NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001120].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 239286 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Presijecanjem međunarodnih krijumčarskih kanala, hrvatska policija je poremetila narko-tržište u Europi</p>
<p>Usporede li se količine zaplijenjenoga kokaina u nas i u drugim europskim državama, Hrvatska je po uspješnosti u samome vrhu, napominje Darko Dundović, načelnik Odjela MUP-a za suzbijanje zloporabe droga / »Balkanska ruta« krijumčarenja droga, koja je za agresije na Hrvatsku išla preko Rumunjske, Mađarske, Češke i Slovačke dalje u Europu, ili južnim, morskim putem, od 1995.-1996. godine vraća se u našu zemlju / U Hrvatskoj se ilegalno uzgaja samo indijska konoplja za preradu u marihuanu, ali bi u skoroj budućnosti moglo biti pokušaja, u tzv. kućnim laboratorijima, proizvodnje kemijskih droga tipa ecstasyja i amfetamina. U tim kućnim laboratorijima ne može se proizvesti droga koja nije opasna po život i u najmanjim dozama</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Osim velikih zapljena droge ove godine te njezina spaljivanja, u prošlih su nekoliko tjedana novine zabilježile i nekoliko smrtnih slučajeva mladih ovisnika. O tome i drugim problemima u vezi s drogom razgovarali smo s Darkom Dundovićem, načelnikom Odjela MUP-a za suzbijanje zloporabe droga.</p>
<p>- Činjenica je da u prošlih 10 mjeseci bilježimo određeni porast smrtnih slučajeva za koje sumnjamo da su nastupili radi prekomjernog uživanja droge. No, za svaki taj slučaj postojat će i konkretni nalaz nakon vještačenja. Smatramo da nije došlo do pojave posebne količine čistog heroina, jer su dosadašnja vještačenja pokazala da se radi, jednim dijelom, o osobama koje su do tada eksperimentirale drogom, pa su uzele neku od jačih droga, kao što je heroin ili su uzeli više različitih droga, koktel, što je također bilo pogubno. U manjem broju slučajeva bilježimo i tzv. over dose«, gdje se radi uglavnom o heroinu - kaže Darko Dundović.</p>
<p>Ilegalno tržište pod policijskom kontrolom</p>
<p>Javnost, uznemirena i ogorčena smrtima mladih, počela je sumnjati i u učinkovitost policijskog djelovanja, a povremeno se i prozivalo djelatnike MUP-a da, navodno, ne reagiraju ni na pozive građana koji upozoravaju na pojedina okupljališta dilera. No, Dundović je kategoričan u tvrdnji da policija odgovorno i temeljito radi svoj posao:</p>
<p>- Poduzimamo sve da do takvih situacija ne dolazi. Naša je temeljna zadaća smanjenje bilo kakve dostupnosti droge na ilegalnom tržištu. Kad idemo na kontrolu osoba na okupljalištima mladeži, od kafića i disco klubova do racija na rave i techno partyjima, uvijek dolazi do dijametralno suprotnog efekta. U slučajevima kad mi ocijenimo, a za svaki takav objekt gdje smatramo da bi moglo doći do preprodaje i zloporabe droge, posebno procjenjujemo s koliko ljudi i s kojim ljudima ćemo ići u akciju, tada se žale građani da ih bezrazložno legitimiramo i uznemiravamo. Osim toga, imamo pritisak javnosti »radi li policija dovoljno«. Imamo »sukob interesa«, pritisak javnosti »da bi trebali«, a s druge strane kontraefekt, gdje nam ta ista javnost kaže: »Zašto nas uznemiravate u našim izlascima«.</p>
<p>No, kako napominje načelnik Dundović, to je onaj dio posla koji se vidi, međutim, iza toga se događaju prave operacije koje traju mjesecima, nekad i godinama i završavaju presijecanjem međunarodnih krijumčarskih kanala. I tada se zapljenom npr. više od 900 kilograma kokaina poremeti ilegalno tržište u Europi barem za izvjesno vrijeme. A taj »nevidljivi« dio policijskog posla oduzima mnogo vremena i truda, traži veliko iskustvo i ustrajnost u poslu ljudi specijaliziranih za neprestano i izuzetno zahtjevno »kontriranje« kriminalcima, koji su u pravilu uvijek korak ispred.</p>
<p>U nekoliko ratnih godina, Hrvatska je bila utoliko »pošteđena« krijumčara, što je poznata »balkanska ruta« bila pomaknuta iz naše zemlje. Koliko smo tranzitna zemlja, a koliko droge ostaje kod nas i kakvi su transferi »smrti u malim dozama«?</p>
<p>- Treba naglasiti, prema našim spoznajama, da se u Hrvatskoj ilegalno uzgaja samo indijska konoplja za preradu u marihuanu. U skoroj bi budućnosti moglo biti pokušaja, u tzv. kućnim laboratorijima, proizvodnje kemijskih droga tipa ecstasyja i amfetamina. Ipak, smatramo da to neće biti u količinama koje bi mogle diktirati stanje na ilegalnom tržištu, jer zasad to nije isplativo. Jeftinije je prokrijumčariti je u Hrvatsku - kaže načelnik. No, upozorava da se u tim kućnim laboratorijima ne može proizvesti droga koja nije opasna po život i u najmanjim dozama.</p>
<p>»Balkanska ruta« ponovno preko Hrvatske</p>
<p>- Kad je riječ o krijumčarenju, vrlo smo tranzitna zemlja i ima nekoliko parametara koji to određuju. Naš zmljopisni položaj i poznata »balkanska ruta«, koja je za vrijeme agresije na Hrvatsku bila pomaknuta sjevernije, išla je preko Rumunjske, Mađarske, Češke i Slovačke, pa dalje u Europu, ili južnim, morskim putem. No, od 1995.-1996. godine vraća se preko Hrvatske. Europskim pak integracijama i ukidanjem granica postajemo zemlja pogodna za ulazak droge, jer naši državljani mogu, npr. u Italiju s osobnom iskaznicom. Treća »pogodnost« za krijumčarenje su naše luke. Ipak, mislim da se ne može osporiti prilično dobra kontrola luke u Rijeci.</p>
<p>Uspoređujući količine naših zapljena kokaina s drugim europskim državama, u samom smo vrhu, napominje Dundović. Naglašava također da sama kontrola na granici, bez niza prethodno poduzetih mjera, neće dati rezultate. Primjerice, samo graničnim prijelazom Bajakovo (na granici sa SRJ, op. aut.), u oba pravca, godišnje prijeđe oko 1,5 milijuna putnika te više od 300.000 autobusa. Ako se iz te mase, bez prethodno poduzetih akcija, izdvoji jedan autobus ili kamion nosivosti 20 tona zbog traganja za kilogramom »nečega«, nema rezultata. Isto se događa i s povećanjem kontejnerskog prometa u Rijeci.</p>
<p>No, to se rješava tzv. profiliranjem roba, odnosno tereta koji dolazi iz pojedinih zemalja, a zna se koje su zemlje rizične za koju vrstu droge. Većina zemalja Latinske Amerike rizične su zbog krijumčarenja kokaina. Ecstasy i droga amfetaminskog tipa dolazi uglavnom iz zapadne i dijelom iz istočne Europe, heroin iz zemalja »zlatnog polumjeseca« i »zlatnog trokuta«, koje se putem prerađuju u drugim zemljama i krijumčare »balkanskom rutom« dalje. Marihuana dijelom dolazi iz južnoafričkih, a dijelom iz azijskih zemalja.</p>
<p>Govoreći o novcu koji se obrće i zaradi, što je glavni motiv tih »sofisticiranih« kriminalnih poslova »bez granica«, Dundović govori o podacima UNDCP-a (United nations drug control programme, pri UN-u), koji procjenjuje da se u svijetu godišnje od krijumčarenja i preprodaje droge »okrene« i zaradi oko 500 milijardi dolara. Usporedi li se to s ukupnom svjetskom trgovinom, riječ je o otprilike osam posto vrijednosti te trgovine. No, zanimljiva je i druga usporedba: procijenjena vrijednost najskuplje kompanije u svijetu, Microsofta, iznosi oko 470 milijardi dolara, kaže Dundović.</p>
<p>U zemljama »proizvođačima« heroina, primjerice, kilogram te droge može se kupiti za oko 10.000-15.000 maraka, i to vrlo visoke čistoće, koja se vrijednost poslije najmanje - utrostruči. Naime, gram heroina na ulici, ali ne čist, već »razmrvljen«, pomiješan s dodacima, u Hrvatskoj se plaća od 80 do 150 maraka.</p>
<p>- Primijetili smo da kod mlađe populacije, koji su potencijalni konzumenti i eksperimetiraju drogom, zbog sveopće besparice konzumiranje ne uvjetuje vrsta droge, nego se traži najjeftinija. A u nedostatku novca, pa i heroina, uzima se »smeće«, heroin pomiješan sa supstancama koje pogubno utječu na organizam. Dolazi i do povećanja zloporabe tableta koje su lijekovi tipa droga i na popisu su pod režimom kontrole Ministarstva zdravstva i MUP-a.</p>
<p>O povećavanju broja evidentiranih ovisnika i dobnoj granici početka uzimanja neke droge, Dundović kaže:</p>
<p>- Treba reći da MUP nema zakonsku ovlast, pa na temelju toga ni ne vodi evidencije ovisnika. To može samo Ministarstvo zdravstva. Mi nemamo dosjee ovisnika, ovisnici su i po međunarodnim standardima bolesne osobe. Zanimaju nas samo ovisnici koji preprodaju drogu, ali i u tom slučaju samo ako su istodobno i preprodavači, dileri.</p>
<p>Policija razgovara, uvjetno rečeno o brojkama, sa županijskim centrima za prevenciju ovisnosti i primjereno Nacionalnoj strategiji, a ti centri joj daju signal »da se nešto zbiva«. No, i ti su podaci dvojako objašnjivi, jer, javlja se više ljudi u centre i u slučaju kad nema droge, pojašnjava načelnik, traže supstitut koji mogu dobiti u centru. Suradnja je razvijena i sa sociolozima, psiholozima te ustanovama koje se na razne načine bave ovisnicima.</p>
<p>Hrvatski krijumčari bave se svaštarenjem</p>
<p>Prema izvješćima Vladine komisije, sve su starije osobe koje dolaze na tretman kao ovisnici o heroinu, a njega se smatra najopasnijom drogom u Hrvatskoj. No, sve su mlađi oni koji eksperimentiraju amfetaminom i ecstasyjem, kao najnormalnijom »pojavom« u subkulturnim skupinama, na partijima. Te tablete su različite, lako se skrivaju, mogu biti oblika bombona, kako ih i zovu u njihovom slengu (»bonkasi«), ima ih i u prahu, itd. No, kako je načelnik već napomenuo, mogućnost policijske kontrole na tim partijima je relativno ograničena. Riječ je o masi od 1000-2000 ljudi i kako tu napraviti raciju, a s druge pak strane policiju se osuđuje, ako nešto ne poduzme.</p>
<p>- Kod nas postoji povezanost s organiziranim krijumčarima iz drugih zemalja. Praćenje tih osoba, o kojima imamo određene podatke, ali nisu dovoljni za prijavu, traju i godinama, surađujemo posredstvom Interpola s drugim kolegama. Prema našim spoznajama, u Hrvatskoj nema specijaliziranih organizacija kriminalaca koje bi se bavile samo krijumčarenjem i preprodajom droge. U nas se kriminalci bave svačim - od pljački, razbojništava i prijevara do reketa... - a povremeno se uključuju i u poslove s drogom. Hijerarhijski nisu povezani kao mafijaške organizacije u Italiji, Americi, Kini ili Japanu, već se radi o tzv. partnerskim odnosima među njima, povremeno se sastanu i po dogovoru »odrade« određeni posao i u vezi s krijumčarenjem droge. Suradnju s kolegama iz susjednih i ostalih zemalja te onima iz DEA-e (Drug enforcement administration, specijalizirana agencija za borbu protiv droge pri Ministarstvu pravosuđa SAD-a) podrazumijeva se - naglašava Dundović te navodi:</p>
<p>- Ta se suradnja podrazumijevala i prigodom zapljene 665 kilograma kokaina u riječkoj luci, u kontejneru koji je u međunarodno kontroliranoj isporuci išao iz Hrvatske za Sloveniju, pa Italiju, Grčku, potom Španjolsku, Senegal i Gambiju. Tada je uhićen engleski državljanin u pokušaju preuzimanja kontejnera. Akcija je trajala nekoliko mjeseci, višemjesečne su bile i pripreme, uz logističku podršku DEA-e. To je onaj dio posla koji javnost ne vidi, a angažirani smo cijele dane. O rezultatima se javnost izvješćuje tek na konferencijama za novinare. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Policija nije korumpirana i uspješno se nosi s krijumčarima droge</p>
<p>Darko Dundović tvrdi da »nema države koja će problem droge riješiti samo policijom«.</p>
<p>- U sklop Nacionalne strategije i svojeg posla, obavljamo represivni dio. Ali, prvenstvena je obveza općeg smanjenja tog zla preventivna djelatnost: od obitelji i osnovne škole nadalje, uz pomoć drugih ustanova. Ono što radi policija, to je samo posljedica svega što se događa, mi stavljamo lisice na ruke. Za nas je, po zakonu, posjedovanje droge kazneno djelo, pa za nas ne bi trebali postojati ovisnici i dileri, već oni koji drogu posjeduju i preprodaju. To su kazneno odgovorne osobe. Međutim, prilagodili smo svoj pristup osobama koje privedemo zbog posjedovanja, a kažu da su ovisnici. No, tko će i kako podvući crtu i reći: »To je bolesna osoba, ovisnik, a ovo je diler?« Jer, dio konzumenata su i preprodavači su. Priče da ima korumpiranih policajaca su točne, jer u svim policijama, pa i u hrvatskoj, ima povezanih sa »crnom stranom«, o čemu govore i činjenice da su neki naši kolege prijavljeni. No, nelogično je u tim pričama kad se kaže da podaci o potplaćenim pojedincima, koji »pokrivaju« krijumčare droga, dolaze iz kriminalnih sredina. Tvrdim, ako netko od policajaca i prima novac, to kriminalne sredine neće reći, jer im nije u interesu. No, kad takav podatak dolazi od »običnih« građana, to je zabrinjavajuće - tvrdi načelnik.</p>
<p>- No, da ipak nismo toliko korumpirani kako neki tvrde - objašnjava Darko Dundović - potvrđuju upravo podaci o velikim zapljenama droge. Moram opovrći i tvrdnje da su nam »dali« da zaplijenimo 500 kilograma droge da nas se »odvuče na drugu stranu« kako bismo propustili mnogo veće pošiljke. No, sigurno je da ne propuštamo »prave«, veće pošiljke.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Građani razumiju radničke prosvjede, ali ne žele blokade prometa</p>
<p>Teško je vjerovati da će policajci pribjeći metodi svojih zapadnih kolega, koji neorganizirane blokade i izlaske na ulice i prometnice rješavaju tako da prosvjednike pokupe i presele na neku drugu lokaciju</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Tko će u »igri živaca« koja se ovih dana igra između radnika Zagrepčanka - trgovine te Vlade i policije na kraju izgubiti strpljenje? Čini se da od odgovora na to pitanje, javnost više zanima kada će prestati svakodnevne blokade zagrebačkih prometnica i jesu li se one uopće mogle spriječiti? Naime, u prošlih deset dana radnici Mesne industrije Zagrepčanka - trgovina sedam su puta blokirali automobilski i tramvajski promet na križanjima najvažnijih zagrebačkih prometnica. Također su dvaput prosvjedovali na Markovu trgu, probili policijski kordon pred sjedištem Vlade te - baš kao i za mandata HDZ-ove vlade - postali prvi kojima je to uspjelo nakon siječanjskih izbora.</p>
<p>O raznovrsnim aktivnostima radnika tog posrnulog poduzeća govore i mnogobrojni prosvjedi i pregovori sa stopostotnim vlasnikom tvrtke, Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP-om). Nezadovoljstvo je kulminiralo nakon odluke o preseljenju Zagrepčanka - trgovine iz Zagreba u Samobor, kada mesari formiraju tzv. »leteće odrede« i njima priječe iseljenje iz unajmljenih trgovina zbog duga Zagrebačkim tržnicama i veletržnicama. Zahtjevi im se ne mijenjaju duže vrijeme, pa od Vlade uporno traže da im zajamči otpremnine prije stečaja, isplati zaostale plaće te da za tvrtku izradi program preustroja. Iz Banskih dvora radnicima poručuju da, uza sve razumijevanje za njihovu situaciju, nemaju pravo trošiti proračunski novac mimo zakona i na štetu poreznih obveznika. Iako će netko reći da je naguravanje s policijom zapravo ozbiljno upozorenje, radnici Zagrepčanka - trgovine, čini se, i dalje vjeruju Vladi i premijeru (na prošla dva prosvjeda tražili su da ih isključivo primi premijer Račan, prije dva tjedna zapljeskali su pred Vladom potpredsjednici Željki Antunović, a radničkim je ovacijama nagrađen i Dražen Budiša). To ipak nije dovoljno da čovjek na rubu egzistencije prihvati Vladino obrazloženje o političkoj dosljednosti, poručuju radnici koji nastavljaju svakodnevno blokiranje prometa u Heinzelovoj i drugim ulicama. Koliko god bio tragičan njihov položaj, sve teže pronalazi logično opravdanje svakodnevno ometanje ostalih građana. Znaju to i sindikalci koji - iako predvode prosvjedne aktivnosti - u ovom slučaju odbijaju prihvatiti bilo kakvu odgovornost.</p>
<p>»Mi nismo organizatori svakodnevnih blokada prometnica. Ljude smo pokušali uvjeriti da to ne čine, ali oni više ne vjeruju ni sindikatima niti Vladi«, kaže predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak. Po njegovim riječima, blokade prometnica rezultat su čistog očaja, a ne manipulacija ili politikantstva. Na novinarsko pitanje o tome odobrava li sindikat takvo ponašanje radnika, Mučnjak diplomatski odgovara da ne može reći da ga odobrava, ali podržava radnike, jer smatra da je do zaustavljanja prometa došlo zbog neodgovornog ponašanja državnih institucija. No, što ako netko od prosvjednika ili drugih građana nastrada? Tko će odgovarati, ako nekom vozaču popuste živci? Iako se nada da zbog zaustavljanja prometa nitko neće nastradati, Mučnjakovim nadama u prilog, na žalost, ne idu sve češći ekscesi nervoznih vozača, koji nemaju ništa protiv radničkih zahtjeva, ali jednostavno moraju obavljati svoje svakodnevne obaveze. Upozorenja da bi netko mogao nastradati, potvrdila su se prošlog četvrtka kada je jedan nervozni vozač pokušao proći između prosvjednika. Namjeravajući ga spriječiti, radnik se jednostavno bacio na automobil. Da nije riječ o bezazlenim situacijama, potvrđuje činjenica da se vozilo nastavilo kretati, iako je na njemu ležao ogorčeni radnik. Nesreća se tog četvrtka, na sreću, nije dogodila, no može li netko tvrditi da se neće i dogoditi? Neki se, zapravo, pitaju može li policija uopće spriječiti izlazak skupine ljudi na cestu, ako se već ne radi o najavljenom prosvjedu i ako iza svega toga ne stoji sindikat?</p>
<p>»Policija ne može reagirati preventivno, iako znamo da ti ljudi izlaze na prometnice samo da bi provocirali«, pojašnjava glasnogovornik PU zagrebačke Goran Volarević. Naime, tek nakon što se blokada prometa dogodi, policija zbog svjesnog kršenja zakona podnosi prekršajne prijave protiv organizatora, a to znači da ih je na Prekršajnom sudu dosad zaprimljeno najmanje sedam. Vjesnik doznaje da su za tu vrstu prekršaja predviđene novčane kazne, ali i da one - u slučaju izbjegavanja plaćanja - mogu prerasti u kaznu zatvora u trajanju do mjesec dana. Osim toga, samo u slučaju fizičkih obračuna, policija će podnijeti kaznene prijave protiv svih prekršitelja, no, tko će odgovarati, ako sindikat kaže da nije odgovoran za svakodnevno obustavljanje prometa? Predsjednik HUS-a tvrdi da, osim policijske najave, nema spoznaja o podnesenim prekršajnim prijavama. Kad bi one i bile naslovljene na sindikat, smatrali bismo ih potpuno neosnovanim, jer svoje prosvjede uredno i na vrijeme najavljujemo, zaključuje predsjednik HUS-a. </p>
<p>Osim blokada prometa, radnici Zagrepčanka - trgovine sudjelovat će i u prosvjedu upozorenja tijekom Zagrebačkog summita. Naime, Vjesnik doznaje iz HUS-a da, bez obzira na odbijenicu koju su prošle subote dobili od PU zagrebačke, neće odustati od prosvjeda najavljenog za petak. U ponedjeljka se nastavljaju blokade prometnica, a građani se pitaju može li policija učiniti nešto da ih spriječi. No, teško je vjerovati da će ona pribjeći metodi svojih zapadnih kolega, pa preseliti prosvjednike na neku drugu lokaciju.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatskoj vojsci ne trabaju rambo-vojnici, nego znanje, stručnost i taktičnost</p>
<p>Ako dril rambo-tipa i iživljavanja pokupljena iz Legije stranaca (kojoj nema mjesta u HV-u) budu dominantni, na negativne efekte neće se morati dugo čekati: bit će još više zahtjeva za civilnim služenjem vojnog roka čime će biti unaprijed eliminirani ili prorijeđeni ročnici inače skloni vojnom zvanju</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Hrvatske oružane snage žive na staroj slavi i slika jake i pobjedničke vojske iz 1995. godine postupno vrijedi poput isprane vojničke košulje. Došlo je vrijeme da i kod nas vojni profesionalci i civili koji sjede u Ministarstvu obrane počnu uvažavati dobornamjerne kritike. Jer, problemi postoje na gotovo svim razinama vojnog ustroja, a osobito su izraženi u ročnom sastavu. Mladi vojnici često nisu dorasli fizičkim i psihičkim naporima obuke koja je neka mješavina NATO iskustava (u većini postrojbi) i prakse u Legiji stranaca (u nekim vojarnama).</p>
<p> Takav dril dio ročnika (koji i ne pomišljaju da u gardijskim brigadama nastave služiti kao profesionalci) ne može dugo podnositi. Tu treba pridodati i mentalnu nezrelost, prkošenja autoritetu (česta pojava kod mladih ljudi), izostanak prilagodbe novim (surovijim) uvjetima života i slično. </p>
<p>Dio dočasnika i časnika također pridonose nevoljama koje su postale kronične. Ili su previše kruti (»divlji«) prema ročnicima ili su pak odviše mekani (popustljivi). Ako dril rambo-tipa i iživljavanja pokupljena iz Legije stranaca (kojoj inače nema mjesta u hrvatskim Oružanim snagama) budu dominantni, na negativne efekte neće se morati dugo čekati: bit će još više zahtjeva za civilnim služenjem vojnog roka čime će biti unaprijed eliminirani ili prorijeđeni ročnici koji su inače skloni vojnom pozivu. </p>
<p> Što vrijeme više odmiče, jasno je da za profesionalnu i korektnu vojnu službu domoljublje, odnosno ratni patriotizam više nije dovoljan, ako ga ne slijede znanje, stručnost i taktičnost u vlastitim postupcima. </p>
<p> Ne poduzmu li se radikalnije mjere, Hrvatska vojska bit će uskoro sasvim nagrižena onim što se zove »ruski sindrom«. Oružane snage zahvatit će entropija (rastakanja), koja će nas na duže vrijeme držati podalje od članstva u NATO-u.</p>
<p> Ne smije se zaboraviti da strani vojni izaslanici u Hrvatskoj (svi su elitno školovani i svi su obavještajci) pažljivo prate što se zbiva u našoj vojsci (zanimaju ih i najsitnije pojedinosti), a i samo na temelju otvorenih izvora (praćenje tiska, elektronskih medija, usmeni službeni i neslužbeni razgovori) oni više ni izdaleka u svoje zemlje ne šalju tako povoljne izvještaje o Hrvatskoj vojsci kao nekad. </p>
<p>Mnogi od vojnih atašea uočavaju i problem pozadinskog osiguranja u HV-u.</p>
<p> Naime, logistika u našim Oružanim snagama morala bi (pet godina nakon rata) u miru funkcionirati besprijekorno ili makar solidno. Tu se misli na skladištenje i distribuciju streljiva, raspodjelu hrane, opskrbu gorivom i rezervnim dijelovima. Vojni atašei iz NATO-a, akreditirani u Hrvatskoj, uočavaju primjerice da su brojna vozila HV-a u lošem stanju, dok je većini teške tehnike istočnog i jugoslavenskog podrijetla odavno prošao vijek uporabe. </p>
<p>Pucanje logističkog lanca i na krupnim i na malim kolutima na duži rok moglo bi biti kobno. Ako na primjer postrojbe nemaju dosta streljiva, ne mogu nanijeti neprijatelju znatnu štetu niti se u miru dobro obučiti. Bez hrane ili sanitetskog osiguranja, nijedna vojska ne može voditi uspješnu borbu.</p>
<p> Bez rezervnih dijelova i goriva, vozila i oprema će biti neupotrebljivi. Valja napomenuti da u vojnoj hijerarhiji logistički poslovi nisu zadaci koji opčinjavanju, a takva služba je i neformalno osporavana upravo od samih vojnih krugova koji ovise od pozadine.</p>
<p> Nepridržavanje tih pravila uvijek žanje nesagledive posljedice: nedostatak ili ozbiljni poremećaji u pozadinskom osiguranju u ratu dovode do poraza, a u miru do teških nesreća, kakva je nesumnjivo i ona u ogulinskoj vojarni.</p>
<p>MORH, Glavni stožer HV-a na čelu s načelnikom i zapovjednici HV-a ne smiju više zanemarivati probleme pozadine. Na žalost, za hrvatsku oružanu silu u zadnje vrijeme vrijedi Murphyev zakon (prilagođen vojnoj strukturi): »Sve što može krenuti loše, krenut će loše i to u najgorem trenutku!« Neki ročnici i časnici HV-a (koji žele ostati anonimni) tvrde da je »gospodin Murphy bio optimist«, što znači da su neke stvari u HV-u odavno poznate, a sada su prešle prag tolerancije.</p>
<p>Slučaj ranjavanja vojnika u Ogulinu nije trenutak da se bilo tko demagoški skriva iza »Svetosti Domovinskog rata« ili još neukusnije brani tako da kao alibi ističe vlastite ratne zasluge. </p>
<p>Vojska nije spomenik isklesan u stijeni, nego živi organizam. Zato nagomilane probleme treba rješavati ovdje i sada, po zakonu i bez iznimke.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Razmjernim izbornim sustavom do članova vijeća 17 zagrebačkih četvrti</p>
<p>Gdje i kada građani mogu pregledati i dopuniti popis birača? / Cijelo područje gradske četvrti čini jednu izbornu jedinicu / Prijedlozi lista kandidata moraju biti dostavljeni Gradskom izbornom povjerenstvu najkasnije do 28. studenoga, do 24 sata / Za pravovaljanost neovisne liste, potrebno prikupiti najmanje 100 potpisa birača</p>
<p>U vezi s raspisanim izborima za izbor članova Vijeća gradskih četvrti u Gradu Zagrebu, Gradsko poglavarstvo obavještava građane Grada Zagreba da mogu pregledati popis birača i tražiti njegov ispravak ili dopunu. Građani mogu podnijeti zahtjev za upis, dopunu ili ispravak, ako nisu upisani u popis birača, ili ako je upisana osoba koja nema biračko pravo ili nema prebivalište na području Grada Zagreba, ili osoba koja je umrla, ili su osobni podaci nepravilno upisani. </p>
<p>Zahtjev za upis, dopunu ili ispravak popisa birača podnosi se u područnom uredu gradske uprave, prema mjestu prebivališta od 17. studenog do 2. prosinca, uz predočenje osobne iskaznice. Radno je vrijeme od ponedjeljka do petka od 8.30 do 15.30 sati, a subotom od 8.30 do 12 sati. </p>
<p> Sjedište Gradskog izbornog povjerenstva je u zgradi Gradskog poglavarstva Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1,soba 271, II kat, tel. 610-1192, 610-1270, fax. 610-1046, a radno vrijeme povjerenstva je radnim danom i subotom od 9 do 17 sati. Sve promjene u radnom vremenu Gradskog izbornog povjerenstva u skladu s redoslijedom izbornih radnji objavit će se na web stranicama http:/www.zgizbori.hr i u sredstvima javnog priopćavanja. </p>
<p>Članovi vijeća biraju se razmjernim izbornim sustavom tako da cijelo područje gradske četvrti čini jednu izbornu jedinicu. Kandidatske liste za izbor članova vijeća gradskih četvrti mogu predlagati registrirane političke stranke i birači, a dvije ili više registriranih političkih stranaka mogu predložiti zajedničku listu. </p>
<p>Kad birači predlažu neovisnu kandidatsku listu, za pravovaljanost liste potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača s prebivalištem na području te gradske četvrti. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednu kandidatsku listu za izbor članova vijeća gradske četvrti. Nositelj liste mora biti prvi predloženi kandidat na listi. Prijedlozi lista kandidata moraju biti dostavljeni Gradskom izbornom povjerenstvu najkasnije do 28. studenoga, do 24 sata. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Podjela četvrti i broj članova vijeća</p>
<p>Za člana vijeća gradske četvrti može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području gradske četvrti za čije se vijeće provode izbori i koji je upisan u popis birača u Gradu Zagrebu (pasivno biračko pravo).</p>
<p> U vijeća gradskih četvrti bira se: </p>
<p>1. Donji Grad, 19 članova </p>
<p>2. Gornji Grad - Medveščak, 15 članova </p>
<p>3. Trnje, 19 članova </p>
<p>4. Maksimir, 19 članova </p>
<p>5. Peščenica - Žitnjak, 19 članova</p>
<p>6. Novi Zagreb - istok, 19 članova</p>
<p>7. Novi Zagreb - zapad, 15 članova </p>
<p>8. Trešnjevka - sjever, 19 članova </p>
<p>9. Trešnjevka - jug, 19 članova </p>
<p>10. Črnomerec, 15 članova </p>
<p>11. Gornja Dubrava, 19 članova </p>
<p>12. Donja Dubrava, 15 članova </p>
<p>13. Stenjevec, 15 članova</p>
<p>14. Podsused - Vrapče, 15 članova</p>
<p>15. Podsljeme (Šestine-Gračani-Markuševec), 11 članova </p>
<p>16. Sesvete, 19 članova i </p>
<p>17. Brezovica, 11 članova.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Do Prečkog će svakih šest minuta voziti 'sedamnaestice', noću će ih mijenjati broj 32 </p>
<p>Danas otvorenje nove tramvajske trase / Osim tri kilometra prometnice, izgrađeno je tisuće kilometara instalacija / Stanovnici Prečkog dobili Ulicom Svilkovići, još jedan izlaz na Ljubljasku aveniju, most preko potoka Vrapčak, dva pothodnika, te nekoliko trafostanica / Radovi vrijedni 120 milijuna kuna, trajali dvije i pol godine </p>
<p>Prema najavama iz Gradskog poglavarstva, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas će svečano za promet otvoriti Horvaćansku cestu i tramvajsku prugu do naselja Prečko, čime će i službeno biti zaključeni radovi vrijedni 120 milijuna kuna.</p>
<p>Omogućilo je to dvanaestak gradskih, državnih i privatnih tvrtki sa stotinama radnika koji su se u protekle dvije i pol godine izmjenjivali na najrazličitijim građevinskim poslovima, te Zagrepčani iz čijih je džepova preko gradskog proračuna osiguran novac za ovu investiciju, no svakako i stara gradska vlast koja je započela radove.</p>
<p> U dvije i pol godine sagrađeno je blizu tri kilometra suvremene gradske prometnice i gotovo duplo više tramvajske pruge (ako se računaju dva kolosijeka). Izvođače i koordinatore radova iz Gradskog ureda za izgradnju za to vrijeme pratili su brojni problemi: od imovinsko-pravnih (kada je grad previdio da na trasi ima nekoliko kuća koje valja srušiti, a vlasnike obeštetiti) do ekoloških (kada su se građani pobunili rušenju stabala koja su se također, nekim slučajem, našla na trasi). Ti problemi rješavali su se usput, odnosno za vrijeme trajanja radova, njima se bavila stara, ali i nova vlast. Tako ispada da radovi u zapadnom dijelu grada na produžetku Horvaćanske ulice i tramvajske pruge do Prečkog nikada nisu došli u pitanje. </p>
<p>Uz već spomenuta tri kilometra prometnice, do danas je izgrađeno i tisuće kilometara vodovodnih, vrelovodnih, plinskih, telekomunikacijskih i kanalizacijskih instalacija. Stanovnici Prečkog dobili su Ulicom Svilkovići, dograđenu kod novog okretišta tramvaja, još jedan izlaz na Ljubljasku aveniju, a tu je i izgrađeni most preko potoka Vrapčak, dva pothodnika, te nekoliko trafostanica. Također je svih sedam križanja na novome dijelu Horvaćanske ulice povezano jedinstvenom semaforskom mrežom. </p>
<p>Nakon otvorenja radova u 11 sati, od Prečkog do Borongaja uspostavit će se redoviti tramvajski promet linijom broj 17, poručuju iz ZET-a. Radnim danom tom će trasom voziti 20 tramvajskih vlakova, svakih šest minuta. Uspostavit će se i noćni promet do Prečkog, i to tramvajskom linijom broj 32. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Konačni status prenoćišta u Remetinečkom gaju znat će se za dva tjedna</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić posjetio nekadašnji samački hotel »Novogradnje« u Remetinečkom gaju 28 / Objekt preurediti u 45 manjih stanova koji bi se dodijelili znanstvenim novacima, samo je jedan od prijedloga za rješenje statusa prenoćišta</p>
<p> - Konačnu Odluku o prenamjeni prenoćišta u Remetinečkom gaju 28, donijet će Gradsko poglavarstvo za četrnaest dana, rekao je u nedjelju gradonačelnik Milan Bandić obilazeći prenoćište koje je od prosinca 1999 godine u vlasništvu grada. Kako je rečeno, spajanjem triju trgovačkih društava u gradskom vlasništvu - Omladinskog turističkog centra OTC-a, Grada mladih »Granešina« te Vladimira Nazora d.o.o. pokušat će se iznaći najbolje i financijski isplativo rješenje za korištenje prenoćišta odnosno nekadašnjeg samačkog hotela »Novogradnje«. Prema riječima Ivice Nikolca, direktora OTC-a, jedno od rješenja jest to da se u objektu od 95 soba preuredi 45 manjih stanova, veličine 30 četvornih metara, koji bi se dodijelili znanstvenim novacima. Preostalih stotinu soba ostalo bi u funkciji hostela.</p>
<p> Za posjeta gradonačelnika i predstavnika Gradskog poglavarstva Remetinečkom gaju, prijedlozi da se objekt preuredi u umirovljenički dom ili pak stanove za branitelje razmotrit će se uskoro na sjednici Gradskog poglavarstva.</p>
<p>- Zasigurno ćemo odabrati najbolje rješenje za ovaj objekt, rekao je Bandić dodajući kako je velika šteta da je 80 posto smještajnih kapaciteta u prenoćištu dnevno - neiskorišteno.</p>
<p>Ukoliko bi se objekt pretvorio u hostel ili hotel valjalo bi urediti kuhinju i restoran, obnoviti kotlovnicu, ugraditi lift te obavezno sanirati ravni krov zgrade koji duže vrijeme prokišnjava. Isto tako, uredio bi se pristupni put prema Remetinečkoj cesti pa bi objekt prometno bio povezan tramvajskom, a ne dosadašnjom autobusnom vezom.(sr)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Požežani i Zagrepčani u samom vrhu u jakoj međunarodnoj konkurenciji </p>
<p>U konkurenciji 241 škole koje su sudjelovale prošloga tjedna u međunarodnom kvizu »Unite the nations«, kao dijela UNESCO-ovog projekta This is our time, tri su hrvatske škole među njih osam koje dijele bodovno prva četiri mjesta. Požeška gimnazija skupila je 90 bodova i dijeli prvo mjesto sa školom Saltgal VGS iz Norveške, četvrto mjesto dijeli prošlogodišnji pobjednik Geodetska tehnička škola Zagreb dok je na petom mjestu OŠ Nikola Tesla iz Zagreba. </p>
<p>Projekt This is our time međunarodna je manifestacija koja se održava jednom godišnje pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a cilj joj je da modernom informatičkom tehnologijom omogući komunikaciju između mladih. Ovogodišnji Time održan je u godini koju su UN i UNESCO proglasili godinom kulture mira, na Dan tolerancije. 16. studenoga. </p>
<p>Hrvatski rezultat na ovogodišnjem rekordno posjećenom međunarodnom kvizu pokazatelj je sposobnosti i znanja naših školaraca i stručnosti naših profesora, koji su to organizacijski omogućili. Osim u natjecateljski dio programa, hrvatske škole uključile su se i u druge aktivnosti - primjerice Time-ovu videokonferenciju s osobom s drugoga kraja svijeta, ali i u razne dopisne diskusije.</p>
<p>- Nakon četiri godine našega sudjelovanja, rekao nam prof. Zlatan Soldo, voditelj projekta u Geodetskoj tehničkoj školi, po prvi put su mediji shvatili značaj natjecanja i pratili naš 24-satni stožer (HRT, Radio Sljeme, Vjesnik), a tome su se priključili i brojni uglednici iz Ministarstva prosvjete i športa, Zavoda za unapređenje školstva, Gradskoga ureda za obrazovanje i športa. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Obilježavanje Tjedna prava djeteta</p>
<p>Odjel za djecu i mladež u suradnji s Amnesty International Hrvatske i Centrom za kulturu mira i nenasilja »Mali Korak« organizira Tjedan prava djeteta. Program će se održati u knjižnici, Starčevićev trg 6. </p>
<p>Ponedjeljak, 20. studenoga: Otvorenje izložbe »Djeca imaju pravo na prava« </p>
<p>Utorak, 21. studenoga: U 9 sati - Dokumentarni film s radionice »Svi smo isti, svim smo različiti« iz IV. osnovne škole Vukovar</p>
<p>Srijeda, 22. studenoga: U 10 sati praktična radionica o Pravima s djecom mlađe školske dobi. U 17 sati - projekcija dokumentarnog filma: (Amnesty International Hrvatske) »Hitne akcije spašavaju živote« </p>
<p>Četvrtak, 23. studenoga: U 13 sati - promocija priručnika o odgoju i obrazovanju za ljudska prava »Prvi koraci« </p>
<p>Petak, 24. studenoga: U 12 sati - praktična radionica s djecom o ljudskim pravima prema priručniku »Prvi koraci«</p>
<p>U »Medioteci«, Starčevićev trg 4, održavat će se program za djecu. U ponedjeljak u 10 sati - Video crtić: »Veseli vrtuljak 1«; u 10.30 sati - Kompjutorska radionica; u 11 sati- Audio slušaonica; u 14 sati - Video crtić: »Pustolovine jednog zeca«; u 16 sati Kompjutorska igraonica. U utorak u 10 sati Video crtić: »Veseli vrtuljak 2«; u 10.30 sati - Kompjutorska igraonica; u 11 Audio slušaonica; u 14 - Video crtić: »Anastasia«; u 16 sati - Kompjutorska radionica. U srijedu u 10 sati - Video crtić: »Veseli vrtuljak 3«; u 10.30 - Kompjutorska radionica; u 11 - Audio slušaonica; u 14 - Video crtić: »Vladari uma«; u 16 - Kompjutorska igraonica; u 17 - Filmska projekcija: »Sebastian: medo s daleke zvijezde«. Četvrtak u 10 Video crtić: »Veseli vrtuljak 4«; u 10.30 - Kompjutorska igraonica; u 11 - Audio slušaonica; u 14 - Video crtić: »Kralj džungle«; u 16 - Kompjutorska radionica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Slavica Ecclestone na vrhu popisa najbogatijih u Britaniji</p>
<p>Sva je imovina Bernija Ecclestonea, šefa unosnog automobilskog natjecanja F 1 prepisana na njegovu suprugu Slavicu / Ecclestone je bio nabolje plaćeni Britanac u prošloj godini</p>
<p>LONDON, 19. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema najnovijoj anketi Sunday Timesa, najbolje plaćeni Britanac je Bernie Ecclestone, koji je u zadnjih godinu dana, prije plaćanja poreza, zaradio više od 600 milijuna funti. Preračunato, izlazi da šef natjecanja za Formulu jedan za svakih sat i pol u godini zaradi više od milijun kuna. Većina njegovog imetka prepisana je na njegovu suprugu Slavicu Ecclestone. Ona tvrdi da ona ne zna točno koliko ima novaca, te da će pri odgovoru na to pitanje lako pogriješiti za kojih 500 milijuna funti.</p>
<p>Sunday Times redovito objavljuje popis najbogatijih Britanaca, uzimajući u obzir njihovu cjelokupnu imovinu. Najnoviji popis je nešto drukčiji, jer ne vodi računa o ranije stečenom ili naslijeđenom imetku, već samo o prihodima u zadnjih godinu dana. Bernie Ecclestone nije, doduše, daleko od vrha ni kada je riječ o konvencionalnom popisu najbogatijih, jer se procjenjuje da je ukupno »težak« nekoliko milijardi funti. No sada prednjači i po godišnjim prihodima, jer je nedavno prodao 50 posto udjela u kompaniji koja raspolaže svim prvima komercijalnog iskorištavanja natjecanja za Formulu jedan. Svota od 617 milijuna funti koliko je zaradio, ravna je godišnjem prihodu čak 80.000 Britanaca koji bi radili za nacionalnu minimalnu nadnicu od oko četiri funte (50 kuna) na sat.</p>
<p>Najnovija analiza pokazuje da neki pojedinci zarađuju vrtoglave svote, pogotovo ako se promatra koliko su plaćeni na sat. Nogometaši David Beechem primi tako gotovo 1000 funti po svakoj minuti koju provede u dresu svog kluba »Manchester United«. U kategoriji izvrsno plaćenih je i njegova supruga Victorija iz ženske grupe »Spice Girls«. S prihodom od 25 milijuna funti, Elton John je 34. među 500 Britanaca koji su najviše zaradili unutar zadnjih 12 mjeseci. Pjevač je nedavno priznao da je u godinu i pol potrošio 300.000 funti (više od tri milijuna kuna) samo na cvijeće kojim je ukrašavao svoje rezidencije - no on si to, kako pokazuju i najnoviji podaci, može priuštiti. </p>
<p>U ligi Britanaca koji vrhunski zarađuju nalaze se još mnogi pop-pjevači i rockeri, poput Roda Stewarta, Micka Jaggera, Stinga, Georgea Michaela i Paula McCartneya. Jagger se lani razišao sa svojom nevjenčanom suprugom Jerry Hall, isplativši joj otpremninu od sedam milijuna funti. Zahvaljujući tom prihodu, i ona je dospjela na popis najbogatijih. Ta bivša manekenka nedavno je u Londonu glumila stariju zavodnicu, gospođu Robinson, u kazališnoj verziji poznatog »Diplomca«. Honorar od 10.000 funti, koliko je tjedno primala za svoju ulogu, čini se pravim sitnišem u usporedbi s novcem koje je dobila od Jaggera.</p>
<p>Među osobe koje mnogo zarađuju vinula se i Joanne Kathleen Rowling, spisateljica koja se pročula svojim romanima o dječaku mađioničaru Harryju Potteru. Do sada je u svijetu prodano 30 milijuna njenih knjiga, što je autorici, koja je nekoć živjela od socijalne potpore, lani donijelo prihod od 25 milijuna funti. J.K. Rowling je jedna od rijetkih žena na popisu najbogatijih Britanaca i Britanki. Na istom je popisu i Kraljica koja se ovaj put nije kvalificirala zahvaljujući svojim basnoslovno vrijednim nekretninama, umjetninama, nasljedstvu i ušteđevini, nego kao primateljica godišnje apanaže od 14 milijuna funti. Valja reći da taj novac, primljen od države, Elizabeta II., kao državna glava, troši uglavnom u reprezentativne svrhe.</p>
<p>Dobru zaradu ostvarili su u prošloj godini glumci poput Seana Conneryja i Piercea Brosnana, bivšeg i sadašnjeg Jamesa Bonda. Dobro su zarađivale i Minnie Driver te Catherine Zeta Jones, britanske glumice koje su postigle holivudsku slavu. Prošle godine Catherine Zeta Jones je inkasirala dva i pol milijuna funti. Ta glumica koja se proteklog vikenda vjenčala s Michaelom Douglasom, mogla bi još poboljšati stanje na svom bankovnom računu ako brak krene po zlu. U slučaju rastave, dobila bi, naime, po milijun i po dolara za svaku godinu provedenu s Douglasom, te dodatnih pet milijuna ako je taj glumac, poznat po šarenoj prošlosti - prevari.</p>
<p>Na 330. mjestu među 500 najbogatijih osvanuo je, dosta neočekivano, bivši britanski premijer John Major koji je objavljivanjem svoje autobiografije, držanjem dobro plaćenih govora, te pomoću nekoliko direktorskih pozicija, u zadnjih godinu dana uspio zaraditi dva i po milijuna funti.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nagrada filmu »Billy Elliot« </p>
<p>ZAGREB/STRASBOURG, 19. studenoga</p>
<p> - Nagrada francuskog predsjedatelja Europskom unijom (EU) dodijeljena je ovih dana u Strasbourgu na 5. forumu europskog filma »Billyju Elliotu«, filmu britanskog redatelja Stephena Daldryja, priopćili su organizatori festivala. Nagrada, vrijedna 150 tisuća franaka, zapravo je oblik pomoći distribuciji, a dodjeljuje je Nacionalni centar za kinematografiju radi potpore prikazivanju filma unutar Europske unije. »Billy Elliot« nedavno je predložen i za nagradu Europske filmske akademije u kategorijama najboljeg filma, najboljeg glumca (Jamie Bell) i najbolje glumice (Julie Walters) koja se dodjeljuje 2. prosinca u Parizu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Četiri žrtve lavina u Austriji </p>
<p>INNSBRUCK, 19. studenoga</p>
<p> - Prve snježni odroni koji su se u nedjelju obrušili u dolini Oezt u Tirolu odnijele su živote četvoro skijaša, javlja agencija France Presse. Prva lavina u kojoj su poginule tri osobe obrušila se u 9 sati ujutro po lokalnom vremenu, pedesetak kilometara južno od Innsbrucka. »Jedna je osoba izvučena živa iz snijega kada su je spasioci pronašli«, rekao je jedan od spasilaca. Četvrta žrtva, žena, pronađena je tek sedam sati nakon obrušavanja lavine. U drugoj lavini, nekoliko kilometara dalje od prve, nije bilo žrtava unatoč prvim informacijama o jednom skijašu koji je nestao u snijegu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poplave u Vijetnamu: Najmanje 26 poginulih</p>
<p>HANOI, 19. studenoga</p>
<p> - Najmanje 26 osoba poginulo je u posljednjih sedam dana u poplavama izazvanim velikim kišama u središnjem Vijetnamu, uključujući i vozača vlaka koji je zbog visokog vodostaja iskočio iz tračnica, stoji u službenim izvješćima i medijima u nedjelju. Vijetnamska novinska agencija (VNA) priopćila je da nije ozlijeđen nijedan od 140 putnika ekspresnog vlaka sjever-jug zemlje, koji je u petak zbog vode koja je preplavila prugu iskočio iz tračnica. U izvješću koje je objavio Središnji vijetnamski odbor za borbu protiv poplava stoji da je do subote navečer živote izgubilo najmanje 17 osoba u pokrajinama Quang Nam, Quang Ngai, Phu Yen i Khanh Hoa. U izvješću VNA navodi se da su se četiri osobe nedavno utopile u južnoj pokrajini Binh Thuan. U nedjeljnom izdanju lista Saigon Giai Phong navodi se da su još četiri osobe, među kojima i jedno dijete, utopile u pokrajini Ninh Thuan. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zrakoplovom dvokrilcem u otvorenoj pilotskoj kabini obletio svijet</p>
<p>OKLAHOMA CITY, 19. studenoga</p>
<p> - Pilot iz Oklahome Robert Ragozzino postao je prvi čovjek koji je zrakoplovom dvokrilcem u otvorenoj pilotskoj kabini obletio svijet. </p>
<p>U zračnu luku svog rodnog grada sletio je nakon što je u 170 dana prešao više od 37.000 kilometara. Ragozzinov dvokrilac Stearman iz 1942. godine spustio se u zračnu luku Oklahoma Cityja Wiley Post, nazvanu po pioniru zrakoplovstva u Oklahomi iz 20-tih i 30-tih godina. »Lijepo je vratiti se«, rekao je Ragozzino nakon što je izašao iz crveno-žutog zrakoplova nazvanog »Spartacus«, na čiju je obnovu utrošeno 170.000 dolara. Prijašnji rekord za let oko svijeta u dvokrilcu postavljen je daleke 1924. godine i iznosio je 175 dana, ali tada su letjela dvojica pilota. Ragozzino je prvi sam letio u dvokrilcu s otvorenom kabinom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Kazalište u susret Kamovu</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci / Uz premijernu izvedbu predstave »Čitajte Kamova« redateljice i koreografkinje Katje Šimunić / Poetične slike što povezuju dva vremena u dodirima Kamovljeve literature na pozornici Filodrammatice</p>
<p>Čitajte Kamova</p>
<p> - poruka je i naslov najnovije predstave što je, po konceptu redateljice i koreografkinje Katje Šimunić, premijerno izvedena na dan rođenja Janka Polića Kamova, 17. studenoga, a u povodu 90. godišnjice njegove smrti, na pozornici riječke Filodrammatice, u sklopu »off repertoara« Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Čitajte Kamova - pjesnička je agitacija broj 8 Vladimira Marteka iz godine 1981. izvedena, u sklopu riječkih Biennala mladih, na plakatima A4 formata, ponovljena 19 godina kasnije na letku istog formata na kojem je bilo ispisano »Možda stignete čitati Kamova«.</p>
<p>O Kamovu se govorilo i prije početka predstave, u petak na večer, na otvaranju izložbe studenata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, u Klasi primijenjene grafike profesora Zdravka Tišljara, koji su predstavili publici svoja viđenja Kamovljeva života i njegova djela. Sa sjećanjem na slavne riječke predstave »Vježbanje života« i »Vuci«, za čiji su atraktivni vizualni identitet upravo bili zaslužni studenti Likovne akademije, Borut Benčina, Maja Danica Pećanić, Gordana Pogledić, Sanja Rešček i Maja Vidović na plakatima, kompjutorskim grafikama, instalacijama... ocrtali su Kamova iz drugačijih perspektiva, nastavljajući se ili najavljujući scenski projekt koji je ponudio pomalo neobičan pogled na pismo tragičnog riječkog pisca iz vizure ovog vremena. »Kamov s greškom, to je ono što se traži«, bilježi Vladimir Martek u programu predstave.</p>
<p>Redateljica i koreografkinja Katja Šimunić odlučila se za »dramsko čitanje s pokretom«. S mottom »ljubav za čitanje kao čitanje ljubavi«, pročitala je na pozornici riječke Filodrammatice, Kamovljevu novelu »Žalost« čitajući kroz nju te kroz pjesme »Preludij« i »Ledeni blud« sudbinu samog pisca u igri s našom suvremenošću. Zalažući se za čitanje, koje označava centralnim mjestom naše civilizacije, ona iskazuje istodobno i strahove da se u doba agresivne informatičke tehnologizacije i simulacijske tehnologije potiskuje uloga knjige i zaboravlja čitanje te u svoju predstavu umeče fragmente iz tekstova Drage Jančara (»O knjigama i drugim demonima« i Gastona Bachelarda (»Poetika prostora«) koji svjedoče o potrebi za knjigom te fatalnoj privlačnosti literature.</p>
<p>Stoga »Čitajte Kamova« započinje projekcijama Internet stranica na stražnji zid velike bijele knjižnice, koju je efektno osmislio scenograf Dalibor Laginja, u dvostrukosti značenja što prate takav izbor prostora. Jer dvadesettrogodišnji Janko Polić Kamov umire 1910. godine u sobi bolnice za nepoznate strance Santa Cruz u Barceloni gdje se danas nalazi središnja čitaonica Nacionalne knjižnice Katalonije. Knjižnica je tako prvi motiv u scenskom projektu koji nastoji povezati dva vremena, što sugeriraju i dopadljivi kostimi Marine Štembergar, i upozoriti nas na važnost čitanja, vraćajući se Kamovu i njegovoj »Žalosti«, opsesivnim temama njegova pisma i njegova života.</p>
<p>U fragmentarnoj strukturi scenskih prizora Katja Šimunić zadržava narativnu liniju Kamovljeva zapisa iz godine 1909. u kojem on rekonstruira svoj doživljaj sestrine smrti, iznova proživljavajući traume dvanaestogodišnjeg dječaka koji tada nije mogao zaplakati. »Meni je dvanaest godina. Idem u drugu gimnaziju. Smrt me sestrina ozlovoljuje, ja ne mogu plakati. Možda zato što je došlo sve nevrijeme, kad je sunce još vrlo visoko i sve su sobe pune svjetla i veselih glasova radnica koje se s posla vraćaju kući«, zapisat će Janko Polić Kamov. Taj osjećaj kojeg ispisuje Kamov ili koji ispisuje Kamovljevo djelo, riječka predstava nastoji vjerno ocrtati i približiti gledateljima kao poruku ili sjećanje, na granicama realističnog i snovitog iskaza, s rubova nekog prošlog događaja.</p>
<p>Riječ i pokret, glazba (na mjestima iritantno suvremena, autora Damira Halilića) i svjetlo isprepliću se u jedinstveni scenski govor koji pokušava osvojiti prostor i pozornice i gledališta u Kamovljevoj makabričnoj viziji svijeta, u fobičnoj okrenutosti prema smrti, u neispunjenim žudnjama što određuju prokletstvo pisanja, u potrazi za sobom i Drugim. Polazeći od konkretne književne situacije, koju prevodi u dramski jezik, Katja Šimunić zadržava okvir novele i u njega upisuje različite asocijacije i reminiscencije što upućuju na njezino vlastito, ali i naše čitanje Kamova. Istodobno i otvorena, ali i zadana struktura obavezuje - razvijajući na crti psihološkog realizma odmak od njega, poigravajući se doslovnim i prenesenim značenjima, tragajući za razlomljenim izričajem koji bi opet u cjelinu povezivao različite pristupe, naglašavajući pritom poetičnost scenskih slika u susretu Kamovljeve fikcije i stvarnosti, njegove prošlosti i naše sadašnjosti.</p>
<p>Poetskom ozračju što određuje riječku predstavu, na mjestima je smetala patetičnost u glumačkim naglašavanjima Vicka Ruića. Njegov se Kamov sažeo u rasutosti pokreta i odlučnosti govora, nešto više u izvanjskom, nego unutarnjem traganju za otporima, strahovima, opsesijama i strastima velikog pisca. No, Kamovljeve pratioce u tom scenskom putovanju kroz kaos tjeskobnog djetinjstva efektno su predstavili Ana Kvrgić u nadahnutoj interpretaciji Sestre i Djevojke, te Zrinka Kolak Fabijan, Denis Brižić, Sabina Salamon, Biljana Torić i četiri plesača Baleta riječkog HNK. Promišljajući Kamova kroz njegovo djelo i kroz vrijeme pomalo nesklono knjigama Katja Šimunić je gledateljima ponudila zanimljive scenske smjernice za čitanje Kamova. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Rigolleto« bez žara</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Splitu / Premijerna izvedba »Rigoletta«, pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji Ozrena Prohića, protekla je, unatoč značajnih glazbenih pomaka, suzdržano / Visoka kazališna sofistikacija koju je talentirani Prohić pokazao u Rossinijevom »Turčinu« ovdje, na žalost, nije ponovljena, unatoč dobro zaigranom ansamblu</p>
<p>Prva ovogodišnja operna premijera HNK-a u Splitu, Verdijev »Rigoletto«, izveden u petak na večer, privukla je pozornost raznovrsne kazališne publike, kako one koja dobro poznaje remek djelo majstora iz Busseta, tako i one koja u kazalištu traži neku vrst senzacije, privučena bučnim najavama i pikanterijama. Razumljivo, operi je u Splitu manje-više zagarantiran komercijalni uspjeh, no nas, ponajprije zanima kako je Verdijeva glazbena drama donesena, njezina redateljska koncepcija i glazbena realizacija.</p>
<p> Poznato je da Verdi u »Rigolettu« sugestivno podcrtava neke istinske osobine ljudske prirode, dodiruje čovjekov najtananiji usud, u konfliktima implicira psihološki, groteskni i poetski plan, zgušnjava ritam zbivanja i svoje likove promatra u ozračju usamljenosti, nesreće i pritajene prijetnje. Kroz imaginarne prozore »Rigoletta« puca pogled na dramu ljubavi, izdaje, ljubomore i osvete. Jedinstvena Verdijeva partitura uznosi nas u ljubavnom treptaju i primorava da utonemo u zamršene dubine ljudskog života. Sve te osobine već godinama, od praizvedbe 1850. u Veneciji, usrećuju operne poklonike širom svijeta, a posebno u krajevima koje su belcanto prihvatile kao istinsko nadahnuće i prirodni glazbeni izričaj. U ove posljednje ubraja se svakako i Split, koji je do sada doživio brojna uprizorenja »Rigoletta«, trudeći se da svaki put ponovno otkrije poneku novu stranicu u približavanju složene čovjekove drame koja nije izgubila na svojoj uzbudljivosti i aluzivnosti.</p>
<p>Splitski »Rigoletto«, pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji Ozrena Prohića, nije želio robovati nikakvom ranijem kanonu. Slijedeći već utvrđeni put (Toscanini-Serafin-Gui-Muti), Bareza se priklanja kritičkom izdanju Verdijeve partiture, očišćene od mnogobrojnih natruha, »paradnih tonova« i cadenzi koje slabe dramsku matricu Verdijeva glazbenog sloga. Povratak izvornom Verdiju znači konsekventno otklanjanje svega nepotrebnoga, napose skidanje nepisanih visina i slobodnijih ritmova, ali i nepopularni rez u dobro poznato tkivo koje je desetljećima pružalo šanse pjevačima da demonstriraju »pureće vrištanje« (Muti).</p>
<p> Razumije se, Barezin pristup iziskivao je detaljne pripreme orkestra HNK i dubinski poseg u glazbenu dramaturgiju. Ono što se čulo na premijeri u mnogočemu opravdava uloženi napor. Njegovani i nosivi ton, kontrola zvuka, fina izbalansiranost pojedinih orkestralnih grupa (uključujući i scensku glazbu), jasna interpretativna vizura. Ipak, koliko zbog nedostatnih proba s pjevačima ponegdje su se mogli osjetiti problemi s upadima (Monterone), promjenama ritma (dueti u 2. činu, kvartet), nedovoljno ekspresivnim pianima (smrt Gilde), kao i u mjestimičnom nedostatku poleta koji bi svjedočio o srčanijem dosegu glazbenika. </p>
<p>Bareza se ponovo iskazao kao uredni tumač Verdijeve partiture, njegova je interpretacija bila čista i pregledna, no druga je stvar koliko je cjelina interpretacije orkestra i pjevača ponudila uzbudljiviju i ekspresivniju tonsku sliku. Veliki trenutci ljudske tragedije i emocije, koje u velikom shakespearovskom luku zateže Verdi, dopirali su do nas u razblaženim mlazovima ostavljajući dojam melankolične drame jednog srušenog svijeta koji nije uspio ni jednom strasno kriknuti!</p>
<p>Redatelj Ozren Prohić »Rigoletta« smješta u tridesete godine s jasnim naznakama dekadentnog društva, usredotočenosti likova na makrokozmos pozornice i stalnu mijenu identiteta kao tragičnog ritma ljudskog života. Ostaje pitanje koliko je za otkrivanje čovjekove egzistencijalne drame, intimne tragedije pojedinca, kao i niza situacija iz kotlovnice života, bilo potrebno dramu s grbavcem prebaciti u vrijeme fašizma i navodno zornih podsjećanja na kontraste moralnog proklamiranja i dekadentnog pada? Možda se mogao naći i sretniji spoj Splita s recentnim ažuriranjem Piaveovog libreta, dakako s više psihološke autentičnosti, a manje spekulativne konstrukcije. </p>
<p>Kako bilo, Prohićev »Rigoletto« uvodi nas u svijet koji manje djeluje prijetnjom i ljudskim iskušenjem, a više melodramom i ležernošću, prije delikatnom maštarijom negoli uskovitlanim ritmovima života. Bilo je tu napete opuštenosti s akcentima raskalašenog života koji nas uvjerava da svijet treba vidjeti s ruba svijesti (prvi čin), neuhvatljivih ljudskih odnosa s neuvjerljivim rješenjima dramskih odnosa (drugi čin 1. slika) i broadwayjske idile s dominantnim ljubavnim štihom (drugi čin 2. slika). Vještačka stilska koherencija dobrim dijelom je prikrivena dimnom zavjesom erotike, folklorom crnokošuljaša i mafije, nespretnim detaljima (prostitutke u vrijeme kada nisu djelovale javno, stilizacija krčme u zadnjoj slici, scude je trebalo zamijeniti za lire i dr.). </p>
<p>Visoka kazališna sofistikacija koju je talentirani Prohić pokazao u Rossinijevom »Turčinu« ovdje, na žalost, nije ponovljena, unatoč dobro zaigranom ansamblu. Pouzdane realizatore svojih zamisli Prohić je našao u scenografkinji Dubravki Lošić, kostimografkinji Ireni Sušac i koreografkinji Jasni Frankić-Brkljačić. Ovdje se valja prisjetiti vremena kada je smatrano da »ekspresionistički okvir« može samo razbiti romantički sadržaj, na što je već početkom pedesetih godina bučno reagirao Ivo Malec. Scenu splitskog »Rigoletta« Lošićeva je presvukla u pocinčani lim s neoklasicističkim naznakama, dajući mjestu radnje sugestiju otuđenosti i psihološkog hlada. I dok je dvorana vojvode od Mantove djelovala svečano u svojoj funkcionalnosti, pusta ulica u drugoj slici poput čeličnog zida zastrašujuće, a vojvodine odaje s visokim sjajnim stupovima i razbacanim stolicama gotovo metaforično, manje se dopao dvoetažni interijer Rigolettove kuće ili neprimjerena unutrašnjost Sparafucilijeve krčme.</p>
<p>Interpretacija naslovnog lika povjerena je talijanskom baritonu Francu Giovineu, pjevaču nesumnjive muzikalnosti i razgovjetne fraze, ali i primjetnog forsiranja tona, oštrine u glasu i otvorenog pjevanja. Ako bi se mogli zanemariti neprecizni upadi i mjestimično nepravilna impostacija, iznimno teška drama grbavca i dvorske lude s toplinom odnosa prema kćerci ostala je tek odškrinuta. Prvi put u ulozi Gilde čuli smo mladu sopranisticu Adelu Golac Rilović koja nas je obradovala lakim i pokretljivim glasom, finom muzikalnošću i krhkim melankoličnim ozračjem. Za očekivati je da će Rilovićeva psihološki produbiti tekst, čvršće karakterizirati lik u smjeru transformacija koje vokalno i scenski zahtijeva lik Gilde. Najvjerojatnije zamoren napornim pripremama i povišenim pjevanjem, Ante Ivić je tek mjestimično uspio dočarati lik vojvode koji se u osnovi pribojava prave ljubavi, dok je to sasvim uspjelo Renati Pokupić koja je debitirala u ulozi zavodljive Magdalene. </p>
<p>Ukupno uzevši premijerna izvedba »Rigoletta« u Splitu protekla je, unatoč značajnih glazbenih pomaka i dijelom otežavajućih okolnosti zbog televizijskog prijenosa, dosta uredno i suzdržano. Ipak, to nije baš sasvim dovoljno za jednu glazbenu dramu koja pokreće tolike emocije, koja u mozartijanskom smislu osmišljava tolike ljudske dijaloge, koja najbolje prezentira Verdijev genij i život koji izgara u njegovoj glazbi. Ako sugestivni Verdijev ritam ne »probije« rampu i ne dohvati naša umorna srca vulkanskom snagom ljubavi, iz zamračene dvorane kazališta povlačimo se hladni, u tišini. </p>
<p>Tonči Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nagrada Cirilu Zlobecu</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 19. studenoga</p>
<p> - Nagrada »Međunarodni pjesnički festival, Zagreb 2000« dodjeljuje se slovenskom pjesniku i književniku Cirilu Zlobecu. Tako je odlučio Prosudbeni odbor te međunarodne pjesničke manifestacijena čelu s predsjednikom Slavkom Mihalićem i članovima Tonkom Maroevićem i Seadom Muhamedagićem, na završnom dijelu rada na Plitvicama. U obrazloženju nagrade u plitvičkom hotelu »Jezero« rečeno je da Ciril Zlobec svojim vrednotama pripada vrhu suvremene slovenske i europske književnosti, kao vrstan prevoditelj (pjesnički), te za velik doprinos zbližavanju slovenske i hrvatske književnosti. Zahvaljujući na nagradi Zlobec je rekao kako su to priznanje mogli dobiti mnogi od nazočnih promicatelja pjesništva i sudionika festivala. Proteklih dana pjesnici su nastupili u Zagrebu, Varaždinu, Sisku i Karlovcu. </p>
<p> Primanje nagrade poklopilo se i s proslavio 75. književnikova rođendan, koji je obilježio novom knjigom stihova »Imam samo taj dan«. »I nizu knjiga ispisanih slobodnim i vezanim stihovima, Ciril Zlobec razrađuje svoje osnovne zacrtane teme: pohvalu ljubavi, osmišljavanja krajolika djetinjstva, promišljanju ljudskih sudbina u nevremenu. Nedvojbeno je da je vrhunac majstorstva postigao u gradnji soneta. Više od dvadeset književnih nagrada primio je ne samo za svoje stihove nego i za vrsne pjesničke prijevode, osobito one s talijanskog, a bio je 1978. nagrađen i za prijevode hrvatskih pjesnika u Antologiji hrvaške poezije. U Hrvatskoj je objavio Antologiju slovenske poezije u tri izdanja. Među brojnim prijevodima njegove poezije na druge jezike, spominjemo i zbirku Moja kratka vječnost tiskana u Zagrebu 1982., a u prijevodu Slavka Mihalića. Objavio je i dva romana i u dvije knjige autobiografski roman, pored više knjiga publicistike. Također je prevodio i vrhunska prozna djela s talijanskog (Bressan, Lampedusa, Moravia, Sciascia). Član je predsjedništva Slovenske akademije znanosti in umetnosti i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. </p>
<p>Nagrada Međunarodni pjesnički festival, Zagreb 2000. dodjeljuje se Cirilu Zlobecu, za njegovo pjesničko djelo, koje svojim vrednotama pripada vrhu suvremene slovenske i europske književnosti, kao i prevoditeljski pjesnički doprinos zbližavanju slovenske i hrvatske književnosti«, kaže se u obrazloženju nagrade. ( T. Grkovski).</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvatska poezija 20. stoljeća na njemačkom</p>
<p>Literaturhaus, Berlin / U organizaciji Udruženja izdavača i knjižara Berlin-Brandenburg predstavljeno je njemačko izdanje »Antologije hrvatskog pjesništva 20. stoljeća« u izboru Slavka Mihalića i prof. dr. Manfreda Jähnichena</p>
<p>BERLIN, 19. studenoga</p>
<p> - U prostoru uglednog berlinskog Literaturhausa ovih je dana predstavljena »Antologija hrvatskog pjesništva 20. stoljeća« u izboru pjesnika Slavka Mihalića i Manfreda Jähnichena, umirovljenog profesora slavistike i kroatistike Sveučilišta Humbolt. Posebnost izdanja je njegova premijera na njemačkome jeziku, dok će hrvatsko izdanje tek uslijediti. Knjiga, koju su zajednički izdali Gollenstein iz Blieskastela i Erasmus iz Zagreba, prema riječima prof. Jähnichena obuhvaća pregled najznačajnijih pjesnika ovog stoljeća čija djela omogućuju uvid u općenito slabo poznato područje naše književnosti. </p>
<p>Senzibilni jezik naših pjesnika prvi se put priključuje europskom književnom korpusu u kojem sasvim sigurno zavrijeđuje mjesto, koje su mu omogućili vrsni prevoditelji. Na predstavljanju antologije pojavili su se brojni kroatisti i slavisti, profesori hrvatskog jezika u školama dopunske nastave u Berlinu, kao i ugledni pojedinci berlinske kulturne scene. Dr. Zdenka Weber, kulturni ataše Veleposlanstva Republike Hrvatske, naglasila je značaj izdanja objavljenog u vrijeme dok Hrvatska nije na zadovoljavajući način primljena među ravnopravne sudionike - stvaraoce europske kulturne scene 20. stoljeća. Knjigu je predstavio prof. Jähnichen, a od prevoditelja svoje su prijevode čitali Astrid Philippsen (prva studentica kroatistike koja je diplomirala na odjelu prof.Jähnichena), Brigitte Struzyk, te prevoditeljica i pjesnikinja Irena Vrkljan, također predstavljena u Antologiji. </p>
<p>Naslov knjige »Das Schlangenhemd des Windes« slobodna je interpretacija stiha iz pjesme »Starci« Antuna Šoljana, jednog od često spominjanih pjesnika poslijeratne lirike. Kako je bilo naglašeno u uvodnom komentaru, hrvatsko pjesništvo nemoguće je sagledati izvan široko postavljenog konteksta koji osim specifičnosti topografije upućuje na važnost stoljetnog postojanja urbanih - gradskih sredina poput Splita, Dubrovnika, Karlovca i dakako Zagreba. Uz to, utjecaji mediteranske i panonske kulture čine onu specifičnost koju je s toliko razumijevanja i poznavanja istaknuo prof. Jähnichen. </p>
<p>Pobunjeništvo jednog Matoša u interpetaciji Dobrice Cesarića, »anarhičnost« izuzetnog Janka Polića Kamova, kozmička poetičnost boema Tina Ujevića, značaj »Balada« Miroslava Krleže, novi prijevod Goranove »Jame«, generacija »krugovaša« sa svojim otporom prema soc-realizmu, te nakon njih »razlogovaca« tek su dijelovi odabira sedamdesetosmero pjesnika i njihovih dvjestošezdesetak pjesama. Antologija završava generacijom koja je najčešće objavljivala u časopisu »Pitanja«. </p>
<p>Teškoća prevođenja na njemački jezik sadržana je u melodioznosti i ritmu našeg jezika. Tako je, između ostalog, i »Svakidašnju jadikovku« Tina Ujevića prvi puta zadovoljavajuće preveo Waldemar Dege, koji je tek nakon pet verzija pronašao pravo rješenje. Spomenimo da je naslov te pjesme u duhu njemačkog jezika predložio Benno Meyer-Wehlack (»Aller Tage Klage«). Dvadesettroje prevodioca iz Hrvatske i Njemačke prevodili su antologiju, među njima i Wolgang Eschker, direktor Goethe Instituta u Zagrebu, Alida Bremer, Zvonko Plepelić i ostali. </p>
<p>Ritam europskih kultura Hrvatska je prihvatila već početkom 20. stoljeća, a dvadesetih godina intenzivno sudjeluje u izmjeni zbivanja koja i tom antologijom postaju poznatima. Općenita činjenica o dominantnim kulturama »velikih jezika« ne znači automatski kvalitetu pjesništva, pa je tako Hrvatska sa svojim »malim jezikom« za prof. Jähnichena dominantan doprinos europskoj kulturi. Naslov »Antologija hrvatskog pjesništva« prema njegovim riječima prikladniji je od termina hrvatska lirika, kontekst koje ne upućuje dovoljno na kompleksnost pojma pjesništva, njegove filozofske, reflektivne i egzistencijalne komponente. </p>
<p>Čakavsko i kajkavsko narječje, koji obogaćuju i jezik i pjesništvo, predstavljeni su više u kontekstu samostalnih jezika, a ne marginaliziranih dijalekata. Okrenutost prema životu i njegovim opasnostima izraženima kroz radosti, ljubavi i nježnosti, kao i žalost, osamu i očajanje zgušnjavaju se u simbolične slike ljudskog postojanja, kako je zapisao prof. Jähnichen, koji ni u jednoj drugoj nacionalnoj poeziji nije pronašao toliko pjesama u kojima se pojavljuje riječ prah kao u hrvatskoj. Upravo simbolika te riječi karakterizira za njega i često puta nesretnu povijest Hrvatske.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Novi radovi Josipa Crnoborija</p>
<p>PULA, 19. studenoga</p>
<p> - Iako je nedavno ušao u 94. godinu, poznati hrvatski slikar Josip Crnobori (rođen u Banjolama kraj Pule 22. listopada 1907.), i dalje neumorno stvara. Ovih je dana upravo zgotovio dva nova ulja, koja je započeo dok se ljetos odmarao u rodnim Banjolama, Medulinu i Puli.</p>
<p> Na jednom od tih radova je portret austrijske glumice i kolekcionarke Claudie Gerstaecker-Mudrovčić, a na drugome platnu je panorama Motovuna. Za boravka u Banjolama potkraj ljeta Crnobori je obišao i tamošnju crkvu u kojoj je kao 11-godišnjak oslikao svod. Prije dvije godine Crnobori se vratio iz New Yorka u zavičaj i domovinu.</p>
<p> Tada je bio nakanio glavninu svojih radova pokloniti Puli, ali kako s tamošnjim gradskim ocima nije postignut sporazum, donacija je završila u Zagrebu, gdje Josip Crnobori i dalje stvara, kao što se sredinom 30-ih godina upravo u Zagrebu afirmirao kao jedan od darovitih hrvatskih slikara. Iza toga nastupio je na zajedničkoj izložbi u Berlinu, a 1942. godine na bienalu u Veneciji. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Trinaesti Adria Art Annale</p>
<p>SPLIT, 19. studenoga</p>
<p> - Čak šesnaest dalmatinskih likovnih umjetnika sudjelovat će ove godine na 13. adria Art Annaleu (AAA) što će biti otvoren 20. studenog u istočnom krilu Dioklecijanovih podruma. </p>
<p> AAA rođen je u podrumima palače, a carev avangardizam i njegova vikend tvorevina, prema riječima organizatora AAA, stvorili su inspirativnu i duhovnu klimu Annala i potrebne iracionalne signale za suvremenost.</p>
<p> Instalacije koje tijekom godina popunjavaju prostor kamenih zidina Dioklecijanovog podruma uvijek su kompleksne, riječ je o cjelovitim, malim pričama, višeslojnim i zanimljivim tvorevinama, likovnim inspiracijama suvremenog duha velikih tematskih činjenica i igre estetike. Izlagači su, između ostalima, Željko Marović, Rino Efendić, Ivan Kožarić, Viktor Popović i Kristina Restović.</p>
<p> Tonko Maroević jednom je zapisao: »Izložena djela se neprilagođavaju niti ulaguju auri i patini prošlosti nego naglašavaju suvremeni odmak od te dostojanstvene podloge.« Po toj rečenici i ovi će Annali biti iznenađujući, moderni i potrajat će do 30. studenog ove godine. (Mira Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Troja - svevremenski mit </p>
<p>Muzej Mimara / Predavanje prof. dr. Manfred Korfmann sa Sveučilišta u Tübingenu o mitu i nastanaku Troje do godine iskopavanja 2000.</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Ugledni profesor dr. Manfred Korfmann profesor iz Instituta za pretpovijest i ranu povijest i srednjovjekovnu arheologiju Sveučilišta u Tübingenu održao je u petak navečer u Muzeju Mimara predavanje pod naslovom »Troja«. Mit i njegov nastanak do godine iskopavanja 2000. </p>
<p>Ep Ilijada utjelovljuje najvišu literarnu kvalitetu Homerova pjesništva, a sadržava istodobno i mnoge druge zadivljujuće osobnosti. One počinju pitanjem o osobi pjesnika Homera, koji je živio na kraju 8. stoljeća prije Krista, i odnosi se na vrlo teške i zanimljive dijelove opisa Ilijade. Obuhvaćaju, dakle, davni događaj, koji se dogodio oko 450 godina prije, to znači početkom 12. stoljeća prije našeg računanja vremena. Mnogi zagovaraju još jedan stariji nadnevak, drugi drže sve to tek običnom izmišljotinom. </p>
<p>Pojam Troje uvijek iznova izaziva emocije. Njeno se ime poistovjećuje s ratom, upravo besmislenim ratom. Trojanski konj ostaje simbol lukavstva i izdaje. Stihovi o Ahileju još su nam i danas bliski, kao i krilatice, vidovita Kassandra i drugi ljudi povezani s tim djelom i naravno - bogovi. Junaci epa bili su najprije uzor u grčko-rimskoj antici, a u istom smislu, kasnije u epohi europskog srednjeg vijeka, u rano novo doba sve do modernih vremena. Također Heinrich Schliemann, poznati istražitelj Troje, bio je građanskom društvu 19. i početkom 20. stoljeća pojam ustrajnog djelovanja određenom cilju. Troja je ostala pojam za osnove, ali istodobno i gledište razmatranja europske kulturne prošlosti. Europski narodi mogu u trojanskom mitu pronaći vrlo složene zajedničke korijene. Vizije europske budućnosti neupotrebljive su bez spoznaja o tim duhovnim vrijednostima iz prošlosti. Zanimanje za trojansku stvarnost pojavljuje se od godine 1871., a njenom ugledu pridonijeli su rezultati tadašnjih iskapanja. </p>
<p>Troja leži u sjeverozapadnoj Turskoj, u sredini povijesnog Nacionalnog parka mira, a taj naziv dodijelila je godine 1996. turska vlada. U prosincu 1998. uvedena je Troja u popis svjetske kulturne baštine. UNESCO-ova međunarodna ekipa od 80 znanstvenika i tehničara iz 12 zemalja svijeta tamo radi od 1988., svake godine pod vodstvom dr. Manfreda Korfmanna. U rujnu 2000. završeno je u Troji 29. iskopavanje, odnosno 13. po novijem načinu istraživanja. </p>
<p>Projekt Troja pomažu među ostalima mnogobrojni članovi društva »Prijatelji Troje«, zatim Sveučilište u Tübingenu, Sveučilište u Cincinnatiju (SAD). Uz to, tu su i mnogobrojni članovi Društva prijatelji Troje i brojne vodeće svjetske tvrtke. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Janica je sportski fenomen!</p>
<p>Poznato je da je vrlo teško uopće vratiti se i ponovno baviti se sportom nakon teške ozljede, a pogotovo je teško vratiti se u sam svjetski vrh. Janici je to uspjelo u rekordno kratkom vremenu pa slobodno možemo reći da je ona pravi sportski fenomen. </p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Janica Kostelić je ponovno prva sportska vijest u Hrvatskoj, ali i svi najvažniji svjetski mediji posvetili su prostor sjajnom povratku naše skijašice na pobjedničku stazu. Samo 11 mjeseci nakon operacije križnih ligamenata koljena koja je trajala pet i pol sati, te dugog oporavka, Janica je ponovno bila neuhvatljiva za sve svoje suparnice u slalomu. Koliko je to bilo veliko iznenađenje i za nju samu govori i podatak da je tijekom ljeta odlučno odbacivala svaku aluziju o ekspresnom povratku u vrh.</p>
<p>Pobjedom u američkom Park Cityju Janica je još jednom potvrdila kako joj ta staza odgovara, iako će po završetku utrke reći:</p>
<p>- Ovu stazu volim nazvati glupom. Gotovo uopće ne moraš razmišljati, samo pustiš skije da te vode.</p>
<p>Time je samo potvrdila svoje ranije izjave kako više voli strmije staze, jer na njima se vidi tko je bolji skijaš. No, tu svoju strast prema opasnijim stazama platila je i teškim padom na treningu spusta u Sankt Moritzu. Još uvijek su svježe slike njenog leta i stravičnog pada zbog kojeg je prerano završila prošlu sezonu. </p>
<p>Poznato je da je vrlo teško uopće vratiti se i ponovno baviti se sportom nakon teške ozljede, a pogotovo je teško vratiti se u sam svjetski vrh. Janici je to uspjelo u rekordno kratkom vremenu pa slobodno možemo reći da je ona pravi sportski fenomen. Ali, ako se zna kroz što je sve zajedno sa svojim ocem i bratom prošla kao djevojčica (spavanje u vrećama na snijegu kako bi mogli trenirati), tada ne začuđuje ta njena odlučnost i sposobnost da napravi ono što ostalima izgleda gotovo nemoguće.</p>
<p>Ipak, izgleda da bi ove sezone mogla propustiti neka natjecanja u superveleslalomu i spustu, pogotovo ona na opasnijim stazama. Već je i stigao nagovještaj nečega takvog:</p>
<p>- Ne vjerujem da ćemo ići u Lake Louise na dva spusta i superveleslalom s kojima će završiti američka turneja, najavila je Janica.</p>
<p>I po tome se vidi da ove sezone gledamo neku novu Janicu, zreliju koja više nije dječje zaigrana i ne želi više nastupati baš na svakoj utrci u kalendaru. Kada je toliko superiorna u tehničkim disciplinama, ukoliko popravi formu u veleslalomu, niti ne treba voziti brzinske discipline, a opet će biti u konkureniciji za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu, jer ne vrijedi riskirati ponovnu ozljedu zbog nekoliko bodova koje bi mogla osvojiti u tim utrkama. </p>
<p>Ipak, vozit će i neke utrke u brzinskim disciplinama. Tako će već u petak startati u prvom superveleslalomu sezone koji će se voziti u Aspenu, u saveznoj američkoj državi Colorado. U tom nastupu ne treba očekivati vrhunski rezultat, ali već u nedjelju je u Aspenu na rasporedu novi slalom, a to znači nova prilika za Janicu da se popne na pobjedničko postolje. </p>
<p>S obzirom na subotnju izvedbu zašto ne ponovno na ono najviše...</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sedam zadarskih minuta...</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Preokretom kojeg su inicirali potkraj prvog poluvremena košarkaši Zadra neutralizirali su visoko vodstvo Zagreba i odšetali u - uvjerljivu pobjedu. Naime, u prvenstvenom ogledu u Trnskom Zadrani su pobijedili »zagrebaše« 84-68 (31-40), te tako zadržali priključak na vrhu ljestvice.</p>
<p> Ipak, prvo poluvrijeme pripalo je domaćima, koji su najavili žestok pohod ka konačnoj pobjedi. Zagreb je, naime, minutu prije kraja prvog dijela imao čak 14 koševa prednosti, 40-26, i zaista je bilo teško vjerovati da će Zadrani ovakav rezultatski razmak uspjeti dostići. No, konačna pobjeda gostiju od čak 16 koševa »viška« jasno dočarava odnos snaga u nastavku utakmice.</p>
<p> Zaokret je, zapravo, počeo u posljednjoj minuti prvog poluvremena. Od tog trenutka, pa do sedme minute nastavka Zadrani su se serijom 24-4 »vratili u utakmicu«... Bilo im je,dakle, dovoljno svega - sedam minuta. Čvrsta zonska obrana Zadrana bila je suviše veliki upitnik domaćima, koji nikako nisu pronalazili odgovor na takvu zadarsku »provokaciju«. Momčad trener Željka Poljaka pokušala se sprotstaviti vanjskim šutevima, tako da su za 40 minuta igre ispalili čak 27 trica. Od toga su ih promašili 19! Jasno je da Zagreb, uz ovu statističku »crticu«, nije mogao do pobjede. Rezervirani Mario Stojić, apostrofiran kao generator ove momčadi Zagreba, imao je tek 27 posto uspješnosti šuta, a i to je detalj koji pokazuje razlog poraza Zagreba. Kod domaćih valja izdvojiti tek Damira Miljkovića (devet koševa i šest skokova za 17 minuta igre!) i Joška Vukičevića (18 poena, osam skokova).</p>
<p> Prvo ime utakmice bio je zadarski centar Davor Pejčinović, koji je imao sjajnu potporu u organizatoru igre Ivici Mariću. Zadarski »playmaker« sjajno je razigravao suigrače, uz ubačenih 10 poena upisao je sedam skokova i 12 asistencija...</p>
<p>• Dvorana »Trnsko«</p>
<p>ZAGREB - ZADAR 68-84 (19-19, 40-31, 54-62)</p>
<p>ZAGREB: Tomas 9, Tanta, Miljković 9 (2-2), Tomasović, Blašković, I. Perinčić 2, Marinović 3, Stojić 9 (2-4), Vukičević 18 (4-4), Garma, Daugherty 18</p>
<p>ZADAR: Knežević, Marić 10 (4-4), Baldwin 8 (2-3), Krunić 18 (6-6), H. Perinčić, Špralja, Morović, J. Ružić 10, Dijan 2, T. Ružić 17 (1-1), Mandeville 2, Pejčinović 17 (1-2)</p>
<p>SUCI: Dožai (Uagreb) i Herceg (Zabok), GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Zagreb 26-61 (43 %), Zadar 33-62 (53 %); TRICE: Zagreb 8-27 (30 %), Zadar 4-13 (31 %); SKOK: Zagreb 21 (16+5), Zadar 36 (27+9)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE:Davor PEJČINOVIĆ (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Splićani »potopili« Brod</p>
<p>SPLIT, 19. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Split-Croatia osiguranja uvjerljivo su pobijedili u prvenstvenom ogledu Svjetlost-Brod 100-60 (42-35).</p>
<p> »Žuti« su utakmicu započeli goropadno, poveli 19-14, ali su se gosti iz Slavonskog Broda konsolidirali i zaustavili splitski uragan. Ipak, nije im uspjelo ništa više do držati rezultatski priključak, pa su na veliki odmor otišli s minusom od samo sedam poena. U nastavku, zahvaljujući agresivnijoj igri i kvaliteti momčadi, rezultat je vrtoglavo rastao na stranu domaćina. Splitski trener Jasmin Repeša pružio je prigodu svim svojim košarkašima i svi su se upisali među strijelce. Valja izdvojiti minutažu mladog Roka Ukića, koji je s nekoliko asistencija i poena zapalio gledatelje. Uglavnom, splitski košarkaši su svojim navijačima priredili ugodnu košarkašku večer. Nakon dvoboja trener Split-CO, Jasmin Repeša,. je kazao:</p>
<p>- Dugo nisam gledao košarkaše iz Slavonskog Broda, a iz ovog što su pokazali vidi se da njihova igra ima i glavu i rep. No, imaju mali broj kvalitetnih igrača i teško su nam mogli parirati. Nezadovljan sam s dvije stvari, a to da nam je nedostajao ofenzivni skok i općenito trebali smo biti agresivniji.</p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT-CROATIA OSIGURANJE - SVJETLOST-BROD 100-60 (28-16, 42-35, 68-49)</p>
<p>SPLIT-CO: Subotić 3, Gregov 8 ,Tomeljak 1 (1-2), Vujčić 15 (2-2), Žižić 6 (4-4), Rencher 8 (1-1), Ukić 9 (4-4), Poljak 14 (4-4), Pašalić 6 (2-2), Grgurević 10 (4-5), Land 12, Badžim 8 (0-2)</p>
<p>SVJETLOST-BROD: Norac 3, Stipanović 15 (2-2), Terzić, Piplović 12 (4-7), Nenadić, Štefanac 2, Dedić 2, Šimić, Pezer 2 (0-4), Ćorić 2, Helbich 15 (7-8), Kalaica 7 (3-3)</p>
<p>SUCI: Medan (Dubrovnik) i Čanković (Zadar), GLEDATELJA: 800</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško POLJAK (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hlede ipak u reprezentaciji </p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Dobra vijest za hrvatske košarkašice uoči teških ispita u kvalifikacijama za EP. Koraljka Hlede stigla je u nedjelju poslije podne iz Sao Paola u Zagreb, i trebala bi se u ponedjeljak priključiti pripremama reprezentacije u Slavonskom Brodu. Nakon silnih zavrzlama na relaciji sa brazilskim klubom Guaru, HKS je uspio ishoditi dolazak Hlede na kvalifikacijske dvoboje protiv Ukrajine, Jugoslavije i Turske. Čelnici brazilskog kluba bili su čvrsti u odluci da Hlede ne može otići na dva tjedna usred prvenstva, ali su pred prijetnjom visoke novčane kazne Fibe ipak popustili. Slično se dogodilo i prošle godine s Vedranom Grgin, koja je tada nastupala za brazilsku Paranu. Grgin nije puštena na utakmice reprezentacije, pa je na kraju Parana morala platiti Fibi 40 tisuća DEM kazne. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Miličević i Vaida pobjednici 8. memorijala »Antun Stipančić«</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Pobjednici u seniorskoj konkurenciji stolnotenisača i stolnotenisačica na 8. memorijalnom međunarodnom turniru »Antun Tova Stipančić« su Srđan Miličević i Cornelia Vaida. S tek jednim izgubljenim setom, koji su uspjeli zaslužiti tek njihovi suparnici u završnim okršajima, uspjeli su doći do naslova u konkurenciji 208 natjecatelja iz 11 zemalja.</p>
<p>Dvostruka prvakinja Europe u juniorskoj konkurenciji te prošlogodišnja pobjednica Memorijala Rumunjka Cornelia Vaida, koja nastupa za dugorešku Pamučnu industriju, obranila je naslov pobjedama nad svojim klupskim stolnotenisačicama te Andrejom Bobetić u finalu. Bobetić je vrlo dobro kontrolirala stečenu prednost u prvom setu, kojeg je osvojila, te polovicu drugog seta. No, tada je Vaida u potpunosti preuzela inicijativu, sigurno osvojivši druga dva seta.</p>
<p>Član sarajevske Srđan Miličević, 124. stolnotenisač svjetske rang-liste, nakon uvjerljivih pobjeda u skupini u prvom kolu glavnog ždrijeba bio je slobodan, dok mu je susret drugog kola Bogut predao. Stoga se u nastavak natjecanja ponovo uključio u osmini finala. Do naslova je došao nakon 2-1 (15-21, 21-11, 21-15) pobjede u finalu nad prošlogodišnjim slavljenikom, Davorom Karlovićem.</p>
<p>• Rezultati, seniori, četvrfinale: Miličević - Lin Wei 2-0, Japec - Drobec 2-0, Tian - Klarić 2-0, Karlović - Neatsu 2-0; polufinale: Miličević - Japec 2-0, Karlović - Tian 2-0; finale: Miličević - Karlović 2-1 (15-21, 21-11, 21-15);</p>
<p>seniorke, četvrtfinale: Vaida - B. Poljak 2-0, I. Poljak - Smuk 2-0, Bobetić - Balas Glavinić - Isić 2-0; polufinale: Vaida - I. Poljak 2-0, Bobetić - Glavinić 2-0; finale: Vaida - Bobetić 2-1 (17-21, 21-15, 21-15). (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Safin se ozlijedio reketom, ali i osvojio Pariz</p>
<p>PARIZ, 20. studenoga</p>
<p> - Rus Marat Safin osvojio je drugi turnir u samo dva tjedna, te već sedmi ove sezone, pošto je u dramatičnom finalu ATP Tour turnira tenisača u Parizu sa 3-6, 7-6, 6-4, 3-6, 7-6 svladao Australca Marka Philippoussisa. Safin je do sedmog naslova u karijeri stigao nakon velike borbe, u kojoj se sam ozlijedio, razrezavši se reketom iznad obrve kad je pokušao odigrati volej u letu. Nakon ukazane medicinske pomoći nastavio je meč i na kraju pobijedio, te stigao korak do toga da 2000. godinu i završi kao »broj 1« na ATP-listi.</p>
<p>• Finale: Safin (2) - Philippoussis (13) 3-6, 7-6, 6-4, 3-6, 7-6. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hingis opet pobjednica »mastersa«</p>
<p>NEW YORK, 20. studenoga</p>
<p> - Švicarka Martina Hingis drugi put u karijeri pobjednica je »mastersa«, završnog turnira sezone za tenisačice, koji se pod nazivom »Chase Championships« igrao u New Yorku. U finalu je sa 6-7, 6-4, 6-4 bila bolja od Amerikanke Monice Seles, koja je imala set i 2-0, ali nije izdržala.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Hingis (1) - Kurnjikova (7) 7-6 (2), 6-2, Seles (3) - Dementijeva 6-1, 7-6 (4); finale: Hingis (1) - Seles (3) 6-7, 6-4, 6-4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Najteži poraz Dinama</p>
<p>Nogometaši Varteksa porazili su i ponizili igrače Dinama pobjedivši ih u Maksimiru 4-0 (1-0) u susretu 16. kola prve Hrvatske nogometne lige</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Bio je u Maksimiru i Milan, bio je i Manchester, bio je i Ajax... Ali, nitko nije Dinamu utrpao četiri pogotka, kao što je to učinio Varteks u nedjelju! Varaždinci su, eto, porazili i ponizili »plave« profesionalce pobjedivši ih u Maksimiru 4-0 (1-0), to je najteži poraz kojega je Dinamo doživio na svojem travnjaku u povijesti! Stotinjak Dinamovih navijača na sjevernoj tribini počelo je u 78. minuti, kad je Varteks poveo 4-0, skandirati »igrajte pederi«, i »dobit ćete batine«! Zanimljivo, nismo čuli onu pjesmu »Jedan je Velimir Zajec«, jer kad nešto nije u redu, kad riba smrdi, onda smrdi od glave. A zna se tko je arhitekt ovoga Dinama, tko je rastjerao jednu momčad i stvorio novu, koja će ući u povijest, ako nikako drukčije onda ovim sramotnim debaklom. Varteks je fantastično znao iskoristiti sve što mu je Dinamo dao, varaždinski trener Ivan Katalinić poput nogometnog magistra opalio je štapom po prstima »trenerskog šegrta« na dinamovoj klupi Marijana Vlaka. Varteks je zatvorio prilaze svojim vratima u drugome dijelom munjevitim »kontrama«, razbio domaću obranu, a spoznaja da su dinamovi navijači u nekoliko navrata skandirali vrataru Tomislavu Butini, koji je spasio svoju mrežu i još tri puta, dovoljno govori o utakmici koju smo gledali. Varteks je protutnjao Maksimirom i zacijelo uzdrmao i onako nemirne maksimirske temelje.</p>
<p>Samo 500 gledatelja došlo je po ružnom nedjeljnom popodnevu u Maksimir vidjeti okršaj Zagrepčana i Varaždinaca. Igranje pred sablasno praznim tribinama postaje, nažalost naša nogometna svakodnevica i polako se svi moramo privikavati na tu neugodnu spoznaju. Prohladno vrijeme i kiša su uvijek jamstvo da utakmica neće biti dosadna. Naime, igrači su jednostavno bili primorani trčati kako se ne bi odmah na terenu prehladili, tako je bilo i ovaj put, vidjeli smo zanimljiv okršaj s mnogo trke i borbenosti, utakmicu u kojoj je Dinamo imao inicijativu, a Varteks je mudro parirao. Gosti su se, naime, mudro zgusnuli u sredini pokušavajući na taj način odmah prekinuti sve možebitne Dinamove pokušaje, a svaku su zgodu istodobno koristili za organizirane protunapada. No, većim dijelom prvoga poluvremena Dinamova je obrana dobro funkcionirala tako da Varteks gotovo da nije ni zaprijetio. Sve do 45 minute...</p>
<p>Dinamo je imao tri krasne prilike, u tri je navrata Boško Balaban bio u izglednim situacijama, no sva je tri puta zakazao njegov golgeterski osjećaj. Najprije u 33. minuti poslije povratne lopte Polovanca, Balaban je u trku sa osam metara poslao loptu kraj suparničkih vrata. Šest minuta kasnije nakon Bišćanova dodavanja Balaban je ušao u šesnaesterac s desne strane, tukao sa 14 metara i uzdrmao vratnicu. Napokon, u trećoj minuti »sučeva vremena« Balaban je bio sam ispred vratara Šimunića, ali u situaciji »jedan na jedan« Varaždinski je vratar bio pobjednikom. Osim ovih šansi upisali smo još i pokušaje Pavlovića, Šokote i Mujčina, dok je, s druge strane, Kastel u dva navrata dalekometnim udarcima pokušao iznenaditi Butinu, ali u tome nije uspio. No, Varteks je na odmor ipak otišao s velikih 1-0! </p>
<p>Igrala se, naime, 45 minuta i na centru je kod aut-crte Agić ležerno i nonšalantno ušao u izravni dvoboj s Karićem. Varaždinski je napadač bio čvršći i ozbiljniji, uzeo je loptu i ostavio daleko iza sebe Zajecova ljubimca. Jurnuo je Karić u šesnaesterac s desne strane, potom je odigrao loptu na suprotnu stranu do usamljenog Bjelanovića, koji je bio sam ispred Butine i sa 12 metara je mirno poslao loptu pokraj Dinamova vratara u mrežu. A Agić je za svoju kardinalnu pogrešku potom tražio alibi napadajući pomoćnog suca zbog valjda nedosuđenog prekršaja, na kraju je dobro prošao što nije bio kažnjen i kartonom...</p>
<p>Već u drugoj minuti nastavka u Maksimiru je sve bilo odlučeno. Karić je krasno gurnuo u šansku Sklepića, ovaj je prošao Sedlovskog, koji ga je srušio u šesnaetercu, i bio je to jedanaesterac za Varteks. Karić je poput Čeha Panemke mirno poslao Butinu u jednu stranu, a loptu lagano po sredini vratiju u mrežu sa 2-0. U 60. minuti Sklepić je imao »one-man show«, fino je izvrtio Agića i Sedlovskog i potom sa 16 metara gađao i pogodio lijevi gornji kut Dinamovih vratiju za golemih 3-0. Dinamo je nešto pokušavao, no Dinamo je bio nokautiran i jedva se držao na konopcima, pa čak i u najizglednijim šansama Šokota, Bišćan i Sedlovski nisu znali svladati gostujućeg vratara. No, zato su Varaždinci još kako znali postići zgoditak, pa je tako u 78. minuti Sabovski nakon izvrsnog protunapada uposlio Drobnea koji je postavio konačnih 4-0! Blještavih za Varteks, sramotnih za Dinamo. A u zadnjih 12 minuta u još četiri navrata Varadžinci su izlazili sami ispred Butine, no nisu više zabili ni jedan pogodak, i ovako su dovoljno masakrirali Zagrepčane. </p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - VARTEKS 0-4 (0-1)</p>
<p>DINAMO: Butina 6 - Bišćan 5; Sedlovski 4,5 , Bosnar 5- Mikić 5,5, Pavlović 5, Agić 4, Mujčin 5 (Bazina 5), Polovanec 5 - Balaban 5 (Cvitanović 5), Šokota 5 (Oliveira 5).</p>
<p>VARTEKS: Šimunić 7 (Rumbak 7) - Kristić 6 (Mukaj -); Režić 6, Madunović 7,5 - Sabolčki 7,5, Kastel 7, Halimi 6,5, Hrman 7; Sklepić 8 - Karić 8 (Drobne 7), Bjelanović 7.</p>
<p>SUDAC: Kurtović 6 (Osijek). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bjelanović (45.), 0-2 Karić (48. - 11 m), 0-3 Sklepić (60.), 0-4 Drobne (78.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Balaban, Sedloski, Bišćan, Sabolčki. CRVENI KATRONI: - .</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Veldin KARIĆ.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Navijači napali Dinamove igrače!</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Verbalne prijetnje koje je stotinjak Dinamovih navijača pred kraj utakmice protiv Varteksa izvikivalo igračima pretvorile su se i u stvarni, fizički obračun! Naime, kad su izlazili iz kruga stadiona nekoliko je Dinamovih igrača napadnuto, a čini se da su u svemu najgore prošli Tomo Šokota i Mihael Mikić kojima su bijesni navijači razbili retrovizore i udarali po automobilima. I Mikić i Šokota bili su sa djevojkama u automobilima, a Šokota se čak, prema riječima svjedoka i fizički obračunao s navijačima! Mihael Mikić je uzrujano poslije incidenta rekao:</p>
<p>- Nakon svega ovoga nema više baš nikakve šanse da ostanem u klubu!</p>
<p>Sad su, eto, i navijači uzeli pravdu u svoje ruke, no čini nam se da su u svome pronalaženju krivca za Dinamov debakl promašili metu... (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Marijan Vlak odstupio!</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Nakon završetka utakmice pred novinare je najprije došao Varteksov trener Ivan Katalinić i na upit jednoga kolege bi li ponudio ostavku da je na Vlakovu mjestu, »Ivan Grozni« je odgovorio: </p>
<p>- Ako se borim za prvo mjesto i ako doma izgubim 0-4, najvjerojatnije bih otišao...</p>
<p>A to je upravo učinio Dinamov trener Marijan Vlak! Naime, Vlak je zakasnio na konferenciju za novinare zbog razgovora s klupskim direktorom Velimirom Zajecom i po dolasku je predstavnicima medija rekao: </p>
<p>- Bili smo svjedoci zasluženoj pobjedi Varteksa, njihova bolja igra nikla je na katastrofalnoj igri i ponašanju mojih nogometaša. U razgovoru sa Zajecom dogovorio sam se kako bi najnormalnije u ovom trenutku bilo da odstupim s funkcije prvoga trenera. Ovo više nema smisla, a debakl protiv Varteksa samo je posljedica svega što se u zadnje vrijeme događa u i oko kluba. Procjenio sam da više ništa pozitivno ne mogu napraviti u svlačionici i bilo bi najbolje da se povučem. Bavim se ovim razmišljanjem već dosta dugo, ovaj teški poraz samo je kulminacija svega što ne valja u klubu i odlučio sam odstupiti. </p>
<p>• Jesu li vas igrači bojkotirali?</p>
<p>- Ne znam, ne bih išao tako duboko, ali igrali su vrlo neozbiljno.</p>
<p>• Što to sve ne valja u klubu?</p>
<p>- Nije normalna situacija da menadžeri svakodnevno dolaze u klupske prostorije, da se stalno špekulira o odlascima naših najboljih igrača, da se stalno nagađa tko će biti novi trener, a ja sam još uvijek na toj funkciji. Uostalom, i u nedjelju su novine pisale o novome Dinamovom treneru, pričao je razočarani Vlak.</p>
<p>• Zna li se tko će biti novi trener, jeste li razgovarali o tome sa Zajecom?</p>
<p>- Ne, to nismo dodirnuli. Smatram da bi trebalo dovesti trenera koji će biti trajno rješenje, još je 10 dana do utakmice s Osijekom i u tom razdoblju treba pronaći trenera, rekao je Vlak, dodavši da će trening u ponedjeljak ujutro voditi njegovi pomoćnici Hrvoje Braović i Želimir Finčić. </p>
<p>Velimir Zajec je, pak, ponudio ovu izjavu:</p>
<p>- Žalosni smo zbog poraza, ali i zbog gubitka trenera, koji očito više nije mogao izdržati. Teško nam je sve ovo palo i ne znam što da kažem. Vidjet ćemo kako dalje. Još je rano govoriti tko će biti novi trener, trenutno nemamo konkretno rješenje, pa tek smo ostali bez Vlaka, bile su Zajecove riječi.</p>
<p>Dodajmo da su u klupskim prostorijama ostali u nedjelju navečer predsjednik Mirko Barišić, direktor Zajec, bivši trener Vlak i njegovi pomoćnici... Međutim, predsjednik Barišić nije bio raspoložen za izjave, samo je najavio da će se u ponedjeljak navečer održati izvanredna sjednica Izvršnog odbora kluba.</p>
<p>Tko bi mogao sjesti na Dinamovu klupu? Neki spominju ime Miroslava Blaževića, međutim uvjereni smo da Ćiri ni na kraj pameti nije u ovome trenutku povratak u Maksimir! Je li možda Branko Ivanković kandidat? Čini se da njegove akcije trenutno najbolje kotiraju... No, to su samo nagađanja, na kraju će konačnu odluku ipak donijeti Velimir Zajec. Možda ne bi bilo loše da on sjedne na klupu u ova dva kola, utakmicu protiv Osijeka i Hajduka zapravo bi mu moglo poslužiti kao zagrijavanje za izborničku funkciju kojoj je sve bliže.</p>
<p>Recimo na kraju da Marijan Vlak nije ponudio klasičnu ostavku. Jer da je to učinio, automatski bi njegov ugovor - koji vrijedi još dvije i pol godine! - bio raskinut na Vlakovu štetu! A sad već bivši trener nije toliko blesav da se odrekne 12.000 maraka mjesečnih primanja... Dakle, Vlak je odstupio s funkcije trenera prve Dinamove momčadi i ostaje na raspoložbi sportskome direktoru koji bi ga trebao rasporediti na neku drugu klupsku funkciju. I posve će svejedno biti na kojem će mjestu Vlak i dalje zarađivati svojih 12.000 maraka. Možda postane - nečijim savjetnikom! Konkretno, možda ga netko imenuje savjetnikovim savjetnikom, odnosno možda bi mogao asistirati proljetos degradiranom - Ivanu Bediju...</p>
<p> Čini se da situacija u Maksimiru ipak nije tako dramatična kako se nama laicima čini. Jer, kad je maksimirske dvore napustio klupski predsjednik Mirko Barišić, a u »plavim salonima« su ostali Velimir Zajec i njegova »satelitska« družba, dvije su klupske službenice dobile iznimno važnu zadaću. Trebale su, naime, prošetati do obližnjeg restorana »Domagoj« na Sveticama i odande donijeti dva pladnja miješanog mesa na roštilju.</p>
<p> Dakle, nitko nije izgubio apetit, zašto bi i bio izgubljen nakon jedne izgubljene utakmice i očito izgubljenoga smjera plovidbe... (P. Jurišić, M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lalić razveselio Spajića</p>
<p>ŠIBENIK, 19. studenoga</p>
<p> - Dva jedanaesterca, autogol te ukupno osam pogodaka obilježilo je prvenstveni susret Šibenika i Hrvatskog dragovoljca, završen pobjedom »dragovoljaca« 5-3 (2-2).</p>
<p>Šibenčani su već u šestoj minuti poveli. Milas je po desnoj strani zaobišao svoje čuvare, odlično ubacio u sredinu, a spretni Vuković je na suprotnoj stativi prihvatio loptu i preciznim udarcem doveo domaće u 1-0 vodstvo. No, radost domaćina splasnula je u 16. minuti. Gosti su preko Bošnjaka u brzom protunapadu došli pred vrata Šibenika i nespretni Bakula smjestio je loptu u vlastitu mrežu. Nakon ovog zgoditka igra domaćina se raspala i gosti su se otvorili te već u 32. minuti preokrenuli rezultat. Fumić, jedan od najboljih u redovima gostiju, s lakoćom je prolazio kroz obrambene redove domaćina, odlično ubacio u sredinu, a Kiseljak je potom smjestio loptu u mrežu za 2-1 vodstvo »dragovoljaca«, a domaćin je u posljednjoj minuti prvog dijela uspio izjednačiti. izjednačio. Vuković je izveo korner, a Matas se našao na pravom mjestu i glavom smjestio loptu iza Čavline.</p>
<p>Nastavak je počeo kao i početak susreta napadima domaćina, koji su u 52. minuti došli u novo vodstvo. Milas je u 52. minuti asistirao Matasu za vodstvo Šibenčana. Uslijedio je tada period raspoloženog Marina Lalića. Mrzlečki je u svom 16-ercu srušio Fumića, a strijelc s bijele točke bio je - Lalić. Gosti su preuzeli igru i ubrzo povdošli u vodstvo. Fumić je ubacio s lijeve strane, Slavica je istrčao na loptu, no nije ju uspio umiriti te je Lalić mirno ubacio za 4-3. Pet minuta prije kraja u protunapadu u kaznenom prostoru Dedaj je oborio Nekret-Katića... Opet je Lalić bio smiren i s 11 merara prevario Slavicu...</p>
<p>• Stadion na Šubićevcu</p>
<p>ŠIBENIK - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 3-4 (2-2)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 5, Bakula 5, Mrzlečki 5, Vlastelica 5,5, Milas 6, Lalić 5 (od 38. Ljubobratović 5), Karabeg 6, Jović 5,5, Krpan 6 (od 46. Šuto 5), Vuković 6, Matas 6 (od 76. Dedaj 5).</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6, Nekret-Katić 6, Miletić 6,5, Kablar 6, Gulić 6,5 (od 63. Novaković 6), Kiseljak 6,5 (od 88. Dujmović -), Bošnjak 6,5, Lalić 7,5, Fumić 7, Andračić 6 (od 46. Vukojević 6), Čalo 6.</p>
<p>SUDAC: Edo Trivković (Split) 6. GLEDATELJA: 800.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vuković (6.), 1-1 Bakula (16, autogol), 1-2 Kiseljak (32.), 2-2 Matas (45.), 3-2 Matas (49.), 3-3 Lalić (52. - 11 m), 3-4 Lalić (72.), 3-5 Lalić (85 - 11 m).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Gulić, Čalo, Lalić, Krpan, Bakula, Bošnjak, Dedaj. CRVENI KARTONI: Bošnjak (drugi žuti).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin LALIĆ. (J. Drenski)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mršić: Bjelica je naš adut!</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Što se bliži četvrtak i prva utakmica trećeg kola Kupa UEFE između Osijeka i praške Slavie, u redovima Osječana optimizam je sve opipljiviji. Posve logično, jer Osijek već dva mjeseca drži visoku razinu forme, vrlo dobre igre praćene su i adekvatnim rezultatima, pa klub s Drave zasluženo drži vrh ljestvice u hrvatskome prvenstvu. S druge, pak, strane, češka je momčad ove jeseni u očitoj krizi, stacionirana je na osmom mjestu tamošnjega prvenstva, ni igre ni rezultati ne mogu zadovoljiti njihove navijače. I u subotu navečer, u dvoboju 15. kola, Slavia je razočarala u utakmici protiv Drnovica, odigrali su Pražani samo 0-0. Tom mršavom domaćem remisu Slavije nazočan je bio i trener Osječana, Stanko Mršić, evo i njegovih dojmova:</p>
<p>- Možda će vam zvučati čudno, ali sad sam se i uživo uvjerio da Slavia nikako nije loša momčad. Gledao sam jednu njihovu utakmicu na video-kaseti, a sad sam samo potvrdio svoje dojmove. Pa iako se predsjednik moga kluba, Vladimir Bučević, koji je sa mnom bio u Pragu, praktički već počeo veseliti prolazu u sljedeće kolo, ja ću ipak biti vrlo oprezan. Slavia je i protiv Drnovice imala 4-5 pravih šansi i samo ih je nedostatak sreće spriječio da ne dohvate pobjedu, rekao nam je u uvodu Mršić.</p>
<p>Slavia je, inače, igrala u ovome sastavu: Radek - Rada; Skala, Šuškavčević - Petruš (L. Došek), Ulich, Dosalek (Švancara), Kuchar (Nečas); K. Došek, Zelenka - Kuka. Češka momčad igra u 3-4-2-1 formaciji, a dodajmo da njihovo najzvučnije ime, napadač Pavel Kuka, koji je dobro znani češki reprezentativac, nema pravo nastupa protiv Osijeka, budući da se prekasno registrirao nakon povratka iz Njemačke. Upitali smo Mršića je li posebno zapazio nekog pojedinca?</p>
<p>- Imaju nekoliko solidnih igrača, a najviše me se dojmio vezni igrač Ulich. Odlično iznosi loptu, dobar je u defenzivi. Vratar Radek i zadnji branič Rada djeluju sigurno, a nekim su svojim potezima i T. Došek i Zelenka pokazali da je riječ o klasnim nogometašima. Spomenuti dvojac brzo se iz veznoga reda transformira u napad, pa tako Slavia svoje akcije gotovo uvijek završava s tri napadača. Ta momčad može biti vrlo neugodna, iznimnom lakoćom dolaze do suparničkoga gola, iako je očito da im nedostaje prava završnica. A još će biti oslabljeni protiv nas neigranjem Kuke...</p>
<p>• Koji im je dio momčadi najbolji?</p>
<p>- Iako nisu zabili gol, čini mi se da im je napad najbolji dio sastava. Dobar je i vezni red, međutim, napadači su mi se svidjeli. U obrani igraju s klasičnim zadnjim braničem i dva prednja braniča, u situaciji kad napadaju suparnika ostavljaju mnogo prostora jer im zadnji obrambeni red visoko izlazi. Nisu previše brzi i čini mi se da je tu naša najveća šansa.</p>
<p>• Je li Osijek bolja momčad od Slavije?</p>
<p>- Eh, baš znate pravi način kako da dođete do željenog odgovora! Gledajte, Slavia je protiv Drnovica zaslužila pobjedu, stvarno je nezgodna momčad. Ali, čini mi se da smo mi u maloj prednosti, poglavito stoga jer konstantno držimo zadovoljavajuću razinu igara i rezultata. No, i dalje mislim da su šanse za proboj u daljnje natjecanje 50:50...</p>
<p>• Tako će biti do četvrtka. Kakav rezultat priželjkujete na prvoj utakmici?</p>
<p>- Bilo kakvu pobjedu! Kad bismo pobijedili, a da ne primimo gol, onda bismo bili doista u golemoj, golemoj prednosti! Neka bude i minimalnih 1-0, onda bi se već moglo lakše disati i optimističnije razgovarati o plasmanu dalje. Jer, iako 1-0 zvuči minimalno, zbog načina naše, ali i Slavijine igre, bilo bi to osjetna prednost uoči uzvrata u Pragu. </p>
<p>• Tko ima više klasnih pojedinaca - Slavia ili Osijek?</p>
<p>- Čini mi se da je pojedinačna kvaliteta na našoj strani. Oni, primjerice, nemaju ni jednoga igrača kakav je Nenad Bjelica i to je naša prava prednost. Nadalje, moja momčad u svakom slučaju može bolje čuvati loptu nego što to čini Slavia, a na kraju, što također nije nevažno, Česi su mlađi i neiskusniji od nas. Kuka je njihov najstariji igrač, ali ga protiv nas neće biti, rekao nam je Mršić ne krijući zadovoljstvo što je uživo opipao vrline i mane suparnika svoje momčadi. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Račan danas prima predstavnike Udruženja nogometnih prvoligaša</p>
<p>Na sastanku s hrvatskim premijerom, predstavnici Udružnja nogometnih prvoligaša žele pozboriti o jednoj malo drugačijoj istini zbog koje su računi klubova blokirani</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Ono što nije uspjelo najvažnijim ljudima Hrvatskog nogometnog saveza, predsjedniku Vlatku Markoviću, glavnom tajniku Zorislavu Srebriću, glavnom ideologu Saveza Anti Pavloviću, pošlo je za rukom hijerarhijski naizgled manje bitnom Nevenku Herjavcu. Točnije, predsjedniku Udruženja prvoligaša. On je uspio uglaviti sastanak s jednim od dva najvažnija čovjeka u Hrvatskoj, Ivicom Račanom, kojemu će bez posrednika iznijeti drugačiju istinu o dramatičnom stanju u hrvatskom pvoligaškom nogometu.</p>
<p>Sama činjenica što u ponedjeljak Račan prima na razgovor prvog čovjeka inače »marginaliziranog« Udruženja nogometnih prvoligaša, a da o tome pojma nemaju ni predsjednik Saveza, niti njegov glavni tajnik, dovoljno govori samo za sebe. Znak je to da se i u trenucima kada hrvatski nogomet puca po svim šavovima, te kad bi zbog toga svi iz nogometa morali biti kao jedan na istom brodu, događa se razjedinjenost. Točnije, Ilica 31 koja si svojata ekskluzivnost na tzv. visoku politiku, pa u ime toga sve tjera na svoj mlin, voli predstaviti javnosti da su trenutačno sve nedaće koje pritišću klubove vezane uz blokade njihovi račuina, prouzočene neplaćanjem pretjerano visokih dažbina koje im po raznim osnovama propisuje država. U ime toga čelnici HNS-a samo da se ne »raspadnu« od aktivnosti.</p>
<p>U Udruženju nogometnih prvoligaša, međutim, imaju ponešto drugačije mišljenje o tom problemu. O njemu žele već izvjesno vrijeme porazgovarati s predsjednikom HNS-a, kako bi se usuglasili stavovi i ujednačila strategija javnog istupa prema »državi«. No, kako kazuje Nevenko Herjavec (inače od zadnje izbornke Skupštine HNS-a u ožujku jako nabrušen »da se Markovića obavezno treba srušiti«) - prvi čovjek hrvatskog nogometa sasvim ignorira takav sastanak. Voli, naime, Marković reći da je Uduženje u načelu odnedavna zadovoljno svojim statusom, »pa neka svoje probleme samo rješava«.</p>
<p> A kad je već tako, onda su Herjavec i društvo potegli svoje veze da dopru do najjače državne poluge i da kažu kako je pozadina sad već legendarnih klupskih blokada zapravo sadržana u neplaćanju, ali ne onih tzv. »Crkvenčevih« obaveza. Taj dio klupskih obaveze tek treba biti raspravljen. Preme verziji Herjaveca, naime, a nakon svekolike analize u klubovima, proizlazi da su klubovi blokirani, jer već godinama ne plaćaju struju, vodu, tekuće održavanje, dugovanja prema dobavljačima. O tom dijelu problema se predsjednik Udruženja sprema razgovarati s predsjednikom Vlade Ivicom Račanom, zbog tog ih je razloga hrvatski premjer ponajprije želio primiti. Čelnici Udruženja nogometnih prvoligaša tako su, eto, prije stigli do hrvatskoga premijera, nego li do svog vlastitog nadređenog, predsjednika nogometne vlade Vlatka Markovića!? Stoga ni hrvatska nogometna vrhuška nije pozvana u ponedjeljak u premijerov kabinet. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Skoblar mora doći na razgovor</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - I Ivica Osim se osobno u razgovoru sa Zorislavom Srebrićem, glavnim tajnikom HNS izjasnio da je počašćen mogućnošću da bude izbornik najbolje hrvatske nogometne vrste. No, ponudu je odbio, jer je vezan čvrstim obavezama. Tako iz plejade najozbiljnijih kandidata ostaje posebnom Povjerenstvu za odabir izbornika, da se još jednom u utorak čuje s Josipom Skoblarom, s kojim je uzgred u nedjelju telefonski razgovarao Vlatko Marković, predsjednik HNS.</p>
<p>Sa Skoblarom je uzgred vrlo specifična situacija, budući da on poručuje iz Marseillea kako je njegov stav u vezi procedure dobro znan. Samim je time odbio stati u bilo kakav red u Ilici 31, pričati, obrazlagati, obećavati, a onda čekati ishod. Kod njega je: ili - ili. Točnije, dolazi samo ako bude jednoglasno izabran, ali ne samo za jednogodišnji ciklus do završetka kvalifikacija za SP, nego dugoročnije.</p>
<p>Sve je to Marković imao u vidu dok je u nedjelju razgovarao sa Skoblarom, kojom prigodom mu je rekao ono, što je zatim ponovio i nama:</p>
<p>- Poručio sam Skoblaru kako ni za njega nema iznimke, te da je obavezan do srijede doći na razgovor u Zagreb, kako bi onda Stručna komisija zaokružila sliku svih kandidata, i onda istaknua jednoga, kojeg zatim treba potvrditi IO HNS. Dakako, želi li se kandidirati za izbornika. Ne pojavi li se, smatrat će se kao da je odustao od kandidature., tumači Marković i pridodaje:</p>
<p>- Sa Skoblarom sam i nadalje prijatelj, ova situacija nema veze s tim odnosom. Radi se naprosto o načelu od kojega ne želimo odstupiti, jer ako takva procedura vrijedi za sve kandidate, zašto bismo radili izuzetak.Spomenuo je Marković i svoja saznanja iz Srebrićevih kontakata s Ivicom Osimom:</p>
<p>- Poznati ugledni trener bio je u tom razgovoru znatno mekši nego inače, priznao je kako je izborničko mjesto hrvatske reprezentacije vrlo zamamno i izazovno. No, naglasio je kako je predsjedniku Sturma dao čvrstu riječ da će se držati svoje obaveze. A ja osobno i te kako dobro znam, kad je Bosanac u pitanju, posebno Osimova kova, što znači dana riječ. Dakako da nas je zanimala daljnja procedura u svezi Velimira Zajeca, kojemu bi, zahvaljujući Markovićevim vezama, Uefa hitnim postupkom trebala ispisati licencu najvišeg trenerskog zvanja: pro-euro trenera, koja se izdaje samo najeminentnijim nogometašima:</p>
<p>- U ponedjeljak šaljemo fax na adresu Tehničke komisije Uefe, u kojem pojašnjavamo što želimo. Očekujemo hitan pozitivan odgovor, zaključio je Marković. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Četvrtfinale Lige prvaka na vidiku</p>
<p>Nakon tijesne pobjede protiv turskog AKSI-ja začinjene neuvjerljivom igrom rukometašima Zagreba ipak ostaje zadovoljstvo - nastavak natjecanja u Ligi prvaka gotovo je zajamčen</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Raspoloženi kapetan Mirza Džomba s dva pogotka u posljednjim minutama subotnje utakmice 2. kola skupine A Lige prvaka u Sportskom domu, između Zagreba i turskog ASKI-ja iz Ankare, vjerojatno spasio svoju momčad od najdublje krize u posljednjih nekoliko sezona.</p>
<p> Preokrenuvši 25-26 iz 56. minute u konačnih 27-26 (14-11) Džomba je zapravo »ugurao« Zagreb u četvrtfinale Lige prvaka, jer zagrebački klub i slovensko Celje Pivovarna Laško nakon dva kola skupine A imaju po četiri boda, pa sve ukazuje da ASKI i švedski Redbergslids više neće moći konkurirati za četvrtfinale.</p>
<p>- Teško mi je odrediti zbog čega smo imali toliko problema u ovoj utakmici. Primili smo puno pogodaka, što znači da u obrani nismo igrali kako bi trebalo, no imali smo i drugih slabosti. Ni u napadu nije bilo blistavo, previše smo se ispromašivali. Međutim, bitno je jedino to da nakon dva kola Lige prvaka imamo četiri boda. Sljedeće nedjelje čeka nas utakmica posebnog naboja protiv celjske Pivovarne Laško. U Celju idemo na pobjedu, rekao je Zagrebov kapetan Mirza Džomba nakon pobjede protiv Turaka, ne lociravši problem svoje momčadi u ovoj utakmici.</p>
<p>Očito je da motivacija i koncentracija »zagrebaša« ipak nisu bile na razini Lige prvaka. Nitko se u momčadi Line Červara nije nadao da bi autsajder ASKI mogao iznenaditi u Sportskom domu, odnosno mislilo se da će Zagrebovo veliko ime i pojedinačne kvalitete Andreja Lavrova ili Mirze Džombe biti dovoljne za još jednu rutinsku europsku pobjedu. Turci se, međutim, nisu dali demoralizirati vodstvom domaćina (7-3, 10-7, 15-11, 17-14), već su pogocima Ergudera (10) i Hatirnaza (5) i dubokom obranom polako zaustavljali Zagrebov »stroj«.</p>
<p>- Imali smo prilike odlučiti utakmicu puno prije kraja, ali nismo ih znali iskoristiti. Sami smo se doveli u situaciju da spašavamo pobjedu, stalno smo suparnika vraćali u život. U našoj igri osjeća se neiskustvo, jer imamo dosta igrača koji su donedavno bili u drugom planu, a sada se od njih očekuje da preuzmu odgovornost. Nisam zadovoljan igrom, ali trenutnom pozicijom u skupini moram biti zadovoljan. Dobro je da i uz ovako neuvjerljivu igru imamo četiri boda iz dvije utakmice. Ako smo pametna momčad, izvući ćemo pouke iz ove utakmice i ispraviti pogreške, kazao je trener Zagreba Lino Červar. </p>
<p>Zagrebov strucnjak na vrijeme je uočio da je turska obrana sasvim neutralizirala njegove vanjske napadače (posebno Lazarova), pa je problem u drugom poluvremenu pokušao riješiti pojedinačnim prodorima kroz tursku obranu. Špoljariću i Džombi to je uglavnom polazilo za rukom i samo zahvaljujući njihovoj preciznosti (postigli su pet od Zagrebovih završnih šest pogodaka) hrvatski prvak sada je izvjestan sudionik četvrtfinala Lige prvaka. Uspiju li »zagrebaši« sljedeće nedjelje u Celju ostati neporaženi, nastavak natjecanja u Europi bit ce zajamčen.</p>
<p>Červar je nakon utakmice posebno naglasio kako u momčadi nema vrhunskih vanjskih napadača - poput Zlatka Saračevića - koji bi bili sposobni poentirati preko duboke obrane kakva je bila ASKI-jeva. Međutim, već u ponedjeljak u Zagreb bi konačno trebao doputovati makedonski reprezentativac, lijevi vanjski napadač Pepi Manaskov. Po riječima menedžera Agrona Hajredina, Manaskov će u hrvatskom prvaku igrati najmanje mjesec dana, odnosno do stanke zbog siječanjskog Svjetskog prvenstva u Francuskoj, a nastavak suradnje ovisit će o financijskim mogućnostima Zagreba.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Mesić: Vojska BiH mora imati jedinstveno zapovjedništvo </p>
<p>DAYTON, 19. studenoga</p>
<p> - Konferencija upriličena u povodu pete obljetnice Daytonskih mirovnih sporazuma omogućila je argumentiranu i poštenu raspravu o njihovoj dosadašnjoj provedbi i razmjenu mišljenja o tome kako nastaviti proces stabilizacije na jugoistoku Europe, ocijenio je u subotu u Daytonu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p> Gotovo jednodušnu potporu sudionika dobilo je njegovo stajalište da BiH treba funkcionirati kao svaka suvremena država, a pritom je posebno važno da ima jedinstveno vojno zapovjedništvo i financiranje obrane bez stranog upletanja. »Susjedi trebaju pomoći da BiH funkcionira«, kazao je Mesić i podsjetio na hrvatsko stajalište da su »Hrvati u BiH most koji povezuje dvije države«. Takvo stajalište o nacionalnim zajednicama hrvatski predsjednik očekuje i od novih vlasti u Beogradu. Na završnoj konferenciji za novinare, na kojoj je uz Mesića bio i zamjenik posebnoga američkog izaslanika za Balkan veleposlanik James Pardew, predstavljen je prijedlog zaključaka daytonskoga skupa. Prijedlog je sastavila stručna skupina od desetak predstavnika nevladinih organizacija i pojedinaca koji poznaju prilike u regiji. Sami sudionici o tom će se prijedlogu izjasniti naknadno, a u roku od 30 dana pripremit će se niz preporuka o daljoj provedbi Daytonskih sporazuma. Jedan od stručnjaka, Paul Williams, objasnio je da prijedlozi uz ostalo trebaju pomoći oblikovanju politike novoga američkog predsjednika prema jugoistočnoj Europi. S obzirom na to da su u radu konferencije u bazi Wright Patterson sudjelovali brojni visoki dužnosnici sadašnje američke vlasti, nametnulo se novinarsko pitanje jesu li sudjelovali suradnici republikanskog predsjedničkog kandidata Georgea W. Busha. </p>
<p>U ime organizatora, predsjednik Daytonskog projekta Bruce Hitchner je kazao da su bili pozvani, ali se nisu odazvali. U prijedlogu zaključaka koji je pripremila skupina nevladinih stručnjaka kaže se da Daytonski mirovni sporazumi imaju niz nedostataka i da je njihova provedba nepotpuna i nedovoljno ustrajna. Smatra se da budućnost BiH ovisi o jačanju središnjih tijela vlasti i stvarnom funkcioniranju države.</p>
<p> »Obveza je da Radovan Karadžić i Ratko Mladić budu odmah uhićeni a da postrojbe NATO-a (za to) dobiju potrebna sredstva i političku potporu«, stoji u dokumentu. Također je zaključeno da »Slobodan Milošević mora biti uskoro izručen Den Haagu«.</p>
<p> »Međunarodna pomoć i članstvo SRJ u međunarodnim organizacijama mora biti uvjetovano izručenjem Miloševića«, zaključili su stručnjaci. </p>
<p>Što se tiče prilika na Kosovu, traži se hitna zaštita srpskoga i drugoga manjinskog stanovništva. Uz nastavak izbornog procesa i uspostavu lokalne samouprave potrebno je odrediti rok za odluku o konačnom statusu Kosova. Crna Gora svoje odnose sa Srbijom treba urediti pregovorima, pri čemu crnogorski narod ima pravo odlučiti o svojoj sudbini. Međunarodna pomoć Podgorici ne može se uvjetovati ostankom u zajednici sa Srbijom.</p>
<p> NATO treba ostati u regiji sve dok stanje i stabilnost ne budu samoodrživi, zaključeno je na temelju održane rasprave. »Za stabilnost regije bitni su izgledi uključivanja u europske integracije«, a EU i zainteresirane države moraju učiniti mnogo više da do pridruživanja dođe.</p>
<p>Među zaključcima konferencije u Daytonu je i onaj o važnosti udjela SAD-a na političkom i vojnom planu radi ostvarenja postavljenih ciljeva. »Odlučan angažman SAD preduvjet je postupnom smanjenju tog angažmana«, stoji u zaključcima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kohl u svom dnevniku optužuje Merkel i Schäublea za urotu protiv njega </p>
<p>BERLIN, 19. studenoga</p>
<p> - Nekoliko mjeseci nakon izbornog poraza 1998., bivši kancelar Helmut Kohl uživao je u pozornosti koju je kao državnik na odlasku dobivao: međunarodne nagrade, pozivi za predavanja, ćaskanja s američkim predsjednikom u Bijeloj kući. A onda je izbio skandal s tajnim računima na koje su anonimno uplaćivane donacije njegovj stranci (CDU), i za Kohla koji se našao u samom središtu afere sve se promijenilo. </p>
<p>Kako je on osobno doživio te događaje, iznosi u knjizi pod naslovom »Moj dnevnik 1998.-2000.« koja će se na tržištu naći sljedeći tjedan. Knjiga se može čitati kao obrana i opravdavanje postupaka koji su rezultirali neviđenom krizom u Kršćansko-demokratskoj uniji, stranci koju je vodio četvrt stoljeća. Posebno se osvrće na pritiske da oda imena anonimnih donatora koji su preko tajnih računa CDU-u uplatili oko dva milijuna DEM. »Ono što sam morao iskusiti od jeseni 1999. je kampanja bez presedana koja prelazi sve granice poštenog izvještavanja«, napisao je bivši kancelar u predgovoru svojih dnevničkih zapisa, dio kojih je objavljen u nedjelju u listu Welt am Sonntag. »Cilj te kampanje je kriminalizirati mene osobno i diskreditirati mojih 16 godina na čelu države. To neću dopustiti«, piše Kohl.</p>
<p>U svom se dnevniku Kohl stalno prisjeća starih kancelarskih dana i događaja koji su vodili padu Berlinskog zida, kontrastirajući to vrijeme slave s aktualnim trenutkom i urušavanjem njegova ugleda. Kako se skandal širi, Kohlova se izolacija povećava a nekadašnji mu saveznici okreću leđa, na što on gleda s izraženom nevjericom. Najviše ga je uzbudilo kada ga Angela Merkel, tada glavna tajnica stranke u novinskom članku objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu javno pozvala da razjasni stvari i otkrije donatore. U napisu, kojim je Merkelova je postala prvi istaknuti član CDU-a koji se jasno distancira od bivšeg šefa, ona sugerira da demokršćani mogu i trebaju ići dalje bez Kohla. </p>
<p>»Ovo je brutalan zahtjev da se što prije povučem sa svih službenih dužnosti«, bilježi Kohl 22. prosinca prošle godine. »Koje dužnosti ja još uvijek obnašam? Počasno predsjedništvo CDU-a nisam sam tražio. Parlamentarni mandat dali su mi birači«. O samoj Merkel, koja je u međuvremenu zamijenila predsjednika CDU-a Wolfganga Schäublea i postala prva žena na čelu stranke, Kohl piše s dosta gorčine. »Bez moje jasne potpore nikad ne bi imala ovako blistavu političku karijeru«.</p>
<p>Kohla u je to doba jako mučilo pitanje je li i Schäuble znao za potez Merkel. Kasnije, pokazuju to zapisi, postaje uvjeren da su njih dvoje djelovali zajedno i planirali urotu kojom će ga izbaciti iz stranke. Sam Schäuble je, međutim, u vlastitim memoarima objavljenima prije nekoliko mjeseci optužio Kohla za gotovo istu stvar. (AP/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Arafat pozvao Izrael da ne krene u osvetničke akcije</p>
<p>Ezer Weizman, Hosni Mubarak i Dennis Ross u starim ulogama mirotvornih posrednika / Izraelski vojni izvještaju govore o jenjavanju intenziteta Intifade</p>
<p>ANKARA, 19. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši izraelski predsjednik Ezer Weizman i egipatski predsjednik Hosni Mubarak pokušat će u nedjelju u Sharm el Sheikhu pokrenuti bolje odnose koji bi mogli odmrznuli srednjoistočni mirovni proces. Taj sastanak u egipatskom crvenomorskom ljetovalištu bit će usredotočen na prekid nasilja, aktiviranje rada međunarodne komisije koja treba ispitati uzroke izraelsko-palestinskih sukoba i, konačno, osigurati uvjete za povratak regionalnim mirovnim pregovorima.</p>
<p> Ta politička platforma bila je, ranije, u istom ljetovalištu usuglašena na summitu izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog čelnika Yassera Arafata. No, umjesto smirivanja napetosti, došlo je do pojačanja sukoba. Razgovori u Sharm el Sheikhu odvijaju se uz punu suglasnost izraelske i palestinske strane. Weizman se u subotu sastao s Barakom, a nekoliko dana ranije u Kairu su obavljene temeljite konzultacije Arafata i Mubaraka. Hoće li taj neslužbeni »mini« Sharm el Sheikh polučiti neki uspjeh ovisi od toga, navode palestinski izvori, dolazi li bivši predsjednik Izraela praznih ili punih ruku. </p>
<p>U međuvremenu, palestinske vlasti pozvale su Barakov kabinet da se ne osvećuje za ubojstvo jednog izraelskog vojnika. Pozvali su Izraelce da pričekaju s osvetničkim akcijama dok traje istraga.</p>
<p>Znakovito je da se već početkom tjedna najavljuje dolazak mirovnog izaslanika Billa Clintona za Srednji istok Dennisa Rossa. Njegova nova misija je utoliko značajnija što je najavio kako odustaje od svoje uloge »mirotvorca«. Poticaj mirovnim naporima dao je u subotu i američki ministar obrane William Cohen. Za posjeta Kataru, on je pozvao sve zemlje regije da daju puni doprinos miroljubivom okončanju izraelsko-palestinskih sukoba. Takvi američki mirovni iskoraci nailaze na punu podršku Palestinaca. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Billu Clintonu prva Daytonska mirovna nagrada </p>
<p>U Muzeju američkoga ratnog zrakoplovstva u sklopu baze Wright Patterson u subotu navečer, tijekom svečane večere, predana je prva Daytonska mirovna nagrada koju je dobio američki predsjednik Bill Clinton. Nagrada je ustanovljena u povodu pete obljetnice mirovnih sporazuma o BiH, a dodjeljivat će se i ubuduće za poseban doprinos stabilizaciji i miru u regiji.</p>
<p> Budući da je Clinton u posjetu Vijetnamu, nagradu je u njegovo ime primio zamjenik njegova posebnog izaslanika za Balkan, veleposlanik James Pardew.</p>
<p> Među uzvanicima bio je hrvatski predsjednik Stipe Mesić i drugi članovi izaslanstva, među kojima i ministar vanjskih poslova Tonino Picula.</p>
<p> U zdravici na svečanoj večeri Mesić je dobitniku, američkom predsjedniku, uputio srdačne čestitke, a međunarodnoj zajednici izrazio zahvalnost na dosad učinjenom i pozvao da nastavi usklađene napore izgradnje mira u BiH i jugoistočnoj Europi. Ponovio je ocjenu da je u ostvarivanju Daytonskih sporazuma dosta učinjeno, ali je još dug put do njihove potpune provedbe. </p>
<p> Na konferenciju u povodu pete obljetnice mirovnih sporazuma o BiH nije došao nijedan od trojice članova Predsjedništva te zemlje. Taj izostanak Mesić je prokomentirao kako »neki nisu došli - nisu mogli ili nisu htjeli. No poruke s ovoga skupa doprijet će i do njih. I to nisu samo poruke, to su preporuke, pa i više od toga - naznake smjera kojim će se stvari odvijati u vremenu pred nama«.</p>
<p> Hrvatski je predsjednik i u ovoj prigodi obećao da će »današnja, nova Hrvatska u potpunosti poštivati i izvršavati sve svoje međunarodne obveze uključujući i one koje proistječu iz Daytonskog sporazuma«.</p>
<p> Inače, Daytonska mirovna nagrada donosi i novčani dio od 25 tisuća dolara, koji je Clinton odlučio uplatiti u korist fonda za poslijeratnu obnovu BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hrvati u BiH dobili samo »kost« od međunarodne pomoći</p>
<p>Samo je 12,7 posto od ukupno doniranih 2,35 milijardi dolara od Daytona do danas utrošeno na područjima gdje su u većini Hrvati / Također u istom razdoblju dobili su samo 11,6 posto kreditnih sredstava</p>
<p>SARAJEVO, 19. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvati u Bosni i Hercegovini na skandalozan su način diskriminirani kada je riječ o raspodjeli međunarodnih donacija i kredita za obnovu i rekonstrukciju! To nije dio kakvog predizbornog ili predreferendumskog govora lokalnih hrvatskih političara niti je riječ o proizvoljnim tvrdnjama. Dapače. Sektor za koordinaciju obnove i rekonstrukcije s entitetima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH završio je obimnu studiju o načinu na koji su u razdoblju od 1. siječnja 1996. godine, dakle nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma, pa do 31. ožujka 2000. godine korištena sredstva međunarodnih donacija i kredita u Federaciji BiH. </p>
<p>Poseban dio ovog istraživanja odnosi se na omjere raspodjele sredstava između područja koje u većem bosansko-hercegovačkom entitetu naseljavaju Hrvati u odnosu na većinski bošnjačka područja. Precizni podaci govore da je nakon Daytona samo 12,7 posto od ukupno doniranih 2,35 milijardi dolara trošeno na područjima gdje su u većini Hrvati. Pojednostavljeno, Bošnjaci su dobili oko dvije milijarde dolara, a Hrvati samo oko 300 milijuna. Još je gora situacija s kreditnim sredstvima za obnovu i rekonstrukciju. Tu je omjer 88,4 naspram 11,6 posto, a riječ je o 988,3 milijuna dolara kredita. </p>
<p>Analizom dobivenih podataka dolazi se do nekih krajnje začuđujućih zaključaka. Tako je samo u jednoj, većinski bošnjačkoj, Tuzlanskoj županiji utrošeno više međunarodnih donacija i kredita (ukupno uplaćeno 433,5 milijuna dolara) nego u svim hrvatskim područjima zajedno. Ne treba ni govoriti o Sarajevskoj županiji, koja je sada također područje sa izrazitom bošnjačkom većinom, a koja je dobila 493,4 milijuna dolara donacija i gotovo 255 milijuna dolara kreditnih sredstava.</p>
<p>U isto vrijeme, u Posavsku je županiju stiglo samo oko 60 milijuna dolara donacija i kredita, u Zapadnohercegovačku oko 25, a u Županiju Livno-Tomislav Grad uplaćeno je, za hrvatske općine, po spomenutim osnovama oko 35 milijuna dolara. Slična je situacija i kada je riječ o donacijama i kreditima koje je dobivala Federacija BiH te područje »međuentiteta« - dakle oko osam puta više novca dobila su nehrvatska područja.</p>
<p>Da razlog za ovakav nesrazmjer nije tek stupanj ratnih razaranja koji je u većinskim bošnjačkim područjima je bio veći, govori i podatak o načinu raspodjele sredstava u tzv. mješovitim županijama. Tako u Srednjoj Bosni, gdje su u najmanju ruku ratne štete »ravnomjerno raspodijeljene« od ukupno uplaćenih 215 milijuna dolara, za hrvatske općine je otišlo oko 73 milijuna, samo oko jedne trećine. Slično je i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji gdje su hrvatska područja dobila 138,6 od ukupno uplaćenih 337,7 milijuna dolara.</p>
<p>Velimir Lovrić, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH tvrdi da krivnju za ovako diskriminatorski način raspodjele doniranih i kreditnih sredstava snose praktično sve uključene strane, naravno, ne u jednakim omjerima. Tako su, po njegovim riječima hrvatski politički predstavnici pokazali nedovoljan interes ili kompetentnost da ukažu na ovaj očit problem i isprave propuste, već su prije svega mislili na osobni interes. S druge strane, Lovrić odnos partnerske, bošnjačke strane ocjenjuje kao »nefer«, a, podrazumijeva se, najveći dio krivnje dakako snose predstavnici međunarodne zajednice koji ili nisu bili adekvatno upućeni u probleme većinski hrvatskih područja u BiH, ili su bili pod presudnim utjecajem lokalnih vlasti, ili su možda čak i namjerno zaobilazili hrvatska područja.</p>
<p>Objavljeni podaci o dosadašnjoj raspodjeli donacija, dakako, bacaju novo svjetlo na odnose unutar Bosne i Hercegovine i njezinog većeg entiteta te ulogu pojedinih ključnih političkih faktora. Vjerojatno će oni biti i snažan argument onima koji traže redefiniranje unutarnjih odnosa, prije svega u Federaciji BiH, odnosno uvođenje načela pariteta i konsenzusa kada je riječ o odlučivanju o važnim pitanjima kakva je strategija razvitka, rekonstrukcije i obnove.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Deseta obljetnica obnove rada »Napretka«</p>
<p>SARAJEVO, 19. studenoga</p>
<p> - Raspravom o strategiji razvoja Društva u nedjelju je u Sarajevu završena Izborna skupština Hrvatskog kulturnog društva »Napredak« iz Sarajeva, kojom je ujedno obilježena i deseta obljetnica obnove rada ove svehrvatske kulturne institucije. </p>
<p>»Napredak« će 2002. godine obilježiti 100-godišnjicu postojanja. Ovo će Društvo i u novom mileniju predvoditi prof. dr. Franjo Topić koji je na Skupštini još jednom dobio povjerenje za ostanak na mjestu predsjednika, a za potpredsjednike su izabrani Željko Šain, Ivica Šarić, Snježana Šušnjara, Berislav Topić i Filip Zloušić. Novim ljudima osvježena je i središnja Napretkova uprava u koju su ušli Nediljko Bilić, Ivana Bukvić, Branko Ekrt, Marijan Hrkaš, Lidija Lincender, Marijo Pejić, Kata Senjak, Dragan Gučanin, Antun Lučić, Dragan Marjanović, fra Petar Matanović, fra Andrija Nikić, Ljuban Pavlović, Dragan Šimović, Mladen Vuković. Dosadašnji članovi ovog tijela koji nisu ponovno izabrani postali su počasni članovi »Napretka«.</p>
<p>Zanimljivo je da je jedno potpredsjedničko mjesto ostalo upražnjeno i trebalo bi biti popunjeno predstavnikom mostarske podružnice. U svome govoru profesor je Topić kazao da je u proteklom razdoblju »Napredak« da će biti nastavljen rad na povratku značajne imovine društva kako u Hrvatskoj tako i u BiH, te iskazao uvjerenje da će, posebno u strategijskim oblastima, kakvo je izdavaštvo ili stipendiranje učenika i studenata »Napredak« ubuduće postići još bolje rezultate. (A. Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Budite čuvari mira«, Papina je poruka vojnicima i policajcima</p>
<p>RIM, 19. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pred više od 80.000 okupljenih predstavnika oružanih i sigurnosnih snaga, te njihovih obitelji, prijatelja i štovatelja iz više od 49 zemalja svijeta papa Ivan Pavao II. je, u nedjelju 19. prosinca održao misu na Trgu Svetog Petra u Vatikanu. Među vojnicima je i njih 78 iz Prištine, po dva iz svake zemlje koja čini KFOR-ove snage na Kosovu.</p>
<p>Ovaj put vrijeme nije bilo naklonjeno hodočasnicima jer je kiša neumoljivo padala, to nije utjecalo na svečanost trenutka. Cijele subote vojnici i policajci su okupirali središte Rima koji je za to vrijeme bio vjerojatno jedan od najsigurnijih gradova svijeta. Muzičke grupe u svečanim odorama su cijeli dan zabavljale građane Rima koji sa puno ljubavi i uvažavanja dočekuju hodočasnike iz cijeloga svijeta i pokazuju svoje najljepše lice sa stotinama obnovljenih crkava i raznih javnih objekata. Za vrijeme služenja nedjeljne mise, Papa se u svojoj homiliji obratio predstavnicima vojnih i sigurnosnih snaga. »Svako od vas ima zadaću da bude čuvar koji vidi daleko kako bi osujetio opasnost i promicao svugdje pravdu i mir.« (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Clinton najavio Vijetnamu 200 milijuna dolara kredita </p>
<p>HO ŠI MIN, 19. studenoga</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton ponovno je u nedjelju u Ho Ši Minu pozvao vijetnamske čelnike da ubrzaju gospodarske reforme i prihvate otvoreno društvo. Obraćajući se poslovnim krugovima Ho Ši Mina, Clinton je rekao: »Nitko ne bi vijetnamskom narodu smio zanijekati mogućnost da žive bolje. Vijetnam će razvoj još više ubrzati kada vijetnamsko gospodarstvo postane otvorenije i kada se razvije pravna država«.</p>
<p> Najavio je da će Amerika Vijetnamu odobriti kredit od 200 milijuna dolara kako bi mu pomogle da brže provede bilateralni trgovinski sporazum potpisan u srpnju. Američki predsjednik Bill Clinton počeo je u nedjelju boravak u Ho Ši Minu posjetom Muzeju lijepih umjetnosti nakon kojeg se sastao s katoličkim nadbiskupom Phamom Minhom Manom. »Predsjednik je izrazio želju da se sastane s nadbiskupom, uglednim čelnikom u vijetnamskom društvu koje broji šest milijuna katolika, a kako bi razagovarao o njegovoj aktivnosti, problemima s kojima se susreće i o tome što misli o budućnosti vijetnamskog društva«, rekao je glasnogovornik američkog presjednika. Riječ je o posve privatnom susretu kako se ne bi uvrijedili vijetnamski komunistički dužnosnici koji su u nedjelju, posredstvom službenog vijetnamskog tiska, odbacili poziv američkog predsjednika da uspostave slobodnije društvo. Unatoč nedavnom poboljšanju, odnosi Vatikana i Vijetnama i dalje su napeti. Hanoi još uvijek čvrsto nadzire aktivnosti Vijetnamske katoličke crkve. Procjenjuje se da bi susret Clintona i Mana mogao doliti ulje na vatru. Clinton se susreo i s poslovnim ljudima tog grada, gospodarskog središta zemlje. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prezadužena Ukrajina želi pobjeći iz »ruskog zagrljaja«</p>
<p>Moskva nastavlja energetski pritisak na Ukrajinu koja ovisi o ruskom plinu za koji je dužna između 1,3 milijarde (procjena Kijeva) i 2,2 milijarde dolara (procjena Moskve)</p>
<p>MOSKVA, 19. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Do 15. prosinca, Rusija neće prekinuti isporuku plina Ukrajini. Do tog roka neće sprječavati ni transport turkmenskog plina preko svog teritorija za Ukrajinu koji Kijev plaća Ashabadu svojim proizvodima. To su dva, ali nedvojbeno »mršava« rezultata jednodnevnog boravka i pregovora ukrajinskog premijera Viktora Juščenka u Moskvi sa svojim domaćinom predsjednikom ruske vlade Mihaelom Kasjanovom. </p>
<p>Naime, Kasjanov i Juščenko nisu se uspjeli sporazumjeti koliko Ukrajina stvarno duguje za isporučeni i neplaćeni plin i kada će i na koji način taj dug Kijev isplatiti. Rusi tvrde da je ukrajinski dug za plin već dosegao 2,2 milijarde, a u Kijevu priznaju dug od samo 1,3 milijarde dolara. Rusija je spremna reprogramirati Kijevu isplatu duga na sljedećih osam godina, ali pod uvjetom da on bude pretvoren u ukrajinski državni dug i da Moskvi bude omogućeno da kupi 51 posto dionica ukrajinske mreže plinovoda. </p>
<p>Kasjanov i Juščenko nisu se usuglasili ni koliko Ukrajina »ukrade« ruskog plina koji njezinim teritorijem teče na Zapad (»nestajanje« plina Kijev ne poriče), ali ni o cijeni plina. Svojem zapadnom susjedu i bivšoj »bratskoj« republici u vrijeme jedinstvene sovjetske države, Rusija prodaje plin po svjetskim cijenama, a Kijev bi htio povlaštenu nižu cijenu po kojoj povremeno dobiva plin od Turkmenistana.</p>
<p>Nepopustljivost ruske strane promatrači tumače političko-financijskim pritiscima Kremlja na vlast u Kijevu, koje se još koleba između čvršće povezanosti s velikim istočnim susjedom i zapadno-europskih integracija. Zaduženost Kijeva nije jedini argument kojim Rusija želi stegnuti čvrstim zagrljajem Ukrajinu. Glavni pritisak Moskva vrši svojim planom da izgradi novi plinovod preko Bjelorusije i Poljske, kojim bi mogla izvoziti veće količine plina na Zapad zaobilazeći Ukrajinu. </p>
<p>Pokušaj Kijeva da udobrovolji Varšavu i da Poljska ne prihvati izgradnju novog ruskog plinovoda preko svog teritorija nije uspio. Upravo u trenutku dok je ukrajinski premijer Juščenko pregovarao s Kasjanovom, u Moskvu je došao poljski zamjenik ministra za transport Krzysztof Tchorzewski koji je dogovarao sa svojim domaćinima uvjete izgradnje tog novog plinovoda. </p>
<p>Početkom prošlog tjedna u Kijevu su bili predstavnici MMF-a, ali su odbili dodijeliti Ukrajini kredit kojim je ona namjeravala platiti »plinski dug« Rusiji. Jedini adut Kijeva u pregovorima je želja Rusije da postane vlasnik ukrajinske mreže plinovoda. Međutim, dok Rusi žele kupiti cijelu ukrajinsku mrežu, Kijev je spreman prodati samo magistralne plinovode koji vode na zapad i to po izuzetno visokoj cijeni. </p>
<p>Napokon, dug i sporovi oko plinovoda nisu i jedina nesuglasja koja otežavaju normalizaciju rusko-ukrajinskih odnosa. Moskva uporno optužuje vlasti u Kijevu da »protjeruju« ruski jezik iz Ukrajine u kojoj nakon raspada SSSR-a živi oko 12 milijuna Rusa. Istovremeno iz Kijeva odgovaraju da u Ukrajini ima dovoljan broj novina, televizijskih i radio-programa na ruskom jeziku, pa je predsjednik Ukrajine Leonid Kučma koji je sam u poznim godinama naučio materinji jezik, ovih dana Kremlju poručio: »Veća rasprostranjenost ruskog jezika u našoj državi vodila bi degradaciji i slabljenju perspektive ukrajinske nacije«.</p>
<p>Međutim, osim političkih i financijskih, rusko-ukrajinske odnose opterećuju i duhovni problemi i sporovi. Ruska pravoslavna crkva i dalje se protivi autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve. To je bio povod patrijarhu Ukrajinske pravoslavne crkve Filaretu da ovih dana u intervjuu moskovskom listu Izvestije optuži patrijarha ruske Pravoslavne crkve Alekseja II. za kvarenje odnosa između dviju zemalja. »Svaka suverena država ima svoju samostalnu pravoslavnu crkvu, i unatoč svim pritiscima od takve pozicije neće odustati ni Ukrajinska pravoslavna crkva«, izjavio je patrijarh Filaret. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Obljetnica Francove smrti, posljednjeg europskog diktatora krajnje desnice </p>
<p>MADRID, 19. studenoga</p>
<p> - General Francisco Franco, koji je do svoje smrti godine 1975. bio posljednji diktator krajnje desnice u Europi, za Španjolce je sada samo dio prošlosti iako je njihovom zemljom vladao 39 godina. Samo manje skupine nostalgičara i militanata krajnje desnice okupile su se u subotu na tradicionalnoj misi u mauzoleju »Valee de los Caidos« gdje je, u podnožju križa visokog 150 metara, pokopan bivši »caudillo«. Povjesničari i sociolozi slažu se da je 25 godina nakon propasti frankizma njegova ostavština u Španjolskoj vrlo mala. »Franco je gotovo zaboravljen, ali nema volje da ga se posve zaboravi. Opsesivno sjećanje na građanski rat i teror pogubljenja objašnjava našu posve mirnu tranziciju na demokraciju«, kazao je sociolog Emilio Lamo de Espinosa. »Nasljedstvo represije Francova režima stvorilo je spiralu nasilja koje se nastavlja. Baskija je u tom smislu španjolska regija s najizraženijim frankizmom zbog nasilja koje podsjeća na građanski rat«, istaknuo je. </p>
<p>Francova smrt označila je potpuni krah krajnje desnice u Španjolskoj koja na izborima dobiva manje od jedan posto glasova. »Ta pojava u velikoj je suprotnosti s ostalim europskim zemljama poput Francuske ili Austrije«, kazao je povjesničar Jose Luis Rodriguez, stručnjak za krajnju desnicu. »Španjolska, Portugal i Grčka, koje su okusile dugogodišnje antikomunističke diktature europske su zemlje u kojima je krajnja desnica najslabija«, istaknuo je on. Rodriguez jednim od »ostavština frankizma smatra i utjecaj katoličke crkve u obrazovanju, kulturi i politici«.</p>
<p>»Ništa ne znati o Francu danas je vrlo opasno. Kada se povijest zaboravi, ona se ponavlja«, upozorava Duro. Taj andaluzijski psihijatar tvrdi čak i da »sadašnja španjolska vlada i dio intelektualaca sa svojim protivljenjem baskijskom nacionalizmu podsjećaju na doba u kojem je Franco mrzio Baskiju«.</p>
<p>Francisco Franco Bahamonde rođen je u El Ferrolu (sjeverozapad Španjolske) 4. prosinca 1892. u obitelji mornaričkog časnika. S 15 godina postao je vojnik. U srpnju 1936. predvodio je vojnu pobunu u španjolskom Maroku protiv republikanske vlade predsjednika Manuela Azane, što je prva epizoda građanskog rata. U ožujku 1939. »nacionalne« postrojbe pod njegovim vodstvom zauzimaju cijelu Španjolsku, što je početak režima koji će preživjeti sve međunarodne potrese tijekom 39 godina. Franco odbija uvesti Španjolsku u Drugi svjetski rat na povijesnom sastanku s Hitlerom 23. listopada 1940. u francuskom Hendayu. </p>
<p>Nakon kraja neprijateljstava, saveznici se izjašnjavaju protiv Francova režima i pokušavaju ga izolirati, što ga ipak ne sprječava da ostane na vlasti. Španjolska postaje članicom Ujedinjenih naroda 1955. S početkom hladnog rata SAD se prilično dobro slažu s Francom, što u Španjolsku dovodi američke vojne baze. Prvi ozbiljni neredi u Baskiji izbijaju 1968. Baskijski separatisti ETA-e 1973. u Madridu ubijaju drugog čovjeka Francova režima, admirala Luisa Carrera Blanca. Studentski prosvjedi protiv diktature okrutno se guše. Franco umire 20. studenoga 1975., a njegov nasljednik Juan Carlos, kojeg je imenovao još 1969., proglašen je kraljem dva dana kasnije. Diktatura je službeno ukinuta 1978. uvođenjem sadašnje ustavne demokracije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>ETA preuzela odgovornost za 17 napada i osmero poginulih </p>
<p>MADRID/BILBAO, 19. studenoga</p>
<p> - Lokalno sjedište španjolske Socijalističke stranke napadnuto je Molotovljevim koktelima noću sa subote na nedjelju u Barakaldou u Baskiji, objavila je lokalna policija. Tri Molotovljeva koktela pogodila su prostorije stranke čime je pričinjena znatna šteta. Počinitelji napada nisu identificirani. Inače napade na ne-nacionalističke stranke, koji su učestali u Baskiji, policija pripisuje mladim separatističkim radikalnim skupinama bliskim baskijskoj sepratističkoj organizaciji ETA. Baskijska organizacija ETA je inače preuzela odgovornost za 17 napada počinjenih od srpnja ove godine u kojima je poginulo osmero ljudi te izrazila žaljenje zbog pogibije madridskog vozača autobusa u eksploziji automobila bombe u kojoj je poginuo jedan sudac, objavio je baskijski list »Gara«. ETA je time preuzela odgovornost za svih 20 atentata koje joj je ove godine pripisala španjolska vlada. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Dosta posla za sve (2): Glavni teret prilagodbe konjukturnim smetnjama mora uslijediti kolebanjem u proizvodnji i u zapošljavanju</p>
<p>Prilagođena Phillips-krivulja temeljila se je na promišljanju, a gospodarski subjekti dali su se pogrešnim predodžbama o inflaciji namamiti na aktivnosti i poslove, koji su se poslije ipak pokazali neisplativima. Na tome se temelji kritika neoklasičara, koji u prvi plan stavljaju načelo razboritih očekivanja. Ljude se ne može sustavno obmanjivati i zbog toga dosljedna konjukturna politika ne može pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Ova temeljna kritika predodžbe o političkoj moći gospodarskih događanja bila je neobično važna. Usprkos tome neoklasičari sa svojom znanstvenom pretpostavkom o nedjelotvornosti politike ne pogađaju cilj.</p>
<p>Njihova je teoretska zamisao ispravna, zaključci se mogu čvrsto izvoditi iz pretpostavki: ako prikupljanje i obrada informacija ne stvara troškove, ako se očekivanja mogu postići na tržištu bez odgađanja i ako su učinci na ustrojstvo bez značenja, onda novčana politika nema nikakve realne posljedice. Kad bi ovi preduvjeti bili donekle ispunjeni u narodnom gospodarstvu, onda bi se mogla ministarstva nadležna za narodno gospodarstvo i velik broj namještenika u središnjoj banci bez poteškoća zamijeniti jednostavnim džepnim računalom. Pogreške u novčanoj politici utjecale bi jedino na stopu inflacije i mogle bi se ispraviti brzo i bez posljedica na realni razvoj; računalo bi se moglo programirati kao običan termostat. </p>
<p>Tragovi kočenja novčane politike</p>
<p>U zbilji je pak politika središnje banke visoka umjetnost ispravljanje previše rastezljive politike ostavlja za sobom bolne tragove kočenja u proizvodnji i pri zapošljavanju. Ovakav nalaz može se teoretski obrazložiti. Prikupljanje informacija je skupo, razboriti gospodarski subjekti pažljivo prosuđuju uzajamno troškove i koristi dodatnih informacija i pokušavaju se jasnim i obvezujućim ugovorima zaštititi protiv nepredviđenih smetnji. U sadašnjem svijetu nepotpunih informacija može racionalno ponašanje svakako doprinijeti, da cijene i plaće u kraćem razdoblju reagiraju manje kolebljivo. Glavni teret prilagodbe konjukturnim smetnjama mora zato uslijediti kolebanjem u proizvodnji i u zapošljavanju. Ovaj iskaz ni na koji način ne brani brojna privatna i državna odnosna uređenja.</p>
<p>Dakle, između stabilnosti vrijednosti novca i potpune zaposlenosti ne postoji nikakva sustavna nagodba, koju bi gospodarska politika mogla iskoristiti. Isto tako malo to vrijedi i za političku nedjelotvornost; središnja banka, vlada i zakonodavni organ zadržavaju svoju suodgovornost. Pogreške u novčanoj i fiskalnoj politici ne završavaju samo u promjenama cijena; one utječu i na stvarni gospodarski razvoj. Za današnji nepopustljivi zastoj u konjukturi ne postoji jednoznačno objašnjenje. Negativni inozemni impulsi i ograničavajuća novčana politika - račun za sve objektivne i subjektivne tokove u prošlosti - pogađaju ovapnjeni privatni sektor, koji je tijekom moguće faze gospodarskog rasta (dijelom i svojom krivnjom) prespavao potrebnu strukturnu prilagodbu.</p>
<p>Pogrešno vrijeme za vježbanje</p>
<p>Nema nikakvog smisla plakati za prošlim pogreškama. Iz toga treba nešto naučiti. Ako se središnja banka okreće prema opuštenoj novčanoj politici, to bi se moglo osvetiti pri slijedećem uzletu gospodarstva. Dok je ova lekcija donekle shvaćena, neprekidno se ponavlja pogreška u fiskalnoj politici Pri tome je povezanost savršeno jednostavna: javni prihodi i izdaci u određeno se vrijeme međusobno usklađuju s tim da se proračun izravnava u uobičajenim rokovima i kroz cijeli ciklus gospodarskog rasta. Ugrađeni stabilizatori skrbe automatski o željenim viškovima u fazi gospodarskog rasta i dobrodošlim manjkovima u proračunu pri gospodarskom padu.</p>
<p>Umjesto da se omogući djelovanje ovog mehanizma koji učvršćuje stabilnost gospodarstva, vlada i parlament najčešće negativno utječu na njegov tok diskretnim mjerama. U vrijeme gospodarskog rasta ne oblikuju se potrebne rezerve, već se povećavaju izdaci i smanjuju porezne stope što mora dovesti do strukturnih manjkova. Tada ogromne crvene brojke uplaše političare. I oni onda u najneugodnije vrijeme pripremaju programe štednje i raspravljaju o povišenju poreznih stopa. Tko pogreške iz gospodarskog rasta ispravlja tijekom gospodarskog pada, može se usporediti s liječnikom, koji jako prehlađenog bolesnika izlaže bez pokrivača snježnoj vijavici, kako bi nadoknadio u zdravim danima zanemareno jačanje otpornosti. Tko dokazuje da je štednja u vrijeme gospodarskog rasta politički nemoguća zbog toga pod svaku cijenu vodi u gospodarski pad, daje našoj demokraciji lošu svjedodžbu. Vlada i zakonodavni organ trebaju se osloboditi častoljublja i pokazati da zaslužuju bolju ocjenu. </p>
<p>ŽELJKO MEDVEŠEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Još o Zakonu o vjerskim zajednicama: Pred zakonodavcem stoji niz otvorenih pitanja</p>
<p>Informativan napis Gordana Pandže »Zakonom će se zaštititi sloboda vjerskog života i ravnopravnost vjerskih zajednica«, objavljen u Vjesniku od 10. studenoga 2000., nastoji opravdati potrebu donošenja novog zakona o vjerskim zajednicama koji bi, u postojećoj »zakonskoj magluštini«, regulirao njihov pravni status. S obzirom na službenu tajnost pripremâ i sadržaja novoga zakona, slični su komentari dobrodošli; no neki su, međutim, navodi u narečenom članku veoma diskutabilni - kako s obzirom na određenja prijašnjeg zakona, tako i u pogledu očekivanja od novoga, »demokratskog« zakona.</p>
<p>1. U članku se na nekoliko mjesta, kao polazno određenje pravnog statusa vjerskih zajednica, pretpostavlja pravni kontekst »udruge građana« (nije iz samoga teksta razvidno jesu li te konstatacije vlastita autorova domišljanja, ili on interpretira možda predložene odredbe novoga zakona, do kojih je nekako došao). Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (ZOPPVZ) iz 1978. g., kao i savezni Zakon iz 1953. g. s kasnijim promjenama, ne definira, niti ikako pobliže određuje (pravni) pojam vjerskih zajednica, nego polazi od njihova pravnog postojanja (sámo postojanje posebnog zakona o vjerskim zajednicama već je ipso facto istaknulo i njihovu pravnu posebnost). Tadašnja pravno-sociološka literatura pokušavala ih je definirati u kontekstu posebno ustrojene organizacije koju je ustanovila određena religijska grupe, te im traži određenje u okvirima specifične institucije, odnosno ustanove. ZOPPVZ propisuje doduše da vjerske zajednice imaju svojstvo građanske pravne osobe, što tada imaju i razna udruženja građana, zaklade i dr., ali ih ni na koji način ne izjednačuje s građanskim udrugama.</p>
<p> Kasnija, »demokratska« pravna regulativa te problematike u samostalnoj Hrvatskoj, npr. Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (1997.), koji bi, zajedno s ostala tri ugovora, bez obzira na njihov karakter međunarodnih sporazuma, trebao biti smjerokazom i polaznom osnovom pripremi i zaključenju ugovorâ s ostalim vjerskim zajednicama, također pretpostavlja Katoličku crkvu kao određenu instituciju sa svojim specifičnim poretkom (Čl. 1. Ugovora: Republika Hrvatska i Sveta Stolica, potvrđujući da su država i Katolička crkva, svaka u svojem poretku, neovisne i samostalne ...), te priznaje i sve crkvene ustanove (čl. 2. st. 2.). Bilo bi stoga pravno neuobičajeno izvoditi npr. »poredak« i »crkvene ustanove« iz određenja jedne udruge. Deplasirana je stoga konstatacija Z. Pandže da »... nema razrađenih kriterija koje udruge spadaju u kategoriju vjerskih zajednica«, jer bi to u krajnjoj liniji značilo da su i Katolička crkva, Pravoslavna i druge tradicionalne crkve samo neke građanske udruge za koje se ima zakonom ustanoviti spadaju li u kategoriju vjerskih zajednica.</p>
<p>Može se očekivati da će novi zakon o vjerskim zajednicama riješiti to pravno određenje slično kako je to već regulirano u citiranom Ugovoru o pravnim pitanjima: postaviti ih u pravni kontekst specifičnih ustanovâ. Sve dok prijedlog zakona ne bude javno obznanjen teško je reći je li ipak prikladnije tu problematiku riješiti pojedinačnim ugovorima sa svakom konfesijom ili i dalje inzistirati na posebnom zakonu.</p>
<p>2. S tim u vezi, koji je to radikalno »drukčiji tretman i poimanje kategorije 'vjerska zajednica'« koji naš novi demokratski sustav ima u odnosu prema bivšem »socijalističkom« shvaćanju te kategorije? Je li to redukcija poimanja pravnog statusa vjerskih zajednica i njihovo smještanje u okvire specifičnih građanskih udruga (što Z. Pandža izgleda predmnijeva) - ili je to pak posebno državno prepoznavanje crkava / vjerskih zajednica kao ravnopravnih partnera na načelima vjerske slobode i uvažavanja međusobnih razlika, te na potrebi međusobne suradnje?</p>
<p>3. Spominju se u članku i »kriteriji« koji bi izdvajali neke udruge iz kategorije vjerskih zajednica, jer da se »ne smije dogoditi da kojekakve bizarne i opskurne organizacije ... budu stavljene u istu razinu s autentičnim vjerskim zajednicama«. Dilema kriterijâ, prepoznavanja autentičnosti, crkvenosti, ortodoksnosti, etičnosti i dr., svakako postoji (osobito pri prepoznavanju vjerskih zajednica novijeg datuma i onih što se tek rađaju na hrvatskom prostoru); teško je, međutim, prejudicirati trebaju li tu problematiku razriješiti zakonske odredbe, same vjerske zajednice, vjernici sami ili pak netko četvrti. Ustavna prava o slobodi vjeroispovijedi i slobodnom javnom očitovanju vjere ipak su još čvrsto zajamčena.</p>
<p>Tekstopisac zaključuje da »novi zakon mora precizno razraditi kriterije i predvidjeti službe za njihovu registraciju da zakonom zajamčena prava ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru«. Nigdje, međutim, nije specificirano koja bi to bila prava, te nude li ona nešto više od već Ustavom zajamčenih prava. Teško se, doista, oteti dojmu da sva ta nagađanja o »drukčijem tretmanu« i »kriterijima« više nagoviještaju sužavanje nekih već zajamčenih prava.</p>
<p>Pravno gledano, priprema i donošenje novoga zakona o vjerskim zajednicama problematika je slojevita i kompleksna s mnogim otvorenim pitanjima koje različite zemlje različito rješavaju. Iznalaženje pravorijeka otežava i to što, teološki gledano, vjerske zajednice svojim credom i religijskom praksom pretpostavljaju određenu transcendentalnu (vjersku, etičnu i dr.) dimenziju koju nije moguće regulirati ni precizirati određenim pravnim normama.</p>
<p> Pred zakonodavcem stoji, dakle, niz načelnih otvorenih pitanja. Treba se nadati da će Prijedlog zakona o vjerskim zajednicama skoro biti podastrt široj javnosti čime bi se izbjegle paušalne procjene njegovih polazišta, namjera i dosega.</p>
<p>RUBEN KNEŽEVIĆRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Mi smo protiv uključivanja Republike Hrvatske u zapadni Balkan</p>
<p>Države se ne stvaraju kad to narod zaželi, nego kada sredina ili svijet žive u posebnim, prijelomnim trenucima, kad se promjene nameću kao povijesna nužda.</p>
<p> Godine 1918. bilo je u cijeloj Europi ozračje promjena. Hrvati su se tada odlučili na promjenu okvira a ne na stvaranje vlastite države, što je tada dobar dio svijeta očekivao i bio spreman prihvatiti. Zaluđeni iluzijama o jugoslavenskom narodnom jedinstvu uletjeli smo u novu državu, iako nas je Stjepan Radić upozoravao da ne srljamo u nepoznato kao guske u maglu. Naknadno kajanje nije nam koristilo, jer je prošla povijesna zgoda.</p>
<p> Naš pokušaj 1941., u mnogo nepovoljnijim uvjetima, nije doveo do trajnog uspjeha, jer velik dio naroda nije prihvatio taj radikalniji čin.</p>
<p> Pad berlinskog zida 1989. i korjenite promjene u svijetu pružile su nam novu priliku. Ovaj puta većina je bila spremna za stvaranje države i poticala je vodeće slojeve da se odluče za samostalnu hrvatsku državu.</p>
<p> Zato smo uspjeli mimo i protiv velikih sila koje su pokušavale održati državu koja nas je tlačila. Za žrtve koje su potrebne ne samo u tim prijelomnim trenucima stvaranja države nego i u sumornoj svakidašnjici obrane postignute države treba imati duboku vjeru u naše pravo na slobodu i državnu nezavisnost. Hrvatski nacionalisti imaju tu vjeru koju je jezgrovito izrekao hrvatski filozof, sada pokojni prof. Ivan Oršanić, riječima: »Mi se možemo staviti politički u red ostalih država jedino po tome, što smo htjeli hrvatsku državu i što smo je ostvarili, i samo po tome i po nečemu više.«</p>
<p>Osim vjere u opravdanost našega cilja, na temelju gorkoga iskustva razumski smo dokučili da nam višenarodne zajednice ne mogu osigurati ni slobodu ni blagostanje. Isti hrvatski mislilac napisao je 1955. godine sljedeću procjenu: »Ujedinjavanja među razvijenim narodima na temelju rasnih, klasnih, vjerskih, ekonomskih, vojničkih, tehničkih, susjedskih, kontinentalnih i inih razloga supstancijalna su negacija duha slobode, te bez izuzetka predstavljaju varijante diktatura. Duhu slobode, koji predstavlja najdublju egzistencijalnu smislenost, odgovara samo solidarnost među slobodnim narodima.« </p>
<p>Nije istina da nas cijeli svijet sili da se odreknemo svoje države i da uđemo u nove državne okvire s drugim narodima i tako steknemo pravo da postanemo »tihim stražnjim dvorištem« Europske unije. U razgovoru s hrvatskim novinarom Mirkom Galićem, njemačkih ministar vanjskih poslova Joschka Fischer bio je kristalno jasno: »Kad narodi više ne žele zajedno živjeti u jednoj državi, onda mora biti omogućen miran razlaz, a to mora jamčiti međunarodna zajednica«. Naglasak je, dakle, na odluci naroda. Ako doista ne želimo živjeti u višenarodnoj državi i vjerujemo u svoju sposobnost da živimo samostalnim životom, nemojmo se čuditi kad nam velike sile postave guvernera da upravlja našom zemljom te da ćemo kao jedinu nagradu dobiti pravo da se svečano odreknemo svoje države. Ako dođe do takvog čina 82 godine nakon upozorenja Stjepana Radića, nećemo imati pravo na izgovor da nismo znali kamo srljamo. </p>
<p>»Danas je prvotni i najteži zadatak hrvatske ljevice, koja je sada na vlasti, da učvrsti hrvatsku državnu nezavisnost i da se odupre pritisku briselske birokracije koja nastoji nametnuti Republici Hrvatskoj posebne oblike suradnje sa susjednim narodima, i osobito sa Srbijom, koji graniče sa stanjem prije 1990., a nekada i prelaze tu granicu. Ova hrvatska ljevica treba, osim toga, svladati pritisak jednog dijela svojih djelatnika koji su osjećajno povezani s jugoslavenskim nacionalizmom Titova tipa. Opasnost međutim ne prijeti samo sa strane Bruxellesa i jugoslavenskih nostalgičara nego i sa strane američkog State Departmenta koji Hrvatsku nastoji upotrijebiti kao sredstvo za učvršćivanje Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, koji bi, na račun Hrvatske, trebao poslužiti za gospodarsko i političko izgrađivanje još neizgrađenih ili manje izgrađenih balkanskih zemalja uz što manji trošak za Sjedinjene Države.« (dr. Ivo Korsky)</p>
<p>U znak prosvjeda protiv održavanja »summita« 24. studenoga 2000. u Zagrebu koji ima kao cilj uključivanje Republike Hrvatske u tzv. zapadni Balkan, koji nije ništa drugo nego Titova Jugoslavija bez Slovenije i s Albanijom, pozivamo sve građane da već od danas izvjese zastave ili zapale svijeće i tako demonstriraju svoje protivljenje obnovi Jugoslavije. Nismo protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kada za to budemo pripremljeni, nego protiv ulaska Hrvatske u novu Jugoslaviju.</p>
<p>U ime Glavnog odbora Hrvatske republikanske zajednice, Zagreb</p>
<p>MARIO OSTOJIĆ, predsjednikANTE BIRIN, dopredsjednik</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Umirovljenik lijepom našom: Strmac i Psunj </p>
<p>Skupine od 56 planinara i umirovljenika iz Horvata, Vrbovca, Zdenčine te Zagreba uputila se autobusom ZG-345-MC u središnju Slavoniju. Naime, auto cestom do Nove Gradiške, te preko Cernika (Rešetari) do Strmca, gdje su nas dočekali članovi HPD »Strmac« a njihov predsjednik dr. Vrbanić na raskrižju Cernik-Požega. Dom lijepo uređen, te ponuda sa čajem i kavom. Udolina je vrlo pogodna, pa je tijekom ljetnih mjeseci puno posjetitelja uz potok koji napaja veliki bazen s vodom, koja je čista i bistra. </p>
<p>Odlazimo pored zapuštene bolnice do Brezovog polja, najvišeg vrha Psunja (947 m) čak do dvorišta tv-tornja, koji dominira krajolikom. Djelatnici TV-a su nas upoznali kako se tu vodila velika briga oko održavanja i branjenja u Domovinskom ratu. Još uvijek u neposrednoj blizini ima minskih polja. Kroz visoke šume, na vrhu već opalo lišće, dok u dolini još ima zelenih ali sve više žutog, pa je odsjaj sunca zlatna boja. Bilo je sunčano i svježe. Domaćini su pripremili čobanac, koji je vrlo bio prijatan. Na vrhu je bilo pokušaja uspinjanja na TV toranj, ali se odustalo. </p>
<p>Zajednički ručak na velikom stolu uspješno se smjestila čitava skupina. S obzirom na jučerašnji dan, Dan Martinja iscurio je sav mošt, jer od tada postaje mlado vino. Značke Medvednice od Anke Špehar dodijeljeno je dr. Vrbaniću i Miljenku Rosiću. </p>
<p>Doista ljepota doline, žubor potoka bio je izazov za šetnje, još ima cvijeća, a nije izostalo niti na velikom stolu. Opet nas je iznenadio J. Derdić sa kolačima i pecivom. </p>
<p>Vraćajući se prolazili smo gradom Nova Gradiška, koja odiše čistoćom. Puni lijepih dojmova domaćina i prirode, koje nudi Psunj, bili su povod da se zadrimo kod »Starih hrastova« Popovača, ali nažalost, nije bilo toplih napitaka, pa smo napustili taj dio Moslavine i uputili se u Zagreb kamo smo stigli uz veliku zadovoljštinu, preporučamo. </p>
<p>JOSIP SAKOMANumirovljenik Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zaplijenjeno 9 kilograma marihuane, švercane iz Hercegovine u Hrvatsku</p>
<p>SPLIT, 19. studenoga</p>
<p> - U subotu u 15,30 sati u mjestu Kozica, na državnoj cesti D-62 između Zagvozda i Vrgorca, zapljeneno je 9,2 kilograma marihuane, koja bi na ilegalnom tržištu postigla vrijednost od oko 80.000 kuna. Do zapljene je došlo koordiniranom akcijom djelatnika granične policije, imotske i vrgoračke policijske postaje, kriminalističke policije PU splitsko-dalmatinske i Carine.</p>
<p>Kako doznajemo od glasnogovornika PU, Lea Taubera, u nedjelju na posebno sazvanoj konferenciji za novinare, marihuana je bila zapakirana u 10 smotuljaka oblijepljenjih samoljepljivom trakom. U svome »mercedesu« bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka, sakrivenu pod poklopcem motora i ispod sjedišta, u Hrvatsku je ilegalno uvezao državljanin BiH i Hrvatske Vjekoslav E. (26).</p>
<p>Kako je prilikom uhićenja policiji izjavio Vjekoslav E., drogu je preuzeo u Hercegovini, gdje mu je plaćeno 800 njemačkih maraka da je prenese u Hrvatsku i preda osobi, čiji identitet, u interesu kriminalističke obrade, nije obznanjen. Ipak, poznato je da trava nije bila namjenjena srednjoj Dalmaciji, već zapadnom dijelu Hrvatske, području od Zadra preko Rijeke do Zagreba. Unatoč tome što ranije nije kažnjavan, Vjekosav E. policiji je priznao da mu ovo nije prvi put da uvozi drogu. Po turi je bio plaćan od 500 do 800 maraka, a posljednju je napravio u listopadu ove godine.</p>
<p>Preliminarnim testom nedvojbeno je potvrđeno kako je riječ o marihuani, koja će dalje biti upućena u Centar za krimianalistička vještaćenja Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu, gdje će se utvrditi i njezina kakvoća.</p>
<p>»Još uvijek se ne može kazati imali li ova zapljena izravne veze s onom u Metkoviću«, odgovorio je na novinarsko pitanje Tauber, ističući pri tome kako je posljednja velika zapljena marihuane bila u Imotskom. Naime, u samome gradu u automobilu je pronađen kilogram te droge. Uhićeni pak Vjekoslav E. uz kaznenu je prijavu priveden istražnom sucu Županisjkog suda u Splitu, koji mu je odredio pritvor.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U slučaju »mafije« počinje saslušavanje prvih svjedoka i svjedoka-pokajnika</p>
<p>ZAGREB, 19. studenog</p>
<p> - Nakon duže pauze, u ponedjeljak će se u zagrebačkom zatvoru Remetinec nastaviti suđenje »zločinačkoj organizaciji«. Predviđeno je ispitivanje supruge optuženog Davorina Sobjeslavskog, Jasmine, zatim, Rade i Ankice Momčilović, roditelja optužene braće Momčilović, te Jasne Svržnjak i Branka Alinčića. Za iduća tri dana, predviđeno je ispitivanje svjedoka pokajnika Tomislava Marinca.</p>
<p>Marinac je, kao što je javnosti već poznato, dao izjave za HTV i jedne dnevne novine, u kojem je iznio moguće dijelove sadržaja svog budućeg iskaza. Tim povodom jedan od branitelja optuženih prokomentirao je Marinčeve postupke »koji su u uskoj vezi sa županijskim državnim odvjetništvom, budući da je on, njihov svjedok«.</p>
<p>»Sadržaj njegova iskaza je za nas prava enigma.«, rekao nam je odvjetnik Marijan Svedrović, »jer mi nemamo pojma da je davao iskaz istražnom sucu, niti državnom odvjetništvu. Tako da mi ne znamo niti što je rekao, niti je li uopće davao iskaz navedenima.«. Na naše pitanje kako to da, s obzirom na nepoznavanje sadržaja Marinčeva iskaza, branitelji izjavljuju da se ne boje pokajnikova svjedočenja, Svedrović nam je odgovorio da je Marinac na sudu zakonski obavezan reći samo istinu, a istine se, kako ističe, ne boje. Ono čega se boje, kako nam je rekao Svedrović, jest moguća zloporaba institucije pokajnika, »jer, Marinac, barem prema izjavama koje je davao u medijima, nije otkrio nikakva nova kaznena djela ili eventualne nove počinitelje, a što je zapravo zakonska uloga pokajnika«.</p>
<p>Svedrović se na kraju začudio da su takvi Marinčevi postupci uopće mogući, jer kako nam je objasnio, oni su protuzakoniti, protivni općim principima pravičnog suđenja i njima se čini pritisak na sudsko vijeće.</p>
<p>U petak je, pak, došlo do podizanja nove optužnice protiv Nikice Jelavića, Zorana Pripuza, Rajka Momčilovića, Davora Zečevića, Radovana Štetića i Miroslava Vukovića. Optužnica tereti i Blaža Petrovića, Željka Vinkeševića i Ivana Gecega i to u tri točke za iznude »vrijedne« oko 20 milijuna kuna i prisiljavanje dviju svjedokinja na lažno svjedočenje.</p>
<p>Nakon informacije o podizanju optužnice, Petrović i Geceg predali su se vlastima, dok je tužitelj Janjko Grlić predložio spajanje ovog postupka s onim »mafijaškim«, budući da je većina optuženih prisutna u oba postupka. Predložio je i pritvor Petroviću i Gecegu, te produljenje Vinkeševiću. Mogu se očekivati žalbe branitelja na status i svjedočenje pokajnika Marinca, zatim na novu nepravomoćnu optužnicu i, eventualno, na spajanje spomenutih postupaka, ako Županijski sud prihvati Grlićev prijedlog. Hoće li to rezultirati novim »dramatiziranjima« u sudnici, preostaje da vidimo.</p>
<p>Obrana će za Krojfa tražiti obustavu postupka</p>
<p>U petak smo razgovarali i s braniteljem Miljenka Žaje Krojfa, odvjetnikom Matom Matićem, koji je rekao:</p>
<p>»Potrebne operacije još nisu obavljene. Odvjetnik Ante Madunić i ja, tražit ćemo obustavu postupka protiv našeg branjenika, jer je pitanje hoće li ikada biti u stanju prisustvovati raspravama.«, odgovorio nam je Matić na pitanje o zdravstvenom stanju Krojfa. Podsjetimo da je Krojfu već na prvoj raspravi postupak razdvojen zbog njegova lošeg zdravstvenog stanja. Vještaci su, naime, tada utvrdili da Krojf ne može prisutvovati raspravama, zbog tegoba s teškim opeklinama, koje je zadobio u eksploziji bombe podmetnute u njegov automobil.(d.p.)</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ovih se dana očekuje izručenje Vlatka Meseka, osuđenog za ubojstvo slikara</p>
<p>ZAGREB, 19. studenog</p>
<p> - Nakon nedavnog uhićenja Vlade Meseka u Makedoniji, hrvatske su vlasti zatražile izručivanje navedenog ubojice poznatog slikara naive Slavka Stolnika, koje se očekuje ovih dana.</p>
<p>Naime, početkom prošlog mjeseca šezdestčetverogodišinji muškarac ilegalno je prešao granicu Makedonije i Grčke, neuspješno tražio rođake u Bitoli i zatim otišao do hrvatskog veleposlanstsvo u Skopju. Kada je zatražio nove dokumente, uhićen je i određen mu je ekstradicijski pritvor od 30 dana, koji će biti produžen. Riječ je o hrvatskom državljanina kojeg su makedonske vlasti prepoznale kao Vladu Meseka, odbjeglog optuženog i osuđenog ubojicu poznatog slikara naive.</p>
<p>Sve je počelo 1991. godine, kada su u noći na 17. svibnja Mesek i njegovi pomoćnici Renato Vidaček i Darko P. upali u slikarovu kuću u Donjoj Voći, namjeravajući mu ukrasti velike svote novca, koji su se navodno nalazili u njegovoj kući. Darku P. je od uzbuđenja pozlilo, pa je pobjegao, dok su Mesek i Vidaček kamenom umotanim u krpu izudarali slikara po glavu, uzeli mu novac i ostavili ga.</p>
<p>Nakon kraće istrage, policija je privela prvo Vidačeka, a onda i ostalu dvojicu razbojnika. No, kako nije bilo nikakvih čvrstih dokaza, Meseka su pustili da ode kući. Istoga dana kada se Vidaček »slomio«, Mesek je, prema pričanjima njegovih susjeda, u finom odijelu i s velikim koferom, navodno »teškom« tri milijuna njemačkih maraka, pobjegao ruci pravde. Vidaček je 1992. godine osuđen, Darko P. oslobođen, a Mesek je u odsutnosti »dobio« 20 godina zatvora.</p>
<p>Tako je Mesek »završio« impresivnu karijeru međunarodnog kriminalca. Naime, prema pisanju dnevnih novina, Mesek je nekoliko puta uspješno bježao iz raznih jugoslavenskih zatvora u koje je »strpan« zbog krađa, ilegalnih prebjega, svodništva i ubojstva. U Francuskoj, gdje je i upoznao Stolnika, osuđen je na doživotni zatvor zbog ubojstva 75-godišnje vlasnice jednog pariškog hotela, iako je to poricao. Uz tu priču veže se i njegov spektakularni bijeg dvojici francuskih tamničara, kada je uspio iskočiti iz jurećeg vlaka.</p>
<p>Od 1992. godine, prema njegovim riječima, živi i radi kao konobar na nekom grčkom otoku. Također poriče da je ikad upoznao Stolnika, a kamoli ga ubio. Uprkos, tome što ga čeka moguća kazna od 20 godina zatvora u Hrvatskoj, Mesek, navodno jedva čeka da se vrati u domovinu, jer se boji da bi u protivnom mogao završiti u francuskom zatvoru gdje ga, kao što smo napomenuli, čeka «doživotna«.</p>
<p>Hrvatsko ministarstvo pravosuđa je već predalo zahtjev za izručenjem, te se čeka usuglašavanje hrvatskih i makedonskih vlasti o datumu i mjestu izručenja, koje bi trebalo uslijediti tijekom iduća dva tjedna. (D. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Kod optuženog za monstruozno ubojstvo nije bilo simptoma duševne bolesti«</p>
<p>ŠIBENIK, 19. studenoga</p>
<p> - Na suđenju Darku Nakiću (20) optuženom za teško ubojstvo Petra Tanfare (17), u utorak je na raspravi posljednji govorio vještak psihijatar, dr. Miroslav Goreta, iz Zagreba.</p>
<p>Nakić je, da podsjetimo, 2. ožujka ove godine, kako ga tereti optužnica, iz koristoljublja, između 13 i 14 sati, ubio Petra Tanfaru (17). Ubojica je žrtvi najprije zadao 12 udaraca čekićem u glavu od kojih je pet bilo smrtonosnih. I nakon toga ubojica je žrtvu nastavio tući, ovaj put nožem, zadavši mu jedanaest rana, a na kraju mu je, mrtvom omotao oko vrata dvostruki električni kabel. Iz stana Tanfarovih nestalo je dosta zlatnine koja je kasnije pronađena na odlagalištu smeća u Podsolarskom, a dijelom i u garaži Nakićeva oca.</p>
<p>Neuropsihijatrijsko vještačenje obavljeno je dva mjeseca nakon počinjenja djela, u zagrebačkoj bolnici Vrapče. Po riječima dr. Gorete u slučaju Darka Nakića nisu nađeni psihopatološki uzroci ponašanja koji bi upućivali na njegovu smanjenu uračunljivost, što govori da je bio ubrojiv. Nisu pronađeni nikakvi simptomi duševne bolesti, kao ni organska oštećenja mozga.</p>
<p> »Zbog oskudnih podataka i na temelju dijagnoze nismo našli potvrdu takvog reagiranja, počinjenja ubojstva na tako monstruozan način, ali ne isključujemo mogućnost da se to moglo dogoditi u afektu. Kod Nakića nije pronađena nikakva psihopatologijska deformacija i nisu pronađeni simptomi duševne bolesti«, rekao je Goreta. Vještak je izjavio kako nije potvrđena njegova ovisnost o alkoholu ili drogama, a može se samo govoriti o zloupotrebi opijata.</p>
<p>Nakić se brani šutnjom, pa sve ono što se kobnog dana događalo u stanu Tanfarovih velikim dijelom ostaje zavijeno velom tajne. Nakićev odvjetnik iznenadno je na ročištu predložio sucu Toniju Šantiću da ispita i četvoricu prisutnih policajaca, koji su pratili suđenje, a kojima on spočitava da su očevid o ubojstvu Tanfare obavili na nezakonit način. Sudu je predložio i saslušanje odvjetnika Ivana Rude iz Šibenika, koji je odbio braniti Nakića. Sud će o njegovu prijedlogu odlučiti naknadno. Suđenje se nastavlja 7. i 8. prosinca.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U prometnim nesrećama poginuo biciklist, teško ozlijeđena djevojčica </p>
<p>POŽEGA, 19. studenoga</p>
<p> - Prema informacijama iz PU Požeško-slavonske, na županijskoj cesti Požega - Kutjevo kod naselja Ovčare poginuo je biciklist, a na cesti Požega - Pleternica u naselju Kuzmica teško je ozlijeđena djevojčica.</p>
<p>Naime, biciklist I. T. (77) iz Ovčara kretao se poljskim putem, a dolaskom do raskrižja sa županijskom cestom pokušao je prijeći kolnik. Istovremeno, kolnikom je dolazio osobni automobil marke »WV pasat« reg. oznake PŽ 980-B kojim je upravljao S.T. (29) iz Mitrovca. Zbog neprilagođene brzine vozač S. T. nije uspio zaustaviti automobil pa je udario u lijevu bočnu stranu bicikla. Uslijed udara i pada na kolnik biciklist je smrtno stradao. </p>
<p>U drugom prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobila je M.G. (9) iz Blatska koja je u srijedu u 7.45 sati u Kuzmici izašla iz autobusa i pokušala prijeći kolnik. Osobnim automobilom marke »yugo 55« reg. oznake PŽ 865-D upravljao je Z.A. (41) iz Gradca. Prilikom mimoilaženja s autobusom nije smanjio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> niti pojačao oprez kako ne bi ugrozio osobe koje izlaze iz autobusa, pa je prednjim dijelom automobila udario 9-godišnju djevojčicu. Osim ovih, policija je zabilježila tri prometne nesreće s materijalnom štetom, dvije u Požegi i jednu u Ruševu. (I..F.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Podmetnut požar na prozoru kapele Pravoslavne crkve</p>
<p>OSIJEK, 19. studenoga</p>
<p> - U subotu oko 18.35 sati došlo je do požara na uličnom prozoru kapele, koja se nalazi u sklopu Pravoslavne crkve u Osijeku u Ulici Zmaja Jove Jovanovića 25. Tom prilikom su napukla dva stakla dimenzija 0,50 puta 0,38 metara, te je nagorio i dio drvenog okvira prozora. Ppčinjena materijalna šteta iznosi oko 800 kuna.</p>
<p>Prema službenom izvješću PU osječko-baranjske, požar je podmetnula za sada još uvijek nepoznata osoba. Budući da je postojala opasnost od širenja požara na unutrašnjost kapele, a što je podmetaču požara zasigurno bio i cilj, policija intenzivno traga za njim. Protiv njega će biti podnesena kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom. </p>
<p>Širenje požara brzom su intervencijom spriječili djelatnici javne profesionalne vatrogasne postrojbe Grada Osijeka. Istraga je u tijeku. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U stanu pronađen mrtav s narkomanskim priborom</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Stipica Ešegović (35), pronađen je u subotu mrtav u svom stanu u ulici Zinke Kunc 3, u zagrebačkom naselju Savica. U tom je stanu inače živio s djevojkom.</p>
<p>Kako je priopćila policija, mrtvog Ešegovića je oko 16 sati pronašao njegov prijatelj Aleksandar Bajić (33) i odmah o tome obavijestio policiju. Na mjesto događaja su ubrzo došli djelatnici PU zagrebačke, a kako su utvrdili da je Stipica Ešegović bio pripadnik HV-a, pozvana je i vojna policija. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je kraj mrtvog tijela pronađen narkomanski pribor, te se pretostavlja da je Ešegović umro od predoziranja. No, tijelo muškarca je prevezeno u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje će se ustanoviti točan uzrok smrti. (d.g.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Jesenska sjetva podbaciIa, iako je zasijano 94 posto planiranih površina</p>
<p>Ove godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva planiralo 15 posto manje sjetvenih površina nego lani/ Plan sjetve ispunile su samo Osječko-baranjska i Dubrovačko-neretvanska županija / Krumpir i duhan na godinu ne bi trebalo uvoziti/ Za poticaje država će izdvojiti 364,31 milijun kuna, i to 155,395 milijuna kao repromaterijal, a 211,915 milijuna kuna nakon sjetve</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnjom je jesenskom sjetvom u Hrvatskoj zasijano ukupno 290.140 hektara površina ili 94 posto planiranih. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, iako su 15 posto smanjene sjetvene površine u odnosu prema lani, plan sjetve je osjetno podbacio u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je zasijano samo 26 posto planiranih površina. Nadalje u Primorsko-goranskoj županiji plan sjetve je ispunjen 56 posto, Istarskoj 65 posto, Varaždinskoj 85 posto, Ličko-senjskoj 87 posto itd. </p>
<p>Naime, plan jesenske sjetve, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, ispunjen je samo u dvije županije. To su Osječko-baranjska i Dubrovačko-neretvanska županija. Riječ je o županijama, koje imaju najviše, odnosno najmanje sjetvene površine u sustavu poticaja. U Osječko-baranjskoj je županiji, dakle, zasijano svih 62.395 hektara, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, obradive površine u sustavu poticaja samo 1.012 hektara, no sve su obrađene. </p>
<p>Što se tiče poljoprivrednih kultura u sustavu poticaja, sjetvene površine pod pšenicom, jesenas su na traženje udruga seljaka povećane za 8.000 hektara. No od planiranih 219.113 hektara, zasijano je 214.895, ili 98 posto površina. Istina, tradicionalno, slavonska žitnica ispunila je plan sjetve pšenice 100 posto. No zabrinjava da je sjetva pšenice u Zadarskoj županiji podbacila 50 posto, Istarskoj 18 posto, iako spomenute županije imaju simbolične sjetvene površine. </p>
<p>Kad je riječ o proizvodnji kasnih usjeva (krumpira i duhana), na godinu ne bi trebali uvoziti te poljoprivredne kulture. Naime, krumpir je pobran s 831.840 hektara, što potpuno zadovoljava domaće potrebe. Uz Međimursku i Istarsku županiju, koje su vodeće po urodu krumpira, nije poznato zašto Ministarstvo poljoprivrede nema podataka koliko je krumpira pobrano u Šibensko-kninskoj županiji i na širem zagrebačkom području. </p>
<p>Objektivno je velik problem bila ovogodišnja suša, no bilo je i propusta koji idu na dušu organizatora sjetve. Naime, iako je na vrijeme isporučeno više od 80 posto mineralnog gnojiva, zabrinjava da je za vrijeme sjetve žitarica, nedostajalo sjemena raži i ječma. Uz to, tijekom je sjetve donijeta je i Naredba o obveznoj sjetvi certificirana sjemena, dakle, onog koje nije zaraženo. Sve te mjere nastoje suzbiti uobičajenu praksu sijanja pšenice s tavana, odnosno netretirana smjena, koje može biti zaraženo, među ostalim, i smrdljivom snijeti. Naime, ako poljoprivredni proizvođači računaju na dobivanje državnih poticaja, onda nisu smjeli sijati sjeme s tavana. </p>
<p>Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da su jeftiniju »plavu naftu«, poljoprivrednim proizvođačima na području Đakovštine, Inini kooperanti preprodavali i po višoj cijeni od tri kune za litru. Nadalje, kaže Laslo, zabrinjava da je cijena »plave nafte«, usred sjetve povišena sa 2,60 kuna na tri kune, iako se država hvalila da se odrekla trošarine na račun jeftinije proizvodnje hrane, to se nije smjelo dogoditi, kaže on, jer su poljoprivredni proizvođači 10 godina čekali jeftinije pogonsko gorivo. Sad kad su ga napokon dobili, država je Ini ostavila slobodne ruke, kad je riječ o formiranju cijene »plave nafte«. </p>
<p>Što se tiče financijskih izdataka za ovogodišnju jesensku sjetvu, u Ministarstvu poljoprivrede ističu da će za sjetvene poticaje država izdvojiti ukupno 364,31 milijun kuna. Prvi dio poticaja od 155,395 milijuna kuna poljoprivredni proizvođači dobivaju kao repromaterijal (mineralno gnojivo, sjeme i zaštitna sredstva), a drugi će dio od 211,915 milijuna kuna dobiti u novcu nakon žetve. </p>
<p>Ukratko, država je prvi put jesenas pokušala poticati proizvodnju onih poljoprivrednih usjeva kojih nedostaje na domaćem tržištu (šećerne repe, uljane repice, povrća i dr.). No ostaje otvorenim pitanje koliko je u tome uspjela, jer analiza proizvodno-potrošnih bilanci poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, pokazuje da kod većine poljoprivrednih proizvoda, posebno mesa, povrća i voća, ne možemo postići samodostatnost u proizvodnji, dok u proizvodnji pšenice, kukuruza, vina i peradarskog mesa, u drugoj polovici devedesetih godina bilježimo i višak. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Privredna banka preuzima Međimursku banku </p>
<p>ČAKOVEC, 19. studenoga</p>
<p> - Uprava Međimurske banke d.d. Čakovec, s potpunom suglasnošću Nadzornog odbora, donijela je odluku o prihvaćanju ponude Privredne banke d.d. Zagreb za kupnju svih, a najmanje 75 posto i još jednu dionicu banke s pravom glasa. Otkup dionica započinje u ponedjeljak i trajat će do 30. studenoga. Prema ponudi Privredne banke Zagreb dionice serije A, tzv. dionice s pravom glasa, PBZ će od dioničara otkupljivati u kunskoj protuvrijednosti 74,30 eura, odnosno 561,63 kune. Za dionice serije B, odnosno, tzv. povlaštene dionice, Privredna će banka njihovim vlasnicima plaćati protuvrijednost od 57,15 eura, odnosno 432 kune. </p>
<p>To je važan financijski dobitak vlasnicima dionica Međimurske banke d.d. Čakovec koji ih žele prodati. Nominalna vrijednost redovitih i povlaštenih dionica je 400 kuna. Mali dioničari mogu ugovore o prodaji od 20. do 30. studenoga zaključiti u svakoj poslovnici Međimurske banke, dok će pravne osobe ugovore sklapati u sjedištu MBČ, na Odjelu kredita. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U Međimurju u listopadu devet posto nezaposlenih više nego lani</p>
<p>ČAKOVEC, 19. studenoga</p>
<p> - Područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Čakovcu objavila je da je potkraj listopada u Međimurju bilo evidentirano 8.438 nezaposlenih osoba. To je blago jedan postotno povećanje u odnosu prema rujnu, ali 9,3 posto nezaposlenih više nego u listopadu lani. </p>
<p>U listopadu se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 598 novih tražitelja zaposlenja, što je za 3,5 posto više nego u devetome. Istodobno su međimurske tvrtke Zavodu za zapošljavanje prijavile potrebu za 242 djelatnika. Unatoč tomu, službenicima Zavoda za zapošljavanje uspjelo je u listopadu naći posao za čak 400 djelatnika, od kojih za najveći dio, čak 324, na određeno vrijeme. </p>
<p>U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u listopadu je 1.618 nezaposlenih primalo novčane naknade. Prosjek naknade iznosio je 872,47 kuna. Od ukupna broja prijavljenih nezaposlenih 782 ili 9,3 posto su hrvatski branitelji. Od njih su pak samo trojica primala novčanu naknadu, čija visina je 900 kuna. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Unatoč suši, proizvedeno i otkupljeno osam milijuna kilograma duhana</p>
<p>KUTJEVO, 19. studenoga</p>
<p> - Unatoč ekstremno sušnom i vrućem ljetu, prinosi duhana premašili su očekivanja, pa je tako u konačnici proizvedeno i otkupljeno više od osam milijuna kilograma suhoga duhanskog lista. </p>
<p>Prema riječima direktora kutjevačke »Rovite« i zamjenika direktora za proizvodnju u virovitičkoj tvrtki »Virovitički duhani« Mirka Boića, prosječni su prinosi bili u Slavoniji 2.050 kilograma po hektaru, a u Podravini oko 2.100 kilograma. Ove je godine proizvodnja duhana bila je ugovorena na 4.225 hektara s oko 2.400 kooperanata, obiteljskih gospodarstava, »Kutjevom« d.d. i baranjskim »Beljem«. Ukupna vrijednost proizvedena duhana iznosi oko 120 milijuna kuna.</p>
<p>Duhan je još najsigurnija i najdohodovnija poljoprivredna kultura, jer će proizvođači, nakon što su dio sredstava dobili tijekom proizvodnje putem repromaterijala i u novcu, razliku novca dobiti u konačnom obračunu najkasnije do Božića ove godine. Proizvođačka cijena duhana iznosi osam kuna, a državni poticaj 4,80 kuna, tako da će proizvođači za kilogram duhana u konačnici dobiti 12,80 kuna po kilogramu. Zanimanje za proizvodnju duhana u Slavoniji iz godine u godinu sve je veće, pa se već sada očekuje povećanje površina u sljedećoj proizvodnoj sezoni za 200 hektara. (I.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Prevent Zlatar« nudi posao za po 20 novih radnika svakih 14 dana</p>
<p>ZLATAR, 19. studenoga</p>
<p> - »Od srijede je u poduzeću 'Prevent Zlatar' d.o.o. počelo raditi 19 radnika, a nadalje, svakih 14 dana, zapošljavat ćemo po dvadesetak novih, kako bismo potkraj veljače dostigli brojku od 200 zaposlenih, koja će se do kraja 2001. povećati na 300«, ističe pomoćnik direktora slovenskog poduzeća »Prevent« d.d. iz Slovenj Gradeca Damir Popović. </p>
<p>Investicijom od oko šest milijuna njemačkih maraka planira se realizirati oko 40 milijuna maraka u proizvodnji osnovnih navlaka za sjedala francuskih proizvođača automobila, »Citroëna« i »Peugeota«. Prvi će zaposlenici proći kraći program osposobljavanja za stručni i vodeći kadar u Zlataru, te će ga nastaviti na raznim lokacijama u Sloveniji. Zapošljavanje tekstilnih radnika koji su ostali bez posla nakon stečaja SKIM-a, primarno grijača i šivača, provodit će se u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje. Prednost imaju osobe mlađe od 35 godina i sa što više iskustva, iako u »Preventu« ističu da postoji mogućnost iznimaka ovisno o stručnosti i sposobnosti. </p>
<p>»Od 17 poduzeća u šest država u kojima je zaposleno 4.300 radnika, registracija »Preventa Zlatar«, d.o.o., zahvaljujući brzini Trgovačkog suda i stečajnog upravitelja bivšeg SKIM-a čije smo prostore otkupili, te zlatarskog gradonačelnika Stjepana Škofa, bila je najbrža registracija jednog od naših poduzeća«, ističe Popović. On također navodi da će »Prevent« u svojih 17 poduzeća ove godine ostvariti oko 560 milijuna njemačkih maraka prometa. (D.G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Bandić se ispričava zbog pisma, upućeni tvrde da je »ciljao« na Račana</p>
<p>Bandić je u nedjelju za Vjesnik najavio da će konačno i službeno objašnjenje u vezi sa spornim pismom dati u ponedjeljak nakon sjednice Gradskog odbora SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Nakon što su u subotu predsjednik SDP-a i premijer Ivica Račan kao i većina članova Glavnog odbora SDP-a, nakon vrlo žučne rasprave, koja je trajala gotovo pet sati, oštro kritizirali zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog pisma koje je u utorak 14. studenog poslao predsjednicima županijskih i gradskih organizacija SDP-a, Bandić je u nedjelju za Vjesnik najavio da će »konačno i službeno objašnjenje u vezi sa spornim pismom dati u ponedjeljak nakon sjednice Gradskog odbora SDP-a«.</p>
<p>Komentirajući cijeli slučaj Bandić je kazao da ne očekuje »nikakve probleme, s obzirom na to da se radi o pogrešno napisanoj formulaciji rečenice prilikom diktiranja pisma u smislu da gradonačelnik ne može osobno rješavati brojne probleme onih koji mu se javljaju». Naime, kako je objasnio Bandić, umjesto termina »građani«, tajnica gradskog SDP-a Jelena Pavičić zabunom je napisala »esdepeovci«.</p>
<p>»Pogreške se svakome događaju, a mi smo tu da ih riješimo i ispravimo«, ustvrdio je zagrebački gradonačelnik pojasnivši da mu je namjera bila, s obzirom na to da sve zahtjeve i probleme građana ne može riješiti osobno, uputiti ih na tajništvo Gradske organizacije. Bandić se opravdava da već ima »popis od osamstotinjak Zagrepčana koji čekaju da ih primim, dok je još 200 zamolbi upućeno s područja cijele Hrvatske«. »Vremenski ne mogu sve stići, i mogu vam reći da u zadnjih šest mjeseci ne mogu pobrojati ni sve rođake koji mi se obraćaju za pomoć«, istaknuo je Bandić za Vjesnik, objašnjavajući razloge koji su ga ponukali da napiše pismo.</p>
<p>U pismu koje je uz Bandića potpisala i v.d. tajnice zagrebačkoga SDP-a Jelena Pavičić, upućenom članovima SDP-a koji su u velikom broju zatražili pomoć »u rješavanju problema u vezi s poslom, stanom, zdravstvenim uslugama ili upisima«, esdepeovcima (a ne građanima, kako je, tvrdi Bandić, trebalo pisati) sugerira se da svoje brojne zamolbe, koje će Bandić riješiti, kako stoji u pismu, »u granicama mogućnosti i ovlasti zagrebačkog gradonačelnika, a zbog dobrobiti svih ljudi SDP-a kojima možemo zajednički pomoći«, upute na telefax 01/4810-664 ili pak da se osobno jave telefonom na broj 01/4810-544 u tajništvo zagrebačkog SDP-a. </p>
<p>Glavni odbor stranke u subotu je bezrezervno osudio sadržaj pisma nazvavši ga neprihvatljivim, a Račan je na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Glavnog odbora rekao da je osuda pisma bila jednodušna te da su se od pisma ogradili i članovi Glavnog odbora iz Zagreba, uključujući i samog Bandića.</p>
<p>Kako doznajemo iz dobro obaviještenih izvora, Bandić je pismo poslao u utorak 14. studenoga, a Račan je za nj doznao u subotu, neposredno prije početka sjednice Glavnog odbora, zbog čega je, kako upućeni kažu, hitno održao zatvoreni sastanak s Bandićem. Veoma brzo reagirao je i Glavni odbor zaključivši da je sadržaj pisma potpuno neprihvatljiv i u suprotnosti s programskom orijentacijom SDP-a, u kojoj se teži za dobrobiti svih građana Hrvatske, a ne samo članova SDP-a. Vjesnik također doznaje da će se o sadržaju pisma SDP vrlo jasno odrediti i u programskoj deklaraciji koja će se donijeti na predstojećoj stranačkoj konvenciji. </p>
<p>Odmah nakon objavljivanja sadržaja pisma u javnosti su se javile spekulacije kako do pisma nije došlo slučajno ni zabunom, kako to tvrdi Bandić pravdajući se da »nije bio svjestan što potpisuje« jer je pismo sastavila v.d. tajnice Pavičić, a on ga je potpisao a da ga nije pročitao. Navodno je Bandić, za kojega je poznato da nije u najboljim odnosima s Račanom, upućenim pismom zapravo želio prije konvencije ojačati svoje pozicije izvan Zagreba pokušavajući na taj način stvoriti logistiku i izboriti se za mjesto potpredsjednika SDP-a, budući da je ocijenio kako još uvijek nema dovoljno jaku potporu za otvorenu konfrontaciju s Račanom u borbi za mjesto predsjednika stranke. Inače, u javnosti kao najjači kandidati za mjesto potpredsjednika SDP-a slove Zdravko Tomac, koji je i dosad obnašao tu dužnost, te tajnica stranke Gordana Sobol.</p>
<p>Međutim, umjesto očekivanog cilja, Bandića je dočekala vrlo brza i oštra reakcija ne samo predsjednika Račana nego i velike većine članova Glavnog odbora, a, po svemu sudeći, od pisma će se u ponedjeljak ograditi i zagrebački SDP u kojem je Bandić do sada imao čvrsto uporište. </p>
<p>Kako kaže gradonačelnik, greška je napravljena: bilo grubom omaškom u diktiranju koristeći se riječju »esdepevci« umjesto »građani« te što nije pročitao pismo koje je potpisao, bilo nes(p)retnim pokušajem dobivanja dodatnih političkih poena.. Račanova nije želio odgovoriti na pitanje hoće li Bandić biti kažnjen zbog pisma, ali je zato ustvrdio da stranka mora biti izuzetno osjetljiva na takva pitanja te da su »poruke i sadržaj pisma suprotni praksi i politici SDP-a«, koji neće »prihvatiti korištenje i zlouporabu obnašanja vlasti«. </p>
<p>Goran Borković i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Škare-Ožbolt: U normalizaciji odnosa sa SRJ pobrkan redoslijed</p>
<p>OSIJEK, 19. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Zajednice Udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo potpisao je u nedjelju pristupnicu za Demokratski centar, a na konferenciji za novinare istaknuo je kako će njegova obaveza i zadatak, kao i kad je riječ o članovima DC-a koji u Hrvatskom saboru imaju svoje zastupnike, biti da učini sve kako bi pomogao razvoju sela i obiteljskih gospodarstava. Konferenciji je nazočila i zamjenica predsjednika te stranke Vesna Škare-Ožbolt, koja je izjavila da će ulazak Lasla u DC mnogo pomoći kreiranju politike te stranke, osobito savjetima za poljoprivredu.</p>
<p>Komentirajući aktualnu hrvatsku političku scenu, Škare-Ožbolt osvrnula se na donošenje proračuna za 2001. godinu, kazavši kako je to i dalje »socijalan proračun, manje razvojan, s krajnjim rezultatom povećanja broja nezaposlenih«. Prema mišljenju zamjenice predsjednika DC-a, proračun ne bi trebao biti praćen prijetnjama Vlade, da će, ne bude li prihvaćen, Vlada podnijeti ostavku.</p>
<p>Komentirajući nedavnu eksploziju u ogulinskoj vojarni, Škare-Ožbolt je istaknula kako DC drži da taj slučaj, kao i slučajevi bježanja vojnika u Puli, pogrešna cijepljenja ročnika i pogibija specijalca na vježbi u Istri pokazuju da HV treba krenuti u ozbiljne reforme. Napomenuvši kako u DC-u podržavaju ostavku koju je ponudio ministar obrane Jozo Radoš, Škare-Ožbolt je rekla kako odgovornost treba tražiti od dna do Glavnog stožera i stoga začuđuje što general Stipetić nije zatražio razrješenje svoje dužnosti. I taj događaj u Ogulinu, smatra zamjenica predsjednica DC-a, pokazuje kako je u medijima previše komentara i izjava iz vrha politike, a u tom je slučaju primijećen velik oprez čelnih ljudi, te je očito kako se ne želi narušiti odnos snaga u koaliciji šestorice. »Nasuprot tomu manje je brige za pet ročnika, mladih ljudi koji će ostati doživotni invalidi«, dodala je Škare-Ožbolt.</p>
<p>Na pitanje Vjesnika o tomu kakav je stav DC-a u vezi s normalizacijom odnosa između Hrvatske i SRJ, a u kontekstu posjete hrvatskih gospodarstvenika Beogradu, Škare-Ožbolt je primijetila kako »na normalizaciji odnosa treba raditi, međutim, pobrkao se redoslijed koraka«. Podsjetila je kako Hrvatska još nema svog veleposlanika u Beogradu, a neriješen je i niz političkih pitanja. To se tiče i kažnjavanja ratnih zločinaca Šljivančanina, Radića, Mrkšića i drugih i izjava koje dolaze iz Demokratske opozicije Srbije, što pokazuje heterogenost srpske politike njihovih stajališta prema Hrvatskoj. A tu je i izjava Đinđića o Prevlaci, te na kraju i posjet hrvatskih gospodarstvenika Beogradu.</p>
<p>Demokratski centar, prema njezinim riječima, očekuje da će se nakon parlamentarnih izbora u SRJ ozbiljno krenuti s rješavanjem tih političkih pitanja, prije svega kažnjavanjem ratnih zločinaca. »Jugoslavija mora ispuniti uvjete koje od nje traži Hrvatska i međunarodna zajednica«, dodala je Škare-Ožbolt i napomenula kako članove DC-a »zaprepašćuju izjave Koštunice koji govori o dubljim uzrocima rata na ovim prostorima pa čak spominje da ga treba gledati u kontekstu 1941. godine«. Na kraju je Škare-Ožbolt istaknula kako je »dan uoči pada Vukovara, odlazak u Beograd bio potpuno nepromišljen čin, i to je samo dokaz da onaj koji je to organizirao više ne razmišlja o strahotama što su se dogodile«.(S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pirotehničari na Markov trg u pancirkama i pod kacigama </p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja najavio je da će u ponedjeljak u 10 sati dvjestotinjak pirotehničara, odjevenih u radnu opremu - pancirne prsluke i kacige, prosvjedovati na Markovu trgu kako bi Vladu i Hrvatski sabor upozorili na svoje zahtjeve.</p>
<p> Sindikat koji okuplja većinu hrvatskih pirotehničara, osim onih koji su zaposleni u Hrvatskoj vojsci i specijalnim postrojbama MUP-a, traži dosljedno provođenje Zakona o razminiranju, odnosno odredbi koje reguliraju prava pirotehničara u slučaju stradanja. U tom slučaju pirotehničarima i njihovim obiteljima trebale bi pripasti povlastice iz Zakona o hrvatskim braniteljima, ali se u praksi to ne ostvaruje, tvrdi predsjednik sindikata Antun Vincetić. Štoviše, kaže Vincetić, donedavno su pirotehničari bili tretirani kao obični invalidi rada koji su stradali na uobičajenim poslovima.</p>
<p> Osim toga, pirotehničarima treba zakonom osigurati sigurnu, redovnu i odgovarajuću plaću. Sadašnja plaća iznosi oko 7.000 kuna bez dnevnica i dodataka, a sindikat zahtijeva plaću u visini tri prosječne plaće u državi, što bi trenutno iznosilo oko 10.000 kuna.</p>
<p> Vincetić ističe da pirotehničare, pogotovo one koji rade u minskim poljima, najviše frustrira »utrka za kvadratima«, koju nameće sadašnji model tržišne utakmice u poslovima razminiranja. Naime, kaže on, poslodavci pritišću pirotehničare da što brže odrade svoj posao, jer su plaćeni po četvornom metru razminiranog prostora. S druge strane, propisi traže maksimalnu koncentraciju i ispunjavanje svih sigurnosnih uvjeta, što usporava rad.</p>
<p> Zbog toga sindikat traži ukidanje »trke za kvadratima« i predlaže da pirotehničari koji rade u minskim poljima, oko 180 ljudi, primaju plaću iz državnog proračuna. Takav model bio bi i jeftiniji od sadašnjega, dodaje Vincetić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prihvati li Sabor Vladin zakon o mirovinama, umirovljenici idu na referendum</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Zakon o povišenju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, koji je u četvrtak prošao Vladu, neće ukloniti stvarne razlike među umirovljenicima, prokomentirao je za Vjesnik predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski. Štoviše, taj bi zakon razlike mogao samo produbiti, dodao je Malogorski, jer će one rasti s redovitim usklađivanjem mirovina, kretanjem plaća i troškova života. Malogorski je istaknuo da umirovljenici ovih dana pripremaju svoj zakon koji bi u ponedjeljak mogao krenuti na saborske klupe, kako bi ga zastupnici dobili zajedno s Vladinim prijedlogom.</p>
<p>Prijedlog Matice umirovljenika Hrvatske pratit će i izračuni povišenja mirovina, utemeljeni na postocima razlika koje su ustanovile umirovljeničke udruge, ali i vještak Ustavnoga suda. Podsjetimo, taj prijedlog podrazumijeva i uključivanje dijela novca za isplatu današnjeg dodatka od 100 kuna i šest posto u sredstva iz kojih bi trebalo biti isplaćeno povišenje mirovina, čime bi taj novac odmah ušao u mirovinsku osnovicu. Iako bi se u razdoblju od 2001. do 2003. godine nominalno umanjila primanja dijela umirovljenika, to bi, ujedno, značilo da se početkom 2003. godine, kada prestaje isplata dodatka, ukupna primanja umirovljenika ne bi umanjivala pa je takvo rješenje povoljnije za umirovljenike. Jedini nedostatak toga prijedloga je taj što bi se time povećala sredstva potrebna za redovito usklađivanje mirovina s kretanjem troškova života i plaća. No umirovljenici su spremni pristati čak i da se mirovine usklađuju u manjem opsegu, ili uopće ne usklađuju, dok to ne bude moguće, istaknuo je Malogorski. </p>
<p>U Vladin je zakonski prijedlog ugrađena i odredba prema kojoj će se odluka Ustavnoga suda iz 1998. provoditi u skladu s gospodarskim mogućnostima Republike Hrvatske. Ta je odredba čista novost u odnosu prema onome o čemu se razgovaralo u sklopu Radne grupe Ministarstva rada i socijalne skrbi, slijedom čega će svoje zahtjeve saboru uputiti i Sindikat umirovljenika Hrvatske. SUH je, naime, na nedavno održanoj sjednici Glavnoga odbora zaključio kako će tražiti da se u zakonu koji predlaže Vlada naznači da je riječ o djelomičnom uklanjanju razlika, te najavio da će ustrajati u nastojanjima da se provedu i ostali zahtjevi iz odluke Ustavnoga suda. </p>
<p>Osim uklanjanja razlika, to su i usklađivanje mirovina za razdoblje od 1993. do 1995. godine, te rješenje o dugu za to razdoblje, o čijem bi se povratu raspravljalo »kad to dopuste gospodarske mogućnosti«. Malogorski ističe da tom odredbom »nije iznenađen« te dodaje da umirovljenici, trenutačno, ni ne traže više od onoga što je ustanovljeno Vladinim zakonom, osim pravednog uklanjanja razlika.</p>
<p>U protivnom, čak i ako Sabor prihvati predloženi zakon bez izmjena koje traže umirovljenici, to bi mogla biti prva prigoda u kojoj će hrvatski građani iskoristiti Ustavom predviđenu mogućnost - raspisivanje referenduma, na temelju kojeg bi taj problem opet došao na dnevni red, najavio je Malogorski. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Neriješeni vlasnički odnosi prepreka poticajnoj stanogradnji</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Što se tiče Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, gradnja stanova prema modelu društveno poticane stanogradnje, koja je već započela u Osijeku, Varaždinu i Rijeci, može odmah započeti i u Zagrebu, kazala je za Vjesnik glasnogovornica Ministarstva Ivana Prohić.</p>
<p>No problem je u tome što Grad Zagreb još nije našao lokacije na kojima će se graditi, istaknula je ona, jer ima problema s otkupom zemljišta i rješavanjem imovinsko pravnih odnosa. Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo, dodala je, zasad je »sigurna« samo jedna lokacija, u zagrebačkom naselju Špansko.</p>
<p>Čini se da je zamršena situacija oko vlasničkih odnosa nad zemljištem koja vlada u Zagrebu najveća prepreka za početak društveno poticane stanogradnje i u ostalim gradovima. Prema riječima Ivane Prohić, država je osigurala potreban novac, a također i banke s kojima su već potpisani ugovori o kreditiranju, no najslabija su karika u tom lancu jedinice lokalne samouprave koje moraju osigurati potrebne građevinske parcele. Najatraktivniji grad za stanovanje, i sukladno tome grad u kojem je potražnja stanova najveća, Zagreb, još je ljetos potpisao ugovor s državom o provođenju programa stanogradnje. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić tom je prigodom obećao da će već u rujnu biti definirana područja na kojima će se graditi i da će gradnja stanova započeti do kraja ove godine.</p>
<p>Idejni začetnik tog programa, podsjetimo, je ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, koji ga je javnosti predstavio u srpnju. Riječ je o modelu društveno poticane stanogradnje koji je sličan modelima većine europskih zemalja, a, doznajemo, gotovo je identičan austrijskom modelu. Dakle, država daje određena poticajna sredstva, poslovne banke kreditiraju čitav program, i to uz povoljniju kamatu nego što je trenutačno na tržištu, a jedinice lokalne samouprave osiguravaju zemljište za gradnju. Korisnik kredita mora zadovoljavati određene kriterije, koje će zajednički odrediti država i lokalne jedinice, a u kupnji stana mora sudjelovati sa 20 posto učešća. Važno je istaknuti da za taj kredit neće biti potrebna hipoteka, odnosno hipoteka će postojati nad novokupljenim stanom dok ne bude otplaćen. No valja spomenuti da nije riječ o takozvanoj socijalnoj gradnji, jer kupci moraju zadovoljiti određene bankarske uvjete.</p>
<p>Uz poček od godinu dana, stan bi se otplaćivao 30 godina, i to, govoreći o stanu prosječne veličine od 50 četvornih metara, po 350 njemačkih maraka na mjesec. Gradeći prema tom modelu, država bi mogla sagraditi 3.400 stanova na godinu te zbrinuti od 12 do 15 tisuća građana. Inače, program je zamišljen kao pomoć stručnjacima različitih profila te mladima u rješavanju stambenih pitanja, iako je, kako bi se zahvatio što širi krug ljudi, dobna granica za odobravanje kredita oko 55 godina života.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sporazum o kulturnoj suradnji sa Savezom Hrvata u Mađarskoj</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Tajnik Hrvatskoga sabora kulture Damir Bačić i predsjednik Savez Hrvata u Mađarskoj Jozo Ostrogonac u petak su u Zagrebu potpisali Sporazum o kulturnoj suradnji. Svrha je tog sporazuma suradnja dviju organizacija u očuvanju kulturnoga i nacionalnog identiteta Hrvata u Mađarskoj. Prema sporazumu koji je potpisan na neodređeno vrijeme svake godine dogovarat će se konkretni amaterski, folklorni, plesni i glazbeni programi te razmjena umjetnika i stručnjaka.</p>
<p> »To je prvi i jedini potpisan sporazum između Hrvatskog sabora kulture i predstavnika jedne hrvatske manjine u nekoj susjednoj zemlji«, izjavio je Bačić, dodavši da će sporazum potaknuti i jaču suradnju između kulturno-umjetničkih društava, koji djeluju u gradovima i u županijama. U Mađarskoj, prema podacima, ima oko 100.000 Hrvata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U Splitu održan seminar o zaštiti ljudskih prava</p>
<p>SPLIT, 19. studenoga</p>
<p> - U splitskom hotelu »Marjan« potkraj prošlog tjedna održan je seminar o svrhovitu korištenju mehanizama međunarodnog prava i procedura za aktiviste Vladinih organizacija, na kojem su bili predstavnici iz većeg broja zemalja. Organizirao ga je Ured visoke povjerenice za ljudska prava UN-a, u Hrvatskoj, u suradnji s Hrvatskim helsinškim odborom, te međunarodnom organizacijom International Service for human Rights, uz financijsku potporu britanskog veleposlanstva u Zagrebu. Svrha seminara u Splitu bilo je razmjena informacija i praktičnih iskustava kojima bi se omogućilo aktivnije sudjelovanje nevladinih organizacija u praćenju i prezentiranju stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, kako bismo zauzeli primjereno mjesto u Međunarodnom sustavu izvještavanja i debate, ne samo ljudskim pravima već i o razvoju građanskog društva uopće. (J. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U Vukovarsko-srijemsku županiju vratilo se 54 posto prognanika </p>
<p>VUKOVAR, 19. studenoga</p>
<p> - U svoje domove na području Vukovarsko-srijemske županije do početka studenoga vratio se 28.331 povratnik, odnosno 54,1 posto prognanih s tog područja 1991. godine.</p>
<p>Prema podacima Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice iz Vukovara, najveći broj povratnika i dalje je u mjestima tzv. srijemskog trokuta, na području Nijemaca, u koje se vratilo 82,9 posto mještana. Visok postotak povratka bilježi se i na području općina Nuštar (91,6 posto), Tordinci (72,5 posto), Tovarnik (63,4 posto), Tompojevci (66,8 posto), Bogdanovci (67,6 posto), Lovas (76,4 posto) i na području Iloka gdje se vratilo 71,3 posto prognanih osoba. </p>
<p>Prema riječima pročelnika vukovarskog Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Ante Drmića, u posljednjih se nekoliko mjeseci intenzivirao povratak u hrvatsko Podunavlje. U Vukovarsko-srijemsku županiju ovih se dana vraća nešto više od 500 povratnika. Najslabiji je povratak u mjesta s pretežito srpskom nacionalnom manjinom, u koja se dosad vratilo oko 35 posto prognanog stanovništva.</p>
<p>Na vukovarsko područje, iz kojeg je 1991. prognano više od 22.000 osoba, vratilo se oko 7.500 povratnika, odnosno 34 posto. U sam grad iz progonstva se vratilo 7.000 Vukovaraca, a na područje prigradskih naselja Sotin i Lipovača oko 500 povratnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Otkrivena spomen-ploča zaslužnom Šibenčaninu don Krsti Stošiću</p>
<p>ŠIBENIK, 19. studenoga</p>
<p> - Zahvaljujući radu Družbe »Braće Hrvatskoga Zmaja« zaslužni Šibenčanin don Krsto Stošić (1884.-1944.) dobio je ovih dana na rodnoj mu kući spomen-obilježje. Spomen-ploča na rodnoj kući tog dominikanca govori kako Šibenčani ne zaboravljaju svoje zaslužne građane. Don Krsto Stošić bio je povjesničar, kroničar zbivanja u gradu i čitavoj sjevernoj Dalmaciji, publicist, strastven čuvar kulturne baštine i arheoloških nalaza. Ostat će zapamćen po bogatom kroničarsko-publicističkom radu. Napisao je 22 knjige i čak 280 tekstova objavljenih u novinama i časopisima. Njegove knjige i članci bili su vrlo čitani, kaže prof. Ivo Livaković iz Šibenika koji je na neki način najaktivniji Stošićev sljedbenik. Oporukom ih je ostavio samostanima, a skupljene umjetničke predmete oporučno je ostavio Gradskom muzeju. U oporuci iz 1937. godine don Stošić je Uboškom domu ostavio više od 100.000 tadašnjih dinara gotovine.</p>
<p>Don Stošić je bio središnja ličnost šibenskog kulturnoga i javnog života u prvoj polovici 20. stoljeća, što su danas znali prepoznati i vrednovati odgovorni u Županijskom muzeju, Upravi Nacionalnog parka »Krka« i gradskoj knjižnici »Juraj Šižgorić«, koji su pomogli akciju postavljanja spomen-obilježja koju je pokrenula Družba »Braće Hrvatskog Zmaja« čiji je član između dvaju svjetskih ratova, bio i Stošić. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Grad i Županija u svađi zbog pitanja treba li sanirati Karepovac ili naći novo odlagalište</p>
<p>Iako Zakon o zaštiti okoliša traži da se sva nepropisno sanirana odlagališta poput Karepovca moraju zatvoriti do kraja 2001., splitske gradske vlasti predlažu da Karepovac bude glavno smetlište još 24 godine/ Županija tvrdi da su stručna županijska tijela već izradila Program zaštite okoliša, koji predviđa nove lokacije odlagališta otpada/ Ključnim se u čitavoj priči čini iznos koncesije za upravljanje Karepovcem od 53 milijuna njemačkih maraka</p>
<p>SPLIT, 19. studenoga</p>
<p> - Ni najotporniji želudac ne bi mogao izdržati pred slikom splitskoga Karepovca, na kojemu već skoro pola stoljeća Split, Omiš, Kaštela i Solin odlažu komunalni otpad. Da se smrad ne širi samo s Karepovca, potvrđuju i međusobna prepucavanja gradskih i županijskih čelnika koji zbunjuju splitsku javnost različitim viđenjima rješavanja tog problema. I dok HDZ tvrdi da se sadašnjoj Gradskoj vlasti žuri doći do koncesije za upravljanjem Karepovcem, to više što je do lokalnih izbora ostalo samo nekoliko mjeseci, gradski dužnosnici uzvraćaju da su županijski čelnici »aktivni samo na jeziku« i da, osim izrade Programa za zaštitu okoliša, nisu ništa učinili.</p>
<p>No kad se uzme u obzir količina žući, koju su gradski i županijski čelnici istresli u javnosti, ostaje gorka spoznaja da se obje strane nisu uspjele uzdignuti iznad dnevne politike i zajednički riješiti taj »epicentar svih mogućih zaraznih bolesti«. U tom smislu, Zakon o zaštiti okoliša posve je jasan. Naime, sva odlagališta otpada koja nisu propisno sanirana (divlja smetlišta poput Karepovca), moraju se zatvoriti do kraja 2001. godine.</p>
<p>Lavina je krenula onog trenutka kad je gradska vlast izašla s prijedlogom prema kojemu bi Karepovac mogao ostati glavnim smetlištem još 24 godine. Koncesija za upravljanje Karepovcem dodijelila bi se na 24 godine, a vrijednost investicije (kreditna linija), iznosila bi 53 milijuna njemačkih maraka. Anđelko Gabrić (HDZ) odmah je zaprijetio referendumom, kojim bi se građani izjasnili žele li još 24 godine smeće u svom dvorištu.</p>
<p> Istodobno, Županija je požurila razglasiti kako je prijedlog Grada »krajnje sumnjiv«, pojasnivši da su stručna županijska tijela izradila Program zaštite okoliša, koji predviđa nove lokacije odlagališta otpada. </p>
<p>Županija trenutačno analizira moguće lokacije i ubrzo bi trebala izabrati najpogodnije »smetlište«. Tako barem tvrdi HDZ, dok gradska vlast »svira« drugu pjesmu.</p>
<p>Naime, prema riječima splitskih čelnika, oni su se doslovce pretrgli u pronalaženju nove lokacije za gradnju odlagališta izvan Splita. Čak su, iako prezaduženi, skupo platili izradu Studije za izbor nove lokacije odlagališta. No kad su ekipe istraživača krenule prema Lečevici i Primorskom Dolcu (moguće lokacije za gradnju odlagališta), navodno su ih dočekale barikade gnjevnih mještana. I tako je, tvrde u gradskoj vlasti, u igri ostao samo Karepovac. </p>
<p>Tu bi lokaciju trebalo sanirati i na njoj sagraditi pogon za odvajanje otpada kao i sanitarna odlagališta. Još su dodali kako nisu sretni što svi nose smeće u Split, ali da, nažalost, nemaju drugog izbora, jer ni Županija, a ni mjerodavno Ministarstvo nisu do sada ništa učinili.</p>
<p> »Grad je nemoćan, jer Županija ima sukno i škare da odredi gdje i kada će se naći novo smetlište«, kaže splitski dogradonačelnik Miroslav Buličić.</p>
<p>»Vladajuća garnitura u Gradu ne želi naći novu lokaciju za odlagalište smeća, jer želi nadzor nad koncesijom«, uzvraća HDZ-ovac Gabrić i pojašnjava da bi u slučaju premještanja odlagališta na područje neke druge općine, Grad Split morao dijeliti ovlasti s tom općinom, odnosno županijom, »a to im, dakako, ne pada na pamet«.</p>
<p>Županija se pohvalila kako je izradila program zaštite okoliša, koji je mjerodavno Ministarstvo ocijenilo najvećom ocjenom.</p>
<p>»Županija nije napravila ništa osim što je izradila taj program. Lokacije kojima se ona sada razbacuje trebalo je istražiti, a ne ih nazivati pogodnima, jer to ne znači ništa«, rekao je član Gradskog poglavarstva zadužen za komunalne djelatnosti Ivan Pulić. Ako bi Županija našla lokaciju za odlagalište smeća, koja bi bila povoljnija od Karepovca, bez problema bi se preusmjerili uvjeti natječaja za obavljanje komunalne djelatnosti odlaganja otpada, kaže Pulić i dodaje, da bi se Karepovac u tom slučaju samo sanirao, dok bi se pogon za preradu otpada i sanitarna odlagališta sagradili na toj novoj lokaciji. </p>
<p>Gradonačelnik Ivan Škarić najavio je da će o tom problemu uskoro razgovarati sa županom dr. Branimirom Lukšićem. Ne nađu li zajednički jezik, Škarić je zaprijetio da će na idućoj sjednici Gradskog vijeća zatražiti aktiviranje stare odluke o zabrani dovoženja smeća na Karepovac drugim općinama i gradovima.</p>
<p> I na kraju priče, koju ni splitska javnost više ne može pratiti ni razumjeti, teško je ne osjetiti smrad koji, očito, ne dolazi samo iz smjera Karepovca. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Goranima draže drvo i muzne krave, nego turisti</p>
<p>Izuzev Fužina, turistička je ponuda Gorskog kotara više nego skromna, pa malo vozača skreće s autoceste Rijeka - Zagreb / Kako taj kraj izvući iz izolacije? / Može li se potaknuti uništeno gospodarstvo i obrt?</p>
<p>RIJEKA, 19. studenoga</p>
<p> - Otkad je prije tri godine sagrađena »snježna dionica« autoceste Rijeka - Zagreb, malo je vozača koji su s te prometnice skrenuli u Delnice, Lokve ili neko drugo goransko mjesto na tom potezu. Nisu svratili, jer i nemaju previše razloga za to, jer je turistička ponuda tog dijela Gorskog kotara više nego skromna, izuzev donekle Fužina. </p>
<p>Tu vam se, dakle, ne nudi namještaj po povoljnijoj cijeni ni neki drugi proizvod od drva da i ne govorimo o obrtničkim proizvodima kakvih ima u planinskim područjima nekim susjednih nam zapadnih zemalja. Što će biti kad vrlo skoro ta prometnica bude potpuno sagrađena? </p>
<p>Gorski bi kotar tada mogao postati najvećim »slijepim crijevom« Hrvatske, umjesto da se napokon počne razvijati, kako svi to volimo reći, u »Hrvatsku Švicu«. Što učiniti da Gorski kotar prestane demografski odumirati? Naime ,»bijela smrt« hara tim dijelom naše zemlje već više od pola stoljeća, a ako se taj trend smanjenja broja žitelja ne zaustavi, za petnaestak će godina »Hrvatska Švica« ostati bez ljudi. Kako Gorski kotar izvući iz prometne gospodarske izolacije, kako potaknuti uništeno gospodarstvo i obrt? </p>
<p>Prošli je tjedan u goranskom mjestu Begovu Razdoblju održan skup o potencijalima za razvoj goranskog turizma. Tu se mogla čuti i poražavajuća činjenica da ne samo u »Hrvatskoj Švici« nego ni u čitavoj Primorsko-goranskoj županiji nije registrirano nijedno seljačko domaćinstvo, koje bi nudilo potpunu turističku uslugu na svojem imanju. Pri riječkoj je Županijskoj komori osnovana Strukovna skupina za praćenje razvoja turističke djelatnosti u seljačkim domaćinstvima Županije, s obzirom na to da su upravo domaćinstva velik turistički potencijal, koji se može aktivirati samo povoljnim kreditima. Danas je moderno reći da je turizam industrija bez dima, a kako su goranske šume pluća Hrvatske, mnogo se polaže upravo u razvoj turizma... Iznenađuje i to da među zahtjevima za kreditiranje goranskog poduzetništva skoro i nema onih koji traže kredit za pokretanje turističke djelatnosti. </p>
<p>Gorane primarno zanima ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju, stočarstvo, pčelarstvo, krznarstvo i preradu i zanatsku obradu drva. Izgleda da ljude koji imaju mini farme krava previše ne zanima još i bavljenje turizmom. Barem ne zasad. Jer, goranske obitelji nisu dovoljno brojne da bi se istodobno ozbiljno bavile s nekoliko djelatnosti. </p>
<p>Nekad je Gorski kotar bio poznat i po zdravstvenom turizmu, no bez novih hotelskih kapaciteta (posljednji goranski hotel je sagrađen prije 30 godina!), teško se može očekivati revitalizacija tog turističkog segmenta, koji bi mogao biti najunosnijim dijelom goranske turističke ponude. U ovom trenutku »Hrvatska Švica« ima jedan jedini pravi hotel, »Jastreb« u Begovu Razdoblju, koji ima 140 postelja. Doduše, u prošlih je deset godina u Gorskom kotaru proradio određen broj obiteljskih pansiona, koji jesu budućnost našeg turizma, ali isto tako znamo da se ti pansioni razvijaju desetljećima, na što Gorski kotar nema vremena čekati. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Šuman: Prijava HONOS-a protiv Mesića politički je pamflet </p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Zbog navodnih kaznenih djela špijunaže i odavanja državne tajne, HONOS - Udruga za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata podnijela je Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. U prijavi, koju je državno odvjetništvo zaprimilo 17. studenoga, stoji da je predsjednik Mesić stavljajući na uvid transkripte i audio zapise koji su bili pohranjeni u Uredu predsjednika engleskom novinaru Johnu Cooksonu počinio krivično djelo špijunaže. </p>
<p>Istovremeno, stoji u kaznenoj prijavi, predsjednik je Mesić dajući određen broj transkripata razgovora bivšeg predsjednika Tuđmana s drugim osobama tjednicima Nacional i Feral Tribune počinio kazneno djelo odavanja državne tajne. Kaznenu prijavu u ime HONOS-a potpisao je Nenad Ivanković, predsjednik te udruge. </p>
<p>U nedjelju poslije podne, u posebnoj telefonskoj izjavi za Vjesnik, Vjera Šuman, glasnogovornica predsjednika Mesića, izjavila je povodom podnošenja kaznene prijave:</p>
<p>- Hrvatska je slobodna zemlja i svatko ima pravo podnijeti kaznenu prijavu protiv koga hoće. Kada je riječ o predsjedniku Republike, očito da je podnošenje kaznene prijave i prilika za osobnu promociju onoga koji tu prijavu podnosi. U ovom konkretnom slučaju mogu reći samo to da su autori ovoga političkog pamfleta dobro upoznati s činjenicom da nijedan dokument koji je stavljen na uvid britanskom novinaru ili hrvatskim novinama nije imao oznaku državne tajne. Osim toga, vjerojatno će predsjednik Mesić po povratku iz SAD-a i sam reći što misli o cijelom slučaju - rekla je na kraju svoje izjave za Vjesnik Vjera Šuman. (M. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sjećanje na žrtve iz Borova</p>
<p>VUKOVAR, 19. studenoga</p>
<p> - Izaslanstva Oružanih snaga RH, Vukovarsko-srijemske županije i grada Vukovara te stradalničkih udruga položila su u nedjelju vijence u Vukovaru, kod teško oštećene zgrade Borovo commerca, u spomen na 19. studenoga 1991., kada su pripadnici bivše jugoslavenske armije i srpskih paravojnih postrojba - nakon što su dan ranije okupirali Vukovar - iz Borovo commerca, koji je u sklopu tvornice Borovo, izveli oko 800 ranjenih hrvatskih branitelja i civila, a neke od njih odmah ubili. </p>
<p>Počast žrtvama polaganjem vijenca odao je ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić. S upaljenim lampionima nekoliko se stotina Vukovaraca uputilo potom u hodnji gradskim ulicama do Mjesnog odbora »Alojzije Stepinac« na Trpinjskoj cesti, u kojem je godine 1991. bilo smješteno zapovjedništvo obrane Borova Naselja. S tog su mjesta zarobljeni hrvatski branitelji i civili odvedeni u brojne srpske koncentracijske logore. Dio njih srpski je agresor istog dana odveo u Borovo Selo, gdje je ubijeno najmanje stotinu hrvatskih branitelja i civila, a njihova su tijela bačena u Dunav. Prema iskazima svjedoka, srpski su vojnici stavljali zarobljenike u čamce, a potom čamce puštali Dunavom te ih s obale gađali zoljama. </p>
<p> Dvjestotinjak je Vukovaraca predvođenih potpredsjednikom Gradskog vijeća Petrom Mlinarićem u nedjelju pohodilo to mjesto na Dunavu. U spomen na žrtve u Dunav je bačen vijenac, a na obali su zapaljene svijeće. Za sve žrtve poginule u Borovu Naselju tijekom srpske agresije na Vukovar služio je misu zadušnicu, ispred ruševina srušene crkve Gospe Fatimske, župnik borovske župe sv. Josipa Radnika fra Ante Perković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska pred zabranom uvoza mesa iz Francuske?</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Osim zabrane uvoza živih životinja iz Francuske, nakon što je u toj zemlji izbila bolest kravljeg ludila, Hrvatska će najvjerojatnije već ovog tjedna popuno zabraniti uvoz bilo kakvih proizvoda životinjskog podrijetla iz te zemlje, rekao je u nedjelju za Vjesnik dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Odluka o zabrani uvoza goveđeg mesa, kaže dr. Brstilo, na snazi je već nekoliko godina i odnosi se na sve zemlje Europske unije (EU). Nadalje, kaže on, što se tiče uvoza drugih proizvoda, koji su također životinjskog podrijetla, iz Francuske se u našu zemlju sad »uvoze simbolične količine«. Riječ je isključivo o proizvodima od »iskoštenog mesa, koje je bez kosti, kičmene moždine, žlijezda i dr.«. Uz to pazi se da takvi proizvodi potječu isključivo s područja gdje dosad nije bilo bolesti kravljeg ludila. No kako je nešto takvo teško kontrolirati, zbog »mira u kući« izvjesna je odluka o zabrani bilo kakvog uvoza, bilo da je riječ o mesu ili životinjskom brašnu. Naime, životinjsko brašno u stočnoj hrani prenosi klicu kravljeg ludila, a ono preko mesa zaražene životinje može pogoditi i čovjeka. </p>
<p>Dr. Brstilo napominje da nadležne državne institucije budno prate što se događa u susjednim državama. Primjerice, Italija će prekinuti uvoz goveđeg mesa iz Francuske, a više tamošnjih gradova već je donijelo odluku o zabrani uporabe goveđeg mesa u dječjim vrtićima i školama. Također je zatraženo da se u mesnicama na vidnim mjestima istakne podrijetlo svakog komada goveđeg mesa. Uz to, Italija priprema i zahtjev EU-u da potpuno zabrani proizvodnju životinjskog brašna, odnosno stočne hrane od koštanog i crnog brašna jer je poznato da se ono priprema od pojedinih ostataka u klaonicama. </p>
<p>Na Vjesnikov upit postoji li mogućnost da meso zaraženo kravljim ludilom »prijeđe« našu državnu granicu, dr. Brstilo odgovara da se prilikom uvoza proizvoda životinjskog podrijetla provodi BSE kontrola (goveđa spongiforna encefalopatija). Uz to, u slučaju da se kod životinja primijete neurološki simptomi, odnosno živčani poremećaji, kao što je slučaj kod bjesnoće, obvezna je pretraga i na BSE-a.</p>
<p>No kako se računa da bi od ukupnog stočnog fonda u zemljama EU-a, u kojima ima oko 40 milijuna goveda, kravljim ludilom moglo biti zaraženo između 200 i 400 tisuća goveda, oprez nije naodmet. Veterinarski institut u Zagrebu uvest će od početka iduće godine i tzv. brze testove koji će na učinkovitiji način detektirati zarazne bolesti kako kod živih životinja tako i kod proizvoda životinjskog podrijetla. </p>
<p>Kravlje se ludilo prvi put pojavilo u Velikoj Britaniji 1986. godine, a, kako je poznato, riječ je o bolesti koja napada živčani sustav životinja. Varijanta iste bolesti na ljude se prenosi jedenjem zaraženog mesa. Dosad su registrirana 84 oboljela u Velikoj Britaniji, tri u Francuskoj i jedan u Irskoj. Još nije ustanovljeno može li se bolest krvlju prenijeti s čovjeka na čovjeka. </p>
<p> No zabrinjava što je tijekom Domovinskog rata među pošiljkom humanitarne pomoći u Voćinu otkriveno i više konzervi britanske govedine. Istina, nikad nije dokazano nije li se možda radilo i o zaraženoj govedini? Svaki proizvod koji ide u javnu potrošnju morao bi biti praćen etiketom i na hrvatskom jeziku o zemlji podrijetla, ako već ne i o uzgajalištu s kojega je stigao na naš stol. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Završen međunarodni skup o Hrvatskoj, BiH i SR Jugoslaviji</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Sudionici Međunarodne konferencije »Perspektive odnosa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije«, održane u Zagrebu od 17. do 19. studenoga uputili su poruku šefovima država i vlada zemalja koje će se okupiti na Zagrebačkom summitu u kojoj ih pozivaju na snažnu podršku pozitivnim društvenim i političkim trendovima koji se u proteklih nekoliko mjeseci očituju u tri spomenute države. Istodobno su ih pozvali da odlučno spriječe posljednje pokušaje prenošenja nacionalizma preko državnih granica i distanciraju se od takve prakse prema Bosni i Hercegovini. Od summita se također traži da osnaži uvjerenja naroda BiH, RH i SRJ da je razdoblje sukoba i patnji, prouzrokovano šovinizmom i velikodržavljem nacionalnih oligarhija prošlo, te da ojačaju nadu u toleranciju i međusobno uvažavanje. </p>
<p>Također se očekuje od međunarodnog skupa da obvežu sve sudionike na daljnju pacifikaciju, ekonomsku stabilizaciju i demokratizaciju tri države i cijele regije. Konferencija o perspektivama odnosa rezultirala je također i zahtjevom da se prihvati nužnost bezuvjetnog uspostavljanja punih diplomatskih odnosa između BiH, RH i SRJ, stvarne normalizacije i svestrane suradnje koja uključuje meke granice i nesmetano kretanje ljudi, dobara i informacija preko granica. Skup se složio, a naglasak na tome očekuje i na summitu, kako nema kolektivnih krivaca, što znači da nigdje nema ni dobrih ni zlih naroda, nego da će oni koji su odgovorni za zločine pojedinačno odgovarati pred Haaškim sudom, a da se žrtvama nedavnih ratova mora omogućiti ostvarivanje njihovih elementarnih prava. Okupljeni predstavnici nevladinih organizacija su se također založili za naglašenu ulogu civilnog društva i nevladinih udruga u što bržem priključivanju zemljama Europske unije. (Vesna Fabris Peruničić)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zagrebački summit potvrdit će potrebu individualnog pristupa Uniji </p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Zagrebački summit 24. studenoga, najveći politički skup od neovisnosti Hrvatske i vjerojatno najveći u tranzicijskoj Europi, trebao bi svojim završnim dokumentom potvrditi potrebu individualnog pristupa Europske unije svakoj od zemalja regije, ali i spremnost zemalja da međusobno surađuju. »Cijeli je dokument kombinacija pridavanja jednake važnosti pristupanja pojedinih zemalja Europskoj uniji na individualnoj osnovi i značenja međusobne regionalne suradnje«, rekao je u nedjelju glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Goran Rotim komentirajući nacrt završnog dokumenta Zagrebačkog summita, koji je podržan u petak u Skopju na sastanku predstavnika Unije, Europske komisije i zemalja obuhvaćenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p> Taj će se dokument još jedanput razmotriti na sastanku Vijeća ministara EU-a u ponedjeljak u Bruxellesu i neposredno pred Zagrebački summit, a iz njega proizlazi i glavna poruka koja će se odaslati sa sastanka na vrhu u Zagrebu. Europska će unija graditi dalju suradnju sa zemljama regije na individualnoj ocjeni postignuća svake zemlje i na njihovoj spremnosti na regionalnu suradnju.</p>
<p> Kako je pojasnio Rotim, nacrt deklaracije ima dva dijela: u prvom dijelu EU izražava očekivanja od zemalja jugoistočne Europe i svoju politiku prema tom području. U drugom dijelu dokumenta pojedinačno se procjenjuje svaka zemlja obuhvaćena Procesom stabilizacije i pridruživanja te se još jedanput naglašava da će Hrvatska tijekom summita s Europskom unijom započeti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p> Nakon što tijekom summita Hrvatska službeno započne te pregovore, očekuje se da Makedonija i svečano parafira Sporazum. Makedonija je, uz Sloveniju, SRJ i Crnu Goru, jedina čija potvrda sudjelovanja još nije stigla zagrebačkim organizatorima.</p>
<p> Iako je u petak hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo nadu da je posrijedi »sporost administracije tih zemalja a ne politička poruka Europskoj uniji«, navodno je Slovenija, koja bi na summitu trebala biti zastupljena na najnižoj razini od svih zemalja odnosno na razini ministra vanjskih poslova, nezadovoljna nacrtom završnog dokumenta u kojem se ne spominje pitanje sukcesije.</p>
<p> I dok suorganizatori summita, Hrvatska i Francuska, naglašavaju važnost sudjelovanja crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, njegov je dolazak pod najvećim znakom pitanja jer bi Podgorica i Beograd međusobno trebali dogovoriti modus Đukanovićeva sudjelovanja, kojemu poziv nije upućen izravno, već preko ureda jugoslavenskog predsjednika.</p>
<p> Petnaest zemalja Europske unije na summitu će predstavljati njihovi šefovi država i vlada, kao i pet zemalja obuhvaćenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Svoje će predstavnike u Zagreb uputiti i Bruxelles, a očekuju se i tri međunarodna predstavnika - za BiH, Kosovo i Pakt o stabilnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Jakovčić domaćin u Banskim dvorima</p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - I ove su nedjelje Banski dvori bili otvoreni građanima koji su željeli vidjeti prostore u kojima radi hrvatska Vlada. Domaćin im je bio ministar za europske integracije Ivan Jakovčić. Znatiželjnika u 10 sati ujutro nije bilo previše i većinom su samo htjeli razgledavati. Posjetitelji su najprije razgledali Plavi salon u kojem predsjednik Vlade prima državna izaslanstva. Dvije bidermayer sjedaće garniture i slika Francousa Wilmotha »Nepoznati oficir« nisu izazivale posebne komentare. Dvorana Ban Josip Jelačić, gdje se održavaju sjednice Vlade, bila je svima prepoznatljiva s televizijskih ekrana. Na pisanom podsjetniku stoji da je to bila radna soba predsjednika Franje Tuđmana od 1990. do 1992. i da je nakon raketiranja Banskih dvora obnovljena i pretvorena u dvoranu gdje se održavaju sjednice Vlade. Iz te se dvorane ide u Banski salon, gdje se često sastaje uži kabinet Vlade. Na kraju je Ured predsjednika Vlade kojim dominira renesansni stol i, među ostalim, slika Otona Ivekovića »Smrt Petra Svačića«. Nakon razgledanja, s posjetiteljima se, uz sok i kavu, u kratkom razgovoru zadržavao i ministar Jakovčić. Ovaj put nismo primijetili građane koji bi od domaćina zahtijevali rješavanje nekoga svojeg problema. Posebnost je ove nedjelje u tome što je Banske dvore, osim nekolicine većinom starijih građana, posjetila i skupina učenika koja je autobusom došla iz Pule. (M. Barišić)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Msgr. Bogović: Naš je kler još previše autoritaran </p>
<p>Hrvatski katolički pokret postojao je od početka 20. stoljeća do 1945. kada su ga komunističke vlasti zabranile. Željeli bismo da se on u nekim vidovima obnovi, no ne mislimo da bi bilo pametno nastaviti ondje gdje je Pokret zaustavljen / Mislim da je potrebno sačuvati zdravu kritičnost prema onome što je bilo u prošlosti. Bojim se i kritizerstva i oduševljenja bez pokrića / Posebno treba razvijati pastoral mladih i pastoral vojske i policije </p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Na prijedlog nadbiskupa Josipa Bozanića, Hrvatska biskupska konferencija (HBK) nedavno je zadužila mons. Milu Bogovića, gospićko-senjskog biskupa i predsjednika Komisije HBK za laike, da organizira znanstveni skup o Hrvatskom katoličkom pokretu i suvremenom organiziranju katoličkog laikata u Hrvatskoj. To je bio povod za Vjesnikov razgovor s mons. Bogovićem.</p>
<p>• Kako ocjenjujte stanje u katoličkom laičkom pokretu u Hrvatskoj?</p>
<p>- Hrvatski katolički pokret postojao je od početka 20. stoljeća pa sve do 1945. kada su ga komunističke vlasti zabranile. Željeli bismo da se on u nekim vidovima obnovi. Radi se, dakle, o tome da se udruži sva dobra volja, i u kleru i u laicima, za ispunjavanje zadataka koje Crkva ima u našem narodu. Ne mislimo da bi bilo pametno nastaviti ondje gdje je Pokret zaustavljen 1945. Nakon toga dogodilo se mnogo toga, a za nas su najvažniji događaji Drugi vatikanski sabor i pobjeda demokracije u Hrvatskoj. Treba se znati okoristiti iskustvom Hrvatskog katoličkog pokreta do 1945., ali spomenutim dvama događajima postavljena su za organiziranje katoličkih laika neka nova polazišta.</p>
<p>• Usporedite aktivnosti i utjecaj laika u Crkvi u Hrvata s laičkim pokretima u Europi.</p>
<p>- Kad kažete »u Europi« mislite zacijelo na onaj dio koji nije bio pod komunističkom vlašću, gdje su se crkvene laičke organizacije razvijale nesmetano i neprekinuto. Ni tu razvoj nije išao u istom smjeru. U Italiji i Austriji npr. djeluje i danas Katolička akcija kao središnje i koordinacijsko tijelo raznih katoličkih udruženja, ali uz to postoji posebno laičko vijeće koje je nastalo nakon II. vatikanskog sabora. Ono je neka organizacija paralelna s Katoličkom akcijom, s tendencijom da ju zamijeni suvremenijom formom. U Njemačkoj Katolička akcija i ne postoji, već se cjelokupno laičko gibanje odvija unutar nove strukture, nastale nakon Sabora. U nas su nakon pobjede demokracije i uspostave samostalne hrvatske države nastale brojne laičke organizacije. Problem je u tome što nije nađen ključ po kojem bi se one međusobno povezale da rade koordinirano, da se međusobno znaju, surađuju i nadopunjuju. Kad se danas govori o organiziranju katoličkog laikata, u prvom redu misli se na aktivnije sudjelovanje neklerika u apostolatu Crkve, kao i na u aktivnije sudjelovanje katolički formiranih laika u životu društva općenito. Možemo o tome mnogo toga naučiti od Europe, ali vjerujem da ni naše kršćanske godine nakon 1945. nisu vrijeme izgubljeno za Crkvu, pače mislim da bismo mi tom katoličkom gibanju u svijetu mogli dati novu svježinu.</p>
<p>• Istraživanje teologa Marijana Valkovića pokazuje da je u Hrvatskoj, među 87 posto deklariranih katolika, samo 25 posto praktičnih i da laici u cjelini nisu baš aktivni u Crkvi u Hrvata. Što su uzroci tome?</p>
<p>- Što se tiče »praktičnih katolika«, mislim da ni u drugim europskim zemljama postotak nije veći. Nakon 1945. godine na one se, koji su bili povezaniji s Crkvom, često puta gledalo kao na narodne neprijatelje. Njihova karijera u društvu time je svakako usporena, ako ne i zapriječena. U takvim prilikama svećenici nisu ni htjeli izlagati opasnosti ljude koji su u državnim službama morali tražiti sredstva za uzdržavanje sebe i obitelji. Nažalost, stekle su se navike koje su prenesene i u vrijeme kada su one štetne. I pored velikih deklaracija, mislim da je naš kler, uključujući tu i nas biskupe, još previše autoritaran i samodostatan da bi ostavio dovoljno prostora za angažiranje laika. Uvjeren sam da to nije iz loše volje, nego jednostavno drukčije ne umiju raditi, iako se nedvojbeno trude.</p>
<p>• Koje su laičke organizacije danas najaktivnije, uključujući novoutemeljene prošlog desetljeća?</p>
<p>- Ne bih se usudio davati ocjene o aktivnosti i uspješnost, jer moja su saznanja u tome nedostatna, a i zbog toga što je mnogo puta uspješan rad neke udruge poznat samo uskom krugu. Mnogi su me zvali na svoje skupštine i proslave, ali sam se slabo mogao odazivati. Više sam pratio rad pokreta »Molitva i Riječ«, Katoličkog zbora »MI«, Hrvatskog liječničkog društva i još nekih. U mojoj biskupiji osnovana je Udruga hrvatskih katoličkih muževa. Ona ima sjedište u Gospiću. Osnovana je i podružnica Hrvatskih katoličkih gospodarstvenika i Križara. Veselim se svakoj organiziranoj inicijativi. Pozivam i druge udruge da ovom području posvete više brige. </p>
<p>• Ima li laički pokret u Hrvatskoj snagu pokrenuti dublje procese promjena u Crkvi? </p>
<p>- Kako rekoh, laički pokret u doslovnom smislu u nas ne postoji. Tek kad se svi katolici na našem prostoru - tu mislim i na one u Bosni i Vojvodini, jer prvi katolički pokret nisu zaustavljale granice država ni banovina - okupe oko jednog jasnog i suvremenog programa, tek tada možemo reći da je riječ o sveopćem gibanju, pokretu. To želimo, ali toga još nema. Ako dođe do takva gibanja, nema sumnje da će doći do znatnih pozitivnih promjena u životu Crkve u nas.</p>
<p>• Na zadnjoj sjednici Komisije za laike posebno ste istaknuli dva pastoralna područja koja treba razvijati: pastoral mladih i pastoral vojske i policije. Zašto baš te?</p>
<p>- Zalagao sam se da šibenski biskup Ante Ivas preuzme brigu za pastoral mladih. On njih razumije, on se s njima voli družiti, jednom spontanom gestom kaže im mnogo. Ja sam tu slab, a na mene kao predsjednika Komisije za laike spada i briga za organizirani rad s mladima. Kad je to moje zalaganje urodilo plodom, bilo mi je veoma drago. Nedavno sam prigodom Dana vojne kapelanije u Gospiću razgovarao sa zapovjednikom 9. gardijske brigade brigadirom Jozom Šerićem. Tada sam prvi put osjetio koje nam se polje rada pruža kroz slobodan pristup vojsci. Kad sam 1959. služio vojsku u Ljubljani, morao sam katkada pet puta obići oko katedrale dok se ne bih osigurao da me neko zlo oko ne vidi da idem u crkvu. Sada nas ti mladi i zdravi ljudi zovu da dođemo k njima. Zato mi je bilo drago da nam se na Komisiji pridružio i vojni ordinarij Juraj Jezerinac.</p>
<p>• Predložili ste i neke ispravke Statuta Komisije za laike. O čemu se radi?</p>
<p>- Bitne izmjene su u tome što više nismo vijeće nego biskupska komisija s pridruženim članovima laicima. Imamo pododbor za mlade te za vojsku i policiju, što prije nije bilo.</p>
<p>• Što ćete akcentirati u pripremama znanstvenog skupa o hrvatskom katoličkom pokretu, najavljenom za proljeće iduće godine?</p>
<p>- Mislim da je potrebno sačuvati zdravu kritičnost prema onome što je bilo u prošlosti. Bojim se i kritizerstva i oduševljenja bez pokrića. Neki podcjenjuju plodove Hrvatskog katoličkog pokreta, a neki ih precjenjuju. Osim toga, ne smijemo nikako kopirati ono što je nekad bilo, pa makar onda bilo jako dobro. Uz to, treba računati da je Drugi vatikanski sabor lansirao veoma uspješno neke nove forme udruživanja koje obećavaju mnogo više od onih starih. U to su se uvjerili oni koji su pokušali primijeniti. Na žalost, još i danas je premalo ozbiljnih pokušaja. Više puta se osjećam kao da gluhima pričam priču.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Iz proračuna više socijali, zdravstvu, gospodarstvu, znanosti, kulturi...</p>
<p>Vlada izlazi pred Sabor s prijedlogom proračuna za idući godinu »teškim« 53 milijarde kuna/ Najviše bi se novca u državnu blagajnu trebalo sliti od poreza, čak 38,2 milijardi kuna/ Planira se da će država potrošiti 50,8 milijardi kuna/ Od toga će novca 13,8 milijardi otići za izdatke za zaposlene, pa će se tako, po računu Ministarstva financija, samo za bruto plaće i nadnice utrošiti 10,25 milijardi kuna </p>
<p>ZAGREB, 19. studenoga</p>
<p> - Više novca socijali, zdravstvu, znanosti, kulturi, gospodarstvu, a manje policiji, obrani, pravosuđu i prosvjeti. Tako bi se ukratko mogao rezimirati prijedlog proračuna za iduću godinu koji će uskoro »pročešljavati« saborski zastupnici. Premda je premijer Ivica Račan najavio Vladinu ostavku ako predloženom planu državne blagajne susjedi preko puta Markova trga ne daju zeleno svjetlo, njegova će ministarska ekipa imati pune ruke posla da obrane Asteriksovu vrećicu od 53 milijarde kuna. Naime, sudeći po dosadašnjim raspravama o proračunu, zastupnicima jamačno to neće biti dovoljno, pa će se tražiti dodatni novac za ceste, škole...</p>
<p>Prema Crkvenčevoj financijskoj križaljci, od te 53 milijarde u državnu bi kasu najviše trebalo pristići od poreza, čak 38,2 milijardi kuna, ponajviše od poreza na dodanu vrijednost, čak 22 milijarde, te trošarina, osam milijardi kuna. Od carina bi se trebalo prikupiti oko tri milijarde, poreza i prireza na dohodak 3,6 milijardi... Zanimljivo je da se država nada kako će iduće godine od privatizacije i prodaje udjela u poduzećima prihodovati 12,5 milijardi kuna. </p>
<p>Što se tiče izdataka, planira se da će država potrošiti 50,8 milijardi kuna. Od toga novca 13,8 milijardi otići će za izdatke za zaposlene, pa će tako, po računu Ministarstva financija, samo za bruto plaće i nadnice otići 10,25 milijardi. Uz to, predviđa se da će se zastupnicima u ime naknada isplatiti 63,4 milijuna kuna. No promatrano u cjelini svim se proračunskim korisnicima počev od Ureda Predsjednika, Sabora, Vlade preko pojedinih ministarstava do državnih zaklada i agencija izdaci za plaće smanjuju za deset posto.</p>
<p>Pa kako je podijeljen proračunski kolač?</p>
<p>Ured Predsjednika trebao bi se iduće godine zadovoljiti sa 20,68 milijuna kuna, što je za milijun kuna ili 6,36 posto manje nego ove godine. I Ured za nacionalnu sigurnost je u minusu u odnosu na ovu godinu. Zapast će ga 51,8 milijuna kuna, za razliku od ovogodišnjih 57,9 milijuna. Ministar Mate Crkvenac također je među onima u čiji će resor pristići manje novca nego lani. On će se morati »pokriti« sa 13,8 milijardi kuna, od kojih će 12,573 milijardi otići na otplatu starih dugova. U »minusu« je prema ovoj godini i Ministarstvo unutarnjih poslova, koje bi se trebalo zadovoljiti s oko tri milijarde kuna. Valja napomenuti da su Lučinovoj ekipi izdaci za plaće smanjeni za oko 2,6 milijardi kuna, što je, za razliku od ostalih ministarstava osim obrane, manje za 13,9 posto. I kad smo kod Radoševa ministarstva, ono će svoje potrebe trebati pokriti sa 4,352 milijarde kuna, odnosno 8,21 posto manje nego ove godine.</p>
<p>Također s manje proračunskog novca treba računati i ministar Vladimir Strugar. Naime, njegovu Ministarstvu prosvjete i športa namijenjene su 4,6 milijarde kuna, za razliku od ovogodišnjih 4,9 milijardi. S manje proračunskog novca raspolagat će i Pave Župan-Rusković jer je za turizam predviđeno oko 212,8 milijuna kuna, što je 11 posto manje nego ove godine. U proračunskom je minusu i ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević, i to za 7,5 posto, pa će se morati zadovoljiti sa 1,8 milijardi kuna umjesto dvije, koliko je imao na raspolaganju ove godine. I Radimir će se Čačić morati zadovoljiti s manje proračunskoga novca, točnije, sa 2,4 milijarde kuna umjesto ovogodišnjih 2,9 milijardi. Manje novca namijenjeno je i Ministarstvu branitelja, kojemu je dodijeljeno 2,3 milijarde kuna, no to ni u kojem slučaju ne znači da će branitelji biti zakinuti u svojim pravima iako ministarstvo dobiva 7,5 posto manje nego ove godine. </p>
<p>Na dobitku je Davorko Vidović jer bi Ministarstvo rada i socijalne skrbi trebalo dobiti 9,6 milijardi kuna. Od tog će se novca 2,1 milijarde utrošiti za vraćanje duga umirovljenicima, 1,7 milijardi za »mali mirovinski zakon«, a povećan je i novac za civilne žrtve rata te zaštitu vojnih i civilnih invalida. Također, zbog ovogodišnjega smanjenja doprinosa za dva posto, u proračun je ukalkulirana i 1,2 milijarda transfera u mirovinski fond. Što se tiče Ministarstva zdravstva, ministrica Stavljenić-Rukavina će dobiti krišku proračunskog kolača tešku 2,369 milijardi kuna. I to ministarstvo, zbog smanjenih doprinosa, planira za kompenzacije HZZO-u transferirati milijardu kuna. </p>
<p>Profitirat će i Goranko Fižulić koji bi trebao raspolagati sa 426 milijuna kuna, od kojih će se 255 utrošiti u brodogradnju. Povećan je i proračunski novac za Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva za 17 posto, ili u kunama to će ministarstvo raspolagati sa 146 milijuna. Kad je riječ o poljoprivredi i šumarstvu, za taj su resor predviđene dvije milijarde, za razliku od ovogodišnjih 1,5 milijarde kuna. Od te dviju milijarde, 1,4 milijarde namijenjene su subvencijama u poljoprivredi. I Alojz Tušek može se pohvaliti s više novca poreznih obveznika nego ove godine jer je za njegov resor predviđeno 3,6 milijardi, od kojih će se 1,1 milijarda transferirati HŽ-u. Prema predloženom proračunu u plusu je i Ministarstvo znanosti kojem je namijenjeno 2,32 milijardi, potom kulture 590 milijuna, za europske integracije 36,5 milijuna, i vanjskih poslova 464 milijuna kuna. Dulje rukave imat će i Božo Kovačević, čije će ministarstvo dobiti 20 posto više nego ove godine, odnosno 124 milijuna kuna, od kojih bi se deset trebalo potrošiti za programe izvršenja inspekcijskih rješenja građevinske inspekcije. Što se tiče same Vlade, i ona je u plusu za 27,5 posto, odnosno trebala bi dobiti 217 milijuna. Treba kazati da su u Vladi povećana sredstva za Ured za zatočene i nestale, koji bi umjesto sadašnjih 313.000 trebao dobiti 8,7 milijuna kuna, od kojih je 5,9 namijenjeno ekshumaciji i identifikaciji žrtava Domovinskog rata. </p>
<p>Na dobitku je i Sabor kojem je namijenjeno 211 milijuna kuna, među koje je uračunato i 76 milijuna koje se kani utrošiti na provedbu izbora. No uz lokalne izbore i one za Županijski dom iduće je godine i popis stanovništva. Stoga su za Državni zavod za statistiku predviđena 163 milijuna proračunskih kuna, od kojih će se 109 utrošiti upravo u popis stanovništva.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001120].
|
