NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001221].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 186834 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kontroverze medijske zbilje ( 3): Vraća li nam se (ovaj put privatno) »ministarstvo informacija«?</p>
<p>Dvije teze američkog analitičara Bagdikiana: prva - monopol i netransparentnost vlasništva nad medijima znači, zapravo, privatno ministarstvo informacija, i druga - slabljenje konkurencije smanjuje raznovrsnost medijskih sadržaja / Medijski vlasnici nisu zainteresirani za uređivanje novina, ali jesu za profit</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Neću se iznenaditi ako (neki) čitatelji shvate ovo pitanje kao ishitrenu reakciju na nedavnu medijsku aferu »Grupo«. No ja ne polažem autorsko pravo na to pitanje - ono pripada američkom analitičaru Benu Bagdikianu (autoru knjige »The Media Monopoly«, 1992.). Između dva izdanja te knjige (1983. i 1992.) koncentracija vlasništva u cjelokupnoj američkoj medijskoj industriji povećala se vrtoglavom brzinom. Promjene u strukturi vlasništva tako su česte da ih je teško pratiti. Tako, na primjer, čitateljima nije otprve jasno kojem nacionalnom lancu pripada dotični list. Visoka koncentracija i netransparentnost vlasništva navele su Bagdikiana da postavi sociološki legitimno pitanje (premda on nije sociolog): nije li se u SAD-u pojavilo »privatno ministarstvo informacija«, što je zapravo orvelovska metafora za pitanje: ne pretvara li se koncentracija vlasništva u političku moć? Pritom želim podsjetiti čitatelja da je u tom razdoblju (1994.) u Italiji na vlast došao medijski magnat Silvio Berlusconi - no ta je epizoda potrajala samo osam mjeseci.</p>
<p> U SAD-u nije došlo do uvođenja cenzure (ni državne ni privatne), ali se ipak ne može zanemariti činjenica da je čitav niz ideja i slika - osobito onih koje dovode u pitanje temeljne društvene odnose, u kojima se vlasnici medija osjećaju kao riba u vodi - praktično isključen iz medija. Doduše, ne može se znanstveno dokazati povezanost između vlasničke strukture medija i usredsređenosti medija na nedostatke federalne vlade umjesto na nedostatke privatnog sektora, ali to je konzistentno s interesima vlasnika medijskih korporacija. Dakako, moguća je i alternativna interpretacija te veze, utemeljena na Gramscijevu konceptu »kulturne hegemonije« - ali u to ovdje ne možemo ulaziti. No, ne mogavši dokazati svoju prvobitnu tezu o transformaciji vlasništva u političku moć, Bagdikian je formulirao i drugu hipotezu: hipotezu homogenizacije medijskih sadržaja. Naime, da slabljenje konkurencije - što je rezultat koncentracije vlasništva - smanjuje raznovrsnost sadržaja medijskih proizvoda. Međutim, ni ta hipoteza nije dobila empirijsku potvrdu. Drugi istraživač (Entman) provjeravao ju je proučavajući dvije skupine lokalnih medija: jednu koja je imala lokalni monopol ili kvazi-monopol, i drugu koja je poslovala u ozračju potpune konkurencije. Utvrđene razlike među njima bile su minimalne. U svim proučavanim firmama raznovrsnost je bila vrlo ograničena. Kako objasniti tu »glajhšaltovanost«? Možda je to bio kombinirani efekt standardizacije novinarskog izvješćivanja, koja je neželjeni nusproizvod striktnog pridržavanja profesionalnih normi i standarda, te kadrovskih promjena, uvedenih radi smanjivanja troškova. No to je zasebna tema kojom se ovdje nećemo baviti. Ova bi argumentacija mogla iritirati (bar neke) čitatelje: Što Vi zapravo pokušavate dokazati? Da u SAD-u medijski vlasnici nemaju nikakva utjecaja na uređivanje medija? Medijski vlasnici doista nisu zainteresirani za uređivanje novina - njih kao privatne poslovne ljude zanima samo profit. A profit se ostvaruje rezanjem troškova i/ili maksimiranjem prihoda od prodaje novina i od reklama. Njihova intervencija u uredničku politiku svodi se uglavnom na to da traže od urednika da smanji opseg informativnih i drugih »ozbiljnih« sadržaja a da poveća zabavne sadržaje iz života i svijeta »slavnih« (celebriteta - od sportskih šampiona do zvijezda showbusinessa). Vlasnici to traže i dobivaju, ne samo u Americi već i u Hrvatskoj. Dovoljno je prelistati najčitanije dnevne i tjedne listove pa ćemo vidjeti koliko u njima ima »šarenila«. Međutim, ovdje valja uzeti u obzir omjer između prihoda od prodaje novina i prihoda od reklama. U SAD-u, u prosjeku, samo trećina ukupnog prihoda potječe od prodaje novina a dvije trećine od reklama. Tu u igru ulaze novi veliki igrači: velike korporacije koje u novinama oglašavaju svoje proizvode i usluge. Jesu li i oni »neutralni« u odnosu na uređivačku politiku?</p>
<p>Dakako, ni oni nisu zainteresirani za uređivanje novina, ali su vrlo zainteresirani da njihovi reklamni oglasi dopru do čitatelja na koje cilja reklama. A to su u prvom redu pripadnici srednjih i viših klasa na društvenoj ljestvici. To znači da novine trebaju biti dizajnirane prema preferencijama, vjerovanjima i životnim stilovima tih društvenih skupina i da se klone kontraverznih političkih i društvenih tema i žestokih jezičnih izraza koji bi mogli povrijediti i odbiti takve čitatelje. Ako je neki list suviše popularan među pripadnicima nižih slojeva, to mu nije preporuka za oglašivače, pa su u SAD-u zabilježeni bizarni slučajevi da se isti list prodaje po višoj cijeni u osiromašenoj i devastiranoj velegradskoj jezgri nego li u njegovim suburbijama (predgrađima) gdje obitava srednja i viša klasa! Kako oglašivači i reklamne agencije, preko kojih se zaključuju sponzorski ugovori, utječu na urednike i novinare? Vrlo rijetko direktnim zahtjevima i pritiscima. Vrlo su rijetki slučajevi kao onaj što ga je opisao ekspert za medije Erik Barnouw u svojoj studiji »The Sponsor« (1978.). Tu je riječ o ranom televizijskom dokumentarcu o procesu nacističkim ratnim zločincima u Nürnbergu. Sponzor je bila industrija zemnog plina, kojoj je bilo neprihvatljivo da se u scenariju uopće spominje riječ »plin«. Dovoljno je bilo da reklamna agencija preko koje je zaključen sponzorski ugovor (McCann-Erickson) samo spomene taj »propust« pa da CBS obeća kako će izbaciti riječ »plin«. I to je učinjeno bez ikakva veta agencije. Jer, producenti i scenaristi bili su »normalno veoma svjesni što bi moglo biti neprihvatljivo«.</p>
<p>Koliko god ovaj slučaj bio bizaran (da se o nacističkim logorima govori bez spominjanja plinskih komora), on ukazuje na društveni mehanizam kojim se ostvaruje utjecaj oglašivača: to je autocenzura koje novinari često puta nisu ni svjesni. Koliko god taj mehanizam bio zazoran i izazivao žestoke kritike, njime se ne služe samo novinari već i mnogi drugi profesionalci (npr. odvjetnici, znanstveni istraživači, bolnički liječnici i dr.). Novinari naprosto nisu različiti od njih. No vratimo se ključnom problemu: što novinske kuće zapravo prodaju: prodaju li pretežno svoje tiskovne ili pak »prodaju« svoju čitateljsku publiku oglašivačima. U SAD-u tiskani mediji pretežno »prodaju« publiku, a elektronski mediji isključivo publiku (gledateljstvo i slušateljstvo). Na žalost, nema pouzdanih podataka o tome što pretežno prodaju hrvatski tiskani mediji. Imajući na umu da zbog poznatih gospodarskih (ne)prilika u nas ima - čak i relativno - malo bogatih sponzora koji naručuju i na vrijeme plaćaju naručene reklame (u kešu, a ne u robi), razumno je pretpostaviti da pretežu prihodi od prodaje vlastitih izdanja. O tome indirektno svjedoče razne nagradne igre, osobito nagrade »u naturi«. Ako tome dodamo da je hrvatsko medijsko tržište vrlo usko, ne samo po broju stanovnika već i zbog nerazvijenih navika čitanja i velikog siromaštva, valja zaključiti da će konkurentska borba za svakog čitatelja, bez obzira na njegov društveni status, biti ogorčena i da će se u njoj rabiti sva dopuštena i nedopuštena sredstva. Čime privući slabo obrazovanog i siromašnog kupca? Tu zabavni sadržaji iz života i aktivnosti »slavnih« neće biti dostatni. Potrebni su jači mamci i stimulansi: nagradne igre i aferaško novinarstvo. A tu ne smijemo smetnuti s uma da aferaško novinarstvo vuče neke korijene iz doba kad smo imali »ministarstvo istine«. Hoće li aferaško novinarstvo dovesti do instaliranja neke nove (makar i privatne) verzije »ministarstva istine«, teško je predvidjeti, ali bojim se da takva tendencija postoji. No više o tome drugom prilikom. </p>
<p>Josip Županov</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Građanin« Joras ubrzava pregovore i dogovore Zagreba i Ljubljane</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Je li napokon na pomolu rješenje otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije, čak i onoga najtežega, slučaja Piranskog zaljeva, odnosno granice na moru? Posljednji su dani vrlo bogati novim događajima, najavama i izjavama, čak i incidentima, što ponovno u prvi plan izbacuju hitnu nužnost da se konačno riješe sva ta pitanja što već 10 godina opterećuju međusobne (dobro)susjedske odnose. Pritom je »građanin« Joško Joras, najbizarnija osobnost na slovenskoj političkoj sceni, ipak, uspio nametnuti sebe i svoj »slučaj« i slovenskoj i hrvatskoj službenoj strani koje su ga dosad ignorirale, čime je, možda, nametnuo i što brže rješavanje otvorenih pitanja, a osobito morske granice.</p>
<p>Podudarnost je jamačno slučajna, ali je vrlo znakovita: u utorak su navečer, gotovo u isto vrijeme, novi/stari slovenski premijer dr. Janez Drnovšek i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula nastupili na »svojim« televizijama te iznijeli i svoje poglede na hrvatsko-slovenske odnose. Točnije: na obnovu pregovora i mogućnost ubrzanoga rješavanja otvorenih pitanja. Zapaženo je pritom kako se ti njihovi pogledi prilično podudaraju. Drnovšek je, naime, u svojemu jednosatnom nastupu na Televiziji Slovenije, prvome nakon pobjede na izborima 15. listopada i povratka na položaj premijera, izjavio kako se rješenje međusobnih otvorenih pitanja može postići brzo, ali uz dobru pripremu pregovora.</p>
<p>»Nadam se da ćemo riješiti sve probleme jer se oni vuku već dugo, iako su vrlo zapleteni, u pravnome i političkome smislu«, naglasio je slovenski premijer. Pritom je najavio susret s hrvatskim kolegom Ivicom Račanom, ali je odmah dodao kako taj sastanak valja dobro pripremiti, odnosno kako mu moraju prethoditi susreti stručnjaka i, obvezno, ministara vanjskih poslova. Drnovšek ne bi želio, kako kaže, imajući bogato iskustvo iz dosadašnjih odnosa, da se ponovi slučaj iz prijašnjih hrvatsko-slovenskih razgovora na vrhu, koje je uvijek pratio veliki optimizam, »neopravdan kada je riječ o otvorenim pitanjima koja se ne mogu riješiti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, jednim susretom«.</p>
<p>U svojemu nastupu u emisiji »Forum« Tihomira Ladišića, na Hrvatskoj televiziji, i hrvatski je ministar Picula, kojemu su asistirali i bivši šef diplomacije dr. Mate Granić i donedavni veleposlanik u Sloveniji Ivica Maštruko, izrazio nadu kako »smo u ovome trenutku vrlo blizu da se konačno, otvoreno i iskreno, upustimo u rješavanje cijeloga niza otvorenih pitanja koja predugo opterećuju odnose između Zagreba i Ljubljane«. Kao glavni razlog znatno izmijenjenoga ozračja između Hrvatske i Slovenije šef hrvatske diplomacije naveo je kako obje države, nakon izbora što su se u njima dogodili 2000., sada imaju stabilne vlade s dugoročnom perspektivom, što bi moralo ubrzati rješavanje otvorenih pitanja. Kao indikator nove klime u razgovorima Picula je naglasio bitno načelo: »Lakše je rješavati međusobna otvorena pitanja sa zemljom s kojom se dijeli ista europska vizija, znatno je to složenije sa zemljama koje s vama ne dijele istu perspektivu.« A Hrvatska i Slovenija zaista imaju istu »europsku viziju«, iako je susjedna država - kako je priznao šef hrvatske diplomacije - sada u povoljnijem položaju, jer se nalazi u prvoj skupini zemalja kojima se pruža lijepa prilika da u Europsku uniju uđu već u prvome krugu proširenja. Pritom se Picula, u pregovorima sa Slovenijom, založio za pregovaračko načelo »od lakših prema težim pitanjima«, a Maštruko je dodao kako su dosad te dvije države, ipak, potpisale 34 međusobna sporazuma.</p>
<p>No, zanimljivo je da su i Drnovšek i Picula, bez ikakva međusobnog dogovora u svojim tv-nastupima spomenuli i incidente što su učestali, pogotovo u posljednje vrijeme, osobito na još nedogovorenoj granici na moru. Obojica su se složili kako upravo i zbog tih incidenata treba ubrzati rješavanje otvorenih pitanja, osobito statusa rijeke Dragonje i Piranskog zaljeva. Slovenski je premijer podsjetio kako su se granični incidenti događali uglavnom prije važnih sastanaka na vrhu, »kao da bi netko želio da do sporazuma ne dođe«. A šef hrvatske diplomacije naglasio je: »Svoju dugoročnu politiku prema Sloveniji mi ne želimo temeljiti na incidentima. Incidenata uvijek ima, čak i među zemljama koje, inače, imaju riješene međusobne odnose.«</p>
<p>Pritom je Picula obznanio kako će se Vlada RH potruditi da se što prije donese konačna platforma kao polazište za skore pregovore sa Slovenijom. A kada je riječ o nedavnim incidentima, glavnu ulogu u njima igrao je već spomenuti Joško Joras. Taj vijećnik Općine Piran, izabran na listi Pučke stranke SLS+SKD, koji živi u zaseoku Mlini, na lijevoj obali granične rijeke Dragonje - koja se ulijeva u Piranski zaljev, što ga on smatra »iskonski slovenskim« - izazvao je nedavno veliku gužvu kada je zahtijevao »zaštitu slovenske države«. Hrvatske su vlasti, naime, više puta tražile da plati carinu za uvoz perilice za posuđe iz Slovenije, a kada je to odbio pozvale su ga na sud u Pulu, na što se, dakako, nije odazvao.</p>
<p> S druge strane, posljednja je odluka desno-sredinske prijelazne vlade Andreja Bajuka i Janeza Janše - jedan dan prije nego što je »predala dužnost« novoj Drnovšekovoj vladi - bila da pošalje slovenske policajce na lijevu, zasad još hrvatsku, obalu Dragonje kako bi zaštitila Jorasa. Srećom, do izravnoga sukoba s hrvatskom policijom, koja nadzire tu »granicu«, nije došlo, jer su slovenski policajci odbili izvršiti zadaću svoje odlazeće vlade. No, sada upravo ti incidenti s Jorasom, kao i zahtjevi EU-a, nameću dvjema vladama obvezu da hitno počnu dogovarati se o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Trgovci ne biraju sredstva u predblagdanskom lovu na kupce</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Da je predblagdansko doba darivanja, usprkos tankim novčanicima, ipak uzelo maha, potvrđuju gužve na gradskim trgovima, u prodavaonicama i na tržnicama. U brojnim trgovinama bogato okićeni izlozi već se šarene, ukrašeni svjetlećim žaruljicama, ukrasnim borovima te najljepšim željama za predstojeće blagdane. Primamljivim natpisima o »akcijama« građani se pozivaju na kupnju »prvoklasnih« i »najboljih« bakalara po cijeni od 180 do 220 kuna. Za predbožićni post nudi se i smrznuta srdela po 15 kuna za kilogram. Onima koji blagdanske dane neće dočekati s kolačima iz vlastite pećnice, nude se domaći suhi kolači - od vanili kiflica, do kokosovih kocki ili štapića od oraha - po 20 kuna za pola kilograma.</p>
<p>Stanje na tržnicama nešto je drukčije. One veće, npr. na Trešnjevci, pretrpane su štandovima s kojih svjetlucaju kuglice za bor, najraznovrsnijih oblika i boja. Cijene su od dvije kune po komadu, odnosno 20, 30 i 40 kuna za paketić sa šest ili 12 komada. Blagdanske čestitke prodaju se već po cijeni od jedne kune, a za zvučne, s poznatom melodijom »We wish you a Marry Christmass«, valja izdvojiti i 20 kuna. Kako bi se uljepšao blagdanski stol, trgovci nisu zaboravili na cvijeće. Osim plastičnog i svježeg, prava pomama vlada za suhim livadskim cvijećem, kombiniranim s klasjem pšenice. Adventski se vjenčići prodaju po 30, 40 i 50 kuna. Ovogodišnja je ukrasna novotarija zvijezda repatica ispletena od vrbovih grančica, za koju će Zagrepčani, ovisno o veličini, izdvojiti od 15 do 25 kuna. Za ugodan miris božićne i novogodišnje večeri pobrinuli su se trgovci svijećama koji šareno obojene čaše - svijećnjake s eteričnim uljima - prodaju po 15 kuna.</p>
<p>U zagrebačkim trgovačkim centrima kao što su Billa, Getro, Mercatone, Segro..., očito ne znaju za riječ »marketing«. Pokušali smo dobiti informacije o ponudi i sniženju cijena božićnih i novogodišnjih proizvoda, ali smo naišli na sumnjičavost, zapitkivanja tipa »zašto vas to zanima« te neprestana telefonska prespajanja s jedne na drugu osobu koja bi nam trebala »odati« tako »povjerljive« informacije. »Najbolje je da dođete i vidite« - najčešći je odgovor kojim su nas se što prije pokušavali riješiti. I to su trgovci. U Segrou smo od neljubazne radnice koja se nije htjela predstaviti uspjeli saznati za 20-postotno novogodišnje sniženje cijene grijalica, dječjih igračaka i kućanskih aparata za 25 posto te bicikla i božićnih ukrasa za 30 posto. Po posebno povoljnoj cijeni od 470 kuna, napominju u Segrou, može se kupiti romobil sa štitnicima. Od prehrambenih artikala, tradicionalnih uz predstojeće blagdane, nudi se pršut za 79,90 kuna, kilogram bakalara po 169,90 kuna, vino merlot za 13,30 kuna i šampanjac za 12 kuna.</p>
<p>U Billi smo naišli na veću ljubaznost, ali na sporiji dotok informacija. U svakom slučaju, sva tri Billina trgovačka centra u Zagrebu jako su posjećena. Najveća je ponuda, tvrdi Sanja Gojnić iz marketinga, u nedavno otvorenoj prodavaonici u Dugavama. Kupcima se nudi »živo« cvijeće, među kojim popularne »božićne zvijezde« te »živi« borovi. Prema riječima Sonje Gojnić, Billa ima i veliki asortiman božićnog i novogodišnjeg nakita. No, na licu mjesta vidjeli smo da to baš i nije tako, barem što se tiče Bille u Dubravi. Ukrasi nisu primjereno izloženi, jer se nalaze u kutijama naslaganim jedna na drugoj, a nekoliko vrsta kuglica za bor i nije neka ponuda. Cijene prehrambenih proizvoda uspjeli smo saznati tek treći dan neprestanog nazivanja telefonom, kada su u Billi ipak našli vremena i faksirali nam ih. Kilogram bakalara prodaje se po 219,99 kuna, kilogram purice za 34,99 kuna, 100 grama marinade od dimljenog lososa za 17,99 kuna, a 100 grama dalmatinskog pršuta za 15 kuna. Božićni kolač »Motta« košta 39,90 kuna, brašno »Tena« 34,39 kuna, deset jaja 8,99 kuna, »Zvijezda« stolni margarin 3,19 kuna te vino graševina 9,99 kuna. Od prigodnih poklona nudi se »Old spice« poklon paket i »Gillette mach« toaletna torbica po 54,90 kuna te za kunu jeftiniji »Secret« poklon paket.</p>
<p>Kako saznajemo od kupaca, Mercatone ima veliku i raznoliku ponudu novogodišnjeg nakita i ukrasa te prigodnih darova. Uz račun, kupci u prosincu dobivaju i kupon za nagradnu igru. U Mercatoneu su se pobrinuli i za animiranje posjetitelja kojima Djed Mraz i mažoretkinja na koturaljkama dijele bombone. Zbog prezauzetosti jedine telefonske linije koju Mercatone ima prijavljenu, nismo uspjeli saznati više o novogodišnjoj ponudi i cijenama.</p>
<p> Getro je »marketinški najosvješteniji«. Od vrlo ljubazne komercijalne direktorice Slavice Maros-Stipančić saznajemo da Getro u svojoj ponudi novogodišnjih ukrasa ima 500 artikala, među kojima i »žive« borove u teglama, po »najnižim cijenama u Hrvatskoj«. Božićno drvce od 180 centimetara prodaje se po 99,99 kuna, stalak za drvce po 9,99 kuna, šest kuglica po 14,99 kuna, »snijeg« u spreju po 5,99 kuna, raznovrsne lampice prodaju se po cijeni od 14,99 do 59,99 kuna, a Djed Mraz koji hoda, svira i pjeva košta 39,99 kuna.</p>
<p>Primjećuje se da ni u jednom od zagrebačkih trgovačkih centara ne vole »okrugle cijene«, već one koje završavaju sa 99 lipa. </p>
<p>Gordana Petrovčić i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U pregovorima s EU na redu teža pitanja: trgovina i zakonodavstvo</p>
<p>Neven Mimica, voditelj ekipe koja u ime Hrvatske pregovara s EU-om o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju tvrdi da stabilizacija nije sporna, jer se za takvo djelovanje u svojem okruženju Hrvatska opredijelila već i prije pregovora s EU-om / Regionalna suradnja temeljit će se na mreži bilateralnih sporazuma</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Uspješno završen prvi krug pregovora Hrvatske i EU-a o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) povod je razgovoru s Nevenom Mimicom, stručnjakom kojega je hrvatska Vlada imenovala voditeljem domaće pregovaračke ekipe. Mimica je vodio i prije nekoliko mjeseci uspješno priveo kraju pregovore o ulasku Hrvatske u svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).</p>
<p>• Na čemu je bio naglasak tijekom pregovora u Bruxellesu?</p>
<p>- Naglasak je bio na razjašnjavanju početnih gledišta jedne i druge strane, dakle o tome, kako obje strane shvaćaju sam Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je nova generacija sporazuma, generacija koja nije identična prethodnim ugovorima, tzv. europskim sporazumima kojima su druge zemlje srednje Europe ulazile u pridruženo članstvo u Uniju. Taj dio trebalo je, dakle, razjasniti na samom početku. Postigli smo vrlo visoku suglasnosti oko stajališta što je pravna a što politička priroda SAA. Suglasili smo se da, za razliku od europskih ugovora, SAA ima dvije dimenzije - dimenziju stabilizacije i dimenziju pridruživanja. Sasvim smo jasno rekli da te dvije komponente imaju potpuno jednako značenje i da smo spremni surađivati na njihovom ostvarivanju. Nadalje, uspjeli smo razjasniti i poglede na pitanje regionalne suradnje. To je područje koje Hrvatska već razvija. U svojoj vanjskoj politici Hrvatska je time već dugo zaokupljena. Tijekom sastanka još jednom smo jasno istaknuli da regionalna suradnja znači suradnju kako u jugoistočnoj Europi tako i Hrvatske sa srednjom Europom i Sredozemljem. Osim toga, i na suradnju s EU-om gledamo kao na regionalnu suradnju. </p>
<p>• Je li u pregovorima bilo prijepora?</p>
<p>- Nije. Tijekom pregovora bilo je najlakše upravo to, da ni u jednom trenutku nismo došli u situaciju da se raziđemo zbog nekakvih stavova ili zbog toga što bi naši prijedlozi bili neprihvatljivi za EU ili zbog pogleda EU-a na bit ovoga sporazuma. Drugim riječima nije bilo potrebe da reagiramo na način koji bi prelazio uobičajenu komunikaciju. Pregovore je obilježila upravo ta atmosfera otvorenosti i međusobnog razumijevanja.</p>
<p>• Nakon ovoga kruga, pregovarat će se o težim pitanjima. Znači li to da se pri pregovorima rukovodite metodom od lakšeg prema težemu?</p>
<p>- U osnovi je tako. Ova politička pitanja trebalo je, međutim, razjasniti na samom početku, jer proces polazi od političkih interesa jedne i druge strane. Trebalo je, dakle, razjasniti politički okvir. I to je bilo jedno od težih poglavlja. Zatim nam slijede još dva teža poglavlja - jedno o načinu međusobne liberalizacije trgovine i drugo o dinamici usklađivanja našega zakonodavstva s pojedinim dijelovima Acquisa communotairea, koji pripadaju asocijacijskim sporazumima. Druga runda pregovora bit će tehnički teža ili, recimo to tako, gospodarski teža. Mislim pritom na posljedice koje će iz toga proisteći za hrvatsko gospodarstvo. Prva je runda bila, pak, politički osjetljivija i njom je trebalo razjasniti gledanja na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p> • Koliko se SAA razlikuje od tzv. europskih sporazuma, odnosno sporazuma o pridruživanju koji su, primjerice, postigle Češka, Poljska i Mađarska?</p>
<p>- Razlikuje se u prvom redu u tome što je veći naglasak na stabilizacijskom aspektu. Rekli smo jasno da smo spremni sudjelovati u stabilizacijskom dijelu sporazuma, jer na tome, uostalom, već radimo. To je dio naše politike prema području jugoistočne Europe, jer je gospodarski i politički stabilno susjedstvo u hrvatskom interesu. I to bez obzira na to, želi li Hrvatska ili ne želi ući u Europsku uniju. Bez obzira na druge politike i političke koncepte, suradnja sa susjedstvom važan je element vanjske politike svake zemlje. Istaknuli smo da smo na takvu suradnju spremni i dalje. EU je s druge strane raščistio neka pitanja, koja su u tekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bila nedostatno predstavljena. Radi se, naime, o tome trebaju li bilateralne konvencije o regionalnoj suradnji, koje bi se potpisale između Hrvatske i zemalja koje imaju ili će postići istu generaciju sporazuma, ići na zajedničku konvenciju koja bi pokrila čitavo područje, ili će ostati na bilateralnoj razini. Razjašnjeno je i zaključeno da se ide za tim da to bude mreža bilateralnih ugovora, koja dovodi do regionalne suradnje. A to je u skladu sa stavovima hrvatske Vlade koje je zacrtala prije nego je pregovarački tim uputila u pregovore. </p>
<p>• Ako se SAA, kako se predviđa, parafira polovicom 2001., što slijedi? Kada i koliko će trajati ratifikacija SAA?</p>
<p>- U svih 15 parlamenata zemalja EU-a kao i u hrvatskom Parlamentu, ratifikacija u pravilu zahtijeva proceduru koja traje između 18 mjeseci i dvije godine. Nakon parafiranja polovinom iduće godine, slijedi potpisivanje SAA. Zbog tehničkih razloga - da se provjeri sve što je dogovoreno i radi prevođenja na jezike EU-a - to će potrajati još koji mjesec. Nakon potpisivanja ide se u fazu ratifikacije koja, dakle, traje do dvije godine. Važno je, međutim, reći da ćemo uz ovaj sporazum potpisati i tzv. privremeni sporazum kojim će se utvrditi trgovinski odnosi o međusobnoj asimetričnoj liberalizaciji tržišta. Taj će privremeni sporazum biti u funkciji i prije nego na snagu stupi cijeli sporazum. Drugim riječima, taj dio o trgovinskim odredbama stupit će na snagu s danom potpisivanja privremenoga sporazuma. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Gradonačelnik Bandić, ipak, u nedjelju na Badnjak na kavi u uređenoj Gradskoj kavani</p>
<p>Oblaci cementne prašine, buka bušilica i raznoliki mirisi ljepila i boja u kojima već dva tjedna rade elelektričari, kamenoresci, keramičari i ostali zanatlije postavljajući zadnji glanc, po svemu sudeći potvrđuju obećanje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića kako će na Badnjak popiti kavu u Gradskoj kavani na Jelačić placu. Ugostiteljska će se dama tako, iz samrtničkog hropca, odnosno nakon sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa između Grada i Zagrebačke banke, koji su najvećim dijelom vlasnici nekretnina na toj lokaciji - vratiti u život.</p>
<p> Cjelovitije informacije o cijeni investicija, vlasničkom udjelu te rješenju imovinsko-pravnih odnosa, potražili smo od gradonačelinka Bandića. U žurbi, koja ga krasi i u ovo predblagdansko vrijeme, gradonačelnik nam je odlučnim glasom ustvrdio kako će o svim detaljima bitnim za budućnost Gradske kavane novinari, pa time i javnost, biti na vrijeme obaviješteni.</p>
<p>– Jedina mi je želja da se posao obavi što prije, rekao nam je Bandić, dodavši da će se kavica u nedjelju, kako je i obećao, sigurno popiti u Gradskoj kavani.</p>
<p>Takvog su mišljenja i šutljivi radnici koje smo obišli na licu mjesta ne bi li se i sami uvjerili u obećanje. </p>
<p>– Interijer kavane sada prolaznicima sigurno izgleda kao da je u njega pala bomba, rekli su nam radnici dodajući kako će do Badnjaka sve biti na svojemu mjestu.</p>
<p>Postavljajući zadnje električne instalacije, otvore za ventilaciju, ubrzano rade i ličioci koji osim zidova farbaju i podnožja granitnih stolova. Pune ruke posla imaju i kamenoresci koji bruse mramorni pod i stepenište na koje će lijepo prianjati tepisi učvršćeni mesinganim držačima.</p>
<p> Kako je već završeno osamdeset posto posla, do Badnjaka će novim sjajem zablještati očišćeni lusteri, ogledala, te strop kavane kojeg oslikavaju slikari.</p>
<p> Na pitanje hoće li netko od njih popiti kavu u glasovitoj »frajli« odgovorili su nam – šutnjom. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Radnici bez posla i pred otkazom, direktoru zbrinjavanje prognanika šteti poslovanju</p>
<p>U sklopu kompleksa Šmidhen, Prodex planira izgraditi dom umirovljenika/Kako tvrde sindikalci, uspješnost poslovanja Šmidhena kao turističkog kompleksa nikad nije bila upitna, pa nema razloga za njegovu prenamjenu/Uprava nema mogućnosti za zbrinjavanje radnika koji će od 1. siječnja ostati bez posla/Što s prognanicima?</p>
<p>Dvadeset i četiri, od ukupno 26 radnika zaposlenih u hotelu Šmidhen u Samoboru dobilo je 8. prosinca dopis o otkazu koji stupa na snagu 1. siječnja. Uz otkaz dostavljen im je i Prijedlog programa o zbrinjavanju viška zaposlenika, kojim ih uprava tvrtke Prodex Zagreb d.d., u čijem je vlasništvu hotel, obavještava da nema mogućnosti za njihovo zbrinjavanje. </p>
<p>Iz izvještaja privremenog stečajnog upravitelja, u sklopu kompleksa Šmidhen, Prodex planira izgraditi dom umirovljenika, za što je sklopljen Ugovor o kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d. u iznosu od 6.692 milijuna kuna. Međutim, kako tvrdi sindikalna povjerenica i recepcionarka u hotelu, Sonja Bokunić, uspješnost poslovanja turističkog kompleksa Šmidhen nikad nije bila upitna, pa nema razloga za njegovu prenamjenu.</p>
<p>– Šmidhen je, dok smo smjeli raditi, uvijek poslovao dobro. Zagrepčani, Samoborci i Slovenci, jer granica je odmah tu, dolazili su na bazene i koristili ugostiteljske i sportske sadržaje, iznosi Sonja Bokunić. Biciklijada je također okupljala mnoštvo ljudi, a svadbe i razne proslave održavale su se redovito. Uskoro će se u samoj blizini Šmidhena otvoriti i autoput što bi dovelo još više turista i izletnika. </p>
<p>Poslovanje hotela, međutim, postalo je upitno unazad godinu dana od kada su i radnici na – minimalcu. </p>
<p>– Direktor Prodexa, Ivan Pavliček, zabranio nam je organizaciju svadbi i proslava. Zatvoren je šank i fitnes centar, priča Bokunić. Nema grijanja ni tople vode, a struja je došla tek krajem studenoga kada je država podmirila račun, jer u hotelu već devet godina žive prognanici i branitelji. Zbog neplaćenih komunalnih naknada Grad Samobor je Prodexu blokirao račun, ali je deblokiran na molbu direktora Pavličeka 27. studenoga, na mjesec dana.</p>
<p>Zbog takvih uvjeta rada radnici su početkom prosinca, preko Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske, u kojem nisu učlanjena samo dvojica radnika koja nisu dobila otkaz, pozvali Inspekciju zaštite na radu i sada očekuju rješenje. No, preduhitrili su ih – otkazi.</p>
<p>– Sindikat trgovine, čiji smo također članovi, pokrenuo je stečajni postupak, dodaje Sonja Bokunić. No, privremeni stečajni upravitelj misli da nisu ispunjeni razlozi za otvaranje stečajnog postupka. </p>
<p>Tako su sada radnici svakodnevno na radnim mjestima u hotelu, a prognanici u »stanovima« bez grijanja, tople vode, a donedavno i bez struje. Hrane nema, pa se prognanicima više ni obroci ne kuhaju. Već dva mjeseca nikoga nema iz uprave hotela, a s direktorom komuniciraju – dopisima, ukoliko se, napominju radnici, udostoji na njih odgovoriti. </p>
<p>Kao razlog otpuštanja radnika i zatvaranja hotela, Pavliček, u dopisu zaposlenicima navodi zbrinjavanje prognanika i branitelja na štetu poslovanja tvrtke, jer država svoje obveze plaćanja za njihov smještaj nije izvršavala na vrijeme. Međutim, zašto je onda zatvoren šank i fitnes centar, te zabranjena organizacija svadbi i proslava kao siguran i dobar dohodak?, pitaju zaposlenici. Ove godine neće se u Šmidhenu organizirati ni doček Nove godine, pa radnici smatraju da je to sve – planirano. </p>
<p>– Naprosto nas se žele riješiti i raditi s hotelom što ih je volja, ističe Bokunić. U dvadeset godina koliko je hotel u vlasništvu Prodexa, uloženo je samo u obnovu krovišta i vanjske fasade. Da prije četiri godine nije ovdje upriličena svadba kćeri Ivana Milasa, dodaje Bokunić, ne bi se promijenili ni tepisoni. </p>
<p>I za naše otpremnine su se već pobrinuli dajući nam skoro godinu dana minimalac, pričaju uzbuđeno radnici. Otpremnina se izračunava iz prosjeka plaća u posljednja tri mjeseca, što znači da će oni koji su radili deset godina dobiti po 6.500 kuna otpremnine.</p>
<p>Radnicima sada predstoji bitka za pravo na rad koje im se već više od godinu dana oduzima, a koje će im direktor Prodexa, Ivan Pavliček, ukoliko se ništa ne učini, trajno oduzeti početkom novog stoljeća. </p>
<p>GORDANA PETROVČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Centar za poboljšanje kvalitete života nemedicinskim programima </p>
<p>U četvrtak navečer u maloj dvorani Pučkoga otvorenoga učilišta u Samoboru bit će predstavljen novosnovani Centar za poboljšanje kvalitete života. Među pozvanim gostima bit će prof. dr. Slavko Sakoman, prof. Marija Cahunek-Žunec, dr. Herman Vukušić, dr. Dubravko Kpovač i dr. Ivica Cvetković. Centar, osnovan pri Pučkome otvorenom učilištu Samobor, bazirat će se na nemedicinskome programu za psihološku pomoć osobama, koje su prošle medicinsku terapiju odvikavanja od opojnih droga, ali i njihovim obiteljima, kao i žrtvama postraumatskoga sindroma i osobama koje su ostale bez posla.</p>
<p>Voditelj Centra, mr. Drago Plečko kaže da je temeljna ideja vodilja Centra, potpuna sloboda i odlučivanje svake osobe, hoće li se javiti za pomoć, jer je praksa u većini zemalja pokazala da agresivna propaganda protiv opojnih sredstava ne daje očekivane rezultate. </p>
<p>Centar će djelovati neovisno o već postojećim nacionalnim i drugim projektima koji uključuju rad sa školskom mladeži i izvanbolničke oblike liječenja. Inicirat će se terapijski, grupni i individualni rad sa žrtvama posttraumatskoga stresa, primjenjujući u nas nove oblike terapije, koje daju razlog za optimizam. Isti oblici terapije mogu poslužiti i kao prevencija, a uvijek će biti provođeni uz superviziju medicinskih i drugih stručnjaka – liječnika akupunkturologa, psihijatara, psihologa, obiteljskih terapeuta. </p>
<p> Metode o kojima je riječ su psihorelaksativna tehnika Phyllis Crystal, tzv. kidanje veza, aurikuloterapija (akunpuktura i elektroakunpuktura ušne školjke), masaže herbalnim uljima, te primjena magnetske stimulacije tzv. neuromagnetskim generatorom. Te metode dale su povoljne rezultate kod raznih posljedica stresa, posebice u slučajevima narkomanskih kriza i težih oblika depresija. </p>
<p>Djelatnost Centra bit će usmjerena i prema prevenciji, proizvodnjom i prikazivanjem edukativnih kaseta u školama, u dogovoru s prosvjetnim institucijama. U znatnoj mjeri Centar će se osloniti na rad volontera. Sâm rad zamišljen je u formiranju grupa od po dvadeset osoba koje bi u devedeset dana bile podvrgnute tretmanima. </p>
<p>Po mišljenju mr. Drage Plečka, osobito bi bio poželjan grupni odaziv strukovnih grupa i osoba koje svakodnevno provode više sati zajedno. (Petar Bukovac)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U siječnju prve studentske zimske igre koje bi mogle prerasti i u europske</p>
<p>Kako bi studentima zagrebačkog, ali i ostalih sveučilišta u Hrvatskoj, ponudili što kvalitetnije ispunjavanje slobodnog vremena, Hrvatska akademska zajednica organizirat će od 19. do 21. siječnja Prve studentske zimske igre. Igre će se održati u HOC »Bjelolasica«, pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Prve zimske igre osmišljene su po uzoru na poznate »igre bez granica«. Unatoč tome što će se igrači-studenti natjecati u preciznosti, spretnosti, brzini, snazi, izdržljivosti i koordinaciji, u igrama će moći sudjelovati svi studenti, bez obzira na kondiciju i poznavanje skijanja. Jedna od disciplina bit će, primjerice, sanjkanje na vrećama. </p>
<p>Kotizacija za sudjelovanje u Igrama je 2.000 kuna po ekipi, koju čine četiri studenta. Organizatori smatraju da bi kotizacije za studente trebali plaćati njihovi fakulteti. Kako ekipe ne bi bile sastavljene samo od muških igrača, organizator je odredio da u svakoj ekipi mora biti barem jedna studentica. Ako se nadanja Hrvatske akademske zajednice ispune, i Zimske studentske igre postanu tradicionalno okupljanje velikog broja studenata hrvatskih sveučilišta, u njih će se uključiti i slovenski studenti, a postepeno i ostali studenti iz drugih sveučilišta srednje Europe. </p>
<p>Prema riječima prorektora za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu, dr. Dragana Milanovića, dekani zagrebačkih fakulteta podržali su na posljednjoj sjednici Senata organiziranje sportskih aktivnosti studenata na snijegu, a potporu u organizaciji pružit će Fakultet za fizičku kulturu te Udruga profesora tjelesne i zdravstvene kulture, na čelu s predsjednicom dr. Romanom Saput-Jogunica. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dobrovoljci zagrebačke Vatrogasne zajednice slave 70. obljetnicu</p>
<p>– Danas je i u svijetu teško pronaći dobrovoljce koji su spremni pomoći svojim bližnjima, a Vatrogasna zajednica ne postoji radi sebe same, već da pruži pomoć onima ju trebaju, rekao nam je Pavle Bonetti, predsjednik Vatrogasne zajednice, uoči proslave 70. obljetnice dobrovoljaca Vatrogasne zajednice Grada Zagreba koja će se upriličiti u četvrtak u Mlinarskoj 32. Bonetti naglašava, da bi djeca sigurno živjela zdraviji život kad bi im se od malih nogu pokazalo kako pomoći bližnjima. </p>
<p> Svrha Vatrogasne zajednice je pomoć građanima i profesionalnim vatrogascima u slučajevima požara na otvorenom, poplava te elementarnih nepogoda. Sastoji se od 50 dobrotvornih društava koje financira Gradsko poglavarstvo, dok ostala društva moraju ispuniti određene kriterije, poput brzine intervencije i broj osposobljene mladež, da bi bila financirana iz proračuna. Bonetti ističe kako Zajednica stavlja naglasak isključivo na djecu i mladež pa tako ima oko 800 dječijh članova od šest do šesnaest godina koji uče vatrogarstvo kroz igru i sudjeluju u državnim natjecanjima u vatrogasnim disciplinama.</p>
<p> Svečanoj sjednici Skupštine Vatrogasne zajednice Grada Zagreba prisustvovat će i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Teodor Fricki, te gradonačelnik Milan Bandić. (žl)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Britanski parlament odobrio terapeutsko kloniranje </p>
<p>LONDON, 20. prosinca</p>
<p> – U utorak 19. prosinca, britanski je parlament većinom glasova odobrio daljnje istraživanje na ljudskim embrionalnim stanicama u svrhu tzv. terapeutskog kloniranja. Dvije trećine parlamentaraca – 366 bilo je za, dok je 174 bilo protiv – tako je dalo zeleno svijetlo znanstvenicima, koji su preporučili terapeutsko kloniranje u svrhu poboljšanja ljudskog zdravlja. </p>
<p>Oni koji su podržavali smisao terapeutskog kloniranja, mišljenja su da to može pomoći znanstvenicima u pronalaženju ozdravljenja za neke degenerativne bolesti koje su do sad bile neizlječive. No ta je odluka iznjedrila na svjetlo dana i mnoštvo etičkih pitanja i zabrinutost oko toga kako će se uspjeti sačuvati »svetost života«.</p>
<p> Znanstvenici su mišljenja da istraživanje na embrionalnim stanicama, mogu unijeti revolucionarni tretman u liječenju degenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, posebice kada se zna da je ista tehnologija pomogla u kreairanju prve klonirane ovce Dolly prije nekoliko godina. Visok stupanj kontroverze oko tzv. terapeutskog kloniranja i embrionalnog eksperimentiranja uopće, doveo je do vrlo žučne rasprave u Parlamentu, posebice se to odnosi na vrijeme koje je prethodilo glasovanju. Naime trebalo je dati i svoj glas amandmanu koji će promijeniti namjeru Akta iz 1990. godine, koji nosi naziv »Akt čovjekove fertilizacije i embriologije«, koji dopušta licencu za istraživanja na ljudskim embrionalnim stanicama samo u svrhu vrlo ograničenih slučajeva vezanih za oplodnju i ograničeni period od 14 dana. Amandman će proširiti taj akt, tako da rani embriji mogu također biti upotrijebljeni za istraživanje prirođenih bolesti. </p>
<p>Kad su 1998. godine, znanstvenici prvi puta izolirali embrionalne stanice u laboratoriju, bio je to proglašeno najvećim tehničkim dostignućem. Znanstvenici su shvatili da, ako mogu kontrolirati razvitak tih specijalnih stanica, onda mogu i proizvesti jedinstven broj tzv. zamjenskih tkiva, kako bi dobili zdrave organe iz istog genetičkog materijala, koji mogu zamijeniti one bolesne.</p>
<p>Pred-parlamentarnu debatu, pratilo je i jako lobiranje s jedne i druge strane. Mnoge pro-life organizacije pokušale su okrenuti glasovanje u svoju korist. Takovi su tonovi bili prisutni i u parlamentarnoj debati. Peter Garett, direktor istraživanja dobrotvorne udruge Life, koja promiče zabranu pobačaja, izrazio je svoje mišljenje da jednom kad se otvore vrata proizvodnji ljudskog embrionalnog klona, tek smo korak od potpunog kloniranja čovjeka.</p>
<p>Liam Fox iz Ministarstva zdravstva, usprkos moralnom protivljenju korištenja embrionalnih stanica u svrhu poboljšanja zdravlja i usprkos tomu što ga nitko nije uspio uvjeriti da alternative ne postoji, ipak ne misli da bi se istraživanja trebala zaustaviti. Ali je potrebno vrlo striktno odrediti moralne granice i pomno kontrolirati situaciju.</p>
<p>Većina se složila da istraživanje na matičnim stanicama, podiže sposobnost ozdravljenja čovjeka kad su u pitanju teška degenerativna oboljenja i ono zapravo nema alternative. </p>
<p>Najosjetljivija i najodgovornija debata koja je, po mišljenju većine, ikad vođena u britanskom parlamentu, pokazala je sve razlike u pitanjima budućnosti znanstvenih istraživanja na ljudskim matičnim stanicama. Bojazan od zloporabe ljudskog klona koja je pri tom bila neupitna, pokazala je da još treba odgovoriti na mnoga kontroverzna pitanja koja se tiču budućnosti kloniranja ljudskih stanica, koja je već započela.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pjevačica Kirsty MacColl poginula na kupanju u Meksiku</p>
<p>LONDON, 20. prosinca</p>
<p> – Na britansku pjevačicu i autoricu stihova Kirsty MacColl naletio je motorni čamac i usmrtio je dok je plivala s dvoje djece u vodama ispred meksičke obale, piše u srijedu londonski tisak. </p>
<p> Njezini sinovi Jamie (16) i Louis (14) nisu ozlijeđeni, piše Sun. Saznaje se da je 41-godišnju pjevačicu, kćer folk pjevača Ewana MacColla i plesačice Jean Newlove, u utorak udario motorni čamac blizu otoka Cozumel, u vodama poluotoka Yucatana gdje je bila na odmoru. Sun ističe da je čamac ušao u zonu rezerviranu za ronioce. Kormilar čamca uhićen je, dodaje list. MacColl je slavu stekla 1981. godine hit singlom »There's a Guy Works Down the Chip Shop Swears He' Elvis«, a najveći je hit imala sa skupinom Pogues 1987. godine - božićnom »Fairytale of New York«.</p>
<p> »Pop glazba uvijek je bila moja prva ljubav«, rekla je ona nedavno u interviewu. Surađivala je s nekoliko bendova uključujući Smiths, Talking Heads i Billy Bragg. Njezin najnoviji album, »Tropical Brainstorm«, objavljen ranije ove godine, odražava utjecaje Brazila i Kube, a kritičari su se pohvalno izrazili o njezinim posljednjim live nastupima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Razgovor bolji od svih antidepresiva?</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Oni koji razgovor s psihologom nazivaju preskupim »ramenom za plakanje«, morali bi ponovno razmisliti. Velika medicinska studija potvrdila je kako je razgovor doista koristan. </p>
<p> Istraživanje je vodio profesor Michael King iz Royal Free Hospital i University College Medical School u Londonu, a rezultati pokazuju da ljudima doista koristi kad svoju bol mogu s nekim podijeliti, piše Independent.</p>
<p> Istraživači su četiri mjeseca promatrali pacijente koji su se liječili od depresije i tjeskobe. Pokazalo se da je razgovor s psihologom smanjio simptome brže nego liječenje kod liječnika opće prakse koje obično uključuje antidepresive.</p>
<p> »Ovo je prvi dokaz da je razgovor s psihologom doista koristan. Terapija je uspješna, a pacijenti se brže oporavljaju«, rekao je King.</p>
<p> Simon Wessely, profesor psihijatrije u Sveučilišnoj bolnici, rekao je da su antidepresivi nedvojbeno učinkoviti, ali nisu popularni: »Mislim da bi najbolji način liječenja bila kombinacija lijekova i terapije. Osobama koje uzimaju lijekove stanje se može pogoršati kad ih prestanu uzimati pa zato uvijek ponavljam da ih se mora kombinirati s razgovorom«.</p>
<p> Profesor Wesseley ipak priznaje da su ga iznenadili rezultati studije. I on, kao i mnogi drugi psiholozi, uvijek je sumnjao u to da su razgovori s psihologom korisni.</p>
<p> A i studija koju je profesor King proveo prije dvije godine pokazala je da je razgovor s liječnikom opće prakse jednako učinkovit kao i razgovor s psihologom.</p>
<p> Profesor Wesseley upozorava da su za psihoterapiju potrebni specijalisti te da je savjetovanje s psihologom dobro samo u nekim slučajevima. »Ne bih ga preporučio osobama koje pate od agorafobije kojima je potrebna behavioristička terapija, ali je vrlo uspješno za osobe koje pate od kroničnog umora«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Matt Dillon za film »Grad duhova« lokaciju za snimanje traži u Kambodži</p>
<p>PHNOM PENH, 20. prosinca</p>
<p> – Američki glumac Matt Dillon (26) nalazi se u Kambodži radi pronalaženja lokacija za sljedeći film, »City of Ghosts« (Grad duhova), čiji je scenarist i u kojem će tumačiti glavnu ulogu, piše mjesni tisak. </p>
<p> Prema scenariju, radnja se događa u Kambodži 1994. godine u kojoj su trojicu američkih mladića oteli i potom ubili Crveni Kmeri, piše dnevnik Cambodia Daily. Dillonova ekipa namjerava snimati na lokacijama povijesnih hramova u Angkoru. </p>
<p> Kambodža od svršetka 1998. godine sve više služi kao egzotični filmski dekor. Angelina Jolie, nova hollywoodska zvijezda, upravo je završila snimanje najnovijeg filma, »Tomb Raider«, na ruševinama Angkor Wata proteklog mjeseca. U njemu tumači cyber junakinju Laru Croft, virtualnu inačicu Indiane Jonesa. »Tomb Raider« je filmska verzija popularne video igrice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rimske obitelji žive zatvorene u »četiri zida« </p>
<p>RIM, 20. prosinca ( Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Odjel za demografska istraživanja rimskog sveučilišta »La Sapienza« proveo je zanimljivu anketu na 10.000 obitelji koje žive u glavnom gradu Italije. U cijelokupnu studiju je investirano 400 miljuna lira. Došlo se do poraznih otkrića. Rimske obitelji žive zatvorene u četiri zida, rijetko idu u kina, a kazalište je postalo apstraktna imenica.</p>
<p>Dvije trećine ispitanika je izjavilo da nisu posjetili niti kino dvorane niti kazališta ni jedan put u zadnjem mjesecu. Prave žrtve obitelji su žene. One najmanje izlaze, a najviše se brinu o djeci i starima. One su te koje prolaze pored prepunih restorana, ali rijetko kad ulaze u njih, samo poneke izlaze sa prijateljicama,a sa susjedima skoro i da nema komunikacije. Najugroženije su razvedene ili udovice sa djecom, od kojih se 40 posto susreće i sa teškim financijskim problemima. Žene u godinama između 50 i 54 su nazvane »sendvič generacijom«, jer 84post ispitanih našlo se stiješnjeno između brige o starim roditeljima i odrasloj djeci. U svom tom životnom kaosu, još su i zaposlene i zarađuju ponekad i više nego suprug koji mnogo ležernije živi. »Ovi podaci potvrđuju dvostruku ulogu žene koja je i majka i radnica i koja završava na marginalnom mjestu u društvu«, tvrdi profesor Gianni Sgritta ,koji je proveo anketu.Ugroženi su i stari Rimljani. Skoro 88 posto ispitanika, iznad 75 godina se ne sjeća kad su zadnji put izašli u pizzeriu, ili neki drugi restoran.Više od pola ispitanih između 63 i 74 godine pati od usamljenosti i žale se da nemaju nikavih konatakta sa susjedima.Kad su u pitanju odlasci u restorane ni mlađi se ne mogu pohvaliti nekom učestalošću.Samo 22 postoispitanika u dobi od 35 do 44 godine jednom tjedno ide u pizzeriu, dok 51 posto rijetko jede izvan kuće, a 24 nikada nikada. Najveći »konzumenti noćnog života« su oni najmlađi između 18 i 24 godine. Oni su najviše izlaze u kina, diskoteke i pizzerie. Roditelji štede na svojim izlascima da bi ih priuštili mladima, kojima je tako lijepo živjeti sa mamom i tatom da se ne odvajaju od njih sve do 35 godine. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Slobodana P. Novaka naslijedila Sibila Petlevski</p>
<p>Hotel »Esplanade« / Izborna skupština Hrvatskog centra PEN-a / Nova predsjednica Sibila Petlevski, potpredsjednici Dražen Katunarić i Velimir Visković, glavni tajnik Nenad Popović</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Izborna skupština Hrvatskog PEN centra održana u srijedu u raskošnoj Kristalnoj dvorani Hotela »Esplanade« protekla je bez uglavnom mirno i bez očekivanih polemika. Staro vodstvo na čelu sa Slobodanom Prosperovom Novakom nakon osam godina palicu je predalo novim izabranicima. Bez konkurencije i protukandidata koji su, istini za volju, na samoj sjednici predlagani, ali i odmah potom odustajali od ponuđenih im časti, za predsjednicu je izabrana spisateljica, prevoditeljica i prof. književnosti na Akademiji dramske umjetnosti Sibila Petlevski. Za nju je od 62 prisutna članova PEN-a glasovalo njih 49. Birajući potpredsjednika između predloženoh Vlahe Bogišića, Zvonka Makovića, Dražena Katunarić i Velimira Viskovića, penovci su se odlučili za Dražena Katunarića (33 glasa) i Velimira Viskovića (32 glasa). Novim glavnim tajnikom s najvećim brojem glasova (54) postao je Nenad Popović, a njegovim pomoćnicima Zdravko Zima i Nadežda Čačinović. U Upravni i Nadzorni odbor ušli su Slobodan P. Novak, Željka Čorak, Vera Čičin-Šain, Boris Maruna, Milivoj Telećan i Branimir Donat. Tako izglada novi penovski postav koji će ovu udrugu voditi u iduće četiri godine.</p>
<p> Sjednica što je održana u srijedu Kristalnoj dvorani Hotela »Esplanade«, trebala je svojom raskoši i novogodišnjim ugođajem te otmjeno serviranim stolovima i zavidnom ponudom jela i pića, podsjetiti na stara vremena kada ovakvi luksuzi penovcima nisu bili rijetkost. Sada u vremenima bremenitim brojnim problemima, besparicom i štednjom činila se poput »posljednje večere« koju je pripremilo predsjedništvo na odlasku. Sve je teklo neuobičajeno mirno,pomalo otužno. Počelo je sjećanjem na nedavno preminulog Vladu Gotovca, čiji je PEN, kako je to rekao dr. Ivo Banac, bio prirodan dom gdje je 90-ih nalazio svoje uporište. Iza Gotovca ostala je golema praznina koju neće biti lako nadomjestiti, pogotovu danas kad je Hrvatska duhovnoj depresiji. Ali Vladu Gotovca, dodao je Banac, ne treba oplakivati, valja biti poput njega uspravan i nepokolebljiv u ostvarivanju svojih ciljeva, tim prije jer u ovoj dvorani sjede ljudi koji su bitni za budućnost Hrvatske.</p>
<p>Podnoseći izvješće o radu u dva mandata u proteklih osam godina Slobodan Prosperov Novak i zahvaljući svojim najbližim suradnicima kazao je da nikada nije želio biti mega-zvijezda, kako ga u posljednje vrijeme žele prikazati, već samo da je kao predsjednik ove udruge radio svoj posao što je najbolje znao. Istina, dodao je on, bio sam u proteklom desljeću i žestoko kritiziran i hvaljen, a prihvatio sam se ovoga posla u trenutku kada se čitava Hrvatska željela promijeniti, bilo je tada i mnogih lijepih druženja uz večere s piscima, bilo je i teških dana u kojima održan Kongres u Dubrovniku koji je potvrdio naše antitotalitarno i antifašističko opredjeljenje. Potom je uslijedio naše odbijanje sudjelovanja na Kongresu u Beču, pa Barcelona nakon koje je izbila nesretna afere (poznata u javnosti kao »Vještice iz Rija«), u okrilju Matice hrvatske čiji predsjednik tada bio Vlado Gotovac, pokrenut je »Vijenac«, a »Most« je samo u nepune dvije godine tiskao 130 naslova na stranim jezicima. Prisjećajući se Mediteranske konferencije održane u Splitu, Novak je ponovio i riječi tada izgovorene, a koje i danas nalaze potvrdu. Upozorio je ponovo da smo postali epigoni krize koja prijeti da čovjeku razjedini dušu. U toj atmosfori, kazao je, ljudi duha gube se u masi opterećeni onima koji zagovaraju tlo. »Volio bih«, dodao je sjetno, »da nam se vrati vrijeme otprije 10 godina kada smo imali krila i bili spremni za let. Međutim, za let nisu samo važna krila, još je važnije tlo, a sve ovo godine PEN samo vodio kao da znam to tlo. Danas više ne znam da li sam imao tlo«, sjetno je domentnuo Novak i završio kako iza sebe ne ostavlja potpop već niz učinjenog i proživljenog od čega je pomalo umoran. </p>
<p>Rezime koji je podveden pod temu skupštine »Desetljeće Hrvatskoga PEN-a« ponudila je dosadašnja glavna tajnica Vera Čičin-Šain zaustavljajući se ponajviše na praškoj rezoluciji. U tom dijelu sudjelovao je i Tonko Marović, Nikica Petrak i mnogi drugi aktivni sudionici penovskih događanja.</p>
<p> Jedina polemička iskra sijevnula je kada je došao na red predlaganje kandidata u kojem se protiv kandidature Sibile Petlevski za predsjednicu PEN-a pobunio Drago Pilsel, prigovorivši joj da nema dovoljan društveni ugled za funkciju za koju je predložena. Kao protukandidata predložio je Nenada Popovića, koji je ovu ponudu otklonio kao i Boris Maruna. Glasovanje je, međutim, pokazalo da je većina pristiglih penovaca bezrezervno podržala Sibilu Petlevski, koja je nakon izbora kazala kako će svoje djelovanje usmjeriti prema oživljavanju hrvatske književnosti, plodonosnim polemikama i otvorenošću svekolikog djelovanja PEN-a.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Veličanstveni prikaz karolinške dionice</p>
<p>Muzej hrvatskih arheoloških spomenika / Izložbu »Hrvati i Karolinzi« otvorio ministar Antun Vujić / Cjelovit prikaz karolinškoga razdoblja u Hrvatskoj </p>
<p>SPLIT, 20. prosinca</p>
<p> - Otac ujedinjene Europe Karlo Veliki, prema zapisima Einharda, bio je čovjek visoka rasta, svijetle kose i brade, podužega nosa, prodorna pogleda i krupna vrata. Veličinu, moć i zasluge upravo toga čovjeka, okrunjenog prije 1.200 godina, Europa je počela slaviti prošle godine kada je u njemačkome gradu Paderbornu pokrenut veliki kulturni projekt »Karlo Veliki - stvaranje Europe«, koji je tu zemlju povezao s Bresciom (Italija), Barcelonom (Španjolska), Yorkom (Velika Britanija) i Splitom. Riječ je, naime, o zajedničkom projektu pet europskih gradova u kojima se od 1999. do 2001. godine usporedno postavljaju izložbe o prodorima i pohodima vojskovođe Karla Velikoga te baštinskim svjedocima karolinškoga vremena.</p>
<p> Utorak na večer Splitu je pripala čast da u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika udomi brojne izloške koji svjedoče o utjecaju karolinške kulture na našim prostorima. Hrvatski izložbeni dio toga europskog projekta naziva se »Hrvati i Karolinzi«, smješten je u veličanstvenom zdanju splitskoga Muzeja, a sadrži riznicu spomenika i nalaza iz 8. i 9. stoljeća koji potječu s 140 lokaliteta, epigrafske spomenike, liturgijska obilježja, oružje i konjaničku opremu te artefakte s područja Dalmacije, Istre i Panonije. Izložbu, koja će u Splitu biti postavljena do 30. svibnja 2001. godine, otvorio je uz nazočnost odabranih gostiju ministar kulture Antun Vujić, koji je zaključio kako je posljednjih nekoliko dana Split postao mjestom kulturnih događanja europskih razmjera, što treba pozdraviti. »Pri tome prvenstveno mislim na otvaranje novog stalnog postava splitskoga Arheološkog muzeja te na sudjelovanje u paneuropskom projektu 'Karlo Veliki - stvaranje Europe'«, istaknuo je Vujić.</p>
<p> Ravnatelj Muzeja HAS Ante Milošević kazao je da je cilj projekta sistematizacija dosadašnjih saznanja o Karolinzima i Karlu Velikomu. Na toj najvećoj i trenutačno najznačajnijoj arheološkoj izložbi u Hrvatskoj prvi put pristupilo se cjelovitom prikazu karolinškoga razdoblja, što je i prema mišljenju prof. Miljenka Jurkovića od iznimne važnosti za našu zemlju jer omogućava širenje spoznaja o našem prinosu Europi i njenim vrijednostima. Izložba je popraćena bogato opremljenim katalogom, multimedijskim programom, kvalitetno i dobro osmišljenim, dječjom igraonicom i kino-dvoranom. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Osjećaj za razvitak hrvatske kulture</p>
<p>Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Svečano obilježavanje nagrade »Josip Juraj Strossmayer«</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - U želji da još više potiče znanstveno stvaralaštvo na hrvatskome jeziku u Hrvatskoj i hrvatskoj dijaspori, Zagrebački velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ustanovili su godine 1989. nagradu »Josip Juraj Strossmayer« koja se dodjeljuje za najbolje znanstveno djelo i izdavački pothvat. </p>
<p>Od godine 1989. do 1994. ta se prestižna nagrada dodjeljivala za područje društveno-humanističkih znanosti, prirodnih znanosti, medicinskih znanosti i tehničkih znanosti, a od 1995. taj krug je proširen i na informacijske znanosti. U isto vrijeme područje društveno-humanističkih znanosti je razdvojeno, na zasebna dva područja: društvenih i humanističkih znanosti, tako da se ova nagrada dodjeljuje za šest znanstvenih područja. Nagrada je novčana u visini 12. ooo kuna, uz prigodnu plaketu s likom J. J. Strossmayera i povelju. Dobitnici nagrade za izdavački pothvat dobivaju plaketu i povelju te izuzetno mjesto u promidžbi nagrade i u hrvatskoj javnost.</p>
<p>To je rekao u srijedu u pozdravnoj riječi akademik Milan Moguš u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u povodu obilježavanja nagrade »J. J. Strossmayer«, u godini 185. obljetnice Strossmayerova rođenja i 95. obljetnice njegove smrti. </p>
<p>»To je ujedno i jedina nagrada s imenom Josipa Jurja Strossmayera«, naglasio je na svečanosti obilježavanja nagrade predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan. On je istom zgodom podsjetio na osnivanje nagrade kada je direktorica Zagrebačkoga velesajma bila Vera Šodan. Naime, ovom je nagradom Zagrebački velesajam potvrdio svoj istančani smisao i osjećaj za razvitak hrvatske kulture i dokazao da nije samo jedna od najstarijih i najuglednijih sajamskih kuća u ovome dijelu Europe, nego i institucija koja, zdušno pomažući znanstvena dostignuća iskazana materinskom riječi, pronosi znanstvenu misao kao dio svojih ukupnih aktivnosti. </p>
<p>Na svečanosti obilježavanja nagrade govorio je i generalni direktor Zagrebačkoga velesajma dr. Jurica Pavelić, također istaknuvši značenje nagrade, a održao je i kratko predavanje o gospodarskim načelima ove ugledne sajmene kuće. Istaknimo još i vrijedne podatke o nagradi koje je iznio akademik Moguš: U proteklih 11 godina natjecalo se više od 300 znanstvenika i djela, a dodijeljena je ukupno 91 nagrada, i to 48 za najbolje znanstveno djelo i 43 za najuspješniji izdavački pothvat.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Japanska donacija Dubrovniku</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Ministar kulture Republike Hrvatske dr. Antun Vujić i veleposlanik Japana u Hrvatskoj Keisuke Oba, u srijedu su, u Ministarstvu kulture potpisali Ugovor između vlada tih dviju država o japanskoj darovnici iz područja kulture za 2000. godinu za grad Dubrovnik. Veleposlanik Japana Keisuke Oba je kazao da darovnica iznosi 45,4 milijuna jena, odnosno 3,7 milijuna kuna, a ta suma će biti utrošena za nabavu muzičkih instrumenata i opreme za rasvjetu što je neophodno dubrovačkim glazbenicima. Oba je istaknuo da Japan nije slučajno odabrao Dubrovnik. Naime, Japanski je narod impresioniran duhom tisućljetne kulture toga grada. Dodao je da je Dubrovnik mjesto na kojem se Hrvatska na najljepši mogući način susreće s ostatkom svijeta. Japanski veleposlanik je s ponosom kao predstavnik japanskog naroda predao darovnicu i izrazio nadu da će ona značajnije utjecati na nova umjetnička dostignuća u tom gradu. </p>
<p>Ministar Vujić je zahvalio na darovnici i dodao da je riječ o trećoj značajnoj darovnici Japana na području kulture u Hrvatskoj. Podsjetio je da se, između ostaloga, zbog tako učestalih japanskih donacija i riješio problem plaćanja PDV-a na darovnice. Gradonačelnik Dubrovnika Vid Bogdanović je obećao da će se tom darovnicom kulturna aktivnost grada protegnuti na cijelu godinu, te da se u kulturnim manifestacijama u Dubrovniku više neće moći govoriti isključivo na primjeru Dubrovačkih ljetni igara. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Godina Fausta Vrančića i Josipa Jelačića </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Hrvatska kulturna zaklada izvijestila je u srijedu da 31. prosinca završava Godinu Marka Marulića, a 2001. proglašuje Godinom Fausta Vrančića i bana Josipa Jelačića. Hrvatska kulturna zaklada u povodu toga poziva hrvatske kulturne, prosvjetne, vjerske i ine ustanove, a posebice uredništva časopisa, novina, radija i televizije da se priključe tim svehrvatskim jubilejima, obilježavajući ih čitave godine u domovini i inozemstvu. Faust Vrančić (1551.-1617.) hrvatski je polihistoričar, izumitelj, filozof i leksikograf. U djelu »Novi strojevi« anticipirao je mnogobrojne tehničke izume. Josip Jelačić (1801.-1859.), ban hrvatsko-dalmatinski-slavonski, nakon više stoljeća okupio je većinu hrvatskih zemalja i postao simbolom obrane hrvatske državnosti i nacionalnih interesa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Djelatnosti Hrvatskog društva dramskih umjetnika</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Dodjelom diploma ovogodišnjim laureatima Nagrade hrvatskog glumišta, promocijom 13. broja časopisa »Hrvatsko glumište« i otvorenjem izložbe slika glumca Darka Ćurde, Hrvatsko društvo dramskih umjetnosti u srijedu je u svojim prostorijama obilježilo kraj ovogodišnje djelatnosti.</p>
<p> Za HDDU je protekla godina bila dosta dobra, iako vrlo teška, istaknuo je predsjednik HDDU-a Zlatko Vitez na današnjoj konferenciji za novinare. Vremena su teška za sve strukovne udruge, HDDU je morao smanjiti članarinu, no zadržao je Fond solidarnosti, napomenuo je Vitez. Podsjetivši na prošlogodišnje aktivnosti, Festival glumca u Vinkovcima i dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta, Vitez je najavio nastavak tih manifestacija u idućoj godini te organizaciju promocija nekoliko knjiga i otvorenja izložaba.</p>
<p> Društvo je donijelo odluku da se njihovi odnosi s HRT-om reguliraju novim ugovorom, jer se starim ne poštuje plaćanje repriznih emisija na televiziji, niti rješava kašnjenje ionako minimalnih honorara i loši uvjeti rada, naglasio je Vitez. Novi broj Glumišta, četvrti u ovoj godini, uz ostalo, donosi Papin esej iz 1952. o poljskom Rapsodijskom kazalištu, portrete glumca Dragana Despota i Jelice Lovrić-Vlajki te Vlade Štefančića i Zlatka Viteza. Časopis je popratio 50. obljetnicu kazališta »Komedija« i 40. obljetnicu riječkoga Gradskog kazališta lutaka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Bok Janica, kaj ima novoga? Niš', opet sam pobijedila!</p>
<p>Iako je imala problema s bolovima u leđima Janica Kostelić opet je u utrci slaloma deklasirala konkurenciju, ostavivši drugoplasiranu Norvežanku Bakke za 41 stotinku sekunde / Sa četvrtom uzastopnom slalomskom pobjedom ove sezone naša skijašica zaradila je novih 28.000 švicarskih franaka i vratila se na četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskoga kupa </p>
<p>SESTRIERE 20. prosinca</p>
<p> – Nakon Park Citya, Aspena i Sestrierea, Janica Kostelić ponovno je deklasirala konkurenciju u četvrtom slalomu za Svjetski kup ove sezone. Četvrtu uzastopnu slalomsku pobjedu ove sezone, a ukupno šestu zaredom (dvije prije ozljede ostvarila je lani), Janica je, baš kao i prije 10 dana, zabilježila u u talijanskom Sestriereu. Novih 100 bodova te novčanu nagradu od 28.000 švicarskih franaka zaslužila je premoćnom vožnjom u oba »laufa«, ostvarivši 41 stotinku prednosti iza drugoplasirane Norvežanke Trine Bakke, a 48 stotinki brže od Amerikanke Kristine Koznick.</p>
<p>Ovoj pobjedi prethodili su bolovi u leđima. Kao i prije godinu dana u Serre Cheveileru Janica se probudila s bolnom grimasom na licu. Ovaj put u pomoć je stigao Gerrard Gaio, profesionalni maser, koji se slučajno našao u blizini te osposobio Janicu za nastup. Nakon tretmana Janica je startala 7. po redu i zabilježila najbolje vrijeme prve vožnje – 50.47. Iako je nešto slabije odvozila prvi dio staze, na strmijem dijelu ostvarila je premoćnu prednost. Već je tada bilo evidentno kako bi mogla osvojiti i 6. uzastopnu pobjedu u utrkama slaloma za Svjetski kup, budući da je stazu za drugu vožnju osmislio Janičin otac, Ante Kostolić. Stisnula je zube, potisnula bol i superiorno iskoristila vremensku prednost iz 1. vožnje. Za razliku od staze u tom prvom »laufu« koja je imala 59 vrata, Ante Kostolić je postavio 63 vrata. Upravo je ta razlika godila Janici, koja je na kraju i povećala prednost pred suparnicama u odnosu na prvu vožnju. Očito su bolovi u leđima bili dodatni motiv. I prije godinu dana u Serre Chevaleieru ostavila je konkurenciju iza sebe, tada je ostvarila 1.78 sekunde prednosti ispred prve pratilje.</p>
<p>– Kada sam se zagrijavala ujutro oznojila sam se i propuhao me vjetar kad sam krenula na start utrke. Tada sam ponovno osjetila bolove. No, vidite i sami na kraju je sve ispalo super. Ipak, djevojke su svaki put sve bolje i bolje tako da se moram sve više i više truditi, govorila je oduševljeno Janica nakon utrke.</p>
<p> Vodeća u ukupnom poretku Svjetskog kupa Njemica Martina Ertl, koja je u prvoj vožnji imala 14. vrijeme, diskvalificirana je zbog toga što su joj skije na repovima bile uže negoli što to pravila dopuštaju. Janica Kostelić novom se pobjedom opet vratila na četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskoga kupa. </p>
<p> Rezultati slaloma: 1. JANICA KOSTELIĆ (Hrv) 1:43.47, 2. Trine Bakke (Nor) 1:43.88, 3. Kristina Koznick (SAD) 1:43.95, 4. Karin Köllerer (Aut) 1:44.02, 5. Claudia Riegler (N. Zeland) 1:44.30, 6. Urška Hrovat (Slo) 1:44.58, 6. Christel Saioni (Fra) 1:44.58, 8. Sonja Nef (Švi) 1:44.83, 9. Hedda Berntsen (Nor) 1:44.97, 10. Tanja Poutiainen (Fin) 1:45.19...</p>
<p>Poredak u slalomu za Svjetski kup: 1. JANICA KOSTELIĆ 400 bodova, 2. Martina Ertl (Njem) 210, 3. Trine Bakke (Nor) 185, 4. Kristina Koznick (SAD) 166, 5. Karin Köllerer (Aut) 135, 6. Vanessa Vidal (Fra) 130, 7. Christel Saioni (Fra) 126, 8. Špela Pretnar (Slo) 115, 9. Anja Paerson (Šve) 114, 10. Sarah Schleper (SAD) 102.</p>
<p>Ukupni poredak u Svjetskom kupu: 1. Martina Ertl (Njem) 610 bodova, 2. Regine Cavagnoud (Fra) 538, 3. Michaela Dorfmeister (Aut) 523, 4. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 519, 5. Renate Götschl (Aut) 499, 6. Isolde Kostner (Ita) 419,7. Brigitte Obermoser (Aut) 401, 8. Anja Paerson (Šve) 394, 9. Sonja Nef (Švi) 364, 10. Corinne Rey-Bellet (Švi) 320. </p>
<p>I. MIJIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Nike« vratio kvadratiće »vatrenima« </p>
<p>Novi dres hrvatske nogometne reprezentacije biti će u prodaji od siječnja 2001. godine, a svoj prvi nastup u novoj opremi hrvatski reprezentativci imat će krajem siječnja sljedeće godine protiv Mađarske</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Crveni i bijeli kvadratići ponovno dominiraju dresovima hrvatske nogometne reprezentacije. Predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza i njihovog novog poslovnog partnera – poznatog američkog proizvođača sportske opreme, »Nike« – u srijedu su javnosti prezentirali novi dizajn dresova i opreme hrvatske nogometne reprezentacije. Najvažnije je da crveni i bijeli kvadratići ponovno predstavljaju glavni detalj na majicama naših nogometaša i već samim time »Nikeov« posao možemo ocijeniti apsolutnim pogotkom.</p>
<p> Novi dresovi vrlo su slični onima u kojima su naši reprezentativci nastupali od 1994. do '98. godine, odnosno u kvalifikacijama i završnici Europskog prvenstva u Engleskoj, te u kvalifikacijskom ciklusu za Svjetsko prvenstvo u Francuskoj.</p>
<p> – U novi dizajn nastojali smo unijeti dio hrvatske povijesti i ključne nacionalne elemente, nešto od čega nikad nećemo odustati, a to su prepoznatljiva crveno-bijela polja, pojasnio je Rudy Manival, glavni »Nikeov« dizajner za opremu hrvatske nogometne reprezentacije. – Uvijek ćemo nastojati zadržati kvadratiće. Međutim, ovoga puta željeli smo unijeti i nešto novo, neku novu boju.</p>
<p> Novina je da se preko bočnog dijela majice i donjeg dijela rukava proteže relativno široka tamnoplava crta.</p>
<p> – To je takozvani »meš«, koji služi kao svojevrsna ventilacija. Obojili smo ga u novu, tamnoplavu boju, koja se dosad nije nalazila na dresovima hrvatske reprezentacije. Osim toga, uz ovakvu tamnu boju na boku, kvadratići više dolaze do izražaja.</p>
<p> Novost je i to da će donji dio opreme »vatrenih« biti u poptunosti plave boje. Naši su nogometaši dosad uglavnom nastupali u bijelim gaćicama i plavim čarapama, a od sada su i gaćice plave boje.</p>
<p> – Razmišljali smo da gaćice ostanu bijele, ali ovako više do izražaja dolazi majica i kvadratići, dodao je Minaval.</p>
<p> Broj otisnut na poleđini majice tamnoplave je boje. No, s obzirom na to da na tom dijelu majice nema bijele podloge na kojoj bi se otisnuo broj, postoji problem same vidljivosti broja.</p>
<p> – Ne, ne postoji problem, jer je broj omeđen bijelim rubom, pojasnio je Dalibor Fuštar, »Nikeov« menedžer za Hrvatsku.</p>
<p> Zadovoljstvo novim dizajnom izrazili su i predsjednik HNS-a Vlatko Marković i izbornik hrvatske reprezentacije Mirko Jozić:</p>
<p> – Čovjek od ovakve ugledne firme očekuje mnogo i stoga niti nije iznenađen ovakvim proizvodom. Drago mi je da je »Nike« ušao u reprezentaciju. Nadam se da ćemo i s ovim dresovima imati velike uspjehe i, štoviše, nadam se da će hrvatska reprezentacija u nogometu biti onako visoko kao »Nike« na svom području.</p>
<p> Rezervni dresovi su plave boje, gornji dio rukava čine crveno-bijeli kvadratići, dok se donjim dielom rukava i bočnim dijelom majice također proteže već spomenuta tamnoplava crta. Gaćice i čarape su u rezervnom kompletu bijele boje.</p>
<p> Četverogodišnji ugovor »Nikea« i HNS vrijedan je pet milijuna dolara, a dogovoreni su i određeni bonusi, ovisno o rezultatima »vatrenih« u kvalifikacijama za SP i EP. Novi dres hrvatske reprezentacije biti će u prodaji od siječnja 2001. godine, a svoj prvi nastup u novoj opremi hrvatski reprezentativci imat će krajem siječnja sljedeće godine protiv Mađarske.</p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Udruženje želi partnerstvo s HNS-om</p>
<p>Varaždinski sastanci IO HNS-a i Udruženja nogometnih prvoligaša ponovno su aktualizirali stav kako je razjedinjenost najčvršća konstanta u našem nogometu</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Nažalost, naša nas nogometna stvarnost stalno tjera da ono manje popularno stavljamo u prvi plan. Tako je i nakon varaždinskih, odvojenih, sastanaka Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza i Skupštine Udruženja prvoligaša, koje su počele u isto vrijeme. Umjesto da poslije tih skupova govorimo o boljem nogometnom sutra, događa se da oba tijela o istom pitanju – Liga 16, da ili ne – imaju dijametralno suprotne stavove.</p>
<p>Naime, na sjednici Izvršnog odbora HNS-a je, samo kao informacija, spomenuta aktualizirana tema o pravnoj (ne)ispravnosti postupka proširenja I. lige sa 12 na 16 klubova, koja bi trebala zaživjeti u sezoni 2001/2002. S naglaskom da se Liga 16 sigurno igra, jer drukčije ne može biti, budući da postoji skupštinska odluka o tomu. Ne baš precizno određena, ali se valjda predmnijeva da Liga 16, kad već nije prošla za aktualnu sezonu, automatizmom primjenjuje za sljedeću. I – točka!</p>
<p>U Udruženju prvoligaša, međutim, ne baš svi predstavnici klubova, ali predsjednik Udruženja Nenko Herjavec svakako, su za to da se obavezno ruši odluka o Ligi 16. Klubovi se o tomu trebaju izjasniti do 15. siječnja, kao i o proširenju natjecanja u današnjim okolnostima. Čak se prijeti angažiranjem najboljih pravnika i poručuje kako jedino Udruženje može odlučivati kakva se Liga želi. Nade se polažu i u novi Zakon o sportu koji bi, među ostalim, trebao Hrvatskom olimpijskom odboru – kao vrhovnom sportskom tijelu – dati takve kompetencije da može, ako ga netko pozove, intervenirati i arbitrirati. Pa i u nogometu, koji se dosad u odnosu na HOO-o smatrao »državom u državi«.</p>
<p>Time je osnažena najavljena, a u Varaždinu i jasno izrečena nakana Udruženja, o još većem, zapravo potpunom osamostaljenju Udruženja od HNS-a. S jasnom namjerom da se uspostavi partnerstvo, a prekine dosadašnje vazalstvo. Nije to bila samo odluka na razini »ne bu nas nitko zezal«, pri čemu se misli na IO HNS-a i njegova predsjednika »koji, kad im odgovara za samoreklamu, neke slučajeve pripisuju sebi, a kad im ne odgovara, prepuštaju ih Udruženju«. Spominjali su se podaci kako Udruženje može i financijski živjeti samostalno...</p>
<p>Sve skupa, dovoljno da se odnosi unutar nogometa još više zategnu, pa se nametnulo i pitanje je li zbog svega toga trebalo ići u Varaždin? Ili je glavna svrha skupa bila činjenica da su Varteksovi krojači prije sjednica uzeli mjere za odijela članovima obaju tijela, pa je to trebalo i odraditi. Makar i po cijenu suprotstavljenih mišljenja. Srećom, međutim, da nije bilo suprotstavljanja kad je izbornik Mirko Jozić iznosio prijedlog o stožeru reprezentacije, izabravši za svoje prve pomoćnike Ivana Katalinića i Marijana Vlaka.</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Litvanci važniji od Zadra</p>
<p>U četvrtak (20.30 sati) na Gripama košarkaši Splita CO igraju dvoboj 8. kola skupine A Suprolige, protiv momčadi Lietuvos rytas iz Vilniusa</p>
<p>SPLIT, 20. prosinca</p>
<p> – Košarkaši Split Croatia osigurnja nisu pretjerano slavili uvjerljivu prvenstvenu pobjedu protiv Zadra, u nedjelju. Razlog je jednostavan, već ih u četvrtak (20.30 sati) na Gripama očekuje dvoboj 8. kola skupine A Suprolige, protiv momčadi Lietuvos rytas iz Vilniusa. Utakmica je »žutima« veoma bitna, eventualnom bi pobjedom gotovo izborili mjesto među osam momčadi koje će u drugi krug natjecanja.</p>
<p>Zato trener Jasmin Repeša upozorava:</p>
<p>– Ovaj nam je susret još važniji nego nedjeljni u Zadru. Pobjedom protiv Litvanaca gotovo bismo se našli među momčadima koje će igrati u drugom krugu natjecanja. Dvoboj je važan i stoga što nas nakon blagdana čeka nas niz neugodnih gostovanjima na kojima ne možemo tražiti bodove. Zato ne bi bilo dobro da nam nedostaju ova dva boda. Riječ je o iznimno kvalitetnoj momčadi, skupu košarkaša koji i te kako dobro igraju i košarkaški su sjajno educirani. Definitivno, oni su u Europi najjača šuterska momčad i u pravilu na utakmicama uvijek ubace više od 50 posto pokušaja za tri koša. Osim toga, imaju i odličan defenzivan skok. Glavni nam je zadatak zaustaviti njihov kontranapad i ne dopustiti im da se razigraju. Ako to uspijemo, vjerujem da ćemo pobijediti. </p>
<p>Momčad Rytasa ima nekoliko litvanskih reprezentativaca, Repeša ističe Šiškauskasa i Giegritisa, a imaju i dva Amerikanca, Elliotta i Granta. </p>
<p>– Sve to govori da nas čeka iznimno težak dvoboj i da moji košarkaši moraju zapeti svih 40 minuta ako želimo pobjedu, rekao je Repeša. </p>
<p>ANTE CIBILIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="25">
<p>Del Ponte: Otvorena pitanja s Hrvatskom riješiti »oči u oči«</p>
<p>DEN HAAG/ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte rekla je u srijedu u Den Haagu kako postoje poteškoće u suradnji Hrvatske i ICTY-ja, te izrazila nezadovoljstvo zbog ponovne politizacije tog pitanja u hrvatskim medijima. »Još postoje teškoće u nekim domenama suradnje s Hrvatskom«, kazala je del Ponte, prema izvješću za tisak njezina ureda, na zadnjoj ovogodišnjoj konferenciji za novinare. Dodala je kako je »razočarana« jer je pitanje suradnje Zagreba i Den Haaga ponovo ispolitizirano u hrvatskim medijima. »Hrvatske vlasti mogu imati svoje stajalište o radu ovog suda. One mogu biti kritične prema onome što radi moj ured i prema mojim prioritetima. Ali, to su moje odluke, a ne odluke Hrvatske, i ona ne može uvjetovati suradnju svojim prihvaćanjem naših istraga i procesa«, izjavila je tužiteljica. Hrvatske međunarodne obveze proizlaze iz Statuta Suda, Vijeća sigurnosti i članka VII. Povelje Ujedinjenih naroda, podsjetila je glavna tužiteljica. »To ne smijemo izgubiti iz vida, niti dopustiti da se stanje okrene u medijsku raspravu«, naglasila je dodajući da se otvorena pitanja s Hrvatskom trebaju riješiti »oči u oči«. »Spremna sam nastaviti dijalog sljedeće godine«, rekla je del Ponte izrazivši nadu da će na taj način poteškoće biti otklonjene. Dio razloga zbog kojih je pitanje suradnje Zagreba i Den Haaga ponovo došlo u prvi plan, smatra Carla del Ponte, jest okončanje suđenja Dariju Kordiću pred ICTY-jem. Tužiteljstvo Haaškog suda u petak je zatražilo kaznu doživotnog zatvora za Darija Kordića i Marija Čerkeza, optužene za zločine u srednjoj Bosni. Ona je, pritom, dodala da su neki dokumenti zatraženi od Hrvatske u Den Haag stigli prekasno te ih tužiteljstvo nije moglo uzeti u obzir. »Neki od njih odigrali su važnu ulogu... ali drugi su stigli prekasno i nisu bili u dovoljnoj mjeri potvrđeni izjavama svjedoka«, tako da ih suci nisu mogli uzeti kao dokaze, izjavila je.</p>
<p> Što se tiče suđenja koja će doći na red sljedeće godine, del Ponte je objavila da će početi suđenje Momčilu Krajišniku, što je »prvi slučaj koji će se fokusirati na vrhove bosanskosrpske vlasti«. Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, kako se čini iz riječi Carle del Ponte, također neće ostati uskraćen za proširenje optužnice za zločine u Hrvatskoj i BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Je li Vijeće sigurnosti UN-a razočaralo SR Jugoslaviju stavom o jugu Srbije</p>
<p>Jednoglasno pozdravljen početak dijaloga »srpskih vlasti i ugroženih zajednica« na jugu Srbije / Izjave vodećih srbijanskih političara o rješenju problema na jugu Srbije kreću se u rasponu od čisto diplomatskih pa sve do prijetećih </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - U SRJ sa zanimanjem očekivana sjednica Vijeća sigurnosti UN-a nije rezultirala prihvaćanjem zahtjeva jugoslavenske strane da se tampon zona od pet kilometara na administrativnoj granici Srbije s Kosovom smanji na predloženih jedan do dva kilometra. VS je u utorak pozvalo albanske ekstremističke grupe s Kosova da se odmah povuku iz zone kopnene sigurnosti, te da budu raspuštene. </p>
<p>Agencije prenose da je u predsjedničkom priopćenju izražena duboka zabrinutost zbog situacije na jugu Srbije glede odredbi Vojno-tehničkog Kumanovskog sporazuma, ali se ranija rezoluciji 1244 VS-a u cijelosti podržava bez ikakvih promjena. Jednoglasno je pozdravljen početak dijaloga »srpskih vlasti i ugroženih zajednica« na jugu Srbije u nadi da će se situacija u tom području mirno razriješiti upravo zbog takvog pristupa jugoslavenskih vlasti. KFOR, UNMIK i albanski politički lideri na Kosovu pozvani su da pridonesu stabilizaciji situacije.</p>
<p>Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović iznio je očekivanje da UN poduzme hitne mjere kako bi se »ekstremisti udaljili iz regije«. On tvrdi da je »nova jugoslavenska vlada privržena dijalogu i traženju mirnog rješenja, ali je ekstremističke snage primoravaju da upotrijebi vojnu silu kako bi vratila sigurnost u tampon zonu na administrativnoj granici Srbije i Kosova«. Iznio je mišljenje da ne treba propustiti povoljan trenutak za srpsko-albanski dijalog s obzirom na demokratske promjene u Jugoslaviji i na činjenicu da su na kosovskim lokalnim izborima prevagnule umjerene snage, i upozorio da bi propuštena prilika mogla rezultirati pogoršanjem situacije. </p>
<p>Prema Svilanovićevoj statistici, »albanski su teroristi od lipnja prošle godine izvršili više od 400 oružanih napada na jugoslavensku policiju i stanovnike sigurnosne zone i ubili 19 ljudi, od toga 11 policajaca i osmero civila, dok je ranjeno 39 policajaca i troje civila«. </p>
<p>Zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u James Cunningham rekao je kako cijeni namjeru Beograda da surađuje s međunarodnim snagama i njegovu odgovornost i suzdržanost, ali je ipak upozorio na pojedinačne pozive za vojnu akciju. Međutim, ruski je veleposlanik Sergej Lavrov rekao da je situacija na jugu Srbije »nepodnošljiva« te da očekuje da će budući šef UNMIK-a Hans Häkkerup ispraviti »pogreške« koje je počinila administracija predvođena Bernardom Kouchnerom. </p>
<p>Što se dugoročnijih implikacija kosovskog pitanja tiče, mediji prenose upozorenje glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da međunarodna zajednica mora početi »ozbiljno razmišljati« o rješavanju problema u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu. »Mislim da bi idealno rješenje bilo razrađivanje neke vrste tročlane konfederacije i početak prilaženja problemu na regionalnoj osnovi«, rekao je Annan dodavši da će to sigurno izazvati ozbiljne probleme budući da albanska većina na Kosovu zahtijeva nezavisnost, a i Crna Gora traži samostalnu državu iako je ostavila otvorenom mogućnost neke zajednice nezavisnih država. </p>
<p>Izjave vodećih srbijanskih političara o rješenju problema na jugu Srbije i dalje su kontroverzne i kreću se u rasponu od čisto diplomatskih pa sve do prijetećih kako bi moglo doći do »novog balkanskog rata«, i da će Jugoslavija biti prinuđena »uzeti stvar u svoje ruke i očistiti svaki pedalj zemlje od terorista«. Jedan dio izjava spada u predizbornu retoriku, a drugi je posljedica evidentnih razmimoilaženja u oporbenoj koaliciji koja se sastoji od 18 stranaka i udruga. Zoran Lutovac iz Instituta društvenih znanosti u izjavi za radio B92 kako ocjenjuje da je VS uputio opomenu albanskoj strani, ali da se iz tona i načina priopćenja može zaključiti da je »međunarodna zajednica spremna sljedeći put djelovati oštrije«.</p>
<p> U međuvremenu, predsjednik SRJ Vojislav Koštunica objasnio je i svoju ocjenu da su albanski ekstremisti podržani iz SAD-a: »Nitko to ne čini javno, ali postoje izjave pojedinaca i analize međunarodnih nevladinih organizacija koje zalaganjem za nezavisno Kosovo indirektno ohrabruju albanske teroriste«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Još je neizvjesno tko će formirati vlast u Bosni i Hercegovini </p>
<p>SARAJEVO, 20. prosinca</p>
<p> - Premda je od izbora u Bosni i Hercegovini prošlo već više od mjesec dana, još uvijek je neizvjesno tko će formirati novu izvršnu vlast na državnoj, entitetskim i u većini od deset federalnih županija. I dalje je ključno pitanje hoće li biti formirana tzv. Demokratska alijansa za promjene, odnosno hoće li Haris Silajdžić pristati ući u koaliciju s Lagumdžijinim SDP-om i skupinom manjih stranaka. Također, u Republici Srpskoj zanimljivo je pitanje može li biti formirana vlada koju bi podržao SDS, a u koju ne bi ušli predstavnici te stranke, jer međunarodna zajednica prijeti obustavom pomoći tom entitetu ukoliko SDS uđe u vladu. </p>
<p>U Federaciji BiH, pak, moglo bi doći do krize ukoliko HDZ ne uđe u izvršnu vlast, jer čelnici te stranke i Hrvatskog narodnog sabora najavljuju da eventualna koalicija Lagumdžije i Silajdžića ne bi mogla vladati na prostorima s hrvatskom većinom gdje je HDZ dobio gotovo plebiscitarnu podršku. Vodeći međunarodni službenici u BiH, poput šefa OESS-ove misije u BiH Roberta Barryja, već su zatražili pomoć Račanove vlade odnosno korištenje njezinog političkoga utjecaja da bi se zaustavile »protudaytonske aktivnosti« HDZ-a i stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru. </p>
<p>No, utjecaj službenoga Zagreba na hrvatsku politiku u BiH jako je oslabljen nakon parlamentarnih izbora 3. siječnja te nešto kasnije izbora Stjepana Mesića za predsjednika, a posebno nakon svođenja pomoći za financiranje HVO-a na gotovo simboličnu razinu. Zbog toga će jedan uvaženi političar, kakav je lider republikanaca Stjepan Kljuić, kazati da je »politika današnjeg vrha u Hrvatskoj gotovo jednako loša kao i ona HDZ-ova, samo sada je riječ o drugoj krajnosti - uporno se ignorira nužnost pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini.«</p>
<p>Dakle, golemi problemi i dvojbe u BiH postoje kad je riječ o formiranju vlasti na svim ključnim razinama. Glavni uvjet Harisa Silajdžića za ulazak u alijansu »svi protiv nacionalnih stranaka« provedba je odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih naroda na cijelom teritoriju zemlje. Praktično, traži se izmjena postojećeg ustroja Republike Srpske, odnosno uvođenje dvodomnog parlamenta u taj entitet, tako da bi se i u RS o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa odlučivalo u Domu naroda kakav već postoji u Federaciji. </p>
<p>Silajdžić je, nakon povratka s liječenja u Njemačkoj, ovakav zahtjev još jednom ponovio visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Wolfgangu Petritschu s kojim se sastao početkom tjedna. Navodno, Petritsch mu je dao načelni pristanak, a međunarodni bi eksperti trebali proučiti sve pravne i političke elemente za donošenje jedne takve krupne odluke. Zanimljivo je da i Krešimir Zubak, lider NHI-ja, jedne od stranaka koje bi trebale participirati u koaliciji, očekuje da bi već u 2001. godini trebali biti ustanovljeni mehanizmi kojima bi se Bošnjacima i Hrvatima trebao omogućiti koliko-toliko ravnopravan položaj u srpskom entitetu.</p>
<p>No, veliko je pitanje i to što će se događati u samoj RS i koliko su tamošnji političari poput lidera PDP-a Mladena Ivanića spremni pristati sudjelovati u koalicijama, nužnim za uspostavu vlasti na državnoj razini, ukoliko bi bili ispunjeni svi ili većina uvjeta koje postavlja Silajdžić. Za početak, Ivanić poziva na spremnost za kompromis i tvrdi da je doista moguće formirati vladu bez nacionalnih stranaka, ali da je preduvjet za formalno stvaranje alijanse odustajanje od nekih početnih pregovaračkih pozicija stranaka koje bi u tome trebale sudjelovati. Ivanić je čak iznio i ideju da se postigne dogovor o formiranju tijela vlasti, s tim da se kasnije definiraju načela za formiranje alijanse.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Neuspjela strategija oslanjanja na izbore</p>
<p>MOSTAR, 20. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Opći izbori u Bosni i Hercegovini, iako je prošlo pet godina od rata i unatoč međunarodnoj pomoći od pet milijardi dolara, ponovno su pokazali da međunarodni čimbenici nisu uspjeli omogućiti održivu osnovu za funkcioniranje države koja bi bila sposobna preživjeti povlačenje međunarodne zajednice - ocjena je Međunarodne krizne skupine (ICG) u najnovijem objavljenom izvješću pod naslovom »Izbori u studenom u BiH: Dayton posrnuo«. Utjecajni ICG iznosi i tvrdnju kako su opći izbori održani 11. studenoga »potvrdili gotovo potpuni neuspjeh međunarodne zajednice koja se nadala da će umjereni partneri u Bosni i Hercegovini doći na vlast putem izbora«. </p>
<p>Kada je, pak, riječ o mogućim koalicijama, stručnjaci Međunarodne krizne skupine procjenjuju da bi proces njihova formiranja mogao potrajati i nekoliko mjeseci. Čak i ako dođe do njihova formiranja (na čemu insistira međunarodna zajednica, te koalicije bi bile, procjenjuje se, izvanredno krhke, a samim tim i »u nemogućnosti da djeluju odlučno u implementaciji mirovnog procesa«. Takve bi se koalicije, dodaje se, mogle pokazati nestabilnima i rezultirati glasovanjem o nepovjerenju već sredinom iduće godine, što bi dovelo do novih izbora.</p>
<p>Govoreći o rezultatima izbora u Republici Srpskoj, ICG iznosi mišljenje da nema sumnje kako je SDS iz njih izišao kao pobjednik, osvojivši mjesta predsjednika i potpredsjednika tog entiteta i najveći broj mjesta u Narodnoj skupštini. S druge strane, Partija demokratskog progresa Mladena Ivanića osvojila je dovoljan broj glasova da mu osigura mjesto premijera i omogući postavljanje uvjeta pri utemeljenju koalicije sa SDS-om, »ali ulazak Ivanića u koaliciju sa SDS-om mogao bi koštati Republiku Srpsku cjelokupne američke pomoći«. U Federaciji je »glavni pobjednik«, po sudu ICG-a, Haris Silajdžić, no SDA, HDZ i SDS »zajedno mogu imati dovoljan broj glasova da opstruiraju ključne zakonodavne reforme i onemoguće funkcioniranje središnje vlasti«. </p>
<p>S obzirom na seriju obeshrabrujućih rezultata izbora, zaključuje se u najnovijem izvješću ICG-a o Bosni i Hercegovini, Međunarodna krizna skupina smatra da je vrijeme da međunarodna zajednica ponovno razmisli o svojoj strategiji oslanjanja u izbore. Umjesto strategije »nadanja u izbore«, ICG predlaže međunarodnoj zajednici da u potpunosti iskoristi ovlasti koje su joj dane u Daytonu i da »napadne ekonomske i političke uzroke tvrdoglavosti nacionalizma u Bosni i Hercegovini.«</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Clinton i Bush razgovarali prvenstveno o vanjskopolitičkim temama</p>
<p>Jedna od važnih domaćih tema bila je moguća recesija na koju se u posljednje doba ozbiljno upozorava / Prema dužnosnicima Bijele kuće, glavne teme razgovora bile su Srednji istok, Balkan i Sjeverna Koreja</p>
<p>NEW YORK, 20. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novoizabrani američki predsjednik George Bush mlađi razgovarao je u utorak s odlazećim predsjednikom Billom Clintonom u Bijeloj kući, a potom i za vrijeme ručka, prvenstveno o vanjskopolitičkim problemima s kojima će se suočiti u svojem mandatu. Prema dužnosnicima Bijele kuće, glavne teme razgovora bile su Srednji istok, Balkan i Sjeverna Koreja.</p>
<p>Nakon razgovora, tajnik za novinstvo Bijele kuće Jake Siewert izjavio je da je Clinton govorio o nekim žarištima u svijetu i izazovima s kojima će se nova administracija suočiti, kao i o stanju na tim područjima koja izazivaju pozornost američkih medija. To se očito odnosi i na Balkan, ali o pojedinostima nije bilo nikakvih izjava za novinare. </p>
<p>Jedna od tema koja je zanimala novinare nakon susreta Billa Clintona i Georgea Busha mlađeg bio je mogući posjet Billa Clintona Sjevernoj Koreji prije završetka njegovog mandata 20. siječnja. O tome američki predsjednik još nije odlučio, a Bush je na pitanje bi li Clinton trebao ići u Sjevernu Koreju odgovorio je da o tome s njime nije još razgovarao.</p>
<p>Sastanak u Ovalnom uredu imao je na neki način simbolično značenje, jer je prije osam godina pred odlazećim predsjednikom, ocem novoizabranog, Georgeom Bushom starijim sjedio Bill Clinton. Njegov sin je ovom prilikom dvaput zahvalio pred novinarima za ljubaznost koju mu je ukazao odlazeći predsjednik, naglašavajući kako je on ovom prilikom u Bijeloj kući da sluša svojeg sugovornika. Bill Clinton mu je savjetovao da izabere pravi tim i radi ono što smatra da je dobro. </p>
<p>Poslije takvih kurtoaznih izjava pred predstavnicima medija, dva predsjednika, odlazeći i novoizabrani, povukli su se na razgovore koji su zajedno s ručkom trajali više od dva sata. Jedna od važnih domaćih tema bila je moguća recesija na koju se u posljednje doba ozbiljno upozorava. O tome je u posljednjim danima govorio i novoizabrani predsjednik, ali je ovom prilikom pred novinarima bio suzdržan. Umjesto njega, Bill Clinton je izjavio kako se ne može stalno držati visoka stopa rasta, pa je najavio da bi iduće godina ona mogla iznositi oko 2,5 posto, što bi ipak zadržalo visoku zaposlenost. Na dnevnom redu bila je iznenadna pojava energetskih problema koji su se osobito manifestirali u Kaliforniji. </p>
<p>Kako ističu američki novinari, sastanak je protekao u normalnoj atmosferi koja nije ni izdaleka odražavala odbojnost Busha mlađeg iz njegove predsjedničke izborne kampanje, kad je između ostalog izjavio, aludirajući na Clintonovu aferu Lewinski, da će on vratiti ugled i dostojanstvo Bijeloj kući. Nakon izlaska iz nje, Clinton može biti suočen s novim tužbama u predmetu koji sad protiv njega vodi novi nezavisni istražitelj Robert Ray. Clinton je o toj temi izjavio da neće tražiti milost od novog predsjednika, a predstavnik Bushovog tabora Ari Fleischer je u utorak novinarima rekao kako će ga držati za riječ.</p>
<p>Prije odlaska iz Washingtona, gdje se sastao s vodećim čelnicima odlazeće administracije, liderima u Kongresu i s predsjednikom Rezervne banke Greenspanom, novoizabrani američki predsjednik na kratko se susreo i s Alom Goreom, svojim demokratskim protivnikom iz predsjedničkih izbora koji su već ušli po uzbudljivoj završnici u povijest. »Mi ćemo imati privatan razgovor«, izjavio je novinarima Al Gore prije nego se povukao sa svojim bivšim protivnikom na razgovor koji je trajao 15 minuta.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Može li MMF-ov paket spasiti Argentinu? </p>
<p>Godinu dana nakon preuzimanja vlasti, nova argentinska vlada nije uspjela riješti goruće probleme društva - od korupcije do gospodarske krize</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Ovotjedna najava Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) da će Argentini odobriti paket pomoći od gotovo 40 milijardi dolara, kako bi ta zemlja pokušala izvući svoje gospodarstvo iz višegodišnje krize, dočekana je s umjerenim optimizmom u vladinim krugovima, ali i među Argentincima koji su posljednjih desetak godina, za vladavine peronista Carlosa Menema, znatno osiromašili. Podaci koji su posljednjih tjedana prisutni i u argentinskom, ali i svjetskom tisku, doista su alarmantni: od 27 milijuna Argentinaca, njih oko 13 milijuna je u vrijeme menemizma živjelo ispod granice siromaštva. Zemlja koja bi po svojim potencijalima mogla biti žitnica i mesnica Latinske Amerike, postala je sinonim za ekonomsku krizu, za štrajkove koji je danima paraliziraju i za opće stanje očaja. </p>
<p>Kad je u prosincu prošle godine vlast preuzeo Fernando de la Rúa, predsjednički kandidat Alijanse lijevoga centra, zatekao je puno gore stanje nego što se očekivalo. Nova je vlada počela »raščišćavati« probleme, ali je otkrivala stalno nove. Uvela je nepopularne mjere štednje, što nije dočekano s razumijevanjem u već iscrpljenim radničkim slojevima. Argentinci se tuže da imaju plaće kao stanovnici Trećeg svijeta, a da su im cijene jednake onima u tzv. Prvom svijetu. </p>
<p>Nova je vlada naslijedila niz korupcijskih i financijskih skandala zbog kojih je Menemovih deset ministara moralo dati ostavku, a nekoliko desetaka najviših dužnosnika bivše vlasti optuženo je za pranje novca, nezakonito ubiranje provizije, prodaju oružja, pa čak i krijumčarenje droge. Paralelno s netransparentnim procesom privatizacije, koji je favorizirao velike strane kompanije, zemlja se stalno zaduživala, pa je njezin strani dug dosegao 150 milijardi dolara. Iz tog je doba poznat i pomalo bizaran poziv sindikalnog vođe Luisa Barrioneuva Menemovoj političkoj klasi da »prestane pljačkati zemlju samo dvije godine« kako bi se izišlo iz krize.</p>
<p>Predsjednik De la Rúa, koji je pobijedio na izborima obećavajući da će riješiti problem već institucionalizirane korupcije i izvući gospodarstvo iz recesije, zatekao je tako katastrofalno stanje da nijedna od mjera kojima se ono pokušalo ublažiti još nije dala rezultata. Nezaposlenost je i dalje visoka, mirovinski su fondovi prazni, plaće niske, a socijalna pomoć nedovoljna. K tome, Argentinci više nemaju strpljenja za dugoročne reforme koje bi im poboljšale svakodnevni život. I De la Rúa je nedavno priznao da među Argentincima vladaju pesimizam i nepovjerenje, koji novoj vlasti ne pomažu u nastojanjima da riješi neke goruće probleme. Osnivanje ureda za borbu protiv korupcije i prodaja luksuznog Menemovog predsjedničkog aviona više djeluju kao demagoške vatrogasne mjere nove vlasti, nego kao ozbiljno hvatanje u koštac sa stvarnim problemima. </p>
<p>Stoga je paket pomoći, koji je najavio MMF, poslužio vladi da pokuša unijeti duh optimizma uoči nove godine. MMF će svotu od gotovo 40 milijardi dolara dati Argentini na raspolaganje kad argentinski Kongres usvoji smanjeni proračun za sljedeću godinu, u kojemu se predviđaju mjere štednje. Jednim dijelom tog novca bit će otplaćeni dugovi koji dolaze na naplatu sljedeće godine, što će, nadaju se međunarodne financijske ustanove, pomoći da se ponovo uspostavi povjerenje stranih ulagača u argentinsko gospodarstvo. Taj će »spasonosni« paket, ocjenjuju ekonomski stručnjaci, donijeti određeni stupanj stabilnosti zemlji i omogućiti vladi novi zalet u pokušaju da ostvari gospodarski rast. A ako joj to ne uspije, upozoravaju pesimisti, neće joj preostati mnogo novih mogućnosti.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rusko pravosuđe zaštitilo korumpirane Jeljcinove službenike</p>
<p>MOSKVA, 20. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odluka ruskog tužiteljstva da obustavi i zauvijek arhivira istragu o zloupotrebama i mitu bivših Jeljcinovih visokih kremaljskih činovnika prilikom davanja poslova švicarskoj tvrtki Mabetex, razočarala je njihove kolege u Ženevi. »Mi raspolažemo dokumentima koji potvrđuju činjenice nezakonitih isplata »Mabetexa« visokim kremaljskim činovnicima, a među ostalim, i 25 milijuna dolara bivšem glavnom Jeljcinovom ekonomu u Kremlju Pavlu Borodinu i njegovom okruženju«, izjavio je ruskim novinarima glavni tužitelj ženevskog kantona Bernard Berthosse komentirajući senzacionalnu odluku svog moskovskog kolege Ruslana Tamajeva.</p>
<p>Prema Berthosseu, obustava istrage i otkaz suradnje ruskog tužiteljstva onemogućava sada švicarske pravosudne organe da »na čistac« istjeraju financijske malverzacije svog državljanina albanskog podrijetla i vlasnika tvrtke Mabetex Begeta Pacollija. »Svojom odlukom, rusko je tužiteljstvo praktički potvrdilo svojim visokim dužnosnicima da osim plaće primaju i visoke provizije od kompanija kojima daju velike poslove koje država financira«, rekao je Berthosse napominjući da su takvi postupci za dužnosnike i činovnike zapadnih demokratskih država ne samo zabranjeni već i strogo kažnjivi.</p>
<p>Afera Mabetex planula je prije 26 mjeseci kada je u javnosti otkriveno da je Pacolli dobio poslove obnove moskovskog Bijelog doma i restauracije Kremlja te Jeljcinove predsjedničke rezidencije, iako su njegove ponude bile 30 do 40 posto skuplje od ostalih konkurenata. Ruski neovisni eksperti utvrdili su tada da su radovi na obnovi Bijelog doma i skupe restauracije Kremlja preplaćeni za oko 100 milijuna dolara, a švicarski istražitelji su pak otkrili da je Mabetex nezakonito prebacio na račune ruskih partnera i činovnika najmanje 60 milijuna dolara u ime provizija i drugih nagrada. Međutim, kada je u istrazi utvrđeno da je Pacolli otvorio u Švicarskoj i Italiji račune i Jeljcinovoj mlađoj kćeri Tatjani Djačenko, šef ruske države odstranio je s posla »preambicioznog« vrhovnog tužitelja Rusije Jurija Skuratova.</p>
<p>U međuvremenu, smijenjeno je ili unaprijeđeno još nekoliko ruskih tužitelja koji su radili na slučaju Mabetex, a novi predsjednik Rusije Vladimir Putin »maknuo« je Pavela Borodina iz Kremlja, ali ga je postavio na višu političku dužnost - za tajnika Saveza Rusije i Bjelorusije. Putinovu blagonaklonost prema osumnjičenom Jeljcinovom glavnom ekonomu moskovski promatrači objasnili su činjenicom što je novi predsjednik Rusije još prije tri godine radio u Kremlju kao jedan od pomoćnika Pavela Borodina.</p>
<p>»Arhiviranje afere Mabetex dokaz je da u ruskom pravosuđu i dalje vlada dvojni moral«, izjavio je razočarano Bernard Berthosse objašnjavajući odmah tu svoju tvrdnju. Dok se s Pavla Borodina (i Tatjane Djačenko) skida opravdana sumnja, ruske vlasti kazneno proganjaju osobe koje nisu lojalne režimu kao što su to, na primjer, odbjegli na Zapad medijski magnati Boris Berezovski i Vladimir Gusinski. Uz to, obustava istrage u aferi Mabetex trebala bi biti potvrda kako u visokim ruskim činovničkim krugovima nema mita i korupcije, iako se prema službenim stranim statističkim podacima Rusija nalazi u samom vrhu (na trećem mjestu) korumpiranih država. </p>
<p>Napokon, slučajno ili ne, istovremeno s donošenjem rješenja o obustavi daljnje istrage u slučaju Mabetex, moskovski tužitelj Ruslan Tamajev unaprijeđen je na višu dužnost u Vrhovnom tužiteljstvu Rusije.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kašmirski gerilci odbacili indijski prekid vatre</p>
<p>ISLAMABAD/NEW DELHI, 20. prosinca</p>
<p> - Vijeće ujedinjenog džihada, savez gerilskih kašmirskih skupina koje se bore protiv Indije, odbacilo je u srijedu indijsko jednostrano produženje prekida vatre u nemirnoj pokrajini Kašmir. »Ako je Indija iskrena u svojoj ponudi, onda bi trebala pristati na razgovore s Pakistanom i Kašmircima ... smanjiti svoje snage u Kašmiru i priznati da u Kašmiru postoji spor«, rekao je Muhamed Usman, potpredsjednik Vijeća džihada, u kojem je okupljeno najmanje 14 militantnih islamskih organizacija. Ranije u srijedu propakistanska kašmirska gerilska skupina Hizbul Mudžahedin priopćila je da je indijsko produženje prekida vatre besmisleno. »Prekid vatre bio je drama, novo produženje predstavlja samo drugi čin te iste drame«, rekao je glasnogovornik skupine Saleem Hashmi.</p>
<p>Indijska je vlada u srijedu produžila prekid vatre u nemirnom Kašmiru za sljedeća četiri tjedna, do okončanja ramazana. »Nakon pažljivog razmatranja svih aspekata, vlada je odlučila produžiti razdoblje suzdržavanja od borbenih operacija za još jedan mjesec«, rekao je indijski premijer Atal Behari Vajpayee. Također je kazao da će vlada tu odluku nanovo razmotriti nakon Dana republike 26. siječnja. Vlada tvrdi da je nasilje nakon proglašenja prekida vatre 28. studenoga jenjalo. New Delhi optužuje Islamabad za poticanje gerilskih akcija u tom himalajskom području. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="33">
<p>Poruka za revitalizaciju jednoga od hrvatskih narječja</p>
<p>Ovih je dana u Čakovcu predstavljena opsežna knjiga (400 stranica)</p>
<p> – skupni zbornik stručno-znanstvenih radova koji su minulih pet godina podneseni na simpozijima u Čakovcu pod nazivom »Kajkavsko narječje i književnost u nastavi«. Izdavač je Visoka učiteljska škola u Čakovcu, a glavni urednik je dekan dr. Stjepan Hranjec. On je svih pet godina bio glavni organizator tih simpozija te je zaslužan za njihov puni uspjeh, što se vidjelo i po odjecima koje su ti skupovi imali u javnosti.</p>
<p>U Zborniku su objavljena 63 znanstvena rada od tridesetak autora iz redova sveučilišnih profesora, nastavnika, učitelja, književnika i publicista iz gotovo svih kajkavskih sredina. Radovi su kronološki poredani, ali se mogu uočiti tri osnovne teme: 1. jezik i jezični problemi kajkavštine, 2. kajkavština u školi, 3. kajkavština u svakodnevici i medijima. Glavni im je cilj bio i ostao: očuvati kajkavski jezik u svim područjima javnog života, njegovati ga i obogaćivati sadržajima koji mu u suvremenom životu nedostaju: rječnici lokalnih govora, provedbene gramatike, prikladna grafija izgovora kajkavskih samoglasnika.</p>
<p>Stjepan Hranjec piše: »U pet susreta književno-znanstveni kajkavolozi (i kajkavofili) ukazivali su svojim prilozima na preobilje tema vezanih uz suvremeno stanje horvatskog narječja, kajkavskoga dakle: od književnopovijesnih i jezičnih do suvremenih recepcijskih i metodičkih, poglavito pak na odnos mladog čovjeka spram materinskoga govora«. Hranjec se nada da će se i ovim Zbornikom doprinijeti revitalizaciji jednoga od hrvatskih narječja.</p>
<p>Od poznatih znanstvenika i istraživača u Zborniku su zastupljeni: Stjepko Težak, Mijo Lončarić, Alojz Jembrih, Joža Skok, Stjepan Hranjec, Zvonimir Bartolić, Mira Kermek-Sredanović, Ivo Zalar, Ivan Sović, Ivan Čehok, zatim veći broj magistara znanosti: Ivan Zvonar, Ernest Fišer, Denis Peričić, Đuro Blažeka, Tamara Turza-Bogdan. Profesorica u Varaždinu, Ružica Marušić-Vasilić, ističe se svojim anketama i zapažanjima o mogućnostima usmenog i pismenog izražavanja u srednjim školama. Jednako su tako zapažena izlaganja nekolicine nastavnika u seoskim školama: Nada Mance iz Sv. Marije, Nada Vugrinec iz Novog Marofa i dr. Na kajkavštinu u medijima kritički su se osvrnuli Ivan Leček i Ivo Horvat.</p>
<p>Zanimljivo je da je 1998. na simpoziju bila i Jolanka Tišler, književnica i profesorica u osnovnoj školi u Serdahelju u Mađarskoj. Ona je, na kajkavskom jeziku Pomurskih Hrvata, govorila o jezičnim problemima školske djece hrvatske manjine u okolici Velike Kanjiže. Poticajno i za nastavnike u mnogim školama u našim kajkavskim krajevima. Jolanka Tišler ovako završava svoje izlaganje: »Dok si mi nosimo s ponosom jezika i kulturu, do te dobi nam bodeju i naša deca znala kaj senja korenje i kakve moke trpi korenje za cvet i za zdravi plod«.</p>
<p>Međimurce će posebno zanimati studija mr. Ivana Zvonara, profesora iz Varaždina, rodom iz Donjeg Vidovca, o fonetsko-fonološkim značajkama međimurskih (kajkavskih) govora. Budući da ti govori imaju deset ravnopravnih samoglasnika s razlikovnim funkcijama pa su prema tome fonemi, Zvonar ističe kako je »prvi i najvažniji korak utvrditi koji su to glasovi i iznaći način da se oni mogu i zabilježiti, pored međunarodnih grafema, i običnim pisanim strojem (jer pisaći strojevi, ni u nas ni u svijetu, nemaju internacionalne znakove za bilježenje fonema i njihovih varijanata)«. On donosi i pregled samoglasnika karakterističnih za međimurske govore i predlaže moguće grafeme (slova) za njihovo bilježenje (Zbornik, str. 60-70). Vrijeme je da se Zvonarovim prijedlogom pozabave i lingvisti u institutima HAZU.</p>
<p>Pred nama je, dakle, knjiga od golema značenja za sve kajkavce, osobito one u školama i u javnim glasilima. Ona je poticajna za daljnja istraživanja naše kajkavštine, za nove simpozije o tim temama. Visoka učiteljska škola u Čakovcu, organizator tih simpozija, preuzima tako i ulogu svojevrsnog kajkavskog instituta u malom. U tom smislu glasi i poruka dr. Hranjca: »Em se razme, jošče čudaj toga treba okoli toga našega kraja zreči, zeznati i pokazati, kajti dok se gojt bodemo zanimali za njega i školarcima predstavljali njegvu lepotu, tak bo dolgo i on živel. Najmo ga zato mi, njegva deca, pozabiti. Visoka navučiteljska škola vu Čakovcu vu tom smislu bode i nadalje otpreta za se takve plemenite vučene posle«.</p>
<p>IVO HORVAT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Stavovi umjesto otkrivanja zavjere koja ne postoji</p>
<p>U hrvatskom novinarstvu uobičajilo se pisati tako da se ne vidi da li prilog predstavlja izvještavanje ili komentar. Vijest se na istom mjestu komentira vlastitim stavovima. U svakom slučaju to je novina koja se u ozbiljnom novinarstvu u svijetu teško može sresti. </p>
<p> U nedjeljnom broju Vjesnika na 18 stranici objavljen je tekst u kojem je ponešto proizvoljno interpretirana rasprava i zaključak sa Senata Sveučilišta u Zagrebu o slučaju Hrvatskih studija. Pored toga naslov teksta dan je u maniri koju Vjesnik u zadnje vrijeme ne primjenjuje, a koja upućuje na političku manipulaciju sa sadržajem i nepotrebni senzacionalizam: »Iza Jerenova plana o ukidanju Hrvatskih studija stoje Budak i Caratan«.</p>
<p>Mogao bih na ovo reći samo kajgod. Ali ću ipak dodati da ja ne stojim iza bilo čijeg plana, te da uvijek zastupam svoje stavove, a u ovom slučaju i stavove mog fakulteta (što mi je bila i dužnost). Potpuno netočno se u tekstu navodi da se radi o planu ukidanja Hrvatskih studija. Radi se o pokušaju traženja rješenja za niz otvorenih pitanja. Smatrajući da se previše čitav problem svodi na političke i osobne konfrontacije, u kojima manipulacije s medijima predstavljaju tek vidljivi dio, zalagao sam se da se donesu odluke koje će spor riješiti tako da se izbjegne dalja šteta za involvirane fakultete, zagrebačko Sveučilište, nastavnike uključene u rad studija i, prije svega, za studente Hrvatskih studija.</p>
<p>Suprotno vašem tekstu koji ironizira navodnu brigu za studente, moram reći da to nije nevažno i da mladi ljudi zaslužuju da ih se oslobodi neizvjesnosti o pravnoj valjanosti njihovih budućih diploma, te da postoji potreba da se odobri da dva fakulteta, ukoliko se o tome postigne suglasnost, aktivno pomognu da se studij sadašnje generacije ne prekine. Dakle, ne radi se o preuzimanju iz konkurentskih razloga. Predlagao sam da nadležni organi, Ministarstvo znanosti i Sveučilište konačno preuzmu odgovornost te da uz sudjelovanje svih zainteresiranih donesu odluke koje su dužni donijeti, te da se na taj način prekinu daljnje političke igre i obustavi sajam taština.</p>
<p>Ako imate što protiv takvih zaključaka recite otvoreno, a meni prepustite da stanem iza onoga što zastupam, umjesto otkrivanja zavjere koja ne postoji.</p>
<p>BRANKO CARATAN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uvjetovana tragedija</p>
<p>Nažalost, dogodila se tragedija koja aktualizira moje upozoravanje na prisustvo zakonitosti zbog kojih se takve tragedije događaju. Umjesto da se sagleda ta zakonitost i spriječe uzroci, uporno se nude dokazano jaloviti recepti.</p>
<p>Na to upozoravam evo već treći puta. U prvom slučaju se nudilo kao jedino rješenje policijsko čuvanje direktora poduzeća, u drugom slučaju policijsko čuvanje sudaca, i u ovom slučaju se nudi kao rješenje policijsko čuvanje socijalnih radnika. Da apsurd bude veći, treba istaći da je u drugom slučaju bio subjekt tragedije upravo bivši policajac.</p>
<p>Da se ne ponavljam, upućujem čitaoce na moje reagiranje povodom drugog takvog slučaja (Nacional, 27. listopada 1999. str. 54):</p>
<p>»Već decenijama slušamo i čitamo kako su za uspješno sudovanje potrebni jedino veći prostor i više novaca, pa da će sa sudstvom biti sve u redu. Usprkos toga život nam govori nešto sasvim drugo. Na najdrastičniji način rekao nam je to kroz nedavni masakr na Općinskom sudu u Zagrebu.</p>
<p>Život nam je rekao da se neki igraju 'ruski rulet' s tuđim glavama.</p>
<p>Onaj tko želi vidjeti realnost kakva je, zna da predmeti na sudu traju tako dugo zbog toga jer je sudac dužan dati vremena onome tko ima pravo utjecati na ishod sudskog postupka. Ako 'prerano' rješi neki sudski postupak prijeti mu suspenzija. To je vrijedilo za bivši režim, a na žalost vrijedi i za ovaj.</p>
<p>Da neka od stranaka nema živaca i razumijevanja za to odugovlačenje može se očekivati, pa ono što se nedavno dogodilo moglo se očekivati i čitava vojska sudskih policajaca nije mogla to spriječiti.</p>
<p>Da ne ulazim u druge predmete, za knjiženje imovine sasvim je dovoljno 24 sata i toliko i traje u normalnim državama, a kod nas traje i po pet godina i uz najuredniju dokumentaciju. Vjerujem da su čitatelji dovoljno inteligentni i da nije potrebno da ja objašnjavam – koja je namjera i koje su posljedice toga.</p>
<p>Da bih pokazao čitateljima da takvi događaji nisu specifikum ovog režima, ukazujem na javnu raspravu prof. dr. Zvonimira Šeparovića povodom sličnog događaja (Vjesnik–Sedam dana, 7. rujna 1984., str. 15) i zaključak te rasprave: citiram: »Najveći dio svih tih poticajnih elemenata za zločin nastaje u društvu i društveno je uvjetovan«. Nije zgorega skrenuti pažnju i na moju dopunu toj raspravi (Vjesnik – Sedam dana, 21. rujna 1984., str. 2) i citirati zaključak: »Onemogućiti nekom da privređuje i normalna posljedica toga – razaranje braka i obitelji, oduvijek je bio, jest i uvijek će biti razlog za ubijanje. Krajnje je neodgovorno obmanjivati da su moguće neke mjere, pa bi se mogli upropaštavati ljudi bez ikakve opasnosti po sebe. Treba otvoreno reći da je oduzimanje nekome prava na rad opasna igra, da igračima u toj igri nitko ne može garantirati sigurnost, i da treba zabraniti taj 'ruski rulet'!«.«.</p>
<p>Za takva jadna događanja ne možemo optuživati ni komunistički ni HDZ-ovski ni sadašnji režim udruženih stranaka, jer kantinuitet tih događanja je označen bitno nepromjenjenim ustrojstvom državne uprave.</p>
<p>dipl. ing. IVAN KABALIN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Basna o Bucki i Trešnji</p>
<p>Nadahnuta nevjericom da cvilež može biti tako glasan, dug i zamoran, šaljem pismo u nadi da će se za njega u Vašem listu naći mjesta. Našlo se i za gluplja.</p>
<p>Radnici »Trešnje« prave cirkus oko izbora za novog ravnatelja-icu kao da se radi o parlamentarnim izborima. Žao mi je, ali te radnike ne mogu nazvati glumcima, jer im je stav djetinjast i neprofesionalan. Školovana sam na LAMDA-i i ovakvo mi je glumačko ponašanje upravo smiješno.</p>
<p>S gospođom Vitomirom Lončar sam surađivala tijekom kazališnog festivala »Orbit – mliječni zub« i teško da bih mogla išta loše reći o njoj. Poslovno – ona je izuzetno sposobna, ambiciozna i poštena osoba koja se ne plaši napornog rada. Svi koji znaju nešto o dječjem kazalištu u nas, znaju i o njenom radu. Kamo lijepe sreće da ima više Vitomira Lončar po našim kazalištima. Osobno – simpatična je i prijateljski pristupa ljudima oko sebe. Istina je, doduše, ne podnosi neradnike i prevarante. Pitam se koji bi razlozi mogli postojati za strah poštenih radnika u poštenom kolektivu od nove ravnateljice? </p>
<p>Iz cijele hrpe zbrčkanih argumenata koje ta grupa radnika navodi najuvjerljiviji mi se čini onaj »Mi nećemo Bucku jer nas ona ne voli«, ali koliko je on valjan da bi se na osnovu njega poništio natječaj zaključite sami. Ljubav je vrlo važna u životu, no na bezuvjetnu imaju pravo samo male bebe i djeca.</p>
<p>Vidim da dotična grupa ne želi ni gospodina Hitreca. Njega nisam imala čast upoznati. Sigurna sam da i protiv njega postoji hrpa jakih argumenata. Kako bi to izgledalo kada bi se u radnim organizhacijama imenovali direktori, šefovi i ravnatelji po tome da li i koliko ti koji se natječu za položaj vole svoje buduće radnike. Za natječaj bi morala biti priložena, između ostalog, i što uvjerljivija ljubavna izjava. Ova grupa radnika iz »Trešnje« podsjeća me na likove iz basne o životinjama u džungli kojima niti jedan kralj nije bio dovoljno dobar. A znamo što se njima desilo. Dakle, radnici zahtijevaju da se ponovno raspiše natječaj. Ne bi li bilo daleko jednostavnije da ih se priupita koga bi to oni htjeli? Zanimljivo je da nemaju zakonsko pravo reći tko će biti ravnateljica ili ravnatelj, ali očito imaju neko, meni nejasno, pravo da kažu tko to neće biti.</p>
<p>Iskreno se nadam da će ovo lelekanje uskoro završiti, da će se što prije izabrati najsposobnija i najpodobnija osoba koja se ne boji prihvatiti tako ogromnog posla kao što je dovesti jedno veliko kazailšte u takav red da se sav potencijal te kuće i ljudi koji joj pripadaju iskoristi. </p>
<p>JADRANKA BARGH, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="37">
<p>»Bagarić mi je pričao da je Mioča u samoobrani ubio Zoran Petrović - Mali« </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Živko Ivanišević, poznanik pokojnog Zlatka Bagarića, Zorana Petrovića - Ivice i Miljenka Žaje - Krojfa svjedočio je u srijedu u nastavku dokaznog postupka protiv pripadnika »zločinačke organizacije«. </p>
<p>Ivanišević je govorio o ubojstvu Nike Mioča, koje se dogodilo 12. listopada 1990. godine, a kojeg osobno nije poznavao, ali je rekao da mu je Bagarić jednom prilikom nakon tog ubojstva istakao: »On je Malog napao, a mali se morao braniti«. Ivanišević objašnjava da je Bagarić pod »Mali« mislio na Zorana Petrovića koji se često, osim po nadimku Ivica, zvao i Mali »a Zlatko je znao da ja znam da ga on tako zove i zato mi je i tako rekao«.</p>
<p>Naime, te večeri, rekao je svjedok, Zlatko i Zoran svratili su do njega (svjedoka) i pitali ga ide li s njima na jednu zabavu. Ivanišević je to odbio, a drugi dan prije podne nazvao ga je neki inspektor iz Đorđićeve, te ga pozvao da preuzme zeleni »mercedes« koji je vozio Petrović, te da ga garažira. »Taj mi je policajac samo rekao da se radi o nekoj pucnjavi, odnosno krvnom deliktu i da je Petrović osumnjičen. I Bagarić je tada bio u pritvoru i mislim da je izašao nakon 15 ili 20 dana. Nakon prve večeri poPetrovićev auto došao je Tomislav Mičić, pukovnik SIS-a, a Petrović je nešto poslije izašao iz pritvora«, ispričao je svjedok.</p>
<p>Dodao je, da se sjeća da je Krojf jednom spomenuo da je imao nekakvih »partnerskih« problema s Miočem, i da je to bilo u »Interkontiju«, te da ga je tom prilikom Bagarić upitao je li tužio ili prijavio Mioča. Ivanišević je rekao da je Bagarića poznavao iz Njemačke, iz Wiesbadena, gdje je viđao i Petrovića, koji je prema svjedokovim riječima rastao uz Bagarića, te kao i on bio dosta samozatajan, a s njima je ponekad viđao i Krojfa. </p>
<p>Na upit tužitelja Janjka Grlića zna li da su Bagarić i Krojf u Njemačkoj imali sukoba sa zakonom, kao i da su bili u zatvoru, svjedok je odgovorio da misli da je Krojf bio u zatvoru mjesec dana zbog svoje neozbiljnosti, te da je možda nešto čuo da je i Bagarić imao nekih problema. </p>
<p>Za Nikicu Jelavića svjedok zna samo iz viđenja, iz grada ili sa otvaranja Jelavičevog kasina u hotelu Dubrovnik, gdje je, kako je rekao Ivanišević, došao na poziv Miće Carića, te da je tamo vidio Jelavića i Krojfa. Za Petrovića ne zna, ali, kako kaže, zato što je tamo bilo tisuću do dvije tisuće ljudi, političara, sportaša i estradnih osoba.</p>
<p>Optuženici nisu imali pitanja za svjedoka, jedino je Miroslav Vuković - Olio postavio, kako je rekao sudac Ratko Šćekić »set svojih pitanja«. Svjedok je odgovorio da Vukovića poznaje petnaestak godina i da je iznenađen što sjedi u sudnici, te da ne zna da bi si Olio ikada bavio kriminalnim poslovima. Olio je očito uzrujan sučevim komentarom odgovorio: »da su moji odvjetnici postavljali ovakav set pitanja u istrazi, ja sada ne bih sjedio ovdje!«</p>
<p>Odvjetnica Laura Valković tražila je da se iz sudskog spisa izdvoji svjedočenje Živka Ivaniševića od 20. travnja ove godine iz istrage, jer se njezin branjenik Petrović tada nalazio u postupku izručenja, i u tom trenutku nije imao branitelja. Odvjetnica je dodala da je taj zahtjev poduprt i svjedokovim riječima da se istražni sudac zaigrao, te je prema njoj taj iskaz nezakonit dokaz. O njezinom zahtjevu kojem su se pridružili i ostali branitelji Sudsko vijeće odlučiti će naknadno. </p>
<p>Svjedok Mirko Perković koji nije došao biti će ispitan u četvrtak. </p>
<p>VEDRANA BOBINAC</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Više je kredita Kutli odobreno u vrijeme uprave Francetića, Marića i Anića« </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Suđenje Miroslavu Kutli u utorak se nastavilo svjedočenjem šefice računovodstva Tiska Mirne Mihalić, koja je pred malim vijećem Općinskog suda u Zagrebu odgovarala na pitanja državnog odvjetništva i branitelja optuženih. Kutle je, naime, zajedno s dvanaestoro suoptuženih, po navodima ove optužnice, odgovoran za štetu koja je nastala »Tisku«, a iznosi 47 milijuna kuna. </p>
<p>Optužnica u jedanaest točaka tereti Kutlu da je članove uprave Tiska (drugo, treće i četvrtooptužene Zdenka Francetića, Božidara Marića i Petra Anića) te svoje ostale poslovne partnere poticao na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorenje isprava. Tužilaštvo, naime, tvrdi da im je Kutle davao naloge da se kreditiraju druga poduzeća koja su dobiveni novac proslijeđivala u Kutlin »Globus holding«. </p>
<p>Mirna Mihalić, šefica računovodstva Tiska, najviše je odgovarala na pitanja vezana uz kompenzaciju Štedno-kreditnoj zadruzi »Kim« iz Glumina grupe, koju je imala prema »Tisku«. Rekla je da je knjiženje te kompenzacije napravljeno bez valjane dokumentacije - za što je saznala tek naknadno - a ugovor po kojem »Tisak« plasira sredstva »Kimu« uopće nije bio knjižen. Na pitanje odvjetnika Nobila, Mirna Mihalić odgovorila je da su interne šifre napravljene da se ne bi odmah na prvi pogled vidjelo tko su stranke u ugovorima i o kome se točno radi, no da nitko izričito nije objasnio nastajanje internog šifrarnika, budući da se razlog sam po sebi podrazumijevao. </p>
<p>Po njezinim saznanjima, iz te »nedovoljne i nepravilne« dokumentacije - koja je jednim dijelom u računovodstvo »Tiska« stigla već popunjena, što je izazvalo veliko čuđenje raččunovotkinja - proizlazi da je KIM, kojemu su društva Glumina grupe prebacila svoja potraživanja prema »Tisku«, vjerovnik »Tiska«, iako takva obveza nije naznačena u ugovoru o kreditu. Također, dodala je, po tom ugovoru »Tisku« nikad nisu doznačena uložena sredstva, zbog čega je bio prisiljen tužiti korisnike kredita, u čemu nije sudjelovao Božidar Marić.</p>
<p> Svjedokinja je među ostalim istaknula da je dolaskom nove Uprave 1995. »Tisak« počeo češće odobravati kredite brojnim tvrtkama, među kojima su i društva koja se u optužnici spominju kao ona koja su oštetila »Tisak«. Kazala je da su od tada svi dužnici u knjigama bili vođeni pod šiframa, te da je takvu odluku donijela nova Uprava, u kojoj su bili optuženi Božidar Marić, Zdenko Francetić i Petar Anić.</p>
<p> Na upite branitelja svjedokinja je ustvrdila da nikad nije imala kontakte s prvooptuženim Kutlom, te da prilikom sklapanja ugovora o kreditima nije uočila nikakve protuzakonitosti. Nije, kako kaže, sudjelovala u odlučivanju kome i pod kojim uvjetima će se krediti davati. Dodala je da ne zna je li potpisani sporazum o suradnji između »Tiska« i Globus grupe imao veze s povećanjem poslovanja »Tiska« nakon dolaska nove Uprave. Suđenje se nastavlja u petak.</p>
<p>ZRINKA BORŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Počinje suđenje optuženom za ubojstvo Matije Ljubeka</p>
<p>OSIJEK, 20. prosinca</p>
<p> - Na Županijskom sudu u četvrtak, pred velikim vijećem kojim će predsjedati sudac Ante Budić, počinje suđenje Marku Varžiću (38) kojega optužnica tereti da je 11. listopada ove godine hicima iz puške ubio svoje šogore, proslavljenog hrvatskog olimpijca Matiju Ljubeka (47) i Antu Bungića (44) časnika HV-a i pripadnika treće gardijske brigade, te teško ranio Antinu suprugu Katicu (43).</p>
<p>Podsjetimo, Varžić je oženio Ljubekovu mlađu sestru, a do ubojstva je navodno došlo zbog dugogodišnjih obiteljskih razmirica. Naime, kobne je večeri Ljubek posjetio Sonju Vuković, sestru njegove supruge Goranke, koja stanuje u naselju Josipa Kozarca 23 u Valpovu. S njim je bio i njegov sin Matija (22). Oko 19,50 sati izašli su iz kuće krenuvši u Belišće posjetiti Ljubekove sestre. Međutim, na izlazu iz kuće ih je dočekao Varžić, koji je iz puške M-48 u Ljubeka ispalio dva hica, koja su ga na mjestu usmrtila. Varžić je zapucao i na njegova sina Matiju, no na sreću mladić je prošao neozlijeđen.</p>
<p>Ubojica je tada je sjeo u automobil te se naoružan uputio prema Belišću. Došavši pred kuću drugoga šogora Ante Bungića koji je oženio Ljubekovu stariju sestru Katicu (43), Varžić se ušuljao u dvorište, a zatim preko otvorene terase u dnevnu sobu gdje su Ante i Katica gledali TV. Zapucao je na oboje. Pogođen u predjelu grudnoga koša Ante je na mjestu preminuo, dok je Katica zadobila prostrijelnu ranu trbušne šupljine.</p>
<p>U postupku protiv optuženoga Varžića očekuje se saslušanje desetak svjedoka, te iskaz sudskog vještaka-neuropsihijatra koji bi trebao dati nalaz o Varžićevu psihičkom stanju. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Brat Igora Štimca i dvojica redara oslobođeni od kaznenog progona</p>
<p>SPLIT, 20. prosinca</p>
<p> – Odlukom Izvanraspravnog vijeća splitskog Županijskog suda, a na žalbu istražnog suca Stanka Grbavca, odustalo se od kaznenog progona voditelja splitske diskoteke Masters, brata vlasnika, nogometaša Igora Štimca, Damira Štimca (25) te redara Dražena Ordulja (32) i Deana Miljka (29) prijavljenih za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.</p>
<p> Podsjetimo, Štimac i redari, 24. prošlog mjeseca u4 sata, na raskrižju Osječke i Ulice Matice hrvatske, nedaleko od diska, ranjeni su u eksploziji bombe u kojoj je poginuo Pave Sovulj (19) iz Splita, koji je bombu i aktivirao. Naime, očevidom je utvrđeno da voditelj i redari diskoteke ni na koji način nikoga od sudionika događaja nisu doveli u opasnost nikakvom općeopasnom radnjom te da su u trenutku eksplozije, što je vidljivo i po ozljedama koje su pretrpjeli, bili najmanje deset metara udaljeni od Sovulja.</p>
<p> Obdukcijom, pak je utvrđeno da Sovulj nije ispustio bombu, već da mu je ona eksplodirala u ruci. Tako je isključena i mogućnost da je netko od redara Sovulja, bejzbolskom palicom, koju je policija priložila među materijalne dokaze, udario zbog čega mu je bomba, kako se prvotno pretpostavljalo, iz koje je on izvukao osigurač već pred vratima diskoteke, ispala i eksplodirala. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tast nožem ubio zeta u svađi zbog imovine</p>
<p>VARAŽDIN, 20. prosinca</p>
<p> – Andrija Tomašić (68) ubio je nožem u srijedu ujutro svog zeta Radu Vujakliju (43), (policija je dala samo njihove inicijale, op. a.) na dvorištu obiteljske kuće u Ulici braće Radića u Varaždinu.</p>
<p> Tomašić i njegov zet su se, prema izvješću varaždinske policije, posvađali, pa je Tomašić u jednom trenutku uzeo nož iz garaže i Vujakliju ubo u prsa. Potom mu je nanio još nekoliko rana, a nakon toga su izašli na ulicu gdje se Vujaklija srušio od zadobivenih ozljeda.</p>
<p>Na mjesto nesreće došli su djelatnici hitne medicinske pomoći kako bi ranjenog Vujakliju prebacili u varaždinsku Opću bolnicu, no on je od zadobivenih ozljeda preminuo u kolima Hitne pomoći.</p>
<p>Tomašić je priveden u istražni Odjel varaždinskog Županijskog suda zbog sumnje da je počinio ubojstvo, a istražni je sudac donio odluku o njegovom zadržavanju od 48 sati. U tom bi se vremenu trebalo odlučiti o pokretanju istrage.</p>
<p>Neslužbeno smo saznali da je Tomašić Vujakliju ubio zbog neriješenih imovinskih odnosa. (M.Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="42">
<p>Poslovni ljudi u Hrvatskoj su makropesimisti i mikrooptimisti</p>
<p>Predstavljena tradicionalna anketa Privrednog vjesnika »Poslovna očekivanja 2001«/Vladi se najviše predbacuje nedostatak jasne strategije, ali je u konačnici dobila prolaznu ocjenu iako se privrednicima čini da nije dovoljno napravila/Oko tečaja kune nema jedinstvenog stava/Dr. Žarko Primorac odao je priznanje Vladi na proračunu, ali i upozorio da je porezno opterećenje iznad konkurentnih zemalja te da su nerealna očekivanja velikih inozemnih ulaganja </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Sažimajući rezultate tradicionalne ankete Privrednog vjesnika »Poslovna očekivanja 2001.« u kojoj je 27 čelnih ljudi vodeći hrvatskih kompanija govorilo o svojim očekivanjima u idućoj godini, komentator ankete Miodrag Šajatović nazvao ih je »makropesimistima i mikrooptimistima«. Poslovni ljudi u Hrvatskoj i novoj Vladi najviše predbacuju nedostatak jasne strategije. Pritom se različito prilazi onome što bi Vlada trebala učiniti. Ima još onih koji očekuju da u strategiji budu zapisane grane koje će država poticati. No ipak prevladavaju oni koji očekuju sofisticiraniji pristup - stoji među ostalim u specijalnom »Privrednjakovom« izdanju predstavljenom u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>U anketi su, među ostalim, prikupljeni odgovori čelnika Plive, Agrokora, Lure, Končara, Ericsson Nikole Tesle, Tankerske plovidbe, Varteksa, Gavrilovića, Microsofta Hrvatska, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke i drugih, redom uspješnih tvrtki, na mikrorazini orijentiranih na izvoz. </p>
<p>Neke od tih tvrtki računaju, prema Šajatovićevim riječima, i na stope rasta od deset do 20 posto, ili čak i više, a svoja očekivanja temelje na izvozu na tržišta bivše Jugoslavije, dok je na državnoj razini projiciran gospodarski rast od 3,5 posto. </p>
<p> Iako su, rekao je Šajatović, poslovni ljudi bili kritični prema Vladi, ipak joj u konačnici za ovu godinu daju solidnu prolaznu ocjenu. Ali, ističe, zabrinuti su za efikasnost Vlade, te imaju dojam da ona nije dovoljno napravila. Također, gotovo da nema anketiranog sugovornika koji nije upro prstom u preveliku javnu potrošnju i potrebu da Vlada ozbiljno smanji porezni pritisak na tvrtke. Jednako tako gotovo nitko ne pokazuje zadovoljstvo time što se Vlada bori da zadovolji MMF-ove uvjete o ne samo realnom, nego i nominalnom smanjenju proračuna. No, domeće Šajatović u svom komentaru - »Nitko se nije čak ni našalio nudeći pomoć Vladi time što će žrtvovati malo dobiti i zaposliti desetak otpuštenih iz vojske ili policije, ne bi li se tako vlasti olakšalo poduzimanje toliko traženih radikalnih kresanja javne potrošnje. Naravno da uzimanje više ljudi nego što je potrebno nije popularno rješenje, no ono služi samo kao primjer u kom smjeru poduzetnici ne pokazuju želju biti saveznici Vladi.«</p>
<p>Uspoređujući rezultate ovogodišnje ankete s onima prijašnjih godina, Šajatović je upozorio da privrednici ove godine ne spominju nelikvidnost, niti kamatne stope, što pokazuje da su tu stvoreni normalniji odnosi. Glavni prigovor poslovnih ljudi Vladi su sada, ističe, previsoki porezi, nezadovoljavajuće stanje u sudstvu i slično. Kad je, pak, riječ o tečaju kune - to je i dalje jedno od centralnih pitanja oko kojeg se sukobljavaju mišljenja poslovnih ljudi u Hrvatskoj, s tim da su stavovi često posve suprotni. Sve ovisi o tome je li riječ o izvoznoj tvrtki ili onoj koja većinu realizacije ostvaruje na domaćem tržištu. »Dakle, nema jedinstvenog stava privrednika oko tečaja. Dok se s jedne strane neki zalažu za devalvaciju jer bi im to povećalo prihode, tomu se protive oni koji imaju značajne kreditne obveze uz deviznu klauzulu«, zaključili su Šajatović i glavni urednik Privrednog vjesnika Franjo Žilić.</p>
<p> Postavljajući pitanje što ekonomska politika nudi za iduću godinu, prof. dr. Žarko Primorac odao je priznanje Vladi na proračunu, ali i upozorio da je porezno opterećenje iznad konkurentnih zemalja, da su nerealna očekivanja velikih inozemnih ulaganja. Najavu revizije pretvorbe i privatizacije ocijenio je nužnom u nekim slučajevima, ali i signalom inozemnim partnerima koji baš nije dobar.</p>
<p>NIVES MATIJEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>2000. - godina velikih spajanja </p>
<p>LONDON, 20. prosinca</p>
<p> - Ova će godina, prema mišljenju britanskih analitičara, ostati zapamćena kako godina velikih fuzija, odnosno spajanja nekih od najvećih svjetskih kompanija.</p>
<p> Sezonu je otvorilo 112 milijardi britanskih funti »teško« spajanje najveće britanske kompanije, telekomunikacijskog diva Vodafone, s njemačkim konglomeratom Mannesmann. No uskoro je taj događaj zasjenila najava povijesno najveće fuzije - ona najvećega američkog pružatelja Internet usluga, AOL-a (America On-Line) i Time Warnera, koji je uz ostalo vlasnik CNN-a, časopisa Timea, filmskih i diskografskih kuća te nekoliko radio-stanica. To 183 milijarde američkih dolara vrijedno spajanje nedavno je, nakon 11 mjeseci, dobilo i sva potrebna odobrenja.</p>
<p> Sva odobrenja ovog je tjedna dobilo i spajanje farmaceutskih divova SmithKline Beecham i Glaxo, posao vrijedan 120 milijardi funti, a čija će posljedica biti stvaranje najvećega svjetskog proizvođača lijekova.</p>
<p> Osim spomenutih završenih, ove su godine započeti i pregovori o nekim značajnim spajanjima. Najzanimljivije je bilo pratiti pregovore londonske burze, London Stock Exchange (LSE), s nekoliko potencijalnih partnera. U rujnu je propao posao s frankfurtskom Deutsche Boerse (rješenje se očekuje na sudu); LSE je »preživio« neprijateljski pokušaj preuzimanja od strane švedskog OM Gruppen, a nakon toga svoju želju za spajanjem najavio je i Nasdaq. Prema planu toga američkog tržišta visokotehnološkim dionicama, spajanjem LSE-a, Nasdaqa i Euronexta (savez pariškog, briselskog i amsterdamskog tržišta kapitala) nastalo bi jedno od najvećih globalnih tržišta dionicama.</p>
<p> Uslijedio je niz spajanja unutar britanskoga bankarskog sustava, a interes je izazvala i fuzija naftnog diva BP Amoco s manjim Burmah Castrolom (tri milijarde funti) i Atlantic Richfield (17,25 milijardi funti).</p>
<p> Naravno, godina će biti zapamćena i prema propalim pregovorima. Tako se s Time Warnerom željela spojiti i britanska diskografska tvrtka EMI, no taj je pokušaj propao nakon neodobravanja Europske komisije. U rujnu su prekinuti i pregovori British Airwaysa i nizozemskog KLM-a, a istodobno je propao i pokušaj British Telecoma da svoje poslovanje proširi na američko tržište spajanjem s AT em.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kako »otključati« englesko turističko tržište</p>
<p>BRIJUNI, 20. prosinca</p>
<p> - Ključno je pitanje hrvatskog turizma, i to na razini Vlade, a ne samo Ministarstva turizma, kako otključati odnosno vratiti englesko turističko tržište, s kojega je svojedobno k nama dolazilo oko 700.000 gostiju. Nije stvar u novcu, već u pristupu tom tržištu, za što nemamo ni rješenja ni ljudi poput Selimira Ognjenovića, koji u Njemačkoj na najbolji način predstavlja hrvatsku pa i istarsku turističku ponudu. To je naglasio predsjednik Skupštine Turističke zajednice Istarske županije Branko Curić u srijedu na Brijunima. </p>
<p>Skupština je prihvatila izvještaj o ovogodišnjoj sezoni i prijedlog programa za 2001. Istra je ovu godinu završila sa 34 posto većim turističkim prometom od prošlogodišnjega. Posjetilo ju je više od dva milijuna gostiju, koji su ostvarili 15 milijuna noćenja, a za narednu sezonu relativno skromno planira se povećanje od 10 posto. S tim ciljem u pripremu iduće sezone istarska Turistička zajednica uložit će nešto više od 10 milijuna kuna, od čega će najviše ići u turističku promidžbu i razvojne programe, pri čemu prednjače agro i kongresni turizam. Posebna se pažnja posvećuje predstavljanju istarske ponude na Internetu jer taj medij najozbiljnije konkurira turističkim agencijama. Istarske turističke stranice na Internetu naime u ovoj je godini posjetilo milijun i 200 tisuća znatiželjnika, a Istra je jedina i vlasnicima mobitela dostupna preko tzv. wap programa. </p>
<p>U sklopu nastojanja da se turistička ponuda Istre predstavi na najvišoj razini, početkom srpnja iduće godine na Brijunima će se održati i poseban skup svjetskih predstavnika kongresnog turizma za ovaj dio svijeta, s ciljem da se u Hrvatsku dovede što više kongresnih programa. Isto tako i u nautičkom je turizmu učinjen iskorak jer će na sajmu u Düseldorfu Hrvatska biti svojevrsna zemlja partner, a istarska nautička ponuda predstavit će se zajedno s brodogradilištem »Heli« koje u Puli upravo dovršava najveću jedrilicu dugu 32 metra.</p>
<p>Sudionike Skupštine Turističke zajednice Istarske županije pozdravio je i vlasnik Rivatoursa, specijalizirane agencije u Njemačkoj za obradu hrvatskog tržišta, Selimir Ognjenović, koji je izvijestio o izuzetno dobrom odzivu toga tržišta spram naše ponude. Primjerice, u najvećoj njemačkoj agenciji TUI buking hrvatskih odredišta udvostručio se spram prošle godine. Rivatorus je inače za predstojeću sezonu izdala zaseban katalog koji je ovih dana odaslan na 57 tisuća individualnih adresa i u tri tisuće agencija, a uz nuđenje 27 objekata agroturizma u Istri prvi je put ponuđen i odmor na 11 hrvatskih svjetionika. Prema Ognjenovićevim riječima u jednoj velikoj anketi Nijemci su 58 posto glasova dali čistoći u turističkim središtima kao ključnom elementu za odabir svoga ljetnog boravišta. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kraš i Elektro-kontakt dobili nagrade kao najbolje velike zagrebačke tvrtke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska gospodarska komora (HGK) - Komora Zagreb uručila je u srijedu, na svečanoj sjednici svoga Gospodarskog vijeća tradicionalna godišnja priznanja i nagrade - zlatnu plaketu i posebna priznanja - za ostvarene rezultate u 1999. godini. U kategoriji velikih trgovačkih društava, Zlatnu plaketu HGK-a, Komore Zagreb, dobile su tvrtke Elektro-kontakt i Kraš.</p>
<p> Tvrtka Elektro-Kontakt vodeći je hrvatski proizvođač komponenata za kućanske aparate i elektroinsalacijskog materijala. Od početka pretvorbe do danas, vrijednost tvrtke je udvostručena, zaposlenost je povećana 10 posto, a u novu tehnologiju investirano je oko 6 milijuna kuna. </p>
<p> Prehrambena industrija Kraš, nakon restrukturiranja uložila je 130 milijuna DEM u razvoj tvrtke. Rezultat je objedinjavanje proizvodnje na novoj lokaciji, instaliranje novih proizvodnih linija i formiranje novih strateških marki. Kraš drži 40 posto udjela konditorskog tržišta Hrvatske. U konkurenciji srednjih trgovačkih društava, Zlatnu plaketu dobila je tvrtka Ireks aroma, specijalizirani proizvođač raznih dodataka za prehrambenu industriju. Ujedno je najveći hrvatski proizvođač tih proizvoda za pekarsku i mesnu industriju. Ima 99 radnika, a ulaskom njemačkog kapitala postala je dio koncerna Ireks GmbH. Jastrebarski proizvođač vina Mladina i zagrebačka Telefon gradnja dobitnici su Zlatne plakete u konkurenciji malih trgovačkih društava. </p>
<p> Posebno priznanje HGK-a Komore Zagreb za 30 godišnjicu uspješnog poslovanja dobio je jastrebarski Drvoproizvod. Za ulaganja u modernizaciju proizvodnje posebno priznanje dobila je Samoborka Samobor, proizvođač građevinskog materijala, a za ulaganje u modernizaciju proizvodnje velikogorička Sloboda.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zagrebačka banka preuzima Komercijalnu banku Tuzla u stečaju </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Zagrebačka banka preuzet će i Komercijalnu banku Tuzla u stečaju, najavio je u srijedu na božićnom susretu s novinarima Franjo Luković, predsjednik Uprave. Podsjetio je pritom na ranije akvizicije - pripajanje Pomorske banke Split, akviziciju Varaždinske banke te preuzimanjem obveza prema deponentima Cibalae banke, stjecanje većinskog udjela u Hrvatskoj banci Mostar i preuzimanja sarajevske Universal banke. </p>
<p>Zagrebačka banka je već u prvom polugodištu ove godine, naglašeno je, povećala tržišni udjel sa 29 na 36 posto. Akvizicijama u BiH stvoreni su temelji, dodao je predsjednik Luković, da se i na tom području stvori banka sličnog profila kao što je Zagrebačka banka u Hrvatskoj. Očekujemo, kazao je, da će 2001. godina biti još uspješnija od ove. </p>
<p>»S obzirom na najavljeni sporazum s MMF-om Hrvatska može očekivati nešto jeftinije zaduživanje u inozemstvu, te hrabriji dolazak stranih investitora. Kao glavna neizvjesnost ostaje pitanje koliko će Vlada uspjeti srediti stanje u trgovačkom sudstvu i obračunati se s kriminalnom«, kazao je Luković, napominjući da ne vidi razloga za rast kamata u sljedećoj godini. </p>
<p>Moguće je, dodao je, da se ostvari izvjestan pad kamatnih stopa, a ukoliko trgovački sudovi budu efikasniji, moglo bi to biti i značajno smanjenje. (L. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Odbor za unutarnju politiku: Stipetić je osumnjičenik Haaškoga suda </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Petar Stipetić osumnjičenik je Haaškoga suda. Potvrdili su to novinarima u srijedu nakon gotovo trosatne zatvorene sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost neki od nazočnih na sjednici i neki članovi Odbora. </p>
<p>No, zamjenik premijera Goran Granić poslije sjednice nije htio dati nikakvu izjavu, a predsjednica Odbora Đurđa Adlešić na jasno pitanje o generalu Stipetiću samo je kratko rekla: »Od nas nećete doznati ništa novog«. Dražen Budiša, čelnik HSLS-a, koji je i pokrenuo lavinu o tome da je Stipetić pozvan u Haag kao osumnjičenik za Medački džep, »Bljesak« i »Oluju«, ponovio je kako ostaje pri onom što je prije bio izjavio. </p>
<p>Predsjednik DC-a Mate Granić, koji je kao i ostali predsjednici parlamentarnih stranaka sudjelovao u radu sjednice Odbora, izrijekom je ustvrdio da je na sjednici potvrđeno ono što se moglo ovih dana pročitati u novinama - da je Stipetić pozvan u Haag i kao potencijalni osumnjičenik, a ne samo kao svjedok. Tu informaciju potvrdio je i član Odbora Damir Kajin (IDS). No, naglasio je da je ona na sjednici potvrđena između redaka. </p>
<p>Čelni ljudi vladajuće koalicije uglavnom su izbjegavali davati konkretne izjave, već su samo isticali da su zadovoljni izvješćem koje im je na temu suradnje s Haaškim tribunalom podnio zamjenik premijera Goran Granić, a podržali su i Vladina stajališta iznesena u poznatih 13 točaka. Međutim, Mate Granić izrazio je veliku zabrinutost jer postoje ozbiljne indicije da Haag želi kriminalizirati vojno-redarstvene akcije »Bljesak« i »Oluja« što potvrđuje i pismo haaške tužiteljice Carle del Ponte, a u kojem se izrijekom kaže da je Hrvatska napala »srpsku republiku krajinu i njezin glavni grad Knin«.</p>
<p> Na sjednici Odbora zamjenik premijera najavio je diplomatsku ofenzivu Hrvatske. Budiša je upozorio da je hrvatska diplomacija dopustila da Haaški tribunal derogira čak i neke rezolucije UN-a iz prosinca 1994. Naime, čelnik HSLS-a kaže da je u toj rezoluciji na pravi način definiraju područja oslobođena »Bljeskom« i »Olujom« kao dotad okupirana, a sada se o njima odjednom govori kao o »srpskoj republici krajini«. </p>
<p> Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac kazao je kako je na sjednici zaključeno da Vlada ima mandat za suradnju s Haagom, ali samo na temelju individualizirane krivnje te da nema mandat za kriminaliziranje »Bljeska« i »Oluje« i promjenu istine o Domovinskom ratu. Tomac, također, ističe kako je jednoglasno zaključeno da za buduću suradnju s Tribunalom treba postići konsenzus i držati se Deklaracije o suradnji s Haagom i Deklaracije o Domovinskom ratu koje je prihvatio Zastupnički dom Hrvatskoga sabora.</p>
<p> Na upit novinara je li se razgovaralo o strategiji Vlade kad počnu stizati nove optužnice, Tomac je rekao da se o svakom konkretnom slučaju mora otvoriti rasprava. Međutim, na sjednici, prema riječima sudionika, nije bilo rasprave o navodno paralelnoj suradnji s Haagom, onoj hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića s jedne strane, i Vlade s druge. Tek je istaknuto da suradnja s Haaškim sudom mora ići preko Savjeta za suradnju s Haagom.</p>
<p>Sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost održana je u proširenom sastavu. U radu su sudjelovali i članovi Odbora za vanjsku politiku, zatim predsjednici parlamentarnih stranaka, te dužnosnici Vlade, zamjenik premijera Granić, ministar obrane Jozo Radoš i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Nazočni su bili i predsjednik UNS-a Tomislav Karamarko, Predsjednikovi savjetnici za unutarnju politiku Igor Dekanić i nacionalnu sigurnost Željko Babić, veleposlanici Hrvatske pri UN-u Ivan Šimonović i u Nizozemskoj Jakša Muljačić, te predstojnik Vladina Ureda za suradnju s Haaškim sudom Orsat Miljanić. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Slučaj Gospić«: Pritvoren i Stjepan Grandić, ratni zapovjednik vojarne u Perušiću </p>
<p>RIJEKA, 20. prosinca</p>
<p> - Nakon saslušanja četvorice svjedoka u Gospiću u utorak, pritvoren je Stjepan Grandić iz Perušića, jedan od ratnih zapovjednika vojarne u Perušiću. Grandić je djelatna vojna osoba, pa ga je u utorak poslije podne u riječki zatvor sprovela Vojna policija. Tako je broj osumnjičenih u »slučaju Gospić« sa pet, povećan na šest osoba, a Grandiću je po službenoj dužnosti za branitelja određen riječki odvjetnik Milenko Škrlec.</p>
<p>U srijedu je Grandića nekoliko sati ispitivala istražna sutkinja Županijskog suda u Rijeci Sajonara Čulina, koja je novinarima rekla da je Grandić govorio o događajima na Lipovoj Glavici gdje je likvidiran veći broj civila srpske nacionalnosti 1991. godine. Naglasila je da je sve nazočne ispitivanju Grandića obvezala na čuvanje tajne u interesu istrage. Državni odvjetnik Doris Hrast mora u roku 48 sati, najkasnije do petka u 13.45 sati, podnijeti istražni zahtjev ili zahtjev za proširenje istrage protiv Grandića, kojega su svjedoci ispitani u Gospiću najviše teretili za likvidaciju građana srpske nacionalnosti na Lipovoj Glavici.</p>
<p> Grandićev branitelj Škrlec nije želio dati izjavu u vezi sa saslušanjem njegova branjenika, dok je odvjetnik Velimir Došen, koji brani Josu Miletića, Ivana Jovanovića i Martina Markovića, ocijenio iskaz Grandića »vrlo bitnim«, s obzirom da je osumnjičenik spomenuo »neka nova imena, koja predstavljaju prekretnicu u postupku u kojemu su još osumnjičeni Tihomir Orešković i Ivan Rožić«. Došen je iznošenju Grandićeve obrane slučajno nazočio, što drži nekorektnim postupkom sutkinje. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Brod »Krista« prodan za 1,35 milijuna dolara, a »Krasica« će »na bubanj« u četvrtak </p>
<p>RIJEKA, 20. prosinca</p>
<p> - Na Trgovačkom sudu u Rijeci u četvrtak će se održati prva dražba broda »Krasica«, jednog od pet preostalih brodova propalog riječkog brodara Croatia Linea. Taj brod je procijenjen na 1,5 milijuna američkih dolara, a najniža prihvatljiva ponuda iznosi 737.000 dolara. </p>
<p>Prodaju »Krasice« pokrenulo je riječko remontno brodogradilište Viktor Lenac u kojemu je taj brod zadržan prije otprilike godinu dana zbog nepodmirenih troškova popravka. Zanimljivo je reći da na »Krasicu« hipoteku ima Privredna banka Zagreb, dok su potraživanja Viktora Lenca znatno manja, pa se očekivalo da će spomenuta banka prva zatražiti prodaju tog broda. Međutim, učinio je to Viktor Lenac, koji je zadržao brod na svom vezu. </p>
<p>S obzirom na početnu cijenu »Krasice«, moglo bi se dogoditi da brod bude prodan za iznos koji neće biti dostatan za namirenje ni dijela vjerovnika. Treba reći da pomorci imaju privilegiju pri naplati potraživanja pa bi se lako moglo dogoditi da samo njihova potraživanja »pojedu« dobar dio iznosa koji će biti ostvaren prodajom. </p>
<p>Kako saznajemo, za kupnju »Krasice« zanimanje je istaknulo nekoliko stranih brodara, dok ni ovom prilikom, kao ni ranije za »Karlobag« i »Hreljin«, nema domaćih interesenata. Da bi kod prodaje »Krasice« neki vjerovnici mogli ostati kratkih rukava, upozorava slučaj ukrajinskog broda »Princess« nedavno prodanog na dražbi u Puli, za 650.000 dolara. Taj iznos nije bio dostatan za namirenje potraživanja pomoraca s tog broda koji je skoro dvije godine bio na mrtvome vezu u pulskoj luci, nakon što ga je ukrajinski vlasnik napustio zbog nagomilanih dugova. </p>
<p>U srijedu je na dražbi u Trgovačkom sudu u Rijeci prodan i drugi ukrajinski brod »Krista«, čiju prodaju je pokrenulo riječko brodogradilište 3. Maj. »Kristu« je za 1,35 milijuna dolara kupila britanska tvrtka »Metal Linx«, koja je bila jedini ponuditelj. Ona, ako želi preuzeti taj brod, mora do 10. siječnja 2001. uplatiti spomenuti iznos. »3. Maj« već dvije i pol godine prisilno drži »Kristu« na vezu, zbog potraživanja 700.000 dolara za radove obavljene na tom brodu i troškove čuvanja. </p>
<p>Brod »Hreljin« (»Croatia Line«) nije prodan na dvije dosadašnje dražbe, plus jedna odgoda. Potraživanja na njega imaju jedno slovensko poduzeće, brodogradilište »Kraljevica«, »Lošinjska plovidba« i pomorci. »Hreljin« je procijenjen na 1,5 milijuna dolara, zadnja početna cijena je bila 700.000 dolara, a sad se očekuje da ona bude za 30 do 40 posto niža prilikom sljedeće licitacije, koja se može očekivati negdje u veljači 2001. </p>
<p>Od šest preostalih brodova »Croatia Linea«, prodan je jedino »Karlobag« za 2,5 milijuna dolara, i to stranom brodaru dok preostali brodovi »Krasica«, »Pionir«, »Hrvatska«, »Sušak« i »Buzet« i dalje hrđaju na mrtvom vezu u hrvatskim lukama i brodogradilištima čekajući kupca. Iznenađujuće je što za spomenute brodove zanimanje ne pokazuju domaći brodari, banke i država, već isključivo stranci. Jer, potkraj prošle godine kad je »Croatia Line« definitivno financijski potonula, naveliko se pričalo kako će preostale brodove najvjerojatnije preuzeti domaći brodari, i to u dogovoru s bankama i državom. Međutim, od svega toga ništa, pa ispada da nikoga u ovoj zemlji nije previše briga za pomorsku orijentaciju Hrvatske, na koju se svi svakodnevno zaklinju. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kovačević: Svi se divlji deponiji moraju zatvoriti do 31. prosinca</p>
<p>Naglasio je to u Splitu ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević / Karepovac će se potpuno sanirati za najviše četiri godine / »Dalmacijacement« će prijeći na alternativno gorivo / Provedba inspekcijskih rješenja o rušenju bespravno izgrađenih objekata nastavit će se čim se okonča spor na općinskom sudu u Makarskoj </p>
<p>SPLIT, 20. prosinca</p>
<p> - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević održao je u srijedu sastanak s čelnicima Splitsko dalmatinske županije, grada Splita i kaštelanske tvornice »Dalmacijacement«, na kojem se razgovaralo o osnivanju centra za gospodarenje otpadom. </p>
<p>Nakon sastanka, održanog u sjedištu Splitsko-dalmatinske županije, ministar je rekao novinarima kako se svi divlji deponiji, pa tako i splitski Karepovac, moraju zatvoriti, u skladu s odredbama zakona, do 31. prosinca 2000. godine. Budući da je Karepovac bio kamen smutnje između Grada i Županije, Kovačević je kazao kako su obje razine vlasti postigle suglasnost da se taj divlji deponij potpuno sanira i zatvori za najviše četiri godine. U međuvremenu, dok se bude odvijala postupna sanacija Karepovca, pronašla bi se nova lokacija na kojoj će se odvijati prerada i selektiranje otpada. </p>
<p>»Grad Split i Županija iskazali su zajednički interes za konačno rješavanje problema zbrinjavanja komunalnog otpada«, kazao je Kovačević, ističući da je prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije u završnoj fazi, te da se njime predviđaju moguće lokacije za izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom. Kovačević je dodao kako je u Split došao na poziv gradonačelnika Ivana Škarića i da je nakon sastanka ustvrdio kako ne postoje nesuglasice između Grada i Županije. Štoviše, ministar je poručio da je splitsko dalmatinska županija primjer kako se zajedničkim snagama mogu riješiti problemi, a član Gradskog poglavarstva zadužen za komunalu Ivan Pulić potvrdio je da je u slučaju Karepovca naišao na veliko razumijevanje županijskih službi. Kao moguće lokacije za osnivanje županijskog centra za gospodarenje otpadom navedene su Lećevica, Otišić i Opor. </p>
<p>Što se tiče tvornice »Dalmacijacement«, oko koje se podigla velika buka jer je Kaštelani smatraju zagađivačem i ekološkom bombom, Kovačević je rekao da će ta tvornica provesti sanaciju svoga okoliša i preći na alternativno gorivo. I dok čelnici Kaštela tvrde da »Dalmacijacement« nije smanjila onečišćenje zraka ispod graničnih vrijednosti, ministar kaže da je Zavod za ionizirajuće zračenje proveo istraživanje i zaključio da nema zračenja iznad dopuštene granice. </p>
<p>Novinare je zanimalo zašto je u Splitsko- dalmatinskoj županiji došlo do zastoja u rušenju bespravno sagrađenih objekata, na što je Kovačević kazao da će se provedba inspekcijskih rješenja nastaviti, čim se okonča spor na općinskom sudu u Makarskoj. Samo u prvoj polovici ove godine, inspekcija je izdala 3.695 rješenja za rušenje bespravno sagrađenih objekata, istaknuo je Kovačević, pojasnivši da u proračunu nema novca za rušenje svih bespravno sagrađenih objekata. Na upit kakav je stav zauzelo njegovo ministarstvo o projektu američke korporacije AFCO o obnovi gradske luke, Kovačević je rekao da Ministarstvo ne propisuje sadržaj prostornog plana, te da je to u nadležnosti Gradske uprave. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sobol: Zovak na stranačkoj konvenciji nije ni pokušao braniti svoje stavove</p>
<p>Na nedavno održanoj konstituirajućoj sjednici Glavnog odbora SDP-a, za predsjednicu tog tijela izabrana je Gordana Sobol. Od 1990. Sobol je bila član Predsjedništva stranke, a od 1993., pa sve do nove dužnosti, bila je tajnica stranke, i to u dva mandata. Na proteklim izborima Sobol je bila zamjenica Ivice Račana u SDP-ovom izbornom stožeru. Protukandidati Gordani Sobol za predsjednicu Glavnog odbora, po preporuci Predsjedništva SDP-a, bili su Antun Vujić, Zdravko Tomac i Dragica Zgrebec. Sobol je Vujića pobijedila u drugom krugu, s tri glasa više. </p>
<p>• Jeste li očekivali pobjedu, s obzirom da je Vujić bio najizgledniji kandidat za predsjednika Glavnog odbora? Naime, on je na izbornoj Konvenciji s najviše glasova ušao u to tijelo.</p>
<p>- Neću reći da me pobjeda previše iznenadila. Čovjek ulazi u jednu demokratsku borbu četiriju kandidata, za koje mislim da su svi dovoljno kvalitetni, i mogao je pobijediti bilo koji. To se uostalom vidi i u maloj razlici u glasovima. </p>
<p>• U javnosti se često tvrdi da ste Račanov čovjek. Možete li to komentirati i s obzirom da ste do sada ipak bili u sjeni i u operativi, a sada ste na visokoj stranačkoj poziciji.</p>
<p>- Nikada nisam pristajala na podjele unutar stranke na Račanove i neke druge ljude. Ja sam u prvom redu Gordana Sobol. Do sada sam bila tajnica stranke i mislim da sam bila i do sada dovoljno eksponirana, odnosno onoliko koliko su novinari smatrali taj posao bitnim. Možda me se više zapazilo na zadnjim izborima, kada sam bila Račanova zamjenica u izbornom stožeru, no to sam bila sve izbore do sada. Uglavnom sam vodila operativu, radila s organizacijama na terenu i zbog toga ću sigurno nastojati da i Glavni odbor u dobrome dijelu bude okrenut upravo tim poslovima, uz političke odluke koje će morati donijeti. Dobro ćemo surađivati i s Predsjedništvom, tajnikom i predsjednikom stranke, jer jedino tako možemo svoj posao odraditi kako treba. </p>
<p>• Mislite li da će frakcija u SDP-u, koju je oformio Jerko Zovak, utjecati na rad Glavnog odbora i stranke u cjelini?</p>
<p>- Stranačka je konvencija prije dvadesetak dana pokazala što misli o Zovakovoj inicijativi i najavi osnivanja frakcije. Poznato je da je osvojio 82 glasa od moguća 1.043, pa nije uspio ući u rukovodstvo SDP-a. Zovak je na Konvenciji imao i priliku testirati stavove za koje se zalaže kao i svoj prijedlog Statuta. On je od njega odustao, mada su ga svi delegati dobili, zadržao se na četiri amandmana, koja u krajnoj liniji uopće nisu konceptualno odudarali od službenog prijedloga statuta. </p>
<p>Tek ćemo vidjeti koliko će istomišljenika Zovak okupiti oko sebe. Njegove najave, da će se oko njega okupiti ljudi koji su u biti isključeni iz stranke, smatram smiješnima i neodgovornima. U krajnjoj liniji, mogli su pričekati i vidjeti hoće li njihova žalba biti riješena, jer, prema Statutu, sva njihova prava i obveze kao članova SDP-a miruju dok im se ne riješi žalba. </p>
<p>• Što kažete na imena koja je Zovak već naveo kao članove svoje frakcije (Lasić, Galić, Pačarek, Kefort..)?</p>
<p>- Razočarana sam tim imenima jer su se oni odjednom pojavili kao duhovi. Zadnjih godina ih nigdje nije bilo, jer im je tako odgovoralo, a sada kritiziraju rad stranke. </p>
<p>• Zovak navodi da je Konvencija u jednome dijelu bila protustatutarna, jer nije podneseno ni jedno izvješće o radu stranke, niti se o tome raspravljalo? </p>
<p>- Zovak na Konvenciji nije ni pokušao nadopuniti dnevni red, a niti braniti svoje stavove, što je svakome na Konvenciji bilo dopušteno. On se nije uključio ni u rad tematskih radionica, kojima je mogao utjecati na sadržaj programske deklaracije. </p>
<p>• Hoće li uvođenje Predsjedništva, kao veze između predsjednika stranke i Glavnog odbora, donekle umanjiti važnost i ulogu Glavnog odbora?</p>
<p>- Mislim da neće. U domeni Glavnog odbora, prema našem Satutu, ostale su najkrupnije političke odluke. Dakle, sve ono što je najbitnije za rad jedne stranke, u domeni je Odbora. On jest velik, jer ima 122 člana, no mislim da se već na prvoj idućoj sjednici, kada izaberemo nekoliko potpredsjednika, i dobrom organizacijom posla, ta glomaznost neće osjećati. </p>
<p>• Može li se već govoriti o broju i imenima potpredsjednika?</p>
<p>- Ne, prerano je jer mi moramo pripremiti poslovnik o radu, u kojem će se vidjeti koliko će ih uopće biti. Do sada smo imali tri potpredsjednika. Ili ćemo se zadržati na tom broju ili ćemo ga povećati. </p>
<p>• Već ste najavili da će se odbor sastajati češće od tri puta godišnje, kako je predviđeno Statutom?</p>
<p>- Posao koji nas čeka u idućoj godini je takav da ćemo se sigurno morati sastajati češće nego što to piše u Statutu. Prva će sjednica biti krajem siječnja, a s obzirom na pripreme za lokalne izbore, već tu ćemo podijeliti zaduženja članovima. Trebat će biti često na terenu i s našim rukovodstvima pripremati te organizacije za izbore. Sigurno je da ćemo, s obzirom na izbore za Županijski dom Sabora, morati do ljeta imati barem dvije do tri sjednice. Dakle, prva će biti krajem siječnja, druga krajem ožujka i treća prije izbora u lipnju. </p>
<p>• Kako ocjenjujete protekle lokalne zagrebačke izbore i SDP-ov rezultat?</p>
<p>- Koliko se god kaže da je odaziv slab, svi dosadašnji izlasci na izbore bili su puno slabiji nego što se očekivalo. Zaboravlja se da su ovo izbori za mjesne odbore. Ako se pogleda unatrag godinu dana, kada su ti izbori bili, primjerice, u Dubrovniku ili Osijeku, onda se vidi da je odaziv bio dvostruko manji nego sada u Zagrebu. Osobno sam vrlo zadovoljna rezultatom SDP-a. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Policija je u prošloj godini 700 puta koristila silu, od čega dva posto nezakonito </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - »Nedopustiv je način suzbijanja kriminala koji ne poštuje ljudska prava i demokratske kriterije«, istaknuto je na okruglom stolu o »Ograničenju slobode i uporabe sile«, koji je u srijedu organizirala hrvatska Vlada.</p>
<p>U uvodnoj riječi, potpredsjednica Vlade Željka Antunović istaknula je kako s obzirom da je za brzo uključivanje Hrvatske u euroatlantske integracije potrebno ostvariti visoku razinu ljudskih prava, te demokratizaciju zemlje, upravo usklađeni propisi o ograničenju slobode i uporabe sile predstavljaju temelj prelaska Hrvatske u moderni i otvoreni sustav demokratske vlasti. </p>
<p>»Cilj ovog okruglog stola je razjasniti koliko su u Hrvatskoj uspješno ili neuspješno riješena pitanja ograničenja slobode i uporabe sile, jer se upravo po tom području zakonodavstva može procijeniti stupanj slobode i demokracije svake države«, rekla je Antunović, najavivši skori izlazak časopisa »Ljudska prava«, koji je pokrenula Vlada.</p>
<p> Prof. dr. Davor Krapac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta istaknuo je da je u protekle tri godine čak za jednu trećinu porastao broj pritvorenika u Hrvatskoj, dok je taj broj na zagrebačkom području porastao čak za 80 posto. »Iako bi se još moglo porazgovarati o razlozima tolikog povećanja broja pritvora, je li uzrok neodgovarajuća politika kaznenog progona ili opća društvena klima gdje se vrši pritisak medija na politiku, važno je istaknuti da svaki odgovor na kriminal mora odgovarati najvišem cilju poštivanja ljudskih prava, te da koliko god bila teška situaciju u društvu, vladavine prava mora biti«, rekao je Krapac.</p>
<p>Zamjenica Državnog odvjetnika Božica Cvjetko, koja je govorila o ograničenju slobode kod maloljetnih počinitelja kaznenih djela, upozorila je da je najveći nedostatak maloljetničkog zatvora u Hrvatskoj to što se ta kazna uopće ne primjenjuje, dok se pritvor primjenjuje u samo dva posto slučajeva. »Mi smo zapravo skrbnički sudovi. Zakon za mladež primjenjuje načelo oportuniteta. Stoga se zalažem da se maloljetne delinkvente što više uključi u humanitarni rad kao i da ih se obveže nadoknađivanjem štete koju su počinili svojim nedjelom«, rekla je Cvjetko.</p>
<p>»Policija je u protekloj godini 700 puta upotrijebila silu, a manje od dva posto je ocijenjeno nezakonitim, što je u razini europskih brojki«, rekao je prof. dr. Petar Veić, dekan Visoke policijske škole. »Međutim, zabrinjava nedovoljna obrazovanost policije, te njihovo nepoznavanje novih propisa prilikom uporabe sile i ograničenja slobode«, upozorio je dr. Veić, iznijevši podatak da više od 80 posto policajaca ne poznaje nove odredbe Zakona o kaznenom postupku. </p>
<p>Zaključak svih sudionika okruglog stola, od pravnika, pedagoga, psihologa do predstavnika sudbene vlasti, jest da Hrvatska ima dobar normativni okvir, »ali lošu praksu«.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pavletić, Mateša, Jarnjak, Valentić oštro kritizirali rad vodstva stranke i Kluba HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Premda se očekivalo i najavljivalo da će se na sjednici Kluba HDZ-a u srijedu raspravljati o navodnoj inicijativi dijela HDZ-ovaca, po kojoj bi se smijenilo predsjednika Kluba te stranke Vladimira Šeksa, ipak je ta rasprava izostala. Prema riječima nekih iz Kluba HDZ-a, novinari su napuhali takva nagađanja. Naglasili su da je to kontraproduktivno i stvara nepotrebne tenzije. </p>
<p>Ipak, na sjednici se vrlo kritično govorilo o radu stranke i vodstva te o radu kluba zastupnika. Osobito su kritični bili, kako se doznaje, Vlatko Pavletić, Zlatko Mateša, Ivan Jarnjak, Nikica Valentić i još neki. Zamjera se vodstvu da se HDZ-ovim radom i infrastrukturom uspješno okorištavaju drugi i to primjerice DC i Udruga Tuđman-Hebrang. Također je istaknuto da treba dodatno pojačati stranački rad a, prema riječima dijela zastupnika, Klub nedovoljno koordinira među članstvom i zastupnicima pa se zbog toga javljaju i neki propusti. </p>
<p>Među ostalim, na sjednici Kluba istaknuto je da se ne treba nepotrebno konfrontirati s vladajućom koalicijom odnosno da je, primjerice, o odnosu Hrvatske s haaškim tribunalom nužno potreban međustranački konsenzus, zbog čega je i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader prošloga tjedna razgovarao i s premijerom Ivicom Račanom i s predsjednikom HSLS-a Dražem Budišom. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Norveška udvostručila pomoć za Hrvatsku, vize ostaju </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Norveška je za sljedeću godinu namijenila 24,4 milijuna njemačkih maraka pomoći, što je dvostruko više nego do sada, izjavio je u srijedu norveški premijer Jens Stoltenberg nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom u Banskim dvorima. Prema riječima predsjednika hrvatske Vlade, Hrvatska će taj novac »potrošiti za rješavanje najtežih problema u stradalim područjima«, dakle za pomoć izbjeglicama i obnovu kuća. </p>
<p>Stoltenberg je rekao da se norveška vlada odlučila za povećanje pomoći zbog rezultata što ih je u proteklih godinu dana postigla nova hrvatska vlast. »Podupiremo demokraciju i mir u regiji te reforme u Hrvatskoj. Stoga smo odlučili udvostručiti ekonomsku pomoć koju je Norveška dosad pružala Hrvatskoj sa 12,2 na 24,4 milijuna maraka«, istaknuo je norveški premijer. Norveška podupire mirovni proces u regiji, a posebno želi pohvaliti suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, rekao je Stoltenberg. </p>
<p>Jedna od tema sastanka prvog norveško-hrvatskog susreta na razini predsjednika vlada bila je situacija u široj jugoistočnoj Europi. </p>
<p>Račan je kazao da se procesi u regiji razvijaju dobro, dodajući kako ipak »ne treba imati iluzija da je učinjeno sve što je bilo potrebno za stabilizaciju i mir u regiji«. Prema njegovim riječima, Hrvatska želi surađivati sa susjedima i »svjesna je svoga geostrateškog položaja kao srednjoeuropska, mediteranska i dijelom balkanska država. Želimo pridonijeti stabilizaciji u regiji i svjesni smo svoje odgovornosti«. </p>
<p> Na upit norveškog novinara kako gleda na odnose sa SRJ poslije tamošnjih izbora, Račan je odgovorio da je Hrvatska zainteresirana za proces normalizacije sa SRJ, koji će ovisiti o demokratizaciji u samoj Srbiji. »Važan korak učinjen je odlaskom Miloševića s vlasti, ali trebat će još dosta učiniti da bude poražena i njegova politika koja je nanijela toliko zla na ovom području mnogim narodima, a na kraju i srpskom narodu«, zaključio je Račan. </p>
<p>Govoreći o gospodarskim odnosima, Stoltenberg je ustvrdio da Hrvatskoj nije potrebna dugoročna pomoć nego gospodarska suradnja. Račan prihvatio je poziv norveškog kolege da posjeti Norvešku.</p>
<p>Predsjednika vlade Kraljevine Norveške primio je na Pantovčaku predsjednik Stjepan Mesić. Stoltenberg je izjavio novinarima da je s hrvatskim predsjednikom razgovarao o razvoju gospodarskih i poslovnih odnosa, s tim da je suradnja u području brodogradnje već započela. Norveški brodari naručili su ili kupili nekoliko brodova u hrvatskim brodogradilištima. Norveški je premijer zagovornik hrvatskog turizma pa će građanima svoje zemlje prenijeti da »ovdje mogu naći ugodnu i lijepu prirodu«. Kazao je da se vize još neće ukinuti jer to treba riješiti u skladu s norveškim obvezama prema Schengenskom sporazumu. </p>
<p>Predsjednik Mesić zahvalio je Stoltenbergu na humanitarnoj pomoći koju je Norveška uputila Hrvatskoj, naglasivši da najviše mogu pomoći izravnim ulaganjima u privredu. Time bi se pomogao i povratak hrvatskih izbjeglica kojih je i dalje mnogo u Norveškoj. Ponovio je da Hrvatska mora svoje zakone prilagoditi Europi, jer će tek tada biti »prepoznata kao zemlja u koju se može sa sigurnošću ulagati«. Posebno je istaknuo velike mogućnosti našega turizma.</p>
<p> Norveške je novinare zanimalo hoće li s promjenom režima u SRJ Hrvatska lakše riješiti bilateralne i teritorijalne probleme s tom državom. Mesić je odgovorio potvrdno, rekavši kako se nada da će demokratske promjene pokrenuti skori izbori u Srbiji.</p>
<p> Ponovio je da je Milošević homogenizirao Srbe u njihovoj želji za osvajanjem tuđih teritorija na kojima su živjeli većinom Srbi. »Od novih vlasti u Srbiji očekujemo da Srbe izvan Srbije tretiraju kao građane drugih država koji mogu biti most suradnje sa Srbijom«, istaknuo je hrvatski predsjednik. Kazao je da Hrvatska očekuje od novih srbijanskih vlasti poruku kako će sve koji su počinili zločine u Hrvatskoj i BiH izručiti Haaškom sudu. »Kad se krivnja individualizira, imat ćemo normalnu suradnju i prestat će kolektivno optuživanje«, ustvrdio je Mesić. </p>
<p>Norveški novinari raspitivali su se o ulozi Hrvatske u BiH nakon promjene vlasti. Mesić se kritički osvrnuo na ideje o podjeli BiH te istaknuo da će se Hrvatska zalagati za europeizaciju cijelog prostora, pa tako i BiH. Ponovio je da se Hrvatska zauzima za jedinstvenu vojsku u BiH. Od međunarodne zajednice, koja je dugo tolerirala Miloševićeva osvajanja u BiH, zatražio je da pomogne u demobilizaciji vojske u BiH kako bi se ta zemlja okrenula civilnim poslovima, od gospodarstva do zapošljavanja.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje norveških novinara o tome koliko je Tuđmanov režim vladanja naštetio Hrvatskoj, Mesić je istaknuo: »Hrvatska je imala pogrešan model privatizacije koji je doveo do djelomičnog uništenja privrede, što se sad ispravlja. Bila je provedena totalna centralizacija i vlasti i sredstava, što sada mijenjamo. Vođena je izolacionistička politika prema Europi, a to je štetilo ukupnim hrvatskim odnosima. Danas se otvaramo prema Europi jer smatramo da samo udružena Europa može opstati«.</p>
<p>Marinko Bobanović i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Stipetić uvjeren da nije skrivio ratne zločine </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Petar Stipetić u srijedu je potvrdio da će se susresti s istražiteljima Haaškog suda čim mu Vlada to dopusti. »Vjerojatno će to biti nakon dolaska Carle del Ponte u Zagreb i razgovora s predstavnicima Vlade u kojima će se pojasniti što Haag točno želi«, kazao je general Stipetić novinarima, okupljenima u srijedu na božićnom domjenku u Ministarstvu obrane.»Uvjeren sam da nisam skrivio ratne zločine, a nadam se da ću to i dokazati, kao i to da Hrvatska vojska nije zločinačka vojska«, rekao je general Petar Stipetić, dodajući da su operacije HV-a bile pravedne i oslobodilačke. Na pitanje je li zapovijedao akcijama »Bljesak« i »Oluja«, odgovorio je da je »planirao oslobodilačke akcije HV-a, a nekima je bio i idejni tvorac« te da ne bježi od bilo kakve odgovornosti.Upitan za spekulacije u vezi s njegovim sudjelovanjem i odgovornošću u akciji »Medački džep«, Stipetić je izjavio kako je bio hrvatski pregovarač koji je pet dana nakon dovršetka akcije potpisao Sporazum o izvlačenju HV-a s tog prostora: »U ime tadašnjeg načelnika Glavnog stožera nadzirao sam preuzete obveze«. »Za ono gdje sam ja sudjelovao, osjećam se potpuno odgovornim«, istaknuo je general Stipetić ponovivši da je Domovinski rat bio pravedan i oslobodilački. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sindikalcima predstavljen Program zbrinjavanja viška zaposlenih na HŽ-u</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Povjerenstvo za izradu Programa zbrinjavanja viška zaposlenih Hrvatskih željeznica (HŽ) predstavilo je u srijedu Nacrt projekta zbrinjavanja zaposlenika HŽ-ovim sindikalnim čelnicima. Povjerenstvo je od sindikalaca zatražilo primjedbe na Nacrt, koje očekuje do kraja godine, nakon čega će projekt biti upućen Vladi na usvajanje. Isto tako, od predstavnika svih HŽ-ovih sindikata zatražen je prijedlog kriterija za utvrđivanje viška zaposlenika po novoj sistematizaciji, kaže se u priopćenju HŽ-a. </p>
<p> Do kraja godine trebala bi biti prihvaćena nova sistematizacija radnih mjesta na Hrvatskim željeznicama. Na temelju nje raspoređivat će se radnici i izraditi lista s imenima zaposlenika koji su višak. HŽ tvrdi da kriteriji za određivanje viška dosad nisu utvrđeni jer se sindikati nisu mogli međusobno dogovoriti o tome čemu dati prednost pri rasporedu koji će rezultirati viškom, primjerice uspješnosti na radnom mjestu, godinama staža, socijalnom statusu...</p>
<p>Hrvatski sabor na sjednici 15. studenoga prihvatio je Projekt modernizacije i restrukturiranja HŽ-a. U jednom od zaključaka o njegovoj provedbi Vlada je zadužena izraditi precizan socijalni program i tek zatim smanjivati broj zaposlenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska i MMF potpisat će stand by aranžman </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Hrvatska Vlada i izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u srijedu su postigli preliminarni sporazum o potpisivanju stand by aranžmana vrijednog 200 milijuna specijalnih prava vučenja (oko 260 milijuna dolara). </p>
<p>Prethodno su MMF-ovi predstavnici imali brojne razgovore s hrvatskom Vladom i Hrvatskom narodnom bankom. Voditelj MMF-ova izaslanstva Hans Flickenschild istaknuo je na novinskoj konferenciji u srijedu da se konačno potpisivanje stand by aranžmana očekuje potkraj veljače sljedeće godine.</p>
<p>Naglasivši zadovoljstvo finalnim razgovorima s misijom MMF-a koji su »bili dugi i plodonosni«, premijer Ivica Račan rekao je da je Hrvatska tim sporazumom dobila MMF-ovu podršku za »težak gospodarski program, izlazak iz krize i kreiranje novih radnih mjesta«.</p>
<p>»Dobili smo božićni poklon, iako ćemo na njemu morati još dosta raditi«, upozorio je Račan. Riječ je o ostvarenju programa Vlade - izlasku iz krize i gospodarskom razvoju. Hrvatska Vlada svjesna je obveza koje je preuzela pred svojim građanima, ali i želje da povijesnu šansu koju je Hrvatska dobila iskoristi do kraja. Želimo pokazati da kroz koju godinu Hrvatska može postati stabilna, razvijena i prosperitetna zemlja«, zaključio je premijer. </p>
<p> O preliminarnom sporazumu bilo je riječi i na konferenciji za novinare u Hrvatskoj narodnoj banci.</p>
<p>»Sljedeća je faza potpisivanje stand by aranžmana što očekujemo potkraj veljače ili početkom ožujka, a prije toga će se o dokumentu o programu koji smo postigli s Vladom raspravljati na Izvršnom odboru MMF-a. U ovom je trenutku bitno da je postignut preliminarni sporazum koji je dobar znak međunarodnom financijskom tržištu«, rekao je Flickenschild. Sporazum je, objasnio je voditelj MMF-ove misije, rezultat promjene stavova obiju strana, nakon čega je Vlada izašla s programom koji zaslužuje podršku međunarodne financijske zajednice, a u sklopu toga i MMF-a. Naglasio je pritom »kvalitetu prihvaćenog proračuna« s naglaskom na smanjenje deficita konsolidirane države na 5,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2001. godini, te na Vladinu spremnost da i ubuduće nastavi smanjivati fiskalni deficit. U studenome, podsjetio je, nismo uspjeli postići dogovor jer je fiskalni deficit bio na, za nas neprihvatljivih, osam posto BDP-a za 2001. godinu, a smanjenje s te razine na 5,3 posto u vezi je i sa smanjenjem mase plaća u javnom sektoru za 10 posto. </p>
<p> MMF je tražio od Vlade fiskalna usklađenja na strani izdataka, no Flickenschild nije želio spominjati detalje. Dodao je također da politika tečaja nikad nije bila sporna, ali i to da politika plaća u javnom sektoru, odnosno u poduzećima u državnom vlasništvu, ostaje područje na kojem još mnogo treba raditi. Upitan o pritiscima sindikata na Vladu zbog plaća, Flickenschild je iznio mišljenje kako ostaje da sljedeće godine Vlada i sindikati sjednu i razmotre ograničenja koja su već ugrađena u proračun. </p>
<p>Ocijenio je da je Vladin program šansa da Hrvatska ostvari rast gospodarske aktivnosti i rast zaposlenosti, procjenjujući rast BDP-a s ovogodišnjih 3,5 na četiri posto u 2001. godini, pad inflacije s osam posto u ovoj na 4,5 posto u sljedećoj godini, i sve to uz skroman rast deviznih rezervi. </p>
<p>Komentirajući projekcije fiskalne politike za sljedeće tri godine, voditelj MMF-ove misije kazao je da Fond ne bi ni pristao na dogovor s Vladom da nije riječ o potpori programu za duže razdoblje. Bilo bi to neoprezno, istaknuo je. </p>
<p>»Još postoji neprivatizirana imovina čijom će prodajom Hrvatska u sljedeće dvije godine uspijevati pokriti fiskalni deficit i izbjeći povećanje razine zaduženosti. Nije tajna da je sljedeće godine na redu druga faza privatizacije Hrvatskog telekoma, i to u prvoj polovici godine, zatim prodaja Dubrovačke i Croatia banke te Croatia osiguranja, a moguće je da do kraja 2001. bude privatiziran i Janaf. Postoji i plan ubrzanog restrukturiranja HEP-a i Ine, a sa Svjetskom bankom i stranim konzultantima radi se na pripremama za njihovu privatizaciju, no to je nemoguće realizirati sljedeće godine«, kazao je o predstojećim privatizacijama u Hrvatskoj. Flickenschild je spomenuo i manje tvrtke u kojima država ima manjinske udjele, naglasivši da njihova prodaja ne može donijeti znatnije svote novca. </p>
<p>Daniela Dujmović i Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hvidra tvrdi da nije produžena ruka HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Čelnici hrvatske Vlade govore našim jezikom o suradnji sa Sudom u Haagu, istaknuli su u srijedu predstavnici Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) u srijedu na redovitom izvještajnom Saboru. Ocijenjen je netočnim stav Vlade po kojem je Hvidra produžena ruka </p>
<p>Govoreći o najvažnijim događajima koji su obilježili ovu godinu, predsjednik Hvidre Marinko Liović osvrnuo se na organizirane prosvjede pred američkom ambasadom nakon presude generalu Blaškiću, sudjelovanje u radu saborskog Odbora za unutarnju politiku, te na sastanke s premijerom Račanom i predsjednikom Mesićom koji su još u svibnju tvrdili da se neće smanjivati prava branitelja.</p>
<p> »Sve vrijeme od dolaska šestorice na Vlast, nadležno ministarstvo izrađuje nacrt prijedloga novog zakona kojim se bitno smanjuju prava invalida«, istaknuo je predsjednik glavnog Odbora Hvidre Ivica Perković. Predsjedništvo je predložilo izmjene postojećeg zakona, a ne donošenje novog na štetu članova udruge. Mnogi hrvatski ratni invalidi koji su se na Saboru udruge javili za riječ, smatraju da se prava hrvatskih branitelja uzimaju i dodjeljuju borcima II. svjetskog rata kojih ima oko 72.000 , dok je korisnika mirovine iz Domovinskog rata svega 14.000. Bilo je i govora o nejasnom putu oko 350.000 kuna koje su bile namijenjene za mirovine. Nestale su na putu od Ministarstva financija do Hrvatskog mirovinskog zavoda.</p>
<p>Prihvaćen je prijedlog predsjednika Nadzornog odbora Hvidre Marijana Botića da se udruga, ako se ne nastavi financiranje, obrati hrvatskoj dijaspori za pomoć. Nakon Sabora uslijedila je II. konvencija Hvidre na kojoj se raspravljalo o neizvršenim pravima propisanim zakonom te o prijedlogu nacrta zakona, kojem nije nazočio nitko od predstavnika Ministarstva branitelja. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vrhovni sud o žalbama u slučaju »Pakračka Poljana« odlučuje pismeno </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Vrhovni sud zasjedao je u srijedu u povodu žalbi na prvostupanjsku presudu u slučaju »Pakračka Poljana«, kojom su od šestorice optuženih, u javnosti poznatih kao »merčepovci«, dvojica proglašena krivima, a ostali oslobođeni. Odluku o žalbama peteročlano vijeće Vrhovnoga suda, pod predsjedanjem Branka Zmajevića, donijet će pismenim putem. </p>
<p>Na presudu Županijskoga suda u Zagrebu iz svibnja prošle godine žalio se tužitelj Ivan Plevko, tražeći ukidanje oslobađajuće presude za Muniba Suljića, Igora Mikolu, Sinišu Rimca i Zorana Karlovića te strože kazne za Miroslava Bajramovića i Branka Šarića. Bajramović se žalio na presudu kojom je zbog iznude osuđen na godinu i osam mjeseci, a Šarić zato što je osuđen na godinu dana zatvora zbog protupravnog lišavanja slobode. </p>
<p> Šestoricu optuženika teretilo se za ukupno deset kaznenih djela, među kojima su ubojstvo Aleksandra Antića, pokušaji ubojstava, protupravna uhićenja, zlostavljanja i iznude na pakračkom području tijekom 1991. godine. </p>
<p> U žalbi tužiteljstva ocijenjeno je da su u oslobađajućoj presude četvorici optuženih za ubojstvo Antića »potcijenjene otegotne okolnosti«. Tužiteljstvo tvrdi da iz svjedočenja Nikole Peleša nedvojbeno proizlazi da je muškarac po imenu »Saša« ubijen na livadi u Pakračkoj Poljani potkraj 1991. godine. Peleš je uz Branka Velagića bio svjedok tog ubojstva, a njih su dvojicu Suljić, Mikola i Rimac natjerali kopati jamu u koju je bačen »Saša«, što je inače bio Antićev nadimak. Na suđenju je pak utvrđeno da je ubijena jedan muškarac, ali ne i da se radi o Antiću. Također je utvrđeno da su izjave svjedoka proturječne, da nema materijalnih dokaza, odnosno oružja iz kojeg je pucano i tijela ubijenog koje nikad nije pronađeno. Tužiteljstvo pak u svojoj žalbi smatra kako je sud bio dužan izmijeniti ime ubijenog u optužnici i Suljića, Mikolu i Rimca teretiti za ubojstvo »Saše«. </p>
<p> Žaleći se na dio presude kojom je Karlović oslobođen za ranjavanje Stevana Brajenovića, tužiteljstvo je ocijenilo kako je dokazano da je Brajenovića zlostavljala i ranila osoba po nadimku »Karlo«, te da je zapravo riječ o optuženom Karloviću. Tužiteljstvo je stoga od Vrhovnog suda zatražilo poništenje prvostupanjske oslobađajuće presude za četvoricu optuženih i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje zagrebačkom Županijskom sudu. Ustvrdivši da je presuda Bajramoviću i Šariću »neprihvatljivo blaga«, tužiteljstvo je zatražilo strože kazne. </p>
<p> Bajramović u svojoj žalbi tvrdi kako ničim nije dokazano da je on bio jedan od uniformiranih naoružanih ljudi koji su Brajenoviću oduzeli oko 10.000 njemačkih maraka i nezakonito ga odveli iz stana i zatočili u Pakračkoj Poljani. U Šarićevoj se žalbi ističe da je kazna prestroga, te stoga traži blažu uvjetnu kaznu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zovak: Poštujemo vodstvo SDP-a, ali želimo demokratske odnose u stranci </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Jerko Zovak objavio je u srijedu na konferenciji za novinare formiranje svoje političko-programske struje SDP-a. Kao koordinator struje, predstavio je glasnogovornike Branka Lasića, Stjepana Galića, Mirka Pačareka, Davorka Keforta, Petra Kanešića te Miodraga Radića. Oni su, većinom, vijećnici u gradskim vijećima. </p>
<p>Zovak je naveo da njegova struja broji više od tisuću pristaša, ali članovi ne pripadaju ni jednom tijelu SDP-a na državnoj razini. »Ne pada nam na pamet praviti novu stranku, ostat ćemo u SDP-u što duže budemo mogli. Mi poštujemo vodstvo SDP-a kao svoje i nemamo ambiciju sebe afirmirati, ali želimo demokratske odnose u stranci«, istaknuo je opovrgnuvši sve personalne sukobe ili animozitete u stranci. </p>
<p>U Izjavi, koja je minimum načela za koja se zalaže Zovakova struja, stoji da ona protestira protiv organizacije Konvencije SDP-a (koja je protustatutarna, jer nisu podnesena izvješća o radu). Također, protivi se ustroju stranke »svojstvenom rigidnom prezidencijalizmu i voluntarizmu«, te sadržaju Deklaracije u kojoj se »uopće ne određuje prema bitnim hrvatskim nacionalnim interesima, poglavito glede činjenice da je Hrvatska svrstana u zapadni Balkan, te navoda da je vodila građanski, a ne oslobodilački rat«.</p>
<p> Struja se zalaže za »stalno bdijenje nad bitnim nacionalnim interesima«, te za reviziju privatizacije koja je bila jedna od temeljnih odrednica SDP-a u predizbornoj kampanji. Na novinarski upit koliko točno članova ima struja, Zovak je kazao da »onaj tko zamjenjuje snagu argumenata snagom ruku, niti misli dobro, niti vodi stranku u dobrom smjeru«. Komentirajući navodnu izjavu Zdravka Tomca da je Zovakova gesta preuranjena, kazao je da on poštuje Tomčev stav, ali dodaje: »Procijenili smo da moramo permanentno djelovati i promicati demokraciju u stranci«. Na upit o tome jesu li obavijestili čelništvo stranke o osnivanju struje, Zovak je rekao da su oni to najavili i ujedno zatražili prostoriju na Iblerovu trgu u Zagrebu, u sjedištu stranke, za obavljanje poslova. »Oni su nas ignorirali, tako da sada ovu prostoriju u Kulturno-informativnom centru za održavanje konferencije plaćamo 488 kuna«, rekao je Zovak. </p>
<p>Govoreći o suradnji s Haagom, naglasio je da se zalažu za suradnju, ali protive se »širokom tumačenju 'objektivne zapovijedne odgovornosti'«. (A. Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zakon o povećanju mirovina neustavan iako se njime poziva na odluku Ustavnog suda?</p>
<p>Odluka Ustavnoga suda odnosila se, naime, na tri obveze za Vladu od kojih je, čak i po priznanju samog ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, djelomično provedena samo ona prva </p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Zakonom o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina nastalih u različitim razdobljima, koji je Hrvatski sabor nedavno prihvatio, ne provodi se Odluka Ustavnoga suda od 12. svibnja 1998. godine, iako u prvom članku Zakona stoji upravo takva formulacija! Ocijenio je to za Vjesnik jedan od bivših sudaca Ustavnoga suda, iz sastava koji je donio tu odluku, naglasivši da se takav zaključak ne može izvesti niti iz naslova Zakona, niti iz tog prvog članka pa niti iz obrazloženja zašto je donesen Zakon. </p>
<p> Odluka Ustavnoga suda odnosila se, naime, na tri obveze za Vladu od kojih je, čak i po priznanju samog ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, djelomično provedena samo ona prva. Ona se odnosi na povećanja mirovina radi otklanjanja razlika među umirovljenicima koji su otišli u mirovinu pod istim uvjetima, a mirovine su im različite zbog primjene različitih koeficijenata u izračunu mirovinske osnovice.</p>
<p> Druga je obveza usklađivanje mirovina s kretanjem plaća za razdoblje koje je bilo pokriveno Vladinim uredbama o ograničenju mase novca za isplatu mirovina, dakle od srpnja 1993. do kraja 1994., pa onda i sve do danas. Ustavni je sud posebno naglasio da tim uredbama, pa ni kasnijim propisima, nisu stavljeni izvan snage propisi o usklađivanju mirovina s kretanjem plaća u tom razdoblju, te je naredio da se to učini. To podrazumijeva utvrđivanje nove visine mirovina na temelju rasta plaća za spomenuto razdoblje. Iz toga, pak, proizlazi treća obveza za Vladu - utvrđivanje visine duga za svakog umirovljenika, za što umirovljenici traže i rješenja o dugu.</p>
<p>Sve to, naglasio je naš izvor, može se ograničiti u skladu s Ustavom (članak 16.). Prema tom članku, slobode i prava građana »mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje«. Ustavni je sud to bio i istaknuo u Odluci upravo zato da se njome ne bi ugrozila gospodarska stabilnost države, jer su procjene upućivale na to da bi za provedbu Odluke trebalo oko 36 milijardi kuna.</p>
<p>Takav stav neslužbeno je potvrdio i jedan od profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasivši, doduše, da u prvom članku Zakona »postoji formulacija koja odgovara članku 16. Ustava«, i koja bi se tako mogla tumačiti. No, prema njegovu mišljenju, Ustavni sud, u slučaju da predmet dođe na njegov stol, to može i ne mora tumačiti na takav način jer nema jasne naznake da se Zakon na nju poziva. Osim toga, Zakon se donosio samo radi otklanjanja razlika u visini mirovina, pa se članak 16. ne može primijeniti i na ostale posljedice Odluke koje njime nisu obuhvaćene, smatra naš izvor. Također, ne zna se koja bi to prava drugih građana bila ugrožena njezinom provedbom, ako bi se poštivao zahtjev umirovljenika da se o ostalim posljedicama Odluke razgovara kad se za to »steknu gospodarski uvjeti«. Formalnopravno, dakle, postoji mogućnost da Zakon ne prođe ocjenu ustavnosti jer kod njegova donošenja nisu poštivane - formalnosti.</p>
<p> Obojica naših sugovornika dodaju kako Ustavni sud po vlastitoj inicijativi može ispitati ustavnost svakog zakona pa i tog, no, obojica ne vjeruju da će se to u ovom slučaju i dogoditi. Predsjednik Ustavnoga suda dr. Smiljko Sokol odbio je, pak, svaki komentar, naglasivši da ih ne može davati jer se predmet može naći na njegovom stolu. Svaki prethodni komentar isključio bi njegovo pravo da se kao sudac Ustavnoga suda izjašnjava o tom predmetu.</p>
<p> Podsjetimo, umirovljenici su najavili takvu mogućnost, kao i mogućnost poziva na referendum kako bi se o tom pitanju još jednom raspravljalo u Saboru. No, kako doznajemo od čelnika Matice i Sindikata umirovljenika Hrvatske, Alojza Malogorskog i Ivana Nahtigala, do početka iduće godine nikakvih akcija o tom pitanju neće biti. Prema njihovim riječima, »oružje nije položeno«, ali će se s daljnim akcijama radi provedbe Odluke Ustavnoga suda u cijelosti pričekati vjerojatno do kraja siječnja.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001221].
|
