NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000121].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 222820 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.01.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Budiša: Mesić antituđmanovskom retorikom želi steći pozicije kakve nije imao ni sâm Tuđman!</p>
<p>O Mesićevim argumentima: »Predsjednik države ni prema postojećemu Ustavu nema funkciju da kontrolira parlament, jasno je da smo se nakon takvih izjava počeli pitati što bi takva kontrola značila u ostvarivanju programa koji je dobio podršku naroda« / O Mesićevoj izjavi »neka se Hrvati u BiH nauče živjeti od svog rada«: »Ja u kampanji ne želim govoriti suprotno svojim političkim stavovima i ustavnim i nacionalnim obavezama«</p>
<p>• Gospodine Budiša, u posljednjim danima predsjedničke kampanje prema svim istraživanjima najveći je izborni favorit Stipe Mesić. Jeste li time iznenađeni?</p>
<p>- Kad se pojavila prva anketa, bili smo malo skeptični, ali je sada, kada ih je više, očito da je došlo do promjene raspoloženja. Ali ovo je dinamična igra u kojoj se rezultat mijenja iz trenutka u trenutak i ja, unatoč tome, s velikim optimizmom čekam 24. siječnja. Nagli porast Mesićeve popularnosti tumačim opuštajućom atmosferom koja je nastala u Hrvatskoj nakon 3. siječnja i u takvoj se atmosferi ljudi opredjeljuju za čovjeka čiji je stil, govor i ponašanje ležeran i ne baš pretjerano ozbiljan.</p>
<p>• Nasuprot tome, Vas ljudi gledaju kao previše ukočenog političara. Namjeravate li možda malo poraditi na tom imidžu?</p>
<p>- Čovjek je onakav kakav je i sve drugo bi bilo glumatanje koje može ispasti još gore. Imam imidž takav kakav imam i nemam se namjeru redizajnirati.</p>
<p> • Jeste li još uvijek uvjereni u pobjedu u prvom krugu ili je to ipak bilo pretjerano?</p>
<p>- To nisam, ali mislim da ću osvojiti najviše glasova u prvom krugu.</p>
<p>• Nije Vas, dakle, strah ovakvih rezultata istraživanja?</p>
<p>- Ne, mislim da je Mesićeva popularnost dosegla najvišu razinu i da se sada zbiva jedan obrat u raspoloženju biračkog tijela.</p>
<p>• Na temelju čega to zaključujete?</p>
<p>- Na temelju raspoloženja koje mi u neposrednom kontaktu s ljudima očitavamo, a i nekih anketa. Primjerice onoj radija KL po kojoj ja vodim u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naša kampanja ima prednosti u odnosu na druge, jer se mi susrećemo s više ljudi nego drugi kandidati i u tom dijelu kampanje mi vodimo. U odnosu na konkurenciju zaostajemo u medijskoj prezentaciji, a prije svega u broju minuta naših spotova na televiziji.</p>
<p>• Kakvu kampanju predviđate za drugi krug u kojem ćete, sada je gotovo sigurno, ostati Vi i Mesić? </p>
<p>- Ne, nisam rekao tko ostaje u drugom krugu. Sve što bih za sada rekao jest da ću ja biti prvi u prvom krugu.</p>
<p>• Mislite da je moguće da u drugi krug umjesto Mesića uđe Granić?</p>
<p>- Ostao bih kod ove izjave koju sam izrekao.</p>
<p>• Zašto stalno govorite da su promjene moguće jedino ako Vi budete predsjednik?</p>
<p>- Nije rečeno da su promjene moguće jedino ako ja pobijedim, ali su promjene tada puno lakše izvedive. No, i ta je rečenica došla kao reakcija na riječi koje su došle od mojih protukandidata, a koji su se odjednom počeli postavljati kao kontrolori novoizabrane vlasti. Predsjednik države niti po postojećem Ustavu nema funkciju da kontrolira parlament, a kamoli u sustavu kojem težimo, da se predsjednika razriješi nekih ovlasti koje ima. Naravno da smo se nakon takvih izjava počeli pitati što to znači i što bi takva pretenzija kontrole značila u kontekstu ostvarivanja onog programa koji je dobio podršku naroda na ovim izborima. Kao reakcija na te izjave s naše su se strane čule izjave da mislimo, i ja tako mislim, da bi izbor mene za predsjednika države olakšao te promjene, odnosno bili bismo lišeni opasnosti da netko s antituđmanovskom retorikom ostvari poziciju koju ni Tuđman nije imao.</p>
<p>• No, novoizabrani predsjednik imat će sve ustavne ovlasti koje je imao dr. Tuđman, što bi recimo Mesiću, a onda i četvorici, ako on pobijedi, dalo jake argumente za pritiske i zahtjeve pri formiranju Vlade. Bojite li se te mogućnosti? </p>
<p>- To je još jedan argument više da se izabere predsjednik iz pobjedničke koalicije da bismo se unaprijed osigurali od mogućnosti takvih komplikacija. Preozbiljni su problemi i zadaće pred nama da bismo sada energiju trošili na eventualni sukob predsjednika države s postojećim ustavnim nadležnostima, nove Vlade i nove parlamentarne većine u Saboru. Osim toga, želim reći da je pozicija predstavljanja sebe kao oporbe novoj vlasti s jedne strane, a s druge strane guranja ministara u Račanovu vladu, jedna posve proturječna politička pozicija. Osim toga, ne razumijem Mesićevu rečenica da je »banditizam« njega povezivati s HNS-om, što je rečenica iz današnjih novina koja svakako traži razjašnjenje.</p>
<p>• Navodno četvorica već sada traže čak osam ministarskih mjesta, je li to točno? </p>
<p>- Nisam čuo za to i uvjeren sam da bih znao za to da je točno. Mislim da to nema nikakvih osnova.</p>
<p>• No, u slučaju Mesićeve pobjede apetiti četvorice će se vjerojatno povećati, pa ni ovaj zahtjev nije nemoguć?</p>
<p>- Vlada se formira na temelju rezultata parlamentarnih izbora i takav bi zahtjev značio opstrukciju buduće Vlade. To nisam čuo ni kao glasinu.</p>
<p>• No, teoretski, prema Ustavu novi predsjednik na kraju krajeva ima i ovlasti razriješiti Račana. Je li moguć scenarij takvih sukoba interesa da dođe i do prijevremenih izbora?</p>
<p>- Ne bih išao tako daleko. Malo je dana do izbora, pričekajmo rezultat i onda ćemo se suočiti s realnim odnosom snaga i vidjeti kolika je stvarna težina predsjedničkih kandidata.</p>
<p>• U svojim istupima uvijek ističete potporu Hrvatima u BiH, dok im Mesić, s druge strane, poručuje da nauče živjeti od svog rada. Čiji stav će bolje proći među hrvatskim biračima?</p>
<p>- Proći će bolje Mesićev stav, ali ja ne želim u predizbornoj kampanji iznositi stavove koji su suprotni mojim temeljnim političkim stavovima i ustavnim i nacionalnim obvezama. Jasno sam rekao da porezni obveznici u Hrvatskoj moraju znati za svaku kunu koja odlazi iz Hrvatske i da nema govora o nikakvoj pomoći koja ne bi bila u parlamentu utvrđena. Sasvim sigurno da se u tom pogledu puno toga mijenja ovim izborima, ali i time što se politika Hrvata u BiH više neće voditi u Zagrebu, nego će oni voditi svoju politiku i za nju odgovarati. Dakako, ta politička samostalnost pretpostavlja i viši stupanj gospodarske samostalnosti.</p>
<p>• Zalažete se za smanjenje predsjedničkih ovlasti, a opet ne želite biti protokolarni predsjednik. Koje ovlasti želite zadržati? </p>
<p>- Vlada mora biti odgovorna Saboru, a ne predsjedniku države i Saboru, kao što je sada slučaj. Smatram nužnom izmjenom da bi Hrvatska bila država parlamentarnog, a ne polupredsjedničkog sustava. To naravno znači da predsjednik ne bi imao ni one ovlasti prema Vladi koje sada ima, ali se zalažem za to da se predsjedniku ostavi funkcija zapovjednika Hrvatske vojske. No, nije presudno kako bih ja formulirao ustavne promjene, jer će tu odluku donijeti parlament i mislim da će se o karakteru ustavnih promjena postići konsenzus svih parlamentarnih stranaka ako pobijedim na izborima. Jer, u tom slučaju bi i oporba, HDZ-ovi zastupnici također, poduprli smanjivanje predsjedničkih ovlasti.</p>
<p>• Ako ne pobijedite, što ćete? U zastupničke klupe ili, pak, kako se spekuliralo, na čelo Sabora?</p>
<p>- Neću biti predsjednik Sabora i o tome nije bilo govora jer mislim da ne bi bilo pošteno ulaziti u predsjedničku utrku, a osiguravati si rezervnu funkciju ako ne pobijedim. Bit ću zastupnik i, nadam se, ponovno izabran za predsjednika HSLS-a.</p>
<p>• Milan Đukić pozvao je Srbe da glasuju za Mesića jer će se »Budiša pretvoriti u malog Tuđmana, jer previše koketira s nacionalnom tematikom«?</p>
<p>- Đukić vam je, znate, nesretan slučaj srpske politike u Hrvatskoj.</p>
<p>S finacijama se događa svašta, zato prije drugoga kruga na stol s računima kampanje! </p>
<p>• Čelnici Vašeg stožera prije nekoliko su dana indirektno optužili Mesića za nečisto financiranje kampanje. Je li to znak panike i nervoze zbog rezultata istraživanja?</p>
<p>- U našem stožeru vlada vrlo dobro raspoloženje. Ima malo umora, ali ne nervoze i panike. Što se tiče njihovog nastupa, to je bila reakcija na neke izjave upućene meni, a pitanje financiranja kampanje bilo je prije pokrenuto u medijima nego što je moj stožer o tome progovorio. </p>
<p>• Netransparentnosti financiranja kampanje prilično je pomogla činjenica da taj dio nema zakonsku regulativu?</p>
<p>- Da, i to je dobra pouka da se to i napravi. Dobro bi bilo da se točno znaju i izvori i količina sredstava koje pojedina stranka ili predsjednički kandidat može potrošiti.</p>
<p>• Namjeravate li poslije izbora istražiti financiranje predsjedničkih kampanja?</p>
<p>- Nemamo ništa protiv i bilo bi dobro da se objave svi izvori prihoda svih predsjedničkih kandidata, jer se tu doista događaju neobične stvari. Primjerice, neke su stranke blokirane dvije godine, a predsjednički kandidati govore da nemaju veze sa svojim strankama. To su iz naše perspektive, najblaže rečeno, neobično ponašanje i neobične izjave.</p>
<p>• Namjeravate li stvarno istražiti financiranje kampanja? Sad imate većinu u Saboru, pa možete osnovati čak i istražno povjerenstvo.</p>
<p>- Nisam razmišljao o povjerenstvu, ali ako javnost bude inzistirala na tome, mi smo zainteresirani da se to objavi već na početku drugoga kruga, pa da vidimo koja je to financijska snaga koja stoji iza pojedine kampanje i koji su to izvori financiranja. Što se tiče moje kampanje, osim onog redovitog dijela, tu je više sponzora s malim iznosima.</p>
<p>• Znači, nema tajkuna?</p>
<p>- Nema tajkuna.</p>
<p>• Jesu li Vam se nudili?</p>
<p>- Tražili su razgovor sa mnom, a kako na to nisam pristao, ne znam je li sadržaj razgovora trebao biti te prirode.</p>
<p>• Koji su to tajkuni, neki »zanimljivi«?</p>
<p>- Vrlo zanimljivi, no do kontakata nije došlo i zato ne mogu ni reći o kome je riječ niti jesu li htjeli ponuditi financijsku pomoć. Ipak, vrlo je simptomatično da su se javili uoči predsjedničkih izbora.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ni Ustavni sud ne može stati na kraj financijskim zloporabama u kampanjama!?</p>
<p>Iz zakonskih propisa proizlazi da se nijednoga predsjedničkog kandidata, zbog eventualne netransparentnosti njegovih donatora i količine novca kojom raspolaže u kampanji, ne može »pozvati na red« ni na redovnom niti na Ustavnom sudu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Zahuktala predsjednička kampanja iznijela je na svjetlo dana i jednu poraznu činjenicu, a to je da zakonodavac uopće nije predvidio obvezu predsjedničkih kandidata da učine jasnim financiranje svoje kampanje. Izbori se, naime, održavaju po Zakonu o izboru predsjednika Republike iz 1992. godine, koji nijednom riječju ne spominje potrebu objelodanjivanja izvora novca niti se u tome smislu predsjedničkim kandidatima postavljaju bilo kakva ograničenja. Tada se to, čini se, nije smatralo važnim, a tako je ostalo i do danas, jer zakon u tom dijelu nije doživio nikakve preinake. Tako je finaciranje kandidata za predsjednika, u zakonskom smislu, i dalje u zrakopraznom prostoru.</p>
<p>O financiranju predsjedničkih kandidata u Zakonu piše samo to da svaki onaj koji na izborima osvoji 10 posto glasova dobiva iz državnog proračuna novčanu svotu koju odredi Vlada. Poznato je da je to Vlada učinila uoči ovih predsjedničkih izbora te odredila da će svaki kandidat, koji osvoji povjerenje 10 posto birača, dobiti 500.000 kuna. Iz svega toga proizlazi da se nijednog predsjedničkog kandidata, zbog eventualne netransparentnosti njegovih donatora i količine novca kojom raspolaže u kampanji, ne može »pozvati na red«.</p>
<p>Izvor blizak Ustavnom sudu također je potvrdio Vjesniku da nijedna predsjednička kandidatura na koju bi netko »bacio anatemu» zbog sumnje u financijere ne može »pasti» ni na redovnom niti na Ustavnom sudu.</p>
<p>Pitanje izvora i svote novca za kampanju ovih je dana pred Državnim izbornim povjerenstvom pokrenuo i jedan od predsjedničkih kandidata. Uzgred, kao i u slučaju većine kandidata, i njegovi novčani izvori za kampanju, po nekim tvrdnjama, navodno, također nisu posve »čisti«. No, Marijan Ramušćak, predsjednik Izbornog povjerenstva, odbio je taj prigovor bez ikakve zadrške, podsjećajući na zakonske odredbe.</p>
<p>No, kad je riječ o financiranju političara, zakonodavac nije bio škrt u slučaju parlamentarnih izbora. Za razliku, naime, od predsjedničkih kandidata, finaciranje političkih stranaka koje izlaze na izbore određeno je gotovo filigranskom preciznošću. O tome se govori u čak dva zakona. U njima se, primjerice, izričito spominje da svaka stranka, kandidati nacionalnih manjina i neovisni kandidati koji izlaze na parlamentarne izbore moraju do početka izborne promidžbe objaviti podatke o visini i izvoru sredstava koje namjeravaju utrošiti. Dakle, svi sponzori i izvori sredstava, kojima podupiru neke pretendente za ulazak u parlament, moraju biti poznati i jasni. No, sve to izostalo je u slučaju izbora predsjednika Republike.</p>
<p>Izvor u Ustavnom sudu napominje i to da se neće začuditi, ako netko, kad je riječ o novčanim transferima za predsjedničku kampanju, zatraži neku analogiju s financiranjem stranaka. No, to ne može imati nikakav pravni učinak. Tako sve ostaje tek na moralu predsjedničkih kandidata te njihovoj »dobroj volji« da progovore o svojim donatorima.Ivan Pađen, profesor prava na Fakultetu političkih znanosti, ističe da bi i predsjednički kandidati, bez obzira na prazninu u zakonu, svakako trebali precizirati svaki financijski izvor te svote novca koji su primili za kampanju. Pađen ističe da bi zakonom u svakom slučaju trebalo ograničiti iznos tih sredstava. Kao vrlo važno, on spominje i to da bi se Hrvatska trebala ugledati na razvijene demokratske zemlje u kojima je zabranjeno financiranje predsjedničkih kandidata iz inozemstva. Po Pađenovim riječima, ne bi se smjelo dogoditi da, kao posljedica nejasnoća financiranja predsjedničkih kandidata, demokracija ustukne pred kapitalom.</p>
<p>Dosadašnja je vlast učinila nesumnjiv propust, jer je područje financiranja predsjedničkih kandidata ostavila idealnim za »lov u mutnom«. Nova se na taj problem neće moći oglušiti. U tu brazdu trebat će zaorati što prije.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kako utjerati »prljavu donaciju«?</p>
<p>VELIKA BRITANIJA: Nakon više financijsko-političkih skandala te afere potkupljivanja poslanika, u Britaniji su vladajući laburisti lani obznanili prijedlog zakona o financiranju stranka. Prijedlog, koji treba potvrditi parlament, zabranjuje strane donacije britanskim strankama, a također postavlja gornju granicu od 20 milijuna funti (200 milijuna kuna), koliko najviše smije potrošiti stranka čiji se zastupnički kandidati natječu u izbornim okruzima. Ako je kandidata manje, limit se smanjuje. Darovatelji koji su nekoj stranci dali više od 5.000 funti (50.000 kuna) na nacionalnoj razini ili više od 1.000 funti (10.000 kuna) na lokalnoj, gube pravo da, kao do sada, ostanu anonimni.</p>
<p>NJEMAČKA: Njemačka ima zakon o financiranju političkih stranaka. Svaka stranka, koja je na izborima dobila više od pet posto glasova, ima pravo na povrat troškova iz državne blagajne. Osim toga, stranke se financiraju članarinama i prilozima. Prilozi veći od 20.000 maraka moraju se prijaviti.</p>
<p>FRANCUSKA: Na temelju posebnog zakona o financiranju stranaka i njihovih nastupa na izborima isključeno je (i kažnjivo) bilo kakvo prikriveno financiranje stranaka raznim »donacijama« tvrtki, uključujući i državne. Za financiranje izbornih kampanja stranaka, ta svota se raspoređuje po ključu ostvarenih izbornih rezultata stranke. Tu su zatim legitimni prihodi od članarina ili prihoda od priredbi što ih priređuju stranke.</p>
<p>ITALIJA: U Italiji izbor predsjednika republike ne podrazumijeva posebne troškove ni fondove. Predsjednika (koji po ustavu nije šef izvršne vlasti, nego jamac nacionalnog jedinstva) bira izborna skupština. Svi drugi izbori - od gradskih okruga, preko općina, kotara i oblasti do nacionalnog i Europskog parlamenta - podrazumijevaju znatne troškove. Stranke se u tu svrhu mogu koristiti i privatnim donacijama, ali one moraju biti prijavljene i evidentirane u zaključnom računu donatora i u zaključnom računu stranke. To je samo jedna od od odredaba zakona o javnom financiranju stranaka, koji u Italiji tretira tu materiju.</p>
<p>SAD: Sve je dopušteno dok je u skaldu sa zakonom. To je otprilike načelo kojega se u predizobornim kampanjama u SAD-u drže kandidati za Kongres, odnosno za Bijelu kuću. Važno je da novac za kampanju nije »prljavi novac« te da prilozi nisu mito za buduće protuusluge. Novac za kampanju u pravilu se skuplja na velikim skupovima i večerama, kojima je svrha što bolje financijski poduprijeti određenoga kandidata. Mimo toga, bogati Amerikanci doniraju kandidata iz uvjerenja da je njegova politička opcija prava formula za zemlju.</p>
<p>RUSIJA: Po ruskom izbornom zakonu, svaki predsjednički kandidat može za svoju predizbornu kampanju potrošiti najviše milijun dolara. Izbornim zakonom je uvedena i stroga kontrola financiranja predsjedničke predizborne kampanje. Svaki kandidat mora prethodno osnovati i registrirati svoj izborni fond u koji, osim njega, novčane priloge mogu uplaćivati stranke, poduzeća i građani. Uplata dobrovoljnih priloga u izborne fondove predsjedničkih kandidata završava 40 dana prije izbora, a trošenje tog novca nadzire glavna izborna komisija. Kandidati ne smiju financirati kampanju prilozima međunarodnih organizacija, stranih država, stranih tvrtki, stranih građana ni osoba bez državljanstva, a novčane priloge ne smiju primati ni od svojih maloljetnih državljana.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatsko vodstvo u BiH: Dayton se provodi na štetu Hrvata kojima se oduzima status konstitutivnog naroda! </p>
<p>Predstavljen »Odgovor hrvatskog političkog vodstva na proces dekonstituiranja Hrvata u BiH« / Dayton se provodi na štetu Hrvata, pa vodstvo traži da međunarodna zajednica Hrvate učini ravnopravnima sa Srbima i Bošnjacima / Najjače tendencije dekonstituiranja ogledaju se u pokušaju unitarizacije i centralizacije Federacije / Najvažnije predložene točke su konstitutivnost Hrvata, Bošnjaka i Srba na cijelom području BiH, zadržavanje pariteta i konsenzusa na razini države, novi način funkcioniranja vlasti u Federaciji, jednaka prava u području elektroničkih medija, obrazovanja... / Protivljenje nacrtu stalnog izbornog zakona </p>
<p>SARAJEVO, 20. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Legalno izabrano političko vodstvo Hrvata u BiH ocijenilo je da je u tijeku izrazito negativan proces dekonstituiranja Hrvata u toj zemlji! Stoji to u dokumentu koji je nakon višetjednih priprema ponuđen domaćoj i međunarodnoj javnosti, s konkretnim prijedlozima za zaustavljanje tog trenda. Cilj je, navodi se, osigurati samoodrživi mir i razvitak u BiH, kako bi narodi i građani BiH bili stvarni sudionici promjena i mogućeg ubrzanja cjelokupnog procesa, te da bi se BiH približila euroatlantskim integracijama uz osiguranje istinskog, a ne prividnog multietničkog karaktera kakav je sad, a što se najbolje može ocijeniti položajem hrvatskog, inače najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.</p>
<p>U dokumentu koji je na neki način drugi dio »non papera« iz lanjskog ožujka, strategijskog dokumenta o položaju Hrvata u BiH koji je uradila skupina hrvatskih političkih i inih eksperata, navodi se da hrvatsko vodstvo želi hrvatski narod kao ravnopravan i konstitutivan integrirati u demokratsku, decentraliziranu i višenacionalnu BiH. »To se uspješno može postići samo ako hrvatski narod u BiH bude ravnopravan partner sa stvarnim utjecajem na proces integracije. Integracija ne smije biti proces nestajanja naroda, nego suprotan proces - u kojem će svaki narod, zahvaljujući svojim stoljećima izgrađivanim kulturnim, vjerskim, jezičnim i drugim posebnostima, naći svoje mjesto u okviru integrirane BiH u ujedinjenoj Europi«, navodi se u dokumentu pod naslovom »Odgovor hrvatskog političkog vodstva na proces dekonstituiranja Hrvata u BiH«.</p>
<p>Podsjetimo, prije devet mjeseci u »non paperu« hrvatsko vodstvo u BiH najavilo je podršku konstitutivnosti za sva tri naroda u cijeloj BiH, uz poboljšanje i zajamčenu primjenu političko-teritorijalnog ustroja Federacije i Republike BiH, što znači uspostavu dosljedne kantonizacije na području cijele države. U »Odgovoru« se opet spominje da konstitutivnost sva tri naroda na području cijele BiH - uz konzekventan ustavnopravni i teritorijalni ustroj kojim bi se osigurala standardizacija prava za sva tri naroda na cijelom prostoru BiH, a uz zadržavanje pariteta i konsenzusa na razini države - dugoročno može osigurati samoodrživu i prosperitetnu BiH.</p>
<p>»Političko vodstvo hrvatskog naroda u BiH odlučno je učiniti sve kako bi se Hrvatima osigurala ustavnopravna pozicija kao i uvjeti za opstanak i neometan razvoj u atmosferi suživota i tolerancije s ostala dva konstitutivna naroda i ostalim građanima u istinski multietničkoj BiH«, piše u dokumentu, te se dodaje da su Hrvati, zajedno s Bošnjacima i Srbima, konstitutivan narod u zemlji. »Ustav priznaje takvu jednakost. Ali, Daytonsko-pariški mirovni sporazum za BiH je započeo proces nejednakog ili nestandardiziranog tretmana tri sastavnice države. Dao je srpskoj zajednici veća prava i ovlasti putem entiteta Republike Srpske, i, de facto, ista prava bošnjačkoj zajednici putem entiteta Federacije«.</p>
<p>Hrvatsko političko vodstvo u BiH ocjenjuje da se od potpisivanja Mirovnog sporazuma međunarodna zajednica zauzima za unaprjeđenje Ustava oko nekih pitanja. No, umjesto da ujedno unaprijedi i prava i ovlasti hrvatskog naroda, da ga učini ravnopravnim partnerom u izgrađivanju zajedničke države sa Srbima i Bošnjacima, poduzimaju se koraci da se ta prava ograniče, što u stvarnosti dovodi do dekonstituiranja Hrvata.</p>
<p>»Umjesto da se pruži podrška Hrvatima, a time i motivacija da sa svim potencijalima izgrađuju državu, obeshrabruje ih se i usmjerava u suprotan pravac. Zato nije začuđujuće što je potpora Hrvata Federaciji i zajedničkoj državi dramatično pala. Proces dekonstituiranja je otpočeo s umanjenjem, ili gotovo eliminiranjem mehanizma posebnih odnosa sa susjednim državama, koji je kao sastavni dio Mirovnog sporazuma bio namijenjen prvenstveno podupiranju najmalobrojnijeg naroda. Proces je intenziviran pokušajima da se ograniči moć županija u područjima poput školstva, jezika, medija, policijskog djelovanja i korištenja simbola. Taj proces je nastavio djelovati nauštrb Hrvata kad im je uskraćeno pravo na uspostavu televizije na svom jeziku za cijelu zemlju«, ocjenjuje se u dokumentu. </p>
<p>»Najsnažnije tendencije dekonstituiranja ogledaju se u pokušaju unitarizacije i centralizacije Federacije, a posebice u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Majoriziranje hrvatskih članova vlade Federacije BiH i zastupnika u Zastupničkome domu Parlamenta Federacije BiH postaje uobičajena praksa - tu mislimo na majorizaciju oko pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Taj negativni proces potrebno je žurno zaustaviti. Jedan od načina poboljšanja je da se funkcija predsjednika i dopredsjednika vlade Federacije BiH rotira, a da i zamjenici ministara u vladi imaju status člana vlade s pravom glasa. Nikako se ne može prihvatiti daljnje oduzimanje izvornih nadleštava županija i njihovo prenošenje na razinu Federacije, jer je to i suprotno općoj i modernoj demokratskoj praksi«.</p>
<p>Hrvatsko vodstvo ocjenjuje da je na razini BiH otvoren drugi negativni proces koji snažno zagovara bošnjačko vodstvo s krajnjim ciljem ukidanja načela konsenzusa i pariteta u zajedničkim institucijama BiH, što bi značilo ostvarivanje nacionalne majorizacije, tj. dominantno jednonacionalne države. To se posebno odnosi na Vijeće ministara, odnosno na odluku Ustavnog suda BiH o usklađivanju Zakona o Vijeću ministara s Ustavom BiH, kao i na moguću rekonstrukciju Vijeća. »Ni usklađivanje s odlukom Suda ni moguća rekonstrukcija Vijeća ne smiju dovesti u pitanje paritet i konsenzus u ustroju i odlučivanju Vijeća. Ovdje jasno iskazujemo stajalište da je preduvjet opstanka BiH zadržavanje konsenzusa i pariteta u zajedničkim institucijama BiH. Ipak, ustavno pravo Hrvata na izbor vlastitih dužnosnika, ili pravo da taj narod bude predstavljen od strane ljudi koje izabere, ostaje i dalje najveća prepreka«.</p>
<p>Nacrt izbornog zakona nastavlja s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, ocijenilo je hrvatsko vodstvo. »Nacrt dovodi u pitanje jedine dvije institucije koje hrvatski narod još ima u BiH. S preferencijalnim glasačkim sustavom za izbor hrvatskog člana Predsjedništva, Bošnjacima će biti još atraktivnije glasovati za hrvatsku listu te time dekonstituirati Hrvate. Slično, Nacrt daje moć Bošnjacima da izaberu većinu hrvatskih mjesta u konstitutivnim entitetskim i državnim domovima naroda. Time samo Bošnjaci i Srbi imaju stvarno pravo na tu instituciju sa zakonodavnim pravom veta, čime bi se Hrvati potpuno dekonstituirali oko zakonodavnog procesa. Hrvati će na taj način biti dekonstituirani u sva tri područja u kojima se provodi, nadzire i uravnotežava moć u državi; u izvršnom, zakonodavnom i sudskom ogranku«.</p>
<p>Tvrdi se da je Nacrt kontraproduktivan i na nekoliko drugih načina. »On želi izabrati hrvatske predstavnike koji imaju marginalnu ili nikakvu potporu, ili one koji neće imati nikakvog utjecaja, niti pak pristupa hrvatskom narodu. Po takvom uređenju nitko praktički nema koristi. Štoviše, Nacrt želi nenamjerno utemeljiti Federaciju kao jednostranački ili de facto jednonacionalni, bošnjački entitet. U zemlji, gdje birači skoro isključivo glasuju po nacionalnoj pripadnosti, međunarodna zajednica promovira stalni izborni zakon koji će uspostaviti Federaciju kao jednostranački i jednonacionalni, bošnjačko-muslimanski entitet«.</p>
<p>Uz ocjenu da je demokratski izabrano vodstvo Hrvata BiH odgovorno Hrvatima - zaštititi konstitutivna prava i osigurati institucije putem kojih će hrvatski narod biti ravnopravan partner u BiH, dosljedno mehanizmima i presedanima Mirovnog sporazuma - navodi se da nacrt izbornog zakona za srpsku stranu, putem RS entiteta, pronalazi odgovarajuću ravnotežu između dva cilja Mirovnog sporazuma: s jedne strane poštovanja nacionalnih-konstitutivnih prava i s druge izgrađivanja građanskog, civilnog društva. »Birački zbroj za srpske institucije sastoji se od 80 posto srpskog i 20 posto nesrpskog pučanstva. Hrvatsko je vodstvo spremno prihvatiti nacrt izbornog zakona ako se birački zbroj za hrvatsku stranu sastavi na sličan način. Ovakvo uravnoteženo rješenje bi pluraliziralo i bošnjačku stranu, koja nema nebošnjačkih utjecaja u svojoj politici. Dapače, ona je tako brojčano jaka da kad to želi može dobiti svoje glasače da glasuju za hrvatske predstavnike«.</p>
<p>Vodstvo Hrvata u BiH u »Odgovoru« navodi da i dalje smatra uputnim da međunarodna zajednica pomogne tom vodstvu u pronalaženju načina kako bi se hrvatski narod ohrabrio u mogućnosti života u BiH. Međunarodna zajednica, bi trebala naći načina da se Mirovni sporazum harmonizira u kontekstu standardiziranja institucija za sva tri naroda, kako bi Hrvati imali udjel za sebe unutar BiH kao što to imaju druga dva naroda.</p>
<p>»Danas se 70 posto odluka u Europi donosi u njezinim regijama i tako procesi odlučivanja i cjelokupnog razvitka Europe postaju sve bliži običnim ljudima i njihovim interesima. Regije su ustrojene na različitim načelima, ali zajedničko im je kultura, jezik, povijest i posebnosti u gospodarskom pogledu. Razvitak države u Europi pokazuje trend ka regionalizaciji na spomenutim načelima. BiH kao višenacionalna zemlja treba primijeniti pozitivna iskustva europskog regionalizma. Hrvatski narod je stoga za primjenu tih načela koji će ga kao subjekt integrirati u BiH i Europu«, zaključuje hrvatsko vodstvo te upozorava da, ako žurno ne dođe do zaustavljanja izrazito negativnog procesa dekonstituiranja Hrvata u BiH, političko vodstvo Hrvata i hrvatski narod u BiH, na temelju prethodno iznesenih prijedloga, zadržavaju legitimno pravo samostalne odluke o modalitetima zaštite Ustavom zajamčenih prava suverenog i konstitutivnog naroda u BiH. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Budiša, Granić i Mesić spremni osobno sudjelovati u čišćenju Bundeka</p>
<p>Predsjednički kandidati prihvatili su pokroviteljstvo nad Zelenim forumom, obećali su održati govor za Dan planeta Zemlja te prihvatiti savjete Zelenih u vezi sa zaštitom okoliša/ Predstavnici Zelene akcije zadovoljni odgovorima mogućih predsjednika/ Zeleni: Vrijeme će pokazati jesu li, i u kojoj mjeri, kandidati mislili ozbiljno</p>
<p>U želji da građanima osiguraju informacije o stavovima predsjedničkih kandidata u vezi sa zaštitom okoliša, prošlog su petka predstavnici Zelene akcije obišli izborne stožere trojice predsjedničkih kandidata - Dražena Budiše, Mate Granića i Stipe Mesića - i uručili im zahtjeve udruga za okoliš, sadržane u Zelenoj deklaraciji. Tom su prilikom postavili i pitanja o tome, je li budući predsjednik spreman osobno sudjelovati u nekoj od akcija čišćenja (primjerice, Bundeka), hoće li prihvatiti počasno pokroviteljstvo nad Zelenim forumom u 2000. godini kao i savjetničke usluge Zelenih na području zaštite okoliša, te namjerava li se obratiti naciji prigodnim govorom na Dan planeta Zemlja.</p>
<p>U Zelenoj deklaraciji sadržani su stavovi i zahtjevi Zelenih o bitnim pitanjima zaštite okoliša i, općenito, nacionalnog razvoja. Trojici predsjedničkih kandidata dan je rok do 19. siječnja da se očituju o zahtjevima i pitanjima Zelenih. Oni su to i učinili.</p>
<p>Budiša, Granić i Mesić u svojim su odgovorima rekli kako su spremni sudjelovati u akcijama čišćenja i »svojim primjerom svjedočiti o važnosti takvih stavova i akcija«, kako je dodao Stipe Mesić u svom priopćenju. Mogući predsjednici prihvatili su pokroviteljstvo nad Zelenim forumom, obećali su održati i govor za Dan planeta Zemlja te prihvatiti savjete Zelenih u vezi sa zaštitom okoliša, jer »važno je nastaviti s poticanjem zaštitarskih akcija na svim razinama, od građana, pojedinaca do vladinih i nevladinih institucija«, kako je to istaknuo Dražen Budiša, koji je suglasan sa zahtjevima Zelenih, iznesenim u Zelenoj deklaraciji. </p>
<p>Mate Granić u svom priopćenju također podržava Zelenu deklaraciju, istaknuvši da se i do sada u Vladi intenzivno radilo na zaštiti okoliša. Zato je osnovana i Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, a doneseni su i brojni zakoni radi zaštite okoliša. Stipe Mesić vidi Hrvatsku u 21. stoljeću kao zemlju ekološkog turizma, zaštite okoliša i proizvodnje zdrave hrane. To se može pročitati i na njegovoj web-stranici, a upravo to su i neki od zahtjeva sadržanih u Zelenoj deklaraciji. </p>
<p>U Zelenoj akciji zadovoljni su što su sva trojica predsjedničkih kandidata, kojima je uručena Zelena deklaracija, poslali svoja priopćenja vezana uz zahtjeve iz Deklaracije, kao i odgovore na postavljena pitanja. Time su građani, istaknuli su Zeleni, dobili neku vrstu obećanja budućeg predsjednika po pitanju zaštite okoliša. U vjerodostojnost tvrdnji predsjedničkih kandidata Zeleni ne žele ulaziti, no vrijeme će pokazati, kažu, jesu li, i u kojoj mjeri, u svojim priopćenjima mislili ozbiljno. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>U prevelikim sobama Botićeva doma ipak nema mjesta za djevojke...</p>
<p>Stari Učenički dom preko puta Autobusnog kolodvora - ustanova u kojoj se učenici i studenti moraju osjećati kao kod kuće/ Smještaj - 34 kune po danu/ Ravnatelj, Zlatko Arar: Učeničke sobe sa po šest kreveta - problem broj jedan/ Za djevojke nema uvjeta/ Za potpunu adaptaciju »uplašenih zečića« potrebno 30-ak dana</p>
<p>Učenički su domovi mjesta koja učenicima koji se školuju u drugome gradu, zamjenjuju roditeljski dom. Stoga bi se i uvjeti u ta dva doma trebali barem približno podudarati. Zanimajući se kako žive učenici u jednom takvom domu i u kojim uvjetima s njima rade odgajatelji, posjetili smo Dom učenika Luke Botića na Trgu Luke Botića 1, u kojemu je za samo 34 kune po danu (od čega pola plaćaju roditelji, a pola Ministarstvo prosvjete), uz tri obroka i spavanje, smješten 101 učenik i 59 studenata. </p>
<p>Od zgrada, koje se očigledno nije obnavljala otkako je izgrađena, ravnatelj Zlatko Arar, odgajatelji i učenici nastoje izvući najbolje. Tome u prilog govori i moto ravnatelja da učenički dom nije vojska, već pedagoška organizacija s tolerantnim odgajateljima, ustanova u kojoj se učenici moraju osjećati što bolje i što ugodnije.</p>
<p> Učeničke sobe jedna je od stvari koje bi trebalo riješiti među prvima. Prevelike, u kojima je po šest učenika, trebalo bi smanjiti, kako bi bile toplije i izgledale ljepše, a i učenici bi imali veću intimu, jer bi ih tada u sobi bilo samo po tri ili četiri. Nastojeći to i ostvariti, Dom je nedavno iz vlastitih sredstava preuredio jedan kat koji ravnatelj u šali naziva elitnim. No na preuređenje preostalih soba učenici će morati pričekati, osim ako Domu netko financijski ne pomogne. </p>
<p>- Kako bi slobodno vrijeme učenici provodili što kvalitetnije, Dom je - opet koristeći se samo svojim sredstvima - namjestio i opremio radionicu s pet kompjutora. U njoj učenici najradije provode trenutke poslije škole, rekao je Arar. </p>
<p>Učenici također veoma uživaju i u sportskim aktivnostima, no imaju samo vanjsko igralište. Možda to objašnjava zašto su trenutačno rezultati »botićevaca«, kako sami sebe nazivaju učenici iz Doma, na natjecanjima u nogometu, košarci, šahu ili, pak, stolnom tenisu samo prosječni. Da, naime, postoji i zatvorena dvorana, vježbe bi bile redovitije pa ni rezultati ne bi izostali. </p>
<p>Na upit da li primaju u Dom i djevojke, ravnatelj je rekao kako za njih ipak trebaju bolji uvjeti. No, kako bi štićenici Doma ipak povremeno uživali u društvu nježnijeg spola, u Domu se tri do četiri puta godišnje organizira i ples. Za njega se rade posebni plakati koji se postavljaju na »strateška« mjesta - u ženske domove. Za te prilike, saznajemo, Dom iznajmljuje i pravog DJ-a. </p>
<p>Osim o zabavi, u Domu se vodi svakodnevna briga i o učenju. Na svakih 20 do 25 učenika dolazi jedan odgajatelj koji brine o svojoj skupini, te s njima uči ili prije ili poslije škole. Učenici se mogu obratiti i pedagogu ili odgajateljici koja je po struci psihologinja, ako im zatreba kakav savjet.</p>
<p>»Uplašenim zečićima«, kako ravnatelj naziva one koji su tek stigli u Dom, potrebno je mjesec dana za potpunu adaptaciju. No, kako se oni moraju brinuti sami o sebi mnogo više od svojih vršnjaka koji ne žive u domu, brzo očvrsnu i ranije sazriju... </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Za tradicionalni samoborski fašnik bit će izdvojeno 900 tisuća kuna</p>
<p>Fašnik će financirati Zagrebačka županija i grad Samobor, a dio novca namaknut će se marketinškim akcijama/ Samoborske maske u Zagrebu 12. veljače/ Posebni gosti karnevala u Samoboru - djelatnici veleposlanstva SAD-a</p>
<p>Tradicionalni samoborski fašnik koji će se ove godine održavati od 19. veljače do 7. ožujka, financirat će dijelom Zagrebačka županija, dijelom grad Samobor, a dio novaca namaknut će se marketinškim akcijama. </p>
<p>- Planirani proračun za cjelokupnu manifestaciju iznosi od 850 do 900 tisuća kuna. Veliku ulogu u organizaciji fašnika imat će i Hrvatska televizija koja će jednosatnim direktnim prijenosom popratiti otvaranje. Angažirali smo Laticu Ivanišević s HRT-a, koja će se brinuti o scenografiji i dekoraciji pozornice, a pomoći će nam i oko uređenja »fašničkih vrata« na ulasku u Samobor, rekao je Damir Pavlović, direktor Turističke zajednice grada Samobora.</p>
<p>Scenarij za priredbu koja će se odvijati na posebno pripremljenoj pozornici napisao je Miro Burić, županijski pročelnik za kulturu. </p>
<p>Samoborski fašnik predstavit će se u Zagrebu vjerojatno u subotu, 12. veljače, a u Čakovcu i Varaždinu 2. veljače. </p>
<p>Na preuređenom glavnom Samoborskom trgu, gdje će biti postavljen veliki šator Karlovačke pivovare, posjetitelje će zabavljati i neke od poznatih estradnih ličnosti. Najavljujući ime Zlatka Pejakovića, Pavlović naglašava kako dolazak tog pjevača nije još konačno potvrđen.</p>
<p>- Specijalni gosti ovogodišnjeg karnevala bit će i djelatnici američkog veleposlanstva. Njima ćemo ustupiti jedan od prostora u Samoboru koji smo predvidjeli za organiziranje prijema i maskenbala, te će oni okupiti na tom mjestu sva diplomatska predstavništva u Hrvatskoj, naglasio je Pavlović.</p>
<p>Kao i svake godine u fašničko vrijeme, i ove će godine u Samoboru biti veliki lunapark, dok će neki od sponzora organizirati fotografiranje s Princem Fašnikom, Sucem, Svrakom ili Fiškalom, glavnim likovima priredbe. Najmaštovitijim maskama na ovogodišnjem samoborskom maskenbalu biti će uručene i nagrade koje se zasad drže u tajnosti. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Zagrebačka škvadra« poklonila djeci Lipika računalo </p>
<p>Donacija u prostorijama Zajednice žena Katarine Zrinski / Dječji dom »Lipik« trenutno brine o 50-ak djece od pet do 18 godina </p>
<p>U prostorijama Zajednice žena Katarine Zrinski na Trgu hrvatskih velikana, u četvrtak je Dječje društvo »Zagrebačka škvadra« predalo djeci Lipika računalo s pisačem u boji.</p>
<p>Kako bi se prikupila sredstva za kupnju tih uređaja, dječji zbor »Zagrebačke škvadre« održao je 19. prosinca 1999. godine u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« koncert pod nazivom »Božić tvoj i moj«.</p>
<p>- Od srca se zahvaljujemo dječjem zboru »Zagrebačke škvadre« i svim ljudima velikog srca koji su omogućili da se ovaj projekt ostvari, a posebno glavnom inicijatoru Ružici Šimunović, urednici Dječjeg programa HRT-a. Naša organizacija nastojat će podupirati ovakve i slične humanitarne akcije, rekla je Jadranka Kosor, predsjednica Zajednice žena Katarina Zrinski, udruge koja je bila glavni pokrovitelj cjelokupnog projekta. </p>
<p>Ravnatelj Dječjeg doma »Lipik«, Goran Nikles, također se zahvalio svima koji su pridonijeli ostvarenju donacije, naglasivši kako će novo računalo biti zaista dobro iskorišteno jer ima pisač u boji koji će poslužiti za tiskanje novina Dječjeg doma »Lipik« - »Lipko«.</p>
<p>Poklanjanje računala na kraju je popraćeno i pjesmom dječjeg zbora »Zagrebačke škvadre«. </p>
<p>Dječji dom »Lipik« koji se trenutno brine o 50-ak djece od pet do 18 godina u Domovinskom je ratu bio granatiran i spaljen, no zahvaljujući Marku Cooku, zapovjedniku britanske vojske, 1993. godine ponovno je obnovljen. Štićenici ovoga dječjeg doma danas se bave različitim aktivnostima pa tako imaju i informatičku radionicu sa šest računala starije proizvodnje te plesnu i likovnu skupinu. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Jedan sindikat traži isplatu plaća za radnike Name, drugi ju već dogovorio?</p>
<p>Sindikat radnika u trgovini Nama pregovarao u četvrtak s HFP-om/ Sindikat trgovine Hrvatske istog je dana priopćio da su njegovi predstavnici s HFP-om već dogovorili isplatu plaća, najkasnije 25. siječnja </p>
<p>Iako se Hrvatski fond za privatizaciju prije nekoliko mjeseci obvezao da će na sebe preuzeti osiguravanje sredstava i isplatu plaća radnicima Name, oko 2100 djelatnika najvećeg hrvatskog trgovinskog lanca još uvijek nije primilo novac za studeni i prosinac. Za rujan i listopad plaće su, doduše, isplaćene, ali ne i prateći doprinosi, istaknuli su u četvrtak ujutro na konferenciji za novinare pred zgradom HFP-a predstavnici Sindikata radnika u trgovini Nama.</p>
<p> - Budući da vlasnikom Name smatramo Hrvatski fond za privatizaciju, uvjereni smo da imamo barem pravo čuti razlog za neisplaćivanje plaća, rekla je predsjednica SRTN-a Dragica Petrinjak. </p>
<p>Kakav god odgovor dobili od HFP-a, ističu radnici, s problemom Name upoznat će i novog premijera i njegovu Vladu. Među djelatnicima ima i mnogo bračnih parova, pa svako neisplaćivanje plaća znači za takve obitelji i prekid svakog dotoka novca. Osim toga, radnici koji su otišli u mirovinu ne mogu dobiti rješenja o njezinoj isplati, a bolesni zaposlenici ne mogu koristiti liječničke usluge, tvrdi Petrinjak.</p>
<p>Radnicima Name pred HFP-om se, u sklopu svoga prvog angažmana u Hrvatskoj udruzi sindikata, pridružio i novi županijski povjerenik HUS-a Mario Iveković. </p>
<p> - Organizirati bilo kakav prosvjed, o čemu se sve više priča, u sadašnjoj bi situaciji bilo neozbiljno, jer je takvo što izvedivo jedino u vezi s konačnim rješenjem za sanaciju Name. Naš je primarni zadatak osigurati nastavak isplate plaća, rekao je Iveković. O broju radnika koji bi u sklopu sanacije trebali napustiti Namu, nadalje, može se govoriti tek nakon pronalaženja ozbiljnog, kvalitetnog programa. Nagađanja o višku od oko 400 ljudi, tvrdi Iveković, zasad se ne mogu shvatiti ozbiljno. </p>
<p>Istoga dana priopćenjem se oglasio Sindikat trgovine Hrvatske, unijevši među radnike Name potpunu pomutnju. Kako se tamo navodi, STH je s potpredsjednikom Hrvatskog fonda za privatizaciju Velimirom Kračunom dogovorio način isplate zaostalih plaća i nastavak restrukturiranja. Plaće bi bile isplaćene iz sredstava HFP-a i Ministarstva gospodarstva, do 25. siječnja, a do kraja tjedna bit će prihvaćena ponuda konzalting kuće Ernest o programu sanacije Name. </p>
<p>Bit će imenovana i nova tročlana uprava, sastavljena od po jednog predstavnika Name, HFP-a i Ministarstva gospodarstva, što znači da će biti prihvaćena ostavka dosadašnjeg predsjednika uprave Joška Zavorea, protiv kojega je pokrenuta i krivična prijava. Ako se to ne realizira do 26. siječnja, STH namjerava organizirati prosvjed. S ovim dogovorom, međutim, očito nije upoznat i SRTN na čelu s Dragicom Petrinjak. Taj je sindikat, naime, nakon konferencije za novinare, u četvrtak u HFP-u poveo zasebne pregovore, koji do zaključenja ovoga izdanja nisu bili završeni. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zabrinuti krizom u Badelu, vinari traže prekid štrajka i nastavak proizvodnje</p>
<p>Predstavnici vinarija iz Benkovca, Križevaca, Daruvara, Vodnjana, Svirča i Dingača na sastanku s generalnim direktorom Badela Mariom Scherrom/ Vinari: Badelu je nanesena neprocjenjiva šteta, koju ćemo mi morati plaćati</p>
<p>Generalni direktor tvrtke »Badel 1862 d.d.«, Mario Scherr, i predstavnici šest vinarija </p>
<p> - iz Benkovca, Križevaca, Daruvara, Vodnjana, Svirča (Hvar) i Dingača (Pelješac) - u četvrtak su održali sastanak u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) povodom poslovne krize koja potresa »Badel«. Vinari su Scherru izrazili zabrinutost zbog štrajka i prekida proizvodnje u »Badelovim« pogonima, jer su time ugroženi poslovni planovi spomenutih vinarija.</p>
<p>- U Zagreb smo došli kako bi uputili apel da se prekine štrajk i nastavi proizvodnja. »Badelu« je nanesena neprocjenjiva šteta zbog sukoba Uprave i radnika, a cijenu ćemo platiti i mi, rekao je Andro Tomić iz hvarske vinarije »Svirče«. Tomić je, kao i ostali predstavnici vinarija, poslovni suradnik »Badela« već dugi niz godina.</p>
<p>Iako je sezona branja grožđa još daleko, vinarima je u interesu saznati kako će se razvijati situacija u »Badelu«. Ako će potrajati, Tomić će, ističe, morati potražiti nove partnere i distributere, isto kao i njegove kolege iz ostalih vinarija.</p>
<p>- Sastanak je organiziran na zahtjev vinogradara koji su zabrinuti za svoju egzistenciju. Nisu, naime, zbog štrajka u pitanju samo radna mjesta 560 badelovaca, već i zaposlenika i kooperanata vinarija. Zato sam vinare morao izvijestiti o tome što se događa u »Badelu«, te saslušati njihova mišljenja i prijedloge, kaže Mario Scherr.</p>
<p>U četvrtak je »Badelov« Nadzorni odbor (NO) pozvao radnike da se vrate na posao, ta da se ne prihvaća »metoda ulice« u određivanju poslovne politike tvrtke. Članovi Odbora podsjećaju prosvjednike, koji su okupljeni u Koordinaciji za obranu »Badela«, da je Mario Scherr dobio puno povjerenje za rješavanje problema u firmi, te se neće tražiti njegova ostavka.</p>
<p>Mario Buntak, glasnogovornik Koordinacije, odbacio je, međutim, poziv NO-a te naglasio da je ulaz u pogone na Žitnjaku i zgradu Uprave u Vlaškoj slobodan za sve »badelovce«, osim za Scherra, Sapunara i direktora proizvodnje Nikolu Dundovića.</p>
<p>Ipak, u četvrtak je Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) izvijestio javnost da će se u utorak, 25. siječnja, u Radničkom domu održati okrugli stol na temu »Badel 1862 d.d.- radno mjesto, plaća, sigurnost«. Tom prilikom za isti bi stol trebale, napokon, sjesti sukobljene strane (Uprava i Koordinacija). (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Isključeni telefoni mogu primati pozive</p>
<p>Pretplatnicima čiji je telefonski priključak privremeno isključen jer nisu pravodobno platili svoj račun za telekomunikacijske usluge, Hrvatske telekomunikacije ostavile su mogućnost primanja dolaznih poziva. Dakle, pretplatnik s privremeno isključenim telefonskim priključkom ne može pozivati sa svojeg telefona, ali može biti pozvan.</p>
<p>Privremeno isključeni pretplatnik dobit će pri podizanju slušalice svojeg telefonskog aparata snimljenu poruku s obrazloženjem o razlozima privremenog isključenja te detaljne upute o tome kako može podmiriti dugovanje. Nadležna služba korisnikovog telekomunikacijskog centra ponovno će uključiti pretplatnikov priključak kad plati račun, a kako bi se ubrzao postupak ponovnog uključivanja, HT preporučuje pretplatnicima da potvrdu o uplati dostave putem telefaksa. U roku od mjesec dana od privremenog isključenja pretplatniku koji u međuvremenu nije podmirio dugovanje, upućuje se opomena pred definitivno isključenje, s naznačenim datumom isključenja. Ako pretplatnik niti u tom roku ne podmiri dug, njegov pretplatnički odnos prestaje u potpunosti, što znači da više neće moći primati niti dolazne pozive.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Genska prijevara« - doping koji je nemoguće otkriti</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Nova otkrića u genskoj terapiji mogla bi sportašima omogućiti »programiranje« tijela za uspjeh uz neznatnu mogućnost otkrivanja, izvješćuje BBC. </p>
<p> Liječnici pokušavaju razviti gensku terapiju za mnoge bolesti poput cistične fibroze i raka, a nadaju se da će uz pomoć virusa moći prenijeti genetski materijal u ljudske stanice i tako promijeniti njihovo funkcioniranje. No druga strana medicinske znanosti, izvješćuje New Scientist, bavi se razvojem »genskog dopinga«, tehnike koja bi sportašima mogla dati nedopuštenu prednost i koju je gotovo nemoguće otkriti.</p>
<p> Ipak, potraga za većom izdržljivošću i jačim mišićima u kasnijem bi životu mogla štetiti sportaševu zdravlju. Većina sportaša ima neku genetsku osobinu koja povećava njihove izglede za uspjeh čak i kad je riječ samo o njihovoj visini i građi. No neki imaju poseban dar - finski skijaš Eero Mantyranta koji je osvojio dvije zlatne medalje u skijaškom trčanju na zimskim Olimpijskim igrama 1964. godine imao je prirodnu genetsku mutaciju koja je povećavala broj crvenih krvnih zrnaca u njegovu krvotoku. Mantyrantin je tjelesni mehanizam za regulaciju broja crvenih krvnih zrnaca stalno proizvodio eritrocite.</p>
<p> Neki su sportaši zlorabili glavni hormon u ovom procesu, eritropeitin, ili epo, i tako povećali svoju izdržljivost. Samo jedna injekcija dovoljna je za mutaciju poput Mantyrantine. Taj je postupak pokazao izvrsne rezultate na majmunima, a mogao bi pomoći anemičnim pacijentima u bolnicama.</p>
<p> Buduće »genske prijevare« moći će se otkrivati, nadaju se sportski dužnosnici, otkrivanjem virusa korištenoga za unos gena u tijelo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tajanstveni neznanac i ove godine posjetio grob E. A. Poea</p>
<p>BALTIMORE, 20. siječnja</p>
<p> - Tajanstveni neznanac u crnom i ove je godine ponovio svoj neobični običaj ostavivši na grobu književnika Edgara Allana Poea tri ruže i bocu dobroga francuskog konjaka.</p>
<p>Već desetljećima neznanac odjeven u crno posjećuje u kasnim noćnim satima 19. siječnja grob pisca koji se smatra ocem moderne horor priče i na taj način obilježava piščev rođendan.</p>
<p> Prvi takav posjet Poeovu grobu zabilježen je 1949, stotinu godina nakon njegove smrti. I ove je godine manja skupina svjedoka na pristojnoj udaljenosti pričekala misterioznog neznanca iza Westminsterske crkve u Baltimoreu i promatrala njegov obred. Neznanac se pojavio oko dva sata poslije ponoći, a, po riječima Jeffa Jeromea, kustosa kuće i muzeja E.A. Poea, »nestao je gotovo prije no što se skupina znatiželjnika uopće snašla«.</p>
<p> Jerome je i napomenuo da su tri ruže koje neznac ostavlja na grobu u potpunosti objašnjive jer se unutra nalaze Poe, njegova supruga i teta Maria Clemm, dok je boca konjaka za njega potpuna nepoznanica. Konjak se, po njegovim riječima, ne spominje ni u jednom piščevu djelu, pismu ili njegovoj osobnoj povijesti. Stoga Jerome sumnja da je konjak zapravo zdravica.</p>
<p> Jerome je istaknuo kako je, zajedno sa skupinom koja već nekoliko godina promatra neobičan obred, spoznao da je originalni neznanac u crnom koji je ostao anoniman umro prošle godine kao i to da je tradiciju prenio na sinove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Umrla Hedy Lamarr</p>
<p>MIAMI, 20. siječnja</p>
<p> - Američka glumica austrijskog podrijetla Hedy Lamarr (86), hollywoodska zvijezda tridesetih i četrdesetih godina, nađena je mrtva u srijedu u svojem domu na Floridi, izjavio je glasnogovornik policije. </p>
<p> Njezina ljepota međunarodno je priznata nakon što se pojavila, gola, u svojoj prvoj glavnoj ulozi u češkom filmu »Ekstaza« G. Machatyja 1933. godine glumeći nezadovoljenu suprugu. </p>
<p> »Mislimo da je umrla u snu«, izjavio je glasnogovornik šerifa okruga Seminole, Steve Olson. Istaknuo je međutim kako je istraga u tijeku. </p>
<p> Hedy Lamarr, pravim imenom Hedwig Eva Maria Kiesler, rođena u Beču, živjela je sama. Tijelo su pronašli prijatelji zabrinuti što se ne javlja na telefon, rekao je glasnogovornik. </p>
<p> Nakon raspada braka s austrijskim tvorničarem oružja, koji bezuspješno nastoji uništiti sve kopije filma »Ekstaza«, Lamarr odlazi u Hollywood gdje je reklamiraju kao »najljepšu ženu na svijetu«. Najpoznatiju je ulogu ostvarila kao Dalila u povijesnom spektaklu »Samson i Dalila« iz 1949. redatelja C.B. De Millea. Među ostalim filmovima Hedy Lamarr spominju se »Tortilla Flat« (1942), »Dama iz tropa« (1939) i »Bijeli teret« (1942). </p>
<p> Godine 1958. povlači se iz svijeta filma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Warren Beatty - ovogodišnji dobitnik Oscara za životno djelo</p>
<p>LOS ANGELES, 20. siječnja</p>
<p> - Iako se Warren Beatty neće kandidirati za predsjednika SAD-a, ove će godine dobiti veliko priznanje američke Akademije za filmsku umjetnost za svoja dostignuća u filmu - Oscara za životno djelo. Prestižna memorijalna nagrada Irving Thalberg za postignuća u filmskoj umjetnosti Beattyu će biti uručena na godišnjoj svečanosti dodjele Oscara, 26. ožujka.</p>
<p> Među dobitnicima ove nagrade su i Darrly Zanuck, Walt Disney, Samuel Goldwyn, Alfred Hitchcock, Clint Eastwood, Billy Wilder, Ingmar Bergman i George Lucas.</p>
<p>Warren Beatty (62) je jedina osoba nominirana za Oscara u kategoriji producenta, redatelja, scenarista i glumca za samo jedan film, i to dva puta - za film » Heaven Can Wait« iz 1978. i »Reds« iz 1981. za koji je dobio Oscara za najbolju režiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za ubojstvo staro 25 godina optužen nećak Roberta F. Kennedyja</p>
<p>BRIDGEPORT, 20. siječnja</p>
<p> - Nećak Roberta F. Kennedya, Michael Skakel, optužen je u srijedu da je 1975. godine palicom za golf na smrt premlatio 15-godišnju djevojku, a sam je tada imao 14 godina.</p>
<p>Skakel, koji sada ima 39 godina, doputovao je s Floride u Connecticut da bi se predao policiji u Greenwichu. Za njim je, zbog ubojstva Marthe Moxley, bio izdan uhidbeni nalog.</p>
<p> Odvjetnici Michaela Skakela tvrde da je njihov klijent nevin, i za sada se zna da će mu se, barem na početku, suditi na sudu za maloljetnike. Palica za golf kojom je ubijena Martha Moxley pripadala je kompletu palica za golf obitelji Skakel. Kako su godine prolazile počele su kružiti glasine da klan Kennedy nastoji cijeli slučaj zataškati. Michael Skakel branit će se slobode, a jamčevina je iznosila 500.000 dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nesposobni nisu svjesni svog neznanja</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Mnogo je neznalica na svijetu, a dr. Davida A. Dunninga, profesora psihologije na »Cornellu«, progoni misao da je možda jedan od njih. Naime, njegovo je istraživanje pokazalo da nesposobni ljudi uglavnom nisu svjesni svoje nesposobnosti, prenosi »The New York Times«. </p>
<p> Dr. Dunning je proveo istraživanje u suradnji sa svojim tadašnjim studentom Justinom Krugerom. Rezultati istraživanja pokazali su da oni koji loše obavljaju posao obično za sebe misle da su jako sposobni i samouvjereniji su od onih koji dobro rade.</p>
<p> I kod nekih studenta je očita ista vrsta sljepoće, rekao je dr. Dunning. Oni mu još satima poslije neuspjeha na ispitu pokušavaju objasniti da su zapravo pogrešni odgovori koje je on naveo kao rješenja pismenog ispita.</p>
<p> Dr. Kruger i dr. Dunning provjerili su svoju teoriju o nesposobnosti nizom testova. Otkrili su da će osobe koje su postigle najslabije rezultate na testu logike, engleske gramatike i duhovitosti, najvjerojatnije i najviše precijeniti svoj uspjeh na testovima.</p>
<p> Za razliku od nesposobnih osoba, najsposobniji ispitanici, otkrili su dr. Kruger i dr. Dunning, bili su skloni podcjenjivanju svoga znanja. Istraživači to pripisuju činjenici da, u nedostatku informacije o rezultatima ostalih, najsposobniji pretpostavljaju da su i drugi jednako uspješni. Tu pojavu psiholozi nazivaju »efektom lažnoga konsenzusa«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dobit Motorole nadmašila očekivanja</p>
<p>SCHAUMBURG, 20. siječnja</p>
<p> - Drugi najveći svjetski proizvođač mobilnih telefona, američka Motorola, u četvrtom je tromjesečju prošle godine ostvarila 349 milijuna američkih dolara dobiti, što je za gotovo 200 milijuna dolara više u odnosu na godinu prije, priopćeno je iz te tvrtke.</p>
<p>Dobit je tako premašila ranija očekivanja analitičara s Wall Streeta, a rezultat je snažnog porasta potražnje za digitalnim mobilnim telefonima, izjavljuju iz poslovodstva tvrtke. Istodobno, tvrtka je ostvarila 8,5 milijardi dolara prihoda ili 2 posto više u usporedbi s istim tromjesečjem godinu ranije.</p>
<p> Prodaja bežičnih telefona značajno je porasla tijekom prošle godine, što se posebice odnosi na azijsko tržište, a u tvrtki očekuju da će se snažna potražnja nastaviti i tijekom prvog polugodišta u ovoj godini. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Kultura bez stranačke obojenosti</p>
<p>Godišnja skupština Hrvatskog P.E.N. centra / Rasprava o budućoj kulturnoj politici na temelju teksta »Bilježnica« prof. dr. Vjerana Zuppe</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Glavna tema Godišnje skupštine Hrvatskog P.E.N. centra, koja je u četvrtak održana u Hrvatskom kulturnom klubu, bila je rasprava o budućoj kulturnoj politici Hrvatske za koju je predložak poslužio autorski tekst prof dr. Vjerana Zuppe, pod naslovom » Bilježnica«, u kojemu iznosi nacrt moguće kulturne politike 2000.- 2004. godine. Otvarajući raspravu predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra prof. dr. Slobodan Prosperov Novak kazao je da nove smjernice kulturne politike računaju s konsenzusom stranaka, ali ne žele biti stranački obojene - kultura u svim njenim segmentima mora biti na tragu europskih i svjetskih nastojanja, depolitizirana, demokratska i decentralizirana te autonomna. Među prvim diskutantima javio je prof. dr. Zvonko Maković koji je pozdravio koncizno i jasno sročen Zuppin predložak, što odražava, kako je kazao, težnje svih nas, ali se odmah okomio na tzv. »riječki slučaj« i bahato ponašanje gradonačelnika Slavka Linića, izbornog pobjednika, koji samovoljom sprečava imenovanja meritornih ljudi od struke u Modernoj galeriji i Muzeju grada Rijeke. »Radi se o ponašanju koje podsjeća na Glavaša i rječniku koji podsjeća na Šeksa. Više se to ne može tolerirati«, odlučan je bio Maković, »jer je to sada ponašanje izbornih pobjednika«. Kako, dakle, provesti rečeni projekt, koji posve decentralizira kulturu vraćajući je u bazu gdje i nastaje, kad u stratu nailazi na nepremostive prepreke. »Ne dopustimo stoga političkim pobjednicima, ako se ne ponašaju kulturno, da budu pobjednici i u kulturi«, završio je Maković. S obzirom da je tema zahtjevna i od nemalog interesa svih ljudi od kulture, Danijel Ivin predložio je organizaciju okruglih stolova koji bi o njoj utemeljenije raspravili. Kritički se osvrnuo i na skup SDP-a posvećen Krleži kojom su zgodom o tom hrvatskom piscu govorili isključivo pripadnici stranke. Dr. Ante Armanini drži odlikama voluntarističe politike imenovanje devet hrvatskih »gradova kulture«, jer kamo spadaju ostali manji centri, upitao se. Dodao je da treba redefinirati prostor kulture na državnoj razini, pa će se vidjeti kako će u u tome proći pojedini gadovi.</p>
<p>Dojam zatečenosti tipom diskursa i visokom apstraktnom i teorijskom razinom kojom je pisan Zuppin nacrt, iznijela je dr. Andrea Zlatar. »Opterećenost pojedinačnim problemima i segmentarnim pristupom, opterećuje nas da pravilno čitamo tekst«, primijetila je, dodajući kako je riječ o visokobvezujućem dokumentu i za državu i za Sabor, koji je tekst radikalan jer od države traži da se odrekne prava koja je do sada imala. Nova kulturna politika obvezujuća je i za nas koji se bavimo kulturom, jer na naša pleća prebacuje odgovornost i za njenu kreaciju i za njezino funkcioniranje, zaključila je Andrea Zlatar. Drago Pilsl zatražio je od novog zakona o kulturnoj politici koji bi se trebao donijeti kao razvojni dokument konsenzusom parlamentarnih stranaka, da poštuje baštinu svih vjerskih zajednica. Albert Goldstein upozorio je na ključni smisao Zuppina teksta koji mijenja dosadašnji smisao vlasti. On , naime, nudi diverziju polazišta za svaku buduću administraciju, jer ona više ne smije biti distributer državne milosti, već se permanentno mora prilagođavati i pratiti kulturu koja nastaje širom Hrvatske. Tomislava Durbešića zabrinula je činjenica da ni jedna stranka u svojoj izbornoj kampanji nije ni zucnula o kulturi, a to uporno ne čine ni kandidati za predsjednika Hrvatske. </p>
<p>Na kraju je autor »Bilježnice« objasnio kako je njegov predložak tek polazište za širu raspravu o budućoj kulturnoj politici u koju se trebaju uključiti sve kulturne institucije, nevladine udruge kao i pojedinci da bi se došlo do rješenja koje će biti svima prihvatljivo.</p>
<p>Prof. dr. S. P.Novak ukratko je izvijestio o dosadašnjim radu Hrvatskog P.E.N.-a te najavio izbornu skupštinu krajem godine u Dubrovniku. Tajnica P.E.N.-a Vera Čičin-Šain govorila je o kulturnom vlaku Literatura express 2000. u kojem će sjediti i naši pisci mlađeg naraštaja Damir Miloš, Lada Kaštelan i Jurica Pavičić , koji će po povratku napisati esej »Je li Europa naš zajednički dom«, a koji će objaviti sve zemlje sudionice. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Odjeci narodne duše</p>
<p>Jedan od glavnih aduta na premijeri opere »Hovanščina« Modesta Petroviča Musorgskog prije mjesec i pol dana u HNK u Zagrebu bile su dvije iznimne ličnosti hrvatske operne reprodukcije. Bas Tomislav Neralić pripremio je, uoči svog 82. rođendana i nakon punih šest desetljeća neobično plodne karijere na najuglednijim svjetskim opernim scenama, Ivana Hovanskog, svoju novu, 156. ulogu po redu. Mezzosopranistica Ruža Pospiš-Baldani zapjevala je Marfu glasom netaknute ljepote, nakon četiri desetljeća pjevanja također na najuglednijim svjetskim opernim scenama. U ostalim ulogama pridružio im se niz iskusnih kolega, a operu je usporedno pripremala i ekipa mahom mlađih pjevača, koji su svoje domete pokazali na izvedbi u srijedu, 19. siječnja.</p>
<p>Predstava je izvedena pod dirigentskim vodstvom Vladimira Kranjčevića, u režiji Georgija Para, scenografiji Dinke Jeričević i kostimima Diane Kosec-Bourek. Glazbeno je protekla vrlo dobro, s mekim sviranjem orkestra i dotjeranim nastupom soprana u zboru, koji je u cjelini ponovno zazvučao moćno, kako u prigušenim piano trenutcima tako i u snazi tutti zvuka (zborovođa je Robert Homen). Vladimir Kranjčević istakao je u partituri ove glazbene drame naglašene unutarnje napetosti, oporost te glazbe, kao i odjeke topline narodne duše. Među iskusnijim protagonistima bas Jevhen Šokalo pjevao je Ivana Hovanskog odgovarajućim glasom, ali scenski nije bio dovoljno autoritativan. Za razliku od njega bariton Davor Radić, unatoč korektnosti glumačko-scenskog nastupa, glasom ne može doseći dramatski intenzitet Šaklovitog. Pravu mjeru između pjevačkog i scenskog našao je tenor Miljenko Đuran, kao rastrgan Andrej Hovanski.</p>
<p>Ostali mladi pjevači dobro su se pripremili za nastup. Alt Martine Gojčete jedan je od najljepših glasova što su se pojavili u zadnje vrijeme. U dubokom registru je neobično čist i topao, što mu daje milozvučnost koja je nužna za Marfinu ljubavnu pjesmu u trećem činu. Uopće je u slojevitu Marfinu liku najbolje osjetila i izrazila trenutke reminiscencije njezine ljubavi prema Andreju. Bas Dalibor Hanzalek nastupio je opušteno i sigurno u ulozi Dosifeja. To je rezultiralo većim intenzitetom glasa koji pokazuje sve veći potencijal. Tenor Milivoj Juras više se koncentrirao na pjevačku stranu Vasilija Golicina pa je zanemario robustnost njegova karaktera. Scenski je djelovao pomalo ukočeno, no zato je vrlo lijepo vodio fraze koristeći se kopftonom. Najcjelovitiji lik ostvario je tenor Nikša Radovanović u manjoj ulozi Pisara, a nije zaostajala ni sopranistica Antonija Boroša u nezahvalnoj epizodi Emme. Među ostalim tumačima epizoda nova su imena Ozrena Bilušića kao sluge Varsonofjeva i Saše Ivacija kao Prvog strijelca, koji su dobro obavili svoje zadaće. U perzijskom plesu robinja nastupio je ženski baletni ansambl u koreografiji Miljenka Vikića. U programskoj cedulji predstave navedene su dvije solistice, iako pleše samo jedna, pa onaj tko ih ne poznaje osobno ne može znati je li plesala Deana Gobac ili Edina Pličanić.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Profit i u kulturi</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Izložba »Historicizam u Hrvatskoj« je najveći projekt koji je do sada realizirao Muzej za umjetnost i obrt, a za vrijeme trajanja te izložbe od 17. veljače do 20. svibnja, na području čitave Europe neće biti otvorena niti jedna izložba sličnog opsega i vrijednosti. </p>
<p>Ovako veliki projekt zahtjeva znatne novčane izdatke koje su većim dijelom pokrili brojni sponzori. U sklopu predstavljanja marketniškog aspekta i glavnih sponzora kulturološkog projekta »Historicizam u Hrvatskoj«, u četvrtak je u Poslovnom klubu Muzeja za umjetnost i obrt održana rasprava o sponzoriranju kulture. </p>
<p>Rasprava je održana u sklopu snimanja polusatnog TV-filma pod nazivom »Historicizam u Hrvatskoj - iza kulisa«. Autorica je Lidija Gašparović, a sastavni dio filma će biti sažetak te rasprave.</p>
<p>Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Vladimir Maleković i pomoćnica ravnatelja Vesna Lovrić-Plantić predstavili su projekt i naglasili osnovne crte izložbe. </p>
<p>Cijeli projekt stoji milijun i 600 tisuća kuna, Ministarstvo kulture je dalo samo 90 tisuća kuna, a ostatak je prikupljen od sponzora. Voditeljica marketinga Vesna Jurić-Bulatović je kazala da je u projekt uloženo mnogo novca, ali da se organizatori na kraju nadaju financijskom profitu. </p>
<p>Ona se također osvrnula na tedencije reklamiranja raznih tvrtki kroz sport, a takav oblik marketinga dominira u Hrvatskoj. </p>
<p>Projekt »Historicizam u Hrvatskoj« je dokaz da se u Hrvatskoj može ulagati u kulturu i na tome profitirati. Reklamna kampanja za tu izložbu vodit će se također u Mađarskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji i BiH.</p>
<p>»Treba u marketinške svrhe, ali i pozivajući publiku iz susjednih zemalja, iskoristiti činjenicu da su u razdoblju historicizma u Hrvatskoj djelovali umjetnici iz Austrije, Njemačke, Mađarske i drugih zemalja«, naglasio je Vladimir Maleković. Neda Ritz je kazala da se u zemljama koje nemaju ministarstvo kulture, kulturne manifestacije isključivo financiraju razne tvrtke, a to im služi na čast. »Historicizam u Hrvatskoj« je projekt koji dokazuje da takav pristup financiranju kulture može biti uspješan i kod nas.</p>
<p>U raspravi su sudjelovali predstavnici sponzora izložbe, a to su: VIP NET GSM (generalni sponzor), Zagrebačka banka, Lura, Europlakat - Proreklama (generalni medijski pokrovitelj) i Olympus.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Osobna karta Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Svaki pokušaj da se Zagreb predoči s pogledom odozgo može završiti u klopci idealizacije. Stoga dobra monografija o Zagrebu mora balansirati između različitih obilježja grada koja u konačnici djeluju kao jedno. Takva monografija ne bi trebala biti opterećena prizorima svakodnevice i ljudskim licima već bi trebala isticati međusobni ritam zbivanja između starog i novog, visokog i niskog, te prirodnog i izgrađenog. Tim je uvodnim riječima prof. dr. Ivan Rogić, u srijedu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, započeo predstavljanje knjige pod naslovom »Zagreb, tisućljetni grad za novo tisućljeće« koja je izišla u nakladi »Studija Hrg« iz Zagreba. Veći dio fotografija u knjizi potpisuje ing. Siniša Hrg, a korišteni su i foto materijali s početka stoljeća koje je ustupila Fototeka grada Zagreba. Predstavljanje je održano uz prigodnu izložbu fotografija i projekciju snimaka grada Zagreba iz zraka.</p>
<p>Svojom logikom i ljepotom ova knjiga fascinira, jer jasno pokazuje kompleksni urbanitet, arterije prometa i kondenzaciju života sa svojom simetralom od Medvednice do Save, rekao je na predstavljanju akademik Andre Mohorovičić. Potom je prof. Nada Premerl iz Muzeja grada Zagreba istakla važnost monografije koja panoramskim snimkama dokumentira izgled Zagreba pred kraj tisućljeća. Svoje mišljenje o knjizi je iznio i prof. dr. Stanko Žuljić naglasivši tri osnovna predikata koji čine ljepotu Zagreba: prirodnu i geografsku osnovu, povijesni razvitak te urbanu strukturu i identitet koji zajedno, uz šire geopolitičke uvjete, potvrđuju Zagreb kao metropolu. Na kraju je mr. Slavko Dakić, osvrnuvši se na topofilijsku i poetsku dimenziju knjige, pohvalio odličan analitički uvid knjige koji otkriva ljepotu urbanog uređenja povijesnih zona. Knjiga, zaključio je Dakić, predstavlja građansku osobnu kartu za svaku obitelj grada Zagreba. Treba reći da su govornici na predstavljanju ujedno i autori tekstova u knjizi. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Odgovor Stjepana Šešelja </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Ravnatelj »Hrvatskoga slova« Stjepan Šešelj, umjesto svakog komnetara u povodu priopćenja vodećih ljudi Društva hrvatskih književnika da će predložiti Upravnom odboru DHK donošenje odluke o istupu Naklade DHK d.o.o. iz sunakladničkoga odnosa i brisanju iz impresuma tjednika za kulturu »Hrvatskog slova«, poslao je Hini dva dokumenta, iz 1996. i 1998., koje su potpisali bivši predsjednik i sadašnji tajnik DHK.</p>
<p> U dokumentu - Postupovnik za imenovanje predstavnika u suizdvačko povjerenstvo tjednika za kulturu »Hrvatskog slova«, koji su 15. travnja 1996. potpisali bivši predsjednik DHK i direktor NDHK, među inim stoji kako će DHK u Suizdavačko povjerenstvo osim direktora NDHK (Stjepana Šešelja) imenovati još jednoga predstavnika, kojega će izabrati Upravni odbor DHK. U dopisu od 20. veljače 1998. poslanu direktoru Naklade DHK d.o.o. Stjepanu Šešelju, koji je potpisao tajnik DHK Željko Knežević, stoji da se Upravni odbor DHK slaže da se novoosnovana tvrtka odnosno trgovačko društvo može registrirati pod imenom HKZ - »Hrvatsko slovo«, izdavačka djelatnost. U dopisu se navodi kako se Upravni odbor DHK slaže s imenovanjem direktora NDHK za direktora nove trvrtke HKZ - »Hrvatsko slovo« te da će, nakon registracije nove tvrtke, donijeti novu odluku glede direktora NDHK d.o.o. Istodobno Upravni je odbor DHK u Sunakladničko povjerenstvo »Hrvatskog slova« umjesto dotadašnjeg predstavnika M. M. imenovao B. P. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Zlatni iz Atlante« vode i u Sydney?</p>
<p>U pripremama za Europsko prvenstvo u Zagrebu i Rijeci izbornik hrvatskih rukometaša Zdravko Zovko odlučio se ponovno osloniti na zlatnu generaciju, pa je na širi popis uvrstio čak trinaestoricu reprezentativaca iz Atlante </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Četiri godine hrvatski reprezentativni rukomet bio je na periferiji svjetskih zbivanja, daleko od svjetala pozornice i pobjedničkih postolja, na koja smo navikli u prethodnom olimpijskom ciklusu. Niska velikih uspjeha u europskoj i svjetskoj konkurenciji, zbog kojih je rukomet postao bez konkurencije naš najtrofejniji momčadski sport, okrunjena je sjajnim, povijesnim olimpijskim zlatom 1996. godine u Atlanti, no ti dani više nisu ni prošlost, već povijest.</p>
<p>Olimpijski pobjednici više se nikada nisu sastali u reprezentaciji, a prvim odlaskom zlatnog izbornika Velimirra Kljaića počele su i improvizacije na stručnim mjestima. Godinu dana nakon Atlante, na Svjetskom prvenstvu u Japanu, hrvatska reprezentacija zastala je u osmini finala i tako započela novu, ovog puta tužnu seriju prosječnih nastupa na velikim natjecanjima. U međunarodnom vrhu ostao je onaj drugi rukomet - klupski, a prateći odlične nastupe Badel 1862 Zagreba, pitali smo se zašto reprezentacija kilometrima zaostaje za nekad ravnopravnom konkurencijom.</p>
<p>U svom drugom izborničkom mandatu zapitao se to i Velimir Kljaić. Odgovor na probleme pronašao je u pomlađivanju izabrane vrste. Krenuo je u svom stilu, temperamentno i beskompromisno, tražeći od svojih izabranika hrabru i brzu igru, te pokušavajući pokrenuti uspavane potencijale. Istodobno je, međutim, ušao u sukobe s rukometašima, da bi na kraju morao otići još za vrijeme prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva u Egiptu, ne ostvarivši rezultate ni približne onima u prvom mandatu.</p>
<p>Njegov nasljednik Zdravko Zovko, koji je reprezentaciju uspješno vodio od 1992. do 1995. godine, proglasio je opću mobilizaciju svih raspoloživih snaga odmah po preuzimanju izborničke dužnosti. Zovko se odlučio ponovno osloniti na zlatnu generaciju, pa je na pripreme pozvao čak trinaestoricu reprezentativaca iz Atlante. Oni sigurno nisu zaboravili igrati rukomet, ali su četiri godine stariji, umorniji i sporiji, a mnogi zbog ozljeda neće moći pružiti maksimum. Prethodne činjenice svakako neće biti bez utjecaja tijekom natjecanja, ali Zovko ima temelja za optimizam. Reprezentacija je prekrcana iskustvom, a drugo mjesto na nedavnom Super kupu u Berlinu daje mu za pravo da vjeruje »staroj selekciji«.</p>
<p>Neuspjeh u borbi za plasman na Olimpijske igre u Sydneyu i to još na Europskom prvenstvu u svom dvorištu zaista bi značio sumrak hrvatskog rukometa i definitivan pad u drugu svjetsku ligu. Europska smotra u Zagrebu i Rijeci posljednja je prilika da se hrvatskom rukometu vrati nekadašnji sjaj. Imperativ plasman u Sydney trenutno je bacio u drugi plan neophodno pomlađivanje reprezentacije, o kojem će Zovko morati razmisliti već prvog dana nakon završetka zagrebačko-riječke smotre.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Huk s tribina za hrvatsku pobjedu</p>
<p>U petak u Zagrebu počinje 4. europsko prvenstvo rukometaša, najjače dosad, kojem će do 30. siječnja domaćini biti Zagreb i Rijeka / Program u »Ledenoj dvorani« Sportskog doma počinje u petak u 16.30 utakmicom A skupine Francuska - Norveška, a u 18.30 igraju Njemačka i Ukrajina / Svečano otvaranje počinje u 19.45 sati, EP će otvoriti akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Hrvatskog državnog sabora i privremeni hrvatski predsjednik / U 21 sat na teren će izaći reprezentacije Hrvatske i Španjolske</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Izbornik Zdravko Zovko najprije je rekao da će možda u petak imennovati 15 rukometaša koje će prijaviti za 4. europsko prvenstvo, no ipak je u četvrtak prijepodne pred novinare izašao sa 15 imena. Za EP će tako biti prijavljeni vratari Mirko Bašić, Valter Matošević i Venio Losert; desna krila Irfan Smajlagić i Mirza Džomba; lijevo krilo Tomislav Farkaš; kružni napadači Nenad Kljaić i Božidar Jović te vanjski napadači Zlatko Saračević, Zoran Mikulić, Goran Perkovac, Bruno Gudelj, Zvonimir Bilić, Tonči Valčić i Slavko Goluža.</p>
<p>No, Mario Kelentrić, Alvaro Načinović, Goran Šprem i Velimir Rajić još nisu otpisani - ostat će uz reprezentaciju i čekati svoju priliku, jednog od njih Zovko može prijaviti do kraja EP ako procijeni da mu treba. </p>
<p>- Bilo mi je teško odlučiti koju četvoricu izostaviti, a bilo je teško i njima čekati odluku. Razgovarao sam sa svima, razmišljao, kalkulirao... Iako se Valčić tek oporavio nakon bolesti, odlučio sam se za njega jer dobro igra obranu, a može igrati i krilo... Ma, ni o čemu drugom nisam razmišljao. No, i dalje mi trebaju njihov rad i koncentracija kako bi bili što spremniji, jer jedan od njih bi na kraju mogao biti i prevaga, rekao je Zovko, na kojem se vidjelo da je imao besanu noć.</p>
<p>Trener vratara Zdenko Zorko bio je tužan. Dugo je, kaže, razgovarao s Kelentrićem i ne zna kome je teže od njih dvojice.</p>
<p>- Zapravo, bio bih najsretniji da su ostala sva petorica, kaže Zorko.</p>
<p>No, nema vremena za žaljenje, u petak počinje ono za što su se pripremali gotovo mjesec dana. Najjače Europsko prvenstvo rukometaša dosad, kojem će do 30. siječnja domaćini biti Zagreb i Rijeka. Program počinje u petak u 16.30 utakmicom Francuska - Norveška, u 18.30 na teren »Ledene dvorane« istrčat će Njemačka i Ukrajina.</p>
<p>Svečanost otvaranja počinje u 19.45 sati, a EP će otvoriti akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Hrvatskog državnog sabora i privremeni predsjednik Republike Hrvatske. U 21 sat na teren (ne sumnjamo prepune) »Ledene dvorane« izaći će reprezentacije Hrvatske i Španjolske.</p>
<p>Momčad izbornika Juana de Diosa Romana Seca najjači je suparnik hrvatskoj momčadi u skupini A. Zovko je španjolsku vrstu opisao kao proširenu Barcelonu, u kojoj je osam »barcelonista« pojačanih Talantom Dušebajevom, svojedobno najboljim rukometašem na svijetu, pivotom Juanom Perezom.</p>
<p>- Secova momčad sve više nalikuje ruskoj rukometnoj školi. Imaju visokog Šepkina na sredini obrane, Dušebajev razigrava momčad. Većinom igraju obranu 5-1, imaju dosta kontri i polukontri. Seco ne vjeruje previše svojim ljevorukim igračima, Urdangarinu i Ortegi, pa često igra s tri dešnjaka izvana. Moramo igrati pametno i brzo se vraćati u obranu, bez mnogo filozofiranja, opisao je Zovko prvog i najjačeg suparnika, dodavši da će se Španjolcima suprotstaviti sa dvojicom vratara, trojicom krilnih igrača, dvojicom kružnih napadača i petoricom vanjskih.</p>
<p>I Hrvatima i Španjolcima pobjeda bi mnogo značila. Španjolci su favoriti, ali i oni su svjesni prednosti Hrvata: prepuna »Ledena dvorana« i frenetičan huk s tribina koji nosi naše rukometaše do pobjede...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sedmorica za jedno mjesto u Sydneyu</p>
<p>Da bi se plasirala na olimpijski turnir u Sydneyu hrvatska reprezentacija mora u konačnom redoslijedu biti ispred od svih suparnika kojima to također još nije uspjelo. </p>
<p>Olimpijsku ulaznicu već su osigurali Švedska, Rusija, Njemačka, Francuska i Španjolska, pa naša selekcija mora biti bolja od Norveške, Ukrajine, Slovenije, Danske, Portugala i Islanda, jer u Sydneyu je ostalo samo još jedno europsko mjesto.</p>
<p>Europsko prvenstvo ujedno je i kvalifikacijski turnir za Svjetsko prvenstvo koje će se u siječnju sljedeće godine održati u Francuskoj. </p>
<p>Prvih pet reprezentacija sa zagrebačke smotre izborit će izravan plasman na SP, a sljedeće dvije vrste (dakle, šesto i sedmoplasirana) izbjeći će kvalifikacije za sljedeće Europsko prvenstvo, koje će se 2002. godine održati vjerojatno u Švedskoj. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ivanišević ispao, Jelena Kostanić dalje</p>
<p>U 2. kolu »Australian Opena« u Melbourneu Jelena Kostanić svladala je Austrijanku Plischke 6-3, 0-6, 6-4, a Gorana Ivaniševića je sa 7-6 (5), 6-4, 6-2 pobijedio Španjolac Francisco Clavet</p>
<p>MELBOURNE/ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Od petero hrvatskoh igrača koji su imali pravo nastupa na »Australian Openu« u Melbourneu poslije četvrtog dana u konkurenciji je još samo Jelena Kostanić. Ona je, naime, u 2. kolu sa 6-3, 0-6, 6-4 bila bolja od Austrijanke Syilvie Plischke, što joj je donijelo ulazak u šesnaestinu finala, dok je GoranaIvaniševića sa 7-6 (5), 6-4, 6-2 u 2. kolu natjecanja tenisača svladao Španjolac Francisco Clavet. </p>
<p>Najbolji hrvatski tenisač oprostio se od prvog »Grand Slam« turnira sezone na frustrirajući način, potvrdivši da se kriza, u koju je zapao početkom prošle sezone, nastavlja i postaje sve ozbiljnija. Ivanišević je izgubio od 32-godišnjeg Španjolca koji ga dosad nijednom nije pobijedio, ali je u ovom dvoboju znao iskoristiti i prihvatiti sve što mu je Ivanišević dao.</p>
<p> Nakon što je izgubio prvi set u 6-7, Goranova igra se posve raspala - imao je čak 41 neforsiranu pogrešku, 31 više od Španjolca, koji je pametno držao loptu u igri i čekao da iznervirani protivnik, kojemu nisu bili naklonjeni ni suci, pogodi mrežu ili izbaci loptu u aut. Ivanišević je imao 52 posto prvog servisa, pogodio je deset asova, što je »poništio« sa sedam dvostrukih pogrešaka, nakon kojih je redovito gubio svoj početni udarac. Pokušaji izlaska na mrežu bili su upravo katastrofalni (19 izgubljenih poena), a poražavajuća je činjenica da ne baš sjajni Clavetov servis nijednom nije ugrozio »break« loptom.</p>
<p>Nakon dvoboja Ivanišević je izjavio da bi, ako ovako nastavi, na kraju sezone mogao prekinuti karijeru, no da se nada da to neće biti slučaj.</p>
<p>Jelena Kostanić je, pak, upisala i drugu pobjedu, no novinske agencije nisu o tome iz Melbournea donijele nikakve detalje. U šesnaestini finala u noći na subotu po srednjoeuropskom vremenu ona će igrati protiv Španjolke Conchite Martinez. </p>
<p> l Rezultati, pojedinačno, tenisači, 2. kolo: PHILIPPOUSSIS (16) - Sluiter 6-1, 2-6, 7-6 (4), 6-1, Vinciguerra - Paes 7-6 (3), 6-4, 6-3, Arazi - F. Jönsson 6-4, 2-6, 3-6, 6-3, 7-5, Voinea - Portas 6-2, 6-1, 6-3, Hewitt - Corretja 6-0, 6-0, 6-1, Björkman - Vanek 6-4, 3-6, 6-4, 7-6 (4), M. NORMAN (12) - Pozzi 6-4, 6-3, 6-4, Clavet - Ivanišević 7-6 (5), 6-4, 6-2, W. Ferreira - Johansson 6-3, 6-2, 6-7 (2), 4-6, 6-2, Alami - Llodra 7-6 (4), 6-3, 6-2, KIEFER (4) - Behrend 7-6 (5), 6-0, 6-2, Clement - LAPENTTI (7) 3-6, 7-6 (3), 6-2, 4-1, predaja, Federer - Krošlak 7-6 (1), 6-2, 6-3, Ferrero - Tieleman 7-6 (5), 6-4, 5-7, 6-7 (5), 6-4, El Aynaoui - HAAS (10) 7-5, 6-3, 6-3, Rochus - Ullyett 6-4, 6-4, 6-3, Mirnji - Dupuis 6-7 (3), 7-6 (6), 7-6 (5), 7-6 (5), Koubek - Stafford 5-7, 7-5, 2-6, 6-2, 6-3, KAFELJNIKOV (2) - Vacek 6-3, 6-0, 6-1;</p>
<p>tenisačice, 2. kolo: HINGIS (1) - Henin 6-3, 6-2, Molik - Habsudova 6-2, 6-3, SANCHEZ VICARIO (13) - Raymond 6-1, 3-6, 6-3, Stewart - Gagliardi 2-6, 6-4, 6-4, SCHETT (6) - Vavrinec 6-4, 6-4, S. WILLIAMS (3) - Pratt 7-5, 6-1, Appelmans - Rubin 6-1, 3-6, 6-3, Callens - Chladkova 2-6, 7-5, 6-4, MARTINEZ (10) - Barabanšikova 6-3, 4-6, 6-3, Kostanić - Plischke 6-3, 0-6, 6-4, Dragomir - De Lone 6-4, 5-7, 6-0, Brandi - COETZER (8) 6-1, 6-3, Oremans - Načuk 6-3, 7-5, Dementijeva - Montolio 6-4, 6-3, Jidkova - Weingärtner 7-5, 6-3;</p>
<p>parovi, tenisači, 1. kolo: E. Ferreira, Leach (5) - Ivanišević, Keil 6-3, 6-4;</p>
<p>tenisačice, 1. kolo: Raymond, Stubbs (1) - Pleming, Talaja 4-6, 7-5, 6-1.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nova ruka u Ciboni već se osjeća</p>
<p>Cibona VIP u Laškom je igrala bitno drugačije nego dosad u dva segmenta: obrana je bila nemjerljivo kolektivnija, a trener Neven Spahija koristio je daleko više igrače s klupe</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Gotovo dva mjeseca Cibona VIP čekala je pobjedu u Europskoj ligi, a sad ju je, eto, i dočekala. Poslije četiri uzastopna poraza, koji su poprilično kompromitirali dotadašnje dobre rezultate, »cibosi« su na gostovanju u Laškom svladali Pivovarnu 81-68 (50-45), pa je tako njihov novi trener Neven Spahija doživio najuspješniju moguću premijeru ne samo na klupi Zagrepčana, već i u samostalnom vođenju neke seniorske momčadi uopće. Pivovarna je, istina, vjerojatno najslabiji sastav u Europskoj ligi, pa ovu pobjedu ne treba primiti previše euforično, no nema sumnje da će ova dva boda biti dobar poticaj za dalje. Također i igra u obrani, pogotovo početkom drugog poluvremena, kad je Cibona za 12 minuta primila samo 12 koševa. </p>
<p>Jedna od osnovnih razlika Cibonine igre u odnosu na »Jelovčevo razdoblje« svakako je bilo mnogo veće korištenje igračkog fonda. Spahija je već u 11. minuti isprobao sve osim Sandra Nicevića (uopće nije ulazio), što je na neki način bilo provođenje škole Zmage Sagadina, kojem je Spahija donedavno bio pomoćnik u Union-Olimpiji. </p>
<p>- Meni ovakav način igre odgovara. Fizička potrošnja je velika i zamjena je trebala, reći će Cibonin organizator igre Vladimir Krstić, koji je odigrao odličnu utakmicu, ubacivši 14 koševa (šut 6-7), uz tri skoka, tri osvojene lopte i dvije asistencije.</p>
<p>Iako je najavio da će u promjene koje smatra nužnima ići postepeno, Spahija je već u Laškom srušio jedan od koncepata Jelovčevog sistema igre u obrani, koji nije dozvoljavao pomaganje, nego se svodio na obranu »jedan na jedan«. Ovaj put pomaganja je bilo napretek, no posljedica toga bila je velika »fizička potrošnja« igrača. Spahija je to riješio zamjenama, uključivši, također prema najavi, i Ivicu Žurića, centra koji je dosad među desetoricu igrača uskakao samo ako je netko drugi boo ozlijeđen.</p>
<p>Većim korištenjem Žurićevih mogućnosti Cibona će dobiti na taktičkoj širini, jer se radi o igraču koji ne samo što može skočiti - za devet početnih minuta u Laškom je uhvatio pet lopti - nego može proći u igri »jedan na jedan«, a, ako je potrebno, i izvući se na »tricu«, što je pokazao i u Laškom, kad je njegov prvi poen i bio ubačaj iza linije 6,25 metara.</p>
<p>Za razliku od nekoliko prethodnih utakmica, Cibona je ovaj put uvjerljivo nadmašila suparnika u skoku i od Laškog je po uhvaćenim loptama bila gotovo dvostruko uspješnija - omjer je bio 35-20. Prednjačio je Prkačin sa 12 skokova, slijedili su Alihodžić i Žurić sa šest.</p>
<p>- Ovaj omjer skokova je za mene sjajan podatak, reći će Spahija, koji je i najavio da će u Ciboninoj igri, osim obrane, nastojati što više poboljšati skok. Istina, utakmica protiv Laškog ne mora biti najbolji pokazatelj, jer je Pivovarna najtanja baš na centarskoj poziciji, bez klasične »petice«. Već protiv Varesea za dva tjedna u Zagrebu Cibonini centri bit će na mnogo većim iskušenjima...</p>
<p>Pobjedom u Laškom Cibona je stigla vrlo blizu osiguranju ulaska u osminu finala, a to će i definitivno osigurati svlada li Varese.</p>
<p>- Ova je utakmica Ciboni bila vrlo bitna iz dva razloga. Prvo, pobjeda je vratila mir u momčad, a drugo, izbjegnuta je situacija da se protiv Varesea igra na »biti ili ne biti« uz opterećenje od pet poraza zaredom, rekao je izbornik reprezentacije Aleksandar Petrović, koji je također bio »na licu mjesta«.</p>
<p>Ako svlada Varese, Cibona će dva kola prije kraja natjecanja po skupinama znati da će u najgorem slučaju biti četvrta, no tada bi joj se otvorila i mogućnost da se ponovno bori i za drugu poziciju. Za sada, ostali rezultati tome idu u prilog...</p>
<p>• Pivovarna Laško - Cibona VIP 68-81</p>
<p> Dvorana »Tri lilije«</p>
<p>PIVOVARNA LAŠKO - CIBONA VIP 68-81 (45-50)</p>
<p>PIVOVARNA LAŠKO: Jurak 3 (1-2), Miletič, Lisica 11 (5-5), Goljović 24 (7-7), Hafnar 12 (3-5), Žarkovič, Dragšić 11, Tilinger, Kunc 2 (2-4), Nachbar 5 (1-2).</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković 6, Krstić 14, Sesar 10 (2-2), Prkačin 8 (2-2), Giriček 15 (1-2), Marcelić 11, Žurić 7 (0-2), Šarlija 2 (0-2), Nicević, Alihodžić 6 (4-6).</p>
<p>SUCI: Koromilas (Grčka), Zachara (Češka). GLEDATELJA: 2.500</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Pivovarna 21-52 (40%), Cibona VIP 32-64 (50%); TRICE: Pivovarna 7-20 (35%), Cibona VIP 8-22 (36%); SKOK: Pivovarna 35, Cibona VIP 20</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vladimir KRSTIĆ (Cibona VIP)</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Split CO - Sakalai 89-80</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Košarkaši Split-Croatia osiguranja plasirali su se u osminu finala Saporta kupa, pobijedivši i u uzvratnoj utakmici na Gripama momčad Sakalaia iz Vilniusa rezultatom 89-80 (37-37). Igra Splićana razočarala je gledatelje i nevjerojatno je da su ovako dekoncentrirani uspjeli pobijediti. Zapravo, utakmica je više ličila na gimnazijsko natjecanje nego na vrhunsko europsko. </p>
<p>Zapanjujući je podatak da su gosti iz Litve uhvatili više lopti pod košem nego »žuti«, iako u svojoj momčadi nemaju nijednog dvometraša. Splićani su pobjedu izborili u završnici utakmice kada je umor savladao Litvance. Umor je i bio najveći protivnik gostima, jer su iz Vilniusa doputovali autobusom putujući puna dva dana. </p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT-CROATIA OSIGURANJE - SAKALAI 89-80 (37-37)</p>
<p>SPLIT-CROATIA OSIGURANJE: Subotić 7 (2-2), Tanta, Tomeljak 8 (4-6), Vujčić 15 (3-4), Žižić 2, Zemljić 18 (7-8), Poljak 12 (4-4), Tvrdić 20 (6-6), Henjak 7 (1-2), Badžim.</p>
<p>SAKALAI: Gronskis 6, Priudokos 8 (3-4), Šalenga 7 (3-5), Pazdrazdis 7 (4-4), Pleta, Skaisgirys 12 (1-2), Sirvydis 26 (6-7), Matulis 14 (2-2), Butzinauskas.</p>
<p>SUCI: Volejnik (Češka) i Cmikiewicz (Poljska). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir TVRDIĆ (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Otpada li splitska utakmica Hrvatska - Španjolska?</p>
<p>Na dogovornom sastanku izaslanstva HNS-a s predstavnicima Poglavarstva grada Splita čulo se dosta obeshrabrujućih podataka vezanih uz prijateljsku utakmicu Hrvatska - Španjolska, 23. veljače u Splitu </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Koliko smo shvatili, izaslanstvo Hrvatskog nogometnog saveza na čelu sa Zorislavom Srebrićem, glavnim tajnikom, nije se baš bezbrižno vratilo iz Splita gdje se razgovaralo o detaljima organizacije prijateljske utakmice Hrvatska - Španjolska, 23. veljače na Poljudu. Naime, kako se moglo čuti na redovnoj konferenciji za novinstvo u Savezu, bit će određenih problema.</p>
<p>Srebrić je istaknuo kako se na dogovornom sastanku s predstavnicima Poglavarstva grada Splita čulo dosta obeshrabrujućih podataka. Posrijedi je, dakako, problem financijske naravi, ali Srebrić predmnijeva »da će se utakmica ipak igrati u Splitu i da će opravdati sva očekivanja - i sportska i turističko-promidžbena«.</p>
<p>Izrekao je Srebrić i slogan pod kojim se provodi organizacija susreta, a on glasi »Napunimo stadion!« Cijena ulaznica trebala bi biti popularna, ali detalji još nisu za javnost, jer se o svemu treba izjasniti Izvršni odbor HNS-a 31. siječnja.</p>
<p>No, za razliku od splitskih, dogovori u Šibeniku oko organizacije utakmice mladih reprezentacija Hrvatske i Španjolske, 22. veljače, prošli su u skladu sa željama obiju strana.</p>
<p>Nakon informacija o reprezentacijama, povjerenik Prve HNL Ante Martinac izvijestio je kako se raspao drugoligaš Čazmatrans, dijeleći sudbinu svog središnjeg pokrovitelja. Obavijestio je novinare o suspenziji Cibalije zbog dugovanja, predviđajući još neke kazne na sličnu temu, budući da se disciplinski sudac sprema analizirati sve prijave, kojih nije malo.</p>
<p>Tajnik Udruženja prvoligaša Josip Brezni informirao je o ponudi za nastup u Uefa Intertoto kupu. Sigurno je jedno mjesto, moguća su i dva, a prelimninarne prijave kandidata, plasiranih ne niže od osmog mjesta, primaju se do 3. ožujka.</p>
<p>Ponude na adresu reprezentacije i dalje stižu. Najnovija je iz Češke, no ponuda da se utakmica igra 24. travnja kolidira s utakmicom Hrvatske protiv Austrije. Česima će biti ponuđen slobodan termin 16. kolovoza, a ako oni ne prihvate, prihvatit će Bjelorusija.</p>
<p>Usput, Srebrić je s čuđenjem reagirao na protest iz Dubrovačke županije izrečen na račun ministra turizma Ivana Heraka koji je, po njihovu mišljenju, olako potrošio mnoštvo milijuna kuna, među ostalim i dio namijenjen HNS-u.</p>
<p>- Najmanje se od Dubrovčana može očekivati takav protest dio kojeg ide i na naš račun. No, mi kao nogomet nismo ništa dobili na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Na suradnji turizma i nogometa radili smo pet godina i naš nedavni ugovor o suradnji samo je finalizacija niza naših akcija koje smo, u obliku predujma, uspješno obavljali. Vjerujem da će se potpisani ugovor poštivati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U 2000. samo jedna kvalifikacijska utakmica?</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Zorislav Srebrić je podsjetio na važan skup 26. siječnja u Bruxellesu, kad bi se delegacije zemalja naše kvalifikacijske skupine za nastup na SP 2002. godine trebale dogovoriti o kalendaru natjecanja. </p>
<p>Stajalište je hrvatskoga stožera da se u ovoj godini odigra jedna utakmica, eventualno dvije. Nikako, međutim, u nizu dvije uzastopne utakmice tempom subota-srijeda. Poglaviti ne u lipnju i rujnu, mjesecima koji su označeni kao loši dani za Blaževićeve »vatrene«.</p>
<p>Na ovom će skupu Hrvatsku zastupati peteročlana delegacija u sastavu Vlatko Marković, Miroslav Blažević, Zorislav Srebrić, Anđelko Herjavec i Duško Grabovac. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Skupština odlučuje o imenu kluba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kao što smo i najavili, neće biti održan najavljivani referendum o promjeni imena Nogometnog kluba Croatia, nego će članovi Skupštine na sjednici koja će se održati 14. veljače izravno odlučivati hoće li se ime maksimirskog kluba mijenjati ili ne! Takav je, naime, zaključak sa sastanka Izvršnog odbora Croatije kojem je nazočilo sedam članova (Canjuga, Marković, Naglić, Kramer, Gašparić, Barišić i Kosor), izostali su Blažević, Grubišić, Brolich, Tuđen i Felak. </p>
<p>- Članovi Izvršnog odbora praktički su na Skupštinu prebacili odluku hoće li biti referenduma ili ne, odnosno otvorena je mogućnost da se odmah na Skupštini promijeni klupsko ime, budući da će najvažnija točka dnevnog reda biti rasprava o imenu kluba, rekao je predsjednik Croatije Zlatko Canjuga i dodao:</p>
<p>- Izvršni odbor ne želi Skupštini ništa predlagati, ni prejudicirati rješenje, želimo da to bude posve otvorena rasprava i neka članovi Skupštine najdemokratskijim oblikom izjašnjavanja donesu odluku, ukratko je pojasnio Canjuga.</p>
<p>Izvršni je odbor informiran i o razgovorima Zlatka Canjuge s Velimirom Zajecom, klupski je predsjednik dobio potporu u nastojanju da vrati Zajeca u klub. U četvrtak u 12.30 sati Canjuga i Zajec opet će se sastati u Gradskoj skupštini i nakon tog razgovora trebalo bi se znati hoće li Croatia imati novog sportskog direktora, hoće li Velimir Zajec zasjesti na funkciju koju neprijeporno najbolje obavlja...</p>
<p>- Čekamo i povratak aktualnog sportskog direktora Ivana Bedija iz Španjolske, želimo se s njim časno i pošteno dogovoriti o kadrovskom »preslagivanju kockica« u stručnom sektoru kluba. Dakle, Bedija nećemo smijeniti, nego će to biti »preslagivanje kockica«, nasmijao nas je Canjuga, izrazivši uvjerenje da će sutrašnji razgovor sa Zajecom biti uspješno okončan, dodavši na kraju:</p>
<p>- Sve, baš sve ovisi o Zajecu!</p>
<p>Izvršni odbor izrazio je jednoglasnu želju za njegovim povratkom. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vlak demantirao da od Croatije nije dobio plaću četiri mjeseca </p>
<p>Croatijin trener Marijan Vlak demantirao je informaciju da nije četiri mjeseca dobio plaću / Aktualnog sportskog direktora Ivana Bedija nogometaši pljeskom ispratili u Zagreb / U petak »plavi« igraju protiv njemačkog drugoligaša, Tennis Borussie iz Berlina</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Nakon nekoliko mirnih dana proključala je i La Manga, domicil priprema Croatijinih nogometaša. Vijesti iz Zagreba o povratku Velimira Zajeca u klub najprije su uzdrmale aktualnoga sportskog diretkora Ivana Bedija, koji je u četvrtak napustio La Mangu. Kad se na kraju jutarnjeg treninga pozdravio s nogometašima, dobio je snažan pljesak, igračka je reakcija zacijelo natjerala Bediju i suzu na oko. Svaki je rastanak bolan, posebno ako je - definitivan.</p>
<p>Trener »modrih« Marijan Vlak ljuti se na (mlađe) novinare, a netko je iz zagrebačke ekspedicije predstavnicima medija servirao i podatak da Vlak već četiri mjeseca nije dobio plaću! I tako je do tada mirna La Manga uzvratila udarac uvijek nemirnom Zagrebu, pa je sljedećeg dana u Maksimiru financijski direktor kluba Branko Laljak pokazivao isplatnice na osnovi kojih je vidljivo da je Vlak uredno primio plaću za navedeno, navodno prijeporno, razdoblje. </p>
<p>- To su gluposti, plaće smo uredno podmirili i treneru i igračima. Dugujemo ugovorne rate, dinamika isplate je malo sporija nego što su igrači navikli, ali vjerujem da ćemo i to uskoro riješiti, Laljkove su riječi.</p>
<p>Dokaz finacijske krize u Maksimiru svakako je i podatak da su nekim klupskim zaposlenicima (među ostalim direktoru Damiru Vrbanoviću i treneru Marijanu Vlaku) u četvrtak privremeno bili isključeni klupski mobiteli zbog neplaćenih računa. No, istog dana računi su plaćeni, barem tako tvrde u klubu.</p>
<p>A u La Mangi je Vlak novinarima potvrdio istinitost navoda Branka Laljka:</p>
<p>- S plaćom nema problema, sve na vrijeme stiže. Međutim, nisam dobio nagradu za rezultate u Ligi prvaka, no ni igrači nisu dobili. Nadam se da će mi sve isplatiti, pričao je Vlak.</p>
<p>Ostaje, dakle, tek upitno tko je novinarima dao pogrešnu informaciju? Sigurno je riječ o nekome iz »plave« ekspedicije, no ovaj put mirno može spavati inače »dežurni krivac« Goran Bradić! Naime, sad ga glavni direktor Mirko Novosel ne može optužiti za »cinkarenje«, budući da je Bradić u Zagrebu, a »patka« je rođena u La Mangi...</p>
<p>Vlak, inače, nije želio previše komentirati možebitni Zajecov povratak u klub, o toj je temi hladno rekao:</p>
<p>- Sa svakime s kime sam radio imao sam dobre odnose, sa svima sam korektno surađivao. Nisam u poziciji odlučivanja, niti smjenjivanja i postavljanja ljudi na funkcije, ja sam trener i zanima me samo nogomet, samo treninzi i utakmice. Svlačionica je moje radno mjesto, očekivano je Vlak oprao ruke od svega.</p>
<p>Croatia će u petak u 15.30 sati odigrati prvu od tri pripremne utakmice u La Mangi. Suparnik će joj biti njemački drugoligaš Tennis Borussia iz Berlina, a »plavi« će utakmicu započeti u ovome sastavu: Ladić - Jurić; Tokić, Tomas - Šarić, Prosinečki, Bišćan (Pilipović, Pavlović), Mumlek, Krznar - I. Cvitanović, Šokota.</p>
<p>Bišćana muči lakša ozljeda mišića i ako ne bude mogao zaigrati, umjesto njega će istrčati Pilipović ili Pavlović. Općenito će između te trojice nogometaša Vlak potražiti zamjenu za Krunoslava Jurčića na poziciji zadnjeg veznog igrača. Bišćan je, dakako, prvi izbor, potom slijedi Pilipović...</p>
<p>Reprezentativci BiH, Edin Mujčin i Nermin Šabić, trebali su u petak otputovati u Dohu, gdje njihova reprezentacija u nedjelju igra protiv Katara. Međutim, na put je otišao samo Mujčin (vratit će se u La Mangu 25. siječnja), budući da je Šabić na treningu ozlijedio vanjske ligamente koljena. Prava težina ozljede procijenit će se tek za nekoliko dana.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mamić umjesto Novosela?</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Isplati se ponekad uraniti i navratiti u prostorije Udruženja nogometnih prvoligaša barem pola sata prije početka uobičajene konferencije za novinare Hrvatskoga nogometnoga saveza. Tako smo prošli put saznali od samog Rene Sinovčića, inače tom prigodom dosta sklonog neslanoj šali, da će se možda kandidirati za predsjednika HNS-a. Ovaj put testirali smo nazočne pitanjem: tko će biti budući glavni direktor Croatije. Dobili smo gromoglasni odgovor: Zdravko Mamić!</p>
<p>Izrekao je to Ante Martinac, povjerenik Prve HNL. Dakako, uz ogradu da se za nešto takvo trebaju ispuniti još neki popratni detalji, koje nije spomenuo, ali je vjerojatno mislio na pobjedu Stipe Mesića u čijem je izbornom stožeru Mamić uzgred vrlo bitan podupirajući stub. Pokazujući nam pritom na hrpu novina kao izvor svoje vidovitosti koja u ovom slučaju nije nimalo bez temelja. Jer, i mi smo prolistali sav dnevni tisak, pa kad se zaokruže sva pisanja u posljednje vrijeme na »spomenutu temu«, Zdravko Mamić nazire se kao mogući skori Novoselov nasljednik.</p>
<p>Odakle nam sad to da i mi mislimo kao Martinac, ali i mnogi drugi skloni analitičkom povezivanju onog izrečenog između redaka, budući da su u jednim dnevnim novinama jasno ispisane Mamićeve riječi kako ga nešto takvo uopće ne zanima. Odnosno, da je reporter u krivu ako na takav način povezuje Mamićevo nedavno sastajanje i razgovaranje s Velimirom Zajecom za kojega se već sa sigurnošću tvrdi da je novi Croatijin sportski direktor. Sumnjamo da su se Mamić i Zajec učestalo sastajali, i navodno satima razgovarali samo o tome pod kojim će to uvjetima talentirani mladi reprezentativac Boško Balaban, inače Mamićevo»vlasništvo«, iz Rijeke preći u Croatiju kako bi se u njoj afirmirao, a potom nabio takvu cijenu da Mamić više u životu neće trebati raditi.</p>
<p> No, da je to u zadnje doba jedina Mamićeva poveznica s Maksimirom još bismo povjerovali kako ga Croatia zanima samo kao navijačka ljubav. Pamtimo i njegovo nedavno pomirenje s »vječnim neprijateljom« Canjugom, a sve navodno u ime interesa »svetog kluba«. A i općenito, Mamić se u zadnje vrijeme osjetio pozvanim komentirati Croatijinu zbilju, nuditi rješenja i ideje. Taman i da se hoće, ne može se povjerovati u priču kako je nekadašnji Croatijin sportski direktor i dioničar zauvjek raskrstio s ambicijama povratka u Maksimir, jer ga zanima samo »mirni a isplativi život nogometnog menedžera«. Prisjetimo li se, međutim, magične snage kojom maksimirski klub privlači sve moguće aspirante na njegove dvore, kule, salone i riznice, navađajući ih da neviđenom lakoćom zanemare vlastiti obraz i poreknu svoje dojučerašnje riječi kao da ih nikad nisu ni izrekli, valja se upitati zašto bi Mamić bio iznimka? Poglavito jer nije jednom upravo iz njegovih ustiju zabilježeno: »Fućkaš čovjeka koji ne mijenja stavove!«</p>
<p>Drugim riječima, čisto sumnjamo da će Mamić stajati postrance kad će svekolike promjene na djelu zasigurno zapljusnuti i Maksimir. Poglavito, jer pamtimo žar iz njegovih očiju kad je prije pet godina naprasno morao napustiti Maksimir, izjavljujući pritom: </p>
<p>- Vratit ću se ja opet jednog dana, vidjet ćete...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Dragovoljci« u Baškoj vodi dočekuju Hajduk</p>
<p>Nakon zagrebačkog dijela priprema nogometaši Hrvatskog dragovoljca nastavit će pripreme u Baškoj vodi, a u obližnjoj Makarskoj odigrat će prijateljske susrete s Hajdukom, Mosorom i Posušjem</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Pripreme za nastavak prvenstva nogometaši Hrvatskog dragovoljca nakon Zagreba, gdje su radili na travnjaku u Sigetu, nastavit će u Baškoj vodi. Razinu tjelesne spreme uoči puta u Dalmaciju trener »dragovoljaca« Mile Petković provjerio je u srijedu, kada su njegovi nogometaši odigrali prijateljski susret s drugoligašem Vrbovcem te pobijedili sa 2-1. Ozbiljni ispit usvojenih taktičkih zamisli trenera Petkovića »dragovoljci« će imati prilike iskazati u petak (14 sati) na domaćem travnjaku, kada će ugostiti Segestu.</p>
<p>- Zadovoljan sam sa ostvarenim u dosadašnjem dijelu priprema, jer smo napravili većinu planiranog. Nepredviđena je bila jedino gripa, od koje je obolila skupina igrača koji su imali pauzu od šest-sedam dana, komentirao je zagrebački dio priprema Petković.</p>
<p>Margeta, Jurić, Puljić, Bodul i Bošnjak nakon prisilnog godišnjeg odmora nastavili su trenirati, no sa smanjenim intenzitetom. Upravo zato je trener Petković odlučio kako oni neće nastupati u predstojećim prijateljskim susretima.</p>
<p>- Nećemo žuriti sa njihovim oporavkom. Važno je da se oni osjećaju spremni za tjelesne napore, te da do odlaska u Bašku vodu koliko-toliko sustignu ostale suigrače na tjelesnom planu, kako bi tamo mogli posvetiti više pažnje tehničko-taktičkim pojedinostima, najavljivao je trener Petković.</p>
<p>Prva dalmatinska provjera usvojenog znanja na rasporedu je 26. siječnja. Na stadionu u Makarskoj snage će odmjeriti Hrvatski dragovoljac i Hajduk, a uprava sigetskog kluba dogovorila je i susrete sa Mosorom i Posušjem.</p>
<p>- Pokušat ću tijekom tih susreta pružiti priliku svakom od 26 igrača, koliko u ponedjeljak kreće za Bašku vodu. Ujedno se nadam kako će se samim time isprofilirati momčad koja će imati najveću minutažu u nastavku prvenstva, rekao je Petković.</p>
<p>U redovima »dragovoljca« nema ozlijeđenih, osim Lalića koji se nalazi u Daruvarskim toplicama na rehabilitaciji. A njegov dolazak te uključenje u dalmatinski dio priprema očekuje se kroz šest-sedam dana.</p>
<p>- Razgovarao sam s Lalićem, koji mi je rekao kako se odlično oporavlja te će ubrzo biti spreman trenirati. To me uistinu razveselilo, rekao je još Petković.</p>
<p>Iako je trener »dragovoljaca« zahtijevao od uprave kluba da do odlaska na pripreme u Bašku dođu tri pojačanja, po jedna prinova u obrani, sredini terena i napadu, želje mu nisu ispunjene. Na pripremama su bili puleni Milivoja Bračuna iz Dugoga sela, Počkaj iz Švicarske te Osibov iz Solina, no oni ne bi bili pojačanja, tek zaoštravanje konkurencije na klupi, čak i kada bi se dogovorili s klubom oko mogućeg angažmana. Ipak, direktor Hrvatskog dragovoljca, Ivan Cvjetković, najavio je kako se sprema u redove »dragovoljca« dovesti zvučno ime iz hrvatske lige...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Osnivačka Skupština ZSD Croatia 10. veljače</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - U srijedu je u prostorijama Gradske skupštine održan sastanak predstavnika klubova koji bi uskoro trebali tvoriti Zagrebačko sportsko društvo Croatia. Nazočni su bili predstavnici RK Badel 1862 Zagreba, NK Croatije i VK Mladosti, nije bilo predstavnika Cibone, budući da su svi bili na utakmici u Laškom. Ovaj je sastanak iskorišten za još jedan razgovor o planiranom funkcioniranju udruge u osnivanju i zaključeno je da Croatijin direktor pravnih poslova Damir Vrbanović za sljedeći sastanak koji će se održati 26. siječnja pripremi definirani i pročišćeni Statut ZSD Croatia. Ukoliko sve bude teklo bez problema, ako ne bude prepreka, osnivačka Skupština ZSD Croatia trebala bi se održati 10. veljače. (P.J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Čečeni u Groznom zarobili ruskog generala? </p>
<p>Četvrtak, peti dan uličnih borbi u Groznom, donio je ruskoj vojsci neugodnu senzaciju. Naime, prema čečenskim izvorima, njihovi su borci u četvrtak ujutro zarobili ruskog generala Mihaila Malafejeva, zamjenika zapovjednika za zauzimanje Groznog. General je, kako se saznaje, upao u uličnu zasjedu. Ruski izvori u četvrtak nisu htjeli demantirati, ali ni potvrditi da je Malafejev zarobljen. Prema neslužbenim izvorima, tvrdi se da je general poginuo, ali za svaki slučaj rusko Ministarstvo obrane provjerava i mogućnost da je zarobljen.</p>
<p>Otpor čečenskih branitelja u Groznom tako je snažan da ruski generali više ne govore o danu kad bi grad mogao doći potpuno u njihove ruke. O žestini borbi najbolje svjedoči podatak da je strateški važan most na rijeci Sunži, koji se nalazi u središtu Groznog, u posljednjih 48 sati triput prelazio iz ruskih ruku u ruke čečenskih boraca i obrnuto.</p>
<p>Paralelno s vojnim operacijama ruskih generala za zauzimanje čečenskog glavnog grada, Moskva vodi i intenzivnu diplomatsku ofenzivu da spriječi eventualne sankcije Rusiji zbog rata u Čečeniji. Nakon dvodnevnog obilaska ratom zahvaćenog sjevernog Kavkaza i čečenskog područja pod kontrolom ruske vojske, u Moskvu se u četvrtak vratio šef izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe lord David Russel-Johnston. Na konferenciji za novinare, on nije potpuno isključio mogućnost zamrzavanja ruskog članstva u toj najstarijoj europskoj organizaciji. »Na dnevni red Parlamentarne skupštine nije uvršteno pitanje isključivanja ili zamrzavanja članstva Rusije«, rekao je lord Russel-Johnston. No, dodao je da to pitanje može ipak biti na dnevnom redu zasjedanja, koje će se održati sljedećeg tjedna. Jer, istaknuo je, dok god Rusija vodi rat u Čečeniji, suočena je i s opasnošću od sankcija. Pritom je ponovo pozvao ruski državni vrh da prekine rat u Čečeniji, a predsjednika Čečenije Aslana Mashadova da izruči teroriste.</p>
<p> Izražavajući žaljenje što nije mogao posjetiti područja gdje se neposredno vode oružane borbe, Russel-Johnston izjavio je kako se za posjeta izbjegličkim logorima u susjednoj Ingušetiji uvjerio da ruska strana tamo grubo krši ljudska prava.</p>
<p>Lord David Russel-Johnson i članovi njegove misije napustili su u četvrtak Moskvu, ali već poslijepodne u glavni grad Rusije stigli su šef talijanske diplomacije Lamberto Dini i njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer. U četvrtak navečer, njihov domaćin Igor Ivanov priredio im je večeru na kojoj su započeli i neformalni razgovori o čečenskoj krizi. Dini i Fischer u petak prije podne imat će odvojene razgovore sa svojim domaćinima o čečenskom ratu, a od rezultata tih razgovora umnogome ovisi kako će se EU dalje odnositi prema Rusiji. Naime, za ponedjeljak, 24. siječnja, zakazan je sastanak ministara vanjskih poslova Europske unije na kojem će glavna tema biti čečenski rat i eventualne sankcije Rusiji. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dramatično poboljšanje odnosa Ankare i Atene?</p>
<p>Prvi posjet šefa grčke diplomacije Turskoj okrunjen je potpisivanjem niza međusobnih sporazuma/ Turski premijer Ecevit sa zadovoljstvom prihvatio poziv da posjeti Grčku</p>
<p>ANKARA, 20. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Grčka i Turska imaju mnogo zajedničkih interesa da unaprijede političke, gospodarske, kulturne i druge odnose na mnogim poljima. Ta ocjena dominirala je tijekom susreta i razgovora što ih je grčki šef diplomacije Georgios Papandreou u četvrtak imao s turskim predsjednikom Süleymanom Demirelom, premijerom Bülentom Ecevitom, predsjednikom parlamenta Yildirimom Akbulutom i svojim domaćinom Ismailom Cemom.</p>
<p>Izvan je svake sumnje da četverodnevni posjet Papandreoua Turskoj, prvi na tako visokoj razini posljednjih 38 godina, sam po sebi, nedvojbeno je nova potvrda da je u tradicionalno napetim odnosima Ankara - Atena došlo do gotovo dramatičnog poboljšanja. Ono je uslijedilo nakon velike materijalne pomoći i simpatija što ih je Grčka iskazala za žrtve katastrofalnoga potresa koji je 17. kolovoza prošle godine pogodio tursko područje oko Mramornog mora. Grčka je također, odustajanjem od redovitoga »veta«, omogućila Turskoj da na prošlogodišnjem helsinškom summitu petnaestorice postane kandidatom za ulazak u članstvo Europske unije (EU).</p>
<p>Želju i jamačno nužnost da se unaprijede tursko-grčki odnosi dvije su strane okrunile potpisivanjem sporazuma o turizmu, zaštiti ulaganja i okoliša te borbi protiv terorizma. Očekuje se da će tijekom uzvratnoga posjeta Cema Ateni dvije strane potpisati još šest novih sporazuma. Inače, prvi korak u smjeru produbljivanja međusobne gospodarske i trgovinske suradnje označit će u petak sastanak poslovnih ljudi dvije zemlje u Istanbulu. Tom će skupu biti nazočni Papandreou i Cem. </p>
<p>Iz krugova bliskih turskoj vladi saznaje se kako je u razgovorima Ecevita i Papandreoua ključno pitanje bilo ponovno ujedinjenje Cipra te rješavanje međusobnih teritorijalnih sporova na području Egejskog mora. Pritom je izraženo zajedničko uvjerenje kako bi se, zatvaranjem tih desetljećima otvorenih dosjea, otvorilo novo poglavlje u grčko-turskim odnosima u cjelini. Inače, dvije su zemlje u siječnju 1996. došle na sam rub rata tijekom pogibeljnih sporenja oko prava na nenastanjeni egejski školj Imrali.</p>
<p>Saznaje se, također, kako je Papandreou svojim turskim sugovornicima predložio da se sva međusobna sporna pitanja rješavaju međunarodnom arbitražom. Predložio je, naime, da se oformi, kako je rekao, skupina »mudraca« ili stručnjaka s obje strane, koja bi zajednički radila pod pokroviteljstvom EU-a. Vjeruje se da će o tome biti više riječi tijekom uzvratnoga posjeta ministra Cema Grčkoj. Papandreou je prenio i poziv grčkoga premijera Kostasa Simitisa kolegi Ecevitu da posjeti Atenu, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanci u Koreji navodno sudjelovali u 37 masovnih ubojstava</p>
<p>Od rujna prošle godine, kada je američka agencija AP objavila izvješće da su američki vojnici navodno pobili oko 300 civila kod No Gun Rija, Južnokorejsko ministarstvo obrane primilo je 37 pismenih prijava / Južnokorejski predsjednik potpisao zakon kojim se odobrava istraga o pokolju u kojem su južnokorejski vojnici pobili oko 30.000 ljevičara i članova njihovih obitelji</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Istraga o donedavna zaboravljenom pokolju kod No Gun Rija tijekom Korejskog rata (1950.-53.) kada su američki vojnici pobili oko 300 civila došla je do novih otkrića o pokoljima koje su u to vrijeme počinili američki vojnici, ali i sami Korejanci protiv Korejanaca. Od mjeseca rujna prošle godine, kada je američka agencija Associated Press objavila izvješće da su američki vojnici navodno pobili oko 300 civila kod No Gun Rija, Južnokorejsko Ministarstvo obrane primilo je 37 pismenih prijava sa zahtjevom da se pokrene istraga o navodnim masovnim ubojstvima u kojima su sudjelovale i američke trupe. Međutim, istraga je pokazala i dosada nepoznate činjenice o masakrima što su ih Korejanci provodili nad vlastitim sunarodnjacima koji su čak okrutniji od onih što su ih u tom ratu počinili Amerikanci. </p>
<p>Dokazi o bratoubilačkim masakrima bacila sjenu na predstojeće obilježavanje pedesete obljetnice od početka Korejskog rata, koju su južnokorejski generali htjeli proslaviti u pobjedničkom duhu. Bez pobjede demokracije i okončanja Hladnoga rata, smatraju američki analitičari, Južna Koreja ne bi mogla provesti nepristranu reviziju korejske propagande prema kojoj su svi koji su ukazivali na pogreške na južnokorejskoj strani proglašavani komunistima. Tako je prošloga tjedna Južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung potpisao zakon kojim se odobrava istraga o pokolju u kojem su južnokorejski vojnici pobili oko 30.000 ljevičara i članova njihovih obitelji. Američki tjednik Newsweek u novom broju objavio je dosada tajne fotografije američkog časnika iz početka Korejskog rata na kojima se vidi kako pripadnici južnokorejske vojne policije, uzmičući pred prodorom komunističkih osvajača sa sjevera, likvidiraju ljevičarske političke zatvorenike, njih oko 1800. Fotografije su početkom godine objavljene i u južnokorejskim novinama.</p>
<p>Spominje se »dvostruka nečovječnost« u gradu Taejon 150 kilometara južno od glavnog grada Južne Koreje Seoula, gdje su južnokorejske snage smaknule velik broj ljevičarskih zatvorenika kako ih ne bi oslobodila komunistička vojska u prodoru. Kada su »sjevernjaci« zauzeli Taejon, zatvor su popunili desničarima. Dva mjeseca kasnije, tijekom američke kontraofenzive, sjevernokorejska vojska smaknula je oko 1300 zatvorenika. </p>
<p> U nekim istragama Amerikanci su oslobođeni krivnje. Istražujući ubojstva tisuća civila u Shin Chonu u Sjevernoj Koreji novelist Hwang Sok Yung u svojoj novoj knjizi demantira izložbu u gradskom »Muzeju masakra američkih vojnika« gdje se američke snage optužuje da su »bile brutalnije od Hitlera« ubivši navodno 33.383 stanovnika grada tijekom 45-dnevne okupacije 1950. godine. Hwang tvrdi da to nisu učinili američki vojnici nego korejski desničari, od kojih su mnogi bili kršćani. </p>
<p>Od optužbi protiv američkih snaga, najozbiljnija je ona o pokolju kod No Gun Rija, odnosno da su američki vojnici civile pobili namjerno. Tijekom svog prošlotjednog posjeta Seoulu, tajnik Američke vojske Louis Caldera rekao je da to tek treba utvrditi. Amerikanci su dosada krvavi postupak svojih vojnika objašnjavali strahom od prerušenih sjevernokorejskih vojnika koji su se navodno skrivali među izbjeglicama. Predsjednik Sjedinjenih Država Bill Clinton obećao je punu transparentnost u istrazi o No Gun Riju, koja se događa u vrlo osjetljivom trenutku za Amerikance. Naime, SAD žele da se produži ugovor o obrani od prijetnje iz Sjeverne Koreje kojim je u Južnoj Koreji stacionirano oko 37.000 američkih vojnika u Južnoj Koreji. Ugovor je istekao prije tri godine, bez sklapanja trajnog mirovnog sporazuma. Južna Koreja uvjetovala je nastavak vojne suradnje i buduće odnose brzom i preciznom istragom o pokolju u No Gun Riju, no ono što Amerikancima otežava položaj jest optužba da su civile pobili namjerno. »Tvrdnja da su nevini životi u No Gun Riju namjerno oduzeti taj slučaj čini jedinstvenim«, rekao je Caldera u Seoulu obećavši brzu i temeljitu istragu o incidentu. Prema njegovim riječima danas je nemoguće istražiti svaki incident u kojem su stradali nevini civili. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>SAD greškom dala nuklearne tajne na uvid javnosti</p>
<p>WASHINGTON, 20. siječnja</p>
<p> - Stotine nekad povjerljivih dokumenta koje je američka vlada predala Nacionalnom arhivu za javnu uporabu sadržavaju nuklearne tajne koji su greškom zadržane u materijalima, objavilo je Ministarstvo energetike. Ministarstvo je, u skladu sa zakonom iz 1998., ponovno pregledalo dokumente kako bi se utvrdilo da ne sadržavaju povjerljive podatke, te je nešto prije Božića podnijelo prvo izvješće Kongresu. Iz tog izvješća slijedi da su dokumenti potekli iz više vladinih agencija.</p>
<p>Pitanje američkih nuklearnih tajni postalo je vrući krumpir za Kongres nakon što su prošle godine eruptirale optužbe da se Kina navodno, špijunažom domogla nuklearnih tajni. Zbog toga je predsjednik Bill Clinton naložio reviziju svih dokumenta starijih od 25 godina koji su nekad bili strogo povjerljivi.</p>
<p>Povjerljivi podaci ostavljeni su u predanim dosjeima ljudskom pogreškom jer su pregledači previdjeli oznake koje pokazuju da je materijal povjerljiv. »To je doista zabrinjavajuće jer bi ti podaci mogli biti od velike pomoći nekom tko pokušava razviti nuklearno oružje«, izjavio je jedan neimenovani dužnosnik Ministarstva. Od gotov milijun pregledanih stranica, nešto manje od 15.000 sadržavalo je povjerljive informacije koje nikako nisu smjele doći na uvid javnosti, a Ministarstvo enegetike spriječilo je predavanje daljnjih dvije tisuće dokumenta koji sadrže nuklearne tajne. Prema izvješću, postoje dokazi da su podaci iskorišteni u jednom istraživanju. Radilo se o informacijama vezanim za proizvodnju nuklearnog oružja u jednoj stranoj državi tijekom pedesetih godina, a ne o proizvodnji takvog oružja u SAD-u.</p>
<p>Federacija američkih znanstvenika, neprofitna udruga koja se bavi sigurnosnim pitanjima, objavila je sažetak izvještaja u kojem tvrdi da je među dokumentima bilo i »podataka o nuklearnim testovima koji omogućavaju uvid u tehnološku razinu proizvodnje početkom šezdesetih godina«. Davanje takvih podataka na uvid javnosti, upozorili su oni, moglo bi pomoći neprijateljima SAD-a i »terorističkim skupinama«, jer je starije nuklearno oruže jednostavnije proizvesti od modernoga. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Žirinovski potpredsjednik Dume, Jastržembski »prebjegao« Putinu</p>
<p>Parlamentarna tijela biraju komunisti i »Medvjed«, dok druge stranke bojkotiraju rad Dume </p>
<p>MOSKVA, 20. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kriza u podijeljenom novo izabranom ruskom parlamentu, do koje je došlo izborom komunista Genadija Seleznjova za predsjednika državne Dume, nastavlja se. Nezadovoljni što su »agresivna većina«, odnosno komunistička frakcija Genadija Zjuganova i Putinov »Medvjed« međusobno podijelili većinu rukovodećih položaja u državnoj Dumi, zastupnici Saveza desnih snaga Sergeja Kirijenka, »Jabuke« Grigorija Javlinskog i stranke »Domovina - cijela Rusija« Jegvenija Primakova nisu se u četvrtak pojavili na zasjedanju Donjeg doma parlamenta. </p>
<p>Zbog tog bojkota, od ukupno 450 izabranih zastupnika, u radu parlamenta već tri dana ne sudjeluje čak njih 120. Međutim, komunisti i »Medvjed« zajedno sa svojim satelitima imaju više od dvije trećine zastupničkih mjesta, što im omogućuje da »normalno« rade i biraju tijela Dume. Tako je uvjerljivom većinom glasova za prvog zamjenika predsjednika parlamenta izabrana Ljubov Sliskaja, članica parlamentarne frakcije »Medvjed«. Izabrana su još četiri »obična« potpredsjednika Dume, a jedan od njih je i Vladimir Žirinovski. </p>
<p>Izborom u uže rukovodstvo Dume, Žirinovski je mjesto šefa parlamentarne frakcije Liberalno-demokratske stranke prepustio svom 27-godišnjem sinu Igoru, što je također izazvalo mali skandal. Naime, Igor Lebedev (sin Žirinovskog nosi majčino prezime) jedan je od najbogatijih zastupnika u novoj Dumi. Prema imovinskoj deklaraciji, on ima šest kuća i 28 stanova u Moskvi i širom Rusije koje ukupno imaju više od 4000 četvornih metara. Uz to, vlasnik je gradilišta i zemlje u moskovskoj oblasti a također i u unutrašnjosti Rusije. U svom voznom parku ima veći broj automobila. Igor Lebedev izabran je za zastupnika na stranačkoj listi svoga oca kao predsjednik Omladinske organizacije Liberalno-demokratske stranke.</p>
<p>Dolazak sina Vladimira Žirinovskog na čelo parlamentarne frakcije Liberalno-demokratske stranke nije i jedina kadrovska senzacija koja je u četvrtak zaokupila pozornost moskovske javnosti. Naime, u četvrtak je rukovodstvo Primakovljeve i Lužkovljeve stranke »Domovina - cijela Rusija« napustio Sergej Jastržembski kojega je v.d. predsjednika Rusije Vladimir Putin imenovao za svog pomoćnika zaduženog za »informacijsku podršku« ruskom ratu u Čečeniji. Jastržembski je tako postao dvostruki prebjeg. Prije 15 mjeseci, Jastržembski je kao glasnogovornik predsjednika Jeljcina napustio Kremlj i prešao u politički tabor moskovskog gradonačelnika Jurija Lužkova i smijenjenog premijera Jevgenija Primakova.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Chiracu stranka otkazala poslušnost!</p>
<p>PARIZ, 20. siječnja</p>
<p> - Zbog protivljenja većine zastupnika iz njegove vlastite, neodegolističke stranke »Okupljanje za Republiku« (RPR), francuski je predsjednik Jacques Chirac morao odustati od jednog od svojih glavnih obećanja biračima, od inicijative za ustavnom reformom pravosuđa. »Paket« ustavne reforme bio je pripremljen za usvajanje na skupnom zasjedanju Nacionalne skupštine i Senata koju je predsjednik Chirac već formalno bio sazvao za ponedjeljak 24. siječnja, ali ga je u srijedu navečer morao definitivno otkazati zbog protivljenja zastupnika dviju stranaka desne oporbe (RPR-UDF), a bez čijih glasova nije moguće osigurati potrebnu kvalificiranu većinu za promjene Ustava. </p>
<p>Inicijativi za ustavnom reformom pravosuđa, što je bilo jedno od glavnih Chiracovih obećanja pri izboru za predsjednika republike, pridružila mu se vlada pluralne ljevice premijera Lionela Jospina, s kojom je u kohabitaciji od 1997.godine. Ustavnom revizijom trebala se osigurati podloga za donošenje više novih zakona kojima bi se ojačala neovisnost sudaca i javnih tužitelja, a posebno zajamčila odvjetnička zaštita osumnjičenima već od prvog trenutka privođenja pred istražnog suca, što danas u Francuskoj, za razliku od drugih europskih zemalja, nije još slučaj. </p>
<p> Prema rezultatima više anketa objavljenih tijekom siječnja, podršku takvoj ustavnoj reformi izrazila je ogromna većina Francuza (po jednoj od anketa, čak više od 80 posto). Otkazivanjem poslušnosti u slučaju ustavne revizije pravosuđa, vodstvo Chiracovog RPR-a po prvi puta je konkretno demonstriralo svoju politiku »autonomije« prema njemu kao šefu države u kohabitaciji s vladom pluralne ljevice, što je nakon izborom za novu predsjednicu stranke u prosincu najavila Michele Alliot-Marie. Ona drži da u se toj kohabitaciji gubi identitet RPR-a kao glavne oporbene stranke. </p>
<p> Više francuskih listova u četvrtak kritički zaključuje da će odgađanje ustavne reforme pravosuđa zbog razloga koji očito nisu principijelne prirode, nego su izraz stranačkih taktiziranja, još više produbiti nepovjerenje francuskih birača općenito prema političarima. Pariški nezavisni Le Monde u svom komentaru ide u najdalje kritikama, i zatražio je u četvrtak od Jacquesa Chiraca da iskoristi svoje pravo na raspisivanje referenduma o ustavnoj reformi pravosuđa. »Reforma je nužna i popularna. Narodu treba omogućiti da to kaže«, zaključuje u svom uredničkom komentaru Le Monde. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Anonimne stranke na vrhu glasačkog listića za lokalne izbore u BiH</p>
<p>Na predstojeće općinske izbore u Bosni i Hercegovini u travnju izaći će čak 68 političkih stranaka, 7 koalicija i 18 neovisnih kandidata </p>
<p>MOSTAR, 20. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Čak 68 političkih stranaka, 7 koalicija i 18 neovisnih kandidata sudjelovat će na predstojećim općinskim izborima u Bosni i Hercegovini. Birači će u travnju očito imati pune ruke posla da pronađu svoga favorita na listi s gotovo nevjerojatna 92 imena stranaka, koalicija i neovisnih kandidata, među kojima će, kako je odlučeno ždrijebom, na prvome mjestu biti malo poznati Politički klub nezavisni BiH, a na posljednjem neovisni kandidat Lazar Kusić. Redoslijed na glasačkome listiću nije nevažan, ustvrdio je prilikom ždrijeba veleposlanik Dieter Woltmann, viši zamjenik šefa misije OESS-a, dodavši kako je pozicija (ne preciziravši i zašto!) zapravo vrlo bitna i također ima utjecaj na birače. </p>
<p>Ako je Woltmann mislio na udaljenost od vrha na glasačkome listiću, onda bi se lako moglo dogoditi da Stranka demokratske akcije (SDA) prođe vrlo loše na općinskim izborima, s obzirom da prigodom ždrijebanja nisu imali baš previše sreće, »zaradivši« tek 91. mjesto. Ili bi, pak, ma koliko to možda neozbiljno zvučalo, u tome čitavom moru izbornih kurioziteta i apsurda, najgore mogle proći stranke koje su voljom ždrijeba dobile mjesto negdje oko sredine glasačkoga listića, pa će ih zaista teško biti pronaći, pogotovo one manje poznate. Sam vrh pripao je, zanimljivo, baš manje poznatim strankama, a nakon prilične nepoznanice pod rednim brojem jedan, čini se da ništa nije poznatiji ni broj dva: KNS - Zaštite ljudskih prava boraca i građana - pravde i morala. Od poznatijih stranaka na bosansko-hercegovačkoj političkoj pozornici »najbolji plasman« ostvarila je Radikalna stranka RS, a broj osam Poplašenovim radikalima na izvlačenju je dodijelio predstavnik Hrvatske čiste stranke prava!? Na 12. mjestu na glasačkim listićima bit će SNS - Biljana Plavšić, na 15. koalicija Hrvatske narodne stranke (HSS i HNZ), SDP je 21., između LBO-a i HDZ-a BiH. Ostali su prilično nisko rangirani: Socijalistička partija RS (41. mjesto), Nova hrvatska inicijativa (47.), SNSD - Milorad Dodik (56.), a SDS je tek 83.</p>
<p>Od »igre brojki« ništa nezanimljivija nije ni »igra imena«, pa će tako glasači moći dati svoj glas i strankama kao što su, primjerice, Stranka ujedinjenih muslimana Republike (?!) BiH, Nova Bosna, Srpska omladinska stranka - Novi naraštaji, Pokret za Rudo, Nezavisna septembarska stranka, Partija pravoga puta, Za kralja i otadžbinu - Narodna radikalna stranka, itd. Uz brojne hrvatske pravaške stranke, tu je i Bošnjačka stranka prava, a još uvijek je živ i - Savez komunista BiH (SKBiH)! </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Promovirana policija Distrikta Brčko, 20 Hrvata ostalo bez posla</p>
<p>BRČKO, 20. siječnja</p>
<p> - Viši časnik za vezu UN-a Bob Gravelle u četvrtak je u Brčkom službeno promovirao policiju Distrikta Brčko. Policija Distrikta imat će ukupno 320 pripadnika, a u njoj će biti uposleni policajci iz tri dosadašnje policijske uprave koje su djelovale na brčanskim prostorima. </p>
<p>Supervizor Robert Farrand, svojim je nalogom imenovao je i čelne ljude policije. Novi načelnik policije Distrikta je Duško Kokanović, a njegovi zamjenici Mirsad Haseljić i Pero Androšević. Policajci Distrikta na rukavima svojih odora već nose vrpce na kojima piše »Policija Distrikta«, a nove policijske odore trebaju stići do kraja veljače. Upitan koji su kriteriji korišteni prilikom odabira policajaca, Gravelle je kazao da je glavni kriterij bio stručnost i kvalifikacija, ali i trenutačna etnička slika brčanskog područja. Dosadašnji načelnici policije u Ravne-Brčkom, Brčko Rahiću i gradu Brčkom, odlukom IPTF-a, nisu dobili »zeleno svjetlo« za rad u policiji Distrikta. I 20 policajaca Hrvata, od ukupno 73 koliko ih je do sada radilo na brčanskim prostorima, bit će otpušteno iz policije. Predsjednik OO HDZ-a Ravne-Brčko dr. Anto Domić kazao je kako ova stranka, sukladno arbitražnoj odluci, podržava ustroj policije Distrikta. On je kazao kako, prema informacijama kojima raspolaže, HDZ općine Ravne-Brčko nije zadovoljan zastupljenošću Hrvata u budućoj policiji.Dogradonačelnik Brčkog i predsjednik OO NHI-ja Ravne-Brčko Ivan Krndelj kazao je kako će se založiti da svi oni koji su novim ustrojem policije distrikta ostali bez posla, novi posao, adekvatno školskoj spremi, dobiju na prostorima distrikta. »Ne može se dogoditi da ljudi koji se nisu ogriješili o zakon i o norme policijskog ponašanja bez obrazloženja budu otpušteni i da se moraju sami snalaziti i tražiti posao«, kazao je Krndelj, dodavši kako će otpušteni policajci biti zaštićeni i od strane sadašnje multietničke brčanske vlade ali i od budućih organa Distrikta. (Zoran Matkić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Ako se Hrvati budu podijelili na desne i lijeve, Hrvatska će završiti u katastrofi velikih razmjera</p>
<p>Oko 70 posto birača okrivljuje HDZ za: loše obavljenu pretvorbu, nekažnjenu pljačku u pretvorbi, osobito krivaca za propale banke s golemim financijskim gubitkom, ignoranciju i bahatost vlasti, ali i ukupnog osoblja u državnim i gradskim ustanovama, nezaposlenost, unutarnji dug u državi i neplaćanje radnika u dijelu gospodarstva, lošu sanaciju poduzeća i po nekoliko puta - bez očekivana učinka... Govori se i o sanaciji poduzeća političkih štićenika na štetu države, niskom životnom standardu pučanstva, međunarodnoj izolaciji Hrvatske, nepriličnom povećanju plaća u vrhu državne uprave, neprilično visokim mirovinama u vrhu državne uprave za rad od dvije godine...</p>
<p>Je li sve bilo tako loše i hoće li nova vlast to sve poboljšati?</p>
<p>HDZ se može okriviti za ignoranciju i bahatost, iako se danas većina hrvatskih građana tako ponaša kad je u prilici, a teško se s time miri kad je u neprilici. Vrh državne uprave svojim ponašanjem treba pokazati ljudsko lice u svakoj prilici i biti uzorom i to tražiti od cijelog činovničkog aparata. Vlada se ne može zadovoljiti time što je državni tužitelj pokrenuo tužbe za financijske zloporabe i da je samo stvar sudstva da o tome donese presuda. Ona je, doduše, povećala plaće u sudstvu radi bolje učinkovitosti i smanjenja korupcije, ali čini se da se time nije mnogo postiglo, jer velike ribe još nisu u mreži zakona. Vlada se također ne može opravdati time da je veliko povećanje plaća bilo nužno, jer su visoki dužnosnici bili i u nadzornim odborima poduzeća. Pri povećanju plaća treba uzeti u obzir da visoki dužnosnici imaju dnevnice, koje često mogu uštedjeti, a imaju i druge unosne povlastice.</p>
<p>Nakon 45 godina komunizma i pet godina rata, Hrvatska se ne može ni u čemu uspoređivati sa zapadnoeuropskim ustaljenim demokracijama s visokim blagostanjem. Mi se najprije moramo izvući iz krize, a tek onda misliti na osobne interese. U tome bi državni dužnosnici morali biti uzorom, pa bi onda i ostali građani počeli više sudjelovati u podizanju gospodarstva. I oporba konstruktivnom kritikom treba sudjelovati u izgradnji države. Izdatke za (velike) plaće opravdavati kao malu stavku u ukupnom državnom proračunu, jednostavno nije primjereno. Posebno je pitanje visokih mirovina za visoke državne službenike, koje se mogu postići u dvije godine rada u državnim institucijama. Zašto visoki državni službenici ne stiču mirovine kao i ostali građani? Glede ukidanja međunarodne izolacije naše zemlje, Hrvatska bi morala: vratiti sve Srbe u Hrvatsku (i osigurati im smještaj i posao), bezuvjetno surađivati s Haaškim sudom, surađivati sa Zapadom u »discipliniranju« BiH - Hrvatima zajamčiti ljudska i politička prava kao konstitutivnog naroda u BiH... Vjerojatno i štošta drugo.</p>
<p>Međutim, to nije dovoljno za ulazak Hrvatske u europske integracije, jer joj manjkaju gospodarski, politički, zakonski i drugi uvjeti. O tome EU ima 24.000 raznih zahtjeva i propisa. U istim neprilikama su sve tranzicijske države Srednje i Istočne Europe. Pritišće se na Hrvatsku da je se privoli na interese Zapada. Za razliku od Hrvatske, takvih pritisaka nema na Sloveniju, jer su Slovenci jedinstveni u obrani državnih interesa. Ostala krivnje HDZ-a složene su naravi, pa na sve optužbe mora sam dokumentirano odgovoriti te navesti i sve što je dobro učinio, jer nije sve bilo baš tako loše i crno.</p>
<p>S istim problemima će se sresti i nova vlast, pa postoji opasnost da će se, ako ne sve, najveći dio pogrešaka ponavljati. Nova vlast to mora izbjeći. Nepotrebno produljivanje krize ne smije se dopustiti. Bilo je u prošlosti ratova i razaranja, ali već nakon nekoliko godina počeo je normalan mirnodopski život. Međutim, nakon urušavanja komunističkog sustava, države Srednje i Istočne Europe ni nakon 10 godina ne nalaze izlaz iz krize, koja nije samo gospodarska već moralna i sveopća. U 45 godina komunističkog sustava nestale su najvećim dijelom gospodarske poduzetničke i moralne tradicije. Najgore deformacije pretrpjeli su međuljudski odnosi (otuđenost, destrukcija, nepovjerenje, zatvorenost, bahatost, ignorancija, uskraćivanje potrebnih informacija, sklonost prijevarama, itd.) i odnos prema radu. Većina hrvatskih građana ne zna prave uzorke krize. Posljedice komunističkog sustava ne daju se brzo ukloniti, najteže se mijenjaju ljudi. Da se proces ubrza, treba postaviti točnu dijagnozu krize, pa tek tada može početi oporavak. Bez sudjelovanja cijelog naroda u prevladavanju krize ne može se ostvariti program ni jedne stranke. Ni jedna stranka ne može narodu donijeti blagostanje na tanjuru, bez njegova aktivnog sudjelovanja i spremnosti na žrtve u obnovi gospodarstva. Zato je tako važno da vlast bude uzorna. Ako se Hrvati, ne znajući prave uzorke krize, budu podijelili na desne i lijeve - Hrvatska će završiti u katastrofi velikih razmjera. Neki to priželjkuju i potiču.</p>
<p>ANTUN BRČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ankete o popularnosti kandidata nisu vjerodostojne za pobjedu na predsjedničkim izborima</p>
<p>U našem tisku zaredale su ankete o popularnosti predsjedničkih kandiddata, a izvještaje o njima nalazimo i u Vjesniku. Sve one polaze od pitanja: »Za koga ćete glasovati na predsjedničkim izborima?«, a najuspješnijim kandidatom smatra se onaj koji u anketi dobije najveći postotak glasova. Npr., ako u prvom tjednu kampanje kandidata A podržava 39 posto birača, kandidata B 27 posto, kandidata C 28 posto, a sve ostale šest posto, najvjerojatnijim predsjednikom smatrat će se kandidat A. Ako u drugom tjednu kampanje kandidat A poveća popularnost na 47 posto (preuzimanjem četiri posto glasova od C i četiri posto glasova ostalih kandidata), tisak će ga proglasiti sigurnim pobjednikom.</p>
<p>Želio bih upozoriti da takav zaključak najčešće neće biti valjan. Naime, izborni sustav s eliminacijom kandidata neuspješnih u prvom krugu, perverzan je. Taj termin ovdje ne koristim metaforički, nego u precizno definiranom smislu u kojem se on koristi u stručnoj literaturi. Dakle, izborni sustav zove se perverznim ako je u tom sustavu moguće da kandidat izgubi iz bore zato što se broj njegovih birača povećao. Dobro ste pročitali: povećao.</p>
<p>Evo jedne takve situacije. Pretpostavimo da se kampanja zahuktala glede pitanja koje tri glavna kandidata raslojava tako da su A i B na jednoj strani, a C na drugoj, s tim da je B nešto bliži C-u od A. Tada će se oni koji glasuju za A u drugom krugu odlučiti za B (ako im u prvom krugu otpadne A). Iz istih razloga će se oni koji u prvom krugu glasaju za B, u drugom krugu odlučiti za A (ako im u prvom krugu otpadne B). Oni koji u prvom krugu glasuju za C, u drugom će se odlučiti za B (ako im u prvom krugu otpadne C). Uz te će se podatke lako provjeriti da bi rasporedom glasova iz prvoga tjedna kampanje, u drugom krugu pobijedio A, a rasporedom glasova iz drugog tjedna, u drugom bi krugu pobijedio B, iako se po anketi čini da je A u drugom tjednu još popularniji, nego u prvom.</p>
<p>Taj prilog upućuje na spoznaju o tome da, što zna svaki student politologije i sociologije (ali ne i naši anketari), osnovno pitanje u anketi ne smije biti »za koga biste glasovali?«, već mora biti »za koga biste glasovali kao svog favorita, a za koga kao pričuvu, ako vam favorit ispadne u prvome krugu?« Samo se iz postotaka dobivenih u takvoj anketi mogu izvući neki zaključci.</p>
<p>ZVONIMIR ŠIKIĆ, prof. dr.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sudačke pogreške imaju preozbiljne posljedice da bi se tek tako </p>
<p>Suci su danas, po svemu sudeći, vrlo ugrožena kategorija, pogotovo otkako se dogodio onaj nemili događaj na zagrebačkom Općinskom sudu. </p>
<p>No, postavlja se pitanje o tome može li sudac pogriješiti? Može, dakako, pa i on je čovjek. Ako kojim slučajem donese »pogrešnu« presudu, osuđeniku ostaje da se žale na još najmanje pet-šest mjesta i ima priliku da nakon pet-šest, a i više godina, ako je uporan i nije kriv, naprosto dokaže svoju nevinost. Pravda je spora, ali - dostižna. Međutim, je li ikada neki sudac odgovarao zato što je, recimo, nevinome presudio uvjetnu ili bezuvjetnu kaznu? Što je sa sucima iz komunističkog razdoblja, koji su kao po tekućoj vrpci osuđivali gotovo svakoga optuženog da je na javnome mjestu pjevao »Lijepu našu«, koji je javno bio protiv Tita i partije, koji se nije slagao s time da mu direktor bude Srbin, koji je mrzio što mora iz Hrvatske služiti vojni rok u Pančevu...?
Ivan Zvonimir Čičak, primjerice, koji je u bivšem sustavu svako malo zatvaran, nedavno je izjavio da mu je na zagrebačkom Trgu prišao sudac koji ga je iz političkih razloga poslao na tešku robiju, i pružio mu ruku. Kao, hajde, brate, oprosti, takva su bila vremena! Što je s ostalim sucima, koji su »u ime naroda«, bez da imalo pocrvene, osuđivale hrvatske rodoljube na teške kazne? Već smo jednom istaknuli da je Brunu Bušića, prije svih, ubio onaj koji ga je osudio! Kako mogu danas suditi ljudi koji su u doba Tita i partije osuđivali hrvatske rodoljube? Zar ti ljudi nemaju ni malo savjesti, pa da se javno ispričaju, da kažu - eto, takvo je bilo doba, morao sam osuditi Paragi i sličnima, jer su pisali peticije za oslobođenje političkih zatvorenika... Žalosno je što dobar dio tih komunističkih sudaca i dalje obavlja svoje dužnosti, što su mnogi od njih i napredovali.</p>
<p>Suci nisu i ne bi smjeli biti »svete krave«, pa da im se olako oprašta, ako griješe. Mene je, primjerice, jedan varaždinski sudac, 1992. godine, osudio na dva mjeseca zatvora uvjetno na godinu dana zato što sam za jednog člankopisca, među ostalim, napisao da je »novinarski čovječuljak«. Nakon pet godina od te presude, isti taj sudac prešao je u odvjetnike i sada me igrom slučaja brani od jednoga drugog verbalnog delikta. Još je neshvatljivije da i neopravdano osuđeni ne vole pričati o toj temi. A ljudi k'o ljudi, obično vele: pa, ne bi ga osudili da nije kriv.</p>
<p>Dakle, i među sucima ima svakakvih, i dobrih i loših kao i svagdje.</p>
<p>Ne mogu shvatiti kakav je to čovjek, sudac, koji je mogao u doba komunizma kao od šale poslati na tešku robiju nekoga zbog pjevanja »Lijepe naše«, kao što ne mogu shvatiti suce koji danas također kao od šale osuđuju novinare i zbog rečenica: »Za (...) općinu je učinio vrlo malo«. Oni koji su u doba komunizma osuđeni na teške robije, poput Marka Veselice, danas su rehabilitirani. A što je s njihovim sucima, jesu li oni danas »onkraj brave« ili su neki od njih možda »dogurali« i do visokih sudačkih položaja? Žalosno je što Hrvati neprestano moraju opraštati. Tko nas kamenom, mi njega kruhom! Za suce iz Titova doba, koji su osuđivali hrvatske rodoljube, ne bi smjelo biti milosti, kao što je oni nisu imali za ljude koji su pjevali pjesme o Hrvatskoj.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Premalo se piše o vrhunskim radijskim i televizijskim emisijama</p>
<p>Radijski djelatnici su sretni, što o njihovom djelovanju na stranicama ovog lista piše jedna pozitivno usmjerena osoba - novinarka Miroslava Jandrić. Ona uvijek nastoji pronaći u programu ono što je zaista vrijedno i to prenijeti Vjesnikovim čitatelje.</p>
<p>TV program po shemi »3 x 24« nije donio mnogo novoga, ali je vratio jednu voditeljicu na ekran, koja je odlučila »promijeniti ploču«: umjesto »po jednog političara, nogometaša, pjevača ili glumca«, dovesti na ekran malo poznate ljude, ali vrijedne svake pozornosti.</p>
<p> To je Željka Ogresta, koja je dobila zaista neprikladni termin, a ispunila ga je na najbolji mogući način. O tome na stranicama ovoga lista nismo do sada još ništa pročitali. Radi se o emisiji »Da je meni mojih pet minuta«.</p>
<p>Valjda izdvojiti barem jednu emisiju, onu emitiranu 8. siječnja, u kojoj je bio domaćin liječnik dr. Ivan Đikić. Taj mladi čovjek je bio prvi na rang-listi za studij medicine, među 1200 ili 1300 kandidata 1986. godine, a diplomirao je već 1991. godine ocjenom - 5,0. Za njega, na žalost, u hrvatskoj sredini nije bilo mjesta, pa poslije nekoliko godina rada u SAD-u sada djeluje u Švedskoj. No, ni ostali gosti, glasoviti maestro Miroslav Šutej te liječnik i bivši vaterpolist Tomislav Miškulin nisu bili bolje sreće u našoj sredini.</p>
<p>Bio je to vrhunski prikaz stanja i odnosa prema darovitim mladim ljudima koji »iskaču« iz općega sivila, prikaz o tome kako ne znamo što ćemo s vrhunskim stručnjacima. Za tu emisiju Željki Ogresti najiskrenije čestitke, a ovaj tekst neka bude poticaj da se i piše o takvim emisijama.</p>
<p>Dr. SILVIJA RABAČEVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Svjedok je optuženog vidio u Manjači, te čuo da se zove Graorac</p>
<p>SPLIT, 20. siječnja</p>
<p> - »Kada sam po uhićenju u Bugojnu u svibnju 1992. godine, nakon brojnih srpskih zatvora došao u Manjaču, kao dragovoljac Hrvatskog vijeća obrane, prvi put sam vidio optuženika. Od tada sam ga vidio još nekoliko puta, a od Muslimana, zatočenika u Manjači, čuo sam da je on zapovjednik vanjskog osiguranja«.</p>
<p>Rekao je to svjedok, logoraš u Manjači Žarko Tole (47) iz Splita, četvrtog dana ponovljenog postupka protiv Mirka Graorca, optuženoga za ratne zločine. Graorac svjedoka nikada nije udario, a Tole se ne sjeća da je vidio kako udara ikog drugog od zatočenika. Pošto svjedok nije želio ponavljati već dane iskaze u istrazi i u prethodnom postupku, predsjednica Vijeća, sutkinja Spomenka Tonković, ih je pročitala.</p>
<p>U njima je Tole prepričavao nehumane uvjete i bestijalni tretman zatočenika u Manjači. Noćne prozivke u kojima su sudjelovali i pripadnici vanjske straže, s kojih se mnogi logoraši nikada nisu vratili, jer su bili ubijeni. Rekao je da se sjeća hermetičkog zatvaranja pridošlih zarobljenika u kamione i njihovo usmrćivanje drvenom palicom sa čavlom. Govorio je i o dvjema malenim posudama iz kojih je trebalo piti 500 zatvorenika, a koja je bila prljava i prepuna punoglavaca, a od koje je logorom zavladala dizeneterija i tifus.</p>
<p>Graorčeva branitelja, odvjetnika Nenada Bobana, posebno je zanimalo u kojem svojstvu je Tole uhićen u Bugojnu i kako se uopće tamo zatekao. »Nakon pada Kupresa, 8. ili 9. travnja 1992. godine od svoga zapovjednika Zbornog područja Split, Mate Viduke, zatražio sam razrješenje s mjesta zapovjednika 141. brigade Hrvatske vojske da bi se kao dragovoljac pridružio Hrvatskom vijeću obrane«, posvjedočio je Tole. No, branitelj ga je upozorio da je u ranijim iskazima rekao da je bio časnik Hrvatske vojske, na što je svjedok odgovorio da unatoč tome što je prešao u HVO nije izgubio čin časnika Hrvatske vojske, ali da u tom svojstvu nije bio uhićen. Name, u vrijeme uhićenja bio je zapovjednik Operativne zone Tomislavgrada.</p>
<p>»Ne mogu se oteti dojmu da se ovdje sudi žrtvi, a ne zločincu. Već sam četiri godine na lijekovima i pokušavam potisnuti sjećanja iz Manjače. Ne mogu se smiriti radi ovoga gada iza mene«, rekao je svjedok Žarko Tole, na što ga je sutkinja Spomenka Tonković upozorila i zaprijetila mu kažnjavanjem ukoliko se uvrede ponove.</p>
<p>Tole je rekao kako je sud i u prethodnom postupku mogao utvrditi činjenično stanje saslušavnjem Ibrahima Litrića, čiju je on adresu u Zagrebu tada znao. Naime, Litrić je kao logoraš čistio Graorčev ured na Manjači i bio je voljan svjedočiti, no nitko ga nije pozvao. U dvije i pol godine koje su protekle od prvog suđenja, s njim je izgubio kontakt, rekao je Tole, te nije znao gdje sada stanuje. »Ovo je kraj suđenja za mene i nitko me više nikada neće radi ovoga dovesti na sud«, izjavio je vidno uznemireni svjedok.</p>
<p>Zbog ponovnog pozivanja svjedoka, koji se nisu odazvali, suđenje je odgođeno za 15. veljače.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Jednim hicem ubio jamca zbog duga od 30.000 DEM </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu u četvrtak je pred sudskim vijećem, kojim predsjeda sudac Ranko Marijan, održana rasprava na suđenju Mifailu K.(35) optuženom za ubojstvo, te Jasminu S. (27) za nanošenja teških tjelesnih ozljeda.</p>
<p>U optužnici Županijskog državnog odvjetništva navodi se da se prvooptuženi 4. travnja prošle godine, oko ponoći, u dnevnom boravku obiteljske kuće, posvađao s vlasnikom kuće Aslanom S., zbog novčanog duga. Kada je vlasnik kuće iz džepa izvadio nožić duljine oštrice 8 centimetara, Mifail K. je otišao na WC, te izvadio iz pojasa pištolj i repetirao ga. Vrativši se u dnevni boravak, s udaljenosti od jednog metra ispalio u Aslana S. jedan hitac u prsni koš i od te je ozljede žrtva pucanja na mjestu umrla. Nakon toga je Mifail K., ispalivši još četiri hica u prazno i pobjegao iz kuće.</p>
<p>Drugooptuženog se, inače sina ubijenog, tereti da je u bijegu presreo prvooptuženog , te ga nanijevši mu niz ozljeda, teško tjelesno ozlijedio. Svjedokinja Silvana K., supruga drugooptuženog, sudu je izjavila da su se te noći njezin svekar i prvooptuženi posvađali oko vraćanja novca, kada je u jednom trenutku prvooptuženi otišao na WC. »Vrativši se opalio je hitac, vidjela sam kako je svekar pao, te sam potrčala za njim i vidjela u hodniku kako prvooptuženi mojeg supruga udara pištoljem, te kako on pada na pod. Nakon toga sam nazvala svekrvu, te joj rekla da su joj je muž i sin ubijeni«, rekla je svjedokinja, jer je tada njezin muž ležao u krvi od udarca zadobijenog pištoljem. Nakon toga se onesvijestila, te je rekla da se više ničega ne sjeća. </p>
<p>Nazija S., supruga ubijenoga i majka drugooptuženoga izjavila je da je njezin suprug bio jamac da će prvooptuženi vratiti novac, te da su se njih dvojica te večeri posvađali, dok je ona bila kod prijatelja. Nakon nekog vremena nazvao ju je suprug, te rekao da se svađa s prvooptuženim, a na što mu je ona rekla neka se smiri. Ubrzo nakon toga nazvala ju je snaha na mobitel i rekla joj da je Aslan S. ubijen. Nazija S. je rekla dalje u iskazu »istog sam trena krenula kući, te vidjevši u dvorištu ubojicu kako trči, izletjela sam iz automobila, zaustavila ga, otela mu pištolj i počela sam ga tući«.</p>
<p>Prvooptuženi je potom udario i nju, pri čemu je pala i ozlijedila kralježnicu. Svjedokinja je rekla kako je ubrzo stigao i njezin sin, drugoptuženi, odvukao prvooptuženog u dvorište, te ga počeo tući.</p>
<p>Supruga ubijenog, Nazifa S. pojasnila je također o kakvom se dugu i novcu radilo. »Gospodin Mifail K. dugovao je 30.000 njemačkih maraka Silveru S. Kako je moj muž preuzeo jamstvo za taj dug, Silver je vršio pritisak na njega (muža, op.a.). Zato je i došlo do svađe između njih dvojice«, rekla je žena. </p>
<p>Afrodita K., supruga prvooptuženog, iskoristila je blagodat, te odbila svjedočiti. Rasprava se nastavlja u petak kada će biti ispitani novi svjedoci. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uništeni prometni znakovi vrijedni pola milijuna kuna</p>
<p>ČAKOVEC, 20 siječnja</p>
<p> - Županijska uprava za ceste u Čakovcu, svake godine bilježi sve veće štete koje vandali čine krađom ili uništavanjem prometnih znakova. Kako je za Vjesnik izjavio Branko Vrbanec, ravnatelj Uprave za ceste Međimurske županije, lani su ukradeni ili potpuno uništeni prometni znakovi vrijedni pola milijuna kuna.</p>
<p> »Točno je da su znakovi razmjerno skupi, pa je upravo zbog toga potrebno voditi brigu da se ne oštećuju. Osim izravne velike materijalne štete zbog neophodnosti postavljanja novih znakova na ovaj se način, njihovim otuđenjem ili uništavanjem, ugrožava sigurnost cestovnog prometa«, rekao je Vrbanec. </p>
<p>Ovih su dana odneseni, bolje rečeno ukradeni, plastični kolci kojima su bili označeni rubovi cesta poradi lakšeg prometovanja kad padne veći snijeg. Radilo se o ukupno 500 komada plastičnih kolaca, od kojih je svaki stajao 40 kuna. Oni su bili postavljeni na kritičnim mjestima na pojedinim prometnicama, gdje vjetar stvara velike zapuhe. Unatoč upozorenjima lokalnih medija, ali i intenzivnim izvidima djelatnika Policijske uprave međimurske, veoma se rijetko može utvrditi tko krade ili uništava prometne znakove. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Srušili osam spomenika na pravoslavnom groblju</p>
<p>VUKOVAR, 20. siječnja</p>
<p> - Prema priopćenju PU vukovarsko-srijemske, koje je potpisao načelnik Stipo Rimac, u četvrtak ujutro, ophodnja prve policijske postaje Vukovar utvrdila je da su na pravoslavnom groblju Vukovaru, na križanju ulica Sajmište i Ognjena Price, srušeni nadgrobni spomenici.</p>
<p>Poduzetom radnjom očevida utvrđeno je da je nepoznati počinitelj (ili više njih), uporabom tjelesne snage oštetio osam nadgrobnih spomen ploča od bijelog mramora.</p>
<p>Djelatnici PU Vukovarsko-srijemske rade na utvrđivanju identiteta počinitelja i na procjeni materijalne štete. </p>
<p>O događaju je izvješćeno Županijsko državno odvjetništvo i istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vozač »zaboravio« carini prijaviti robu vrijednu 170.000 kuna?</p>
<p>VARAŽDIN, 20. siječnja</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u četvrtak je nastavljeno suđenje Marijanu R. (28) i Miljenku G. (32) iz Varaždina koji se, prema optužnici, tereti za kazneno djelo izbjegavanje carinskog nadzora.</p>
<p>Kako se navodi, osumnjičeni su 30. travnja prošle godine u Hrvatsku uvezli bez carinjenja 42 televizora marke Sony i Sharp, 77 autoradio, kasetofona Pioneer i Kenwood, 14 autoradio-kasetofona Pioneer s CD-om, 42 kompleta zvučnika Pioneer, dva CD playjera, videorekorder te dijelove za playjere, pojačala i receviere. Uz robu je, kako su tada izvijestili varaždinski policajci, pronađen i račun poduzeća iz Austrije na iznos od 300.274,00 austrijska šilinga ili oko 170 tisuća kuna, a kriminalističkom obradom bilo je utvrđeno da je vlasnik robe poduzeća iz Varaždina, čiji je vlasnik Marijan R.</p>
<p>Na Općinskom sudu već je svjedočio voditelj smjene granične policije na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska, Nenad Lukaček, koji je izjavio da je te noći do njega došao carinik sa zahtjevom da policija prati teretno vozilo kojim je upravljao Miljenko G. zbog sumnje da je riječ o krijumčarenju. Miljenko G. je tada, prilikom uzlaska u Hrvatsku, carini prijavio samo uvoz autodijelova u vrijednosti od oko 5.800 kuna, a naknadno je u vozilu pronađena i neprijavljena tehnička roba. </p>
<p>Zdravko Lacko, svjedok i vlasnik tvrtke »Tir šped« već je ranije rekao da mu je dan nakon zapljene robe Marijan R. rekao da je vozač u Hrvatsku uvezao robu bez potrebnih dokumenata. Na raspravi u četvrtak saslušani su policajci, te djelatnik TIR špeda, koji je potvrdio Lackovo svjedočenje.</p>
<p>Radi li se o nenamjernom previdu vozača teretnog vozila i dežurnih carinika ili o krijumčarenju dosad najveće pronađene količine tehničke robe, pokazat će daljnji tijek suđenja. (Mihaela Zagorščak)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U sudaru jedna osoba poginula, pet teško ozlijeđeno</p>
<p>KARLOVAC, 20. siječnja</p>
<p> - Na državnoj cesti broj 1 Karlovac-Slunj-Plitvice u mjestu Brebornica, dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a pet ih je teško ozlijeđeno. Naime, kako je priopćila PU karlovačka, Hrvoje Č. (20) iz Benkovca upravljao je osobnim automobilom ZD 594-BI i kretao se vozilom u pravcu Karlovca. Dolaskom do 154. kilometra te ceste, na ravnom je dijelu ali na nizbrdici, pretjecao je i krečući se kolničkom trakom namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera, izravno se sudario s osobnim automobilom ZG 2900-J, kojim je upravljao Josip T. (53).</p>
<p>U izravnoms udaru smrtno je stradala putnica u osobnom automobilu zadarske registracije, Manda Čačić (42) iz Benkovca. U istom vozilu teške tjelesne ozljede zadobili su vozač, te putnice Ivana M. (19) i Marija M. (47). Vozač zagrebačkog automobila Josip T. i putnik u istom vozilu Damir P. (33) također su zadobili teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Svi ozlijeđeni zadržani su na liječenju u karlovačkoj bolnici. Očevid jeobavio istražni sudac Istražnog centra Županijskog suda u Karlovcu Juraj Boljkovac, te zamjenik županijskog državnog odvjetnika Aleksandar Mitić. U vremenu od 8.45 do 12,53 sati promet se na tom dijelu ceste odvijao naizmjenice jednom kolničkim trakom. Protiv vozača Hrvoja Č. bit će podnijeta kaznena prijava, stoji u priopćenju PU Karlovačke. (Trajko Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Maloljetnici uhićeni pri provali u automobil i cvjećarnicu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Tijekom srijede policajci su pri provalama zatekli i uhitili maloljetnika, maloljetnicu i dječaka, a uhićen je i Stjepan H. (32), koji je provalio u Vodnikovu 26 u buffet »Z9«, vlasništvo »Dalmacijavina«. On je naime, u 23,45 sati nakon »proučavanja terena« obio vrata buffeta, a nakon krađe se uputio prema Glavnom kolodvoru. Policiji je provalnika prijavila stanarka obližnje zgrade, koja ga je vidjela i odmah obavijestila policiju, tako da je Stjepan H. uspio prijeći samo 50 metara od buffeta. Policajci su kod njega pronašli tri kutije »ronhilla« i 455 kuna.</p>
<p>Istoga dana u 3,30 sati pri provali u automobil marke »ford escort« registracije ZG-485-GV, uhićeni su djevojka D. L. (16) i trinaestogodišnji M. L. Njih je zatekao sam vlasnik automobila, Branko F. (51) i zadržao ih do dolaska policije. Tad je utvrđeno da su D. L. i M. L. nešto ranije provalili i u cvjećarnicu Vlatke C. (44) u Vrapčanskoj 165.</p>
<p>Četrnaestogodišnji M. J. provalio je u trgovinu »BTD«, vlasništvo Branimira T. (52) u Ulici Zinke Kunc, no policajci su ga zatekli i uhitili. (B. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ubio se pripadnik HV-a</p>
<p>OSIJEK, 20. siječnja</p>
<p> - Blaž Križić (39) iz Osijeka, aktivni pripadnik Hrvatske vojske, počinio je samoubojstvo u srijedu navečer propucavši si glavu pištoljem. Prema neslužbenim informacijama, Križić je život okončao službenim pištoljem čiju je cijev uperio u usta i ispalio presudan hitac. Budući da policija još nije uputila priopćenje, o ovom tragičnom događaju za sada se vrlo malo zna. Naime, također neslužbeno doznajemo kako je Križić živio u izvanbračnoj zajednici sa svojom djevojkom te da se, dok ona nije bila prisutna, ubio u njihovom stanu. (M.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Kreditom Privredne banke odblokirana Ina </p>
<p>Ako nas Ministarstvo financija ponovo blokira, mogli bi nastati problemi u opskrbi naftnim derivatima, upozoravaju u Ini/ Više ministarstava i državnih tvrtki duguje nam oko 950 milijuna kuna, a poreznici su nam blokirali račun zbog duga od 71 milijuna kuna, kaže zamjenik generalnog direktora Ine, Jasminko Umičević</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Nakon što je Ministarstvo financija blokiralo Inin žiro-račun dok prisilno ne naplati oko 71 milijun kuna dospjeloga Inina duga za porez, hrvatska je naftna kompanija u četvrtak uspjela odblokirati račun. Novac smo osigurali iz tekućeg priliva i kratkoročnog kredita Privredne banke, doznajemo od Jasminka Umičevića, zamjenika generalnog direktora Ine.</p>
<p>»Blokada računa nas je začudila jer smo računali da će nam Vlada omogućiti prebijanje njihovih dugova prema Ini s našima prema državi. Naime, pojedina nam ministarstva i više poduzeća u državnom vlasništvu duguju za isporučene derivate (na što smo uredno platili trošarine) ukupno oko 950 milijuna kuna (dvostruko više nego godinu dana ranije), a nama su zbog višestruko manjeg duga, i to bez ikakva obrazloženja, blokirali račun. A lani smo u državni proračun (za PDV i trošarine) uplatili oko 3,75 milijardi kuna«, dodaje Umičević.</p>
<p>Međutim, Vladino obećanje da će nam omogućiti prijeboj dugova samo je jedno od brojnih u nizu koje proteklih mjeseci nije ispunila. Od onih da će nam ranije dopustiti povećanje cijena, njihovu deregulaciju, do toga da će omogućiti smanjivanje golemih dugova državnih tvrtki za naftne derivate. Umjesto toga sada su nam blokirali račun, kaže Umičević. Sretna je okolnost što se to dogodilo nedugo nakon što su platili dospjelu tranšu kredita i račun za naftu kupljenu za siječanj. </p>
<p>U Ini strahuju da bi im Ministarstvo ponovo moglo blokirati račun jer duguju državi za porez još oko 166 milijuna kuna. Takva dulja blokada mogla bi Ini pričiniti vrlo velike probleme. Naime, nafta se na međunarodnom tržištu kupuje na povjerenje, ali ako se jednom ne plati na vrijeme, strane bi banke, u skladu s uobičajenim odredbama u takvim ugovorima, mogle sva svoja potraživanja poslati na naplatu. A to bi, upozorava Umičević, moglo izazvati čak i stečaj Ine. Naime, Inina ukupna dugoročna i srednjoročna kreditna zaduženja iznose više od 450 milijuna dolara.</p>
<p>Lošu financijsku situaciju u kojoj se Ina nalazi Umičević objašnjava nenaplaćenim potraživanjima Ine prema svojim dužnicima od oko 1,7 milijardi kuna, zatim gubicima nastalim zbog kašnjenja Vlade u odobravanju povećanja njihovih cijena, premalim postotkom povećanja te rastom tečaja dolara u odnosu na kunu, zbog čega su im u prošloj godini nastali gubici od gotovo milijardu kuna.</p>
<p> Sve to bi, kaže, moglo izazvati poremećaje u opskrbi domaćeg tržišta jer bi Ina mogla doći u situaciju da više nema dovoljno novca za redovan uvoz nafte. Osim toga, zbog toga ni Ina ne može redovno plaćati svoje dugove, tako da i svojim kooperantima duguju 480 milijuna kuna. Zato se nadaju da će Vlada, kako bi se izbjegle eventualne teške posljedice, prihvatiti prijeboj međusobnih potraživanja te im, kao i 1996, dopusti zakašnjenje u plaćanju trošarina do 300 milijuna kuna. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Poreznike ne zanima dug države Ini</p>
<p>Ini je račun bio blokiran zato što nije platila trošarine, zbog čega je primijenjen postupak prisilne naplate. Prema riječima pročelnika zagrebačke Porezne ispostave Ministarstva financija Josipa Lozančića to je normalan zakonski postupak koji se svakodnevno provodi nad mnogim poreznim obveznicima, za razliku od kojih je Ina posebno zanimljiva jer bi svakodnevno u državni proračun trebala uplaćivati u prosjeku oko devet milijuna kuna trošarina. Godišnje je to više od tri milijarde kuna. </p>
<p>Firma je dužna platiti trošarinu najkasnije 30 dana nakon što je roba isporučena iz skladišta. U Ininu su slučaju, tvrdi Lozančić, jednostavno bile iscrpljene sve mogućnosti redovne naplate, i to je jedini razlog zašto je račun blokiran, jer je Porezna ispostava to po zakonu dužna učiniti. Poreznike, naime, ne zanima činjenica koliko država i državna poduzeća duguju Ini! Da bi se račun istog trenutka odblokirao, postoje dvije mogućnosti. Jedna je da se porezno dugovanje plati. U drugom slučaju ministar financija može od Vlade zahtijevati da nekoj firmi odobri produženje roka plaćanja za 30 dana. Čim Porezna uprava od Vlade dobije nalog za deblokadu računa, ona to može učiniti, iako dug nije plaćen. (B. Orešić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Novalić: Komu je smetala Gradska banka? </p>
<p>OSIJEK, 20. siječnja</p>
<p> - »Stečaj nad Gradskom bankom otvoren je zbog toga što smo ušli u nečiji prostor i postali ozbiljna konkurencija financijskim krugovima koji su imali otvorenu podršku u Hrvatskoj narodnoj banci. Sve je počelo onog trenutka kada je u Hrvatskom državnom Saboru guverner HNB-a Marko Škreb, bez jasnog razloga i povoda, izjavio kako je Gradska banka brzorastuća a time opasna i rizična. To je izazvalo paniku kod naših štediša i krupnih komitenata, koji su u rekordnom roku povukli svoje depozite i uloge. Zbog te organizirane kampanje iz banke je za svega tri mjeseca povučeno 60 milijuna DEM, što nijedna, pa ni veća banka od naše ne bi mogla izdržati.« </p>
<p>To je u četvrtak novinarima izjavio sada već bivši vlasnik Gradske banke Antun Novalić. U Gradskoj banci sada se nalazi stečajna upraviteljica Vedrana Raff, čiji je zadatak likvidacija te novčarske ustanove, koja je imala filijale i ekspoziture širom Hrvatske. Novalić tvrdi da je ona postavljena u banku sa zadatkom da uništi sve što je vrijedilo u toj ustanovi, koja je inače dobro radila. Najbolji je dokaz za takvu tvrdnju jedan od ugovora koji je sklopila stečajna upraviteljica, a koji je banci donio štetu od 3,5 milijuna DEM.</p>
<p>»Zbog toga sam je odlučio prijaviti državnom odvjetništvu zbog zlouporabe položaja«, naglasio je Novalić. Dalje je istaknuo kako je banka prije Škrebova istupa u Saboru bila jedna od najlikvidnijih novčarskih ustanova u zemlji. Od 650 milijuna kuna ŕ vista sredstava koliko su imale ukupno sve banke u Hrvatskoj, na Gradsku je banku otpadalo 180 milijuna kuna. Zbog toga, Novalić kaže, nije mogao vjerovati informaciji koja je od jednoga visokog dužnosnika posredno stigla do njega o tome kako se bliži kraj i njemu i njegovoj banci. Ta organizirana akcija, kaže Novalić, vođena je u sprezi financijskih i političkih krugova koji nisu blagonaklono gledali na širenje Gradske banke po cijeloj Hrvatskoj. Kada je ona krenula, Gradska banka i poduzeća koja su radila preko nje nisu mogla naplatiti ni jedne lipe od državnih institucija. Javna su poduzeća i pojedina ministarstva u tom trenutku dugovala Gradskoj banci 140 milijuna kuna.</p>
<p>»Pravi stampedo uplašenih štediša prema šalterima Gradske banke nastao je zbog proturanja lažnih informacija te su dugovanja javnih poduzeća i ministarstava zaista banku dovela u tešku situaciju«, istaknuo je Novalić naglašavajući da tek sada ima informaciju kako su u toj akciji koja je vođena iz Zagreba sudjelovali i neki članovi Uprave Gradske banke. </p>
<p>»Imam dokaze«, rekao je Novalić, »da su neke odluke o sudbini Gradske banke donošene na VONS-u. Po završnom računu za 1998. godinu iskazan je gubitak od 450 milijuna kuna, što je navodno utvrdio stečajni upravitelj Boris Bušac, kojega je prije Vedrane Raff imenovala HNB. Do takvog je podatka, vjerojatno po zadatku, Bušac došao tako što je sve naše plasmane svrstao u stavku rizičnih. Mi smo, npr. u IPK Osijeku imali plasirano 60 milijuna kuna, što je također ušlo u masu gubitaka. Istodobno, plasman Slavonske banke u isti kombinat tretiran je kao normalan i siguran«, zaključio je Novalić.</p>
<p>Gradska je banka toliko dobro poslovala da je održavala likvidnost Slavonske i nekih drugih banaka pozajmicama preko tržišta novca. No i pored toga, ministar financija Borislav Škegro uputio je pismo jednoj austrijskoj banci koja je surađivala s Gradskom bankom da prekine tu suradnju jer će u protivnom izgubiti licencu na području Hrvatske, kaže Novalić.</p>
<p>»I to je jedan od dokaza da se radilo o smišljenoj kampanji protiv Gradske banke kako bi se ona uništila, a njeni potencijali prešli u ruke drugih novčarskih ustanova«, ocijenio je Novalić dodavši da pri tome nitko od odgovornih ljudi u Hrvatskoj nije vodio brigu o tome da će u toj režiranoj igri najveći gubitnici biti hrvatske štediše koji nisu na vrijeme podigli svoje uloge.</p>
<p>Novalić je najavio i da će zatražiti reviziju poslovanja Gradske banke. On je istaknuo da vjeruje kako će mu nova hrvatska vlast pomoći u razotkrivanju prljave igre koja je uništila jednu dobru novčarsku ustanovu. On je nadalje najavio da će, kada se sve dokaže, podići tužbu protiv Škreba i ministra financija Borislava Škegre. Isto tako, kazao je da vjeruje u hrvatski pravosudni sustav koji više neće biti pod utjecajem političkih odluka. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Obrtnici uskoro sa svojim zahtjevima pred Račana </p>
<p>Obrtnici će prije svega zatražiti pravo prvozakupa na poslovne prostore u kojima dugo rade/ Predsjednica Ceha trgovine Jadranka Drk upozorava na teške posljedice koje po male trgovce ima nagli ulazak velikih stranih trgovinskih lanaca </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Predstavnici Hrvatske obrtničke komore (HOK) uskoro će se sastati s novim premijerom Ivicom Račanom i od njega zatražiti da pomogne kako bi se davno predložene izmjene Zakona o zakupu poslovnog prostora našle pred Saborom. Obrtnici traže da im se omogući pravo prvozakupa (bez nadmetanja) u prostorima u kojima dulje vrijeme obavljaju svoju djelatnost ili pak da im se poslovni prostori koji su u vlasništvu grada prodaju, rečeno je na konferenciji za novinare HOK-a.</p>
<p>Za one prostore kojima se kroz denacionalizaciju pronašao vlasnik obrtnici će na razini gradskih i županijskih komora tražiti da se gradovi i županije pobrinu za nove poslovne prostore »iseljenim« obrtnicima.</p>
<p>Pred novom vlašću HOK-a namjerava aktualizirati i pitanja porezne reforme, prije svega izjednačavanje obrtnika i poduzeća glede priznavanja raznih troškova kao poreznih odbitaka (krediti, reprezentacija i sl.) te priznavanje sredstava uloženih u modernizaciju (kupnju novih strojeva i sl.) obrtničkih radionica u porezni odbitak. Tražit će i porezne olakšice za one obrtnike koji u svojim radionicama u dualnom sustavu školovanja obrazuju učenike (čak 1082 školska sata). HOK će predložiti da od države preuzme i ovlasti za izdavanje obrtnica. </p>
<p>U sklopu reforme mirovinskog osiguranja HOK namjerava pokrenuti osnivanje zatvorenoga mirovinskog fonda u 3. stupu te će se slijednom toga zalagati za što manja obvezna izdavanja u 1. i 2. stupu. To im je omogućeno prihvaćanjem njihova amandmana u zakonu prema kojemu takav fond mogu osnovati sva udruženja koja imaju više od 80.000 članova. Gotova je i radna verzija elaborata o Obrtničkoj banci, koji sada razmatraju komorska tijela. Kako je za osnivanje banke potrebno imati (ovisno o ovlastima banke) između 20 i 60 milijuna kuna, u HOK-u razmišljaju »u pomoć« pozvati i obrtničke štedno-kreditne zadruge, Vladu te - same obrtnike.</p>
<p>Predsjednica Ceha trgovine HOK-a Jadranka Drk upozorila je na teške posljedice koje ima po male trgovce obrtnike nagli ulazak velikih trgovinskih lanaca (Billa, Mercatone, Segro i dr.). Mali trgovci traže predah, vrijeme potrebno za reorganiziranje i okrupnjavanje po uzoru na kolege iz drugih tranzicijskih zemalja, koji su se povezali i počeli zajednički nabavljati robu povoljnije od velikih distributera. Pregovori što ih je ceh u tom smislu vodio s Ivicom Todorićem zastali su, mada ima najava da bi on u skoro vrijeme otvorio »zapadnjački« distributivni centar namijenjen malim trgovcima.</p>
<p>Izlaz vide i u specijalizaciji, a od nove će Vlade zatražiti i konačnu razradu propisa o radnom vremenu te urbanističku razradu položaja trgovinskih mjesta, odnosno seljenje »velikih« izvan gradova. Mali će trgovci tražiti da im se omogući ekskluzivno pravo na rad nedjeljom i drugim neradnim danima, kako bi u tom »predahu« ostvarili profit potreban za preživljavanje. U suprotnom, smatraju da će većina biti uništena od premoćnih konkurenata, a država će se suočiti s novim valom nezaposlenih. (Goran Smiljanić)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Porečki kamp među najboljima u Europi</p>
<p>POREČ, 20. siječnja</p>
<p> - Nizozemski Kraljevski klub automobilista i turista uvrstio je autokamp »Bijela uvala« porečke Plave lagune među šest najboljih u Europi u prošloj godini. Posebno priznanje za ekološku kvalitetu i razinu usluga predstavnici Plave lagune primili su na upravo završenom Turističkom sajmu u Utrechtu. Zahvaljujući priznanju, nizozemski posjetitelji zanimali su se na Sajmu za porečki kamp, a nakon što je manifestacija završila, učestale su i rezervacije za predstojeću sezonu putem Interneta. Nizozemski klub preko svojih inspektora i anketiranjem gostiju ocijenio je da kamp »Bijela uvala« zajedno s još pet kampova iz Italije, Francuske, Nizozemske, Portugala i Austrije najbolje udovoljava zahtjevima i potrebama nizozemskih turista. Na konferenciji za novinare u Plavoj laguni rečeno je kako ta turistička tvrtka očekuje ove sezone velik povratak nizozemskih kampera. Nagrađeni autokamp može primiti 6000 osoba, a lani je dobio drugi bazen. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sindikat »Primoštena« najavio opći štrajk </p>
<p>ŠIBENIK/PRIMOŠTEN, 20. siječnja</p>
<p> - Sindikalno povjereništvo SSUTH-a turističkog poduzeća »Primošten« iz Primoštena donijelo je odluku po kojoj će 7. veljače organizirati opći štrajk zbog neispunjavanja njihovih uvjeta. Time će zapravo štrajk koji su počeli još početkom prošlogodišnje turističke sezone pa ga zatim stavili u stanje mirovanja iznova aktivirati. Kako saznajemo od Ferdinanda Čabova, sindikalnog povjerenika, opći će se štrajk organizirati tako da će zaposlenici, njih oko 320, blokirati sve prostore poduzeća.</p>
<p>Čabov pojašnjava da su oni na skupu održanom potkraj prosinca prošle godine, na kojem su raspravljali o nadasve teškom stanju u poduzeću i neodrživosti takvog stanja, odlučili da se dalje ovako ne može i sa zaključkom upoznali sva relevantna tijela te dali rok od mjesec dana tijekom kojeg su trebali dobiti odgovore na postavljena pitanja. To se, međutim, nije dogodilo iako je u međuvremenu Vlada posljednjeg dana prošle godine donijela odluku o privatizaciji njihova poduzeća čiji je većinski paket dionica dat u ruke dr. Stjepana Varošanca koji živi i radi u austrijskom gradu Grazu. Sindikat i radnici nisu upoznati s postupkom privatizacije, na čemu inzistiraju, a traže i druga svoja prava, posebice isplatu triju zaostalih plaća. Zanima ih također na koji će se način »Primošten« pripremiti za iduću sezonu. Štrajk će se, naveo je Čabov, provesti pod motom »Komu krivo, komu pravo, ovako više ne može«.</p>
<p>Novi se većinski vlasnik »Primoštena«, koji je ovo poduzeće dobio za jednu kunu, obvezao da će do početka turističke sezone investirati 11,5 milijuna maraka, a tijekom sljedećih sedam godina uložiti ukupno 57 milijuna maraka i broj zaposlenih udvostručiti. Bilo je dogovoreno da bi se do kraja ovoga mjeseca trebao potpisati ugovor o kupovini većinskog portfelja dionica koje su inače vrijedne tridesetak milijuna maraka.</p>
<p> Kako saznajemo, ekipa stručnjaka koju je oformio dr. Stjepan Varošanec i njegov kompanjon iz Austrije dr. Cortolezias Condidus već nekoliko dana »češlja« primoštenske knjige kako bi dobili detaljniji uvid u poduzeće. Istovremeno je Uprava »Primoštena« radila na dobivanju stranog kredita kojim bi sanirala hotel »Raduču«, obnovila zimski bazen te sanirala hotel »Marinu lučicu« u kojem još uvijek boravi oko 130 prognanika s vukovarskog područja. Novi vlasnik i sadašnja Uprava trebali bi se prije potpisivanja ugovora dogovoriti hoće li se nastaviti s tim započetim aktivnostima ili novi vlasnik ima drugačiju viziju spašavanja »Primoštena«, koji je danas opterećen dugovima, a radnički bunt postaje sve žešći. (J.Klisović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Šestorica se dogovorila o Saboru i Vladi s pet novih ministarstava </p>
<p>Potpisan Koalicijski ugovor o formiranju Vlade i vodstva Zastupničkog doma Sabora, po kojem će se funkcije podijeliti prema izbornom rezultatu - SDP-u 50 posto mjesta, a HSLS-u i četvorici po 25 posto / Vlada će odluke donositi glasovanjem, s time da je »za odlučivanje o važnim pitanjima« potrebna dvotrećinska većina</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Nova Vlada imat će 19 ministarstava, među njima i pet novih - za europske integracije; zaštitu okoliša i prostornog uređenja; za javne radove, obnovu i graditeljstvo; energetiku, industriju, trgovinu i privatizaciju te za obrt, srednje i malo poduzetništvo. To se navodi u Koalicijskom ugovoru šestorice koji su predsjednici SDP-a, HSLS-a, IDS-a, HNS-a, LS-a i HSS-a potpisali u četvrtak u Zagrebu. </p>
<p>Prema Koalicijskom ugovoru o formiranju Vlade i vodstva Zastupničkog doma Sabora, funkcije će se podijeliti shodno izbornim rezultatima, a to znači SDP-u 50 posto, te HSLS-u i četvorici po 25 posto mjesta. Vlada će, uz predsjednika, imati zamjenika i dva potpredsjednika koji će koordinirati rad ministarstava.</p>
<p> Budući premijer Ivica Račan najavio je mogućnost i da se, bude li potrebno, mijenja broj ministarstava.</p>
<p>Predsjednik Vlade, odnosno Račan, predlagat će ministre, njihove zamjenike i tajnike ministarstava, a »zamjenici ministara neće biti iz istih stranaka kao ministri«, stoji u Ugovoru.</p>
<p> Vlada će donositi odluke glasovanjem, s time da je »za odlučivanje o važnim pitanjima« potrebna dvotrećinska većina. Sve sporove unutar koalicije rješavat će Koordinacija koalicije koju čine predsjednik Vlade i predsjednici stranaka u koaliciji. Ako se ne postigne dogovor, onda se glasuje tako da svaka stranka ima onoliko glasova koliko ima mandata u Zastupničkom domu. U slučaju nekvalitetnih obnašanja funkcije, predsjednik Vlade može zahtijevati smjenu, što se također odlučuje glasovanjem.</p>
<p>Osim što zapravo ostaje isti broj ministarstava - Račan je na konferenciji za novinare rekao da su pet novih ministarstava zapravo »redefinirana ministarstva«, u Ugovoru se spominje također izbor vodstva i radnih tijela Zastupničkog doma Sabora. Predviđeno je pet potpredsjednika Sabora i 20 saborskih odbora. Kako šestorica često spominju štednju, Račan je izjavio da će nastojati pokazati i dokazati da i »Vlada sa svojom administracijom sudjeluje u tome«. </p>
<p>U tom smislu, novinari su očekivali i smanjenje broja potpredsjednika i saborskih radnih tijela u odnosu na stari saborski Poslovnik, no Račan je odgovorio kako su »uštede moguće na drugoj strani«, a ne u »kvaliteti radnih tijela koja bi trebala imati veću ulogu«. Kao i u ministarstvima, i u saborskim odborima predsjednik će biti iz jedne, a njegov zamjenik iz druge stranke.</p>
<p>Rad koalicijske većine u Zastupničkom domu odvijat će se u klubovima jedne ili više stranaka. Rad klubova koordinirat će Koordinacija klubova sastavljena od njihovih predsjednika kojima će predsjedavati predstavnik SDP-a. Ugovor navodi i promjene koje će se dogoditi u nadzornim odborima i upravama pravnih osoba »kako bi se povećala efikasnost poslovanja i realizirao program koalicije«. Pritom će se »posebna pozornost voditi o stručnosti i sposobnosti novih ljudi«.</p>
<p> Na kraju dokumenta koji ima 15 članaka, navodi se da »stranka ili stranke koje krše ovaj ugovor« mogu biti isključene iz koalicije, a za takvu odluku potrebna je dvotrećinska većina. Osim toga, svaka stranka može jednostranom odlukom napustiti Ugovor.</p>
<p>U naknadnom razgovoru s novinarima, Račan je izjavio da su šestorica zainteresirana da se što prije krene u preuzimanje dužnosti i da se »rokovi za primopredaju maksimalno skrate«, ali treba pričekati službeno proglašenje izbornih rezultata. »Vjerujem da ćemo biti brzi i kvalitetni u suglasnosti oko Vlade koju ću vrlo brzo predložiti«, istaknuo je Račan, koji je u razgovoru s akademikom Pavletićem zaključio kako se imenovanje predsjednika Vlade ne bi smjelo obaviti nakon 27. siječnja. Ako ne bude prigovora na izborne rezultate i ako bi ga akademik Pavletić sutra ili prekosutra imenovao premijerom, moguće je da Račan već u nedjelju, 30. siječnja, objavi imena ministara, što predsjednik SDP-a drži sasvim realnim. Ako se dogovori šestorice oko mjesta u ministarstvima i čelništvu Sabora završe u roku od tjedan dana, »javnost će reći da je to bilo brzo, uspješno i, nadam se, kvalitetno«, zaključio je Račan.</p>
<p>Ujedno, demantirao je tvrdnje Večernjeg lista da se tajno sastao s nadbiskupom Bozanićem. Račan je objasnio da su razgovarali samo telefonski i dogovorili se da će iskoristiti prvu priliku za službeni sastanak. (D. Sinovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vlada spremna za prijenos ovlasti </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici hrvatske Vlade u četvrtak kojom je predsjedao premijer Zlatko Mateša, razmotren je tijek priprema za prijenos ovlasti novoj Vladi. Vlada je izviještena da su ministarstva završila sve dogovorene zadaće glede utvrđivanja obavljenih poslova i poslova u tijeku. Bez ikakvih zapreka prijenos vlasti mogao bi biti izvršen već s današnjim danom, priopćeno je u četvrtak iz vladinog Ureda za odnose s javnošću.</p>
<p> Vlada ističe da je interes države i Vlade da se taj postupak što prije dovrši. Istodobno, Vlada upozorava društvene i gospodarske subjekte na dužnost pridržavanja svih zakonskih obveza kako ne bi bilo otežano funkcioniranje države i njezine izvršne vlasti. Vlada će, do prijenosa ovlasti na novu Vladu, upotrijebiti sve zakonske mogućnosti kako bi ostvarila normalan rad cjelokupnog ustroja države.</p>
<p> Na sjednici je prihvaćen projekt »Hrvatska kuća, Sydney 2000.« u vrijeme održavanja Ljetnih olimpijskih igara u Sydneyu. Uz ostalo, odobreno je inozemno zaduženje Grada Pakraca za dovršetak gradnje športske dvorane, izgradnju industrijske zone i poticanje poduzetništva. Iz tekuće zalihe proračuna odobren je iznos za besplatne udžbenike učenicima osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 1999./2000. Prihvaćena su izvješća sa sastanka međuvladinih povjerenstava za gospodarsku suradnju s Albanijom i Italijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Predsjednik će prisegnuti u Ustavnom sudu</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Kako Vjesnik saznaje, Ustavni sud donio je u četvrtak odluku prema kojoj će budući predsjednik Republike prisegu polagati u zgradi Ustavnog suda. Time se uklanjaju nedoumice gdje će predsjednik države pred predsjednikom Ustavnog suda prisegnuti na časno obavljanje dužnosti: da li na Markovu trgu, u Banskim dvorima, Predsjedničkim dvorima ili na nekom drugom mjestu. </p>
<p>Kao što je poznato, pokojni predsjednik Tuđman 1997. godine položio je prisegu na Markovu trgu pred tadašnjim predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem. Ustavni sud nedavno je odbacio prijedlog da se iz predsjedničke prisege izbace riječi »tako mi Bog pomogao«. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>OESS: Dosad najkorektniji izbori u Hrvatskoj</p>
<p>BEČ, 20. siječnja</p>
<p> - Protekli parlamentarni izbori u Hrvatskoj bili su dosad »najdemokratičniji, najkorektniji i najbolje nadgledani«, izjavio je voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Bernard Poncet u četvrtak na stalnom Vijeću OESS-a u Beču podnoseći izvješće o izborima u Hrvatskoj.</p>
<p>Poncet je rekao da Europska unija, Sjedinjene Države, Kanada i Ruska Federacija, pozdravljaju novu klimu u Hrvatskoj. Unatoč toj pozitivnoj klimi, dodao je, poruka velikih sila i drugih zemalja OESS-a je da će se nova Vlada u ispunjavanja preuzetih međunarodnih obveza ocjenjivati ne prema danim obećanjima nego rezultatima.</p>
<p> OESS nudi svoju potporu i smatra da nova hrvatska Vlada može bez velikih novčanih sredstava ispuniti međunarodne obveze, kazao je Poncet.</p>
<p> U obraćanju stalnom Vijeću OESS-a hrvatski veleposlanik u Misiji RH pri OESS-u Mario Nobilo zahvalio se svima koji su pomogli da izbori prođu korektno. On je rekao da široka koalicija šestorice u parlamentu donosi stabilnost političkom sustavu, ali da je potreban širi politički konsenzus i mobilizacija svih političkih i stručnih snaga za »drugu tranziciju«.</p>
<p> »Hrvatska ne može tektonske promjene napraviti bez međunarodne potpore, poglavito u gospodarstvu«, ocijenio je veleposlanik Nobilo. </p>
<p> Koordinator Europske unije za Pakt o stabilnosti Bodo Hombach pozdravio je promjene u Hrvatskoj i izrazio želju da što brže stupi u kontakt s novom hrvatskom Vladom kako bi je izvijestio o svojim pogledima na provedbu Pakta o stabilnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Monitoring VE-a u Hrvatskoj do travnja </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Očekuje se da će Vijeće Europe u travnju okončati proces nadzora nad provedbom obveza koje je preuzela Hrvatska, izjavio je u četvrtak za Hinu član hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini. </p>
<p>»Izvjestitelji Vijeća Europe pozvani su da dođu u Hrvatsku u ožujku kako bi se dalo vremena novoj Vladi, ali i da bi oni imali vremena sastaviti konačno izvješće o Hrvatskoj za zasjedanje Parlamentarne skupštine u travnju«, rekao je Žarko Domljan (HDZ). Naglasio je da se tada očekuje »zatvaranje i zaključivanje monitoringa nad Hrvatskom«. Domljan je dodao da je na posljednjem sastanku Odbora za monitoring u Parizu, 12. siječnja, predstavljeno »vrlo pozitivno« izvješće o Hrvatskoj. U taj dokument bilo je uključeno i izvješće o parlamentarnim izborima 3. siječnja što su ih pratili i promatrači Vijeća Europe. </p>
<p> Na zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe sljedećeg tjedna u Strasbourgu, zastupnicima će biti predstavljeno izvješće o izborima u Hrvatskoj, te o izborima u Makedoniji, Ukrajini, Rusiji i Gruziji. »Vijeće Europe već je uputilo pohvalu Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora«, kazao je Domljan. </p>
<p> Članica izaslanstva Snježana Biga-Friganović (SDP) izjavila je u razgovoru za Hinu da je nakon izbora Vijeće Europe uputilo Hrvatskoj pohvale, ali i određene prigovore vezane uz glasovanje manjina i dijaspore. Vijeće je sugeriralo da predsjednički izbori, čiji se prvi krug treba održati 24. siječnja, budu još demokratičniji. »Međutim, važnijih prigovora na parlamentarne izbore, nije bilo«, dodala je Biga-Friganović.</p>
<p> Na zasjedanju Parlamentarne skupštine od 24. do 28. siječnja sudjelovat će i hrvatsko saborsko izaslanstvo, još u starom sastavu u kojem je većina predstavnika iz HDZ-a, budući da novi Sabor još nije konstituiran. Hrvatsku će predstavljati voditelj izaslanstva Nikola Obuljen (HDZ), a uz Domljana i Bigu-Friganović članovi su još: Zdravka Bušić (HDZ), grof Jakob Eltz Vukovarski (HDZ), Stjepan Radić (HSS) i Boris Kandare (HSP).</p>
<p> Novi sastav izaslanstva sudjelovat će prvi put u travnju na zasjedanju Parlamentarne skupštine. Domljan i Biga-Friganović složili su se kako bi bilo dobro da »postoji kontinuitet«, odnosno da dio izaslanstva bude jednak prethodnome. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pavletić primio Cossigu </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora i privremeni predsjednik Republike Vlatko Pavletić primio je u četvrtak bivšeg talijanskog predsjednika Francesca Cossigu, koji boravi u dvodnevnom privatnom posjetu Hrvatskoj. »Cossiga je u nizu navrata dokazao svoje prijateljstvo prema Hrvatskoj i svojim je odlukama ušao u povijest stvaranja hrvatske države kao strani državnik«, rekao je Pavletić nakon razgovora. Cossiga je bio prvi strani državnik koji je došao u službeni posjet Hrvatskoj nakon njezina međunarodnog priznanja. »Došao sam u privatni posjet Hrvatskoj ne samo iz političkih razloga, nego i zbog osobnog prijateljstva s pokojnim predsjednikom Tuđmanom«, izjavio je bivši talijanski predsjednik i dodao kako se nada da će jednako prijateljske odnose imati i s novom političkom garniturom proizišlom iz nedavnih parlamentarnih izbora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nije odobreno produženje suradnje s Rivkinom </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Ni hrvatska vlada niti premijer Zlatko Mateša nisu dali suglasnost ministru pravosuđa Zvonimiru Šeparoviću da produži suradnju s pravnim zastupnikom Republike Hrvatske pri Haškim sudovima američkim odvjetnikom Davidom Rivkinom, doznaje se u četvrtak u Vladinu uredu za odnose s javnošću.</p>
<p> Na konferenciji za novinare u srijedu ministar Šeparović je rekao da je od 8. do 10. siječnja boravio u SAD-u kako bi s Rivkinom razgovarao o njegovom daljnjem angažmanu. Ministar Šeparović je potom u srijedu u izjavi za Hinu zanijekao novinarske navode da je s Rivkinom potpisao novi ugovor o zastupanju, ali je rekao da je razmjenom pisama krajem prošle godine, Rivkin potvrđen kao pravni zastupnik Hrvatske. »Nikakav novi ugovor nije potpisan, samo je razmjenom pisama potvrđeno da je David Rivkin naš predstavnik pri Haškim sudovima«, rekao je ministar Šeparović. </p>
<p> Rivkin pripada skupini odvjetnika koji zastupaju Hrvatsku pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije ICTY-jem i od srpnja prošle godine pred Međunarodnim sudom pravde pred je kojim je Hrvatska tužila Jugoslaviju za genocid. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tuta operiran </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Mladen Naletilić Tuta podvrgnut je u četvrtak drugom intervencijskom zahvatu u Laboratoriju za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rebro u Zagrebu. Desna koronarna arterija, koja mu je bila vrlo sužena, proširena je balonskim kateterom ili, stručnim riječima, izvedena mu je perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA). </p>
<p>Tutina desna koronarna arterija bila je kritično sužena na dva mjesta pa su mu tamo, nakon širenja balonom, ugrađena i dva stenta, odnosno dvije metalne mrežice koje žilu drže raširenom.</p>
<p>»Iako su zahvatom prevladana dva kritična suženja, aterosklerotske promjene na desnoj koronarnoj arteriji su preostale«, stoji u priopćenju liječničkog konzilija koje je potpisao predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila prof. dr. Ivo Čikeš. Takvo stanje pak nosi rizik od ponovnog suženja, tim više što su nakupine raspršene.</p>
<p>Za vrijeme zahvata u četvrtak, liječnici su provjerili i u kakvom je stanju lijeva koronarna arterija koju su Naletiliću širili na čak tri mjesta potkraj listopada. Tada su mu ugradili i dva stenta. U međuvremenu, na mjestu jednog od stenta došlo je do komplikacija, odnosno proširena žila se ponovo suzila. Zbog toga su kardiolozi lijevu koronarnu arteriju još jednom proširili balonskim kateterom. Naletilić je sada u jedinici intenzivne koronarne skrbi, gdje ga liječnici neprestano nadziru zbog mogućih akutnih komplikacija. (T. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Američko izaslanstvo razmotrilo mogućnosti razminiranja Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja </p>
<p> - Predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje dr. Ivan Majdak priredio je u srijedu radnu večeru u hrvatskoj Vladi za američko izaslanstvo koje boravi u Hrvatskoj, priopćeno je u četvrtak iz Vlade. Američko izaslanstvo od nedjelje boravi u Hrvatskoj kako bi ocijenilo stanje u vezi s razminiranje. Izaslanstvo je stiglo u organizaciji supruge američkog veleposlanika Lynne Montgomery i Hrvatskog centra za razminiranje, a predvodi ga Jim Lawrence, direktor Programa za partnerstvo pri State Departmentu.</p>
<p> Tijekom večeri razgovaralo se prvenstveno o pomoći u razminiranju poljoprivrednih površina, voćnjaka i vinograda, tehničkoj pomoći Hrvatskom centru za razminiranje, te pomoći u gradnji škola i zdravstvenih ustanova u područjima razrušenim u ratu. Ostali su članovi izaslanstva Ann Laurence (Rotary Club San Rafael), Bill Rus (Autodesk), Richard Koch (Autodesk), Heidi Kuehn (Roots of Peace), Victoria Stack (Int'. Communication Initiative), Alli Gallagher, savjetnik za mine pri Sveučilištu Teksasa, Pat Patierno, direktor Ureda za humanitarno razminiranje te Bill Wood. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Budiša: Učinit ću sve da bodljikava žica na Prevlaci što prije nestane!</p>
<p>Vi, vlasnici zemlje na Prevlaci, morate što prije stupiti na svoj posjed, rekao je Dražen Budiša za posjeta Prevlaci / Ovo je definitivno posljednji UN-ov mandat na Prevlaci / Račan i ja ne stidimo se naše prošlosti i ne odričemo je se, ali nam ona neće određivati naše političke ideje</p>
<p>DUBROVNIK, 20. siječnja</p>
<p> - Nakon obilaska devedesetak mjesta diljem Hrvatske te predizbornog skupa u Dubrovniku, koji je pratilo nekoliko tisuća Dubrovčana, predsjednički kandidat HSLS-a i SDP-a Dražen Budiša u četvrtak je posjetio Prevlaku i Cavtat. Budišu su na krajnjem jugu dočekali vlasnici zemlje kojima je Budiša kazao da Prevlaka nije ni u čemu sporno teritorijalno pitanje, već isključivo sigurnosno, koje će se riješiti na način da se ljudima vrati njihova zemlja. </p>
<p>»Već sam pozitivno odgovorio na dopis koji mi je poslala Udruga za zaštitu vlasničkih prava na Prevlaci i učinit ćemo sve da ova bodljikava žica što prije nestane, a da vi stupite na vlastiti posjed«, rekao je Budiša. Govoreći o nazočnosti UN-ovih promatrača na rtu Oštro, Budiša je istaknuo kako je stav HSLS-a i SDP-a, a time i većine u Saboru, kao i budućeg premijera Ivice Račana, da je to definitivno posljednji njihov mandat na Prevlaci. </p>
<p>Nakon Prevlake na koju je Budišin autobus prvi došao s hrvatske strane od 1990. godine, čelnik HSLS-a zadržao se u Cavtatu, gdje se okupilo stotinjak mještana. Tom prilikom Budiša je ocijenio da se predsjednička kampanja, kao i ona za Zastupnički dom Sabora, odvija na civilizirani način, unatoč pojedinim »niskim udarcima«. </p>
<p>»Posebno mi je drago da ste došli, s obzirom da smo u prethodnoj kampanji upravo u Cavtatu imali grubi incident, no na sreću, to je bio i jedini. Iza mene stoji koalicija dviju snažnih stranaka, koju ste 3. siječnja već poduprli. Zato od vas ponovno tražimo povjerenje, kako bismo završili ovaj izborni ciklus te zajednički Hrvatsku izvukli iz teške gospodarske i socijalne krize i međunarodne izolacije«, rekao je okupljenima Budiša, te dodao da će na taj način ostvariti cilj od prije deset godina, a to je stvaranje samostalne, ali i gospodarski prosperitetne i socijalno pravedne države. </p>
<p>»Glupo je reći da na takvo teško stanje nisu utjecala ratna razaranja i goleme štete, no za događaje od 1995. godine Domovinski rat ne može biti opravdanje«, kazao je u Cavtatu Dražen Budiša. Budiša je naglasio kako je njegova prednost u tome što iza njega stoje dvije snažne političke stranke: »Jedinstvenom odlukom njihovih vodstava postao sam predsjednički kandidat, što je važan događaj, jer je taj izbor posvjedočio čvrstoću ove koalicije nastale prije godinu i pol dana. Ovoj koaliciji proricali su kratko trajanje, govoreći da ljudi tako različitih biografija iz različitih stranaka i političkih iskustava neće moći biti zajedno«, rekao je Budiša.</p>
<p>»Ali, ostali smo zajedno, a to nam je honorirao hrvatski narod na upravo završenim izborima. Pri ostvarenju našega cilja, liberalne i socijalne Hrvatske, okrenuti smo prošlosti na taj način da kažemo - 'Ne stidimo je se i ne odričemo je se, ali prošlost nam neće određivati naše političke ideje'. Ovo je vrijeme koje traži nove odgovore na nova pitanja«, naglasio je Budiša te, osvrćući se na njegovih trideset godina u politici, kazao da je kao mlad čovjek živio s idejom samostalne hrvatske države, koja je bila glavni motiv njegova političkog djelovanja do trenutka kada smo, prije svega žrtvom hrvatske mladosti, ostvarili i obranili neovisnu Hrvatsku. </p>
<p>»Od toga trenutka, hrvatsko domoljublje očituje se i na drugi način, a to je da našu Hrvatsku učinimo socijalno pravednom, demokratskom i liberalnom, modernom i zapadno orijentiranom zemljom. To je sadržaj politike koju je hrvatski narod prihvatio, prihvaćajući program na izborima 3. siječnja. To je nastavljanje najbolje tradicije u našemu narodu - humanističke tradicije«, istaknuo je na kraju Dražen Budiša, dodajući kako je okrenutost zapadnome svijetu hrvatska tradicija koja se mora nastaviti. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Primorac u maniri komunističkog suca izriče presudu Đapiću, tvrde u HSP-u</p>
<p>Nevladine udruge pokazuju da nisu ni nepristrane ni objektivne, pa će se zato HSP prema njima odnositi kao prema političkim protivnicima, rekao je Rožić</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Možda je Ante Prkačin general, ali bugarski, jer hrvatski sigurno nije«, rekao je na novinskoj konferenciji u četvrtak predsjednik Glavnog stana HSP-a Velimir Kvesić. »To što Prkačin govori da je general HV-a i HVO-a nema veze sa zdravim mozgom«, dodao je HSP-ov pročelnik za promidžbu Miroslav Rožić. Konferenciji ovog puta nije bio nazočan predsjednik stranke Anto Đapić.</p>
<p> Pravaši su uputili otvoreno pismo uredniku Informativnog programa HRT-a Obradu Kosovcu i novinaru Branimiru Biliću »zbog toga što su sudjelovali u lažnom predstavljanju samozvanog generala«. Budući je lažno predstavljanje kažnjivo djelo, HSP traži da se Bilić izjasni je li to učinio svojevoljno ili na Prkačinovo traženje »kako bi znali protiv koga će možda podići kaznenu prijavu«, rekao je Kvesić. »Savez udruga dragovoljaca HOS-a izvijestio je sve medije u Hrvatskoj, pa i HRT, da je nepobitno utvrđeno temeljem dopisa MORH-a i Ministarstva obrane Federacije BiH da Prkačin nije general ni HV-a ni Vojske Federacije BiH«, zaključili su pravaši.</p>
<p> Novinari su, međutim, podsjetili pravaše da je Prkačin pokazao dokumentaciju kojom potvrđuje generalski čin te da mu ga je svojedobno dao predsjednik tadašnjeg HSP-a Dobroslav Paraga. Na sam spomen Paragina imena, čelnici HSP-a su se počeli smijati. »Komentirat ću to poznatom pričom o tome da su u psihijatrijskoj bolnici svi Napoleoni, i pacijenti i liječnici. U ovom je slučaju Paraga liječnik«, rekao je Rožić.</p>
<p> HSP-ovi su čelnici uputili otvoreno pismo i Koaliciji »Glas 2000«, tvrdeći da je njihov koordinator Vladimir Primorac, »u maniri isluženog komunističkog suca« izrekao presudu predsjedničkom kandidatu HSP-a Đapiću. »Nevladine udruge pokazuju da nisu ni nepristrane ni objektivne, pa će se zato HSP prema njima odnositi kao prema političkim protivnicima«, rekao je Rožić. HSP je uputio otvoreno pismo i čelniku Sindikata znanosti Vilimu Ribiću, tvrdeći da se i on uključio u kampanju protiv Đapića.</p>
<p> »Za razliku od drugih kandidata, Đapić u svom programu ističe znanost i školstvo kao nacionalne prioritete. Doduše, ovakav Ribićev istup ne čudi, budući se on prije nekoliko godina dogovorio o suradnji svoga sindikata sa SDP-om. Neka se Ribić posveti realizaciji svoga sporazuma s SDP-om i neka sa svojim partnerima osigura financiranje hrvatske znanosti u skladu s europskim standardima. Tek nakon toga Ribić može glumiti moralni autoritet na hrvatskoj stranačkoj sceni«, zaključili su pravaši.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Rojs: Mesić bio suradnik Udbe!</p>
<p>Mesić: Rojs priča besmislice! </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Mesić je otišao usred rata i ne može zapovijedati Hrvatskom vojskom«, naslov je intervjua u Večernjem listu, u kojem general Ljubo Ćesić Rojs, pomoćnik ministra obrane, odgovara na prethodne izjave predsjedničkoga kandidata Stipe Mesića, </p>
<p>Naime, Rojs se suprotstavio Mesićevoj izjavi da »Hrvatska svaki dan izdvaja za HVO tri milijuna maraka«, pri tome nazvavši Mesića lažljivcem. »Mesić se u svojoj kampanji koristi nezadovoljstvom naroda, istodobno mu nudeći krivca kojega je pronašao u Hrvatima iz BiH, koji mu ne mogu odgovoriti. Pa, zar su za loše socijalno stanje hrvatskih građana doista krivi Hrvati u BiH? Tako može razmišljati samo neprijatelj ili zlonamjernik. On svjesno dijeli hrvatski narod«, rekao je Ćesić Rojs.</p>
<p>Hrvatski general je još ustvrdio da »hrvatska država godišnje izdvaja, i to kao pomoć HVO-u, a ne nekom drugom, 972 milijuna kuna, što je otprilike iznos kojim Vlada sanira propalo poduzeće s nekoliko tisuća zaposlenih«. Prema njegovim riječima, »kap koja je prelila čašu, Mesićeva je nedavna izjava da 'Hrvati u BiH moraju konačno naučiti živjeti od svoga rada'. Hrvati u BiH nikad nisu bili prosjaci, naprotiv. Hrvati u BiH sve što su stvorili, stvorili su svojim radom«, naglasio je Rojs, koji je optužio Mesića i »da je lagao rekavši da nema dosje suradnika Udbe«.</p>
<p>»Molio bih ga da narodu objasni svoja službena putovanja u Francuskoj pod krinkom posjeta ujaku, a zapravo po nalogu SDB-a, a isto tako i da objasni dugogodišnje prijateljstvo sa Srećkom Ožegovićem, bivšim predsjednikom SDB-a, koji je bio uhićen potkraj 1991. godine, kao pripadnik skupine 'Labrador' i koji je poslije razmijenjen i danas živi u Beogradu«, zapitao je Rojs, pritom optuživši Mesića da je 1967. godine, »kao nadobudni komunist, u svojoj poznatoj boljševičkoj maniri, proglasio Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog naroda činom 'napada na bratstvo i jedinstvo Jugoslavije'«.</p>
<p>Odgovarajući generalu Rojsu, Mesić je zapitao »otkud Ćesiću, koji je bio vozač, te navodne informacije o njemu i kako je do njih došao«. »Rojs priča besmislice«, tvrdi Mesić, poričući da poznaje Srećka Ožegovića i da »nema pojma gdje on sada živi i čemu je pripadao«, ali potvrđujući da je »često putovao u Francusku«, gdje mu, kaže, žive sestra i brat, a do smrti su tamo živjeli i njegovi ujaci.</p>
<p>O svojoj ulozi u raspravi o Deklaraciji o jeziku, Mesić kaže da je »bio nezavisni zastupnik na listi građana«, te da je »rasprava koju smo vodili spasila mnoge od daljeg progona«. Odgovarajući, pak, na optužbu da je »napustio položaj za vrijeme rata«, Mesić je rekao da »neće Rojs odlučivati tko će biti na čelu Hrvatske vojske. To će odlučivati hrvatski narod«, zaključio je Mesić. (Ž. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Đukić podupire Mesića na predsjedničkim izborima</p>
<p>RIJEKA, 20. siječnja</p>
<p> - Srpska narodna stranka osvojila je na parlamentarnim izborima mandat za političko zastupanje Srba u Hrvatskoj. Možemo zajamčiti da će i naše buduće djelovanje biti kvalitetno i na dobrobit srpske manjine i svih hrvatskih građana, istaknuo je Milan Đukić, predsjednik SNS-a, u četvrtak na konferenciji za novinare u Rijeci, na kojoj je izrazio potporu Stipi Mesiću na predsjedničkim izborima.</p>
<p> Đukić je ustvrdio je da su građani Hrvatske na izborima pokazali zrelost i odgovornost, oduzevši pravo predstavljanja dosadašnjoj vlasti. Srbi u Hrvatskoj od nove vlasti očekuju da država funkcionira kao građanska i pravna te da će ostvariti svoja socijalna i ljudska prava, rekao je Đukić, dodavši da Srbi očekuju i pravo na obnovu porušenih domova i povrat imovine, funkcioniranje pravosudnog sustava te suradnju Hrvatske s Haaškim sudom »jer netko mora odgovarati zbog toga što je nakon Oluje porušena i popaljena četvrtina hrvatskog dobra«. </p>
<p> Zauzeo se za korjenit zahvat u hrvatskom Ustavu određenjem Hrvatske kao države svih građana, ustvrdivši da bi time prestala potreba za postojanjem političkog smisla nacionalnih manjina. Govoreći o predsjedničkim izborima, Đukić je izrazio potporu Mesiću kao »jedinom od trojice izglednih kandidata koji zastupa građansku političku opciju. I Mesić je imao promašaja, posebice prema Srbima u Hrvatskoj, ali Dražen Budiša bi se mogao pretvoriti u »malog Tuđmana«, jer previše koketira s nacionalnom tematikom, rekao je. Za Matu Granića ustvrdio je da je deset godina obmanjivao svjetsku i domaću javnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Riječki SDP, HSLS i PGS pozvali građane da glasuju za Budišu </p>
<p>RIJEKA, 20. siječnja</p>
<p> - Novoizabrani saborski zastupnici SDP-a, HSLS-a i PGS-a s riječkog područja pozvali su u četvrtak građane da svoje glasove na predsjedničkim izborima daju Draženu Budiši.</p>
<p> »On je jedini od trojice kandidata koji imaju izgleda za pobjedu i koji dosljedno, već tri desetljeća, zastupa istu političku opciju, dok su dvojica preostalih kandidata bili više ili manje u službi Franje Tuđmana«, rekao je Željko Glavan iz HSLS-a na konferenciji za novinare u četvrtak. On je ustvrdio da se neki od predsjedničkih kandidata pred biračima hvale svojom skromnošću, dok istodobno u predizbornoj kampanji rasipaju novac.</p>
<p> Saborski zastupnik SDP-a Vladimir Šepčić je ocijenio da je Budiša dobar izbor i stoga što je on jamstvo da će, u suradnji s Vladom i parlamentom, provesti istinske promjene političkog sustava. Zastupnik PGS-a Nikola Ivaniš je kazao da Budiša u svom programu promiče decentralizaciju vlasti i sredstava, depolitizaciju vojske i policije, stavljanje pod nadzor Sabora tajnih službi, te razvoj civilnog građanskog društva, što su i temeljne odrednice djelovanja PGS-a.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Nisam kandidat za izvršnu vlast, kaže Vesna Pusić</p>
<p>ZADAR, 20. siječnja</p>
<p> - »U utrci za predsjednika dva su kandidata šestorice, no bez obzira hoće li biti izabran Stipe Mesić ili Dražen Budiša, zajednički program šestorice imat će podršku. Bili smo spremni i na kohabitaciju s Matom Granićem, ali danas je takva opcija daleko od realne. Izjave nekih članova koalicije SDP-a i HSLS-a u kojima oni ne daje podršku Mesiću, izrečene su u euforiji izazvanoj kampanjom«. Kazala je to u četvrtak u zadarskoj caffe-galeriji »Hea« potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić. Ona je došla zahvaliti biračima za glasove koji je dovode u Zastupnički dom Sabora.</p>
<p>»Nedavne parlamentarne izbore ne treba povezivati s predsjedničkima, jer, uostalom, da dr. Tuđman nije preminuo, predsjednički bi izbori bili tek za dvije godine. Nema opravdanja za izjave da ako ne pobijedi Budiša, šestorica neće moći provesti ono što su u kampanji obećali. Koalicija šest stranaka ima u Saboru većinu i rezultati predsjedničkih izbora ne mogu ju ispričati ako ne ostvari obećani program«, dodala je Pusić. Činjenica da su iz šestorice proizišla dva predsjednička kandidata, prva je lekcija o tome kako izgleda koalicijska vlast, rekla je Pusić. Kazala je također kako ona nije kandidat za mjesto u izvršnoj vlasti, te da će ostati u parlamentu. (N.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Seliti Ured predsjednika u Visoku ulicu značilo bi ponovno otvoriti vreće novca!</p>
<p>S približavanjem datuma primopredaje vlasti pobjedničkoj koaliciji, aktualizira se i primopredaja Predsjedničkih dvora. Predstojnik predsjednikova Ureda, prof. dr. Ivica Kostović, već je podnio ostavku na tu dužnost akademiku Vlatku Pavletiću, privremeno na dužnosti predsjednika države. Isto su učinili i neki predsjednikovi savjetnici (Ivić Pašalić, Markica Rebić) te ravnatelj Ureda za nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak. Zamjenici dojučerašnjeg predstojnika Ureda pokojnog predsjednika dr. Tuđmana i predsjednikovoj dugogodišnjoj bliskoj suradnici Vesni Škare-Ožbolt pripala je dužnost da Predsjedničke dvore »preda« novom predsjedniku. Na pitanje kad će to učiniti te hoće li i sama dati ostavku ili će čekati razrješenje, odgovara:</p>
<p>- Ostavku ću dati kad predam novoj predsjedničkoj ekipi sve stvari, dokumente, službenike i namještenike koji su godinama u Uredu i koji tamo ostaju raditi. Ne mogu dati ostavku prije toga jer trebam, uvjetno rečeno, predati Ured novom predsjedniku kad bude izabran i potvrđen. Predstojnik Kostović, naime, to ne može učiniti, on mora dati ostavku na svoju dužnost, jer je njegova funkcija u rangu s funkcijom potpredsjednika Vlade. </p>
<p>• Kako će tehnički izgledati primopredaja Ureda?</p>
<p>- To nije regulirano zakonima. Jednostavno, novu ću ekipu upoznati s namještenicima i samim Uredom. Administracija ostaje, a ja odlazim u Sabor. </p>
<p>• Što je sa 20 savjetnika predsjednika Tuđmana? Hoće li i oni podnijeti ostavke? Zna li se kamo idu oni koji nisu zastupnici u Saboru?</p>
<p>- Odluka o ostavci ili razrješenju ostaje na osobnu procjenu svakom dužnosniku. </p>
<p>• Predstavnici nove vlasti već su rekli da je birokratski aparat Predsjedničkih dvora prevelik. Što Vi mislite, hoće li im trebati toliko službenika?</p>
<p>- Kada se upoznaju sa situacijom i vide koliki je to broj ljudi, shvatit će da ih je vrlo malo. </p>
<p>• Koliko je zaposlenih u Uredu predsjednika?</p>
<p>- Ured predsjednika je, sa svim savjetnicima te službenicima i namještenicima, imao 67 ljudi. Sad kad veliki broj ljudi odlazi, oni koji će ostati doista ne mogu biti nikome na teret, jer su svi oni vrlo sposobni i kvalitetni djelatnici. </p>
<p>• Sudeći po istupima predsjedničkih kandidata, ali i čelnika pobjedničke koalicije, čini se da je kao buduća predsjednička rezidencija najizvjesnija lokacija u Visokoj ulici. Što o tome mislite?</p>
<p>- Preuređenje rezidencije u Visokoj bilo bi ponovno otvaranje vreće novca. Jer, u Visokoj je sad preuređena rezidencija za strane šefove država kad dođu u posjet Zagrebu. Oni su dosad odsjedali u hotelima i to je bilo doista neprimjereno. </p>
<p>• Kako Vi, kao dugogodišnja suradnica predsjednika Tuđmana, gledate na najavu prenamjene Predsjedničkih dvora? Mislite li da bi novi predsjednik trebao stolovati na istom mjestu?</p>
<p>- Mislim da Predsjednički dvori imaju više psihološku no stvarnu dimenziju. O tome što će novi predsjednik učiniti, ne bih htjela spekulirati. Konačnu odluku o sudbini Predsjedničkih dvora i smještaju Ureda novog predsjednika donijet će Sabor koji će, vjerujem, na temelju svih procjena i izvješća, i funkcionalnih i financijskih, odlučiti gdje će biti rezidencija novog predsjednika.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Umjetnički dokument o događaju koji je promijenio sudbinu Hrvata</p>
<p>Predstavljena slika Jadranke Fatur »Donošenje prvoga demokratskog Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990.«/ Prikazana je sva dubina i vjerodostojnost održavanja te povijesne sjednice Sabora, kazao je Pavletić</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - U novouređenoj Svečanoj dvorani u Hrvatskom državnom saboru u četvrtak je svečano predstavljena slika »Donošenje prvoga demokratskog Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990.«, djelo akademske slikarice Jadranke Fatur. Slika je rađena u tehnici ulja na platnu, dimenzija 240 puta 470 centimetara, a na njoj se nalazi oko 300 osoba koje su nazočili toj povijesnoj sjednici Sabora.</p>
<p>Govoreći o slici, privremeni obnašatelj dužnosti predsjednika Republike i predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić je naglasio da je riječ o »velikom djelu koje će trajati desetljećima i umjetničkom dokumentu o događaju koji je promijenio sudbinu hrvatskog naroda«. »Umjetnica je uspjela prikazati svu dubinu i vjerodostojnost održavanja povijesne sjednice Sabora, a istodobno se mogu prepoznati lica onih koji su nazočili sjednici«, kazao je Pavletić. Dodao je da je time završeno uređenje svih prostorija u Saboru »što je od izuzetne važnosti, budući da se tu donose najvažnije odluke za hrvatski narod«. </p>
<p>Jadranka Fatur je kazala da je, služeći se raznim fotografijama, utrošila devet mjeseci radeći na toj slici. »Morala sam slikati u Saboru, budući da je bio problem naći toliko veliki atelje, a i bilo bi pitanje kako bi se slika unijela u Sabor«, ustvrdila je Fatur, dodavši da je cijeli postupak izrade slike bio vrlo složen te da je veliku pomoć dobila od Hrvatskog restauratorskog zavoda od kojeg je dobila platno. </p>
<p>»Kako nije bilo ni jedne fotografije na kojoj su se nalazili svi sudionici te povijesne sjednice, tadašnji savjetnik predsjednika Republike Darko Bekić, u dogovoru s dr. Franjom Tuđmanom, pokrenuo je još 1991. godine inicijativu o izradi te slike. Tada je napravljena i skica, ali je zbog rata odgođen početak izrade slike sve do početka prošle godine, kada je tu inicijativu ponovo pokrenuo dr. Žarko Domljan«, objasnila je Fatur.</p>
<p>Predstavljanju slike nazočio je i Domljan, koji je naglasio da je »riječ o najvećoj slici u Hrvatskoj od koje su veći samo kazališni zastori«. »To je najveća narudžba još od one Ise Kršnjavog«, rekao je Domljan, dok je šef saborske Službe za odnose s javnošću Željko Sabol kazao da u Saboru postoji još jedna slika na kojoj je zabilježen važan trenutak iz hrvatske povijesti. Riječ je o slici Dragutina Weingartnera, koji je na platnu ovjekovječio zasjedanje Hrvatskog sabora iz 1848. godine.</p>
<p>Vrijednost slike Jadranke Fatur procijenjena je na 150.000 kuna.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Bobetko: Domovinski rat je najsvjetlija stranica u nastajanju hrvatske države </p>
<p>Film »Četverored« tendenciozno prikazuje bleiburšku tragediju, rekao je Janko Bobetko na predstavljanju knjige »Hrvatska borba za opstojnost 1918.-1998.« / Ova knjiga dokazuje da su Hrvati pobjeđivali u ratu i gubili u miru, ocijenio Pavličević </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - »Domovinski rat je najsvjetlija, najsnažnija i najorganiziranija stranica hrvatskog naroda u formiranju hrvatske države i svih njezinih atributa«, rekao je stožerni general Janko Bobetko na predstavljanju knjige »Hrvatska borba za opstojnost 1918.-1998.«, autora Milivoja Kujundžića i Zdravka Dizdara, koje je održano u četvrtak u Starogradskoj vijećnici. Knjiga je objavljena u izdanju saborskog Odbora za obilježavanje 50. obljetnice pobjede antifašističke koalicije u Europi i svijetu. Ovo je treće, prošireno i dopunjeno izdanje knjige čija su prva dva izdanja objavljena 1995. Uz autora, o knjizi su govorili njezini recenzenti, stožerni general Janko Bobetko i povjesničar dr. Dragutin Pavličević. </p>
<p>Prije predstavljanja, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks pozvao je brojni auditorij da minutom šutnje oda počast pokojnom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i svim palima za hrvatsku opstojnost. Šeks je zatim ukratko upoznao nazočne s poviješću nastanka knjige te izložio sažet pregled novih poglavlja koja obrađuju teme o pomirbi Hrvata, hrvatskim žrtvama u Domovinskom ratu, vojnom djelovanju Hrvatske ratne mornarice tokom 1991., oslobodilačkim akcijama Hrvatske vojske u Domovinskom ratu itd. </p>
<p>Janko Bobetko je istaknuo tri prijelomne točke novije hrvatske povijesti - raspad Austro-Ugarske monarhije i ulazak Hrvatske u Državu SHS, osnivanje NDH i podjelu Hrvata između fašističke i antifašističke koalicije, te stvaranje samostalne Republike Hrvatske i pobjeda jedinstvenog hrvatskog naroda u Domovinskom ratu. Naglašavajući važnost antifašističkog pokreta u Hrvatskoj pod vodstvom Andrije Hebranga, koji je omogućio uspostavu diplomatskih odnosa sa saveznicima i hrvatski državni kontinuitet posredstvom ZAVNOH-a, Bobetko je kritizirao i film o bleiburškoj tragediji »Četverored«. Po njegovu mišljenju, »Četverored« neispravno i tendenciozno prikazuje zbivanja, kao da u tadašnjoj Hrvatskoj nije bilo drugih snaga osim onih koje su stradale na Bleiburgu. »Koliko bi bilo Bleiburga da nismo imali antifašistički pokret i bili priznati kao važan čimbenik u pobjedi antifašističke koalicije«, zapitao je Bobetko. </p>
<p>Dragutin Pavličević je istaknuo da su autori u ovoj knjizi uspjeli razbiti lažne mitove o Hrvatima posredovane putem srpske propagande. »Ova knjiga dokazuje da su Hrvati zapravo pobjeđivali u ratu i gubili u miru, a ne Srbi, kako je to Dobrica Ćosić izmislio«, naglasio je Pavličević, upućujući na brojne dokumente koje knjiga sadrži, a koji pokazuju da su Hrvati prednjačili u republikanskim dobrovoljačkim odredima u Španjolskom građanskom ratu, u antifašističkom pokretu na tlu bivše Jugoslavije, da u prosjeku imaju najveći broj odlikovanih »pravednika među narodima« i sl. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ili brze mjere za izlazak iz krize ili socijalni nemiri, poručio Kunst novoj Vladi</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Udruga radničkih sindikata predlaže sindikalnim središnjicama i udrugama poslodavaca da već 27. siječnja, kada se konstituira Račanovoa Vlada, odmah joj upute zajedničke zahtjeve. Predsjednik URSH-a Boris Kunst u četvrtak je na konferenciji za novinare predstavio prijedlog gospodarsko-socijalnih mjera te zahtjeve za promjenom svih radno-socijalnih zakona, s kojima će izići pred vladu.</p>
<p>»Hrvatskom se širi sve veća epidemija siromaštva, za što je kriva politika HDZ-a koju su građani kaznili na izborima. Upozoravamo novu vlast da gospodarske i socijalne teškoće ozbiljno prijete unutarnjoj stabilnosti države«, kazao je Kunst. Nova Vlada mora hitno poduzeti mjere za izlazak iz krize i nema vremena za sto dana poštede. »Izostanu li brze mjere i socijalni konsenzus sa sindikatima, Račanova Vlada neće dobiti kredibilitet od sindikata i bit ćemo prisiljeni na drastične socijalne nemire«, poručio je Kunst.</p>
<p>URSH zahtijeva da Vlada hitno donese strategiju gospodarskog razvitka i provede reviziju pretvorbe i privatizacije za što joj sindikati joj nude »hrpu podataka o nepravilnostima«. Traži sniženje PDV-a na 15 posto i uvođenje više stopa, smanjenje državne potrošnje kao i izdataka za vojsku i policiju. Zbog klizajuće devalvacije Kunst traži da uvođenje zaštitnih cijena osnovnih namirnica i komunalnih usluga, te da se najniža osnovna plaća u prvih šest mjeseci poveća na 1.800 kuna, a u drugom polugodištu na 2.000 kuna.</p>
<p>Osim izmjene svih radno-socijalnih zakona, kojima su umanjena prava radnika ili se pogodovalo tajkunima, te odgode mirovinske reforme, URSH traži da sniženje plaća državnih dužnosnika i zastupnika. Traži i ukidanje povlastice bivših saborskih zastupnika koji bi još godinu dana trebali primati punu plaću te određivanje realne visine zastupničkih mirovina. »Beneficije su u ovoj socijalnoj situaciji iritantne. Ne čudi što stari članovi Vlade odlaze sa smješkom kada godinu dana neće ništa raditi, a primat će veliku plaću«, ističe Kunst.</p>
<p>»Istupi pojedinih političara iz izbornog stožera Dražena Budiše graniče s neukusom i ucjenom građana da moraju izabrati Budišu, jer u suprotnom neće moći ispuniti ono što su obećali«, kritički se osvrnuo Kunst na izjave Zdravka Tomca i Gorana Granića. »Bilo bi poštenije da su to rekli prije parlamentarnih izbora. Ovako, riječ je o čistoj ucjeni građana ili o izgovoru da sada kada su vidjeli u što su se uvalili, neće moći realizirati obećano«, drži on.</p>
<p>Na novinarsku zamolbu da prokometira rezultate utvrđivanja reprezentativnosti sindikalnih središnjica, prema kojima URSH ima najmanje članova od svih pet središnjica, Kunst je kazao da je URSH prijavio samo članove iz 40 posto podružnica, koliko je bilo potrebno da prijeđu prag za ulazak u tripartitna tijela. URSH je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o reprezentativnosti središnjica te očekuje da će Ustavni sud i poništiti Zakon, jer država nema pravo prebrojavati članove sindikata.</p>
<p>»Ne osporavamo SSSH-u da je najbrojnija središnjica jer mu je uvjete za to dao HDZ. Ali ne pristajemo na to da SSSH zauzme i dvije trećine sindikalnih mjesta u Gospodarsko-socijalnom vijeću«, ističe Kunst. On kaže da će sa svim središnjicama pokušati dogovoriti raspodjelu mjesta u GSV-u na osnovu internog prebrojavanja stvarnog broja članstva, a ne uspije li dogovor, URSH će zatražiti socijalne izbore.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Obrana priložila dokumente koji bi trebali potvrditi Sindičićev alibi</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Svjedoci Zdravka Škorić, bivša zaposlenica u restoranu Vinka Sindičića »Stara vrata«, i Srećko Šimurina, bivši načelnik RSUP-a nisu došli na nastavak suđenja Vinku Sindičiću kojeg se tereti za ubojstvo hrvatskoga političkog emigranta Brune Bušića.</p>
<p>Županijski sud u Rijeci obavijestio je predsjednika Sudskoga vijeća Damira Kosa da svjedokinja Škorić više puta nije pronađena na adresi na koju je upućen poziv za svjedočenje, dok je svjedok Šimurina, kao i prethodni put, ispričao svoj nedolazak lošim zdravstvenim stanjem. Uz ispriku, poslao je i medicinsku dokumentaciju.</p>
<p> No, Šimurina je, prema Kosovim riječima, izrazio spremnost svjedočiti u postupku, te će on i biti ispitan izvanraspravno u svome stanu u Zagrebu. </p>
<p>Branitelj optuženog Sindičića, odvjetnik Tihomir Rubeša, priložio je u sudski spis preslike šest dokumenata, vezanih uz aktivnosti optuženog '78. godine. Riječ je o računima, putnim nalozima, skladišnom listu, nalazima liječnika specijaliste te listu pisanom rukom, koji su datirani oko datuma (16. listopada '78.) počinjenoga kaznenog djela koje se Sindičiću stavlja na teret. U stvari, ti dokumenti trebali bi potvrditi Sindičićev alibi da je u vrijeme ubojstva bio u Rijeci, a ne u Parizu, gdje je Bruno Bušić ubijen. Nakon pregleda i utvrđivanja njihove autentičnosti Sudsko vijeće je prihvatilo predložene materijalne dokaze. Sindičić je podnio i preslik ugovora o građevinskim radovima koji je u spomenutom razdoblju potpisao s jednom tvrtkom. Taj će ugovor biti priložen u spis kad se usporedi s originalom koji danas optuženi Vinko Sindičić nije imao.</p>
<p>Također, predsjednik Sudskoga vijeća je obavijestio stranke u postupku da je u srijedu od Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) primio dio dokumenata s oznakom »državna tajna«, te će tek nakon pregleda primljenih dokumenata obavijestiti stranke o čemu se radi i koliko se oni mogu koristiti u daljnjem tijeku postupka. Također, Sigurnosno informativna služba (SIS) i KBC »Firule« Split još nisu poslali traženu dokumentaciju vezanu uz otmicu i liječenje nakon otmice Blagoja Zelića, Petra Gudelja i Ivana Lasića. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 25. siječnja, kada će svjedočiti Josipa Đedović i Ivan Sindičić, optuženikovi sestra i brat. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Beljo: »Nacional« kriminalizira ideju samostalne hrvatske države </p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Napadi Globusa, Novog lista i Nacionala na mene traju već desetak godina, naglasio je u četvrtak na konferenciji za novinare Ante Beljo, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. Novinari su pozvani zbog članka iz posljednjeg broja Nacionala, u kojem autorica teksta Jasna Babić u negativnom kontekstu piše o Belji.</p>
<p>Beljo je istaknuo da ga Nacional teško optužuje da je »novac poreznih obveznika prebacivao na račune fantomskih tvrtki u SAD-u i Kanadi, kako bi tim novcem plaćao nepostojeće studije i radove o hrvatskim kulturnim društvima«. Predočivši novinarima brojnu arhivsku građu, dokumentaciju i račune projekata izrađenih u aranžmanu Matice i HIC-a, Beljo je kazao da su svi planirani projekti, poput prikupljanja povijesne građe o Hrvatima u Kanadi, dovršeni i uredno plaćeni. Dijelom su ih plaćale hrvatske etničke institucije iz Kanade i SAD-a, a dijelom Matica.</p>
<p>Beljo je podsjetio da se Matica ne financira direktno iz proračuna, već putem Ministarstva kulture, a dobiveni novac potom se proslijeđuje Hrvatskom informativnom centru za projekte. Beljo ističe da »transferi putem virmana nisu ilegalni, niti je HIC 'fantomska tvrtka', kako navodi novinarka Nacionala«. </p>
<p>Ako i ima nekih nepravilnosti u radu HIC-a ili Matice, postoje institucije koje kontroliraju kako se troši novac poreznih obveznika, objašnjava Beljo, dodajući da je u Matici provedena revizija u prosincu lanjske godine.</p>
<p>»Listovi poput Nacionala i Globusa, nakon što su kriminalizirali Domovinski rat, sad nastoje kriminalizirati i ideju samostalne hrvatske države«, kaže Beljo, ističući kako je on ponosan na svoje sudjelovanje u stvaranju hrvatske države. O tužbi protiv Nacionala, kaže, još će razmisliti, jer sudstvo slučajeve presporo privodi kraju. </p>
<p>Beljo je naglasio i da ni Matica ni HIC nemaju veze s predsjedničkom kandidaturom Zvonimira Šeparovića, kao što nemaju veze ni s ostalim kandidatima. Naime, u spomenutome članku se tvrdi da iza Šeparovićeve kandidature stoji Matica iseljenika zajedno s »Norvalskom skupinom« iz Kanade. Beljo je napomenuo da Šeparovića poznaje iz vremena dok je obnašao dužnost rektora, te da gaji određene simpatije prema njemu. (V.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Neuspio sastanak sindikata i uprave Babinog kuka</p>
<p>DUBROVNIK, 20. siječnja</p>
<p> - Ni nakon trosatnog razgovora, predstavnici sindikata i uprave Hotelsko-turističkog centra Dubrava Babin kuk nisu se dogovorili oko pokušaja otpuštanja 130 radnika. Naime, istaknula je predsjednica Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Vesna Dejanović, oni i nadalje ostaju pri zahtjevu za bezuvjetnom ostavkom direktora Babina kuka Uwea Geisera te bezuvjetnim povlačenjem programa zbrinjavanja viška radnika. </p>
<p>Dejanović je nakon sastanka okupljenim radnicima kazala da nitko neće ostati bez posla i da će iskoristiti sva zakonski raspoloživa sredstva radi zaštite njihova prava na rad. Jer, dodala je, iza radnika Babinog kuka stoji dvadesetogodišnji rad, čime su i otplatili i izgradili to poduzeće, dok »iza Geisera stoji samo loš zakon o kuponskoj privatizaciji«.</p>
<p>Druga strana na čelu s predsjednikom Nadzornog odbora HTC-a Darkom Ostojom ostaje pri tvrdnji da ničim nijekršila zakon te da je sporni program - mjera za preživljavanje kolektiva. Novca imaju tek za uređenje kapaciteta, ali i ne za trajno zapošljavanje. »Ako je bilo propusta, to ćemo korigirati«, rekao je Ostoja, dodavši i da su spremni za pregovore tijekom iduća tri mjeseca, za vrijeme kojih sporni program neće biti proveden. Međutim, s obzirom da je Zavod za zapošljavanje taj program prolongirao za tri mjeseca, Dejanović je ustvrdila da je to »dovoljan dokaz da je on nezakonit«. (K.C.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Franjul je dobio otkaz jer se pet dana nije pojavio na poslu, kažu u MUP-u</p>
<p>ZAGREB, 20. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u četvrtak da je Edgar Franjul, zaposlenik u Policijskoj upravi istarskoj, dobio otkaz po sili zakona jer je pet dana uzastopno neopravdano izostao s posla. </p>
<p> MUP-ovo prioćenje reakcija je na Franjulove tvrdnje izrečene, u srijedu, na konferenciji za novinare Sindikata policije, da je dobio otkaz zbog svog uspješnog sindikalnog djelovanja, odnosno zaštite radnih prava djelatnika PU istarske.</p>
<p> U priopćenju MUP-a dodaje se da je Franjul uputio prigovor ministru Ivanu Peniću, koji će biti razmotren u zakonom određenom roku.</p>
<p> Na konferenciji za novinare u srijedu Edgar Franjul (sindikalni povjerenik Sindikata policije Hrvatske) je rekao, da je u dane koje MUP navodi kao njegov neopravdan izostanak, proveo na bolovanju, odnosno po službenoj dužnosti na pogrebu predsjednika Tuđmana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Članovi zagorskog LS-a prelaze u HSLS</p>
<p>ZABOK, 20. siječnja</p>
<p> - Krapinsko-zagorsku Liberalnu stranku napustilo je deset članova iz Donje Stubice. No, uz 15 ogranaka i mogućnost osnivanja nekoliko novih, postoje realne šanse za dobre izborne rezultate LS-a na skorim lokalnim izborima, kaže se u priopćenju krapinsko-zagorskog LS-a, odaslanom u četvrtak nakon sjednice vodstva na kojoj su bili predsjednik i tajnik LS-a, Vlado Gotovac i Božo Kovačević.</p>
<p> Nakon smjene HDZ-a na državnoj razini, LS smatra da mora doći i do smjene HDZ-a i Zagorske demokratske stranke, koje su na vlasti u Krapinsko-zagorskoj županiji. U LS-u tvrde da narodu račune moraju podnijeti i oni na nižim razinama vlasti, koji su dosad podržavali katastrofalnu politiku HDZ-a i time pridonijeli teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji u Hrvatskoj. </p>
<p>Inače, nakon izlaska cijeloga ogranka LS-a u Donjoj Stubici, i dio članova u Mihovljanu napustio je LS i vratio se u HSLS, koji ponovno priprema osnivanje svojih ogranaka u tim mjestima. Kako doznajemo, i na sjednici Predsjedništva krapinsko-zagorskog LS-a bilo je prijedloga da se cijela županijska organizacija stranke vrati u HSLS, ali se većina članova tome usprotivila. (D.G.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000121].
|
