NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001218].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202186 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kramarić: LS ne pristaje biti ušutkan i talac politike vladajuće koalicije</p>
<p>Kritiziram vladajuću koaliciju uvijek kad odustaje od svojih predizbornih obećanja i kad uvodi u politički život pseudoteme, koje nikoga ne zanimaju / Vlada ponekad rješava probleme preko koljena, a od nekih predizbornih obećanja odustaje / Tragično je da su kod nas najpopularniji ljudi koji su vezani uz tajne službe i nacionalnu sigurnost, kaže Zlatko Kramarić, novi predsjednik Liberalne stranke</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Prvi izvanredni sabor Liberalne stranke, unatoč kaotičnom početku, završio je uspješno i stranka je konačno dobila novog predsjednika, nasljednika Vlade Gotovca. Izborom Zlatka Kramarića, Gotovčeva učenika, kako to sam voli isticati, okončana je neizvjesnost i stranačka nervoza koja je očito postojala ovih mjesec dana, odnosno od zadnjeg redovnog sabora LS-a na kojem predsjednik nije izabran, jer su kandidati za tu dužnost Božo Kovačević i Zlatko Kramarić i nakon drugog kruga bili potpuno izjednačeni. Neposredno nakon tijesne pobjede od samo 27 glasova, pitali smo Zlatka Kramarića boji li se raskola u LS-u s obzirom na buran početak izvanrednog sabora te očitu podjelu među članovima.</p>
<p>- Svaki nesporazum pretpostavka je sporazuma i ne treba skrivati da postoje različita mišljenja. To se može rješavati na razne načine, ali mislim da je dijalog ipak najbolji. Prije svake odluke je dobro sjesti i porazgovarati i više puta, ako treba. LS mora biti stabilna stranka, jer si ne može dopustiti luksuz da se stalno dijeli i doživljava raskole. To nam birači ne bi oprostili, jer smo nužni korektiv ove vlasti. Liberalna demokracija je potrebna Hrvatskoj, a da bismo to ostvarili, moramo biti jaka politička stranka. I, na kraju, kad se sagledaju sve nijanse naše različitosti, mislim da smo pokazali visok stupanj samosvijesti. Mislim da zatezanje stranačkog konopca nikamo ne vodi i mogli ste primijetiti da smo kolega Kovačević i ja potpuno jednako nastupili, što se toga tiče. No, nije mala stvar voditi stranku poslije jednog Vlade Gotovca, ali držim da se naš politički prostor tek otvara i daje nam izgleda. Pitanje je samo hoćemo li ih znati iskoristiti.</p>
<p> l Božo Kovačević je kao v.d. predsjednika stranke suspendirao Predsjedništvo zagrebačkog LS-a, a o tome je i na saboru bilo žustrih polemika. Budući da ste se Vi izjasnili protiv suspenzija, što će biti s Predsjedništvom zagrebačkom organizacijom i donedavnim predsjednikom Markom Bonifačićem?</p>
<p>- Čitav je niz stranačkih tijela, gdje se to može riješiti, a na koncu, za 27. siječnja je predviđena i skupština zagrebačke organizacije. Dakle, mnogo je mogućnosti, a među njima i mogućnost džentlemenskog dogovora, pa sada ne bih htio ništa prejudicirati. Mislim da ne smijemo sada inzistirati samo na fokusiranju zagrebačkog slučaja, iako nam je jako važno da stvari u Zagrebu budu u redu. Pokušat ću, kao predsjednik, to riješiti na pravi, ljudski način. Uostalom, uvijek se zalažem za dijalog i rješavanje problema razgovorima u stranci, iako ništa ne treba skrivati pod tepih. Imamo politički testament Vlade Gotovca, kojeg se trebamo držati i sjetiti se samo da je danas vladajuća stranka prije nekoliko godina bila na istim postocima kao mi danas. Zato moramo voditi mudru, pametnu politiku i ne dvojim da možemo doći do respektabilnog broja glasova. Važno je samo pogađati prave teme koje će građani prepoznati i shvatiti da nam mogu vjerovati. Imam osjećaj da sam pravi čovjek za to. Uostalom, ako to uspijevam biti u Osijeku već više od 10 godina, nema razloga da to ne pokušam i na razini čitave Hrvatske.</p>
<p> l U čemu je tajna Vašega uspjeha u Osijeku?</p>
<p>- To je, prije svega, odgovorno obnašanje vlasti, ležernost, spremnost na komunikaciju sa svim građanima. Nikad ne pravim razliku među ljudima koji su mi skloni i onih koji mi nisu skloni, jer se moraju rješavati gorući problemi, oni koji ljude muče. Ako imate dobar pristup, ako ste spremni pomoći i ako vas mediji vole i javnost je na vašoj strani, onda nema teškoća.</p>
<p> l Dakle, smatrate da Vas mediji vole?</p>
<p>- Pa, nikad nisam bio čovjek koji se svađao s medijima, čak ni kad o meni nisu pisali činjenično korektno. Uvijek sam to prepuštao savjesti novinara i tome da čovjek koji radi može i pogriješiti. Svi smo mi na istom poslu i nikad ne pretpostavljam da se nešto protiv mene radi namjerno i projektirano, nego to može, naravno, biti samo stvar pogrešne procjene.</p>
<p> l Hoće li se LS odrediti u vezi s medijskom politikom i aferama oko pojedinih medija?</p>
<p>- Te afere samo pokazuju koliko je naše društvo bolesno. No, uvijek postoje institucije sistema koje to moraju rješavati. Nije dobro kad to rješava politika, odnosno kad dajete ocjene, a ne raspolažete relevantnim informacijama. Ali, tu se upravo pokazuje da su mediji do nedavno bili u političkom zagrljaju, a da se sada stvar, na žalost, nije bitno promijenila. A, željeli smo da se mediji maknu iz tog političkog zagrljaja. Ne želimo imati svoje privatne, kućne novinare, ljude posredstvom kojih ćemo plasirati neke svoje informacije. Želimo da mediji rade svoj posao, dakle, stvaranje javnoga mnijenja, civilnog društva, odnosno pretpostavki upravo liberalne demokracije. Za to tražimo samo profesionalnost i odgovornost. Dakle, samo ono što tražimo i od samih sebe. Ne želimo da ikad netko kaže za nekog novinara da iza njega stoji LS, to samo kratkoročno može možda izgledati simpatično, ali dugoročno nikamo ne vodi. Tragično je da su kod nas najpopularniji ljudi koji su vezani uz tajne službe i nacionalnu sigurnost. To samo pokazuje da ovo društvo živi u pretpolitičkom vremenu. A to je, zapravo, vrlo opasno stanje, jer onaj tko kontrolira informacije, kontrolira i ljude i na toj situaciji ne možemo graditi pretpostavku za modernizaciju i demokratizaciju ovog društva. LS će od toga napraviti vrlo jasan otklon.</p>
<p> l U svom govoru na izbornom saboru založili ste se za kritičniji odnos prema politici vladajuće koalicije i prema položaju LS-a u toj koaliciji.</p>
<p>- Zalažem se za kritiku koalicije uvijek kad odustaje od svojih predizbornih obećanja i uvijek kad uvodi u politički život pseudoteme, koje nikoga ne zanimaju. LS si zadržava pravo da ne bude talac te politike. Iako smo, uvjetno rečeno, slabi što se tiče broja ministara i zastupnika, ne znači da moramo biti ušutkani. Upravo onako kako je i Gotovac govorio, koaliciju doživljavam kao priliku da svi podjednako napredujemo, a ne da - kad ide dobro - uspjeh pobiru jedna ili dvije stranke, a kad ide loše, onda smo svi odgovorni i svi smo dio te koalicije.</p>
<p> l Jeste li ipak oporba u vlasti?</p>
<p>- Ja bih ipak rekao da sam prvenstveno čovjek koji odgovara biračima i prema njima ima obvezu. Ako smo u parlamentarnoj demokraciji, ako je parlament iznad Vlade, ne smije se dopuštati da Vlada uvjetuje ponašanje zastupnika. LS inzistira na principima istinitosti.</p>
<p> l Što konkretno zamjerate Vladi?</p>
<p>- Poneki put se problemi rješavaju preko koljena, od nekih predizbornih obećanja se odustaje - npr. od revizije privatizacije i pretvorbe. Ponekad se ne provodi nužna javna rasprava o bitnim temama, stvari se rješavaju na brzinu. Treba uspostaviti takvu atmosferu u društvu koja će omogućiti slobodniju raspravu, da se svaki disonantan glas ne shvaća odmah kao glas protiv.</p>
<p> l Kada ćete odlučiti o zamjeniku Vlade Gotovca u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora?</p>
<p>- O tome će odlučiti Predsjedništvo LS-a možda već ovoga tjedna, iako za to nema žurbe. Dva su kandidata - Karl Gorinšek i Mario Livaja - i ne želim sada ništa prejudicirati. Uostalom, zaista nema žurbe, jer Sabor ima stanku do sredine siječnja, pa je možda najbolje da se emocije malo slegnu tako da je moguće da o nasljedniku i odlučimo tek u siječnju.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vujić, Kunčević i Dešpalj spašavaju Dubrovački ljetni festival</p>
<p>Ministar Antun Vujić imenovao privremene ravnatelje Dramskog i Glazbenog programa / Natječaj za intendanta bit će raspisan u siječnju / Ivica Kunčević i Valter Dešpalj prihvatili privremene dužnosti zato da bi osigurali nesmetane pripreme za sljedeću sezonu / Vujić: Najlakše je osmisliti programsku viziju Festivala na papiru, a mnogo je teže naći vjerodostojnog čovjeka koji će je izvesti</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić imenovao je prošloga tjedna Ivicu Kunčevića za privremenog ravnatelja Dramskog programa, a Valtera Dešpalja za privremenog ravnatelja Glazbenog programa Dubrovačkoga ljetnog festivala. Tom se odlukom nastojala riješiti kriza što je nastupila prije nekoliko tjedana, kada je Vujić smijenio ravnatelja Festivala Slobodana Prosperova Novaka.</p>
<p>Tim je činom, naime, postala neizvjesnom sudbina toga prestižnog hrvatskog ljetnog festivala do čijeg je svečanog otvorenja sljedeće godine preostalo samo sedam mjeseci. </p>
<p>O svojoj najnovijoj odluci ministar Vujić rekao je za Vjesnik: »Najlakše je osmisliti programsku viziju Festivala na papiru, a mnogo je teže naći vjerodostojnog čovjeka koji će je izvesti. Imenovao sam Kunčevića i Dešpalja privremenim ravnateljima budući da su oni i do sada sudjelovali u ostvarivanju festivalske koncepcije. Natječaj za intendanta Dubrovačkog ljetnog festivala bit će raspisan u siječnju, rezultati će se znati u svibnju, a nadam se da će se prijaviti i sadašnji privremeni ravnatelji glazbenog i dramskog programa, kao grupa ili kao pojedinci. Nisam mogao znati da će se imenovanje Slobodana Prosperova Novaka pokazati tako promašenim, no njegovu su smjenu mnogi prokomentirali riječima: 'konačno si dobro napravio'«.</p>
<p>Na upit zašto je prihvatio funkciju privremenog ravnatelja dramskog programa Dubrovačkog ljetnog festivala, kazališni redatelj Ivica Kunčević, koji godinama svojim predstavama osvaja publiku na otvorenim dubrovačkim ljetnim pozornicama, odgovorio je:</p>
<p> »Dugi niz godina sudjelujem na njemu i kao redatelj vezan sam uz Dubrovački ljetni festival, a godinu dana bio sam i član Vijeća te sam svjedok svih suvišnih i neumjetničkih polemika oko organizacije i vođenja Festivala što su ga pratile prošlog ljeta. Te su kadrovske polemike na neki način potisnule u drugi plan umjetničke rezultate prošle sezone, a oni su bili, unatoč zbunjenosti rukovodstva, vrlo dobri. Prihvatio sam imenovanje ministra Vujića sedam mjeseci prije početka Festivala zato, što se osjećam dužnim spriječiti da sljedeća sezona dođe u organizacijsku krizu. Zadnji je čas da se započnu ozbiljnije pripreme. Postoji još jedan razlog zbog kojeg sam prihvatio imenovanje, a to je dobra ideja ministra Vujića da krizu rukovođenja Festivala riješi javnim natječajem. Čini mi se da je to najbolji put da se kompletira tim koji bi mogao garantirati ozbiljan rad na Festivalu«. O idejama za budući dramski program Kunčević kaže: »U ovoj našoj i kulturnoj i društvenoj situaciji često smo svjedoci velikih programa i obećanja koja se ne realiziraju. U ovom trenutku čeka me ozbiljno ispitivanje naše, ali i europske kazališne situacije da bih mogao sastaviti realan dramski program i predložiti moguća gostovanja«.</p>
<p> Ugledni glazbenik Valter Dešpalj, koji je ovoga ljeta podnio ostavku na mjesto ravnatelja Glazbenog programa Festivala, o svom novom angažmanu u osmišljavanju sljedeće festivalske sezone kaže:</p>
<p> »S obzirom na dramatičnu situaciju s Festivalom, prihvatio sam ponudu ministra Vujića da budem privremeni ravnatelj Glazbenog programa, jer, kao što je poznato, bliži se rok kada bi program u glavnim konturama trebao biti dovršen. Naime, do fešte sv. Vlaha pretprogram bi trebao biti predstavljen javnosti, stoga se moramo intenzivno prihvatiti posla kako bi ga definirali do toga roka. Naravno, to nije lako, jer je moj sistem rada bio temeljen na planiranju dvije godine unaprijed. Međutim, u ovoj situaciji pokušat ću napraviti sve što je moguće. Trenutačno ne mogu govoriti o programu, jer sve je to novo i za mene, i sada moram vidjeti što je već inicirano, što treba nadopuniti i što se eventualno može promijeniti. Pretpostavit ću da programska produkcija Festivala nije bila u ovom višemjesečnom vakuumu bez ravnatelja, neaktivna, već da ona manje više funkcionira po principu nekog koncertnog ureda«.</p>
<p>Skandali oko Dubrovačkog ljetnog festivala započeli su ovog ljeta, nesuglasicama između ravnatelja Slobodana Prosperova Novaka i dubrovačkog gradonačelnika Vida Bogdanovića, a potom i Prosperova Novaka i ravnatelja Kazališne kuće Festival Dubrovnik Petra Mihočevića. Nakon što ni Poglavarstvo Dubrovnika niti Vijeće Festivala nije prihvatilo programski i financijski izvještaj, ministar Vujić raspustio je Vijeće i zatražio ostavke vodećih ljudi Festivala.</p>
<p>Kako je budućnost naše najznačajnije ljetne kulturne manifestacije postala bez čelnih ljudi upitnom, Vujić je imenovao privremene ravnatelje, naglašavajući da se time omogućuje nesmetano festivalsko djelovanje. Jesu li time završene igre oko Festivala i izvan njega i hoće li, napokon, njegovi budući programi biti važniji od svih osobnih ili političkih nesporazuma i nerazumijevanja?</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Freytag: Hrvatska može sudjelovati u vojnim operacijama NATO-a</p>
<p>Hrvatska je već naš partner na Balkanu, u njoj smo imali oko 60.000 NATO-ovih i nenatovskih vojnika na početku operacije u BiH / Svaka zemlja treba dokazati da može surađivati s NATO-om na ravnoj nozi i da razumije pravila igre, ističe glasnogovornik Zapovjedništva NATO-a za Europu, pukovnik njemačke vojske Conrad Freytag</p>
<p>BRUXELLES, 17. prosinca</p>
<p> - Conrad Freytag, pukovnik je njemačke vojske i glasnogovornik Vrhovnog zapovjedništva NATO-a za Europu sa sjedištem u Monsu u Belgiji. Stanje u jugoistočnoj Europi, uloga Hrvatske u tom području te stanje u SRJ uoči skorih srbijanskih izbora, teme su razgovora s pukovnikom Freytagom.</p>
<p> l Kako ocjenjujete stanje u SRJ nakon izbora u rujnu?</p>
<p>- Pozdravljamo razvoj situacije u smjeru demokracije u tom području. Što god treba učiniti da se pridonese rješenju problema u toj zemlji, valja pozdraviti.</p>
<p> l Kakav rezultat očekujete na srbijanskim izborima 23. prosinca?</p>
<p>- To je teško odgovoriti i s političkog i s pravnoga gledišta. Valja paziti kad se utvrđuje priroda tih izbora - to su regionalni izbori u Srbiji. Procjenjujem da bivša ujedinjena opozicija oko Koštunice ima izglede osvojiti većinu kojom može promijeniti ustav. To, naime, oni ističu i žele. Pitanje je što s Kosovom u tom slučaju. Prema Rezoluciji UN-a 1244, Kosovo treba imati visoku autonomiju u sklopu SRJ. Srbija je prije govorila da je Kosovo dio Srbije. Vojislav Koštunica, međutim, kaže da Kosovo može biti federalna jedinica kao i Crna Gora. Hoće li se to i dogoditi, ne znam.</p>
<p> l Slobodan Milošević još igra važnu ulogu u političkom životu SRJ. Kako to objašnjavate?</p>
<p>- Njegova stranka ga snažno podupire, a on želi biti zastupnik u parlamentu. Politički, dakle, on nije mrtav. Ali, ako Srbija može prihvatiti da optuženi ratni zločinac sjedi u njihovom parlamentu, neka tako bude.</p>
<p> l Američke novine, preciznije »The Washington Post«, pišu da su američke vlasti uz pomoć CIA-e snažno pomagale i radile na tome da uklone Miloševića s vlasti uoči rujanskih izbora. Kako Vi gledate na to?</p>
<p>- Ne znam.</p>
<p> l Ne želite o tome govoriti?</p>
<p>- Čitao sam o tome.</p>
<p> l Što je danas uloga Hrvatske na jugoistoku Europe?</p>
<p>- Hrvatska može imati glavnu ulogu u regiji. Ona ima kulturni identitet, bogatu povijest, dobar zemljopisni položaj. Dakako, Hrvatska je imala bremenitu povijest, mnogo problema tijekom prošlosti. Međutim, ona ima mnogo kvalitetnih mladih ljudi, koji iskazuju inicijativu. Hrvatska je dovoljno velika - geografski i s obzirom na populaciju - da može igrati glavnu ulogu u regiji. Povrh toga, ona je stabilna zemlja. Osobito u usporedbi s BiH, npr. Može utjecajti na sređivanje stanja u BiH, u kojoj žive bosanski Hrvati.</p>
<p> l Je li moguće da Hrvatska od iduće godine sudjeluje u NATO-ovim operacijama u regiji, u SFOR-u i KFOR-u?</p>
<p>- U načelu da. Međutim, da bi na to odgovorili valja poznavati postupak koji tome prethodi. Glavni kriterij pri određivanju tko će sudjelovati u vojnim operacijama je odluka da se surađuje s partnerom koji će pridonijeti rješavanju problema, a ne njegovom pogoršanju. Dakle, nikome ne treba partner koji je izvor problema. Zatim su potrebno visoki vojni standardi da bi se sudjelovalo u operaciji. Svaka zemlja, koja sudjeluje u operacijama u BiH i na Kosovu, morala je proći tzv. postupak potvrđivanja. Važno je da dokaže i pokaže da može surađivati s NATO-om na ravnoj nozi i da razumije pravila igre. U tome je uključeno mnogo pravnih pitanja. Dakle, Hrvatska može u principu sudjelovati u vojnim operacijama. Želim dodati da je Hrvatska već naš partner na Balkanu. Ona je otvorila svoj teritorij za operaciju u BiH. Imali smo oko 60.000 NATO-ovih i nenatovskih vojnika u Hrvatskoj u početku operacije u BiH. Dakle, Hrvatska nam je već važan partner. Ako nije fizički sudjelovala u operacijama, ona je podupirala te operacije.</p>
<p> l Dosad je bilo niz zajedničkih vježbi američke i hrvatske vojske na hrvatskom teritoriju. Je li to upravo zbog operacija u BiH i na Kosovu?</p>
<p>- Na to ne mogu odgovoriti. Ali, kad članica NATO-a bilateralno surađuje s nekim, to čini zbog svoga interesa. Ni jedna država članica NATO-a ne bi djelovala protiv svojih interesa. Kad su se Amerikanci odlučili na vježbe s HV-om, procijenili su da je to u njihovu interesu, a, dakako, vjerojatno je tako bilo i s hrvatske strane.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zagrepčanka u zagrljaju »Velikoga brata«</p>
<p>Hrvatska inačica svjetski poznate tv-serije prošlog je vikenda i u nas uživo prenosila život jedne obične djevojke / No, on je izgledao je kao loše glumljena svakodnevica, koju su mogli gledati samo oni koji ne znaju što bi sa sobom</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Big Brother pokucao je i na naša vrata. Ta svjetska hit-serija zaludila je milijune ljudi u svijetu kojima je zajednička silna znatiželja da saznaju što se krije iza tuđeg plota i iza tuđih vrata. Karakteristika serije je da se televizijske kamere postavljaju u domove i prenose što se zbiva u obiteljskom okružju. A milijuni gledatelja u svijetu zure kroz ključanicu, koja ovom zgodom ima oblik tv-ekrana ili pak kompjutorskog zaslona. Hrvatska internet tvrtka Iskon naumila je Big Brothera prevesti i na naš jezik, a projekt je realiziran prošlog vikenda. Počelo je u petak točno u podne, a program je nazvan »60 sati«, baš koliko je i predviđeno trajanje. Malo prije podne, u petak, zauzeli smo mjesto pred kompjutorom naivno misleći da je dovoljno upisati internet adresu i pred nama će se pojaviti zvijezda projekta Andrea Šipek, koja je (tko zna kojom metodom ) izabrana za glavnu ulogu u ovom elektronskom programu. No, nije išlo tako glatko.</p>
<p>Kad se konačno na ekranu pojavila mutna slika djevojke u bijeloj dolčeviti, s cipelama na nožicama, skoro da nam se sažalila. Nije znala što bi sa sobom. Slušala je glazbu. Slučajno ili ne, bila je na frekvenciji Obiteljskog radija, iako u takvom projektu ne bi ni trebalo niti smjelo biti slučajnosti. Andrea se malo promuvala po stanu, pa sjela za kompjutor. Pikala je jednom rukom, a u drugoj se dimila cigareta. Dok smo malo potom skoknuli po kavu, Andrea je već bila u crnom i imala pregaču, da ne kažemo fertun oko pasa i petljala nešto po kuhinji. Slika je mutno titrala pred nama, teško je bilo razaznati je li kuhala kavu ili se mašila telefona. No, kad viriš kroz ključanicu, slika nikada nije jasna. Dok smo gledali na ekran, kolege su se neprestano muvali iza naših leđa i zapitkivali: »Je l' bila pod tušem, kad će u kadu?«</p>
<p>Projekt Big Brother višestruko je zanimljiv. I posve sigurno medijskim teoretičarima i stručnjacima svih vrsta neće manjkati materijala za raščlambe i zaključivanje. Kakvi smo mi to ljudi? Koji nas to crv stalno kopka da zavirujemo u tuđe živote? Zar se ne možemo okrenuti sebi, nego stalno vodimo tuđe brige? Volimo gledati i govoriti o drugima. I trač je simpatičan u početku. Može krenuti k'o obična šala ili simpatična primjedba o prijatelju ili susjedu, no, zna se kao lavina skotrljati niz planinu i pretvoriti u ozbiljne objede, optužbe, kletve i osude koje često završavaju i na sudu. A trač je posve osobit način voajerizma riječima. No, tvrtki Iskon internet kapa dolje! Prva se u nas pojavila, odlično iskoristila svjetski poznatu, modernu temu i prilagodila je sebi i osobnoj promidžbi. Vjerujemo da i novčani iznosi nisu zanemarivi. Izračunali smo da su internet-ovisnici, koji su projekt gledali u cijelosti, morali za to izdvojiti oko 450 kuna. Ako nas pitate jesmo li 60 sati bili uz kompjutor, odgovor je negativan. Toliko ludi baš i nismo. U gotovo tri dana i tri noći valja i spavati, jesti, umiti se, protegnuti noge... Osim toga, bilo bi i predosadno.</p>
<p>Andrea je u tih 60 sati u narančasto dizajniranom stanu (ta je boja zaštitni znak Iskon-internet tvrtke!) pokušala živjeti normalno. Show Big Brother se i reklamira kao prijenos običnog života uživo. No, on je sve samo - ne to. Osobito hrvatska inačica tog projekta. Ponajprije, prisutnost kamera u stanu posve sigurno mijenja naše ponašanje. Svjesni prisutnosti drugih, ne možemo biti opušteni i isti. Drugo, Andrea nije ni bila u svome stanu, već u unajmljenom, dakle u svojevrsnom studiju u kojemu je i njoj i gledateljima sve sasvim strano. Ona je glumila svakodnevicu, glumila je običan dan u životu jedne obične djevojke. I to loše, za što ona i nije kriva, jer nije glumica. Andrea je bivša studentica i bivša trafikantica, koja je navodno dobila otkaz baš zbog toga posla. Kažu da je zatvorila kisok u kojem je prodavala novine i druge sitnice prije, no što je propisano. Hoće li ovaj projekt za Andreu Šipek značiti početak nekoga novog posla, karijere ili je tek usputna stanica u životu mlade djevojke željne promjena i nepoznatog, nitko živ ne zna. Što su tim projektom dobili oni koji su ga gledali, oni koji su odvojili novac i vrijeme da vire kroz ključanicu zaslona i gledaju kako se po unajmljenom stanu kreće mlada, zgodna djevojka? Vjerojatno ono što su i htjeli. Jer, Andrea se i skinula, prošetala do kade, istuširala... Istina, izgledala je bolje i prirodnije s malo sapunice na leđima, nego uz kompjutor. Voajeri su došli na svoje.</p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Što protiv rock klubova imaju susjedi, policija, Elektra pa čak i gradonačelnik Bandić?</p>
<p>Aleksandar Dragaš: Klubovi su se počeli zatvarati a za studente je odlučeno da moraju samo jesti, spavati i učiti / Ante Perković: Kad god bi se skupili ljudi, došla bi policija i racijama prekinula program / Zašto i tko je odobrio uličnom festivalu Cest is d' best 780.000 gradskih kuna, što je 3,5 puta više nego za alternativnu kulturu u zadnjih 10 godina?</p>
<p>Grad Zagreb, koji brine o 38 kulturnih ustanova, ove je godine iz proračuna izdvojio 257 milijuna kuna za kulturu, odnosno oko 7 posto gradskoga proračuna. To je, prema riječima Davora Žagara, savjetnika u Gradskom uredu za kulturu, najveći europski postotak. Međutim, 80 posto te svote odlazi za plaće kulturnjacima, a svega 20 posto izdvaja se za kulturne programe, što baš i ne daje blistavu sliku zagrebačkoj kulturnoj, a kamoli alternativnoj sceni... Trebaju li (i mogu li) uz takva izdvajanja postojati rock klubovi u Zagrebu, razgovaralo se nedavno za okruglim stolom kojeg je organizirao »Euro Youth Club«. </p>
<p> - Grad svake godine objavljuje javni natječaj za alternativne programe. Gradski ured za kulturu prima molbe, procjenjuje i donosi odluku treba li te programe Grad financirati ili ne. Za urbanu kulturu u Zagrebu u posljednjih 10 godina izdvojeno je 200.000 kuna, no tek od ove godine alternativna kultura ima svoj vlastiti novac, pojašnjavao je Žagar. Gradski savjetnik za kulturu, složio se s izjavama mladih za okruglim stolom, da je u posljednjih 10 godina zagrebačka klupska scena - zamrla, no napomenuo je da u isto vrijeme samo nekoliko ljudi željelo otvoriti novi klub. </p>
<p>Novinar i diskograf Aleksandar Dragaš, smatra da je loše stanje na klupskoj sceni obilježeno početkom rata, kada je došlo do poremećaja u gradskom životu. </p>
<p>- Nakon rata, došli su neki čudni ljudi s čudnim idejama, krenuli su u privatizacije po piratskim načelima i prenamjene prostora, rekao je Dragaš, dajući primjer »Kulušića«, koji je nekad bio jedan od najboljih klubova u ovom dijelu Europe.</p>
<p>- Klubovi su se počeli zatvarati pod čudnim izlikama, a za studente je odlučeno da moraju samo jesti, spavati i učiti, rekao je Dragaš, priznajući da se u novije vrijeme, ipak, počelo razgovarati o financijskoj pomoći Grada onim klubovima koji ne funkcioniraju po principu - uzmi novac i bježi.</p>
<p> Kolumnist Ante Perković, smatra da je okolina često bila krajnje neprijateljski raspoložena prema klupskim prostorima. Za primjer je naveo slušaonice u KSET-u početkom devedesetih. </p>
<p>- Kad god bi se skupili ljudi, došla bi i policija i racijama prekinula program, sjeća se Perković. </p>
<p>Mate Škugor, voditelj programa u KSET-u, smatra da je u devedesetima, klupske prostore zamijenio - nogomet, a to je bila nečija bolesna ideja, rekao je Škugor, inače organizator odličnog jazz festivala održanog u KSET-u u studenome. </p>
<p>Ivan Ramljak i Kornel Šepar, voditelji programa u Močvari, ustvrdili su da su osnovni problem njihova kluba - susjedi s kojima teško pronalaze zajednički jezik. Dokazalo se to i za okruglim stolom, kada je Srećko Šuk, predstavivši se kao »susjed Trnjan«, rekao da, odkad postoji Močvara, djeca iz obližnje škole nisu više sigurna. </p>
<p>- U Močvari se skupljaju delinkventi i ljudi koji djeci, poslije škole, kradu novac. Nekada je Trnje bilo mirno naselje, no sada čim padne mrak - mi više ne možemo normalno ni prošetati nasipom. </p>
<p>Šukova izjava uznemirila je mlade klupske predstavnike, koji su naglasili da je Trnje postalo središte grada i važan dio urbane kulture, te da se susjedi Močvare jednostavno na to moraju - priviknuti. Što se tiče delinkvenata, s njima se mora pozabaviti policija. Na tvrdnju Srećka Šuka, da je Trnje postalo »mračan kvart«, Ivan Ramljak je odgovorio da je to stvar - Elektre. </p>
<p>Aleksandra Dragoša zanimalo je zbog čega je manifestacija Cest is d' best, koju je okarakterizirao kao »vašar i ulično isprešetavanje«, za ovogodišnji program dobila 780.000 gradskih kuna, što je, izračunao je Dragaš, tri i pol puta više nego za čitavu alternativnu kulturu u zadnjih 10 godina! Savjetnik Žagar odgovorio je da je ta manifestacija od Gradskog ureda za kulturu dobila 30.000 kuna, kao i godinu dana prije, a ostatak im je dodijeljen na osnovu gradonačelnikove odluke. </p>
<p>»Šteta što sada Bandić nije s nama, mogli bismo ga svašta pitati«, komentirali su mladi... </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ministar Šime Lučin udruzi »Krila« darovao dva konja, kompletnu opremu i konjsku prikolicu</p>
<p>Nakon nedavnog preustroja konjičke policijske postrojbe, ministar unutrašnjih poslova Šime Lučin u nedjelju je predstavnicima neprofitne Udruge »Krila«, koja se bavi terapijskim jahanjem osoba s invaliditetom, na Gornjem Bukovcu, darovao dva konja s pripadajućom opremom i konjskom prikolicom. </p>
<p>Volonteri i djelatnici »Krila« već su konjima pasmine Posavac i Mađarski polukrvnjak dali nadimke - Stanlio i Olio. Oduševljena Vlasta Nejašmić, predsjednica Udruge »Krila«, zahvalila je ministru Lučinu na izuzetno vrijednom daru koji će, kako je rekla, poboljšati zdravstvenu i psihofizičku kvalitetu života osoba s invaliditetom.</p>
<p>Dosada su volonteri radili s devet plemenitih životinja, što je bilo premalo u odnosu na broj rehabilitanata. Terapijsko jahanje dva puta tjedno, trenutno polazi 61 osoba s različitim vrstama invaliditeta - od multiple skleroze, paraplegije, dječje i cerebralne paralize do slijepih, oboljelih od tetrapareze i drugih bolesti. No, zainteresiranih je, kako doznajemo, svakim danom sve više...</p>
<p>Nakon što su goste iz Ministarstva upoznali s terapijskim jahanjem kojemu je cilj i društvena integracija osoba s invaliditetom, Šime Lučin je članovima udruge obećao dugoročnu suradnju. Neki od predstavnika ministarstva, ponudili su pak svoje volonterske usluge. Kako veselju rehabilitanata na Imesovom imanju gdje su smještena »Krila«, nije bilo kraja, članovi udruge ipak su upozorili kako budućnost ne izgleda veselo, Naime, uskoro im s tom tvrtkom ističe petogodišnji ugovor pa će morati potražiti novi prostor. Imes to imanje namjerava iskoristiti za svoje potrebe, što je prema riječima članova udruge - sasvim opravdano.</p>
<p>- Ne znamo gdje bi naišli na takvu humanost koju su dosada pokazali djelatnici ove tvrtke, istakla je predsjednica Nejašmić. Shvaćajući naše potrebe i želju da pomognemo osobama s invaliditetom, pet su nam godina plaćali režije i dodatne troškove za rad udruge a nerijetko su nam za fešte poklanjali i odojka, dodala je.</p>
<p>Kako bi terapijsko jahanje i slijedeće godine imalo budućnost, molbu o dodjeljivanju odgovarajućeg prostora poslali su Gradskom poglavarstvu, na čiji konkretan odgovor još uvijek čekaju.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nadbiskup Bozanić blagoslovio novu dominikansku crkvu i samostan</p>
<p>»Treća nedjelja Došašća nedjelja je radosti, stoga smo se okupili ovdje na ovaj znakoviti molitveni sastanak u crkvu koja još nije dovršena, ali koja je znak i razlog naše zajedničke radosti«, istaknuo je zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić, u nedjelju, kada je prvi puta služena sveta misa u crkvi blaženog Augustina Kažotića, na križanju Ivanićgradske i Vukovarske ulice. Zagrebački nadbiskup predvodio je svečano euharistijsko slavlje i blagoslovio radove na novoj dominikanskoj crkvi i samostanu, koji nose ime prvog hrvatskog blaženika.</p>
<p> Idejno rješenje crkve i samostana dao je prof. dr. Boris Magaš, glavni izvođač radova je »Tehnika«, a najveću financijsku pomoć dali su Hrvatska dominikanska provincija, Zagrebačka nadbiskupija i pojedini dominikanski samostani. Iako je sagrađena tek trećina zamišljenog, vanjski izgled, kao i unutarnja funkcionalnost tog velebnog zdanja već su prepoznatljivi, stoga je odlučeno da se crkva počne koristiti za liturgiju.</p>
<p>Svečanom misnom slavlju bili su nazočni i apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi, koji je prisutnima prenio pozdrave i blagoslov Svetoga Oca, te provincijal Hrvatske dominikanske provincije fra Frano Prcela, oci provincijali, sestre dominikanke, svećenici, redovnici i mnoštvo vjernika. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Koprivnički izviđači donijeli u Zagreb simbol mira i ljubavi </p>
<p>Betlehemsko svjetlo</p>
<p> - simbol mira i ljubavi, već tradicionalno po deseti puta, u nedjelju su u Zagreb iz Beča donijeli koprivnički izviđači. </p>
<p>Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru dočekali su ih izviđači iz svih krajeva Hrvatske, te su svi zajedno, uz pratnju limene glazbe ZET-a, s Betlehemskim svjetlom krenuli prema katedrali gdje ih je dočekao pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić. </p>
<p>- Betlehemsko svjetlo lijepi je znak povezanosti s Betlehemom. Stoga neka to svjetlo bude znak povezanosti u svim hrvatskim gradovima i mjestima, istaknuo je biskup Košić. Upalivši fenjere za sve biskupije u Hrvatskoj, Košić je svima zaželio blagoslovljen Božić, uz poruku da ga svi dožive u istinskome kršćanskom duhu i kršćanskoj radosti.</p>
<p> Izvršni organizator prijenosa Betlehemskog svjetla iz Beča u Zagreb, te u ostale dijelove Hrvatske, je koprivnički Izviđački odred »Kamengrad« uz pokroviteljstvo Saborskog Odbora za obitelj, mladež i šport.</p>
<p> Inače, hrvatski izviđači bili su u subotu u Beču, gdje su prisustvovali europskom dočeku Betlehemskog svjetla. Ondje su ih u crkvi Maria Geburt dočekali veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Dražen Vukov Colić i kulturni ataše Gertruda Stamać.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Na zagrebačkim izborima od 171 nositelja lista samo je 30 žena </p>
<p>Ženska infoteka</p>
<p> - ženski informacijsko dokumentacijski centar, upozorava na činjenicu da su žene u hrvatskoj politici i gotovo godinu dana nakon parlamentarnih izbora - podzastupljene. O tome govore podaci, vezani za zagrebačke izbore.</p>
<p> Za izbore 17. prosinca prijavljen je 171 kandidat kao nositelj liste. Od njih je 141 muškarac (82,46 posto) i 30 žena (17,54 posto). Među 21 političkom strankom koje su se kandidirale na izborima ima i onih koje uopće nemaju žena kao nositeljica listi - HKDS, HKDU i POL. I među koalicijama ima onih koje nisu istaknule niti jednu ženu kao nositeljicu liste - ASH i LS, ASH, LS i HSU te ASH, LS i ZS.</p>
<p>Na izborima se kandidiralo 2.873 kandidata, od kojih je 2.079 je muškaraca (72,37 posto) i 794 žene (27,63). Ovi podaci kao i podaci o nositeljicama listi (17,54 posto) ukazuju da je postotak žena u politici u padu. Mala participacija žena, upravo njezin realan pad, uz najbolju volju stranaka izraženu za sada još samo deklarativno, neće biti dovoljna za značajnije pomake u karakteru političkog tijela.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Božić s prvim zagrebačkim petorkama uz rođendanske poklone</p>
<p>Prve zagrebačke petorke, Mihaela, Darija, Antonio, Domagoj i Luka Prnjak, danas imaju već pet godina.</p>
<p> Njihovo rođenje pobudilo je veliko zanimanje javnosti, a veselju obitelji Prnjak pridružio se i Allianz Zagreb d.d. (tadašnje Adriatic osiguranje) prigodnim darovima. Allianz je preuzeo i obvezu da će svakom djetetu darovati policu sa stipendijskom rentom, počevši od njihove 14. pa do 24. godine, svaki mjesec po 200 njemačkih maraka (u kunskoj protuvrijednosti) po djetetu, neovisno o tome da li će se djeca školovati ili ne.</p>
<p> U međuvremenu, Allianz Zagreb svake je godine darovao petorke za rođendan, Uskrs i Božić. I ove godine nastavlja se ta tradicija darivanja, pa je u subotu, Allianz Zagreb odveo popularne petorke u Turbo centar na Žitnjaku i prepustio ih igri i izboru božićnih darova po želji. (sva)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Priroda pobjedila meteorologe - Medvednica ugostila ljubitelje zimskih radosti</p>
<p>Na zagrebačku Medvednicu palo 30 centimetara snijega/ Za razliku od subote, kad je vladao »vikendaški post«, u nedjelju je na Sljemenu sve vrvilo od ljudi, pravi »kuršlus«</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Da je priroda prevarila meteorologe koji su sve donedavna govorili da ćemo svi zajedno za Božić ostati na suhom, točnije bez snijega, a zavijeni u zagrebački gradski smog, dalo se nazrijeti proteklog vikenda, kada je u ranim subotnjim satima na zagrebačku goru Medvednicu zapalo 30 centimetara snijega. Za mnoge zimske fanove bila je to radosna, može se reći i prvorazredna vijest, ako se zna da u mnogim poznatijim zimskim odredištima doslovce plaču za snijegom, kojega, ponovno prema procjenama meteorologa - neće biti do daljnjeg. »Barem ne do idućeg tjedna«, kako je javljeno.</p>
<p> I tako je priroda našu Medvednicu odnosno Sljeme, stavila na prvo mjesto snježnih top ljestvica u Hrvatskoj.</p>
<p> - Začudo, taj snijeg Zagrepčani nisu baš iskoristili, u nedjelju nam priča jedna od domaćica u Puntijarki - vjerojatno najpoznatijem planinarskom domu/svratištu na Sljemenu, gdje grah s kobasicama odavno predstavlja pravu deliciju, a »zlevke« i drugi domaći kolači uvijek i iznova predstavljaju doživljaj nezamjenjiv onome koji se nudi u zagrebačkim slastičarnama. Tamo se, među ostalim, iz prve ruke može vidjeti ( i naučiti) kako se pripremaju makovnjače i orahnjače kakvih »dolje u gradu« odavna nema niti se igdje mogu kupiti. </p>
<p>Kolači se naime pripremaju i peku tek metar od hrastovog pulta pa se može vidjeti svaki pokret spretne domaćice koja će u dimu od brašna zamijesiti tijesto i u tren oka iz neprepoznatljive grude starim valerom stvoriti podlogu koju će napuniti prhkim makom ili svježim orasima, začinjenim grožđicama. Potom zamotati, premazati žutanjkom i povrh svega poškropiti vanilinim šećerom...</p>
<p> - Do danas uopće nije bilo puno posla, tek pokoja grupa i uglavnom roditelji s djecom koja su se došla sanjkati i raditi snjegoviće. Zato je današnji dan pravi »kuršlus«, priča nam Marica kojoj to i nije pravo ime, već je rekla da će joj ovaj netom izmišljeni nadimak sasma dobro stajati u novinama. Dok ona priča iza nas se stvara nelagoda, jer svi stojimo u redu, a broj kolača poslaganih da se vide, proporcionalno našem informativnom razgovoru, postaje sve manji i manji. Slilčno je bilo i s loncem iz kojeg se širio miris kuhanoga vina poboljšanog klinčićem, pa smo odlazeći, našu Maricu ostavili u hrpi posla. </p>
<p>Zašto su toliki Zagrepčani propustili prvi snijeg koji im je napadao tik pred nosom, nismo uspjeli saznati. Nije to znao ni umirovljenik Rajko koji nam je kao svakodnevni posjetitelj Sljemena potvrdio »subotnji vikendaški post«. »Trebate pitati njihove šefove na poslu, danas svi tak puno rade, a love niotkud«, zaključio je.</p>
<p>Sve u svemu zato je u nedjelju sve vrvilo ili kako nam je Marica ranije spomenula: »kuršlus«.</p>
<p> Sljeme su, osim snijega, zatrpale kolone pješaka, biciklista, skijaša i sanjkaša, ali i - automobila, pa se nije znalo tko tu zapravo vodi zdrav život, tko je stvarno došao po tjednu dozu svježeg zraka, a tko sudjeluje u promenadi automobila.</p>
<p>Stvarno, trebalo bi zabraniti da se na vrh Medvednice ljudi penju automobilima. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najveći »iftar« svih vremena </p>
<p>SHARJAH, 17. prosinca</p>
<p> - Emirat Sharjah priprema najveći obrok (iftar) svih vremena. Bit će poslužen na stolu dugom šest kilometara, u povodu završetka Ramazana, muslimanskog mjeseca posta, objavio je u nedjelju tisak u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na taj će objed u petak, u povodu »sudbinske noći«, 27. dana mjeseca Ramazana, koju muslimani slave kao noć kada se proroku Muhamedu godine 610 ukazao Kuran, biti pozvano više od 20.000 muslimana. </p>
<p> Obrok će koštati nešto manje od milijun dolara, a služit će ga 600 ljudi. Organizatori se nadaju da će ovaj objed ući u sljedeće izdanje Guinessove knjige rekorda.</p>
<p> Sharjah se natječe sa susjednim emiratom Dubai, koji drži nekoliko svjetskih rekorda, među ostalim ima najviši hotel na svijetu (305 metara), najdulju čestitku na svijetu (157,5 metara), najduže pismo (20 kilometara) u čast šefa države, šeika Zajeda Ben Sultan Al-Nahiana. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za razdražljivost djece nisu uvijek krivi zubi</p>
<p>NEW YORK, 17. prosinca</p>
<p> - Dijete slini, kašlje, plače, ima proljev, osip, povišenu temperaturu i loše spava - za sve to može se okriviti izbijanje zuba. No to često nije točno, a ti takozvani simptomi nemaju nikakve veze s izbijanjem prvih djetetovih zuba, tvrde istraživači. »Čini se vjerojatnim da je nicanje zuba 'dežurni krivac' za druge pojave između 6. i 24. mjeseca«, tvrde dr. Melissa Wake iz Royal Children's Hospital u Parkvilleu (Australija) i njezini kolege. »Takve pretpostavke možda koče optimalno praćenje uobičajenog toka bolesti i ponašanja male djece«, napisali su istraživači. Dr. Wake je dodala da se izbijanje zuba vremenski poklapa s drugim velikim razvojnim promjenama i čestim lakšim bolestima. Mnogi roditelji traže objašnjenje za simptome i potvrdu da oni ne odražavaju ozbiljniji problem. U istraživanje o kojem je izvijestio časopis »Pediatrics« bilo je uključeno 21 dijete u dobi od 6 mjeseci do dvije godine iz triju različitih jaslica. Istraživači su mjerili temperaturu i pregledavali desni tražeći znakove izbijanja zuba. Uz to su bilježili dojmove roditelja i odgojiteljica. Studija je pokazala da se temperatura ne mijenja 5 dana prije izbijanja zuba. Isto tako nije otkrivena povezanost između drugih simptoma i novih zuba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prapraroditelji ptica bili su mali dinosauri</p>
<p>NEW YORK, 17. prosinca</p>
<p> - Paleontolozi su pronašli ostatke vjerojatno najmanjeg fosila odrasloga dinosaura: životinje veličine vrane - koja bi mogla dokazati teoriju da su se ptice razvile iz malih dinosaura. </p>
<p> Dinosaur star 125 milijuna godina, nazvan Microraptor zhaoianus, imao je perje, ali nema dokaza da je letio. Živio je oko 20 milijuna godina poslije prve poznate ptice Archaeopteryxa. Istraživači iz kineske Akademije znanosti u Pekingu pretpostavljaju da su dvije životinje imale zajedničkoga pretka. O otkriću su izvijestili u časopisu »Nature«.</p>
<p> Poput golemog Tyrannosaurusa rexa i mali Microraptor pripada skupini teropoda, dinosaura mesoždera koji su hodali na dvije noge. Mnogi paleontolozi pretpostavljaju da su se ptice razvile iz teropoda.</p>
<p> No dosad pronađeni fosili teropoda veći su od tipičnih ptica. Xing Xu, paleontolog koji je vodio istraživanje, kaže da nedavno otkriveni fosil »uklanja problem neproporcionalnosti u veličini«, jer ptice moraju biti male da bi mogle letjeti.</p>
<p> Novi fosil velik je 38 cm i pronađen je na bogatom nalazištu u pokrajini Liaoning u sjeveroistočnoj Kini. Njegove kosti i zubi imaju neka obilježja ptica, među kojima je i produljeni prst kojim se životinja možda koristila kako bi se primila za granu, kažu istraživači.</p>
<p> Neki istraživači sumnjaju u otkriće jer se ne može sa sigurnošću potvrditi da je riječ o fosilu odrasle životinje. Istraživači kažu da su noge slične nogama Archaeropteryxa i Confuciusornisa, još jedne od prvih ptica.</p>
<p> No po nekim karakteristikama kostura, rasporedu zuba i dugom repu, sličniji je dinosauru, poput Bambiraptora, pronađenog početkom ove godine.</p>
<p> Novi bi fosil, kažu istraživači, mogao potvrditi teoriju po kojoj su letjeti počele životinje što su se razvile iz vrsta koje su živjele na drveću.</p>
<p> David Burnham, paleontolog sa sveučilišta Kansas, kaže da Microraptor potvrđuje teoriju da su se ptice razvile iz dinosaura jer je riječ o dinosauru sličnom ptici koji se »po veličini i starosti« približio prvim pticama. (AP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Polovični iskorak</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Uspjeh praizvedbe »Concerta 2000« Milka Kelemena / Ovacije mladom australskom dirigentu Nicholasu Miltonu i Zagrebačkoj filharmoniji</p>
<p>Koncert pretplatničke Bijele oktave Zagrebačke filharmonije u petak u »Lisinskom« protekao je u svečanom raspoloženju i završio pravim ovacijama. U prvom dijelu večeri na programu je bila praizvedba »Concerta 2000« svjetski poznatog hrvatskog skladatelja Milka Kelemena, autora koji usprkos poodmakloj dobi (rođen je 1924.) ne prekida svoj tok plodnog stvarlaaštva. Tako je pred godinu dana prihvatio narudžbu Zagrebačke filharmonije da upravo Zagrebu i Hrvatskoj podari praizvedbu novog, monumentalnog djela, obilježenog razmjenom milenija, iako je takvo djelo mogao plasirati i u kojem velikom svjetskom glazbenom središtu (predstoji mu, primjerice, za njegov daljnji novi opus suradnja s Berlinskom filharmonijom). Treba odmah reći da je Zagrebačka filharmonija s najvećom pažnjom prišla realizaciji te praizvedbe: na pozornici je bilo gotovo stotionu glazbenika, a pod rukom mladog, ali već na više kontinenata afirmiranog dirigenta Nicholasa Miltona naš vodeći simfonijski orkestar ostvario je upečatljivu izvedbu u svim, veoma zahtjevnim segmentima te znalački orkestrirane partiture. Kelemen je skladatelj koji može tražiti takav golemi izvođački aparat, pri čemu su angažirane i orgulje, glasovir i uklopljena snimka s magnetofonske vrpce, uz ukras brojnih udaraljki. </p>
<p>To autoru, međutim, nije bilo dovoljno. Upućujući svoju milenijsku poruku svijetu, posegnuo je ponovno za stihovima velikog Amerikanca Walta Whitmana, za kojega se kaže da je glorificirao bratstvo sviju ljudi, i povjerio iznošenje njegovih stihova vokalnom kvartetu, uz dodatak jednog dječjeg glasa. Odustavši od zbora, čije sudjelovanje bi se možda moglo očekivati u takvom opsežnome djelu trajanja četrdesetak minuta, skladatelj je prema tome svoju poruku, kroz probrane pjesnikove stihove, oslonio isključiovo na glasove vokalnih solista. Slušatelju je u pomoć priskočio koncertni programčić u kojemu su otisnuti svi stihovi u hrvatskom prijevodu (pjevani su doduše djelomično i na drugim jezicima), kao što je izdašni komentar koji je potpisao Dubravko Detoni (i sam istaknuti suvremeni skladatelj) u kojem opisuje glazbenu dramaturgiju djela. </p>
<p>No, Kelemen je u svojoj namjeni milenijske poruke iskoračio samo do pola puta, ne omogućivši slušatelju da mu ljudski glas (a ne tiskani komentar) prenese misli koje su, ipak, osnovni poticaj njegova stvaralačkog nadahnuća. Vokalni istupi četvero pjevača zagušeni su, naime, u forsiranoj akustici velikog orkestra, a kad nastupaju a cappella polifono su zapleteni, i stoga opet nerazumljivi. Još je Beethoven u svojoj Devetoj simfoniji znao da slušatelju mora jasno iznijeti tekst, a zatim ga tek po volji obrađivati. Da je taj problem riješio, Kelemen bi do kraja ispunio svoju plemenitu stvaralačku nakanu, to više što je izvedba imala na raspolaganju prvorazredne vokalne soliste sopranisticu Adelu Golac-Rilović, altisticu Martinu Silić-Gojčeta, mladog perspektivnog tenora Nikšu Radovanović i iskusnog baritona Josipa Lešaju. A pogotovo je potonula završna replika dječjega glasa inače veoma muzikalnog Darija Ćurića, prvaka Zbora Zagrebački dječaci. Međutim, uspjeh kod publike bio je velik, i za izvoditelje i za samog skladatelja, koji se i prije izvedbe obratio slušateljstvu s nekoliko uvodnih riječi. </p>
<p>Isti napon, kod Kelemenova djela očigledno (opravdano) veoma koncentriranog orkestra nije postignut u drugom dijelu večeri s Dvorakovom »Simfonijom iz Novoga svijeta«. Maestro Milton dirigirao je na pamet, razbacujući se gestama i znakovima, potencirajući veliki zvuk orkestra do zaglušnosti, a nevjerojatno razvlačeći sva mjesta polaganih odlomaka, osobito u drugom stavku. No, takva izvedba popularnog djela našla je pun odjek u dvorani koja je dirigenta i orkestar ispratila burnim, dugotrajnim pljeskom i poklicima zvonkih mladih glasova, pa je izboren i dodatak - naravno Brahmsov »Mađarski ples«. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zavodljivost teatarskih usputnosti</p>
<p>Dramsko kazalište »Gavella« / Uz premijernu izvedbu predstave »Sjajno prolazno vrijeme« Davida Ivesa, u režiji Maria Kovača na Sceni Mamut /Apsurdno groteskne skice dopadljivih scenskih odmaka</p>
<p>U prvom su se dijelu predstave »Sjajno prolazi vrijeme» Ivo i Ana slučajno susreli u kafiću. Pokušali su se riječima približiti i udaljiti, izgubili su se u jeziku i ponovno našli kroz igru potrošenih fraza i neizrecivih osjećaja, kroz nemogućnost da ovladaju Drugim, kroz nepomirljive žudnje koje nisu uspjeli iskazati u govoru. U drugom je dijelu Lav Trocki sa zabijenim planinarskim klinom u glavi pokušao osmisliti posljednja dvadeset i četiri sata svog života. Razmišljao je o tome hoće li dovršiti svoje životno remek-djelo, pojesti omiljeno jelo, uživati u mirisu potočnica ili to zadano vrijeme očekivanja vlastite smrti provesti sa svojom ženom. Može li majmun zatočen u prostoru s pisaćom mašinom i beskrajnim vremenom pred sobom napisati Hamleta? - pitanje je što se postavlja u trećem dijelu čiji su protagonisti čimpaze po imenu Milton, Swift i Kafka.</p>
<p>Mladi redatelj Mario Kovač, voditelj provokativnoga alternativnog teatra Schmrtz, i dramaturg Josip Visković odabrali su tri od 14 jednočinki američkog pisca Davida Ivesa, objavljenih u knjizi »All in the Timing«. Postavili su ih na Sceni Mamut Dramskog kazališta »Gavella« slijedeći apsurdno groteskni Ivesov rukopis što se okuplja oko naizgled bizarnih tema poigravajući se jezikom i književnim konvencijama.</p>
<p>Poput improvizacija na zadanu temu, gotovo na tragu Queneauovih »Stilskih vježbi«, u montaži trivijalno odmaknutih verbalnih fragmenata, ispisana je i scenski predstavljena prva prikazana jednočinka »Nema beda«. U naglašeno apsurdnom tonu opskurnog ozračja, sa sjećanjem na groteskna Harmsova literarna čuđenja, protiče druga scenska slika pod nazivom »Varijacije na smrt Trockoga«. O književnim (ne)mogućnostima i svijetu koji se opire interpretaciji govori treća jednočinka »Riječi, riječi, riječi«.</p>
<p>Redatelj Mario Kovač, koji se nakon alternativnog kazališnog traganja, gotovo buntovničkog predznaka, po prvi put našao u instituciji, samozatajno se priklonio predočavanju pomaknutih Ivesovih zapisa, nastojeći ocrtati začudna ozračja i situacije lišene psiholoških »olakšica«, bez većih, i u ovom slučaju nepotrebnih intervencija. Njegova »neutralna« scenografija nije smetala dinamici scenskih zbivanja, dok su atraktivni kostimi Marite Čopo odlično podcrtali bizarnost ponuđenih situacija, u izkorenutom osjećanju svijeta što se nameće kroz tragikomične nesigurnosti anonimnih i slavnih junaka kojima se bavi David Ives. U takvom konceptu ponajbolje su se snašli Slavko Brankov u interpretaciji Lava Trockoga, Helena Buljan kao Gospođa Trocki i Sretan Mokrović u ulozi čimpaze Miltona. Oni su s iznimnom koncentracijom i energijom uspijeli predočiti neumoljivu logiku apsurdnoga u odmacima od realizma, izbjegavajući vješto zamke karikaturalnosti i stereotipe grotesknih impostacija. S nešto više distance u Ivesove dopadljive dramske skice uklopili su se Jelena Miholjević, Bojan Navojec i Robert Ugrina.</p>
<p>Predstava »Sjajno prolazno vrijeme«, svojom nepretencioznošću, duhovitim pomacima od zbilje i efektnim glumačkim istupima svjedoči o zavodljivosti teatarskih usputnosti, napose u kazalištu koje se istrošilo u opsesivnom prizivanju velikih i važnih tema. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Potpora mladim glazbenicima</p>
<p>ČAKOVEC, 17. prosinca</p>
<p> - U Dvorani Doma sindikata u Čakovcu, u nedjelju prije podne, održana je svečanost na kojoj je mladim hrvatskim glazbenicima predana novčana potpora dobrotvorne zaklade »Glazba i mladi« . Novčanu pomoć primilo je 47 mladih glazbenika u dobi do 16 godina iz svih hrvatskih krajeva. Donacije je predao prof. Dražen Domjanić, istaknuti pijanist mlađe generacije, rođeni Čakovčanin, koji je umjetnički voditelj zaklade »Glazba i mladi«. Mladim muzičarima predano je ukupno 54.600 DEM. Novčanim potporama želi se omogućiti sudjelovanje mladih muzičara na glazbenim natjecanjima, koja se u struci ocjenjuju značajnim poticajima za postizanje većih umjetničkih dosega. U ime Zaklade iz Liechtensteina prof. Dražen Domjanić najavio je i daljnju pomoć i potporu talentiranim i marljivim mladim hrvatskim glazbenicima. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Predstavljen roman Catherine Clement</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Suvremena bajka o dječaku u potrazi za božanskim, »Theovo putovanje«, roman za djecu i odrasle francuske spisateljice Cahterine Clement, predstavljen je u petak u knjižnici Francuskog instituta.</p>
<p> Kako bi pronašao uzroke svoje bolesti, četrnaestogodišnji Theo s bogatom tetom odlazi na put oko svijeta, put na kojem će otkriti tajne različitih religija, od judaizma, kršćanstva, islama, i budaizma do taoizma i animalizma afričkih i brazilskih džungli. Zapadna kultura modernog doba dječaku Božidaru ne pruža odgovore na pitanja koja ga muče te ih on pronalazi na putu koji je za njega pitanje života ili smrti, istaknula je književna kritičarka Lada Čale. »Theovo putovanje« prevedeno je na sve značajnije svjetske jezike, napomenuo je Seid Serdarević, urednik nakladnika knjige »Hena com«, dodavši da se zbog novog pristupa pojedinim temama taj roman uspoređuje s proslavljenim »Sofijinim svijetom« Josteina Gaardera. </p>
<p> Profesorica filozofije Catherine Clement (Pariz, 1939.) autorica je brojnih znanstvenih studija, feminističkih kritika i romana. Njene romane karakterizira ispreplitanje filozofije i književnosti i spajanje povijesnih događaja i mašte. Izdavanje romana pomogao je Francuski institut i francusko Veleposlanstvo u Hrvatskoj, koji su u posljednjih pet godina, u sklopu projekta pomoći izdavanju prijevoda s francuskog, poduprijeli objavljivanje šezdesetak knjiga u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Knjiga o elektromagnetizmu - novo priznanje hrvatskoj znanosti</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Hrvatska znanost doživjela je još jedno veliko priznanje na području elektrotehnike i elektromagnetizma. U Amsterdamu je tiskana knjiga dvojice profesora zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, dr. sc. Zijada Haznadara i dr. sc. Željka Štiha: »Electromagnetic Fields, Waves and Numerical Methods« (Elektromagnetska polja, valovi i numeričke metode). Istodobno je velika međunarodna izdavačka kuća IOS iz Nizozemske promovirala i preuzela distribuciju te značajne knjige u sedam svjetskih centara, za područja Nizozemske, Njemačke, Engleske, Irske, SAD, Kanade i Japana. </p>
<p>Najnovija knjiga dvojice zagrebačkih istraživača s područja elektromagnetizma, koja je nedavno objavljena u Hrvatskoj, ocijenjena je u nas kao jedinstveno znanstveno djelo i prvo te vrste na hrvatskom jeziku. Da je ona rijetkost i u svjetskoj stručnoj literaturi za područje elektromagnetizma, dokazuju i visoka priznanja koja je dobila u recenzijama svjetskih znanstvenika s područja elektromagnetizma, objavljenim u uglednim stručnim međunarodnim časopisima. U knjizi su iznijeti novi numerički postupci s višedimenzionalnim sustavom u elektromagnetskim poljima, a osim niza novih teorijskih rješenja vezanih uz mobilnu telefoniju i prolazak elektromagnetskih signala kroz zatvorene prostore, dvojica autora dali su i niz priloga, od uporabne vrijednosti na području proračuna diploidnih antena vođenih valovima u koaksijalnim kablovima. </p>
<p>Dosljednost znanstvenog pristupa prof. Haznadara i prof. Štiha u ovom značajnom djelu nije samo veliki doprinos novim pogledima na elektromagnetizam, nego i značajan prilog temeljnoj literaturi o elektrotehnici, što će biti na korist inženjerima u praktičnom radu. Knjiga, koja je sada objavljena na engleskom jeziku, ima 776 stranica s mnoštvom slika i skica. (S. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Livija stigla u Split</p>
<p>SPLIT, 17. prosinca</p>
<p> - Avionom Croatia Airlinesa u subotu je na večer iz Londona u Split stigla antička mramorna glava carice Livije, iznesene iz Narone, odnosno Vida kraj Metkovića, prije 122 godine. Nju je iz oxfordskog Ashmolean muzeja donio tamošnji kustos Michael Vickers i predao je dr. Emiliju Marinu, ravnatelju Arheološkog muzeja u Splitu, u kojem će biti izložena godinu dana. Posjetitelji će ju prvi puta moći vidjeti u ponedjeljak, 18. prosinca, kada će svečano biti otvoren novi stalni postav obnovljenog Arheološkog muzeja u Splitu. </p>
<p>Glava Livije, za koju se vjerovalo da će pristajati uz tijelo statue, pronađene u naronskom Augusteumu, samo je privremeno u Hrvatskoj. No, odluka je Ashmolean muzeja da je posudi na neodređeno vrijeme ako se pronađe mramorno tijelo skulpture kojoj ona stvarno pripada. Michael Vickers odmah je po dolasku u Split razgledao 16 naronskih statua nadnaravne veličine koje su na konzervaciji u Arheološkome muzeju. Impresioniran viđenim, on je zahvalio dr. Emiliju Marinu na tome što mu je bilo omogućeno da on Liviju donese u Split i tako vidi ostale naronske nalaze. Michael Vickers je s dr. Emilijom Marinom, dr. Ivanom Maroevićem, te gostima Arheološkog muzeja Jean Pierre Lailletom (francuskim arheologom) i Gianfrancom Paccijem (talijanskim epigrafičarem) posjetio i samo nalazište u Naroni. Tamo su u nedjelju predstavljene knjige dr. Emilija Marina posvećene Naroni. (V. Kusin)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Suvremena irska umjetnost</p>
<p>U organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti otvorena međunarodna izložba »A way a lone a last a loved a long the« / Četvero suvremenih irskih umjetnika - Rita Duffy, Katarina Maguire, Dorothy Cross i Paul Seawright izlažu u čak tri zagrebačke muzejsko galerijske ustanove! </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Čime se bave suvremeni irski likovni umjetnici? Odgovor pružaju čak četiri samostalne izložbe Rite Duffy, Katarine Maguire, Dorothy Cross i Paula Seawrighta - pod zajedničkim nazivom »A way a lone a last a loved a long the« što su u nedjelju otvorene u tri zagrebačke muzejsko-galerijske ustanove u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti.</p>
<p> Intrignatan i bez sumnje impresivan izložbeni projekt djelo je više kustosice Leonide Kovač iz MSU koja je izložbu naslovila po završnoj i neprevodivoj rečenici glasovitog Joyceova romana »Finneganovo bdijenje«. Koristeći se Joyceovom rečenicom, kustosica, inače vrsna poznavateljica suvremene europske umjetnosti, želi ukazati na »nemogućnost jednoslojnog iščitavanja složene umjetničke scene u Republici Irskoj i Sjevernoj Irskoj, kao i one koju tvore irski umjetnici rasuti po svijetu«. Izložba stoga nema za cilj svesti heterogenu umjetničku produkciju na zajednički nacionalni nazivnik, već »predstaviti radove umjetnika koji apostrofiraju specifične socio-kulturne kontekste unutar kojih se, posredstvom brojnih presjecajućih društvenih praksi, konstituiraju kategorije društvenih identiteta«.</p>
<p> U Muzeju suvremene umjetnosti otvorena je izložba Rite Duffy (Belfast, 1959.), cijenjene umjetnice srednje generacije koja je izložila dvadesetak radova - crteža, slika te instalacija s vratima ženskog zatvora. U seriji kompleksnih autoportreta izvedenih ugljenom, kako obrazlaže Leonida Kovač, Rita Duffy eksplicite će reprezentirati vlastito tijelo u funkciji »ograđenog teritorija«. Na primjer, u crtežu »Coronet« u gornjem pokretu tijela »inzistirat će na anatomiji«, dok u donjem dijelu tijela (suknja »skrojena« od fortifikacijskih zidina karakterističnih za sjevernoisrske gradove) prikazuje »socio-politički kontekst postojanja tog tijela«. Ne manje je zanimljiv rad umjetnice Katarine Maguire (Derry, 1967.) koja u Studiju Muzeja suvremene umjetnosti predstavlja ambijent »draw'ing room«. Crtež ugljenim pigmentom, izveden na zidovima, podu i prozorima Studia MSU koristi uzorak zidne tapete poznate pod nazivom »njemačka renesansa«. Pigmentom iscrtani crtež, kako ističe Leonida Kovač, ne poštuje temeljni princip ornamenta (bekončano ponavljanje), već su površine koje zatvaraju radni prostor i definiraju ga kao sobu na nekim mjestima neiscrtane, te se u tim bjelinama prepoznaju neki od »nositelja značenja«.</p>
<p>U Galeriji Karas, pak, otvorena je izložba Paula Seawrighta (Belfast, 1965.), voditelja postdiplomskog studija dokumentarne fotografije pri Newport School of Art, koji predstavlja desetak fotografija velikog formata (C print na aluminiju). Serija fotografija »Margins« prikazuje »prizore pustih prigradskih mjesta (vodovodne cijevi na napuštenim dokovima, nepokriveni šaht, zakržljalo stabalce pred betonskim zidom...) - koje, po autorovim riječima, »policija najprije provjerava kad se prijavi nečiji nestanak«. Naposljetku, u Muzeju Mimara Dorothy Cross (Cork, 1956.) interpolirala je svoje radove - skulpture, fotografije, video u stalni postav zbirki Muzeja Mimara tvoreći kompleksne i intrigantne nove umjetničke cjeline.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Kožulju srebro i na 100 metara leđno</p>
<p>Zadovoljniji sam nego li nakon finala na 200 metara jer sam ostvario ono čemu na svakom natjecanju težim: najbolji osobni rezultat. Jedva, međutim, čekam neko novo natjecanje i novi susret s Arnarsonom jer me je ovdje uistinu jako iznervirao, rekao je Kožulj nakon utrke</p>
<p>VALENCIA, 17.prosinca</p>
<p> - Gordan Kožulj je Europsko prvenstvo u Valenciji okončao jednako onako kako ga je i započeo, osvajanjem srebrne medalje. Baš kao i na dvostruko dužoj dionici, bolji od njega u finalu na 100 metara leđnim načinom bio je samo Islanđanin Orn Arnarson.</p>
<p>Finalna utrka je svojim tijekom uvelike nalikovala subotnjem polufinalu. Do samog cilja su u prugama četiri i pet bili izjednačeni Kožulj i Arnarson, no ovog puta je u završnici brži bio Islanđanin, koji je za zlato morao isplivati novi europski rekord - 52.28. Kožulj je izjednačio svoj i hrvatski rekord (52.57), napredovao u Valenciji skoro za sekundu, pa je nezadovoljstvo zbog novog poraza od Arnarsona trajalo vrlo kratko:</p>
<p>- Sada sam, ipak, zadovoljniji nego li nakon finala na 200 metara jer sam ostvario ono čemu na svakom natjecanju težim: najbolji osobni rezultat. Jedva, međutim, čekam neko novo natjecanje i novi susret s Arnarsonom jer me je ovdje uistinu jako iznervirao.</p>
<p>Europski prvak na 50 metara leđnim načinom, Ante Mašković, u finalnoj utrci na 100 metara leđno je plivao 54.10 i osvojio osmo mjesto, dok je još jedan odličan nastup "uknjižio" Ivan Mladina. U jutarnjim kvalifikacijama na 50 metara leptir Mladina je imao 13. rezultat, u polufinalu je isplivao osobni rekord (24.25) i plasirao se u finale, gdje je osvojio 6. mjesto ponovno popravivši svoj najbolji rezultat (24.21). Njegovi nastupi i dva šesta mjesta u Valenciji pokazuju da je hrvatsko plivanje uz Miloševića dobilo još jednog odličnog "dupina".</p>
<p>U posljednjoj disciplini europskog prvenstva, finalu štafeta 4x50 metara slobodno, nastupila je u poprilično "šarenom" sastavu (Draganja, Mladina, Rogulj, Karlo) i hrvatska štafeta. Rezultat 1:30.72 bio je dovoljan za 7. mjesto, no sasvim bi druga priča bila da su u sastavu naše štafete bili, primjerice, Milošević i Kanjer. Njih dvojice, kao ni Strahije, Žeravice, Lončara i Čača u Valenciji, međutim, nije bilo, a hrvatska se ekspedicija s europskog prvenstva ipak vraća s jednom zlatnom, dvije srebrne i jednom brončanom medaljom. Dobro? Ne. Sjajno!</p>
<p>Najistaknutiji pojedinci Europskog prvenstva u 25-metarskim bazenima u Valenciji svakako su Talijan Massimiliano Rosolino s četiri zlatne medalje, Slovakinja Martina Moravcova s tri, te Ukrajinka Jana Kločkova koja je pobjedama na 200 i 400 metara mješovito (isto je učinila na europskim prvenstvima u Lisabonu i Helsinkiju, te na Olimpijskim igrama u Sydneyju) u Valenciji "inkasirala" čak 200 tisuća maraka nagradnog bonusa. Podvig koji je uspio samo njoj i više nikome. </p>
<p>Rezultati, finala, plivači, 200 m slobodno: 1. M. Rosolino (Ita) 1:44.63, 2. K. Svoboda (Češ) 1:45.27, 3. P. Palmer (VB) 1:46.24, 100 m mješovito: 1. P. Mankoč (Slo) 54.14, 2. I. Sei (Est) 54.22 3. D. Cassol (Ita) 55.10, 200 m prsno: 1. S. Perrot (Fra) 2:07.58 (eu. rekord) 2. D. Fioravanti (Ita) 2:08.76, 3. D. Malek (Češ) 2:08.86, 4x50 m slobodno: 1. Švedska 1:27.52, 2. Njemačka 1:27.81, 3. Velika Britanija 1:28.18, </p>
<p>Plivačice, 50 m slobodno: 1. T. Alshammar (Šve) 24.09, 2. A.Sheppard (VB) 24.48, 3. K. Kammerling (Šve) 24.75, 200 m leđno: 1. J. Fargus (VB) 2:08.19, 2. N. Živanevskaja (Špa) 2:09.15, 3. A. Carman (Slo) 2:10.71, </p>
<p>100 m delfin: 1. M. Moravcova (Svk) 57.54 (eu. rekord), 2. J. Sjöberg (Šve) 57.86, 3. M. Jacobsen (Dan) 58.91, 100 m prsno: 1. A. Peczak (Polj) 1:06.95, 2. E. Igelstrom (Šve), 1:07.14, 3. A.Gulbrandsen (Nor) 1:08.17, 400 m mješovito: 1. J. Kločkova (Ukr) 4:35.11, 2. A. Mehlhorn (Njem) 4:39.02, 3. R. Corner (VB) 4:40.11, 200 m slobodno:1. M. Moravcova (Svk) 1:56.51, 2. K. Pickering (VB) 1:57.22, 3. K. Legg (VB) 1:57.60... (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Braović: Mladi su svjesni »svetog imena«</p>
<p>Osobno sam spreman za ovaj zadatak. Zadovoljan sam i time što su me podržali igrači i navijači / Klub su napuštali veliki igrači, svjetske klase poput Prosinečkog, Jurića, Ladića... Umjesto njih dolaze mladi, željni dokazivanja, afirmacije. Mladi igrači su svjesni veličine ovoga kluba i dat će sve od sebe da se tu i afirmiraju / Tko može reći »čujte, sigurno ćemo biti prvi«, tko je taj, gdje je taj!? Ne postoji! Može jedino David Copperfield. Ja samo mogu obećati da ćemo učiniti sve da »zveknemo« suparnike i osvojimo naslov, kaže novi trener Dinamovih nogometaša, Hrvoje Braović</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Profesor Hrvoje Braović slobodno bi mogao zapjevati poznatu pjesmu »Novih fosila«, koja je ne tako davno bila i akustični dekor maksimirskih tribina - »Sedam dugih godina...« Braović je, naime, nakon sedam dugih godina rada u ovome klubu, u subotu imenovan prvim trenerom Dinama.</p>
<p> Glavni Braovićev protukandidat za »plavu klupu« bio je Branko Tucak. Ipak, klupsko vodstvo bilo je iznimno zadovoljno načinom na koji je Braović, tada u ulozi v. d. trenera, vodio momčad na posljednje dvije prvenstvene utakmice, protiv Osijeka u gostima (1-1) i Hajduka u Maksimiru (3-2)... Izvšni odbor je, stoga, u subotu pružio jednoglasnu potporu Braoviću i skinuo mu prefiks »v. d.«.</p>
<p> - Zadovoljan sam ponajprije zbog povjerenja koje su mi ukazali ljudi u klubu, i to jednoglasno, započeo je Braović. - To je svakako velika čast, ali ja je shvaćam i kao obavezu. To je vrhunac moje karijere i nastojat ću to što bolje iskoristiti. Naravno, u smislu rezultata... Mogu obećati bespoštednu borbu na putu do naslova prvaka. Imamo veliki respekt prema Osijeku i Hajduku i uvjeren sam da će o prvaku odlučivati »foto-finiš«. Jasno je da smo malo i hendikepirani, s obzirom na odlazak Igora Bišćana i još nekih igrača. No, osobno sam spreman za ovaj zadatak, koji je, nakon sedam godina rada u ovome klubu, kruna karijere. Do ovoga sam došao postepenim, kontinuiranim radom, od vođenja kadetske momčadi, do angažmana u seniorskoj selekciji, gdje sam posljednje četiri godine radio sa zaista kvalitetnim trenerima. Jasno, od njih sam nastojao preuzeti ono što sam smatrao dobrim. Zadovoljan sam i time što su me podržali igrači i to mi je zaista velika nagrada. Uostalom, s većinom njih sam ovdje još od njihovih juniorskih dana. Osjetio sam i da me navijači podržavaju...</p>
<p>• »Kadrovska križaljka« momčadi još uvijek je neizvjesna, možete li u takvoj situaciji uopće razmišljati o koncepciji momčadi?</p>
<p> - Jasno je da takvo stanje otežava posao. Koji bi trener rekao da mu ne nedostaje Bišćan, ili da mu ne treba igrač Pavlovićevog profila... Sve je to hendikep. No, moramo pronaći izlaz. Uostalom, klub su napuštali i veći igrači, svjetske klase poput Prosinečkog, Jurića, Ladića... Umjesto njih dolaze mladi, željni dokazivanja, afirmacije. Mladi igrači su svjesni veličine ovoga kluba, znaju što znači »sveto ime« i dat će sve od sebe da se tu i afirmiraju. Ovdje nema mjesta »babama« i poluigračima, mogu igrati samo oni koji su spremni pružiti sve od sebe, boriti se. Oni koji u trenažnom procesu pokažu da su spremni, ti će i igrati. Foleri i razne priče ne prolaze...</p>
<p>• Ima li danas u Dinamu »baba i poluigrača?«</p>
<p> - U našoj svlačionici ih nema. Govorim to samo općenito...</p>
<p>• U medjima su se kao glavni konkurenti za novog Dinamovog trenera spominjali Tucak i Gračan, vi ste bili nekako »u sjeni«. Je li vas ovakav rasplet iznenadio?</p>
<p> - Nije me to suviše iznenadilo. Ipak sam sedam godina uz Dinamu. Sve sam to izborio radom i nije mi trebala nikakva medijska kampanja i samoreklama. Uostalom, takav stav me i doveo ovdje... Gledajte, radio sam u Španskom sedam godina, i to u svim dobnim kategorijama u klubu, bio sam i instruktor u Zagrebačkom sportskom savezu i posljednjih sedam godina sam u Dinamu. Naučio sam krvavo raditi i toga se ne bojim...</p>
<p>• Nije li vam sâm direktor Zajec nedavno napomenuo kako upravo vi »imate bolju medijsku kampanju od Busha i Gorea«?</p>
<p> - Je... Ma, mediji imaju svoju ulogu i moramo međusobno surađivati. Svi radimo svoj posao, ja ću na pitanja, ako treba, odgovarati i u ponoć. Istina, ima i onih bahatih, ali svi moramo nastojati pronaći zajednički jezik i imati korektne odnose. Takve odnose gajim i s ljudima koji rade u klubu, s kolegema iz struke, uvijek sam spreman primiti savjet...</p>
<p>• Kakve ćete promjene unijeti u momčad u odnosu na Vlakovo vrijeme?</p>
<p> - Sada ne mogu govoriti o ustroju momčadi, o eventualnoj promjeni sustava igre. O tome ćemo moći pričati tek osmog siječnja, kada će početi pripreme i kada ćemo točno znati kakvim kadrom raspolažemo. Sad ću se ponajprije odmoriti. U ponedjeljak je svečani domjenak u klubu, svi ćemo sjesti, porazgovarati, a onda slijedi odmor. Ali, kratak...</p>
<p>• Vašim dolaskom na trenersko mjesto po svemu sudeći će profitirati mladi igrači - Abramović, Gondžić, Drpić... Imate veliko povjerenje u mlade?</p>
<p> - Pokazao sam da imam povjerenja u njih, ali oni to moraju iskoristiti. Imam hrabrosti ubaciti ih i toga se ne plašim. Ako se mladi igrač dokaže, imat će mjesta momčadi, ali ako budu vidljive velike manjkavosti, jasno je da onda tu neće biti mjesta za njega. Sve je jasno.</p>
<p>• Mnogi smatraju da za mladoga igrača treba strpljenja, da ga ponekad treba i »čekati«...</p>
<p> - Nema dugih čekanja. Ili jesi igrač, ili nisi... Nema tu filozofije. Ako mladi igrač ne iskoristi priliku, pružit ću je nekom starijem, ali možda i nekom još mlađem...</p>
<p>• Kronični problem momčadi i dalje je mjesto posljednjeg čovjeka obrane. Kako to riješiti?</p>
<p> - Istina, bilo je tu mnogo kombinacija i morat ćemo se snalaziti. No, vidjet ćemo što će se dogoditi u prijelaznom roku.</p>
<p>• Jedan od vaših »izuma« je i postavljanje Renata Pilipovića na lijevi bok. Je li to dugoročnije rješenje?</p>
<p> - Pilipović je jednu utakmicu odigrao na lijevom boku. Imamo još ljevonogih igrača, tu su Polovanec, Čutura, Sesar... A to koga ću od njih i kada koristiti, ovisit će o situaciji.</p>
<p>• Na čemu gradite optimizam i prognoze kako će Dinamo osvojiti naslov prvaka? Uostalom, nisu li vam i neki slavonski novinari spočitnuli kako »nemate dovoljno respekta prema vodećoj momčadi prvenstva«?</p>
<p> - To što je taj novinar tvrdio apsolutno nije istina. Nije dobro slušao... Rekao sam da imam maksimalni respekt prema Osijeku i prema Hajduku i da će te tri momčadi u »foto-finišu« odlučivati o prvaku. Uostalom, nikad nisam tvrdio da ćemo sigurno biti prvi, jer to ne može tvrditi nitko. To ne može reći niti trener Barcelone, koji u svojoj momčadi ima 30 reprezentativaca... Ma, tko može reći »čujte, sigurno ćemo biti prvi«, tko je taj, gdje je taj!? Ne postoji! Može jedino David Copperfield. Ja samo mogu obećati da ćemo učiniti sve da »zveknemo« suparnike i osvojimo naslov.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Velika pobjeda Liverpoola, Bišćan igrao svih 90 minuta</p>
<p>U derbiju 18. kola Premier lige nogometaši Liverpoola svladali su Manchester United 1-0 nakon 10 godina na Old Traffordu / Za momčad Liverpoola svih 90 minuta igrao je i Igor Bišćan koji je uspjeh na Old Traffordu svrstao, uz pobjede protiv Ajaxa u Amsterdamu i Hajduka u posljednjem nastupu za »plave«, u tri najdraže pobjede</p>
<p>ZAGREB/LIVERPOOL, 17. prosinca</p>
<p> - Punih 10 godina nogometaši Liverpoola nisu pobijedili Manchester United na Old Traffordu! I ta dominacija nogometaša iz Manchestera prekinuta je u nedjelju, u 18. kolu prvenstva Engleske - Liverpool je, naime, u najvećem engleskom derbiju svladao domaćina 1-0 (1-0) pogotkom Murphya iz slobodnog udarca u 43. minuti. Liverpool je bio bolji, imao je još nekoliko lijepih prilika (Owen je pogodio prečku u 46. minuti), no ostalo je samo 1-0, ali i ta je velika pobjeda još kako razveselila oko 5000 liverpoolovih navijača koji su bili na tribinama stadiona u Manchesteru. Dugo su čekali, napokon su dočekali taj dan, Liverpool je opet »ispeglao« Manchester United...</p>
<p>Igor BIšćan odigrao je svih 90 minuta za Liverpool! Igrao je u veznome redu, više se bavio defenzivnim nego ofenzivnim zadaćama, a u njegovoj je igri itekako primjetno da se tek zapravo prilagođava na novu momčad i suigrače. Naime, ne upušta se Bišćan u solo-rješenja, pokušava što prije točno dodati loptu suigračima, no takav je način igre posve normalan za novoga nogometaša koji je tek prije deset dana došao na Anfield i već je odigrao čak tri utakmice u Liverpoolovu dresu... S Bišćanom smo poslije utakmice telefonski razgovarali, nije krio golemu sreću i zadovoljstvo:</p>
<p>- Drago mi je da me zovu i Liverpoolovi navijači iz Zagreba, uvijek je lijepo čuti glas iz domovine. Bilo je dobro, mnogo se trčalo, mnogo se borilo i zasluženo smo pobijedili. Ovo je bila jedna od najvećih utakmica koju sam odigrao, možda ne najveća, ipak sam igrao za reprezentaciju protiv Jugoslavije. Ali, ovu 1-0 pobjedu protiv Manchester svrstavam među tri najdraže: dakle, ona s Dinamom protiv Ajaxa, pa ova zadnja protiv Hajduka i sad slavlje protiv Manchestera u Liverpoolovu dresu. Deset godina su u mom novom klubu čekali na ovaj uspjeh, čini se da sam ja trebao doći pa da napokon Liverpool slavi, raspričao se Bišćan. </p>
<p>• Jeste li očekivali da ćete ovako naglo uletjeti u žrvanj, u samo deset dana odigrali ste već tri utakmice?</p>
<p>- Nisam očekivao da ću baš odmah igrati svaku utakmicu, a i očito je trener smatrao da se nema što čekati. Ili sam dobar, ili nisam! Zadovoljan sam svojom igrom, međutim sigurno je da mogu i bolje. Ali, sad mi je u početku najvažnije da igram. I slažem se s vašom primjedbom da se možda prebrzo rješavam lopte, ali shvatite me. Još sam »novi«, a ovdje je i manje vremena i prostora za dribling. No, bit će i toga upoznat će Englezi pravoga Bišćana. Nakon utakmice u Manchesteru čestitao mi je i trener Gerard Houlliere, rekao je da je zadovoljan mojom igrom, a vjerujem da će nam ova pobjeda biti odskočna daska za još bolje rezultate. Sad ćemo moći mirnije raditi, poglavito trener, kojeg su zadnjih dana u medijima napadali, Bišćanove su riječi. </p>
<p>Nakon utakmice otišao je sa suigračima malo proslaviti pobjedu, međutim nije bilo euforičnog slavlja, već u subotu Liverpool je domaćin Arsenalu. Tijekom vožnje od Manchestera do 60-ak kilometara udaljenog Liverpoola nerijetko su liverpoolovi navijači zaustavljali svoje automobile i stali pokraj ceste kad je prolazio autobus s nogometašima Liverpoola, oduševljeno su ih pozdravljali, a u dva navrata autobus s igračima je zastao pokraj veće skupine navijača, koja je skandirala imena nogometaša. Bišćan se, uglavnom, sve lakše privikava na engleski način života, uselio je u stan, no naglašava i ovo: </p>
<p>- Sve je krasno, sve bi bilo idealno, samo da ima barem malo sunca! Nisam vidio sunce od kada sam došao iz Zagreba! Jedva čekam prvo reprezentativno okupljanje, nadam se da će me novi izbornik pozvati, pa da opet osjetim kako je u Hrvatskoj, kaže Bišćan.
></p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Splićani nikad lakše u Jazinama </p>
<p>Košarkaši Zadra poraženi su protiv Splita 75-97 (16-31, 37-61, 50-74) u 10. kolu prvenstva zbog čega su ih ljutiti navijači ispratili zvižducima, dok su Splićani nagrađeni pljeskom / Na kraju je na parket bačen čak i navijački bubanj</p>
<p>ZADAR, 17. prosinca</p>
<p> - Nikad, gotovo nikad lakše i tako uvjerljivo Splićani nisu slavili u Jazinama kao što su to napravili u derbiju 10. kola gdje su praktički posramili Zadrane nanijevši im jedan od najtežih poraza 75-97 (16-31, 37-61, 50-74). </p>
<p>Da će konačni omjer biti tako izražena na strani gostiju bilo je jasno već u 2. minuti kad su gosti poveli 8-0. Splićani su bili precizni iz gotovo svih pozicija, a Zadar je igrao gotovo bez obrane, vansjki šut bio je neprepoznatljiv. Zanimljivo, najviše problema Zadranima davao je njihov bivši igrač Alan Gregov pa je Split vrlo brzo imao dvostruko više poena nego Zadar. Jedino je Pejčinović od Zadrana bio raspoložen za igru, no to nije pomoglo njegovoj momčadi u prvih 10 minuta jer ih je Land tricom poslao na kratki odmor a na semaforu je svijetlilo 31-16 za Split. Inače, vruće Jazine dodatno je zagrijao sudac Radović u 15. minuti kad je Pejčinoviću dosudio osobnu grešku za prekršaj nad Žižićem i potom ga nagradio i tehničkom.</p>
<p> Nakon toga na parketu smo mogli vidjeti svega osim košarkaške lopte, bilo je upaljača i drugih predmeta. Split je već tada imao veliku prednost vodili su 48-23. Zadar je i dalje bio bez obrane i bez vanjskog šuta pa su na poluvremenu imali 24 poena minusa (37-61). Očekivalo se da će Zadar trgnuti u 3. četvrtini, no umjesto da se pozabave igrom, uhvatili su se u koštac sa sucima. Tako je u 23. minuti Radović ponovo posegnuo za tehničkom greškom treneru Vladi Vanjku a prethodno je Baldwinu dosudio nesportske. Kod rezultata 63-39 za Split, eksplodirale su tada Jazine, nastala je prava bakljada. Samo minutu kasnije ponovo se Jazine nisu slagale sa sucem Anzulovićem koji je u 23. minuti Mariću sudio osobnu i tehničku nakon čega je utakmica definitivno izmaknula kontroli svima, sucima, domaćem treneru i igračima. Na parketu je bilo svega i svačega. Stoga smo 4. četvrtini više gledali nemile scene nego košarku. Izdvojili bismo jedino sjajnu igru Joška Poljaka. Navijači su zviždali čas upravi, čas igračima koji su i nakon 40 minuta igre ispraćeni zvižducima dok su Splićani nagrađeni velikim pljeskom. Nakon ovog poraza, ne samo zbog slabe igre već i zbog drugih okolnosti kojima nije mjesto u sportskim dvoranama, Zadrani se moraju zabrinuti. Čak je i jedan navijački bubanj završio na parketu. Sramotno! </p>
<p>Jasmin Repeša, trener Split CO:</p>
<p>- Suvišno bi bilo što specijalno kazati, utakmica je bila pod našom maksimalnom kontrolom. Ušli smo pripremljenom i zasluženo slavili u za svakog teškim Jazinama. Ova pobjeda nam je bila jako bitna zbog propusta u prethodnim utakmicama za koje ne smijemo tražiti alibi, no sad smo pokazali da nismo bezveze potrošili pet mjeseci radeći zajedno. Zadar se emocionalno ispraznio u Bologni gdje su bili jako blizu pobjedi i to je po mom mišljenju utjecalo na ovakvo njihovo blijedo izdanje. Jer, konačni rezultat i nije stvarna razlika u kvaliteti bez obzira na konačni rezultat. </p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR- SPLIT CO 75-97 (16-31, 37-61, 50-74)</p>
<p>ZADAR: Knežević, Marić 10 (7-8), Baldwin (4-6), Krunić 1 (1-2), Perinčić 8 (3-4), Vrsaljko, Morović, Ružić 11, Dijan 4, Špralja, Mandeville 6, Pejčinović 21 (5-7)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 2, Gregov 14, Tomeljak, Vujčić 11 (2-2), Žižić 14 (8-8), Rencher 6 (6-8), Ukić, Poljak 30 (4-4), Pašalić, Grgurević 11 (1-1), Land 6, Badžim 3 (1-2)</p>
<p>SUCI: Anzulović (Zagreb) i Radović (Dubrovnik). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško POLJAK</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kukoč slavio u Chicagu</p>
<p>NEW YORK, 17. prosinca</p>
<p> - Od osam NBA dvoboja u subotu navečer, hrvatskim su košarkaškim pristalicama najzanimljiviji bili oni u Chicagu i Minnesoti. Bullsi su ugostili Philadelphiju i izgubili 91-99, a Timberwolvesi su na svom parketu, nakon produžetka, svladali Indiana Pacerse 113-110. Od dvojice hrvatskih igrača u sastavu Indiane, Žan Tabak je dobio priliku zaigrati, a Bruno Šundov je utakmicu odgledao s klupe. Tabak je za 26 minuta igre postigao šest koševa (šut 3-4), dodao šest skokova, jednu blokadu i jednu izgubljenu loptu. Domaćine je do pobjede odveo Kevin Garnett (34 koša), a Anthony Peeler je 45 sekundi prije kraja proužetka svoju momčadi doveo u vodstvo. Jalen Rose (31) bio je najefikasniji za Pacerse, ali je u produžetku promašio je jedno od dva slobodna bacanja, a sa zvukom sirene i tricu. </p>
<p>Košarkaši Philadelphije gostovali su u Chicagu i bez većih teškoća svladali Bullse 99-91. Dvanaest koševa prednosti, koliko su gosti nanizali u drugoj četvrtini, bilo je dovoljno za pobjedu u dvoboju u kojem je ponovno prednjačio Allen Iverson sa 33 poena i osam asistencija. Toni Kukoč je proveo na parketu 35 minuta i ubacio šest poena (šut 2-6, slobodna bacanja 1-2, trice 1-3) i dodao četiri skoka, tri asistencije, jednu osvojenu i jednu izgubljenu loptu. Ron Artest predvodio je Bullse sa 29 poena, Dalibor Bagarić je bio u sastavu Bullsa, no nije ulazio u igru.</p>
<p>New Jersey Netsi nisu slavili u Atlanti od 21. siječnja 1994. godine, a u subotu ih je do 89-83 pobjede odveo Stephon Marbury, koji je ubacio 23 koša. U momčadi Hawksa, 15 koševa su ubacili Roshown McLeod i Dikembe Mutombo (12 skokova), a Lorenzen Wright je postigao 14 uz 13 skokova.</p>
<p>Svih pet igrača iz startne petorice Charlotte Hornetsa ubacilo je dvoznamenkasti broj poena za 99-87 pobjedu protiv Bostona. Najbolji je bio Jamal Mashburn sa 20 poena. </p>
<p>U dvoboju San Antonio Spursa i Phoenix Suns (90-82) domaćini su pobjedu osigurali u posljednjoj četvrtini utakmice, koju su dobili sa 24-13. Prvi strijelac utakmice bio je David Robinson sa 18 poena, Tim Duncan je dodao 17, kao i Antonio Daniels. U posljednjoj četvrtini, Jason Kidd je promašio svih osam slobodnih bacanja, Rodney Rogers (19 poena) dva od devet, a ostali igrači Phoenixa u devet minuta nisu postigli ni koša. </p>
<p>• Rezultati NBA lige: Minnesota - Indiana 113-110, produžetak (Žan Tabak igrao 26 minuta, 6 koševa, šut 3-4, 6 skokova, 1 blokada, 1 izgubljena lopta; Bruno Šundov je bio u sastavu, ali nije ulazio u igru), Chicago - Philadelphia 91-99 (Dalibor Bagarić je bio u sastavu Chicaga, ali nije ulazio u igru; Toni Kukoč igrao za Philadelphiju 35 minuta, 6 koševa, šut 2-6, slobodna bacanja 1-2, trice 1-3, 4 skoka, 3 asistencije, 1 izgubljena i 1 osvojena lopta), Houston - Denver 100-102, San Antonio - Phoenix 90-82, Golden State - Miami 85-93, Atlanta - New Jersey 83-89, Charlotte - Boston 99-87, Cleveland - Utah 99-92. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Za dva i pol mjeseca svašta se može promijeniti...</p>
<p>Do četvrtfinala rukometne Lige prvaka između Zagreba i Barcelone ostala su dva i pol mjeseca. Trener Červar imat će vremena uigrati momčad, a i uprava će vjerojatno potpisati ugovor s jakim sponzorom / Uz to, i Barcelona je ove sezone vrlo ranjiva</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Tradicija se nastavlja, ni u 10. europskom okršaju rukometaša Zagreba i Celja nije bilo pobjede gostujuće momčadi. »Zagrebaši« su remizirali (22-22) s Pivovarnom Laško u posljednjem, 6. kolu A skupine Lige prvaka, čelna je pozicija ostala samo želja.</p>
<p> »Ledena dvorana« Sportskog doma ponudila je savršenu podršku hrvatskom prvaku, 6000 gledatelja zdušno je navijalo, stvorilo imaginarnog igrača više, no Celjani su u subotu bili kvalitetnija i potpunija momčad.</p>
<p> Tri pogotka zaostatka iz slovenskog okršaja (26-29) pokazala su se nedostižnim, »zagrebaši« u četvrtfinalu Lige prvaka, kao drugoplasirani skupine A, očekuju Barcelonu, europskog rukometnog diva. No, zagrebački rukometaši Španjolce mogu dočekati uzdignute glave, budući da je ostvaren cilj zacrtan još na početku sezone: prezimljavanje u Europi.</p>
<p>Krajnje brzopleta i nervozna igra karakterizirala je Zagrebove redove. Srljali su »zagrebaši« od samog početka, pokušavajući nametnuti svoj tempo. Zagrebovi su napadi prerano prekidani, ponajviše nakon pogrešnih dodavanja i nesuvislih napadačkih zamisli. Uslijedili bi tada, gotovo do savršenstva uigrani, protuudari kojima su Slovenci naposljetku i dotukli hrvatskog prvaka.</p>
<p>Kad je Andrej Lavrov obranio i treći sedmerac, nekoliko minuta prije kraja prvog poluvremena, a Kiril Lazarov realizirao protuudar za dva pogotka prednosti (12-10), još je tinjao tračak nade. No, kad su se vratili s odmora, Celjani su u 10 minuta promijenili ugođaj u »Ledenoj dvorani«. Serijom 6-1 šokirali su Zagrebove navijače, preokrenuli rezultat na 13-17 i sa četiri pogotka prednosti riješili pitanje najbolje momčadi A skupine 20 minuta prije kraja okršaja.</p>
<p>Trener Zagreba Lino Červar pokušao je pronaći razigranu šestoricu, no slovenska 3-2-1 zonska obrana uspješno je odbijala Zagrebove bezidejne nasrtaje.</p>
<p> Koje dodavanje više i poneki brži prijenos lopte omogućavao bi priliku za precizni šut, no premalo su »zagrebaši« pleli mrežu oko suparničkog vratara Dejana Perića. Na kraju je i bod »visio« u zraku, ali ga je, šest sekundi prije kraja, osigurao Vedran Zrnić sa sedam metara.</p>
<p>Ponovo je najbolji igrač u redovima domaćina bio iskusni Andrej Lavrov. S ukupno 17 obrana održavao je nadu u konačno slavlje. No, s druge strane je branio raspoloženi Dejan Perić. Iako je zabilježio jednu obranu manje, iako nije obranio ni jedan od tri sedmerca, u presudnim se trenucima rastegnuo kako bi skinuo nekoliko »zicera«, čime je potpuno obeshrabrio Zagrebove pucače. </p>
<p>A upravo se od Zagrebove vanjske linije najviše očekivalo. Makedonski reprezentativac, 20-godišnji Kiril Lazarov, nije uspio nadskakati slovensku obranu, konačnih 50 posto šuta (8-16) nije baš neki prosjek za ovog nadarenog mladića. Od tek pridošlog Blaženka Lackovića nije se ni očekivalo više od dva pogotka. Ovaj je 19-godišnjak u subotu prvi put okusio pakao »Ledene dvorane« i europski rukomet, bio mu je to ujedno i prvi nastup za momčad Zagreba.</p>
<p>Za razliku od Zagrebova napada, Celjane je predvodio uigrani trojac Stefanović - Pajovič - Bedekovič, koji su zajedno čak 15 puta svladali Lavrova. Ozlijeđeni Tomljanović i Špoljarić zacijelo su više nedostajali »zagrebašima« nego Šerbec i Pungartnik Celjanima...</p>
<p>Do četvrtfinalnog okršaja s Barcelonom preostala su još dva i pol mjeseca. Trener Červar imat će vremena uigrati momčad, usuglasiti mladost i iskustvo, te ih spojiti u konačnu dobitnu kombinaciju.</p>
<p> Uprava Zagreba do tada će vrlo vjerojatno potpisati ugovor s nekom svjetskom tvrtkom, što će »osvježiti« klupsku blagajnu. Valjda će tada biti i isplaćena dugovanja igračima, a možda među »zagrebaše« dođe i neko pojačanje. A i Barcelona je ove sezone vrlo ranjiva...</p>
<p>• Rezultati Lige prvaka, 6. kolo; skupina A: ASKI - Redbergslids 31-24, Zagreb - Pivovarna Laško 22-22;</p>
<p> redoslijed: Pivovarna Laško 11 bodova, Zagreb 9, ASKI 2, Redbergslids 2;</p>
<p> skupina B: Barcelona - Dunaferr 30-26, Gdanjsk - Montpellier 20-24;</p>
<p> redoslijed: Barcelona 10, Montpellier 7, Dunaferr 7, Gdanjsk 0;</p>
<p> skupina C: Braga - Trst 33-24, Kiel - Gudme 28-34;</p>
<p> redoslijed: Braga 8, Kiel 7, Gudme 6, Trst 3;</p>
<p> skupina D: Lovćen - Banik 31-27, Portland - Runar 33-28;</p>
<p> redoslijed: Lovćen 9, Portland 8, Runar 4, Banik 3.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Mavrović: Nikad nije tako teško kao kad je čovjek na vrhu</p>
<p>Kao glavne razloge oproštaja s ringom Željko Mavrović je naveo izostanak motiva i nemirenje s prosječnošću / »Zdrav sam, ne brinite se. I oboružan s toliko znanja i spoznaja da se ne brinem kako ću dalje kroz život. Prepun sam novog optimizma i energije«, rekao je Mavrović</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Kad je 31-godišnji Željko Mavrović - nakon dvogodišnjeg izbivanja iz ringa i rezultatski neuspješnog dvoboja za naslov svjetskog prvaka s Lenoxom Lewisom - brojnim novinarima, u četvrtak, objavio da od nastavka njegove karijere neće biti ništa, jer »nema više motiva i posvećuje se zdravoj hrani i ekologiji«, većina prisutnih nije povjerovala Željkovim riječima. Kad smo ga vidjeli onako upalih obraza, dvadesetak kilograma mršavijeg, upitali smo se nije li zapravo zdravlje glavni razlog Željkova odlaska iz ringa. Tko bi, naime, prekinuo iznimno uspješnu profesionalnu karijeru nakon samo jednog poraza u 28 dvoboja? I to poraza na bodove protiv velikog Lenoxa Lewisa, vladara ringova?!</p>
<p>No, kad je Željko Mavrović u pitanju, neke zakonitosti o boksu i boksačima jednostavno ne vrijede. Posebice ne vrijedi priča kako jedan poraz ne znači ništa, kako nije mudro ne iskoristiti stečeni ugled i još ga negdje unovčiti. Malo tko bi odolio tom zovu.</p>
<p>Prisjećamo se Mavrovićevog meča s Lewisom, 26. rujna 1998. godine, u kojem je u jednom trenutku, u sedmoj rundi, naša »šaka sa Srednjaka« bila nadomak senzacionalnom uspjehu. Takav otpor i takva izjednačenost sa svjetskim prvakom većini bi boksačkih smrtnika bili samo razlog više da još jednom pokušaju. No, Mavrović nije ponovo želio na taj put, iako u prvi trenutak nije bio daleko od toga. Da su mu se brzo nakon dvoboja s Lewisom poklopili neki mogući angažmani, s drugim menedžerom i vizijom, možda bismo danas pisali o Mavrovićevim novim uspjesima...</p>
<p>A možda i ne bismo, ako ima istine u nagađanju o Željkovom nagrizenom zdravlju. Zapravo »iscijeđenom organizmu« koji, nakon 15 godina »cijeđenja«, uzima svoj danak, kako pojašnjava Željko, želeći odagnati brige brojnih prijatelja i navijača koji su zabrinuti za njegovo zdravlje.</p>
<p>Je li zdravlje glavni razlog Željkova opraštanja s boksom, pokazat će vrijeme. Do tada, trebalo bi vjerovati Željkovim riječima kako su izostanak motiva i nemirenje s prosječnošću glavni razlozi njegova preuranjenog zbogom ringu. Željka posebno užasava pomisao da bi jednom neopreznošću, a radi lake zarade protiv navodno »lijevog boksača«, sve stečeno mogao izgubiti slučajnim nokautom.</p>
<p>Zato je i posegnuo za primjerom iz tenisa, u kojem si velikani poput Samprasa, Agassija, McEnroea... na terenu mogu dopustiti i šalu, razbiti nekoliko reketa, izgubiti meč i da to svima bude zabavno, a za njih posve bezopasno. U boksu takve šale nema, našališ li se tako samo jednom, sve će se srušiti. Pamtit će te samo po tomu, sve će pobjede biti zaboravljene...</p>
<p>»Nikad ne bih želio takav kraj«, užasava se Mavrović i same pomisli na spomenuti scenarij. To se može lako dogoditi svakome tko nije dovoljno fanatičan, a Mavrović - kako sam priznaje - ne nalazi više u sebi taj važan, presudan motiv.</p>
<p>Tko, međutim, poznaje Mavrovićev način razmišljanja i još neke detalje iz njegova života, lako će shvatiti njegovu filozofiju, vrlo neobičnu i široku kad je riječ o boksačima. Jest, dosta je vremena moralo proći dok ga kritičari u domovini - u kojoj, na svoju žalost, nije boksao ni jedan profesionalni meč - nisu prestali shvaćati samo kao »Irokeza«. Osvojivši naslov europskog prvaka dočekao je priznanje svoje boksačke vještine, ali su mnogi sumnjičavo gledali njegove iskorake u meditaciju. Dakako, i njegovo eksperimentiranje s načinom prehrane, koji mnogi smatraju glavnim krivcem zašto nije smrvio Lewisa. »Da je jeo špek, žgance i luk kao Janica, a ne biljke na sto načina, tko zna gdje bi mu bio kraj«...</p>
<p>Prisjećajući se Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine, kad je neslavno posrnuo već na početku turnira, Željko priznaje da je i to mogao biti kraj njegove karijere da uz sebe nije imao Jelenu, sad suprugu. Snažnu, kompleksnu osobu sklonu porukama zvijezda, horoskopa, meditacije. Njoj se pripisuje da je, poput Pigmaliona, uvukla Željka u svoj život, »jer tako su zapisale zvijezde«. Što može biti intrigantnije od priče o »ljepotici i zvijeri«... </p>
<p>Kako bilo, Mavrovićeva je poruka jasna i glasna:</p>
<p>- Zdrav sam, ne brinite se. I oboružan s toliko znanja i spoznaja da se ne brinem kako ću dalje kroz život. Prepun sam novog optimizma i energije.</p>
<p>Nekoliko mjeseci nakon dvoboja s Lewisom, Mavrović - po horoskopu »vruće-ledeni« vodenjak, što nije nimalo nebitno - kupio je veliko zemljište pokraj Požege. Ne za boksački kamp, iako mu je želja i time se baviti, nego zbog ideje o zdravom životu i zdravoj hrani. I o svemu što bi, u ovim vremenima kravljeg i inog ludila, moglo unaprijediti kvalitetu življenja. U karijeri sklon istraživanju granica vlastite izdržljivosti i upoznavanju samoga sebe, što je i njegova poruka svakom sportašu, Mavrović misli da će istim žarom i u svojim novim životima kročiti naprijed. Uz dodatak da treba znati kako »nikad nije tako teško kao kad je čovjek na vrhu«.</p>
<p>- Taj trenutak treba iskoristiti, zapamtiti i naučiti nešto iz njega, Željkova je poruka.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Danas počinju službeni pregovori Hrvatske i Europske unije </p>
<p>Predviđa se da bi Sporazum između Hrvatske i Unije mogao biti potpisan do sredine 2001. godine </p>
<p>BRUXELLES, 17. prosinca (Od Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - Službeni pregovori između Hrvatske i Europske unije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) započinju u ponedjeljak u Bruxellesu.</p>
<p> U prvom pregovaračkom krugu sastaju se glavni pregovarači, a hrvatsko izaslanstvo vodi šef domaćeg pregovaračkog tima Neven Mimica. Europsku komisiju, izvršno tijelo ovlašteno za pregovore sa zemljama bivšeg socijalističkog lagera, predstavlja Chaterine Day, zamjenica direktora Odjela za vanjsku politiku Komisije. U prvom krugu pregovarat će se o lakšim, odnosno o onim pitanjima za koja postoji visoka suglasnost obiju strana.</p>
<p> U ponedjeljak u Bruxellesu, dakle, dvije će strane razgovarati o tzv. političko-sigurnosnom poglavlju, odnosno o politici suradnje Hrvatske s Europskom unijom te o suradnji Hrvatske s regijom - sa zemljama obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja (a to su BiH, SRJ, Makedonija i Albanija). Na dnevnom redu su i pregovori o slobodnom kretanju radnika i kapitala. Hrvatski su predstavnici optimistični i računaju da bi u prvom krugu mogli apsolvirati više od polovice predviđenih tema. </p>
<p>Što se, pak, Europske komisije tiče, njihovo je načelo da <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pregovora prepusti zemlji s kojom pregovaraju. Drugim riječima, u svakom pregovaračkom krugu - a predviđena su tri - apsolvirat će se onoliko poglavlja Sporazuma koliko to Hrvatska bude spremna pratiti. </p>
<p> Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tipiziran je dokument namijenjen području jugoistočne Europe a funkcionira po načelu »uzmi ili ostavi«. Europska komisija ta je koja određuje uvjete, a na drugoj je strani da ih prihvati ili odbije. </p>
<p>Iduće pregovaračke runde na razini glavnih pregovarača trebale bi uslijediti u veljači, odnosno ožujku. U svibnju, odnosno lipnju, trebao bi uslijediti posljednji sastanak šefova pregovaračkih timova. Predviđa se da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije mogao biti potpisan do polovice 2001., dakle za švedskog predsjedanja Unijom. </p>
<p>Pregovore Hrvatske i EU-a svečano su na Zagrebačkom summitu 24. studenoga pokrenuli hrvatski premijer Ivica Račan i predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Iz krugova hrvatske Vlade najavljuje se da će Hrvatska službeno podnijeti prijavnicu za punopravno članstvo u Europskoj uniji čim okonča pregovore o SAA. Prema riječima veleposlanika Pera Vinthera, zbog skromnih ekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj bilo bi uputnije pričekati koju godinu prije nego Hrvatska podnese prijavnicu za punopravno članstvo. Načelno se uzima da Sporazum potencijalno otvara perspektivu pregovaranja o punopravnom članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. U tom sporazumu, međutim, nema tzv. evolutivne klauzule kojom bi se izričito navelo da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju vodi izravno do pregovora o punopravnom članstvu. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Na njemačke jelovnike vraća se konjetina </p>
<p>BERLIN, 17. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Šokirani pojavom kravljeg ludila (BSE) i kod goveda u Njemačkoj, Nijemci se sve više okreću konjetini, davno zaboravljenom izvoru bjelančevina životinjskog porijekla. Nesigurnost u postavljanju dijagnoze kod oboljelih goveda i sve češće pojave da trgovci mesom njemačka goveda daju na obradu u susjednu Dansku ili Nizozemsku kako bi izbjegli u Njemačkoj obavezno testiranje na BSE su ljubitelje »crvenog mesa« natjerali u rijetke mesnice koje još drže konjsko meso. </p>
<p>Pripadnici starijih generacije se nerado vraćaju ovoj sorti mesa čija se potrošnja usko povezuje s poslijeratnim godinama oskudice. No, usprkos ogradama, potražnja za konjskim mesom se u posljednjih nekoliko tjedana upeterostručila.Ovaj odnos će se zasigurno odraziti i na cijenu konjetine koja je dosad, iako s nutricionističke strane gledano daleko kvalitetnija od govedine, bila osjetno jeftinija. Tako je dosad kilogram konjskog filea s cijenom do 35 DEM bio 20 DEM jeftiniji od goveđeg. (N. Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Švicarska kao »turistička« destinacija za samoubojice?</p>
<p>U Švicarskoj djeluju udruge koje pomažu ljudima da bezbolno i »dostojanstveno« umru </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Švicarska udruga za pomoć pri samoubojstvu sa sjedištem u Zürichu svoje je usluge odnedavno ponudila i stranim državljanima, otkriva austrijski magazin Format u novom broju. Ponudu udruge koja nosi ime »Dignitas« (Dostojanstvo), prema pisanju magazina, dosad su prihvatila četiri Nijemca, a sve veći broj Austrijanca, u čijoj je zemlji asistiranje pri samoubojstvu kažnjivo djelo, pokazuje zanimanje za profesionalnu pomoć pri suicidu.</p>
<p>Radi se o ponudi koja je po švicarskim zakonima posve legalna, ali zato etički krajnje upitna: medincinska sestra »klijentu«, koji je dao i pismeni pristanak, pripravlja mješavinu sredstava za narkozu koja uzrokuje brzu smrt. Asistiranje pri samoubojstvu u Švicarskoj, za razliku od susjednih država, ima dugu tradiciju. Najveći ponuđač takvih usluga »Exit« (Izlaz) koji se ograničava na švicarsko tržište ima 45.000 članova. »Dignitas«, ogranak udruge koji iste usluge nudi i za klijente iz inozemstva, ima tek 450 članova. Udruge se financiraju članarinom čija je prosječna visina oko 130 kuna godišnje, no, kako piše Format, daleko značajniji izvor prihoda su dobrovoljni prilozi. </p>
<p>Iako mnogi strahuju da bi Švicarska zbog najnovije ponude mogla postati krajnjim odredištem samoubojica iz susjednih zemalja, glavni tajnik »Dignitasa« Ludwig Minelli takvu zabrinutost smatra čistim licemjerjem. »Švicarska još nije zabranila ni jedan oblik turizma. Zašto bi to učinila u slučaju kada se radi o temeljnom ljudskom pravu na dostojanstvenu smrt?«, pita se Minelli. »Ništa nije toliko ponižavajuće«, ističe on, nego »biti primoran izlaz potražiti vješanjem o krovne grede«. Njegova misija, kako je on vidi, je spasiti ljude od toga i ponuditi im alternativu. </p>
<p>Na pitanje tko su njegovi klijenti, Minelli je u Formatu izjavio da se najčešće se radi o starijim ljudima koji su teško bolesni i ne žele se podvrgavati beskorisnim operacijama ili terapijama. No, kako ističe taj magazin, »Dignitas« nema pravila kojima bi se jasno odredilo kome se smije pomagati pri samoubojstvu. U propisma udruge stoji da se takva pomoć može pružiti »u slučaju kada je liječnik dijagnosticirao neizliječivu bolest, kada se radi o neizdrživim bolovima i teškim oštećenjima«. Pravilnik ne predviđa mogućnost savjetovanja s psihologom ili psihijatrom u procesu odlučivanja, jer u udruzi prevladava mišljenje da je »bolje imati sućutnog laika nego lošeg psihijatra«.</p>
<p>Takav stav u stručnim krugovima izaziva užasavanje i ogorčenje. Predstojnik Sveučilišne psihijatarske klinike u Zurichu Wulf Rössler pomagače pri samoubojstvu uspoređuje s pravim ubojicama. Rössler kao zabrinjavajući primjer navodi depresije kod starijih osoba, koje često izazivaju želju za smrću. One su za laike i oboljele nepremostiv problem, no za stručnjake su u većini slučajeva izliječive. Osim toga, smatra on, institucionaliziranje samoubojstva je »fatalan signal« za starije ljude, čija se poruka može sažeti u rečenici »Odstupi prije nego što padneš na teret drugima«. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hoće li BiH i Makedonija zakočiti novi krug pregovora o sukcesiji bivše SFRJ? </p>
<p>BRUXELLES, 17. prosinca (Od Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - Predstavnici pet zemalja nasljednica bivše SFRJ - Slovenije, Hrvatske, BiH, SRJ i Makedonije - sastat će se u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu da bi nastavili pregovore o sukcesiji bivše države. Pregovori se vode pod okriljem Vijeća za provedbu mirovnog sporazuma (PIC), a u njima posreduje međunarodni posrednik sir Arthur Watts. Na čelu hrvatskog izaslanstva je voditelj Vladina Ureda za pitanja sukcesije Božo Marendić. Međunarodni posre</p>
<p>dnik Watts razgovarat će posebno sa svakim izaslanstvom, a onda sa svima zajedno kako bi se iskristalizirala stajališta svake strane.</p>
<p> Pregovori o sukcesiji prekinuti su početkom 1999. godine zbog međunarodnih sankcija prema SRJ. Proteklih je godina Beograd zbog stava da je upravo SRJ jedini međunarodnopravni sljednik bivše SFRJ, kočio pregovore o sukcesiji. Nakon rujanskih izbora u SRJ te primanja te zemlje u UN i OESS, više nema temelja da Beograd tvrdi kako je SR Jugoslavija jedina nasljednica bivše Federacije.</p>
<p> Prema nekim informacijama, sudionici sastanka u Bruxellesu usredotočit će se na to da potaknu SRJ da iznese precizne podatke o deviznim rezervama SFRJ u trenutku njezina raspada. Zasad je jedino točno poznato da je u Baselu, u Međunarodnoj banci za poravnanja, pohranjeno oko 480 milijuna dolara u zlatu i deviznim rezervama. Razjašnjenje o financijskim polozima bivše Jugoslavije odgovaralo bi i predstavnicima Beograda kojima je sada hitno potreban novac te će, procjenjuje se, u ponedjeljak u Bruxellesu biti spremni na suradnju. </p>
<p>I dosad su među izaslanstvima postojale nesuglasice oko podjele imovine bivše SFRJ. S jedne strane su se uglavnom slagale Slovenija, Hrvatska, BiH i Makedonija, dok je SRJ promovirala potpuno suprotna stajališta. No, procjenjuje se da bi u Bruxellesu u ponedjeljak mogli iskrsnuti novi problemi u pogledu sukcesije, posebno ako predstavnici BiH i Makedonije zatraže da se pri podjeli imovine primijeni tzv. kombinirani, a ne MMF-ov ključ. </p>
<p>Prema MMF-u ključu, imovina bivše SFRJ rasporedila bi se tako što bi se vodilo računa o pravima i obvezama, a ponajprije o doprinosu pojedinih federalnih jedinica u bruto domaćem proizvodu (BDP) bivše SFRJ. Po tom ključu Hrvatskoj bi pripalo 28 posto imovine SFRJ, SRJ 36 posto, Sloveniji 16 posto, BiH 12 posto, a Makedoniji pet posto.</p>
<p> Prema kombiniranom ključu, uz te kriterije, valjalo bi voditi računa i o broju stanovnika odnosno o stupnju razvijenosti pojedine federalne jedinice. Na temelju toga bi onda BiH i Makedonija svakako dobile veći dio imovine bivše države. Hrvatskoj i Sloveniji, međutim, ne odgovara takvo uračunavanje standarda života i demografskih podataka u sukcesijsku masu, jer bivša SFRJ sastavljena od šest jedinica jednostavno više ne postoji. Zemlje nastale iz SFRJ među sobom dijele, dakle, aktivu i pasivu bivše federacije što znači nekretnine u zemlji i inozemstvu, savezne institucije, financijsku imovinu i arhivsku građu. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Istraga OESS-a zbog prijetnji Petritschu</p>
<p>SARAJEVO, 17. prosinca</p>
<p> - Mi ovo prijeteće pismo shvaćamo ozbiljno, ali Ured visokog predstavnika ima mehanizme sigurnosti kojima se može zaštititi, rekla je Alexandra Stiglmayer, glasnogovornica Petritschevog ureda, komentirajući vijest objavljenu u subotu u sarajevskom Dnevnom avazu o tome da je tajna organizacija »Omladinski pokret otpora« vodećim međunarodnim organizacijama u zemlji, kakve su OHR, te misije OESS-a i Ujedinjenih naroda, uputila pismo upozorenja kritizirajući njihov rad te spominjući i moguću uporabu sile i špijunske akcije.</p>
<p> Stiglmayer je rekla da bi to bilo prvo prijeteće pismo upućeno na njihovu adresu, no niti ona, a niti glasnogovornici ostalih međunarodnih organizacija, nije mogla potvrditi da je pismo do njih doista stiglo, premda ga je dobilo nekoliko medija u Bosni i Hercegovini. Luke Zahner, glasnogovornik OESS-ove misije ističe da su u toj organizaciji ranije vidjeli dosta sličnih pisama, te da nije riječ ni o čemu neuobičajenom. On je kazao da će OESS provesti istragu, što se očekuje i od policije, koja je, kako doznajemo, već poduzela određene akcije u svezi sa spomenutim slučajem. Istragu, međutim, neće provoditi Misija UN-a čiji je glasnogovornik Douglas Coffman kazao da za to nema osnova, jer pismo nisu dobili. Dodao je da svaka međunarodna organizacija vodi otvorenu politiku prema javnosti, a može se naravno izraziti zabrinutost ili protest. (A. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvati prijete bojkotom izvršne vlasti u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 17. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine donio je očekivane odluke na svojoj drugoj sjednici održanoj u subotu u Tuzli. Ova sjednica ponovno je bila konstituirajuća jer su u međuvremenu, na općim izborima 11. studenog, izabrani novi zastupnici u tijelima vlasti na županijskim, entitetskoj i državnoj razini.</p>
<p> Stvaranje tzv. Demokratske alijanse za promjene, Sabor je ocijenio protuhrvatskim potezom, uz obrazloženje kako je pokušaj formiranja vlasti bez političke volje hrvatskoga naroda izravan nasrtaj na ustavno-pravno i državno uređenje BiH. Sabor je donio odluku po kojoj će svaka tako stvorena vlast biti potpuno nelegalna i nelegitimna i neće vladati na prostorima s hrvatskom većinom. </p>
<p> Također, odlučeno je da se ne prihvate odluke Misije OESS-a o oduzimanju mandata i skidanju s kandidacijskih lista izabranih hrvatskih zastupnika (riječ je o njih ukupno deset u pet federalnih županija), a novi-stari predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, Ante Jelavić pozvao je međunarodnu organizaciju da povuče spornu odluku o načinu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH. Sukladno toj neustavnoj odluci donesenoj praktično neposredno pred izbore, zastupnike bi u Dom naroda, ključno tijelo za očuvanje nacionalne ravnopravnosti, trebali birati svi članovi županijskih skupština (a ne kao dosad predstavnici svakog naroda svoje predstavnike) što najmalobrojnije Hrvate u BiH dovodi u očit neravnopravan položaj.</p>
<p> »Poslali smo jasnu poruku: Hrvati jesu za Bosnu i Hercegovinu, ali ne za takvu državu u kojoj će vrijediti načelo jedan čovjek, jedan glas. Također, ako se konstituira vlast bez političke volje hrvatskoga naroda ona neće imati legitimitet i legalitet u dijelovima BiH u kojoj hrvatski narod čini većinu«, rekao je Jelavić.</p>
<p>Naime, Hrvatska demokratska zajednica dobila je na izborima 11. studenog gotovo plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda. No, to samo po sebi HDZ-u nije dovoljno da bi osigurao sudjelovanje u vlasti na razini većeg BH entiteta i same države BiH. Primjerice, budući da Hrvati čine tek nešto više od četvrtine ukupnog glasačkog tijela u Federaciji BiH jasno je da vlada na načelu nadglasavanja i majoriteta može biti formirana i od stranaka koje uživaju podršku bošnjačkog biračkog tijela. Konkretno, upravo to bi bio slučaj ako bi uspjela »Demokratska alijansa za promjene« u koju bi, kako se planira, ušli SDP, Stranka za BiH te nekoliko manjih stranaka koje je Misija OESS-a nezasluženo, ukidanjem izbornog praga, ugurala u parlament, jer se očito računalo da će takve stranke dati podršku bošnjačkom lijevom bloku predvođenom Lagumdžijinim SDP-om koji je, inače, dobio tek trećinu bošnjačkih glasova.</p>
<p>Razumljivo je stoga da se većina hrvatskih političkih predstavnika protivi Alijansi, pa u tom kontekstu, odluke Sabora nisu iznenađenje.</p>
<p> Inače, od parlamentarnih stranaka s hrvatskim predznakom sudjelovanje na Saboru odbile su tek Zubakov NHI i Šimićev HSS koje imaju minornu podršku birača. Određeni broj zastupnika iz reda hrvatskog naroda izabran je na listama SDP-a i Stranke za BiH no za te dvije stranke po svim relevantnim podatcima, u procentu od preko 95 glasuju Bošnjaci. Dakle, Hrvatski narodni sabor prilično je relevantno tijelo budući da ga sačinjavaju doista od hrvatskog naroda izabrani zastupnici u različitim tijelima vlasti.</p>
<p>No, postavlja se pitanje što će se dogoditi nakon spomenutih odluka Sabora. Ako se doista pokuša stvoriti vlada predvođena Lagumdžijom, a bez HDZ-a, sasvim je vjerojatan bojkot konstituiranja izvršne vlasti od stranaka koje participiraju u radu Hrvatskog narodnog sabora i moguća dugotrajna kriza vlasti. No, SDP takva mogućnost ne brine, veći im je problem privoljeti Silajdžića da im se priključi i tako im omogući zgrabiti vlast. U SDP-u čak tvrde da je HDZ trebalo isključiti iz federalne vlasti još 1994. godine, makar i po cijenu višegodišnje krize. Zanimljivo i da jedan ugledni bivši HDZ-ovac, aktualni ministar vanjskih poslova dr. Jadranko Prlić tvrdi da je Alijansa jedina budućnost za BiH, a za Hrvatsku demokratsku zajednicu smatra da u budućnosti treba biti tek snažna regionalna stranka. </p>
<p>Ipak, većina Hrvata u BiH ogorčena je već i samom činjenicom da, nakon sporne promjene izbornih pravila, jednostavnom matematikom mogu biti onemogućeni da doista izaberu svoje predstavnike u izvršnoj vlasti na entitetskoj i državnoj razini. Ovaj slučaj zato za mnoge predstavlja otrežnjenje kada je riječ o konceptu Federacije BiH prihvaćenom u Washingtonu i kasnije modificiranom tek toliko koliko je bilo potrebno da se, kako kažu u HDZ-u, dekonstituiraju Hrvati. No, treba biti pošten pa priznati da je upravo HDZ-ova vlast, i u Zagrebu i u Hercegovini (doduše, tada su u njoj bili i Zubak i Prlić) potpisala Washingtonski i Daytonski sporazum o Federaciji BiH pa svakako snosi dobar dio krivnje za ono što se sada događa. U svakom slučaju, položaj Hrvata u Federaciji BiH sada je krajnje problematičan sa stanovišta njihove jednakopravnosti i očito je da bi neka druga rješenja bila daleko bolja - BiH bez entiteta (ali u cijelosti kantonizirana i decentralizirana) ili čak stigmatizirani model s tri entiteta (ali snažnijim ovlastima središnjih vlasti nego sada). Nije stoga isključeno da eventualna kriza koja bi mogla uslijediti napokon pokrene ozbiljnije rasprave o budućem funkcionalnijem ustroju države, jer je sadašnjim modelom malo tko zadovoljan. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jadranko Prlić: U utorak u Zagrebu Sporazum o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH</p>
<p>Kada je riječ o eventualnoj potpori Hrvatske Federaciji BiH, ona bi se, prije svega trebala odnositi na civilne potrebe; za obrazovanje, kulturu i one djelatnosti koje neosporno jesu u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta u BiH, ističe ministar vanjskih poslova BiH</p>
<p>BANJA LUKA, 17. prosinca</p>
<p> - (Od Vjesnikova izvjestitelja) - Nakon što je u Beogradu potpisao Protokol o uspostavljanju diplomatskih odnosa između BiH i SRJ, ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlić, u subotu je nazočio konstituiranju novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske. U ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik, Prlić je najavio i skorašnje potpisivanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH. </p>
<p>• Kada će se potpisati Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH?</p>
<p>- Taj će ugovor biti potpisan u utorak u Zagrebu. </p>
<p>• Kako komentirate tvrdnje koje su se u subotu čule i na Hrvatskom saboru u Tuzli, a po kojima međunarodna zajednica forsira osnivanje vlade bez sudjelovanja HDZ-a?</p>
<p>- To nitko iz međunarodne zajednice nije rekao. </p>
<p>• Ali indikativni su neki potezi, zar ne?</p>
<p>- Koliko ja znam, međunarodna zajednica, odnosno njen najveći dio, najradije bi vidjela vlast u kojoj nema postojećih nacionalnih stranaka, i to je sve. HDZ kao i sve ostale stranke ima mogućnost stvaranja koalicije sa svima s kojima to hoće i žele.</p>
<p>• Kako ocjenjujete najavljeno smanjenje novčanih dotacija iz Hrvatske?</p>
<p>- Svaka bi država samostalno trebala osiguravati sredstva neophodna za osiguravanje svojih potreba. Tako je i kada je riječ o BiH i Federaciji. Kada je riječ o eventualnoj potpori Hrvatske Federaciji BiH, ona bi se, po mom mišljenju, prije svega trebala odnositi na civilne potrebe. Za obrazovanje, kulturu i one djelatnosti koje neosporno jesu u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta u BiH. Tu ne vidim vojsku i policiju, jer to su, po svojoj definiciji, troškovi eminentni državnim funkcijama.</p>
<p>• U petak ste u ime BiH uspostavili diplomatske odnose sa SRJ. Kako ocjenjujete najavu proširivanja paralelnih veza između SRJ i Republike Srpske, hoće li one narušiti postojeći državnopravni okvir BiH?</p>
<p>- Proširivanje postojećih veza između SRJ i RS moguće je poštujući državnopravni okvir BiH. Ja sam u petak u Beogradu potpisao Protokol o diplomatskim odnosima sa SRJ, a sastavni dio tog Sporazuma su i posebni odnosi s bosansko-hercegovačkim entitetima. Čak je i Zoran Žižić, premijer SRJ s kojim sam razgovarao istakao mogućnosti da SRJ uspostavi paralelne odnose i s Federacijom BiH, kao što teoretski postoji mogućnost da se takvi odnose uspostave i između RS i Hrvatske. Ukratko, ne bih rekao da će tendencija izgradnje posebnih odnosa ići na uštrb BiH. Uostalom, vidite i sami da unatoč najavama nije došlo do posjeta predsjednika SRJ Vojislava Koštunice Banjoj Luci, čemu zapravo i ne treba dodatni komentar.</p>
<p>• Iz bošnjačkog političkog korpusa prije svega, ali i iz dijelova međunarodne zajednice sve su glasniji zahtjevi za stanovitom revizijom Daytonskog mirovnog sporazuma. Može li se on mijenjati i na koji način?</p>
<p>- Dayton je minimum i mi iz BiH zapravo već izlazimo iz daytonske i ulazimo u europsku fazu BiH. To se, uostalom, djelomice već primjećuje i u parlamentu RS, čitljivo je to i iz izlaganja predsjednika RS Mirka Šarovića. Takav smjer se danas više-manje osjeća diljem čitave BiH, ali istovremeno s tim se na različite načine i manipulira. Taj će proces teći kroz nadogradnju Daytonskog mirovnog sporazuma, prije svega u skladu sa zahtjevima koje pred nas postavlja europsko integriranje, naše članstvo u Vijeću Europe, primjena različitih konvencija koje su jače od Ustava BiH. I možda, što je još najbitnije od svega toga, to će biti zahtjevi svakodnevnog života. A svakodnevni život postavlja vrlo često zahtjeve koje je vrlo teško staviti u pretpostavljeni okvir daytonskog ustava. </p>
<p>• Zbog čega OESS, na posljednjim izborima nije dopustio kandidiranje Vaše nezavisne liste?</p>
<p>- U trenutku kada sam bio odlučio formirati nezavisnu listu u svim županijama Federacije, Republici Srpskoj i BiH, od OESS-a sam tražio iste uvjete kao što ih imaju i druge stranke. Umjesto 15-dnevnog roka, dali su mi jednodnevni, a u takvim okolnostima nisam se htio kandidirati. Možda zato postoje i tehnički razlozi, a možda i neki druge prirode, ali o tome u ovom trenutku ne bih govorio. </p>
<p>• Imate li informaciju zašto još uvijek nije završena istraga u slučaju Leutar?</p>
<p>- Nemam, vjerojatno je još uvijek u tijeku. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Europske obrambene snage postaju operativne do kraja 2001. </p>
<p>BRUXELLES, 17. prosinca</p>
<p> - U godinu dana europska petnaestorica napravila su divovski korak prema stvaranju europskih obrambenih snaga koje trebaju postati operativne 2001. godine. Prema modelu koji postoji u NATO-u, Europska unija je na summitu u Nici službeno osnovala tri vojno-politička tijela: Odbor za politička i sigurnosna pitanja, Vojni odbor i Glavni stožer, koja trebaju postati operativna najkasnije do kraja 2001. godine. Tada će EU moći voditi lakše vojne operacije, primjerice izvlačenje građana Unije iz ratne zone.</p>
<p> EU nije uspjela postići dogovor s NATO-om o pristupu resursima Sjevernoatlantskog saveza, zbog protivljenja Turske, koja je članica NATO-a, ali ne i EU-a.</p>
<p> Povijesni obrat u stvaranju europskih obrambenih snaga dogodio se na francusko-britanskom summitu u Saint-Malou u prosincu 1998. godine, kad je London neočekivano pristao da EU ima autonomiju u području obrane, čemu se tradicionalno opirao. Gotovo 50 godina poslije neuspjeha Europske zajednice za obranu, rat na Kosovu 1999. godine ubrzao je proces, nakon što su otkrivene manjkavosti Europljana na vojnom planu.</p>
<p> Na summitu Europske unije u Helsinkiju u prosincu 1999. petnaestorica su odlučila o stvaranju snaga za brzo djelovanje od 60.000 ljudi koje bi mogle intervenirati u operacijama tipa Kosovo. U studenom ove godine članice EU-a obvezale su se da će osigurati 100.000 vojnika, 400 zrakoplova i 100 brodova za stvaranje budućih europskih vojnih snaga. Ove godine Unija se odrekla i Zapadnoeuropske unije (WEU), jedine europske organizacije zadužene za obrambena pitanja. Nakon 52 godine postojanja bez gotovo ikakva učinka, WEU je prepustila svoje prerogative Europskoj uniji. Sad je preostao najveći dio posla. Europljani imaju dvije godine da isprave svoje vojne nedostatke i osnuju snage za brzo djelovanje koje bi bile sposobne voditi vojne mirovne operacije. Najveći nedostaci uočeni su u pogledu strateških zrakoplova za transport, zapovjedništva, obavještajnih službi i precizno navođenog oružja. Neke inicijative u tom pravcu već su pokrenute. U srpnju ove godine sedam zemalja (Francuska, Belgija, Njemačka, Italija, Španjolska, Turska i Velika Britanija) dogovorilo je program proizvodnje vojnih transportnih zrakoplova »airbus A400M«.</p>
<p> Više članica EU-a pokrenulo je duboki preustroj svojih oružanih snaga. Francuska će dovršiti profesionalizaciju svoje vojske tijekom 2002., a Njemačka je u lipnju prihvatila program reformi Bundeswehra kako bi ga učinila modernijim i pokretljivijim. No, s druge strane, zemlje članice još nisu uvrstile novu obrambenu politiku u svoje proračune. Ako se nastavi trend smanjivanja izdataka za vojsku, moglo bi doći do kašnjenja u formiranju europskih obrambenih snaga. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Europska obrambena politika mimo NATO-a zabrinjava Tursku</p>
<p>ANKARA, 17. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Usprkos pritiscima Europske unije i SAD-a, Turska je u petak u Bruxellesu ostala čvrsto na stajalištu da ne čini kompromise glede planova o izgradnji buduće europske obrambene strukture. Turski šef diplomacije Ismail Cem je, stavljajući veto na predloženi dokument o Europskoj sigurnosti i obrambenoj politici (ESDP), sedamnaestorici svojih kolega jasno stavio do znanja da se novi europski obrambeni ustroj ne može graditi bez aktivnog turskog sudjelovanja.</p>
<p>Cem je prijedlog o uspostavi europskih snaga, koje bi djelovale u humanitarnim akcijama i mirovnim misijama, ali bez nazočnosti Turske, nazvao nelogičnim, moralno štetnim i neodgovornim. Na takvu tursku ocjenu nije imalo gotovo nikakvog utjecaja prijateljsko američko uvjeravanje turskog premijera Bülenta Ecevita i ministra Cema. Ecevita je u četvrtak navečer iz zrakoplova osobno nazvao predsjednik Bill Clinton uvjeravajući ga da utemeljenje europskih obrambenih snaga nije upereno protiv Turske i njezinih vojnih, političkih i drugih interesa. Dan kasnije, američka državna tajnica Madeleine Albright sugerirala je turskom kolegi Cemu kako nije »trenutak za pritiske«.</p>
<p>Nakon bruxelleskog summita, šefova diplomacija 18 zemalja članica NATO-a, koji je zbog turskog veta ostao bez zajedničkog priopćenja, sve nade se polažu na američku kartu. Zemlje EU-a čine to u nadi da će Clinton prije isteka svog stanarskog prava u Bijeloj kući uspjeti uvjeriti službenu Ankaru da ne stavlja »klipove« u europske obrambene kotače. Zamjećuje se, isto tako, da se time ne može iznuditi prijevremeni ulazak Turske u punopravno članstvo EU. S druge strane, Turska vjeruje da uz aktivnu američku potporu neće ostati na marginama zacrtane europske obrambene politike. </p>
<p>Iz Ankare se poručuje da je Turska nezaobilazni čimbenik europske obrane u cjelini. Podsjeća se na značaj te velike euroazijske zemlje u vrijeme najtežih dana Hladnoga rata, te da je među prvima pristupila NATO-u. Postoje mnogi, za Tursku ohrabrujući znaci, da će novoizabrani američki predsjednik George Bush mlađi biti za nastavak jedinstvene obrambene strategije Zapada. Iz njegova stožera već stižu prve kritike na račun Francuske koja se smatra glavnom zagovornicom uspostave postrojbi ESDP-a. Kritika također nije pošteđena ni Velika Britanija, dugogodišnja najbliža država saveznica SAD-a.</p>
<p>U međuvremenu, vodeći turski listovi, poput Hürriyeta, Sabaha, Milliyeta i drugih, u svojim kolumnama i komentarima upozoravaju EU da ne može bez Turske, kao što ni Turska ne može bez tog snažnog gospodarskog i političkog saveza. »Turska je ključna zemlja europskog obrambenog sustava«, poručuje vladi blizak ankarski Turkish Daily News, ističući da bi njezin izostanak predstavljao vrlo ozbiljnu grešku. Iznosi se i čitav niz znakovitih upita, poput: »čemu će praktički služiti 60.000 vojnika ESDP-a?« »Hoće li te trupe biti jednoga dana angažirane na Cipru ili u Egeju?«, pita se komentator Sabaha. Iznose se strahovanja da bi se europske postrojbe jednoga dana mogle okrenuti protiv same Turske.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Irak odbacio Powellove izjave o sankcijama</p>
<p>BAGDAD/CRAWFORD, 17. prosinca</p>
<p> - Irak je u nedjelju odbacio komentare novoimenovanog američkog državnog tajnikaColina Powella koji je u subotu izjavio da će s američkim saveznicima raditi na oživljavanju sankcija protiv Iraka. »Propali Powell prijeti Iraku i kažemo mu: ni vi, ni vaše izjave, ni vaša nova funkcija ništa nam ne znače«, rekao je irački general Shaheen Yassin, zapovjednik iračke protuzračne obrane. »Prijetnje novoimenovanog državnog tajnika Powella neće nas prestrašiti, prije će nas ohrabriti da budemo još prkosniji«, rekao je irački general.</p>
<p> Powell je rekao da Irak nije ispunio obveze iz primirja 1991., te da se sankcije ne mogu ukinuti dok Bagdad to ne učini. Što se tiče iračkog predsjednika, Powell je rekao da je Hussein »na čelu režima koji je propao i kojeg više neće biti za nekoliko godina«. Irak ne očekuje promjenu američke politike nakon izbora Georgea Busha za novog predsjednika, rekao je irački vicepremijer Tariq Aziz u prvoj reakciji jednog iračkog visokog dužnosnika na Bushov izbor. »Bio američki vođa republikanac ili demokrat, neće biti promjene u američkoj politici« prema Iraku, rekao je Aziz. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sean Connery spriječen da novčano podupire škotske nacionaliste</p>
<p>Najpoznatiji filmski James Bond gnjevan je što mu novi britanski zakon brani da velikim donacijama dalje podupire Škotsku nacionalnu stranku zbog toga što živi u inozemstvu</p>
<p>LONDON, 17. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Laburistička vlada »gadna je i osvetoljubiva«, ustvrdio je najpoznatiji živući Škot, Sean Connery. Najpoznatiji filmski James Bond gnjevan je što mu novi britanski zakon brani da velikim donacijama dalje podupire Škotsku nacionalnu stranku zbog toga što živi u inozemstvu. 70-godišnji glumac je u nedjelju objavio napis u listu Scotland on Sunday, u kome se buni protiv tog zakona te najavljuje da se još dublje kani angažirati u škotskoj politici. </p>
<p>Connery, koji živi na Bahamima i u Španjolskoj, bijesan je što nova pravila brane velike novčane poklone političkim strankama od strane osoba koje žive izvan Britanije. Zakon je donijet kako bi se spriječio veliki utjecaj bogatih stranih mecena na britansku politiku. No, od zakona je izuzeta Sjeverna Irska - pa se Connery buni da irski iseljenici smiju novčano potpomagati čak i terorističke organizacije, dok se njemu brani da pomaže miroljubivu Škotsku nacionalnu stranku (SNP). Ta se stranka inače zauzima za potpuno odcjepljenje Škotske, odnosno za njezin izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva. </p>
<p>Godine 1997., vladajući laburisti su blokirali i proglašenje Seana Conneryja sirom, u strahu da će on, kao istaknuta škotska nacionalistička figura, time postati još važnijim. No, ove godine Kraljica ga je napokon izdignula na taj rang, uz blagoslov koji su gunđajući dali laburisti. Sretan što je Škotska nakon punih 300 godina nedavno ponovo dobila svoj parlament, bivši filmski agent 007 tvrdi da se London i dalje miješa u Škotsku politiku time što je u Westminsteru nedavno izglasan zakon koji brani strane donacije. »Ja sam ponosni Škot, počasni građanin svog rodnog Edinburgha i građanin Ujedinjenog Kraljevstva, ali me taj zakon tretira kao stranca«, žali se sir Sean. </p>
<p>Ministar u Škotskom uredu Brian Wilson, izjavio je za BBC da je novi zakon donijet kako bi »spriječio ljude koji ne mogu glasovati u Britaniji da daju novčani doprinos izbornoj kampanji britanskih stranaka. Ne radi se tu o Seanu Connjeryju, niti o njegovom razmjerno skromnom čeku koji svakog mjeseca šalje Škotskoj nacionalnoj stranci«, tvrdi ministar Wilson. Novi je zakon donijet je zbog skandala tijekom devedesetih godina kada je britanska Konzervativna stranka primala krupne inozemne donacije, tvrdi Wilson. Među donatore ubrajali su se uz ostalo i srpski biznismeni bliski Slobodnu Miloševiću. »Razgovarati o tome u terminima Seana Conneryja znači trivijalizirati jednu vrlo važnu demokratsku reformu«, drži spomenuti ministar. </p>
<p>U obranu slavnog glumca skočio je vođa Škotske nacionalne stranke Alex Salmond koji podsjeća: »Sean Connery nije stranac, on je najpoznatiji Škot na svijetu i građanin Ujedinjenog Kraljevstva.« Slavan ili ne, Connery ne udovoljava novom pravilu koje zahtijeva da iseljenici koji žele financirati neku od britanskih stranaka moraju imati britansku adresu i biti u Britaniji registrirani kao birači. </p>
<p>Dok se laburisti svađaju sa SNP oko Seana Conneryja, britanski konzervativci razmišljaju o tome kako da i za sebe prigrabe malo zvjezdane prašine. Stranački prvaci apelirali su tako na bivšeg konzervativnog ministra obrane Michaela Portilla, da u političke svrhe iskoristi svoje poznanstvo s Madononnom, kako bi stranci pribavio popularnost. Portillo se poznaje s ocem i maćehom britanskog redatelja Guya Ritchieja s kojim će se Madonna ovih dana vjenčati u Škotskoj. Preko njih upoznao je poznatu pjevačicu koja je Portilla nedavno pozvala na svoj ekskluzivni koncert u Londonu. Veze s najpoznatijom pjevačkom zvijezdom na svijetu koristile bi ambicioznom Portillu u njegovim nastojanjima da postane vođom konzervativne stranke, odnosno da tu titulu preotme nepopularnom Williamu Hagueu.</p>
<p>Malo je toga, međutim, poznato o Madonninim političkim sklonostima, premda se znade da je nekada novčano pomagala američke demokrate. U zadnjoj američkoj predsjedničkoj kampanji izjavila je da podupire Ala Gorea, ali više na bazi njegova izgleda, negoli ideologije. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Neosporna je činjenica da je organiziranje, ustrojavanje i angažiranje odreda Narodne zaštite 1991. godine prošlo sve procedure na najvišim državnim tijelima: bili smo legalna, dragovoljna obrambena snaga, angažirana u obrambenom sustavu RH</p>
<p>U ime dragovoljaca Narodne zaštite 1991. godine javno odgovaram Višnji Tafri, tajnici Ministarstva obrane Republike Hrvatske.</p>
<p> Otužno je da joj moram objasniti neke neoborive činjenice iz 1991. godine kao što su da je Narodna zaštita bila naoružana sila, ustrojena i u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i da smo s Narodnom zaštitom rušili zločinačku JNA čijim je temeljima spomenuta vjerno služila i čiji je bila kadar (da nije istinito, bilo bi komično!).</p>
<p>Iz gore navedenog, Višnji Tafri poručujem da je njezin odgovor u skladu s mentalnim sklopom bivšeg režima zločinačke JNA: ona je odlučila, ona je i presudila - kakav sud! Za nerad i nemar Ministarstva optužuje tijela sudbene vlasti, konkretno Upravni sud za koga kaže da on »pozivom na opće pravo na žalbu postupa s jednim ciljem - odgode svoga odlučivanja o meritumu stvari«. Demokratska svaka čast!</p>
<p>Malo bi se građana usudilo na ovakav boljševički način prozvati najnezavisnije tijelo demokratske države - a to je tijelo sudbene vlasti - u konkretnom slučaju Upravni sud.</p>
<p>Višnja Tafra bi se trebala, kao tajnik Ministarstva informirati u koliko se ureda za obranu diljem Hrvatske ne postupa po Zakonu o općem upravnom postupku, odbija zaprimiti zahtjev, odbija odgovoriti na Zahtjeve, dostavljaju krive pouke o pravnom lijeku, ne poštiva Ustav, više zakona, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodno ratno i humanitarna prava.</p>
<p>Po tko zna koji put, za sve one koji ne znaju, a među njima je i Višnja Tafra, ponovit ću kako su ustrojeni Odredi Narodne zaštite. Izvorna dokumentacija, s mnogim svjedocima postoji u Ministarstvu obrane i Vladi Republike Hrvatske.</p>
<p>Tražimo da se potrudite i riješite problematiku dragovoljaca Narodne zaštite, na način kako ste sebi i svojim službenicima sredili sve privilegije i statuse hrvatskog branitelja - a borbeni položaj Vam je bila fotelja - a oružje ni olovka, jer da ste pisali nešto bi i ostalo!</p>
<p>Narodna zaštita bila je oružana sila, ustrojena i naoružana i bila je u sustavu obrane. Tijek osnivanja i ustrojavanja Narodne zaštite bio je ovakav:</p>
<p>- krajem ožujka 1991. - na sjednici Međustranačkog vijeća Republike Hrvatske donesena je odluka o formiranju odreda Narodne zaštite;</p>
<p>- 16. travnja 1991. god. - na sjednici Međustranačkog vijeća Republike Hrvatske, zastupnik g. Božidar Petrač informirao je zastupnike o formiranju Narodne zaštite;</p>
<p>- 30. lipnja 1991. godine, Vrhovno državno vijeće Republike Hrvatske pod predsjedanjem predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana donosi odluku u kojoj pod točkom 5. »Vrhovno državno vijeće predlaže Vladi RH da se u okviru štabova Civilne zaštite ustanovi poseban odjel za organizaciju i koordinaciju odreda Narodne zaštite.«</p>
<p>- 30. lipnja 1991. godine - temeljem točke 5. Odluke Vrhovnog državnog vijeća, ministar obrane RH, aktom KI:8/91-01/06, Urbroj: 512-05-91-1 donosi Naredbu o osnivanju tijela za organizaciju i koordinaciju odreda Narodne zaštite;</p>
<p>- 17. srpnja 1991. ministar obrane RH, aktom KI: 8/91-01/01, Ur.broj: 512-09-91-20 daje upute o:</p>
<p>- zadaćama odreda Narodne zaštite;</p>
<p>- načelima organizacije odreda Narodne zaštite;</p>
<p>- pripremama odreda Narodne zaštite</p>
<p>- koordinaciji djelovanja i uputama odredima Narodne zaštite</p>
<p>- 30. srpnja 1991. godine - ministar obrane Republike Hrvatske, aktom Klasa: 8/91-01/13, Ur.broj: 512-01-91-1 šalje Naredbu o formiranju Republičkog štaba Narodne zaštite. Narodna zaštita postaje organizacija s vojnim ustrojem i posebnim zadacima.</p>
<p>- 22. kolovoza 1991. godine zapovjednik Republičkog štaba Narodne zaštite g. Antun Abramović, aktom na memorandumu Ministarstva obrane Klasa: 8/91-01/13, Urbroj: 512-08-01-91-6 upućuje Općinskim sekretarijatima za narodnu obranu - dodatno objašnjenje o zadacima i organizaciji Narodne zaštite;</p>
<p>- 13. rujna 1991. ministar obrane Republike Hrvatske, aktom Klasa: Str. pov. 8/91-01/05, Urbroj: 512-08-01-91-1 upućuje pismeno kojim »angažira odredbe Narodne zaštite u obrambenom sustavu«,</p>
<p>- Ministar obrane 5. listopada 1991. godine donosi Zapovijed:</p>
<p>1. Da se Zapovjedništvo i Odredi Narodne zaštite stavljaju u nadležnost i subordinaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glavnog stožera, Zapovjedništvo Operativnih zona i Zapovjedništvo gradova;</p>
<p>2. Da Odredi Narodne zaštite imaju zadaću obrane i zaštite područja za koja su ustrojeni;</p>
<p>3. Obvezuje se Zapovjedništvo Operativnih zona i Zapovjedništva gradova da opskrbljuju streljivom, naoružanjem i vojnom opremom Odrede Narodne zaštite na način i po postupku utvrđenom za opskrbu postrojbi Oružanih snaga Republike</p>
<p>Iz gore navedenog, neosporna je činjenica da je organiziranje, ustrojavanje i angažiranje odreda Narodne zaštite 1991. godine prošlo sve procedure na najvišim državnim tijelima: Međustranačkom vijeću Republike Hrvatske, Vrhovnom državnom vijeću Republike Hrvatske, Saboru Republike Hrvatske, Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu obrane Republike Hrvatske i da smo bili legalna, dragovoljna obrambena snaga, angažirana u obrambenom sustavu RH.</p>
<p>Zabunu donosi »Naputak« ministra obrane od 11. ožujka 1997. godine, a u svezi izdavanja potvrda za ostvarivanja prave na carinske i porezne olakšice pri uvozu automobila, strojeva, opreme i ostalih prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Taj Naputak grubo krši princip jednakosti svih građana pred zakonom, najviše vrednote garantirane Ustavom Republike Hrvatske. Taj Naputak jednu te istu kategoriju pripadnika Narodne zaštite, za isto i zajednički provedeno vrijeme - različito tretira, na one kojima priznaje status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i na one - koma to isto i zajednički provedeno vrijeme ne priznaje kao sudjelovanje u Domovinskom ratu i status hrvatskog branitelja. Isti se Naputak, dana 31. prosinca 1998., novom »Odlukom« ministru obrane Republike Hrvatske, »probija« na način, da se novom »Odlukom« prizna status branitelja i osobama kojima u prethodnom »Naputku« nije bio priznat (Narodnoj zaštiti - jest - iako ne u potpunosti). </p>
<p>Očito je, da izbjegavanjem i odbijanjem donošenja pozitivnog rješenja Ministarstvo obrane glede statusa dragovoljaca-branitelja, grubo narušava princip jednakosti svih građana pred zakonom kao najviše vrednote garantirane Ustavom Republike Hrvatske, ali i Domovinski rat te ulogu i značaj prvih dragovoljaca u presudnim trenucima stvaranja Države Hrvatske.</p>
<p>Postavlja se pitanje kome je danas cilj falsificirati povijest? Da li onim kojih u to vrijeme nigdje nije ni bilo, ili su bili ali - na suprotnoj strani?</p>
<p>Višnja Tafra, pretpostavljam (a to se da provjeriti) kao i mnogi službenici poput nje koji su imali tu privilegiju da rade i za taj svoj rad primaju plaću (za razliku od mnogih Hrvata koji su ostali i bez posla, bez doma, bez najmilijih), koje smo mi naoružani čuvali mjesecima, besplatno sa svojim oružjem i sa svojim streljivom, sa svojim sendvičima u džepu, danas imaju status branitelja Domovinskog rata. Upravo su takvi činovnici, pokazali svu svoju gramzljivost i sami sebi dodijelili ono što im ne pripada - status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. A sa statusom i sva prava i sve povlastice iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja. U velikoj mjeri zbog takvih, ostali su bez statusa pravi i iskreni dragovoljci, kojih je 1991. bilo premalo, a sada su prekobrojni i višak. Brojka dragovoljaca Narodne zaštite iznosila je oko 2% stanovništva Hrvatske 1991. Jako malo u usporedbi sa 4,5 milijuna Hrvata? A danas bi nas sve trebalo izbrisati iz popisa, kao da nismo ni postojali.</p>
<p>U ime dragovoljaca Narodne zaštite danas organiziranih u Udrugu Narodne zaštite, ratnih zapovjednika NZ, među koje pripadam, i kojoj je Vrhovni zapovjednik oružanih snaga 1992. osnove Narodne zaštite dodijelio čin natporučnika HV, poručujem da nećemo dozvoliti da nam netko drugi povijest piše, niti da je falsificira.</p>
<p>Mi smo bili prvi, (nije postojao ni ZNG niti HV) popisi postoje i izvolite to upisati u vojnu knjižicu! Ne zanimaju nas prava, ako treba ukinite ih ali najprije počnite od sebe.</p>
<p>I zapamitete, mi se nismo borili za privilegije - borili smo se za svoju jedinu Domovinu Hrvatsku.</p>
<p>Za sve dragovoljce Narodne zaštita pitanja statusa hrvatskog dragovoljca-branitelja pitanje je čast! A čast nam nitko ne može uzeti, za nju ćemo se žestoko boriti i svakom tko nam je pokuša povrijediti žestoko ćemo se suprotstavljati.</p>
<p>Narodna zaštita bila je temelj obrane Republike Hrvatske, ona je bila ta moralna i oružana snaga u presudno vrijeme kad je Hrvatska bila nesamostalna, nakon osamostaljenja i međunarodno nepriznata država.</p>
<p>Kasnije, nakon međunarodnog priznanja 15. siječnja 1992. godine, bilo je neusporedivo lakše, da ne kažem sigurnije, a tijela državne uprave i Ministarstvo obrane stalo je na svoje noge.</p>
<p>Od Ministarstva obrane tražimo, jer je za to nadležno, da nam u vojne knjižice upiše vrijeme provedeno u postrojbama Narodne zaštite, tražimo da se upiše svima koji su ga dobili i čin - a sve to prema popisima koji se nalaze u matičnim uredima za obranu diljem Hrvatske.</p>
<p>MARIJA DUJIĆglavni tajnik UNZZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Renesansa marksizma na pomolu</p>
<p>U doba kada se čak Socijaldemokratska partija Hrvatske odrekla marksizma, pa nigdje nema na vidiku ničega da bi njezini protagonisti i ideolozi respeketirali Marxovo mišljenje u rješavanju ključnih problema hrvatskoga društva, priredili su posljednjega dana mjeseca studenoga Mladi socijalisti Socijalističke radničke partije Hrvatske u Otvorenom sveučilištu u Zagrebu tribinu Marksizam - živa ili mrtva misao. Plauzibilne argumente o životnosti marksizma iznijeli su Veselin Golubović i Milan Kangrga.</p>
<p>Golubović je upozorio na divergencije u opsegu marksizma, u kojem, svakako, treba istaknuti u prvi plan toplu struju (Bloch). U toj je upravljenosti i Zagrebačka filozofija prakse kao jedna od bitnih potvrda suvremene hrvatske filozofije u svijetu. Najprihvatljiviji pristup društvenim i ekonomskim problemima korijeni se u takvoj filozofskoj (marksističkoj) orijentaciji. Golubović je istaknuo i značenje neprestanog preispitivanja vlastite savjesti u suzbijanju zla, kao izokrenuća čovječnosti, radi odjelotvoravanju ideje humanosti. </p>
<p>Kangrga je istaknuo da je Marxov zahtjev iznijet u Manifestu komunističke partije 1848. godine kako je sloboda pojedinca temeljni uvjet slobode društva memento od kojega potječe smislena rasprava o biti socijalizma. To je osnova suprotstavljanja antisocijalizmu i antiindividualizmu u zastupnika socijalizma. </p>
<p>Asocijacija slobodnih pojedinaca je bit socijalizma. Nerazumijevanja i pretenciozna tumačenja marksizma i socijalizma posljedak je njihova izjednačavanja sa staljinizmom. Ta je neistina bila na snazi osobito u posljednje vrijeme. Kangrga misli kako bi bio red da se povijesno i logički utvrde značenja, prije svega, tih pojmova. </p>
<p>U diskusiji se Nikola Dugandžija prisjetio svojedobnih Kangrginih tumačenja o savjesti i odgovornosti kao mjerilu njegove filozofije, a Zvonko Šundov je istaknuo kao bitno obilježje Marxova mišljenja tendenciju za vlastitim ozbiljavanjem u nadilaženju postojećih ograničenosti. </p>
<p>Da je marksizam među »tranzicijskim« zemljama najomraženiji upravo u Hrvatskoj - konstatirao je Stipe Šuvar upozorivši na konvertitstvo mnogih nekadašnjih (nominalnih) marksista koji su se prometnuli u antimarksiste i desničare. </p>
<p>Ne govori li to nešto o hrvatskom društvu i njezinoj politici u cjelini? </p>
<p>Šuvar je istaknuo značenje kategorije prostora u virtualnoj situaciji, kao jednu od »postmodernih« okolnosti, na čemu inzistiraju određeni svjetski teoretičari i o čemu bi računa trebali voditi hrvatski filozofi i sociolozi, zacijelo i ekonomisti, da ne ostanu odsječeni od aktualnih svjetskih kretanja. </p>
<p>Šuvarove stavove potkrijepio je Rene Lovrenčić istaknuvši neumrlost marksizma usprkos političkom instrumentaliziranju njegovih povijesnih tendencija. Lovrenčić misli da je sudbina kršćanstva komplementarna onome što zadešava marksizam i komunizam. </p>
<p>A što je kapital? Eminentno pitanje koje je temeljito prorađivao Karl Marx i u čemu je neprijeporna najegova aktualnost.</p>
<p>Rasprava se ražestila dotle da je Luciano Lukšić - u usporedbi sa, inače u Hrvatskoj zapostavljenim, počasnim doktorom filozofije Zagrebačkoga sveučilišta Henriem Lefebvreom, koji je polemiku s antimarksistički usmjerenim »novim filozofima« započeo pitanjem Faut-il abandonner Marx? (Treba li odstraniti Marxa?) - više puta istaknuo naprosto Il faut lire Marx! (Treba čitati Marxa!) Marx je isticanjem da nije marksist htio sebe distancirati od pojednostavnjivanja i iskrivljavanja, međutim, diskreditirati danas marksizam uime Marxa obeživotvorilo bi mišljenje toga jednoga od najvećih filozofa 19. stoljeća, jer kako njegovo mišljenje nema vrijednosti bez klasičnoga njemačkoga idealizma, nema, dakako, ni bez refleksije, prije svega, u onih koji su ukorijenili svoje mišljenje - u obrađivanju aktualnih problema - u njegovim postignućima.</p>
<p> Kako se postaviti prema mundijalizaciji (globalizaciji) ključno je pitanje epohe. Prihvatljiv je prijenos informacija u svrhu sveopće ljudske dobrobiti, međutim, izrabljivanje resursa »marginalnih« zemalja (a u kojem je opsegu i Hrvatska) izvozom kapitala osobito je iskušenje. </p>
<p>Lenjinov Imperijalizam kao najvišći stadij kapitalizma jedno je od pionirskih djela koje je anticipiralo probleme globalizacije i dalo naputak za njegovo rješavanje(!) </p>
<p>Optimistički se može očekivati da je prošla epizoda kada se o marksizmu pisalo kao o »filozofiji zločinačke zamisli« i kada su Marx i marksisti bili ozloglašeni toliko da su stavljeni uz bok fašista. </p>
<p>Na pomolu je renesansa marksizma. </p>
<p>VINKO GRGUREVBjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iznijete su netočne tvrdnje</p>
<p>U »Nedjeljnom vjesniku« od 10. prosinca o.g. u članku pod naslovom »Poštanska banka ostaje servis za posrnula poduzeća od državnog interesa?« iznijete su netočne tvrdnje glede saznanja Hrvatske narodne banke o Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb. Molim vas da, sukladno odredbama Zakona o javnom priopćavanju, u prvom sljedećem broju vašeg lista objavite odgovor Hrvatske narodne banke na spomenuti tekst.</p>
<p>Nije točno, kako se ističe u članku, da Hrvatska narodna banka nije upoznata sa situacijom u Hrvatskoj poštanskoj banci. Hrvatska narodna banka ne samo da »bi trebala nadzirati« poslovanje Hrvatske poštanske banke, nego to i čini, sukladno svojim zakonskim ovlastima i zaduženjima. No, saznanja o poslovanju banaka koja proizlaze iz nadzorne funkcije HNB-a nisu namijenjena objavljivanju, jer imaju karakter poslovne tajne, na čuvanje koje sve djelatnike središnje banke obvezuje i zakon. Isto vrijedi za sve banke i štedionice.</p>
<p>U tom smislu odgovorili smo i na upit autora članka glede poslovanja Hrvatske poštanske banke. Taj odgovor u članku nije prenesen u cijelosti, a umjesto toga iznijeta je neutemeljena tvrdnja da »ni HNB ne zna što se stvarno događa s Hrvatskom poštanskom bankom«.</p>
<p>Ured za odnose s javnošću, Ured guverneraHrvatske narodne bankeZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>U porastu organizirani kriminal i zloporaba položaja za 400 posto, a u padu gospodarski </p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - »Broj kaznenih djela u Zagrebu u studenom porastao je za oko 13 posto, a broj prometnih nesreća, pak, za 8 posto. Točnije, ugrožavanje sigurnosti obilježeno je sa 2100 kaznenih djela, bilo je 2037 prometnih nesreća, 19.330 prometnih prekršaja, 3152 prekršaja protiv javnog reda i mira, te 96 požara i 70 događaja« izvijestio je novinare načelnik PU zagrebačke Ivan Babić.</p>
<p>Prema, pak, daljnjim podacima s kojima raspolaže PUZ, u porastu je organizirani kriminal, i to za 40 posto, te broj kaznenih djela protiv života i tijela, dok je istovremeno zabilježen priličan pad razbojništva za gotovo 42 posto i dvadesetpostotni pad u kaznenim djelima protiv spolnosti, odnosno silovanja i bludne radnje.</p>
<p>Broj ukradenih motornih vozila u studenom ove godine veći je za 14 posto nego u istom razdoblju 1999. godine, ali je načelnik Babić istaknuo kako je za 200 posto porastao broj razriješenih krađa motornih vozila, čemu ide u prilog nedavno razbijanje organiziranog lanca kradljivaca luksuznijih automobila, najčešće »audija A6«.</p>
<p>Zabilježen je porast broja prijevara i krivotvorenja službenih isprava, te je upravo zbog toga, naveo je Babić, zabilježen pad kaznenih djela vezan u gospodarski kriminalitet, i to za 10 posto.</p>
<p>No, najveći porast bilježe kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti za čak 400 posto, zatim zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju za 300 posto, a kaznena djela nesavjesnog rada u službi za 200 posto.</p>
<p>Kako je, pak, istaknuo načelnik Sektora kriminalističke policije Robert Kralj, zagrebačka policija je prošlog studenog razriješila dva pokušaja ubojstva te pokušaj čedomorstva na Srednjacima, dok je uhićen počinitelj dvaju ubojstava iz listopada ove godine. Kaznena djela protiv spolnosti su, prema načelniku Kralju, u potpunosti riješena.</p>
<p>Načelnik PUZ-a Babić istaknuo je kako je, pored porasta prometnih nesreća ipak zabilježen zamjetan pad broja poginulih i teško ozlijeđenih. Naime, ovog studenog na zagrebačkim cestama poginulo je osam građana, dok je u istom razdoblju prošle godine život izgubilo 13 sudionika u prometu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Wolfart priznao da mu je prekipjelo, ali »za sve je kriva Majina majka«</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno je iznošenje obrane Denisa Wolfarta (34), snimatelja HRT-a i režisera glazbenih spotova, koji je zbog ljubomore pokušao ubiti bivšu djevojku Maju Cvetnić ( 33) i njenog sadašnjeg dečka Dražena Horvata (33).</p>
<p>Naime, Wolfarta se tereti da je 25. rujna prošle godine oko 20,30 sati na zaprešićkom Trgu Maršala Tita 5, svojim terencem marke »land rover«, zapriječio put Maji i Draženu, koji su se nalazili u »fiatu uno«. No, Dražen i Maja su automobilom uspjeli nakratko pobjeći do obližnje Kodrmanove ulice, gdje ih je Wolfart sustigao i potom terencem ponovno zapriječio put, odgurnuvši zatim omanji Horvatov automobil u odvodni kanal. Pokušavši pobjeći od nasrtljivog i ljubomornog bivšeg dečka, Maja i Dražen Horvat su počeli trčati, ali je Wolfart nastavivši voziti džip opet sustigao Maju, koju je terencem oborio na tlo, prešavši kotačima preko njene lijeve noge.</p>
<p>Tijekom nastavljenog davanja obrane, Wolfart je u četvrtak iznio svoje viđenje inkrimiranog događaja, za kojeg je izjavio kako se ne bi dogodio da ga to večer Majin novi dečko nije udario šakom u glavu, te da se u njegove odnose s Majom otprije nije umiješala njena majka.</p>
<p>»Znam da nisam stijena, taj dan mi je prekipjelo, bio sam tu večer arogantan i nasilan, ali za sve je kriva Majina majka koja mi je dovela policiju zbog navodnog maltretiranja« započeo je svoju obranu Wolfart, navevši kako mu je bilo teško nakon prekida s Majom.</p>
<p>»Tu večer sam se našao s Majom, pored koje je stajala njena majka, koju sam počeo vrijeđati, nazvavši je starom kurvetinom koja mi uništava život. Potom me udario nepoznati dečko, a ja sam zatim rekao kako svi zajedno idemo na policiju« nastavio je Wolfart, kazavši kako su se tada svi njega silno uplašili. Potom je naveo kako mu se terenac oteo kontroli, te da su ga Maja i njen dečko izmanipulirali, naglasivši kako su tu večer pokušali iskoristiti veze Majine majke u policiji.</p>
<p>Na raspravi u četvrtak pojavio se i svjedok Zoran Nikić, no, kako sud nije znao na kojeg se to odnosi, poziv je poslan svim osobama s tim imenom u Zagrebu. Na raspravi se, umjesto Zorana Nikića iz Sesveta pojavio njegov imenjak koji živi kod Knina, koji je, međutim, doista prisustvovao događaju, ali nije vidio izravni sudar i nagnječenje Majine noge.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Brata sjekirom udario po glavi, a onda pobjegao na Sljeme gdje se htio ubiti</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - U nedjelju ujutro oko 7,30 asati u zajedničkom stanu, u kojem s majkom žive braća Dermiček, Zlatko (45) i Branislav (47), iz neobičnog je razloga došlo do pokušaja ubojstva. Kako smo u nedjelju ujutro saznali u PU zagrebačkoj, Branislav Dermiček boluje od tzv. »istočnjačkog sindroma izlazećeg sunca«. Čini se da mu je njegov brat Zlatko u jutarnjim satima narušio uobičajeni ritual ustajanja, pa je razdraženi Branislav sjekiricom za drva nekoliko puta udario brata po glavi. Zlatko Dermiček pritom je zadobio teške ozljede glave - frakturu lubanje s ozljedom mozga, te je hitnom liječničkom intervencijom prevezen u Bolnicu sestara milosrdnica u Vinogradskoj, gdje je i dalje u životnoj opasnosti. Branislav Dermiček u međuvremenu je pobjegao na Sljeme, kako je rekao, najavivši svojoj majci i policiji da će se tamo ubiti.Policija intenzivno traga za potencijalnim samoubojicom, kako bi ga spriječila u njegovoj namjeri. (Z. Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poginula pješakinja, četvero teže ozlijeđenih</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Ovog je vikenda u Zagrebu bilo prilično živo, ali se dogodilo i mnogo prometnih nesreća od kojih je jedna osoba - pješakinja Danica Delać (75) - poginula. </p>
<p>Podsjetimo, ona je u subotu popodne kod Zlatarske ulice prelazila vrlo prometnu Selsku, i to izvan pješačkog prijelaza. Na nju je zbog neprilagođene brzine »naletio« Siniša Dobranić (27). Bila je to, međutim, samo jedna od prometnih nesreća. U ukupnom je zbroju, naime, ovog vikenda u Zagrebu bilo 16 ozlijeđenih, od toga četiri teško. U 86 slučajeva zabilježena je samo materijalna šteta. Javnih je okupljanja, pak, bilo 21, i to najviše u Domu sportova na Trešnjevci, kroz kojeg je samo u subotu navečer prošlo oko 15.000 ljudi. Ipak, sve se odvijalo bez većih incidenata. Prvo se u Domu sportova odigravala rukometna utakmica između Zagreba i celjske Pivovarne Laško. Unatoč jakim navijačkim nabojima, priveden je samo jedan gledatelj i to zbog narušavanja reda. </p>
<p>Navečer je, pak, u ledenu dvoranu Doma sportova »uselila« nešto raspjevanija publika, 9.000 ljudi, koji su prisustvovali koncertu Crvene Jabuke. Kako smo saznali, legitimirane su i privedene dvije maloljetne osobe, i to zbog alkoholiziranog stanja i vrijeđanja službenih osoba.Osim tih okupljanja, u Zagrebu je u vrijeme vikenda bilo još 11 sportskih, pet kulturno-zabavnih, jedno političko okupljanje, ali su svi protekli bez većih incidenata. (Z. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Poginuo udarivši autom u drvo</p>
<p>OSIJEK, 17. prosinca</p>
<p> - Na državnoj cesti broj 34, u mjestu Veliškovci, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao dvadesetogodišnji Vedran Žarković. Naime, do nesreće je došlo kada je ovaj mladić, upravaljajući osobnim automobilom registracijskih oznaka NA 187-J kretao iz smjera Valpova prema Donjem Miholjcu. Dolaskom do centra Veliškovaca i zavoja u lijevo, iz još neutvrđenih razloga mladić nije uspio svladati krivinu, pa je desnim kotačima vozila zahvatio bankinu s desne strane kolnika. U tom se trenutku vozilo zanijelo, sletilo sa ceste na zemljani dio te se zaustavilo udarivši u drvo. Nesretni je mladić od teških ozljeda na mjestu preminuo. Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici Sedma policijske postaje Valpovo te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zbog »starih računa» preklopnim nožem teško ozlijedio mladića</p>
<p>DUBROVNIK, 17. prosinca</p>
<p> - Zbog pokušaja ubojstva u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku u nedjelju je priveden 17-godišnji Dubrovčanin B. Č. Mladić je toga dana, oko 1.30 sati u kafiću »Burbon«, u Ulici bana Josipa Jelačića bb u Dubrovniku, pokušao ubiti 25-godišnjeg Jerka Nadila (policija je navela inicijale), također iz Dubrovnika.</p>
<p> Nožem na preklapanje duljine oko pet centimetara B. Č. je Nadilu zadao ubodnu ranu na lijevoj strani ispod rebra. Na odjelu Hitne medicinske pomoći dubrovačke Opće bolnice ustanovljeno je da se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi opasnoj po život, te je Nadil žurno operiran. Kako doznajemo ranjeni je Nadil srećom izvan životne opasnosti, oštećeno mu je debelo i tanko crijevo, no, postoperativni je oporavak normalan, te se ne očekuju komplikacije. Službenih informacija o razlozima što su prethodili ovom događaju zasad nema, a neslužbeno se samo doznajemo kako je do napada došlo zbog navodno od ranije neriješenih računa. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Drogu i devize »od dilanja« skrivao u drvarnici</p>
<p>SPLIT, 17. prosinca</p>
<p> - U Trondhemskoj ulici u Splitu, djelatnici Odjela za droge PU Splitsko-dalmatinske s 2.027 grama marihuane i šest tableta ecstazyja zatekli su Splićanina Aljošu S. (23). Pretragom stana i drugih prostorija kojima se koristi, policija je u Aljošinoj drvarnci pronašla još 61,2 grama iste droge, a u automobilu 15.000 kuna i 200 njemačkih maraka za koje se osnovano sumnja kako potječu od preprodaje droge.</p>
<p>Uz kaznenu prijavu za kazneno djelo zloporabe opojnih droga Aljoša S. priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji mu je, nakon saslušanja, odredio pritvor. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Početak suđenja Znaoru ovisi o njegovu zdravlju</p>
<p>ZLATAR, 17. prosinca</p>
<p> - Kako doznajemo, Nediljko Znaor nakon obavljene koronarografije na KBC Rebro vraćen je u bolnicu za osobe lišene slobode, no početak suđenja koje je trebalo početi u ponedjeljak, a zakazano je za 21. prosinca, i dalje je neizvjestan.
Naime, prema riječima predsjednika Sudskog vijeća Petra Šakića u zatvorsku bolnicu još nije dostavljeno mišljenje iz KBC Rebro o zdravstvenom stanju Nediljka Znaora te postoji li potreba za kardiokirurškim zahvatom ili će prema sadašnjem zdravstvenom stanju Nediljko Znaor biti sposoban prisustvovati glavnoj raspravi. (D. Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Lucić: Hrvatska na godinu neće imati dovoljno pšenice, a In Cubo je svoju platio </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Iako sam još 10. kolovoza platila državi pšenicu, nisam ju dobila. I nije riječ o 17.000 tona pšenice, kako kaže ministar gospodarstva Goranko Fižulić, već o 37.000 tona, rekla je za Vjesnik Mara Lucić, vlasnica i direktorica osječke tvrtke In Cubo, najčešće spominjana osoba u ovogodišnjoj »pšeničnoj aferi«.</p>
<p>Ona tvrdi da afere nema, iako bi Hrvatska na godinu mogla ostati bez dovoljno pšenice za svoje potrebe (oko 600.000 tona) jer je ove godine otkupljeno nešto više od 400.000 tona. Hoće li pšenice biti dovoljno, znat će se, upozorava, tek 1. lipnja 2001. kad silosi »ostanu prazni«, premda bi mlinovi uskoro mogli ostati bez pšenice, kao i tvrtke koje su dosad bile privilegirane, odnosno uzimale su badava državnu pšenicu iz silosa. </p>
<p>Što se tiče novog natječaja za 60.000 tona pšenice od kojih bi se polovica odobrila za izvoz, Mara Lucić napominje da nije sigurna hoće li, prije nego što pomno prouči novi ugovor, preuzeti pšenicu koju joj je ponudilo Vladino povjerenstvo za otkup pšenice. Budući da se u međuvremenu promijenila cijena pšenice na svjetskom tržištu, Povjerenstvo je već najavilo da će inzistirati i na promjeni ugovora s In Cubom. Lucić kaže da s Vladom ima precizan ugovor o izvozu državne pšenice po fiksnoj cijeni od 0,56 kuna po kilogramu. </p>
<p>No, po novome, Ministarstvo gospodarstva namjerava In Cubu ponuditi izvoz dodatnih količina pšenice, ali po novoj tržišnoj cijeni od 0,92 do 0,93 kune po kilogramu uz tri do četiri milijuna kuna za troškove skladištenja. Računice pokazuju: da je In Cubo »izvezao pšenicu na vrijeme«, odnosno ljetos, prije negoli je u rujnu na tržište došlo pola milijuna tona pšenice iz Mađarske, sad ne bi morao plaćati njezinu ležarinu, ni puno veću cijenu.</p>
<p>Naime, Povjerenstvo za otkup pšenice ovogodišnjeg roda, u kojem je pet ministara, ustvrdilo je da je »uspješno završen otkup pšenice ovogodišnjeg roda«, odnosno da je isplata više nego zadovoljavajuća. Preciznije, do kraja studenoga plaćeno je 99 posto pšenice. Neplaćeno je ostalo 3,6 milijuna kuna ili nešto manje od jedan posto otkupljene pšenice. </p>
<p>No, tek će započeta akcija Državnog inspektorata, koja bi trebala biti gotova u siječnju, pokazati koliko su zapravo »miševi raznijeli pšenice« iz silosa jer je u nekoliko posljednjih mjeseci podignuto desetak prekršajnih i kaznenih prijava zbog nesavjesnog poslovanja s robom Državnih robnih rezervi. </p>
<p>U In Cubu napominju da se problem mogao riješiti zapljenom državne robe, jer zbog malverzacija u Državnim robnim rezervama nisu ni dobili priliku izvesti već plaćenu pšenicu. Mara Lucić već je najavila da će zbog raskida ugovora o prodaji pšenice tužiti Ministarstvo gospodarstva, ističući da bi bila zadovoljna i »zapljenom robe«. </p>
<p>Tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević rekao nam je da se više ne zna »tko pije, a tko plaća«. Prema njegovim tvrdnjama, »ovoga cirkusa s pšenicom ne bi ni bilo« da je Povjerenstvo za otkup pšenice, u kojem su prethodno bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Državnog ravnateljstva za robne zalihe, te nekih udruga seljaka, prilikom odabira In Cuba provjerili sposobnost plaćanja »male osječke tvrtke, za koju nikad nitko prije nije ni čuo«. </p>
<p>No, to se nije dogodilo već je tvrtki koja navodno ima osnivački ulog od 18.000 kuna, odnosno »dva stola i dva stolca«, dodijeljen posao vrijedan nekoliko stotina milijuna kuna. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Crkvenac traži podršku banaka programu zapošljavanja </p>
<p>Ministarstvo financija, u suradnji s ministarstvima gospodarstva, javnih radova, poljoprivrede i šumarstva, turizma, hrvatskih branitelja, rada i socijalne skrbi, te obrta, malog i srednjeg poduzetništva, priprema program mjera za poticanje zapošljavanja. U tome sudjeluju i drugi članovi Vlade, pojedine državne institucije, poput HZZO-a, a u Ministarstvu financija računaju da će i pojedini domaći i strani stručnjaci dati svoj obol izradi programa. Kako saznajemo od ministra financija uskoro bi se trebao održati susret s predstavnicima najvećih hrvatskih banaka od kojih će se tražiti podrška programu.</p>
<p>Program poticanja zapošljavanja bavit će se širokim spektrom mjera, koje ekonomskoj politici stoje na raspolaganju. Među njima dr. Mato Crkvenac posebno ističe poticanje izvoza beneficiranim kamatama, zatim mjere industrijske politike, poticanje samozapošljavanja hrvatskih branitelja, izmjene u poreznom sustavu i smanjenje cijene rada. Namjera je podržati ne samo uspješna poduzeća, nego i nove projekte koji vode u tom pravcu, kaže Crkvenac i dodaje da će usvajanje ovoga programa biti prioritet Vlade u narednom razdoblju. Sredstva koja će država staviti na raspolaganje poticanju zapošljavanja u proračunu za 2001. iskazana su kroz niz stavki, a u Katančićevoj računaju i na 200 milijuna USD vrijedan aranžman sa Svjetskom bankom, namijenjen poticanju malog poduzetništva, kao i na dio sredstava iz 200 milijuna eura vrijednog »kolača« Europske investicijske banke. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>SDP najjači u 12 zagrebačkih četvrti, HDZ u tri - odziv birača vrlo slab </p>
<p>Na zagrebačke lokalne izbore u nedjelju izašlo samo 16,43 posto birača / Kandidati SDP-a odnijeli većinu u 12 od ukupno 17 gradskih četvrti, HDZ u tri, HSS je pobijedio u Sesvetama, a u Brezovici neovisna lista / Službeni rezultati i broj osvojenih vijećničkih mjesta po četvrtima bit će objavljeni danas u 13 sati / Odazvao sam se izborima neovisno o tome što o njima mislim, rekao premijer Račan </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Izrazito slab odziv birača obilježio je nedjeljne zagrebačke izbore za članove vijeća gradskih četvrti, kojima je glavni grad nakon punih osam godina počeo formirati svoju lokalnu samoupravu. Na birališta je do 19 sati, prema podacima koje je na konferenciji za novinare u nedjelju navečer iznio predsjednikGradskog izbornog povjerenstva Miroslav Šumanović, izašlo svega 16,43 posto birača, čime su se potvrdile sve crne slutnje o vjerojatnom slabom odzivu građana. Najveći odziv zabilježen je u gradskoj četvrti Brezovici gdje je na birališta izašlo 23,91 posto građana s biračkim pravom, a najmanji u Stenjevcu gdje je odlučilo glasovati tek 13,20 posto birača.</p>
<p>Prema privremenim i neslužbenim rezultatima, ukupnu pobjedu na izborima odnijeli su kandidati Socijaldemokratske partije Hrvatske, koji su osvojili najveći broj glasova u 12 od ukupno 17 četvrti. Većinu u tri četvrti (Gornja i Donja Dubrava, Podsljeme) odnijela je Hrvatska demokratska zajednica, u Sesvetama je pobijedila Hrvatska seljačka stranka, a malo izborno iznenađenje postigla je neovisna lista Stjepana Ferina, koja je pobijedila u Brezovici. </p>
<p>Među glasačima koji su se u nedjelju odazvali izborima bili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je glasovao u Ilici, te premijer Ivica Račan čije je biračko mjesto bilo u Kranjčevićevoj ulici. Predsjednik hrvatske Vlade izrazio je svoju zabrinutost zbog mogućeg slabog odaziva birača te dodao kako bi izborima svakako trebalo pristupiti što više građana da bi se u Zagrebu konačno dovršilo formiranje lokalne samouprave.</p>
<p>»Odazvao sam se ovim izborima neovisno o tome što o njima mislim«, rekao je Račan i istaknuo da bi se osnivanjem vijeća četvrti organizacija lokalne vlasti trebala približiti ljudima. Premijer je primijetio kako se već unaprijed moglo znati da će odziv birača vjerojatno biti prilično slab zbog njihove prezasićenosti brojnim ovogodišnjim izborima. »Gradska je uprava odvagnula te dvije činjenice, i odlučila da na izbore treba ići upravo sada«, zaključio je Račan. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić glasovao je u osnovnoj školi na Jordanovcu, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na biračkom mjestu u Njegoševoj ulici na Peščenici. Iako je gradonačelnik izrazio nadu da će se izborima ipak odazvati veći broj građana, te da će svoj glas nekoj od 171 kandidatske liste dati više od 25 posto birača, birališta su u nedjelju u cijelom gradu uglavnom bila prilično pusta.</p>
<p>Izborima za vijeća gradskih četvrti Zagrepčani nakon osam godina ponovo dobivaju lokalnu samoupravu, ukinutu 1993. godine. Vijećima gradskih četvrti građani će neposredno moći predlagati prioritete uređenja i gradnje u svojoj okolici. Takvom decentralizacijom trebalo bi se rasteretiti Gradsko poglavarstvo koje će se ubuduće fokusirati na ključne zagrebačke probleme, dok će se male komunalne akcije poput asfaltiranja manjih ulica i uvođenja javne rasvjete rješavati na terenu, u sklopu određene četvrti.</p>
<p>Troškovi izlaska na birališta, procjenjuje se, iznosit će oko tri i pol milijuna kuna, koliko je za to osigurano u ovogodišnjem gradskom proračunu. Zagrebačkim budžetom za 2001. godinu, za formiranje i početak rada vijeća gradskih četvrti osigurano je 10 milijuna kuna. Tijekom godine, kako je potvrđeno iz Gradskog poglavarstva, za funkcioniranje lokalne samouprave u gradu izdvojit će se dodatni novac. O visini svote trebalo bi se znati sredinom 2001., za kada je zagrebačka uprava najavila rebalans proračuna. </p>
<p>Broj članova vijeća četvrti, ovisno o broju stanovnika u pojedinim dijelovima grada, kretat će se između 11 i 19. U gradskim četvrtima Brezovica i Podsljeme vijeća će imati po 11 članova, dok će u vijećima Gornjeg grada - Medveščaka, Novog Zagreba - zapad, Črnomerca, Donje Dubrave, Stenjevca i Podsuseda - Vrapča biti po 15 članova, a ostala vijeća imat će po 19 članova. Točan broj osvojenih mjesta po gradskim četvrtima, najavio je Šumanović, bit će objavljen u ponedjeljak u 13 sati, do kada bi trebalo biti okončano izračunavanje mandata po D'Hondtovoj metodi. </p>
<p>Izborni postupak u nedjelju promatralo je oko 130 aktivista GONG-a koji su bili raspoređeni po svim izbornim jedinicama u Gradu Zagrebu. Uz stalne promatrače, na terenu je bilo i 17 mobilnih ekipa koje su obilazile birališta na kojima nije bilo GONG-ovih promatrača. Izbori su protekli u redu, opća je ocjena GONG-a, koju je potvrdilo i Gradsko izborno povjerenstvo, a manji su problemi bili vezani uz zbunjujući raspored i lošu označenost biračkih mjesta. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Udruga veterana osnovala Institut za psihosocijalne posljedice rata</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Udruga hrvatskih veterana, potaknuta sastankom Svjetske federacije veterana održanom u Parizu početkom prosinca, osnovala je Međunarodni institut za psihosocijalne posljedice rata koji će imati sjedište u Zagrebu, u Galovićevoj 12. Iako se još očekuje suglasnost Vlade i Ministarstva rada i socijalne skrbi, prošli tjedan stigla su i inicijalna sredstva iz Ministarstva hrvatskih branitelja.</p>
<p>»U institutu ćemo se baviti ratom i poraćem, razmjenom podataka i humanitarnom suradnjom svih zemalja jugoistočne Europe koje su bile zahvaćene ratom, psihosocijalnom pomoći veteranima rata sa stručnjacima, od psihologa do psihijatara. Osim toga, započet ćemo i bavljenje civilnim žrtvama rata, a tješnju suradnju nastojat ćemo ostvariti i s Uredom za prognane i nestale, ističe Valentino Rajković, tajnik Udruge hrvatskih veterana, dodajući da je cilj instituta objediniti točne brojke o ubijenima, ranjenima i nestalima tijekom Domovinskog rata, te uspostaviti tješnju suradnju po tom pitanju sa SRJ.</p>
<p>Institutom će ravnati upravno vijeće u kojem će biti po jedan predstavnik Hrvatskog sabora i Vlade, po dva predstavnika iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, te četiri predstavnika različitih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. (A.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Obustavljena obnova pravoslavne crkve jer investitor nema dozvolu</p>
<p>METKOVIĆ, 17. prosinca</p>
<p> - Radovi na obnovi u Domovinskom ratu srušene pravoslavne crkve Svetog Đorđe u Metkoviću obustavljeni su ovog vikenda na temelju odluke građevinske inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, koja je obavila nadzor gradilišta na lokaciji Lovački put bb u Metkoviću. Pravoslavna crkva Sv. Đorđa u Metkoviću stradala je potkraj svibnja 1992. tijekom najžešćih sukoba u Domovinskom ratu.</p>
<p> Ove je godine počela njezina obnova, no prilikom rekonstrukcije, građevina pravoslavne crkve osjetno se proširila u odnosu na prijašnju veličinu, ističe se u dopisu Ministarstva zaštite okoliša. Srpska pravoslavna crkva (SPS) kao investitor bila je dužna ishoditi građevinsku dozvolu, no budući da to nije učinila građevinska inspekcija zatvorila je radove na gradilištu, a inspekcijski postupak je u tijeku. U dopisu Ministarstva također se navodi kako se investitor, SPS, obvezao da će u što kraćem roku ishoditi potrebnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Do sada najveća pomoć Međimurju iz državnog proračuna</p>
<p>ČAKOVEC, 17. prosinca</p>
<p> - Vijećnici Skupštine Međimurske županije na posljednjoj su ovogodišnjoj sjednici donijeli županijski proračun za 2001. godinu. U njemu su predviđeni prihodi, odnosno izdaci, u visini od 24,8 milijuna kuna. To je za 2,1 posto manje nego što iznosi drugim rebalansom utvrđeni proračun za ovu godinu. </p>
<p>Osnovni razlog smanjenja proračuna je nova porezna reforma, odnosno njezin dio koji se odnosi na raspodjelu poreza na dobit. Kako ističe međimurski župan Branko Levačić, prihvaćeni proračun samo je privremen, budući da će najvjerojatnije polovicom iduće godine stupiti na snagu novi zakonski propisi o lokalnoj upravi i samoupravi, pa i njezinu financiranju. </p>
<p>Zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora Željko Pavlic (HSLS) izvijestio je županijske vijećnike da je Međimurskoj županiji u državnom proračunu za 2001. godinu predviđen dosad najveći iznos ukupnih potpora i pomoći. Tako će iz državnog proračuna biti izdvojeno 2,5 milijuna kuna za pripremu izgradnje južne zaobilaznice Čakovca, a 3,3 milijuna kuna za uređenje državne ceste D-209/Mursko Središće. Posebno su značajne potpore koje će biti ostvarene putem Ministarstva prosvjete i sporta. Tako je za izgradnju sportske dvorane osnovne škole u Murskom Središću u državnom proračunu osigurano četiri milijuna kuna, za izgradnju sportske dvorane osnovne škole Selnica 3,2 milijuna kuna, za izgradnju sportske dvorane osnovne škole Prelog 500.000 kuna i za izgradnju sportske dvorane osnovne škole u Donjem Kraljevcu milijun kuna. Po 500.000 kuna bit će u državnom proračunu osigurano za srednju školu u Prelogu i za osnovnu školu u Kuršancu, dok je za Gospodarsku školu u Čakovcu predviđeno milijun kuna. </p>
<p>Zastupnik Pavlic županijskim vijećnicima u Čakovcu prenio je i informaciju da će za potrebe kapitalne izgradnje Županijske bolnice u Čakovcu Ministarstvo zdravstva putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje osigurati šest milijuna kuna, a za potrebe u Međimurskoj županiji će i Ministarstvo financija u svom djelokrugu imati 843.000 kuna. Daljnjih četiri milijuna kuna Međimurska županija će dobiti na ime djelomičnog namirenja šteta prouzrokovanih tučom, koja je u tri navrata ove godine poharala međimurske oranice, voćnjake i vinograde. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rijeku Dubrovačku od devastacije spašava pomirba suvremenoga i naslijeđenog</p>
<p>U protivnom će taj krajobraz, za koji u turističkom vodiču stoji da je poseban i sjenovit s mnogo zelenila među kojim se nižu više ili manje očuvani ljetnikovci dubrovačke vlastele, i nadalje nagrđivati antene mobilnih stupova, objekti bespravne gradnje, a da se i ne spominje izlijevanje kanalizacije u rijeku Omblu </p>
<p>DUBROVNIK, 17. prosinca</p>
<p> - Kako zaustaviti devastaciju Rijeke Dubrovačke? Može li Hrvatska, poput primjerice Španjolske, urediti da na državnoj razini po pitanju bespravne gradnje »ureduje« vojska? Premda je, možda, u nas nepopularno u ovom času »zazivati« u pomoć vojsku, činjenica je da je, na primjer, rješavajući taj problem Njemačka »preskočila« vojsku, ali ga je zato ostavila - policiji. Te i slične tvrdnje, a i mnogo više od toga, čulo se ovih dana tijekom održavanja javne tribine znakovita naziva »Uništimo do kraja zaštićeni krajobraz Rijeke dubrovačke«, što su je u Dubrovniku organizirali Društvo prijatelja prirode »Dub« i Ekološka udruga »Ombla«. </p>
<p>Rijeka Dubrovačka, to jest njezin krajobraz, još je 1964. proglašena zaštićenim krajolikom. Unatoč tome, tvrdi se, ni do danas nije mnogo učinjeno po pitanju njezine stvarne zaštite. Jer, pomaci su toliko neznatni da ih nije vrijedno spominjati. Dapače, zadnjih je desetljeća, kazao je predsjednik »Duba« dr. Stijepo Bogdanović, izložena »bestijalnoj devastaciji« koja se može zaustaviti svojevrsnom pomirbom staroga naslijeđa i suvremene civilizacije. Kako i na koje načine to i učiniti, pitanje je na koje se, doduše, tijekom dvosatne rasprave i nije posve precizno odgovorilo.</p>
<p>No, s obzirom da se, kako su istaknuli organizatori, radi tek o prvom »provokativnom sastanku«, za očekivati je da će planirani niz rasprava na temu zaštite Rijeke dubrovačke, točnije predjela uz rijeku Omblu, polučiti rezultat što ga očekuju i zaštitari i mještani oko Omble - konačnu koordinaciju između urbanista, odgovornih za izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola i, naravno, županijskih službi. U protivnom će krajobraz Rijeke dubrovačke, za koji u ovdašnjem turističkom vodiču stoji da je »poseban i sjenovit s mnogo zelenila među kojim se nižu više ili manje očuvani ljetnikovci dubrovačke vlastele«, i nadalje nagrđivati antene mobilnih stupova, objekti bespravne gradnje, a da se i ne spominje izlijevanje kanalizacije u Omblu čija bi sanacija, obećao je dubrovački Vodovod, trebala uslijediti za koji dan. </p>
<p>Uglavnom, današnji je izgled Rijeke, kako ga je opisala predsjednica Ekoudruge »Ombla« Jadranka Šimunović, daleko od onoga opjevanog u dubrovačkih pjesnika, a dubrovačko predgrađe Mokošica slobodno se može nazvati i avenijom smeća. Doduše, složili su se nazočni, među kojima su bili i predstavnici Telekomunikacija, Hrvatske elektroprivrede, Vodovoda i županijskih vlasti, napredak je nemoguće zaustaviti. Bez tehnologije nemoguće je danas zamisliti život koji je uostalom, primijetio je jedan sudionik, i sam po sebi štetan (!). Ali... Tko je, onda, odgovoran? </p>
<p>Gradski vijećnik i stanovnik Komolca Andro Rudenjak podsjetio je da je o problemima Omble, odnosno Rijeke dubrovačke, doslovce i ispisana i odaslana na razne adrese »debela knjiga dokumenata«. I ništa se nije dogodilo. Nitko ni ne traži rušenje bespravnih objekata, naglasio je, no, nevjerojatno je kako se ništa ne čini da se bar zaštiti postojeće stanje. Jer, ni dosad, a ni tijekom ove tribine, nitko od p(r)ozvanih se nije izjasnio da će doista i odstupiti od svojih planiranih objekata. Svatko, naime, brani svoj resor. I, dakako, njegovu »čistoću«. Vodovod se »kune« u brzu sanaciju kvara na kanalizacijskim cijevima, Telekomunikacije tvrde da je zračenje mobilnih stupova čak pet puta manje od onih televizijskih odašiljača (premda ih nitko nije ni pitao za tv-odašiljače), a predstavnik buduće hidroelektrane, odnosno »Projekta Ombla« Tomislav Paviša, koji je tribinu zamalo pretvorio u predstavljanje hidroelektrane na Ombli, čvrsto je pri stajalištu kako ona ni u kom slučaju neće naštetiti krajobrazu Omble. </p>
<p>Što, pak, o svemu izrečenom, a još više o stvarnom stanju na terenu, misle i ovdašnje inspekcije službe, za koje je izričito istaknuto kako ih treba »osnažiti« da bi »promptno« mogle reagirati na svaki »mig«, nismo uspjeli doznati. Njihovi se predstavnici, naime, na poziv za sudjelovanje na javnoj tribini - nisu odazvali. I premda na ovoj tribini nitko nije spominjao vjetroelektrane, ne ulazeći u njihovu (ne)isplativost na ovom području, ne možemo ne podsjetiti na ne tako davnu prezentaciju u Slanom jednoga od tih projekata koji su, sudeći prema primjedbi što se čula na jednoj od sjednica dubrovačkog Gradskog vijeća, za neke od gradskih vijećnika samo tornjevi koji nagrđuju okoliš. Ili, dodao je tada, naravno iz klupe, drugi 'ozbiljniji' vijećnik - poziv na svemirski turizam. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Potrošačima zaštita ne samo od monopola HT-a i HEP-a, nego i od automehaničara</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Zakon o zaštiti potrošača, koji je priredilo Ministarstvo gospodarstva, konačno je u saborskoj proceduri. Zakon je, naime, 12 puta vraćan prije negoli je dobio prolaznu ocjenu Vladine koordinacije, a o njemu su raspravljali i saborski odbori. No, bilo bi dobro da ga prije nego što bude prihvaćen, razmotri i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP), istaknuo je u razgovoru za Vjesnik Alan Miler, član Upravnog odbora i jedan od osnivača te udruge. Dodao je da je zakonski prijedlog rađen po uzoru na zakone u zemljama Europske unije i u Sloveniji, koje su daleko odmakle u zaštiti potrošača.</p>
<p>U Hrvatskoj, osim Zakona o obveznim odnosima, dosad nije bilo propisa koji bi regulirao zaštitu domaćih potrošača kao korisnika određenih usluga, kaže Miler. Korisnici usluga kemijskih čistionica, automehaničarskih radionica ili organizacije igara na sreću često su prepušteni nečijoj (ne)milosti. </p>
<p>HUZP je samo ove godine Hrvatskoj obrtničkoj komori uputio deset pisama radi zaštite korisnika usluga kemijskih čistionica, ističe Miler. Udruga je zatražila da kemijske čistonice prilikom preuzimanja robe pobliže definiraju njezinu kvalitetu, boju i neke druge detalje. Od automehaničara traži da bez otvorenog radnog naloga ne izdaje račun za obavljen posao budući da se mnogo korisnika žali na obavljene usluge.</p>
<p>Igre na sreću su, kažu u HUZP-a, bile predmet dugogodišenjeg dopisivanja s Ministarstvom financija, jer njihovi organizatori klijente često nastoje privući i na nezakonit način. Još 1998. godine, kad je osnovan HUZP, zatraženo je da se donese pravilnik o igrama na sreću. Povod je bilo to što se neki pekar počeo baviti igrama na sreću da bi povećao promet. Upornost Udruge isplatila se, jer uz Pravilnik Hrvatska ima i Zakon o igrama na sreću, kojim su predviđene kazne od 50.000 do 200.000 kuna za organizatore tih igara ako krše zakon.</p>
<p>Miler napominje da se potrošači često žale i na telefonske račune te na račune za struju. Nakon posljednjeg poskupljenja struje, onima koji imaju »jednu žarulju« račun se povećao i nekoliko puta, a većim potrošačima u prosjeku za 25 posto, kako je bilo i odobreno. Stoga Udruga očekuje od HEP-a pojednostavljenje, većini građana nerazumljivog, obračuna potrošene struje. Posebno se to odnosi na mjerenje snage u električnoj mreži.</p>
<p> Što se tiče korisnika usluga Hrvatskog telekoma (HT), s pravom se sumnja u pouzdanost obračuna potrošenih impulsa, naglašavaju u Udruzi potrošača, jer dosad nije postojala mogućnost valjane kontrole telefonskih računa. Osim toga, kad korisnik traži ispis pozvanih telefonskih brojeva, u HT-u provjeravaju samo točnost obračuna, ali ne i kako je došlo do potrošnje impulsa. HT je dosad izdavanje računa i naplaćivao - 50 kuna po jednom ispisu.</p>
<p>Zakon o zaštiti potrošača, bude li prihvaćen u predloženom obliku, obvezuje telekomunikacijske operatere da korisnicima usluga besplatno ispostavljaju »detaljizirani ispis« sa svim podacima, potrebnim za provjeru ispravnosti obračunate cijene usluge (pozivni broj, vrijeme i trajanje poziva, broj impulsa i trošak). Predlagač zakona drži da zaštita potrošača predviđena Zakonom o telekomunikacijama nije dovoljna, jer se ograničava na davanje prigovora, odnosno ne obvezuje davatelja usluge da rješava taj prigovor.</p>
<p> Zakonom se traži od tvrtki koje potrošačima isporučuju vodu, struju i druge energente, da se prodaja obračunava na temelju stvarne potrošnje, očitane na korisnikovu mjerilu.</p>
<p>No, potrebno je razvijati svijest u društvu kako je ispravno da potrošač reagira ako osjeti da je zakinut. Miler napominje da se domaći potrošači još boje prijaviti uočeni nedostatak, uz svoje puno ime i prezime. Ništa bolje nije ni u odnosu države prema zaštiti potrošača. Od Vladina Ureda za udruge HUZP je 1999. dobio jednokratnu pomoć od 10.000 kuna. Ove godine, iako je bio prihvaćen projekt o osnivanju dviju podružnica (u Osijeku i Splitu), umjesto zatraženih 680.000 Udruga je dobila 50.000 kuna. Stoga se odustalo od osnivanja podružnica, a novac će biti iskorišten za tiskanje letaka. No, da bi se raskinulo sa starom praksom olakog odnosa prema pravima potrošača, u Udruzi ističu da bi trebalo utemeljiti podružnice širom Hrvatske.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hoće li zbog loše dokumentacije EIB odustati od autoceste Zagreb - Goričan? </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Prošlog je tjedna, prema neslužbenim ali i vrlo pouzdanim informacijama, na nekoliko najmjerodavnijih adresa stigla odbijenica Europske investicijske banke (EIB) da sudjeluje u financiranju nastavka gradnje autoceste Zagreb - Goričan u sklopu Pakta o stabilnosti!</p>
<p>Iako je takav potez zamračio dio hrvatske cestovne priče, nije sve tako crno i možda se mudrijim potezima može i ispraviti. No, odbijenica je možda dobro došla da se mnogi otrijezne i shvate kako u međunarodnim financijskim krugovima postoje određeni standardi i načini ponašanja te da ih treba poštivati. Ne može se govoriti jedno, pripremati drugo, a raditi treće. A upravo to je prevladavalo kod nas. Uvijek smo bili najpametniji kad je trebalo poslušati savjet pa nam se ovakve stvari stalno događaju, bez obzira na to tko bio na vlasti.</p>
<p>Na autocesti Zagreb - Goričan Hrvatska ima neriješen spor s talijanskim Astaldijem. Prema posljednjim informacijama, stručne grupe s hrvatske i talijanske strane uspješno rade na izglađivanju spora, što bi moglo dovesti i do konačnog odustajanja od arbitraže pred sudom u Beču. Paralelno s tim nastojanima da se pronađe zajedničko rješenje, u javnost su otišle izjave ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Radimira Čačića, da će se ta autocesta, odnosno njezin neizgrađeni dio, rješavati novim međunarodnim natječajem i financirati preko EIB-a, odnosno Pakta o stabilnosti. Već tada je to izgledalo kao pogrešan korak i kriva izjava, a sada se to i potvrđuje. Osim toga, doznaje se i da je dokumentacija koja je dostavljena EIB-u, bila loše pripremljena. Za to su navodno bili zaduženi u Hrvatskoj upravi za ceste, čiji su predstavnici primili dužnosnike EIB-a prilikom nedavnog posjeta Hrvatskoj. Navodno su čak cjenici bili u kunama, pa bankari nisu ni htjeli previše razmišljati o tome.</p>
<p>Na to bi se mogao nadovezati i nedavni, u velikoj mjeri, neutemeljen napad ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka na gotovo sve koncesijske projekte u hrvatskoj cestogradnji. To je suprotno politici privatno-javnog partnerstva u izgradnji infrastrukture, što preporuča Pakt o stabilnosti pa i EIB. </p>
<p>Na kraju, kako doznajemo, još nije sve izgubljeno. Hrvatska, uz nešto mudriji pristup i uz mnogo opreznijih izjava, može računati da će se projekt autoceste od Zagreba do Goričana dijelom financirati i putem sredstava EIB-a u sklopu Pakta o stabilnosti. Međutim, treba angažirati stručnjake koji će na pravi način i prema međunarodnim standardima pripremiti dokumente i pravilno predstaviti projekt. Ne mala pomoć u tome bilo bi i rješavanje problema s Astaldijem. Jer, ako je u projekt, uz državu, uključena i privatna tvrtka, to se lakše slaže u mozaik koji je i ponuđen u sklopu Pakta. </p>
<p>Prilika postoji i ne bismo je smjeli još koji put upropastiti. Stoga bi svi uključeni u tu priču morali pokazati više odgovornosti.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U bolnicama uskoro anonimno anketiranje pacijenata o uslugama </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Početkom sljedeće godine u bolnicama će se provoditi anonimno anketiranje pacijenata o kvaliteti dobivenih usluga. Bolesnici će moći pohvaliti liječničku uslugu ili pak iznijeti prigovore na način kako su se prema njihovu zdravstvenom problemu odnosili liječnici i ostalo medicinsko osoblje. </p>
<p> Ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina ističe da su prava pacijenata na dobru uslugu i punu informaciju o njihovu zdravstvenom stanju među najvažnijim pitanjima kojima će se posvetiti posebna pozornost tijekom reforme, kad će u bolničkom sustavu doći do velikih promjena. Anketni listić iskoristit će se, kažu u Ministarstvu zdravstva, isključivo da bi se poboljšala kvaliteta bolničke zdravstvene zaštite i unaprijedila prava pacijenata.</p>
<p> Pacijenti će tako na stranici listića koja se odnosi na prigovore, moći zaokruživanjem pokazati čime nisu zadovoljni, te što će poduzeti s tim u vezi.</p>
<p> Pacijent će moći iskazati nezadovoljstvo ako ga liječnik nije dovoljno informirao o zdravstvenom stanju i liječenju te ako je predugo čekao na prijam u bolnicu, ako mu je stavljeno do znanja da će biti bolje liječen ako dodatno plati, ako su medicinske sestre prema njemu bile neljubazne... Svoje odgovore pacijent će moći ukratko obrazložiti. </p>
<p> Od pacijenta se traži da odgovori i na pitanje što će poduzeti u slučaju nezadovoljstva i kome će iznijeti svoj prigovor - šefu odjela, ravnatelju bolnice, Ministarstvu zdravstva, pučkom pravobranitelju, Hrvatskoj liječničkoj komori, ili pak o svojem problemu ne namjerava nikome govoriti.</p>
<p> Bolesnik će također imati mogućnost pohvaliti svoga liječnika ako ga je detaljno informirao o zdravstvenom stanju, pretragama i načinu liječenja, ako je bio pažljiv, stručan te zainteresiran za liječenje. Pohvale će moći uputiti i medicinskim sestrama te ostalom osoblju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tomčić: HSS traži raspravu o problemima unutar šestorke </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Članovi Predsjedništva i Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke (HSS) na sjednici u nedjelju su ocijenili da je HSS u vladajućoj koaliciji šest stranaka, pa i u Vladi, do sada bio previše samozatajan, te da je kao faktor stabilnosti šestorke vrlo često zanemarivao svoje stranačke interese. </p>
<p> Sjednica je bila zatvorena za javnost, a te ocjene novinarima je prenio predsjednik stranke Zlatko Tomčić, ističući kako HSS traži da se »o svemu i svim problemima koji postoje u vladajućoj koaliciji šestorke raspravi«. »Taj smo posao ostavili da se obavi iza Nove godine, tada ćemo nešto značajnije otvoriti te teme«, najavio je Tomčić.</p>
<p> »Nemamo potrebe to nazivati preispitivanjem rada šestorice«, uzvratio je Tomčić na upit znači li to da će HSS, slijedeći najave drugih stranaka, u siječnju preispitati rad u koaliciji. »Želimo argumente za i protiv dobrog rada staviti na stol, raščlaniti ih i tako pridonijeti da koalicija bude čvršća, a vlast učinkovitija«, dodao je.</p>
<p> Tomčić je izjavio da i dalje ostaje kod ocjena da koalicija šestorke nema alternativu. »I dalje to smatram, no već sam ranije upozoravao da će se alternativa pojaviti ako šestorka neće brže rješavati nagomilane gospodarske i socijalne probleme«, rekao je predsjednik HSS-a.</p>
<p> Govoreći o stranačkom radu on je ocijenio nužnim poboljšati rad s ljudima i rješavanje njihovih, prije svega gospodarskih i socijalnih, problema. Sudjelujući na sastanku Tomčić je, kako je kazao, bio »vrlo kritičan, ne zato što je HSS radio loše, nego zato da upozori na propuste i potakne stranku da u nadolazećem vremenu pomogne šestorki i vlasti u rješavanju propusta«.</p>
<p> Upitan na koje propuste misli, kazao je da su to nedovoljno brzi »ulasci u projekte obećane biračima prije izbora«. Podsjetio je kako primjerice još nema zakona o reviziji pretvorbe, da Hrvatska još nije dovoljno atraktivna za strana ulaganja, da se loše živi, da nema značajnijeg gospodarskog zamaha.</p>
<p> Na skupu, koji je bio priprema za HSS-ovu Glavnu skupštinu najavljenu za 22. prosinca, istaknuto je da stranački rad, posebno u ograncima može i mora biti intenzivniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vujić: Ako mu je Šuvar uzor, Hajdarhodžić ne može promicati vrijednost hrvatske kulture</p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - S obzirom da Izet Hajdarhodžić drži najboljim ministrom za kulturu Stipu Šuvara, poznatog po »Bijeloj knjizi«, zbog čijeg su sadržaja stradali mnogi ljudi, moj je čvrst stav da on ne može biti kulturni ataše u Sarajevu. Jer, s tim promišljanjima nije u stanju promicati vrijednosti hrvatske kulture, istaknuo je ministar kulture Antun Vujić na nedjeljnom susretu s građanima i novinarima u Banskim dvorima.</p>
<p>»Žalosno je da mi mediji imputiraju kako je toj mojoj odluci pridonijela moja navodna nesklonost nekim vrstama krvnih zrnaca. To je nemoralna objeda jer sam za svoju pomoćnicu izabrao Naimu Balić«, pripomenuo je. Na upit kako to da je Ministarstvo vanjskih poslova, poštujući njegovo protivljenje Hajdarhodžićevu odlasku u susjednu državu, tako loše ocijenjenom budućem diplomatu ponudilo neka izabere veleposlanstva u Moskvi, Bratislavi ili Kijevu, Vujić je odgovorio da je »to stvar kompetencije Ministarstva vanjskih poslova« . </p>
<p>U razgovoru s jednim Trogiraninom, zabrinutim za očuvanje tamošnje gradske jezgre zbog glasina o gradnji hotela, ministar je kazao da »graditi treba, ali ne devastirati«. </p>
<p>Nekolicinu ogorčenih građana, koji su mu se potužili da su glasali za promjene koje im još nisu vidljive, ministar je učtivo tješio riječima: »Plaće su ministrima smanjene. Kultura je u proračunu prošla bolje nego prije, odobrene su porezne olakšice sponzorima, donatorima je skinut PDV. Doživjeli smo i to da se u stranim medijima s velikim simpatijama piše o hrvatskoj kulturi, što se o drugim resorima ne bi moglo reći. Osim toga, kultura barem ispunjava dvije pretežito pozitivne stranice u hrvatskim dnevnim novinama, iako se ponekad u dvjema tiskovinama obratno piše o istim stvarima«.</p>
<p>Odgovarajući na upite o isplati mirovina i povrata duga umirovljenicima koji je upravo njegova stranka, SDP, obećavala u predizbornom programu, Vujić je istaknuo: »Mi vas barem hoćemo slušati, za razliku od HDZ-a. Umirovljenicima će se vratiti dugovi. Na tome se radi, ali to ne može premijer namiriti iz svoga džepa, već iz odgovarajućih fondova koje je upravo bivša Vlada ispraznila«. Osim spominjanja, po mjerilima hrvatskih građana enormnih, zastupničkih i ministarskih plaća, postavilo se i pitanje sudjelovanja u različitim odborima koje donosi dodatnu zaradu. »Kao saborski zastupnik, imao sam veću plaću. Svaki dan mi je koža na bubnju i moram priznati da nije nimalo lako obnašati redovite obveze ministra pa onda, po službenoj dužnosti, sudjelovati u raznim odborima, za koja, kao i nitko drugi, ne dobivam nikakvu naknadu. Iako sam član nekoliko njih, najviše mi zamjeraju što predsjedam HAK-om, na koju su me dužnost pozvali i kao bivšeg rally vozača. Ali, nitko ne piše da su u tom najjačem udruženju civilnog društva u posljednje vrijeme smanjene plaće i prepolovljeni menadžerski ugovori. Osim toga, organizirani su helikopteri koji nadziru promet.« </p>
<p>Novinari su pitali Vujića o problemima Jadran filma i Kinematografa. »S obzirom na važnost Jadran filma, učinit ćemo sve da to opet bude nacionalna ustanova. Retroaktivno regulirat ćemo distribuciju filmova, prvenstveno domaćih koji će morati pronaći svoje mjesto na repertoaru Kinematografa«, zaključio je ministar Vujić, dodavši kako su svi u Vladi zapravo glumci koji žive i daju sve od sebe u filmu za koji se nada da će završiti hepiendom.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Čačić: Sljedeći će izbori omogućiti HNS-u preuzimanje ključnih poluga vlasti </p>
<p>Ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić rekao je to prigodom proslave 10. obljetnice splitskoga HNS-a / Pusić: Promoviranje građanske demokracije glavna je zadaća HNS-a / Šestorka dobro funkcionira, samo je pitanje kojim ćemo tempom ostvariti naša predizborna obećanja / Dabčević-Kučar: Razdoblje od 1990. do 2000., unatoč određenim postignućima, bilo je iza svoga vremena</p>
<p>SPLIT, 17. prosinca</p>
<p> - »Hrvatska narodna stranka ne shvaća politiku kao prostor za promicanje osobnih interesa i ambicija, već kao priliku, koju treba iskoristiti na najbolji mogući način kako bi se ostvarili programski ciljevi, usmjereni na dobrobit svih građana Hrvatske«, istaknula je u nedjelju predsjednica HNS-a dr. Vesna Pusić na svečanoj sjednici prigodom 10. obljetnice osnutka splitskoga HNS-a. </p>
<p>Pusić je kazala kako je glavna zadaća HNS-a promoviranje građanske demokracije i od toga cilja HNS neće odstupiti. Ustvrdivši kako je Split, po političkim idejama, uvijek bio ispred svoga vremena, Pusić je rekla da je taj grad u zadnjih deset godina sustavno devastiran u socijalnom i gospodarskom smislu. Kao dio pobjedničke koalicije, HNS ima veliku obvezu i odgovornost prema građanima Hrvatske, rekla je Pusić i dodala da HNS gleda na vlast kao na priliku da se brže i kvalitetnije realiziraju programi kojima je cilj stvaranje sretne i prosperitetne Hrvatske. </p>
<p>Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić izrazio je uvjerenje da će HNS, nakon sljedećih izbora, polučiti takve rezultate, koji će toj stranci omogućiti preuzimanje ključnih poluga vlasti i brzu realizaciju postavljenih zadaća. Čačić kaže da je u koalicijskoj Vladi, koja je sastavljena od šest stranaka, »teško pronaći zajednički jezik«, ali da šestorka, unatoč tome, dobro funkcionira. »Samo je pitanje kojim ćemo tempom ostvariti naša predizborna obećanja i poboljšati kvalitetu života u Hrvatskoj«, mišljenja je Čačić.</p>
<p>Osvrnuvši se na štrajk u državnim i javnim službama, Čačić je ocijenio da on nije polučio uspjeh kakvom su se nadali sindikalisti. Ipak, Čačić je zamjerio Vladi što »takvu situaciju nije davno raščistila« i što, prije negoli su je sindikati na to natjerali, nije jasno poručila: »Nema novca i bok«. </p>
<p>Poput predsjednice HNS-a, i Čačić je istaknuo odgovornost stranke koja participira u Vladi, smatrajući da vlast mora objaviti i obrazložiti svoje ciljeve, te preuzeti odgovornost za eventualne sukobe unutar svojih redova. </p>
<p>Počasna predsjednica HNS-a dr. Savka Dabčević-Kučar rekla je kako vjeruje da će HNS sigurno pobijediti na predstojećim lokalnim izborima, kao i na sljedećim izborima za Zastupnički dom Sabora. Dabčević-Kučar je istaknula da je Hrvatsko proljeće bilo 20 godina ispred svoga vremena, što se ne bi moglo reći za razdoblje od 1990. do 2000. godine, koje je, unatoč određenim postignućima, »bilo iza svoga vremena«.</p>
<p> Iako je pobjednička koalicija u 11 mjeseci koliko je na vlasti, postigla dobre rezultate, posebice na međunarodnom planu, u Hrvatskoj se još uvijek ne živi bolje, ustvrdila je Dabčević-Kučar, napomenuvši da je glavni razlog tome nasljeđe desetogodišnje vladavine HDZ-a.</p>
<p>»Ipak, desetljeće HDZ-ove vlasti ne može nam biti vječni alibi. Nova hrvatska vlast mora znati odgovoriti na postavljene zadaće, smanjiti nezaposlenost, pokrenuti gospodarstvo i, što je najvažnije, omogućiti pravnu sigurnost, jer u Hrvatskoj zakon mora biti počelo svega«, kazala je počasna predsjednica HNS-a i dodala kako se najveća društvena zla, korupcija i mito, trebaju iščupati iz korijena. Istaknuvši da je svaka kritika dobrodošla, Dabčević-Kučar je upozorila da kritike upućene Vladi trebaju biti potpora za njezino energičnije djelovanje. HNS će znati odgovoriti na sve izazove, rekla je i dodala da je ta stranka, unatoč potresima koji su sada iza nje, sačuvala svoju jezgru, što su građani Hrvatske prepoznali. </p>
<p>Predsjednik splitskoga HNS-a Jakša Marasović detaljno je govorio o radu stranačkoga ogranka u zadnjih deset godina, pri čemu se posebno osvrnuo na 1995. godinu, kada je tadašnja oporba, zbog prelaska petorice vijećnika u HDZ, izgubila vlast u Splitu. Među tom petoricom, bila su i dva vijećnika HNS-a, koje je Marasović nazvao magarcima. </p>
<p>Osim čelnika, članova i simpatizera HNS-a, svečanoj sjednici, koja je održana u kongresnoj dvorani hotela Marjan, nazočili su i splitski gradonačelnik Ivan Škarić, te čelnici HSLS-a Miroslav Buličić, SDP-a Marin Jurjević i LS-a dr. Josip Gotovac. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Šeks odlučno opovrgava da mu prijeti smjena s mjesta predsjednika Kluba HDZ-a </p>
<p>Zlurade žudnje nekih, u funkciji su diskreditacije mene osobno i HDZ-a, rekao je novinarima Vladimir Šeks / Utemeljitelji osječko-baranjskog HDZ-a izloženi sinkroniziranoj HTV-ovskoj i policijskoj akciji / Poručili smo članovima HDZ-a da ne dolaze na osnivačku skupštinu Udruge za hrvatski identitet i prosperitet </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - »Utemeljitelji HDZ-a u Osječko-baranjskoj županiji Branimir Glavaš, Petar Kljajić, Želimir Meštrović i Ivan Šimić izloženi su sinkroniziranoj HTV-ovskoj i policijskoj akciji kojoj je cilj diskreditiranje ne samo tih članova stranke, već i čitavog HDZ-a«, rekao je u nedjelju na izvanrednoj konferenciji za novinare potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks. </p>
<p>On je pojasnio je da je akcija počela 11. prosinca, a nastavljena 15. prosinca, kada su četvorica HDZ-ovaca u središnjem HTV-ovom Dnevniku prikazani kao lopovi koji su ukrali 1,5 milijuna maraka prilikom privatizacije medijskog centra »Glas Slavonije«. Šeks je naglasio da su procjenu toga centra prilikom privatizacije obavili ovlašteni vještaci i Fond za privatizaciju, »a sada se to ne uzima u obzir i želi se na taj način oduzeti imovina HDZ-a«. Dodao je da HDZ ne želi ometati funkcioniranje pravne države, ali da će se svim pravno-političkim sredstvima pokušati zaštititi članove te stranke. </p>
<p>Za razliku od HTV-a koji je zloupotrijebio izvješće policije, ostali su mediji vrlo korektno izvijestili o tom događaju, rekao je Šeks. Za sve učinjeno posebno je prozvao urednika središnjeg Dnevnika HTV-a od 15. prosinca. </p>
<p>Šeks je odlučno opovrgnuo napise u tisku da će biti smijenjen s mjesta predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. »Priželjkivane i zlurade žudnje nekih koji bi mene rado vidjeli na nekom drugom mjestu neće biti zadovoljene, a i to je u funkciji diskreditacije, kako mene osobno, tako i HDZ-a. Vidjet će se je li to plod mašte nekoga u HDZ-u ili izvan stranke«, rekao je Šeks. </p>
<p>Na upit novinara, jesu li mogući kandidati, kao što se priča, za mjesto predsjednika Kluba Zlatko Mateša ili Ivan Šuker, Šeks je rekao - »bujna mašta ima neograničeno polje djelovanja«. </p>
<p>»Nismo zabranili, ali smo poručili članovima HDZ-a da ne dolaze na osnivačku skupštinu Udruge za hrvatski identitet i prosperitet Hebrang-Tuđman«, rekao je Šeks, odgovarajući na pitanje novinara je li točno da je ta stranka zabranila svim svojim članovima dolazak na tu skupštinu u ponedjeljak navečer u hotelu Sheraton. Dodao je da će na skupštinu doći izaslanstvo Predsjedništva HDZ-a. Šeks je također ocijenio da Udruga ima sva obilježja političke stranke i naglasio da je članstvo u HDZ-u nespojivo s članstvom u drugoj političkoj udruzi ili stranci koje se natječu na izborima. »Spremni smo inače na svaki oblik suradnje i koalicije s tom Udrugom i prije i nakon izbora i nastavit ćemo s njima konstruktivne i prijateljske razgovore«, poručio je Šeks. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Je li Hebrang u pravu kad tvrdi da je Tuđman bacio HDZ u oporbu? </p>
<p>ZAGREB, 17. prosinca</p>
<p> - Uoči današnjeg službenog utemeljenja udruge »Za hrvatski identitet i prosperitet« , a godinu dana nakon smrti utemeljitelja HDZ-a i nekoliko godina od konačnog razlaza sa svojim političkim ocem, dr. Andrija Hebrang izlazi u javnost s jednom nevjerojatnom tvrdnjom. Ovaj dobar znalac političkih prilika u Hrvatskoj sudbinski važnom desetljeću, u kojemu je HDZ bespogovorno vladao, postavlja dilemu: nije li dr. Franjo Tuđman na kraju svog puta svjesno gurnuo HDZ u oporbu?</p>
<p>U jednom novinskom razgovoru, dr. Hebrang tu dilemu razrađuje: »Nije li dr. Tuđman namjerno ostavio HDZ bez glave i nasljednika, kad je shvatio da je ta stranka odigrala svoju povijesnu ulogu? Jednog ću dana to elaborirati, jer imam puno dokaza, no zar ne mislite da je namjerno ostavio HDZ da, obezglavljen, otklizi u opoziciju? Mogao je ostaviti nekoliko ljudi, pa bilo nas je u HDZ-u koji nismo imali crnih tragova«. </p>
<p>Na pitanje novinara, je li on osobno s dr. Tuđmanom razgovarao o nasljedniku koji bi vodio HDZ, dr. Hebrang odgovara kako među hadezeovcima nije bilo takvih ljudi jer je dr. Tuđman posljednje dvije godine vodio takvu politiku da je unutar stranke stvarao polarizaciju, koja je bila dobro vagana upravo zato da ne bi »stvorio« nekoga tko bi mogao preuzeti HDZ. </p>
<p>Drugi čovjek novoutemeljene udruge jedan je od onih ministara Tuđmanove ere koji je uspio najduže politički preživjeti u, inače, izuzetno trusnim kadrovskim vremenima. Zbog nesposobnosti, ali i zbog najobičnijeg, ali vrlo često po posljedicama razornog trača, tijekom hadezeovske vladavine smijenjeno je stotinjak ministara. Hebranga su napadali i s lijeva i s desna. Pa ipak je preživio, bivajući stalno u vrhu vlasti. Puno je toga, dakle, vidio, čuo, zapamtio. </p>
<p>Gotovo i nije bilo značajnijeg govora u kojemu dr. Tuđman nije spomenuo HDZ kao stranku bez koje Hrvatskoj nema opstanka. Ponekad je to tvrdio tako žestoko i emotivno, da su mnogi i u hadezeovskim redovima smatrali da precjenjuje značenje tog pokreta i da ne bi smio izjednačavati stranku s državom. Ni po čemu se ne da zaključiti da bi HDZ, po Tuđmanu, imao ograničeni vijek trajanja. Čak suprotno! On je toliko vjerovao u snagu, postignute rezultate i poslanje HDZ-a, da nije ni pretpostavio da se može tako brzo urušiti sam u sebe. Krajnja misao s kojom je eventualno mogao računati, bila je premještanje HDZ-a u oporbu. </p>
<p>Istina je, međutim, da se razočarao u mnogim ljudima koji su činili sam vrh stranke, pa i u dr. Hebranga, i da se bojao ostaviti hadezeovo nasljeđe bilo kome od njih. Znao je sve mane i vrline svojih hadezeovaca. Točno je znao tko ima predsjedničkih ambicija i tko će ih, po bilo koju nacionalnu cijenu, nastojati i ostvariti. Znao je da ima politički talentiranih, ali s nezgodnim karakternim osobinama, da ima i ograničenih toliko da ne bi mogli voditi ni stranku, a kamo li državu. Neki su bili previše, a neki premalo nacionalno obojeni. Bilo je među njima izvrsnih tehnologa vlasti, ali bez ikakve političke vizije. Zato je Tuđman vjerojatno i ostavio stvar otvorenom - da se nakon njega, bez njegova dekreta, nametne najsposobniji.</p>
<p> U neformalnim hadezeovim krugovima često se vodila, mimo Tuđmanova znanja i u velikom strahu da on to ne sazna, rasprava o tome tko bi ga trebao naslijediti. Bilo je to u vrijeme kada se saznalo da boluje. Preko novinara upućivale su se poruke: »Predsjedniče, stavite svoju ruku na nečije rame«. Ne shvaćajući da nema savršenih među smrtnicima, dr. Tuđman je propustio učiniti to na vrijeme. Praktički je tako sâm presjekao vrpcu za početak »gladijatorskih igara«, puštajući one s političkim apetitima da se potuku i gotovo dokinu postojanje HDZ-a. Iako su oni gurnuli HDZ u oporbu, u krajnjoj liniji, učinio je to - Tuđman. Ali ne namjerno i ne s predumišljajem. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001218].
|
