NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001220].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 252406 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kontroverze medijske zbilje (2): Glasali za promjene, dobili déja vu</p>
<p>Mediji, koji bi trebali biti korektiv vlasti, ponovno se priklanjaju određenim njezinim dijelovima i tako se nastavljaju igre koje su građani gledali prošlih desetak godina / Građani ne mogu i ne žele još jednom slijepo vjerovati svemu što im se kaže, jer su uglavnom izgubili povjerenje u medije, a sve manje vjeruju i onima kojima su dali svoj glas</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Rijetko se događa da se unutar jedne zemlje, države ili naroda gotovo svi stanovnici s entuzijazmom udruže oko zajedničkog cilja. Još je rjeđa pojava da se na istom prostoru unutar desetak godina obnovi već nestali entuzijazam i posustala nada, ne bi li se još jednom pokušalo ostvariti zamišljeni cilj. A upravo se to nama dogodilo. Početkom 90-ih udružili smo se oko zajedničkog cilja stvaranja i obrane vlastite države, vjerujući da će ta država biti poput brižne majke koja skrbi za svu svoju djecu. Ali kao što to u stvarnom životu biva, država koju smo dobili nije nam svima bila blagonaklona, niti se zaista trudila da to bude. Tim je više zadivljujuće da su građani 3. siječnja 2000. godine, u ratom iscrpljenoj i različitim malverzacijama poharanoj zemlji, još jednom smogli snage za entuzijazam i nadu, glasajući za promjene i konačno ostvarenje države kakvu su željeli.</p>
<p>Ostavljajući po strani sve što smo preživjeli posljednjih desetak godina, a što nam je zasigurno svima još svježe u sjećanju, trebali bismo se upitati kako su se kroz to vrijeme ponašali mediji, koji su nezavisnim, točnim i potpunim informiranjem trebali pridonijeti uspostavljanju demokracije i vladavine prava, te zaštiti svih građana.</p>
<p>Čini se sasvim opravdanom tvrdnja da je većina medija desetak godina vjerno i poslušno opsluživala samo one koji su nama vladali, prešućujući njihova djela i nedjela, informirajući nas samo o onome što im je bilo dopušteno ili preporučeno, uvjeravajući nas često da čak i ono što vidimo i čujemo nije istina, već privid koji u nama potiču zli ljudi koji ne žele hrvatsku državu. Brojni mediji poticali su umjesto kulture dijaloga i tolerancije, mržnju, predrasude i nesnošljivost. Neko smo im vrijeme slijepo vjerovali, kao što to obično čine ljudi kojima se konačno ostvarila dugo sanjana želja. Zatvarali smo oči pred činjenicom da nas varaju kada nas npr. uvjeravaju da su naše ušteđene devize odnesene u Beograd. Nismo im trajno zamjerili što nas nisu upozorili na opasnost od financijskog inženjeringa ili na pogibeljnost štednje u nekim štedionicama. Željeli smo vjerovati da su naši mediji pošteni i nezavisni. A onda nas je nekolicina zaista slobodnih medija nagovorila da otvorimo oči, suočimo se s istinom i još jednom uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke.</p>
<p>Ova je 2000. godina započela s mnogo nade i očekivanja. Ovaj smo put bili sigurni da će sve krenuti drugim putem, a naročito mediji, kao alternativna snaga u svakoj demokratskoj državi. Bili smo uvjereni da će likovi koji su nam s ekrana godinama nudili izobličeni vrijednosni sustav, sada otići na neki drugi posao. Vjerovali smo da više neće biti tajnih dogovora i radnji, bili smo spremni još jednom, nakon svih muka i nevolja, krenuti ispočetka. I krenuli smo, svi zajedno - gotovo istim putem. </p>
<p>Umjesto točnog, istinitog i potpunog informiranja, ponovno nam nude djeliće činjenica uronjene u specifičan svjetonazor nekih nama manje-više nepoznatih skupina. Nadrealističan je gotovo svakodnevni déjŕ vu doživljaj, koji nam se inače događa samo u nekim izuzetnim duševnim ili tjelesnim stanjima. S ekrana nam isti likovi govore neke prividno nove stvari, koje se očito temelje na istim vrijednostima s kojima smo živjeli do 3. siječnja 2000. godine. Novine se nadmeću u govoru mržnje, vrijeđanju i poticanju nesnošljivosti, nedoumice i neslaganja onih koji vladaju ispunjavaju novine i eter, a vrlo se rijetko naiđe na istinite i cjelovite informacije o gorućim problemima građana i mogućnostima njihovog rješavanja.</p>
<p>Strpljivu većinu u ovoj zemlji uporno se nastoji uvjeriti da su najvažniji problemi tko je kome ili o nekome nešto rekao, je li se netko s nekim posvadio ili pomirio, hoće li šestorka više surađivati ili će se češće svađati, i tako u nedogled. Mediji, koji bi u zemlji zapuštenoj poput naše, trebali imati i obrazovno-odgojnu ulogu, ne pišu o rješavanju nezaposlenosti, solidarnosti u nevolji, toleranciji prema različitostima i različitima. Nema u medijima pouka o demokraciji, niti primjera demokratskih načina ponašanja. Mediji, koji bi trebali biti korektiv vlasti, ponovno se priklanjaju određenim njezinim dijelovima i tako se pred očima građana nastavljaju igre koje su gledali posljednjih desetak godina.</p>
<p>Pri tome i vlast i mediji zaboravljaju da građani više ne mogu biti strpljivi kao što su bili, jer je vrijeme »radioaktivnog raspada« značajno skraćeno. Građani ne mogu i ne žele još jednom zatvoriti oči i slijepo vjerovati sve što im se kaže, jer su uglavnom izgubili povjerenje u elektronske i sve ostale medije, a sve manje vjeruju i onima kojima u dali svoj glas. To znači da je vlast u velikoj mjeri izgubila jedan od najvažnijih puteva komunikacije sa svojim građanima, a time i mogućnost utjecaja na njih. </p>
<p>Takva je situacija podjednako loša za stanovnike ove zemlje, kao i za one koji njome upravljaju. Stanovnici nemaju pouzdani izvor informiranja, pa se sve više oslanjaju na različite izvore glasina, čime se otvara mogućnost nekontroliranog djelovanja na manje ili veće skupine građana.</p>
<p>Pomanjkanje valjanih i pouzdanih izvora informiranja, smanjeno povjerenje u vlast, neostvarena očekivanja (realistična ili nerealistična), kao i sve manja vjerodostojnost demokratskih institucija, potiču kod velikog broja ljudi osjećaje nesigurnost i tjeskobe, što može pogodovati porastu nesnošljivosti u društvu i drugim nepoželjnim oblicima ponašanja. </p>
<p>Ako vlast zaista želi potaknuti razvoj demokracije u Hrvatskoj, trebala bi se u što većem stupnju pridržavati uobičajenih načina ponašanja koji se koriste u razvijenim demokracijama: od traženja odgovornosti od ljudi koji se nalaze na određenim funkcijama, a koje gotovo nikad ne uključuju neposrednu odgovornost, do nezadiranja bilo koje vrste u medije i druge demokratske institucije društva.</p>
<p>Građani bi pak trebali shvatiti da su, zajedno udruženi, snaga koja može djelovati na oblikovanje svijeta u kojem živimo, što uključuje i ignoriranje medija koje ne smatramo vjerodostojnima.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nedopustivo je dezinformirati javnost o haaškim optužnicama</p>
<p>Vlada je jedina nadležna za suradnju s Haagom, pa je treba pustiti da na miru razjasni sve detalje u odnosima s Haaškim sudom, pa i u slučaju svjedočenja generala Petra Stipetića, tvrdi Zlatko Tomčić / Hrvatskoj danas prijeti opasnost da ne vodi raspravu o suradnji s Haagom, već o tome što je tko rekao, smatra Zdravko Tomac</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša opet je »uzbudio duhove« i u vladajućoj koaliciji i u javnosti izjavom da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Petar Stipetić pozvan govoriti pred haaškim istražiteljima u svojstvu osumnjičenog, a ne svjedoka, kako se dosad tvrdilo - o »Medačkom džepu« te akcijama »Bljesak« i »Oluja«. Prema pisanju medija pak, premijer Ivica Račan je ustvrdio da neki elementi tog poziva nisu sasvim jasni, a predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić da se time treba baviti Vlada, a ne Budiša. Vjesnik je pokušao saznati što o svemu tome misle hrvatski političari.</p>
<p>»Vlada je jedina nadležna za suradnju s Haagom. Treba je pustiti da na miru razjasni sve nerazjašnjene detalje u odnosima s Haaškim sudom, vezane i uz slučaj svjedočenja generala Petra Stipetića. Tek kad sve bude jasno, javnost treba obavijestiti o čemu se radi«, rekao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, koji je u utorak Vjesniku kategorično izjavio: »Zato sam protivnik da svi mi, koji ponešto znamo o tome, lamentiramo i iznosimo informacije ili poluinformacije koje uistinu mogu biti zbunjujuće za javnost«. Proces započet s generalom Stipetićem, Vlada treba i završiti i samo ona o tome treba govoriti u javnosti budući da istinu samo ona i zna, tvrdi Tomčić. »Sadašnje stanje odnosa Hrvatske i Haaškog suda krajnje je nepodnošljivo«, kazao je ministar obrane Jozo Radoš. On je potvrdio da će general Stipetić biti ispitan po člancima 42. i 43. Pravilnika o postupku. Radoš je ocijenio da suradnja s Haagom nije jasno definirana, jer iz tamošnjeg suda dolaze preširoki zahtjevi. Bilo bi logično, kaže, da je Haag tražio zapovjednike pojedinih operacija u »Medačkom džepu«, »Bljesku« i »Oluji«, a general Stipetić ni jednom od njih nije izravno zapovijedao. »Tražili smo pismeno definiranje naših obveza, no djelatnici Haaškog tribunala nisu na to pristali«, kazao je Radoš, dodavši da će Haag ipak odgovoriti na »uvjete i pravila« koje su mu nedavno poslali Vlada i Savjet za suradnju. »U protivnom, doći će do zaoštravanja odnosa.« Upitan zašto Vlada nije vodila transparentniju politiku prema eventualno počinjenim zločinima i procesuirala neke slučajeve, Radoš je odgovorio da je traženo da se »najveći dio slučajeva prepusti hrvatskom pravosuđu, ali iz Haaga nismo dobili decidirani odgovor«.</p>
<p>Po mišljenju dr. Zdravka Tomca, člana Glavnog odbora SDP-a, postoje neka pitanja od državnog i nacionalnog interesa, među kojima je i pitanje suradnje s Haagom, o kojima nije dobro otvarati polemike, pogotovo ne u vlasti. »Još sam ranije javno zatražio da se sastane državni vrh i da se dogovori kako zajednički voditi politiku zaštite nacionalnih interesa, a da se potom o tome obavijesti javnost. Najgore je kad se o tako važnim pitanjima polemizira u medijima, jer to destabilizira zemlju«, kaže Tomac. »Hrvatskoj danas prijeti opasnost da ne vodi raspravu o suradnji s Haagom, već o tome što je tko rekao.« Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, ističe da »od istine ne smijemo bježati niti je skrivati od javnosti. Ako je Budiša znao za slučaj Stipetić, a izgleda da nije bio daleko od istine kad je prvi put u javnost izašao s tom informacijom, nema razloga to zadržati za sebe. Slažem se s njim da to obznani, zašto bi to tajio? Najmanji je problem što je to Budiša rekao javno, a mnogo veći, ako to zna i državni vrh, ali taji činjenice od sabornika i javnosti«. Istinu o pozivu generalu Stipetiću i odnosu s Haaškim tužiteljstvom znaju, tvrdi Kajin, čelnici državnih ministarstava uključenih u probleme odnosa s Hagom, i to ponajprije ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, »a vjerojatno i ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova«. Najpotpunije informacije mora imati uži Vladin kabinet i zamjenik premijera Goran Granić, predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p>Predsjednica HNS-a Vesna Pusić ne slaže se s Budišinim javnim istupom sve dok se ne rasvijetle činjenice i nesporazumi isključivo s Carlom del Ponte, haaškom tužiteljicom. »Mislim da je dobro i pametno da se premijer Račan priklonio ideji izravnog razgovora s tužiteljicom umjesto da se pisma između Haaškog tribunala i najviših instanci hrvatskih vlasti pišu preko medija«. Pusić se zalaže i za komunikaciju s Haagom kroz partnerske odnose i tvrdi da se javni skandali trebaju izbjegavati. Stoga javno soliranje HSLS-ova čelnika Budiše komentira kao »njegovu očitu potrebu da igra individualnu ulogu« kad je u pitanju odnos Hrvatske s Haagom. Smatra da se nitko javno ne bi trebao o tome izjašnjavati dok je sve u sferi nagađanja, bez čvrstih informacija. Ni predsjednica HNS-a ne zna što haaški istražitelji očekuju od istrage nad generalom Stipetićem, no smatra da javnost o tome ne treba unaprijed obavještavati dok se točno ne raščisti o čemu se radi. Predsjednik LS-a Zlatko Kramarić kaže da i »slučaj Stipetić« pokazuje kako je glavni problem funkcioniranja vladajuće koalicije taj što svi čelnici nisu ravnopravni u dostupnosti svim činjenicama. »Ono što je u ovom času za LS obvezujuće, to je Ustavni zakon o suradnji s Haagom. Ako nešto u toj suradnji ne funkcionira, a očito je da ne funkcionira, imamo Sabor gdje to treba raspraviti«, kaže Kramarić. »A što se tiče toga da se i 'slučaj Stipetić' može promatrati u kontekstu nesuglasica između zapovjedništva Oružanih snaga i MORH-a, imam osjećaj da se ne žele raščistiti odnosi između pojedinih državnih institucija, odnosno stranaka, pa onda takve situacije služe kao pokušaj osvajanja nekih novih pozicija.«</p>
<p>»Mi smo u potpunoj informativnoj blokadi od strane vlasti«, kazao je predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika Vladimir Šeks. »Sve informacije drži čvrsto u rukama Račan, koji ih dozira i Budiši. Osovina Račan-Ivanišević ima izravne kontakte s Carlom del Ponte, pa tako dobiva i informacije. No, u razgovorima s ostalim partnerima u šestorci oni ih doziraju«, rekao je Šeks. Pojasnio je da je razlog za to što vlast, koja se hvali dobrim odnosima s Haagom, želi prikriti činjenicu da su i nakon 3. siječnja na dužnosti ostali visoki vojni zapovjednici ili su imenovani novi, koje Haag na neki način želi procesuirati. Isto tako, vlast se boji sukoba s narodnim gnjevom zbog činjenice da Vlada surađuje na procesuiranju cijelog niza zapovjednika, najodgovornijih u »Oluji«, »Bljesku« i cijelom Domovinskom ratu. Šeks je upozorio da zamjenik glavne tužiteljice Blewitt otvoreno izjavljuje da ima posebne odnose i s predsjednikom Republike. To, zapravo, znači da haaško tužiteljstvo ignorira statut i poslovnik Suda u kojem se navodi da nacionalno zakonodavstvo određuje tijelo koje će s njom surađivati. U Hrvatskoj je to Savjet za suradnju s Haašim sudom, a predsjednik Mesić to ne poštuje. Predsjednik DC-a Mate Granić tumači suprotstavljene izjave predstavnika šestorke kao nepostojanje zajedničke strategije prema Haaškom tribunalu, ne samo unutar šestorke, već i između predsjednika Mesića i Vlade. Iz poziva upućenog generalu Stipetiću jasno je, kaže, da se Haag neće zadovoljiti samo procesuiranjem individualnih zločina, već će »očito pripremaju optužnice i za visoko pozicionirane generale, a moguće i neke visokopozicionirane dužnosnike«.</p>
<p>Ivka Bačić, Vedrana Bobinac, Silvana Oruč Ivoš, Milan Jelovac i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dorica Nikolić: HSLS traži da koalicijska vlast hrabrije, brže i rizičnije rješava gospodarske i socijalne probleme</p>
<p>Rješavanje akutnih problema ide presporo, kaže Dorica Nikolić, saborska zastupnica i tajnica HSLS-a / Najbitnije - kako riješiti i zaustaviti nezaposlenost - nismo riješili i od toga će ovisiti hoćemo li ili nećemo dobiti birače na sljedećim lokalnim izborima, 2001. godine / Zamjeram našoj vlasti, i ne samo njoj, fetišiziranje pojma Europe. Europu treba promišljati kao europske integracije u kojima treba debelo analizirati što Hrvatskoj u toj Europi paše, a što joj ne paše / Stalno govoriti da težimo Europi, a ne objašnjavati što to točno znači, dovest će nas u položaj u kojemu smo sada u vezi s Haaškim sudom</p>
<p>ANDRIJA TUNJIĆ</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Povod za razgovor sa saborskom zastupnicom i tajnicom HSLS-a Doricom Nikolić su prošli zagrebački lokalni izbori, ali i mnoge aktualne intrigantne političke teme.</p>
<p>• Na izborima za lokalnu samoupravu niste prošli kako se očekivalo. Zašto?</p>
<p>- Znali smo, barem što se središnjice HSLS-a tiče, da ovi izbori za mjesnu samoupravu neće biti povoljni za nas. Znali smo da se građani neće odazvati u velikom broju, jer su već umorni od izbora i znali smo da HSLS-ovo biračko tijelo, koje je relativno obrazovano, ne zanimaju sadašnje gradske četvrti i sadašnje »fikus ovlasti«. Naši birači su shvatili da se time neće ništa promijeniti, a takav su odgovor i dali.</p>
<p>• Zašto mislite da se neće ništa promijeniti?</p>
<p>- Jer gradske četvrti, po sadašnjem Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi, nemaju nikakve naročite ovlasti. Mogu eventualno nešto predlagati, ali to nikoga ne obvezuje.</p>
<p>• Kada će se to promijeniti?</p>
<p>- HSLS već ima gotov prijedlog zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, ali čekamo Vladin prijedlog i ne znamo zašto to toliko dugo traje.</p>
<p>• To je, dakle, još jedan od sporova između HSLS-a i SDP-a.</p>
<p>- Nije to spor. Naša su stajališta jasna, a i rekli smo da je davno prije trebalo dati prioritet onim zakonima kojima će se nešto promijeniti, jer smo obećali promjene. Budući da se čekala promjena Ustava i kako je to sada riješeno, više nema nikakvog razloga da taj zakon ne ide u postupak.</p>
<p>• Dosta se govori i piše o tome da će SDP i HSLS razvrći koaliciju. Pretpostavlja se, i zato što je HSLS zainteresiraniji za brže rješavanje gospodarskih, nego političkih problema, koji su svih prošlih godina dominirali našom životnom scenom.</p>
<p>- Točno je da smo zainteresirani za rješavanje gospodarskih problema, to smo u svojem programu zacrtali. A i građani su nam na izborima 3. siječnja poručili da smo izabrani najviše zato da riješimo gospodarsku i socijalnu krizu u koju je Hrvatska zapala nakon deset godina vladavine HDZ-a. Za sada, po stajalištima HSLS-a, vlast u cjelini dopustila je da je zapljusnu neke druge teme, koje su od manje važnosti za građanstvo i u tome je najviše stradao HSLS. Jer, HSLS se od prvoga dana zalaže da se hrabrije, brže i rizičnije ide u rješavanje gospodarskih i socijalnih problema. U politici uspijeva samo onaj tko je hrabar i tko povuče optimistične poteze. Do sada tih poteza nije bilo.</p>
<p>• Ima li HSLS svoj program izlaska Hrvatske iz krize?</p>
<p>- Naš program prilagodili smo programu SDP-a i kreirali zajednički novi smjer. U tom programu najviše se raspravljalo i najzadnji je donesen gospodarski program, i zato što je on kompromis. No, taj kompromisni program, međutim, mnogo je hrabriji nego ovaj, koji Vlada sada provodi.</p>
<p>• Znači, SDP vuče glavne poteze sadašnje vlasti?</p>
<p>- Pa, ne samo SDP, sadašnja je Vlada rezultat koalicije šest stranaka.</p>
<p>• Ipak, sve stranke, osim SDP-a, na neki su način nezadovoljne. Barem se tako očituju.</p>
<p>- To je posljedica i toga što je sadašnja Vlada prva poslije jednostranačke HDZ-ove. Osim toga, kako se nova vlast formirala u klimi i predsjedničkih izbora i izbora za parlament, mi smo napravili pogrešku, pa tako naš sporazum ima tri-četiri stranice, dok su ozbiljni koalicijski sporazumi, i tamo gdje nema šest, nego manje partnera, obično između 100 i 200 stranica. Zato nemamo decidirani dogovor o svim mogućim situacijama koje se zbivaju u koalicijskoj vladi. Primjerice, sadašnja slovenska vlada ima koalicijski sporazum od 107 stranica.</p>
<p>• To je vjerojatno i zato što Hrvatska nema strategijski program razvoja.</p>
<p>- Naravno da jest. HSLS se uvijek zalagao za svoja načela. Želimo evoluciju, a ne revolucionarne metode. Nas ne zanima gdje je Hrvatska stala, nego kamo će doći. Prvi smo rekli da nas ne zanima tzv. mračno razdoblje HDZ-a i da podsjećanje na vladavinu HDZ-a neće Hrvatskoj donijeti prosperitet. Ako ne skinemo taj teret sa sebe i ako sve budemo vraćali na staro, onda ćemo gledati u prošlost, a ne u budućnost. A to nam birači neće oprostiti.</p>
<p>• SDP, izgleda, još gleda u prošlost. Mnogi su to zaključili i po ponašanju na nedavnoj Konvenciji SDP-a na kojoj se više pljeskalo prošlosti, nego budućnosti, na kojoj su odbačeni neki ljudi koji su i kroz demokratskiju i nacionalnu politiku priskrbili SDP-u vodeću ulogu.</p>
<p>- SDP, kao i svaka stranka koja dođe na vlast, mora rješavati i neke unutarstranačke probleme. To su prošle sve stranke, pa to ne može mimoići ni SDP. Ali, ponavljam, bio to SDP ili bilo koja druga stranka, stranka koja se vraća u prošlost gubi budućnost.</p>
<p>• Kakav je stav HSLS-a u pogledu medija? Naime, i vaši vodeći ljudi su rekli da su mediji pod kontrolom SDP-a.</p>
<p>- HSLS želi da Hrvatska bude liberalnija na svim poljima, pa tako i na polju medija. Mediji su ozbiljna stvar bilo da se radi o tiskanim medijima ili o radiju i televiziji, pa se rješavanju medijskih problema ne smije prići voluntaristički, ne smije se »hofirati« s medijima. U modernoj, liberalnoj državi mediji moraju biti potpuno neovisni, potpuno transparentni, potpuno otvoreni tržištu. Nema medija koji su vladini ili nevladini u odnosu na vlasništvo. Odnosno, moramo učiniti sve da uopće ne bude mogućnosti da bilo koja stranka, koja se nađe na vlasti, počne koketirati s medijima.</p>
<p>• Ali, ipak su naši glavni mediji pod utjecajem nekih stranaka ili osoba.</p>
<p>- Točno. Žutilo koje se je pretvorilo u potpuno crnilo, to sam već jednom rekla, neće Hrvatskoj učiniti ništa dobro. Mediji koji će pratiti i »rješavati« hrvatsku politiku na frontovski način samo će stvoriti rat između medija. HSLS niti ima svoje medije niti ih želi imati. Mi znamo da ni jedan list u svijetu nije potpuno neovisan, ali ne postoji u vlasničkom i uredničkom smislu netko tko bi bio, na primjer, glavni urednik i koketirao s vlašću. Njima je jasno da je svaka vlast prolazna.</p>
<p>Haag ne može Hrvatskoj diktirati suradnju!</p>
<p>• Što mislite o najavljenim haaškim optužnicama protiv hrvatskih generala i nekih dužnosnika?</p>
<p>- Potpuno podržavamo ono što je o tome izjavio dr. Goran Granić i što je napisao u pismu. I, smatramo, ako se radi o tome da Hrvatska i Haaški sud moraju surađivati, da suradnja mora biti partnerska, mora se ostvarivati u dijalogu. Tu ne može biti diktata, bez obzira i na Zakon o suradnji s Haaškim sudom, ma koliko to Hrvatsku koštalo.</p>
<p>Vlada ubuduće mora biti kvalitetnija i brža u odlučivanju</p>
<p>• Kakvom vam se čini godina vlasti šestorke?</p>
<p>- Rješavanje akutnih problema ide presporo. Prečesto se to opravdava ostavštinom HDZ-a, ali za takvo opravdavanje vrijeme je isteklo. Najbitnije - kako riješiti i zaustaviti nezaposlenost - nismo riješili i od toga će ovisiti hoćemo li ili nećemo dobiti birače na sljedećim lokalnim izborima, godine 2001. Vlada ubuduće mora biti kvalitetnija i brža u odlučivanju, mora se znati koji su zakoni prioritetni i, konačno, gospodarski problemi moraju biti na prvom mjestu.</p>
<p>• Od 3. siječnja, Hrvatsku mnogi vide i tepaju joj da je u Europi. Međutim, što za Hrvatsku znači Europa i je li za nju dobro da je u Europi u kojoj se velike države bore samo za svoje interese? To je, uostalom, pokazao i nedavni sastanak u Nici.</p>
<p>- Zamjeram našoj vlasti, i ne samo njoj, fetišiziranje pojma Europe. Za individualca, za liberala, ništa ne smije biti fetiš, pa ni Europa. Europu treba promišljati kao europske integracije u kojima treba debelo analizirati što Hrvatskoj u toj Europi pogoduje, a što joj ne pogoduje, i napraviti alternativni program. Građanstvo, znači, ako Hrvatska bude primljena u europske integracije, mora znati što to točno za Hrvatsku znači. Stalno govoriti da težimo Europi, a ne objašnjavati što to točno znači, dovest će nas u položaj u kojemu smo sada u vezi s Haaškim sudom.</p>
<p>Hrvatsko društvo prošlo je</p>
<p> u ovom stoljeću kroz desetak država</p>
<p>• Spomenuli ste dramatična vremena kroz koja su prolazili novinari i Društvo.</p>
<p>- Da, ona su dramatična i danas, ali iz nekih drugih razloga, a osobito teške bile su godine od 1941. do 1990. Treba podsjetiti, međutim, da je hrvatsko društvo u ovom stoljeću prošlo kroz desetak država, državnih sustava i podsustava. Društvo je osnovano kao Hrvatsko novinarsko društvo, no već 1921. je »likvidirano« i postalo je sekcijom Jugoslavenskog novinarskog udruženja. Godine 1940. postalo je Novinarskim društvom Banovine Hrvatske, a osnutkom Nezavisne Države Hrvatske, 1941. godine, jedan je dio novinara vratio staro ime - HND. Još nisu skupljeni, proučeni i analizirani u širem kontekstu svi dokumenti koji bi nam mogli reći što se tada dogodilo i zašto prigodom promjene imena nisu pozvani i novinari koji su, recimo, bili politički na drugoj strani, koji su zastupali neke projugoslavenske opcije. Sigurno, međutim, znamo da je društvo tada izgubilo samostalnost, postalo je dio korporativnog sustava što je u tadašnjim zemljama totalitarnih desnih opcija bilo opća pojava. Novinarska udruga postala je dio Saveza slobodnih zanimanja koji je pak bio kolektivni član ustaškog pokreta i time je prestala biti samo profesionalnom udrugom.</p>
<p>U tom se smislu 1945. nije ništa promijenilo. Došao je samo drugi predznak, ali novinari su bili društveno-politički radnici, imali su obveze i mimo profesije. Ti totalitarizmi nisu usporedivi u svakom segmentu, no znamo da novinarska udruga nije mogla biti samostalna. Ipak, u ocjeni što se uradilo i što se moglo uraditi treba nastojati biti što je moguće objektivnijim s obzirom na realnost. Ljudi su živjeli u jednom vremenu i nisu mogli živjeti u drugome, jer ga jednostavno nije bilo. Po mome mišljenju, moglo bi se reći da je ogroman broj kolega sačuvao unutarnji dignitet i da, bez obzira na »fusnote« o poštivanju načela države i partije, ne bih rekao da je broj onih, koji su namjerno gazili pravila profesije, tako velik da ne bismo mogli govoriti o jednom teškom, ali ipak spomena vrijednom razdoblju. Mnoge stvari su ipak učinjene, mnoge nisu mogle biti učinjene. </p>
<p>Prema zadnjih 10 godina imamo najmanje distance, no HND je proživljavao svu dramatiku hrvatske povijesti u 20. stoljeću te ulazi u novo stoljeće i novo tisućljeće s lijepim brojem teškoća!</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U svakom totalitarizmu novinar mora biti i nešto drugo, ne samo novinar</p>
<p>Dramatično je i danas vrijeme kroz koje prolaze novinari i njihovo Društvo, ali iz nekih drugih razloga, a osobito teške bile su godine od 1941. do 1990. / Prema zadnjih 10 godina imamo najmanje distance, no HND je proživljavao svu dramatiku hrvatske povijesti u 20. stoljeću te ulazi u novo stoljeće i novo tisućljeće s lijepim brojem teškoća</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - U povodu 90. obljetnice osnutka Hrvatskog novinarskog društva (HND), ovih je dana javnosti predstavljena Spomenica HND 1910.-2000., kojom je odškrinut mali dio povijesti toga Društva, a njime i dio hrvatskoga društva u cjelini. Tom smo prigodom razgovarali s dr. Srećkom Lipovčanom, urednikom Spomenice i članom Izvršnog odbora HND-a.</p>
<p>• Kako to da ste uopće počeli »kopati« po starim dokumentima u Arhivu HND-a?</p>
<p>- Spomenicu HND-a napravili smo da bismo pokazali koliko je još mnogo pitanja otvorenih za znanost, za istraživanje povijesti Društva, a time i povijesti novinarstva u Hrvatskoj. Osim toga, početno uređenje Arhiva HND-a, koje je uslijedilo u toku obnove Novinarskog doma, pokazalo je da postoji ogromna građa koju do sada nitko nije ni pipnuo. Ova vremenska distanca dovoljna je da se počne istraživati, a činjenica da novinarstvo nije profesija kao bilo koja druga u društvenom rasporedu poticajna je da se krene u ozbiljno istraživanje toga dijela hrvatskog društva.</p>
<p>• Što se dosad uspjelo napraviti?</p>
<p>- Kad je početkom ove godine Izvršni odbor HND-a odlučio da se obljetnica obilježi i spomenicom, odlučio sam pregledati dio Arhiva koji je najmanje poznat, tzv. stari arhiv, onaj s dokumentima do 1960. godine. Taj je dio dijelom u vrlo lošem stanju i prvo što se moralo uraditi s njim je da se potpuno profesionalno sredi i zaštiti od propadanja na način kako to čini arhivska struka. Veći dio dokumenata, po našem sudu nakon prvoga uvida vrlo važnih, skenirali smo i fotokopirali tako da je sada taj dio Arhiva pristupačan istraživačima, što do sada uopće nije bio. Sad se može ozbiljno istraživati, a Spomenicom se željelo potaknuti upravo to.</p>
<p>• U Spomenici, dakle, još nema mnogo istraživanja.</p>
<p>- Ne, još ih nema, osim nekih početnih godina. No, dokumentima iz onoga doba, statističkim pokazateljima i fotografijama ona može biti zanimljiva i ljudima koji se ne bave novinarstvom, jer ukazuje na bogatstvo ideja i teškoće s kojima se Društvo susretalo i jer je i Društvo bilo neodvojivi dio naših prilika u ovome stoljeću. Dobro je reći, osim toga, da su svi tekstovi objavljeni u zadnjem dijelu knjige pretiskani ponovno iz izvornika, jer je u dosadašnjim pretiskavanjima bilo pogrešaka. Osim toga, ako bude sreće, pameti i nešto novca, o 100. obljetnici bi HND mogao dobiti pravu monografiju o samome sebi.</p>
<p>• Rad se, znači, nastavlja?</p>
<p>- Da, štoviše, govoreći na proslavi HND-a o Spomenici, zamolio sam sve naše starije kolege koji su cijeli život proveli u novinarstvu i još nisu odlučili odložiti pero da zapišu ono što znaju. To je važno, jer sami dokumenti, sačuvani ili nesačuvani iz razdoblja poslije Drugog svjetskog rata neće pružiti pravu sliku stvari kad se jednom poželi sagledati ga s distance, bez osobnih ili ideoloških simpatija. To nije jednostavno, jer je to vrijeme, kroz koje su prolazili i zemlja i profesija, bilo iznimno dramatično. Svim kolegama za koje vjerujemo da su tome skloni poslat ćemo pismo s prijedlozima o tome kako bi trebalo pristupiti zapisivanju. Ima, naime, stvari o kojima mnogi znaju, a koje su još dovoljno žive, možda za neke i neugodne, jer je i vrijeme bilo takvo. Predlažemo da se zapisi naprave unatoč tome, s tim da će biti pohranjeni i korišteni tek u godini kada to autor želi. Ne želimo, naime, da služe kao transkripti transkripata, za to da se netko s nekim obračunava. Nadamo se da će ljudi imati povjerenja u ovo Društvo i da će shvatiti da želimo raditi ozbiljan posao - skupiti građu za neko buduće istraživanje.</p>
<p>Hrvatsko društvo prošlo je u ovom stoljeću kroz desetak država</p>
<p>• Spomenuli ste dramatična vremena kroz koja su prolazili novinari i Društvo.</p>
<p>- Da, ona su dramatična i danas, ali iz nekih drugih razloga, a osobito teške bile su godine od 1941. do 1990. Treba podsjetiti, međutim, da je hrvatsko društvo u ovom stoljeću prošlo kroz desetak država, državnih sustava i podsustava. Društvo je osnovano kao Hrvatsko novinarsko društvo, no već 1921. je »likvidirano« i postalo je sekcijom Jugoslavenskog novinarskog udruženja. Godine 1940. postalo je Novinarskim društvom Banovine Hrvatske, a osnutkom Nezavisne Države Hrvatske, 1941. godine, jedan je dio novinara vratio staro ime - HND. Još nisu skupljeni, proučeni i analizirani u širem kontekstu svi dokumenti koji bi nam mogli reći što se tada dogodilo i zašto prigodom promjene imena nisu pozvani i novinari koji su, recimo, bili politički na drugoj strani, koji su zastupali neke projugoslavenske opcije. Sigurno, međutim, znamo da je društvo tada izgubilo samostalnost, postalo je dio korporativnog sustava što je u tadašnjim zemljama totalitarnih desnih opcija bilo opća pojava. Novinarska udruga postala je dio Saveza slobodnih zanimanja koji je pak bio kolektivni član ustaškog pokreta i time je prestala biti samo profesionalnom udrugom.</p>
<p>U tom se smislu 1945. nije ništa promijenilo. Došao je samo drugi predznak, ali novinari su bili društveno-politički radnici, imali su obveze i mimo profesije. Ti totalitarizmi nisu usporedivi u svakom segmentu, no znamo da novinarska udruga nije mogla biti samostalna. Ipak, u ocjeni što se uradilo i što se moglo uraditi treba nastojati biti što je moguće objektivnijim s obzirom na realnost. Ljudi su živjeli u jednom vremenu i nisu mogli živjeti u drugome, jer ga jednostavno nije bilo. Po mome mišljenju, moglo bi se reći da je ogroman broj kolega sačuvao unutarnji dignitet i da, bez obzira na »fusnote« o poštivanju načela države i partije, ne bih rekao da je broj onih, koji su namjerno gazili pravila profesije, tako velik da ne bismo mogli govoriti o jednom teškom, ali ipak spomena vrijednom razdoblju. Mnoge stvari su ipak učinjene, mnoge nisu mogle biti učinjene. </p>
<p>Prema zadnjih 10 godina imamo najmanje distance, no HND je proživljavao svu dramatiku hrvatske povijesti u 20. stoljeću te ulazi u novo stoljeće i novo tisućljeće s lijepim brojem teškoća!</p>
<p>Marika Toth</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S...</p>
<p>Gledajući fotografije naših glumaca u kazališnom klubu, hranim vlastiti ego!</p>
<p>GORAN GRGIĆ, dobitnik nagrade Hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu u 2000. godini</p>
<p>• Pijete li kavu ?</p>
<p>- U mojem slučaju, jutarnja kava s mlijekom uglavnom se protegne do - ručka. Uz nju, obično popijem i mineralnu vodu kojom je istovremeno i ispirem. Nerijetko, kavu ispijam i u internom klubu kazališta koji mi prije predstave služi kao soba za izolaciju. Naime, klub je prepun fotografija naših glumaca, pa gledajući u njih usput hranim vlastiti - ego! Šalim se...</p>
<p>• U šali uvijek ima i ponešto zbilje.</p>
<p>- Općenito govoreći, svaki čovjek ima ego ovisno o - količinama. Glumci pri tome nisu nikakva iznimka. Mene taj »ego« ne drži dugo, jer su mi u životu bitnije neke druge stvari. Kao klincu, to mi je bilo važnije, pa me je možda taj osjećaj vukao ovom poslu. Danas je to nešto posve drugo, jer sav ego izživim na sceni, trudeći se da publici pružim najbolje od sebe.</p>
<p>• Nagrada Hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu u ovoj godini to potvrđuje.</p>
<p>- Čini se da je tako. Ta mi nagrada puno znači, jer su ono što sam dosad napravio zabilježeli ugledni ljudi iz struke. Međutim, jednako pamtim i nominacije, a ne samo nagrade. No, osjećaj »najboljeg« ne traje dugo. Naime, rijetki će se iz naše profesije prisjetiti, tko je prošle godine dobio ovu nagradu.</p>
<p>• Uspjeh Vas neće promijeniti ?</p>
<p>- Ne. Nemam tu kvalitetu za prepričavanje vlastitoga uspjeha.</p>
<p>• Nije li takvo razmišljanje, ipak, preskromno?</p>
<p>- Imate pravo!</p>
<p>• Koju ste glumačku rolu najbolje odigrali?</p>
<p>- Pri takvom sam odabiru subjektivan, jer je s ulogama isto kao i s djecom.</p>
<p>• Jeste li kad na sceni zaboravili tekst?</p>
<p>- To mi se doista rijetko događalo. Naime, u petnaest godina bavljenja glumom odigrao sam više od tisuću kazališnih predstava pa bi bilo zadivljujuće da me ponekad nije »dohvatila« blokada. </p>
<p>• Koja vam je glumačka smrt najdraža?</p>
<p>- U predstavi »Breza«, kada jedan od kolega, na sceni, kaže »Sveti Joža se obesil!« </p>
<p>• Je li vam kad došlo da se »obesite«?</p>
<p>- Da, doduše ne baš da se obesim, ali vjerujem da nekima to dođe i češće. Crne su me misli češće zaokupljale dok sam živio sâm. Sada mi tako nešto ne pada na pamet, jer znam zbog koga živim.</p>
<p>• Zbog koga?</p>
<p>- Zbog četvorogodišnjeg Frana, trogodišnje Katarine i supruge Ivane.</p>
<p>• Kako klinci reagiraju kada vas ugledaju na televiziji ?</p>
<p>- Naslućuju da nešto radim, ali još ne shvaćaju po čemu se to ja razlikujem od ostalih tata.</p>
<p>• Kao hranitelja obitelji, koliko vam lisnicu olakšava teška gospodarska situacija?</p>
<p>- S obzirom na cjelokupnu situaciju u zemlji, uključujući i hrvatsko glumište, sve se svodi na preživljavanje - od danas do sutra. Trenutno vlada progresija ka gorem. Da nema kartica...</p>
<p>• Koju karticu najčešće koristite? </p>
<p>- O, Diners mi je najizlizanija, a na Konzumovu najviše pazim, jer bi se u suprotnom brzo navikao na veću potrošnju. Valjda zato od kućanskih poslova najčešće prakticiram - peglanje kartica!</p>
<p>• Izgleda da Vam ide od ruke budući da gradite kuću...</p>
<p>- Ne gradim kuću, već baraku.</p>
<p> • Baraka se uglavnom sklepa.</p>
<p>- Istina! Naime, radi se o drvenoj hrastovoj kući koju sam iz Pisarovine dopremio u Svetu Janu - na komadić vlastitog grunta! Iako je još uvijek puna propuha, tu ubuduće, kad dovršim »izgradnju«, s obitelji i prijateljima namjeravam provoditi više vremena.</p>
<p>• Uživajući u prirodi?</p>
<p> - Da, i roštiljanju, sadnji voća i povrća...</p>
<p>• Nisu li to prvi znaci zlatnih godina? </p>
<p>- Nisam još u toj fazi. Ne mislim se baviti zemljoradnjom, već pronaći mir i tišinu od gradske svakodnevice.</p>
<p>• Porijeklom ste Osiječanin, nedostaje li vam katkad grad vaše mladosti?</p>
<p>- Svakako. Za njega me veže najviše uspomena. Zagreb također ima svoje čari. U Zagreb sam došao s namjerom da tu i ostanem.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bandić: Sve ovisi o rezultatima rada, pa i ostanak direktora na čelnim mjestima... </p>
<p>Direktor ZET-a, inž. Julius Pevalek hvali vremenske prilike bez snijega koje su društvu kojem je na čelu sačuvale mnogo novca. S druge, pak, strane, Ivan Vulas, direktor Plinare muku muči s vremenom jer je pretoplo, pa poduzeće ostaje bez planiranog prihoda. Direktor Zagrebparkinga, Mate Kraljević, bavi se »slatkim brigama« oko gradnje podzemne garaže na Langovu trgu vrijedne oko 9 milijuna njemačkih maraka. Za garažu je već završena kompletna dokumentacija, a trenutno se važu ponude kreditora, koji se zbog atraktivnog i isplativog projekta natječu tko će dati povoljnije uvjete. Direktor Autobusnog kolodvora, inž. Marijan Rajsman trenutno je u najvećoj gužvi, jer dolaze blagdani, a time i pojačani promet...</p>
<p>O svemu tome gradonačelnik Milan Bandić naslušao se u utorak, posjetivši urede osmorice direktora gradskih poduzeća - Plinare, ZET-a, Vodovoda i odvodnje, Zrinjevca, Čistoće, Autobusnoga kolodvora, Vodoprivrede i Zagrebparkinga. Svakome od njih gradonačelnik je ponovio kako je upoznat sa »stanjem sređenog nereda«, ali i da »sve ovisi o rezultatima rada, a u skladu s time i njihov ostanak na čelnim mjestima poduzeća«.</p>
<p>Direktor ZET-a, inž. Julius Pevalek gradonačelnika je izvijestio, da će u siječnju početi rekonstrukcija tramvajske pruge u Maksimiru, te da je zbog blage zime bez snijega i time smirenije situacije u prometu, ovo društvo uštedilo dosta novca. Dogovorili su da će se njih dvojica idući tjedan provozati redovnom tramvajskom linijom od krajnje istočne tramvajske postave u Dubcu, do Prečkoga na zapadu.</p>
<p>Direktor Plinare, inž. Ivan Vulas, zbog tople zime trpi gubitke, jer isporučuje 50 milijuna kubika plina manje od planiranog tako da neće biti u mogućnosti pokriti manjak od 23 milijuna kuna zatečenih u poduzeću. Gradonačelnik mu je odgovorio da je zapravo dobro što je zima takva, jer to znači da će više novca ostati u džepovima Zagrepčana, a troškovi Plinare, »lako će se nadomjestiti iz drugih izvora, recimo novcem ušteđenim od nekorištenja Zimske službe«.</p>
<p>Direktor Zagrebparkinga, inž. Mate Kraljević, najavio je za iduću godinu početak izgradnje podzemne garaže na Langovu trgu kapaciteta 309 parkirališnih mjesta, naplatu parkinga mobitelima i još jaču aktivnost - pauka. Gradonačelnik je dodao kako bi bilo dobro da tako profitabilna garaža, ostane u sklopu Zagrebparkingu. Najavio je mogućnost da se svake godine u užem središtu grada izgradi barem jedna javna garaža. </p>
<p>U Vodoprivredi je s direktorom Brankom Jelenom zaključeno kako bi u naredne tri i pol godine svako zagrebačko kućanstvo trebalo imati priključak za vodu. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hoće li se Zlatko Canjuga i Marina Matulović - Dropolić odazvati pozivu Povjerenstva?</p>
<p>Skupštinsko Povjerenstvo za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi s poslovanjem gradskih ustanova i trgovačkih društava s Komercijalnom Bankom Zagreb i drugim bankama u stečaju, odlučilo je u utorak, na svojoj drugoj sjednici, da će tijekom siječnja, i eventualno veljače, saslušati iskaze bivših zagrebačkih čelnika - predsjednika Gradske skupštine Zlatka Canjugu i gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić. Točnije rečeno, povjerenstvo će im uputiti pozive, a hoće li se oni odazvati, ovisit će o njihovoj dobroj volji, jer ih ovo tijelo ne može prisiliti na davanje iskaza. Slični pozivi bit će upućeni i direktorima Tržnica i veletržnice, te Hladnjače iz tog razdoblja.</p>
<p>Predsjednik povjerenstva, Zdravko Tomac (SDP) istaknuo je na početku sjednice kako smatra da je to tijelo dosad, kao i prvo povjerenstvo koje je djelovalo u prošlom sazivu skupštine, došlo do prilično velike količine informacija i materijala, koje nakon svega može jedino proslijediti nadležnim državnim organima, budući da sâmo nema ovlasti za nikakvo djelovanje. Povjerenstvo bi stoga trebalo održati još dvije sjednice, nakon kojih bi Gradska skupština trebala dobiti konačno izvješće o radu i utvrđenim činjenicama. </p>
<p>Član povjerenstva, Davorin Tepeš (HDZ) rekao je kako je vrlo vjerojatno da novac koji je izgubljen u Komercijalnoj banci nikada više neće biti vraćen, te da se nada kako bi podaci do kojih je Povjerenstvo došlo i koji će biti navedeni u konačnom izvještaju Skupštini, mogli poslužiti barem kao upozorenje za sve one kojima bi ubuduće moglo pasti napamet da na sličan način raspolažu novcem Zagrepčana. Tepeš je, uz to, primijetio da će se izvješće, vrlo vjerojatno, umnogome poklapati sa starim izvješćem koje je donijelo bivše povjerenstvo, koje je tadašnja oporba odbila podržati.</p>
<p> Tomac je na to odgovorio kako je i bivši saziv toga tijela, a pogotovo Tepeš, na problemu radio vrlo korektno sve do samoga kraja, a da njegovi članovi izvješće nisu podržali jer su smatrali da posao nije odrađen do kraja, budući da pozivi za svjedočenje nisu bili upućeni Marini Matulović-Dropulić i Zlatku Canjugi.</p>
<p> Nakon svega, povjerenstvo je u utorak zaključilo da će se njihova sljedeća sjednica održati oko 20. siječnja. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hillove božićne i novogodišnje poruke Bozaniću, Kuhariću i Mesiću</p>
<p>U povodu nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, Goran Hill, uputio je poruke msgr. Josipu Bozaniću, metropolitu i nadbiskupu zagrebačkom, kardinalu Franji Kuhariću, zagrebačkom nadbiskupu u miru i Stjepanu Mesiću, predsjedniku Republike Hrvatske:</p>
<p>Poštovani gospodine Nadbiskupe,</p>
<p>»U ozračju radosnog iščekivanja Božića, najljepšeg kršćanskog blagdana, u ime Gradske skupštine Grada Zagreba i u svoje osobno, upućujem Vam najsrdačnije čestitke.</p>
<p>Sa željom da u Novoj 2001. godini, u osvit trećeg Kristovog tisućljeća, očinskom brigom nadpastira, bdijete nad duhovnim i svekolikim dobrom Zagrebačke nadbiskupije, na dobrobit i radost njezinih vjernika i svih ljudi dobre volje diljem najdraže nam Lijepe naše.</p>
<p>S tim mislima uz prijateljske pozdrave ostajem iskreno, Vaš Goran Hill«</p>
<p>Uzoriti gospodine Kardinale,</p>
<p>»U radosnom iščekivanju Božića, najljepšeg kršćanskog blagdana u ime Gradske skupštine Grada Zagreba i u svoje osobno upućujem Vam, uzoriti, najsrdačnije čestitke.</p>
<p>Od srca Vam želim da u dobrom zdravlju i osobnom zadovoljstvu i nadalje brinete o moralnim vrijednostima u hrvatskom narodu i njegovoj Crkvi na dobrobit svih ljudi dobre volje diljem Lijepe naše.</p>
<p>Uz izraze poštovanja ostajem iskreno</p>
<p>Vaš Goran Hill«</p>
<p>Poštovani gospodine Predsjedniče,</p>
<p>»U povodu nastupajućih božićnih i novogodišnjih blagdana, u ime Gradske skupštine Grada Zagreba i u svoje osobno, upućujem Vam najsrdačnije čestitke.</p>
<p>Od srca vam želim da u dobrom zdravlju i s državničkom mudrošću u novoj 2001. godini, na početku novog tisućljeća, predvodite najdražu nam Hrvatsku putevima mira i svekolikog napretka, k ujedinjenoj Europi, na dobrobit i sreću hrvatskog naroda i svih ljudi dobre volje diljem najdraže nam Lijepe naše.</p>
<p>Uz prijateljske pozdrave ostajem iskreno, Vaš Goran Hill«.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>GONG: Obavili smo profesionalnu i aktivnu kampanju, zakazale su sve stranke</p>
<p>Izbori za vijeća gradskih četvrti, održani 17. prosinca, protekli su u demokratskoj atmosferi i nije bilo nepravilnosti koje bi utjecale na rezultate i tijek izbornog procesa, ocijenila je Maša Kovačević, koordinatorica regionalnog ureda GONG-a, na konferenciji za novinare u utorak. </p>
<p>Izbore je promatralo 120 promatrača GONG-a u svim izbornim jedinicama, a na terenu se nalazilo i 17 mobilnih ekipa. GONG-ovi promatrači nisu uočili veća kršenja izbornog procesa, osim pojedinačnih slučajeva izdavanja glasačkih listića bez provjere identifikacijskih dokumenata i obiteljskoga glasovanja. Isto tako, tvrde u GONG-u, nije bilo pokušaja zastrašivanja ili utjecanja na volju birača. </p>
<p>Međutim, kao najčešći problem, GONG-ovci su naveli slabu informiranost birača o biračkim mjestima i o granicama gradskih četvrti (izbornih jedinica). »Zaprimili smo mnoštvo poziva građana koji nisu znali gdje moraju glasovati, obzirom da im biračka mjesta nisu bila na istim lokacijama kao na prijašnjim izborima«, rekla je Kovačević. Dodala je, da su mnogi građani bili iznenađeni novim granicama gradskih četvrti. Primjerice, građani Dubca uvijek su spadali pod Sesvete, a po novoj podjeli spadaju u Gornju Dubravu. Građani su se žalili i na način predstavljanja lista stranačkih ili neovisnih kandidata, jer potpune liste nisu na adekvatan način bile objavljene u medijima, niti su ih predstavljale političke stranke ili neovisne liste. U GONG su tako zabilježili da dio birača u vlastitoj izbornoj jedinici nije poznavao niti jednog od kandidata, zbog čega su i napuštali biračka mjesta.</p>
<p>- Nedovoljna motiviranost birača za izlaskom na izbore poruka je svim političkim strankama o tome što građani misle o političkoj situaciji i njihovom radu. Izlaskom na izbore, građani nagrađuju aktivnost političkih stranaka u predizbornoj kampanji. Očito je da su na ovim izborima te nagrade izostale iz opravdanih razloga, rekla je Kovačević, koja zamjera političkim strankama i na nedovoljnoj edukaciji građane o mjesnoj samoupravi. </p>
<p>Zbog svega toga, u GONG-u postavljaju pitanje - jesu li političke stranke i same uočile značaj mjesne samouprave i znaju li da motiviranje, informiranje i educiranje njihovih birača, spada u njihov opseg posla. »Da Gradsko poglavarstvo nije prepoznalo značaj edukacije građana i mogućnosti GONG-a da kampanju provede na profesionalan i aktivan način, vjerojatno bi odaziv građana na izbore bio još slabiji«, zaključuju u GONG-u. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Suzana Jašić: GONG bi educirao građane i da nam Grad nije platio za kampanju</p>
<p>Izvršna direktorica GONG-a, Suzana Jašić, u utorak je komentirala kritike koje određeni stranački čelnici upućuju na račun GONG-ovog predizbornog djelovanja. GONG-u je, između ostaloga, zamjereno da nije dovoljno educirao birače o važnosti proteklih izbora. </p>
<p>- Što mi imamo s tim? Znaju li političke stranke uopće obim svoga posla? Dva tjedna provodili smo kampanju edukacije građana o mjesnoj samoupravi. U kampanji je sudjelovalo više od 100 aktivista koji su podijelili 200 tisuća brošura i 5 tisuća novina, te polijepili 23 tisuće plakata. Političke stranke koje nas optužuju, zapravo prebacuju odgovornost, a GONG nije organizacija koju je unajmilo Poglavarstvo ili političke stranke, rekla je Jašić, dodajući da bi GONG educirao građane i da Grad nije dao sredstva za tu kampanju.</p>
<p>Svoju novu kampanju za proljetne izbore za lokalnu samoupravu, GONG će početi 1. ožujka. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>HSS: Umjesto jumbo-plakata i spotova, naši su kandidati išli među Zagrepčane </p>
<p>Zagreb se vraća staroj ljubavi, ocijenili su u utorak, na konferenciji za novinare, predstavnici Hrvatske seljačke stranke, koja je vrlo zadovoljna svojim izbornim rezultatima na nedjeljnim izborima za zagrebačke gradske četvrti. Ta je stranka, naime, s osvojenih 27 vijećničkih mjesta na trećem mjestu po broju dobivenih glasova.</p>
<p> - Rezultati potvrđuju da su problemi zagrebačke organizacije HSS-a uspješno riješeni i da je povjerenje birača u stranku u ponovnom porastu, rekao je glavni tajnik HSS-a, Stanko Grčić. Potpuni debakl koji je ta stranka doživjela na izborima za Gradsku skupštinu u svibnju, sada je je iza HSS-a, dodao je Grčić, a rezultati izbora potvrdili su da tu stranku više ne simpatizira samo seosko, nego i gradsko stanovništvo.</p>
<p>Zamjenik predsjednika HSS-a i povjerenik stranke za Grad Zagreb, Stjepan Radić, također je vrlo zadovoljan rezultatima koje su na izborima u nedjelju polučili kandidati HSS-a. Radić je dodao i kako se nada da će se ovi rezultati za HSS ponoviti i na izborima koji će uslijediti na proljeće. </p>
<p> - Pokazalo se da je naš pristup predizbornoj kampanji bio vrlo uspješan. Umjesto trošenja novca na jumbo-plakate i spotove, odlučili smo se za bliži pristup, jer je odlazak kandidata među građane i osluškivanje njihovih problema važnije od samih priča, smatraju u HSS-u. </p>
<p>Na konferenciji za novinare bili su prisutni i Željko Mlinar, član stranačkog povjerenstva zadužen za organizaciju, te kandidati koji su ostvarili najbolje izborne rezultate. Lista Stjepana Stublića u Sesvetama je pobijedila, a vrlo dobar postotak glasova osvojile su i liste Bojana Kodrića na Črnomercu i Franje Novosela u Gornjoj Dubravi. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>HSP: Bolji rezultat od stranaka koje imaju predsjednika Sabora ili vicepremijera</p>
<p>Unatoč slabom odazivu birača, Hrvatska stranka prava (HSP) zadovoljna je postignutim izbornim rezultatom, jer dokazuje stalni trend rasta popularnosti stranke. Kazao je to član Glavnoga stožera HSP-a, Miroslav Rožić, predstavljajući u utorak haespeovce koji su ušli u zagrebačka vijeća gradskih četvrti Črnomerca, Sesveta, Podsljemena, Peščenice i Brezovice.</p>
<p>- Naši su vijećnici ušli u 5 od 17 vijeća, a pritom je ostvaren rezultat između 5,5 i 10 posto, što znači da je HSP-ov uspjeh na razini od 30 posto, istaknuo je Rožić, dodajući kako se stranka posve približila izbornom pragu od 5 posto na razini cijeloga grada. Taj pokazatelj, nadaju se u HSP-u, trebao bi im jamčiti da već na predstojećim izborima za Gradsku skupštinu ponovno postanu zagrebačka parlamentarna stranka. </p>
<p>Kada je riječ o slabom odazivu na proteklim izborima, haespeovci pravi razlog vide u ogorčenju biračkoga tijela bivšom i u razočaranosti aktualnom vlašću.</p>
<p>- Premda je SDP ostvario najbolji izborni rezultat, ne slažemo se s izjavom gradonačelnika Milana Bandića, da je odaziv od 16 posto, odaziv na razini ostalih zapadnih zemalja. Osim toga, smatramo da se 4 milijuna kuna, koliko je potrošeno na provedbu izbora, moglo iskoristiti na mnogo bolji i korisniji način.</p>
<p>Uspoređujući ostvarene rezultate s izbornim uspjehom ostalih stranaka, HSP-ovci nisu propustili priliku kazati kako su se posve ravnopravno natjecali sa strankama koje u svojim redovima imaju predsjednika Hrvatskog sabora, zamjenika premijera ili nekoliko ministara. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Plesači u Nazorovoj 49</p>
<p>U povodu božićnih i novogodišnjih blagdana polaznici plesnog studija Edite Cebalo darivali su štićenike Doma za nezbrinutu, ostavljenu i djecu bez roditelja »Josipovac« u Nazorovoj 49.</p>
<p>Mali plesači osnovnoškolskog uzrasta domskoj su djeci, pored nezaobilaznih slatkiša, uručili i igračke koje su oni najmlađi pažljivo proučavali. Oboružani sretnim osmjesima i ponekim vriskom, djeca su razdragano pohitala ispod okićenog bora gdje je čekao ostatak šareno umotanih darova. Nakon što se većina kutija i vrećica ispraznila, plesači Edite Cebalo za mališane su izveli zabavni program. Uz zvuke popularnih pjesama neki su trogodišnjaci i zaplesali dok su se drugi pitali kada će im stići i Djed Mraz.</p>
<p> Zahvaljujući sponzorima »Magmi«, »WET-u«,»Filiptradeu« »Stiwu« i drugim dobrotvorima, Jasna Ćurković-Kelava, ravnateljica doma »Josipovac«, rekla je kako bez njihove pomoći djelatnici Doma za 120 štićenika ne bi mogli za sve priskrbiti darove. Ovako će, dodala je, i naši mališani osjetiti značenje Božića, kada s ljubavlju darujemo najdraže... (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Bijeli Karlek« i ove zime u Ogulin</p>
<p>Eko-izletnički vlak »Bijeli Karlek« počinje ovogodišnje prometovanje u subotu, 23. prosinca s Glavnog zagrebačkog kolodvora. Izletničko odredište je Ogulin odakle je organiziran prijevoz autobusima do Jasenka Vrela, mjesta odakle se žičarom kreće na skijalište na Bjelolasici, a planinarima je omogućen odlazak na Klek.</p>
<p>- Zahvaljujući subvencijama Ministarstva turizma i popustu Hrvatskih željeznica, željeznička karta do Ogulina koštat će samo 30 kuna za odrasle i 10 kuna za djecu od šeste do petnaeste godine, rekla je na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u prostorijama ACM toursa, direktorica Turističkog ureda grada Ogulina, Ankica Puškarić. »Bijelim Karlekom« moći će za 10 kuna putovati i kućni ljubimci.</p>
<p>Prošle je zime s »Bijelim Karlekom« na Bjelolasicu i Klek putovalo oko 1.500 izletnika, pa se organizatori ove godine nadaju još većem odazivu. Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica je, u cilju poboljšanja kvalitete svojih jednodnevnih izleta, uveo paket aranžman u kojem će dnevna ski-karta, uključujući i bon za topli obrok, koštati 50 kuna. Paket aranžman, po cijeni od 115 kuna za odrasle i 90 kuna za djecu do 14 godina, uključuje i željezničku i autobusnu kartu, a moći će se, zasad, kupiti samo u poslovnici ACM toursa u Savskoj 8. </p>
<p>Istodobno, Turistička zajednica grada Ogulina od ove godine organizira i polazak »Bijelog Karleka« i iz Rijeke. »Bijeli Karlek« vozit će tako Zagrepčane i Riječane do konca veljače. (gp)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Airbus kreće u proizvodnju superzrakoplova</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Europska zrakoplovna industrija Airbus u utorak je na tiskovnoj konferenciji u Toulouseu objavila da kreće u proizvodnju »superzrakoplova« radne oznake Airbus A3XX. </p>
<p> Izvršni direktor Airbusa Noel Forgeard obznano je da kompanija kreće s gigantskim projektom izrade zrakoplova A3XX u ukupnoj vrijednosti od 10.7 milijardi dolara. </p>
<p> Dva su razloga iz kojih Airbus, konzorcij u vlasništvu Europske aeronautičke kompanije (najviše dionica posjeduju franucske, njemačke i španjolske tvrtke), kreće u navedenu investiciju. Prvi, neslužbeni, želja je da se konačno oduzme primat američkom Boeingu. Drugi, službeni razlog leži u stručno izrađenoj procijeni da će svjetski promet s godišnje pređenih 24 trilijuna kilometara u sljedećih 50 godina porasti na 100 trilijuna. Udio automobilskog u svjetskom prometu u istom će razdoblju pasti s 53 na 35 posto, a istodobno će udio zrakoplovnog porasti s devet na 40 posto. Takav će zaokret pojačati već poznatu napetost u vodstvima zrakoplovnih kompanija i njihovim nastojanjima, odnosno kalkulacijama, da istodobno smanje operativne troškove i povećaju kapacitet, ali ne na način da putnici sjede jedni na drugima. Airbus takvu situaciju želi dočekati potpuno spreman.</p>
<p> A3XX bi trebao odgovoriti na sva takva pitanja. On će u svom putničkom odjeljku na dvije razine (»zrakoplov na kat«) moći smjestiti 555 putnika, najviše od svih dosadašnjih zrakoplova. Kompanija tržištu kani ponuditi četiri modela takvih zrakoplova. Osnovni A3XX-100 s kapacitetom od 555 putnika i dosegom 14,200 kilometara, prošireni model A3XX-200 s kapacitetom od 656 putnika i istovjetnog dosega, te dvije »hibridne« verzije, A3XX-100R kapaciteta 555 putnika, ali dosega 16,200 kilometara i manju verziju A3XX-50R s 481 putnikom. Dimenzije osnovnog modela su prilagođene standardnim pistama i prilazima u zračnim lukama (iako mu je trup 25 centimetara širi od konkurentskog Boeinga 747). Cijene putničkih karata za novi Airbus bi prema procjenama trebale biti barem 15 posto niže od već spomenutog Boeinga 747.</p>
<p> Airbus je šest novih primjeraka A3XX-a, iako će prvi od njih s proizvodne trake sići tek 2006. godine, već prodao britanskoj kompaniji Virgin Atlantic. Kupnju su već najavili i australski Quantas, Air France, Singapore Airlines i Dubai Airlines. </p>
<p> Zasad je poznato da će A3XX najvjerojatnije pokretati motori Trent 900 britanskog Rolls-Roycea, a projektni bi dio posla trebala obaviti talijanska tvrtka Finnmeccanica.</p>
<p> Finaciranje projekta podijelit će Europska aeronautička kompanija, odnosno njeni dioničari, i vlade europskih zemalja, koje su ozbiljno zainteresirane za projekt. Očekuje se da će one u financiranje »uskočiti« s najmanje tri milijarde dolara. Njemačka je vlada najavila da će projekt pomoći s 860 milijuna dolara. On bi naime trebao osigurati 6000 novih radnih mjesta u Hamburgu, gdje će se izrađivati dijelovi za unutrašnjost zrakoplova. Francuzi su iz sličnih razloga obećali milijardu, a Britanci 830 milijuna dolara. Španjolci se još nisu izjasnili, ali sigurno neće izostati iz posla.</p>
<p> Drugi dio priče o Airbusu A3XX popunjava konkurentska američka industrija, zabrinuta mogućim gubitkom tržišta. U posljednji je tranutak, nekoliko dana uoči objave o pokretanju projekta A3XX, na intervenciju bio prisiljen i američki predsjednik Bill Clinton. On je čelnike Europske unije tijekom vikenda upozorio bi projekt mogao izazvati europsko-američku trgovinsku svađu. Boeing, naime, već godinama prigovara da se njegovom europskom rivalu Airbusu opraštaju dugovi i da od europskih vlada dobiva zajmove s kamatama ispod svake tržišne vrijednosti. U oba slučaja radi se o kršenju američko-europskog trgovinskog sporazuma iz 1992. godine i ugovora Svjetske trgovinske organizacije (WTO), tvrde iz Seattlea. Clinton se kao jeka pridružio pritužbama Boeinga i izrazio »ozbiljnu zabrinutost« načinom na koji europske vlade namjeravaju pomoći Airbusu. U američkom ministarstvu trgovine smatraju da Airbus s obzirom na veličinu i financijsku moć ne bi trebao primati dodatne povlastice. »To pitanje treba riješiti prije nego što zapadnemo u potencijalni sukob«, izjavila je prije neki dan zamjenica američkog ministra trgovine Susan Esserman. Europljani dosad nisu smatrali potrebnim odgovoriti na američke primjedbe.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Policija upozorava na oprez: »Dječje droge« uskoro stižu i u Hrvatsku«!</p>
<p> ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Newyorška policija upozorila je na nove vrste opojnih droga koje se nude djeci. Procjenjeno je da su najnovije »dječje droge« najvjerojatnije već u opticaju u Švicarskoj, te da će se uskoro proširiti Europom. Hoće li se naći i na ulicama hrvatskih gradova? </p>
<p> Najnovija opojna sredstva u SAD-u se prodaju pod nazivom Blue Star (Plava zvijezda). Radi se o malom listu bijelog papira koji sadrži zvjezdice u mjeri olovke. Svaka je natopljena LSD-om i može se otapati slinom. Na taj način droga odmah djeluje, a drogu upija i koža. U opticaj su puštene i sličice sjajnih boja u obliku maraka. »Marke« su ilustrirane likovima Supermana, Disneyevim likovima, leptirima, klaunovima... Pakirane su u crvenim kartončićima zamotanima u celofan, a sadrže po šest listića s ukupno deset markica »tretiranih drogom«. Djeci takve listiće obično poklanjaju odrasli ili stariji maloljetnici, stječući tako malodobne klijente. U opticaj su puštene još dvije vrste »maraka«: Prva se naziva Red Piramid - ukrašena je crvenim točkicama. Druga je Window Lane - ukrašena mrežastom pregradom. I one su tretirane drogom!!!« </p>
<p> Kakvi su učinci ovih perfidnih »dječjih droga«? Govori se o halucinacijama, nadražaju na povraćanje, naglim promjenama raspoloženja, vrućicama. Policija zasad nema saznanja o pojavi novih droga, ali poziva na oprez! (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Madonna doputovala u Škotsku uoči vjenčanja 22. prosinca</p>
<p>INVERNESS, 19. prosinca</p>
<p> - Američka pjevačica Madonna stigla je u ponedjeljak u Škotsku gdje bi se trebala vjenčati s britanskim redateljem Guyjom Ritchiejem u luksuznom dvorcu blizu gradića Dornocha. </p>
<p> Par je doputovao privatnim zrakoplovm u zračnu luku Inverness, na istoku Škotske, i smjesta krenuo Range Roverom sa zatamnjenim staklima koji ih je trebao odvesti na oko 60 kilometara, do dvorca Skibo, blizu Dornocha, pred očima stotinjak fotografa i znatiželjnika. Vijest o vjenčanju postala je službena 7. prosinca kad je gradska uprava Dornocha, mjestašca s 2500 stanovnika, izvjesila obavijest u svojim prostorijama. Otada je već gomila novinara iz cijelog svijeta »preplavila grad«, izjavila je glasnogovornica Turističkog ureda, po čijim riječima je više od tisuću hotelskih soba rezervirano u tom području. </p>
<p> U ponedjeljak međutim još nije bilo izvjesno točno mjesto ceremonije, koju bi trebala održati lokalna protestantska svećenica Susan Brown iz škotske crkve. Mogla bi se odvijati u katedrali iz 13. stoljeća u Dornochu gdje Brown obično drži službu, ili vjerojatnije u samom dvorcu, na oko 6 kilometara odande, prema tisku. </p>
<p> Rocco, sinčić Madonne i Guyja Ritchieja, rođen 11. kolovoza, mogao bi biti kršten u katedrali u četvrtak navečer, dan uoči vjenčanja, po podacima Turističkog društva. Madonna je sačuvala vrlo ružnu uspomenu na zaglušujuću buku helikoptera s novinarima koja je obilježila izgovaranje zavjeta mladenke i glumca Seana Penna, za kojeg se udala 1985. godine u Kaliforniji, a razvela četiri godine kasnije. </p>
<p> To je jedan od razloga zbog kojeg je za vjenčanje odabrala zabačeno mjesto u Sjevernom visočju, uz škotsko podrijetlo njezina budućeg supruga. Par se susreo prvi put 1998. na večeri blizu Londona, kod pjevača Stinga. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Album Beatlesa najprodavaniji u 30 zemalja</p>
<p>LONDON, 19. prosinca</p>
<p> - Beatlemania se vratila 30 godina nakon raspada skupine - album s njihovim najvećim hitovima trenutno je najslušaniji u 30 zemalja u svijetu. </p>
<p> Samo pet tjedana nakon što je objavljen, album s 27 najvećih hitova prodan je u 12 milijuna kopija. </p>
<p> U njihovoj domovini, nosač zvuka naslovljen s »1«, najprodavaniji je album godine u V.Britaniji, ostvarivši prihod od 1,4 milijuna funti. </p>
<p> Na vrhu hit parada u Britaniji nalazi se pet tjedana za redom - najduže od Abbey Road 1969. godine. </p>
<p> »To je veliko priznanje za pjesme i kvalitetu glazbenika koji su ih stvorili«, rekao je glasnogovornik preostalih članova originalne skupine - Paula McCartneyja, Ringa Starra i Georgea Harrisona - koji su stvarali povijest popa s Johnom Lennonom. </p>
<p> U SAD-u, Beatlesov hit album također je primljen s oduševljenjem.</p>
<p> Broj albuma koji su trenutno naručeni za prodaju u inozemstvu iznosi 13,5 milijuna. On okuplja 27 pjesama Beatlesa koji su bili na vrhu hit parada singlova u SAD-u i Britaniji - od »Love Me Do« do »The Long And Winding Road«. </p>
<p> No, Beatlesi još moraju oboriti jedan pop rekord: »Thriller« Michaela Jacksona do danas je prodan u 47 milijuna kopija. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>G.W. Bush samo za 23 glasa ispred autorice Harryja Pottera, J. K. Rowling</p>
<p>NEW YORK, 19. prosinca</p>
<p> - Izabrani američki predsjednik George W. Bush, koji je ušao u Bijelu kuću sa samo nekoliko elektorskih glasova više od svog konkurenta Ala Gorea, pobijedio je u natjecanju za dječju osobu godine tjednika Time britansku spisateljicu za djecu J. K. Rowling za samo 23 glasa.</p>
<p> Rowling, autorica serije knjiga za djecu o Harryju Potteru, osvojila je 15.923, odnosno 26,16 posto glasova, ali je ipak Bush pobijedio sa 15.946 glasova, odnosno 16,20 posto. Gore je završio na trećem mjestu sa 15,56 posto glasova. U anketi za dječju osobu godine, Time je dobio glasove više od 60.000 djece. Visok plasman u utrci za dječju osobu godine ostvarili su i američki predsjednik Bill Clinton, prva dama Hillary Clinton, južnokorejski predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kim Dae-jung, te kubanski dječak Elian Gonzalez. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Glumac Steve Martin bit će domaćin 73. dodjele Oscara</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 19. prosinca</p>
<p> - Sljedeća svečana dodjela Oscara konačno je dobila svojeg domaćina - to je američki glumac komičar Steve Martin.</p>
<p> »On je sve. Filmska zvijezda, zabavljač, otmjen, načitan i bit će divan domaćin«, kazao je producent svečane dodjele Oscara Gil Cates. Steve Martin se pojavljivao u tridesetak filmova među kojima su »Otac moje nevjeste«, »Bowfinger«, »Roxanne«, ali nikada nije nominiran za Oscara.</p>
<p> »Ako ih ne možete osvojiti, priključite im se«, kazao je Martin komentirajući odluku da on vodi 73. svečanu dodjelu Oscara.</p>
<p> Dosadašnji domaćin Billy Crystal izjavio je da se njegova druga karijera, ona glumačka, preklapa s terminom svečanosti dodjele nagrada Akademije filmskih znanosti i umjetnosti. Svečanost dodjele Oscara održat će se 25. ožujka u Shrine Auditoriumu u Los Angelesu, a nominacije će biti objavljene 13. veljače. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umro novinski magnat Randolph Hearst </p>
<p>NEW YORK, 19. prosinca</p>
<p> - Američki milijarder Randolph Hearst, sin i nasljednik novinskog magnata koji je inspirirao Orsona Wellesa za lik Građanina Kanea, umro je u ponedjeljak u newyorškoj bolnici od srčanog udara u 85. godini, piše u utorak New York Times, citirajući novinsku tvrtku Hearst Corporation. U listopadu 1999. godine, časopis Forbes procijenio je Hearstovo bogatstvo na 1,6 milijardi dolara. Njegovu kćer Patty, tada 19-godišnjakinju, otela je 1974. godine skupina »Symbionese Liberation Army« s kojom je napala banku 1975. godine. Osudu na sedam godina zatvora zbog pljačke ublažio je predsjednik Jimmy Carter. Nasljednica carstva Hearst, koja je provela 22 mjeseca u zatvoru, udala se za svojeg tjelohranitelja Bernarda Shawa. Majka je dviju kćeri. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Razvod od Britanke koja je pomaknula »jedan« stolac previše</p>
<p>LONDON, 19. prosinca</p>
<p> - Britancu, koji više nije mogao podnijeti da njegova žena svaki dan tijekom 38 godina braka opsesivno pomiče namještaj, konačno je odobren razvod.</p>
<p> John Turner zatražio je razvod tvrdeći kako mu je puna kapa supruge Pauline koja je pomicala stolce, stolove, televizor - sve što nije bilo pričvršćeno za zid - svaki dan njihovog 38 godina dugog braka.</p>
<p> Bračni par, oboje 62-godišnjaci, čak je preselio u kamp-kućicu u nadi da bi to moglo izliječiti gospođu Turner od njezine opsesije. </p>
<p>No, u ponedjeljak je Pauline prihvatila činjenicu da je njihov brak nepovratno propao.</p>
<p> »Pomicanje namještaja nešto je što sam ja jednostavno činila i što ću činiti«, rekla je gospođa Turner na sudu u Middlesboroughu, u sjeveroistočnoj Engleskoj.</p>
<p> »Pretpostavljam da svatko od nas ima svoje male opsesije«, dodala je ona. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Riznica arheoloških spomenika</p>
<p>Arheološki muzej u Splitu / Ministar kulture Antun Vujić otvorio novi stalni postav u proširenom i adaptiranom prostoru / 6.000 izložaka svjedoči o bogatoj prapovijesti, helenističkom nasljeđu, rimskom razdoblju, kasnoj antici, starokršćanskoj i starohrvatskoj povijesti </p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> - Nakon šest godina sustavne obnove, splitski Arheološki muzej u ponedjeljak na večer otvorio je svoja vrata iza kojih su brojni gosti i znatiželjnici naišli na moderno uređene i znatno proširene izložbene i radne prostore, te na novi stalni postav, inače treći po redu u sadašnjoj secesijskoj muzejskoj zgradi. Postav je otvorio ministar kulture Antun Vujić koji je, uz prisutnost gradonačelnika Splita Ivice Škarića i ravnatelja Arheološkog muzeja Emilija Marina istaknuo kako mu je iskazana iznimna čast što, nakon kontinuiranog rada kojeg su godinama obavljali stručnjaci, može sudjelovati u svečanosti otvaranja novog stalnog postava u Splitu. </p>
<p>»Očekivanja su ispunjena jer sve što su stručnjaci tijekom nekoliko godina radili u Muzeju sada je predstavljeno javnosti, a riječ je o zaista velikom prinosu muzeologiji i znanosti uopće. Ovo je prigoda da Arheološki muzej, inače najstariji Muzej u jugoistočnoj Europi vrati svoju znanstvenu funkciju, te da postane središte djelovanja na cijelom ovom području za koje se zna da je arheološki izuzetno bogato. Nadam se i skorašnjoj izgradnji muzeja u Naroni u kojem će svoje mjesto naći mramorne statue pronađene u selu Vid kraj Metkovića«, istaknuo je ministar Vujić, te najavio bolje dane za kulturu koja se, kako je kazao, u našem društvu sve više počinje shvaćati kao jedna od važnijih poluga razvitka. </p>
<p>U proljeće 1994. godine Emilio Marin i projektant Vinko Paračić započeli su projekt osmišljavanja stalnog postava i uređenja izložbenog prostora za što su Ministarstvo kulture i Grad Split izdvojili 6,5 milijuna kuna. Za razliku od prošloga stalnog postava, koji je zbog ratnih uvjeta godine 1992. zapakiran i deponiran, sadašnji se proteže na 80 posto prostora više, što je omogućilo stručnjacima da u postav uvrste čak 6.000 eksponata. Ne želeći narušavati secesijsku vrijednost zgrade Muzeja, arhitekt Peračić uspio je dah suvremenosti utkati u povijesni trenutak institucije koja u novom ruhu raspolaže s iznimno vrijednim arheološkim zbirkama i eksponatima. </p>
<p>Uz uređenje velike (glavne) i male dvorane, pristupilo se i adaptaciji atrija muzeja koji je sada u izložbenoj funkciji. U njemu je postavljen grčki mozaik plesačica iz Narone. Isto je i s hodnikom u kojem su izrađene male niše s kamenim skulpturama. Dvije dvorane od sada su u službi korisnika i stalnih gostiju muzeja. Postav se u mnogo čemu razlikuje od predratnog, a Emilio Marin tvrdi kako je najveća razlika u tome što sada cijelo prizemlje muzeja služi isključivo za javnost. »Eksponati svjedoče o bogatoj prapovijesti, helenističkom nasljeđu, rimskom razdoblju, kasnoj antici, starokršćanskoj i starohrvatskoj povijesti. Bez obzira što je najizraženija uloga Salone riječ je o pravoj riznici umjetničkih arheoloških spomenika srednje Dalmacije«, kazao je Emilio Marin, te se osvrnuo i na poseban dodatak stalnom postavu. Naime, u zasebnoj vitrini Muzeja izložena je mramorna rimska glava carice Livije koju je prije 122 godine arheolog Arthur Evans iz Narone odnio u Englesku. Četrdesetih godina ovoga stoljeća glava je darovana glasovitom oxfordskom Ashmolean muzeju gdje se i danas čuva. Kustos engleskog muzeja Michael Vickers, u prigodi svečanog otvaranja novog stalnog postava i obilježavanja 180. godišnjice splitskog Arheološkog muzeja, donio je caričinu glavu koja će do prosinca 2001. godine upotpunjavati bogatstvo izložaka. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Marulić i Krleža su vrhunci </p>
<p>Preporodna dvorana u Zagrebu / Matica hrvatska i uredništvo biblioteke »Stoljeća hrvatske književnosti« predstavili prvih 55 svezaka / Biblioteka će imati oko 300 svezaka </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - U hrvatskoj kulturnoj povijesti nije bilo mnogo prilika da se naprave kritički pregledi pisaca. Stoga je pokretanje biblioteke »Pet stoljeća hrvatske književnosti«, šezdesetih godina, bio velik pothvat jer se već mogla sagledati dubina i širina te književnosti. Kad je edicija imenovana, već poslije treće knjige o srednjovjekovnoj književnosti i hrvatskim latinistima vidjelo se da je hrvatska književnost starija od pet stoljeća. </p>
<p>Tim je riječima u ponedjeljak, u Preporodnoj dvorani u Zagrebu, predsjednik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić započeo predstavljanje 55 svezaka biblioteke »Stoljeća hrvatske književnosti« u nakladi Matice hrvatske. Bratulić je još istaknuo da su glagoljaški tekstovi bili filološki pripremljeni, a da su u novije vrijeme redaktori mijenjali tekstove prema zahtjevima vremena. Nakon »Pet stoljeća hrvatske književnosti« prišlo se novoj seriji »Stoljeća hrvatske književnosti«, u koju ulazi i mnogo od onoga što u prvu ediciju, iz više razloga, nije moglo ući. Nova edicija svjedoči o pokladu hrvatske riječi od najranijih dana do danas. </p>
<p>Na predstavljanju su potom govorili glavni urednik »Stoljeća hrvatske književnosti« akademik Vlatko Pavletić i izvršni urednici akademici Dubravko Jelčić i Josip Vončina. Akademik Pavletić se posebno osvrnuo na publicističko-politički žanr djela koja se u novije vrijeme ugrađuju u biblioteku. Napomenuo je da se uredništvo jednoglasno složilo da su Marulić i njegova »Judita« obilježili tisućljeće, da su Krleža i njegov opus najveći u ovome stoljeću, a da je Rječnik hrvatskoga jezika najvažnije djelo u ovoj 2000. godini. Devedesetih godina, po riječima akademika Pavletića, odlučilo se da se ide na novu biblioteku, fundamentalno različitu. tj. da se baci novi pogled na cjelokupnu hrvatsku književnost. Predviđeno je tristo naslova, a osnovna je tendencija otkrivalačka. Uskoro izlaze i politički spisi Milana Šufflaya, zatim izbor iz djela Ante Trumbića. što će činiti jednu malu, izdvojenu cjelinu.</p>
<p>Akademik Josip Vončina na predstavljanju je upozorio na hrvatski jezik u razdoblju od Vjekoslava Babukića do Frana Kurelca u kojem je vidljivo kako se jezični izraz filološki brusio. Vončina je zaključio da se opstojnost hrvatskoga jezika ustrajno dokazivala u stoljećima hrvatske književnosti. Akademik Dubravko Jelčić smatra da samo onaj koji se bavi nakladništvom i priređivanjem drugih djela zna težinu i složenost toga posla. Iz ovoga niza od 55 svezaka otkriva se karakter biblioteke, a to je otvorenost. Taj otvoreni projekt rast će sve dok raste i hrvatski književni izraz. Ovaj niz je paradigma u smislu sastavne strukture biblioteke jer ne zastupa samo beletrističku književnost, već različite stilsko-estetske relacije. »Stoljeća hrvatske književnosti«, po riječima akademika Jelčića, ujedno je i kanonizacija svih naših prijašnjih čitanja jer donosi vjerodostojne tekstove za školsku lektiru, te više neće biti dileme koje će se verzije uzimati na pregled. Niz je po njegovu mišljenju, bez pristranosti, izdanje ovoga stoljeća. Na predstavljanju edicije nastupili su dramski umjetnici Ljubica Jović, Zlatko Crnković i Tonko Lonza, koji su pročitali ulomke iz djela Frana Krste Frankopana, Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Nazora, Vinka Nikolića, Vladimira Vidrića, Ante Kovačića i Frana Galovića.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pustolovine u lukama ljubavi </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Kapetan Bruno Profaca, književnik i publicist, plovio je petnaest godina po svim svjetskim morima. Nadahnut bogatom višestoljetnom pomorskom baštinom, kao sastavnim dijelom poziva, Profaca nam je otkriva s neodoljivim ironijskim pomakom.Tako su nastale njegove knjige »Nebo, more i poneko kopno«, Zov mora - zov obala«, »Zanimanje: pomorac« i »Djevojka u svakoj luci«. Posljednja, pod naslovom »Večera s kapetanom«, predstavljena je u utorak u Društvu hrvatskih književnika. Knjiga sadrži dvadeset najljepših priča s mora, nastalih u rasponu od puna četiri desetljeća, a more, ljubav i smrt prožimaju se potresnom poetskom ljepotom. Na predstavljanju je o knjizi govorio potpredsjednik Društva hrvatskih književnika Veljko Barbieri, koji je, kako je rekao, osjetio Profacinu prozu otvorenog mora, koja se odvija na samoj oštrici pustolovina, na onoj granici koja je bitna odrednica mornarska avantura.</p>
<p> U svakoj plovidbi, ističe Barbieri, luka je spasonosno utočište, u naglašenom mornarskom erotizmu, a zapravo u spasonosnom ženskom međunožju, koji je snažno prisutan u prozi Bruna Proface. Te su priče ispisi suvremenih Nausikaja koje, nakon što isprate svoga Odiseja pišu o njemu mitove. Naslovi poput »Djevojka u svakoj luci«, »Bila sam skitnica«, »Noć s Amazonkom« i »U potrazi za Tamarom« otkrivaju ljubavnu utjehu i putenost koja nije nužno kupljena ni iznuđena i zbog toga ništa manje snažna i ništa manje prolazna od luke do luke, od jednog malog života do drugog. (S. Begović)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Stripovi za brojne naraštaje</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Ono što većina štovatelja stripa osjeća prema našem bardu osme umjetnosti Juliu Radiloviću Julesu (Maribor, 1928.), kazao je povjesničar umjetnosti i likovni i rock kritičar Darko Glavan. U prigodi otvorenja Radilovićeve izložbe pod nazivom »Jučer, danas, sutra...«, u ponedjeljak na večer u Galeriji Fortezza, Glavan je istaknuo da je Radilovića oduvijek doživljavao kao učitelja, ali takvog učitelja pred kojim nikada nije morao odgovarati za ocjenu. Takva tvrdnja je ispravna ako se prisjetimo da Radilović potpisuje stripove kao što su »Otkrića i izumi« i »Kroz minula stoljeća«. Odnos autora prema potrošačima stripa je vrlo važan, a povjerenje se zavrjeđuje i neprekidnim radom i objavljivanjem. Upravo je Radilović hrvatski strip autor s najduljim kontinuitetom rada, istaknuo je Darko Glavan. Radilović ima i velike zasluge za proboj hrvatskoga stripa na svjetsko tržište. Naime, on je još davne 1956. godine za njemačkoga izdavača iz Münchena Rolfa Kauku radio spomenutu seriju edukativnih stripova »Izumi i otkrića«. Na izložbi u Galeriji Fortezza se mogu razgledati odabrane strip-table, skice za pojedina izdanja te različite Radilovićeve ilustracije za reklame i grafičko uređenje knjiga. Posebno treba istaknuti izdanja kao što su: »Kroz minula stoljeća«, epsku pripovijest iz hrvatske povijesti od dolaska Hrvata na Jadran do provale Tatara, »Iz drevnih dana«, također strip povijesne tematike koji je izlazio u »Modroj lasti« kao dopuna nastavnog programa, tu je i strip trilogija »Afričke pustolovine« o doživljajima zagrebačke studentice na crnom kontinentu.</p>
<p>Nedvojbeno najpoznatiji Radilovićev strip kojim je osvajao sve uzraste čitalačke publike je fantastični i nezaboravni »Herlock Sholmes, kralj maske«. Naravno, riječ je o parodiji na pustolovine glasovita detektiva Sherlocka Holmesa, kojeg je izmislio engleski pisac Arthur Conan Doyle. Uz ime Julia Radulovića Julesa svakako treba spomenuti i Zvonimira Furtingera, koji potpisuje bezbroj zanimljivih, dramatičnih i romantičnih scenarija po kojima su nastali stripovi. Izložba »Jučer, danas, sutra... « može se razgledati do 21. siječnja sljedeće godine.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Opera o Tesli</p>
<p>Teatar Exit / Uz komorni spektakl pod nazivom »Joyce, Tesla, Cummings...« / Izvedeni fragmenti opere »Nikola Tesla« skladatelja Vladimira Nemeta </p>
<p>Mladi kreću u novi milenij. Jer ono, što nam je u ponedjeljak u zagrebačkom Teatru Exit kao fragmente iz svoje opere »Nikola Tesla« prikazao skladatelj Vladimir Nemet u kazališnome smislu, više nego u glazbenom pripada budućnosti. Ovaj svojevrsni, rekli bismo komorni spektakl naslovljen je »Joyce, Tesla, Cummings...«, s napomenom da je »povod ovom događanju obilježavanje 100. godišnjice Teslinog otkrića radija i bežične komunikacije 1901. godine«. Jer autor se poslužio odlomcima iz Tesline autobiografije koju čita narator, i prekrasnim stihovima dvojice od najvećih pjesnika Teslina doba, kontroverznog Irca Jamesa Joycea (stihovima iz njegove ranije zbirke »Komorna glazba«) i u nas slabije poznatog Amerikanca Edwarda Estina Cummingsa, autora jedne od najljepših ljubavnih pjesama novijeg doba »Nosim tvoje srce sa sobom«. Takvo literarno inspirativno okružje bilo je podloga vizualnom, samo uvjetno scenskom događanju gotovo u stilu happeninga, ali izvrsno realiziranog.</p>
<p>Pođimo najprije od Nemetove glazbe, s instrumentalnom podlogom emitiranom s vrpce, u stilskome pogledu obilježenom glazbenim mišljenjem koje označavamo »minimal music« preko čega se, pored izlaganja naratora, uzdižu tri ženska glasa pjevanjem na mikrofonu. Nemetova glazba u tom je okviru živopisna, s vokalnim dionicama obogaćenima izvijanjima vokaliza, s dosta nerazumljivim eksponiranjem teksta. Nesumnjivu atraktivnost cijelom projektu dao je »video zid« Zorana Mudronje sa zaista maštovitim kolorističkim apstraktnim likovnim fantaziranjem najbolje škole animiranog filma. Taj »video zid« dramaturški je korespondirao s emitiranom glazbom, kao što je točno usklađena i igra rasvjete koju je ostvario Damir Kruhak.</p>
<p>Ulogu naratora, režiranoga na različite scenske pozicije (nije navedeno čija je režija, možda skladateljeva?) preuzeo je poznati baletni umjetnik Mark Boldin, dok su tri ženska glasa pjevale mlade sopranistice svježih glasova: Tanja Radović, Sonja Gospodnetić i Vesna Matana. Njihovi su nastupi bili vizualno veoma atraktivni - iza markiranih crnih elemenata dekora povremeno su se izdizale samo njihove glave, ali ukrašene veoma maštovitim maskama i fantastično obikovanim navlakama, blještavima pod snopovima reflektora, a ta stilska rješenja potpisuje Tajana Špiček. Svemu se može uputiti samo jedan prigovor - zašto barem tekst naratora nije preveden, nego čitan na engleskom? Naša publika bi bolje pratila izvedbu. Ali, iako prorijeđen, auditorij je toplo na kraju pozdravljao izvođače autora.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bukovčeva retrospektiva</p>
<p>DUBROVNIK, 19. prosinca</p>
<p> - U dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji od utorka je otvorena velika retrospektivna izložba Vlahe Bukovca. U toj prigodi u ponedjeljak je u Umjetničkoj galeriji sazvana konferencija za novinare, na kojoj je osim autora izložbe Igora Zidića govorio i ravnatelj Galerije Antun Maračić.</p>
<p> Retrospektivna izložba Vlahe Bukovca predstavljena je u početku ove godine u Pragu, a u Dubrovniku će se njome obilježiti 55. obljetnica Galerije. Bit će izloženo 88 djela iz raznih galerijskih i privatnih zbirka u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Kako je istaknuo Igor Zidić, u Pragu je izložbu vidjelo oko 40.000 posjetitelja, a u Zagrebu oko 20.000. Izložba je bila postavljena i u Splitu, Šibeniku i Širokom Brijegu. Vlaho Bukovac je bio čovjek i umjetnik europskog ugleda i obilježio je prvu polovicu 20. stoljeća kao veliki hrvatski i svjetski majstor, ocijenio je Zidić. Prigodom otvaranja izložbe bit će održano predavanje o životu i radu Vlaha Bukovca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izložba »Hrvati i Karolinzi« bez izložaka iz BiH </p>
<p>SPLIT, 19 prosinca</p>
<p> - Na izložbi »Hrvati i Karolinzi« koja je postavljena u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika i koja je dio velikog europskog muzejskog projekta, neće biti izložene karolinške dionice iz BiH. Naime, prema riječima ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu dr. Ante Miloševića, prilikom formiranja konačnog izgleda izložbenog prostora, Zemaljski muzej iz Sarajeva tražio je da se naziv izložbe promijeni u »Karolinzi u Hrvatskoj i BiH«. Kompromis je gotovo postignut kada je dogovoreno da izlošci iz BiH budu izdvojeni u zasebnu cjelinu. No, prije dvadesetak dana splitski Muzej dobio je ultimativni zahtjev za izmjenu naziva izložbe, na što ravnatelj splitskoga Muzeja nije pristao. Izlošci iz Bosne i Hecegovine ipak će biti uvršteni u bogato opremljenom katalogu. (M. J. )</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>I kad kiksa Janica je među prvih deset</p>
<p>Janica Kostelić, 10. u četvrtom veleslalomu sezone, za pobjednicom Sonjom Nef zaostala 2.01 sekunde / U srijedu Janica nastupa u Sestriereu u svojoj glavnoj disciplini, slalomu, u kojem nije poražena u posljednjih pet utrka u koliko je nastupala </p>
<p>SESTRIERE, 19. prosinca</p>
<p> - Četvrti veleslalom sezone u talijanskom Sesetriereu okončan je pobjedom Švicarke Sonje Nef. Sa 24 stotinke sekunde zaostatka drugo mjesto zaslužila je Šveđanka Anja Paerson, dok je treća bila Austrijanka Renate Goetschal. Uoči slaloma u srijedu Janica Kostelić osvojila je zadovoljavajuće deseto mjesto, a nakon što je njezin nastup u prvoj vožnji bio vrijedan 17. mjesta.</p>
<p>- Ako ništa drugo, barem sam zaradila tisuću maraka, govorila je Janica smijući se, a tada se osvrnula na »umjetnički dojam« prve i druge vožnje:</p>
<p>- Drugi »lauf« sam puno bolje svladala, stazu sam prošla puno tečnije i nisam zeznula u gornjem dijelu kao što sam to učinila u prvoj vožnji.</p>
<p>Početak prve vožnje ponajviše je i odredio konačni plasman najbolje hrvatske skijašice. Sa startnim brojem 9 Janica je prvu polovinu staze prilično loše svladala, budući da je prije ulaska u početna vrata krivo postavila skije i pritom izgubila dragocjeno vrijeme. A 17. mjesto nakon prve vožnje »zaradila« je u donjem, strmijem, a samim time i bržem dijelu staze, koju je postavio švedski trener Hainz Peter Platter. O razlici u kvaliteti vožnje najbolje govori prolazno vrijeme. U gornjem dijelu Janica je imala 30., a u donjem dijelu šesto prolazno vrijeme. </p>
<p>No, poslijepodnevni sati donijeli su bolje raspoloženje u hrvatskoj skijaškoj karavani. Vrlo koncentrirano i smireno Janica je odvozila drugu vožnju i kao 14. po redu stigla na drugo mjesto. Od najvećeg iznenađenja utrke, mlade Kanađanke Dritt Janyk, koja je nastup okončala na osmom mjestu, nakon što je u prvoj vožnji bila 25., dijelilo ju je 19 stotinki. Ukupnim petim vremenom druge vožnje Janica je tako popravila konačan plasman za sedam mjesta. </p>
<p>Švicarka Sonja Nef nakon veleslaloma u američkom Park Cityju osvojila je i ovaj u Sestriereu, a koji je prvotno trebao biti održan na slovačkim vrhuncima Jasne. Ipak, ovom pobjedom nije preuzela vodeću poziciju u ukupnom poretku veleslaloma, budući da je odličan nastup zabilježila i drugoplasirana Šveđanka Anja Paerson. Tako sada Paerson sa 280 bodova vodi ispred Nef, koja zaostaje za tek četiri boda.</p>
<p>U srijedu, početkom prve vožnje u 9.30 sati skijašice će voziti slalom. Janica Kostelić, vodeća na ljestvici najboljih svjetskih slalomašica težit će k šestoj (a četvrtoj ovosezonskoj) uzastopnoj pobjedi u njenoj omiljenoj disciplini. A Janičin otac, Ante Kostelić, ponovo je dobio čast postaviti stazu, i to onu koju će se skijašice spuštati u drugoj vožnji.</p>
<p>- Druge cure su dosta poboljšale slalomsku formu, tako da baš nisam sigurna. Stoga ću se morati potruditi više no inače, rekla je Janica napominjući:</p>
<p>- Ne mogu se nikako naspavati u ovom Sestriereu. Onda puno razmišljam, o svemu ponovo, uglavnom o glupostima...</p>
<p>Inače, usporedo s skijašicama, u Madoni di Campiglio slalom su vozili i skijaši. Ivica Kostelić svoj nastup je završio i prije cilja staze u prvoj vožnji. Naime, u gornjem dijelu promašio je jedna vrata i pritom izletio sa staze. </p>
<p>• Rezultati: 1. Sonja Nef (Švi) 2:21,67 2. Anja Paerson (Šve) +0,24 ), 3. Renate Goetschl (Aut) +0,35, 4. Martina Ertl +0,53, 5. Michaela Dorfmeister (Aut) +0,54, 6. Denise Karbon +0,77, 7. Maria-Jose Rienda (Špa) +1,35, 8. Britt Janyk (Kan) +1,82, 9. Regine Cavagnoud (Fra) +1,95, 10. JANICA KOSTELIĆ (HRV) +2,01, 11. Alexandra Meissnitzer (Aut) +2,10, 12. Karen Putzer (Ita) +2,13, 13. Brigitte Obermoser (Aut) +2,19, 14. Stina Hofgard Nilsen (Nor) +2,22, 15. Tina Maze (Slo) +2,30...</p>
<p>Poredak u Svjetskom kupu: 1. Martina Ertl (Njem) 610, 2. Regine Cavagnoud (Fra) 538, 3. Michaela Dorfmeister (Aut) 523, 4. Renate Götschl (Aut) 499, 5. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 419, 6. Isolde Kostner (Ita) 419, 7. Brigitte Obermoser (Aut) 401, 8. Anja Pearson (Šve) 370, 9. Sonja Nef (Švi) 332, 10. Corinne Rey-Bellet (Švi) 320.</p>
<p>Poredak u veleslalomu: 1. Anja Pearson (Šve) 280, 2. Sonja Nef (Švi) 276, 3. Martina Ertl (Njem) 236, 4. Michaela Dorfmeister (Aut) 231, 5. Brigitte Obermoser (Aut) 181, 6. Karen Putzer (Ita) 115, 7. Andrine Flemmen (Nor) 109, 8. Regine Cavagnoud (Fra) 108, 9. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 103, 10. Maria-Jose Rienda (Špa) 90.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Mladosti puni optimizma</p>
<p>Vaterpolisti zagrebačke Mladosti-CO drže da će ih južnjačka atmosfera u Dubrovniku prije motivirati nego sputati te vjeruju u konačan trijumf u uzvratnoj finalnoj utakmici Kupa Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Vaterpolisti Mladosti-CO u utorak su otputovali u Dubrovnik na poprište uzvratne utakmice finala Kupa bez ijednog pogotka prednosti. Dvoboj protiv Juga Zagrepčani, naime, dočekuju potpuno izjednačeni sa suparnikom (u prvoj utakmici bilo je 8-8), no nisu zbog toga isuviše nervozni.- Mi u svakoj utakmici igramo na pobjedu i da kojim slučajem imamo pogodak ili dva prednosti na isti bismo način zaigrali u Dubrovniku, reći će Bruno Silić, trener Zagrepčana. </p>
<p>»Mladostaši« su tijekom posljednjih sedam dana studiozno analizirali igru Juga. Sve treninge posvetili su uigravanju za uzvratni dvoboj.- Moramo popraviti igru u obrani, a nismo zadovoljni niti s napadom kada imamo igrača više. Sada smo u situaciji da više ne smijemo griješiti, razmišlja Silić, napominjući da se ne plaši uzavrelog ugođaja ispod gruškog balona. </p>
<p>- Moji su igrači iskusni i to u tolikoj mjeri da ih takva atmosfera samo motivira. Štoviše, domaća publika zna biti i te kakav pritisak na domaću momčad. </p>
<p> Zagrebački vaterpolski klub već je više od jedne godine bez trofeja, to se u posljednjih desetak godina ne pamti u Mladosti. Hoće li se u četvrtak avion za zagrebačkim vaterpolista vratiti s pokalom ili...</p>
<p>- Osvajanje prvog trofeja, Kupa Hrvatske, bila bi nam najbolja potvrda da je klupska uprava stabilizirala klub, ali i da smo mi igrači na čelu s trenerom najozbiljnije shvatili svoje obaveze i da smo kao momčad, u svome radu, na pravome putu, kaže vaterpolist Mladosti Ratko Štritof. </p>
<p>- Budite sigurni da su i u Jugu svjesni da nemaju nikakvu prednost što se tiče domaćeg terena, kao što smo i mi svjesni da se igra potpuno nova utakmica. Uostalom, tko je rekao da mi moramo pobijediti Jug u Zagrebu. Zašto ga ne bismo pobijedili u Dubrovniku, pita se vratar Mladosti, Fran Vičan. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Suradnja HOO-a sa Slovencima</p>
<p>U srijedu će se održati sastanak hrvatskog i slovenskog olimpijskog odbora u najjačim sastavima </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Na poziv Olimpijskog odbora Slovenije, izaslanstvo Hrvatskog olimpijskog odbora će u srijedu, 20. prosinca, posjetiti Ljubljanu. Naš olimpijski odbor će predstavljati predsjednik dr. Zdravko Hebel, dopredsjednik Petar Turković i v.d. glavnog tajnika Josip Čop, a delegaciju će »pojačati« veleposlanik RH u Sloveniji i odlični poznavatelj sporta, Celestin Sardelić. Slovensku stranu će predvoditi predsjednik olimpijskog odbora Janez Kocijančić, a među devetero predstavnika domaćina bit će i dopredsjednik Marko Ilešić i glavni tajnik Tone Jagodic.</p>
<p> Očekuje se da će izaslanstva dvaju olimpijskih odbora, uz razmjenu iskustava, razgovarati i o suradnji klubova dviju država, pa i o mogućnostima organiziranja zajedničkih natjecanja. Uz dvosatni radni ručak, domaćin je predvidio prijem kod ministrice školstva, znanosti, tehnologije i sporta, dr. Lucije Čok, obilazak sportskih parkova Tivoli i ŠZD Ljubljana, sportska centra GIB i sportske dvorane Triglav, a bude li lijepo vrijeme, i let balonom iznad Ljubljane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Atletska »zlatna liga« u dva razreda </p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> - Vodstvo Međunarodnog atletskog saveza (IAAF) najavilo je kako će u idućoj sezoni natjecanja u »Zlatnoj ligi« biti podijeljena u dva razreda. Visine novčanih nagrada ovisit će o razredu natjecanja, a nagradni fond namijenjen za ukupnu pobjedu, »jackpot«, ostat će isti.</p>
<p>IAAF će 14 disciplina na svakom od sedam natjecanja »Zlatne lige« podjeliti u dva razreda - »Premium« i »Classic«. U prvom će biti utrke na 100, 800, 1500 metara ili milju, te 3000 ili 5000 za muške, te 100, 800 ili 5000 za žene. Klasične discipline biti će utrka na 110 metara prepone, 3000 m zapreke, bacanje koplja i skok u dalj za muške, te 1500 ili milja, 400 m prepone i skok u vis za žene. Pobjedici u »Premiumu« zaradit će 13.500 dolara, a klasičnim disciplinama upola manje. Ukupni dobitak za trijumf na svih sedam natjecanja ostao je isti - 50 kilograma zlata. »Ovo nije odluka IAAF-a. Na ovakav potez odlučili smo se zbog velikog pritiska organizatora koji smatraju kako su neke discipline privlačnije od drugih«, pojasnio je predstavnik IAAF-a Giorgio Reineri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Berlin odustao od kandidature za OI 2012.</p>
<p>HAMBURG </p>
<p> - Berlin je odustao od kandidature za organizaciju Olimpijskih igara 2012. godine. Tako su se, naime, dogovorili gradonačelnik Berlina Eberhard Diepgen i predsjednik Njemačkog olimpijskog odbora Walther Tröger.Berlin je odustao zbog negativnih kritika iz ostalih njemački gradova, a odnosile su se na neuspješnu organizaciju kandidature za Igre 2000. Osim toga, za organizaciju spomenutih OI 2012. zainteresirano je još nekoliko njemačkih gradova, prije svega Leipzig i Stuttgart. München i okolica Berchtesgadna zainteresirani su za organizaciju ZOI 2010. godine. (DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Odgođena arbitraža u slučaju Bubalo jer Španjić ide kod liječnika</p>
<p>Sevilla će, počevši od veljače sljedeće godine, platiti Hajduku u tromjesečnim obrocima od po pola milijuna dolara, ukupni dug od 1,73 milijuna dolara za Hibića i Mornara</p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> - Nema u Hajduku igračkih dolazaka i odlazaka, tek je Ivici Šurjaku ponuđen 23-godišnji stoper makedonskog Sileksa iz Kratova, Nikola Đoševski. Iz Mallorce, s odmora se vratio trener Zoran Vulić, ali glavna vijest utorka u Poljudu je bila rezervirana za pobjede Hajdukove odvjetnice Doris Košte. </p>
<p>Naime, na Hajdukov telefax stigao je dopis Arbitražne komisije HNS-a potpisan od strane tajnika Vladimira Ivete, koji je donio odluku da se odgađa rasprava u »slučaju Bubalo«. Razlog je prozaičan - liječnički pregledi Osijekova direktora Milana Španjića. Do četvrtka se Hajduk i Osijek moraju dogovoriti o novom terminu, a Arbitražna komisija predlaže 3. ili 4. siječnja sljedeće godine, što je Hajduk prihvatio, pa će vjerojatno i Osijek. </p>
<p>Najvažnije za Hajduk je što arbitraža ponovno nalaže Osijeku da dostavi dokumentaciju kojom će dokumentirati iznose iz specifikacije o uloženim sredstvima za Stanka Bubala. Vrlo je jednostavno izvući odgovor da Osijek ne može dostaviti te dokumente, jer da ih ima već bi ih i dostavio, pa arbitraža ne bi bila odgođena zbog bilo kakvih i bilo čijih liječničkih pregleda.</p>
<p>Da podsjetimo, Osijek je za Bubala koji je ljetos stigao u Hajduk potraživao 490.000 DEM, »bijeli« su uplatili 90.000 DEM manje, a sada u splitskom klubu očekuju da će Osijek biti dužan Hajduku oko 200.000 DEM i izgledno je da će u proljetnom dijelu sezone klub s Drave biti pod stalnim prijetnjama suspenzije, baš kao i Hajduk ove jeseni. </p>
<p>Druga pobjeda odvjetnice Košte vezana je za spor Hajduka i španjolske Seville oko transfera Mirsada Hibića i Ivice Mornara iz 1996. godine. Španjolci su Hajduku bili dužni 1,9 milijuna USD, provlačio se taj slučaj i po sudu u Madridu, potom je Sevilla nešto sitno uplatila, ali napokon je izgleda postignut dogovor. Preostali dug od 1,73 milijuna USD Sevilla će, počevši od veljače sljedeće godine, platiti u tromjesečnim obrocima od po pola milijuna dolara, tako da će do kraja godine Hajdukova blagajna biti drastično punija na radost Uprave, nogometaša i posebno Radne zajednice. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nogometnu vladu ne zanima Liga 16</p>
<p>U Varaždinu su s istovremenim početkom održane dvije sjednice, Izvršnog odbora HNS-a i Udruženja prvoligaša, na kojima su izneseni suprotni stavovi - IO HNS-a smatra da će Liga 16 započeti iduće jeseni, dok Udruženje prvoligaša drži da je takva liga upitna / Uoči kvalifikacijskog dvoboj a protiv Latvije 24. ožujka u Zagrebu, hrvatska će nogometna reprezentacija odigrati dvije prijateljske utakmice, 30. siječnja protiv Rumunjske u Puli i 28. veljače protiv Austrije u Rijeci</p>
<p>VARAŽDIN, 19. prosinca</p>
<p> - S prvom nogometnom ligom sa 16 klubova, koja bi trebala startati u sezoni 2001./2002. bit će grdnih problema, primjećeno je na sjednici Skupštine Udruženja prvoligaša, i pitanje je hoće li se takva liga uopće igrati. Prva liga sa 16 klubova igrat će se od jeseni iduće godine, usputno je primjećeno na sjednici Izvršnog odbora HNS-a održanoj sto metara zračne linije u odnosu na Udruženje, ali u jednoj drugoj zgradi s istim vremenom početka.</p>
<p>Tako su se novinari pretvorili u svojevrsna trčkarala koja su se kretala između jedne i druge lokacije osluškujući tijek zbivanja. Pristupačnije im je uobičajeno bilo druženje s Udrugom prvoligaša, koja svoja vrata na sjednicama drži uvijek širom otvorena. Za razliku od Izvršnog odbora, koji se pri svom konstituiranju početkom ove godine listom odredio da će novinarima dozvoljavati pristup na svoje sjednice, ali do sada to još nije bio slučaj. Tako su pri ovom varaždinskom sastančenju informacije s Udruženja bile pristupačnije, pa smo zabilježili i nekoliko njihovih zaključaka. Glavna odluka je da će Udruženje prvoligaša najozbiljnije krenuti s potpunom samosvojnošću svog djelovanja, što znači da će svoje odnose sa HNS-om regulirati - partnerstvom.</p>
<p>Raspravljani su i aktualni potezi u svezi statusa igrača, te spornih klupskih davanja. Ocjenjen je i rad tijela Udruženja, s naglaskom da se, kad je o sucima riječ, inzistira na modificiranom ždrijebu za tzv. opipljivije susrete. Inzistira se i na ukidanju super kontrole kao suvišne, jer njihovo postojanje znak je nepovjerenja prema delegatima. Usvojena su izvješća povjerenika suđenja i natjecanja, dočim je kritike pretrpio disciplinski sudac jer »jako odugovlači i taktizira s imalo opipljivijim predmetima stvarajući od njih - slučajeve«.</p>
<p>Dakako da je za desert čuvan razgovor o svoaktualnoj temi: pravnoj opravdanosti proširenja prvonogometne lige sa 12 na 16 klubova. Rečeno je, naime, da nema pravne osnove za proširenje, jer se navodno ne može smatrati automatizmom činjenica što proširenje Lige, prvotno planirano za sezonu 2000./2001., kad već nije prošlo, pripisuje se sljedećoj sezoni. Uglavnom, Nevenko Herjavec, predsjednik Udruženja prvoligaša ozbiljno upozorava kako će u svezi tog pitanja još biti itekako grdnih problema. S tim je u svezi predložio da do 15. siječnja iduće godine klubovi ozbiljno razmisle kakva je postojeća liga, ima li pravnih temelja za njeno proširenje, i je li se proširenje moglo smatrati automatizmom, bez u međuvremenu planirane, a neodržane Skupštine HNS koja to nije verificirala.</p>
<p>Zabilježeno je također i izjava Ivana Cvjetkovića predsjednika Hrvatskog dragovoljca:</p>
<p>- Temeljem čega je Izvršni odbor HNS donio odluku da blokirani klub ne može kupiti igrača? Da li se je u tolikoj mjeri trebalo ići na ruku Hajduku da se onda cijeli jedan sustav zbog toga treba mijenjati?</p>
<p>Istodobno su na sjednici Izvršnog odbora takoreći ignorirali bilo kakvu raspravu o sustavu natjecanja. Predsjednik HNS Vlatko Marković prijetio je uobičajeno kako u svezi tog pitanja nema nikakvog problema, i da će Liga od 16 klubova sigurno krenuti od iduće jeseni.</p>
<p>Glavnina sadržaja sjednice Izvršnog odbora bila je vezana uz prihvaćanje prijedloga Mirka Jozića o sastavu Stručnog stožera, koji je prije toga potvrdila Stručna komisija HNS. Jozić je predložio da treneri reprezentacije budu Ivan Katalinić i Marijan Vlak, liječnici reprezentacije već poznati Mladen Čepulić, Saša Janković i Boris Nemet. Niti u svezi fizioterapeuta ništa se ne mijenja, ostaju Tomislav Vrbnjak i Bojan Radanović, ekonomi su Željko Mesić i Mladen Pilčić, dočim je tehnički tajnik Davor Bukovina:</p>
<p>- Mislim da nije bilo potrebe u Stožeru reprezentacije mijenjati radi promjena jer čemu to ako postoje dobri stručnjaci, osvjedočeni kroz niz akcija. Jedino što preporučam jest profesionalizacija određenih ljudi vezanih uz reprezentaciju, primjetio je Jozić a sugestije su mu usvojene.</p>
<p>Imenovan je i izbornik reprezentacije do 21 godinu, to je Martin Novoselac sa pomoćnicima Zoranom Vulićem i Stankom Mršićem. Također je zaključeno da Fredi Fiorentini bude koordinator između A-mlade reprezentacije i Izvršnog odbora. Za Vladimira Brlekovića namijenjena je uloga predstavnika Izvršnog odbora u malom nogometu.</p>
<p>Jozić je i naznačio koje sve stoje akcije pred reprezentacijom u slijedećoj godini, tako je za 30. siječnja u Puli, umjesto planirane i najavljene Mađarske, za prijateljski ogled uskočila Rumunjska. 28. veljače u Rijeci ostaje susret s Austrijom, da bi 24. ožujka Hrvatska bila domaćin Latviji u kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo, i to u Zagrebu. Mlade reprezentacije ovih zemalja igrale bi 23. ožujka u Vinkovcima.</p>
<p>Zanimljivo da bi se 25. travnja možda mogao odigrati već nekoliko puta dogovaran susret s Englezima na njihovom tlu. S te strane postoje otvorene opcije i Vlatko Marković idućih će dana na pregovore s Englezima.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Blatter čestitao Di Caniu na fair-playu</p>
<p>LONDON, 19. prosinca</p>
<p> - Napadač West Ham Uniteda, Talijan Paulo Di Canio, impresionirao je svojim potezom na utakmici protiv Evertona predsjednika Međunarodnog nogometnog saveza (Fifa) Seppa Blattera. Di Canio je u zadnjoj minuti dvoboja s Evertonom, premda je bio u izglednoj prilici za postizanje pogotka, prekinuo igru i uhvatio loptu rukama, jer je vidio da se ozlijedio suparnički vratar Paul Gerrard.</p>
<p>- Čestitam van na sjajnom potezu, rijetkom u nogometu. Vaša spontana reakcija zaslužila je posebnu nagradu i poštovanje. Zahvaljujem vam u ime Fife, kao i u ime svih pristalica nogometa kojima je fair-play iznad svega, jer ste vi svojim sjajnim potezom iskazali pravi duh fair-playa, kojega će, nadam se, slijediti i drugi igrači, napisao je u svome pismu Blatter. </p>
<p>Utakmica je, inače, okončana 1-1 i spoznaja da je Di Canio svjesno, zbog fair-playa, žrtvovao možebitnu pobjedu svoga sastava, svakako daje dodatnu težinu potezu talijanskog igrača. Inače, nogometaš Leedsa, Južnoafrikanac Lucas Radebe, već je primio ovogodišnju Fifinu nagradu za fair-play, pa će tako Di Canio ući u konkurenciju za dobivanje nagrade sljedeće godine. (Hina, j)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Spahija: Moramo zaustaviti Hamiltona</p>
<p>Vodili su oni i protiv nas i protiv Tau Ceramice... No, nemaju kontinuitet, nedostaje im igra u domaćem prvenstvu. Glavna karakteristika im je da u utakmicu krenu žestoko, ali poslije naglo posustanu. Mislim da su šanse za pobjedu 50-50, kaže Cibonin trener Neven Spahija, prije utakmice osmog kola Eurolige u srijedu protiv Sankt Peterburga u gostima</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Cibone-VIP u srijedu bi, nakon dva poraza u posljednje dvije utakmice, po svemu sudeći mogli upisati i jednu pojedu. »Vukovi«, naime, ovoga tjedna u osmom kolu B skupine Ulebove Eurolige gostuju kod Sankt Peterburga, momčadi koja je u sedam nastupa ove sezone u Euroligi šest puta - izgubila. Trenutačno je pretposljednja u skupini, s istim omjerom pobjeda i poraza kao i posljednjeplasirani belgijski Charleroi.</p>
<p> »Cibosi« bi, pak, eventualnom pobjedom izjednačili svoj omjer na 4-4... No, zanimljivo je da će obje momčadi utakmicu u srijedu odigrati na - gostujućem parketu.</p>
<p> Doduše, status domaćina službeno ima Sankt Peterburg, s obzirom da se utakmica ipak igra u tom gradu. Međutim, osim samog imena i činjenice da ondje igraju svoje »domaće« utakmice, ovaj klub zaista nema više niti jedne dodirne točke sa Sankt Peterburgom. Klub je, naime, osnovan ove godine (!), i to samo iz razloga što su organizatori Eurolige silno željeli da u njihovom natjecanju sudjeluje i jedna ruska momčad. Kako je Ruski košarkaški savez svim klubovima, koji se natječu u ruskim ligama, zabranio »pristup« Ulebu, niknulo je »hibridni« košarkaški proizvod - Sankt Peterburg Lavi. Klub se, jasno, ne natječe u ruskom prvenstvu i nastupa samo u Euroligi. Momčad je sastavljena isključivo od igrača, koje zastupa poznati košarkaški menedžer, Talijan Luciano Cappichioni. On je, ujedno, i vlasnik kluba, uprava je smještena u San Marinu, momčad trenira u Vareseu, a na »domaće« utakmice putuju u Sankt Peterburg...</p>
<p> Pravo ime kluba je Sankt Peterburg Lavi, a besmisao ruskog prefiksa ispred njihova imena pokazuje i detalj da u Euroligi koriste englesku, a ne rusku varijantu svoga imena, pa im čak i na dresovima piše Saint Petersburg Lions, umjesto Sankt Peterburg Lavi...</p>
<p> Cibona ih je u prvom dvoboju u Zagrebu pobijedila relativno tijesno, 75-70, a prvo ime zagrebačke momčadi tada je bio Amerikanac Arthur Lee. Ubacio je 20 poena, uz pet skokova i pet asistencija.</p>
<p> - Ne znam točno u kakvom ćemo sastavu zaigrati u Rusiji. Lee je istegnuo palac na ruci, boli ga i zaista je teško reći kako će to izgledati uočći same utakmice. Sesar ima upalu grla, Prkačin osjeća jake bolove u operiranoj nozi... Giričeka, pak,bole međurebreni mišići, ali s njim će sve biti u redu, izreferirao je na početku Cibonin trener Neven Spahija. Sankt Peterburg je u prvom poluvremenu utakmice u Zagrebu imao vodstvo, koje nije tako lako ispuštao, a taj detalj sasvim sigurno sugerira na dodatni oprez.</p>
<p> - Vodili su oni i protiv Tau Ceramice... Međutim, očito je da nemaju kontinuitet, nedostaje im igra u domaćem prvenstvu. Glavna karakteristika im je da u utakmicu krenu žestoko, imaju veliki uspon, ali poslije naglo posustanu. Mislim da su šanse za pobjedu u ovoj utakmici 50-50 za obje momčadi. Mi smo, pak, odlučni u želji za pobjedom. Imali smo manjih problema, a na sve to se nadovezala i nedjeljna utakmica protiv Svjetlost-Broda, koja nam je donekle odmogla. Naime, u ovome trenutku bi nam više koristio trening, nego takva utakmica. Ovako smo ispali iz ritma...</p>
<p> Spahija je na utakmici protiv Brođana potpuno »zaboravio« na Nigerijca Tunjija Awojobia, koji je svih 40 minuti prosjedio na klupi. - Awojobija sam odmarao, ima kroničnu upalu skakačkog koljena. Nije ništa strašno, to je česta ozljeda kod košarkašâ... U takvoj mu situaciji jedan dan odmora dobro dođe. Zato je sjedio na klupi.</p>
<p> Sankt Peterburg je ovih dana ostao bez svog ponajboljeg igrača, organizatoira igre, Amerikanca Keitha Jenningsa. Umjesto njega u klub je »sletio« Jenningsov sunarodnjak Edwards. No, on neće popuniti upražnjeno mjesto organizatora igre, već će pojačati konkurenciji na centarskim pozicijama. - Nije mi baš jasno zašto su doveli centra. Odlaskom Jenningsa ulogu prvog organizatora igre preuzeo je veteran Sergej Bazarevič. Na posljednjoj je utakmici izgubio 11 lopti... Ipak, prvo ime im je Richard Hamilton. On je jedini igrač kojeg mi u dosadašnjem dijelu natjecanja nismo uspjeli limitirati. Dosad su nas naši suparnici uglavnom pobjeđivali kolektivnom igrom u kojoj baš i nije bilo pojedinaca koji su znatnije odskakali. Dobro, možda je jedino Ginobili iz Kindera, na prvoj utakmici protiv nas u Bologni, bio »taj«... No, u današnjoj košarci jedan igrač vrlo teško može sâm pobijediti. To se može dogoditi, ali zaista teško... Danas u košarci pobjeđuje momčadski pristup, zaključio je Spahija.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Može li se Zadar utješiti s Estudiantesom?</p>
<p>U srijedu u 20.30 sati košarkaši Zadra u Jazinama igraju utakmicu Eurolige protiv Estudintesa</p>
<p>ZADAR, 19. prosinca</p>
<p> - Nekoliko dana odmora nakon blamaže u ogledu sa Split Croatia osiguranjem zasigurno bi dobro došli košarkašima Zadra. Međutim, dvoboj sa Estudiantesom u 8. kolu Eurolige u skupini A nemoguće je preskočiti. Navijači u Jazinama unatoč svemu iščekuju barem minimalnu pobjedu, kako bi na trenutak zaboravili na muke koje su im priredili njihovi ljubimci. </p>
<p>- Znam da smo razočarali publiku koja je prema nama reagirala emotivno što je razumljivo, jer to je Zadar, to dobro znaju svi. Da smo igrali hrabro i izgubili siguran sam da bi nam pljeskali, ali smo izgubili, a nismo dali ništa od sebe. Zadarska publika to prepoznaje i ne prašta, prisjeća se nedjeljne utakmice Vlado Vanjak, trener Zadra. </p>
<p>Jedino što je preostalo njegovoj momčadi u ovom trenutku jest da na psihološkom planu ostavi posve drukčiju sliku od one koju smo vidjeli u nedjelju. No, to nije baš lako. </p>
<p>- Ne očekujem da će nam u dvoboju s Estudiantesom biti lako, štoviše, nakon bolnog poraza od Splita teško je predvidjeti hoćemo li psihološki moći izdržati, jer sve je tako blizu. Svjesni smo da smo svi redom zabrljali, neke stvari smo pokušali na zajedničkom sastanku razjasniti maksimalno. Vjerujem da moji igrači mogu pozitivno reagirati na parketu, razmišlja Vanjak.</p>
<p>Njihova reakcija u Madridu znamo kako je prošla, doživjeli su očekivani poraz 93-81 kojeg uz sve napore nisu uspjeli izbjeći. Nije pomoglo ni vrlo dobro izdanje Patricka Baldwina koji je Španjolcima ubacio 23 poena. Odmah do njega bio je Richard Mandeville (19), a skakačku dionicu dobro je odradio Jurica Ružić. Ostali su bili na razini prosječnosti koju će morati podići za koji postotak više ne bi li iznenadili Španjolce. </p>
<p>- Njihova prednost u odnosu na nas stoji u činjenicu da imaju deset igrača koje je moguće iskoristiti u svakom trenutku. Nažalost, nama se i pored onako tanke klupe nije još oporavio Tomislav Ružić iako je počeo s laganim treninzima, zatim Jurica Ružić vuče nezgodnu ozljedu, no primoran je stisnuti zube i zaigrati. S druge strane Alfonso Reyes nalazi se u odličnoj formi, u Madridu je također bio izvanredan, gotovo nezaustavljiv. Na njihove kontre i polukontre u čemu znaju biti vrlo uvjerljivi možemo odgovoriti obrambenim skokom i šutevima s vanjske pozicije, nada se Vanjak. Utakmica u Jazinama igra se u srijedu u 20.30 sati. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dallas slavio u Boston Gardenu</p>
<p>BOSTON, 19. prosinca</p>
<p> - U jedinoj utakmici odigranoj u ponedjeljak navečer u NBA ligi, Dallas je u Bostonu pobijedio Celticse 106-98 i tako okončao mini gostujuću turneju sa četiri pobjede i dva poraza. Junak tek treće pobjede Mavericksa u posljednjih 20 ogleda u Bostonu bio je Nijemac Dirk Nowitzki sa 31 košem, dok je Steve Nash dodao 20 koševa i 14 asistencija.</p>
<p>"Mi smo dobra, ne odlična ali dobra momčad,« kazao je trener Dallasa, Don Nelson. Utakmica je praktički bila riješena nakon prvih 12 minuta. Gosti su poveli sa 32-15 i veliku prednost sačuvali do kraja. Boston se sredinom treće dionice približio na svega tri razlike (76:73), no »Mavsi« su odmah uzvratili sa 11-3. Preko deset koševa kod gostiju postigli su i Michael Finley (18) i Shawn Bradley (13), dok su u redovima domaćina, koji je izgubio i četvrti susret u nizu, najbolji bili Paul Pierce (30 koševa) i Antoine Walker (20 koševa i 17 skokova). (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Spektakl Petiki za oprošaj</p>
<p>Nakon dugog razmišljanja Snježana Petika odlučila je napustiti aktivni rukomet. O tome su novinari obaviješteni u utorak na konferenciji za novinstvo / Oproštajna utakmica zakazana za četvrtak u 17 sati, protivnik Petikinoj Podravci bit će bečki Hypo </p>
<p>KOPRIVNICA, 19. prosinca</p>
<p> - Jedna od najvećih rukometašica Hrvatske i Europe Snježana Petika u četvrtak će se na revijalnoj utakmici Podravke Vegete i Hypa iz Beča, u povodu 45 godina ženskog rukometa u Koprivnici, oprostiti od aktivnog bavljenja rukometom. Bilo je mnogo kombinacija oko toga hoće li Snježana Petika nakon poroda ostati u rukometu ili ne. Primamljiv poziv bečkog Hypa uzrokovao je potres u Koprivnici, pa je svoje prijedloge o ostanku Snježane Petike u rukometu dala i Podravka. </p>
<p>Međutim, nakon dugog razmišljanja Snježana Petika odlučila je napustiti aktivni rukomet. O tome su novinari obaviješteni u utorak na konferenciji za novinstvo Rukometnog kluba Podravka Vegeta gdje je rečeno da Snježana Petika neće napustiti rukomet u potpunosti, jer će vjerojatno raditi na osposobljavanju mladih naraštaja koprivničkih rukometašica. </p>
<p>Ključni razlog razlaza Upravnog odbora RK Podravke i Snježane Petike bila je visina ugovora. Snježana Petika oprostit će se od igranja rukometa na veličanstvenoj priredbi zakazanoj za četvrtak u podne. . Snježana Petika bit će pred tv-kamerama obdarena pažnjom jednako kao i zlatna Podravkina generacija koja je 1996. godine osvojila europsko klupsko prvenstvo i Europski super kup. Tijekom dana na parketu koprivničke sportske dvorane nastupat će svi naraštaji koprivničkih rukometašica, pa će biti mjesta i za veteranke.</p>
<p> Glavna svečanost bit će od 17 sati kada će se odigrati utakmica s bečkim Hypom, a nakon toga bit će podijeljena priznanja svim generacijama koprivničkih rukometašica, trenerima i članovima uprava, odnosno predsjednicima kluba u tom gotovo polastoljetnom razdoblju. Predviđeno je da se novotiskana monografija o koprivničkom ženskom rukometu predstavi čak dva puta. Prvi puta u četvrtak prije podne, bit će to za novinare i članove Uprave, a potom navečer u dvorani za sve gledatelje. Treba reći, svi koji žele doći na spektakl mogu u dvoranu ući besplatno. Bilo je predviđeno da se okupe sve igračice koje su pronijele slavu Podravke u devedesetim godinama, međutim, dobar dio njih neće doći, kao primjerice Tirca, Cozma, Zupko i druge, ali se očekuju Simona Šturm, Nataša Kolega, Renata Pavlačić i sve druge sjajne domaće hrvatske rukometašice. Nažalost, neće doći ni trener te zlatne generacije Josip Šojat, jer ima obaveze sa svojim sastavom iz Celja koji odigrava utakmicu u slovenskoj ligi. Priznanja njima i drugima do čijih se podataka u kratkom vremenu nije moglo doći bit će predana naknadno. Čitav spektakl prenosit će i HTV. (Ivo Čičin.-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Finale u sjeni prosvjeda navijača</p>
<p>Iako je Jug u jedinstvenoj prigodi osvojiti tri trofeja u jednoj godini, finalna utakmica Kupa protiv Mladosti očekuje se u napetoj atmosferi zbog prosvjeda navijača zbog trening utakmice »jugaša« s Primorcem iz Kotora </p>
<p>DUBROVNIK, 19. prosinca</p>
<p> - Prva utakmica finala Hrvatskog vaterpolskog kupa odigrana prije tjedan dana u Zagrebu nije donijela prednosti niti Mladosti-CO niti Jugu (8-8). Uoči uzvratne utakmice koja se u srijedu igra pod balonom u Gružu (18.15 sati) obje momčadi razmišljaju kao da se prva utakmica nije ni odigrala. </p>
<p>- Sve je otvoreno, pogotovo što se radi o dvije iskusne momčadi koje podjednako igraju i u gostima i kod kuće. Nakon 8-8 u Zagrebu, možda je mala prednost na našoj strani, ali ne velika, kaže Veselih Đuho, trener Juga. </p>
<p>U prodaju je pušteno samo 600 ulaznica. Naime, samo je toliko sjedećih mjesta ispod balona. </p>
<p>- Prethodna iskustva govore nam kako više ljudi ne smijemo pustiti pod balon. Prošle godine, također u uzvratnoj utakmici finala Kupa, mnogi su naši navijači zbog činjenice da smo u prodaju pustili više ulaznica ostali ispred vrata, jer Policijska uprava nije dozvolila prerpanost našeg objekta, vele u Jugu. </p>
<p>Ipak, postoji priča koja je u drugi plan gurnula finale Kupa. Trening utakmica vaterpolista Juga s Primorcem iz Kotora, dan uoči prve utakmice finala Kupa u Zagrebu protiv Mladosti, uznemirila je duhove u Dubrovniku. Uzvratna utakmica koja se igra u srijedu i u kojoj Jug pobjedom može stići do najvećeg uspjeha u 78-godišnjoj povijesti kluba - tri naslova u jednoj godini - gurnuta je u drugi plan. </p>
<p>Reakcije Dubrovčana na trening s momčadi iz Crne Gore su veoma žestoke. Reagirali su priopćenjem najvatreniji Jugovi navijači, pripadnici »Torcide« iz Konavala i Dubrovnika, pitajući se »zar je moguće da ste već zaboravili sve žrtve i stradanja žitelja ovog grada koja su nastala zahvaljujući vašim prijateljima«, poručivši kako »ne mogu ne podići glas i ograditi se od sramotnog poteza svih onih koji su organizirali i dopustili odigravanje te 'bratske' utakmice«. </p>
<p> Niti nakon prve finalne utakmice i povoljnog rezultata u Zagrebu nisu se utišali oni najglasniji. Potvrda toga su i grafiti koji su osvanuli na zidovima hotela »Stadion« u sklopu kojeg se nalazi i plivalište Juga. Nedvosmislenim porukama upućenim treneru Juga Veselinu Đuhu i sportskom direktoru Goranu Suknu, te klubu općenito, još jednom je iskazano golemo nezadovoljstvo. Grafiti su u ponedjeljak prebrisani plavom bojom. Za uklanjanje grafita pobrinuli su se po svemu sudeći sami »jugaši«, jer djelatnici Gradskog komunalnog odjela to nisu napravili.</p>
<p>Nikada ništa nije moglo gurnuti u drugi plan osvajanje trofeja u Dubrovniku. To se, zbog spomenute trening utakmice s Primorcem iz Kotora ovaj put dogodilo. (em)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Izdan nalog za uhićenje Maria Miličevića zbog sumnje da je sudjelovao u Leutarovu ubojstvu </p>
<p>SARAJEVO, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Županijski sud u Sarajevu izdao je nalog za uhićenje još jedne osobe osumnjičene za sudjelovanje u atentatu na bivšeg doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara.</p>
<p> Riječ je o Mariju Miličeviću zvanom Baja, a glasnogovornik UN-ove misije u BiH Douglas Coffman kazao je da je Miličević jedan od šestoro osumnjičenih za to terorističko djelo. Prema njegovim riječima osumnjičeni Miličević se kreće na području Mostra te je u ime misije UN-a u BiH pozvao sva županijska ministarstva unutarnjih poslova da što je prije moguće odrede Milićevićevu lokaciju, uhite ga i privedu sarajevskom sudu. </p>
<p> Četvorica osumnjičenih za Leutarovo ubojstvo, Dominik Ilijašević-Como, Zoran Bašić, Željko Čosić i Jedinko Bajkuša pritvoreni su u Sarajevu, a od Hrvatske se očekuje izručenje prvoosumnjičenog Ivana Andabaka. (A.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Tajne službe špijunirale brazilskoga predsjednika</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - U Brazilu više nitko ne zna tko vlada tajnim službama, pišu ovih dana brazilski i španjolski mediji. Najnovije otkriće koje ide u prilog toj tvrdnji jest spoznaja da je Brazilska obavještajna agencija (ABIN) naredila nezakonito prisluškivanje i snimanje čak i brazilskog predsjednika Fernanda Henriquea Cardosa. To otkriće, posljedica istrage koju je provela brazilska savezna policija, još je više bacilo sjenu na tajnu službu, nedavno optuženu da je pravo jezgro bivših mučitelja vojnoga režima. ABIN je već mjesecima pod sumnjom da špijunira gotovo sve slojeve i krugove brazilskoga društva i provjerava njihove političke i ostale aktivnosti.</p>
<p>Nedavno objavljeno policijsko izvješće potvrđuje sumnje brazilske javnosti da se ABIN bavi nezakonitim poslovima, uglavnom prikupljajući »materijale« o ljudima i skupinama koje bi kasnije mogla ucjenjivati. U tom su izvješću trojica agenata ABIN-a navedeni kao ljudi koji su 1998. nezakonito prisluškivali članove vlade, pa i samoga predsjednika Cardosa u vrijeme prodaje brazilskoga telekoma, što je bila jedna od najvećih privatizacijskih operacija na svijetu. </p>
<p>Objavljivanje transkripata koje je ABIN snimio izazvalo je jedan od najvećih skandala posljednjih godina, a ministar za telekomunikacije dao je ostavku. Prema tim tajno pribavljenim zapisima, čije je objavljivanje podiglo veliku prašinu - ali i nakladu nekih novina - nekoliko je članova vlade željelo izvući korist za sebe u dugom procesu dogovaranja privatizacije telekoma, preko jednog od konzorcija koji je sudjelovao u tom unosnom poslu. Transkripti također ukazuju na to da je predsjednik Cardoso dopustio da se njegovo ime koristi prilikom pritiska na jedan od moćnih državnih mirovinskih fondova kako bi i on ušao u taj konzorcij. </p>
<p>Zaključci iz tog policijskog izvješća opovrgavaju službenu tezu koju je iznio general Alberto Cardoso, ministar institucionalne sigurnosti koji je odgovoran za ABIN i predsjednikova je desna ruka. General je tvrdio da su tajne snimke pronađene ispod jednog vijadukta u Brasiliji, nakon anonimne dojave. Sada je, pak, na temelju službenog policijskog izvješća, nadležno ministarstvo (javnih poslova) podnijelo prijavu zbog odgovornosti agenata ABIN-a za nezakonita prisluškivanja, za koja je vjerojatno znao i general Cardoso. Kako sada stvari stoje, istražni će suci pozvati ne samo članove vlade za koje se sumnja da su bili uključeni u taj unosni posao nego i predsjednika Cardosa. (Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Atentat na moskovskog dogradonačelnika</p>
<p>MOSKVA, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oružanim prepadom na službeni autombil, dvojica profesionalnih ubojica pokušali su u utorak ubiti dogradonačalnika Moskve Josifa Ordžonokidzea. U atentatu je vozač Ordžonokidzea ubijen, dok se liječnici u bolnici bore za život teško ranjernog dogradonačalnika. </p>
<p>Atentat je izvršen u samom središtu grada, u trenutku kada je Ordžonokidze automobilom išao na posao. Atentatori su dočekali automobil u maloj ulici gdje je promet usporen i otvorili najprije pancirnim zrnima iz »kalašnjikova« vatru po vozaču. Kad je vozač ubijen, a vozilo se zaustavilo, atentatori su doslovce izrešetali automobil i, uvjereni da su ubili i dogradonačelnika, pobjegli s mjesta atentata.</p>
<p>Nakon atentata, gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov izjavio je novinarima da je njegov zamjenik žrtva svojih službenih obveza jer je vjerojatno nekom svojom odlukom »stao na žulj« kriminalnim strukturama i mafiji. Ordžonokidze je rukovodio deviznim investicijama desetmilijunskog grada, a u njegovoj nadležnosti bila je i kontrola rada lutrije, kazina i drugih trvtki koje se bave igrama na sreću. U travnju ove godine, izvršen je neuspjeli atantat na pomoćnika Josifa Ordžonokidzea, a prije tri godine u atentatu je teže ranjen i drugi dogradonačelnik Moskve Valerij Šancov. </p>
<p>Naručena ubojstva u kojima su žrtve bankari i drugi poslovni ljudi, odavno su postala način borbe ruskih kriminaliziranih struktura za kapital i velike investicijske poslove. Godišnje u Rusiji profesionalni ubojice izvrše prosječno oko 700 naručenih ubojstava. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kohl traži zabranu objavljivanja Stasijevih transkripata telefonskih razgovora </p>
<p>Telefonske razgovore godinama je prisluškivala tajna policija DDR-a / Kohl strahuje da bi uvidom u privatnu korespodenciju i telefonske razgovore na vidjelo mogli izići i mnogi neugodni detalji vezani uz financijsku aferu oko tajnih bankovnih računa CDU-a </p>
<p>BERLIN, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši njemački kancelar Helmut Kohl pokušava tužbom pri berlinskom Upravnom sudu spriječiti objavljivanje transkripata telefonskih razgovora koje je godinama prisluškivala tajna policija DDR-a Stasi. Kohl, naime, strahuje da bi uvidom u privatnu korespondenciju i telefonske razgovore na vidjelo mogli izići i mnogi neugodni detalji vezani uz financijsku aferu oko tajnih bankovnih računa Kršćansko demokratske unije (CDU). </p>
<p>Time se pravni sukob oko objavljivanja tajnih Stasijevih dokumenata koji sadrže mnoge neugodne detalje iz privatnog i političkog života mnogih zapadnonjemačkih političara, naglo zaoštrio. Kohl smatra da bi objavljivanje tajnih protokola značilo »kasnu pobjedu Stasija« i time komunističke diktature. Gauckov ured, državna institucija koja je odmah nakon pada Berlinskog zida utemeljena sa zadaćom da se brine oko »vrućeg« Stasijevog arhiva, objavio je da će, sukladno dosadašnjoj praksi, transkripte telefonskih razgovora koje je Helmut Kohl vodio iz ureda kancelara u razdoblju od 1983. do 1989. dati na uvid novinarima i znanstvenicima. Dosad je, naime, objavljeno sijaset tajnih protokola koji se tiču mnogih osoba iz javnog života DDR-a. Sada, kada bi trebalo početi s objavljivanjem tajni iz života zapadnonjemačkih političara, došlo je do pobune stranaka sa zapada zemlje koje se, predvođene ministrom unutarnjih poslova Ottom Schilyjem svim silama bore protiv »utjecaja ilegalnih dokumenata na njemačku političku klimu«. U tom su se sukobu već stvorile jasne fronte koje ukazuju na novi sukob između »novih« pokrajina, nastalih nakon pada DDR-a i »stare« Zapadne Njemačke. </p>
<p>Tako Schilyjev stranački kolega iz Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD) i premijer savezne pokrajine Saska-Anhalt Reinhard Höppner ukazuje da su tajne iz života mnogih i danas aktivnih istočnonjemačkih političara i boraca za ljudska prava bile objavljivane godinama i ne vidi razlog zašto bi se sada, kada je u pitanju Helmut Kohl, stvari trebale promijeniti. »Ja sam, zahvaljujući Stasiju, iz novina saznao mnoge detalje iz mog privatnog života«, primijetio je Höppner. </p>
<p>Kao reakciju na Höppnerove izjave Kohl ističe kako je »nekim lijevim interesnim sferama« stalo do toga da iz problema oko Stasijevih dokumenata stvore novu pravnu aferu Kohl. »Tu se ne radi samo o meni, nego o tome treba li osobe koje su već jednom bile žrtve prisluškivanja još jednom kazniti objavljivanjem detalja iz privatnog života«, zaključio je Kohl. </p>
<p>Uvidjevši da je stvar opasno izmakla kontroli, kancelar Gerhard Schröder, koji dosad nije iznosio svoje mišljenje glede problema Stasi, dao je do znanja da mu ni najmanje nije stalo do rasplamsavanja sukoba. No, odbijanjem zahtjeva Otta Schilyja da Gauckovom uredu osobno zabrani objavljivanje Kohlovog dosjea, Schröder je ipak pokazao da su mu bliži zagovornici prakse o jednakom tretmanu za sve žrtve Stasijevih prisluškivanja. Izjavom da odluka o tome hoće li dokumenti biti objavljeni stoji u nadležnosti suda, Schröder je vrući krumpir prebacio drugome. Time je istodobno dao do znanja da ubuduće neće trpjeti unutarstranačke sukobe između istočnog i zapadnog SPD-a. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U BiH bjesni otvoreni rat muslimanskih obavještajnih službi</p>
<p>Jedan od razloga za medijski rat mogao bi biti i strah od odgovornosti za zapovjeđena, počinjena i još uvijek nekažnjena djela u ratu i poraću, za što je već u više navrata ozbiljan interes pokazao i Haaški sud</p>
<p>MOSTAR, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Među muslimanskim obavještajcima posljednjih su tjedana učestale svađe i javno iznošenje »prljavog rublja«. Muslimanska tajna služba AID sve više, ocjenjuju ovdašnji komentatori, gubi epitet tajne u žestokim medijskim obračunima u kojima se bivši i aktualni djelatnici obavještajnih službi naprosto utrkuju tko će s više informacija izaći u javnost. Kidnapiranje Nedžada Herende, ubojstvo Nedžada Ugljena, ratne i poratne aktivnosti protuterorističke postrojbe »Ševa«, afere su kojima se javnost najviše bavi. Da o svemu ne kaže koju riječ, nije odolio ni sam direktor AID-a Kemal Ademović u intervjuu Danima. U toj ispovijesti Ademović se brani od optužbi Edina Garaplije i pokušava obrazložiti zašto još uvijek nije završena istraga o ubojstvu njegova pomoćnika Nedžada Ugljena.</p>
<p>Otkuda odjednom »poplava« tajnih dokumenata u javnosti? Odgovor na to pitanje treba potražiti, prije svega, u borbi pojedinaca i interesnih skupina za upravljanje AID-om. Isto tako, jedan od razloga za medijski rat muslimanskih obavještajaca mogao bi biti, pišu bosansko-hercegovački mediji, i strah od odgovornosti za zapovjeđena, počinjena i još uvijek nekažnjena djela u ratu i poraću, za što je već u više navrata ozbiljan interes pokazao i Haaški sud. </p>
<p>S druge strane, dosad neuobičajenu nervozu među muslimanskim obavještajcima valja promatrati i iz kuta aktualnih političkih prilika u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora održanih 11. studenoga. Navodno je, kako piše Slobodna Bosna, ozloglašeni Fikret Muslimović dobio zadatak da razbije tzv. alijansu za promjene. Istodobno, Zlatko Lagumdžija i Haris Silajdžić, uz međunarodnu zajednicu glavni tvorci tzv. alijanse, u automobilu, u strahu od prisluškivanja i svjesni praćenja od strane muslimanske tajne policije AID, pokušavaju postići dogovor o strateškim stvarima.</p>
<p>Uz sve, u obzir se mora uzeti i povlačenje muslimanskog lidera Alije Izetbegovića iz Predsjedništva BiH, kao i borba za njegovo nasljedstvo unutar Stranke demokratske akcije koja, uzgred, nije polučila priželjkivani rezultat na izborima. Zbog toga, dojam je, AID i neke druge (para)državne službe kao da gube adresu za podnošenje svojih izvješća. A nema sumnje da unutar muslimanskih obavještajnih službi ovih dana ima i dosta stranačkog prestrojavanja i koketiranja s budućom vlašću. </p>
<p>Ključno u svemu ostaje ipak pitanje - očito izgubljene - parlamentarne kontrole nad obavještajnim službama, poput muslimanske tajne policije AID.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vukov Colić predao vjerodajnice austrijskom predsjedniku </p>
<p>BEČ, l9. prosinca</p>
<p> - Austrijski predsjednik Thomas Klestil izjavio je u utorak u Beču, primajući vjerodajnice novoga hrvatskog veleposlanika u Austriji Dražena Vukova Colića, da prijateljstvo s Hrvatskom za njegovu zemlju ima posebno značenje.</p>
<p> »Za Austriju prijateljstvo s Hrvatskom ima posebno značenje«, rekao je Klestil, dodavši da Austrija, iako nema zajedničku državnu granicu s Hrvatskom, njoj »pristupa kao zemlji susjedu« čije je napore da se uključi u europsku zajednicu podupirala od samog početka. Klestil je također pozdravio početak pregovora Hrvatske s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. »Pozdravljamo početak pregovora Hrvatske s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i nadamo se njegovu što skorijem uspješnom okončanju«, istaknuo je Klestil.</p>
<p> Tijekom razgovora s novim hrvatskim veleposlanikom Thomas Klestil s velikim zadovoljstvom primio je srdačne pozdrave hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, koji će uskoro službeno posjetiti Austriju.</p>
<p> To će biti još jedan veliki pomak u razvijanju ionako primjernih odnosa između dviju zemalja, rekao je Klestil, istaknuvši da je već imao prigodu susresti predsjednika Mesića, ali da će tek ti razgovori činiti prvu pravu prigodu da detaljno rasprave o budućim prijateljskim odnosima, koji inače sve više poprimaju pune partnerske oblike. Veleposlanik Vukov Colić se u nastupnom govoru zahvalio za svu pomoć i političku potporu koju je Austrija pružila i pruža Hrvatskoj, istaknuo važnost i vrijednost Zagrebačkog summita održanog 24. studenoga ove godine i početka pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Posebno su dragocjene vrlo razvijene gospodarske veze koje Austriju čine četvrtim trgovinskim partnerom Hrvatske, rekao je on. Istaknuo je također pomak koji je ova austrijska vlada učinila u zaštiti manjinskih prava, što je osobito važno za gradišćanske Hrvate, dok bi ovog trenutka Hrvatskoj bile osobito dragocjene izravne austrijske investicije za koje u Beču vlada pojačani interes. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Clinton traži od Kongresa da američki vojnici na Kosovu ostanu još pola godine </p>
<p>WASHINGTON, 19. prosinca</p>
<p> - »Unatoč napretku u demokratizaciji Kosova i SRJ, nastavljaju se etničke napetosti (pa) SAD, i naši saveznici zajedno s vođama u regiji, moraju ostati aktivno uključeni u zaustavljanje sukoba«, napisao je američki predsjednik Bill Clinton, u pismu dostavljenom u utorak predsjedniku Kongresa Dennisu Hastertu. Uz pismo, Clinton je kongresmenima poslao polugodišnje izvješće o sudjelovanju američkih vojnika u mirovnoj misiji na Kosovu. On navodi da u sastavu KFOR-a djeluje oko 5600 Amerikanaca, dok je još 500 u postrojbama za potporu u Makedoniji. »U posljednjih šest mjeseci svih 19 članica NATO-a i još 20 zemalja, među kojima i Rusija, povećali su broj vojnika u KFOR-u na Kosovu i u susjednim zemljama«, napisao je Clinton. Prema njegovoj ocjeni misija UN-a na Kosovu s uspjehom nastavlja uspostavu neophodnih tijela lokalne vlasti i prijelazne samouprave, a potpora KFOR-a tom procesu je nenadomjestiva i odlučujuća za uspjeh. Clinton od Kongresa traži suglasnost da američki vojnici ostanu na Kosovu i slijedećih pola godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Starijim Crnogorcima samo pola glasa na referendumu?</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Liberalni savez Crne Gore predložio je da se u novi crnogorski zakon o referendumu ugradi rješenje po kojemu o državnom statusu ne mogu odlučivati svi građani s istim pravom, pozivajući se na sličan zakon u Italiji. U ovoj stranci ističu da ne mogu jednakom snagom odlučivati građani s 20 i s 80 godina jer se »odlučuje o budućnosti«. Zato »oni s preko 60 godina trebaju imati pola glasa, tako da dva čovjeka te starosne dobi imaju zajedno jedan glas«, objasnili su Vesna Perović i Labud Šljukić sudjelujući u radu skupštinske radne grupe za pripremu zakona o referendumu. Predlagači su obrazložili da bi se taj način glasovanja mogao provesti uvođenjem glasačkih listića različite boje. Predstavnici ostalih stranaka nisu komentirali ovaj stav LSCG-a. </p>
<p>Kako pišu podgoričke Vijesti, radna grupa crnogorske skupštine zasad je usuglasila stav da odluka građana o državnom statusu Crne Gore na referendumu bude obvezujuća, a da od raspisivanja do održavanja referenduma ne može proći manje od 60 ni više od 100 dana. Skupština Crne Gore utvrdit će tekst pitanja o kojem će se građani izjašnjavati kao i datum održavanja referenduma. </p>
<p>Radna grupa nije uspjela postići suglasnost o tome tko će imati pravo glasa na referendumu i o tome će se pitanju još raspravljati. Većinski stav je da to budu građani Crne Gore koji na teritoriju Crne Gore imaju prebivalište dulje od dvije godine, kako je uređeno i izbornim zakonom. Međutim, Miodrag Iličković iz SDP-a predložio je da pravo glasa imaju samo državljani Crne Gore koji na njenom teritoriju žive najmanje pet godina, ukazujući da na stalna doseljavanja od 1990. godine i značajnu promjenu strukture stanovništva, posebno na rubnim područjima. Liberali su na to dodali da se ne smije dati pravo glasa Crnogorcima koji žive u Srbiji budući da su oni glasači Srbije. </p>
<p>Sastanku nisu prisustvovali predstavnici Narodne stranke (koja je dio vladajuće koalicije) i oporbene Socijalističke narodne partije, a predstavnici vladajućih stranaka upozorili su da su baš narodnjaci insistirali da se donese novi zakon o referendumu, a sad odbijaju raditi na projektu. To je protumačeno kao zahtjev za radikalizacijom političkih prilika u Crnoj Gori. Inače, predsjednik NS Dragan Šoć poslao je pismo u kojem tvrdi da državni mediji forsiraju samo jednu, proreferendumsku opciju i šire antisrpstvo. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kanada preuzela tešku ulogu posrednika između Putina i Busha </p>
<p>Ako Bush pristupi realizaciji plana o američkom proturaketnom kišobranu, to će biti ne samo jednostrano istupanje SAD-a iz sporazuma o proturaketnoj obrani, već i početak nove utrke u naoružanju za koju Rusija nema novca</p>
<p>MOSKVA, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Susretom s poslovnim ljudima Toronta, ruski je predsjednik Vladimir Putin završio u utorak svoj prvi dvodnevni posjet Kanadi i vraća se kući zadovoljan. Razlog za Putinovo zadovoljstvo nije činjenica što je sa svojim domaćinom Jeanom Chretienom dogovorio intenziviranje veza dviju zemalja i veća kanadska investicijska ulaganja u rusko gospodarstvo, već što je uspio nagovoriti kanadskog premijera da bude posrednik između njega i novog američkog predsjednika Georgea Busha mlađeg oko daljnjeg procesa nuklearnog razoružanja. </p>
<p>Naime, kanadski premijer nije osudio Bushov plan stvaranja zasebnog američkog proturaketnog kišobrana, ali je obećao da će oko toga spora između Moskve i Washingtona aktivno posredovati, tim više što će radi stvaranja proturaketnog kišobrana Amerikanci morati koristiti i teritorij svoj sjevernog susjeda. Uostalom, to je bio jedan od glavnih ciljeva Putinova boravka u Kanadi, jer ako Bush pristupi realizaciji plana o stvaranju zasebnog američkog proturaketnog kišobrana, to će biti ne samo jednostrano istupanje SAD-a iz sporazuma o proturaketnoj obrani (potpisanog davne 1972. godine između tadašnjeg SSSR-a i SAD-a), već i početak nove utrke u naoružanju za koju Rusija nema novca. </p>
<p>U nastojanju da osujeti američki plan o stvaranju zasebnog sustava protuzračne obrane, Putin je ove jeseni pokrenuo niz diplomatskih inicijativa. Predložio je da SAD i Rusija stvore zajednički raketni kišobran koji će pokrivati ne samo njihove dvije zemlje nego i cijeli europski kontinent. Za tu inicijativu Putin je dobio podršku lidera vodećih europskih država (Njemačke, Francuske i Engleske), ali je jedini njezin rezultat bio taj da je Clinton konačnu odluku o izgradnji zasebnog sustava američke protuzračne obrane prepustio svom nasljedniku koji će ući u Bijelu kuću sredinom siječnja. </p>
<p>Prijedlog za stvaranje zajedničkog raketnog štita nije bio i jedina Putinova inicijativa kojom je pokušao blokirati američki plan. U završnici američke predsjedničke predizborne kampanje, predložio je da dvije zemlje smanje broj svojih nuklearnih bojevih glava na samo 1500, ali i ta njegova inicijativa nije izazvala osobiti odjek u SAD-u. »Odlazeći« Clinton kurtoazno je pozdravio tu Putinovu inicijativu, a George Bush mlađi odšutio, ignorirajući na taj način prijedlog ruskog predsjednika. Bush i njegovi republikanci znaju da su te Putinove inicijative rezultat spoznaje Kremlja da njihova zemlja nije sposobna financijski za novu trku u naoružanju i uopće učinkovitiju modernizaciju obrane zemlje. Prezadužena Rusija odvaja sada godišnje tek četiri milijarde dolara za održavanje i naoružavanje svoje armije, a SAD pedeset puta više. K tome, godišnji vojni proračun SAD-a deset puta je veći i od ukupnog ulaganja za obranu svih zapadno-europskih država zajedno. </p>
<p>Uoči američkih predsjedničkih izbora, kremaljski diplomati izjavljivali su da je Rusiji »svejedno« tko će biti novi stanar Bijele kuće u Washingtonu, demokrat Al Gore ili republikanac George Bush mlađi. »Rusija mora razvijati dobre odnose sa SAD-om bez obzira zadrže li vlast u Bijeloj kući demokrati koji insistiraju na ljudskim pravima ili vlast osvoje republikanci koji će biti težak ali jasan sugovornik«, izjavljivao je još nedavno šef ruske diplomacije Ivanov. </p>
<p>Međutim, novoimenovani državni tajnik SAD-a, general Colin Powell ohladio je ruske diplomate već svojom prvom izjavom. »Rusija od sada za SAD nije ni partner ni protivnik. Rusija je nacija koja traži sebe«, rekao je Powell, a moskovski analitičari tu izjavu »generala američke diplomacije« već su protumačili kao nepriznavanje njihove zemlje za geopolitičkog partnera kojega treba uvažavati i kojem treba priznavati pravo na određene interese. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Colin Powell ublažio stavove o vojnom (ne)angažiranju SAD-a u svijetu</p>
<p>Powell je izjavio da će Amerika preispitati angažiranje svojih snaga u mirovnim misijama, ali da će se o tome prije svake odluke savjetovati sa svojim europskim saveznicima</p>
<p>NEW YORK, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi američki državni tajnik Colin Powell i savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice u prvim istupima nakon imenovanja ublažili su svoja stajališta o americkom vojnom sudjelovanju u mirovnim misijama na Balkanu. Colin Powell bio je poznat kao oštar protivnik američkog vojnog angažiranja ne samo na Balkanu nego uopće u svijetu, a te stavove još je jasnije u republikanskoj izbornoj kampanji izrazila novoimenovana savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Na republikanskoj predsjedničkoj nominaciji u Philadelphiji ona je izjavila da Amerika neće biti svjetski policajac koji reagira na svaki telefonski poziv s broja 911 (američki broj za hitne intervencije). </p>
<p>Takva stajališta naišla su na protivljenje u Europi za koju novi američki predsjednik smatra da se mora više angažirati oko rješavanja vlastitih problema, prije svega na Balkanu.</p>
<p>U ponedjeljak je, govoreći pred jednim manjim skupom, novoimenovani državni tajnik Colin Powell, bivši načelnik stožera američkih oružanih snaga donekle ublažio svoja stajališta izjavivši da će Amerika preispitati angažiranje svojih snaga u mirovnim misijama, ali da će se o tome prije svake odluke savjetovati sa svojim europskim saveznicima. </p>
<p>»Zajedno s njima procijenit ćemo što je potrebno u ovom trenutku, a što će biti potrebno u budućnosti. Naše su oružane snage previše razvučene, iako postoji granica takvog angažiranja. Prelazak te granice se ne moze izdržati. Mi ćemo, dakle, dobro razmotriti to pitanje, razgovarati o tome s našim saveznicima, te se konzultirati s onima koji su na terenu, i zajedno s njima procijeniti što sad radimo, što je u ovom trenutku potrebno, i što će biti potrebno u budućnosti«, precizirao je Colin Powell. </p>
<p>Nova Bushova savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice, u televizijskom intervjuu za tv mrežu ABC bila je nešto određenija kazavši da nitko ne želi jednostavno prekinuti misiju i pobjeći. Ona je dodala da George Bush, preispitujući američke obveze što se tiče Balkana, ništa neće poduzimati jednostrano. </p>
<p>Govoreći o glavnim ciljevima nove američke vanjske politike, Colin Powell je podvukao da je na visokom prioritetnom mjestu izgradnja sustava proturaketne obrane bez obzira na rusko protivljenje tom programu. O tome će se povesti razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i s američkim saveznicima, najavio je novi američki državni tajnik.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U 21. stoljeću moguć hladni rat Kine i SAD-a, upozorava general Henry Shelton</p>
<p>Kina agresivno modernizira svoje vojne snage, kako konvencionalne tako i nuklearne, izjavio je Shelton / Nova američka administracija trebala bi povećati troškove obrane za dodatnih 60 do 100 milijardi dolara za rješavanje svih problema nastalih smanjenjem vojnog proračuna tijekom vladavine Clintonove administracije, smatra Shelton</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - U idućih nekoliko godina Kina bi mogla preuzeti ulogu bivšeg SSSR-a tijekom hladnoga rata, a mješavina kapitalističkog gospodarstva i komunističke vlasti u toj zemlji prijetnja su regionalnoj stabilnosti, upozorio je prošloga tjedna zapovjednik Glavnog stožera američke vojske general Henry Shelton. </p>
<p>On je u govoru na Nacionalnom Press Clubu rekao kako je »čvrsto uvjeren da SAD moraju sve svoje snage i diplomaciju usmjeriti na to da Kina ne postane nova verzija »sovjetskog medvjeda« u 21. stoljeću«. Ta zadaća, po njemu, neće biti nimalo laka. Shelton upozorava na činjenicu kako Kina zauzima stav nepovjerenja prema namjerama Sjedinjenih Država, što je spomenuto u nedavnom kineskom »white paperu« o sigurnosti. U njemu kineska vlada u Sjedinjenim Državama vidi globalnu opasnost i prijetnju miru. »Oni agresivno moderniziraju svoje vojne snage, kako konvencionalne tako i nuklearne. U isto vrijeme, nadaju se da će zadržati kontrolu nad sve snažnijom vrstom kapitalističkog gospodarstva pod upravom komunističke hijerarhije koja njeguje centralizirano planiranje i kontrolu«, rekao je Shelton. Prema njemu, takav »kontradiktoran« spoj kapitalizma i komunizma mogao bi postati prijetnja kineskoj unutarnjoj moći, što bi moglo izazvati nestabilnost u cijeloj regiji. </p>
<p>List Washington Times, ističe da ovim uznemiravajućim podacima Shelton nije pridodao nedavne kineske pokuse s projektilima dugog dometa koji su izvedeni upravo tijekom njegova posjeta Kini prošloga mjeseca. Dosad su obavljena dva pokusa novog pokretnog projektila tipa DF-31, a treći bi se mogao obaviti u idućih par tjedana. </p>
<p>Dokazujući svoje tvrdnje, Shelton je također spomenuo nedavno službeno izvješće kineske komunističke vlade u kojemu se upozorava na »tešku« situaciju u Tajvanskom tjesnacu te na kinesku odluku da na svojoj obali nasuprot otoku gradi lansirna postolja za projektile. Sve to popraćeno je prijetećom retorikom i pozivima na unifikaciju uz upotrebu sile, ako je potrebno. Sjedinjene Države trebale bi uvjeriti Kinu da je mirno rješenje nesuglasica s Tajvanom jedini izlaz što neće biti nimalo laka zadaća, smatra američki general. </p>
<p>Nedavne pojave nestabilnosti na Haitiju, u Africi, Indoneziji i jugoistočnoj Aziji također su nagovještaj budućeg međunarodnog sigurnosnog okoliša, što upućuje na potrebu jačanja spremnosti američke vojske.</p>
<p>Govoreći o problemima u američkoj vojsci, Shelton je upozorio da jedan od problema leži u tome što planeri strategije američke obrane rade »puno strategija za premalo snaga«. Shelton, kojemu u rujnu iduće godine završava mandat na čelu Glavnog stožera, predlaže da nova američka administracija poveća troškove obrane za dodatnih 60 do 100 milijardi dolara za rješavanje svih problema nastalih smanjenjem vojnog proračuna tijekom vladavine Clintonove administracije, zbog čega je američka vojska dovedena u, kako je rekao, »stanje zapuštenosti«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tbilisi zatražio da ga Ankara zaštiti od Moskve</p>
<p>Rusija manipulira čečenskim problemom kao bi produžila svoju vojnu nazočnost u Gruziji, rekao je u Ankari gruzijski ministar vanjskih poslova Giorgi Burduli</p>
<p>ANKARA, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gruzija je zatražila od Turske da je zaštiti od ruskih pritisaka. Taj gotovo dramatični poziv što ga je uputio gruzijski predsjednika Eduard Ševardnadze najvišim turskim dužnosnicima prenio je prvi zamjenik šefa gruzijske diplomacije Giorgi Burduli. Tijekom dvodnevnog boravka u Ankari, gruzijski diplomat upozorio je na velike pritiske koje Moskva čini na službeni Tbilisi, optužujući ga za pružanje pomoći separatističkim pobunjenicima u Čečeniji. </p>
<p>»Mi trebamo tursku pomoć«, poručio je, dodajući kako je njegova zemlja sličnu pomoć također zatražila od više drugih država i međunarodnih organizacija. Burduli je iznio gruzijske procjene prema kojima se ratni sukobi u Čečeniji iznimno oštro prelamaju na širim prostorima Zakavkazja. To se, rekao je on, posebice osjeća u gruzijskoj separatističkoj provinciji Abhaziji i Južnoj Osetiji. Dodao je kako bi produbljivanje sadašnje krize i sukoba, cjelokupno područje moglo uvući u ratne okršaje s teško sagledivim posljedicama. Gruzijski diplomat je u tom eksplozivnom košmaru posebno izdvojio stanje ni rata ni mira koje već godinama vlada na granicama Armenije i Azerbajdžana.</p>
<p>Burduli je kao potpuno neutemeljene odbacio optužbe Kremlja da Gruzija pruža aktivnu potporu čečenskim borcima. »Ne postoje nikakvi dokazi koji bi mogli potkrijepiti takve ruske tvrdnje«, rekao je. Ocijenio je kako se Moskva na taj način praktički želi miješati u unutrašnja zbivanja u Gruziji. Upozorio je da se zbivanja u Čečeniji samo koriste kao izgovor za nove ruske pritiske. Naglasio je kako su oni usmjereni na to da se »isposluje« korištenje dvije ruske vojne baze na gruzijskom tlu protiv čečenskih separatista.</p>
<p>»Takve dosadašnje ruske prijedloge smo energično odbacili«, obznanio je Burduli. Među njima je i prijedlog prema kojemu bi baze bile otvorene sljedećih 25 godina. Po njegovom mišljenju, Rusija manipulira čečenskim problemom kao bi produžila svoju vojnu nazočnost u Gruziji. Ukazao je kako se isti scenarij pritisaka sprovodi u Abhaziji i Južnoj Osetiji.</p>
<p>Inače, od raspada sovjetskog imperija 1991., tursko-gruzijski odnosi su u stalnom usponu. Između dvije susjedne zemlje razvila se tijesna suradnja na mnogim poljima, uključujući i vojnu suradnju. Gruzijski predsjednik Ševardnadze trebao je u studenome doći u službeni posjet Turskoj. Međutim, njegov dolazak je otkazan zbog smrti starije sestre. Nakon toga, dvije strane su diplomatskim kanalima utvrdile kraj siječnja iduće godine kao novi datum posjeta gruzijskog šefa države Turskoj.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Drugo zvono u splitskoj priči o spomen-ploči: Nacionalni otpor koji je sačuvao hrvatstvo antifašističkog Splita bio je fenomen </p>
<p>Dostavljamo Vam u prilogu ispravak na tekst »Splitski HSS i HSLS zamjeraju Škariću vraćanje spomen-ploče "Herojskoj Titovoj armiji"«! od 12. prosinca 2000. s molbom da ga objavite u skladu sa Zakonom, bez izmjena i kraćenja, što se odnosi i na naslov koji je integralni dio odgovora.</p>
<p>Ivan Rogulj</p>
<p>Tajnik Udruge antifašističkih boraca NOR-a Grada Splita</p>
<p>Herojska Titova armija</p>
<p>Zlonamjernu krivotvorinu objavila je u Vjesniku od 12. prosinca 2000. stanovita Dobrila Stella pod naslovom Splitski HSS i HSLS zamjeraju Škariću vraćanje spomen-ploče »Herojskoj Titovoj armiji«. Istu tu lažnu tvrdnju spomenuta će u tekstu ponoviti još točno deset puta, namjerno izvrćući podatak da se ovdje radi o preko pola stoljeća staroj spomen-ploči u čast Dana oslobođenja Splita od fašističke okupacije a ne spomen-ploči »herojskoj Titovoj armiji«. Drugim riječima: spomen-ploča prvenstveno obilježava jedan datum i jedan događaj, a ne ono (vojska) što je taj događaj posredovalo.</p>
<p>Zašto izvjesna D.S., koja očito ništa ne zna o onim vremenima, s takvim sarkazmom i zluradošću optužuje »herojsku Titovu armiju«, koja je bila dio Savezničke koalicije u Drugom svjetskom ratu? Stoga što je takav trend kreirao pokojni diktator u vrijeme dok se raskalašeno rehabilitiralo ustaštvo i umnažala socijalna prava bivših okupatorskih suradnika, a istovremeno se ukidala skromna prava pripadnika NOB-a i vandalski uništavali partizanski spomenici.</p>
<p>U Željku Sikirici, čelniku splitskog HSS-a, D.S. je našla plačidruga od kojeg slušamo kako je »herojska Titova armija« prilikom oslobađanja Splita »strijeljala 24 ugledna građana, mnoge od njih i na kućnom pragu« te među ostalim »ubila i istaknutog člana naše stranke Vojka Krstulovića« kaže Sikirica i napominje da će HSS zatražiti preimenovanje jedne splitske ulice u ulicu hrvatskog mučenika Vojka Krstulovića, dok bi samu ploču »herojskoj Titovoj armiji« trebalo što prije skinuti.</p>
<p>Evo i drugog zvona u toj priči.</p>
<p>Splitski ogranak HSS-a sljednik je one minorne ratne frakcije koja se nije kao većina dalmatinskih prvaka HSS-a priključila NOB-i, nego je dešperatno koegzistirala s okupatorom i ustašama. Jedan od takvih zadrtih kolaboranata koji je razbijao đačke štrajkove i po Dalmaciji organizirao omladinu protiv NOP-a - bio je poznati HSS-ovac i frankovac Vojko Krstulović-Švora. Uporno prozivan u ilegalnoj štampi i identificiran agentom Gestapoa, na kraju je 1944. likvidiran od ilegalaca u Splitu pod njemačkom okupacijom. Nije ga, dakle, »ubila herojska Titova armija« niti se kolaboranta može nazivati »hrvatskim mučenikom« i njegovo ime davati ulicama.</p>
<p>Nadalje, nije »herojska Titova armija« nikoga strijeljala prilikom oslobođenja Splita, kako tvrdi Sikirica, jer se tog kišnog jutra u gradu zadržala posipana cvijećem od razdraganih građana jedva sat vremena pa odmah nastavila hitati za neprijateljem koji je bježao prema zapadu. A osim toga, nije njeno bilo da pronalazi i kažnjava »ugledne građane« i »hrvatske mučenike« koji su politički, doušnički i vojno surađivali s necifašistima protiv vlastitog naroda. A što se tiče preimenovanja ulica: mučenih, zaklanih, obješenih i strijeljanih žrtava fašizma te poginulih heroja Splićana ima grad mnogostruko više nego ulica, pa ni jedna ne nosi barem neko od tih imena - zahvaljujući Tuđmanovoj pomirbi. Zato ćemo, valjda, poslije Budaka, ulice imenovati kvislinzima?</p>
<p>Ostaje nam još razmotati iz posprdnog cinizma sintagmu »herojska Titova armija«, pa ćemo ukratko reći da je ondašnja partizanska vojska/armija zaista bila i Titova i herojska: nastala ni iz čega ta čudesna vojska gladnih odrpanaca otimala je oružje i uspješno se borila s najjačom silom na svijetu te vezivala više divizija nego što su ih nacisti imali na talijanskom frontu. Bila je nada porobljenih, antifašistički hit, senzacija i čuđenje u svijetu kao i njezin komandant, čije će se ime i u miru pronositi svim prostranstvima globusa, da bi se na kraju tom šarmeru sa stotinu mana (Tuđman je imao samo jednu) svijet došao pokloniti na pogrebu kakvog povijest nije zabilježila. (I mi se mislimo što ćemo izvoziti, na čemu graditi nacionalni imidž?) Jedno je sigurno: da nije bilo herojske Titove armije ne bi bilo ni Hrvatske, ove samostalne u avnojskim granicama. Bilo bi unitarne Kraljevine Jugoslavije Petra II i bilo bi genocidnog četničkog revanša nakon ustaških genocidnih pokolja. Uigrani folklor balkanske krčme. Toliko, na znanje neupućenima.</p>
<p>Na kraju treba kazati da je nacionalni otpor koji je sačuvao hrvatstvo antifašističkog Splita bio fenomen u svjetskim razmjerima: od 40.000 stanovnika 18.000 ih je radilo za NOP, a od tih 12.500 ih se borilo s puškom u ruci za slobodu i socijalnu pravdu. Ukupno ih je oko 15.000 prošlo kroz zatvore. Tisuće mučenih, ubijenih i poginulih Splićana ne možemo zaboraviti. To bi HSS-ov g. Sikirica i ostali političari Splićanci morali poštivati, ne žaliti za okupacijom i ne buditi fašističke vampire te ne zatirati slobodarski identitet ovog gostoljubivog grada.</p>
<p>Komportance nedostaje, rekli bi Dubrovčani.</p>
<p>ANTE JELASKAza GO SABH-a Split</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Malo podsjećanje na prošlost i Che Guevaru, a više o vrijednosti nekih naših obraza</p>
<p>Iako sam bio odlučio svoj umirovljenički život provoditi u potpunom miru, bez sudjelovanja u društvenom i političkom životu, bez upuštanja u bilo kakve analize dolazim do zaključka da je to teško moguće.Na to kao i na mnoge probleme me upozoravaju mnogi građani,posebice moji nekadašnji učenici,koji mi na moja takva obrazloženja odgovaraju:» Profesore to nije moguće, nama ste potrebni.U svemu vi morate sudjelovati, ako nikako drugačije onda nama kao savjetnik«. Stoga se odlučih na ovo pismo javnosti u ovo predbožićno vrijeme na izmaku drugog tisućljeća. Ispričavam se što ću mnoge uznemiriti u ovom vremenu mira i praštanja,ali držim da nije vrijeme čekanja. Na ovo su me potakli mnogi na prvi pogled ne baš važni dogadjaji, ali po mom mišljenju za hrvatski puk i njegovu daljnju sudbinu ipak značajni.</p>
<p>Sve se nekako zbilo u prvih desetak dana mjeseca prosinca 2000.g., dakle zadnjeg mjeseca ovog tisućljeća. Početak je bio slučajni susret na ulici s jednim diplomiranim ekonomistom, inače mojim nekadašnjim učenikom s kraja šestdesetih godina, koji mi je tom prilikom rekao: »Profesore budale vladaju svijetom. Ako ste zaboravili to je citat iz vaših predavanja u doba moje mladosti. Vjerujte mi što postajem starijim i zrelijim sve više sam u to uvjeren«. To me nekako vratilo u moju mladost, te se još jednom podsjetih na takva moja predavanja s kraja šestdesetih godina. Bilo je to vrijeme kada je europska mladež oponašala Che Guevaru i Daniela con Bendita, umorna od Zapadnog potrošačkog društva, a istovremeno mladež iza Željezne zavjese još uvijek stenjala pod totalitarnim režimima Istoka.</p>
<p>Ja sam svojim učenicima pokušavao ukazati na besmisao jednog i drugog, te odatle i kod mene pomalo određena doza anarhizma. Time sam pokušavao hrvatsku mladež odagajati kao slobodne ličnosti, ali koje će iznad svega ljubiti svoj hrvatski narod i svoju hrvatsku domovinu. Često sam isticao da trebaju čuvati svoje dostojanstvo, svoj ponos i svoj OBRAZ. Upravo ova riječ OBRAZ me ponukala da hrvatskoj javnosti napišem ovo pismo. I to zbog toga što je ova riječ u posljednjih desetak dana vrlo često rabljena u javnom životu, posebice u medijima. Da samo podsjetim na neke. Prvo, na nedavno održanoj konvenciji SDP predsjednik te partije Ivica Račan je istakao: »Vlast možemo izgubiti,ali ne i OBRAZ«. </p>
<p>Drugo, na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora 7. prosinca nakon replika zastupnika HDZ Drage Krpine, Marin Jurjević zastupnik SDP-a upozorio je svoje stranačke kolege da ne odgovaraju na replike zastupnika Drage Krpine na što je ovaj rekao: »Vi nećete odgovarati, zato što nemate OBRAZA«.</p>
<p>Treće, u Vjesniku od 7. prosinca 2000.g. Stjepo Martinović u članku »Da,predsjedniče, ostala je gorčina« piše: »Mučna uspomena na vrijeme kad nije vrijedila ni riječ ni čast, ni ime, ni vjera, ni istina, ni OBRAZ«.</p>
<p>Četvrto, neumitna sudbina je iz naših redova otela čovjeka, pjesnika, političara, humanistu Vladu Gotovca. Velika tuga za hrvatski narod, posebice za nas koji smo ga poznavali. Stoga smo se još jednom podsjetili na njegov čuveni govor 30. kolovoza 1991. g. na Krešimirovom trgu u Zagrebu ispred zgrade nekadašnjeg Hrvatskog radiše, kada se upitao »A tko je sada u njoj: Ostaci komunizma. Ubojice naroda ovdje imaju OBRAZA da zaposjevši naše svete zgrade, naše zadužbine, govore o svom posjedu u Hrvatskoj. Oni nam prijete da će uzeti ono što je njihovo. Oni nam govore da će odlazeći iza sebe ostaviti pustoš.« </p>
<p>Odabravši ovako samo nekoliko rečenica u kojima se spominje riječ OBRAZ proteklih dana od nekoliko različitih autora, odmah ćemo vidjeti da se govori o nekakvom komunističkom OBRAZU. Nakon toga htio ne htio čovjek se mora upitati koliko u hrvatskom puku vrijedi komunistički obraz. Neka mi bude dopušteno moje osobno mišljenje da u hrvatskom puku komunistički obraz nikada i nije bio na cijeni. A kako i bi kada se komunizam i hrvatski narod nikada nisu ljubili. Pa da to potkrijepim samo s nekoliko činjenica. Da počnemo od samog početka: 'Sami osnivači marksizma su 1848.g. hrvatskog vojskovođu i bana Josipa Jelačića nazivali reakcionarom, a time i hrvatski narod proglasili reakcionarnim. To je kasnije dovelo i do toga da i kasniji komunistički vođe i ideolozi hrvatski narod proglase genocidnim.</p>
<p>Drugo, ne možemo i ne smijemo zaboraviti hrvatska stradanja na Bleiburgu i mnogim križnim putovima.</p>
<p>Treće,ne smijemo zaboraviti ni sedamdesete godine ovog stoljeća.kada su komunisti zatvore punili mnogim ponajboljim hrvatskim domoljubima.</p>
<p>Četvrto, ne smijemo zaboraviti ni 25. lipnja 1991. g. kada su komunisti u Saboru Republike Hrvatske glasovali protiv osamostaljenja iste Republike Hrvatske kojom sada vladaju.</p>
<p>Nakon svega ovoga misli mi se pomalo vraćaju na veljaču 1990.g. i I. opći sabor HDZ-a i vrlo simpatičnog izaslanika Hrvata iz Madžarske, koji nas je tada upozorio na latentnu opasnost od komunista. Rekao je otprilike ovako: »Kako god Vi lisicu obojili, bilo u žuto, zeleno, plavo ili crveno, ona uvijek ostaje lisica«. I sada nakon svega što smo proživjeli u ovih skoro 11 godina moja je potreba, obveza i dužnost objaviti URBI ET ORBI da je na nedavno održanoj konvenciji SDP komunistička lisica ponovo obojena u CRVENO.</p>
<p>VICE PROFACA, prof.Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Denis Peričić: Ivi Horvatu nudim instrukcije iz kajkavologije</p>
<p>Štovani uredniče, štovani čitatelji Vjesnika,</p>
<p>ovime vas obavještavam da prekidam svaku polemiku s Ivom Horvatom, diplomiranim pravnikom, i njegovim alter egom Mihom Horvatinom. Nemoguće je, doista, polemizirati s čovjekom koji ne zna ni kako se zove, a koji preko te (njemu nevažne) opaske prelazi kao pored turskog groblja.</p>
<p>Eto, takav je polemičar Horvat: nelogičan, neargumentiran, nepovezan, a nedostatak znanja pokušava zamagliti ratobornošću, prozivanjem, izmišljotinama.</p>
<p>Poziva me da mu odgovorim kajkavski. Zašto bih ja njemu odgovarao kajkavski? Pa ja sam svoje znanje kajkavskoga dokazao, i to u svim književnim žanrovima (proza, poezija, drama, esej, čak i polemika), no sveznajući Horvat nije »znao za toliku produkciju na kajkavskom jeziku«. Neka se uputi! S druge strane, Horvat je taj koji svoje znanje kajkavskoga nije dokazao, on je taj koji je nametnuo štokavksi standard kao jezik novinske polemike, on je taj koji priznaje da se i sam muči kad god pokušava pisati kajkavski. Ja se ne mučim!</p>
<p>Inzistira Horvat da mu odgovorim »na kajkavskom jeziku svoje sredine«, ali da se ne pomažem Belostencem. A što reći na to? Horvat sve može. Može ultimativno zabraniti Belostenca. Može očitovati skandalozno nerazumijevanje književnog stvaranja. Može popljuvati spone između kajkavske tradicije i suvremenosti. Istovremeno, Horvat kaže da je »problem u neizgrađenom kajkavskom jezičnom standardu«. O čemu on to zbori? Neka pravnik Horvat nauči osnovne stvari o razlici između govora i jezika te o vezi Belostenca i kajkavskog standarda!</p>
<p>Kako se Horvat i ubuduće ne bi razbacivao svojim neznanjem, nudim mu instrukcije iz kajkavologije. Za njega - uz poseban popust!</p>
<p>Nemoguće je, dakle, polemizirati s tim i takvim »stručnjakom«, koji mi »uspijeva« imputirati i monstruozne teze o nehrvatstvu narodnih govora i ilegalnosti kajkavske književnosti. Umjesto da izvrće moje vrlo jasne stavove, neka mi se pridruži u borbi za dokazivanje neospornog legitimiteta i vrijednosti kajkavštine i kajkavske književnosti! Neka razmisli kome to treba dokazivati - meni sigurno ne.</p>
<p>Teško je polemizirati s čovjekom koji me nagovara da pišem »ponekad koji novinarski tekst na kajkavštini svoje jezične sredine« ili da se bar služim »kajkavskim izričajem/frazama, izrazima, izrekama«. Naime, ponekad, ali ne u pravilu, to i činim. Pa zašto se onda Horvat ljuti? Zato jer to ne zna. Neka čita pa će znati!</p>
<p>No, Horvat ne čita ni tekstove s kojima polemizira, pa piše da sam dobio 17 književnih nagrada. Nije točno: napisao sam da sam 17 književnih nagrada dobio za kajkavske radove. Ukupno sam ih dobio 25.</p>
<p>Naime, Horvat se ne nastoji koncentrirati na predmet polemike (a kamoli na detalje!), nego pribjegava svakovrsnim eskapadama, kao što su neprimjerene usporedbe s mađarskim Hrvatima, ali i minoriziranje dometa kajkavske književnosti (»Uzalud nam kajkavska književnost, brojne knjige...«). Njegova je najjača poanta to što je on pisao dok se ja još nisam ni rodio. Zar bi moglo biti obrnuto?!</p>
<p>Žalosno je da Horvat sve to čini mada ni sam ne piše kajkavski: to mu je »teško, zres je teško«, ali mu nije teško drugima »popovati« što nisu kajkavski ekskluzivisti poput njega. Taj ključni termin (ekskluzivizam), zbog kojega je i započeo polemiku, »logični« Horvat u svom je drugom pamfletu protiv mene - jednostavno zaboravio.</p>
<p>Ipak, nije zaboravio krivo protumačiti navod dr. Kalinskog o mojoj lirici, koji nisam naveo zbog superlativa, nego zbog ocjene da se moja »kajkavska idiomatika vrhunskim poetskim ostvarenjima najozbiljnije suprotstavila jezičnom standardu«. A to »najozbiljnije suprotstavljanje« je upravo ono što i Horvat i ja želimo.</p>
<p>Horvat, na žalost, ne vidi ono što nas povezuje, pa se poziva na svoj referat u čakovečkom zborniku, dok su u istoj knjizi objavljena dva moja rada u kojima sam razvidno izložio posve kompatibilne stavove.</p>
<p>Na kraju, odbijam polemizirati s čovjekom koji u Vjesniku kritizira Varaždinske vijesti zbog (po njegovu mišljenju) premalog korištenja kajkavštine, a u iste te Varaždinske vijesti obilato šalje svoje tekstove na štokavskom standardu.</p>
<p>Zbog svega iznesenoga, molim diplomiranog pravnika Ivu Horvata (i njegovo sadašnje i sva buduća mu »druga ja«) da me prestane prozivati, opsjedati me i razvlačiti moje ime po stranicama Vjesnika. Istovremeno, ostajem otvoren za sve konstruktivne incijative, kao i za suradnju na ostvarivanju zajedničkih ciljeva.</p>
<p>Književnojezičnu polemiku s diplomiranim pravnikom Ivom Horvatom, bez obzira pod kojim se on pseudonimom potpisivao, ovime smatram zaključenom.</p>
<p>Mr. sci. DENIS PERIČIĆVaraždin</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zašto ne može biti demokracije?</p>
<p>Zakonodavna vlast, odnosno Hrvatski Sabor, glavni je krivac što demokracije nema niti je može biti! Uzroci su isti kao i u prijašnjem sazivu - stranačka disciplina! Niti jedan zastupnik ne može glasovati po svojoj savjesti i prema svojoj ocjeni pojedinog prijedloga. Stoga rasprave u Saboru uopće nemaju praktičnu svrhu. One su samo debatni klub koji jedino onima koji ih slušaju mogu davati sliku vlasti i sliku oporbe. </p>
<p>Budući da trajnu nadpolovičnu većinu posjeduje i sadašnja vlast sastavljena od šest stranaka kao što je to nekad imao i HDZ, mijenja se jedino strategija koju vlast provodi. I prije kao i sada, i najbolji prijedlozi oporbe ne vrijede ništa, jer ih glasačka mašina poništi bez obzira koliko su bolji i opravdaniji od prijedloga vladajuće većine. Prema tomu dok se ne provede ono što je današnja vlast a prijašnja oporba uporno zahtijevala, a to je elektronsko glasovanje bit će isto. Bivšoj oporbi, dakle sadašnjoj vlasti, ne pada napamet da na tomu danas insistira, ona to prikriva.</p>
<p>Dakle, sve je jasno i zato se ništa nije promijenilo. Jedna je vlast svoje vladanje nazivala demokracijom, što jednako sada čini i druga! Tako se ne može naprijed. Pametno vladanje se sastoji u tomu da se prihvate najbolji prijedlozi u interesu države i naroda, bez obzira tko ih je predložio. I dok tako ne bude nema ni demokracije niti pametne vlasti. </p>
<p>Napokon i to, vlast se upinje dokazati »pljačku stoljeća« koja je učinjena za vladavine HDZ-a, stavlja ljude u lisice, odvodi ih noću pomoću specijalaca, a da još ni jedan slučaj nije dokazala. Sigurno je da se netko nečim okoristio, ali kao balon od sapunice splasnula je histerija otkrivanja »kriminalaca«. Ili pljačka nije postojala ili su ovi totalno nesposobni da je razotkriju! Više od te teze ne mogu živjeti zapuštajući goruće gospodarske teme. A da Mesića i njegove verbalne akrobacije i premetaljke uopće ne spomenemo! Očito nisu bez skrivenog cilja! </p>
<p>IVAN KOKOTZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lokomotiva razvoja?</p>
<p>Poznato je svima da je od prve branše pomoći EU državama »zapadnog Balkana« polovica sredstava dodijeljena Srbiji a osala polovica podijeljena na države: Albaniju, Makedoniju, Bosni i Hercegovinu i Hrvatsku. Koliko će od te polovice pripasti Hrvatskoj to se ne zna, ali vjerojatno kao »lokomotiva razvoja« primit će najmanje.</p>
<p>Mnogo bi se toga moglo navesti gdje su »simpatije« Zapada prema Hrvatskoj bezrezervno »prešle« na »demokratsku SR Jugoslaviju« odnosno Srbiju. Frapantan je podatak i izjava našeg ministra vanjskih poslova da će Hrvatska Srbiji pripomoći humanitarnom pomoći. A još više može se saznati iz članka objavljenog u Vjesniku, 7. prosinca 2000. godine na drugoj stranici pod naslovom »Hrvatska će sama obnoviti most na Dunavu srušen u napadima NATO-a na SR Jugoslaviju«.</p>
<p>U članku se navodi da su sredstva osigurana u proračunu Republike Hrvatske i da se neizdvajanje novca za ceste ne odnosi na neizdvajanje novca za mostove. Spomenuti most bi spajao kod Iloka Hrvatsku sa susjednom SR Jugoslavijom, odnosno Srbijom.</p>
<p>Mogu se postaviti pitanja: tko je dao dozvolu da obećava humanitarnu pomoć kada nismo u stanju prehraniti izgladnio dio prognanika, umirovljenika, nezaposlenih i sličnih i drugo tko je u Hrvatskom saboru (i da li je itko pitan) donio odluku o toj gradnji mosta?</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="60">
<p>Svjedok »dečke s Knežije« poznaje samo po viđenju, »onako usput, bok, bok«</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Svjedočenjem Dragana Šimaga, samostalnog ugostitelja, koji je trenutno na odsluženju kazne zbog prometne nesreće, u utorak je u sudnici Okružnog zatvora u Remetincu nastavljeno suđenje »zločinačkoj organizaciji«. Šimag je, naime, svjedočio na okolnost svojih saznanja o točkama optužnice koje terete pripadnike »zločinačke organizacije« za udruživanje radi počinjenja kaznenog djela, zatim za pokušaj ubojstva Vjeke Sliška 1994. godine u Maksimirskoj, potom za pokušaj ubojstva Željka Šobota 1996. godine, te za pokušaj ubojstva Ivice Bekića i Sliška 27. studenoga prošle godine, kada je u Preradovićevoj smrtno stradao Zoran Domini.</p>
<p>»Ništa meni nije poznato i ne mogu vam ništa reći, sve što znam doznao sam iz novina. Poznam par dečkiju i to samo iz viđenja, samo smo si na bok, bok« započeo je svoje svjedočenje Šimag, uzrujan što se uopće nalazi na klupi za svjedoke.</p>
<p>Na pitanje tužitelja Janjka Grlića, koje to dečke poznaje iz viđenja, Šimag je kazao kako zna Tvrtka Tomičića Tvrdog, Miroslava Vukovića Olija i Nikicu Jelavića, za kojeg je pritom naveo kako mu je »čudno što se on kao vrhunski sportaš i boksač upleo u sve to«. Nadalje, svjedok je izjavio da Jelavića poznaje petnaestak godina, te da je prvotno radio kao redar u disko-klubovima, a da je potom postao privatni poduzetnik. Šimag je zatim kazao kako Tomičića i njegovog brata također zna duži niz godina, te da je Tvrdi neko vrijeme bio u Njemačkoj, dok je za Olija naveo da je pošten i nema veze ni s kakvim kriminalom.</p>
<p>»Bagarića, kao ni Zorana Petrovića nikad nisam vidio, nadimak Pajdo (nadimak navodnog Bagarićevog tjelohranitelja i redara u Bagarićevoj igračnici, op. a.) mi ništa ne govori, dok Miljenka Žaju Krojfa znam samo iz viđenja, jer gledam svoja posla« nastavio je dalje Šimag, navodeći za Zorana Pripuza kako poznaje njegova brata, te da su obojica iz Rudeša. Svjedok je potom na upit tužitelja kazao da Sliška poznaje dvadesetak godina, ali da ga duže vrijeme nije vidio, te da se bavio poker automatima, od kojih je jedan iznajmio i njemu za lokal. Na upit Janjka Grlića poznaje li Vladu Kasala, Šimag je izjavio kako ga poznaje iz jednog restorana, te da mu nije poznato da je nekadašnji nogometaš »šmrkao« kokain.</p>
<p>»Šobota sam poznavao od 1992. godine i prema mojim saznanjima vjerojatno se bavio svojim lokalom u Kozari boku, a ne kamatarenjem. Okolnosti oko njegova pokušaja ubojstva nisu mi poznate, niti sam poslije s njim o tome pričao«, dovršio je Šimag svoje kazivanje o poznanstvima s optuženima.</p>
<p>Nakon Šimagova poricanja da su mu poznate bilo kakve okolnosti o kriminalnim djelatnostima »zločinačke organizacije«, tužitelj Petar Dragosavac, uspoređujući ovo svjedočenje s iskazom kojeg je svjedok kazao sucu Radovanu Ortynskom u istrazi, upitao je Šimaga je li ga itko prisiljavao da istražnom sucu kaže bitno drugačiju »priču« nego u sudnici, te je li ga strah što svjedoči. Pritom je tužitelj Dragosavac zatražio da se svjedoku pročita njegov iskaz iz istrage od 11. svibnja ove godine, koji počinje sa Šimagovom izjavom kako se »svih tih ljudi treba bojati, jer imaju veze i u policiji, a nisu ni svi u zatvoru, pa je bolje šutjeti«</p>
<p>»Nitko mene nije na ništa prisiljavao niti me je strah, barem 90 posto toga što se pročitali ja nisam kazao sucu, a kad je to išlo u zapisnik ja to nisam ni slušao, pa nisam ni intervenirao«, dovršio je Šimag o svojoj izjavi istražnom sucu na kojoj stoji njegov potpis.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Bagarić okupio sve zlo, Šuker je bio škrt, a Tomičić ubijao za sitnu lovu« </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Nakon što je jedan od tužitelja ustvrdio da se iskaz svjedoka Dragana Šimaga bitno razlikuje od onog kojeg je on dao sucu Ortynskom, tužitelj je zatražilo da se Šimagov iskaz u potpunosti pročita u sudnici. Prema tom iskazu proizašlo je da je svjedok puno upućeniji o »djelatnostima« optuženih, njihovih prijatelja i žrtava.</p>
<p>Naime, zapisnik sa Šimagova saslušavanja započinje tvrdnjom da je »sve zlo poteklo od Bagarića, koji je među sobom okupio sve zlo koje je došlo u Hrvatsku nakon 1991. godine, a da ni jedan od njih nije sudjelovao u Domovinskom ratu«. Nadalje, Šimag je 11. svibnja ove godine izjavio istražnom sucu da je Krojf poznati narkoman, te da su »ljudi koji su ubili Bagarića dobri dečki, koje bi on oslobodio svih optužbi«.</p>
<p> Za Zorana Petrovića Šimag je naveo da je volio kockati i zajedno s Bagarićem varati na kartama.</p>
<p>Također, Šimag je u svibnju naveo da osobno poznaje Šukera, za kojeg je kazao kako je »izuzetno škrt čovjek koji bi se prodao za jednu kunu«, dok je za Tvrtka Tomičića naveo kako se moglo čuti da je ubijao za »sitnu lovu«, te da je on pucao u Šobota, koji je kasnije pozvan kod Mladena Naletilića Tute na mirenje. »Kasnije je Šobot ubijen, jer navodno nije bio dobar s Jelavićem, te da je upetljan u trgovinu s drogom s Vukovarcima«, pročitano je nadalje u zapisniku sa saslušanja kod istražnog suca. </p>
<p>»Znam za Šobota da se bavio kamatarenjem, dok je Džeba maltretirao uglavnom starije i nemoće osobe«, dio je Šimagovog iskaza iz svibnja ove godine, u kojem je on potvrdio kako mu je poznat sukob Bagarića i Sliška oko poker automata. U ranijem iskazu Šimag je naveo da je Šaban (Mijat Vrdoljak) ubio jednog njegova prijatelja, i to po naredbi Vjeke Sliška, na što, prema svjedoku ukazuje i činjenica da je Šaban pištoljem prijetio i Šimagu.(V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tutin tjelohranitelj, Marinov, pušten iz pritvora</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Veselin Marinov, bugarski državljanin i svojedobno osobni tjelohranitelj Mladena Naletilića Tute koji je, uz Dragana Kovača, Mladena Topčića, te Nevenku Pavičić optužen za navođenje na prostituciju domaćih i stranih državljanki, pušten je iz dugotrajnog pritvora.</p>
<p>Tako je na glavnoj raspravi u utorak ujutro odlučio sudac Zorislav Kaleb, koji je, na prijedlog Marinovljeve braniteljice, odvjetnice Višnje Drenški Lasan, u obzir uzeo zatvorsku kaznu za isto djelo koje je Marinov odslužio, ali nakon toga nije izašao na slobodu, već mu je određen ekstradicijski pritvor zbog sada već odbačene optužbe da je u Bugarskoj ubio 20-godišnju djevojku. Nakon ukinutog ekstradicijskog pritvora, određeno je produljenje pritvora zbog kaznenog djela za koje ga se sad optužuje. Ono se, prema optužnici, dogodilo prije djela navođenja na prostituciju za koje je Marinov već bio proglašen krivim, pa se tako dogodilo da Marinov nije ni imao priliku »na slobodi dokazati da je kazna na njega odgojno djelovala«, kako je rekla njegova braniteljica.</p>
<p>»To sigurno nije ni bila namjera zakonodavca. Ne može čovjek zato što je jednom sagriješio zauvijek ispaštati, ako se zna da je otplatio svoj dug državi«, rekla je Višnja Drenški.</p>
<p>Na raspravi su priliku za iznošenje svoje obrane imali svi optuženici. Dragan Kovač je rekao da nikad nikoga nije tjerao na prostituciju, niti je posredovao u takvim poslovima, a nakon toga se odlučio braniti šutnjom. Mladen Topčić ne smatra se krivim, a osobito ga začuđuje što je dobio kriminalistički nadzor, iako nikad dosad, kako kaže, nije bio osuđivan. Topčić je, vrlo šturo odgovarajući na pitanja suca i zamjenice državne odvjetnice, rekao da mu je netko sve namjestio, i da nikad nije bio u noćnom klubu »Kaligula«, odnosno da su tamo bile samo hrvatske državljanke. On je, kako je sam rekao, imao casino u Neumu u hotelu »Sunce« oko tri mjeseca, ali se nije mogao sjetiti je li to bilo prije dvije, ili prije četiri godine. Kovača i Marinova, inače časnika HVO-a, upoznao je u vojsci. </p>
<p>Veselin Marinov htio je »debelo potcrtati« da nije kriv, ali nije htio, iz osobnih razloga, objašnjavati svoje poznanstvo sa suoptuženicima. Budući da je u optužnici Marinov spomenut samo jednom, i to kao suvozač u automobilu koji je jednu od prostitutki prevozio u stan u Novom Zagrebu, Marinov ništa nije želio objašnjavati.</p>
<p>Kako je rekao, stalno je zaposlen kao šef osiguranja u diskoteci »The Best« i radni odnos mu miruje, što je bilo bitno pri odlučivanju o puštanju na slobodu.</p>
<p> Državno je odvjetništvo neznatno promijenilo činjenični opis optužnice, ali je pravna kvalifikacija ostala ista. Predloženo je da svjedoči Damir Vein, u čijem su stanu u Splitu prostitutke pružale sesksualne usluge nepoznatim muškarcima. suđenje se nastavlja 16. veljače sljedeće godine.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Obrana petorice optuženih želi saslušati vještaka</p>
<p>DONJA STUBCA, 19. prosinca</p>
<p> - Zbog duljeg vremenskog razmaka od zadnje rasprave, na općinskom je sudu u suđenju petorici djelatnika HTP-a »Matija Gubec« zbog kaznenih djela protiv opće sigurnosti i propuštanja osiguranja sigurnosti kupača na bazenima tog hotela, kada je smrtno stradala Doris Orešković (5), a Dražen Dolenc (5) spašen od utapljanja, rasprava nastavljena ponovnim čitanjem optužnice.</p>
<p>Svi okrivljeni, odnosno Ivan Papiga, Zvonko Škurina, direktor HTP-a Ivica Malčić, direktorica hotela Ljubica Kumpar, te bivši šef bazena, a sada konobar Stjepan Drempetić, odgovorili su da se ne osjećaju krivim. Naime, kako smo pisali, zbog ne postojanja zaštitnih rešetki Doris Orešković 30. svibnja se utopila pri čemu je bila uvučena u odvodnu cijev prilikom pražnjenja bazena, dok je Dražen Dolenc također uvučen u odvodnu cijev, te je pretrpio po život opasne ozljede, iako je u posljednji tren izvučen iz bazena.</p>
<p>Nakon vještačenja prof. Zdravka Dolinara na samim bazenima, on je sudu dostavio zaključke, na koje branitelji nisu imali primjedbi, no složili su se da treba saslušati Dolinara, te medicinskog vještaka prof. dr. Dušana Zečevića, koji će biti saslušani krajem siječnja, za kada je zakazan nastavak rasprave. Branitelj Ivice Malčića, direktora HTP-a, kojeg brane još i Željko Olujić, te Ante Madunić, želi postaviti pitanje je li strujanje vode bilo dovoljno jako da u cijev povuče dijete, dok je Željko Olujić rekao: »Vještak bi morao usmeno potvrditi svoj nalaz, nakon čega ćemo mu postaviti usmena pitanja, a koja iz taktičkih razloga ne možemo navesti dok se vještak ne pojavi osobno«.</p>
<p>Predsjednica sudskog vijeća Jelena Habulin navela je da je obitelj Orešković dostavila podnesak prema kojem su se Zlatko i Vesna Dautović samoinicijativno javili obitelji kao očevici inkriminiranog događaja i spremni su se pojaviti kao svjedoci na sudu. O saslušanju novih svjedoka bit će odlučeno na sljedećem ročištu nakon saslušanja vještaka. Kako smo uspjeli doznati, prema zaključcima prof. Dolinara, koji je 12. srpnja obavio očevid na bazenima, za oba bazena u kojima su stradali Doris Orešković i Dražen Dolenec, ne postoji dokumentacija izvedenog stanja sistema za pražnjenje, projektna dokumentacija, tijekom gradnje istog sistema nije postojao nadzorni organ, na otvorima cijevi 30. svibnja nisu bile postavljene zaštitne rešetke koje u hidrodinamičkom sigurnosnom smislu imaju presudno značenje, a kao posebna mjera sigurnosti u procesu pražnjenja korištenje bazena za kupanje nikako nije smjelo biti dopušteno.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rasprava u sporu Pašalić - Barač odgođena zbog bolesti sutkinje</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Rasprava u slučaju tužbe Ivića Pašalića protiv Nevena Barača, koja je trebala biti održana u utorak na Općinslom sudu u Zagrebu, odgođena je zbog bolesti sutkinje Rine Busti. </p>
<p>Da podsjetimo, Pašalić, kojeg zastupa odvjetnik Ante Vukorepa, podnio je tužbu protiv Barača zbog članka objavljenog u tjedniku »Nacional«, 1. travnja 1998. godine, pod naslovom »Ivić Pašalić tajni je peti član ortačkog ugovora. Ugovor je smislio Miroslav Kutle, da bi ortaci bez uložene kune zavladali Dubrovačkom bankom«</p>
<p>U tužbi se navodi da je Barač u članku, koji je potpisao glavni urednik Nacionala Ivo Pukanić, dao neistinite izjave koje su naštetile Pašalićevoj časti i ugledu. Inače, Pašalić za isti slučaj potražuje i naknadu štete u visini od 100.000 kuna.</p>
<p>Riječ je u sudskom psoru u kojems u rasprave bile odgađane već nekoliko puta, jer se Barač dugo liječio u Njemačkoj. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zagrebačka policija u vagonu pronašla 2,9 kilograma marihuane</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru djelatnici granične policije su u ponedjeljak pronašli 2,9 kilograma marihuane, u vagonu vlaka Hrvatskih željeznica, koji je vozio na liniji Bitola-Beograd-Zagreb-Ljubljana. Priopćila je u utorak na konferenciji z anovinare Policijska uprava zagrebačka. </p>
<p>O podrijetlu te droge i osobama vezanim uz njezin prijevoz policija provodi kriminalističku obradu. Marihuana je bila pakirana u trima plastičnim vrećama, koje su se nalazile u crnoj sportskoj torbi, skrivenoj u krovu vagona iznad WC-a.</p>
<p>Kako je rečeno na policiji, prvodi s ei akcija suzbijanja ilegalne prodaje cigareta, koju su djelatnici policije i Ministarstva financija prošloga petka i subote proveli na nekoliko zagrebačkih tržnica. Policija je kod 19 građana ukupno pronašla 453 šteke cigareta, za koje nisu imali odobrenje za prodaju, a cigarete nisu imale obvezne porezne markice. Protiv 13 osoba pokrenut je prekršajni postupak, te su morale platiti novčane kazne u ukupnom iznosu od 355 tisuća kuna. </p>
<p>Akcija se nastavlja i policija će u predblagdanske dane intenzivirati nadzor na tržnicama. (Z. B.,Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Na granici kod Ormoža smrtno stradao strani ilegalac</p>
<p>ORMOŽ, 19. prosinca</p>
<p> - U Ormožu i okolici u utorak su kružile različite verzije događaja koji se zbio u noći od ponedjeljka na utorak blizu hrvatsko-slovenske granice, čiji ishod je smrt ilegalnog prebjega. Neke pojedinosti je slovenskoj javnosti pojasnio Milan Čuš, direktor PU Mariborske u čijoj nadležnosti je i granični pojas prema Hrvatskoj na području Ormoža. U incidentu između stranih ilegalaca i ophodnje slovenske policije, po prvi puta je ove godine ilegalni prebjeg izgubio život. </p>
<p>Policijska ophodnja pokušala je zaustaviti strane državljane koji su pokušali protuzakonito ući u Sloveniju. Ophodnja je zaustavila dva vozila koja su se dovezla s hrvatske strane i na zelenoj granici. Jedan je automobil u tom trenutku hitro krenuo prema unutrašnjosti slovenskog državnog teritorija, dok je drugo vozilo krenulo natrag prema hrvatskom području. </p>
<p>U nastaloj pometnji jedan je automobil vanjskim ogledalom zakačio jednog policajca, dok je drugo vozilo, koje je vožnjom unatrag nakanilo vratiti se na područje Hrvatske, za sobom povuklo drugog policajca. Pri tome automobil je završio u jarku. </p>
<p>Kada je vozač tog vozila otvorio vrata, namjeravajući pobjeći, gurnuo je policajca, pri čemu je okinula njegova puška. Streljivo je slučajno pogodilo ilegalca, nanjevši mu ozlijedu od koje je podlegao. Navjerojatnije se radi o državljanu Irana. Kako je priopćio direktor PU Mariborske, u svakom automobilu su osim vozača bila još četiri ilegalna prebjega. </p>
<p>Slovenska policija suočena je s do sada neviđenim pritiskom ilegalnih prebjega iz afričkih, azijskih i balkanskih zemalja. Tijekom ove godine, slovenski su policajci uhvatili ukupno preko 30 tisuća stranih ilegalaca, što je trostruko više nego prošle godine. Već su od ranije poznate incidentne situacije, kada su ilegalni prebjezi napali tajnika nogometnog kluba u Hotizi kod Lendave, odnosno kada su napali učitelja u vikendici, svezali ga i u prtljažniku ga vozili do talijanske granice, gdje su napustili vozilo. Slovenska policija pojačava i mjere nadzora prema Hrvatskoj, s čijeg područja je ove godine došlo 20 tisuća stranaca. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Končar u 2000: Godina zapamćena po izvoznim poslovima</p>
<p>Izvoz je bio dvostruko veći od uvoza / Predsjednik Končareve uprave Darinko Bago je ocijenio da je dosadašnji pristup restrukturiranju Končara bio pogrešan jer se računalo s povratom na kapital od 15 posto, koliko ima jedino General Electric / U knjigama je i nerealno visokom iskazana vrijednost Končarevih nekretnina / U 2001. Končar očekuje rast prodaje proizvoda i usluga od sedam posto, a proizvodnost rada planira se povećati za 12 posto</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Ukupno 27 društava koncerna Končar do kraja će godine prodati proizvoda i usluga u vrijednosti od 1,192 milijarde kuna, što je šest posto manje od planiranoga, rekao je na konferenciji za novinare u utorak predsjednik Končareve uprave Darinko Bago.</p>
<p>Od ukupnog iznosa prodaje 43 posto (514 milijuna kuna) ostvarit će se na inozemnom tržištu, a najviše se izvozi u BiH, Sloveniju, Njemačku, Češku, Austriju i Francusku. Prodaja u Hrvatskoj (681 milijun kuna) bit će dva posto veća nego lani, ali pet posto manja od plana. Od ukupne prodaje na domaćem tržištu 45 posto namijenjeno je HEP-u. I pored prodaje manje od planiranog, Končar će godinu završiti pozitivno, pozitivna je i vanjskotrgovinska bilanca, a izvoz je dvostruko veći od uvoza.</p>
<p>No ova će godina, istaknuo je Bago, biti posebno zapamćena po izvoznim poslovima - završena je, među ostalim, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon rasklopnog postrojenja na HE Messochora u Grčkoj. Potpisan je 18,5 milijuna DEM vrijedan ugovor s Dravskim elektranama Maribor o proizvodnji, isporuci i montaži šest generatora i šest uzbudnih sustava za HE Vuhred i Ožbalt, kao i ugovor s ruskim Elektrozavodom o isporuci tehnologije za proizvodnju transformatora i drugih elektrouređaja, vrijedan pet milijuna DEM. Također, potpisan je 6,3 milijuna DEM vrijedan ugovor s Elektrostopanstvom u Makedoniji o obnovi rasklopišta na šest hidroelektrana.</p>
<p>»Sve te poslove sigurno ne bismo mogli postići da iza sebe nemamo reference na domaćem tržištu, i to dovršetak i puštanje u pogon TE Plomin 2 (vrijednost ugovora 20 milijuna DEM), isporuka opreme za novi Istraživački centar Plive u Zagrebu, a dvije godine nakon potpisivanja stupio je na snagu ugovor sa ZET-om o proizvodnji i isporuci pet tramvaja, vrijedan oko 40 milijuna kuna«, rekao je Bago.</p>
<p>U 2001. godini Končar očekuje rast prodaje proizvoda i usluga od sedam posto, a proizvodnost rada planira se povećati za 12 posto. Inače, u ovoj godini već je ugovoreno 318 milijuna kuna poslova za realizaciju u 2001., a planira se još zaključiti 1,322 milijardi kuna novih poslova.</p>
<p>»U 2001. godini očekujemo ugovoriti izgradnju 400-kilovoltne transformatorske stanice Žerjavinec (vrijednost je ugovora oko 100 milijuna DEM), zatim ugovaranje sa ZET-om proizvodnje i isporuke prve serije od 30 niskopodnih tramvaja (u vrijednost od oko 100 milijuna DEM). Osim toga, u planu je s Hrvatskim željeznicama ugovaranje posla osiguranja deset cestovno-željezničkih prijelaza i drugih poslova u vrijednosti od oko 15 milijuna DEM. Planira se također ugovoriti sa HŽ-om oko 17,4 milijuna DEM vrijednu rekonstrukciju deset lokomotiva.</p>
<p> Govoreći o restrukturiranju koncerna Bago je ocijenio da je dosadašnji pristup bio pogrešan jer se računalo s povratom na kapital od 15 posto, koliko ima jedino General Electric. Upozorio je i da Končar ima u knjigama nerealno visoku vrijednost nekretnina, koje u ukupnom iznosu kapitala sudjeluju s čak 53 posto. Osnovna je ideja restrukturiranja da se 27 društava kao potencijalnih punktova ulaganja pretvori u pet do sedam punktova, odnosno da se na tehnološkoj razini objedine pojedina društva, primjerice ona koja su usmjerena na energetiku i slično. Odnosno, planira se fokusiranje na vladanje tehnologijom i ključnim proizvodnjama te na to da se što više proizvoda plasira u inozemstvo. Napomenuo je i da se dobar posao može napraviti s prodajom i zamjenom Končarevih nekretnina, kao što je to učinio »poljski Končar«, koncern Elektrim.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za dubrovački Excelsior tri valjane ponude od pristiglih pet </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Na natječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) pristiglo je pet ponuda za kupnju dubrovačkog hotela Excelsiora, od kojih tri zadovoljavaju tražene uvjete. Ponude za kupnju 407.095 dionica, vrijednosti 100 kuna, koje čine 86,07 posto temeljnog kapitala dubrovačkog hotela Excelsior, po cijeni 5 posto od nominale (2.364.735 kuna), otvorene su u ponedjeljak u HFP-u. Prva je ponuda International Hotel Investmentsa s Malte, za koju je Povjerenstvo za otvaranje ponuda zaključilo da odgovara uvjetima ponudbene dokumentacije. Druga je ponuda stigla od Gorana Štroka, također s odgovarajućom dokumentacijom, dok Hospitality-Investment Partners nema odgovarajuće dokumentacije. Pristigla ponuda Bavaria Hotel Holding International GMBH ima odgovarajuću dokumentaciju, za razliku od Solaris Investicija d.o.o. iz Dubrovnika, čija pristigla ponuda ne odgovara uvjetima ponudbene dokumentacije.</p>
<p> Nakon što Kolegij HFP-a bude obaviješten o pristiglim ponudama, proslijedit će ih nadležnim tijelima na odlučivanje, stoji u priopćenju HFP-a.</p>
<p> Inače, natječaj je objavljen u Jutarnjem listu i Financial Timesu 17. studenoga ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U splitskom škveru porinut drugi od serije šest tankera</p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> - U splitskom brodogradilištu u utorak je porinut drugi iz serije od šest product chenical tankera, koje splitski brodograditelji grade za grčku kompaniju »European Navigation« iz Pireja. Porinuću u »Brodosplitu« nazočili su ministar gospodarstva Goranko Fižulić, predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, pomoćnik ministra gospodarstva za brodogradnju Ante Rožić, splitski gradonačelnik Ivan Škarić, te mnogi gospodarstvenici. </p>
<p>Brodu je, uz pomoć Đurđe Adlešić, kumovao brodovlasnik Spxros Karnessis, koji je izričito tražio da kuma brodu bude čelnica HSLS-a. Brod, vrijedan 28 milijuna dolara, tom prigodom dobio je ime Elka Angelique, a njegova isporuka brodovlasniku najavljena je za sredinu veljače sljedeće godine. Brod ima nosivost 45.000 MT, dugačak je 184 metra, visok gotovo 18 i širok 32 metra, a postizat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 15,6 čvorova.</p>
<p> Na prigodnoj svečanosti u splitskom brodogradilištu direktor »Brodosplita« Vinko Rosić istaknuo je kako za splitski Škver dolaze bolja vremena, potkrijepivši svoj optimizam knjigom narudžbi, u kojoj stoji da će SE graditi 17 brodova (plus jedan u opciji), čija je ukupna vrijednost 520 milijuna dolara. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U ovoj godini »Luka« Rijeka pretovarit će 2,7 milijuna tona tereta</p>
<p>RIJEKA, 19. prosinca</p>
<p> - Poduzeće »Luka« Rijeka je u '99. godini ostvarilo promet od 2,3 milijuna tona tereta, a očekuje se da će u ovoj godini ostvariti 2,7 milijuna tona. To je više nego dobar rezultat s obzirom da su procjene s početka godine govorile da taj promet neće biti veći od dva milijuna tona. Doduše, u usporedbi s prometom od prije petnaestak godina, kad je pretovarivano pet do šest milijuna tona, sadašnji rezultati su vrlo skromni. </p>
<p>Direktor »Luke« Rijeka Miran Cofek zna istaknuti kako bi ovogodišnje poslovanje »Luke« bilo i bolje da nije izgubljen pretovar 500.000 tona ugljena za TE u Plominu. Zanimljivo je napomenuti da se preko riječke luke (terminal za rasuti teret u Bakru), prekrcava ugljen za talijanske termoelektrane, koji se iz Bakra baržama prevozi u Italiju, dok je istodobno Hrvatska išla uređivati poseban terminal za ugljen u Plominskom zaljevu. Gubitak tog tereta riječka luka nadoknađuje prekrcajem žitarice iz Mađarske, te željeznom rudačom za Srbiju, sveukupno oko 600.000 tona. </p>
<p>Preko riječke luke ponovo će krenuti i austrijsko drvo, a prema najavama riječ je o 120.000 drvne mase. U Rijeci računaju i na vraćanje češkog tereta, kojeg trenutačno ima oko 100.000 tona, a ranijih godina bilo ga je dvostruko više. </p>
<p>Konkurentske luke Kopar i Trst minulog su desetljeća Rijeci otele dosta tereta, a riječ je uglavnom o kvalitetnijim robama. Te luke imaju odlične trajektne veze s drugim mediteranskim lukama, posebice turskim, odakle voze tegljače s robom, kojima je nerijetko odredište u Hrvatskoj. Takve linije trebala bi uspostaviti i naša zemlja, ako želi ozbiljnije konkurirati spomenutim susjednim lukama. </p>
<p>U narednom razdoblju Rijeka puno očekuje od završetka izgradnje cestovne prometnice od Rijeke do mađarske granice, što bi znatno moglo povećati posebice kontejnerski promet u riječkoj luci. Ove godine preko kontejnerskog terminala bit će ostvaren promet od 12.000 kontejnera, što je dobar rezultat u odnosu na minulu godinu kad nije ostvareno ni 5.000 kontejnera, ali, treba imati na umu da je kapacitet kontejnerskog terminala na Brajdici 50.000 kontejnera. </p>
<p>Riječka luka bi ove godine trebala ostvariti prihod od 24 milijuna američkih dolara, a zahvaljujući »Luci« veći prihod će ostvariti i Hrvatske željeznice, cestovni prijevoznici, špediteri i svi oni koji se bave transportom roba koje se prekrcavaju preko riječke luke. Kad se govori o ostvarenim tonama prekrcanog tereta, treba imati na umu da više tona ne mora značiti i bolji financijski efekat, jer danas luke nastoje prvenstveno imati kvalitetan dobro plaćen teret. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Dobit Partner banke za 11 mjeseci četiri milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Bilančna suma Partner banke krajem studenoga 2000. godine iznosila je 322 milijuna kuna, a banka planira da će krajem godine bilanca iznositi 330 milijuna. Temeljni kapital na dan 30. rujna iznosio je 100,1 milijun kuna, a banka je od siječnja do studenoga ostvarila četiri milijuna kuna dobiti, dok je plan za ovu godinu 4,5 milijuna kuna ili 19 posto više nego u 1999., objavili su iz banke.</p>
<p>Neto kreditni portfelj krajem studenoga iznosio je 184,8 milijuna kuna (57,6 posto ukupne aktive), a garantni 74,6 milijuna. Kredite i druge usluge koristi 918 komitenata - 342 pravne osobe, a 576 građana. Od početka godine, napominju u Partner banci, zabilježena je bolja disperziranost kreditnog rizika po tome što 20 najvećih korisnika pada sa 40,5 posto udjela u ukupnom portfelju na 35,9 posto krajem studenoga. </p>
<p> Banka za 2001. godinu planira povećanje bilančne svote za osam posto. Kako su odlučili postati banka-suradnica u Hrvatskoj udruzi banaka, u Partner banci napominju da se u potpunosti slažu s nedavno donesenim Kodeksom dobre bankovne prakse. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ericsson Tesla donirao četiri Internet kioska srednjim školama </p>
<p>Ove godine su Ericsson Tesli izvozne narudžbe porasla za 50 posto, i to u zemljama srednje i istočne Europe </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Porast izvoznih narudžbi za 50 posto, i to u zemljama srednje i istočne Europe, a na domaćem tržištu nastavak vrlo uspješne suradnje s VIP-Netom, neki su od glavnih naglasaka poslovanja kompanije Ericsson Nikola Tesla (ETK) u 2000. godini, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik uprave koncerna Ĺke Enell.</p>
<p>Kompanija je također na razini korporacije Ericsson prepoznata te je dobila odgovornost kao Centar za komunikacijska rješenja za regiju srednje i istočne Europe, razvojni i istraživački centar za glavne korporacijske projekte te odgovornost kao regionalni integracijski centar za područje treće generacije (3G) mobilnih sustava. ETK je također u 2000. godini napravio veliki iskorak u svijet Interneta, zaposlio više stotina mladih stručnjaka i postavio novu kompanijsku organizaciju orijentiranu prema kupcu i boljim poslovnim rezultatima.</p>
<p>U idućoj godini ETK želi postati glavni isporučitelj rješenja i usluga za novi svijet telekomunikacija u Hrvatskoj i na svojim izvoznim tržištima, postati glavno Ericssonovo središte za isporuku usluga u srednjoj i istočnoj Europi, jedan od najboljih istraživačko-razvojnih centara u Ericssonovoj grupi i imati aktivnu ulogu u kreiranju hrvatske ekonomije.</p>
<p> Početkom prosinca ETK je zajedno s Compaqom nastupio na najvažnijoj izložbi telekomunikacijske opreme u Azijsko-pacifičkoj regiji, ITU Telecom Asia 2000. u Hong Kongu, gdje je velik interes vladao za ETK-ov Internet kiosk, rezultat samostalnog razvoja stručnjaka Ericsson Tesle. Izloženo je 126 Internet kioska, koji su imali ulogu informacijskih punktova. Svi raspoloživi kiosci (više od stotine) prodani su za 1,1 milijuna DEM, a kupci su pokazali interes za daljnju nabavku. Kina je, ocijenjeno je, vrlo interesantno potencijalno tržište sa 1,26 milijardi stanovnika, od kojih manje od jedan posto koristi Internet. Uz to, na vidiku je uspješan plasman Internet kioska na europsko tržište.</p>
<p>ETK je novu 2001. godinu kupcima i poslovnim partnerima čestitao na način da je četiri Internet kioska vrijedna više od 200.000 kuna donirao srednjim školama - XV gimnaziji u Zagrebu, III gimnaziji u Splitu, Gimnaziji Andre Mohorovičića u Rijeci i Elektrotehničkoj i prometnoj školi u Osijeku. Donacija je doprinos kompanije internetizaciji i informatizaciji u zemlji.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Siemens udvostručio promet u Hrvatskoj </p>
<p>BEČ, 19. prosinca</p>
<p> - Vrlo smo zadovoljni rezultatima poslovanja Siemensa u Hrvatskoj u protekloj poslovnoj godini i također optimistični što se tiče daljih rezultata, kazao je na godišnjoj tiskovnoj konferenciji održanoj u sjedištu Siemensa u Beču generalni direktor Siemensa AG Austria Albert Hochleitner.</p>
<p>Siemens AG Austria proglašen je ove godine najboljim poduzećem u konkurenciji Siemensovih kompanija u 196 zemalja širom svijeta jer je ostvario povećanje dobiti od 25 posto, koja iznosi 439 milijuna eura. U protekloj je fiskalnoj godini Siemens u svijetu ostvario izvanrednu dobit, čak 20 posto veću od prošlogodišnje, i tako dosegao čistu dobit od 3,4 milijarde eura, istaknuo je Hochleitner. </p>
<p>Glavni su pokretač ovoga poslovnog zamaha Siemensa u svijetu informatika i telekomunikacije. I u Hrvatskoj je taj sektor ostvario više od polovine ukupnog prometa, koji iznosi 956 milijuna kuna. Siemens Austria bilježi poseban uspjeh u području razvoja i istraživanja, a u tekućoj je poslovnoj godini tvrtka uložila čak 463 milijuna eura u taj sektor i zaposlila ukupno 4770 djelatnika, od čega ih je 3300 u Austriji a 316 u Hrvatskoj. Što se tiče posljednje godine poslovanja tvrtke Siemens d.d. u Hrvatskoj, tvrtka je ostvarila dosad najbolje poslovne rezultate. Postignut je promet od 956 milijuna kuna, a opseg novih poslova dosegao je 1,123 milijuna kuna.</p>
<p> Siemens u Hrvatskoj ima velikih mogućnosti za daljnji razvoj, posebno u području novih tehnologija razvoja softwarea i poslovnih usluga. Plan je Siemensa d.d. doći do četiri milijarde kuna prometa u slijedeće dvije godine a tim bi broj zaposlenih trebao porasti na tisuću. Otkako je osnovana tvrtka Siemens d.d. 1997. godine, dosad je ukupno zaposleno 760 osoba, a promet je, u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu - udvostručen. (P. Boić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Od 1. siječnja slobodan uvoz iz Bosne i Hercegovine </p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan i Martin Raguž, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, potpisali Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH / Uskoro ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dvojnom državljanstvu i zaštiti ulaganja / Najavljeno otvaranje pruge Bihać-Knin </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan i Martin Raguž, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u utorak su u Banskim dvorima potpisali Ugovor o slobodnoj trgovini između dvije zemlje kojim će se prekinuti razdoblje stagnacija i pada međusobne trgovinske razmjene. </p>
<p>Tom je prilikom rečeno da će taj ugovor imati povoljan učinak i na ukupan razvoj odnosa između Hrvatske i BiH kao i na stabilnost odnosa u regiji. Kako je u izjavi novinarima, neposredno poslije potpisivanje Ugovora naglasio Martin Raguž »to je najznačajniji sporazum između dvije zemlje potpisan u posljednje vrijeme«. On je podsjetio da je u zadnje dvije godine razmjena između dviju zemalja bila u stalnom padu, rekavši kako očekuje da potpisani Ugovor prekine sadašnji negativan trend. Ocijenio ga je dobrim i za Hrvatsku i za Bosnu i Hercegovinu jer od 1. siječnja BiH može slobodno izvoziti svoje proizvode u Hrvatsku čime se otvorara novo tržište. </p>
<p>U nastavku izjave, dodao je i kako je tijekom zagrebačkog susreta izaslanstava dviju zemalja, utemeljeno međudržavno Povjerenstvo za povratak na ministarskoj razini. To će tijelo početi već od utorka s aktivnim radom.</p>
<p>»Dogovorili smo se da odmah poslije Nove godine uložimo zajedničke napore u smislu sklapanja novih bilateralnih ugovota i sporazuma. Riječ je prije svega o ugovorima s područja imovinsko-pravnih odnosa, ugovoru o dvojnom državljanstvu, zaštiti ulaganja i ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a nadamo se i skorom puštanju u promet željezničke pruge Bihać-Knin«, rekao je Raguž. Spomenuo je i da će posebne stručne grupe razmotriti neke odluke nadležnih ministarstava, a odnose se na zabranu uvoza mesa i mesnih prerađevina iz BiH. Novi razgovori o tome održat će se već u srijedu.</p>
<p>»Ubuduće ćemo se barem dva puta godišnje sastajati s predstavnicima Bosne i Hercegovine i korak po korak unaprijediti suradnju. Zadovoljan sam potpisanim Ugovorom, ali i time što smo u ovo kratko vrijeme vrlo precizno odredili glavne pravce strateške suradnje. Hrvatska Vlada želi pridonijeti razvoju suradnje sa prijateljskom Bosnom i Hercegovinom. Želimo rješavati sva otvorena pitanja i odrediti koji su u tome prioriteti«, rekao je premijer Ivica Račan, a posebno je naglasio da se međusobni odnosi moraju razvijati na načelu »što manje pomoći, a što više gospodarske suradnje u obostranom interesu«.</p>
<p>Račan je ujedno najavio da će Vlada posebno poticati suradnju gospodarstvenika obje zemlje, kao i zajednički izlazak na treća tržišta. Na upit o Neumu, odgovorio je da će u idućem razdoblju i to pitanje biti »deblokirano«. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Čačić u Vukovaru: Vladin »challenger« neće biti prodan još mjesec ili dva</p>
<p>Vlada je dobila ponudu između 14 i 15 milijuna dolara, ali je dignuta razina donje granice na 15 milijuna dolara ili 120 milijuna kuna, rekao je ministar Radimir Čačić / U sklopu dopunskog plana obnove Vukovara, u obnovu će uskoro ući 165 kuća i 100 stanova čiji završetak je predviđen do srpnja 2001. / Kreće obnova sakralnih objekata u suradnji s Biskupskom konferencijom / Aljmaška crkva nije na listi prioriteta koju je ponudio HBK</p>
<p>VUKOVAR, ČEPIN, 19. prosinca</p>
<p> - Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić izjavio je u utorak u Vukovaru da zrakoplov »challenger«, koji Vlada prodaje i od kojega novac namjerava uložiti u obnovu Vukovara, najvjerojatnije neće biti prodan još mjesec-dva.</p>
<p> »Vlada je dobila ponudu između 14 i 15 milijuna dolara, ali je dignuta razina donje granice cijene na 15 milijuna dolara«, kazao je Čačić. Po njegovoj ocjeni, realna je cijena prodaje oko 15 milijuna dolara, odnosno 120 milijuna kuna. Osim u raščišćavanje ruševina i formiranje industrijske zone, novac od prodaje trebalo bi upotrijebiti i za dovršetak objekata koji se obnavljaju iz donacija županija, te za obnovu objekata za koje Vukovarsko-srijemska županija i grad Vukovar procijene da su im posebice značajni, što je i predloženo Vladi.</p>
<p> Čačić je ujedno najavio kako će u sklopu dopunskog plana obnove Vukovara u obnovu uskoro ući 165 kuća i 100 stanova čiji završetak obnove je predviđen do srpnja 2001. Ovih dana počet će projektiranje obnove dodatnih 200 stanova u Vukovaru, rekao je Čačić podsjećajući da je ove godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji predviđena obnova 850 stambenih objekata.</p>
<p> Tijekom sastanka s načelnicima i gradonačelnicima vukovarsko-srijemskog dijela hrvatskog Podunavlja Čačić je predstavio program socijalnih i društvenih objekata za koji je kazao da predstavlja novi program Ministarstva, a namijenjen je prvenstveno obnovi sakralnih objekata. Obnova tih objekata ostvarit će se u suradnji s Biskupskom konferencijom koja će utvrditi koji su to objekti kojima treba posvetiti pažnju u obnovi, rekao je.</p>
<p> Župan vukovarsko-srijemski Petar Čobanković istaknuo je da je Županija zadovoljna obnovom stambenih objekata, ali je upozorio na probleme u obnovi komunalne infrastrukture, posebice vodoopskrbnog sustava i cestovne mreže.</p>
<p>Ministar Čačić posjetio je u nastavku i Osječko-baranjsku županiju i tom prilikom obišao prognaničko Naselje prijateljstvo u Čepinu nadomak Osijeka gdje je razgovarao s osječko-baranjskim županom Markom Bagarićem. Nazočili su i predstavnici županijskih ureda, pročelnica Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Osijek Nada Arbanas i predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović. </p>
<p>Upoznavajući ministra sa stanjem u naselju, Arbanas je istaknula kako je u ovom trenutku u naselju još smješteno 1.109 prognanika od čega 78 povratnika, osam izbjeglica i 117 onih koji čekaju dovršenje obnove svojih domova. Prema njezinim riječima, u ovoj županiji svojim se kućama vratilo oko 80 posto povratnika, a kako je upozorila, postoji mogućnost da im Agencija za promet nekretninama dodijeli kuću ili pak građevinsko zemljište i materijal kako bi se proces povratka i na taj način ubrzao. </p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo zbog objave da će iduće godine biti obnovljeno 4.000 objekata, Kompanović je između ostalog upozorio na problem opremanja kuća. Od ministra Čaćića je zatražio da podupre predstavnike ove udruge na najavljenom sastanku u hrvatskoj Vladi o stanju u gospodarstvu. Kompanović je zahvalio za poteze Ministarstva u vezi s isplatom novčanih naknada prognanicima i povratnicima za kolovoz, rujan i listopad. Naime, Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice pri ovome ministarstvu izvijestila je da će prognanici-povratnici sva tri naloga za isplatu preko obiteljskih štednih knjižica Hrvatske poštanske banke primiti na svoje kućne adrese.</p>
<p>Tijekom razgovora, spomenuto je i pitanje obnove Poljoprivredne škole u Osijeku za koju je Ministarstvo osiguralo 16 milijuna kuna, ali pod uvjetom da grad Osijek osigura 1,6 milijuna kuna za građevinsku dozvolu. </p>
<p>Najviše pozornosti izazvala je objava ministra Čaćića da aljmaška crkva nije na listi prioriteta koju je uputila Hrvatska biskupska konferencija. Naime, prema Čaćićevim riječima, država je za izgradnju sakralnih objekata osigurala 30 milijuna kuna i od Biskupske konferencije zatražila listu prioriteta. Budući da na njoj nema crkve u Aljmašu, župan Bagarić je kazao da će se zatražiti korekcija liste. </p>
<p>Istaknuto je i da bi se 70 posto prognanika koji su još uvijek u Naselju prijateljstva u Čepinu moglo do srpnja iduće godine vratiti svojoj kući.</p>
<p>Snježana Čanić Divić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zavod za unapređivanje školstva danas ima 76 savjetnika, a trebalo bi ih biti barem 180 </p>
<p>Zavod još nije ekipiran odgovarajućim kadrovima / Ministar Strugar najavio skoru javnu raspravu o prijedlogu razvoja Zavoda za unapređivanje školstva / Vrgoč: Nema promjene u odgoju i obrazovanju bez modernog i stručnog Zavoda </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - »Vrijeme je da se utvrdi koncepcija prosvjetno-pedagoških službi, hoće li one biti samostalne ili u sklopu Ministarstva prosvjete i športa. Zato valja stvoriti preduvjete za reorganizaciju Zavoda za unapređivanje školstva, a to su prije svega decentralizacija i kadrovska ekipiranost«, rekao je dr. Hrvoje Vrgoč, predsjednik Prosvjetnog vijeća, u utorak na savjetovanju o »Prijedlogu razvoja Zavoda za unapređivanje školstva Republike Hrvatske«. </p>
<p>U uvodnoj riječi, ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar posebno je istaknuo važnost sustavnog informatiziranja Zavoda i njegova kadrovskog osnaživanja te međusobnog povezivanja poslovnih jedinica. Između ostalog, dr. Strugar je najavio i skoru javnu raspravu o prijedlogu razvoja Zavoda za unapređivanje školstva, koji je dovršen još u studenome. </p>
<p>Govoreći o sadašnjem stanju i perspektivama Zavoda, ravnatelj ove institucije dr. Zlatko Miliša napomenuo je da je cilj Zavoda postati glavni čimbenik prosvjetne djelatnosti, te predlagatelj promjena. On je dodao da kritičari rada Zavoda moraju imati na umu da Zavod još nije ekipiran odgovarajućim kadrovima, te da bi u njemu, umjesto današnjih 76, trebalo raditi najmanje 180 savjetnika. Također je naglasio da će Zavod uvjek ostati povezan s Ministarstvom prosvjete i športa kao njegova logistika, čak i ako dođe do osamostaljenja Zavoda.</p>
<p>Dr. Vrgoč je u svom izlaganju napomenuo da bez posebnih stručno organiziranih službi ne može doći do korekcije nedostataka ni primjene inovacija, rezimiravši na kraju: »Nema promjene u odgoju i obrazovanju bez modernog i stručnog Zavoda.« Uz izlaganje Strugara, Vrgoča i Miliše, održano je još šest predavanja o raznim aspektima zadane teme, poput »Decentralizacija i povezivanje poslova u Zavodu« Željka Jakopovića, »Zavod u funkciji ostvarivanja stalnog stručnog usavršavanja prosvjetnih djelatnika« Mije Cindrića i »Uloga Zavoda u promjenama strukovnog obrazovanja« Vlade Luburića.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Radoš: Napuštene vojne objekte treba prodati privatnim kupcima</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš govorio je u utorak u neformalnom razgovoru na tradicionalnom ručku s novinarima i o istrazi ogulinskog slučaja. Rekavši kako eksperti još uvijek nisu odgonetnuli o kojem se tipu mine radilo, odakle je i na koji način dospjela u vojarnu, pojasnio je kako je kobni projektil prije eksplozije stajao na polici skladišta. »S nje su ga vojnici gurnuli u minobacačku cijev, a posljedice nažalost znate«, zaključio je Radoš.</p>
<p>Potvrdivši informacije o 120 djelatnika SIS-a stavljenih na raspolaganje, ministar Radoš je komentirao i pulske zahtjeve o demilitarizaciji toga grada.</p>
<p> »Ocijenivši kako je riječ o legitimnim zahtjevima lokalne samouprave«, Radoš je procijenio kako bi eventualna demilitarizacija Pule bila vrlo dugotrajan i izrazito zahtjevan posao, čija se vrijednost mjeri stotinama milijuna maraka. </p>
<p>Radoš će, kako je rekao, predložiti Vladi da se ubuduće vojni objekti ne daju na raspolaganje lokalnoj samoupravi, jer ona nema snage za njihovu transformaciju, već da se prodaju privatnim kupcima. (V. B. / M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Freundlich: Andrija Hebrang nije prekršio Statut HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - »Nismo pokrenuli niti mislimo pokrenuti stegovni postupak protiv Andrije Hebranga. Naime, članovi HDZ-a ne mogu biti članovi druge stranke, a udruga Tuđman-Hebrang to nije, pa prema tome nema kršenja Statuta HDZ-a«, naglasila je u utorak na konferenciji za novinare zamjenica predsjednika HDZ-a Maja Freundlich. Dodala je da Udruga za hrvatski identitet i prosperitet ima program blizak HDZ-u, da ova stranka nije u sukobu s Udrugom, a ako se ona pretvori u stranku, onda bi članstvo u njoj bilo nespojivo s članstvom u HDZ-u. </p>
<p>Inače, govoreći o rezultatima izbora za zagrebačke gradske četvrti, Maja Freundlich je naglasila kako je HDZ prezadovoljan rezultatima izbora te da njima najavljuje svoj veliki povratak. Prema riječima Davorina Tepeša, predsjednika gradske organizacije HDZ-a, zadovoljstvo se temelji na činjenici da je HDZ na ovim izborima dobio dvostruko više glasova nego na onim proljetnima za zagrebačku Skupštinu. HDZ-ovci poručuju vladajućoj koaliciji da je očito bilo vrlo opasno igrati se praznim obećanjima i da im se to ovaj put obilo o glavu. Tepeš je ocijenio da su izbori pokazali kako se HSLS strmoglavljuje, LS nestaje s političke scene, a HNS se ispuhao kao balon. Čestitao je Milanu Bandiću na pobjedi i rekao kako se nada da će u jedinoj partiji u Hrvatskoj prevladati Bandićeva liberalna struja. </p>
<p>Tepeš je također rekao novinarima da su 15 minuta iza ponoći, kad su HDZ-ovci slavili dobre izborne rezultate i pjevali samo hrvatske pjesme, u prostorije upali policajci te ga legitimirali. </p>
<p>Na upit novinara kako komentiraju najnovija događanja oko Haaškoga suda i optužbu generala Petra Stipetića, Maja Freundlich je ponovila da je HDZ protiv uhićenja bilo kojeg hrvatskog generala i vođenja istrage te da će ta stranka svim političkim sredstvima zaštititi Domovinski rat kako ne bi došao pod istragu Haaškoga tribunala.</p>
<p> Jadranka Kosor najavila je da će zastupnici HDZ-a na sjednici Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koja će se održati u srijedu zatražiti da Vlada konačno izađe pred javnost s pravom istinom o položaju generala Stipetića pred Haaškim tribunalom. (Goranka Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Radni tjedan u državi ipak će se smanjiti sa 42 na 40 sati</p>
<p>To je novost iz izmjena Zakona o radu priređenih za drugo saborsko čitanje, kaže Vitomir Begović, predsjednik GSV-a / On podsjeća i na nužnost dogovora o politici plaća i zato što u većini javnih poduzeća istječu kolektivni ugovori / Povjerenstvo GSV-a o toj temi nekidan su ignorirali, uz sindikate javnih i državnih službi, i Ministarstvo financija i HUP </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Prošlog tjedna odgođena sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) zakazana je za srijedu poslijepodne, a socijalni partneri raspravljat će samo o jednoj temi - Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu. Uoči sjednice GSV-a, u ponedjeljak je bilo sazvano i Povjerenstvo GSV-a kako bi raspravilo o srednjoročnoj politici plaća u državi, ali je zbog nedostatka kvoruma održan tek radni dogovor. </p>
<p>Nakon štrajkova javnih i državnih službenika zbog odbijanja Vlade da im poveća plaće, premijer Ivica Račan najavio je ovih dana restriktivnu politiku plaća u javnom sektoru i u javnim poduzećima, čije bi se plaće mogle povećavati tek 2002. godine. Sindikati su već oštro reagirali, a Matica sindikata javnih službi je i ostvarila svoju prijetnju da neće sudjelovati u raspravi o plaćama na Povjerenstvu GSV-a.</p>
<p>No, Povjerenstvo GSV-a nije moglo službeno održati sjednicu zato što nisu došli niti predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske udruge poslodavaca, kaže za Vjesnik predsjednik GSV-a Vitomir Begović. Prema njemu, socijalni partneri morali bi se hitno dogovoriti o politici plaća, kako bi se mogao nastaviti proces kolektivnog pregovaranja.</p>
<p>Zbog otvorenog socijalnog spora između Vlade i sindikata javnih i državnih službi, koji su najavili da Vlada neće u 2001. godinini imati socijalni mir, potpisivanje socijalnog pakta, koji bi kao jedan od posebnih dodataka sadržavao i politiku plaća, sve je više upitno. »Ako se dogovorimo o srednjoročnoj politici plaća, postoji mogućnost da Vlada, sindikati i poslodavci prvo potpišu samo sporazum o plaćama, ne čekajući cjeloviti socijalni pakt i druge posebne priloge«, najavljuje Begović.</p>
<p>»Nužno je hitno postaviti gabarite za plaće kako bi se slobodno nastavio proces kolektivnog pregovaranja u svim sektorima. Moram reći da Hrvatska udruga poslodavaca izigrava kolektivne pregovore, a sada još važi samo kolektivni ugovor za djelatnost trgovine,« ističe Begović te kaže da je dogovor o politici plaća nužan i zato što u većini javnih poduzeća istječu kolektivni ugovori, a za nove ugovore moraju biti poznati okviri kretanja plaća.</p>
<p>U dosadašnjim raspravama, kaže Begović, prevladalo je načelno opredjeljenje da bi prema iskustvu drugih država plaće u javnom sektoru trebalo vezati uz rast BDP-a, a u privatnom sektoru uz kretanje proizvodnosti rada. Begović ističe primjer Slovenije koja je u zakonu o plaćama regulirala sve plaće u državi, te ih uz poznate gabarite prepustila kolektivnim ugovorima. No, uz politiku plaća, nužno je utvrditi za srednjoročno razdoblje i poreznu politiku te politiku cijena, smatra Begović, a također i visinu najniže i minimalne plaće u državi.</p>
<p>Što se tiče izmjena Zakona o radu, Begović ističe kako je proteklih šest mjeseci tiho i bez medijske buke u okviru GSV-a obavljen obiman posao. Predložene izmjene Zakon o radu morale bi u saborsku proceduru na drugo čitanje stići do 13. siječnja. Tekst se, zbog primjedbi koje su u međuvremenu dali i sindikati i poslodavci, dorađuje u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, a u srijedu će na GSV-u socijalni partneri pokušati usuglasiti još neka otvorena pitanja.</p>
<p>Prema Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o radu, radni tjedan u državi ipak će se smanjiti sa 42 na 40 sati. To je bitna novost u odnosu na tekst izmjena Zakona koji je prošao prvo saborsko čitanje, a u kojemu predlagač zakona nije htio pristati na skraćivanje radnog tjedna. Radni tjedan, ističe Begović, može biti i kraći (38 ili 36 sati), a to se uređuje kolektivnim ugovorima. U Zakonu o radu se ipak uvodi termin »radnik«, te detaljnije regulira niz odredaba. </p>
<p>Između ostalog, za radnike je bitno da će ubuduće zbog neisplate plaća moći štrajkati, a da zbog toga ne dobiju otkaz. Također, poslodavac će biti dužan radniku uručiti obračun plaće (i kad nije isplaćena), a prilikom zasnivanja radnog odnosa poslodavac mora radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prvog dana rada, a ne kao dosad u roku 15 dana. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hoće li Cronet i VIP net prodavati mobitele po sedam lipa?</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Sustav subvenciranih mobilnih telefona saživio je i u Sloveniji, gdje je nedavno nacionalni mobilni operater Mobitel ponudio mobilne uređaje po simboličnoj cijeni od svega dva tolara (oko sedam lipa). Hrvatski GSM operateri, Cronet i VIP net, pored niza novih usluga na polju mobilne telefonije, zasad, ne razmišljaju o pružanju te usluge u zamjenu za godinu i pol do dvije vjernosti bilo kojem pretplatničkom paketu. </p>
<p>Član Uprave Hrvatskog telekoma (HT) i direktor za mobilne mreže Božidar Poldrugač kaže da je prodaja mobilnih uređaja usputna aktivnost HT-a jer da na tom polju »cvjeta sivo tržište«. Naime, kaže Poldrugač, nakon što je HT morao odustati od traženja carinske deklaracije i računa prilikom aktiviranja mobilnog uređaja »sivo tržište se povećalo za oko tri puta«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, to je veliki problem s kojim se sve teže nose i prodavači mobitela u Austriji i Njemačkoj, gdje najveći broj jeftinih mobilnih uređaja, u prvom redu starijih modela, završava u zemljama istočne Europe, gdje je preprodaja tih aparata dobro uhodan posao kojim se bavi i mafija. Što se tiče cijene mobitela u Hrvatskoj, on napominje da je HT-ova marža na razini pokrića administrativnih troškova. No, i na tom polju se nešto mijenja, te je HT znatno pojeftinio uređaje za mrežu 099. </p>
<p>Što se tiče domaćeg GSM tržišta mobitela, Hrvatska sa 21 posto populacije, koja koristi neku od tri mobitel usluge, još uvijek, nije dovoljno zasićeno tržište da bi se GSM operateri okrenuli »subvenciranim mobitelima«. Naime, subvenciranje kupnje mobitel uređaja je praksa u visoko razvijenim zemljama koje imamju zrelo tržište, te više od dva GSM operatera. </p>
<p> Primjerice, slovenski Mobitel je svim pretplatnicima koji su se obvezali na vjernost dugu 18 mjeseci skupljem pretplatničkom paketu, odnosno dvogodišnju jeftinijem paketu, omogućio nabavku mobilnog telefona Siemens S35 po cijeni od 20.000 tolara (nepunih 700 kuna) što je gotovo četiri puta manje od cijene tog telefona u Sloveniji. Osim toga, taj je operater ponudio i telefon Nokia 5110 za samo 1.000 tolara (oko 37 kuna) u zamjenu za godinu i pol vjernosti svojoj mreži. U slučaju prijevremenog raskida ugovora korisnik mora nadoplatiti veliku razliku u cijeni. No, ni to nije spriječilo tamošnje mobitel pretplatnike da u akciji »Budi moj« u dva dana sklope novih 6.000 ugovora, odnosno produže svoj pretplatnički odnos za najmanje 25 mjeseci.</p>
<p>Kad je riječ o uobičajenoj praksi kupnje mobitela u Sloveniji, valja napomenuti potencijalnim domaćim korisnicima takve usluge da je na telefonu Nokia 5100 zaštita sada mnogo jača nego u prijašnjim serijama slovenske Mobitel pre-paid ponude Halo, koja se »otključavala« prilično jednostavno. Tad je, naime, bio dovoljan program s Interneta, dok se cijena usluge dekodiranja na domaćem tržištu kretala oko 80 kuna.</p>
<p>Voditelj prodaje VIP neta Igor Rajković kaže da je naš prvi privatni GSM operater domaćem tržištu ponudio svojim korisnicima da svi koji postanu VIP smart pretplatni do 15. siječnja 2001. godine, mogu besplatno aktivirati VIP me (pre-paid) komplet. Uz to, VIP net je ponudio i tzv. Božićni komplet od dva mobilna telefona. On uključuje telefon Telit po cijeni od 699 kuna, odnosno Alcatel od 1.399 kuna. U slučaju da se ta dva mobitela kupe odjednom, njihova ukupna cijena je 1.798 kuna. </p>
<p>Što se tiče potražnje mobitela, Rajković napominje da se prodaja, ovih dana, može mjeriti s nekoliko desetaka tisuća komada. Naime, u VIP netu drže da su mobiteli i kod nas postali najčešći božićni poklon.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Istarski župan Žufić optužio ministra Tušeka za imenovanja po stranačkom ključu</p>
<p>Župan i gradonačelnici ogorčeni jer je ministar raspustio dosadašnji Nadzorni odbor pulske Zračne luke i, tvrde, promijenio njegovu strukturu na štetu lokalne samouprave / Najavljuju da će potaknuti izjašnjavanje o povjerenju ministru Alojzu Tušeku</p>
<p>PULA, 19. prosinca</p>
<p> - Ponašanjem ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka na Skupštini zračne luke Pula u ponedjeljak, kada je raspustio dosadašnji Nadzorni odbor pulske Zračne luke i promijenio njegovu strukturu na štetu lokalne samouprave, istarski gradonačelnici i župan - ogorčeni su! Štoviše, gradonačelnik Poreča Rodoljub Kosić u utorak je na konferenciji za novinare u Puli kazao kako je odluka ministra Tušeka politička i profesionalna sramota. </p>
<p>Slijedom tog nezadovoljstva, istarski gradonačelnici i župan Stevo Žufić odlučili su preko istarskih zastupnika u Saboru zatražiti izjašnjavanje o povjerenju ministru Tušeku, čijim su odnosom prema prometnoj problematici u Istri od početka nezadovoljni. Štoviše, tvrde kako su za vrijeme HDZ-ova režima bolje surađivali s ministrom pomorstva, prometa i veza, te da su upravo u tom razdoblju u Nadzornom odboru zračne luke, koju je u cijelosti izgradilo istarsko gospodarstvo, imali većinu članova.</p>
<p>Konferenciju uz nazočnost gradonačelnika Pule, Rovinja, Poreča, Novigrada i Labina, sazvao je istarski župan Stevo Žufić, da bi i javno negodovao zbog neprihvatljivog odnosa ministra Tušeka u slučaju Zračne luke Pula koja je za istarski turizam presudna jer je preko nje do 1991. godine dolazio svaki četvrti gost. Konkretno, posljednje predratne godine, preko pulske zračne luke došlo je više od 600.000 putnika, pretežito turista iz zapadnoeuropskih zemalja. </p>
<p>Istarske općine, gradovi i gospodarstvo, ukupno 452 subjekta, uložili su 84 milijuna kuna u modernizaciju i proširenje zračne luke, što je 92 posto njezine vrijednosti. Bez obzira na to, većinski vlasnik postala je država, ali sve do ponedjeljka Istarska županija i gradovi imali su u Nadzornom odboru tri predstavnika od pet članova. Sa željom da sam utječe na upravljanje zračnom lukom, tvrde istarski gradonačelnici i župan, samovoljnim postupkom Tušek je raspustio dosadašnji Nadzorni odbor i smijenio direktora, a od 11 kandidata, mimo dogovora s istarskim partnerima, nadglasavanjem izabrao je kandidata po svojoj volji.</p>
<p>Zanimljivo je da je na istoj burnoj skupštini Zračne luke Pula ministar Tušek obavijestio predstavnike lokalne samouprave da je u sudskom sporu oko vlasništva nad Zračnom lukom Zagreb, gradu Zagrebu slijedom ulaganja priznat većinski paket, iz čega proizlazi da će se slično dogoditi u dogledno vrijeme i sa Zračnom lukom Pula. Utoliko je više čelnike istarske samouprave iznenadilo Tušekovo ponašanje, ali ministar je to i u susretu s novinarima pojasnio kao posljedicu njegova nezadovoljstva radom Nadzornog odbora koji je tolerirao samovoljno ponašanje dosadašnjeg HDZ-ovog direktora Alda Šetića. Zamjerio je i dosadašnjem predsjedniku Nadzornog odbora dr. Lenku Uraviću (županijskom pročelniku za gospodarstvo i svojedobnom direktoru aerodroma) što i ostavkom nije spriječio samovolju u zračnoj luci. Sve te ministrove isprike, gradonačelnici i istarski župan odbacuju, utoliko više što je istodobno s razrješenjem, dosadašnjeg direktora, protiv kojega se vodi i kazneni postupak, ministar Tušek nagradio sa 100.000 kuna! </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Srbi traže da se riješi način povratka bivših nositelja stanarskog prava</p>
<p>BELI MANASTIR/VUKOVAR, 19. prosinca</p>
<p> - Udruženje prognanika i povratnika Srba uputilo je hrvatskoj Vladi koncem kolovoza ove godine peticiju kojom potpisnici - bivši nositelji stanarskog prava zahtijevaju Vladino izjašnjavanje kada i na koji način će se riješiti pitanje njihova povratka. Kako im do sada nitko nije odgovorio, ovo udruženje uputilo je u utorak priopćenje za javnost uz ocjenu da izostanak odgovora znači odbijanje, te uz izražavanje nezadovoljstva ovakvim stanjem. Zbog toga, putem svog Odbora za rješavanje pitanja povratka bivših nositelja stanarskog prava, upućuju premijeru Ivici Račanu otvoreno pismo. </p>
<p>Odbor u pismu ustvrđuje da ni Račan niti Vlada i resorna ministarstva nisu ni na koji način pokazali spremnost za ponuđeni dijalog da bi se našlo rješenje za problem, kako primjećuju, »trenutačno najugroženijih hrvatskih državljana«. Naglašavajući kako su izgubili optimizam koji su imali 3. siječnja dolaskom demokratskih snaga na političku scenu Hrvatske, članovi Odbora ponovo mole premijera da u »cilju zaštite prognanih Srba do daljnjega obustavi sve započete sudske procese i deložacije osim u slučajevima kada se uistinu radi o stvarnom povratku prijeratnih stanara u stanove (stanarsko pravo) ili o povratku vlastite kuće«. Udruženje prognanika i povratnika Srba od premijera očekuje i »pokretanje one regulative koja će nedvosmisleno i jasno definirati rokove i način povratka onih koji su prije rata živjeli u stanovima sa stanarskim pravom«.</p>
<p>Udruženje je u vezi s određivanjem alternativnog smještaja zauzelo stav da neće prihvatiit ona rješenja koja predviđaju »centre za kolektivni smještaj«. Na kraju pisma, premijeru Račanu upućuje se zamolba da se zauzme da se iz procesa povratka oslobodi svih onih koji taj proces politiziraju i koriste kao vlastitu političku platformu za pridobivanje političkih poena pred nadolazeće izbore. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»Slučaj Gospić«: Svjedoci o likvidaciji srpskih civila na Lipovoj Glavici</p>
<p>GOSPIĆ, 19. prosinca</p>
<p> - U nastavku istrage protiv Tihomira Oreškovića i četvorice Gospićana, osumnjičenih za ratni zločin nad srpskim civilima 1991., u gospićkom Županijskom sudu pred istražnom sutkinjom Sajonarom Čulina u utorak su svjedočila četiri nova svjedoka.</p>
<p>Saslušana četvorica svjedoka isključivo su govorila o okolnostima likvidacije srpskih civila na Lipovoj Glavici, a istraga je došla do bitnih spoznaja pa se očekuje da će daljnji postupak ići u tom smjeru, izjavio je, nakon završetka svjedočenja, državni odvjetnik Doris Hrast. Prema njegovim riječima, u utorak saslušani svjedoci nisu spominjali Tihomira Oreškovića ni ostalu četvoricu osumnjičenih Gospićana. </p>
<p>Odvjetnik Velimir Došen rekao je novinarima nakon današnjeg istražnog postupka, zatvorenog za javnost, da s obzirom na čl. 207 Zakona o kaznenom postupku, obrana osumnjičenih neće komentirati pojedinosti jer je riječ o tajni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Tomac s izaslanstvom BiH: Hrvatska i BiH djeluju kao jedna politički povezana posuda</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Bosanskohercegovačko izaslanstvo na čelu s predsjedavajućim Vijeća ministara Martinom Ragužem posjetilo je u utorak Hrvatski sabor, gdje su s hrvatskim parlamentarcima razgovarali o potrebi intenzivnije suradnje dviju država, problemima izbjeglica te implementacije Daytonskog sporazuma. </p>
<p>Čestitajući potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između dviju susjednih država, potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac posebice je istaknuo potrebu za osnivanjem posebne međuparlamentarne skupine koja bi se bavila pitanjima običnog čovjeka i rješavala konkretne probleme izbjeglica.</p>
<p> »Složili smo se oko nužne potrebe da se intenziviraju međusobni odnosi dviju zemalja i to kao odnosi dviju suverenih država. Stabilnost jedne i druge zemlje međusobno je prožeta činjenicom da se radi o dvije suverene cjeline koje djeluju kao jedna politički povezana posuda«, kazao je Tomac nakon sastanka. Govoreći o trenutačnom položaju Vijeća ministara s obzirom na posljednje izbore u BiH, Martin Raguž je kazao da bosanskohercegovačka izvršna vlast mora odgovoriti na brojne integracijske i tranzicijske izazove, među kojima će odnosi s Hrvatskom biti jedan od najvažnijih prioriteta. </p>
<p>»Sadržajni razgovori koje smo vodili s hrvatskom Vladom rezultirali su potpisivanjem jednog od najznačajnijih sporazuma za obje zemlje. Formirano je međudržavno povjerenstvo za pitanje izbjeglica pa i time, nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa s Beogradom, pokazujemo kako želimo dati snažan doprinos stabilizaciji odnosa u regiji«, pojasnio je Raguž.</p>
<p>Tijekom sastanka dvaju izaslanstava, bosanskohercegovačka strana zanimala se za pitanje statusa bošnjačke nacionalne manjine te o ratifikaciji ugovora o luci Ploče. Naime, ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlić podsjetio je da se - unatoč tvrdnjama kako je ratifikacija ugovora o Pločanskoj luci samo tehničko pitanje - još uvijek nije napravio potreban pomak, dok je BiH veleposlanik u Hrvatskoj Hasan Muratović izrazio žaljenje što ni nakon posljednjih ustavnih promjena bošnjačka manjina nije unesena u Ustav a nema ni svog zastupnika u hrvatskom Parlamentu. </p>
<p>»Bošnjačka manjina izjednačena je s ostalim nacionalnim manjinama jer je ustavnim zakonom pobrojana između njih. Osim što taj zakon ima snagu Ustava, Hrvatska je napravila značajan iskorak jer pripadnicima manjina omogućuje da na izborima imaju dva glasa i njima biraju i političku stranku i predstavnika manjine«, odgovorio je Tomac, dodajući kako pitanje zastupljenosti Bošnjaka u parlamentu treba regulirati izborni zakon. </p>
<p>Čestitajući također potpisivanje spomenutog sporazuma, predsjednica Odbora za rad socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga Friganović ukazala je na potrebu brzog rješavanja problema koje imaju hrvatski građani koji su ostvarili mirovine u BiH. Ona je pozvala BiH stranu da omogući građanima ostvarivanje stečenih prava, zatraživši i skoro potpisivanje sporazuma o mirovinsko-socijalnoj suradnji između dviju zemalja. </p>
<p>Martina Raguža i izaslanstvo BiH primio je tijekom dana i predsjednik Republike Stjepan Mesić. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Račan: U suradnji s Haagom rješavat ćemo i sve sporno u pozivu Stipetiću </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Vlada će sporna pitanja s Haaškim sudom rješavati kroz suradnju, uključujući i ono što je sporno u pozivu suda upućenom generalu Petru Stipetiću, načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH, izjavio je u utorak premijer Ivica Račan, nakon potpisivanja Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH. </p>
<p> »Mogu samo potvrditi ono što sam u više navrata izgovarao: Kroz suradnju sa sudom u Haagu rješavat ćemo sporna pitanja, uključujući i ono što je sporno za hrvatsku Vladu u pozivu generalu Stipetiću, na razgovor s Tužiteljstvom u Sudu«, rekao je Račan zamoljen da prokomentira izjavu čelnika HSLS-a Dražena Budiše, koji je ustvrdio da Haag generala Stipetića sumnjiči za Medački džep, »Bljesak« i »Oluju«. </p>
<p>»Trenutačna situacija odnosa Hrvatske i Haaškog suda krajnje je nepodnošljiva«, kazao je u utorak ministar obrane Jozo Radoš u neformalnom razgovoru vođenom na tradicionalnom ručku s novinarima. Upitan je li kao član Savjeta za suradnju s Haaškim sudom upoznat sa statusom kojega će general Stipetić imati pri ispitivanju Radoš je nakon nekoliko neodređenih odgovora ipak potvrdio kako će general Stipetić biti ispitan po člancima 42. i 43. Pravilnika o postupku </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić za Vjesnik je ustvrdio da Vlada zna istinu o pozivu upućenom generalu Stipetiću. No, ističe da »Vladu treba pustiti da na miru razjasni sve nejasne detalje u odnosima s Haaškim sudom, tim više što je evidentno da između Hrvatske i Haaga ima otvorenih pitanja«. On smatra da jedino Vlada o tome može govoriti u javnosti. S tim se slaže i predsjednica HNS-a Vesna Pusić, koja zagovara izravni razgovor s glavnom tužiteljicom Carlom Del Ponte. Zdravko Tomac (SDP) ističe da se zbog odnosa s Haagom, nakon poziva generalu Stipetiću, trebao sastati državni vrh, kako bi dogovorio politiku zaštite nacionalnih interesa, a potom o tome obavijestiti javnost. S druge, pak, strane, neki predstavnici vladajuće koalicije Damir Kajin (IDS) i Zlatko Kramarić (LS), smatraju da javnosti odmah treba reći istinu i u tome se slažu s Budišom. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte u Zagrebu početkom siječnja </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Glasnogovornica Haaškog tužiteljstva Florence Hartmann potvrdila je u utorak da je Sud zaprimio poziv hrvatske Vlade glavnoj tužiteljici Carli Del Ponte da posjeti Zagreb što će ona, najvjerojatnije, učiniti u prvoj polovici siječnja iduće godine.</p>
<p> »Poziv je primljen. U Zagreb će doći u siječnju«, kazala je Hartmann u telefonskom razgovoru iz Haaga, dodavši da će posjet najvjerojatnije uslijediti već početkom siječnja. Objasnila je da je glavna tužiteljica i prije Vladina poziva namjeravala posjetiti Zagreb kako bi se nastavio dijalog uspostavljen ove godine s novim hrvatskim vlastima.</p>
<p> Del Ponte planira posjetiti i Beograd, u kojem se treba otvoriti ured Međunarodnog suda za suradnju, kako bi, nakon općih izbora u Srbiji zakazanih za subotu, 23. prosinca, razgovarala o suradnji Beograda i Haaga. »Za nekoliko dana su izbori u Srbiji nakon kojih će biti jasno što će tko moći... Nema razloga da se čeka sa suradnjom Beograda«, kazala je Hartmann. </p>
<p> Upitana o sadržaju poziva koje je Haaško tužiteljstvo uputilo načelniku Glavnog stožera HV-a generalu Petru Stipetiću ona je to, u skladu s praksom Tužiteljstva, odbila komentirati. »Nikad ne komentiramo imena«, rekla je Hartmann, pojasnivši da Tužiteljstvo tijekom svojih istraga poštuje pravilo tajnosti u kontaktima s osobama koje imaju različite statuse. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Vrhovni sud danas o žalbi na presudu u slučaju »Pakračka Poljana«</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca </p>
<p> - Vrhovni sud raspravljat će u srijedu o žalbi tužiteljstva na prvostupanjsku presudu u slučaju »Pakračka Poljana«, kojom su od šestorice optuženih, u javnosti poznatih kao »merčepovci«, dvojica proglašena krivima, a ostali oslobođeni. Tužitelj Ivan Plevko zatražio je ukidanje oslobađajuće presude i ponovo suđenje Munibu Suljiću, Igoru Mikoli, Siniši Rimcu i Zoranu Karloviću te strožije kazne za Miroslava Bajramovića i Branka Šarića.</p>
<p> Slučaj »Pakračka Poljana« započet je 1992. godine, nakon što je u istrazi o ubojstvu zagrebačke obitelji Zec policija došla do informacija o navodnim zločinima u Pakračkoj Poljani, koje su počinili pripadnici postrojbe pričuvnog sastava MUP-a. No, predmet je »mirovao« sve do prosinca 1997. kada je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv devetorice »merčepovaca« - Suljića, Mikole, Rimca, Bajramovića, Karlovića,. Šarića, Zvonimira Zakošeka, Krešimira Prosinečkog i Stjepana Mađarela. Njih se teretilo za ukupno deset kaznenih djela, među kojima su pokušaji ubojstava, protupravna uhićenja, zlostavljanja i iznude na pakračkom području tijekom 1991. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Program zapošljavanja branitelja nije polučio očekivane rezultate</p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> - Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, više od 34.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, iako neslužbene procjene upozoravaju na to da je u Hrvatskoj trenutačno bez posla najmanje pedeset tisuća branitelja sa zakonski zajamčenom prednošću pri zapošljavanju. </p>
<p>Bez rješavanja gospodarskih i socijalnih problema nije moguće riješiti ni goleme probleme koji pritišću razvojačene branitelje, a dodatne teškoće stvara i postojeći Zakon o hrvatskim braniteljima. Prema odredbama toga zakona, branitelji se ne potiču na zapošljavanje, nego na odlazak u mirovinu, pri čemu se u velikoj mjeri opterećuje državni proračun.</p>
<p> Rečeno je to na okruglom stolu o zapošljavanju hrvatskih branitelja, održanom utorak u Splitu, a čiji je organizator Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić istaknuo je da je broj nezaposlenih branitelja krajnje alarmantan, te da će njegovo Ministarstvo učiniti sve kako bi se taj problem riješio.</p>
<p> No, Pančić kaže kako nema iluzija da će probleme nezaposlenih branitelja riješiti u nekoliko mjeseci, pa čak ni do kraja mandata sadašnje Vlade. »Nacionalni program zapošljavanja hrvatskih branitelja nije polučio očekivane rezultate. Štoviše, pokazalo se da je takav program ostao samo mrtvo slovo na papiru, i stoga će naše Ministarstvo, politikom malih koraka, rješavati naslijeđene probleme«, rekao je Pančić.</p>
<p>Do sada se o braniteljima govorilo kao o privilegiranoj skupini, istaknuo je Pančić i dodao da to nije točno, jer samo jedan do dva posto branitelja ima mjesečna primanja u iznosu od 10 do 15.000 kuna. Ministar je naglasio da najveći dio branitelja dijeli istu sudbinu kao i prosječni građani Hrvatske, te da među tom populacijom ima mnogo onih koje ubrajamo u kategoriju teških socijalnih slučajeva.</p>
<p> Umirovljenje branitelja i njihovo socijalno zbrinjavanje, ne znači rješavanje problema, smatra Pančić, koji tvrdi da od toga korist nisu imali ni branitelji, ni njihove obitelji, a ni država. Stoga je potrebno provesti resocijalizaciju branitelja na način da im se pronađe primjereno radno mjesto, kaže Pančić, i dodaje da je stručna sprema većine branitelja neadekvatna, a dodatni problem predstavlja i birokratski aparat, koji blokira njihovo zapošljavanje. </p>
<p>S obzirom na to da su na okruglom stolu sudjelovali predstavnici četiriju udruga iz Domovinskog rata (Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata, Udruga »Branitelji Hrvatske« i zajednica Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata), Pančić je pojasnio da su na sastanak u Splitu pozvane samo one udruge koje su ustrojene na državnoj razini.</p>
<p> Čelnik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Miro Laco, kazao je kako dosadašnja praksa potvrđuje da su branitelji na posljednjem mjestu kad je riječ o prvenstvu pri zapošljavanju, što je suprotno odredbama zakona. Laco je rekao da se takva praksa nastavlja, »jer sada postoji šest stranaka koje žele udomiti svoje ljude«. Prema njegovim riječima, odmah treba prekinuti praksu »kreditiranja branitelja po rođačkoj liniji«, a jedino je rješenje u strogo namjenskim kreditima za prave branitelje, a ne za razno-razne rođake.</p>
<p> Laco je pitao pomoćnika ministra obrane Marijana Marekovića, zašto je 170 branitelja u jednoj upravi »stavljeno na raspolaganje«, a istodobno su njihova mjesta popunjena novim ljudima, koji imaju SSS umjesto VSS. Mareković je kazao da se protivi zapošljavanju novih djelatnika koji se primaju na posao mimo uobičajenih kriterija i zakonske procedure. »Kad je u pitanju višak onih koje obično nazivaju 'tajnim agentima', MORH je dužan svakome pronaći novo radno mjesto, primjereno činu i stručnoj spremi. Ipak, ne bih htio ulaziti u to tko od njih može ostati u obavještajnoj službi, a tko mora otići«, rekao je Mareković. </p>
<p>Predstavnici splitske službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izvijestili su da je u Splitu broj nezaposlenih branitelja u stalnom porastu, te ih je sada 4707. Ministarstvo hrvatskih branitelja ustrajat će u tome da branitelji imaju prednost pri zapošljavanju, poručio je Pančić, ističući da će Ministarstvo učiniti sve kako bi se smanjio broj radno sposobnih nezaposlenih branitelja i članova njihovih obitelji, podigla razina njihove naobrazbe i stimuliralo njihovo zapošljavanje i resocijalizacija. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Bozanić: Vladati ne znači izdići se nad narodom i iscrpljivati se u nadmetanju</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić uputio je u utorak božićnu poruku u kojoj upozorava da vladati ne znači izdići se nad narodom i iscrpljivati se u nadmetanju. »Vlast je ili služba narodu ili je zastranjenje. Oni kojima je vlast povjerena nose veliku odgovornost. Do njih je da u trajnoj zauzetosti traže i nalaze pravedna i najbolja moguća rješenja koja će osigurati potrebne uvjete za razvoj svih dijelova društva, posebno ona rješenja koja je moguće ostvariti bez odlaganja«, ističe u božićnoj poruci zagrebački nadbiskup. Dodaje da se pritom ne smije omalovažavati ičija nevolja te uskratiti briga za sve dobne i društvene skupine.</p>
<p> Prema Bozanićevim riječima osobito je neprihvatljivo zamagljivati stvarne razloge određenih postupaka ili njihovih propuštanja i skretati pozornost javnosti na sadržaje koji ne pridonose izgradnji pravih vrijednosti. Zajednička je odgovornost svih, ističe on, da čuvaju i razvijaju temeljne moralne zasade. To je jedno od važnih poslanja Crkve, ali i jedna od bitnih zadaća svjetovne vlasti. »Neprihvatljivi su različiti pokušaji relativiziranja temeljnih ljudskih i nacionalnih vrijednosti«, smatra Bozanić. Upozorava kako mnogi među nama stoje pred zatvorenim vratima: u obiteljima, pred vlastitim a nedostupnim domom, pred tvornicama i poduzećima, pred raznim ustanovama. </p>
<p> Prvi korak na koji nas Božić poziva, kako napominje, povratak je tvz. naravnim krepostima kao što su: solidarnost sa siromašnima, čestitost koja se opire svakom podmićivanju, poštivanje i ljubav prema životu od začeća do naravne smrti. </p>
<p> Bozanić upozorava na narušeno povjerenje u hrvatskom društvu. »Bez povjerenja, bez spremnosti da se kod drugoga, pojedinca ili skupine, prepozna i podupre dobro, nema napretka. Opće dobro traži što šire usklađivanje oko zajedničkih interesa koji se ne smiju podrediti onim pojedinačnim i grupnim«, ističe. Pitajući se trebamo li danas ponovno učiti ustrajnost i strpljenje u naporu, Bozanić napominje kako su za ozdravljenje teškoga gospodarskog stanja potrebni i napor i odricanje što treba biti ravnomjerno raspoređeno, a najsiromašniji zaštićeni (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Cenzus za prava u socijali u 2001. raste na 400 kuna!</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Granica za ostvarivanje prava na novčanu pomoć u sustavu socijalne skrbi od početka iduće godine raste sa sadašnjih 350 na 400 kuna, čime raste i visina novčanih naknada koje ostvaruju korisnici pomoći u socijali. Tako će, primjerice samci koji nemaju drugog prihoda, umjesto 350 kuna pomoći za uzdržavanje ubuduće primati 400 kuna mjesečno. Ista je stvar i s korisnicima naknada koji su imali nekakav, ali mali mjesečni prihod, na koji su ostvarivali i dodatak do socijalnog cenzusa. Oni će, umjesto do 350 kuna mjesečno, ubuduće primati pomoć do uvećanog cenzusa, odnosno do 400 kuna, a raste i prihod odraslih osoba i djece koja žive u obitelji, ovisno o postotku od cenzusa na koji imaju prvo.</p>
<p>Tako će odrasla osoba u obitelji, koja ima pravo na 80 posto od cenzusa, ubuduće umjesto 280 kuna, moći ostvariti 320 kuna mjesečne pomoći. Dijete do sedam godina ostvaruje, također, 80 posto od cenzusa, dok djeca do 15 godina imaju pravo na 90 posto od toga iznosa. Djeca starija od 15 godina u socijali se računaju kao odrasli. Potpuno radno nesposobne osobe ostvaruju pravo na uvećani cenzus, pa radno nesposobni samci imaju pravo na 1,5 cenzus, a oni koji žive u obitelji na 1,3 cenzusa. Veće iznose ostvarit će i osobe koje su korisnici doplatka za tuđu pomoć i njegu, ovisno o tome ostvaruju li puni ili umanjeni iznos pomoći (odnosno 100 posto od cenzusa, ili 70 posto od toga iznosa).</p>
<p> Ono što je u nastupajućem povećanju naknada u socijali možda i najznačajnije, činjenica je da će se značajno uvećati osobna invalidnina, odnosno naknada za invalide od rođenja, kod kojih ne postoji preostala sposobnost za samostalan život i rad, pa su upućeni na to da traže pomoć od drugih, koju često moraju plaćati. Kako osobna invalidnina iznosi 2,5 socijalne osnovice, oni će, umjesto dosadašnjih 875 kuna, primati 1.000 kuna.</p>
<p>Usvajanjem Državnog proračuna za 2001. godinu i Hrvatski sabor potvrdio je to povećanje, koje je u proračun ušlo na zahtjev Ministarstva rada i socijalne skrbi i prvo je nakon povećanja s početka 1998. godine. To, doduše, neće biti i stvarno i značajno povećanje standarda onih koji ovise o socijalnoj skrbi, budući da niti ne anulira rast troškova života u proteklom razdoblju, ali onima koji nemaju drugih prihoda ipak nešto znači. Osim toga, očekuje se da će se time povećati i broj onih koji ostvaruju pravo na socijalnu pomoć, za onaj broj obitelji koje su dosad ostvarivale tek nešto veći prihod od 350 kuna po članu kućanstva.</p>
<p>Što će to povećanje konkretno značiti kad je riječ o obiteljima, izračunali smo na primjeru obitelji u kojoj žive roditelji, jedno dijete do sedam godina i jedno do 15 godina. Ta obitelj u prosincu je mogla ostvariti 1.155 kuna ukupne pomoći, dok će nakon povećanja cenzusa ukupna pomoć iznositi 1.320 kuna. Izračunali smo taj iznos i za obitelj u kojoj je jedno dijete - ono starije - invalid, i ima pravo na osobnu invalidninu. Ta je obitelj dosad imala pravo na 1.715 kuna, dok će nakon povećanja primati 1.960 kuna socijalne pomoći.</p>
<p>Valja, ipak, ponoviti: pravo na pomoć imaju samo oni samci i one obitelji koje ne mogu same osigurati vlastitu egzistenciju, bilo radom, ili na temelju vlasništva (dakle prodajom ili iznajmljivanjem, odnosno ugovorom o doživotnom uzdržavanju) i imaju je tako dugo dok traje takva situacija. Izvanredno, pomoć se može ostvariti i u situaciji kad osoba ima mogućnost za rješenje problema, ali je ne može trenutno iskoristiti, primjerice dok ne proda stan. No, ta se pomoć vraća. Također, osim temeljnjih socijalnih prava, korisnici socijale mogu ostvariti i neki od povremenih oblika pomoći, kao što je, primjerice, plaćanje režija ili pravo na pomoć u naturi, no to ovisi o procjeni centra za socijalni rad.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Vlada u četvrtak u Bjelovar u kombijima i bez dnevnica!</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Hrvatska Vlada održat će u četvrtak u Bjelovaru tematsku sjednicu posvećenu strategiji razvoja poljoprivrede, a na dnevnom će se redu naći i niz poljoprivrednih zakona. Sjednica Vlade o agraru najprije je trebala biti održana u Slavoniji, no Bjelovar, najveće središte stočarske proizvodnje u Hrvatskoj, izabran je zbog blizine, te ministri neće dobiti dnevnice za put. Osim toga, ovaj put neće putovati službenim automobilima već »komfornim kombijima«, kažu u Vladinom Uredu za odnose s javnošću.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva ističu da je tematska sjednica sazvana ponajprije zbog specifičnih obilježja domaće poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Naime, naša poljoprivredna proizvodnja, prolazi iskušenja tranzicijskog razdoblja koja su donijela pad proizvodnje i zaposlenosti, zaduženost, tehnološko zaostajanje, pogoršanje bilance robne razmjene i nelikvidnost. Za prevladavanje tih negativnosti nužno je na jednom mjestu ukazati na probleme i prikazati potrebe za donošenje različitih zakona uz pokretanje rasprave o reformi poljoprivredne politike, napominju u Ministarstvu.</p>
<p>Članovi Vlade raspravljat će o paketu poljoprivrednog zakonodavstva, među kojima je i krovni Zakon o poljoprivredi. Tim bi se zakonom uvela nova praksa i osnovala nova tijela, između kojih i poljoprivredna komora, ravnateljstvo za stratešku potporu poljoprivredi, vijeće za selo... U tom paketu su i zakoni o poljoprivrednom zemljištu i o sustavu obrane od tuče.</p>
<p>Što se tiče zakona o poljoprivrednom zemljištu, novost je da bi ubuduće općine i gradovi, odlučivali o prodaji, odnosno zakupu više od milijun hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Drugim riječima država bi se riješila tog posla, jer se pokazalo da se na samo 2,8 hektara, koliki je prosječni poljoprivredni posjed u Hrvatskoj, ne može proizvoditi za tržište. Prednost prilikom zakupa i prodaje zemlje imali bi oni koji žive od zemlje i razvojačeni hrvatski branitelji. No, prilikom natječaja morat će se voditi računa i najvećoj ponuđenoj cijeni. </p>
<p>Članovi Vlade pobliže će se upoznati i s dijelovima strategije razvitka Hrvatske u 21. stoljeću, koji se tiču poljoprivrede, šumarstva i lovstva. Naime, Hrvatska s više od 500.000 poljoprivrednih domaćinstava ne može ući u Europsku uniju, pa je nužno donijeti registar poljoprivrednih proizvođača, kojih primjerice u Sloveniji ima 20.000. Prve procjene za Hrvatsku govore da kod nas nema više od 120.000 do 150.000 tih proizvođača.</p>
<p>Najavljena je i reforma sustava državnih poticaja u poljoprivredi koja bi se pojednostavila. No, valja očekivati i da će se smanjiti broj poljoprivrednih kultura koje se nalaze u sustavu državnih poticaja. Naime, rijetko tko uopće može pobrojati što se sve sije na teret državnog proračuna, jer se radi o više od 130 poljoprivrednih kultura. Ubuduće bi se ista razina poticaja zadržala najmanje tri godine, a poticaji bi se isplaćivali isključivo u gotovini.</p>
<p>Puna pozornost trebala bi se posvetiti i proizvodno-potrošnim bilancama u poljoprivredi, jer je već sada poznato da Hrvatska proizvodi previše vina, pšenice, kukuruza i mesa od peradi, a premalo ovčjeg, goveđeg i svinjskog mesa, te voća, povrća i mlijeka. Valja istaknuti da se na uvoz poljoprivrednih prehrambenih proizvoda godišnje potroši između 500 i 700 milijuna dolara, dok je uvoz hrane 1997. godine, bio veći od rekordnih milijardu dolara. </p>
<p>Kako se očekuje, Vlada će uskladiti zakone o veterinarstvu, o vinu i o stočarstvu s direktivama EU. Ti bi zakoni trebali dobiti »euro štih« kad je riječ, primjerice, o slobodnom izboru veterinarske usluge. Nadalje, kad je riječ o proizvodnji vina, predviđa se proizvodnja ekoloških i voćnih vina i rakija, te vinogradarski katastar. </p>
<p>Premijer Ivica Račan, te ministri Božidar Pankretić, Goranko Fižulić i Željko Pecek obići će pogone Sirele, te poljoprivredno gospodarstvo Mirka Imbrišaka. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001220].
|
