NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001020].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221282 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Potreban je konsenzus o promjenama Ustava, a ne svrstavanje na Predsjednikovu ili Vladinu stranu</p>
<p>Kramarić: Navijanje za Predsjednika ili Vladu ne dolazi u obzir / Kajin: Inzistiratiramo na što hitnijim izmjenama Ustava i konsenzusu u interesu Hrvatske / Trconić: Mesićevo pismo ne doživljavam dramatičnim, više od 50 posto njegovih primjedbi HSS-u je potpuno prihvatljivo / Sanader: HDZ se neće posebno osvrtati ni na pismo predsjednika Mesića niti na prijedlog Vlade o ustavnim promjenama / Granić: DC smatra da u vezi s ustavnim promjenama postoje velike napetosti između Vlade i predsjednika države</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Pismom predsjednika Stjepana Mesića u kojem on izražava nezadovoljstvo Nacrtom promjena Ustava otvoreno je pitanje stranaka koje bi podržale Predsjednika u slučaju nepostizanja dogovora o promjenama Ustava i njegove eventualne odluke da inicira promjene Ustava, za što mu treba poptora jedne petine saborskih zastupnika. Iako se već kalkulira sa strankama na koje bi Mesić u tom slučaju »sigurno« mogao računati, čelnici tih stranaka ne žele razgovarati na taj način, a njihova je osnovna poruka da se o pitanju promjena Ustava mora postići konsenzus te da se oni ne žele svrstavati ni na jednu stranu, već žele da se pronađu najbolja, dogovorna rješenja. No, isto tako, iz stranaka Porečke skupine poručuju da predsjednik Mesić novim Ustavom ne smije dobiti funkciju fikusa, jer je izabran neposrednim izborima, što mu ipak daje drukčiju poziciju od one koju imaju predsjednici u ostalim parlamentarnim demokracijama.</p>
<p>»Navijanje za Predsjednika ili Vladu ne dolazi u obzir. Pitanje Ustava je pitanje koje mora biti riješeno dogovorom i konsenzusom, a nikako svrstavanjem na jednu ili drugu stranu i nema nikakva razloga automatski LS svrstavati na nečiju stranu«, rekao je Vjesniku v.d. predsjednika LS-a Zlatko Kramarić. Kramarić, međutim, ističe da je nedopustivo ponašanje saborskoga Odbora za Ustav, koji je nakon dogovora Vladine i Predsjednikove radne skupine intervenirao u Nacrt ustavnih promjena i u zadnji trenutak takav nacrt s nekim bitnim izmjenama dao zastupnicima, u čemu je uzrok cijelog sukoba i na što se ne smije pristati.</p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin također naglašava da će njegova stranka inzistirati na što je moguće hitnijim izmjenama Ustava i na postizanju konsenzusa o tom pitanju, i to ne u korist jednoga ili drugog čovjeka, nego u interesu Hrvatske. IDS participira u Vladi, poštuje Odbor za Ustav, a na predsjedničkim izborima podržao je Mesića i zato je u situaciji da ga jedino može zadovoljiti to da se sjedne za stol i postigne dogovor o ustavnim riješenjima, naglašava Kajin. Što se tiče Mesićevog pisma, Kajin ističe da su, po njegovu mišljenju, sva dopisivanja bespredmetna, ali isto tako nije korektan ni postupak Odbora za Ustav, koji je praktički na dan rasprave o Nacrtu ustavnih promjena izašao s verzijom koja je u nekim dijelovima bitno odstupala od dogovora. Naime, objašnjava, 15 dana prije rasprave zastupnici su dobili Nacrt, ali su na dan rasprave dobili izmjenjeni Nacrt o kojem se onda nisu mogli kvalitetno očitovati. »I ljudi na Pantovčaku i na Markovom trgu trebaju znati da 90 posto građana ne opterećuju ustavno-pravne formalnosti, već tragična svakodnevica u kojoj trebaju preživjeti s 1.200 kuna mjesečno«, kaže Kajin i ističe da ima onih koji tu polemiku između Pantovčaka i Markovog trga doživljavaju kao borbu za moć. Jer, što bude više ovlasti, veća je i moć.</p>
<p>»Hrvatska se obvezala promijeniti Ustavni poredak i promijeniti polupredsjednički u parlamentarni sustav i od toga se ne može odustati, ali isto tako imamo neposredno izabranog predsjednika Republike, koji ne može biti samo puki fikus«, ističe Kajin i dodaje da bi Predsjednik, iako parlamentarni sustavi apostrofiraju odgovornost vlade i njenu veću ulogu u odnosu na predsjednika, on morao zadržati barem dio ovlasti. Predsjednik bi tako morao imati ovlast djelovati u kriznim situacijama poput one s generalima otprije nekoliko tjedana, mora zastupati zemlju u inozemstvu, mora imati ovlasti nad vojskom i sukreirati vanjsku politiku te nadzirati rad obavještajne zajednice, navodi Kajin. Najvažnije je pak da se što hitnije promijeni stanje u kojem imamom Ustav, ali se ustavni mehanizmi provode na temelju dogovora čelnih ljudi države, jer takvo stanje može potencirati institucionalnu nestabilnost države.</p>
<p>Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić također je zagovornik postizanja konsenzusa i dogovora o Ustavu, a Mesićevo pismo ne doživljava dramatičnim već, naprotiv, dobrim materijalom za raspravu. Iako drži neobičnim što se Mesić odlučio na to pismo, Trconić ističe da je više od 50 posto njegovih primjedbi HSS-u potpuno prihvatljivo. Osim toga, ima i nekih posve upitnih, kao što je Predsjednikov stav o tome da Sabor ne bi trebao raspravljati o izvješću Predsjednika, kao što je i ambicija da imenuje upravu vojne i civilne obavještajne zajednice. To je, naime, vrlo jaka ovlast koja je primjerena predsjedničkom, a ne parlamentarnom sustavu, ističe Trconić, koji smatra da bi Predsjednik trebao imati te ingerencije nad dijelom obavještajne zajednice koji spada pod vojsku, dok bi ostale civilne službe trebale biti pod ingerencijom Vlade.</p>
<p>Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je na konferenciji za novinare rekao da se njegova stranka neće posebno osvrtati ni na pismo predsjednika Mesića niti na prijedlog Vlade o ustavnim promjenama, jer drže da oba prijedloga imaju mnogo nedostataka.</p>
<p>Čelnik DC-a Mate Granić ističe da Mesićevo pismo predsjedniku Hrvatskog državnog sabora samo po sebi govori da postoje velike napetosti između Vlade i predsjednika države, poglavito u vezi s ustavnim promjenama. »Uobičajena demokratska praksa je da se ustavne promjene donose konsenzusom i to političkih stranaka u parlamentu. Demokratsko pravo predsjednika je da kaže svoje mišljenje«, rekao je Granić. U DC-u smatraju da u sadašnjem Vladinu prijedlogu ima nelogičnosti, primjerice nelogičan im je prijedlog da poslanicu o stanju države i nacije potpisuje i premijer i da se o njoj raspravlja. Druga stvar je vanjska politike u kojoj, drže u DC-u, treba do kraja raščistiti šro su čije ovlasti. Prema tome, pismo predsjednika Mesića s jedne strane govori o dubokim razlikama u vezi s ustrojem izvršne vlasti, a s druge ga treba shvatiti kao poticaj za raspravu o konačnom prijedlogu ustavnih promjena, zaključio je Granić.</p>
<p>Unatoč nekoliko pokušaja tijekom četvrtka da se o Predsjednikovom pismu dobije i mišljenje predsjednika HSLS-a Dražena Budiše ili nekoga od njegovih najbližih suradnika u stranci, Vjesnikovi su novinari dobivali uvijek isti odgovor - da su traženi sugovornici »na sastancima«.</p>
<p>Marija Pulić, Marko Barišić i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mesić može produljiti postupak, ali ne može spriječiti ustavne promjene</p>
<p>S obzirom na mogućnost da ne dođe do suglasnosti Vlade i Predsjednika o ustavnim promjena, postavlja se pitanje o tome može li, prema sadašnjem Ustavu, predsjednik Stjepan Mesić spriječiti donošenje tih promjena.</p>
<p>U članku 138. Ustava stoji da o promjeni Ustava odlučuje uz prethodno mišljenje Županijskog doma »Zastupnički dom dvotrećinskom većinom svih glasova«. Dakle, ako bi vladajuća koalicija pronašla 101 glas u Saboru, bez obzira na protivljenje predsjednika države, mogla bi izglasati ustavne promjene. Promjenu Ustava, stoji u sljedećem članku, proglašava Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, što znači da ustavne promjene stupaju na snagu bez potrebe suglasnosti ili potpisa predsjednika države.</p>
<p>Mesić, međutim, može produljiti postupak ustavnih promjena. Naime, prema članku 136., pravo predlaganja promjena Ustava ima jedna petina zastupnika, predsjednik Republike i Vlada RH. To znači da predsjednik Mesić može sam poslati u parlamentarnu proceduru svoj prijedlog promjena Ustava i ne treba mu potpora petine zastupnika. Međutim, to mnogo ne znači, jer parlamentarna većina može odbaciti njegov prijedlog ustavnih promjena. </p>
<p>Kao mogućnost da spriječi ustavne promjene kojima bi se njemu smanjile ovlasti, spominjala se mogućnost da predsjednik države raspusti parlament. Međutim, to nije moguće. U članku 104. Ustava stoji da predsjednik Republike samo na »prijedlog Vlade i uz supotpis njezina predsjednika, a nakon savjetovanja s predsjednikom Doma, može raspustiti Zastupnički dom«. Dakle, bez Račanovog potpisa Mesić ne može raspustiti Sabor.</p>
<p>Predsjednik Republike, međutim, može razriješiti predsjednika Vlade. U članku 98. Ustava stoji, između ostalog, da predsjednik Republike »imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade«. Mesić, dakle, može razriješiti Račana bez potrebnih obrazloženja. Međutim, ako zastupnici ocijene da je nekim potezom predsjednik RH odgovoran za povredu Ustava, mogu u Saboru pokrenuti postupak za njegovu smjenu.</p>
<p>U članku 105. piše da postupak za utvrđivanje »posebne odgovornosti predsjednika Republike može pokrenuti Zastupnički dom dvotrećinskom većinom svih zastupnika«. U tom slučaju, odluka Sabora dolazi pred Ustavni sud, koji o odgovornosti predsjednika odlučuje također dvotrećinskom većinom (ima 11 sudaca). Ako Ustavni sud utvrdi njegovu odgovornost, »predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava«.</p>
<p>O mogućnosti raspisivanja referenduma govori članak 87. U njemu piše da referendum o prijedlogu za promjenu Ustava može raspisati Zastupnički dom, ali i predsjednik Republike. No, predsjednik RH za odluku o raspisivanju referenduma treba »prijedlog Vlade i supotpis predsjednika Vlade«. Dakle, bez Račanovog potpisa, Mesić ne može raspisati referendum. (M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Marković: Ćiro i reprezentativci su potpisivanjem peticije učinili neoprostivi gaf</p>
<p>Zašto bi Dinamo i sadašnja uprava odgovarali za nešto što su napravili ljudi iz bivše uprave!?- pita Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Ako hrvatski nogometni prvoligaši do petka, 20. listopada, i ne plate sva porezna dugovanja državi, moći će u subotu odigrati svoje redovno kolo, jer oni imaju pravo na žalbu nakon primitka rješenja, a rok za žalbu nije isti za sve klubove, glasi objašnjenje Ministarstva financija.</p>
<p>A što o svemu kaže teško uhvatljivi predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković budući da je riječ o velikim dugovima i čak pet klubova? </p>
<p>Kako će se uopće rasplesti nogometno-porezni čvor? Nije, naime, tajna da hrvatski klubovi u ovome trenutku ne mogu platiti dugove (Dinamo 303 milijuna kuna, Hajduk 188, Osijek 54,5, Rijeka 47 i Čakovec milijun kuna). Saznali smo da je Marković u Ženevi, na Uefinom sastanku predsjednika i glavnih tajnika nacionalnih saveza.</p>
<p> Teme: transferi i statusi ugovora igrača unutar Europske unije. Vruće teme, sigurno, ali kilometrima dalako od naše svakodnevice. Kad smo napokon dobili Markovića, zanimali su nas - porezi.</p>
<p> • Kako komentirate prijetnje klubovima da bi mogli u stečaj, ako ne ispune svoje obaveze koje je dostavila Financijska policija?</p>
<p>- Ne vidim, primjerice, zašto bi Dinamo, ili bilo koji naš klub i njegova sadašnja uprava trebali odgovarati za nešto što su napravili neki drugi ljudi u nekim drugim vremenima. A i tada su, svi znamo, u klubove dolazili financijski inspektori. I što su zaključivali? Zaključivali su da se sve radi po propisu i zakonu. Kako je moguće da je tada sve bilo u redu, a danas to isto više nije u redu? Zašto se ne krene i na te ljude? Bi li ovaj Izvršni odbor HNS-a, koji djeluje tek od travnja, trebao biti odgovoran za stanje u hrvatskom nogometu koje su uspostavili neki drugi ljudi? Zato i jesam izvjesni optimist da će se pronaći riječi razuma, da će Dinamo ipak putovati na utakmicu Kupa Uefe, u Parmu. Eto, ovdje, u sjedištu Uefe u Ženevi, kad su čuli za sve to, a čuju svaku riječ, gotovo ne mogu vjerovati da je nešto takvo moguće. U Uefi, dakako i Fifi, ne mogu vjerovati ni u to da se politika stalno isprepliće s nogometom, što je u nas slučaj... U utorak, na sjednici IO HNS-a, jedan je član nogometne vlade, Mladen Ivančić, dao neopozivu ostavku, a još je jedan, Miroslav Uljan, najavio da će njegovim stopama.</p>
<p>• Što znate o toj najavi? Ivančić očito više nije usamljeni glas koji se pri izjašnjavanju na Skupštini IO HNS-a opredijelio protiv sadašnjeg izbornika Miroslava Blaževića?</p>
<p>- Novinari su dobrim dijelom, ako ne i u glavnini, središnji krivci što se od muhe stvara slona. Jest, bio je neoprostivi gaf ono s potpisivanjem peticije, što su napravili reprezentativci predvođeni izbornikom Ćirom Blaževićem. Izvršni je odbor taj čin osudio i nešto takvo ubuduće je nemoguće. No, uz nešto malo više dobre volje - koja nam općenito u svemu nedostaje - bilo bi manje povoda za otvoreni lov na čovjeka, kad smo u stanju razgoliti se do kože, a posljedica je nesaglediva mržnja i jal.</p>
<p>• Što mislite o tom kolektivnom ludilu u koje upadnemo svi redom čim nam netko pokaže »crvenu krpu« ili među nas ubaci »masnu kost«?</p>
<p>- Teško mi je to reći, a kad bih nešto i rekao, to bi samo bilo dolijevanje ulja na vatru. Počnimo se malo baviti loptom, nogometom. Ima dobrih utakmica, momčadi... Eto, primjerice, Osijek je sjajan, pa Zagreb, gotovo da igra dobro kao kad sam ga ja nekad vodio. Razmišljajmo o sportskim radnicima koje je danas nemoguće naći. Toliko se, naime, sport zatrovao u svim segmentima da od njega ljudi bježe umjesto da, s obzirom na njegovu prirodu, hrle u njega.</p>
<p>• Znate li da se Uljan sad ograđuje od toga da je Blažević sa 16-1 u glasovima dobio opće povjerenje? Uljana čudi drskost kojom se predstavlja njihovo raspoloženje, umjesto da je upotrijebljena izjava »većina je u neformalnom izjašnjavanju bila za Blaževića, ostali protiv«?</p>
<p>- Nije neobično posipanje pepelom, no postoji i zapisnik koji je sve evidentirao. Jedino je Ivančić od početka bilo nepokolebljiv. A zašto netko dođe s jednim stavom, a ode s drugim, pa se ponovno želi vratiti prvom, to je njegova stvar. Nakon toga dođe čovjeku da kaže kako mu je dosta ljudi, pa i u vlastitoj organizaciji, u kojemu jedino svađa prosperira. Stoga ćemo na idućoj sjednici, za 14 dana, raspraviti o svemu. Ako treba, neka se i mene preispita, stavi na vagu moj mandat. Mogući je i rez u Izvršnom odboru. Neobično mi je, međutim, da se gledamo preko plota u trenutku kad nogometna organizacija financijski dobro stoji, kad imamo dobro postavljene relacije sa sucima, uspostavljamo novi sustav organizacije nogometa...</p>
<p>• Smijemo li primijetiti da bi sve možda bilo rješivo žrtvovanjem izbornika kad je već stvorena takva klima?</p>
<p>- Stvara se dojam da Marković štiti Blažževića, što nije točno. Štite ga ugled i rezultati. Jest da sam prijatelj s Blaževićem, ali to Blaževiću neće pomoći posrne li gdje ne smije. Osobno, mislim da 1-1 sa Škotskom nije kiks.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mesić »ubacio« u petu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, hoće li EU kočiti?</p>
<p>Razmišljanjem naglas o domaćim euroželjama, predsjednik Mesić odašilje i poruke prema Bruxellesu / Da bi ubrzala ulazak u Europsku uniju, Hrvatska mora biti pragmatična / Valja uskladiti zakone s europskima te dostići polovicu europskoga BDP-a</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - »Nadam se da ćemo do 2005. godine postati punopravnom članicom Europske unije«. Takvom se optimističnom izjavom u Budimpešti i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odnedavno pridružio nizu dužnosnika i čimbenika s domaće političke scene koji s manje ili više entuzijazma gledaju u smjeru Bruxellesa. </p>
<p>Te su obećavajuće prognoze, dakako, legitimne ima li se na umu da dolaze od prvoga čovjeka u državi. Od Predsjednikova se ureda, bio taj smješten na Pantovčaku, Markovu trgu ili gdje drugdje, i očekuje da se s vremena na vrijeme očituje o strateškim ciljevima ovdašnje vanjske politike. A o potpunom integriranju domovine u zapadni kulturni, ekonomski i vrijednosni krug konsenzus je u Hrvata postignut i prije postojanja nezavisne Hrvatske. Na stranu to što većina među Hrvatima ne razumije što to zapravo znači, a još manje znaju kako to postići. Na predsjedniku države je, međutim, da svako toliko obodri domaću javnost perspektivnim izjavama i po mogućnosti ih začini rasudu dosežnim rokovima.</p>
<p>Ma koliko se domaćim euroskepticima to činilo preambiciozno, spominjanje 2005. za Hrvatsku u Budimpešti nije nužno loše. Ako se u konačnici 2005. i pokaže presamouvjernim datumom za malu zemlju na istočnoj obali Jadrana, dobro je što prvi čovjek s Pantovčaka javno prognozira. Razmišljanjem naglas o domaćim euroželjama, Predsjednik odašilje i poruke prema Bruxellesu. Svojevrsnim pritiscima prema van, povrh toga, službeni Zagreb potvrđuje i da je subjekt u kreiranju vlastite pozicije na međunarodnoj sceni. Dakako da mala zemlja ne može imati međunarodnu težinu prispodobivu velikima, ali u zadanim okvirima može, štoviše, dužna je voditi računa o smjeru i brzini integriranja države u internacionalne asocijacije.</p>
<p>Sagleda li se, međutim, »budimpeštanska 2005.« u kontekstu projekta proširenja Europske unije, taj rok tada zadobiva ponešto drukčiju dimenziju. Ni desetak godina nakon pada Berlinskoga zida, Bruxelles nije ponudio konkretni datum za primanje novih članica. Europski istok već godinama računa s 2003. kao godinom velikoga »europaskoga praska«. Zapadna petnaestorica, međutim, nikad nisu službeno prisegnula na taj nadnevak. Štoviše, u neslužbenim su razgovorima radije spominjali 2005. godinu za Istok. I jedni i drugi u međuvremenu se ufaju u prosinački summit u Nici, iščekujući da će taj sastanak na vrhu, koji ujedno obilježava i kraj francuskoga predsjedanja Unijom, sam od sebe ponuditi odgovore na europske aporije. Te je iluzije prošlih dana, na opće eurospko iznenađenje, učas raspršio sam šef francuske diplomacije Hubert Vedrine, nazvavši te igre s rokovima običnom demagogijom. Od Nice i u Nici,dakle, ne treba očekivati ništa spektakularno. Neobično, budući da se praktički već godinu dana to francusko odmaralište na bivšem Istoku spominje kao »dan D«. Vedrineova je neposrednost još veće iznenađenje ima li se u vidu da se Francuska nadala pobrati vrhnje s najdelikatnijeg i za kontinent najdalekosežnijega pitanja. Pariz, naime, želi postati faktorom u odnosima prema srednjoj i istočnoj Europi i u tome oduzeti primat Njemačkoj. Poznat po tradicionalnom amtiamerikanizmu, Pariz kani i parirati Amerikancima, koji su sve prisutniji u Europi, a osobito u južnome kutu kontitenta (BiH i Kosovo). U rascjepu između Vedrinove demagogije i Mesićeve (optimistične) 2005., što je Hrvatskoj činiti? Ako trenutni predsjedatelj petnaestoricom javno dezavuira djelotvornost institucija koje predstavlja i priznaje da je projekt proširenja preuranjen, praktički nedonošće, što činiti? Ako je demagogija govoriti o punopravnom članstvu tzv. prvoga kruga srednjoeuropskih zemalja, što preostaje državama tipa Hrvatske koje su svoje demokratske potencijale spoznale sa zakašnjenjem? Možda pragmatizam. Od iscrpljujućih nagađanja i kombinatorike, najlakše je prionuti konkretnom poslu i to taktikom »korak po korak«. Jer, pred Hrvatskom je obuhvatan posao usklađivanja domaćih zakona, propisa i regula s onima koji se primjenjuju u Uniji. Samo za to su potrebne godine i stotine tisuća stranica prijevoda. Podjednako važan conditio sine qua non bliskosti s Bruxelleom je postizanje eurospkih gospodarskih standarda. Žele li funkcionirati po europskim ekonomskim aksiomima i biti sposobni pratiti tamošnje ekonomske trendove, svi aspiranti na članstvo u EU-u moraju - nepisano je pravilo - dostići barem polovicu prosječnoga bruto domaćega proizvoda (BDP) među petnaestoricom. U ovom trenutku, statistike pokazuju, Slovenija je u tom smislu u prednosti u odnosu na Poljsku, Češku, Mašđarsku, tradicionalne šampione proširenja. Hrvatskoj pak, u najoptimističnijoj varijanti, treba desetak godina da dosegne polovicu ekonomskoga »outputa«petnaestorice. Hoće li to i postići te između 2008. i 2012., kako predviđaju inozemni bankarski stručnjaci, doista ući u elitni bruxelleski krug?</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Grupiranje tvrtki srodnih djelatnosti prvi korak u racionalizaciji poslovanja</p>
<p>Čistoća, ZGO i Primorac postaju jedinstveno trgovačko društvo / Grad mladih Granešina i OTC bit će i nadalje pripojeni trgovačkom društvu Vladimir Nazor / Proces grupiranja srodnih gradskih poduzeća trebao bi biti završen do 1. siječnja 2001. godine</p>
<p>Zagrebačko gradsko poglavarstvo izrazilo je na sjednici u četvrtak svoju suglasnost za pripajanje trgovačkih društava ZGO i Prigorac društvu Čistoća, kao i društava Omladinski turistički centar i Grad mladih Granešina trgovačkom društvu Vladimir Nazor. Riječ je o prvom potezu u smjeru racionalizacije poslovanja tvrtki koje se bave sličnim djelatnostima, a proces pripajanja, mogao bi biti završen do 1. siječnja sljedeće godine. Prema riječima pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislava Prežigala, skupini poduzeća koja se bave prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada trebao bi se uskoro pridružiti i ZGOS, koji prvo treba riješiti neke obaveze propisane ugovorom zaključenim s Europskom bankom za obnovu i razvitak.</p>
<p>Donošenju suglasnosti za grupiranje srodnih poduzeća prethodilo je podnošenje izvješća vezanog uz poslovanje svih zagrebačkih trgovačkih društava tijekom 1999. godine. Prema iznesenim podacima, ukupan prihod gradskih poduzeća u prošloj je godini iznosio 2,8 milijardi kuna, što je oko jedan posto više nego godinu ranije, ali je </p>
<p>rashod istovremeno dostigao 3,1 milijardu, što je pak, za 17 posto više nego 1998. godine. Od ukupno 26 društava obrađenih izvješćem, 19 ih je ostvarilo neto dobit od 29 milijuna kuna, dok ih je sedam iskazalo neto gubitke od 404,4 milijuna kuna. </p>
<p> Zamjenik gradonačelnika Mladen Vilfan upozorio je da su podaci o prihodima potpuno porazni, jer 624 milijuna kuna, ili oko 25 posto, ustvari, dolazi iz gradskog proračuna. Tako nešto, dodao je, možda je već i postalo normalno za društvo poput ZET-a, ali je sasvim nejasno kako se može dogoditi da kod nekih komunalaca čak 34 posto ukupnog prihoda dolazi iz proračuna. Stoga se treba hitno okrenuti mjerama racionalizacije troškova poslovanja, ograničavanju proračunskih dotacija i smanjenju troškova vanjskih usluga, koji su u prošloj godini dosegli 424 milijuna kuna.</p>
<p> Govoreći o stanju u trgovačkim društvima gradonačelnik Milan Bandić ponovio je da će Poglavarstvo 1. prosinca opet razmotriti poslovanje svih gradskih poduzeća, te da će osnovni kriterij za eventualni odlazak ili ostanak nekih direktora biti isključivo njihovi loši ili dobri poslovni rezultati. Istaknuo je da među devet novih direktora, kao niti među onima koji su pri nedavnim smjenama ostali na čelu gradskih društava, nitko nema unaprijed osiguran mandat.</p>
<p>Perivoj srpanjskih žrtava, odnosno Jurjevsko groblje, trebalo bi uskoro, ako prijedlog Poglavarstva prihvati i Skupština, biti proglašeno spomenikom parkovne arhitekture. Donesena je i odluka o raspisivanju natječaja za zakup sportskog objekta Kuglane Kozjak, koja i ubuduće mora zadržati sadašnju namjenu.</p>
<p>Članovi Gradskog poglavarstva na sjednici su osnovali još jedno povjerenstvo, ono za utvrđivanje javnozdravstvenih potreba starijih od 65 godina, a prihvaćen je i novipravilnik o zaštiti na radu. </p>
<p>Osmorica ratnih vojnih invalida oslobođeni su plaćanja komunalnog doprinosa, odobren im je besplatan priključak za komunalnu infrastrukturu, a donešena je i odluka o prihvaćanju pokroviteljstva nad ovogodišnjom Zlatnom piruetom. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rebalansom smanjen proračun Zagrebačke županije - manje školstvu i poljoprivredi</p>
<p>Rebalansom proračuna Zagrebačke županije ukupni godišnji proračunski prihodi smanjeni su za 7,5 posto i sada iznose 66 milijuna kuna umjesto planiranih 71,4 milijuna. Preraspoređeno je i 2,2 milijuna kuna iz kapitalnih ulaganja u školstvo i ostale društvene djelatnosti za dotacije općinama i gradovima i županijsku upravu za ceste, odlučeno je većinom na u četvrtak održanoj sjednici Županijskog poglavarstva Zagrebačke županije. </p>
<p>Sufinanciranje školskih objekata rebalansom proračuna za 2000. godinu smanjit će se s planiranih 5 milijuna na 2,8 milijuna kuna. Taj prijedlog rebalansa proračuna izazvao je i najžešću raspravu među vijećnicima. Amandman, predložen od vijećnika Franje Selongera (HDZ), da se ne smanjuju prvobitno namijenjena sredstva za sufinanciranje školskih objekata, podržali su klubovi vijećnika SDP-a i HSS-a što je izazvalo žešće negodovanje župana, Branimira Paseckog. </p>
<p>- Kada će obrazovanje i školstvo preći u nadzor županija bit će druga stvar. Ministarstvo je donijelo program izgradnje škola, pa zar bi im mi trebali davati novac?, upitao je župan Pasecky napominjući da je Zagrebačka županija ušla u sufinanciranje školskih objekata sa 20 posto te da je poglavarstvo Zagrebačke županije uvijek za razvoj školstva. </p>
<p>Usvojenim rebalansom najviše se smanjuju izdaci u poljoprivredi i za zdravstvo i to za oko 1,2 milijuna kuna od planiranih sredstava. Značajno je i smanjenje izdataka za očuvanje čovjekove okoline (sa 600 tisuća na 200 tisuća kuna) i za sigurnost prometa (sa 800 tisuća na 200 tisuća kuna). Programi javnih potreba u kulturi i sportu na području Zagrebačke županije rebalansom se povećavaju za četiri posto. </p>
<p>Na sjednici je usvojeno i izvješće o izvršenju proračuna Zagrebačke županije za prvih šest mjeseci 2000. godine. </p>
<p>- Ukupni prihodi za prvih šest mjeseci iznose nešto više od 33 milijuna kuna, što je za skoro 11 posto više nego za isto razdoblje protekle godine, rekao je župan Pasecky. Ukupni izdaci proračuna u razdoblju siječanj - lipanj izvršeni su u iznosu od nešto više od 23 milijuna kuna što je u odnosu na plan za 44 posto manje. </p>
<p>Na aktualnom satu najviše se raspravljalo o imenovanju ravnateljstva za Park prirode Medvednica. U ravnateljstvu je samo jedan član s područja Zagrebačke županije i to iz Vrbovca, što je izazvalo negodovanje dijela vijećnika.</p>
<p> Dopredsjednik Županijske skupštine, Anton Miletić (HSLS) zatražio je pismeno izvješće o šljunčarenju na području Velike Gorice. Planiraju se otvoriti nove šljunčare, rekao je Miletić, a s radom će nastaviti i one koje su trebale biti sanirane, a nisu.</p>
<p> Klub vijećnika HSS-a bio je nezadovoljan raspodjelom poticaja za jesensku sjetvu. Ivanić Grad je dobio poticaje za 55 posto, a ima 50 posto obradive zemlje. Kloštar je dobio 20 posto, a ima 30 posto obradive zemlje, Križ je dobio 12, a ima 30 posto obradive površine. Klub HSS-a traži da se ispita način podjele poticaja, jer je, kako kažu, na taj način ostavljen prostor malverzacijama.</p>
<p>Na sjednici je donesen zaključak i o osnivanju eko stožera za Zagrebačku županiju čiji će voditelj biti župan Pasecky. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Po broju zaposlenika i složenosti strukture, Filozofski fakultet može postati sveučilište</p>
<p>Dr. Darko Polšek, pomoćnik ministra znanosti: Petero je ministara u hrvatskoj Vladi završilo Filozofski fakultet, kao i velik broj njihovih pomoćnika i zamjenika / Simpatije između Vlade i Filozofskoga fakulteta / Dr. Neven Budak, dekan Filozofskog fakulteta: Ove godine diplomiralo 700 studenata / Bolja suradnja s ministarstvima prosvjete i kulture</p>
<p>U povodu dana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u četvrtak je organizirana svečanost, kojoj su prisustvovali predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva prosvjete i športa, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te profesori i studenti Filozofskog fakulteta. </p>
<p>Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije, dr. Darko Polšek, naglasio je da je ponosan što je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu.</p>
<p>- Petero ministara u hrvatskoj Vladi završilo je ovaj fakultet, kao i velik broj njihovih zamjenika i pomoćnika, zbog čega možemo reći da je današnja Vlada - Vlada Filozofskoga fakulteta. Možete biti ponosni na to, iako nemam dojam da jeste, rekao je dr. Polšek, dodajući da bi mnogi fakulteti to iskoristili za svoju korist, te da nema razloga da Filozofski to ne bi učinio. »No, da postoje simpatije između države i Filozofskoga fakulteta, pokazuje podatak da je, unatoč Vladinoj zabrani o zapošljavanja novih kadrova, Filozofskom fakultetu odobreno 20 zamolbi za zapošljavanje«, istaknuo je pomoćnik ministra znanosti, naglasivši da ako prođu nove zakonske regulative, Filozofski fakultet može postati novo sveučilište! </p>
<p>Prema podacima dekana fakulteta dr. Nevena Budaka, Filozofski fakultet ima 552 zaposlenika i oko 6.500 studenta, što ga čini ogromnim fakultetom, koji bi i po složenosti strukture, mogao postati malo sveučiliše.</p>
<p> Potaknut podacima o neefikasnosti studiranja u Hrvatskoj, koji govore da samo sedam posto studenata završava studij u roku, a 21 posto ih uopće ne diplomira, dr. Budak je naglasio da je u posljednjih godinu dana na Filozofskom fakultetu diplomiralo 700 studenata. »Uzmemo li u obzir da svake godine upisujemo oko 1000 studenata, čini se da je prosjek diplomiranih zadovoljavajući«, rekao je dr. Budak. </p>
<p>Govoreći o dostignućima u posljednjih godinu dana, dekan je naglasio da je ojačana međunarodna suradnja, i to ne po ključu profesorskih privatnih poznanstava s kolegama iz inozemstva, već i na planu razmjene studenata i profesora. </p>
<p>Budak je poželio bolju suradnju s Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom kulture. »Filozofski fakultet ima knjižnicu, koja je po broju knjiga treća po veličini u Hrvatskoj. No, problem fakulteta, unatoč novoizgrađenom trećem katu, jest pomanjkanje prostora«, rekao je dekan. </p>
<p>Dan Filozofskoga fakulteta, čestitao je djelatnicima i studentima zamjenik ministra prosvjete, Ivan Vavra, naglasivši da će se Ministarstvo prosvjete, koliko je god moguće, uključiti i osloniti na strukture koje okuplja ali i obrazuje Filozofski fakultet. Zbog kvalitete obrazovanja, Filozofski fakultet može biti u velikoj mjeri partner Ministarstvu prosvjete, istaknuo je Vavra. </p>
<p>Na kraju svečanosti, zaslužnim djelatnicima i studentima Filozofskoga fakulteta podijeljene su nagrade i priznanja, a akademik Mirko Tomasović pozvao je prisutne da razgledaju Marulološku zbirku, koja okuplja radove Marka Marulića, skupljene od 1971. do danas, a koju je Tomasović poklonio Filozofskom fakultetu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U jarunskom svetištu Sveta mati slobode svakoga petka se upriličuju molitve za domovinu</p>
<p>Molitva za domovinu na poziv hrvatskih biskupa / Ružica Ćavar, predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj: Pokret je odgovor na opću krizu svih duhovnih i moralnih vrijednosti u svijetu i u nas</p>
<p>U jarunskom svetištu Sveta mati slobode svakog će se petka od 17 sati okupljati majke, očevi, supruge i drugi članovi obitelji poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja, moleći krunicu i sudjelujući u svetoj misi za domovinu i poginule u ratu. </p>
<p>Molitva za domovinu, koja je počela 13. listopada, odgovor je na poziv hrvatskih biskupa prigodom zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Poreču, od 19. do 21. rujna, da se diljem Hrvatske i svijeta moli za domovinu, a na poticaj Hrvatskog pokreta za život i obitelj, kao i udruga stradalnika Domovinskog rata. Na ideju o masovnim i organiziranim molitvama došla je prije devet godina dr. Ružica Ćavar, predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj. Naime, zbog tadašnje dramatične situacije u Hrvatskoj, ona je počela predvoditi molitve za mirno razrješenje krize. Iako je u početku bilo organizacijskih problema, već je na prvoj takvoj masovnoj molitvi, Trg bana Josipa Jelačića bio pun ljudi. Molitve su se uskoro proširile po čitavoj Hrvatskoj i BiH, a krunice su uz sebe počeli nositi i vojnici. </p>
<p>- Stvaranje Hrvatskog pokreta za život i obitelj, dobrovoljne, humanitarne, nepolitičke organizacije koja djeluje već deset godina, odgovor je na opću krizu svih duhovnih i moralnih vrijednosti, u svijetu i u nas, ističe njegova predsjednica. Na prvome mjestu, Pokret se zauzima za poštovanje i apsolutnu zaštitu svakog nedužnog i nemoćnog ljudskog života, od začeća do prirodne smrti, kao i općenito za zaštitu ljudskog života, dostojanstvo čovjeka, braka i obitelji, te za humane i odgovorne međuljudske odnose. Hrvatski pokret za život i obitelj i danas pruža materijalnu pomoć te vodi brigu o obiteljima i pojedincima u nevolji, te posebno umjetnički nadarenim mlađim osobama. Prije osam godina u sklopu njegove Obiteljske sekcije osnovano je i »Društvo 4+«, koje okuplja obitelji s četvero i više djece. U svojoj evidenciji Pokret danas ima više od 800 takvih obitelji. No i ta humanitarna organizacija ima problema s financiranjem. Naime, kako doznajemo od dr. Ćavar, donacije su slabe, a potpora države iznosi samo 20.000 kuna na godinu. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ljubav za čovjeka osnova humanitarnoga rada</p>
<p>Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, u Zagrebu se u organizaciji Humanitarne mreže Hrvatske (HUM-a) od 19. do 20. listopada održava prvi Međunarodni kongres humanitarnih i srodnih udruga iz 120 zemalja svijeta. Predsjednik Mesić tom je prigodom sudionicima skupa uputio pismo podrške u kojemu stoji, da se rad humanitarnih udruga i nadalje treba podržavati i pomagati.</p>
<p>Pozdravljajući goste, Jelena Brajša, predsjednica Humanitarne mreže Hrvatske istakla je, kako je osnov humanitarnoga rada voljeti čovjeka bez obzira na njegovu etničku pripadnost, boju kože i rasu. Danas je moderno reći, dodala je, kako valja opraštati gradeći mostove među ljudima. To je teško, ali samo tako možemo ući u treće tisućljeće s prevladanom mržnjom i ljubavlju, te mirom u srcu.</p>
<p>Među brojnim predstavnicima neprofitnih udruga iz BiH, Slovenije, Makedonije , Albanije, o radu udruge »Apel« govorila je i njezina predsjednica Zdenka Farkaš.</p>
<p>- Voljela bih, rekla je Farkaš, da se u konačnu Deklaraciju humanitarnoga Kongresa uvrsti i deset Božjih zapovjedi kako bi u novome mileniju pridonijele čvršćoj suradnji među udrugama. Naša udruga, dodala je, pokušava od odgovarajućih državnih i svjetskih institucija i nadalje saznati što je sa 1.588 nestalih, zatočenih i odvedenih sinova, braće, supruga i prijatelja.</p>
<p>Naime, udruga je, kako je rekla Farkaš, 1997. godine Ujedinjenim narodima uputila prijedlog dopune Povelje o ljudskim pravima. Članak 3. Povelje govori da svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. U dopuni bi prema njezinim riječima stajalo: » ...do svog prirodnog kraja, a ne nasilne smrti.« U članku 31. također se traži dodatak: »...nakon smrti svatko ima pravo na dostojanstveni pokop i grob obilježen svojim imenom a obitelj pravo na vjerodostojnu informaciju«. U članku 32. dodalo bi se, da nasilne smrti bez valjanog suđenja moraju biti sankcionirane na svakom prostoru i u svakom vremenu, zločinci kažnjeni, a obitelji obeštećena. To što tražimo dokaz je da ne mrzimo, istakla je Zdenka Farkaš i zahvalila svim humanitarcima koji su pomagali Hrvatsku za vrijeme Domovinskoga rata ali i poslije.</p>
<p>Nena Mesić, predsjednica Građanske zajednice žena iz Rovinja, prisutne je upoznala s alarmantnim stanjem zlostavljanja uglavnom žena i djece koje se u 80 posto slučajeva događa u obitelji, 10 posto na ulici, a pet posto na radnom mjestu. Usprkos povećanju broja zlostavljanja, policiji je, primjerice, u razdoblju od pet godina u Rovinju prijavljen samo 2561 takav slučaj, rekla je Mesić. Dodala je kako su kroz jednogodišnji rad kroz njihov dom prošle 284 zlostavljane osobe. Od toga je pomoć potražila 71 majka, jedan otac i 230 djece.</p>
<p> - Želimo da odgovarajuće institucije pokažu više sluha za ove probleme a Vlada i resorna ministarstva financijski podupru rad neprofitnih udruga koje zlostavljanima osim psihološke i duhovne, pružaju i druge vrste pomoći zaključila je Nena Mesić. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>ZET-ovi radovi na mreži na Mostu mladosti i u Zapruđu skreću tramvaje</p>
<p>Zbog potreba radova na reviziji kontaktne mreže na Mostu mladosti i zaokretnici Zapruđe u subotu i nedjelju, 21. i 22. listopada od 8 do 13.30 sati tramvajski promet odvijat će se na slijedeći način:</p>
<p>U subotu će se obustaviti tramvajski promet od raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara do zaokretnice Zapruđe od 8 do do 13.30 sati. Obustavljeni tramvajski promet nadomjestit će se izvanrednom autobusnom linijom Držićeva/Vukovarska - Zapruđe, a tramvajske linije broj 6 i 7 prometovat će na slijedeći način:</p>
<p>Linija br. 6: Svojom redovitom trasom iz Črnomerca do raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, zatim Ulicom grada Vukovara, Savskom, Jadranskim mostom do Zapruđa</p>
<p>U nedjelju će se obustaviti tramvajski promet od raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, te Novim Zagrebom do zaokretnice Savski most od 8 do 13.30 sati. Obustavljeni tramvajski promet nadomjestit će se izvanrednom autobusnom linijom Držićeva/Vukovarska - Savski most (kroz Novi Zagreb), a tramvajske linije broj 6, 7 i 14 prometovat će na sljedeći način:</p>
<p>Linija br. 6: Svojom redovitom trasom iz Črnomerca do raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, zatim Ulicom grada Vukovara do zaokretnice Heinzelova</p>
<p>Linija br. 7: Svojom redovitom trasom iz Dubrave do raskrižja Držićeva/Ulica grada Vukovara, Savskom do zaokretnice Savski most</p>
<p>Linija br. 14: S Mihaljevca svojom redovitom trasom skraćena do zaokretnice Savski most.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Radio-valovima i Internetom sa Sljemena do vršnjaka iz cijelog svijeta</p>
<p>Jamboree On The Air (JOTA) i Jamboree On The Internet (JOTI) najveća su svjetska druženja skauta i izviđača putem radio-valova i Interneta.</p>
<p>Tijekom vikenda, 21. i 22. listopada međusobno će komunicirati više od 500.000 izviđača i skauta. Bit će to prilika da vršnjaci iz svih kutaka kugle zemaljske »popričaju« sa svojim izviđačkim prijateljima, razmjene ideje i započnu nova prijateljstva.</p>
<p> Savez izviđača Zagreba, uz pomoć 15. sč »Tornado«, organizirat će tijekom vikenda veliko izviđačko druženje u planinarskom domu »Puntijarka« na Medvednici. Izviđačima će biti na raspolaganju radio-stanice kojima će se povezati sa skautima iz cijelog svijeta.</p>
<p> Za one koje uspiju ostvariti kontakte sa pet kontinenata osigurane su i vrijedne nagrade.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Drugi godišnji sastanak organizacije »Prijatelji skauta - izviđača Europe« </p>
<p>U Zagrebu će se od 20. do 22. listopada održati 2. godišnji sastanak »Friends of Scouting in Europe« (»Prijatelji skauta-izviđača Europe«), organizacije koja financijski pomaže izviđački pokret u Europi.</p>
<p> Univerzalna vrijednost izvaninstitucionalnih oblika naobrazbe, učenja kroz rad i igru u grupama vršnjaka u prirodi, postaje sve očitija u društvu. Izviđački pokret jedan je od onih kojima je odgoj i obrazovanje djece i mladeži na prvom mjestu. Stoga ne čudi odlučnost »Prijatelja skauta-izviđača« da pomognu izviđačkom pokretu.</p>
<p>Pedesetak »prijatelja izviđača« iz cijele Europe provest će radni vikend u Zagrebu, a pružit će im se i prilika za razgledavanje našega grada, te ljepota Hrvatskog zagorja.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ladučani uredili vlastitim sredstvima i radom crkvu sv. Leonarda iz 1682.</p>
<p>Na inicijativu Mjesnog odbora Laduč, a uz pomoć župe brdovečke i svih stanovnika Laduča, nakon godinu dana građevinskih radova, privodi se kraju obnova vrijednog sakralnog zdanja crkve sv. Leonarda. Građanskom inicijativom do sada je sakupljeno više od 400.000 kuna, te velika vrijednost u radu i poklonjenom materijalu. Rezultat toga bila je brza i kvalitetna rekonstrukcija dotrajale crkve.</p>
<p> Prema riječima predsjednika Mjesnog odbora Laduča, Nikole Rešetara, riječ je o vrijednoj kulturno spomeničkoj baštini brdovečkog kraja, kapeli sv. Leonarda veličine crkve, iz davne 1682. godine. Građani Laduča, prošle su godine na godišnjicu općine Laduč, odlučili spasiti trošno zdanje i organizirali Odbor za obnovu kapele, koji je počeo s prikupljanjem sredstava i organiziranjem radova. Pritom je konzultiran i Zavod za zaštitu spomeničke baštine RH, a radovi su provođeni po naputcima struke.</p>
<p> Poptuno dovršenje očekuje se do kraja ove godine. (al)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Prošle godine 94.000 poginulih u ratovima u svijetu</p>
<p>LONDON, 19. listopada</p>
<p> - Ukupno 94.000 osoba poginulo je u oružanim sukobima širom svijeta tijekom 1999. godine, navodi se u danas objavljenom izvješću Međunarodnog instituta za strateška istraživanja (IISS).</p>
<p> Od ukupnog broja poginulih oko 60 posto stradalo je u zemljama subsaharske Afrike. Ukupan broj poginulih nešto je smanjen u odnosu na 1998. godinu, kada je u oružanim sukobima ubijeno 100.000 ljudi, navodi isti izvor.</p>
<p> Zemlje Bliskog istoka su 1999. godine kupile najviše oružja, potošivši više od 60 milijardi dolara na pojačavanje svojih vojnih potencijala. »Uz stalne napetosti između Izraelaca i Palestinaca, te neriješeno stanje u kriznim žarištima na sjeveru Afrike, Bliski istok ostaje vodeće svjetsko tržište oružja«, navodi se u izvješću. </p>
<p> Globalna potrošnja u vojne svrhe, u koju ulaze i vojni proračuni, u svijetu je prošle godine iznosila nešto ispod 809 milijardi dolara, a jedino je u zapadnoj Europi došlo do smanjivanja vojnih izdataka. Dok se vojni proračun SAD povećava, proračuni svih zapadnoeuropskih zemalja, osim Velike Britanije, u stalnom su padu. </p>
<p> Vojne snage zapadnih zemalja osjećaju probleme zbog angažiranja na Balkanu, te u mirovnim misijama u Aziji i Africi nakon što im je smanjen vojni proračun i broj aktivnih djelatnika. IISS u svom izvješću navodi kako nije sigurno hoće li europske zemlje ostvariti svoju ideju da do 2003. godine stvore zajedničke europske snage za brzo djelovanje koje bi brojile oko 60.000 vojnika. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uhićen sin Oskara Lafontainea zbog posjedovanja droge </p>
<p>BERLIN, 19. listopada</p>
<p> - Frederic Lafontaine, sin bivšeg šefa Njemačke socijademokratske stranke (SPD) Oskara Lafontainea, uhićen je zbog posjedovanja veće količine droge. Prilikom rutinske kontrole na kölnskoj željezničkoj postaji Deutz pripadnici pogranične policije su kod Frederica i njegove pratnje pronašli 400 grama lakših droga te tableta ecstasyija. Posjedovanje lakših droga u Njemačkoj je ilegalno, ali se manja količina, »za vlastite potrebe« tolerira. S obzirom na to da 400 grama daleko prelazi granice tolerancije, osamnaestogodišnji Frederic je zadržan u pritvoru zbog sumnje da je pronađena droga bila namijenjena preprodaji. Fredericova majka Margaret, prva žena Oskara Lafontainea, prilično je staloženo prihvatila pretres kuće u kojoj živi zajedno sa sinom. I bivši kandidat SPD-a za mjesto kancelara primio je vijest o uhićenju svog najstarijeg sina iz prvog braka prilično mirno te je razgovor s novinarima radije iskoristio za nove kritike na račun kancelara Gerharda Schrödera i njegove vlade.(N.Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mladi u Italiji miješaju ecstasy i Viagru</p>
<p>RIM, 19. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nova droga koja se pojavila u talijanskim diskotekama potisnula je sve ostale do sada konzumirane narkotike. Tajna »magičnog« djelovanja je ubitačni mix ecstasya i Viagre! Da tragedija bude još veća, koriste je najviše mladi ispod dvadeset godina kako bi postali uspješni u seksualnim odnosima. </p>
<p> Alarmantnu vijest su objavili androlozi na sastanku u Firenci. Objavljeno je istraživanje androloga Giuseppe La Pera iz bolnice San Vincenzo u Rimu u suradnji sa Institutom za medicinska ispitivanja. Ispitivanje je izvršeno na 230 mladića koji su se počeli drogirati od 17 do 27 godine. Tražio se razlog zbog čega su se počeli drogirati. Ispostavilo se da su počeli uzimati drogu da bi stekli sigurnost i lakše se približili djevojkama. Četvrtina ispitanika je patilo od problema s potencijom, a nešto manje od trećine od preuranjene ejakulacije.</p>
<p> »Došli smo do vrlo zanimljivih podataka. Radi se o tome da pored ostalih faktora, seksualni poremećaji imaju značajnu ulogu za započinjanje uzimanja droge«, istaknuli su stručnjaci smatrajući, opet, »da to nije ni čudo kad su u današnje vrijeme, roditelji, društvo i škola prepustili mladima da se sami suoče sa seksualnošću«. </p>
<p>Opasnost ne leži samo u ovisnosti o drogi koja se stvara na taj način, već i u kasnijoj nemogućnosti mladića da se na normalan način približe djevojkama. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»High-tech« radarima protiv sječe Amazone i narkomafije</p>
<p>MANAUS, Brazil, 19. listopada</p>
<p> - Brazilska vlada se nada da će sustav radarskog motrenja Amazone uvelike pomoći u borbi protiv krijumčara droge, kao i borbi protiv sječe i paljenja najveće džungle na svijetu.</p>
<p> Brazilski predsjednik Fernando Henrique Cardoso posjetio je amazonsko središte Manaus u kojem se radi na dovršenju tog 1,4 milijarde dolara vrijednog radarskog sustava, ocijenivši ga »najvažnijim brazilskim projektom«.</p>
<p> Sustav će u potpunosti biti u funkciji 2002. godine i sastojat će se od mreže 'high-tech' radara širom amazonske prašume koji će na području sedam puta većeg od Francuske moći registrirati svaku aktivnost. Sustav je prvotno zamišljen kao način da se stane na kraj prekomjernoj sječi i devastaciji prašume, ali je veću pažnju privukao najavama da će se radari koristiti u otkrivanju švercera narkoticima za koje se sumnja da bi zbog tzv. Kolumbijskog plana mogli utočište potražiti i u Brazilu. Kolumbijski plan, uz financijsku pomoć SAD od 7,5 milijardi dolara, ima za cilj ozbiljno se uhvatiti u koštac sa kolumbijskom narkomafijom.</p>
<p> Na problem uništavanja i postupnog nestajanje amazonske prašume ozbiljno se ukazalo na Summitu Zemlje početkom 90-ih, kada je rečeno da se svake godine iskrči prašume koja površinom odgovara veličini Belgije.</p>
<p> Amazona je stanište 50 posto biljnih i životinjskih vrsta na svijetu, i proteže se još i na Ekvador, Venezuelu, Kolumbiju, Boliviju i Peru.</p>
<p> SIVAM, sustav za nadgledanje Amazone, kako je njezin puni naziv, sve će informacije slati brazilskoj vladi i agenciji za zaštitu okoliša IBAMA. Informacije sječi i paljevini biti će proslijeđene vojsci kako bi mogla intervenirati.</p>
<p> Amazonu će uskoro čuvati sveukupno 25 radara od kojih je šest mobilnih i moći će se instalirati na zrakoplove.</p>
<p> Amazona pokriva 60 posto teritorija Brazila, no u njoj živi tek 12 posto od 165 milijuna stanovnika.</p>
<p> Sve informacije o radarskom sustavu i očuvanju Amazone mogu se naći na web stranici http://www.sivam.gov.br (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zbog bučnog vođenja ljubavi, zmije izbačene iz kuće</p>
<p>SYDNEY, 19. listopada</p>
<p> - Dvije »zaljubljene« australske zmije svojom bukom koje su stvarale tijekom parenja, toliko su iživcirale ukućane na čijoj su se farmi zmije skrasile, da su ih odlučili izbaciti.</p>
<p>»Jednostavno nismo mogli spavati. Omotale su se jedna oko druge i počele se dizati u zrak, udarajući u zidove kuće.Upale su nam i u spavaću sobu, gdje bi se dizale do pola metra u zrak i onda se bacale jedna na drugu. Nismo se usudili prekidati ih, jer nismo bili sigurni hoće li se možda naljutiti.«, rekla je vlasnica kuće, opisivajući ljubavnu igru zmija dugih dva metra, a koje su u Australiji poznate pod imenom parket zmije, zbog boje i izgleda njihove kože.</p>
<p> Na kraju je mužu vlasnice dozlogrdila zmijska igra i izbacio ih je iz kuće, prekinuvši tako, ljubav dviju zmija.(Reuters).</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kažnjeni američki vojni kuhar tužio »Kanadsko pivo« zbog visokog postotka alkohola</p>
<p>TORONTO, 19. listopada</p>
<p> - Američki vojnii kuhar, kažnjen zbog opiranja uhićenju i vrijeđanja policajca, okrivio je tvrtku koja proizvodi »Kanadsko pivo« zbog visokog postotka alkohola u njemu, objavila je kanadska policija.</p>
<p>Dvadesetčetverogodišnji kuhar je priznao krivicu i kažnjen je s 375 kanadskih dolara. </p>
<p>U obraćanju sudu izjavio je kako nije naviknut na kanadske pive koje su, prema njegovim riječima, jače od američkih. </p>
<p>Koliko je kanadsko pivo jako govori i činjenica da su vojnika uspjeli smiriti tek kada su doveli policijske pse. Većina američkih piva sadrži između 3 i 5 posto, dok kanadska i preko sedam posto alkohola. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Frankfurtski sajam otvorenost kao putokaz </p>
<p>52. frankfurtski sajam knjiga / Na hrvatskome štandu predstavljen katalog mladih hrvatskih autora pod nazivom »20 za 2000.« uz nazočnost hrvatskih pisaca Miljenka Jergovića, Tatjane Gromače i Zorana Ferića / Ministar Vujić pohvalio brojnost hrvatskih izdavača </p>
<p>FRANKFURT, 19. listopada (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Štand hrvatskih nakladnika postavljen je poput lijepe velike otvorene pregledne knjižare u čijem je središtu usidren stari trabakul kao podsjetnik da je jedna od središnjih tema našega nastupa ovdje na frankfurtskom velesajmu knjige predstaviti ne samo regionalno istarsko nakladništvo, nego pokazati Istru u svim njezinim segmentima od kulturnoga do gastronomskoga. </p>
<p>Taj je prostor u četvrtak bio u znaku predstavljanja mladih hrvatskih autora koji su u izboru Dušanke Profete prisutni u sajamskom hrvatsko-engleskom katalogu pod nazivom »20 za 2000.«, o čemu je uvodno govorio voditelj našega nastupa na Frankfurtu Albert Goldstein. On je izrazio nadu da će izbor pisaca u katalogu biti dovoljno poticajan da privuče inozemne nakladnike. Kako je bilo već dosta rasprava koje su išle na račun kriterija i odabira baš tvakvog sastava autora, Goldstein je podsjetio da katalog nije autobiografija, da nema natjecateljski karakter te da je autorski izbor. On je ponajprije trgovačka ponuda nužna da ne bismo bili osuđeni ostati iza vlastite jezične barijere - kazao je Goldstein.</p>
<p> A našu su suvremenu književnost na Sajmu zastupali Zoran Ferić, Tatjana Gromača i Miljenko Jergović. Ferić, koji je netom ovjenčan nagradom »K.Š. Gjalski«, duhovito je prokomentirao da nije mogao ni slutiti da osamljeničko pisanje za kompjutorom može završiti predstavljanjem na najvećem svjetskom sajmu knjige. Tatjana Gromača skromno je dodala kako joj je drago što je u Frankfurtu, ali da ni sama ne zna zašto je baš ona tu. Svoju knjigu naime drži običnom, koju unatoč tomu ljudi čitaju, o čemu svjedoči i skoro drugo izdanje u nakladi Meandra. »Važno je da ljudi izvan hrvatskih granica čuju za nas kao autore i da izađemo iz naših uskih okvira«, izjavila je Gromača. Miljenko Jergović, kojemu za razliku od rečenih dvoje autora, ovo nije prvi izlet u Frankfurt, u svom je stilu objasnio kako izbor autora u katalogu napokon ne djeluje kao groblje hrvatske literature i njezinih pisaca, jer ovaj put riječ je o mladim živim ljudima i tekstovima na koje smo u proteklom razdoblju bili zaboravili. »Dirnut sam izgledom našega štanda po kojemu se vidi da je Hrvatska šarena, vesela, različita zemlja u kojoj vas nitko više ne gleda ispod oka. Bilo bi mi drago kada bi to šarenilo prepoznali naši susjedi« zaključio je Jergović. </p>
<p>Magdalena Vodopija predstavila je potom drugi sajamski Katalog knjižara i antikvarijata u Hrvatskoj pod nazivom »Vodič za knjigoljupce« dodajući da je bilo potrebno doći čak u Frankfurt da se počne govoriti o hrvatskom knjižarstvu. Knjižara kakva je i ova u Frankfurtu nije samo mjesto gdje se knjige kupuju, ona je istodobno i ogledno mjesto knjige. Poetski uvod u taj katalog, koji će imati višestruku namjenu i u Hrvatskoj, napisao je knjigoljubac dr. Tonko Maroević.</p>
<p> Otvarajući ovo druženje s knjigom, ministar kulture RH dr. Antun Vujić primijetio je da je uočljiva golema razlika između ovogodišnjeg nacionalnog postava, koji objedinjuje čak stotinu izdavača, i onoga prošlogodišnjega, koji je okupio jedva dvadestak nakladnika. Razlika se osjeća, rekao je on, i u novom shvaćanju da je sama knjiga cilj našega nastupa te da njezin pluralizam određuje i karakter same izložbe. »Paviljon je sam lijepo postavljen i upućuje na otvorenost, a upravo je otvorenost simboličan izraz onoga što želimo u hrvatskom kulturnom prostoru«, dodao je ministar. Pohvalio je i podizložbu istarskih nakladnika kao vrlo atraktivnu jer da pokazuje istarsku regiju u svim njezinim nakladničkim, kulturnim, prirodnim i gospodarskim bogatstvima. »Nadam se da će ovaj primjer biti poticaj i drugim regijama u Hrvatskoj da obogate svoju književnu ponudu, koja kao izraz identiteta i autentičnosti toga kraja najviše pridonosi ukupnom hrvatskom stvaralaštvu« drži ministar Vujić.</p>
<p>Na hrvatskome štandu predstavljen je i drugi svezak Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, o kojem su govorili akademik Dalibor Brozović i urednik Pejo Čošković. Nakon što je drugi svezak izašao mjesec dana prije predviđenoga roka, akademik Brozović najavio je ovom zgodom da će i treći svezak biti predstavljen na Frankfurtskom sajmu 2001. »Prisiljeni smo da ubrzamo izdanja novih svezaka, jer je hrvatska javnost s pravom nestrpljiva, stoga ćemo nastojati dovršiti projekt u najkraćem mogućem roku« - obećao je Brozović. </p>
<p>Hrvatska enciklopedija kao enciklopedija općeg tipa donosi sva znanja o živom i neživom svijetu iz svih vremena od stvaranja svemira do danas, ali i ono što se predviđa za budućnost. Mi smo mala zemlja, objasnio je akademik Brozović, koja je u stranim enciklopedijama prilično loše predstavljena jer su podatke o Hrvatskoj i Hrvatima stranci dobivali iz Beča, Pešte, Rima i Beograda, ali ne i iz Zagreba. Zato je naša bitna dužnost da u Hrvatskoj enciklopediji, iako je općega karaktera, nacionalna tematika bude zastupljena nešto više nego što je to u drugim enciklopedijama. Razumije se, kaže Brozović, da pojedina slova nisu ujednačena, ali u prosjeku za cjelokupno izdanje predviđeno je oko trideset posto nacionalne problematike. </p>
<p>Istom zgodom svoje nove naslove predstavila je i nakladnička kuća »Pavičić, o kojima je govorio sam urednik Josip Pavičić. Od događaja koji su obilježili treći frankfurtski sajamski dan valja izdvojiti posjet talijanske književne zvijezde Suzane Tamaro, koja je na štandu svoga nakladnika Rizzolija bila okružena s još 38 inozemnih izdavača njezinih djela. </p>
<p> U siječnju joj izlazi novi roman pod nazivom »Odgovori mi«, a Mondadori će joj do kraja mjeseca tiskati knjigu za djecu »Papirofobija«. Inače Suzana Tamaro se pojavila sva u narandžastom izdanju s pomalo raščupanom frizurom, a tijekom razgovora bila je iznimno šutljiva. Bio je najavljen i dolazak velikog Umberta Eca, no kako mu novi naslov još nije zgotovljen, odgodio je put u Frankfurt. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ratne obiteljske drame</p>
<p>Tvornica za kulturu, zabavu i umjetnost / Uz predstavu »Kosovo mon amour« Teatra Pralipe, u režiji Rahima Burhana / Slike kosovske ratne stvarnosti</p>
<p>Posljednji se put romsko kazalište Pralipe predstavilo zagrebačkoj publici u »Kulušiću« prije petnaest godina izvedbom »Kralja Edipa«. Na tragovima ritualnog teatra redatelj Rahim Burhan i romski glumci sugestivno su grčku tragediju preveli u svoj milje i prepoznatljiv govor njihove svakodnevice. Iz Skopja godine 1991. oni odlaze u Mülheim i pridružuju se Theateru a.d. Ruhr Roberta Chiullija. Njegujući specifičan iskaz u prostorima njemačkog teatra Pralipe danas okuplja 14 glumaca nudeći gledateljima kazališne slike autentičnog romskog svijeta.</p>
<p>U zagrebačkoj Tvornici za kulturu, zabavu i umjetnost Teatar Pralipe izveo je, u srijedu na večer, predstavu »Kosovo mon amour«, ostvarenu u koprodukciji s mülheimskim Theaterom a.d. Ruhr i EXPO-m 2000, premijerno izvedenu u svibnju ove godine. Redatelj Rahim Burhan, slijedeći motive iz teksta Jovana Nikolića i Ruždija Sedovića »Kosovski karusel«, predočio je na pozornici dramu romske obitelji u susretu s ratnom stvarnošću.</p>
<p>Iz retrospektivnog pogleda izvedba »Kosovo mon amour« prati sudbinu hendikepirane romske djevojčice Suade koju na zgarištu kuće, uz mrtve roditelje, pronalazi njemački novinar.</p>
<p> Prvi plan scenskih zbivanja rezerviran je za njemačkog novinara, televizijski ekran i mikrofone. Njegov skraćeni izvještaj, poput redateljskog komentara, svjedoči o europskim nezainteresiranostima za kosovsku krizu.</p>
<p>U drugom planu, kao Suadino sjećanje, odvijaju se prizori tragedije romske obitelji u njihovu suživotu s Albancima i Srbima na Kosovu. Slika koju Burhan i njegovi glumci nude, na mjestima shematizirana i podcrtana crno-bijelim tonovima, dramatičan je prikaz strahova, nemoći i očaja u kaotičnim ratnim zbivanjima. I dok Suada pokušava izreći riječ sreća, rat je već odveć blizu da bi se izbjegle njegove tragične posljedice.</p>
<p>Izvedba »Kosovo mon amour« mnogo je bliža postavkama scenskog realizma, nego atraktivnom ritualnom stilu kojeg pamtimo iz izvedaba Teatra Pralipe. Rahim Burhan i izvođači Silvia Pinku, Jürgen-Michael Krone, Šaban Bajram, Sunčica Todić, Ahmed Tahir, Mirjam, Cua i Eduard Bajram priklonili su se odveć izravnim komentarima i scenskim snalscima u iskazu svoga kazališnog viđenja rata. Iako je zadržana specifična struktura scenskog izračaja, u fragmentalnim postavcima kolažiranih ulomaka dramskog predloška, koji ima dokumentarističke namjere, i iznimnoj energiji glumaca, koji ne potiskuju svoja emotivna nagnuća, najnovija predstava Teatra Pralipe koketira s onim smjernicama političkog teatra, koje ne postavljaju pitanja, već nude nedvosmislene odgovore.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Novi puritanci na FAK-u</p>
<p>Klub »Gjuro 2« u Zagrebu / Na književnome festivalu od 24. do 26. listopada sudjelovat će uz hrvatske pisce i dva britanska »nova puritanca«</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Predstavnici novog britanskog književnog pokreta »novih puritanaca« Ben Richards i Matt Thorne nastupit će, uz još dvadesetak hrvatskih književnika, na književnom festivalu FAK, koji će se održati od 24. do 26. listopada u zagrebačkom klubu »Gjuro 2«.</p>
<p> FAK će okupiti 23 prozaika različitih stilova i generacija, a odabrani su jer kvalitetno čitaju svoje tekstove i neposredni su u susretu s čitateljima, napomenuo je selektor festivala Borivoj Radaković. Po njegovim riječima, to su autori koji govore »o danas i ovdje«, ali ne na način dnevnika ili politike, nego tako da mogu uspostaviti temeljni stupanj književne komunikacije. Upravo ta odrednica zajednička je hrvatskim piscima i britanskim gostima, istaknuo je Radaković, objasnivši da je prije mjesec dana petnaestak suvremenih britanskih pisca, među kojima je i Alex Garland, izdalo knjigu »Pozdravite nove puritance« i manifest s deset točaka o načinu njihova pisanja. Taj događaj uzdrmao je britansku književnu scenu, rekao je Radaković, a svjedoči i da se nešto autentično događa na relaciji London - Zagreb.</p>
<p> Na prvom FAK-u, koji se održao polovicom svibnja u Osijeku, njegov naziv bio je akronim za Festival alternativne književnosti, podsjetio je Radaković, istaknuvši kako sada, slovo »A« može značiti aktualna, akutna, ili »A« književnost - ono najbolje iz sadašnje hrvatske književnosti.</p>
<p> Na festivalu će nastupiti Đermano Senjanović, Miljenko Jergović, Tarik Kulenović, Simo Mraović, Krešimir Pintarić, Neven Ušumović, Edo Popović, Laura Marchig, Zoran Ferić, Stanko Andrić, Jurica Pavičić, Zor Ra (Zorica Radaković), Boris Maruna, Goran Tribuson, Roman Simić, Borivoj Radaković, Senko Karuza, Drago Orlić, Franci Blašković, Milko Valent i Ante Tomić.</p>
<p> Program festivala moći će se pratiti na Internetu putem izravnih prijenosa najzanimljivijih događaja i razgovora s piscima, a u »Gjuri 2« će biti postavljena četiri kompjutora s pristupom mreži. </p>
<p> Broj ulaznica, koje koštaju 20 kuna, bit će ograničen. Program svakodnevno počinje u 19 sati, pisci će biti honorirani za svoje nastupe, a njihove knjige moći će se kupiti po nižim cijenama.</p>
<p> Izdavačka kuća »Celeber« prvi će dan festivala objaviti knjigu »Pozdravite nove puritance«, a nakon festivala antologiju potpuno novih priča autora, koji su sudjelovali na FAK-u u Osijeku i Zagrebu te u Puli, gdje će se festival održati 8. i 9. studenoga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Predsjednička kampanja na filmu? </p>
<p>LOS ANGELES, 19. listopada</p>
<p> - Poznati glumac Gary Oldman tvrdi da je kompanija Dream Works platila kako bi novi film pod naslovom »The Contendor« poslužio u svrhe antirepublikanske propagande Stevena Spielberga, Jeffryja Katzenberga i Davida Geffena koji podupiru Demokratsku stranku. Za magazin »Premiere« desno orijentirani britanski glumac Gary Oldman i njegov menadžer Douglas Urbansk izjavili su kako je scenarist i redatelj Rod Lurie montirao film kako bi zadovoljio politički ukus šefova studija. U spomenutom filmu Gary Oldman glumi republikanskog kongresmena koji pokušava ugroziti potpredsjedničku nominaciju demokratske senatorice i izvlači seksualni skandal iz njene prošlosti. Oldmanov menadžer je u svojoj izjavi bio vrlo oštar istaknuvši da se radi o »gotovo gebelsovskoj propagandi«. (G. J)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Berlinski zid na videu</p>
<p>SPLIT, 19. listopada</p>
<p> - U povodu desete obljetnice ujedinjenja Njemačke, bit će u splitskome Multimedijalnom kulturnom centru, ovoga petka i subote, priređen program pod nazivom »U zasjedi pored Zida«. Na velikom platnu bit će prikazano 13 kratkometražnih filmova o Berlinskom zidu snimljenih i montiranih u razdoblju od 1972. do 1994. godine. Riječ je o filmovima koji su plod svojstvenih, osobnih i privatnih uvida i pogleda njemačkih video autora. Filmovi, međutim, imaju i dokumentarnu vrijednost jer svjedoče o svojevrsnom društvenom kaosu. Objašnjavajući razloge za snimanje filmova o zidu, Gerd Conradt, jedan od autora, zapisao je - »Zid je dijelio grad na Istok i Zapad, dijelio je Njemačku i svijet. Jedni su ga nazivali 'antiimperijalističkim zaštitnim bedemom', drugi 'željeznom zavjesom'. Ni o jednom građevinskom objektu nije se u svjetskoj politici toliko prepiralo i svađalo kao o Berlinskom zidu. Srušen je nakon 28 godina i 88 dana. Turisti iz cijeloga svijeta pitaju 'Gdje je Zid?' Iako je divno što više ne postoji podjela Njemačke, šteta je što je ta, za njemačku povijest značajna, građevina bez traga nestala. Stoga je od neprocjenjive vrijednosti što su sve te godine video-umjetnici sa svojim kamerama bili u zasjedi pored zida.« Osim filma Gerda Conradta »Pogled« splitskoj publici bit će predstavljeni radovi Michaela Bueschera, Rainer Bellenbauma, Gustava Homosa i drugih. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kehrer u Lisinskome </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - U subotu, na prvom koncertu pretplate »Piano fortissimo« Koncertne direkcije Zagreb u KD Lisinski, gostuje Eudolf Kehrer, veliko, u neku ruku i tragično ime današnjega svjetskog pijanizma. Rođen, naime, u obitelji njemačkog porijekla u Tbilisiju, bio je, unatoč otkrivenoj darovitosti, sprječavan u razvoju, a posebno nije puštan izvan granica tadašnjega SSSR-a i istočnoga bloka; otac i još dva člana obitelji stradali su mu u Staljinovim čistkama, pa je izlaznu putovnicu dobio tek prije deset godina, već u zreloj životnoj dobi. Tako je tek u proteklom desetljeću stekao i izvan Rusije svjetski ugled kao virtuoz, za kojega je rečeno da je fenomen, »veliki zreli talent originalne individualnosti, koji posjeduje i najbolje kvalitete pijanističkog umijeća«. Bavio se i pedagogijom pa je bio profesor u Taškentu, zatim na moskovskom konzervatoriju »Čajkovski«, a po prelasku na Zapad i u Beču, kada sa zakašnjenjem razvija bogatu međunarodnu pijanističku karijeru, obasipan nagradama i priznanjima i pozivan u najuglednije međunarodne žirije. Prošle godine prestao se baviti pedagogijom i smjestio se u Švicarskoj. Na subotnome koncertu u Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski« svirat će na početku Beethovenovu Sonatu »Appassionata«, četiri Schubertova Impromptua i u drugome dijelu večeri po jednu Chopinovu Polonezu i Nokturno i njegovu Treću sonatu u h-molu. (N.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Svjetlo u unijskoj jeseni </p>
<p>UNIJE, 19. listopada</p>
<p> - Na Unijama će se 20. listopada održati neobičan umjetnički projekt. Pekka Salminen, finski arhitekt, koji već desetljeće dio svojh projekata ostvaruje na Unijama, za ovu je jesen osmislio projekt »Svjetlo u unijskoj jeseni«. Projekt obuhvaća umjetničku pedagošku radionicu za djecu s Unija i Lošinja koju će voditi finska profesorica umjetnosti Riitta Heikkinen, svjetlosne instalacije umjetnice Annikki Luukela i instalacije namještaja poznatog finskog dizajnera Yrjoa Kukkapuroa. Zagrebački grafički dizajner i dizajner svjetla Ninoslava Kuster za tu će prigodu osvijetliti obnovljen unijski zvonik iz 1857. Također će biti predstavljeno i Torac art maslinovo ulje, čiju je etiketu, ove godine, izradio Edo Murtić. Na taj način finski arhitekt približava finsko razumijevanje prostora, svjetla i umjetnosti Unijama i Hrvatskoj. (R. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Ivanino kladivo odletjelo do svjetskog zlata i juniorskog rekorda</p>
<p>U finalu Svjetskog juniorskog prvenstva u Čileu, Ivana Brkljačić je bacila kladivo do 62.22 metra, što je bilo dovoljno za zlatnu medalju i rekord juniorskih SP / I diskašica Vera Begić izborila je nastup u završnici SP</p>
<p>SANTIAGO, 19. listopada</p>
<p> - Najbolja hrvatska atletičarka Ivana Brkljačić nova je svjetska juniorska prvakinja u bacanju kladiva. U finalu Svjetskog juniorskog prvenstva, u Čileu, Ivana je bacila 62.22 metra, što je bilo dovoljno za zlatnu medalju i rekord juniorskih SP. Naša je kladivašica postavila rekord i u kvalifikacijama (sa 62.05 m), da bi u finalu taj rezultat poboljšala za 17 centimetara. Tako je naša atletika, nakon četiri godine, ponovno dobila svjetsku medalju - u Annecyu 1996. visašica Nevena Lenđel osvojila je svjetsku juniorsku broncu.</p>
<p>Poljska kladivašica Kamila Skolimowska, koja se nedavno okitila olimpijskim zlatom, u Santiagu se nije ni plasirala u finale. Ivana se u Sydneyu plasirala u finale, ali ne i među najboljih osam. Gledajući olimpijsko nadmetanje osam kladivašica, Ivana (koja je na kraju bila 11.) nije mogla zatomiti ljubomoru, pa je komentirala »pogledajte tko je sve u finalu...«. Najteže joj je bilo što se zlatom okitila tri mjeseca mlađa Skolimowska i odlučila ju je čekati, znajući da budućnost nosi još mnogo njihovih dvoboja. Tada je rekla:</p>
<p>- Svijet me sada upoznao, a uskoro će me i zapamtiti!</p>
<p>Ivana se svjetskoj sportskoj javnosti predstavila na OI u Sydneyu, kad je postala prva hrvatska atletičarka koja je izborila završnicu OI. Zapazili su tada mediji atraktivnu 17-godišnjakinju iz Hrvatske koja je zračila samopouzdanjem i pozitivnom drskošću, a stručnjaci su pohvalili njenu tehniku bacanja.</p>
<p>I diskašica Vera Begić izborila je nastup u završnici SP u Čileu. Mlada je Riječanka sa 52.90 metara u drugom bacanju izborila drugo mjesto u drugoj kvalifikacijskoj skupini, što joj je donijelo plasman među 12. Naša druga diskašica Marija Kurtović nije se plasirala u daljnje natjecanje. Ona je u kvalifikacijama najdalje bacila u drugom hicu, 47.27 m, što joj je bilo dovoljno za osmo mjesto u kvalifikacijskoj skupini, ukupno 15. </p>
<p>Naša visašica Blanka Vlašić tek će se boriti za plasman u završnicu. Mlada je Splićanka veliki favorit i od nje se očekuje dobar rezultat.</p>
<p>Osim nje, u kvalifikacijama će nastupiti Nedžad Mulabegović i Edis Elkasović, obojica u bacanju kugle.</p>
<p>• Rezultati finala, atletičari, 100 m: 1. Mark Lewis-Francis (VB) 10.12, 2. Salem Mubarak Al-Yami (SA) 10.38, 3. Marc Burns (Tri) 10.40... kladivo: 1. Esref Apak (Tur) 69.97, 2. Dylan Armstrong (Kan) 67.50, 3. Aaron Fish (Aus) 67.44...</p>
<p>atletičarke, 100 m: 1. Veronica Campbell (Jam) 11.12, 2. Katchi Habel (Njem) 11.39, 3. Fana Ashby (Tri) 11.47... dalj: 1. Concepcion Montaner (Špa) 6.47, 2. Yangxia Zhou (Kin) 6.45, 3. Kumiko Ikeda (Jap) 6.43... motka: 1. Jelena Isinbajeva (Rus) 4.20, 2. Annika Becker (Njem) 4.10, 3. Vanessa Boslak (Fra), Fanni Juhasz (Mađ) 4.10... kladivo: 1. IVANA BRKLJAČIĆ (HRV) 62.22, 2. Virginia Balut (Rum) 60.23, 3. Yunaika Crawford (Kub) 59.98... (im)</p>
<p>Predsjednik Mesić čestitao Ivani Brkljačić</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je Ivani Brkljačić, u povodu osvajanja zlatnog odličja u bacanju kladiva na juniorskom SP u Čileu, čestitku sljedećeg sadržaja: </p>
<p> »Draga Ivana,</p>
<p>Sretan sam što Ti danas mogu čestitati na tako velikom uspjehu kojim si donijela radost i ponos svojoj domovini i cijelom hrvatskom narodu. Znam da iza ovog Tvog velikoga uspjeha stoji upornost, rad, motiviranost i ljubav prema sportu. Ostani uvijek takva i uživaj u uspjehu koji si tako sjajno izborila.</p>
<p>Želim Ti puno sportskih i osobnih uspjeha i, ono što je najvažnije, raduj se kao i dosad svemu što radiš.</p>
<p>S poštovanjem, Tvoj predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić«. (Hina) </p>
<p>HOO: Ivana u eliti</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada - Hrvatski olimpijski odbor (HOO) poslao je brzojav čestitku Hrvatskom atletskom savezu (HAS) za sjajan u spjeh i prvo mjesto mlade bacačice kladiva Ivane Brkljačić na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Čileu:</p>
<p>»Olimpijka Ivana Brkljačić više nije samo sportska nada i hrvatska atletska budućnost, već stvarnost i sadašnjost. Osvajanjem zlatne medalje na juniorskom atletskom prvenstvu Ivana je na maestralan način ušla u svjetsku sportsku elitu i objavila svoje goleme potencijale i neslućene mogućnosti. Bravo, od srca čestitamo i Ivani i njezinu treneru Ivanu Ivančiću«, stoji u brzojavu HOO-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Repeša: Morali smo bolje skakati i trčati</p>
<p>SPLIT, 19. listopada</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranje nisu uspjeli iznenaditi Ülker u Istanbulu (69-80), u 1. kolu Suprolige. Turska je momčad svo vrijeme imala prednost, dovoljnu da osvoji bodove. Splićanima ostaje gorak osjećaj da su nadskakani i nadtrčani, a baš su ta dva elementa igre smatrali svojim adutima. Uz to, sa 37-postotnim ubačajem iz igre teško se može očekivati pobjeda. U samoj završnici došli su Splićani do minus šest, no tada su Turci pokazali zrelost i kvalitetu, privevši utakmicu kraju. Trener Split CO Jasmin Repeša je kazao: </p>
<p>- Cijeli smo utakmicu bili blizu, ali nikako nismo mogli prelomiti. Nije ovo za očajavanje, ali smo morali bolje skakati i trčati. Radni nam aspekt ne bi smio zakazati, a baš nam se to dogodilo u Instanbulu.</p>
<p>U subotu Splićani dočekuju Zagreb, a u četvrtak na Gripe dolazi europski prvak, grčki Panathinaikos, u 2. kolu Suprolige.</p>
<p>• Dvorana »Ahmet Comert«</p>
<p>ÜLKER - SPLIT-CROATIA OSIGURANJE 80-69 (23-19, 38-30, 59-49)</p>
<p>ÜLKER: Lollis 10 (4-8), Erdogan 7, Handlogten 15 (1-2), Goljovič 3, Erdenay 9 (1-1), Acik 13 (3-4), Gonlum 10 (2-2), Percevaut 2, Yildirim 5 , Sarica 6</p>
<p>SPLIT-CO: Subotić, Gregov 8 (2-4), Tomeljak, Vujčić 20 (11-11), Žižić 6, Rencher 14, Ukić, Poljak 1 (1-2), Pašalić, Grgurević 3 (1-2), Land 14, Badžim 3 (1-1)</p>
<p>SUCI: Tošev (Bugarska) i Coucci (Italija). GLEDATELJA: 4000 </p>
<p>TRICE: Ülker 5-19 (26%), Split-CO 3-12 (25%). SKOK: Ülker 36 (25-11), Split-CO 33 (18-15). (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Riječani na uzvrat s devet koševa prednosti</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U prvom susretu 2. pretkola Kupa Radivoja Koraća košarkaši riječkog Sava osiguranja pobijedili su tursku momčad Türk Telekom 101-92 (28-22, 58-43, 85-67), pa će sa devet koševa prednosti otići na uzvratni susret u Ankaru za tjedan dana. Domaći igrači su u utakmicu ušli bez imperativa pobjede. , jer su se odlučili više posvetiti uspjesima u domaćim natjecanjima nego u međunarodnom, u kojima su u odnosu igrački jače i bogatije klubove inferiorni. No, da je trener domaćih Brajković imao malo veći izbor igrača, pitanje je s koliko koševa razlike bi završila utakmica budući da su Riječani tijekom cijelog susreta bili bolji, pa su u pojedinim trenucima imali prednost od čak 20-ak koševa razlike.</p>
<p>U prve tri četvrtine gledali smo odličnu košarkašku predstavu riječkih košarkaša koji su stalno imali rezultatsku prednost. Međutim, odlična igra Riječana imala je i svoje žrtve budući da Riječani nikako nisu uspijevali zaustaviti crnoputog američkog košarkaša Earla koji je bio neriješiva enigma za obranu domaćih. Kako su centar Riječana Byrne i Budinić skupili su tri odnosno četiri osobne pogreške, Riječani su morali biti oprezniji u obrani.</p>
<p> Početkom druge četvrtine Riječani su tricama Baždarića, Mancea i Štimca u pet minuta napravili seriju 14-2 i postigli razliku od 19 koševa (45-26). Tako su nastavili i u trećoj, ali u U 31. minuti domaći su ostali bez svog ponajboljeg igrača Mancea koji je zbog pet osobnih pogrešaka napustio igru, a tri minute kasnije isto se dogodilo centru Byrneu i mladom Štembergeru. To su gosti iskoristili i smanjili zaostatak.</p>
<p>l Dvorana mladosti na Trsatu</p>
<p>SAVA OSIGURANJA - TÜRK TELEKOM 101-92 (28-22, 58-43, 85-67)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 4 (0-1), Whitfield 14 (2-4), Mezulić, Baždarić 33 (6-9), Byrne 10 (2-2), Devčić 3 (1-1), Budinić, Štimac 17 (7-7), Mance 20 (3-4)</p>
<p>TÜRK TELEKOM: Ucoklar, Ton, Demiral, Kacar 12 (4-5), Earl 31 (11-14), Erden 6, Jurković 11 (2-2), Radošević 19 (7-12), Rasna, Horvat 13 (2-4)</p>
<p>SUDAC: Janac (Slovačka) i Giansanti (Italija). GLEDATELJA: 500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Samaranch pozvao Vrdoljaka u tv-žiri MOO-a</p>
<p>LAUSANNE, 19. listopada</p>
<p> - Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan Antonio Samaranch uputio je u četvrtak poziv članu MOO-a iz Hrvatske Antunu Vrdoljaku da 4. i 5. studenoga ove godine sudjeluje u radu ocjenjivačkog suda MOO-a za odabir najbolje televizijske emisije, producenta ili režisera te najboljeg priloga o športašu koji je nastupio na olimpijskim igrama u Sydneyu.</p>
<p>Dvodnevno zasjedanje žirija održat će se u Olimpijskom muzeju u Lausanni, a svečana dodijela »Zlatnih olimpijskih krugova« najboljim televizijskim ostvarenjima s ovogodišnjih olimpijskih igara u Sydneyu biti će upriličeno 6. studenoga u Monacu.</p>
<p> Ovo će biti drugo sudjelovanje Antuna Vrdoljaka u radu ocjenjivačkog suda MOO-a za odabir najboljih tv-ostvarenja s olimpijskih igara, jer je sudjelovao i u radu ocjenjivačkog suda za odabir najboljih emisija i nakon završetka olimpijskih igara u Naganu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vrbanović: Nelogično je naplaćivati nešto što je nenaplativo</p>
<p>Ministar financija Mate Crkvenac u petak će se očitovati o Dinamovoj molbi za odgodu primjene rješenja Financijske policije, prema kojoj klub državi u roku od osam dana mora platiti 303 milijuna kuna duga / Dinamov izvršni direktor Damir Vrbanović priprema žalbu, naglašavajući kako će »iskoristiti sve raspoložive pravno-financijske stručnjake« / Predsjednik Dinama Mirko Barišić: »U slučaju da nam se račun blokira, oduzeta nam je svaka mogućnost legalnog poslovanja. Proći će godine dok naša žalba dođe na red, a što činiti u međuvremenu«</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Dinamo će u petak napokon prestati živjeti u hamletovskom duhu i dobiti definitivni odgovor na pitanje »biti ili ne biti«. Maksimirski klub je državi, prema izvješću Financijske policije, dužan čak 303 milijuna kuna. Dinamo je, dakle, korak do ponora, a hoće li u njega i upasti, ovisi o očitovanju ministra financija Mate Crkvenca, koji će se u petak izjasniti o molbi zagrebačkog kluba.</p>
<p>Jasno je, naime, da Dinamo u roku od osam dana, koliko je predviđeno za isplatu duga, ne može ispuniti ovakve zahtjeve. No, klupski čelnici i dalje uporno traže načine kako bi klub izvukli sa staze koja vodi prema neupitnoj likvidaciji.</p>
<p>- Svakako se nadamo da nam država neće blokirati račun i da će primjenu rješenja odgoditi do konačne odluke suda, naglasio je Dinamov predsjednik Mirko Barišić.</p>
<p>Uostalom, ovo je u posljednje vrijeme najčešće spominjana rečenica u maksimirskim salonima, jer o Crkvenčevu odgovoru ovisi egzistencija kluba.</p>
<p>- Ukoliko klub ode u stečaj, to je definitivno njegova propast. Znam, mnogi govore kako stečaj ne mora nužno značiti propast, no u Dinamovom slučaju to je upravo to, kaže Barišić.</p>
<p>Klubu još preostaje mogućnost žalbe, koju mora podnijeti u roku 15 dana od primljenog rješenja. Od tih 15 dana u međuvremenu je prošlo sedam. No, prema vijestima iz Ministarstva financija čini se da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.</p>
<p>»Žalba ne odgađa izvršenje, međutim u okviru postojećih propisa postoji mogućnost jednokratne ili obročne otplate, a hoće li kojeg poreznog obveznika Ministarstvo blokirati također je stvar odluke«, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Dinamov izvršni direktor Damir Vrbanović priprema žalbu, naglašavajući kako će »iskoristiti sve raspoložive pravno-financijske stručnjake kako bi čuli i njihovo mišljenje«. Vrbanović u četvrtak nije imao vremena za novinare, poručivši kako »nema ničeg novog«. Dakle, konzultacije još traju...</p>
<p>Predsjednik Barišić s pravom kaže kako žalba nema smisla ako se račun blokira.</p>
<p>- U tom nam je slučaju oduzeta svaka mogućnost legalnog poslovanja. Uostalom, proći će godine dok naša žalba dođe na red, a što činiti u međuvremenu, pita se Barišić.</p>
<p>No, s druge strane, Dinamov izvršni direktor Vrbanović još je ranije naglasio kako u žalbenom postupku ipak ima razloga za - optimizam(?!).</p>
<p>- Nelogično je ići na naplatu nečeg što je nenaplativo, kazao je Vrbanović, dodajući kako ministar financija u okviru svojih ovlasti ima pravo samostalno donijeti odluku o odgodi primjene rješenja.</p>
<p>Međutim, ministar Crkvenac već se javno očitovao o tom »detalju«, naglasivši kako ne misli ništa poduzimati da bi odgodio izvršenje rješenja Financijske policije. No, i usprkos tome, Dinamova nada još traje. Uostalom, i direktor Vrbanović je nedavno naglasio kako je uvjeren da su priče o stečaju samo teorija kojoj nitko neće pribjeći. Je li zaista baš tako, vidjet će se u petak.</p>
<p>Jedino je sigurno - najavljena likvidacija kluba, rasprodaja igrača i amaterizacija neće nikome koristiti. A takav se »scenarij« najavljuje i Hajduku, Rijeci, Osijeku... Što bi, nakon svega, uopće ostalo od hrvatskoga nogometa?!</p>
<p>Predsjednik Barišić želio bi čuti odgovor na još jedno pitanje.</p>
<p>- Ako je stanje takvo, ako kažu da je Dinamo kriv, mi želimo znati - tko je to kriv? Želimo da se krivci javno obznane, imenom i prezimenom!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Vinkovce bez Cvitanovića, Bišćana, Balabana i Pavlovića</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - U Dinamu se, u sjeni financijske problematike, potajno »šapuće« i o - nogometu!</p>
<p>Momčad Marijana Vlaka u subotu gostuje u Vinkovcima, gdje ih u prvenstvenom ogledu dočekuje »ranjena« Cibalia. Vinkovčane je, naime, ovoga tjedna u osmini finala domaćeg Kupa izbacio trećeligaš Inker i može se pretpostaviti da će protiv Dinama žestoko »zagristi« kako bi i popravili dojam.</p>
<p>S druge strane, posljednja utakmica u Čakovcu, završena bez pogodaka, bilo je zacijelo Dinamovo najslabije izdanje ove sezone i neki su već skloni naslutiti da je maksimirski klub u novoj krizi. Ne samo financijskoj, već i igračkoj... Na sve se to nadovezuje i prvi ogled drugog kola Kupa UEFA protiv talijanske Parme, 26. listopada u Parmi.</p>
<p>U svakom slučaju, Vlak će Cibaliji suprotstaviti momčad bez četvorice standardnih igrača. U sastavu neće biti Igora Cvitanovića zbog crvenog, Igora Bišćana i Boška Balaban zbog žutih kartona, te Zorana Pavlovića zbog ozljede. (M. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Na Poljudu nemaju novca ni za papir...</p>
<p>Iako strahuju od petka u Hajduku još vjeruju da će se pronaći rješenje koje će klubovima omogućiti da normalno dišu</p>
<p>SPLIT, 19. listopada</p>
<p> - Sa strahom na Poljudu očekuju petak, pitajući se hoće li na ionako blokirani račun sjesti država, zbog 188 milijuna kuna duga. Naime, po rješenju Financijske policije Hajduk do petka treba uplatiti spomenuti iznos. Kako na Poljudu nemaju ni za papir, država bi trebala sjesti na račun. No, u Hajduku imaju najave da će ministar financija Mato Crkvenac, kako su Splićani i zatražili u molbi, prolongirati naplatu dok se porezni čvor temeljito ne raspravi, što se tiče visine duga i načina naplate.</p>
<p>Financijski su policajci istraživali poslovanje Hajduka od ožujka 1996. do ožujka 2000. godine i utvrdili da porezi i prirezi nisu plaćani po zakonu. Na Poljud je potom stiglo rješenje po kojem je Hajduk dužan 188 milijuna kuna. No, Hajdukov je račun odavno u zaleđu, blokiran je više od 2000 (!) dana. Sjedanjem na račun država bi postala najveći vjerovnik kluba pa bi se moglo reći da bi Hajduk, u tom smislu riječi, postao državni klub.</p>
<p>Ipak, na Poljudu još vjeruju da će se pronaći rješenje koje će klubovima omogućiti da normalno dišu. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kamen Ingrad niže senzacije</p>
<p>Nogometaši Kamen Ingrada najprije su iz daljnjeg natjecanja izbacili Rijeku, a sada u osmini finala hrvatskoga Kupa i Zadar </p>
<p>ZADAR </p>
<p> - Nogometaši drugoligaša Kamen Ingrada iz Velike napravili su još jednu senzaciju. Nakon što su iz domaćega Kupa izbacili gračanovu Rijeku, sada su u osmini finala izbacili Zadar pobjedivši u Stanovima domaćina sa 1-0. Slijedeći protivnik ovogodišnjoj kup-senzaciji bit će najvjerojatnije Dinamo, jasno ako preskoči prethodno Šibenik.</p>
<p> Gotovo svih 90 minuta gosti iz Velike su bili ti koji su diktirali tempo igre, stvarali prigode pa na koncu zasluženo slavili pobjedu. Najkritičnije za domaće bilo je između 34. i 36. minute kad su gosti pravim čudom promašivali ono što se teže može promašiti nego pogoditi.</p>
<p> Najprije Damir Bognar nije iskoristio poklon zadarske obrane, da bi domaći igrač Jurić spasio ono najgore za njegovu momčad. Dvije minute kasnije Zekić i Damir Bognar nisu uspjeli riješiti dvije izgledne prigode, odnosno Mandić, a potom i Jurić spasili su siguran zgoditak s gol-crte. S obzirom da je zgoditak dugo visio u zraku, logičnim se učinilo kad je Kamen Ingrad u 41. minuti došao do vodstva. Francem se riješio nekoliko igrača Zadra precizno tukao prema vratima lopta je okrznula nekoga iz obrane i prošla kraj vratara Pinčića u mrežu. Jedinu pravu prigodu Zadar je imao u 45. minuti, ali je Mandićev udarac glavom Majnović obranio. Nadu za domaćine donio je Maruna u 55. minuti nakon dodavanja Butića. Gostujuće vodstvo ostvario je Balašković, prethodno ga je dobro uposlio Damir Bognar.</p>
<p>• U četvrtak je odigrane još jedna utakmica osmine finala Kupa u kojoj je gostujući Varteks sa 4-0 pobijedio PIK Vrbovec. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Milanska »ljepotica« bez pobjednika</p>
<p>Najljepšu utakmicu četvrtoga kola nogometne Lige prvaka u srijedu su odigrali Milan i Barcelona na milanskom stadionu »Giuseppe Meazza« / Susret je završio rezultatom 3-3, a da je izgubila bilo koja momčad, bilo bi nezasluženo</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Najljepšu utakmicu četvrtoga kola nogometne Lige prvaka u srijedu su odigrali Milan i Barcelona na milanskom stadionu »Giuseppe Meazza«. Visok tempo od prve do posljednje minute, mnoštvo akcija, prilika, te atraktivnih pogodaka moralo je oduševiti sve koji vole nogomet. Konačnih 3-3 možda je i najpravedniji rezultat, jer da je izgubila bilo koja od tih momčadi, bilo bi nezasluženo. Dva pogotka za Milan postigao je Demetrio Albertini, ali junak susreta bio je Brazilac u redovima Barcelone, Rivaldo koji je tri puta zatresao mrežu Abbiatija. </p>
<p>U drugom susretu skupine H Bešiktaš se u Istanbulu nije uspio revanširati Leeds Unitedu za ponižavajući 6-0 poraz sa Elland Roada od prije tri tjedna. Dva kola prije kraja natjecanja u toj »skupini smrti«, kako je H skupina nazvana odmah po izvlačenju još uvijek su sva četiri sastava u konkurenciji za prolazak u drugi krug.</p>
<p>I skupinu E krasi velika izjednačenost, što potvrđuju i dva neodlučena rezultata u četvrtom kolu. I tu još uvijek svi klubovi imaju šanse za prolaz, ali favoriti Juventus i Deportivo ipak imaju prednost.</p>
<p>Prvak Njemačke, münchenski Bayern je 2-0 pobjedom protiv francuskog PSG-a praktički osigurao drugi krug. Za potvrdu sudjelovanja potreban im je samo bod iz preostala dva susreta. Poraz Parižana nije uspio iskoristiti norveški Rosenborg koji je izgubio skandinavski derbi protiv švedskog Helsingborga. Tom pobjedom Šveđana više nema kluba u ovogodišnjoj Ligi prvaka bez osvojenog boda, a odlučujući susret u skupini F koji će odrediti putnika u drugi krug odigrat će se u sljedećem kolu na Parku Prinčeva kada se sastaju PSG i Rosenborg.</p>
<p>Manchester United je opasno živio protiv nizozemskog PSV-a, ali pogocima Scholesa i Yorkea u posljednjih 10 minuta, »crveni vragovi« su došli do značajne pobjede. »Blitzkriegom« u posljednjih sedam minuta prvoga poluvremena kada su postigli tri pogotka, igrači Anderlechta su došli do značajne pobjede protiv kijevskog Dinama. I u skupini G još uvijek je sve otvoreno, te nas očekuju dva neizvjesna kola.</p>
<p>• Rezultati 4. kola, skupina E: Deportivo - Juventus 1-1 (Victor 12/Inzaghi 10), Panathinaikos - Hamburger SV 0-0; redoslijed: Juventus i Deportivo po 6 bodova, Panathinaikos 5, HSV 2. Skupina F: Helsingborg - Rosenborg 2-0 (Jansson 32, Santos 77), Bayern - Paris St. Germain 2-0 (Salihamidžić 4, Paulo Sergio 89); redoslijed: Bayern 9 bodova, Rosenborg i PSG po 6, Helsingborg 3. Skupina G: Anderlecht - Dinamo (K) 4-2 (Vaščuk 10-ag, Radzinski 37, 41, Stoica 45/Kaladze 1, Bjalkevič 88), Manchester United - PSV 3-1 (Sheringham 8, Scholes 82, Yorke 87/Van Bommel 75); redoslijed: Manchester United 7 bodova, Anderlecht 6 i PSV po 6, Dinamo (K) 4. Skupina H: Milan - Barcelona 3-3 (Albertini 25, 39, Jose Mari 45/Rivaldo 19, 43, 68), Bešiktaš - Leeds United 0-0; redoslijed: Milan i Leeds United po 7 bodova, Barcelona i Bešiktaš po 4. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Otkako je Hrvatske, sad je najteže raditi u sportu«</p>
<p>Država se mora okrenuti budućnosti i pronaći način da se što hitnije naprave modeli po kojima će poslovati klubovi. Ja sam za to da se kazne pojedinci koji su krivi, kojima se dokaže da su nešto ukrali, kaže sportski direktor Hrvatskog dragovoljca, Ivan Cvjetković</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca odlično su startali u sezonu, nakon prvih šest kola zauzimali su drugu poziciju sa 11 bodova, ali je uslijedio niz neuspjeha - u posljednjih pet kola klub iz Novog Zagreba osvojio je samo bod pa »dragovoljci« trenutno drže devetu poziciju. Odgovor za evidentnu krizu rezultata potražili smo kod sportskog direktora Hrvatskog dragovoljca, Ivana Cvjetkovića.</p>
<p>- Dogodi se to. U tom smo razdoblju izgubili dvije utakmice na domaćem terenu, protiv Hajduka i protiv Zagreba, što nije nerealno. Naravno da je to ispod razine koju smo mi očekivali, ali ako mogu dati presjek prvog dijela sezone, onda mislim da smo otprilike tri do četiri boda ispod plana, jer smo mišljenja da smo, u odnosu na kvalitetu koju imamo, u velikoj grupi klubova koji će se boriti za peto i šesto mjesto koje vodi u Ligu za prvaka. Kriza je prisutna, ali nije takvih razmjera da bismo bili u nekakvim golemim problemima. Problem nam je i taj što su nam dva vrlo bitna igrača, Frane Petričević i Darko Nekret-Katić, još od trećega kola ozljeđeni, kaže Cvjetković.</p>
<p>• No, činjenica je da je pad uslijedio po odlasku Roberta Prosinečkog u belgijski Standard.</p>
<p>- Mi smo, i kad je Prosinečki dolazio, govorili da nam je cilj plasirati se među prvih šest i taj cilj ostaje. Isto tako, iako smo u krizi rezultata, našu najbolju utakmicu ove sezone smo odigrali u Slavonskom Brodu bez Prosinečkog ali, nažalost, nismo uspjeli pobijediti. I u Maksimiru smo protiv Dinama igrali bez Prosinečkog, a izgubili smo samo zbog naših promašja, inače smo igrali veoma dobro.</p>
<p>Sportski direktor Hrvatskog dragovoljca smatra da su ti susreti protiv Dinama i Marsonije zapravo rijetke svijetle točke njegove momčadi što se prikazane igre tiče:</p>
<p>- Od početka Lige nismo igrali na razini na kojoj bismo trebali i koju ovaj klub zaslužuje. A to je ono što mi hoćemo, kad smo se već vratili u Siget, onda želimo ljudima ponuditi dobar nogomet, nevezano uz sam rezultat. A onaj tko može spojiti i atraktivnu igru i rezultat, taj će se na kraju naći na vrhu. Meni je, eto, iznimno drago da Zagreb postiže dobre rezultate, jer jako cijenim Branka Karačića, Nikolu Jurčevića i Dražena Biškupa, mlade dečke koji su dobili priliku.</p>
<p>• U nastavku sezone očekuje vas težak raspored, čak četiri susreta protiv izravnih konkurenata za peto i šesto mjesto igrat ćete u gostima.</p>
<p>- Kod nas u Hrvatskoj, ako gledate rezultate u prethodne dvije-tri sezone, vidjet ćete da su uglavnom pobjeđivali domaćini. Ove sezone to nije čest slučaj tako da, ako se momčad nametne, ako igra dobro, uđe čvrsto u utakmicu, može napraviti povoljan rezultat. To se odnosi već na prvu sljedeću utakmicu u Čakovcu, koji nam je izravni konkurent, a mislim da nije kvalitetniji od nas. Do kraja jeseni još idemo i u Rijeku i Varaždin, gdje je sve otvoreno.</p>
<p>• Koliko ste zadovoljni selekcijom igrača? Mislite li da biste se trebali pojačati?</p>
<p>- S više novca više bismo i napravili. Uvijek nam odu najbolji igrači, a dovodimo prinove iz nižih liga. Premalo je kvalitetnih igrača, a ako ih ima previše, koštaju. Stoga, Dragovoljac uvijek mora stvarati vlastite igrače, a paralelno s tim i rezultat. Kada bi klub imao na raspolaganju točno određenu svotu novca, onda bismo mogli govoriti o nečemu. No, otkako je Hrvatske, trenutno je najteže raditi u sportu, najmanje je sredstava. Nezdrava je ukupna atmosfera u društvu oko nogometa i ovo je samo refleks.</p>
<p>• Kad ste već dotaknuli nezdravu atmosferu oko nogometa, kako komentirate to što Ministarstvo financija opet inzistira da naši najveći klubovi plate velike dugove na ime neplaćenog poreza?</p>
<p>- Država danas traži natrag ono što je, poglavito Croatia, nelegalno napravila. Znači, uzela državni ili gradski novac i nije ga vratila. Zna se tko je vodio taj klub. U tom dijelu mogu naći opravdanje za državu, ali ne mogu naći opravdanje za državu zato što je vrlo malo uložila u sport. I zato mislim da se država mora okrenuti budućnosti i pronaći način da se što hitnije naprave modeli po kojima će poslovati klubovi. Ja sam za to da se kazne pojedinci koji su krivi, kojima se dokaže da su nešto ukrali.</p>
<p>• Vratimo se klupskoj problematici. Kod nas je običaj da se, kad dođe do serije loših rezultata, odmah smjenjuje trener. Vi to (još) niste napravili. Koliko je čvrsta pozicija trenera Milivoja Bračuna?</p>
<p>- Ako smo u podbačaju za jednu pobjedu, ne mogu kriviti trenera. No, kad se radi o seriji, kad netko u kontinuitetu gubi, onda se mora govoriti o nečijoj odgovornosti. Nitko u ovom klubu nije nezamjenjiv ukoliko ne radi na način koji očekuje klub, a klub je, za mene, samo predsjednik Spajić i Uprava, dakle ljudi koji donose novac. Sljedećih mjesec dana reći će istinu o nama jer ćemo igrati upravo protiv onih sastava koji su nam izravni konkurenti na tablici.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Važna je pobjeda, o dojmu nitko ne pita</p>
<p>Nakon dva neočekivana poraza u domaćem prvenstvu, Ciboni je u 1. kolu Europske lige protiv Tau Ceramice trebala bilo kakva pobjeda. Ona je na kraju i ostvarena, a navijačima Cibone ostaje nada da će u utakmicama svog kluba ubuduće moći i uživati</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Premijerna utakmica nove Europske lige u Zagrebu, u kojoj je Cibona VIP ipak nekako uspjela svladati Tau Ceramicu 62-60, donijela je malo atraktivnih poteza i košarku koja većim dijelom nije bila osobito gledljiva. No, kad se podvuče crta, teško da će itko u Ciboni žaliti za umjetničkim dojmom. Ne bez razloga, može se reći, jer nakon dva neočekivana poraza u domaćem prvenstvu, protiv Benstona i Zadra, hrvatskom prvaku trebala je pobjeda, bilo kakva. Ona je na kraju i ostvarena, a navijačima Cibone ostaje nada da će u utakmicama kluba ubuduće moći i uživati, a ne samo radovati se pobjedi.</p>
<p>Srećom za Cibonu, i španjolska Tau Ceramica, momčad odličnih pojedinaca, pokazala je da je daleko od toga da bude uigrana. Zbog spora oko statusa dvojice litvanskih košarkaša iz svog sastava, do susreta s Cibonom nije imala priliku odigrati nijednu službenu utakmicu, i to je svakako bila prednost hrvatskog prvaka, baš kao što jeo najavio Cibonin trener Neven Spahija.</p>
<p>- Nakon dva poraza bilo nam je teško, ali nadam se da će nam ova pobjeda pomoći da se podignemo. Naravno, još čekamo i Giričeka, njegov će povratak rasteretiti Josipa Sesara, rekao je Nikola Prkačin, jedan od najboljih igrača Cibone u prošloj sezoni koji, baš kao i većina (ako ne i svi) njegovih suigrača još traži pravu formu.</p>
<p>Tau Ceramica je četiri minute prije kraja vodila 57-50, što je bila njezina najveća prednost na utakmici, no Cibonin prelazak na zonsku obranu sve je preokrenuo. Španjolska momčad uzvratila je vrlo loše, ne napadajući zonu dobro, i u tri napada zaredom šut prema košu uputila je u posljednjoj sekundi. Dovoljno da se Cibona vrati...</p>
<p>- Pripremali smo na treninzima napad protiv zone, ali očito nedovoljno. Bili smo previše statični, rekao je trener Tau Ceramice Duško Ivanović. - Cibona je željela pobjedu svih 40 minuta, pa i onda kad smo vodili. No, ovo tek je početak, rekao je Ivanović, koji u momčadi ima nekoliko sjajnih igrača no tek ih treba ukomponirati da djeluju kao dobra momčad. Nema sumnje, dosta mu je odmogla i činjenica da je Scola, koji je postigao šest od prvih 12 poena svoje momčadi, već u sedmoj minuti imao tri prekršaja, a u 26. je zaradio i peti (na parketu je bio ukupno samo 13 minuta).</p>
<p>Prva utakmica Europske lige u Zagrebu nije izazvala veliko zanimanje publike i unatoč niskim cijenama ulaznica (žuti i zeleni sektor 10 kuna), dvorana je bila poluprazna. Razočaravajuće, pogotovo kad se zna da se prije mjesec dana nagađalo da bi Cibona, ako bude takav interes, neke utakmice mogla igrati u Ledenoj dvorani Doma sportova. Nažalost, u srijedu je ledena bila atmosfera u Ciboninoj dvorani...</p>
<p>- Mi smo mlada ekipa, bit će dosta oscilacija. Trebat će se prilagoditi novim pravilima koja vrijede od ove sezone, s napadom od 24 sekunde, rekao je Josip Sesar, koji je bio glavna lovina španjolske obrane.</p>
<p>Ni ovaj put Sesara šut nije služio osobito (gađao je 5-13), ali je forsirao manje nego u prethodna dva susreta. Zato je Arthur Lee gađao bolje (6-11 iz igre i 9-10 iz slobodnih bacanja), a značajan doprinos dao je Boris Džidić, čija je »trica« preko ruke, 32 sekunde prije kraja, donijela Ciboni vodstvo kojeg više nije ispustila.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - TAU CERAMICA 62-60 (15-18, 28-28, 48-45)</p>
<p>CIBONA: Longin, Kus, Sesar 12 (1-2), Prkačin 11 (1-2), Lee 22 (9-10), Skelin 3 (1-4), Awojobi 2 (0-1), Mamić 4 (4-4), Nicević 2 (2-4), Džidić 6</p>
<p>TAU CERAMICA: Scola 8 (2-2), Garcia, Benett 21 (9-11), Foirest 6, Vidal, Timinskas, Štombergas 7 (1-2), Alexander 10 (2-4), Oberto 8 (2-2), Corchiani</p>
<p>SUCI: Kukulamidis (Grčka), Pozzana (Italija), Dervišević (BIH). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 20-46 (43%), Tau 21-47 (45%). »TRICE«: Cibona 4-15 (27%), Tau 2-12 (17%). SKOK: Cibona 26 (18+8), Tau 23 (17+6)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Arthur LEE</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Predsjednik Mesić završio dvodnevni posjet Mađarskoj</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 19. listopada (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Ako se može reći da dvije zemlje surađuju izvrsno, onda se to može reći za Mađarsku i Hrvatsku; mi nemamo niti jedno otvoreno političko pitanje. Drugi je problem što nemamo dovoljno gospodarske suradnje, što je posljedica naše regulative i naših određenja u Hrvatskoj. Mi se moramo odlučiti što želimo. Ako je to razvoj proizvodnje i promocija izvoza, onda i svoju monetarnu politiku moramo staviti u funkciju razvoja«, riječi su kojima je hrvatski predsjednik Stipe Mesić u četvrtak rezimirao svoj dvodnevni službeni posjet Mađarskoj.</p>
<p> Predsjednik je tijekom prijepodneva razgovarao s dvadesetak hrvatskih poduzetnika u Mađarskoj. Jedan od razloga zašto se teško plasiraju hrvatski proizvodi jest precijenjena kuna, istaknuli su poduzetnici u razgovoru s Mesićem. »Samo realan tečaj kune omogućit će promociju hrvatske proizvodnje, a to je ono što našoj zemlji danas treba. Gospodarstvenici su mi samo potvrdili ono o čemu u Hrvatskoj već raspravljamo«, naglasio je Predsjednik. Tijekom dana hrvatski je predsjednik u Budimpešti posjetio predstavnike Hrvatske državne samouprave, Dunavske komisije, zatim Veleposlanstvo RH, te hrvatski vrtić, školu i gimnaziju. S predstavnicima Hrvatske državne samouprave razgovarao je o položaju hrvatske manjine u Mađarskoj.</p>
<p> Mijo Karagić, predsjednik Hrvatske državne samouprave, pozdravio je namjeru hrvatske Vlade da osnuje Ured za manjine. Tu su ideju prošle godine inicirali upravo mađarski Hrvati. I predsjednik Mesić smatra takvu inicijativu prihvatljivom. Kako je kasnije izjavio novinarima, u razgovoru s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj razmatran je i prijedlog da se neki od objekata koji su bili u vlasništvu vojske preurede za pripadnike nacionalnih manjina kako bi tijekom ljeta mogla tamo boraviti njihova djeca, a u predsezoni i posezoni stariji. »Ta je inicijativa iz Mađarske nekoliko puta pokretana i vjerujem da će ju Vlada uzeti u obzir«, kazao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik je popodne održao predavanje u kojem se osvrnuo na razloge raspada Jugoslavije rekavši da nije bilo integrativnih elemenata za održanje federacije. Govoreći o budućnosti Hrvatske u regiji, predsjednik Mesić zaključio je da Hrvatska sada velikim koracima kreće u europsko udruživanje. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Talijanski novinari povučeni iz Izraela jer su snimili ubojstvo izraelskih vojnika</p>
<p>Na temelju video kasete, izraelske tajne službe uhitile su osam Palestinaca odgovornih za ubojstvo izraelskih vojnika / Strahuje se da bi talijanski novinari Berlusconijevog TV Kanala 5 koji su snimili linč mogli biti žrtve odmazde / U Italiji sada optužuju novinara RAI-ja da je »odao« svoje kolege</p>
<p>RIM, 19. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srijedu navečer na udarnim vijestima privatnog TV Kanala 5 koji pripada čelniku oporbe Silviju Berlusconiju, direktor Enrico Mentana je pročitao pismo koje je dopisnik državne televizije RAI-ja iz Jeruzalema Riccardo Cristiano uputio palestinskom listu Al Hayat al Jedida (Novi život) u povodu snimaka linča dvojice izraelskih vojnika.</p>
<p>Pismo počinje riječima: »Dragi prijatelji iz Palestine, naša obveza je da vam damo jasnu sliku kako su se odvijale stvari 12. listopada u Ramallahu. Ono što se dogodilo tog dana je snimila konkurentska, privatna talijanska tv mreža, a ne državna talijanska televizija. Izraelska televizija je prikazala snimke koje je dobila od njih. Možete biti sigurni da to nije način kako radi državna talijanska televizija, i da mi nikad ne bismo napravili nešto takvo.«</p>
<p>Nakon čitanja pisma u cijelosti, voditelj Nomentana je dodao: »Nećemo spominjati ime novinara koji je potpisao ovo pismo, niti ćemo mu odati čast. No, u slučaju da se našim dopisnicima sa Srednjeg istoka nešto dogodi, pozvat ćemo tog gospodina da odgovara. Zahvaljujući tom pismu, večeras je zadnje javljanje naših dopisnica sa Srednjeg istoka , jer već sutra se Anna Migotto sa Tg 4 i Simonetta Della Seta sa Kanala 5 vraćaju u Italiju zbog sigurnosnih razloga.«</p>
<p>Što se zapravo 12. listopada u Ramallahu na Zapadnoj obali što je podiglo toliko prašine u talijanskim medijima? Palestinska policija je uhvatila dva izraelska vojnika. Vezane ih odvodi u policijsku stanicu. Odatle jednoga od njih koji je ili u nesvijesti ili već mrtav bacaju kroz prozor na razjarenu masu koja počinje gaziti po tijelu ubijenog vojnika. Sve pojedinosti je snimila privatna Berlusconijeva tv-mreža. Video kaseta je postala i značajan dokazni materijal za izraelsku policiju. Prema riječima direktora Tg4 Emilia Fedea, nuđen im je ekskluzivni intervju sa predsjednikom Ehudom Barakom u zamjenu za kasetu, što su oni odbili. Snimke bačenog tijela izraelskog vojnika koje leti kroz zrak su obišle cijeli svijet. Osim tijela, vide se i lica Palestinaca iza prozora s kojeg je bačen izraelski vojnik. </p>
<p>Nakon toga, dopisnik talijanske državne televizije RAI Ricardo Cristiano šalje pismo koje je objavljeno na naslovnoj stranici palestinskog lista Al Hayat Al Jadida u kojem objašnjava da je scenu linčovanja snimila konkurentska privatna mreža, a ne državna. Tu njegovu gestu su direktori Kanala 5 i Tg4 okarakterizirali »izdajničkim«, optužujući ga da je sadržaj njegovog pisma ugrozio život dopisnica Mediaseta sa Srednjeg istoka.</p>
<p>Povučen je i Riccardo Cristiano. U Izraelu mu je već oduzeta novinarska kartica. On je stigao u srijedu navečer na rimski aerodrom Fiumicino. Jedno oko mu je još poluzatvoreno i krvavo od udarca koji je dobio od palestinskih boraca pred dva tjedna kad je htio pomoći ranjenom izraelskom vojniku. Prvo što je rekao na aerodromu je bilo: »Nisam izdajnik«. Nije mu bilo dopušteno da javno govori, a on tvrdi da ima dosta toga za reći. Ono što je uspio reći nekolicini okupljenih novinara je da pismo nije poslao uredništvu lista, niti je bilo za objavljivanje, već jednom palestinskom novinaru da mu objasni tko je snimao linčovanje. Riječi »svi vi Talijani ste Mossadovi špijuni«, kojima je odbijen njegov zahtjev za intervju s vođom Fataha Marwanom Barghoutijem, potaknule su ga da napiše pismo i objasni da državna talijanska televizija nema ništa s tim snimkama. </p>
<p>Riccardo Cristiano će morati podnijeti detaljno izvješće Poslovodnom odboru RAI-ja. Rukovodstvo RAI-ja je objavilo još jedan zanimljiv podatak: »Pismo nije započinjalo riječima »dragi prijatelji iz Palestine«, već je bilo informativnog karaktera bez naglašavanja da se radi o »konkuretskoj tv postaji«. </p>
<p>Samo deset dana nakon skandala sa puštanjem slika gole djece bez zaštitnih traka, rukovodstvo RAI-ja je opet na udaru i mora se opravdavati. I ovaj put se slučaj politizirao. </p>
<p>Snage oporbe su jedva dočekale priliku da napadnu državnu televiziju. Zastupnik Berlusconijeve stranke Naprijed Italijo Giuseppe Pisanu smatra da će »RAI biti kriv ako teroristi počnu akcije na talijanskom teritoriju«. U ime kršćanskih demokrata javio se Marco Follini: »Ova epizoda je iznevjeravanje profesionalne etike, nešto neprihvatljivo za nekoga tko se bavi javnim poslom.« Iz oporbenih redova se čuju optužbe da je lijevi centar antisemitski nastrojen«, na što je odmah reagirao Pietro Folena, koordinator demokrata ljevice: »To je pokušaj da se zamaskira činjenica da desnica gaji ekstremističke orijentacije. I dok raste napetost na Srednjem istoku, novi medijski rat počinje između državne televizije RAI i privatne Berlusconijeve tv mreže Mediaseta čiji rukovodioci su najavili sudski proces protiv »tako sramnog čina jednog novinara«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Američki zatvorenici traže naknadu zbog podvrgavanja medicinskim pokusima </p>
<p>PHILADELPHIA, 19. listopada</p>
<p> - Kada se Allen Hornblum, kao mladi nastavnik, zaposlio u filadelfijskom gradskom zatvoru Holmesburg, gdje je zatvorenike učio čitati i pisati, iznenadio se činjenicom da je veliki dio njegovih učenika na nastavu dolazio sa zavojima. Deseci zatvornika, prisjeća se Hornblum, imali su zavijeno lice, ruke, noge ili leđa. Najprije je pomisilo da se radi o posljedicama tučnjave noževima, no uskoro je shvatio da zavoji zapravo prikrivaju tragove medicinskih eksperimenata koje su u zatvoru provodili pune 23 godine. </p>
<p>Hornblumova iskustva sabrana u knjizi »Acres of Skin« u kojoj se bavi bavi psihološkim posljedicima medicinskih pokusa, potaknula je 298 bivših zatvorenika na podizanje tužbe protiv grada i liječnika koji su sudjelovali u eksperimentima i na temelju njihovih rezultata razvili lijek protiv bora i akni. Na optuženičkoj će se klupi nači i proizvođači lijekova Johnson and Johnson i Dow Chemical Co. čiji su se proizvodi navodno koristili na zatvorenicima. </p>
<p>Svi su optuženi da su zatvorenike godinama izlagali zaraznim bolestima. radioaktivnom zračenju, dioksinima i psihtropima bez njihova valjanog pristanka. Valjani pristanak podrazumijeva potpunu obaviještenost o lijekovima koji će se testirati kao i o mogućim posljedicama pokusa. Zatvorenicima, tvrdi njihov odvjetnik, takve obavijesti nisu pružene. Većinom crnci, zatvorenici su bili relativno neobrazovani, a nisu ni znali koji se lijekovi na njima testiraju što znači da dokumenti koji su oni potpisali nema pravnu težinu. </p>
<p>Provođenje medicinskih pokusa na zatvorenicima bila je uobičajena praksa prije četredeset godina, no Holmesburg je među znanstvenicima bio posebno poznat po spremnosti uprave da podvrgne zatvorenike pokusima u zamjenu za godišnje isplate, koje su iznosile stotine tisuća dolara. Prema riječima odvjetnika koji zastupa tužitelje, od tog su novca zatvorenici dobivali samo dolar ili dva dnevno. </p>
<p>Sada, tvrdi Hornblum, ti ljudi »imaju rak, ozbiljne probleme s plućima, sve vrste bolesti«. Iako on sam kao osoba bez stručnog znanja ne može tvrditi da je njihovo stanje direktno vezano uz pokuse, Hornblum smatra da je nedostatak temeljtih istraživanja dovoljno znakovit. </p>
<p>»Kao ljudska bića moji klijenti žele ispriku za način na koji se prema njima postupalo. Drugo, žele i nekakvo jamstvo da će si moći priuštiti potrebno liječenje«, objasnio je razloge podizanja tužbe zastupnik tužitelja. Bivši zatvorenici zahtijevaju po 50.000 dolara odštete. </p>
<p>Glavni liječenik koji je nadzirao veći dio pokusa Albert Klingman, ni njegovo sveučilište nisu komentirali navode tužbe, dok je Johnson and Johnson priznao da je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih na zatvorenicima testirao kozmetiku i preparate namijenjene njezi kože. </p>
<p>Prema podacima koje je Hornblum iznio u svojoj knjizi, medicinski pokusi u Holmesburgu započeli su 1951. a prekinuti su tek 1974., kada je njihovo provođenje zakonom zabranjeno. Zakonska zabrana medicinskih eksperimenata na zatvorenicima uslijedila je nakon potresne kongresne rasprave o prisiljavanju zatvorenika na sudjelovanje u takvim pokusima tijekom koje je na vidjelo izišlo i da su neka sveučilšta namjerno inficirala zatvorenike sifilisom. Zatvor Holmesburg zatvoren je 1995. (AP/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Usvojen zakon o ublažavanju sankcija Kubi</p>
<p>WASHINGTON, 19. listopada</p>
<p> - Američki Senat izglasovao i poslao u srijedu američkom predsjedniku Billu Clintonu zakon kojim se dopušta prodaja hrane i lijekova Kubi, čime se umjereno umanjuje gotovo četrdesetogodišnji embargo toj zemlji. Zakon je, drže upućeni, usvojen pod pritiskom američkih farmera i biznismena koji žele pristup tržištima dosad isključenim zbog američkog embarga. Tim se zakonom cilja i na povećanje prodaje američkih lijekova i hrane Iranu, Libiji, Sjevernoj Koreji i Sudanu. Predsjednik Clinton pristao je potpisati taj zakon, ali se zabranjuje državnim ustanovama ili američkim bankama financiranje prodaje hrane Kubi. </p>
<p>Senat je odobrio zakon na dan kada je u Havani oko 800.000 ljudi na čelu s kubanskim predsjednikom Fidelom Castrom marširalo u prosvjedu pred američkom diplomatskom misijom. Službena Havana već je nazvala zakon prijevarom, kojom se zapravo pojačava embargo, najavljujući da neće kupovati američku hranu i lijekove, pa niti »jedan jedini aspirin«. </p>
<p>Dok oni koji zagovaraju otopljavanje odnosa između dvije zemlje kažu kako je usvajanje tog zakona simbolični prvi korak prema ukidanju embarga koji je na snazi od 1962., iz Havane se čuju glasovi da je zakon »ponižavajući« za Kubu zbog bezbroj restrikcija koje ga prate</p>
<p>Inače, organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International pozvala je u srijedu Kubu da oslobodi sve zatočenike savjesti i prestane uznemiravati disidente, izjavljujući da su novi slučajevi uhićenja zasjenili niz oslobađanja ove godine.</p>
<p> U izvješću o stanju ljudskih prava na Kubi, Amnesty osuđuje slučaj dvojice disidenata osuđenih na zatvorske kazne u srpnju zbog »nepoštivanja, izazivanja nereda i šteta«, izjavljujući kako vjeruje da su navedeni ljudi u biti zatvoreni zbog »nenasilnog izražavanja prava na slobodu govora i udruživanja«. Nestor Rodríguez Lobaina, predsjednik neslužbenog Kubanskog pokreta mladeži za demokraciju i Eddy Alfredo Mena, iz istog pokreta, osuđeni su na šest, odnosno pet godina zatvora. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Picula: S Mađarskom potpisano već 55 sporazuma</p>
<p>Nakon sastanka ministra vanjskih poslova Tonina Picule s mađarskim kolegom Janosem Martonyjem u četvrtak u Budimpešti, hrvatski šef diplomacije odnose sa susjednom Mađarskom ocijenio je vrlo zrelima.</p>
<p> Napomenuo je da s Mađarskom imamo već 55 potpisanih sporazuma i deklaracija, a do konca godine očekuje se i potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini.Hrvatski je ministar u kontekstu napretka odnosa između Hrvatske i Mađarske to potkrijepio i dvama događajima: od 1. srpnja ove godine građani obiju zemalja granicu mogu prelaziti bez putovnice već samo s osobnom iskaznicom, a od 13. rujna ove godine Hrvatska se priključila Trilaterali Italija-Slovenija-Mađarska. Upravo je na inicijativu Budimpešte, ta asocijacija pridruženjem Hrvatske prerasla u Kvadrilateralu. Dvojica ministara razgovarala su i o stanju u SRJ, zaključivši da su nedavni izbori biti tek prvi korak, a veće promjene očekuju se nakon parlamentarnih srbijanskih izbora u prosincu. (M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>OESS poziva Beograd da mu se pridruži, NATO još suzdržan</p>
<p>BRUXELLES/BEČ/ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Agencija Reuters objavila je u četvrtak prijepodne vijest kako NATO želi da SR Jugoslavija postane članicom Partnerstva za mir. To je, navodno izjavio neimenovani dužnosnik Sjevernoatlantskog saveza. »Želimo da Jugoslavija postane članica Partnerstva za mir, ali ne očekujemo da će se to odmah dogoditi«, rekao je taj dužnosnik dodajući kako trenutačno o tom pitanju ne postoje kontakti između NATO-a i Beograda.</p>
<p> Hrvatska je članicom Partnerstva postala u svibnju ove godine. Glavni tajnik NATO-a George Robertson tom je prigodom poželio da sve europske zemlje uđu u taj program suradnje. Slovenija je također članica Partnerstva, a BiH i SRJ još nisu.</p>
<p>Tragom vijesti koju je objavio Reuters da je NATO pozvao SRJ da se pridruži programu Partnerstva, Vjesnik od visokih dužnosnika u Sjevernoatlantskom savezu u Bruxellesu saznaje da NATO »nije imao nikakvih kontakata s jugoslavenskim dužnosnicima u tom pogledu«. </p>
<p>»Za razliku od Europske unije, NATO-ovi se dužnosnici nisu sastali s Vojislavom Koštunicom niti su razgovarali o procesu integriranja SRJ u savezničke programe«, istaknuo je neimenovani saveznički dužnosnik. »NATO je, međutim, u priopćenju istaknuo da pozdravlja demokratske promjene u toj državi. Štoviše, rečeno je da se Srbiji otvaraju vrata suradnje sa Savezom, ponajprije kroz Partnerstvo za mir, ako se dalje prodube procesi demokratizacije. No, nikakvih poziva niti rokova u tom pogledu nema«, odlučno je istaknuo sugovornik iz sjedišta NATO-a. Pritom je podsjetio na Hrvatsku koja je od demokratskih promjena 3. siječnja ove godine znatno uznapredovala u procesu približavanja euroatlantskim integracijama. </p>
<p>»Hrvatska je odličan primjer koji bi Srbiji mogao poslužiti kao uzor jer potvrđuje da napori uloženi u unutarnje reforme donose plodove i na vanjskopolitičkom planu«, zaključio je u izjavi za Vjesnik u četvrtak dužnosnik Sjevernoatlantskoga saveza. </p>
<p>Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) pozvala je u četvrtak SRJ da se ponovo pridruži toj asocijaciji iz koje je suspendirana 1992. Austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner, predsjedateljica OESS-a, poslala je službeni pismeni poziv jugoslavenskom predsjedniku Koštunici u kojem izražava nadu da će Beogradu biti izražena dobrodošlica na sastanku ministara vanjskih poslova OESS-a u Beču 27. studenoga. Jugoslavija je suspendirana iz OESS-a 1992. zbog rata u BiH. Ferrero-Waldner poručila je da su članice OESS-a za to da SRJ bude ponovo primljena u tu europsku organizaciju. (V. Drezga/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Koštunica: Lokalni izbori na Kosovu su pogrešni </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Lokalni izbori na Kosovu nisu prikladni u ovom trenutku jer će legalizirati etničko čišćenje Srba, dok će Crna Gora vjerojatno ipak ostati u sastavu Jugoslavije, kazao je jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u intervjuu za madridski dnevnik El Mundo u četvrtak. Lokalni izbori 28. listopada na Kosovu »nisu prikladni« i »pogrešni su«, kazao je Koštunica uvjeren da oni neće riješiti problem već ga umnožiti, prenosi list.</p>
<p>»Skori izbori na Kosovu legalizirat će etničko čišćenje protiv Srba«, rekao je predsjednik SRJ. »Rezolucija 1244 UN-a nije provedena i u ovom trenutku nitko ništa neće učiniti da bi se ona ispoštovala, jer će nositelji vlasti albanske nacionalosti postati snažniji i stoga skloni zažmiriti na slučajeve etničkog čišćenja Srba, protumačio je Koštunica. Na upit smiješi li se Balkanu sretnija budućnost konačnim odlaskom s političke scene trojice državnika koji su pripadali »naraštaju Dayton« (pokojni predsjednik Franjo Tuđman, bivši jugoslavenski predsjednik Milošević i bosanski Alija Izetbegović), Koštunica je odgovorio kako bi »mnogo pozitivnije bilo da se nisu nikada ni pojavili«. Uz ogradu da su oni djelovali u određenim povijesnim okolnostima, sklon je vjerovati da su i »sami ubrzali i do krajnosti usložili situciju koja je dovela do bratoubilačkog rata«. »Bio je to rat ličnosti, ne rat naroda. Bilo je to dokazivanje vlastita ponosa«, kazao je Koštunica.</p>
<p>O odluci crnogorske vlade da ne sudjeluje u formiranju savezne vlade kazao je da bi saveznu vladu trebalo formirati s crnogorskom Socijalističkom narodnom partijom koja je dobila najveći broj glasova na izborima. Sada je prioritet formirati vladu i parlament, a za godinu dana ponovo će se izići na birališta uz puna institucionalna jamstva, procijenio je novi predsjednik. U tom kontekstu, optimistično je najavio Koštunica, »Crna Gora će imati dobrih razloga nastaviti biti članom Republike.« </p>
<p>Demokratsku Španjolsku Koštunica drži uzorom zbog njezina modela regionalne i autonomne vlasti i jer predstavlja fleksibilan i decentralizirani model. »Ponudila je recept autonomije kakav želim za Jugoslaviju«. Na taj bi način Kosovo moglo i dalje biti u sastavu Jugoslavije, ocijenio je Koštunica i dodao da upravo tu leži stvarna odgovornost bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića koji je »upravo na tom pitanju učinio nepopravljive štete«. Upitan želi li biti predsjednik SR Jugoslavije Koštunica je kazao da mu vlast ne godi, te da želi riješiti hitna pitanja i povući se za otprilike godinu i pol dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Srpski srednjoškolci u Brčkom traže zasebne škole</p>
<p>BRČKO, 19. listopada</p>
<p> - Prosvjedi srpskih srednjoškolaca u Brčkom koji su započeli prošloga utorka nastavljeni su nesmanjenim intenzitetom i tijekom četvrtka. Više stotina prosvjednika, noseći četničke zastave, krećući se brčanskim ulicama uzvikivalo je »Srbija, Srbija«, »Srbima oružje«.</p>
<p>Tijekom nereda u četvrtak dva policajca su ozlijeđena a napadnuta je i jedna televizijska ekipa na čijem je automobilu pričinjena znatna materijalna šteta. U gradskoj jezgri prosvjednici su polupali više izloga. Prema riječima šefa brčanske policije Duška Kokanovića, policija je privela desetak izgrednika, a ukupna situacija se pogoršava.</p>
<p> Tijekom poslijepodneva policija Distrikta pojačana je policijskim snagama iz Tuzle i Bijeljine.</p>
<p>Predstavnici srpskih srednjoškolaca i studenata, tijekom dana dostavili su svoje zahtjeve vladi Distrikta Brčko tražeći zasebne školske objekte za srpske srednjoškolce, vraćanje svih nacionalnih srpskih znamenja u škole te odgovornost srpskih predstavnika u vlasti Distrikta za, kako su kazali, »sadašnje stanje srpskog nacionalnog bića u Brčkom«. Predstavnik srpskih srednjoškolaca i studenata u Brčkom Miodrag Krunić zatražio je odlazak svih učenika drugih nacionalnosti iz brčanskih škola. »Mi ne želimo ići u zajedničku školu s muslimanima i Hrvatima« kazao je on, dodajući da je vlastima Distrikta ostavljen rok od 24 sata za ispunjenje prosvjedničkih zahtjeva. Krunić je pozvao »srpske rodoljube, omladinu i roditelje iz cijele Republike Srpske da im se pridruže u ostvarenju ciljeva«.</p>
<p>Aktualnom političko-sigurnosnom situacijom u Brčkom bavili su se i zastupnici Skupštine Distrikta. Njima se obratio i supervizor Gary Matthews ističući kako posljednji incidenti u Brčkom nisu proizvod sustava školstva, nego »dobro poznatih osoba koji stoje iza prosvjeda«. Supervizor je kazao kako se tu radi o političkim pritiscima, a na zastupnicima je da sami izaberu »žele li da umjesto njih ulica donosi zakone«.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jemen uspio ući u trag napadačima na američki brod »Cole«</p>
<p>DUBAI, 18. listopada</p>
<p> - Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh izjavio je u srijedu da je njegova zemlja otkrila važne podatke o eksploziji na američkom ratnom brodu u luci Aden prošlog tjedna, u kojoj je poginulo 17 američkih mornara. Očevici su rekli da su dva čovjeka u čamcu bila u blizini američkog broda »Cole« prije eksplozije.</p>
<p> Neki američki stručnjaci procjenjuju da je u čamcu moglo biti do 225 kilograma eksploziva. »Uspjeli smo pronaći automobil koji je prevezao brod kao i radionicu u kojoj je napravljen motor i kuću u kojoj su živjeli počinitelji zločina. Čamac je došao iz luke Hodeidah, a motor iz Adena. Napad se planirao duže vrijeme«, rekao je Saleh u izjavi za katarsku satelitsku televiziju. Upitan o medijskim izvješćima u kojima se navodi da su dvojica muškaraca Saudijci, Saleh je rekao: »Jedan očevidac je rekao da je naglasak bio saudijski...Vjerojatno su to Arapi jer su očevici izjavili da su molili muslimanske molitve...Oni bi mogli biti iz Jemena, ali i iz drugih arapskih zemalja«. Na pitanje stoji li neka zemlja ili organizacija iza tog napada, Saleh je rekao: »Ne možemo prosuditi. Nastavit ćemo naše istrage. Otkrili smo početne podatke i otkrit ćemo ostatak.»</p>
<p> Pronađena su još dva tijela mornara poginulih u Jemenu prošli tjedan, nakon samoubilačkog napada na američki razarač »Cole«. Time je pronađeno 13 tijela mornara od ukupno 17, koliko ih je poginulo, priopćila je u srijedu američka ratna mornarica. Pet tijela žrtava vraćeno je u Sjedinjene Američke Države, dok će posmrtni ostaci osmorice mornara u srijedu biti prenijeti zrakoplovom u Bahrein, odakle će se prevesti u američku zračnu bazu Dover, priopćila je mornarica.</p>
<p> Američki predsjednik Bill Clinton predvodio je komemoraciju za poginule mornara. Komemoracija je održana u mornaričkoj bazi Norfolk, koja je sjedište američke atlantske flote. Clinton je na komemoraciji poručio onima koji su izvršili napad »da neće pronaći sigurnu luku. Naći ćemo vas i pravda će prevladati«. U eksploziji je poginulo 17 mornara, a 39 je ranjeno, dok se šest mornara vodi kao nestalo. Odgovornost za napad preuzele su za sada dvije muslimanske skupine, no američki obavještajci su skeptični prema tim dojavama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Palestinski ekstremisti pripremaju atentate u Izraelu?</p>
<p>JERUAZLEM, 19. listopada</p>
<p> - Izraelski ministar unutarnjih poslova Shlomo Ben Ami potvrdio je u četvrtak da raspolaže »ozbiljnim informacijama« o palestinskom specijalnom vodu koji se priprema za atentat u Jeruzalemu ili u području Tel-Aviva. Ministar je to izjavio tijekom intervjua na vojnom radiju. »Ne mogu iznijeti druge pojedinosti«, dodao je Ben Ami koji je ujedno i privremeni ministar vanjskih poslova. Radi izbjegavanja atentata, Izrael je odredio opću blokadu palestinskih područja od 8. listopada, kojom se zabranjuje Palestincima ulazak na izraelski teritorij. </p>
<p>Istodobno vođa Fataha, palestinske frakcije koja je vodila ulične borbe s Izraelcima, izjavio je u četvrtak da svojim pristašama neće zapovijediti prekid nasilja dogovoren na summitu u Egiptu. Dodao je da je uvjeren da će se nasilje nastaviti i možda čak i pojačati. »Osobno ne želim da ono prestane«, rekao je. Izrael smatra Bargutija pokretačkom snagom Fatahovih naoružanih militanata poznatih kao Tanzem koji su vodili trotjedno nasilje u kojem je poginulo gotovo 100 Palestinaca.</p>
<p>Sukobi između Izraelaca i Palestinaca počeli su se u četvrtak ipak stišavati nakon što su obje strane počele provoditi dogovor sa summita u Sharm el Sheikhu, javlja Reuters. Izrael je u okviru dogovora o prekidu nasilja u četvrtak otvorio granični prijelaz Karni prema pojasu Gaze, ali samo za komercijalni promet, a ne i za Palestince.</p>
<p>Sporadični sukobi zabilježeni su ipak tijekom noći na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, priopćila je izraelska vojska. Iako se čini da se sukobi smiruju, savjetnik za sigurnost izraelskog premijera Danny Yatom kazao je da se nasilje nastavlja.</p>
<p>Militantna islamistička skupina Hamas priopćila je u srijedu da su palestinske vlasti ponovno zatvorile najmanje 25 pripadnika te skupine, koji su bili pušteni iz zatvora u zadnja tri tjedna izraelsko-palestinskog nasilja. Izraelski čelnici zahtijevali su uhićenje desetke pripadnika Hamasa, koje su, kako tvrde Izraelci, palestinske vlasti namjerno oslobodile, te su izrazili bojazan da bi oslobođeni zatvorenici mogli provesti niz bombaških napada diljem Izraela.</p>
<p>Intifada (ustanak) se »ne bi trebala ograničiti na Gazu i Zapadnu obalu«, nego udariti u srce Izraela, izjavio je u srijedu palestinski ministar komunikacija i dodao da će palestinski narod prenijet će borbu u srce Izraela. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>EU mora povećati broj useljenika ako želi održati sadašnji stupanj gospodarskog razvitka</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Usprkos rastućem stupnju ksenofobije prema strancima, europski dužnosnici preispituju imigracijske politike svojih zemalja nakon izvješća koja pokazuju da bi useljenici mogli ublažiti starenje populacije, objavili su u srijedu UN-ovi stručnjaci. »Događa se velika promjena«, rekao je Joseph Chamie, direktor UN-ovog odjela za populaciju, koji je u ožujku objavio izvješće o starenju populacije u industrijskim zemljama. </p>
<p>»Broj nije upitan. Sada je pitanje kakav će biti odgovor, usprkos tome što je ta tema vrlo nepopularna među političarima«, dodao je. Danas EU gotovo da i nema useljeničku politiku, ako izuzmemo obitelji i strance koji traže politički azil. Ron Lesthaeghe, belgijski sudionik trodnevnog sastanka demografskih stručnjaka, rekao je da je Europa još uvijek jako podijeljena na pitanju useljenika. »Na jednoj strani imate desne stranke koje ne želi ni čuti za useljenike, a na drugoj imate poslovnu zajednicu koja traži useljenike zbog gospodarskih potreba«, rekao je na konferenciji za novinare Lesthaeghe, profesor demografije na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu. </p>
<p>Chamie je dodao da većina useljenika nisu stručnjaci i da bogatije zemlje trebaju obrazovane useljenike. Međutim, rekao je, nacionalna atmosfera u, primjerice Njemačkoj i drugdje, ima utjecaja kod privlačenju stranih stručnjaka. Karen Dunnel iz britanskog ureda za nacionalnu statistiku, izjavila je da mnogi useljenici iz Azije žive u getima zbog čega je potrebno izgraditi nove škole i domove, računajući na nove useljenike.</p>
<p> Japan i Južna Koreja također su se suočili s problemom smanjenja populacije zbog kojega će morati povećati broj useljenika. Japan ima još više teškoća od petnaest država EU-a. »Oni u prošlosti nisu bili otvoreni za useljenike, i još više se protive primanju strane radne snage od Europljana«, rekao je Lesthaeghe. Na različitim stupnjevima, smanjenje broja novoređene djece znači povećanje broja umirovljenika i smanjenje radne snage koja će ih uzdržavati. Radi održavanja gospodarstava na današnjem stupnju, te će nacije morati produžiti radni vijek i odgoditi odlazak u mirovinu, smanjiti mirovine i socijalne usluge ili otvoriti vrata useljenicima, navodi se u UN-ovom izvješću. Lesthaeghe kaže da je konzervativni scenarij da EU poveća broj useljenika na 900.000 godišnje do 2025. godine, sa sadašnjih 250.000 do 400.000. useljenika.</p>
<p>SAD imaju manje problema, uglavnom zbog njihovog stalnog priljeva useljenika, stručnjaka ili nestručnjaka. Američka stopa nataliteta je viša nego u ostalim bogatim zemljama, zahvaljujući dijelom relativno visokom broju tinejdžerskih rodilja. Od europskih zemalja, Španjolska je na čelu po udjelu stanovništva starijeg od 60 godina koje čini 43 posto populacije, Italija je na drugom mjestu s 41 posto, Japan 38, Rusija 33, Njemačka 32, Velika Britanija 31, Francuska 30 dok je udio starije populacije u SAD-u 20 posto. Kao primjer »velike promjene«, Chamie je citirao izjavu povjerenika EU-a za pravne i unutarnje poslove Antonia Vitorinija da je useljenička politika EU-a posljednjih 25 godina bila pogrešna i da više ne služi europskim gospodarskim potrebama. (Reuters/M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prihvaćen zakon kojim Talijani u inozemstvu mogu sudjelovati na izborima </p>
<p>RIM, 19. listopada</p>
<p> - Talijanski parlament je odobrio zakon kojim Talijani koji žive u inozemstvu mogu sudjelovati na izborima. Većina zastupnika, 406 je bilo za, 49 protiv i 30 suzdržanih. Najvjerojatnije će već na sljedećim izborima u proljeće tri milijuna Talijana koji žive u inozemstvu moći glasovati za izbor 12 zastupnika i 6 senatora. Svoje zadovoljstvo nisu skrivali ni većina u vladi kao ni oporba. </p>
<p>Ovo je jedan od rijetkih slučajeva da su imali zajednički stav o nekom pitanju. Predsjednik oporbenog Nacionalnog saveza Gianfranco Fini je rekao: »Danas je završena diskriminacija u pravu na glasovanje« Glavni tajnik Demokrata ljevice Walter Veltroni je izjavio: »Ovo je jedan od slučajeva gdje je država priznala sveto pravo glasovanja svojoj djeci koja žive daleko od domovine«. </p>
<p>Već više od godinu dana se razvlači tema mogućnosti glasovanja onih Talijana koji žive izvan svoje zemlje. Četiri puta se glasovalo o tome u razdoblju od 16 mjeseci. Da bi mogli sudjelovati na izborima, Talijani koji žive u inozemstvu trebaju pričekati još izglasavanje redovnog izbornog zakona koji će odrediti kriterije kandidature i načine glasovanja. </p>
<p>Taj je zakon upravo na razmatranju u Senatu. Zna se da su pogledi na kompletan paket reformi izbornog sistema potpuno različiti kod većine u vladi i oporbe. Da ne bi opet došlo do oštrih sukobljavanja, senator Massimo Villone je u srijedu skinuo sa dnevnog reda izborni zakon . Osamnaest parlamentaraca koje će izabrati Talijani koji žive u inozemstvu postati će integralni dio 630 zastupnika i 315 senatora, a ne grupa dodatnih. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zašto nekim političarima smeta čin javnog političkog istupa nogometaša</p>
<p>Prateći komentare o peticiji hrvatskih nogometnih reprezentativaca osjećao sam sve jaču zebnju za vlastiti položaj u društvu i razočaranje otkrićem da u tolikim javnim ličnostima u nas još uvijek vreba pritajeni zloduh totalitarne svijesti. Ton, duh i sadržaj pojedinih komentara prizvao mi je u sjećanje ozračje donedavno vladajućeg političkog diskursa u kojem su protivnici postupaka tadašnje vlasti, stigmatizirani pripadnošću opasnom postotku državnih neprijatelja, nazivani stokom sitnog zuba nesposobnom da se bavi politikom.</p>
<p>Oluja komentara koja se obrušila na »vatrene« sadržala je sve elemente te retorike, no sadržala je i neke »refule« koji me i osobno pogađaju, iako me pitanje »digniteta Domovinskog rata« i nogometnih reprezentativaca uopće ne zanima. Zanima me samo pravo građana na izražavanje političkih stavova. A ono je građanima nogometašima uskraćeno na nedvosmislen način, i to sa govornice najviše državne vlasti zajapurenom retorikom jednog od najtemperamentnijih saborskih zastupnika.</p>
<p>Na sjednici 11. listopada odvažio se zastupnik suvladajućeg IDS-a Damir Kajin pred očima hrvatske javnosti izgovoriti povijesne riječi: »Svima će nam biti bolje kad se nogometaši budu bavili nogometom, a političari politikom«. Ustavnim odredbama o pravu građana na slobodu političkog istupanja dao je time ustavotvorac Kajin posve novi smisao. Preživjelu i bankrotiranu parolu »tvornice radnicima - zemlja seljacima« s nikad eksplicitno izgovorenom, ali formulom o vodećoj ulozi Saveza komunista ozakonjenom ključnom napomenom »politika ljudima posebnoga kova«, pretočio je Damir Kajin u formulu isključive vladavine političke elite oligarhije čelnika Šestorke kojima i sam pripada. Kajinova zamisao o politici kao monopolu političara bez sudjelovanja građana predstavlja reintepretaciju Ustava kojom se građane svodi na puki objekt politike, a izreka »politika političarima« samo je uljudniji način da se kaže »Sada kad ste nas izabrali, do sljedećih izbora šutite!«.</p>
<p>Naime, me mogu a da se ne upitam tko je nakon nogometaša sljedeći na redu za uvrštenje u Kajinovu formulu o podjeli rada i uloga u društvu; učitelji, tete u vrtićima, seljaci, ribari ili željezničari. Priča o tome kako je Kajin ubio demokraciju ostala bi nekompletna bez navođenja još ponekog sudionika. Kako ne bih opterećivao ovaj tekst spomenut ću samo predsjednicu HNS-a koja prema intervjuu u Nedjeljnom vjesniku sa svojih akademskih visina poručuje: »Ja doista zagovaram građanska prava svih, ali mislim da nogomet ne bi trebao voditi politiku, kao ni obrnuto«. Naime, postavši političarkom profesorica ne treba zabaciti logiku. Činjenica da su, na primjer, filatelisti potpisali kakvu peticiju koja zadire u politiku ne bi značila da filatelija pokušava voditi politiku, već samo to da su koristeći svoje ustavno pravo na udruživanje i slobodu javnog izjašnjavanja neki građani okupljeni oko specifičnog zajedničkog interesa odlučili nešto poduzeti.</p>
<p>A kad je riječ o potrebi za logikom čak i u političkom govoru, valja istaći činjenicu da koliko god zgodna bila, floskula da» nogomet ne treba voditi politiku, kao ni obrnuto« baš ne drži vodu. Politika, naime, ne može a da ne vodi nogomet. O tome svjedoči već i opće poznata činjenica da je u nazivu jednoga ministarstva i riječ »šport«, dakle djelatnost kojoj pripada i nogomet. A o tome kako politika već i kroz samu financijsku politiku utječe na ama baš sve što se u državi zbiva, jednoj profesorici sociologije ne treba govoriti.</p>
<p>No vratimo se na trenutak Kajinovoj zamisli o društvenoj podjeli rada na političare kao subjekte i građane kao objekte politike. Valja ga podsjetiti da je u izbornu pobjedu Šestorke ugrađen nemjerljiv, a sudeći po postizbornom muku pobjednika nepriznat napor mnoštva običnih građana koji su se putem nevladinih organizacija »Glas 99« i »Ženske ad hoc koalicije« uključili u predizbornu kampanju. Bili su to građani kojima Kajin tada još nije rekao da će nam biti bolje ako se politikom budu bavili samo političari. Aktivnosti građana s pozivima na promjene osuđivali su tada pripadnici HDZ-a. </p>
<p>I na kraju, premda se pridružujem onima koji osuđuju prostačke šovinističke, rasističke i seksističke ispade jednoga od sudionika potpisivanja nogometaške peticije, ne mogu prihvatiti tezu da su ti ispadi dovoljan razlog za diskvalifikaciju samoga čina javnog političkog istupanja. I prostaci su punopravni građani ove države.</p>
<p>DAMIR UZELACZagrebE-mail: damuz@farts.com</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Suočavanje s političkim pluralizmom u Vukovaru</p>
<p>U cijenjenom političkom dnevniku »Vjesnik« od 17. listopada 2000. godine objavljen je članak novinara Davora Gjenera koji, nadamo se, svojim osobnim gledištem pod naslovom »I hrvatski Srbi imaju pravo na politički pluralizam« navodi da je u Vukovaru, na inicijativu tamošnjih hadezeovaca, osnovan »hrvatski blok« s ciljem da spriječi da grad dobije srpskog gradonačelnika i srpsku većinu u Gradskoj skupštini, te da »hrvatski blok« opet kao jedini politički kriterij inaugurira nacionalnu pripadnost i nikako ne olakšava Hrvatskoj izdvajanje iz balkanskog konteksta.</p>
<p>Žalosno je da ljude koji su stvorili ovu Državu braneći Vukovar, invalide Domovinskog rata, logoraše i ljude koji su iznijeli teret mirne reintegracije nazivate »tamošnji« hadezeovci, a ne znate da inicijativa potječe od Udruge logoraša i njenog Predsjednika koji nije hadezeovac.</p>
<p>Gospodine Gjenero, hrvatski Srbi imali su i imaju pravo na politički pluralizam, pa tako i vukovarski Srbi. Hoće li ga koristiti -njihovo je pravo u demokratskoj Republici Hrvatskoj. Uostalom, silno su joj se radovali i kada je nastajala, tako što su u toj radosti i svekolikom pluralizmu zaustavili velikosrpski pakleni stroj da ne sruši Vukovar, da ne pobije tisuće ljudi, pa i koju stotinu ranjenika iz vukovarske bolnice, da u srpskim kazamatima tisuće Vukovaraca ne prožive i višemjesečnu torturu, da se iz Vukovara ne protjeraju svi nesrbi. I danas smo suočeni s velikim političkim pluralizmom, jer imamo silu problema što naši prognanici neće (istina: ne mogu) u svoje slobodne stanove koje su raseljeni Srbi prepustili (istina: zauzeli) svojim ranijim korisnicima ili vlasnicima.</p>
<p>Za nas koji živimo danas u Vukovaru, a osjetili smo posljedice velikosrpske politike, istina je da i Hrvati imaju pravo na politički pluralizam. Kao što smo i 1990. god. osjetili i zarazili nacionalnu pripadnost i da ćemo zbog izdvajanja iz, kako Vi to kažete »balkanskog konteksta« imati ugrozbu s druge strane Dunava, tako i danas osjećamo da »bitka« za hrvatski Vukovar nije završena.</p>
<p>HDZ VUKOVARG.O.HDZ-a VukovarVukovar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kako je HNK u Zagrebu zaboravilo godišnjicu Josipa Gostiča</p>
<p>Prošli mjesec, točnije 16. rujna gledajući TV Ljubljanu, saznao sam i gledao obilježavanje 100. godišnjice rođenja najvećeg slovenskog tenora - Josipa Gostiča. Slovenska kulturna javnost na poseban je način obilježila ovaj jubilej: spomen poprsjem na njegovoj rodnoj kući u rodnom Homcu, a govornici su bili, pored ostalih, i predsjednik Slovenske akademije znanosti i umjetnosti dr. France Bernik, te ostali istaknuti kulturni i politički radnici Slovenije. Istoga dana, navečer u Ljubljanskoj Operi, održan je i svečani koncert u spomen na velikog tenora na kojem su nastupili najistaknutiji solisti ljubljanske i mariborske opere. Pišem ovo pismo Vjesniku, jer sam očekivao, da će taj jubilej obilježiti i naša Zagrebačkoj opera, jer je Josip Gostič sigurno najveći tenor kojeg je ova Opera imala, a bio je njen član od 1937. pa sve do 1963. sa izuzetkom dviju sezona 1951/1952. kada je bio član Bečke državne opere, ali se već iduće godine ponovno vratio u naš grad i bio njen član sve do svoje smrti 1963. godine.</p>
<p>Postavio bih pitanje i današnjem ravnatelju Zagrebačke opere gos. Vladimiru Kranjčeviću zbog čega ovaj jubilej nije na neki način obilježen i u Zagrebačkoj operi, jer je Gostič u Ljubljani pjevao samo 8 godina (od 1929. - 1936.), a od 1937. pa do 1963. dakle punih 31 godine - stalni član i stanovnik glavnog grada Hrvatske, i sigurno najbolji Ero u našoj najpopularnijoj hrvatskoj operi J. Gotovca. Bio je Ero s onoga svijeta, najbolji don Jose, Radames, Herman, Palsifal, Lohengrin te koncertni i oratorijski pjevač koji je djelovao u našoj sredini i zbog toga - sigurno - zadužio i našu hrvatsku kulturnu i muzičku javnost. Mislim da je ovaj Slovenac to i zaslužio svojim umjetničkim radom u Zagrebu, barem organizacijom sličnog koncerta i u našoj Operi! </p>
<p>J. IVANIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Umjesto »biskupata« zalažem se za »biskupstvo«</p>
<p>U člancima novinara g. Gordana Pandže nekoliko sam puta (pa i 6. listopada) opazio riječ biskupat! Novinar pritom misli na zbor svih hrvatskih biskupa pa su mu tako hrvatski biskupi - hrvatski biskupat.</p>
<p>Ne znam je li baš on prvi uporabio takvu imenicu, ali sumnjam da je ima ikoji naš rječnik, a ne sjećam se da sam je ikada igdje čuo ili bilo gdje pročitao.</p>
<p>Dakako, mogu se stvarati nove riječi, a moglo bi se reći da bi bilo i poželjno da se za grčko-latinsku riječ episcopatus nađe domaća riječ, ali može li se od riječi episcopatus napraviti riječ biskupat i to vjerojatno obrazlagati time što je od riječi episcopus u nas došlo do oblika biskup pa da bi i od episcopatus mogli reći biskupat?</p>
<p>Oblik biskupat bio bi, mislim, opravdan kad bi se moglo dokazati da je nastao u isto vrijeme kad i riječ biskup. Budući da je riječ biskup odavna uobičajena riječ za episcopus, sasvim je normalno da se od nje mogu načiniti pridjevi ili neke druge imenice, ali po pravilima hrvatske, a ne latinske gramatike: biskupov, biskupski, biskupstvo itd. Načiniti riječ biskupat od episcopatus slično je kao kad bismo prema diaconatus rekli đakat ili žakanat mjesto đakonat. Naime, odavna je prema riječi diaconus nastala rijeđ đak ili žakan, a đakonato je, neovisno o tim riječima, nastao od riječi diaconatus.</p>
<p> Stoga je, mislim, najbolje da se hrvatski biskupi i nadalje zovu hrvatski biskupi, ili hrvatski episkopat ili možda hrvatsko biskupstvo (kao što se i za sve svećenike kaže svećenstvo, što treba donekle razlikovati od svećeništva) a ne - biskupat.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Od 18.000 ilegalaca u Sloveniji, njih 4.000 zatražilo azil</p>
<p>Za vrijeme dok čekaju na azil »ilegalci« ne miruju, nego traže puteve i načine kako da se domognu Italije ili Austrije, a dotle im »domaćin« mora osigurati smještaj i prehranu </p>
<p>MURSKA SOBOTA, 19. listopada</p>
<p> - Kako je u četvrtak priopćeno iz PU Murska Sobota u minulih 24 sata, pri nadzoru zelene državne granice, policijski djelatnici zatekli su čak 118 stranih državljana koji su protuzakonito ušli na slovensko državno područje. Među njima najviše je bilo Iranaca, slijede Afganistanci, državljani Bangladeša, Moldavije i još po nekoliko iz više različitih zemalja.</p>
<p>Time se u minula dva dana broj u Sloveniji ilegalno pridošlih stranaca povećao na ukupno 250, što je ovogodišnji rekord. U utorak su, naime, slovenski policajci, kako je izvijestilo njihovo Ministarstvo unutarnjih poslova, uhvatili ukupno 132 stranca koji su mimo službene kontrole ušli u Sloveniju.</p>
<p>Zanimljiv je slučaj od utorka kada je među uhvaćenim strancima bilo čak 54 azilanata, koji su, nakon što su već nezakonito prešli slovensku državnu granicu, podnijeli zahtjev za azil. Čekajući na rješenje zahtjeva oni su vrijeme iskoristili za pripremu daljeg bijega prema Italiji, u čemu su ih spriječili policajci.</p>
<p>Moglo bi se reći da je nova »moda« u Sloveniji, da stranci, koji protuzakonito dođu iz Mađarske ili iz Hrvatske na slovensko državno područje, kada ih uhvate koriste međunarodno pravo zahtjeva za azilom. Od više od 18.000 stranaca koji su ove godine protuzakonito ušli u Sloveniju, njih više od 4.000 podnijelo je zahtjev za dobivanjem azila. Od tih pak zahtjeva slovenski državni organi pozitivno su riješili svega tri, a ukupno je od osamostaljenja Slovenija je dosad odobrila azil za samo sedam stranaca.</p>
<p>U slovenskoj policiji svjesni su da moraju strancu koji postavi zahtjev za azilom omogućiti smještaj i prehranu, zbog čega izdvajaju značajnije novčane iznose. U policiji pak misle da bi korijen ilegalnih migracija koje vode preko Slovenije trebalo sasjeći već u Sarajevu, na čiju zrakoplovnu luku dolazi većina stranaca koje kasnije otkriva slovenska policija, a u Sloveniju pak dolaze preko teritorija RH.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Suđenje Jezerčiću odgođeno, Mikulić na psihijatrijskom vještačenju</p>
<p>OSIJEK,19. listopada</p>
<p> - Na Općinskom je sudu, pred tročlanim vijećem kojim predsjeda sudac Ninoslav Ljubojević, u četvrtak nakon dvomjesečne stanke, trebala biti održana rasprava u nastavku suđenja bivšem načelniku PU osječko-baranjske Dubravku Jezerčiću (45), te umirovljenom policajcu Tomislavu Mikuliću (27).</p>
<p>Podsjetimo, optužnica ih tereti za kaznena djela iznude i prijevare, dok se Mikulića tereti i za kazneno djelo uspostave ropstva nad oštećenim Brankom Markanom. Oni su optuženi da su u rujnu 1996., po dogovoru, prijetnjama prisilili Osječanina Branka Markana da Jezerčiću proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je poslije otvoren restoran »Grand«, te da su iste godine prevarili Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, na kojemu je izgrađeno parkiralište za spomenuti restoran.</p>
<p>Mikulić je optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva, jer se osnovano sumnja da je Markana prisilio da s njegovom suprugom zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka i zabranjivao mu da ih napusti, te ga tjerao da za njega i druge osobe obavlja različite fizičke poslove bez naknade.</p>
<p>Međutim, glavna rasprava je odgođena zbog nedolaska optuženog Mikulića, koji se trenutno nalazi na psihijatrijskom vještačenju u zagrebačkoj Psihijatrijskoj bolnici u Vrapču. Mikulić se iz bolnice trebao vratiti još u četvrtak (na dan zakazane i odgođene rasprave, op. a.) ili dan kasnije, u petak i biti smješten natrag u pritvor. Stoga što vještački nalaz, koji je zatražen na prošlom suđenju još nije gotov, sudac Ljubojević novo je suđenje zakazao za 10. studenoga.</p>
<p>Tada se očekuje suočavanje svjedoka Vlade Cvitkušića sa oštećenim Markanom, zbog oprečnosti u njihovim izjavama na posljednjim raspravama. Također se očekuju i nalazi psihijatrijskog vještačenja optuženog Mikulića, te oštećenog Markana. Budući da je na suđenju održanom početkom srpnja odlučeno da više nema razloga za daljnje zadržavanje Jezerčića u pritvoru, on se od tada brani sa slobode, dok će Mikulić nakon povratka sa psihijatrijskog vještačenja u Vrapču i dalje ostati u pritvoru. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Svjedok ne zna tko je koga uvrijedio, samo zna da se tuže »zbog vodovoda«</p>
<p>VARAŽDIN, 19. listopada</p>
<p> - Saslušavanjem svjedoka, na varaždinskom Općinskom sudu nastavljeno je suđenje u povodu privatne tužbe koju je, zbog klevete, predsjednik Nadzornog odbora Javnog komunalnog poduzeća »Varkom« iz Varaždina Milan Lacković pokrenuo protiv dopredsjednika HSNS-a Marijana Ljubeka.</p>
<p>U privatnoj tužbi ističe se da je Ljubek »preko novinarke Večernje lista dao objaviti tekst pod naslovom 'Čikač odbio suradnju s Lackovićevim poduzećem Vogel iz Beča, čiji je Lacković predstavnik' koji mu je nanio štetu«. Lacković je na prijašnjoj raspravi rekao da nije Vogelov predstavnik, već je u tom poduzeću u stalnom radnom odnosu već 11 godina.</p>
<p>U spornom tekstu, rekao je Lacković, insinuira se da je zbog nekakvih privatnih interesa tražio smjenu direktora Zlatka Cikača, a opovrgnuo je i navode da je Varkomu prodao 120 kilometara cijevi, te da je u Auroru 1996. godine uložio oko 4,4 milijuna austrijskih šilinga.</p>
<p>U postupku je saslušan i bivši direktor Varkoma, Zlatko Cikač, koji je rekao da su, prema njegovim saznanjima, zadnje cijevi za vodovod nabavljene 1977. godine, a kupovale su se od poduzeća Simalen. Cikač je rekao i da Varkom još i danas surađuje s Vogelom.</p>
<p>Ljubek je upitao i zašto je onda u Varaždinskim vijestima napisao da je suradnja s Vogelom prekinuta, pa ga je potom Lacković, koji je još lani tražio Cikačevu smjenu, napao. No, koliko se sjeća, naveo je da je sukob najvjerojatnije nastao zbog vodovoda«.
Svjedočila je i novinarka Večernjaka Danica Plantak, koja je rekla da je Ljubek sporni tekst napisao i potpisao i donio u njihovo dopisništvo, a da ona navode iz tog teksta nije provjeravala.</p>
<p>Ljubek je prigovorio istinitosti Cikačeva svjedočenja, pa će se na iduću raspravu pozvati svjedoci koji su čuli Cikačeve izjave objavljene u tekstu.</p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Svjedokinja optuženog vidjela sat vremena prije trostrukog ubojstva</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Na Županijskom sudu pod predsjedanjem sutkinje Erne Dražančić, nastavljeno suđenje Zvonku Jakopčeviću (24) i Krunoslavu Vajčneru (25), pripadnicima 1. gardijske brigade »Tigrovi«, koje se tereti za trostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva.</p>
<p>»Bila sam u vojarni i posudila sam film. Pitala sam Zvonka hoćemo li pogledati zajedno, no on mi je rekao da sad ne može«, počela je svoj iskaz medicinska sestra u HV-u i prijateljica Jakopčevića, Dunja M., te nastavila, da je Jakopčevića vidjela oko 21 sat, kada se, kako je ona zaključila zbog »civilne odjeće« na njemu, spremao van.</p>
<p>»Ponovno se vratio nakon sat vremena. No, nisam sigurna je li to bilo oko 22 ili su bila 23 sata. Kasnije ga nisam vidjela, jer sam otišla spavati«, opisivala je medicinska sestra događaje u vojarni samo sat vremena prije trostrukog ubojstva. Na kraju je dodala da je Jakopčević dobar čovjek i da nije htjela slušati što se sve u vojarni pričalo o njemu poslije ubojstava.</p>
<p>Susjed Antun G., je pak opisao događaje kada mu je Velimir Vajčner, jedini koji je uspio izvući živu glavu iz divljačkog razbojstva nad njegovom obitelji, kojom su mu prilikom ubijeni roditelji i brat, došao po pomoć.</p>
<p>»Upao nam je na vrata i počeo vikati da su ih sve pobili i da će njega ubiti«, počeo je susjed, te nastavio opisivati kako je žena vidjela nekoga u njihovu dvorištu u donjem rublju, nakon čega su začuli žestoko udaranje po vratima. Na vratima je bio, kako je dalje rekao, Velimir, koji ga je zamolio da ugase svjetlo i pitao ga ako ima li kakvog oružja u kući. Susjed mu je odgovorio negativno i nazvao policiju koju je, na kraju, odveo do kuće Vajčnerovih.</p>
<p>Podsjetimo optužnica tereti optužene da su 21. travnja prošle godine u obiteljskoj kući ubili bračni par Jaroslava i Janu Vajčner, te njihovog sina Roberta, te za pokušaj ubojstva njihovog drugog sina Velimira. Potom su iz kuće odnijeli oko 100 njemačkih maraka i 170 kuna. (Dalibor Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Turek nelegalno zatvorio ljekarnu, a tu odluku pobio sud </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - U četvrtak je na Općinskom sudu u Zagrebu svjedočenjem vlasnice ljekarne na Dolcu 9, Snježane Frebl, nastavljen spor između tužitelja Stjepana Tureka, bivšeg ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranje, te nakladnika tjednika »Imperijal«.</p>
<p>Turek traži naknadu štete za pretrpljene duševne boli, zbog pisanja neistine u tekstu »Zdravstveni monopolist Hebrang i Turek krše zakone i provode tiraniju« objavljenom u siječnju 1998. Turek, kojeg zastupa odvjetnik Ante Madunić, prema tužbi pretrpio bol u iznosu od 82.000 kuna.</p>
<p>Svjedokinja Snježana Frebl, pak, samo je potvrdila i dokazima potkrijepila navode iz spornog članka. Ona je, naime, posvjedočila da je njezina ljekarna na Dolcu 9 zatvorena u roku od šest dana, rješenjem joj je raskinut ugovor s HZZO, te joj je oduzeto pravo na privatnu praksu. Odluka o zatvaranju ljekarne njenoj je vlasnici uručena na Božić iste godine.</p>
<p>Snježana Frebl je, osim svog usmenog svjedočenja, sutkinji Mariji Zrilić pokazala originale, i dala preslike presuda Trgovačkog i Upravnog suda, kojima je dobila pravnu zaštitu nakon što je bila žrtva nezakonitog postupanja. Kako se moglo vidjeti, Trgovački je sud presudio u njenu korist nakon tužbe protiv Rješenja o raskidu ugovora sa HZZO, a Upravni je sud također presudio u korist Snježane Frebl nakon tužbe protiv rješenja kojim se utrdio prestanak prava na privatnu praksu. </p>
<p>Kako je rekla svjedokinja, na zahtjev Ministarstva zdravstva njena je ljekarna prošla još 20-ak inspekcijskih pregleda i revizija, počevši sa sanitarnom i tržnom inspekcijom, pa sve do porezne, a posljednja nije utvrdila nikakve nepravilnost u radu. Nakon tri godine bez poslovanja, svih pet rješenja o zatvaranju sporne ljekarne, koja je zapravo bila tema članka u »Imperijalu«, ukinuta su presudom Upravnog suda.</p>
<p>Sutkinja Zrilić od zamjenice »Imperijalovog« zastupnika, Željke Karlović zatražila je da joj dostavi adresu novinara Ivana Žurića u roku od osam dana, iako je svjedokinja Frebl izjavila kako se ne sjeća točno s kojim je novinarom razgovarala u siječnju 1998. godine</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tijelo nepoznate žene nađeno na pruzi </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Na željezničkoj pruzi Zagreb - Karlovac, nedaleko od Jastrebarskog, u srijedu oko 10 sati pronađeno je tijelo nepoznate žene, izvijestili su u četvrtak u zagrebačkoj policiji. Na tijelu su uočene višestruke ozljede tijela i glave, koje ukazuju na udar vlaka, no, kako ističu u policiji, zasada još nije poznato vrijeme kada se nesreća dogodila. Nakon očevida mrtvo je tijelo prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, radi utvrđivanja identiteta, te okolnosti i uzroka smrti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U tučnjavi suparnika ranio pištoljem i »zaradio« potres mozga</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Jedna osoba je lakše ozlijeđena hicem iz revolvera, nakon svađe i tučnjave. Naime, u četvrtak oko dva sata iza ponoći, ispred kafića »Jett set« u Susedgradu, posvađali su se i potukli Juraj Ostojić (49) i Romeo Krešić (30). U tučnjavu su se ukljućili Dražen Šiljig (29) i Hrvatin Medak (24). U jednom trenutku Juraj je izvadio revolver i ispalio hitac, najvjerovatnije da zaplaši ostale, međutim metak je pogodio Romea u desnu potkoljenicu. Liječnička pomoć pružena mu je u Klinici za traumatologiju, gdje su liječnici utvrdili da je lakše ozlijeđen, te ga zadržali na liječenju. Lakše ozlijeđeni Juraj primljen je u Opću bolnicu Sveti Duh, gdje je utvrđeno da je zadobio lakši potres mozga i iščašenje ramena. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Provalio u 29 automobila i napao policajca</p>
<p>SPLIT, 19. listopada</p>
<p> - Zbog sumnje da je u posljednja četiri mjeseca počinio 29 teških krađa i napad na policajca, Mladen R. (26) iz Dugopolja priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, koji mu je odredio pritvor. Dugopoljac se sumnjiči da je napao policajca Druge splitske policijske postaje kada ga je ovaj zatekao na Zlodrinoj poljani pri provali u »golf« Nenada M. Provedenom kriminalističkom obradom utemeljena je i sumnja da je Mladen R. od 30. lipnja do sredine listopada 29 puta provalio u različita vozila, iz kojih je ukrao 23 auto radio-kasetofona, auto-radar, foto-aparat, dva zvučnika, osobne dokumente, bankovne kartice i ključeve. Šteta je procijenjena na više od 50.000 kuna. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>I sibirska nafta na Zapad preko Omišlja? </p>
<p>MOSKVA, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Direktor Jadranskoga naftovoda (Janaf) Ante Čičin-Šain započeo je u četvrtak u Mosvi pregovore i s čelnicima Tjumenske naftne komapnije (TNK) koji dio svoje sibirske nafte žele izvoziti na Zapad preko Omišlja. Prošlog tjedna Janaf je u Zagrebu sklopio ugovor s moskovskom kompanijom Jukos o transportu pet milijuna tona nafte godišnje ruskim naftovodom »Družba« od Samare (jug Rusije) preko Ukrajine i Mađarske do Siska, a zatim do Omišlja.</p>
<p> No, budući da sada nafta teče od Omišlja prema Sisku, Jukos će uložiti 20 milijuna dolara za opremu i crpke koje će omogućiti obrnuti transport »crnog zlata« hrvatskim naftovodom. Plan je da putem hrvatskog naftovoda Rusija već 2010. godine na Zapad izvozi 15 milijuna tona nafte godišnje.</p>
<p>Za razliku od hrvatskih, ruski su mediji dali iznimno velik publicitet sklopljenom ugovoru između Janafa i Jukosa, vjerojatno i stoga što korištenje Jadranskog naftovoda za Rusiju ima ne samo velik financijski nego i (geo)politički značaj. Naime, najveći dio svoje nafte Rusija izvozi na Zapad preko Crnog mora, a taj transport tankerima ne ovisi samo o propusnoj moći Bosporskog tjesnaca nego i o političkim prilikama u Turskoj pa i na Srednjem istoku. Otvaranjem novog naftnog puta preko Jadranskog naftovoda Rusija se osigurava od svake moguće izolacije i političke nestabilnosti na svojim južnim granicama. Osim toga, propusna moć Bosporskog tjesnaca ograničena je na 80 milijuna tona nafte na godinu, a ruski crnomorski transport trebao bi 2010. - umjesto sadašnjih 57 milijuna - dosegnuti 110 milijuna tona godišnje. Napokon, za razliku od Bosporskog tjesnaca, luka u Omišlju može primiti i najveće tankere (nosivosti 350.000 do 500.000 tona) što cijenu ruske nafte može učiniti konkurentnijom ne samo na zapadnoeuropskom nego i američkom tržištu. Istina, na putu ostvarenja velikog posla Janafa i Jukosa kojem se namjerava pridružiti i Tjumenska naftna kompanija, ispriječile su se ukrajinske vlasti postavljanjem visoke tarife za prolaz ruske nafte njezinim teritorijem. </p>
<p> To je i razlog zašto su u Jukosu uvjereni da će biti ostvaren plan izvoza njihove nafte na Zapad putem hrvatskog naftovoda. Radi pritiska na Kijev, Moskva već prijeti gradnjom novog naftovoda i plinovoda prema Bjelorusiji i dalje prema Slovačkoj zaobilazeći Ukrajinu. Izgradnjom tih novih naftovodnih i plinskih magistrala Moskva želi riješiti i problem čestog »iščeznuća« većih količina ruske nafte i plina na ukrajinskom prostoru. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Marijan Ćurković u Croatiji zamijenio Suada Rizvanbegovića </p>
<p>Novi generalni direktor nije stranački opredijeljen, a poslije skore Skupštine Croatia osiguranja i izmjene Statuta, postat će predsjednik njezine tročlane Uprave / Rizvanbegović, zbog odlaska u mirovinu, odstupio na vlastiti zahtjev, ali uz menedžerskim ugovorom predviđenu otpremninu </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Dr. Marijan Ćurković, dosadašnji direktor Croatijine podružnice u Rijeci, postao je novim generalnim direktorom Croatia grupe. Odlukom Nadzornog odbora Grupe, koju čini Croatia osiguranje d.d., Croatia Lloyd i Croatia osiguranje d.d. Mostar, dr. Ćurković službeno je preuzeo tu dužnost već sa 19. listopadom i tako zamijenio Suada Rizvanbegovića, dosadašnjega generalnog direktora.</p>
<p>Rizvanbegović je s istim datumom počeo godišnji odmor, nakon čega odlazi u mirovinu. Kako je još donedavna odlučno tvrdio da neće podnijeti ostavku te da će do kraja odraditi svoj mandat, koji istječe 8. veljače 2001. godine, Rizvanbegovićeva je nova odluka dočekana s iznenađenjem.</p>
<p>Međutim, kako je potvrdio u kraćem razgovoru za Vjesnik, o svojem se prijevremenom odlasku i raskidu važećeg menedžerskog ugovora Rizvanbegović ovih dana dogovorio s Hrvatskim fondom za privatizaciju. Tako je ugovor formalno raskinut na Rizvanbegovićev zahtjev (zbog odlaska u mirovinu, za što je već prije stekao uvjete), a HFP će mu isplatiti ugovorom predviđenu otpremninu. Kako smo čuli, ima izgleda da Rizvanbegović ipak ostane u osigurateljnoj djelatnosti jer je dobio ponude nekoliko stranih osiguravajućih kuća za posao savjetnika. Konačnu odluku donijet će po povratku iz SAD, kamo odlazi u posjet kćeri, a, kako naglašava, i dalje kani živjeti u Hrvatskoj u koju se, na ponuđeno mjesto šefa Croatije, vratio početkom 1996. godine.</p>
<p>Kako se posljednjih mjeseci šuškalo o nesuglasicama unutar vladajuće šestorke o tome čijem će čovjeku pripasti mjesto generalnog direktora najveće osigurateljne kuće u zemlji, treba dodati da dr. Ćurković nije član nijedne političke stranke. Rođen je 1943. godine u Perušiću, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao na temama s područja osiguranja. Utemeljitelj je i predsjednik Hrvatskog ureda za osiguranje, član brojnih stranih strukovnih udruga i autor brojnih znanstvenih radova i knjiga iz ove djelatnosti.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Jadrolinija obnavlja flotu sa deset novih brodova </p>
<p>Gradit će se četiri brza broda, pet trajekata i jedan ro-ro brod / Vladine procjene govore da ukupna vrijednost izgradnje iznosi 115 milijuna dolara / Polovinu će osigurati Vlada iz državnog proračuna, a drugu polovinu Jadrolinija</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Jadrolinija će do 2003. godine obnoviti svoju flotu. Do tada bi naime ovo javno poduzeće, jedino sa sjedištem izvan Zagreba, trebalo dobiti četiri nova brza broda, pet trajekata i jedan ro-ro brod. Devet rashodovanih brodova, koji još plove Jadranom, trebali bi u rezalište. To je sažetak Programa obnove flote Jadrolinije, zajedničkog prijedloga Ministarstva gospodarstva i Ministarstva pomorstva, prometa i veza što ga je Vlada prihvatila na prošlotjednoj zatvorenoj sjednici.</p>
<p>Vladine procjene govore da ukupna vrijednost izgradnje deset novih brodova iznosi 115 milijuna američkih dolara. Polovinu će osigurati Vlada iz državnog proračuna, a drugu polovinu Jadrolinija. Po svemu sudeći, ovo će riječko poduzeće potrebnih 50-ak milijuna dolara pribaviti kreditom uz jamstvo države i uz grace period od dvije godine, što znači da će ga početi otplaćivati 2003. godine. Pojedine su strane banke, tvrde u Ministarstvu gospodarstva, već izrazile želju za kreditiranjem Jadrolinije, a među njima se ističe ponuda njemačkoga HypoVereinsbanka. Predviđeno je da država svoj dio financira sa po 50 milijuna proračunskih kuna godišnje, uz uvjet da u iduće tri godine to ne bude nikakav dodatni izdatak za proračun. Programom se predviđa i da će Jadrolinija 2003. godine biti kreditno sposobna preuzeti nove dugoročne kredite.</p>
<p>Po svemu sudeći, u knjigu narudžaba najprije će trajekt, »težak« 10 milijuna dolara, kapaciteta 600 putnika i 100 vozila. Gradilo bi ga brodogradilište u Kraljevici, a primopredaja bi bila u prosincu iduće godine. Taj bi trajekt Jadrolinija trebala iskoristiti za prijevoz putnika i automobila u splitskom akvatoriju. </p>
<p>Uslijedit će gradnja četiriju brzih brodova, dvaju u Kraljevici, jednoga u Brodosplitu i jednoga u riječkom »3. maju«, od kojih je svaki vrijedan 5,5 milijuna dolara. Programom se predviđa gradnja još četiriju trajekata. Jedan je vrijedan devet milijuna dolara, a gradit će se u Trogiru, dok će se preostala tri graditi u Brodosplitu, a »teška« su devet, deset i 8,5 milijuna dolara. Tu je još i gradnja ro-ro broda u Kraljevici, vrijednoga 25 milijuna dolara. Novim bi brodovima Jadrolinija svakodnevno mogla prevesti 4.000 putnika i 400 vozila. Konačna će se odluka donijeti nakon raspisanoga međunarodnog javnog natječaja. </p>
<p>Brzim bi brodovima Jadrolinija trebala pokriti prijevoz putnika na linijama Unije - Mali Lošinj, Rogač -Split, Veliki Drvenik - Trogir i Sobra - Dubrovnik. Riječ je o linijama koje država subvencionira iz proračuna. Po jedan će trajekt ploviti zadarskim, šibenskim i riječkim akvatorijem, dok će jedan povezivati Bašku i Lopar. Ro-ro brod trebao bi povezivati Lastovo i Split.</p>
<p>Već u idućoj godini na rezalište bi trebala plovila »Sumartin« i »Krčanka«. Za 2002. godinu planira se rashodovanje »Pelješanke« i »Šoltanke«, u 2003. Jadrolininijina bi flota trebala ostati bez »Zavižana«, »Ozlja«, »Badije« i »Iloka«, a u 2004. i bez »Novalje«. Ukupna starost tih devet brodova iznosi čak 371 godinu, a njihov je kapacitet 2.170 putnika i 210 vozila.</p>
<p>Jadrolinija je prošlu godinu zaključila s negativnim poslovnim rezultatom od 38,2 milijuna kuna. Financijske teškoće ovoga nekad uspješnog brodara nastavile su se i u 2000. godini. U prvih šest mjeseci, naime, ukupni su Jadrolinijini prihodi, uključujući ovdje i državne subvencije, dosegli 171,6 milijuna kuna, dok su se rashodi popeli na 223,3 milijuna kuna. To znači da je ova tvrtka u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila gubitak od 51,7 milijuna kuna. Posljednjega dana lipnja Jadrolinijina je flota imala 47 brodova, ukupnog kapaciteta 20.107 putnika i 2.480 vozila. Njihova je prosječna starost iznosila 26,8 godina.</p>
<p>Inače, navedeni program obnove Jadrolinijina voznog parka nije dio nedavno pokrenutog projekta Ministarstva gospodarstva »Hrvatski brod«. No, kažu nam u tom ministarstvu, on se na nj izravno naslanja jer oba projekta imaju isti cilj. Riječ je o aktiviranju zamrlih kapaciteta hrvatskih brodogradilišta te o angažiranju ponajprije domaćih pratećih djelatnosti. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kutinska »Petrokemija« počela smanjivati svoj gubitak od 185 milijuna kuna </p>
<p>KUTINA, 19. listopada</p>
<p> - Želi li kutinska »Petrokemija« od 1. siječnja iduće godine poslovati na novi i financijski povoljniji način vrijeme za odluke o promjeni višegodišnjeg uglavnom nepromijenjenog stanja istječe. </p>
<p>Istaknuo je to, između ostaloga, Josip Jagušt, direktor »Petrokemije«, jedinog hrvatskog proizvođača mineralnih gnojiva. Dodao je da se o sudbini te tvornice vode svakodnevni razgovori, posebno u Ministarstvu gospodarstva, te hrvatske Vlade kako bi se između modela izabrao onaj najprihvatljiviji. Iako tvornica još bilježi gubitak od 185 milijuna kuna, poslovanje u prvih devet ovogodišnjih mjeseci je bolje od prošlogodišnjeg, a s redovitom isporukom plina do konca godine gubitak bi se mogao smanjiti. </p>
<p>Najnoviji razgovori, posebice oni s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem vezuje se uz četiri točke. U prvoj je riječ o tome da Vlada sanira dug Petrokemije INI za isporučeni plin, a riječ je o 369 milijuna kuna. Uz to, Petrokemiji, koja cijenu gnojiva nije podizala od 1993. i koja je među najnižima u Europi, od 1. siječnja iduće godine bit će omogućeno slobodno formiranje cijena. To povišenje ne smije biti preveliko i ostvarit će se u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Naime, treba znati da je potrošnja mineralnih gnojiva u Hrvatskoj najniža u Europi, dok njegova primjena utječe više od 50 posto na visinu prinosa. Te bi mjere pridonijele da »Petrokemija« i dalje ostane konkurennta, a istodobno smanji gubitke. Sasvim konkretno rekao je Jagušt, povećanje od 16 posto moglo bi dovesti do poslovanja koje se u poslovnom žargonu naziva »pozitivnom nulom«. </p>
<p>Također se predviđa da se ta tvornica ne restrukturira na brzinu. Naime, donedavno je najavljivano restrukturiranje te tvrtke s time da bi se broj radnika sa sadašnjih 2.990 do polovice iduće godine smanjio za 1.000. Uprava bi to pitanje kroz bolju i učinkovitiju unutrašnju organizaciju ipak trebala riješiti u dužem vremenskom razdoblju, rečeno je na konferenciji. </p>
<p>I napokon, traži se da se Vlada očituje o Sporazumu kojega je Stožer potpisao 1998. s tadašnjom Vladom, i od kojega, po prema svemu sudeći, ne odustaje ni danas. Riječ je tomu da radnici imaju pravo, uz dionice tvrtke, i na punu proizvodnju i na prosvjed ako im se zahtjevi ne ispune.</p>
<p>Dragutin Pasarić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dubrovačko-neretvanski turistički promet dvostruko bolji nego lani </p>
<p>DUBROVNIK, 19. listopada</p>
<p> - Ovogodišnji turistički promet na području Dubrovačko-neretvanske županije gotovo je dvostruko bolji od ostvarenja u 1999., a čak za 56 posto bolji od prometa ostvarenog dvije godine ranije. U prvih je devet mjeseci ove godine Županiju posjetilo 461.788 turista i ostvareno više od je 2,7 milijuna noćenja. Najbrojniji su bili strani turisti, ostvarivši 84,3 posto ukupnih noćenja, dok su domaći sudjelovali sa 15,7 posto. Podaci su to što ih je novinarima ovih dana objavila Turistička zajednica Županije dubrovačko-neretvanske čiji je direktor Vladimir Bakić ovogodišnju sezonu ocijenio uspješnom, odnosno daleko boljom nego što se, s obzirom na nedostatak novca, uoči sezone očekivalo.</p>
<p>Od gostiju najbrojniji su bili Nijemci, slijede ih Slovenci, Česi, gosti iz BiH, te Talijani koji već tradicionalno dolaze isključivo u kolovozu. Dobri su rezultati zabilježeni i iz Belgije, Poljske, Austrije, Velike Britanije, Rusije, Izraela... Posebice se mnogo očekuje nakon reprogramiranja kredita hotelima o čemu su, rečeno je, u tijeku ugovaranja između Ministarstva turizma i banaka što bi u konačnici imalo rezultirati poboljšanjem bilance hotelskih kuća. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Radnici Agrokora stekli pravo sudjelovanja u dobiti</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Koncern Agrokor i Sindikat poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Hrvatske (PPDIV) te Sindikat trgovine Hrvatske (STH) potpisali su u četvrtak Kolektivni ugovor kojim su, uz ostalo, radnici stekli pravo na sudjelovanje u dobiti koncerna. </p>
<p>To pravo radnici će ostvarivati nakon odluke skupštine društva uključenoga u Agrokor, u obliku jednokratne isplate, pojasnio je predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić. On smatra kako se to pravo najvjerojatnije neće moći konzumirati u idućem dvogodišnjem razdoblju, u kojemu bi se trebali steći uvjeti za njegovu primjenu.</p>
<p>»Sindikati su prepoznali Agrokorovu ozbiljnost i poslovnu ambicioznost«, rekao je Todorić dodajući kako je koncern dosad u kompaniju uložio i reinvestirao 400 milijuna DEM. Istaknuo je da Agrokor nije u vezi ni sa kim osim s potrošačima koji su, kako je rekao, njegova veza i snaga.</p>
<p>Predsjednik PPDIV-a Josip Pavić naglasio je da je u četvrtak sklopljen samo normativni dio Kolektivnog ugovora, a tarifni dio (u kojemu se utvrđuje cijena rada) utvrdit će se nakon pregovora u svakom pojedinom društvu. Predsjednica STH-a Ana Knežević ocijenila je da je Kolektivni ugovor s Agrokorom uzor za ostala društva u sektoru trgovine.</p>
<p>Ovim se ugovorom plaća radnika za noćni rad i rad nedjeljom uvećava za 40 posto, a za prekovremeni rad 60 posto, za rad u drugoj smjeni 10 posto i za dvokratni rad s prekidom duljim od jednog sata 15 posto. Utvrđeno je i pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 15, 20, 25, 30, i 35 godina neprekidnog rada, u iznosu od najmanje jedne prosječne plaće u gospodarstvu RH u prethodnom mjesecu. Isplata božićnice utvrđena je kao pravo, kao i poklon djeci mlađoj od 15 godina te naknada za regres i odvojeni život. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Slovačka privatizira željeznice, bez posla oko 15.000 radnika </p>
<p>BRATISLAVA, 19. listopada</p>
<p> - Slovačka je vlada prihvatila plan o privatizaciji i restrukturiranju Slovačkih željeznica (ZSR). Prema riječima generalnog direktora ZSR-a Andreja Egyeda, planom će se, provedba kojega je predviđena za travanj sljedeće godine, Slovačke željeznice podijeliti na 17 uslužnih kompanija, uz transparentno financijsko poslovanje i otplatu duga, izvijestila je agencija TASR.</p>
<p> Ministar prometa, pošta i telekomunikacija Jozef Macejko naglasio je u izjavi za Slovački radio kako će proces restrukturiranja rezultirati postupnim smanjenjem radne snage. Predviđa se da će u idućih pet godina bez posla na Slovačkim željeznicama ostati oko 12 do 15 posto od 46.000 radnika. Drugim riječima, otpustilo bi se između 12.000 i 16.000 radnika, a socijalne posljedice tog poteza ublažio bi zajam Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 80 milijuna eura. Osim toga ZSR očekuju dodatnih 60 milijuna eura od treće tranše zajma Europske investicijske banke (EIB). Prema kolektivnom ugovoru potpisanom između željeznica i sindikata, kompenzacija za otpuštene radnike iznosit će 950 milijuna slovačkih kruna.</p>
<p> U prvoj polovini ove godine ZSR je zabilježio gubitak od 1,273 milijarde slovačkih kruna, 1999. godine 5,203 milijarde kruna, a 1998. godine gubitak je iznosio 5,849 milijardi kruna. Stoga je prošle godine država osigurala sredstva kako ZSR ne bi neplaćanjem ugrozio zajam EIB-a. Slovačke su željeznice uspjele razdoblje otplate svojih zajmova pomaknuti s kratkoročnoga na dugoročno. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Vlada smanjuje poreze, plaće rastu</p>
<p>Uvođenjem tri porezne stope plaće se povećavaju za polovicu zaposlenih / Gospodarstvu ostaje milijarda kuna za ulaganja i zapošljavanja /Donacije se odbijaju od porezne osnovice / Bogati će prijavljivati imovinu </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Sa sjednice Vlade u četvrtak u postupak su upućeni prijedlozi zakona o porezu na dobit, zakona o porezu na dohodak te zakona o poreznom savjetništvu. Još tri zakonska prijedloga - Opći porezni zakon, Zakon o lokalnim porezima i izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina, u proceduru će sljedećeg tjedna nakon usklađivanja. Zahvaljujući poreznim rasterećenjima gospodarstvu će ostati više od milijardu kuna za ulaganja i zapošljavanja.</p>
<p> Jedna od izravnih posljedica, koje će, procjenjuje Ministarstvo financija, osjetiti više od 50 posto zaposlenika u Hrvatskoj nakon što se počne primjenjivati Zakon o porezu na dohodak, bit će - povećanje plaća. Umjesto dosadašnje dvije stope poreza na dohodak (20 i 35 posto), prijedlogom Ministarstva uvode se tri stope: 15, 25 i 35 posto. Najniža stopa primjenjuje se na osnovicu do 2500 kuna, stopa od 25 posto na dio od 2500 do 7250, a stopa od 35 posto na dio plaće iznad 7250 kuna. U praksi, pogledamo li prosječnih hrvatskih 3200 kuna plaće, porez od 15 posto obračunavao bi se na osnovicu do 2500, a porez po stopi od 25 posto na preostalih 700 kuna.</p>
<p>Poduzetnike i poslodavce u sklopu predloženih izmjena Zakona o porezu na dohodak rasteretit će uvođenje zaštitne kamate na kapital uložen u dugotrajnu imovinu od sedam posto godišnje. Takve kamate primjenjivat će se i na prenesene gubitke iz prijašnjih godina, čime se umanjuje porezna osnovica. Nadalje, uvodi se oporezivanje dividendi, kamata, udjela u dobiti..., ali se ne oporezuju kamate kod banaka i štedionica na kunsku i deviznu štednju, depozite, tekuće i devizne račune, kao ni kamate po vrijednosnim papirima... Ministar Crkvenac naglasio je da se porez obračunava na kamate koje su fizičke osobe dale drugima (lihvarski zajmovi) ili kao posudbe vlastitim poduzećima kao poseban način izvlačenja novca (neoporezivog) iz poduzeća. Te se kamate oporezuju po stopi od 35 posto, a dividende i udjeli u dobiti po stopi od 15 posto.</p>
<p>No, dioničari u tvrtkama koje isplaćuju dividende mogu biti potpuno mirni kad je riječ o visini njihovih primitaka. Naime, budući da će dobit zbog smanjenja opće stope poreza na dobit sa 35 na 25 posto biti veća, dividende će čak i s ovim dodatnim porezom biti iste, odnosno oko 1,25 posto manje nego ranije.</p>
<p>Dodatna pomoć gospodarstvu, odnosno politici zapošljavanja je propisivanje dodatne umanjenje porezne osnovice za novozaposlene. Naime, svi koji zaposle nove radnike moći će za iznos njihovih plaća i doprinosa isplaćenih u godini dana umanjiti poreznu osnovicu, a ako zaposle invalidnu osobu razdoblje se povećava na tri godine. U raspravi je ministar Davorko Vidović predložio da se dodatne olakšice predvide i za one poslodavce koji zaposle osobe starije od 45 godina koje su ostale bez posla jer bez takve državne stimulacije te su osobe praktički bez šansi za zaposlenje. Vidović je istaknuo kako su oni ionako državi na trošak kroz proračun. On je također zatražio da se po olakšicama izjednače vojni invalidi i civilni invalidi.</p>
<p>Novost na koju je upozorio ministar Crkvenac jest uvođenje obveze iskaza imovine do 31. prosinca 2000. Time se omogućava i oporezivanje imovine za koju stjecatelji nemaju pokrića u prijavljenim prihodima. Svi građani koji imaju nekretnine vrednije od milijun kuna, prijevozna sredstva skuplja od 200.000 kuna, dionice ili druge vrijednosne papire s nominalnom vrijednošću iznad 300.000 kuna, štednju depozit... u iznosu većem od 300.000 kuna i to bilo u Hrvatskoj bilo u inozemstvu, dužni su takvu imovinu prijaviti Poreznoj upravi, a ti će podaci služiti kao element za ocjenu zakonitih izvora za buduće nabavke osobne imovine. Kako je rekao Crkvenac, uz Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije ovim se prijedlogom omogućava ispitivanje nepravilnosti u nedavnoj prošlosti.</p>
<p>Također, vrlo je važna odredba prema kojoj se donacije, odnosno darovanja i to do iznosa od čak dva posto ukupnog prihoda neke tvrtke, umanjuju od porezne osnovice. Kako je istaknuo ministar financija, time se država, odričući se svojih prihoda, izravno okrenula pomaganju gospodarske nadgradnje - kulture, sporta i humanitarnih organizacija.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kreš: Sigurnost željezničkog prometa nije loša, nego katastrofalna </p>
<p>Prema riječima dopredsjednika Sindikata željezničara Hrvatske tijekom ove godine zabilježeno je 1.455 željezničkih nesreća, nezgoda i izvanrednih događaja/ Uzrok glavnini nesreća je smanjenje broja izvršitelja, a što se istodobno nije pratilo modernizacijom i ulaganjem u sigurnosne i signalne uređaje, te obnovu trošnih i dotrajalih pruga </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Je li u Hrvatskoj uistinu putovanje vlakom na nekim relacijama kockanje s vlastitim životom kako tvrde željezničarski sindikati ili su u zadnje vrijeme učestalije željezničke nezgode »uobičajeni tehnički problemi« kako tvrdi Uprava Hrvatskih željeznica? Uprava, naime, tvrdi da je željeznički promet siguran i ne osjeća se ni objektivno odgovornom za željezničke nesreće, što su u utorak rekli i predsjedniku Nadzornog odbora HŽ-a Slavku Liniću. </p>
<p>Naime, u Hrvatskoj se nikada nije mogla pročitati vijest da je zbog neke željezničke nesreće Uprava HŽ-a ponudila ostavku, kao što je to primjerice ovih dana bilo u Velikoj Britaniji. Ondje je glavni direktor Railtracka, britanskog poduzeća za željezničku infrastrukturu, Gerald Corbett podnio ostavku zbog željezničke nesreće sjeverno od Londona, u kojoj je poginulo četvero ljudi.</p>
<p> Prema informacijama koje smo dobili od Branka Kreša, dopredsjednika Sindikata željezničara Hrvatske, u zemlji se od siječnja do rujna ove godine dogodilo čak 1.455 nesreća, nezgoda i izvanrednih događaja, što je u prosjeku oko deset posto više nego prošle godine. »Ni putnički ni teretni željeznički promet nije siguran. Samo zahvaljujući Bogu na Ličkoj pruzi kod Plaškog u subotu nije iskočio putnički, nego teretni vlak sa 32 vagona. Vidjeli ste kakva je to hrpa željeza bila... Tko bi tu preživio?«, kaže Kreš. Inače, od 1.455 nesreća, nezgoda i različitih izvanrednih događaja najveći broj otpada na smetnje i kvarove uređaja neophodnih za normalno funkcioniranje željezničkog prometa. Zabilježeno je, nadalje, 213 nezgoda, gdje su materijalni troškovi bili veliki, ali nije bilo unesrećenih. Slijedi 114 različitih izvanrednih događaja od kojih 45 na otvorenoj pruzi ili kolodvoru, a ostalo primjerice u naseljima. Zabilježena je 21 nesreća gdje je bilo mrtvih ili ranjenih, te 11 slučajeva samoubojstava pod vlakom.</p>
<p>»Na osnovu tih podataka vidljivo je da stanje sigurnosti nije loše, nego - katastrofalno. Na to upozoravamo već deset godina. Ono što u HŽ-u u ovom trenutku nemaju to su podaci o visini izravnih ili neizravnih šteta od svega što se događalo. Uzrok glavnine tih nesreća je smanjenje broja izvršitelja, što se nije pratilo modernizacijom i ulaganjem u sigurnosne i signalne uređaje, te obnovu trošnih i dotrajalih pruga. Stoga je neprihvatljivo da se govori o odgovornosti zaposlenika kada su razne reorganizacije i sistematizacije na HŽ-u smanjivale broj zaposlenika, a bez tehnoloških priprema i bez kriterija koliko zaposlenici koji neposredno sudjeluju u organizaciji i regulaciji prometa mogu na siguran način obavljati svoj posao«, kaže Kreš.</p>
<p> Iako istraga o iskakanju vagona na Ličkoj pruzi nije završena, Kreš drži da do nje ne bi došlo da je ostavljeno pregledno mjesto ispred pruge gdje je ona u padu 18 promila. O čemu se tu radi? Kreš objašnjava da kod Rudopolja pruga ima veliki pad te da je tamo ranije obavljana tzv. skraćena proba kočnica. S obzirom da su vagoni iskočili, kaže, vjerojatno su upitanju upravo kočnice. No, pregledno je mjesto ukinuto bez kriterija utječe li to na sigurnost prometa, dodaje. Ukinuto je i pregledno mjesto u Lokvama, gdje su se također provjeravale kočnice, tako da se slična nesreća putničkog ili teretnog vlaka može dogoditi i na Riječkoj pruzi.</p>
<p>Prošlotjedno iskakanje vagona na Ličkoj pruzi samo je jedna od pet većih željezničkih nezgoda u zadnja dva mjeseca zbog koje je Sindikat strojovođa zatražio da Nadzorni odbor HŽ-a utvrdi odgovornost Uprave i zaprijetio obustavom prometa. U srpnju je tako na kutinskom kolodvoru iskočio vlak koji je iz Njemačke za Tursku prevozio putnike i automobile. Mjesec dana nakon toga zbog pucanja bandaža u kolodvoru Koprivnica zamalo je također došlo do iskakanja. Upravo su bandaže, a riječ je o ovojima kotača vlaka koji drže vlak na tračnicama, sindikati često spominjali kao problematične. Kreš kaže da ima informacija da se ugrađuju bandaže izrađene u privatnim radionicama bez atesta i bez obzira na sigurnost putnika i željezničkih vozila. Ako one puknu vlak isklizne iz tračnica.</p>
<p>Zašto, Uprava HŽ-a i dalje tvrdi da sigurnost željezničkog prometa u cjelini nije ugrožena?</p>
<p>»Uprava mora opravdati svoje postupke i sve što je sve ovo vrijeme činila. No, upravo su nesreće i nezgode nepobitan dokaz da Uprava ne govori istinu, jer da je sve tako kako Uprava tvrdi, do svega ovoga ne bi ni dolazilo. Istina je da sigurnost prometa zakonski nije razlog za najavu štrajka. Međutim, je li zakonski poslati nekoga da vozi ljude u smrt?«, upitao je Kreš.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sanader kritizirao vlast zbog stava prema izborima u BiH </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - »Odlučno demantiram da dio naših zastupnika prelazi u HSLS«. Istaknuo je to u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Dodao je da je sasvim siguran da će svi HDZ-ovi zastupnici glasovati protiv ustavnih promjena, osim ako se pri izradi konačnog teksta usvoje neka stajališta ove stranke. </p>
<p>Sanader je kritizirao aktualnu hrvatsku vlast rekavši kako ne želi reagirati na odluku privremenog Izbornog povjerenstva u BiH, po kojoj bi Hrvati bili podređeni u Vijeću naroda, s obzirom da su u toj državi najmalobrojniji narod. Ostane li na snazi ta odluka, tvrdi Sanader, hrvatske predstavnike u Vijeću naroda birala bi ostala dva naroda u BiH. Ta je odluka Povjerenstva u suprotnosti s Daytonskim sporazumom i Ustavom te države, rekao je Sanader. Podsjetio je da po hrvatskom Ustavu Hrvatska mora brinuti o Hrvatima u drugim zemljama, a nužno je i da se vlast uključi u rasprave o reviziji Daytonskog sporazuma, s obzirom na to da je Hrvatska jedna od njegovih potpisnica.</p>
<p>Jadranka Kosor izvijestila je novinare da je HDZ zadovoljan tijekom potpisivanja svoje peticije protiv dekriminalizacije droge, a konačni rezultati te akcije bit će poznati početkom sljedećega tjedna. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Demokršćani traže otkazivanje Zagrebačkog summita </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Senat Hrvatske kršćansko demokratske unije (HKDU) donio je Deklaraciju o zaštiti imena i stečevina hrvatskoga Domovinskog rata, koju su čelnici HKDU-a predstavili u četvrtak konferenciji za novinare na tisakovnoj konferenciji, a u kojoj naglašavaju da »hrvatski Domovinski rat ne može i ne smije biti predmetom diskvalifikacija, sporenja i kriminalizacije«.</p>
<p>HKDU ukazuje na potrebu »razdvajanja čistoće i svetosti borbe protiv agresora od pojedinačnih ekscesnih pojava koje imaju obilježja kaznenih djela, a koja su tijekom velikosrpske agresije i okupacije počinili hrvatski državljani, neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti«. Predsjednik HKDU-a Marko Veselica, koji je Deklaraciju i potpisao, ističe nužnost potrebe donošenja zakona ili saborske deklaracije kojom će se zaštititi institucija, stečevine i ime Domovinskog rata čime bi se spriječile moguće zlouporabe i pogreške, kako one slučajne, tako i namjerne.</p>
<p>Založio se za storniranje Ustavnog zakona o suradnji s Haagomškim sudom donesenog 1996. godine. »Taj sud nije sud pravednosti i on temeljito, nedvosmisleno i precizno dovodi u pitanje suverenitet Republike Hrvatske. Ako je netko napravio pojedinčani ratni zločin, onda o tome treba i mora odlučivati hrvatsko pravosuđe. Ne mogu velike imperijalne sile zapada i svijeta, preko Vijeća sigurnosti i UN-a, koje su odgovorne za mnoge zločine u modernoj povijesti nametati svoje metode kriminalizacije opravdanog i legitimnog oslobodilačkog rata«, objašnjava Veselica, kazavši da je neprihvatljivo da se »i jedan Srbin vrati iz SRJ dok se Srbija ne proglasi agresorom, dok se ne raščiste odnosi između SRJ i Hrvatske, plati ratna šteta i nova vlast u Srbiji ne privede svoje ratne zločince pravosuđu«.</p>
<p>Hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića optužio je, povodom njegove odluke o umirovljenju sedam generala, da vlada na »autoritaran i diktatorski način«, dok je dopredsjednik HKDU-a Anto Kovačević založivši se za uvođenje parlamentarnog sustava, ustvrdio da hrvatski narod ne zanimaju prepucavanja oko ustavnih promjena te »hoće li Mesić biti fikus, a premijer Račan kopriva«, nego poboljšanje gospodarskog i socijalnog stanja, s obzirom da trenutačno Hrvatska ima 400.000 nezaposlenih, što je najviše u zadnje 52 godine«. Također se usprotivio jačanju Vlade, s obzirom da ona već i sada ima velike ovlasti. Komentirajući glasovanje u Zastupničkom domu o Deklaraciji o zaštiti Domovinskog rata, Kovačević je kazao da je Klub HKDU-a i HSP-a glasovao protiv jer se u točkama šest i sedam izjednačavaju žrtva i agresor.</p>
<p>Nazvavši novog predsjednika SRJ Vojislava Koštunicu »sofisticiranim četnikom«, Kovačević je pozvao Vladu da uskrati domaćinstvo predstojećem sastanku zemalja EU i »zapadnog Balkana« u Zagrebu, posebno zbog toga što će se on održati bez Slovenije i Mađarske, a s namjerom stvaranja zapadnog Balkana na čelu s vladajućom Srbijom, što je za Hrvatsku, dodao je Veselica, »kao civilizacijsko i sveukupno superiornu zemlju - apsolutno neprihvatljivo«.</p>
<p>Glavni tajnik HKDU-a Ilija Rkman još jednom je pozvao sve demokršćanske i pučke stranke na udruživanje i zajedničko političko djelovanje s HKDU-om, te najavio da će HKDU početkom studenog predložiti saborsku raspravu o usvajanju cjelovite koncepcije gospodarskog i sveukupnog razvoja Hrvatske.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Akcija socijaldemokrata najavila osnivanje socijaldemokratskog bloka</p>
<p>SPLIT, 19. listopad</p>
<p> - Splitski čelnici Akcije socijaldemokrata, na konferenciji za novinare u četvrtak, najavili su kako će zajedno sa Zajednicom nezaposlenih, Zajednicom udruge malih dioničara Hrvatske i Strankom umirovljenika osnovati, prema uzoru na druge europske zemlje, tzv. socijaldemokratski blok, inače prvi u Hrvatskoj takve vrste. Nezadovoljstvo desetomjesečnim učinkom Vlade i njezine socijalne neosjetljivosti za najugroženije skupine stanovništva temeljni je razlog osnivanja bloka.</p>
<p>»Predizborna obećanja pala su u zaborav, tisuće radnika svaki dan ostaje bez posla, umirovljenicima obećani dug nije vraćen, a Split će, nakon što se 2.000 radnika našlo na ulici, imati najveću stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj«, istaknuo je predsjednik splitskog ASH Mate Buljubašić.</p>
<p>Socijaldemokratski blok nastojat će da Vlada promijeni socijalnu i gospodarsku politiku prema Splitu i Dalmaciji, a istodobno će ponuditi strategiju rješavanja nagomilanih problema u gradu koju će izraditi skupina splitskih intelektualaca.</p>
<p>Članovi socijaldemokratskog bloka, istaknuto je na konferenciji, zalagat će se za izmjenu postojećih zakona.</p>
<p> U ASH-u smatraju kako bi sudske pristojbe mogle biti znatno manje jer postojeće dovode u pitanje ostvarenje Ustavom zajamčenih prava. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Jurjević: SDP ne bi imao ništa protiv toga da se gradonačelnik bira na neposrednim izborima </p>
<p>Čelnik splitskog SDP-a i saborski zastupnik Marin Jurjević, opovrgnuo je u razgovoru za Vjesnik navode iz članka (objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji, 15. kolovoza), u kojemu se izričito tvrdi da su koalicijski partneri, u sjedištu SDP-a na Bačvicama, dogovorili udar na Slobodnu. Naime, Slobodna je objavila »Transkript splitskog dogovora u šestorki, kojim je ispunjena direktiva potpredsjednika Vlade Slavka Linića o udruženom udaru na Slobodnu«. </p>
<p>• Tvrdite da je taj transkript izmišljen i da se u sjedištu SDP-a nije dogovarala strategija »rušenja Slobodne kao desničarske kuge«?</p>
<p>- Nepotrebno je komentirati ono što nazire frustrirani bivši i sadašnji komitetlija Dino Mikulandra. Konvertiti Mikulandrina tipa ne zaslužuju nikakav odgovor. Njegove izmišljotine spadaju u područje medicine, a kako nisam stručnjak za medicinu, ostavio bih drugima da se njime bave. Članak objavljen u Slobodnoj izmišljen je od početka do kraja. Ne samo da nismo raspravljali o Slobodnoj nego se uopće nismo ni sastali. Nakon pobjede HDZ-a, Mikulandra je »zamrznuo« svoje članstvo u SDP-u. On je opterećen avetima komunizma, što je karakteristika svih koji pokušavaju pobjeći sami od sebe, iz vlastite prošlosti.</p>
<p>• Deset mjeseci nakon parlamentarnih izbora, može li se govoriti o silaznoj putanji popularnosti SDP-a u Splitu?</p>
<p>- Iako to mnogi priželjkuju, istraživanja javnog mnijenja govore suprotno. Izborni rezultati su najvjerodostojniji pokazatelj popularnosti neke stranke, a sva istraživanja pokazuju da SDP i dalje uživa veliku potporu birača i da je najjača politička stranka u Hrvatskoj. Ne znam na koliki postotak glasova možemo računati u Splitu, s obzirom na to da nismo proveli istraživanja o popularnosti SDP-a na lokalnim razinama. Pred nama su još jedni izbori, ali i stranačka konvencija na kojoj ćemo definirati svoj program i novu ulogu socijaldemokracije u Hrvatskoj. SDP neće poticati ideološki obračun, nego će se okrenuti rješavanju gospodarskih i socijalnih problema. Mislim da će građani to i prepoznati. </p>
<p>• Kad smo kod lokalnih izbora, hoće li SDP-u prvi puta u deset godina biti teško voditi predizbornu kampanju? Kako se, primjerice mislite pozivati na radnike »Diokoma« kad oni sada svu krivnju svaljuju na novu vlast?</p>
<p>- I dalje tvrdim da je Split žrtva HDZ-ove politike, koju je obilježila pljačka i nakaradna privatizacija, ali i umjetno stvaranje sukoba između centra i tzv. periferije. Dok je HDZ bio u Hrvatskoj na vlasti, u Splitu je vladala oporba koja u situaciji potpune centralizacije nije mogla puno učiniti. Split i Šibenik najveće su žrtve HDZ-a. </p>
<p>• Koliko dugo se mislite pozivati na »razvaline« HDZ-ove vladavine?</p>
<p>- Nalazimo se u gospodarskoj i socijalnoj krizi koja nije pala s neba i koja se ne može riješiti preko noći. Vjerujem da su građani toga svjesni. »Diokom« je u deset godina izgubio 10.000 radnih mjesta, a nova je vlast spasila ono što se dalo spasiti. Izbori za gradsko vijeće Splita, potvrdit će silaznu putanju HDZ-a koji se još nije snašao u novim okolnostima. SDP-u je u interesu da se prevladaju socijalni i gospodarski problemi, koji su se godinama gomilali. </p>
<p>• Kako komentirate neslužbene informacije o tome da je splitski HSLS voljan koalirati s SDP-om jedino pod uvjetom da u slučaju izborne pobjede, liberali dobiju pravo na gradonačelnika?</p>
<p>- O tome uopće nismo raspravljali. Svi modeli suradnje su otvoreni, iako smatram da samo izborni rezultati mogu diktirati pravo na određene pozicije. Budući da još uvijek nisu poznate izborne propozicije, svi modeli suradnje sa strankama, koje su politički suprotne HDZ-u, ostaju otvorene. Osim toga, i gradonačelnik Ivan Škarić u više je navrata govorio o samostalnom izlasku HSLS-a na izbore. </p>
<p>• U slučaju da HSLS ipak dobije pravo na gradonačelnika, tko bi Vam bio prihvatljiviji, Škarić ili Miroslav Buličić, za kojega se tvrdi da je sve uložio na tu kartu?</p>
<p>- Ne želim o tome govoriti. SDP je ozbiljna stranka koja se ne želi miješati u kadrovsku politiku HSLS-a, a od kojega očekujemo isto ponašanje. Na kraju krajeva, SDP ne bi imao ništa protiv toga da se gradonačelnik bira na neposrednim izborima, što bi otvorilo vrata i onim kandidatima, koji iza sebe nemaju jaku stranačku mašineriju. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Filozofski fakultet povlači svoje profesore s Hrvatskih studija?</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Na sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj u četvrtak, napokon je razriješeno pitanje profesora Filozofskog fakulteta koji honorarno rade kao predavači na Hrvatskim studijima. Iako nije želio dati nikakvu izjavu, poznato je da je dekan tog fakulteta dr. Neven Budak najavio da neće dozvoliti »svojim« profesorima da predaju na konkurentskim studijima, pozivajući se da to nije po zakonu.</p>
<p> Uzevši u obzir kratku izjavu za Vjesnik, pomoćnika ministra znanosti i tehnologije dr. Darka Polšeka, očito je da Filozofski falkultet kani povući svoje predavače s Hrvatskih studija, ali da provođenje te nakane u praksu, neće ići baš jednoglasno. Naime, nazočivši na svečanoj sjednici Filozofskoga fakultelta, upriličenoj u četvrtak u povodu Dana fakulteta, dr. Polšek je potvrdio da je neslužbeno čuo tu odluku Vijeća FF-a. »Ministarstvo pozdravlja inicijativu da se regulira pitanje honorara na visokoškolskim institucijama izvan matične. Kada bi sve institucije napravile isto, bio bi to pravi korak prema rješavanju zamršene isituacije između predavača hrvatskih visokih učilišta. I to bi zaista bila značajna pomoć Ministarstvu«, kazao je on. Polšek dodaje da Ministarstvo izražava skepsu hoće li visoko učilište takve odluke moći provesti, jer bi u suprotnome iz visokog školstva Hrvatske nestalo barem desetak ustanova, a ne samo Hrvatski studiji.</p>
<p>Pomoćnik ministra podsjetio je da su proglašavanjem Hrvatskih studija punopravnom članicom Sveučilišta, ukinuti neki fakultetski smjerovi, što je dovelo do kaosa na sveučilištu. Pritom, tvrdi Polšek, Ministarstvo znanosti nije imalo nikakvih političkih strategija prema Hrvatskim studijima. Jer, dodao je, jedan je od glavnih ciljeva Ministarstva znanosti - napraviti među fakultetima red koji sada ne postoji.</p>
<p>Odnos Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija, Polšek je usporedio s Davidom i Golijatom. Filozofski ima 550 zaposlenika, a Hrvatski studiji samo 15. »Procijenite tko je tu Golijat, a tko David«, rekao je Polšek, pitajući se treba li uopće zbog toga raditi toliku buku.</p>
<p>Osim toga, ne treba zaboraviti da su protivnici Hrvatskih studija, uglavnom okupljeni oko Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, koji su se oštro zalagali za ukidanje Hrvatskih studija u sadašnjem obliku, isticali da predavanje istih kolegija na konkurentskim studijima, podržava neprihvatljiv i nezakonit paralelizam na Sveučilištu. Tako da su se profesori s Filozofskog fakulteta već i prije zasjedanja fakultetskog Vijeća, podijelili u dva tabora. Protivnici paralelizama očito su stali na stranu dekana Budaka, dok dio predavača ne vidi ništa loše u tome da svoje usluge pruža i na drugim katedrama Sveučilišta, tim više što im to sadašnji Zakon o visokim učilištima, barem prema tumačenju ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića, dozvoljava. </p>
<p>Stoga u takvoj konstelaciji odnosa i činjenica, ostaje nejasno zbog čega novinari nisu mogli dobiti nikakve informacije o sjednici Vijeća FF-a, niti ikakvu izjavu od dekana Nevena Budaka, kad je sasvim izvjesno da su u ovoj igri, sve karte već odavno na stolu - položene i otvorene.</p>
<p>Gordan Pandža i Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zdravstveni zavod uredno podmiruje obveze, ali potražuje 4,3 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) posljednjih mjeseci uredno podmiruje svoje financijske obveze prema zdravstvenim ustanovama, unatoč tome što od pravnih osoba potražuje 4,3 milijarde kuna, izvijestio je u četvrtak članove Upravnog vijeća direktor Zavoda Zdravko Lončarec.</p>
<p>Najveći su dužnici Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, brodogradilišta i županije. Iako se traže mogućnosti za podmirenje duga Mirovinskog fonda od 1,4 milijarde kuna, neizvjesno je kada će on biti plaćen, rekao je Lončarec. O ukupnim potraživanjima HZZO-a, dodao je, mogla bi raspravljati Vlada na jednoj od idućih sjednica. Ipak, Lončarec smatra da je financijsko stanje u Zavodu izuzetno dobro jer se sve obveze isplaćuju u ugovorenom roku od 90 dana. </p>
<p>Poteškoće bi se, međutim, mogle pojaviti prilikom podmirivanja starih dugova kliničkih i županijskih bolnica. Ti su se dugovi gomilali godinama, a trebali bi ih, ističe Lončarec, sanirati vlasnici ustanova, dakle država i županije, a ne Zavod. Zavod nije u mogućnosti »pokriti« te dugove i zbog toga što je, od planirane dodatne 1,5 milijarde kuna iz proračuna, dobio svega 200 milijuna. Na ostatak novca ne može računati zbog, kako je objašnjeno u Ministarstvu financija, cjelokupne projekcije proračuna za iduću godinu.</p>
<p>Upravno vijeće Zavoda donijelo je odluku o nabavci tri anesteziološka uređaja za kliničku bolnicu Split do kraja godine. U toj bolnici trenutačno je izvan upotrebe sedam takvih uređaja.</p>
<p>Na sjednici je odgođena rasprava i donošenje odluke o utvrđivanju Liste lijekova HZZO-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Radnice šibenske Revije u ponedjeljak stupaju u štrajk?</p>
<p>ŠIBENIK, 19. listopada</p>
<p> - Konfekcijskom poduzeću Revija najozbiljnije prijeti stečaj, kaže za Vjesnik Svetislav Džale, povjerenik SSSH-a za Šibensko-kninsku županiju. U petak će se u Reviji ponovo održati skup zaposlenika na kojem će se zauzeti konačni stav o stupanju u štrajk. Rok od sedam dana koliko su radnice Revije dale direktoru Miljenku Stošiću da im isplati polovicu plaće za srpanj i akontaciju plaće za kolovoz je prošao, a od direktorovog odgovora ili traženog novca ni traga. Zbog toga će 338 radnica u petak najvjerojatnije donijeti odluku da se od ponedjeljka stupa u štrajk. Kako su najavile, zatražit će hitnu smjenu direktora i članova Uprave, te Nadzornog odbora koje, inače drže krivcima za teško ukupno stanje u ovom poduzeću koje je bivša Vlada sanirala tako da je ovu poslovnu godinu Revija startala od nule. Unatoč izuzetno kvalitetnoj sanaciji, poslovodstvo tvrtke nije uspjelo pronaći strateškog partnera pa iz mjeseca u mjesec samo gomila gubitke, a i ugovorenog posla je sve manje.</p>
<p> Džale ističe da je odavno prošao rok koji je Stošiću dao Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), koji je od Stošića tražio odgovore na više upita. Između ostalog, HFP je zatražio da im Stošić odgovori dopisom kakva je vlasnička struktura poduzeća, te da se hitno sredi knjiga dioničara. Zatraženo je izvješće o provedenoj sanaciji poduzeća koje nema vlastitu proizvodnju već samo odrađuje tzv. lohn poslove, kao i izvješće o financijskom poslovanju s izvješćem revizora, popis vjerovnika s iznosima koje oni potražuju, poslovni plan za ovu godinu... </p>
<p>U zahtjevu HFP-a stajalo je kako će, ne odgovori li se na tražene zahtjeve u roku deset dana, hitno pokrenuti stečaj. Međutim, i nakon proteka roka direktor Stošić nije HFP-u odgovorio ni na jedan zahtjev, saznajemo od Svetislava Džale, koji Stošića optužuje za nesuradnju koja za posljedicu ima guranje Revije u stečaj. Jedino smjenom sadašnje Uprave i Nadzornog odbora te instaliranjem stečajnog upravitelja možemo saznati kakvo je trenutačno pravo stanje u tvrtki i zašto poduzeće nije uspjelo pronaći strateškog partnera. Ovakvim ponašanjem i upiranjem prsta u drugoga kao krivca za kolaps Revije, direktor Stošić dovodi i radnike i poduzeće u nemilost. Danas se ne zna tko je vlasnik poduzeća, tko su njegovi dioničari, kakva je vlasnička struktura, kaže Džale, koji izlaz iz trenutačne agonije vidi u stečajnom postupku. Dodaje, da će izvješća o radu koja će potom načiniti stečajni upravitelj pokazati i je li u radu rukovodstva bilo elemenata za kaznenu prijavu. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Poglavarstvo Međimurske županije zahtijeva razgovor s čelnicima HTV-a</p>
<p>ČAKOVEC, 19. listopada</p>
<p> - Poglavarstvo Međimurske županije razmatralo je u četvrtak izvješće o provedbi zaključka Skupštine te županije koji se odnosi na djelovanje i rad čakovečkog dopisništva HRT-a. Uvodno je o tome na sjednici govorio međimurski podžupan Dragutin Lesar (HNS). Inače, međimurski HNS i HSS već su izrazili nezadovoljstvo načinom na koji je Hrvatska televizija popratila boravak u Međimurju predsjednika Hrvatskog državnog sabora Zlatka Tomčića te prvi službeni posjet Međimurju predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p>Sudionici u raspravi žestoko su kritizirali način na koji je Međimurje predstavljeno na HTV-u, čule su se čak i konstatacije da se radi o senzacionalizmu i iskrivljavanju slike o najsjevernijoj hrvatskoj županiji. Zbog toga je zaključeno da se rukovodstvo HRT-a ponovo pozove na razgovor.</p>
<p>Rečeno je da najkasnije do 30. studenog u Čakovec na razgovor trebaju doći, među ostalima, predsjednik Vijeća HRT-a Ivo Škrabalo, direktor Mirko Galić i urednik Informativnog programa Dubravko Merlić. Ako se tom pozivu ne odazovu, Međimurska će županija najprije s MTČ-om raskinuti ugovor o najmu prostora za dopisništvo HTV-a. Za tu svrhu Međimurska županija godišnje plaća 170.000 kuna. Isto tako otkazat će se i ugovor o suradnji između Međimurske županije i HRT-a, na temelju kojeg je Međimurska županija za tehničko opremanje dopisništva HTV-a u Čakovcu izdvojila milijun kuna. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Nogometni klubovi moraju platiti porezne dugove</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Dinamo, Hajduk, Rijeka i Osijek, te Čakovec kao peti nogometni klub u kojem je otkriveno neplaćanje poreza, imat će sva prava i mogućnosti za žalbu i postupak u skladu sa zakonom. Nikakvih iznimki neće biti budući da Ministarstvo financija nogometne klubove tretira kao i bilo kojeg drugog poreznog obveznika, istaknula je u četvrtak Sanja Marđetko-Kurečić, glasnogovornica Ministarstva financija dodavši, ipak, da će, zbog različitih rokova za žalbu moći u subotu igrati ligu čak i ako ne plate porez do petka.</p>
<p>Kako je objasnila, rješenja kojima se poreznom obvezniku utvrđuje iznos dugovanja postaju valjana datumom dostave, a nogomentim su klubovima uručena u nekoliko dana, a ne odjednom. Nakon toga porezni obveznici, u ovom slučaju nogometni klubovi, imaju osam dana za podmirenje duga i deveti dan za dostavu potvrde da su to i učinili. Paralelno, imaju rok od 15 dana za žalbu koja cijeli slučaj prebacuje na višu, drugostupanjsku razinu postupka.</p>
<p>»Žalba ne odgađa izvršenje, međutim u okviru postojećih propisa postoji mogućnost jednokratne ili obročne otplate. A hoće li Ministarstvo blokirati kojeg poreznog obveznika, također je stvar odluke. Koliko je nama poznato, nekim su klubovima račune blokirali drugi vjerovnici, a ne Ministarstvo financija. Jedinu najavu da se neće žaliti na rješenje dobili smo od Čakovca, koji je dužan oko milijun kuna«, zaključila je glasnogovornica Ministarstva financija. (M.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Koliko treba biti zaposlenih u Vladinu Uredu za informiranje? </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Osim uistinu važnih prijedloga poreznih zakona koji su upućeni u daljnju proceduru, Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila i nacrt prijedloga zakona o školskim udžbenicima. Ministar Vladimir Strugar naglasio je nužnost izmjena podsjetivši kako je postojeći zakon star 22 godine. Novi zakon, uz ostalo predviđa i osnivanje vijeća za školske udžbenike i primjereniji je tržišnim odnosima koji u tom segmentu uvelike već vladaju. Bitno je, naglasio je Strugar, odvajanje administrativnog od stručnog dijela, pri čemu se stručni dio prebacuje na vijeće.</p>
<p>Kad se povela rasprava o novom ustroju Vladina Ureda za odnose s javnošću kojom je predviđeno i kadrovsko ekipiranje i jačanje, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić istaknuo je kako »više ne može preuzeti odogovornost za poslove koje vodi, ako nema mogućnosti zapošljavati kvalitetne, a otpustiti slabe stručnjake«. Podsjetio je na odluku Vlade o ograničavanju zapošljavanja u državnoj upravi zbog koje »o poslovima vrijednim stotine milijuna njemačkih maraka, odlučuje samo troje ljudi u ministarstvu, što je neodrživo«. Nakon reakcije potpredsjednice Željke Antunović koja je maksimalan broj uposlenika tog ureda, a predviđeno je 22 osobe, proglasila »više nego prevelikim« premijer Ivica Račan je tu točku vratio na koordinaciju i odgodio odlučivanje. Premijer je, potaknut reakcijom ministra Čačića već za iduću sjednicu najavio raspravu o analizi kadrovske situacije u državnoj upravi s osvrtom na kvalitetu, ali i plaće. Plaće za državnu upravu su povećane i više od onoga što je planirano za ovu godinu, rečeno je na sjednici.</p>
<p>Ministar Mato Crkvenac je, u kraćem razgovoru s novinarima u stanci sjednice istaknuo kako je činjenica da Vlada još nije riješila neka bitna gospodarska pitanja te da to i nije moguće konačno riješiti u sedam ili 17 mjeseci, ali da je uspjela promijeniti mnogo negativnih trendova u gospodarstvu. »Također, promijenila je način vođenja ekonomske politike. Ono što Vlada sada želi učiniti je da makroekonomskim mjerama stvori do kraja svog mandata stabilan okvir za privređivanje, a pravi put prema tome su novi porezni zakoni«, rekao je Crkvenac.</p>
<p>Sa sjednice u četvrtak, Vlada je uputila i prijedlog pokretanja postupka o ukidanju viza za nositelje službenih i običnih putovnica između Hrvatske i države Izrael te ovlastila veleposlanika Hrvatske u Izraelu dr. Svjetlana Berkovića da potpiše sporazum. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Proračunski manjak u osam mjeseci 3,3 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Prihodi državnog proračuna u prvih osam mjeseci ove godine iznosili su 29,3 milijarde kuna, a rashodi 32,6 milijardi kuna. To znači da je proračun u prvih osam mjeseci ostvario 3,3 milijarde kuna manjka, podaci su Ministarstva financija.</p>
<p> Samo u kolovozu proračun je imao manjak od 655,4 milijuna kuna. Naime, u kolovozu su proračunski prihodi iznosili 3,67 milijardi, a rashodi 4,33 milijarde kuna. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, proračunski su prihodi u kolovozu ove godine porasli za 5,6 posto, a rashodi znatno više - za 29,8 posto. </p>
<p> Prema Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija, središnji državni proračun u kolovozu je od poreza prihodovao 3,56 milijardi kuna, što je 7,7 posto više nego u kolovozu 1999. Najveći je međugodišnji porast od 23,6 posto kod PDV-a od kojega je u kolovozu prikupljeno gotovo dvije milijarde kuna. Trošarinama je prikupljeno 784,9 milijuna kuna, ili 15 posto više nego u kolovozu prošle godine. Promatrano po vrstama trošarina, na međugodišnjoj je razini u kolovozu ove godine najveći porast prihoda zabilježen kod trošarina na alkoholna pića (30,9 milijuna ili 85,6 posto više nego u lanjskom kolovozu), pivo (53,1 milijun ili 59,4 posto više), te na bezalkoholna pića (12,8 milijuna ili 65,8 posto više). Iz Ministarstva financija napominju da je to posljedica sezonskog karaktera tih prihoda potpomognutih i dobrom turističkom sezonom. </p>
<p> Najveći udio u prihodu od posebnih poreza imaju trošarine na naftne derivate. Od njih je proračun u kolovozu ostvario prihod od 487,6 milijuna kuna, što je 62,1 posto ukupnih kolovoških prihoda od trošarina, dok su udio od 24 posto s prihodom u kolovozu od 190 milijuna kuna imale trošarine na duhanske prerađevine.</p>
<p> Od ukupno 4,33 milijarde kuna proračunskih rashoda, u kolovozu su najveća stavka subvencije i ostali tekući transferi - 1,4 milijarde kuna. Pritom se na subvencije odnosi 283 milijuna, a na transfere je otišlo 1,1 milijardu kuna. Od toga se gotovo polovica iznosa (562,8 milijuna) odnosi na transfer Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dok je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prebačeno 277,7 milijuna kuna. Ukupno je pak u prvih osam mjeseci HZMO-u transferirano 4,4 milijarde, a HZZO-u 1,6 milijardi kuna. Ministarstvo financija ističe da je u osam mjeseci ove godine podmireno 4,05 milijardi kuna nenaplaćenih obveza proračunskih korisnika iz proteklih godina. Uspješnim izdavanjem obveznica HZZO-a pokriveno je daljnjih 1,7 milijardi kuna obveza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić želi s Račanom dogovoriti promjene Ustava </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Hoće li se predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan sastati ovog vikenda kako bi ponovo razgovarali o ustavnim promjenama, o kojima iznose različita stajališta? Takva spekulacija pojavila se u četvrtak za vrijeme Predsjednikova službenog posjeta Madžarskoj, a na pitanje Vjesnikove novinarke hoće li se to i dogoditi, Mesić je odgovorio: »Zašto bismo se morali sastati baš preko vikenda? Dao sam svoje viđenje ustavnih promjena i sasvim je logično da o tome razgovaramo. No, to nije rasprava koja bi nekoga trebala iznenaditi jer se te ustavne promjene tiču i funkcije predsjednika pa ja svoje mišljenje o tome mogu i moram reći«. Na dodatno pitanje znači li to da će se s premijerom Račanom naći sljedećeg tjedna tjedna, predsjednik Mesić je rekao: »Pokušat ću da se nađemo što prije i probamo naći rješenje koje će izbalansirati odnose, tako da Sabor dobije čisti prijedlog ustavnih promjena koji može biti konzenzusom prihvaćen«. </p>
<p>Vlada Ivice Račana nema službeni komentar najnovijeg pisma predsjednika Mesića, vezanog uz prijedlog promjena Ustava. Službeni je stav Vlade da se polemika o tome neće prebacivati u javnost.</p>
<p>Vjesnik pak neslužbeno doznaje da radna skupina predsjednika Mesića za ustavne promjene nije konzultirana o primjedbama koje je Predsjednik iznio u pismu o ustavnim promjenama. Štoviše, kako smo čuli, neki članovi te skupine uopće ne znaju što se navodi u pismu. Ostali su, pak, za sadržaj pisma saznali iz novina. Dr. Veljko Mratović, čelnik Mesićeve skupine, podsjetio je da su oni stručnu podlogu za promjene Ustava iznijeli još u proljeće ove godine. No, s obzirom da promjene Ustava nisu samo stručno nego i političko pitanje, Mratović napominje kako nije čudno da se glavni politički akteri u državi pokušavaju izboriti za to da se neka njihova politička stajališta pretoče u Ustav. </p>
<p> Kad je riječ o stajalištima članova Vlade o ustavnim promjenama, možemo se prisjetiti njihovih javnih izjava kako se rasprava o predloženim promjenama Ustava treba voditi u Saboru, kao i toga da Vlada podupire Nacrt prijedloga za pokretanje promjena Ustava koji su zajedno potpisali predsjednik Mesić i premijer Račan i koji je bio podlogom za posao saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Također, u nekoliko je navrata u Vladi rečeno da nekim formulacijama u Ustavu nema mjesta, a da se određen raspored ovlasti podrazumijeva, ali i rješava drugim propisima. Budući da su premijer i predsjednik države o svemu prije razgovarali bez većih nesuglasica, upravo u tom smislu treba promatrati stav Vlade da se posljednje pismo ne komentira. Pogrešna bi, čini se, bila procjena kako Vlada time što to odbija javno komentirati, čvrsto stoji i ne odstupa od stajališta koja su u javnosti ocijenjena kao isključivo njezina. </p>
<p>Predsjednik Mesić za utorak je sazvao sastanak članova svoje radne skupine za ustavne promjene. Istoga dana održat će se i sjednica saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav na kojoj će se ponovo pokušati razbistriti materija ustavnih promjena. (B.B., M.R., M.Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kutle ponovo pred istražnim sucem </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada </p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Ivan Turudić u četvrtak je ispitao Miroslava Kutlu, Zdenka Francetića i Petra Anića u vezi s novim istražnim zahtjevom kojim se terete da su sa još sedam osumnjičenih oštetili Tisak za više od 60 milijuna kuna. Naime, sumnjiči ih se da su na Kutlin poticaj izdavali kredite drugim poduzećima, koji nikada nisu vraćeni. Sklapanjem dodatnih ugovora ta su sredstva uglavnom završila na računima Kutline Globus grupe. </p>
<p> Novim istražnim zahtjevom u dvanaest je točaka obuhvaćeno više dopuna kaznenih prijava zbog zloporaba u gospodarskom poslovanju vezano uz Tisak, podignutih nakon Kutlina uhićenja u veljači ove godine. Riječ je o prijavama koje nisu obuhvaćene već podignutom optužnicom protiv Kutle na temelju koje je ovoga tjedna počelo suđenje na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p> Miroslav Kutle, prema riječima njegova odvjetnika Ante Nobila, pred istražnim je sucem porekao sva djela za koja ga se tereti, izjavivši da istražni zahtjev obiluje netočnostima, te da je sastavljen suprotno pravnoj i ekonomskoj logici. Rekao je i da je istražni zahtjev »rezultat očekivanja političko-interesnih skupina s konkretnim imenima i prezimenima«. Kutle smatra da su optužbe na njegov račun zapravo dijelovi izvađeni iz poslovanja velikog gospodarskog sustava, koji je zapošljavao više od 10 tisuća ljudi, te da su sve inkriminirane radnje uobičajeni gospodarski odnosi. </p>
<p>U skladu s tim, ustvrdio je Kutle, u Hrvatskoj bi se trebalo otvoriti više stotina tisuća sličnih procesa, a zbog poticanja procesuirati sve one koji misle drukčije od spomenute političko-interesne grupe. S tim je povezao izjavu ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, da policija prilikom privođenja bira podobne istražne suce, čime se ministar stavio iznad sudova, Ustava i zakona. </p>
<p> Bivši čelnici Tiska Zdenko Francetić i Petar Anić, također su izjavili da nisu krivi, dok se bivši član Uprave Tiska Božidar Marić nije pojavio pred istražnim sucem nepradobno uručenog poziva.</p>
<p> Sudac Turudić u petak bi trebao ispitati još pet osumnjičenih. Preostala četiri osumnjičenika dat će iskaze sljedeći tjedan, nakon čega bi sudac trebao odlučiti o pokretanju istrage. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Herak i Majić ostaju u pritvoru </p>
<p>PULA, 19. listopada </p>
<p> - Nakon što je sutkinja Dorijana Dolenec-Kujundžić odbila zahtjeve branitelja bivšeg ministra turizma Ivana Heraka i trećeokrivljenoga predsjednika Nadzornog odbora tvrtke Croatia golf Mateja Majića o ukidanju pritvora, u četvrtak je u Županijskom sudu u Puli nastavljena glavna sudska rasprava u procesu Heraku. </p>
<p> Počelo se s čitanjem dokazne dokumentacije na kojoj Županijsko državno odvjetništvo temelji svoje navode iz optužnice. Međutim, zbog čestih upadica Herakove obrane i županijskog državnog odvjetnika Vlatka Nuića koji su se međusobno optuživali, do kraja rasprave uspjelo se pročitati tek neznatan dio opsežne dokumentacije iz sudskog spisa koji ima više od tisuću stranica.</p>
<p> Branitelji bivšeg ministra turizma Ivana Heraka u nekoliko su navrata ustrajavali na potrebi knjigovodstveno-financijskog vještačenja inkriminiranih transakcija za što se terete optuženici ilustrirajući to nepoznavanjem stručnih financijskih termina. Optuženi su, uz Heraka, Đani Bažon, vlasnik labinskog Mini-pama, čelnik NO Croatia golfa Majić, direktor rapskog turističkog poduzeća Imperijal Antun Golik, direktor bolskog Zlatnog rata Antun Plenković i vlasnik zagrebačkog poduzeća Zadom Igor Mlinar. </p>
<p> Herakovi odvjetnici, Čedo Prodanović, Ranko Branković i Predrag Jošanović, u nastavku rasprave optužili su policiju i Državno odvjetništvo da su na nezakonit način došli u posjed određenih dokumenta. U prilog tomu naveli su da je provaljeno u Herakovu torbu u Ministarstvu turizma, te u prostorije rapskog Imperijala bez svjedoka i naloga za pretresom. </p>
<p> Na temelju toga obrana je zatražila da se upravo dio te dokumentacije iz Ministarstva turizma i Imperijala izdvoji iz sudskog spisa. No, sutkinja je nakon vijećanja članova raspravnog vijeća to odbila uz obrazloženje kako će se o tom zahtjevu odlučivati tek kad se saslušaju svjedoci kojima su ti dokumenti oduzeti. </p>
<p> Županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić odbio je takve optužbe uz napomenu da su svi postupci obavljeni zakonito, a »ako obrana misli drukčije, to mora i dokazati«. Ocijenio je da obrana okrivljenika Ivana Heraka takvim pristupom ponovo namjerno pokušava opstruirati glavnu sudsku raspravu premda i Sud i dio okrivljenika želi da se ona što prije završi. Suđenje se nastavlja u petak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Jovanović i Miletić poriču sudjelovanje u likvidaciji Srba</p>
<p>Četvrto i petooptuženi prekinuli su šutnju/ Njihov odvjetnik, Velimir Došen je ustvrdio da Jovanović i Miletić ne samo što ne priznaju sudjelovanje u događajima za koje su osumnjičeni, već ne terete ni ostale okrivljenike iz »gospićke skupine«, Tihomira Oreškovića, Ivana Rožića i Martina Markovića</p>
<p>RIJEKA, 19. listopada</p>
<p> - U četvrtak je sutkinja Županijskog suda u Rijeci Sajonara Čulina saslušala dvojicu od petorice članova »gospićke skupine«, četvrtookrivljenog Ivana Jovanovića i petookrivljenog Josu Miletića. Njih dvojica odlučila su prekinuti šutnju i iznijeti svoju obranu na sumnju da su u Gospiću 1991. godine sudjelovali u likvidaciji oko 50 civila srpske narodnosti.</p>
<p> Jovanović i Miletić terete se da su po nalogu prvooptuženog Tihomira Oreškovića, tadašnjeg predsjednika Kriznog stožera za Gospić, sudjelovali u likvidaciji oko 40 civila na Lipovoj Glavici i Pazarištu. Te su žrtve nakon nekoliko dana zatrpane, dio na mjestu pogubljenja, a dio je prevezen i zakopan na smetlištu kod Trnovca i Perušića.</p>
<p>Dvojica okrivljenih negirali su sudjelovanje u tim likvidacijama, a njihov odvjetnik Velimir Došen prepričao je novinarima sadržaj njihova svjedočenja. Naglasio je kako Jovanović i Miletić ne samo što ne priznaju sudjelovanje u navedenim događajima, već ne terete ni ostale okrivljenike iz »gospićke skupine«, Tihomira Oreškovića, Ivana Rožića i Martina Markovića. »U vrijeme kad su se dogodile sporne likvidacije srpskih civila, Jovanović je bio referent tehničke službe, zadužen za održavanje voznog parka preostalog nakon pada bivše vojarne JNA. Za pogubljenje je čuo, ali nije u njemu sudjelovao«, kazao je Došen. Došen nije propustio naglasiti da je Jovanović bio jedan od prvih gospićkih dragovoljaca u obrambenom ratu, i to od 25. kolovoza 1991. godine.</p>
<p> Kao pričuvni policajac, petookrivljeni Joso Miletić proveo je prva tri tjedna Domovinskog rata na prvim crtama gospićke bojišnice, u predgrađima Žabici i Ribniku. Potom je uključen u sastav Vojne policije, pa je kao vozač prevozio hranu na različita odredišta. Branitelj Došen drži da će iskaze Jovanovića i Miletića potvrditi i ostali svjedoci, pa vjeruje kako se njegovi branjenici neće ni naći na optuženičkoj klupi.</p>
<p> Došen je posebno istaknuo da Jovanović i Miletić ne znaju ništa ni o masakru nad hrvatskim stanovništvom u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. godine, koji se zbio tri dana prije likvidacije srpskih civila za koju se tereti »gospićka skupina«. </p>
<p>Nakon završetka saslušanja Jovanovića i Miletića, zamjenik županijskog državnog odvjetnika Doris Hrast izjavio je da je zadovoljan dosadašnjim tijekom istražnog postupka, »jer svi do sada saslušani svjedoci uglavnom potvrđuju ono za što se terete okrivljeni Gospićani«. </p>
<p> Odvjetnici okrivljenih, Željko Dumančić, Mirko Ružić i Velimir Došen, također su zadovoljni dosadašnjim iskazima svjedoka, osim u jednom slučaju. Riječ je o svjedočenju Marka Kasumovića, u inkriminirano vrijeme načelnika SZUP-a u Gospiću, čiji iskaz tereti osumnjičene. Vjerodostojnost Kasumovićeva svjedočenja kasnije je, međutim, poljuljalo svjedočenje tadašnjeg predsjednika Kriznog stožera za Liku, Ante Karića. </p>
<p>Istražni postupak se nastavlja u petak, svjedočenjem članova obitelji i rodbine nestalih civila. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Prikupljaju se dokazi o zločinima nad Hrvatima radi tužbe protiv SRJ </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Vladin Ured za suradnju Hrvatske s Haaškim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom poslao je molbu na adrese više ministarstava u kojoj traži pomoć u prikupljanju dokumentacije za tužbu protiv SRJ zbog genocida, pozivajući se na na Treću konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. </p>
<p>Prema toj konvenciji, koju je potpisala svaka zemlja članica Ujedinjenih naroda, genocidom se smatra ubojstvo ili nanošenje teške tjelesne ili duševne povrede, počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. </p>
<p>»Do sada smo prikupili oko 1.000 dokumenata u vezi s tužbom koja je Međunarodnom sudu pravde podnesena prošle godine. Na nama je posao izrade dokaznog materijala koji bi trebao potkrijepiti našu tužbu tzv. memorijala koji moramo predati do početka sljedeće godine i koji bi morao sadržavati najmanje oko 300 stranica dokaznog materijala. Zbog prikupljanja dokaznog materijala, poslali smo zahtjev za pomoć ministarstvima i nekim nevladinim udrugama, ističe Orsat Miljenić, predstojnik Vladina Ureda za suradnju s Haaškim sudom, dodajući da se većina svjedoka genocida do sada javila upravo takvim udrugama. </p>
<p>Miljenić naglašava da istraga pokriva pet hrvatskih regija u kojima su se događali zločini. Primjerice, kaže on, do sada je istočna Slavonija prikupljenim materijalom fantastično pokrivena, za razliku od nekih drugih regija.</p>
<p>U Hrvatskoj trenutačno oko 20 ljudi radi na prikupljanju dokaza o genocidnim zločinima u Hrvatskoj tokom rata. »Od sudova dobivamo kaznene prijave, razgovaramo sa svjedocima, a imamo i izvješća velikog broja nevladinih udruga, ističe Miljenić. Kad sud utvrdi kršenje Konvencije, utvrđuje se i materijalna ratna šteta koju je država kršiteljica dužna platiti oštećenoj državi, zaključio je on. (A. P.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001020].
|
