NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000219].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 231329 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, prisegnuo na Markovu trgu!</p>
<p>Djelujmo već od danas tako da Hrvatska što prije postane članicom Europske unije i NATO saveza / Uložit ću sve svoje sposobnosti, svoju snagu i um da učinimo Hrvatsku boljom i drugačijom, istaknuo je Mesić</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Polaganjem svečane predsjedničke prisege, Stjepan Mesić u petak je i službeno postao hrvatskim predsjednikom. Mesić je prisegnuo pred predsjednikom Ustavnoga suda dr. Smiljkom Sokolom. Ustoličenju hrvatskog predsjednika su na prepunome Trgu prisustvovali mnogi dužnosnici svih triju vlasti, Mesićeva obitelj, njegovi protukandidati na predsjedničkim izborima i članovi Izbornog stožera, javni i kulturni djelatnici, crkveni velikodostojnici, predstavnici nevladinih udruga, sindikata te veliki broj građana.</p>
<p>Inauguracija hrvatskoga predsjednika istodobno je bila i najveći međunarodni skup u Hrvatskoj od stjecanja državne neovisnosti.</p>
<p>Svečanost je trajala petnaestak minuta. Stjepan Mesić je u pratnji supruge Milke došao pješice iz smjera Banskih dvora. Hodajući crvenim sagom, prošao je pokraj počasne bojne Prvoga gardijskog zdruga te se uspeo na pozornicu. Mesić nije nosio lentu. Potom je dr. Smiljko Sokol protokolarno izvijestio da je na izborima 24. siječnja i 7. veljače, kao kandidat HNS-a, pobijedio Stjepan Mesić. </p>
<p>Potom je Mesić, držeći lijevu ruku na Ustavu, a desnu podignutu izgovorio tekst prisege sa završnim riječima: »Tako mi Bog pomogao«. Predsjedniku je prvi čestitao dr. Sokol, potom supruga Milka, a poslije kćerke Dunja i Saša i unuci. Novom hrvatskom predsjedniku su čestitali i brojni dužnosnici te osobe iz javnoga života. Među čestitarima je posebno zapažen general Ljubo Česić-Rojs, koji je s Mesićem oštro polemizirao tijekom izborne kampanje.</p>
<p>Stjepanu Mesiću su prije svih čestitali Zlatko Tomčić, Ivica Račan, dr. Katica Ivanišević, Marijan Ramušćak, potpredsjednici Vlade, ministri i predsjednik Državnog sudbenog vijeća Ante Potrebica. Čestitke je primio i od nadbiskupa Josipa Bozanića, mitropolita Srpske pravoslavne crkve Jovana Pavlovića, predsjednika Židovske općine dr. Ognjena Krausa, predsjednika Mešihata Islamske zajednice Ševka Omerbašića te brojnih stranačkih i sindikalnih predstavnika. Predsjednik se nakon vrlo brojnih i dugotrajnih čestitki uputio na prijam u palaču Dverce, nedaleko od Markova trga.</p>
<p>Predsjednički mandat Stjepana Mesića traje pet godina.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Inauguracijski govor Stjepana Mesića, hrvatskoga predsjednika</p>
<p>Građani Republike Hrvatske,</p>
<p>Cijenjeni gosti i uzvanici iz zemlje</p>
<p>i inozemstva,</p>
<p>Dragi prijatelji,</p>
<p>Obraćam Vam se s osjećajem duboke počasti i odgovornosti spram visoke dužnosti kojoj sam upravo prisegao. Povjerenje građana Hrvatske obvezuje. Njima dugujem ovu čast. Zajedno s vama, dragi sunarodnjaci, uložit ću sve svoje sposobnosti, svoju snagu i um da u tom zajedničkom poslu učinimo Hrvatsku boljom i drugačijom.</p>
<p>Obnašat ću svoju dužnost odgovorno i savjesno. Bit ću Predsjednik svih građana ove zemlje. Isto tako bit ću građanin Predsjednik. Želim nastaviti naše neposredne susrete i razgovore. Oni su mi bili poticaj i usmjerenje kako i za što se boriti na političkoj i javnoj sceni sve ove godine iza nas. Od Hrvatskog proljeća do hrvatske samostalnosti, od prvih demokratskih izbora do današnjeg dana.</p>
<p>Dame i gospodo,</p>
<p>Počašćen sam što danas i ovdje mogu pozdraviti brojne poštovane goste iz Europe i svijeta. Vaša nazočnost još je jedna gesta široke međunarodne potpore politici demokratskog zaokreta. Plebiscitarno izglasovanoj 3., a zatim i 24. siječnja. Ta se promjena hrvatske političke scene potvrđuje i ovim današnjim događajem. Vaša potpora i brojne čestitke obvezuju.</p>
<p>Hrvatskoj je, nakon parlamentarnih izbora, pružena i ruka dobrodošlice u krug institucija demokratskih država Europe i svijeta. Ponovno, kao i 15. siječnja 1992., kada je bila međunarodno priznata. Hvala vam na tome još jednom.</p>
<p>U obnašanju svoje dužnosti želim razvijati suradnju sa svima onima u svijetu koji u Hrvatskoj vide svojeg partnera i prijatelja. A takvih je, kao što danas ponovno vidimo i osjećamo, puno. Jačanje neposrednih veza i odnosa među našim zemljama, narodima i građanima bit će moja zadaća i bitan dio mojih predsjedničkih aktivnosti. Svijet se danas povezuje i prožima. Svemu tome predsjednik Republike Hrvatske mora dati potporu punim autoritetom svoje funkcije i svojeg osobnog angažmana.</p>
<p>Kao predsjednik Republike Hrvatske usko ću surađivati s Hrvatskim državnim saborom i Vladom; i s predsjednikom Sabora i Vlade. Želim pridonijeti ostvarenju Programa promjena koji je Vlada predložila, a Hrvatski državni sabor podupro i usvojio. Naši građani su za te promjene dali svoj glas i nakon godina čekanja i odricanja i te kako ih zaslužuju.</p>
<p>Koristim ovu prigodu pridružiti se pozivu koji je predsjednik Vlade uputio ukupnoj našoj javnosti. Udružimo snage i stvorimo Hrvatsku kakvu svi mi njezini građani sanjamo i zaslužujemo.</p>
<p>Svi želimo da Hrvatska postane istinsko demokratsko društvo. Učvrstiti sve institucije pravne države, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, slobode medija i stvaranje stabilnog i trajnog okvira tržišnog gospodarstva i socijalno odgovorne države, naša je zadaća i dužnost. Ostvariti ravnomjerni razvitak svih tradicionalnih hrvatskih regija: od kontinenta do obale, mora i otoka. Hrvatska je bogata u svojoj raznolikosti. Stoga ću se zalagati za decentralizaciju države, razvitak lokalne samouprave i punu slobodu svih inicijativa iz svih krajeva Hrvatske. Sve to za nas danas, ali isto tako i naraštaj koji dolazi i to neopterećen povijesnim i ratnim hipotekama.</p>
<p>To su, uostalom, pokušavale ostvariti i generacije prije nas, u različitim burnim vremenima i okolnostima. Hrvatska je oduvijek bila zemlja ljepote i šansi, ali i baš zato, raskrižje različitih interesa. Danas i ovdje na nama je izuzetna prilika i odgovornost stvoriti društvo koje pruža šansu sposobnima i otvara perspektive mladima. No, istodobno pruža i socijalnu sigurnost svima koji su svoj život i radni vijek ugradili u svoju domovinu Hrvatsku.</p>
<p>Posebno ću se zalagati za dostojan život svih branitelja i članova njihovih obitelji, istinskih junaka i stožera našeg Domovinskog rata. Događaja koji je stvorio temelje za samostalnu i suverenu Hrvatsku. Učinit ću sve da bih potpomogao i konačni povratak prognanika svojim kućama.</p>
<p>Kao predsjednik države djelovat ću u skladu s ustavnim ovlaštenjima protiv socijalne nepravde, kriminala i korupcije te svakog oblika zlouporabe vlasti. Pred zakonom svatko mora biti jednak bez obzira na dob i spol, nacionalnost, vjeru i političko uvjerenje. Svaki naš građanin ima pravo na život u dostojanstvu i na perspektivu bolje budućnosti.</p>
<p>Politika nije samo ni poglavito puki zanat i tehnologija. Politika bez morala i poštovanja etičkih vrijednosti gubi svaki ljudski smisao. Postaje teret na leđima nacije i građana i hipoteka u odnosima sa svijetom. U Hrvatskoj novog, poslijeizbornog doba nema više prostora niti smije biti okolnosti za »grijeh struktura«.</p>
<p>Dame i gospodo uzvanici, </p>
<p>Cijenjeni građani Republike Hrvatske,</p>
<p>Hrvatska želi živjeti u miru i suradnji sa susjedima. Sa svima koji već danas mogu ili će u skoroj budućnosti moći sudjelovati u civilnim vrijednostima suvremenog društva. Učinit ćemo sve što je do nas da ova zemljopisna i politička regija u cjelini postane stabilna i sigurna, demokratska i prosperitetna.</p>
<p>Poštovat ćemo preuzete međunarodne obveze. No, isto tako spremni smo zajedno s drugim mislećim snagama današnjega globalnog društva tražiti najbolje odgovore na složene i ne lake izazove suvremenog svijeta. Novi svjetski poredak ne znači stvaranje jedne jedinstvene države, nego društva koje živi u zajedničkom vrijednosnom sustavu: demokracije i gospodarskog prosperiteta.</p>
<p>Stoga, u tom globaliziranom svijetu, svojom pameti i radinošću, sposobnošću i upornošću naših građana, odgovornošću i učinkovitošću državnih institucija moramo otvarati prostor za vlastitu kreaciju i afirmaciju. Gospodarstva poglavito, ali isto tako i drugih nacionalnih vrijednosti. Samo takvom politikom i samo takvim ostvarenjima postaje se aktivan partner i pouzdan član velike europske i euroatlantske obitelji.</p>
<p>Takva uspješna Hrvatska može i mora biti potpora hrvatskom narodu kao jednom od tri konstitutivna naroda u susjednoj Bosni i Hercegovini. Također i hrvatskim nacionalnim manjinama u drugim zemljama.</p>
<p>Takva uspješna Hrvatska prestaje biti zemlja stoljetnog iseljavanja svojih sinova i kćeri. Hrvatska migracija diljem svijeta svim je srcem potpomogla stvaranje hrvatske države. Pozivamo sve njene generacije da još jednom pronađu motiv i vjeru za suradnju s maticom zemljom. Bilo u svojoj staroj ili novoj domovini.</p>
<p>Pozivam vas da zajednički takvu Hrvatsku, koju smo stvorili u Domovinskom ratu, snagom našeg naroda, uključimo u Europu iz koje smo bili nepotrebno odsutni. Djelujmo već od danas tako da Hrvatska što prije postane članicom Europske unije i NATO saveza.</p>
<p>Molim sve uzvanike i sve naše prijatelje koji danas nisu mogli biti ovdje, ali su uputili čestitke i pozdravili rezultate izbora kao demokratsku prekretnicu u Hrvatskoj, da nam na tom putu pruže potporu i budu partneri. Tako da pridonesu kako bi se ti naši strateški ciljevi što brže i jednostavnije ostvarili. </p>
<p>Dragi prijatelji,</p>
<p>Na ovom su se mjestu odigrali mnogi slavni i značajni, radosni i tragični događaji u povijesti naše zemlje. Očuvajmo nadu i optimizam da sada voljom, sposobnošću i radom te umijećem svih građana naše domovine otvorimo novi put za Hrvatsku. Hrvatsku kao demokratsku i uspješnu zemlju u desetljeću i stoljeću koje počinje.</p>
<p>Hvala Vam svima još jednom na povjerenju i potpori. To je temelj i trajni motiv u obnašanju ove izuzetne i zahtjevne dužnosti.</p>
<p>Krenimo zajedno na taj put i prionimo toj zadaći bez odgađanja.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pravnik, robijaš, disident i - dvaput predsjednik</p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić rođen je 24. prosinca 1934. u Orahovici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je istaknuti studentski lider i zastupnik u Saboru SR Hrvatske. Zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću, proveo je godinu dana na robiji u Staroj Gradiški.</p>
<p>Tajnik HDZ-a postao je 1990. Te je godine postao i predsjednik prve Vlade Republike Hrvatske. Odlukom Sabora Republike Hrvatske, postaje članom Predsjedništva SFRJ. Predsjednik Predsjedništva SFRJ bio je do 5. prosinca 1991. godine kada daje ostavku. Do drugih izbora u Hrvatskoj, bio je predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a. Za predsjednika Sabora izabran je 1992. godine. Nezadovoljan politikom HDZ-a, 1994. osniva političku stranku Hrvatske nezavisne demokrate i biva smijenjen s dužnosti predsjednika Sabora. S članstvom HND-a, 1997. ulazi u Hrvatsku narodnu stranku (HNS). Bio je izvršni dopredsjednik HNS-a i predsjednik gradske organizacije Zagreba.</p>
<p>Oženjen je, otac dviju kćeri i djed dvoje unučadi. Vlasnik je obiteljskoga stana i garaže u Zagrebu te osobnog automobila marke Golf. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mesić i Račan pozvani u SAD</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan na poziv američkog predsjednika Billa Clintona posjetit će Sjedinjene Američke Države u prvoj polovici ove godine. Usmeni poziv dvojici hrvatskih političkih čelnika uručila je Madeleine Albright državna tajnica SAD-a.</p>
<p>Mesić, Račan i Albright sastali su se s novinarima u petak navečer poslije radne večere u zgradi državne rezidencije u Visokoj ulici br. 15 u Zagrebu. </p>
<p>Predsjednik Mesić rekao je da su razgovori vođeni tijekom večere obuhvatili cijeli niz važnih pitanja o budućoj suradnji Hrvatske i SAD-a. Govorili smo o budućim političkim ali i gospodarskim odnosima i zajednički smo ocijenili da razvoju tih odnosa više ništa ne stoji na putu, rekao je uz ostalo hrvatski Predsjednik.</p>
<p>Državna tajnica Madeleine Albright naglasila je kako je Hrvatska snažno zakoračila demokratskim putem koji će je vrlo brzo dovesti u sve željene euroatlatnske asocijacije, a da će SAD u tome dati svoj puni doprinos. Naglasila je kako vjeruje da će Hrvatska ispuniti sve obveze koje je preuzela, od provođenja Daytonskog sporazuma preko povratka prognanih i raseljenih osoba do suradnje s Haaškim sudom. </p>
<p>Premijer Račan istaknuo je da je gospodarska suradnja nešto na čemu će Hrvatska i SAD ubuduće najtješnje surađivati te da će ta suradnja prije svega počivati na zajedničkim projektima i ulaganjima, a manje na kreditima. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara predsjednik Mesić je naglasio kako će Hrvatska i dalje pomagati Hrvate u Bosni i Hercegovini ali da paradržava Herceg-Bosna za službeni Zagreb predstavlja prošlost.</p>
<p>Na izravno pitanje novinara Vjesnika hoće li SAD učiniti nešto da njihov spor s Francuskom ne priječi ulazak Hrvatske u svjetsku trgovinsku organizaciju, Madeleine Albright je odgovorila da je o tom problemu posljednjih mjeseci i tjedana razgovarala s mnogo europskih ministara te vjeruje da će se naći zajedničko rješenje i da će će Mesić i Račan doputovati u službeni posjet SAD-u kao čelnici zemlje koja je punopravna članica WTO-a. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Strani državnici oduševljeni političkim zaokretom Hrvatske </p>
<p>Većina stranih državnika koja je doputovala u Zagreb kako bi prisustvovala inauguraciji novoizabranoga hrvatskog predsjednika pozdravlja promjene koje su u posljednjih mjesec dana stubokom izmijenile političku scenu Hrvatske.</p>
<p>Havel: Promjene u Hrvatskoj ispunjavaju me velikom nadom: »Mi smo podržavali od prvog trenutka samostalnost Hrvatske... Ni jednog Čeha nije ostavljalo ravnodušnim kad je čitao da je bombardiran Dubrovnik, svi znaju da je to divan grad. Ujedno smo imali, ili bar ja sam imao, određene rezerve prema politici hrvatskog vodstva i to ne govorim tek sada. Više puta sam to govorio predsjedniku Tuđmanu kad smo se sastajali na raznim međunarodnim skupovima. Ove promjene u posljednje vrijeme ispunjavaju me velikim obećanjem i velikom nadom; to znači da je Hrvatska odlučila temeljito i jasno krenuti putem produbljivanja demokracije, ekonomskih reformi, da želi biti članom obitelji europskih demokracija«, kazao je češki predsjednik.</p>
<p>Klestil: Novi početak u hrvatsko-austrijskim odnosima: »S predsjednikom Mesićem dolazi do novog početka u bilateralnim odnosima Hrvatske i Austrije, kao i u odnosima Hrvatske s Europom... Vjerujem da će veze Hrvatske i Austrije, koje su kroz povijest bile tradicionalno posebno bliske, ponovno postati takvima«, izjavio je austrijski predsjednik Thomas Klestil, dodajući da će tijekom susreta s hrvatskom predsjedniku uručiti i službeni poziv za posjet Beču. </p>
<p>Stojanov: Pred Hrvatskom i Bugarskom zajednički je put: »Bugarska i Hrvatska imaju veliku sreću: nikada u povijesti nismo bili neprijatelji, nikada se nismo svađali ni ratovali, uvijek smo se družili i bili prijatelji. I to je naša velika šansa. Sada taj veliki kapital iz prošlosti moramo pretvoriti u konkretne aktivnosti kako bismo unaprijedili suradnju između Bugarske i Hrvatske. Dakako, mi imamo još mnogo toga učiniti, pred nama je zajednički put kojim zajedno moramo propješačiti«, istaknuo je bugarski predsjednik. »Ja sam od srca čestitao gospodinu Mesiću i pozvao ga u posjet. To znači da ćemo o svim pojedinostima naših odnosa razgovarati kada gospodin Mesić dođe u Sofiju«, dodao je. </p>
<p>J. P. Klein: Sunce je zasjalo nad Hrvatskom: Hrvatska sad ima istinski demokratsku vladu, što znači da će dobivati međunarodnu financijsku i ostalu pomoć. To također znači da će se vrlo brzo približiti EU-u, Partnerstvu za mir itd. Demokratska i stabilna Hrvatska u Europi znači i to da će nam biti olakšan posao u BiH. Prvo će se uključiti Hrvatska, za dvije-tri godine i BiH, a možda za pet do deset i Srbija. Da bismo stabilizirali cijelo ovo područje, moramo brzo djelovati... U međunarodnoj zajednici postoji osjećaj da imamo priliku pomoći Hrvatskoj. To je i naš cilj. Sunce je doista zasjalo nad Hrvatskom. </p>
<p>Izetbegović: Nadam se puno boljoj suradnji s novim vlastima: »Drago mi je da sam ponovno u Zagrebu u kojem sam se uvijek osjećao ugodno, bez obzira što se prije i nisam u potpunosti slagao s ljudima iz ranijeg režima. Nadam se puno boljoj suradnji s novoizabranim vlastima u Hrvatskoj«, izjavio je predsjedatelj Predsjedništva BiH. »Uvjek sam vjerovao u demokratski potencijal hrvatskog naroda koji će omogućiti bolju suradnju, kako s BiH tako i zajedničku s Europom«, dodao je. »S gospodinom Račanom sam nešto iscrpnije razgovarao o međusobnim odnosima BiH i Hrvatske. Gospodina Račana smo pozvali u Sarajevo i nadam se kako će se taj posjet ostvariti uskoro, kako bismo u okviru Vijeća za suradnju počeli s rješavanjem niza nagomilanih problema i otvorenih pitanja«. </p>
<p>Vujanović poziva u Crnu Goru na pregovore o Prevlaci: Umjesto predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, spriječena obiteljskim razlozima, na inauguraciju u Zagreb doputovao je crnogorski premijer Filip Vujanović. Za Vjesnik je prokomentirao aktualno pitanje međudržavnih odnosa, pitanje Prevlake: »Prevlaka je sporno pitanje, za Hrvatsku sigurnosno, za Crnu Goru teritorijalno, ali u suštini ne smije biti presudno za našu dobru građansku i gospodarsku komunikaciju. Mi moramo zajednički učiniti sve da se taj spor riješi jer on nije vrijedan ni usporavanja suradnje niti blokade već uspostavljene razine suradnje, odnosno one koju u budućnosti želimo mi u Crnoj Gori, a vjerujem i vi u Hrvatskoj na obostranu dobrobit.« »Veseli me što su premijer Račan i predsjednik Mesić rekli da se Prevlaka mora brzo riješiti jer to jedna od ulaznica Hrvatske za EU... Želimo što prije razgovarati i mislimo da je Crna Gora dobro mjesto za te razgovore i kao premijer želim da se ta komunikacija što prije uspostavi.« (G.T./J.Š./M.N./M.J./V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Albright: Hrvatska je putokaz za demokraciju </p>
<p>Američka državna tajnica Madeleine Albright ocijenila je u petak da trenutačno »samo tri naroda iz sastava bivše Jugoslavije uživaju u demokraciji: Slovenci, Makedonci i Hrvati«. Politička zbivanja u Hrvatskoj trebala bi poslužiti kao primjer Srbiji, čiji »represivni režim Slobodna Miloševića sve više nalikuje anomaliji na Balkanu«, napisala je u komentaru za International Herald Tribune povodom svog dolaska u Zagreb. </p>
<p> »U petak ću se pridružiti vođama i diplomatima iz cijele Europe na trgu Svetoga Marka u Zagrebu na inauguraciji Stipe Mesića za predsjednika Hrvatske. Svečanost označava velik korak za hrvatski narod u njegovoj postkomunističkoj tranziciji u pravu demokraciju«, piše Albright u komentaru pod naslovom »Hrvatska se pridružila demokracijama pokazujući put Srbiji«. </p>
<p> Ilustrirajući koliko je »Hrvatska daleko odmakla«, Albright je spomenula da je još 1998. u izvješću State Departmenta o ljudskim pravima Hrvatska ocijenjena »nominalno demokratskim sustavom« koji je »u stvarnosti bio autoritaran«. »Posljednji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nakon izbora 1997. godine vladao je čeličnom rukom što su međunarodni promatrači ocijenili temeljnim nedostatkom. Hrvatski mediji bili su većinom pod kontrolom države; nezavisni novinari bili su cenzurirani ili sudski gonjeni. Oporbeni političari bili su prisluškivani a mnogi građani srpske nacionalnosti obespravljeni«. Albright također podsjeća da obveze koje je hrvatska vlada potpisala u Daytonu za unaprjeđenje pomirenja nisu ispunjene - Srbi su bili proganjani i nekažnjeno ubijani, Hrvatska nije dostatno surađivala s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i financirala je hrvatske »ekstremiste« u Bosni i Hercegovini. Nakon smrti predsjednika Tuđmana, piše Albright, »rađa se drukčija Hrvatska«. Na parlamentarnim i predsjedničkim izborima pobijedili su kandidati i političke stranke koji su govorili protiv etničke mržnje i zalagali se za moderne demokratske vrijednosti, tražili povratak Srba, poštivanje ljudskih prava i normalizaciju odnosa s BiH, što su oduvijek bili ciljevi SAD-a i saveznika. Albright na kraju naglašava da primjer Hrvatske šalje »jednostavnu poruku Srbiji: postoji bolja budućnost i demokratska Srbija može u njoj sudjelovati«. (M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prisega - najveći međunarodni skup od osamostaljenja Hrvatske</p>
<p>Prisega drugog hrvatskog predsjednika okupila je u Zagrebu rijetko viđen broj stranih državnika i visokih dužnosnika: 70-ak stranih izaslanstava, među kojima 12 predsjednika država i tri predsjednika vlade. </p>
<p>Američka državna tajnica Madeleine Albright ocijenila je u petak da trenutačno »samo tri naroda iz sastava bivše Jugoslavije uživaju u demokraciji: Slovenci, Makedonci i Hrvati«. Politička zbivanja u Hrvatskoj trebala bi poslužiti kao primjer Srbiji, čiji »represivni režim Slobodna Miloševića sve više nalikuje anomaliji na Balkanu«, napisala je u komentaru za International Herald Tribune povodom svog dolaska u Zagreb. </p>
<p>Hrvatska sada ima demokratsku vladu koja će dobiti pomoć od Europe i Amerike i ta vlada mora iskoristiti povjesnu priliku, rekao je u petak u Zagrebu izaslanik UN-a na inauguraciji Jacques-Paul Klein.</p>
<p>»Ove promjene u posljednje vrijeme, parlamentarne promjene i izbor novog predsjednika, ispunjavaju me velikim obećanjem i velikom nadom, to znači da je Hrvatska odlučila temeljito i jasno krenuti putem prudubljivanja demokracije, ekonomske reforme, da želi biti članom obitelji europskih demokracija«, rekao je Vaclav Havel, češki predsjednik.</p>
<p>»S predsjednikom Mesićem dolazi do novog početka u bilateralnim odnosima Hrvatske i Austrije, kao i u odnosima Hrvatske s Europom«, izjavio je austrijski predsjednik Thomas Klestil. </p>
<p>Predstavnici srpske oporbe, koji su također bili u petak u Zagrebu, izjavili su kako očekuju početak normalizacije hrvatsko-jugoslavenskih odnosa, te su izrazili nadu da će ti odnosi nakon eventualnih demokratskih promjena u SRJ biti podignuti i na državnu razinu. </p>
<p>U zagrebačkom hotelu »Intercontienntal« već je u petak ujutro otpočela živa diplomatska aktivnost.</p>
<p> Hrvatski premijer Ivica Račan ili šef diplomacije u njegovoj Vladi Tonino Picula u prijepodnevnim su satima u hotelu »Interconinental« razgovarali s brojnim inozemnim predstavnicima: predsjednicom Kraljevine Švedske Leonom Hjeom-Wallen, predsjedavajućim Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, turskim predsjednikom Sulejmanom Demirelom, predsjednicima Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske (zemlje tzv. Višegradske skupine) - Arpadom Göntzom, Vaclavom Havelom, Rudolfom Schusterom i Aleksandrom Kwasniewskim.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>I vlast i oporba: Kratak, ali dobar i važan govor </p>
<p>Jozo Radoš, ministar obrane: Držim da je Predsjednik najavio novu orijentaciju Hrvatske, bitan pomak, otvaranje svijetu, a to zajedno trebaju postići Predsjednik, Vlada i Sabor.</p>
<p>Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova: Riječ je o izvanrednom govoru.</p>
<p>Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja rekao je da je Predsjednikov govor u skladu s kontekstom nove politike koju će sveukupna hrvatska vlast, uključujući Vladu i Sabor, voditi te istaknuo da se nada da će izrečene optimističke riječi biti ostvarene.</p>
<p>Akademik Ivan Supek: Mislim da je govor bio vrlo dobar, u njemu su istaknuti elementi na kojima je i dobio izbore. Sviđa mi se njegovo zalaganje za socijalnu pravdu i za što brže uključivanje u europske integracije.</p>
<p>Mato Crkvenac, ministar financija: Mislim da je Predsjednikov govor bio cjelovit, vrlo konkretan i u duhu kampanje koja je vođena. Govor je obećavajući i prilagođen ukupnim promjenama koje se kod nas događaju.</p>
<p>Antun Vujić, ministar kulture: Govor je bio odmjeren, u njemu su ponovljena sva mjesta o kojima postoji konsenzus hrvatskih građana glede očekivanja u odnosima Predsjednika, parlamenta i Vlade. Mogu samo primijetiti da je Predsjednik ipak mogao nešto reći i o kulturi, prosvjeti i znanosti, jer je to poluga napretka, što potvrđuje i retorika državnika najvećih svjetskih zemalja u zadnje doba. Nadam se da je riječ samo o Mesićevu propustu i da će pravodobno shvatiti kako treba ostvarivati razvoj.</p>
<p>Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi: Zadovoljan sam što je Predsjednik u svome govoru sve što je naglašavano u kampanji, a što je i na tragu obećanja šestorice - i potvrdio. Govorom je još jedanput naglasio da nema straha od razlika u razmišljanjima Vlade, Predsjednika i Parlamenta i da postoji jedinstvo ciljeva za koje su se građani opredijelili.</p>
<p>Pave Župan-Rusković, ministrica turizma: Predsjednikov govor je bio jako dobar, a samu ceremoniju držim skromnom, primjerenom i simpatičnom.</p>
<p>Zlatko Canjuga, predsjednik Skupštine grada Zagreba: Govor je iznenađujuće dobar i afirmativan, uravnotežen, što bi moglo značiti stabilizaciju političkih odnosa i života u Hrvatskoj. Zato ga ocjenjujem pozitivnim.</p>
<p>Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore: Govor je izvanredan i, nakon dugo vremena, odražava realne interese hrvatskoga naroda. Žao mi je, kao HDZ-ovcu, što mi već prije tri godine nismo uspjeli nametnuti takvu retoriku o integraciji Hrvatske i to ne radi HDZ-a, već zbog države.</p>
<p>Vladimir Šeks, v.d.. predsjednika HDZ-a: Govor je obećavajući.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Đinđić: Balkanu nedostaje gesta Willyja Brandta, Srbija treba slijediti vaš primjer</p>
<p>Protokolom predviđeni dolazak izaslanstva srbijanske oporbe pobudio je oprečne reakcije hrvatske političke javnosti. Čelnik Demokratske stranke Srbije Zoran Đinđić,u izjavi za Vjesnik odgovara na tvrdnje kako je njegov službeni dolazak u Hrvatsku preuranjen: »Poznate su mi reakcije dijela hrvatske javnosti, sigurno će sličnih reakcija biti i u Srbiji. Toliko smo već vremena izgubili čekajući pravi trenutak, da ovaj dolazak definitivno nije preuranjen, štoviše mislim kako smo već zakasnili. Mi naprosto moramo pokušati ispraviti greške do kojih je došlo uslijed višegodišnje pogrešne i loše politike, a čega su žrtve obični mali ljudi na obadvije strane. Mnoge ljudske nesreće posljedica su pogrešne politike vođene posljednjih deset godina. Mi smo tu kako bi preuzeli rizik, tu smo kako bi bili optužen za izdaju, no ako nam na koncu pet obitelji bude zahvalno za rješavanje njihove sudbine mi ćemo biti sretni« . </p>
<p>Očekuje li Đinđić koji je u Zagrebu prvi puta nakon osam godina inzistiranje na isprici zbog posljedica Miloševićeve politike prema Hrvatskoj?</p>
<p>»Mislim da suština nije u gestama, jer Balkanu u tom slučaju nedostaje nekoliko Willya Brandtova, čini mi se da je suština u pragmatici. Ono što se ne može ispraviti ne može se, no ima mnogo stvari koje možemo u ime budućnosti i dobrosusjedskih odnosa popraviti. Možda za deset godina netko bude poput Brandta i ispriča se. </p>
<p>Osobno nemam nikakvu potrebu za isprikom jer u svemu tome nisam sudjelovao. Vidio sam i jedne i druge žrtve s kojima suosjećam, ali napominjem osobno ne osjećam odgovornost za to. </p>
<p>Bilo je krajnje vrijeme da se na početku ovoga 21. stoljeća uspostave neke demokratske strukture i u ovom dijelu Europe, čemu je Hrvatska svojim izborima neosporno doprinjela. Nadam se da će Srbija slijediti hrvatski primjer čime bi mogli prevladati sve probleme iz nedavne prošlosti. Ipak ja nisam predstavnik generacije koja je generalizirala i kreirala krizu i rat na ovim prostorima. Zato mislim kako je moja generacija dužna poduzeti korake koji bi vodili pomirbi.« </p>
<p>Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine na pitanje hoće li i kada oporba u Srbiji preuzeti vlast budući da je predsjednik Milošević na kongresu socijalista izjavio da oporba ne postoji, nego samo patrioti i izdajnici kaže: »Milošević je posvemašnja budala, to je poznato. Slobodan Milošević i njegovi fašistički pomagači, kamarila domaćih izdajnika, bije svoju posljednju bitku u kojoj su se počeli ubijati među sobom. Mi im tu nećemo stajati na putu, samo ćemo gledati što će iz toga biti i krenuti u aktivnu politiku hapšenja i progona svih onih koji su počinili sve zločine po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a i po samoj Srbiji.«</p>
<p>Na pitanje kako komentira ponudu oporbe Miloševiću da ne bude izručen sudu za ratne zločine ako mirno siđe s vlasti predsjednik Nove demokracije Dušan Mihajlović je odgovorio da osobno ne zna tko je ponudu dao i da je ta inicijativa neusuglašena: »Što se tiče Slobodana Miloševića on je potrošio svoj kredit i on više ne može riješiti niti jedan problem u državi i na pomolu je njegov kraj. Ostaje mu još da izabere hoće li otići na miran način na izborima što traži udružena oporba, ili možda prirediti još jednu krvavu katastrofu čije će, u tom slučaju, posljedice snositi.«</p>
<p>Žarko Korać, predsjednik Socijaldemokratske unije, vidi simboliku u dolasku predstavnika srbijanske oporbe u Zagreb povodom inauguracije: »Poziv da dođemo u Zagreb značajan je i prvi korak u procesu otopljavanja između Hrvatske i Srbije. Ono što nedostaje i što je ključno za otopljavanje je promjena režima u Srbiji koji ima ogromnu ratnu hipoteku i koji je odgovoran za užasne zločine u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu. Ima simbolike u činjenici da su oni koji su izveli demokratsku promjenu u Hrvatskoj pozvali u goste one koji bi trebali takve promjene izvesti u Hrvatskoj«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvatska je na velika vrata ušla u Europu</p>
<p>Hrvatska je na velika vrata ušla u Europu i prekinula svaku izolaciju, izjavio je u petak hrvatski predsjednik Stipe Mesić, nakon svečanog prijama za strana izaslanstva u palači Dverce upriličenoj nakon polaganja predsjedničke prisege. Predsjednik je tijekom prijama razgovarao s deset predsjednika država i dvojicom diplomata. </p>
<p> Najprije je razgovarao s predsjednicima država Višegradske skupine - Mađarske Arpadom Gönczom, Češke Vaclavom Havelom, Slovačke Rudolfom Schusterom i Poljske Aleksandrom Kwasniewskim. Nakon toga uslijedili su odvojeni razgovori s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom, turskim Suleymanom Demirelom, slovenskim Milanom Kučanom, makedonskim Borisom Trajkovskim, rumunjskim Emilom Contantinescuom i albanskim Rexhepom Meidanijem. Mesić je razgovarao i s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Borisom Tarasjukom i zamjenikom izraelskog šefa diplomacije Nawafom Massalhom.</p>
<p> »Hrvatska mora promovirati i svoje izvozne mogućnosti pa je bilo razgovora o gospodarskoj i tehnološkoj suradnji za koje postoje obostrani interesi«, rekao je Mesić nakon razgovora. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB...</p>
<p>Nije ga nitko ljubio više od Zagorke - malo kome je bio tako okrutan kao njoj</p>
<p>Vesna Parun, pjesnikinja</p>
<p>Zagreb. Mjesto pod suncem. U hladu svoje povijesti, na svjetlu svoje svagdašnjice.</p>
<p>Zagreb: svježina Manduševca na dohvat mu je, mlaz živa srebra za ožednjele golubove. Taži i moju žeđ. Za pravim susretom; prijateljstvom neprolazne ljepote.</p>
<p>Tu sjedni i osluškuj mu krvotok, rastvori svoju bilježnicu i zapisuj u nju otkucaje vlastita srca.</p>
<p>- Imate poruku, gospođo. Evo, izvolite!</p>
<p>Top sa Lotrščaka. Tu, iz blizine. Tko zna po koji put u mome životu.</p>
<p>- Kava, kao obično?</p>
<p>- Da. S natrenom. Ali poruka je, vidim, za sutra u podne...</p>
<p>Kava je gorka. No basna koju dovršavam - a započeh je u tramvaju - vesela je. Gledam kroz prozor. Vidik nije baš bogzna kakav, sivilo, zidovi. Ali ovdje je čisto i ugodno, tek malo zadimljeno. I treća basna je gotova. Da, u Zagrebu se može pisati: Naročito basne, ako ih imaš gdje objaviti.</p>
<p>Nakon kratka zimskog popodneva, osama sutona. Živahan žagor ulica koje me više ne prepoznaju. Narančasti stolnjaci neba, na zapadu, kroz raspor ravne Ilice nadviruju se i nestaju... U glavi tražim rime za početak i kraj četvrte basne. Rima je u njoj putokaz, vodič za misao. Štap u rukama onoga čije noge gaze po žici u snu razapetoj. </p>
<p>Zagreb. Kutak sakriven od zlih očiju svijeta. Nije mu potrebna raskoš. Trebaju mu ljudi. Ljudi koji razgovaraju, pločnici koji razumiju njihov govor. U jesen i s proljeća svjetla se kasnije pale i čekanje je lakše. Poetičnije. Ali kad nalegne sparni ljetni dan i asfaltni ti travnjaci prišapnu »bježi« - a ti nemaš kamo pobjeći - tad sjedneš opet u onaj kutak s druge strane trga, metneš torbu na pod i praviš se da nekoga čekaš...</p>
<p>Kutak za sabir uspomena. Za retrospektivu. Za osluškivanje ravnodušnosti vremena.</p>
<p>Stiže moj urednik. S torbom punom papira, koje vadi i rasprostire pomno - zaljubljen u sve što je ikada bilo na ovom jeziku napisano. Ovo je srce grada. Ovdje se čita i piše. Ovdje knjige ispadaju iz džepova. Svi su se čovjekovi organi stavili u službu slova. Zagreb se polako puni, uglavnom muškim življem. Glad za druženjem. Za skidanjem velova s crnih političkih tajna. Konobarice se uskomešale. Ne znaju kud bi za vikend.</p>
<p>Zagreb je feljton, podlistak, kozerija. Nije ga nitko ljubio više od Zagorke. Malo kome je bio tako okrutan kao njoj.</p>
<p>Ali ovaj moj Zagreb zna uzvratiti ljubav. Nekoliko mojih novih knjiga raspakirano je baš ovdje. Potpisano znancima. Nošeno odavde, kako se odnosi dječicu na rukama iz Petrove 13. Zagreb nije roman. Nije ni drama. Ponajmanje antička tragedija. On je - rekla bih - opereta, vodvilj, skeč. Vječito obnavljana, postavljana i skidana, nedovršena jednočinka. On je vic i lirika. I rukoljub i psovka. On je gostionica.</p>
<p> Da. Sve ovo iskreno i pomalo tužno što nabacih na papir varate se ako mislite da je upućeno gradu Zagrebu, i njegovim se gradskim ocima, njegovim visokim zvonicima i časnim starosjediocima ponizno ispričavam. Riječ je bila, naime, zaista o gostionici - jednoj u ovom gradu, u metropoli, meni u ovih par posljednjih godina među svima najpotrebnijoj i najdražoj. Gostiona »Zagreb«, Pod Zidom br. 10 bila je za mene grad Zagreb. Bila mi je sidrište. Kopno. Jedra su mirovala.</p>
<p>Ali podlistak nije roman. Okom trepneš, i nema ga više. Sidro se diže, i brod opet nevoljko kreće na put.</p>
<p>A što se tiče samoga grada, bijeloga Zagreba, u kome za mene već godinama kazališta i koncertne dvorane postoje samo na plakatima - zapitam li sebe »volim li ga?«, neću ga odgovorom razočarati. Tâ, tko bi strasnije od mene mogao voljeti njegov plavi tramvaj broj 11, u kome kroz tih šest desetljeća provedoh - na javi i pri punoj svijesti - otprilike godinu i pol; dodam li svakoj od tih vožnja još i autobus, pa pribrojim li još i propješačenih oko šest tisuća kilometara ceste Sesvete - Zagreb, za tu goruću ljubav između mene i mojega grada samo bi pakosnik mogao reći da je puko očijukanje, ili da - nedajbože - nije blagoslovljena i uzajamna.</p>
<p> Propustila bih rijetku prigodu, kad ne bih završila ovaj moj mali zagrepčanski memento jednom molbom. Javno gradsko kupalište u Ilici br. 8 - danas jedno jedino u Hrvatskoj, a utemeljeno one daleke 1834. godine - skoro je na umoru. Zbog poskupljenja od jesenas napustile su ga ogorčene umirovljenice, te sam neki dan - na dan promocije moje nove knjige - bila ondje, u ovoj milijunskoj metropoli, jedina kupačica. K tome su »zbog nerentabilosti«, oba mini bazena - topli i hladni - sada izvan uporabe. Suhokuri Zagrebe moj, a joj! Morat ću i ja odustati, jer me deprimira pogled na dva razjapljena, konopcem ograđena (Krležijanske!) groba - »suze me danas me danas peku i kao lapis gore...« Usudila bih se stoga pozvati novoizabranog nam hrvatskog predsjednika gospodina Stjepana Mesića - premda sam, priznat ću, dala glas, prirodno, za mojega zemljaka s kamenjara - da jednoga »muškog« utorka ovaj dragocjeni spomenik kulture življenja i umiranja agramerskoga udostoji svojom posjetom.</p>
<p>S obzirom na smanjenje dužnosničkih primanja ja ću ga počastiti ulaznicom, a dodat ću - ako ustreba - još i za specijalnu masažu. Spremna sam, štoviše, zavrnuti rukave i uraditi to - kao šaljivica šaljivčini - vlastoručno. Nestručno, doduše. Ali demokratski poučno.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Promet Zagrebom u petak funkcionirao besprijekorno </p>
<p>Posebna regulacija prometa na dan inauguracije Stjepana Mesića/ Većina zrakoplova u Zagreb stigla i po nekoliko minuta ranije/ Tramvaji i autobusi prometovali bez zastoja/Automobili stajali po nekoliko sekundi</p>
<p>Sunčano vrijeme i besprijekorna regulacija prometa bila su dva glavna obilježja Zagreba u petak uoči svečane inauguracije predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića. Nagađanja i sumnje da bi iznenadne oborine na dan ceremonijala mogle iznenadili organizatore i posjetitelje, te strah od mogućih prometnih zastoja u tramvajskom i automobilskom prometu, pokazali su se kao krajnje neopravdani.</p>
<p>Naime, zbog prisustva mnoštva stranih izaslanstava na ustoličenju hrvatskog šefa države, te visokog stupnja rizika, na gradskim su prometnicama uvedene posebne sigurnosne mjere. Djelatnici MUP-a, od jutarnjih su sati regulirali promet na prometnicama i križanjima po kojima su se strane delegacije, uz policijsku pratnju, kretale prema hotelu Inter-Continental. Promet se na križanjima zaustavljao za sva vozila tek na nekoliko sekundi, koliko je, naime, potrebno za prolaz stranih izaslanstava. </p>
<p>U Zračnu luku Zagreb, već u 7 sat stiglo je američko izaslanstvo predvođeno državnom tajnicom Madeleine Albright.</p>
<p>- Nakon američkog izaslanstva do 11.10 sati stigla su i ostale delegacije koje su najavile svoj dolazak. Ne samo da nikakvih kašnjenja nije bilo, već je većina zrakoplova u Zagreb stigla i po nekoliko minuta ranije, rekao je za Vjesnik, rukovoditelj prometa Zračne luke Zagreb, Hrvoje Filipović. Dodao je kako većina delegacija Zagreb napušta između 17 i 19 sati.</p>
<p>Kada je riječ o javnom gradskom prometu, tramvaji i autobusi su prometovali bez zastoja. Automobilski promet na prometnicama prema Gornjem gradu bio je obustavljen od 11 do 13 i od 15 do 17 sati, dok se na Gornjem gradu nije prometovalo od 6 do 18 sati. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Buntak: Ako opet dođu zaštitari, vrata Badela ostat će zatvorena </p>
<p>Za razliku od nemilih događaja u četvrtak, kada je ispred tvornice »Badel 1862 d.d.« na Žitnjaku skoro izbila tučnjava »badelovaca« i zaštitara »Zvonimir Securytija«, koje je unajmila Uprava firme, petak je prošao u iščekivanju nove sudske ovrhe. Prema odluci zagrebačkog Općinskog suda, kao što je već poznato, radnici su dužni deblokirati tvrtku, te odstraniti prepreke s ulaza u krug tvornice (Žitnjak), i upravne zgrade u Vlaškoj ulici.</p>
<p>Prema informaciji od Dubravke Burcar, sutkinje na Općinskom sudu, nova ovrha provest će se najvjerojatnije sljedeći tjedan, a ne u subotu kako se nagađalo.</p>
<p>Inače, radnici su u petak, kao i do sada, u smjenama dežurali, čuvajući proizvodne pogone i zgradu Uprave. Danijel Buntak, glasnogovornik Koordinacije, ponovio je da radnici poštuju sudsku odluku, te da će na miran način deblokirati firmu. Uvjet za to je, dodao je Buntak, da pred tvornici ne dolaze zaštitari, jer će ulazna vrata u protivnom ostati zatvorena. U Koordinaciji, naime, strahuju da bi se Uprava počela obračunavati s radnicima nakon deblokade »Badela« i preuzimanja kontrole nad poduzećem .</p>
<p>- U četvrtak bi bilo sve u redu da se nisu pojavili zaštitari. Ovrhovoditeljima i policiji smo bili spremni otvoriti vrata, da Uprava nije odigrala svoju igru. Ovim putem upozoravamo da »Badelu« nisu potrebni nikakvi zaštitari, jer mi imamo svoje tvorničko osiguranje koje je licencirano na MUP-u, objašnjava Buntak.</p>
<p>S druge strane, generalni direktor »Badela«, Mario Sherr, kaže da zaštitari kao neutralne osobe u sukobu moraju osiguravati tvornicu neko vrijeme, barem dok se u firmi i oko nje ne smire tenzije. Sherr se nada da će se deblokada provesti na miran i legalan način, no nije nam rekao da li će Upravi i pri sljedećoj ovrsi angažirati neku zaštitarsku kuću.</p>
<p>- U »Badelu« radim 28 godina, veteran sam Domovinskog rata, i neću dopustiti nekakvim nasilnicima da provode teror po našoj firmi. Neka se ne šale jer smo svi na rubu i dosta je mali incident da sve ode k vragu, govorio nam je u petak, pri obilasku tvorničkog kruga, radnik Josip Stepanić. On je jedan od 140 »badelovih« veterana koji, kao i ostali radnici, non-stop dežuraju u tvornici. Stepanić je, kako smo se uvjerili, doista spreman na okršaj s zaštitarima ako oni pokušaju ući u tvornicu s ovrhovoditeljima. Zbog sigurnosti, radnici su se oboružali palicama, metalnim šipkama, pajserima, lopatama i sjekirama, tako da u daljnjim potezima s obje strane potreban razum kako bi se izbjeglo nasilje pri deblokadi »Badela«.</p>
<p>Dražen Najman</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Zvonimir Security« umjesto »Tigar-Cikatića«</p>
<p>U petak, 18. veljače, u »Vjesniku« je objavljeno da je Uprava »Badela 1862 d.d.« angažirala zaštitarsku kuću »Tigar-Cikatić« za potrebe osiguravanja proizvodnih pogona nakon deblokade poduzeća. Istoga dana u našu redakciju javio se direktor komanditnog društva za sigurnosne usluge, tjelesnu i tehničku zaštitu »Tigar-Cikatić«, Ivan Rukavina, demantirajući da je riječ o njihovim zaštitarima. </p>
<p>Do greške je došlo zbog netočne informacije koju smo dobili u četvrtak u Koordinaciji za obranu Badela. Točno je, naime, da su u pokušaju deblokade tvornice »Badel« sudjelovali zaštitari »Zvonimir Security-ja«. Ovim putem ispričavamo se čitateljima i djelatnicima i vodstvu zaštitarskog poduzeća »Tigar-Cikatić« na netočno objavljenoj informaciji.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Na ulici se život najbolje nauči«</p>
<p>Život mladog uličnog svirača, Denisa Kovača, kojega Zagrepčani svake večeri mogu vidjeti na Kvaternikovom trgu s gitarom/ Prolaznici propuštaju tramvaje, ne bi li čuli pjesmu koja ih podsjeća na nešto lijepo/ Dugo iskustvo u radu s traumatiziranim osobama/ Hrvatska verzija anti-Monty Pitona</p>
<p>»Volim ljude iznenaditi nečim lijepim i učiniti ih sretnima«</p>
<p> - životna je uzrečica Denisa Kovača, samoukog uličnog svirača koji sa svojom gitarom svakodnevno uveseljava prolaznike na Kvaternikovu trgu. Ovaj tridesetrogodišnjak diplomirani je nastavnik razredne nastave koji je, kako kaže, u životu prošao sve i svašta. Pored trenutnog »radnog mjesta« kojim zarađuje za kruh svagdašnji, Denis se bavi i humanitarnim radom. Naime, u Centru za kreativni rad kojega vodi Gordan Hosni - Ogi, zajedno sa djevojkom Irjom, vodi dramsko-socijalizacijsku grupu na Kozari boku. U nju su uključeni polaznici različitoga uzrasta koje ovaj entuzijast podučava dramskome izričaju. </p>
<p>Iskustva u radu s traumatiziranim osobama bilježi još za boravka u Splitu, gdje je radio u prognaničkim kampovima, te u humanitarnoj udruzi »Suncokret«. Avanturistički duh uvijek ga je vukao na neka druga mjesta i gradove. Još za studentskih dana proputovao je Španjolsku, Francusku i druge europske zemlje. Obišao je i veći dio Hrvatske pa je nakon sviranja po trgovima, Šibenika, Splita, Đakova, Dubrovnika i drugih mjesta došao u Zagreb.</p>
<p>- Sviranje je moj hobi još iz mlađih dana. Kako sam bio prinuđen preživljavati po raznim mjestima morao sam nešto raditi. Obrade popularnih pop, rock, zabavnih i drugih pjesama koje sviram i pjevam ljudima su se svidjele. To mi je trenutno jedini izvor prihoda, kaže Denis. </p>
<p>Zarada prema njegovim riječima nije velika ali mu je dovoljna za osnovne životne potrebe. Na Kvatriću svira po dva, tri sata uglavnom predvečer. U košarici u kojoj stoji njegova dnevna plaća koji puta se zateknu i slatkiši.</p>
<p> - Ljudi mi daju ono što imaju i mogu. Zato sviranje na ulici ima svoje čari jer to je mjesto gdje se život najbolje uči kaže Denis.</p>
<p>Nerijetko se dogodi da slučajni prolaznici propuste koji tramvaj ne bi li čuli pjesmu koja ih podsjeća na nešto lijepo. Ni vozači tramvaja nisu »imuni« na brojne hitove koje izvodi. Za sada kaže, nije primijetio da ga netko gleda s omalovažavanjem kao na klošara ili prosjaka, već isključivo kao na umjetnika. Bitno je ističe, kakav se odnos uspostavi s publikom. »Ljudi osjete kada se nešto radi iz srca a ne iz želje za zaradom i profitom«. Pored sviranja, Denis piše i pjesme koje je uz pomoć dobrih ljudi iz Đakova i okolice uspio objaviti na kaseti »Monoštor«. » Zahvalan sam svima koji su mi pomogli ostvariti petnaestogodišnji san«. Ideja i kreativnosti za sada mu ne nedostaje, ali pomoć sponzora za njihovu realizaciju dobro bi mu došla. Volio bi kaže snimiti film za koji je scenarij već napisao kao i za hrvatsku verziju anti-Monty Pitona. </p>
<p>No, i pored svega ne radi dugoročne planove jer živi za danas. To najbolje govore stihovi njegove pjesme: »što da radim nedjeljom, a što ostalim danima, što god da radio tek preživiš, koga to zanima «... </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U ovoj godini za predškolski odgoj izdvojit će se čak 339 milijuna kuna </p>
<p>Grad Zagreb ovih je dana predočio sredstva iz proračuna koja će se u 2000. godini izdvojiti za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo, šport, te tehničku kulturu. </p>
<p>Kako saznajemo u Gradskom uredu za obrazovanje i šport, Grad je najveća sredstva, čak 339 milijuna kuna (što je povećanje za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu) osigurao za 26.218 predškolaca koji se nalaze u 55 vrtića. No, iako su sredstva iz proračuna povećana, povećao se i iznos sudjelovanja roditelja djece u cijeni programa gradskih dječjih vrtića. Sudjelovanje roditelja u ekonomskoj cijeni programa nije povećano od 1998. godine. a istodobno su, saznajemo, porasli svi troškovi programa poput prehrane djece i komunalnih usluga. Stoga će od 1. ožujka roditelji umjesto 324 dosadašnjih, plaćati 400 kuna za redoviti 10-satni program pet dana u tjednu čija je ukupna cijena 1210 kuna. Za redoviti poludnevnom program s prehranom kojemu je ukupna cijena 750 kuna, sudjelovanje roditelja sada će biti 300, umjesto prijašnjih 240 kuna. Za redoviti poludnevni program bez prehrane, kojemu je ukupna cijena 600 kuna, roditelji će morati umjesto 170 izdvojiti 200 kuna. I boravak subotom poskupio je s 10 kuna po satu boravka na 15 kuna. </p>
<p>Za utjehu Zagrepčanima koji s negodovanjem gledaju na poskupljenje vrtića, prema podacima Ministarstva prosvjete i športa, i u drugim hrvatskim gradovima cijene uglavnom nisu puno manje, s time da, primjerice, u Osijeku mjesečni iznos sudjelovanja roditelja u cijeni redovitog 10-satnog programa iznosi čak 800 kuna. </p>
<p> Na utvrđeni mjesečni iznos sudjelovanja roditelja u cijeni redovitog programa i dalje će za djecu invalida Domovinskog rata, kao i za obitelji koje su pod socijalnom skrbi postojati određene propisane olakšice. Dosad je, saznajemo, olakšice koristilo 27,48 posto roditelja, pa je prosječan prihod od roditelja u prošlog godini iznosio 221 kunu po djetetu u 10-satnom redovnom programu, što iznosi svega 10 kuna dnevno. </p>
<p>Za ostvarivanje programa javnih potreba oko 67.500 osnovaca iz 113 škola izdvojit će se, kao i prošle godine, 37 milijuna kuna. Srednje škole, kojih na zagrebačkom području ima 79, a pohađa ih 45 100 učenika dobiti će iz proračuna 9 milijuna kuna, što je također cifra identična prošlogodišnjoj. </p>
<p>Kako saznajemo u Gradskom uredu za obrazovanje i šport, za oko 510 djece branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu osigurana je mjesečna novčana potpora, produžen je boravak za oko 4 700 djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, a bit će sufinancirana i prehrana za 25 tisuća učenika osnovnih škola. </p>
<p>Grad će izdvojiti značajna sredstva i za održavanje i troškove sportskih objekata. Za 22 objekta od posebnog značaja izdvojit će se 33 milijuna kuna, dok je 12 milijuna kuna namijenjeno za preostala 132 objekta. </p>
<p>U Gradskom proračunu, saznajemo, predviđeno je i 9 milijuna kuna za program javnih potreba u djelatnosti tehničke kulture, te za investicijsko održavanje objekata tehničke kulture. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>20. stoljeće najtoplije u posljednjih 500 godina</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Ispitivanja temperatura zabilježenih duboko u podzemnim stijenama pokazuju da se Zemlja u posljednjih 500 godina postupno zagrijavala, izvješćuje BBC. </p>
<p>Ispitivanja, koja su obavili znanstvenici u SAD-u i Kanadi, pokazuju da se ta tendencija znatno ubrzala u 20. stoljeću, koje je bilo najtoplije od posljednjih pet stoljeća.</p>
<p> Od 1500. godine temperatura Zemlje povisila se za otprilike jedan Celzijev stupanj, s tim da se za pola stupnja povisila do prošlog stoljeća, a tijekom njega za još pola stupnja. </p>
<p> Na sjevernoj hemisferi temperatura se tijekom pet stoljeća promijenila za 1,1 stupanj, a od 1900. za 0,6. Rezultati ispitivanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Nature, a temelje se na analizi temperature iz bušotina sa 616 mjesta na svim kontinentima osim Antarktike.</p>
<p> Znanstvenici su spustili osjetljive termometre u izbušene rupe eda bi otkrili kako se površinska temperatura mijenjala u prošlosti. Tehnika je moguća zbog provođenja topline, što znači da temperatura koja se mijenja na površini stvara »signale« koji prodiru u podzemne stijene.</p>
<p> Signali kratkotrajnih dnevnih varijacija ili varijacija zbog promjene godišnjeg doba prodiru samo nekoliko metara i brzo se gube. </p>
<p>No promjene nastale tijekom stoljeća sačuvane su u dubljim stijenama, iako signali putuju vrlo sporo i prodiru samo 500 metara u 1000 godina. Znanstvenici su rezultate ispitivanja usporedili s rezultatima dobivenima drugim metodama procjene promjene temperature u prošlosti, uključujući ispitivanje godova u deblima drveća, ledene kore, sedimenta u jezerima te rast koralja.</p>
<p> »Sve su metode ispitivanja pokazale da je 20. stoljeće vrlo neobično«, kazao je profesor Pollack. »Riječ je o najtoplijem stoljeću u petsto godina kao i o stoljeću koje se najbrže mijenja.«</p>
<p> U članku objavljenom uz rezultate istraživanja u časopisu Nature Jonathan Overpeck sa Sveučilišta Arizona u Tusconu tvrdi kako rezultati ispitivanja potvrđuju prognozu za predstojeće stoljeće: nastavak zatopljenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Madonna kupuje kuću u Miamiju</p>
<p>MIAMI, 18. veljače</p>
<p> - Trendovska pop ikona Madonna slijedi primjer drugih slavnih ličnosti koje su nagrnule u ovaj suncem preplavljen grad: prodaje elegantno imanje u Miamiju. </p>
<p> Pjevačica i glumica Cher renovirala je i otresla se, uz pozamašnu zaradu, luksuzne kuće s pogledom na zaljev. »Rocky« zvijezda Sylvester Stallone, Madonnin susjed, prodao je svoju bahatu kućerinu za 16,2 dolara milijuna u prosincu 1999. </p>
<p> Rođaci ubijenog talijanskog modnog dizajnera Giannija Versacea traže 23 milijuna dolara za njegovu palaču na South Beach. </p>
<p> Madonna, čija je pjesma »Material Girl« pomogla pjevačici da postane kućevlasnica, traži krupan profit prodajom devetosobne kuće s pogledom na more koju je kupila za 4,9 milijuna dolara 1992. godine. </p>
<p> Ona traži 8,9 milijuna za svoj 662 četvorna metra prostrani dom na privatnoj ulici u sjeni drveća na Coconut Grove, rekao je Alan Jacobson, čija tvrtka »Wimbish-Riteway Inc.« brine o prodaji. </p>
<p> Godine 1999. Madonna je odbila 6-milijunsku ponudu voditeljice dnevnog talk-showa Rosie O'Donnell za kuću. </p>
<p> Imanje se nalazi u nizu luksuznih nekretnina na rubu Miami Biscayne Baya blizu Vizcaye, talijanske palače pretvorene u muzej i vrtove. </p>
<p> Madonna i ostali imućni susjedi pobijedili su u prepirci sa Stalloneom kad je ovaj htio prodati svoj dom londonskom hotelskom lancu Orijent-Express. Susjedi su prosvjedovali protiv tvrtkina plana da izgradi 200 soba u stilu vila na imanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Milijun funti za klavir Johna Lennona</p>
<p>LIVERPOOL, 18. veljače</p>
<p> - Klavir na kojem je bivši član Beatlesa John Lennon skladao svoju poznatu pjesmu »Imagine« mogao bi postići cijenu od milijun funti (1,6 milijuna dolara) na dražbi putem Interneta predviđenoj za ovu godinu, objavljeno je u petak na britanskom siteu eOffer. </p>
<p> Instrument marke Steinway, pokazan u petak javnosti na izložbi u muzeju u Liverpoolu, gradu na sjeveru Engleske u kojem je osnovama slavna britanska skupina, nalazio se u vrijeme njegova sjaja u domu glazbenika u Ascotu, nedaleko od Londona. </p>
<p> Osiguran na tri milijuna funti čuva se 24 sata u muzeju gdje će ostati izložen do 9. listopada, datuma rođenja Johna Lennona (1940-1980), prije nego što bude ponuđen na dražbi na Internet adresi eOffer koja pripada bivšem rockeru Micku Fleetwoodu, iz skupine Fleetwood Mac. </p>
<p> Lennon je skladao »Imagine« 1971. godine, godinu dana nakon razlaza Beatlesa. Pjesma je ubrzo postala kultnom pjesmom za miroljubive hipije iz čitavog svijeta. Usprkos njezinih 30 godina, »Imagine« je prošle godine odabrana za omiljenu pjesmu Britanaca. Zauzela je 3. mjesto na hit-paradi za božićne praznike. Ove se godine obilježava 20 godina od smrti Johna Lennona, kojeg je 1980. ubila poremećena osoba na ulazu u Lennonov newyorški dom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dvojica Amerikanaca otkrivaju tajnu Mjesečeve putanje</p>
<p>PARIZ, 18. veljače</p>
<p> - Putanja po kojoj Mjesec kruži oko Zemlje neobično je nagnuta, jer je na nju utjecala privlačna snaga diska sačinjenoga od krhotina koji je kao i Mjesec rezultat sudara našeg planeta s divovskim nebeskim tijelom, misle autori američkog istraživanja objavljenoga u časopisu Nature. </p>
<p>Po formulama izrađenima prije tridesetak godina, podsjećaju astrofizičari William Ward i Robin Canup iz Southwest Research Institute u Boulderu (Colorado), Mjesec je nastao tangencijalnim sudarom koji se prije 4,5 milijarde godina dogodio između mlade Zemlje i drugog tijela iz Sunčeva sustava, koje je bilo veliko barem kao Mars. Nakon sudara u svemir su izbačeni užareni komadi koji su otpali od Zemljine kore, a kondenzacijom dijela tih krhotina stvoren je Mjesec.</p>
<p> No to tumačenje ima velik nedostatak: ne daje nikakvo objašnjenje za činjenicu da je, za razliku od prirodnih satelita drugih planeta koji kruže u razini ekvatora, Mjesečeva putanja oko deset stupnjeva nagnuta prema Zemljinu ekvatoru.</p>
<p> Dvojica američkih znanstvenika misle da su otkrili rješenje zagonetke. Po njihovu mišljenju ta je putanja rezultat gravitacijskog međudjelovanja Mjeseca u nastajanju i diska sačinjenoga od ostataka krhotina nastalih u golemom sudaru, koji je poslije nestao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Spolno ponašanje određuju supstancije u mozgu</p>
<p>LONDON, 18. veljače</p>
<p> - Supstancije u mozgu, a ne spol određuju da li će se mužjak ponašati kao mužjak, a ženka kao ženka - barem kad je u pitanju jedna vrsta ribe, izvijestili su američki znanstvenici. </p>
<p> Istraživači sa sveučilišta »Cornell« u New Yorku proučavali su vrstu ribe koja ima dva tipa mužjaka i otkrili da neke supstancije u mozgu određuju njihovo spolno ponašanje bez obzira na spol.</p>
<p> Istraživanje je ograničeno samo na jednu vrstu ribe i nužna su dodatna istraživanja, ali znanstvenici kažu da bi se moglo primijeniti i u ispitivanju ponašanja u zajednici svih kralježnjaka, uključujući i ljude.</p>
<p> »Zanimljivo je što se te supstancije nalaze u istim dijelovima mozga u svih vrsta kralježnjaka i reguliraju slično ponašanje«, rekao je neorobiolog James Goodson. »To nam sugerira da je i u drugih vrsta moguća regulacija ponašanja u zajednici neovisna o spolnim žlijezdama, s obzirom na činjenicu da je kemijski sustav sličan kod svih kralježnjaka«, dodao je Goodson.</p>
<p>U izvješću objavljenom u znanstvenom časopisu Nature istraživači ističu kako su otkrili da neuropeptidi određuju spolno ponašanje ribe. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Znanost treba poštenu pretvorbu</p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoje Kraljević: S Vladom Nikice Valentića počelo je potpuno zanemarivanje znanosti i visokog školstva, što je trajalo sve do sada / Ne može se dogoditi da Vlada odluči davati manje nego što je obećala za znanost, prosvjetu i kulturu jer bi to bila prijevara birača / Nisam siguran hoće li biti moguće ove godine povećati izdvajanja za znanosti / Osnivanjem zaklada za znanost osigurat će se stabilnije financiranje znanosti</p>
<p>»Muži koji se dadu na znanost, neka ne rade ni za vladu ni protiv vlade, nego neka istražuju, razjašnjuju i razširuju istine znanosti. </p>
<p>A od vlade stoji, da li će se ona timi istinami koristiti ili će ih propustiti, zanemariti; nu ona ne može nikako, ničijom pomoći istinu zatrt ili neistinom učiniti.« Tu Starčevićevu misao o odnosu vlade i znanosti prof. dr. Hrvoje Kraljević, novi ministar znanosti i tehnologije, ističe kao svoju temeljnu odrednicu u opsežnom i zahtjevnom poslu koji ga čeka. </p>
<p>Da znanost ne bi trebala biti u službi vlade, to je svima jasno, ali da bi vlada trebala puno više voditi računa o znanosti - to cijela znanstvena javnost očekuje. Prof. dr. Hrvoje Kraljević u novu je Vladu došao iz redova HSLS-a, čiji je član od početaka demokratskih promjena, a važnija od stranačke pripadnosti svakako je njegova impresivna znanstvena karijera. </p>
<p>Kao vrsni matematičar prof. dr. Kraljević poznat je i u međunarodnim znanstvenim krugovima, od 1991. godine dekan je Matematičkog odjela PMF-a, za znanstveni rad je više puta nagrađivan, među ostalima i Nagradom Ruđer Bošković, autor je desetaka znanstvenih radova te jednog sveučilišnog i dvaju srednjoškolskih udžbenika. Osim iz Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, široj je javnosti poznat i kao protukandidat prof. dr. Marijanu Šunjiću na izboru za rektora zagrebačkog Sveučilišta 1991. godine. </p>
<p>Upravo je Ministarstvo znanosti i tehnologije proteklih godina radilo »najtiše«, a koliko ga se držalo bitnim najbolje je pokazao presedan kada je, nakon odlaska prof. dr. Ivice Kostovića u Ured predsjednika, čelno mjesto Ministarstva mjesecima bilo prazno. Zbog cjelokupne situacije u znanosti, koja se nerijetko naziva i »krizom hrvatske znanosti«, očekivanja od novog ministra su velika. Za početak, najave o transparentnosti rada Ministarstva prof. dr. Kraljević je počeo provoditi čestim izjavama i intervjuima u medijima. Uskoro bi na rad Ministarstva svojim sugestijama i kritikama mogli utjecati i svi zainteresirani, i to putem Internetove stranice Ministarstva znanosti i tehnologije, koje postavljanje prof. dr. Kraljević najavljuje. </p>
<p>• S kojim ste se problemom najprijesuočili na mjestu ministra znanosti i tehnologije?</p>
<p>- Prvi problem je taj da su odmah s gotovo svih fakulteta, instituta i ustanova, koje se financiraju putem ovog Ministarstva, došli vapaji i molbe za novcem. Upravo počinjem obilazak visokih učilišta i instituta po Hrvatskoj tako da ću se pobliže upoznati s problemima. </p>
<p>• Kako financijski stoji Ministarstvo koje se nedavno preuzeli?</p>
<p>- Financijsko stanje Ministarstva znanosti i tehnologije je katastrofalno, kao i općenito stanje u državi. Znali smo da je loše, ali je znatno gore nego što smo se bojali. </p>
<p>Velik broj mjenica stiže na naplatu, studenti koji imaju ugovore o stipendijama već tri mjeseca nisu dobili stipendije, ustanove koje financira Ministarstvo znanosti i tehnologije nisu dva mjeseca dobile sredstva za podmirenje redovnih troškova. Ova je godina počela bez ikakva novca za potrebe Ministarstva, osim za plaće. Kada će se i kako riješiti taj problem, ne mogu odmah odgovoriti, to je stvar čitave Vlade. </p>
<p>• Kako ocjenjujete stanje u hrvatskoj znanosti u proteklih deset godina i slažete li se s ocjenom da je znanost sustavno zanemarivana?</p>
<p>- Tijekom zadnjih nekoliko godina bivše države povećavao se ugled znanosti i znanstvenika. Upravo se tih godina osjetio pozitivan trend u odnosu prema znanosti i školstvu, što se nastavilo i nakon demokratskih promjena. Međutim, s Vladom Nikice Valentića krenulo je izrazito nizbrdo. </p>
<p>Među osam prioriteta hrvatske politike, što ih je 1993. naveo premijer Valentić, uopće nisu spomenuti znanost, prosvjeta i kultura. Tada je počelo potpuno zanemarivanje znanosti i visokog školstva, što je trajalo sve do sada. </p>
<p>Znanost, prosvjeta i kultura, koje uvijek ističem zajedno, bili su na repu događanja, a istovremeno su se novci dijelili šakom i kapom nepotrebnim stvarima. Cijelo vrijeme se otkidalo od tih vrlo važnih resursa i tretiralo ih se kao potrošnju, umjesto kao glavnu razvojnu snagu društva. </p>
<p>Nadam se da ću uspjeti to promijeniti. Predizborna obećanja pobjedničkih stranaka su takva da će se posebna pažnja posvetiti znanosti, prosvjeti i kulturi.</p>
<p>• Jedno od predizbornih obećanja se odnosilo i na povećanje proračunskih sredstava koja će se odvajati za znanost. O kolikom se povećanju radi?</p>
<p>- Kako se proračun tek priprema, ne mogu govoriti o tome koliko će se izdvajati. Nisam siguran hoće li uopće biti moguće ove godine povećati izdvajanja za znanosti. Pozitivan trend će sigurno biti, ali kada i koliki, ne mogu reći. Ne može se dogoditi da Vlada odluči davati manje nego što je obećala za znanost, prosvjetu i kulturu jer bi to bila prijevara birača, ali je upitno hoće li se odmah osjetiti ispunjenja obećanja. Realno govoreći, teško je vjerovati da će se već u ovoj godini u tom smislu nešto dogoditi. </p>
<p>• Osim proračunskih sredstava, namjeravate li razvijati neke modele dodatnog financiranja znanosti? </p>
<p>- Da, osnivanje zaklada za znanost. Nastojat ću postići da se jedan mali dio sredstava dobivenih daljnjom privatizacijom, koju će nova Vlada provesti do kraja, izdvoji u državnu nakladu za znanost i time osigura stabilnije financiranje znanosti. Također ću nastojati da se poreznim sustavom i poreznim olakšicama potiče osnivanje privatnih zaklada za znanost. Zaklada daje i određenu neovisnost o proračunskim sredstvima. U svijetu je takav način financiranja dobro poznat. Na primjer, prilikom privatizacije Volkswagena pedesetih godina jedan mali postotak je izdvojen u zakladu za znanost koja se zove Volkswagen Stifftung. Ta zaklada i danas postoji i raspolaže glavnicom od tri milijarde maraka. </p>
<p>• Nije li to u Hrvatskoj mnogo teže provesti s obzirom na stanje našeg gospodarstva i na to da se poduzeća često privatiziraju za jednu kunu? </p>
<p>- Naravno da je teže, ali ima kod nas i vrijednih poduzeća. </p>
<p>• Mislite li da hrvatska privreda dovoljno ulaže u znanost?</p>
<p>- Ne mislim, ali to nije krivnja privrede već njena teškog stanja.</p>
<p>• Što je s autonomijom sveučilišta, za koju se i Vi zalažete, ali i s autonomijom znanstveno-istraživačkih instituta, koji su do sada izravno bili podložni Ministarstvu?</p>
<p>- Ustavni sud je ustanovio da neke odredbe postojećeg Zakona o visokim učilištima nisu u skladu s ustavnom odrednicom o autonomiji sveučilišta te je ukinuo neke odredbe. Mi moramo pristupiti izradi izmjene Zakona, odnosno novog Zakona. Do sada je veći problem od samog Zakona bila njegova provedba. Što se tiče autonomije, znatno je lošiji Zakon o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti. Tim Zakonom je odlučivanje silno centralizirano u Ministarstvu, i kada je riječ o imenovanju uprave, ravnatelja... Nastojat ću da znatno veću ulogu ubuduće imaju znanstvena vijeća instituta i mišljenja samih znanstvenika. Svakako ću se zalagati da se u tom smislu promijeni zakon, a i provedbu sadašnjeg zakona ću prilagoditi tomu.</p>
<p>• Na rad Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu je bilo dosta prigovora. Kako ga Vi ocjenjujete? </p>
<p>- Smatram da to Vijeće nije ispunilo svoju glavnu zakonsku zadaću i zbog toga sam istaknuo namjeru da potaknem razrješenje Vijeća i formiranje novog. Vijeće je moralo analizirati stanje u visokom školstvu te, na temelju vrsnih recenzija i samoanalize svakog sveučilišta, predložiti mrežu visokih učilišta u Hrvatskoj. Međutim, ni nakon niza godina to nije napravilo, već se bavilo samo programima novih studija. Najveća greška za to je u predsjedniku Vijeća, akademiku Slavenu Barišiću. Inače, po zakonu bi to Vijeće trebalo imati veliku ulogu u preobrazbi našeg visokog školstva. </p>
<p>• Što mislite o paralelnim studijima i institutima u okvirima istog sveučilišta? </p>
<p>- Nisam sretan s tim paralelizmom, ali ga ne mislim nikakvim dekretima mijenjati. Neprirodno je da se u okviru istog sveučilišta na više mjesta može studirati određen studij, kao što se, na primjer, na zagrebačkom Sveučilištu filozofija može studirati na tri mjesta. Nisam upoznat s takvim slučajem u svijetu, osim u gradovima koji imaju više sveučilišta. </p>
<p>• Mislite li da su Zagrebu potrebna dva sveučilišta?</p>
<p>- Čini mi se da je zagrebačko Sveučilište postalo preglomazno, ali to ne znači da ga treba cijepati. U takvim slučajevima nikada nisu dobri nagli i žestoki rezovi jer tradicija čini svoje i situacija se ne može samo tako riješiti.</p>
<p>• Promjenom vlasti mnogi se brinu i za sudbinu Hrvatskih studija te se govori i o njihovu mogućem ukidanju.</p>
<p>- Dekretom neću ništa ukidati iako mislim da Hrvatski studiji nisu osnovani u skladu sa zakonom. Organizirat ćemo javnu raspravu kako bismo vidjeli što će se s tim napraviti. Radi se o 2000 studenata s kojima se ne možemo igrati i ne mogu tvrditi da taj studij nije kvalitetan.</p>
<p>• Kako je dosadašnja »znanstvena politika« utjecala na kvalitetu i razvoj hrvatske znanosti?</p>
<p>- Na sreću, znanost je i dalje u svjetskim razmjerima vrlo kvalitetna i to u mnogim disciplinama. To je donekle i rezultat entuzijazma samih znanstvenika, koji rade unatoč tome što ih se sve slabije financira. Naši znanstvenici su visoko cijenjeni i uspješni u mnogim, iako ne svim, područjima. </p>
<p>• U jednoj od Vaših prvih izjava najavili ste razgovor s dr. Miroslavom Radmanom. Jeste li se dogovorili o kakvoj suradnji?</p>
<p>- Dr. Radman je oduševljen ponovnim pokretanjem ideje o osnivanju vrhunskog instituta za molekularnu genetiku. Institut bi se osnovao u Hrvatskoj i bio bi međunarodni, a ne državni. Za tu inicijativu su sada okolnosti još pogodnije budući da se u međuvremenu afirmiralo niz mladih koje je obrazovao dr. Radman i koji bi se uključili u rad instituta. Taj je projekt pokrenut još u bivšoj državi i gotovo je doveden do kraja, ali je iz nekog razloga obustavljen. </p>
<p>Zbog rata i drugih okolnosti ne mogu kriviti dosadašnju vlast za to što ta ideja nije realizirana. Institut bi trebao biti smješten u kompleksu oko Vile Dalmacije u Splitu. </p>
<p>• Što Ministarstvo može napraviti za jači prodor hrvatske znanosti u svijetu?</p>
<p>- Upravo je ovih dana Hrvatska uključena u TEMPUS projekt i sve će brže ići prema raznim euroatlanskim integracijama. U okviru toga, a nadam se i na čelu, bit će jače uključivanje znanosti i znanstvenika u međunarodne projekte. U tom pogledu našu budućnost doživljavam vrlo svijetlom.</p>
<p>• Smatrate li da Hrvatska treba težište staviti na primijenjenu ili fundamentalnu znanost? U kojoj grani znanosti držite da je situacija najlošija?</p>
<p>- Najlošija je situacija u primijenjenim dijelovima znanosti, koje se svugdje u svijetu financiraju direktno iz privrede. Kod nas tomu nije tako budući da je i privreda u dosta teškoj situaciji, ali nadam se da će biti. U cijelom razvijenom svijetu privreda ulaže u znanosti od kojih ima direktne koristi. Naravno, moramo se brinuti i o temeljnim znanstvenim disciplinama od kojih nema direktne koristi, ali podižu opći nivo znanja bez kojeg nema ni primijenjene i razvojne komponente. Po pojedinim disciplinama ne mogu suditi jer bi bio pristran. </p>
<p>Tko će biti zamjenik?</p>
<p>• Vaši pomoćnici su imenovani, ali zamjenik još nije. Možete li reći tko će to biti?</p>
<p>- Na prošloj sjednici Vlade je razriješen dosadašnji zamjenik, ali novi još nije imenovan. To imenovanje će proizići iz dogovara šest koalicijskih stranaka. Koalicijski ugovor je takav da neka druga stranka mora dati prijedlog s kojim ću se ja složiti. S onima koji su mi do sada predloženi se nisam složio, ali njihova imena neću govoriti. Nastojati ću da to bude netko mlađi, iz društveno-humanističkih znanosti, s dobrim menadžerskim i organizatorskim sposobnostima, s nekog instituta, jer moji pomoćnici i ja dolazimo s fakulteta, i po mogućnosti ljevije orijentiran nego što sam ja, tako da postoji ravnoteža i različitost mišljenja. Dogovoreno je da se sve promjene i imenovanja u ministarstvima provedu do kraja ožujka.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Došlo je vrijeme razlike </p>
<p>Hrvatsko novinarsko društvo / Raspravom »Neodgovorna moć medija, nemoćna odgovornost kulture« obilježena prva godišnjica dvotjednika za kulturu »Zareza« / Žarko Puhovski: Vujić nije dovoljno kulturan da bi mogao biti ministrom kulture / Dražen Vukov Colić o Vjesniku kao instituciji </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Raspravom »Neodgovorna moć medija, nemoćna odgovornost kulture«, koja je u četvrtak održana u Hrvatskom novinarskom društvu, obilježena je prva godina izlaženja »Zareza«, dvotjednika za kulturu i društvena zbivanja. Skupu se odazvao velik broj neprijepornih hrvatskih intelektualaca, a diskusija je, koliko god se njezina moderatorica i glavna urednica »Zareza« Andrea Zlatar trudila, imala mlak i nedovoljno čvrst okvir. Odgovornost i moć u medijima i kulturi tema je koja se uredništvu nametnula u novom društvenom ozračju, pa je sada nužno redefinirati poziciju »Zareza« u odnosu na prvu, zbiljom posve drukčije određenu, godinu izlaženja. </p>
<p>U raspravi je otvoren niz problema, ponajprije frustracija s kojima su se susretali brojni kulturni projekti, a koji nisu imali, i još nemaju, osnovne uvjete opstanka. Postoji, naime, svijest da političke promjene same po sebi ne mogu izravno utjecati na sferu kulture. »Naime, promjene na bolje koje bismo htjeli ovise ponajprije o pojedincima i posebnim kulturnim projektima, ali te promjene moraju krenuti odozdo, a ne odozgo«, ističe Andrea Zlatar. Iz šarolike diskusije treba, ipak, izdvojiti dva upozorenja: jedno je ono koje je apostrofirao Nenad Popović, a odnosi se na to da svi moraju biti svjesni kako će HDZ-ov diskurs trajati još dugo nakon njihova odlaska s političke pozornice, baš kao što padom Belinskog zida i raspadom komunizma nije preko noći nestao njihov eho. Drugo, i te kako važno upozorenje ticalo se tzv. nezavisnih intelektualaca, medija i kulturnjaka koji bi morali biti doista kritični i nezavisni, a ne, kao dosada, staviti se na raspolaganje novoj vlasti, koja se čini politički i ideološki prihvatljivija. </p>
<p>Prošlo je, naime, vrijeme kada su svi ti nezavisni mediji morali biti u jedinstvenoj koaliciji. Energija koja je ih je tada nosila bila je energija protiv, tako je i »Zarez« opstao mimo vladajućeg establishmenta, u nemogućim uvjetima novinskog tržišta, a nošen ponajprije jakom voljom pojedinaca. Sada su, međutim, čulo se u diskusiji, razlike među pojedincima i kulturnim projektima postale važne! Primjer koji Vjeran Zuppa navodi ne odnosi se na polemiku koja bi se trebala otvoriti na liniji Otvoreno društvo - »Hrvatsko slovo«, jer to i nije upitno, polemika se, po njemu, treba otvoriti između nositelja različitih kulturnih projekata kakvi su, primjerice, »Bastard«, »Frakcija« i »Zarez«. Što, zapravo, spaja, recimo, Dejana Kršića ili Borisa Budena, autora pripadnih skupini »Arkzin«/»Bastard« i Tihomila Rađu, bivšeg HSS-ovca i voditelja Udruge domovina/dijaspora - pita se Andrea Zlatar i odmah zaključuje da to nikako nije ista politička pozicija ili činjenica da obojica objavljuju u istom listu. »Autore i čitatelje 'Zareza' povezuje, čini se, potreba za nezavisnim javnim prostorom u kojem se sučeljavaju mišljenja pojedinca.«</p>
<p>Nataša Govedić drži da je intelektualac vrlo moćan, samo uspije li zadržati vlastiti integritet, ako ne očekuje da će ga svojim novcem spasiti ma koja institucija. Replicirao joj je Žarko Puhovski ustvrdivši da zato što godinama nije ovisio ni o kakvim institucijama, nikako nije bio moćniji, već da je zbog toga bio siromašni autsajder. Okomio se potom svom žestinom na novog ministra kulture Antuna Vujića, kazavši da »taj čovjek nije dovoljno kulturan da bi mogao biti ministrom kulture, jer ne zna tko je bio Celine«. No, iako drži da peticija protiv Vujića nije ni u kom slučaju skandalozna, kao što to nije bila ni ona kojom se svojedobno tražilo smjenivanje Franje Tuđmana, ocijenio ju je nesuvislom. Njegov je stav da u »Zarezu« nema dovoljno negativno intoniranih recenzija. »U kulturi nema tolerancije, ako je nešto loše, to treba jasno i glasno reći. Treba vratiti malo starog larpurlartizma, da pjesnici pišu pjesme, jer to žele, a ne kao patriotski odgovor u slavu Hrvatske. Ne dođe li do tog pomaka, Aralice će se reproducirati sve na nižim razinama«, kategoričan je Puhovski. </p>
<p>Radi prave kritičke intelektualne pozicije, kakva je karakteristična za pluralističke demokracije i kakva je u hrvatskoj tradiciji, Velimir Visković založio se za očuvanje desnog krila javne scene, pa time i »Hrvatskog slova«.</p>
<p>U diskusiji su se čuli i različiti glasovi od predstavnika medija kao što je Dražen Vukov Colić, koji je upozorio da je država danas vlasnik velikih medija kakvi su »Vjesnik«, »Slobodna Dalmacija« i HTV, a s kojima ni koncepcijski i na koji drugi način ne zna što bi. Neupitno je, kazao je, da će ti mediji morati proći kroz svojevrsne promjene, jer još je u novinarstvu ostala inercija napadanja i pisanja u stilu žutoga tiska, a to nisu osnove za profesionalno novinarstvo. Prisjetio se vremena kada su u kulturnoj rubrici »Vjesnika« bila imena poput Mandića, Foretića i Tenžere. »Vjesnik« je tada bio novina vrlo jake kulture koja je dnevno donosila dvije velike stranice, a tjedno još i kulturni prilog. Upitao se stoga može li se danas, uz tri dnevna lista, napraviti nova institucija kakav je bio »Vjesnik«. </p>
<p> Rasprava je potaknula mnoštvo pitanja o kojima će se uskoro otvoriti javna diskusija, a svojim potezima nove kulturne politike vlast će sama nametati aktualne teme.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Goranov vijenac Borisu Maruni</p>
<p>Maruna je među pjesnicima naše dijaspore vjerojatno jedini autor koji je kreativno nasljedovao recentna literarna iskustva i poetike Zapada te jedini čije lirsko pismo bitno obogaćuje i širi iskustveno polje suvremene hrvatske poezije</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Ovogodišnja nagrada Goranov vijenac dodijeljena je uglednom pjesniku, prevoditelju, esejistu i uredniku Borisu Maruni (1940.) za njegov pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti. Nagrada Goran za mlade pjesnike dodijeljena je pjesniku Bojanu Radašinoviću (1975.), izvijestio je u petak Branko Čegec, predsjednik Goranova proljeća.</p>
<p> U obrazloženju nagrade Goranov vijenac, koja je dodijeljena Borisu Maruni, ističe se da je pjesnik »izgradio prepoznatljiv i provokativan lirski rukopis koji krase izravnost pristupa temi, narativnost, metrička umješnost, intertekstualna aluzivnost, humor, ironija i nesentimentalni patriotizam. Važno je i za građansku i za pjesničku Maruninu biografiju istaknuti da je riječ o čovjeku koji je puna tri desetljeća proveo u izgnanstvu. On je, naime, među pjesnicima naše dijaspore vjerojatno jedini autor koji je kreativno nasljedovao recentna literarna iskustva i poetike Zapada te jedini čije lirsko pismo bitno obogaćuje i širi iskustveno polje suvremen hrvatske poezije«, napominje se u obrazloženju.</p>
<p> Goranov vijenac Borisu Maruni dodijelila je Prosudbena komisija u sastavu: Zvonimir Mrkonjić, Krešimir Bagić i Branko Čegec. Maruna je do sada objavio pet knjiga stihova: »I poslije nas ostaje ljubav« (1964.), »Govorim na sav glas« (1972.), »Ograničenja« (1986.), »Ovako« (1992.) i »Bilo je lakše voljeti te iz daljine« (1996.).</p>
<p> U obrazloženju nagrade Goran za mlade pjesnike Bojanu Radašinoviću ističe se među inim da njegovo »poigravanje jezikom i žanrom te razmještaja stihova s posve izvjesim semantičkim imputom govore o istančanosti autorova izričaja. Balansiranje između razuma i osjećaja mladog bi autora u budućnosti moglo privesti mnogim uspješnim stihovima, pjesmama pa i knjigama«, kaže se u obrazloženju.</p>
<p> Prosudbena komisija u sastavu: Rade Jarak, Miroslav Mićanović i Tvrtko Vuković, uz nagrađenog autora pohvalila je rukopise Martina Globočnika, Andrijane Jukić, Darije Kovačić, Slađana Lipovca, Dore Mikelić, Tvrtka Pinjuha, Gordane Španić, Tihomira Matka Turčinovića, Adrijane Vidić i Darije Žilić. Manifestacija Goranovo proljeće održava se ove godine 37. puta. Nagrade će biti predane 21. ožujka u Lukovdolu, rodnome mjestu Ivana Gorana Kovačića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tenžerina fascinantna pozornica</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Održan skup u povodu petnaeste obljetnice smrti Veselka Tenžere / O Tenžeri su govorili Igor Mandić, Zlatko Crnković, Zdravko Zima, Dimitrije Popović i Nikica Petrak</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Moje osobno prisjećanje na Veselka Tenžeru, osobu koja je podigla spomenik hrvatskoj tekstualnosti, datira još od prije dvadeset godina kad su se naši životi isprekrižali tako da smo ih teško razlikovali. Hranili smo se, takoreći, usta na usta i tako prenosili hranu ideja kao dva ptića. Našli smo se oko »Studentskog lista«, iako različitih backgrounda. Ja austrougarski zakopčan - on sav prema vani, kavanski otvoren životu. Podrška nam je bila matoševski, ironični model pisanja. Naši su tekstovi odjekivali jedan u drugome. Ne znam bili se time hvalio ili se proklinjao zbog toga, jer sam i sam zaslužan za njegovu sudbinu. Budući da sam se prije njega uhljebio, povukao sam ga za sobom. Ono tamo, onaj neboder - pokazao je glavni urednik »Vjesnika« književnik Igor Mandić u smjeru »Vjesnikove« zgrade na Slavonskoj aveniji u petak, u Društvu hrvatskih književnika, gdje je održan skup u povodu petnaeste obljetnice smrti masmedijskog maga riječi Veselka Tenžere - ono tamo je Tenžera kojeg danas slavimo. Njegova karijera, karizma i kalvarija proizlazi iz toga. </p>
<p> Potom je Mandić pročitao zapis govora koji je pročitao, ili kako reče na skupu, zavapio ponad Tenžerina otvorenog groba. Drugi govornik Zlatko Crnković prisjetio se, kao bivši urednik »Znanja«, suradnje s istaknutim feljtonistom i kritičarom. Imao sam čast - istaknuo je Crnković - objaviti nekoliko Tenžerinih knjiga. Primjerice, knjiga feljtona »Zašto volim Zagreb« koju je uredio akademik Slavko Mihalić, tiskana u nakladi od 3000 primjeraka, rasprodana je u nekoliko mjeseci što je danas nepojmljivo. Slijedile su knjige »Zašto volim TV«, koja dovoljno govori za sebeg, zatim knjiga kritika o stranim piscima »Želja za dobrim kupanjem«, pa kritike o hrvatskoj prozi »Preživljuje dobro pisanje« i kronika hrvatskog pjesništva »Šok običnosti«, koju je uredio Tonko Maroević.</p>
<p>Tenžera nije bio elitistički pisac, nastavio je Crnković. Njegov karakter bio je fajterski, stoga je volio pisati o sportu, o slavnim danima »Dinama« i »Cibone«, a otvoreno se divio i našem najvećem boksaču svih vremena Mati Parlovu. U ono doba bio je obilježen biljegom nacionalizma, iako nipošto nije bio zadrti nacionalist, zaključio je Crnković. </p>
<p>Književni kritičar Zdravko Zima na skupu je obnovio pitanje koje su prije deset godina postavljali pisci: »Što bi rekao Tenžera?« No, i danas, kada se politički krajolik promijenio, znamo da njegova ljubav prema domovini nije zatamnila njegovo pisanje. Tenžera je, uostalom, sedamdesetih i osamdesetih godina za nas bio glasnik slobode. Njegova veličina sadržana je u sposobnosti da pišući o malim stvarima zahvati problem cjeline svijeta. Bio je homo ludens. Ako je pisao o nogometu pisao je o laži, moralu, korupciji, o nemogućnosti da se suočimo s porazom. Književnu je scenu pretvarao u fascinantnu pozornicu, a u kafiću na početku zagrebačke Ilice, govorilo se, Tenžera je držao katedru.</p>
<p>Tenžera se javljao u doba kada su još živi predstavnici europske avangarde: Rene Chair, Ungaretti, Sartre, Camus - primijetio je književnik Nikica Petrak. Neporecivim talentom on sjedinjuje književnost i novinarstvo. On je zadnji od starih, a prvi od novih feljtonista. Vezujući svoj rad za jednodnevni život novina, mislim da nema pisca kojega nije kritizirao, zapitao se Petrak, ima li nekoga s kime se nije družio? Na skupu je govorio i slikar Dimitrije Popović, osobni i obiteljski prijatelj pokojnog pisca. Tenžera se svojom lucidnošću naprosto uselio u naše živote. U svojoj suštini stručan, pisanje o likovnosti postavljao je kao problematski pristup o viđenom. Želim reći - zaključio je Popović - da je pisao bez izvještačene erudicije, a usudio se prozboriti o društvenim ideologijama i političkim veličinama svoga doba. </p>
<p>Uvodnu riječ dao je Anđelko Novaković, dopredsjednik DHK-a. Na skupu je pročitan tekst odsutnog zbog bolesti akademika Slavka Mihalića, predsjednika DHK-a, pod naslovom »Trubadur Zagreba«. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Dora« kao estradno presvlačenje </p>
<p>Uoči opatijskoga natjecanja za »Eurosong« / Je li propuštena prilika da se preuzetno reklamirani »najveći domaći glazbeni događaj« iskoristi za bilo što osim za temeljito preuređenje opatijske kristalne dvorane i podizanje rednog broja nekih izvođača na estradnoj rang-listi?/</p>
<p>Svake godine ispočetka natjecanje za »Eurosong« kod nas prouzroči frenetične medijske aktivnosti s iznova antagoniziranim sudionicima. Čak se ne može reći da ne postoji djelotvoran medijski šlagvort, pa je ovaj put najavljeni »štrajk glađu« zbog odbijanja pjesme Tereze Kesovije i Mladena Grdovića napunio novinske stupce i djelomično razgrnuo probleme koje neki uporno guraju pod tepih. No, način odabira dvadesetak pjesama, između par stotina kandidata, bez obzira na upitan sastav članova žirija - za koje svaka zainteresirana strana tvrdi da su »njihovi«, dakako »tuđi«, ljudi - samo je najzanimljiviji dio prednje fasade priredbe koje su dvojbeni principi na svim razinama, a ne samo unutar izbornih pravila. Stoga je i prije nekoliko dana pristigli »amen« u kojemu programski kolegij HTV-a podržava ovogodišnji odabir pjesama za »Doru«, prije očekivano pranje ruku nego suvisli pokušaj redefiniranja kriterija i pronalaženja pogodnijeg modela natjecanja, od kojega najviše koristi imaju upravo oni koji stoički tvrde kako je sve u redu. </p>
<p> Moglo bi se zapravo reći da u slučaju »Dore« opetovano dolazi do sukoba osnovnih postavki na kojima inače počiva domaća lakoglazbna scena i započinje sezona jednokratnog, fašničkog »preoblačenja«, ali nikako da se izbjegne poslovica koja tvrdi da pogrešan recept daje pogrešan rezultat. Ili se pokušava proniknuti u tajne nepostojeće europske pjesme - koja je u eri razlomljenosti globalnog zvuka također u potrazi za vlastitim identitetom, bilo pop bilo šlagerskog predznaka - ili se pak nedostatak zajedničkog nazivnika pokušava nadomjestiti korištenjem folklornih elemenata, mehanički montiranih na zabavnoglazbenu kičmu materijala. Ako ni to ne uspije, slijedi preuzimanje gotovih fast-food modela srednjostrujaške inozemne pop-produkcije. Rezultat je na koncu poražavajući zbog odsutnosti autorske invencije, iako vlastoručno obgrljena, nepisana pravila skladatelja-genijalaca u startu smanjuju mogućnost zadovoljavajućeg rješenja. </p>
<p> Kao ključno pitanje uvijek se nameće isto: kako »napraviti« pjesmu koja će se svidjeti Europi? Baš zbog toga što smo već imali uspjeha na natjecanju čudi s koliko se strasti svake godine ponovno otkriva »Eurovizija«, pri čemu su najzanimljiviji pokušaji poštivanja pjesmopisačkih standarda koji su često suprotni tuzemnim pravilima rada najrazvikanijih konkurenata. Posebno je komična mimikrija kojom akteri sve skloniji narodnjačkom rukopisu pokušavaju uobičajeni turbo-folk melos zamijeniti »paneuropskim« zvucima bliskim keltskom ili mediteranskom senzibilitetu - sa što manje »č«, »ž« i »š« u pjesama s engleskim ili talijanskim nazivima - očekujući, naravno, bodove.</p>
<p>Parada kiča koja se može susresti na vanity fairu zvanom »Dora« bila bi lakše probavljiva u slučaju da je zanatski dio posla obavljen kako treba, ali se čini da je ponekad teško odraditi posao na prvoj razini i sakupiti barem nekoliko podnošljivih pjesama s glavom i repom. Pretjerane vokalne izvedbe, nazalni pjevački diskursi i proizvoljna »naslanjanja« skladatelja kamo god stignu, pogoduju klimi »estradne neodgovornosti« i ubrzano urušavaju ionako fragilne festivalske principe, pa i nekad jaku tradiciju koja je znala odigrati pozitivnu ulogu podizanja praga zabavnoglazbene scene.</p>
<p> Koliko je zapravo značenje »Eurosonga« danas? Pored reklamnih i propagandnih koristi (pogotovo u vrijeme razjedinjenje Europe šezdesetih i sedamdesetih), nacionalni ponos može zadovoljiti taštinu u izravnom medijskom dvoboju s konkurencijom, i to bi otprilike bilo sve. Jer, radi se o festivalu minornog glazbenog značaenja, samo što apetiti sudionika vole zaboraviti na činjenično stanje i baviti se »strategijama« koje zapravo i ne postoje izvan cehovskih okvira. Samo je nekoliko imena napravilo planetarne proboje i kasnije osvojilo »jack-pot« samostalnih karijera na temelju eurovizijskog uspjeha, pri čemu se kao školski primjer nameće proboj »Abbe« nakon pobjede na »Eurosongu« 1974. pjesmom »Waterloo«. Od domaćih predstavnika Danijel Popović s »Julie« postigao je zamjetniji europski uspjeh, modeliravši pjesmu prema tada sveprisutnom Shakin' Stevensu. Irci su s nekoliko opetovanih pobjeda u osamdesetima također profitirali od dovođenja protagonista, turista i cjelokupne infrastrukture »Eurosonga« u Dublin, ali su zbog visokih troškova kategorički zaprijetili da njihova ponovna pobjeda više ne dolazi u obzir. Znači, dvojbe postoje, ali su one, čini se, ipak dekorativne prirode.</p>
<p> Jedan od efektnijih domaćih odgovora dao je Rajko Dujmić. U jednom je trenutku na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> privatizirao izbor za Pjesmu Eurovizije, a tadašnja Televizija Zagreb postala je studio bivše države sa, činilo se, pravim »ključem« za »Euroviziju«. Dovevši naposlijetku »Eurosong« u Zagreb, pobjedom »Rive« s pjesmom »Rock Me Baby«, »fotofiniš« je uslijedio nakon uzastopnih pokušaja sa »Srebrnim krilma« i »Novim fosilima«, koje su u devedestima naslijedili »Putokazi«, Toni Cetinski, Maja Blagdan, Danijela Martinović i drugi. Na samom vrhu »Dorine« piramide uspjeha, lanjska pobjednička pjesma Doris Dragović (po spomenutom principu prilagođene recentnom izgledu Madonne), autora Tončija Huljića, napravljena je kao otvorena, samo ubrzana, reciklaža naslovne pjesme Gorana Bregovića s posljednjeg albuma Zdravka Čolića »Kad bi moja bila« i refrena iz susjedne pjesme. Kombinacija je u studiju »Jadran filma« očito bila vrijedna »Renault Clia«, iako je u Izraelu izvedba s unaprijed snimljenim, neprijavljenim vokalnim dionicama, vrlo jednostavno pokazala da »Dorin« profesionalizam u svijetu ima i drugo ime. </p>
<p> Upravo informacija o izvorima inspiracije za lanjsku pobjedničku pjesmu pokazuje u kojem smjeru »gledaju« domaći autori lakih nota, samo što uporno ne dostižu uzore. U svemu možda najviše začuđuje igranje »na prvu loptu« kojim nove i stare zvijezde, kako je to jednom optimistično izvalila Vlatka Pokos, tretiraju publiku, bez ikakvih pokušaja da se preuzetno reklamirani »najveći domaći glazbeni događaj« iskoristi za bilo što osim temeljitog preuređenja opatijske kristalne dvorane i podizanje rednog broja pojedinih izvođača na estradnoj rang-listi.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Isključeni iz ULUPUH-a </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Vera Dajht-Kralj, Hanibal Salvaro i Helena Knifić-Schaps isključeni su iz članstva Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH). Odluka o tomu donesena je tajnim glasovanjem na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora, a na pismeni zahtjev članova Nadzornog odbora, priopćena je u petak iz ULUPUH-a. Odluku treba potvrditi i skupština ULUPUH-a, koja će se održati 29. veljače. </p>
<p> Odluka je temeljena na Elaboratu sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije u poslovanju u 1998., koji je potvrdio njihovu odgovornost za teško stanje u Udruzi, ističe se u priopćenju.</p>
<p> Financijska kriza u Udruzi izišla je na vidjelo u ljeto 1997. kada su se pokušale utvrditi nepravilnosti u poslovanju. Produbljena je u srpnju 1998., kad Upravni odbor nije prihvatio financijski izvještaj za 1997., a na vrhuncu je bila u polovici siječnja 1999. kada se otkrilo da je na računu ULUPUH-a tek oko 800 kuna, a trebalo je biti oko 300.000 kuna. Prostorije Udruge zatim su zapečaćene da bi se zaštitile poslovne knjige i spriječila njihova zlouporaba. U izvješću o događajima u ULUPUH-u od svibnja 1997. do veljače 1999. Nadzorni je odbor kao odgovorne za takvo stanje prozvao i osobe koje su sada isključene iz članstva, a tada su i angažirali sudskog vještaka za reviziju poslovnih dokumenata. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Može li protiv CSKA Cibona srušiti tradiciju?</p>
<p>Idući suparnik košarkaša Cibone VIP u Europskoj ligi, u osmini finala, bit će moskovski CSKA, za kojeg igraju bivši »cibosi« Vladan Alanović i Mate Skelin / Možda je baš sad stiglo vrijeme da Cibona, prvi put otkako postoji Europska liga, prođe kolo kad počnu eliminacijska natjecanja</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - »Zašto gledate Benettonov klupski godišnjak, kad ćete ionako igrati protiv CSKA?«, upitao je prije nekoliko dana trener Cibone VIP Neven Spahija svoje igrače. Na kraju, pokazalo se da je bio u pravu: iako je »zdrava logika« nalagala da će se Cibona u osmini finala Europske lige sastati s talijanskom klubom, rasplet u posljednjem kolu natjecanja po skupinama donio joj je ruskog prvaka, koji će vjerojatno biti jednako težak suparnik.</p>
<p>- Sportski je ovo vrlo neugodan suparnik, a marketinši neinteresantan. Jedina zadovoljština bila bi nam da prođemo dalje. U odnosu na neki klub iz Španjolske, Grčke ili Turske utakmice protiv CSKA ne mogu donijeti ni blizu onakav prihod od reklama i televizijskih prava. No, trebamo proći, pa ćemo se onda pohrvati s Panathinaikosom u svakom smislu, i da pokušamo proći, i da vratimo sve troškove koje smo ulagali, rekao je Cibonin direktor Božo Miličević.</p>
<p>Utakmice CSKA - Cibona bit će prilika za povratak u Zagreb, barem nakratko, dvojici bivših Ciboninih košarkaša, Mati Skelinu i Vladanu Alanoviću, koji igraju za moskovski klub. Istina, nijedan od njih dvojice nije u startnoj petorci, no Skelin je, sa 62 uhvaćene lopte, drugi skakač momčadi, iza Kirilenka (99). Najbolji strijelac kluba je s prosjekom od 13.6 koševa Daineko, ispred Karasova (12.9).</p>
<p>- Radi se o vrlo nepredvidivoj momčadi, sličnoj nama. Nikad se ne zna kako će reagirati. kao ekipu krasi ih vanjska igra, ne unutarnja, te igra »jedan na jedan«. Mislim da ćemo se tome znati oduprijeti, rekao je Spahija.</p>
<p>U 16 utakmica ovosezonske Europske lige, CSKA je bio među momčadima s najviše ispucanih pokušaja za »tricu« (po susretu 19, pogodili su sedam). Vrlo dobri su skakački (30 uhvaćenih lopti), no imaju dosta izgubljenih lopti (12).</p>
<p>CSKA će, prema informacijama koje smoo u petak dobili iz Mokve, u subotu gostovati u ligaškoj utakmici u Irkutsku, a potom će napraviti pripreme za osminu finala s Cibonom. </p>
<p>- Za nas je loša okolnost to što će mnogi igrači biti angažirani u reprezentaciji neposredno uoči utakmice s CSKA. Ipak, osjeća se da je ekipa u usponu, ali još uvijek daleko od onoga što može dati s novim trenerom. Ipak, moguće su sve kombinacije, da se igraju tri utakmice, ili da se sve odluči već u dvije, i to tako da odmah prođemo ili mi ili CSKA, kaže predsjednik Cibone Mladen Šutalo. Od osam utakmica koliko su odigrali u Europskoj ligi kao domaćini, košarkaši CSKA doživjeli su dva poraza, što znači da moskovski teren nije baš tako nepremostiva prepreka kako se znalo čuti. Iz Moskve su s bodovima otišli ALBA (76-71) i PAOK (82-71), pa će priliku moći tražiti i Cibona. Možda je baš sad stiglo vrijeme da Cibona, prvi put otkako postoji Europska liga, prođe kolo kad počnu eliminacijska natjecanja; naime, nikad dosad »cibosi« poslije igranja u skupinama nisu prošli dalje kad je stiglo »biti ili ne biti«, nego su uvijek zastajali u osmini finala ili četvrtfinalu...</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - PIVOVARNA LAŠKO 88-80 (38-36)</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković, Krstić 5, Sesar 19 (2-5), Baker 4 (2-2), Prkačin (2-5), Giriček 13 (3-4), Marcelić 19 (2-2), Žurić 6 (1-2), Nicević 6 (0-2), Alihodžić</p>
<p>PIVOVARNA LAŠKO: Jurak 10, Miletić 6 (4-4), Lisica 21 (5-7), Goljović 20 (11-13), Hafnar 2 (0-2), Žarković, Dragšić 4 (2-2), Tilinger, Kunc 8 (4-7), Nachbar 9 (5-10)</p>
<p>SUCI: Janac (Slovačka), Nowicki (Poljska). GLEDATELJA: 5.500</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 33-63 (52%), Pivovarna 24-49 (49%); »TRICE«: Cibona 10-23 (43%), Pivovarna 1-5 (20%); SKOK: Cibona 29 (18+11), Pivovarna 31 (20+11)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola PRKAČIN</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Opet plivačka žetva medalja</p>
<p>Dvije medalje Marka Strahije, te po jedna Tomislava Karla i Krešimira Čača na Svjetskom kupu u Malmöu dokazali da je hrvatska plivačka reprezentacija silno snažna i bez svog najboljeg pojedinca Miloša Miloševića </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Hrvatski plivači nastavili su s odličnim rezultatima u natjecanju za Svjetski kup, iako na tom natjecanju nastupaju bez jednog od najboljih - Miloša Miloševića - koji je zbog obimnosti priprema za Olimpijske igre odustao od Svjetskog kupa. </p>
<p>Eto, posljednji rezultati u švedskom Malmöu dokazali su snagu naše plivačke reprezentacije koja se u Svjetskom kupu priprema i za nastupajuće Europsko prvenstvo u malim bazenima u Ateni.</p>
<p> Čak četiri odličja iz Švedske - tri zlata i bronca svrstali su hrvatsku plivačku vrstu kao jednu od najuspješnijih u ovome natjecanju. </p>
<p> Na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja popeli su se Tomislav Karlo (50 metara leđno) i Marko Strahija (200 leđno), dok je Krešimir Čač na 200 metara mješovito bio treći.</p>
<p> Samo dan prije Marko Strahija osvojio je također zlatnu medalju - pobijedio je u utrci na 100 metara leđnim načinom.</p>
<p>Uz sve to ne smijemo zaboraviti ni odlične prethodne rezultate mlade Splićanke Smiljane Marinović. </p>
<p> Tako je hrvatska plivačka vrsta iznova dokazala sviju iznimnu kvalitetu i potvrdila nadanja direktora hrvatske plivačke reprezentacije, prof. Ivana Varvodića »kako bi na Olimpijske igre u Sydney moglo čak deset hrvatskih plivača»</p>
<p>- Naš program zasnovan je na egzaktnim pokazateljima, rast kvalitete hrvatskog plivanja razvidno je u uzlaznoj liniji.</p>
<p> Kada god mnogi pomisle da smo dosegli gornju granicu kvalitete mi napravimo ovakve rezultate, veli Varvodić. - Tako će, ne bojte se, biti i ubuduće. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Gripa iscrpila »modre«</p>
<p>Glavni Dinamov suparnik uoči nastavka prvenstva utakmicom u Vukovaru jest - gripa »okrznula« je većinu igrača, ali se sada ipak povlači </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudbina je ponekad vrlo prevrtljiva i okrutno se zna poigrati s ljudima i događajima. Predsjednik Republike Hrvatske, Franjo Tuđman, preminuo je noć uoči prvog gostovanja nogometaša Croatije u prvenstvenoj utakmici u oslobođenom Vukovaru. Utakmica je potom odgođena i bit će odigrana ove subote u 15 sati. </p>
<p>No, premijerni nastup u Vukovaru maksimirski nogometaši će imati pod imenom Dinamo. Štoviše, to će biti njihova prva utakmica po povratku »svetog imena«.</p>
<p>Činjenica da prvenstveni ogled u subotu protiv Vukovara 91' predstavlja svojevrsno krštenje »novog Dinama« ujedno znači i dodatni psihološki pritisak. Naime, Zagrepčanima bi zasigurno bilo vrlo drago novu Dinamovu eru započeti pobjedom.</p>
<p>- Istina je da je to određeni psihološki pritisak, ali ne takav da ga ne bismo mogli prebroditi i na kraju pobijediti u Vukovaru, napomenuo je trener Dinama Marijan Vlak. - Ne vjerujem da treba posebno naglašavati da apsolutno očekujemo sva tri boda. Dobro poznajem momčad Vukovara '91., kao i njihovog trenera. Znam da će igrati vrlo disciplinirano i agresivno. Sasvim sigurno će znati iskoristiti neke naše eventualne pogreške u igri. </p>
<p>Vukovarci su ove zime ostali bez napadača Fatmira Vate i zasigurno im neće biti lako naviknuti se na igru bez svog dosadašnjeg vođe na terenu. </p>
<p>- Poznajem igru Vukovaraca i znam njihove mogućnosti, tko koliko može. Neigranje Vate njima jest određeni minus, ali nije veliki hendikep. Prošle su pripreme, poboljšali igru i vjerujem da imaju adekvatnu zamjenu za Vatu. Glavni Dinamov suparnik uoči nastavka prvenstva jest - gripa »okrznula« je većinu igrača, ali se sada ipak povlači. Svi igrači su već uključeni u proces treninga i mislim da po tom pitanju ne bi smjelo biti problema. No, gripa je prilično iscrpila igrače. Ozljede vuku još Damir Krznar i vratar Vladimir Vasilj, dok je Goran Jurić zaliječio mišić i u potpunosti se uključio u trenažni proces. </p>
<p>Vlak se još nije želio izjasniti o tome kojim će se sustavom Dinamo suprotstaviti Vukovarcima, sa petoricom, ili pak četvoricom igrača u veznom redu. »Obje varijante su u opciji - i 3-5-2 i 3-4-3. Vidjet ćemo... Možda ću utakmicu započeti s jednim a nastaviti s drugim sustavom, ovisno o razvoju situacije na terenu. </p>
<p>S druge strane situacija na tribinama je, povratkom Dinama postala euforična.</p>
<p>- Očekujem da će se navijači napokon vratiti u Maksimir, da će ponovno biti naš 12 igrač. To očekujem i od Bad Blue Boysa i od svih ostalih navijača i simpatizera našeg kluba. Njihova podrška je ujedno i obaveza za svlačionicu, za igrače, koji bi tu situaciju sada trebali znati iskoristiti. To znači da bi svojim kvalitetnim igrama navijače trebali zadržati na tribinama. Koliko će dugo trajati ta euforija umnogome će ovisiti o našim igrama. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vukovar '91. spreman za Dinamo</p>
<p>U subotu u 15 sati Vukovar '91 prvi će ugostiti nogometi klub iz Maksimira s novim-straim imenom </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Napokon su razrješenje sve dvojbe glede toga gdje će Vukovar '91. ugostiti zagrebački Dinamo. Komisija Hrvatskog nogometnog saveza posjetila je novouređeni stadion u Borovu Naselju, te utvrdila činjenično stanje prema kojem obnovljeno borovsko zdanje zadovoljava sve kriterije za odigravanje prvoligaških utakmica. Trener Davor Mladina, na tu temu, daje svoj iskreni komentar:</p>
<p>- U ovom trenutku nama bi više odgovaralo da s Dinamom igramo u Vukovaru i to najmanje iz dva razloga - Zagrepčani su naviknuti na odlično pripremljene travnjake, što za neravni vukovarski ne možemo reći, a sa druge strane, mi ćemo se - isto kao i Dinamo - u Borovu Naselju osjećati kao gosti. Na tom stadionu održali smo samo jedan trening, što nije niti približno dovoljno da bi stekli toliko potrebnu domaćinsku sigurnost.</p>
<p>• S kakvim ambicijama dočekujete aktualnog hrvatskog prvaka?</p>
<p>- Prije svega rekao bih kako će ovo biti susret dvije iznimno motivirane momčadi. Zagrepčani će se, osokoljeni povratkom Dinama, pod svaku cijenu htjeti dodvoriti svojim navijačima, kojih će - kako čujemo - u Borovo Naselje doputovati jako veliki broj. A osim toga, ovoga proljeća očekuje ih »mrtva utrka« s Hajdukom. Poznato je da se prvenstva dobivaju ili gube »malim utakmicama«, pa će i to biti razlog velike Dinamove motiviranosti. Nama, opet, neće trebati veći motiv od samog dolaska Zagrepčana u naš grad. Za ovakve utakmice igrače je najlakše motivirati, a olakotnu okolnost predstavlja nam i činjenica da protiv Dinama nemamo što izgubiti. Od svojih nogometaša očekujemo mušku, hrabru igru, a bude li malo sreće, vjerujem da bod nije neuhvatljiv. Eventualna naša pobjeda bila bi ravna senzaciji. A one se u sportu događaju.</p>
<p>Vukovarski strateg ne krije sastav koji će u subotu u 15 sati istrčati na travnjak. Vrata će čuvati Balić, a bokove Jozinović i Rimac. Posljednji čovjek obrane bit će Milić dok će ispred njega ordinirati dva stopera, Sesar i Marjanović. Drnasin, Jerković i Bijelić pokrivat će središnjicu terena, a u vršku napada pozicije će zauzeti M. Vuka i Bojko. </p>
<p>David Beidenegel</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vučko i Hajduk gladni trofeja</p>
<p>Hajduk će svoje šampionske ambicije trebati povrditi već na startu nastavka nogometnog prvenstva u Kranjčevićevoj / »Hajdukovac« Jurica Vučko dvostruko motiviran, kapetanskom vrpcom i Blaževićevim pozivom</p>
<p>SPLIT, 18. veljače</p>
<p> - Čast da nakon Josipa Skoke bude kapetan Hajduka te ponovni poziv izbornika Miroslava Blaževića da nakon godinu i pol dana opet bude među »vatrenima« poklapaju se sa sve boljim igrama Hajdukovog 24-godišnjeg napadača Jurice Vučka. Matkovićevim preuzimanjem kormila Vučko je dobio novu ulogu u momčadi, povučen je u vezni red i »pomaže« dvojici napadača. Novom ulogom Vučko je moćniji, razorniji, a igra Splićana postala je goropadnija.</p>
<p>- Oduševljen sam, ali i iznenađen Blaževićevim pozivom, jer bez obzira na dobre igre, o pozivu odlučuje samo izbornik. No, godi mi što me je Blažević zapazio i pozivom mi ukazao povjerenje. A biti kapetan Hajduka svakako je veliko priznanje, ali ja ću biti kapetan samo, dok nam se Slaven Bilić ne priključi, kada dođe automatski ću mu predati traku, kaže Vučko.</p>
<p> U juniorima Vučko je igrao u veznoj liniji zajedno sa Đolongom, Tudorom i Lekom, ali je mjesto u prvoj momčadi »bijelih« izborio igrajući u napadu s Mass Sarrom, za vrijeme Buljana. Zapravo od svih vezista najviše je sličio napadaču. Na dresu bi mu najprikladniji broj bio 9,5, nešto između centarfora i režisera, ali kako su u modi NBA brojevi Vučko je dvojbe riješio brojem - 23. </p>
<p>- Ja sam na silu gurnut u napad, dugo im je trebalo postaviti me gdje mogu najbolje igrati, ali, izgleda, da je tako moralo biti. Ova uloga mi je prirodnija, a sa stalnošću i igra mi je kvalitetnija i korisnija momčadi. Što se broja tiče kazat ću - volim košarku.</p>
<p> U lipnju mu ističe ugovor sa Splićanima, a kako mu je ovo peta prvoligaška sezona, rastanak s bijelim dresom se primakao. Ponude Torina i moskovskog Spartaka nisu ga zagrijale, prolongirao je odlazak za tri mjeseca. </p>
<p>- Sigurno su mi ovo posljednja tri mjeseca u Hajduku, već sam dosadio ljudima u Splitu, previše su me gledali. Nisam opterećen zemljom gdje ću nastaviti karijeru, ali bih volio igrati u Italiji ili Francuskoj, kaže Vučko.</p>
<p> Nakon četiri sezone bez trofeja Splićani vjeruju da su spremni prekinuti dominaciju zagrebačkog Dinama. I Vučko je željan trofeja: </p>
<p>- Red bi bio da dođe i na nas red. Neće biti lako, ali mislim da smo spremni, raspoloženje je optimističko i mi, igrači, vjerujemo da smo sposobni osvojiti trofej. Igramo riskantnije, ofenzivnije, što mi je draže, jer igra se za pogotke...</p>
<p> Prvu utakmicu u proljetnom dijelu Splićani igraju u Kranjčevićevoj sa Zagrebom i zagrebački susret je prava provjera trofejnih mogućnosti splitskih nogometaša. </p>
<p>- Susret sa Zagrebom nam je vrlo bitan. Znali smo dobro igrati u Kranjčevićevoj, ali ne bi ostvarili očekivani rezultat, rekao je Vučko. </p>
<p>Nogometaši Hajduka najavljuju žestoku borbu s Dinamom za trofeje. Prigodu da iskažu realnost svojih ambicija imaju u Kranjčevićevoj u prvom susretu nastavka prvenstva, u subotu (13 sati) sa Zagrebom. Odlaskom Josipa Skoke njegovu ulogu trebao je preuzeti Goran Vučević, no zbog ozljede nije otputovao u Zagreb, kao ni Jurica Puljiz. Tako će zaigrati mladi Srđan Andrić, povratnik iz Mosora. Moguć je i nastup Vika Lalića, koji je prije tri dana skinuo gips. Stoga će Ivica Matković vjerojatno će na travnjak poslati ovih jedanaest igrača: Pletikosa, Miladin, Lalić, Vuković, Jažić, Musa, Andrić, Leko, Vučko, Baturina, M.Bilić</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rijeka već »proknjižila« Šibenik</p>
<p>Trener nogometaša Rijeke Nenad Gračan s velikim ambicijama očekuje nastavak prvenstva, pa sukladno tome valja zaključiti kako u subotu Šibenik nema nikakve šanse na Kantridi </p>
<p>RIJEKA, 18. veljače</p>
<p> - U subotu u prvoj utakmici proljetnog dijela prvenstva Rijeci na Kantridu u goste dolaze nogometaši Šibenika. Riječani goste iz Šibenika dočekuju nakon zimskih priprema i niza prijateljskih utakmica »koje su protekle bez velikih problema tako da s optimizmom možemo očekivati nastavak prvenstva«, ističe prvi čovjek struke na Kantridi Nenad Gračan.</p>
<p>- Raduje nas da smo na svim pripremnim utakmicama odigrali vrlo kvalitetno i agresivno tako da možemo biti zadovoljni dosad učinjenim. Posebno me raduje i veseli igra momčadi u obrani i ispunjavanju defanzivnih zadataka gdje su moji igrači pokazali veliku stabilnost, čvrstinu i odgovornu igru, ne krije zadovoljstvo Gračan i nastavlja. </p>
<p>- Početna jedanaestorica su se iskristalizirala kroz prijateljske pripremne utakmice i mogu reći da se tijekom svih ovih pripremnih utakmica radom, trudom i zalaganjem nametnuo mladi Čaval koji će uskočiti u sastav umjesto Pavića, koji se sa reprezentativcem Viškovićem jesenas izmjenjivao na lijevom boku. Ostatak momčadi je uglavnom standardan uz određene korekcije, kojih će svakako biti u napornom ritmu utakmica.</p>
<p>• Kako definirate ciljeve u nastavku prvenstva i da li s obzirom na naglašeni optimizam možemo očekivati prošlogodišnje proljetno izdanje Rijeke?</p>
<p>- Naš osnovni cilj je nastaviti dobro igrati i uvijek nastojati učiniti korak više u odnosu na prošlo razdoblje. Svi smo mi u klubu vrlo ambiciozni i očekujemo da će se dobrim igrama ostvariti plasman u neko od europskih natjecanja. Mislim, da za to postoje realni uvjeti i da ćemo se uspjeti što više približiti samom vrhu prvenstvene ljestvice. Naravno, pri tome ne podcjenjujemo nikoga, ali se najviše uzdamo u vlastite snage i mogućnosti. Pet bodova zaostatka u odnosu na trećeplasirani Osijek nije nedostižna prednost. </p>
<p>• Uoči nastavka prvenstva značajna je činjenica da vašu momčad nitko nije napustio, a da je nekoliko kvalitetnih igrača došlo u klub što je još više ojačalo konkurenciju za najbolji sastav.</p>
<p>- U prijelaznom razdoblju došli su novi igrači koji imaju određenu kvalitetu i koji trebaju biti dodatni motiv ovima koji igraju. Svi oni moraju shvatiti da nema nedodirljivih i da svatko svojim radom, trudom i odnosom sam sebe postavlja u momčad. Vrijeme će najbolje pokazati hoće li netko od novih igrača uspjeti izboriti mjesto u momčadi i iskoristiti pruženu priliku kojih će svakako biti.</p>
<p>• U subotu na Kantridu dolazi Šibenik, je li pobjeda već uknjižena? </p>
<p>- S obzirom na sve ono što smo pokazali tijekom pripremnog razdoblja kao i na neospornu kvalitetu moje momčadi realno je očekivati pobjedu. Međutim, ne treba se euforično postavljati i podcjenjivati bilo koga, a najmanje našeg idućeg protivnika. Šibenik će sigurno igrati jednu zatvoreniju varijantu, budući da nema što izgubiti i da mu je sve osim poraza uspjeh. Sigurno da u takvoj situaciji moji igrači moraju biti vrlo oprezni da nam se ne dogodi kakav krivi korak, zaključuje najavu subotnje utakmice i proljetnog dijela prvenstva trener bijelih Nenad Gračan. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Hrvatsko prvenstvo i Kup prvaka nisu isto«</p>
<p>Rukometaši Badel 1862 Zagreba u subotu (17 sati) u Veszpremu igraju prvu četvrtfinalnu utakmicu Kupa prvaka protiv mađarskog Fotexa</p>
<p>VESZPREM, 18. veljače (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - U subotu popodne (17 sati) rukometaši Badel 1862 Zagreba prvi puta ove sezone naći će se pred pravim iskušenjem. U mađarskom Veszpremu »zagrebaši« će odigrati prvu četvrtfinalnu utakmicu Kupa prvaka protiv »starog poznanika« Fotexa. Iako su dosadašnja iskustva s mađarskim predstavnicima u Kupu prvaka u pravilu bila pozitivna, atmosfera i forma zagrebačke momčadi ne daju puno razloga za optimizam uoči gostovanja u Veszpremu. U dvije službene utakmice u nastavku sezone Badel 1862 Zagreb ubilježio je poraz u prvenstvenom derbiju protiv Metković-Jamba i pobjedu uz blijedo izdanje protiv gradskog suparnika Medveščaka.</p>
<p>Momčad je nedvojbeno u krizi što se tiče forme, teško je naći »zagrebaša« koji svojih angažmanom i učinkom ove godine zaslužuje čestitke, a u takvoj situaciji teško je zaustaviti i sukobe i optužbe među rukometašima. Nervozni zbog neisplaćenih plaća (prije nekoliko dana dobili su plaću za studeni), umorni i razočarani zbog neuspjeha na Europskom prvenstvu, rukometaši trenera Zdravka Zovka međusobno su se počeli optuživati nakon poraza u Metkoviću. Glavna »borba« vodila se između »starih« i »mladih«, što govori da momčad nije jedinstvena i da je nekad odlična atmosfera poremećena.</p>
<p>- Neuspjeh u Metkoviću nije nimalo ugodan i doista nam je narušio samopouzdanje. Međutim, hrvatsko prvenstvo i Kup prvaka nisu isto. Treba imati na umu da angažman sportaša u pojedinim utakmicama često ovisi i o tome kakav je ulog za koji se igra. Moramo priznati da je i nedavno isplaćena plaća bila dodatna motivacija za momčad uoči gostovanja u Mađarskoj. Teško je bilo čekati što će se dogoditi s klubom i živjeti u neizvjesnosti. Sada sam ponovno optimist, rekao je ruski reprezentativni vratar u redovima Badel 1862 Zagreba Andrej Lavrov.</p>
<p>Dodatne probleme treneru Zovku stvaraju i ozljede nekih rukometaša, ponajprije Daliusa Rasikevičiusa. On, kao ni Vedran Zrnić i Igor Vori nisu otputovali u Veszprem. Na lijevom krilu tako će se naći Goran Šprem i Vladimir Jelčić, koji kao i kružni napadač Senjanin Maglajlija još uvijek nije spreman za puna opterećenja. U Veszprem je Zovko poveo još i Kelentrića, Lavrova, Bašića, Džombu, Jovića, Tomljanovića, Kulinčenka, Saračevića, Bilića, Valčića i Špoljarića.</p>
<p>- Protiv Fotexa sam prvu puta zaigrao još prije desetak godina u dresu Krasnodara. Fotex je momčad s velikim iskustvom i tradicijom, koja je uvijek predstavljala bitnu prepreku. Njihova je glavna odlika da su svi rukometaši u prvoj momčadi stalni ili povremeni reprezentativci Mađarske, Kube i Jugoslavije. Protiv takve momčadi morat ćemo odigrati puno bolju obranu nego što smo igrali do sada, kazao je Lavrov.</p>
<p>Trener Fotexa László Kovács hrvatskom će prvaku suprotstaviti sedam mađarskih reprezentativaca (krila Pásztora i Oszlánczija, kružnog napadača Mezeija, vratara Szathmárija, te vanjske napadače Kisa, Élesa i Csoknyaija), dvojicu Kubanaca (vanjske napadače Diaza i Pereza), te jednog Jugoslavena (vanjskog napadača Petrića). Ni Fotex ove sezone ne briljira, ali vanjska linija napadača Perez - Diaz - Éles još uvijek je sposobna nauditi svakoj neuvjerljivoj obrani, kakva je posljednjih tjedana bila i Zagrebova. Samo čvrsta obrana jamac je povoljnog rezultata hrvatskog prvaka za uzvratnu utakmicu u Sportskom domu (nedjelja, 27. veljače)</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Euforični Dubrovčani stižu u Zagreb</p>
<p>U derbi utakmici 10. kola vaterpolskog prvenstva, u Zagrebu će se sučeliti dvije prvoplasirane hrvatske momčadi, zagrebačka Mladost-HPB i dubrovački Jug</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Vaterpolisti zagrebačke Mladosti u subotu dočekuju dubrovački Jug (Plivalište Mladosti, 18 sati). Dvoboj vodećih na prvenstvenoj ljestvici pobuđuje veliko zanimanje zagrebačkih pristalica vaterpola, no i mnogobrojni Dubrovčani, pogotovo oni koji obitavaju u Zagrebu, najavili su svoj dolazak na plivalište Mladosti. A kako je euforija zahvatila Dubrovnik zbog odličnih rezultata njegova Juga, dolazak na derbi najavili su i mnogi upravo iz Dubrovnika. </p>
<p>- Nama je teže nego Dubrovčanima. Mi se nalazimo pred imperativom pobjede, ako ovu utakmicu izgubimo, onda ćemo teško nastaviti borbu za naslov prvaka. Jug nas ipak još dočekuje na svom bazenu. Dubrovčani su posložili izvanrednu momčad, pokriveni su na svakoj poziciji, slično kao i mi. Stoga mislim da će pobjednika zapravo odlučiti bolje raspoloženje određene momčadi, kaže trener Mladosti-HPB Ozren Bonačić.</p>
<p>Dakako, oni koji prate vaterpolo silno se zanimaju hoće li se Dubravko Šimenc pojaviti u momčadi nakon trotjedne suspenzije. Bonačić odgovara:</p>
<p>- Šimencu je istekla suspenzija, a hoće li igrati protiv Juga još ću odlučiti. Na dan utakmice. U mojoj momčadi nema igrača koji su pretplaćeni na mjesto u momčadi. Nije tu riječ o Šimencu, već o svima drugima...</p>
<p>Naposljetku, za uvod u derbi protiv Juga, Bonačić je prokomentirao skromnih 11-9 Dubrovčana protiv Primorja.</p>
<p>- To samo znači da u Jugu već i te kako razmišljaju o nama. Uostalom, i mi smo slično slabo igrali protiv Medveščaka samo tri dana uoči bitne utakmice Lige prvaka protiv berlinskog Spandaua. Dubrovčani su u mislima na utakmici s nama tko zna koliko vremena, veli Bonačić.</p>
<p>• Parovi 10. kola: Mladost-HPB - Jug, Primorje - Splitska banka, Jadran - Kvarner, Mornar BS - Solaris, Zadar - Aurum osiguranje i Dubrovnik - Medveščak. (A. Kačić-Karlin)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kaštelanke još u borbi za »Final Four«</p>
<p>U šestom kolu skupine A Lige pobjednica kupova odbojkašice Kaštela-KR pobijedile su francuski Clamart 3-0 (25-17, 25-19, 25-16)</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Pobjedom protiv francuskog Clamarta 3-0 (25-17, 25-19, 25-16) u šestom kolu skupine A Lige pobjednica kupova, odbojkašice Kaštela-Kaštelanske rivijere zadržale su drugo mjesto u redoslijedu, a time i izglede da izbore plasman na završni turnir, među četiri najbolje momčadi. Bio bi to najveći uspjeh u povijesti kaštelanskog kluba, no u posljednjem kolu naše odbojkašice imaju najteži mogući zadatak - ostati neporažen na gostovanju u Istanbulu kod prvoplasirane Enke.</p>
<p>Kaštelanke, naime, imaju dva poraza u šest utakmica, baš kao i španjolski Universidad i rumunjski Amici. Sva tri konkurenta za drugo mjesto gostuju u sedmom kolu, s time što Kaštela ima najbolju razliku setova, pa će u slučaju pobjede u Istanbulu biti u prednosti. Izgube li, pak, Kaštelanke protiv Enke (koja je već osigurala »Final Four«) zadržat će svoju poziciju samo ako poraz ubilježe i Španjolke i Rumunjke.</p>
<p>Četvrtom pobjedom u Ligi pobjednica kupova naše predstavnice već su hrvatskoj odbojci načinile veliku uslugu. Naime, bez obzira na rezultate posljednjeg kola, Kaštelanke će biti najmanje četvrte u skupini, što znači da su ovosezonskim hrvatskim prvakinjama osigurale mjesto u »Grand Champions Cupu« - natjecanju koje će sljedeće sezone zamijeniti Kup prvakinja.</p>
<p>• Rezultati šestog kola skupine A Lige pobjednica kupova: Amici Bacau (Rum) - Enka Istanbul (Tur) 3-2, Universidad de Granada (Špa) - Slavija Žilina (Svk) 3-0, Zeiler Köniz (Švi) - Kemiplas Koper (Slo) 3-0, Kaštela-Kaštelanska rivijera (Hrv) - Clamart (Fra) 3-0; redoslijed: Enka (razlika setova 17-5) 11, Kaštela-KR (15-7) 10, Universidad (14-9) 10, Amici (12-9) 10, Zeiler (12-12) 9, Clamart (8-14) 8, Slavija (7-16) 7, Kemiplas (4-17) 7. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Razmišljamo samo o pobjedi«</p>
<p>KOPRIVNICA, 18. veljače</p>
<p> - Rukometašice Podravke Dolcele odradile su »malo teži trening«, kako je susret u Rijeci protiv Zameta (u kojem je Podravka Dolcela pobijedila 23-21) označio trener Nedeljko Lalić. Podravkina slaba strana su vanjske igračice, pa se ta linija »krpa« na razne načine. U Rijeci je na srednjem vanjskom zaigrala opet Vlatka Mihoci, koja zbog artroze koljena povremeno miruje. No, ne miruje na utakmicama Lige prvakinja, a u subotu (18.30 sati) u Koprivnici će gostovati grčki GAS Anagennisi iz Arte u dvoboju 5. kola skupine D. </p>
<p>- Sigurno je da neće igrati Andreja Hrg. Martina Raguž trenira normalno i dobro, s čime sam zadovoljan. Protiv Grkinja će igrati, izvještava trener Lalić.</p>
<p>Protiv Anagennisija rukometašice Podravke Dolcele računaju na nova dva boda. U sastavu Grkinja nema više Mariane Tirce, jer ona je bila kupljena za Ligu prvakinja, a kako su Grkinje u svakom slučaju ispale iz daljnjeg natjecanja, Tirca više ne igra u Arti.</p>
<p>U Podravkinu sastavu neće biti iznenađenja: na vratima sve bolja Maljko, dvojba je Knezović ili Stančin, krila Vresk, Damjanić i Štević, koja po potrebi igra i vanjskog, kružne napadačice Palčić, Suljić i vanjska linija Koljanin, Buković, Raguž, Mihoci i Šarić.</p>
<p>Ulaz na utakmicu Koprivničanki i Grkinja je slobodan. (I. Č. Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Razmišljamo samo o pobjedi«</p>
<p>KOPRIVNICA, 18. veljače</p>
<p> - Rukometašice Podravke Dolcele odradile su »malo teži trening«, kako je susret u Rijeci protiv Zameta (u kojem je Podravka Dolcela pobijedila 23-21) označio trener Nedeljko Lalić. Podravkina slaba strana su vanjske igračice, pa se ta linija »krpa« na razne načine. U Rijeci je na srednjem vanjskom zaigrala opet Vlatka Mihoci, koja zbog artroze koljena povremeno miruje. No, ne miruje na utakmicama Lige prvakinja, a u subotu (18.30 sati) u Koprivnici će gostovati grčki GAS Anagennisi iz Arte u dvoboju 5. kola skupine D. </p>
<p>- Sigurno je da neće igrati Andreja Hrg. Martina Raguž trenira normalno i dobro, s čime sam zadovoljan. Protiv Grkinja će igrati, izvještava trener Lalić.</p>
<p>Protiv Anagennisija rukometašice Podravke Dolcele računaju na nova dva boda. U sastavu Grkinja nema više Mariane Tirce, jer ona je bila kupljena za Ligu prvakinja, a kako su Grkinje u svakom slučaju ispale iz daljnjeg natjecanja, Tirca više ne igra u Arti.</p>
<p>U Podravkinu sastavu neće biti iznenađenja: na vratima sve bolja Maljko, dvojba je Knezović ili Stančin, krila Vresk, Damjanić i Štević, koja po potrebi igra i vanjskog, kružne napadačice Palčić, Suljić i vanjska linija Koljanin, Buković, Raguž, Mihoci i Šarić.</p>
<p>Ulaz na utakmicu Koprivničanki i Grkinja je slobodan. (I. Č. Mašansker)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Napad SAD-a i EU-a na Miloševićeve tajne ciparske račune</p>
<p>Vjeruje se da bi otkrivanje tajnih računa Slobodana Miloševića i njegovih suradnika pomoglo srbijanskoj oporbi na lokalnim i parlamentarnim izborima / Zamrzavanjem tajnih računa u inozemstvu, Miloševiću bi se zadao vrlo težak udarac koji bi ga oborio s vlasti</p>
<p>ANKARA, 18. veljače</p>
<p> - Sve češće tvrdnje o tajnim bankovnim računima jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i njegovih najbližih suradnika na Cipru mogle bi se konačno potvrditi i objelodaniti. Tragom tih informacija i vjerojatno ne samo informacija, na južnom dijelu otoka, pod grčkom upravom, boravili su visoki dužnosnici SAD-a i Europske unije.</p>
<p>Prema dosta oskudnim izvješćima, združena »inspektorska misija« SAD-a i EU-a prethodno je već u veljači razgovarala na Cipru o primjeni gospodarskih i financijskih sankcija protiv SR Jugoslavije. Znakovito je da se dolazak američko-europske »ekipe« držao u tajnosti. Na to upućuje već sama činjenica da »ciparski izlet« nije bio na vrijeme najavljen otočkim vlastima. To se, po informacijama turskih medija, odnosi i na susrete koji su održani s visokim vladinim dužnosnicima i direktorima tamošnje središnje banke. Riječ je o osobama koje izravno nadziru financijske i druge aktivnosti stranaca na otoku.</p>
<p>Grčki dio Cipra, posebice u doba rasplamsavanja dugogodišnjeg libanonskoga građanskog rata, postao je važan financijski centar. Nikozija je preuzela od Bejruta mnoge poslovno-novčane transakcije u regiji. Vjeruje se da su tako »naslijeđeni« i mnogi poslovi čiji je sve češći cilj zaobilaženje gospodarskih sankcija međunarodne zajednice.</p>
<p>Postoje mnogi znaci o tome da je Amerikance i Europljane posebice uznemirio prošlogodišnji tajnoviti dolazak na Cipar nekog srbijanskog bankara iz Beograda. Prema nekim spoznajama, riječ je o osobi (čije ime se ne navodi) koja se nalazi na europskoj »crnoj listi« od 300 ljudi, bliskih glavnom haaškom optuženiku, jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. Po nekim prijašnjim izvješćima, u posjet Cipru, ali i Ateni, često je, navodno, dolazio i Miloševćev sin Marko.</p>
<p>Kakve je rezultate polučila američko-europska financijska misija na Cipru, još se pouzdano ne zna. U svakom slučaju, vjeruje se da bi puna ciparska suradnja u otkrivanju tajnih računa Slobodana Miloševića i njegovih najbližih suradnika dala srbijanskoj oporbi najubojitije oružje na lokalnim i parlamentarnim izborima, koji bi se u Srbiji trebali održati ove godine. Zamrzavanjem tajnih računa u inozemstvu, Miloševiću bi se, ocjenjuje se, zadao vrlo težak izravni udarac koji bi ga, konačno, mogao oboriti s vlasti.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Žirinovski izbačen iz izborne utrke zbog neprijavljenog stana u Moskvi</p>
<p>Promatrači zaključuju da se radi o zakulisnoj igri Kremlja / Zbog neprijavljivanja tog stana njegov sin nije bio izbačen iz parlamentarne izborne borbe</p>
<p>MOSKVA, 18. veljače (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Vladimir Žirinovski uložio u petak žalbu Vrhovnom sudu Rusije na Odluku Glavne izborne komisije kojim je dan prije isključen iz predizborne predsjedničke utrke. »Crveni karton« Žirinovski je dobio pošto Izborna komisija prilikom provjere otkrila da u imovinskoj deklaraciji njegova sina i deputata Igora Lebedeva (27) nije prijavljeno vlasništvo jednog malog dvosobnog stana u Moskvi veličine 38 četvornih metara. Naime, prema ruskom Izbornom zakonu, predsjednički kandidati moraju predati Izbornoj komisiji i javnosti obznaniti ne samo svoju, već imovinu uže obitelji, odnosno supružnika i djece.</p>
<p>»To je obična zabuna, greška. Ja, moja supruga i sin prijavili smo Izbornoj komisiji 28 stanova s ukupnom površinom gotovo tisuću četvornih metara i nikakve logike nije bilo da namjerno utajimo stančić od samo 38 četvornih metara«, vikao je Žirinovski u svoju obranu, ali glavna Izborna komisija bila je nepopustljiva i sa 13 glasova »za« i jednim »protiv« donijela je odluku kojom ga isključuje iz predsjedničke utrke.</p>
<p>Međutim, ta odluka Izborne komisije, izazva je u moskovskoj političkoj javnosti i najrazličitije komentare pošto je sinu Vladimira Žirinovskog Igoru Lebedevu bilo dopušteno da sudjeluje na nedavnim parlamentarnim izborima iako ni tada u njegovoj imovinskoj deklaraciji nije bio prijavljeno vlasništvo »spornog stančića«. Stoga analitičari zaključuju da iza Odluke Izborne komisije stoji zakulisna igra kremaljske »partije vlasti« jer od isključenja Žirinovskog iz predsjedničke utrke može jedino »profitirati« njihov predsjednički kandidat Vladimir Putin.</p>
<p> Opća je procjena da će Putin uvjerljivo pobijediti već u prvom izbornom krugu (najopasniji mu je kandidat neokomunist Genadij Zjuganov) ukoliko na izborima 26. ožujka bude visok odaziv birača. Posljednja ispitivanja javnog mišljenja govore pak da ruski birači ne pokazuju osobiti interes za predsjedničke izbore i da ih veliki broj namjerava apstinirati. Isprovocirani skandal isključenja Žirinovskog sada može samo privući pozornost i zanimanje birača za izbore. Drugo, elektorat Žirinovskog (oko 7 posto birača) neće svoje glasove dati neokomunisti Zjuganovu, već najvjerojatnije Putinu. Napokon, da je riječ o planiranom stvaranju skandala govore još dvije činjenice. Na nedavnim parlamentarnim izborima Glavna izborna komisija nije isključila demokratsku stranku »Jabuka« Grigorija Javlinskog, iako je na vrijeme bila otkrila da je njezin lider u imovinskoj deklaraciji »zaboravio« prijaviti 36.000 dolara koje je dobio za dva održana predavanja u inozemstvu. Uz to, ruska porezna policija nije prijavila Izbornoj komisiji da sin Vladimira Žirinovskog posjeduje mali »sporni stančić« u vrijeme parlamentarnih izbora, već tek potkraj prošlog tjedna. </p>
<p>Od 14 prijavljenih predsjedničkih kandidata, Izborna komisija do sada je provjerila potpise podrške birača i imovinske deklaracije šestorice kandidata od kojih je za sad registrirala samo pet. To su Vladimir Putin, Genadij Zjuganov, Konstantin Titov (gubernator Samarske oblasti), Amantulejev (gubernator Kemerovske oblasti) i lider Pokreta »Duhovno nasljeđe« Aleksandar Podberjoski. Među njima najbogatiji je Konstantin Titov, točnije njegov sin Aleksej koji je kao bankar za protekle dvije godine zaradio milijun dolara (25 milijuna rubalja). Sam Titov prijavio je dvogodišnje prihode u iznosu od 19.000 dolara. Prijavljeni prihodi Vladimira Putina su samo 10.000 dolara, a Zjuganova gotovo 20.000 dolara. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>HDZ BiH osudio odluku o Erotelu </p>
<p>MOSTAR, 18. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gašenje signala mostarske televizijske kuće »Erotel« po nalogu zapovjednika SFOR-a generala Ronalda Adamsa i Wolfganga Petritscha, visokog predstavnika međunarodne zajednice, nakon odluke Neovisnoga povjerenstva za medije (IMC) od 15. studenoga prošle godine o zabrani emitiranja programa »Erotela«, oštro je osudila vodeća stranka hrvatskog naroda u BiH. Hrvatska demokratska zajednica BiH ocijenila u posebnom priopćenju za javnost u petak kako taj čin predstavlja »oduzimanje temeljnih, Ustavom i svim međunarodnim dokumentima zajamčenih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini«. Prosvjedujući protiv gašenja signala najveće hrvatske televizijske postaje u Bosni i Hercegovini, HDZ BiH je upozorio i kako će »razmotriti daljnje sudjelovanje u procesu rekonstrukcije sustava javnog emitiranja u BiH i stvaranja takve televizije koja očito ima tendenciju da ne bude po mjeri javnosti, nego po mjeri male skupine ljudi koja je svoj cijeli život posvetila samo kritiziranju temeljnih hrvatskih vrednota po nalogu nekih drugih i za neke druge ciljeve«.</p>
<p>U priopćenju za javnost Ureda za informiranje HDZ-a BiH, podsjeća se na svu neprincipijelnost i nedosljednost međunarodne zajednice kada je u pitanju uređenje medijskoga prostora u BiH. Kao primjer se navodi činjenica da u BiH ima preko sedamdeset televizijskih postaja, od kojih je samo pet televizija koje emitiraju program na hrvatskom jeziku, te zaključuje kako »ni takva očita neizbalansiranost i neravnopravnost medijske slike u BiH nije omela međunarodne predstavnike za poduzimanje akcije protiv Erotela«. Tvrdi se i da je proglašenjem Zakona o rekonstrukciji sustava javnog emitiranja od strane visokoga predstavnika prekršen Ustav Federacije BiH na taj način da je prijeporni zakon donesen na razini Federacije BiH, iako su glede »utvrđivanja politike u vezi s osiguranjem radija i televizije« po Ustavu BiH nadležnosti na županijama.</p>
<p>Međunarodnoj se zajednici nadalje spočitava da Hrvatima u BiH umjesto »Erotela« »nudi eksperimentalni program federalne televizije na komu trebaju raditi novinari iz zagrebačkoga 'Foruma 21' i drugi probrani novinari po volji onih ljudi koji sjede u Vijeću RTV Federacije BiH, a koji se odriču korištenja hrvatskoga jezika, jer oni znaju i razumiju i bošnjački ili srpsko-hrvatski jezik«. Također, tvrde u HDZ-u BiH, kao zamjena ugašenom »Erotelu« Hrvatima u BiH »nudi se takav koncept televizije gdje će glavni i odgovorni urednik i hrvatskoga kanala biti Bošnjak«. Metode međunarodne zajednice se od HDZ-a BiH proglašavaju neprihvatljivima, uz izražavanje uvjerenja da će »većina hrvatskoga naroda odbaciti tendencije i namjere utapanja hrvatskog identiteta u nešto nespojivo i neprirodno, što izravno ugrožava ne samo kulturni identitet nego i jednakopravnost i opstojnost na ovim prostorima«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Veliki odaziv birača na iranskim izborima</p>
<p>TEHERAN, 18. veljače</p>
<p> - Iranski reformisti izrazili su u petak uvjerenje da će pobijediti na parlamentarnim izborima koji se doživljavaju kao referendum o liberalnim reformama predsjednika Mohammada Khatamija. »Već smo prije predvidjeli da će reformisti osvojiti većinu i prema našim saznanjima, čini se da smo imali pravo«, rekao je Mohamed Reza Khatami, predsjednikov brat i nositelj reformističke liste. Već rano ujutro na glasačkim su se mjestima stvorile dugačke kolone. »Izlazak je veći nego što smo očekivali. Kandidati Fronte vode, a gotovo da i nisu imali kampanju u ovim krajevima«, rekal je jedna promatračica izbora u središtu Teherana. Riječ je o Islamskoj iranskoj participacijskoj fronti, reformističkoj skupini pod vodstvom predsjednikova mlađeg brata. U Teheranu se na glasačkim mjestima pojavilo mnoštvo ljudi već prije otvaranja u deset sati po lokalnom vremenu. Očito je da ih je privukao velik izbor kandidata, što je prvi takav slučaj od pobjede islamske revolucije 1979. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Stiglmayer: Moguće je jedino legaliziranje emitiranja Prvog programa HRT-a u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 18. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Alexandra Stiglmayer, glasnogovornica Ureda visokog predstavnika u Sarajevu izjavila je za Vjesnik, vezano za najnovija zbivanja oko televizijske kuće »Erotel«, da je Petritschev ured od početka podržao odluku Nezavisnog medijskog povjerenstva (IMC) o prestanku emitiranja za mostarsku tv kuću. »Erotel nije poštovao odluku IMC-a od 15. studenog prošle godine, nakon čega je Povjerenstvo 25. studenog zamolilo SFOR da provede odluku. Erotel je, dakle, cijelo vrijeme znao na čemu je. Mi smo i službeno, dakle, i pismeno i usmeno, i na svaki drugi način podržali zahtjev IMC-a. U međuvremenu, mi nismo pregovarali sa Erotelom, ostalo se čvrsto pri zahtjevu o poštivanju odluke Medijskog povjerenstva, pregovarali smo jedino s hrvatskom Vladom da se legalizira reemitiranje Hrvatske radiotelevizije u BiH«, kazala je Stiglmayer.</p>
<p>»Iako se HRT ilegalno emitira u BiH, naš je stav da se reemitiranje programa može nastaviti ukoliko se to postavi na pravne osnove. Mi smo pregovarali o sporazumu i sa starom HDZ-ovom Vladom u Zagrebu, a pregovori su nastavljeni i sa novim kabinetom. Cilj je u ovom trenutku ostaviti HRT 1, s tim da agent koji će reemitirati bude Federalna televizija.</p>
<p>Ona nam je također kazala da očekuje da bi već od svibnja mogla postojati oba predviđena kanala Federalne TV, da će Hrvati svakako tu imati svoje mjesto, te da će nastaviti emitirati lokalne tv postaje na hrvatskom jeziku. Federalna TV, po njezinim riječima, odmah će početi sa eksperimentalnim emitiranjem. Nezadovoljstvo HDZ-ovih predstavnika načinom uspostave Federalne TV Stiglmayerova je ocijenila neshvatljivim.(Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Najava radikalnih reformi u mađarskoj vojsci</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 18. veljače</p>
<p> - U sklopu velikih reformi u mađarskoj vojsci, ukinut će se vojne postrojbe u 24 naselja, a ukupno će biti ukinuta 73 vojna objekta u 36 naselja i gradova širom Mađarske, rekao je u petak na sjednici frakcije vodeće vladajuće Mađarske građanske stranke FIDESZ ministar obrane Janos Szabo. Ministar obrane, koji je po prvi put nakon duljeg vremena iznio dodatne pojedinosti o najavljenim vojnim reformama, izjavio je da će već ove godine biti povučeni iz vojnih borbenih postrojbi zastarjeli zrakoplovi MIG-21. Također će biti rashodovani zastarjeli raketni kompleksi protuzračne obrane, helikopteri i tenkovi T-55. Rashodovani će biti i određeni tipovi vojnih transportnih sredstava, topničkog i protuzračnog oružja.</p>
<p>I u ustroju mađarske vojske, ministar Szabo je najavio radikalne promjene. Rekao je, kako će za 40 posto biti smanjen broj osoblja u najvišim vojnim službama, a nakon predviđene integracije Ministarstva obrane i glavnog stožera ukinut će se dupliciranja i oformiti jedinstven komandni sustav. Prema mišljenju Szaboa, realne su zamisli iz vladinog programa, da se do 2002. ročnicima smanji vojni rok na 6 mjeseci.</p>
<p>Državni tajnik u mađarskom Ministarstvu obrane Tamas Wachsler je najavio da će se ubuduće vojska baviti samo primarnim, namjenskim zadaćama, a da će zdravstvene, obrazovne, odnosno kulturne institucije preuzeti odgovarajuća ministarstva ili vladini organi. Najavio je odlazak vojnih bolnica u Pescu (Pečuhu) i Kecskemetu pod nadzor zdravstvenog fonda. Na skupu je istaknuto i kako bi u narednom periodu trebalo jačati profesionalnu komponentu u mađarskoj vojsci. Predsjednik frakcije FIDESZ-a Jozsef Szajer izrazio je suglasnost sa najavljenom integracijom ministarstva i glavnog stožera. Rekao je, da kao prvi korak treba znatno poboljšati radne i životne uvjete ročnika i profesionalnih vojnika. Dodao je da se ubrzo može očekivati donošenje vrlo značajnih odluka o reformama u parlamentu i u vladi. Prema uglednom političaru vladajuće mađarske stranke, NATO očekuje od svake svoje članice da raspolaže određenom vojnom snagom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>D'Alema brani Finija od Schrödera</p>
<p>Uzbunu u talijanskom parlamentu izazvala je Schröderova izjava da bi Europa reagirala u svakom slučaju kad bi fašisti došli na vlast / Massimo D'Alema je izjavio da nijedna parlamentarna stranka u Italiji ne zastupa fašističku ideologiju</p>
<p>RIM, 18. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rim je i to dočekao: da jedan potpredsjednik Socijalističke internacionale napadne drugoga (talijanski postkomunist Massimo D'Alema njemačkog socijaldemokrata Gerharda Schrödera) da bi zaštitio svoga sunarodnjaka postfašista (Gianfranca Finija, vođu Nacionalne alijanse). </p>
<p>Njemački kancelar dao je intervju Die Zeitu (koji je prenio i Corriere della Sera). Rekao je da bi Europa (naravno: Europska unija) morala intervenirati ako se neofašisti vrate na vlast u Rimu. </p>
<p>Navodno principijelna izjava (Unija bi tretirala i veliku zemlju, poput Italije, kao što tretira malu poput Austrije) izazvala je nervoznu reakciju u talijanskom glavnom gradu, jer Schröderova hipoteza nije nimalo hipotetična: Nacionalna alijansa (ne neofašistička nego postfašistička, što je znatna razlika) bila je u talijanskoj Berlusconijevoj vladi 1994., a znatna je prilika da će se vratiti na vlast poslije sljedećih izbora 2001. U istoj vladi bila je i populistička, ksenofobna i autoritarna Sjeverna liga, koja opet ulazi u dogovore s Berlusconijevim Polom za slobode, pa bi i ona mogla dogodine nazad u vladu. A ni Schröderova paralela nije tek »sela radi«: znatno je odjeknula anketa po kojoj svaki treći Nijemac ima razumijevanja za Haiderovu ksenofobiju. </p>
<p>Nije trebalo da itko upre prstom u neku talijansku stranku: Berlusconijev Pol za slobode sam se prepoznao u Schröderovoj primjedbi o neofašistima. Njegovi zastupnici reagirali su nervozno u četvrtak za zasjedanja Zastupničkog doma, a osmijeh im se vratio i pljesak zagrijao dlanove tek pošto je premijer D'Alema, netom se vratio iz Zagreba, izjavio da »talijanska vlada ne može prihvatiti izjave kancelara Schrödera«, jer »nijedna snaga u Polu ne ispovijeda neofašističku ideologiju« i najavio prosvjed talijanskog veleposlanika u Berlinu. Nešto kasnije, čim je sletio na Ciampino vrativši se iz Egipta, i predsjednik Republike Carlo Azeglio Ciampi smjesta je izjavio da sve stranke zastupljene u talijanskom Parlamentu prihvaćaju Ustav, pa su time i demokratske. </p>
<p>D'Alema je ipak upozorio na »uznemirujuće izjave« Ligina vođe Umberta Bossija, koji je jasno podržao Haidera. Premijer je iskoristio priliku da zabode klin između Lige i Pola, čiji ponovni savez prijeti da porazi D'Aleminu sve razjedinjeniju sedmostranačku koaliciju lijevog središta i na travanjskim oblasnim izborima i na sljedećim parlamentarnima. </p>
<p>Ostaje činjenica (o kojoj D'Alema nije sada govorio) da i ostale Polove snage u Furlaniji i Primorskoj podržavaju Haidera, što znači da i Berlusconijeva i Finijeva stranka vode europsku politiku u parlamentu, ali ksenofobnu u Trstu, na korak od naroda koji su bili žrtve ne samo svoga (ili njemačkoga), nego i talijanskog fašizma. </p>
<p>Schröder je u četvrtak uvečer učinio korak nazad, obznanivši preko glasonoše Michaela Steinera da nije mislio ni na koju konkretnu talijansku stranku, niti se htio pačati u talijansku unutarnju politiku, nego je samo naglasio »načelo koje vrijedi za sve«. U tom načelu i jest srž panike. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>IRA ne pristaje na igru kriketa s Britancima</p>
<p>Mirovni proces zanima vođu vojnog krila IRA-e samo ako vodi odlasku Britanaca iz Sjeverne Irske / Vođe Sinn Feina Brian Keenan naziva »finim katoličkim dečkima« koji igraju kriket s Britancima</p>
<p>LONDON, 18. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda njezino oružje zadnjih godina šuti, Irska republikanska armija (IRA) sačuvala je svoj ubojiti arsenal i ne kani ga se brzo odreći. Spomenuta podzemna organizacija ovih je dana to i javno priznala, uzdrmavši time lomni mirovni proces u Sjevernoj Irskoj te bacivši London, Dublin i Washington u još jednu nedoumicu. No da bi se bolje shvatilo IRA-u i njene motive, treba znati nešto više o mozgu te organizacije, enigmatičnom Brianu Keenanu.</p>
<p>U ime IRA-e redovno javno govore predstavnici njenog političkog krila, Sinn Feina; osobe poput Gerryja Adamsa i Martina McGuinnessa. No, pravu moć odlučivanja ima Brian Keenan, zapovjednik vojnog stožera IRA-e, paravojne organizacije koja već desetljećima nasilnim metodama pokušava izboriti odlazak Britanaca iz Sjeverne Irske. Oni koji znaju tog sjedokosog, proćelavog čovjeka lukava pogleda, pripisuju mu instinkt šakala i tvrde da bi za republikansku stvar ubio bez oklijevanja. </p>
<p>Bivši pripadnik IRA-e Sean O'Callaghan svjedoči da mu je Keenan jednom prilikom, dok su zajedno bili na robiji, rekao : »Nikad ne podcjenjuj Engleze. Oni su izmislili kriket«. Kriket je, naravno, igra složenih i zapletenih pravila, pa je značenje te opaske bilo: »Ne daj se uvući u rastegnute pregovore s Britancima. To je njihov teren.« </p>
<p>Za Keenana su Martin Mc Guinness i Gerry Adams samo dva »fina katolička dečka« koji su s Englezima počeli igrati kriket - odnosno pregovarati o mirovnoj formuli za Sjevernu Irsku. Taj eksperiment odobrilo je, doduše, upravo sedmeročlano Vojno vijeće IRA-e, kojemu je Keenan na čelu. No, pregovori zanimaju Keenana jedino ukoliko vode izlasku Britanaca iz Sjeverne Irske. </p>
<p>Ironijom stvari, Londonu se zapravo i ne ostaje u toj problematičnoj pokrajini, ali se iz nje ne može samo tako povući a da ne skoči na noge sjevernoirski protestanti, žestoko lojalni britanskoj kruni. Odatle potreba za »mirovnim procesom«.</p>
<p>Keenan - što je pomalo neobično za irskog ultranacionalista, nije se profilirao pod utjecajem katoličanstva, nego Britanske komunističke partije, sa kojom je došao u doticaj radeći neko vrijeme u Britaniji u ranoj mladosti. Kasnije je marljivo proučavao strane terorističke i gerilske pokrete, te tijekom godina kontaktirao je s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO), libijskim pukovnikom Gadafijem, sirijskom vladom, te nekadašnjom istočnonjemačkom tajnom službom »Stasi«, kao i sovjetskom vojno-obavještajnom službom. Neprijatelji Britanaca često su bili njegovi prijatelji. </p>
<p>Dvaput je osuđivan. Prilikom drugog uhićenja, 1979., u njegovom je džepu pronađen komad libijske novčanice, za uspostavljanje libijske veze te šifrirana poruka. Kada su britanske tajne službe dešifrirale tu poruku, ona ih je odvela do nekoliko kuća na rubu Belfasta, gdje je IRA imala najmodernije prislušne stanice za praćenje gotovo svih komunikacija britanske vojske i tajnih službi u Sjevernoj Irskoj. 20-godišnja zatvorska kazna, izrečena Keenanau, bila je ozbiljan udarac IRA-i koja je potom bezuspješno pokušala organizirati njegov bijeg helikopterom iz tamnice. </p>
<p>Otkako je na slobodi, Brian Keenan je nekoliko puta javno izjavio ga zanima jedino »demontiranje britanske države« na Irskom otoku. Britanci su za njega imperijalisti, a sjevernoirske protestante smatra britanskim agentima, a nepovjerljiv je i prema susjednoj Republici Irskoj.</p>
<p>Ne budu li politički proces i pregovori o Sjevernoj Irskoj vodili u pravcu koji je po volji njemu i drugim »jastrebovima« iz IRA-e, Brian Keenan će vjerojatno biti spreman ponovno zaratiti s Britancima. Zato i današnje primirje u toj napaćenoj pokrajini počiva na prilično krhkim nogama.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bečki gimnazijalci protiv Haidera </p>
<p>BEČ, 18. veljače</p>
<p> - Oko 1.500 bečkih gimnazijalaca počelo je u petak ujutro demonstrirati protiv vladine koalicije, a policija očekuje da će tijekom dana broj prosvjednika narasti do 10.000. Demonstracije gimanzijalaca se održavaju dan prije velikog antirasističkog okupljanja koje je predviđeno za subotu poslijepodne u Beču, na kojem bi se moglo okupiti i do 200.000 ljudi, navodi policija.</p>
<p>Čelnik austrijske krajnje desnice Jörg Haider izjavio je u petak da se njegova stranka FPÖ neće povući iz austrijske vlade unatoč svim pritiscima. »Ako će se Europa baviti izborima u zemaljama članicama, možemo odmah ukinuti demokraciju«, rekao je Haider u amsterdamskoj zračnoj luci na putu u Beč nakon posjeta Kanadi. Šef krajnje austrijske desnice je ocijenio »glupom« odluku zemalja EU o zaleđivanju bilateralnih odnosa s Austrijom. </p>
<p> Istodobno, novi austrijski kancelar Wolfgang Schüssel priznao je u četvrtak da sumnja u svog kontroverznog saveznika, populističkog čelnika krajnje desnice Jörga Haidera. U tv-intervjuu za BBC-World, Schüssel nije jasno odgovorio na pitanje ima li povjerenja u šefa Slobodarske stranke odgovorom »da i ne«. Slobodnjaci Jörga Haidera i konzervativci Wolfganga Schüssela su prije dva tjedna oformili koalicijsku vladu, izazvavši izolaciju Austrije među europskim partnerima i zaleđenje diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Državama. Haidera optužuju da simpatizira neke aspekte nacizma i napadaju ga zbog ksenofobnih izjava. (AFP/AP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Predlažem za Zagreb viseći tramvaj po uzoru na Wuppertal, to je jeftino i praktično rješenje za gradski promet </p>
<p>Kao rođeni Zagrepčanin koji već 41 godinu živi u inozemstvu, a godišnje nekoliko puta dolazi u voljeni Zagreb, s velikim zanimanjem pročitao sam članak u Vjesniku od 9. veljače (Pisma čitatelja) o perspektivi i planovima za izgradnju i proširenje prometne mreže do 2020. godine na širem području grada Zagreba.</p>
<p>Grad Zagreb sada broji oko jedan milijun stanovnika, a prostorno se širi preko rijeke Save i taj će se trend vjerojatno i dalje zadržati. Iz toga članka mogao sam saznati da je za najbolje rješenje predviđeno dio podzemnog i dio nadzemnog prometa, neke vrste gradske željeznice.</p>
<p> Kako sjeverni dio Zagreba leži na brežuljcima, Bukovac, Remete, Srebrenjak, Mirogoj, Šestine, Pantovčak, Goljak itd., taj dio grada ostao bi više ili manje ovisan o postojećim autobusnim linijama.</p>
<p>Prije par mjeseci bio sam poslovno u Wuppertalu u Njemačkoj i bio sam fasciniran načinom kako je taj grad (jedini u svijetu) riješo svoj gradski promet. Sam grad nalazi se u kotlini kroz koju protiče rječica Wupper, a grad se razvio s jedne i druge strane te rječice.</p>
<p> Zbog teške strukture tla, odlučeno je da se ne gradi ispod zemlje, već da se gradski prijevoz podigne u zrak, pa se gradski prijevoz odvija preko Schwebebahna, visećega tramvaja, što je mnogo jeftinije nego po zemlji ili ispod zemlje.</p>
<p>A sada nekoliko podataka o tom visećem tramvaju. Nakon načinjenih planova 1897. godine, u ljeto 1898. počela je gradnja visećeg tramvaja u dužini od 13.300 metara, koja imade 20 stajališta, a čitavu dionicu svladava u vremenu od 25 minuta.</p>
<p>Već 24. listopada 1900. car Wilhelm II. pušta u promet prvu dionicu visećeg tramvaja Eberfeld-Vonwinkel, a druga dionica bila je završena već 1. ožujka 1901. godine Kluse - Zooloski vrt. Tako je u samo dvije godine bilo uspostavljeno 13.300 metara pruge. Za tu dionicu bilo potrebno 19.200 tona čelika.</p>
<p>Takovim sredstvom gradskoga prometa rasterećen je cestovni promet i, što je najvažnije, u tih 99 godina nije bilo niti jednog smrtnog slučaja kao žrtve prometne nesreće, a ekološki gledano - tramvaj ne onečišćuje zrak i ne stvara smog.</p>
<p>Kao anegdotu mogu spomenuti jedinu nesreću s visećim tramvajem, i to onu od 21. srpnja 1950. kada je cirkus Althof gostovao u Wuppertalu i u reklamne svrhe želio provesti jednog mladog cirkuskog slona imenom Tuffi. </p>
<p>Taj je bio doveden u gondolu u pratnji svog krotitelja ( slonić je morao platiti za sebe četiri karte), ali se zbog bliceva fotoreportera prestrašio, slomio je nekoliko sjedalica i skočio iz gondole u rijeku Wupper i nije se ništa ozlijedio. To je i jedina nesreća koja je zabilježena od 1901. do danas.</p>
<p>Kada bi se u Zagrebu odlučili za takav način gradskog prijevoza, dobili bi ne samo jedno jeftino rješenje, već i jednu svjetsku atrakciju, koja bi mogla okružiti Zagreb, brzu izgradnju, domaći čelik i domaće vagone. Bila bi to investicija koja bi se ekonomski isplatila ne samo za Zagreb nego i za Hrvatsku.</p>
<p>Napominjem da danasnji Schwebebahn u Wuppertalu prevozi dnevno oko 85.000-90.000 putnika, a dio tih pruga prelazi preko nekih tvorničkih postrojenja , ne smeta proizvodnju, isto tako izbjegava se otkupnina privatnog zemljišta, jer se radi samo o malenom dijelu za postavljanje čeličnih stupova.</p>
<p> Je li to jedna ideja za razmišljanje, prosudite sami. Pozdrav cijenjenom uredništvu Vjesnika, čitam Vaše novine dnevno na internetu.</p>
<p>DUBRAVKO BOGDAN</p>
<p> Tönisvorst, SR Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vjerujem da progovaram u ime gledatelja koji se zgražaju kad kviz »Izazov« na HTV-u upada u besmislice, primjerice ona o Danteovu potomku</p>
<p>U vremenu u kojem živimo televizijski su kvizovi postali omiljenom vrstom zabave. Neki u većoj ili manjoj mjeri imaju zabavljačko obilježje, a neki od njih su zahtjevniji i traže određeni stupanj znanja natjecatelja.</p>
<p> Ovoj drugoj vrsti pripada kviz »Izazov!« koji se emitira svakog četvrtka na Prvom programu HTV-a. Pitanja su svrstana prema tematskim područjima, pa ga sigurno mnogi prate i tako provjeravaju svoje znanje.</p>
<p>Sve bi to bilo jako lijepo kad u tome kvizu ne bi bilo nečega što prilično smeta ili - drugim riječima - »ide na živce«. </p>
<p>Specifičnost je ovoga kviza, naime, u tome da se odgovori daju u obliku pitanja: Što je...? ili Tko je...? Upravo zbog zahtjeva da se odgovori daju na taj način - dolazi do niza besmislenih, nelogičnih situacija.</p>
<p>Nema, doduše, problema kada je pitanje (koje većinom nema i oblik pitanja, nego je postavljeno kao tvrdnja ili opis pojma koji se traži) ujedno i definicija toga pojma.</p>
<p> Primjerice, na opis skupina šumovitih otoka sjeverozapadno od Dubrovnika - treba odgovoriti pitanjem: Što su Elafiti? Oni su doista ono što je postavljeno u »pitanju«, tj. u njihovu opisu. Isto je i kada se neka osoba povezuje sa svojom djelatnošću, pa »pitanje« (tvrdnja) glasi npr.: Skladao je operu Aida, a odgovara se: Tko je Verdi?</p>
<p>Ali, kada se tvrdi da je u jednom hrvatskom gradu Danteov potomak osnovao ljekarnu, pa treba odgovoriti pitanjem: Što je Zagreb? - došli samo u besmislenu situaciju. Zar je to definicija Zagreba ili ono što je bitno za njega, kao kad bi »pitanje« glasilo: glavni grad Republike Hrvatske?</p>
<p> Tada odgovor u obliku pitanja ne bi bio neprihvatljiv. Ali i tada se ne bi baš ništa izgubilo ako bi se odgovorilo uobičajeno: To je Zagreb. </p>
<p>Moglo bi se nabrojiti mnogo primjera kod kojih uporno inzistiranje da se odgovori pitanjem dovodi upravo do smiješnoga, pa ću navesti samo tipove takvih »pitanja«. Postavka je: broj kvadrata kojima je omeđena kocka, a treba odgovoriti: što je šest? Baš krasno! Pa što je uistinu šest? Taj broj - kao uostalom i svaki drugi - može biti svašta, npr. broj radnih dana u tjednu, polovica tuceta itd. Ili točnom matematičkom definicijom: broj koji se u nizu prirodnih brojeva nalazi između 5. i 7.</p>
<p>Slična je kada se u »pitanju« iznosi tvrdnja da se je neke godine nešto dogodilo. Tako u nizu godina značajnih za hrvatsku povijest: 1102., 1566., 1776., itd. (svaki bi iole obrazovan naš čovjek trebao znati što se je tih godina dogodilo) umjesto jednostavnog odgovora: To je bilo godine... treba reći: što je 1102., 1566....?</p>
<p>Katkada se kako »pitanje« pokazuje slike, npr. tipova automobila ili vrste pasa. Umjesto da, vidjevši sliku, natjecatelj odgovori: To je renault, to je njemački ovčar i sl., on, naravno, postavlja pitanje: Što je njemački ovčar?</p>
<p>Budući da ne kanim - a na ovome mjestu i ne mogu - takve primjere unedogled nabrajati, navesti ću samo još jedan kao »šećer na kraju«. Tip pitanja je: dovršiti neki poznati stih riječju koja manjka, npr.: I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne...? Vjerovali ili ne, natjecatelj odgovara: Što je smrče? Da ti pamet stane!</p>
<p> U svemu se tome radi - neka mi bude dopušten ovaj pleonazam - o najformalnijem formalizmu. Upravo je smiješno čuti kako se natjecatelj katkada »zaleti« pa odgovori »normalno«, a tada ga voditelj - ili to učini on sam - usmjeri na oblik pitanja.</p>
<p>Kada je taj kviz trebao započeti, bio je najavljen kao senzacija: američki kviz koji je postavljen obrnuto! Zaista genijalna ideja! Ne znam u kojoj mjeri natjecatelj - ako već zna odgovor - treba napregnuti svoje umne sposobnosti da bi odgovorio pitanjem.
Također ne znam ni u kojoj je mjeri HTV dužna preuzeti pravila toga kviza. Jer za kviz »Treća sreća«, koji ima pretežno zabavljačko obilježje, u odjavnoj špici se navodi da je rađen na temelju američkoga kviza. Iz toga ne slijedi da se baš sve iz izvornoga kviza mora preuzeti.</p>
<p>Za »ozdravljenje« kviza »Izazov« postoje dvije mogućnosti: ili odustati od odgovaranja pitanjem ili barem »pitanja« (tj. podatke o pojmu koji se traži) oblikovati tako da odgovaranje pitanjem ne dovodi do apsurda. Tada bi raznovrsnost u tipovima »pitanja« trebala biti ograničena.</p>
<p>Ipak, nema nikakvih iluzija da će se - sve da netko od odgovornih s HTV-a i pročita ovo pismo - bilo što promijeniti. Ostaje mi, prema tome, da poput nekih drugih čitatelja, sudionika ove rubrike, završim riječima biblijskoga proroka Ezekijela: Dixi et animam meam salvavi - Rekao sam i spasio (tj. olakšao) dušu svoju. Vjerujem barem da sam progovorio u ime brojnih gledatelja koji se zgražavaju nad opisanim glupostima.</p>
<p>NIKŠA NJIRIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svakodnevni prijenos svete mise na HRT-u?</p>
<p>Skupina hrvatskih državotvornih intelektualaca je pokrenula za hrvatske države inicijativu uvođenja katoličkog programa na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju, osobito svakodnevni prijenos svete mise na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.</p>
<p>Do sada smo svojom inicijativom ostvarili značajne pomake, koji ipak nisu dovoljni da bismo bili zadovoljni programom i pristupom Hrvatske televizije i Hrvatskog radija Katoličkoj crkvi i rimokatoličkoj vjeri.</p>
<p>U ovoj ponovljenoj inicijativi, u ime svih Hrvata katolika, a posebno onih koji nisu u mogućnosti osobno prisustvovati svetoj misi, a to bi iz duhovnih, vjerskih ili nacionalnih pobuda željeli činiti svakodnevno tražimo - svakodnevno prenošenje svete mise na HTV i HR.</p>
<p>Ova inicijativa je u skladu s preporukom predstavnika Hrvatske biskupske konferencije o načinu njena provođenja.</p>
<p>Gospodin Tomislav Jakić, novinar i političar, zatražio je preko HTV (valjda preuzimanje iz Rijeke) da se izjednače vremena koja se daju pojedinim Crkvama (posebno se osvrnuvši na Rimokatoličku Crkvu) na TV programima po shemi jedna crkva - jedan termin istog trajanja bez obzira na broj vjernika.</p>
<p>Ovo je gore nego Hrvatima poznati zahtjev: jedan građanin - jedan glas, a na tragu je formule iz prošlih izbora za Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora s pojedincima (»nezavisnim listama«) uključenim u 50-ak političkih stranaka i nezavisnih lista, od kojih neki svi zajedno nisu dobili toliko glasova koliko je potrebno da se prijeđe izborni prag i dobije jedan mandat za Hrvatski državni sabor.</p>
<p> Prema posljednjim raspoloživim podatcima hrvatske državne statistike, od 3.736.356 Hrvata rimokatolicima se izjasnilo 3,548.629 ili 94,97 posto.</p>
<p> Po vjeroispovijestima izjasnili su se:</p>
<p>rimokatolička 3,522.068 - 94,265 posto, grkokatolička 5.159 - 0,138, starokatolička 861 - 0,023, pravoslavna 7.159 - 0,192, islamska 4.254 - 0.114, židovska 232 - 0,006, adventistička 2.009 - 0,054, baptistička 697 - 0,010, evangelistička 1.089 - 0,029, Jehovini svjedoci 2.729 - 0,073, Kristova pentakosna crkva 565 - 0,047, ostale protestantske 1.775 - 0,047.</p>
<p>dr. VLATKO MIĆKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Podsjećam na majke s četvero djece </p>
<p>Račanova koaliciona hrvatska Vlada kreće ovih dana u provedbu obećanoga. Razumno stezanje potrošnje te prioritet zapošljavanja i otvaranje novih radnih mjesta za svaku su pohvalu, kao i vođenje računa o socijalnoj komponenti i sigurnosti građana.</p>
<p>Znamo da mnogi radnici za rad ne primaju redovito plaće i to treba pravno istražiti i goniti krivce za takovo stanje. Ohrabruje da će Vlada voditi računa o vraćanju duga umirovljenicima.</p>
<p> Za očekivati je da se pod pojmom socijalne sigurnosti misli i na ispunjenje obveza i prema i možda najugroženijoj kategoriji građana, a to su obitelji s više djece i, dakako, majke u velikoj većini tih situacija.</p>
<p>Naime, Hrvatska je uslijed loše demografske slike donijela Nacionalni program demografskog razvitka sa zadatkom da se prioritetno i brzo riješe dvije tri ključne stavke sigurnosti, dakako materijalne, za obitelji koje se odazovu i rode četvero i više djece. Naime, jamči se obitelji, majci ili roditelju za četvero i više djece plaćeni status roditelja i svakomu djetetu dječji doplatak.</p>
<p>HDZ je u tome pitanju teško zakazao govoreći o nekakovim maglovitim okolnostima i kao nema novca još za to, dok je i u isto vrijeme bahato u mnogome trošio velika sredstva na luksuz, elitizam, glomaznu birokraciju državnog i preskupog i preplaćenog državnog aparata. </p>
<p> Da se smanjilo te troškove samo za nekoliko postotaka, sva bitna pitanja Nacionalnog programa demografskog razvitka mogla su odmah još prije pet godina biti riješena.</p>
<p>Tu mislim na plaćeni status majki od bar 2.000 kuna mjesečno i dječji doplatak za svako dijete bez cenzusa od bar 450 kuna do 15 godina starosti.</p>
<p> HDZ je donio i bizarni zakon o kreditima za stanove koji je ograničen na nekih 35 godina starosti, što diskriminira starije parove od te dobi s djecom, a što je opet u suprotnosti s Nacionalnim programom demografskog razvitka.</p>
<p>Uvjerena sam da će Vlada premijera Račana provesti spomenute prioritete, možda većinu još ove, ali sigurno iduće godine.</p>
<p>IVANA PALINIĆ-SILIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Padaju li svi zagorski tajkuni i tko je sljedeći, pita se javnost</p>
<p>ZABOK, 18. veljače </p>
<p> - Uhićenje dvanaestorice osumnjičenih, povezanih poslovanjem sa zlatarbistričkom »Tehnomehanikom« zbog niza kaznenih djela, tema je dana u cijelom Hrvatskom zagorju. Nediljko Znaor, kontroverzni poduzetnik, koji je godinama bio poznatiji kao vlasnik »Tehnomehanike« iz Zlatar Bistrice, bio je poznat i po poslovanju s propalim poduzetnikom iz Donje Stubice Željkom Miketićem.</p>
<p>Iako se to nakon Miketićeva nestanka tajilo, nakon Znaorovog pritvaranja u javnosti izlaze nove činjenice. Osim što se otkriva vrijednost njegove, na brzinu stečene imovine u posljednjih desetak godina, u središtu interesa javnosti je i Dragutin Plahutar, također kontroverzni poduzetnik iz Čreta kraj Krapinskih Toplica, u zadnjih tjedan dana često spominjan kao spasitelj poduzeća »Naprijed Jakopec« u vlasništvu Mladena Jakopca.</p>
<p>Kuloarske priče o brzom napretku poduzetnika Dragutina Plahutara govore o njemu kao nekad običnom zaposleniku, a brz uspon navodno je povezan s raznim malverzacijama i preprodajom oružja. Također se spominje i gotovinska kupovina i pomalo čudan ugovor oko kupnje krapinske »Strahinjčice«, dvorca u Čretu i njegove obnove, te zabočkog »Dekora« nakon čega je uslijedila izgradnja zabočkog ZTC-a. Prema tim pričama, većinski udio »Strahinjčice« kupljen je gotovinom donesenom u torbi, a koja navodno potiče od preprodaje oružja.</p>
<p>Usko povezan s Mladenom Jakopcem, o čemu govori i poslovna suradnja kroz koju »Strahinjčica« plasira robu svojih dobavljača kroz Jakopčeve trgovine, u kuloarskim pričama govorilo se da je nakon prvih glasina o padu Mladena Jakopca kao poduzetnika, Dragutin Plahutar pokazao vrlo čudno ponašanje. Iako ima mnogo glasina o ilegalnom prenošenju deviza preko granice, o čemu je navodno znala i policija, Miketić je bio prvi među najvećima koji je propao kao naglo izrasli poduzetnik, a zagorska javnost postavlja pitanje ne padaju li svi zagorski tajkuni i tko će biti sljedeći? </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nobilo tvrdi da je »Imperijal« preuzeo tvrdnje AID-a o Blaškićevoj obrani</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - U kaznenom postupku u kojem bivša glavna urednica tjednika »Imperijal« zbog klevete tuži odvjetnika Antu Nobilu, u petak je na Općinskom sudu svjedočio tuženi Nobilo.</p>
<p>Podsjetimo, Divković je tužila odvjetnika radi njegove tvrdnje koju je iznio na glavnoj raspravi 13. lipnja 1997. godine, u postupku u kojem je Nobilo tužio nakladnika »Imperijala«. Naime, Nobilo je prilikom svjedočenja rekao da se već duže vrijeme pokušava između Hrvata optuženih u Haagu unijeti razdor i da to čini muslimanska tajna agencija AID kroz medije u BiH. Tada je posebno istaknuo da je takav stil pisanja primijetio i u »Imperijalu«, tim više što su glavna urednica i njezin suprug iz spomenute Republike.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Nobilo je istaknuo da mu spornom izjavom nije bio cilj uvrijediti tužiteljicu. »Želim pojasniti da su se u vrijeme kada sam ja preuzeo obranu generala Blaškića, u bosansko-hercegovačkom tisku pojavili razni napisi u kojima se špekuliralo da će se general Blaškić braniti tereteći generala Kordića.«</p>
<p>No, kako je nadalje kazao Nobilo, stav medija u Hrvatskoj je bio potpuno drugačiji i pružao je punu potporu optuženicima koji su otišli u Haag. »Kada je u u novinama objavljeno i pismo navodnog udruženja građana logoraša, koji su uputili apel Blaškiću, pozivajući ga da kaže istinu, unajmio sam u cilju obrane dva privatna istražitelja.. Oni su me izvijestili da to pismo nisu mogli sastaviti ti polupismeni ljudi, nego da te informacije zapravo plasira muslimanski AID. Takav stil komentiranja moje obrane Blaškića, koja se navodno trebala temeljiti na terećenju generala Kordića, prvi put se pojavio u Hrvatskoj upravo u 'Imperijalu'. S obzirom da su tužiteljica i njezin suprug iz BiH, pretpostavio sam da čitaju bosanski tisak čije su teze zatim prenijeli i objavili u svojim novinama«, zaključio je na kraju Nobilo.</p>
<p>S obzirom da nije htio odgovarati na posebna pitanja odvjetničke vježbenice Željke Karlović (umjesto odvjetnika Željka Olujića koji zastupa I. Divković), i svog branitelja, odvjetnika Rajka Mlinarića, kao niti tužiteljice, sutkinja Dubravka Čošić odgodila je raspravu za ožujak.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ortynski: Raspisat će se tjeralica za osobom koja je dobavljala heroin</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače </p>
<p> - U petak je na Županijskom sudu istražni sudac Radovan Ortynski održao konferenciju za novinare, kako bi iznio nove informacije u vezi s izručenjem Zorana Petrovića Ivice (33), jednog od 16-orice osumnjičenih pripadnika zločinačke organizacije. </p>
<p>»Sve je učinjeno da se Petrović, koji se nalazi u ekstradicijskom zatvoru u Njemačkoj, izruči hrvatskim vlastima.«, rekao je Ortyinsky, te se vjerojatno idući tjedan očekuje proširenje istrage. Također je naveo da je sva potrebna dokumentacija, optužnica (za Petrovića, koja ga tereti za ubojstvo Nike Mioča 1991. godine, op. a.), rješenje o provođenju i proširenju istrage, te rješenje o pritvoru dostavljeno njemačkim vlastima putem Interpola, kako bi što prije dobile spomenutu dokumentaciju.</p>
<p>Ortynski, osim što je iznio nove detalje oko Petrovićeva izručenja, rekao je da rješenje o istrazi obuhvaća šesnaestoricu osumnjičenih, koje se tereti da su počinili 23 vrste kaznenih djela (dok je broj kaznenih djela znatno veći), sa zajedničkom prvom točkom, da su se udružili za njihovo počinjenje. Kao čelna osoba organizacije osumnjičen je Nikica Jelavić. Tada je posebno za svakog pobrojio za koliko se djela sumnjiči, pa se tako primjerice Jelavića tereti za osam kaznenih djela, Rajka Momčilovića za devet, Davora Zečevića za deset, dok se Miroslava Vuletića tereti za dva, ali će se spojiti s još jednim predmetom u kojem ga se sumnjiči za prijevaru Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Na toj »crnoj listi« Radovan Štetić ima jedanaest kaznenih djela, itd., riječ je o najtežim djelim - ubojstvima, razbojstvima, iznudama i ucjenama.</p>
<p>Njih se, među ostalim, sumnjiči konkretno za pokušaj ubojstva Vjeke Sliška prošle godine, Jureta D, 1995. godine, Željka Šobota 1996. godine, zatim Radovana B. i Milenka Đ., potom za ubojstvo Željka Šobota prošle godine, za prijevaru i iznudu, za ubojstvo Zorana Dominia prošle godine u Preradovićevoj ulici (prilikom atentata na Slišku), te još niz drugih kao što su i ubojjstva Špejtima Tačija i Ivana Šakote 1997. godine, kao i za sprječavanja dokazivanja kaznenog djela. Zatim Miljenka Žaju Krojfa se tereti za krađu automobila, iznudu i krađu 1995., 1998. i 1999. godine i nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih sredstava.</p>
<p>Na kraju je Ortynski dodao da će uskoro biti raspisana tjeralica za osobom koja je opskrbljivala Zagreb heroinom u vrijeme dok su 'oni' bili na slobodi, odnosno prije njihova privođenja. Na pitanje tko je taj čovjek, Ortynski je odgovorio da onaj tko je , taj zna.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dečak potpisao »nedopušteni otkaz« tajnici podružnice UHVDR-e </p>
<p>VARAŽDIN, 18. veljače</p>
<p> - Bivša tajnica UHVDR-a Varaždinske županije Jadranka Poljak-Rijavec varaždinskom je Općinskom sudu podnijela tužbu protiv UHVDR-a zbog »nedopuštenog otkazivanja ugovora o radu«. Odvjetnica Udruge predala je u četvrtak odgovor na tužbu, no budući da ga je bivša tajnica dobila netom prije rasprave, nije se mogla o njemu odmah očitovati, pa je rasprava u četvrtak odgođena.</p>
<p>Jadranki Rijavec ugovor o radu izvanredno je otkazan sredinom prosinca prošle godine, a u obrazloženju otkaza, kojeg je potpisao predsjednik UHVDR-a general-pukovnik Đuro Dečak, navodi se da je »zaposlenica J. Rijavec, kao tajnik varaždinske podružnice UHVDR-a teško povrijedila svoje obveze iz radnog odnosa, tako što je bez znanja i odobrenja predsjednika podružnice, Središnjeg odbora podružnice i glavnog tajnika Udruge otuđila cjelokupnu financijsku dokumentaciju poslovanja podružnice i sklonila je na nepoznato mjesto«. Osim toga, navodi se da je iz službenog računala, kojem je samo ona imala pristup, izbrisala svu dokumentaciju podružnice, osim podataka o članstvu«. Na taj je način, ističe se dalje u obrazloženju otkaza, podružnici i Udruzi u cjelini nanijela teško nadoknadivu materijalnu štetu i narušila ugled Udruge.</p>
<p>U odgovoru na tužbu navodi se, pak, da je Rijavec bila zaposlena kod UHVDR-a od 2. rujna 1998., te da je točno da joj je ugovor o radu izvanredno otkazan u prosincu prošle godine i da joj je odbijen zahtjev za zaštitu prava. U odgovoru se kaže i da Rijavec nije htjela predati financijsku dokumentaciju na zahtjev Komisije, koja je došla na primopredaju poslova podružnice, a to nije učinila ni na kasnija upozorenja, te je zbog toga predsjednik UHVDR-a Varaždinske županije Ivo Loborec podnio zahtjev za pokretanje istrage pri varaždinskoj Policijskoj upravi.</p>
<p>Daljnji tijek suđenja pokazat će je li otkaz Jadranki Rijavec uručen nedopušteno, kako to ona tvrdi u svojoj tužbi, dok bi na iduću raspravu trebao biti pozvan i predsjednik županijskog UHVDR-a Ivo Loborec.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>N. Tuđman morat će precizirati intenzitet svojih duševnih boli </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Rješenjem Županijskog suda, ukinuta je presuda Općinskog suda od 13. svibnja 1998. godine, prema kojoj je tužiteljica Nevenka Tuđman radi pretrpljenih duševnih boli, od tjednika »Globus« trebala dobiti 70.000 kuna odštete.</p>
<p>Podsjetimo, N. Tuđman je radi klevete i uvrede tražila 300.000 kuna, ali joj je sud dosudio 70.000 kuna i to zbog teksta pod naslovom: »Nevenka Tuđman u Zvonimirovoj ulici otvara tvrtku 'TNT plus', pred kojom stražari vojna policija«, objavljenom u »Globusu« od 28. lipnja 1996. godine.</p>
<p>U obrazloženju svoje odluke, sutkinja Vilka Trstenjak, navela je da se o zahtjevima iz tužiteljičine tužbe uopće ne može raspravljati, jer tužiteljica nije individualizirala štetu, tj. iz tužbe se ne vidi koliko traži za pojedini vid štete.</p>
<p> Naime, N. Tuđman, koju zastupa odvjetnik Željko Olujić, traži naknadu štete zbog tri razloga, za pretrpljene duševne boli, zbog klevete i poradi uvrede.</p>
<p> Sutkinja Trstenjak navodi da je tužiteljica dužna konkretno navesti u čemu se sastoji trpljenje duševnih boli, kojeg su oni bili inteziteta i koliko su trajali. Isto tako, trebalo bi biti točno navedeno koji tekst iz štampe za tužiteljicu predstavlja klevetu, a koji uvredu. </p>
<p>Stoga će se tužba vratiti tužiteljici na »popravak«, nakon čega će sud ponajprije saslušati vještake koji će ocijeniti je li i u kojem intezitetu tužiteljica pretrpjela duševnu bol, klevetu i uvredu.</p>
<p> Tek nakon tih ocjena, navodi se u rješenju, sud će moći ocijeniti radi li se ipak o vrijednosnom sudu tužiteljice, a ne o nedopuštenom ponašanju pisca spornog teksta. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vlasnik pogrebnog poduzeća pronevjerio milijun i pol kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Temeljem kaznene prijave zagrebačke Financijske policije i zahtjeva zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva, djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta u četvrtak su dovršili kriminalističku obradu nad vlasnikom poduzeća »In Memoriam«, Zvonimirom G. (37).</p>
<p> Tijekom obrade utvrđeno je da je Zvonimir G. počinio kaznena djela pronevjere i zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, te kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.</p>
<p>Naime, djelatnici Financijske policije su, u suradnji s djelatnicima Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, prekontrolirali poslovanje poduzeća »In Memoriam«, čija je osnovna djelatnost davanje usluga vezanih za pogrebe i pokop umrlih.</p>
<p> Istom kontrolom utvrđeno je da je prijavljeni Zvonimir G. od 1. siječnja 1996. godine do 31. kolovoza 1999. godine u svom poduzeću od naručitelja, koji su plaćali usluge za pokop njihovih preminulih, primao gotovinske uplate, a za što je izdavao uredne račune, nakon čega je sačinjavao lažne račune. </p>
<p>Ukupno je zabilježeno 531 račun s umanjenim iznosima, te je Zvonimir G. te račune proknjižio u knjigovodstvu poduzeća, zadržavši razliku novaca za sebe u ukupnom iznosu od 1.674.863 kuna. Prema nalazu djelatnika Financijske policije, takvim nezakonitim radnjama ujedno je izbjegao uplatiti na račun državnog proračuna iznos od 702.483 kuna.</p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade, Zvonimir G. je u četvrtak, uz posebno izviješće, prepraćen u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Taksist napadnut nožem s leđa i ubijen nakon vožnje</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 18. veljače</p>
<p> - U četvrtak oko 18.30 sati u blizini Slavonskog Broda ubijen je taksist Jure Grubišić (56), priopćila je Policijska uprava brodsko-posavska.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju, u to vrijeme nepoznati muškarac zatražio je na auto-taksi stajalištu autobusnog kolodvora u Slavonskom Brodu prijevoz do Brodskog vinogorja. Na redu je toga trenutka bio taksist Grubišić, sa svojim vozilom marke »fiat argenta«, registracijske oznaka SB 210-AK, koji je sa nepoznatim muškarcem krenuo prema Brodskom vinogorju.</p>
<p>Policija je dala i opis nepoznata muškarca, a riječ je o osobi visokoj oko 170 cm, kratke je tamnije kose, bio je obučen u hlače tamnije boje i nosio je kratku jaknu do pojasa, tamno zelene boje. Na leđima je nosio ruksak.</p>
<p>Dolaskom do nadvožnjaka koji vodi od naselja »Kolonija« sa sjeverne vezne ceste prema Vinogorju, nepoznati je putnik u taksiju napao Juru Grubišića s leđa hladnim oružjem, moguće nožem, a taksist mu se suprotstavljao. Došlo je do međusobne borbe u kojoj je Grubišić od zadobivenih ozljeda preminuo nekoliko metara od svoga vozila, gdje su ga građani pronašli, kaže se u priopćenju za javnost PU brodsko-posavske.</p>
<p>Očevid na mjestu događaja obavio je istražni sudac Županijskog suda u Požegi Berislav Devčić, a djelatnici policije tragaju za ubojicom. Policija je za pomoć zamolila i građane. U slučaju da dođu do bilo koje informacije za koju smatraju da ima veze s tim događajem, mogu to javiti na telefon 92 ili najbližem policajcu, kaže se između ostalog u priopćenju PU Brodsko-posavske.(Vladimir Hammer)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Talijanima oduzeta ribarica koju će se prodati na licitaciji</p>
<p>SPLIT, 18. veljače</p>
<p> - Nakon teškog incidenta koji se dogodio u četvrtak viškom akvatoriju, kod Palagruže, gdje je posada policijskog broda »Sveti Mihovil« zatekla talijanski ribarski brod u krivolovu, tročlanoj posadi iz grada Manfredonia, u petak je Prekršajni sud u Visu izrekao kazne.</p>
<p>Ribarska brodarica »Cosimo e Damiano primo« je oduzeta, posada je kažnjena sa 155.000 kuna. Uz tu kaznu, posada mora platiti i 17.000 kuna sudskih troškova.</p>
<p> Oduzeta je oprema i oko 70 kg ulovljene ribe, koliko su talijanski ribari uspjeli izvući iz mora prije nego što ih je primijetila posada s broda »Sv. Mihovil«, čiji je zapovjednik Leo Lemešić.</p>
<p>Ovo je po treći puta u posljednjih nekoliko mjeseci da su talijanski ribari zatečeni unutar granica hrvatskih teritorijalnih voda.</p>
<p> Talijanska ribarica bit će dotegljena u splitsku luku i bit će prodana na licitaciji. </p>
<p>Od dobivenog novca platit će se naknada štete na desnoj pramčanoj strani našeg policijskog broda, u koji je pucano i na kojem je napravljena rupa u oplati 20x8 cm, a vidljive su i ogrebotine cijelom dužinom policijskog broda.</p>
<p> Oštećenje nje nastalo kada se »Sveti Mihovil« nalazio u neposrednoj blizini talijanske ribarice, a krivolovci su manevriranjem nastojali onemogućiti pristajanje policajaca uz njihov brod. (Joko Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ucjenom s golišavim fotografijama do 5.000 DEM </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Zbog nedolaska oštećenog Gorana M., koji je trebao biti saslušan kao svjedok, te tužitelja, na zagrebačkom Općinskom sudu u petak je sudac Zorislav Kaleb odgodio raspravu u postupku protiv Dražena Sameca (29) protiv kojeg je Općinsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu zbog ucjenjivanja.</p>
<p>Kako stoji u optužnici, Samec je u svibnju 1997. godine u namjeri da se okoristi, telefonom obavijestio Gorana M. da posjeduje fotografije na kojima se on nalazi s djevojkom, čije je intimne usluge, navodno, koristio. Samec je telefonom kazao Mikši da raspolaže i s podacima o njegovom boravku s Anitom Š. u motelu »Plitvice« i hotelu »Livadić« u Samoboru, te da će podatke s boravkom u hotelima i fotografije predočiti njegovoj supruzi, ukoliko mu ne plati 3.500 DEM.</p>
<p>Goran M. je 16. svibnja 1997. godine, u strahu da Samec doista ne predoči njegovoj supruzi inkrimirane fotografije, stavio je novac u kovertu i ostavio u kantu za smeće kod srednjoškolskog igrališta u Ulici I. Kršnjavoga. No, u trenutku kada je namjeravao pokupiti novac, Samecu se nešto učinilo sumnjivim, te nije preuzeo novac. Već istoga dana, Samec je ponovo nazvao Gorana M. zatraživši sada već 5.000 DEM, smatrajući da ga je Goran M. prevario. Samec mu je potom naredio da pripremljen novac preda konobaru u kafiću »Dubrovačka zvona«, što je oštećeni i učinio, no, prethodno se dogovorivši s policijom, koja je označila novčanice. Nakon što je od konobara primio novac, Samec je zatim pobjegao s mjesta primopredaje, a potom je ubrzo i uhićen.Tijekom istrage optuženi je priznao kazneno djelo, dok je Anita Š. izjavila da je kazala Samecu da održava vezu s Mikšom, te da je Samec bio vrlo zainteresiran za cijeli događaj.</p>
<p>(Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Godinu i tri mjeseca zatvora za drogu, krađe i krivotvorenje</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - U četvrtak je na Županijskom sudu u Zagrebu 19-godišnjem A. K. izrečena nepravomoćna presuda od jedne godine i 3 mjeseca zatvora, zbog krivotvorenja službenih isprava, zloporabe droga i krađe. A. K. je, međutim, oslobođen optužbe da je počinio kazneno djelo svodništva.</p>
<p>Naime, optužnica je A. K. teretila da je između 13. i 16. srpnja prošle godine, na neutvrđenom mjestu, 14-godišnjoj djevojčici nabavio krivotvorenu osobnu iskaznicu BiH, te joj je tom prilikom ubrizgavao opojne droge. Također ga se teretilo da je 16. istog mjeseca u Branimirovoj ulici okrao Katicu K. za 50 njemačkih maraka, 200 slovenskih tolara, 150 kuna i 500 ATS.</p>
<p>Optuženi je, pak, oslobođen optužbe da je s nepoznatom osobom, po imenu Miki, odveo maloljetnicu protiv njene volje 13. srpnja iste godine iz Firence, da bi je poslije prostituirao u BiH. Tada su prema navodima optužnice, maloljetnici upali u stan u kojem se nalazila, te strpavši je u prtljažnik »golfa« otišli u Sloveniju iz koje su ilegalno ušli u Hrvatsku. Kada su došli u Zagreb, djevojčica je uspjela pobjeći i sve prijaviti policiji. Inače, djevojčičin identitet nije utvrđen ni tijekom suđenja, jer nema nikakvu ispravu kojom bi se on mogao otkriti, a nema niti rođaka. (D.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Propala izvanredna skupština porečke Plave lagune</p>
<p>Na skupštini se nisu pojavili glavni protagonisti Andronik Lukšić i Privredna banka Zagreb/Tako je bez ishoda prošao ovaj petak koji je prema procjeni mnogih, od zaposlenika do Županijskog poglavarstva, trebao biti »crni« i za Plavu lagunu i za istarski turizam</p>
<p>POREČ, 18. veljače</p>
<p> - Izvanredna skupština Plave lagune sazvana za petak u podne u hotelu Parentium nije održana. Nakon 45-minutnog čekanja otkazana je zbog nedostatka kvoruma. Skupštini su se odazvali nositelji 40 posto dionica Plave lagune, a nisu se pojavili ključni protagonisti - Privredna banka Zagreb i Andronik Lukšić, odnosno predstavnik njegove tvrtke Sutivan Investments Anstalt iz Lichensteina.</p>
<p>Kao što je poznato, nakon kupovine 16 posto portfelja Plave lagune od PBZ, i to bez natječaja, Andronik Lukšić krenuo je u veliku bitku za Plavu lagunu namjeravajući otkupiti preostali dio portfelja od PBZ. Oglasom je obznanio da želi otkupiti dionice malih dioničara Plave lagune po cijeni od 850 kuna za dionicu. Otkup je oglašen širom Hrvatske i brojne su brokerske kuće otkupljivale dionice za Lukšićevu kompaniju, a neki su u oglasu navedeni iako nisu imali aranžman za otkup dionica Plave lagune (primjerice brokerska kuća Agora iz Splita). Prema raspoloživim informacijama posljednjih dana preprodano je nešto više od sedam tisuća Laguninih dionica, ali to predstavlja manje od 1,5 vrijednosti ukupnoga Lagunina kapitala. </p>
<p>Nedvojbeno, zbog podbačaja u otkupu dionica, Lukšić i PBZ nisu se pojavili u Poreču, a nagađa se koji je cilj takvoga poteza. S jedne strane moguće je da će u idućih 15 dana, jer je nova sjednica zakazana za 3. ožujka u isto vrijeme, kompletirati svoj dioničarski paket koji će mu omogućiti preuzimanje većinskog dijela i imenovanje triju članova Nadzornog odbora, što je trebalo izvesti već ovoga petka. Po drugoj procjeni, možda ključni partneri u ovoj privatizacijskoj bitki za najuspješnije hrvatsko turističko poduzeće namjeravaju sačekati da se slegne negodovanje protiv problematičnih privatizacija u kojima su posebice sporni bančini portfelji, kako bi u miru stigli do cilja.</p>
<p>Naposljetku, može se lako dogoditi da se ova nakana s Plavom lagunom i izjalovi jer su se takvoj sumnjivoj privatizaciji, bez ikakva programa razvoja i osiguranja socijalnog statusa zaposlenih, usprotivili ne samo Županija istarska već istodobno i Grad Poreč, zatim vodeća istarska politička stranka IDS, a za moratorij na privatizaciju u turizmu iz istih se razloga zalažu saborski Odbor za turizam i Ministarstvo turizma s novom ministricom na čelu. Štoviše, ovakvoj su se privatizaciji Plave lagune usprotivili u petak i njezini zaposlenici mali dioničari koji su pred ovu izvanrednu sjednicu Plave lagune mirno prosvjedovali kružeći oko hotela Parentium s transparentima u rukama. </p>
<p>Tako je bez ishoda prošao ovaj petak koji je prema procjeni svih, od zaposlenika do Županijskog poglavarstva, trebao biti »crni« i za Lagunu i za istarski turizam. Oni koji su se odazvali skupštini, uključivši i članove Uprave Plave lagune, nisu bili spremni za komentare, a bilo je također predviđeno da se skupština održi iza zatvorenih vrata. U odnosu na stanovite sumnje u javnosti da je u ovakav rasplet privatizacije Plave lagune umiješana i njezina Uprava, predsjednik Uprave Đenio Radić osporio je takve insinuacije ustvrdivši da su interesi Uprave i zaposlenika jedinstveni. Iz istoga smo izvora saznali jedino kako Andronik Lukšić i njegova tvrtka žele prvenstveno kupiti većinski paket Plave lagune, pri čemu se uopće ne spominje nikakav program razvoja i investiranje.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Privredna banka Zagreb vratila Tisku polovinu podignutog novca </p>
<p>Vladinu su radost zbog postignutog sporazuma s Privrednom bankom »pomutila« tri sindikata zaposlenika koji se protive stečaju Tiska poučeni dosadašnjom praksom provedbe stečajeva i strahom da bi se Tisak mogao prodati strancima</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Predstavnici Vlade i Privredne banke Zagreb postigli su prihvatljiv dogovor glede Tiska, priopćeno je iz PBZ-a. </p>
<p>Privredna je banka Zagreb iznos od 18.277.000 kuna, koji je prije dva dana »povukla« s računa Tiska i time izazvala snažnu reakciju predsjednika Uprave Tiska Gorana Marića (najavio je tužbu protiv PBZ-a), umanjila za, kako se navodi, »novi rizik (kredit i garancija), što iznosi 9.293.000 kuna« te je u petak vratila na žiro-račun Tiska 8.984.000 kuna. »PBZ je na legitiman način naplatila navedeni iznos. Isto tako ističemo da banka dobrovoljno vraća 8.984.000 kuna, sa željom za brzom i uspješnom financijskom konsolidacijom poduzeća Tisak«, stoji u priopćenju PBZ-a. Dodaje se kako »banka i ovim putem još jednom pokazuje svoju dobru namjeru i korektnost kao i maksimalnu otvorenost za suradnju glede ozdravljenja poduzeća Tisak«.</p>
<p>S druge strane, Vladinu su radost zbog postignutog sporazuma s Privrednom bankom »pomutila« tri sindikata zaposlenika u Tisku. Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat Novine i Sindikat prometa i veza, koji imaju većinu zaposlenika u članstvu, poručili su potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću kako oni nisu dali suglasnost za pokretanje stečaja u Tisku niti ih je itko tu suglasnost tražio. »Upozoravamo da je sastanku s izdavačima bio samo predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti, koji je mogao suglasnost dati samo u ime članova svog sindikata, njih oko 200 od preko 1.500 članova koje okupljaju sindikati zaposlenika u Tisku«, poručuju čelnici triju sindikata.</p>
<p>Sindikati koji okupljaju većinu zaposlenika u Tisku nisu se suglasili s pokretanjem stečaja jer ih »iskustvo uči kako se u Hrvatskoj provode stečajevi«, te i dalje zahtijevaju provedbu odluke bivše Vlade o financijskoj konsolidaciji Tiska, donesenu još 23. prosinca prošle godine. »Začuđujuća je i promjena stava Uprave i izdavača jer, kako je poznato, Stečajni se zakon nije promijenio, pa je sukladno tomu stečaj u Tisku mogao započeti još u veljači prošle godine i do danas bi bio okončan«, poručuju. </p>
<p>Ova tri sindikata ne vjeruju da je moguće banke na neki način »isključiti« iz vjerovničkog odnosa, a brinu ih i glasine o mogućoj prodaji Tiska strateškom investitoru tijekom stečajnog preustroja. Sindikati zasad ne planiraju štrajk ili slične akcije, a ovim očitovanjem prije svega žele »otkloniti svaku odgovornost sa tri sindikata za sve eventualne posljedice koje u stečaju mogu nastati za zaposlenike«. (G.Smiljanić)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sukob u vrhu Hrvatske obrtničke komore</p>
<p>Statut Obrtničke komore Zagreb ne može se primjenjivati zato što nije usklađen sa statutom Hrvatske obrtničke komore (HOK) ni sa Zakonom o obrtu, tvrdi predsjednik HOK-a Stjepan Šafran/Iz zagrebačke komore, čiji je predsjednik Antun Šporer, odbijaju takva tumačenja i svoj statut namjeravaju provoditi jer ga je potvrdila njihova skupština</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran donio je odluku da se obustavi od primjene statut Obrtničke komore Zagreb, jer taj statut prema odluci Upravnog odbora HOK-a nije usklađen sa odredbama Zakona o obrtu i statutom HOK-a. »Time se obustavlja primjena statuta Obrtničke komore Zagreb donesenoga na skupštini krajem rujna prošle godine. Obrtnička je komora Zagreb dužna do 9. ožujka ove godine sazvati skupštinu na kojoj će se njezin statut uskladiti sa spomenutim aktima, priopćeno je iz HOK-a.« Takvu odluku Šafran je donio na temelju zaključaka Upravnog odbora HOK-a.</p>
<p>Jedan je od razloga što statut nije potvrđen i taj što ne sadrži izričitu odredbu da predsjednik Obrtničke komore Zagreb ne može biti i predsjednik Udruženja obrtnika Zagreba. »Cjelokupan ustroj komorskog sustava temelji se na jasno definiranim pravima i obvezama područne obrtničke komore i njezina predsjednika u odnosu na udruženje obrtnika. Nespojivost tih funkcija proizlazi iz odgovornosti predsjednika za zakonitost i usklađivanje rada udruženja obrtnika jer bi u protivnom ista osoba bila istodobno i nalogodavac i izvršitelj«, navodi se u obrazloženju koje je potpisao tajnik HOK-a dr. Petar Sindičić.</p>
<p>U HOK-u kažu kako je drugi razlog to što statut ne sadrži odredbe prema kojima predsjednik Obrtničke komore ne može biti član Upravnog i Nadzornog odbora. Također, razlog nepotvrđivanja je i to što statut Obrtničke komore Zagreb u prijelaznim i završnim odredbama ne sadrži odredbu koja utvrđuje da se statut primjenjuje od dana kad ga potvrdi Upravni odbor HOK-a. Te su odredbe Statuta HOK-a prihvatile i unijele u svoje statute sve područne obrtničke komore (njih 19) osim Obrtničke komore Zagreb. »Činjenica što je Obrtnička komora Zagreb pravna osoba ne umanjuje njezinu obvezu da svoj statut uskladi prema čl. 66. Zakona o obrtu ili pak da neusklađivanjem istupi iz zakonom utvrđenoga jedinstvenog komorskog sustava«, zaključuje se u priopćenju HOK-a.</p>
<p>»Nije točno tumačenje da naš statut nije usklađen sa statutom HOK-a«, kaže Antun Šporer, predsjednik Obrtničke komore Zagreb. »Naprotiv, riječ je o tome da statut HOK-a nije usklađen i nije u duhu sa Zakonom o obrtu.« Članak Zakona o obrtu u kojem se propisuje da predsjednik HOK-a ne može biti i član Nadzornog i Upravnog odbora, kaže Šporer, dopisan je dopunom kako se to odnosi i na predsjednike udruženja, čega u izvornom tekstu nema. Skupština Obrtničke komore Zagreb je nakon rasprave donijela jednoglasnu odluku kako je riječ o pogrešnoj odluci HOK-a. Svoj statut namjeravaju primjenjivati pošto ga je odobrila njihova skupština, za što također nalaze potporu u zakonu.</p>
<p> Glede usklađenosti i potvrđivanja statuta od strane HOK-a, Šporer upozorava kako je zakonom određeno da se područne komore udružuju u HOK, pa je ovog trenutka jedino upitno da li je Zagrebačka komora udružena u HOK ili ne. Bez obzira na odgovor na to pitanje, Zagrebačka komora i dalje ima svoju pravnu osobnost na osnovi drugog zakona. Tako ima i svoje samofinanciranje, žiro-račun i organe upravljanja, i nema osnova za »centralizaciju« koja se pokušava provesti. »Pokušava se preslikati ustroj Gospodarske komore, u kojoj područni predsjednici nemaju pravne osobnosti«, smatra Šporer pripisujući to »bivšoj vladajućoj stranci, koja je to pokušala preko Šajnovića i sada Šafrana, koji je također izabran po tom ključu«.</p>
<p>»Ovakav oblik organiziranja Zagrebačke komore postoji već više od 20 godina, i ne namjeravamo ga mijenjati jer bi novi statut narušio našu cjelokupnu organizaciju, i to je naše zakonsko pravo«, poručuje Šporer. O nastalom sporu Zagrebačka komora namjerava tražiti mišljenje nadležnih institucija, sve do Ustavnog suda.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dobra početna prodaja aranžmana ne jamči i sjajnu turističku sezonu </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Prema prvim najavama i prodaji aranžmana na tržištima Njemačke, Austrije i Velike Britanije, situacija uvelike ohrabruje, stoji u prvom ovogodišnjem broju Barometra, glasila Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U Njemačkoj je, naime, tijekom siječnja 2000. prodano 17 posto više aranžmana nego u siječnju '99, u Austriji 22, a u V. Britaniji 25 posto.</p>
<p>Za Italiju, Češku, Slovačku još nema podataka o prodaji, već su predočeni podaci o prometu iz '99, koji pokazuju da proteklu turističku godinu treba što prije zaboraviti. Naime, tijekom prošlogodišnjega siječnja također su stizali podaci koji su ohrabrivali, no sve je stalo početkom »kosovske krize«. Zato hrvatski turizam u 2000. godini treba »loviti« rezultat iz 1998.</p>
<p>Tri najjača njemačka turoperatora trenutno imaju više od dvadeset posto bolju prodaju nego u siječnju '99. Konkretno, ID Riva, koja je prošle godine u Hrvatsku dovela 32.500 putnika, ima 24 posto više prodanih aranžmana, gigant TUI 20, a NUR 25 posto. Tamošnji organizatori putovanja očekuju dalje intenziviranje prodaje, dok se procjene o mogućem dolasku individualnih putnika sagledavaju kroz pojačan interes na održanim turističkim sajmovima i upitima u uredima HTZ-a u Frankfurtu i Münchenu. </p>
<p>Slične ohrabrujuće vijesti stižu i iz Austrije gdje je organizirani promet, odnosno broj prodanih aranžmana veći za 22 posto nego u siječnju '99. Hoće li se, međutim, ovakvi trendovi i održati, zavisi i od predstojeće promidžbe (ne treba zaboraviti da je Hrvatska vrlo loše promidžbeno reagirala nakon prošlogodišnje krize).</p>
<p>U odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata, dolazak turista iz Velike Britanije još je beznačajan. Spomenuti porast broja prodanih aranžmana od 25 posto dokazuje da britansko tržište još strpljivo čeka radikalniju promidžbenu akciju kojom bi se ponovo probudio interes za hrvatska ljetovališta. </p>
<p>Francuzi su također uglavnom »digli ruke« od Hrvatske. Prošlogodišnji pad ionako lošeg prometa pao je za dodatna 24 posto. Manjku talijanskih turista (28 posto manje nego '98) »kumovala« je preporuka tamošnjih agencija da se ostane kod kuće, odnosno da se u medijima potpuno marginaliziraju ostale turističke zemlje (pogotovo Hrvatska, o čemu je Vjesnik pisao, da bi ga kasnije hrvatski medijski dušebrižnici dočekali »na nož«).</p>
<p>Potpuno je drukčija situacija zabilježena u Češkoj i Slovačkoj gdje su upravo lokalne agencije i turoperatori, izuzetnim angažmanom nakon »kosovske krize«, spriječile još veću katastrofu (Čeha nam je prošle godine došlo 17, a Slovaka 33 posto manje nego '98).(D.V.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Razriješen Ćosić i šest pomoćnika ministra obrane</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić donio je u četvrtak odluke o razješenju zamjenika i šest pomoćnika ministra obrane. Dužnosti zamjenika ministra obrane razriješen je Krešimir Ćosić, a dužnosti pomoćnika general bojnici Ljubo Ćesić Rojs, Marinko Krešić, Ivan Tolj, te stožerni brigadir Ante Gugić. </p>
<p>Oni su obavljali dužnosti pomoćnika ministra za gospodarenje, za komunikacije i informacijsku tehnologiju, za odnose s javnošću i informiranje te posljednji za sigurnosno-informativne poslove. Odluka je stupila na snagu danom donošenja. Temeljem Ustava i zakona o službi u oružanim snagama, te Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba, predsjednik Sabora donio je odluku o razrješenju s dužnosti, prestanku djelatne vojne službe i umirovljenju general bojnika Miljenka Galića, kao pomoćnika ministra obrane za financije i proračun, koji time odlazi u starosnu mirovinu. Razrješenje dužnosti pomoćnika za opremanje i nabavu i odlazak u starosnu mirovinu, dobio je i general bojnik Vladimir Zagorac. Usprkos Radoševoj najavi da će za pomoćnike postaviti civile, na mjestu pomoćnika ministra obrane za upravljanje osobljem ostaje general bojnik Marijan Mareković, imenovan na tu dužnost prije nekoliko mjeseci nakon završenog školovanja u Ratnoj školi, te stožerni brigadir Tomislav Družak na mjestu pomoćnika za obrambenu politiku. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Bozanić primio Madeleine Albright</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Mons. Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, primio je u Nadbiskupskom dvoru na Kaptolu, državnu tajnicu Sjedinjenih Država Madeleine Albright. Susret je upriličen na želju gospođe Albright i trajao je dvostruko duže od predviđenog vremena. Kako je priopćio Ured za odnose s javnošću zagrebačkog nadbiskupa Bozanić i Albright razmijenili su mišljenja o situaciji u Hrvatskoj, u široj regiji kao i općenito u svijetu. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Picula: Hrvatska mora čim prije i praktično potvrditi promjene </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan ili šef diplomacije u njegovoj Vladi Tonino Picula u prijepodnevnim su satima u hotelu »Interconinental« razgovarali s brojnim inozemnim predstavnicima: predsjednicom Kraljevine Švedske Leonom Hjeom-Wallen, predsjedavajućim Predsjendištva BiH Alijom Izetbegovićem, turskim predsjednikom Sulejmanom Demirelom, predsjednicima Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske (zemlje tzv. Višegradske skupine) - Arpadom Göntzom, Vaclavom Havelom, Rudolfom Schusterom i Aleksandrom Kwasniewskim. Nakon bilateralnih susreta s predsjednicima Višegradske skupine vidno zadovoljni hrvatski premijer Ivica Račan novinarima je kazao kako i Hrvatska želi biti u njihovom društvu. »Ovaj susret nas obvezuje da činimo ono što ove zemlje podržavaju u politici Hrvatske. Hrvatsku s ove četiri zemlje povezuje više nego što trenutno mogu nabrojati. Dolazak predsjednika ovih prijateljskih država uveličava današnji dan u Hrvatskoj, mi to znamo cijeniti i to će se vidjeti u našoj budućoj suradnji«, poručio je Račan. Šef hrvatske diplomacije Picula rekao je pak da Hrvatska mora iskoristiti dobru političku volju koju prema našoj zemlji iskazuju strani državnici i čim prije i praktično potvrditi promjene koje su se dogodile na izborima 3. siječnja ove godine. S obzirom da su odnos prema BiH i povratak Srba među glavnim uvjetima za prijam Hrvatske u europske integracije, novinari su Piculu pitali koje će konkretno korake naša država najprije učiniti u svezi s tim: »Postoji opći interes da se svakome tko to želi omogući povratak na svoje adrese s koje su morali otići, a u interesu nam je i da se zaštiti imovina ljudi koji u ovom trenutku ne mogu njome raspolagati. Vjerojatno ćemo idućih mjesec dana pokušati u suradnji s međunarodnom zajednicom ozbiljno pripremiti projekte koji će se moći i provesti, a nešto od toga već i pokušavamo«, kazao je ministar Picula. (M.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Račan sa srbijanskom oporbom i crnogorskim premijerom</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan susreo se u petak s crnogorskim premijerom Filipom Vujanovićem te s predstavnicima srbijanske oporbe, koji su prisustvovali svečanoj inauguraciji novog hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.</p>
<p> Račan je u razgovoru sa srbijanskom oporbom, koju su predstavljali Zoran Đinđić, Vladan Batić, Aleksandar Stefanović, Nenad Čanak, Žarko Korać, Dušan Mihajlović i Vojislav Vukčević, istaknuo interes hrvatske Vlade za što brži razvoj demokracije u SRJ i njezino uključenje u procese europskih integracija. Hrvatska ne želi da se granice Europske unije zaustave na njezinim istočnim granicama, rekao je Račan. Za susreta s premijerom Vujanovićem istaknuo je visoku zainteresiranost Hrvatske za mir i stabilnost u Crnoj Gori te izrazio potporu nastojanjima predsjednika Mila Đukanovića koja vode u smjeru demokratizacije. Razmotrene suz i mogućnosti nastavka razvoja bilateralnih odnosa Hrvatske i Crne Gore. </p>
<p> Premijer Ivica Račan razgovarao je u petak ujutro s potpredsjednicom švedske vlade Lenom Hjelm-Wallen o političkim promjenama u Hrvatskoj i njihovom utjecaju na odnose s međunarodnom zajednicom. Kako se navodi u Vladinu priopćenju, Lena Hjelm-Wallen izrazila je zadovoljstvo promjenama koje su se dogodile u nepuna dva mjeseca nakon izbora, posebno izdvojivši ono što je u kratko vrijeme učinjeno u vanjskoj politici. Sigurno je da će takva politika potaknuti donatore za posebne programe potrebne Hrvatskoj, ocijenila je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vlada bez odgovora na zahtjev Ankice Tuđman o utvrđivanju obiteljske imovine?</p>
<p>»Gospođa Tuđman u ovom trenutku ne želi ništa komentirati dok ne bude imala konkretne podatke glede pitanja imovine i kuće«, poručeno je Vjesniku iz Humanitarne zaklade »Spasimo djecu Hrvatske«, koju vodi supruga pokojnog hrvatskog predsjednika. Vjesnikova novinarka je htjela razgovarati s Ankicom Tuđman o pitanjima koja se ovih dana otvaraju glede moguće revizije imovine obitelji Tuđman. Naime, na nedavnom zasjedanju novog saziva Zastupničkog doma Sabora, IDS-ovac Damir Kajin je zatražio reviziju imovine Tuđmanove obitelji, predloživši i osnutak agencije za reviziju i kontrolu privatizacije. Ta bi agencija osnovala županijske ispostave i bila odgovorna samo Saboru. »Otkrije li se da je imovina obitelji Tuđman nezakonito stečena ili da je stečena korištenjem državnog položaja, trebala bi se konfiscirati. Moglo bi se konstatirati i kako je sve u svezi s tom imovinom legalno i tako bi prestale sve špekulacije«, reći će Kajin u jednom intervjuu.</p>
<p>Samo nekoliko dana nakon toga, Ankica Tuđman javno je pozdravila Kajinovu inicijativu. »S obzirom na insinuacije, laži, monstruozne konstrukcije i optužbe o enormnom bogatstvu i privilegijama pokojnog Predsjednika i članova njegove obitelji, sve do teza o nezakonitom prisvajanju imovine i utaji poreza, pripremam zahtjev Vladi da odredi postupak i utvrdi činjenično imovinsko stanje cijele obitelji Tuđman. Vjerujem da je to pravi način da u medijima prestanu manipulacije i da se prestane blatiti obitelj Tuđman«, poručila je supruga pokojnog Predsjednika hrvatskoj javnosti.</p>
<p>No, priča o preispitivanju imovine obitelji Tuđman ipak je, čini se, tek počela. I odvjetnik Slobodan Budak tom je prigodom uputio otvoreno pismo obitelji Tuđman, koje je, potvrdio je, poslao još 1992. godine. U pismu poziva Tuđmanove da odgovore na nekoliko pitanja: tko je sve bio stanar zgrade u Nazorovoj 59 do trenutka kada je Franjo Tuđman izabran za predsjednika; tko je iseljen iz kuće nakon toga; koji su radovi napravljeni na kući i parceli i tko je bio investitor? Budak javno pita i tko je donio odluku o proširenom stanarskom pravu dr. Tuđmanu na cijelu kuću i parcelu. Tko je sudski vještak koji je izračunao da renovirana zgrada i parcela vrijede 213.758 maraka i zašto u ugovoru nije naznačeno kolika je površina stana?</p>
<p>U ovom trenutku, Ankica Tuđman ne želi dalje javno govoriti o svim tim pitanjima. Hoće li, dakle, Račanova vlada prihvatiti njezin zahtjev i pokrenuti postupak utvrđivanja imovine obitelji Tuđman koja, istine radi, još od sporne kupnje 1992. godine intrigira hrvatsku javnost? Na to pitanje, Vjesnik nije u Vladi uspio dobiti odgovor. Odgovorni, koji bi mogli reći je li zahtjev Ankice Tuđman uopće stigao do Vlade i u kojoj je fazi rasprava o njemu, odnosno eventualno pokretanje revizije, bili su na dan inauguracije novoga Predsjednika nedostupni.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zbog besparice i ove godine upitna redovitija isplata socijalnih pomoći? </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi drži da bi socijala u ovoj godini ipak mogla proći bolje nego lani / Vidović drži da najavljeni stečajevi ne bi trebali znatnije opteretiti njegov resor jer se uz zatvaranje radnih mjesta očekuje i otvaranje novih/ Socijala je prošlu godinu završila »kraća« za oko 120 milijuna, a obustavljene su veće investicije, smanjeni izdaci za održavanje objekata, a uvedene su i prilično stroge mjere štednje</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Prema neslužbenim informacijama o tome koliko bi novca u državnome proračunu ministar financija dr. Mato Crkvenac mogao predvidjeti za socijalnu skrb, upitno je hoće li isplata socijalnih pomoći u ovoj godini biti redovitija u odnosu na prethodne dvije, upozoravaju ovih dana u centrima za socijalnu skrb. Osim toga, ne zna se hoće li socijala moći podnijeti, po svemu sudeći, veće potrebe korisnika ove godine. Naime, u sustavu socijalne skrbi očekuju da bi na njihovu skrb mogao prijeći i dio radnika koji će u valu stečajeva ostati bez posla.</p>
<p> No, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u razgovoru za Vjesnik tvrdi drukčije. Naime, on drži da bi socijala u ovoj godini ipak mogla proći nešto bolje nego u lani, kada je bivši ministar financija Borislav Škegro za te potrebe »odrezao« oko 602 milijuna kuna. Također, Vidović drži da stečajevi koji se očekuju ne bi trebali znatnije opteretiti njegov resor jer se, istodobno, sa zatvaranjem dijela radnih mjesta očekuje i - otvaranje novih.</p>
<p>»Izjava ministra Fižulića o tomu da bi stečajevi mogli završiti s novih 30.000 nezaposlenih, možda je pomalo nespretno izrečena. Nedostaje joj dio o očekivanjima, posebice kada je riječ o novim radnim mjestima za koje Vlada ima plan«, naglasio je Vidović. </p>
<p>To znači da potrebe sustava socijalne skrbi ne bi trebale drastično narasti. No, hoće li iznos koji se predviđa biti dovoljan za preživljavanje? Neznatno povećanje iznosa od 602 milijuna kuna teško da će biti dovoljno, ako se uzme u obzir da je Ministarstvo rada za socijalu početkom 1999. godine tražilo čak 760 milijuna, čime je trebao biti obuhvaćen i dug prenesen iz 1998. godine.</p>
<p> U međuvremenu su u socijali obustavljene sve veće investicije i strogo se pazilo da se ne ugovaraju one za koje neće biti novca. Smanjeni su i izdaci za održavanje objekata ili veće popravke, a uvedene su i prilično stroge mjere štednje kao što je to, primjerice, uputa iz Ministarstva da se vodi računa o potrošnji struje i vode. Zakon o socijalnoj skrbi, koji se primjenjuje od 1. siječnja 1998. godine, pooštreni su i kriteriji za ostvarivanje prava u socijali, ali se priča o manjku ponovila i krajem 1999. godine.</p>
<p> I prošlu financijsku godinu socijala je, naime, završila »kraća« za oko 120 milijuna kuna i za puna dva mjeseca, za koja socijalne pomoći nisu bile isplaćene. Poznato je da je jedan od prvih Vidovićevih poteza bila upravo isplata tih zaostataka, no iz domova umirovljenika i ustanova za odgoj mladeži ovih dana upozoravaju na sve češće prijetnje dobavljača hrane i higijenskih potrepština da će prekinuti isporuku ako se računi ne podmire. I ti su računi, valja naglasiti, vrlo racionalizirani. Prije mjesec i pol dana u dvjema ustanovama isključen je plin, tvrde naši sugovornici, što je dovelo u pitanje rad kuhinje i grijanje, ali je istoga dana, zahvaljujući obećanjima iz Ministarstva rada da će dugovi uskoro biti podmireni, plin opet uključen. Centrima za socijalni rad prijeti se, saznajemo, i isključivanjem struje i telefona. U Ministarstvu rada i socijalne skrbi o tome zasad nitko ne želi razgovarati jer »odobrenje treba dati novi resorni ministar« koji, pak, odgovara da je stanje zatečeno u resoru »mnogo gore nego što se nadao«. Ipak, ističe da vjeruje da će se uspjeti izboriti za dovoljno proračunskog novca da se problemi premoste.</p>
<p>Koliko bi to bilo važno, najbolje govore tvrdnje ravnatelja nekoliko zagrebačkih domova o tome da bi gomilanje dugova u socijali dovelo u pitanje budućnost sustava. Tako se predviđa da bi se od početka iduće godine mogla provesti reforma socijale, a u okviru toga očekuje se i mogućnost davanja ustanova u zakup, moguće po sličnome modelu kao i u zdravstvu, što bi moglo zanimati socijalne djelatnike koji sada rade u domovima. No, uvođenje takve prakse teško će biti moguće ako domovi i druge institucije u socijali budu opterećene velikim dugovanjima.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Gredelj: Ministar Ivanišević bi se trebao ispričati svim hrvatskim sucima, a ne ja!</p>
<p>Bliži li se kraju konfliktna situacija s ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem, nakon njegovog zahtjeva da mu se ispričate, pitali smo Vladimira Gredelja, predsjednika Udruge hrvatskih sudaca.</p>
<p>- Još se ništa nije razjasnilo. Ako se netko treba ispričati, to je onda sâm ministar Ivanišević, a ne ja. On bi se prvenstveno trebao ispričati svim hrvatskim sucima, jer sam ja najmanje važan u cijeloj priči. Ako je ministar putem medija govorio kako će se boriti da se sudačke plaće ne smanjuju, dok je istodobno znao da njegovi pomoćnici vrijedno rade na tekstu zakona koji je tome suprotan, to je krajnje neetično i dovodi u pitanje sposobnost takve osobe u obavljanju posla ministra pravosuđa.</p>
<p>• Možete li komentirati ministrovu poruku sucima da nisu odabrali ljude koji će ih dostojno predstavljati.</p>
<p>- To je nedopustivo i uvredljivo za suce diljem Hrvatske i predstavlja uvredu bez presedana. Po tome ispada da su suci maloumnici. </p>
<p>• Jeste li dobili neke reakcije sudaca iz Hrvatske ili možda iz svijeta?</p>
<p>- Javljaju mi se suci iz cijele zemlje, iz Požege, Šibenika, Benkovca... koji se protive takvom ministrovu ponašanju i bezrezervno me podržavaju. U petak sam dobio i pismo potpore iz Svjetske sudačke organizacije, a očekujem da to pismo neće biti jedino. </p>
<p>• Što očekujete od izvanredne sjednice Upravnog odbora Udruge hrvatskih sudaca u ponedjeljak?</p>
<p>- Očekujem apsolutnu podršku, te donošenje sasvim konkretnih mjera i poteza kojim ćemo se suprotstaviti bilo kakvom smanjivanju plaća. </p>
<p>• Suprotstavit ćete se čak i minimalnom smanjivanju sudačkih plaća na nižim razinama, koje je najavio Luka Trconić, predsjednik Odbora za pravosuđe? </p>
<p>- Da, jer to nije stvar novaca, nego principa. A princip nesmanjivanja sudačkih plaća je općeprihvaćen u civiliziranom svijetu i cijeloj Europi. Ne branimo privilegije, nego samo želimo ukazati na činjenicu da nikome u Europi ne bi palo na pamet činiti takvo što. </p>
<p>• Što je s najavljenim smanjivanjima plaća u višim sudovima, primjerice u Vrhovnom sudu?</p>
<p>- Kad govorimo o plaćama, za mene je sudački korpus jedinstven. Princip je isti i nije bitno radi li se o Vrhovnom sudu ili nekom drugom, jer je sudbeno tijelo jedinstveno, a njihovim primanjima treba pristupiti s posebnim oprezom. </p>
<p>• Kakvo, će, po Vama, biti rješenje cijele »zavrzlame« oko sudačkih plaća?</p>
<p>- Želim vjerovati da će Sabor ostati pri svom stavu koji je bio javno izrečen kod prvog čitanja Zakona o plaćama sudaca, jer bi bilo čudno da Sabor nakon tri tjedna zauzme suprotan stav. Ako to ne bude tako, radit će se o novom jednoumlju i Sabor će izgledati kao produžena ruka Vlade. Funkcije Sabora i Vlade moraju biti odvojene, jer ako Sabor bude nova mašinerija za dizanje ruku, onda nismo stigli daleko u razvoju demokracije. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Šimić nezadovoljan Vladinim programom povratka i obnove</p>
<p>OSIJEK, 18. veljače</p>
<p> - »Iako smo s Vladinim programom za 2000. godinu upoznati samo putem medija, mogu reći kako je Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) nezadovoljna načinom na koji se u tom programu tretiraju pitanja povratka i obnove«, istaknuo je u petak za Vjesnik Mato Šimić, predsjednik ZPH, dodavši kako je sada potpuno nejasno kojim će intenzitetom teći nastavak obnove započetog programa iz prošle i kakva je vizija Vlade za obnovu u ovoj godini. </p>
<p>Prema njegovim riječima, na posljednjoj sjednici Upravnog odbora ZPH donesen je zaključak kako je jedino rješenje da zatraže prijam kod premijera Ivice Račana da bi upozorili na svoju problematiku o kojoj bi Vlada trebala voditi računa. »Riječ je o najugroženijim stanovnicima Hrvatske, stoga ćemo zatražiti od Vlade da u proračunu za ovu godinu za povratak i obnovu predvidi iznos na razini 1998., a to je oko 1,5 milijardi kuna. Obnova i povratak bili su gotovo zaustavljeni prošle godine, pa smatramo nedopustivim da se tako što i nadalje nastavi. Osim toga, zatražit ćemo da se Zakon o područjima od posebne državne skrbi konačno primijeni i u hrvatskom Podunavlju«, kazao je Šimić. Kako je istaknuo, tražit će i da se intenzivira isplata predviđenih 17 milijuna kuna novčanih potpora za oštećene kuće od prve do treće kategorije, kao i prognaničke naknade koja nije isplaćena posljednja četiri mjeseca. »ZPH će pokušati utjecati i na saborske zastupnike koji dolaze s područja koja su bila okupirana i koji su također povratnici«, upozorio je Šimić ustvrdivši kako bi se oni trebali, bez obzira na stranačku pripadnost, više boriti za realizaciju obnove i poboljšanje uvjeta življenja u povratničkim područjima. Šimić je zaključio da bi se povratak mogao ubrzati kada bi se ti zastupnici zalagali da se iz proračuna izdvoje dovoljna sredstva. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ponovno odgođena Plenarna sjednica HHO-a</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor pričekat će još neko vrijeme prije nego što dobije novo vodstvo. Naime, Plenarna sjednica te nevladine udruge na kojoj je trebalo biti izabrano novo predsjedništvo, prekinuta je prije više mjeseci (23. studenoga 1999. godine) i koja se trebala nastaviti u subotu - ponovno je odgođena. </p>
<p>Odgodu je, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih HHO-u, zatražio predsjednik Vjekoslav Vidović i to zato što se tročlani Časni sud te udruge organizacije nije očitovao i dao ocjenu o javnom istupu bivšeg predsjednika Ivana Zvonimira Čička u kojem je HHO optužio za nelegalno poslovanje.</p>
<p> Podsjetimo, Čičak je u Večernjem listu od 19. prosinca prošle godine iznio niz teških optužaba na račun HHO-a, ali i drugih nevladinih organizacija u Hrvatskoj. Tada je, govoreći o HHO-u, kazao da se »ne mogu držati lekcije o pravnoj državi, kad oni samo postupaju protuzakonito«. Ujedno je istaknuo da Otvoreno društvo, ali i HHO, nisu čak ni registrirani u skladu s hrvatskim zakonima. Čičak je, međutim, nekoliko dana kasnije poslao priopćenje za javnost u kojem negira da je rekao ono što je u Večernjem listu objavljeno. </p>
<p> Vidović je zbog cijelog tog slučaja zatražio očitovanje Časnog suda čiji su članovi Veljko Miljević, Tatjana Burjačenko-Grubiša i Miro Franceski, koji, čini se, nije odradio svoj posao.</p>
<p>Plenarni skup HHO-a 23. studenoga prošle godine, iako su u igri bili isti akteri, prekinut je iz sasvim drugih razloga. Čičak je tada prozvao svog nasljednika na mjestu predsjednika HHO-a, zatraživši da komisija utvrdi njegove navode o nekim nestatutarnim Vidovićevim rabotama. U otvorenom pismu objavljenom 4. prosinca 1999. godine, rekao je da u HHO-u vlada bezakonje. »HHO je postao usmeno-epska institucija u kojoj je sebi svojstvenim javašlukom Vidović postao mjerom svih događanja«, napisao je tada Čičak.
Komisija zadužena za ispitivanje Čičkovih navoda, čiji su članovi Zvonko Maković, Veljko Miljević i Vlatko Silobrčić, svoj je posao trebala završiti za mjesec dana, nakon čega je Plenarna sjednica trebala biti nastavljena. No, kako je od toga prošlo više od najavljenih mjesec dana, upitno je i to je li komisija završila zadani posao.</p>
<p>Ta će se sjednica HHO-a, najvjerojatnije, nastaviti 26. veljače. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Crna sudbina HDZ-a: Marginalizacija, pa pad ispod izbornog praga?</p>
<p>Ako se u nekom vremenu ne pojavi novi lider koji će mobilizirati stranku, HDZ nema nikakve šanse, kaže profesor Branko Caratan/ Granić je sâm priznao da je provodio Tuđmanovu politiku, dok je Hebrang, koji ima moralne komponente, zakasnio s radikalnom kritikom fundamentalnih grešaka stranke/ Okupljanje »barakaša« podsjeća na parolu »Tito poslije Tita«</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Nakon debakla na parlamentarnim izborima 3. siječnja na kojima je, nakon deset godina vladanja, osvojila tek 25 posto glasova, Hrvatska demokratska zajednica u proteklih mjesec dana proživljava pravu kalvariju. U potpunoj sjeni konstituiranja nove vlasti, HDZ tresu takvi potresi da je realno pitanje - slijedi li toj stranci politička smrt ili je ipak moguća njezina rehabilitacija? Ako je, pak, moguća, tko je može provesti - aktualno Predsjedništvo, skupina »barakaša« utemeljitelja Kluba dr. Franjo Tuđman koji traže hitnu ostavku Predsjedništva, ili neke posve nove snage? </p>
<p>O tomu što je uzrok pada HDZ-a na političke margine, i što je još važnije - kakve će biti posljedice za cjelokupnu političku scenu (jer je HDZ ključna oporbena stranka u parlamentu) - razgovarali smo s uglednim politologom i profesorom na Fakultetu političkih znanosti dr. Brankom Caratanom. </p>
<p>»Nakon takvoga političkog poraza kakvog je HDZ doživio na ovim parlamentarnim izborima, stranka koja je izgubila vlast uvijek dolazi u krizu. Pogledajmo samo što se događa s konzervativcima u Britaniji ili demokršćanima u Njemačkoj. Međutim, u tim strankama postoje uhodani mehanizmi zamjene lidera, pa pad nije toliko dubok. Kriza HDZ-a se mogla predvidjeti, ali sve analitičare je iznenadila njezina dubina i oštrina. Mislim da se ne radi samo o krizi, nego o raspadu stranke«, ocjenjuje dr. Caratan. On smatra kako je kriva procjena da su u brzom procesu raspada stranke presudni sukobi frakcija i interesa unutar HDZ-a. Presudna je bila, ističe, politika koja je stranku odvela u propast, a ako stranka na svim glavnim političkim područjima kao rezultat ima same promašaje, ni najbolja organizacija i sloga ne može pomoći.</p>
<p> »Kod HDZ-a je prisutna i panika, jer je lider koji je upravljao čvrstom rukom otišao. HDZ zapravo nikad nije imao čovjeka broj dva ili tri nego samo čovjeka broj jedan, tako da je s odlaskom dr. Tuđmana stranka praktično ostala bez vodstva i to je prouzrokovalo unutarnju krizu i bitku za vlast«, kaže dr. Caratan.</p>
<p>U borbi za povratak na političku scenu HDZ će imati problem u tome što ne može naći uporište niti u jednoj temi koja bi ga digla ponovno na noge, jer je ona glavna, nacionalna tema na kojoj je stranka nastala potrošena i ne zanima više birače »Ako stranka u bilo kojem obliku, pa i fragmentiranom preživi, ona mora čekati da nova vlast napravi neku političku pogrešku. No, bojim se da i pogreške koje bi nova vlast učinila neće biti takve da bi ih HDZ mogao iskoristiti za svoju promociju. Dakle, mogli bi zaključiti da HDZ nema nikakve šanse ako se u nekom vremenu ne pojavi novi lider koji će stranku i birače mobilizirati na nekoj posve novoj temi«, smatra Caratan.</p>
<p>Okupljanje »barakaša« koji pod imenom dr. Franje Tuđmana traže ostavku Predsjedništva, Caratana podsjeća na parolu »Tito poslije Tita«, koja nije bila osobito produktivna. Osim što smatra da je povratak u politiku inače težak, Caratan ističe kako se u slučaju »barakaša« radi na političkoj rehabilitaciji ljudi koji na svojim leđima nose teret promašene politike zbog čega oni ne mogu promijeniti rejting stranke. Isto je i u slučaju ideje o osnivanju nekog novog HDZ-a. Jer, ističe, i tu se postavlja pitanje do koje su mjere ti ljudi bili umočeni u staru politiku i do koje mjere će im ona rušiti političku legitimaciju.</p>
<p> »Ne može se reći da je Granić imao neku drugu politiku kad je on sâm ponosno izjavljivao da ništa drugo nije radio nego provodio Tuđmanovu politiku. Ako se nije slagao, svatko zna da postoje vrata na koja se može časno izaći«, smatra Caratan. Čak i uključenje dr. Andrije Hebranga, koji ima neke moralne komponente zbog kojih je u prednosti u odnosu na ostale članove vodstva, po Caratanu, je zakašnjela reakcija jer se ni on nije odvažio na radikalnu kritiku fundamentalnih grešaka stranke.</p>
<p>Za HDZ je otežavajuća okolnost i činjenica što je, kako kaže Caratan, zbog svih socijalnih problema nastalih u posljednjih deset godina u Hrvatskoj u narednom razdoblju teško očekivati prostor za stranku koja bi imala izraženiji naglasak na vrijednostima koje zagovara klasična desnica. </p>
<p>Na upit ima li HDZ uopće izgleda opstati kao respektabilna politička stranka Caratan odgovara - da, ali teško. »U svakom slučaju, izgledi HDZ-a na sljedećim izborima neće biti sjajni. Može se očekivati daljnji pad, a sasvim je realna opasnost padanja na razinu marginalne stranke koja će na nekim sljedećim izborima biti u opasnosti hoće li uopće prijeći prag i biti parlamentarna stranka. Možemo dakle zaključiti da HDZ-u predstoji borba za goli politički opstanak«, zaključio je Caratan.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Istina o poginulim, nestalim i ranjenim pripadnicima 102. brigade u akciji »Vihor« na Kupi u prosincu '91. </p>
<p>U operaciji »Vihor« na Kupi, 12. i 13. prosinca '91., poginulo je 12, nestao je jedan, a ranjeno je 18 pripadnika 102. zagrebačke brigade, ističe u svome demantiju, u ime Klub UHVDR-a 102. brigade, njegov predsjednik Tomo Krešo Špeletić, pukovnik HV-a u mirovini / Klub UHVDR-a demantira »Vjesnikov« navod po kojem je u toj akciji bilo više od 60 poginulih i više od 200 ranjenih hrvatskih vojnika </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - U Vjesniku od subote, 11. veljače, objavljen je članak pod naslovom: Tko je odgovoran za propast operacije »Vihor« i tragediju 102. zagrebačke brigade na Kupi s podnaslovom u kojem se, među ostalim, kaže: Umirovljeni brigadir HV-a Vlado Hodalj pokušao je skinuti veo tajne s jedne od najvećih enigmi iz Domovinskog rata: zašto je 12. prosinca 1991. godine poslano u smrt više od 60 (neki govore da je bila tek nekolicina mrtvih) i ranjeno više od 200 hrvatskih vojnika (druga »službena« verzija umanjuje broj ranjenih na »samo« dvadesetak).</p>
<p>Budući da se i u podnaslovu i u članku barata s neistinitim, neutemeljenim i ničim argumentiranim podacima o broju poginulih i ranjenih pripadnika 102. brigade u toj akciji, a službeni su podaci o broju poginulih, nestalih i ranjenih bili poznati već sedam dana nakon završetka te neuspjele akcije i objavljeni u Večernjem listu početkom 1992. godine te na spomen ploči u Spomen gaju svim poginulim pripadnicima brigade u toku Domovinskog rata u selu Šišinec otvorenom 1998. godine i te iste godine u Nacionalu, molimo vas da na traženje Kluba UHVDR-a 102. brigade, a u cilju konačnog skidanja vela s nepostojeće tajne, i vaš list objavi:</p>
<p>U tijeku akcije »Vihor«, točnije 13. prosinca 1991. godine, poginula su od minobacačke granate dva pripadnika 102. brigade, 10 ih je nestalo, a 19 ranjeno. Brigada je tada imala 2.011 pripadnika i prve je podatke o nestalima i ranjenima bilo vrlo teško prikupiti jer je nekoliko stotina vojnika brigadu samovoljno napustilo u toku akcije. Unatoč tomu, na zborištu brigade, 22. prosinca 1991., godine na Zagrebačkom velesajmu bili su ovi podaci poznati, a pripadnici brigade o njima obaviješteni.</p>
<p>Kako su u proteklih osam godina od tada 10 nestalih pripadnika brigade pronađena i službeno identificirana tijela devetorice, a jedan je od tada ranjenih vojnika nakon kratkog vremena podlegao ranama, tako se mijenjao i podatak o broju i statusu stradalih u toj akciji iz redova 102. brigade. Danas je među poginule ukupno uvršteno 12 pripadnika 102. brigade iz te akcije, jedan se još uvijek vodi kao nestali, a ranjenih je 18. Imena 13 poginulih i nestalih vezanih uz tu akciju nalaze se, kako smo već naveli, i na spomen ploči u Spomen gaju 102. brigade u mjestu Šišinec, gdje je i izvršeno forsiranje Kupe 12. prosinca 1991. godine, koji je 102. brigada uz pomoć sponzora iz Novog Zagreba i Poglavarstva Grada Zagreba podignula 1998. godine u spomen na sve poginule pripadnike brigade. Fotografiju s potpisom o tomu objavio je i vaš list. Zaista je stoga, najblaže rečeno, neprilično da se vaši novinari u pisanju o broju poginulih i ranjenih u toj akciji oslanjaju očito samo na špekulacije iznesene u seriji članaka Nacionala iz 1998. godine na koje smo kao Klub i tada reagirali pa je Nacional objavi i naš prosvjed. Jer, u časopisu Polemos, koji je ovih dana objavio istraživanja umirovljenog brigadira Vlade Hodalja o akciji »Vihor«, na koje se u svom pisanju naslanjaju vaši novinari, nigdje se ne spominje ni više od 60 poginulih ni više od 200 ranjenih nego tek da su »ljudski gubici... na kraju iznosili 17 poginulih i 19 ranjenih«. Razlika u broju poginulih između naših i Hodaljevih podataka proizlazi iz činjenice da je u poginule pripadnike 102. brigade autor uvrstio i poginulu tenkovsku posadu (četvorica) iz sastava oklopno-mehanizirane jedinice Operativne grupe Zagreb pridodate u toj akciji 102. brigadi i očitom neraspolaganju brigadira Hodalja podatkom da je jedan od tada ranjenih vojnika umro nešto kasnije od posljedica ranjavanja.</p>
<p>Radi vaše informiranosti dostavljamo vam zato na uvid i imena 13 poginulih i nestalih pripadnika 102. brigade u toj akciji, ali vas molimo da ih ne objavljujete kako se nepotrebno ne bi uznemirivale njihove porodice jer je već i ovako, ishitrenim i neprovjerenim iznošenjem rekla-kazala brojki, naneseno dosta štete i uznemiren velik broj pripadnika naše brigade kroz koju je u toku Domovinskog rata prošlo više od 5.000 ljudi, mahom iz Novog Zagreba. I bez takvih je, naime, brojki ta brigada, koja je kontinuirano borbeno djelovala od Topuskog u kolovozu 1991. godine i Karlovca (samostalna satnija »Cobre«), do završetka »Oluje«, boreći se i na Kupi, u Sunji, Južnom ratištu, Bosanskoj Posavini, Kapeli i »Oluji« na području Dvor na Uni-Kostajnica-Dubica-obala Save, pretrpjela velike gubitke: ukupno 30 poginulih, nestalih ili umrlih od posljedica ranjavanja i bolesti u toku borbi te više od 100 ranjenih.</p>
<p>Klub UHVDR-a 102. brigade, na kraju, i nadalje smatra kako nema ni smisla ni potrebe iznositi vlastita mišljenja ili ocjenjivati i komentirati raspravu o akciji »Vihor« u novinama ni kad je riječ o radu brigadira Vlade Hodalja u časopisu Polemos ni kad je riječ o izjavama generala zbora Martina Špegelja i Antuna Tusa u vašem listu.</p>
<p>Mislimo da je tomu mjesto u stručnim časopisima i krugovima ne odričući, dakako, pravo javnosti pa ni medijima da saznaju istinu, da se za nju bore i da je objelodane. U ovakvim osjetljivim temama potreban je, međutim, visok stupanj profesionalnog odnosa prema poslu koji je ovom prilikom, prema našem mišljenju, izostao. </p>
<p>Člankopisci se »na kraju, ali ne i najmanje važno« pitaju »hoće li se i službeno predočiti podaci o stvarnom broju mrtvih i ranjenih u 'Vihoru«. Što se tiče 102. brigade podastrijeti su podaci rezultat službenih izvješća Hrvatske vojske. Ako vam to nije dovoljno upitajte se barem kako se moglo dogoditi da poslije svih tih poslijeratnih godina, podizanja spomenika poginulima i svakogodišnjih komemoracija i misa zadušnica za poginule nitko, ama baš nitko i nigdje, od rodbine navodno više od 60 poginulih i više od 200 ranjenih u toj akciji nije postavio jedno jedino pitanje: zašto na spomen-ploči u Šišincu ili u Sjećanju na ratni put 102. brigade nije među imenima poginulih ime našeg oca, sina, supruga, brata... Zaboga, možete li si vi uopće predočiti koliko je to »više od 60 mrtvih i više od 200 ranjenih« u jednoj jedinoj bici i u jednom jedinom danu? Vjerujte nam, previše je i jedan.</p>
<p>Za Klub UHVDR-a 102. brigade, predsjednik: </p>
<p>Tomo Krešo Špeletić,</p>
<p>pukovnik HV-a u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Strahujući za sudbinu Luke, riječki dokeri prijete štrajkom </p>
<p>U ovom trenutku je neizvjesno hoće li »Luka« dobiti prvenstvenu koncesiju/ Krizni stožer i Uprava, čini se, nemaju više o čemu ni razgovarati/ Po svemu sudeći, na kraju će morati »presuditi« Fond za privatizaciju i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza</p>
<p>RIJEKA, 18. veljače</p>
<p> - Hoće li poduzeće »Luka« Rijeka napokon dobiti (potpisati) ugovor o prvenstvenoj lučkoj koncesiji ili će uslijediti raspisivanje javnog, a možda i međunarodnog natječaja za lučke koncesije? To pitanje muči prvenstveno riječke dokere, posebice nakon što je prošloga tjedna ministar pomorstva, prometa i veza mr. Alojz Tušek, za jednodnevnog posjeta Rijeci, kazao da Upravno vijeće luke i poduzeće »Luka« moraju usuglasiti svoje stavove o pitanju prvenstvene koncesije, u protivnom, država bi to mogla riješiti na drastičan način. </p>
<p>Krizni stožer, koji čini koordinacija udruga »Luke« Rijeka, zahtijeva od većinskog vlasnika »Luke« Hrvatskog fonda za privatizaciju, da se očituje o pojedinačnoj odgovornosti predsjednika Uprave »Luke« Ivana Polića i člana Uprave Nikole Meštrovića. Stožer drži poslovodstvo »Luke« odgovornim za pad lučkog prometa s 3,2 milijuna tona u 1998. godini na 2,5 milijuna tona u 1999., a dokeri su dodatno zabrinuti i zbog nepotpisivanja ugovora o prvenstvenoj koncesiji.</p>
<p> U ovom trenutku je neizvjesno hoće li »Luka« dobiti prvenstvenu koncesiju, a Krizni stožer i Uprava, čini se, nemaju više o čemu ni razgovarati, a kamo li dogovoriti se, te će, po svemu sudeći, na kraju morati »presuditi« Fond za privatizaciju i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>Radnici »Luke« se boje moguće »presude« iz Zagreba, jer bi raspisivanje međunarodnog natječaja moglo »Luku« gurnuti u stečaj. Zato, prema riječima predsjednika Samostalnog sindikata »Luke« Rijeka Roberta Zupčića, mogući su i skori štrajkovi lučkih radnika, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. </p>
<p>Ipak, svi se još nadaju da će »Luka« potpisati ponuđeni ugovor o prvenstvenoj koncesiji, s obzirom da se još jedina sporna točka u njemu odnosi na to tko će preuzeti sređivanje pravne dokumentacije za lučke objekte koji sada nemaju valjane dozvole, primjerice lučki silos, iz kojeg se upravo ovih dana vije oblak prašine nad riječkim željezničkim kolodvorom, KBC-om i okolnim ulicama, nikada nije ni imao uporabnu dozvolu? </p>
<p>Lučka uprava smatra da bi »Luka« trebala dovesti u red i tehničku ispravnost taj i ostale lučke objekte, te ishoditi potrebite dozvole za njih, dok u »Luci« misle suprotno. U Rijeci se priča da bi rješavanje »slučaja Luka« moglo započeti određenim kadrovskim promjenama, i to vrlo skoro. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Dubrovački turistički djelatnici: Zabavit ćemo goste, ali i za to treba novac!</p>
<p>DUBROVNIK, 18. veljače</p>
<p> - Jedino što ne možemo očekivati od Vlade je da zadovolji goste! Tu izjavu upozorenja, koja je naišla na opće odobravanje, izrekao je na Skupštini Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije njezin predsjednik Aljoša Milat. </p>
<p>Što, pak, gost doista želi, na vrlo su fin (i pristojan) način pokazali hrvatskim domaćinima Slovenci, kada su dubrovački turistički djelatnici bili gosti slovenske putničke agencije »Dober den«. »Posljednjega dana boravka u Sloveniji i domaćini su nas pitali jesmo li zadovoljni. Budući da smo se zabavljali do ranih jutarnjih sati, odgovor je, naravno, bio potvrdan. Uslijedilo je i pitanje domaćina - zašto i vi to nama ne omogućite?«, ispričao je Milat, dodavši da za to ima niz razloga, prvenstveno financijskih. </p>
<p>Navodi se to i u programu rada za ovogodišnju sezonu gdje se, među ostalim, kaže da se nije uspjelo u većini turističkih mjesta izgraditi i osmisliti zabavne i druge sadržaje i programe, te da ih je u nadolazećoj godini potrebno staviti u središte zanimanja svih sudionika turističke ponude. Ostvarenje, međutim, ovisi o spremnosti da se na vrijeme osigura novac za to. U protivnom, budući da županijski TZ nema dovoljno svoga novca, i nadalje ćemo biti svjedoci »objektivnog pisanja«, primjerice njemačke agencije »Neckerman«, u rubrikama tipa »iskreno o destinacijama« gdje za Dubrovnik piše da se poslije 24 sata nema što pojesti ni popiti! </p>
<p>No, krivac i ne mora uvijek biti novac. Vrlo smo često svjedoci pretjerivanja tijekom promidžbe. Stoga, poručeno je, umjerena je promidžba uvjet da turist bude »pozitivno iznenađen«. </p>
<p>Što se tiče osnovnoga ovogodišnjeg cilja, povećanja broja turista i to na dva milijuna noćenja, što je i sâm direktor županijskoga TZ-a Vladimir Bakić ocijenio ambicioznim, ali ostvarivim planom, u središtu promidžbenih interesa bit će emitivna tržišta u Njemačkoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Sloveniji i Češkoj. Primjerenu će pozornost u ovoj godini uživati francusko tržište i to radi razvitka tržišta u 2001., budući da su programi za ovu godinu dosta skromni. Francusko tržište je, naime, važno za popunjavanje pred i posezone posebnim skupnim programima, što je u skladu s dugoročnim ciljem hrvatskoga turizma. U programu za ovu godinu stoji i potreba za primjerenim usmjerenjem prema austrijskom, mađarskom, slovačkom, ruskom i poljskom tržištu te tržištu u prekomorskim zemljama.</p>
<p> Privatne će se iznajmljivače nastojati što više aktivirati na tržište BiH prema kojoj bi se trebale usmjeriti posebno prilagođene tržišne aktivnosti. Isto se odnosi i na Italiju, respektirajući činjenicu da će u idućoj godini na liniji Bari-Dubrovnik ploviti samo Jadrolinija. Individualni dolasci su, naime, posebna obilježja tih dvaju tržišta, za razliku od ostalih gdje dolaske pretežito organiziraju touroperatori.</p>
<p> Stoga će i tržišne aktivnosti, kaže se u programu rada dubovačko-neretvanskoga TZ-a, slijediti te činjenice i prilagoditi se osobitostima pojedinog tržišta. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U petak se nije trebao potpisati ugovor o preuzimanju Primoštena, tvrdi Varošanac</p>
<p>PRIMOŠTEN, 18. veljače</p>
<p> - Nije točna informacija koju je u javnosti plasirao Ferdinand Čabov, predsjednik Sindikata poduzeća »Primošten«, da se u petak trebao potpisati ugovor o kupnji većinskoga paketa dionica primoštenskog turističkog poduzeća. Točno je samo da smo se prije nekoliko dana dogovorili u Hrvatskom fondu za privatizaciju da idućih dana radimo na usuglašavanju spornih točaka, te da im tek potom dostavimo svoje prijedloge i primjedbe. Istaknuo je to za Vjesnik dr. Stjepan Varošanac kojemu je bivša Vlada potkraj prošle godine dala »zeleno svjetlo« za kupnju 60 posto dionica »Primoštena« za simboličnu - jednu kunu.</p>
<p>S druge strane, Čabov nam je ponovio informaciju koju su on i još trojica predstavnika »Primoštena« u srijedu popodne čuli od ministrice turizma Pave Župan-Rusković. »Ona nam je decidirano kazala da dr. Varošanac treba do petka Fondu dostaviti svoje prijedloge i primjedbe vezane uz preuzimanje poduzeća, te potpisati ugovor o tomu, dok bi u ponedjeljak trebao doznačiti 21 milijun kuna. Ako se to ne dogodi, ponovno bi se razmotrile ponude ostale četvorice ponuđača koji su se prijavili na četvrti dopunski natječaj i između njih bi se odabrao najpovoljniji kupac«, tvrdi predsjednik »Primoštenovog« sindikata. Nemoguće je, dodaje, da su sva četvorica krivo razumjela što im je ministrica kazala. Čehov navodi i da su radnici »Primoštena« upravo zbog takva ministričina stava odlučili prekinuti javne prosvjede koje su započeli 8. veljače. »Pričekat ćemo do ponedjeljka, pa ćemo onda vidjeti što nam je činiti«, zaključuje on. Trakavica zvana privatizacija »Primoštena« tako ide dalje. Zanimljivo je da se u posljednjih mjesec i pol dana s triju strana, iz HFP-a, Nadzornog odbora »Primoštenke«, kao i iz Ministarstva turizma, novinarima podastiru bitno različite informacije o vođenim pregovorima što unosi dodatnu zbrku u ionako zamršeni slučaj pokušaja privatizacije primoštenskih hotela. Dodatne nejasnoće u cijeli slučaj unijela je ministrica turizma koja je nedavno novinarima dvaju dnevnih listova izjavila kako od započete privatizacije »Primoštena« nema ništa i kako se ide dalje. Dr. Varošanac za Vjesnik kategorički, pak, tvrdi da cijela »gungula« koja se stvorila oko »Primoštena« uvelike šteti poduzeću te da je ovih dana zabilježeno više storniranja već dogovorenih aranžmana za ovo ljeto.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000219].
|
