vlada predložila bankarima odgodu ili, bolje rečeno, odustajanje od stečajnog postupka ponudivši im u zamjenu državne garancije za kredite koje je Gucić prestao vraćati. Prijedlog za pokretanje stečajnih postupaka zatražila je početkom prosinca prošle godine Zagrebačka banka (kao najveći vjerovnik grupacije Gucić), pošto je Matešina Vlada u međuvremenu od svoje ponude »spašavanja tajkuna« - odustala.</p>
<p>Sindikat tekstila, obuće, kože i gume, Sindikat trgovine, Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske i Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske najavljuju da će poduzeti sve da se odluka Matešine Vlade provede. »Nisu u pitanju samo radna mjesta i sudbina sedam tisuća zaposlenika, već je riječ o sudbini puno više radnih mjesta u društvima dobavljačima i poslovnim partnerima«, stoji u priopćenju sindikata. </p>
<p>Zagrebačka je banka 2. prosinca prošle godine pokrenula inicijativu za otvaranje stečaja nad 16 poduzeća Grupacije Gucić. Na Trgovačkom sudu u Zagrebu u petak je započeto sa stečajnim ročištima po tim zahtjevima (devet poduzeća otpada na zagrebački Trgovački sud).</p>
<p>»Sud sudi prema zakonu, ne može se dopustiti da na njegov rad utječu bilo kakvi pritisci sa strane«, kaže Vesna Buljan, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu. To se odnosi i na zahtjev sindikata, s kojim će se svakako morati uspostaviti kvalitetna suradnja u sljedećem razdoblju, smatra Vesna Buljan, i ovaj je dopis na sudu shvaćen kao početak »konstruktivne suradnje«. No, ističe i kako nema bojazni da će stečajni postupak do formiranja nove Vlade odmaći predaleko, odnosno da se novi mandatari neće moći odrediti prema odluci Matešine Vlade. »Još smo daleko od otvaranja stečaja. U početnoj smo fazi, ali postupak se, prema zakonu, ne može stopirati ili odgoditi. Odnosno, postupak se vodi ili - ne vodi. Od njega mogu odustati samo pokretači, odnosno banke«, ističe Vesna Buljan. Ipak, ne postoji bojazan da sud, vodeći »predpostupak«, ne dočeka s ozbiljnim pitanjima formiranje nove Vlade i njeno određivanje prema »naslijeđenom« problemu.</p>
<p>Bankari su, pak, u više navrata poručili kako njima garancija Vlade za Gucićeve kredite savršeno odgovara te kako je stečajni postupak tek krajnji potez koji mogu povući kako bi zaštitili uložena sredstva. Isto tako istakli su i kako im u tijeku stečajnih postupaka najviše odgovara »ozdravljenje« kompanija, a ne njihovo gašenje i otpuštanje radnika jer bi im zdrave kompanije mogle - vraćati kredite. No u slučaju da nova Vlada ocijeni kako je dugo odgađani, a na kraju i odbačeni prijedlog Matešine Vlade o sanaciji tekstilnog dijela Grupacije Gucić svojevrsno »kukavičje jaje« te ne pristanu na odobravanje garancija (koje je bivša Vlada dijelila šakom i kapom), zasigurno neće odustati od zahtjeva za stečajem. Najveći posao tada čeka - stečajne upravitelje.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Održano prvo ročište o prijedlogu za stečaj »Ferimporta«</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Na Trgovačkom je sudu u Zagrebu u petak održano prvo ročište radi izjašnjavanja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka u tvrtkama Ferimport d.d. i Ferimport trgovina iz Grupacije Gucić, čiji je stečaj početkom prosinca zatražila Zagrebačka banka kao vjerovnik tih i drugih tvrtki iz Grupacije Gucić.</p>
<p>Predsjednica zagrebačkoga Trgovačkog suda Vesna Buljan rekla je o ovom ročištu kako je to tek početak jer se prijedlog Zagrebačke banke treba najprije ispitati, odnosno utvrditi postoje li razlozi za otvaranje stečajnog postupka u Ferimportu. Sam postupak stečaja vrlo je složen, a posebice u ovom slučaju jer tvrtke u Grupaciji Gucić imaju mnogo isprepletenih međusobnih odnosa koji će se morati ozbiljno proučiti.</p>
<p>»Na ovom smo ročištu zatražili od suda produženje roka na 30 do 60 dana u kojem bi se riješile određene okolnosti u cijelom slučaju te bi se pokušao i izmiriti dug prema Zagrebačkoj banci«, rekla je odvjetnica Tea Gatarić, koja je opunomoćena u zastupanju dužnika - uprava tvrtki Ferimport d.d i Ferimport trgovina. Podsjetila je na (nerealiziranu) odluku Vlade iz srpnja prošle godine o jamstvima, čime bi se pokušale riješiti kreditne obveze grupacije Gucić prema Zagrebačkoj banci. </p>
<p> »Ne tražimo od nove Vlade novac, već tražimo raskidanje sudužništva unutar grupacije Gucić, a Ferimport će svoje kredite sam vratiti, iako ni oni nisu utrošeni u Ferimportu, o čemu imamo i neosporne dokaze«, rekao je Enver Bahtić, predsjednik Slobodnog sindikata radnika Ferimporta, koji je prisustvovao ovom ročištu. Izrazio je i svoje nezadovoljstvo pravnim zastupnikom Ferimporta jer, po njegovoj ocjeni, ne štiti interese djelatnika Ferimporta, odnosno ne poznaje osnovne činjenice o samoj tvrtki - primjerice broj zaposlenih, ima li tvrtka nekretnine i slično. Prema Bahtićevim riječima, stvarni dug Ferimporta iznosi 4,5 milijuna DEM, dok su sva ostala kreditna zaduženja kod Zagrebačke banke ostalih tvrtki iz Grupacije Gucić ukupno oko 600 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Austrijanci zainteresirani za ulaganja u Zagrebu i Zadru</p>
<p>Austrijski su investitori ponudili gradskim vlastima u Zagrebu sudjelovanje u nekoliko projekata: izgradnji četiriju javnih garaža, dovršenju Sveučilišne bolnice u Novom Zagrebu i njezinu preuređenju u poslovno-zdravstveni objekt, gradnji sportsko-poslovnog hotela sa četiri zvjezdice u blizini stadiona na Maksimiru.../Casino Austria i njezini partneri ulagali bi i u hotelijerstvo na zadarskom području</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Grupa austrijskih poslovnih ljudi, koja je nedavno od Ministarstva financija dobila koncesiju za otvaranje kockarnice u zagrebačkom hotelu Esplanade, zainteresirana je za dalja ulaganja na području Grada Zagreba, o čemu su već razgovarali s gradonačelnicom Marinom Matulović-Dropulić te su od nje zatražili potrebnu dokumentaciju. Riječ je o austrijskim poslovnim ljudima, koje zanimaju ulaganja u infrastrukturne i multidisciplinarne objekte, javne garaže, hotele i bolnice, doznali smo u Hrvatskoj agenciji za promicanje ulaganja (HAPU). </p>
<p>Na čelu navedene grupe austrijskih gospodarstvenika nalazi se Casino Austria International, tvrtka koja u svom vlasništvu ima stotinjak kockarnica diljem svijeta. Neslužbeno smo saznali da se u navedenoj poslovnoj grupi, uz Casino Austria, nalaze i Wagner GesmbH, zatim dr. Nortbert Steger i dr. Matthyahu Kanjel. Svatko od njih navodno posjeduje po 25 posto dionica novoosnovanog kasina u Esplanadi, tvrde nam u HAPU. U vlasništvu Casina Austrije nalazi se novoosnovana tvrtka Casino Grad d.d., koja će zastupati interese svoga austrijskog partnera u Zagrebu i Hrvatskoj, saznali smo u HAPU.</p>
<p>Austrijski su investitori ponudili gradskim vlastima u Zagrebu sudjelovanje u nekoliko projekata. Riječ je, prije svega, o izgradnji četiriju javnih garaža, od kojih se vrijednost svake kreće u rasponu od 25 do 30 milijuna DEM. Nadalje, Austrijanci su predložili i dovršenje Sveučilišne bolnice u Novom Zagrebu i njezino preuređenje u poslovno-zdravstveni objekt, »težak« oko 500 milijuna DEM. U novu bi se bolnicu, prema njihovu prijedlogu, postupno preselile i neke gradske bolnice, prije svega Institut za tumore i Traumatološka klinika, što bi oslobodilo prostor koji ove institucije trenutno zauzimaju za druge namjene.</p>
<p> I inače, kako smo neslužbeno saznali u Casinu Austria, ova je grupa austrijskih ulagača zainteresirana za ulaganja u hrvatsko zdravstvo, i to kako za rekonstrukciju postojećih, tako i za gradnju novih objekata. Zato su inicirali kontakte s Ministarstvom zdravstva, s kojim žele surađivati. </p>
<p>Investitori razmišljaju i o gradnji sportsko-poslovnog hotela sa četiri zvjezdice u blizini stadiona na Maksimiru, kapaciteta 130 - 160 soba, čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 milijuna DEM, kažu nam u Casinu Austria. Nudi se i gradnja »multiplex« objekata, hostela i sudjelovanje u obnovi zagrebačke infrastrukture. Osim za ulaganja na području Zagreba, Casino Austria i njezini partneri ulagali bi i u hotelijerstvo na zadarskom području.</p>
<p>»Razgovarali smo s predstavnicima zagrebačkih i zadarskih vlasti o predloženim projektima, i čini se da su zainteresirani. No, kako to često u Hrvatskoj biva, problemi se pojavljuju kada treba realizirati konkretan projekt. Ljudi u Hrvatskoj moraju shvatiti da će količina novca koju su stranci spremni uložiti u ovu zemlju ovisiti, prije svega, o njima samima«, rekao nam je predstavnik Casina Austria, koji je želio ostati anoniman. Dodao je i da se s najvećim problemima potencijalni strani ulagači susreću pri pokušaju uspostavljanja kontakta s hrvatskom administracijom, gdje prečesto nailaze na »neprobojan zid«. »Hrvatska država i gradske vlasti moraju najprije razlučiti što im je prioritet, a tek zatim moguće je ozbiljno pristupiti poslu i izraditi master planove i feasibility studije«, istakao je on.</p>
<p>U istoj smo tvrtki saznali i da je namjera potencijalnih austrijskih ulagača realizirati predstavljene planove na temelju partnerstva s gradskih komunalnim službama, poput ZGO-a i Zagreb-parkinga. No, zauzvrat Austrijanci traže ulazak u njihovu vlasničku strukturu. Problem bi mogao iskrsnuti i kada je riječ o davanju jamstava, jer austrijski poslovni ljudi za svoja ulaganja, doznali smo, traže jamstvo države. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Industrijska proizvodnja u prosincu 5,5 posto veća nego lani</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj treći mjesec za redom ostvaruje rast. Tako je u prosincu 1999. godine 5,5 posto viša u odnosu na isti mjesec godinu ranije, što je donekle utjecalo na ublažavanje zabilježenog pada industrijske proizvodnje u 1999. godini, koja je po podacima Državnog zavoda za statistiku manja 1,4 posto u odnosu na godinu ranije. </p>
<p>Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u prosincu je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, povećana za 6,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, kapitalnih proizvoda za 26,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 43 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto. Jedina grupacija koja je u prosincu zabilježila pad je energija, čija je proizvodnja bila manja jedan posto nego u istom mjesecu 1998.</p>
<p> Tijekom 1999. godine u usporedbi s godinom ranije rast je proizvodnje ostvaren u dvije grupacije - energije za 9,3 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 9,7 posto. Istodobno je proizvodnja intermedijarnih proizvoda (osim energije) manja jedan posto, kapitalnih proizvoda 5,3 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena za 5,8 posto u usporedbi sa 1998. godinom.</p>
<p> Među pojedinim granama značajniji rast proizvodnje lani je ostvaren kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira za 20,7 posto, proizvodnje ostalih prometnih sredstava (izuzev motornih vozila, prikolica i poluprikolica) 12,6 posto, opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 11,1 posto, proizvodnje duhanskih proizvoda 10,2 posto i dr. Od značajnijih proizvodnji lani je pad zabilježen kod proizvodnje uredskih strojeva i računala 27,9 posto, proizvodnje strojeva i uređaja 14,3 posto, prerade drva, proizvodnje proizvoda od drva, osim namještaja, 14,2 posto, proizvodnje metala 13,3 posto, proizvodnje tekstila 11,7 posto itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Više od 43.000 britanskih tvrtki lani otišlo u stečaj </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Više od 40.000 tvrtki u Velikoj Britaniji u 1999. je otišlo u stečaj. To je najveći broj tvrtki u stečaju zabilježen u Britaniji u posljednjih pet godina. Lani je 43.365 tvrtki otišlo u stečaj ili 12,2 posto više nego u 1998, a to znači da je u prosjeku 830 poduzeća tjedno išlo u stečaj. Nedavno objavljeni podaci o britanskom gospodarstvu pokazali su da se britanska ekonomija brzo oporavlja od usporavanja prošle zime. Stopa nezaposlenosti u Britaniji najniža je u posljednjih 20 godina, a povjerenje je potrošača na visokoj razini. Snažan rast britanskoga gospodarstva, upozorili su iz tvrtke Dun, neće bitno utjecati do sredine ove godine na sam broj tvrtki koje odlaze u stečaj. Po dosadašnjim iskustvima, napominju, potrebna je najmanje godina neprekidnoga gospodarskog rasta da bi se broj tvrtki koje odlaze u stečaj počeo smanjivati. Prema kraju prošle godine rast britanskoga gospodarstva počeo je pokazivati rezultate u smislu laganog smanjenja broja tvrtki u stečaju, izjavili su iz Dun U prvoj polovini ove godine, napominju analitičari, poslovanje tvrtki mogla bi pogoditi kašnjenja u naplati potraživanja s razloga što će korisnici kao izgovor za nepodmirivanje svojih obveza navoditi »millenium bug«. Istraživanja su još pokazala i veće gospodarske razlike između britanskoga sjevera i juga. Jugoistočna Engleska lani tako bilježi porast broja tvrtki u stečaju za svega 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je na području Londona istodobno zabilježen pad. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Slovenski ekonomisti s optimizmom o 2000. </p>
<p>LJUBLJANA, 21. siječnja</p>
<p> - Slovenski ekonomisti s relativnim optimizmom gledaju na gospodarska kretanja u ovoj godini, unatoč slabijim rezultatima izvoza i manjem rastu društvenog proizvoda u prošloj godini.</p>
<p>Ekonomski institut ljubljanskoga Pravnog fakulteta u svojoj najnovijoj prognozi optimizam utemeljuje prestankom recesijskih kretanja na europskim tržištima, gdje domaća poduzeća ostvaruju gotovo sav izvoz te očekivanim trendom padanja cijena nafte. U tome je naime jedan od uzroka što je slovenska privreda u prošloj godini ostvarila rekordan deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom. Deficit je iznosio po prvim ocjenama 1,375 milijardi američkih dolara i za 30 posto je nadmašio onaj iz 1998. Negativni su trendovi pokazani i u tekućoj platnoj bilanci te pomanjkanju deviza na slobodnom tržištu. Rast BDP-a nije lani dosegao solidnih 3,9 posto iz 1998. godine, a i taj je, ocjenjuju analitičari, bio uzrokovan većom potrošnjom u prvoj polovini godine u »histeričnom« kupovanju potrošnih dobara od strane građana pred uvođenje PDV-a. Da uvođenje tog poreza, koji se očekivao s velikom zabrinutošću, nije izazvalo veće traume u ekonomiji, potvrdilo je u četvrtak ministarstvo financija koje je od 19-postotnog PDV-a u drugoj polovini godine ubralo 112 od planiranih 113 milijardi tolara, a ni inflacijski učinak porezne reforme nije dosegao očekivanja. Da se slovensko gospodarstvo u 1999. razvijalo u stabilnim okolnostima, potvrdilo je i najnovije izvješće Europske komisije. Bruxelles međutim upozorava da je novi rast moguće ostvariti samo jačim stranim ulaganjima, koja lani nisu premašila 100 milijuna dolara, te realizacijom započetih a neostvarenih ekonomskih i administrativnih reformi. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>SDP-u i HSLS-u deset, četvorki četiri a HDZ-u pet saborskih odbora</p>
<p>O čelništvu Zastupničkog doma odlučit će šefovi stranaka šestorice / Kako sada stvari stoje, Sabor će i dalje voditi predsjednik te pet potpredsjednika </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Šefovi klubova zastupnika pobjedničke koalicije u petak su u Saboru, na neformalnom sastanku, utvrdili prijedlog raspodjele mjesta u saborskim odborima, s kojim će u utorak izaći pred predstavnike ostalih parlamentarnih stranaka. Prihvate li ostale stranke prijedlog Mate Arlovića, Đurđe Adlešić, te predstavnika četvorke Luke Trconića, deset od postojećeg 21 saborskog odbora pripast će koaliciji SDP-HSLS. Uz deset predsjednika, pobjednička koalicija imala bi i deset potpredsjednika odbora. Slijedom izbornih rezultata, stranke četvorke imat će po četiri svoja predsjednika i potpredsjednika odbora, a oporbeni HDZ po pet tih mjesta. </p>
<p>Ako pak HDZ dobije mjesto jednog, a ne dva potpredsjednika Sabora kako se zasad predviđa, njegovi će zastupnici predvoditi šest saborskih odbora. Po jedan odbor dobit će i pravaško-demokršćanski blok, te zastupnici nacionalnih manjina.</p>
<p>Iako nije htio govoriti o tome koji će odbori pripasti vladajućoj koaliciji a koji oporbi, Arlović je rekao kako je logično da će vladajuća koalicija nastojati zadržati ona tijela bez kojih se ne može osigurati kvalitetno i učinkovito funkcioniranje Zastupničkoga doma.</p>
<p>»Nismo došli da bismo podijeliti sebi, pa što ostane drugima, nego smo došli postići dogovor koji će biti svima prihvatljiv jer želimo da se u odborima napokon počne odvijati parlamentarni život i voditi relevantna rasprava«, izjavio je Arlović. </p>
<p>Naglasio je kako se nada da će se sve stranke odazvati sastanku u utorak pa bi se možda već tada mogao dogovoriti i raspored funkcija te članova u radnim tijelima. </p>
<p>Odnos snaga u odborima bit će također razmjeran izbornim rezultatima. Tako će HDZ i HSP-HKDU, koji imaju otprilike trećinu zastupnika, imati po četiri od 11 članova odbora.</p>
<p> O čelništvu Zastupničkoga doma, odnosno Sabora, odlučit će pak, rekao je Arlović, šefovi stranaka šestorice. Kako sada stvari stoje, Sabor će i dalje voditi predsjednik i pet potpredsjednika. Što se tiče uštede koju su obećavali, ona se, poručio je Luka Trconić, može postići i na drugim mjestima. »Treba štedjeti, ali je bitna kvaliteta rada u Saboru«, istaknuo je Trconić.</p>
<p> Dodao je da će se pet potpredsjedničkih mjesta pokazati potpuno opravdanima kad se promijeni Poslovnik i, umjesto glasovanja petkom, uvede glasovanje poslije svake točke dnevnog reda. To će biti izuzetno naporno i zahtjevno za predsjednika i potpredsjednike koji budu predsjedavali sjednicama.</p>
<p> Nastavak razgovora o podjeli mjesta u Saboru slijedi, dakle, u utorak u 11 sati, poslije kojega bi se, ne bude li problema, moglo znati koji će odbori pripasti pobjednicima, a koji oporbi.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nova Vlada počinje s radom čim ju Pavletić imenuje, bez čekanja na glasovanje u Saboru </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Može li nova Vlada premijera Ivice Račana, nakon što ju imenuje predsjednik Hrvatskog državnog sabora akademik Vlatko Pavletić privremeno na dužnosti predsjednika države, odmah početi donositi odluke, ili treba čekati »blagoslov« Zastupničkog doma Sabora?</p>
<p>Naime, sukladno hrvatskom Ustavu i Zakonu o Vladi (članak 5.) mandat predsjednika, potpredsjednika, ministara i drugih članova Vlade počinje od dana imenovanja. Ali, u članku 6. Zakona o Vladi piše da je premijer, sukladno Ustavu, dužan predstaviti Vladu pred Zastupničkim domom Sabora i zatražiti glasovanje o njezinu povjerenju. Nakon toga slijedi polaganje prisege. Slična je procedura i u slučaju kad Vlada dobije novoga člana. Tada predsjednik Vlade od Sabora u roku od 15 dana treba zatražiti glasovanje o povjerenju.</p>
<p>Akademik Pavletić imenovat će Račana novim premijerom najvjerojatnije 27. siječnja. S druge strane, konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma održat će se u srijedu, 2. veljače. Zastupnički dom potporu novom premijeru i ministrima može dati već tada, no očekuje se da će to ipak biti učinjeno 9. veljače. </p>
<p>Upravo zbog tog »međuprostora«, u javnosti se pojavila dvojba oko toga od kada će Račanova Vlada početi raditi »normalno« sa svim ingerencijama. Primjerice, može li nova Vlada odmah donositi zakone, ili mora čekati glasovanje o povjerenju u Saboru? </p>
<p> »Odmah nakon što akademik Pavletić, vršitelj dužnosti Predsjednika Republike, imenuje premijera te na premijerov prijedlog i ministre, Vlada može početi najnormalnije raditi svoj posao, dakle sve ono što sukladno Ustavu i zakonima obavlja«, kazao je Vjesnikov izvor u Ustavnom sudu, pojasnivši da je to jedno od osnovnih obilježja polupredsjedničkog sustava. </p>
<p>To znači da će Račanova Vlada od 27. siječnja, i bez podrške Zastupničkog doma, moći donositi sve odluke i u potpunosti funkcionirati. Slično je mišljenje i Vladinog Ured za priopćavanje, gdje ističu da, unatoč odredbi o nužnom potvrđivanju pred Zastupničkim domom, Vlada svoje odluke može donositi odmah nakon što ju predsjednik Republike imenuje. Uostalom, takva su iskustava i praksa prijašnjih Vlada, koje su najprije počele s radom, a potom čekale konstituiranje Zastupničkog doma te potvrđivanje i prisegu.</p>
<p>Slična je praksa do sada bila i u slučajevima kad bi Vlada dobila novog člana. Ministar bi odmah nakon imenovanja počeo obavljati svoj posao, a premijer je u roku od 15 dana od Zastupničkog doma morao zatražiti glasovanje o povjerenju novom članu svog kabineta. Zastupnički dom o povjerenju ministru glasovao bi na prvoj sljedećoj sjednici, koja i nije nužno morala biti u roku od 15 dana nakon imenovanja. (Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Budiša: U Kninu će živjeti svi, i oni koji su s 'Olujom' došli i oni koji su s njom otišli! </p>
<p>Moja prednost je u tome što iza mene čvrsto stoji koalicija SDP-a i HSLS-a, rekao je Budiša u Kninu / Pridonijet ću da se izmiri ono što je u agresiji učinjeno, jer je hrvatski narod životno zainteresiran da se pripadnici manjina dobro osjećaju, ali i da nikada više ne budu instrument protiv hrvatske države / Nemojte brinuti za samostalnost Hrvatske, jer nitko neće dopustiti da se izgubi ono za što je proliveno toliko krvi</p>
<p>KNIN, 21. siječnja -»Posebno mi je zadovoljstvo što govorim u kraljevskome gradu Kninu, koji sam, inače, obišao i odmah nakon oslobođenja. Obraćam se svim građanima Knina, onima koji su i prije živjeli ovdje i onima koji su se u Knin nedavno doselili. Namjeravam biti predsjednik svih građana Hrvatske, svih njezinih državljana«. </p>
<p>Rekao je to u Kninu na predizbornome skupu predsjednički kandidat HSLS-a i SDP-a Dražen Budiša, obraćajući se građanima koji su, unatoč hladnoći i kiši, došli na Budišin skup na glavnome gradskom trgu Ante Starčevića. </p>
<p>»Građanima Knina, koji su se nakon 'Oluje' doselili na ovo područje, poručujem da se, ako to žele, mogu vratiti u svoje domove iz kojih su izbjegli ako se za to stvore uvjeti. Međutim, ako se ne budete željeli vraćati, nećete to morati učiniti«, poručio je Dražen Budiša, apelirajući na doseljene Hrvate da ne nasjedaju političkoj promidžbi koja kaže da će se HSLS i SDP drukčije prema njima odnositi.</p>
<p> »U Kninu će živjeti i građani srpske nacionalnosti koji su sa ovoga područja otišli nakon 'Oluje', a koji se ovamo žele vratiti«, naglasio je Budiša, dodajući da postoje političke, psihološke i moralne zapreke povratku Srba, ipak da su ipak najveće zapreke povratku materijalne prirode. </p>
<p>»Ako je pobjednička koalicija SDP-a i HSLS-a uspjela okupiti ljude različitih političkih ideja, onda mogu reći da će ista ta koalicija pridonijeti da se izmiri ono što je u agresiji učinjeno, jer je hrvatski narod životno zainteresiran da se pripadnici manjine u Hrvatskoj dobro osjećaju, ali i da nikada više ne budu instrument protiv hrvatske države«, naglasio je Budiša. On je u nastavku obećao da će, ako pobijedi na predsjedničkim izborima, Hrvatska ispunjavati sve međunarodne obveze, da će on voditi odgovornu politiku i raditi na očuvanju hrvatske samostalnosti i stabilnosti, očuvanju njezinoga jedinstva i ravnopravnosti svih građana. </p>
<p>»Prepoznavši koaliciju SDP-a i HSLS-a kao onu snagu koja državu može izvući iz poteškoća, hrvatski narod je izabrao dobro«, rekao je Budiša okupljenim Kninjanima, te upozorio kako novo vrijeme traži i nove ljude i nove, brze odgovore na mnoga pitanja, kako bi što skorije svi građani Hrvatske u svojoj državi mogli pristojno živjeti od svoga rada. »Za to novo vrijeme želimo stvoriti pretpostavke«, dodao je. </p>
<p>»Nemojte brinuti za samostalnost države, jer će ona biti itekako dobro čuvana i nitko neće dopustiti da se izgubi ono za što je proliveno toliko krvi«, poručio je Budiša građanima Knina, obećavši im, ako pobijedi na predsjedničkim izborima, stvaranje nove političke kulture u Hrvatskoj, u kojoj više neće biti mjesta za luksuz, bahatost i aroganciju.</p>
<p>Moja prednost kao predsjedničkoga kandidata u odnosu na druge je, naglasio je Dražen Budiša, to što iza mene čvrsto stoji koalicija SDP-a i HSLS-a. Za tu koaliciju on smatra da, zajedno s parlamentom i Vladom, može ostvariti zacrtani program. </p>
<p>»Iza mene je 30 godina borbe za Hrvatsku i ja vam svojim životom jamčim da ću dužnost predsjednika Republike obnašati časno i pošteno. Ako mi date svoj glas, bit će to dobar izbor«, rekao je na kraju Dražen Budiša.</p>
<p>Okupljenima na kninskome Trgu Ante Starčevića kratko su se obratili i Mario Kovač, novi saborski zastupnik iz Šibenika, Anto Marjanović, prvi čovjek kninskoga SDP-a, Joško Kontić, novoizabrani zastupnik HSLS-a i Zdravko Tomac, prvi čovjek Budišina izbornoga stožera.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Podrška europskih liberala predsjedničkom kandidatu Budiši</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Posljednja dva dana predsjedničke kampanje, kampanji Dražena Budiši pridružio se budući predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox. Na konferenciji za novinare održanoj u petak u HSLS-u, predsjednik Kluba zastupnika Europske liberalne i demokratske stranke te član odbora za gospodarstvo i financije Europskog parlamenta Cox, istaknuo je zadovoljstvo što sudjeluje u Budišinoj kampanji što je »znak solidarnosti od strane europskih liberala«.</p>
<p>»Nadam se da će rezultati predsjedničkih izbora zaokružiti rezultate parlamentarnih i da će to ubrzati razvitak Hrvatske« rekao je Cox novinarima. Budući da je rođeni Irac, Cox je povukao paralelu između Irske i Hrvatske, ističući da Irska cijeni svoju nezavisnost, ali je svjesna da izolacija nije način na koji se može postići rast i razvitak. U sklopu Europske unije naučili smo malo i odstupiti od svoje nezavisnosti da bismo dobili na snazi, rekao je Cox, navodeći kao primjer razvoja Irske, podatke po kojima je 1973. godine, kad je ušla u EU, irski dohodak po glavi stanovnika bio 55 posto europskog prosjeka, a 26 godina ksnije dohodak po glavi stanovnika porastao je na 105 posto europskog prosjeka.</p>
<p>»Ako smo mi to mogli, može i Hrvatska«, poručio je Cox. Predsjedničku kampanju Cox i europski liberali prate s velikim zanimanjem i, kako je rekao, »uzbuđeni smo što u bliskoj budućnosti možemo ostvariti pravi europski posao u Hrvatskoj«.</p>
<p> Uz predsjednika Velikog vijeća HSLS-a Ivu Škrabala na konferenciji je govorio i međunarodni tajnik SDP-a Tonino Picula, koji je istaknuo da je iskustvo Irske vrlo bitno za Hrvatsku. Picula je naglasio da je neideološka suradnja europskih čimbenika vrlo bitna, zbog čega mu je jako drago da se takvi standardi uspostavljaju i u Hrvatskoj. Nakon konferencije, Pet Cox, koji će 2002. preuzeti predsjedanje Europskom parlamentom, otputovao je u Gospić gdje se pridružio Budiši. Inače, u drugom krugu predsjedničkih izbora Budišinoj kampanji pridružit će se, najavljeno je, Hans Dietrich Genscher. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić još uvijek ne želi govoriti o tomu tko mu financira kampanju! </p>
<p>Dosadašnji troškovi Mesićeve predsjedničke kampanje iznose 1,3 milijuna kuna / Pomogli su mi prijatelji koji vjeruju u mene, kazao je Stipe Mesić / Protiv mene se vodi organizirana kampanja, ali ću pobijediti već u prvom krugu, dodao je </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Troškovi predizborne kampanje Stipe Mesića trenutačno iznose 1,3 milijuna kuna. No, konačni podaci će biti dostupni javnosti tek po okončanju kampanje ili onda kad to objave stožeri drugih predsjedničkih kandidata. Troškovi Mesićeve kampanje na HTV-u, što je najveći trošak, do subote će iznositi 420.000 kuna. Televizijska kampanja Dražena Budiše do prošlog četvrtka iznosila je 800.000 kuna, a HDZ-ova kandidata Mate Granića 530.000 kuna. Dakle, jasno je da predsjednička kampanja Mesića nije najskuplja, ali je najbolja.</p>
<p>Istaknula je to Vjera Šuman, glasnogovornica Mesićeva stožera na konferenciji za novinare u petak. Dodala je da stožer predočio javnosti dio troškova, jer se proteklih dana samo Mesića proziva zbog skupe kampanje. Sâm Mesić je poručio da su svi koji rade u njegovoj ekipi volonteri, kao i oni koji su radili spotove i jinglove, dok su gorivo i automobile dobili od prijatelja. »To je stajalo, ali mi nismo plaćali. Nikakvi tajkuni se kod nas nisu pojavljivali. U kampanji su pomogli prijatelji koji vjeruju u mene, a ja nisam kriv što imam više prijatelja no što su neki imali glasača«, istaknuo je. Iako su novinari inzistirali da kaže tko mu financira kampanju, Mesić je to odgodio do časa dok to učiniti drugi kandidati. Inače, Mesić je uvjeren da će postati predsjednik već u prvom krugu. </p>
<p>Izjave iz Budišina stožera po kojima koalicija SDP-HSLS neće moći provesti obećane promjene ako Budiša ne bude predsjednik, Mesićev stožer doživljava kao »dezavuiranje demokracije i očitu težnju za apsolutnom pobjedom na svim razinama«. No, nadaju se da je to bilo samo »nespretno izražavanje, a ne ucjena i prijevara birača« koji su se na parlamentarnim izborima izjasnili protiv ultimatuma. Mesić tvrdi da polazi od toga da šestorica ostaju zajedno te da će zajedno formirati i Vladu i Sabor. Strah da on kao predsjednik neće biti za promjene ili da će imati veće ovlasti i od predsjednika Tuđmana, Mesić je ocijenio »obmanjivanjem«. »Radi promjena koje tražimo napustio sam vlast, jer nisam htio autoritarni režim, već parlamentarnu demokraciju«, kazao je.</p>
<p>Mesić je ocijenio da se protiv njega vodi organizirana kampanja. Govoreći o optužbama zbog njegova svjedočenja u Haagu, on je ponovio da nije svjedočio protiv hrvatske države. »Nisam svjedočio protiv Hrvata, nego o pogrešnoj hrvatskoj politici u BiH koja je iza sebe ostavila nepotrebne žrtve. O konkretnim ljudima nisam govorio nigdje, a što se tiče generala Blaškića, rekao sam da sam o njemu čuo sve najbolje«, kazao je, pojasnivši da je kao legalist i legitimist morao surađivati s Haagom, jer ga na to obvezuje Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. Na novinarski upit kamo bi kao predsjednik najprije želio otići, Mesić je kazao - u Sloveniju, jer se s predsjednikom Milanom Kučanom u mnogo čemu slaže odranije, a odmah zatim posjetio bi Kosovo i BiH.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić bi trebao nadzirati novu vlast, smatra Kajin</p>
<p>RIJEKA, 21. siječnja</p>
<p> - »Hrvatskoj treba predsjednik koji će biti sušta suprotnost pokojnom dr. Franji Tuđmanu, a za to je u ovome trenutku najbolji izbor Stipe Mesić, jer je novoj vlasti potreban kakav-takav nadzor s obzirom da je politička moć koncentrirana u dvije stranke«, naglasio je dopredsjednik IDS-a Damir Kajin na konferenciji za novinare stranaka petorice (HNS, HSS, IDS, LS, ASH), održanoj u petak u Rijeci. </p>
<p>Izjavu dr. Zdravka Tomca da »pobjednici ne mogu dati jamstvo za promjene ako Budiša ne bude pobjednik«, Kajin je ocijenio politikantskom, a osobno je uvjeren da će u drugome krugu predsjedničkih izbora Mesić potpisati sporazum o polupredsjedničkom sustavu. Osvrnuo se i na izjavu generala Ljube Ćesića Rojsa, prema kojoj je »Mesić otišao usred rata i stoga ne može zapovijedati Hrvatskom vojskom«, ustvrdivši da jedan general naše vojske nema pravo na takvu izjavu, jer »ovo nije država s vojnom huntom, a general mora slušati one koje je legitimno izabrao narod«. </p>
<p>Prema mišljenju dopredsjednika HNS-a Miljenka Dorića, hrvatski politički brod će stabilno ploviti na dugoročnom kursu, bez obzira hoće li na čelu države biti Budiša ili Mesić, ili čak i Letica. Upitao je zašto Budišin izborni stožer upućuje dosta otvorenih primjedbi Mesićevom stožeru, kao da već na prvom koraku želi pred svjetskom javnošću negirati sliku o započetim demokratskim promjenama u Hrvatskoj. »Srećom, na izborima odlučuju birači koji su pokazali veću zrelost od političara, učinivši radikalan otklon od dosadašnje politike« zaključio je Dorić. </p>
<p>Predstavnici stranaka petorice, koje stoje iza predsjedničkog kandidata Mesića, ustvrdili su da su šestorica na proteklim parlamentarnim izborima postigli zacrtani strateški cilj protjeravši HDZ u poziciju, a »možda i u povijest, s obzirom na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom se ta stranka raspada«. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Škarić: Mesić se nudi simpatizerima SDP-a, što nije fer! </p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Dražen Budiša je jedini kandidat SDP-a te pozivam sve članove, simpatizere i one koji su glasovali za SDP da se ne odazovu sirenskom zovu nekih drugih predsjedničkih kandidata koji nemaju veze sa SDP-om, ali bi vrlo rado njegove glasove, poručio je biračima u petak čelnik splitskog SDP-a Marin Jurjević na konferenciji za novinare koalicije HSLS-SDP. Na novinarsko pitanje o kojim je kandidatima riječ, dopredsjednik HSLS-a Ivan Škarić rekao je da se radi o Stipi Mesiću koji se »u javnim nastupima nudi SDP-ovim simpatizerima, što nije fer igra«. </p>
<p>Škarić i Jurjević ponovno su istaknuli da je vrlo važno tko će biti predsjednik, kako bi se zajednički programi pobjedničke koalicije ostvarili kao što je obećano. »Izbor bilo kojeg drugog kandidata osim Budiše otežao bi funkcioniranje nove vlasti, a Vlada ne bi mogla biti dovoljno učinkovita«, rekao je Škarić. On drži da su ankete koje se objavljuju u medijima u suprotnosti s odzivom građana na Budišine predizborne skupove u odnosu na skupove drugih kandidata.</p>
<p>»Zadivljen sam onim što se dogodilo na Budišinim skupovima na otocima, u Makarskoj, Vrgorcu, Podgori, Imotskom, Prološcu. Uvjeren sam da će, s obzirom na ono što sam vidio, u 10. izbornoj jedinici birači natpolovično izabrati Budišu«, dodao je Škarić. HSLS-ovci i SDP-ovci podsjetili su da njihov predsjednički kandidat nikad nije davao olaka obećanja, niti je ikome prijetio. Dosljedno je iznosio zajednički program koalicije koji označava novi smjer hrvatske politike, istaknuli su Škarić i Jurjević. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Stanimirović i Pupovac preporučili Srbima da glasuju za Budišu ili Mesića</p>
<p>VUKOVAR, 21. siječnja</p>
<p> - Čelnici Samostalne demokratske srpske stranke Vojislav Stanimirović i Milorad Pupovac preporučili su hrvatskim Srbima da na predsjedničkim izborima biraju između dvojice kandidata, Dražena Budiše i Stipe Mesića. Pritom su naglasili da je veliki broj hrvatskih Srba na parlamentarnim izborima glasovao za listu HSLS-a i SDP-a ili četvorice, jer su svi težili promjenama. </p>
<p>Govoreći kako je SDSS na izborima doživio neuspjeh i nije ušao u Sabor, Stanimirović je kazao da su protekli izbori istodobno dokazali da je SDSS najjača srpska stranka. Jedan od razloga neuspjeha ulaska u Sabor je u Izbornom zakonu koji je, po Stanimirovićevu mišljenju, »diskriminirajući, segregacijski i getoizirajući, te da je završnica pogrešno vođene politike u državi koja je Srbe dovela do poniženja«. </p>
<p>Pupovac je kazao kako je SDSS Izbornom povjerenstvu uputio prigovor jer je, navodno, nestalo 4.000 glasova srpskog biračkog tijela. On tvrdi da je 31.960 Srba glasovalo za manjinsku listu, a u biračkim kutijama je bilo samo 27.787 listića ili 86,94 posto. No, SDSS je odustao od inzistiranja na prigovoru, rekao je Pupovac, kako bi se što prije formirali Sabor i Vlada. </p>
<p>Na Vjesnikov upit kakvu suradnju očekuju s Milanom Đukićem, s obzirom da će on u Saboru predstavljati srpsku manjinu, Vojislav Stanimirović je odgovorio kako treba pričekati i vidjeti što Đukić predlaže. On je potvrdio kako se sa Đukićem ne slaže oko rješavanja problema koji se javljaju oko integracije Srba u hrvatsko društvo, potom o moratoriju na služenje vojske, pravu na korištenje srpskoga jezika i pisma te o čitavome nizu problema vezanih uz povratak Srba u Hrvatsku. </p>
<p>»Milan Đukić u Hrvatskom saboru nerealnim konotacijama zaoštrava situaciju, a još su gore njegove dvolične igre, koje nikako ne možemo prihvatiti«, izjavio je Vojislav Stanimirović.</p>
<p> Pupovac, pak, smatra da se pitanje Srba u Hrvatskom saboru ne može svesti samo na jednoga čovjeka, a da pitanje suradnje unutar srpske zajednice u Hrvatskoj nije pitanje odnosa na relaciji Stanimirović-Đukić, nego svih onih koji mogu pomoći konsolidiranju Srba.</p>
<p> U narednom razdoblju SDSS će, rekao je Pupovac, aktivnosti usmjeriti na integraciju Srba u hrvatsko društvo, istaknuvši kako »srpska zajednica treba izići iz geta, u koji ga je HDZ utjerao proteklih godina«. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zbog Budiše i Mesića propalo radijsko sučeljavanje predsjedničkih kandidata! </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Najavljeno trosatno sučeljavanje devetorice predsjedničkih kandidata na Prvom programu Hrvatskog radija, koje se trebalo održati u petak u devet sati - nije emitirano. Razlog je taj što sedmero kandidata (Mate Granić, Slaven Letica, Ante Prkačin, Zvonimir Šeparović, Anto Đapić, Ante Ledić i Tomislav Merčep) koji su došli u zagrebački studio nisu pristali da kandidati Dražen Budiša i Stipe Mesić sudjeluju u emisiji, ali ne iz zagrebačkog studija. </p>
<p>Dražen Budiša je trebao u prvom dijelu emisije sudjelovati preko telefona, a u drugom dijelu iz studija Radio Knina, dok bi Stipe Mesić sa svojim protukandidatima razgovarao iz reportažnih kola Hrvatskog radija koja su za tu namjenu poslana u Karlovac.</p>
<p>Iako je u priopćenju koje je poslao glasnogovornik HRT-a Krešimir Macan stoji da je uredništvo Hrvatskog radija smatralo da će takva uobičajena forma emisije »zadovoljiti sve kandidate u želji da javnost izvijeste o pojedinostima svojih izbornih programa«, očito je da je u organizaciji došlo do velikih propusta. U prvom redu stoga jer sedmorica predsjedničkih kandidata koji su došli u zagrebački studio nisu bili obaviješteni da će Budiša i Mesić sudjelovati u emisiji »po posebnom programu«. </p>
<p>Članica izbornog stožera Dražena Budiše Dorica Nikolić za Vjesnik je kazala da je način na koji će Budiša sudjelovati u emisiji dogovoren još prije tri dana. »Cijela Hrvatska zna da je Budiša u autobusu, a mi smo organizatorima emisije na Hrvatskom radiju odmah rekli da on ne može biti u zagrebačkom studiju«, kazala je Nikolić. Pojasnila je kako je dogovoreno točno vrijeme, kao i telefon na kojem će Budiša biti. Tako je od 9.05 do 9.30 sati, u prvom dijelu emisije Budiša trebao biti na »čvrstom« telefonu u Sinju, a u drugom dijelu javljao bi se iz studija u Kninu.</p>
<p> U međuvremenu bi uz sebe na raspolaganju imao nekoliko mobitelskih linija. Dorica Nikolić također je kazala da je u ranijem kontaktu s organizatorima s Hrvatskog radija, za koje ističe da su bili vrlo profesionalni, bilo rečeno da će svi predsjednički kandidati osim Budiše biti u studiju u Zagrebu.</p>
<p>No, to očito nije bio slučaj. Predsjednički kandidat Stipe Mesić kaže da je s Hrvatskim radijem bilo dogovoreno da će se on javiti u emisiju telefonom iz reportažnih kola u Karlovcu gdje je bio na jednom od predizbornih skupova. Mesić je dodao da ne zna zašto su ostali kandidati odustali, ali drži da se radi samo o nesporazumu.</p>
<p>Hrvatski radio u svom se priopćenju ispričao sedmorici predsjedničkih kandidata što nisu obaviješteni da dvojica kandidata neće i fizički biti nazočni u zagrebačkom studiju, te slušateljima zbog neemitiranja emisije.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Varaždinski HDZ pozvao građane da glasuju za Granića </p>
<p>VARAŽDIN, 21. siječnja</p>
<p> - Dr. Mate Granić povukao se sa svih funkcija u HDZ-u, ali je ostao njegovim članom. Ako bude izabran za predsjednika Republike, istupiti će iz stranke kako u obavljanju te visoke dužnosti ne bi bio ni pod čijim utjecajem, već bi služio cijelom narodu, stoji u priopćenju Županijskog i Gradskog odbora varaždinskog HDZ-a od petka. </p>
<p>U priopćenju koje je, u ime Županijskog HDZ-a potpisao predsjednik Miroslav Hudjek, a u ime Gradskog HDZ-a predsjednik Mirko Ramušćak, upućeno je članovima HDZ-a i svim građanima. U priopćenju se kaže da je Granić čovjek velikog iskustva u vođenju državničkih poslova, koji svojom smirenošću i vrhunskim intelektom može riješiti sve probleme, te je zato jamstvo za održavanje ravnoteže svih dijelova vlasti, a što je od velike važnosti za stabilnost države. </p>
<p>»Ozbiljan državnik, koji uživa ugled u svijetu, odan radu, vjeri, obitelji i domovini, najbolja je osoba za predsjednika u ovom trenutku. Zato pozivamo sve građane da u ponedjeljak izađu na izbore i glasuju za Granića, jer je to čovjek koji ih nikad neće iznevjeriti, niti će dovesti u pitanje ugled Hrvatske«, kaže se u priopćenju varaždinskoga HDZ-a. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>U kampanji je korišten prljavi novac, tvrdi Merčep</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Ako želite poštenog, odanog predsjednika, obiteljskog čovjeka koji želi pravnu državu Hrvatsku i koji nikada nije služio nikakvim plaćeničkim i tajnim službama glasovat ćete za Merčepa, poručio je u petak s hrvatskim građanima predsjednički kandidat Hrvatske pučke stranke (HPS) Tomislav Merčep. »Prvi put sam optimist što se tiče moga uspjeha na predsjedničkim izborima i očekujem dobar rezultat«, istaknuo je on, dodavši da ovoga puta na izborima neće biti prevaren » kao što je to bilo dosada kada je HDZ varao u izbornim rezultatima«. </p>
<p> Od planiranih 180.000 kuna za predsjedničku kampanju potrošeno je 50.000 kuna što je dokaz kako se može sve učiniti na predstavljanju predsjedničkog kandidata i bez pretjerane rastrošnosti, rečeno je na konferenciji za novinare, a Merčep je najavio da će 30.000 kuna darovati staračkim domovima u Rijeci i Zagrebu. </p>
<p> Svoju predsjedničku kampanju Merčep je ocijenio »kratkom, ali uspješnom«. Dodao je da su kampanje ostalih kandidata »relativno čiste u onome što se može vidjeti, a ono što se ne vidi je nečisto«. »Među predsjedničkim kandidatima ima onih koji su u kampanji potrošili i do 20 milijuna kuna, a prvi puta u predsjedničkoj je kampanji u Hrvatskoj korišten prljavi novac i inozemni interes«, ustvrdio je Merčep. Stoga je poručio biračima da budu oprezni u odabiru predsjednika, a predsjedničkim je kandidatima da kažu tko su im roditelji, jesu li bili suradnici obavještajnih službi i svoje pravo imovinsko stanje. </p>
<p> Najveću zamjerku u kampanji uputio je medijima, poglavito HTV-u koji, ocijenio je, nije imao jednak odnos prema svim predsjedničkim kandidatima. »Kada bih na HTV-u imao pet sati predstavljanja, ljudi bi otkrili kakav zaista jesam i mnoge bi laži pale«, kazao je on, napomenuvši da ga neobjektivno izvještavanje novina ne čudi jer »novine su privatne pa imaju pravo zastupati određene interese«.</p>
<p>Rekao je da njegov stožer prati predstavljanje svih kandidata na HTV-u i utrošeni novac te da će sve iznijeti javnosti prije drugoga kruga predsjedničkih izbora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Predsjedništvo HDZ-a raspravljalo o članskim iskaznicama i o novinarima?!</p>
<p>To je jedina informacija koju su novinari poslije trosatnog čekanja na cesti uspjeli saznati / U naknadnom priopćenju kaže se da je v.d. predsjednika Šeks upoznao članove Predsjedništva o razgovorima s Račanom te participaciji HDZ-a u Saboru</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Predsjedništvo HDZ-a u petak je raspravljalo o uvođenju novih članskih iskaznica. To je jedina informacija koju su novinari, poslije trosatnoga čekanja, uspjeli saznati od jednoga stranačkog dužnosnika. Saznali su i da je glavni tajnik HDZ-a Drago Krpina bio »začuđen« time što novinari uopće rade u Glavnome tajništvu i tko ih je pozvao. Međutim, saznajemo, s takvim odnosom prema novinarima dio članova Predsjedništva nije se suglasio.</p>
<p>Inače, kako se saznaje, odnos prema novinarima bio je, čini se, glavna tema spomenute sjednice o kojoj se raspravljalo gotovo čitav sat. </p>
<p>Zanimljivo je da je novinarima u devet sati ujutro, kada je sjednica Predsjedništva HDZ-a počela, u ime glavnoga tajnika priopćeno da ne trebaju čekati, jer da neće biti tiskovne konferencije, niti izjava za javnost, nego da će tajništvo svim medijima poslati priopćenje. S obzirom da na porti tajništva od nedavno postoji naputak kako u Glavno tajništvo mogu ući samo oni koji imaju dogovoreni sastanak, novinari su izašli te čekali na cesti ispred zgrade, kako portir zbog njih ne bi imao problema. Tek nakon intervencije tajnice glavnoga tajnika, novinari su pripušteni u predvorje zgrade. </p>
<p>Inače, potpredsjednik HDZ-a Zlatko Canjuga rekao je novinarima kratko da se načelno razgovaralo kako stranka treba djelovati u Hrvatskom državnom saboru, ali da nije bilo riječi o podjeli mjesta u odborima i čelništvu Sabora. Navodno se nije raspravljalo niti o tome tko će biti šef kluba zastupnika HDZ-a u parlamentu, a na pitanje hoće li možda on biti kandidat za potpredsjednika Sabora, Canjuga je rekao kako o tome ne želi govoriti te da će stranka o svim tim pitanjima raspraviti u sljedeća tri dana. Canjuga je dodao da će zagrebački odbor HDZ-a sačiniti program koji će se temeljiti na programu stranke iz 1990. godine, ali s poticajima za izlazak iz sadašnje krize, Jjer, kako je rekao Canjuga, treba nastaviti raditi na konsolidaciji stranke, kako bi HDZ dobio sljedeće izbore. »Osim toga, treba vidjeti kako će vladati pobjednička koalicija te s optimizmom gledati na budućnost«, zaključio je Zlatko Canjuga. </p>
<p>Poslije sjednice Predsjedništva, iz Glavnoga tajništva HDZ-a stiglo je i priopćenje, u kojem se između ostaloga kaže da je v.d. predsjednika HDZ-a Vladimir Šeks upoznao članove Predsjedništva o razgovorima s Ivicom Račanom o konstituiranju Zastupničkoga doma Sabora te participaciji HDZ-a u Saboru. Zaključeno je da Vladimir Šeks nastavi razgovore, pri čemu se mora voditi računa da je HDZ stranka s najvećim brojem zastupnika u Zastupničkome domu Sabora. U priopćenju se također ističe da se razgovaralo o sređivanju članske dokumentacije. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HHO zabrinut zbog izjave Gorana Granića o ljudskim pravima </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor (HHO) za ljudska prava sa zabrinutošću je primio izjavu vršitelja dužnosti predsjednika HSLS-a Gorana Granića, objavljenu u Jutarnjem listu u četvrtak, u kojoj je Granić, po navodima HHO-a, ustvrdio kako »ne želi više razgovarati o ljudskim pravima s predstavnicima međunarodne zajednice, već ga zanima što žele građani«. U priopćenju odaslanom u petak, predsjednik HHO-a Vjekoslav Vidović napominje mogućnost da je Granićeva izjava pogrešno interpretirana.</p>
<p> No ipak je komentirajući, Vidović navodi kako je u Granićevoj najavi da »s međunarodnom zajednicom ne želi razgovarati o ljudskim pravima u Hrvatskoj«, moguće očitati ozbiljno i opasno nerazumijevanje.</p>
<p> Stanje ljudskih prava ne može biti unutarnje pitanje neke zemlje, već međunarodna zajednica ima pravo promatrati stupanj njihove zaštite u svakoj zemlji i ako se uoče ozbiljna kršenja, legitimne su različite razine intervencije, stoji u izjavi HHO-a. </p>
<p> To što je Hrvatska dobila novu parlamentarnu većinu, s neupitnim demokratskim legitimitetom, ne znači da može izlaziti iz okvira tih međunardonih standarda, drže u HHO-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sokol: Odlukom o prebivalištu, Ustavni sud hrabro štiti jedno od temeljnih ljudskih prava!</p>
<p>Prema odluci Ustavnoga suda donesenoj ovih dana, stalno zaposlenje i stan u vlasništvu nisu više uvjeti za prijavu boravišta. Inače, preispitivanje te odredbe - kojom se prijava prebivališta uvjetovala stanom i poslom - zatraženo je još prije nekoliko godina. No, tek sada ukinute su neke odredbe Zakona o prebivalištu i boravištu građana. Smatra se i da bi ta odluka Ustavnog suda mogla izazvati dalekosežne posljedice. O njoj su se već čuli neki negativni komentari u javnosti. Tako se, primjerice, tvrdi da će najveća posljedica te odluke biti ta što će, zbog neograničenoga prava na prijavu prebivališta, priljev stanovništva u gradove biti još veći. To bi moglo dodatno opteretiti gradske proračune. </p>
<p>Za komentar svega toga zamolili smo predsjednika Ustavnoga suda dr. Smiljka Sokola.</p>
<p>• Kako ocjenjujete negativne reakcije na odluku Ustavnog suda o prebivalištu? Na HTV-u je, primjerice, osvrt na tu odluku bio vrlo oštar?</p>
<p>- Sve kritike rada Ustavnoga suda su, načelno govoreći, dobro došle. Jer, rad Suda otvoren je za javnost i mi smo podložni kritici. Međutim, kada je riječ o komentaru HTV-a ove odluke Ustavnoga suda, čini mi se da su oni oštricu kritike uperili na odluku kojom smo hrabro i principijelno zaštitili jedno od temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na slobodu kretanja. </p>
<p>• Zbog mogućeg većeg pritiska na useljavanje u gradove mogao bi se povećati broj onih koji traže socijalnu pomoć i socijalne stanove. Za to je uvjet prijava prebivališta. Nakon ove odluke, prebivalište se može prijaviti bez ograničenja.</p>
<p>- Za mene je najvažnije da smo tom odlukom ojačali zaštitu ljudskih prava. Uostalom, na samome početku rada novoga saziva Ustavnoga suda najavili smo da će nam prioriteti biti zaštita ljudskih prava i institucija civilnoga društva. Isključivo smo se time vodili i pri donošenju ove odluke. </p>
<p>• Međutim, tu je riječ i o nekim praktičnim problemima?</p>
<p>- Smatram da se radi o nerazumijevanju smisla zaštite ljudskih prava i vladavine prava za budućnost hrvatske demokracije. Ja bih, naime, bio zabrinut kada bi netko Ustavni sud kritizirao zbog toga što nedovoljno štitimo ljudska prava i institucije civilnoga društva. Ovako, činjenica da nas neki kritiziraju zbog širokoga tumačenja Ustava, samo me veseli i shvaćam je kao kompliment Ustavnome sudu. </p>
<p>• Prema Vašem tumačenju, ta odluka ima isključivo pozitivne posljedice - pojačat će zaštitu ljudskih prava. Hoće li uskoro biti još nekih sličnih iznenađenja u radu Ustavnoga suda?</p>
<p>- Zadovoljan sam što smo donijeli tu odluku, a tim putem ići ćemo i dalje. Vrlo skoro će Ustavni sud donijeti odluke vezane uz Zakon o udrugama i Zakon o visokim učilištima. I u tim slučajevima ići ćemo na jačanje instituta civilnoga društva, odnosno na smanjenje utjecaja države. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Pavletić uručio činove bivšim pripadnicima hrvatskih vojska</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Sabora Vlatko Pavletić, privremeno na dužnosti predsjednika Republike, u petak je uručio odluke o primanju činova pričuvnih časnika hrvatskih Oružanih snaga stopedesetorici bivših pripadnika različitih oružanih postrojba, odnosno vojska koje su djelovale u Hrvatskoj. Odluke su dodijeljene na temelju poziva koji je pokojni predsjednik Franjo Tuđman poslao svim bivšim pripadnicima raznih hrvatskih vojska i postrojba da, ako žele, budu uvršteni u pričuvni sastav hrvatskih Oružanih snaga. Obrativši se okupljenim vojnim veteranima, Pavletić je kazao da je svečanost uručenja činova samo nastavak procesa pomirbe svih Hrvata, koji su stjecajem okolnosti bili u različitim vojskama u Hrvatskoj, ali su uvijek djelovali i borili se za dobrobit hrvatske države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ministarstvo pravosuđa: Ugovor s Rivkinom potpisan još 1997. </p>
<p>U povodu pisanja Novog lista i nekih drugih listova da je ministar dr. Zvonimir Šeparović »potpisao ugovor s Rivkinom bez odobrenja Vlade«, Kabinet ministra reagirao je u petak priopćenjem zatraživši ispravak netočnih navoda. »Ministar Šeparović posjetio je tvrtku Baker & Hostetler u Clevelandu 8. siječnja o.g. da bi dogovorio sa stručnjacima naš nastup na sjednici Vijeća Haaškog tribunala zakazanoj za 13. siječnja, jer se Hrvatsku još jednom stavilo na veliku kušnju i težak pritisak. Tom prigodom i bilo kada prije ili poslije ministar Šeparović nije sklopio nikakav sporazum. Još manje stoji tvrdnja da bi to bilo učinjeno nakon odluke Vlade o zamrzavanju svih poslova«, ističe se u priopćenju. »David Rivkin obavijestio je Ministarstvo pravosuđa sredinom prosinca prošle godine da mijenja pravnu tvrtku s kojom radi. Ministar Šeparović pismom je obavijestio 22. prosinca 1999. tvrtku Baker & Hostetler da je Rivkin ugovorni stalni predstavnik RH pri haaškim sudovima. Savjet za suradnju s haaškim sudovima nije nikada do sada doveo u pitanje ugovor s gospodinom Rivkinom, koji je sklopljen još 1997. godine. Promjena pravne tvrtke nekog stručnjaka uobičajen je i čest postupak. Dakle, nikakav novi ugovor s tvrtkom Baker & Hostetler nije zaključen, a niti s Davidom Rivkinom, s kojim ostaje raniji ugovor koji nije niti doveden u pitanje«, kaže se u priopćenju koje je potpisala Sanja Piršl, tajnica Kabineta ministra pravosuđa.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Nezaposlenost i dalje raste</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja- Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste, o čemu svjedoče posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema njima, broj evidentiranih nezaposlenih osoba potkraj prosinca 1999. godine dosegnuo je 341.730. To je 5849 osoba ili 1,7 posto više nego u studenom i 38.999 ili 12,9 posto više nego u prosincu 1998. </p>
<p> U prosincu je ukupno evidentirana nezaposlenost povećana u svim županijama. Broj nezaposlenih u usporedbi s prosincem 1998. godine najviše je, izraženo u postocima, porastao u Krapinsko-zagorskoj - 25,9 posto (7227 nezaposlenih), u Virovitičko- podravskoj 23,4 posto (8202 nezaposlena), te u Vukovarsko-srijemskoj županiji 22,9 posto (20.179 osoba). Najmanje je broj nezaposlenih povećan u Zadarskoj - za 4,3 posto (15.446 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji - 5,6 posto (17.464 osoba). Najveći broj nezaposlenih u prosincu prošle godine evidentiran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 45.425, što je za 8,5 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. U u Gradu Zagrebu registrirana je 41.181 nezaposlena osoba ili 17,4 posto više nego krajem 1998., a u Osječko-baranjskoj županiji broj nezaposlenih u tom je razdoblju povećan za 16,3 posto, na 31.078 osoba. </p>
<p> Osoba do 24 godine među nezaposlenima je 34,7 posto, a do 29 godina 12,9 posto. Oko 22,5 posto je onih u dobi od 30 do 39 godina, a više od 40 godina ima gotovo 30,1 posto nezaposlenih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Kontrolori leta nisu spremni za otvaranje koridora prema Jugoslaviji</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Kontrolori letenja ne odustaju od svojih težnji da se struka i stručnost vrate u Hrvatsku upravu kontrole letenja, odnosno Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe d.o.o., kad bude osnovana. Pri tome, kako je rečeno u petak na konferenciji za novinare u Europskom domu, ne odustaju od zahtjeva za promjenom prvog čovjeka svoje tvrtke koji, kako ističu, stručnošću i načinom na koji je radio posljednjih sedam godina ne zaslužuje voditi tvrtku.</p>
<p>»Dražen Ramljak, dosadašnji ravnatelj odbijao je svaku suradnju sa strukom tako da je tehnologija poslovanja na nižoj razini nego što je bila 1991. godine, kada je zbog rata smanjen opseg prometa.</p>
<p>Okružio se poslušnicima koji su, na žalost, odustali od stručnosti i za poziciju pristali provoditi planove ravnatelja koji su bili suprotni trendovima u svijetu i Europi«, istaknuo je Mladen Hochberger, predsjednik Hrvatskog sindikata kontrolora letenja.
»Sigurnost je naš posao i mi se toga držimo. Pitanje je samo pod kojim uvjetima mi to moramo raditi da bismo udovoljili visokim kriterijima sigurnosti u zračnom prometu.</p>
<p> Također, pitanje je koliko dugo ljudi mogu izdržati tim tempom, a sve zbog nesuradnje, krivih prosudbi u koncepciji, krivih prosudbi pri nabavci opreme...«, riječi su Lea Šimića, predsjednika Sindikata službi kontrole letenja.</p>
<p>Na optužbe Dražena Ramljaka kako se buni »šačica onih koji su izgubili pozicije pa se sad bore za njih«,</p>
<p> Šimić naglašava kako nikada nije bio na nekoj funkciji, kako je uvijek stručno radio te da ga jedino zanima to i sigurnost posla kojim se bavi.</p>
<p> »Način na koji je ravnatelj vodio poslovanje, narušeni međuljudski odnosi, nepoštivanje stručnosti nego podobnosti, ono su preko čega nitko ne može prijeći«, zaključio je.</p>
<p>»Nas 12 stručnjaka 1998. godine je podnijelo ostavke na funkcije koje smo obnašali kako bismo pokazali da u Upravi kontrole letenja nešto nije u redu.</p>
<p> Da smo htjeli funkcije, priklonili bismo se ravnatelju. No, nismo se željeli odreći struke. To ne želimo ni sada«, zaključio je Hochberger.</p>
<p>Njegov kolega Nenad Galić istaknuo je kako su »politika i rat zaustavili promet iznad Hrvatske te kako ga je politika sada vratila« pa to nisu nikakve velike zasluge ravnatelja Ramljaka kao što si ih on pripisuje.</p>
<p> Dodaje kako je neosporna činjenica da »kontrolori neće dopustiti narušavanje sigurnosti u zračnom prometu već će radije ograničiti kapacitete, smanjiti protok zrakoplova...«, a način na koji se sada radi i ne omogućava da se naši propusni kapaciteti povećaju na prijeratnu razinu.</p>
<p>Na pitanje što ako ih opet nitko ne posluša, sindikati koji djeluju u HKZP-u ističu kako ne vjeruju da će i nova vlast biti »maćehinski« raspoložena prema ovom dijelu zračnoga prometa.</p>
<p> »Mi smo odlučni. Prvi idući korak je alarmiranje naše međunarodne udruge, a posljednji korak je - štrajk«, istaknuo je Hochberger. </p>
<p>Inače registracija tvrtke Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. nepravomoćna je budući da je Sindikat uložio žalbu Visokom trgovačkom sudu.</p>
<p> Žalba je vezana uz niz nezakonitosti i propusta vezanih uz transformaciju Uprave kontrole letenja u trgovačko društvo, a posebno uz imenovanje direktora mimo javnog natječaja, objasnili su pravni zastupnici Sindikata. Nejasno je, čulo se na konferenciji za novinare, kako to da je registracija društva na Trgovačkom sudu prošla munjevito, za manje od tjedan dana, a žalba, sedam dana nakon predaje, nije čak ni proslijeđena Visokom trgovačkom sudu.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tko želi uništiti osječki OLT, pita Vilim Herman </p>
<p>OSIJEK, 21.siječnja</p>
<p> - Koalicija HSLS.a, SDP-a i SBHS-a snažno podupire predsjedničkomg kandidata Dražena Budišu, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare koalicije potpredsjednik HSLS-a Vilim Herman. Dodao je da te stranke podupiru kandidata SDP-a i HSLS-a, jer smatraju da su za Hrvatsku najvažniji gospodarski i socijalni oporavak, ostvarivanje pravne države i probijanje međunarodne blokade, št Budiša može učiniti.</p>
<p> Naglasivši da Budiša svojom moralnošću i vjerodostojnošću pokazuje da predsjednik uistinu može biti racionalan i štedljiv, Herman je zaključio da će Budiša, ako postane predsjednik, Hrvatskoj vratiti univerzalne vrijednosti. Ocijenivši predsjedničke izbore izuzetno važnima, predsjednik SBHS-a Damir Jurić dodavši da će, u slučaju Budišine pobjede, Hrvatska napokon dobiti pravi polupredsjednički sustav. Predsjednik osječkog SDP-a Antun Janković istaknuo je, pak, da je uistinu važno da građani Hrvatske izaberu pravog predsjednika, prvog među jednakima, te da upravo stoga SDP podržava Budišu. </p>
<p>Osvrćući se na posljednja zbivanja u osječkom OLT-u, Herman je kazao da je sadašnja Uprava na čelu s Ivom Brzicom, inače dožupanom osječko-baranjskim, sazvala izvanrednu skupštinu na kojoj predlaže, bez pravog opravdanja, smanjenje temeljnog kapitala OLT-a sa 30 na 10 milijuna DEM zbog, navodno, ratnih šteta. Upitao je zašto treba sazivati izvanrednu skupštinu dok se nova vlsta još nije ustrojila te je li u pozadini tih zbivanja »namještanje te tvornice nekom tajkunu«.</p>
<p> Dodao je da će se novoizabrani saborski zastupnici iz te županije suprotstaviti pokušaju da se u OLT-u »uništi sve što se uništiti može«. Janković je upozorio da će takvih sučajeva u idućih mjesec dana biti sve više, jer se »takvim financijski nelegalnim poslovima nastoji otežati rad nove Vlade i Sabora«. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Škegro: Napis u »Slobodnoj Dalmaciji« notorna je laž!</p>
<p>Nikakva 'neugodna iznenađenja' pri primopredaji ne vrebaju iz Ministarstva financija, odgovara ministar Škegro na napis naslovljen »Novoj vlasti Škegro ne želi ostaviti svoje veze u svijetu financija« / Novci se iz Japana ili Europe ne dobivaju »preko veze«, pa ni Škegrine, »veza« je nešto strašno »balkansko« </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Ministar finnancija Borislav Škegro u petak je reagirao na tekst objavljen u četvrtak 20. siječnja u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom »Novoj vlasti Škegro ne želi ostaviti svoje veze u svijetu financija«, odnosno »Škegrine prazne ladice!«, koji je dijelom prenio Jutarnji list od petka, dopunjujući preneseno komentarom potpredsjednice SDP-a Željke Antunović.</p>
<p>Tekst upućen glavnom uredniku Slobodne Dalmacije prenosimo u cijelosti.</p>
<p>»Navedeni članak i oprema teksta sadrže toliko laži da ih je teško nabrojiti. Zato odmah kažem - osim prvog odlomka, sve ostalo je notorna laž. Sve! Tekst i naslovi, i podnaslovi, i nadnaslovi i tekst ispod fotografije. Pardon, točno su napisana vlastita imena.</p>
<p>Čemu tolike neistine, neznanje i mržnja? Zar je stvarno toliki stupanj podcjenjivanja razuma vaših čitatelja? Zar uistinu mislite da papir sve trpi? Ne očekujem ni odgovor ni ispriku. Stoga, samo nekoliko crtica, ako ćete ih htjeti objaviti. Ostatak će se čuti na sudu. </p>
<p>1. Ministarstvo financija nije nikakva 'crna rupa', ni za dosadašnju vlast ni za novu vlast.</p>
<p>2. Nikakva 'neugodna iznenađenja' pri primopredaji ne vrebaju iz Ministarstva financija. Sve je dobro znano svakome tko je pokazao i najmanji interes, od saborskih zastupnika do novinara. Pogotovo je sve znano onim ljudima u svijetu financija koje vi vrijeđate nazivajući ih 'Škegrinim vezama'. </p>
<p>3. Nikad nisam spominjao Željku Antunović, ni s podsmijehom ni bez njega. Tko će biti ministar financija, nije moj problem, niti bi bilo korektno da ja dajem bilo kakve komentare.</p>
<p>4. Novci se iz Japana ili Europe ne dobivaju 'preko veze', pa ni Škegrine. 'Veza' je nešto strašno 'balkansko'.</p>
<p>5. Ne znam bih li zaplakao od sažaljenja ili se nasmijao na tvrdnju novinarke kako je tobože neki ministar čuo, pa prenio da 'Škegro namjerava doslovce počistiti svoj stol..., te ponijeti sa sobom sve svoje kontakte, telefonske brojeve i adrese najvažnijih osoba u svijetu financija koje je prikupio tijekom svojeg mandata'. Znači, sve što uspješan ministar financija treba imati je adresar bankara. Nema problema, gospođo Brnić, i Vama ćemo dostaviti, ukoliko želite, adresar za tridesetak bankara s kojima Republika Hrvatska intenzivnije surađuje. Da se ne mučite po Internetu.</p>
<p>6. Vaš tekst je dobar uvod za neki budući proces 'za veleizdaju'. Jer, što drugo zaslužuje 'svemoćni ministar' koji odnosi u svojoj aktovci i 'sve adrese najvažnijih ljudi u svijetu financija'. Ne brinite, gospođo Brnić, ljudi s tih adresa javit će se sami. Koliko će poslova biti sklopljeno, ovisit će o mnogočemu, ali ne o Škegri i njegovim praznim ladicama. </p>
<p>7. Na kraju, ne osjeća li se to strah od preuzimanja odgovornosti? Tko god bio ministar financija, želim da bude uspješniji od mene. Isto tako, da ne mora pisati odgovore na apsurdne objede na svoj račun i da ne mora na sudovima istjerivati pravdu zbog napisa u 'slobodnom i profesionalnom' tisku. Do viđenja, gospođo Brnić«, završava svoje pismo Slobodnoj Dalmaciji ministar financija Borislav Škegro.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000122].
|
