NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001021].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 312631 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>I uz tri stope poreza opet će najlošije proći radnici s malim plaćama</p>
<p>Oni koji uz minimalnih 1.700 kuna uzdržavaju jedno ili više djece neće dobiti ni kunu povišice / Najbolje će proći radnici s iznadprosječnim i visokim plaćama: ako zaposleni zarađuje 10.000 kuna bruto (i više), dobit će i najveću povišicu - 369 kuna, ali uz uvjet da ima što manje djece / Zaposleni s prosječnim plaćama (oko 5.000 kuna bruto) mogu računati na oko 100 kuna povišice</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Prođu li u Saboru izmjene Zakona o porezu na dohodak, koje je u četvrtak predložila Vlada, plaće bi se od 1. siječnja 2001. godine prosječno povećale za oko 100 kuna. Vlada, naime, predlaže nižu stopu poreza na dohodak za manje plaće, pa bi radnici s nižim prihodima snosili manji porezni teret od onih s natprosječnim i višim plaćama.</p>
<p>Umjesto sadašnje dvije stope poreza na dohodak - od 20 i 35 posto - ubuduće bi se obračunavale tri stope: 15, 25 i 35 posto. Osnovni osobni odbitak ostaje isti - 1,250 kuna. Sada se na iznose do 3.750 kuna plaća 20 posto, a iznad 3.750 kuna porez je 35 posto. Po novome, stopa poreza od 15 posto plaćala bi se na iznose do 2.500 kuna (dvostruki osobni odbitak). Stopa od 25 posto plaćala bi se na iznose od 2.500 do 6.250 kuna (peterostruki osobni odbitak), a iznad 6.250 kuna stopa bi bila 35 posto.</p>
<p>Ministarstvo financija procjenjuje da će uvođenjem triju stopa poreza na dohodak više od polovine zaposlenih manje izdvajati za poreze nego dosad. Što to konkretno znači za plaće radnika? Na primjeru zaposlenih u Zagrebu, gdje se plaća i prirez od 18 posto, Vjesnik je izračunao kolike bi bile povišice plaća od 1. siječnja 2001. godine.</p>
<p>I uz tri stope poreza, opet će, kao i dosad, najlošije proći radnici s malim plaćama i s više djece, koji ni sada ne plaćaju ili plaćaju vrlo male iznose poreza. Po novome će plaćati još manji porez državi, ali to baš i neće osjetiti na plaći. Samac s minimalcem od 1.700 kuna (bruto) dobit će bijednih šest kuna povišice, pa bi po novome dobio 1.332 kune neto plaće.</p>
<p>Ako uz minimalnih 1.700 kuna uzdržava jedno ili više djece, neće dobiti ni kunu povišice, jer mu se olakšice za djecu nemaju od čega odbiti. Radnicima s minimalcem ili neznatno većim plaćama ne pomaže nikakva promjena poreznog sustava, jer su im plaće toliko mizerne da ne uspiju ni iskoristiti porezne olakšice.</p>
<p>Zaposleni s prosječnim plaćama (oko 5.000 kuna bruto) mogu računati na oko 100 kuna povišice. I među »prosječnima« ima razlike. Zaposleni samac dobio bi 135 kuna povišice, radnik s dvoje djece 124 kune, a s troje djece samo 65 kune povišice. Ima li radnik četvero ili više djece i prima prosječnu plaću neće dobiti ni kunu povišice!</p>
<p>Prosječna plaća je, naime, premala, pa se velike porezne olakšce za djecu nemaju od čega odbiti. Radnik s troje djece ima pravo na olakšicu od 4.000 kuna, s četvero djece 5.750 kuna, a za petoro djece olakšica je čak 8.125 kuna. Da bi iskoristio tako velike olakšice za djecu, radnik mora imati i veliku plaću. Za one s malim i ispodprosječnim plaćama, olakšice za djecu ništa ne znače, jer ih ne mogu ni iskoristiti.</p>
<p>Prođu li predložene porezne izmjene, najbolje će proći radnici s iznadprosječnim i visokim plaćama. Oni će, doduše, platiti veći iznos poreza, ali će od 1. siječnja dobiti i veću povišicu plaće. Ako zaposleni zarađuje 10.000 kuna bruto (i više) dobit će i najveću povišicu - 369 kuna, ali uz uvjet da ima što manje djece.</p>
<p>Radnik s troje djece morao bi zarađivati barem 6.000 kuna bruto (ili 4.584 neto) da bi dobio 44 kune povišice. Tek uz bruto plaću od 8.000 kuna (ili 6.210 neto) zaposelni s četvero djece (i olakšicom od 5.750 kuna) dobiva 35 kuna povišice. Ako ima petoro djece, mora zarađivati čak 15.000 kuna bruto plaće (ili 11.011 neto) da bi dobio 78 kuna povišice.</p>
<p>Točno je da Vlada predlaže manji porezni teret za male plaće, no čini se da je porezna harmonika još premalo rastegnuta da bi upravo radnici s ispodprosječnim plaćama porezne izmjene osjetili u džepu. Sindikati već mjesecima tvrde da su predložene progresivne porezne škare pretupe za visoke plaće, a da premalo utječu na niska primanja. Primjerice, Savez samostalnih sindikata Hrvatske predlaže da se porezi rastegnu od 10 do 45 posto, a prema najavi čelnika Davora Jurića, zatražit će da o tome raspravi GSV.
U svakom slučaju, riječ je o Vladinu prijedlogu, koji tek ide u saborsku raspravu, pa su i izmjene moguće. Budući da je i porezna politika treba biti jedna od točaka socijalnog pakta između Vlade, sindikata i poslodavaca, socijalni partneri bi se morali suglasiti i o progresivnom oporezivanju plaća. Kako Vlada za sljedeće tri godine najavljuje sporiji rast plaća, posebno u javnom sektoru, blaga povišica plaća zbog uvođenja više poreznih stopa mogla bi amortizirati dio usporenog rasta plaća, barem u 2001. godini.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ivančević: Poslodavci zadovoljni, ali je nužna reforma državne uprave</p>
<p>Smanjivanjem prihoda proračuna ona će doći u procijep, jer se zbog nižih poreza neće moći namaknuti sredstva za rastrošnu državu i nesanirane fondove</p>
<p>MLADEN JAMBROVIĆ </p>
<p>ZAGREB, 20. listopad</p>
<p> - Državi treba stabilno gospodarstvo, ali joj trenutno treba i pun proračun. Proračun se puni porezima, a time se iz gospodarstva izvlači novac potreban za razvoj, ulaganja, zapošljavanje... Kako se može iščitati iz prijedloga poreznih zakona, hrvatska je Vlada zaključila kako je na skali prioriteta poticanje gospodarskog rasta ipak nešto iznad pukog punjenja proračuna. Odnosno, nastavljanjem porezne presije uz uvođenje čvrste financijske discipline jednostavno bi značilo daljnje gušenje, a ne poticanje gospodarskih aktivnosti. Država je nedavno krenula smanjivanjem doprinosa na plaću, a nastavila poreznom reformom.</p>
<p>»Reforma poreznog sustava i set poreznih zakona na tragu su naših zahtjeva prema Vladi, odnosno nekadašnjoj opoziciji, i predstavljaju znatan rez u poreznom sustavu, s ciljem da se rastereti gospodarstvo« rekao je tim povodom Željko Ivančević, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. »Zadovoljni smo većinom predloženih rješenja, a sitnije ćemo primjedbe iznijeti Vladi do saborske rasprave. Smatram, naime, da bi porez na dobit s predloženih 25 trebalo smanjiti na 20 posto, i to zbog jačanja konkurencije u okruženju i promjene općih uvjeta poslovanja u drugim državama - naravno, ako želimo biti najprivlačniji za ulaganje u odnosu na susjede. Uz to bismo predložili i da povećanje zaštitnih kamata bude pet ili šest, umjesto 3,5 posto. U tom segmentu tada bismo bili najprivlačniji u okruženju«, istaknuo je Željko Ivančević.</p>
<p> »No, porezna reforma i efekti koji se postižu smanjenjem poreznih stopa neće dati posebno povoljne rezultate ni za gospodarstvo niti za Vladu, ako ih ne budu pratile promjene i reforme u sustavu državne uprave i djelovanju izvanproračunskih fondova. Ako se ne radi i na rashodovnoj strani, smanjivanjem prihoda proračuna doći će se u procijep, jer se zbog nižih poreza neće moći namaknuti sredstva za rastrošnu državu i nesanirane fondove, i to posebno u prvoj godini. Iza ovoga seta poreznih zakona trebale bi, dakle, vrlo skoro slijediti mjere za reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava«, upozorio je Ivančević. </p>
<p>Samim smanjivanjem stope poreza na dobit sa 35 na 25 posto snažnije se stimuliraju djelatnosti koje nisu usko vezane uz kapitalne investicije, odnosno stimulira se kvalitetni, »živi« rad. Zato su uvedene i zaštitne kamate na kapital (3,5 posto godišnje) koje umanjuju poreznu osnovicu, što pogoduje djelatnostima snažnije opterećenim kapitalnim investicijama. </p>
<p>Dodatno se porezna osnovica umanjuje za vrijednost nabavljene opreme (osim sredstava za osobni prijevoz) i to kroz jednokratni ili djelomični ubrzani otpis. Također, umanjuje se i za cijeli iznos plaće novozaposlenih u razdoblju od godine dana od dana zaposlenja, a ako je riječ o invalidnim osobama, taj je rok tri godine. Porezna se osnovica umanjuje i za zadržanu dobit i to za onaj iznos, za koji se povećava temeljni kapital poduzetnika. Još je jedna prednost i činjenica da se ta dodatna umanjenja porezne osnovice primjenjuju i pri obračunu poreza na dobit za 2000. godinu. Time se, kao što to preporučaju i međunarodni stručnjaci, gospodarski rast inicira umanjenjem presije na dva bitna faktora proizvodnje - rad i kapital. </p>
<p>Prve procjene govore da samo smanjivanjem poreza na dobit država ostavlja gospodarstvu nešto više od milijardu kuna koje su se po dosadašnjem obračunu prebacivale u proračun. Dodamo li tome i 600 milijuna kuna za koliko se procjenjuje da će se smanjiti prihodi proračuna temeljem Zakona o poticanju ulaganja - također putem olakšica koje ovise o visini ulaganja, broju zaposlenih... - gospodarstvo bi moglo disati nešto lakše, što bi posredno moglo povećati i tekuću likvidnost.</p>
<p> Kako na sve to gleda sâmo gospodarstvo? »Prema predloženim poreznim zakonima, a uzmemo li u obzir samo utjecaj smanjenja stope poreza na dobit i fiksnih zaštitnih kamata, gledajući iz našeg kuta, efekti bi bili blago pozitivni. Međutim, ako na prijedlog gledamo u širem kontekstu, možemo reći da bilo kakvo oporezivanje kapitalne dobiti i dividende neće pozitivno djelovati na razvoj tržišta kapitala, što za Hrvatsku, u ovom stupnju razvoja, može predstavljati veliki problem«, stav je koji smo dobili od Dijane Kobas, direktorice korporativne komunikacije u Plivi.</p>
<p>No dok se država odrekla dijela svojih prihoda, utjecaj smanjivanja poreza na dobit i poreza na dohodak osjetit će i lokalna uprava i samouprava. Naime, porez na dohodak, kako sada stvari stoje, u prihodima lokalne uprave sudjeluje sa oko 40 posto. Stoga treba pričekati i drugi paket zakona, koji uključuje Opći porezni zakon te Zakon o lokalnim porezima, koji bi trebao zajamčiti veću financijsku neovisnost lokalnoj upravi i samoupravi, ali joj i nadoknaditi dio prihoda koji gubi smanjivanjem poreza na dobit i dohodak.</p>
<p>Kao što je i rekao ministar Mato Crkvenac, država je svim dosadašnjim aktivnostima polako promijenila negativne trendove i pripremila teren za daljnje mjere koje bi hrvatsko gospodarstvo trebale izvesti na put bržeg razvoja. Velik i ne jeftin dio - a, kako upozoravaju gospodarstvenici, i hitno nužan - jest i provođenje reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, koji trenutno jako opterećuju cijenu rada i rashodovnu stranu državnog proračuna.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li Račan smiriti duhove uoči stranačke konvencije?</p>
<p>Nakon što su iz SDP-a isključeni Antun Janković i Nedjeljko Bosanac, a čini se i Tomčeva sestra Blaženka Gogić, spekulira se da je sve više onih koji se zalažu za unutarstranačko višeglasje / Ostalo je pitanje je li Zovak SDP-ov Don Quijote ili ima pritajenu podršku nekih utjecajnih članova</p>
<p>DEAN SINOVČIĆ</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Nitko više ne sumnja da je Ivici Račanu i čelnicima SDP-a vrlo bitno da predstojeća izborna konvencija, koja će se održati 3. studenoga, prođe vrlo mirno, bez sukoba i iskakanja iz tračnica programa stranke. Da bi se to postiglo, pomicao se datum održavanja konvencije a Glavni odbor stranke priprema promjene Statuta, zbog čega bi došlo i do promjena u čelnim tijelima stranke. Usred svih tih priprema oglasili su se, međutim, i oni pojedinci koji se ne slažu sa sadašnjim ponašanjem stranke i s najavljenim promjenama, te tvrde da su oni za modernizaciju stranke, čemu se većina protivi. </p>
<p>Medijski najglasniji u tim je optužbama bio Jerko Zovak. Spekuliralo se je li on usamljen slučaj, kakvih uvijek ima, ili je samo pijevac koji je prerano zakukurikao, zbog čega je samog sebe u kuloarima odmah prozvao »političkim mrtvacem«. No, s obzirom na to da su u četvrtak iz stranke isključeni donedavni predsjednik osječkog SDP-a Antun Janković te član Nedjeljko Bosanac, koji su izjavili da su za modernizaciju SDP-a, dok je ostatak za boljševizam, Zovak više nije usamljen. A kad je u petak Novi list objavio da je iz SDP-a isključena i Blaženka Gogić, sestra dr. Zdravka Tomca i pomoćnica ministra branitelja, bilo je jasno da se s približavanjem konvencije povećavaju i tenzije u stranci.</p>
<p>»Ne znam činjenice i okolnosti, jer ni ja niti moja sestra još nismo dobili službenu obavijest o isključenju iz stranke, pa zbog toga ne bih želio komentirati ovaj slučaj«, rekao je u petak dr. Tomac u petak Vjesniku. Blaženka Gogić, potvrdio je Tomac, nije prisustvovala sjednici Gradske organizacije Slavonskog Broda na kojoj je isključena, a prema onome što mu je rekla telefonom, isključena je, navodno, zbog intervjua koji je dala lokalnom listu.</p>
<p> Kad smo mu rekli da će to povući za sobom novi niz spekulacija o tome da se radi o borbi protiv bloka oko Jerka Zovka, koji je također iz Slavonskog Broda, a uz koji su se spominjala i njegovo i ime Milana Bandića, dr. Tomac je odgovorio da su »spekulacije normalna stvar u demokratskoj državi« i da se »na njih ne može utjecati«. No, na naše inzistiranje da potvrdi ili odbaci tvrdnje da je isključivanje Blaženke Gogić povezano s njezinim prijateljevanjem s Jerkom Zovkom, Tomac je odgovorio: »Ne znam o čemu se radi, nemam nikakvu informaciju i neću davati nikakve izjave, upravo zato da one ne bi poslužile za nove spekulacije«. Očito, radi se o nastojanju da se prije SDP-ove konvencije zadrži mir u kući. Na to je Tomac rekao: »Ne radi se samo o miru u kući, već o tome da treba vidjeti sve činjenice. A ja imam puno posla, nisam informiran o čemu se radi i ne znam što iza toga stoji«. Zbog svega toga, Tomac nije bio spreman reći nešto više, upozoravajući: »Ona je Blaženka Gogić, a ne samo Tomčeva sestra«. No, treba upozoriti da je slavonskobrodski SDP do sada dva puta pokušao neuspješno isključiti gospođu Gogić iz stranke. Očito, bez treće nema sreće...</p>
<p>Ime Jerka Zovka počelo se spominjati prije mjesec i pol, kada je naprasno napustio sjednicu Glavnog odbora, na kojoj su predstavljene promjene Statuta. Njima se, među ostalim, smanjuje broj potpredsjednika stranke, ali se uvodi predsjedništvo koje će ponajviše djelovati u razmacima između sjednica Glavnog odbora. Te su promjene Statuta trebale biti prihvaćene na konvenciji SDP-a. Bila bi to formalnost ako bi ih prethodno prihvatio Glavni odbor. </p>
<p>No, na sjednici toga tijela glas je digao upravo Zovak, tvrdeći kako se ne slaže s predloženim promjenama, da njima SDP ide prema natrag umjesto naprijed, te da se promjenama jača položaj predsjednika Račana u odnosu na stranku, umjesto da bude obrnuto. Imao je Zovak i niz drugih prigovora, poput pitanja zašto ministri i saborski zastupnici moraju automatski biti članovi Glavnog odbora ako, primjerice, u njemačkom SPD-u to nije tako. Stoga je Zovak krenuo u pisanje svog prijedloga Statuta, navodeći da će njegov tekst biti po uzoru na statute zapadnoeuropskih socijaldemokrata. Dapače, najavio je i kandidaturu za predsjednika SDP-a čime bi konkurirao Račanu.</p>
<p>Ostalo je pitanje je li Zovak SDP-ov Don Quijote ili ima pritajenu podršku nekih utjecajnih članova stranke. </p>
<p>Kako to već ide u Hrvatskoj, po »zemljačkoj liniji« povezan je sa Zdravkom Tomcem i Milanom Bandićem jer je, kao i Bandić, podrijetlom Hercegovac i jer je, kao i Tomac, iz Slavonskog Broda. Razlozi povezivanja, ako povezivanje uopće postoji, ipak se kriju u političkim motivima. Na spomenutoj sjednici Glavnog odbora raspravljalo se o pravu na drugačije unutarstranačko mišljenje, što je, kako je pisao Jutarnji list« najviše zagovarao Tomac, braneći time Zovkove istupe. S druge strane, u tjednu prije održavanja sjednice Glavnog odbora, Zovak je u pismima čitatelja u Vjesniku objavio dva pisma, u kojima je podržao govor Tomca u Vukovaru, u kojemu je on rekao kako haaškom, sudu oko najave uhićenja hrvatskih generala treba reći »dosta je bilo«. Zovak ga je podržao, ostatak stranke baš i ne, ali Zovak takvima zamjera kozmopolitizam nasuprot nacionalnoj osviješćenosti. </p>
<p>Što se tiče Bandića, javna je tajna da ga mnogi iz vrha stranke ne vole, ali Račanu ne pada na pamet da ga pokuša eliminirati jer tako jake i organizaciono sposobne osobe koja bi ga zamijenila u Zagrebu - nema. Pitanje je samo treba li Bandiću kruha preko pogače, pa da pored gradonačelničkog mjesta, koje je tako jako želio, podržava Zovka i uzdrma svoju poziciju. </p>
<p>Kakve veze s cijelom pričom imaju događaji u Osijeku? Poznavatelji prilika u tamošnjem SDP-u tvrde da je to slučaj sličan onome na državnoj razini - Janković i Bosanac prerano su zakukurikali protiv predsjednika osječko-baranjske organizacije Željka Malevića, usput se pomalo ponašali poput slona u staklarni i za to politički platili glavom. »U SDP-u su dopuštene frakcije, ali ne destruktivne«, poručio im je Malević. Ostaje samo pitanje mogu li se nezadovoljni pojedinci u SDP-u organizirati u snažnu grupu koja će narušiti želju Račana za mirnom konvencijom stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Fumić: Nitko normalan u Hrvatskoj ne smije kriminalizirati Domovinski rat</p>
<p>U Domovinskom ratu branila se antifašistička Hrvatska / Mogu se abolirati sudionici pobune Srba u Hrvatskoj, ali ne i zločinci / Ne treba nam poseban zakon o deustašizaciji</p>
<p>ANDRIJA TUNJIĆ </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Nedavna najava Saveza antifašističkih boraca Hrvatske da bi se njihova udruga ubuduće mogla zvati Savez antifašističkih boraca i antifašista bio je povod razgovoru s predsjednikom SAB-a Ivanom Fumićem.</p>
<p>- Među našim članstvom već se duže smatra da bi sâm naziv a i cijeli Statut SAB-a trebalo prilagoditi tako da udruga okupi sve građane RH koji se bore protiv fašizma, nacizma i totalitarizma.</p>
<p> • To znači cijela Hrvatska!</p>
<p>- Ja se nadam da je najveći broj Hrvata zaista na toj liniji. Dakle, svi koji su protiv totalitarizam, pa i lijevog, jer svaki ekstremizam donosi zlo.</p>
<p> • Što poručujete onima koji govore da borci NOB-a još nisu shvatiti da je nestala Jugoslavija?</p>
<p>- Borci NOB-a su shvatili da je nestala Jugoslavija i prije nego što je nestala! A, svatko tko podmeće borcima da su za Jugoslaviju, radi isto kao kad HDZ i HSP optužuju sadašnju vlast da se zalaže za obnovu Jugoslavije. Partizani Hrvatske su se borili za Hrvatsku, naravno u vrijeme kada se borilo i moglo izboriti za Hrvatsku u sklopu Jugoslavije. Izdvajati danas Hrvatsku iz konteksta Drugog svjetskog rata, velika je pogreška. Danas se prešućuju okolnosti Drugoga svjetskog rata kad velike sile nisu priznavale nikakve tvorevine okupatorskih snaga, nacista i sličnih.</p>
<p> • U preambuli Ustava, koji je donijela HDZ-ova vlast, naznačeno je da se priznaju i ZAVNOH i AVNOJ.</p>
<p>- To je istina, ali se HDZ toga nije držao u praksi. I dan-danas, kad govorite o Domovinskom ratu, mnogi iz tzv. stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, koje inače nitko ne napada, zaboravljaju da su branili antifašističku Hrvatsku. Neki smatraju da su branili NDH.</p>
<p> • Čini se da je glavni problem boraca NOB-a pomirba koju je proklamirao pokojni predsjednik Tuđman.</p>
<p>- Mire se ljudi, a ne ideologije! Mi nismo protiv pomirbe među ljudima, ali pomirbe među ideologijama ne može biti. Jer, dok smo se mi borili za demokratsku Hrvatsku, ustaše su se borile za totalitarnu, fašističku tvorevinu. Dakle, tvrdnje da su borci protiv pomirbe ne stoje. Mi smo na djelu pokazali da smo za pomirbu, ali putem jednakosti pred zakonom.</p>
<p> • Je li točno da boraca NOB-a ima još više od 70.000 i kako je to moguće?</p>
<p>- Boraca NOR-a uopće nema 70.000. Boraca ima živih možda 30.000, a ostalo su korisnici obiteljske mirovine.</p>
<p> • Može li se živjeti u toleranciji, ako se za zločine u Drugom svjetskom ratu ne osude i partizani?</p>
<p>- Kad govorimo o zločinima partizana, mora se reći koji su to. Osim Bleiburga, za takve zločine ne znam.</p>
<p> • Lani ste mi rekli da je Tito kriv za Bleiburg, a onda ste sve to za tri dana opovrgnuli.</p>
<p>- I tada sam rekao, a i danas tvrdim da je Tito kao vrhovni zapovjednik vojske NOB-a odgovoran za sve što je ta vojska učinila, pa i za Bleiburg. Ali, u smislu položaja na kojem je bio! Zločin Bleiburga ne može se ničim opravdati. To je bio zločin na zarobljenim pripadnicima oružanih snaga Hrvatske i civilima. Zarobljen čovjek mora biti legalno suđen, a ne likvidiran.</p>
<p> • Tko je kriv za kaos koji se stvara navodnim kriminaliziranjem Domovinskog rata?</p>
<p>- Za taj kaos isključivo je kriv HDZ, jer nije procesuirao ljude koji su počinili krivična djela od 1991. do kraja 1995.. Predsjednik Tuđman i ministar Šušak bili su obaviješteni o svim djelima, ali su se suprotstavili njihovu kažnjavanju, govoreći da će im ti ljudi još trebati. Nitko normalan u Hrvatskoj ne smije kriminalizirati Domovinski rat, ali pojedinačne zločine, koje su počinili neki sudionici rata, Hrvatska mora raščistiti. Zato da Domovinski rat ostane svijetla slika u hrvatskoj povijesti.</p>
<p> • Već je ekshumirano 130 masovnih grobnica sa žrtvama srpskih zločina, a osuđeno je tek nekoliko Srba. Zar je moguće da nema barem toliko i zločinaca?</p>
<p>- Stav SAB-a i moj je da se zločin s bilo koje strane mora procesuirati.</p>
<p> • I kad međunarodna zajednica to priječi, zbog abolicije?</p>
<p>- Mi smo za osudu zločinaca nad Hrvatima kao što smo za osudu zločina i nad svima ostalima, i tu pravosuđe mora odigrati ključnu ulogu. Nema abolicije za zločince. Hrvatska država može abolirati Srbe - svoje građane, za sudjelovanje u pobuni protiv Hrvatske, samo ako nisu počinili zločine. Dogovora s međunarodnom zajednicom o aboliciji svih nije smjelo biti. Ako se abolicija shvati doslovno, to bi značilo beneficirati srpske zločince, a kazniti osumnjičene za zločine nad Srbima. Time se dovodi građane u nejednak položaj pred zakonom te i izravno se potkopava pravne temelje države.</p>
<p> • Treba li donijeti zakon o deustašizaciji Hrvatske?</p>
<p>- Ne treba donositi poseban zakon o deustašizaciji, ali u postojeći kazneni zakon treba unijeti odredbu protiv širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje te promicanja fašističkih i totalitarističkih ideologija i simbola.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Umirovljenicima jeftinije uvesti drugu liniju nego platiti tko zna čije impulse </p>
<p>Prof. Krešo Mišetić iz Dugava: Živim sa suprugom od 1.700 kuna mirovine, a u posljednja dva mjeseca telefonski račun je skočio na nevjerojatnih 6.500 kuna. Telefon koristim isključivo za razgovor s kćerkom u Velikoj Gorici, a vrlo rijetko nazovem prijatelje u Zagrebu/Odakle na ispisu telefonski brojevi koje nikada nije nazivao? </p>
<p>Potkradaju li se građani enormno visokim računima za komunalije, struju, vodu, plin ili telefon? Je li tek riječ o pojedinačnim slučajevima ili sve češći pozivi ogorčenih potrošača upućuju na sve rašireniju pojavu? Prije nekoliko dana, na konferenciji za novinare jednog zagrebačkog gradskog poduzeća izrečen je jedan paradoks. Upravo oni najugroženiji slojevi naših sugrađana - najurednije plaćaju račune! Ništa čudno kada se zna da si, primjerice, jedan umirovljenik jednostavno ne smije dopustiti odgađanje plaćanja računa za naredni mjesec. Takvo »bahaćenje« bi mu se, naime, vrlo brzo pretvorilo u dvostruki mjesečni trošak, kada bi dodatno morao posegnuti u ionako skromnu mirovinu.</p>
<p>Premda pažljivo planira potrošnju svake kune, šesdesetjednogodišnjem umirovljenom profesoru grčkog i latinskog jezika, Kreši Mišetiću iz Dugava, život je, zbog posljednjih telefonskih računa, postao prava noćna mora.</p>
<p>Pogreška ili nešto drugo?</p>
<p>- Živim sa suprugom od 1.700 kuna mirovine, a poštar mi donosi astronomske telefonske račune. U posljednja dva mjeseca iznos se popeo do nevjerojatnih šest i pol tisuća kuna, kaže ogorčeni Mišetić, dodajući kako to jednostavno nije moguće, jer telefon koristi isključivo za razgovor s kćerkom koja živi u Velikoj Gorici, a vrlo rijetko nazove prijatelje koji žive na području Zagreba. </p>
<p>S obzirom da nisu htjeli platiti telefonski račun, Mišetićevi su dva dana bili bez telefona, no nakon reklamacije, telefon im je vraćen, a Hrvatske telekomunikacije, navodno, još ispituju je li se radilo o pogrešci.</p>
<p>- To su nasilnici koji preko najsiromašnijih građana pokušavaju na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vratiti uloženi novac! Moji telefonski računi nikada nisu bili viši od 90 kuna, a onda mi oni odjednom pošalju najprije 2,513.25, pa 6,353.56 kuna, kaže ljutiti Mišetić. Kome mi, mali ljudi, to smetamo? Dobivaju li oni sa 17.000 kuna plaće u Saboru - ovakve telefonske račune?, pita se umirovljenik iz Dugava, te dodaje kako mu je telefon neophodan, jer je njegova supruga teški srčani bolesnik. </p>
<p>- Sami živimo i nema ni govora o nekim nepredviđenim pozivima u inozemstvo. Osim toga, kako ih nije sram napisati jednu tako bezobraznu cifru na račun, kaže Mišetić. On upozorava kako neće platiti račun jer mu je jeftinije uvesti drugu liniju nego platiti tako visoki račun.</p>
<p>Mogući uzrok enormnog računa Mišetići vide u, navodno, loše postavljenim kablima, koje je HT mijenjao u Dugavama.</p>
<p>- Jedno vrijeme nismo imali signala, a nakon toga često su nam drugi upadali u liniju, ističe Mišetić, te poziva HT da prizna da je riječ o njihovoj pogrešci, zbog koje trebaju snositi odgovornost. Na pitanje, je li tražio ispis telefonskih brojeva, Mišetić veli kako su mu u HT-u dali prikaz brojeva za račun na 2,5 tisuće kuna, te da je na njemu bio nekakav broj koji nikad ranije nije vidio, a kamoli nazvao.</p>
<p>Novac moćnim monopolistima</p>
<p>Nakon nekoliko sličnih primjera koje je krajem prošloga mjeseca iznijela nevladina Udruga građana za promicanje demokracije i ljudskih prava CERD, Mišetićev slučaj još je jedan primjer koji upućuje na sve češće sumnje građana da ih se potkrada. Podsjetimo, CERD je u rujnu javno progovorio o dva slučaja samohranih majki kojima je - iako žive u teškim uvjetima te električnu energiju koriste samo za rasvjetu, televizor i hladnjak - Elektra zaračunala dug od 4.800, odnosno 5.800 kuna, izračunavši jednoj od njih mjesečnu ratu od 480 kuna.</p>
<p> Čelnici CERD-a upozoravaju kako treba izmijeniti postojeću zakonsku regulativu koja sada štiti moćne tvrtke monopoliste, te osigurati da doista budu servis građana, a ne da im zagorčavaju život. Tim više, što primjera koji smo sada naveli, ima sve više...</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>HT: Samo pojedinačni slučajevi, objašnjenje sljedećega tjedna</p>
<p> Hrvatskim telekomunikacijama pokušali smo doznati detalje vezane uz slučaj visokih telefonskih računa obitelji Mišetić, no rečeno nam je da izjave za javnost smije davati samo glasnogovornik HT-a, Marijan Jurleka, koji je na putu do kraja tjedna. </p>
<p>Putem mobilnog telefona, od HT-ova glasnogovornika smo saznali da se ne radi o brojnoj pojavi, jer bi to značilo da 500.000 umirovljenika dobiva visoke račune.</p>
<p>- Riječ je o pojedinačnim slučajevima koje ću obrazložiti čim se vratim u Zagreb, dakle već početkom narednog tjedna, poručio nam je Jurleka.(mf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagrepčani su rijetki ljudi u Europi koji piju istu vodu s kojom se svakodnevno peru ceste</p>
<p>Zaštitom nasipa, Zagreb je 99,8 posto zaštićen od Save, za razliku od Zaprešića i Samobora, koji nisu tako dobro zaštićeni od vode/Kako pojačati obranu od poplava?/Zagreb će imati dovoljno pitke vode, dokle god će se o njoj voditi briga</p>
<p>Ni prehlada, ni temperatura od 38,3, nisu spriječili gradonačelnika Milana Bandića da u četvrtak poslijepodne posjeti vodnogospodarske objekte na području grada Zagreba. Generalni direktor Hrvatskih voda, Jakša Marasović, i direktor VGO Zagreb, Jadranko Husarić, upoznali su ga s poslovima VGO Zagreb, operativnom organizacijskom jedinicom Hrvatskih voda, zaduženom za upravljanje nad 1752 četvorna kilometra slivnih voda. </p>
<p>- U proceduri je donošenje Plana zaštite voda za Grad Zagreb. Ponosni smo što će upravo Zagreb biti prvi grad u Hrvatskoj koji će imati takav, temeljni dokument zaštite voda, koji će definirati redoslijed aktivnosti, nositelje aktivnosti, objekte koje treba izgraditi i izvore financiranja, pohvalio se Husarić. </p>
<p>Zagreb je čak 99,8 posto zaštićen nasipima od savskih voda, ali uzvodno od Podsusedskoga mosta (područje Samobora i Zaprešića) je loša zaštita. Rješenje je u izgradnji višeenergetske stepenice Zaprešić, koja bi riješila obranu od poplava, promet i električnu energiju.</p>
<p> Marasović je iznio i problem napajanja Sv. Ivana Zelina vodom, jer, iako je izgrađen dobar dio vodoopskrbne mreže, devet litara vode u sekundi trebalo bi dovesti iz Zagreba ili Varaždina. Bandić se složio da se taj problem mora riješiti, a kako je Zagreb bliže Sv. Ivanu Zelini nego Varaždin, red je da im mi i pomognemo. </p>
<p>- Mi smo rijetki ljudi u Europi koji piju istu vodu kojom peremo ceste, rekao je Bandić i dodao da će se tako moći sve dok budemo kvalitetno i odgovorno brinuli o vodi. </p>
<p>Husarić je proveo Bandića kroz podcentar obrane od poplava Hrušćica gdje se nalazi monitoring i održava veza s operativom. U Hrušćici je i baza vodočuvarske službe za Zagreb sa 12 vodočuvara, arhivom i dokumentacijom o vodama na zagrebačkom području. </p>
<p>Direktor Vodoopskrbe i odvodnje Jadranko Robić, pričao je o povijesti crpilišta Sašnjak, a u retenciji Jazbina, gradonačelnik je izjavio da bi se tamo moglo napraviti rekreacijsko jezero za Zagrepčane. </p>
<p>Nakon obilaska vodnogospodarskih objekata, Bandić je posjetio još jedno »pitko« mjesto - vinski podrum restorana Stari Puntijar, čiji je vlasnik, na opće oduševljenje, starom francuskom sabljom majstorski skinuo čep s boce. </p>
<p>Hrvatske vode odnedavna imaju i dežurni telefon 3887-690, na koji građani mogu dojavljivati sve događaje u vezi vodnogospodarskih oblasti. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kanalizacija, voda, plin i asfaltiranje ulica najčešći problemi koji muče građane </p>
<p>- Čak 25 posto Zagrepčana nema riješenu kanalizaciju, dok njih oko 15 posto nema vode. Mnoge ceste treba asfaltirati, a ponegdje treba dovesti plin i struju. Periferiju trebamo približiti gradu, jer u Zagrebu svatko treba živjeti dostojanstveno, pojasnio je gradonačelnik Milan Bandić nakon putovanja autobusom po gradskim četvrtima posljednjih dana.</p>
<p> U petak su u njegovu rutu ušli Trešnjevka, Podsused-Vrapče, Črnomerec i Podsljeme. Da za ovakav obilazak grada postoji veliki interes i drugih ljudi iz Grada potvrđuje činjenica da je mali ZET-ov autobus od nešto više od tridesetak mjesta postao premali, te su neki putnici morali obilazak i prestajati. </p>
<p>U Baštijanovoj ulici gradonačelnika su dočekali i stanari, koji su mu se požalili da njihova ulica treba novi sloj asfalte, jer im se stanovi tresu kad prolaze autobusi. Preko puta zgrade MUP-a u Ilici, na broju 358 A-F Zagrepčani su se požalili da im stepenice završavaju u zidanoj ogradi, pa moraju koristiti one udaljenije. U Donjem Borčecu, u strmoj uličici Balunov put, u jednom dvorištu se pojavio izvor koji zimi kad se smrzne stvara probleme, pa bi se trebala napraviti kanalizacija. U Lovačkoj kući Lovačkog društva »Ponikve« gradonačelnik je, uz srneći paprikaš, proglašen njihovim počasnim članom. </p>
<p>- Nazdravit ću lijevom rukom, ne zato što sam ljevičar, nego zato što tako rade pravi lovci, a ja sam već član Lovačkog društva »Prepelica«, rekao je Bandić. </p>
<p>Nakon jutarnjeg obilaska, gradonačelnik je sa članovim Gradskoga poglavarstva poslije podne proveo na zatvorenoj zagrebačkoj zaobilaznici i s predstavnicima Hrvatske uprave za ceste pokušao pronaći način rješavanja tog najvećeg zagrebačkog prometnog problema. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zasluge koje si danas pripisuje Milan Bandić ostavština su bivšeg Gradskoga poglavarstva</p>
<p>Tomislav Jelić: Unutar SDP-a postoji stari frakcijski sukob, a loše odnose između predsjednika stranke Ivice Račana i predsjednika zagrebačkog SDP-a Milana Bandića, potvrđuje i Račanov nedolazak na nedavnu stranačku konvenciju gradske organizacije </p>
<p>Bili smo svjesni da u sto dana novo Gradsko poglavarstvo ne može učiniti ništa revolucionarno, ali treba reći da su zasluge koje si ovih dana pripisuje gradonačelnik Milan Bandić u velikoj mjeri ostavština stare gradske uprave, rekli su u petak, na konferenciji za novinare, čelnici zagrebačkog HDZ-a, mr. Davorin Tepeš i Tomislav Jelić. I pruga do Dupca i nastavak radova na tržnici »Gorica« projekti su koje je započelo HDZ-ovo poglavarstvo, tvrde Jelić i Tepeš.</p>
<p> - Ne dopuštamo izjave o tome da su radovi u Dupcu tek tako stali, nego moramo podsjetiti da bivše poglavarstvo jednostavno nije htjelo plaćati precijenjeno zemljište na kojem je izgrađeno okretište. Osim toga, treba reći da je u finalizaciji posla sudjelovao i Marko Bonifačić, koji je ovdje imao dvojaku ulogu. Kao član LS-a i vijećnik u Gradskoj skupštini trebao je, valjda, zastupati interese grada, a s druge je strane, pak, kao pravnik zastupao interese vlasnika zemljišta, rekao je Tepeš.</p>
<p> - Nadalje, govori se i da je sanacija Jakuševca ušla u treću fazu. To samo znači da je netko morao prvo napraviti prve dvije faze, a slična je situacija i s projektom pročistača otpadnih voda. Stoga, moramo podsjetiti da je odluku o oba projekta još prije dvije godine donijela bivša, HDZ-ova gradska uprava, rekao je Tepeš, kojemu se nisu svidjele ni namjere poglavarstva da u najskorije vrijeme podigne promet gradskih trgovačkih društava za 300 posto. Komunalna poduzeća moraju biti u funkciji građana, smatraju u HDZ-u, a ne izvor ekstra profita, jer se on ionako može ostvariti jedino podizanjem cijena.</p>
<p>Gradski zastupnik Tomislav Jelić upozorio je, pak, da unutar SDP-a postoji stari frakcijski sukob koji se, budući da je ta stranka sada na vlasti, itekako odražava na život Zagrepčana. Jelić je, nadalje, ustvrdio da loše odnose između predsjednika stranke Ivice Račana i predsjednika zagrebačkog SDP-a Milana Bandića, potvrđuje i Račanov nedolazak na nedavnu stranačku konvenciju gradske organizacije. </p>
<p>Kako upozoravaju u HDZ-u, zagrebački izbori, čije je održavanje Poglavarstvo obećalo još tijekom ove godine, ne mogu se održati, ukoliko se u studenom ne održe dvije sjednice Skupštine grada. Naime, odluke koje je potrebno donijeti pred izbore, moraju proći i Gradski skupštinu, a sigurno je da se one neće naći na dnevnom redu sljedeće sjednice, 7. studenoga. Ukoliko se, pak, one donesu krajem studenoga, vjerojatno je da će se izbori održati negdje između Božića i Nove godine, čemu se u HDZ-u žestoko protive.</p>
<p> »Držimo da bi bilo najbolje da se, zbog mjera štednje, lokalni izbori i izbori za skupštinu, koji bi se po zakonu trebali održati na proljeće, zajednički raspišu za ožujak«, poručuju iz HDZ-a. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Građani vole svoj grad Zagreb, ali - voli li Zagreb svoje građane?</p>
<p>RATKO PETRIĆ, AKADEMSKI KIPAR </p>
<p>Moj odnos prema Zagrebu uglavnom povezujem sa svojom profesijom likovnjaka. Došavši 1962. iz Zadra na prijemni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti, koji sam položio, postao sam građanin grada Zagreba najprije kao stanovnik studentskih domova, zatim podstanarskih soba po periferijama, zatim po milosti tzv. USIZ-a kulture od 1979. trošnog jednosobnog stana u kojem se i sada nalazim sa obitelji.</p>
<p>U ovom sam gradu doživio svašta: i veliku poplavu na Savi, crne liste, brakove, nagrade i priznanja (a još više odbijanja), ratne strahove. Uglavnom radilo se o borbi za opstanak što je često kod došljaka pa to nije ništa novo.</p>
<p>Moja ljubav prema Zagrebu svakako je složena: od uzajamne simpatije do netrpeljivosti i nerazumijevanja. Nastojao sam (i nastojim) svoju privrženost gradu ostvariti kroz umjetničku aktivnost, sa više od 20 samostalnih izložbi, na stotinama skupnih. Bio sam jedan od pokretača Salona mladih, likovne grupe Biafra, pokrenuo sam Aleju skulptura na Savskom nasipu. Ispred Kinoteke stoji moj brončani Chaplin, a u Horvatima - Srednjacima spomenik je slikaru Josipu Račiću. (Usput: nikad te skulpture nisu reproducirane u nikakvim turističkim vodičima ili knjigama o Zagrebu - za razliku od npr. Matoša koji će se, valjda, uskoro tiskati i na toalet-papiru).</p>
<p>Kao nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti vjerujem da pridonosim kulturi grada Zagreba. Ipak, jedna anomalija visi kao smog iznad grada: uvijek će se netko naći koji će vas ometati ili onemogućiti da napravite nešto dobro za grad. Obično su to ljudi vezani za kakvu funkciju ili su miljenici vlasti (ne samo u politici - i u kulturi postoje oblici strahovite vlasti i moći). Najviše sam to osjetio nastojeći već 10 godina realizirati Aleju skulptura na Savskom nasipu: da se između Mosta slobode i željezničkog mosta postave skulpture najvažnijih hrvatskih kipara. Projekt je nepotrošiv jer se može nastaviti sa postavom skulpture i na drugim dijelovima nasipa. </p>
<p>Do sada se tamo nalaze samo tri skulpture zahvaljujući sponzorima. Zapravo mi je teško opisati na kakve sam sve barijere i nerazumijevanja nailazio. I ovaj primjer dokazuje da Zagreb nema štih metropole. </p>
<p>Uspostava kriterija - što je za grad dobro a što ne - mogao bi biti nekakav putokaz u ovom ćorsokaku.</p>
<p>Inače se može postaviti i ovakvo pitanje: građani vole svoj grad Zagreb, ali - voli li Zagreb svoje građane?</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Studentski predstavnici nezadovoljni komunikacijom s ministrom Kraljevićem</p>
<p>Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu nezadovoljan je nedostatkom komunikacije od strane Ministarstva znanosti i tehnologije na čelu s ministrom prof. dr. Hrvojem Kraljevićem, kaže se u priopćenju kojeg je u petak uputio predsjednik Skupštine Studentskoga zbora, Joško Pavković. </p>
<p>Riječ je o stavu izvanredne sjednice Skupštine zbora, na kojoj je bilo govora o aktualnim problemima studentskoga standarda i objave nalaza Državnog ureda za reviziju o poslovanju Studentskoga centra.</p>
<p>»Kao legalni i legitimni predstavnici studenata, izrazito smo nezadovoljni nekomunikacijom i ignoriranjem od strane Ministarstva znanosti. U donošenju konačne odluke o ograničenjima u sustavu studentske prehrane, mi, studentski predstavnici, potpuno smo zaobiđeni te ne želimo snositi odgovornost za te odluke i krajnje korake Ministarstva, bez naše suglasnosti«, stoji u priopćenju. Vezano uz nalaz državne revizije u SC-u, od nadležnih državnih tijela predstavnici studenata traže da u skladu sa zakonom, a na osnovu činjeničnoga stanja, povuku adekvatne poteze i odgovorne sankcioniraju. </p>
<p>»Nadamo se da će ministar naći više vremena za legalne studentske predstavnike i da se rasprava neće povlačiti isključivo preko medija, a da se u isto vrijeme ne rješavaju gorući problemi studentske populacije«, stoji na kraju priopćenja.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Državni fondovi nezainteresirani, sindikalci obećavaju nemoguće</p>
<p>Oni koji su cijelo vrijeme govorili da stečaj Karbona ne znači i likvidaciju, već da tom poduzeću predstoji preustroj, nisu se ni pojavili na prvom ročištu. Riječ je državnim fondovima koji su pokazali apsolutnu nezainteresiranost za stečaj Karbona. Rekao je to u petak na konferenciji za novinare, predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN-a) Ivan Tomac.</p>
<p> On je upozorio kako tim Karbonovim vjerovnicima - Poreznoj upravi, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - pripada više od 50 posto glasova. </p>
<p>U EKN-u su posebice zabrinjava činjenica da se predstavnici fondova nisu pojavili na ročištu kada se glasovalo o nastavku proizvodnje.</p>
<p>- Ukoliko se nešto ne promijeni u glavama ljudi i čelnika Hrvatske udruge sindikata, koji nude prazna obećanja o zadržavanju svih radnike i nastavku proizvodnje, Karbon neće preživjeti nakon Nove godine, istakao je Tomac, dodajući kako bi državne fondove trebale zanimati barem njihove tražbine od oko 21 milijun kuna.</p>
<p>Govoreći o novonastaloj situaciji Tomac se osvrnuo i na spekulacije o ulasku konkurentskog HUS-a u Karbon. </p>
<p>- Sukladno našim najavama, pojavljuju se folkloraši iz Hrvatske udruge sindikata, na čelu s Marijom Ivekovićem, koji radnicima nudi svekoliku pomoć, kaže Tomac. Međutim, hodanjem po zagrebačkim ulicama do državnih institucija, ništa se neće napraviti.</p>
<p> Prema Tomčevim riječima na prvom ročištu za Karbon, Stečajno je vijeće donijelo odluku da poduzeće nastavi raditi do kraja godine, čime je onemogućena smjena stečajnog upravitelja i najvjerojatnija likvidacija tvrtke. Stečaj u Karbonu pokrenut je na zahtjev radnika polovinom lipnja ove godine, kada je 105 radnika dobilo otkaz, dok je posao je zadržalo njih 264. U narednom razdoblju, s državnim fondovima će se pokušati odrediti njihov interes za sudbinu Krabona, kažu sindikalci. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Održavanje cesta u Zaprešiću pri kraju</p>
<p>Projekt pojačanog održavanja cesta, započet tijekom prošle godine, većim je dijelom dovršen na užem gradskom prostoru Zaprešića, te u Jablanovcu, Ivancu, Kupljenskom Hruševcu i Pojatnom.</p>
<p> Preostali su još radovi na Brezinskoj cesti i prvom odvojku Stubičke ulice u Jablanovcu, rekonstrukcija raskrižja Ivanečke i Goričke u Ivancu i asfaltiranje zaprešićkih ulica Ružić Hlaja i Ivana Vencla.</p>
<p> Na užem gradskom području radove obavlja Hidroelektra a u mjesnim odborima, Vijadukt. Vrijednost održavanja cesta veća je od 5,5 milijuna kuna i najznačajniji je sanacijski projekt od utemeljenja grada Zaprešića. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zaprešićani pozvani u subotu na čišćenje dvorca bana Josipa Jelačića</p>
<p>U subotu, 21. listopada u 10 sati na inicijativu Lidije Gašpar voditeljice Plemićke mladeži organizirat će se akcija čišćenja zapuštenog i devastiranog dvorca bana Josipa Jelačića u Novim dvorima. Pod geslom, »Obnoviti ga ne možemo, ali očistiti moramo«, članovi Plemićke mladeži, Zaprešićke mažoretkinje, Tamburaške zbor »Gaj«, KUD »Ban Josip Jelačić«, te Puhački orkestra grada Zaprešića uz pomoć Komunalnog poduzeća »Zaprešić« i Turističke zajednice grada Zaprešića očistit će zapušteni dvorac, danas odlagalište otpada. Na akciju čišćenja dvorca pozvani su svi Zaprešićani koji žele bolji, ljepši i čišći Zaprešić.</p>
<p>Prema riječima Lidije Gašpar, cilj akcije je vratiti dignitet čitavom kompleksu Novih dvora koji je posljednjih godina nepravedno zapušten i prepušten zubu vremena. Najočitiji primjer nemara je središnje zdanje parka spomenika, dvorac, koji ne samo da je u ruševnom stanju, već predstavlja deponij i utočište za narkomane. Stoga smo mi predstavnici zaprešićkih udruga, rekla je Lidija Gašpar, nakon uspješno provedenih Jelačićevih dana u povodu 199. obljetnice banova rođenja, shvatili da moramo pokazati da nam je stalo do očuvanja Jelačićeva baštine, iako nemamo materijalna sredstva za kompletnu obnovu Novih dvora. Zato smo odlučili očistiti dvorac.</p>
<p>Akciju je podržalo Poglavarstvo grada Zaprešića, a podršku je stigla i od Teodora Mažuranića, praunuka prvog bana pučanina i Marcela Jelačića, potomka banske loze. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Protiv osteoporoze mliječnim proizvodima, kretanjem i vježbanjem</p>
<p>Hrvatsko društvo za osteoporozu u suradnji s Lura grupom d.d. u petak je javnom tribinom na Medicinskom fakultetu obilježilo Svjetski dan osteoporoze.</p>
<p> Važnost tribine je upozoravanje hrvatske javnosti na na tihu epidemiju ove bolesti koja uzrokuje gubitak koštane mase, smanjuje kvalitetu kostiju te uzrokuje pojačan rizik od prijeloma. U 80 posto slučajeva pogađa žene u postmeno pauzi a donedavna svjetska istraživanja pokazala su da je njome zahvaćeno i 20 posto muškaraca. U Hrvatskoj od osteopenije, tzv. slabijih kostiju, boluje oko 400.000 osoba a dijagnozu osteoporoze ima oko 250.000 uglavnom žena. </p>
<p>Prema riječima mr. sc. Zlatka Giljevića dopredsjednika Hrvatskog društva za osteoporozu, u sustavu liječenja ove bolesti najvažnije su mjere prevencije. To u prvom redu uključuje prehranu bogatu kalcijem ( mlijeko i mliječni proizvodi) laganiju fizičku aktivnost poput šetnji i vježbanja.</p>
<p>Terapije lijekovima mogu popraviti gustoću kostiju i smanjiti rizik od prijeloma no oboljeli koji zadobiju prijelom kuka nerijetko umiru bez obzira na kvalitetu zdravstvene zaštite.</p>
<p>Ovaj problem razvijenog društva valja se i kod nas ozbiljno shvatiti istaknuo je dr. Giljević dodajući kako se nakon prijeloma samo jedna trećina bolesnika vraća u svakodnevne aktivnosti dok 70 posto njih postaju lakši ili teži invalidi.(sr)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pomoć osobama s teškoćama pri govoru </p>
<p>Potkraj rujna u Zagrebu je osnovana Udruga za pomoć osobama koje mucaju »Hinko Freund«, sa ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s teškoćama u govoru. </p>
<p> Članom udruge mogu postati odrasle osobe i djeca koji se suočavaju s problemom pri govoru, roditelji i stručnjaci iz tog područja. Sjedište udruge je u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj, gdje će se održavati sastanci četvrtkom od 19 do 20.30 sati. </p>
<p> Udruga je dobila ime po Hinku Freundu, liječniku i logopedu svjetskog ugleda hrvatskoga podrijetla, koji je život posvetio osobama s teškoćama u govoru.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Radovi na Mostu mladosti i u Zapruđu skreću tramvaje</p>
<p>Zbog potreba radova na reviziji kontaktne mreže na Mostu mladosti i zaokretnici Zapruđe u subotu i nedjelju, 21. i 22. listopada od 8 do 13.30 sati tramvajski promet odvijat će se na slijedeći način:</p>
<p>U subotu će se obustaviti tramvajski promet od raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara do zaokretnice Zapruđe od 8 do do 13.30 sati. Obustavljeni tramvajski promet nadomjestit će se izvanrednom autobusnom linijom Držićeva/Vukovarska - Zapruđe, a tramvajske linije broj 6 i 7 prometovat će na slijedeći način:</p>
<p>Linija br. 6: Svojom redovitom trasom iz Črnomerca do raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, zatim Ulicom grada Vukovara, Savskom, Jadranskim mostom do Zapruđa</p>
<p>U nedjelju će se obustaviti tramvajski promet od raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, te Novim Zagrebom do zaokretnice Savski most od 8 do 13.30 sati. Obustavljeni tramvajski promet nadomjestit će se izvanrednom autobusnom linijom Držićeva/Vukovarska - Savski most (kroz Novi Zagreb), a tramvajske linije broj 6, 7 i 14 prometovat će na sljedeći način:</p>
<p>Linija br. 6: Svojom redovitom trasom iz Črnomerca do raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, zatim Ulicom grada Vukovara do zaokretnice Heinzelova</p>
<p>Linija br. 7: Svojom redovitom trasom iz Dubrave do raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, Savskom do zaokretnice Savski most</p>
<p>Linija br. 14: S Mihaljevca svojom redovitom trasom skraćena do zaokretnice Savski most.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Korakov iskorak u Art-kabinetu</p>
<p>U nastavku promoviranja naprednih i perspektivnih vinara Zagrebačke županije u Art-kabinetu na Gornjemu gradu novinarima i enolozima predstavljen je Velimir Korak s plešivičko-okićkog vinogorja, koji na oko tri i pol hektara obiteljskog dobra uzgaja sorte chardonnay, rajnski rizling i mješavinu sorata iz starijih nasada koju je nazvao po svome prezimenu. Inače, vinarstvo je tradicija obitelji Korak, a Velimir je u Art-kabinetu predstavio chardonnay i rajnski rizling kasne berbe '99. </p>
<p>Vrijedi spomenuti da je ovaj vinar bio i sudionik nedavnog Festivala portugisca u Zagrebu, gdje je imao zapažen nastup. (pg)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gastronomski dani u »Sheratonu«</p>
<p>U kavani »Imperial« u hotelu »Sheraton« do 19. studenoag traju tradicionalni Dani kestena. Zagrepčanima se nudi veliki izbor slastica i kolača od kestena po pristupačnim cijenama. Istodobno, uz prigodnu jesensku dekoraciju u restoranu »Kralj Tomislav«, počinju i »Dani lovačke kuhinje« uz poseban kulinarski program. U restoranu »Fontana«, pak, svake je nedjelje bogata ponuda američkih tradicionalnih jela. U cijenu od 175 kuna uključena su jela s tzv. buffet doručka, kao i ručak, filter kava, čaj po izboru, mineralna voda i sokovi u neograničenim količinama. </p>
<p>Djeca do četiri godine ponudu mogu besplatno koristiti a za one do 14 godina poslužuju se djeci primjerena jela s dječjeg jelovnika po cijeni od 85 kuna. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zagrebački spomenar</p>
<p>Priredio Miroslav Šašić</p>
<p>21. listopada</p>
<p>• 1919. godina: Utemeljen Etnografski muzej</p>
<p>• 1924. godina: Umro arhitekt Viktor Kovačić, autor crkve sv. Blaža, palače Burze i regulacije Kaptola</p>
<p>• 1936. godina: Umro Josip Pavić, glumac HNK-a od 1910.</p>
<p>• 1964. godina: Umro skladatelj Ivo Kirigen, voditelj glazbenog odjela »Jadran filma« i direktor Folklornog ansambla »Lado«</p>
<p>22. listopada</p>
<p>• 1949. godina: Osnovana Srednja baletna škola</p>
<p>• 1968. godina: Puštena u rad tvornica Coca Cole</p>
<p>• 1968. godina: Umro arhitekt Vedran Turian, autor stadiona u Maksimiru</p>
<p>• 1982. godina: Svjetski gimnastički kup u Zagrebu</p>
<p>• 1999. godina: Debby Harry - Blondie održala koncert u Domu sportova</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Giorgio Armani proslavlja dvadeset petu godišnjicu rada</p>
<p>MILANO, 20. listopada</p>
<p> - Giorgio Armani ovih dana proslavlja dvadeset petu godišnjicu više nego uspješnog modnodizajnerskog rada. Tim je povodom u njujorškom muzeju »Guggenheim« upriličena i posebna izložba.</p>
<p>»Tu izložbu smatram novim početkom, a ne retrospektivom«, izjavio je zadovoljno Armani prije ceremonije otvaranja novog butika u središtu Milana. Poznati je kreator naime, šireći asortiman proizvoda s njegovim potpisom, pokazao kako u modnom svijetu više nije važno dizajnirati nove sezonske kreacije, već kako je potrebno širiti modnu industriju uvodeći u posao i proizvode poput kozmetike, namještaja i predmeta od kože.</p>
<p>Izložba u »Guggenheimu«, prva takve vrste koja je posvećena jednom modnom kreatoru, ostat će otvorena do sredine siječnja iduće godine, te će posjetitelji moći pogledati oko 400 Armanijevih kreacija.</p>
<p>Linija »Armani« nastala je 1975. godine, kada je tada još nepoznati kreator zajedno s prijateljem Sergiom Galeottijem prodao svoj »volkswagen«, kako bi osnovali kompaniju »Giorgio Armani SpA.«. U samom početku nastajanja modnog diva Armani je dizajnirao odjeću za žene i muškarce, često miješajući stilove i spolove, kako bi postigao što upečatljiviji »androgina look«, koji je kasnije postao Armanijev zaštitni znak.</p>
<p> »On je gospodar muško-ženskog miješanja stilova«, izjavila je Patricia McColl, urednica pariškog izdanja Fashion Newslettera, koji prati Armanijev dizajnerski rad od njegovih samih početaka.</p>
<p>Otkad je, pak, ranih osamdesetih odjenuo Richarda Gerea za potrebe filma »Američki žigolo«, Armani je postao najtraženiji filmski modni kreator, što je dokazao u osamdesetak filmova odjenuvši zvijezde poput Roberta De Nira i Sophie Loren, koji su nazočili otvorenju izložbe u Guggenheimu.</p>
<p>Prema procjenama stručnjaka, Armanijeva modna industrija vrijedi oko dvije milijarde dolara, a u razgranatoj mreži njegovih butika u 33 zemlje širom svijeta može se kupovati u 53 trgovine »Giorgio Armani«, zatim u šest »Le Collezioni« butika, 129 trgovina »Emporio Armani«, 48 »A/X Armani« butika te četiri butika s isključivo jeans proizvodima, kao i dva »Armani Junior« butika.</p>
<p>Kako se, pak, šuška u svijetu mode, Armani bi se uskoro trebao udružiti s tvrtkom »Louis Vuitton Moet Chandon«, ekskluzivnim konglomeratom koji dizajnira Guccijeve modele, čime bi slavni Talijan postao »apsolutni kralj mode«. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Berlusconi bi da se kraljevska obitelj vrati u Italiju</p>
<p>RIM, 20 listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dvije minute, koliko je trajao susret čelnika oporbe Silvija Berlusconija i kraljice Elizabete u palači Marini u Milanu, pobudile su veliku medijsku pažnju. Berlusconija je kraljici Elizabeti predstavio gradonačelnik Milana Gabriele Albertini. </p>
<p>Kako je Berlusconijev zahtjev od srijede da prisustvuje susretu kraljice Elizabete i industrijskih predstavnika Lombardije bio odbijen s obrazloženjem da nema slobodnog mjesta, tim je veću pažnju pobudio njegov dolazak u palaču Marini. </p>
<p>»Albertini me zamolio da budem uz njega. Nisam mogao razočarati svog gradonačelnika«, odgovorio je široko nasmijani Berlusconi prisutnim novinarima. »Albertini me predstavio kraljici Elizabeti kao bivšeg predsjednika vlade i dodao je da postoje velike šanse da to ponovo postanem«, nastavlja vidno raspoloženi čelnik oporbe. </p>
<p>Berlusconi je pun komplimenata za kraljicu: »Izvanredna žena. Prati rad parlamenta, svakog tjedna prima predsjednika vlade, neumorno putuje po zemlji i inozemstvu.« Ljubav prema kraljici Elizabeti je probudila kod Berlusconija njegova majka koja mu je »često pričala o njoj«. Čelnik oporbe je razočaran što se u Italiji ne može ćuti himna »Bože čuvaj kraljicu«. Vrlo brzo se ispravlja da ne bi bio pogrešno shvaćen i precizira: »Monarhija nije nešto na čemu im zavidimo jer smo zadovoljni što živimo u društvu gdje vlada parlamentarna demokracija.«.</p>
<p>Silvio Berlusconi ne krije svoje stajalište da kraljevskoj obitelji Savoia treba dopustiti da dođu u Italiju. »Prošlost je iza nas. Sada nema nikakvih rizika za demokraciju. Beskorisno je i nepravedno ne dopustiti potomcima Savoia da se vrate u svoju domovinu. Na kraju, oni su ti koji su zaslužni za jedinstvo Italije.« Svoj razgovor s novinarima je ipak završio riječima: »Ja sam po uvjerenju republikanac, i to naglašeni republikanac.«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ljubavni par u »najnezgodnijem trenutku« pregažen traktorom!</p>
<p>PRAG, 20. listopada</p>
<p> - Idilična češka livada nedavno je postala poprište pravog masakra, kada je nepažljivi vozač traktora pregazio mladi ljubavni par, i to u najnezgodnijem trenutku!Naime, kretavši se sporednim putem prema svojoj oranici nedaleko sela Brnicko u istočnoj Češkoj, nepažljivi traktorist je kotačima prešao preko ženinih prsa, dok je, pak, muškarcu teško ozlijedio stražnjicu, priopćila je lokalna agencija CTK.Za nesreću nitko nije znao, dok liječnici nisu obavijestili policiju o sumnjivim ozljedama, nakon čega je provedena opsežna istraga. Policija je nakon završetka kriminalističke obrade podnijela kaznenu prijavu protiv traktoriste, koji je izjavio kako nije zamijetio mladi par u ljubavnom zanosu. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ann Nicole Smith optužena za »samoozljeđivanje« </p>
<p>HOUSTON, 20. listopada</p>
<p> - »Svojevoljni uteg smjestio je bivšu Playboyevu zvijezdu Annu Nicole Smith u bolnicu, što je rezultiralo njenim izbivanjem na sudu, gdje potražuje polovicu ostavštine svog pokojnog supruga, koja vrijedi milijardu i pol dolara«, izjavio je odvjetnik bivše Playboyeve zečice.</p>
<p>Naime, pravni zastupnik tridesetdvogodišnje gopođe Smith, odvjetnik Tom Cunningham, izjavio je za Reuters, kako se nasljednica ozlijedila kada joj je na lijevu ruku pao težak uteg, koji je oštetio produžetke živaca. Nakon saniranja ozlijede liječnici su prsatoj dami preporučili oporavak u bolnici, nakon čega je njen zastupnik odbacio mogućnost kako se njegova klijentica namjerno ozlijedila da bi izbjegla suđenje.</p>
<p>»Ona upravo umire za željom da bude u sudnici«, izjavio je Cunnigham.</p>
<p>Inače, tada dvadesetšestogodišnja Anna (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novozelanđanin želi amputaciju prišivene ruke!</p>
<p>LONDON, 20. listopada</p>
<p> - Novozelanđanin Clint Hallam, prvi čovjek na svijetu koji je podvrgnut transplataciji ruke, izjavio je kako želi da mu se amputira prišivena ruka, jer nije zadovoljan zdravstvenim napretkom, koji, kako navodi, nije tekao prema njegovom očekivanju.»Postao sam psihički bolesnik, kada sam shvatio kako to nije moja ruka, te ću zbog vlastitog mira radije ostati bez ruke«, izjavio je Hallam za britanski The Times. Hallam je inače izgubio ruku prilikom nepažljivog rukovanja električnom pilom, te mu je ona vraćena stručnom intervencijom liječnika kirurga jedne bolnice u Londonu. No, zbog Hallamovog nepridržavanja liječničkih uputa o potrebnoj terapiji, prišivena ruka nikako nije u potpunosti zacijelila, tako da Novozelanđanin sada želi ostati bez ruke koja je njegove »spasitelje« upisala u povijest moderne medicine.»Pruženu životnu šansu Hallam je prokockao i ja ga zbog toga iskreno žalim. Nažalost, izabrali smo krivog pacijenta«, izjavio je kirurg londonske bolnice »St. Mary«, Nadey Hakim. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Striptiz bar - glavni sponzor časopisa policijskog sindikata</p>
<p>SOLUN, 20. listopada</p>
<p> - Grčka je policija u gradu Solunu provela raciju u jednom noćnom striptiz baru, ali je nakon toga otkriveno da je bar glavni sponzor časopisa lokalnoga policijskog sindikata. Tijekom racije uhićeno je šest žena zaposlenih u baru pod sumnjom da su nelegalne useljenice. Nekoliko sati kasnije policija je otkrila da je Tutti Frutti bar glavni sponzor njihova dvomjesečnika Policijski forum. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uzrok nesreće britanskog vlaka oštećene tračnice</p>
<p>LONDON, 20. listopada</p>
<p> - Potvrđene su prvobitne sumnje o tome da su uzrok nesreće poslovnog vlaka na liniji prema Londonu koja se dogodila u utorak, bile oštećene tračnice, kaže se u petak, u prvom službenom izvješću objavljenom nakon nesreće. </p>
<p> Rezultati istrage britanskog Povjerenstva za sigurnost govore u prilog izvješću Railtracka, nacionalne željezničke mreže, koja je izvijestila kako su uzrok nesreće u kojoj su poginule četiri, a ozlijeđeno je više od 30 osoba, oštećene tračnice.</p>
<p> Povjerenstvo je objavilo kako postoje dokazi da je došlo do »zamora materijala« u blizini mjesta na kojemu se u utorak dogodila nesreća. Ova treća velika željeznička nesreća u Britaniji u posljednje tri godine, povećala je bojazan u pogledu sigurnosti britanskog željezničkog prometa.</p>
<p> Predsjednik Railtracka Gerald Corbett u četvrtak je izjavio da u zemlji postoji još 81 mjesto visokog rizika, gdje su željezničke tračnice u sličnome stanju kao u blizini Hatfielda gdje se u utorak dogodila nesreća. Na tim će mjestima privremeno brzina vlakova biti smanjena na oko 30-ak kilometara. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Leni Riefenstahl objavila monografiju u kojoj opisuje svoje životno djelo</p>
<p>FRANKFURT, 20. listopada </p>
<p> - U jednom od rijetkih javnih nastupa »nepodobna« filmašica, poznatija kao jedna od naci-propagatora, Leni Riefenstahl, promovirala je bogatu monografiju koja opisuje svoje životno djelo, a u kojoj se nada da će spasiti svoju reputaciju kao umjetnika.</p>
<p>»Njemačka je izgubila rat. Ja sam pak bila idealan žrtveni jarac zbog mojeg najboljeg filma u to vrijeme«, izjavila je 98-godišnjakinja izmamivši pljesak pun simpatija na frankfurtskom sajmu knjiga. </p>
<p> Riefenstahline umjetničke inovacije dosegle su najvišu točku u njenom filmu »Trijumf volje«, snimljen 1934. godine, koji je kasnije prezren kao propagandni film nacističke ideologije. Nakon Drugog svjetskog rata bila je u potpunosti zaboravljena da bi svoj umjetnički ugled povratila fotografijama, danas ugroženog, afričkog plemena Nubijaca i života u podmorju. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Britanija povlači cjepivo za polio zbog rizika od kravljeg ludila</p>
<p>LONDON, 20. listopada</p>
<p> - Britansko ministarstvo zdravstva u petak je objavilo da se s tržišta povlači cjepivo protiv polia (dječja paraliza) koje bi moglo prenijeti ljudsku varijantu bolesti kravljeg ludila. Doduše, rizici prijenosa varijante Creutzfeldt-Jakobove bolesti cjepivom Medeva, koje se uglavnom daje djeci i osobama koje putuju u neke dijelove svijeta, »neizmjerno su mali«, ali ipak postoje jer se kontroverzno cjepivo radi i od tkiva govedine, kazao je glasnogovornik ministarstva.</p>
<p> Ministarstvo nije preciziralo količinu povučenog cjepiva.</p>
<p> Bolest kravljeg ludila, koja se pojavila 1986. godine u Velikoj Britaniji, može kod ljudi izazvati inačicu neizlječive Creutzfeldt-Jakobove bolesti.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ciklon prijeti južnoj Indiji, 53 tisuće ljudi evakuirano</p>
<p>HYDERABAD, 20. listopada</p>
<p> - Indijska vojska evakuirala je u srijedu 53 tisuće seljaka, dok se obalni okruzi južne indijske države Andhra Pradesh pripremaju za nadolazeći ciklon s vjetrom brzine od 100 kilometara na sat i jakim kišama. Očekuje se da će ciklon, koji je nastao u Bengalskom zaljevu, pogoditi u četvrtak tu državu, priopćio je direktor indijskog meteorološkog centra C.V. Bhadram.</p>
<p> Tisuće seljaka otpješačile su do sigurnijih sela u unutrašnjosti države, dok su drugi sa svojim stvarima i domaćim životinjama ukrcani na stotine autobusa i transportnih kamiona i prevezeni u kampove za pomoć. Evakuaciju su zajednički organizirali vojska, zrakoplovstvo i mornarica.</p>
<p> Kiše i jaki olujni vjetrovi već pušu obalnim područjima između okruga Nellore i Machlipatnam, a Centar za upozoravanje na ciklone priopćio je da ciklon može doseći brzinu od 100 kilometara na sat, što je dovoljno da ošteti kuće, iščupa drveće iz zemlje i poremeti telefonske i električne linije. Ribari su upozoreni da ne izlaze brodovima na more. Policija, ekipe za spašavanje i snage sigurnosti u okruzima Nellore, Prakasham, Guntur i Krishna, koji su na putu kretanja ciklona, na visokom su stupnju uzbune.</p>
<p> Prije godinu dana u toj je indijskoj državi u jakom ciklonu živote izgubilo gotovo 10 tisuća ljudi, a milijuni su ostali bez domova. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Međunarodni ronioci spremaju se na vađenje tijela iz Kurska</p>
<p>MOSKVA, 20. listopada</p>
<p> - Brod s međunarodnom ekipom ronilaca koji bi iz potonule ruske podmornice Kursk trebali izvaditi tijela mornara stigao je u petak na mjesto potonuća u Barentsovom moru, priopćila je ruska Sjeverna flota.</p>
<p> »Brod Regalia stigao je na mjesto katastrofe prema planu«, priopćio je glasnogovornik flote.</p>
<p> Britanskim, norveškim i ruskim roniocima trebat će 24 sata za tehničke pripreme, a prije negoli zarone na 108 metara dubine, morat će izmjeriti razinu radijacije nuklearnih reaktora.</p>
<p> Igor Spaski, direktor ruske tvrtke Rubin koja je izradila podmornicu, rekao je da će ronioci u najboljem slučaju iz olupine moći izvući tek 20 do 30 posto tijela.</p>
<p> Podmornica Kursk potonula je 12. kolovoza sa 118 članova posade nakon jakog udara uslijed eksplozije ili sudara s nekim drugim objektom koji je uništio dio plovila u kojem se nalazila većina članova posade. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>O.J.Simpson i dalje troši svoj novac kako do njega ne bi došli odvjetnici</p>
<p>LOS ANGELES, 20. listopada</p>
<p> - O.J. Simpson, kojem je sud naredio da isplati 33,5 milijuna dolara obiteljima Nicole Brown Simpson i Rona Goldmana, i dalje prodaje svoje autograme i troši svoj novac kako do njega ne bi došli odvjetnici, piše časopis The Rolling Stone. </p>
<p>Časopis u broju za mjesec studeni objavljuje da Simpson - koji je na suđenju 1995. oslobođen optužbe da je ubio svoju bivšu ženu i njenog prijatelja, ali je na novom suđenju 1997. proglašen odgovornim za njihovu smrt - potpisuje memorabilije koje njegov agent prodaje. </p>
<p>Časopis dalje piše da je Simpson morao na godinu dana prestati s prodajom svog potpisa zato što je Goldmanov odvjetnik uspio ishoditi pravo držanja Simpsonova vlasništva do namirenja tražbine. </p>
<p>To je pravo u međuvremenu isteklo i Simpson ponovo zarađuje na svojem potpisu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="33">
<p>Najopjevaniji hrvatski pjesnik</p>
<p>Tribine grada Zagreba / Predstavljeni knjiga stihova posvećenih Tinu Ujeviću pod naslovom »Pobratimstvo lica u nemiru« i dvostruki CD uglazbljenih Tinovih stihova »Orfejska kolajna« </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Kada se godine 1950. u skromnoj biblioteci pojavio rukovet pjesama Tina Ujevića, koji je priredio Jure Kaštelan, bilo je jasno da je definiran jedan Ujevićev odnos prema tradiciji. Ali, otkriveno je i jedno vrelo bez prestanka u obliku hommagea velikomu Tinu. Primjerice, čitava jedna knjiga bi se mogla ispisati samo o odnosu pjesnika Drage Ivaniševića prema Tinu. U naše doba interesantno bi bilo doznati što je, zapravo, nadahnjivalo sve one koji su se emocijski vezali uz ovoga pjesnika rođenoga u Vrgorcu 1891., a umrlog u Zagrebua 1955. Također je interesantno doznati koji su to pjesnici koje je milovala čudesna Tinova ruka. Nešto je u ishodištu njegova pjeva što nevarljivo govori o nama i o budućoj baštini. Iako, sve pjesme u knjizi stihova posvećenih Tinu Ujeviću pod naslovom »Pobratimstvo lica u nemiru« nisu baš ono što zovemo prva liga, one dokazuju koliko poznajemo njegovo pjesništvo, rekao je u četvrtak u dvorani Tribine grada Zagreba, na predstavljanju istoimene knjige i dvostrukog CD-a uglazbljenih Tinovih stihova »Orfejska kolajna« dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Anđelko Novaković. </p>
<p>O knjizi je govorio i priređivač izdanja Mladen Vuković, istaknuvši da je knjiga svojevrstan dodatak osamnaestom svesku »Sabranih djela« Tina Ujevića. »Osobno sam prelistao svu periodiku u kojoj se u motu i poenti navodi neka Tinova veza. U pjesmohrani imam stihove 144 pjesnika koji su još »živom Ujeviću« posvetili čak 300 pjesama. U ovu sam knjigu, pak, uvrstio sve pa i pjesme s ironičnim predznakom, koje ne oskvrnjuju svetost Tinova stiha. Zatim, knjiga je ilustrirana fotografijama Ujevića te fotografijama medalja s njegovim likom, spomenika, kojih ima zavidan broj, grafika i ulja na platnu. Ujević je najopjevaniji hrvatski pjesnik svih vremena, a o tome bjelodano govori i dvostruki CD s 38 kompozicija najeminentnijih hrvatskih glazbenika, zaključio je Mladen Vuković svoje kraće izlaganje govoreći i u ime splitske podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.</p>
<p>Potom je govorio prof. dr. Krunoslav Pranjić, koji je posredovao s tekstovima iz Ujevićeve riznice, spretno odabravši ono što dokazuje njegovu duhovnost, intelektualnost, senzibilnost, etičnost i transcendentnost. Između ostalog, Pranjić je izabrao jednu zanimljivu razinu iz Ujevićevih rukopisa u kojima on kritizira niže razine života i moral u suvremenom društvu. Tin je, važno je naglasiti, zaključio je Pranjić, bio protiv grubih nasrtaja svake kritike koja sprečava da se razmišlja i suosjeća. Na predstavljanju knjige i CD-a, u glazbenome programu, nastupili su glazbenik, pjesnik i kantautor Arsen Dedić, koji je uglazbio četiri pjesme na CD-u, i Lada Kos. Stihove su govorili glumci Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Vedran Mlikota i Darko Ćurdo.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mentalna refleksija pejzaža</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Tihomir Lončar je slikar koji ne prati nikakve trendove. On slika pejzaže, ali to nije samo puko prenošenje viđenoga u prirodi na platno, već je riječ o mentalnoj refleksiji pejzaža. U slikarskome motivu Lončar sažimlje sva svoja znanja, kadar stavlja u sklop prošlosti i sadašnjosti. Tim riječima je likovni kritičar Goran Blagus otvorio izložbu slika Tihomira Lončara i predstavio najnoviju monografiju o tom umjetniku pod naslovom »Lončar - slikarstvo-slikarstva« u četvrtak na večer u Galeriji »Buljat«. Autor predgovora u knjizi, koju su zajednički izdali zagrebački nakladnici »Kratis« i »Kontura«, jest likovni kritičar Vladimir Vlado Bužančić. Riječ je o prvoj monografiji u novopokrenutoj biblioteci »Contra«, koju uređuje Žorž Draušnik. Glavni urednik časopisa »Kontura« Zdravko Mihočinec je kazao da je u knjizi skupljen presjek Lončareva rada u posljednjih sedam godina. Nastojalo se da izdanje nosi likovni materijal, te da tekst bude samo popratan. Tekst Vladimira Bužančića donosi kritičku interpretaciju Lončareva opusa pod naslovom »Tri godišnja doba«. Bužanić piše o Lončarevu izrazu kao o kompleksnom slikarstvu vještog umjetničkog istraživanja proisteklog iz njegovih prethodnih spoznaja i njihovih otkrivačkih dosega. </p>
<p>Tihomir Lončar je rođen 1953. godine u Vinagori, 1974. završio je Školu primijenjenih umjetnosti - slikarski odjel, a 1980. i Akademiju likovnih umjetnosti u klasi profesora Vasilija Jordana.. Godine 1994. MUO u Zagrebu mu je priredio veliku samostalnu izložbu, a 1995. »Kontura« mu objavljuje prvu monografiju autora Stanka Špoljarića. Također je suautor glazbeno-grafičke mape »San tišine«, u suradnji s Vladom Bužančićem, Želimirom Borićem i Zagrebačkim duom kontrabasista, te glazbeno-grafičke mape »Contra« uz 20 uglednih hrvatskih likovnih i glazbenih umjetnika te literata. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pisci u knjižnicama</p>
<p>POŽEGA, 20. listopada</p>
<p> - Mjesec hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenoga u četiri knjižnice na prostoru Požeško-slavonske županije nudi mnoštvo sadržaja za sve uzraste. U pleterničkoj Hrvatskoj knjižnici i čitaonici posjetiteljima predstavit će se književnica Julijana Matanović, slijedi potom predstavljanje knjiga poezije Stipe Martića i Ivana Fadljevića, predstavljanje »Ramskog zbornika« i nove knjige Dragutina Pavličevića. U pakračkoj knjižnici održat će se književna večer domaćih autora, potom će predstaviti prvu knjigu poezije »Filtrirana stvarnost« Marije Marošević iz Lipika. Požeška Knjižnica i čitaonica najavljuje otvaranje novoga prostora čitaonice, uređenje kojega je financiralo Ministarstvo kulture. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bajkoviti svjetovi danskog princa</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Uz izvedbu Shakespeareova »Hamleta« ansambla Primorskoga dramskog gledališča Nova Gorica / Redatelj Vito Taufer preveo najpopularniju tragediju svjetske literature u poetičnu scensku bajku</p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Tjeskobni prostor elsinorskih nedoumica slovenski redatelj Vito Taufer predočio je okvirom wilsonovskih predznaka. Na velikom platnu u pozadini izmjenjuju se boje, a kompjutorskom grafikom ostvaruje se specifično ozračje, što koketirajući s filmskim iskazom elizabetinsku scenu povezuje s našim vremenom. Dva svijeta, onaj shakespeareovski i ovaj u kojem živimo, ocrtavaju se u izvedbi »Hamleta« Primorskoga dramskog gledališča iz Nove Gorice, koja je u četvrtak i petak na večer prikazana u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu.</p>
<p>Tragediju danskoga princa i spletke u Elsinoru Taufer je preveo u poetičnu scensku bajku koja se događa u vizualno iznimno atraktivnom okviru što ga s proscenija omeđuje gotovo nevidljivo platno i crni rubovi. Protagonisti najslavnije drame svjetske literature kreću se pravolinijski po zadanim koordinatama, tek ih je ponekad moguće vidjeti u drugim planovima, kada komentiraju scenska zbivanja s rubova snoviđenja. I odabirom boja Vito Taufer, koji u ovoj predstavi potpisuje scenografiju i kostime s Tanjom Zorn Grželj, te glazbom Igora Leonardija, naglašava čistoću i krajnju promišljenost prizora, u preciznom, geometrijskom rasporedu susreta i rastanaka Shakespeareovih likova. Takvo bajkovito izvanjsko ozračju nudi olakšicu i pogled s odmaka koji na određeni način ublažava tragediju. Koliko god bila krvava i okrutna, bajka uvijek potiskuje realnost i u fiktivnim prostorima priziva san, najavljujući neki izlaz.</p>
<p>Hamlet je za Taufera melankolični princ, usporen u svojim kretnjama i mislima, zaustavljen na putu svoje akcije. Glumac Radoš Bolčina predstavio ga je u suptilnim odmacima i minucioznim gestama, zaigranog vlastitom neodlučnušću, poput dječaka koji je zalutao u tragediju. Njegova pojava određuje smjerove predstave, njegova bolest koja je izazvana melankolijom, a ne ludilom, suprotstavlja se politički nesnošljivim imperativima danske stvarnosti.</p>
<p>Ostali su likovi, koje efektno tumače Ljerka Belak, Ivo Barišič, Helena Peršuh, Rastko Krošl, Boris Mihalj, Tadej Toš, Iztok Mlakar, Peter Musevski, Gorazd Jakomini, Jure Modic i Bogdan Repič, djelovali kao atraktivne karikature. Uklopili su se u reducirani svijet poetičnih naznaka, u tauferovsku poetiku magičnih kazališnih izvoda. Samo je na mjestima odveć usporeni ritam odvlačio pažnju gledatelja i nudio im buđenja iz toga teatarskog sna.</p>
<p>Nakon što se prije dva tjedna zagrebačkoj publici predstavio ansambl Drame Slovenskoga narodnog gledališča iz Ljubljane izvedbama četiriju predstava, gostovanje Primorskoga dramskog gledališča iz Nove Gorice značajan je događaj za hrvatsko kazalište, koje je godinama bilo lišeno teatarskih informacija, bez mogućnosti usporedbe.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Istra u svoj svojoj raskoši</p>
<p>52. frankfurtski sajam knjiga / Na hrvatskom štandu održan zapažen Dan Istre / Dvije knjige izravno i neizravno povezane s Hitlerom intrigiraju svjetsku javnost: Hitlerova biografija iz pera Iana Kershawa i Monografija Leni Riefenstahl </p>
<p>FRANKFURT, 20. listopada (Od posebne Vjesnikove izvjetiteljice )</p>
<p> - Istra je oduvijek bila dijelom mediteranskog i srednjoeuropskog civilizacijskoga kruga na kojem su se prostoru doticala prožimanja svih triju ekumena Staroga kontinenta: slavenskoga, romanskoga i germanskoga svijeta, njezinim su se ljepotama nadahnjivali velikani stvaralaštva i duha koji su u njoj boravili i o njoj pisali, kakvi su Dante, Michelangelo, Joyce, Mann, Hermann Bahr, Kraus ili Gottfried Benn. Nešto od takve emanacije duha fiksirano je danas u brojnim knjigama koje su istarski nakladnici i književnici predstavili na Frankfurtskom sajmu knjiga, a o kojima su na hrvatskom štandu u petak, na središnjoj priredbi pod nazivom Dan Istre, govorili ugledni pisci Boris Biletić, Danijel Načinović i dr. Goran Filipi.</p>
<p> Kroz kulturnu povijest Istre proveo nas je Boris Biletić spominjući među ostalim i u europskim razmjerima značajno djelo protestantskog teologa, povjesnika i jezikoslovca Matije Vlačića Ilirika (rođenog u Labinu) te Hermana Dalmatina koji je na latinski preveo astronomske traktate arapskih i židovskih autora. U toj i takvoj Istri tiskana je i redigirana 1483. godine prva hrvatska knjiga pod naslovom »Misal po zakonu rimskoga dvora«, a njezinim je prostorom prohujalo sedam državnopravnih ustroja i oblika vladavine. Osvrnuo se potom na suvremene tendencije u literaturi i one autore čije djelo sjedinjuje regionalno i univerzalno, bogato nakladništvo i časopisnu produkciju te kulturne skupove. </p>
<p>Danijel Načinović na Sajam je stigao s novim naslovima svojih djela, među kojima je »Istra u priči«, tiskana na njemačkom jeziku, vodeći u njoj znatiželjnog čitača na fantastično putovanje kroz Istru otkrivajući mu kako je u 19. stoljeću astronom Johann Palisa otkrio planetoid Istru. Predstavljene su edicije koje imaju spregu s turizmom, kao što je turizam podloga nastupa na Frankfurtskom sajmu. Jer turizam na istarskim prostorima seže još u rimsko vrijeme kada su carske bake (Neronova mama) u ove krajeve dolazili na odmor i okrjepu i kada je Pula bila malim Rimom. Preko putopisa Jules Verne je upoznao Istru smještajući u Pazinsku jamu neke dijelove radnje svojega »Matiasa Sandorfa«. Sve to sabrano je u dvojezičnom katalogu »U Istru putevima knjige« koji je i vodič za turiste, koji osim sunca i mora žele doznati nešto više o duhu i podneblju ovoga kraja i ljudi koji tu žive. Doktor Goran Filipi prikazao je jezično stanje u Istri podijelivši ga na dva slavenska govora - hrvatski i slovenski i tri romanska - istromletački, istriotski i istrorumunjski.</p>
<p> U popodnevnim satima nastavlja se druženje sa svekolikim istarskim bogatstvom počevši od literarnog, glazbenog, scenskog, etnološkog i gastronomskog, kada će uz književnike nastupiti etno glazbenici, plesne skupine, glumci koji će kazivati poeziju istarskih narječja, pa čak će biti prikazana i modna revija čiji su modeli inspirirani istarskom folklornom baštinom. Sve to bit će garnirano kušanjem glasovitih istarskih vina i gastronomskim delicijama. Sve u svemu, program kakav do sada s naše strane nije viđen na tom svjetskom sajmu.</p>
<p>Anđelko Vuletić održao je promociju svoje dvojezične, njemačko-hrvatske knjige pod nazivom »Vrijeme pobune« u izdanju bonnskog nakladnika Horlemanna na njegovu štandu. </p>
<p>U potrazi za senzacijama novinari su ponovo otkrili dvije knjige o kojima se najviše pisalo i čije su konferencije za tisak izazvale pravu ludnicu. A obje su izravno ili neizravno vezane uz nacističkog vođu Adolfa Hitlera. Ponajprije riječ je o knjizi Engleza Iana Kershawa »Hitler - biografija«, vrlo opsežnoj knjizi u dva djela. Njemački ju je tisak proglasio remek-djelom, a već se prevodi u cijelome svijetu.</p>
<p> Zanimljiva je temeljna autorova teza koja kaže: »Hitler nije čudovište, niti poremećeni luđak. On je sin jednog određenog povijesnog konteksta u kome je iskoristio slabosti protivnika i dobio podršku njemačkih vlastodržaca«. Inače, knjiga je na Sajmu prisutna i u engleskom Penguinovu izdanju, Bonpianijevu talijanskome te u njemačkome izdanju. </p>
<p>A jedna od najposjećenijih konferencija za novinare bila je ona Leni Riefenstahl. Riječ je o izuzetnoj ženi koja je bila plesačica, glumica, pilot, režiserka i fotografkinja. No njezinu je životu neizbrisiv pečat udario nacizam, kada je za Hitlera snimala propagandne filmove. Iako je u njegovoj službi bila samo sedam tjedana, to joj nikada nije oprošteno. Premda danas u 98 godini života, opet je u žarištu svjetske javnosti, jer je o njenu životu i umjetničkom radu njemačka nakladnička kuća Taschen upravo objavila monografiju, u povodu koje je upriličena i željno očekivana konferencija za tisak.</p>
<p> Oko 500 novinara i obožavatelja Leni Riefenstahl nagrnulo je u dvoranu, koja je bila premalena da primi sve one koji su željeli čuti i vidjeti tu kontroverznu osobu. Ponovo je postavljeno ključno pitanje - je li Leni stavljajući svoju umjetnost u Hitlerovu službu doista bila i nacist? Leni je, dakako, odlučno opovrgavala takvu mogućnost, tvrdeći da nacizam nikada nije bio njezin svjetonazor, a na upit je li ikada požalila što je upoznala Hitlera, odgovorila je potvrdno. Na početku konferencije bio je prikazan i njezin film o Hitleru, koji je vješto miksao dokumentarne kadrove bučnih nacističkih povorki s prizorima mirnog podmorja koje Leni roneći snima. Kako je nakon rata bila optužena da je radila za Hitglera, bio joj je zabranjen filmski rad pa da bi utažila svoju umjetničku znatiželju, posvetila se fotografiji obilazeći i snimajući svijet.</p>
<p> Želeći, međutim, na neki način opravdati Leni koja je već 1939. shvatila što je nacizam i požalila što je ikada radila za Hitlera, voditelj je dodao da do Drugog svjetskog rata možda ne bi ni došlo da se tada poput nje i njemački narod osvijestio. A knjiga-monografija predstavlja mali isječak velikog umijeća raskošnog svestranog talenta hrabre i kontroverzne žene kakva je Leni.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Poticajna likovna tema</p>
<p>Nakon prezentacije u Svetome Križu Začretju i gradu Rabu, međunarodna izložba »Keramički tanjuri 2000« prispjela je u Zagreb. Postavljena je u Galeriji »Dubrava«, a na izložbi sudjeluju autori iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Rusije i Slovenije. Izložba će još i u Piran jer je u pripremi projekta sudjelovao i Toni Biloslav, direktor Obalnih galerija Piran.</p>
<p>Međunarodna izložba »Keramički tanjuri 2000« faktički je nastavak sličnih priredaba u nas - od prve izložbe keramičkih tanjura održane 1973. u Galeriji »Lotrščak«, zatim izložba iz 1990. u Galeriji ULUPUH-a, u povodu III. svjetskog triennala male keramike, te izložbe »Keramički tanjuri 97« u »Fortezzi«, koja se pak održava u povodu V. svjetskog triennala male keramike. Spiritus movens svih aktivnosti je istaknuti umjetnik Hanibal Salvaro, koji u suradnji s Festivalom kulture, zabave i športa iz Svetog Križa Začretje, i uz pomoć drugih sponzora, realizira i sadašnju izložbu keramičkih tanjura.</p>
<p>Sve priredbe opravdale su izbor teme, kao i način organizacije. Zahvaljujući Svjetskom triennalu male keramike u Zagrebu, Hrvatska je stekla ugled kao priređivač kvalitetnih susreta suvremene keramike, a moglo bi se kazati i nepisanu obvezu da nastavi s organiziranjem izvorno koncipiranih izložaba i susreta suvremene keramike. U međuvremenu, Triennale je negdje zapeo, ali se projekt s keramičkim tanjurima nastavlja. Na izložbi »Keramički tanjuri 2000« izložena su 53 zidna tanjura 35 umjetnika iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Rusije i Slovenije, koji su u znatnoj mjeri prihvatili naputke iz raspisa kojima se stimulira potpuna sloboda kreativnog pristupa i tehnološkog postupka.</p>
<p>Dobili smo izložbu osebujnih rezultata, što upućuje na prikladnost ovakvog koncepta koji djeluje stimulativno na izlagače i na još nepoznate kreativne potencijale jer se pojavljuju i nova imena. Zastupljena su raznovrsna djela, od nepečene gline, rakua, djelomice glazirane terakote, terakote s epoksidnim smolama, mramorom ili nekim drugim materijalom, engobirane terakote, majolike, majolike sa staklom, majolike s islandskim lišajem, glazurnih reljefa, kamenine i šamota, do raznolike uporabe porculana. Posebni gosti izložbe su laureati Međunarodnog natječaja umjetničke keremike u Faenzi: Pompeo Pianezzola (1963.), Alessio Tasca (1980.), Giuseppe Lucietti (1984.) i Franz Stahler (1987), koji su izlagali izvan konkurencije za nagrade. Od domaćih izlagača zapaženiji su Robert Baća, Višnja Jelačić, Vera Kovačić, Ivan Lovrenčić, Višnja Markovinović, Ratko Petrić i Hanibal Salvaro</p>
<p>Tanjur, koji na stolu blagovanja predstavlja određen simbol mira, dobrih želja i opuštenosti, pokazao se kao zanimljiva i poticajna likovna tema, pogotovu kad se tretira kao zidni objekt. Nadati se je da će ovaj, poslije Triennala male keramike, novi međunarodni izlagački projekt nastaviti život u još opsežnijem izdanju, jer se pokazalo da ima pouzdane temelje suradnje. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zastrašujuća demonstracija ljepote</p>
<p>MES u Sarajevu / Uz gostovanja Christopha Marthalera i Les Ballets C. De la B. / Sarajevo posljednjih godina ima priliku vidjeti najbolja europska kazališta, ali i panoramu istraživačkog teatra, rubne, a poticajne dodire kazališta s plesom, vizualnim umjetnostima i novom dramaturgijom</p>
<p>SARAJEVO, 20. listopada</p>
<p> - Sarajevski Festival malih i eksperimentalnih scena - MES prije rata bio je mjesto susreta jugoslavenskih kazališta, precizan barometar događanja, određivao je trendove, stvarao klanove, zvijezde... Tragedija grada ubrzala je strukturnu transformaciju festivala, kratko vrijeme vodio ga je Haris Pašović, a potom Dino Mustafić. Nezgodan splet okolnosti urodio je sjajnim rezultatima. Bez mučne tranzicije, Festival je preuzela mlada i kompetentna ekipa koja je u kratko vrijeme prezrelu smotru pretvorila u događaj europskih dimenzija. Mustafić je pomladio ekipu suradnika, odabir predstava rade upućeni ljudi, a vrijednost Festivala još je veća u lokalnom kazališnom okruženju (ne samo bosanskom) opterećenom konzervativnim nasljeđem, razorenom intelektualnom i organizacijskom infrastrukturom. MES danas funkcionira kao svježa umjetnička oaza u otupjelom pejzažu. Sarajevo posljednjih godina ima priliku vidjeti najbolja europska kazališta, ali i panoramu istraživačkog teatra, rubne, a poticajne dodire kazališta s plesom, vizualnim umjetnostima i novom dramaturgijom.</p>
<p>Ovogodišnji festival otvorio je Christoph Marthaler s predstavom »Murx« u izvedbi Volksbuhne Am Rosa-Luxemburg-Platz. Čuveno kazalište Erwina Piscatora i Benna Bessona, a danas Franka Castorfa, najkontroverznije je njemačko istraživačko uporište koje osvaja provokacijama, tvrdoglavim repertoarom između intelektualnog elitizma i iritirajućeg populizma. Četrdesetdevetogodišnji Marthaler od prošle je sezone direktor mitskog Schauspielhaus Zurich.</p>
<p> »Murx«, podnaslovljen »Patriotska večer Chriostpha Marthalera«, predstava je za dva zračna stroja i jedanaest ložača. Nastala neposredno nakon pada Zida i velikih promjena, tik uz veliko berlinsko gradilište, sabire očaj Istoka u čekaonici željezničke stanice, tipskom mjestu beznađa s kojeg vlakovi odlaze, a čekači su osuđeni na trajanje bez izgleda. Marthalerova inscenacija precizne je geometrijske konstrukcije, glumci, ili skupina očajnika u zrelim godinama, bez izgleda za budućnost, sjede za stolovima udubljeni u misli. Vanjske akcije nema, unutarnja izbija kroz tikove, nesvjesne ispade, šumove, nerazgovjetne riječi što se oblikuju u fraze, stare šlagere ili fascinantni violinski koncert bez instrumenata, s glasovima i pokretima gudača. Odavde je protjerana i ljubav, izražava se grubošću, odbijanjem, teretom izjedajuće samoće. </p>
<p>Marthalerova scenografija, nama dobro poznat uništeni javni prostori, s oštećenim natpisima, pokvarenom aparaturom, prljavim straništima, bijednom menzom, na koncu, s ironičnim zvukom himne bivšeg DDR-a i »Budi se istok i zapad« što dopiru iz odškrinute peći, nije okvir osude, izaziva naprotiv nostalgiju, čežnju za izgubljenim rajem koji se nije pojavio u novom, velikom i lijepom Berlinu. Marthalerova konstrukcija heterogenog svijeta izuzetan je događaj, zastrašujuća demonstracija moći i ljepote kazališta. </p>
<p>»A Perfect Nothing« predstava Les Ballets C. de la B., uz Fabra, Rosas, Needcompany i Vandekeybusa, najpoznatijeg predstavnika flamanskog vala, na sarkastičan način polemizira s velikim imenima scene. Koreograf marokanskoga porijekla Sidi Larbi Cherkaoui kombinira klasičan flamanski plesni rječnik s vrlo osobnom pričom o mjestu mladića opsjednutom show-bizzom, vlastitom homoseksualnošću, flamanskim šovinizmom. Umjesto hermetičnog artefakta, Larbijev ready-made nabrijan je govor iznenađujućih obrata. Tri mlada plesača kontrastirana su solo-točkama tri plesačice s glazbom uživo. Hram u kojem se predstava izvodi u isto je vrijeme kontemplativno mjesto i blasfemičan kadar uzbuđujućoj erotičnosti izvođača. Nakon Marthalerove majstorije, selektorov poziv Larbiju čini se još sretnije uklopljen, kao oluja nakon divnog ljeta.</p>
<p>Ivica Buljan</p>
<p>Xingjiang: »Mrzim politiku« </p>
<p>»Ja ne želim biti izmanipuliran. Želim ostati nezavisan i ne želim imati nikakva posla s političarima« - rekao je novi nobelovac Gao Xingjian na konferenciji za novinare</p>
<p>Gao Xingjian, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, održao je na Frankfurtskom sajmu knjiga konferenciju za novinare. Zanimljivo je da su mu tu nagradu kineske vlasti iz političkih razloga odbile priznati. Gao Xingjian je naime za vrijeme kineske kulturne revolucije morao uništiti sve svoje rukopise (nekoliko romana i 15 drama) te potom više nije mogao izdavati, a ni putovati u inozemstvo sve do 1979. Njegova drama »Druga obala« skinuta je s repertoara 1986., i od tada mu se nijedna drama više nije izvela u Kini. Stoga je već 1987. odlučio otići iz Kine kao politički emigrant i nastaniti se u Parizu. Dodjela tako prestižnog priznanja disidentu Xingjianu izazvala je i oštre reakcije među njegovim kineskim kolegama po peru, koji su ustvrdili da »Gao Xingjian i nije kineski književnik« te da u Kini djeluje daleko boljih pisaca nego što je on. Na sve te reakcije i upite novinara Xingjian je samo odmahnuo rukom, ne želeći komentirati ništa od spornih reakcija i pitanja, samo je dodao: »Ja sada, uostalom, živim u Parizu«.</p>
<p> Novinare je, nadalje, zanimalo kako će se razvijati političke promjene u Kini, a Xingjian je mirno odgovorio da se nikada nije miješao u politiku, ne želeći ništa reći ni o tome kako se politika grubo poigrala njegovim životom. Kazao je, međutim, da mrzi politiku, jer drži da politika manipulira ljudima. »Ja ne želim biti izmanipuliran. Želim ostati nezavisan i ne želim imati nikakva posla s političarima«, odlučno je rekao pomalo izgubljeni i preplašeni pisac koji se ni kriv ni dužan iznenada našao na puškometu novinara i u žarištu radoznale svjetske javnosti.</p>
<p> »Dok sam živio u Kini, morao sam pisati tako da me se čita između redaka, zbog kineskih vlasti. Pokušao sam takvo stanje ocrtati u jednoj svojoj komediji, međutim kritika ju je odmah pokopala zbog toga jer je, po njihovu sudu, bila pisana više nego ijedna druga u nepoželjnom duhu Zapada. Unatoč tomu, publika je djelo prihvatila s oduševljenjem.« Nije se nova zvijezda književnog neba složila ni s konstatacijom da je dodjelom Nobelove nagrade njegovu djelu nagrađena i cijela kineska literatura. Kazao je da je on u Kini doista malo čitan pisac jer nakon njegova odlaska malo mu je djela prevedeno s francuskog jezika, pa ih ljudi ondje nisu imali prilike ni čitati. »Znam da su se moje knjige najprije bile pojavile u Hong Kongu, no pojma nemam što je kasnije bilo s njima«, dodao je Xingjian.</p>
<p>»U Kinu se više ne kanim vratiti, jer to nije zemlja u kojoj sam nekada živio«, tom je rečenicom Gao Xingjian zaključio veliki zbir pitanja koja su se odnosila na Kinu i njezinu kulturnu revoluciju, međutim je ipak kazao: »Kulturna revolucija bila je sistem terora i ja se i danas pitam kako su ga Kinezi mogli podnositi. Uostalom, isto pitanje tiče se Nijemaca i njihova podnošenja nacizma.« Što se tiče suvremene kineske literature, izjavio je: »Za mene kineska literatura danas podrazumijeva i Tajvan i kineske pisce u Indoneziji«, no čini se da se to neće sviđati vlastima u Pekingu. »Želite li ipak više znati o strahotama te revolucije, čitajte moje novele koje su napisane na osnovi proživljenih doživljaja«, preporučio je nobelovac. »To je velika tema na koju će u budućnosti svoj meritoran sud morati izreći povjesničari, sociolozi i mnogi drugi znanstvenici« dodao je Gao Xingjian.</p>
<p>»Nobelova me je nagrada strašno iznenadila«, priznaje pisac, »nikada nisam ni u snu mogao pomisliti da ću je ikada dobiti.« Na pitanje koliko će to najviše književno priznanje pomoći promociji i prijevodu njegovih djela, dobitnik je rekao da je od trenutka kad je objavljena vijest, da je dobio Nobelovu nagradu zatrpan brojnim pismima, telefonskim pozivima i faksovima, a svi oni traže autorska prava za najrazličitije svjetske prijevode.</p>
<p> »Sigurno je da će rečena nagrada otvoriti put mojim knjigama u svijet, jer uskoro će se pojaviti njemački, engleski i mnogi drugi prijevodu mojih knjiga« , rekao je. Još jedno pitanje bilo je provokativno, a ono se odnosilo na činjenicu da je taj kineski disident bio sve do 1989. članom Kineske komunističke partije, a sada se predstavlja, kako je rečeno, kao liberal. »Ne stidim se ničega što sam do sada u životu učinio. Međutim, ne dovodim u vezu moja politička opredjeljenja s umjetnošću koju pišem«, odlučno je dodao Gao Xingjian. Sve u svemu, bila je to konferencija koja nije baš puno otkrila o piscu o kojem se danas želi baš sve znati.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Predstava o minama </p>
<p>VUKOVAR, 20. listopada</p>
<p> - »Ja hoću živjeti, ja hoću voljeti« naziv je predstave Baletnog studija karlovačkoga Gradskog kazališta »Zorin dom« koja je izvedena u četvrtak u kino dvorani u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo Naselje. Predstava je prikazana u sklopu programa »Upoznavanje s opasnostima od mina«, a organizator je gostovanja Karlovčana u Vukovaru Međunarodni Crveni križ u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem. Riječ je o glumačko-plesnoj izvedbi tijekom koje se govori o opasnostima od mina i kako se od njih zaštiti. U Vukovaru imali su je prigodu pogledati učenici vukovarskih osnovnih i srednjih škola, a popodne to će moći učiniti i njihovi vršnjaci u Iloku. Želja je organizatora da se predstava »Ja hoću živjeti, ja hoću voljeti« prikaže i u drugim dijelovima Hrvatske, posebice u onim područjima u kojima još postoji opasnost od mina i drugih neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jeljcin predstavio njemačko izdanje svojih memoara</p>
<p>Bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin predstavio je, u petak, na Frankufurtskom sajmu knjiga njemačko izdanje svojih memoara koji će se na tom tržištu pojaviti pod naslovom »Ponoćni dnevnici«. Nakon kratkog govora na štandu izdavača, Jeljcin je uspio potpisati nekoliko primjeraka knjige prije nego što su ga tjelohranitelji odvojili od brojnih posjetitelja. Knjiga, o kojoj se dosta pisalo proteklih tjedana njemačkom će čitateljstvu biti posebno zanimljiva onom dijelu u kojem se dotiče procesa njemačkog ujedinjenja i Jeljcinovih osobnih i državničkih susreta s bivšim kancelarom Helmutom Kohlom. Kohl ga je, piše Jeljcin, nadahnuo za dostojanstveno povlačenje s predsjedničkog mjesta. Dvojica bivših državnika susrela su se i prigodom ovog Jeljcinova posjeta Njemačkoj. (J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Predstavljena knjiga Joška Marušića</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U Hrvatskome narodnom kazalištu u petak prije podne svečano je predstavljena knjiga »50 valjanih razloga da djeca grizu nokte« Joška Marušića u izdanju nakladničke kuće Ceres iz Zagreba. Gristi ili ne gristi nokte nije, prema osobnom priznanju, nikada bila dilema Joška Marušića jer on je od rođenja grizao nokte. Zato, kako sam priznaje, »ova knjiga ne govori kako će djeca prestati gristi nokte, nego pomaže roditeljima kako će spasiti djecu da ne pojedu i vlastite ruke«. O knjizi Joška Marušića govorili su Tea Benčić-Rimay i dr. Asim Kurjak. a ispred Ceresa predstavili su je Darije Toplak i Drago Dumančić, koji je usput primio čestitanja u povodu nagrade »Frano Čale« za izdavača godine. Dijelove iz knjige čitao je glumac Ivan Buljan. Sam autor Joško Marušić poznat je kao ilustrator, karikaturist, autor crtanih filmova i profesor animacije na Likovnoj akademiji. On je već prije izdao jednu knjigu, no to je bila knjiga karikatura. Ovoga puta prvi put se predstavlja kao prozni autor. On sam o tome kaže: »Ovu knjigu valja držati podalje od djece. Ona je upućena nama odraslima, ogrezlima u iskustvu, gramzivosti, strahu od smrti i kreativnom gubljenju vremena. Ona je naivni, ali iskreni poziv za malo osmijeha, ljubavi i nadasve beskrajne pomnje kad se uplićemo u živote drugih, posebno krhkih i nejakih«. (Br. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Skup o pomorskome pravu </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) održan je u petak jednodnevni znanstveni skup »Pomorsko pravo i pravo mora - interesi Hrvatske«. U pozdravnoj riječi predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan istaknuo je kako Hrvatska kao pomorska zemlja treba posvećivati veliku brigu svojoj slavnoj pomorskoj prošlosti. »Hrvati koji su kroz stoljeća branili svoj dio jadranske obale i Jadranskoga mora plovili su po svim morima i oceanima i zapovijedali ne samo na našim brodovima, već i na brodovima stranih pomorskih kompanija pa su tako stekli veliki ugled u svijetu«, istaknuo je Padovan, dodavši kako su hrvatski brodovlasnici u nedavnoj prošlosti imali respektabilnu flotu teretnih i putničkih brodova.</p>
<p> »Ne smijemo zapustiti istraživanja pomorskoga prava od Dubrovačke Republike pa sve do danas«, rekao je Padovan, izrazivši uvjerenje da će skup o pomorskom pravu pridonijeti novim spoznajama. U prijepodnevnu dijelu skupa Hrvoje Kačić govorio je o institutu zajedničke havarije u hrvatskom pravu, Zoran Tasić o ugovorima o gradnji broda i hrvatskim pravilima o mjerodavnom pravu i sukobu zakona, Vesna Tomljenović o direktnoj tužbi te Berislav Pavišić o međunarodnim pravilima o kaznenoj jurisdikciji u predmetima nezakonitog prometa opojnim drogama. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="44">
<p>Svjetski naslov i Blanki Vlašić</p>
<p>Preskočivši 191 centimetar u prvom pokušaju hrvatska se mlada visašica Blanka Vlašić okitila zlatnom medaljom na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Čileu / Nedžad Mulabegović i Edis Elkasović nisu uspjeli u kvalifikacijama u bacanju diska; Mulabegović je bio 11. sa 47.48 m, a Elkasović 10. sa 48.94 m</p>
<p>SANTIAGO, 20. listopada</p>
<p> - Nakon pobjede Ivane Brkljačić u bacanju kladiva, naslovom najbolje juniorke na svijetu u skoku u vis okitila se i 17-godišnja Blanka Vlašić. Mlada Splićanka je skokom od 191 centimetar osvojila prvo mjesto i drugo zlatno odličje za hrvatsku reprezentaciju u čileanskom Santiagu u kojem se održava Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>Na putu do medalje Blanka je u prvom pokušaju preskočila letvicu na visini 175 cm, u drugom 180, u prvom 185, u drugom 188, te iz prvog zlatnih 191 cm što joj je donijelo zlatnu medalju. Pokušala je Blanka pokušala preskočiti i 194 centimetra, no nije uspjela. Nije ni bitno, jer je zlatna medalja već bila osvojena. Fantastičnim i uvjerljivim nastupom naša najmlađa olimpijka je potvrdila da se radi o iznimnom dragulju koji valja pažljivo brusiti za, izgleda svjetlu, budućnost hrvatske atletike.</p>
<p>Tako se, eto, nakon Ivane Brkljačić i druga cimerica iz sobe 402 okitila svjetskom zlatnom medaljom. Ivana je rekla kako se pričekati Blanku i njezin nastup, a onda će zajedno proslaviti. Razloga im nikako ne manjka - pa najbolje su juniorke na svijetu!</p>
<p>Ovim je uspjehom ne samo ispunjen, već i obilato premašen cilj koji je hrvatska atletska ekspedicija postavila uoči odlaska na SP, govorili su da bi bili zadovoljni izbore li dva finala i jednu medalju. Osvojene su dvije medalje, izboreno je pet finala! A natjecanje još traje; Ljiljana Čulibrk će nastupiti u finalu na 1500 metara, a Luka Aračić veliki je favorit u skoku u dalj.</p>
<p>Drugo mjesto u skoku u vis osvojila je Ruskinja Marina Kupcova (188 cm), dok je treća bila Južnoafrikanka Marizca Gertenbach također sa 188 preskočenih centimetara.</p>
<p>Uspješan nastup u bacanju kugle hrvatski mladi atletičari Nedžad Mulabegović i Edis Elkasović nisu, na žalost, ponovili i u bacanju diska. Naime, u kvalifikacijama je Mulabegović u prvoj kvalifikacijskoj skupini osvojio 11. mjesto s bačenih 47.48 metara, dok je Elkasović u drugoj skupini bio deseti sa 48.94 metara. Najduži hitac ostvario je Južnoafrikanac Hopley Hannes (57.12).</p>
<p> • Rezultati finala, atletičarke, 100 m prepone: 1. Susanna Kallur (Šve) 13.02, 2. Sanny Gerance (Fra) 13.21, 3. Adrianna Lamalle (Fra) 13.27... vis: 1. BLANKA VLAŠIĆ 191, 2. Marina Kupcova (Rus) 188, 3. Marizca Gertenbach (JAR) 188...</p>
<p>atletičari, vis: 1. Jacques Freitag (JAR) 2.24, 2. Jermaine Mason (Jam) 2.24, 3. Tomasz Smialek (Polj) 2.21... kugla: 1. Rutger Smith (Niz) 19.48, 2. Ivan Juškov (Rus) 19.06, 3. Tomasz Chrzanowsky (Polj) 19.00... hodanje 10.000 m: 1. Cristian David Berdeja (Mek) 40:56.47, 2. Jevgenij Demkov (Rus) 40:56.53, 3. Viktor Burajev (Rus) 40:56.53... desetoboj: 1. Dennis Leyckes (Njem) 7.897 bodova, 2. David Gomez (Špa) 7.772, 3. Andr Niklaus (Njem) 7.712... (im)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Najviše će dobiti gledatelji«</p>
<p>KOPRIVNICA, 20. listopada</p>
<p> - »Bit će to susret starih poznanika, suparnika i sportskih prijatelja i bit će neizvjestan. Najviše će dobiti gledatelji, jer će to biti dobra, kvalitetna utakmica. Na kraju, neka pobijedi nogomet«, rekao je Mladen Frančić, trener nogometaša Slavena Belupa, koji u subotu dočekuju Varteks (15.30 sati).</p>
<p>- Ostvarujemo niz očekivanih dobrih rezultata i sad nam je mnogo lakše igrati, psihološki smo stabilniji. To je dokazala i utakmica s Rijekom. Nestali su i tragovi umora od Intertoto kupa, imamo povoljan raspored, više utakmica kod kuće i sve dolazi na svoje mjesto, kaže Frančić.</p>
<p>Koprivnički je srednji red vidno pojačan dolaskom Posavca i Mužeka, a Frančić ističe da je i Geršak praktički među prvih 11. Neće moći računati na Bisakua (ozlijeđen je) i Brglesa, ali svi oni pak nađu mjesto u momčadi nakon zadnje provjere. </p>
<p>Damir Mužek je iskusan igrač koji je igrao u Trešnjevki, Inkeru, Dinamu, Zagrebu i Varteksu, godinu i pol je bio u austrijskom Sturmu, potom sezonu u Salzburgu, gdje bilježi i nastup u finalu Kupa Uefe, a tri i pol sezone igrao je u GAK-u. Dvije utakmice u Slavenu Belupu pomogle su mu da upozna suigrače i smatra da je sastav dobar. I dovođenje Srebrenka Posavca, jednog od najperspektivnijih hrvatskih igrača, Mužek smatra odličnim potezom. Uz Mužeka i Posavca proigrali su i bočni igrači, što se osobito vidi na Brglesu.</p>
<p>- Prije se nije igralo u sredini terena. U pojačanoj veznoj liniji, uz najbitnijeg igrača Roya Ferenčinu, i bočni dolaze više od izražaja, više je ubačaja, pa su i špice opasnije. Kad tome dodamo dobru obranu, mislim da nam je sastav dobar. Zato vjerujem da ćemo pobijediti Varteks, kaže Damir Mužek.</p>
<p>Frančić će izvesti ovih 11 nogometaša: Solomun - Crnac, S. Bošnjak, Kacić - Brgles, Posavec, Ferenčina, Mužek, Amižić - Jurčec, Dodik.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zahoviču prijete smrću</p>
<p>LJUBLJANA, 20. listopada</p>
<p> - Slovenskom nogometnom reprezentativcu Zlatku Zahoviču navijači grčkog Olympiakosa su zaprijetili smrću nekoliko dana prije utakmice s Valencijom, za koju Zahović trenutačno igra.</p>
<p>- Svjestan sam da su grčki navijači vrlo opasni, komentirao je Zahovič prijetnje koje su elektronskom poštom prispjele na njegovu web-stranicu.</p>
<p>No, nije želio komentirati preporuke da ne putuje na susret s Olympiakosom. Slovenski je reprezentativac kraće vrijeme igrao u grčkom klubu, ali je zbog nesporazuma s trenerom otišao u Valenciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Manchester City kupio Dunnea</p>
<p>MANCHESTER, 19. listopada</p>
<p> - Irski nogometni internacionalac Richard Dunne (21) novo je pojačanje engleskog premijerligaša Manchester Cityja, objavili su čelnici momčadi s Maine Roada. Prijelaz dosadašnjeg braniča Evertona vrijedan je 435 milijuna dolara. </p>
<p>- Sretan sam što sam dobio priliku u Cityju. Bilo je teško nakon pet godina napustiti Goodison Park, no to je posao. Morao sam misliti na svoju karijeru, rekao je Dunne, koji će svoj prvi nastup u dresu »plavih« imati u ponedjeljak, u srazu sa Southamptonom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mihajlović nazavao Vieiru »crnim majmunom«!</p>
<p>RIM, 18. listopada</p>
<p> - Nogometaš londonskog Arsenala Patrick Vieira požalio se novinarima nakon utakmice u Rimu s Laziom (1-1) kako ga je obrambeni igrač Lazija Siniša Mihajlović cijelu utakmicu vrijeđao zbog boje kože.</p>
<p>Ostali igrači Lazija ispričali su se francuskom internacionalcu zbog prostačkog ponašanja njihovog suigrača, objasnivši Vieiri kako je Mihajlović jednostavno primitivan. Rasizam je duboko ukorijenjen i na tribinama olimpijskog stadiona u Rimu. Navijači talijanskog prvaka neumjesno su vrijeđali tamnopute igrače u crvenim dresovima pri svakom njihovom dodiru lopte.</p>
<p>»Znam da me nekoliko talijanskih klubova želi vidjeti u svojim redovima, međutim ne želim igrati u Italiji zbog primitivnog ponašanja navijača i igrača kao što je Mihajlović. U životu sam se naslušao mnogo uvreda, no ono što mi je kazao jugoslavenski igrač graniči s ludilom. Zaista ima bolesnu maštu,« kazao je Vieira, te dodao: »Bijesno je vikao da sam crna svinja, majmun i crna kur....«.</p>
<p>Francuski veznjak na »otoku« ima dosta problema sa nedisciplinom, no ponašanje Mihajlovića jednostavno je šokiralo »prgavog i brbljavog« Vieiru, koji se proslavio brojnim crvenim kartonima.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kazne Zvezdi i Partizanu</p>
<p>BEOGRAD, 20. listopada</p>
<p> - Jugoslavenski nogometni savez zabranio je Crvenoj zvezdi i Partizanu igranje dviju utakmica na njihovim stadionima zbog nereda na subotnjem dvoboju ovih dviju momčadi. Utakmica je prekinuta u 4. minuti nakon ulaska navijača na teren i sveopće tučnjave. Savez još nije odlučio hoće li Crvena zvezda i Partizan igrati novu utakmicu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kina, Kuvajt i Južna Koreja u četvrtfinalu</p>
<p>TRIPOLI, 20. listopada</p>
<p> - U 3. kolu skupine B nogometnog prvenstva Azije, Kina i Kuvajt igrali su u Tripoliju 0-0. Tim su rezultatom obje reprezentacije osigurale nastup u četvrtfinalu. U drugoj je utakmici Južna Koreja svladala Indoneziju 3-0, a strijelac je bio Lee Dong-Gook (30, 75, 89). I Južna Koreja je, kao jedna od dviju najboljih trećeplasiranih momčadi, također ušla među osam najboljih.</p>
<p>Japan, Iran i Irak već su se kvalificirali u četvrtfinale. Još igraju Saudijska Arabija - Uzbekistan i Japan - Katar.</p>
<p>Poredak skupine C: Kina 5 bodova, Kuvajt 5, Južna Koreja 4, Indonezija 1. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Cibona u lovu na prvu prvenstvenu pobjedu</p>
<p>U 3. kolu košarkaškog prvenstva, u nedjelju (17.30 sati), sastaju se dvije neporažene momčadi, Benston i Zadar / Sve se ostale utakmice igraju u subotu</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U 3. kolu košarkaškog prvenstva u nedjelju (17.30 sati), u Košarkaškom centru »Dražen Petrović«, sastaju se dvije neporažene momčadi, Benston i Zadar. Uz relativno očekivane pobjede protiv Zrinjevca, odnosno Sava osiguranja, i Benston i Zadar su ubilježili i posve neočekivane uspjehe protiv po imenima našeg najjačeg sastava - Cibone VIP.</p>
<p>No, taj odličan start u prvenstvu oba su sastava pokvarila nastupom u Europi. Benston je u prvom susretu 2. pretkola Kupa Radivoja Koraća izgubio sa 23 koša razlike od bugarskog Levskog, a Zadar od švicarskog Lugana. Tko se bolje oporavi od šokantnih poraza, imat će više izgleda za pobjedu u nedjelju.</p>
<p>Za razliku od Benstona i Zadra, Cibona VIP je potpuno drukčije ušla u sezonu. Nakon dva poraza u domaćem prvenstvu, »cibosi« su u europsko natjecanje krenuli pobjedom protiv španjolske Tau Ceramice, ali ni u tom susretu nisu odigrali dobro. Ipak, subotnji protivnik Cibone je novi prvoligaš Hermes analitica, koji ju ne bi smio ugroziti. Početak susreta je u 18 sati i iako se igra u KC »Dražen Petrović«, domaćin je Hermes analitica.</p>
<p>I na splitskim Gripama će, u subotu, gledatelji moći uživati u kvalitetnoj košarci. S početkom u 20 sati sastaju se Split Croatia osiguranje i Zagreb. Prednost je na strani Splićana koji su u prva dva kola ostvarili dvije uvjerljive pobjede, ali kako napominje trener Jasmin Repeša, njegova momčad u svaki susret, pa tako i ovaj sa Zagrebom, mora ući maksimalno angažirano kako bi došla do pobjede.</p>
<p>Šibenčani su ove sezone sastavili respektabilnu momčad, ali ni Svjetlost-Brod nije loš sastav. Sudeći po rezultatima u prva dva kola, gledatelji bi na Baldekinu (subota, 20 sati) mogli vidjeti mnogo koševa, a atraktivna i brza košarka bi morala napuniti dvoranu. I utakmica između Šanac-Karlovca i Sava osiguranja (subota, ŠSD u Karlovcu, 20 sati) bi mogla biti atraktivna za gledatelje, jer obje momčadi su u ovoj sezoni već postizale troznamenkasti broj koševa.</p>
<p>Najizvjesniji par je onaj u kojem se sastaju Zrinjevac i Kandit Olimpija (ŠD »Trešnjevka«, subota, 20.15 sati). Osječani su izgubili u oba svoja dosadašnja susreta i to oba puta s više od 30 koševa razlike, tako da je opća ocjena da su ove godine glavni kandidati za ispadanje. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zadrane je samo šest sekundi dijelilo od pobjede</p>
<p>U 1. kolu skupine A Eurolige, Lugano Snakesi su pobijedili Zadar 75-74 / Poraz je rezultat našeg slabog napadačkog skoka, za razliku od Lugana. Nisam zadovoljan ni šuterskim dijelom svoje momčadi, rekao je trener Zadra, Vlado Vanjak</p>
<p>ZADAR, 20. listopada</p>
<p> - Košarkaši Zadra nisu iskoristili prvu »break« loptu u prvom gostujućem nastupu u Euroligi, bolji su bili Lugano Snakesi pobijedivši 75-74 (21-18, 17-19, 16-15, 21-22). </p>
<p>Samo je šest sekundi Zadrane dijelilo od vrijedne pobjede, no ispustili su 74-73 vodstvo. U sličnoj su situaciji bili i šest minuta prije kraja. Što se, zapravo, u tim trenucima događalo na parketu u Bellinzoni?</p>
<p>Zadar je 56-50 vodstvo domaćina »poništio« u vrlo kratkom vremenu. Nanizala je momčad iz Jazina sjajnu seriju ubačaja (12-0), prije svega zahvaljujući iznimno motiviranom Patricku Baldwinu, zatim kapetanu Jurici Ružiću i odličnom Ivici Mariću. Prava je šteta što Marić nije nastavio u istom ritmu, no to je od njega bilo teško očekivati s obzirom da je za 35 minuta igre nadvisio svoje mogućnosti. Zanimljivo, poslije Tomislava Ružića, koji je ubilježio devet skokova, Marić je sa sedam skokova bio drugi skakač. Čini se da je skok-igra bila presudna. </p>
<p>- Velika šteta, mogli smo dobiti, pa bismo odmah na startu bili na tragu cilja, to jest četvrte pozicije u skupini A. Neshvatljivo je kako smo pri 62-56 vodstvu u 34. minuti izgubili dvije lopte, a potom upropastili i dva napada. Poraz je rezultat našeg slabog napadačkog skoka, za razliku od Lugana, čiji su nas skakači u tom elementu igre iznenadili. Također, nisam zadovoljan ni šuterskim dijelom svoje momčadi, posebno u otvaranju susreta. Ipak, vjerujem da ovaj koš manjka možemo nadoknaditi u Jazinama u slučaju da na kraju prvog dijela budemo u krugu sa Švicarcima, zaključuje Vlado Vanjak, trener Zadra.</p>
<p>Velika radost Švicaraca nakon utakmice bila je razumljiva jer su Zadrane dočekali kao favorite, pobjednike nad moćnom Cibonom koja je za njih pojam.</p>
<p>- Očekivali smo tešku utakmicu što se kod mojih igrača i te kako odrazilo, dobar su dio utakmice djelovali ukočeno. Silno su respektirali momčad Zadra. U napetoj i do posljednjih trenutaka neizvjesnoj utakmici, prednost nam je donio odlični Jemeil Rich, pravi vođa i nezaustavljivi strijelac. Međutim, naša je skok-igra u napadu ipak bila ključna. Kad bismo gledali sve ostale elemente, onda bi Zadar sigurno iz Lugana putovao pjevajući, rekao je Zare Markovski, trener Lugano Snakesa.</p>
<p>Slučaj je htio da upravo Zare Markovski, koji se ljetos spominjao kao mogući nasljednik Ivice Burića na klupi Zadra, priredi Zadranima poraz. Uza to, Markovski ima i korijene u Zadru - majka mu je Zadranka. Tko će kome, ako ne svoj svome...</p>
<p>Sad se i ogled s PAF Bolognom u 2. kolu Eurolige (26. listopada) očekuje u drukčijem ozračju, a prethodno treba odraditi i dvoboj s Benstonom u Zagrebu. Jesu li, nakon dviju pobjeda, na redu dva poraza?</p>
<p> • Gradska dvorana </p>
<p>LUGANO SNAKES - ZADAR 75-74 (21-18, 17-19, 16-15, 21-22)</p>
<p>LUGANO SNAKES: Rich 29 (0-2), Polite 13 (5-6), Matthews 14 (0-3), Mrazek 3, Koller 4 (2-2), Dunkley, Valis, Stević 12, Edwards</p>
<p>ZADAR: Knežević, Marić 19 (5-6), Baldwin 21 (5-5), Krunić 4, Perinčić, J. Ružić 17 (3-5), Dijan, T. Ružić 6 (0-2), Mandeville 2, Pejčinović 5 (1-4)</p>
<p>SUCI: Reatto (Italija), Lousin (Slovenija) i Piloidis (Grčka). GLEDATELJA: 4500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jemeil RICH</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Metković u Ivancu, Zagreb kod kuće protiv Čakovca</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U subotu će se odigrati 7. kolo prvenstva rukometaša. Trenutno vodeća momčad prvenstva, Metković-Jambo, će gostovati u Ivancu protiv EKOL Ivančice, a Brodomerkur je na gostovanju kod Moslavine u Kutini.</p>
<p>Rukometaši Badel 1862 Zagreba će, pak, na svom terenu dočekati čakovečki PIPO IPC. Trener Lino Červar ne može računati na Senjanina Maglajliju (odrađuje kaznu), Vladimira Jelčića (ozljeda pete) i Mirzu Džombu (ozljeda mišića). A još nema ni vratara Andreja Lavrova, koji je ponovno prolongirao svoj povratak u Zagreb. U krugovima bliskim »zagrebašima« kažu da će se Lavrov pojaviti u Zagrebu kad i plaća.</p>
<p>Trener Červar se nada da će njegovi igrači zaigrati maksimalno ozbiljno protiv Čakovčana.</p>
<p>- Da je situacija normalna, ne bih se bojao. Ali, u posljednje vrijeme svi više razmišljamo o nekim drugim stvarima nego o rukometu. Zato se malo bojim, ali vjerujem u kvalitetu svojih igrača, veli Červar.</p>
<p> • Raspored 7. kola prvenstva rukometaša: EKOL Ivančica - Metković-Jambo (gradska dvorana, 17.30 sati), Badel 1862 Zagreb - PIPO IPC (»Kutija šibica«, 16 sati), Moslavina - Brodomerkur (dvorana »Kutina«, 19 sati), Plomin Linija Rudar - Varteks-Di Caprio (gradska dvorana, 20 sati), Zamet-Crotek - Đakovo (dvorana na Kozali, 18 sati). Utakmica RKM Osiguranje Zagreb - Karlovac odigrat će se u srijedu, 25. listopada. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Slab početak hrvatskih paraolimpijaca</p>
<p>SYDNEY, 20. listopada</p>
<p> - Nakon otvorenja 11. paraolimpijskih igara pred punim gledalištem olimpijskog stadiona u Sydneyu u petak su počela natjecanja u pet od ukupno 18 paraolimpijskih športova - košarci (u kolicima i za športaše s mentalnim hendikepom), džudu, biciklizmu, streljaštvu i stolnom tenisu. U posljednja dva sporta nastupili su i hrvatski reprezentativci. Strijelac Petar Mihalić u kvalifikacijama je gađanja zračnom puškom u disciplini stojeći stav zauzeo pretposljednje, 29. mjesto, ispucavši znatno slabiji rezultat od uobičajenog. Stolnotenisači su počeli s natjecanjima u momčadskoj konkurenciji. U razigravanju po skupinama Ratko Kovačić i Emil Gubica poraženi su sa 0-3 od Tajvana i Austrije, pa im ni pobjeda u sljedećem susretu s Poljskom nije dovoljna za prolaz u polufinale. Uspješniji su u osmoj kategoriji oštećenja bili aktualni europski prvak Dragan Rakić i Vjekoslav Gregorović. Nakon poraza 1-3 od Njemačke, oni su istim rezultatom pobijedili Švedsku, pa još uvijek mogu stići do polufinala, ukoliko u posljednjem susretu u skupini Rakić i Gregovorić pobijede kombinaciju iz Velike Britanije. Inače, Paraolimpijske igre u Sydneyu rekordne su po mnogo čemu; od 121 zemlje sudionica s više od četiri tisuće športaša čiji su nastupi izazvali veliko zanimanje publike i medija. Uz već odavno rasprodane ulaznice za otvoranje i zatvaranje do danas je prodano gotovo milijun ulaznica, a mjesta više nema za finalna natjecanja u plivanju, ragbiju i košarci u kolicima i dizanju utega. Veliki razvoj športa za osobe s invalidnošću potvrđuje i nazočnost predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juana Antonia Samarancha, koji će u subotu s predsjednikom Međunarodnog paraolimpijskog odbora dr. Robertom Stedwardom potpisati ugovor o još većoj suradnji ova dva odbora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Račan uručio nagrade olimpijcima</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Predjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Račan uručio je hrvatskim olimpijcima, osvajačima odličja na Olimpijskim igrama u Sydneyu, novčane nagrade koje je svojom odlukom od 12. listopada osigurala Vlada RH zajedno sa četiri vodeće hrvatske banke Zagrebačkom, Privrednom, Splitskom i Riječkom. </p>
<p>Zlatnom Nikolaju Pešalovu pripala je nagrada od 40.000 njemačkih maraka, dok je njegov trener Boško Čavka dobio 20.000 maraka. Svaki član posade brončanog osmerca Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Siniša i Nikša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević, te kormilar Silvijo Petriško, dobili su po 12.000 DEM, a treneru Igoru Čulinu i suradnicima pripalo je 20.000 DEM-a. </p>
<p>Bruto iznos koji je osiguran za nositelje olimpijskih odličja iznosi 240.000 njemačkih maraka, od čega je iz proračuna izdvojeno 160.000, a četiri banke dale su preostalih 80.000. Dodjeljujući nagrade osvajačima olimpijskih odličja predsjednik Vlade Ivica Račan istaknuo je da su naši olimpijci ponos nacije i da je preko TV pratio natjecanje zlatnog Pešalova, dok je za uspjeh veslača čuo za vrijeme službenog posjeta Londonu. Po njegovim riječima, Vlada će vrlo brzo izići sa konkretnim programom razvoja športa, koji će pomoći športašima iz »malih športova«, koji osvajaju odličja na velikim međunarodnim natjecanjima, dok oni športovi koji su tržišno orjentirani, neće biti na listi Vladinih prioriteta. </p>
<p>Zahvaljujući se na prijamu, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) dr. Zdravko Hebel rekao je da su ovo najbolji hrvatski športaši, ali da u Hrvatskoj ima još vrhunskih športaša, koji istina nisu uspjeli osvojiti odličja u Sydneyu, ali će zato imati prigodu na drugim velikim natjecanjima.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Doping i na Paraolimpijskim igrama!</p>
<p>SYDNEY, 20. listopada</p>
<p> - Četvorica dizača utega isključena su s Paraolimpijskih igara u Sydneyu jer su na dopinškom testu bili pozitivni, objavili su organizatori. </p>
<p>Imena isključenih paraolimpijaca bit će poznata u subotu, a zasad se zna da dolaze iz četiriju različitih zemalja. Na prošlim Paraolimpijskim igrama u Atlanti nije zabilježen ni jedan slučaj dopinga, no tada su kontrole bile mnogo blaže i rjeđe negoli u Sydneyu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Gospić 83 ili Šibenik?</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Najzanimljivija utakmica 3. kola lige košarkašica u subotu je dvoboj Gospića 83 i Šibenika u Baškim Oštarijama (18 sati). Poraz u prošlom kolu protiv Croatije sigurno nije bio u planovima Gospićanki i zato utakmicu protiv Šibenčanki igračice trenera Vlade Brkljačića shvaćaju veoma ozbiljno. Šibenčanke su, uz Croatiju, jedini neporaženi sastav i sigurno je da ove sezone žele biti više od »ugodnog iznenađenja«. No, pitanje je koliko su Šibenčanke spremne, nakon poraza u europskoj utakmici protiv Rapida u srijedu i putovanja kombijem u Bukurešt... U Baškim Oštarijama je u subotu dvostruki program. U 15 sati igraju Zadar i Croatia (jer se na Jazinama održava »Zadarfest«). Košarkašice Montmontaže nakon dva poraza i posljednjeg mjesta na tablici strahuju i protiv gradskih suparnica, igračica Agrama. Neriješeni statusi igračica (Lela Slišković) i ozljede (Maganjić) doveli su »montažerke« u nezavidnu situaciju - pobjeda u Kutiji šibica za njih je imperativ. Košarkašice Medveščaka u dobrom raspoloženju, nakon rekordne pobjede protiv Splićanke (108-41), u dvorani na Peščenici dočekuju Salonu, a u Osijeku igraju Mursa i Splićanka.</p>
<p>• Raspored 3. kola (subota, 21. listopada): Montmontaža - Agram (17.45 sati), Medveščak - Salona (18), Zadar - Croatia (15), Gospić 83 - Šibenik (18), Mursa - Splićanka (19). (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mike Tyson najavio povlačenje</p>
<p>AUBURN HILLS, 20. listopada</p>
<p> - Bivši boksački svjetski prvak Mike Tyson namjerava se povući nakon subotnjeg dvoboja s Andrewom Golotom.</p>
<p>U razgovoru za tv-mrežu ESPN, Tyson (34) je kazao kako je dvoboj protiv Golote definitvno njegov zadnji u karijeri.</p>
<p>- Došlo je vrijeme da prekinem s boksom i posvetim se obitelji. Želim konačno živjeti onako kako želim jer mislim da ću biti nesretan ako nastavim s boksom. Ja ne trebam sve ovo, pobjeći ću i posvetiti se svoj djeci, riječi su jednog od najkontroverznijih boksača u povijesti boksa. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Blanka Vlašić za medalju</p>
<p>Na juniorskom SP u Čileu, hrvatska atletičarka Ljiljana Ćulibrk osigurala finale na 1500 metara / Bacačica diska Vera Begić osvojila je šesto mjesto s duljinom od 52.28 m / Bacač kugle Nedžad Mulabegović zauzeo u finalu 12. mjesto hicem od 17.23 m</p>
<p>SANTIAGO, 20. listopada</p>
<p> - Hrvatska visašica Blanka Vlašić plasirala se u finale Svjetskog juniorskog atletskog prvenstva u Santiagu. Splićanka je iz prvog pokušaja preskočila normu, 1.83 metra, a ni na visinama od 1.75 i 1.80 nije rušila letvicu, pa s velikim nadama očekujemo njen nastup u finalu.</p>
<p>Podrška i motiv bit će joj i njezina »cimerica«, bacačica kladiva Ivana Brkljačić, koja svoje svjetsko zlato i rekord još nije proslavila, čekajući da i Blanka završi nastup kako bi se zajedno mogle veseliti.</p>
<p>I Ljiljana Ćulibrk je osigurala finale na 1500 metara, istrčavši u svojoj skupini šesto vrijeme (4:22.96 minuta), ostvarivši tako cilj prije polaska u Čile.</p>
<p>Hrvatska bacačica diska Vera Begić osvojila je šesto mjesto s duljinom od 52.28 metara. Zlatno je odličje pripalo Indijki Seemi Antil (55.27), druga je bila Kineskinja Shaoyana Xu (54.41), a treća Njemica Jana Tucholke (53.97).</p>
<p>Naš je bacač kugle Nedžad Mulabegović zauzeo u finalu 12. mjesto hicem od 17.23 metra, a u istoj je disciplini Edis Elkasović ispao u kvalifikacijama, bacivši kuglu 15.57 metara.</p>
<p>Već sad je ispunjen cilj koji je hrvatska ekspedicija postavila uoči polaska u Santiago - dva finala i jedna medalja. I ne samo da je ispunjen, već i premašen. A prvenstvo još traje.</p>
<p> • Rezultati finala, atletičarke, 100 m prepone: 1. Susanna Kallur (Šve) 13.02, 2. Sanny Gerance (Fra) 13.21, 3. Adrianna Lamalle (Fra) 13.27..., disk: 1. Seena Antil (Ind) 55,27, 2. Shao Yang Xu (Kin) 54,41, 3. Jana Tvcholke (Njem) 53,97... 6. VERA BEGIĆ (HRV) 52.28...</p>
<p>atletičari, vis: 1. Jacques Freitag (JAR) 2.24, 2. Jermaine Mason (Jam) 2.24, 3. Tomasz Smialek (Polj) 2.21..., kugla: 1. Rutger Smith (Niz) 19.48, 2. Ivan Juškov (Rus) 19.06, 3. Tomasz Chrzanowsky (Polj) 19.00..., hodanje 10.000 m: 1. Cristian David Berdeja (Mek) 40:56.47, 2. Jevgenij Demkov (Rus) 40:56.53, 3. Viktor Burajev (Rus) 40:56.53..., desetoboj: 1. Dennis Leyckes (Njem) 7.897 bodova, 2. David Gomez (Špa) 7.772, 3. Andr Niklaus (Njem) 7.712. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nastavak izborne Skupštine iznjedrit će novo i brojnije Vijeće HOO-a?</p>
<p>U nastavku Skupštine zacijelo će novi predsjednik Zdravo Hebel pokušati zaokružiti svoju radnu ekipu, očekuje se izbor novih članova Vijeća HOO-a, kao i izbor članova Nadzornog odbora iste udruge. Međutim, da bi se to dalo učiniti valja prije toga pristupiti izmjenama i dopunama Pravila Hrvatskog olimpijskog odbora</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U subotu će se nastaviti u srijedu prekinuta Izborna sjednica Skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora. Naime, zbog hitnog odlaska na pogreb Matije Ljubeka, skupštinari su prekinuli izbornu Skupštinu, ne održavši nekoliko bitnih točaka dnevnog reda, no uspjeli su prije toga izabrati novog predsjednika krovne hrvatske sportske udruge. Podsjetimo, u tajnom glasovanju na prvom dijelu izborne Skupštine Zdravko Hebel dobio je 58 glasova, Antun Vrdoljak tek 46. </p>
<p>Zdravko Hebel, kao novi predsjednik HOO-a dao je potom na glasovanje prijedlog o tri potpredsjednika HOO-a. Luciano Sušanj, Ivo Goran Munivrana i Petar Turković su izabrani većinom glasova, iako je bilo glasnih protivljenja na taj prijedlog. Bitno je u ovome istaći da samo predsjednik HOO-a može predlagati dopredsjednike. </p>
<p>U nastavku Skupštine zacijelo će novipredsjednik Zdravo Hebel pokušati zaokružiti svoju radnu ekipu, očekuje se izbor novih članova Vijeća HOO-a, kao i izbor članova Nadzornog odbora iste udruge. </p>
<p>Međutim, da bi se to dalo učiniti valjat će prije toga pristupiti izmjenama i dopunama Pravila Hrvatskog olimpijskog odbora.</p>
<p>U planu je i imenovanje Povjerenstava za izradu Prijedloga koncepcije razvoja hrvatskog sporta kao i imenovanje članova drugoga povjerenstva, onoga za izradu Prijedloga reorganizacije HOO-a.</p>
<p> Očito je da novi ljudi u HOO-u imaju na umu izvršiti što brže promjene. Vidjet ćemo hoće li to ići bez poteškoća.</p>
<p>Jer, da bi se izmjenila Pravila HOO-a potrebna je čak dvotrećinska većina nazočnih članova Skupštine HOO-a s pravom glasovanja.</p>
<p>Ako se uspiju izmjeniti Pravila HOO-a onda će se zacijelo, prema riječima predsjednika Hebela, članstvom proširiti i Vijeće HOO-a koje je dosad brojilo devet članova.</p>
<p>Hebelove namjere glede proširenja Vijeća nisu tajna, naprotiv, on je odmah po ustoličenju rekao kako smatra da bi Vijećetrebalo brojiti od 15 do 18 članova. </p>
<p>- Smo toliki broj ljudi u Vijeću osigurava nesmetan rad u svim sportskim segmentima, kao i pristupanje promjenama koje želimo, odlučan je bio Hebel. </p>
<p>Dakle, ako se izmjene Pravila HOO-a i popuni, pretpostavljamo, novim ljudima kud i kamo brojnije Vijeće, prvi sastanak novoformiranog Vijeća HOO-a bit će održan neposredno nakon nastavka Skupštine.</p>
<p>Za neupućene, u Vijeću HOO-a svoje sigurno mjesto ima bivši predsjednik HOO-a, Antun Vrdoljak. Njemu to mjesto pripada kao članu Međunarodnog olimpijskog odbora. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Vinkovcima vratiti samopouzdanje</p>
<p>Nogometaši Dinama u subotu će, na prvenstvenom gostovanju kod Cibalije u Vinkovcima (15.30 sati), nastupiti bez četvorice manje-više standardnih igrača - izostat će Igor Cvitanović, Igor Bišćan, Boško Balaban i Zoran Pavlović</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Neizvjesnost i neugodne vibracije u Dinamu, uvjetovane žestokim pritiscima državnih financijskih službenika, napokon su splasnule. Ministar financija, Mato Crkvenac, smirio je tenzije i u javnosti se, na tematiku vezanu uz nogometne klubove, ipak obratio pomirljivim tonom. Dinamu je, kao i ostalim klubovima naravno, omogućeno pravo žalbe na rješenje Financijske policije o dugu od 303 milijuna kuna. Najvažnije je da klupski računi zasad neće biti blokirani.</p>
<p> Eto, u takvom, ponešto veselijem raspoloženju, Dinamovi su se nogometaši uputili u Vinkovce na prvenstvenu utakmicu protiv Cibalije (subota, 15.30 sati) i sada se napokon mogu koncentrirati onome najvažnijem - nogometu.</p>
<p> U sastavu neće biti Cvitanovića zbog crvenog kartona zarađenog na posljednjoj utakmici u Čakovcu, zbog žutih kartona pauzirat će Bišćan i Balaban, a izostat će i ozlijeđeni Pavlović, koji ionako najavljuje odlazak iz Dinama.</p>
<p> U svakom slučaju, poznata je postava koju će Dnamov trener Marijan Vlak suprotstaviti Cibaliji. Na vratima će biti Butina, obrambeni red činit će Drpi kao zadnji, te Sedloski i Bosnar kao prednji braniči. Na desnom boku bit će Mikić, na lijevom Polovanec ili Čutura, u sredini veznog reda bit će Agić, Pilipović i Mujčin, dok će napadački dvojac činiti Šokota i Bazina.</p>
<p> - Pobjeda nam je važna zbog nekoliko razloga, rekao je Dinamov trener Marijan Vlak. - Njome bismo se vratili na vrh, a ujedno bismo dobili i veliku dozu samopouzdanja prije ogleda s Parmom. Cibalia ove sezone još niti jednom nije pobijedila i sigurno je da će se protiv nas pokušati iskupiti. Ne treba sumnjati da će protiv Dinama dati svoj maksimum, kao što to uostalom čine i druge momčadi. To što su izgubili nekoliko utakmica u ovome slučaju nije toliko važno, jer im je Dinamo uvijek dovoljan motiv da pruže svoj maksimum.</p>
<p> Cibalia je ovog tjedna ispala u osmini finala domaćeg Kupa, a »egzekutor« je bio - trećeligaš Inker, pobijedivši 1-0 u produžetku.</p>
<p> - Gledali smo Cibaliju na utakmici u Zaprešiću i mislimo da neće biti nekih promjena u njihovom sastavu u odnosu na tu utakmicu.</p>
<p> Usprkos tome što Vinkovčani u ovome trenutku baš nikome ne ulijevaju »strahopoštovanje«, u Dinamovoj svlačionici ipak osjećaju određenu - zebnju. Maksimirski klub je ionako već suviše opterećen problemima, ponajprije onih financijske prirode, a stanje je dodatno pogoršao i njihov posljednji prvenstveni nastup protiv Čakovca u gostima. Dinamo je ondje osvojio jedan bod, odigrao 0-0, ali nastup maksimirskih nogometaša u toj utakmici bio je daleko ispod njihove kvalitativne razine. Eventualni kiks u Vinkovcima još više bi rastvorio ranu...</p>
<p> - Ne pobijedimo li u Vinkovcima, bio bi to veliki problem za nas i to bi nam se svakako odrazilo na nastavak prvenstva. S druge strane, Cibalia bi s bodom sasvim sigurno bila zadovoljna... Danas nema laganih utakmica, niti u europskim natjecanjima, a niti u domaćem prvenstvu. Svaka utakmica ima svoju težinu i ne možeš razmišljati tako da ćeš se samo odšetati u Vinkovce i pobijediti.</p>
<p> Dinamov glavni konkurent u lovu na naslov prvaka, momčad Osijeka, također se nalazi na udaru financijskih službenika.</p>
<p> - Jest, apatija vlada i kod njih i kod nas. U Osijeku ovakvo stanje traje nešto duže, tako da su oni dio toga već prevladali i na neki su se način naviknuli. Kod nas se, ipak, sve odvijalo drukčije. Ovakva situacija se u Osijeku povlači već pet-šest mjeseci, a igrače najviše drži borba za prvo mjesto. To im je najjači motiv. Znao sam da će nam Osijek biti glavni konkurent za naslov prvaka, a to se sada i pokazuje. Njihovi su igrači već dugo zajedno, dok su nama otišla osmorica i mi smo u stvaranju. Drži ih rezultat, ali - neće to dugo trajati... Moram reći da sam impresioniran igrom Turkovića i Bjelice, koji su u izvrsnoj formi. Bjelica se pokazao kao pravi vođa na terenu.</p>
<p> Dinamu sljedećeg tjedna predstoji okršaj s talijanskom Parmom u drugom kolu Kupa UEFA. Prvi dvoboj, 26. listopada u Parmi, sve je bliže. </p>
<p> Dinamovi će se nogometaši u Parmu zaputi 15. listopada, dan prije utakmice. Na stadionu u Parmi predviđen je i poseban prostor za Dinamove navijače, koji će, prema najavama, biti oko 1.500. Ulaznice su 20.000 lira, odnosno oko 80 kuna.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Čop uvodi vojničku disciplinu</p>
<p>Od igrača očekujem samo da se drže dogovorenog. Pružit ćemo maksimalan otpor i vidjeti što će iz svega ispasti, kaže novi trener Cibalije Davor Čop uoči subotnjeg gostovanja Dinama (15.30 sati)</p>
<p>VINKOVCI, 20. listopada</p>
<p> - Uoči veoma važnog dvoboja sa zagrebačkim Dinamom (subota, 15.30 sati), a s obzirom na tešku rezultatsku poziciju u kojoj se klub nalazi, čelnici Cibalije održali su sastanak s igračima i Stručnim stožerom. Pritom je novom treneru Davoru Čopu pružena maksimalna podrška u radu. Čop je najavio uvođenje vojničke discipline i kontrole igrača (večernji izlasci, provođenje vremena u kafićima...). Sve, dakle, ukazuje na potpunu mobilizaciju vinkovačkih redova. Razumljivo, jer vremena je sve manje, a rezultata još nema. Cibalia je, naime, jedina prvoligaška momčad koja još nije osjetila slast pobjede u novoj sezoni. Što onda očekivati od utakmice s Dinamom, po mnogima najboljom momčadi u Hrvatskoj?</p>
<p>- Od nogometaša očekujem samo da se drže dogovorenog. Pružit ćemo favoriziranom gostu maksimalan otpor i vidjeti što će iz svega ispasti. U razgovorima, pojedinačnim i skupnim, s igračima svi smo bili maksimalno otvoreni. Osobno, od čelništva sam zatražio podršku, a povratna je informacija pozitivna. Vjerujem da još ništa nije izgubljeno, jer da jest, ne bih ni prihvatio ovu nezahvalnu poziciju, kaže Čop, koji je prošle nedjelje od Davora Mladine preuzeo trenersko mjesto.</p>
<p>U utorak je njegova momčad neočekivano ispala iz kupa, protiv Inkera, ali ta činjenica nije Čopa previše uznemirila:</p>
<p>- Koliko god je to negativno odjeknulo u javnosti, mislim da nije u potpunosti loše. Igrači su sad svjesni svojih slabosti i znaju da bez rezervnog angažmana ne mogu nikoga pobijediti.</p>
<p>Uoči utakmice protiv Zagrepčana, Čop nema većih nepoznanica oko sastava. Izostaje Ivan Lajtman (koji će za nekoliko dana operirati bruh) i nedovoljno oporavljeni kapetan Goran Meštrović. Čop ipak dvoji oko nekoliko pozicija, ali je vrlo sklon razmišljanju da na travnjak pošalje ovih 11 igrača: Marić, Andričević, M. Jurić, Tkalčević, Leutar, Pernar, Križanović, Pavličić (Ivezić), Grgić (Joldić), M. Meštrović, J. Jurić.</p>
<p>David Beidenegel</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ponovno spektakl u Kranjčevićevoj</p>
<p>Na utakmici u Kranjčevićevoj ponovno je, po već uhodanom običaju, bilo mnogo pogodaka i uzbuđenja. No, ovoga puta nije bilo pobjednika - nogometaši Zagreba i Osijeka u prvenstvenoj su utakmici odigrali 3-3 </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Momčad iz Kranjčevićeve ostaje vjerna sebi da, po već uhodanom običaju, na njenim utakmicama mora biti i pogodaka i uzbuđenja. Svega je toga bilo i u susretu Zagreb - Osijek 3-3 (0-1), s naglaskom da Zagrebov bod ima posebnu vrijednost, jer je izboren u trenucima kad je sve upućivalo na sigurnu pobjedu vrlo dobrog Osijeka.</p>
<p>Nakon početnih pokušaja Zagreba, gosti iz Osijeka ubrzo su pokazali s kojim su namjerama došli u Zagreb. Ne, kako bi se eventualno obranili od sve poznatije Zagrebove efikasnosti, nego naprotiv - da pokažu tko su i što su. Imali su što i pokazati, jer što je igra više odmicala, vidjelo se zašto je Osijek do ovog kola vodeći na prvenstvenoj ljestvici. Riječ je o iskusnoj momčadi u kojoj igrači bez puno napora osvajaju prostor, stvaraju prigode, a znaju se i obraniti. Kad su sve to u prvih 20-ak minuta Osječani suparniku dali do znanja, došlo je u 22. minuti i do njihovog logičnog vodstva. Raspoloženi Turković iz pozicije skraćenog kornera, potkopao je loptu lagano i u nekom čudnom luku, tako da je Rendulić ostao kao hipnotiziran. Nije ni pokušao reagirati, pa je »njegov« igrač Mitu bez problema glavom loptu smjestio u mrežu. U tom su razdoblju Zagrebovi nogometaši nešto pokušavali, ali su Osječani sigurnom igrom zaprijetili praktički kad god su poželjeli. Tako su u 37. minuti preko Bjelice došli u prigodu gdje je tek vratnica spriječila lopti put u mrežu. Sve što su »zagrebaši« pokušavali ostalo je na udarcima iz daljine. </p>
<p>Kad je u 51. minuti izvrsni Turković napravio pravi »dar-mar« u Zagrebovoj obrani, a onda na zemlju »složio« i vratara Tomića i postigao efektan pogodak, izgledalo je da se Zagrebu loše piše. Pogotovo jer domaćini nisu nudili nikakvu protuigru za takav jak, raspoložen i siguran Osijek. Nada se, međutim, Zagrebu ukazala u 54. minuti, kad je Vejić, više reda radi kroz šumu nogu puknuo po zemlji prema vratima. Vratar Osijeka podcjenjujuće je išao na ovu loptu, nije se dovoljno sagnuo i na sveopće čuđenje i podsmijeh, lopta mu je kroz noge odšetala u mrežu. </p>
<p>Gledatelji su se tada zapitali je li to znak za preokret. No, dvojba je kratko trajala, samo dvije minute, jer je već u prvom sljedećem naletu Bjelica sjajnim udarcem sa 16 metara matirao Zagrebovog vratara. Pri tom je dotrčao podno glavne tribine, točno pred Zagrebovu klupu i kao da je gestom želio reći: eto vam...</p>
<p> Sudac ga je poštedio kartona, igra je bila nastavljena, s time da su Osječani pomalo lakovjerno povjerovali da su skončali posao. No, dolazak u Kranjčevićevu doživljaj je upravo zbog toga što se tamo stalno nešto nepredvidivo i neočekivano događa. Tako su nogometaši Zagreba krenuli u 67. minuti prema vratima Osijeka, a tek ušli Franja odlično je u kaznenom prostoru gostiju uposlio Lovreka. Beljan je nesportski zaustavio Zagrebovog napadača, sudac je odmah presudio kazneni udarac, a nitko među domaćima nije ga se usudio izvesti. Odgovornost je preuzeo Baturina i sjajno pogodio. Ovaj pogodak bio je novi poticaj »zagrebašima« da krenu prema izjednačenju i to im je uspjelo u 70. minuti nakon izvrsnog udarca Franje sa 16 metara. Može se reći da je Zagrebov trener Branko Karačić imao dobar nos kad je ovog igrača uveo u igru. Sve u svemu, bila je to spektakularna utakmica, pri čemu je podjela bodova realan ishod.</p>
<p> • Stadion u Kranjčevićevoj. </p>
<p>Zagreb - Osijek 3-3 (0-1)</p>
<p>ZAGREB: Tomić 6,5 - Perić 6; Stavrevski 6 (od 61. Bulat 6), Osibov 6 - Surać 6, Vejić 6, Čižmek 6,5 (od 87. Štrok -), Rendulić 6,5; Baturina 7 - Lovrek 6.5, Popović 6 (od 60. Franja 7)</p>
<p>OSIJEK: Balić 5 - Beljan 6; Zebić 6, Neretljak 6,5 - Prišč 6,5, Brkić 6,5, Gašpar 6, Bjelica 7 (od 82. Jukić -), Beširević 6,5 - Mitu 6,5 (od 56. Grnja 6), Turković 7,5 (od 90. Vuka -)</p>
<p>SUDAC: Vukić (Rijeka) 6,5, GLEDATELJA: 2.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Mitu (22.), 0-2 Turković (51.), 1-2 Vejić (54.), 1-3 Bjelica (56.), 2-3 Baturina (68, 11 m), 3-3 Franja (70.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Osibov, Bjelica, Neretljak, Beljan, Zebić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE:Almir TURKOVIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>I u Brazilu se nogomet bori za opstanak, ali mu svi žele pomoći</p>
<p>Uz pisanje žalbi, klubovi se paralelno moraju baviti i onim zbog čega postoje - nogometom. A to nije lako... / U Hajduku je situacija veoma teška, uz 188 milijuna kuna duga državi, blokirani račun i suspenzije, na mukama su i nogometaši i čelnici / Tako se priča da će Ivica Šurjak, ključni čovjek ove uprave »bijelih«, podnijeti ostavku</p>
<p>SPLIT, 20. listopada</p>
<p> - Do jučer je nogomet bio mezimac, a sad je crna ovca s kojom se svi žele obračunati. Kako ništa nije samo crno ili samo bijelo i kako je istina uvijek u sredini, i današnju bismo kataklizmičku situaciju vjerojatno mogli prebroditi razgovorima. Mogli bismo, kad većina ne bi težila senzaciji, a ona koja trenutno prevladava i koja bi mnoge zadovoljila je ideja da se nogomet - ukine...</p>
<p>Istina je da nogomet na ovim prostorima neće biti isti kao u prošlim razdobljima, ali nije stvar u loptačkoj igri nego u načinu kako je uklopljena u život. Uglavnom, u Hajduku pripremaju žalbu (poslat će je najvjerojatnije u utorak) u kojoj će se govoriti o neusklađenosti zakonske regulative. Jasno je da dojučerašnjem načinu rada treba kazati zbogom, ali je nejasno kako je danas nepravilno ono što jučer nije bilo (ili barem nitko nije rekao da je nepravilno). A zakoni su isti... </p>
<p>Nogomet nam je korak do ponora, baš kao i u Brazilu. Ako igdje nogomet prerasta krilaticu o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu i ako je igdje više od zabave puka, onda je to Brazil. A sad se, baš tamo, nogomet trese i bori za opstanak, opterećen aferama oko podmićivanja sudaca i nelegalnih plaćanja igrača. No, nitko ga ne želi ugasiti i ne misli da će propasti, već se svi bore da mu pomognu i da bude zdraviji.</p>
<p>U ovako maglovitoj situaciji, naši se nogometaši pripremaju za prvenstvene utakmice. Hajduk u nedjelju gostuje u Slavonskom Brodu i igra s Marsonijom. Petnaestodnevni je moratorij na plaćanje omogućio Hajdukovoj kancelariji da dođe do daha pa je suspenzija (slučaj Bubalo), zahvaljujući moru drugih problema, pala u zaborav. </p>
<p>No, nastavlja se borba za bodove, a Hajduk ni tu ne stoji najbolje. »Bijele« trese i rezultatska kriza, publike je na Poljudu sve manje. Možda je Marsonia, posljednja na ljestvici, prigoda da se najave bolji dani. Jer, mora se priznati, Hajduk bi mora igrati bolje. Obrana, istina, ne prima mnogo pogodaka, ali napad nikako da proradi. </p>
<p>Logično je da su i igrači opterećeni općom neizvješnošću i da se sve teže koncentriraju na nogomet. Tako reprezentativni vratar Stipe Pletikosa, koji nije astronomski plaćen (po sezoni dobiva 35.000 maraka), kaže:</p>
<p>- Hajduk ne može platiti 188 milijuna kuna, to je valjda svima jasno. Svi bi prvoligaši trebali pronaći zajednički jezik da se situacija riješi na najbolji mogući način, jer ovo nikome ne ide u prilog. Svi mi čitamo novine, pratimo što se događa i zabrinuti smo. Tko kaže obrnuto, laže. Situacija je u klubu teška, ipak bi nam morali dati malo kuna za preživljavanje. Mladom igraču novac ne smije biti primaran, meni i nije, najbitnija je afirmacija. Šteta što nama mladim igračima u Hajduku nisu ponuđeni bolji uvjeti. Jer, neki koji su dolazili zarađivali su nekoliko stotina tisuća maraka, a za prijelaze su se plaćale visoke odštete klubovima. Bolje bi bilo da je taj novac potrošen na Tudora, Jurića, Vučka, pa bi Hajduk bio u Ligi prvaka.</p>
<p>Nisu samo nogometaši na mukama i iscrpljeni neizvješnošću, već i čelnici klubova. Tako se priča da je Ivica Šurjak, ključni čovjek ove uprave »bijelih«, najbližim prijateljima, navodno, rekao da će podnijeti ostavku... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatski olimpijski odbor podržava nogomet</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - »Ne želimo da se nogomet ugasi, ne želimo da se blokira nogomet!« To su završne riječi Zdravka Hebela, novog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), nakon zajedničkog sastanka čelnih ljudi krovne organizacije hrvatskog sporta s predstavnicima nogometa, sporta kojemu svi nalaze mane, kojega optužuju kad nema nikog drugog, ali bez kojega se, željeli to priznati ili ne, ipak ne može.</p>
<p>Stoga će neki zaključci s ovog druženja ući u zajedničku platformu subotnjeg nastavka Izborne skupštine HOO-a. A sa Skupštine pak, po mogućnosti najkraćim putem, prema mjerodavnim državnim tijelima, kako bi ih se podsjetilo da sport kao društvena djelatnost od posebnog društvenog interesa to treba biti i nadalje. I nogomet u svemu tomu treba naći svoje mjesto, s obzirom na značenje i masovnost. Ako ništa drugo, barem kroz razložnu buduću regulativu u prilog koje je i nogomet spreman ponuditi sasvim konkretna, praktična rješenja.</p>
<p>Predstavnici HOO-a dočekali su nogometne radnike u najreprezentativnijem, obnovljenom sastavu. Uz predsjednika Zdravka Hebela tamo su bili i Slavko Podgorelac (glavni tajnik HOO-a u odlasku), Andrija Mijačika (nasljednik dosadašnjeg glavnog tajnika HOO-a) te Petar Turković (jedan od trojice dopredsjednika). Turković je i čelni čovjek Strategije razvitka hrvatskog sporta, dokumenta koji bi, slijedi li se i u praksi njegova ideja, trebao za sve naći rješenje. Pa i za nogomet, i to kroz neku skandinavsku mješavinu neamaterizma, pri čemu bi samo najistaknutiji pojedinci nekih sportova, ponajprije (ili jedino) u nogometu, te donekle košarci, uživali status »obrtnika«. O tome se razgovaralo i na spomenutom sastanku predstavnika nogometa i HOO-a.</p>
<p>Interese navodno teško ranjenog, sa svih strana napadnutog i do ponora dotjeranog nogometa, kojemu još samo nedostaje završni, smrtni udarac da se od bronce pretvori u prah, došli su zastupati trenutno najverziraniji ljudi. Predvodio ih je Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. Zatim, na naše iznenađenje, i Miroslav Uljan, jedan od dopredsjednika Saveza koji se ipak predomislio i shvatio da je, nakon nedavne farse oko izbornikova ostanka, za probitak nogometa bolje ostati i boriti se - »iznutra«. Tako će, smatra, biti korisniji za nogomet nego da slijedi već zaboravljene ideale časti i dosljednosti i krene putem ostavke člana IO HNS-a, Mladena Ivančića. U delegaciji je još bio Ante Pavlović, savjetnik u HNS-u, Vlado Iveta, pravnik Saveza i Damir Vrbanović, direktor pravnih poslova Dinama. Maksimirskog kluba koji bi, nakon nalaza Financijske policije, trebao najviše p(l)atiti zbog »grijeha struktura« ili se čak, u nekim suviše dramatiziranim varijantama treniranja strogoće, ugasiti.</p>
<p>Već je ranije zaključeno, a sad je samo prisnaženo, da nogomet u nas, koliko god se trudio biti »država u državi«, mora dijeliti sudbinu sporta. Među ostalim i zbog temeljnog stava »zajedno smo jači«, ali i zato što nogomet u nas, koliko god se to ponekad želi, ne može ni pokušati živjeti samostalno i bez pomoći barem regionalne društvene zajednice. Dokaz tomu je i ova zajednička akcija HOO-a i HNS-a, kad je rečeno da nitko nema namjeru bježati od svojih obaveza i davanja koja se trenutno spominju kao središnji problem preživljavanja, ali i da to ubuduće mora biti rečeno (i zapisano) jasnim, svima razumljivim jezikom.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hombach: SRJ ulazi u Pakt, ali neće biti miljenica Europe</p>
<p>U Rakitju Otvoreno Regionalno središte za kontrolu razoružanja / Ministar obrane Jozo Radoš pozdravio je uključivanje SRJ u proces nadzora razoružanja i njezino aktivno sudjelovanje u Paktu</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - U vojarni »Vitez Damir Martić« u zagrebačkom Rakitju u petak je otvoreno Regionalno središte za potporu u provedbi kontrole razoružanja (RACVIAC). Regionalno središte, čiji je direktor brigadir Nikola Nogolica, otvoreno je u sklopu Trećeg radnog stola za sigurnosna pitanja Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. Projekt je inicirala njemačka vlada u suradnji s hrvatskom Vladom. U RACVIAC, kojemu je sjedište u Rakitju, trenutačno je uključeno 18 zemalja jugoistočne i zapadne Europe, Rusija i SAD. Prema riječima državnog tajnika njemačkog Ministarstva obrane Waltera Kolbowa, Njemačka će za rad RACVIAC-a u iduće tri godine izdvojiti 6,5 milijuna maraka. Nakon toga bi zemlje regije trebale samostalno nastaviti financirati projekt. </p>
<p>Posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach najavio je da će se 26. listopada u Bukureštu održati sastanak zemalja članica Drugog stola Pakta na kojem se očekuje da će se Paktu priključiti SR Jugoslavija. Komentirajući strahove drugih zemalja regije, posebni koordinator je obećao u ime Europske unije da SRJ neće postati »nova miljenica Europe«. »Sve ostaje kao što je dogovoreno. Novac koji je osiguran za projekte neće se nanovo dijeliti, nego će Srbija dobiti dodatna sredstva. U suprotnom bi sve što smo dosad napravili bilo uništeno«, istaknuo je Hombach. </p>
<p>Hrvatski ministar obrane Jozo Radoš pozdravio je uključivanje SRJ u proces nadzora razoružanja i njezino aktivno sudjelovanje u Paktu. »Takav razvoj događaja u skladu je s otvorenom politikom što ju vodi hrvatska Vlada koja nije zaboravila prošlost, ali će se i dalje zalagati za mir, suradnju i toleranciju«, naglasio je Radoš. Zahvalio je Njemačkoj na podršci u realizaciji RACVIAC-a naglasivši da je od ideje do otvorenja središta proteklo tek godinu dana. </p>
<p>Nacionalni koordinator Pakta i pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak iskazao je zadovoljstvo brzom provedbom projekta, čime se potvrđuje aktivna i uspješna uloga Hrvatske u Paktu. »Hrvatska je sretna što može biti domaćin tom projektu i to vidimo kao uvod u skoro predsjedavanje Hrvatske Stolom o sigurnosti«, zaključio je Drobnjak.</p>
<p> Hombach je RACVIAC nazvao predvodničkim projektom u sklopu Trećeg stola Pakta. »Ono što je do jučer bila vizija, sutra može postati stvarnost jer ova regija može postati regija mira, a Europa prvi put u svojoj povijesti biti bez i jedne vlade koja pokušava ostvariti svoje ciljeve nedopuštenim sredstvima. Ovaj projekt sigurno će pridonijeti realiziranju te vizije, posebice zbog multinacionalnog sastava njegovih članova«, naglašava Hombach. Kolbow je naglasio važnost »mirne revolucije u SRJ, koja je toj zemlji otvorila vrata i ovog projekta i cijelog Pakta«. Dodao je da su zemlje EU spremnije nego ikad ulagati u jugoistok Europe. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Odgođena odluka o njemačkoj desničarskoj stranci NPD</p>
<p>BERLIN, 20. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ministri unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina nisu se na svom izvanrednom sastanku u Berlinu mogli usuglasiti oko pokretanja postupka zabrane radikalne Njemačke nacionalne stranke (NPD). Oko svrhovitosti zabrane i i pravne dostatnosti prikupljenih dokaza protiv NPD-a dvoje prije svega političari Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Liberalne stranke (FDP). Iako je inicijativa za raspravu o zabrani radikalno desnog NPD-a potekla od CDU-ove stranke partnera, bavarske Kršćansko socijalne unije (CSU) predstavnici pokrajina u kojima vlada CDU se još uvijek protive zabrani smatrajući da one ne bi vodila nikuda. </p>
<p>Osim toga, postoji opasnost da bi zbog nedovoljno pripremljenog materijala zahtjev za zabranom pred ustavnim sudom u Karlsruheu mogao propasti što bi malom ali agresivnom NPD-u priskrbitilo nove poklonike i auru mučenika. NPD je ionako, kako zadovoljno primjećuju aktivisti ove stranke, zahvaljujući medijskoj prašini oko zabrane postao poznat i u najudaljenijem kutu Njemačke. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Jörg Schönbohn (CDU) drži da je buka oko zabrane radikalnog NPD-a potpuno neprimjerena. »Ta stranka postoji već više od trideset godina, broji oko šest tisuća članova i na izborima nikad nije postigla neki uspjeh. Činjenica da vlada protiv ovog političkog patuljka kreće najjačim oružjem je potpuno nerazumljiva«, zaključio je Schönbohm. Da su frontovi u ratu oko zabrane NPD-a potpuno pomiješani pokazuje i činjenica da su i koalicijski Zeleni u vladi Gerharda Schrödera protiv guranja desno radikalnih snaga u ilegalu. Zeleni strahuju da bi pozicija s one strane zakona NPD neizbježno gurnula u vode terorizma. Politički komentatori smatraju kako bi upravo miistar unutarnjih poslova Schily, koji je kasnih sedamdesetih kao odvjetnik branio teroriste Frakcije crvene armije (RAF), trebao znati kuda vodi zabrana radikalnih stranaka. </p>
<p>Istovremeno Schily predbacuje demokršćanima i liberalima kukavičluk i tvrdi da argument nisu imali vremena proučiti pravni materijal oko zabrane služi kao »jeftina isprika«. Ako se i do slijedećeg tjedna, kada bi na sjednici pokrajinskih ministara unutarnjih poslova u Schwerinu trebala biti donesena konačna odluka o zabrani, protivnici budu i dalje nećkali, vlada će sama pokrenuti postupak pred ustavnim sudom. </p>
<p>Da apsurd bude veći, Schily i Schröder u ovom trenutku mogu računati samo na podršku predsjednika bavarske vlade Edmunda Stoibera i njegovog ministra unutarnjih poslova Günthera Becksteina koji se smatra idejnim začetnikom procesa zabrane NPD-a. Stoiber je, međutim, u pogledu zabrane potpuno optimističan i očekuje kako će svog partnera CDU do sastanka u Schwerinu uspjeti nagovoriti na suradnju. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ševardnadze traži provedbu sukcesije SSSR-a</p>
<p>Novi »nesporazum« između Gruzije i Rusije zbog nasljeđa bivše zajedničke države vjerojatno je potaknut dugom Gruzije SSSR-u od 185 milijuna dolara koji ta zemlja ne može vratiti</p>
<p>MOSKVA, 20. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Neočekivani javni zahtjev gruzijskog predsjednika Eduarda Ševardnadzea da se provede sukcesija raspalog SSSR-a i da njegovoj zemlji pripadne nasljedni dio u vrijednosti od 2,5 do 3 milijarde dolara, izazvala je gnjevnu reakciju ruskog državnog vrha. »Vlak je već otišao, a zahtjev Gruzije za sukcesijom ravan je zahtjevu vraćanja natrag u SSSR«, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Ilja Klebanov, dodajući da Rusija već osam godina umjesto bivših sovjetskih republika sama vraća dugove bivše zajedničke države. </p>
<p>Međutim, kad je u pitanju Gruzija potezanje sukcesije SSSR pravno nije bez osnove. Prilikom raspada zajedničke države u prosincu 1991. godine, utvrđeno je da je vanjski dug SSSR-a 65 milijardi dolara. Aktiva raspale države tada nije utvrđivana, ali je izračunato da će udio Gruzije u aktivama i pasivama SSSR biti 1,62 posto. Kako novonastale države nisu bile u stanju vraćati dugove, tadašnji predsjednik Rusije Boris Jeljcin objavio je da kao sljednica njegova zemlja preuzima na sebe vraćanje svih dugova i naravno aktivu SSSR-a, što je osam od 15 bivših sovjetskih republika odmah prihvatilo i potpisalo.</p>
<p>Bilo je to na skupu na kojem su lideri osam novonasatalih suverenih zemalja osnovali na prostoru bivšeg SSSR Zajednicu neovisnih država. Na tom skupu nije bio prvi predsjednik Gruzije Zvijad Gamasahurdija koji još prije raspada SSSR-a proglasio neovisnost svoje zemlje. Međutim, nakon svrgavanja Gamsahurdije i dolaska na vlast Eduarda Ševardnadzea, Gruzija je stupila u ZND i krajem 1993. godine potpisala ugovor s Moskvom kojim priznaje Rusiju sljednicom SSSR, ali taj ugovor gruzijski parlament do danas nije ratificirao. Štoviše, više ga i ne namjerava ratificirati pošto su u međuvremenu ruski i strani eksperti izračunali da je aktiva SSSR-a (imovina u inozemstvu, zlatni i briljantni fondovi, devizne rezerve, vojna tehnika ...) vrijedna od 300 do 400 milijardi dolara, a to znači da je aktiva pet puta veća od pasive i da se ima s Rusijom što dijeliti.</p>
<p>Na vijest iz Tbilisija da Gruzija traži sukcesiju, službena Moskva odmah je odgovorila svojim protuargumentima. Prvo, međunarodna zajednica i, primjerice Pariški kreditni klub prihvatili su Rusiju kao pravnu sljednicu SSSR-a i Moskva koja je preuzela na sebe sve aktive i pasive vraća dugove bivše države. Drugo, do danas nije izvršena evidencija i službena procjena imovine SSSR-a u inozemstvu, i napokon, u aktivu bivše zajedničke države uzeto je i njezino nasljeđe od carske Rusije, a zatim i nasljeđe Rusije prije osnivanja SSSR-a. Sve to znači da bi točno izračunavanje što je tko unio u bivšu raspalu državu moglo potrajati godinama i da bi taj veliki posao koštao mnogo.</p>
<p>Promatrači u Moskvi zaključuju da Gruzija nije jedini razlog oštre reakcije ruskog državnog vrha na spominjanje sukcesije. Primjerice, Ukrajina, kojoj u aktivi i pasivi raspalog SSSR pripada dio od 16,3 posto, potpisala je s Rusijom 1994. godine ugovor kojim joj pravno priznaje status sljednice bivše zajedničke države, ali taj ugovor ni ukrajinski parlament nije do danas ratificirao. Istina, pozivajući se na svoj visoki udio u aktivama i pasivama raspalog SSSR-a Ukrajina je vješto trgovala s Rusijom prilikom diobe sovjetske crnomorske flote i strateškog naoružanja. </p>
<p>Napokon, nakon svog osamostaljivanja, do kojeg je došlo prije potpunog raspada SSSR-a, tri baltičke države Letonija, Litva i Estonija, nisu nikad tražile sukcesiju i nisu uopće potpisivale ugovore s Moskvom kojima bi Rusiji priznale status sljednice. Ako bi sada i te baltičke države zatražile sukcesiju, nema dvojbe da bi se politički i pravno zaokomplicirala situacija. Istina, u Moskvi vjeruju da se iza gruzijskog zahtjeva za sukcesijom krije namjera Tbilisija da s Rusijom trguje oko svojih dugova. Naime, dug Gruzije Rusiji posljednjih se godina popeo na 185 milijuna dolara, i Tbilisi ga ne može vratiti. Uz to, Gruzija je nezadovoljna ruskim otezanjem da likvidira svoje dvije vojne baze na njezinom teritoriju, kao i prešutnom podrškom separatistima Abhazije i Južne Osetije koji su prilikom raspada SSSR-a odmah proglasili samostalnost svojih republika. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Blairovi clintonisti« pomažu Hillary </p>
<p>LONDON, 20. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska Laburistička stranka ogradila se od skupine svojih aktivista koji su nedavno prešli Atlantik da bi pomogli Hillary Clinton u njenoj izbornoj kampanji za senatoricu. Riječ je o skupini od osmero mlađih ljudi koji rade u laburističkom stranačkom aparatu, a koji su u Ameriku pošli da bi iz prve ruke okusili predizbornu borbu. </p>
<p>»Za mene je to poput ljetnog branja hmelja u Kentu, ili poput odlaska u kibuc u Izraelu«, izjavio je britanskom tisku jedan od tih aktivista koje su Amerikanci nazvali »Blairovim clintonistima«. Izborni štab demokratskog predsjedničkog kandidata Ala Gorea nije, međutim, htio imati ništa s nadobudnim mladim Britancima koji su umjesto toga završili radeći za Hillary Clinton. Oni su tako obijali pragove po imućnijim predgrađima, ili telefonski nazivali birače države New York, nagovarajući ih da podrže Hillarynu borbu za ulazak u Senat. Oprezna Hillary, držala se podalje od mladih Britanaca kojima su bili dodijeljeni dosta prizemni zadaci, poput dijeljenja letaka. Za neke je to bilo razočaranje, jer su zamišljali da će sudjelovati u donošenju strateških odluka.
Blairovi clintonisti su se u međuvremenu vratili kući, a laburističko vodstvo u Londonu sada se ograđuje od njihovog prekoatlantskog izleta. Ističe se tako da su oni pošli u Ameriku o svom trošku u svoje slobodno vrijeme, koristeći godišnji odmor. Protivnici Hillary Clinton iskoristili su dolazak mladih Britanaca za napad na nju. Jedan od njih požalio se tako listu New York Post riječima: »Hillary je iz Arknasasa, ali svoj novac dobiva s Beverly Hillsa, a svoje pješaštvo s druge strane Atlantika.«</p>
<p>Upravo zbog takvih primjedaba, britanski laburisti paze da ne bi ispalo kako se previše miješaju u američku politiku. Osim toga, još je živo sjećanje na nezgodni presedan s početka devedesetih, kada su konzervativci Johna Majora, koji su u to vrijeme bili na vlasti u Londonu, svim silama nastojali pomoći tadašnjem republikanskom predsjedničkom kandidatu Georgeu Bushu. U to ime britanski konzervativci pokušali su iskopati bilo kakve kompromitirajuće podatke o Bushovom protukandidatu Billu Clintonu iz vremena kada je studirao na Oxfordu, izbjegavajući slanje u Vijetnam. Konzervativci nisu uspjeli pronaći ništa neugodno o Clintonu, a kada je se on uselio u Bijelu kuću, ta je epizoda ostala visjeti kao sivi oblak nad njegovim odnosima s Downing streetom.</p>
<p>Nakon tog događaja, američki demokrati i britanski laburisti osjetili su se međutim slobodniji razmjenjivati vlastita izborna iskustva. Izgubivši 1992. na britanskim općim izborima, laburisti su kasnije mogli Clintonu prenijeti gorke pouke svog poraza. Na zadnjim britanskim izborima, 1997., Clintonovi su savjetnici pak zdušno pomagali Blairu, koristeći svoje svježe iskustvo stečeno u američkoj predsjedničkoj utrci 1996. Taj se trend nastavlja dalje. Premda se Gore nećkao da prihvati pomoć laburističkog podmlatka, već ovog vikenda put Amerike kreće nova grupa poslanika i aktivista britanske Laburističke stranke, da bi američkom demokratskom kandidatu pomogla u završnim tjednima borbe protiv Busha mlađeg.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prodaja glasova preko Interneta - i unosan posao i prijetnja demokraciji </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Političari i politolozi govore o prijetnji demokraciji, američki suci o saveznom zločinu, a poduzetnik koji se time bavi o unosnom poslu: Amerikancima je ponuđena mogućnost da na predstojećim predsjedničkim izborima prodaju svoj glas onoj strani koja je spremna za to platiti. </p>
<p>Postupak je jednostavan - zainteresirani za prodaju svoga glasa moraju na adresi www.voteauction.com ispuniti obrazac i potom čekati da se jedna od stranaka odluči kupiti cijeli paket glasova. Pojedinačni birač bi time, nakon što predoči dokaz da je stvarno glasovao, trebao zaraditi 50 dolara. Prilika je dosad, prenosi Reuters, privukla oko 20.000 Amerikanca voljnih unovčiti svoje građansko pravo kao i šezdesetak kupaca zainteresiranih za njihovu robu.</p>
<p>Iako se popratni tekst na web stranicama, primjerice tvrdnja da je riječ o »kombinaciji američke demokracije i kapitalizma čime se veliki novci iz izbornih kampanja kanaliziraju direktno do birača«, može shvatiti kao satirični komentar američke politike, vlasnik sitea Austrijanac Hans Bernhard posve ozbiljno razmatra poslovne mogućnosti koje nudi kupoprodaja glasova. »Internet postaje tržište glasovima«, izjavio je nedavno Berhnard austrijskom listu Kurier, dodajući da valja iskoristiti potražnju i ponudu. Ni Savezno izborno povjerenstvo SAD-a ne shvaća Internet prodaju glasova kao šalu i satiru. Njihov je glasnogovornik ovog tjedna upozorio da »i samo postojanje takvog sitea« predstavlja zločin na federalnoj i lokalnoj razini. S tim je obrazloženjem zatražena sudska zabrana sitea koja je dosad odobrena u tri savezne države (Kaliforniji, New Yorku i Illinoisu), a čini se da je poslovanje ugroženo i drugdje. Naime, kako upozoravaju politolozi, očito je da se kupovina glasova kosi s načelom slobodnog izbora, što znači da se radi o nezakonitom postupku. Izbori u kojima se jedna strana ili jedna stranka koristila takvim biračima mogli bi biti proglašeni nevažećima, a osim toga kandidati koji kupuju glasove učinit će se slabijima u očima birača koji nisu prodali glas. Posao s kupoprodajom glasova je, zaključuju mnogi, jednostavno kontraproduktivan. </p>
<p>Takve prognoze, međutim, nisu nimalo pokolebale Bernharda, koji je odmah smislio i rješenje za taj problem. Glasove neće kupovati stranke, nego sponzori ili pravne osobe koje djeluju u interesu stranke. Austrijanac koji je poduzeće kupio nakon što se pokretač, jedan američki student, zbog rizika odlučio na prodaju, optimistično izjavljuje da su američki predsjednički izbori samo proba. Sistem kupoprodaje glasova on želi prenijeti i u Europu, najprije na britanske izbore sljedeće godine, a zatim i na njemačke 2002. Jedini mogući problem, osim nararavno sudske zabrane poslovanja, Bernhard vidi u činjenici da je teško kontrolirati jesu li birači doista glasovali za stranu koja je unaprijed platila njihov glas. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Devet godina zatvora poljskom biznismenu </p>
<p>VARŠAVA, 20. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sud u Varšavi donio je u petak presudu u najvećoj financijskoj aferi koja je potresla bankovni sustav Poljske od početka demokratskih promjena. Na devet godina zatvora osuđen je poznati 37-godišnji poljski biznismen Boguslaw Bagsik, koji je financijskim makinacijama oštetio poljski bankarski sustav za 400 milijuna zlota, što je tada bilo više od 600 milijuna njemačkih maraka. Bagsik, koji se zadnje dvije godine branio sa slobode, vjerojatno se ipak neće morati vratiti u zatvor u kojemu je proveo četiri i pol godine, čime je stekao uvjete za prijevremeni uvjetni izlazak na slobodu.</p>
<p>Takozvana afera Art-B odigrala se još početkom devedesetih godina, kad je Bagsiku i njegovom partneru Andrzeju Gasiorowskom (koji se danas skriva u Izraelu) pošlo za rukom da u roku od nepune dvije godine svoje malo trgovačko poduzeće Art-B pretvore u jedan od najvećih poljskih holdinga koji je zapošljavao 15.000 osoba, imao vlastiti zrakoplovi i helikopter. O Art-B više se pročulo 1991., kad je otkupio godišnu proizvodnju poljskih traktora Ursus. Još iste godine, saznavši da se priprema njihovo uhićenje, Bagsik i Gasiorowski prebjegli su u Izrael s desecima milijuna dolara gotovine. Bagsika je prije četiri godine uhitila u zračnoj luci švicarska policija i predala ga poljskim istražnim organima. Najveće bogatstvo Bagsik i njegovo poduzeće stekli su koristeći slabe točke bankovnog sustava, koji je početkom devedesetih godina bio tek u nastajanju (komercijalne banke pojavile su se u Poljskoj tek nakon započinjanja gospodarskih promjena). Osim za oštećivanje poljskih banaka, Bagsik je osuđen za prisvajanje imovine svoje tvrtke, oštetivši ju tako za 110 milijuna zlota, za davanje mita i falsificiranje dokumenata. Proces Bagsiku, koji je trajao pet godina, bio je u središtu zanimanja poljske javnosti. U njemu je pala i rekordno visoka kaucija od milijun njemačkih maraka, koju je prije dvije godine za Bagsika platio Klub poljskih biznismena.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pariz najavio mogućnost tužbe protiv Gadafija</p>
<p>PARIZ, 20. listopada</p>
<p> - Francuski sud je u petak donio odluku o mogućem krivičnom gonjenju libijskog čelnika Muamara Gadafija zbog rušenja francuskog zrakoplova iznad Nigera 1989. godine, kada je živote izgubilo 170 ljudi, doznaje se iz sudskih izvora. Sud je odbacio argumente obrane da se Gadafija ne može goniti jer kao šef države uživa imunitet. </p>
<p>Obitelji žrtava su podigle tužbu protiv libijskog vođe nakon što je francuski sud 1999. godine na doživotni zatvor osudio šest Libijaca, uključujući i Gadafijevog šogora. Optuženima je suđeno u odsustvu. Šestoricu se teretilo za podmetanje bombe u zrakoplov DC-10 tvrtke UTA iznad Nigera.</p>
<p> Vlada u Parizu je izdala međunarodne tjeralice za šestoricom optuženih u slučaju da ikada napuste teritorij Libije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Verheugen: Turska nije zrela za pregovore o ulasku u EU</p>
<p>BERLIN, 20. listopada</p>
<p> - Turska u ovome trenutku još nije potpuno zrela za ulazak u EU i mora postići napredak na području ljudskih prava i demokracije ako želi da započeti pregovore o ulasku u tu instituciju prije 2005., izjavio je u četvrtak europski povjerenik za proširenje EU-a Günther Verheugen. </p>
<p> »Preporučit ću pregovore s Turskom, ukoliko za to uopće bude prilike do kraja mojega mandata 2005., samo ako budem siguran da ćemo razgovarati s jednom drukčijom Turskom«, rekao je Verheugen za Frankfurter Allgemeine Zeitung od petka petak. Daljnja kršenja ljudskih prava poljuljala su planove EU-a o potpisivanju ugovora o partnerstvu s Turskom ove jeseni, kazao je Verheugen. »U razdoblju do 2005. godine, deset zemalja kandidatkinja imat će priliku priključiti se EU-u«, kazao je Verheugen, isključivši mogućnost da bi među njima mogle biti Rumunjska i Bugarska. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Clintonov posjet Sjevernoj Koreji ipak upitan</p>
<p>WASHINGTON, 20. listopada</p>
<p> - Sjedinjene Države upozorile su da je još prerano ocijeniti hoće li se realizirati želja predsjednika Billa Clintona da ode u povijesni posjet Sjevernoj Koreji, priopćio je State Department. »Ne bih opisao (to putovanje) kao svršeni čin«, rekao je glasnogovornik Richard Boucher. »Rekli smo smo da se radi o mogućem posjetu predsjednika, a da se posjet državne tajnice priprema«, dodao je. Što se tiče Madeleine Albright, ona će pokušati riješiti ključna pitanja kako bi omogućila posjet predsjednika, naglasio je glasnogovornik. Albright bi u ponedjeljak trebala stići u dvodnevni posjet Pyongyangu koji će uključiti i susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-Ilom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Somaliji prva vlada nakon deset godina </p>
<p>MOGADISHU, 20. listopada</p>
<p> - Somalijski premijer Ali Kalif Galaid u petak je u Mogadishuu imenovao članove prve vlade te zemlje nakon gotovo deset godina, izvijestile su agencije. Imenovana su dvadeset i tri ministra, a trinaest ih je prisegnulo u petak u glavnom somalskom gradu u nazočnosti predsjednika države Abdulkasima Salata Hasana. Na mjesta ministara zdravstva te razvoja i okoliša još nije nitko imenovan. Nove somalijske čelnike, koje je poduprla međunarodna zajednica, nije priznala većina frakcijskih vođa u Mogadishuu, niti čelnici samoproglašenih regionalnih entiteta u Somalilandu na sjeverozapadu zemjle i Puntlandu na sjeveroistoku zemlje. Od pada s vlasti predsjednika Muhameda Sijada Barrea u siječnju 1991. Somalija nije imala svoju vladu. Posljednju je u svibnju 1991. u Jibutiju imenovao Ali Mahdi Mohamad nakon jedne međunarodne konferencije, ali ona nije nikad djelovala u Somaliji. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U petak ukupno deset mrtvih u bliskoistočnom nasilju</p>
<p>JERUZALEM, 20. listopada</p>
<p> - U najnovijim sukobima sa izraelskom vojskom na Zapadnoj obali, koji su izbili u petak, poginula su desetorica Palestinaca.</p>
<p> Glasnogovornik izraelske vlade Nachman Shai kazao je da Palestinci nisu poštovali dogovoreni krajnji rok za završetak nasilja te da izraelski premijer Ehud Barak traži 'time-out' u mirovnom procesu da bi obavio ponovnu procjenu stanja.</p>
<p> Petorica od desetorice ubijenih strdala su u pucnjavi u gradu Nablusu.</p>
<p> Broj poginulih u petak najveći je u dva tjedna sukoba, a u subotu počinje arapski sastanak na vrhu u Kairu sazvan da izrazi podršku Palestincima i pojača međunarodni pritisak na Izraael. Izraelski i palestinski čelnici jedni druge optužuju da nisu poštovali prekid vatre dogovoren u Šarm el-Šeiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Picula i Hombach očekuju uspjeh Zagrebačkog summita</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada </p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach ocijenili su u petak u Zagrebu da će predstojeći Zagrebački summit biti uspješan jer će otvoriti pregovore o pridruživanju Hrvatske EU kao i novu europsku perspektivu za Hrvatsku i zemlje regije, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p> »Bodo Hombach i Tonino Picula suglasno su procijenili da će Zagrebački summit postići uspjeh ne samo zbog početka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nego i zbog nove europske perspektive za Hrvatsku i zemlje regije,« kaže se u priopćenju. Hombach je povodom svoga boravka u Beogradu i razgovora s novim jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom naglasio da će približavanje i povrat SRJ u međunarodnu zajednicu kao i međunarodna financijska pomoć SRJ biti uvjetovani daljnjom demokratizacijom te zemlje, stoji u priopćenju.</p>
<p> Ministar Picula je rekao da će Hrvatska surađivati s demokratskim snagama SRJ, a opseg suradnje ovisit će o njihovoj odlučnosti u provedbi političkih reformi a da je ključno za suradnju dviju zemalja rješavanje pitanja kontinuiteta i sukcesije, te odnosa prema BiH, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sharon vodi pred Barakom </p>
<p>JERUZALEM, 20. listopada</p>
<p> - Oporbeni čelnik desničarske stranke Likud, Ariel Sharon, prvi je put u vodstvu u odnosu na premijera Ehuda Baraka u ispitivanju javnog mnijenja objavljenom u petak u razdoblju nasilja između Izraelaca i Palestinaca, dosad najkravavijeg u mnogo godina. Gallupovo ispitivanje za dnevni list »Maariv« pokazalo je da, kada bi se izbori održali danas, 41 posto Izraelaca glasovalo bi za Sharona, a Barak bi dobio 31 posto glasova. Ispitivanje pokazuje da, unatoč padu popularnosti Baraka, 62 posto Izraelaca još uvijek podupire nastavak mirovnog procesa s Palestincima, dok se 33 posto protivi, a pet posto nema stajalište o tome. Ispitivanje na uzorku 620 Izraelaca provedeno je u utorak, nekoliko sati nakon završetka izraelsko-palestinskog summita kojim je dogovoren prekid nasilja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Američki poziv Švedskoj za potporu širenju EU-a</p>
<p>WASHINGTON, 20. listopada</p>
<p> - Sjedinjene Države se nadaju da će Šveđani energično potaknuti proširenje EU-a kada ta zemlja preuzme predsjedavajuće mjesto petnaestorice u prvoj polovici iduće godine, izvijestio je američki državni podtajnik Thomas Pickering na konferenciji za novinare u Washingtonu. On je istaknuo kako Washington prati suradnju bivših komunističkih zemalja Europe i Rusije s EU-om oko pitanja vezanih za zdravstvo, okoliš i kriminal. Kad Švedska početkom 2001. preuzme ulogu predsjedavateljice EU-a od Francuske, proširenje te institucije na zemlje istočne Europe i njegovanje veza s Rusijom trebala bi biti dva najvažnija pitanja, rekao je visoki švedski dužnosnik. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zbog zakona o mirovinama, BiH ostaje bez međunarodnih kredita</p>
<p>MOSTAR, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li Bosna i Hercegovina ostati bez već najavljenih 175 milijuna dolara međunarodne pomoći i kredita? Konačnu odluku MMF i Svjetska banka još nisu prioćili i mogli bi to učiniti, piše Dnevni avaz, vjerojatno početkom idućeg tjedna. No, svi su izgledi, bez obzira na kratkoročnu odgodu »presude« da će Bosna i Hercegovina biti kažnjena za »neposluh« definitivnim izostankom značajne financijske pomoći.</p>
<p>Razlog svemu je, kako tvrde predstavnici međunarodne zajednice u BiH, neodgovornost federalnog parlamenta. Naime, već nekoliko mjeseci federalni parlament odbija usvojiti predložene Izmjene i dopune zakona o mirovinskom osiguranju, na čemu insistira međunarodna zajednica, kao svojevrsnom preduvjetu za nove financijske injekcije. Tim izmjenama i dopunama, najkraće rečeno, predlaže se isplata mirovina u BiH u okviru raspoloživih sredstava prikupljenih za mjesec dana, čime bi njihova isplata postala redovnom i ne bi se stvarao dug prema umirovljenicima. Sudeći, međutim, po aktualnoj situaciji, ako bi se takvo što primjenilo, s obzirom na neredovne uplate doprinosa, ionako niske mirovine u BiH (oko 150 konvertibilnih maraka, u prosjeku) bile su umanjene za još tridesetak posto. Istina, federalna je vlada bila predložila i odredbu kojom jamči da će svojim mjerama osigurati da mirovine ne budu smanjene ispod granice trenutačno najniže mirovine od 117 KM, no zastupnici Zastupničkog doma Federacije BiH ostali su neumoljivi i nisu prihvatili izmjene sadašnjega Zakona o MIO.</p>
<p>Oleg Milišić glasnogovornik Ureda visokog predstavnika, za takvo je ponašanje kazao kako je neodgovorno i kako će ozbiljno ugroziti nužne ekonomske i socijalne reforme u Bosni i Hercegovini. On dodaje kako je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch održao sastanak s predstavnicima umirovljenika »koji su shvatili da Federaciji trebaju fiskalno odgovorni zakoni kako bi izašla iz teške ekonomske situacije«. Na tvrdnju kako su predstavnici političkih stranaka i udruga umirovljenika i dalje protiv donošenja predloženog zakona o izmjenama u MIO, Milišić je kazao kako takve odluke nikada nije lako donijeti, a neizvjesno je i hoće li, možda, intervenirati visoki predstavnik i jednostavno nametnuti zakon. »Takve namjere on (Petritsch) nikada ne objavljuje unaprijed«, istaknuo je glasnogovornik OHR-a, uz dodatak kako nije točno da Petritsch do sada nije nametnuo zakon kako ne bi protiv sebe okrenuo brojnu umirovljeničku populaciju. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HDZ BiH predlaže referendum o hrvatskom entitetu </p>
<p>MOSTAR, 20. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Jeste li za hrvatski entitet u BiH?«, referendumsko je pitanje koje je predložio Županijski odbor HDZ-a Zapadnohercegovačke županije na sjednici održanoj u petak u Širokom Brijegu. Na sastanku je jednoglasno podržana i ocjena Središnjice HDZ-a BiH da se odlukom veleposlanika Roberta Barryja, šefa Misije OESS-a u BiH, o načinu izbora za domove naroda Federacije BiH i BiH »dokida konstitutivnost, ravnopravnost i suverenitet hrvatskog naroda u BiH, te krši Ustav, zakon i Daytonski sporazum«. Isto tako, Županijski odbor HDZ-a Zapadnohercegovačke županije, u tom kontekstu, podržao je i održavanje svehrvatskog sabora i održavanje referenduma hrvatskoga naroda u BiH »s jasnim referendumskim pitanjem ili pitanjima za budućnost hrvatskog naroda«. Svi čimbenici hrvatskog naroda u BiH također su pozvani da »prihvate odgovornost povijesnog trenutka za opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini«. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U kosovskim zatvorima 67 Srba, u Srbiji 550 Albanaca, gdje su</p>
<p> tisuće nestalih?</p>
<p>Zatočeni Albanci će vjerojatno ubrzo doći na dnevni red nove vlasti u SRJ i Srbiji. / Istodobno albanska strana, pod supervizijom međunarodne zajednice, pokazala dobru volju za otvaranje procesa oslobađanja zatočenih Srba</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Okružni sud u Prištini oslobodio je Slobodana Joksimovića iz Lipljana na Kosovu optužbe za ubojstvo. To je prva oslobađajuća presuda za jednog Srbina koju su donijeli novi pravosudni organi na Kosovu. Prištinska okružna javna tužiteljica Drita Hajdari Peci odustala je od krivičnog gonjenja, ali je odvjetnik najavio tužbu za nadoknadu štete Joksimoviću u iznosu od više stotina tisuća DEM koju će morati isplatiti UNMIK.</p>
<p> Na ovaj je simbolični način albanska strana, pod supervizijom međunarodne zajednice, pokazala dobru volju za otvaranje procesa oslobađanja zatočenih osoba kojih inače u Srbiji ima drastično više nego na Kosovu. </p>
<p>Prema svjedočenju Nataše Kandić, predsjednice Fonda za humanitarno pravo u Srbiji, UNMIK potvrđuje da u tri zatvora na Kosovu - bazi Bondsteel, Kosovskoj Mitrovici i Prizrenu, trenutačno boravi 67 zatvorenika Srbina, dok ih je 13 prije izvjesnog vremena pobjeglo iz mitrovačkog zatvora. S druge strane, srbijanske su vlasti su objelodanile da su prošle godine u lipnju s Kosova u Srbiju prebacile ukupno 2.050 zatvorenika od čega samo par desetaka Srba. Većina je do danas oslobođena pa je sada, prema službenim priopćenjima, u 12 civilnih i jednom vojnom zatvoru u Srbiji, oko 850 »uhićenih u vezi s oružanim sukobom na Kosovu«. Od te brojke tristotinjak ih je osuđeno zbog kriminala i dvojbi oko njihova ostanka u zatvoru nema. Među preostalih 550 je i »kolektivno odgovorna« Đakovička grupa od 143 osobe koje »nisu prijavile vlastima što vide iz svojih skloništa«. Najveći dio optuženika žalio se na presudu i čekaju rezultat odluke Vrhovnog suda. Fond za humanitarno pravo je ocijenio da su svima, naročito u prvoj fazi procesuiranja, presuđivane nerealne i zastrašujuće visoke kazne od deset i više godina zatvora iako tijekom suđenja nisu predočeni nikakvi konkretni dokazi o počinjenom ratnom zločinu, navodnoj terorističkoj aktivnosti, ubojstvima civila ili pripadnosti OVK-u, za što su bili optuživani. Nekima, uključujući nekoliko maloljetnika, još uopće nije suđeno.</p>
<p> Dokazi da su počinili ubojstvo postoje jedino za braću Mazreku u slučaju civila iz sela Klečka, tvrde u Fondu i traže revizije svih postupaka. Spominju se i primjeri, potvrđeni s odvjetničke strane u medijima, da je od rodbine zatočenih Albanaca često tražen novac (po nekoliko tisuća DEM) za oslobađajuću sudsku presudu. </p>
<p>Zatočeni Albanci će po svoj prilici ubrzo doći na dnevni red nove vlasti u SRJ i Srbiji. To traže svi strani promatrači tvrdeći da bi vlast tako pokazala svoju demokratičnost i gest dobre volje. Posebno bi znakovito bilo oslobađanje humanitarne radnice i književnice Flore Brovine, no ta je šansa propuštena prije nekoliko dana zbog navodne iznenadne bolesti suca! Predsjednik Demokratske partije Kosova Hashim Taqi obećao je pritisak na Beograd kako bi se riješili problemi zatvorenih i nestalih Albanaca jer se »demokratska država u Srbiji ne može graditi ako postoje zatvori i koncentracioni logori«.</p>
<p>Dvojbe izaziva politička pozadina razlike između amnestije ili abolicije, jer albanska strana, osim što želi oslobađanje protuzakonito uhićenih i osuđenih, nije zadovoljna da amnestirajućim potezom predsjednika njima je formalno »oprošteno« ono što nisu ni počinili. Također veliki problem koji izaziva nervozu među ljudima je sudbina nestalih čija se rodbina nada da su još živi. Kad su u pitanju Albanci, spominje se brojka od 2500-2700 ljudi. Na Kosovu se svakodnevno održavaju prosvjedni skupovi na kojima se zahtijeva otkrivanje sudbine tih ljudi. Istodobno, u Srbiji kruži priča kako je oko 800 Srba u, prema riječima čelnika demokršćana Vladana Batića, »u privatnim šiptarskim kazamatima«. To navodno mogu potvrditi crkveni krugovi, no najupućeniji unutar njih, vladika Artemije iz Gračanice, nešto slično nije dosad izjavio. Sudeći po poznatim iskustvima, srpskoj i albanskoj strani predstoji tegobno suočavanje s istinom. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ivanov: Agresori na SRJ moraju biti njezini glavni donatori</p>
<p>BUKUREŠT, 20. listopada</p>
<p> - Zemlje članice NATO-a moraju postati »glavni donatori« SR Jugoslavije kako bi joj omogućili da riješi svoje gospodarske probleme, izjavio je u petak u Bukureštu ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov. »Zemlje koje su sudjelovale u agresiji protiv Jugoslavije moraju postati njezini glavni donatori«, rekao je Ivanov na rubu sastanka Organizacije za gospodarsku suradnju Crnog mora. »Štete koje su prouzročili napadi NATO-a ne mogu biti jednostavno zaboravljene«, dodao je. Ruski ministar vanjskih poslova ocijenio je također da »izbori u SRJ ne rješavaju sve probleme«. »Beograd mora riještiti pitanja veza između Srbije i Crne Gore i odnose s Kosovom kao i osobito složene gospodarske probleme«, precizirao je Ivanov. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Papa se ne povlači, priprema putovanje u Ukrajinu, Siriju, Poljsku...</p>
<p>RIM, 20 listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Izjava bruxelleskog nadbiskupa kardinala Godfrieda Danneelsa da se Ivan Pavao II. možda povlači 2001. odjeknula je u svim svjetskim medijima. Papin glasnogovornik Joaquin Navarro Vals to je prokomentirao: »Da se Papa povuče? Ni u snu!«</p>
<p>Dakle, radi se samo o nagađanju, a ne tvrdnji. U svojoj knjizi nadbiskup Danneels navodi: »Imajući u vidu da se biskupi povlače nakon 75. godine, to se može odnositi i na pape«. Ovo nije prvi put da se govori o povlačenju Ivana Pavla II. Svaki put kad se slabo osjećao i odlazio u bolnicu, počinjale su rasprave na tu temu. I Papa se sam šalio na svoj račun. Prije šest godina, kad je bio na operaciji u rimskoj bolnici Gemelli, obratio se kirurgu Gianfrancu Fieschiju riječima: »Profesore, Vi i ja imamo samo jedan izbor. Vi me morate izliječiti i ja se moram oporaviti, jer ne postoji mjesto za papu umirovljenika.« </p>
<p>U nekim listovima je izašao i popis imena potencijalnih nasljednika pape Ivana Pavla II. Među Talijanima na prvom mjestu je nadbiskup iz Genove Dionigi Tettamanzi, zatim slijedi nadbiskup iz Firenze Silvano Piovanelli. Na popisu je i ime rimskog vikara, predsjednika talijanske episkopske konferencije Camilla Ruinija. Među netalijanima, popis kandidata za novog papu vodi upravo bruxselleski nadbiskup Godfried Danneels koji je i počeo polemiku o Papinom povlačenju. Slijedi nadbiskup Ciudad de Mexica Norberto Rivera Carrera, zatim nadbiskup Praga Miroslav Vlk, nadbiskup Beča Christoph Schönbor...</p>
<p>Dok se neki bave nagađanjem tko će biti sljedeći papa, Ivan Pavao II. priprema program putovanja za 2001. i nije mu ni na kraj pameti da se povlači. U proljeće se sprema u Ukrajinu čiji ga je predsjednik više puta pozivao, a zatim namjerava posjetiti Siriju. To putovanje je uvjetovano političkom situacijom na Srednjem istoku. U programu je i Malta, kao i nezaobilazna Papina domovina Poljska. Kakav je njegov stav o povlačenju, Ivan Pavao II. je sam najbolje nedavno odgovorio novinarima koji su navalili s pitanjima: »Ne znam kome bih mogao dati u ruke ovo mjesto«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Talijanski dopisnici povučeni iz Jeruzalema</p>
<p>RIM, 20. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Od petka nema više ni jednog talijanskog dopisnika u Jeruzalemu. Svi su povučeni iz sigurnosnih razloga. Poslije dugog sastanka iza zatvorenih vrata, rukovodstvo državne talijanske televizije RAI je odlučilo odmah zatvoriti dopisništvo u Jeruzalemu. </p>
<p>Dopisnik RAI-ja Riccardo Cristiano, koji je napisao pismo u kojem objašnjava tko je snimao linč izraelskih vojnika, bit će kažnjen navjerojatnije suspenzijom unatoč tome što se direktor palestinskih novina El Hayat el Jedida (Novi život) javno ispričao napisavši: »Pismo je greškom objavljeno. To je bila privatna poruka koju je Cristiano poslao palestinskom novinaru da mu objasni o čemu se radi jer su ga napadali da je on bio taj koji je predao kasetu izraelskoj strani, Shin Bethu. Zahvaljujući isprici direktora palestinskih novina, Riccardo Cristiano neće izgubiti posao. Nakon izvanredne sjednice poslovodnog odbora RAI-ja, koja je trajala više od pet sati, savjetnici su izjavili da je Cristiano pogriješio jer je postupio izvan svojih ovlasti, »reagirajući kao diplomat bez akreditiva«, pišući pismo palestinskoj strani u kojem objašnjava tko je snimio linč izraelskih vojnika. Predsjednik RAI-ja Roberto Zaccaria je poslao službeno pismo isprike predsjedniku Mediaseta Fedelu Confalonieriu. U četvrtak navečer su doletjeli natrag u Italiju i svi dopisnici privatne Berlusconijeve mreže Mediaset. </p>
<p>No, odlaskom dopisnika se ne završava priča sa Srednjeg istoka, već se naprotiv sve više komplicira. »Anti defamation league«, udruženje koja se bori protiv antisemitizma uputilo protestno pismo talijanskoj strani u UN-u zbog slučaja Cristiano. Talijanski veleposlanik pri UN-u Sergio Vento tvrdi da je »atmosfera u staklenoj palači na East Riveru zatrovana«. On je također pridonio zakuhavanju atmosfere kad je u srijedu izjavio da je »Jeruzalem odgovoran za smrt svojih vojnika, jer su ih poslali kao kamikaze da ne bi izgubili rat javnih glasila protiv Palestinaca«.</p>
<p>Na pitanje novinara lista La Repubblica da detaljnije objasni svoj stav, veleposlanik Vento tvrdi: »Izrael je počeo gubiti medijski rat. Dovoljno je samo vidjeti vijesti CNN-a. Onda su se dogodile dvije stvari koje su izjednačile stanje na medijskoj fronti, uništenje Josipovog groba i linč izraelskih vojnika u Ramallahu.« Na zaprepaštenje prisutnih novinara, Vento nastavlja: »Treba se zapitati jesu li se te dvije stvari dogodile slučajno. Izraelci su se povukli sa Josipovog groba znajući da će na taj način biti lako napadnut. I zašto su poslali svoje vojnike kao žrtvenu janjad u tako rizičnu zonu?«</p>
<p>Nakon ovih izjava veleposlanika Italije u UN-u Sergia Venta, došli su u pitanje diplomatski odnosi Italije i Izraela. Taj diplomatski gaf veleposlanik Vento pokušao je izgladiti službenom isprikom izraelskoj strani. Događaji iz Ramallaha su ostavili strašne posljedice u talijanskim medijima, a sada ostavljaju trag i u vanjskoj politici.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Euroazijski summit u znaku približavanja dviju Koreja</p>
<p>Na summitu otvoreno pitanje mogu li Australija i Novi Zeland pristupiti ASEM-u kao europske ili kao azijske zemlje</p>
<p>SEOUL, 20. listopada</p>
<p> - Euroazijski summit, na kojem su se okupili šefovi država ili vlada 15 europskih i 10 azijskih zemalja, otvoren je u petak ujutro u Seoulu. »Uvjeren sam da summit postaviti čvrste temelje za novo euroazijsko partnerstvo u cilju blagostanja i stabilnosti za novo tisućljeće«, rekao je, uz ostalo, na otvaranju dvodnevnog skupa južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung.</p>
<p>Summit je već obilježen otopljenjem odnosa između zapadnoeuropskih zemalja i komunističke Sjeverne Koreje. Na skupu bi trebala biti usvojena i deklaracija o miru na Korejskom poluotoku usmjerena na jačanje procesa međukorejske pomirbe. Očekuje se da će glavne teme summita biti trgovinski odnosi i pitanja ljudskih prava. Tijekom otvaranja summita, oko 2000 prosvjednika, uglavnom studenata i sindikalista kojima je zapriječen prolaz do mjesta održavanja summita, sukobilo se s policijom na ulicama glavnog južnokorejskog grada. Tom prigodom ozlijeđen je najmanje jedan prosvjednik. Vlasti su tijekom dva dana summita zabranile ili strogo ograničile održavanje prosvjeda. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac u petak je u Seoulu izjavio da Francuska za sada ne namjerava pokrenuti diplomatske odnose sa Sjevernom Korejom te da će čekati i na »najmanji znak« Pyongyanga u vezi s pitanjem neširenja nuklearnog naoružanja i u pogledu ljudskih prava. Na upit novinara o jednostranim odlukama nekih zemalja članica EU-a, među kojima je i Velika Britanija, da uspostave diplomatske odnose sa Sjevernom Korejom, Chirac je ocijenio da to »nije problem«. On je kazao kako mu je britanski premijer Tony Blair dao na znanje da namjerava »pričekati u pogledu poduzimanja daljnjih koraka« u vezi s tim pitanjem, kako se ne bi »dobio dojam da ga petnaestorica rješavaju bez međusobne koordinacije«.</p>
<p>Jedan je drugi francuski izvor koji je želio ostati anoniman priopćio u Seoulu da će petnaestorica zajednički razmotriti razvoj odnosa sa Sjevernom Korejom na sljedećem sastanku ministarskog vijeća EU-a u studenome. »Ne postoji uvjetovanost u uspostavljanju odnosa, ali njihov razvoj ovisit će o odgovoru Sjeverne Koreje«, rekao je isti izvor. </p>
<p>Treći summit Europe i Azije (ASEM), koji je počeo u petak u Seoulu, zapitao se s obzirom na svoje buduće širenje je su li Australci i Novozelanđani Europljani ili Azijci. Za ministra vanjskih poslova Malezije Sijeda Hamida Albara to nije upitno - oni su Europljani, no to ipak ne umanjuje probleme ostalim zemljama članicama ASEM-a koji okuplja članice Europske unije i deset azijskih zemalja. Ministar je izjavio da uključivanje te dvije zemlje u ASEM ne predstavlja nikakav problem, ali samo ako budu smatrane europskim zemljama. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="87">
<p>Nedavnim »Zakonom o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora« veliki je dio zakonodavne vlasti Sabora »tiho prenesen« na Vladu</p>
<p>Nedavno (30. rujna 2000.g.) donesen je »Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora« (NN 97/2000). Člankom 1. Vlada je ovlaštena da između 15. prosinca - 15. siječnja i 30.lipnja - 15. rujna 2001. može uređivati sva pitanja gospodarske politike (osim poreza i proračuna), a čl. 2 uređivati, u slučaju isteka mandata Zastupničkog doma ili raspuštanja istog do saziva novog sve, osim promjena i donošenja proračuna i propisivanja poreza te onoga što Ustav izrijekom ne dopušta prenositi.</p>
<p>Člankom 3. ovog zakona Vlada ima obvezu podnijeti Saboru samo izvještaj, a ne tražiti i potvrdu, koje je njegove zakonske odredbe promijenila svojim uredbama, čime je veliki dio zakonodavne vlasti Sabora »tiho prenesen« na Vladu kao dio izvršne vlasti, koju mogu (i djelomično i čine) osobe koje uopće nisu birane od građana, a što je nesukladno i Ustavu i predizbornoj retorici o uvođenju čistog parlamentarnog sustava, kao i ustavnom principu podjele vlasti. Kako predsjednik Republike temeljem čl. 89. Ustava proglašava samo zakone, takve uredbe ne može niti on kontrolirati, te se dio izvršne vlasti (Vlada) pojavljuje kao institucija koja, u značajnoj mjeri, ne odgovara zakonodavnoj vlasti (Saboru), a niti predsjedniku Republike i koja preuzima dio zakonodavnih vlasti, a što je protivno čl. 111. Ustavu i znači određenu vrstu »izigravanja« Ustava.</p>
<p>S obzirom da se u čl. 3 ovog zakona dalje navodi i »istek mandata« Zastupničkog doma kao uvjet za ovakvo preuzimanje dijela zakonodavne ovlasti od strane Vlade (koji »istek mandata« nastupa za preko tri godine) za zaključiti je da bi ta odredba bila i direktno protuustavna zbog maksimalnog ustavnog roka od godine dana (čl. 88 Ustava) kojim Ustav ograničava valjanost takvih uredbi ili, blaže, predstavlja pravo »brljanje«.</p>
<p>Ova »parlamentarna većina« nastavlja od bivše HDZ-ove parlamentarne većine inauguriranu praksu nesukladnu Ustavu, da dijelu izvršne vlasti (Vladi) »osigurava« značajne zakonodavne ovlasti, a Sabor postaje vlastitim odlukama sve više marginalna »samozatajna pričaonica« sa sve manjim utjecajem na kreiranje i kontrolu zakona, time da je u vrijeme »vlade« HDZ-a ta njegova vlada ozbiljno odgovarala jedino stvarno tadašnjem predsjedniku Republike - a što također nije bilo sukladno Ustavu i njegovom polupredsjedničkom sustavu.</p>
<p>Kako je taj zakon predložila Vlada, podržala parlamentarna većina Zastupničkog doma, potpisao predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić, a proglasio predsjednik Republike Stipe Mesić - za zaključiti je: ili svi oni ne poznaju dovoljno Ustav (što bi bilo tragično) ili nemaju namjeru poštivati Ustav (što bi bilo još tragičnije) ili se samo »igraju državne vlasti« - što bi bilo »najtragičnije igranje« s građanima ove napaćene zemlje kojima nije više do nikakve »igre«!</p>
<p>Postavlja se pitanje zašto predsjednik Republike, kojem je jedna od najvažnijih zadaća iz čl. 94 Ustava »briga o poštivanju Ustava« neupitno proglašava ovakve »ustavno izigravajuće« zakone i koliko je to sukladno njegovoj obvezi »vjernosti Ustavu« iz čl. 95. st. 6 Ustava.</p>
<p>Kakvo je to poštivanje Ustava RH od strane Vlade RH i Hrvatskog državnog sabora ako se Vladi »osiguravaju« ovakve zakonodavne ovlasti nesukladne Ustavu, a u čl. 107 Ustava RH jasno stoji da »Vlada RH obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom«, te odgovara predsjedniku Republike i Zastupničkom domu?</p>
<p>Ako po Ustavu predsjednik Republike, koji se neposredno bira, može donositi uredbe sa zakonskom snagom u samo točno određenim i rijetkim slučajevima i dužan ih je podnijeti na potvrdu Zastupničkom domu čim se Sabor može sastati (čl. 101 Ustava), izvan pameti i ustavnih okvira je da Vlada (čiji članovi uopće ne moraju biti izabrani kao zastupnici) ne mora tražiti niti potvrdu Zastupničkog doma za svoje uredbe kojima može mnogo toga regulirati iz zakonodavne ovlasti koja je u ustavnoj nadležnosti Sabora!</p>
<p>Kako u kontekstu toga može Zastupnički dom ispunjavati svoju, u čl. 80 Ustava određenu, ustavnu obvezu »nadziranja Vlade«?</p>
<p>Po tome Vlada nema odgovornosti u značajnom dijelu svojeg djelovanja prema nikom, a što je nesukladno Ustavu, čime se pokazuju zavidno nerespektiranje Ustava RH kao najvišeg zakonskog akta u zemlji od strane najviših državnih tijela - te stvarno imamo na djelu sustav koji nije niti predsjednički, niti polupredsjednički niti parlamentaran nego neka nejasna i samovoljna »prijelazna faza«!</p>
<p>Ne sjećam se da su zastupnički i predsjednički kandidati u izborima obećali da se neće pridržavati Ustava, niti da bi im građani dali pravo ne poštivati Ustav.</p>
<p>Kakvo je to ustavno ponašanje parlamentarne većine Sabora ako Sabor daje Vladi ovlasti da gotovo 1/3 godine (3,5 mjeseci) ona kao izvršna vlast umjesto njega obavlja najveći dio zakonodavne vlasti, i to bez njegove ikakve kontrole? Tako strukturirano pravo nema niti predsjednik Republike prema čl. 101 Ustava niti u slučajevima ratnog stanja!</p>
<p>Kakvo je to ustavno ponašanje ako Sabor nema priliku niti potvrditi zakonske odredbe koje se donose temeljem njegovih ovlasti i radi čega je biran od građana?</p>
<p>Ako Ustav nije dobar i treba ga mijenjati - tada je obveza svih kojima je do legaliteta poštivati ga dok je takav kakav jeste i da ga, na za to ustavom predviđenim načinom, promijene, a ne da ne poštivaju njegove odredbe i ponašaju se kao da je na snazi Ustav koji je u »njihovim glavama«!</p>
<p>Ustav donosi i mijenja isključivo Zastupnički dom temeljem čl. 80 Ustava. Sukladno tome razni »dijalozi« i »sukobi«, kao i eventualni »dijalog predsjednika sa Saborom« su izvaninstitucionalni i ustavnopravno nerespektabilni. Predsjednik ima dužnost institucionalne »vjernosti Ustava« (koje se nedvojbeno ne pridržava temeljem nekog izvaninstitucionalnog, izvanustavnog i neformalnog »dogovora« s partnerima iz sadašnje parlamentarne većine), kao i pravo predložiti promjenu Ustava (kao i Vlada) temeljem čl. 136 Ustava RH.</p>
<p>Isticanje predsjednika Republike da su ga građani izabrali i temeljem njegove projekcije ustavnih promjena stvarno je pokušaj izvaninstitucionalnih utjecanja gosp. Stipe Mesića kao osobe, a ne predsjednika države, na promjene Ustava, a vjerojatni neformalni »pritisci« sadašnje parlamentarne većine na predsjednika Republike da se ne koristi u potpunosti svojim ustavnim ovlastima (da glumi »fikus« - kako je to sam predsjednik rekao) u ovoj njihovoj »prijelaznoj fazi« su također nedopustiva izvanustavna i izvaninstitucionalna postupanja koja ne predstavljaju prilog stvaranja »pravne države«, kojoj su svim političarima »puna usta«. Tako imamo »licitiranje« čija će biti »zadnja« s velikom mogućnošću da zadnje bude »blato« u koje ćemo upasti svi krivnjom nekih čije riječi i djela su proturječna.</p>
<p>Konačno, članak 5 st. 2 Ustava Republike Hrvatske glasi: »Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske«.</p>
<p>JADRANKO ČRNKOodvjetnikZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Gjenero nema Akademijin rječnik </p>
<p>Na tragu pisma g. Predraga Matvejevića, koje je 14. srpnja objavio Novi list, javio se 3. kolovoza u Vjesniku i g. Davor Gjenero sa svojim ogledom na račun »nakaradnoga tuđmanovskog novogovora«. Kao i Matvejević spomenuo je, dakako, »besmislen sklop« Hrvatski državni sabor i još ponešto.</p>
<p>Priznajem da još uvijek ne razumijem u čemu je tolika besmislenost toga naziva, ali vidim da to odgovorni dobro razumiju pa je tako nedavno i službeno predloženo da se Sabor zove samo Hrvatski sabor. Nije ni loše! Naime, ne bi iznenadilo da se netko sjetio kako bismo se i u tome morali »približiti Europi« pa Sabor nazvati Hrvatskim parlamentom te dokazivati kako se sabornici/zastupnici tamo sabiru radi raspravljanja.</p>
<p>Gjenero se posebno uhvatio za »tuđmanovski neologizam 'vrhovnik'«. Reklo bi se da ima vrlo istančan jezični osjećaj, jer kaže da je taj neologizam »nezgrapan, primitivan i naoko besmislen« pa očekuje od Predsjednika da se, uz ostalo, odrekne i toga »glupoga Tuđmanova neologizma«.</p>
<p>Meni je opet nejasno kako je to Gjeneru ne samo nezgrapan i primitivan, nego i besmislen i glup izraz koji nikako nije daleko od onoga što je i on sam, iako kraće nego ja, slušao i znao o drugu Titu, naime da je on vrhovni komandant oružanih snaga Jugoslavije! Zar je dalek jezični put od pridjeva vrhovni do imenice vrhovnik?</p>
<p>No, pogledao sam u Akademijin Rječnik i vidio da ima priličan broj riječi istog korijena, a nalazi se i riječ vrhovnik za koju stoji da je potvrđena već u ispravi cara Dušana 1345. (!), a B. Šulek ju je u značenju suveren uveo u svoj Rječnik znanstvenoga nazivlja 1874. godine. Potvrđena je i kod M. Pavlinovića 1879., a zanimljivo je da Š. Budinić u XVI. stoljeću u smislu suverenosti rabi riječ vrhovnost. Nadalje, prezime Vrhovnik zastupljeno je čak u desetak mjesta širom Hrvatske, a kao prezime sigurno je starije od Šuleka, a vjerojatno i od Budinića! Prema Gjeneru to bi prezime očito trebalo zbog nakaradnosti promijeniti. Nadam se da se to neće dogoditi pa bih rekao da ni riječ vrhovnik ne bi trebalo izbjegavati.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>O prometnim koridorima kroz Hrvatsku</p>
<p> iz drukčijeg kuta</p>
<p>Razorena država je velika nesreća za one koji ju osjećaju domovinom i velika sreća za one koji ju promatraju kao potencijalno tržište. Uspavanost nas koji smo sretni da se možemo mirno naspavati, jer nas više ne bude granate, vrlo spretno koriste oni čiju budnost održava moć kapitala i traženje mjesta gdje se taj kapital može investirati radi njegove oplodnje. Samo nas povremeno iz sna trgne vijest, koja budne čini budnijima i spremnima iskoristiti tuđu pospanost.</p>
<p>Tako u Vjesniku od 17. listopada ove godine možemo pročitati članak uvaženog gospodina Saliha Zvizdića o prometu i prometnim koridorima. Čitajući spomenuti članak stječe se dojam da je već sve gotovo i da nas nitko za ništa i ne pita. Nitko o toj problematici ne treba naše mišljenje pa čak ono što je ponižavajuće niti naš pristanak. Protiviti se tome da važni prometni koridori prolaze našom zemljom bila bi notorna glupost.</p>
<p> No, nije li glupost prihvatiti servirane pravce kao svršen čin bez javne rasprave o njima. Štoviše, nitko niti ne treba javnu raspravu, kritičan stav ili nešto slično. Oni samo trebaju hrvatsku zemlju i hrvatski zrak, dakle prostor na koji će postaviti svoje trase onako kako to njima najviše odgovara. </p>
<p>Dobra prometna politika neke zemlje podrazumjeva prvenstveno dobru prometnu povezanost pojedinih djelova te zemlje međusobno, a onda i s drugim državama.</p>
<p> Stoga se protivim tome da nam se serviraju prometne trase bez našega mišljenja jer mi ne znamo misliti, bez naše građevinske operative, jer mi ne znamo graditi i bez naše naplate cestarine jer mi ne znamo brojati toliko puno novca.</p>
<p>Ali stvar je gotova samo do onog trenutka kada se ne uđe dublje u financijsku konstrukciju velebnih projekata. Tada se vidi da je unatoč lijepim željama i obećanjima najveći dio investicije pao na naša pleća. Tada se upitamo pa zašto mi, kada već najvećim djelom plaćamo izgradnju tih trasa, nemamo pravo odlučivati o njihovom polaganju onako kako to nama najviše odgovara? Zašto nemamo pravo utjecati na upošljavanje naše građevinske operative koja na sebe veže pregršt drugih djelatnosti i time daje zamah uspavanom gospodarstvu.</p>
<p>Ozbiljna država što Hrvatska želi biti, unatoč tome što Hrvatski državni sabor želi preimenovati u Hrvatski sabor, ne smije si dozvoliti da bude pasivni promatrač svega oko sebe i ne smije se zadovoljiti s mjestom za stolom. Mjestom na kojemu se očekuje njezina šutnja. Stalno nam govore da je vrijeme globalizacije vrijeme velikih i da mali tu nemaju što tražiti, da smo mi ti mali, da se nama ovo ili ono ne isplati itd. Pa kako se isplati našim radnicima ostaviti nepobrane voćnjake i ići u Italiju brati jabuke da bi svojoj djeci mogli priuštiti i voće (uvezeno iz Italije) pokraj ostaloga. Zašto su naši građevinski stručnjaci vrlo traženi i cijenjeni u svijetu, a kod kuće ih se proglašava nesposobnima za velike poslove i oni se prepuštaju drugima.</p>
<p> Stvoriti državu je jako teško i stoga je većina država rođena u krvi, ali je puno teže izgraditi državu iznutra i učvrstiti ju. Za to je potrebna štednja, rad i razum.</p>
<p>DAMIR VUKIĆ, dipl. ing. prometaGlavni tajnik Hrvatske republikanske zajedniceZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Uspješna još jedna akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Daruvaru</p>
<p>Već godinama, tradicionalno se u cijeloj Hrvatskoj 25. listopada obilježava kao Dan dobrovoljnih darivatelja krvi.</p>
<p>Razlog za obilježavanje jest u tome što je toga dana 1953. godine u Hrvatskoj bila organizirana i provedena prva akcija takve vrste sa zadatkom sakupljanja te po mnogo čemu jedinstvene i najdragocjenije tekućine.</p>
<p>Dobrovoljno darivanje krvi jest samo jedna od mnogobrojnih akcija koje se odvijaju u okvirima Crvenog križa. Ovdje bi trebalo napomenuti da se također tradicionalno već godinama u cijeloj Hrvatskoj provodi i akcija »Solidarnost na djelu«, u smislu sakupljanja odjevnih predmeta i novaca. Ove godine akcija se provodila u četvrtak, 19. listopada.</p>
<p>U nekoliko navrata tijekom prošle 1999. i ove 2000. godine za Vjesnikovu rubriku »Pisma čitatelja« pisao sam o Crvenom križu kao međunarodnoj humanitarnoj organizaciji i o potrebama dobrovoljnog darivanja krvi. Svako svoje pismo zaključivao sam sa podacima darivanja krvi u Daruvaru, okolnim mjestima i susjednim općinama. U povodu 25. listopada za »Vjesnikovu« rubriku »Pisma čitatelja« želio bih iznijeti podatke upravo provedene akcije.</p>
<p>Sama akcija je bila provedena od utorka 10. do 13. listopada ove godine.</p>
<p> Krv je ukupno dalo 371 darivatelj od kojih je 35 ženskih darivateljica i što je uvijek za svaku pohvalu i ima posebnu vrijednost, 13 novih, to jest onih koji su pristupili akciji prvi put. U sva četiri dana akcije bilo je samo 32 darivatelja koji su iz raznoraznih razloga bili odbijeni. </p>
<p> U usporedbi sa nekim drugim akcijama to je jako dobro. Tada je naime za samo jedan dan bilo odbijeno čak 25 darivatelja.</p>
<p>Zaključak bi bio kako je i ova akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Daruvaru uspjela iznad svakog očekivanja. Plan je bio prikupiti 310 doza a prikupljeno je čak 61 doza preko plana.</p>
<p>Ovdje bi trebalo napomenuti kako je nekoliko darivatelja u akciji došlo u uniformama svoga radnog mjesta za vrijeme radnog vremena. Također bi trebalo posebno izdvojiti i obiteljsko darivanje krvi, kao naprimjer muž i žena, brat i sestra, mama i kćer, tata i sin.</p>
<p>U akciju dobrovoljnog darivanja krvi u Daruvar već duže vremena dolazi ekipa doktorice Zrinke Kruhonja-Galić. U sklopu ekipe su: laborant Vjekoslav Tančak, punkteri Valentina Nofta, Lidija Mustač i Blaženka Novoselec, te vozač službenog vozila Slavko Brlobuš.</p>
<p>Koristim ovu priliku da kompletnoj ekipi iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba, Petrova ulica 3, u ime Gradskog društva Crvenog križa u Daruvaru najtoplije zahvalim te da im poželim još mnogo dolazaka, ne samo u naš Daruvar, nego i svako mjesto lijepe naše.</p>
<p>BRANKO BANJANINDaruvar</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Šverceri bez cigareta</p>
<p>Kupujući redovito na tržnici Trešnjevka ugodno sam iznenađen da više nema na svakom uglu švercera koji nude cigarete. Čini se da ministar Lučin i »njegovi momci« ipak izvršavaju nedavno obećanje, da će ukloniti s ulice one koji se bave nezakonitim poslovima. Još samo da »momci« ministra Ivaniševića osude i pokojeg »bossa«, pa bi ugoda bila i veća.</p>
<p>IVICA HUZIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="92">
<p>Mamić: Ćiro je »Česmi« vratio sve do lipe, a gone nas jer smo pošteni i glupi...!</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - »Razlog ove press konferencije nije moja vlastita obrana, nego isključivo moja želja da istina izađe na vidjelo«, izjavio je to u petak pred brojnim novinarima u jednom od salona hotela »Intercontinental« Zdravko Mamić, privatni poduzetnik, koji je početkom devedesetih godina pomogao svojem kumu, Miroslavu Ćiri Blaževići da kupi NK Dinamo. Povod za istup objavljivanja rezultata kriminalističke obrade u bjelovarskoj Drvnoj industriji »Česma«, u kojoj je Mamić predsjednik Nadzornog odbora.</p>
<p>Naime, prema provedenoj kriminalističkoj obradi djelatnika PU bjelovarsko bilogorske, a na zahtjev anonimnih potpisnika sindikata »Česme«, utvrđeno je kako su članovi Uprave, među kojima je Zdravko Mamić, »isisali« 14 milijuna kuna tvrtkinog novca u vlastite džepove.</p>
<p>Prije samog početka presice, Mamić se okomio na napise Jutarnjeg lista i njegovog glavnog urednika Tomislava Wrussa, za koje navodi kako su učinili »nonsens, jer, dok se još nije ni podnijela kaznena prijava, oni poštene poduzetnike optužuju i proglašavaju lopovima i pljačkašima, kako bi se preko nas skrenula pažnja s problema običnih ljudi, kao što je, primjerice, poskupljenja benzina od 30 posto«.</p>
<p>Ogorčeni Mamić je naveo kako je nakon takvih napisa morao utvrditi istinu oko navodnih malverzacija stjecanja dionica »Česme«, te je zatražio od Hrvatskog fonda za privatizaciju očitovanje o stjecanju dionica tijekom 1994. i 1995. godine.</p>
<p>Prema, pak, pisanom očitovanju HFP-a, koje je novinarima podijelio Mamićev odvjetnik Krešimir Ćurković, nakon uvida u dostavljene ugovore o neotplaćenim dionica između Mamića kao stjecatelja i prenositelja iz ugovora, Fond je ustanovio kako nije prekršena niti jedna odredba važećeg Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.</p>
<p>Nogometni menadžer i privatni poduzetnik Mamić osvrnuo se i na novinske napise u kojima se navodi da je preko njega, kao člana NO-a i većinskog vlasnika Drvne industrije »Česma«, njegov kum Ćiro kupio »Dinamo« putem pozajmica Drvne industrije »Česma«. Naime, Mamić je potvrdio da je bjelovarska drvna industrija 1991. godine ušla u kupnju NK »Dinama«, što smatra čistim poslom, navevši podatak da je Ćiro vratio i »posljednju lipu« dobivene pozajmice.</p>
<p>Također, na upit novinara da prokomentira ovaj posljednji slučaj navodnih malverzacija kao mogući pokušaj još jednog diskreditiranja Miroslava Blaževića, Mamić je izjavio da je to »zasigurno još jedan od napada na Ćiru, kako bi ga se istjeralo iz hrvatskog nogometa«.</p>
<p>Najavivši moguće tužbe protiv PU bjelovarsko bilogorske i države, Mamić je kazao kako zasad neće tužiti Jutarnji list, iako su, prema njemu, »te novine i u petak nastavile politiku obračuna kako bi ostvarile svoj bolestan cilj istjerivanja Ćire«.</p>
<p>»Neću štedjeti snage ukoliko se nastavi ova kampanja, pa makar poginuo u toj bespoštednoj borbi«, zaključio je na kraju Mamić, navodeći kako »j.... majku svima onima iz bivše, sadašnje i buduće vlasti, koji gone ljude samo zato što su pošteni i pritom glupi kao k...«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>U kombiju četiri tisuće kutija cigareta bez markice</p>
<p>VUKOVAR, 20. listopada</p>
<p> - U obavljanju redovite kontrole prometa, ophodnja Prve policijske postaje Vukovar, u četvrtak predveče je zatekla u jednom automobilu 4000 kutija »ilegalnih« cigareta. U »VW transporteru«, registracije VU 934-AB, kojim je upravljala Željka Ž. (26) iz Vukovara, policajci su pronašli tri tisuće kutija cigareta »ronhill super lights«, 500 kutija cigareta »classic« i isto toliko kutija cigareta »walter wolf«, bez markica Ministarstva financija RH, namijenjenih za daljnju prodaju. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>U kući pronašli 90 grama marihuane, na kolodvoru mrtvog muškarca</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 20. listopada</p>
<p> - Pretragom stana i ostalih prostorija u vlasništvu D. K. (27) iz Garčina, djelatnici kriminalističke policije PU brodsko-posavske pronašli su oko 90 grama »suhe biljne tvari« parkirane u 54 paketića, a za koju je vještačenjem utvrđeno da se radi o marihuani. Pronađena marihuana je oduzeta, a protiv vlasnika droge D. K. policija je podnijela kaznenu prijavu.</p>
<p>Temeljem izvješća iz PU brodsko-posavske, na sjevernoj strani željezničkog kolodvora u Slavonskom Brodu, na prostoru gdje su smješteni stari vagoni pronađen je mrtav muškarac. Očevid su obavili djelatnici PU brodsko-posavske, a utvrđeno je da se radi o Ž. B. (21) iz Slavonskog Broda. Obdukcijom na odjelu patologije brodske Opće bolnice utvrđeno je da je smrt nastupila udarcem glave u tvrdi predmet. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Opljačkana poštanska poslovnica u Strmcu</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Maskirani lopov uz prijetnju pištoljem opljačkao je u četvrtak oko 9 sati poslovnicu Hrvatske pošte, u mjestu Strmec, kod Samobora.</p>
<p>U poštu, u kojoj se tada nalazila jedino službenica Marija B. (43), ušao je maskirani razbojnik, te je uperivši u nju pištolj naredio da mu preda sav novac. Preplašena žena predala mu je 16.000 kuna, nakon čega ju je nepoznati muškarac zaključao u WC, te pobjegao s mjesta razbojstva automobilom u kojem ga je čekao pomagač. Službenica je uspjela izaći kroz prozor WC-a, te telefonom pozvati policiju, koja je na mjestu događaja obavila očevid, a za počiniteljima se traga. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Učeniku oteli 80 kuna</p>
<p>OSIJEK, 20. listopada</p>
<p> - U četvrtak oko 13 sati u parku ispred osječke Ugostiteljske škole dvojica, tada još nepoznatih mladića presreli su 15-godišnjeg učenika te škole te mu prijeteći batinama, iz džepova ukrali 80 kuna. Preplašeni je mladić cijelu stvar odmah prijavio policiji. Nedugo potom, u osječku su policijsku postaju privedeni Osječani Dragan R. (19) i Damir O. (19) koje je napadnuti mladić prepoznao i potvrdio da su ga oni napali.</p>
<p> Protiv obojice su podnesene kaznene prijave zbog kaznenog djela razbojništva. Istoga dana, oko 19 sati na križanju Ulice Hrvatske Republike i Vijenca Jakova Gotovca, dva su muškarca došla s leđa Vesni G. (39) koja je hodala ulicom te joj iz ruke ukrali novčanik u kojemu su se nalazili dokumenti i 280 kuna. Za ovom dvojicom kradljivaca policija još traga. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Provalnik ušao kroz prozor i ukrao 8.200 DEM i tri kreditne kartice </p>
<p>SPLIT, 20. listopada</p>
<p> - Nepoznati provalnik iz ureda tvrtke »Feniks«, u Dubrovačkoj ulici u Splitu, u noći na četvrtak ukrao 8.200 njemačkih maraka i tri kreditne kartice. Kradljivac je u prostorije »Feniksa« ušao, razvalivši osigurač na pritvorenome prozoru. Za počiniteljem se traga. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Nakon izbjegnute teške željezničke nesreće kod Knina, HŽ lekciju održao novinarima!</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Na kninskom kolodvoru u petak ujutro zamalo se dogodila još jedna teška željeznička nesreća, kada je brzi vlak iz pravca Zagreba ušao na zaposjednuti kolosijek na kojem je stajala manevarska lokomotiva.</p>
<p>Vlak se, srećom, zaustavio na vrijeme tako da su izbjegnute tragične posljedice. Hrvatske željeznice priopćile su da su »odgovorni za taj izvanredni događaj privremeno udaljeni iz izvršne službe«. Istraga je u tijeku, a o rezultatima će javnost biti izviještena po završetku istrage, dodaje se. Zbog tog događaja, koji se dogodio u 6,42 sati, vlak je na svoje odredište u Split stigao sa 33 minute zakašnjenja.</p>
<p>Naime, nakon te nesreće, u petak je u redakciju stiglo i priopćenje Ureda za odnose s javnošću HŽ-a, u kojem se, među ostalim, navodi i sljedeće:</p>
<p>»Nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP), na žalost, vrlo su često s kobnim posljedicama. Budući da nakon takvih događaja u novinama gotovo uvijek piše da je vlak naletio na automobil, čime se odmah okrivljuje željeznicu, iako je u većini slučajeva krivac upravo vozač cestovnoga vozila (automobila, traktora, bicikla i sl.) ili pješak, jer željezničko vozilo (vlak) ima pravo prednosti, ponovno upozoravamo novinare da pišu da je automobil podletio pod vlak«.</p>
<p>Kako se dalje navodi u priopćenju, u napisima o tim događajima novinari pišu o nezaštićenim ŽCP i na taj način okrivljuju HŽ za takvo stanje. Međutim, »htjeli bismo vas upozoriti na činjenicu da na području Hrvatskih željeznica nema nezaštićenih ŽCP. Naime, način i razina osiguranja ŽCP-a određeni su zakonom prema razini pruge i ceste (Pravilnik o kriterijima, postupku i načinu utvrđivanja i osiguranja križanja željezničke pruge i ceste - NN. br. 32/94)«.</p>
<p>Tako na području HŽ-a, osim deniveliranih ŽCP (u dvije razine), postoji ukupno 1.553 ŽCP u razini i 65 pješačkih prijelaza. Njih 1.121 osigurao je trokutom preglednosti i prometnim znakovima (Andrijin križ i znak »Stop«), te 432 uređajima (svjetlosno-zvučni signali i polubranik ili branik). Pješački prijelazi preko pruge osigurani su trokutima preglednosti i mimoilaznim ogradama (59) ili svjetlosno-zvučnim signalima i mimoilaznim ogradama (6), završava priopćenje HŽ-a. (Hina, R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Runjić ne zna je li TV Marjan bio u sastavu Kutlina »Globus holdinga« </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu, Ivan Tudurić, u petak je nastavio saslušavati osumnjičene u povodu novog istražnog zahtjeva protiv Miroslava Kutle, kojim mu se ovoga puta stavlja na teret da je pronevjerio 63 milijuna kuna u slučaju »Tisak«, te 5,7 milijuna kuna u slučaju »Dastre«.</p>
<p>Kako doznajemo sudac je saslušao Nenada Samarđiju, direktora »Trgoplasta«, Iliju Bandova, direktora »Ukusa«, Marina Črnju i Zdenka Runjića, bivše direktore TV Marijana. Na saslušanje nisu došli Slobodan Bronzović i Vječeslav Križević.</p>
<p>Osim Nenada Samarđije, koji nije iznosio obranu, svi ostali osumnjičeni su, kao i prvoosumnjičeni Miroslav Kutle prethodnog dana, porekli djela koja im se stavljaju na teret ovim istražnim zahtjevom.</p>
<p>Kako dalje doznajemo, Zdenko Runjić, koji je kako smo već napomenuli porekao sva djela kojima ga se tereti, u iskazu istražnom sucu rekao da je znao za samo jedan od dvanaest »sumnjivih« kredita, zbog kojih je osumnjičen. Runjić je u vezi tog kredita dodao da se ne sjeća je li ga potpisao ili nije. U vezi »Globus grupe« osumnjičeni je izjavio da mu nije jasan motiv »Globus grupe« da financira TV stanicu čiji je bio direktor. Runjić je naime, pretpostavio da je Kutlina grupa vjerojatno očekivala da će im se uloženi novac vratiti s dodatnom zaradom, te je naglasio da ne zna je li TV Marjan bio član »Globus grupe« i da nikada nije surađivao sa Črnjom, njegovim nasljednikom na mjestu direktora.</p>
<p>Idući tjedan će, prema neslužbenim informacijama, biti saslušani Nenad Brašnović, Tomislav Dragun i Antun Crvenjak. (Dalibor Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Nevjenčanu suprugu polio benzinom i zapalio</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Pijani Ekrem B. (37), u utorak oko ponoći polio je benzinom i zapalio svoju nevjenčanu suprugu Sanju C. (32), što je policija okvalificirala kao pokušaj ubojstva.</p>
<p> U svom stanu na Susedgradu, Ekrem se posvađao sa Sanjom te joj počeo prijetiti da će je spaliti. U jednom trenutku je i ostvario prijetnju te polio suprugu benzinom po glavi i zapalio je. Kad je shvatio što je učinio dekom je ugasio ženu u plamenu, i pozvao Hitnu pomoć. Vozilom Hitne pomoći oboje su prevezeni u Kliniku za traumatologiju, gdje su liječnici utvrdili da je Sanja zadobila teške opekotine, opasne po život, te su je zadržali na liječenju. a lakše ozlijeđeni Ekrem pušten je kući.</p>
<p>Policiju su o događaju, dan kasnije obavjestili liječnici, na što su djelatnici II policijske postaje uhitili Ekrema B. i priveli ga na kriminalističku obradu. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Policija oduzela 61 automobil kupljen »iz druge ruke« </p>
<p>ZABOK, 20. listopada</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, koju smo zatražili još prije 14 dana u vezi glasina o oduzimanju vozila većem broju građana, u prvih devet mjeseci ove godine PU krapinsko-zagorska radi sumnje na krivotvorenje, privremeno je oduzela 61 osobno vozilo.</p>
<p>Podnesene su 34 kaznene prijave, 19 prekršajnih prijava carinarnici, dok se ostali automobili nalaze na mehanoskopskom vještačenju. U informaciji se ističe da je kriminalistička policija ove godine, u suradnji s Interpolom, oduzela četiri osobna automobila koja su ukradena u inozemstvu, od čega su tri automobila građani uredno kupili na domaćem tržištu.</p>
<p>Prema izjavama oštećenih građana koji su ostali bez vozila, oduzete automobile koristili su više godina, te uredno registrirali, zbog čega su iznenađeni kako to da dosad na njihovim vozilima nije primijećena bilo kakva nepravilnost, a sumnja se da je u preprodaje vozila koja su kupovali iz druge, treće ili četvrte ruke sudjelovao i netko tko je imao mogućnost utjecaja prilikom registracije vozila i prilikom kupoprodaje.</p>
<p>Iz jednog od izvora doznali smo da je i jedan djelatnik policije ostao bez automobila. Točniju inforamciju o tipovima vozila nismo mogli dobiti, no radi se o većinom srednjoj klasi automobila, na kojima su krivotvoreni brojevi šasija ili je kritvorena dokumentacija, najčešće prilikom uvoza. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="102">
<p>Mađar mijenjao lažnih 100 DEM, a pojavile se i lažne kune</p>
<p>ČAKOVEC, 20. listopada</p>
<p> - O još jednom slučaju krivotvorenja novca izvijestila je PU međimurska. U prostorije špedicije na graničnom prijelazu Goričan, koja obavlja i poslove mjenjačnice, došao je mađarski državljanin koji je u kune htio promijeniti 900 njemačkih maraka.</p>
<p>Provjerom pod UV svjetlom, službenik špedicije je utvrdio da jedna novčanica odudara od ostalih, odnosno da nema potpunu UV zaštitu, a i papir je bio svjetliji od originala. Prema izjavi mađarskog državljana, tu je novčanicu dobio u jednoj banci u Republici Mađarskoj, te nije sumnjao u njezinu ispravnost. Novčanica je privremeno oduzeta i proslijeđena centru za kriminalistička vještačenja.</p>
<p>U Zavodu za platni promet u Čakovcu pak, službenici su prebrojavanjem zaprimljenog novca našli novčanicu od 50 kuna, za koju je utvrđeno da je krivotvorena.</p>
<p>Izrađena je tehnikom fotokopiranja u boji, na neoriginalnom papiru. Kako je rekao Branko Sušec, donačelnik analitike PU međimurske, vjerojatno se radi još o ostacima krivotvorenih novčanica iz poznatog slučaja u Nedelišću kod Čakovca. Tu je pronađen maloljetnik, koji je u suradnji s također malodobnim prijateljem fotokopiranjem u boji krivotvorio više različitih apoena domaćih novčanica. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="103">
<p>Udario glavom u rub kolnika i poginuo</p>
<p>SV. KRIŽ ZAČRETJE, 20. listopada</p>
<p> - U četvrtak navečer na kolniku pri izlazu s auto ceste Zagreb - Krapina u Švaljkovcu pronađen je mrtav Zlatko Dežmarić (47) iz Varaždina. Prema očevidu utvrđeno je da je iz neutvrđenih razloga Zlatko Dežmarić pao i pri tome glavom udario u rub kolnika. </p>
<p>Tijelo pokojnika prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, a kriminalistička obrada je nastavljena. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="104">
<p>»Ladom nivom« teško ozlijedio školarca</p>
<p>OROSLAVJE, 20. listopada</p>
<p> - U četvrtak poslijepodne u prometnoj nesreći teško je stradao učenik M. S. (8) pri izlasku iz autobusa. Naime, on je, izašavši iz autobusa, pretrčavao cestu na pješačkom prijelazu iza zaustavljenog autobusa, kad je na njega automobilom marke »lada niva« naletio Romeo M. (44) iz Mirkovca.</p>
<p> Vozač nije, kao što je trebao, zaustavio vozilo za vrijeme dok su djeca izlazila iz autobusa. Liječnička pomoć teško ozlijeđenom M. S. pružena je u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="105">
<p>Novinar HTV-a zbog prijetnji prijavio saborskog zastupnika </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Novinar HTV-a, Joško Martinović podnio je u četvrtak kaznenu prijavu protiv Milana Markanjevića, nezavisnog zastupnika u Županijskom domu Sabora, priopćila je u petak PU zagrebačka.</p>
<p>Prema navodima policije, Martinović je u četvrtak oko 18 sati došao u VIII policijsku postaju Trnje, predstavio se te prijavio Markanjevića zbog prijetnje. Novinar je objasnio da je želio obaviti razgovor s Markanjevićemu za emisiju »Globalno sijelo«, koja je emitirana 18. listopada. Tema emisije bili su krediti, jamci i nevraćeni krediti. Zastupnik je najprije pristao na razgovor, a zatim je odbio da ga se snima kamerom. Kasnije je poslao i pismeni zahtjev direktoru HTV-a Mirku Galiću, glavnoj urednici Nedi Ritz i uredniku dokumentarnog programa Miroslavu Mikuljanu, da se ne emitira prilog u kojem se spominju on i njegova obitelj, uz navode da »se nešto može dogoditi, a onda će biti kasno!«, te da će upotrijebiti »sva dozvoljena i nedozvoljena sredstva da se zaštiti«. Na sam dan emitiranja, Markanjević je telefonom nazvao redakciju HTV-a i zatražio Martinovića, te nakon što mu je rečeno da ga nema poručio: »Neka pazi kuda hoda, jer Milan je u Zagrebu«, misleći pritom na sebe.</p>
<p>Joško Martinović je u policijskoj postaji Trnje potpisao kaznenu prijavu i ona će biti upućena Općinskom državnom odvjetništvu. Policija je objavila da će u slučaju ponovljenih prijetnji poduzeti odgovarajuće mjere. (Dragan Grdić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="106">
<p>Crkvenac: Devalvacija ne dolazi u obzir! </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - »Vlada je u proteklih osam mjeseci promijenila način vođenja ekonomske politike - to više nije arbitrarna ekonomska politika koja nekoga hoće, nekoga neće sanirati i koja će kupovati socijalni mir na nekoliko mjeseci. Naša ekonomska politika nije pod utjecajem nikakvih lobija«, kazao je ministar financija dr. Mato Crkvenac na okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca o izlasku iz gospodarske krize, u čijem su radu uz poslodavce sudjelovali ugledni ekonomisti, predstavnici sindikata i pojedinih stranaka. </p>
<p>Odgovarajući poslodavcima o tome kakav je Vladin stav prema tečaju kune ministar je naglasio da devalvacija ne dolazi u obzir: »I vi i mi znamo da tečaj kune nije realan, ali je nerealno očekivati da će se nekim zahvatom, odnosno radikalnim potezom obarati tečaj. Mora se jačati efikasnost i konkurentnost gospodarstva i postupno ići k realnom tečaju. Dugoročna politika Vlade okrenuta je jačanju te efikasnosti te smanjenju precijenjenosti valute bez ikakvih šokova.« </p>
<p>Po Crkvenčevim riječima Hrvatska je definitivno na putu rješavanja ekonomskih problema. To ne znači da ćemo ih riješiti za sedam ili 17 mjeseci, no izlazak iz krize je započeo. Vlada je strategiju i program utvrdila time što je kao tri temeljna cilja odredila europsku orijentaciju, porast zaposlenosti i stabilnost - političku, ekonomsku i socijalnu. Naš GDP, kaže ministar, raste treće tromjesečje, raste i industrijska proizvodnja, dobro je stanje na tekućem računu bilance plaćanja, devizne su rezerve visoke i ukupno područje financija je pod kontrolom. Bankarski je sustav stabiliziran i velike su krize isključene. Restriktivna fiskalna politika omogućuje drugačiju monetarnu politiku u odnosu na raniju, stopa obvezne rezerve značajno je snižena, kamatne se stope dnevno snižavaju i kredita će biti sve više. Ministar smatra da su banke sada na prekretnici. One su, objašnjava, sada vrlo likvidne, ali ne mogu preko noći zaboraviti sve rizike uz kakve su poslovale.</p>
<p>Navodeći što je napravljeno Crkvenac spominje stečajeve, koji su u funkciji restrukturiranja, novu politiku potpore izvozu, snižavanje cijene rada, naglašavajući da je u dugoročnoj politici naglasak na rasterećenju gospodarstva, daljem ubrzanom restrukturiranju i brzoj privatizaciji, restriktivnoj fiskalnoj i davanju maha kreditnoj politici. Očekuju se, dodao je, skori rezultati Vladine aktivnosti u inozemstvu, a pregovori sa Svjetskom bankom i MMF-om dobro napreduju. </p>
<p>U raspravi su se, među ostalim, čule primjedbe kako banke ne podržavaju poduzetnike. Ministar na to kaže: »Zašto o tome govorimo ako su banke spremne na reprogram dugova svima koji imaju kupce.« </p>
<p>Okrugli stol Hrvatske udruge poslodavaca održan u petak pod nazivom Hrvatska na putu izlaska iz krize i ostvarenja gospodarskog rasta pokazao je da je Vlada, kako to prikazuje ministar financija, uvjerena da je na pravom ekonomskom putu i da je već do sada povukla brojne ispravne poteze, dok su poslodavci naglasili kako se zasad ne može govoriti o zaokretu u gospodarskoj politici i u trendovima. Ulaskom u posljednje tromjesečje 2000. godine postaje jasno, napominju poslodavci, kako dosadašnje Vladine mjere nisu sveobuhvatne, kako nije ostvarena njihova konzistentnost u definiranju, a još manje u provedbi. </p>
<p>Predsjednik i glavni ravnatelj HUP-a Branko Roglić i Željko Ivančević naglasili su da je »najdragocjenije vrijeme za poduzimanje u pravilu nepopularnih mjera izlaska iz krize na isteku te da Vladine mjere nisu dovoljno duboke i sveobuhvatne«. Ivančević je, među ostalim, pitao što je Vladu spriječilo da ne donese sustavne mjere protiv nelikvidnosti, protiv korupcije, zatim fleksibilnije radno zakonodavstvo, te da ubrza privatizaciju. No ta su pitanja ostala bez odgovora. </p>
<p>»Hrvatska ne može izići iz krize bez radnika i građana«, istaknuo je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić, koji smatra da je Hrvatska »korumpirana zemlja« i da postoje razni parcijalni interesi i lobiji. On naglašava da nitko od socijalnih partnera - Vlade, poslodavaca, pa ni sindikata nije iskren i drži fige u džepu, a to treba mijenjati. Treba vratiti kult rada, a kad 118.000 ljudi ne prima plaću, poticaj daljoj potrošnji i proizvodnji bila bi isplata njihovih plaća. Po njemu, treba razmotriti strukturu troškova u kojima, po podacima ZAP-a, tek 5,3 posto čine neto plaće. </p>
<p>Jurić je također ukazao na to da se sadašnji rasponi plaća u pojedinim granama moraju riješiti da bi se o temi zamrzavanja plaća moglo razgovarati. </p>
<p>Stjepan Vučagić, predsjednik Udruge poslodavaca malih i srednjih poduzetnika, naglasio je da, bez obzira na priče o visokim likvidnim sredstvima banaka, poduzetništvo i dalje muku muči kako da dođe do kapitala. On je naglasio kako su banke u pretvorbi imale negativniju ulogu od politike: »Velike banke, poput Zagrebačke i Privredne, odigrale su najsramniju ulogu, a o tome se uopće ne govori.« Roglić se složio s tim da je banke mimoišla odgovornost za ulogu u pretvorbi. </p>
<p> Dr. Gorazd Nikić s Ekonomskog instituta smatra da više pozornosti treba usmjeriti prerađivačkoj industriji, s čim se složio i predsjednik Uprave Varteksa Anđelko Herjavec, koji je naglasio kako je »Hrvatska već prodana jer je sve ono što nosi novac, od banaka do telekomunikacija, završilo u rukama stranaca«. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="107">
<p>Gradi se akumulacijsko jezero za Vupikovu poljoprivrednu jedinicu </p>
<p>NOVI VINODOLSKI</p>
<p> - U Novom je Vinodolskom počela gradnja akumulacijskog jezera za Poljoprivrednu jedinicu vukovarskoga Vupika. Jezero će se sagraditi na 15 tisuća četvornih metara. U radove će Hrvatske vode, Primorsko-goranska županija, Novi Vinodolski i Vupik uložiti četiri milijuna kuna. Jezero će služiti za natapanje novljanskoga polja »Pavlomir« na kojem 80 hektara od 1992. obrađuju radnici Vupika, kamo su došli kao ratni stradalnici. Radove izvode Hrvatske vode, a jezero će se predati na uporabu potkraj godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="108">
<p>Šubat: Tražeći smjenu Uprave HŽ-a Linić je prekoračio ovlasti</p>
<p>Smjenu uprave može tražiti jedino skupština HŽ-a, odnosno ministar Alojz Tušek, kaže direktor HŽ-a/Unutarnja kontrola nije utvrdila pojedinačnu odgovornost za željezničke nezgode kod Kutine, Banove Jaruge i Plaškog pa nema potrebe za suspenzijama/Zbog incidenta na kolodvoru Knin, kada se brzi vlak zamalo sudario sa manevarskom lokomotivom, suspendirani su skretničar i nadzornik</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Unutarnja kontrola Hrvatskih željeznica nije utvrdila pojedinačnu odgovornost za željezničke nezgode kod Kutine, Banove Jaruge i Plaškog, pa nema potrebe za suspenzijama. Nezgode su uzrokovane isključivo tehničkim razlozima, rekao je na konferenciji za novinare u petak generalni direktor HŽ-a Dragutin Šubat te dodao da ne želi nikoga suspendirati dok nije siguran u njegovu krivicu.</p>
<p> Kad je pak riječ o incidentu na kolodvoru Knin, koji se dogodio u petak ujutro, kada je brzi vlak iz smjera Zagreba pušten na zaposjednuti kolosijek na kojem je već bila manevarska lokomotiva, ocijenjeno je da je posrijedi pogreška osoblja te su suspendirani skretničar i nadzornik, a to je, rekao je Šubat, dokaz da HŽ-u nije u interesu skrivati ničiju odgovornost. Osvrćući se na ovotjednu izvanrednu sjednicu nadzornog odbora, koju je predsjednik NO Slavko Linić sazvao zbog traženja odgovornosti za pet većih željezničkih nezgoda zbog kojih su strojovođe najavile štrajk, Šubat je rekao da je po njegovu mišljenju Linić prekoračio svoje ovlasti tražeći smjenu uprave jer da to može učiniti samo skupština HŽ-a, što znači ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek. Dodao je da nije želio dati ostavku zato što je stručnjak koji o željeznici mnogo zna. U godinu i pol, koliko je na čelu HŽ-a, zaustavljen je trend pada transportnog učinka, ponajprije, tvrdi, zahvaljujući njegovu međunarodnom angažmanu. </p>
<p>Nezgode na željeznici događale su se i prije i događat će se i ubuduće, a ove nedavne, rekao je Šubat, Sindikat strojovođa iskorištava da smijeni već desetu po redu upravu HŽ-a. Inače, nova četveročlana uprava HŽ-a trebala bi biti imenovana idućega tjedna, a od 68 zainteresiranih kandidata (među kojima je i sam Šubat), u uži je izbor ušlo 14. </p>
<p> Šubat je iznio procjenu da će u 2000. godini u odnosu na prošlu ukupan prihod željeznice biti veći 1,8 posto, a troškovi manji za 1,5 posto. Te rezultate prati i povećanje radne produktivnosti za 12 posto te financijske produktivnosti za 19 posto. Udio sredstava državnog proračuna u ukupnom prihodu željeznica smanjit će se 5,2 posto. Gubitak će HŽ-a biti 47 posto manji nego lani i trebao bi iznositi 99,2 milijuna kuna (lani 188,5 milijuna). (N.M./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="109">
<p>Kuna prema dolaru oslabila 11,5 posto, a prema euru ojačala 2,2 posto </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Tečaj kune prema euru u prvih je devet mjeseci ove godine nominalno aprecirao 2,2 posto, dok je kuna prema američkom dolaru u tom razdoblju nominalno oslabila 11,5 posto. </p>
<p>Trend nominalne aprecijacije kune prema euru, nakon uobičajene sezonske aprecijacije kune tijekom ljetnih mjeseci, nastavio se i u rujnu. Prosječni je mjesečni tečaj kune nominalno ojačao 0,6 posto u usporedbi s mjesecom prije, podatak je iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. </p>
<p> Kako u rujnu nije bilo intervencija središnje banke na deviznom tržištu, kretanje tečaja potpuno je odražavalo kretanja na međubankarskom deviznom tržištu. Vrijednost je eura pala sa 7,68 kuna za euro zabilježenih krajem prošle godine na 7,51 HRK/EUR potkraj ovogodišnjeg rujna, tako da je tijekom prvih devet mjeseci ove godine tečaj kune prema euru ukupno nominalno aprecirao 2,2 posto. Pritom iz središnje banke napominju da je uz uspješnu turističku sezonu na povećanje ponude deviza u trećem tromjesečju utjecao i priliv deviza od emisije državnih obveznica na japanskom tržištu kapitala. Istodobno se ističe kako se u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekuje i devizni priliv od dodatnog zaduženja države u inozemstvu. Sa slabljenjem pak eura prema dolaru na svjetskim deviznim tržištima u rujnu je zabilježena i znatna mjesečna deprecijacija prosječnog tečaja kune prema američkom dolaru - od 3,4 posto. Prema podacima iz Biltena HNB-a, od početka godine kuna je prema američkom dolaru nominalno oslabila 11,5 posto, a prema košarici valuta (u kojoj dolar ima udio od 30,7 posto, a euro 66,2 posto) 2 posto. U rujnu je u odnosu na prethodni mjesec nominalni efektivni tečaj kune deprecirao 0,7 posto.</p>
<p> Realni efektivni tečaj kune (uz cijene na malo) u srpnju je u odnosu na prethodni mjesec aprecirao 0,7 posto, a u usporedbi s prošlogodišnjim prosincem 1,7 posto. Po podacima središnje banke prosječna je razina indeksa realnoga efektivnog tečaja kune (uz cijene na malo) za prvih sedam mjeseci ove godine 2,8 posto viša nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="110">
<p>U Čakovcu otvoren najveći trgovački centar u sjeverozapadnoj Hrvatskoj</p>
<p>ČAKOVEC, 20. listopada</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Baltazar Jalšovec u petak je u južnom dijelu Čakovca otvorio novoizgrađeni trgovački centar tvrtke »Betex«. Izgledom, unutarnjim uređenjem i ponudom ovakva se robna kuća može zasigurno ogledati s europskima, rekao je Jalšovec. U novom trgovačkom centru otvoreno je 70 novih radnih mjesta, što predstavlja značajan pomak u stanju zaposlenosti u Međimurskoj županiji. </p>
<p>Vlasnik i direktor »Betexa« Dragutin Trstenjak kazao je da je novi trgovački centar rezultat gospodarskih okolnosti u Hrvatskoj, budući da se značajan dio plaćanja obavlja kompenzacijom. Osnovna djelatnost firme »Betex« je proizvodnja zaštitne opreme i odjeće, u čemu je vodeća u Hrvatskoj. Na tom programu zaposleno je 150 ljudi. Priprema se i otvaranje novog pogona u zapadnoj industrijskoj zoni u Čakovcu, za što je već osiguran prostor. </p>
<p>Za izgradnju i opremanje novog »Betexovog« trgovačkog centra utrošeno je sedam milijuna njemačkih maraka, od čega je samo neznatan dio u obliku zajmova isporučilaca robe. Sva ostala sredstva je osigurao »Betex«, tako što minulih deset godina nije isplaćivao dividendu, već je cijela dobit ostavljana za buduća ulaganja. </p>
<p>Govoreći na otvorenju, saborski zastupnik i predsjednik HKDU-a Marko Veselica istaknuo je da takvi poduhvati hrvatskom narodu ulijevaju povjerenje u razvitak i napredak. Ostvarenje tako velikog ulaganja rezultat je pravilnog i društveno korisnog privatnoga poduzetništva, pri čemu, kako je rekao Veselica, njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik Dragutin Trstenjak, može biti primjerom drugim poduzetnicima. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="111">
<p>Ericsson očekuje velike gubitke u proizvodnji mobitela </p>
<p>STOCKHOLM, 20. listopada</p>
<p> - Najava porasta gubitaka u proizvodnji mobilnih telefona do kraja ove godine zasjenila je izvješće o relativno dobrom poslovanju u protekla tri mjeseca najvećega svjetskog proizvođača telekomunikacijske opreme i trećega po veličini proizvođača mobilnih telefona, švedskoga Ericssona.</p>
<p>Kako stoji u izvješću, ta je kompanija u promatranom razdoblju ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 5,5 milijardi švedskih kruna, gotovo 50 posto višu nego u istom razdoblju lani. U prvih devet mjeseci, pak, njihova se dobit udvostručila i iznosila je 24,1 milijardu kruna.</p>
<p> No analitičari i trgovci najveći su interes pokazali za dio izvješća u kojem stoji kako je u proizvodnji mobilnih telefona, koja čini nešto manje od 20 posto ukupne proizvodnje, Ericsson zabilježio 5,4 milijardi kruna gubitaka. Dapače, taj bi gubitak, prema predviđanjima Uprave, do kraja godine mogao porasti na čak 16 milijardi kruna.</p>
<p> I iako Ericsson odmah navodi i rješenje - preseljenje tog dijela proizvodnje u »jeftinije« zemlje Azije, istočne Europe i Južne Amerike, to je ipak utjecalo na cijenu njihovih dionica. U četvrtak, prije objave ovog izvješća, ona je iznosila 151 krunu, dok je u ranojutarnjem poslovanju u petak odmah pala za sedam posto. Sada, kada su sva tri vodeća svjetska proizvođača mobilnih telefona (američka Motorola, finska Nokia i Ericsson) objavili rezultate svog poslovanja, burzovni analitičari zaključuju: najsnažnija je Nokia, a potresi na burzama nisu znak krize na telekomunikacijskom tržištu, već pojedinačnih problema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="112">
<p>Nove ideje - valuta budućnosti </p>
<p>LJUBLJANA, 20. listopada</p>
<p> - Produkcija ideja glavna je razvojna šansa malih država i njihovih poduzeća u vrijeme globalnog kapitalizma. S tom mišlju Pedra Nuena, svjetski poznatog profesora menedžmenta, u petak je na Bledu otvoren forum poslovne škole za upravljanje poduzećima.</p>
<p>Tom skupu uz 90 sudionika iz 10 država prisustvuje i direktor Plive, Željko Čović. Na forumu će predstavnici više poznatih tvrtki predstaviti inovativnu politiku u svojim kompanijama.</p>
<p> Nueno - jedan od najpoznatijih predstavnika suvremenog menedžmenta - ističe da se na tržištu kapitala danas najviše cijene inovativnost, opseg prodaje i racionalnost poslovanja.</p>
<p> Skup je pozdravio i predsjednik Slovenije Milan Kučan. »Ni dolar ni euro, već ideja glavna je europska valuta budućnosti«, poručio je Kučan sudionicima foruma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="113">
<p>Obrazovna zaklada Partner banke dodijelila pet stipendija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obrazovna zaklada Partner banka dodijelila je studentima redovnog i poslijediplomskog studija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta godišnje stipendije u ukupnom iznosu od 55 tisuća kuna. Iz Obrazovne zaklade Partner banke stipendije su dobili Diana Muić, Mihael Zmajlović i Tina Gjuriš, studenti 4. godine Ekonomskog fakulteta, te Vladimir Cvijanović i Tomislav Gelo, studenti poslijediplomskog studija Financije poduzeća, odnosno Politika privrednog razvitka, na istom fakultetu.</p>
<p> Zakladu je Partner banka osnovala u svibnju prošle godine, a u trenutku osnivanja njena je imovina u novcu iznosila 1,5 milijun kuna. Svrha je obrazovanje i usavršavanje mladih financijskih stručnjaka, stipendiranje studenata financijskog usmjerenja i unapređenje općeg materijalnog stanja društva. Stipendisti Zaklade, dakle, mogu biti financijski stručnjaci, ne stariji od 35 godina, sa završenim ekonomskim ili pravnim fakultetom financijskog usmjerenja te prosječnom ocjenom 4,00, koji imaju dvije preporuke istaknutih financijskih stručnjaka. Također, stipendiju Zaklade mogu dobiti i studenti treće i četvrtke godine fakulteta ekonomskih znanosti, do 23 godine života, s prosjekom ocjena većim od 3,50, te s preporukom fakulteta. Sve stipendije daju se na temelju rezultata provedenoga javnog natječaja na rok od godine dana, a Ugovore je u ime Zaklade potpisao upravitelj Ivan Ćurković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="114">
<p>Sindikat carinika želi vratiti ugled toj službi </p>
<p>PULA, 20. listopada</p>
<p> - Novoizabrani predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske Željko Popović na konferenciji za novinare u Puli naglasio je kako će se taj sindikat, osnovan prije osam mjeseci, koristiti svim zakonom dopuštenim sredstvima da bi vratio ugled toj službi i popravio materijalni položaj carinika. Ovaj će sindikat, koji zasad ima oko 600 članova, tražiti izmjenu uloge carinske službe u tijelima izvršne vlasti s obzirom na specifične ovlasti, zahtijevati i izlazak iz kategorije ostalih državnih službenika i namještenika. Predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske ujedno je izrazio nezadovoljstvo plaćama s obzirom na to da 2500 od 3000 zaposlenih u toj službi ima primanja manja od 3500 kuna. Komentirajući i nedavno imenovanje novog pročelnika pulske Carinarnice, koje je u Istri i u Puli naišlo na veliko negodovanje, ustvrdio je kako će od ministra financija i dalje tražiti poštivanje zakona te objavu kriterija po kojima je Lučano Geržinić postao pročelnikom pulske Carinarnice iako, rekao je, ne zadovoljava uvjete za to radno mjesto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="115">
<p>I korištenjem energije biomase do novih radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Energetski institut »Hrvoje Požar« predstavio je u Ministarstvu gospodarstva nacionalni energetski Program korištenja energije biomase i otpada (BIOEN), odnosno studiju »Utjecaj korištenja energije biomase na dinamiku zapošljavanja i gospodarski razvitak Hrvatske u razdoblju od 2001. do 2005. godine«, priopćeno je iz tog ministarstva. Na predstavljanju je zaključeno kako je potrebno stvoriti pravno okruženje za opće poticanje i sigurnost stranih investicija i imati zakonodavno okruženje za realizaciju ovih projekata vezano za uklapanje u sadašnje energetske sustave.</p>
<p> Lokalne vlasti moraju postati svjesne da su upravo one najodgovornije za gospodarski razvoj svojih regija. Stoga bi trebale same osmisliti taj razvoj temeljen na vlastitim resursima i komparativnim prednostima, ali uz korištenje preporuka i usluga domaće i inozemne struke i znanosti. Ovakvi se projekti u razvijenim zemljama realiziraju ili na poticaj lokalnih zajednica, kao komunalni projekti, ili inicijativom zainteresiranih poduzetnika. Te države čak daju za posebno značajne projekte, a to su svi oni koji valoriziraju biomasu, posebne nepovratne beneficije pri investiranju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="116">
<p>Josip Lucić umjesto Damira Krstičevića, a Josip Ignac nasljeđuje Antu Gotovinu</p>
<p>Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić donio je u petak odluke o razrješenjima i imenovanjima u Oružanim snagama RH / Ministarstvo obrane potvrdilo je da je Mesićev prijedlog u skladu s prijedlogom koje je ono uputilo </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada </p>
<p> - Na temelju Ustava i Zakona o službi u Oružanim snagama, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Stjepan Mesić donio je u petak odluke o razrješenjima i imenovanjima u Oružanim snagama RH, te o upućivanju u Ratnu školu Oružanih snaga »Ban Josip Jelačić«, priopćeno je iz Ureda Predsjednika.</p>
<p> General pukovnik Josip Ignac razrješuje se dužnosti zamjenika glavnog inspektora obrane i imenuje na dužnost glavnog inspektora obrane. General pukovnik Josip Lucić razrješuje se dužnosti zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta »Petar Zrinski« i imenuje na dužnost zamjenika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH. General-bojnik Darko Grdić razrješuje se dužnosti načelnika Uprave za operativne poslove G-3 i imenuje na dužnost zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta »Petar Zrinski«, dok se brigadni general Drago Lovrić imenuje na dužnost načelnika Uprave za operativne poslove G-3.</p>
<p> Brigadir Miljenko Balen razrješuje se dužnosti zamjenika zapovjednika V. zbornog područja Oružanih snaga RH Pazin i imenuje za obnašatelja dužnosti zapovjednika tog zbornog područja. Stožerni brigadir Mladen Barković imenuje se na dužnost zamjenika zapovjednika Ratne škole Oružanih snaga Republike Hrvatske »Ban Josip Jelačić«. Brigadir Krešimir Pavelić razrješuje se dužnosti zapovjednika Središta za obuku i odgoj vojnika logističkih specijalnosti i stavlja na raspolaganje. Brigadir Zvonko Brajković razrješuje se dužnosti zapovjednika Središta za obuku i odgoj vojnika Pula, a brigadir Darko Bijuklić razrješuje se dužnosti zapovjednika Središta za obuku topništva i imenuje na dužnost zapovjednika Središta za obuku i odgoj vojnika Pula.</p>
<p> Brigadir Željko Žgela razrješuje se dužnosti zapovjednika Središta za obuku i odgoj vojnika Koprivnica i imenuje na dužnost zapovjednika 616. pješačke brigade. Pukovnik Darko Banjeglav razrješuje se dužnosti zapovjednika Središta za obuku oklopništva i imenuje na dužnost zapovjednika Središta za obuku pješaštva Koprivnica. Pukovnik Berislav Jezidžić razrješuje se dužnosti zapovjednika 616. pješačke brigade i imenuje na dužnost zapovjednika Središta za obuku pješaštva Požega.</p>
<p> Stožerni brigadir Vjeran Rožić razrješuje se dužnosti zapovjednika 2. gardijske brigade, a na to mjesto imenovan je brigadir Ivan Mihalina. Stožerni brigadiri Vjeran Rožić i Živko Zrilić, te kapetan bojnog broda Ivica Supić upućuju se u III. naraštaj Ratne škole Oružanih snaga RH »Ban Josip Jelačić«. Odluke stupaju na snagu danom donošenja.</p>
<p>Je li lista s objavljenim razrješenjima i imenovanjima u Hrvatskoj vojsci konačna ili se mogu očekivati promjene, pitali su novinari predsjednika Stipu Mesića u petak. »Zasad mislim da lista ostaje ovakva, a svakako će biti još promjena jer je Hrvatskoj potrebna rekonstrukcija vojske zbog prihvaćanja NATO-ovih standarda prije nego li postane punopravna članica«, rekao je Mesić. </p>
<p>Na pitanje je li se oko najnovijih imenovanja Predsjednik konzultirao s resornim ministrom Jozom Radošem, Mesić je izbjegao izravan odgovor rekavši neodređeno: »Pa, konzultiramo se...« </p>
<p>Odluke o imenovanjima u Oružanim snagama koje je u petak donio predsjednik Mesić, u skladu su s prijedlogom što ga je uputilo Ministarstvo obrane, izjavio je Hini glasnogovornik Ministarstva Dušan Viro.</p>
<p>Hina/M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="117">
<p>Ivanišević: Sud i zatvor mogu biti u istoj zgradi </p>
<p>ZAGREB, 20. listopad</p>
<p> - Ne može se reći da se suđenje »zločinačkoj organizaciji» održava u zatvoru. Riječ je o posebnom bloku zgrada u Remetincu koji nema veze sa zatvorskim dijelom, komentirao je u petak ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Naglašavajući da su prigovori branitelja »zločinačke organizacije« o suđenju u zatvoru neutemeljeni, Ivanišević je napomenuo da su u Zadru i Bjelovaru sud i zatvor u istoj zgradi. </p>
<p>Nismo imali odgovarajuću zgradu u kojoj bi se u Zagrebu moglo održati suđenje za organizirani kriminal. Suđenje u zatvoru u načelu je problematično, no u ovom slučaju bili smo prisiljeni urediti poseban prostor u Remetincu. Nemam dojam da javnost zbog toga misli da su narušena neka prava pripadnika »zločinačke organizacije«, kako to tvrde njihovi branitelji, rekao je Ivanišević. </p>
<p>Kazao je i da je Hrvatska odvjetnička komora, iznoseći stajalište o neprimjerenosti suđenja u Remetincu, »pokazala da nije na razini svoje odgovornosti«.</p>
<p>Ivanišević ne misli arbitrirati u sukobu branitelja i suda u procesu »zločinačkoj organizaciji« jer bi to značilo miješanje u sudski postupak. No, dodao je da će se suđenjem »zločinačkoj organizaciji« testirati Zakon o kaznenom postupku, čije promjene predstoje. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="118">
<p>Istražni postupak protiv »gospićke skupine«: Svjedoci se nisu pojavili</p>
<p>RIJEKA, 20. listopada</p>
<p> - Za petak najavljena četiri nova svjedoka u istrazi protiv gospićke skupine, a uglavnom je riječ o rodbini i prijateljima nestalih Srba s gospićkog područja, nisu se pojavila pred istražnom sutkinjom Županijskog suda u Rijeci Sajonarom Čulina. Dvoje svjedoka je opravdalo svoje nedolaženje, a za dvoje sud ne zna razlog nedolaska. </p>
<p>Odvjetnik osumnjičenih Gospićana Velimir Došen je rekao da obrana ima saznanja da je predmet o gospićkoj skupini nadopunjen novim dokumentima, ali da obrana ne zna o čemu je riječ, već pretpostavlja da bi se moglo raditi o dokumentima koji se odnose na vođenje sudskog procesa protiv prvooptuženog Tihomira Oreškovića 1992. godine. Došen je naglasio da nije riječ o dokumentima pristiglim ih Haaga. </p>
<p>Vrhovni sud još nije riješio žalbu na pritvor gospićke skupine. Prvooptuženi Orešković će vjerojatno još idući tjedan ostati u bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu, zbog problema sa šećernom bolešću. </p>
<p>Istraga se nastavlja u ponedjeljak saslušanjem novih svjedoka, uglavnom rodbine nestalih Srba s gospićkog područja. Bit će saslušan i policajac koji je bio dežuran u policijskoj postaji u Karlobagu u studenome 1991. godine kad su iz tog grada odvedena tri civila srpske nacionalnosti koja su kasnije pronađena mrtva. Saslušanja su zakazana za cijeli idući tjedan, osim srijede, a u četvrtak bi trebao biti saslušan i preostali svjedok za kojega je predložena zaštita identiteta, ali je on to odbio. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="119">
<p>Ako obnova završi do kraja 2002., povratnici spremni potpisati »pakt o nenapadanju« </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Ako će obnova zaista završiti do kraja 2002. godine, Zajednica povratnika spremna je potpisati »pakt o nenapadanju« s Vladom, jer nam je taj rok prihvatljiv. Kazao je predsjednik Zajednice Josip Kompanović na konferenciji za novinare u petak, nakon sastanka Zajednice povratnika s pomoćnicima ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Lovrom Pejkovićem i Ljudevitom Hercegom. </p>
<p>Upravni odbor Zajednice donio je na sastanku i zaključke kojima, izvijestio je Kompanović, od županijskih ureda za obnovu zahtijeva da što prije izdaju rješenja o pravu na obnovu, kako bi se točno znale brojke i rokovi, te kako bi se mogao planirati tijek obnove i njezin završetak. Osim toga, Zajednica traži i da se izmijeni Pravilnik o obnovi u dijelu koji govori da osobe, koje nemaju pravo na obnovu nemaju pravo ni na opremanje kuća, jer smatra da nije pošteno povezivati ova prava. Naime, istaknuo je, nečija kuća ne mora biti oštećena, ali može biti potpuno opljačkana i ti ljudi morali bi imati pravo na pomoć u opremanju.</p>
<p> Upravni odbor Zajednice traži od Ministarstva financija, Vlade i Sabora da kod donošenja proračuna za iduću godinu te kod rebalansa daju više novca Vladinu Uredu za prognanike i izbjeglice. Naime, dodao je Kompanović, udomitelji prognanika dugo nisu dobili potporu ni za plaćanje računa, pa se prognanicima isključuju struja i plin. Trebalo bi povećati i potporu prognanicima, jer ona sada iznosi 150 kuna mjesečno.</p>
<p> Zajednica povratnika će, nastavio je Kompanović, surađivati u oslobađanju hotelskih smještaja u kojima su još uvijek prognanici, ali pod uvjetom da se tim ljudima zajamči prioritet u obnovi njihovih kuća te odrede točni rokovi za završetak obnove. </p>
<p>Upozorio je i da sudovi krše Zakon o područjima posebne državne skrbi. Na terenu, a posebno u Sisačko-moslovačkoj županiji, na tužbe Srba, vlasnika kuća, sudovi donose presude o deložaciji i iseljavanju Hrvata iz BiH, koji su smješteni u tim kućama. To je suprotno tom zakonu prema kojemu bi država trebala prognanicima iz BiH osigurati drugi smještaj prije nego što ih iseli iz kuća u kojima sada žive, rekao je. </p>
<p>Na sastanak su bili pozvani i ministar gospodarstva Goranko Fižulić i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, kako bi s povratnicima razgovarali o oživljavanju gospodarstva u njihovim krajevima, ali nisu se odazvali, zbog čega je Kompanović izrazio žaljenje. U gospodarskom dijelu problema povratka, naime, učinjeno je vrlo malo ili ništa, i to je uzrok ponovnog napuštanja nekad okupiranih područja jer ljudi nemaju od čega živjeti, istaknuo je Kompanović, navevši kako je stopa nezaposlenosti u tim područjima viša od 50 posto, te da srednju školu upisuje manje od 50 posto djece koja završe osnovnu školu, jer nemaju novca. Jedno od rješenje za to bilo bi, smatraju u Zajednici, da se što prije završi privatizacija u tim područjima. Zajednica zamjera međunarodnoj zajednici i humanitarnim organizacijama što Srbima koji se vraćaju u Hrvatsku daju svu pomoć, dok povratnici Hrvati ne dobivaju ništa.</p>
<p>Pomoćnik ministra za obnovu Ljudevit Herceg izrazio je zadovoljstvo tijekom obnove i najavio da će njegovo ministarstvo tražiti za nju više novca iz proračuna.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="120">
<p>Pankretić: Štete od elementarnih nepogoda veće od 2,5 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložit će hrvatskoj Vladi niz mjera kako bi se barem ublažile velike štete od elementarnih nepogoda koje se ove godine procjenjuju na iznos veći od 2,5 milijarde kuna, rekao je u petak na konferenciji za novinare Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, nakon zatvorenog sastanka sa županima. </p>
<p>Pankretić je dodao da direktnu financijsku pomoć mogu očekivati fizičke osobe koje nisu u sustavu državnih poticaja, koje na osnovu smanjenih referentnih prinosa na poljoprivrednim usjevima dokažu nastalu štetu. Nadalje, kaže ministar, postoji mogućnost da se u priobalju i na otocima, ukinu kvote u sustavu poticaja, odnosno da svi tamošnji poljoprivredni proizvođači dobiju državne poticaje. Uz to, iznaći će se mogućnost da se poljoprivrednicima smanji vodoprivredne naknada, te olakša plaćanje zakupa na zemljište. </p>
<p>Prema Pankretićevim riječima, jedina prava naknada štete od elementarne nepogode je ona u vidu osiguranja poljoprivrednih usjeva. No, zabrinjava da je samo dset posto usjeva sad osigurano, a cilj je da u naredne dvije godine ta brojka dosegne i do 90 posto. Uz to, hidrometeorološka znanost mora dati odgovor na pitanja efikasnosti zaštite od tuče, koja sad ne postoji na području cijene zemlje. Osim toga, primjerice Slovenija i Mađarska, nemaju valjano riješen problem zaštite od tuče, te valja ishoditi dozvolu za djelovanje protugradnih raketa i na području uz državnu granicu. </p>
<p>Župan bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs rekao je da štete samo od suše na području njegove županije iznose 55 milijuna kuna, dok primjerice štete u Virovitičko-podravskoj županiji iznose 192 milijuna kuna od čega na štete u privatnom sektoru otpada 142 milijuna kuna. Što se tiče nadoknade štete, kako se čulo, nju najprije mogu očekivati fizičke osobe, a tek onda i poljoprivredni kombinati. </p>
<p>No, ostaje otvoreno pitanje iz kojih izvora će te štete biti nadoknađene jer je u državnom proračunu za ovu godinu predviđeno za naknadu šteta od elementarnih nepogoda oko 29,9 milijuna kuna. Prošle godine, primjerice ukupne štete su iznosile 885.3 milijuna kuna, dok je samo šteta od tuče iznosila 447 milijuna kuna. Ukupna odšteta je isplaćena u visini 26,7 milijuna kuna. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="121">
<p>Sipos: Hrvatska ima sofisticiran, ali preskup zdravstveni sustav</p>
<p>Svjetska banka je zadovoljna tijekom provedbe reforme zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, ističe Sandor Sipos, direktor njezina Ureda u Hrvatskoj / Svjetska banka sufinancira četverogodišnji pilot program reforme koji započinje 2001. u koprivničkoj bolnici / Ravnatelji općih bolnica moći će i prije završetka tog programa uvoditi rješenja koja se pokažu dobrima, kaže ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Svjetska banka je zadovoljna dosadašnjim tijekom provedbe reforme zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Sve sastavnice projekta provode se dobro i prema vremenskom planu. Istaknuo je to Sandor Sipos, direktor Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, u petak na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>»Svjetska banka sufinancira provedbu pilot-programa koji stoji 39 milijuna dolara«, naglasila je ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina, pojasnivši kako Svjetska banka sudjeluje s 29 milijuna, a hrvatska vlada s 10 milijuna dolara. Projekt započinje, nastavila je, u koprivničkoj bolnici 2001. godine. »Reforma se odnosi na racionalizaciju rada bolnice, primarne zaštite, mehanizama plaćanja, alternativnih razina zaštite te sustava informiranja u zdravstvu. Namjera je da se ključni rezultati kroz reforme koje se pokažu uspješnima repliciraju i prošire po Hrvatskoj«, rekla je ministrica. </p>
<p>»Hrvatska ima sofisticiran, ali preskup zdravstveni sustav«, rekao je Sipos, dodajući kako se za potrebe zdravstva u Hrvatskoj izdvaja devet posto bruto domaćeg proizvoda. On je naglasio kako su zadovoljni investicijskim ulaganjima u zdravstveni sustav. »Vjerujem da će pilot program biti proveden i na nacionalnoj razini i da će pomoću njega doći do efikasnijeg i jeftinijeg zdravstva«, zaključio je Sipos. </p>
<p>»Projekt traje četiri godine, a obično je prva faza dugotrajnija, tako da se efekti mogu vidjeti tijekom druge godine«, kazala je Virginia Jackson, voditeljica tima za reformu zdravstva Svjetske banke, te dodala kako je projekt relativno složen, ali se odvija prema planu. On je također izrazila zadovoljstvo dosadašnjim tijekom zdravstvene reforme u Hrvatskoj. </p>
<p>»U tijeku su pripreme za provedbu programa prevencije kardio-vaskularnih bolesti, a i nabavka opreme se bliži kraju«, rekla je ministrica, naglasivši kako se i to uklapa u reformu zdravstva. U ovom trenutku, nastavila je, u tijeku su još neki projekti - Vijeće Europe financira obnovu ratom oštećenih zdravstvenih ustanova u istočnoj Slavoniji. Kako je kazao Stipe Orešković, direktor projekta reforme, u koprivničkoj se bolnici već šest mjeseci izrađuju indikatori kvalitete rada te ustanove. »Prema tim indikatorima, mjerit će se promjene, od kliničke i financijske učinkovitosti, do zadovoljstva građana i cjelokupne epidemiološke slike u regiji«, kazao je Orešković. »To će ujedno biti i prva cjelovita studija o stanju zdravstva u nekom hrvatskom području«, zaključio je Orešković. »Krajem lipnja i početkom srpnja sljedeće godine doći će do prve ocjene tijeka projekta, i to je preduvjet da se dopusti konzultantima da idu dalje s radom«, kazao je Orešković.</p>
<p>Ministrica Stavljenić-Rukavina najavila je kako će Ministarstvo zdravstva osnovati savjetodavno tijelo sastavljeno od ravnatelja svih općih bolnica u Hrvatskoj. »Oni će od početka biti uključeni u pilot-projekt i imat će cjeloviti uvid u sve što se događa«, kazala je, te dodala da će na taj način ravnatelji moći i prije završetka pilot programa uvoditi u svoje ustanove neka rješenja koja se pokažu dobrima. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="122">
<p>Jeren tvrdi da nije izbacio ministra Kraljevića sa sjednice Senata</p>
<p>Rektor zagrebačkog Sveučilišta je pojasnio kako je on zamolio ministra Kraljevića da napusti sjednicu, pojasnivši da ministru nije mjesto na sjednici Senata, osim ako ga se izričito ne pozove/ S obzirom da se na sjednici razgovaralo o zakonu o visokim učilištima, dekani fakultetâ zamolili su me da ne pozovem ministra / Sveučilište traži da se javna rasprava o zakonu o visokim učilištima produži za još šest mjeseci / Senat zagrebačkog Sveučilišta je u potpunosti odbacio zakon o inspekciji visokih učilišta kojega je predložilo Ministarstvo znanosti i tehnologije </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Nije istina da sam izbacio ministra znanosti i tehnologije Hrvoja Kraljevića sa izvanredne sjednice Senata Sveučilišta, kako su to prenijeli mediji, samo sam ga zamolio da nakon uvodne riječi napusti sjednicu. Istaknuo je to, između ostaloga, rektor zagrebačkog Sveučilišta Branko Jeren, na konferenciji za novinare u petak, ocijenivši da je to bila »samo loše režirana predstava i još jedno sramotno ponižavanje sveučilišta«.</p>
<p> »Uostalom, ministar nije član Senata, to jasno piše u Statutu Sveučilišta, i na sjednici mu nije mjesto ako ga se izričito ne pozove. S obzirom da smo na sjednici razgovarali o vrlo važnom pitanju kao što je prijedlog zakona o visokim učilištima, dekani fakultetâ zamolili su me da ne pozovem ministra kako bi mogli slobodno i otvoreno razgovarati. Svima je valjda jasan njihov razlog, jer financiranje fakultetâ isključivo ovisi o volji ministra«, obrazložio je rektor.</p>
<p>Govoreći o zaključcima donesenim nasjednici Senata Sveučilišta, Jeren je istaknuo je da »Sveučilište traži da se javna rasprava o zakonu o visokim učilištima produži za još šest mjeseci«. Naglasio je da je Senat u potpunosti odbacio predloženi zakon o inspekciji visokih učilišta kojega je predložilo Ministarstvo znanosti i tehnologije.</p>
<p>Upozorivši da je rasprava o zakonu o visokim učilištima bila nerazumno kratka, te da većina dekana smatra da je predloženi zakonski tekst konceptualno pogrešan, Jeren je napomenuo da ponuđeni tekst ima zapravo obilježje prednacrta, te da je potrebna široka i ozbiljna javna rasprava prije upućivanja saborsku proceduru. »Senat Sveučilišta pozdravlja incijativu za donošenje novog zakona o visokim učilištima, ali smatra neprihvatljivim uvođenjem sustava koji će se testirati kroz samu provedbu«, rekao je Jeren, napomenuvši da je predloženi tekst dobio mnoge kritike. »Preradikalan pristup reformi, nepotrebno i štetno cijepanje postojećih sveučilištâ, donošenje protuustavnih uredbi, nepoznavanje vremena i prostora u kojem živimo, samo su neke od kritika upućenih na toj zakonski tekst«, pojasnio je Jeren, najavivši da će Senat zagrebačkog Sveučilišta osnovati svoje povjerenstvo za rad na pripremi zakona o visokim učilištima.</p>
<p>»Senat je u potpunosti odbacio zakona o inspekciji visokih učilišta jer je uvredljiv, protuustavan, te duboko zadire u autonomiju sveučilišta«, kazao je rektor Jeren, ocijenivši nedopustivim što je Ministarstvo znanosti i tehnologije, bez prethodne javne rasprave, taj zakon uputilo Vladi. »Ne trebaju nam 'vikend' inspektori koji dolaze izvan sveučilištâ. Sustav zaštite i inspekcije treba se propisima ustrojiti unutar sâmih sveučilištâ«, dodao je on. </p>
<p>Odgovarajući na upite novinara, rektor je prokomentirao odluku sa sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta, na kojoj je većinom glasova odlučeno da profesori tog fakulteta više ne mogu honorarno predavati na Hrvatskim studijima. »To je i očekivano. Hrvatski studiji rade sasvim ilegalno i ministar Kraljević morat će jednom podnijeti odgovornost za taj fakultet. Studiji su čisti primjer kako državna politika upravlja zagrebačkim Sveučilištem«, istaknuo je Jeren. </p>
<p>Osvrćući se na priopćenje u kojem čelnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja izražavaju ogorčenje što nisu pozvani na sjednicu Senata, Jeren je objasnio kako je to samo mali nesporazum koji će se lako rješiti.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="123">
<p>Šišak: Hrvatski studiji će se žaliti Sveučilištu zbog odluke Filozofskog fakulteta</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - »Odluka Vijeća Filozofskog fakulteta da njihovi profesori ne drže predavanja na Hrvatskim studijima (HS) uperena je protiv same biti Sveučilišta i elementarnih principa na kojima ono počiva«, izjavio je u petak, u kraćem razgovoru za Vjesnik, tajnik Hrvatskih studija Marinko Šišak. </p>
<p>Svoje mišljenje obrazlaže činjenicom da je Sveučilište jedna zajednica i da se na ovaj način Filozofski fakultet zatvara od te zajednice, a ujedno i postavlja iznad samog Sveučilišta.. »Mi ćemo se žaliti Senatu Sveučilišta na ovakvu odluka Vijeća Filozofskog fakulteta. Nadamo se da će Sveučilište stati iza svojih principa i iza Hrvatskih studija, kao svojih studija«, naglasio je Šišak. On dodaje kako mu je poznato da su pojedini odsjeci Filozofskog fakulteta načelno dali dozvolu svojim predavačima da predaju na Hrvatskim studijima, te ističe primjer Odsjeka za povijest koji je dopustio profesoru Raukaru da predaje na HS-u. Na pitanje može li HS organizirati redovnu nastavu bez predavača s FF-a; Šišak odgovara: »Pretpostavljamo da ćemo moći jer se radi o relativno malom broju nastavnika, ali ne bismo im željeli tražiti zamjenu, jer se ovakvom odlukom očito narušavaju njihova ljudska i akademska prava«. Šišak napominje da zbog ovakve odluke HS neće prekinuti druge oblike suradnje s FF-om, jer žele i dalje nastaviti djelovati kao otvoreni studiji. Što se tiče problema oko izvjesnog broja predavača na HS-u koji nemaju znanstveno-nastavna zvanja, a za koje je HS raspisao natječaj krajem ljeta, a Senat ga poništio na pretposljednjoj sjednici, Šišak kaže: »O poništenju našeg natječaja nismo dobili nikakvu službenu odluku Senata. Mi smo natječaj raspisali i on se provodi u strogo zakonskim okvirima. Nakon natječaja poslat ćemo svoja izvješća nadležnim matičnim povjerenstvima«. (G. Pandža)</p>
</div>
<div type="article" n="124">
<p>Osječko-baranjski HDZ traži smjenu Mate Šimića i nove izbore </p>
<p>Dopredsjednica tog odbora Nada Arbanas je kazala da bi neodržavanje izbora bilo negiranje Statuta i Petog općeg sabora HDZ-a/ Predsjednica osječkog HDZ-a Anica Pintar je ,pak, ustvrdila da taj odbor podržava Šimića kao predsjednika Županijskog HDZ-a </p>
<p>OSIJEK, 20. listopada</p>
<p> - Osječko-baranjska Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) inzistirat će na održavanju izborne skupštine. Stoga se od Središnjeg odbora HDZ-a traži da raspusti postojeći Županijski odbor te stranke što bi omogućilo nove izbore. Rečeno je to na konferenciji za novinare osječko-baranjskog HDZ-a, u petak, na kojoj je bilo riječi o sukobima unutar tog odbora i zahtjevu da se kao predsjednik Županijskog odbora smijeni Mato Šimić. </p>
<p>Podsjetivši kako je Peti opći sabor HDZ-a bio prekretnica u radu i demokratizaciji stranke, dopredsjednica osječko-baranjskog HDZ-a Nada Arbanas kazala je kako je »već tada bilo vidljivo da oni, koji su doživjeli težak poraz, ne žele i ne mogu prihvatiti novi ustroj, novo vodstvo i poziciju HDZ-a na hrvatskoj političkoj sceni«. Prema njezinim riječima, usprkos svim problemima, osječko-baranjski HDZ je dobro radio, pa je prekinuto osipanje članstva i osnivaju se novi ogranci. Ona je dodala kako vodstvo osječko-baranjskog HDZ-a želi održavanje izvanredne skupštine na kojoj će se izabrati novi Županijski odbor i njegov predsjednik. »Sve ostalo bilo bi negiranje Statuta i Petog općeg sabora HDZ-a«, kazala je ona.</p>
<p> Osvrnuvši se na posljednju sjednicu Županijskog odbora HDZ-a, održanu u utorak, kada je osječko-baranjski župan Marko Bagarić zatražio da se na dnevni red stavi glasovanje o povjerenju Mati Šimiću, tajnik tog odbora Ante Šimić je kazao kako je na »djelu isti scenarij kao i u lipnju ove godine, kada je župan bio Branimir Glavaš, a danas je to Marko Bagarić«. Primijetivši kako su članovi tog odbora bili zatečeni Bagarićevim istupom jer je iznio niz neargumentiranih tvrdnji, kao onu da ga je Mato Šimić sputavao u radu, Ante Šimić je kazao da je tigla odluka Visokog časnog suda HDZ-a u vezi s ranije podnesenom prijavom protiv Branimira Glavaša. Prema ovoj odluci, Glavašu je izrečena »kritička primjedba na njegov postupak prema Mati Šimiću i ozbiljno upozorenje na njegovu pojačanu dužnost dosljednog pridržavanja Statuta HDZ-a«. Ante Šimić tu odluku, kako je rekao, smatra nevažećom, jer nije donesena u pravom sastavu Vijeća. Po Statutu, o tome je trebalo odlučivati pet sudaca, no nazočila su samo četiri. Stoga će se, zaključio je tajnik osječko-baranjskog HDZ-a, stegovni postupak morati ponoviti. </p>
<p>Na Bagarićev zahtjev osvrnula se i predsjednica osječkog HDZ-a Anica Pintar koja je ustvrdila kako taj odbor u potpunosti podržava Matu Šimića kao predsjednika Županijskog HDZ-a. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="125">
<p>Institut »Ivo Pilar« nikada nije bio stranački, kaže njegov direktor Šakić</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Čelnici Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« održali su u petak konferenciju za novinstvo u povodu članka »Tko financira zavode i zaklade HDZ-a«, koji je objavljen u posljednjem broju nacionalnog tjednika Globus. Sazivanje konferencije za novinstvo obrazložili su time što se njihovi demantiji ne objavljuju u cijelosti ili se bitno skraćuju.</p>
<p> Ravnatelj Instituta Vlado Šakić pisanje u Globusu ocijenio je političkim obračunavanjem s Institutom, koje je sustavno i dugotrajno. »Institut nikada nije bio niti će biti stranački, već je javna ustanova s istraživačkim ciljevima na domaćim ili međunarodnim projektima«, ustvrdio je Šakić, koji je uvodno podrobno obrazložio djelatnost Instituta te izrazio ponos istraživačkim rezultatima. </p>
<p>Predsjednica Znanstvenog vijeća Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« Zora Raboteg-Šarić članak u Globusu ocijenila je vrhuncem »montaže i manipulacije«, apeliravši da im se omogući normalan znanstveni rad. </p>
<p> Globus u posljednjem broju pod nadnaslovom »Dossier: parapolitički zombiji HDZ-a« i pod naslovom »Tko financira zavode i zaklade HDZ- a«, među inim tvrdi kako Institut »Ivo Pilar«, koji izrađuje specijalne političke projekte za HDZ, i danas dobiva od države 600.000 kuna mjesečno.</p>
<p> Globusov članak, po ocjeni pomoćnice ravnatelja Ljiljane Kaliterne Lipovčan, vrvi klevetama i insinuacijama. Po njezinim riječima, Pantovčak nikada nije naručivao istraživanja od Instituta, niti su istraživanja tamo dostavljana. Glede tvrdnje da je Institut postao »mjesto kreiranja politike, političkih mitova i obavještajnih operacija«, ona je rekla kako je to teška kleveta koju je nemoguće racionalno komentirati.</p>
<p> Govoreći o don Ivanu Grubišiću, za kojega se u Globusovu članku tvrdi da godinama oponira Šakićevoj grupi, Ljiljana Kaliterna je rekla da ne zna čime je on, koji je doktorirao u 59. godini života, stekao toliki znanstveni ugled. U znanstveno zvanje nije mogao biti izabran jer nije ispunjavao zakonske uvjete, rekla je.</p>
<p> Napomenuvši kako don Ivan Grubišić nije ispunio njihova očekivanja, ravnatelj Instituta rekao je kako je Grubišić želio odvojiti splitski Centar od Instituta, kako je svoj rad sveo isključivo na religijska istraživanja, unatoč tomu što su željeli da se Centar bavi i svim temama kojima se bavi Institut, a posebno onima koji tište splitsku regiju. Zbog svega toga, kako je dodao Šakić, zahvalili smo don Ivanu Grubišiću, premda on i dalje vodi religijska istraživanja.</p>
<p> Na upit tko ga može smijeniti, ravnatelj je rekao da to može učiniti ministar na prijedlog Upravnog vijeća Instituta. Pritom je dometnuo kako nije uobičajeno da se promjenom vlasti mijenjaju ravnatelji instituta jer bi kod toga trebali vrijediti drugi, a ne politički kriteriji. Šakić se dodirnuo i političke pripadnosti djelatnika Instituta kazavši kako u Institutu ima članova SDP-a i HSLS-a, a najmanje HDZ-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="126">
<p>U Hrvatskoj se i dalje vode političke borbe, tvrdi Šetić </p>
<p>PAZIN, 20. listopada</p>
<p> - Saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Nevio Šetić ustvrdio je u petak kako se u Hrvatskoj još uvijek vode oštre političke i svjetonazorske borbe za korekciju sustava vladanja, a ne rekonstrukciju društva koja bi svim građanima donijela jednake mogućnosti.</p>
<p> HDZ smatra da se umjesto obećane izgradnje parlamentarnog sustava najavljenim ustavnim promjenama pokušava stvoriti neki kancelarijski ili polukancelarijski sustav, dodao je on.</p>
<p> Šetić drži kako je oslabljena i uloga Županijskog doma, kojem bi se, po njegovu mišljenju, trebalo ostaviti barem pravo veta na donošenje određenih zakona.</p>
<p> Govoreći o aktualnim gospodarskim prilikama u Istri, Šetić je ocijenio kako »u ozračju nove vlasti situacija u Istarskoj županiji nije baš najpovoljnija«. </p>
<p> Osvrnuo se pri tome na situaciju u tekstilnoj tvrtki »Pazinka« čiji su radnici u petak prosvjedovali na središnjem trgu u Pazinu, budući da je HEP, zbog nenaplaćenih dugova, toj tvrtki isključio struju tako da pogoni već 21 dan stoje. </p>
<p> Šetić je ustvrdio da je još u ožujku ministar za europske integracije i predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Ivan Jakovčić obećao brzo rješavanje problema te tvrtke. »No radnici su ipak prosvjedovali pa stoga smatram kako je Jakovčić obmanjivanjem javnosti svoja obećanja iskoristio za političke svrhe«, rekao je Šetić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="127">
<p>Mesić misli da neće trebati raspisati referendum o Ustavu </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - »Mislim da neće trebati raspisivati referendum, već da ćemo imati konsenzus oko ustavnih promjena«, izjavio je u petak novinarima predsjednik Stipe Mesić koji je bio na Siemensovu forumu u »Sheratonu«. Kad će o ustavnim promjenama razgovarati s premijerom Račanom? Predsjednik Mesić je odgovorio kako se nada da će to biti uskoro. Na pitanje hoće li to biti u utorak kako se nagađa, kazao je neodređeno: »Ne znam točno«. </p>
<p>Premijer je pak, komentirajući u petak Predsjednikovo pismo o predloženim promjenama, istaknuo: »Poznato je da sam otvoren za razmjenu mišljenja pa ću tako i o ovoj temi razgovarati s predsjednikom Republike. Nakon toga ću vrlo precizno reći svoje mišljenje o promjenama i mogućim poboljšanjima u Ustavu«. Ujedno, Račan je ispravio dezinformaciju da nije riječ o prijedlogu hrvatske Vlade, već ustavne promjene predlaže nadležni saborski odbor o kojima bi se trebalo uskoro odlučivati u Hrvatskom državnom saboru. </p>
<p>Premijer je najavio da će Vlada sljedećih dana raspravljati o promjenama i nakon toga izreći službeno mišljenje. »Polemika oko ustavnih promjena s Vladom je suvišna«, istaknuo je premijer napominjući da trenutačno može dati samo osobno mišljenje o Mesićevu pismu. </p>
<p>»Podržavajući njegovo pravo da izrazi svoje mišljenje o ustavnim promjenama, moram reći da se s nekim stvarima u tom tekstu slažem, a s nekima ne. O tome, međutim, ne namjeravam polemizirati s predsjednikom Republike jer ću s njim o toj temi osobno razgovarati. Riječ je o velikoj temi. Ova vladajuća struktura obećala je hrvatskom narodu da će uvesti parlamentarnu demokraciju. To je volja građana Hrvatske pa je dobrodošlo svako rješenje ili mišljenje koje tome doprinosi«, pojasnio je Račan.</p>
<p>Inače, kad je riječ o izjavama članova Mesićeve radne skupine da ih Predsjednik nije konzultirao prije no što je poslao pismo, Mesić je rekao: »Od njih sam prije dobio sugestije tako da je njihov prijedlog ustavnih promjena bio podloga za moje pismo«. </p>
<p> Predsjednik je komentirao i izjave HSLS-ova čelnika Dražena Budiše da predsjednik Mesić nije spreman prihvatiti parlamentarnu demokraciju. »Ne znam odakle ta tvrdnja Budiši, ali on se sjeća da je prije izbora rekao da ne bi ni izišao na izbore kad bi se predsjedniku mijenjale ovlasti. Vrijeme će demantirati Budišu«, izjavio je Mesić. </p>
<p>Boris Orešić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="128">
<p>Radnici »Jadrantekstila« traže od Ivaniševića izmjenu Stečajnog zakona</p>
<p>SPLIT, 20. listopada</p>
<p> - Od ministra pravosuđa dr. Stjepana Ivaniševića zahtijevamo da odmah poduzme sve radnje vezane uz promjenu Zakona o stečaju, stoji u otvorenom pismu, što ga je ministru pravosuđa uputilo 300 bivših radnika splitskoga »Jadrantekstila«. Radnici naglašavaju kako je na sastanku u Ministarstvu pravosuđa zaključeno da se stečajni postupak u »Jadrantekstilu« odvija po zakonu. </p>
<p>»I sami znate da u posljednjih godinu dana, koliko traje stečaj u 'Jadrantekstilu' nije bilo sve po zakonu«, stoji u pismu. Prvi korak u stečaju, davanje otkaza radnicima, bio je nezakonit, pišu radnici. </p>
<p>Radnici zamjeraju ministru Ivaniševiću što na sastanak nije pozvan stečajni upravitelj »Jadrantekstila« Nikola Bižaca, koji je savjesnim radom ukazao na postojanje kriminala u tvrtki, što je potvrdila i policija podnošenjem kaznenih prijava. Bivši jadrantekstilovi radnici podsjećaju ministra na članak 59. Stečajnog zakona, u kojem stoji da će se smatrati da vjerovnik ima pravo glasa nakon što je njegova tražbina osporena, ako njezino postojanje dokazuje ovršnom ispravom ili ako mu je tražbina osigurana založnim pravom upisanim u knjigama. Taj je članak naknadno ubačen 1999. da bi se »zakonito« pogodovalo već učinjenoj pljački imovine niza generacija, navode radnici. Taj zakon je pogodovao tajkunima da sakrije njihove kriminalne radnje, »pa kad imate snage da puno toga mijenjate, promijenite nešto i u Stečajnom zakonu«. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="129">
<p>Ujedinjuju se Dodigova, Štedulova i Kovačeva stranka </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Stranka Hrvatska proljeća (HP), Nacionalna demokratska stranka (NDS) i Hrvatska seljačka narodna stranka (HSNS) najavile su u petak da će se u subotu, na svojemu zajedničkom saboru u Zagrebu, ujediniti u jednu stranku. </p>
<p> »Zabrinuti stanjem u državi, odlučili smo se na taj korak kako bismo pokazali da u politici postoje ljudi koji su spremni staviti interese naroda kojem pripadaju ispred vlastitoga interesa te zastupati interes svih građana u Hrvatskoj«, rekli su na konferenciji za novinare čelnici tih triju stranaka.</p>
<p> Predsjednik HP-a Goran Dodig drži da je do 3. siječnja Hrvatska bila u moralnoj krizi, no da je ta kriza sada još dublja. »Prije izbora govorilo se kako je nužna promjena vlasti, a dogodilo se da smo dobili vlast još goru nego što je bila«, kazao je Dodig. On smatra kako je »sadašnja hrvatska Vlada pokazala besramnu bešćutnost prema najugroženijim kategorijama društva, kao što su radnici i umirovljenici, a upravo je na socijalnoj retorici dobila izbore«. »Nepošteno je, međutim, za stanje u Hrvatskoj danas napadati samo hrvatskog premijera Ivicu Račana jer odgovornost za to dijeli kompletna šestorka«, istaknuo je Dodig.</p>
<p> Govoreći o odnosu Hrvatske prema međunarodnoj zajednici, Dodig je rekao da će se njegova stranka zauzeti za ravnopravan, a ne sluganski odnos prema svijetu..</p>
<p> Za predsjednika NDS-a, Nikolu Štedula, neki od važnijih uvjeta, bez kojih nema ni govora o razvoju hrvatskoga gospodarstva, a posebice o ulaganju stranih investitora, su učinkovitije pravosuđe i smanjivanje birokracije. Problem je, smatra on, i u umiješanost politike u izbor kadrova u čemu je »sadašnja vlast još rigoroznija od prethodne, HDZ-ove«.</p>
<p> Izrazivši zabrinutost zbog loših gospodarskih i socijalnih prilika u Hrvatskoj, predsjednik HSNS-a Joško Kovač ocijenio je da »sadašnja vlast nema koncepciju gospodarskog razvoja i nije ništa učinila u proteklih devet mjeseci«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="130">
<p>Osječko-baranjski HSLS traži da se ministarstva više posvete toj županiji</p>
<p>OSIJEK, 20. listopada</p>
<p> - »Sporo rješavanje nagomilanih problema u Osječko-baranjskoj županiji navelo nas je da se aktivno uključimo u njihovo rješavanje te da hitno poduzmemo potrebne korake kako bi se cijela stvar konačno pomaknula s mrtve točke. Tim više jer je sadašnji sastav Županijskog poglavarstva opterećen sobom i u posljednje vrijeme ne čini gotovo ništa za dobro svojih građana«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare Branko Lacković, tajnik osječko-baranjskog HSLS-a. </p>
<p>Naime, predstavnici osječkog te županijskog HSLS-a pokrenuli su inicijativu kojom bi pokušali riješiti aktualne probleme na ovome području. Njihov je prvi korak učinjen u četvrtak navečer kad su s prioritetnim problemima upoznali pomoćnike ministara resornih ministarstava.</p>
<p>»Našemu pozivu odazvali su se Ante Barbir, pomoćnik ministra zdravstva, Ivica Bota, pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva, Josip Budimir, pomoćnik ministra obrane te Željko Rendulić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, s kojima smo održali radne sastanke«, objasnio je Lacković. Predstavnici HSLS-a pomoćnike su ministara upoznali s teškim stanjem gospodarstva na ovome području, problematikom spore obnove i opremanja osnovnih i srednjih škola, s projektima zaštite okoliša, mogućnosti prenamjene određenih vojnih objekata za potrebe Sveučilišta te zadržavanjem mladog, stručnog medicinskog kadra ulaganjem u njihove znanstvene radove. Zatražili su i da se Vlada više posveti ovoj županiji jer je velik dio njezina područja bio okupiran te je u potpunosti devastiran.</p>
<p>Prema riječima Jean-Pierrea Maričića, predsjednika osječkog HSLS-a, njihov sljedeći korak je upoznati ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka o sporoj izgradnji mosta u Belišću i obilaznice u Čepinu. Dodao je da je veliki problem i nedostatak novca za zračnu luku »Klisa« te željezničku prugu Osijek-Vinkovci.(M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="131">
<p>Tijekom zime tri leta dnevno na liniji Zagreb-Dubrovnik, moguć upola jeftiniji let</p>
<p>DUBROVNIK, 20. listopada</p>
<p> - »Sezona 2000. za Zračnu luku Dubrovnik značila je uspješan rad s obzirom da je u prvih devet mjeseci dostignut planirani promet za cijelu godinu. Očekujemo poslovnu godinu završiti s oko 400.000 putnika što je za oko 80 posto više nego lani«, rekao je to u petak na konferenciji za novinare direktor Zračne luke Tonči Peović. Konferencija je održana nakon sastanka s predstavnicima ministarstava pomorstva, prometa i veza te turizma kao i čelnicima Županije i Grada, turističkih zajednica i »Jadrolinije«, s kojima se razgovaralo o ostvarenom zračnom prometu s Dubrovnikom tijekom ove sezone i planiranom redu letenja za zimu 2000./2001.</p>
<p>Planira se povećanje letova tijekom zime, odnosno tri leta dnevno na liniji Zagreb-Dubrovnik. Kako bi se smanjila sadašnja cijena karte u jednom smjeru od 702 kune, hrvatskoj će se Vladi predložiti da ju subvencionira iz proračuna čime bi se cijena prepolovila. </p>
<p>U zimskim mjesecima očekuje se i za 17 posto veća ponuda sjedišta Croatia Airlinesa, ali i nastavak zimskog letenja izraelske tvrtke Air Israel. Planira se i uspostavljanje zračnoga mosta za Dubrovnik tijekom cijele godine, a radi se i na ponovnom otvaranju putova preko BiH o čemu su već u tijeku razgovori Hrvatske kontrole leta s BiH i međunarodnim organizacijama.</p>
<p>Radi poboljšanja sigurnosti i komfora, Zračna luka upravo provodi zahvat rasvjete prilaze s istočne strane, čime će se smanjiti problem bure, a do početka turističke sezone 2001. planirano je još nekoliko značajnih investicija. Izdvajamo sanaciju manevarskih površina, ramena piste, rekonstrukciju zelenih površina i zaštitne ograde te, među ostalim, rekonstrukciju kolnog ulaza na Zračnu luku. </p>
<p>Što se tiče planirane slobodne carinske zone u Zračnoj luci, Peović je potvrdio da je više talijanskih investitora zainteresirano za koncesije. Realizacija ovisi o odgovoru Vlade, odnosno Ministarstva gospodarstva. Inače je Croatia Airlines u ukupnom prometu sudjelovao sa 60 posto, to jest s oko 220.000 putnika. Prema najavama, touroperatori TUI i Neckermann iduće će se turističke sezone koristiti uslugama hrvatskoga avioprijevoznika. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="132">
<p>Završeno razminiranje područja uz Plitvičku cestu </p>
<p>TURANJ, 20. listopada</p>
<p> - Pirotehničari »Mungosa« završili su razminiranje područja uz državnu cestu D-1 (Plitvičku cestu), od Turnja do Tušilovića (12 kilometara). Od petka u 12 sati promet tom cestom od Karlovca u pravcu Slunja i Plitvica i obratno odvija se bez ograničenja, rekao je u petak voditelj pirotehničara »Mungosa« Slavko Matić. </p>
<p>»Mungosi« su u dosadašnjem razminiranju područja uz Plitvičku cestu, obalu rijeke Korane te dijela naselja Vukmanički Cerovac i Tušilović od mina očistili 360.000 četvornih metara površine. Pirotehničari od petka rade na razminiranju naselja Turanj, Sajevac, Goljaki i Kamensko, o čemu su u Sajevcu novinare izvijestili voditelj karlovačke podružnice Hrvatskog centra za razminiranje (HRC) Željko Gašparić i koordinator za razminiranje Karlovačke županije Bernardo Pahor.</p>
<p>»Radi se o projektu razminiranja okućnica i jednog dijela infrastrukture, prije svega niskonaponske mreže te groblja u Kamenskom«, rekao je Gašparić. Napomenuo je da će pirotehničari »Mungosa« razminirati područje površine 17.300 četvornih metara i da bi radovi trebali biti završeni za deset do 15 dana. </p>
<p>Samo na području Sajevca od mina je stradalo devet osoba, uglavnom povratnika, te nekoliko njih u Goljakima, podsjetio je Gašparić. On je također naglasio da je malo zapisnika o minama koje je agresor najgušće postavio baš na području oko Turnja i Sajevca te da je trećina površine »zagađene« minama tzv. visokog rizika, a dvije trećine je niskog rizika. Pirotehničari »Mungosa« idućih će deset do 15 dana razminiravati gotovo najteži teren. Čekaju ih i četiri protupješačka minska polja sa 87 protupješačkih mina. »Radi se o najopasnijim minama M-1 i MR-2, poznatih kao odskočne i potezne mine«, ističe Gašparić.</p>
<p>Razminiranje karlovačkih prigradskih naselja trajat će godinama. Na pitanje o radovima na razminiranju područja uz Koranski most nedaleko Plitvica te naselja Gornja i Donja Korana i Drežničko Selište, rečeno je da će se oni odvijati do 28. listopada, a potom će ih se nastaviti od 1. do 15. studenoga. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="133">
<p>U Hrvatskoj Dubici se otkriva spomen obilježje civilnim ratnim žrtvama</p>
<p>HRVATSKA DUBICA, 20. listopada</p>
<p> - Na mjestu druge po veličini masovne grobnice žrtava velikospske agresije u Domovinskom ratu u Hrvatskoj, na zemljištu zvanom Skelište u Baćinu kod Hrvatske Dubice, u subotu će biti otkriveno spomen obilježje poginulim žrtvama. U masovnoj grobnici u Baćinu, po riječima načelnika općine Hrvatska Dubica Željka Mikića, ekshumirano je 56 civilnih žrtava velikosrpske agresije iz Hrvatske Dubice i obližnjeg mjesta Cerovljani.</p>
<p> Njih su okupatorske vlasti 21. listopada 1991. godine uhitile kod njihovih kuća, zatvorili ih u dubički Vatrogasni dom i idućeg ih dana postrijeljali na Skelištu. Od 56 ekshumiranih žrtava, 37 je identificirano i pokopano u zajedničku grobnicu na mjesnom groblju u Hrvatskoj Dubici, a 19 žrtava još nije identificirano. </p>
<p> Spomenik žrtvama podiže Ministarstvo hrvatskih branitelja Domovinskog rata, a otkrit će ga, kako najavljuju organizatori, ministar hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ivica Pančić i predsjednica Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Sisačko-moslavačke županije Đurđa Gmaz.</p>
<p> Velikosrpske agresorske i okupatorske vlasti zarobljene su Hrvate na stratiše u Baćinu dovezli autobusom 22. listopada 1991. godine, izveli ih u stroj i strijeljali, nakon čega su bagerom iskopali veliku jamu i u nju pokopali tijela žrtava. Na posmrtnim ostacima ekshumiranih žrtava nađeni su tragovi mučenja i zlostavljanja, bili su povezani bodljivakom žicom. Njihova jedina krivnja je što su bili Hrvati i katolici, i što su vjerovali da im se ostankom kod svojih kuća ništa loše neće dogoditi, rekao je Mikić za Hinu. »U subotu je za povratnike i naseljenike na dubičkom području dan velike tuge, ali i ponosa«, istaknuo je Mikić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="134">
<p>Vrhovni sud posjetili predstavnici Vrhovnog suda Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Predstavnici Vrhovnog suda Crne Gore posjetili su u petak u Zagrebu Vrhovni sud Republike Hrvatske kako bi se upoznali s hrvatskim pravosudnim iskustvima, priopćio je hrvatski Vrhovni sud. </p>
<p> Izaslanstvo, koje je vodio predsjednik Ratko Vukotić, posjetilo je Hrvatsku na vlastitu želju kako bi se, izgrađujući neovisno i samostalno sudstvo primjereno demokratskim državama, upoznalo s iskustvima pravosudnog sustava u Hrvatskoj, stoji u priopćenju.</p>
<p>U razgovoru s predsjednikom Vrhovnog suda Marijanom Ramušćakom, crnogorsko se izaslanstvo upoznalo, među ostalim, s ustavnim položajem sudbene vlasti, organizacijom, unutarnjim ustrojem i ovlastima svih sudova, načinom imenovanja i razrješenja sudaca i materijalnim položajem sudaca i sudova, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Naglašena je potreba suradnje dvaju vrhovnih sudova, u početku osobito putem razmjene stručnih publikacija i sudske prakse. Predstavnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske pozvani su u uzvratni posjet Vrhovnom sudu Republike Crne Gore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="135">
<p>Stjepan Radić: Vlada treba konačno izići pred Sabor s gospodarskim programom</p>
<p>Još se nije pojavio takav program koji bi imao čvrste osnove na temelju kojih Vlada kani djelovati / Moramo se već jedanput dogovoriti oko određenih stvari u Ustavu, koje se ne mijenjaju, bez obzira na promjenu politike / Naša povijest, pripadništvo Katoličkoj crkvi i zapadno-europska civilizacija odredili su nas da nismo Balkan</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Hrvatska se mora ugledati na uspješne zemlje, poput Portugala i Irske, koje su u kratkom vremenu prošle put od siromašnih do perspektivnih država, smatra zamjenik predsjednika HSS-a i zastupnik u Saboru Stjepan Radić s kojim smo razgovarali o načinu izlaska naše zemlje iz gospodarske krize. </p>
<p> • Gospodine Radiću, jeste li zadovoljni političkom situacijom u zemlji?</p>
<p>- Ne.</p>
<p> • Zašto?</p>
<p>- Nažalost, vrlo često, prisiljeni okolnostima, bavimo se previše efemernim stvarima a ne onima glavnim. Kao što svi znamo, glavne stvari danas su ustavne promjene koje su u tijeku, te gospodarsko-socijalna situacija. Na žalost, još nema Vladinoga gospodarskog programa. Nisam dovoljno upoznat je li njegova izrada u tijeku i kada će se pojaviti, ali mislim da ljudima treba reći što se kani i, uvjetno govoreći, u kojem roku će se to učiniti. Svi su svjesni toga da izborna obećanja u tom pogledu nisu ispunjena.</p>
<p> • Rekli ste da gospodarskog programa još nema.</p>
<p>- Još nije donesen. Nije predstavljen.</p>
<p> • Vaša će tvrdnja izazvati Vladine reakcije.</p>
<p>- Možda je malo prejaka riječ da programa još nema. Ali, u svakom slučaju, pred Saborom se još nije pojavio jedan takav program koji bi imao čvrste osnove, na temelju kojih Vlada kani djelovati.</p>
<p> • Što bi nužno, po Vama, taj program trebao sadržavati?</p>
<p>- Zapošljavanje, svakako, i osiguravanje osnovnih egzistencijalnih uvjeta. U tom programu trebalo bi također označiti i stvarnu perspektivu, barem za mladu generaciju. Oni trebaju znati da će u bližoj budućnosti, recimo u roku pet godina, imati osigurane osnovne uvjete za život i rad.</p>
<p> • Kakva je situacija danas?</p>
<p>- Ono što karakterizira naše društvo danas je, nažalost, opće siromaštvo. Mi smo objektivno siromašni. Ne samo što je zemlja siromašna, nego su i ljudi siromašni. Ne znam je li kod svih ljudi sazrela svijest da je ova država, u kojoj danas žive, njihova država i da je ona tu u prvom redu zato da ostvari njihove interese. Jasno, ne odmah.</p>
<p> • Kako komentirate ustavne promjene?</p>
<p>- Kao čovjek, demokrat i HSS-ovac, apsolutno sam za parlamentarnu demokraciju. Svjestan sam da je takva demokracija imala i svojih apsurdnih strana, recimo u Italiji, gdje su se vlade često mijenjale. Istodobno sam svjestan da je general De Gaulle bio doveo polupredsjednički sustav u Francuskoj skoro do savršenstva, ali ono što je važno, De Gaulle je i odstupio, na temelju zakona koji nije prošao. </p>
<p> • Treba li mijenjati naziv Sabora?</p>
<p>- Naša stranka i ja osobno bili smo protiv svojedobne izmjene naziva u Hrvatski državni sabor, jer je Hrvatski sabor postojao stoljećima, bez dodatka državni. Nije bio manje državni zato što toga nije bilo u naslovu. Međutim, s obzirom na to da smo skloni manipulirati imenima, nisam siguran kako bi se nova promjena shvatila kod širokog auditorija jer se državno vrlo često poistovjećuje s državotvornim. HSS je uvijek bio državotvorna stranka i cijelo svoje političko djelovanje bio je usmjeren na stvaranje hrvatske države. Stoga bih htio na neki način izbjeći to da svaka vlada mijenja službeno nazivlje, jer to nije ozbiljno. Moramo se već jedanput dogovoriti oko određenih stvari koje se ne mijenjaju, bez obzira na promjenu politike.</p>
<p> • Treba li u Ustavu ostaviti članak o zabrani udruživanja u balkanske asocijacije?</p>
<p>- Ne vidim da bi Ustav dobio, ako bi se brisalo nešto što je rezultat prethodnoga političkog života. Osim toga, nije točno da su česte promjene Ustava znak vrlo živog parlamentarnog života. Ustav je zbir načela koje organizirano društvo donosi radi reguliranja zajedničkog života. Sve drugo može se rješavati pojedinim zakonima koji mogu biti fleksibilniji i češće se mijenjati nego ustavne odredbe.</p>
<p> • Što mislite o predstojećem sastanku EU-a sa zemljama Zapadnog Balkana u Zagrebu?</p>
<p>- Oko toga ima jako puno kontroverzi. Međutim, mi nismo Balkan. Balkan je gorje u Bugarskoj i ono označava balkanski poluotok. Mi imamo 600 kilometara do Beča, a oni imaju 1.500. Naša povijest, pripadništvo Katoličkoj crkvi i zapadnoeuropska civilizacija odredili su nas da nismo Balkan. Pod Balkanom se podrazumijeva bizantizam, koji kod nas ipak nije prisutan. </p>
<p> • Sastanak će se ipak održati?</p>
<p>- Bez obzira na to što smo mali, mi moramo odrediti što hoćemo, a što nećemo. Jer, s obzirom da nema rata, više nas nitko ne može prisiljavati da prihvatimo nešto što ne želimo.</p>
<p>• U javnosti se čuju i usporedbe Domovinskog rata s Drugim svjetskim ratom.</p>
<p>- Domovinski rat bio je oslobodilački rat, rat za oslobođenje svih teritorija Hrvatske. Ali, pitanje antifašizma, odnosno to, da mene Ivan Fumić predstavlja kao antifašista, smiješno je, najblaže rečeno. Vrlo jasno pamtim što je značila vlast prvih 20 godina nakon Drugoga svjetskog rata. Rekao bih samo da je pitanje antifašizma potpuno specifično jer su se, nažalost, antifašisti vrlo često poistovjećivali s članstvom u Komunističkoj partiji. Antifašizam je, za mene, borba protiv diktature. Bilo koje. A komunisti su bili za nju.</p>
<p> • Prihvaćate li podjelu na antifašiste i boljševike?</p>
<p>- Moglo bi se tako reći, iako je ispravnije reći da su u pitanju rigidni i manje rigidni. </p>
<p> • Akademik Ivan Supek ne bi se s Vama složio.</p>
<p>- Supeka jako cijenim kao znanstvenika i humanista, samo je vrlo često ono, što on govori o stanju duhova u partizanima, specijalno o kongresu u Topuskom, ipak više njegov osobni dojam. Činjenice govore drukčije, pogotovo postupci prema HSS-ovcima koji su bili protiv fašizma. Poznata je činjenica o uhićenjima uglednih HSS-ovaca na partizanskom teritoriju. Da ne govorim o drugim stvarima. Mene su, primjerice, 1945. prebili, izbacili iz škole i to se sve provodilo pod vidom antifašizma. Tu se ne može govoriti o antifašizmu kakav je postojao, primjerice, u Francuskoj.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="136">
<p>Čačić: Ne odustajemo od otvaranja 200.000 novih radnih mjesta </p>
<p>Svaki postotak rasta BDP-a omogućuje otvaranje 8.000 novih radnih mjesta, ustvrdio je ministar javnih radova, graditeljstva i obnove te predsjednik Središnjeg odbora HNS-a/ Iz vojske, policije i HŽ-a na druga radna mjesta treba prebaciti od 35.000 do 40.000 ljudi / Rastu zaposlenosti će pridonijeti i smanjenje broja onih koji odlaze u mirovinu </p>
<p>ZAGREB, 20.listopada</p>
<p> - Budući da u posljednje vrijeme neki ponovo postavljaju pitanje je li moguće u dogledno vrijeme otvoriti 200.000 novih radnih mjesta, mi u Hrvatskoj narodnoj stranci (HNS) odgovaramo: da moguće je. No, podsjećamo da ne postoji rješenje za novo zapošljavanje bez gospodarskog rasta. A svaki postotak rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) omogućuje otvaranje 8.000 novih radnih mjesta. Istaknuo je to, između ostaloga, ministar javnih radova, graditeljstva i obnove te predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić na konferenciji za novinare u petak.</p>
<p>Svoju računicu HNS temelji na pretpostavki da će se u sljedeće tri godine BDP porasti za 20 posto. To bi značilo, ističe Čačić, od 80.000 do 100.000 manje nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje. Uz to, navodi on, potrebno je restrukturiranje unutar privrede tako da se dio ljudi koji trenutačno koji rade u državnim službama i troše proračunski novac, zaposli u privredi, odnosno u dohodovnim granama. Prema njegovu mišljenju iz vojske, policije i Hrvatskih željeznica na druga radna mjesta u privredi treba prebaciti od 35.000 do 40.000 ljudi. »Većoj zaposlenosti će pogodovati i smanjenje broja ljudi koji odlaze u mirovinu«, kazao je Čačić, dodavši da bi 2003. godine čak 12 puta manje ljudi otišlo u mirovinu nego prethodnih godina. Ocijenio je pozitivnim koracima Vladine odluke po kojima smanjena cijena rada za četiri posto te poslodavci oslobođeni plaćanja poreza na dobit za novo zaposlene i nove investicije.</p>
<p>»Treba promijeniti Zakon o državnim službenicima jer je apsurdno da iz državne službe ne možemo otpustiti nesposobne, dok je u privrednim granama to moguće. Odluka Vlade da se ne zapošljavaju novi službenici razumljiva je s aspekta racionalizacije, ali ne i sa aspekta kvalitete rada« naglasio je Čačić. Uzimajući kao primjer ministarstvo kojemu je na čelu, on je rekao kako ono skrbi za više od 60 posto svih investicija države te da je apsurdno od njega očekivati dobre rezultate ako u njemu ne rade kompetentni ljudi. Čačić je poručio Vladi da se ne »smije gledati u trenutačnim teškoćama, nego se mora projicirati u 2010. godinu«. »Ne možemo danas u Hrvatskoj primjenjivati klasična ekonomska mjerila i moramo raditi rezove koji nisu standardni«, pojasnio je Čačić.</p>
<p>Osvrćući se na pismo koje je predsjednik Repulike Stjepan Mesić, povodom predstojećih ustavnih promjena, uputio premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, Čačić je istaknuo da u tom pismu neke stvari »izlaze iz okvira dogovorenog, no i s druge strane je bilo iskakanja bez konzultiranja Predsjednika«. Što se tiče tajnih službi najprihvatljivije rješenje je ono već dogovoreno, a to je da predsjednik imenuje dužnosnike vojnih obavještajnih službi uz supotpis premijera, a Vlada civilnih uz supotpis predsjednika, ocijenio je Čačić, napomenuvši da bi o predsjednikovu izvješću trebao raspravljati Sabor, ali bi ga predsjednik trebao podnijeti samostalno. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="137">
<p>Strugar izvijestio sindikate o odgodi povećanja plaća, »Preporod« ne odustaje od prosvjeda </p>
<p>ZAGREB, 20. listopada -Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar izvijestio je u petak predstavnike srednjoškolskih sindikata o sjednici Vlade, održanoj u četvrtak, na kojoj nije donesena odluka o povećanju plaća srednjoškolskih profesora, već je u roku od mjesec najavljeno cjelokupno rješenje plaća zaposlenih u javnom sektoru.</p>
<p> Vlada je to zaključila nakon rasprave p prijedlogu uredbe o postotnom povećanju koeficijenata platnog razreda nastavnicima i stručnim suradnicima u srednjim školama i učeničkim domovima. </p>
<p> O budućim aktivnostima Vlade u vezi s plaćama u srednjim školama i učeničkim domovima, Ministarstvo će se konzultirati s predstavnicima svih sindikata koji zastupaju područje srednjeg školstva, navodi se u priopćenju iz Ministarstva prosvjete i sporta, odaslanom u petak. </p>
<p> Neposredno nakon sjednice, Ministarstvo je o zaključku Vlade o jednomjesečnoj odgodi otklanjanja disproporcija u sektoru školstva, upoznalo i predstavnike Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (Vesne Kanižaj), većinski sindikat na području srednjeg školstva i pregovaračku stranu pri izradbi uredbe o postotnom povećanju plaća. </p>
<p> Sastanku u Ministarstvu prosvjete i športa nazočili su predstavnici Hrvatskog školskog sindikata »Preporod«, Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu, Sindikata djelatnika srednjih škola i učeničkih domova, Nezavisnog srednjoškolskog sindikata 2000., Saveza školskih sindikata, Sindikata zaposlenih u dječjim vrtićima, onovnim i srednjim školama Hrvatske te Sindikata hrvatskih učitelja. </p>
<p> O sastanku s ministrom Strugarom očitovao se svojim pripćenjem Hrvatski školski sindikat »Preporod«. U priopćenju, što ga je potpisao predsjednik tog sindikata Vinko Filipović, ističe se da »Preporod« ostaje kod najavljenog prosvjeda 27. listopada, koji će početi u 11 sati ispred Ministarstva prosvjete i športa, a nastaviti pred zgradom Vlade.</p>
<p> Prosvjed će biti organiziran jer Vlada nije pozitivno odgovorila na zahtjev za izjednačavanjem plaća srednjoškolskih profesora s plaćama učitelja u osnovnim školama, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Sindikat poziva da se prosvjedu priključe i članovi drugih srednjoškolskih sindikata, kao i zaposlenici koji nisu sindikalno organizirani, jer je, tvrde u »Preporodu«, pitanje plaća srednjoškolskih profesora pitanje svih zaposlenih neovisno o tome kojem sindikatu pripadaju.</p>
<p> U Sindikatu napominju kako sastanak u Ministarstvu prosvjete i športa, nije donio nikakve rezultate osim Strugarove informacije o događajima u Vladi u četvrtak. </p>
<p> U priopćenju se dodaje da Vlada ima više razumijevanja za više stotina milijuna kuna dugova nogometnih klubova, nego za iznalaženje dodatnih 8,5 milijuna, potrebnih za povećanje plaća u srednjim školama. »Vladino ignoriranje problema plaća u srednjim školama usporedivo je jedino s događajima 12. lipnja 1998. kada su školski sindikati biti prisiljeni krenuti u dvotjedni štrajk«, zaključuje Filipović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="138">
<p>Hrvatska dobiva antimafijaški ured</p>
<p>ZAGREB, 20. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa, i Državno odvjetništvo poslali su Vladi projekt Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, potvrdio je u petak ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Ured bi se osnovao po uzoru na talijanska i njemačka iskustva, a trebao bi početi raditi do kraja godine. Najavljeno je i otvaranje posebnog telefona na kojem će građani moći dojavljivati slučajeve korupcije i organiziranog kriminala. Za zaključenje ugovora s Hrvatskom o suzbijanju organiziranog kriminala zainteresirana je Italija, koja je spremna pomoći i u ekipiranju Ureda. </p>
<p>Ured će biti posve neovisan o političkim utjecajima. Nitko, pa ni najviši državni dužnosnici, neće biti izuzeti iz ingerencije Ureda, istaknuo je ministar. Upozorio je kako je korupcija uzela toliko maha da postojeće institucije ne daju jamstvo da će borba protiv nje biti učinkovita. Stoga je osnivanje Ureda nužno, a na to Hrvatsku obvezuje i nedavno ratificirana Konvencija o suzbijanju korupcije.</p>
<p> Šef Ureda za suzbijanje korupcije, predviđa se, bio bi odgovoran glavnom državnom odvjetniku. U Uredu bi djelovao tim sastavljen od državnih odvjetnika specijaliziranih za organizirani kriminal, te policijskih snaga koje bi osigurale učinkovito prikupljanje informacija o organiziranom kriminalu. Istražna komponenta djelovala bi u zagrebačkom Istražnom centru Županijskog suda, a bila bi u kontaktu s Uredom. Istražni suci također bi dobili veće ovlasti u obračunu s kriminalom, najavio je Ivanišević. Inače, rečeno je da su istražni centri po sudovima previše statični te da sada ne mogu efikasno odgovoriti na korupciju i organizirani kriminal. </p>
<p>U Uredu bi, prema Ivaniševićevim riječima, djelovalo 25 državnih odvjetnika, stručnih suradnika i tehničkog osoblja. No, u taj broj nisu uključeni policijski djelatnici i suci koji bi radili u Uredu, ili bi surađivali s njim. Troškovi bi bili oko šest milijuna kuna godišnje, a Ured bi imao tri ispostave u većim gradovima. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="139">
<p>Inspekcija zabranila radove na dubrovačkom mostu</p>
<p>DUBROVNIK/ZAGREB, 20. listopada</p>
<p> - Tomislav Zović, voditelj gradnje mosta Dubrovnik i predstavnik izvoditelja radova tvrtke Walter Bau Konstruktor, u petak je novinarima potvrdio da je građevinska inspekcija još u srijedu, nakon očevida na gradilištu, zabranila daljnje radove. Naime, inspekcija je zabranila da se nastave montirati čelični dijelovi na upornjaku mosta (od Nuncijate). Pritom je odredila rok od dva dana da se dovrše i osiguraju započeti zahvati što je, tvrdi Zović, u međuvremenu obavljeno. </p>
<p>»Da i nije došla inspekcija, mi bismo sami ovih dana obustavili radove iz sigurnosnih razloga dok se ne iseli 15 obitelji iz željezničkih zgrada«, izjavio je voditelj gradnje. Također je rekao da nije njihova zadaća rješavati smještaj stanara nego bi to trebala učiniti Hrvatska uprava za ceste kao investitor. Mi smo od prvoga dana upozoravali da ljudima treba pronaći zamjenski smještaj, zaključio je Zović. Upozorio je da je riječ o rigidnom međunarodnom poslovnom ugovoru koji bi zbog grešaka investitora mogao doći u pitanje, a da se i ne spominju dodatni troškovi zbog zaostalih radova. </p>
<p>Upravitelj ispostave Hrvatske uprave za ceste (HUC) u Dubrovniku Dominik Brigović u pismenom je odgovoru novinarima poručio da »ne može ništa komentirati zato što o prekidu radova do 20. listopada o.g., do 12 sati, nije zaprimio nikakvo rješenje«.</p>
<p>Na mostu su obustavljeni trenutačni radovi, a sljedeći tjedan gradilište će posjetiti i glavni građevinski inspektor jer jedino on ima ovlasti u potpunosti obustaviti radove, rekla je za Vjesnik glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Marijana Petir. Na taj smo se korak odlučili, istaknula je, jer ni nakon učestalih javnih apela i službenih zahtjeva ministra Bože Kovačevića, još od ožujka ove godine, da se za most preko Rijeke Dubrovačke konačno pribavi sva potrebna dokumentacija za građevinsku dozvolu, nije bilo nikakvog odgovora iz HUC-a. No, prema Zakonu o gradnji, za investitora nije obvezujuće rješenje glavnog inspektora, nego je obvezujući jedino zaključak Ministarstva, objasnila je glasnogovornica. A taj zaključak može se donijeti tek nakon isteka određenog zakonskog roka. Za to vrijeme investitor, naravno, može ishodovati potrebne dozvole, ističe Marijana Petir. </p>
<p>S druge strane, iz ureda ravnatelja HUC-a odbili su komentirati slučaj jer, rekli su, novi ravnatelj još nije preuzeo dužnost, a bivši - Mario Crnjak - razriješen je s te dužnosti. </p>
<p>Neraščišćena situacija koja prati najkrupniju investiciju u državi, jer nema građevinske dozvole, traje dvije godine, odnosno od početka radova u listopadu 1998. Most, koji bi po planovima trebao biti gotov do iduće jeseni no još nisu riješeni ni imovinsko-pravni odnosi, prati i afera oko cijene gradnje. Naime, prvobitno utvrđena cijena bila je 37 milijuna DEM, a sada se već spominje iznos od 60 do 70 milijuna maraka. (Katica Cikoja, Ivana Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="140">
<p>Udruga narodne zaštite poziva svoje članove na neplaćanje tv pretplate</p>
<p>ZAGREB, 20. listopad</p>
<p> - Udruga narodne zaštite pozvala je u petak svoje članove, ali i ostale dragovoljce iz Domovinskog rata, da prestanu plaćati televizijsku pretplatu jer HRT ignorira njihove probleme. Osim toga, više od deset tisuća članova Udruge narodne zaštite (UNZ) podnijelo je tužbu na Upravnom sudu Republike Hrvatske, kojom ponovno traže priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Naime, nekadašnji pripadnici postrojbi Zbora narodne zaštite (ZNZ) koji su 1991. sudjelovali u blokadama JNA vojarni, najprije su pokrenuli upravni postupak, ali sud nije prihvatio njihove zahtjeve. </p>
<p>»Samo u akcijama blokada vojarni u gradu Zagrebu sudjelovalo je tisuće pripadnika Narodne zaštite koji su besplatno odradili više od 200.000 borbenih dana«, istakao je predsjednik UNZ-a Ivan Posilović, dodajući kako većini tih hrabrih i moralnih ljudi, status branitelja nikada nije priznat. Naputkom iz 1997. godine, taj se status priznaje samo onim »zaštitarima« koji su do 24. prosinca 1991. otišli u HV ili u postrojbe MUP-a.</p>
<p>»Od ove vlasti, kao i prethodne, doživljavamo stalna šikaniranja i podcjenjivanja. To je jedan od razloga zbog kojega je deset tisuća pojedinaca najprije podnijelo zahtjev za upravni postupak i priznavanje statusa branitelja. Rješenja su bila negativna, a obrazloženja Suda nisu imala 'blage veze' sa Zakonom o pravima hrvatskih branitelja, kao ni sa Zakonom o obrani RH, smatra Posilović, obrazlažući to zakonskom definicijom branitelja kao dragovoljca - odnosno određenjem po kojem se građanin koji je sudjelovao u postrojbama koje su pružale otpor neprijatelju - tretira kao pripadnik oružanih snaga.</p>
<p>Posilović vjeruje je izrazio nadu da će tužbe na Upravnom sudu ipak biti riješene u korist pripadnika nekadašnjih postrojbi ZNZ-a, ali i upozorio da bi nastavak postupka državu mogao stajati nekoliko milijuna maraka. Nažalost, kaže predsjednik UNZ-a, čini nam se da državna tijela ne zabrinjava što će se toliki novac izdvojiti na račun poreznih obveznika. Govoreći o pozadini zahtjeva za priznavanjem statusa branitelja, Posilović je kazao kako njihovim ostvarenjem »zaštitari« ne žele nikakva materijalna prava, već se isključivo radi o moralnoj satisfakciji i uspomeni za buduće generacije.</p>
<p>Predsjednica zagrebačke organizacije UNZ-a Marija Dujić rekla je kako poziv na prekid plaćanja pretplate nije slučajan jer HRT, od problema branitelja, više zanimaju čak i psi lutalice.</p>
<p>»Prije 3.siječnja puno se govorilo o izmjenama Zakona o HRT-a, a sada se zašutjelo. Mi smatramo da u Vijeću HRT-a, ubuduće trebaju sjediti predstavnici udruga dragovoljaca, koje bi birale udruge, a ne po nekakvoj političkoj osnovi«, istaknula je Marija Dujić. Ogorčeni čelnici UNZ-a upozorili su kako se HRT niti jednom nije odazvao na njihov poziv, ali ni objavio neki od njihovih priopćenja, premda su ih samo u ovoj godini zvali dvadesetak puta.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="141">
<p>Heraku i Majiću sudit će se odvojeno </p>
<p>PULA, 20. listopada</p>
<p> - Trećeg dana suđenja Heraku i petorici optuženika, sutkinja Dorijana Dolenec-Kujundžić odlučila je na temelju zahtjeva županijskog državnog odvjetnika Vlatka Nuića da se postojeći sudski postupak razdvoji na dva odvojena procesa. Dakle, posebno bi se sudilo bivšem ministru turizma Ivanu Heraku i predsjedniku Nadzornog odbora Croatia golfa Mateju Majiću zbog osnovane sumnje da su obojica stekla znatnu imovinsku korist zloporabama položaja vezano uz projekt o golfu.</p>
<p> Prema riječima sutkinje koja vodi suđenje protiv bivšeg ministra turizma Ivana Heraka, te njegovih pomagača Đanija Bažona, Mateja Majića, Antuna Golika, Antuna Plenkovića i Igora Mlinara, razlog za razdavanje postupka jest preopsežan predmet s velikim brojem svjedoka. Cilj je skraćenje sudskog postupka jer nema smisla da optuženici, koji se ne terete za spomenuta djela, svakodnevno prisustvuju toj raspravi, rekla je sutkinja Dolenec-Kujundžić. Zakazala je nastavak sudske rasprave za 7., 8., 9. i 10. studenoga najavivši dolazak svjedoka.</p>
<p> Nakon što je županijski državni odvjetnik predložio razdvajanje sudskih postupaka, svaki od okrivljenika morao se o tome osobno izjasniti. Herak i Majić bili su protiv takvog prijedloga. Herak je istaknuo da takav Nuićev prijedlog smatra još jednim njegovim manevrom kojim pokušava opravdati navode iz optužnice koja mu se, tvrdi, »od prvog dana topi«. </p>
<p> Obrana Ivana Heraka zamjerila je Nuiću da želi Heraku otežati položaj tereteći ga takvim prijedlogom za dva kaznena djela umjesto za jedno, te da želi i Heraku i Majiću, kako se čulo, do beskonačnosti produljiti pritvor. Komentirajući odluku, Herak je novinarima u prolazu izjavio kako je ne smatra ni dobrom, ni lošom. S druge strane, njegovi branitelji Predrag Jošanović i Rajko Branković, odgovarajući na novinarsko pitanje zbog čega takva sudska odluka znači dodatno pogoršanje, naglasili su da će se njihovu branjeniku suditi za dva kaznena djela umjesto za jedno. To znači i mogućnost udvostručenja zatvorske kazne koja bi sada mogla iznositi i 15 godina, izjavili su odvjetnici. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001021].
|
