NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000720].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 241297 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Novi sukob Pantovčaka i Markova trga: I Mesić i Radoš žele kontrolu nad Glavnim stožerom!</p>
<p>Jozo Radoš: Ministarstvo obrane treba biti nadređeno Glavnom Stožeru hrvatskih Oružanih snaga / Predsjednik Stipe Mesić se tome suprotstavlja, tvrdeći da bi to »značilo vraćanje natrag i politizaciju vojske« / Vjera Šuman: Do izglasavanja ustavnih promjena još je sve moguće, svi se prijedlozi uzimaju u obzir i svaki je stav dobrodošao / NATO: Na čelu ministarstva obrane treba biti civilna osoba, koju osigurava parlamentarna većina, ali i nezavisna osoba, ako to smatraju odgovarajućim rješenjem oni koji su pobijedili na izborima. Važno je da je ministar obrane odgovoran parlamentu, odnosno civilnome tijelu koje je izabrano da vodi zemlju</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Po izjavama ministra obrane Joze Radoša, a i prema prijedlogu preustroja MORH-a, to bi ministarstvo trebalo biti nadređeno Glavnome stožeru Oružanih snaga. No, predsjednik Stipe Mesić tome se javno suprotstavio, ocijenivši da bi to »značilo vraćanje natrag i politizaciju vojske«. Predsjednika Mesića su podržali neki hrvatski generali i umirovljeni časnici, koji smatraju da predsjednik Republike treba biti nadređen Glavnom stožeru. Zamoljen da komentira izjavu predsjednika Mesića, ministar obrane Jozo Radoš izjavio je Vjesniku: »To je ustvari sukob koncepcija što je uobičajeno i ti sukobi ne otežavaju komunikaciju u Ministarstvu obrane. Jasno je da civilno upravljanje i demokratski nadzor moraju ići preko Ministarstva obrane, jer samo na taj način može se osigurati ono što je esencijalno, a to je demokratska kontrola i upravljanje civilnim institucijama«.</p>
<p>U Predsjednkovu uredu još nema stava o tome tko bi umjesto ministra obrane trebao biti nadređen Glavnom stožeru. »Stav o tome tko bi trebao biti nadređen Glavnome stožeru još nije zauzet«, izjavila je u srijedu Vjesniku glasnogovornica predsjednika Mesića Vjera Šuman, istakavši da je do izglasavanja promjena Ustava sve moguće. »Do tada«, rekla je, »sve je podložno idejama i promjenama i ti se prijedlozi uzimaju u obzir. Svaki stav je do tada dobrodošao.« Na novinarsko pitanje ne vodi li Radoševa izjava o tome da »MORH mora biti tijelo preko kojeg civilna, politička struktura upravlja Oružanim snagama« i kotrolira ih smanjenju Predsjednikovih ovlasti, Šuman je kazala: »Uvjereni smo da je to dobronamjerna izjava u smislu da ministar Radoš lakše vodi MORH«.</p>
<p>Kakav je stav dužnosnika NATO-a o odnosu civilnoga i vojnoga aspekta? »Na čelu ministarstva obrane bez sumnje treba biti civilna osoba, koju osigurava parlamentarna većina. Dakako, ministar obrane može biti i nezavisna osoba, ako to smatraju odgovarajućim rješenjem oni koji su pobijedili na izborima. Važno je pritom da je ministar obrane odgovoran za ono što čini parlamentu, odnosno civilnome tijelu koje je izabrano da vodi zemlju«, rekao je Vjesniku glasnogovornik vrhovnoga stožera NATO-a za Europu pukovnik Konrad Freytag. »Vojnim snagam nadalje treba zakonsko uporište usklađeno s ustavom, dakako, kojim će se točno utvrditi ustroj i zadaće oružanih snaga. Od pet glavnih uvjeta za preustroj oružanih snaga zemalja članica Partnerstva za mir, civilna kontrola vojske je najvažnija«, istaknuo je Konrad Freytag.</p>
<p>Načelo nadređenosti civilne vlasti vojsci strogo se primjenjuje u svih 19 punopravnih članica Sjevernoatlantskoga saveza. Crta subordinacije između vojske i civilne, dakle, političke vlasti, međutim, razlikuje se od zemlje do zemlje. U nekim slučajevima, vojne su snage izravno podređene, odnosno odgovorne ministarstvu obrane. U Italiji, Španjolskoj i Portugalu, primjerice, glavno zapovjedništvo zapovijeda oružanim snagama i o tome izravno izvješćuje ministarstvo obrane. Osim toga, u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, predsjednik vlade, odnosno kancelar ima zapovjedne ovlasti nad britanskom, odnosno njemačkom vojskom. Njemački kancelar, dakle, izdaje naredbe ministru obrane, koje on prosljeđuje zapovjedniku vojnoga stožera. Nisu rijetki ni slučajevi da su zapovjednici vojnih stožera ujedno dio ministarstva obrane, ali tada imaju samo savjetodavnu ulogu, a ne zapovjednu.</p>
<p>Francuski model pak neka je vrst podjele nadležnosti između obrambenog ministra i predsjednika države. U tom slučaju, ministar obrane zapovijeda francuskom vojskom u miru, dok u kriznim okolnostima ovlasti nad vojskom preuzima šef države. O tome koje će se snage rasporediti po BiH u sklopu SFOR-a odlučivao je izravno francuski predsjednik. U svakom je slučaju, upozoravaju visoki NATO-ovi dužnosnici, važno voditi računa o tome da je civilna vlast uvijek iznad vojne, tj. da oni koji zapovijedaju vojnim snagama odgovaraju za to demokratski izabranom tijelu civilne vlasti.</p>
<p>Vinka Drezga i Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Špegelj: Glavni stožer ne može biti pod ministrom obrane</p>
<p>Bivši ministar obrane Martin Špegelj izjavio je Vjesniku da Glavni stožer »ne može biti pod ministrom obrane, koji pripada političkoj stranci i djeluje u smislu političke stranke koju zastupa«. Smatra da »oni koji zapovijedaju vojskom, a to je vrhovni zapovjednik, koji upravlja posredstvom Glavnog stožera, daje precizirane ovlasti Glavnom stožeru i u sklopu tih ovlasti Glavni stožer zapovijeda vojskom, obukom, vježbama i svim drugim predviđenim zakonom«, izjavio je Špegelj. »MORH ima stotinu veza s Glavnim stožerom koje se odnose na materijalno i financijsko poslovanje. MORH od Vlade prima svoje zadaće. Ne znam što je tu nejasno.«</p>
<p>To što zastupa ministar Radoš, dodaje Špegelj, postojalo je za vrijeme SFRJ. »Ne znam gdje on to u Europi vidi, možda su još samo u istočnoeuropskim zemljama zadržali takav oblik upravljanja, ali na Zapadu to nije tako«. MORH je zadužen za suradnju s drugim vojskama, suradnje u vojnoj industriji, financiranju, kadrovskim poslovima... Glavnom stožeru i vrhovnom zapovjedniku pripada raspoređivanje gotovih kadrova. Te su pojedinosti jako dobro poznate. Ne znam zašto se to radi. Očito da neće proći to da Glavni stožer bude u sklopu MORH-a. Kako će onda vrhovni zapovjednik zapovijedati«, pita Špegelj. Ipak, navodi da postoji mogućnost, koja je bila aktualna u SFRJ, a to je da je Glavni stožer u Ministarstvu obrane, a da vrhovni zapovjednik izravno zapovijeda vojskom.</p>
<p>Špegelj ne misli da - kad bi MORH upravljao Glavnim stožerom Oružanih snaga - bilo prepreka u uključivanju Oružanih snaga u zapadne vojne saveze. »To ne bi bila velika prepreka, ali bi bilo primijećeno. Na Zapadu gledaju je li vojska politizirana ili nije, ali ih ta organizacija mnogo ne brine«, rekao je Špegelj.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vještim manevrima Tomčić »umrtvio« stranačke oponente i postao najpouzdaniji Račanov partner!</p>
<p>Račan je izjavio da je HSS najpouzdaniji partner u šestorici / Prije nekoliko godina takva izjava zvučala bi kao dobar vic s obzirom na odnose koji su tada vladali između socijaldemokrata i »seljaka« / Nakon parlamentarne pobjede HSS je ušao u jedno od najmirnijih razdoblja kad su u pitanju odnosi u stranci. Gotovo da i nije bilo međusobnih sukoba, iako će u HSS-u vjerojatno uvijek postojati određena skupina nezadovoljnika, koji već godinama pokušavaju na različite načine skinuti Tomčića s čela HSS-a</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka je naš najpouzdaniji partner u šestorici, odlučno je prije nešto više od mjesec dana rekao predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan. Takvom izjavom premijer je HSS direktno pretpostavio najbližem partneru HSLS-u, kao i »prirodno« bliskim strankama lijevog centra, poput HNS-a, LS-a ili pak IDS-a.</p>
<p>Prije nekoliko godina takva izjava zvučala bi kao dobar vic, s obzirom na odnose koji su tada vladali između socijaldemokrata i seljaka. Međutim, nakon posljednjih parlamentarnih izbora, te posebno poslije sve češćih pojava unutarnjeg »oporbenjaštva« u šestorici, uloga HSS-a postaje sve važnija. »Nikada se nećemo na politikantski način ponašati kao oporba unutar šestorice. Ne kažem da to rade druge stranke, ali pojedinci zasigurno da, što umnogome otežava rad u ionako teškom procesu koalicijskog dogovaranja za koji su nužni kompromisi«, kazao je za Vjesnik potpredsjednik HSS-a, predsjednik Kluba zastupnika i glasnogovornik stranke Luka Trconić, ocijenivši da bi bilo vrlo loše kada bi pojedinci, podmećući zbog osobnih interesa kukavičja jaja šestorici, doveli do novih izbora.</p>
<p>A poslije trećeg siječanja sve je izgledalo ružičasto. Šestorica su se relativno lako, s obzirom na predviđanja pojedinih političkih komentatora, dogovorila o podjeli ključnih mjesta u državi. Određeno je da HSS, čijih je 17 zastupnika (uključujući Zdenku Čuhnil kao predstavnicu nacionalnih manjina) ušlo u Zastupnički dom, uz tri ministarstva dobije i mjesto predsjednika Hrvatskoga državnog sabora.</p>
<p>Tako je na čelo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koje je po logici stvari moralo pripasti »seljacima«, kako je to predsjednik stranke Zlatko Tomčić volio reći, došao Božidar Pankretić, sin popularnog seljačkog tribuna Josipa Pankretića. HSS-ovci su također dobili Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva, koje je pripalo dotadašnjem zastupniku u Županijskom domu Željku Peceku te Ministarstvo prosvjete i športa koje vodi Vladimir Strugar. Prilikom sastavljanja Vlade govorilo se da HSS-ovci ciljaju da na mjesto ministra znanosti i tehnologije umjesto HSLS-ovog kandidata Hrvoja Kraljevića postavi svoga Antu Čovića.</p>
<p>Ipak, najveći stranački dobitak bilo je imenovanje Zlatka Tomčića predsjednikom Sabora, što je navodno a priori dogovoreno unutar šestorice, s obzirom da se smatralo kako će Dražen Budiša bez većih problema postati novi predsjednik države. Međutim, kako je poznato, ishod je bio drukčiji, a Tomčić je ostao prvi čovjek parlamenta, koji po općoj ocjeni vodi i više nego uspješno. </p>
<p>»Zaista smo očekivali bolje rezultate na izborima, ali samo zlonamjernici mogu reći da smo na njima loše prošli. Jednako je važno što smo tada na pravi način krenuli s radom i u Saboru i u Vladi«, objašnjava Trconić, naglasivši da je HSS zadovoljan s funkcijama koje je dobio, te još više angažmanom HSS-ovih državnih dužnosnika. Na taj način smo postali respektabilna stranka s vrlo važnim utjecajem na politiku, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, ističe Trconić.</p>
<p>Međutim, onda je uslijedio pravi šok - izbori za zagrebačku Skupštinu, na kojima HSS nije uspio prijeći prag, dobivši pritom tek nešto više od dva posto glasova. Tomčić je vrlo oštro reagirao, ponudivši čak i ostavku na mjesto predsjednika stranke, što na Glavnom odboru HSS-a velikom većinom glasova nije prihvaćeno. Ceh zbog katastrofalnog rezultata platilo je zagrebačko vodstvo, a gradska organizacija dobila je i povjerenika koji bi trebao srediti stanje i vratiti HSS na mjesto koje mu u Zagrebu pripada, kako je to rekao Trconić.</p>
<p>HSS-ovci su zagrebački debakl pokušali prevladati vrlo dobrim rezultatima na drugim lokalnim izborima ove godine, na kojima je HSS dobio najviše glasova, a što je, smatra Trconić, u javnosti bilo uglavnom prešućeno. </p>
<p>Nakon parlamentarne pobjede HSS je ušao u jedno od najmirnijih razdoblja kad su u pitanju odnosi u stranci. Gotovo da i nije bilo međusobnih sukoba, iako će u HSS-u vjerojatno uvijek postojati određena skupina nezadovoljnika, koji već godinama pokušavaju na različite načine skinuti Tomčića s čela HSS-a. Ipak, u usporedbi s prethodnim razdobljem kada su međusobne svađe gotovo dovele do podjele stranke i u kojem su HSS - što dobrovoljno, što prisilno - napustili Tihomil Radja, Joško Kovač i Marko Miljević, a koji su zasigurno svojim odlaskom odnijeli i jedan dio glasova, od 3. siječnja HSS je po svemu sudeći uplovio u mirnije vode. Na Glavnom odboru, kada se raspravljalo o Tomčićevoj ostavci, uz već poznate primjedbe o autoritarnom načinu vođenja stranke, predsjednik je kritiziran i zbog zapostavljanja rada u stranci. »Mjesto predsjednika Sabora u potpunosti zaokupi čovjeka, ali to ni najmanje ne utječe na rad u stranci. Uostalom, upravo zbog operativnih stvari Zvonimir Sabati je imenovan na mjesto v. d. zamjenika predsjednika HSS-a. Smatram da trenutno nema potrebe da idemo u reorganizacije zbog Tomčićevog angažmana u Saboru«, ističe Trconić, dodavši da i on zbog povećanih saborskih obveza ima manje vremena nego prije za obavljanje posla glasnogovornika stranke, što je jednim dijelom i razlog što je od 3. siječnja bilo vrlo malo konferencija za novinare.</p>
<p>Očito je »najvjerniji koalicijski partner« ušao u mirnije razdoblje, u kojem bi kao tipična stranka centra, konzervativnijeg usmjerenja, i dalje trebao biti jezičac na vagi u radu Vlade i Sabora. »HSS će do kraja inzistirati na zajedništvu šestorice, jer je očito da ova Vlada nema alternative. Svako drukčije ponašanje koje bi dovelo do novih izbora bilo bi politički jako loše i neodgovorno«, zaključio je Trconić, naglasivši da HSS pod nikakvu cijenu taj put neće napustiti.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Baskijska država moguća i bez terorizma</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - I nakon najnovijeg vala terorističkih napada što ih je organizirala ETA, Španjolci koji širom zemlje demonstriraju protiv krvavih zločina, dobro paze da ne poistovijete Baske s terorizmom. Najčešća parola na milijunskim prosvjednim skupovima »Vascos sí. ETA no!« (Baski da, ETA ne!), odražava raspoloženje većine građana te višenacionalne zemlje: oni znaju da su fanatični pripadnici te oružane organizacije, a ne »obični Baski«, krivi za podmetanje auto-bombi u kojima stradaju vojnici, policajci, političari ali i slučajni prolaznici, u kojima se uništavaju vozila, razaraju banke, robne kuće, garaže...</p>
<p>Tako je u noći na srijedu odjeknula eksplozija trgovačkim središtem baskijskoga grada Vitorije. Ovaj put nije bilo žrtava, ali je bomba razorila banku i dio trgovačkog centra. Od 3. prosinca prošle godine, kad je vodstvo ETA-e prekinulo 14-mjesečno primirje, u atentatima te skupine poginulo je šest osoba, a španjolska se javnost još više mobilizirala protiv nasilja, nemajući više razumijevanja za borbu za neovisnost Baskije zbog koje je i nastala ETA (Baskijska domovina i sloboda).</p>
<p>Uz one koji iz svih krajeva Španjolske poručuju da »terorizam neće proći«, sve je više Baska koji osuđuju akcije ETA-e i smatraju ih »moralno neopravdanima«. Ako se borba baskijskih separatista pod čizmom diktatora Franca, koji je Baskiju smatrao »izdajničkom pokrajinom«, nastojeći zatrti njezinu kulturu, i mogla shvatiti kao jedini način otpora tog ponosnog naroda, danas više nitko ne vjeruje da se do mira i političkog rješenja ne može doći za pregovaračkim stolom.</p>
<p>Poznato je da se Baski, koji žive s obiju strana španjolsko-francuske granice, već tisućama godina bore za svoj jezik i kulturu. Uspjeli su se oduprijeti Rimljanima, Germanima, Francuzima i ostalima što su povremeno prolazili njihovim krajevima, i sačuvati svoju etničku posebnost i kulturu. Ponosni na svoju povijest u europskom kutu u kojem su se naselili, uvijek su njegovali svoj jezik euskera, i onda kad je njegova javna upotreba, kao u doba 40-godišnje Francove vladavine, bila zabranjena. Štitili su ga kao jezgru svoje borbe za opstanak, a potom i borbe za samostalnu državu.</p>
<p>Otkako je nakon Francove smrti 1975. u Španjolskoj ponovo uspostavljena demokracija, euskera je sve prisutniji u španjolskom političkom žargonu. Govori ga oko 30 posto od 2,5 milijuna Baska; posljednjih je godina više od 90 posto baskijske djece upisano u baskijske škole, a i mediji u pokrajini su na euskeri. Sve je više baskijskih pisaca, poput Bernarda Atxage, čija su djela prevođena na španjolski, engleski, njemački, francuski, pronoseći tako osobitosti baskijskoga svijeta. Među najpoznatijim Baskima je i osnivač jezuitskoga reda Loyola.</p>
<p>Baski su od davnina poznati kao odlični ribari i graditelji brodova kojima su odlazili u potragu za kitovima. Tvrdi se da postoje i neki dokazi da su se baskijski moreplovci prije Kolumba iskrcali u Sjevernu Ameriku, te su su se u Kolumbovoj posadi bili mnogi Baski.</p>
<p>Za njih se kaže da su najbolji kuhari u Španjolskoj, osobito dobro pripremaju ribe i kolače. Poznati su i po svojoj glazbi i folkloru koji također pomno čuvaju. Baskijski muškarci s ponosom nose beretke, koje su postale mnogo poznatije kad su jednu njihovu verziju preuzeli Francuzi. </p>
<p>Kao žestoki protivnici diktatora Franca, osjetili su što znači kazna jačega, a u njihovom će kolektivnom pamćenju zauvijek ostati ubilježeno mitsko mjesto Guernika koje je Franco tako nemilosrdno bombardirao, a Picasso tako maestralno ovjekovječio. </p>
<p>Franco je cijelo vrijeme svoje vladavine kažnjavao tu neposlušnu pokrajinu. Vjerovao je u jedinstvenu Španjolsku i protivio se svakoj regionalnoj raznolikosti. Mnogi su Baski u to vrijeme morali emigrirati, mnogi su završavali po zatvorima, što je jedan od razloga za jaki baskijski antagonizam prema centralnoj vlasti u Madridu. No, Franco, poput mnogih prije njega, nije uspio ukrotiti Baske, pa je potkraj pedesetih nastao pokret za neovisnu Baskiju. ETA je svoje oružane akcije počela desetak godina poslije. Nakon Francove smrti, razne su španjolske vlade pokušale pregovarati s vodstvom ETA-e, ali zasad nije postignut mir. Procjenjuje se da oko 200 (a neki tvrde da ih nije više od pedesetak) najfanatičnijih komandosa ETA-e terorizira Španjolsku. Iako realisti priznaju da »baskijsko pitanje« još dugo neće biti posve riješeno kako bi bio uspostavljen trajni mir, samo manjina podržava terorizam kao metodu borbe. Postavši važan dio europske obitelji, Španjolci na pragu 21. stoljeća žele pridonositi razvoju modernoga svijeta, a ne krvave zločine na svojim ulicama, besmislene smrti i razaranja. Stoga ne pristaju na ucjene šačice terorista, koja se krije iza svoje navodne borbe za neovisnost jednog naroda.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Koncesiju za najveću inozemnu investiciju u Zagrebu dobiva njemački koncern?</p>
<p>Konferencija za novinare predsjednika Gradske skupštine dr. Franje Zenka: O pročistaču otpadnih voda najvjerojatnije na prvoj jesenskoj sjednici Skupštine/ Krajem kolovoza u Zagreb dolazi njemački ministar gospodarstva/ Dnevni red današnje sjednice Skupštine</p>
<p>Na prvoj jesenskoj sjednici Gradske skupštine, koja će se najvjerojatnije održati u prvoj polovici rujna, zagrebački će gradski zastupnici raspravljati o najvećoj inozemnoj zagrebačkoj investiciji, pročistaču otpadnih voda. Po svemu sudeći, koncesiju će dobiti jedan veliki njemački koncern, koji je već pokrenuo osnivanje ZOV-a, svoje hrvatske tvrtke, kako to nalažu zakoni, otkrio je u srijedu, na konferenciji za novinare, predsjednik Gradske skupštine dr. Franjo Zenko. Predstavnici njemačkog koncerna nedavno su boravili u Zagrebu, i tada je predstavljen cijeli projekt.</p>
<p> - Ne znam zašto javnost nije pozvana na prezentaciju koja je, prema mojem mišljenju, u potpunosti zadovoljila, rekao je Zenko. Posebna će delegacija, u kojoj će se uz čelnike koncerna, naći i njemački ministar gospodarstva još jednom, najvjerojatnije krajem kolovoza, posjetiti naš grad. Prema riječima predsjednika Skupštine, ostvarivanje projekta pročistača otpadnih voda odmah će omogućiti zapošljavanje tristotinjak radnika, a kako poslovi budu odmicali, trebat će ih još više.</p>
<p>Franjo Zenko iznio je i nekoliko osnovnih informacija o dnevnom redu predstojeće sjednice Gradske skupštine, koja će se održati u četvrtak, 20. srpnja. </p>
<p> - Za razliku od prve dvije sjednice u novom sazivu, koje su imale konstituirajući i administrativni karakter, treća donosi i nekoliko točaka važnih u političkom smislu. Svakako najvažnija među njima je donošenje Poslovnika Gradske skupštine, koja još od 1993. godine radi prema privremenom poslovniku, rekao je predsjednik Zenko, zahvalivši višestranačkoj radnoj skupini i Odboru za Statut, Poslovnik i propise na obavljenom poslu. Posebnu će pažnju vijećnika, kao i javnosti, uvjeren je predsjednik, privući točka dnevnog reda vezana uz ponovno osnivanje povjerenstva za ispitivanje poslovanja gradskih ustanova s Komercijalnom bankom Zagreb i ostalim bankama u stečaju. </p>
<p> - Bivše povjerenstvo ostavilo je iza sebe veliku količinu različite dokumentacije, i upravo smo na osnovi nje odlučili ponovno formirati sličnu skupinu, čiji će glavni zadatak biti da privede posao kraju i otkrije sve činjenice, rekao je Zenko. Gradski će vijećnici u četvrtak raspravljati i o programu kojim bi se mogao trajno riješiti jedan od velikih zagrebačkih problema - stanje u Ustanovi za rehabilitaciju hendikepiranih osoba zapošljavanjem i profesionalnom rehabilitacijom (URIHO), o čemu se dosta govorilo u posljednje vrijeme. Osim još nekoliko točaka vezanih uz imenovanja i razrješenja, te uz preuzimanje sportskog parka »Mladost« i KD »Dražen Petrović«, Gradska će skupština raspravljati o još jednoj točki, naknadno uvrštenoj na dnevni red. Riječ je o tome da će se Grad Zagreb zadužiti kod Zagrebačke banke za svotu od oko 150 milijuna kuna. Prema riječima Franje Zenka, riječ je o uobičajenom zaduženju, potrebnom za redovito provođenje programa Gradskoga poglavarstva. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Odbor za Statut odbio HNS-ove i DC-ove amandmane na Poslovnik</p>
<p>Skupštinski Odbor za Statut, Poslovnik i propise razmatrao je na sjednici u srijedu nekoliko amandmana na prijedlog novoga poslovnika, koji će se naći na današnjoj sjednici Gradske skupštine. Amandmane, vezane uz detalje postupka podnošenja amandmana na različite buduće prijedloge odluka ili zaključaka, podnijeli su Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke i prof. Nikola Ružinski (DC). Članovi Odbora većinom su glasova, međutim, zaključili da predložene dodatke nije potrebno ugrađivati u tekst Poslovnika.
Odbor za Statut razmatrao je i prijedlog zaključka prema kojemu će grad ponovno pokrenuti preuzimanje sportskog parka »Mladost« i košarkaške dvorane »Dražen Petrović«. Kako je obrazložio pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ferdo Bušić, te je objekte izgradio Grad Zagreb, pa je logično da oni i budu u njegovu vlasništvu. Sličan zaključak o preuzimanju, podsjetio je Bušić, Grad je već donio, ali ga je početkom ove godine, na žalbu KK-a »Cibona« i HAŠK-a »Mladost«, poništio Upravni sud, jer se o preuzimanju Zagreb nije konzultirao s njima. Grad je nakon sudske odluke pozvao sportske klubove na pregovore, a budući da se oni na to nisu odazvali, Zagreb ponovno pokreće postupak. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Moguća suradnja Zagreba i australskih gradova</p>
<p>Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine dr. Franjo Zenko primio je u srijedu u Gornjogradskoj vijećnici australskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Neila Francisa. Zenko je Francisa upoznao s programima razvoja grada te svim najvažnijim problemima koji se rješavaju u okviru Gradskoga poglavarstva i Skupštine Grada. </p>
<p>Veleposlanik Neil Francis posebno se zanimao za djelovanje Gradske skupštine s obzirom na ulogu Zagreba kao glavnoga grada Hrvatske. Obostrano je izražen interes za svestranijom gospodarskom i kulturnom suradnjom Hrvatske i Australije, a posebno za mogućom suradnjom Zagreba i australskih gradova.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Histrioni: Gradski ured za kulturu osudio postupke stanara, ali upozorio i Zlatka Viteza </p>
<p>Duško Ljuština: »Histrioni« do kraja ljeta u Ilici 12, a grad će im potom osigurati prostor/ Dragutin Palašek: Zlatko Vitez trebao je na vrijeme osigurati legalitet korištenja prostora u Ilici 12/ U petak će Milan Bandić primiti stanare a potom i Zlatka Viteza</p>
<p>Zagrebački Gradski ured za kulturu osudio je u srijedu postupke stanara koji su ometali premijeru »Hamleta« u izvođenju glumačke družine Histrioni, ali je upozorio i vođu Histriona i redatelja predstave Zlatka Viteza da mora poštivati norme i pravne propise.</p>
<p> Premijeru »Hamleta« u subotu su, zbog neriješenih ugovora o korištenju prostora u Ilici 12, glasnim puštanjem glazbe i TV programa te zvukom bušilice ometali stanari iz susjedstva. </p>
<p> Napomenuvši da je htio izbjeći politizaciju koju potiče Zlatko Vitez, zamjenik pročelnika Ureda za kulturu Duško Ljuština rekao je na konferenciji za novinare da ga »čudi što se Vitez ponosi HDZ-ovom politikom koja mu deset godina nije riješila pitanje Histrionskog doma«. </p>
<p> Povezivanje nove gradske vlasti s tim što se Histrionsko ljeto ne održava na Opatovini, nazvao je neutemeljenim, jer su ugovori o tome naslijeđeni od bivše gradske vlasti. Prema ugovorima iz veljače ove godine, Histrionima je za premijeru »Hamleta« i Histrionsko ljeto namijenjen 1,1 milijun kuna, od čega su dosad dobili 550 tisuća.</p>
<p> Ocijenivši da se cijeli slučaj dogodio zbog »šlamperaja administracije«, Ljuština je napomenuo da Histrioni od 1997. nisu produžili ugovor o zakupu poslovnog prostora, niti su se javili na natječaj Grada za taj prostor, a 1998. zaključen je ugovor za izradu tehničke dokumentacije Histrionskog doma.</p>
<p> Gradski ured za kulturu na pragu je dogovora sa stanarima da Histrioni do kraja ljeta tamo normalno igraju predstave, napomenuo je Ljuština, obećavši da će toj »kultnoj kazališnoj družini« koja ima »punu podršku nove gradske vlasti« vrlo brzo osigurati odgovarajuće prostorne uvjete.</p>
<p> Po riječima pročelnika zagrebačkog Ureda za kulturu Dragutina Palašeka, Gradski ured za kulturu pokušao je uoči same premijere, kada je bio obaviješten o sukobima, uvjeriti stanare da incidentom neće ništa postići, no smatra i da je Vitez trebao na vrijeme osigurati legalitet korištenja toga prostora.</p>
<p> Palašek je najavio da će se u petak, 21. srpnja, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sastati s predstavnicima stanara, a nakon stanara primit će i umjetničkog ravnatelja Histriona, Zlatka Viteza. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Smotra folklora: Projekcije i koncerti, folklorne skupine stižu u petak</p>
<p>Četvrtak, drugi dan 34. međunarodne smotre folklora, još će proteći bez nastupa folkloraša. No, brojna druga zanimljiva događanja predstavljaju dobar uvod za nastup četrnaest domaćih i osam folklornih grupa iz inozemstva, koji će se održavati od petka do nedjelje na Gradecu i Tgu bana Jelačića.</p>
<p>U Etnografskom će se muzeju, tako, u četvrtak od 11 sati projicirati filmovi o karnevalu, a u 20.30 sati na Gradecu će se održati promocija kompaktdiska hrvatske tradicijske glazbe »Lepo nam je, lepo, Zagorje zeleno« KUD-a Kupljenovo. Dio nasljeđa kupljenskoga kraja na CD-u je predstavljen u dvadeset osam skladbi, a projekt je ostvaren u suradnji KUD-a »Kupljenovo« i Uredništva narodne glazbe Glazbenog programa Hrvatskoga radija.</p>
<p>U 22 sata na Gradecu će se održati etno koncert »Cinkuša« i »Tete Lize«, koji se u slučaju kiše seli u Tvornicu u Šubićevoj 2. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Za djecu i mlade svakoga dana besplatne informatičke učionice</p>
<p>U sklopu akcije Poglavarstva Grada Zagreba, »Edukacija kroz igru«, u osnovnim školama i centrima za tehničku kulturu otvoreno je jedanaest informatičkih igraonica s mogućnošću korištenja Interneta, koje učenici mogu posjećivati za ljetnih praznika. Igraonice za djecu i mlade besplatne su, a otvorene su svakodnevno od 9 do 14 sati, uz osiguranu stručna pomoć.</p>
<p>Informatičke učionice nalaze se na slijedećim lokacijama: OŠ. »J. J. Strossmayer«, Varšavska 18, telefon 483-0543; ZZTK - Mini ŠTOS »Dubrava«, Grižanska 3, telefon 461-2514; OŠ »Mladost«, Karamanov prilaz 3, telefon 667 5171; OŠ »Dr. V. Žganec«, Kozari bok, IX odvojak bb, telefon 240-7796; OŠ »Dragutin Domjanić«, Gajnice bb, telefon 345-4058; ZZTK - Centar za tehničku kulturu »Špansko«, Špansko 29 a, telefon 389-5544; OŠ »Julije Klović«, Nova cesta 133, telefon 309-5454; OŠ »Cvjetno naselje«, Cvjetna cesta 17, telefon 619-5299; ZZTK - Dom tehnike »Jarun«, Aleja mira bb, telefon 383-2834; Pučko otvoreno učilište »Zagreb«, Ulica grada Vukovara 68, telefon 611-9870 i OŠ »Nad lipom«, Nad Lipom 13, telefon 377-1551.</p>
<p>Informacije o učionicama mogu se dobiti i u Gradskom uredu za obrazovanje i šport, na telefon broj 6100-515.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nezavisni sindikat: Smijenjeni povjerenici za Zagreb-Centar i Jug</p>
<p>Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske razriješio je Zvonka Novosela dužnosti povjerenika dijela Područnoga odbora (PO) Zagreb-Centar i Ivana Vrhovca s dužnosti povjerenika PO Zagreb-Jug, a njihove dužnosti preuzeli su dosadašnji zamjenici. </p>
<p> Kako je u srijedu priopćeno iz Sindikata, »Novosel je na funkcije i članstvo u Sindikatu podnio ostavku, koju je Povjerenstvo i uvažilo, iako ima spoznaja da je od veljače 2000. radio protiv toga sindikata«. Dodaje se kako je »Vrhovec 20. travnja zamrznuo svoje članstvo te pokušao narušiti Sindikat, ne samo time što se nije odazivao na sjednice SO, nego i na sjednice Povjerenstva Sindikata za Grad Zagreb«.</p>
<p> »Povjerenstvo Sindikata za Grad Zagreb smatra da u Zagrebu treba, prije svega, provesti demokratske izbore unutar Sindikata, iskazati programe i želje, a ne izvaninstitucionalno djelovati 'balvan revolucijom' te otežavati i tako težak položaj prosvjetnih djelatnika«, stoji u priopćenju.</p>
<p> Priopćenje je uputila i Jela Knezović, članica Predsjedništva Sindikata i povjerenica Vukovarsko-srijemske županije Sindikata, koja je opovrgnula napise o falsificiranju potpisa na sindikalnim dokumentima. Na konferenciji za novinare u utorak, Nada Miščević i Biserka Jelečanin najavile su, naime, pokretanje prijave zbog, kako su rekle, falsificiranja njihovih potpisa na raznim sindikalnim dokumentima. U priopćenju pisanom rukom, »kako se ne bi ponovno govorilo o falsificiranju«, povjerenica za Vukovar Jela Knezović upozorava kako za sve »činjenice, neistine i klevete postoji i moralna, pravna i krivična odgovornost«. </p>
<p> Članovi Središnjega odbora (SO) Nezavisnoga sindikata, njih devetero, zatražili su prije desetak dana neopozivu ostavku predsjednice Vesne Kanižaj i cjelokupnoga Predsjedništva Sindikata, nezadovoljni radom i postignućima tog većinskoga školskog sindikata. Istodobno su najavili kako će od Financijske policije zatražiti reviziju poslovanja Sindikata.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Obavijest vinogradarima i voćarima </p>
<p>Prognozna služba za zaštitu bilja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu obavještava vinogradare Zagreba i Zagrebačke županije da, ako još nisu, čim prije zaštite vinovu lozu protiv plamenjače i pepelnice, a osobito nakon posljednjih kiša. </p>
<p>Protiv plamenjače preporučuje se korištenje kontaktnog fungicida - Polyram, Dithane ili Antracol. Svi se koriste u koncentraciji 0,25 posto, a potrebno im je dodati i fungicid protiv pepelnice: Chromosul, Kumulus ili Kalinosul u koncentraciji 0,3 posto. U vinogradima koji su jače zahvaćeni pepelnicom, preporuča se primjena sistemičnog fungicida, primjerice Anvil u koncentraciji 0,025 posto, Tilt 0,01 posto, Punch 0,02 posto ili Sabithane 0,035 posto. </p>
<p> Služba upozorava i vinogradare koji u fazi zatvaranja grozda dosad još nisu obavili zaštitu protiv botritisa, odnosno truleži grožđa, da je krajnji rok da tu zaštitu obave. U ovom razdoblju preporuča se korištenje botriticida Mythos u koncentraciji 0,25 posto, Switch 0,06 posto ili Teldor 0,15 posto. </p>
<p> Prognozna služba za zaštitu bilja obavještava vinogradare i da je zabilježen nalet drugog pokoljenja žutog grozdovog moljca, a o njegovu pravovremenom suzbijanju biti će obaviješteni tijekom idućeg tjedna. </p>
<p> Voćari Zagreba i Zagrebačke županije, kojima je od zadnje zaštite prošlo više od 10 dana, obavještavaju se da ponovno zaštite plantažne nasade jabuke i kruške od uzročnika krastavosti plodova i pepelnice. Za suzbijanje krastavosti plodova moguće je koristiti Polyram u količini 2 do 2,5 kg/ha ili Merpan u istoj količini, a za suzbijanje pepelnice Bayleton specijal u količini 0,5 do 0,7 kg/ha.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bez struje u petak</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži, u petak, 21. srpnja, struje neće imati:</p>
<p>od 7 do 16 sati: Franička;</p>
<p>od 7 do 12 sati: Jamine 2-50, 1-29, 35 do kraja, Šublinov breg 2-32, 64 do kraja, 1-35, 59 do kraja, Borčec 40-78, 59-103, Orešje, Plehanov put 2-10, 24 do kraja, 1-21, Rušiščak, Teškovec, Orešje donje, Donji Borčec do 15, Belinin put, Podolnička, Medpotoki 16-kraja, Dobrilovićeva, Šublinov vijenac, Gospodska 104 do kraja, 73 do kraja, Lovački put, Biščanov put;</p>
<p>od 8 do 14 sati: Ivirščak, Remete 164 do kraja, 129 do kraja, Studeni breg 2-6, 1-17, Krapinska do 24;</p>
<p>od 8 do 16 sati: Jagodnjak do 5, Voćarska 110, 99-115, Svibovac, Bijenička 2-28, 1-17, Fažanska, Vrsarska, Medulinska, Porečka 4-40;</p>
<p>od 8.30 do 14.30 sati: Golubovac, I. G. Kovačića, Rokov perivoj;</p>
<p>od 8.30 do 16 sati: Žitnjak - Bogdani nep., 1-kraja, I. Struge;</p>
<p>od 8.30 do 16.30 sati: Božavska, Komiška s odv., Pešćanska 136-162, 93-131, Staglišće 2-16, 1-11, Trpanjska 5-11a, Valalučka, Našička bb;</p>
<p>od 9 do 14 sati: Borčec 48-78, 79-103, Plehanov put 24-kraja, 25-kraja, Rušiščak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Američki odvjetnici godišnje zarađuju koliko cijela Danska!</p>
<p>WASHINGTON, 19. srpnja</p>
<p> - Da američke odvjetničke tvrtke dobro zarađuju zna se i u Hrvatskoj, ali podaci objavljeni u novom broju časopisa Američke odvjetničke komore iznenadili su sve - prema službenim prijavama poreznoj upravi odvjetnici u SAD zaradili su pretprošle godine 131 milijardu dolara a ove godine bi zarada trebala biti oko 175 milijardi.</p>
<p> Po tome, 392.345 američkih odvjetnika godišnje raspolaže s onoliko novca koliki je BDP Danske, a samo čisti profit veći je od nacionalnog dohotka Bugarske. </p>
<p> Prije deset godina odvjetnika je u SAD bilo dvostruko više - 738.861, a godišnje su zaradili trostruko manje - 57 milijardi dolara.</p>
<p>National Law Journal piše da odvjetničke pristojbe godišnje poskupljuju između 10 i 20 posto. Lani je zabilježeno najmanje 10 honorara koji su premašili po 100 milijuna dolara i dva u kojima je naplaćeno više od milijardu.</p>
<p> Rekord drži neimenovani kalifornijski odvjetnik koji je kao zastupnik tužbe protiv automobilske tvrtke General Motors trebao ubrati 4,9 milijardi dolara ali je sudac to ocijenio pretjeranim i dodijelio mu samo 1,2 milijarde dolara honorara.</p>
<p> I ovaj slučaj potvrđuje da najbolje prolaze odvjetnici u tzv. zajedničkim tužbama za naknadu štete, poput nedavne protiv duhanske industrije, jer oni u pravilu rade za proviziju od nekoliko postotaka.</p>
<p> Najbogatija odvjetnička tvrtka u SAD je Skadden, Arps, Slate, Meagher and Flom. To im je omogućilo da prosječne godišnje plaće svojih odvjetnika podignu do 775 tisuća dolara. Početnik u toj tvrtki prima 140 tisuća.</p>
<p> Usporedbe radi, sudac saveznog suda ima plaću od 141.347 dolara a predsjednik Vrhovnog suda 181.400 dolara godišnje.</p>
<p> S druge strane tvrdi se da samostalni odvjetnici gotovo da ne mogu preživjeti u konkurenciji s velikim tvrtkama. Navodi se primjer Jamesa Diehla, odvjetnika iz okolice Washingtona koji već 25 godina vodi mahom obiteljske sporove ili je branitelj po službenoj dužnosti a preživljava dodatnim radom kao blagajnik u samoposluzi.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Romeo i Julija u Teheranu bez poljubaca </p>
<p>ANKARA, 19. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Veliki engleski dramatičar William Shakespeare (1564-1616) vraća se nakon 21 godine »izgnanstva« u Iran. Odluku o tome donijelo je posebno vijeće koje se brine o zaštiti moralnih vrijednosti Islamske revolucije. Pod pritiskom reformističke struje, na čelu s predsjednikom Mohammadom Khatamijem, koja je odnijela pobjedu na ovogodišnjim parlamentarnim izborima, odlučeno je da se ponovo dopusti izvođenje »Romea i Julije« u iranskim kazalištima. Tako će se tragična dramska poema o ljubavi mladog para i mržnji njihovih obitelji ponovo, prvi put nakon pobjede Islamske revolucije 1979, naći na »daskama koje život znače«.</p>
<p>Povratak Shakespearea ipak je uvjetovan. Redatelji koji se prihvate postavljanja na scenu »Romea i Julije« bit će, kako se najavljuje, strogo cenzurirani. Naime, prema naputku Vijeća za moralni odgoj strogo su zabranjene sve scene nježnosti, točnije, ljubljenja nesretnih ljubavnika.</p>
<p>Prema pisanju liberalnijih iranskih glasila, među poklonicima boginje Talije u Teheranu vlada gotovo nezapamćeno zanimanje za povratak »Romea i Julije« u iransku metropolu. Ističe se da se već nekoliko redatelja i u drugim najvećim iranskim gradovima prihvatilo zadaće postavljanja na scenu jednoga od najprepoznatljivijih Shakespeareovih djela. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sredozemlje - vodeni mrtvac?</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Umire li Sredozemlje? Umire li Jadran ili su brojna upozorenja ipak samo puko pretjerivanje? Prema članku »Mrtvac u vodi« Freda Pearcea, objavljenom u britanskom znanstvenom časopisu New Scientist, Mediteranu, pa onda i Jadranu - crno se piše! Prema Pearceu, objašnjava dr. Draško Šerman u hrvatskom časopisu za popularizaciju prirodnih znanosti Priroda, mediteranski plan čišćenja mora i njegove zaštite potaknut 1975. godine potpuno je propao. Upozorava se da je Sredozemno more zrelo za liječenje. </p>
<p> Naime, na 56.000 kilometara dugom mediteranskom priobalju prebiva oko 130 milijuna stanovnika. Toj velikoj ljudskoj populaciji svake se godine u ljetnim mjesecima priključuje još oko 100 milijuna turista. </p>
<p> Nakon ovih podataka postaje donekle jasnije zašto se svake godine oko 500 milijuna tona nepročišćenih otpadnih voda izlije u more koje još uvijek figurira kao »kolijevka civilizacije«. Tomu treba pridodati još oko milijun tona otpadnog ulja iz brodova, 120 tisuća tona mineralnih ulja, 60 tisuća tona deterdženata, 3.800 tona olova, 3.600 tona fosfata, 100 tona žive... </p>
<p> Tri četvrtine onečišćenja Sredozemnog mora potječu iz samo tri zemlje: Francuske, Španjolske i Italije. Oslabljeni »imunitet« Sredozemlja »kriv« je za pojavu stranih vrsta na tom prostoru. Uljez koji najviše zabrinjava jest tropska alga Caulerpa taxifolia, čiji su izolirani nalazi otkriveni i kod otoka Hvara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ragbijaši striptizom do novca za svoj klub</p>
<p>BOGOTA, 19. srpnja</p>
<p> - Kolumbijska momčad u ragbiju na vodi planira organizirati muški striptiz, kako bi prikupili što više novca za svoj klub, a što je naljutilo lokalnog biskupa Katoličke crkve.</p>
<p>Hernan Dario Morales, trener ragbi momčadi »Sperm Whales Cluba« iz Pereire, 160 kilometara zapadno od Bogote, izjavio je kako će svih 12 članova momčadi izvesti erotski ples odjeveni samo u tanga gaćice, nadajući se da će pritom prikupiti 3.260 dolara potrebnih za sportsku opremu i troškove prijevoza na udaljenija natjecanja. Striptiz će sportaši izvesti u lokalnoj diskoteci ovog petka, najavljujući pritom gostovanje u diskoteci u Medelinu gdje će prikupljati novac za svjetsko prvenstvo koje će se održati u Njemačkoj. </p>
<p>Monsignor Fabio Suescun, pereirski biskup odlučno se protivi ovakvom načinu prikupljanja »dobrotvornih priloga«, izjavivši za Reuters kako postoje i drugi načini da se sportaši domognu toliko željenih dolara koji vode na svjetsko prvenstvo. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Svazilandska vlada zabranila nošenje mini suknji u školama</p>
<p>MBABANE (Svaziland), 19. srpnja</p>
<p> - Svazilandska vlada odlučila je zabraniti nošenje mini suknji u školama kako bi i tom mjerom pokušala zaustaviti širenja AIDS-a u zemlji gdje je najmanje četvrtina stanovništva zaražena virusom te bolesti. Uredba će na snagu stupiti iduće godine, a određuje da djevojčice iznad 10 godina u školi moraju nositi suknje barem do koljena. Cilj je ove mjere, pojašnjava tamošnja vlada, zaustaviti seksualne odnose između učitelja i njihovih učenica, koje se uvelike optužuju za zavođenje učitelja prekratkim suknjama. Kako bi riješili problem rastućeg broja zaraženih AIDS-om, moramo se osvrnuti i na način odijevanja učenika budući da sve počinje upravo tu, ocijenili su u ministarstvu obrazovanja. Zabranu nošenja mini suknji vlada je već donijela 1969., ali je njeno provođenje bilo teško kontrolirati, dok će u slučaju školske odjeće, drže u vladi, to biti mnogo lakše. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dennis Rodman mora pohađati tromjesečni obrazovni tečaj o alkoholu</p>
<p>NEWPORTBEACH (SAD)</p>
<p> - Zbog vožnje u pijanom stanju i bez valjane vozačke dozvole, bivši će igrač NBA lige Dennis Rodman morati pohađati tromjesečni obrazovni tečaj o alkoholu, platiti kaznu od 2.000 dolara, a vožnja će mu biti ograničena. Prilikom uhićenja Rodman je u krvi imao dvostruko veću koncentraciju alkohola od razine dopuštene u Kaliforniji. Policija ga je uhitila nakon što je u svom Bentleyu napustio trgovačko-ugostiteljski centar.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Čar baroknog plesa </p>
<p>51. dubrovačke ljetne igre / Nastup Baroknoga orkestra Europske unije s dirigentom Paulom Goodwinom i recital gitarista Eliota Fiska </p>
<p>Drugi festivalski tjedan počeo je s prvim stranim ansamblom na Dubrovačkom ljetnom festivalu</p>
<p> - Baroknim orkestrom Europske unije. Ovaj omladinski ansambl osnovan je 1985. i otad kroz njega prošlo je tisuću mladih glazbenika, od kojih su mnogi danas profesionalni članovi baroknih sastava diljem svijeta. </p>
<p> Vršeći svoju kulturološku misiju - zbližavanje naroda putem glazbe, nije posjetio samo svoje članice, nego i mnoga mjesta - žarišta ratnih sukoba. S orkestrom su se pedagoški bavili mnogi poznati dirigenti, a sad je na čelu orkestra Paul Goodwin, vrhunski barokni oboist, koji iza sebe ima uspješnu karijeru i godinama se posvetio vođenjem skupina za ranu i baroknu glazbu. Koncert majstor je Nicolas Mazzoleni, koji se specijalizirao samo za baroknu violinu i glazbu. Ansambl je sastavljen od osamnaest mladih glazbenika odabranih strogim kriterijem, a među njima je i hrvatski violinist Bojan Čičić. </p>
<p> U Franjevačkoj crkvi ponudili su program sročen od plesnih oblika 17. i 18. stoljeća uklopljenih u ciklična djela suite i uvertire: H. Purcella, J. F. Fascha, J. B. Lullya i G. P. Telemanna.</p>
<p> Barokni orkestar Europske unije je uigran ansambl koji krasi pravi barokni zvuk i polet članova koji su sretni zbog onoga čime se bave. Svaki član je gotovo solist koji se stavlja u službu zajedništva, ali dajući mjesto svakoj orkestralnoj skupini da dođe do izražaja (gudači, drveni puhači i bubanj), bilo da se radi u Purcellovoj suiti iz opere »Kralja Arthur« prepunoj engleskih tema i napjeva ili o suiti J. B. Lullya iz opere »Kadmo i Hermiona«. </p>
<p>Veoma je zanimljiva Uvertira u g-molu manje poznatog njemačkog baroknog skladatelja J. F. Fascha. On je pod utjecajem Gabrielijevih upotrijebio dvije manje orkestralne skupine, poput cori spezzati, udvostručivši kontrapunkt, čime je zvučni efekt pun, dodavši opširne solističke puhačke epizode.</p>
<p> Ansambl se oprostio od brojnog slušateljstva Telemannovom Uvertirom u C-duru koja sadrži vrhunske dosege zabavne glazbe 18. stoljeća i time su zaokružili svoj veoma uspješni nastup na ovogodišnjem Dubrovačkom ljetnom festivalu.</p>
<p>Večer kasnije slušateljstvo se okupilo u atriju Palače Sponza na recitalu američkog svjetski poznatog gitarista Eliota Fiska. S obzirom na umjetnikov ugled i popularnost gitare, mogao se očekivati veći posjet. Zacijelo za Dubrovčane su preskupe ulaznice, a stranih turista ionako nema napretek. </p>
<p> Slavni gitarist A. Segovia je napisao da je E. Fisk jedan od najbriljantnijih, najinteligentnijih i najdarovitijih umjetnika među instrumentalistima i u tome smislu prošao je njegov nastup s djelima: F. Sora, G. Frescobaldija, T. Scarlattija, N. Paganinija i H. Villa-Lobosa. Umjetnik preobražava lako svoj instrument u zahuktalo izvorište varnica i u nježan pjev s bezbroj nijansa, ali uvijek u pravoj mjeri koja korespondira sa sadržajem, kao u Sorovoj Grand solo, op.14, ili u cjelovitoj izvedbi Lobosovih 12 etida, koje se doimaju slično, ali uvijek s obzirom na različite tonalitete novog sonornog dessina.</p>
<p> Preradbe Frescobaldijeve Partite sopra l'ariadetta la Frascobalda, četiri sonate D. Scarlattija i četiri capricca N. Paganinija pokazale su da ih je Fisk radio prema svojoj tehničkoj i umjetničkoj mjeri i toj glazbi podario novo zvučno ruho. Dugim zahvaljivanjem publika je ispratila velikog umjetnika. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Priče iz bračnog života</p>
<p>»Naša priča« Roba Reinera je film koji pokušava spasiti ljetni repertoar zagrebačkih kina, uz pomoć tipične američke scenarističke »kompjutorizirane» namještaljke s mnogo stereotipa i malo iskrenosti</p>
<p>Ako bismo se pokušali prisjetiti filmova koji se bave brakom i bračnim problemima, ne bi nam bile dostatne stotine stranica, možda bi tek knjiga zadovoljila takve potrebe. No, postoje neki vječni naslovi poput glasovitoga filma Ingmara Bergmana »Scene iz bračnog života« (snimljena je i televizijska serija). U tome filmu sve je svakomu bilo jasno i ništa se nije moglo predvidjeti, baš kao ni u braku u kojem su mogući svakodnevni neugodni i ugodni šokovi, bez obzira na iskustvo, ljubav, strast, bogatstvo... Ciničan i iskren, Bergman je napravio mračni bračni film sa svim prednostima i manama, lažima i istinama, ljepotama i strahotama. Riječju, nezaboravno djelo ispunjeno umjetničkim stavom, ali i životnom uvjerljivošću.</p>
<p> Na žalost, američki filmovi i autori posljednjih godina nemaju takve sklonosti. Njih prije svega zanima komercijalni uspjeh filma, pa u ime toga kombiniraju i sklapaju sve i sva, bez logičnog, emocionalnog ili prirodnog izbora. Za sada to uspijevaju u akcijskim, avanturističkim, kriminalističkim ili ratnim filmovima prepunim nasilja i ekshibicionizma, besmislenih borilačkih vještina i paradnih dijaloga. U svemu tome važnija je moderna tehnologija i savršenstvo trikova nego redateljska domišljatost.</p>
<p> Zato propadaju kod običnih malih, ljudskih priča iz svakodnevnog života obitelji, pojedinca, i njihovu međusobnom odnosu, snalaženju i dilemama.</p>
<p> Nekada su nastajali sjajni filmovi na temu bračnih drama, možda i zahvaljujući dobrim kazališnim piscima poput Tennesseeja Williamsa, ali i redateljskim umijećima jednog Elie Kazana, primjerice. Danas su pak filmovi na temu braka sličniji televizijskim sapunicama, mlake, razvodnjene dramaturgije, prepunih kičastih scena iz života koji se nigdje ne živi i licemjernih izražavanja (ne)morala.</p>
<p> Ako nekomu i uspije otići malo dalje od unaprijed zadanih komercijalnih stereotipa, to je onda karikirana priča u kojoj prevladava raskrinkavanje svega i svačega ili drastično ismijavanje mračnih strana braka kao što je učinio Sam Mendes, Amerikancima omiljeni engleski redatelj, u filmu »Vrtlog života«, koji je ove godine pokupio sve važne Oscare.</p>
<p> Današnji gledaoci vole priče iz bračnog života, ali posebno ih privlače one koje se njima ne događaju, bilo da je riječ o nedostižnim bogatstvima, seksualnim savršenstvima, dramatičnim zapletima ili tragedijama prepunim krvi i prevara.</p>
<p> Što im onda ponuditi, nego uštogljenu, scenaristički kompjuteriziranu pričicu punu stereotipa i predvidljivih zapleta. A brak nikada nije i ne smije biti predvidljiv, čak ni u filmovima. Inače je propao! Najnoviji film iz serijske hollywoodske proizvodnje »Naša priča« (The Story of Us) Roba Rainera jedan je od takvih mlakih filmova koji se bori između univerzalnosti i klišeja. Inače vrlo dobar redatelj (»Kad je Harry sreo Sally«, Reiner je pokušao na svoj domišljati način ispričati priču o bračnoj zasićenosti, ali su mu pri tome scenaristi Alan Zweibel i Jessie Nelson više odmagali nego pomagali. </p>
<p> Tako se u nekim dijelovima filma prejako osjeća »nesloga« između redateljevih namjera i dijaloške nemoći. Priča prati bračni par Bena i Katie koji žive sa svoje dvoje djece u Los Angelesu, te su nakon 15 godina braka prestali prepoznavati dobre i okrenuli se samo ružnim stranama svoga bračnog života. Razlozi njihovih nesporazuma čine se banalni i nebitni jer u ovom filmu nema »klasičnih« svađa oko novca, seksa ili pijanstva, ali je nevidljivo i neuvjerljivo naglašen stvarni uzrok nesporazuma, a to je moć i suparništvo. On, zansesenjak svojih ideja i snova, a ona realna i ambiciozna - neprekidni su suparnici, čak i kada su u najboljim raspoloženjima. </p>
<p> Michelle Pfeiffer kao i uvijek je lijepa i dovoljno uvjerljiva u ulozi žene kojoj brak nije najsretniji dio života. dok je Bruce Willis iritantan u svojim uvijek istim pokušajima glume. Bez obzira na to radilo se o rušenju New Yorka, o razglabanju o »šestim osjetilima« djeteta ili o bračnim razmiricama...- Willisova mimika, izraz lica i emotivni odrazi uvijek su isti i dosadno ukalupljeni. On, na žalost, glumi sebe, a ne likove koji su mu povjereni.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U zamkama histrionskog »Hamleta«</p>
<p>Glumačka družina »Histrion« / Uz izvedbu Shakespeareova »Hamleta«, u režiji Zlatka Viteza / Hamlet Gorana Grgića ocrtava nemir koji bi u nesnošljivoj danskoj stvarnosti izravno trebao voditi do ludila</p>
<p>Čini se da je »Hamlet« ponovno u modi. Osvajajući protekle sezone brojne svjetske pozornice najslavnija Shakespeareova tragedija iznova propituje nemire ovog vremena u susretu s onim pitanjima što unaprijed svjedoče o nesigurnostima njihovih odgovora. Sudbina danskog kraljevića je tako ponovno postala razlomljenim zrcalom u kojem se ogledaju krhotine svijeta u kaotičnim prijelazima iz jednog stoljeća u drugo, na rakrižjima koja još ne uspijevaju artikulirati obećanja novog i drugačijeg.</p>
<p>I dok je prošlog tjedna na Lovrjencu festivalski »Hamlet«, s Goranom Višnjićem u naslovnoj ulozi, preslikavao sjećanja na ratne tragedije Grada u elsinorski dvorac, u zagrebačkom Histrionskom domu, uz skandale iz sususjedstva, u nedjelju je na večer premijerno prikazan »Hamlet« u izvedbi Glumačke družine »Histrion«. Bliskost »histrionskog« iskaza pučkom teatru u nepretencioznim formama kazališne stvarnosti koja izbjegava velike i patetične teme te uspostavlja izravnu komunikaciju sa svojom publikom, nastojeći je prije svega zabaviti i nasmijati u lakoći ponajčešće komičnih izlika, iskušava se ovaj put na primjeru Shakespeareova »Hamleta«. Može li »Hamlet« biti uprizoren iz perspektive pučkog kazališta i na koji je način scensku estetiku Glumačke družine »Histrion« moguće ucrtati u tjeskobno shakesperiansko ozračje krvave tragedije?</p>
<p>U efektnoj dramaturškoj obradi Zlatka Viteza »Hamlet« je lišen Rosencrantza i Guildensterna, dvorjanina i norveškog kraljevića Fortinbrasa koji okončava dramu. »Hamlet« Glumačke družine »Histrion«, u prijevodu Vladimira Gerića, sažet je tako u prizorima spletaka i zločina, u kontekstu političkih i osobnih sukoba, u mišolovki što osvaja prostor igre i postaje općim mjestom danske zbilje. Središte Vitezova scenskog interesa u uprizorenju Shakespeareove tragedije je upravo glumačka družina koja je na pozornici prisutna od samog početka izvedbe, koja pokreće zbivanja i čiji se Prvi glumac pojavljuje i u ulogama Duha Hamletova oca, Osrica i Grobara.</p>
<p>Uz glazbenu pratnju »Cinkuša«, pomalo sjetno djeluju prizori s putujućim glumcima, što bi trebali asocirati na sudbinu Glumačke družine »Histrion«, a u kojima se nastoje predočiti teatarske dvostrukosti u susretima fikcije i stvarnosti. Jer prizorište »Hamleta«, po onim principama što cijeli svijet prevode u pozornicu, mjesto je ovdje ponajprije ispunjeno glumcima koji zauzimaju prostor igre i postaju protagonisti realnih nevolja što prijete Hamletu i Danskoj.</p>
<p>Redateljsko čitanje Shakespeareova predloška Zlatka Viteza čini se ipak na mjestima nedosljednim. Njegov koncept u prepuštanju središnje uloge glumačkoj družini nije do kraja proveden. U prepletanju prizora što se odvijaju na dvije razine ostaju pukotine i rezovi koji se ne uspijevaju povezati kroz prilično neujednačene glumačke iskaze histrionskog ansambla. </p>
<p>Iznimno zanimljiv glumački nacrt za ulogu jednoga drugačijeg Hamleta ponudio je Goran Grgić. Njegovo je ludilo, u razvijanju iluzija, oslobođeno patetičnih i melankoličnih tonova. On odlično uspijeva preslikati u portretu najglasovitijeg princa svjetske literature cinizam našeg vremena i one ironične odmake što naglašavaju dvosmislenost Hamletovih istupa. Slijedi ga Bojana Gregorić u ulozi izgubljene Ofelije koja izvrsno predočava slabosti, snove i zablude tragične junakinje. I Žarko Potočnjak uspio je u ulogama Prvog glumca, Duha Hamletova oca, Osrica i Grobara vješto ocrtati one druge glasove, sjetnog pratioca tragedije. Prenaglašenost u govoru i gestama, na mjestima iritantna, pratila je Klaudija u interpretaciji Tomislava Martića, Dubravka Miletić pomalo suzdržano predstavila je Getrudu, dok su Danko Ljuština (Polonije), Franjo Kuhar (Laert) i Alen Šalinović (Horacije) djelovali prilično zbunjeno, odveć epizodno u nacrtu scenskih zbivanja.</p>
<p>Kostimi Ike Škomrlj koketirali su s povijesnim ishodištima, scenografski okvir Miljenka Sekulića nenametljivo je pratio radnju, dok su se koreografija Željke Turčinović, glazba Matije Dedića i svjetlo Aleksandra Mondecara iznimno efektno uklopili u zacrtani koncept scenskog viđenja »Hamleta«. Uz ovu najnoviju izvedbu Shakespeareove tragedije iznova se nameće misao Jana Kotta iz njegove kultne knjige »Shakespeare naš suvremenik«: »U 'Hamletu' ima mnogo problema: politika, nasilje i moral, prijepor o jednakosti teorije i prakse, o krajnjim ciljevima i smislu života; postoji tragedija ljubavna, obiteljska, državna, filozofska, eshatološka i metafizička. Sve što hoćete! I postoji još potresna psihološka studija. I krvavi zaplet, dvoboj, veliki pokolj. Može se birati. Ali treba znati zašto i zbog čega se bira.«</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvatski pripovjedači na ruskome</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - U ruskom časopisu »Inostrannaja literatura« za svibanj 2000. objavljen je kratki izbor hrvatske pripovjedne proze devedesetih. »Inostrannaja literatura« izlazi od 1891. godine, a riječ je o časopisu koji je specijaliziran isključivo za prijevode. Izbor hrvatskih pripovjedača rađen je na osnovi antologije novih hrvatskih prozaika devedesetih »22 u hladu«, autora Dalibora Šimprage i Igora Štiksa, koju je prošle godine izdala nakladnička kuća »Celeber« iz Zagreba.</p>
<p>Autorica izbora je ruska prevoditeljica Larisa Saveljeva, koja je i prevela sve tekstove. Ruskoj su publici tako predstavljeni Davor Mojaš s pričom »Čaj od mente«, Miljenko Jergović s pričom »Grob«, Ante Tomić s pričom »Dok nas smrt ne rastavi« te ulomci »Enciklopedije ništavila« Stanka Andrića. </p>
<p>O odjeku tog predstavljanja mladih hrvatskih pripovjedača dovoljno govori činjenica da je vijest o prijevodu donio i ruski dnevni list Izvjestija, pohvaljujući mladu hrvatsku prozu, a posebno ističući Miljenka Jergovića kao književno otkriće. (I. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Natječaj za »Serra priču« </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Ovogodišnji, četvrti hrvatski natječaj za kratku priču duhovnoga (kršćanskog) nadahnuća »Serra priču«, objavili su u srijedu Društvo hrvatskih književnika (DHK), izdavačka kuća »Sveta glazba« i zagrebački Serra klub. </p>
<p> Na natječaj, koji je otvoren do 15. listopada, mogu biti poslane neobjavljene priče, koje odgovaraju navedenim propozicijama, a autori ih mogu slati na adresu zagrebačkoga Nakladnika »Sveta glazba«, priopćilo je DHK-a. Prvonagrađena priča bit će prevedena na više jezika i objavljena u zasebnoj brošuri, te će predstavljati Hrvatsku na ovogodišnjem petom međunarodnom natječaju za »Serra priču«.</p>
<p> Prošle je godine na hrvatskom natječaju prvonagrađena bila priča »Pljuvanje Isusa ljeta Gospodnjeg 199...« autora Dubravka Jelačića Bužimskoga. Na prošlogodišnji natječaj pristigla je pedeset i jedna priča. Serra klub Zagreb djeluje od 1992. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Tehnološki sustavi«</p>
<p>VARAŽDIN, 19. srpnja</p>
<p> - U vijećnici Fakulteta organizacije i informatike predstavljena je nedavno knjiga »Tehnološki sustavi« dr. Verice Dugandžić. Knjigu je namijenjena osobama vezanim uz problematiku proizvodno-tehnoloških sustava, a predstavile su ju izvanredna profesorica Fakulteta organizacije i informatike Vesna Dušak i predsjednica Povjerenstva Fakulteta za izdavačku djelatnost Blaženka Divjak. Knjiga je prvenstveno namijenjena studentima Fakulteta organizacije i informatike, tiskana je u tristo primjeraka, a recenzenti su joj Nada Turina, Vojko Musil i Miroslav Žugaj. Studijsko gradivo u knjizi daje temeljna znanja iz područja tehnike i tehnologije što je potrebno da bi budući informatičari i diplomanti drugih sličnih profila te svi drugi vezani uz proizvodno-tehnološke sustave mogli ravnopravno sudjelovati u radu stručnih timova koji pak rade na razrješavanju složenih poslovnih zadataka u poduzećima. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tajna nastanka priče</p>
<p>Književnica Tatjana Arambašin: Osobno se u Puli ne osjećam kao da sam u provinciji, u ovom mom gradu, starom tri tisućljeća, uz mnoge kulturne i pametne ljude koji tu žive, pa i dosta zanimljivih kulturnih zbivanja. Jedino osjećam da sam kao i većina onih koji ovdje stvaraju, daleko od zanimanja onih kulturnih djelatnika, koji nas i ne zamjećuju, vjerojatno nas smatrajući provincijom, pa i manje vrijednim</p>
<p>Tatjana Arambašin nije pisac koji razmiče međaše i stvara nove izričajne i svjetonazorne mijene i promjene u toku hrvatskoga proznog svijeta i djela, ali ona je zreo pisac«, napisao je 1974. književni kritičar Miroslav Vaupotić u eseju »Svijet proze Tatjane Arambašin«. Istaknuo je da dotadašnje njezino djelo »imponira svojom svestranošću, zrelom razvojnom putanjom te raznolikošću književnih vrsta i tema kojima se bavi, od kronike kulturnih (likovnih) zbivanja u Istri do velikih romansijerskih fresaka o sudbinama generacija u ratnim vrtlozima. Njen profil mogu najbolje doživjeti i osjetiti ne toliko ni kritičari koji su joj dodjeljivali mnogobrojne nagrade na natječajima nego samo pažljivi čitači koji se temeljitije i svjesnije uključe u vlastiti dijalog s njezinim proznim svijetom«. Također je zamjerio, kao i bezbrojni prije njega, nedostatak sluha za književnike iz tzv. provincije.</p>
<p>Književnica Tatjana Arambašin rođena je 1922. u Pagu, odrasla i školovala se u Splitu, a živi u Puli. Od 1957. počinje objavljivati kraće i duže proze po časopisima. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za prozu, a napisala je i dramu »Lijevo u raj«. Poznate knjige proze su joj »Priče putuju vlakom«, »Moji londonski susreti«, »S prijateljem do zida«, »Novoljetne pripovijesti« i »Gnjavatori«. Autorica je romana: »Lutaoci«, »Zvjezdani brojevi sitnica«, »Balada o morskom konjicu«, »Ljepotica s otoka« i zadnjeg »Svakodnevice«, što je i povod ovoga razgovora.</p>
<p>• Pisac ste iz tzv. provincije, pa kažite kako iz te perspektive vidite hrvatsku književnost?</p>
<p>- Osobno se u Puli ne osjećam kao da sam u provinciji, u ovom mom gradu, starom tri tisućljeća, uz mnoge kulture i pametne ljude koji tu žive, pa i dosta zanimljivih kulturnih zbivanja. Jedino osjećam da sam kao i većina onih koji ovdje stvaraju, daleko od zanimanja onih kulturnih djelatnika, koji nas i ne zamjećuju, vjerojatno nas smatrajući provincijom, pa i manje vrijednim. </p>
<p>• »Priče putuju vlakom« inspirirane su putovanjima, jesu li one rekonstrukcija vlakoputovanja ili su samo fabulirana opsesija? I bježanje od samoće?</p>
<p>- Jako volim putovati, na »starinski način«, vlakom ili brdom. Jer, ja sam »čovjek koji je volio vlakove«. To je naslov jedne od priča iz spomenute knjige, no sve drugo u priči nema nikakve veze sa mnom. Naime, priče se nude svugdje, a osobito u vlakovima. Mnogi ljudi kao da tražite ispovjednika, pa čim sjednu u vlak, odmah počnu raspredati svoju priču. Pa, ipak, ni jedna od ovih priča nije ona čuta od nekog suputnika. To je koji put tek ona polazna točka, baš kao što to često može biti neka nepoznata osoba u prolazu, neka osebujna sitnica u nekoga ili sasvim slučajna primjedba. </p>
<p>Tako počinje pisanje priče, a kako ona nastaje u piscu, mislim da još nitko nije razriješio. Možda je to inspiracija, slično kao i poezija. No, mislim da to i nije važno. Važno je da ta priča djeluje životno i istinito, pa iako se nije dogodila, da se mogla dogoditi baš tako. </p>
<p>• Likovi Vaših priča su nekako »drukčiji«, a u knjizi »Moji londonski susreti« oni su i mjestom izdvojeni.</p>
<p>- Priče iz knjige »Moji londonski sureti« nastale su za mojih dugih boravaka u Londonu kod starih prijatelja mojih roditelja još iz njihovih mladih dana, koje se desetljećima održavalo i na koncu nastavilo isto tako blisko i srdačno i u drugoj generaciji. Tim divnim i meni jako bliskim ljudima posvetila sam ovu knjigu. A to su akademik prof. Jenko Lavrin, koji je predavao slavistiku na univerzitetu, njegova supruga Nora Lavrin, poznata engleska slikarica, zatim njihov sin John, također akademski slikar, i njegova supruga Sylvia, violinistica. Kod njih sam živjela mjesecima i bila u pravom smislu riječi član obitelji, a bilo je to osobito blagotvorno i u vrijeme kad su zaredali gubici mojih dragih. </p>
<p>• Je li to bio Vaš pokušaj da budete nešto drugo od onoga što jeste?</p>
<p>- Možda ima ljudi koji bi željeli biti »nešto drugo nego što su«. Meni zbilja tako što nikad nije padalo na pamet. U londonskoj sredini, uz njihovu pomoć upoznala sam London sasvim drukčije nego što ga upoznaju turisti. Upoznala sam i mnogo zanimljive ljude, njihove prijatelje.A k njima su svraćali i mnogi naši ljudi, osobito još za života staroga profesora. Čitava je to galerija likova od kojih su mnogi postali i moji prijatelji. A motivi za priče su se sami nudili. </p>
<p>• Vaša knjiga »Moji londonski susreti« imala je posebnu sudbinu?</p>
<p>- Kad sam završila knjigu, poslala sam je na natječaj »Revije« u Osijek, u kojoj sam i inače surađivala. Uz pomoć tadašnjeg Republičkog fonda knjiga je izašla 1991. Ali je imala nesretnu, ratnu sudbinu. U skladište je došla voda i svi paketi s knjigama odvezani su na gradsko smetlište. Ne znam je li se ipak moglo nešto spasiti, ali znam da će mi teško netko opet tiskati knjigu od 600 stranica. </p>
<p>• Dosta ste pisali o ljudima koji su voljeli Pulu. Tko ju je najviše volio?</p>
<p>- Mislim da je najveći zaljubljenik Pule bila i ostala Paula von Preradović, unuka hrvatskog pjesnika. Ta meni jako draga i nekako bliska pjesnikinja posvetila je dio svoje proze i poezije Puli i njenoj bližoj okolici.</p>
<p>• Među onima koji je nisu voljeli je James Joyce. Zašto je nije volio?</p>
<p>- Joyce je u Pulu došao stjecajem okolnosti i gotovo bez novca, baš kao što se kaže »trbuhom za kruhom«. Premda je u Puli prvi put u životu imao redovite prihode i materijalno se oporavio, mislim da ju je jedva zamjećivao. Pisao je u to vrijeme svoj roman i bio u mislima vrlo daleko. Naš grad ga jednostavno nije zanimao. </p>
<p>• Vaš najnoviji roman »Svakodnevice« je priča o ljudskom svakodnevnom trajanju prožetom nemogućnošću ostvarenja ljubavi, dakle i života? </p>
<p>- To što ste sami rekli o romanu »Svakodnevnice« uglavnom je točno. Trebalo bi napomenuti, možda, još i osobna neispunjenja to dvoje ljudi, koji se ipak zdušno bore, ako baš ne za sreću, barem za malo smirenosti i topline. Međutim, teško je u nekoliko redaka reći ono o čemu sam podrobno razglabala na oko 380 stranica.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Vladina poruka klubovima - dugovi se moraju vratiti!</p>
<p>Kakve su rezultate postigli članovi izaslanstva HNS-a i prvoligaških klubova u blokadi razgovarajući s ministrom financija Matom Crkvencem i potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem? / Pouzdane informacije iz Ministarstva financija kažu da je ministar Crkvenac bio odlučan u stavu da se dugovi ne mogu i ne smiju otpisati, niti on ima takve ovlasti / Štoviše, Crkvenac je odmah odbacio ideju direktora klubova da se Dinamu, Hajduku, Osijeku i Rijeci otvore privremeni računi kako bi mogli poslovati u sljedećih nekoliko tjedana</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Nogometno prvenstvo će ipak započeti 29. srpnja, no klubovi i dalje imaju blokirane račune. Takav se zaključak nameće nakon posjeta izaslanstva HNS-a i direktora klubova potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću u srijedu i, dan prije, ministru financija Mati Crkvencu. </p>
<p>U četiri hrvatska kluba koja je posjetila Financijska policija pronađene su brojne nepravilnosti u poslovanju, a dugovanja se procjenjuju na oko 600 milijuna kuna (Dinamo 300, Hajduk 200, Osijek i Rijeka po 50). Riječ je o neplaćnim porezima, davanjima za socijalno i mirovinsko, PDV-u... Dakako, s takvom hipotekom klubovi teško mogu nastaviti natjecanja - ruke su im potpuno vezane, pa nije čudno što je jedan direktor nedavno zavapio: »Ni plaće ne možemo isplatiti da ne prekršimo zakon«.</p>
<p>Što su čelnici HNS-a i direktori klubova uspjeli dogovoriti s članovima Vlade? Koliko god se nogometni djelatnici trudili novinarima pojasniti kako »stvari i nisu tako crne«, teško je povjerovati da su dužnosnici Vlade ponudili nogometašima najprihvatljivije rješenje: otpis dugova.</p>
<p>Pouzdane informacije iz Ministarstva financija kažu da je ministar Crkvenac bio odlučan u stavu da se dugovi ne mogu i ne smiju otpisati, niti on ima takve ovlasti. Štoviše, Crkvenac je odmah odbacio ideju direktora klubova da se Dinamu, Hajduku, Osijeku i Rijeci otvore barem privremeni računi kako bi uopće mogli poslovati u sljedećih nekoliko tjedana. </p>
<p>- To ne dolazi u obzir, riječ je o kršenju zakona, rekao je Crkvenac.</p>
<p>Zacijelo su nogometni djelatnici i ministar Crkvenac razgovarali i o načinu izlaska iz katastrofalne nogometne situacije, no ne znamo jesu li se što konkretno i dogovorili.</p>
<p>Sastanak nogometaša s ministrom financija bio je u utorak poslijepodne, a već je u srijedu isto izaslanstvo krenulo potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću, koji je poznat kao tvrd i principijelan pregovarač. Znaju to mnogobrojni radnici poduzeća u stečaju koji su pred vratima Vlade izgubili svaku nadu... Linić je doista principijelan, pa i po cijenu negativne slike u medijima. </p>
<p>Naravno, i nakon tog sastanka izjave su bile uopćene i nedorečene. No, ne vjerujemo da je Linić bio nedorečen u razgovoru s nogometnim izaslanstvom... Jer, kako drukčije protumačiti izjavu savjetnika u HNS-u Ante Pavlovića, koji je novinarima nakon posjeta Liniću, na prigodnoj konferenciji, rekao:</p>
<p>- Dobili smo preporuku da se klubovi dogovore s vjerovnicima!</p>
<p>Linić je dakle, kao i Crkvenac, jasno poručio: dugovi se moraju platiti. </p>
<p>A tko su vjerovnici? Država! Pa, klubovi su dužni za poreze, doprinose... sve što svaki čovjek u Hrvatskoj mora platiti.</p>
<p>Predsjednik HNS-a Vlatko Marković nije krio optimizam nakon svih sastanaka, tvrdeći da će se rješenje pronaći. Vjerojatno i hoće, ali se dugovi moraju platiti.</p>
<p>Očito su u Vladi svjesni da klubovi ipak mogu platiti barem dio dugova. Uostalom, ne ide li u prilog toj tvrdnji činjenica da je direktor Dinama Velimir Zajec nedavno stopirao odštetu za Šarića iz grčkog Panathinaikosa, kako je ne bi »progutao« blokirani račun!</p>
<p>Cilja li Vlada na rasprodaje momčadi kako bi se namirila potraživanja, na svojevrsnu amaterizaciju nogometa, možda privremenu, ali prema razmišljanju Vladinih dužnosnika svrsishodnu? To je još teško tvrditi, no da Vladini dužnosnici namjeravaju naplatiti sva potraživanja kako bi se napunio državni proračun, u to ne treba sumnjati.</p>
<p>A to, očito, najteže pada klupskim direktorima. Mnogi nogometni djelatnici ističu da bi to bio kraj vrhunskog nogometa u Hrvatskoj, spominjući mogućnost odlaska klubova u stečaj.</p>
<p>Dosadašnji niz razgovora i lobiranja nogmetaši namjeravaju nastaviti. Uostalom, savjetnik u HNS-u Ante Pavlović je rekao kako će nogometna izaslanstva uskoro posjetiti i predsjednika Vlade Ivicu Račana, ali i predsjednika države Stipu Mesića. Već u četvrtak, izaslanstvo Hajduka s predsjednikom Brankom Grgićem dolazi na dogovoreni razgovor s Mesićem. Što im može reći predsjednik Hrvatske? Možda nogometni dužnosnici vjeruju da će od Mesića čuti nešto drugo nego od Račana ili Linića, kako je to nerijetko bilo slučaj u svakodnevnoj politici. No, čisto sumnjamo. Predsjednik države i čelnici Vlade bili bi politički naivci kada bi ih, nakon svega, nogomet uspio razdvojiti. U cijeloj se priči mora gledati i cjelokupna politička i gospodarska situaciju u kojoj se nalazi država. A moguće opraštanje grijehova nogometašima osiromašeni bi narod diglo na noge.</p>
<p>Dugovi će se, dakle, vraćati, što znači da hrvatski nogomet u najskorije vrijeme neće izgledati kako je izgledao svih ovih godina. Igračke plaće, premije i cijene transfera vratit će se u prihvatljive okvire, a ostali će novac biti usmjeren na plaćanje zaostalih poreza i doprinosa.</p>
<p>Ne bismo trebali razmišljati da će nogomet i klubovi preko noći nestati sa scene. Jednostavno, igrat će se za kud i kamo manji novac nego dosad. Mnogi se očito s tim teško mogu pomiriti, ali se moraju pomiriti s činjenicom da će država ustrajati na naplati dugova. Cijelom se pričom provlači misao da državni vrh nema sluha za vrhunski sport. Istina, današnja vlast ima manje sklonosti prema sportu, ali i više želje da u njega uvede financijski red.</p>
<p>Stoga, uz utjerivanje dugova nogometnih prvoligaša, paralelno treba osmisliti mehanizme koji će i u sport uvesti financijski red i osmisliti model poslovanja koji nas neće moći dovesti u ovakvu situaciju. I tu je velika odgovornost Vlade, odnosno Sabora. Sport, to je jasno, mora plaćati poreze i doprinose, no da bi ih i ubuduće plaćao, mora opstati.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Okršaj Hrvata Ivanu Ljubičiću</p>
<p>U 1. kolu »Croatia Opena« u Umagu, Ivan Ljubičić svladao Lovru Zovka 7-6 (6), 6-2 / Carlos Moya pobijedio Ivana Vajdu 6-3, 6-1 / Ispao Felix Mantilla</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Okršaj hrvatskih tenisača u Umagu ipak je pripao onome tko je uoči meča proglašen favoritom: Ivanu Ljubičiću. Naime, u 1. kolu »Croatia Opena«, jedinog hrvatskog ATP Tour turnira koji se igra za nagradni fond od 400.000 dolara, Ljubičić je svladao Lovru Zovka sa 7-6 (6), 6-2, iako je Zovko krenuo bolje i u prvom setu vodio 4-2. Ljubičić je tako ostao jedini hrvatski tenisač u pojedinačnoj konkurenciji Umaga, jer je Ivan Vajda eliminiran na startu, sa 6-3, 6-1 svladao ga je Španjolac Carlos Moya.</p>
<p>- Ovo mi je bio prvi noćni dvoboj nakon prošlogodišnjeg Umaga, pa mi je sve na početku bilo pomalo čudno, a ni meč nije bio kao ostali. Znao sam da moram čekati priliku, jer Lovro nije tenisač s kontinuitetom, rekao je Ljubičić i dodao: - Kad bi Lovro prebacio 5-6 lopti zaredom, bio bi svima nezgodan. On misli da njegove lopte nisu ubojite, ali je nezgodan i kad igra lagano, jer igra ravno, pa lopte nisko padaju. No, nije konstantan, mnogo griješi, pa je moja taktika bila da ne idem po poene, nego da čekam njegove pogreške. Nije lijepo izgledalo, ali drago mi je što sam pobijedio, rekao je Ljubičić, koji će u osmini finala u četvrtak igrati s pobjednikom susreta Puerta - Alonso.</p>
<p>Zovko je meč otvorio bolje, napravivši »break« već u prvom gemu, a prednost je držao do 4-3, kad je izgubio servis. Sličan je scenarij bio i u »tie-breaku«, kad je Zovko poveo 2-0 te 3-2 uz servis, no ni to mu nije bilo dovoljno, jer se Ljubičić vratio i osvojio set iako je pri 6-5 propustio jednu set-loptu. U drugoj dionici, pak, Ljubičić je odmah napravio »break«, te serijom od tri gema, nakon vodstva 3-2, zaključio meč koji je, usput rečeno, gledala i Iva Majoli u društvu Davora Šukera. </p>
<p>- Nas se dvojica poznajemo i točno smo znali tko će što odigrati. Dobro sam počeo a onda naivno izgubio servis pri 4-3. Ivan je igrao bolje na važne poene, a ja sam srljao i napravio više neforsiranih pogrešaka, rekao je Zovko.</p>
<p>Vajda se, pak, odlično držao na početku susreta s Moyom, točnije do trenutka kad je imao »break« loptu za vodstvo 3-1 u prvom setu. No, kad je Vajda to propustio, Španjolac je stekao potpunu kontrolu, odmah napravio »break« za 4-2 i više nije ponudio suparniku mnogo prilika.</p>
<p>- Ne bih rekao da sam bio impresioniran, dapače, prije meča sam bio sasvim opušten. Ali, za meča, odnosno kad sam došao do »break« lopte za 3-1, napetost je došla do izražaja, počeo sam žuriti više nego što treba i forsirati igru koja nije moja, rekao je Vajda, kojem je ovo bio prvi ATP Tour turnir u karijeri. - Velika je razlika između Moye i ostalih tenisača s kojima sam igrao, jer prije svega igra brže, osjeća se sigurnije i zna svoj posao. Razlika je u klasi. Ipak, meni je ovaj turnir bio velika inspiracija i sljedeći put kad se kvalificiran za glavni turnir znat ću što treba. Za razliku od igranja na »challengerima« i »futuresima«, sad se prvi put na terenu nisam osjećao kao da sam kod kuće u dnevnom boravku, rekao je Vajda.</p>
<p>U ostalim susretima, u okršaju Španjolaca otpao je pobjednik Umaga iz 1997. Felix Mantilla, kojeg je svladao German Puentes, a umaški je osvajač iz '98., Čeh Ulihrach, prošao Austrijanca Hipfla. Pobjedu je upisao i drugi Čeh, Martin Damm, svladavši lako 16-godišnjeg Nijemca Pescheka, koji je za turnir dobio pozivnicu zahvaljujući sponzoru. Bila je to neravnopravna borba, a Damm je čak osvojio poen skraćenom loptom na suparnikov servis...</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Ljubičić - Zovko 7-6 (6), 6-2, Damm (7) - Peschek 6-2, 6-1, Ulihrach - Hipfl 6-4, 7-5, Moya (4) - Vajda 6-3, 6-1, D. Sanchez - Sargsian 6-3, 6-4, Puentes - Mantilla 6-3, 3-6, 6-3, Rios (2) - Krošlak 6-3, 6-1.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vajdin cilj - ulazak među 200 najboljih</p>
<p>Iako je protiv Španjolca Carlosa Moye, pobjednika Umaga iz 1996. godine i nekadašnjeg prvog igrača s ATP-liste, u 1. kolu »Croatia Opena« uhvatio samo četiri gema (3-6, 1-6), Ivan Vajda nije odigrao loše i vjerojatno bi dojam bio bolji da je iskoristio »break« loptu za vodstvo 3-1 u prvom setu. No, i ovako je pokazao da vrijedi više od sadašnjeg 421. mjesta po rezultatima u posljednjih godinu dana. Uostalom, slično je rekao i njegov suparnik, istaknuvši da Vajda, ako nastavi igrati kao u prvim gemovima njihovog meča, vrijedi više od sadašnjeg renkinga.</p>
<p>- Vjerovao sam da nešto mogu napraviti i protiv Moye, koji za svoju razinu tenisa posljednjih mjeseci nije napravio nešto posebno, što znači da je u krizi, rekao je 22-godišnji Splićanin i dodao: - Cilj mi je do kraja godine ući među 200 najboljih na ATP-listi, tako da izravno ulazim na glavne turnire na »challengerima«. Mislim da je to realna procjena. To je prvi korak u mojim očekivanjima, a kasnije ćemo vidjeti, rekao je Vajda, kojem je ovo bio prvi nastup na nekom ATP Tour turniru.</p>
<p>Dosad su Vajdini najbolji rezultati osvajanje »ITF Futuresa« u Makedoniji te dva četvrtfinala na »challengerima«. Odnedavno ga trenira bivši prilično uspješni austrijski tenisač, Gilbert Schaller. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zovko: Da, ponekad sam negativan</p>
<p>»Ne žalim se, takav je teniski život. Prošlog sam tjedna igrao na travi u Dublinu, sad sam bio na zemlji u Umagu, a idućeg tjedna idem na beton u Istanbul, pa opet na zemlju u Rusiju. To je tako.«</p>
<p>Tim je riječima Lovro Zovko prokomentirao pitanje je li protiv Ivana Ljubičića imao problema i stoga što se nije imao vremena priviknuti na podlogu jer je iz Irske, gdje je igrao u Davisovom kupu, u Umag stigao u ponedjeljak, 24 sata prije susreta 1. kola. No, pitanje je na neki način bilo suvišno jer se Zovko zapravo snašao bolje na početku, povevši 4-2.</p>
<p>- Ne kažem da bih pobijedio da sam osvojio taj prvi set, ali bih nakon toga sigurno igrao slobodnije. U posljednje vrijeme ne igram loše, ali je istina da sam ponekad negativan kad mi ne ide. Ja sam tip igrača koji voli lijepe poene i kad publika plješće, a kad mi ne ide, onda je i raspoloženje lošije, kaže Zovko.</p>
<p>Zovko je trenutno 348. na ATP-listi prema rezultatima u posljednja 52 tjedna, pa će mu nastupi u Turskoj i Rusiji idućih tjedana biti među rijetkim »challengerima« na koje izravno ulazi u glavni turnir.</p>
<p>- Treba koristiti prilike koje se ukažu. Želio bih ući u kvalifikacije za »U.S. Open« krajem kolovoza za što ću, u najgoroj varijanti, morati ući među 250 na ATP-listi. Nadam se da ću uspjeti, kaže Zovko. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Za nagradu na Olimpijske igre</p>
<p>Za srebrnu medalju na Europskom kadetskom prvenstvu, Hrvatski olimpijski odbor nagradio je amaterskog boksača Marija Preskara putovanjem na OI u Sydney</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Na prošlotjednom Europskom kadetskom prvenstvu u amaterskom boksu u grčkom Patrasu, 16-godišnji Zagrepčanin Mario Preskar drugi se put u osmogodišnjoj boksačkoj karijeri (!) okitio europskom medaljom. Lani se s europske smotre vratio s brončanom medaljom, da bi u Patrasu otišao korak dalje i u superteškoj kategoriji osvojio srebrnu medalju, potvrdivši tako još jednom da je naš najperspektivniji i najbolji mladi boksač. Zanimljivo je da Preskar iza sebe, zbog slabe organizacije natjecanja u mlađim kategorijama, ima tek 14 službenih dvoboja (12 pobjeda i dva poraza) te da je po tome u Patrasu, među 170 boraca iz 29 zemalja, bio jedan od najneiskusnijih.</p>
<p>- Manjak mečeva nadoknađujem sparinzima sa starijim kolegama u BK Leonardo, Vedranom Akrapom, Stjepanom Božićem, Ivicom Bačurinom i Amerikancem Joeom Salluzom. Ne bojim se starijih boksača, zapravo mi uopće nije bitno tko je ispred mene, jer uživam u svakom sparingu, tako da sam stekao veliko iskustvo i bez mnogo službenih nastupa, kazao je Mario Preskar po povratku iz Grčke.</p>
<p>U četvrtfinalu EP Mario je pobijedio Gruzijca Vakmucija Čeišvilija odlukom bodovnih sudaca 5-1. U polufinalu je, također na bodove (2-0), svladao Finca Heleniusa Roberta, da bi u finalnoj borbi izgubio od kudikamo iskusnijeg ruskog predstavnika Nijaza Fajzulina (3-7), koji je u Patras došao sa 54 kadetska dvoboja. Dobra izdanja na EP imala su odjeka, pa je Preskar već pozvan na nekoliko dvoboja u inozemstvu, od kojih će prvi biti protiv spomenutog Roberta Heleniusa u rujnu u Helsinkiju.</p>
<p>- Potrudit ću se da Mario još nekoliko godina ostane u amaterskoj konkurenciji, no to ponajviše ovisi o pomoći Hrvatskog boksačkog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora. Mnogi su boksači iz mog kluba, nažalost, prerano otišli u profesionalce upravo zbog financijskih i egzistencijalnih problema. Njemački menedžer Wilfried Sauerland, koji je vodio karijeru Željka Mavrovića, pozvao nas je u kolovozu u svoj kamp, ali zasad ne razmišljamo o profesionalizaciji, rekao je Preskarov trener Leonardo Pjetraj.</p>
<p>Budući da je Preskar i uzoran učenik (s odličnim je uspjehom završio drugi razred Prehrambeno-tehnološke škole), Hrvatski olimpijski odbor odlučio ga je nagraditi putovanjem na Olimpijske igre u Sydney, gdje će biti gledatelj. Nakon izleta u Australiju Mario će se početi pripremati za juniorski staž, jer sljedeće godine više neće moći nastupati kao kadet. Tijekom 2001. godine nastupit će na Europskom i Svjetskom juniorskom prvenstvu, a njegova je želja amatersku karijeru okruniti medaljom na sljedećim Olimpijskim igrama, 2004. godine u Ateni.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vijesti </p>
<p>»Hajdukovci« danas u 10 kod Mesića</p>
<p>SPLIT - Hrvatski predsjednik Stjepn Mesić primit će u četvrtak u 10 sati Branka Grgića, predsjednika Hajduka i Špira Ercega predsjednika Hajdukove Skupštine, a tema razgovora bit će Hajdukovi problemi glede blokiranog računa i normalnog funkcioniranja kluba.</p>
<p> Ovaj sastanak trebao je biti održan prošlog četvrtka, ali je bio odgođen zbog zauzetosti predsjednika Mesića.</p>
<p> Nova Hajdukova uprava već je razgovarala sa potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i dogovoreni su modeli deblokiranja računa i vraćanje velikog duga državi. Na Poljudu su bili zadovoljni s razgovorima s Linićem, a nadaju se uspješnosti dogovora s predsjednikom Mesićem, jer su problemi preveliki da bi ih klub sâm, bez pomoći državnih organa, mogao riješiti. (R. P.) </p>
<p> </p>
<p>Beckenbauer ne želi raditi u Fifi</p>
<p>BERLIN - Franz Beckenbauer izjavio je kako nema ambicija glede funkcije predsjednika Međunarodne nogometne organizacije (FIFA). »Taj me posao uopće ne zanima«, izjavio je Beckenbauer, koji je predvodio kampanju Njemačke za dobivanjem Svjetskog prvenstva 1006. godine. »Sada se želim koncentrirati na posao kako bi pomogao Njemačkoj da što bolje organizira SP 2006. godine«, dodao je Beckenbauer. On je dodao da misli da je Karl-Heinz Rummenigge puno bolje rješenje za međunarodne aktivnosti. »On može učiniti apsolutno sve«, rekao je Beckenbauer. »S njegovom sposobnošću sjajne komunikacije sa medijima i javnošću, kulturom i znanjem stranih jezika, on je puno bolje rješenje za poziciju predsjednika FIFA-e nego ja«. (Hina)</p>
<p>Paragvaj - Brazil 2-1</p>
<p>RIO DE JANEIRO - Rezultati južnoameričkih kvalifikacija za odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo 2002. godine:</p>
<p>Montevideo: Urugvaj - Venecuela 3-1 (1-1). Strijelci za Urugvaj Nicolas Olivera (30. i 90.) Dario Rodriguez (53.), a za Venecuelu Daniel Noriega (23.).</p>
<p>Asuncion: Paragvaj - Brazil 2-1 (1-0)</p>
<p>Strijelci za Paragvaj Carlos Paredes (6.) i Jorge Campos (83.), za Brazil Rivaldo (74.)</p>
<p>Redosljed: 1. Argentina 12 bodova (iz 4 utakmice, 12-2 gol razlika, 2. Urugvaj 10 (5) 7-4, 3.. Paragvaj 9 (5) 7-7, 4. Brazil 8 (5) 6-5, 5. Ekvator 6 (4) 7-7, 6. Kolumbija 5 (4) 5-4.... (Hina)</p>
<p>Jerkovićeva strana najavila žalbu</p>
<p>ZAGREB - Kao što se i očekivalo, poražena strana u sporu oko Nogometnog kluba Zagreb najavila je žalbu na odluku Gradskog ureda za opću upravu. Žalba će biti podnesena Ministarstvu pravosuđa, najvišem tijelu koje odlučuje u ovakvim sporovima. Nakon rješenja Ministarstva, bit će jasno tko ima pravo zastupati Zagreb. (zm)</p>
<p>Daniel Kovačević potpisao za Ulm</p>
<p>ZAGREB - Mladi hrvatski nogometaš Daniel Kovačević (22), donedavno član Šibenika, potpisao je u srijedu trogodišnji ugovor s njemačkim bundesligašem Ulmom. Predstavnici Ulma, pomoćni trener Ivo Kodrić i šef marketinga bundesligaša, stigli su u Zagreb, gdje su u zagrebačkom Hotelu »Esplanade« potpisali ugovor sa nadarenim 22-godišnjim nogometašem, koji igra na poziciji lijevog bočnog, a za kojeg su Šibeniku platili odštetu u iznosu od 200 tisuća njemačkih maraka. Kovačević je karijeru počeo kao jedan od najtalentiranijih juniora Dinama, potom je šest mjeseci igrao za drugoligaša iz Bjelovara, a svoje najsvjetlije trenutke doživio je u dresu Hrvatskog dragovoljca. Posljednjih godinu i pol dana igrao je sa Šibenik. (Hina) </p>
<p>Rukometašice odlaze iz Kaltenberga</p>
<p>SPLIT - Nedostatak novca glavni je problem čelništva rukometašica Kaltenberga. Naravno, to je rezultirano nezadovoljstvom igračica, posebice najboljih. Tako je Antonela Pensa već prihvatila ponudu prvakinja Podravka, a mlada reprezentativka Nikolina Jurić gotovo će sigurno otići u Kraš. I mlada reprezentativka Maja Zebić ima više ponuda, naših i stranih klubova, i najvjerojatnije će neku prihvatiti. To znači da će trener Slavko Bralić u novoj sezoni imati osjetno oslabljen sastav s kojim će izaći i na europsku scenu. (J. Svalina)</p>
<p>Repeša sve bliže Gripama</p>
<p>SPLIT - Košarkaški klub Split Croatia osiguranje, hrvatski predstavnik u FIBA-inoj Suproligi, još nije riješio pitanje trenera. No, po svemu sudeći, splitskoj je klupi sve bliži Jasmin Repeša, bivši uspješni trener Cibone VIP i Tofasa. </p>
<p>Repeša je u Zadru, gdje gleda EP mladih košarkaša, a svakodnevno kontaktira s Ratom Tvrdićem, šefom splitske struke.</p>
<p>- Dogovori su prilično konkretni, ušli smo u završnu fazu. Još ću se jednom čuti s Tvrdićem i tad ćemo vjerojatno sve definirati. U ovom trenutku još ne mogu sa sigurnošću reći da ću biti trener na Gripama, ali bi se to moglo dogoditi u vrlo kratkom razdoblju, rekao je Repeša. </p>
<p>Ulaskom u Suproligu Splićani se moraju organizirati da bi dostojno prezentirali hrvatsku košarku. Ključni zadatak uprave je riješiti pitanje trenera i, nakon razgovora s nekolicinom, iskristalizirao se Repeša. No, osim trenera, mora se riješiti i igrački kadar, u prvom redu vanjska linija. Na Gripama kažu kako će ključna igračka pitanja riješiti u dogovoru s novim trenerom. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Marčinković: Ovo mi je važnije nego da sam postao predsjednik Reala</p>
<p>Što je veći bio pritisak na mene da odem, to se u meni rađao sve veći inat i želja da ostanem. U toj sam borbi saznao tko su mi pravi prijatelji i to mi je važnije nego da sam postao predsjednik Reala iz Madrida, rekao je predsjednik Zagreba Miroslav Marčinković</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Očitovanje Gradskog ureda za upravu, koji je procijenio da je pravovaljana sjednica Skupštine NK Zagreb bila ona koja je za predsjednika izabrala Miroslava Marčinkovića, bila je znak da se u klubu ponovno pojave novopotvrđeni predsjednik i njegov direktor Drago Marić.</p>
<p>- Žao mi je što je u klubu uopće došlo do ovakve situacije i što su interesi određenih ljudi bili ispred interesa kluba i, usudio bih se reći, čitavog hrvatskog nogometa. Ovo nam je, nadam se, bila dobra škola i vjerujem da ćemo u budućnosti sve nesporazume rješavati na civiliziran način. Povijest će pokazati tko je štitio interese kluba, iako je zapravo teško odlučiti tko je radio protiv interesa kluba, započeo je Marčinković.</p>
<p>Ova je situacija, tvrdi, vratila klub korak unatrag:</p>
<p>- Prošle godine, kad sam jednoglasno izabran za predsjednika, predstavio sam svoj program koji je imao dva cilja. Prvi je bio uspostaviti novi način rukovođenja klubom - klubom bi upravljali oni koji daju novac. Jer, svima nam je jasno da je nogomet u Hrvatskoj zapravo proizvod koji se ne može prodati. Prihodi od utakmica ne mogu pokriti troškove klubova, a otprilike iznose četiri milijuna njemačkih maraka godišnje. Mi od marketinga i prodaje ulaznica možemo dobiti maksimalno 700.000 maraka i jasno je da poduzetnici koji ulože ostatak novca imaju pravo odlučivati o poslovanju.</p>
<p>Drugi je cilj bio da, nakon godine stabilizacije - što je trebala biti prošla - ovo bude godina uspjeha.</p>
<p>- Nažalost, zbog situacije u klubu nismo mogli pronaći kvalitetne zamjene za Bulu i Banovića, pa nismo sigurni da će ovo biti godina uspjeha, rekao je Marčinković.</p>
<p>Govorio je predsjednik Zagreba i o motivima koji su ga nagnali da ne ode s mjesta predsjednika kluba već da se ostane boriti do kraja:</p>
<p>- Pomislio sam u jednom trenutku što meni sve to treba, zašto bih se svađao s nekim ljudima i gubio vrijeme s nečim gdje ne mogu imati koristi. No, što je veći bio pritisak na mene da odem, to se u meni rađao sve veći inat i želja da ostanem. U toj sam borbi saznao tko su mi pravi prijatelji i to mi je u ovom trenutku važnije nego da sam postao predsjednik Reala iz Madrida. Htio sam ostati i zato što želim raskrinkati neradnike i prevarante u hrvatskom nogometu, a to mogu samo ako ostanem. Morao sam ostati i zato da bih mogao vratiti novac koji su neki ljudi, među kojima sam i ja, uložili u klub.</p>
<p>Zatim je Marčinković izložio svoj plan za sljedeću sezonu:</p>
<p>- Ove godine moramo definitivno financijski stabilizirati klub. U upravi imamo dosta gospodarstvenika koji će nam pomoći lakše prebroditi krizu u kojoj se klub nalazi. Moramo, također, definirati gdje smo i što smo i što nam je cilj u sportskom smislu. Želim Zagreb organizirati kao profesionalnu cjelinu, kao što je to slučaj svuda u svijetu, jer to će se morati kad-tad napraviti, a onaj koji se prije prilagodi bit će u prednosti. Također, u klubu će raditi revizorska tvrtka koja će pratiti djelovanje kluba i tada ćemo valjda znati u čemu se griješilo u posljednjih nekoliko godina.</p>
<p>No, ostaje činjenica da je Zagrebova uprava u vremenskoj stisci, jer prvenstvo bi trebalo početi za 10-ak dana, prijelazni rok je završio, a sve u vezi s tom problematikom radila je bivša garnitura. Direktor Drago Marić je rekao kako su, zbog odugovlačenja Gradskog ureda s objavom očitovanja, propali transferi nekolicine igrača u Zagreb. Tako su spomenuta imena Dragana Stojkića, Ivana Bošnjaka, Ivana Maroslavca te Marija Dodika, ali pitanje trenera ostaje otvoreno. U igri je nekoliko imena, a predsjednik Marčinković ipak smatra da je Branko Ivanković najbolje rješenje jer se momčad pripremala po njegovom programu.</p>
<p>- Mi imamo uvjete pod kojima bi on mogao ostati trener, a isto tako moramo čuti i njegove uvjete, rekao je Marčinković.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tko je smio prodati Bulu i Banovića?</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Mjesec i pol dana trajala je kriza u Kranjčevićevoj, mjesec i pol se nije znalo koja će struja biti u pravu. No, sve su poslove vodili direktor Zlatko Dračić i sportski direktor Željko Smolek. Najsporniji su transferi Nine Bule u Gambu iz Osake te Ivice Banovića u bremenski Werder. O tim tranferima predsjednik Miroslav Marčinković je rekao:</p>
<p>- Nismo mogli stopirati izdavanje certifikata Hrvatskog nogometnog saveza za Bulu jer nismo imali nikakav dokument kojim bismo mogli poništiti ugovor s Japancima. No, u Bremen smo poslali dokument kojim smo čelnike Werdera obavijestili da ljudi s kojima su pregovarali nisu ovlašteni potpisivati ugovore i da, dok ne dobijemo odluku Grada, ne možemo ništa potpisivati. Ukoliko su oni nešto potpisali, to nije legalno. </p>
<p>Marčinković misli da se Bulu moglo prodati za veći novac:</p>
<p>- Isto tako mi je nevjerojatno da suprotstavljena strana želi sav novac od transfera plasirati u klub, a klub je u Bulu uložio samo 14 posto. Ostalih 86 posto su uložili gospodarstvenici koji, normalno, nakon prodaje žele natrag svoj novac.</p>
<p>Kad je riječ o Banoviću, Marčinković tvrdi da će sve biti riješeno za dva do tri dana:</p>
<p> - Osobno, smatram da ne bi bilo dobro da se on vraća u Zagreb. Mi ćemo pokušati obnoviti kontakte s klubovima koji su nudili više od Werdera, a ako ne uspijemo, tražit ćemo od gospode iz Werdera da ponovno dođu u Zagreb na razgovore, ovaj put s nama, govorio je Marčinković.</p>
<p>U Kranjčevićevoj smo zatekli i Josipa Kužea, koji je bio posrednik pri oba transfera, i Bulinog i Banovićevog. Kad je čuo što namjerava predsjednik Marčinković, Kuže je izjavio:</p>
<p>- Ako to napravi, iz Werdera će ili odustati od transfera, ili će smanjiti ponudu. A to ne bi bilo dobro, jer sam u svakodnevnim kontaktima s ljudima iz Werdera koji mi kažu da se Banović odlično uklopio. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sedam prvoligaša nedjeljom, pet subotom</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Udruženje nogometnih prvoligaša održalo je svoju sjednicu u srijedu, još pod dojmovima posjete članova izaslanstva HNS-a i prvoligaških klubova čelnicima Vlade. Potvrđeno je da će prvenstvo ipak početi 29. srpnja, a najvažnija odluke ove sjednice jest da se ipak izašlo ususret prvoligašima koji žele igrati svoje utakmice nedjeljom. </p>
<p>Tako se čak sedam klubova izjasnilo za igranje nedjeljom - Dinamo, Hajduk, Osijek, Marsonia, Zagreb, Šibenik i Hrvatski dragovolja. Svima njima je Udruženje dalo dozvolu da svoje utakmice na domaćem terenu organiziraju u nedjelju, dočim će Čakovec, Slaven Belupo, Varteks, Cibalia i Rijeke svoje domaće utakmice igrati subotom. Još samo Izvršni odbor HNS-a treba potvrditi takvu odluku. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vučević najavljuje povratak</p>
<p>KOPAR</p>
<p> - U trećoj, posljednjoj prijateljskoj utakmici u Sloveniji nogometaši Hajduka su u Kopru pobijedili istoimenog ligaša rezultatom 2-1 (1-1). Pogotke za Splićane postigli su Mate Bilić u 43. i Bulat u 63. minuti, a za Slovence je u 45. minuti iz slobodnog udarca pogodak postigao Jermaniš. Susret se igrao na stadionu Bonifika, a pred 1200 gledatelja sudio je Zirenstein. Hajduk je igrao u sastavu: Pletikosa, S. Bilić, Đuzelov, Grdić, Bulat, Musa, Miše, Jerković, Jažić, Bubalo, M. Bilić, a još su nastupili Sunara, Miladin, Šuto, Lalić, Pirija, Hrgović, Bilokapić, Ratković i Celišćak. Nisu nastupili Andrić i Radeljić, a Špalj i Puljiz se nisu ni skidali u dresu, dok je Leko je prije susreta osjetio mučninu.</p>
<p>U utorak je Uefi poslan popis »hajdukovaca« koji će nastupati u ovosezonskim europskim natjecanjima, a na tom popisu nije bilo samo Gorana Vučevića koji se vratio iz Barcelone gdje je operirao koljeno. Oporavak će trajati tri mjeseca. Vučević je razočaran, jer se nitko nije zanimao o uspješnosti operativnog zahvata, osim njegovih bliskih prijatelja i doktora Hajduka Fabijana Čukelja. Vučević ipak vjeruje da će se vratiti na travnjak i najavio je da je bijela sedmica samo njegova. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Košarkaši hrle prema četvrtfinalu EP</p>
<p>Na EP za juniore hrvatski košarkaši pobijedili Grčku sa 81-69 i tako ubilježili i četvrtu uzastopnu pobjedu</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U četvrtom kolu Europskog prvenstva za juniore košarkaši Hrvatske izborili su novu pobjedu, svladavši Grčku 81-69 (39-36). Bila je to jedna od boljih naših partija, iako su Grci ozbiljno prijetili, posebice u prvom dijelu susreta, ne dozvolivši našima da se rezultatski odlijepe. Štoviše, u 5. minuti imali su Grci i vodstvo (10-5) koje su naši, zahvaljujući brzim kontrama u vrlo kratkom vremenu, pretvorili u vodstvo 15-10.</p>
<p>Ponovno se izbornik Joško Pulja odlučio za »jockera«, Lovru Gligoru koji je odgovorio sa sedam brzih poena. No, naši su ponovno pokazali slabosti iz prethodnih susreta i vrlo su lako stečenu prednost gubili. Ipak, u 17. minuti su imali pet poena viška nakon što je Marko Popović pogodio tricu. Odluka o pobjedniku pala je nakon 26 minute, kad su naši zaredali brojne trice, »raznijevši« tako zonsku obranu Grka. Dalekometnim ubačajima prednjačili su Marko Popović, Mladen Gligora i Zoran Planinić koji su nas u 30. minuti doveli do najveće prednosti, 68-52.</p>
<p>Grci su se nakratko uspjeli približiti, stigavši na 69-60, ali dalje nisu mogli, jer je stvar u svoje ruke preuzeo kapetan momčad Popović nanizavši novu mini-seriju ubačaja.</p>
<p>Sljedeću utakmicu hrvatski reprezentativci igraju u srijedu s Francuskom, a pobjednik iz tog susreta bit će i prvak skupine B.</p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>HRVATSKA - GRČKA 81-69 (39-36)</p>
<p>HRVATSKA: Morić, Pulja, Popović 16 (3-3), Lončar 10, L. Gligora, M. Gligora 17 (1-2), Planinić 12, Čuzela, Dijan 12, Rozić 3 (1-2), Krolo, Vrsaljko 4</p>
<p>GRČKA: Misiakos, Zisis 13 (2-5), Kumburas 2, Paputos 10 (0-1), Markopulos 15 (4-4), Spanulis 19, Giannakopulos, Kontostanos, Georgitis, Tciaros, Georgiadis 10, Andricos</p>
<p>SUCI: Brazauskas (Litva) i Alzurija (Španjolska). GLEDATELJA: 3500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ</p>
<p>• Rezultati 5. kola, skupina A: Italija - Litva 63-60 (31-26), Latvija - Izrael 55-51 (20-21), Jugoslavija - Španjolska 80-71 (41-38); redoslijed: Jugoslavija 7 bodova, Italija 7, Izrael 6, Latvija 6, Litva 5, Španjolska 5;</p>
<p>skupina B: Francuska - Rusija 83-61 (42-37), Slovenija - Bugarska 79-66 (40-27), Hrvatska - Grčka 81-69 (39-36); redoslijed: Francuska 8, Hrvatska 8, Grčka 6, Rusija 5, Slovenija 5, Bugarska 4. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>FIBA pohvalila Zadrane</p>
<p>ZADAR, 19. srpnja</p>
<p> - Lubomir Kotleba, sportski direktor FIBA-e, ipak je došao u Zadar na juniorsko EP košarkaša, unatoč suprotnim najavama. Naime, bilo je upitno hoće li netko iz visokog FIBA-inog društva doći u Jazine zbog prelaska Zadrana u okrilje ULEB-a. No, čini nam se da su čelni ljudi FIBA-e moguću ljutnju ostavili za neka druga vremena jer se sad treba brinuti o naraštaju mladih košarkaša. Dobro da je tako.</p>
<p>Diplomatski odmjeren, Kotleba je na svakom koraku hvalio organizaciju i ozračje na tribinama, ističući sportsko navijanje. </p>
<p>- No, to za mene nije nikakva novost, znam da je Zadar košarkaški grad. Istina, stigao sam tek u ponedjeljak, što je malo vremena za veliku analizu, ali drago mi je vidjeti da juniorska košarka napreduje. O darovitosti pojedinih igrača teško je iznositi bilo kakvu ocjenu, međutim hrvatski je reprezentativac Toni Dijan dobar. Isto tako, dobrima su se pokazali jugoslavenski igrači Milutin Aleksić te francuski organizator igre Müller Gajetan. Siguran sam da ovdje imamo igrače koji će za nekoliko godina moći igrati za seniorske reprezentacije, rekao je Kotleba. </p>
<p>Pohvale s najviše FIBA-ine razine dobro su primili i domaćini i vodstva svih reprezentacija, uvjereni da će tako ostati do kraja prvenstva. </p>
<p>Kad je riječ o hrvatskoj reprezentaciji, primjetan je uspon forme, ali i pad koncentracije u trenucima kad suparnika treba »slomiti«. Istina, dok momčad pobjeđuje nema smisla kritizirati, iako je pitanje hoće li igra naše momčadi - koja još uvijek počiva na individualnim potezima bilo Planinića, Popovića ili Dijana te braće Gligora - biti dovoljna u borbi za odličja. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Virenque posvetio pobjedu preminulom dječaku</p>
<p>Vodeći u ukupnom redoslijedu, Amerikanac Lance Armstrong izgubio je dvije minute u odnosu na pobjednika 16. etape, ali i dalje ima veliku prednost i gotovo sigurno će osvojiti svoj drugi »Tour«</p>
<p>MORZINE</p>
<p> - Šesnaesta etapa biciklističke Utrke kroz Francusku počela je minutom šutnje u počast poginulom 12-godišnjem dječaku Philippeu, koji je u ponedjeljak podlegao ozljedama zadobivenim u sudaru s jednim od službenih vozila na jednoj od prethodnih etapa, a završila je velikim slavljem Francuza zbog toga što je nakon 196.5 kilometara vožnje od Courchevela do Morzinea prvi ciljem prošao ljubimac domaće publike, Richard Virenque koji je ovu pobjedu posvetio malom Philippeu. Vodeći u ukupnom redoslijedu, Amerikanac Lance Armstrong izgubio je dvije minute u odnosu na pobjednika, ali i dalje ima veliku prednost i gotovo sigurno će osvojiti svoj drugi »Tour«.</p>
<p>Odlučujući trenuci etape dogodili su se na posljednjem usponu dana na Joux-Plane nakon kojega je do cilja ostalo tek 12 kilometara spusta prema Morzineu. Prvi koji je napao bio je Heras, a slijedili su ga Armstrong, Virenque i Ullrich. Sredinom uspona Virenque se uspio odvojiti prvo od Armstronga, a zatim i od Ullricha i dva kilometra prije cilja dostigao je Herasa, te je ta dvojka zajedno stigla na vrh. U pozadini prvi puta na utrci vidjeli smo Armstronga kako se muči i ne uspijeva zadržati priključak sa Ullrichom koji je kao treći stigao na Joux-Plane. Na spustu, otprilike kilometar i pol prije cilja, Heras je prebrzo ušao u jedan zavoj, udario u ogradu i Virenque je potom sam pobjednički ušao u cilj.</p>
<p>Najveći gubitnik 16. etape Marco Pantani, odustao je od natjecanja pet etapa prije kraja »Toura« zbog trbušnih problema i sada je svu pozornost usmjerio na pripremu za Olimpijske igre u Sydneyu.</p>
<p> »Marco se razbolio nakon što je popio previše hladne vode sa šećerom. Nije mogao jesti, a izgubio je svu snagu. Prošle noći pokušao je nešto pojesti, ali je naš doktor oko jedanaest sati navečer odlučio je za njega najbolje da se vrati kući«, dodala je Ronchi.</p>
<p>• Rezultati, 16. etapa (od Courchevela do Morzinea u dužini od 196.5 km): 1. Richard Virenque (Fra/Polti) 5;32:20, 2. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 24, 3. Roberto Heras (Špa/Kelme) + 27, 4. Fernando Escartin (Špa/Kelme) + 1:09, 5. Joseba Beloki (Špa/Festina) + 1:11... ukupni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD/USP) 72h12:30, 2. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 5:37, 3. Joseba Beloki (Špa/Festina) + 6:38, 4. Roberto Heras (Špa/Kelme) + 6:43, 5. Richard Virenque (Fra/Polti) + 7:36... (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uskoro obračun Lewisa i Tysona?</p>
<p>Budući da je Mike Tyson ostao jedini veliki teškaški borac kojeg Lennox Lewis nije pobijedio, sve ukazuje da ćemo najkasnije početkom sljedeće godine vidjeti i njihovu međusobnu borbu</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 19. srpnja</p>
<p> - Sljedeći suparnik svjetskog boksačkog prvaka u teškoj kategoriji po verzijama Svjetskog boksačkog vijeća (WBC) i Međunarodne boksačke federacije (IBF), Britanca Lennoxa Lewisa, bit će Novozelanđanin (točnije Samoanac) David Tua. Lewisov promotor Panos Eliades potvrdio je nakon subotnjeg dvoboja svog štićenika u Londonu (protiv Južnoafrikanca s američkom putovnicom Francoisa Bothe) kako će Tua, kao prvi na listi izazivača na IBF listi, najkasnije do studenoga ove godine dobiti priliku da se dokopa dvaju svjetskih naslova (titula Svjetske boksačke asocijacije-WBA trenutno je slobodna, a za nju će se 12. kolovoza boriti Evander Holyfield i John Ruiz).</p>
<p>- Prema dogovoru s vodstvo IBF-a obvezni smo do kraja studenoga organizirati dvoboj i naša je namjera ispoštovati taj dogovor. Trenutno pregovaramo sa suparničkim stožerom, a ako do 1. kolovoza ne dođe do sporazuma, arbitraža IBF-a odlučit će gdje će se i kada održati dvoboj Lewis - Tua, kao i to tko će ga promovirati. Nakon borbe protiv Tue, za koju vjerujem da će se održati u nekom američkom ringu i da će Lennox bez problema pobijediti, morat ćemo sjesti za stol i odlučiti što dalje. Ima izgleda da se konačno dogodi dugo očekivani obračun Lewisa i Mikea Tysona, a ako to ne bi bilo moguće, organizirat ćemo ogled Lennoxa i Ukrajinca Vladimira Klička. Bio bi to prvi pravi europski okršaj nakon dugo vremena, rekao je Lewisov promotor Panos Eliades.</p>
<p>Lewis je prošle subote, u dvorani »London Arena« pred oko 10.000 gledatelja, 21 sekundu prije kraja druge runde nokautirao Bothu, a nešto slično prije nekoliko je tjedana (u Glasgowu protiv Newyorčanina Loua Savaresea) pošlo za rukom i Tysonu, koji je srušio suparnika za samo 38 sekundi prve runde. Budući da je Tyson ostao jedini veliki teškaški borac kojeg Lewis nije pobijedio, sve ukazuje da ćemo četiri godine nakon što je Britanac za četiri milijuna američkih dolara prepustio Tysonu mjesto prvog izazivača na WBC listi ipak vidjeti i njihov međusobni obračun. Eliades je već prije nekoliko mjeseci ponudio Tysonu 25 milijuna USD da se ogleda sa Lewisom, a prošle je nedjelje svoju ponudu povećao na 30 milijuna. Taj je iznos Tyson dobio samo jednom u karijeri - za prvi dvoboj protiv Evandera Holyfielda.</p>
<p>Jedini problem koji bi se mogao pojaviti u pregovorima oko dvoboja Tyson - Lewis vezan je uz televizijska prava. Lewis je, naime, potpisao višegodišnji ugovor s američkom televizijskom kompanijom Home Box Office (HBO), dok je Tyson vezan za konkurentski Showtime. Međutim, znajući da se radi o priredbi koja bi mogla porušiti sve rekorde gledanosti i donijeti najveću zaradu u povijesti profesionalnog boksa, predsjednik Time Warnera (vlasnika HBO-a), Seth Abraham, izjavio je početkom ovog tjedna kako neće stvarati probleme oko televizijske produkcije i kako očekuje dogovor sa čelnicima Showtimea. (S. Mufić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Europska komisija: Pregovori mogući i prije zagrebačkog summita</p>
<p>Komisija prihvatila prijedlog o otvaranju pregovora s Hrvatskom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju </p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES, 19. srpnja </p>
<p> - Europska komisija je u srijedu na redovitom sastanku prihvatila prijedlog za Vijeće ministara Europske unije o otvaranju procesa pregovora s Hrvatskom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, objavljeno je u Bruxellesu. U priopćenju za javnost iz sjedišta Unije ističe se da je odluka Komisije značajan korak naprijed u razvoju bilateralnih odnosa između Europske unije i Hrvatske nakon izbora novog hrvatskog političkog vodstva koje zagovara radikalne političke i gospodarske reforme. Europska komisija također izražava nadu da bi pregovori s Hrvatskom o stabilizaciji i pridruživanju mogli započeti prije summita EU-a i zemalja tzv. zapadnog Balkana, predviđenog za jesen u Zagrebu.</p>
<p> »Ovaj je prijedlog velik korak naprijed u našim naporima za stabilizacijom u regiji. To je priznanje hrabrim koracima koje je poduzela hrvatska Vlada u kratkom vremenu otkako je stupila na dužnost, a EU je odlučna pomoći Hrvatskoj. Dramatično poboljšanje odnosa između Europske komisije i Hrvatske nakon izbora nove vlasti također šalje snažan signal narodu Srbije. Europa je spremna prihvatiti Srbiju čim sadašnji režim bude zamijenjen čelnicima koji su, poput onih u Hrvatskoj, privrženi razvoju demokracije, vladavini zakona te gospodarskim i političkim reformama«, izjavio je na sastanku Europske komisije u srijedu njezin povjerenik za vanjske odnose Chris Patten.</p>
<p> Dosad je Unija samo s Makedonijom započela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U priopćenju Europske komisije napominje se da će Sporazum omogućiti višestruko partnerstvo koje će Hrvatskoj pomoći u približavanju strukturama Europske unije. Sporazum će, navodi Komisija, uključivati: odredbe za politički dijalog; poticaje za jačanje regionalne suradnje; stvaranje - nakon prijelaznog razbolja - slobodne trgovinske zone s EU-om; odredbe o kretanju radne snage, slobodi poduzetništva, pružanju usluga, kretanju kapitala i liberalizaciji cestovnog prometa; sveobuhvatnu suradnju na svim područjima od interesa za EU, uključujući unutarnje i pravosudne poslove.</p>
<p> »Od Hrvatske se istodobno očekuje da ispuni niz obveza, među kojima je i ubrzano usklađivanje zakonodavstva s onim u Uniji, posebice na ključnim područjima unutarnjeg tržišta. To će biti važan proces koji zahtijevo veliko zalaganje i napor«, ističe Komisija. </p>
<p>Prijedlog o otvaranju procesa pregovora, koji je prihvatila Komisija, bit će proslijeđen na usvajanje Vijeću ministara EU-a čiji je sljedeći sastanak predviđen za početak rujna.</p>
<p> Unija se obvezala pružiti Hrvatskoj novčanu pomoć kako bi joj pomogla u ostvarenju ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Komisija je 24. svibnja prihvatila pozitivno izvješće o izvedivosti pregovora s Hrvatskom. Vijeće ministara EU-a zatim je 13. lipnja prihvatilo izvješće i pozdravilo namjeru Komisije da predloži otvaranje pregovaračkog procesa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Raspad vladine Koalicije Slovenija?</p>
<p>LJUBLJANA, 19. srpnja</p>
<p> - Usred ljeta u izbornoj godini, dok masovno i rekordno ljetuju na hrvatskom Jadranu, Slovenci još ne znaju kada će i pogotovu kako će glasovati, odnosno kojim će izbornim sustavom, vjerojatno negdje potkraj godine, birati zastupnike u novi sastav svojega parlamenta (Državnog zbora). Pritom već tjedan dana u slovenskoj javnosti i medijima dominira pitanje: raspada li se Koalicija Slovenija, koja sastavlja sadašnju vladu premijera dr. Andreja Bajuka, pa čak i udružena stranka SLS+SKD, jedna od dviju sastavnica te koalicije, i to zbog posvemašnjeg neslaganja oko izbornoga sustava? </p>
<p>Stoga je kao senzacija, ali možda i kao odgovor na to pitanje, odjeknula vijest da je vođa udružene SLS+SKD Pučke stranke dr. Franc Zagožen u utorak, na vlastiti zahtjev, posjetio predsjednika Slovenije Milana Kučana i s njim, uz ostalo, »razgovarao i o izborima«. Mediji nisu dobili nikakve pojedinosti o tome susretu, osim što su objavili snimke srdačnoga rukovanja dvojice političara. Stoga su silno narasli radoznalost i nestrpljenje velike većine Slovenaca, čije su oči i uši posljednjih dana uperene u predsjednika Kučana, kojemu je 23. srpnja prvi rok za raspisivanje izbora (drugi je i zadnji tek 6. rujna). Na temelju dosad izrečenih izjava, pretpostavlja se da je Zagožen uvjeravao šefa države kako će zastupnička skupina njegove udružene stranke podržati prijedlog o izmjeni odnosno »korekciji« samo članka 80. ustavnoga zakona o izborima, koja u ovome trenutku vjerojatno jedina može dobiti nužnu dvotrećinsku većinu u parlamentu, možda već do kraja ovoga tjedna. Prema toj korekciji, koju je predložila Združena lista socijalnih demokrata (ZLSD), bivši »reformirani komunisti«, a podržale su je i ostale »lijeve« stranke, dosadašnji bi se srazmjerni izborni sustav samo malo ispravio te bi birači na stranačkim listama glasovali i za pojedinačne kandidate.</p>
<p>Međutim, vladin koalicijski partner združene stranke SLS+SKD, Socijaldemokratska stranka (SDS) Janeza Janše, koji je ministar obrane i o kojemu se glasno šapuće da premijera Bajuka »drži u šaci« te da praktički vodi glavnu riječ u vladi, kategorički odbacuje svaku inačicu razmjernoga izbornog sustava, što ga smatra povoljnim za liberalne demokrate (LDS) Janeza Drnovšeka i za ostale »lijeve« stranke, te se zdušno zalaže za dvokružni većinski sustav. Stoga se vjeruje da, ako »ispravljeni srazmjerni sustav« prođe u parlamentu, Janša neće potpisati sporazum o nastavku Koalicije Slovenija, zapravo o zajedničkom nastupu dviju stranaka u predizbornoj kampanji i nakon eventualne pobjede na izborima. Zagožen je odgovorio kako je i njegova udružena stranka pristaša dvokružnoga većinskog sustava, ali je također svjesna da taj prijedlog SDS-a zasad nikako ne može dobiti dvotrećinsku većinu u parlamentu.</p>
<p>»Stoga valja biti realist: bolje je ići na izbore po korigiranome i modificiranome nego po dosadašnjemu čistom srazmenom sustavu«, izjavio je ljubljanskom Delu vođa SLS+SKD Pučke stranke. A konačni pečat na vjerojatni raspad Koalicije Slovenija, čini se, udario je Alojz Peterle, sadašnji ministar vanjskih poslova: izjavio je kako, kao bivši vođa kršćanskih demokrata (SKD) i sadašnji potpredsjednik udružene stranke, odustaje od svojega inzistiranja na većinskome sustavu te radi opstanka SLS+SKD Pučke stranke podržava Zagožena.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Berezovski službeno napustio zastupničko mjesto</p>
<p>MOSKVA, 19. srpnja</p>
<p> - Ruski tajkun Boris Berezovski u srijedu je službeno obavijestio parlament da se odriče svog zastupničkog mjesta i istaknuo da namjerava organizirati oporbu reformističkim planovima predsjednika Vladimira Putina. »Danas je od ključne važnosti oformiti konstruktivnu oporbu vlasti«, rekao je Berezovski novinarima. On se posebice obrušio na Putinovu hajku na ruske poslovne ljude koji su u postsovjetskom razdoblju akumulirali veliko bogatstvo, i kresanje ovlasti regionalnih guvernera. Matematičar po obrazovanju, koji je imao bliske veze s nekadašnjim predsjednikom Borisom Jeljcinom, Berezovski je ovaj tjedan uzburkao duhove svojom odlukom o napuštanju parlamenta i optužbama da Putin Rusiju namjerava Rusiju pretvoriti u državu s latinoameričkim tipom režima. Berezovski je svoj odlazak obilježio i aluzijom na svoj položaj kao uglednog člana židovske zajednice koja u Rusiji broji 800.000 ljudi. »Koja je razlika između Židova i Engleza?«, upitao je zastupnike u parlamentu. »Englez odlazi bez da kaže zbogom a Židov kaže zbogom ali nikada ne ode«. Odlazeći kao što je i obećao, Berezovski je rekao da je pokazao da su »Židovi u Rusiji uljudni i ispunjavaju obećanja«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Financijska katastrofa EXPO-a 2000. </p>
<p>BERLIN, 19. srpnja</p>
<p> - Šest tjedana nakon otvaranja Svjetske izožbe EXPO 2000. u Hannoveru i najveći optimisti su priznali da će se događaj najavljen kao »priredba desetljeća« pretvoriti u potpunu financijsku katastrofu. Šefica organizacijskog odbora EXPO-a 2000. Birgit Breuel, je u dramatičnom priopćenju javnosti napokon popustila i objelodanila da je brojka od 40 milijuna predviđenih posjetitelja, prema kojoj su sponzori i organizatori kalkulirali troškove, daleko precijenjena.</p>
<p> Nakon što su ovog vikenda mnogi restorani na izložbi zatvorili svoja vrata, a policija glavnog grada savezne pokrajine Donje Saske Hannovera, povukla veći broj svojih pripadnika, organizatori nisu više imali kud nego da pred porezne platiše, koji ovu čitavu manifestaciju najvećim dijelom i financira, iziđu s konkretnim brojkama. A one djeluju poražavajuće.</p>
<p> Uz novu prognozu da će do kraja listopada, dokad će EXPO 2000. ostati otvoren, izložbu posjetiti 20 milijuna posjetitelja - dosad ih je došlo 3,5 milijuna. Stoga će gubitak iznositi katastrofalnih 1,6 milijardi DEM koji će morati podijeliti nesretni organizatori - savezna pokrajina Donja Saska i njemačka vlada. Iako sama Breuel ne želi postavljati nikakve prognoze jer se kako sama kaže »na pogrešnim prognozama već dovoljno opekla«, iz njenog samokritičnog izvještaja je lako naslutiti da i sam organizator računa s najgorim. I jedan od glavnih suorganizatora, Njemačke željeznice, je shvatio da je vrag odnio šalu te je smanjio broj izvanrednih vlakova prema Hannoveru za jednu trećinu kako bi barem smanjio gubitke ako već ne može računati na dobit.</p>
<p> No, unatoč svemu pa i skupim ulaznicama od 69 DEM oni koji dođu na EXPO 2000. uglavnom ga napuštaju s pozitivnim dojmovima. Ali to neće mnogo pomoći da se popuni ispražnjena državna blagajna. Nekako se čini da je ovu manifestaciju od samog početka pratio peh: prvo je najveći njemački trgovinski partner, Sjedinjene Američke Države, otkazao svoje sudjelovanje na izložbi nakon čega su slijedili skandali kao npr. otkriće da mnogi radnici u ugostiteljskim objektima rade pod robovskim uvjetima sa satnicom od samo četiri DEM. Najnoviji biser je najava gradskih vlasti da će paviljonima koji dosad nisu platili račune za komunalije biti uskoro isključena struja! </p>
<p>No, ovaj fijasko će sasvim sigurno dobiti i političku konotaciju kada nakon završetka izložbe karte budu položene na stol. Naime, odluku o održavanju EXPO-a 2000. u Hannoveru donijela je početkom devedesetih Kohlova administracija koja je u općem ushitu koje je sa sobom donijelo ujedinjenje dviju njemačkih država nije prezala od ovakovih megalomanskih projekata. Stoga se i nerealna brojka od očekivanih 40 milijuna posjetitelja smatra čistom političkom manipulacijom. Otrežnjenje je nastupilo krajem devedesetih kad je već bilo prekasno. I napokon, prilikom obračuna, socijaldemokratski stratezi sigurno neće zaobići činjenicu da je i sama Birgit Breuel jedna od najistaknutijih članova političkog vodstva donjosaskog CDU-a.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Amato zagovara brže primanje u EU, Schröder oprezniji </p>
<p>RIM, 19. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U utorak su se u Firenzi susreli talijanski predsjednik vlade Giuliano Amato i njemački kancelar Gerhard Schröder. Susret je bio izuzetno prijateljski obojen. Obojica su socijaldemokrati, sličnih pogleda na buduće uređenje Europske unije Izrazili su u mnogo čemu zajedničkih stajališta. »Raspravljali smo o europskim temama. Italija i Njemačka imaju gotovo identična stajališta o mnogim pitanjima«, izjavio je Giuliano Amato poslije jednosatnog razgovora sa njemačkim kancelarom. </p>
<p>Dosta se pažnje posvetilo izjavi njemačkog kancelara Gerharda Schrödera: »Suradnja između Francuske i Njemačke nije zatvorenog tipa, niti ide na štetu bilo koje europske zemlje. Italija je izuzetno značajan partner u Europskoj uniji i bit će u prvom planu u izgradnji nove Europe«, bile su riječi koje su smirile talijanske duhove i zabrinutost da su potisnuti u drugi plan nakon rasprava o budućnosti Europe na relaciji Berlin-Pariz i priča o zemljama pionirima Europske unije. </p>
<p>Kancelar Schröder je dodao da kad je u pitanju unutarnje uređenje i biranje predsjednika Europske unije, njemački i francuski model se razlikuju. Njemačka je sklona federalnom uređenju i ideji da svi narodi zemalja unutar Europske unije biraju zajedničkog predsjednika neposrednim glasovanjem, slično američkom uređenju. Francuska se više priklanja konfederalnom uređenju Europe; da Europski parlament bira predsjednika. »Sutrašnja Europska unija neće biti samo savez država već politički integrirana Europa«, tvrdi Schröder.</p>
<p>Dvojica državnika su raspravljali o Rusiji i Jugoslaviji. Posebno o situaciji u Jugoslaviji koja jedina predstavlja prijetnju sigurnosti na granicama Europske unije. Dotakli su se i teme proširenja Europske unije na istočnoeuropske zemlje, gdje su se pokazale razlike u mišljenjima. Talijanski premijer Amato je izrazio želju da »što prije zemlje kandidati za ulazak u Europsku uniju postanu i njen stvarni dio«, te kako se nada da će do toga doći prema planiranim terminima. </p>
<p>Njemački kancelar Schröder je već bio nešto rezerviraniji u svojoj izjavi: »Europa petnaestorice želi biti u potpunosti spremna za prihvat novih članova do kraja 2002. godine. No, to zavisi i od zemalja kandidata, hoće će biti spremne za ulazak do tog roka. To znači da trebaju uložiti dosta napora, mi ih možemo podržati, ali ne možemo umjesto njih obavljati njihove zadatke«.</p>
<p>Raspravljalo se i o ustavu Europske unije. Giuliano Amato je predložio kao polaznu točku povelju prava, s čim se složio njemački kancelar, ali je dodao da je ključni problem reguliranje kompetencija određenih zemalja i regija. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska pozdravila odluku Europske komisije </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja </p>
<p> - Hrvatska je u srijedu pozdravila odluku Europske komisije da Vijeću ministara Europske unije predloži otvaranje pregovaračkog procesa o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Hrvatske. »Hrvatska je zadovoljna činjenicom da je Europska komisija pripremila smjernice za pregovore o stabilizaciji i pridruživanju. Brzina kojom se u suradnji Zagreba i Bruxellesa došlo do studije o izvedivosti i smjernica svjedoči, s jedne strane, o odlučnosti hrvatske Vlade da se ubrzanim reformama priključi matičnoj politici i članstvu u EU, a, s druge strane, o uvjerenju Unije da je Hrvatska jamac demokratskih procesa, stabilizacije i razvitka europskog jugoistoka«, izjavio je za Hinu glasnogovornik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova Goran Rotim. Dodao je da Hrvatska pozdravlja i nadu Komisije da pregovori, koje treba potvrditi Vijeće ministara, započnu i prije zagrebačkog summita EU-a i zemalja u procesu stabilizacije i pridruživanja. »Ta odluka Europske komisije potvrđuje da je Hrvatska za samo sedam mjeseci od zemlje bez ikakvih institucionalnih odnosa s Europskom unijom došla u poziciju potencijalnog kandidata za članstvo u EU, kao što se i navodi u zaključcima Europskog vijeća s nedavnog sastanka u Portugalu«, istaknuo je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Picula danas u Crnoj Gori</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula boravit će u četvrtak u jednodnevnom službenom posjetu Crnoj Gori. U Podgorici će šef hrvatske diplomacije razgovarati s crnogorskim kolegom Brankom Lukavcem o zajedničkim pitanjima dobrosusjedskih odnosa, gospodarskim i političkim prilikama u ovom dijelu Europe te o stanju međunarodnih odnosa u svijetu. Kako saznaje Vjesnik u dobro obavještenim krugovima bliskim Ministarstvu vanjskih poslova, Picula će se u Podgorici sastati i s predsjednikom crnogorskog parlamenta Svetozarom Marovićem te s premijerom Filipom Vujanovićem, a očekuje se da će ga primiti i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.</p>
<p>Posljednjih se dana u dijelu političke javnosti u Hrvatskoj prilično nagađalo o razlogu tog Piculinog odlaska u Podgoricu. Mogle su se čuti i prosudbe da poboljšanjem odnosa između Zagreba i Podgorice Hrvatska klizi ka nekoj novoj jugoslavenskoj ili balkanskoj integraciji. Takva nagađanja, međutim, u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova odlučno odbijaju i naglašavaju kako se uspostavljanjem dijaloga između Hrvatske i Crne Gore, stvaraju preduvjeti za razvoj sigurnosti i stabilnosti južnog hrvatskog susjeda. Stabilna i demokratska Crna Gora, uz ostalo, procjenjuju u Ministarstvu, znači i sigurnost hrvatskog turizma, znači stabilnost - političku i sigurnosnu - u ovom dijelu Europe i omogućava Hrvatskoj još aktivniju ulogu u stabilizaciji prilika u regiji, kao i daljnju političku afirmaciju. </p>
<p>Vjesnik saznaje da će se hrvatski ministar Tonino Picula nakon razgovora u Crnoj Gori sastati i sa slovenskim kolegom Lojzom Peterleom, što je u skladu s proklamiranom hrvatskom vanjskom politikom stvaranja dobrosusjedskog ozračja. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Clinton odgodio odlazak na G8, Barak ide doma</p>
<p>Palestinski dužnosnik upozorava da su pregovori u krizi zbog izraelskog stajališta o nepodijeljenoj suverenosti Jeruzalema koji obje strane smatraju svojim glavnim gradom /Neki smatraju da bi pregovori mogli završiti djelomičnim sporazumom kojim bi se priznala palestinska država </p>
<p>THURMONT/TOKYO, 19. srpnja</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton odgodio je za jedan dan posjet Japanu gdje se održava summit G8 kako bi nastavio posredovati između izraelske i palestinske strane na mirovnim pregovorima u Camp Davidu, koji su nastavljeni i tijekom noći na srijedu. Odgodu njegova puta u Japan objavio je brojnim novinarima tijekom noći glasnogovornik Bijele kuće, Joe Lockhart.</p>
<p> »Predsjednik je ocijenio da je odluka o odgodi puta u najboljem interesu srednjoistočnog mirovnog procesa. Predsjednik će otputovati u četvrtak i stići u Japan na samo otvaranje summita«, rekao je Lockhart. Clintonova je odluka još jedna prilika da se u sljedeća 24 sata postigne neki sporazum.</p>
<p>Izraelski premijer Ehud Barak priprema se otputovati sa srednjoistočnog sastanka na vrhu u Camp Davidu uz optužbe da Palestinci nisu pravi partner za mir, priopćio je u srijedu izraelski radio. U izvještaju s mirovnih pregovora radio javlja da Barak ne misli ostati dan duže u Camp Davidu iako je američki predsjednik Bill Clinton za dan odgodio svoj odlazak na sastanak G8 u Japanu. »Barak je odlučio vratiti se u Izrael zato što mu je postalo jasno da Palestinci nisu pravi partneri za mir«, dodaje se u izvještaju izraelskoga radija. </p>
<p> O napretku u pregovorima malo se zna jer se medijima daju veoma šture informacije, ali se zna da su pregovori više puta trajali do zore. Palestinski i izraelski dužnosnici u utorak su priznali da su pregovarači zapeli na ključnom pitanju Jeruzalema. Viši palestinski dužnosnik je izjavio da su zbog izraelskog stajališta o nepodijeljenoj suverenosti Jeruzalema, koji obje strane smatraju svojim glavnim gradom, pregovori u krizi. Izvor blizak pregovorima tvrdi, međutim, da su pregovori zašli u »slijepu ulicu«, te da su ključna pitanja status Jeruzalema i pravo na povratak svih palestinskih izbjeglica. Istodobno u Izraelu, predsjednik parlamenta Avraham Burg je rekao da bi pregovori mogli završiti djelomičnim sporazumom kojim bi se priznala palestinska država. </p>
<p> Svi izraleski listovi donose u srijedu prijedloge izraelskog premijera Ehuda Baraka o Jeruzalemu predložene na summitu u američkom Camp Davidu. »U zamjenu za proširenje izraelskog suvereniteta nad kolonijama Guivat Zeev, Maale Adumim, Ephrat i Gush Etzion (smještene na periferiji Jeruzalema, Zapadna obala) Izrael bi prihvatio palestinsku kontrolu arapskih četvrti Svetoga grada«, piše »Haaretz«. List dodaje da »o prirodi tog nadzora tek treba odlučiti a da Palestinci ne prihvaćaju ništa manje od suverenitta«. Barak nadalje predlaže tri ceste za Palestince koje bi vodile preko izraelskog teritorija, a čiju bi gradnju financirali Amerikanci. Prvom bi Palestinci ulazili u stari grad Jeruzalem, a ne bi uopće morali prolaziti preko izralesko područje. Druga bi cesta obilazila Jeruzalem uz tunele i mostove i spajala sjever i jug Zapadne obale. Konačno, arterija koja bi prelazila preko izraelskog teritorija i spajala pojas Gaze s jugom Zapadne obale bila bi sagrađena na stupovima. </p>
<p> »Haaretz« nadalje piše da bi predsjednik palestinskih vlasti Yasser Arafat bio spreman Izraelu ustupiti nadzor nad Zidom plača - najvažnijem hebrejskom svetom mjestu - te židovskih i armenskih četvrti u staarome gradu Jeruzalemu. Čelnik Palestinske uprave navodno je američkom predsjedniku Billu Clintonu i izraelskom premijeru Ehudu Baraku rekao da »se još nije rodio arapski vođa koji bi se odrekao Jeruzalema«, piše u srijedu dnevni list »Al-Sharq al-Awsat«. </p>
<p>Pozivajući se na palestinske izvore, list prenosi da je Arafat u utorak u Camp Davidu odbio slušati prijedlog koji je sadržavao ustupke glede pitanja Jeruzalema. »Ako se ne bude poštivao sveti karakter Jeruzalema, neće biti ni sporazuma«, navodno je, prema palestinskim izvorima, istaknuo Yasser Arafat. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Blair nemoćan protiv »krtice« u svojoj blizini</p>
<p>U srijedu su britanski listovi Sun i Times provalili novi osjetljivi memorandum upućen britanskom premijeru / U njemu Blairov osobni guru za odnose s javnošću upozorava na slabe točke laburističke politike</p>
<p>LONDON, 19. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Duboko grlo« koje vjerojatno djeluje u neposrednoj blizini Tonyja Blaira i dalje je aktivno. U srijedu su tako britanski listovi Sun i Times provalili novi osjetljivi memorandum upućen britanskom premijeru. Do tog otkrića dolazi nakon čitave serije sličnih provala zadnjih tjedana, te samo dva dana nakon što je tisak obznanio i sadržaj jednog povjerljivog Blairovog pisma upućenog suradnicima. Bilo je to prvi put u zadnjih stotinu godina da se u javnosti objavljuje premijerova korespondencija. </p>
<p>Autor zadnjeg provaljenog memoranduma je Blairov osobni savjetnik za politički marketing i ispitivanje javnog mnijenja, Philip Gould. U memorandumu koji je e-mailom ili faksom bio upućen samo najužem laburističkom vodstvu, on opominje da je naziv »Novi laburisti« kompromitiran, odnosno, njegovim riječima, »ozbiljno kontaminiran«. Dodaje da vlada počinje gubiti trku s opozicijom koja nudi privlačnije alternative na polju zdravstva, borbe protiv kriminalaca i azilanata, te zaštite obitelji. Vladi manjkaju i »patriotski instinkti«, smatra Gould.</p>
<p>Citirajući procjene američkog stručnjaka za ispitivanje javnog mnijenja Stanleya Greenberga, Blairov osobni guru za odnose s javnošću najavljuje da će na idućim izborima laburisti osvojiti 42 posto glasova - s premalom marginom od samo pet posto ispred konzervativaca. Zadnjih 18 mjeseci britanska vlada tumara i gubi kompas, navodi dalje Gould. Na jednom mjestu on citira i riječi ministra za Sjevernu Irsku, Petera Mandelsona: »Nešto je ozbiljno pošlo po zlu, ali što je to?«</p>
<p>Vlada je, konstatira Gould, zakasnila s reformom preopterećenog britanskog zdravstva. »U ekonomiji smo bili 'Novi laburisti', ali se činilo da smo popustljivi prema kriminalcima, da se ne zauzimamo dovoljno za zaštitu obitelji, te da nam nedostaju temeljni patriotski instinkti«. Nije slučajno što je taj memorandum, napisan prije tri mjeseca, provaljen u tisku upravo u srijedu. Bio je to način da se s naslovnih stranica u drugi plan progna najava laburista da će vlada povećati javnu potrošnju.</p>
<p>Glasnogovornik Tonyja Blaira izjavio je u povodu zadnje »provale«: »Nema sumnje kako je našim protivnicima očajnički stalo da govore o bilo čemu osim o ozbiljnim pitanjima kao što su gospodarstvo, radna mjesta i ulaganja u javne službe.« Premda na ekonomskom planu Blairova vlada doista operira dobro, Ahilova peta su joj područja poput kronično bolesnog zdravstva, borbe protiv kriminala (koji je prema zadnjim statistikama u porastu), te školstva i zaštite obitelji. Gouldove opomene svode se na konstataciju kako laburisti mogu biti sigurni u izborni uspjeh jedino ako i na tim poljima uspiju napipati populističku žicu. </p>
<p>Philip Gould uveo je tehniku mjerenja javnog mnijenja za laburističke potrebe pomoću malih »fokusiranih grupa«. On je još 1985. uspio uvjeriti laburističko vodstvo da u politici mora početi primjenjivati marketinške metode. Objavljivanjem njegovog memoranduma netko ponovno pokušava dokazati kako su laburisti obuzeti imageom i formom na uštrb sadržaja. Takav dojam već postoji u javnosti, a zadnje ga strateške provale vladinih dokumenata nastoje pojačati. Blairu i suradnicima preostaje jedino slabašna nada da će birači uvidjeti kako se protivnici laburista koriste potpuno nefer metodama. Savjetnici poput Philipa Goulda plaćeni su, naime, za to da smišljaju i prezentiraju najgore moguće scenarije. Njihove povjerljive analize namijenjene su samo najužem vodstvu, a nikako ne za naslovnu stranicu tiražnog Suna.</p>
<p>Britanska policija i služba sigurnosti već istražuju tko stoji iza serije provaljenih vladinih dokumenata, pisama i e-mailova. Među promatračima na Otoku prevladava mišljenje da to rade laburistički politički neprijatelji broj jedan, konzervativci. Konzerevativni prvak Michael Portillo u srijedu je demantirao takva nagađanja. Neki špekuliraju i o mogućem »hakeru«. No dio samih laburističkih poslanika i ministara napola vjeruje da su provaljene informacije simptom unutarnjeg razdora među visokim Blairovim savjetnicima u Downing streetu. Po toj teoriji, povjerljivu korespondenciju provaljuju, dakle, osobe bliske vladi, nezadovoljne time što je Blair opsjednut prezentacijom i političkim marketingom. No i ta se teorija čini slabo vjerojatnom, uzme li se u obzir da bi hvatanje značilo političku smrt za laburističku »krticu«. Postoje, međutim, i određene indikacije da »duboko grlo« ipak djeluje u vladinom miljeu, ali da su njegovi motivi novčani, a ne politički. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Agenti pratili i prisluškivali glavnog urednika najvećeg ruskog lista </p>
<p>Urednik Izvestija Mihail Kozokin doznao da su nepoznati agenti 1998. godine pratili njega i članove njegove obitelji / Dosjei i transkripti telefonskih razgovora istaknutih Rusa objavljeni na Internetu / Prema navodnom cjeniku, agenti Federalne sigurnosne službe (FSB) u »fušu« prate za 500 dolara, a snimaju telefonske razgovore za 200 dolara po danu </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Prisluškivanje i praćenje ljudi masovna je pojava u postsovjetskoj Rusiji. Ovu neugodnu činjenicu prije dva tjedna otkrio je na vlastitom primjeru Mihail Kozokin, glavni urednik najvećeg ruskog dnevnika Izvestija. Listajući stranice na adresi www.fsb.ru, Kozokin je doznao da su nepoznati agenti 1998. godine pratili njega i članove njegove obitelji, slušali njihove telefonske razgovore, raspitivali se o njima kod susjeda, poznanika i suradnika. Podatke je na stranice Interneta postavila skupina ljudi okupljena pod nazivom »FreeLance Bureau«, zajedno s podacima iz dosjea još 139 istaknutih ruskih novinara, političara, slavnih osoba i tajkuna. U izjavi za američki dnevnik Christian Science Monitor (CSM), Kozokin, ogorčen što se u dokumentima navodi čak i ime škole koju pohađaju njegova djeca, tvrdi da ljudi koji su to objavili ne mogu biti novinari, kako sebe nazivaju, te ih optužio da su sukrivci u »masovnom kršenju ljudskih prava u Rusiji«. </p>
<p>U ogromnoj količini objavljenih podataka, (oko 90 megabajta) nalaze se dijelovi života ruskog patrijarha Alekseja II., ministra pravosuđa Jurija Čaka, medijskog i naftnog tajkuna Borisa Berezovskog i Jonasa Bernsteina, dopisnika američkog dnevnika Washington Times iz Moskve. Objavljeni materijali sadrže oko 600 obavještajnih izvješća, prijepisa telefonskih razgovora, zapisa s »pagera« i posebnih »biografija« praćenih osoba. </p>
<p>Urednici web-sitea kažu da je to samo mali dio domaćih obavještajnih podataka koje su pronašli na »ruskom privatnom tržištu« i tvrde da su iz materijala izbacili dijelove koji sadrže štetne ili intimne informacije. »To smo učinili s ciljem da ilustriramo metode tajnih službi i upozorimo ljude o stvarnoj raširenosti domaće špijunaže«, rekao je Aleksej Česnakov, jedan od tri bivša novinara koji su postavili podatke na stranici »FreeLance Bureaua«. On tvrdi da su svi materijali dobiveni od privatnih sigurnosnih tvrtki, a ne od službenih policijskih snaga ili agencija sljednica bivšeg KGB-a. Skupina je ipak, dodao je, objavila cijeli paket dokumenata koji im je dostavio dužnosnik državne obavještajne službe, čije ime nije želio otkriti. »Smatrali smo našom profesionalnom dužnošću da se ti podaci objave, služeći našoj zemlji i našim čitateljima«, rekao je novinaru CSM-a. </p>
<p>Pavel Jevdokimov, zamjenik urednika žurnala Specnaz Rossija kaže da gotovo sve banke i veliki biznismeni u Rusiji imaju vlastite privatne sigurnosne tvrtke koje prikupljaju »kompromat« - kompromitirajuće materijale o njihovim suparnicima, političarima, ili bilo kome koga bi trebalo pritisnuti ili oblatiti u korist kompanije. »Od monolitne policijske države, Rusija se preobrazila u špijunsku tržnicu sa stotinama igrača«, dodao je. </p>
<p>»Kompromat« se čuva u arhivi ili proslijeđuje prijateljima među novinarima. »Rusija ima najzabavnije medije na svijetu«, smatra Vladimir Petukov, analitičar iz nezavisnog moskovskog Instituta za socijalne i nacionalne probleme. Nedavno je ruska televizija objavila snimke ministra pravosuđa koji se zabavlja u sauni u društvu gole žene, i bivšeg glavnog tužitelja u sličnoj situaciji. Prijepisi telefonskih razgovora između vladinih visokih dužnosnika i njihovih pomoćnika objavljeni su na naslovnim stranicama novina. »Nigdje nije običaj da se objavljuju tako sočne stvari«, rekao je Petukov. </p>
<p>Neki dokumenti sadrže i pogrešne informacije. Novinar Bernstein, jedini stranac čiji se dosje nalazi na web stranici, primjećuje da su osobe koje su ga pratile imale mnoštvo krivih podataka, uključujući novine za koje radi, bračno stanje i optužbe da je »povezan s CIA-om«. Bernstein je rekao kako je bio iznenađen kada je u dosjeu otkrio da su i dvije osobe koje su mu pomogle oko iznajmljivanja stana u Moskvi u njegovom dosjeu opisani kao agenti ruske državne službe za sigurnost. </p>
<p>Analitičari kažu da se u Rusiji situacija pogoršava, iako bi Putinova borba protiv ilegalnih poslova ruske poslovne elite mogla imati učinka i na području privatne špijunaže. Česnakov, međutim, upozorava da bi se mogao pokazati gorim od bolesti, ako državni organi sigurnosti postanu moćniji. </p>
<p>Christian Science Monitor navodi da su materijali objavljeni na stranici FreeLance Bureaua vjerojatno dospjeli u ruke Federalne sigurnosne službe (FSB), sljednice bivšeg KGB-a, tijekom nedavno provedenih racija u privatnim sigurnosnim tvrtkama, ali još nije jasno kako su završili na privatnom tržištu. Jedno od objašnjenja je da su obavještajni, kao i svi vladini dužnosnici u Rusiji kronično potplaćeni pa teško odolijevaju iskušenjima za brzom zaradom. Prema riječima Jevdokimova, privatne tvrtke pune su bivših KGB-ovaca, dok su oni koji i dalje rade u državnim službama na raspolaganju za »fuš« u privatnom sektoru. »Svi se oni međusobno poznaju i povremeno rade zajedno«, dodao je. Česnakov čak navodi da je vidio cjenik za unajmljivanje dužnosnika FSB-a, prema kojemu 24-satno praćenje stoji 500 dolara po danu a snimanje telefonskih razgovora 200 dolara po danu. </p>
<p>Kozokin, bivši novinar koji je objavio veliku količinu »kompromata«, ljut je zbog objavljenih podataka i kaže da je jedina korist od toga što se vidi koliko je novinarstvo u ovoj Rusiji kompromitirano svojom suradnjom s tajnim službama. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Robertson u Sarajevu zatražio smanjenje entitetskih vojski</p>
<p>SARAJEVO, 19. srpnja</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a George Robertson i Visoki predstavnik za BiH, Wolfgang Petritsch pozivali su u srijedu vlasti u Bosni i Hercegovini da se angažiraju na preustroju i smanjenju entitetskih vojnih snaga kao preduvjetu priduživanja zapadnoeuropskim integracijama a posebice programu »Partnerstvo za mir«.</p>
<p> Robertson je u Sarajevu boravio na čelu izaslanstva Sjeveroatlanstskog saveza što su ga činili stalni veleposlanici 19 zemalja-članica NATO-a. Oni su se sastali s trojicom članova Predsjedništva BiH s kojima su razgovarali o smanjenju sadašnjih vojnih snaga i uspostavi jedinstvene vojske. »Vojne snage entiteta moraju se smanjiti i integrirati i to je zadaća na kojoj treba raditi Predsjedništvo BiH«, izjavio je Robertson novinarima u Sarajevu. Prvi korak na tom planu je smanjenje sadašnjeg broja entitetskih vojnih snaga za 15 posto do kraja godine, a zatim jačanje državnih obrambenih struktura, ponajprije Stalnog povjerenstva za vojna pitanja (SCMM), istaknuo je Glavni tajnik NATO-a. On je dodao kako je uspostava ujedinjene vojske preduvjet da bi se BiH pridružila »Partnerstvu za mir«. »Mislim da se to može dogoditi za mog mandata na mjestu Glavnog tajnika NATO-a baš kao što bi se to moglo dogoditi i sa demokratskom SR Jugoslavijom«, kazao je Robertson pozvavši građane BiH i njene političke vođe da slijede primjer Hrvatske koja ima snažnu potporu mđunarodne zajednice nakon promjena koje su se u njoj zbile. Visoki predstavnik Petritsch rekao je kako su primjedbe srpske strane da se uspostavom jedinstvene vojske narušava Dayton, potpuno neutemeljene.</p>
<p> »Ono što mi želimo je napredak (mirovnog procesa u BiH) a preustroj vojnih snaga dio je takvog procesa«, rekao je Petritsch. Glavni tajnik NATO-a pozvao je građane BiH da na predstojećim izborima iskoriste šansu koja im se nudi. »Snažno pozivam ljude u ovoj zemlji da glasuju za stvarne promjene«, izjavio je Robertson.</p>
<p> Glavni tajnik NATO-a tijekom boravka u Sarajevu simboličnim presjecanjem vrpce označio je otvaranje nove baze SFOR-a u Butmiru. On je rekao kako izgradnja tog objekta predstavlja jasan dokaz predanosti NATO-a mirovnom procesu u BiH, ali je upozorio kako je odgovornost za njegovo učvršćenje ponajprije na građanima BiH.</p>
<p>Na konferenciji za novinare Robertson je rekao kako nema planova za smanjenje broja pripadnika SFOR-a, a na pitanje o ratnim zločincima odgovorio je kako je siguran da će se »Karadžić, Mladić i Milošević suočiti sa suđenjem u Den Haagu«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Rodbina ubijenih u bombardiranju NATO-a tuži i čelnike televizije</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Rodbina dvanaestero nastradalih zaposlenika Radio-televizije Srbije koji su poginuli 23. travnja prošle godine tijekom bombardiranja NATO-a, podnijela je krivičnu prijavu nadležnom tužiteljstvu u Beogradu »zbog teškog djela ugrožavanja opće sigurnosti« protiv generalnog direktora RTS-a Dragoljuba Milanovića, glavnog i odgovornog urednika RTS-a Beograd Milorada Komrakova, predsjednika upravnog odbora RTS-a Beograd Vukašina Jokanovića, novinarke RTV Beograd Tatjane Lenard, zamjenika glavnog i odgovornog urednika Dušana Vojvodića, te tehničkog direktora RTS-a Beograd, glavnog tajnika i šefa osiguranja RTS-a Beograd. </p>
<p>U krivičnoj prijavi se navodi da obitelji smatraju kako su navedeni izravno odgovorni za pogibiju 16 radnika RTS-a, jer je svatko u svom djelokrugu bio dužan osigurati zaposlenim radnicima odgovarajuće sklonište zbog zaštite od bombardiranja, što oni nisu učinili. U prijavi se također kaže da su okrivljeni morali nakon uzbune narediti prekid rada i organizirati odlazak zaposlenika u skloništa. Oni ne samo da tu svoju obvezu nisu ispunili, već su čak, prijetnjama da će svaki radnik koji napusti radno mjesto za vrijeme zračne opasnosti, dobiti trenutačni otkaz, spriječili poginule da sačuvaju život. </p>
<p>Posebno je zanimljiva tužba protiv zamjenika glavnog i odgovornog urednika RTS-a Beograd Dušana Vojvodića. Ona je podnesena zato što je svoju kćer Nataliju Sinanović, koja je tragične noći bila dežurni novinar, sat i pol prije bombardiranja odveo iz zgrade televizije, a da nikog od ostalih radnika nije obavijestio o zračnom napadu na zgradu RTS-a. U prijavi se napominje da se može zaključiti kako je Vojvodić znao za planirani raketni napad, i to iz izjave Natalije Sinanović koja je prilikom žurnog i usplahirenog izlaska iz ureda, svojim kolegama, kako piše u prijavi, rekla: »Nemojte me ništa pitati, dovoljno ste veliki da shvatite što ovo znači ... Mogu vam samo reći da ja neću biti u ovoj zgradi za vrijeme uzbune ...« </p>
<p>Obitelji pet osoba poginulih u zgradi televizije predale su prije nekoliko dana putem britanske odvjetničke kuće »Fisher Jones Greenwood« tužbu i Europskom sudu protiv 17 od ukupno 19 članica NATO-a. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Što će Vojska Jugoslavije dopustiti u Crnoj Gori?</p>
<p>Glasnogovornik VJ je izjavio da će »VJ po svaku cijenu spriječiti građanski rat, jer je to u duhu ustavnih obveza« / Dodao je da je »notorna laž reći bilo kojem strancu da se nešto priprema protiv Crne Gore a da u tome sudjeluje i VJ«</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Protivno svojim krutim običajima, Vojska Jugoslavije reagirala je preko glasnogovornika na najaktualnije pitanje moguće uporabe oružja u Crnoj Gori koju beogradski režim otvoreno optužuje za separatizam. »Pripadnicima Vojske Jugoslavije smetaju insinuacije o izazivanju oružanog sukoba bilo gdje na teritoriju SRJ, budući da se zna da je VJ ustavno zadužena da spriječi takve sukobe i da se nikada u povijesti nije dogodilo da neko pomisli na sukob između Srbije i Crne Gore«, izjavio je novinarima pukovnik Svetozar Radišić. On tvrdi da će »VJ po svaku cijenu spriječiti građanski rat, jer je to u duhu ustavnih obveza« i dodaje kako je »notorna laž reći bilo kojem strancu da se nešto priprema protiv Crne Gore a da u tome sudjeluje i VJ«. Po ocjeni vojske, »ne postoji cijena zbog koje bi vojska napala Crnu Goru«, a VJ »nije protiv bilo kojeg političara, ali je protiv izjava koje mogu izazvati sukob«.</p>
<p>Hoće li se tim riječima povjerovati, napose u Crnoj Gori, teško je reći jer argumenti vuku na sve strane. Naime, u posljednjoj prigodi crnogorskog Dana ustanka 13. srpnja održane su dvije proslave, a načelnik generalštaba general Nebojša Pavković bio je na onoj odakle se anatemizirao crnogorski predsjednik Milo Đukanović. On je zaprijetio svima kojima pada na pamet da iskušavaju borbenu spremnost jugoslavenske vojske i ponovio svoje, po ocjenama analitičara, proturječno obećanje da će vojska »spriječiti građanski rat po svaku cijenu«. </p>
<p>Za usporedbu, crnogorski je premijer Filip Vujanović nedavno za Vjesnik konstatirao kako »VJ zbog svoje instrumentaliziranosti može biti činilac nestabilnosti u Crnoj Gori«, dodavši da je, imajući u vidu sve ingerencije koje je do sada Crna Gora preuzela od federalne države, »vojska vezivno tkivo između Srbije i Crne Gore«. Njegov potpredsjednik Dragiša Burzan bio je izravniji govoreći snazi tamošnje policije: »To je jako dobra ekipa, dovoljno brojna i izuzetno snažna, ona može održati mir u Crnoj Gori i suprotstaviti se sili koju ima Milošević«. Na ovo je imao komentar i glasnogovornik VJ Svetozar Radišić: »Znamo točne podatke koji još nisu zabrinjavajući. Oružje dolazi preko albanske granice, to su uglavnom protutenskovska sredstva, a čitava operacija počela je početkom ove godine«. Ova se vremenska procjena podudara s tihim transferom trojice umirovljenih i u Beogradu odbačenih generala u savjetodavnu službu u podgorički državni vrh.</p>
<p>Svjesni sudbine nekadašnje JNA, iz vojske poručuju kako »neće dopustiti da se ponovi scenarij iz Slovenije, Hrvatske i BiH«, jer bi »u slučaju priznavanja« (ne kaže se s čije strane) »samostalnosti Crne Gore, VJ, kao ranije JNA, mogla biti proglašena za agresora i napadnuta od strane paravojne organizacije na teritoriju koji ima pravo i obvezu braniti«. </p>
<p>Zbog ovako nejasnih i kontradiktornih izjava i poteza, od kojih je nekima cilj »ispipavanje« druge strane, analitičari se pitaju što se zapravo događa i podsjećaju da je puno toga već viđeno - od zaklinjanja vojske, do krvavih sukoba poslije kojih su nastajale nove države. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Naša je jedina želja da ubuduće naša publikacija dostojno predstavlja hrvatsku kulturu u Francuskoj</p>
<p>Vjesnik je dva puta objavio teške optužbe protiv savjetnika redakcije časopisa Les Cahiers Croates. Molimo Vas da, s obzirom na pravo odgovora kojim raspolažemo, objavite naš odgovor za ispravku pogrešnih informacija koje ste objavili.</p>
<p>Prema dopisu Vašeg čitatelja A. Zakarije, savjetnici redakcije Radovan Ivšić i Mirko D. Grmek htjeli su navodno »sabotirati izlaženje Časopisa« te tako »spriječiti širenje hrvatske kulture u inozemstvu«. Ta gruba laž izopačuje pravo stanje stvari koje želimo ukratko objasniti.</p>
<p>Časopis Les Cahiers Croates je stvoren na osnovi ideje Ogranka za izdavačku djelatnost udruge AMCA-Paris (Alma Matris Croatie Alumni - Udruga bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta). Na godišnjoj skupštini udruge AMCA-Paris 1996. g. za glavnog urednika (redacteur en chef) izabrana je Janka Ctahan. Međutim kako je ona bila vrlo zauzeta ta dužnost je dogovorom u sklopu redakcije predložena Maji Dolibić, Janka Ctahan je postala upraviteljem publikacije (directeur de la publication), a Vlatko Marić i Tomislav Rajić su preuzeli dužnost pomoćnih urednika (redacteur en chef-adjoint).</p>
<p>Međutim, iako je Maja Dolibić imala dovoljno raspoloživog vremena da se bavi tom dužnošću, ona nije zapravo posjedovala nikakvo iskustvo u izdavačkoj djelatnosti niti je imala potrebnu profesionalnu kvalifikaciju. Budući da je pokazala mnogo oduševljenja za taj projekt Upravni odbor AMCA-Paris je prihvatio zamjenu dužnosti u sklopu redakcije i potvrdio joj tu odgovornost. No zato je u isto vrijeme izabrana i grupa savjetnika, koji su svi bili pisci i koji su svi imali priznate izdavačke kompetencije. Među njima su bili Radovan Ivšić i Mirko D. Grmek, oboje vrlo angažirani za Hrvatsku, kako na političkom tako i kulturnom nivou, a koji su godinama publicirali djela i upravljali izdavanjem časopisa i knjiga. Nažalost smo naknadno ustanovili da Maja Dolibić nije imala ni dovoljno intelektualnog znanja, a niti je dovoljno temeljito poznavala francuski jezik.</p>
<p>Kako su prvi svesci časopisa bili objavljeni u žurbi i nedovoljno stručno, savjetnici su više puta prigovorili Maji Dolibić da kvaliteta sadržaja nije zadovoljavajuća. Ona je svaki puta odbijala raspraviti s kolektivom uredništva o sastavu časopisa ili prihvatiti opaske savjetnika.</p>
<p>Zadaća časopisa zapravo nije bila samo da se zadovolji hrvatsku zajednicu u Francuskoj, nego da se prodre u francusku kulturnu sredinu, dakako, vrlo zahtjevnu u smislu literarne i kulturne kvalitete. Moramo usput primijetiti da Maja Dolibić nije uspjela pretplatiti na časopis osim Hrvata ni jednog Francuza ( koji ne bi bio hrvatskog podrijetla), što pokazuje promašenost njezina posla. Posljednji broj časopisa s temom »hrvatski jezik«, zbog kojeg su počeli napadi u Vjesniku, bio je tema preliminarnog sastanka na početku 1999 g., na kojem su savjetnici predložili više različitih sadržaja za buduće članke i dali Maji Dolibić adrese i podatke o mogućim autorima. Maja Dolibić se je tom prigodom obavezala pripremiti sadržaj i prikazati ga savjetnicima na sljedećem sastanku redakcije.</p>
<p>Međutim, i ovaj puta kao i ranije, ona je pokušala preskočiti tu etapu i završiti posao sama. Napokon, prisiljena zahtjevom predsjednika udruge AMCA-Paris da prikaže pripremljen materijal na sastanku uredništva, ona je izvrijeđala savjetnike i izjavila da može sve savršeno učiniti bez njih. Na kraju tog neugodnog sastanka, zbog stalnih opstrukcija sa strane Maje Dolibić, savjetnici i svi članovi redakcije časopisa su dali ostavku, dok je predsjednik udruge AMCA-Paris zatražio da se privremeno odustane od publiciranja tog broja. Unatoč zahtjevu predsjednika potvrđenog pismom, Maja Dolibić je odlučila pokrenuti tiskanje u potpunoj ilegali. Nakon što je prevarila predsjednika udruge AMCA-Paris, lažući mu da neće izdati časopis, imenovala je sama marionetsku urednicu časopisa i dala tiskati ilegalni svezak kod drugog, a ne našeg uobičajenog, tiskara. Povrh toga, izdala je tobože četverostruki broj (!), koji zapravo ima isti broj stranica kao i prošli dvostruki brojevi, namjerno oštetivši na taj način naše pretplatnike. (U 1997. g. izdala je dva dvostruka sveska, u 1998. g. jedan, u 1999. g. jedan četverostruki, došavši tako do desetog broja sa samo 4 sveska. Na kraju, valja precizirati da su svi savjetnici odijelili dio svog vremena i posvetili ga časopisu sasvim dobrovoljno. Jedina, koja je htjela taj posao ubuduće iskoristiti za osobnu dobrobit, da dobije statut novinarke, bila je upravo Maja Dolibić. Međutim, radeći nezakonito u potpunoj ilegali, služeći se prijevarom, šireći lažne klevete ne samo među našim članovima već i u široj hrvatskoj sredini, upravo je ona potopila brod koji se nadala upravljati, sama protiv svih.</p>
<p>Upravni odbor AMCA-Paris je htio spor s Majom Dolibić riješiti na miran, ljudski način i nije imao namjere objaviti ovaj neugodan događaj pred javnošću. Kako ona nije došla na četiri uzastopna sastanka Upravnog odbora udruge AMCA-Paris, koji su upravo zato bili s njom dogovoreni, a nastavila je ilegalnu rabotu, Upravni odbor je odlučio da je isključi s povjerene joj dužnosti.</p>
<p>Maja Dolibić je sama počela širiti laži i izmišljotine, služeći se vjerojatno drugom marionetom koja je pisala članke publicirane u Vjesniku, a što nas je nagnalo da se i mi obratimo javnosti. Maja je Dolibić zajedno s A. Zakarijom nanijela veliku štetu našoj zajednici u Francuskoj. To što je A. Zakarija napisao protiv Radovana Ivšića i Mirka D. Grmeka nije dostojno pažnje. Njegove su rečenice iz pisama objavljenih u Vjesniku prepune laži, a osim toga odišu ljubomorom na radove naših najcjenjenijih književnika i znanstvenika u inozemstvu. Naravno, lakše je napadati i omalovažavati pokojnika (M.D.Grmek) koji se više ne može braniti, nego pisati znanstvene radove ili knjige. Što je A. Zakarija, osim studije o svom rodnom selu Praputnjaku, napravio čime bi se hrvatska domovina mogla ponositi. I na kraju, za nas je taj neugodan spor završen. Naša je jedina želja da ubuduće naša publikacija dostojno predstavlja hrvatsku kulturu u Francuskoj, a osim toga, kao i dosad, nastavit ćemo raditi na širenju hrvatske kulture predavanjima, koncertima, izložbama, napisima, u ovoj svjetskoj kulturnoj prijestolnici - Parizu. </p>
<p>Članovi Upravnog odbora udruge AMCA-Paris:</p>
<p>Albert Dučić,</p>
<p>Anđelko Kružičević,</p>
<p>Branko Martinović,</p>
<p>Slavica Pučo,</p>
<p>Tomislav Rajić,</p>
<p>Janka Ctahan</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bošnjaci, Slovenci i hrvatski Ustav</p>
<p>Bošnjaci i Slovenci neće biti vraćeni u uvodni dio Ustava Republike Hrvatske, iz kojega su kao spomenute nacionalne manjine »uklonjeni« u prosincu 1997. Tvrdi se kako je teško mijenjati ustavnu preambulu, a položaj manjina u Hrvatskoj i onako je određen posebnim ustavnim zakonom koji je jednak za sve manjine, bile one »izvorne« ili »neizvorne«, ma što to značilo.</p>
<p>Jasno je, međutim, da je riječ o političkom, a ne o pravnom pitanju. </p>
<p>Nikako se ne bih usudio spekulirati na temu: zašto baš Bošnjaci i Slovenci, jer bi moji zaključci mogli biti maliciozni. To ne želim. Ali nisam ni naivan pa da povjerujem kako se to 1997. dogodilo »slučajno«, »nenamjerno«, kako iza toga ne stoji nikakav politički naum diskvalifikacije. Tada me jedan visoki funkcionar HDZ-a uvjeravao u »čisti slučaj«, »kako će se to popraviti u prvoj prigodi«, rekavši čak: »A što bismo mogli imati protiv Slovenaca u Hrvatskoj, pa mi smo prijatelji...«</p>
<p>Središnji Dnevnik slovenske TV podsjetio je ponovno u nedjelju, 16. srpnja 2000. o »praznim obećanjima novih hrvatskih vlasti«, spominjući što su u nedavnoj prošlosti o tome rekli čelni ljudi hrvatske države, izabrani nakon 3. siječnja o.g. Tada su obećanja, ne samo predizborna, bila potpuno jasna: u Ustav ćemo vratiti i Bošnjake i Slovence, kojima je za vrijeme vladavine HDZ -a napravljena nepravda. Tako je zborio i predsjednik Republike Stjepan Mesić. A sada - ništa od toga! Zaboravljeno. U tom pogledu, na žalost, nova se vlast ne razlikuje od prethodne i Slovenci to, vidljivo razočarani, »uredno« priopćavaju svojoj javnosti.</p>
<p>Od prosinca 1997. u nebrojeno navrata molim da mi netko u hrvatskoj pravnoj i političkoj javnosti odgovori na vrlo jednostavno pitanje: kako neka nacionalna manjina postaje autonomna, a druga ne? Što je pri tome odlučujuće? </p>
<p> Do božićnog Ustava iz 1990 Slovenci. nikadau Hrvatskoj nisu bili manjina. Taj je Ustav među manjinama spomenuo i Bošnjake i Slovence. Od 1997. nisu ni to. Ili jesu? U BiH Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda. Bošnjaci u Hrvatskoj nisu spomenuta (priznata?) manjina. A htjeli bismo imati normalne, bliske, europske dobrosusjedske odnose. Kako?</p>
<p>Slovencima ne pada na pamet priznati Hrvatima u svojoj državi status nacionalne manjine. Iako čine 2,5 posto ukupnog slovenskog stanovništva, neusporedivo više nego Slovenci u Hrvatskoj. Je li to ovdje razlog za »revanš«, za negativni »reciprocitet«, o kojem se u međusobnim odnosima prečesto razmišlja i govori? Je li to pametno i dobro? U slovenskom Parlamentu sjede samo predstavnici talijanske i mađarske manjine. U Hrvatskoj je situacija povoljnija, ali nema nikakvih izgleda da u Sabor bude biran i zastupnik iz redova Bošnjaka i Slovenaca. Jer navodno, nije »autonoman«. Ili je opterećenje baš prema pripadnicima bivših jugoslavenskih naroda, nakon raspada 1991. svuda isto i - potencirano?</p>
<p>Naravno, rješenje bi bila građanska država. Saborski zastupnik Damir Kajin iz Istre smatra da Hrvatska barem deset sljedećih godina neće postati građanska država. Neće ni Slovenija, posve sigurno. A valjda ni BiH, iako baš tamo međunarodna zajednica najžešće »pritišće« na takvu, građansku, liberalnu opciju.</p>
<p>Na kraju, dopustite da ponovim stajalište: nije riječ o pravnom, nego o političkom slučaju. S političkim predumišljajem (ne)činjenja. Znaju to i gospoda Mesić, Račan, Tomčić, Budiša i drugi, svi koji su još jučer govorili o povratku Bošnjaka i Slovenaca u hrvatski Ustav. Pa onda na to zaboravili, valjda iz »tehničkih razloga«.</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Neozbiljno i nezrelo odlučivanje o mirovinama</p>
<p>Zastupnički je dom Hrvatskoga državnog sabora 13. srpnja 2000. raspravio Prijedlog zakona o povećanju mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Sve, ali baš sve, vrijeme rasprave potrošeno je u iscrpljivanju zastupnika i gledatelja HRT pitanjem vraća li se predloženim zakonom dug umirovljenicima ili ne vraća, što je za naziv zakona i njegov sadržaj bez ikakva značenja. Opozicija je uporno nastojeći dokazati da se predloženim zakonom ne vraća dug umirovljenicima pokazala svu svoju neozbiljnost i nezrelost, a pozicija je na istoj razini neozbiljnosti i nezrelosti, tvrdeći da se predloženim zakonom vraća dug umirovljenicima pokazala i svoju neodgovornost.</p>
<p>Korisnici minimalne mirovine, mirovine sa zaštitnim dodatkom i najviše mirovine nisu međusobno u nejednaku položaju, ali to nije bitno, jer oni jesu u neravnopravnom položaju u odnosu prema umirovljenicima koji su ostvarili pravo na mirovinu poslije 1. siječnja 1998.</p>
<p>Jedini objektivni kriterij koji određuje (ne)jednakost umirovljenika je visina prosječne plaće svih zaposlenih prema kojoj su mirovine usklađene od nekoga određenog datuma. Ona u pravilu mora biti jednaka za sve umirovljenike, a činjenica da ona danas nije jednaka neprijeporno određuje njihovu nejednakost, ali i nejednakost u odnosu prema zaposlenima.</p>
<p>Od 1. siječnja 1998., mirovine ostvarene do 31. prosinca 1994. i minimalna mirovina neovisno o datumu odlaska u mirovinu, usklađene su prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 1.224 kuna, najviša mirovina neovisno o datumu odlaska u mirovinu usklađena je prema prosječnoj plaći svih zaposlenika u visini od 1.173 kuna, mirovina sa zaštitnim dodatkom, neovisno o datumu odlaska u mirovinu, prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 1.640 kn, mirovine ostvarene u 1995., u 1996., u 1997, i u 1998. usklađene su prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u rasponima od 1.225,57 kuna od 1.278,85 kuna, od 1.225,57 kuna od 1.412,50 kuna, od 1.225,57 do 1.486,65 kuna i od 1.370 do 1.693 kune, respektivno. (NN, 22/95., 26/96., 28/97., 74/98. Odluke o valorizacijskim koeficijentima).</p>
<p>Donje granice navedenih raspona tiču se umirovljenika kojima je deset najpovoljnijih godina staža bilo prije 1994. Gornje granice navedenih raspona tiču se umirovljenika kojima je posljednjih deset godina staža bilo najpovoljnije i kojima su se njihove plaće u tom razdoblju povećavale razmjerno povećanju prosječne plaće svih zaposlenih. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, onda navedene gornje granice mogu biti značajno veće. Na primjer, umirovljenik koji je ostvario pravo na mirovinu u 1998. i imao prije 1994. plaće u visini prosječne plaće svih zaposlenih, a u posljednje tri godine staža plaće 3 puta već od ove, ima mirovinu usklađenu od 1. siječnja 1998. prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 1.715 kn i ona bi se, prema predloženom zakonu, trebala povećati još za 14 posto, što daje iznos od 1.955 kn. Takva mirovina bi bila za 11,4 posto veća od one za 1998. Dužnost je stručnih službi HZMO da u javnosti objavi najveći iznos prosječne plaće svih zaposlenih, prema kojoj su samo neke mirovine bile usklađene od 1. siječnja 1998.</p>
<p>Podatak, na primjer, da je minimalna mirovina usklađena od 1. siječnja 1998. prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 1.224 kune dobije se tako da se minimalna mirovina od 1. siječnja 1998. u iznosu od 1.225,71 kune (NN, 74/98.) podijeli s minimalnom mirovinom od 1. kolovoza 1993. u iznosu 520,7 kuna (NN, 87/93.) i rezultat pomnoži sa stvarnom prosječnom plaćom svih zaposlenih za srpnja 1993. (520/06), jer su se prema toj plaći mirovine svih umirovljenika zadnji put uskladile prema tada važećim propisima o usklađivanju mirovina s kretanjem plaća svih zaposlenih (1.224=1.225,7 x 520,06)</p>
<p>Svaki umirovljenik za sebe može odrediti visinu prosječne plaće svih zaposlenih prema kojoj je njegova mirovina usklađena od nekoga određenog datuma tako da visinu svoje mirovine od tog datuma podijeli s postotkom svojeg staža osiguranja i tako dobivenu vrijednost podijeli s prosjekom vrijednosnih bodova za svoje najpovoljnije desetogodišnje razdoblje.</p>
<p>Ako predlagač zakona ima iskrenu namjeru ukinuti diskriminaciju umirovljenika u odnosu prema umirovljenicima koji su prema istim propisima ostvarili pravo na mirovinu poslije 1. siječnja 1998. onda mora povećati sve mirovine ostvarene do 31. prosinca 1994. i sve minimalne mirovine neovisno o datumu odlaska u mirovinu najmanje 1,3832 puta (1.693/1.224), sve najviše mirovine neovisno o datumu odlaska u mirovinu najmanje 1,4433 puta (1.693/1.173), sve mirovine sa zaštitnim dodatkom neovisno o datumu odlaska u mirovinu najmanje 1,0323 puta (1.693/1.640) i sve mirovine ostvarene u 1995., 1996., i u 1997. u rasponu od 1 do najmanje 1,3249 puta (1.693/1.278,85), do najmanje 1,1986 puta (1.693/1.412,5) i do najmanje 1,1388 puta (1.693/1.486,65), respektivno. Sve mirovine ostvarene i u 1998. moraju se povećati u rasponu od 1 do najmanje 1,2953 puta (1.693/1.307). Dovesti sve mirovine na razinu mirovina iz 1998. znači uskladiti sve mirovine od 1. siječnja 1998. prema zamišljenoj prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od najmanje 1.693 kn, koja je danas javnosti poznata, a koja odgovara stvarnoj prosječnoj plaći svih zaposlenih između prosinca 1994. (1.646kn) i siječnja 1995 (1.745 kn). Prema odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., mirovine treba uskladiti prema visini prosječne plaće svih zaposlenih za lipanj 1998. u iznosu 2.699 kuna. Kad bi se sve mirovine uskladile prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini 1.693 kn, odnos 2.699/1.693=1,5942 neprijeporno svjedoči ne samo o razmjeru nejednakosti umirovljenika u odnosu prema zaposlenima, nego i o sramotnoj politici jedne vlasti pod zastavom HDZ koja je svoju brigu za najstarije, najnemoćnije i najbolesnije građane očitovala i tako da im je bez stida i straha od Boga poništila polovicu njihova radnog vijeka.</p>
<p>Može li se zamisliti situacija da grupa tajkuna podmiti saborske zastupnike da donesu Zakon koji će diskriminirati jednu grupu građana u odnosu prema drugima. Naravno da je malo vjerojatno da se to može dogoditi, ali će u slučaju da se predloženi Zakon donese oni to učiniti besplatno.</p>
<p>Doc. dr. DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Sindičić tužio urednika, novinara i emigranta, »nesuđenog svjedoka« </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Radi nedolaska Mladena Gerovca, bivšeg glavnog urednika tjednika »Arena«, i novinara Petra Grubišića, te bivšeg hrvatskog emigranta Franje Gorete, koje je radi klevete i uvrede tužio Vinko Sindičić ( kojem se sudilo radi ubojstva Brune Bušića na Županijskom sudu, gdje je nepravomoćnom presudom oslobođen, op. a.), u srijedu je na Općinskom sudu odgođena rasprava.</p>
<p>Na ovoj prvoj raspravi, koja je trebala biti pokušaj mirenja tužitelja i tuženih, od svih pozvanih jedino se pojavio Sindičić sa svojom suprugom, koja je željela pratiti suđenje. Zbog nedolaska svih tuženih, sudac Zorislav Kaleb morao je odgoditi raspravu, a sljedeću je zakazao za 6. studenoga ove godine.</p>
<p>Sudac je konstatirao da se sudu nisu vratile dostavnice, tako da nije moguće utvrditi jesu li prvo i drugotuženi dobili sudske pozive koji su adresirani na »Arenu«. Isto tako, sudu se vratila dostavnica u kojoj se za trećetuženika navodi da živi i radi u SR Njemačkoj. Istaknuvši da u Hrvatskoj postoje najmanje dva Mladena Gerovca, te čak sedam Petra Grubišića, sudac je zatražio od Sindičića da sudu dostavi točne adrese tuženika.</p>
<p>Sindičić je tužio Gerovca kao glavnog urednika, Grubišića kao autora spornogteksta, te Goretu kao davatelja intervjua pod naslovom: »Slučaj Sindičić« i s podnaslovom: »Franjo Goreta: 'Više sam puta bio meta atentata, a i Sindičić me jednom dočekao u zasjedi!«, objavljenog 23. prosinca 1999. godine u »Areni«. </p>
<p>Trećetuženi Franjo Goreta dao je intervju »Areni«, nakon što ga je iz sudnice Županijskog suda, sa suđenja Sindičiću, izbacio sudac Damir Kos. Naime, Goreta je hrvatski emigrant koji se početkom rata vratio u Hrvatsku, a u emigraciji je svojedobno bio član emigratskog udruženja »Hrvatsko revolucionarno bratstvo«. Goreta je stalno bio nazočan na raspravama prilikom suđenja Sindičiću, te je i udaljen iz sudnice kada je svjedoku Petru Gudelju dovikivao da laže. Zapravo tijekom cijelog suđenja, Goreta je tvrdio da puno toga zna o Sindičićevim »udbaškim akcijama«, te je tražio da ga ispitaju kao svjedoka.</p>
<p>U spornom je intervjuu Goreta opisao kako ga je daleke 1977. godine Sindičić dočekao u zasjedi u namjeri da ga prema nalogu UDBE likvidira, te pojasnio da je stalno bio nazočan na suđenjima Sindičiću, jer ga je htio upozoriti da je one noći prepoznat. »Ako je hrabar ubijati, mora biti hrabar i stati pred narod i reći: 'Jesam, ja sam taj, to sam učinio'. A ne stalno petljati i lagati«, izjavio je u »Areni« bivši hrvatski emigrant i nesuđeni svjedok.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ispravak </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Prema prvotnom izvješću PU zagrebačke, od utorka, među ukradenim automobilima jedan je bio i »mercedes 220 D«, njemačkih registracijskih oznaka K-HL 30, vlasništvo Branka Lovrića (48). No, nije riječ o »mercedesu« direktora Večernjeg lista, kako je rečeno, a što je naknadno demantirala i PU zagrebačka.</p>
<p> Ispričavamo se direktoru Večernjeg lista i čitateljima.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Krivotvorene njemačke marke pristigle iz tiskare u BiH</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Kriminalistički službenici policijske postaje Jastrebarsko su, u suradnji s Odjelom za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke, u nedjelju su istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda priveli Filipa L. (39), Marka M. (45), Dragutina N. (32), Jakova T. (25), Damira B. (33), Zvonimira P. (36) i Davora P. (40), zbog osnovane sumnje da su krivotvorili novačanice u apoenima od 500 njemačkih maraka. Priopćila je u srijedu PU zagrebačka.</p>
<p>Naime, tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je kako su Filip L. (39) i Marko M. (45) u razdoblju od ožujka do srpnja ove godine na dosad neutvrđenom mjestu i od nepoznatih osoba nabavili veću količinu krivotvorenih novčanica u poenima od 500 DEM, koje su potom stavljali u opticaj uz pomoć ostale petorice privedenih osoba. Na temelju naloga istražnog suca kriminalistički službenici su protekle subote pretražili stan Marka M. (45) u Jastrebarskom, kojom prilikom je pronađeno 49 krivotvorenih novčanica u apoenima od 500 DEM, s pet varijanti serijskih brojeva.</p>
<p>Također je utvrđeno kako su članovi ove osumnjičene skupine do sada u opticaj stavili najmanje 110 krivotvorenih novčanica, kojima su plaćali razne usluge i kupovali robu na području Republike Hrvatske i na području Republike Njemačke. Dio robe kupljen za krivotvorene novčanice privremeno je oduzet od članova prijavljene skupine i bit će korišten kao dokaz u kaznenom postupku.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom utvrđeno je da su krivotvorene novčanice izrađene vrlo kvalitetnom tehnologijom, te se na prvi pogled teško mogu razlikovati od originalnih novčanica. Također, postoji sumnja da te krivotvorene novčanice dolaze iz jedne tiskare koja se nalazi na području susjedne Bosne i Hercegovine. Kriminalistička obrada se nastavlja i dalje da bi se utvrdio identitet ostalih sudionika u raspačavanju ovih krivotvorenih novčanica.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Deset poginulih i 55 teško ozlijeđenih u cestovnom prometu</p>
<p>ZABOK, 19. srpnja</p>
<p> - »U prvih šest mjeseci ove godine na području PU krapinsko-zagorske broj prometnih nesreća povećan je za 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U 552 prometne nesreće poginulo je deset osoba, 55 ih je teško, a 174 lako ozlijeđeno«, rekao je na konferenciji za novinare načelnik PU Dubravko Teur.</p>
<p>Prema njegovim riječima broj teško ozlijeđenih porastao je za 48,6 posto, a broj ukupno nastradalih u porastu je za 25 posto, čemu je uzrok, uz nepropisnu i neprilagođenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ujedno i alkoholiziranost vozača. Čak 11 posto vozača koji su sudjelovali u prometnim nesrećama bilo je u alkoholiziranom stanju, zbog čega će u narednom razdoblju biti pojačane preventivno represivne akcije policije.</p>
<p>Ujedno u prvih šest mjeseci ove godine, od 465 kaznenih djela koja su u porastu za 20 posto, uspješno je razjašnjeno 385 djela, odnosno 83 posto, po čemu je PU krapinsko-zagorska u samom vrhu ljestvice u odnosu na državni prosjek otkrivenosti počinitelja od 73 posto. U porastu je i gospodarski kriminal zbog čega su provedene kriminalističke obrade u mnogim poduzećima, ali i poglavarstvima gradova i općina, zbog čega su već podnesene kaznene prijave ili izvješća općinskim i županijskom državnom odvjetništvu. Pri kraju je i kriminalistička obrada u krapinskom Domu zdravlja i u fazi je pisanja kaznene prijave čiji završetak se očekuje sljedećih dana.</p>
<p>U povećanju za 25 posto je broj prelazaka državne granice koju je za šest mjeseci prešlo 5,904.950 putnika od čega se 3,358.533 prelazaka odnosi na strane državljane. Pri kontroli prelaza državne granice, na prijelazima koje kontrolira ova PU pri ulasku prijelaz je zapriječen za 53, a pri izlasku za 18 osoba te evidentirano 28 protuzakonitih prelazaka državne granice.</p>
<p>No, u najvećem porastu ove godine su požari čiji broj je povećan za 88 posto, a nastala šteta procjenjuje se na 1.180.200 kuna, odnosno 163 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uzrok tome je dijelom i dugotrajno sušno razdoblje, praćeno visokim temperaturama, ali požari su još uvijek najvećim dijelom pruzročeni nehatom i nepažnjom. Svega tri od ukupno 160 požara bila su podmetnuta.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Analizom DNK identificiran mladić nestao prije 12 godina </p>
<p>SPLIT, 19. srpnja</p>
<p> - Sinjska policija u utorak je izvješćena o rezultatima identifikacije i DNK analize ljudskog kostura, pronađenog 30. travnja ove godine u jami Jametina u Krušvaru, zaseoku Očnjak pokraj Dicma.</p>
<p>Riječ je o Mladenu Blajiću, rođenom 1969. godine, a za kojim se prema policijskoj evidenciji traga od 28. travnja 1988. godine. Utvrđeno je kako nema tragova nasilja, a državnom odvjetništvu upućeno je opće izvješće. Kako neslužbeno doznajemo mladić se 1988. godine udaljio od kuće, a mislilo se da je otišao u Italiju. Nakon višegodišnjeg traganja u kojem su roditelji zatražili i pomoć vidovnjaka mladiću nije bilo ni traga, a poznato je kako je običavao odlaziti u jamu u kojoj je i pronađen. Unatoč nepobitnim znanstvenim potvrdama, roditelji još uvijek odbijaju prihvatiti da je u Jametini pronađen kostur njihova sina. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Lažni policajac Rumunju uz prijetnju pištoljem oteo 500 kuna</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Dok je u utorak oko 22 sata sjedio u kupeu putničkog vlaka broj 412 koji se kretao prema zagrebačkom Glavnom kolodvoru, rumunjskom držvljaninu Costelu C. (36) prišao je nepoznati muškarac, predstavivši se kao policajac, nakon čega je zaprijetivši pištoljem od Rumunja uzeo 500 kuna. Naime, nepoznati razbojnik, predstavivši se kao policajac zatražio je od Costela C. (36) na uvid putovnicu, te da mu pokaže sav novac koji ima kod sebe. Kada je Costel C. pružio »policajcu« novčanik, razbojnik je uzeo 500 kuna, a kada je Costel C. zatražio natrag svoj novac, razbojnik je izvadio pištolj, uperivši ga u pravcu Rumunjeve glave. Kada je vlak stao na Glavnom kolodvoru, razbojnik je sišao i pobjegao u nepoznatom pravcu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Čedomorki nije odgođen nastup zatvorske kazne</p>
<p>ČAKOVEC, 19. srpnja</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Čakovcu nije uvažilo molbu Davorke Kos (29) iz Držimurca, u međimurskoj općini Mala Subotica, za odgodu nastupa kazne zatvora od četiri godine i osam mjeseci. Na tu kaznu nju je osudio Županijski sud u Čakovcu, rješavajući žalbu Općinskog državnog odvjetništva iz Čakovca, koje nije bilo zadovoljno presudom Općinskog suda u Čakovcu. Naime, u ožujku je sudsko vijeće Općinskog suda u Čakovcu, kojim je predsjedavao sudac Rajko Kipke, Davorku Kos osudilo na dvije godine zatvora zbog čedomorstava počinjenih 1997. i 1998. godine. </p>
<p>Davorka Kos i nakon odbijenice Županijskog suda ponovno je uložila molbu za odgodu izvršenja kazne, koja još nije rješavana. Kako nam je u srijedu rekla Jasna Vehtersbah, predsjednica Općinskog suda u Čakovcu, uložena žalba, molba, ili prigovor ne odgađa nastup izvršenja kazne. Temeljem takvog pravnog stanja Davorka Kos bi se u četvrtak, 20. srpnja, trebala javiti na izvršenje kazne u Kazneni zavod u Požegi. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Naftnu mrlju kod Biševa ispustio sirijski brod?</p>
<p>SPLIT, 19. srpnja</p>
<p> - Pokraj otoka Biševa u utorak je uočen tada još nepoznati brod, kako u more ispušta veću količinu nafte. Prema prvim saznanjima radilo se o mrlji od 5x1 nautičkih milja. Nošeno vjetrom zagađenje se kreće prema talijanskim teriotorijalnim vodama i trenutačno ne prijeti opasnost od njegove koncentracije u nekoj uvali, ili u blizini otoka. Pretpostavlja se da je riječ o tankom sloju mazuta, koji će se sam rasčistiti uslijed morskih strujanja. Odmah po dojavi u potjeru za zagađivačem isplovili su policijski brodovi »Sv. Mihovil« i »Zvir«. Nakon nekog vremena »Zvir« je presreo teretni brod »Ayyoob« iz luke Latakia u Siriji, za koji se osnovano sumnja da je ispustio mrlju. Na brodu je evidentiran sirijski kapetan i 20 članova posade koji su se s teretom rasutog željeza kretali prema talijanskoj luci Manfredonia.</p>
<p>Uz pomoć pripadnika splitskog Aerokluba mrlja , tada dimenzija 2 x 0,5 nautičkih milja, viđena je između otoka Sveca i Palagruže, a potom između Lastova i Palagruže. Uzorak mrlje je upućen na analizu, a o događaju su izvješćeni Lučka kapetanija, Oceanografski institut te Odjel pomorstva Splitsko-dalmatinske županije. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Od pet ukradenih automobila najvredniji »mercedes 260 «</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Tijekom noći na utorak, jedan Zagrepčanin, jedan Županjac, zatim Karlovčanin i Krapinčanin, te jedan njemački državljanin ostali su bez svojih »limenih ljubimaca«. </p>
<p>U novozagrebačkoj Magovčevoj ulici, u noći na utorak otuđen je »renault megane«, registracijskih oznaka ZG 6433-N, vlasništvo Davora Hoića (34). Otuđeni automobil je vrijedan oko 80 tisuća kuna.</p>
<p>Iste noći, nepoznati provalnik je u Ljubljanskoj aveniji u blizini hotela »Holiday« otuđio »audi« njemačkih registracijskih oznaka NOM -MM 581, inače vlasništvo njemačkog državljanina Roberta Michaela Arezina (36), koji vrijedi 100.000 kuna.</p>
<p>Također u noći na utorak, s parkirališta u Kolarevoj 14, Martinu Babogredcu (64) ukraden je »yugo 45« registracijskih oznaka ŽU 907-N, vrijedan 7.000 kuna, dok je na Aveniji Dubrovnik iste noći ukraden »mercedes 260 E«, registracijskih oznaka KA 770-AS, vlasništvo Emila Butale (47), inače vrijedan 120.000 kuna. Crni niz krađa osobnih automobila završava s ukradenim »BMW 320«, vrijednim 80 tisuća kuna i registracijskih oznaka KR 766-BI, vlasništvo Milana Gmaza-Luškija. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Čuvao« dvije puške, streljivo i tromblon</p>
<p>OSIJEK, 19. srpnja</p>
<p> - Zbog utemeljene sumnje da nepovlasno posjeduje oružje, kriminalistički službenici Šeste policijske postaje Đakovo temeljem sudbenog naloga pretražili su kuću, vlasništvo J. B. (44) iz Dragotina.</p>
<p> Prilikom pretrage pronađena je jedna poluautomatska puška »Crvena zastava« kalibra 7,62, jedna lovačka puška, okvir za streljivo za automatsku pušku, tromblonski nastavak te više komada raznoga streljiva. Oružje je uz nalog oduzeto, a protiv J.B. slijedi kaznena prijava zbog nepovlasnog posjedovanja oružja. (M.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Rohatinski: Stabilan tečaj kune i uredno vraćanje ino-dugova </p>
<p>Uskoro ćemo promijeniti monetarnu politiku, ali ne dovodeći u pitanje stabilnost i likvidnost, najavio novi guverner HNB-a / Regulirat ćemo odnose s Ministarstvom financija u smislu da ukupna ekonomska politika bude učinkovitija, a naša suradnja konstruktivna, te da i jedna i druga strana zadrže autonomiju i samostalnost </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Devizne rezerve Hrvatske narodne banke, koje su jučer iznosile rekordnih 3,6 milijardi američkih dolara, temelj su za dalje održavanje stabilnosti tečaja kune, što je prva, iako ne jedina funkcija HNB-a. Te rezerve garantiraju i uredno servisiranje inozemnih dugova iako na naplatu u drugom dijelu godine dospijeva glavnica duga od 670 milijuna američkih dolara, čemu treba dodati i odgovarajuće kamate«, kazao je dr. Željko Rohatinski, novi guverner HNB-a, na konferenciji za novinare koju je, nakon konstituirajuće sjednice Savjeta HNB-a, održao u srijedu zajedno sa zamjenikom dr. Borisom Vujčićem i viceguvernerima Reljom Martićem, Tomislavom Presečanom i Čedom Maletićem.</p>
<p>Dodao je da ukupna raspoloživa devizna sredstva bankarskog sustava iznose 5,1 milijarde USD, što je garancija da će se i dio vanjskih obveza koje se realiziraju na razini poslovnih banaka uredno vraćati. </p>
<p>»U relativno kratkom razdoblju predviđamo odgovarajuće promjene u monetarnoj politici i u monetarnom sustavu, ali ne dovodeći u pitanje stabilnost i likvidnost. Monetarni sustav moramo učiniti transparentnijim i učinkovitijim, povećati učinkovitost instrumenata monetarne politike, unaprijediti sustav nadzora i kontrole u smjeru boljeg preventivnog djelovanja te regulirati odnose s Ministarstvom financija u smislu da ukupna ekonomska politika bude učinkovitija. Ta suradnja mora biti konstruktivna, a i Ministarstvo financija i HNB moraju zadržati autonomiju i samostalnost«, kazao je Rohatinski. Naglasio je da je novi sastav Savjeta HNB-a pred teškim zadatkom »da izgradi samostojnost koja je u ovom tranzicijskom razdoblju dijelom umanjena«, te podsjetio na ono što se u posljednje vrijeme događalo sa HNB-om, navodeći »neke nespretne poteze u javnosti koji su otežali njegov rad«. </p>
<p>Na pitanje kakve se konkretno promjene monetarne politike mogu očekivati, u kojem razdoblju i jesu li one u vezi s mjerama protiv nelikvidnosti koje je u službeni dokument sročila uža skupina Vijeća ekonomskih savjetnika pri Ministarstvu financija (riječ je o mjerama koje dijelom zalaze i u ingerencije HNB-a, op.a. ), guverner kaže da nikakva veza ne postoji i objašnjava: </p>
<p>»Promjene koje najavljujem bit će i predmet naših razgovora s Misijom MMF-a i neće dovesti ni do kakvih potresa u monetarnoj sferi. HNB cijeni svaki dobronamjeran pokušaj u rješavanju ekonomskih problema, smatramo da je takav bio i pokušaj s dokumentom o rješavanju nelikvidnosti koji je, vjerojatno zbog potrebe da bude cjelovit, zašao u ingerencije centralne banke. HNB će voditi politiku u skladu s ingerencijama i odgovornošću koju ima u skladu sa zakonom.« </p>
<p>Novi guverner ne slaže se da je monetarna politika restriktivna te navodi podatak o novčanoj masi koja je u lipnju ove godine za 13 posto veća nego godinu ranije. O stanju u poslovnom bankarstvu spominje podatke koji ukazuju na visoku likvidnost, a na pitanje kako će se novo vodstvo centralne banke postaviti prema lošim bankama, odnosno njihovu izlasku s tržišta, kazao je da će se HNB fokusirati na preventivno djelovanje. </p>
<p>»Do sada smo gasili požare, postavljali regulativu i preventivno djelovali koliko smo mogli. Sad se možemo posvetiti više prevenciji«, kazao je Čedo Maletić koji je do sada bio izvršni direktor Sektora nadzora i kontrole u HNB-u. </p>
<p>O odnosima sa MMF-om i o skorom dolasku Misije Fonda u Zagreb Rohatinski spominje da je još uvijek riječ o razgovorima na tehničkoj razini, a Vujčić dodaje da, što se tiče HNB-a, »sa MMF-om nije bilo razilaženja u ciljevima i načinu da se postignu ti ciljevi«. </p>
<p>Kako su birani članovi Savjeta </p>
<p>Zamoljen da komentira izbor članova Savjeta po stranačkom ključu guverner je objasnio da je neformalno bio konzultiran u vezi s izborom neovisnih stručnjaka u Savjet te da je i sam predložio nekoliko stručnjaka vodeći se njihovim znanjem i stručnošću. »Drago mi je da je to i prihvaćeno. Preostali članovi kandidirani su u zadnji tren s obzirom na odluku da se izabere najveći mogući broj vanjskih članova Savjeta, dakle njih osam. Moj je neformalni prijedlog bio da ih bude manje, no uvjeren sam da u Savjetu neće biti podjela bez obzira na to tko je od koga predložen. Zadovoljan sam i zbog toga što su to također stručni ljudi«, kazao je Rohatinski ne spominjući imena izuzev zamjenika i viceguvernera koje on po zakonskom rješenju službeno predlaže. </p>
<p>Promjene zakona </p>
<p>U vezi s našim približavanjem EU postavljaju se novi zahtjevi pred našu ekonomsku politiku, pa onda i pred monetarnu politiku i monetarni sustav u cjelini. Dužni smo naš cijeli sustav učiniti transparentnijim. Potrebne su određene promjene zakonskih propisa i u pripremi su izmjene Zakona o HNB-u te Zakona o bankama, rečeno je novinarima. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HNB: Kuna jača već četvrti mjesec za redom</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Tečaj kune prema euru i dalje je stabilan i blago aprecirajući već četvrti mjesec zaredom te se u lipnju kretao oko razine od 7,66 kuna. Prosječni je tečaj kune prema euru u lipnju aprecirao 0,51 posto, a ojačao je i u usporedbi s prosincem prošle godine za 0,15 posto, podaci su iz srpanjskoga Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). </p>
<p>Istodobno, aprecijacija kune prema američkom dolaru u lipnju je bila još izraženija, a odražava trend jačanja eura prema dolaru prisutan posljednjih tjedana na svjetskim deviznim burzama, napominju u HNB-u. Tako je kuna u lipnju u usporedbi sa svibnjem ojačala prema dolaru u prosjeku čak 5,09 posto, odnosno 2,9 posto usporede li se vrijednosti na kraju mjeseca.</p>
<p>Tim znatnim jačanjem kune prema dolaru, međutim, navode iz središnje banke, tek je djelomično nadoknađena deprecijacija domaće valute prema dolaru zabilježena u prethodnom razdoblju. Tako je u usporedbi s prosincem lani prosječni tečaj kune prema dolaru oslabio 6,62 posto, a tečaj na kraju mjeseca 5,21 posto, koliko je probližno od početka godine i euro deprecirao prema dolaru na svjetskom deviznom tržištu.</p>
<p>Dnevni je pak efektivni tečaj kune prema košarici valuta tijekom lipnja ukupno aprecirao 1,3 posto u odnosu na kraj svibnja, a deprecirao 1,25 posto u usporedbi s krajem prosinca prošle godine.</p>
<p>Središnja je banka, u nastojanju da se donekle smanje aprecijacijski pritisci na domaću valutu, na deviznoj aukciji (23. lipnja) otkupila 89,5 milijuna eura. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Prosječna plaća u svibnju od 3151 kune 2,1 posto manja nego u travnju</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Za neto plaće u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci isplaćeno 14,2 milijarde kuna, što je nominalno 7,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju te realno 3,2 posto više. Po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), u ovogodišnjem je svibnju prosječno isplaćena neto plaća iznosila 3.151 kunu, što je za 2,1 posto manje nego u travnju, a za 7,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. </p>
<p>Promatrano po županijama, tijekom svibnja samo je u Gradu Zagrebu isplaćena prosječna plaća veća od državnog prosjeka, i to za 13,9 posto, te je iznosila 3.589 kuna. Najnižu prosječnu plaću od 2.431 kunu, odnosno 22,9 posto nižu od prosjeka Hrvatske imali su zaposlenici u Međimurskoj županiji. I dalje su uočljive razlike u rastu prosječne neto plaće po područjima privređivanja. Tako su se u svibnju prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 5.074 kune u financijskom posredovanju, što je 61 posto više od hrvatskog prosjeka, do 2.212 kuna u ribarstvu ili 29,8 posto manje od prosjeka.</p>
<p>Prosjek neto plaće viši od državnog prosjeka zabilježen je u osam djelatnosti: u financijskom posredovanju, u javnoj upravi i obrani te u obvezatnom socijalnom osiguranju, u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u obrazovanju, u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza, u rudarstvu i vađenju ruda te u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima.</p>
<p> Plaća niža od republičkog prosjeka isplaćena je u sedam djelatnosti: ribarstvu, trgovini, građevinarstvu, hotelima i restoranima, prerađivačkoj industriji, u poljoprivredi, lovu i šumarstvu te u djelatnostima poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama.</p>
<p> S prosječnom plaćom po zaposleniku do 1500 kuna evidentirano je 17 posto pravnih osoba, s plaćom od 1500 do 3000 kuna 62,8 posto pravnih osoba, a plaću višu od 3000 kuna primalo je 20,2 posto pravnih osoba. Plaću višu od 5000 kuna isplaćuje 3,5 posto pravnih osoba sa 5,9 posto zaposlenih.</p>
<p>Po područjima privređivanja nominalni rast mase neto plaća u prvih pet ovogodišnjih mjeseci prema istom lanjskom razdoblju kretao se od 16,9 posto u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom do 0,9 posto u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza. Nominalni rast zabilježen je i u financijskom posredovanju, zdravstvenoj zaštiti, društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima, u trgovini, poljoprivredi, lovu i šumarstvu, u prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju te u poslovanju nekretninama i iznajmljivanju usluga.</p>
<p>Istodobno, isplaćena masa neto plaća bila je manja u ribarstvu (27,3 posto), u hotelima i restoranima (6,9 posto) te u građevinarstvu (4,7 posto). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Povoljni krediti Zagrebačke banke poduzetnicima Šibensko-kninske županije</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Ugovor o poslovnoj suradnji i realizaciji Programa poticanja razvoja obrta, maloga i srednjeg poduzetništva u Šibensko-kninskoj županiji za 2000. godinu u srijedu su u Šibeniku potpisali ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, župan Goran Baraka i direktorica Sektora poslovne mreže Zagrebačke banke Tea Martinčić. Ugovor se odnosi na osiguravanje financijskih sredstava i kreditiranje obrtnika te malih i srednjih poduzetnika s područja ove županije pri kupnji, izgradnji, opremanju, proširenju i modernizaciji opreme, objekata i zemljišta, ali i pri unapređenju poslovanja.</p>
<p>Ministar Pecek naglasio je da navedena inicijativa predstavlja realizaciju programa hrvatske Vlade te dodao da je Vlada kao svoj prioritet postavila razvoj maloga i srednjeg poduzetništva kao potencijalno najvitalnije dijelove nacionalnog gospodarstva. »I ovaj iznimno povoljan program kreditiranja još je jedan korak u realizaciji naših planova, koji će, uvjeren sam, rezultirati novim poduzetničkim valom u Hrvatskoj«, rekao je. Korisnicima će se krediti odobravati na rok od sedam godina, uz poček do 24 mjeseca te promjenjivu kamatnu stopu do osam posto uz mogućnost da Županija na temelju svoje odluke regresira dio kamata korisniku kredita. Najniži je iznos pojedinačnog kredita 10.000 maraka, svi su krediti vezani valutnom klauzulom uz marku, odnosno euro, a otplaćivat će se u tromjesečnim ili polugodišnjim ratama.</p>
<p>Prema riječima župana Barake, ova inicijativa predstavlja pokušaj da se revitalizira malo poduzetništvo i da ono postane jedan od nositelja razvoja Županije te dodao kako vjeruje da će to brzo pokazati rezultate.</p>
<p>»Evidentna je potreba za ovakvom podrškom obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima, koja će, vjerujemo, vrlo skoro rezultirali novim zapošljavanjima, unapređenjem poslovanja i boljim pozicioniranjem na tržištu«, istaknula je Tea Martinčić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sever: Upitna opravdanost deregulacije energetskog sustava </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) smatraju kako deregulacija tržišta u elektroenergetskom sustavu, što predlaže Vlada, može imati loše posljedice na opskrbu električnom energijom i njezinu cijenu, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a Krešimir Sever. </p>
<p>Prebacivanjem proizvodnje, distribucije i naplate električne energije iz sfere državne kontrole na slobodno tržište struja bi mogla poskupjeti, a elektroenergetski sustav ući u krizu, kao što je to u SAD-u, rekao je Sever. Po njemu, upravo zbog deregulacije američki elektroenergetski sustav pokazuje u posljednje vrijeme znakove velike krize, a vodeći američki stručnjaci na polju energetike tvrde kako je SAD supersila s dalekovodnom električnom mrežom trećeg svijeta te da bi moglo doći do njezina kraha. Dodao je kako stoga tamošnja javnost traži da se s dereguliranoga ponovo prijeđe na regulirano tržište električne energije.</p>
<p> Ulaskom stranih energetskih kompanija takvi bi se problemi mogli javiti i u Hrvatskoj, ustvrdio je Sever i postavio pitanje jesu li autori Vladina prijedloga strategije energetskog razvitka o tome vodili računa. </p>
<p> Predsjednik Hrvatskog elektoenergetskog sindikata Dubravko Čorak dodao je kako unatoč isteku 30-dnevnog roka za potpisivanje novoga ugovora hrvatske Vlade i američke tvrtke Enron o gradnji kombinirane termoelektrane u Jertovcu, javnost nije obaviještena je li on i potpisan niti koje su njegove prednosti u odnosu na stari ugovor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Europska unija pobijedila Ameriku u ratu bananama </p>
<p>BRUXELLES, 19. srpnja</p>
<p> - Europska je unija u utorak pozdravila jednu od svojih rijetkih pobjeda u trgovinskom sporu sa Sjedinjenim Državama, nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) presudila da su Amerikanci u sporu izazvanom trgovinom bananama prerano nametnuli sankcije vrijedne 191 milijun dolara. </p>
<p> »Ova odluka pokazuje da se Amerikanci ne mogu ponašati kao suci, porotnici i izvršitelji. To je posao WTO-a«, izjavio je glasnogovornik EU Anthony Gooch.</p>
<p> Amerikanci su smatrali da je EU prekršila globalna trgovinska pravila favorizirajući banane iz svojih bivših karipskih kolonija, nauštrb južnoameričkih banana koje na tržište plasiraju američki giganti Chiquita i Dole Foods. </p>
<p> SAD je stoga podigao carinske stope na neke proizvode Europske unije (od škotskih kašmirskih pulovera do talijanskog sira), ali šest tjedana prije nego što je za to dobio odobrenje WTO-a. Europske tvrtke koje su tim potezom oštećene sada na američkim sudovima mogu zatražiti odštetu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Račan: Među nama nema nerješivih problema, Budiša: Ovo nam je pouka kako ne smijemo raditi </p>
<p>Na izbore za Županijski dom 2001. godine SDP i HSLS u koaliciji / Dvojica čelnika demantirala da su u nedjelju razgovarala o rekonstrukciji Vlade </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Vodstvima SDP-a i HSLS-a predložit ćemo da donesu odluku da na sljedeće izbore za Županijski dom Sabora idemo u koaliciji, isto onako kao što smo izašli na parlamentarne izbore 3. siječnja«, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare Ivice Račana i Dražena Budiše, koji su ustvrdili da odnos dviju stranaka nije opterećen nerješivim problemima, te da među njima nema većih koncepcijskih razlika i nesporazuma. Čelnici dviju stranaka sazvali su konferenciju da bi izvijestili javnost o svojim razgovorima koje su u nedjelju vodili u Budišinoj vikendici u Okiću, te razjasnili odnose u koaliciji nakon što je prošli tjedan u medijima kulminirao prvi otvoreni sukob na relaciji SDP - HSLS, zbog kojega su i uslijedile špekulacije o stabilnosti same Vlade.</p>
<p>»I unutar jedne stranke postoje razlike, a kamoli kad je riječ o koaliciji više stranaka. No, ni u HSLS-u niti u SDP-u nema bitnih oscilacija niti razlika u odnosu na našu zajedničku strategiju«, rekao je novinarima Ivica Račan, na što je Budiša dodao da Račanu treba odati priznanje zbog djelotvornog vođenja koalicijske Vlade, što nije nimalo lako. Premijer je pak istaknuo kako inzistira da se razlike koje se pojavljuju u Vladi u njoj i rješavaju, te da se one ne koriste za stranačko zaoštravanje. Prema njegovim riječima, svi u Vladi moraju pokazati više odgovornosti za njezinu stabilnost. Demantirao je medijske špekulacije da su on i Budiša u nedjelju razgovarali o rekonstrukciji Vlade, te najavio da će Vlada u rujnu razmotriti svoje djelovanje u prvih šest mjeseci, izvući pouke iz tog razdoblja te vidjeti što treba mijenjati u organizaciji rada, a tek potom eventualno i u kadrovskom pogledu. </p>
<p>Šef HSLS-a izjavio je da će od svih članova svoje stranke zahtijevati da se odgovorno ponašaju i ispunjavaju preuzete obveze, ali to traži i od drugih stranaka očekujući od njih korektno ponašanje prema HSLS-u. »HSLS i SDP udružili su se da bi pobijedili HDZ. U tome smo uspjeli i HSLS nikad nije razmatrao alternativnu politiku jer drži da su uspjeh ili neuspjeh ove Vlade uspjeh ili neuspjeh HSLS-a«, naglasio je Budiša. Na pitanje jesu li u njegovoj vikendici razgovarali o Budišinim navodnim ambicijama da uđe u Vladu, šef HSLS-a kazao je kako su tu temu apsolvirali u nekoliko sekundi. Ponovio je da je, kandidirajući se za šefa stranke, odlučio ne ulaziti u izvršnu vlast iako se mnogi članovi njegove stranke ne slažu s tim. Račan je na to dodao kako je Budiša respektabilan političar za kojega ima mjesta svugdje, pa i u Vladi. No, premijera je smetao način na koji se licitiralo Budišinim ulaskom u Vladu i zakulisne igre usmjerene na destabilizaciju Vlade, u kojima se navodilo izvore iz Vlade i HSLS-a.</p>
<p> Na pitanje koji su krugovi iz HSLS-a bili umiješani u te igre, Budiša je odgovorio da se ta stranka ne može dijeliti na grupe. Osim toga, dodao je, za Vladu ga nisu kandidirali samo članovi stranke, nego i krugovi izvan HSLS-a koji su govorili kako ne bi bilo loše da on bude ministar vanjskih poslova. U svakom slučaju, ovo nam je pouka kako ne smijemo raditi, zaključio je Budiša rekavši da bi bilo bolje da su neki prijedlozi iz HSLS-a predstavljeni najprije u stranci i Vladi, a ne javno.Komentirajući ocjenu predsjednika Stjepana Mesića o tome da koordinacija šest predsjednika stranaka ugrožava rad institucija države, Račan je kazao kako bi bilo nelogično da se čelnici stranaka ne sastaju jer je mandat od četiri godine osvojila koalicija. Što se pak tiče kadrovske politike, premijer je rekao kako postoje pritisci iz raznih krugova i zato će Vlada već na sljedećoj sjednici donijeti odluku da se javnim natječajima popunjavaju mjesta u državnoj strukturi.</p>
<p>Račan i Budiša osvrnuli su se i na inicijativu francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o summitu EU-a i država bivše Jugoslavije najesen u Zagrebu, ustvrdivši kako bi bilo logično da na tom skupu sudjeluju i zemlje iz okruženja. Budući da će na taj skup u Zagreb doći i predstavnici svih članica Europske unije, Hrvatska podupire tako ugledan sastanak. Račan je pritom istaknuo da je suvišno govoriti o neobalkanskoj integraciji jer se hrvatska vlast ne boji povratka natrag i uvijek će znati zaštititi hrvatske nacionalne interese.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Povjerenstvo za kontrolu prisluškivanja uskoro će saznati koga SZUP prati i prisluškuje </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Državno povjerenstvo za praćenje primjene mjera tajnog prikupljanja podataka, saznaje Vjesnik, trebalo bi se ponovno sastati za tjedan dana. Članovi Povjerenstva očekuju da će tada biti upoznati s konkretnim radom Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP), odnosno s imenima praćenih i prisluškivanih osoba. </p>
<p>SZUP, tajna služba Ministarstva unutarnjih poslova, može sada, nakon višemjesečne »apstinencije«, ponovo prisluškivati, jer je konačno osnovano Povjerenstvo za kontrolu njegova rada. Naime, nakon što je Ustavni sud u veljači ukinuo članak Zakona o unutarnjim poslovima, kojim je ministar unutarnjih poslova mogao samovoljno odrediti prisluškivanje, nastao je pravni vakuum. SZUP stoga nije imao zakonski temelj za prisluškivanje, na što je ministar policije Šime Lučin višekratno upozoravao.</p>
<p> Konačno je u svibnju na novi način uređen problem prisluškivanja, i to tako da ministar unutarnjih poslova, na pismeno obrazložen prijedlog šefa SZUP-a, donosi nalog za prisluškivanje, o čemu u roku od 24 sata mora obavijestiti Povjerenstvo.</p>
<p>U međuvremenu, iskrsnuli su problemi s imenovanjem članova Povjerenstva, gdje su posebno frcale iskrice između Socijaldemokratske partije (SDP) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). SDP je, naime, inzistirao da u Povjerenstvo uđu i osobe sa stranačkom iskaznicom. Ipak, u Povjerenstvo su na kraju ušli stranački neopredijeljeni Josip Kregar, bivši Vladin povjerenik za Zagreb, Ante Jelavić-Mitrović, bivši sudac Ustavnoga suda, te sudac Antun Blažinčić.</p>
<p>Poznato je da su se članovi Povjerenstva u utorak sastali s ministrom Lučinom, Đurđom Adlešić, predsjednicom saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te Franjom Turekom, ravnateljem SZUP-a. Kako Vjesnik doznaje, članovima Povjerenstva je tada predočen interni pravilnik SZUP-a, tzv. Postupovnik. Rečeno im je i da će uskoro biti upoznati sa svim vidovima rada tajnih službi (praćenjem, prisluškivanjem i drugim). Također, za tjedan dana dopustit će im se da pogledaju tehnička sredstva s kojima raspolaže SZUP. </p>
<p>Naš izvor nam je rekao i da se nada da više neće biti neovlaštenoga prisluškivanja. Međutim, pomalo je i skeptičan. Jer, kako kaže, tajne službe su u svakoj zemlji pomalo »terra incognita«, sa sklonošću da izađu iz utvrđenih okvira. (B.Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Radnici »Graditelja« štrajkaju glađu na Markovu trgu i čekaju Račana </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Radnici vinkovačkog poduzeća »Graditelj«, njih četrdesetak, prosvjedovali su u srijedu pred zgradom Vlade na Markovu trgu. Radnici su zahtijevali razgovor isključivo s premijerom Ivicom Račanom, a traže isplatu 11,5 milijuna kuna za plaće i otpremnine. Također, traže reviziju stečaja tvrtke te prihvaćanje programa njena preustroja. </p>
<p>Mario Jurić, povjerenik Akcije socijaldemokrata (ASH) za Slavoniju i Baranju, kazao je novinarima da radnici traže da se premijer Račan svojim protpisom obveže da će ispuniti njihove zahtjeve, i to najkasnije za deset dana. »Do tada ćemo štrajkati glađu na Markovu trgu«, ističe Jukić. </p>
<p>On tvrdi da su za krah »Graditelja« krivi bivši direktor Tomislav Pavelić i bivši vukovarsko-srijemski župan Rudolf König. »Ti su ljudi za vrijeme Domovinskoga rata pokrivali krovove, većina ih je bila u vojsci, a sada ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić zaobilazi njihovo poduzeće u poslovima obnove«, rekao je Jurić, ocijenivši čudnim da je »obnova u punom jeku, a nema posla za ovih 300 ljudi«. »Nismo došli rušiti Vladu, ali ako nam se ne ispune zahtjevi, cijela će Hrvatska stati na stranu tih ljudi«, zaključio je Jurić.</p>
<p> On je istaknuo kako je »Slavonija zaboravljena«, te »ako netko želi sve davati u Zagreb za to bi trebao pitati i ostale«. »Pozvao sam«, nastavio je, »sve političke stranke s područja Vukovarsko-srijemske županije da ishode rješenje za 'Graditelja', no oni se deset dana nisu izjasnili«. »Čekat ćemo Račana i pet dana ako treba, ali je očito da se u Hrvatskoj provodi politički revanšizam«, zaključio je Jurić. Podsjetimo, većini »Graditeljevih« radnika ovih dana istječe naknada sa Zavoda za zapošljavanje.</p>
<p> Do utorka poslijepodne premijer Račan nije primio predstavnike tvrtke. (A. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sindikati »Diokoma« poručili Vidoviću: Skupo ćemo prodati našu kožu! </p>
<p>SPLIT, 19. srpnja</p>
<p> - Sindikati splitskoga »Diokoma« uputili su u srijedu otvoreno pismo ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću, u kojem ga upozoravaju na katastrofalnu socijalnu situaciju u poduzeću nastalu otvaranjem stečaja. </p>
<p>»Dobivali smo razna obećanja o stečaju s preustrojem. Stečajni upravitelj Ante Ercegović, koji je potpisao otkaze, iznenada je završio u bolnici, a mi smo ostali na vjetrometini. O našim otpremninama se i ne govori, trebamo samo određenoga dana sagnuti glavu i u krdu izići iz tvorničkoga kruga. Govore nam da je otpremnina u vrijednosti jedne prosječne plaće u Hrvatskoj za nas prevelika. Jedna godina rada radnika u 'Diokomu' očito nije vrijedna osobnog dohotka u Hrvatskoj«, ističe se između ostaloga u pismu.</p>
<p>Sindikati su uvjereni da je »Diokomu« presuđeno te da će ta splitska tvrtka ubrzo biti likvidirana. »Sve nečisto gurnut će se pod tepih i nikome ništa«, kaže se u pismu, u kojem »Diokomovi« sindikati upozoravaju ministra Vidovića na probleme »maloga čovjeka«, kojega je prethodna vlast uništila dokrajčivši srednju klasu »koja je bila stup našega društva«. »Ne dopustite da 2.307 radnika i 8.000 članova njihovih obitelji budu ogorčeni građani Hrvatske«, pišu sindikati. </p>
<p>»Gospodine ministre, svjesni smo da u gospodarstvu ne cvjetaju ruže. Morate nam pomoći u ostvarenju naših prava iz rada i stečaja, a i obećali ste nam da nećemo otići praznih ruku na ulicu. Upozoravamo vas da ćemo biti prisiljeni na radikalne mjere, od kojih će svi imati štete. Ako baš moramo, skupo ćemo prodati našu kožu«, naglašava se u pismu »Diokomovih« sindikalista upućenome ministru Vidoviću. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zbog stečaja »Međimurje Visokogradnje« otkaz dobiva 740 radnika</p>
<p>ČAKOVEC, 19. srpnja</p>
<p> - Stečajni upravitelj Ivan Strbac će sa 31. srpnja otkazati ugovore o radu, odnosno donijeti rješenja o prestanku radnog odnosa za 740 zaposlenika čakovečke »Međimurje Visokogradnje«. Stečajni postupak otvoren je još 27. lipnja, a visina blokade u tom trenutku iznosila je 289 milijuna kuna. Na sastanku što ga je u srijedu organiziralo Povjereništvo SSSH Međimurske županije, istaknuto je da će službenici Zavoda za zapošljavanje sve formalnosti prijavljivanja za otpuštene radnike organizirati u upravnoj zgradi »Visokogradnje«. </p>
<p>Međimurski župan Branko Levačić odbacio je zahtjev sindikalnog povjerenika Franje Krčara da podnese ostavku zato što nisu ispunjena obećanja da će nova graditeljska tvrtka »Međimurje graditeljstvo« preuzeti poslove i radnike »Visokogradnje«. Levačić je rekao da je poduzeo sve kako bi se na novu tvrtku prenijeli poslovi, ali sve mora ići prema odredbama Zakona o stečaju. Dodao je da su osigurali funkcioniranje pojedinih gradilišta, a radnici su dobili i plaće za ožujak i travanj. Na izjave pojedinih radnika »Visokogradnje« župan je uzvratio protupitanjem - otkud u šest godina 600 milijuna kuna dubioza, gdje je i kako potrošeno 80 milijuna kuna koje je država u posljednjih godinu i pol dana uložila u »Visokogradnju«.</p>
<p>Na težinu stanja upozorili su županijski sindikalni povjerenik Franjo Veble i predsjednik Sindikata graditelja Hrvatske Stipe Kirigin, kao i glasnogovornik u prosincu prošle godine otpuštenih 236 radnika Oto Peršak. Stečajni upravitelj Strbac odbacio je Peršakove sumnje u zakonitost stečajnog postupka. Kako se na novu tvrtku budu prenosili poslovi, tako će i ona uzimati radnike kojima uskoro dolaze otkazi, zaključeno je u srijedu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U HDZ-u neće biti frakcija, tvrdi Ivo Sanader</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - U Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) neće biti frakcija, ustvrdio je u priopćenju, odaslanome u srijedu, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, opovrgavajući napise u pojedinim medijima o mogućem osnivanju frakcija u stranci.</p>
<p>Ustvrdivši kako u HDZ-u ima dovoljno prostora za pluralizam mišljenja i ideja u sklopu programske deklaracije i programskih načela, Ivo Sanader je dodao da provođenje politike prema tim načelima čini bit djelovanja svake političke stranke, pa tako i Hrvatske demokratske zajednice.</p>
<p>HDZ je bio i ostaje stranka političkoga centra, te nikakvi zaokreti u desno ili u lijevo ne dolaze u obzir, naglašava Sanader u svome priopćenju, te dodaje da je to politika koju je potvrdio i Peti sabor HDZ-a.</p>
<p>Ocijenivši da HDZ ostaje jasnom i jedinom alternativom sadašnjoj politici vladajuće koalicije šestorice, Ivo Sanader u priopćenju zaključuje da će HDZ na takvoj politici ustrajati, te tako postupno, ali ustrajno vraćati svoj ugled u hrvatskoj javnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Anto Kovačević napušta HKDU i prelazi u Račanov SDP ili Đapićev HSP?</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Napušta li saborski zastupnik dr. Anto Kovačević Hrvatsku kršćansku demokratsku uniju (HKDU)? Kako se u saborskim kuloarima moglo čuti za vrijeme prošlotjedne izvanredne sjednice Zastupničkog doma, »vitez od Bosne« Kovačević ozbiljno razmišlja o odlasku iz HKDU-a, a s tim je upoznat i predsjednik te stranke Marko Veselica. Stranke koje bi, navodno, u svojim redovima voljele vidjeti blagoglagoljiva Kovačevića su Granićev Demokratski centar i Đapićeva Hrvatska stranka prava, ali i Račanov SDP!</p>
<p>Podsjetimo, Kovačević je 1995. ušao u Sabor kao zamjenik SDP-ovca Zdravka Tomca u izbornoj jedinici Maksimir, a vrlo je često viđan u društvu mlađih SDP-ovaca - zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ministra branitelja Ivice Pančića i zastupnika Pavla Kalinića. Što se mogućnosti prelaska u DC tiče, u toj stranci priželjkuju Kovačevića kao pojačanje, a zna se da je on u prijateljskim odnosima s Matom Granićem, Vesnom Škare-Ožbolt, ali i Pavlom Miljavcem. Ipak, Kovačević je, reći će svi koji znaju njegov politički svjetonazor i filozofiju, najbliži Đapićevim pravašima. Uostalom, HKDU i HSP izašli su zajedno na siječanjske izbore, a djeluju i u zajedničkom Klubu u Saboru. Kovačević pripada modernijim pravašima, a od nekih se pravaških opcija razlikuje i po tome što se bespogovorno od prvog dana zauzimao za cjelovitu BiH.</p>
<p>»Ne mogu ništa potvrditi ni negirati. Razmišljam i o drugim oblicima svojeg političkog djelovanja, ali i o ulozi demokršćanstva u Hrvatskoj uopće«, kazao je Vjesnik Kovačević. Zna li Veselica za mogućnost da ga napustiti stranački dopredsjednik? »Veselici je sve poznato, jer ja kao njegov dugogodišnji prijatelj nemam pred njim tajne«, odgovara. Zanimalo nas je i kako bi se on, kao demokršćanin, mogao uklopiti u SDP. »Istinska socijaldemokracija i demokršćanstvo imaju mnogo zajedničkoga. Ako razmišljamo ideološki, ne zaboravimo da je socijalizam izašao iz Kristovih rana. Sjetimo se da su u Americi Latini fratri u jednoj ruci držali Bibliju, a u drugoj strojnicu boreći se za radnička prava. Kad je u pitanju socijalno pitanje, ljeviji sam od najljevijih. Točno je da s grupom SDP-ovaca imam odlične odnose, ali to ne znači da prelazim u SDP«, diplomatski će Kovačević.</p>
<p>Što je s DC-om? »Ne odlazim u DC, iako s njegovim čelnicima imam odlične odnose, a i oni imaju elemente demokršćanske orijentacije«, kaže. Nije li najlogičnije da, ako već odlazi iz HKDU-a, političku karijeru nastavi u HSP-u, upitali smo ga. »Kad je u pitanju ideja hrvatske države, ja sam pravaš i tu nema kompromisa. Ja sam za Hrvatsku kao socijalnu, demokratsku i pravnu državu čiji je suverenitet nedjeljiv, u kojoj će svi građani biti jednaki, za jednakost u bogatstvu, a ne u siromaštvu. Nisam za divlji kapitalizam, ali ni za socijalističko-utopističku uravnilovku, nego za središnji demokršćanski put. Ali očito je da demokršćanstvo još nije dovoljno prepoznatljivo u narodu«, zaključuje Kovačević. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Škare-Ožbolt: Šestorica se moraju uozbiljiti i staviti strateške interese Hrvatske ispred stranačkih </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Pozivamo koaliciju šest vladajućih stranaka da se uozbilje i da nacionalne i strateške interese Hrvatske stave ispred stranačkih, jer ovo što se trenutačno događa nisu promjene kakve su građani očekivali nakon 3. siječnja«, rekla je zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt na konferenciji za novinare u utorak. Dodala je da su ljudi očekivali rješavanje pitanja zapošljavanja, mirovina i gospodarskih teškoća, a umjesto toga javnost je zaokupljena odnosima unutar koalicije, pri čemu ne izostaju ni teške riječi. </p>
<p>»Nadamo se da će Vlada izdržati do lokalnih i županijskih izbora predviđenih za travanj ili svibanj«, rekla je Škare-Ožbolt. Na novinarski upit hoće li DC podržati Vladu ako to bude trebalo i participirati u njoj, istaknula je da bi pristali samo na sudjelovanje u vladi nacionalnog jedinstva ili nacionalnog spasa, iako smatra da još nema potrebe za takvom vlade, unatoč iskazanu nesuglasju. »Ono što su u šest mjeseci vlasti uspjeli napraviti, to je podjela na dva bloka - prvi čine SDP, HSLS i HSS, a drugi HNS, IDS i LS, s tim da su kičma prvoga SDP i HSLS, između kojih postoje stalne napetosti«, rekla je Škare-Ožbolt.</p>
<p>Na konferenciji je istaknuto da sve više tamni vanjskopolitički imidž Vlade, prije svega zbog nesređivanja stanja u obavještajnoj zajednici gdje, rečeno je, neiskusni i nestručni zamjenjuju stručne i iskusne, te zbog statusa quo na HTV-u. Kao loš primjer rada nove vlasti Škare-Ožbolt navodi i smjenu državnog tužitelja Berislava Živkovića što je, prema njenome mišljenju, pokazalo nemoć pravosudnog sustava. Istaknula je da se Državno sudbeno vijeće (DSV) pretvorilo u glasačku mašineriju, jer je prije godinu dana jednoglasno dalo podršku Živkoviću, a sad ga je smijenilo u samo dvije minute bez rasprave. Istaknula je da DC podržava izbor novoga guvernera HNB-a i nada se da će središnja banka i dalje voditi politiku stabilne kune, a pozvala je guvernera Rohatinskog da preispita stečajeve u nekim bankama, odnosno da poništi odluku o stečaju Županjske banke koja je mogla izaći iz krize.</p>
<p>Potpredsjednik DC-a Nikola Ružinski rekao je da se ugled države ruši i nepoštivanjem potpisanih ugovora s »Enronom«, »Bechtelom« i »Styrijom«. Takva praksa prijeti pretvaranjem Hrvatske u nesolidna gospodarskog partnera, što znači da će izostati strana ulaganja bez kojih nema gospodarskog oporavka zemlje. Ružinski je rekao da se DC protivi gradnji brze ceste Zagreb - Split, jer je autocesta jedino trajno rješenje koje će riješiti prometne kolapse u turističkoj sezoni, a smatra i neprihvatljivim argument da se autocesta ne bi isplatila. Dodao je da DC predlaže da se pri Vladi osnuje poseban ured za strana ulaganja. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sindikalci Slobodne Dalmacije u Vladi: Rješenje u rujnu? </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja </p>
<p> - Još je neizvjesna sudbina Slobodne Dalmacije, ali uskoro se očekuje izlazak iz krize. Nakon poništene privatizacije, sanacija ili stečaj s preustrojem dvije su varijante rješenja višemjesečne agonije splitskog dnevnika, s tim da se Vlada zauzima za drugu varijantu. Kriza bi trebala biti riješena do kraja rujna. O tome su s predstavnicima Sindikata Slobodne Dalmacije u srijedu u Banskim dvorima razgovarali potpredsjednici Vlade Željka Antunović i Slavko Linić. U Vladinom priopćenju stoji da su i dalje otvorene dvije varijante rješenja krize - sanacija ili stečaj s preustrojom, o čemu bi trebalo biti odlučeno na Skupštini dioničara u rujnu. »Razmjenom stavova o problemima i mogućim izlazima iz krize dogovoreno je da do rujna bude riješena sudbina Slobodne, s tim da je Vlada sanaciju ocijenila kao nerealnu. Pristanak vjerovnika sada je ključan preduvjet preustroja. Vlada je tako od Uprave do rujna zatražila izvještaj o toku pregovora s bankama koji bi trebao biti gotov do Skupštine dioničara koju će sazvati Nadzorni odbor«, izjavio je za Vjesnik član sindikalnog Povjerenstva u Splitu Ivica Profaca. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Pančić: Iskreno bih se zabrinuo kada bi me podržavali pojedinici iz braniteljskih udruga</p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić izjavio je to za svoga posjeta Splitu, dodavši da će se uskoro znati imena pojedinaca koji manipuliraju braniteljima / Novi zakon o braniteljima neće ukinuti povlastice na uvoz automobila i carinske olakšice, već će se ta prava stupnjevati u skladu s invalidnosti / Uskoro izvješće policije o radu splitske Hvidre, »iako već sada mogu tvrditi da sam bio u pravu kada sam je nazvao mafijaškom organizacijom«</p>
<p>SPLIT, 19. srpnja</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić kazao je u srijedu na konferenciji za novinare u Splitu da je zadovoljan zauzimanjem gradskih i županijskih vlasti u rješavanju problema hrvatskih branitelja. Pančić je rekao da teško gospodarsko stanje u Hrvatskoj diktira rješavanja problema branitelja, ističući da je situacija posebno teška u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli. Govoreći o stambenom zbrinjavanju branitelja, ustvrdio je da postoji »velika jagma za stanovima«, ali da Ministarstvo trenutačno raspolaže samo sa četiri slobodna stana, u koja se nitko ne želi useliti, jer su u Popovači. </p>
<p>»Nacrt zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ima odredbu prema kojoj bi se stanovi dodjeljivali prema mjestu prebivališta u trenutku agresije«, kazao je Pančić i dodao da se to moglo učiniti i ranije. Kao najveći problem u zbrinjavanju branitelja, istaknuo je nezaposlenost. Osvrnuvši se na česte napade i optužbe koje mu upućuju predstavnici pojedinih braniteljskih udruga, Pančić je rekao da bi bio iskreno zabrinut kad bi ga »ti i takvi podržavali«. Istaknuo je da se Ministarstvo zauzima za uspostavljanje partnerskog odnosa s braniteljima i njihovim udrugama, ali da se partnerstvo ne može ostvariti s pojedincima koji zbog osobna materijalnog probitka ucjenjuju Vladu, postavljajući joj ultimativne zahtjeve. </p>
<p>»Vjerujte da se iza takvih ultimatuma ne krije briga za branitelje, već najčešće briga za osobnu korist«, rekao je Pančić, poručivši da će javnost ubrzo biti upoznata s imenima pojedinaca koji manipuliraju problemima branitelja. »Vi u Splitu vrlo dobro znate tko je što radio svih ovih godina, kako su nastajala poduzeća i kako su poslovala«, rekao je Pančić i dodao da bi istog časa dao ostavku kad bi ga »takvi ljudi hvalili i podržavali«. Novinare su zanimali rezultati policijske istrage oko nezakonita poslovanja splitske Hvidre koju je Pančić nazvao »mafijaškom organizacijom«. Rekao je da su Financijska i Kriminalistička policija odradile velik dio posla te da će ubrzo upoznati Ministarstvo s rezultatima istrage, »iako već sad mogu tvrditi da sam bio u pravu«. »Ako istraga potvrdi moje sumnje, ne očekujem da mi se itko od prozvanih ispriča«, rekao je. </p>
<p>Ministar je tokom prvog službenog posjeta Splitu sudjelovao i u radu okruglog stola, na kojem se raspravljalo o novom nacrtu zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Okrugli stol organizirala je udruga dragovoljaca HRM-a, a budući da se pozivu nisu odazvale najjače udruge (UHVDR, UHDDR, UHBDDR i HVIDRA), novinare je zanimalo zašto je nacrt novog zakona predstavljen samo »odabranim udrugama branitelja«. Pančić je uzvratio da on odlazi tamo gdje ga pozovu, što će činiti i u buduće. </p>
<p>»Ministarstvo nije organizator okruglog stola u Splitu, već samo koordinator. Da me pozvala bilo koja udruga, sigurno bih se odazvao«, rekao je Pančić i dodao da će Ministarstvo uskoro organizirati sastanak u Zagrebu s predstavnicima udruga na nacionalnoj razini, na kojem će se raspravljati o novom zakonu. Na okruglom stolu u Domu HV-a na Poljudu, Pančić je kazao da se novim zakonom neće ukinuti povlastice na uvoz automobila, porez na osobni dohodak i carinske olakšice, nego će se ta prava stupnjevati u skladu s visinom invalidnosti. </p>
<p>Ministar Pančić sastao se s gradonačelnikom Splita Ivanom Škarićem i splitsko-dalmatinskim dožupanom Nediljkom Ercegom, s kojima je razgovarao o rješavanju problema hrvatskih branitelja. Pančić je izrazio zadovoljstvo što se ta pitanja u Splitu kvalitetno rješavaju, ponovivši da bez saniranja gospodarskih teškoća ne može biti većih pomaka u rješavanju problema branitelja. Gradonačelnik i dožupan izvijestili su Pančića o dovršetku radova na jednoj od triju zgrada na području Glavina u Splitu, u koju bi se ubrzo trebala useliti prva skupina branitelja. Gradska i županijska vlast pomagale su braniteljima onemogućujući deložacije, rekao je Škarić, istaknuvši da je Grad dodijelio nekoliko stanova braniteljima. </p>
<p>Kao najveći problem navedena je vrlo visoka cijena zemljišta u Splitu, pa se tako četvorni metar u Rijeci plaća 100 maraka, a četvorni metar u Splitu čak i 1.000 maraka. Dožupan Erceg upozorio je ministra na alarmantnu brojku od 5.000 nezaposlenih branitelja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kazavši da je njihova egzistencija ozbiljno ugrožena. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Liović i Perković: Novi zakon ukida mnoga prava branitelja i invalida </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Zajednice županijskih zajednica hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) Marinko Liović i predsjednik Izvršnog odbora Hvidre Ivica Perković kritizirali su u srijedu na konferenciji za novinare nacrt novog zakona o pravima hrvatskih branitelja. Ocijenili su da se njime ukida većina prava branitelja i invalida Domovinskog rata, unatoč stavu da se stečena prava stradalnika Domovinskog rata ne umanjuju. Ili premijer ne zna što se događa u Ministarstvu hrvatskih branitelja ili nije govorio istinu kad je javno rekao da se prava stradalnika neće ukidati, rekao je Liović.</p>
<p>U nacrtu zakona, uz niz pravnih presedana i nejasnoća, ukidaju se ili reduciraju mnoga prava koja su dosad imali invalidi, poput ukidanja povlastica na uvoz automobila, prava na kupališno liječenje, gardijskog dodatka, plaćanje poreza i prireza, ustvrdio je. Nejasni su i rokovi za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, iako je oko 1.400 stanova u gradnji konzervirano, kaže Liović. On je najavio da će Hvidra na svim razinama raspravljati o nacrtu zakona i uputiti svoje mišljenje u kojem će tražiti da se zadrže dosadašnja prava. Tražit će se i prava za dragovoljce koji su pristupili Oružanim snagama do međunarodnog priznanja Hrvatske.</p>
<p>Prema riječima Perkovića, riječ je o »najvećoj provokaciji«. Dodao je da su mogući prosvjedi branitelja i invalida ako se takav zakon prihvati. Istaknuo je da ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić nije ništa korisno učinio za invalide i branitelje te da ih je Pančić uvrijedio izjavom da je Hvidra »mafijaška organizacija«. Nacrt zakona o pravima braniteljima bit će vjerojatno odbačen u Saboru, jer u Vladi i Saboru ima ljudi koji će cijeniti naše zasluge u Domovinskom ratu, istaknuli su čelnici Hvidre. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Račan: Poštivat ćemo ugovor s Enronom iako je nepovoljan </p>
<p>Premijer se nije složio s Reutersovim komentarom otprije nekoliko dana da je Vlada ispunila očekivanja međunarodne zajednice na vanjskom, ali ne i unutarnjem planu. Istaknuo je kako se u dijelu medija u Hrvatskoj vodi kampanja kojom se hoće stvoriti mišljenje da Vlada presporo vuče poteze u pogledu demokratizacije i gospodarskog otvaranja, te da Hrvatska zato može biti kažnjena od međunarodne zajednice. Posebno ga je zasmetalo što Reuters kao argument navodi i raskid ugovora s Enronom o gradnji termoelektrane Jertovec, rekavši kako će ga Vlada poštivati iako on nije najpovoljniji za Hrvatsku.</p>
<p> Sugerirali smo da se sporna pitanja pokušaju riještiti dogovorom između Hrvatske elektroprivrede i Enrona. Tako je i potpisan protokol u Houstonu, ali ga se različito interpretira, izjavio je Račan. Naglasio je kako je Vlada odbila pritiske da arbitrira jer je to stvar pregovora između HEP-a i Enrona. Ali, ako oni propadnu, nećemo razvrgnuti nepovoljni ugovor koji je pod sumnjivim okolnostima potpisala Tuđmanova vlast, nego ćemo ga, kao i druge preuzete obveze, poštivati, dodao je premijer.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Matica iseljenika: Točno, za djecu iseljenika treba 100 dolara depozita </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Djeci hrvatskih iseljenika, koja već tradicionalno dolaze na ljetovanje na jadransku obalu, Matica iseljenika na čelu s novim predsjednikom Borisom Marunom od ove je godine uvela depozit od 100 dolara, koji im treba biti vraćen ostanu li do kraja predviđenoga trotjednoga boravka, od 15. srpnja do 4. kolovoza. Na takvu odluku Maruna se odlučio zbog navodno lošeg iskustva dosadašnjih godina, kada su djeca odlazila u posjet rodbini prije završetka »radne akcije«.</p>
<p>»Ne radi se ni o kakvom prisiljavanju djece da ostanu na otoku mimo svoje volje. Projekt obnove domovine 'Taskforce' održava se već osmu godinu i okuplja mlade porijeklom iz Hrvatske sa svih kontinenata. Ove se godine akcija organizira pod motom 'Spašavamo otoke'«, kaže za Nives Antoljak, voditeljica ureda za kulturu pri Matici iseljenika. Ona dodaje i da je to jedan od najkreativnijih projekata koji financira Matica iseljenika.</p>
<p>»U ta tri tjedna organiziramo predavanja, učenje jezika, dramsku radionicu i izlete, pa je prava šteta da - zbog velikoga interesa mladih kojima to nije omogućeno - mladi koji su došli ne ostanu do kraja programa«, naglašava na kraju Nives Antoljak.</p>
<p>»To je bio i moj prijedlog i ja podržavam tu odluku. Prije se događalo da djeca odu ranije i zauzmu mjesto drugoj djeci koja bi tu boravila tri tjedna», kaže za Vjesnik dosadašnji predsjednik Matice iseljenika Ante Beljo, dodajući da je projekt obnove domovine krenuo na njegovu inicijativu još 1992. godine.</p>
<p>Nakon Pule, Skrada, Dubravice, Skradina i Ugljana djeca hrvatskih iseljenika ove će godine u Galovcu pokušati zaštititi taj stari otočić od erozije pravljenjem zaštitnoga zida oko njega. (A. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Dodatak od 100 kuna i šest posto ulazi u mirovinu! </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Dodatak od 100 kuna i šest posto na mirovinu iz lipnja 1998. godine od 1. siječnja 2001. bit će uključen u mirovinsku osnovicu. To će biti prvi korak u usklađivanju mirovina shodno odluci Ustavnog suda, najavio je u srijedu ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović poslije sastanka s predstavnicima umirovljenika. Uz to, umirovljenici će od tog datuma dobiti i povećanje mirovina, kako je to bilo predviđeno Prijedlogom zakona o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. No, to više neće biti povećanja u rasponu od 14 do 20 posto, nego u postocima na ukupan iznos mirovine s dodatkom, pri čemu je bitno naglasiti da masa novca koju država planira odvojiti za povećanje mirovina ostaje ista. Naime, bez obzira što će postoci povišenja mirovina biti manji od dosad predviđenih, država će u prvoj godini primjene zakona, koji je nedavno prošao prvo saborsko čitanje, izdvojiti između 2,1 i 2,3 milijarde kuna.</p>
<p>»Dogovorili smo se i da se država obveže da će u usklađivanju mirovina pratiti rast BDP-a i dodatno obeštećivati umirovljenike. Svjesni smo da predloženim mjerama nisu uklonjenje sve razlike u visinama mirovina, što bi se usklađivanjem mirovina u budućnosti moglo rješavati«, istaknuo je ministar Vidović. Prema njegovim riječima, radna skupina Ministarstva rada, u koju su uključeni i predstavnici umirovljenika, ovih će dana nastaviti s izradom računica novih postotaka povišenja mirovina. Kako se bliže godišnji odmori, drugo čitanje tog zakona, dodao je, ne treba očekivati prije listopada.</p>
<p>Ministar Vidović vjeruje da će onima koji su u mirovinu otišli prije 1994., izračun donijeti ipak nešto veći porast mirovina nego što je to trebalo biti prema predloženome zakonu. Također, oni će ostvariti nešto veći porast mirovina od umirovljenika koji su to postali kasnije, čime će se barem približno otkloniti razlike u visini mirovina, nastale zbog izmjena propisa.</p>
<p>»Zadovoljni smo postignutim, no napravili smo tek jedan korak nabolje. To nije i jedini korak na koji računamo«, prokomentirao je postignuti dogovor predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nahtigal. I predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski izrazio je zadovoljstvo činjenicom da će i sadašnji dodatak ući u mirovinsku osnovicu, jer će se mirovine time »približiti stvarnim razlikama u visini mirovina iz različitih razdoblja«. Predsjednik Društva »Hrvatski umirovljenik« Ivan Maričić dodao je, pak, da se razgovaralo i o mogućnosti povećanja granice minimalnih mirovina i mirovina na koje se ostvaruje zaštitni dodatak, kao i najviših graničnih mirovina, ali o tome zasad nije postignut nikakav dogovor.</p>
<p>Što će odluka o uključivanju dodatka od 100 kuna i šest posto značiti za umirovljenike? Uzmimo za primjer današnju obiteljsku mirovinu od 935 kuna na temelju koje smo i prije mjesec dana računali efekte zakona o povećanju mirovina. Bez odluke o uključivanju dodatka u mirovinu, uz pretpostavku da je riječ o osobi umirovljenoj prije 1994. godine, ta bi mirovina iznosila 1122 kune. Prema sadašnjim propisima, pravo na dodatak, koji u ovome slučaju iznosi 156 kuna, umirovljenik bi imao do početka 2003. godine.
No, s uključivanjem dodatka u mirovinu, ona će najprije narasti na 1091 kunu, čemu treba pribrojati dodatno povećanje koje treba izračunati radna skupina Ministarstva rada. Kad bi to za umirovljenika koji je umirovljen prije 1994. godine bilo i samo 15 posto povećanja (u odnosu na dosad predviđenih 20 posto), to bi značilo dodatne 163 kune, odnosno 1254 kune ukupne mirovine.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Država neće klubovima oprostiti dugove, Iveković ponavlja: Pljenidba!</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Izaslanstvo Hrvatskog nogometnog saveza te predstavnici klubova - Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka u srijedu su o stanju u nogometu razgovarali u Vladi s njezinim potpredsjednikom Slavkom Linićem. Raspravljalo se o rješenjima nastale situacije u nogometu nakon akcija kriminalističke policije, te o dugovima i blokiranim klupskim računima. Na konferenciji za novinare održanoj u HNS-u nakon sastanka u Vladi, rečeno je kako je Linić istaknuo da država neće ulagati u klubove, dakle neće ih niti donirati niti sanirati. Savjetnik u HNS-u Ante Pavlović izjavio je da će se klubovi morati obratiti svojim vjerovnicima i s njima rješavati pitanje dugova, dodajući kako je na sastanku istaknuto da država klubovima neće odbiti poreze, odnosno sanirati njihove dugove. Ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Ivan Iveković smatra da je jedino rješenje naplata poreza svim zakonskim sredstvima, a o oprostu dugova uopće nema govora. Vjerojatno će, rekao nam je, doći do prisilne naplate, pri čemu je krajnji porezni obveznik svaki igrač koji je od kluba dobio novac. Stoga se, tvrdi Iveković, Porezna uprava može naplatiti zapljenom imovine igrača, pa tako primjerice svaki od njih za početak može ostati bez automobila. Novac za plaćanje poreza klubovi mogu igračima odbiti od plaće ili od novca zarađenog prodajom igrača. Dok se porez ne plati, klubovima će biti blokirani računi. (B. O., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Privatni naftaši odustali od blokade </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Privatni naftaši odustali su u srijedu od najavljene blokade Markova trga. »U razgovoru s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem postignut je dogovor da Vlada na sljedećoj sjednici razmotri naše zahtjeve. A oni se odnose na oslobađanje od carina, izmjenu standarda kvalitete naftnih derivata, te na ukidanje obveze prema kojoj privatnici moraju posjedovati skladišta zapremine po 1000 prostornih metara za svaku vrstu goriva«, izjavio je nakon sastanka s ministrom predsjednik Kriznog štaba Udruge poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima Šime Vrbat. Dodao je da bi se na taj način postiglo tek privremeno rješenje do potpune regulacije pitanja uvoza i prodaje naftnih derivata na tržišnim osnovama. Prema Vrbatovim riječima, ovog tjedna privatni naftaši sastat će se s predsjednikom Uprave Ine Tomislavom Dragičevićem. Prema riječima članova Udruge, za odluku o blokadi prilaza Markovu trgu pričekat će ishod sjednice Vlade, koja bi sljedeće srijede trebala raspravljati o njihovim zahtjevima. (M. Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Ćosić: Da, razgovarao sam s Blaškićem, a zbog nekoliko sam razloga inzistirao da ode u Haag</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Dr. sc. Krešimir Ćosić, ravnatelj Instituta za obrambene studije koji je prije četiri godine, u doba kad je Tihomir Blaškić odlazio u Haag, bio zamjenik hrvatskog ministra obrane, potvrdio je u pisanoj izjavi Vjesniku da je tada razgovarao s Blaškićem. </p>
<p>Naime, Ćosić je na zamolbu novinara Vjesnika u srijedu redakciji dostavio pisanu izjavu u povodu objavljenih stenograma sastanka iz 1996. na kojem se govorilo o odlasku generala Blaškića u Haag, kao i napisa u tjedniku Nacional i u dnevniku Jutarnji list. Na tom sastanku potkraj ožujka 1996., kako je objavljeno, bili su zamjenik ministra obrane, general-pukovnik Ćosić, zatim general-bojnik Tihomir Blaškić, te generali Miljenko Crnjac i Ljubo Ćesić Rojs. </p>
<p>U pisanoj izjavi Ćosić navodi: »Da, razgovarao sam tada, 28. ožujka 1996. godine kao zamjenik ministra obrane s generalom Tihomirom Blaškićem. Nekoliko je razloga zbog kojih sam inzistirao da general Blaškić ide u Haag. Prvo, suradnja s Haagom bila je i bit će obveza hrvatske državne politike, bila je to realnost, isto tako i naša obveza i početkom 1996. godine.</p>
<p> Drugo, osobno sam čvrsto vjerovao, kao što i danas vjerujem, da general Blaškić nije kriv. Treće, iz tadašnje perspektive, nekoliko mjeseci nakon završetka rata na prostorima bivše Jugoslavije, nije bilo nikakvog razloga ne vjerovati i nadati se Blaškićevom skorom povratku iz Haaga i njegovoj uspješnoj obrani. Nažalost, bila je to samo iluzija«. </p>
<p>»I na kraju, da bi se razumjele tadašnje okolnosti, morate sagledati izvode iz tiska u to vrijeme, mnogobrojne izjave i snažne pritiske predstavnika međunarodne zajednice i Haaškog tribunala glede Blaškićevog odlaska u Haag. Indirektna i hijerarhijska odgovornost za sveukupan kaos na prostorima Bosne i Hercegovine nije i ne može biti vezana uz jednog generala, vojnika i profesionalca. Ona pripada sveukupnim okolnostima koje su tada vladale na prostorima bivše Jugoslavije ali i u međunarodnoj zajednici«, stoji na kraju izjave Vjesniku dr. sc. Krešimira Ćosića. Poslao nam je i svoju izjavu objavljenu u medijima u veljači ove godine, u kojoj također tvrdi da Blaškić nije kriv i da je drakonski osuđen, kao i da je njegov odlazak bio znak spremnosti za suradnju na provedbi Daytona i uključenja u Partnerstvo za mir. (M. Barišić)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Predsjednik Mesić primio Paragu</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u srijedu u svom uredu predsjednika Hrvatske stranke prava 1861 Dobroslava Paragu.</p>
<p> Nakon sastanka Paraga je izjavio novinarima da ga je predsjednik Mesić primio kao predsjednika jedne od političkih stranaka koja sudjeluje u obnašanju vlasti na lokalnoj razini. »Predsjedniku Mesiću sam izrazio punu potporu u raščišćavanju velikih afera koje potresaju Hrvatsku, njegovim naporima i nastojanjima u približavanju Republike Hrvatske demokratskim standardima i visokorazvijenim zemljama svijeta«, istaknuo je predsjednik HSP-a 1861 Paraga. Napomenuo je da je predsjedniku Mesiću prenio ponudu jedne od vodećih odvjetničkih kuća i utjecajnih lobističkih organizacija u SAD-u koje su voljne poraditi na promociji hrvatskih gospodarskih interesa kod Vlade i američkih korporacija glede ulaganja kapitala u Hrvatsku na području telekomunikacija, naftne industrije, plinofikacije i drugih područja za koja bi Hrvatska mogla biti zainteresirana.</p>
<p> Bilo je riječi i o nekim pravnim i sudskim postupcima koji su još uvijek neriješeni u našoj zemlji, ali nakon smjene državnog odvjetnika RH predsjednik Mesić je izrazio nadu i očekivanje da će se sudski proces i afere koje su bile u ladici riješiti, istaknuo je predsjednik HSP 1861 Dobroslav Paraga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Knin neće ostati bez Hrvatske vojske, ali postoje dvije koncepcije preustroja MORH-a</p>
<p>Kazao je to ministar obrane Jozo Radoš u Kninu na obilježavanju 9. obljetnice Trećeg zbornog područja / Vrijednosti Domovinskog rata ne smiju se zaboraviti, jer je u tom ratu ostvaren san mnogih generacija / HV ostaje u Kninu, ali je otvoreno pitanje zapovjedništva / Po prijedlogu MORH-a, zapovjedništvo bi ostalo u Kninu, dok bi po prijedlogu Glavnog stožera zapovjedništvo trebalo biti u Splitu / Odluku o tome donijet će Sabor i Predsjednik države </p>
<p>KNIN, 19. srpnja </p>
<p> - Treće zborno područje ima svoje mjesto i ulogu u Hrvatskoj vojsci, a ono će pronaći i novi put u sklopu preustroja Ministarstva obrane. Vrijednosti Domovinskog rata ne smiju se zaboraviti, jer je u tom ratu ostvaren san mnogih generacija. Domovinski rat nije samo povijesna, već trajna vrijednost u kojoj moramo tražiti i put do nove organizacije Oružanih snaga priključivanjem međunarodnim vojnim integracijama. Moramo nastojati da naše Oružane snage budu jamstvo sigurnosti mirnog života naših ljudi te da budu na usluzi civilnim i političkim vlastima. Znat ćemo spojiti tradiciju naše nedavne prošlosti i orijentaciju da zemlju uklopimo u suvremeni svijet. </p>
<p>Istaknuo je to ministar obrane Jozo Radoš u srijedu na svečanosti u povodu obilježavanja devete obljetnica osnutka Trećeg zbornog područja, bivšeg Zapovjedništva obrane sjeverne i srednje Dalmacije. Ministar Radoš se zahvalio svima koji su položili život za obranu domovine.</p>
<p> O povijesnom putu Trećeg zbornog područja govorio je Mirko Šundov, zapovjednik Zbornog područja Knin. On je naveo niz akcija koje su se odvijale na tim prostorima, a koje su označile prekretnicu u dotadašnjem načinu ratovanja. Šundov je posebice naglasio da je 1.000 pripadnika tog zbornog područja poginulo, a više tisuća ih je ranjeno za vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p> Zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general bojnik Damir Krstičević je istaknuo da je ulaskom u Partnerstvo za mir učinjen prvi korak do ulaska u NATO. »Pred nama je niz kompleksnih zadaća kako bi postali brojčano mala, ali jaka i učinkovita vojska«, kazao je. Naglasivši da se ne smije dopustiti da se svi naši uspjesi zaborave, kao i ljudi koji su najzaslužniji za slobodu koju uživamo, Krstičević je poručio da moramo štititi dignitet i tekovine Domovinskog rata«. </p>
<p> Prije svečane akademije kojoj su nazočili i Ante Gotovina, isnpektor HV-a i nekadašnji zapovjednik Kninsko-zbornog područja, Vid Stipetić, zapovjednik HRM-a, bivši zapovjednici kninskog područja Petar Šimac i Mate Viduka, zadarski župan Šime Prtenjača i kninski gradonačelnik Josip Odak, položeni su vijenci ispred središnjeg križa u spomen na poginule hrvatske branitelje. </p>
<p>Nakon svečanosti, novinari su zamolili ministra Radoša da prokomentira navode po kojima bi Knin trebao ostati bez vojske.</p>
<p>»Hrvatska vojska će svakako ostati u Kninu. Međutim, ostaje otvoreno pitanje zapovjedništva. Po prijedlogu Ministarstva obrane, zapovjedništvo bi ostalo u Kninu, dok bi po prijedlogu Glavnog stožera zapovjedništvo četvrtog korpusa trebalo biti u Splitu. Oba će ta prijedloga doći na saborske klupe. Sabor je mjesto koje će o tome donijeti odluku, a prije njega o tome će raspravljati Vlada«, kazao je Radoš, ponovivši da će konačnu odluku o novom ustrojstvu donijeti Sabor i Predsjednik države u skladu s ustavnim ovlastima.</p>
<p>Na upit koliko to što je on stranačka osoba utječe na rad Ministarstva, Radoš je kazao da »ne može biti drugačije, ali da to nije razlog politizaciji«. »Politizacija je zapravo posebna podobnost. Ona može biti neki grupni odnos, zavičajni klub ili rođaki odnos, koji svaki na svoj način može biti zloupotrijebljen. Lijek protiv politizacije nije izbacivanje stranaka, već je lijek u demokratskom i parlamentarnom nadzoru«, dodao je Radoš. Šibenik ima velike šanse da već na jesen dobije nekoliko vojnih objekata koje je Grad zatražio prije nekoliko godina, saznali su novinari. </p>
<p>Ministar obrane se na radnom sastanku susreo s predstavnicima Zbornog područja Knin te obišao zrakoplovnu bazu u Zemuniku. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Virtualna poliklinika brinut će o zdravlju 12.000 otočana i 500.000 turista </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Virtualna poliklinika na cresko-lošinjskom arhipelagu početak je informatizacije zdravstva koja bi, ako se projekt pokaže uspješnim, trebala zaživjeti na drugim otocima te u teže dostupnim područjima Hrvatske, primjerice Lici i Gorskom kotaru. Istaknuto je to u srijedu na prvom radnom sastanku u okviru Predsjednikove Radne skupine za informatizaciju Hrvatske, održanoj u Općoj bolnici »Sveti Duh« u organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH).</p>
<p>»Cilj informatizacije u zdravstvu je poboljšati specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu na otocima uz pomoć telemedicine«, rekao je predsjednik AMZH-a dr. Asim Kurjak. Budući da je klasični način organiziranja takve zdravstvene zaštite na otocima izuzetno skup, odlučeno je da se potpuna zdravstvena zaštita otočanima i turistima pokuša pružiti kroz virtualnu polikliniku, odnosno kroz komunikaciju bolesnika, liječnika opće prakse i specijalista putem Interneta. Projekt je zamišljen tako da se Internetom šalju podaci o bolesniku i njegova povijest bolesti, EKG, laboratorijski podaci, UZV snimke te snimke digitalnom kamerom, a specijalisti iz »Svetog Duha«, bolnice »Magdalena«, Stomatološkog fakulteta i Klinike za ortopediju na Šalati poslali bi nazad svoja stručna mišljenja.</p>
<p>U projekt bi bili uključeni stanovnici Cresa, Lošinja, Velih i Malih Srakana, Suska, Unija i Ilovika, što je oko 12.000 osiguranika, objasnila je dr. Anamarija Margan, voditeljica specijalističke internističke ordinacije na Cresu. To bi omogućilo i bolju zdravstvenu zaštitu turistima kojih je lani na tom arhipelagu bilo oko 350.000, a ove ih se godine očekuje više od pola milijuna! Mnogi od njih dolaze iz bogatih zapadnih zemalja i očekuju najbolju moguću zdravstvenu skrb. </p>
<p>U prvoj fazi projekta, a svaka traje tri mjeseca, razvijala bi se programska podrška za virtualnu polikliniku. U drugoj bi se tome pridodali medicinski elementi, u trećoj bi počeo eksperimentalni rad s dva specijalista, a u četvrtoj bi bilo uključeno već pet do deset specijalista, sustav bi se finalno dorađivao, a počeli bi se i procjenjivati rezultati. Voditelj projekta doc. Sven Lončarić s Fakulteta elektronike i računalstva rekao je da u krajnjoj fazi predviđaju da bi čak i sami bolesnici tražili stručan savjet specijalista izvan otoka.</p>
<p>Na šest otoka tog arhipelaga bilo bi raspoređeno desetak kompjutora, postojeća računala u bolnicama koje bi surađivale s virtualnom poliklinikom bi se »ojačala«, a EKG nalazi bi se, primjerice, mogli slati 24 sata na dan u »Magdaleninu« bazu podataka, rekao je Kurjak. Zamjenik ministrice zdravstva dr. Rajko Ostojić rekao je da Ministarstvo podupire taj projekt, no da smatra da treba uskladiti hrvatsku legislativu sa svjetskom o tajnosti podataka koji će se prenositi elektronskom poštom. Dr. Mirando Mrsić, član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), predložio je da se za projekt koristi postojeća računalna mreža HZZO-a, jer ona ima kompjutore u svim ispostavama, a nema linkove na webu, što omogućava zaštitu bolesničkih podataka.</p>
<p>Stručnu suradnju je u ime svoje klinike ponudio i dr. Ivan Fattorini, ravnatelj zagrebačke Klinike za dječje bolesti, a prof. Stipe Orešković, inače voditelj projekta Svjetske banke, rekao je da treba učiti i na iskustvima onih koji nisu uspjeli informatizirati svoju zemlju, a takvih je mnogo.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000720].
|
