NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000621].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 283989 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sada kao i prije 60 godina potpuno je jasno da hrvatski antifašizam nije imao ni povijesne ni političke alternative</p>
<p>U šumi Brezovica kraj Siska, 22. lipnja 1941. godine sedamdesetak je hrabrih ljudi pod vodstvom Vlade Janjića Cape i Marijana Cvetkovića, obojice Hrvata i istaknutih članova komunističkog pokreta u Sisku, povelo Hrvatsku i hrvatski narod na stranu antifašističke koalicije i onih snaga koje su tijekom Drugog svjetskog rata udarile temelje novog svjetskog demokratskog poretka / No, unatoč nesumnjivom političkom utjecaju pojedinih sudionika tog povijesnog događaja taj datum nije za postojanja socijalističke Jugoslavije priznat kao početak antifašističke borbe u Hrvatskoj: tek je državnim osamostaljenjem povijesna nepravda ispravljena</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Ni povijesno ni politički dvojbe nema - Hrvatska i hrvatski narod priključili su se demokratskim snagama Europe i svijeta 22. lipnja 1941. godine, u šumi Brezovica nedaleko Siska. Toga dana je skupina članova tadašnje komunističke partije Hrvatske i njihovih pristaša formirala prvi antifašistički odred u Europi. Od sedamdesetak članova te prve skupine boraca protiv fašizma, od Norveške do Grčke, te od Francuske do Poljske, jedan je bio Slovenac, dvojica Srba, a ostalo Hrvati. Ova povijesna činjenica važna je upravo zbog toga što su nakon završetka Drugog svjetskog rata mnogi nastojali upravo Hrvate opteretiti kolektivnom povijesnom krivnjom tobožnje fašistoidnosti i genocidnosti. Povijesne činjenice govore drugačije. Od deset korpusa partizanske vojske 1945. godine, čak šest je bilo formirano i djelovalo na području Hrvatske, a većina boraca u tim partizanskim postrojbama bili su Hrvati i većina nisu bili članovi komunističke partije. Sve to govori da antifašistički pokret u Hrvatskoj nije bio obilježen ideologijom, nego je nastao kao rezultat nacionalnog osjećaja hrvatskog naroda, da fašizam i nacizam nisu ni ideološke ni povijesne opcije koje mogu donijeti dobro bilo kome. </p>
<p>U šumi Brezovica kraj Siska, 22. lipnja 1941. godine sedamdesetak je hrabrih ljudi pod vodstvom Vlade Janjića Cape i Marijana Cvetkovića, obojice Hrvata i istaknutih članova komunističkog pokreta u Sisku, povelo Hrvatsku i hrvatski narod na stranu antifašističke koalicije i onih snaga koje su tijekom Drugog svjetskog rata udarile temelje novog svjetskog demokratskog poretka. Vrlo brzo nakon formiranja prvog partizanskog antifašističkog odreda, Vlado Janjić i njegovi suborci odlaze na Banovinu, u krajeve gdje su Srbi bili većinsko stanovništvo i tamo organiziraju nove antifašističke postrojbe. Dolazak hrvatskih antifašista u krajeve sa srpskom većinom, nije s odobravanjem prihvaćeno među pristašama velikosrpske, monarhističke opcije, kojih je u tim krajevima bilo dosta. Međutim, Capo i njegovi suborci nudili su neke druge opcije nego sljedbenici kralja Petra i njegovog ministra obrane Draže Mihajlovića. Zahvaljujući upravo prvom partizanskom odredu, koji je otišao na Banovinu odmah na početku oružanog otpora fašistima, u tom dijelu Hrvatske četnički pokret nikada nije pustio korijene ni imao bilo kakav relevantan politički utjecaj. </p>
<p>Premda je pothvat Vlade Janjića Cape i njegovih suboraca bio izuzetan povijesni događaj, poslije 1945. pojedine političke snage u tadašnjoj Jugoslaviji nastoje ga marginalizirati i gurnuti ga u zaborav. Posve nepravedno, tadašnja službena historiografija za početak oružanog otpora protiv snaga fašizma i nacizma u Hrvatskoj proglašava 27. srpnja, dan kada je skupina Srba u Lici napala jednu policijsku postaju u Srbu. Prevažni datum 22. lipnja se prešućuje, gura u zaborav, pa je o tom događaju i o njegovim sudionicima - od 45. do 90. - bilo objavljeno malo knjiga, studija, povijesnih i znanstvenih radova. Posebno su agresivno protiv događaja od 22. lipnja 1941. godine nastupali pojedini nosioci velikosrpske i srpske nacionalističke politike, zaogrnuvši svoje negiranje 22. lipnja u plašt tobožnje povijesne objektivnosti. U nemogućnosti da ospore na drugi način pothvat Vlade Janjića i njegovih suboraca, nacionalistički i velikosrpski politički čimbenici u tadašnjoj Jugoslaviji zamjerali su skupini hrvatskih antifašista da je krenula u akciju prije no što je za to dobila zeleno svjetlo tadašnjeg centralnog komiteta KP Jugoslavije. Izgovor je bio proziran, ali na određen način poslužio je svrsi. Jer, unatoč nesumnjivom političkom utjecaju pojedinih sudionika povijesnog događaja u šumi Brezovica, 22. lipnja 1941. godine, taj datum nije za postojanja socijalističke Jugoslavije priznat kao početak antifašističke borbe u Hrvatskoj. </p>
<p>Tek osamostaljenjem Hrvatske povijesna nepravda je ispravljena. Danom antifašističke borbe u Hrvatskoj proglašen je 22. lipnja, i taj datum je službeni državni blagdan. Svake godine u šumi Brezovica na spomenik podignut u znak sjećanja na prvi antifašistički odred u porobljenoj Europi, polagani su vijenci i cvijeće, održavani skupovi sjećanja. No, pojedine političke opcije ni tada nisu htjele, ni mogle, suočiti se s povijesnom istinom. Dio desnih političkih snaga u Hrvatskoj tvrdio je kako je 22. lipanj sramotni dan jer, navodno, tada je počela međuhrvatska borba, Hrvati su digli oružje na Hrvate. Pokojni predsjednik Tuđman u više navrata je naglašavao kako je antifašistička borba nešto što hrvatski narod stavlja uz bok najvećih sila pobjednica Drugog svjetskog rata, te da je antifašistička borba spasila Hrvatsku i hrvatski narod od sudbine nekih drugih istočnoeuropskih naroda, koji su desetljećima bili politički, gospodarski i na svaki drugi način podložni sovjetskoj Rusiji. No, Tuđmanove riječi nisu imale odjeka među onim desnim snagama ni u samom HDZ-u, ni u drugim političkim strankama. Međutim, većina Hrvata i građana Hrvatske nije se dala obmanuti desnim ekstremizmom. Zadovoljni što je povijesna nepravda ispravljena, građani Hrvatske prihvatili su 22. lipnja kao jedan od najznačajnijih datuma iz svoje nacionalne povijesti. Antifašizam nije i ne može biti političko, ideološko opredjeljenje. To je stvar moralnih shvaćanja i vrijednosti kojim se svaki narod i država legitimiraju i polažu pravo da ih se uvrštava u red demokratskih snaga. Hrvati imaju razloga i prava biti ponosni na 22. lipnja 1941. godine.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Stipetić: I građanske snage bile su antifašističke, ali su samo komunisti organizirali oružani otpor</p>
<p>Dan, koji se u Hrvatskoj slavi kao Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, sjećanje je na osnutak prvog antifašističkog oružanog odreda u Hrvatskoj, zapravo prvoga na prostorima bivše Jugoslavije, a također je među prvim oružanim odredima pokreta otpora u Europi. Kazala je to za Vjesnik povjesničarka Zorica Stipetić. </p>
<p>»Osnutkom sisačkoga odreda, po odluci Okružnog komiteta komunističke partije Hrvatske Sisak, na dan napada nacionalističke Njemačke na Sovjetski Savez, realizirala se ona politika koju se počelo pripremati još 1940.«, tvrdi Stipetić, te pojašnjava da je ta politika, izuzevši kratko nevoljko mirovanje u razdoblju Njemačko-sovjetskog pakta (1939.-1940.), bila jedna od djelatnih snaga komunističke partije. </p>
<p>»Iako su antifašizam, kao najširi svjetski pokret, podržavale mnoge građanske snage u Hrvatskoj, uslijed spleta povijesnih okolnosti samo su komunisti organizirali i poveli oružani otpor, koji se s vremenom sve više širio i napokon afirmirao kao najsnažniji pokret u Europi«, ističe Stipetić. Zaslugom toga pokreta i njegovih partizanskih snaga, nastavlja, Hrvatska je postala respektabilan član pobjedničke, svjetske antifašističke koalicije - na vanjskom planu, a na unutarnjem planu ona je neutralizirala posljedice politike NDH, te priključila matici zemlji svoj etnički istarski teritorij, i tako prvi puta ujedinila svoj današnji prostor. »I, napokon, odlukama ratnog ZAVNOH-a, udarila je državno-pravne temelje na kojima su se nadograđivale sve odluke o njezinoj današnjoj državnoj samostalnosti«, smatra Stipetić. Govoreći o samom odredu, Stipetić kaže da je zapovjednik bio Vlado Janjić Capo, a politički komesar Marijan Cvetković. »Odred se sastojao pretežno ali ne i isključivo od komunista«, ističe Stipetić, dodajući da je odred odmah započeo s diverzantskim akcijama na željezničkoj pruzi, a logorište im se nalazilo u šumi Sikari. Zbog velikih ustaških ofenziva, nastavlja, odred se kasnije priključio banijskim partizanima. </p>
<p>»Ovo su objektivne povijesne činjenice, i osobno mislim da bi trebale biti mnogo više prisutne u današnjoj hrvatskoj javnosti, u kojoj su trenutačno snažni suprotni, mračni tonovi«, zaključuje Stipetić. (A.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bobetko: Antifašizam je ponos generacija</p>
<p>Od 1992. do 1999. godine stalni izaslanik predsjednika RH na središnjim proslavama 22. lipnja u šumi Brezovica kod Siska, bio je stožerni general Janko Bobetko. I sam borac prvog partizanskog antifašističkog odreda, Bobetko je uvijek naglašavao da su Hrvati ponijeli barjak otpora mračnim snagama fašizma i time si osigurali trajno mjesto u povijesti Europe i svijeta. Zamoljen da ocijeni značenje 22. lipnja 1941. godine, general Janko Bobetko je u kraćoj telefonskoj izjavi za Vjesnik rekao: </p>
<p>- Antifašistička borba je ponos za generacije koje su u njoj sudjelovale, primjer za današnje generacije koje su sudjelovale u Domovinskom ratu i trajna vrijednost i razlog za ponos Hrvatske i hrvatskog naroda. Sudionici i članovi prvog antifašističkog odreda primjeri su dostojanstva, humanosti i visokog morala. Svojim odlaskom na Banovinu onemogućili su da tamošnje srpsko stanovništvo padne pod utjecaj hegemonističke velikosrpske ideologije. Proslavi 22. lipnja davali smo uvijek veliko značenje i puno dostojanstvo - rekao je na kraju stožerni general Janko Bobetko.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Muzej sisačkog odreda</p>
<p>Svima onima koji se znanstveno žele baviti proučavanjem povijesti hrvatskog antifašističkog pokreta, neophodno je posjetiti Muzej u Sisku. U njemu se čuva opsežna povijesna građa vezana uz formiranje i borbeni put prvog partizanskog antifašističkog odreda.</p>
<p> Prema izjavi Davorke Obradović, kustosice Muzeja u Sisku, u depoima ove institucije sačuvan je veliki broj izvornih dokumenata, fotografija, predmeta i naoružanja. Posebna vrijednost zbirke je memoarska građa koja sadrži zabilježena sjećanja gotovo svih pripadnika prvog antifašističkog odreda koji su se 22. lipnja 1941. okupili u šumi Brezovica.</p>
<p> Zbog skučenih prostora Muzeja ova građa nije izložena ali će biti dostupna najširoj javnosti kada Muzej u skoro vrijeme preseli u nove prostore. Po riječima Davorke Obradović tada će najveći dio muzejske građe biti izložen kao dio stalnog postava sisačkog muzeja, a one najvrednije eksponate Muzej će i dalje brižno čuvati stavljajući ih na raspolaganje svima koji se žele baviti znanstvenim proučavanjem hrvatske povijesti. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Suvremena Europa i danas s ponosom obilježava pobjedu nad fašizmom</p>
<p>U Velikoj Britaniji pobjeda nad fašizmom ne obilježava se posebnim danom, nego se počast mrtvima iz dvaju svjetskih ratova odaje na dan koji se zove Nedjelja sjećanja / U Francuskoj se obilježava 8. svibnja kao Dan pobjede nad silama Osovine 1945. godine u Drugom svjetskom ratu / U Poljskoj nema jedinstvenog datuma kojim bi Poljaci obilježavali borbu protiv fašizma. Ravnopravno se tretiraju Dan pobjede nad fašizmom 8. svibnja, dan njemačke invazije na Poljsku 1. rujna i obljetnica ustanka u Varšavi 1. kolovoza</p>
<p>LONDON, PARIZ, VARŠAVA, 20. lipnja</p>
<p> - U Velikoj Britaniji pobjeda nad fašizmom ne obilježava se posebnim danom, nego se počast mrtvima iz dva svjetska rata te kasnijih sukoba svake godine odaje na dan koji se zove Nedjelja sjećanja (Remeberance Sunday). Uvijek je riječ o nedjelji datumski najbližoj 11. studenom. U Londonu na taj dan kraljica s kraljevskom obitelji, te vodeći političari i predstavnici udruženja ratnih vojnih veterana, polažu vijence na spomenik ratnim junacima Whitehallu, širokoj ulici koja vodi prema Westminsteru. U mnogim manjim mjestima diljem Velike Britanije lokalna udruženja ratnih vojnih veterana također na taj dan polažu vijence u znak sjećanja na poginule u dva svjetska rata.</p>
<p>Uoči Nedjelje sjećanja također se posvuda prodaju mali umjetni crveni makovi, a prikupljen novac namijenjen je bivšim borcima. Pri obilježavanju dana sjećanja, naglasak je na zahvalnosti ljudima koji su dali svoje živote u obrani domovine. No taj dan nije zamišljen kao državni blagdan, kada se ne radi, niti se posebno slavi poraz fašizma. To je međutim bilo vrlo svečano obilježeno diljem Britanije 1995., kad se slavila 50. obljetnica pobjede nad fašizmom u Europi. Na velikoj središnjoj proslavi u Londonu bili su nazočni politički predstavnici svih europskih zemalja, te svih zemalja - sudionica Drugog svjetskog rata.</p>
<p> Francuska kao glavni nacionalni praznik tradicionalno obilježava 14. srpnja (pad Bastille, 1789. godine), kao dan Francuske revolucije i nastanka Republike. Kao službeni praznici (neradni dani) obilježavaju se i završetak Prvog svjetskog rata 11. studenoga (»Armistice« 1918.godine), te 8. svibnja kao Dan pobjede nad silama Osovine 1945. godine u Drugom svjetskom ratu. Glavno mjesto gdje se na ta tri francuska nacionalna praznika iskazuje počast zaslužnim Francuzima je u Parizu, Slavoluk pobjede, na Elizejskim poljanama, pod kojim se nalazi i spomenik s vječnim plamenom nepoznatom vojniku. Okupljaju se veterani, vijence polažu najviši državni dužnosnici. Na glavni francuski nacionalni praznik, 14. srpnja, na Elizejskim poljanama priređuje se i tradicionalna vojna parada. Nadovezuju se kulturni programi i pučke svečanosti, koje znaju potrajati i duboko u noć. 14. srpnja francuski šef države obraća se javnosti i svojim programskim političkim govorom o najaktualnijim problemima na televiziji. </p>
<p> U povodu 11. studenoga i Dana pobjede 8. svibnja , svečanosti su skromnije: polažu se samo vijenci, a u proslavi sudjeluju najviše ratni veterani. Osim na »okrugle« godišnjice, kao što je to primjerice bio slučaj s pedesetogodišnjicom pobjede nad fašizmom ili u prigodi pedesetogodišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji. </p>
<p> Iz novije francuske povijesti komemorira se kao značajan događaj još i 18. lipnja, iako ne i kao neradni dan. Bio je to dan 1940. godine, kada se Charles de Gaulle obratio Francuzima preko londonskog radija, s pozivom da nastave s borbom u okupiranoj zemlji. De Gaulle je odbio priznati kapitulaciju francuskog maršala Petaina pred Hitlerom. Maršal Petain, inače raniji francuski heroj iz Prvog svjetskog rata, stao je 1940. godine na čelo kvinslinške vlade u Vichyju (bila je uspostavljena na trećini okupiranog francuskog teritorija, južno od crte Bordeaux-Lyon). Petain je 1945. osuđen na smrt zbog izdaje i kao Hitlerov kolaboracionist. De Gaulleov poziv na otpor iz Londona 18. lipnja, obilježava se kao odlučan i dalekovidan korak koji je Francusku na kraju uvrstio među četiri glavne savezničke sile pobjednice u Drugom svjetskom ratu. Taj je događaj upravo posebno obilježen jer se radi i o 60-godišnjici. </p>
<p>U Poljskoj nema jedinstvenog datuma na koji bi Poljaci obilježavali borbu protiv fašizma. Ravnopravno se tretiraju Dan pobjede nad fašizmom 8. svibnja, dan njemačke invazije na Poljsku 1. rujna i obljetnica ustanka u Varšavi 1. kolovoza. Nijedan od tih dana nije ipak državni praznik. No ranije, za vrijeme komunističkog režima, u Poljskoj se s najvećom pompom obilježavalo jedan drugi događaj iz Drugog svjetskog rata: dan kad su na prostoru koji je od Nijemaca oslobodila sovjetska Crvena armija poljski komunisti proglasili 1944. godine postanak nove narodne vlasti. Do kraja 80-ih godina 22. srpnja bio je neradni dan, obilježavan u čitavoj zemlji velikim vojnim paradama i brojnim svečanostima. Praznik je ukinula već prva nekomunistička vlada premijera Tadeusa Mazowieckog, budući da je za većinu Poljaka on označavao faktični početak 45-godišnje političke ovisnosti Poljske od Moskve. Kao simbol otpora nacistima Poljaci danas obilježavaju obljetnicu krvavo ugušenog ustanka u Varšavi 1944. godine. Kako nijedan od spomenuta tri datuma u vezi s Drugim svjetskim ratom nije u Poljskoj neradni dan. Obljetnice se svode uglavnom na polaganje vijenaca predstavnika najviših državnih vlasti na grob Nepoznatog vojnika, te na organiziranje prigodnih kulturnih svečanosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Ne smatram se političarkom, a svaki posao nastojim završiti do kraja</p>
<p>Vjera Šuman, glasnogovornica Predsjednika Republike </p>
<p>Pijete li kavu? </p>
<p>- Pijem puno kave. Pogotovo ujutro kada mi treba gotovo sat vremena da se razbudim. U uredu popijem desetak beskofeinskih kava, pa se tješim da ipak ne konzumiram previše kofeina.</p>
<p>Nedavno ste se vratili s Brijuna, jeste li možda otvorili sezonu kupanja? Je li se netko od uzvanika osvježio u moru?</p>
<p>- Osobno, nisam otvorila sezonu kupanja iako su vremenske prilike bile više za kupanje i uživanje nego li za rad. Kupala sam se u znoju lica svoga. Bilo je tako vruće da su i neke srne spas potražile u jednom malom jezeru u sklopu otoka. Samo sam se dvaput »brčnula« u vodi. Predsjednik se imao priliku okupati samo jednom, zajedno sa stranim veleposlanicima i novinarima koji su također posjetili otočje.</p>
<p>Kako ste se našli na mjestu glasnogovornice predsjednika Republike Hrvatske?</p>
<p>- Na to sam mjesto došla slijedom događaja. Iako nikad nisam bila član ni jedne stranke, prihvatila sam se posla u izbornom stožeru predsjednika Mesića jer mi je program rada stranke koju je predstavljao bio najbliži. Nakon njegove izborne pobjede postala sam pročelnica odjela za informiranje. Priroda posla dovela me je do mjesta glasnogovornice Predsjednika. Mislim da za to imam iskustva jer sam nekada radila kao novinar i redateljica na HRT-u. Radno iskustvo imam i u tiskanim medijima. Naime, u Vjesniku sam, kao honorarac pratila znanost.</p>
<p>Koliko ste »glasna« domaćica Predsjedničkih dvora?</p>
<p>- Ne bih rekla da sam domaćica Predsjedničkih dvora jer je u rad uključen cijeli tim ljudi. Oni moraju djelovati vrlo dobro i organizirano kako bi sve »štimalo«. Ponosna sam što radim s takvom ekipom suradnika, od kojih se može puno toga naučiti, ali s kojima se može i neobavezno popričati i nasmijati se. Što se glasnosti tiče, mislim da je Predsjednik sam sebi najbolji glasnogovornik. Moja je glasnost u tome da što preciznije i jasnije prenesem Predsjednikove stavove kada on to iz nekog razloga ne može učiniti.</p>
<p>Ured na Pantovčaku okružen je prekrasnim zelenilom. Pretpostavljam da vam je uz takav pogled ugodno raditi.</p>
<p>- Ugodno jest, ali u uredu nemamo klimatizacijski uređaj pa za velikih vrućina zna biti jako naporno. No, priroda je doista lijepa. Stalno slušam priče o njezinoj ljepoti. Stoga sam si obećala da ću uskoro odvojiti barem jedan sat za šetnju kroz park. </p>
<p>Što, ako naletite na koju zmiju, navodno su se u zadnje vrijeme pojavile oko Dvora? - Nemojte mi ih spominjati. Imala sam tu sreću da nisam dosad vidjela ni jednu zmiju, a nadam se da ni neću. Da je kojim slučajem i vidim, mislim da bih se istog trena našla na prvom drvetu.</p>
<p>Hoćete li u šetnju pozvati i novinare?</p>
<p>- Da, razmišljali smo o tome. U svakom slučaju, kada odredimo datum, obavijestit ćemo medije.</p>
<p>Neke saborske zastupnice nedavno su promijenile svoj imidž prepustivši se umijeću poznatih hrvatskih frizera i vizažista. Hoćete li i vi slijediti njihov primjer ili ste sami svoj majstor?</p>
<p>- Dobar savjet znalca valja uvijek poslušati. Ne zastupam stav da sve znam najbolje. Moj je imidž takav, kakav je. Za nešto više nemam vremena, jer mi mobitel zna zvoniti i u ponoć. U svakom slučaju, kod nas još ne postoji nitko, tko bi se bavio styllingom i imidžom političara. To će, vjerojatno, doživjeti neke nove generacije...</p>
<p>Smatrate li sebe političarkom?</p>
<p>- Apsolutno ne. Novinari bi, prema mojem mišljenju, trebali biti nezavisni.</p>
<p>Koje bi karakterne crte istakli kod sebe?</p>
<p>- Ne znam. Nikad nisam bila dovoljno ambiciozna, mada stvari tako ne izgledaju. Ponekad mi nedostaje sistematičnosti, ali nastojim svaki posao dovršiti do kraja. U osnovi sam - timski čovjek.</p>
<p>Kamo ćete na ljetovanje? </p>
<p>- Ako Bog da, u Komin na ušću Neretve. Od tamo mi je baka po tatinoj strani. Njezinu smo kuću sestra i ja nedavno uredile pa se neizmjerno veselim tom ljetovanju. Vapim za takvim odmorom s bliskim prijateljima i obitelji.</p>
<p>I s pogledom na more?</p>
<p>- Pogled u bilo koju vrstu vode puni mi baterije. Volim sjesti, gledati u ljepotu morskog plavetnila i onda kavu piti u miru, barem dva sata...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ministar Kovačević prepustio javnosti da procijeni Grubišićeve i Olujićeve izjave </p>
<p>Božidar Kovačević: Ćiro Grubišić nikako ne može legalizirati svoju kuću, bez obzira što je možda upisana u zemljišne knjige, jer je izgrađena na području na kojemu nije dopuštena nikakva gradnja/Ćiro Grubišić pozvao novinare u svoju kuću na Malom Širokom Brijegu da se uvjere kako kuću nije gradio i(li) nadograđivao/Grubišić: Tamo gdje zemljište nikad nije bilo nacionalizirano, država ne može zabraniti kako ćete njime raspolagati i što će se na njemu graditi. </p>
<p>- Priča o rušenju kuće generalnog konzula RH u Mostaru Ćire Grubišića nema političku, već zakonsku pozadinu, budući da Grubišić nema građevnu dozvolu za svoju vikendicu u Markuševcu, izjavio je u utorak ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božidar Kovačević. </p>
<p> Netočne su Grubišićeve tvrdnje da je cijela kampanja usmjerena protiv njega, rekao je Kovačević, dodajući kako je Ministarstvu tek odnedavno poznato da je Grubišić vlasnik toga objekta jer se na pozive Ministarstva do nedavno nitko nije odazivao, a vlasnik se vodio kao nepoznat.</p>
<p> Na pitanje hoće li se Grubišićeva kuća rušiti, Kovačević je rekao da inspekcija ima slobodu odlučivanja na terenu i da će inspektori provjeriti sve Grubišićeve navode. Ministar Kovačević rekao je da je Grubišićeva vikendica izgrađena u zaštićenom parku prirode Medvednica, u kojemu uopće nije dozvoljeno graditi, te da se gradnja ne može legalizirati.</p>
<p> I glasnogovornica ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, Marijana Petir, demantirala je u utorak navode da je u slučaju bespravne gradnje riječ o harangi na Hrvate iz Hercegovine.</p>
<p> - Priča nema političku, već zakonsku pozadinu, jer u konkretnom slučaju bespravno izgrađenog objekta u vlasništvu Ćire Grubišića ne postoji građevinska dozvola. Osim toga, kuća je sagrađena izvan zone u kojoj je građenje dozvoljeno, što znači da objekt nije moguće legalizirati. Marijana Petir tvrdi, kako po Zakonu o građenju građevinski inspektori mogu poduzeti sve potrebne mjere i kad je objekt upisan u zemljišne knjige.</p>
<p> Kovačevićeva glasnogovornica izjavila je kako ministar nije želio komentirati izjave Željka Olujića koji ga je na konferenciji u ponedjeljak više puta »preimenovao« u »Boža«, nazvavši ga i »ministrom cvijeća«. Ministar je, rekla je, prepustio javnosti da sama procijeni metode kojima se služe Ćiro Grubišić i njegov odvjetnik Željko Olujić.</p>
<p>A dan nakon konferencije za novinare održane u hotelu Sheraton, Ćiro Grubišić, generalni konzul RH u Mostaru, pozvao je u utorak novinare u svoju kuću na Malom Širokom Brijegu (Gradečak lijevi 63), kako bi potvrdio već rečeno, a to je, da kuću s prizemljem i katom, veličine 49 četvornih metara - nije ni gradio, niti dograđivao.</p>
<p> - Prije godinu i pol podigao sam nadstrešnicu bez građevinske dozvole i, ako treba, srušit ću je, ispričao je Ćiro Grubišić, tvrdeći kako je njegova kuća na mjestu na, kojemu je sada - legalno. A to mjesto je, podsjećamo, naselje iznad Markuševca, u podsljemenskoj zoni gdje je svaka, pa i najmanja gradnja strogo zabranjena.</p>
<p>Upravo je zato novinare zanimalo na čemu Grubišić temelji svoj optimizam i po čemu je to u pravu on, a ne građevinski inspektori koji su vodili postupak.</p>
<p> - U kupnju nisam ulazio dok moj pravnik, Ante Penava, nije temeljito provjerio sve papire i rekao mi da je sve u redu, ispričao je Grubišić. Naime, 1993. godine, kad je vidio kuću, Grubišića je, kako je rekao, najviše zanimalo je li zemljište ranije bilo nacionalizirano, odnosno je li na tom području ta kuća najstarija. Na oba pitanja, kako je rekao Ćiro Grubišić, odvjetnik Ante Penava dao mu je potvrdne odgovore, što je shvatio kao »zeleno svjetlo« da uđe u posao. </p>
<p> - Kako sam u to vrijeme bio saborski zastupnik i slušao rasprave o Zakonu o denacionalizaciji, shvatio sam da tamo, gdje zemljište nikad nije bilo nacionalizirano, država ne može zabraniti kako ćete njime raspolagati. Tako da moja zemlja ni po kakvom propisu ne može biti u zelenom pojasu, jer ja, kao ni bivši vlasnici, nismo svoj potpis stavili na papir kojim dozvoljavamo da naše zemljište ulazi u zelenu zonu ili, kako se to danas zove - park prirode. Međutim mora se paziti na gabarite, ispričao je Grubišić. </p>
<p> Formalno, Ćiro Grubišić ima bespravno sagrađenu kuću. Bespravni graditelji su je njemu prodali, jer u slučaju bespravne gradnje postupak se vodi oko spornog objekta, a sankcije snosi trenutni vlasnik, u ovome slučaju Ćiro Grubišić.</p>
<p>Ćiro Grubišić nije htio komentirati izjave svojega odvjetnika Željka Olujića, koji je, složili su se novinari, na konferenciji u ponedjeljak, zapravo, održao politički govor.</p>
<p> - Puno je motiva bilo za takav istup, no ponavljam, mene zanima samo moj slučaj, a on je takav da ja nisam bespravni graditelj, već u najgorem slučaju, iako će se dokazati suprotno, vlasnik bespravno izgrađene kuće, zaključio je Grubišić.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Branitelji Domovinskoga rata i njihovo djelo ne smiju nikad biti zaboravljeni</p>
<p>Uz križanje Ivanićgradske i Ulice grada Vukovara, u utorak otvoren spomen park za 77 poginulih Peščeničana / Spomen-obilježje u parku otkrila djeca poginulog Božidara Pintarića i zapovjednik 99. peščeničke brigade, bojnik Vlado Blažinović</p>
<p>U nazočnosti obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u utorak je, uz križanje Ivanićgradske i Ulice Grada Vukovara, svečano otvoren spomen park za 77 poginulih Peščeničana. Spomen-obilježje - izrađeno prema projektu arhitektice Tanje Ekstajn i smješteno u središnjem dijelu parka - otkrila su djeca poginulog branitelja Božidara Pintarića i zapovjednik 99. peščeničke brigade, bojnik Vlado Blažinović.</p>
<p> - Nadam se i vjerujem da ćemo se ubuduće sastajati u ovom parku, gdje ćemo se moći prisjetiti svojih ratnih drugova koji su svoje živote ugradili u Hrvatsku kakva je danas. Nadam se da će majke i očevi dovoditi ovamo svoju djecu i pričati im o hrabrosti naših prijatelja, rekao je bojnik Blažinović, koji je posebno zahvalio bivšoj gradonačelnici Marini Matulović-Dropulić, predsjedniku inicijativnog odbora Dinku Čuturi te svim građanima Zagreba koji su svojim novcem omogućili izgradnju. Okupljenima se obratio i potpredsjednik Gradske skupštine Davorin Tepeš, koji se prisjetio zbivanja od prije deset godina kad su branitelji odlazili u rat, i vremena nakon »Oluje«, kad su se iz njega vraćali. »Nakon toga su nekima počele padati na pamet sulude ideje o izjednačavanju agresora i žrtve, što je za nas neprihvatljivo«, rekao je Tepeš, uz napomenu da će spomen obilježja poput peščeničkog pomoći da se zasluge branitelja nikad ne zaborave.</p>
<p>Pozdrave gradonačelnika prenio je njegov zamjenik Darinko Kosor, koji je obećao da on osobno, kao ni novo Poglavarstvo, neće zaboraviti na hrvatske branitelje i njihove obitelji. »I sâm sam bio dragovoljac Domovinskoga rata i dijelim vašu bol zbog gubitka vaših najmilijih«, rekao je Kosor. Okupljenima su se obratili i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Časničkog zbora Peščenice i brojnih udruga koje okupljaju sudionike Domovinskoga rata, a njihov je stav jedinstven: branitelji i njihovo djelo ne smiju nikad biti zaboravljeni.</p>
<p>Spomen-obilježje sastoji se od dva zasebna granitna bloka, djelomično isklesana i polirana, te jednog, središnjeg bloka, na koji su uklesana imena i godine rođenja i pogibije branitelja. Veliki granitni blokovi smješteni u redoslijedu od neobrađenog do poliranoga monolita, simboliziraju dugotrajni proces borbe za hrvatsku državu. Monolit s uklesanim imenima uronjen je u izvor koji simbolizira rađanje novog života, a uz bazen su smještene i brončane plitice za paljenje svijeća. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ako se Zoološki vrt proširi i na »armijski trokut«, Afrika će se preseliti u Maksimir</p>
<p>Mogućnost proširenja zagrebačkog Zoološkog vrta na tzv. armijski trokut, koji se pruža s njegove istočne strane, sve više postaje aktualnom nakon nedavnoga razgovora između direktora Zooa Mladena Anića i gradonačelnika Milana Bandića. Gradonačelnik je, naime, rekao da će od Agronomskog fakulteta, u čijem je vlasništvu armijski trokut, pokušati ishoditi taj prostor kako bi se Zoo proširio te ravnopravno konkurirao ostalim europskim zoološkim vrtovima. Proširi li se zagrebački Zoo na tzv. armijski trokut, dobio bi, saznajemo od direktora Anića, na pet hektara nove površine treću generaciju nastambi, tzv. imerzione nastambe - nastambe stopljene s krajolikom i odvojene od posjetitelja prirodnim barijerama (vodom, jarcima).</p>
<p> »U novi prostor smjestili bismo etiopsku zoo-geografsku zonu koja obuhvaća otok Madagaskar te afrički kontinent bez njegova najsjevernijeg dijela, uz Mediteran«, ispričao nam je Anić. Ta zoo-geografska zona bila bi podijeljena u sedam ekoloških sustava koje čine savana i bush, prašuma, rijeke i jezera, Sahara, pustinja Namib, afrička gorja i Madagaskar. Savanu i bush predstavljali bi, uz autentično raslinje, lavovi, gepardi, hijenski psi, crni nosorozi, zebre, žirafe, različite vrste antilopa, nojevi, lešinari, gmazovi i vodozemci. Prašumu bi predstavljali gorile, čimpanze, bivoli, voden-konji, razne ptice i tako redom. Unutar jednog ekološkog sustava životinje bi živjele prividno zajedno no kako ne bi došlo do međusobnih obračuna, bile bi odvojene prirodnim barijerama - kanjonima, vodom... Cijeli bi prostor bio upotpunjen i karakterističnom afričkom arhitekturom i etnografijom. Pokušali bismo napraviti jednu vrstu živog afričkog muzeja, rekao nam je Anić, dodajući da bi se cijeli projekt ostvario u razdoblju između 10 do 20 godina. </p>
<p>Izgradnja edukacijske dvorane još je jedan od velikih projekata koji zagrebački Zoološki vrt treba ostvariti, želi li ispuniti glavnu zadaću zooloških vrtova - zaštitu ugroženih životinjskih vrsta. </p>
<p>Nakon izgradnje nove volijere - ptičarnika za bjeloglave supove, daljnjih tako velikih projekata u zagrebačkom Zoou godine više neće biti. U kolovozu će stići orangutani, koji će zbog nedostatka novca - 120 tisuća njemačkih maraka, koliko košta zaštitno staklo za njihovu već napravljenu nastambu - biti smješteni u majmunari. Uskoro će i par kineskih leoparda izaći iz unutarnje nastambe u vanjsku, čije je uređenje pri kraju, pa će ga posjetitelji moći vidjeti. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umjesto u 102 škole po jedan, ovoga ljeta po 10 kompjutera u 10 osnovnih škola</p>
<p>Pravi, planirani raspored - svakoj školi po kompjuter - ostvarit će se tek na jesen, s počekom nove školske godine/ Sada je nemoguće sve organizirati u kratkom vremenu, pa će se kompjuteri raspodijeliti tako da budu podjednako blizu svim učenicima</p>
<p>Odluka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da svim zagrebačkim osnovnim školama pokloni po kompjuter, kako bi učenici koji ostaju u gradu tijekom ljeta mogli na njima raditi, čini se da je malo zakasnila. Naime, nakon razgovora koje je u utorak obavio s voditeljima Odsjeka tehničke kulture u Zagrebu, odlučeno je da će, umjesto u sve 102 škole, kompjuteri biti raspoređeni u samo 10 osnovnih škola. U svaku od tih škola već ovih će dana stići po 10 kompjutera, a njima će se moći služiti svi zagrebački osmoškolci. Pravi, planirani raspored - svakoj školi po kompjuter - ostvarit će se tek na jesen, s počekom nove školske godine. </p>
<p>- To je velik posao i jednostavno je nemoguće sve organizirati u tako kratkom vremenu. Zbog toga smo se odlučili da kompjutere raspodijelimo na različita mjesta u gradu, vodeći posebnu brigu da budu podjednako blizu svim učenicima, rekao je nakon sastanka s gradonačelnikom Vlado Korbar, šef Odsjeka zagrebačke tehničke kulture. </p>
<p>Ravnateljima tih škola gradonačelnik će u srijedu u Starogradskoj vijećnici uručiti potvrde pomoću kojih će moći preuzeti kompjutere za svoje škole. Tom će prigodom Milan Bandić podijeliti i priznanja mladim informatičarima.</p>
<p>Dio od ukupno 102 zagrebačke osnovne škole već ima kompjutere, pa ovoga ljeta za svoje učenike organiziraju informatičke radionice. Radionice se održavaju u sljedeći školama: OŠ Šestine, OŠ Ivan Gundulić, OŠ Ksaver, OŠ Šandor Gjalski, OŠ Josip Račić, OŠ Bukovac, OŠ Kustošija, OŠ Markuševec, OŠ Brestje, OŠ August Harambašić, OŠ A.G. Matoš, OŠ Brezovica, OŠ Lučko, OŠ Fran Galović, OŠ Dugave, OŠ Matko Laginja, OŠ Zapruđe, OŠ Mladost. </p>
<p>Informatičke radionice imaju i srednje škole, i to: XI. gimnazija, Drvodjeljska škola, II. gimnazija, VII. gimnazija, V. gimnazija, XVIII. gimnazija, I. tehnička škola, Hotelijersko-turistička škola. Informatičkim radionicama učenici se mogu služiti svakoga dana, osim subote i nedjelje. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Zagreb film«: U srijedu počinje Svjetski festival animiranog filma</p>
<p>U organizaciji »Zagreb filma« od srijede, 21. lipnja, do nedjelje, 25. lipnja, u dvorani »Vatroslav Lisinski« održat će se 14. svjetski festival animiranog filma, na kojem će se predstaviti 92 filma iz 27 zemalja. </p>
<p>Za sve dnevne predstave ulaz je slobodan, dok ulaznica za filmove u konkurenciji, koji se prikazuju svakoga dana u 21 sat, stoji 20 kuna. Na recepciji Festivalskog butika, koja se nalazi na samom ulazu u Lisinski, može se za 50 kuna nabaviti i festivalsku ulaznicu za svih pet dana.</p>
<p>Program u srijedu počet će u 10.30, kad će Dječja škola animiranog filma Čakovec predstaviti 25 godina svoga rada. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Koncert Gorana Karana na Trgu bana Jelačića</p>
<p>U ponedjeljak, 26. lipnja, od 21 do 24 sata, održat će se na Trgu bana Jelačića koncert Gorana Karana, u povodu proslave 116. obljetnice osiguravajuće kuće »Croatia osiguranje« d.d. Tijekom koncerta tramvajski će promet preko Trga biti privremeno obustavljen. Tramvajske linije koje prometuju Trgom, vozit će od 21 do 24 sata preko Glavnog kolodvora.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Španjolski novinari otkrili mrežu dječje prostitucije u Panami</p>
<p>MADRID, 20. lipnja</p>
<p> - Španjolski novinari madridskoga dnevnika El Mundo i TV postaje Antena 3, predstavljajući se kao klijenti, otkrili su u Panami mrežu dječje prostitucije, koja obuhvaća djevojčice između 12 i 16 godina, objavila je u utorak televizijska postaja Antena 3. Novinari El Munda i Antene 3 istraživali su više mjeseci u Panami mrežu dječje prostitucije »Madame Thonya«, koja se smatra najvećom u toj zemlji.</p>
<p> Novinari, koji su se predstavljali kao klijenti, prepričali su svoj put u svijetu dječje prostitucije, susret s prvom posrednicom »Gladys« u jednom od salona za masažu u glavnom panamskom gradu. Cijena je 70 dolara za svaku maloljetnicu i 20 za nju.</p>
<p> Novinari su se susreli sa još jednim posrednikom, Anibalom, koji taj posao obavlja od 1960. godine. Desetak maloljetnica sjedilo je kod njega i čekalo klijente s »izazovnim izgledom«, piše El Mundo.</p>
<p> Na kraju su se susreli i s »Thonyom«, glavnom lokalnom svodnicom, koja je opisana kao »žena čvrsta karaktera koja ima preko stotinu kila«. Ona je novinarima rekla kako će im omogućiti maloljetnice »bez ikakvih problema«. »Sve znaju raditi«, rekla je, dodajući da su mnoge od njih u promet stavili vlastiti roditelji.</p>
<p> Prema njezinim riječima, klijenti plaćaju 219 dolara po maloljetnici, a ona zarađuje samo 29 dolara od toga. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>I ovog će ljeta Rim zaraditi oko 200 milijardi lira</p>
<p>RIM, 20 lipnja</p>
<p> - Ni ovoga jubilarnog 2000. rimskog ljeta neće nedostajati zabave i spektakla. Visoke temperature za ovo doba godine učinile su rimske noći još toplijima i privlačnijima za kasne izlaske na najavljene koncerte, izložbe, opere i druge priredbe. </p>
<p>A vječni grad i ove će godine zaraditi, zahvaljujući velikoj ponudi događaja. Nakon petnaest stoljeća ponovo se otvara Colosseo. Ljetna kazališta s programom za 2000. godinu na periferiji Rima u Ostiji i ove će godine biti prepuna gledatelja. </p>
<p>Na poznatom stadionu Olimpico krajem lipnja nastupat će Gigi Proietti, a početkom kolovoza opera Tosca na istom podiju slavi svoj stoti rođendan. Skoro sva svjetska poznata imena iz show businessa nastupit će u Rimu. Najavljeni su dolasci Lou Reeda, Madredeusa, Jeana Louisa Trentignanta, Georgea Bensona, Fanny Ardant i mnogih drugih. </p>
<p>Slavlje ljeta u Rimu nije samo zabava, ples i pjesma, to je i unosan posao. Prošle godine organizatori »Estate Roma 1999.« investirali su nešto manje od 10 milijardi lira za cjeloljetni program, a inkasirali su 200 milijardi. Od šest milijuna posjetitelja i gledatelja zaradili su više od 190 milijardi lira. Ove se godine, pak, očekuje mnogo veća posjećenost. Općina Rim, sa tri banke koje su sponzori, uložit će više od 10 milijardi lira, a očekuje se zarada veća od 200 milijardi lira. </p>
<p>Na rimskom ljetu sudjelovat će i Goran Bregović s grupom Bugarki i beogradskim horom 29. lipnja, a 2. srpnja nastupa Emir Kusturica s novim »Non smoking bendom«. Predviđa se sudjelovanje četiri ruske rock grupe, a najavljeni su nastupi i poznate izraelske pjevačice Noe i drugih koji su prihvatili poziv organizatora 2000. rimskog ljeta. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kako su i zašto izrađene prve kovanice</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Znanstvenici iz »British Museuma« otkrili su kako su i zašto izrađene prve kovanice, piše Independent. </p>
<p> Najstariji novčići, skovani prije više od 2.600 godina na području današnje Turske, izumljeni su kao jamstvo točnog omjera zlata i srebra u prirodnoj leguri.</p>
<p> Prve osobe koje su kovale novac dodavale su različitu količinu srebra u otopljenu leguru nazvanu elektrum. Do 620. godine prije Krista sve vrste trgovine, osim trampe, obavljale su se uz pomoć izvaganih količina razmjerno čistih komadića srebra ili zlata, ali jedna država - kraljevstvo Lidija, koje se nalazilo na području današnje zapadne Turske - imalo je goleme rezerve elektruma.</p>
<p> Ipak, postojao je i velik problem: za elektrum nije bio određen stalni omjer.</p>
<p> Istraživanje provedeno u »British Museumu«, koje je vodio metalurg Paul Craddock, pokazalo je da je problem riješen izumom novčića.</p>
<p> Prve osobe koje su kovale novac dodavale su elektrumu srebro kako bi održali stalan omjer: 55 posto zlata i 45 posto srebra. Zatim su na svaku grudicu utiskivali pečat o jamstvu. Tako su stvorene prve kovanice.</p>
<p> Ubrzo se kovanje elektruma počelo iz Lidije širiti prema grčkim gradovima-državama. Ipak, elektrum kao sredstvo razmjene nikad se nije ukorijenio. Legura - i prihvaćanje lokalnog lidijskog pečata o jamstvu - nije mogla zamijeniti izvagano zlato ili srebro kao sredstvo razmjene.</p>
<p> Arheolozi pretpostavljaju da su Lidijci tada, radi poboljšanja kvalitete novčića, stvorili prvu rafineriju zlata na svijetu, i to u Sardu, drevnoj prijestolnici.</p>
<p> U glinenoj su posudi miješali prirodni prah elektruma sa solju, a zatim tu mješavinu zagrijavali na 750 stupnjeva Celzijusa (250 ispod vrelišta legure). Minerali željeza iz gline od koje je izrađena posuda reagirali su sa solju i stvarali željezni klorid i plinove klora, koji su, pak, reagirali sa srebrom u elektrumu i stvarali plinoviti srebrni klorid. Izdvajanje srebra tom metodom iz pet kilograma elektruma trajalo je tri dana, a poslije postupka preostalo bi čisto zlato.</p>
<p> Lidijski elektrum iz kojega su izrađivali pročišćeno zlato vađen je iz rijeke koju klasična mitologija povezuje s najpoznatijom osobom vezanom uz zlato - kraljem Midom.</p>
<p> »Trebalo nam je 10 godina da razmrsimo složenu priču o počecima izrade novčića. Uz pomoć suvremenih tehnika skeniranja elektruma pomoću mikroskopa i rendgenske spektrometrije uspjeli smo prvi put potpuno objasniti genijalnost kovinarstva drevnih naroda.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Smisao za humor nije nasljedan</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Život blizanaca ponekad nije nimalo zabavan. Suparništvo, ljubomora, zamišljen prezir - sve to nisu nimalo smiješni problemi. No, istraživanje 127 parova blizanki pokazalo je da smisao za humor nije genetski uvjetovan. </p>
<p> Znanstvenici su blizancima pokazali karikature kako bi odredili koliko se koji od njih zabavlja. Otkrili su da na njihov smisao za humor okolina utječe više nego geni.</p>
<p> »Rezultati istraživanja pokazuju da smisao za humor nije nasljedan, i to nas je doista iznenadilo«, pišu istraživači iz bolnice St. Thomas iz Londona u časopisu Twin Research. Pokazani stripovi, kažu istraživači, bili su primjer kognitivnog humora: »Kad je riječ o kognitivnim šalama, shvaćanje smiješne strane rezultat je iznenadnog povezivanja proturječnih ili različitih ideja, stajališta ili osjećaja koje je osoba objektivno iskusila.« Ta vrst humora ne smije se miješati s konativnim humorom, koji se temelji na zadovoljavanju želje za superiornošću ili na šalama koje se oslanjaju na seksualne, etničke ili rasne teme.</p>
<p> »Rezultati našeg istraživanja pokazuju da na razumijevanje takvog humora uvelike utječe zajednička okolina, bez većeg utjecaja genetskih faktora«, stoji u izvješću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ako dobro izgledate, zdraviji ste od vršnjaka </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Osobama koje dobro izgledaju otvaraju se mnoga vrata, ali im je zajamčen i dug, zdrav život. Naime, što privlačnije izgledate poslije 30. godine, to ćete biti zdraviji, otkrili su psiholozi.</p>
<p> Iako privlačnost nije znak dobrog zdravlja u adolescenciji, što je osoba starija, to je veća vjerojatnost da njezin dobar izgled znači i zdravlje, pokazuju rezultati istraživanja izneseni na godišnjoj konferenciji Američkog društva za psihologiju, prenosi Independent. Istraživači su ispitali osjećaju li se osobe »dječjeg« lica zdravijima i je li taj osjećaj doista i točan. Osobe koje izgledaju mlađe nego što to doista jesu nisu nužno i zdravije od svojih vršnjaka sve do 50. godine. Nakon 50. osobe s »dječjim« licem boljega su zdravlja. Ljudi obično misle da su osobe s dječjim licem zdrave, bez obzira na dob. No u dobi od 17 i 18 godina »dječje« lice se povezuje čak i s lošijim zdravljem. »Ono nije pokazatelj dobrog zdravlja u mladih ljudi jer je često povezano s debljinom«, kazala je dr. Mandy Smith sa Sveučilišta Brandeis, jedna od autorica ispitivanja.</p>
<p> Pretpostavka da su privlačni ljudi zdraviji ne vrijedi za adolescente, ali s godinama postaje sve točnija. »Tek moramo otkriti zašto privlačno lice navodi na pomisao da osoba nema zdravstvenih problema (u zreloj dobi), s obzirom na to da nisu u pitanju simetričnost, prosječnost i indeks tjelesne težine (odnos između težine i visine)«, rekla je dr. Smith. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Antibakterijski sapun nije djelotvoran</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Antibakterijski sapuni ne štite najbolje od bakterija, a možda čak i omogućuju razvoj još otpornijih sojeva, izvješćuje BBC. </p>
<p> Američka medicinska udruga (AMA) zatražila je novo ispitivanje antibakterijskih sapuna. Na sastanku u Chicagu članovi udruge upozorili su kako antibakterijski sapuni ne uništavaju bakterije uspješnije od običnih. Udruga će, kako su rekli njezini predstavnici, pomno ispitati rezultate revizije proizvoda koju je provelo Američko ministarstvo za hranu i lijekove. Liječnici su posebno zabrinuti zbog mogućnosti da antibakterijski sapuni pridonose razvoju bakterija otpornih na lijekove. To se vjerojatno događa zato što se uništavaju najslabije bakterije pa počinju prevladavati jači sojevi koje je teže uništiti.</p>
<p> Dr. Myron Genel, predsjednik vijeća AMA-e za znanstvena pitanja, tvrdi da je riječ baš o tome: »Nema dokaza da su takvi sapuni korisni i postoje razlozi za strah da bi mogli pridonijeti razvoju otpornih bakterija.« Naime, pretjerano korištenje antibiotika uzrokovalo je pojavu novih bakterijskih sojeva koji su uglavnom neizlječivi, jer su otporni na lijekove. AMA, međutim, nije potrošačima preporučila da počnu izbjegavati antibakterijske sapune i slične proizvode poput vodica za ispiranje usta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Autobiografija pravog europejca</p>
<p>Stanko Lasić: Autobiografski zapisi / Globus / Zagreb, 2000. / Gotovo je nepojmljiva intelektualna i moralna kuraža Stanka Lasića kad je riječ o istini o Hrvatskoj</p>
<p>U francuskom riječi kao što su »autenthique« i »autobiographie« stoje gotovo jedna uz drugu i kao da jedna osvjetljava drugu, kao da jedna drugoj daje dubinu, snagu i perspektivu. Sve što je »autenthique« kao da tek ovakovim knjigama kao što je Lasićeva dobiva neobjašnjivu težinu, sjajnu izoštrenost personalnog iskustva, individualizam u najboljem smislu, dakle dobivamo nešto apsolutno s onu stranu društvenih hipokrizija i mimikrija. Ako pisac i njegov individualni doživlja potvrđuju najčešće opća mjesta društvenog morala.</p>
<p>Lasić je sjajan primjer plivača protiv struja svih vrsta. Ako se može govoriti o filozofijskoj ili literarnoj instrumentalnosti u slučaju Lasić, nikako nije moguće govoriti o instrumentalnosti kad je riječ o moralu ovog auctora, o iskazu vlastite istine koja zadire kao kirurški nož u bolna mjesta hrvatskog nacionalnog bića. Gotovo je nepojmljiva intelektualna i moralna kuraža Stanka Lasića kad je riječ o istini o Hrvatskoj, o njenim masovnim histerijama koje su se najčešće brkale na opasan način upravo s - historijskim oblicima nacionalnih interesa i nacionalnih istina. Njegovo krajnje kritično sagledavanje NDH nije mu oduzelo pažljivost, poniznost i toplinu čak i prema jednom ratnom zločincu kao što je to bio Budak.</p>
<p>Dakle, riječ je o primjernoj autobiografiji koja kao književni tekst imade dugu povijest, dok kao književni žanr relativno je mlada. U francuskom se ta riječ - autobiographie - začudno susreće prvi put tek 1836., dakle kao popratni ornat romantičnog subjekta. Inače se autobiografski iliti biografski intonirani fragmenti sretaju već u Grka, kao u Diogena Laertija, pa u Augustinovim sjajnim Ispovijestima, pa preko Rousseaua, pa sve do degradacije tog žanra u taštinu ispovijestima različitih generala, generalčića i filmskih zvijezda. Žanr je historijski zagađen japajakanjem i samohvalom - dakle svim onim što je u ovoj autobiografiji Lasić uspio na briljantan način izbrisati, potisnuti i preobraziti u - samokritiku, u sjajnu kritiku i vlastitih i tuđih zabluda, pa od samohvale ne ostaje u ovom velikom djelu ni slovca. Kao da je Lasić upravo od Pascala naučio s koliko opreza i sumnje valja koristiti tu najkraću riječ s najdubljom poviješću: Ja. Kao da upravo rafinirana i oprezna uporaba osobne ispovijesti daje svjedočenju Stanka Lasića izuzetnu težinu i napetost gotovo dramske ispovijesti. Upravo kao da ta najslabija točka bića - ispovijest jednog samokritičnog Ja - oduzima svako pravo na svaku kritiku kad je riječ o nadosobnim, kolektivnim i državnim mitovima. Međutim, ta slabost ili prividna slabost jednog samokritičnog Ja, daje Lasićevoj kritici neočekivanu snagu i sugestivnost. Kada Lasić govori o vlastitim greškama, zabludama i hirovima, on samo kao usput primjećuje takozvani »udio vremena«. Utoliko njegovo svjedočenje o nacionalnim histerijama djeluje potresnije, jer on je dio tih histerija, on pokušava do dna uroniti u te i takve smrtonosne i sramotne histerije, on je taj koji gotovo gubi glavu na putu za Bleiburg, pa se tobožnji junaci Bleiburga moraju suočiti i ovom dimenzijom tragedije Bleiburga! Jer nije Lasić bio s partizanima, nije Lasić bio onaj koji i u jednom trenu želi suditi ljudima s Bleiburga, naprotiv, Lasić je s njima, on je mogao poginuti kao i bilo tko iz beskrajne kolone za Bleiburg i upravo to daje težinu njegovu svjedočenju. Upravo Bleiburg daje Lasićevom svjedočenju notu istinske intelektualne hrabrosti, u suočenju s vlastitim i tuđim granicama. I nije ni čudno da Lasić upravo s krunske točke zvane Bleiburg može suvereno vagati totalnu glupost nacionalne histerije, ograničenost nacionalne samovažnosti na račun drugih naroda, kao i ograničenost onog fetišizma države, koji je posljednjih deset godina toliko uznapredovao da je gotovo ugrozio i samu Hrvatsku, uništio do korijena samu državu, a Hrvate napravio smiješnim u očima čitava svijeta. Lasić kao da sugerira: to je cijena koja se plaća kada se prirodne i racionalne forme kao što su država, zakon, ili pak državna samobitnost iskrive do vlastite karikature, pa čak i unize do onog najnižeg mjesta na kojem se više ne može razlučiti država od obične - mafije. Upravo dvije novije Hrvatske daju ozbiljnog razloga za razmišljanje: nije li upravo mafija, ratna compania, nešto što je starije od svake države i nešto što će možda nadživjeti svaku državu!
Ova kritička linija Lasićevih meditacija o hrvatskoj povijesti, kao povijesti rata za tuđi račun, proteže se sve do hiperkritičnog odnosa prema dr. Anti Starčeviću. Starčević je kao najbistrija glava u hrvatskoj povjesnici imao nesreću da ga citiraju, tumače i grabe oni koji su najmanje imali prava na to svojim moralom, svojom političkom inteligencijom i svojim općim obrazovanjem. Konačno, Starčević je bio latinist, jaki znalac francuskog, sjajan humorist i u mladosti čak - komediograf. A tko njegove jučerašnje i današnje apostole uopće ubraja među bilo kakve znalce bilo čega? Riječ je o periferijskim mangupima koji nisu temeljito naučili ni jedan zanat, a kamoli latinski ili francuski. Naravno, tema Starčevića je jedna teška i gorka tema, nakon svega, pa će još dosta Save proteći ispod Savskog mosta dok se ta zagonetka zvana »Starčević« približi svojem rješenju. Je li doista uloga Starčevića u tome što je on legitimirao monolog kao discours države - ostaje otvoreno pitanje. Starčević je nekim svojim dijelovima veći liberal od većine modernih liberala - ali njegov jezik je opor, strog i zatvoren, i to je više osobina njegove osobne filozofije, nego što je njegov politički crimen, rekao bih. Na kraju, monolog je uvijek s onu stranu prave filozofije, iako često i najbolja filozofija prividno poprima scenske forme uskog monologa: Nietzsche i Kierkegaard su najbolji primjeri za ovu tvrdnju.</p>
<p> Čudna je krivulja puta Stanka Lasića, kao da pratimo crtež ili grafiku Paula Kleea, u kojoj se čitav prikaz šetnje jednog župnika iskazuje tek crtanjem suhe i oštre linije, kojom se taj župnik kreće po gradskom vrtu. Ali dok Kleeov prikaz imade lakoću humora, Lasićeva autobiografska proza imade težinu prave drame. Dramsko je Lasićevo primarno pripadanje religiji, ali je dramski duboko i njegovo kritično sagledavanje građanskog prakticiranja Kristovih ideala kroz fetišizam Zlatnog teleta (dakle sve dileme koje danas pogađaju u dubinske slojeve tzv. globalizacije u demokratskim ili prividno demokratskim zemljama svijeta). Nesretno je samo to: demokracija može u sebi čuvati oblike mekog fašizma, koji u prvoj kriznoj prilici izlazi napolje u gotovo monstruoznom obliku. U utrci između demokracije i fašizma, ovaj drugi uvijek je spretniji, brži i efikasniji. Nije ni čudno da noviji događaji u Hrvatskoj: Imperijal, grob ratnom zločincu Francetiću itd. - ukazuju na meki fašizam u mladoj hrvatskoj demokraciji. Upravo zato sve o čemu govori Lasić nije važno samo s pozicije govora o prošlosti nego je još važnije za - budućnost, kao aksiom, kao moralni aksiom u vremenu moralnog relativizma. Lasić je doista izoštrio povijesni relativizam ili nijemost takozvanih »činjenica« do te granice: kada relativno dobiva sjaj apsolutnog i kada povijesna činjenica dobiva gotovo bljesak čiste povijesne istine.</p>
<p>Samo najpovršniji će zamjeriti Lasiću da on svoje pisanje shvaća odviše ozbiljno, da mu daje težinu koja više pripada nekoj nepoznatoj i trapljeničkoj istini nego običnoj autobiografiji. Lasićevi junaci - to je istina - upravo su Don Quijote i knez Miškin, ali i Bonaparte. Što je samo prividno čudan izbor: površnima će smetati ovaj hiroviti način povezivanja kneza Miškina i Bonapartea, dok samo jedan pogled sa strane ili naslućena tajna šifra vječnih Don Quijotea, i čitava priča o hirovitosti, postaje manje uvjerljiva. Ne samo Don Quijote nego i jedno drugo lice može dati šifru za dublje čitanje Lasića: a to je Aljoša Karamazov. Upravo lica kao što su Aljoša Karamazov, dakle eminentno knjiška lica, nadahnjuju tajne arhetipove većine modernih aktivista 20. vijeka... Jer ono što se neumoljivo nameće kao dojam nakon čitanja ove grandiozne autobiografije upravo je neka čudna mekoća u srcu totalno izoštrene svijesti, kao i totalna poniznost koju Lasić pohranjuje u srcu totalne kritičnosti, što ide do pravog paroksizma kada Lasić pravi pohvalu i vojsci kao civilizatorskom pogonu.</p>
<p>Ono u čemu je Lasić najbolji su primjeri iz života izoštreni do moralnih formula, do svemirskih aksioma moralne rezignacije nad svijetom i nad - osobito - Hrvatskom. Sjajni su opisi množine lica koja pred nama oživljavaju oživljena s nekoliko majstorskih crta, kao u nekom Rembrandtovu crtežu: otac, majka, baka i neki dječji potraiti imaju dubinu holandske škole portraita, s mnogo tame koja pripada tamnim vremenima i s mnogo snage u kratkim i majstorskim potezima koje pravi Lasić, pa se humor, iako naizgled rijetka zvijer u Lasićevu tekstu, iskazuje tek na distanci, tek nakon razmišljanja o onome o čemu piše Lasić. Druga osobina koja često prati humor - erotizam - nikako nije prijapskog ni stila ni tipa, nije glupava masovna samohvala ni neukusno brojanje osvojenih boginja nego je nešto najdelikatnije i najtajnije, pa o erotizmu Lasić uglavnom ili ne govori uopće (što je pravilo), ili, ako govori, samo izdaleka aludira, iako je jasno da je riječ o nečem što ga opsjeda i što ga je trajno opsjedalo kroz sve životne faze i fraze. Naravno, Lasić erotizam intimno shvaća kao dio prirodnog odnosa prema svijetu, pa nije nimalo pretjerano reći da je dobar dio potrage za Drugim u dubljem ključu zapravo stvar erotizma, govorili mi o tome otvoreno ili šutjeli diskretno kao Lasić.</p>
<p>Ono pak što i najpovršnijeg čitatelja fascinira je množina uloga, projekata, ideja i gradova, koje je Lasić osigurao sebi kao istinsku scenu svojih studija. A one nisu nikako samo akademske. Jer u nekom smislu za samozadovoljne kritičare (i još više za tašte književnike) Lasićeva autobiografija je primjer kako se pisanje ne smije zadovoljiti apologijom ni ljepoduhova ni svijeta, a još manje apologijom takozvane »Države«. Pa u slučaju »Hrvatskog slova« Lasić ne ulazi ni u kakvu polemiku, naglašava samo neke dobre strane čak i te tiskotine - da bi generalan stav ostavio svakom čitatelju i glede hrvatstva i glede - slova u ovakovim tiskotinama. U nekom smislu, Lasić je temeljito naučio lekciju zvanu Erazmo Rotterdamski kada je glupost iskazao kao temeljnu povijesnu istinu, kao i onu drugu isto tako moćnu ulogu jednog Aretina, »biča kneževa«, jer kneževi koje on bičuje nisu nikada imenovani, ali se pažljiviji čitatelj lako može dosjetiti o kome je riječ. To su prednosti eksteritorijalnosti. A posebice su te prednosti pokazale svoje dobre strane Lasićevim angažmanom u HVEP-u - kojeg je upravo Lasić obilježio svojom kritičnošću, svojom radinošću, svojom personalnošću. Uvjeren sam da će ljudi iz HVEP-a - Lasića još dugo citirati i pamtiti, kao primjer osobnosti koja nikad nije pala u egoizam, kao primjer kritičnosti koja nikada nije pala u zatiranje Drugog, kao primjer pravog polemičara koji je naučio viteška pravila vođenja polemike: 1. poštovati protivnika, što je na Balkanu najteže i najrjeđa osobina polemičara, 2. poštovati protivnikove razloge i 3. imati na umu vlastite razloge i tek onda ući sine ira et studio u polemičku raspravu. Epistemologijski, dosta je teško ocrtati Lasićeve izvore, pa će se akademski čitatelj naći na stotini muka, jer Lasić je mitski svežder znanja i teorija 20. stoljeća, pa osim Krleže i Hegela u njegovim dubljim slojevima nazire se ona plejada imena i znanja koje je legitimirala upravo 68.: dubinska psihijatrija, ljevičarska kritika lijevih i desnih totalitarizama, nadrealizam, dada, anarhistička socijalna teorija itd. </p>
<p>Lasić jako dobro znade ulogu marginalaca u svakom društvenom i književnom establishmentu, pa Lasić nekonvecionalno afirmira i takve pojave kao što su časopis »Marulić«, Mira Dupelj, Borivoj Radaković ili pak Ladana kao romanopisca... Kao da Lasić nikada nije dogmatizirao ni vlastitu ni lijevu misao, kao da mu je takozvana lijeva misao bila neka vrst gvozdenog drva, pa ako mu je nešto bilo samo lijevo ili samo desno, onda Lasić kao to razvrstava lucidno s onu stranu same ljudske misli. A ako je nešto prava, autentična i duboka misao, onda ona nikako nije ni lijeva ni desna niti nosi praporke ideologije nego je nešto univerzalno, dakle: katolikos, što često zaboravljaju i pravi - katolici! </p>
<p>Kao i u svakog pravog teoretičara, Lasiću je teorijski plan doista njegova osobna metafizika, pa ukoliko Lasić obnavlja metafiziku prisutnosti kroz subjekt, kroz svijest, kroz znanje, kroz čistu teoriju, prave dramske situacije ovog teksta začinju se tamo gdje on tu metafiziku narušava ili lomi u smislu: kad bi znao ono što jesi ne bi bio ono što jesi. Doista, većina Lasićevih pitanja zapravo su Hamletova, dramska i nikako nisu egocentrična pa govor o sebi najegzemplarnije postaje u Lasića čitav svijet: govor o svijetu. Zar nije potresna ova razorna kritika koja postaje prava autokritika kada se sjetimo bešćutnosti čak i najvećih. Krleža, veliki Krleža nije imao nikada ni zrna ove autokritičnosti, i to ga je srozalo u apologeta jednog režima, u krpu jedne političke elite. Lasić je u ovome prava suprotnost u svakoj apologetici i on neće dobro stajati ni u jednom režimu osim u onom režimu koji postavlja sama istina. Lasićev prikaz bleiburške tragedije zaslužio bi filmski scenarij: to je toliko živo i sočno kao slikovno pripovijedanje, da je to prava istina koju su pregazili različiti - »Četveroredi«.</p>
<p>Na kraju bih zatvorio ovaj prikaz s jednim pojmom koji Lasiću mnogo znači: riječ je o strukturi. Leksički sve je jasno, riječ u francuskoj javlja se već u XV. st. a znači latinizam »construction«. Pa iako je Lasić prihvatio strukturu u punoj njenoj strogosti, ni u tome nije ostao prekratak ili nekritičan, on je naime strukturi suprotstavio - ni manje ni više nego slobodu. Ovo je jedan od najčudnijih intelektualno-alkemijskih pothvata u nas i u svijetu, pa to valja zabilježiti kao veliki Ladićev plus. Kao da je Lasić osjetio: da kada kažete »structure«, da vam se događa kao i kad kažete: seks. Imate osjećaj kao da je nešto prošlo mimo vas, kao da ste nešto izgubili, ili kao da je nešto izgubljeno ili utonulo u još jedan terminus technikus. Zašto? Zato jer nas zanima iza svake strukture upravo ono što nije sama struktura, a Lasić to naziva maksimalistički: sloboda! Upravo zato je valjda jedan Voltaire izmislio riječ: superstructure, pa se Lasić posve nekonvencionalno vraća i Voltaireu i njegovim pamfletima čak i onda kada je riječ o našim strukturama, našim konstrukcijama i našim slobodama.</p>
<p>Kamen nema usta, zato nema ni srca.</p>
<p>Ante Armanini</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Upitna sloboda javne riječi</p>
<p>Hrvatsko društvo dramskih umjetnika / Održana konferencija za novinare u povodu bezobzirnih napada u nekim sredstvima informiranja na članove Društva </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - U posljednjih deset godina svjedoci smo potpunog urušavanja osnovnog morala i etike u svim segmentima našeg društva, a ovih dana svjedočimo i medijskom linču osoba iz kulturnog života u zagrebačkom tjedniku »Imperijal«. Ovaj put okomili su se na Almu Pricu, jednu od najznačajnijih i najboljih hrvatskih glumica, i na Janusza Kicu, poljskog redatelja koji je ostvario više značajnih predstava u Zagrebu i Dubrovniku. Uz njih, svoju porciju gadosti dobili su i međunarodno ugledni hrvatski redatelj Paolo Magelli te prvak slovenskog teatra Radko Polič. Oni su prozvani i time okrivljeni za teška kriminalna djela na temelju iskaza jedne bolesne osobe i takozvanih »pouzdanih izvora«. Svjesni smo da se protestima neće prosvijetliti pamet, ili eventualno, probuditi osnovna novinarska etika - rečeno je u priopćenju Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika, na konferenciji za novinare koja je održana u utorak u prostorijama Društva. Priopćenje je pročitala članica Upravnog odbora Urša Raukar posebno naglasivši da se u ime prava na informacije ne može upadati u spavaće sobe, brakove i veze te da odgovornost prema slobodi javne riječi zahtijeva da se oglasi upravo novinarska struka koja se mora ograditi od pojedinaca bez novinarske etike. Možda se pojedinci, koji iskorištavaju slobodu medija i javne riječi, ne mogu promijeniti, ali se od njih može javno ograditi, zaključeno je u priopćenju HDDU-a.</p>
<p>Predsjenik Hrvatskog društva novinara, Dragutin Lučić, upozorio je na konferenciji za novinare, na vrlo strogi kodeks toga Društva. Što se pak tiče »Imperijala«, nastavio je Lučić, imamo svakodnevne pritužbe. Na žalost članovi njihove redakcije nisu članovi HDN-a i naše Vijeće časti može dati izviješće samo sa stanovišta morala. Mislim da bi trebalo uputiti žalbu državnom odvjetniku, jer vjerojatno ima povoda da se pokrene tužba i traži odšteta. Mi kao Društvo nemamo mogućnosti da donosimo sankcije, stoga se zalažem za novinarske licence, zaključio je Lučić. </p>
<p>Potom se niz hrvatskih kazališnih prvaka solidariziralo sa svojim kolegama, a posebice što se tiče napada na Almu Pricu. Eliza Gerner smatra da njena matična kuća mora reagirati, a Marija Kohn se zapitala »zašto novine uopće objavljuju ono što je za psihijatriju?«. Marijan Radmilović je zaprepašten tekstom u »Imperijalu« koji je trebao dobiti i krivičnu ovrhu - ne samo građansku. Budući da se radi o linču žute štampe, to je pitanje sviju nas. Zvonimir Torjanac je mišljenja da sve treba popratiti s posmijehom, jer izgleda da u nas ne pomažu »zapadni« recepti. Lili Štokalo, pomoćnica ministra kulture, je rekla da se apsurdnost krivice Alme Price sastoji u tome što je ona odgovorna, dostojanstvena i talentirana glumica, a tako veliki ljudi ne mogu biti krivi. Joško Juvančić je zaključio da će dramski umjetnici i u buduće na sličnim sastancima zaštititi svoje kolege, tako da se napokon zna razlika između istine i laži. Relja Bašić, pak, smatra da su šanse za iscjeljenje minimalne, jer pravna država funkcionira sa zakašnjenjem. </p>
<p>Želimir Ciglar iz redakcije »Večernjeg lista«, na konferenciji za novinare ogradio se od novinara koji prizvode događaje, a književnik i redatelj Tomislav Durbešić je zaključio da se radi o »imperijalističkoj agresiji«. Po mom redateljskom mišljenju, rekao je Durbešić, takvi novinari, u jednom od filmu Sergioa Leonea, poginuli bi već u samoj špici. Na prisutne je veliki dojam ostavila književnica i povjesničarka umjetnosti Željka Čorak koja je i sama, doživjela slično divljaštvo te se solidarizira sa glumcima koji nose golu kožu te se s lakoćom kradu njihovi životi. Ta je krađa postala metodologija i mi moramo mijenjati sustav javnog morala, zaključila je Željka Čorak. Na konferenciji su još govorili Renata Lacko iz »Večernjeg lista« i Nada Abrus, predsjednica sindikata HDDU-a.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dan otvorenih vrata Austrijskog kulturnog instituta </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Cjelodnevnim programom Austrijski je kulturni institut u Zagrebu u utorak otvorio vrata svojih novouređenih prostorija u Gundulićevoj 3, osvrćući se na gotovo pola desetljeća djelovanja i perspektive u budućnosti. »Nakon 47 godina naše prisutnosti u Zagrebu, jasno je da austrijska vizija kulturne politike nije kratkoročna, nego koncipirana na duge staze kao fleksibilna i dvosmjerna razmjena ideja«, rekao je na konferenciji za novinare direktor Instituta Walter Maria Stojan. Djelovanje Instituta u Zagrebu tijekom je godina nadišlo okvire kurtoazne suradnje i, ustvrdio je Stojan, postalo pravo partnerstvo i prijateljstvo u koje su uključilo 45 hrvatskih gradova. Osim organizacije više od 200 kulturnih događaja godišnje u različitim mjestima, AKI hrvatskim partnerima nudi i sudjelovanje u književnim, likovnim i glazbenim projektima brojnih austrijskih gradova umreženih u kulturnu mrežu.</p>
<p> Nakon otvorenja izložbe akvarela Angele Kaisermayer i koncerta mlade čelistkinje Sare Minemoto, obilježavanje Dana otvorenih vrata nastavilo se promocijom knjiga Franza Werfela, čitanjem poezije i predstavljanjem djela »Izabrani dokumenti o Gradišćanskim Hrvatima u 16. stoljeću«. (J. Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Brevijar Uma I Srca</p>
<p>Ivan Golub: »Lice prijatelja« / Kršćanska sadašnjost / Zagreb, 2000., str. 752 / Knjiga je objavljena u povodu 70. godišnjice autorova života </p>
<p>Knjiga sasvim neobična što se žanra tiče, na neki način brevijar, ali i mnoge druge stvari, između kojih poučna poema u prozi i stihovima, autobiografija, a dijelom i putopis, koji nije samo govor slika nego i ogledalo duha svoga tvorca. Prebogata je polustoljetnim teološkim, psihološkim i estetskim razmišljanjima i reminiscencijama, da bi se o njoj moglo razglabati u sažetom novinskom prikazu. </p>
<p>Lice Prijatelja nije samo lice Učitelja, nego i čovjeka kakav bi trebao biti, čovjeka koji se »raduje malim stvarima i okom od zrnca pijeska/doseže do zvijezda«. S obzirom da je Biblija izvor velikog broja zapisa, ona nosi različita imena: Knjiga Izlaska, Knjiga, Bog, Jahve, Isus, Prijatelj, Prisutni, Bliski... </p>
<p>Zanimljivo je kako Golub tumači Isusove riječi »Budite budni jer ne znate dana ni časa«, što se obično shvaća kao spremnost za čas smrti. Za njega se te riječi i ovako shvaćaju: »Čuj, nasmij se. Što se mrštiš na brata«, ili »Ne pravi se Bogom što si na visokom položaju, prigni glavu, susjed leži bolestan, posjeti ga«. I tim je mislima protkana cijela knjiga. Želja da čovjekovo lice odražava radost, brižnost, skromnost. A za riječi Biblije da mito zasljepljuje i one koji najjasnije vide, kaže: »Mito je dar prerušen u trgovanje, oskvrnuće svetoga, jer dar je nešto sveto, dar je znak srca, rekao bih sveti znak, zato mito miriše na svetogrđe«.</p>
<p>Živimo u svijetu žurbe i suprotno od Boga volimo prečace, a zapis na tu temu završava pjesmom u kojoj četiri stiha glase: »Skloni se pred trkačom spregom i domahni odmaklu sedlu/Pjevaj pjesme zahvalne i raduj se zori/Iz dana stvaraj zvijezde i iz noći kuj dan/Budi doma i obrazom osvijetli lice putnika«. </p>
<p>Pred zgradom Ujedinjenih naroda u New Yorku pogled mu zastane na skulpturi kovača koji mač prekiva u plug, i on zna da je to nadahnuto riječima proroka Izaije. Kad je vidio da je taj prorokom nadahnuti spomenik dar Sovjetskog Saveza, snebio se i reče da je to dijelom već ispunjeno proroštvo. </p>
<p>Golubov najmiliji apostol i evandjelist je Ivan, meditivni mistik, koji će na pitanje tko je i što je Bog odgovoriti: Bog je ljubav. S Ivanom se i zatvara ova knjiga i to u Moskvi. Našao ga je u tretjakovskoj galeriji na platnu Kristovo objavljenje narodu. Nakon što ga se nagledao, zastade na vratima »lakti su se zadijevali o mene, a ja sam na platnu tražio sebe«. A najdraži papa je Ivan XXIII. i spominje ga u nizu zapisa. Na Josipovo 1992. hita do njegova groba u kripti sv. Petra da mi čestita imendan i rođendan pa razgovara s njim na temelju pisma Papina tajnika i Golubova prijatelja, pretvarajući njegove i svoje riječi u stihove, svoje strofe na hrvatskom, a Papine na talijanskom. Posjetio je i njegovo rodno mjesto Sotto il Monte, u planinskom dijelu sjeverne Italije, i taj zapis je čista poezija. </p>
<p>I Juraj Križanić je dragi lik koji se često javlja, osobito kad je riječ o Rimu. Pored brojnih umjetnika i znanstvenika prisutni su i mali ljudi, i oni jadni, kojima prilazi i piše neposredno i toplo. Primjerice slijepi prodavač lampica na vratima Mirogoja, koji ga prepoznaje po glasu i s njim uvijek porazgovori, pa podvornik Ivek, ili prodavač novina na Zvijezdi. Dirljiv je susret u planinskom vlaku na Kosovu, gdje mu se ljudi ugibaju da mu dadu mjesta, a starac, vidjevši mu molitvenik u ruci, reče: »Ja volim tebe što ti voliš Boga«.</p>
<p>Blistavi su zapisi o Michelangelu u Sistini i pred njegovom rodnom kućom na trgu Madonna di Loreto, pa onda ode do njegova i našeg prijatelja Julija Klovića, a razgovore vodi s jednim i drugim. I Caravaggio je njegova simpatija, pa se na njegovu izložbu u Rimu »sprema kao na blagdan«. Ide od slike do slike i razmišlja zašto su svi mladići slični jedni drugima i slični Leonijevu portretu Caravaggia na ulazu u izložbu. Odgovor je: »Kao što pisac piše sebe, tkao i slikar slika sebe, čovjek je slikar svoga bića, sam je slika, kako kaže Pismo, slika Božja«.</p>
<p>Susrećemo i brojne gradove i krajolike, naše i svijeta, ali najviše prostora pripada Rimu. Golub je četiri godine studirao u Rimu, propješačio ga s ovu i s onu stranu Tibera, i često ga posjećuje. Te šetnje Vječnim Gradom pune su reminiscencija i njegova ogromna znanja. Divi se pogledu na Borrominijevo pročelje nekadašnjeg Oratorija, gdje je zacijelo Juraj Križanić branio svoje glazbene tvrdnje 1656. A palača Cancelleria doziva u sjećanje sitnoslikara Julija Klovića, gdje je oslikavao časove Blažene Djevice Marije, i prisjeća se što je Vasari o njemu pisao. Prolazi trgom Campo dei fiori, gdje su spalili knjige i tijelo Marka Antuna de Dominisa i prah bacili u Tiber, a na Navoni se prodavala knjiga Trogiranina Ivana Lučića De Regno Dalmatiae et Croatiae, 1666.</p>
<p> Od rimskih crkava najprisutnija je Santa Maria Maggiore, na brežuljku Esquilinu. Zanimljiv je zapis »Zvon Izgubljene« o 400-godišnjici smrti kompozitora Palestrine, koji je u toj crkvi bio najprije dječak pjevač, a proslava počinje zvonjavom zvona La Sperduta (Izgubljena), koji zvoni od 1289. svake večeri u 9 sati. U to davno vrijeme oko crkve bijahu polja i šumarci pa se jedna hodočasnica izgubila u kišnoj noći, ali je začula zvono, pa slijedeći njegov zvon sve jači i sve bliži došla je do crkve. I ostavila bogatu zakladu i želju da se svake večeri taj zvon oglasi u spomen njena spasa. Taj zapis završava pjesmom u kojoj dva stiha glase: I kad se vrati u domovinu/slušat će večernja zvona/ s najvišeg rimskog tornja. A tijekom posjete izložbe kipara Canove uz svako djelo čitamo malu mudru pjesmu u prozi, a s Orfejem zadjenu razgovor: »Što si se uhvatio za glavu Orfeju? Zašto to odbaci harfu? Što to znači? Što ugleda? Kuda ćeš, jelene ovjenčan lovorom? Ne lomi nogom bosom strune! Pjesma spašava svijet«. A vidjevši Amora, pobježe, boji se njegova luka.</p>
<p>U brojnim zapisima su i naša mjesta i krajolici, a izdvajam onaj pod naslovom »Mlada misa u Poljičkoj republici«, gdje je sadašnjost i prošlost tog planinskog mjestanca od turskih vremena do Nikole Milićevića i njegove pjesme Elegija za mrtve, koja se čita na toj misi Golubova studenta. I planina Mosor nad morem, gdje je svaki kamen »neponovljivo jedini i nesvedivo svoj, zakićen kitama rascvale kadulje«.</p>
<p>Unatoč broju (434) i raznolikosti zapisa postoji misao vodilja, neka opsesivna nit koja povezuje sve teme i motive, a zove se ljubav; o njoj se govori, ali ona postoji i kao unutrašnji, skroviti smisao teksta. Da se napiše knjiga kao što je ova treba znati prepustiti se radosti životna i duhovna putovanja, i radovati se onome što nebo daje zemlji. Zanimljive su misli da su ljubav i sloboda nedjeljivi, da vrijeme ne hita onima koji se vole i onima koji stvaraju, jer ljubav zgušnjuje vrijeme u uživanju postojanja. »Ljubav je sve, i bitno i ono jednostavno što u sebi sadržava sve složeno«, reče na jednom mjestu. A ja bih dodala da je u ovoj knjizi ljubav kraljica života.</p>
<p>Karmen Milačić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>New York u »Quorumu«</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Najnoviji tematski dvobroj časopisa Quorum posvećen je New Yorku, kultnom mjestu umjetnosti 20. stoljeća, gradu koji je okupio smjernice naše suvremenosti i ocrtao sliku modernog svijeta. Desetljećima diktirajući umjetničke trendove New York je danas središte svih svjetskih kulturnih događanja, prostor susreta koji mijenja izglede naše stvarnosti. »Prikazali smo New York poezije, proze, kazališta, likovne i glazbene umjetnosti i pokušali predstaviti New York kao znak koji se već odavno odvojio od svog geografskog prostora, umnažajući se i postajući jednako stvarnim ili čak stvarnijim od njega«, poručuje uredništvo Quoruma koje svojim čitateljima nudi pregled recentnih umjetničkih nastojanja sabranih u prostor grada koji svoju cjelovitost ostvaruje i kroz različitosti estetskih nadahnuća. Dvobroj časopisa Quorum u znaku New York bit će predstavljen u četvrtak, u 20 sati, na terasi bistroa Princ student u Savskoj cesti 164. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vatikan: Izložba o evanđelju naroda </p>
<p>RIM, 20. lipnja</p>
<p> - Izložba pod naslovom »Evanđelja naroda. Riječ i slika Kristova u kulturama i povijesti« otvara se u srijedu 21. lipnja u Rimu, u Palači Kancelarije.</p>
<p>Predstavljeni su evanđeoski tekstovi iz svih kršćanskih zajednica diljem svijeta, od početaka do sada. Time priređivači izložbe žele predstaviti dvotisućljetnu povijest prisutnosti Evanđelja u ljudskoj povijesti. Izloženo je 128 rukopisnih i tiskanih primjeraka Evanđelja, uz najnovije računalne primjerke. Na izožbi ćemo vidjeti naš hrvatski protestanski prijevod Novoga Zavjeta tiskan glagoljskim slovima u tiskari u Tübingenu.</p>
<p>Od najstarijih staroslavenskih prijevoda uvršteno je i slavno Assemanijevo Evanđelje iz Vatikanske knjižnice, datirano u drugu polovicu 10. stoljeća, napisano u obloj glagoljici, važno i za nas Hrvate. Među prvim slavistima opisao je to evanđelje naš Franjo Rački, a izdala ga je Akademija u Zagrebu Riječ je o zajedničkom pothvatu vatikanske Apostolske knjižnice i talijanskoga Ministarstva za kulturu, odnosno Središnjega ureda za knjiška dobra, kulturne institucije i izdavaštvo, u okviru projekta Kristova dvotisućljeća u prigodi Velikoga jubileja 2000. godine. Izložba će biti otvorena do 10. prosinca 2000. godine. Širenje Evanđelja očitovalo se osobito u njihovim prijevodima u različite jezike, a s druge strane Evanđelja su bila predmetom ilustracija i ukrašavanja u likovnoj kulturi svakoga naroda koji je bio barem i u najmanjoj vezi s kršćanstvom.</p>
<p> Evanđeoska riječ prenosila se i širila na različite načine, a priređivači žele upozoriti na »misterij jedinstva u različitosti, onoga jedinstva za kojim kršćani danas teže nastojeći ukloniti sablazan podijeljenosti i nedosljednosti Učiteljevoj riječi«. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi sjaj Sv. Ambrozija</p>
<p>Hrvatski kulturni klub / Predstavljena restaurirana skulptura sv. Ambrozija / Restauracija je izvedena u sklopu poslijediplomskog studije Zvjezdane Jembrih u Budimpešti </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - U Hrvatskom kulturnom klubu u utorak je predstavljena obnovljena drvena skulptura sv. Ambrozija iz 18. stoljeća iz kapele sv. Martina u Martinšćini kraj Zlatara. Tu vrijednu baroknu skulpturu nepoznata autora obnovila je Zvjezdana Jembrih u sklopu svoga poslijediplomskog studija na Akademiji lijepih umjetnosti u Budimpešti. Brigu oko osiguranja izvoznih dozvola, prethodne dozvole za restauriranje, plaćanje osiguranja, tarnsporta i nužnih materijalnih troškova preuzela je udruga »Pinta«.</p>
<p>Tajnik »Pinte« Željko Bajza je kazao da je »Pinta« udruga za očuvanje i korištenje kulturnog blaga, a odlikuje se po tome što neprestano obnavlja objekte hrvatske baštine, posebice sakralne. Tri su objekta o kojima se »Pinta« posebice brine: kapela sv. martina u Matrinšćini, kapela sv. Ante u Desiniću i crkva sv. Petra i Pavla u Ribniku kraj Gospića</p>
<p>Zvjezdana Jembrih je naglasila da je riječ o skulpturi koja predstavlja jednog od crkvenih otaca. To je stariji muški lik duge kose i brade u crkvenoj odjeći, s biskupskom mitrom na glavi. Atributi mu nedostaju, no po položaju ruku može se pretpostaviti da je u lijevoj ruci držao eventualno biskupski štap. Skulptura je visoka oko 90, a široka je oko 40 centimetara. Izrađena je od polikromiranog i pozlaćenog drveta, sa stražnje strane je izdubljena (nije puna skulptura). Skulptura je prije restauracije bila u vrlo lošem stanju. Zbog premještanja s izvornog mjesta, ona je u jednoj fazi doživjela »klimatski šok«. Cjelovita površina skulpture bila je napadnuta izrazito jakom crvotočinom.</p>
<p>Predstavljanju restaurirane skulpture sv. Ambrozija nazočila je i prof. dr Šefka Horvat-Kurbegović, pročelnica odsjeka za restauraciju pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kazala je da je taj studij osnovan 1997. godine i da je dobio nekoliko pozitivnih međunarodnih recenzija. Problem je što u Hrvatskoj ima malo školovanih restauratora, ali se nada da će spomenuti studij riješiti taj problem. Također je ukratko ocrtala suradnju s budimpeštanskoj Akademijom lijepih umjetnosti.</p>
<p>Maja Juras iz Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske je u ime hrvatskog veleposlanika u Budimpešti Ivana Bušića zaželjela uspjeh u daljnjem radu udruzi »Pinta« i izrazila nadu da će u budućnosti biti još više zanimanja za financiranje naše kulturne baštine.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Likovna kolonija »Lipiku s ljubavlju«</p>
<p>LIPIK, 20. lipnja</p>
<p> - U lipičkom parku održana je dvodnevna likovna kolonija »Lipiku s ljubavlju« na kojoj je sudjelovalo deset slikara iz Zagreba i Slavonskog Broda, članova Hrvatskog likovnog društva »Spektar«. Treću likovnu koloniju organizirali su Gradsko poglavarstvo i turistička zajednica grada Lipika, a voditeljica je bila Snježana Božić. Prema riječima člana Poglavarstva za društvene djelatnosti Antuna Haramije, ova manifestacija postaje tradicionalna, sve više je umjetnika zainteresirano za ovu likovnu koloniju, a svi će radovi naći svoje mjesto u budućoj likovnoj Galeriji grada Lipika. </p>
<p>Osim radova s ove kolonije, svoje radove poslat će još desetak slikara i kipara koji nisu mogli sudjelovati u radu likovne kolonije »Lipiku s ljubavlju«. (I. F.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Nagrađena rumunjska upornost</p>
<p>CHARLEROI, 20. lipnja</p>
<p> - Nogometaši Rumunjske uspjeli su u drugom poluvremenu preokrenuti rezultat i pobjedom 3-2 (1-2) protiv Engleske zauzeli su drugo mjesto u skupini A koje ih vodi u četvrtfinale, a Englezi odlaze kući! Rumunji će u četvrtfinalu u utorak igrati protiv Italije u Bruxellesu.</p>
<p>Rumunjima je u ovom susretu trebala pobjeda tako da su od samog početka zaifgrali napadački. Takav pristup isplatio im se u 22. minuti kada je mladi rumunjski branič Christian Chivu primio loptu u kaznenom prostoru Engleza i sa 10-ak metara iskosa pokušao centrirati na drugu stativu, no na njegovu veliku sreću, lopta se od stative odbila u mrežu.</p>
<p>U posljednjih pet minuta prvoga dijela Englezi su postigli dva pogotka i na odmor su otišli gotovo sigurni u svoj prolaz u četvrtfinale. Izjednačio je engleski kapetan Alan Shearer iz kaznenog udarca koji je dosuđen zbog prekršaja Belodedicija na Inceu. Engleze je u vodstvo doveo Michael Owen u trećoj minuti nadoknade vremena. Scholes je odlično ubacio loptu u prazan prostor iza rumunjskih braniča, prvi je do lopte stigao Owen, koji je zaobišao Steleu i pogodio mrežu.</p>
<p>U drugom poluvremenu Rumunji su krenuli na sve ili ništa i već u trećoj minuti nastavka uspjeli su izjednačiti. Petrescu je ubacio loptu u engleski šesnaesterac, pričuvni engleski vratar Martyn kratko je izbio loptu na vrh kaznenog prostora gdje ju je dočekao Munteanu, te ju plasirao u gol.</p>
<p>Čitavo drugo poluvrijeme Rumunji su napadali, a nagrada je stigla u posljednjim minutama utakmice. U 88. minuti Moldovan je prošao po desnoj strani, ušao u kazneni prostor gdje ga je srušio Philip Neville i to je bio kazneni udarac. Odgovornost je preuzeo Ioan Ganea i pogodio, te tako svoju reprezentaciju odveo u četvrtfinale.</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>ENGLESKA - RUMUNJSKA 2-3 (2-1)</p>
<p>ENGLESKA: Martyn - G. Neville, Campbell, Keown, P. Neville - Beckham, Ince, Scholes (od 81. Southgate), Wise (od 75. Barmby) - Owen (od 66. Heskey), Shearer. </p>
<p>RUMUNJSKA: Stelea - Popescu (od 32. Belodedici); Contra, Filipescu, Chivu - Petrescu, Galca (od 68. Rosu), Munteanu; Mutu - Moldovan, Ilie (od 74. Ganea). </p>
<p>SUDAC: Meier (Švicarska). GLEDATELJA: 20.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Chivu (22.), 1-1 Shearer (41. 11 m), 2-1 Owen (48. +), 2-2 Munteanu (48.), 2-3 Ganea (89. 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Chivu, Petrescu, Contra, Ilie, Shearer, Filipescu</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Adrian MUTU (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U Hajduku odahnuli nakon bajkovitog dogovora s Bilićem</p>
<p>Hajdukova se uprava dogovorila da s trenerom Petrom Nadovezom potpiše dvogodišnji ugovor, ali još ništa nije potpisano / Pojačanja potraga za napadačima</p>
<p>SPLIT, 20. lipnja</p>
<p> - Nakon dogovora iz bajke Hajdukove uprave sa Slavenom Bilićem, koji je sa svog raskinutog ugovora skinuo dvije nule i sad će umjesto 400.000 njemačkih maraka godišnje zarađivati 4000 mjesečeno, na Poljudu su odahnuli. Bilić je tim potezom olakšao rad upravi i ostavio znatan novac za dovođenje pojčanja. </p>
<p>Uprava se dogovorila da s trenerom Petrom Nadovezom potpiše dvogodišnji ugovor (godina plus godina), ali još ništa nije potpisano. Iako Nadoveza nije imao zahtjeva ni kad je proljetos dolazio na kormilo niti sad kad je okićen trofejom, o potpisivanju ugovora kaže:</p>
<p>- Neću potpisati ugovor dok mi se ne plati što sam zaradio prošle sezone.</p>
<p>No, Hajdukov problem nije samo trener već i igrački kadar, odnosno nedostatak napadača. Odlazak Jurice Vučka i Mate Baturine još nije nadomješten. Uprava pregovara s nekoliko napadača, jer u ovom trenutku trener Nadoveza ima na raspolaganju samo dvojicu, Matu Bilića i Zorana Ratkovića. Stoga se intezivno traga za napadačima, kontaktira se s Barnabasom Stzipanovicsem iz Rijeke, Stankom Bubalom iz Osijeka, a čeka se i odgovor Ivana Bošnjaka, koji dvoji hoće li ići u inozemstvo ili odigrati godinu dana u bijelom dresu. </p>
<p>Upravni odbor je raspravio i zahtjeve Ivana Leke i Stipe Pletikose, koji imaju još godinu dana ugovora, da bi odredio za koliko novca mogu prijeći u inozemni klub. Uglavnom, uprava bi bila zadovoljno ponudom u visini tri milijuna maraka. Javio se München 1860, kojeg zanimaju Ivan Leko i Darko Miladin. Zapravo je bavarski klub zainteresiran za trojicu igrača Hajduka, ali Jurica Vučko, kojem je ugovor istekao, radije bi u talijansku Atalantu. Vučko mora u poljudsku blagajnu uplatiti 600.000 maraka.</p>
<p>Ivica Šurjak, zadužen za sportsku problematiku, pojašnjava: </p>
<p>- Hajduk se želi zaštiti, a godinu prije isteka ugovora klub bi zaradio. U slučaju da ostanu do kraja ugovora, klubu bi pripala minimalana odšteta. I Pletikosa i Leko su dobili punomoć koja vrijedi 15 dana, vidjet ćemo.</p>
<p>U slučaju Lekina odlaska splitski bi klub vjerojatno doveo Domagoja Kosića (Zagreb), a dvogodišnji ugovor bi iznosio oko 100.000 maraka. </p>
<p>Nogometaši Hajduka u srijedu odlaze na pripreme u slovenske Zreče. Na put idu Pletikosa, Sunara, Miladin, Bulat, Jažić, Sablić, Vuković, Puljiz, Matić, Grdić, Đuzelov, Radeljić, Miše, Andrić, Musa, Lalić, M. Bilić, Leko, Pirija, Jerković, Bilokapić, Špalj, Celiščak i Šuto. U Sloveniju neće putovati Deranja i Vučević zbog ozljeda, a Slaven Bilić će se priključiti u utorak.</p>
<p>Hajduk će bitno smanjiti broj profesionalnih igrača, jer će otpustiti nogometaše koji ne odgovaraju kvalitetom. Tako bi popis sa 48 igrača bio smanjen na tridesetak. Raskinuti su ugovori s Obilinovićem, Weissom i Ribićem, a potpisat će se sa Celiščakom, Vukovićem, Srnom i Carevićem. </p>
<p>Hajduk će predložiti i da se igraju dvije utakmice superkupa s Dinamom, tako da se druga igra u Zagrebu, a na Udruženju prvoligaša će se zalagati da se u novom prvenstvu igra doigravanje i za prvaka i ostanak tako da se prenose bodovi osvojeni u međusobnim susretima. </p>
<p>Branko Grgić, predsjednik Hjaduka, i Ivica Šurjak će u petak biti u Ženevi na izvlačenju parova kvalifikacijskih utakmica Lige prvaka. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Josip Šimić na Poljudu?!</p>
<p>SPLIT, 20. lipnja</p>
<p> - Je li na pomolu senzacionalan prijelaz Josipa Šimića iz Dinama u Hajduk?</p>
<p>Naime, u ponedjeljak kasno navečer uspostavljeni su prvi kontakti između Branka Grgića, predsjednika Hajduka, i Darija i Josipa Šimića. Grgić i stariji Šimić, koji se brine o mlađem bratu Josipu, dugo su razgovarali i dogovorena je dvodnevna stanka kako bi obitelj Šimić razmislila što dalje.</p>
<p>Za mlađeg, brzonogog napadača Josipa zanimanje su pokazali i neki inozemni klubovi, no uvjeti on nije zadovoljan uvjetima. Mlađi Šimić je razočaran tretmanom u Dinamu, a kako Hajduk nema napadača, Poljud je realna opcija za Josipa. </p>
<p>Šimićima nisu nepoznati kontakti s Hajdukom, 1993. je Dario pregovarao s tadašnjim direktorom Hajduka Vedranom Rožićom, ali ga je ovaj pustio, kazavši mu da se pokuša dogovorit s upravom »modrih«.</p>
<p>- Tko ne bi uzeo Šimića? Izvanredan je napadač, a mi smo ionako deficitarni sa strijelcima. Očekujem lijepe vijesti iz Zagreba, rekao je Branko Grgić, predsjednik Hajduka. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prkačin u Ciboni još dvije godine</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Nikola Prkačin, pouzdani centar Cibone VIP koji je prošle sezone bio jedan od najboljih hrvatskih košarkaša, igrat će u Ciboninom dresu još dvije godine. Ta je vijest potvrđena u utorak, čime je stavljena točka na i u pregovorima hrvatskog prvaka i njegovog centra, koji bi i ubuduće trebao biti jedna od okosnica momčadi.</p>
<p>Jedini detalj kojeg je Cibonino vodstvo potvrdilo bio je da je Prkačin potpisao ugovor na dvije godine (točno dvije, a ne jednu plus jednu), a financijski su podaci ostali nepoznati. Prkačin je imao još nekoliko odličnih ponuda, a kao najzainteresiraniji klub spominjao se izraelski Maccabi iz Tel Aviva, uz još neke sastave iz Grčke.</p>
<p>Odmah nakon potpisa ugovora Prkačin je otišao na operaciju gležnja, zbog ozljede s kojom već neko vrijeme ima problema. No, riječ je o lakšem operativnom zahvatu i oporavak ne bi trebao dugo trajati. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ivanišević - Henman u 2. kolu Wimbledona?</p>
<p>U 1. kolu turnira u Wimbledonu koji počinje 26. lipnja Gorana Ivaniševića čeka Francuz Clement, a Ivana Ljubičića zasad nepoznati kvalifikant / Kod tenisačica, u 2. kolu moguć je okršaj Talaja - Lučić, ako pobijede Rumunjku Spirleu, odnosno Čehinju Chladkovu / Jelena Kostanić protiv Jugoslavenke Načuk</p>
<p>LONDON/ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Goran Ivanišević, trostruki finalist, ove godine u Wimbledonu neće biti među 16 nositelja, pa bi se već u 2. kolu mogao sastati s velikom domaćom nadom i polufinalistom u prošle dvije godine, Englezom Timom Henmanom. Tako je odlučio ždrijeb, koji je napravljen u utorak (turnir počinje 26. lipnja) i koji je Ivaniševiću u 1. kolu za suparnika dodijelio Francuza Arnauda Clementa, 58. tenisača svijeta po rezultatima u ovoj godini. Pobjednik tog meča sastat će se u 2. kolu s boljim iz okršaja Henman - Srichaphan.</p>
<p>Osim Ivaniševića, u konkurenciji muškaraca od hrvatskih tenisača igrat će i Ivan Ljubičić, kojem će to biti prvi nastup u Wimbledonu otkako je 1997. godine bio finalist juniorskog turnira. U 1. kolu za suparnika je dobio igrača iz kvalifikacija, a to bi teoretski mogao biti i Zagrepčanin Ivo Karlović, kojem za prolaz na glavni turnir trebaju još dvije pobjede. U 1. kolu, Karlović je sa 6-3, 7-6 (5) bio bolji od Amerikanca Jamesa Blacka. Prođe li uvodnu prepreku, Ljubičić će potom na Čeha Novaka ili Talijana Pozzija.</p>
<p>Kod tenisačica, u glavnom turniru nastupit će tri hrvatske igračice, Silvija Talaja, Jelena Kostanić i Mirjana Lučić. Ive Majoli, dakle, ove godine nema u Wimbledonu, jer je njezin sadašnji rejting prenizak za izravni ulazak na turnir, a od organizatora, za razliku od »French Opena« u Roland Garrosu, nije dobila pozivnicu.</p>
<p>Najbolja naša tenisačica, Silvija Talaja, u 1. kolu imala je - što je već tradicija - i najlošiji ždrijeb, te će se sastati s Rumunjkom Irinom Spirleom, koja je, istina, trenutno tek 67. na WTA-listi, no koja zna igrati na travi (dva puta je u Wimbledonu dolazila do osmine finala, a 1997. je ondje izgubila protiv Ive Majoli). Prođe li Spirleu, što je ipak moguće, Talaja bi se u 2. kolu mogla sastati s Mirjanom Lučić, bivšom sugrađankom iz Makarske. Lučićka, lanjska polufinalistica Wimbledona koja u međuvremenu mnogo češće gubi nego pobjeđuje, u 1. kolu igra protiv Čehinje Denise Chladkove, 35. na WTA-listi. U šesnaestini finala, Talaji i Lučićki potencijalna je suparnica Švicarka Martina Hingis.</p>
<p>Jelena Kostanić, pak, kojoj će ovo biti premijerni nastup u profesionalnom turniru u Wimbledonu, na startu za suparnicu ima Jugoslavenku Sandru Načuk, 118. tenisačicu svijeta. Pobjednica će zatim na Austrijanku Schwartz ili Engleskinju Ahl.</p>
<p>U ostalim dvobojima, kod tenisača su glavni favoriti u 1. kolu imali manje-više vrlo dobar ždrijeb, no već u 2. kolu lanjski finalist te pobjednik iz 1990. godine, Amerikanac Andre Agassi, mogao bi biti na velikim iskušenjima, jer mu je potencijalni suparnik sunarodnjak Todd Martin. Kod tenisačica već 1. kolo donosi nekoliko vrlo intrigantnih dvoboja, primjerice Testud - Kurnjikova, Van Roost - Capriati, Davenport - Morariu i Martinez - Kremer.</p>
<p>• Parovi 1. kola za nositelje, tenisači: Sampras (1) - Vanek, Dosedel - Lapentti (16), Enqvist (9) - Hantschk, Gambill - Hewitt (7), Norman (3) - Woodforde, Spadea - Rusedski (14), Krajicek (11) - A. Costa, Ruud - Pioline (6), Kafeljnikov (5) - Federer, J. Delgado - Rafter (12), Kiefer (13) - Haas, Woodruff - Kuerten (4), Henman (8) - Srichaphan, kvalifikant - Philippoussis (10), Safin (15) - Blanco, kvalifikant - Agassi (2);</p>
<p>tenisačice: Hingis (1) - Montolio, Ward - Huber (11), Halard-Decugis (14) - Boogert, Hrdličkova - V. Williams (5), Martinez (4) - Kremer, Barabanšikova - Schett (15), Testud (10) - Kurnjikova, Carlsson - S. Williams (8), Tauziat (7) - Clijsters, Leon Garcia - Mauresmo (13), Coetzer (12) - kvalifikantica, Pratt - Pierce (3), Seles (6) - Habsudova, Henin - Sanchez-Vicario (9), Van Roost (16) - Capriati, Morariu - Davenport (2).</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Talaja pregazila Sugiyamu</p>
<p>EASTBOURNE</p>
<p> - Silvija Talaja, najbolja hrvatska tenisačica, sjajno je startala na WTA Tour turniru u engleskom Eastbourneu, koji će se igrati ovog tjedna na travi za nagradni fond od 535.000 dolara. Naime, u dosad odigranim dvobojima 1. kola ona je izborila najvredniji rezultat, pregazivši Japanku Ai Sugiyamu, sedmu nositeljicu i 19. na WTA-listi, sa čak 6-3, 6-2. U osmini finala, vjerojatno u srijedu, Talaja će igrati s Luksemburžankom Anne Kremer.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Lihovceva - Pullin 7-6, 7-5, Smašnova - Latimer 6-1, 6-3, Kremer - Stevenson 6-7, 6-1, 6-4, Talaja - Sugiyama (7) 6-3, 6-2, Dechy - Morariu 7-6, 5-7, 6-1. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Stvaramo novu reprezentaciju«</p>
<p>Hrvatski rukometaši nastupit će 22. i 23. lipnja na međunarodnom turniru u Tunisu </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Hrvatska rukometna reprezentacija završila je pripreme za posljednju ovosezonsku akciju, međunarodni turnir koji će se 22. i 23. lipnja održati u Tunisu. Rukometašima izbornika Josipa Milkovića, koji će u Tunisu prvi puta sjesti na reprezentativnu klupu nakon 1993. godine, suprotstavit će se Danska, Portugal i domaća selekcija. Milković je u Tunis poveo pomlađenu reprezentaciju hrvatske lige, u kojoj su okosnica rukometaši Metković-Jamba i Badel 1862 Zagreba i to oni koji dosad nisu imali previše prilike da zaigraju u nacionalnoj vrsti.</p>
<p>- Bit će to prvi nastup nove reprezentacije. Želim vidjeti kako će u međunarodnoj konkurenciji igrati rukometaši koji su donedavno bili najbolji hrvatski juniori. To je prvi korak u pomlađivanju reprezentacije, iako je jasno da za Svjetsko prvenstvo u siječnju 2001. godine računam i na stariju generaciju, u koju svrstavam Golužu, Bilića, Matoševića, Kljaića i Ćavara kao vođu reprezentacije. Naša je ambicija stvoriti novu reprezentaciju do svjetske smotre, kazao je Milković.</p>
<p>Hrvatski izbornik naglasio je još kao u Tunis ne vodi »potpunu selekciju«, jer je zbog ozljede otkazao Ivano Balić, zbog obiteljskih obveza Borna Franić, a Tonči Valčić ne smije nastupiti jer je pod klupskom suspenzijom, no sva trojica u Milkovićevim vizijama imaju bitna mjesta. Nova hrvatska reprezentaciju svoju će pravu međunarodnu promociju imati na SP u Francuskoj, a punu afirmaciju trebala bi postići u sljedećem olimpijskom ciklusu, dakle na Europskom prvenstvu u Švedskoj 2002. godine (na koje se tek treba plasirati) i na Svjetskom prvenstvu 2003. godine. Prva sljedeća akcija na redu je početkom rujna ove godine, kada će Milkovićevi izabranici odigrati dviju utakmice protiv Norveške koja dolazi na pripreme na jadransku obalu.</p>
<p>Za hrvatsku vrstu u Tunisu će nastupati: Ivan Knežević, Denis Špoljarić, Mario Kelentrić, Goran Šprem, Igor Vori, Vedran Zrnić, Mirza Džomba (svi Badel 1862 Zagreb), Dragan Jerković, Mario Bjeliš, Petar Metličić, Davor Dominiković, Nikša Kaleb (svi Metković-Jambo), Diego Modrušan, Renato Sulić, Ivan Vukas (svi Zamet-Autotrans), Hrvoje Horvat (RKM Osiguranje Zagreb). Milkoviću će pomagati trener Ivica Obrvan, tehnički direktor reprezentacije Ratko Balenović i kineziterapeut Damir Suman. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Milković: Moramo izbjeći Rusiju</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Osvrnuvši se na nedjeljni ždrijeb skupina Svjetskog prvenstva u Francuskoj izbornik Milković naglasio je kako ima razloga za zadovoljstvo, jer u našu skupinu C, uz jake reprezentacije Španjolske i Njemačke, smještene su i relativno slabe selekcije Kube i SAD, te azijski doprvak.</p>
<p>- Na svjetskoj smotri bitna je šesta utakmica u nizu, odnosno dvoboj osmine finala. Budući da se naša skupina u osmini finala suprotstavlja skupini D, treba izbjeći četvrto mjesto i utakmicu protiv Rusije. U ostalim kombinacijama nakon utakmica u skupini čekaju nas Slovenija, Norveška i Ukrajina, dakle suparnici s kojima bismo se mogli ravnopravno nositi i pobijediti, kazao je Milković, dodavši još da na dugim turnirskim natjecanjima, kao što je Svjetsko prvenstvo, obično najbolje prolaze momčadi koje do kraja zadrže željenu razinu igre, a ne one koje bez poraza prođu skupinu. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vrhunska atletika, plivanje i Cubismo</p>
<p>Organizatori su učinili sve kako bi 3. srpnja zagrebački atletski miting IAAF Grand Prix II »Zagreb 2000« dostojno proslavio svoj 50. rođendan / Stadion će biti spreman za miting, problem s rasvjetom je riješen pa će natjecanje početi u 20 sati</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Vjerujete li da za 30 kuna možete dobiti cjelodnevno kupanje na bazenu Mladosti uz Savu, a navečer druženje sa svjetskim atletskim zvijezdama i koncert glazbene skupine Cubismo? Tako organizatori 50. IAAF Grand Prix mitinga »Zagreb 2000«, koji će se 3. srpnja (ponedjeljak) s početkom u 20 sati održati na atletskom stadionu Mladosti uz Savu, žele privući gledatelje na sjajan atletski događaj.</p>
<p>- Jedino što me brine su gledatelji, to stalno ponavljam. Naime, Međunarodni atletski savez (IAAF) ne gleda samo rezultate i organizaciju, već i koliko su gledatelji zainteresirani za događaj u nekom gradu. Zagreb je mnogo napredovao u posljednjih nekoliko godina, dobio je ime, atletičari vole dolaziti u Zagreb i bilo bi šteta da zbog nezainteresiranosti gledatelja izgubi što je dosad postigao, rekao je menedžer mitinga Harald Edletzberger.</p>
<p>I ove će godine, na jubilarnom, 50. zagrebačkom atletskom mitingu, bili imena iz svjetskog vrha. Lista natjecatelja nije ni blizu zaključenja, najbitnije će se događati posljednjih nekoliko dana prije »Zagreba 2000«. Zasad je poznato da će natjecanje kladivaša predvoditi Mađar Gécsek, Nijemac Kobs i naš Andras Haklits. U konkurenciji visašica će s našom Nevenom Lenđel nastupiti Rumunjka Iagar-Dinescu, Bugarka Veneva, a nastup Inge Babakove je upitan. U muškom troskoku će nastupiti Kubanci Quesada i Garcia te svjetski doprvak iz Seville Dimitrov, a nije isključen ni nastup svjetskog prvaka iz Seville, Nijemca Friedeka. U koplju će se ogledati Kubanka Menedez i Ruskinja Makarova.</p>
<p>Na 50. memorijalu Borisa Hanžekovića, utrci 110 metara prepone, nastupit će ponovno Mark Crear koji je lani na Mladosti istračo sjajnih 12.98 što je šesto vrijeme svih vremena i najbolje u posljednje tri godine. Uz njega će trčati Kubanac Ivan Garcia i Rus Videnov. Na 1500 metara će uz našeg Branka Zorka trčati i Burundijac Nyongabo.</p>
<p>Kako bi hrvatska muška štafeta 4x100 metara istrčala olimpijsku B normu, 40 sekundi, u Zagrebu će nastupiti i kubanska štafeta koja je nedavno istrčala 38.90.</p>
<p>Stadion će biti spreman za miting, problem s rasvjetom je riješen pa će natjecanje početi u 20 sati, a ovaj će tjedan početi i reklamna kampanja IAAF Grand Prix II mitinga »Zagreb 2000.«. </p>
<p>Osim koncerta, organizatori razmišljaju i o organiziranju mini-mitinga dan prije »Zagreba 2000.«</p>
<p>- Napravit ćemo sve kako bismo privukli što više gledatelja na Mladost taj ponedjeljak navečer. Valjda će se Zagrepčani odazvati, nadaju se organizatori. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Europski košarkaški juniori u Zadru</p>
<p>ZADAR, 20. lipnja</p>
<p> - U Jazinama je održana konferencija za novinare u povodu 19. europskog košarkaškog prvenstva za juniore, koja će se od 14. do 23. srpnja održati u Zadru. Velikom broju novinara obratio se Mladen Sjauš, direktor prvenstva, kojem su u predstavljanju organizacije prvenstva pomogli voditelj perss-službe Branko Tabak i Milan Čanković, koji je zadužen za provedbu natjecanja, te tehnički direktor Jure Košta. </p>
<p>- Naglasak je na sportskom karakteru prvenstva, tako da nećemo ići previše u širinu, već cijelo prvenstvo zadržati u okvirima koje pred nas postavljaju Međunarodna udruga košarkaških saveza (FIBA) i Hrvatski košarkaški savez (HKS). Pokrovitelj Europskog prvenstva je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Od nadležnih ministarstava i Vlade zatražili potporu u financijskom dijelu organizacije prvenstva, te se nadamo njihovom pozitivnom odgovoru, naglasio je Mladen Sjauš. </p>
<p>Zanimljivo je da dva sudionika prvenstva, Izrael i Jugoslavija, od organizatora zatražili posebne mjere osiguranja za svoje košarkaše. Reprezentacije će biti podjeljene u dvije skupine, skupini A igrat će: Italija, Izrael, Jugoslavija, Latvija, Španjolska i Litva, au skupini B: Francuska, Bugarska, Slovenija, Rusija, Grčka i Hrvatska. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Medveščak postao filijala Zrinjevca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Košarkaši Zrinjevca sljedeće sezone imat će svoju drugu momčad, koja će se natjecati u hrvatskoj B-1 ligi. Riječ je o momčadi Medveščaka, koja je tako postala filijala Zrinjevca. Utakmice će igrati u »Kutiji šibica«, dok će trenirati u dvorani na Prisavlju. Inače, novi trener momčadi s Trešnjevke, Ivan Sunara, u ponedjeljak je objavio i imena svojih pomoćnika. To su Zoran Miliša i Milan Vojvodić. Brigu o drugoj momčadi vodit će Silvije Jenkač, dok je Vojvodić imenovan i trenerom juniora Zrinjevca.</p>
<p> - Glavni razlog formiranja druge momčadi je taj da damo priliku onim mladim igračima, kojima je istekao juniorski staž, a dosad nisu uspjeli zaigrati za prvu momčad, naglasio je sportski direktor Zrinjevca, Ivo Maras. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nijemci odlaze kući poniženi</p>
<p>ROTTERDAM, 20. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Nogometna je Europa ostala bez svoga kralja! Aktualni prvak Njemačka poražena i ponižena napustila je prvenstvo Europe, u zadnjoj utakmici skupine A gotovo pričuvni sastav Portugala poigrao se s Nijemcima, razbio ih igrački i rezultatski i pobijedio 3-0 (1-0). Baš kao i prije dvije godine na SP u Francuskoj, Nijemci pune mreže odlaze doma, onda smo ih mi rastužili u četvrtfinalu, ovaj put nisu prošli ni prvi krug natjecanja. Sergio Conceiçăo bio je njemački »krvnik« u tri je navrata svladao Kahna i najzaslužniji je što je njemački sastav prvenstvo Europe okončao namazan smolom, potom je na njih bačeno perje...</p>
<p>Najporaznija u svemu je za Nijemce spoznaja da su teško poraženi protiv Portugala čiji je izbornik itekako kalkulirao uoči ove utakmice. Naime, na klupi je Humberto Coelho ostavio pet standardnih igrača: Vitora Baiu, Figa, Ruia Costu, Joăoa Pinta i Nuna Gomesa. Međutim, na travnjaku se ni u jednom jedinom trenutku nije osjetilo da Portugal igra s drugom momčadi. Nijemci su bili blijedi, nemoćni, jadni... </p>
<p>Kakvu su takvu ravnotežu Nijemci držali u prvome dijelu, a najzreliju priliku za pogodak imali su 31. minuti kad je Bode uzdrmao vratnicu. A onda je na scenu stupio Conceiçăo i iskazao svoje realizatorske sposobnosti. Prvi je gol postigao u 35. minuti. Capucho je probio lijevu stranu, ubacio loptu koja se putem odbila od Rehmera ispred vratiju Nijemaca, a Conceiçăo ju je s pola metra zakucao u mrežu. Drugi pogodak Portugalac je postigao u 54. minuti. Sam je povukao loptu i sa 16 metara snažno opalio, a lopta je pokraj zacemenentirao Kahna ušla u vrata! Konačnih 3-0 stiglo je u 71. minuti, Capucho je fantastično gurnuo u šansu Conceiçăoa koji je izbio sam ispred njemačkog vratara i lako ga svladao. Ponudili su potom Portugalci niz krasnih, tehnički maksimalno dotjeranih akcija, u nekoliko su navrata »sakrili loptu« Nijemcima i oduševili svoje navijače. Bila je to prava škola nogometa, teretni Nijemci ništa nisu mogli učiniti lepršavim Portugalcima i posramljeni napuštaju prvenstvo Europe. A Portugal će u četvrtfinalu u Amsterdamu igrati protiv Turske. Portugalci, su dakako, veliki favoriti, posebno kad se u momčad vrate pet najboljih igrača koje je njihov izbornik odmarao protiv Nijemaca. </p>
<p>• Stadion De Kuip</p>
<p>PORTUGAL - NJEMAČKA 3-0 (1-0)</p>
<p>PORTUGAL: Pedro Espinha 6 (Quim -) - Fernando Couto 7,5; Beto 7, Jorge Costa 7 - Sergio Conceiçăo 9, Costinha 7,5, Paulo Sousa 8, Rui Jorge 7; Capucho 7,5 - Sá Pinto 8, Pauleta 7 (Nuno Gomes 7).</p>
<p>NJEMAČKA: Kahn 5 - Matthäus 6; Rehmer 5, Nowotny 5, Linke 5 - Ballack 5 (Rink 5), Hamann 5,5; Scholl 5 (Hässler 5,5) - Deisler 5, Bode 5; Jancker 5,5 (Kirsten 5). </p>
<p>SUDAC: Jol (Nizozemska) 7. GLEDATELJA: 45.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Sergio Conceiçăo (35.), 2-0 Sergio Conceiçăo (54.), 3-0 Sergio Conceiçăo (71.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ballack, Jancker, Beto, Deisler, Rink </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sergio CONCEIÇĂO </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Niti su pravila usvojena, niti sam smijenjen«</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - U sredstvima javnog priopćavanja prenesena je informacija sa sjednice Hrvatskog olimpijskog odbora po kojoj su osvojena nova Pravila HOO-a. Ovim putem želim upozoriti da je krivo kazano kako u trenutku glasanja nije bilo kvoruma te da je naknadno »pronađen« jedan glas zahvaljujući kojem su Pravila ipak usvojena. Prava istina je da je u momentu glasanja postojao kvorum (57 članova HOO odnosno 2/3), ali odluka nije donesena jer je nije podržao dovoljan broj članova (nedostaje je jedan glas). Taj naknadno »pronađeni« član došao je sa punomoći koju Skupština nije verificirala i u momentu kada na Skupštini više nije bilo kvoruma, pa nije bilo niti ponovnog glasanja. Također, prilikom glasanja većinu nisu činili predstavnici nacionalnih saveza olimpijskih sportova (samo 24 od 57 nazočnih) što je protivno čl. 24. al. 11. Pravila HOO te Olimpijskoj povelji. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da nova Pravila uopće nisu usvojena.</p>
<p>Također, netočna je informacija da sam isključen iz HOO jer za odluku o mom isključenju nije glasala natpolovična većina svih članova Skupštine (čl. 28. Pravila HOO) već je glasalo 38 od 87 članova skupštine. I kod donošenja ove odluke većinu glasova nisu imali članovi nacionalnih saveza olimpijskih sportova (20 od 44) što je protivno već navedenim Pravilima HOO i Olimpijskoj povelji.</p>
<p>Nikola Smolić</p>
<p>predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Lakersi 12 godina čekali 12. naslov</p>
<p>LOS ANGELES, 20. lipnja</p>
<p> - Dvanaest su godina Los Angeles Lakersi čekali novi naslov prvaka NBA lige. Posljednji su trofej podigli još 1988. godine, kad su u finalu sa 4-3 pobijedili Detroit, a ovo im je ukupno dvanaesti naslov. </p>
<p>U šestoj utakmici finala košarkaši Lakersa su u svojoj dvorani, pred 19.000 gledatelja, pobijedili Indiana Pacese 116-111 i omjerom 4-2 osvojili naslov. Najkorisnijim igračem (MVP) ovogodišnjeg finala proglašen je Shaquille O'Neal, koji je u ponedjeljak ponovno bio najbolji pojedinac dvoboja. Ubacio je 41 koš, uz 12 skokova. Shaqu je tako uspjelo u jednoj sezoni osvojiti naslov MVP igrača NBA lige, MVP finala te MVP All star susreta.</p>
<p>O'Neal je treći igrač u povijesti NBA lige kojem je uspjelo u jednoj sezoni osvojiti sve tri MVP nagrade. Prije njega je to dva puta uspjelo Micahelu Jordanu i jednom Willisu Reedu. O'Neal se Lakersima pridružio 1996. godine, a prije toga je igrao u Orlandu.</p>
<p>- Osam godina sam priželjkivao osvajanje naslova i konačno sam ostvario taj cilj, izjavio je nakon utakmice 28-godišnji O'Neal. </p>
<p>U momčadi Indiane, čiji je trener Larry Bird ovom utakmicom završio trogodišnju karijeru na klupi, prvi je strijelac bio Jalen Rose sa 29 poena.</p>
<p>Ključni trenutak dvoboja bila je posljednja četvrtina, koju su Lakersi dobili 37-27, a najvažnije je poene ubacio Kobe Bryant. Bryant je postigao 26 koševa, uz 10 skokova, od čega četiri važna poena s crte za slobodna bacanja u posljednjih 13 sekundi. </p>
<p>Trener Phil Jackson osvojio je sedmi prsten, prvi bez Michaela Jordana i prvi otkako nije na klupi Chicago Bullsa, s kojima je osvojio ostalih šest naslova, posljednji 1998. godine.</p>
<p>Šest minuta prije kraja kraja Indiana je tricom Rosea izjednačila na 103-103, a pet minuta i tri sekunde prije sirene imali su gosti još jednu priliku za obrat, no nisu je uspjeli iskoristiti. Robert Horry, koji je osvojio treći naslov prvaka, presjekao je napad gostiju, a O'Neal je pogodio sa tri metra. Rose je ponovno pogriješio, a kaznio ga je Brayant košem sa šest metara.</p>
<p>Bird je na klupi Indiane pozvao minutu odmora, nakon čega su igrači Indiane u 21 sekundu napravili tri osobne pogreške nad O'Nealom, koji je pak pogodio samo jedno slobodno bacanje od ukupno šest. Nakon uspješnih akcija Glena Ricea i Crosheream uslijedile su dvije pogreške s obje strane Bryanta i Millera. Bryant je potom u sljedećem napadu fauliran pri pokušaju šuta za tri poena, a s crte za slobodna bacanja bio je nepogrešiv, pa je prednost Lakersa 13 sekundi prije kraja iznosila 114-109. Dale Davis je pet sekundi prije kraja postigao koš za Pacerse, a Bryant je ponovno sa crte za slobodna bacanja zapečatio sudbinu Indiane. Glen Rice je za Lakerse ubacio 16 koševa, a kod Indiane su, uz Rosea koji je ubacio 29 poena, strijelci još bili Reggie Miller (25), Davis (20+14 skokova) i Chroshere (16).</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Prije šest godina krivac je bio Weber, čeka li Strupara ista sudbina?</p>
<p>Proboj Turske u četvrtfinale najveća je senzacija dosadašnjeg dijela EP i prvi put u povijesti domaćin EP - ovaj put sudomaćin, Belgija - nije prošao prvi krug natjecanja / »Ovo je sramota. Da smo izgubili ključnu utakmicu protiv Talijana, u redu, bolji su. Ali, pali smo protiv Turske, najgore momčadi na ovome EP«, kaže hrvatski Belgijanac Strupar</p>
<p>ROTTERDAM (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 20. lipnja</p>
<p> - Tisuće je Turaka u Belgiji i Nizozemskoj burno proslavilo najveću senzaciju dosadašnjeg tijeka EP, proboj Turske u četvrtfinale. Prvi put u povijesti Turci su ušli među osam najboljih (u svome drugom nastupu na EP), prvi put u povijesti domaćin EP nije prošao prvi krug natjecanja! U ovome slučaju jedan od domaćina, budući da su Nizozemci ostali u igri. </p>
<p>Belgija je u utorak bila u šoku, nitko nije očekivao tako tužan rasplet. Domaća je javnost bila svjesna da nema nacionalnu vrstu za senzacionalne domete, ali bili su sigurni u proboj u četvrtfinale. Međutim...</p>
<p>- Razočaranje je golemo, svi smo utučeni. Imali smo sve u svojim rukama i onda izgubili od Turske, objektivno najlošije momčadi u skupini. A bilo nam je dosta i neodlučeno. No, na kraju smo kažnjeni za promašene šanse, to su nepisani nogometni zakoni. Da smo poveli sve bi drukčije završilo, pričao nam je dan poslije hrvatski Belgijanac, Branko Strupar. Da im nije poništen regularan pogodak Mpenze...</p>
<p>Igrao je Strupar zadnjih 20-ak minuta, od početka prvenstva u medijima je bio stvoren jaz između njega i Luca Nilisa, tko je bolji, tko će igrati. Strupar je počeo u prve dvije, Nilis u trećoj utakmici.</p>
<p>- Nakon dvije utakmice rekao sam novinarima »malo me bole leđa i trbušni mišići, tereni su tvrdi, ali mogu igrati«. No, drugoga sam dana pročitao naslove »Strupar izgubio samopouzdanje«, »Strupar se žali na ozljede«! Stalno su gurali Nilisa u momčad, na kraju su ga i izgurali. Pa eto im, što su to odigrali bez mene u zadnjoj utakmici, nije skrivao ljutnju naš nogometaš u belgijskom dresu.</p>
<p>Ne skriva Strupar ni nezadovoljstvo vlastitim igrama:</p>
<p>- Mogu mnogo, mnogo bolje. Kao da sam igrao u strahu, pod »ručnom kočnicom«, svaku sam loptu dodavao od prve, a to nije moj stil. Ja volim proći »jedan na jedan«, a sad sam igrao sasvim drukčije, dodvoravao sam se momčadi, sve je to bilo alibi.</p>
<p>Kad su Belgijanci prije šest godina, na SP u SAD, ispali također nakon prvoga kruga, domaći su ih mediji masakrirali. A najvećim je krivcem proglašen - Josip Weber, također Hrvat s belgijskom putovnicom, koji je na SP išao umjesto onda nadarenog mladića Marca Wilmotsa, danas lidera, ali limitiranog lidera, ove momčadi. Onda su novinari razapeli Webera, može li Strupar doživjeti sličnu sudbinu?</p>
<p>- Ne vjerujem. Malo prije sam razgovarao s novinarima, bili su vrlo korektni prema meni. Nerijetko se malo »zakvačimo«, o meni napišu da sam »preosjetljivi Hrvat«, ja im onda odgovorim da nemaju pojma o našem mentalitetu, ali sve završava u granicama korektnosti. Najgore mi je kad ostanem sam, recimo kad su suigrači iz reprezentacije dobili slobodni dan, ja sam bio sam kao pas, svima su došle žene i djevojke, a moja je žena s djecom u Zagrebu. Zamislite, nisam tri tjedna vidio mlađu kćer, a u ta je tri tjedna prohodala, ništa mi ne može nadoknaditi to što sam propustio! I koliko sam god tužan što smo ispali, toliko se veselim povratku doma, veli Strupar koji je već u utorak navečer krenuo u Zagreb. </p>
<p>• Kako će se ovaj neuspjeh odraziti na skorašnji start Belgije u kvalifikacijama za SP? U prvoj utakmici u skupini igraju Belgija - Hrvatska...</p>
<p>- Oh, nemojte mi samo spominjati tu utakmicu! Znate, ja nikad nisam mogao birati za koga ću igrati, da sam mogao jasno je da bih izabrao Hrvatsku. I meni će biti najteže kad dođe taj dvoboj. Vidjet ćemo kako će se ovaj debakl odraziti, vidjet ćemo hoće li vrijeme zaliječiti sve rane. Uglavnom, ovoj belgijskoj reprezentaciji nedostaje kreativnosti, nedostaju Boban ili Prosinečki! Ne može se sve napraviti na silinu, na »fiziku«, karakter... Mi možemo svakome parirati, nas nije lako pobijediti, ali isto tako i mi teško pobjeđujemo, bilo koga, ponudio je Strupar najbolju sliku današnje Belgije.</p>
<p>• Ima li među mladim Belgijancima »umjetnika«, je li se možda rodio novi Enzo Scifo?</p>
<p>- Ma kakvi! Još će se morati dugo čekati njegova nasljednika.</p>
<p>• Hoće li izbornik Robert Waseige dati ostavku ili ostaje? Koji se igrači opraštaju od reprezentacije?</p>
<p>- Waseige sigurno ostaje, nema govora o njegovu odlasku. A u kvalifikacijama za SP ne bi trebalo biti nekih starijih igrača, još uoči EP odlazak su najavili vratar De Wilde i zadnji branič, kapetan Staelens...</p>
<p>Kako li su se samo oprostili od nacionalne vrste, obojica su sudjelovala kod prvoga Sükürova gola! I Strupar za kraj:</p>
<p>- Ma, ovo je sramota. Da smo izgubili ključnu utakmicu protiv Talijana, u redu, bolji su. Ali, pali smo protiv Turske, sigurno najgore momčadi na ovome EP, to je naša blamaža i naš ožiljak. Kad počnem razmišljati o tome, poludim. Nadam se da ću se malo smiriti na našem predivnom moru, to sam prvo rekao belgijskim novinarima.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Belgijski vratar De Wilde - velika hrvatska prilika</p>
<p>Najveći negativac među vratarima u dosadašnjem dijelu EP je Belgijanac Filip de Wilde, a mjesto na crnoj listi pronašao je i Španjolac Molina / Portugalci zasad šute i trpe Vitora Baiju, koji je »tempirana bomba« ove momčadi - nikad se ne zna kad će proraditi njegova težnja samoisticanju koja obično loše završava</p>
<p>ROTTERDAM (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 20. lipnja</p>
<p> - Belgijski vratar Filip de Wilde (36) zasjeo je na nepopularni tron najvećeg negativca među vratarima u dosadašnjem dijelu EP. Njegov je utjecaj pri silasku Belgije s velike scene još kako opipljiv, prvi turski pogodak upornoga strijelca Hakana Süküra definitivno je De Wildeova pogreška, iako je i branič Staelens sudjelovao u toj gluposti. Prisjetimo li se kako je De Wilde u startnoj utakmici poklonio Šveđanima izjednačujući pogodak (nespretno je stao na loptu u pokušaju driblinga suparničkog napadača), posve je jasno da će belgijska javnost za neuspjeh ponajviše kriviti ovog iskusnog ali ne i kvalitetnog vratara. I De Wilde će, ako ostane u krugu reprezentativaca, biti velika hrvatska šansa u skorašnjim kvalifikacijama za SP...</p>
<p>Odmah uz De Wildea, mjesto je na crnoj listi pronašao i Španjolac Molina. Poklonio je Norvežanima 1-0 pobjedu nesuvislim istrčavanjem na loptu do koje na kraju nije stigao i njegova je momčad ostala bez bod(ov)a. Međutim, izbornik Camacho odmah je reagirao i već u sljedećem dvoboju protiv Slovenije na vrata je poslao Canizaresa, koji je opravdao povjerenje. No, općenito čudi kako je Camacho na samome startu dao prednost Molini, vrataru koji je s madridskim Atleticom ispao iz Prve lige (!?), a istodobno na EP ima Canizaresa (Valencia) i Casillasa (Real Madrid), golmane koji su branili u finalu Kupa prvaka...</p>
<p>Engleski su mediji napali izbornika Keegana što još uvijek na golu drži veterana Seamana, međutim svojim reakcijama na vratima Seaman im nije dao povoda za napade. Ni jedan pogodak protiv Portugala nije mogao obraniti, protiv Nijemaca je bio siguran i očito je da razloge netrpeljivosti engleskih novinara prema Seamanu treba tražiti negdje drugdje, a ne u obranama Arsenalova vratara. </p>
<p>Portugalci zasad šute i trpe Vitora Baiju. Iako još nije ništa zabrljao, on je defintiivno »tempirana bomba« ove momčadi. Nikad se ne zna kad će proraditi njegova težnja samoisticanju koja obično završava tragično po njega i sastav...</p>
<p>Vratar Slovenije Dabanovič krivac je za drugi pogodak Španjolske (u njegov kut, ispod njega je loptu pospremio Etxeberria), obranama općenito nije ulijevao sigurnost i golman sigurno nije uteg koji bi Sloveniji mogao donijeti prevagu. Uostalom, iako nije isključivi krivac ni za jedan pogodak protiv Jugoslavije, ništa nije ni obranio...</p>
<p>Nabrojali smo, eto, vratare, čije su obrane bile pod povećalom sumnje. Ostalih 11 golmana nije previše griješilo, a samo Nizozemac Edwin van der Sar još uvijek drži svoju mrežu netaknutom! Njemu je uz bok Francuz Barthez koji je primio gol sa 11 metara, a čini se da ponajviše razloga za zadovoljstvo dobrom formom svoga vratara ima talijanski izbornik, također bivši vratar, Dino Zoff. Naime, nakon loma ruke standardnog vratara Buffona, na vrata je iznenada stao Toldo i u dosadašnje tri utakmice plijenio sigurnošću. Zna se da je dobar vratar nerijetko više od »pola momčadi« (sjetimo se Ladićevih obrana na SP), vidjet ćemo koji će golmani u drugome krugu obilježiti natjecanje. U pozitivnom i negativnom smislu... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Svaka velika momčad mora imati vođu«</p>
<p>Otto Barić, austrijski izbornik, ne propušta ni jednu utakmicu španjolske reprezentacije na EP - Austrija i Španjolska su u istoj kvalifikacijskoj skupini za odlazak na SP 2002. godine / Vjerujem da će u finalu igrati Francuska i Nizozemska, prognozira Barić</p>
<p>ROTTERDAM (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Austrijski izbornik Otto Barić ne propušta ni jednu utakmicu španjolske reprezentacije na EP. Shvatljivo, jer Austrija i Španjolska su u istoj kvalifikacijskoj skupini za odlazak na SP 2002. godine.</p>
<p>- Sad sam malo veseliji, vidim da se s ovim Španjolcima može igrati. Igrači su im potrošeni nakon naporne sezone, nemaju svježine, a imaju i problema s postavljanjem na terenu. No, uvijek kad trener govori o drugoj momčadi obično se sve pogrešno shvati, pa ne bih želio kritizirati Camacha. Španjolska ovdje živi od genijalnog Raula, koji je također umoran, ali je svjetska klasa. Urzaiz i Alfonso su »malo bolji Pamići«, dobri igrači, ali nije to - to. I najviše me čudi zašto Camacho nije doveo Morientesa koji stalno u paru igra s Raulom. K tome, ovakav je Guardiola sasvim nekoristan, radije bih u momčadi imao Jurčića nego ovakvoga Guardiolu, raspričao se Barić o Španjolskoj, dodavši »znam što moram učiniti, vjerujem da ih u međusobnim utakmicama možemo jednom pobijediti, ili uzeti barem bod«.</p>
<p>Ponudio je »Otto maximalle« i ocjenu dosad viđenoga:</p>
<p>- U prvome smo kolu po grupama vidjeli fantastičan nogomet, u drugom je razina malo spuštena. Neke su momčadi odigrale bolje nego što smo mislili - Portugal, Slovenija - neki su očekivano pali - Njemačka... Francuska je izvanredna i vjerujem da će igrati još bolje.</p>
<p>• Mogu li Francuzi zadržati visoku razinu forme do kraja?</p>
<p>- Vjerujem da mogu, imaju iskusnog trenera koji ih dobro osvježava. To je jedina momčad koja ima sve, to je najbrža momčad na EP! Njima su uz bok Nizozemci i vjerujem da će se u finalu sučeliti Francuska i Nizozemska. A onda bi Nizozemci mogli imati laganu prednost domaćega travnjaka, međutim na francuskoj će strani biti iskustvo, i igračko, ali i iskustvo trenera-izbornika. Lemerre je ipak bolji od Rijkaarda, koji bi mogao biti nizozemski minus.</p>
<p>• Ostale reprezentacije?</p>
<p>- Engleska je jednostavna. Nitko im više ne može zabiti tri gola, ali ni domet im nije previsok. Malo su »teretni«, neke je vrijeme pregazilo (Seaman, Adams...), Shearer se provlači. Je, zabio je Nijemcima, ali sad opet četiri utakmice neće zabiti gol. Beckham? On je vrlo dobar igrač, ali nije klasa poput Zidanea, nije lider momčadi! Beckhama se može zaustaviti - Kasumović bi ga stavio u džep, ne bi bilo centaršuta! - a onda nastaju problemi za Engleze. Uostalom, sva su tri gola postigli nakon njegovih ubacivanja, ocijenio je Barić Engleze.</p>
<p>Potom se prebacio na Portugal i Italiju:</p>
<p>- Portugalci imaju dva fantastična igrača, Figa i Ruia Costu, imaju odličan napad, ali i probleme u obrani. Posebna je priča golman: Vitor Baia bi silno želio biti ozbiljan vratar, ali on to jednostavno nije, nije dobar golman i kad-tad će napraviti glupost. Tu je i Fernando Couto koji je sklon »kiksevima« tako da, unatoč sjajnome dojmu kojega ostavljaju, ne vjerujem da bi Portugalci mogli nešto više napraviti. Ako dođu u polufinale, bila bi to senzacija! Talijani? Igraju toliko čvrsto, posebno u srediniti travnjaka, da uvijek mogu, protiv bilo koga, odigrati neodlučeno. I onda protiv ne previše kvalitetnih sastava zabiju i gol-dva pa pobijede. No, ne vjerujem da Talijani mogu otići do finala.</p>
<p>• Sve je manje momčadi koje imaju velike igrače, umjetnike, istinske »playmakere«, nogometaše kroz koje ide igra, na koje se adresira svaka lopta. Francuzi imaju Zidanea, Rumunji Hagia i tu je kraj. Beckham, Figo, Zahovič su ipak drukčiji igrači. Odumiru li umjetnici, ima li u današnjem sve bržem nogometu mjesta za takve igrače?</p>
<p>- Svaka velika momčad mora imati takvoga vođu! I zato su Nijemci pali, zato jer godinama nemaju takvog igrača. Ali, nije to samo njemački problem, to se javlja svuda u svijetu. Dječake se prije od malih nogu učilo da budu vođe momčadi, tako su odgajani Boban, Prosinečki, Asanović... I bili su vođe svuda gdje su igrali, u bilo kojem klubu. Jer su bili stvarani ne samo kao nogometaši, nego i kao osobe, njihova je osobnost uvijek bila važna. Istina, Boban se u Milanu znao sasvim podrediti momčadi, ali na kraju je opet isplivao kao lider! Problem počinje već u omladinskim školama, gdje se igrače ne odgaja kako treba. A kod nas se pogrešno radi, dižemo neke igrače u nebesa, i mlade i stare, a zaboravljamo da i u svijetu ima dobrih nogometaša. Pa kad onda dođu na veliko natjecanje, dožive razočaranje, kao mladi na EP u Slovačkoj. Nešto ću vam reći: bio bih sretan kad bih mogao raditi kao direktor jedne dobre omladinske škole!</p>
<p>• Recimo, Dinamove, u Maksimiru traže direktora!</p>
<p>- Da znam, ne znači to da ću ja tamo odmah doći, imam dobar ugovor s Austrijancima. Ali, imam ideja za taj posao. I mene ne zanima novac, ja sam novac zaradio, želio bih sad na kraju još više dati nogometu. A to najbolje mogu, čini mi se, u omladinskoj školi. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Talijanske pričuve prejake za Švede</p>
<p>EINDHOVEN </p>
<p> - Unatoč kalkulacijama i čudnom potezu talijanskog izbornika Dina Zoffa, koji je protiv Šveda ostavio čak osam standardnih igrača na klupi (Cannavaro, Nesta, Zambrotta, Conte, Albertini, Fiore, Inzaghi, Totti), »azzuri« su svladali Švedsku 2-1 (1-0) i s maksimalnih devet bodova uletjeli u četvrtfinale. Švedi odlaze kući.</p>
<p>Švedi su protiv Talijana tražili pobjedu i istodobno slušali vijesti iz Bruxellesa, a na ruku im je išao i Zoffov potez, koji je očito odmarao igrače međutim i ova pričuvna momčad bila je prejaka za Skandinavce.</p>
<p> U prvome dijelu ravnopravni okršaj je bio začinjen s ravnopravnim brojem zgoda. No, Ljungberg, Svensson i Larsson nisu znali zabiti, ali je zato nakon promašaja Montelle i Del Piera, u 39. minuti Di Biagio odlično skočio nakon kornera kojeg je izveo Del Piero i s prve vratnice glavom poslao loptu u mrežu za talijansko 1-0 vodstvo.</p>
<p> Nastavak je donio pritisak Šveda, međutim svi su se napadi razbijali pred pred čvrstim talijanskim bedemom. Do 70. minute, do ulaska Kenneta Anderssona, koji je svojom maštovitošću razbio talijansku šablonu... Odmah je u tri navrata »promiješao« obranu »azzura«, nakon jednog njegova ubacivanja Patrik Andersson je sa šest metara tukao u Tolda, a u 77. minuti stiglo je izjednačenje. Na centru je Kennet Andersson gurnuo u bijeg Larssona, ovaj je pobjegao talijanskoj obrani, zaobišao Tolda i izjednačio. Činilo se da će ova utakmica završiti remisom, no genijalnost Del Piera u 88. minuti spasila je Zoffa od teških kritika iako će za svoje kalkulacije i ovako »dobiti po glavi«. Del Piero je jurnuo u protunapad, ispred 16-erca je prevario Mellberga i potom topovskim udarcem poslao loptu pod prečku za konačnih 2-1 i potvrdu četvrtfinala.</p>
<p>• Stadion »Phillips«</p>
<p>ITALIJA - ŠVEDSKA 2-1 (1-0)</p>
<p>ITALIJA: Toldo - Ferrara, Negro, Iuliano (Cannavaro), Maldini (Nesta) - Di Livio (Fiore), Di Biagio, Ambrosini, Pessotto - Montella, Del Piero</p>
<p>ŠVEDSKA: Hedman - Mellberg, P. Andersson, Björklund, Gustafsson (K. Andersson) - Mild, Mjällby, Svensson (Alexandersson); Ljungberg - Osmanovski, Larsson</p>
<p>SUDAC: Melo Pereira (Portugal). GLEDATELJA: 25.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Di Biagio (39.), 1-1 Larsson (77.), 2-1 Del Piero (88.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Alessandro DEL PIERO (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sükür odveo Turke u četvrtfinale</p>
<p>BRUXELLES </p>
<p> - U susretu posljednjeg kola skupine B koji je odlučivao koja će se reprezentacija uz Italiju iz ove skupine kvalificirati u četvrtfinale Turska je u Bruxellesu sa 2-0 (1-0) pobijedila domaćina Belgiju. Strijelac oba pogotka za Turke bio je njihov kapetan Hakan Sükür. Ovim pobjedom svaki Turski igrač zaradio je 30.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Iako je pobjeda bila neophodna Turcima, na samom početku utakmice napali su Belgijanci. U 24. minuti zatresla se turska mreža. Wilmots je odlično proigrao Nilisa koji je uputio udarac, Reçber je odbio, na loptu je natrčao Emile Mpenza i postigao pogodak. No, pomoćni sudac podigao je zastavicu i na njegovu intervenciju pogodak je poništen iako snimka ne otkriva da se radilo o zaleđu. Nakon te sporne situacije Belgijanci su posustali i Turci su do poluvremena stvorili tri izgledne prilike za pogodak. Nakon dvije dobre intervencije, belgijski vratar De Wilde je u drugoj minuti nadoknade vremena grubo pogriješio. Turci su ubacili još jednu »svijeću« u belgijski kazneni prostor, na loptu su skočili De Wilde i Sükür, Sükür je bio viši i lopta je odsjela u mreži.</p>
<p>U 40. minuti utakmice ozlijedio se glavni sudac utakmice, Danac Kim Milton Nielsen, pa ga je morao zamijeniti četvrti sudac, Austrijanac Günther Benkö.</p>
<p>I drugi dio započeo je kao prvi - napadima Belgijanaca. U prvih 10 minuta nastavka Turci se nisu mogli maknuti iz svog kaznenog prostora. U 54. minuti, nakon ubacivanja Nilisa, Mpenza je dobro pucao glavom, ali Reçber je fantastično obranio. Minutu poslije Mpenza je ponovno pucao glavom, ali ovoga puta nije pogodio cilj.</p>
<p>Kazna za belgijske promašaje uslijedila je u 70. minuti kada je Buruk uputio odličnu loptu na belgijsku polovicu, do nje je došao Kaya koji se sjurio u kazneni prostor, te uposlio Süküra koji je poentirao.</p>
<p>l Stadion kralja Baudoina</p>
<p>BELGIJA - TURSKA 0-2 (0-1)</p>
<p>BELGIJA: De Wilde - Deflandre, Staelens, Valgaeren, Van Kerckhoven - Verheyen (od 63. Strupar), Vanderhaeghe, Goor (od 59. Hendrikx); Wilmots - Nilis (od 77. De Bilde), E. Mpenza. </p>
<p>TURSKA: Reçber - Akyel, Kerimoglu (od 37. Havutçu), Temizkanoglu, Özalan - Kaya; Korkut, Buruk (od 77. Pembe), Erçan - Sükür, Erdem (od 86. Özkoylu).</p>
<p>SUDAC: Nielsen (Danska), od 42. Benkö (Austrija). GLEDATELJA: 45.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Sükür (47. +), 0-2 Sükür (70.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vanderhaeghe, Korkut, E. Mpenza</p>
<p>CRVENI KARTONI: De Wilde (84., grub prekršaj)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hakan SÜKÜR (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dinamo raskida ugovor s Prosinečkim?</p>
<p>Dinamov kapetan Robert Prosinečki i sportski direktor Velimir Zajec najavili su u srijedu konferenciju za novinare na kojoj će obznaniti status sadašnjeg Dinamovog kapetana / Atmosfera u Maksimiru sugerira na zaključak da je Prosinečki već odigrao svoju posljednju utakmicu u Dinamovom dresu</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Hoće li Robert Prosinečki ikad više zaigrati u majici Dinama? Ambijent maksimirskih hodnika, lica ljudi koji šeću klupskim prostorijama i neka čudna, konsternirajuća atmosfera u zraku sugeriraju negativan odgovor. No, ovaj »ne« nije upućen samo Dinamovom kapetanu, on znači pokazivanje »srednjeg prsta« svemu onome čime je zagrebački nogomet, predvođen upravo Robertom Prosinečkim, u posljednje tri godine razveseljavao navijače, ali i ostale nogometne kibice.</p>
<p>Što se, zapravo, u utorak događalo u Maksimiru? Za istim stolom zasjeli su sportski direktor Velimir Zajec i Robert Prosinečki. Jasno, tema je bila status sadašnjeg Dinamovog kapetana, kojeg Zajec nije pozvao na klupske pripreme. Razgovor je trajao 20-ak minuta, naravno iza zatvorenih vrata, nakon čega je Prosinečki novinarima samo kratko prozborio kako će sve saznati u srijedu na konferenciji za novinare na kojoj će sudjelovati i sam Zajec. Iako u klubu na tu temu više nije »procurilo« niti jedno slovo, može se pretpostaviti da je karijera Roberta Prosinečkog u Dinamu - završena. Pitanje je, dakle, jesu li klub i njegov kapetan raskinuli ugovor, koji inače, istječe u ljeto 2002. godine. </p>
<p>Netko će možda spomenuti kako Prosinečki danas više nije onakav nogometaš kakav je bio prije desetak godina, kako ima snage samo za jedno poluvrijeme... Međutim, i njegovih 15-20 minuta znače više nego nečijih 90 ili nečija cijela sezona. </p>
<p>U pitanju je - karizma Roberta Prosinečkog! Jer, on samo pojavom na terenu, samim svojim imenom i prezimenom, jednim driblingom, jednim »teledirigiranim« dugim dodavanjem dovuče više ljudi na stadion nego što je to u stanju cijela momčad. Ljutio se netko na to ili ne,...</p>
<p>Kada se Prosinečki vratio u Zagreb, u Maksimiru se protiv Partizana, Newcastle United, MTK-a, Grasshoppersa, Atletica iz Madrida, nije se moglo pronaći slobodno mjesto. </p>
<p>Svi »plavi« navijači, koji su u ljeto '97 godine, na prijateljskoj utakmici protiv Münchena 1860, prvoj po povratku Prosinečkog nakon deset godina, pustili suzu kao znak radosti, sada će plakati malo duže. Ali, ne od sreće...Nego od tuge za »izgubljenim« kapetanom, od nepravde i nemoći da bilo što promijene. </p>
<p>Bilo bi lijepo kada bi se za koji mjesec ili godinu ponovno »dogodio« München 1860, kada bi se ponovno »dogodili« Partizan, Newcastle United (bez obzira što su Englezi išli dalje), Grasshoppers, Celtic, Ajax... Nogomet je nekad zaista lebdio Maksimirom, ali netko je očito procijenio da Zagrebu to više nije potrebno. Na ulazu u Maksimirski stadion stoji velika ploča s natpisom »NK Dinamo«. Ukoliko u klubu u utorak svom kapetanu zaista pokažu izlaz, valjda će se netko sjetiti da na ploču zaveže i crnu vrpcu...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Čutura potpisao, Bosnar dolazi u četvrtak</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Donedavni igrač vinkovačke Cibalije, Mario Čutura, u utorak je potpisao četverogodišnji ugovor s Dinamom i već se istog dana uputio na Roglu, gdje su njegovi suigrači dan ranije započeli s klupskim pripremama. </p>
<p>- Sve je prošlo u najboljem redu, lako smo se dogovorili oko buduće suradnje i jako mi je drago što sam napokon postao Dinamov igrač, napomenuo je Čutura neposredno po potpisu ugovora.</p>
<p>- Postojala je mogućnost da odigram još jednu utakmicu za Cibaliju, onu uzvratnu protiv Obilića u Intertoto kupu. Ali su u Dinamu procijenili da je bolje da se već sada priključim svojim novim suigračima na pripremama. Zadovoljan sam uvjetima i čast mi je da sam došao u ovako velik klub. Uvijek sam težio za nečem višem, a to sam dolaskom ovdje postigao. Žao mi je što sam otišao iz Vinkovaca, ali kad sam već to učinio, drago mi je da mi je slijedeća stanica Dinamo, rekao je Čutura.</p>
<p>Uskoro bi ugovor s Dinamom trebao potpisati i australski Hrvat Eddie Bosnar. Riječ je o prednjem braniču, koji se trenutačno nalazi u Australiji, a u Zagreb bi trebao doći u četvrtak. Postoji mogućnost da Bosnar ugovor potpiše i prije četvrtka putem telefaxa. U svakom slučaju, i on će uskoro na Roglu. (M. Tomašević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="48">
<p>USAID u sljedećoj godini izdvaja 40 milijuna dolara za Hrvatsku</p>
<p>WASHINGTON, 20. lipnja</p>
<p> - Američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) u sljedećoj će financijskoj godini za projekte u Hrvatskoj imati na raspolaganju oko 40 milijuna dolara, najavila je u ponedjeljak u Washingtonu zamjenica ravnatelja USAID-a Harriet Babbitt. Rekla je to prigodom službenog predstavljanja i polaganja prisege nove direktorice misije USAID-a u Hrvatskoj Pamele Baldvin. Ona će od sljedećeg tjedna na toj dužnosti zamijeniti Charlesa Aanesona koji je u Hrvatskoj proveo pet godina. Na prigodnoj svečanosti u sjedištu USAID-a u Washingtonu bili su ravnatelj Agencije Brady Anderson, hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul te dužnosnici nekoliko agencija i tijela američke vlade. Babbitt je ocijenila da Hrvatska ima velike mogućnosti razvoja, ali i primijetila da se vlada u Zagrebu mora suočiti s ozbiljnim problemima provedbe gospodarskih reformi i daljnjim demokratskim razvojem. Veleposlanik Žužul zahvalio je američkoj vladi što i posredstvom USAID-a pomaže obnovu i razvoj Hrvatske izrazivši želju i interes da se suradnja i dalje uspješno razvija. Put demokratizacije i razvoja tržišnog gospodarstva težak je, a upravo programi USAID-a pomažu da on bude lakši, kazao je Žužul. USAID u RH djeluje 8 godina, a dosadašnjih 95 milijuna uloženih dolara bilo je pretežito namijenjeno povratku izbjeglica te razvoju demokracije i tržišnoga gospodarstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poljskoj postaju problem »socijalistički stanovi«</p>
<p>Oko 800.000 stanova građenih montažnim betonskim blokovima uskoro će postati nepodobnima za život / Poljska nema novca za njihovu obnovu</p>
<p>VARŠAVA, 20. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Brojna naselja koja su u Poljskoj izgrađena za vrijeme »realnog socijalizma« - kada je obvezivala tzv. tehnologija velike ploče, tj. gradnje pomoću velikih betonskih blokova - predstavljaju sve veći društveni problem. Naime, mnoge te zgrade, čiji je rok trajanja 40-50 godina, danas su u očajnom stanju i trebalo bi ih hitno obnoviti, za što nema sredstava. Za koju godinu, stanari najdevastiranijih zgrada mogli bi se preko noći naći na ulici.</p>
<p>Još početkom devedesetih godina, u Katowicama je izračunato da bi 35 posto svih stambenih zgrada trebalo odmah obnoviti, dok bi petinu trebalo što prije srušiti. O kakvoj socijalnoj bombi je riječ, govori podatak varšavskog Instituta za stambena pitanja, po kojem se problem tiče gotovo 800.000 stanova izgrađenih u tehnologiji velike ploče ili prije Drugog svjetskog rata. Većina tih zgrada nikad nije bila modernizirana. Istodobno, već u trenutku useljavanja u 30 posto zgrada građenih u toj tehnologiji nađene su konstrukcijske greške. </p>
<p>Problem velike ploče ne tiče se samo Poljske. U istoj tehnologiji građena su mnoga naselja u, primjerice, istočnom Berlinu, no od početka devedesetih godina ona prolaze u Njemačkoj kroz temeljitu modernizaciju koja je dosad koštala više od 3,5 milijarde DEM. U Poljskoj, međutim, takvih sredstava nema, pa budućnost četiri milijuna ljudi koji stanuju u velikoj ploči, ostaje neizvjesno. </p>
<p>Sociolozi upozoravaju da bi se ta naselja mogla jednom pretvoriti u svojevrsne poljske slumove, u kojima će generacija jedna od druge nasljeđivati nezaposlenost, siromaštvo i alkoholizam. Uočljiva je tendencija da svi koji si to mogu priuštiti nastoje pobjeći iz problematičnih naselja. Tako se događa da pokraj njih niču luksuzne zgrade te zatvorena, ograđena i dobro čuvana naselja. </p>
<p>U Poljskoj je u krizi također izgradnja novih stanova. Unazad nekoliko godina gradi se godišnje prosječno 65.000 stanova ili svega 1,7 stan na 1000 stanovnika. Osim što je stanova premalo, Poljake šokiraju njihove cijene koje su zadnjih godina znatno skočile. Dok se još početkom devedesetih moglo u Varšavi kupiti četvorni metar za 602 DEM, danas se cijene kvadrata kreću od 1300 do 2500 DEM. Istovremeno, prosječna plaća u poljskom glavnom gradu iznosi 800 DEM. Posljedice krize u stanogradnji najviše pogađaju mlade Poljake, od kojih si mnogi niti nakon nekoliko godina zaposlenja nisu u stanju priuštiti vlastiti kutak. Iako su stambeni krediti relativno lako dostupni, potencijalne korisnike plaše visoke kamate. </p>
<p>Poboljšanju stambene situacije Poljaci se mogu nadati tek za nekoliko godina kad padne inflacija i pojave se jeftiniji krediti. Očekuje se osim toga na početak rada stambeno-kreditnih štedionica koje bi na poljskom tržištu željele otvoriti njemačke i austrijske bausparkassen. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Janša protiv optužbi zbog nazočnosti u Kočevskom rogu </p>
<p>LJUBLJANA, 20. lipnja</p>
<p> - Slovenski ministar obrane i potpredsjednik Socijaldemokratske stranke (SDS) Janez Janša suprotstavio se tvrdnjama nekih stranaka da su čelnici desnice, među kojima i on sam, svojom nazočnošću na nedjeljnoj komemoraciji u Kočevskom rogu, kojom je obilježena 55. obljetnica masovnih egzekucija slovenskih domobrana, rehabilitirali kolaboracionizam i iskoristili komemoraciju za dnevno-političke svrhe.</p>
<p> Janša je u ponedjeljak u razgovoru za slovensku televiziju istaknuo da u Sloveniji još nisu osuđeni zločini komunizma koji je rezolucijom Vijeća Europe jednako kao nacizam i fašizam proglašen totalitarnim sustavom. </p>
<p>Zbog toga je, smatra Janša, i govor slovenskog predsjednika Milana Kučana na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu 17. svibnja ove godine izazvao oštre reakcije nekih zastupnika i dijela europske javnosti jer je on tom prilikom osudio fašizam, ali ne i komunistički totalitarizam. </p>
<p>Janša je rekao da je nazočnost na memorijalnom skupu u Kočevskom rogu premijera Andreja Bajuka bila smišljena kao odavanje počasti svim mrtvima, te da je osim na mjesto pogibije slovenskih domobrana položio vijenac i na Turjaku, gdje su bili ubijeni aktivisti »Osvobodilne fronte«, lijevog slovenskog pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Skromni rezultati obnove u Srbiji </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Unatoč trijumfalističkoj službenoj slici više nego uspješne obnove i izgradnje u SRJ poslije intervencije NATO-a koju svakodnevno plasiraju srbijanski provladini mediji, naličje tog poduhvata posve je suprotnog karaktera. Primjerice, most koji je Slobodan Milošević nedavno otvorio u Novome Sadu (preko kojega naizmjenično idu ili vlakovi, ili automobili, ili ljudi) zapravo je 20 godina stara, već korištena konstrukcija iz materijalnih državnih robnih zaliha.</p>
<p>Nastavi li se dosadašnjim tempom obnove, za saniranje izravne štete od bombardiranja, koju su domaći stručnjaci za teritorij Srbije bez Kosova procijenili na 3,8 milijardi dolara, trebat će punih 19 godina, tvrdi grupa neovisnih ekonomista G 17. Dosad je na obnovu potrošen 191 milijun dolara što je, po ocjenama istog izvora, samo pet posto vrijednosti oštećenja na objektima koji se rekonstruiraju ili iznova grade. </p>
<p>Najviše je novca odvojeno na osposobljavanje infrastrukture, posebice elektroprivrede. Sa 80 milijuna dolara obnovljeno je tek oko 10 posto objekata, dok je istom količinom dolara otklonjena šteta na samo tri posto gospodarskih objekata. Za civilne neprivredne objekte potrošeno je 30 milijuna dolara. Koordinator G17 Mlađan Dinkić izjavio je novinarima kako se srbijanska vlada »najviše hvali obnovom mostova, iako je ukupna vrijednost tih radova jedva deset posto njihove investicijske vrijednosti«. Dosadašnji zbir pokazuje da je potpuno obnovljeno 35 mostova, a djelomično pet, no sve su to manji objekti kojima je vlast htjela postići političko marketinški efekt, procjena je ekonomista. Dinkić je upozorio da su za gradnju korišteni jeftini materijali, a posao obavljan brzo i nesolidno, i to ilustrirao podatkom kako će vađenje srušenih novosadskih mostova iz riječnog korita i čišćenje Dunava zahtijevati isto toliko novca koliko je utrošeno za sve dosadašnje rekonsktrukcije.</p>
<p>Što se tiče izvora novca za obnovu, Dinkić je definirao nekoliko izvora: dnevnice solidarnosti, tiskanje novca bez pokrića (koje je priznao i potpredsjednik vlade Vojislav Šešelj), inozemni krediti (kineski od 300 milijuna dolara), posebne takse i prinudni prilozi i donacije domaćih gospodarstvenika i dijaspore. Najveći se dio sredstava za obnovu ipak uzima iz plaća građana što se dokazuje podatkom da je njihova kupovna moć u prva četiri mjeseca ove godine za 34 posto manja nego prošle. (Vesna Fabris Peruničić)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Potjera za ubojicom policajca iz Drvara</p>
<p>SARAJEVO, 20. lipnja</p>
<p> - Pripadnici policijskih snaga Federacije Bosne i Hercegovine uz potporu SFOR-a tragaju za Zvonimirom Čabrajićem zbog ubojstva jednog i ranjavanja još jednog policajca u Drvaru, izjavio je u utorak u Sarajevu glasnogovornik misije UN-a u BiH Stefo Lehmann. On je izjavio kako je u potjeri angažiran i helikopter SFOR-a, a pretražuje se cijelo područje Livanjske županije. </p>
<p>Ubojica je napao policajce u Drvaru kada su ga pokušali privesti radi ispitivanja povezanog s ranije učinjenim prekršajem. Odbijajući poći u policijsku postaju, Čabrajić je u caffe baru »Rio« u središtu Drvara izvukao pištolj i bez upozorenja otvorio vatru, kazao je Lehmann. </p>
<p> Policajac Ratko Šobić ubijen je na mjestu dok je njegov kolega iz ophodnje ostao neozlijeđen. Ubojica je, međutim pri bjegu s mjesta zločina pucao na još jednog policajca koji je prolazio u automobilu no nije bio na dužnosti. »Prema informacijama koje imamo, ovaj incident nije bio etnički motiviran«, rekao je Lehmann. Zločin u Drvaru osudio je i Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch. </p>
<p>Glasnogovornik Petritsceva ureda Oleg Milišić izjavio je u utorak u Sarajevu kako ovakvi zločini ne smiju ostati nekažnjeni jer izravno utječu na sigurnost svih ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Direktor medijskog koncerna WAZ izbačen iz SPD-a</p>
<p>Erich Schumann je morao vratiti SPD-ovu stranačku knjižicu jer je financijski pomogao Helmutu Kohlu i CDU-u koji se nalaze pred bankrotom / Nije mu pomoglo ni objašnjenje da je tako potpomagao demokraciju bojeći se autokracije SPD-a</p>
<p>BERLIN, 20 lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Erich Schumann, predsjednik poslovodnog odbora i suvlasnik medijskog koncerna WAZ iz Essena, izbačen je iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) zbog toga što je u ožujku ove godine s 800.000 DEM sponzorirao Helmuta Kohla i njegovu Kršćansko demokratsku uniju (CDU). Prema priopćenju disciplinske komisije SPD-ove podružnice u Bonnu, Schumann je svojom sponzorskom akcijom »javno podržao jednu konkurentsku stranku« te time na najgrublji način povrijedio stranački statut. U skladu s praksom da se pojedinci iz stranke izbacuju i za mnogo blaže primjere podržavanja konkurentskih stranaka, kao npr. lijepljenje plakata, komisija nije imala drugog izbora nego Schumannu vratiti stranačku knjižicu. Osim toga, Schumann je javnim pružanjem podrške čovjeku koji je prekršio zakon i njemački Ustav nanio nesagledivu štetu vlastitoj stranci. </p>
<p>Erich Schumann, koji je član SPD-a od 1953. godine, te je između ostalog obavljao funkciju pravnog savjetnika bivšeg socijaldemokratskog kancelara Willyja Brandta, izjavio je kako o reakciji na isključivanje iz stranke mora prvo razmisliti. Vijest o Schumannovom sponzoriranju Helmuta Kohla, koji je skupljao novac kako bi vlastitu stranku spasio od financijske propasti, odjeknula je u ožujku ove godine poput bombe.</p>
<p> Iako se glavešine medijskog koncerna WAZ iz komercijalnih razloga trude svojim izdanjima oduzeti svaki oblik političke obojenosti, smještaj tvrtke u Essenu, tradicionalnom centru socijaldemokratske moći i naklonost većine suvlasnika prema SPD-u, neminovno su pridonijeli tome da se ovaj medijski gigant smatra crveno obojenim. Šokiranu javnost Schumann je pokušao uvjeriti kako druga po redu najveća uplata na račun Kohlove stranke, više od njega je darovao jedino medijski mogul Leo Kirch, služi na opće dobro njemačke demokracije, a time i samom SPD-u. Financijska propast CDU-a prouzročila bi autokraciju SPD-a te ne bi pogodovala općoj demokratskoj klimi, objasnio je začuđenim stranačkim kolegama Schumann. No, iza ovog nadstranačkog političkog idealizma i skrbi za budućnost njemačke demokracije krije se vjerojatno nešto sasvim drugo. WAZ je prvenstveno orijentiran na najmnogoljudniju njemačku saveznu pokrajinu Sjevernu Rajnu-Westfaliju koja s 18 milijuna stanovnika i potencijalnih medijskih konzumenata predstavlja vrlo atraktivno tržište. S obzirom na to da u ovoj pokrajini ne žive samo SPD-ovi birači nego i velik broj poklonika CDU-a, Schumann je svojim potezom samo slijedio perfektnu strategiju orijentacije na sve političke slojeve društva. </p>
<p>Takav pragmatički način razmišljanja je od WAZ grupe, koja je prošle godine svojim izdanjima u Njemačkoj i Europi, između ostalog i većinskim udjelom u zagrebačkom Europapress holdingu, obrnula 3,7 milijardi maraka, doveo na vodeću poziciju na svjetskom medijskom tržištu na kojem u zadnje vrijeme vlada nemilosrdna borba za preživljavanje. </p>
<p>No Schumann nije računao s jednim neugodnim popratnim efektom. Iako WAZ vrlo nerado daje informacije o financijskom poslovanju svojih izdanja, brojni javni prosvjedi novinara zaposlenih u WAZ-ovim listovima i val otkaza vjernih pretplatnika pokazao je da se medijski strateg Schumann svojom sponzorskom akcijom ovaj put možda ipak preračunao.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izraelci došli po vodu u Tursku</p>
<p>ANKARA, 20. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prognoza bivšeg glavnog tajnika UN-a Boutrosa Boutrosa Ghalija da bi se budući srednjoistočni ratovi mogli voditi zbog vode, a ne nafte, mogla bi se pokazati točnom. To rječito potvrđuje i dolazak u Ankaru visokog izraelskog izaslanstva, u koji su uključeni i dužnosnici Ministarstva vanjskih poslova. Njihov iznenadni posjet Turskoj potaknut je samo jednom važnom zadaćom: osigurati Izraelu dovoljne količine vode za piće.</p>
<p>Dolazak Izraelaca po vodu u tu euroazijsku zemlju potaknut je »crnim prognozama« da bi ova godina mogla biti najsušnija u povijesti Izraela. Vode biblijske rijeke Jordan, jedinog vodotoka između Izraela, Jordana i Zapadne obale, nedovoljne su da podmire rastuće potrebe tamošnjeg pučanstva. No, kada je nečega premalo, kao u slučaju jordanskih voda, svađe oko njezine pravedne raspodjele mogle bi se s pregovaračkog stola vrlo lako prenijeti i na bojno polje. Unatoč protivljenju nekih oporbenih stranaka koje se zalažu za izgradnju tvornica za desalinizaciju morske vode, izraelski premijer Ehud Barak dao je osobne upute za postizanje životnog »vodenog dogovora« s Turskom. Kako se saznaje, turski partneri bi Izraelu u prvo vrijeme isporučivali 180 milijuna prostornih metara vode za piće. Ona bi se posebnim golemim gumenim balonima tegljačima dovlačila s rijeke Mangvat, na turskoj sredozemnoj obali, do izraelske luke Haife ili do Tel Aviva. Na sličan način, Turska već dostavlja i vodu »Turskoj Republici Sjeverni Cipar«.</p>
<p>Službena Ankara izrazila je, u međuvremenu, spremnost da poveća »isporuke vode Izraelu« na četiri milijarde prostornih metara vode godišnje. To bi se postiglo izgradnjom golemog vodovoda kojim bi se, preko Izraela, mogli povezati Sirija, Zapadna obala i Jordan. Cijena jednog prostornog metra vode iznosila bi 23 centa. No, nakon prečišćavanja, cijena sve dragocjenije tekućine mogla bi dostići 55 ili 60 centi.</p>
<p>To praktički znači da bi Turska prodajom vode mogla ostvarivati godišnji prihod od oko 2,5 milijarde dolara. Hoće li Izraelci prihvatiti ponuđenu tursku cijenu ili se, pak, odlučiti za desalinizaciju morske vode, znat će se vrlo brzo. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tajvanski predsjednik predlaže summit s Kinom</p>
<p>TAIPEI/PEKING, 20. lipnja</p>
<p> - Tajvanski predsjednik Chen Shui-bian pozvao je u utorak svog kineskog kolegu Jianga Zemina na tajvansko-kineski sastanak na vrhu. »Ako mogu Sjeverna i Južna Koreja, zašto ne bi mogle i dvije strane istog tjesnaca«, rekao je tajvanski predsjednik na tiskovnoj konferenciji. Chen je izrazio uvjerenje da čelnici Tajvana i Kine imaju »mudrosti« i »kreativnosti« da definiciju »jedne Kine« učine prihvatljivom za obje strane. Tajvanski predsjednik smatra da takav summit ne bi smio biti ograničen preduvjetima ili mjestom održavanja. Kina je u utorak priopćila da tajvanski predsjednik Chen Shui- bian treba priznati pricip prema kojem postoji samo jedna Kina kako bi se mogli započeti pregovori između dvije strane. Tajvanski predsjednik predložio je u utorak na konferenciji za novinare da se održi summit s kineskim predsjednikom Jiang Zeminom na kojem bi dvije strane razmotrile mogućnost »pomirenja«. Peking, koji smatra Tajvan jednom od svojih provincija, traži od tajvanskih čelnika da priznaju princip »jedne Kine« prema kojem bi komunistički režim imao suverenitet nad tim otokom. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Chirac najavio summit EU sa zemljama »zapadnog Balkana« u Zagrebu, Sloveniji poziv ako ona to želi </p>
<p>FEIRA, 20. lipnja</p>
<p> - Francuski predsjednik Jacques Chirac u utorak je u portugalskoj Feiri izjavio kako bi se sastanak na vrhu Europske Unije i nekih balkanskih zemalja »mogao održati u Zagrebu«. Europska unija najavila je u utorak na svome šestomjesečnom summitu na kraju portugalskog predsjedanja sastanak na vrhu s državama bivše Jugoslavije, a u deklaraciji se ne spominju ni mjesto ni vrijeme summita, niti zemlje koje će biti pozvane. Članice EU-a uputile su Kosovu upozorenje da mora poštivati svoju srpsku manjinu. Pozvale su druge skupine u Srbiji da se nastave boriti za demokratsku Jugoslaviju koja će sa susjedstvom živjeti u miru. U deklaraciji se kaže da su sve zemlje zapadnog Balkana potencijalni kandidati za članstvo u EU. Pozdravljaju se demokratske i gospodarske reforme Hrvatske, podupire teritorijalni integritet Makedonije i ohrabruju Albanija i BiH da jače provode gospodarske reforme. </p>
<p> Chirac je istaknuo da bi se poziv na summit odnosio na tzv. »zemlje zapadnog Balkana«. Slovenija, rekao je, pripada toj skupini, »ali je u posebnoj situaciji u odnosu na Europu« i ne bi bila pozvana »ukoliko ne bi sama izrazila želju za sudjelovanjem«. Petnaestorica, kaže Chirac, namjeravaju pozvati i »predstavnike crnogorske vlade jer i oni nastoje krenuti putem demokracije«. S ozbirom na to da je riječ o dijelu SR Jugoslavije, objasnio je, to će biti način da »srpskome narodu pokušamo dati na znanje da će, u slučaju izmjene režima u zemlji, imati priliku dobiti i pomoć i solidarnost EU-a«. »Upravo zbog toga predložio sam da se na konferenciju, kao promatrači, pozovu i predstavnici srpske oporbe«, zaključio je Chirac. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Najteži ropski uvjeti umjesto zarade i izobilja na Zapadu</p>
<p>Imigranti su žrtve bandi tzv. Trijada i kad se useljavaju i nakon useljenja u Britaniju / Beograd u posljednje vrijeme postao europsko središte za distribuciju ilegalnih kineskih useljenika </p>
<p>LONDON, 20. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Policija još istražuje okolnosti u kojima se između nedjelje i ponedjeljka 58 kineskih građana ugušilo u hermetički zatvorenoj hladnjači u pokušaju da ilegalno uđu u Britaniju. No, već je očito da se radilo o standardnoj operaciji krijumčarenja ljudi, kakve organiziraju kineske bande. Promatrači upozoravaju i na sve veću ulogu Srbije, kao nove odskočne daske prema Zapadu mnogim Kinezima.</p>
<p>Ilegalni put u neku od zapadnih zemalja počinje za mnoge Kineze prebacivanjem na teritorij bivšeg SSSR-a, odakle transsibirskom željeznicom stižu do srednje Europe. Tipična ruta vodi do Poljske ili Češke, odakle pješice ili u automobilu, imigranti prelaze u Njemačku ili Austriju. Neki tamo ostaju, a drugi nastavljaju put za Francusku, Nizozemsku, ili Veliku Britaniju. Otkako su Kanada i Sjedinjene Države pooštrile kontrolu, Europa postaje sve privlačnije odredište za kineske imigrante.</p>
<p>Neki od njih preskaču dugotrajnu kopnenu rutu od Kine do Zapadne Europe tako što kao polaznu točku koriste Beograd, kamo mogu otputovati avionom bez problema. Londonski Times piše u utorak da se »u Beogradu čuju glasine o umiješanosti jugoslavenskih dužnosnika u kinesku trgovinu robom i ljudima«. Čini se da je reket vezan uz krijumčarenje ljudi postao jedna od novih grana srpsko-kineske suradnje.</p>
<p>Od više europskih kopnenih ruta kojima se kineski građani tajno prebacuju na Zapad, jedna vodi i preko Mađarske, a odatle preko Jadranskog mora u Italiju. Britanski izvori ne navode kuda se točno kreće ta ruta nakon Mađarske, ali sudeći po činjenici da su u reket umiješane albanska i talijanska mafija, vjerojatno je opet u pitanju teritorij Srbije pa Crne Gore, Kosova i Albanije, te napokon Italije, gdje talijanska mafija traži svoj postotak čim živi teret prijeđe na njenu stranu. Upravo je to ruta kojom se koriste i trgovci bijelim robljem, čiji biznis u zadnje vrijeme također buja.</p>
<p>Ilegalni reket s Kinezima organiziraju bande poznate pod nazivom »Zmijske glave«, koje su dio kineskog kriminalnog udruženja zvanog Trijade. Međunarodna organizacija za migracije procjenjuje da je 1996. globalni reket u vezi s krijumčarenjem ljudi donosio jednakou dobit kao i trgovina drogom, tj. sedam milijardi funti godišnje. U međuvremenu je taj reket postao još unosnijim. Samo ilegalnim prebacivanjem ljudi u Britaniju bavi se ovoga trena pedesetak međunarodnih bandi, od čega deset kineskih. Ove potonje naplaćuju između 20.000 i 30.000 dolara po svakom ilegalnom putniku. Većina Kineza nema dovoljno novaca da odmah plati cijelu svotu, pa daju samo polog od deset posto.</p>
<p> Po dolasku u Britaniju mnogi završavaju u praktičnom ropstvu »zmijskih glava«, kojima moraju otplaćivati dug. Za mnoge međutim avantura odlaska na Zapad završava tragično. Britanska policija naišla je zadnjih godina na mnoge jezive priče vezane uz kineske imigrante koji su ilegalno stigli na Otok. Po dolasku u Britaniju može im se dogoditi da ih neka od kineskih bandi otme i zatim javi njihovoj obitelji u Kini da će biti ubijeni, ako ne plati veliku otkupninu. U jednom nedavnom slučaju, očajni rođaci u Kini mogli su, putem telefona čuti vrisku i plač svojih najmilijih u Londonu koje su banditi tukli plosnatom stranom mača. Jednom kineskom taocu banditi su nožem posjekli prst do kosti jer je odbio silovati neku Kineskinju, koju su također držali kao zatočenicu.</p>
<p>Neki drugi uznik dobivao je za jelo samo zdjelu kaše svaki drugi dan. Treći je u strahu za vlastiti život skočio s prvog kata, da bi pobjegao pred banditima. U stanu iz kojega je pobjegao, nakon što je 22 mjeseca bio tretiran kao rob, britanska policija je potom pronašla još četiri Kineza taoca. Oni su bili natjerani na ropski rad. No najgori je slučaj otkriven u zapadnom Londonu, gdje su kineski banditi držali pet Kineza kao taoce, u pokušaju da od njihovih obitelji u Kini izvuku za svakoga po 30.000 dolara. Kada su otmičari shvatili da obitelj jednog od talaca neće biti u stanju platiti traženu otkupninu, naredili su ostaloj četvorici da među sobom vuku ždrijeb, koji će odlučiti koji od njih će ubiti petoga. Gori od toga je možda samo primjer dvojice Kineza čija su tijela 1995. pronađena u Londonu sasjeckana u vrećama.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Preživjeli opisali agoniju kineskih useljenika</p>
<p>LONDON, 20 lipnja </p>
<p> - Dvojica Kineza koji su jedini preživjeli putovanje u vrelom kamionu, opisali su užas koji su proživjeli u prikolici zaključanoj izvana, dok je njihov kamion u belgijskoj luci Zeebrugge satima čekao ukrcaj na trajekt za britansku luku Dover. Ljudi su rukama grebli po zidovima i vikali, uzalud pokušavajući privući pažnju vozača, dok su drugi oko njih umirali. »Rekli su da je u prikolici bilo mračno i da su se spoticali o mrtva tijela dok su se pokušavali probiti do vrata«, ispričao je jedan od bolničkih radnika novinarima. U utorak su nesretnici, govoreći uz pomoć prevoditelja, svoju priču ispričali i policiji, opisavši duševnu i tjelesnu traumu kroz koju su prošli. Psiholozi govore da se radilo o najmučnijem scenariju: tami, nedostatku zraka i velikoj vrućini, tako da su 54 muškarca i četiri žene umrli na najgori mogući način. Patolozi su u međuvremenu utvrdili da su glavninu žrtava činili mladi ljudi, dvadesetih godina, te da su se ugušili. U utorak je u Britaniju stiglo i nekoliko policajaca iz Nizozemske da pomognu u istrazi. U pritvoru se nalazi vozač kamiona u kome su pronađena mrtva tijela, ali britanska policija želi ući u trag i vlasniku nedavno registrirane nizozemske transportne firme »Van Der Spek« kojoj pripada kamion-hladnjača u kome je život izgubilo 58 kineskih građana. (J.Z.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kina šokirana </p>
<p>PEKING, 20. lipnja</p>
<p> - Kina je priopćila u utorak da je šokirana pronalaskom 58 mrtvih ilegalnih kineskih doseljenika u kamionu hladnjači u britanskoj luci Dover i pozvala je međunarodnu zajednicu na borbu protiv ilegalne imigracije. »Kineska vlada je šokirana tim incidentom«, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Zhu Bangzao na konferenciji za novinare. On je izjavio da je ta tragedija »pokazala da je ilegalno doseljavanje vrlo rašireno u svijetu, i međunarodna zajednica ima odgovornost da poduzme oštre mjere protiv ilegalne imigracije«. Zhu je rekao da kineska vlada pažljivo prati taj slučaj. U ponedjeljak su u kamionu hladnjači nizozemskih registarskih oznaka u britanskoj luci Dover pronađena mrtva tijela 54 muškarca i 4 žene za koje se smatra da su kineskog podrijetla. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatsko veleposlanstvo: Građanima BiH ne trebaju vize za Hrvatsku </p>
<p>SARAJEVO, 20. lipnja </p>
<p> - Hrvatsko veleposlanstvo u Sarajevu u utorak je objavilo priopćenje, upozoravajući na netočne informacije u nekim sarajevskim medijima da su građanima BiH za putovanje u Hrvatsku potrebne vize. U priopćenju dostavljenom Hini navodi se kako se proteklih dana u medijima pojavila vijest da su predstavnici Hrvatskog narodnog vijeća BiH (HNV) tijekom posjeta predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću zatražili da se za vrijeme turističke sezone ukinu vize za državljane BiH. »Vjerujemo da se radi o grešci budući da između Republike Hrvatske i BiH nema viznog režima i državljani BiH prelaze državnu granicu Republike Hrvatske s putovnicom, bez potrebe da traže hrvatsku vizu«, stoji u priopćenju. Predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti ranije su bili predložili da se tijekom turističke sezone omogući prelazak međudržavne granice samo s osobnim iskaznicama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Franjković: Treće zemlje mogle bi preuzeti tržišta Hrvatske i BiH </p>
<p>SARAJEVO, 20. lipnja</p>
<p> - Hrvatska i Bosna i Hercegovina nemaju mnogo izbora - moraju blisko surađivati na gospodarskom planu ili će, u protivnom, njihova tržišta potpuno preuzeti bolji i konkurentniji proizvođači iz trećih zemalja, upozorio je voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u BiH Miroslav Franjković. U razgovoru s novinarima u Sarajevu istaknuo je da su problemi oko Sporazuma o slobodnoj trgovini zapravo tek vrh ledenog brijega ukupnih gospodarskih pitanja. »Upravo stoga zalažemo se da se taj sporazum potpiše što prije. U ovom trenutku postoji puna suglasnost o 90 do 95 posto odredaba i njih bi trebalo prihvatiti, a o prijepornim elementima nastaviti razgovore«, smatra Franjković.</p>
<p> Temeljna dvojba i dalje je hoće li režim liberalne trgovine između Hrvatske i BiH biti uspostavljen odmah, kako to predlaže hrvatska strana, ili postupno u razdoblju od šest godina, kako to žele u BiH. Do kompromisnog rješenja, drže u predstavništvu HGK-a u Sarajevu, moguće je doći poštujući standarde Svjetske trgovinske organizacije jer i jedna i druga zemlja žele ući u tu asocijaciju. I dok traju pregovori, brojke neumoljivo podsjećaju na ozbiljne posljedice dugotrajnog pregovaranja. Hrvatska je tako za prva četiri mjeseca ove godine u BiH izvezla robe vrijedne 132 milijuna dolara. BiH je u Hrvatsku izvezla robu vrijednu oko 20 milijuna dolara. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine ukupni je izvoz iz Hrvatske u BiH bio manji za 24,8 posto, a u obrnutom pravcu manji za čak 44 posto.</p>
<p> Kad su potpisivanjem Daytonskog sporazuma stvoreni uvjeti za normaliziranje suradnje, opseg robne razmjene između dviju zemalja bio je 1 naprema 40 u korist Hrvatske. Franjković ističe da su uloženi golemi napori ne bi li se uspostavila kakva-takva ravnoteža pa se 1999. došlo do omjera 1 naprema 4. »Ove godine, međutim, debalans ponovo raste i opseg robne razmjene sada je na razini jedan naprema 6,6 posto«, kaže voditelj predstavništva HGK-a u BiH.</p>
<p> Dugogodišnji bosanskohercegovački gospodarstvenik Tvrtko Nevjestić, sada na mjestu savjetnika u predstavništvu HGK-a, kao primjer »rada u korist vlastite štete« ističe Volkswagenov automobilski pogon u Sarajevu. »Samo zbog toga što je na inzistiranje BiH ukinut sporazum o bescarinskom uvozu s Hrvatskom, Tvornica automobila u Vogošći ostala je bez posla vrijednog stotinu milijuna maraka«, upozorio je Nevjestić. Postojali su gotovi planovi da se hrvatsko tržište vozilima Škodina proizvodnog programa opskrbljuje iz sarajevske tvornice. To se odnosilo podjednako na Škodine modele »felicia«, »octavia« i »fabia«. Nije tajna da je Volkswagenovo angažiranje na obnovi proizvodnih kapaciteta u Sarajevu rezultat promišljanja da tržišta s ovog prostora mogu biti objedinjena, pri čemu će svatko naći svoj interes. Plasman gotovih automobila iz Sarajeva bio bi pokriven nabavom dijelova za cijeli Volkswagenov koncern u tvrtkama u Hrvatskoj. Svi bi bili na dobitku, a konačni proizvod na kraju bi bio jeftiniji.</p>
<p>Nevjestić podsjeća da je sadašnja proizvodnja u Hrvatskoj dosegnula svega 50 posto prijeratne, dok je u BiH stanje i gore jer nije oživljeno ni 20 posto prijeratnih kapaciteta. Poseban je problem zastarjela tehnologija i skup proizvodni ciklus, što onda rezultira nekonkurentnim proizvodom. Zajedničkim snagama možda bi se mogao napraviti proboj iz takvog stanja. </p>
<p>»Poruka koju moramo shvatiti je jasna. Trgovina je važan, no samo jedan aspekt. Moramo se orijentirati na zajedničku proizvodnju i ulaganja, kao i na nastupe na trećim tržištima«, ističe Franjković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Poreznici blokirali račune sarajevskog lista »Dnevni avaz«</p>
<p>Glavni urednik »Dnevnog avaza« tvrdi da je to pokušaj federalnog premijera Edhema Bičakčića da se obračuna s »nepoćudnim« novinama</p>
<p>SARAJEVO, 20. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najnakladniji bosanskohercegovački list, sarajevski Dnevni avaz možda neće izaći u četvrtak 22. lipnja! Daljnje izlaženje ovog dnevnika dovedeno je u pitanje nakon što je Porezna uprava u četvrtak 16. lipnja blokirala sve Avazove račune, pa list sada ne može plaćati troškove papira, tiskanja, itd. Do blokade računa došlo je nakon što su djelatnici Avaza spriječili inspektore porezne uprave da nastave kontrolu financijskog poslovanja lista. </p>
<p>Navodno, inspektori nisu imali odgovarajuće naloge, no mnogo bitniji razlog su sumnje da se Avazu želi »podmetnuti« afera s utajom poreza i to na osnovi naloga iz vrha federalne vlasti, odnosno premijera Edhema Bičakčića s kojim je Avaz u sukobu i koji je navodno prijetio da će zbog pisanja lista o korupcijskim i privatizacijskim aferama uništiti taj dnevnik. »Na sličan način je podmetnuto direktoru Energopetrola Namiku Buštaliću, ministru Mirsadu Kurtoviću, Muhamedu Granovu i tvrtki Lijanovići«, tvrdi glavni i odgovorni urednik Avaza Mensur Osmanović, očito aludirajući na slučajeve gdje su sumnja da su tobožnje »financijske afere«, sasvim moguće montirane, poslužile u svrhu političkih obračuna.</p>
<p>Problemi Avaza s poreznom upravom počeli su još 6. lipnja kada su šestorica inspektora upali u Avazovu tiskaru u 4.15 ujutro pokušavajući ručno prebrojiti tiskanu nakladu lista, što je moglo dovesti do kašnjenja lista na kioscima, te izravnih i neizravnih šteta u iznosu od nekoliko desetaka tisuća DEM. Taj su događaj osudili i vodeći međunarodni predstavnici u BiH, uključujući američkog veleposlanika Thomasa Millera i šefa OESS-ove misije za BiH Roberta Barryja. Glavni urednik Mensur Osmanović izjavio je da su se time počele ostvarivati Bičakčićeva prijetnje. </p>
<p>Osmanović je prilikom ceremonije dodjele bošnjačkih novinarskih nagrada pred golemim TV auditorijem optužio Bičakčića da je licemjer koji samo verbalno podržava slobodu tiska, a nakon što je Bičakčićev vozač prijetio jednom Avazovom novinaru zbog kritičkog pisanja o radu vlade. Bit cijelog spora je, dojam je, ipak u tome što određeni krugovi u SDA, koji su očito Avaz smatrali svojim listom, optužuju taj dnevnik da je svojim pisanjem utjecao na loš izborni rezultat stranke. Doista, Avaz je u posljednjih nekoliko mjeseci promijenio svoju uređivačku koncepciju, pišući slobodnije o aferama vezanim za proces privatizacije.</p>
<p>Avazov urednik Mensur Osmanović rekao nam je kako sumnja da se podmetanjem Avazu želi otvoriti prostor konkurentskim Večernjim novinama koje je kupio bivši visoki dužnosnik AID-a Irfan Ljevaković, te možda ponovno preuzeti nadzor nad Avazovim medijskim »carstvom« koji uz dnevnik koji se sada prodaje u za bosanske prilike fantastičnih 38.000 primjeraka, uključuje još pet izdanja te novu zgradu vrijednu oko 10 milijuna DEM. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za obnovu u sklopu Pakta o stabilnosti 2,4 milijarde eura</p>
<p>RIM, 20. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na međunarodnoj konferenciji u Veneciji pod nazivom »Europa i Balkan: uloga Pakta o stabilnosti u reformi i razvitku«, održanoj u nedjelju i ponedjeljak, predstavljeno je 35 infrastrukturnih projekata predviđenih za 2001. godinu u regiji. Vrijednost projekata iznosi oko 5000 milijardi lira ili 2,4 milijarde eura. Program »Quick Start« (Brzi početak) obuhvaća konstrukciju cesta, mostova, vodovoda, željezničkih pruga, a u njemu sudjeluje 41 zemlja u sklopu Pakta. Posebni koordinator Pakta Bodo Hombach napomenuo je u Veneciji da su 33 projekta programa »Quick Start« već financirana iz međunarodnih doprinosa, a u planu je proširenje na još 165 projekata. Jedan od projekata je povratak prognanika u svoje domove. Za njegovo ostvarenje prvi je preduvjet razvijena demokratska svijest građana. Da bi se došlo do takvog stadija, prema Hombachovu mišljenju, za to treba provesti odgovarajuće zakone i imati stabilnu političku situaciju. Naglasio je da je od izuzetne važnosti borba protiv organiziranog kriminala što je uzeo maha na prostorima Balkana poslije ratova, te iskorjenjivanje korupcije koja koči gospodarski napredak svake zemlje. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="64">
<p>Koja je zadaća Bioetičkog povjerenstva pri Vladi Republike Hrvatske?</p>
<p>Povodom napisa u Vjesniku od 4. lipnja (Vedran Horvat: Amerikanci nam nude svjetleće bakterije za razminiravanje) i 12. lipnja o. g. (prof. dr. Vladimir Delić: Postoje brojni znanstveni razlozi koji opravdavaju testiranje nove i neopasne metode otkrivanja mina u Hrvatskoj) želim izreći svoje stavove.</p>
<p>Ponovo oko Bioetičkog povjerenstva počinje priča slična onoj od prije godinu dana, kada je to isto povjerenstvo, ne znam u ime čijih interesa i suprotno zaključku 35. sjednice Hrvatskog državnog sabora o zabrani sjetve genetički modificiranog sjemena, zlorabljeno za pokriće već izvršene sjetve takvog sjemena hibridnog kukuruza firme Pioneer.</p>
<p>I ovoga puta, pod zaštitom humanih motiva spašavanja minama ugroženih ljudskih života, Hrvatskoj se pokušava podvaliti na testiranje proizvod neprovjerenog učinka. Predsjednica povjerenstva akademik prof. dr. Jelaska dala si je za pravo da mijenja dnevni red sjednice, te na prečac, bez da je članovima povjerenstva predočila potrebnu dokumentaciju pokuša izboriti odobrenje za testiranje 'bioreporter sistema za otkrivanje mina'. Jasno je da u tome nije uspjela jer ni jedan razuman član povjerenstva nije mogao pristati da da svoj glas za nešto o čemu nema nikakvih informacija osim sugestija predsjednice. Bilo je normalno zatražiti neophodne informacije kako bi se na osnovu znanstvenih obrazloženja i zdravog razuma mogla donijeti najpovoljnija odluka. </p>
<p>Naknadno je članovima povjerenstva dostavljeno završno izvješće Nacionalnog laboratorija u Oak Ridge-u iz 1998. godine u kojem se razvija ovaj sistem. U izvješću nema ni riječi o sigurnosnom testiranju glede posljedica po okoliš. Takvo testiranje u Americi nije provedeno. U izvješću je jasno naglašeno da sistem još nije spreman za komercijalno korištenje, a Hrvatskoj se nudi u svrhu testiranja u prirodnim uvjetima. Što to znači testiranje sistema u prirodnim uvjetima? Kolega, američki znanstvenik objasnio mi je to ovako: Očito da nadležne institucije u SAD-u nisu dozvolile takovo testiranje u prirodnim uvjetima, pa se sada isto nastoji provesti u nekoj drugoj državi, koja nema zakonski reguliranu ovu oblast, ili su joj zakonski propisi blaži. </p>
<p>Treba li Hrvatska biti pokusni kunić američkim projektima genetičkog inženjerstva? Svatko tko o tom području ima imalo spoznaja usprotiviti će se takvom testiranju. U takvim pitanjima odluke se donose po principu predostrožnosti, što znači ne izlaganje riziku, čak ni tada kad nismo svjesni s koje strane nam opasnost prijeti. Čak kad Amerikanci testiraju svoj projekt na opasnost po okoliš i podastru o tome uvjerenja, takva uvjerenja treba razmotriti s maksimalnom opreznošću, jer poznato je da se i takva uvjerenja izdaju uz nedovoljno provjerenu dokumentaciju. Najbolji primjer je rekombinantni goveđi hormon rasta, koji se u Americi, i nigdje drugdje u svijetu, koristi za povećanje produkcije mlijeka u krava muzara.</p>
<p>Tehnološka moć čovjeka da naruši prirodnu ravnotežu ogromna je. Rezultati te moći vidljivi su svakodnevno oko nas. </p>
<p>Zadaća Bioetičkog povjerenstva je upravo razumno i odgovorno odlučivanje o za čovjeka bitnim pitanjima opstanka na kugli zemaljskoj, o pitanjima koja se tiču dobrobiti svakog građana. Slijediti bilo kakvi uski interes, bilo materijalni bilo znanstveni, bilo bi opasno i nerazumno. </p>
<p>Iz već opsežne znanstvene literature (dostupne svima preko Interneta) očito je da genetički modificirani organizmi mogu biti vrlo opasni. Stoga je upravo zadatak članova Bioetičkog povjerenstva, kao i svih drugih znanstvenika, najprije ispitati sve druge mogućnosti. Da li je akademkinja Jelaska učinila išta u tom smjeru? Očito nije, jer da jest, nakon malog angažmana saznala bi da u SAD-u postoji znanstvenik koji je otkrio soj prirodnih bakterija (iz Mozambika, zemlje koja također ne želi uporabu gen. modificirane bakterija za razminiranje) u navedenoj zemlji. Uz to, za razliku od gen. izmijenjenih koje treba obasjavati laserom ili ultravioletnim zrakama, ove, nakon digestije TNT-a, spontano fluoresceiraju. No, možda je nekome stalo samo da proda opasnu tehnologiju iz nekih drugih razloga od znanstvenih?</p>
<p>Od nedavno sam članica Bioetičkog povjerenstva, te sam se, zajedno s drugim, pred hrvatskim narodom i znanošću odgovornim znanstvenicima, pobrinula da Hrvatski centar za razminiranje u Sisku dobije inforamciju (čak objavljenu u običnom časopisu Der Spiegel - broj 2 do 10. siječnja 2000.) koji to znanstvenik i u kojoj instituciji u USA radi pokuse s prirodnom bakterijom u iste svrhe.</p>
<p>O službenoj odluci koju će svi članovi Bioetičkog povjerenstva donijeti 21. lipnja, spremna sam izvijestili čitateljstvo Vjesnika. </p>
<p>mr. sc. ZORA MAŠTROVIĆ, dr. med.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Račune za emitiranje trećeg radijskog programa ne šaljite meni</p>
<p>Šaljem u prilogu tekst odgovora vašem čitatelju koji plače radi trećeg programa HR-a. Iako ste u prošlosti pokazali da u Vjesniku postoji cenzura za tekstove drugacijih stavova od službenih i da je naslijeđeno jednoumlje još itekako živo u vas, šaljem vam taj tekst svejedno, iako znam da nemate hrabrosti objaviti ga.</p>
<p>Glede nužde donošenja novog zakona o HRT-i, te prijedloga da se privatizira (ili ekvivalentno, ukine) treći radijski program HR-a čitamo žalopojke (Vjesnik 17/6/2000, Damir Tomić, dipl. inž : Treći program Hrvatskoga radija - nestaje li posljednji otočić autentične hrvatske uljudbe u medijskome eteru?), i kvalifikacije o tom programu kao »jedinoj nekomercijalnoj postaji s umjetničkim programom u Hrvatskoj«.</p>
<p>Svojedobno sam postavio pitanje u news-grupi na Internetu što bi se dogodilo u Hrvatskoj kad bi treći program iznenada obustavio svoje emitiranje ? Da li bi to itko primijetio ? Nije se javio nitko. Do ovog teksta u Vašem listu. Sad znamo da bi bar jedna osoba to ustanovila. Posebno je zanimljiva »nekomercijalna« kvalifikacija. Što to znači ? Da li zaposleni na tom programu primaju osobni dohodak ? Da li vlasnik trećeg programa plaća struju, telefon, uredski materijal, čistačice, itd., plus sve druge račune ? Ako program nije komercijalan, tj. nitko ne plaća za vrijednosti koje plasira u eter, odakle im sredstva za poslovanje ? Naime i Treći program posluje, premda »nekomercijalno«. Isto kao i cijeli sustav HRT koji i dalje želi ostati nekomercijalan.</p>
<p>U našoj jadnoj stvarnosti, kvalifikacija »nekomercijalan« jednostavno znači da se cijena svih troškova emitiranja trećeg programa naplaćuje od svih nas, putem pretplate i/ili iz državnog proračuna, dakle opet iz džepa poreznih obveznika. Prisilno. Jer nitko ne plaća pretplatu HTV-u svojom dobrom voljom, nego zakonskom prisilom. Iako je zakon na temelju kojeg se skuplja pretplata u suprotnosti s Općom Deklaracijom o ljudskim pravima (Pariz 1948.), čiji je potpisnik i naša zemlja. </p>
<p>Bez pretplate, Treći program mogao bi opstati jedino ako se svi zaposleni odreknu osobnog dohotka, HT i HEP naplate svojih računa, kao i svi ostali i tako dalje. Tako bismo mogli »slušati odložene integralne prijenose iz Metropolitan opere u New Yorku, odabrane snimke rane glazbe na autentičnim instrumentima« te bi sačuvali »posljednji otočić autentične hrvatske uljudbe u medijskome eteru«. Potpuno nekomercijalno.</p>
<p>Nažalost, u svijetu kojem živimo »nekomercijalni« radijski i TV programi ne postoje. Jer na kraju netko uvijek plaća račune. Pitanje je dakle samo: kakva su prava platiša računa i kakva je odgovornost stvaratelja programa prema onima koji to sve plaćaju. Odgovor je: oni koji plaćaju račune, nemaju nikakva prava. Ona su ukinuta zakonom. U normalnom sustavu pretplate, kupac može otkazati pretplatu i uslugu koju prima ako njom nije zadovoljan. Mi nemamo takvu mogućnost. »Nekomercijalni« model, koji je sada na snazi, ukida svaki odnos između onih koji snose sve troškove i onih koji stvaraju program. Taj model je oduvijek bio odlična formula za nepotizam, za zbrinjavanje podobnih i za - proizvodnju gubitaka. Čitav sustav HRT-a je najbolji dokaz toj tvrdnji. A takvih »nekomercijalnih« sustava ima u nas preko granica izdržljivosti. </p>
<p>Nije istina da kultura, prema kriterijima tržišta ide na lomaču, sasvim obrnuto. Kultura je veliki gubitnik ako se u realizaciju programa kulture ubacuju razni posrednici od radio-policajaca do nepotrebnih birokrata i glomaznih i skupih državnih mehanizama. Zapadna iskustva pokazuju da u modelu koji koristimo za promociju kulture putem HRT-a tek oko 20 posto prikupljenih sredstava završi u kulturi. Ostatak »je popapala maca«. Pravo rješenje je u prisnom odnosu stvaratelja kulture, sponzora, i poreskih olakšica koje stimuliraju investicije u projekte kulture, uključivši tu i Treći program HR-a. Zbog toga bi bilo bolje da Treći program nađe sponzore za svoje emisije te da se uspostavi vrlo odgovoran i uzajamno koristan odnos između pokrovitelja i samog radija. </p>
<p>Nedavno sam pročitao u Vašim novinama da Treći program ne bi trebalo ukidati (ili privatizirati) jer je to »znanstvena tribina hrvatskih intelektualaca«. Odlično. Sad bar znamo na koju adresu treba poslati račun za sve troškove emitiranja tog programa. Ne šaljite ga meni.</p>
<p>KREŠIMIR GANZA</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Borcima nije potreban cinizam Pavla Kalinića</p>
<p>Večernji list dana 14. 06. 2000. godine, na naslovnoj strani, piše: Partizanima prava kao i braniteljima, da, ali 2.034 godine - to nam poručuje gospodin Pavle Kalinić, Saborski zastupnik SDP-a, koji je istomišljenik sa još nekim zastupnicima u Hrvatskom Saboru, da ih ne nabrajam poimenično oni se mogu i sami prepoznati...</p>
<p>Upitao bih se, gdje je tu ljudskost i dostojanstvo čovjeka, gdje je tu međuoporbena tolerantnost, gdje je tu pravo građanina Republike Hrvatske, gdje su prava koje nam daje Ustav Republike Hrvatske članak 3. Ustava kojeg usvoji Sabor 22. prosinca 1990. godine, koji govori i u kojem piše: »Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekovog okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote Ustavnog poretka Republike Hrvatske« - završen citat.</p>
<p>Napomenuo bih, da od stoljeća VII. (sedmog) do ZAVNOH-a 1943. godine, tijelo koje je predstavljalo antifašističku borbu i njene tekovine, koje je izabrano od naroda upravljalo i rukovodilo Narodnooslobodilačkim ratom, koje je priznato od međunarodne zajednice kao i AVNOJ, prije i poslije 1990. godine a i sada su granice Republike Hrvatske iste (iako ne u cijelosti sve, pojedini dijelovi su u dominaciji drugih) i to je današnja Republika Hrvatska i za te granice ginuli su partizanski dragovoljci kao i dragovoljci Domovinskog rata, a i krv i dijelove tijela su prolijevali za Slobodnu Republiku Hrvatsku i to je to i nikako drugačije. Domovinski rat je nastavak Antifašističkog rata i nikako drugačije se ne može to tumačiti. Da nije bilo tako ne bi nas priznala ni međunarodna zajednica. Htjeli mi ili ne tu istinu moramo poštivati i nemojmo si sjeći granu na kojoj sjedimo dizanjem ruku i fašističkim pozdravima se služiti u našoj novoj Republici Hrvatskoj, jer je Republiku Hrvatsku stvorio narod hrvatski bez pitanja kojoj je tko pripadao. Pričekajte još 34 (tridesetčetiri godine) do ostvarenja tih prava (koja nam nisu smjela biti uskraćena, što se je moglo dogoditi samo pojedincima ukoliko su se suprostavljali i bili protivnici, što nije učinjeno, zašto?) to je ponižavajuće i licemjerni cinizam, pošto svi znamo da nas - učesnika antifašističke borbe neće biti živih.</p>
<p>Zapitao bih i to, a gdje su naši borci, iz nedavne prošlosti kao što su Matija Gubec, Matija Ivanić, Pavlek Miškina ili Krbavska bitka, naši znameniti Hrvati od 925-1925. godine koji se zaboraviše, a stiže nam barun Franjo Trenk, avanturist i pustolov kojeg osudiše austrougarske vlasti 1747. g.</p>
<p>Ponašanje gospodina Pavla Kalinića i njenu sličnih ne vodi nam k dobru.</p>
<p>Vrijeme je da se opametimo, da sagledamo dokle smo došli i kuda smo dovedeni i previše je bilo ubijanja i previše mržnje, dajmo si ruku pomirnicu (svakako ne i ratnim zločincima za koje se to dokaže), stvarajmo suživot i život i dajmo da svi živimo u bratstvu i slozi, poštovanju i poštenju, budimo svoji na svome, kao što sam i ranije pisao.</p>
<p>Nije nam potreban cinizam i licemjerstvo, previše je zla a dobro nam je svima znano, zaboravimo zla iz prošlosti i okrenimo se budućnosti, radu, ljubavi i poštenju, poštujmo se, ne činimo ono što ne želimo da drugi učini nama, budimo svoji na svome!</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Neka HP objasni što su tipizirano pismo i dopisnica</p>
<p>Na ovo javljanje odlučio sam se nakon nedavnog doživljaja u poštanskom uredu 10105 na Britanskom trgu u Zagrebu.</p>
<p>Prije desetak dana slao sam dopisnicu u inozemstvo¸i službenica i tom uredu mi kaže: »7 kuna i 20 lipa!«. Kažem: »Pa čekajte, zar to nije standardna dopisnica?« (standardna dopisnica za inozemstvo stoji 3,5 kn). Na to će ona, gotovo uvrijeđeno: »To vam uopće nije dopisnica. Samo ovo je dopisnica!« (i pokazuje mi dopisnicu koju Pošta prodaje, s već otisnutom markicom). No ja se ne dam. Objašnjavam kako sam u tom istom uredu na zidu vidio plakat na kojem piše (čak je i nacrtano) što su tipizirano pismo i dopisnica. Tamo piše da tipizirana dopisnica može biti maksimalnih dimenzija 105 x 150 mm (netipizirana čak do 120 x 235mm). Moja dopisnica je bila iz jednog stručnog časopisa koju je trebalo samo istrgnuti, nešto zaokružiti i zalijepiti markicu. Imala je dimenzije 95 x 145 mm i zadovoljavala sve uvjete za tipiziranu dopisnicu navedene na spomenutu plakatu. No službenica na šalteru je i dalje uporna: »Ali, adresa vam nije na pravom mjestu!«. Opet joj ponavljam da sam sve provjerio i da je sve po propisima, a osim toga adresa primatelja je već bila otisnuta tvornički. No kako nisam više imao živaca za daljnju raspravu, a već se stvorio i red iza mene, platih onih 7,20 kn s početka priče, jer nisam imao vremena otići do pošte u Jurišićevoj. Tamo sam često slao iste takve dopisnice i uvijek plaćao 3,50 kuna za inozemstvo, a 1,80 kuna za Hrvatsku.</p>
<p>Dakle, tipiziranu dopisnicu sam platio kao netipizirano pismo. Kasnije sam zaključio da bih jeftinije prošao da sam dopisnicu stavio u omotnicu i poslao kao tipizirano pismo za 5 kuna. A možda ipak ne bih, ako bih tada morao dokazivati što je tipizirano pismo!</p>
<p> Pitam se nemaju li možda službenici u pošti osim onog plakata s propisima i nekakvo nepisano naređenje »odozgo« u smislu: probaj naplatiti kao netipizirano pa ako prođe, prođe..., jer ako u tom istom uredu (na Britancu) hoćete kupiti markicu za obično pismo za Hrvatsku, ako se ne bunite, platit ćete 2,80 kn umjesto 2,30 kn (čak 23 posto više). Ako pak tražite objašnjenje dobit ćete odgovor: »Pa, otkud ja znam kakvo vi pismo imate?«</p>
<p>Zato molim odgovorne u Hrvatskoj pošti da nama svima, a ponajprije svojim djelatnicima, jednom za svagda objasne što su tipizirano pismo i dopisnica, a što nisu.</p>
<p>(U prilogu vam šaljem detaljne propise skinute sa službene stranice Hrvatske pošte: www.posta.hr)</p>
<p>ANTE NEKIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="68">
<p>Graorac: »Nisam bio u Manjači, tada mi je majka umrla na rukama«</p>
<p>SPLIT, 20. lipnja</p>
<p> - »Majka mi je 17. svibnja 1992. godine na rukama umrla, a upravo se tog datuma navodi u optužnici da sam bio zapovjednikom Manjače«. Rekao je to, među ostalim, u trosatnoj obrani pred splitskim Županijskom sudom u utorak Mirko Graorac, optužen za kaznena djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i vojnih zarobljenika, koji posljednjih šest godina provedenih u pritvoru doživljava »kroz patnju, gnjev i tugu, kao nešto neshvatljivo u civiliziranom svijetu«, ponavljajući kako s ratom nema nikakve veze.</p>
<p>Graorac je govorio o stravičnim torturama koje je preživio u zgradi splitskog SZUP-a, Policijske uprave i zatvora na Bilicama. Sud je prema dozvoli Ministarstva obrane ponovno u ovom ponovljenom postupku, ovog puta isključivši javnost, ispitao i svjedoka Vladu Ugrina, kojeg je ministar razriješio obveze čuvanja vojne tajne.</p>
<p>Kako smo već pisali, obrana je ustrajala na Ugrinovu sjvedočenju u odnosu na njegovu ulogu u Graorčevu uhićenju, odnosno funkciji koju je u MORH-u obnašao u to vrijeme. </p>
<p>Graorčev branitelj po službenoj dužnosti, splitski odvjetnik Nenad Boban sudu je predložio pozivanje četvorice Muslimana koji, unatoč zatočeništvu u Manjači njegova branjenika nisu nikada vidjeli, što je odbijeno kao suvišno. Graorac je ponovio ono na čemu se temelji njegova obrana od početka postupka, kako je u inkriminirano vrijeme u rodnom selu Bajincima u BiH brinuo o teško bolesnim roditeljima, koji su nakon nekog vremena i umrli.</p>
<p>Graorac je potom detaljno opisao svoj put od Splita, gdje je od Odsjeka narodne obrane isposlovao propusnicu pomoću koje je napustio Hrvatsku, do BiH, no kada su mu roditelji umrli svi putevi prema Hrvatskoj već su bili zatvoreni. Nakon smrti njegova oca u proljeće 1993., ostao je sam i žalio je za obitelji. Žena mu je 'doturila' stari pasoš preko vozača iz Ljubljane, no nije mu pomoglo. »Tada sam na televiziji vidio biskupa Franju Komaricu i pokušao preko njega organizirati svoj povratak«, prisjećao se Graorac, te ispričao kako je došao do dokumenata preko biskupa, Caritasa i banjolučkog HDZ-a. </p>
<p>Preko Beograda i Mađarske stigao je do Osijeka, a potom je redovitom autobusnom linijom u Split doputovao 17. ožujka 1994. goodine. Policiji ga je, navodi Graorac, prijavio poštar. Sutradan je otišao na policiju, gdje su započele torture, a tek kasnije je doznao kako je priveden na Odjel za ratne zločine.</p>
<p>Optuženik je govorio i o ispitivanju kod vojnog istražnog suca kojem nije bila nazočna njegova braniteljica kao ni tužitelj, te o pritvaranju i premlaćivanju u kojem su sudjelovala sedmorica pravosudnih policajaca koje nije htio imenovati, a koji još uvijek rade.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Stegovni postupak protiv Dolačkog, bivšeg donačelnika Odjela organiziranog kriminala </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - U srijedu ujutro u sjedištu Policijske uprave zagrebačke u Matičinoj ulici održat će se stegovni postupak protiv Željka Dolačkog, suspendiranog donačelnika Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PUZ-a, koji se, nakon »Predstavke poštenih policajaca« sumnjiči za tri zlouporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Naime, nakon što je ministar unutarnjihposlova Šime Lučin primio »Predstavku poštenih policajaca«, koju je 21. ožujka objavio tjednik Imperijal, naredio je istragu u Odjelu organiziranog kriminala, nakon koje je Dolački udaljen s dužnosti, dok je njegov neposredni nadređeni, načelnik Jadranko Belina »prošao samo sa stegovnim postupkom zbog propusta u radu«, za što će pred stegovnim sudom PUZ-a odgovarati 27. lipnja.</p>
<p>Dolačkog se, naime tereti da je 21. listopada 1998. u Velikoj Gorici onemogućavao očevid na ukradenom »mercedesu« Stjepana Caganića, te da je potom samoinicijativno vratio automobil vlasniku, zbog čega nisu izuzeti tragovi s vozila, a ni pronađen lopov. Dolački je pak u žalbi ustvrdio kako mu je Smajlo Hrnjić, vođa grupe u Odsjeku za vozila PUZ-a, također potvrdio kako nema potrebe za obavljanjem očevida.</p>
<p>Također, Dolačkog se sumnjiči da nije dostavio zapisnik o zaprimljenoj kaznenoj prijavi Stjepana Kosa i Stjepana Huzjaka, zbog čega prijava nije dostavljena tužiteljstvu, koje zbog toga nije moglo narediti provođenje kriminalističke obrade. U ovoj drugoj točki »Predstavke« radi se o slučaju od 13. listopada 1993., kada su Kos i Huzjak prijavili da je u Kosovo dvorište bačena bomba kao prijetnja za njihovo oglušivanje na iznude. Prema »Predstavci«, Dolački je nezakonito organizirao skupinu policajaca koja je motrila kuću Stjepana Kosa, a što tužiteljstvo nije odobrilo, te se navodi još nekoliko propusta u njegovu poslu.</p>
<p>Dolačkome i Belini, koji su uputili žalbe na rješenje o njihovim suspenzijama predsjedniku Stjepanu Mesiću i premijeru Ivici Račanu, u »Predstavci« stavlja se na teret da su s još dva djelatnika zagrebačke policije, Sinišom Kovačevićem i Ratkom Čađom dobivali svaki po 10.000 DEM od ubijenog Damira Džebe, kojemu su zauzvrat dopuštali šverc oružjem, preprodaju droge i krađe skupocjenih automobila, kao i za »redovito curenje informacija« nekim novinarima koje Dolački osobno poznaje.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kutle i Dragun osumnjičeni da su oštetili »Exportdrvo« za 5,7 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PUZ-a u ponedjeljak je dovršio kriminalističku obradu na temelju kaznene prijave poduzeća »Exportdrvo« nad Ljubomirom LJ., opunomoćenika »Dragunovog ureda« za kupnju dionica »Exportdrva« , zbog osnovane sumnje da je nezakonitim mešetarenjem dionicama »Exportdrva« sebi pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 5.777.000 kuna.</p>
<p>Naime, provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su Miroslav Kutle, Tomislav Dragun, Nenad B., Boris B. i Antun Crljenak počinili više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, krivotvorili službene isprave, te kazneno djelo prikrivanja vlasništva. Kutle je, kao odgovorna osoba »Globus grupe d.d.«, a u namjeri da stekne kontrolni paket dionica »Exportdrva«, povjerio Tomislavu Dragunu, vlasniku i direktoru »Dragunova ureda« za burzovne usluge, da organizira i provede kupovinu dionica od malih dioničara. Kutle je pritom Dragunu osigurao sredstva u iznosu od 13.722.191 kune iz tvrtki nad kojima je imao kontrolni utjecaj, a radi se o »Dioni«, »Međunarodnoj novinskoj korporaciji« i »Globus Holdingu«.</p>
<p>U policijskom izvješću navodi se dalje još niz podataka iz kriminalističke obrade, primjerice vezano i uz poslovanje s tvrtkom »Juror d.d.«, a vezano također uz dionice. </p>
<p>Nadalje, »Dragunov ured« je kupio osam dionica »Globus grupe« od tvrtke »Juror« za 19.499.219 kuna, te je tako zatvorio troškove kupovine 137 paketa dionica »Exportdrva«. Potom je »Dragunov ured« prodao te iste dionice Kutlinoj tvrtki »Dastra«. Daljnjom kriminalističkom obradom utvrđenoj je nadalje kako je Antun C. kao odgovorna osoba »Dastre«, suprotno odluci Županijskog suda u Dubrovniku potpisivao ugovore o ustupanju potraživanja i kompenzaciji. Direktor »Dragunovog ureda« je pak preko svoje tvrtke i posrednika pribavio paket dionica »Exportdrva« u visini od 13 posto nominalne vrijednosti 4.116.200 DEM, ne obavijestivši pritom izdavatelja »Exportdrvo« i Komisiju za vrijednonosne papire RH, što je bio dužan učiniti u roku od sedam dana, nakon čega je 31. prosinca prošle godine te dionice prodao poduzeću »Juror d.d.«</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nakon sudara ozlijeđeni prometni policajac sam pozvao kolege</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Prometna nesreća u kojoj su se sudarili motor, kojim je upravljao prometni policajac i osobni automobil, dogodila se u ponedjeljak oko 14,20 sati na dijelu Jadranske avenije kod Sveučilišne bolnice u izgradnji. Naime, kako smo na mjestu nesreće, dok je još trajao očevid, saznali tek prve podatke, policajac P. M. upravljajući službenim motociklom, registracije 190-442 naletio je na stražnji desni dio osobnog automobila »golf«, registracije KA 126-AV. Od udarca motocikl se srušio i »rulao« po prometnici osamdesetak metara, da bi se zaustavio na rubniku ceste. Od policije, koju smo zatekli na mjestu nesreće, doznali smo da je unesrećeni policajac sam pozvao kolege, te da se nakon nesreće ustao i hodao, ali bio je sav oguljen, pa je prevezen u bolnicu. (M. B.,D. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mrtvo novorođenče pronađeno u kontejneru za smeće</p>
<p>ZAGREB 20. lipnja</p>
<p> - Mrtvo muško novorođenče pronađeno je u kontejneru za smeće, u ponedjeljak kasno navečer, priopćila je zagrebačka policija na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p>Naime, dvije nepoznate osobe su u ponedjeljak oko 22,30 sati na području Trešnjevke, u ulici Antuna Stipančića iza broja 17, pretraživale kontejner i u vrećici pronašle mrtvo novorođenče. Potom su o tome obavijestile stanara zgrade broj 19, Franju P. (55), koji je telefonom pozvao policiju. Do dolaska policije dvije nepoznate osobe su otišle. Liječnici Hitne pomoći konstatirali su smrt, pa je mrtvo tijelo prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Izvanraspravno vijeće Županijskog suda produljilo pritvor Žuviću i Vedrišu </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Bivšem koordinatoru za izgradnju zračnih luka na otocima Davoru Žuviću, te bivšem pomoćniku u Ministarstvu pomorstva prometa i veza Zvonimiru Vedrišu, izvanraspravno je Vijeće Županijskog suda pritvor produljilo za dva mjeseca. Branitelji dvojice optuženika su pak napisali i uložili žalbu, koju će rješavati Vrhovni sud RH. </p>
<p>Pritvor je Žuviću i Vedrišu produljen samo po točki 4 koja »govori« o osobito teškim okolnostima izvršenja djela. Otpala je, pak, točka u kojoj se spominjala mogućnost utjecaja okrivljenih na svjedoke ukoliko se budu branili sa slobode.</p>
<p>Žuvićev branitelj, odvjetnik Nenad Škare nam je rekao kako u rješenju o produljenju pritvora između ostalog obrazloženja stoji i kako još nije provedeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje. Branitelji su bezuspješno tražili da se prvo provede financijsko vještačenje, kako bi se s tog aspekta sve razjasnilo. Podsjetimo, rješenje o provođenju istrage tereti Žuvića i Vedriša da su zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju oštetili Ministarstvo pomorstva, prometa i veza za 21 milijun kuna. </p>
<p>Knjigovodstveno će vještačenje najvjerojatnije biti povjereno Geodetskom institutu koji po Škari nije kompetentan za to, a može biti i pristran jer je svojevremeno sudjelovao u javnom natječaju za dobivanje poslova oko studija za izgradnju zračnih luka. Naloženo je i provođenje samih studija, što je po Škari nepotrebno i usporava postupak. Branitelji okrivljenih smatraju da bi se za kompetentno vještačenje trebala konzultirati Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. (r. i.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kaznene prijave protiv odgovornih u »Međimurje Instalomontu«</p>
<p>ČAKOVEC, 20. lipnja</p>
<p> - U čakovečkoj tvrtki »Međimurje Instalomont« d.d. završena je kriminalistička obrada u kojoj je utvrđeno da postoji osnovana sumnja kako su, predsjednik Uprave Valent Toplek i financijski direktor Josip Krajačić počinili više kaznenih djela kojima je oštećena firma i državni proračun. Tako se Topleka tereti da je raznim nedozvoljenim radnjama oštetio hrvatski Zavod za mirovinsko osiguranje za nešto manje od 2,5 milijuna kuna, hrvatski Zavod za zdravstveno osiguranje za 1,879.210 kuna i državni proračun za nešto manje od 2 milijuna kuna. </p>
<p>Protiv Topleka i Krajačića je podnesena kaznena prijava zbog manipulacija i zlouporabe položaja i ovlasti pod prodajom apartmana, čime je tvrtka oštećena za najmanje 223.299 kuna. Krajačić je sebi kao kupcu apartmana odobrio popust, dok je Toplek popust odobrio svom sinu kao kupcu stana. Taj stan je nakon dva mjeseca ponovno kupljen ali je direktorov sin ostvario imovinsku korist od 25.774 kune. </p>
<p>Direktora Topleka se tereti i da je sa zagrebačkom tvrtkom »ZTP Invest« zaključio ugovor kojim je »Međimurje Instalomont« oštećen za iznos od 106.581 kunu. To je učinjeno tako što su ugovorene kazne, odnosno penali za kašnjenje u visini od čak 0,5 posto dnevno, što je suprotno uobičajenim poslovnim normama. </p>
<p>Zbog toga je PU Međimurska protiv Valenta Topleka podnijela kaznene prijave zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, zatim zlouporabe položaja i ovlasti, te sklapanja štetnog ugovora, a protiv Josipa Krajačića zbog sumnje da je počinio kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, te pomaganja u sklapanju štetnog ugovora. </p>
<p>Kaznena prijava podnesena je i protiv V. D. i S. N., članova Nadzornog odbora »Međimurje Instalomonta« koji su sudjelovali u donošenju odluka kojom se sinu direktora Topleka odobrava kredit za kupnju stana u iznosu od 552.258 kuna. Iako je tvrtka u tom trenutku bila blokirana, nije raspolagala likvidnim sredstvima i imala je dugove prema dobavljačima i državi. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sin batinama ubio nepokretnog oca o kojem se morao skrbiti</p>
<p>OSIJEK, 20. lipnja</p>
<p> - Šimo Pavoković (71), nepokretni starac iz Valpova, pronađen je mrtav u noći na utorak u svojoj obiteljskoj kući u Ulici Ljudevita Gaja 6. Na mjesto događaja ubrzo je stigla očevidna ekipa PU osječko-baranjske te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku.</p>
<p> Pregledom tijela pokojnika utvrđeno je da se ne radi o prirodnoj smrti, jer su pronađeni tragovi koji su ukazivali na mogućnost ubojstva. Stoga je istražni sudac zatražio da se na Pavokovićevom tijelu obavi obdukcija. Nalaz obdukcije, koji je bio gotov u utorak tijekom prijepodneva, bio je više nego šokantan. Po cijelome tijelu bespomoćnoga starca pronađene su razderotine i ogrebotine, slomljeno mu je čak šest rebara i nos, a pronađeno je i mnoštvo unutarnjih povreda. Naime, ustanovljeno je da je pretučen do smrti. Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ubojstva, policija je privela u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku njegova sina Milana Pavokovića (35) (policija navodi samo inicijale). Od susjeda i mještana doznajemo kako su kobnoga dana kod Šime bili njegov sin Milan s obitelji, jer je on skrbio o ocu koji je nakon moždanog udara ostao nepokretan. Kako nam je ispričala susjeda, toga dana ništa čudno nije primijetila. Prema njezinim riječima, tek oko ponoći čula je kola Hitne pomoći, a potom je došla i policija. Vidjela je kako ulaze u kuću Pavokovićevih te je shvatila da se nešto grozno dogodilo. Ujutro je od Šiminog rođaka doznala da je Šime ubijen i da ga je ubio njegov sin Milan, koji je kako doznajemo navodno bio problematičan, sklon alkoholu i agresivan. Istraga o ubojstvu nepokretnoga starca još uvijek je u tijeku, pa policija nije mogla dati više podataka o ovom slučaju. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Iz Odgojnog zavoda pobjeglo pet štićenika, dvojica uhvaćena</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - U nedjelju, 18. lipnja oko 15,.10 sati, za vrijeme rekreacije na sportskom igralištu Odgojnog zavoda Turopolje, pet štićenika uspjelo je pobjeći, tako što su se izdvojili od otalih, istodobno potrčali prema zaštitnoj ogradi i preskočivši ogradu pobjegli u nepoznatom smjeru. Dan kasnije dvojica su štićenika zavoda pronađena, priopćeno je iz Ministarstva pravosuđa, odnosno Uprave za izvršenje sankcija, a što je potpisao pomoćnik ministra dr. Vjekoslav Jazbec. </p>
<p>Naime, kako se navodi u priopćenju, odmah nakon bijega organizirana je potraga za štićenicima, u kojoj su sudjelovali službenici osiguranja Odgojnog zavoda i Kaznenog zavoda u Turopolju, te je obavještena i X. Policijska postaja Velika Gorica.</p>
<p>U ponedjeljak 19. lipnja, kratko iza ponoći, službenici MUP-a uhitili su dva štićenika, koja su pred uhićenje imala prometnu nesreću s ukradenim vozilom.</p>
<p>U prometnoj nesreći štićenik M. P. zadobio je teške tjelesne ozljede (prijelom noge i potres mozga), dok je drugi D. B. zadobio lakše tjelesne ozljede. Obojica su na liječenju su u Bolnici za osobe lišene slobode. Za ostalom trojicom bjegunaca, kako se navodi u priopćenju, još se traga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="77">
<p>Hoće li turisti u nekim hotelima ostati gladni i žedni?</p>
<p>Situacija je zaista nezavidna: turisti definitivno dolaze, samo je pitanje kako ih nahraniti/ Turistička poduzeća nemaju novca, krediti kasne kao nikada do sada, a sadašnji turisti najčešće objeduju zahvaljujući avansima stranih partnera</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Hoće li Hans, koji je dugo razmišljao da li da dođe na odmor u Hrvatsku, naposljetku ostati bez kotleta, Slovakinja Eržika bez salate, a Zagorac Jura bez gemišta, odnosno hoće li se hrvatskom hotelijerstvu dogoditi najveća moguća sramota, da u jeku turističke sezone ostane bez mesa, pića i sličnih namirnica?</p>
<p>Hotelijeri se na sve moguće načine bore da do toga ne dođe, no nisu sigurni da će uspjeti održati pune trpeze sve do kraja ovoga ljeta. Nisu sigurni da će dobavljači »progutati« još jedno obećanje da će im sve biti plaćeno »dok dođe neka lova«. Pogotovo jer većina tih istih dobavljača, koji već godinama strpljivo čekaju da im iscrpljena turistička poduzeća kapnu pokoju kunu za davno isporučenu robu, nerijetko sami dižu kredite i ulaze u dugove ne bi li ponovo opskrbili svojega omiljenog turističkog partnera. Turizam je barem u ovom segmentu mezimac pa razni dobavljači pokazuju legendarnu strpljivost u naplati svojih potraživanja. Ali ne zaboravimo ni to da su neplaćanja svakodnevni nakaradni proizvod poremećenog gospodarstva koje je, barem donedavno, nerijetko formirano po pljačkaškim uzusima. </p>
<p>Što je blaža alternativa potpuno praznim stolovima? Namirnice lošije kakvoće! U situaciji u kakvoj jesu, hotelijeri će pristajati na igru po tuđim pravilima, odnosno i da, zbog manjka novca, primaju i lošije namirnice. Međutim, strana konkurencija uopće ne mora likovati jer je kod njih hrana često još nejestivija od naše.</p>
<p> »Možda i nećemo ostati bez mesa, ali bismo mogli imati problema s kvalitetnijim kategorijama. Teško je reći hoćemo li ostati bez namirnica u sezoni«, iskreno nam je priznao Ivica Jerčinović, prvi čovjek crikveničkog Jadrana. Njihov je glavni dobavljač »Danica« (poduzeće u sklopu Podravke) i direktoru Jadrana potpuno je jasno da i dobavljaču trebaju novci ne bi li mogli ići u otkup i kasniju preradu. Dug Jadrana prema glavnom dobavljaču je oko dva milijuna kuna, No Jadran, kao i velik dio južnijih turističkih poduzeća, nema likvidnih sredstava, a nema, naravno, ni zaliha. </p>
<p>Priča je uvijek slična - turistička poduzeća nemaju novca, krediti kasne kao nikada do sada, a proljetni turisti najčešće objeduju zahvaljujući avansima stranih partnera. Sposobniji hotelijeri snalaze se na sve moguće načine kako ne bi ostali bez namirnica i tako izvrgnuli sebe i svoje poduzeće dodatnom ruglu. Kumi se i moli, lobira se preko prijatelja, traže se spasonosni putovi do dobavljača .... Sve se izmišlja samo da se osiguraju dovoljne količine namirnica za ovo ljeto, koje bi moglo biti izdašnije od svih dosadašnjih. Jer situacija je zaista nezavidna; turisti definitivno dolaze, samo je pitanje kako ih nahraniti. </p>
<p> Nije, naravno, situacija ista u cijeloj Hrvatskoj. Istrani i Primorci uglavnom nemaju spomenutih problema. Nema ih čak ni solidan broj jačih dalmatinskih firmi. Primjerice, dubrovački Excelsior nema problema s dobavljačima jer se dobavljački računi prvi i redovito podmiruju. I u zadarskom Turisthotelu tvrde da su sve predradnje vezane uz nabavku namirnica napravljene i da neće biti problema. »Neće nestati mesa i ostalih namirnica, s dobavljačima se dogovaramo u hodu«, izjavio je Edo Bogdanović, direktor, Modre špilje, najjačega turističkog poduzeća na Visu. Njegov hvarski kolega Pero Radajić iz »Sunčanog Hvara« ističe da njegovo poduzeće još nije podmirilo sve dugove, ali i da je podmirenje na vidiku.</p>
<p> Katastrofa će se, dakle, vjerojatno izbjeći jer hotelijeri napokon imaju jak adut: pred njima je dobra sezona i vjerojatno postoji šansa da se dobavljači, kada su već toliko čekali, strpe još koji mjesec. Optimizmu pridonosi i činjenica da će i HBOR napokon (bolje ikad nego nikad) odobravati kredite za pripremu sezone (nabava namirnica jedna je od najvažnijih stavaka).</p>
<p>S druge strane, tko garantira da poslovne banke - veliki vjerovnici i svojevrsni krvnici turističkih poduzeća - neće ubrzo ponovo blokirati njihove račune? U lošije stavke ide i činjenica da bi učestali slučajevi prazne trpeze odjeknuli gotovo podjednako loše kao i prošlogodišnja kosovska kriza. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>OPEC se sprema na novo povećanje proizvodnje nafte</p>
<p>Uoči sastanka ministara nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte, koji započinje u srijedu u Beču, jača pritisak na kartel da poveća proizvodnju po drugi put ove godine kako bi se obuzdao snažan rast cijena nafte/Po izjavama predstavnika OPEC-a, članice kartela razmatraju povećanje proizvodnje za nešto manje od milijun barela nafte dnevno</p>
<p>BEČ, 20. lipnja</p>
<p> - Uoči sastanka ministara nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), koji započinje u srijedu u Beču, zamjetan je pritisak na kartel da poveća proizvodnju po drugi put od početka godine kako bi se obuzdao snažan rast cijena. Po izjavama predstavnika OPEC-a, članice kartela razmatraju povećanje proizvodnje za nešto manje od milijun barela dnevno.</p>
<p> Dovoljno bi tako bilo da se podigne razina proizvodnje kartela za oko 3,5 posto, nakon povećanja od sedam posto u ožujku kojim se nije uspjelo držati rastuće cijene pod kontrolom.</p>
<p> Ovoga puta, kako su izjavili predstavnici OPEC-a, vodeći proizvođači kartela imaju nešto precizniju brojku na umu, a radi se o povećanju za više od 750.000 barela dnevno, no manje od milijun barela. Manje od milijun, kažu, iz razloga što su cijene pale ovih dana na oko 28 dolara za barel, te radi zabrinutosti budući da već zalihe sirove nafte brzo rastu.</p>
<p> Također se očekuje da će Meksiko i Norveška, koje nisu članice OPEC- a, najaviti povećanje proizvodnje.</p>
<p> OPEC smatra da su trenutne cijene nafte od gotovo 30 američkih dolara za barel štetno visoke. Postoji, naime, bojazan da će se potrošači okrenuti drugim gorivima i srezati potražnju za naftom, kao i da bi moglo doći do usporavanja svjetskog gospodarskog rasta.</p>
<p> U kartelu su mišljenja da je dobra, stabilna cijena od 25 dolara za barel nafte Brent i najbolja cijena.</p>
<p> OPEC čeka ne baš lak zadatak na ovom sastanku. Mora preuzeti dio krivnje za to što su cijene prošli tjedan u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, premašile čak 33 dolara za barel. Prije dva tjedna tržišta su s ljutnjom primila odluku kartela kako neće odmah primijeniti mehanizam, doduše neformalno usvojen u ožujku, prema kojem je trebalo povećati proizvodnju za 500.000 barela dnevno kada je cijena košarice sirove nafte kartela premašila 28 dolara za barel.</p>
<p> Ukoliko odluče zadržati takav mehanizam, trgovci bi ovoga puta voljeli da se pojedinosti o načinu njegove primjene »stave na papir«. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Cijena OPEC-ove nafte gotovo 30 dolara po barelu </p>
<p>BEČ, 20. lipnja</p>
<p> - Cijena nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), uoči sastanka ministra nafte kartela koji će ove srijede započeti u Beču, osjetno je porasla. Tako je barel nafte (159 litara) OPEC-a prošloga tjedna u prosjeku stajao 29,52 američka dolara, dok se tjedan prije njegova cijena u prosjeku kretala na 28,23 dolara, izvijestili su iz tajništva kartela u Beču.</p>
<p>U svibnju je u prosjeku barel OPEC-ove nafte stajao 26,94 dolara, u travnju 22,93, a u ožujku 26,71 dolara. Ministri nafte OPEC-a na sastanku su u ožujku dogovorili lagano povećanje proizvodnih kvota članica kako bi se spustile cijene nafte. Cijene su pale nakon toga, no nedavno su ponovo na tržištu premašile 30 dolara za barel. OPEC je za cilj odredio raspon cijena nafte između 22 i 28 dolara za barel. Na skorašnjem sastanku u Beču razmatrat će se razina proizvodnje kartela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Međimursko graditeljstvo i dalje uspješno</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Graditeljska tvrtka, odnosno poslovni sustav Team d.d. u Čakovcu, za ovu godinu ima ugovorene poslove za 75 posto svojih kapaciteta. Kako je na konferenciji za novinare, u utorak, rekao Marijan Horvat, direktor Team graditeljstva, u izgledu su novi poslovi. U devet godina postojanja ta je tvrtka, koja je počela raditi sa dva zaposlenika, a danas ih 250, sagradila niz kapitalnih objekata, od svetišta Sv. Mati Slobode i Trgovačkog centra Mercator u Zagrebu i niza objekata u Istri, a uspješno je uključena i u obnovu. Podignuti su ili popravljeni brojni objekti u Baranji i Vukovaru, u Pakracu, Obrovcu i drugim mjestima. Trenutno Team rekonstruira i dograđuje Kirurgiju bolnice u Sisku u vrijednosti od 30-ak milijuna kuna. Tvrtka je poznata i po značajnoj humanitarnoj djelatnosti. Tako su umjesto čestitki i darova poslovnim partnerima krajem prošle godine sagradili krovište Caritasova dječjeg doma u Čakovcu u vrijednosti od 160 tisuća kuna. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>U Splitsko-dalmatinskoj županiji blokirano čak 4.500 poduzeća!</p>
<p>SPLIT, 20. lipnja</p>
<p> - U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutačno je pod blokadom 4.500 poduzeća, odnosno 70 posto tvrtki od ukupnog broja onih koje su dostavile završne račune. Prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), ukupni nepodmireni dug tih poduzeća premašuje 2,2 milijarde kuna.</p>
<p>Ono što zabrinjava jest činjenica da je čak 2900 tvrtki pod blokadom duže od godinu dana, a njihove dospjele novčane obveze dosegle su 2 milijarde kuna. U splitskom ZAP-u tvrde da je stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji vrlo loše, o čemu svjedoči podatak da 6500 tvrtki koje posluju na ovom području iskazuju negativni saldo u iznosu od 1,8 milijardi kuna. Takav saldo bilježi se već godinama, a kada je bio pozitivan, u ZAP-u se ne sjećaju.</p>
<p>Iako u kapitalu sudjeluju sa svega 20 posto, mala poduzeća uspješnije posluju, a u aktivi gospodarstva ostvaruju udio od 30 posto te ostvaruju 75 posto ukupne dobiti. Kod malih poduzeća dobit je dvostruko iznad gubitaka, dok su kod velikih tvrtki gubici čak deset puta veći od same dobiti.</p>
<p>Što se tiče najuspješnijih poduzeća u Splitsko-dalmatinskoj županiji, to je privatna tvrtka »Kerum« koja je ostvarila dobit od 12 milijuna kuna. Slijede »Tomy commerce« sa 8,5 milijuna, »Pivac-commerce« iz Vrgorca sa 6 milijuna te »Jadranska pivovara« sa 5,6 milijuna kuna. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatski turizam predstavljen Slovacima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedan od najutjecajnijih slovačkih dnevnih listova, Pravda iz Bratislave, posvetio je u utorak rubriku »Tema dana« na cijeloj stranici hrvatskom turizmu i mogućnostima ljetovanja na Jadranu. Formalni je povod obilježavanje 100. obljetnice organiziranog turizma u Dubrovniku. Osim temeljnih informacija o Hrvatskoj (naglašava se da je Hrvatska »zemlja tisuću otoka«), Pravda spominje i turističke kapacitete (70 turističkih centara, više od 40 luka, 450 hotela, 300 kampova) i naglašava da Hrvatska ima sedam nacionalnih parkova - četiri na moru (Kornati, Mljet, Brijuni, Krka) i tri u unutrašnjosti (Plitvice, Risnjak, Paklenica), a nekima poklanja posebne tekstove. Tako su detaljno opisana Plitvička jezera, mogućnost »robinzonskog odmora« na Kornatima, pitoreskni gradić Primošten i poznate utrke magaraca te vino babić. O hrvatskom turizmu kaže se da je prošle godine zabilježen posjet 3,4 milijuna turista i ostvaren prihod od 2,5 milijarde dolara te da se ove godine očekuje 7-8 milijuna turista i tri milijarde dolara prihoda. U 1998. godini Hrvatsku je posjetilo i 165.000 slovačkih turista, prošle godine 115.000, a ove ih se godine očekuje oko 170.000. Slovacima koji se spremaju provesti odmor u Hrvatskoj Pravda daje osnovne informacije o cijenama u hotelima, kampovima i privatnom smještaju, cijenama hrane i pića te benzina itd. (V.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Stranih turista znatno više, domaćih manje nego lani </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Ako ni sa čim drugim, a ono s dosadašnjim posjetom mogu biti zadovoljni turistički radnici: broj turista povećava se iz tjedna u tjedan. Ovih su dana turističke zajednice jadranskih županija prebrojale njih 174.488, dvadesetak tisuća više nego prošloga tjedna.</p>
<p>Solidno su popunjene sve turističke regije, a uz veliki porast broja stranih gostiju u odnosu na prošle godine uočava se slabiji posjet domaćih ljudi. Primjerice, na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji domaćih je gostiju čak 25 posto manje nego prošle godine iako su ukupni indeksi u znatnoj pozitivi. Znači li to da su džepovi hrvatskih građana potpuno iscrpljeni ili je i ove godine trebalo organizirati akciju sličnu prošlogodišnjoj kada je ugroženim socijalnim skupinama ponuđen povoljniji odmor (za 699 kuna)? Ili je, pak, problem u neprijavljivanju gostiju koje doseže svoj vrhunac?</p>
<p> Istra je, dakle, na dan 18. lipnja ugostila 77. 114 turista (od čega 3433 domaća), što je 81 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, ali i odličnih 68 posto više od posjeta pretprošle. Pritom čak i standardno najposjećenija mjesta Rovinj i Poreč osjećaju velike promjene nabolje. Rovinjskih 12 tisuća gostiju, primjerice, gotovo je dvostruko više nego 1999. odnosno 80-ak posto više od rezultata turistički mirnije 1998.</p>
<p>Pedeset posto više turista nego prošlogodišnjega lipnja, 41.000, imaju i Primorci, s tim da je domaćih za četvrtinu manje, a stranaca za tri četvrtine više. Najveći broj gostiju boravi u hotelima (40-ak posto), kampovima (30 posto), dok ih je dvadesetak posto smješteno u privatnom smještaju. Najviše je Nijemaca, Austrijanaca i Slovenaca. U Zadarskoj se županiji odmara 10. 988 posjetitelja, više od šest tisuća u hotelima i hotelskim naseljima, u Šibensko-kninskoj 7218, a u Splitsko-dalmatinskoj 23. 469, što je 82 posto više nego 1999. </p>
<p>Prošlogodišnja je kriza najviše pogodila krajnji jug, pa nije novost da su tamošnji usporedni indeksi na razini čuda. Ovotjedna 14. 702 turista Dubrovačko-neretvanske županije je 141 posto više od prošlogodišnjih 6100, odnosno 84 posto više od posjeta iz 1998. godine. (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Nenamjenski gotovinski krediti korisnicima American Expressa </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Korisnici American Express kartice moći će od 26. lipnja podizati nenamjenske gotovinske kredite Privredne banke Zagreb u iznosu do 20.000 kuna. Riječ je o potpuno novom proizvodu PBZ-a i American Expressa, jedinstvenom na hrvatskom financijskom tržištu, kazala je na konferenciji za novinare u utorak predsjednica Uprave PBZ American Expressa Nina Oberiter-Gluhak.</p>
<p> Kredit mogu zatražiti uredni korisnici American Express osobne zelene kartice, zlatne kartice i affinity kartice u svim poslovnicama PBZ-a. Isplata kredita moguća je pak na American Express karticu ili na tekući račun. Ukupan je iznos ponuđenog kredita do 20.000 kuna zajedno za osnovnog te za sve dodatne korisnike, kazala je Oberiter-Gluhak. S obzirom na iznos, korisnicima su ponuđeni različiti rokovi otplate. Ako je riječ o iznosu od 1000 do 2000 kuna, rok je otplate od tri do šest mjeseci, a za iznos od 2001 do 4000 kuna - tri do 12 mjeseci. Ako se pak korisnik odluči na kredit od 4001 do 20.000 kuna, može ga otplaćivati od tri do 24 mjeseca. Kamatna stopa iznosi 13 posto godišnje uz dekurzivni obračun kamata te deviznu klauzulu. Za kredit nisu potrebni jamci ni hipoteka, a sama realizacija kredita traje koliko i prosječna financijska transakcija na šalteru banke.</p>
<p> U PBZ American Expressu predstavili su još jednu novost. Riječ je o svjetskom programu nagrađivanja korisnika American Express kartice - membership rewards koji je od ponedjeljka uveden i na hrvatsko tržište. Koristeći se karticom na uobičajeni način, korisnici sakupljaju bodove po principu »jedna kuna - jedan bod«, a time dobivaju mogućnost realizacije različitih nagrada. Za sudjelovanje u membership rewards programu dovoljno je ispuniti pristupnicu, a u program se automatski uključuju i dodatne kartice. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="85">
<p>Još se ne zna kad će stići obećani novac za povratak izbjeglica </p>
<p>Govoreći o razlozima zašto novac još nije na računu, Koschnik je istaknuo da dobro poznaje europsku birokratsku mašineriju </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Međunarodna zajednica je u sklopu Pakta o stabilnosti za povratak izbjeglica u jugoistočnoj Europi obećala 80 milijuna eura, od čega je veći dio predviđen za Hrvatsku. No, taj novac još nije dospio na račun projekta za povratak izbjeglica, izjavio je u utorak predsjedatelj Upravljačke skupine Pakta o stabilnosti za povratak izbjeglica Hans Koschnik na konferenciji za novinare. Koschnik je bio na trećem sastanku Upravljačke skupine u Zagrebu, na kojemu su uz predstavnike zemalja jugoistočne Europe bili i predstavnici međunarodne zajednice te UNHCR-a, a otvorio ga je ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p> Koschnik je naglasio da je u međunarodnoj zajednici došlo do promjene razmišljanja prema Hrvatskoj kojoj se želi pomoći. Veći dio sredstava namijenjenih Hrvatskoj, kako je rekao, »pred primjenom je«, ali nije mogao preciznije reći kad će se to dogoditi. Govoreći o razlozima zašto novac još nije »sjeo na njegov račun«, Koschnik je rekao da »dobro poznaje europsku birokratsku mašineriju«. Kroz smijeh je dodao kako zna »da između novca i obećanja pomaže samo Bog«. Tek kad novac sjedne na moj račun, moći ću dati konkretnije informacije o pojedinačnim slučajevima povratka, rekao je Koschnik. </p>
<p>Ispričao je kako je u Bruxellesu zatražio da »novac želi odmah« a ne, primjerice, u desetom mjesecu, jer dolazi zima i prognanima će se teže pomoći. Prema njegovim riječima, na sastanku su razmijenjene informacije o izbjeglicama u Hrvatskoj i BiH. Pozdravio je što je Hrvatska donijela važne zakone vezane uz povratak izbjeglica i prava manjina. »Došao sam zahvaliti hrvatskoj Vladi jer osjećam promjene, kao što ih osjeća i Europa. Istodobno s međunarodnim organizacijama i UNHCR-om želimo tražiti rješenja da bismo ljudima koji se još nalaze u SRJ omogućili povratak«, izjavio predsjedatelj Upravljačke skupine napomenuvši da se to odnosi na one koji se žele vratiti. </p>
<p> Šef misije UNHCR-a u BiH Werner Blatter naglasio je da je sastanak bio važan, ali da, bez ulaženja u detalje, ne može reći da su postignuti veći uspjesi. Prema riječima člana hrvatskog izaslanstva, unatoč nedostatku konkretnih rezultata, sastanak se može ocijeniti uspješnim jer je Koschnik dao političko priznanje Hrvatskoj, što je uvjet za iduće korake u cijelom procesu. Razlog nedostatka konkretnije pomoći, kazao je, leži u činjenici da zemlje koje su obećale novac, pri sastavljanju proračuna za ovu godinu nisu računale na Hrvatsku zbog lošeg imagea koji je ona imala prije izbora. Tako se bolji konkretni rezultati za provedbu projekata u sklopu Pakta o stabilnosti sa sigurnošću mogu očekivati iduće godine.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vlasnici »Večernjaka« su Montmontaža i Autocentar Zubak, a ne Ivić Pašalić</p>
<p>Kazao je to direktor »Montmontaže« GmBH Ivica Nuić, dodavši da su ta dva poduzeća vlasnici Caritas Funda /Objašnjavajući zašto je dvije godine vlasništvo nad Večernjakom bilo tajno, Pavo Zubak je kazao kako se njegovo poduzeće bavi automobilima, a kako taj dnevnik živi od oglašavanja, konkurencija na autotržištu vjerojatno ne bi htjela oglašavati u njegovim novinama/ Pašalić potvrdio da su mu dolazili Zubak i Nuić s kojima je razgovarao o donaciji »audija« za Ured Predsjednika i obnovi Tuđmanove rodne kuće, dok je s predstavnicima poslovodstva Večernjaka razgovarao o stanju i problemima u izdavaštvu </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Isključiv motiv zbog kojeg je »Montmontaža« ušla u kupovinu Večernjaka je bila zarada i ništa drugo. Nismo to odradili za nikoga, niti smo dali novac za nekoga drugoga. Ivić Pašalić nije vlasnik Večernjaka. »Montmontaža« i »Auto Zubak« su vlasnici Caritas Funda, a Caritas Fund je vlasnik Večernjaka. Na kraju krajeva, ne bih dao 23 godine svog staža i ugleda, niti novac tvrtke za odrađivanje posla za nekoga drugoga. Istaknuo je, između ostaloga, u utorak u svom svjedočenju pred saborskim Istražnim povjerenstvom o prodaji Večernjeg lista direktor Montmontaže GmBH Ivica Nuić. </p>
<p>Kazao je da su on i Pavo Zubak skrivali da su vlasnici Večernjaka, jer su se bojali za poduzeća kojima su na čelu, a bojali su se i medijsko-političkih pritisaka. Dodao je da je tadašnja vlast »bila tvrda«, a uz to su htjeli omogućiti Večernjakovu Uredništvu da neovisno radi svoj posao. Nuić je također ustvrdio da se rad Povjerenstva iskorištava tako da je objekt napada u javnosti postao Večernji list, koji se želi uništiti kako bi konkurencija zavladala medijskim prostorom. </p>
<p>Budući da je glavno pitanje predsjednika Povjerenstva Joška Kontića svim svjedocima bilo ono o njihovim odnosima s Ivićem Pašalićem, te broju posjeta Uredu Predsjednika i sadržaju sastanaka s Pašalićem, na ista je odgovarao i Nuić. Potvrdio je da je kod Pašalića bio više od 20 puta, ali je jedini razlog njegova odlaska bio dogovor oko obnove rodne kuće dr. Franje Tuđmana, za što mu Pašalićeva Zaklada koja je bila formalni investitor još duguje novac. »S Pašalićem nisam prijatelj, na Vi smo i poznajem ga isključivo preko projekata na kojima smo zajedno radili«, rekao je Nuić i ustvrdio kako kod Pašalića nikad nije bio zajedno s Brankom Lovrićem, direktorom Večernjaka. </p>
<p>Objašnjavajući zašto je dvije godine vlasništvo nad Večernjakom bilo tajno, Zubak je kazao kako se njegovo poduzeće primarno bavi automobilima, a kako Večernji list živi od oglašavanja, konkurencija na autotržištu vjerojatno ne bi htjela oglašavati u Zubakovim novinama, čime bi Večernjaku bila nanešena golema šteta. Govoreći o svojim odnosima s Pašalićem, Zubak je ponovio kako je točno da su u dobrim odnosima, dodavši da je bio u dobrim odnosima sa svim predstavnicima vlasti i da je za projekte koje je pokretao, obilazio ne samo Pašalića nego i urede svih ministara i premijera. »Ako je Pašalić rekao da smo se sreli samo nekoliko puta, onda nije rekao istinu, no nismo se nikada družili privatno«, rekao je Zubak, komentirajući Pašalićeve izjave da među njima nema nikakvih osobnih, poslovnih ni prijateljskih veza. Dodao je da nitko nikada preko njega nije pokušao utjecati na uređivačku politiku Večernjeg lista, a svoj je iskaz završio riječima da jedva čeka da za njega završi priča oko Večernjaka.</p>
<p> Predsjednik uprave »Montmontaže« Nikola Lisičar Povjerenstvu je pak objasnio kako činjenica što je Montmontaža podnjela dvije ponude za kupnju Večernjaka, jednu preko Caritas Funda a jednu za »Montmontažu«, ne znači nikakvu nepravilnost te da je to uobičajeno u poslovnom svijetu. Nije čudno niti što on kao prvi čovjek »Montmontaže« nije znao za ovu drugu ponudu od 15 milijuna maraka jer »Montmontaža« svaki dan podnosi tako visoke ponude za koje on ne mora znati i za koje odgovaraju oni koji ih podnose. Dodao je kako je Nuić vodio posao kupnje Večernjaka. </p>
<p>Pred Povjerenstvom su ponovno svjedočili i bivši savjetnik Predsjednika Republike Ivić Pašalić te direktor Večernjeg lista Branko Lovrić i predsjednik Nadzornog odbora Večernjaka Marijan Kostrenčić koji su pozvani kako bi, nakon objave knjige posjeta u Nacionalu po kojoj su oni u vrijeme prodaje Večernjaka zajedno sa Zubakom i Nuićem Pašalića posjetili 59 puta, potvrdili ili demantirali te navode.</p>
<p> Ivić Pašalić ustvrdio je tako kako se na sastancima u njegovom uredu nikad se nije razgovaralo o kupnji i prodaji Večernjaka, ali je točno da su predstavnici poslovodstva Večernjeg lista dolazili k njemu na razgovore o stanju i problemima u izdavaštvu. Potvrdio je također da su na sastanke u njegov ured dolazili i sadašnji vlasnici Večernjeg lista Zubak i Nuić s kojima je pak razgovarao o poslovima koji su tada bili sklapani - donaciji »audija« za Ured Predsjednika i obnovi Tuđmanove rodne kuće u Velikom Trgovišću. Objašnjavajući na Kontićevo inzistiranje svoju izjavu da s nijednim od njih nije u osobnim, prijateljskim ni poslovnim vezama, Pašalić je kazao da činjenica što je njegova Zaklada formalni investitor obnove Tuđmanove kuće koju je odradila Nuićeva »Montmontaža«, kao ni činjenica da još uvijek duguju novac za izvođenje tih radova, za njega ne predstavlja poslovni odnos. </p>
<p>Čelni ljudi Večernjaka, Lovrić i Kostrenčić također su ustvrdili kako su na sastancima na Pantovčaku sa Ivićem Pašalićem, ali i ostalim savjetnicima - Vesnom Škare-Ožbolt i Ivicom Kostovićem razgovarali o problemima u kojima je tada bio Večernji list, tada još u državnom vlasništvu, a prije svega o Tisku i Obzoru. </p>
<p>Iako je predsjednik Povjerenstva zamolio sve svjedoke da nakon svojih istupa ostanu u dvorani zbog eventualne potrebe za međusobnim sučeljavanjem iskaza, to se pokazalo bespotrebnim. Nikakvog sučeljavanja nije bilo, a svi svjedoci završili su na zajedničkom piću na koje ih je odveo Pašalić uz obrazloženje da su zbog njega imali puno problema.</p>
<p>Anonimni izbori znaju biti pouzdaniji od Predsjednikovih, ustvrdio Pašalić</p>
<p>»U ovoj zemlji zadnjih mjeseci vlada strah. Ljudi se boje razgovarati i misle da se sve prisluškuje i prati kao u nekim starim vremenima«, izjavio je Ivić Pašalić, odgovarajući na pitanje svog kolege iz HDZ-a Ante Belje da objasni kako zna da se stenogrami u Uredu Predsjednika printaju po narudžbi. </p>
<p>Naime, Pašalić je objasnio kako ljudi misle da se njega prati pa se ustručavaju s njim razgovarati ali neki smognu hrabrosti nešto reći. Tako ga je više puta nazvao muški glas koji se od straha nije htio predstaviti te mu rekao da iz pouzdanih izvora zna da se u Uredu Predsjednika printaju stenogrami. </p>
<p>Na pitanje Marina Jurjevića (SDP) znači li to da je anonimni glas preko telefona pouzdan izvor, Pašalić je odgovorio kako to ovisi o okolnostima. »Ja sam uvijek vjerovao da je Predsjednik Republike pouzdan izvor, ali nakon što je on rekao da ima vrpce, a onda se pokazalo da ih nema, pokazalo se i da nije pouzdan. Osim toga, zadnjih nekoliko godina naučio sam da anonimni izvori znaju biti vrlo pouzdani«, zaključio je Pašalić. </p>
<p>Iznervirani Zorić više neće dolaziti na sjednice Povjerenstva </p>
<p>Kao i prvi put, bivši direktor Fonda mirovinskog osiguranja Damir Zorić i ovoga je puta pokazao da ne drži osobito do institucije saborskog povjerenstva, pa tako ni do ovoga za Večernjak koje ga je u utorak, bilo je očito, iziritiralo.</p>
<p> Nakon što je prošli put u šali zatražio naknadu troškova za svoj dolazak iz Sarajeva, Zorić je uobičajeno pitanje Joška Kontića, predsjednika Povjerenstva o generalijama izjavio da se ne može sjetiti kako se zove.</p>
<p> Nakon što je odgovorio na pitanja o sastancima s Ivićem Pašalićem koje, kako je rekao, nije brojao jer nije znao da su od povijesnog značenja, Zorić je Kontića pitao misli li on da je nenormalno da direktor Mirovinskog fonda ide na sastanke sa savjetnikom Predsjednika za unutarnju politiku. Budući da je to bio i kraj njegovog svjedočenja i očito ljut zbog dolazaka iz Sarajeva koji stoje, a da bi odgovorio na ista pitanja kao i prošli put, Zorić je objavio kako ga Povjerenstvo »više neće dobiti na svoje sjednice bez obzira na posljedice jer je to smiješno«.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>U petak predstavljanje zakona o povratu duga umirovljenicima</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Zakon o usklađivanju mirovina i povratu duga umirovljenicima u utorak je dovršen, a u petak bi trebao biti predstavljen u Domu umirovljenika »Medveščak«, kazao je u utorak za Vjesnik ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, dodavši da će na predstavljanju biti i predstavnici umirovljeničkih udruga. Nakon toga zakon bi trebao u hitnu saborsku proceduru, kako bi do jeseni bio prihvaćen i kako bi od tada mogli krenuti izračuni, kako je to, uostalom, najavio i premijer Ivica Račan.</p>
<p>Kako u utorak Vodović još nije imao taj prijedlog, on nije želio govoriti o tome koliko će novca trebati za provedbu zakona, ili koliko bi povišenja na mirovinu trebali dobiti umirovljenici. Nije čak ni potvrdio da je brojka od 22,7 milijardi kuna ukupnoga duga, koju je izrekao ovih dana na HTV-u, konačna, istaknuvši kako radna skupina još radi na zakonu.</p>
<p>No, prema riječima Alojza Malogorskog, predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske, s kojim je Vidović razgovarao u ponedjeljak, dug bi mogao biti »težak« oko 22 milijarde kuna. Malogorski kaže kako je prošao slično kao i novinari - bez konkretnijih informacija. No dodao je da se on i ministar Vidović oko nekih detalja nisu složili. Među njima je, kaže, i informacija prema kojoj bi u te 22 milijarde kuna trebali biti uključeni i dug i usklađenje mirovina, što upućuje na to da možda neće biti izračuna visine mirovine i dugovanja za svakog umirovljenika posebno. To, ističu umirovljenici, znači da mirovinski sustav i dalje neće biti vezan uz njihova prava.</p>
<p>Podsjetimo, tim bi zakonom, po kojemu bi, saznajemo, mirovine trebale biti usklađene na rok od deset godina i to do visine od 50 posto prosječne plaće, bila stavljena točka na sedmogodišnja nastojanja umirovljenika da se isprave zakidanja koja je od srpnja 1993. do početka 1995. godine provela Vlada Nikice Valentića, ograničivši masu novca za isplatu mirovina. Kako su mirovine do tada pratile rast plaća, a i masa novca za plaće bila je ograničena, mirovine su, tako, dvostruko ograničavane.</p>
<p>I Matešina je Vlada pokušala vratiti zakinute mirovine Zakonom o usklađivanju mirovina iz 1997. godine, na temelju kojega su umirovljenici ostvarili dodatak uz mirovinu. No Ustavni je sud 1998. godine zaključio kako tim zakonom nije ispravljena nepravda prema umirovljenicima. U pokušaju da se poboljša položaj umirovljenika donijet je i Zakon o prenošenju novca mirovinskim fondovima, kojim je određeno da će do kraja 2002. godine umirovljenici primati dodatak uz mirovinu od 100 kuna i šest posto od mirovine za lipanj 1998. godine. No kako je ta mirovina ostala umanjena, jer nikada nije usklađena na zakonom propisanu razinu, umirovljenici su sa šestoricom potpisali ugovor kojim su se šestorica obvezali mirovine podići na odgovarajuću razinu i vratiti dug umirovljenicima. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>HDZ traži od Račana popis smijenjenih i novoimenovanih dužnosnika te njihovu stranačku pripadnost </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u utorak je uputio zastupničko pitanje predsjedniku Vlade Ivici Račanu u kojem se ističe da je nakon parlamentarnih izbora 3. siječnja konstituirana Vlada koalicije šest stranaka, nakon čega su uslijedile brojne smjene u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i tijelima kako na središnjoj državnoj razini tako i na razini županija, u javnim poduzećima i svim institucijama i organizacijama na koja Vlada ima pravo i mogućnost inicirati promjene. Dodaje se kako se svakodnevno razrješavaju ljudi koji su imenovani u vrijeme vlasti HDZ-a bilo da su nestranački ljudi, ili su pripadnici HDZ-a, a umjesto njih imenuju se članovi vladajuće koalicije.</p>
<p>Zbog toga u svom pitanju Račanu Klub HDZ-a traži odgovor na to koje su osobe i to imenom i prezimenom u Vladi ali i ministarstvima i središnjim upravnim organizacijama razrješene dužnosti nakon formiranja Vlade i kojoj stranci pripadaju. također se traži precizan popis osoba koje su u ministarstvima razrješene, smijenjene i premještene na nižu dužnost, koje su dale ostavku ili im je prestao radni odnos te da se i za njih navede kojoj su stranci pripadali. Dalje se traži da se navedu osobe koje su došle na njihova mjesta, kao i imena i prezimena osoba koje su razrješene dužnosti u fondovima, u državnoj upravi primjerice carini, Financijskoj policiji, Poreznoj upravi, potom smjenjeni ili razrješeni u javnim poduzećima te imena osoba koje su došle na njihovo mjesto.</p>
<p> Na kraju pitanja Ivici Račanu traži se da za sve novoimenovane, postavljene, izabrane i uposlene, ako se iz njihovih životopisa ne vidi kojoj su stranci pripadali u trenutku imenovanja, zatraži njihovo očitovanje.</p>
<p>Posebice se zahtjeva da se za sve novoimenovane postavljene i izabrane osobe precizno naznači jesu li bili i do kada članovi SKJ, odnosno SKH i njihovih tijela te jesu li bili dužnosnici tih tijela. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Bagarić: Mislim da ću biti samostalan u radu, jer će se Glavaš posvetiti Saboru</p>
<p>Novoizabrani osječko-baranjski župan Marko Bagarić, član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) trenutačno je zamjenik zastupnika u Županijskom domu Sabora Josipa Majdenića, a od 1998. godine direktor je osječke tvrtke »Cesting«. </p>
<p>• Kako to da vas je HDZ kandidirao za mjesto župana?</p>
<p>- Na sjednici osječko-baranjskog HDZ-a predložen sam kao kandidat te su me u demokratskoj proceduri članovi tog odbora podržali. Potporu su mi, nakon toga, dali i vijećnici HDZ-a u Županijskoj skupštini.</p>
<p>• Odmah nakon vašeg izbora među stranačkim se kolegama počelo govoriti da ste zapravo Glavašev izbor te da ćete, vjerojatno, biti njegova produžena ruka.</p>
<p>- Glavaš i ja smo, dosad, imali korektne odnose, a više puta smo, o nekim temama, znali i vrlo kritički raspravljati. Kad sam imao argumente na svojoj strani, on ih je poslušao. Kako će to biti u budućnosti ne mogu trenutačno reći, iako smatram da ću imati potrebnu samostalnost, jer će se bivši župan u cijelosti posvetiti radu u Hrvatskom državnom saboru. </p>
<p>• Za vaš izbor uz HDZ-u su glasovali i vijećnici srpske manjine. </p>
<p>- Držim da je pravo svakog vijećnika, odnosno političke opcije, da se prema tako važnom pitanju odredi prema svojoj savjesti. Kada je riječ o mojem izboru, on je legitiman, jer sam od ukupno 45 glasova dobio 28. Nastojat ću, bez obzira na to što su vijećnici HSLS-a, LS-a, HSS-a i DC-a napustili sjednicu, svojim radom i zauzimanjem pridobiti njihovo povjerenje i pokušati ih uvjeriti da nisu bili u pravu.</p>
<p>• Mislite li da će u Županijskoj skupštini ubuduće biti više međustranačkih sukoba?</p>
<p>- Potrebno je što više razgovora, više snošljivosti, uvažavanja i argumenata. Posebno je važna dobra volja svih kako bi se smanjila sadašnja napetost.</p>
<p>• Za što ćete se vi kao župan zauzimati?</p>
<p>- Prije svega radit ću za dobrobit građana te županije. Nastojat ću opravdati povjerenje koje mi je dano. S obzirom na to da sam izabran kao kandidat HDZ-a, dakako da ću voditi računa i o tome, ali ću nastojati štititi i braniti opće društvene interese.</p>
<p>• Što će vam biti prvi potez? </p>
<p>- Prvi, operativni zadatak koji me očekuje je izbor županijskog Poglavarstva. Također, imat ću redovite koordinacije s načelnicima i gradonačelnicima u općinama i gradovima Županije osječko-baranjske te kolegije s pročelnicima županijskih ureda.</p>
<p>• Mogu li se u novom Poglavarstvu očekivati neka bivša imena?</p>
<p>- Da, mogu se očekivati, no prerano je o tome konkretno govoriti.</p>
<p>• Hoće li biti novih, vaših ljudi?</p>
<p>- Ne bih govorio o mojim ili nečijim drugim ljudima, ali to će biti osobe od struke koje su se dokazale. </p>
<p>• Što mislite o dolasku »Benettona« u Osijek?</p>
<p>- Bio bih zadovoljniji da je taj prijedlog prihvaćen konsenzusom, no činjenica da je prošao sa samo dva suzdržana glasa, govori o tomu da je projekt dobio opću podršku. Prema mojem mišljenju, on otvara vrata drugim investitorima te stvaranju pretpostavke za ulazak stranog kapitala i otvaranje novih radnih mjesta na ovim prostorima. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Jakovčić: Program Vlade traži jačanje lokalne samouprave i regionalizaciju</p>
<p>BIZOVAC, 20. lipnja</p>
<p> - Dvodnevni seminar na temu Decentralizacija i dekoncentracija državnih službi i lokalna samouprava započeo je u utorak u Bizovačkim toplicama, u organizaciji Ministarstva europskih integracija i u suradnji s francuskim Ministarstvom vanjskih poslova. Na seminaru sudjeluju predstavnici hrvatskih i francuskih uprava za lokalnu samoupravu. Obraćajući se nazočnima, domaćin seminara, ministar europskih integracija Ivan Jakovčić kazao je kako su u Hrvatskoj posljednjih mjeseci započele rasprave o decentralizaciji državnih službi, odnosno o tome kako dati više novca i ovlasti županijama, općinama i gradovima. </p>
<p>»Program nove Vlade zahtijeva jačanje lokalne samouprave i regionalizaciju države. Mi jesmo za regionalizaciju, no ne i za to da se ona provede preko noći nego da joj se pristupi stručno, profesionalno, ozbiljno i argumentirano«, istaknuo je Jakovčić, dodavši kako je seminar upravo stoga i organiziran.</p>
<p>»Francuska ima dugu tradiciju uspješna funkcioniranja lokalne uprave i samouprave, pa smatramo kako će nam njihovo iskustvo i primjer uvelike pomoći, jer smo pred teškim zadatkom«, ustvrdio je Jakovčić. Također je istaknuo da bi se prvi dio reforme lokalne uprave i samouprave na saborskim klupama mogao naći ove jeseni, kako bi se u proračunu za iduću godinu izdvojilo više novca za općine, gradove i županije. </p>
<p>»Najvažnije je, dakle, lokalnu vlast učiniti što odgovornijom, jer je ona daleko bliža građanima od vlasti na razini države te stoga smatramo da će tada i građani biti zadovoljniji«, zaključio je Jakovčić. </p>
<p>Nazočnima se obratio i Albert Turot, francuski veleposlanik u Hrvatskoj, koji je ustvrdio kako će takvim seminarima dvije države učvrstiti odnos što će ubrzati njihovu suradnju i na drugim područjima. </p>
<p>»Francuska ima golemo iskustvo u decentralizaciji. U Hrvatskoj se posljednjih mjeseci dogodilo toliko toga što se u nekim državama ne bi dogodilo niti za nekoliko godina. Iako trenutačno još nema neposrednih rezultata, oni će uskoro postati vidljivima. Za sve je potrebno vremena, pa se tako niti s tim zadatkom ne smije žuriti«, kazao je Turot. Dodao je kako će francusko veleposlanstvo ove godine za naše diplomate organizirati još dva seminara koji će se baviti vezama između diplomacije i gospodarstva te privatizacijom lokalne službe. </p>
<p>Nakon toga, započelo je predavanje o raspodjeli vlasti obveza u Francuskoj koje je održala Cécile Chicoye, pomoćnica ravnatelja državnih službi francuske regije Midi-Pyrénées. Ona je, među ostalim, nazočne upoznala sa tri razine francuske lokalne vlasti, odnosno s načelom njihova rada. Seminar se zatvara u srijedu, nakon predavanja o teritorijalnoj upravi u Francuskoj. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Zaklada »Zlatko Crnić« i ove će godine stipendirati 18 studenata </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Zaklada »Zlatko Crnić« - nevladina udruga koja sedam godina promiče pravničku struku i težnju za vladavinom prava - i ove će godine dodijeliti 18 stipendija uspješnim studentima Pravnoga fakulteta te tri stipendije postdiplomantima. </p>
<p> Predsjednik Zaklade »Zlatko Crnić« Mladen Žuvela u godišnjem je izvješću podsjetio da je potkraj prošle godine proširena djelatnost Zaklade - pomaganjem djeci sudaca koji su smrtno stradali obavljajući svoju dužnost. Povod tome bio je događaj u zagrebačkom Općinskom sudu kad je smrtno stradala i sutkinja toga suda Ljiljana Hvalec, majka dvoje djece. </p>
<p> Predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol izrazio je zadovoljstvo uspješnim radom Zaklade, dodavši kako će Ustavni sud i ubuduće podupirati Zakladu »Zlatko Crnić«. Novi predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Ranko Pelicarić rekao je da je prijeko potrebno nastaviti suradnju između Zaklade i Hrvatske odvjetničke komore. Umirovljeni sudac Ustavnog suda Zdravko Bartovčak zauzeo se da temeljna djelatnost Zaklade i nadalje bude pomaganje sposobnim mladim ljudima, a bivša stipendistica sutkinja zagrebačkog Općinskog suda Iris Gović zahvalila je, podsjetivši koliko joj je Zaklada pomogla da danas radi posao koji voli. </p>
<p> Na skupštini Zaklade »Zlatko Crnić« dodijeljena su zasvjedočenja stipendistima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Konačno financiranje autoceste Rijeka-Zagreb bit će zaključeno u prosincu </p>
<p>Uvjet za realizaciju zaključnog financiranja je privatizacija, a taj bi projekt trebao biti zatvoren do kraja godine / Državi je preostalo ulaganje od 50 milijuna njemačkih maraka, a privatni investitor niti razvojne banke neće uložiti ni marku dok država ne ispuni svoje obveze, naglašava direktor Autoceste Rijeka-Zagreb Ivan Prgomet</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Konzorciji koji su preuzeli dokumentaciju za natječaj o privatizaciji tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb svoje će ponude predati početkom listopada, a najbolja će ponuda biti odabrana u prvoj polovici studenoga. Sve to omogućit će da konačno financiranje autoceste Rijeka-Zagreb bude zaključeno u prosincu realizacijom kredita Europske banke za obnovu i razvoj te njemačke razvojne banke KfW.</p>
<p>»Sve ide po planu. Iako smo očekivali ponude nešto ranije, svi su ponuđači zatražili još malo vremena kako bi konačne ponude bile kvalitetnije. Budući da je privatizacija uvjet za realizaciju zaključnog financiranja, a taj bi projekt trebao biti zatvoren do kraja godine, većih problema nema. Štoviše, na najavljenu dinamiku radova i dovršenja sve to nema utjecaja. Kako smo već objavili, dionica od Karlovca do Vukove Gorice bit će gotova do kraja svibnja iduće godine«, ističe Ivan Prgomet, direktor tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), koja je koncesionar na toj autocesti. </p>
<p>Prema njegovim riječima, trenutačno jedino država kasni s ispunjenjem obveza. No, Prgomet odmah ističe kako uprava ne vjeruje da će tu biti ikakvih problema. »Jasno je i nama da država može imati poteškoća oko realizacije proračuna i ispunjavanja obveza. Međutim, ne vjerujemo da će izostati ono što je u proračunu za ovaj projekt predviđeno. Naime, državi je preostalo ulaganje od oko 50 milijuna njemačkih maraka, a jasno je svima da niti privatni investitor niti razvojne banke neće uložiti ni marku dok država ne ispuni svoje obveze. Dakle, 50 milijuna neispunjenih obveza moglo bi ugroziti ukupno 850 milijuna maraka kredita koliko stoji cijeli projekt i sigurni smo da se to neće dogoditi. Jer, ipak je ovaj projekt u svim planovima istaknut kao prioritet broj jedan«, naglašava direktor Autoceste Rijeka-Zagreb.</p>
<p>Prgomet najavljuje da će u proljeće iduće godine početi i svi ostali radovi u sklopu ovog projekta, a koji su vezani uz kredit EBRD-a i KfW-a te ulaganje privatnog investitora, koji će nakon privatizacije steći većinski vlasnički udio u koncesijskoj tvrtki.</p>
<p>»Upravo ovakav model kakav mi zasad jedini imamo u Hrvatskoj proglašen je kao najbolji za izgradnju velikih cestovnih, odnosno infrastrukturnih projekata na nedavno održanom skupu Asecapa, udruženja koncesionara Europe, koji pokrivaju 16.000 kilometara autocesta na Starom kontinentu. Naime, razvojne banke koje imaju mogućnost ulagati u ovakve projekte uz veću ročnost, a cijena njihova kapitala je takva da omogućava da se projekt sam isplaćuje, vjeruju privatnim ulagačima, a ne vjeruju državi. I u Europi je trend privatizacije, pa postoji sve veći broj već dovršenih projekata koji sada prelaze i u privatne ruke, posebno u Italiji«, ističe Prgomet koji je sudjelovao u radu skupa koji je prije desetak dana završen u Rimu.</p>
<p>Prema njegovim riječima osnovni je zaključak i banaka i drugih potencijalnih investitora, kako priatne tvrtke bolje upravljaju vrijednom infrastrukturom, pružaju bolju uslugu korisnicima i na taj način dodatno podižu vrijednost i jamče sigurnost ulaganja. Sve što je vezano na proračun, osim kod jako bogatih, uvijek je pod znakom pitanja bez obzira na jamstva.</p>
<p>»Cestarine su, pak, neupitne kao način naplaćivanja naknade za korištenje cesta s višom razinom usluge. Jednostavno, trend je u cijeloj Europi naplatiti za korištenje izravno od onoga tko cestu koristi, a ne da to plaćaju porezni obveznici neizravno. Način naplate - gotovinom, karticama, karnetima ili nekim modernijim elektroničkim sustavom - stvar je odluke onoga koji upravlja cestom, ali cestarina je nešto oko čega u Europi nema razgovora. Čak i Nijemci počinju razmišljati o naplati i uvode na jednoj sekciji autoceste naplatu. Povrh toga, vrlo je vjerojatno da će uskoro za komercijalna vozila u potpunosti uvesti elektroničku naplatu cestarine«, navodi Prgomet.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Pupovac: Ne želimo da srpski kolegiji na Učiteljskoj akademiji postanu etnički geto</p>
<p>Prve godine su kolegije za dopunski školski program predavali profesori srpske nacionalnosti, no to ne može biti privilegija srpskih predavača / To je pitanje općih vrijednosti, a ne etničke pripadnosti, ističe Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Dopunske tzv. srpske kolegije na Učiteljskoj akademiji koji su uvedeni prošle akademske godine, neće predavati profesori iz Srbije, niti će se zasnivati na srpskom nastavnom programu, kako se u kuloarima ovih dana moglo čuti. </p>
<p>»To je dopunski program napravljen prošle godine koji je prihvatilo naše Ministarstvo znanosti i tehnologije. On obuhvaća jezik, književnost, dječju književnost, kulturu i povijest Srba, a posebno Srba u Hrvatskoj te povijest muzike i likovne umjetnosti«, rekao je u utorak za Vjesnik dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća i jedan od predavača na »srpskim kolegijima« na Učiteljskoj akademiji.</p>
<p>»Program je rađen na temelju«, nastavlja Pupovac, »onoga što smo do sada radili za osnovno i srednje obrazovanje«. On ističe da je Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta« do sada pripremilo udžbenike za osnovno i srednje obrazovanje za šest matičnih predmeta. »Ti programi su autohtoni i oni obuhvaćaju to kako Srbi u Hrvatskoj samorazumijevaju vlastiti identitet i vlastite potrebe za dopunskim obrazovanjem u Hrvatskoj«, pojašnjava dr. Pupovac.</p>
<p>Prve godine su dopunske kolegije predavali profesori srpske nacionalnosti, ali Pupovac smatra da tako neće ostati i u budućnosti, jer to ne može biti isključivo privilegija predavača srpske nacionalnosti, s obzirom da ni udžbenike za dopunske osnovne i srednje škole nisu pripremali učitelji srpske nacionalnosti</p>
<p>Tako sazanjemo da je program likovnog odgoja pripremao slikar Bogomil Karlavaris, Hrvat iz Vojvodine, a udžbenik geografije za osnovne i srednje škole koji je »Prosvjeta« izdala prije nekoliko godina, također su napravili hrvatski stručnjaci.</p>
<p>»Mi ne želimo da srpski kolegiji postanu etnički geto. To je pitanje općih vrijednosti, a ne etničke pripadnosti«, dodaje Pupovac.</p>
<p>Što se tiče, u kuloarima spominjanih prijedloga, da na srpskim kolegijima predaju i gostujući predavači iz Jugoslavije, Pupovac odgovara: »Nije bilo takvih prijedloga s naše strane. Ali kad se normaliziraju odnosi između Hrvatske i Jugoslavije do te razine da se nesmetano mogu pozivati profesori, bit će moguće razmišljati i o takvim rješenjima, ali do sada nije bilo nikakvih razmišljanja ni zahtjeva u tom pravcu«.</p>
<p>O izjavi dekana Učiteljske akademije dr. Ivana De Zana da je »cilj ovakvog obrazovanja stvaranje pozitivnih osoba koje shvaćaju da im je Hrvatska domovina, a nisu u njoj samo gosti«, Pupovac kaže: »Vjerojatno je gospodin De Zan imao dobru namjeru, ali mi Srbi u Hrvatskoj, osjećamo se kao u svojoj kući, i ne samo da nismo gosti nego smo sastavni dio hrvatske nacije i kulture. Ovim postupkom želimo svoj identitet ugraditi u sastavni dio općeg hrvatskog identiteta. Stoga smo ovo pokrenuli i angažirali se u pravcu našega interesa da se hrvatski društveni i nacionalni identitet razumije po multikulturnim vrijednostima gdje će identitet manjina biti sastavni dio tog općeg hrvatskoga nacionalnog identiteta«.</p>
<p>Glede najave kolegija »Društvena historija Srba u Hrvatskoj«, u sklopu kojega bi se na četvrtoj godini akademije izučavalo osjetljivo razdoblje od 1990. do 2000. godine, saznajemo da program tog kolegija već priprema politolog Čedomir Višnjić, autor više knjiga o povjesti Srba u Hrvatskoj kao što su »Kordunaški proces« i »Anotirane bibliografije Srba u Hrvatskoj do 1941. godine«. »Razdoblje koje spominjete nije središnji dio tog kolegija. S tim kolegijem smo htjeli afirmirati povijesnu specifičnost Srba kako u bivšoj Jugoslaviji, tako i u Hrvatskoj«, zaključio je Pupovac.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Ministar Tušek promovirao brzobrodsku liniju od Šibenika do Kaprija i Žirja</p>
<p>ŠIBENIK/ŽIRJE, 20. lipnja</p>
<p> - Na promotivnoj vožnji od Šibenika do Kaprija i Žirja dvotrupcem »Mislav«, vlasništvu privatne tvrtke »Ivante«, upriličenoj u utorak bio je i ministar prometa, pomorstva i veza Alojz Tušek sa suradnicima. </p>
<p>Cilj našeg dolaska jest vidjeti kako funkcionira jedna brza brodska linija i kakva je zainteresiranost poduzetnika za ulaganje u ovu djelatnost, pojasnio je ministar Tušek. Država je raspisala natječaje za 11 državnih brodskih linija, a dosad smo uspjeli realizirati sedam na rok od pet godina i to uz cjelogodišnji angažman. Jedna od tih sedam je i ova prema šibenskim otocima, izjavio je novinarima ministar Tušek dodajući da je drugi razlog njegova posjeta upoznavanje s lokalnom problematikom. </p>
<p>»Nakon što sam posjetio sva područja našeg priobalja, osim zadarskoga, mogu reći da su naši otoci, osim nekoliko iznimaka, relativno slabo povezani s kopnom. Posebno je zanimljivo što je infrastruktura na otocima kao i međuotočna povezanost jako loša. Država stoga nastoji intenzivnije povezivati otoke s kopnom te razvijati međuotočku povezanost«, rekao je Tušek. Što se tiče problematike lokalnih cesta, dodao je, dogovoreno je da Grad i Županija predlože za ovogodišnji proračun te za projekcije proračuna za sljedeće dvije godine dva do tri cestovna pravca od kojih se jedan može tretirati kao međugradski.</p>
<p> »Zadovoljan sam obavljenim pripremnim radovima na poboljšanju tzv. plitvičke ceste i nadam se da će se radovi okončati najdalje do konca idućeg tjedna: Kvalitetne su i pripreme koje se obavljaju na ličkom pravcu«, izjavio je ministar. On je novinarima predstavio novi prospekt namijenjen cestovnim turistima koji su izradili Ministarstvo prometa, pomorstva i veza i Hrvatski auto klub. Prospekt je tiskan u 860.000 primjeraka na sedam jezika.</p>
<p>Odgovarajući na novinarske upite, ministar Tušek je izjavio da se brze brodske linije subvencioniraju s 30 milijuna kuna godišnje, a cilj njihova uvođenja jest da s vremenom prerastu u komercijalnu djelatnost. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje što će biti s papirnato osnovanom novom brodarskom kompanijom »Šibenska plovidba«, koja bi trebala zamijeniti propalu »Slobodnu plovidbu«, ministar je odgovorio kako: »sadašnja Vlada nema u planu otvaranje novih brodarskih tvrtki na teret državnog proračuna, dajući time jasno do znanja Šibenčanima da od obećavane Šibenske plovidbe nema ništa«. Na kraju je ministar konstatirao kako je Šibeniku u gospodarski najtežem stanju. Strpite se i imajte povjerenja, poručio je na kraju Šibenčanima. </p>
<p>Dvotrupac »Mislav« postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 32 čvora, može primiti 100 putnika, dužine je 21 metar i širine šest metara. Do Žirja plovi svega 35 do 40 minuta za razliku od Jadrolinijinih brodova koji do tog otoka plove i do dva sata. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>S našim se problemom strančari, kažu branitelji liječeni od PTSP-a</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Tražimo izjednačavanje prava oboljelih i ranjenih hrvatskih branitelja, u protivnom svima nama prijeti katastrofa kad je u pitanju braniteljska populacija, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare Udruge hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja.</p>
<p>»Dok se strančari s našim problemom, svaki treći dan dogodi se jedno samoubojstvo branitelja. Vlada zatvara oči pred problemom asocijalnih osoba i raspadom njihovih obitelji, kojim je izravno pogođeno najmanje 40. 000 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Potencijalne ubojice šetaju gradom, a devet godina nema sustavnog Vladina programa za socijalizaciju osoba psihički oboljelih od posljedica rata, koji nemaju nikakvo pravo branitelja ako nisu fizički ranjeni, istaknuo je Zlatko Fel, glasnogovornik Udruge.</p>
<p>Izražavajući nezadovoljstvo stavom Vlade koja je u četvrtak odbila zakonski prijedlog zastupnica HSLS-a Đurđe Adlešić i Dorice Nikolić o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, po kojem su se trebali ukinuti rokovi za priznavanje posttraumatskog sindroma po hitnom postupku, Velimir Milaković, zamjenik stručnog voditelja Udruge, kazao je da je začuđujući stav potpredsjednice Vlade Željke Antunović koja je samo prije nekoliko mjeseci podržala taj prijedlog.</p>
<p> »U ponedjeljak je konačno postignut konsenzus svih stranaka u vezi s tim zakonom. Prihvaćamo da taj zakon ide u redovitu proceduru, uz uvjet da Ministarstvo hrvatskih branitelja ukine rok od 30 dana za pojavu i prijavu bolesti, rekao je Milaković. Naime, on je ocijenio nelogičnim takvu odredbu, s obzirom da je veliki broj broj hrvatskih branitelja potražio liječničku pomoć duže vrijeme nakon razvojačenja, iako su svo vrijeme imali zdravstvenih problema. </p>
<p>Glavni tajnik Udruge Goran Majstorović osvrnuo se i na spornu reviziju ratnih vojnih invalida. »Ne sporimo da je revizija potrebna, ali korisnici tih prava ne mogu biti okrivljeni, dok im se ne dokaže krivnja. A tu su i i liječnici i zapovjednici koje nitko ne proziva. Navodeći primjer Nojka Marinovića, većina sudionika se složila da su moguće i pogreške, pa zato apeliraju na pojačan oprez pri reviziji rješenja. Udruga ne podupire zahtjev za opozivom ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića, ali drže da bi on trebao dokazati da zna raditi svoj posao. (A. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Johnston: Ne govorimo o početku i završetku monitoringa nego o dijalogu</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula razgovarao je u utorak s predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe lordom Russelom Johnstonom. Johnston, koji boravi u trodnevnom posjetu Hrvatskoj, posebno je izrazio interes za donošenje novog Ustavnog zakona o pravima manjina, na što je Picula objasnio da bi zakon trebao biti dovršen za šest mjeseci. I zamjenik premijera Goran Granić primio je Johnstona. Na pitanje novinara je li bilo riječi o završetku monitoringa, Johnston je odgovorio da je Vijeće Europe promijenilo svoje stajalište prema monitoringu proteklih godina. »Mi zapravo više ne govorimo o početku i završetku monitoringa nego o dijalogu. Mislimo da monitoring neće dugo potrajati, ali razgovori će se nastaviti.« </p>
<p>Lord Russell Johnston istaknuo je na konferenciji za novinare da se nakon izbora u Hrvatskoj osjetno promijenio stav političke elite prema pitanjima koja su podložna reformama u ovdašnjem društvu. Odbor za monitoring u rujnu će Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe proslijediti izvješće o Hrvatskoj, kazao je. Hoće li taj odbor ubuduće promatrati stupanj njegovanja institucija civilnoga društva u Hrvatskoj? »Odbor za monitoring vodi računa o tome što se događa u Hrvatskoj. To je dakle kontinuirani proces, koji se ne odnosi samo na tzv. nove demokracije nego i na dugogodišnje članice VE«, odgovorio je lord Johnston na pitanje Vjesnikove novinarke. »Monitoring nije pedagoška mjera već pomoć u rasvjetljavanju i rješavanju problema«, dodao je. Na pitanje koji je, prema njegovoj ocjeni, gorući problem u Hrvatskoj, Johnston je rekao da se istodobno rješavaju pitanja povratka, novi zakon o HTV-u te zaštita manjinskih prava. »Ne bih ni jedno pitanje posebno izdvojio«, izjavio je dodavši da je sadašnja hrvatska Vlada pokazala drukčiji pristup od prethodne. Drugim riječima, očigledan je napredak u rješavanju uvjeta koje je VE bilo postavilo pred Hrvatsku. (V. Drezga, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Protestantsko vijeće protivno stavovima biskupa o vjeronauku</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Predsjedništvo Protestantskog evanđeoskog vijeća (PEV) ne dijeli mišljenje hrvatskih biskupa (iz prošlotjedne izjave) da bi uvođenje predmeta religijske kulture umjesto konfesionalnog vjeronauka rezultiralo gubitkom vjerskog identiteta. To poručuje predsjedništvo PEV-a sa svoje redovne tromjesečne sjednice, održane 19. lipnja. </p>
<p>U poruci PEV-a se između ostalog ističe da crkve reformacijske baštine, unatoč tome što su izborile priznanje vjeronauka po svojem nastavnom programu, još uvijek vjeruju da je vjeronauku mjesto u crkvi, a ne u školama. Desetgodišnje iskustvo pokazuje da na veliki broj učenika vjeronauk kao školski predmet djeluje kontraproduktivno, odbijajući ih, a ne privlačeći crkvi, obrazlaže se u poruci PEV-a.</p>
<p> »Uz to, stvara se nezdravo i neprihvatljivo razlikovanje među djecom, a uloga škole jest da djecu zbližuje, uči ih zajedništvu, a ne razlikovanju, naročito ne po vjerskoj osnovi«, smatra PEV. Predstavnici crkava Reformacije drže da bi crkveni učitelji i dalje trebali nastaviti poučavati konfesionalni vjeronauk u crkvama, a da bi predmet religijske kulture trebalo uvesti u škole kako bi omogućio djeci da upoznaju vjerovanje svojih susjeda, pripadnika drugih konfesija ili vjerovanja, i tako steknu znanje o stvarnosti svijeta u kojem žive, a on nije obojan samo jednom bojom, ističe PEV. Osim toga PEV je podržao inicijativu dr. Gorana Granića, državnog povjerenika za odnose s vjerskim zajednicama, o pripremi izrade novog zakona o vjerskim zajednicama, izrazivši nadu da će državno povjerenstvo konzultirati i uvažiti mišljenje predstavnika nevećinskih crkava. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Lord Russell-Johnston: Ne sumnjam da će Hrvatska u doglednoj budućnosti postati članica Europske unije </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - U utorak je gost Hrvatskog državnog sabora i Zastupničkoga doma bio predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (VE) lord Russell-Johnston. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić istaknuo je da je lord Russell-Johnston osvjedočen prijatelj Hrvatske, koji je još 1991. godine dolazio u humanitarne misije i bio svjedokom mukotrpna puta Hrvatske do punopravna članstva u najstarijoj europskoj instituciji Vijeću Europe. </p>
<p>»Hrvatska je vjerojatno, kao ni jedna zemlja ni prije ni poslije, zbog politike dvostrukog standarda, bila u čekaonici za prijem u VE više od četiri godine«, rekao je Tomčić. Dodao je da je tek potpisivanjem 21 obveze ostvaren pomak i Hrvatska postala stalnom članicom 6. studenoga 1996. godine. »Svjesni teška nasljedstva, na unutarnjopolitičkoj sceni i u vanjskoj politici, demokratska hrvatska vlast, kao jednu od svojih najvažnijih obveza, prihvatila je što brže provođenje demokratskih reformi i prevladavanje posljedica rata. U tom se smislu poduzimaju sve mjere za povratak ljudi koji su napustili Hrvatsku, bez obzira na nacionalnost i vjeru«, rekao je. Dodao je da nova hrvatska vlast ima djelotvorniju suradnju s Haaškim sudom, kako bi se Tribunalu privele sve osobe osumnjičene za ratne zločine i genocid. Nova vlast ima i jasnu političku odluku da će se prijedlog novoga Ustavnog zakona o pravima manjina završiti u roku šest mjeseci, te da je tekst zakona o HTV-u već dostavljen, rekao je Tomčić. U tijeku su i pripreme za nova ustavna rješenja, osobito s aspekta usklađivanja zakonodavstva sa standardima EU-a istaknuo je Tomčić, dodavši da Hrvatska želi imati konstruktivnu ulogu u odnosima s VE i da joj je želja što prije ostvariti svoje dužnosti i obveze kako bi se završilo s nadzorom. Vanjskopolitički prioriteti, rekao je Tomčić, su što skorije uključivanje u punopravno članstvo EU, NATO i uključivanje u druge europske integracije. Hrvatska će, također, i dalje graditi dobrosusjedske odnose i rješavati otvorena pitanja u međunarodnim odnosima mirnim putem, u skladu s načelima međunarodnog prava, a tome u prilog govori i transparentna politika Vlade prema BiH. Tomčić je pozvao Russell-Johnstona na sastanak predsjednika parlamenata svih subjekata Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi koji će se održati od 11. do 13. rujna u Zagrebu. </p>
<p>Lord Johnston izrazio je podršku novom Predsjedniku Hrvatske i Vladi, kazavši kako je »impresioniran njihovom odlučnošću da za Hrvatsku postignu mjesto koje ona zaslužuje u matici demokratskih i naprednih europskih nacija«.</p>
<p> Istaknuo je kako je u svega nekoliko mjeseci nova vlast postigla mnogo. Započela je značajne demokratske reforme, poboljšala suradnju s međunarodnom zajednicom, te započela aktivno pridonositi stabilnosti u regiji, čime se, kazao je, gotovo preko noći popravio međunarodni ugled zemlje i osnažio njezin međunarodni položaj. Zahvaljujući tomu, Hrvatska, kazao je, danas brzo sustiže ostale zemlje srednje i istočne Europe koje su već započele pregovarati o punom članstvu u Europskoj uniji. Ne sumnjam, zaključio je lord Johnston, da će u doglednoj budućnosti Hrvatska, također, postati članicom EU. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Za deset godina broj ovisnika u Hrvatskoj porastao sa 4.000 na 13.000</p>
<p>Za bitku protiv zloporabe droge namijenjeno je manje novca negoli je plaća jednog nogometaša Dinama, upozorio predsjednik Nacionalnog programa za sprečavanje zloporabe droga dr. Slavko Sakoman/ Procjenjuje se da se u prometu droga u Hrvatskoj vrti oko 800 milijuna kuna godišnje / U raspravi je ocijenjeno da je dosadašnji je način suzbijanja ovisnosti nedostatan te da je nužno što prije donijeti zakon o suzbijanju zloporabe opojnih droga / Svi klubovi zastupnika, osim SDP-ova, suglasni da nije pravo vrijeme za liberalniji odnos prema drogama </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - U središtu rasprave Zastupničkoga doma u utorak bila je analiza stanja zloporabe droga u Hrvatskoj, ocjena kvalitete provedbenog programa Nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droge u prošloj godini i prijedlog provedbenog programa za ovu godinu. U uvodnom izlaganju predsjednik Nacionalnog programa za sprečavanje zloporabe droga prof. dr. Slavko Sakoman iznio je alarmantan podatak da je u posljednjih deset godina porastao broj ovisnika sa 4.000 na 13.000 teških ovisnika. </p>
<p>Sakoman je također iznio da je lani zabilježeno 1.500 novih ovisnika, starih oko 21 godine, ističući kako zbog droge Hrvatska trpi i znatne gospodarske štete. Procjenjuje se da se u prometu droga vrti oko 200 milijuna maraka ili 800 milijuna kuna na godinu. Sakoman upozorava i na to da je oko 50 posto narkomana u Hrvatskoj zaraženo B ili C hepatitisom, poglavito u Splitu gdje je 80 posto intravenoznih ovisnika zaraženo hepatitisom C. Cijena specifična liječenja takvih bolesnika je oko 25.000 maraka. Sve to govori da bi Hrvatska morala poduzeti ozbiljne mjere protiv organiziranog kriminala, ali i namijeniti više novca primarnoj prevenciji, odnosno školskim preventivnim programima, jer se pokazalo da je to i najbolji put sprečavanja širenja ovisnosti. Sakoman zaključuje da zloporaba droga dosad nije bila na listi nacionalnih i političkih prioriteta i da su zbog toga tome namijenjena skromna novčana sredstva nedostatna za liječenje ovisnika. Kao primjer nedostatnih sredstava, Sakoman je naveo da je za bitku protiv zloporabe droge namijenjeno manje sredstava negoli je plaća jednog nogometaša Dinama. </p>
<p>Sakoman je također istaknuo da se Komisija protivi potpunu ukidanju članka 173 Kaznenog zakona, odnosno da se svako posjedovanje opojne droge i dalje tretira kao kazneno djelo. Međutim, zauzima se za to da se prekršajno kažnjavaju oni koji posjeduju manje količine droge za vlastitu uporabu. Naknadno bi se trebalo odrediti koja je to količina, pa predlaže da se kao model uzme austrijski zakon. </p>
<p>Uslijedila je rasprava klubova zastupnika i dosadašnji je način suzbijanja ovisnosti ocijenjen nedostatnim, upozorivši na manjak novca kojima bi se pomoglo ovisnicima. Također je istaknuto da je nužno što prije donijeti zakon o suzbijanju zloporabe opojnih droga, koji je odavno trebao biti u saborskoj proceduri. </p>
<p>Svi klubovi zastupnika, osim SDP-ova, većinom su suglasni da nije pravo vrijeme za liberalniji odnos prema drogama. </p>
<p>Govoreći u ime Kluba HDZ-a, Ivica Kostović kaže kako je ta stranka odlučno protiv svake zloporabe droga. Upozorio je na podatak Instituta »Ivo Pilar«, prema kojem je 30 posto mladih u Hrvatskoj imalo neko iskustvo s drogom. Istaknuo je kako se taj problem nepotrebno politizira, dodavši kako je nedopustivo da je Vlada za ovu godinu odobrila manje novca za tu namjenu. Dodao je da je HDZ protiv dekriminalizacije droga. Andro Vlahušić (HSLS) upozorava na to da je program zapravo lista želja, ali da je u vezi s provedbom vrlo upitan. Predložio je da se Komisija za sprečavanje zloporabe droga ustroji na razini Vlade, kao i Komisija za suzbijanje korupcije, i da koordinator bude potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti, jer, prema njegovu mišljenju, Ministarstvo zdravstva to ne bi moglo tako kvalitetno učiniti. </p>
<p>Petar Turčinović, govoreći u ime Kluba IDS-a, istaknuo je da je nedopustivo da su iz proračuna za suzbijanje ovisnosti za ovu godinu predviđeno manje novca nego godinu dana ranije. Snježana Biga-Friganović (SDP) istaknula je da je Klub SDP-a protiv legalizacije bilo kakvih droga, no da treba raditi razliku kad je riječ o ovisnicima koji se zateknu s drogom za vlastitu uporabu i za koje ta stranka drži da bi trebalo primijeniti prekršajna sredstva. </p>
<p>Ante Simonić, govoreći u ime HSS-a, odbio je dekriminalizaciju lakih droga, ističući da mladi sve češće znaju kako se može postati bogat bez rada i da je rezultat toga sve češće bježanje u drogu, a potom i u kriminal. Ovisnost nije perverzija bogatih, nego pokora siromašnih, ističe Simonić i tvrdi da je povećanje ovisnosti, među ostalim, i rezultat odnosa mladih prema školi. Prema anketi provedenoj u Rijeci, samo 3,6 posto mladih smatra školu prihvatljivom, 26,8 posto je nezadovoljno školom, a 78 posto djevojaka i 67 posto mladića osjeća strah od škole, ističe Simonić i upozorava na »domaćinsku ovisnost o duhanu i alkoholu« o čemu se vodi premalo brige. Upozorio je i na nedopustive dugotrajne noćne izlaske mladih, što pogoduje razvitku ovisnosti. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, program bi morao imati točno određene rokove, nositelje posla i potreban novac, želi li se njegovo ostvarenje. On također ističe da HSS smatra borbu protiv zloporabe droge prioritetnim političkim programom i zahtijeva da Komisija svakih šest mjeseci podnosi izvješće Saboru o svom radu. Predložio je da na čelu takve Vladine Komisije bude premijer. </p>
<p>»Klub HNS-a i LS-a zahtijeva da se što prije u saborsku proceduru uputi zakon o neovlaštenoj uporabi opojnih droga, da se riješi status središta za liječenje ovisnosti, da se osigura novac za školski preventivni program i domaće zakonodavstvo usuglasi sa stajalištima struke i s konvencijama Ujedinjenih naroda«, rekao je Darko Šantić. Za Tončija Tadića iz Kluba HSP-HKDU nužna je kvalitetnija primarna i sekundarna prevencija ovisnosti, što znači da se trebaju primijeniti efikasnija sredstva protiv dilera i preventivnim programima mlade upozoriti na štetnost ovisnosti. Te se dvije stranke također protive dekriminalizaciji lakih droga. </p>
<p>S uzimanjem lakih droga počinje se već u osnovnoj školi, upozorava Sabati</p>
<p>HSS-ovac Zvonimir Sabati, upozoravajući na problem i raširenost uporabe droga među djecom u osnovnoj i srednjoj školi, govorio je o rezultatima ankete provedene u Varaždinu među tom populacijom.</p>
<p> Anketa je obuhvatila 4.200 učenika, a pokazala je da djeca u osnovnoj školi počinju s uzimanjem lakih droga, a već u prvim razredima srednje škole nastavljaju s onim težima.</p>
<p> Čak 17 posto djece namjerno je uzelo alkohol s tabletama, 14,2 posto djece snifalo je ljepilo, a marihuanu je probalo njih 12,5 posto. Deset posto djece osnovne i srednje škole uzelo je sedative bez liječničkog recepta, 2,2 posto ecstasy, a 1,3 posto drogiralo se heroinom. (S.O.I.) </p>
<p>Minuta šutnje za braću Radić, žrtve atentata u beogradskoj Skupštini</p>
<p>Vladimir Šeks, u ime Kluba HDZ-a, podsjetio je da je 20. lipnja 1928. godine u beogradskoj Skupštini izvršen atentat na hrvatske zastupnike, HSS-ovce Stjepana Radića i njegove kolege, pa je predložio da se oda počast žrtvama za slobodu i borbu hrvatskog naroda.</p>
<p> Predloženo je predsjedajući Mato Arlović prihvatio pa je minutom šutnje odana počast Stjepanu Radiću, njegovu bratu Antunu Radiću i ostalim žrtvama atentata u Beogradu.</p>
<p> Ljubica Lalić (HSS) zahvalila je HDZ-u na gesti i izvijestila nazočne da je u Crkvi Sv. Petra u Zagrebu održana zadušnica za žrtve pale 20. lipnja. (G. J.)</p>
<p>Goranka Jureško i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Županijski dom opet prosvjeduje jer ga ignorira i Vlada i Zastupnički dom </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Zastupnici Županijskog doma Sabora »potrošili« su u utorak na nastavku 43. sjednice, gotovo čitavo prijepodne na ustanovljavanje dnevnog reda i razmatranje uloge i smisla postojanja tog doma. Riječ je, naime, o ignorantskom odnosu hrvatske Vlade i Zastupničkog doma na što je upozorilo više zastupnika, iz redova HDZ-a, koji ima većinu u tom domu, ali i iz ostalih stranaka.</p>
<p>Predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević izrazila je nezadovoljstvo što je Zastupnički dom prošli tjedan po hitnom postupku raspravio četiri točke, među kojima i izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, a da prije o njima nije dao mišljenje Županijski dom, zbog čega je donesena odluka da se o tim točkama ne raspravlja.</p>
<p> Prihvaćeno je proširenje dnevnog reda sa 14 novih točaka, uz 14 postojećih, a Zvonimir Červenko (HDZ) je predložio da se raspravlja i o Izvješću o pravima branitelja, kazavši da je napokon došao do tog izvješća, iako je »odavno prošao rok kada ga je Ministarstvo branitelja trebalo podnijeti«. Stjepan Marić (HSS) je također upozorio na potrebu dodatnih izmjena Zakona o carinskim tarifama, jer je zamjenik ministra gospodarstva na sjednici tog doma prihvatio dva amandmana koji se tiču strojeva za razminiranje. Međutim, pri glasovanju o amandmanima na taj zakon u Zastupničkom domu, ta dva nisu niti spomenuta. U dnevni red su uvrštene i izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu, te zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara o kojima će Županijski dom raspravljati već ovoga tjedna. </p>
<p>Zastupnici su kritizirali Vladu, s obzirom na to da su tek u utorak dobili materijale za točke kojima je dopunjen dnevni red, što pokazuje da, kako je rekao Milan Markanjević (NZ), Vlada i dalje ima neprimjeren odnos prema Županijskom domu. »Moramo prisiliti Vladu da napokon počne s poštivanjem procedure«, kazao je Zvonimir Puljić (HDZ), a Ivan Valent (HDZ) pozvao je zastupnike iz stranaka šestorice da svojim utjecajem u tim strankama pokušaju promijeniti odnos Vlade prema Županijskom domu. Markanjević je predložio da se te točke ne stave na dnevni red, ali je većina zastupnika to odbila, upozorivši na njihovu važnost, posebno onoga koji se tiče dječjeg doplatka. Žarko Katić (HSLS) je kazao da se zbog »osobnih kaprica« većine zastupnika preskaču pojedine točke, poput zakonskog prijedloga o HRT-u, iako se time ništa ne dobiva. Miroslav Rožić (HSP) je ustvrdio da »Vlada provodi demokratski centralizam, ponašajući se kao Centralni komitet, a Županijski dom treba glumiti Socijalistički savez do čijeg mišljenja ionako nikome, a posebno premijeru Ivici Račanu, nije stalo«. Tereza Ganza-Aras (LS) je istaknula da se isti problem ponavlja već sedam godina, zbog čega se postavlja pitanje smisla postojanja Županijskog doma. Ivan Brleković (HDZ) je dodao da pipci tog demokratskog centralizma idu i do HRT-a na što je upozorio i Dražen Budiša, dodao je Brleković. Žarko Katić (HSLS) i Branko Sruk (SDP) su kazali da Županijski dom mora raditi sve radne dane u tjednu kako bi pratio ritam Zastupničkoga, a Ratko Maričić (SDP) cinički je pozdravio zastupnike HDZ-a s »dobro jutro«, upitavši ih zašto prošlih godina nisu protestirali zbog još goreg ponašanja Vlade. Puljić je rekao da Vlada pokušava instrumentalizirati Županijski dom, a Rožić se zauzeo da se ubuduće biraju teme o kojima će se raspravljati.</p>
<p> Na kraju je ipak jednoglasno prihvaćena dopuna dnevnog reda, uz opasku da se zbog kašnjenja s dostavom materijala, ovaj tjedan raspravlja samo o dječjem doplatku i obnovi Vukovara. </p>
<p>U prijepodnevnom dijelu je započeta rasprava o odluci o razrješenju pojedinih članova DSV-a, s obzirom na to da su trojica članova, Andrija Eraković, Davor Krapac i Ante Carić, podnijeli zahtjev za razrješenjem, a Krapac je u svom zahtjevu ustvrdio da »DSV nije uspio odoljeti političkim pritiscima pri izboru sudaca«, čime se krše osnovna načela pravičnosti. Markanjević je predložio da se Odboru za pravosuđe, izbor i imenovanja podnese zahtjev da se svi članovi DSV-a razriješe dužnosti, ako već sami ne žele dati ostavke, na što je reagirao Puljić ističući da je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević »zaboravio« na autonomiju sudstva, te otkad je postao ministrom traži ostavke članova DSV-a. »Sve je to dio želje nove vlasti da smijeni sve one koji joj se ne sviđaju«, rekao je Puljić, usporedivši situaciju s onom koja je bila nakon 1972. godine kada su provođena masovna uhićenja i smjene. »Tako je sada različitim metodama smijenjeno 17 doktora znanosti i dvojica akademika, a da je jedan doktor znanosti nakon smjene čak dobio odličje od predsjednika Sabora Tomčića«, ustvrdio je Puljić, a Brleković dodao da je slično smijenjen i državni odvjetnik Berislav Živković, »sposoban, mlad i častan čovjek i dragovoljac Domovinskog rata, koji je psihički shrvan napadima sa svih strana, bio prisiljen dati ostavku«.</p>
<p>Županijski dom je prihvatio i promjene u svom sastavu među zastupnicima HDZ-a. Tako će umjesto Ante Dolića u Saboru sjediti njegov zamjenik Kruno Peronja, a umjesto Petra Čobankovića, koji odlazi na dužnost župana Vukovarsko-srijemske županije, Rudolf König.</p>
<p>Na početku sjednice Županijski dom je minutom šutnje odao počast braći Radić, na koje je, na današnji dan, izvršen atentat u Skupštini u Beogradu. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Pančić: Nitko iz Ministarstva nije upotrijebio termin »lažni vojni invalidi« </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja </p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, osvrćući se na burna reagiranja oporbe nakon objave imena najviših časnika HV-a koje je obuhvatila revizija invaliditeta, izjavio je da nitko iz Ministarstva nije upotrijebio termin »lažni vojni invalidi«, nego se govorilo o reviziji invaliditeta. Odgovarajući na pitanje - vidi li pogreške u načinu na koji je revizija provedena - Pančić je rekao da je pogreška u tome što se popustilo pritisku medija, koji su odabrali termin »lažni vojni invalidi«. Istaknuo je da je od Ministarstva objašnjeno i što znači »dodatak za tuđu pomoć«, ali da medije to očito nije zanimalo. Napomenuo je da i pojedinci iz vojnih krugova šire priče da će Ministarstvo ukidati invaliditete te da će u tom smislu biti pokrenute tužbe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="102">
<p>Mesić primio alkare, još se ne zna hoće li doći u Sinj na Alku </p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja </p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak izaslanstvo sinjskog Viteškog alkarskog društva u povodu održavanja 285. sinjske alke 6. kolovoza ove godine. Upitan hoće li Predsjednik biti nazočan Alci, Mato Jukić, predsjednik Viteškog alkarskog društva, novinarima je rekao da će Mesić doći bude li mogao uskladiti termin svog državničkog posjeta Americi. Predsjednikov posjet SAD-u predviđen je za 9. kolovoza i, ne bude li promja, očekujemo dolazak Predsjednika na Sinjsku alku, rekao je Jukić. No, Predsjednik neće moći doći ako datum posjeta Americi bude 5. kolovoza.</p>
<p> Očekuje li se dolazak Jörga Haidera, čelnika desničarske Austrijske slobodarske stranke? Jukić je odgovorio da je Haideru poziv uputila Hrvatska čista stranka prava. Viteško alkarsko društvo nije poslalo taj poziv, niti je tijekom svoje povijesti pozivalo strane državnike, osim bivšu britansku premijerku Margaret Thatcher i bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genscher koji su, kazao je Jukić, zaslužni za međunarodno priznanje Hrvatske. Prema tome, Haider će, ako dođe, biti gost jedne političke stranke, a ne Viteškog alkarskog društva, dodao je. U izaslanstvu u posjetu Predsjedniku bili su također alkarski vojvoda general Mirko Norac, dopredsjednik Viteškog alkarskog društva Dinko Bošnjak, te alajčauš Ivan Zorica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="103">
<p>Agotić: Tus i Špegelj najviše činove dobili su za vojne zasluge u ratu</p>
<p>ZAGREB, 20. lipnja</p>
<p> - Savjetnik Predsjednika Republike za obranu i vojna pitanja Imra Agotić ocijenio je u utorak bespredmetnim zahtjev generala Janka Bobetka da se ocijeni ustavna opravdanost nedavnih promaknuća u činove stožernih generala Antuna Tusa i Martina Špegelja. Promaknuća dvojice generala »stvar je Vrhovnog zapovjednika koji je želio ispraviti neke propuste koji su očito bili učinjeni prema njima. Najviše su činove dobili za vojne zasluge u ratu, a ne za neke druge zasluge«, ustvrdio je Agotić. Podsjetio je da su generali Tus i Špegelj bili ratni zapovjednici, odnosno načelnici Glavnog stožera, i da su na temelju toga dobili činove stožernih generala. Taj je čin dobio i general Bobetko na temelju zapovijedanja, odnosno upravljanja Glavnim stožerom u ratu. Ali, generali Tus i Špegelj to su činili još i prije Bobetka, i to u jeku žešćih ratnih operacija, rekao je Agotić, istaknuvši da su im činovi trebali biti dodijeljeni i prije, ali da su izostavljeni zbog političkih razloga. General Janko Bobetko u zahtjevu se poziva na zakonske odredbe o promaknuću u OS i ističe da se najviši čin može dobiti samo u ratu i za ratne zasluge, a nikako u miru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="104">
<p>Lastovo bescarinska zona, a ukidaju se i državna lovišta na otoku? </p>
<p>DUBROVNIK/LASTOVO, 20. lipnja</p>
<p> - Turizam i prometna izoliranost Dubrovačko-neretvanske županije središnji su problemi o kojima su u sklopu višednevnog boravka s predstavnicima Grada i Županije razgovarali premijer Ivica Račan te ministri unutarnjih poslova, pravosuđa i turizma, Šime Lučin, Stjepan i Pave Župan-Rusković. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u utorak Račan je, govoreći o poteškoćama u turizmu, naglasio da treba što prije raščistiti situaciju s hotelima. Kad je riječ o prometnoj izoliranosti, naglasio je da će se zajedničkim snagama »doći do dobrih rješenja« i da je povezanost te županije s ostatkom Hrvatske strateški cilj za cijelu zemlju. </p>
<p>»Planira se nastavak privatizacije hotela«, rekao je premijer, a hoteli koji ne pronađu strateškog partnera, morat će u stečaj. Vlada će nastojati ubrzati privatizaciju, u koju će se ići gdje god to bude moguće. Uglavnom, zaključeno je, Vlada će nastojati što efikasnije pomoći u bržem razvoju Županije. Potpomoći će i dio projekata koji rješavaju prometne poteškoće. Ako je suditi prema Račanovim riječima, vrlo brzo mogao bi uslijediti novi sastanak predstavnika Vlade s gradskim i županijskim čelnicima o tim i drugim pitanjima.</p>
<p> Premijer se kratko osvrnuo i na »slučaj Dubrovačke banke«. Rekao je da nisu posebno razgovarali o toj temi, no, kaže, dobro su upoznati s njezinom »poviješću«. Istaknuo je da je i sam nezadovoljan sporošću rješavanja kriminalnih poteza u toj banci, što je potrebno »raščistiti i utvrditi odgovorne«.</p>
<p> Kako doznajemo, na sastanku s članovima županijskog i gradskog poglavarstva, zatvorenom za javnost, nije se govorilo o dodjeli kreditnih sredstava HBOR-a dubrovačkim hotelima. </p>
<p>Naime, situacija između ugostitelja i dobavljača vrlo je teška, a prema posljednjim najavama iz HBOR-a, ovdašnji hotelijeri očekuju financijsku injekciju koja bi itekako pomogla uspješnom završetku ovogodišnje sezone. Vjeruje se da će to biti i realizirano premda se o tome sada nije razgovaralo. </p>
<p> Premijer i ministri u utorak su posjetili i otok Lastovo gdje su se sastali s članovima Općinskog poglavarstva koji su im izložili probleme življenja na otoku. </p>
<p> Vlada će, rekao je premijer Račan, ispitati mogućnost da se »stave u funkciju« otočne nekretnine u državnom vlasništvu, a posebno će biti razmotren problem Hotela Solitudo koji godinama ne radi. I u tom su hotelu, poput mnogih hotelskih kuća s dubrovačko-neretvanskog područja, osjetili probleme pretvorbe, odnosno privatizacije. Uz Vladin angažman u rješavanju prometne povezanosti, uslijedit će pomoć za rasvjetu tamošnjeg helidroma. Razgovaralo se i o mogućnosti oslobađanja od poreza čime bi otok postao bescarinskom zonom. U razgovorima je predsjednik Vlade podržao razvoj nautičkog turizma, a Poglavarstvu je predložio da donese odluku o ukidanju državnih lovišta na Lastovu. Što se tiče vojnih stanova na otoku, sudeći po razgovorima u utorak, njima će raspolagati Općina Lastovo za potrebe osoblja. </p>
<p> Na sastanku su bili načelnik Općine Lastovo Leo Katić, dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje i podžupani Pero Cvjetović i Rikard Rossetti. (K. C.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000621].
|
