NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000418].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 217515 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Gregurić: Račanova vlada nema mandat da kopa po grobovima jednih zaboravljajući druge</p>
<p>Vlada ne shvaća da je ona sljednik stvaranja nove hrvatske države, narod joj je dao povjerenje, ali ne povjerenje da kopa po grobovima jednih zaboravljajući druge, nego da dade pravu istinu za buduće generacije, tvrdi Franjo Gregurić, premijer ratne Vlade nacionalnog jedinstva / Ogorčen je zbog toga što se pozornost svraća samo na Gospić i ističe da se na taj način kriminalizira Domovinski rat</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Dr. Franjo Gregurić, premijer ratne Vlade nacionalnog jedinstva, govori za Vjesnik o tome što je njegova Vlada znala i poduzimala nakon dojava o nestanku srpskih civila u Gospiću. No ogorčen je zbog toga što se pozornost svraća samo na Gospić, kao da nije bilo na tisuće žrtava u masovnim grobnicama diljem Hrvatske i kao da se nije vodio, kako kaže, »čisti obrambeni i oslobodilački rat«. </p>
<p>• Gospodine Greguriću, što ste kao premijer Vlade nacionalnog jedinstva znali o događajima u Gospiću i kako je Vlada reagirala na prve spoznaje o navodnim zločinima?</p>
<p>- Reakcija nakon prijava o događanjima s terena iz svih dijelova Hrvatske, pa i Gospića, te upita Helsinki Watcha o tome što se to događa u Hrvatskoj jest Vladin dokument »Stajališta Vlade RH o poštivanju ljudskih prava«, usvojen prvog ožujka 1992. godine. Bio je to Vladin odgovor na određena pitanja i za Gospić i za druga mjesta, a temeljen je na izvješćima ministarstava obrane, unutarnjih poslova, pravosuđa, informiranja, centra za izbjeglice i prognane, javnog tužilaštva. Taj je dokument bio i tada i danas javan, objavljen je u mojoj knjizi »Vlada demokratskog jedinstva Hrvatske». Sada se samo izvlači Gospić, a on je samo jedan od manjih segmenata tog izvješća i inače cjelokupnog stanja u Hrvatskoj, u kojoj se vodila bitka za goli život i za priznanje Hrvatske. Iz toga nesretnog rata izvlači se dakle samo Gospić, makar u Vladinu izvješću jasno piše da je Hrvatska već tada imala više od 1169 mrtvih, više od 720 tisuća izbjeglica...Vojska, policija i sudovi imali su potpuno jasne naputke o poštivanju ratnih prava svakog čovjeka. Jest, dogodili su se zločini i na jednoj i na drugoj strani, ali sada nitko ne spominje Škabrnju, Kostajnicu, Glinu, Baranju, Iloku, itd. Ponašanja koja su odstupala od ratnih pravila nisu bila ni u kom slučaju podržavana od bilo kojeg tijela hrvatske Vlade. </p>
<p>• Mislite li Vi da se ispitivanjima slučajeva poput Gospića kriminalizira Domovinski rat?</p>
<p>- Ne mislim, ali se Domovinski rat kriminalizira time što se sada ne žele pogledati i ostala mjesta. Koliko je ljudi u Voćinu pobijeno? I nikom ništa, zašto se tamo ne istražuju grobnice. Preporučio bih svima da odu na teren i razgovaraju s ljudima. I u Gospiću svi sve znaju, kao i u Petrinji, Glini, točno se zna tko je koga ubio i tko je radio zločine. Ljudi to znaju i ništa se ne može sakriti. Osobno mislim da treba dokraja raščistiti i Gospić, ali i Lovinac, Kostajnicu, Dvor na Uni. Sada, devet godina nakon rata i nakon što smo stvorili državu, dovodimo u pitanje sami sebe. </p>
<p>• Može li se to shvatiti kao Vaš prigovor novim vlastima?</p>
<p>- Nova se vlast neodgovorno ponaša u ovom času, ona ne shvaća da je ona sljednik stvaranja nove hrvatske države, narod joj je dao povjerenje, ali ne povjerenje da kopa po grobovima jednih zaboravljajući druge, nego da dade pravu istinu za buduće generacije.</p>
<p>• Ministar policije u Vašoj Vladi Ivan Vekić izjavio je ovih dana da bi dokumentacija o Gospiću trebala postojati u MUP-u. Znate li Vi gdje su dokazi?</p>
<p>- Otkud bih ja to znao? Sada samo mene mediji izvlače kao da sam samo ja taj koji je trebao znati gdje je koji dokument. To je već postalo degutantno. Svako je ministarstvo obavilo svoj posao i mislim da u MUP-u postoji i mora postojati dokumentacija, ako nije uništena, kao i u ministarstvu obrane, pravosuđu. Sigurno u MUP-u postoje dokumenti o nepoštivanju pravne države i uzimanju pravde u svoje ruke. Ovog puta pozivam ih da se izjasne o tome koliko je osoba procesuirano za nestanak osoba i neka se konačno to da u javnost. Danas (ponedjeljak, op. a.) Jutarnji list spominje slučaj Karlovac kad je ubijeno trinaest ljudi na mostu. Pouzdano znam da je osoba koja je počinila zločin u Karlovcu procesuirana, tražili smo i procesuiranje zločina nad obitelji Zec, znam da su neki slučajevi bili procesuirani... Kako je procesuiranje završilo, to je pitanje pravosuđa i tužilaštva. </p>
<p>• Znači, ministri policije, pravosuđa, obrane, znali su za slučaj Gospić. Po njihovim izjavama posljednjih dana proizlazi da su ponešto znali tek Zdravko Tomac i Mate Granić, dok su Bosiljko Mišetić, Andrija Hebrang, Dražen Budiša primjerice o tome saznavali iz novina. Kako to komentirate?</p>
<p>- Ne trebamo sada gledati pojedine ljude i da li se čega sjećaju ili ne. Vlada je u to vrijeme bila svakodnevno opterećena osiguravanjem golog života i obrane, zasjedala je dan i noć. Ne može se govoriti da nismo dobivali informacije. Dobili smo i informaciju o pobijenih 27 staraca kraj Podravske Slatine i nismo si mogli pomoći jer ih nismo imali čime zaštititi. Zato kažem, tražimo dokumente iz ministarstava, nemojmo osuđivati pojedine ljude i pribijati ih na stup srama samo zato što se danas netko od njih nečega ne može sjetiti. Postoje dokumenti, pa neka se pregledaju.</p>
<p>• Josip Manolić, tada šef SZUP-a, rekao je da je istraga o Gospiću pokrenuta i prekinuta. Što znate o tome? </p>
<p>- Od 1993. godine nisam bio u Vladi pa sam, dakle, bio izvan toga. No treba uzeti dokumente MUP-a i ono se mora oglasiti o tome koliko je prijava i protiv koga podneseno i što je tužilaštvo uradilo.</p>
<p>• Kako danas, devet godina poslije, gledate na činjenicu da je nova Vlada odobrila dolazak haških forenzičara u gospićki kraj?</p>
<p>- Nemam ništa protiv jer mislim da treba istražiti zločine svih vrsta ako postoje, pa i u Gospiću. Nova vlast trebala bi dati konačno generalnu ocjenu o tome što se to događalo u pet godina stvaranja suverene Hrvatske, od 1990. do 1995. godine. Ako to nije uspjela napraviti HDZ-ova vlast, nadam se da će to učiniti nova vlast, i pozivam ih ovom prilikom da to i učine. Ali, neka istraže sve grobnice, i hrvatske i srpske, i neka se adekvatno kazne krivci jer svaki zločinac ima svoje ime i prezime. </p>
<p>• Možete li eventualno jednog dana svjedočiti o Gospiću?</p>
<p>- Nemam što drugo reći osim ovoga što piše u mojoj knjizi, koja je dokument bez komentara. Ja drugih dokumenata nemam, a sigurno ih ima u MUP-u i Ministarstvu obrane i treba ih pružiti na uvid svima koji ih traže.</p>
<p>Više od 100 nestalih u Gospiću</p>
<p>• Znate li o kojem se broju žrtava zločina u Gospiću radi?</p>
<p>- Ne mogu govoriti o brojkama jer to ne znam. U Vladinu dokumentu i izvješću Helsinki Watchu stoji da je broj nestanaka Srba u Gospiću znatno veći od broja koje navodi Helsinki Watch (65), a prijavljen je i nestanak 39 Hrvata. </p>
<p>• Kako to da ste prije nekoliko dana Jutarnjem listu izjavili da ne znate ništa o tim zločinima, a sada pak upućujete na Vladin dokument iz '91. u kojemu se to spominje? O čemu se radi?</p>
<p>- Radi se o nespretnoj interpretaciji. Nisam bio pripremljen za taj razgovor i rekao sam da mi je teško o tome govoriti i da bih morao pogledati svoje bilješke jer nemam tako dobro pamćenje. Činjenica jest da čovjek doista nakon osam godina treba pogledati bilješke i detalje i ne oslanjati se na pamćenje. Moja knjiga »Vlada demokratskog jedinstva Hrvatske« u kojoj je i taj dokument izdana je prije dvije i pol godine, a da se nešto htjelo sakriti, u njoj to ne bi ni bilo objavljeno.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Washington: Više od dvjesto nevladinih udruga prosvjedovalo protiv globalizacije i siromaštva</p>
<p>Prosvjednici protiv sastanka svjetskih ministara financija u Washingtonu politički uglavnom pripadaju lijevom krilu i zalažu se za ukidanje dugova Trećeg svijeta, obranu ljudskih prava i zaštitu okoliša. Prosvjednici se užasavaju, kako kažu, »gubitka nadzora nad temeljnim odlukama koje se odnose na živote milijuna ljudi, a koji potpuno prelazi u ruke korporacija«. Neki idu i dalje tvrdeći da MMF, Svjetska banka i WTO »stvaraju ratove« jer zemljama oduzimaju »hranu i vodu« </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Tisuće prosvjednika nisu u nedjelju u Washingtonu uspjele spriječiti sastanak svjetskih ministara financija, ali su, sudeći prema reakcijama, uspjeli u svojoj drugoj važnoj nakani - odaslati svijetu poziv na otpor protiv politike Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda i zatražiti globalnu pravdu.</p>
<p>Prosvjedi u Washingtonu podsjetili su na one održane prilikom sastanka Svjetske trgovinske organizacije u Seattleu prošle zime, ali za razliku od njih, zahvaljujući jakim mjerama sigurnosti, nisu kulminirali divljanjem i rušilačkim pohodima prosvjednika gradom. O samim protagonistima prosvjeda, među kojima ima starih i mladih, studenata i prosijedih hipija te ljudi različitih opredjeljenja iz cijelog SAD-a i prekomorskih zemalja, zna se možda tek nešto više nego nakon prosvjeda u Seattleu. </p>
<p>Između dvjestotinjak raznih nevladinih skupina - od Zelenih i Prijatelja zemlje, sindikalnih organizacija do vjerskih, kultnih i magijskih skupina, na popisu sudionika su se našla i takva imena kao što su »Nacionalni komitet za čudake«, opskurna »Mreža za mir i socijalnu pravdu u Nikaragvi iz Južnog Kanzasa« ili »neizbježna« »Liga mladih komunista«. Kada nastupi pravo vrijeme, svi oni složno se slijevaju u jedno tijelo pod nazivom »Mobilizacija za globalnu pravdu« protiv zajedničkog neprijatelja »nesvetog trojstva nedemokratskih institucija«, kako nazivaju Svjetsku banku, Međunarodni monetarni fond i Svjetsku trgovinsku organizaciju. </p>
<p>Za vrijeme prosvjeda u Washingtonu, sjedište Mobilizacije nalazilo se u prostoru zvanom »Konvergentni prostor«, koji čini djelomično razrušeni dio robne kuće i dio školskog igrališta, bez telefona, faksova ili bilo kakvih elektronskih aparata. Umjesto toga, tamo se mogu vidjeti tek napuhani karikaturalni primjerci predsjednika Svjetske banke, Billa Clintona, te mnoštvo plakata s domišljatim političkim porukama. Politički, prosvjednici uglavnom pripadaju lijevom krilu i zalažu se za ukidanje dugova Trećeg svijeta, obranu ljudskih prava i zaštitu okoliša. Spomenuti financijski divovi za njih predstavljaju organizacije koje siromašne zemlje tjeraju na restrukturiranje vlastitog gospodarstva s ciljem da se otvore za globalne poslovne interese. Prosvjednici se užasavaju, kako kažu, »gubitka nadzora nad temeljnim odlukama koje se odnose na živote milijuna ljudi, a koji potpuno prelazi u ruke korporacija«. Neki idu još i dalje i tvrde da MMF, Svjetska banka i WTO »stvaraju ratove« jer zemljama oduzimaju »hranu i vodu«. </p>
<p>Većina prosvjednika, između 50 i 70 posto, sudjelovala je u »bitci u Seattleu« pa je sastanak Svjetske banke i MMF-a bio dobra prilika da se ponovno susretnu sa »starim prijateljima«. Iako su se na televizijskim ekranima mogli vidjeti prizori sukoba sa snagama reda, prosvjednici su većinom pobornici filozofije nenasilja i sprječavanja »globalnog nasilja« protiv zemalja Trećega svijeta demokratskim sredstvima. </p>
<p>Dok je za organizaciju prosvjeda u Seattleu optužena »siva eminencija antiglobalnih snaga«, izvjesna Lori Wallach, direktorica udruge Public Citizen Global Trade Watch, u slučaju washingtonskog happeninga, čini se, teško će se naći osoba u koju se može uprijeti prstom. The Economist doznaje da su pripreme za prosvjede počele mnogo ranije i na različitim mjestima; sveučilišni kampovi diljem SAD-a organizirali su predavanja s porukama kako Seattle dovesti u Washington, crkve su održavale noćna bdijenja u »znak solidarnosti sa žrtvama Svjetske banke«. </p>
<p>Gotovo svaka nevladina skupina koju nešto muči, piše ovaj tjednik, održala je svoj posebni skup. Trag iza kulisa vodi do »Ruckus Society« i »Mreže za izravnu akciju« koji su podučavali javnost kako se građani moraju suprotstavljati vlastima i organizirati nemire dok su posebne pravne službe pružale svoje usluge 24 sata dnevno. Logistika je također dobro radila: organizirane su javne kuhinje za tisuće ljudi, zdravstvene stanice, služba opskrbe i obavještavanja i radionice za izradu golemih lutaka te ulično kazalište. S druge strane, policija je za borbu protiv prosvjednika do sada potrošila više od milijun dolara, a posebno je proučavala načine kako spriječiti blokiranje Avenije Pennsylvania u Washingtonu. </p>
<p> Slučajno ili ne, gotovo identične poruke s prosvjeda u Washingtonu mogle su se čuti sa sastanka zemalja u razvoju koji se istovremeno održavao u Havani na Kubi. Tamo su vođe i izaslanstva 133 zemlje Skupine G77 donijele zaključnu deklaraciju kojom traže pošteniji odnos bogatih prema zemljama u razvoju u svjetskoj trgovini, veće sudjelovanje u donošenju međunarodnih gospodarskih odluka s ciljem stvaranja »novog svjetskog humanijeg poretka«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Žele li Crnogorci samostalnost?</p>
<p>CETINJE, 17. travnja</p>
<p> - Kad je na izborima, prije dvije godine, Liberalni savez Crne Gore (LSCG) osvojio 6,29 posto glasova, nedostatnih za sudjelovanje u kreiranju vlasti, Cetinje je plakalo. Stanovnicima drevne crnogorske prijestolnice izborni poraz »njihovih« liberala značio je samo nastavak »stiska beogradske čizme«, koja je od Crne Gore uporno i ne birajući sredstva stvarala još jednu »srpsku regiju«. </p>
<p>Otad, sva loša predviđanja kao da su se u najvećoj mjeri ostvarila baš na Cetinju, tom albumu s jednim, unikatnim spomenikom za svaki povijesni arhitektonski stil, kako je o gradu podno Lovćena u svojoj knjizi »Epur, patrimonium« napisao pokojni akademik i prvi predsjednik crnogorskog PEN-a, Pavle Mijović. Kao »šlag na tortu« svih cetinjanskih nevolja i bijede u koju su zapali, doživjeli su da i poznati proizvođač hladnjaka »Obod«, koji je zapošljavao više od četiri tisuće ljudi, zatvori svoje proizvodne pogone prije nekoliko dana. Posljedica je to trgovinske i blokade platnog prometa između dviju »federalnih« jedinica Savezne Republike Jugoslavije. Sve jači uzvici za nezavisnošću Crne Gore, sve manje propulzivna granica između Srbije i Crne Gore. Može i obratno, sve veća izoliranost Crne Gore od Srbije, to jači patriotski pokret koji priziva referendum o samostalnoj Crnoj Gori! Naravno, pojačavaju se i apetiti LSCG-a, koji u tužnoj crnogorskoj svakodnevnici ponovno vidi svoju prigodu. Premda rezultatima posljednjih istraživanja, koje je radio Centar za ljudska prava i demokraciju (CEDEM) iz Podgorice, upućuju na rastuću popularnost liberala, dodjeljujući im već respektabilnih 15 posto, vodeći predstavnici stranke smatraju da je trenutačno njihov utjecaj još veći.</p>
<p>Milorad Živković, predsjednik LSCG-a, u razgovoru za Vjesnik je ustvrdio da je njihova sadašnja vrijednost »oko 20 posto glasova«, kao što, s druge strane, »sve više opada popularnost Đukanovićeve vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i Bulatovićeve oporbene Socijalističke narodne partije (SNP), koji svoju snagu, pak, održavaju na neprestanu potpirivanju crnogorskih podjela i stalnim zveckanjem oružja«. Sve donedavno sudjelujući u kreiranju vlasti na lokalnim razinama u Podgorici i Herceg Novom sa strankama vladajuće »Da živimo bolje« (DŽB) koalicije - DPS-om, Socijaldemokratskom partijom (SDP) i Narodnom strankom (NS), LSCG se, procjenjujući da se javno mnijenje okreće u njihovu smjeru, odlučio na napuštanje tih koalicija u kojima su držali ravnotežu vlasti, a s ciljem izazivanja novih lokalnih izbora. Vrlo rizičan potez, ali s vrlo jasnom računicom.</p>
<p>»Lokalni izbori u Podgorici i Herceg Novom uključuju skoro polovicu stanovništva Crne Gore. Nakon toga ćemo se zauzimati za prijevremene parlamentarne izbore i, odmah poslije toga, za referendum s preciznim pitanjem - jeste li za suverenu Crnu Goru. Naime, sve ankete upućuju na to da više od 60 posto građana želi vidjeti Crnu Goru kao suverenu državu«, govori Milorad Živković. Koliko su liberali u pravu, pokazat će lokalni izbori 11. lipnja!</p>
<p>Međutim, LSCG-u je u prošli je četvrtak ozbiljno zaprijećeno osnivanjem nove liberalne stranke, Liberalno-demokratske partije (LDP), koju su pokrenuli neki bivši članovi LSCG-a, među kojima i hrvatskoj javnosti dobro poznat novinar Slobodan Racković.</p>
<p>Živković smatra da je LDP osnovan s namjerom da se njima nanese šteta, nazivajući je »sluganskom strankom«, koju građani Crne Gore neće podržati, »jer ne vole podanike«. </p>
<p>Akademik Božidar Nikolić, redovit profesor i bivši rektor Sveučilišta Crne Gore, ovlašten je na osnivačkoj sjednici da zastupa stranku i s izabranim povjerenstvom radi na registraciji i pripremama kongresa koji je biti održan početkom lipnja. Nazivajući situaciju u Crnoj Gori »nedefiniranim stanjem crnogorskog bića«, on je, u razgovoru za Vjesnik, istaknuo da Crnogorce, za razliku od međunarodne zajednice, koja samo na razini pojavnosti posvećuje veliku pozornost Crnoj Gori, zanima samo samostalnost Crne Gore. »Mislim da će jedan veliki dio bivših članova LSCG-a, koji su iz njima znanih razloga napustili tu stranku, biti članovi LSDP-a. No uskoro ćemo sve moći provjeriti na lokalnim izborima u Podgorici«, priča Nikolić.</p>
<p>U vezi s ključnim političkim problemima Crne Gore, gotovo da i nema razlike u razmišljanju Nikolića i Čolovića, odnosno LSCG-a i LDP-a. Prema riječima Milorada Vukotića, člana Radnog predsjedništva LDP-a, međutim, što je vrlo indikativno, »vladajuća koalicija je prihvatila politički program LDP-a«. Hoće li u Cetinju ponovno plakati?</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Počelo rušenje bespravno izgrađene sedmerokatnice u Gračanima</p>
<p>Pred građevinskim inspektorima, policijom, susjedima i Vencelom Drinovcem, predstavnikom vlasnika, u ponedjeljak počelo rušenje pregradnih zidova »nebodera« u Gračanima/ Drinovac u telefonskom razgovoru s ministrom Božom Kovačevićem pokušao spasiti barem dio kuće/ Kovačević predložio da, ako želi, kuću sruši sam, ali uz polog od pola milijuna kuna/ Stanari okolnih kuća zadovoljni odlukom inspektora</p>
<p>Rušenjem pregradnih zidova u potkrovlju, u ponedjeljak ujutro počelo je u Gračanima rušenje bespravno izgrađene sedmerokatnice u koju je, prema riječima Vencela Drinovca, izvođača radova i jednog od triju njezinih suvlasnika, »dosad uloženo dva milijuna njemačkih maraka i ugrađeno više od 1000 'kubika' betona«. Događaju su prisustvovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i policije, a uz njih, kako neslužbeno saznajemo, trebali su biti i specijalci iz Lučkog, no za to nije bilo potrebe jer je Drinovac odmah pristao na suradnju s građevinskim inspektorima.</p>
<p> I dok su radnici jedne zagrebačke tvrtke (na molbu djelatnika, a zbog njihove sigurnosti ne navodimo njezino ime) obavljali početne radove na rušenju, Vencel Drinovac zapovijedao je svojim radnicima kamo da odvezu desetke paleta cigle, koje su tek trebale biti ugrađene u neboder na Gračanima. Istodobno, Drinovac je mobitelom nazivao Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, kako bi, kako je rekao, pokušao spasiti »ono što se spasiti dâ«. Rekao nam je da kuća sa 1000 četvornih metara stambenog prostora, raspoređenih na sedam katova, s deset stanova i pripadajućim garažama, nije bila namijenjena prodaji već za stanovanje triju obitelji: njegove i još dviju njegovih sestrični.</p>
<p> Točno u 11.20 Vencel Drinovac mobitelom je dospio do ministra Bože Kovačevića, a ono o čemu su 25 minuta razgovarali (ministar je, očito, bio oštroga stava, jer je Drinovac uspijevao izustiti samo »da ministre«, »ali ministre« ...), ukratko je prokomentirao:</p>
<p> - Nisam uspio, kuća će se u roku tjedan dana srušiti do temelja. To mi je rekao ministar Kovačević, navodeći kako će ova kuća biti primjer ostalima. Tražio sam da se sruši samo dio koji nije legaliziran, no rečeno mi je da su i temelji izvan zadanih gabarita. Kovačević mi je potvrdio kako kuću mogu rušiti i sam, ako kod javnog bilježnika položim 500.000 kuna, a to je po mom sudu razbojstvo, rekao je Drinovac. </p>
<p>Za to vrijeme brojni stanari iz susjedstva odobravali su rušenje kuće koja je svojom veličinom prešla sve granice dozvoljenog. Ispričali su nam kako je prije dvije godine ispred gradilišta postavljena ploča s upozorenjem kako je svaka daljnja izgradnja objekta zabranjena. No, nastavljaju susjedi, ploča je nakon nekoliko dana nestala, a radovi su krenuli po starom. Do danas...</p>
<p>Kada smo Drinovca upitali što će sada, odgovorio je: »Nek' im bude, neka ruše moju kuću, a sumnjam da će taknuti ostale!«. U tome bi ga već uskoro mogao demantirati ministar Kovačević, koji je preko Vencela Drinovca svim ostalim graditeljima najavio oštru i nepoštednu borbu protiv bespravne gradnje. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Radnici INAS-TAS-a ipak prihvatili sporazum o isplati zaostalih plaća </p>
<p>Nakon više od dva sata pregovaranja sindikata i Uprave INAS-TAS-a, potpisan sporazum o dinamici isplate pet zaostalih plaća/ Radnici traže reviziju pretvorbe »Prvomajske«, te zaštitu njihovih prava na dionice </p>
<p>Stotinjak radnika tvrtke INAS Tvornice alatnih strojeva, prosvjedovalo je u ponedjeljak u krugu poduzeća na Žitnjaku bb, zato jer im nisu isplaćene plaće za proteklih pet mjeseci. Čekajući ishod pregovora sindikalnih čelnika i predstavnika tvrtke, nekoliko je radnika iznijelo svoje zahtjeve, objašnjavajući uzroke otežanog poslovanja INAS-TAS-a.</p>
<p>- Problemi potječu još od 1991. godine kada je, pod izlikom da je riječ o socijalističkom mastodontu, renomirano poduzeće »Prvomajska«, čiji smo mi nasljednici, stjerano u tzv. programirani stečaj. Tada su, naime, imenovani stečajni upravitelji omogućili otvorenu pljačku postrojenja i nekontroliranu prodaju naših prostora, istakao je za Vjesnik planer INAS-TAS-a Žarko Pešut. Dodao je kako se kao osnovni razlog za pokretanja stečaja »Prvomajske« navodio prestanak plasmana njezinih proizvoda na istočno tržište. A tvrtka je u to vrijeme izvozila u 28 zemalja svijeta. Radnici INAS-TAS-a smatraju nepravednim i to što ih nitko nije pitao za njihova prava na dionice, već su svi upućeni na burzu rada, odakle ih je tek nekolicina ponovno vraćena na posao.</p>
<p>- Od 1991., pred očima bivše, a sada i nove vlade, traje gospodarski kriminal, najprije u »Prvomajskoj«, a sada i INAS-TAS-u. Olakom promjenom imena izgubljen je ugled tvrtke za koju se svojedobno znalo dalje nego za Hrvatsku ili Zagreb, rekao je radnik INAS-TAS-a Ivan Pavičić. Dodao je kako zaposlenici ne odustaju od isplate zaostalih plaća i troškova prijevoza, ali ni od revizije pretvorbe. Pavičić upozorava kako je od 1991. prodano čak 83 posto zemljišta »Prvomajske«, a da u proizvodnju nije uložena ni kuna. </p>
<p>Nakon prvog dijela pregovora u ponedjeljak, pred radnike su izišli glavni sindikalni povjerenik Vladimir Hrlić, te tajnik Sindikata metalaca Hrvatske, Josip Bardić.</p>
<p>Bardić je od radnika zatražio da se izjasne o planu dinamike isplate plaća koji je izradila Uprava tvrtke, a prema kojemu bi se zaostale plaće trebale isplatiti do kraja godine, te o mogućem nastavku pregovora. Kako su radnici tražili da im se prije izjašnjavanja obrati direktor tvrtke Davor Šavora, činilo se da je stečaj neizbježan. Ipak, umjesto direktora, pred radnike INAS-TAS-a izišao je član Uprave Boris Ferk, koji je za nastavak poslovanja tražio kooperativnost radnika i Uprave, kao preduvjet da se realizirani priljevi novca pretoče u plaće. U burnoj raspravi pred zgradom Uprave nekoliko se puta čuo i zahtjev za pokretanjem stečaja, ali se većina radnika ipak izjasnila za nastavak pregovora sindikalista i Uprave.</p>
<p>- Na zahtjev većine zaposlenih, potpisali smo sporazum kojim se poslovodstvo obvezalo da će do 21. travnja isplatiti plaću za studeni, a određeni su krajnji datumi isplate i ostalih zaostalih plaća. Pored plaća, svakog mjeseca potrebno je isplatiti troškove prijevoza, najmanje za jedan mjesec, istakao je sindikalist Josip Bardić. Dodao je kako se Uprava obvezala da neće dijeliti otkaze te da će sukcesivnom isplatom do kraja godine dostići model »jedan mjesec - jedna plaća«.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Silvije Degen kandidat za gradonačelnika i nositelj liste koalicije ASH i LS</p>
<p>Koalicija ASH i LS zaključila sporazum o suradnji i predstavila zajednički izborni program/ U proporcionalnom dijelu izbora 24 mjesta LS-u, a 14 ASH-u/ Stranke najavile i zajednički Klub vijećnika nakon ulaska u Skupštinu </p>
<p>Pod imenom »Zagreb u ruke Zagrepčana«, koalicija Akcije socijaldemokrata Hrvatske i Liberalne stranke predstavila je u ponedjeljak svoj izborni program i nositelja liste, Silvija Degena, koji će ujedno biti i njihov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika. Sporazum o prijeizbornoj i poslijeizbornoj suradnji potpisali su predsjednik Gradske organizacije LS-a Mladen Vilfan i prvi čovjek ASH-a Silvije Degen. Prema njemu, u proporcionalnom dijelu predstojećih izbora od ukupno 38 mjesta, 24 će ih pokriti LS, a 14 ASH. Svi zamjenici kandidata, jedan je od dijelova dogovora, potjecat će iz iste stranke kao i kandidati. Već istoga dana stranke su svoju izbornu listu predale gradskom izbornom povjerenstvu. </p>
<p>Predsjednik LS-a Mladen Vilfan iznio je punu podršku LS-a Silviju Degenu, nazvavši ga simbolom građanskog, uljuđenog Zagreba. Degen je pak, u kratkom izlaganju u kojemu je iznio nekoliko smjernica o vođenju i voljenju grada, zaključio da će jedna od glavnih misli vodilja, za koaliciju ASH-LS u predstojećem razdoblju biti »ostaviti Zagreb još ljepšim nego što je bio«. </p>
<p> Koalicija će svoju predizbornu kampanju službeno započeti u petak, a svakodnevne različite akcije i događanja u gradu potrajat će sve do dana izborne šutnje. Nakon provedenih izbora dvije stranke namjeravaju u Gradskoj skupštini formirati i zajednički klub vijećnika, a sve će odluke, rekao je Vilfan, nastojati donositi konsenzusom.</p>
<p>Jedan od kandidata na predstojećim izborima, liberal Marko Bonifačić, iznio je nekoliko osnovnih natuknica zajedničkog izbornog programa. Prema njemu, Zagrepčani u svoje ruke trebaju preuzeti život svoga grada, i to iz ruku državnih činovnika. Koalicija će se, nadalje, zalagati da građani biraju između više ponuđača komunalnih usluga, a protiv monopola, a jedan od glavnih zadataka bit će im uspostavljanje pravih, srdačnih odnosa suradnje sa svim hrvatskim regionalnim središtima. </p>
<p>Osim smanjenja nezaposlenosti i poreznog rasterećenja, koalicija će biračima ponuditi i jaču brigu za socijalno ugrožene i osnivanje privatnih fondova zdravstvenog osiguranja. Važan dio programa čini i borba protiv korupcije i podrška mladim ljudima i njihovim idejama, kao i unapređenje javnog prometa i gradske željeznice. U većinskom dijelu izbora, ASH i LS će, podsjetimo, nastupiti na zajedničkoj listi s preostalim članicama Zagrebačke alternative. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Isplata zaostalih najamnina obročno, obnova ugovora uz posebnu zadužnicu </p>
<p>Grad Zagreb trenutno upravlja i daje u zakup 5158 poslovnih prostora, no njihov se broj mijenja iz dana u dan. Već oko 600 takvih objekata Grad je »izgubio«, budući da su oni, odredbama Zakona o povratu nacionalizirane imovine, vraćeni prijašnjim vlasnicima. Prema mišljenju Predraga Fleša, predsjednika nedavno imenovanog povjerenstva za poslovne prostore, iznesenom u ponedjeljak na redovnom sastanku novinara i povjerenika Vlade za Grad Zagreb dr. Josipa Kregara, broj poslovnih prostora koji će biti vraćeni vlasnicima stalno će se povećavati, budući da na povrat sad imaju pravo i osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo.</p>
<p> - Zahtijeva se povrat čak oko 3000 objekata, čime se definitivno razbija iluzija o Zagrebu kao gradu s velikim brojem poslovnih prostora, ističu Kregar i Fleš. Zahtjevi za povrat predani su za gotovo sve poslovne prostore u centru, pogotovo u Ilici od Draškovićeve do Ulice Republike Austrije, a riječ je o svakako najatraktivnijim lokacijama u Zagrebu.</p>
<p>Kao jedan od primjera prestižnosti takvih lokacija Fleš navodi poslovni prostor na uglu Ilice i Mesničke, u kojemu se nalazila trgovina »Konzuma«. Budući da je dodjela moguća samo putem natječaja, i ta je trgovina, s još 94 drugih lokala, ponuđena u zakup. Samo za nju stigle su 54 ponude, među kojima je bilo i onih s ponuđenom mjesečnom najamninom od 45.000 kuna.</p>
<p>Najveći je zagrebački problem, vezan uz poslovne prostore, međutim, naplata, odnosno neplaćanje zakupnine. O kolikoj se svoti radi, dovoljno govori Kregarova tvrdnja, da bi se njome, uz dobru naplatu, mogao pokriti proračunski deficit od nekoliko stotina milijuna kuna. Grad stoga priprema novi nastup prema neplatišama. Prilikom obnove ugovora zakupci poslovnih prostora potpisivat će i svojevrsnu zadužnicu s mogućnostima ovrhe, a isplata zaostataka bit će im omogućena obročno. Direktorima javnih poduzeća, pak, Kregar uskoro namjerava poslati okružnicu, vezanu uz visinu njihovih primanja, koja se navodno, znaju popeti do neslućenih visina. </p>
<p> - Iako neki, pozivajući se na poslovnu tajnu, smatraju kako se takvi podaci ne bi trebali iznositi, uvjeren sam da ne može biti nikakvih tajni u javnim poduzećima, odlučan je Kregar.</p>
<p>Govoreći o započetom rušenju bespravno podignute sedmerokatnice u podsljemenskoj zoni, povjerenik je upozorio kako nema sumnje da će se, u suradnji s nadležnim ministarstvom, nastaviti uklanjanje takvih objekata. Za četvrtak je Kregar najavio sastanak sa svim Vladinim povjerenicima za gradove iz sjevernog dijela Hrvatske, na kojemu će pokušati razmijeniti svoja iskustva, a već najavljivana javna tribina o prostornim planovima održat će se 26. ili 27. travnja. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dobrotvorna priredba za žrtve mina</p>
<p>U organizaciji Soroptimist Internationala</p>
<p> - Kluba Zagreb, u utorak, 25. travnja u 20 sati u Muzeju Mimara, održat će se dobrotvorni koncert Dunje Vejzović i njenih studenata pod nazivom »Najljepši dueti operne literature«, te Zagrebački modni vremeplov kroz 20. stoljeće. Rekla je to prof. dr. Branka Zovko-Cihlar, buduća predsjednica SI-Kluba Zagreb, na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u prostorijama Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Sav prihod od ove humanitarne priredbe ići će Sekciji za žrtve mina, za kupnju proteze ženi-civilnoj žrtvi mina. Ulaznice su, kako je rekla dr. Zovko-Cihlar, već rasprodane. </p>
<p>- Na modnoj reviji frizura i haljina 20. stoljeća, na kojoj ćemo dati kratki prikaz života Zagreba, sudjelovat će, uz bivšu misicu Ivanu Petković, i nekoliko manekenki, te »obične« žene, kćeri naših članica. Kao zvučna pozadina čut će se glazba hrvatskih kompozitora 20. stoljeća. U predvorju Mimare, na malom izložbenom prostoru, pokazat ćemo fotografije s naših akcija u miniranom slavonskom selu Dragalić. Umjetnica Mirjana Martić izložit će oslikane flaše vina, koje će se moći kupiti, a prodavat će se i 100 komada CD-a koje je poklonila Dunja Vejzović, doznajemo od Vesne Kincl-Murtić, nositeljice projekta. </p>
<p>Tajnica kluba, Miroslava Margetić, naglasila je kako zagrebački Soroptimist klub, koji je kao nevladina, nepolitička i nevjerska organizacija nastao 1997. godine, danas čine 24 dame raznovrsnih zanimanja koje različito misle ali im je zajednička odlika humana nota. U svijetu, pak, doznali smo, u više od 3000 SI klubova organizirano je više od 100 tisuća žena. Svim klubovima zajedničko je promicanje visokih etičkih vrijednosti, zauzimanje za ljudska prava te doprinos međunarodnom sporazumijevanju i poštovanju. </p>
<p>Prof. Bojana Zeljko-Lipovčak upoznala je novinare i s brojnim akcijama zagrebačkih soroptimistica, poput one kojom se pomaže djevojčici, izbjeglici iz Aljmaša da se vrati kući, zatim mladim talentima, te selu Dragalići. Na konferenciji je najavljen i posjet tome selu, na dan mjesne osnovne škole, 15. lipnja, kada će se humanim ženama pridružiti i neki zagrebački glumci. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Budući školarci na zdravstvenim pregledima </p>
<p>Zdravstveni pregledi koje budući prvašići moraju obavezno proći prije upisa u školu, započeli su početkom travnja. Prema informacijama iz Gradskog ureda za obrazovanje i šport, zdravstveni će se pregledi obavljati u domovima zdravlja - kod nadležnih školskih liječnika, a moraju se učiniti najkasnije do kraja lipnja. Komisijski pregled djeteta uključuje i razgovor sa školskim pedagogom ili psihologom, a svaka je pojedina škola za to raspisala svoje termine (koji se mogu pročitati na ulazima u škole).</p>
<p>Prvi rok upisa novih zagrebačkih školaraca raspisan je za 1., 2. i 3. lipnja. Od dokumenata tom je prilikom potrebno priložiti - rodni list djeteta i potvrdu o komisijskom pregledu prije upisa u školu. </p>
<p>S obzirom da bi u školu trebali krenuti šestogodišnjaci u tu kategoriju ulaze mališani koji su tu dob napunili do 31. ožujka 2000. godine. No, ukoliko dijete nije napunilo potrebnu dob, a roditelji smatraju da je sposobno pratiti nastavu i žele ga upisati u školu, svoj zahtjev mogu predati područnom uredu Gradskog ureda. Uz zadovoljavajuće rezultate liječničkog pregleda ured će odobriti prijevremeni upis.</p>
<p>Sličan je postupak u slučaju zahtjeva za odgodom upisa. Naime, uz potrebnu liječničku potvrdu Gradski će ured osloboditi dijete od pohađanja nastave, ali samo na godinu dana.(žf)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Otvaranjem »Solarne izložbe« počeo Solarni tjedan u Zagrebu</p>
<p>Aktivisti Zelene akcije obilježavaju Dan planeta Zemlje, 22. travnja/ Vjetrenjača na Fakultetu strojarstva i brodogradnje/ U subotu na Cvjetnom trgu dječje igraonice, video projekcije, balonijada i govor predsjednika Stipe Mesića.</p>
<p>Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u ponedjeljak su, otvaranjem »Solarne izložbe«, počele priredbe »Solarnog tjedna« kojima aktivisti Zelene akcije žele obilježiti Dan planeta Zemlje, 22. travnja. </p>
<p>Ovogodišnje, 30. obilježavanje Dana planeta Zemlje posvećeno je ukazivanju na opasnosti od narušavanja globalne klimatske ravnoteže zbog prekomjernog korištenja fosilnih goriva te promicanju korištenja obnovljivih izvora energije i njezinoj učinkovitoj potrošnji, rekao nam je Edo Hadžiselimović, izvršni voditelj programa »Solarnog tjedna« i projekta pod nazivom »Solarni info centar«, u sklopu kojega se održava ovotjedni program. </p>
<p>Na ulazu na fakultet postavljena je, tom prigodom manja vjetrenjača kojom se proizvodi električna energija. Druga veća vjetrenjača izložena je unutar fakulteta, uz solarne kolektore za grijanje sanitarne vode, fotonaponske ćelije pomoću kojih se energija sunca koristi za dobivanje struje i dvije male vodene turbine kojima se energija dobiva iz vode. Kako je naglasio Edo Hadžiselimović, »Solarna izložba« ujedno je i predstavljanje domaćih proizvođača koji su ove uređaje konstruirali. Izložba će se moći razgledati i tijekom utorka, u srijedu i četvrtak bit će Arhitektonskom fakultetu, a u petak i subotu na Preradovićevu trgu.</p>
<p>U obilježavanje Dana planeta Zemlje uključio se i Zeleni forum - 51 hrvatsko udruženje građana za okoliš. Forum je tiskao letak-razglednicu na kojoj građani mogu upisati i poslati Vladi RH vlastite prijedloge konkretnih poticajnih mjera za veće korištenje obnovljivih izvora energije. </p>
<p>U sklopu programa »Solarnog tjedna« u četvrtak će se u Kulturno informativnom centru (KIC) u Preradovićevoj ulici, s početkom u 17 sati, održati četiri kratka stručna predavanja i javna tribina na koju su pozvani predstavnici Vlade, HEP-a i Ine. Za subotu su, na Dan planeta Zemlje, na Cvjetnom trgu najavljene dječje igraonice, video projekcije, balonijada i govor predsjednika Stipe Mesića. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dani šparoga i jagoda</p>
<p>U hotelu Sheraton Zagreb, u kavani Imperial, održavat će se od 2. do 21. svibnja Dani jela od šparoga. Manifestaciju organizira šef kuhinje Filip Anđelić.</p>
<p>U ugodnom ambijentu nudit će se pašteta od šparoga s dimljenim lososom na crnom kruhu, krem juha od šparoga, šparoge na vegetarijanski, odrezak od lososa sa šparogama, goveđi file sa šparogama, torta od šparoga. Od 8. do 28. svibnja, pak, nudit će se mnoge slastice od jagoda. U Sheratonu izdvajaju: košarice od jagoda, pjenu od jagoda, jagode sa šlagom i vaflima, parfe od jagoda, roladu s jagodama te kup od jagoda po 22 kune.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Roger Moore ponovo u ulozi špijuna, ali ne James Bonda</p>
<p>LONDON, 17. travnja</p>
<p> - Pedeset godina otkako se odrekao »dozvole za ubojstvo« kao James Bond, britanski glumac Roger Moore ponovo se vratio na film u ulozi špijuna, objavio je u ponedjeljak britanski list London's Express. </p>
<p>Ovoga će puta Moore, koji sada ima 72 godine, glumiti u filmskom trileru o biološkom ratovanju pod nazivom »The Enemy«.</p>
<p>»Moram povremeno napraviti film, jer bi inače ljudi govorili 'on mora biti umirovljen', a i sviđa mi se ovaj scenario«, izjavio je Moore. »Stvarno ne vjerujem da će biti bilo kakvih starina o Jamesu Bondu. Danas se više čini da bih mogao zadrijemati i prepustiti te starine mlađim naraštajima«, kazao je Moore.</p>
<p> Dvanaestogodišnji Mooreov status u filmskoj ulozi Jamesa Bonda, sladunjavoga britanskog tajnog agenta s nezasitnim apetitom za opasnošću i seksom, učinio ga je milijarderom i miljenikom cijeloga svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U gradovima učestalije bolesti nego na selu</p>
<p>ATLANTA, 17. travnja</p>
<p> - Ljudi koji stanuju u gradu češće su bolesni od onih koji žive na selu. Uz to, oni koji žive na područjima visoke nezaposlenosti češće se osjećaju bolesno, a najčešće su bolesni oni koji žive u siromaštvu. </p>
<p>To je objavio Centar za kontrolu i prevenciju bolesti nakon petogodišnjeg istraživanja.</p>
<p>Odrasle osobe odgovorile su na pitanje koliko su se dana u prethodnom mjesecu osjećali bolesno. Korišteni su podaci prikupljeni u razdoblju između 1993. do 1997. Brojke su se uspoređivale s čimbenicima poput broja stanovnika, razine prihoda i stope nezaposlenosti.</p>
<p> Istraživanje potvrđuje rezultate prijašnjeg istraživanja koje pokazuje da su se stanovnici područja ekstremno visoke nezaposlenosti osjećali bolesno do 20 dana u tjednu.</p>
<p> »Zapravo ne znamo osjećaju li se ti ljudi loše jer su nezaposleni ili su bez posla jer možda nemaju novca za zdravstveno osiguranje«, rekao je David Moriarty, glasnogovornik Nacionalnog centra za prevenciju kroničnih bolesti i promicanje zdravlja pri Centru za kontrolu bolesti.</p>
<p> Ako se gleda ukupno stanovništvo, ljudi su u prosjeku bolesni 5,3 dana mjesečno.</p>
<p> Oni koji žive na područjima s više od milijun stanovnika bili su bolesni gotovo 5,6 dana mjesečno, dok su se oni koji žive u regijama u kojima živi između pola milijuna i milijun ljudi osjećali loše 5,1 dana mjesečno. Međutim, osobe koje žive u najmanje naseljenim područjima - manje od 25.000 žitelja - bile su gotovo jednako bolesne kao i stanovnici gradova, odnosno 5,4 dana mjesečno.</p>
<p> Moriarty kaže da je istraživanje prvi korak u prepoznavanju problema koji vode visokim stopama bolesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stroga vegetarijanska prehrana korisna za srce</p>
<p>NEW YORK, 17. travnja</p>
<p> - Izbjegavanje sve hrane životinjskog podrijetla, uključujući i mliječne proizvode i jaja, to jest stroga vegetarijanska prehrana može smanjiti razinu aminokiselina u krvi, što se povezuje sa srčanim bolestima, izvješćuju istraživači. </p>
<p>U sklopu novog istraživanja znanstvenici su otkrili da se za samo tjedan dana razina aminokiseline homocisteina u krvi osoba koje su isprobale tu strogu vegetarijansku prehranu smanjila za 13 posto. Visoka razina homocisteina u krvi povezana je većom opasnošću od srčane i moždane kapi.</p>
<p> Takva prehrana sadržava i malu količinu masti - na njih otpada tek 20 posto kalorija. Uz to, ispitanici su i umjereno vježbali, išli na tečaj kako bi svladali stres, a izbjegavali su duhan, alkohol i kavu te ostala pića s kofeinom. </p>
<p> »Rezultati našeg ispitivanja pokazuju da velika promjena životnih navika povoljno utječe na razinu homocisteina«, izvješćuju dr. David DeRose i njegovi kolege iz Američkoga centra za životni stil iz Sulphura, Oklahoma, ustanove u kojoj se kronične bolesti liječe alternativnom medicinom ili promjenom životnog stila.</p>
<p> Oko 63 posto ispitanika imalo je dijabetes, 60 posto visoki krvni tlak, 43 posto visoku razinu kolesterola, a pet posto bili su pušači. Svi su bili dobrovoljci i nastojali su živjeti zdravije. Srčani bolesnici imali su na početku istraživanja najvišu razinu homocisteina, no u njih je razina te tvari i najviše snižena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Manjak željeza u djetinjstvu može imati trajne posljedice</p>
<p>NEW YORK, 17. travnja</p>
<p> - Djeca kojoj manjka željeza vjerojatnije će kao adolescenti imati poteškoća u učenju i ponašanju, izvješćuju istraživači. </p>
<p>Od 20 do 25 posto djece diljem svijeta zbog nedostatka željeza pati od anemije - smanjenog hemoglobina u krvi koji prenosi kisik. Iako je problem u SAD-u manje uobičajen, nisku razinu željeza ima oko pet posto siromašne crnačke djece i do 18 posto američke djece meksičkog podrijetla.</p>
<p> Ispitivanje djece iz Kostarike u dobi od 11 do 14 godina pokazalo je da su djeca s kroničnim nedostatkom željeza imala više problema od djece s normalnom razinom željeza u krvi.</p>
<p> Djeca koja nisu imala dovoljno željeza pokazivala su slabije rezultate na testovima, pisanim i matematičkim. Nisu bila uspješna ni na testovima kratkoročnog pamćenja i dulje im je trebalo da odrede jesu li dva predmeta ista ili različita.</p>
<p> »Više je djece koja su patila od manjka željeza u krvi ponavljalo razred«, izvijestila je dr. Betsy Lozoff sa Sveučilišta »Michigan« u Ann Arboru. »Roditelji i učitelji njihovo su ponašanje ocijenili problematičnijim, izražavajući veću zabrinutost zbog tjeskobe i depresije, društvenih problema i problema s koncentracijom.«</p>
<p> U ispitivanju je sudjelovalo 48-ero djece koja su patila od teške anemije te 114-ero djece s normalnom razinom željeza prije ili poslije terapije željezom. Sva su djeca imala normalnu razinu željeza i normalno su rasla.</p>
<p> Nije jasno zašto manjak željeza u djetinjstvu utječe na učenje i ponašanje, ističu autori. Osim toga, ispitivanjem nije konačno dokazano da baš manjak željeza, a ne neki drugi čimbenik, uzorkuje probleme u učenju i ponašanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nisu uvijek krivi zubići</p>
<p>NEW YORK, 17. travnja</p>
<p> - Kad malo dijete grize, slini, kad je nervozno ili ima blago povišenu temperaturu, roditelj bi možda bio u pravu kad bi najprije pomislio na izbijanje zuba. </p>
<p>Međutim, za mnoge druge simptome koji se često povezuju s izbijanjem zuba - visoku temperaturu, proljev ili povraćanje - ne mogu se okriviti zubi, pokazuju rezultati jednog od najvećih takvih dosad provedenih istraživanja.</p>
<p> Izbijanje zuba djeca uglavnom lako podnose. Istraživači iz Kliničke zaklade u Clevelandu, Ohio, otkrili su da se u vrijeme izbijanja zuba nijedan simptom ne javlja više od 20 posto češće nego u drugim razdobljima. Izvješće je objavljeno u ovomjesečnom izdanju časopisa Pediatrics.</p>
<p>U sklopu novog istraživanja roditelji koji su surađivali s clevelandskom Kliničkom zakladom bilježili su podatke o 111 djece u razdoblju od 8 mjeseci, počevši od 4. mjeseca života. Pet simptoma povezanih s izbijanjem zuba javljalo se u razdoblju od osam dana. Ti bi se simptomi počeli javljati četiri dana prije izbijanja zuba, a trajali bi do 3 dana nakon toga. Oni uključuju grizenje, slinjenje, trljanje desni, nervozu i sisanje. Onoga dana kad zub izbije, ili dan-dva prije toga, djeca odbijaju krutu hranu, bude se, trljaju uši, imaju osip po licu i malo povišenu temperaturu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Potres u Sloveniji</p>
<p>LJUBLJANA, 17. travnja</p>
<p> - Potres snage 3,2 stupnja po Richterovoj ljestvici koji su u nedjelju oko 22.30 sati zabilježili instrumenti slovenskog zavoda za geofiziku nije imao imao materijalnih posljedica, objavljeno je u ponedjeljak u Ljubljani.</p>
<p>Kako javljaju slovenski mediji potres je zabilježen u 22.29 sati, a imao je epicentar 70 kilometara jugoistočno od Ljubljane, u blizini Rake na Dolenjskem. Trajao je nekoliko sekundi, ali nisu zabilježeni kasniji potresni udari.</p>
<p>Potres se osjetio i u blizini Brežica i Krškog. Slovenska državna uprava za nuklearnu sigurnost priopćila je da po sadašnjim informacijama kasnije potresne udare nisu zabilježili ni instrumenti nuklearke Krško, u kojoj je već treći dan u tijeku godišnji remont i u kojoj se radovi odvijaju po planu.</p>
<p>Nuklearka Krško projektirana je naime tako da izdrži i mnogo jače potresne udare od ovoga i građena je po najvišim sigurnosnim standardima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Minimalno je maksimalno</p>
<p>Galerija ULUPUH u Zagrebu / Izložba »Lijepo piše Zagreb« Dragutina Kovačevića visoke je estetiziranosti, minimalne ikonografike i heraldičke jasnoće / Majica, bedž, razglednica i plakat - podloge su koje mogu ponijeti njegovu likovno tekstualnu poruku</p>
<p>Izreka »minimalno je maksimalno« savršeno opisuje djela na najnovijoj izložbi Dragutina Kovačevića u Galeriji ULUPUH, pod nazivom »Lijepo piše Zagreb«. Izložba se odnosi na djelo primijenjene umjetnosti i dizajna i zbog svoje »visoke estetiziranosti, minimalne ikonografike i heraldičke jasnoće može se promatrati u kontekstu ostalih autorovih ostvarenja«, napisala je u predgovoru Malina Zuccon-Martić. </p>
<p>Vjeran svom minimalističkom svijetu, sklon geometrijskoj apstrakciji u slikarstvu, Dragutin Kovačević je u predstavljanju svojih radova toliko svoj da bi mogao svaki izložak potpisati kao grafiku ili crtež mimo njihovih primijenjenih nakana.</p>
<p>Igra slovima i imenom glavnoga grada, u tri nacionalne boje (crven bijeli plavi) tema je koju Kovačević varira još od 1976. godine, od kada javno izlaže, do danas. Pri tome je ime Zagreb postavljeno u brojne fine i produhovljene kombinacije koje se zbog trobojnosti čitaju kao dio hrvatskoga konteksta bez posebnog ikonografskog pojašnjenja.</p>
<p> U tim inteligentnim tipografskim kombinacijama ime Zagreb zadržava svoju (zagrebačku) plavu boju, ali je vrlo pristalo i nenametljivo ukomponirana u kontekst hrvatskoga kolorističkog identiteta. Na taj način autor provodi ideju cjelovitog lika Hrvatske u kojem se s tri karakteristične boje ostvaruje mogućnsot nacionalnog poistovjećenja, koju teorija pretpostavlja nesustavnoj raznovrsnosti.</p>
<p>U nekoliko grafičkih kombinacija autor osuvremenjuje nekadašnje zagrebačke simbole, kada je glavni grad bio »bijeli Zagreb«, tepalo mu se Agram, a šestinska nošnja bila je naročita slikovitost Dolca i Jalačić-placa.</p>
<p>Vrlo duhovito rješava i pitanje nerazdvojivosti Zagreba i njegova nogometnog miljenika kluba Dinamo, kroz zajedničko slovo: završno zagrebačko b, zrcalno je (publici) malo d, simbol dinama. Rješenje je nastalo u devedesetim godinama kada je ime kluba Dinamo bilo promijenjeno, te je ta »tajna veza« bila ujedno i autorova duhovita nepodopština.</p>
<p>Dragutin (Dado) Kovačević rođen je 3. 11. 1954. u Petrinji. Godine 1978. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ante Kuduza. Osim slikarstvom (grafika) i dizajnom bavi se karikaturom od najranijih dana i povremeno objavljuje u dnevnim listovima. Ova izložba predstavlja radove na temu zagrebačkog identiteta.</p>
<p> Majica, bedž, razglednica i plakat - podloge su koje mogu ponijeti njegovu likovno tekstualnu poruku; jasnu, čitku, oslobođenu suvišnih detalja - piše u predgovoru Malina Zuccon-Martić - »Ozbiljan pristup potvrđuje i dugogodišnje prisustvo u ovoj likovnoj disciplini, koja bi vizualnom identitetu našeg grada trebala dati kulturnu notu koju on zaslužuje.«</p>
<p>Iako je riječ suvenir ili spomenik suviše profanirana, ipak Kovačevićevi su oblici likovnog poistovjećenja grada mišljeni prvenstveno za primjenu na suvremene mladenačke suvenire (kakav je T-shirt) kao dio turističke ponude, za domaće i strane goste, ali i kao skladni oblici koji se u dinamičnom svijetu dizajna i vizualnih komunikacija javljaju kao mogućnost da posvuda: lijepo piše Zagreb.</p>
<p>Branka Hlevnjak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Opasne veze ljubomore i seksa</p>
<p>Film »Kraj ljubavne priče« Neila Jordana prema romanu Grahama Greenea s Ralphom Fiennesom, Julianne Moore i Stephenom Reom u glavnim ulogama</p>
<p>Opasne veze ljubavi i strasti uvijek su bile atraktivno literarno i filmsko gradivo u kojem su se univerzalno prepoznavali različiti ljudi od napoleonskih dana do Shakespeareovih zapleta ili današnjih modernih filmskih »kratkih susreta« u kojima ima sve manje ljubavi, a sve više »tehnike« i manipulacije.</p>
<p>Možda je zato bilo opravdano očekivati novi film Neila Jordana, provjerena majstora režije, kao mogućnost novog-starog pristupa vječnim temama zabranjene ljubavi, bračnog trokuta, bolesne opsjednutosti, opasne ljubomore i strasne posvećenosti tjelesnim užitcima.</p>
<p>Tim prije što se Jordan poslužio literaturom Grahama Greenea, njegovim djelomično autobiografskim romanom koji je posvetio Amerikanki Catherine Walston, udanoj ženi bogatog farmera s kojom je svojedobno imao ljubavnu aferu. Ono što je Jordana najviše privuklo u tome romanu, kako sam priznaje, bio je dramski naboj proistekao iz potpuno različitog viđenja i tumačenja iste ljubavne priče dvoje aktera, koji svatko na svoj način tumači i ocjenjuje njihov odnos.</p>
<p>Bila je to, dakle, samo polazište kojim je scenarist Jordan opremio svoje viđenje Greeneovih strasnih »devet i pol tjedana« pletući filmsku priču kao neku vrstu sjećanja koju kroz pisanu ispovijed »dnevnika mržnje« kazuje glavni junak</p>
<p>. Drama se događa u ratnom Londonu, a glavni akteri su pisac Maurice Bendrix (Ralph Fiennes) koji susreće Sarah Miles (Julianne Moore) i njezina dosadnog inertnog muža Henryja (Stephen Rea). Već od prvog susreta njih dvoje započinju opasnu vezu punu strasti i tjelesnih užitaka, koja biva naglo prekinuta jednog dana nakon bombardiranja Londona u kojem strada i Sarina i Henryjeva kuća.</p>
<p> Misleći da je njezin ljubavnik pri tome nastradao, Sara se prepušta molitvi obećavajući svu skrušenost i isposništvo u budućnosti samo da sve opet bude kao prije i on ostane živ, a kada se to dogodi, ona prekida vezu, u namjeri da održi obećanje dano Bogu prilikom molitve. Maurice ništa ne zna o tome i ima svoja tumačenja prekida, rastrgnut ljubomorom i sumnjama u njezinu nevjeru...</p>
<p>Na žalost, čak i tako banalno ispripovijedan taj zaplet doima se naivno i staromodno za današnje prilike kada ljudi doista mogu slobodno uživati onoliku količinu strasti i slobode koju si sami odrede, tim prije što se redatelj služi brojnim flashbackovima, plačljivim vraćanjima uspomenama i sentimentalnim reminiscencijama ljubavne afere s čijim krajem se glavni junak nikako ne može pomiriti, čak ni nakon završetka svoje knjige. </p>
<p>Ratno okružje Londona samo pojačava mračna stanja i daje velike vizualne mogućnosti uvijek raspoloženom snimatelju Rogeru Prattu i kostimografkinji Sandy Powell, koji su znalački i besprijekorno obavili svoj dio posla.</p>
<p>A sve ostalo je dosadno, razvučeno, neuvjerljivo, pretenciozno, gotov neobjašnjivo da se sve to moglo dogoditi inače sjajnom i za ritam filma uvijek dobro upučenom Neilu Jordanu. On kao da se potpuno izgubio u vlastitim duhovnim neodlučnostima, razapet između velikih, bezobzirnih strasti i religioznih obveza i molitvi koje svaka na svoj način obvezuju, ograničavaju i sputavaju.</p>
<p>Šteta, jer još daleke 1955. na iste greeneovske teme Edward Dmytrick snimio je mnogo uvjerljiviju, prvu filmsku verziju s Deborah Kerr i Vanom Johnsonom. Za razliku od svojih prethodnika Ralph Fiennes i Julianne Moore nisu pretjerivali s glumačkim strastima kao da su računali s redateljskim instinktom koji ih je odabrao upravo prema njihovu fizičkom izgledu za te uloge, Fiennesa s njegovim prepoznatljivim fatalističkom osobnošću i Moore s njezinom, u posljednje vrijeme, u Hollywoodu omiljenom krhkom izazovnošću. Pokazalo se da to ipak nije bilo dovoljno za tijek, možda samo za kraj - jedne ljubavne priče.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Brozović: Jedan pravopis za jedan jezik </p>
<p>Ne mogu se sjetiti da opstoje dva pravopisa za isti narod i isti jezik, izjavio je akademik Dalibor Brozović komentirajući najavu izlaska Anić-Silićeva pravopisnog priručnika</p>
<p>CRIKVENICA, 17. travnja</p>
<p> - Nadam se da je ipak došlo vrijeme da Hrvati izgube sumnjivo prvenstvo među europskim narodima u količini i šarenilu pravopisnih promjena i suparništava, izjavio je u petak akademik Dalibor Brozović u povodu najave »Novog Libera« da će uskoro objaviti četvrto prošireno izdanje »Pravopisnoga priručnika hrvatskoga jezika« Vladimira Anića i Josipa Silića. </p>
<p> Prvo bih rekao, budući da imam nekog uvida u tu problematiku, da se ne mogu sjetiti da opstoje dva pravopisa za isti narod i isti jezik, izjavio je akademik Brozović, zamoljen da komentira najavu objavljivanja još jednih hrvatskih pravopisnih pravila.</p>
<p> »Doduše, po člancima u 'Večernjaku' i 'Vjesniku', traži se ravnopravan odnos, ali to ne mijenja nego pojačava neprirodno dvojstvo. Nemam puno konkretnih podataka, poznato mi je samo ono što su prenijele dnevne novine. Tu piše da je 'Novi Liber' ocijenio da je novoponuđeni pravopis najprimjereniji i da je u svojim prvim izdanjima koncem 80-ih godina doživio opću primjenu. Ja to, doduše, nisam primijetio, ali možda mi je promaknulo«, rekao je.</p>
<p> Dodao je kako nema drugih podataka osim novinskih izvješća, ali po njima može zaključiti da u predloženu pravopisu neće biti dvojstva u pisanju dentala t i d ispred c, kao podaci, podatci, i da neće biti dvojstva u pisanju strelica i strjelica kakvo je dvojstvo kao privremena prijelazna odredba u sadanjem pravopisu Babić-Finka- Moguš.</p>
<p> »Mogu se sjetiti samo da je pri uvođenju Hrvatskog pravopisa dr. Ivana Broza 1892., koji je bio fonološki, kakav odgovara hrvatskomu jeziku, jednako kao što i Karadžićev fonološki odgovara srpskomu, bilo primjera s čuvanjem dentala ispred c i da je bio oblik strjelica. Obje te pojedinosti poslije je Boranić uklonio u pravopisima khuenovskoga i jugoslavenskoga razdoblja u skladu s postkaradžićevskim razvojem u Srbiji«, izjavio je Brozović, dodavši kako se u te dvije jedine njemu poznate pojedinosti novopredloženi pravopis slaže s Boranićem, a ne s Brozom, koji je sadanji pravopis, trojice autora, pokušao obnoviti. </p>
<p> »U okviru nekih sadanjih tendencija mislim da novopredloženi pravopis nije otišao dovoljno daleko. S obzirom na to da u sabornici gđa Pusić govori o zbivanjima u 90-im godinama kao o sukobu dvaju plemena, a o plemenima se nakon vremena Aleksandra Karađorđevića nije govorilo, onda možda treba očekivati zajednički pravopis za hrvatsko i srpsko pleme«, rekao je Brozović. </p>
<p> »Šalu na stranu. Mislim da je u prethodnim izdanjima Anić-Silićeva pravopisa bilo i nekih zdravih i korisnih pojedinosti i da bi bilo civilizirano da se nađu najprihvatljivija rješenja za samo jedan pravopis, za samo jedan narod i jedan jezik«, izjavio je akademik Dalibor Brozović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Barbieriju nagrada Večernjeg lista </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Književnik Veljko Barbieri dobitnik je ovogodišnje nagrade Večernjega lista za kratku priču. Nagrađena priča »Tri Sokratova oka« objavljena je u Večernjem listu u siječnju ove godine. Barbieriju te drugoj dvojici nagrađenih autora - Luki Paljetku i Robertu Mlinarcu, nagrade je u petak predao glavni urednik Večernjega lista Branko Tuđen. Barbierijeva priča »Tri Sokratova oka« koristi se iskustvom književne tradicije. Okvir rata samo je alibi priče o jednoj generaciji koja u okolnostima sveopćeg konflikta doživljava tragediju, rekao je član Ocjenjivačkog suda Tomislav Sabljak. Priča Luke Paljetka »Zeleno brdo« postiže svoj puni efekt jedinstvom dojma. Treću nagradu dobio je mladi autor Robert Mlinarec, pripadnik off- generacije kvorumaša. Njegova priča »Program uživo« otkriva pisca novih izražajnih mogućnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izložba antičkih zlatnika</p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - U splitskoj Konzervatorskoj galeriji otvorena je izložba Antički zlatnici iz fundusa Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Autor izložbe, viši kustos MHAS-a Tomislav Šeparović izabrao je 18 antičkih zlatnika iz numizmatičke zbirke Muzeja koja sadržava više primjeraka antičkih novčića iz razdoblja od sredine prvog do kraja petog stoljeća. Većina njih dospjela je u Muzej HAS u doba intenzivne terenske djelatnosti fra Luje Maruna krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Zlatnici su pronađeni na prostorima Dalmatinske zagore i Knina, a danas svjedoče o razvoju različitih trgovačkih putova između Jadranske obale i unutrašnjosti te postojanosti antičkih lokaliteta na hrvatskom području.</p>
<p>- Teško je realizirati izložbu novčića jer svaki ima dvije strane što posjetiteljima otežava promatranje. Zato je autor likovnog postava i prostorne koncepcije izložbe Marko Rogošić fotografirao svaku stranu novčića te je izložio uz originale, kazao je Tomislav Šeparović napominjući da je izložba numizmatike tek dio koncepcijskog izlaganja bogatog antičkog fundusa splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Najstariji danas sačuvani rimski zlatnik u muzejskoj zbirci je aurej Nerona iz prvog stoljeća. Primjerak na reversu sadrži prikaz vrhovnog rimskog boga Jupitera, koji je prikazan kao custos, tj. kao zaštitnik samoga cara. Najveći broj izloženih zlatnika spada u razdoblje kasne antike, doba snažnog širenja kršćanstva koje postaje službenom državnom religijom, što se odražava u prikazima na novcu. Stoga se uz stare poganske motive sve češće javljaju i kršćanski pa se na zlatnicima pojavljuju prikazi križa, simbola Kristove pobjede i slave.</p>
<p>Među izloženin novčićima nalazi se rimski zlatnik kovan u vrijeme Drugog punskog rata. Na aversu je izrađena glava Marsa i oznaka vrijednosti, a na reversu orao s natpisom Roma. Zbirka obiluje novčićima s reljefima portreta Valerijana, Valentinijana Prvog, Honorija, Zenona i Julija Nepota, pronađenih na lokalitetima kod Kistanja, Skradina, Strmice, Knina, Vrlike i zaleđu Kaštela. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nov pristup krleži </p>
<p>Kajkavsko spravišće u Zagrebu / Razgovor s prof. dr. Mladenom Kuzmanovićem u povodu njegove knjige »Krleža u sjeni Terezije« </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Postoje knjige koje nisu vezane samo uz trenutak svoje pojave, ali bitno označavaju odnose prema hrvatskim velikanima pera. Jedna od njih je i knjiga dr. prof. Mladena Kuzmanovića pod naslovom »Krleža u sjeni Terezije« s podnaslovom - Krležina protuslovlja i tvorbeni elementi »Balada«: Terezija Goričančeva. Knjiga, koja je objavljena prije nepune dvije godine, a da o njoj nije napisano ni retka, predstavljena je u četvrtak u Kajkavskom spravišču, u društvu za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti.</p>
<p>9 Treba naglasiti, rekao je inicijator razgovora dr. Josip Skok, da Kuzmanovićeva knjiga unosi novi odnos, bolje rečeno, preokret prema književnopovijesnim viđenjima Miroslave Krleže. Ona, zapravo, revalorizira jedan mit u spretnom dualizmu dijalektološkog, dakle, jezičnog, i literarnog, dakle književnopovijesnog - posve novog čitanja. Istaknuvši biografske podatke autora, koji se godinama intenzivno bavi dijalektologijom, dr. Skok je svrnuo pozornost i na prvu antologiju kajkavske lirike koju je načinio Kuzmanović.</p>
<p> On je, između ostalog, odgovorno radio na knjigama pretisaka kao što je »Reči domovini« ili »Slovo nad grobom Ljudevita Gaja« te se predstavio i kao voditelj međunarodne slavističke škole. Baveći se sustavno Krležinim djelom i ključnim »Baladama«, pridonio je novim i preglednim ocjenama toga intrigantnog i vječnog djela.</p>
<p>Krleža je moja i vaša ljubav iz djetinjstva, započeo je svoje predavanje dr. Kuzmanović. Osobno sam pokušao doći do »Balada« u totalitetu, shvativši da radim nešto nemoguće. Početkom šezdesetih počinje moja sumnja u »Djetinjstvo u Agramu«. Zapitao sam se je li Terezija Goričanec stara mama Krležinih »Balada«. Shvatio sam, razgovarajući s Krležom, da je ona zapravo literarni lik, kao i Leone u Glembajevima. Tada sam napisao tekst: »Djetinjstvo kao namjerna varka«. Uostalom, smatram da je Terezija Goričanec najfascinantniji lik iz galerije Krležinih likova. Krleža je, kao protuslovan autor, nastavio je Kuzmanović, sebi poklonio porijeklo, a privlačile su ga sve obitelji iz kojih nije bio. Naime, Krleža si je poklonio pretka i jezik iz kojeg su proizišle »Balade«. Ako je Terezija istina, »Balade« su jeka.</p>
<p> Na kraju je dr. Skok zaključio da je literarni i psihološki pristup u knjizi dr. Kuzmanovića posve nov uvod u čitanje Miroslava Krleže, posebno njegovih »Balada«.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Život s pedagogijom </p>
<p>Velika dvorana »Školske knjige«/ Obilježena 70. obljetnica života i 50. godišnjica rada uglednog pedagoga prof. dr. Josipa Pivca / Predstavljena njegova najnovija knjiga »Inovativnom školom u društvo znanja«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Predstavljanjem nove knjige dr. Josipa Pivca »Inovativnom školom u društvo znanja« u ponedjeljak u velikoj dvorani »Školske knjige« Hrvatski pedagoško-književni zbor (HPKZ) je obilježio 70. obljetnicu života i 50. godišnjicu rada tog istaknutog hrvatskog pedagoga. Budući da HPKZ ima dugu tradiciju obilježavanja važnih obljetnica svojih istaknutih članova, a 50 godina pedagoškog djelovanja je jubilej u svakom slučaju vrijedan pažnje, predstavljanje najnovije knjige dr. Pivca bila je mala svečanost u čast hrvatske pedagoške znanosti.</p>
<p>U ime HPKZ-a prof. dr. Hrvoje Vrgoč je podsjetio da je Josip Pivac rođen 1928. godine u Podgori. Nakon učiteljske škole u Dubrovniku upisuje studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao godine 1965. Na filozofskim fakultetima u Zagrebu i Zadru je više od 40 godina predavao pedagogiju i didaktiku. Bio je prodekan i dekan na fakultetu u Zadru, a u Zagrebu je bio dekan Pedagogijskih znanosti na Filozofskom fakultetu. Aktivno je sudjelovao u brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Uređivao je stručne časopise, knjige i bio član redakcije Pedagoške enciklopedije. Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova ( knjiga, studije, rasprava, članaka, prikaza) u zemlji i inozemstvu. Sadržaji istraživanja su mu iz teorijsko-metodološke problematike pedagogije te suvremene organizacije i unutarnje preobrazbe škole.</p>
<p>O životu i djelu dr. Josipa Pivca također su govorili prof. dr. Vlatko Previšić u ime Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. Josip Markovac kao Pivčev dugogodišnji suradnik. Knjiga »Inovativnom školom u društvo znanja« u 11 poglavlja na zanimljiv i lako razumljiv način govori o pedagogiji i odgoju u ozračju suvremenih znanosti, te mnogim drugim problemima i zadaćama škole u suvremenom društvu. O knjizi je u ime nakladnika govorio prof. dr. Vrgoč i recenzenti prof. dr. Vladimir Jurić i prof. dr. Martin Kramar.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Legenda hrvatskog jazza</p>
<p>Proslavom 75. godišnjice života Miljenka Prohaske završeni 23. dani hrvatske glazbe</p>
<p>Koncertom održanim u subotu u Hrvatskom glazbenom zavodu završili su ovogodišnji, 23. dani hrvatske glazbe koji su bili jubilarni, jer su prvi održani 1970., dakle prije točno trideset godina. Završna večer pripala je dirigentu, skladatelju, aranžeru i kontrabasistu Miljenku Prohaski, koji 17. rujna navršava 75 godina života, još u punoj stvaralačkoj snazi, što je pokazao i ovaj koncert održan pred rasprodanom velikom dvoranom HGZ-a.</p>
<p>U čestitci u ime Hrvatskog društva skladatelja koje je nosilac Dana hrvatske glazbe, ovogodišnji voditelj te manifestacije akademik Stanko Horvat nazvao je maestra Prohasku legendom hrvatskog jazza. S pravom, jer je njegovo višestruko djelovanje utkano u najdublje pore sjajnog razvoja i uspona skladateljstva i izvodilaštva hrvatskog jazza, koji se premoćno manifestirao već na prvom Bledskom jazz festivalu 1960. godine. Od tada hrvatski jazz blista kroz djelovanja pojedinaca umjetnika kao i svjetski uglednih sastava poput Zagrebačkog jazz kvarteta ili Big Banda Hrvatske Radiotelevizije, a upravo s ta dva sastava najuže je povezano ime Miljenka Prohaske. Program slavljeničkog koncerta, dakako ispunjen isključivo Prohaskinom glazbom, u svom je prvom dijelu bio posvećen manjim sastavima s kojima Prohaska redovito surađuje, pa se u većini točaka i sam pridružio njihovim izvedbama svirajući električni bas. Provodna tema koncerta bila je najpoznatija i u svijetu najviše izvođena Prohaskina skladba »Intima«, koju smo čuli u nizu verzija, od malih sastava sve do vokala s velikim bandom. Na početku nastupio je Komorni ansambl »Iz salona Očić« izvodeći Varijacije na temu Pathelin, i, dakako Intimu, a smijenio ih je Zagrebački kvartet saksofona s Bagatellama i opet s Intimom. Proslavi su se pridružili i Zagrebački solisti sa skladbom »Adieu« i verzijom Intime sa solo dionicom usne harmonike koji je svirao popularni veteran Branko Kralj. Drugi dio večeri pripao je Big Bandu HRT-a pod ravnanjem slavljenika. U pomalo zaglušnoj svirci (za ovu dvoranu inače sjajne akustike) slušali smo skladbe »Barbara«, Blues br. 1 i »Opsesiju«, da bi na kraju Gabi Novak otpjevala Intimu, a Big Band i dodatkom završio ovu slavljeničku večer, popraćenu i ispraćenu burnim ovacijama. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Mogu li u nogometu raditi pritvorenici i ljudi protiv kojih se vodi sudski postupak? </p>
<p>Predsjednik HNS-a Vlatko Marković ponudio je novi Izvršni odbor sa 17 članova koji je Skupština HNS-a prihvatila / Nedoumice izazvalo pitanje mogu li u nogometu djelovati ljudi koji se nalaze pod policijskim i sudskim istragama... / Zlatko Canjuga više nije član IO nego samo član Skupštine, na prijedlog NS Županije zadarske / Rasprava o Statutu odgođena / Skupština inzistira na svom prijedlogu novog sustava natjecanja: Prva liga sa 16 klubova, dvije druge lige svaka sa 16 klubova i pet trećih liga opet svaka sa 16 klubova!</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatski nogomet je, nakon dva mjeseca djelovanja bez »vlade«, konačno dobio novi Izvršni odbor, dakle tijelo koje bi odmah trebalo započeti bitku s nagomilanim problemima u našem nogometu.</p>
<p> Problemima koji vape za hitnim zahvatima i zbog kojih se čak i Vlatku Markoviću, predsjedniku HNS-a, ozbiljno zaljuljao stolac. Marković je, međutim, poslije burne rasprave preživio još jednu oluju i njegov je prijedlog Izvršnog odbora sa 17 članova dobio većinsku potporu predstavnika Skupštine HNS-a. </p>
<p>Markovićevih 16 ljudi (među kojima je on 17.) su: Ante Vučemilović, Ivan Katalenić, Mladen Ivančić, Fredi Fiorentini, Vlado Zec, Miroslav Uljan, Šime Zirdun, Pero Šarić, Božo Galić, Ivan Brleković, Pero Vičan, Anđelko i Nevenko Herjavec, Velimir Zajec, Stjepan Djedović i Josip Friščić. Dopredsjednici Saveza su Miroslav Uljan i Nevenko Herjavec kao predsjednik Udruženja klubova Prve hrvatske nogometne lige. </p>
<p>Prije nego što je Marković - nakon 150 minuta vijećanja - uspio obznaniti ljude kojima je ukazao povjerenje i koji bi trebali slijediti njegove misli i ideje, vodila se prava formalistička bitka. Ona se, dakako, rasplamsala u trenutku kad je na usvajanje ponuđen prijedlog teksta izmjena i dopuna Statuta. Mnogi skupštinari nisu se mirili s nekim predloženim amandmanima, ponajprije onim koji propisuje mogu li u nogometu i njegovim tijelima djelovati ljudi koji se nalaze pod sudskom istragom. Diskutanti su se javljali s raznim intervencijama, među ostalim su se brinuli i za sudbinu ljudi protiv kojih se vodi postupak. Govorilo se o sporosti i neučinkovitosti pravoduđa, čime se štitilo one koji su u ovom trenutku pod istragama.</p>
<p>Zbog spornih je detalja na kraju odlučeno da se o Statutu ne glasuje nego da se Statut upotpuni, razradi i onda, u nekoj sljedećoj prigodi, prihvati.</p>
<p>Mnoge je šokirao i amandman kojim se predviđa čak 17 članova Izvršnog odbora, što je bez sumnje suprotno najavama predsjednika Saveza da ga glomazni Izvršni odbor ubuduće ne zanima. Ne jednom je Marković kritizirao brojnost Izvršnog odbora sa 21 članom.
Jasno, neki su skupštinari objašnjavali da je broj članova toliki stoga što treba namiriti glasačku mašinu, dakle sve one ljude koji ni ovaj put nisu dopustili bilo kakav udar na Markovića...</p>
<p>Zanimljivo, glasovalo se i prije no što je Skupština započela, čim je verificirana lista nazočnih. Od 54 pozvana člana Skupštine na ovome skupu bilo ih je 49, pa je predloženo da umjesto pet dosadašnjih članova Skupštine valja prihvatiti novu petorku.</p>
<p>Među tih pet novih imena je i Zlatko Canjuga (član starog Izvršnog odbora), kao predstavnik NS Županije zadarske?! Umjesto Canjuge, Zagrebački nogometni savez je u Skupštinu imenovao Velimira Zajeca, no neki skupštinari očito smatraju da je Canjuga i dalje vrlo iskoristiv, pa je ušao u Skupštinu. </p>
<p>Uglavnom, naposljetku je postignuto određeno suglasje time što je rasprava o Statutu odgođena, da bi onda jedina tema koja je podigla kakvu-takvu znatiželju bilo pitanje promjene sustava natjecanja. Do skupštinara je došlo mišljenje Ministarstva prosvjete i športa koje ističe da se sustav natjecanja ne može mijenjati ako njegova promjena nije usvojena godinu dana prije primjene. S tim u vezi zaključeno je da će se HNS izravno obratiti Saboru kako bi se razjasnilo može li se provedba o promjeni sustava obaviti već sada.</p>
<p>Od nekud je čak izvučen argument da ni promjena s prošlog na sadašnji sustav natjecanja nije imala verifikaciju Skupštine HNS-a. U međuvremenu su skupštinari obaviješteni o još nekim prijedlozima s terena, uz postojeći Skupštine, da Prva liga ima 16 klubova, da budu dvije druge lige sa 16 i pet trećih liga s po 16 klubova. Dalmatinska županija je predložila da bi bilo dobro da budu tri druge lige po 16 klubova, što još više opterećuje problem, ali će se poštivati odluka Skupštine da promjene počnu već od jeseni.</p>
<p>Na kraju se ipak glasovalo i odlučeno je da će Skupština HNS-a podržati svoj prijedlog o novom sustavu natjecanja - a to je 16 klubova u Prvoj ligi, dvije druge liga svaka sa 16 kluba i pet trećih liga s po 16 klubova.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>I Mauresmo igra u Bolu</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Francuskinja Amelie Mauresmo, prošlogodišnja finalistica »Australian Opena« u Melbourneu, igrat će na ovogodišnjem WTA Tour turniru u Bolu, koji će se od 1. do 7. svibnja održati na terenima »Zlatnog rata«. Njezin dolazak potvrdio je i direktor »Croatian Bol Ladies Opena«, Antun Plenković:</p>
<p>- Ovo je dogovoreno u posljednji tren, gotovo slučajno. Čak mogu reći da je presudila sreća, rekao je Plenković.</p>
<p>On je s Mauresmo računao još otprije dva mjeseca, onda je na neko vrijeme ispala iz kombinacija, pa se pojavila opcija da će u Bol doći Amerikanka Jennifer Capriati. Naposljetku, na turniru će ipak igrati Mauresmo, trenutno 16. tenisačica svijeta.</p>
<p>Tako će - ne bude li promjena u posljednji tren - prve tri nositeljice u Bolu biti Francuskinje, jer se od ranije zna da će igrati Julie Halard-Decugis (9. na WTA-listi) i Sandrine Testud (11.). Iako je u Bolu jednom igrala i četvrta tenisačica svijeta (Iva Majoli), bit će ovo najjače izdanje turnira na kojem se, naravno, značajne uloge očekuju i od hrvatskih igračica. Najviše od Silvije Talaje, koja će vjerojatno biti četvrta nositeljica, ali i od Jelene Kostanić, koja će dobiti pozivnicu.</p>
<p>- Poslije svih hajki i proganjanja koje me prate, upravo je nevjerojatno kako će ovo biti dobar turnir. Ali, znam da nisam kriv, pa mi to daje snagu, rekao je Plenković, koji je u posljednje vrijeme više bio na novinskim stupcima zbog policijskih istraga nego zbog tenisa. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Skok Monice Seles, Silvija Talaja opet 23.</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Osvajanje WTA Tour turnira na Amelia Islandu donijelo je Monici Seles pomak za dvije pozicije na rang-listi najboljih tenisačica svijeta i sad je sedma, mjesto ispred Španjolke Conchite Martinez koju je svladala u finalu i koja je zadržala prošlotjednu poziciju na WTA-ljestvici. Njemica Anke Huber, osvajačica Estorila, napredovala je za jedno mjesto pa je sad 15., dok je njena suparnica iz finala, Francuskinja Dechy, sa 22. došla na 20. mjesto.</p>
<p>Silvija Talaja je plasmanom u osminu finala na Amelia Islandu zadržala 23. mjesto.</p>
<p>• Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Davenport 6073 boda, 2. (2.) Hingis 6046, 3. (3.) V. Williams 3279, 4. (4.) Pierce 2645, 5. (5.) Tauziat 2549, 6. (6.) S. Williams 2489, 7. (9.) Seles 2202, 8. (8.) Martinez 2133, 9. (7.) Halard-Decugis 1986, 10. (11.) Sanchez Vicario 1873, 11. (10.) Testud 1867, 12. (13.) Schett 1729, 13. (12.) Capriati 1677, 14. (14.) Kurnjikova 1571, 15. (16.) Huber 1535...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 23. Talaja 1134, 51. Lučić 620, 88. Kostanić 353.5, itd. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Agassi još vodi, Ivanišević 55.</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Novo izdanje ATP-liste, odnosno poretka po bodovima osvojenima u ovoj godini, nije doživjelo velike promjene u odnosu na prošli tjedan, barem kad je u pitanju vrh, jer su se najbolji tenisači svijeta uglavnom odmarali. Tako je Andre Agassi zadržao vodstvo ispred Jevgenija Kafeljnikova, no do smjene bi moglo doći već za sedam dana, nakon turnir u Monte Carlu, na kojem zbog ozljeda ne igraju Agassi, Sampras, Rafter... Bitan napredak načinio je samo Britanac Henman, pomaknuvši se sa 10. na šestu poziciju.</p>
<p>Najveći skok napravio je osvajač Estorila Španjolac Carlos Moya, koji je sad 49. Pobjednik Casablance, Španjolac Vicente, nalazi se na 25., a pobjednik Atlante, Australac Ilie, na 33. mjestu. Goran Ivanišević je 55., a Ivan Ljubičić 59.</p>
<p>• Redoslijed na ATP-listi za prvaka u 2000. godini: 1. Agassi 252 boda, 2. Kafeljnikov 224, 3. Sampras 218, 4. M. Norman 188, 5. Hewitt 187, 6. Henman 140, 7. Kiefer 137, 8. Enqvist 136, 9. Kuerten 134, 10. Corretja 131, 11. Philippoussis 130, 12. Lapentti 129, 13. El Aynaoui 119, 14. Puerta 111, 15. Rosset 103... 55. Ivanišević 40, 59. Ljubičić 36, itd.</p>
<p>U poretku po rezultatima u posljednja 52 tjedna, koji se koristi za određivanje nositelja i pravo izravnog ulaska na glavne turnire, Agassi je uvjerljivo prvi.</p>
<p>• Redoslijed na listi po rezultatima u posljednja 52 tjedna: 1. Agassi 5074, 2. Sampras 3334, 3. Kafeljnikov 2831, 4. Kuerten 2455, 5. M. Norman 2275, 6. Lapentti 1995, 7. Kiefer 1986, 8. Rios 1769, 9. Enqvist 1740, 10. Henman 1720...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisača: 61. Ivanišević 648, 74. Ljubičić 556, 265. Krajan 118, 306. Vajda 99, 323. Karlović 89, 350. Beoš 79, 363. Zovko 74, 652. M. Ančić 20, 698. Cinkuš 17, itd. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>I Čile i Argentina izbačeni iz ovogodišnjeg Davisovog kupa</p>
<p>LONDON/ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Teniska reprezentacija Čilea definitivno je proglašena pobjednikom u prekinutom finalnom susretu Prve skupine Američke zone Davisovog kupa protiv Argentine, ali će od toga imati male koristi. Naime, Međunarodni teniski savez (ITF) odlučio je i Čile i Argentinu izbaciti iz ovogodišnjeg natjecanja, što znači da će Čileanci bez borbe izgubiti kvalifikacijski susret za Svjetsku skupinu koji su u srpnju trebali igrati protiv Maroka. Argentincima, pak, prijeti ispadanje u niži rang, Drugu skupinu.</p>
<p>Također, ITF je potvrdio da se Čileu uskraćuje pravo igranja na domaćem terenu do 2002. godine, a morat će platiti i 47.800 dolara kazne. Argentinci će platiti 25.700 USD.</p>
<p>Susret je prekinut pri 1-0 vodstvu Čilea, nakon što je u drugom dvoboju između Massua i Zabalete sudac domaćem igraču Massuu dodijelio kazneni poen. Nakon toga gledatelji su na teren počeli bacati naranče, kovanice i pune plastične boce pa je dvoboj prekinut, a Argentinci su, uz jake policijske snage, prebačeni do svlačionice te kasnije do hotela. Vrhovni sudac potom je odlučio da se susret nastavi dan poslije, no bez gledatelja, ali su Argentinci to odbili i otputovali kući, procijenivši da im nije zajamčena sigurnost. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Indiana prvak Istoka</p>
<p>AUBURN, 17. travnja</p>
<p> - Košarkaši Indiana Pacersa prvi su put postali prvaci Istočne konferencije NBA lige nakon 112-101 pobjede protiv Detroita u gostima. Jalen Rose (20) je postigao 14 koševa u zadnjoj četvrtini, kada su Pacersi potpuno slomili Pistonse i devet minuta prije kraja poveli sa 92-80. Reggie Miller (21) i Rik Smits (14) također su dali veliki doprinos pobjedi momčadi Larrya Birda, dok je Jerry Stackhouse (26) predvodio Detroit, za koji nije nastupio Grant Hill zbog ozljede stopala. </p>
<p>U Phoenixu je Karl Malone (32 koša, 15 skokova) postao tek treći igrač u povijesti lige sa više od 31,000 postignutih koševa, a i njegov klub Utah Jazz je imao razloga za slavlje nakon 96-82 pobjede nad Sunsima jer su tako osigurali prvo mjesto u dviziji Srednji zapad. Bryon Russell (16) i Jeff Hornacek (13) pomogli su Maloneu i momčadi u trećem dijelu igre, kada se Utah serijom 14-0 odvojila od Phoenixa, koji su predvodili Penny Hardaway (16) i Shawn Marion (15). </p>
<p>• Rezultati: Boston - Charlotte 102-105, Miami - Orlando 95-84, Phoenix - Utah 82-96, Portland - Sacramento 102-95, Toronto - Chicago 85-84, LA Lakers - Minnesota 101-95, Atlanta - Cleveland 104-101, Detroit - Indiana 101-112, Dallas - Vancouver 114-106, Houston - Seattle 112-121. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gospićanke korak do naslova</p>
<p>BAŠKE OŠTARIJE</p>
<p> - Još jednom se pokazalo kako košarkašicama Gospić 83 Inera »leži« Montmontaža. Gospićanke su i peti put uzastopce svladale »montažerke«, ovaj put 83-70 (38-30), u prvoj utakmici finala hrvatskog prvenstva i ukupno povele 2-0 u finalnoj seriji.</p>
<p> Iako rezultat nije toliko uvjerljiv, pobjeda Gospićanki niti jednog trenutka nije dolazila u pitanje. »Zelene« su najbliže bile u 32. minuti kad su se uspjele približiti na četiri poena zaostatka (54-58), ali su Gospićanke za nepunu minutu napravile 6-0 seriju i odvojile se na sigurnih 10 koševa prednosti. Razlog poraza Montmontaže leži u činjenici da »zelene« nisu pokazale dovoljno agresivnosti u obrani pa su Mirjana Tabak, Ana Duvančić i Ivona Bogoje lako pronalazile put do koša.</p>
<p> Druga utakmica finala igra se u četvrtak 20. travnja u Zagrebu, s početkom u 18 sati.</p>
<p>• Dvorana na Velebnom</p>
<p>GOSPIĆ 83 INERO - MONTMONTAŽA 83-70 (38-30) </p>
<p>GOSPIĆ 83 INERO: Valentić 4 (4-4), Pešić 10 (3-4), A. Stilinović, Fredotović 8 (3-4), Duvančić 16, Tabak 26 (9-9), Radaković, Luketić 2, V. Stilinović, Bugoje 17 (7-7).</p>
<p>MONTMONTAŽA: Đapo 22 (5-13), Špac 1 (1-2), Ostojić, Lelas 17 (7-8), Ćosić, Bokan, Tomljenović, Podrug 14 (2-4), Kireta 14 (2-4), Lukavečki 2 (0-1). </p>
<p>SUCI: Tresoglavić (Osijek) i Vovk (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Mirjana TABAK. (ip)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kao da ispadaju iz lige...</p>
<p>Dinamo je u prvenstvu vodeći s gotovo nedostižnih sedam bodova prednosti ispred Hajduka, Dinamo je pred plasmanom u finale hrvatskoga Kupa, a atmosfera u klubu je kao da se ispada iz lige! Tmurno je raspoloženje zahvatilo svaku poru.../Protiv Cibalije u utorak 16.30 sati</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Turobno maksimirsko raspoloženje ne može razvedriti ni proljeće, ni prekrasni dani ne donose osmijeh na lice. Dinamo je na prvoj poziciji s gotovo nedostižnih sedam bodova prednosti ispred Hajduka, Dinamo je pred plasmanom u finale hrvatskoga Kupa (uzvratni polufinalni dvoboj u utorak u 16.30 sati), a atmosfera u klubu je kao da se ispada iz lige! Sportski direktor Velimir Zajec postaje svjestan da nogometašima uistinu nije lako u ovim trenucima, pod golemim su pritiskom, postali su, za dio navijača, praktički jedinim krivcima za sve događaje u i oko kluba. Trener Marijan Vlak sa svojim igračima bezvoljno odrađuje posao, kapetan Robert Prosinečki besciljno luta klupskim hodnicima i ostavlja dojam posve razočaranog čovjeka...</p>
<p>Smanjila se i navala na upisivanje u klupsko članstvo, Dinamo sad ima oko 4500 članova, no službenici u članskome odjelu ne moraju više dežurati pokraj telefona. Euforija je prošla, sivilo svakodnevice je opet zavladalo Maksimirom.</p>
<p>- Svima nam je teško, igračima je najteže... Ali, vjerujem da ćemo smoći snage i uspješno izgurati natjecanje do kraja i osvojiti oba trofeja. Nikad u sportskoj karijeri nisam radio pod ovakvim pritiskom, svi su naši problemi psihološke naravi. Teško je podnijeti etiketiranje s tribina, zamislite kako je istinskoj klupskoj legendi Draženu Ladiću koji je odigrao 800 utakmica za Dinamo! Rekorder je po broju nastupa, imao je loših, ali i znatno više briljantnih trenutaka, ma znate li što uopće znači odigrati 800 utakmica!? A sad doživljava najteže uvrede, kao da je nekakav uzurpator, pričao je Vlak.</p>
<p>U svlačionicu je, to je točno, uselilo tmurno raspoloženje. Samo jedna potankost koja ponajbolje ocrtava ozračje u momčadi: sat vremena uoči šibenske utakmice, nekoliko se Dinamovih igrača zagrijavalo u hodniku ispred svlačionica. I kad su Bad Blue Boysi počeli dolaziti na stadion, odjednom je nastao muk među igračima, samo se čulo »uh, došli su...«. Sve je okrenuto naglavačke, igrači se obično vesele svojim navijačima, u Dinamu (ali i u Hajduku!) je sve suprotno, kad nema BBB-a na tribinama, onda je i psihološki pritisak manji.</p>
<p>- Jadno, sve je to jadno... Eto, u ponedjeljak sam nakon ne znam koliko vremena uspio stvoriti nekakvu normalnu tenziju na treningu, osjetilo se da se dečki vesele igri, čak smo se i šalili. Nije lako sve to izdržati, ponavlja trener. No, da se ne bi pogrešno shvatio ovaj napis, nije to jadikovka nad igračima. Samo pokušaj ocrtavanja ukupne atmosfere u maksimirskome klubu. Rezultatski je Dinamo uspješan prema očekivanju, međutim rezultat je u ovome trenutku posve marginaliziran. Sve je obavijeno tmastim oblacima, svi jedva čekaju završetak sezone. I nadaju se osvajanju oba trofeja. Ipak se nadaju...</p>
<p>Iako Vlak rijetko priča o sucima, ovaj smo put dodirnuli i tu temu. Jer, proljetni sudački kriterij prema Dinamovim nogometašima, uistinu postaje iritantan, osjeća se dah revanšizma...</p>
<p>- Suci su priča za sebe! No, šutke prelazimo preko svih njihovih pogrešaka na našu štetu, jer smo zavukli u kućicu, opterećeni vlastitim problemima. Ne želim se vaditi, ali na nekim je utakmicama kriterij u najmanju ruku bio čudan. Ne znam, stvarno ne znam je li riječ o revanšizmu, ali sigurno je da nešto čudno u svemu tome postoji, smatra Dinamov trener.</p>
<p> I posve je u pravu. Pojedini limitirani i marginalizirani arbitri sad su dočekali priliku i na Dinamu pokušavaju graditi autoritet i ime. Samo, previše je to prozirno i svakako će biti - kratkotrajno...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo potvrđuje finale Kupa</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Prije dva su se tjedna Dinamovi nogometaši vratili iz Vinkovaca s golemim kapitalom, pobjeda 3-0 protiv Cibalije u prvoj polufinalnoj utakmici hrvatskoga Kupa zapravo je pogurnula Zagrepčane u finale. U utorak je u Maksimiru uzvrat (16.30 sati), pa iako Dinamo nije u blistavoj situaciji, nitko ni ne pomišlja da bi finale mogao ostati promašenim ciljem. Uzvrat je, eto, formalnost koju treba odraditi...</p>
<p>- Ne možemo ni protiv koga doma izgubiti sa četiri razlike, reći će kapetan Prosinečki, kojega neće biti u sastavu zbog ozljede tetive.</p>
<p>Trener »modrih«, Marijan Vlak, najavljuje još promjena u sastavu, želi osvježiti momčad na kojoj se osjeća umor. Tako će od početka zaigrati Goran Jurić, te Igor i Mario Cvitanović, pa Šabić...</p>
<p>- Veliki smo favoriti, vinkovački nam je rezultat donio mir uoči uzvrata. Pa iako nismo 100 posto u finalu, bilo bi stvarno čudo da ne uspijemo nakon visoke pobjede u prvoj takmici, kaže Vlak.</p>
<p>• Koga biste radije željeli u finalu, Zagreb ili Hajduk?</p>
<p>- Nemojte me to još pitati, trebamo naprije mi izboriti finale, pa ćemo onda razgovarati o suparniku. Imamo lijepu prednost, ali došlo je vrijeme da pušemo i na hladno...</p>
<p>Za utakmicu Dinamo - Cibalia bit će otvorene samo dvije tribine, zapadna (cijena ulaznice bit će 30 kuna) i sjeverna (10 kuna). Iako se kudikamo uzbudljivija utakmica u Kranjčevićevoj igra u 15.30 sati, dakle samo sat ranije, u Maksimiru nisu ni pomišljali tražiti noćni termin okršaja s Vinkovčanima. Ionako se, nakon 3-0 pobjede u prvoj utakmici i izvjesnoga plasmana u finale, ne očekuje previše ljudi na tribinama. A i paljenje reflektora odnijelo bi iz blagajne 15-ak tisuća kuna. Štednja na svakome koraku, pa tako »dinamovci« uoči ove utakmice nisu ni otišli u osamu... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kup - Zagrebova jedina vrata u Europu</p>
<p>U uzvratnoj utakmici polufinala Kupa, u utorak (15.30 sati) u Kranjčevićevoj igraju Zagreb i Hajduk / Splitski nogometaši iz prvog dvoboja imaju 2-1 prednost</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Zna se što je Hajduk - institucija! Stoga, u kakvoj god formi trenutačno bio, Hajduk je u prednosti«, poručuje iz čateškog mira Ivo Šušak, trener nogometaša Zagreba, uoči uzvratne utakmice polufinala Kupa u utorak (15.30 sati) u Kranjčevićevoj. Hajduk iz prvog dvoboja ima 2-1 prednost.</p>
<p>U Kranjčevićevoj, kao i u Splitu, ovoj utakmici daju iznimno značenje, nije teško razumjeti zašto. Zagreb u preostalih pet prvenstvenih nastupa vrlo teško može doseći Europu, zato bi mu trebao gotovo maksimalan učinak, a čekaju ga još Dinamo i Hajduk u Splitu... Stoga se najkraći put u uzvratu s Hajdukom otvara 1-0 pobjedom ili svakom s najmanje dva pogotka razlike.</p>
<p>Splićanima je pak u postojećoj situaciji, kad su čini se ispali iz utrke za prvaka, Kup poput lijeka na ranu. Toga je svjestan i Zagrebov trener Šušak:</p>
<p>- Na žalost, Hajduku mora negdje krenuti, mora popraviti dojam, sačuvati obraz. Nanizao je splitski klub dosta slabih izdanja i negdje mu se mora »otvoriti«. Vjerujem, međutim, da to ipak neće biti protiv nas. Poduzet ćemo sve da maksimalnom koncentracijom, ponajprije pred svojim vratima, otklonimo moguću opasnost, a onda i pronađemo put prema Pletikosinoj mreži.</p>
<p>Zagreb, čija su 23 nogometaša od nedjelje do utorka u Čatežu, ima problema s ozlijeđenim igračima. Šuška, međutim, posebno brine činjenica da po svemu sudeći neće moći računati na Joška Popovića:</p>
<p>- Njegovo iskustvo nam je možda presudno, bit će šteta ne bude li mogao igrati, kaže Šušak.</p>
<p>Njegovim brigama tu nije kraj, Osibov, Biškup i Rendulić osjećaju posljedice subotnje utakmice s Osijekom. Šušak žali i za Perićem, ali jasno mu je da od kukanja nema koristi:</p>
<p>- Moramo se pokriti onim što imamo. Dobro da su kartone odradili Lovrek i Šimić, pa će početna formacija po svemu sudeći biti ova: Mihačić - Biškup; Stavrevski, Osibov - Šimić, Čižmek, Banović, Kosić, Rendulić - Lovrek, Bule.</p>
<p>Za utakmicu u utorak u Kranjčevićevoj će biti otvorena i istočna tribina, za koju će ulaznica stajati 20 kuna, a za zapad 40. Direktor Zlatko Dračić dodaje da su poduzete sve mjere kako bi se izbjegle eventualne neugodne scene na tribinama, naglasivši da su u Kranjčevićevoj u načelu navijači uvijek korektni. I dobrodošli, bez obzira čiji su.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nadovezu brine strašljivost napadača</p>
<p>Petar Nadoveza, novi trener Hajduka, pokušava opustiti igrače kako bi u Kranjčevićevoj zaigrali najbolje što mogu </p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - Daleko od bijesa navijača, nogometaši Hajduka se u Vinkovcima pripremaju za uzvrat polufinala Kupa protiv Zagreba u Kranjčevićevoj. U prvom dvoboju na Poljudu Splićani su pobijedili 2-1 pa im za finale, uz pobjedu, odgovara ili neodlučeno ili poraz s jednim pogotkom razlike, ali da barem dva put zatresu mrežu Zagreba. Eventualnim prolazom u finale ova bi sezona Hajduku, bez obzira na sve klupske teškoće, bila najuspješnija u posljednjih pet godina. Naime, od 1995. Splićani nisu bili blizu trofeja, a od Kupa su se opraštali na Poljudu, unatoč dobrim rezultatima u prvim, gostujućim utakmicama. </p>
<p>Stoga je susret u Kranjčevićevoj Splićanima značajan, jer bi prolazom u finale dodali malo šećera na gorki okus neuspjeha, pogotovo u ovom, proljetnom dijelu sezone. Raspršila su se očekivanja da je ova sezona prekretnica i da će se prekinuti dominacija Dinama, a frustraciju zbog ponovljenih neuspjeha navijači su iskalili na igračima, utrčavajući na teren i prekidajući susret sa Šibenikom. Strah je okupirao poljudsku svlačionicu, pa iako su »bijeli« u Vinkovcima odigrali neodlučeno, nisu pošteno ni zapucali prema suparničkim vratima. </p>
<p>Petar Nadoveza, novi trener, pokušava opustiti igrače kako bi u Kranjčevićevoj zaigrali najbolje što mogu. Žele li proći rastrčani Zagreb, »hajdukovci« će morati prikazati bitno kvalitetniju partiju, a pogotovo hrabriju u odnosu na sva proljetna izdanja.</p>
<p>- Trebamo zaigrati kao da nema prednosti. Hajduk se ne zna braniti pa moramo tražiti pobjedu kojom bi se smirile tenzije. Zagreb je dobra momčad, pokazao je to i na Poljudu, kratko je Nadoveza najavio uzvratni susret.</p>
<p>U Kranjčevićevoj će Hajduk istrčati u promijenjenom sastavu u odnosu na Vinkovce. Pletikosa je na vratima, a dva bočna su Miladin i Jažić. Slaven Bilić će zapovijedati obranom, umjesto Sablića zaigrat će Đuzelov, a Grdić će biti drugi branič. Musa, Leko i Lalić će biti spona između obrane i napada, a dvojica napadača su Vučko i Mate Bilić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Cibalia bez pola momčadi</p>
<p>Imamo mnogo problema sa sastavom, a nemamo ni prevelike ambicije, pa ćemo neke igrače vjerojatno odmoriti, kaže Srećko Lušić, trener Cibalije</p>
<p>VINKOVCI, 17. travnja</p>
<p> - Vinkovačka će Cibalia bez pola momčadi u utorak istrčati na maksimirski travnjak, u uzvratnoj utakmici polufinala Kupa protiv Dinama. Bit će to samo formalnost, Vinkovčani su u prvoj utakmici, kad su na svom terenu izgubili 0-3, svoje izglede da opet nastupe u samoj završnici sveli na puku teoriju. </p>
<p>Dražen Pernar, Igor Tkalčević, Mario Čutura i Antun Andričević su pod posebnim liječničkim nadzorom, pa će se tek uoči početka dvoboja odlučivati hoće li spomenuti igrači naći svoje mjesto u prvoj postavi. No, teško je očekivati upuštanje u bilo kakav rizik, jer Vinkovčane u prvenstvu očekuje mnogo teža zadaća - osvajanje četvrtog mjesta - za što još nisu prokockali sve izglede. Sigurno je da u Maksimiru neće biti teže ozlijeđenog kapetana Gorana Meštrovića i kažnjenog Mladena Križanovića.</p>
<p>- Da, imamo mnogo problema sa sastavom, a nemamo ni prevelike ambicije, pa razmišljamo i o tome da neke igrače odmorimo i pružimo šansu onima koji su u dosadašnjem dijelu sezone igrali nešto manje. Evo im prigode, kaže Srećko Lušić, trener vinkovačkog prvoligaša, koji će najvjerojatnije započeti ovom postavom: Perić, Marinčić, Raguž, J. Jurić, Leutar, M. Jurić, Maroslavac, M. Meštrović, Bošnjak, Pavličić, Bartolović. (D. Beidenegl)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Obrvan: Gobac me izbacio iz reprezentacije za Atlantu</p>
<p>Neka navijači Badel 1862 Zagreba priupitaju Zorana Gopca koliko im je Stipe Gabrić Jambo pomogao u sustizanju 11 pogodaka razlike protiv CSKA prije pet godina, odgovara trener Metkovića Ivica Obrvan na napade iz Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nekoliko Bad Blue Boysa je cijelu subotnju utakmicu u »Kutiji šibica«, između Badel 1862 Zagreba i Metković-Jamba, verbalno napadao gostujućeg trenera Ivicu Obrvana, na krajnje prostački način izražavajući neslaganje s tim stručnjakom i dugogodišnjim rukometašem Badel 1862 Zagreba. Dosađujući ostalim gledateljima punih 60 minuta, razulareni BBB-ovci vikali su Obrvanu »pederu, pederu« i tako mu, kako je sam priznao, ometali koncentraciju.</p>
<p>- Još dok smo se vozili autobusom iz Metkovića počele su mi na mobitel stizati poruke poput »Ne dolazi!« ili »Čeka te 'Noć dugih noževa'«, a s jednim od BBB-ovaca sam čak i razgovarao i naslušao se uvreda. Pokušao sam mu objasniti da sam osam godina igrao u Zagrebu i da mi nije jasno zašto me vrijeđaju. Ipak, sve sam izdržao i nadam se da će se na tome sve završiti. No, mislim da to nisam zaslužio.</p>
<p>• Zašto ste ipak odlučili igrati u Zagrebu?</p>
<p>- Predsjednik kluba Stipe Gabrić prepustio je odluku Slobodanu Batinoviću, koji je procijenio da je za klub trenutno bolje da nastupimo u »Kutiji šibica«. Neigranjem bismo riskirali veliku kaznu, možda doveli u pitanje i drugo mjesto u prvenstvu.</p>
<p>• Prije utakmice razgovarali ste s predsjednikom Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Antunom Vrdoljakom. Što vam je rekao?</p>
<p>- Pričao mi je da smo ove sezone napravili veliku stvar za hrvatski rukomet i da samo tako nastavimo, te da će biti naš gost na utakmici protiv Flensburga u finalu Kupa EHF-a sljedeće subote. Ja sam mu rekao da se ne boji skandala i da ćemo odigrati utakmicu, a on je odgovorio kako je to i očekivao.</p>
<p>• Čini se da ste u velikom sukobu s menedžerom Badel 1862 Zagreb Zoranom Gopcem?</p>
<p>- Budem li htio odgovoriti na njegove napade, javit ću se u vaše redakcije. Ali, imam jednu veliku ranu iz vremena dok sam igrao u Zagrebu, a to je ispadanje iz reprezentacije koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Atlanti. Bio sam u naponu snage i na vrhuncu karijere. Osam godina sam čekao te Igre, a na kraju je u Atlantu otputovao igrač koji je te godine tek došao u klub. Radi se o Vladimiru Šujsteru, koji je za reprezentaciju zaigrao tada i nikad više, a sve je sredio Zoran Gobac.</p>
<p>• Zašto su vam navijači vikali »Obrvan, vrati stan«?</p>
<p>- O tome ćemo nekom drugom prilikom. Reći ću samo da mi je malo čudno da mi BBB-ovci šalju poruke da će mi zapaliti stan koji sam zaslužio igrajući u Zagrebu. Netko im je očito ispričao o čemu se radi i dao im adresu stana, jer sam shvatio da i to znaju.</p>
<p>• Kako komentirate vrijeđanje predsjednika Metkovića, Stipe Gabrića Jambe?</p>
<p>- Neka ti dečki koji ga vrijeđaju priupitaju Zorana Gopca koliko je Jambo pomogao Zagrebu kad je sustizao 11 pogodaka zaostatak prije nekih pet godina u Kupu prvaka, protiv moskovskog CSKA.</p>
<p>• Kakva je bila Gabrićeva uloga u toj utakmici?</p>
<p> - Ja vam to ne mogu reći...</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Zagrebašima« plaće za Uskrs?</p>
<p>Sastanak Upravnog odbora RK Badel 1862 Zagreb, na kojem će se odlučivati o novom treneru, održat će se tek sljedećeg tjedna</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Dok se rukometaši Badel 1862 Zagreba spremaju za utakmicu 3. kola Lige za prvaka u srijedu u Splitu, protiv Brodomerkura, klupska uprava priprema sastanak Upravnog odbora na kojem će se, među ostalim, odlučiti tko će »zagrebaše« voditi od 30. lipnja. Zagrebovi čelnici, podsjetimo, najavili su prije desetak dana da će na kraju ove sezone završiti suradnja sa sadašnjim trenerom Zdravkom Zovkom te pokrenuli pregovore s kandidatima za njegovog nasljednika.</p>
<p>- Glavni kandidat za trenera prve momčadi i dalje je Lino Červar, sadašnji izbornik talijanskih rukometaša. Znamo za njegovu obvezu prema Talijanskom rukometnom savezu, no nema govora o tome da bismo otkupili njegov ugovor. Červar će svoje odnose s Talijanima riješiti sam, rekao je direktor Badel 1862 Zagreba Bartol Kaleb, demantirajući mogućnost da najbolji hrvatski klub otkupi završnu sezonu Červarog ugovora vrijednu 270.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Upravni odbor, na kojem će se odlučivati o novom treneru, nakon dviju odgoda zakazan je za četvrtak (27. travnja). Klupska administracija dobila je zadatak da do tada osigura isplatu dviju plaća za prvu momčad (»zagrebaši« još nisu dobili nijednu ovogodišnju plaću). Na Upravnom odboru raspravljat će se i o ustrojavanju dioničkog društva koje će, po Kalebovim riječima, olakšati poslovanje kluba, o novom glavnom sponzoru (priča se da je riječ o domaćoj tvrtki bankarsko-osiguravateljskog profila), kao i o lipanjskoj Skupštini kluba, na kojoj bi trebalo doći do izbora nove klupske uprave.</p>
<p>Sasvim je izvjesno da će sadašnjeg predsjednika Ivana Božičevića, koji će postati dopredsjednik, na Skupštini zamijeniti Silvije Degen, predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Poznate sve sudionice EP rukometašica</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Poznato je svih 12 reprezentacija koje će u prosincu natupiti na Europskom prvenstvu rukometašica. Uz domaćina Rumunjsku i branitelja naslova, Norvešku, u Bukureštu i Valcei će se natjecati rukometašice Njemačke, Francuske, Bjelorusije, Makedonije, Jugoslavije, Danske, Rusije, Ukrajine, Mađarske i Austrije.</p>
<p>Ždrijeb dvije skupine EP bit će 14. svibnja u bukureštanskoj dvorani »Ion Kunst Ghermanescu«, u poluvremenu utakmice Rumunjske protiv Europe.</p>
<p>• Rezultati (velikim slovima su reprezentacije koje idu na EP): NJEMAČKA - Hrvatska 25-18 (prva utakmica 20-24), FRANCUSKA - Slovenija 23-20 (25-22), BJELORUSIJA - Turska 36-25 (23-25), MAKEDONIJA - Bugarska 37-23 (32-27), Nizozemska - JUGOSLAVIJA 24-26 (28-28), DANSKA - Slovačka 37-20 (26-20), RUSIJA - Španjolska 24-20 (29-33), Poljska - UKRAJINA 18-29 (21-36), MAĐARSKA - Češka 33-20 (26-25), AUSTRIJA - Švedska 32-29 (0-25). (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Del Ponte će zatražiti da Vijeće sigurnosti prekine akciju protiv Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja </p>
<p> - Haaški sud je u ponedjeljak pozdravio prihvaćanje saborske Deklaracije o suradnji Republike Hrvatske s Haaškim sudom, ocijenivši da su prestali razlozi važeće prijave protiv Hrvatske Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. »Prihvaćanjem Deklaracije Sud je uvjeren da postoji istinska suradnja i neće više tražiti djelovanje Vijeća sigurnosti«, rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu iz Haaga glasnogovornik tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Paul Risley. Bivša predsjednica Suda Gabrielle Kirk McDonald u kolovozu prošle godine, na zahtjev tadašnje tužiteljice Louise Arbour, prijavila je Hrvatsku Vijeću sigurnosti zbog nesuradnje i zatražila poduzmanje mjera kojima bi se osigurala suradnja. Njezini ključni prigovori odnosili su se na nepriznavanje nadležnosti ICTY-ja za istrage zločina u »Oluji« i »Bljesku«, neizručenje Mladena Naletilića Tute i nesuradnju u predaji dokumenata o ratu u BiH. Risley je naknadno objasnio da će ovoga tjedna haaška tužiteljica Carla del Ponte i formalno zatražiti od predsjednika Haaškog suda, francuskog suca Claudea Jorde, da pred Vijećem sigurnosti okonča akciju protiv Hrvatske. Zastupnički dom Sabora u petak navečer izglasao je Deklaraciju kojom se Hrvatska opredjeljuje za krivični progon svih počinitelja ratnih zločina i obvezuje da će to činiti njezini pravosudni organi, te potvrđuje nadležnost ICTY-ja za istrage zločina počinjenih u Domovinskom ratu i neposredno nakon njega. Risley je kazao da se nastavlja suradnja s hrvatskim vlastima na području istrage zločina. Prošlog tjedna istražitelji su, uz Gospić, obišli i područje Dubrovnika i Slavonije gdje su počinjeni zločini protiv Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bošnjački kandidat za mostarskog gradonačelnika s hrvatskom mirovinom</p>
<p>SARAJEVO, 17. travnja</p>
<p> - Kandidat bošnjačke koalicije za gradonačelnika Mostara primao je godinama mirovinu iz Hrvatskog mirovinskog fonda, iako je u isto vrijeme dobivao zastupnički paušal viši od prosječne plaće te obavljao dužnost direktora u poduzeću »Hepok« osumnjičenog za proizvodnju lažnog konjaka s etiketom »Zvečeva«.</p>
<p>Ovo skandalozno otkriće objavio je u svom najnovijem broju sarajevski tjednik Hrvatska riječ koja objavljuje i faksimil popisa mirovina iz kojeg je vidljivo da je Josip Jole Musa bio prijavljen u Žuljanima na Pelješcu, te da je dobivao hrvatsku mirovinu.</p>
<p>Dok tisuće umirovljenika koji su svoje mirovine zaradili u BiH strahuju da će idućih mjeseci ostati bez ikakvih primanja, naravno riječ je o onima koji su proteklih godina primali mirovine iz Hrvatske, šokantno djeluje podatak da su sredstva iz hrvatskog proračuna primali i oni koji na to zapravo nisu imali pravo.</p>
<p>Još je teže shvatiti licemjerje Josipa Jole Muse koji je proteklih godina bio jedan od najčešćih kritičara službene hrvatske politike u Bosni i Hercegovini. Bivši direktor »Aluminija«, koji je u montiranom političkom procesu osuđen od komunističkih vlasti zbog navodnih gospodarskih prijestupa, na prošlim je izborima bio kandidat socijaldemokrata, a sada ga je za gradonačelnika kandidirao Savez za cjelovitu i demokratsku BiH koji čine Izetbegovićeva SDA i Silajdžićeva Stranka za BiH. Upravo su ove stranke bile među najžešćim kritičarima trošenja novca iz hrvatskog državnog proračuna za potrebe tobožnjih preostalih institucija Herceg-Bosne. Upravo je Mirovinski fond sa sjedištem u Mostaru bio označen kao jedna od takvih institucija, treba se samo podsjetiti mukotrpnih pregovora o »unifikaciji« mirovinskih i invalidskih fondova unutar Federacije BiH, pregovora koji su zapinjali i zbog preuzimanja obveza isplata prinadležnosti umirovljenicima koji su ih proteklih godina primali iz Hrvatske. (Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pobjeda desnog centra - moguća D'Alemina ostavka?</p>
<p>RIM, 17. travnja</p>
<p> - Talijanskog premijera Massima D'Alemu primit predsjednik talijanske Republike Carlo Azeglio Ciampi, navodi se u priopćenju vladina ureda za tisak objavljenog u Rimu. Priopćenja u kojima se kaže da jedan premijer ide u Palaču Quirinale da obavijesti šefa države o političkom stanju poslije nekih izbora obično znači da ide podnijeti ostavku. Priopćenje je objavljeno poslije sastanka šefova stranaka koalicije vladinog lijevog centra koji su kritizirali D'Alemu zbog držanja u predizbornoj kampanji. Stranke lijevog centra su na nedjeljnim izborima u 15 regija doživjele poraz. U osam su guvernerima postali kandidati desnog centra, a u sedam lijevog, čime je gotovo potpuno izokrenuto dosadašnje stanje. Osim toga stranka »Naprijed Italijo« Silvija Berlusconija je postala najjačom u cijeloj Italiji, gledano u postotku. Lijevi centar više ne uživa potporu većine talijanskih birača.</p>
<p>U 15 talijanskih regija se po prvi puta izravno biralo i prema još nepotpunim podacima stranke desnog centra u zajednici sa Sjevernom ligom Umberta Bossija pobijedile su u 8 regija, a lijevog centra sedam. Još su neizvjesni rezultati u tri regije, ali se već sada može kazati da je lijevi centar izgubio pošto je do sada bio na vlasti u 9 regija. Stranke koje predvodi Berlusconi, koji je sklopio pakt s Bossijem, osvojile su sve sjeverne regije Italije, te regiju Lazio. Dakle, Italija je na određeni način podijeljena na političke grupacije. Na sjeveru su na vlasti predstavnici koje je podupirao desni centar u paktu sa Sjevernom ligom, a u središtu zemlje, osim Lazia, te na jugu su na vlasti predstavnici koje je podupirao lijevi centar. Na birališta je bilo pozvano 44 milijuna Talijana, ali se odazvalo 72,6 posto što je znatno manje nego 1995. kada je biralo 81,3 posto. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Putin poziva na strana ulaganja u »novu Rusiju«</p>
<p>Do posjeta dolazi u ozračju kontroverzi i nesuglasica sa zapadnim zemljama zbog kršenja ljudskih prava u Čečeniji / Humanitarne udruge, brojni političari i tisak uputili brojne kritike zbog dolaska ruskog predsjednika u London</p>
<p>LONDON, 17. travnja</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u ponedjeljak strane investitore na ulaganje u novu Rusiju«, ističući da će sve biti učinjeno kako bi se moderniziralo rusko gospodarstvo. U govoru vodećim britanskim poslovnim ljudima na početku posjeta Londonu Putin je naglasio kako je održiv gospodarski rast u Rusiji postao realnost te da su potencijali za poslovnu suradnju »golemi«.</p>
<p> »Naš je glavni cilj učiniti rusko gospodarstvo privlačnim za strana ulaganja. Učinit ćemo sve da moderniziramo naše gospodarstvo«, istaknuo je Putin. Po riječima novoga ruskog predsjednika, ruske su poteškoće složene, a uspjeh ovisi o njezinim partnerima. Dodao je kako država ne bi trebala upravljati poslovanjem, da je nužno smanjiti porezna opterećenja te poštivati vlasnička prava. Problem je u prošlosti bio nedostatak političke stabilnosti i to sada vrlo uspješno rješavamo, ustvrdio je Putin. </p>
<p>Putin stigao je bez supruge Ludmile u London, na svom prvom putu u jednu zapadnu zemlju, naveli su ruski i britanski predstavnici, iako je nazočnost prve dame Rusije bila prvotno najavljena. »Predsjednikova supruga nije došla u London, to nije u programu«, rekao je u ponedjeljak ujutro ruski diplomat Vladimir Andrejev. Glasnogovornik britanskog premijera Tonyja Blaira također je rekao »da nikada nije bio predviđen dolazak gospođe Putin u London«. Promatrači drže da se bračni par Putin nije najbolje snalazio kada su u ožujku u Sankt Peterburgu primili britanskog premijera Tonyja Blaira i njegovu suprugu, uglednu britansku pravnicu.</p>
<p> Do posjeta dolazi u ozračju kontroverzi i nesuglasica sa zapadnim zemljama zbog problema kršenja ljudskih prava u Čečeniji. Humanitarne udruge, brojni političari i tisak posljednjih su dana uputili brojne kritike zbog dolaska ruskog predsjednika, koji stiže na poziv premijera Tonyja Blaira.</p>
<p> »Tony Blair pružio je ruku Rusiji i pokazao se spremnim za dijalog. Ako i druge zemlje budu slijedile put kojim je krenuo britanski premijer, bit ćemo oduševljeni«, izjavio je Putin po dolasku u London. Predviđeno je održavanje brojnih prosvjeda humanitarnih organizacija, ali i muslimana koji žive u Velikoj Britaniji, zbog čečenskog pitanja. Ruskog predsjednika primit će i britanska kraljica Elizabeta II. u dvorcu Windsor, a odmah nakon toga Putin se vraća u Moskvu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Grozni otvoren za povratak izbjeglica</p>
<p>MOSKVA, 17. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odlukom ruskih vojnih vlasti glavni grad Čečenije Grozni otvoren je od ponedjeljka za povratak izbjeglica. U Grozni se mogu vratiti samo oni građani koji su u gradu imali registrirano stalno prebivalište prije prošlogodišnjeg izbijanja novog rusko-čečenskog rata. Vijest da se u grad može ući naišla je odmah na veliki odjek u susjednoj Ingušetiji gdje se trenutno nalazi više od 200.000 izbjeglica iz cijele Čečenije. Značajan broj izbjeglih žitelja Groznog izjavljuje da će se uputiti ovih dana u svoj porušeni grad, ali prvo s namjerom da samo izvide može li se u njemu živjeti i što i ostalo od njihovih kuća i stanova.</p>
<p>Istovremeno s odlukom o otvaranju Groznog za povratak izbjeglih žitelja, u Moskvi je u ponedjeljak predsjednik parlamentarnog zakonodavnog odbora Pavel Krašeninikov objavio da zajedno s nekoliko ruskih političara, pisaca i novinara osniva neovisnu komisiju koja će prikupljati i provjeravati sve slučajeve kršenja ljudskih prava u Čečeniji. Komisija se osniva na inicijativu povjerenice UN-a za ljudska prava Mary Robinson koja je nedavno posjetila Čečeniju i nakon toga izrazila duboku zabrinutost zbog razmjera stradanja civila u toj kavkaskoj republici. </p>
<p>Uz to, u ponedjeljak su moskovski odvjetnici osnovali društvo za pružanje pravne pomoći čečenskim izbjeglicama, ali i onim stanovnicima te republike koje ruske vojne vlasti drže u tzv. filtracijskom logoru Černokozovo gdje su, prema neovisnim izvorima, zatvorenici podvrgnuti psihičkim i fizičkim maltretiranjima. S dodijeljenih 5 milijuna dolara, rad tog odvjetničkog društva financira američki filantrop George Soros. </p>
<p>U ponedjeljak je u Čečeniji vladalo relativno ratno zatišje. Čečenski borci navodno pregrupiraju svoje snage u planinskim dijelovima republike, a ruska vojska i policija uglavnom su provodile izviđačke operacije i provjeru stanovništva po selima i gradovima. Za vrijeme jedne takve provjere, u stambenoj višekatnici u Argunu ubijena su dva, a ranjena tri ruska policajca</p>
<p>Bogoljub Lacmanović.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hoće li Rusija, osim u Čečeniji, ratovati i u Gruziji, Dagestanu...? </p>
<p>Rat u Čečeniji ne zaokuplja pozornost samo vojnih struktura, političara i majki vojnika. Analitičari pokušavaju ocijeniti kako će on utjecati na budućnost, ne samo Rusije, nego i čitava svijeta. </p>
<p>Iako su ruski politički prvaci davno najavljivali da su operacije umirivanja Čečenije »u završnoj fazi« - gotova stvar - nitko ozbiljan još ne nazire kraj iscrpljujućoj borbi i ne može reći: Čečenija - to je prošlo svršeno vrijeme. Da je »situacija napeta« kažu i dobro obaviješteni izvori njemačke tajne službe (BND) koja, vidi vraga, upozorava kako se »opasno pojačava sukob u Čečeniji« i da bi se do ljeta mogao proširiti i na »Dagestan, Gruziju, Ingueštiju«. Tako piše nedjeljni Welt am Sonntag prenoseći informacije BND-a - točnije, jednog agenta dotične službe. </p>
<p>Još početkom siječnja, kad su se vodile teške borbe za prijestolnicu Čečena, Grozni, Centar za strategijska istraživanja »Stratford«, objelodanio je studiju u kojoj se tvrdi da rusko-čečenski rat, na neki način, može postati probnim kamenom politike koju Zapad provodi u odnosu prema Istočnoj Europi i dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza. U globalnim razmjerima borba Rusije za državno jedinstvo, a Čečena za političko-teritorijalnu neovisnost, odgovorit će na pitanje je li Rusija kadra ostvariti pokušaj ponovna priskrbljivanja statusa supersile, rečeno je.</p>
<p>Ruska pobjeda malo je izgledna u kratkom roku, ako ruske vojne snage ne prekinu putove opskrbe, kako svježim snagama tako borbenim sredstvima. Stoga čečenske granice moraju biti blokirane. Dio granice, preko kojeg prolaze osnovne čečenske komunikacije, dijeli Čečeniju i Gruziju. Tako, ako se ne uzimaju u obzir vanjskopolitičke mogućnosti, ruska vojska i nije imala nekog izbora: ili izravne borbe prebaciti i u čečenske planine ili potpuno blokirati granice. Realizacija drugog scenarija teško je ostvariva, a prvi zahtijeva velike žrtve i dugotrajna nastojanja. Ni jedno ni drugo Kremlj sebi ne može dopustiti. Na taj način, zaključak studije bio je sljedeći: Gruzija stoji na putu ruske pobjede u Čečeniji! </p>
<p>To odlično shvaća i Moskva, i Tbilisi, i Washington. Gruzija službeno ne pomaže Čečene, ali se nije suglasila, kad je to Moskva tražila, s prijedlogom o ustupanju njena teritorija za otvaranje drugog fronta. Kad bi se, kojim slučajem, Rusija odlučila na otvorenu intervenciju - to bi u konflikt uvelo druge gruzijske pokrovitelje - Tursku i Sjedinjene Države. Rusiji je preostala jedna mogućnost - raditi ispod žita. Ona je podržavala separatiste u Gruziji (problem Nagorno Karabaha) i gruzijsku oporbu. Moskva, također, može izvršiti pritisak na Tbilisi - izazvati ovu ili onu krizu i njeno rješenje uvjetovati promjenom gruzijskog držanja prema Čečeniji. </p>
<p>Pitanje Dagestanaca studija nije uzimala u razmatranje. Stvar Ingušetije, danas pretrpane čečenskim izbjegicama, također nije razmatrana. Mišljenje spomenutog njemačkog obavještajca uzima sve troje u obzir. Paljenje fitilja moguće je na sva tri terena. </p>
<p>Od trenutka raspada Sovjetskog Saveza Moskva i Washington su se borili za utjecaj na bivše republike Saveza. Strategija je SAD-a, okružiti Rusiju državama-saveznicama Washingtona, drugim riječima, ne dopustiti Rusiji da iznova postane supersilom. S tog motrišta, zakavkaske republike, time i Gruzija, posebice su značajne. Opsezi američke pomoći Tbilisiju, pak, jamčili su stabilnost gruzijskog vanjskopolitičkog smjera, stoji u studiji.</p>
<p>Dalje se navodi kako će daljnji ustupci Moskvi značiti slabljenje utjecaja SAD-a i u Zajednici Nezavisnih Država i u Istočnoj Europi. U tom smislu zadaća SAD-a nije jednostavna: izbjeći sudjelovanje u rješavanju gruzijskog dijela čečenskog problema, ali učiniti to tako da u Gruziji ne pomisle kako ih je Washington prepustio igri sudbine.</p>
<p>Može se pretpostaviti kako će se Washington i unaprijed ograničavati samo na žestoke verbalne osude ruskog ponašanja, bez stvarne akcije pritiska Moskve. Te će riječi Rusija slabo čuti i nastavit će sa svojom politikom na Kavkazu. Postoji još jedna mogućnost - uključiti Tursku, utjecajnu regionalnu silu, i, uz to, saveznicu Zapada i članicu NATO-a. Zadaća Ankare neće biti jednostavna - držati na uzdi Rusiju i Gruziju kako ni jedna ni druga ne bi pribjegle konfliktnim odlukama i ne dopustiti čečenskom sukobu »razlijevanje« preko granica uzbunjene republike. </p>
<p>Božo Čubelić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Drnovšek tvrdi da je jamac stabilne Slovenije</p>
<p>LJUBLJANA, 17. travnja </p>
<p> - Stabilnost koju je Slovenija na političkom i gospodarskom planu postigla u zadnjih osam godina nije nešto što je zajamčeno samo po sebi, upozorio je u razgovoru za tjednik Mladina Janez Drnovšek, rezimirajući godine u kojima je kao predsjednik liberalnih demokrata (LDS) s premijerskog položaja vodio dvije koalicijske vlade. »Osam godina je prilično dugo razdoblje u kojemu je Slovenija bila politički stabilna, ostvarivala konstantan ekonomski razvoj i stekla priličan međunarodni ugled. Ono što se događa sada učinit će nas svjesnima da bismo neodgovornom politikom i poigravanjem to mogli izgubiti jer nije riječ o nečemu što se podrazumijeva samo po sebi«, rekao je Drnovšek osvrćući se na događaje koji su doveli do izglasavanja nepovjerenja njegovoj vladi u parlamentu. Drnovšek je odlučno ustvrdio kako ga je na riskantan potez traženja povjerenja u parlamentu prisilio potpredsjednik vlade Marjan Podobnik raskidom koalicijskog ugovora šest mjeseci prije redovnih izbora. »Logika te priče je vrlo jednostavna. Mogao sam čekati ujedinjenje Podobnikove stranke s opozicijskim demokršćanima i situaciju u kojoj bi mi bili postavljani nemogući uvjeti. Zato sam morao reagirati i reći da sam vladu spreman voditi samo pod određenim uvjetima, bez Podobnika«, rekao je Drnovšek.</p>
<p>Drnovšek je istaknuo da su njegovi liberalni demokrati spremni za što skorije parlamentarne izbore u kojima očekuju da će i dalje ostati najjača stranka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bin Laden financira britanske »teroriste«?</p>
<p>LONDON, 17, travnja</p>
<p> - Šefovi obavještajnih službi istražuju načine na koje Osama bin Laden, najtraženiji svjetski terorist, financira mlade britanske muslimane u logorima za oružanu obuku. Vjeruje se da je u posljednje tri godine, nakon najosnovnije obuke baratanja oružjem, oko 200 mladih Britanaca poslano da se bori u sukobima u Kašmiru, Čečeniji i Afganistanu. Jedan broj njih je ubijen, ali unatoč prosvjeda njihovih obitelji, vlasti tvrde kako su nemoćne da spriječe te ljude da se prijave, piše ovih dana list Times.</p>
<p>Dragovoljce unovačuju militantne islamske grupe u britanskim džamijama, a potom ih šalju u napuštene logore na daleke granice Pakistana, Sudana ili Afganistana, gdje bin Laden ima svoja tajna skrovišta.</p>
<p>Jedna obitelj iz južnog Londona otputovala je u Pakistan ove godine kako bi pronašla 18-godišnjega studenta Omara Kyama, koji je napustio svoj dom u Crawleyu. Njemu se nije svidio život u kampu za obuku, ali nije imao novaca za povratak, pa ga je iz logora morala izvući obitelj i pakistanska vojska. Trojica mladića koji su također regrutirani u džamijama iz Kyamava susjedstva, nisu se vratili.</p>
<p>Detektiv Scotland Yarda koji istražuje agencije za unovačenje tih mladića kaže: »Oni su punoljetni, imaju uredne britanske putovnice i mi ih ne možemo spriječiti da odu«. </p>
<p>Britanske vlasti rade zajedno sa CIA-om i još nekim obavještajnim službama, nastojeći otkriti načine na koje bin Ladenov svojim novcem i dalje financira takve operacije. Jemenski obavještajni izvori objavili su prošloga tjedna kako drže da je bin Ladenov novac korišten u bombaškoj uroti u kojoj je sudjelovalo i pet Britanaca koji su još uvijek u zatvoru u Adenu. Jemenske službe imaju dokaze da je taj novac tajno kanaliziran u logore koje vodi militantni Jemenac Abu Hassan, odgovoran za otmicu i ubojstvo četvoro turista u prosincu 1998.</p>
<p>Jemenski izvori tvrde da je bin Ladenov novac upotrijebljen za financiranje logora u kojemu su Britanci dobili oružje i eksploziv za tu navodnu bombašku urotu, te da su bin Ladenovim novcem plaćani hoteli, sigurne kuće i automobili korišteni za tu neuspjelu operaciju. Britanci su uhićeni uoči navodnoga bombaškog napada i osuđeni između tri i sedam godina zatvorske kazne. Obitelji tih mladića, poznatih kao Adenska petorica, traže od vlade da diplomatskim putem ishodi pomilovanje za njih.</p>
<p>CIA već neko vrijeme istražuje bin Ladenove veze u Jemenu. Prema nekim informacijama, on se oporavlja nakon što ga je neki irački liječnik, prokrijumčaren prošloga tjedna u Afganistan, liječio zbog bolesti jetre i bubrega. (Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Francuzi uvjereni u postojanje trećeg, zasad nepoznatog puta širenja kravljeg ludila</p>
<p>Francuski veterinari već mjesecima ne nalaze objašnjenje za nove slučajeve kravljeg ludila među stokom / U međuvremenu, zabilježen je i drugi slučaj Creutzfeld-Jakobove bolesti koji se može povezati s kravljim ludilom</p>
<p>PARIZ, 17. travnja</p>
<p> - Neugodnu vijest za francuske proizvođače i potrošače goveđeg mesa objavio je ministar poljoprivrede Jean Glavany. U razgovoru za Le Monde, Glavany je službeno obznanio konstataciju o postojanju, dosada nepoznatog, »trećeg načina« za prenošenje stočne bolesti »kravljeg ludila«, za koje francuski sanitarni i veterinarski stručnjaci ne nalaze objašnjenja već više mjeseci.</p>
<p> »Morat ćemo vjerojatno još niz godina živjeti s tom bolešću«, izjavio je Glavany, otkrivši i da francuski sanitarni i veterinarski stručnjaci već više mjeseci ne nalaze zadovoljavajuće objašnjenje za porast broja novo otkrivenih slučajeva kravljeg ludila u Francuskoj. Glavany je time porekao svoje službene prognoze da je epidemija kravljeg ludila u Francuskoj pod kontrolom i da će biti iskorijenjena u 2001. godini. </p>
<p>Što se to novoga dogodilo? Francuski sanitarni i veterinarski stručnjaci bili su ranije uvjereni da je epidemiju moguće iskorijeniti dovoljno energičnim intervencijama na područjima dva ustanovljena načina njezina prenošenja: preko stočne hrane, te s oboljelih krava na njezinu novorođenu telad. Baš na prigovorima da Velika Britanija ne provodi dovoljno energične mjere na ta dva »kanala« prenošenja zaraze, Pariz je temeljio i nepoštivanje odluke EU-a (iz lipnja prošle godine) o ukidanju embarga na uvoz britanske govedine. To je tada poprimilo obilježja pravog trgovinskog rata s dvije strane La Manchea koji se nastavlja pred Sudom pravde EU u Luxembourgu. No sada se pokazuje da ni mjere poduzimane u samoj Francuskoj nisu dovele do očekivanih učinaka. Trend slučajeva otkrivenih oboljenja u Francuskoj je u porastu: od 6 u 1997. godini, na 18 u idućoj i 30 u 1999. godini. I već u prva tri mjeseca ove godine u Francuskoj je zabilježeno 14 novih slučajeva kravljeg ludila. Posljednji, četrnaesti otkriven je 10. travnja u Eure-Loiru i bio je povod za Glavanyjevu izjavu. Statistika najavljuje da će broj oboljenja od kravljeg ludila u 2000. godini premašiti prošlogodišnji. »Treba računati da postoji i treći, zasad za stručnjake još misteriozan način« prenošenja kravljeg ludila, objavio je Glavany. </p>
<p>U Francuskoj je inače zabilježeno mnogo manje slučajeva nego u Velikoj Britaniji: ukupno 94 od 1991. godine, naspram čak 180.000 u Velikoj Britaniji od 1986. godine (kada je zabilježen prvi slučaj oboljenja). U Francuskoj je, kao i u čitavoj EU, od 1994. bila zabranjena uporaba stočne hrane za koju je bilo ustanovljeno da je »prvi način« prenošenja zaraze. Za »drugi način« prenošenja zaraze, primjenjivana je u Francuskoj od samih početaka najradikalnija moguća mjera: uništavanje čitavog stada - za jedan otkriven slučaj oboljenja. </p>
<p> U cilju otkrivanja ili razjašnjenja »trećeg puta« za prenošenje zaraze, ministar poljoprivrede Glavany najavio je široku akciju testiranja u francuskom stočnog fondu. Do kraja ove godine obavit će se ukupno 48.000 dijagnostičkih testova, kakvi se već primjenjuju u Švicarskoj. Švicarski testovi smatraju se trenutno najpouzdanijim europskim testovima za kontrolu mesa, odnosno otkrivanje zaraze prije no što se na živoj stoci manifestiraju njezini vanjski simptomi (inkubacija traje do pet godina). </p>
<p>No, proširenje takvih testova na sve količine goveđeg mesa prije nego što se ponudi potrošačima teško je ostvarivo, jer u francuskim klaonicama godišnje završi oko 5,7 milijuna goveda. </p>
<p> Kronika kravljeg ludila s velikim ekonomskim posljedicama po proizvođače i s pokolebanim potrošačima goveđeg mesa, potencirana je 1996. godine i kao ozbiljan medicinski problem. Tada su objavljene prve hipoteze o mogućnosti prenošenja zaraze na ljude, tj. o »postojanju moguće veze« između bolesti kravljeg ludila s Creutzefeld-Jacobovom bolesti. U prosincu prošle godine, u Francuskoj je zabilježen drugi slučaj Creutzfeld-Jaccobove bolesti uz mišljenja liječnika da bi mu se uzroci »mogli povezati« sa zaraženim mesom iz kravljeg ludila. </p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Strategija gospodarskog razvoja Republike Hrvatske za 21. stoljeće: Nismo ni Amerikanci ni Japanci, slijedimo primjer Portugala i Grčke, spriječimo grabež, a nužne su socijalne institucije i socijalna skrb</p>
<p>Danas se susrećemo s mišljenjima kako u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj ne samo da nije bilo razvoja, već da smo išli u krivom smjeru. Ministar Čačić govori i milijardama dolara koje su nam natovarene na leđa po ne baš povoljnim uvjetima i dinamici vraćanja koju treba osigurati sve anemičnije gospodarstvo.</p>
<p> Pobjednička koalicija na vlasti od početka 2000. godine obećava strategiju do listopada 2000. godine.</p>
<p>Kao građanin i ekonomist po struci, uvijek sam bio pristaša nekog plana, neke strategije. Kao i pojedinac, i društvo mora znati kamo ide i što hoće, s kojim sredstvima i u kojem vremenu te način ili strategiju kako sve to realizirati.</p>
<p> Zbog navedenog, pozdravljam odluku i napore koje poduzima nova Vlada na planu donošenja opće i gospodarske strategije hrvatske države, i to prvo strategije izlaska iz krize i vraćanja makroekonomskih parametara u neko »nulto« ili ravnotežno stanje i strategije razvoja za 21. stoljeće, a vjerujem da će nešto od ovdje iznijetih primjedbi uzeti u razmatranje.</p>
<p> Često volim citirati Ichira Fujiwarea, bivšeg ministra japanskog Ministarstva međunarodne trgovine i industrije (MITI-a), o nacionalnim strategijama koji je jednom prilikom izjavio, a profesor Lester Thurow u knjizi: »Glavom o glavu« zapisao:</p>
<p> »Uzmimo kao primjer računala velike moći. Nakon rata japanska su poduzeća morala krenuti od ništice (slično kao i mi nakon Domovinskog rata, op. a.).</p>
<p> Da bi preživjela, morala su se standardnom tehnologijom i oskudnim kapitalom boriti protiv stranih konkurenata naoružanim kompjuteriziranim proizvodnim sustavima i poslovođenjem.</p>
<p> Nijedna odgovorna vlada, sučeljena s takvim stanjem, ne bi sjedila skrštenih ruku i gledala kako domaću industriju gazi neman strane konkurencije. Morali smo pomoći domaćoj kompjuterskoj industriji da stane na vlastite noge. Državni vođe drugih zemalja činili su i još čine jednako tako.«</p>
<p>Strategija gospodarskog razvoja Republike Hrvatske za 21. stoljeće mora dakle biti primjerena njenim mogućnostima i potrebama, broju i kvaliteti ljudi, prirodnim i stečenim resursima. </p>
<p>U tu strategiju mora biti ugrađen geoprometni položaj, svekolika brodogradnja i pomorstvo, turizam svih oblika, proizvodnja hrane, posebno, zdrave hrane i prerađivačka industrija te sve tercijarne i kvartarne proizvodnje, usluga primjerene veličini, položaju, broju i obrazovanju stanovništva zemlje smještene na moru koje duboko prodire u Europu u perspektivi ujedinjenu više nego što je to danas slučaj.</p>
<p>To znači da se ne trebamo orijentirati na ključne tehnologije (mikroelektronika, biotehnologija, industrija novih materijala, telekomunikacije, civilno zrakoplovstvo, robotika i alatni strojevi, te kompjuteri sa softwareom) suvremenog svijeta za koje nemamo preduvjete, koje traže ogromna ulaganja, znanje, kapital i organizaciju, već na ono što rade zemlje slične veličine i položaja, prije svega Irska, Cipar, Slovenija, Portugal i Grčka, u čemu se potpuno slažem s dr. Primorcem i njegovim razmišljanjima na tu temu.</p>
<p> Sve su spomenute zemlje u 80-im godinama bile po GDP-u slične Hrvatskoj ili tu negdje, a danas su za nekoliko puta ispred Hrvatske. Sve su te zemlje integrirane u Europu ili na putu integracije. Njihovo je tržište internacionalizirano kroz članstvo u EU ili kroz internacionalizaciju gospodarstva, što je slučaj Slovenije ili Cipra koje također nastoje ući u EU.</p>
<p>Sve spomenute zemlje imaju malo unutrašnje tržište i skromne prirodne resurse, što rješavaju uključivanjem u šire gospodarske asocijacije i otvaranja novih tržišnih niša - kroz strategiju koja osigurava različite pogodnosti svjetskom kapitalu, bez kojega Hrvatska ne može.</p>
<p> Sjetimo se da je i gospođa Thatcher kada je u V. Britaniji došla na vlast uvela niz pogodnosti u svrhu reinvestiranja dobiti i privlačenja stranog kapitala da bi pospješila otvaranja novih radnih mjesta i jačanja posrnulog gospodarstva zemlje.</p>
<p>Moramo, dakle, izabrati poslovnu i proizvodnu orijentaciju koja nam pruža najviše prednosti u okruženju u kojem djelujemo.</p>
<p> Struktura društvenog proizvoda spomenutih zemalja pokazuje izrazito visok udio usluga, posebno u Irskoj i na Cipru. To znači da privatizacijom i deregulacijom možemo postati privlačno, sigurno odredište za mnoge off-shore kompanije, da kapital iz Hrvatske ne curi prema Djevičanskim otocima, već obratno, u Hrvatsku, na vratima centralne i šire Europe, udaljene oko dva sata leta od svih glavnih metropola u njoj.</p>
<p> Da bi se u Hrvatskoj osnivale banke, slobodne ekonomske zone, sjedišta brodarskih tvrtki i raznih drugih off-shore tvrtki, potrebno je omogućiti uživanje razumnih poreznmih olakšica, jednostavnu, brzu i što manje korumpiranu i primitivnu administraciju, pravnu i sigurnu državu u kojoj se strani državljani ugodno osjećaju.</p>
<p>Ako se, dakle, u strategiji razvoja odlučimo za te ciljeve, ako utvrdimo zadatke, sredstva, nositelje, izvršitelje i rokove, i sve to Sabor i narod prihvati, nema razloga da se kroz određeno vrijeme ne nađemo u zemlji blagostanja, zadovoljstva i socijalne pravde.</p>
<p> Ali nam mora biti jasno da za tako nešto moramo postići odgovarajući konsenzus i platiti jednako tako odgovarajuću cijenu, ali ne samo neki, već svi podjednako.</p>
<p> Ne smijemo djelovati po onoj - dva Hrvata tri stranke ili se ponašati tako da susjed s jedne strane ulice s četiri člana obitelji i sva četi zaposlena, sa četiri automobila - mirno i bez grižnje savjesti gleda susjednu obitelj s druge strane ulice s četiri člana, bez ijednog zaposlenog i bez ijednog automobila i da misli kako je to normalno.</p>
<p>Mi nismo Amerikanci, osamljeni jahači u zemlji nemogućih mogućnosti, mi također nismo ni Japanci, skromni i uporni graditelji carstva. Izdajemo se za Europljane, a Europa je stara frivolna dama koja ne može učinkovito funkcionirati u društvu gdje vlada grabež i bez socijalnih institucija i socijalne skrbi.</p>
<p> To sadašnja Vlada mora imati u vidu ako projekt promjena želi dovesti do kraja - makar taj projekt znači i oporezivanje prihoda obitelji, umjesto svakog zaposlenog da bi u proračunu bilo sredstava i za tu svrhu.</p>
<p>ANTE LEŠIĆ ŠANTULOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Usprkos stampedu tekstova, odlučio sam idućih tjedana napustiti i stan i Zagreb</p>
<p>Pod naslovom »Traženje nove domovine« Vjesnik je 12. 4. 2000. objavio napis Goranke Jureško u kome bez ikakve prethodne provjere podataka spominje moje ime u krajnje uvredljivom kontekstu.</p>
<p> Pripisujući mi nešto što ja nikada nisam rekao svrstala me je među »reketare« koji, vođeni ucjenjivačkim mentalitetom i misleći najprije na »svoju štalicu i kravicu«, traže »prvu bolju, ljepšu i bogatiju domovinu«.</p>
<p> Ovu strašnu optužbu nekoga tko se uz nemala materijalna odricanja 40 godina borio za slobodu svoje domovine i koji je toj domovini samozatajno služio otkako se u nju vratio, Jureško temelji na lažnoj tvrdnji da se »žalim što moram iseliti iz državnog stana a imam samo 1.000 kuna mirovine«.</p>
<p>Jednostavno činjenice u mom slučaju neozbiljno je novinarstvo uspjelo djelomice prešutjeti a djelomice ih recikliranjem senzacionalističkih insinuacija potpuno izvrnuti. Što je, dakle, istina? U različitim dužnosničkim svojstvima - kao ministar, veleposlanik i direktor novinske agencije Hina ja sam od početka 1991. do kraja 1998. raspolagao malom garsonijerom u državnoj zgradi.</p>
<p> Kao direktoru novinske agencije Hine Vlada mi je krajem 1998. na službenu uporabu dodijelila stan od 96 metara kvadratnih u koji sam uselio početkom 1999., svega nekih mjesec dana prije nego što sam podnio ostavku na svoj položaj.</p>
<p> Ni u jednom času nisam dovodio u pitanje pravo Vlade RH da raspolaže tim stanom, ali sam iz dva razloga zamolio da mi se omogući da u stanu ostanem do kraja veljače ove godine.</p>
<p> Pri primitku stana uložio sam u njegovu opremu određena sredstva a zbog promjena dužnosti prethodno sam u rezidencije, stanove i skladišta selio cijelo svoje domaćinstvo pet puta u četiri godine.</p>
<p>Nakon siječanjskih izbora zapitan sam, da li bih sudjelovao u radu nove administracije na što sam uvjetno pristao. Čekajući da mi se dade konkretna ponuda ostao sam u stanu dodatna dva mjeseca ponavljajući da ga namjeravam napustiti čim se riješi pitanje moje možebitne dužnosti. Kako takve ponude u razumnom roku nisam dobio, odlučio sam idućih tjedana napustiti i stan i Zagreb.</p>
<p>No, što je iz toga učinio naš tisak? U razgovoru s novinarkom Večernjeg lista prije dva-tri tjedna spomenuo sam joj usput da mi mogućnost izbora na podstanarskom tržištu nisu neograničene jer moram uzeti u obzir i da mi je ministarska mirovina svega oko 1.000 kuna.</p>
<p> To je u objavljenom novinskom tekstu - i naravno naslovu - preformulirano tako da ja od toga iznosa - živim! Kasnije je tome dodavana i kvalifikacija da se »žalim« na visinu mirovine što je također potpuno ishitreno.</p>
<p>Nakon par dana »štafetu« je preuzela Slobodna Dalmacija napisom u kome se navedena neistina domišljato dosolila pa se, suprotno onome što cijelo vrijeme ponavljam, navodi da se »ne namjeravam iseliti iz stana u Jurišićevoj« povezujući to s mojom navodnom (jednako izmišljenom) tvrdnjom da »nemam sredstava za podstanarstvo«.</p>
<p>U stampedu neće izostati ni Jutarnji list, koji u članku o nevoljama Hine spominje anonimne izvore koji me (naravno lažno) prozivaju da sam »navodno prodao svoj stan a na korištenje dobio stan od grada koji je dijelom uredio Hininim novcem«. Tu smo već duboko zagrezli ne samo u nemoral nego i gospodarski kriminal!</p>
<p>To je potka na osnovu koje će me gospoda Jureško, prepoznati kao - reketara! Da je od nekoga drugog, shvatio bih to kao tešku uvredu. Njoj, koja se na području političkog reketa izvrsno snalazi, mogu samo poželjeti mnogo uspjeha.</p>
<p>BRANKO SALAJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kupnja za »zelenu gotovinu« na stolu, a ne za menadžerske kredite </p>
<p>Iznio bih hrvatskoj javnosti svoje iskustvo glede procjene i prodaje poduzeća. Kako je to na ovim »zapadnim obalama«, u SAD? U 1996.-1997. vodio sam koordinaciju rada oko 35 stručnjaka (naftaši, geolozi, knjigovođe, revizori, itd. - svi mi zaposlenici Bechtela), na procjenu golemoga naftnog polja Elk Hills field, jer je vlasnik 78 posto ovog polja želio to prodati.</p>
<p> Za ilustraciju, ovo naftno polje proizvodi otprilike dvostruko energenata od potrošnje u Hrvatskoj!</p>
<p>Ne želim ulaziti u vrlo složene razne analize i procjene svekolike vrijednosti, pa ću iznijeti samo najvažnije brojke: Ukupna vrijednost energenata u »današnjim vrijednostima« iznosi 7,16 milijarde dolara. </p>
<p> Prosječno zaposlenih ima 465 (prema broju ljudi u INA-Naftaplinu, to je zastrašujuće malo!). Godišnji budžet (troškovi održavanja, bušenje, investiciono održavanje, ljudi, itd.) iznosi 133,7 mil. dolara </p>
<p> Godišnji ukupni prihod iznosi 413,97 mil. dolara. Za primijetiti je da osim »stalnih« 465 zaposlenika ima 200 ljudi dnevno ugovorno zaposlenih, što znači da je »po čovjeku« bruto zarada oko 540.330 dolara godišnje!</p>
<p> Na koncu, najviše je ponudio, i postao kupac i novi vlasnik (78 posto) Elk Hills field = OXY - poznata naftna tvrtka, za iznos od 3,65 milijardi dolara. I to je bila »zelena gotovina« na stolu, a ne neki »menadžerski krediti«, hipotekarni krediti ili kakove slične tvorevine (jako aktualne sada u Hrvatskoj).</p>
<p>Ukratko, novi vlasnik je kupio za iznos iznad svakih očekivanja. I ta »varijabla« - koju svaki kupac sam za sebe stvara - jest ono bitno i nepoznato kad se svaka stvar procjenjuje!</p>
<p> U tu varijablu ulaze niz detalja: rizik poslovanja; pouzdanost predviđanja prihoda; pouzdanost predviđanja troškova; raspoloživa struktura radnika i stručnjaka, itd. U mudrom odlučivanju prihvaćanja određenih »faktora iz budućnosti« - u tome je razlog gdje i kako glavni ljudi (vodstvo) u tvrtkama zarađuju svoje goleme place! </p>
<p>JOSIP KIRIGIN, Bakersfield, Kalifornija, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stvari su u »Zarezu« drukčije: Objavljuje argumentirane i potpisane kritike</p>
<p>Budući da je u hrvatskim medijima (Vjesnik, 16. travnja i vijesti Radio Sljemena od 15. travnja) prenesena tvrdnja akademika Stjepana Babića, izgovorena na izbornoj skupštini Matice hrvatske u Čakovcu, prema kojoj je u posljednjem broju Zareza od 13. travnja napadnuta Matica hrvatska i to u nepotpisanome članku, smatramo važnim korigirati navod akademika Babića.</p>
<p> Točno je da je u tom broju Zareza tiskan tekst »Intelektualna nekompetentnost središnje kulturne ustanove« u kojem se govori o ulozi Matice hrvatske u hrvatskoj kulturi danas, ali nije točno da je tekst nepotpisan.</p>
<p> Štoviše, ime autora navedeno je uz tekst (Dejan Kršić, str.16), kao i u kazalu (str. 2). Iz navoda akademika Babića stječe se dojam kako se Zarez služi nepotpisanim i anonimnim napadima. </p>
<p>Stvari su međutim drugačije; u Zarezu sve argumentirane i relevantne kritike mogu biti tiskane, ali pod uvjetom da budu potpisane.</p>
<p>ANDREA ZLATAR, gl. urednica Zareza, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Optuženi za stradavanje djece na bazenu hotela M. Gubec ne osjećaju se krivi</p>
<p>DONJA STUBICA, 17. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak je na Općinskom sudu počelo suđenje petorici zaposlenika HTP-a Matija Gubec, na čijem se bazenu utopila Doris Orešković (5) iz Zagreba, a Dražen Dolenec (5) spašen je u posljednji je trenutak, ali s teškim i po život opasnim tjelesnim ozljedama.</p>
<p>Prema optužnici Zvonko Škurinja (42), Ivan Papiga (42), Ivica Malčić (55), Ljubica Kumpar (45) i Stjepan Drempetić (53) optuženi su da su propuštanjem osiguranja osnovnih sigurnosnih uvjeta zaštite počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti na štetu ove dvoje djece. Zbog toga je Doris Orešković smrtno stradala, a Dražen Dolenec spašen je zahvaljujući brzoj intervenciji Ante Krište, a zatim i medicinske ekipe, iako je pretrpio teške i po život opasne ozljede.</p>
<p>Prvooptužene Ivana Papigu i Zvonka Škurinu tereti se da su kao pomoćni radnici 30. svibnja prošle godine, iz nehaja izazvali opasnost ispuštanjem vode iz bazena oko 18 sati, iako je radno vrijeme bilo do 19 sati, a u bazenima i oko njih je još bilo kupača. Pri tome su u odvodne cijevi usisana djeca Doris i Dražen, jer na cijevima nisu bile postavljene zaštitne rešetke. Direktora HTP-a Ivicu Malčića, direktoricu hotela Ljubicu Kumpar i šefa bazena Stjepana Drempetića, Općinsko državno odvjetništvo tereti da su odlučili otvoriti sezonu kupanja, iako na četiri bazena nakon rekonstrukcije, pri čemu su ugrađene odvodne cijevi većeg promjera, nisu bile postavljene zaštitne rešetke, što znači da nisu osigurali osnovne sigurnosne uvjete.</p>
<p>Svi optuženi izjavili su da se ne osjećaju krivim i da im je žao zbog nesretnog događaja. Malčić je, među ostalim izjavio »ne osjećam se krivim, žao mi je što se to dogodilo, a taj je tragičan događaj promijenio i moj život«.</p>
<p>O nesreći i kako se dogodila, kroz suze koje nisu mogli suzdržati, svjedočili su roditelji pokojne Doris, Dijana i Srećko Orešković. Prema njihovim iskazima, majka Dijana Orešković s kolegicom je otišla na kavu na terasu udaljenu 20 metara od malog bazena u kojem je bilo vode u visini bokova male Doris, a otac Srećko je ostao sa Doris i njezinim starijim bratom Matijom u malom bazenu, iz kojeg je otišao oko 18 sati u svlačionicu udaljenu svega oko dva metra, presvući se i bio odsutan samo minutu dok je djecu ostavio uz rub izvan bazena.</p>
<p>Kad se vratio Doris je nestala, a ni Matija nije znao kamo, kamo mu je nestala sestra. Roditelji su pretražili cjelo kupalište i Stubičke Toplice, a tek navečer policija ih je odvela u hotel gdje su im rekli da je Doris pronađena, ali ne i da je mrtva, da bi ih tek oko tri sata ujutro odveli da je identificiraju. Prema nekim izjavama, vađenje tijela pokojne Doris iz odvodnog šahta trajalo je nekoliko sati. Oba roditelja su tvrdili da je Doris bila dobra plivačica, jer je plivala od svoje treće godine.</p>
<p>Kako na raspravu nisu pristupili Miroslav i Marija Dolenec, roditelji Dražena Dolenca, rasprava je odgođena. Na sljedeću će uz njih biti pozvano još pet svjedoka koji bi trebali svjedočiti o izvedenim rekonstrukcijama na bazenima.</p>
<p>Odvjetnici Ivice Malčića, Mate Matić i Ante Madunić, zatražili su da se odmah provede rekonstrukcija na mjestu događaja, kako se rasprava ne bi vremenski odužila, s čime su se složili odvjetnici ostalih optuženih. Zastupnik pak Dijane i Srećka Oreškovića, odvjetnik Rajko Mlinarić, usprotivio se građevinskom vještačenju kojeg je zatražio odvjetnik Ante Vukorepa, koji brani Drempetića, jer su nakon utapanja djevojčice napravljene građevinske preinake, te vještačenje nakon toga ne bi ništa značilo. Suđenje se nastavlja u svibnju.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Razgovor dr. Stojanovića i Valenta bio je privatan i nije se smio objaviti</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - U sporu za naknadu štete u kojem bivši ministar zdravstva i obrane dr. Andrija Hebrang, radi pretrpljenih duševnih boli od nakladnika tjednika »Imperijal« i dr. Josipa Stojanovića potražuje 250.000 kuna odštete, u ponedjeljak je na Općinskom sudu svjedočio autor spornog teksta i glavni urednik »Imperijala« Velimir Bujanec.</p>
<p>Podsjetimo, Hebrang je tužio nakladnika »Imperijala« i davatelja intervjua dr. Josipa Stojanovića, radi teksta pod naslovom: »Razotkrivši Hebrangove makinacije nisam podvalio HDZ-u«, objavljenog u travnju 1997. godine, kao i radi teksta pod naslovom: »Još jedan Hebrangov angažman«, objavljenog u svibnju iste godine u »Imperijalu«.</p>
<p>Bujanec je u svom svjedočenju naglasio da je vjerno prenio riječi dr. Stojanovića. »Nakon što smo obavili intervju, ja sam ponovno došao u Kliniku kod dr. Stojanovića.. Tijekom mog posjeta, bivši tajnik HDZ-a Ivan Valent nazvao je dr. Stojanovića i zaprijetio mu u maniri partijskog sekretara. Iako sam sjedio u drugoj sobi, vrata koja su djelila sobu gdje je dr. Stojanović telefonski razgovarao s Valentom bila su otvorena, pa sam čuo cijeli razgovor«, prepričavao je Bujanec. »Čuo sam i što Valent govori dr. Stojanoviću jer je bio upaljen speakerphone, a znao sam da taj razgovor mogu objaviti jer mi je sam dr. Stojanović prepričao uvodni dio razgovora koji nisam čuo.</p>
<p>U svezi teksta objavljenog u svibnju, Bujanec je odgovorio da se ne sjeća je li isti napisao, a na upit zašto sporne navode nije provjerio kod tužitelja, Bujanec je odgovorio da mu je bilo »degutantno razgovarati s čovjekom koji je sudjelovao u prisluškivanju i praćenju kako drugih, tako i novinara 'Imperijala'«.</p>
<p>Dr. Hebrang žestoko je reagirao na takvu optužbu i insistirao da se u zapisnik unese tvrdnja »kad sam kao ministar obrane saznao za prisluškivanje, odmah sam odlučio provesti istragu nad SIS-om, međutim kada u toj namjeri nisam uspio, dao sam ostavku«. Hebrang je također upoznao sutkinju s Bujančevom izjavom objavljenom u »Nacionalu« 1998. godine, gdje Bujanec priznaje da su »dobili nalog da napadnu Hebranga, te da im je za tu svrhu poslužio dr. Stojanović«.</p>
<p>Zastupnica dr. Stojanovića, odvjetnica Snježana Gašić naglasila je da je telefonski razgovor između njegove stranke i Valenta bio privatan, da stoga nije smio biti objavljen, te da u Klinici ne postoje telefoni sa speakerphonima. Sutkinja Brletić zaključila je raspravu i najavila donošenje presude.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>J. Babić pravomoćno oslobođena </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Županijski sud u Zagrebu, potvrdio je presudu Općinskog suda kojom je novinarka tjednika »Nacional« Jasna Babić, oslobođena optužbe za klevetu i uvredu, za što ju je u svojoj privatnoj tužbi teretio bivši župan Krapinsko-zagorske županije dr. Franjo Kajfež.</p>
<p>Podsjetimo, Kajfež je tužio novinarku Babić, jer je u svom tekstu objavljenom 25. veljače 1996. godine u tjedniku »Nacional«, ustvrdila da je tužitelj kao predsjednik Upravnog odbora tvornice »Chromos«, dopustio da se lošim poslovanjem ta tvrtka dovede do financijske propasti.</p>
<p>U obrazloženju svoje presude, sudac Županijskog suda Božidar Rumenjak, naglasio je da je Općinski sudac mr. Goran B. Heršak, pravilno ustvrdio činjenice, te da tijekom postupka nije dokazana krivnja novinarki Babić. Isto tako, drugostupanjski sud je prihvatio tvrdnju tuženice da je tužitelj, kao nositelj visoke funkcije, bio odgovoran za poslovanje »Chromosa«, »jer ako odgovorna osoba ne reagira na negativne pojave, onda se podrazumijeva da ih podupire«. S obzirom da i sam tužitelj ne osporava tvrdnje u tekstu glede firme, nego samo svoju umiješanost, drugostupanjski sud poklanja vjeru novinarki Babić, koja je tijekom svoje obrane isticala da nije htjela oklevetati tužitelja, nego da joj je namjera bila upozoriti na negativne pojave u poslovanju »Chromosa«. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Poginuo, vozeći prebrzo i bez položenog ispita</p>
<p>ČAKOVEC, 17. travnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska izvijestila je o teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju navečer dogodila u selu Plešivici, u međimurskoj općini Selnica. Prije nego što je položio vozački ispit, dakle bez vozačke dozvole, osobnim automobilom marke »golf«, registracije ČK-905-AS, upravljao je nekvalificirani djelatnik Ignac Kontrec (29) iz Plešivice. Kontrec <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja nije prilagodio osobinama ceste i ulazeći u zavoj izgubio nadzor nad automobilom. Zbog prevelike brzine došlo je do zanošenja golfa u lijevo izvan kolnika, i zatim udara bočnom lijevom stranom u betonski električni stup.</p>
<p> Od zadobivenih ozljeda vozač Ignac Kontrec preminuo je na mjestu, dok je putnik u vozilu T.L. (23), iz obližnjeg Gornjeg Zebanca, zadobio lake tjelesne ozljede. Unesrećeni Kontrec je druga ovogodišnja smrtna žrtva u cestovnom prometu u Međimurskoj županiji. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sobjeslavskom godina i pol, a suoptuženici devet mjeseci zatvora</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom u ponedjeljak je na Županijskom sudu na godinu i pol osuđen Davorin Sobjeslavski (33), a na devet mjeseci Branka Živković (25) za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga.</p>
<p>Naime, optužnicom koju je podigla zamjenica županijskog državnog odvjetnika Davorka Mlinarić-Žagi, Sobjeslavskog (protiv kojeg istovremeno traje istražni postupak kao pripadniku zločinačke organizacije, op. a.), teretilo se da je nakon što je na neutvrđeni naćin, a radi daljnje preprodaje kupio 100 tableta »ecstasyia«, 5. srpnja prošle godine oko 18 sati u Knežiji tu drogu predao Branki Ž., koja ju je preuzela radi daljnje preprodaje. Policija je na mjestu primopredaje zaustavila drugooptuženu te kod nje i pronašla sporne tablete. </p>
<p>Predsjednik sudskog vijeća, sudac Ratko Ščekić je obrazlažući presudu rekao kako je vijeće uzelo u obzir kao olakotne okolnosti mladost i neosuđivanost optuženih, ali je kao otegotnu okolnost uzelo podatak da je zlouporaba opojnih droga česta pojava, te kako je to velika društvena opasnost. Branka Živković je nakon čitanja presude puštena iz pritvora dok je Sobjeslavski zadržan zbog mogućnosti bijega. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mladić nestao u vožnji, nakon što je roditeljima javio da mu prijete </p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj Drago (49) i Stanka (46) Petrović, državljani Austrije iz Beča, prijavili su nestanak svoga sina Mladena (24).</p>
<p>Kako je priopćeno u policiji, neposredno prije nestanka mladić je roditeljima rekao da hitno dođu u Hrvatsku, jer je u životnoj opasnosti. Mladić je 14. travnja oko 23,30 sati svojim mercedesom austrijskih registracijskih oznaka, sa svojim prijateljem Solinjaninom Slavkom Perićem (22), doputovao u Solin. Sutradan je bio na proslavi Slavkova rođendana. Iste večeri Slavko ga je, obzirom da je Mladen bio u alkoholiziranom stanju, njegovim mercedesom u kojem je bio i Pave Bubalo, oko 21 sat odvezao na benzinsku postaju Smokovik, gdje su im se trebala pridružiti još dvojica mladića.</p>
<p>No, u jednom trenutku Mladen je sjeo natrag u automobil, te se odvezao do Kaštel Novoga, gdje je oko 22,45 sati sletio s kolnika, gdje je automobil i pronađen, dok se mladiću nakon toga vremena i događaja gubi svaki trag. Tijekom vožnje Mladen je nazvao svoje roditelje u Austriju, rekavši im da mu netko prijeti i da je u opasnosti po život.</p>
<p>Nakon prijave nestanka, kaštelanska policija u suradnji s Kaštelanima i psom tragačem krenula je u potragu za nestalim Austrijancem. Nestali Mladić visok je 180 centimetara, srednje je tjelesne građe. Ima smeđu valovitu dugu kosu i okrugla je lica. U trenutku nestanka bio je odjeven u crnu majicu i hlače. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prekršajne prijave protiv navijača »Šibenika« i »Dinama«</p>
<p>ŠIBENIK, 17. travnja</p>
<p> - Nedjeljna utakmica između NK »Šibenik« i NK »Dinamo« rezultirala je, osim dugo očekivanom pobjedom šibenske momčadi, sa nekoliko incidenata koji u bacili ružnu sjenu na prvenstvenu utakmicu na Šubićevcu.</p>
<p> Naime, prije same utakmice u blizini stadiona na Šubićevcu G. K. (20) i Ž. M. (19) iz Splita tjelesno su napali D. Š. (19) i D. A. (19) iz Zagreba, zadavši im lakše tjelesne ozljede. Protiv napadača će biti podnesene prekršajne prijave. Također, prije utakmice skupina od 22 navijače »Dinama«, na središnjem gradskom trgu Poljani, nasrnula je na prolaznike i pri tomu razbili »stop« svijetlo na jednom od parkiranih vozila, a razbili su i staklo na kafiću »Djardin«. Protiv sviju će također biti podnesene prekršajne prijave. Za vrijeme same utakmice na teren su iz gledališta bačene tri »bengalke«, a bacili su ih D. P. (24) iz Velike Gorice, te R. J. (22) i L. T. (18) iz Zagreba. Policajac koji je bio angažiran na vanjskom osiguranju utakmice zadobio je lakšu tjelesnu ozljedu koju mu je nanijela nepoznata osoba. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Gubici na svjetskim burzama potopili i domaće dionice </p>
<p>Josip Galinec, direktor ZB Brokera: Korekcije su posljedica velikog gubitka informatičkih, internet i hi-tech dionica, odnosno svega onoga što je u posljednje pola godine bilježilo rast i tržište se pregrijalo / Očekuje se stabilizacija cijena, ali ne svih dionica / Analitičari investicijske kuće Paribas ustvrdili da je Plivina dionica 30 posto precijenjena </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Rekordan dnevni pad svjetskih burzovnih indeksa koji se dogodio prošloga petka i doživio nastavak u ponedjeljak ujutro izazvao je ulagačku paniku na tržištima kapitala. Značajan pad cijene u ponedjeljak ujutro na Londonskoj su burzi zabilježile i hrvatske dionice - Pliva i Zagrebačka banka.</p>
<p>Zamoljen da za Vjesnik komentira zbivanja na svjetskim i domaćem tržištu kapitala, Josip Galinec, direktor jedne od najvećih brokerskih kuća u Hrvatskoj, ZB Brokeri, rekao je kako drži da bi zasad riječ krah bila prejaka da opiše ono što se zbiva dodajući da je to ipak bolje nazvati korekcijama na svjetskim burzama.</p>
<p>»Korekcije su posljedica velikog gubitka informatičkih, Internet i Hi-tech dionica, odnosno svega onoga što je u posljednje pola godine bilježilo rast. Bila je dovoljna samo međunarodna javna ponuda (IPO) ili najava neke nove dionice iz tog sektora da cijena te dionice poraste i nekoliko puta. Taj sektor najbolje opisuje indeks NASDAQ, koji je u zadnjih pola godine mnogo dobio na vrijednosti i bio nositelj rasta zapadnih tržišta kapitala, no prošloga je tjedna izgubio 25 posto vrijednosti«, objašnjava Galinec i dodaje:</p>
<p>»To je dijelom potaknuto i presudom protiv Microsofta, možda i određenim najavama sporijeg rasta tog sektora, ali i procjenama pojedinih analitičara da je vrijednost dionica tog sektora veća nego što bi u ovom trenutku trebala biti. Došlo je, kratko rečeno, do pregrijavanja tržišta u tom segmentu. Kao posljedica toga korigirane su cijene i drugih dionica, pa su tako i hrvatske dionice na Londonskoj burzi doživjele veću korekciju cijena«, kaže Galinec.</p>
<p>Pritom je, dodaje, zanimljivo da se cijena dionice Zagrebačke banke nakon značajnog pada u ponedjeljak ujutro na Londonskoj burzi već oko podneva stabilizirala i uspjela vratiti dio vrijednosti usprkos negativnom trendu koji i dalje vlada. Istodobno, kaže Galinec, Plivina je dionica tijekom dana nastavila padati i u popodnevnim je satima imala 12 posto nižu cijenu u odnosu na petak. </p>
<p>»Pad Plive djelomično je posljedica i nedavno objavljene analize investicijske kuće Paribas. Naime, analitičari Paribasa vrlo su se kritički osvrnuli na Plivu i njezine perspektive, kritičnije nego itko do sada. Kao otežavajući faktor u toj su analizi naveli da je Pliva monokultura, odnosno uglavnom ovisi o svom glavnom proizvodu, azitromicinu. Nadalje, izračunali su da je Plivina dionica oko 30 posto precijenjena u odnosu na njezinu stvarnu vrijednost«, kaže Galinec. </p>
<p>No, dodaje, taj pad Plive i Zagrebačke banke u Londonu kao i pomalo panične reakcije prenesene kroz medije odrazile su se i na cijene dionica na Zagrebačkoj burzi, poput Kraša i Podravke, koje su također pale pet do osam posto u odnosu na petak.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje kakav nastavak zbivanja na tržištu očekuje, Galinec kaže:</p>
<p>»Očekujem stabilizaciju i postupan rast, ali selektivan. Naime, dosadašnja iskustva govore da, kad cijene padaju - pada cijelo tržište. Ali, kad dođe do oporavka, ne oporavljaju se svi u grupi. Na Zagrebačkoj burzi inače do ranog popodneva promet nije bio osobit jer su se investitori bojali kupovati. Kada se, pak, kasnije cijena dionice Zagrebačke banke stabilizirala, nije više bilo prodavatelja.« </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Šturlan: Promjene na čelu državnih tvrtki su normalne</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Vlada je prije nekoliko dana odlučila da će generalnog direktora Hrvatskih voda Stjepana Šturlana zamijeniti dosadašnji član splitskoga Gradskog poglavarstva, Jakša Marasović. Bio je to povod da Šturlana, jedinog direktora koji je na čelu državnog poduzeća izdržao od njegova osnivanja, upitamo što je postigao u desetogodišnjem mandatu i kakvu situaciju ostavlja svome nasljedniku?</p>
<p> - Prvi direktor Hrvatske vodoprivrede postao sam 15. 1. 1991. i od tada smo napravili mnogo. Postotak stanovništva koje se vodom opskrbljuje iz javnih vodoopskrbnih sustava povećali smo sa 63 posto u 1991. na 73 posto u 1999, a postotak priključenosti na kanalizacijski sustav u istom smo razdoblju povećali sa 41 na više od 51 posto. Pri tome treba imati u vidu da je za jedan posto povećanja potrebno mnogo novca. Sagradili smo tisuće kilometara cjevovoda, kanalizacijskih cijevi, rekonstruirali ili sagradili novih 35 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i znatno poboljšali obranu od poplava. I sve smo to postigli unatoč činjenici što su ratne štete na vodoprivrednim objektima bile goleme, tako da smo velik dio novca morali potrošiti na obnovu ratnih šteta, kako bismo omogućili povratak prognanika i razvoj tih dijelova Hrvatske. Ukupno je od 1991. u vodoprivredne projekte uloženo više od dvije milijarde njemačkih maraka. Od toga smo oko 74 posto osigurali iz vlastitih prihoda, oko 12 posto iz državnog proračuna, a ostatak kreditima. </p>
<p>Mnogo smo novca (više od 500 milijuna kuna) uložili i u izradu projekata i studija te u školovanje novih stručnjaka. Osnovali smo i Državni laboratorij za vode te Zavod za vodno gospodarstvo, tako da nasljedniku ostavljam dobro organizirane i kadrovski ekipirane Hrvatske vode. </p>
<p>• Vjerojatno bi rezultati bili još bolji da prošla vlast nije ukinula vodni doprinos kojim se osiguravao dobar dio novca za dovršavanje sustava obrane od poplava?</p>
<p>- Nakon ukidanja tog doprinosa bili su nam obećali da ćemo taj novac dobiti iz državnog proračuna. Međutim, s vremenom se pokazalo da ta obećanja nisu dokraja ostvarena jer bismo iz doprinosa godišnje dobivali oko 380 milijuna kuna, a dobivali smo oko 270 milijuna. </p>
<p>• Kako po vašem mišljenju u budućnosti treba organizirati Hrvatske vode? Ima li još mogućnosti za privatizaciju nekog dijela?</p>
<p>- Hrvatske su vode sada u potpunosti organizirane u skladu sa Zakonom o vodama. Već smo privatizirali neke dijelove gdje su za to postojali uvjeti. Napravili smo model za privatizaciju svih tadašnjih javnih poduzeća za pojedine slivove i izdvojili njihovu operativu u privatizirana trgovačka društva. Dosad je provedeno oko 60-70 posto tog posla. Privatizirali smo i varaždinsku te osječku vodogradnju kao i projektne odjele. </p>
<p>• Kako ste prihvatili Vladinu odluku o vašoj smjeni?</p>
<p>- Svjestan sam da su ovakve promjene na čelu velikih državnih poduzeća normalne, a podsjećam da sam odmah nakon parlamentarnih izbora stavio svoj mandat na raspolaganje. Ali nisam očekivao da neću biti pozvan ni na razgovor o vodnom gospodarstvu. Unatoč tome, novom rukovodstvu želim puno uspjeha, a svim zaposlenicima Hrvatskih voda, lokalnim samoupravama i poslovnim partnerima moram zahvaliti na uspješnoj suradnji. Ako bude potrebno, uvijek sam im spreman pomoći. (Željko Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Peti financijski forum od 3. do 5. svibnja </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Peti hrvatski financijski forum održat će se, u organizaciji Infoinvesta, od 3. do 5. svibnja u hotelu Inter-Continental u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Zagrebačke burze i Hrvatske gospodarske komore kao i prethodnih godina, a generalni će sponzor biti Hrvatske telekomunikacije. Slogan je ovogodišnjega Foruma Na novom razvojnom putu, a iz programa organizatori izdvajaju okrugli stol o Vladinoj gospodarskoj politici pod nazivom 97 dana prije i 365 dana poslije. </p>
<p>Održat će se i konferencija posvećena mirovinskoj reformi i nastavku privatizacije u Hrvatskoj te proglašenje Zlatne dionice godine. </p>
<p>Na Forumu će se predstaviti stotinjak sudionika hrvatskoga financijskog tržišta te inozemnih predstavnika. Sudjelovanje su najavile najvažnije banke u Hrvatskoj, osiguravajuća društva, investicijski fondovi, brokerske kuće, financijski i informacijski servisi, informatičke tvrtke i medijske kuće. </p>
<p>»Posjet forumu najavilo je i pedesetak potencijalnih investitora iz inozemstva«, kazao je Tomislav Gavazzi, direktor Infoinvesta, u ponedjeljak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Forum će otvoriti premijer ili potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Raiffeisenbank dioničar Viktora Lenca</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) od ponedjeljka je jedan od dioničara riječkog brodogradilišta Viktor Lenac, jedinoga velikoga hrvatskog, u cijelosti privatiziranog brodogradilišta i jedine metalske tvrtke čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu. RBA se time prvi put pojavljuje kao portfeljni investitor na hrvatskom tržištu kapitala, izjavio je predsjednik Uprave RBA, Zdenko Adrović. Najavio je i intenzivnije sudjelovanje banke na području investicijskog bankarstva i razvoja hrvatskog tržišta kapitala. </p>
<p>Ugovore o ulaganju i dokapitalizaciji Viktora Lenca potpisali su 14. ožujka Međunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation - IFC) iz Washingtona, članica Svjetske banke, te financijske ustanove - njemački Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft (DEG), nizozemska N.V. Beleggingsmaatschappij Ella III i Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb. Ukupna je vrijednost projekta 58,24 milijuna američkih dolara, a predviđa ekspanziju i modernizaciju postrojenja Viktora Lenca. Dio projekta, 11,85 milijuna dolara, usmjeren je financiranju dokapitalizacije društva, čime će se temeljni kapital tvrtke povećati na 175 milijuna kuna.</p>
<p> RBA je upisala i uplatila sredstva za kupnju 42.513 redovnih dionica (650.000 dolara) te 32.500 preferencijalnih dionica (650.000 dolara), odnosno, ukupno 1,3 milijuna dolara. Redovne su dionice izdane po cijeni od 15,29 dolara (123,68 kuna). Nominalna vrijednost dionica Lenca iznosi 100 kuna, a trenutno se na Zagrebačkoj burzi trže po cijeni od 90 kuna.</p>
<p> Sukladno ugovoru, RBA se, osim izravnom investicijom u dionice, uključuje i u tzv. ESOP Program - program kreditiranja zaposlenika za kupnju dionica. Za tu namjenu odobrit će zainteresiranim zaposlenima kredite u ukupnoj vrijednosti 600.000 dolara.</p>
<p> Razvojni je projekt Viktora Lenca ukupno vrijedan 58,24 milijuna dolara, od čega je dio tvrtka već sama investirala iz vlastitih sredstava. Osnovne su djelatnosti brodogradilišta remont i preinake plovnih objekata, gradnja manjih plovila te izrada i rekonstrukcije »off shore« objekata. Viktor Lenac nastupa na tržištima više od 20 zemalja ostvarujući u inozemstvu oko 95 posto prihoda koji je, primjerice, u 1998. godini iznosio 374 milijuna kuna. Tijekom posljednje tri godine zaposleno je 485 novih radnika, pa Viktor Lenac trenutno zapošljava oko 900 osoba, čija je prosječna mjesečna plaća 4700 kuna.</p>
<p> Prema riječima glavnog direktora Viktora Lenca, Damira Vrhovnika, posebice je značajno da brodogradilište dokapitalizacijom, koja podrazumijeva tehnološko osuvremenjivanje, ulazi u konkurenciju na globalnom tržištu remonta, preinaka brodova i složenijih novogradnji. Time će Lenac biti u mogućnosti otvoriti nova radna mjesta, kako neposredno i kod kooperanata.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Industrijska proizvodnja u prvom tromjesečju povećana 3,7 posto </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine povećana 3,7 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Usporedba mjesec na mjesec - ožujak ove u odnosu na isti mjesec prošle godine - pokazuje rast industrijske proizvodnje za 4,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).</p>
<p> Prema glavnim industrijskim grupacijama, statistika u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi porast industrijske proizvodnje kod intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 11,3 posto, te kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,6 posto. Istodobno tri ostale grupacije bilježe pad proizvodnje, a kod energije taj pad iznosi 1,8 posto, kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju 2 posto, te 2,9 posto kod kapitalnih proizvoda. </p>
<p> Statistika prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuje povećanje industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju ove u odnosu na prošlu godinu, i to za 4,3 posto u najznačajnijoj grani - prerađivačkoj industriji. Pritom je najveći rast, od 70,3 posto, zabilježen kod proizvodnje radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata, potom 58,6 posto kod proizvodnje uredskih strojeva i računala, te 53,8 posto kod proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Visok rast od 25,7 post zabilježen je i kod proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, ali je pad industrijske proizvodnje zabilježen u Hrvatskoj važnim proizvodnjama hrane i pića, i to za 0,6 posto, proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna za 4,4 posto, te proizvodnji tekstila za 10,1 posto. </p>
<p> U prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje zabilježeno je povećanje industrijske proizvodnje i u području rudarstva (za 11,4 posto), dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja smanjena za 0,6 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Najveći vjerovnik splitskoga »Brodoremonta« država </p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Od 28 milijuna kuna prijavljenih tražbina vjerovnika Brodoremonta Split, na ročištu u ponedjeljak u stečajnom postupku koji se vodi na Trgovačkom sudu u Splitu priznat je 21 milijun kuna. Najveći je vjerovnik država, a dug uime poreza, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja iznosi 13,5 milijuna kuna. </p>
<p> Prema procjeni stečajnog upravitelja Zvonka Silića, imovina te tvrtke, od čega je najvredniji dok, mogla bi vrijediti otprilike 12 milijuna kuna. Brodoremont potražuje i oko četiri milijuna kuna, za koje nije sigurno hoće li ih naplatiti redovnim ili sudskim putem.</p>
<p> U nastavku stečajnog postupka procijenit će se vrijednost stečajne mase, a nakon toga raspisati tender za prodaju. Po Silićevim riječima, postoji interes za kupovinu imovine Brodoremonta, a on vjeruje kako bi kupac mogao nastaviti istu djelatnost - popravak brodova i zaposliti 50 radnika.</p>
<p> Brodoremont Split u vlasništvu je »Viktora Lenca«, koji ima nešto više od 50 posto udjela, a ostatak drže mali dioničari. Početkom 90-ih bilo je zaposleno 300 radnika, a prije samog otvaranja stečajnog postupka tek 50, koji danas rade u »Lencu«.</p>
<p> U toj je tvrtki još 1996. bio pokrenut stečajni postupak, ali po starom stečajnom zakonu, koji je propisivao prisilnu nagodbu. Brodoremont se tada nagodio da svoja dugovanja, u iznosu od 14 milijuna kuna, podmiri vjerovnicima u roku od tri godine. Budući da ona nisu podmirena u zadanom roku, automatski je 17. prosinca prošle godine pokrenut novi stečajni postupak. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Izvjestitelji Vijeća Europe najavili kraj monitoringa do kraja godine </p>
<p>Monitoring bi se mogao ukinuti već do lipnja ako do tada Hrvatska donese Ustavni zakon o manjinama </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić primio je u ponedjeljak u Predsjedničkim dvorima izvjestitelje Vijeća Europe Jerzyja Jaskierniju, Mariju Stojanovu i Despinu Chatzivassiliou. Nakon sastanka, Jaskiernia je istaknuo značaj razgovora s Predsjednikom, osobito u svjetlu nedavnih prijepora između Predsjedničkog i premijerova ureda. »Uvidjeli smo, međutim, da neće biti napetosti u tom smislu«, izjavio je Jaskiernia dodavši da je optimističan u pogledu odnosa između Zagreba i Strasbourga. </p>
<p>Izvjestitelje se osobito dojmila izjava predsjednika Mesića da sadašnja vlast, za razliku od prethodne, promatrače iz Strasbourga više ne doživljava kao kontrolore, već kao parametar koji pospješuje demokratske promjene u Hrvatskoj. Očigledno je da u Hrvatskoj postoji politička volja, rekla je Marija Stojanova, da se u cijelosti primijeni 21 obveza koju je Hrvatska preuzela ulaskom u Vijeće Europe. »Da je demokracija realnost za Hrvatsku, svjedoče i započeti pregovori o pristupanju Europskoj uniji«, dodala je Stojanova.</p>
<p> Tijekom razgovora s predsjednikom Mesićem izvjestitelji su se osvrnuli na proces izmjene Ustava (sužavanje predsjednikovih ovlasti i približavanje parlamentarnom sustavu) te Zakona o manjinama, ali i na proces povratka izbjeglih i prognanih, stanje u medijima i pravosuđu. </p>
<p>Izvjestitelji Vijeća Europe usmeno će obavijestiti o političko-ekonomskim prilikama u Hrvatskoj članove Odbora za monitoring VE na sjednici najavljenoj za 4. svibnja u Parizu. Nakon toga, sastavit će pismeno izvješće o Hrvatskoj, koje će biti spremno za lipanjsku sjednicu Odbora. Dokument se istodobno šalje na uvid hrvatskoj Vladi. Odgovorni u Zagrebu imaju zatim tri mjeseca da se očituju o ocjenama iz izvješća. Nakon toga »nadamo se da ćemo završiti proces promatranja Hrvatske, ali to dakako ne ovisi samo o nama«, riječi su izvjestitelja Jaskiernije.</p>
<p>Proces monitoringa Vijeća Europe nad Hrvatskom trebao bi biti završen do kraja godine. Do tada treba donijeti Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, te riješiti povratak izbjeglica i pitanja slobode medija, zaključili su izvjestitelji i hrvatski dužnosnici. </p>
<p> Mariju Stojanovu iz Bugarske i Jerzyja Jaskierniju iz Poljske primio je na početku trodnevnog posjeta Hrvatskoj predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. Na sastanku su bili i voditeljica hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Mirjana Ferić-Vac te potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac.</p>
<p> Monitoring će se ukinuti ako do lipnja donesemo Ustavni zakon, a ako ga do tada ne prihvatimo, ukinut će se do kraja godine, rekao je Tomac novinarima nakon sastanka. </p>
<p>Poljski član izvjestiteljskog tima naglasio je da će izvješće o Hrvatskoj biti predstavljeno Odboru za monitoring na sastanku u Parizu u lipnju, a hrvatska Vlada moći će odgovoriti na zapažanja. »Stoga odluka o zatvaranju procesa monitoringa ovisi o tome do kada će Hrvatska odgovoriti na izvješće«, objasnio je Jaskiernia. Prema njegovim riječima, od 21 obveze koje je Hrvatska preuzela tražeći u proljeće 1996. punopravno članstvo u Vijeću Europe, ostalo je još da donese Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te riješi pitanja ljudskih prava i slobode medija. Naime, sporni su Zakon o HRT-u, pitanje suradnje sa Sudom u Den Haagu, provedba Daytonskih sporazuma, te neke diskriminirajuće odredbe izbornog zakona. </p>
<p> Ipak, u ova dva mjeseca »imamo osjećaj da je postignut značajan napredak«, dodao je izvjestitelj Jaskiernia. (V. D., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U inspekcije klaonica i mesnica uključila se policija </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja </p>
<p> - Velika količina »higijenski neispravnog« mesa koje su veterinarski inspektori pronašli prošle godine u klaonicama i mesnicama (709.068 kilograma), odnosi se na meso zaraženo trihinelozom. To je u ponedjeljak u izjavi za Vjesnik istaknuo dr. Mate Brstilo, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i ravnatelj Uprave za veterinarstvo, nakon što je list pisao o otkrivenim velikim količinama nejestivog mesa. </p>
<p> Govoreći o mjerama protiv trihineloze, Brstilo je rekao da je prošle godine u kafileriji u Sesvetskom Kraljevcu, u blizini Zagreba, uništeno 4200 komada svinja ili više od 500.000 kilograma mesa. Što se tiče milijun i 256 tisuća kilograma mesa koje je ocijenjeno kao »uvjetno valjano«, napomenuo je da je to meso pušteno u promet nakon termičke obrade, odnosno zamrzavanja. Taj postupak radi se u nekoj od 1212 registriranih klaonica za preradu i proizvodnju mesa. Ako postoji sumnja da su neki organi životinje bolesni, oni se odstranjuju, ali se zamrzavanjem zdravo meso može upotrebljavati. </p>
<p>Prema Brstilovim riječima, nema mjesta nepovjerenju prema domaćoj mesnoj industriji kad je u pitanju kontrola proizvoda koji se stavljaju u promet. Navodi da 97 domaćih objekata ima izvoznu dozvolu za izvoz mesa i njegovih prerađevina na zahtjevna tržišta SAD-a i zemalja Europske unije. Zahvaljujući dobroj tehničkoj opremljenosti klaonica, stručnom osoblju, uvođenju međunarodnog sustava kontrole HACCP, te državnog nadzora štetnih tvari (rezidua) u životinjama i mesu, Hrvatska je ponovo zatražila odobrenje za izvoz školjaka i drugih morskih ogranizama u Italiju.</p>
<p>Kako doznajemo, u borbu protiv sprečavanja krijumčarenja, kao i širenja zaraznih i nametničkih bolesti po čitavoj državi s tradicionalnog područja žarišta (četiri slavonske županije) uključio se i MUP. Početkom travnja sve su policijske uprave u Hrvatskoj dobile naputak, u kojem se policijske službenike obavještava da, uz redovito obavljanje službe, u cestovnom prometu od vozača vozila koji prevoze žive životinje i meso moraju tražiti na uvid potvrde o zdravstvenom stanju za sve životinje, o utovaru koju izdaje ovlašteni veterinar, te o obavljenoj dezinfekciji prijevoznog sredstva. Računa se da će policija na taj način spriječiti i učestalo kršenje Zakona o zabrani klanja teladi. Naime, uz te dokumente, kad se radi o pošiljci teladi, prijevoznici moraju imati i potvrdu poljoprivredne savjetodavne službe o tome da vlasnik posjeduje objekt za tov. Brstilo napominje da poslije Uskrsa veterinarski inspektori kreću u akciju pojačane kontrole stočnih sajmova i tržnica koje neće biti unaprijed najavljivane. Da bi se izbjegli mogući nesporazumi na terenu, inspektori jedne županije ići će u kontrolu u drugu županiju i obrnuto. Naime, pokušava se stati na kraj sivoj ekonomiji. Kako upozoravaju u Croatiastočaru, gospodarsko-interesnom udruženju 107 članica, na domaćem tržištu 60 posto mesa prodaje se na crno. Većinom je riječ o prodaji robe iz provoza, odnosno smrznutom mesu iz uvoza koje je nakon obrade trebalo biti izvezeno u obliku finalnih proizvoda. No, ono u pravilu bez plaćene carine završava na domaćem tržištu, te se i na taj način uništava domaća proizvodnja. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Revizija invaliditeta 30 hrvatskih generala gotova, detalji još nepoznati</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Revizija statusa invalidnosti 30 hrvatskih generala, započeta prije mjesec i pol, još nije gotova, iako je njezin kraj najavljivan za kraj ožujka. </p>
<p>Kako je u ponedjeljak za Vjesnik izjavio pomoćnik ministra za hrvatske branitelje Pero Kovačević, Ministarstvo od Vojne policije još nije dobilo rezultate istrage niti za jednog generala, a ne zna se ni kada bi mogli dobiti rezultate. Ali, dodaje Kovačević, otkad je tema revizije invaliditeta postala aktualna, od samih dragovoljaca i invalida dobili smo imena i prezimena 750 osoba, za koje se otvoreno sumnja da su krivotvorili dokumentaciju na temelju koje su stekli status ratnih vojnih invalida. Vojna policija, kaže on, takve je sumnje već provjerila, te je 50-orici njih, prema rezultatima istrage, ukinut status vojnih invalida. </p>
<p> Ministar za hrvatske branitelje Ivica Pančić u ponedjeljak nije znao ništa o nastavku revizije statusa invaliditeta hrvatskih generala, rekavši da »ima i važnijih problema« od toga.</p>
<p> U Upravi Vojne policije nismo mogli dobiti nikakav podatak, pa smo upućeni na MORH-ovu Upravu za informiranje i odnose s javnošću. No u ponedjeljak ni tu nismo dobili odgovore na pitanja kad će Vojna policija objaviti rezultate istrage o dokumentaciji na temelju koje je 30 generala HV-a dobilo status ratnih vojnih invalida, dokle se u tom poslu stiglo i kada bi istraga mogla biti gotova.</p>
<p>Podsjetimo, upravo zbog naloga Vojnoj policiji došlo je do »nesporazuma«' na relaciji Ministarstva branitelja i MORH-a. Naime, ministar obrane Jozo Radoš izjavio je da će se rezultati istrage objaviti u paketu, a ne parcijalno, a otvoreno je negodovao i zbog načina provjere invaliditeta generala. Radoš se žalio i da je revizija počela izravnim dopisom pomoćnika ministra za hrvatske branitelje na određena tijela MORH-a, da je bila »krajnje parcijalna« te da su svaki dan, bez njegova znanja, stizala imena po nekoliko časnika čije statuse treba razmotriti. Radoš je tada pojasnio i da Vojna policija MORH-a ne može razmatrati nečiju dokumentaciju prema nalozima Ministarstva branitelja. </p>
<p>Ministar za hrvatske branitelje Pančić je na to odgovorio Radošu da se isti postupak provjere radi za svakog invalida, napominjući da se i u prošlom sazivu vlasti išlo na Vojnu policiju. Radilo se onako kakva je bila uobičajena procedura, te se ne pravi razlika između običnog vojnika i generala. Pančić je tada rekao i da je čuo da je najmanje 12 generala bez stvarnog invaliditeta ili im je invaliditet veći nego što bi trebao biti.</p>
<p>No, Vjesnik neslužbeno doznaje da je istraga Vojne policije oko dokumenata na temelju kojih su generali stjecali status ratnih vojnih invalida pri kraju.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Menadžerske plaće u nekim tvrtkama pojedu više od polovice novca za plaće</p>
<p>Glavni ravnatelj HUP-a Ivančević kaže da se sindikat zauzima za zatvaranje poduzeća koja ne mogu isplatiti minimalac od 1.700 kuna / Glavni tajnik SSSH Begović na to ljutito odgovara da treba smijeniti menaždere ako ne mogu isplatiti ni minimalac, a ne otpuštati radnike / Dok poslodavci najavljuju da će zbog previsoke cijene rada morati otpuštati radnike, sindikati te prijetnje smatraju ucjenom loših menadžera</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Sukob sindikata i poslodavaca oko povećane osnovice za doprinose i najniže plaće sa 1.500 na 1.700 kuna u posljednje se vrijeme sve više zahuktava. Dok poslodavci najavljuju kako će zbog previsoke cijene rada morati otpuštati radnike, sindikati te prijetnje poslodavaca smatraju ucjenom loših menadžera. </p>
<p> Ulje na vatru ovih je dana dolio glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević izjavom kako se sindikalisti zauzimaju da se zatvore sva poduzeća koja ne mogu radnicima isplatiti niti minimalac od 1.700 kuna. Ivančević je pri tome posebno apostrofirao glavnoga tajnika SSSH i predsjednika Gospodarsko-socijalnoga vijeća Vitomira Begovića, istaknuvši kako stav sindikata iznenađuje, ali i veseli poslodavce, jer da će im olakšati posao.</p>
<p>»Moram Ivančevića demantirati u njegovu veselju. Ja to nisam rekao na GSV-u. Moj je stav, a izrekao sam ga i u raspravi, da treba smijeniti tzv. menaždere, ako nisu u stanju radnicima isplatiti niti 1.700 kuna, a ne da se radnici otpuštaju i šalju na burzu«, ljutito na Ivančevićevu izjavu odgovara Begović, u razgovoru za Vjesnik.</p>
<p>Osnovica za plaćanje doprinosa ujedno je i najniža plaća u državi, a kada je uz blagoslov nove Vlade od 1. travnja povećana na 1.700 kuna, poslodavci su odmah zaprijetili kako će morati početi s otpuštanjem radnika. Iako je ostavljena i mogućnost da se sindikati i poslodavci dogovore u kojim će granama - kako bi se izbjegla otpuštanja - osnovica i najniža plaća biti niža od 1.700 kuna, pregovori o tome neće skoro ni početi. </p>
<p>Sindikati, naime, ne žele pregovarati s poslodavcima sve dok se izmjenom Zakona o mirovinskom osiguranju ne ustanove i niži iznosi osnovice za plaćanje doprinosa. Do tada, ističe Begović, niti jedan poslodavac ne smije radnika platiti manje od 1.700 kuna bruto, odnosno 1.326 kuna neto. </p>
<p>Prema tumačenju Ivančevića, pak, budući da je osnovica za obračun doprinosa povećana na 1.700 kuna, za sada bez izuzetaka, poslodavci mogu zadržati isti bruto iznos plaća jedino otpuštanjem viška radnika. Iz HUP-a već najavljuju kako će samo u graditeljstvu u sljedeća dva mjeseca bez posla ostati između tri i pet tisuća radnika.</p>
<p>Ivančević ili ne želi priznati ili ne razumije, ističe Begović, da su osnovna plaća i najniža plaća dvije različite kategorije i da ne moraju obje biti 1.700 kuna. Osnovna plaća radnika s najnižim koeficijentom može biti i manja od 1.700 kuna. Međutim, ako je uz pribrajanje dodataka plaća radnika manja od 1.700 kuna, poslodavac je dužan dati razliku do 1.700 kuna.</p>
<p>Na taj se način štite radnici s najnižim plaćama, a riječ je o 35.000 radnika koji primaju manju plaću od 1.700 kuna. Nije točna Ivančevićeva tvrdnja kako povećanje najniže plaće znači i povećanje mase za plaće i porast ostalih plaća, ističe Begović, jer za isplatu razlike do 1.700 kuna samo za dio radnika ima rezervi - u menadžerskim plaćama! One, naime, u mnogim poduzećima pojedu i pola novca za plaće.</p>
<p>Na Ivančevićevu najavu kako će poslodavci postupno početi s otpuštanjem radnika, što se posebno tiče graditeljstva, ugostiteljstva, trgovine i tekstila, Begović kaže kako mahanjem otkazima poslodavci nekorektno ucjenjuju sindikate. »To je samo pokušaj poslodavaca da odbiju sindikate od pritisaka za povećanjem plaća i kolektivnim pregovorima u poduzećima i granama«, ističe Begović, koji tvrdi da uz pravičniju preraspodjelu mase za plaće u mnogim poduzećima i granama ima prostora i za povećanje plaća radnika. </p>
<p>Begović, također, napominje da je podizanje osnovice na 1.700 kuna nužnost i zbog isplate mirovina, o čemu bi morali misliti i poslodavci. »Gotovo 500.000 novih umirovljenika u posljednjih deset godina stvorili su upravo poslodavci, jer su višak radnika pod motom »brigo moja prijeđi na drugoga« otpuštali i prebacivali na teret mirovinskoga fonda. A cijenu toga olakog otpuštanja sada svi plaćamo«, zaključuje Begović.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prioritet države mora biti pronaći još 1.600 nestalih hrvatskih branitelja</p>
<p>Rekao je to ministar Ivica Pančić na komemoraciji poginulim hrvatskim braniteljima / Još nitko nije analizirao dokumentaciju preuzetu od tzv. krajine, u kojoj bi moglo biti dosta podataka o zatočenima i njihovim egzekutorima / Za Vukovar nitko nije osuđen ili priveden, a zna se tko su bili izvršitelji zločina, počevši od Miloševića, izjavio je Josip Jugec, predsjednik udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Pitanje zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja središnje je pitanje koje je ostalo neriješeno nakon Domovinskoga rata«, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić u ponedjeljak na komemoraciji kod Zajedničke grobnice na mirogojskom krematoriju, u kojoj su pohranjeni posmrtni ostaci 572 hrvatska branitelja i civila.</p>
<p> Na komemoraciji koju je na prvi dan Velikoga tjedna organizirao Savez udruga obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja nazočili su predstavnici Vladine Komisije za zatočene i nestale te ministarstava obrane i unutarnjih poslova. Izaslanstva i stotinjak članova obitelji nestalih i nastradalih branitelja položili su vijence kod Zajedničke grobnice i zapalili svijeće. Molitvu za žrtve Domovinskoga rata predvodio je generalni vikar Vojnoga ordinarijata mons. Joško Šantić. </p>
<p>»Ovdje se ne radi samo o poginulima, jer pretpostavljam da obitelji znaju kako su male šanse da još ima preživjelih, već o čitavom nizu ljudi koji ne znaju gdje su grobovi njihovih bližnjih. Sigurno je da za njih nema mira dok ne budu znali gdje su posmrtni ostaci njihovih najmilijih«, naglasio je ministar Pančić. Nema spora oko toga da pronalaženje još 1.600 nestalih mora biti prioritet hrvatske države, dodao je Pančić. </p>
<p>Na primjedbu novinara da su obitelji nestalih nezadovoljne time što proces ekshumacija još nije priveden kraju i što se sada, na zahtjev Haaškoga suda, daje prioritet iskapanjima kod Gospića, Pančić je odgovorio da su to dva odvojena slučaja čije se rješavanje ne smije miješati. Pančić je istaknuo da nema ni govora o tome da bi zbog iskapanja kod Gospića mogla biti zaustavljena ekshumacija hrvatskih branitelja. Izdvojen je novac za dovršetak postupka ekshumacije, a lani je od planiranih 10 milijuna kuna utrošeno 2,7 milijuna kuna, dodao je.</p>
<p>»Bilo je dosta problema oko neraščišćenih odnosa između Ministarstva hrvatskih branitelja, Komisije za zatočene i nestale i tajnih službi koje su Ministarstvo i Komisiju smatrale svojim servisom, umjesto da bude obrnuto. Imam informaciju da postoje čitave prostorije s dokumentacijom iz tzv. krajine, koja je preuzeta, ali koju nitko nije analizirao«, naglasio je ministar branitelja. Bit će nužno, dodao je, formirati tim stručnjaka koji će se konačno pozabaviti tim dokumentima. Prema njegovim riječima, u njima bi se moglo pronaći dosta podataka o sudbini nestalih te o njihovim egzekutorima.</p>
<p>Na upit je li nova Vlada kontaktirala s vladom Slobodana Miloševića kako bi se napokon otkrile preostale masovne grobnice, u kojima vjerovatno leže ostaci najvećeg broja nestalih branitelja, Pančić je odgovorio da hrvatska Vlada o tome još nije kontaktirala s Vladom SRJ, a da iz iskustava bivše Vlade s jugoslavenskom komisijom za zatočene i nestale zna da oko toga neće biti pomaka sve dok je Milošević na vlasti. </p>
<p>»Žalosni smo zbog svega što se događa, pogotovo zbog ovoga oko Gospića. Mislimo da je Haaški sud najobičnija lakrdija. Konačno, tko to nama i zašto sudi? Ljudi koji cijelo vrijeme nisu znali razlučiti tko je agresor, a tko žrtva, danas sude žrtvi! Tko je za Vukovar osuđen ili priveden? A zna se tko su bili izvršitelji zločina, počevši od Miloševića«, izjavio je za Vjesnik Josip Jugec, predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U Savjet Spomen-područja ući će udruge koje njeguju sjećanje na jasenovačke žrve</p>
<p>Stari Zakon o Jasenovcu donesen je u travnju 1990. godine / Taj je Zakon ostao još od vremena Jugoslavije i potrebno ga je »prevesti« na hrvatsko stajalište, kaže za »Vjesnik« ministar kulture Antun Vujić</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Novim zakonom o Jasenovcu imenovat će se stručno upravno vijeće Spomen-područja Jasenovac, dok će se Savjet Spomen-područja, koji je postojao i do sada, reorganizirati, rekao je za Vjesnik ministar kulture Antun Vujić, pojašnjavajući glavne stavke najavljenoga novog zakona o Jasenovcu. </p>
<p>Ministar Vujić je, naime, u nedjelju na obilježavanju 55. obljetnice proboja logoraša iz ustaškoga logora Jasenovac, kazao da će se donijeti novi zakon o Jasenovcu kako bi »to mjesto, ne samo kao spomen-područje, nego i kao duboko sjećanje na nevine žrtve, bilo uvedeno u zakonodavne elemente naše demokracije«. </p>
<p>»U novome će se zakonu, osim imenovanja upravnoga vijeća koje će biti sastavljeno isključivo od stručnjaka, te reorganizacije Savjeta, riješiti i cijeli niz pitanja vezanih uz, primjerice, veličinu Spomen-područja i slično«, naglasio je ministar Vujić za Vjesnik, te dodao da se uglavnom radi o normativno-pravnim pitanjima. »U Savjet Spomen-područja ući će predstavnici udruga koje na poseban način njeguju podsjećanje na Jasenovac«, kaže ministar Vujić, te dodaje da će u Savjet ući predstavnici Židovske zajednice, srpskih kulturnih ili političkih udruga, udruga Roma, Saveza antifašističkih boraca te istaknute osobe iz javnoga života. </p>
<p>Podsjetimo, stari Zakon o Jasenovcu donesen je u travnju 1990. godine. »Taj je Zakon ostao još od vremena Jugoslavije i potrebno ga je 'prevesti' na hrvatsko stajalište«, naglašava ministar Vujić. </p>
<p>Zakon o Spomen-području Jasenovac, donesen 6. travnja 1990. godine, proglasio je tadašnji predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin. U Zakonu se navodi da se Spomen-područje Jasenovac proglašava »radi očuvanja trajne uspomene na žrve fašističkog terora, borce narodnooslobodilačkog rata pale u Drugom svjetskom ratu na stratištima ustaško-fašističkih koncentracijskih logora Jasenovac i Stara Gradiška, kao i očuvanja tekovina narodnooslobodilačke borbe«. Spomen-područje Jasenovac obuhvaća područje kompleksa Jasenovac, i Spomen-područja Donja Gradina, stoji također u zakonu iz 1990. godine. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>IDS traži osnivanje povjerenstva za »Plavu Lagunu«</p>
<p>PULA, 17. travnja </p>
<p> - Istarski demokratski sabor (IDS) zatražit će ovog tjedna od Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora osnivanje istražnog povjerenstva za porečku »Plavu lagunu« - najveće hrvatsko turističko poduzeće, najavili su u ponedjeljak u Puli na konferenciji za novinare IDS-ovi saborski zastupnici Damir Kajin i Valter Drandić. IDS će to zatražiti unatoč tome što saborski odbori za turizam i financije to ne podupiru, procjenjujući da bi istraga o privatizaciji »Plave lagune« loše djelovala na potencijalne strane investitore. </p>
<p> IDS pak drži da je procjena saborskih odbora neutemeljena, rekao je Kajin, jer »novi vlasnik 'Plave Lagune', Andronik Lukšić iz Čilea, za kupnju ponajprije koristi kredite koje je u iznosu od 500 milijuna kuna dobio od hrvatskih banaka«. Lukšić posluje preko tvrtki u Vaduzu u Lichtensteinu, kazao je Kajin izrazivši sumnju kako je »riječ o pranju novca koji je iz Hrvatske iznesen proteklih godina«.</p>
<p> »To nije nikakav dolazak stranog kapitala, to je gubitak hrvatske budućnosti jer je 'Plava laguna' imala kvalitetnog partnera u Europskoj banci za obnovu i razvoj, no Privredna banka Zagreb je, shodno svojim ranijim dogovorima s Lukšićem, to odbila«, kazao je Kajin. Predstavnici Lukšić grupe 11. travnja su izvijestili da je nakon isteka roka, objavljenog u javnoj ponudi za preuzimanje »Plave lagune«, ta grupacija stekla vlasništvo 65 posto dionica te da ima opcijski ugovor za otkup 16,3 posto dionica iz portfelja Privredne banke Zagreb, nakon čega će imati 80 posto glasova u glavnoj Skupštini dioničkog društva »Plave lagune«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Maloča: Štediše mogu biti mirni ako Zagrebačka banka preuzme Cibalae banku </p>
<p>Hoće li Zagrebačka banka uistinu preuzeti Cibalae banku? Ako hoće, prema kojem modelu? Pitali smo to privremenog upravitelja Cibalae banke Ivicu Maloču. </p>
<p>- Istina je da Zagrebačka banka namjerava preuzeti Cibalae banku, a prema kojem modelu još ne znamo. To je stvar dogovora između Zagrebačke banke i hrvatske Vlade. Model još nije izabran, a koji će se primijeniti, znat ćemo vjerojatno sljedeći tjedan. Onda će biti jasnije i kada će se moći nastaviti s poslovanjem.</p>
<p>• Znači li to da je lako moguće i gašenje Cibalae banke, kao jedine preostale domicilne banke ovdje? </p>
<p>- Može i to značiti. Ovisi o tome prema kojemu će modelu Zagrebačka banka ući u Cibalae banku. A ako uđe, onda će raditi pod imenom Zagrebačka, a ne Cibalae banka. </p>
<p>• Štediše još ne mogu očekivati isplatu svojih uloga? </p>
<p>- Ne mogu, ali mogu biti mirniji, jer ako Zagrebačka banka uđe, sigurniji su štedni ulozi i depoziti pravnih osoba. To znači da će automatski dobiti svoj novac, jer će biti deblokirani svi računi. Zagrebačka banka će otvoriti svoje poslovanje i svi će postati komitenti Zagrebačke banke. </p>
<p>• U javnosti su učestali komentari da se o teškoćama Cibalae banke u medijima malo govorilo, za razliku od problema Istarske i Cibalae? Kako to komentirate? </p>
<p> I jedna i druga banka imaju problema. Međutim, to uopće nisu dvije banke za usporedbu. Jer Istarska banka je četiri i pol puta veća po aktivi od Cibalae banke, struktura izvora sredstava u Istarskoj banci je drukčija, aktiva je drukčija, potraživanja...</p>
<p>• Kakvo ste stanje zatekli u Cibalae banci?</p>
<p>- Stanje još utvrđujemo. O detaljima ne mogu govoriti, jer mi Savjet Hrvatske narodne banke nije napamet dao tri mjeseca za sastavljanje izvješća. Ovdje sam tek treći tjedan. Činjenica je da je Banka u minusu 91,5 milijuna kuna iznad jamstvenoga kapitala i da je godinama poslovala s gubitkom. Jedan od glavnih uzroka tome je gospodarsko okruženje. U Vukovarsko-srijemskoj županiji vrlo malo poduzeća radi, a i ona poduzeća koja rade - pitanje je rade li profitabilno. Banka živi od davanja kredita zdravim komitentima koji će to isto tako vraćati. </p>
<p>• Što bi za Županiju i njezine stanovnike značilo gašenje Cibalae banke? </p>
<p>- Uvijek vidim sve pozitivno. Ako su vjerovnici zaštićeni, i ljudi će doći do svoga novca, bilo tvrtke, institucije ili banke koje su plasirale novac. Mislim da za ovaj kraj uopće ne bi bilo loše da u njega uđe jedna velika banka poput Zagrebačke banke. To je banka s velikim potencijalom, za razliku od Cibalae banke, koja je bila mala i koja nije mogla dati veću potporu ovdašnjem gospodarstvu. Bitno je, dakle, da ovdje dođe jedna banka koja će servisirati gospodarstvo, a mislim da je manje važno kako će se ona zvati. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zbog financijskog kraha revizori i financi pozvani na Plitvice</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 17. travnja</p>
<p> - Na »Plitvice« treba pozvati državne revizore i Financijsku policiju, odlučilo je, na svojoj prvoj sjednici, novo Upravno vijeće Nacionalnog parka »Plitvička jezera«.</p>
<p>Ovih se dana na »Plitvicama« očekuje i dolazak županijskog državnog odvjetnika iz Gospića Pave Rukavine zbog revizije poslovanja Nacionalnog parka »Plitvička jezera« u razdoblju od početka rujna 1995. do ožujka ove godine i razrješenja bivšeg ravnatelja »Plitvica« Stjepana Dujmovića i donedavnog predsjednika Upravnog vijeća Nikice Valentića. </p>
<p>Kao što je poznato, »Plitvička jezera« su lošim gospodarenjem i neadekvatnom obnovom, u koju je uloženo više od 55 milijuna maraka, doživjele financijski krah. »Točno je da je odlučeno da se pozovu revizori i Financijska policija o čemu sam ovih dana izvijestio i sve zaposlene«, kazao je za Vjesnik v.d. ravnatelja »Plitvičkih jezera« Anđelko Kružičević. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U Vukovaru cvjeta nelegalna kupovina stanarskih prava, Vladine uredbe nema </p>
<p>VUKOVAR, 17. travnja</p>
<p> - Vukovarski prognanici Biserka i Željko Gaća i njihovo dvoje djece od 10 i 15 godina od prošloga petka spavaju u vrećama ispred zgrade vukovarskoga Poglavarstva u znak prosvjeda zbog neriješenoga stambenog pitanja. Naime, prije desetak dana obitelj Gaća iz Osijeka se, gdje je privremeno bila smještena, vratila u Vukovar, i to zbog, kako kažu, velikih putnih troškova koje su imali putujući svakodnevno do radnog mjesta u Vukovaru. </p>
<p>Pri povratku su bespravno uselili u jedan stan, ne znajući da ga je vukovarska stambena komisija dodijelila liječnici Opće bolnice i samohranoj majci dvoje djece. Na temelju dobivenog rješenja i liječnica je u međuvremenu ušla u isti stan te iz njega ne želi izići. Kako im stan u Borovu Naselju još nije obnovljen, obitelj Gaća pokušava problem riješiti tako što će ispred Poglavarstva spavati sve dok ne dobije primjeren smještaj. </p>
<p>Član vukovarske stambene komisije Zoran Bračić za Vjesnik je kazao da će prosvjednici dobiti na korištenje prvi raspoloživi prostor, s obzirom na to da komisija trenutačno ne raspolaže ni jednim alternativnim smještajem. </p>
<p>Vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl podsjeća na to da su sva rješenja stambene komisije privremena, te da je ono što čini obitelj Gaća iznuđivanje s kojim se ne može složiti. Naime, postavlja se pitanje što bi se dogodilo kada bi tisuće prognanih Vukovaraca na isti način pokušalo riješiti svoj stambeni problem, posebice u trenucima kada i stambena komisija apelira na državne strukture i javnost da je, zbog nepostojanja alternativnog smještaja, onemogućena u svom djelovanju, kaže Štengl. </p>
<p>Predsjednik Komisije Stipo Šeremet kaže da je od 1.574 zahtjeva za povratak Komisija riješila 902, čime su iscrpljene sve njezine mogućnosti. Otežavajuća okolnost je pri tome i nelegalna kupovina stanarskoga prava. O kojim je razmjerima ta pojava, govori podatak da je samo jedan posrednik sudjelovao u prodaji 80 stanarskih prava. Uz to, treba podsjetiti i na četiri revizije stanova što ih je provelo Ministarstvo obnove, kojima se trebalo utvrditi tko su korisnici stanova i na temelju kojih rješenja. Ali, ni jedna revizija, ma koliko buke se oko nje dizalo, nije dala rezultata. Problem raspolaganja stanovima u Vukovarima zato je i dalje užaren, a na donošenje Vladine uredbe koja bi to riješila čeka se više od dvije godine. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Lukšić poziva članove HDZ-a da se ispričaju dičnima u HSS-u i HSLS-u</p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatska demokratska zajednica izgubila je izbore, a hrvatski narod je poražen. Istina, građani su glasovali za promjene, ali ne za promjene na gore«, kazao je u ponedjeljak na izvanrednoj izbornoj skupštini županijskog ogranka stranke predsjednik splitsko-dalmatinskog HDZ-a Živko Nenadić </p>
<p>On je rekao da pobjednička koalicija šestorice nije ispunila predizborna obećanja, da je razočarala narod te da HDZ što prije treba pročistiti svoje redove kako bi vratio povjerenje građana. »Nemojte birati one koji su se odrekli pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, utemeljitelja hrvatske države i HDZ-a«, poručio je Nenadić, nazvavši bivše stranačke kolege, koji su osnovali DC, »kolebljivcima i karijeristima«. Nenadić smatra da je teret Domovinskoga rata i nepovoljna gospodarska situacija, prouzročena komunističkim nasljeđem, utjecala na izborni poraz HDZ-a, dodavši da je porazu pridonijela i neučinkovitost pravne države te posebno zloporaba položaja visokih stranačkih dužnosnika.</p>
<p>Župan Branimir Lukšić ustvrdio je da se u Hrvatskoj »ne provodi revanšizam, nego surove staljinističke čistke koje provode reciklirani komunisti«. Hrvatski narod sada je u strahu i neizvjesnosti, rekao je Lukšić, upozorivši da se Hrvatska pred našim očima razbija na komadiće. Također je upozorio da nova vlast, predvođena »tzv. socijaldemokratima«, želi ograničiti i smanjiti Hrvatsku vojsku, iako je politička situacija u našem susjedstvu više nego kritična. </p>
<p>Lukšić je pozvao sve članove HDZ-a da se javno ispričaju za nesnošljivo i bahato ponašanje prema mnogim dičnim HSS-ovcima i HSLS-ovcima, koje HDZ često nije štedio. Govoreći o odnosu nove Vlade prema Haaškom sudu, Lukšić je rekao da se ne smiju slati u neslobodu oni koji su Hrvatskoj omogućili slobodu. »HDZ mora vratiti politički rejting i postati jezgro obrane hrvatske državnosti«, poručio je Lukšić, praćen burnim pljeskom izaslanika županijskog HDZ-a. Izborna skupština do zaključenja ovoga izdanja nije okončana, a procjenjuje se da u ponedjeljak neće ni biti završena. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kukan: Ispunjena očekivanja Bruxellesa, preduvjet za integracije </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Između Hrvatske i Slovačke ne postoje otvorena pitanja, a politički odnosi dviju zemalja stalno se unapređuju. To je, među ostalim, izjavio hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula nakon službenih razgovora sa slovačkim kolegom Eduardom Kukanom, koji je u ponedjeljak bio u službenom i prijateljskom posjetu Republici Hrvatskoj. Dvojica ministara sa suradnicima razgovarala su više od sata o političkim i gospodarskim odnosima Hrvatske i Slovačke, ali i o političkim, sigurnosnim i gospodarskim kretanjima u jugoistočnoj Europi. </p>
<p>U izjavi za novinare, ministar Picula naglasio je da Hrvatska očekuje potporu Slovačke u nastojanjima da se što prije priključi euroatlantskim integracijama. Ministar Kukan bio je vrlo otvoren rekavši da ne treba računati na brzo približavanje euroatlantskim strukturama ako Vlada na unutarnjopolitičkom planu ne ispuni ono što očekuje Bruxelles, naglasio je šef hrvatske diplomacije. Dodao je da dobri politički odnosi Zagreba i Bratislave traže i uspostavu boljih gospodarskih odnosa. Razgovaralo se, prema Piculinim riječima, i o suradnji u turizmu, prometu, kemijskoj industriji i energetici. </p>
<p>Slovački ministar vanjskih poslova izjavio je da njegova vlada pozdravlja promjene što su uslijedile nakon nedavnih izbora u Hrvatskoj, te iskazao spremnost Slovačke da pruži potporu Hrvatskoj od ulaska u punopravno članstvo Partnerstva za mir, do priključenja Europskoj uniji. Ministar Kukan naglasio je da će se ove godine slovačko-hrvatski susreti nastaviti na najvišoj razini. Naime, očekuje se službeni posjet slovačkog premijera Hrvatskoj i odlazak hrvatskog predsjednika u Slovačku u drugoj polovici godine.</p>
<p>Eduard Kukan razgovarao je i s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, predsjednikom Hrvatskog državnog sabora Zlatkom Tomčićem te s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem. U poslijepodnevnim satima slovački ministar Kukan s članovima službene pratnje razgledao je Muzej grada Zagreba i kulturno-povijesne znamenitosti Gornjega grada. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kadrovsku politiku u Primorju vodi »Obitelj«, a ne šestorica?</p>
<p>RIJEKA, 17. travnja</p>
<p> - Može li IDS ravnopravno sudjelovati u kreiranju kadrovskih promjena u državnim poduzećima i ustanovama u Primorsko-goranskoj županiji? To pitanje postavljaju mnogi u ovoj županiji, posebice primorsko-goranski SDP, čiji je dopredsjednik Luka Denona za Vjesnik u ponedjeljak izjavio kako na razini Županije šestorica nisu vezani nikakvim sporazumom, nego tu vlada dogovor »Obitelji« (SDP, PGS, HNS, LS). </p>
<p>Denon također naglašava da SDP, uključujući i primorsko-goranski ogranak stranke, bježi od kadriranja po političkoj podobnosti. U Rijeci su se do sada sastali petorica, bez SDP-a (?), a kako saznajemo od političkoga tajnika najjače primorsko-goranske stranke, PGS-a, Zorana Dragičevića, njegova stranka je bez prava sudjelovanja u izradi »popisa kadrovskih želja« nove vlasti na tome području. Denona još napominje da je neminovna smjena čelnih ljudi pojedinih lokalnih poduzeća i ustanova, »s obzirom na to da su se kompromitirali, a samo su neki od njih dobro radili«. Naposljetku, kaže Denona, te promjene očekuju i birači koji su na nedavnim izborima dali povjerenje novoj vlasti. Međutim, upozorava Denona, ne treba podlegnuti psihozi zahtjeva za smjenjivanjem svih čelnika državnih poduzeća i ustanova. »Odlazak tih ljudi mora biti proveden 'kulturno', a novi ljudi moraju biti kvalitetni te u obzir treba uzeti i nestranačke osobe«, smatra Denona. On upozorava da je »partijski utjecaj« u provedbi kadrovske politike prevladan, te da prilikom tih promjena središnja vlast mora uvažavati mišljenje lokalne vlasti.</p>
<p> U primorsko-goranskom SDP-u smatraju da te promjene ne treba izvesti po svaku cijenu. Stranke šestorice poslat će središnjicama u Zagrebu svoju »listu želja«, kako bi se moglo što bolje zadovoljiti interese tih stranaka. Premda primorsko-goranski SDP nije sudjelovao u nedavnome sastanku lokalnih organizacija šestorice, svima je jasno da ta stranka još uvijek ima glavnu riječ u Primorsko-goranskoj županiji, te da će tako najvjerojatnije biti i ubuduće. </p>
<p>U tome političkome kadriranju šestorica bi mogli imati dosta nesporazuma s PGS-om, strankom iz čijih redova je došao novi načelnik Policijske uprave primorsko-goranske Josip Lulić, a što je za mnoge bilo poprilično iznenađenje, s obzirom na to da su mnogi očekivali da to bude SDP-ovac. PGS-ovci imaju poduži »popis želja«. Međutim, hoće li u njihovome slučaju sve ostati samo na željama, vidjet će se uskoro prema ponašanju njihovih »obiteljskih« partnera, prvenstveno SDP-a, a tek onda HNS-a i LS-a. (D.Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Nadbiskup Bozanić čestitao Uskrs: Ne bojmo se istine!</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Ured zagrebačkoga nadbiskupa za odnose s javnosti objavio je u ponedjeljak uskrsnu poruku zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića. U njoj se, citirajući Evanđelje, konstatira kako je Isus pozvao svoje sljedbenike da odbace strah.
»Boji li se čovjek Boga? Isus nam poručuje: Ne bojte se Boga, nego ga zajedno sa mnom zazivajte: Oče naš. Isus hoće da se ne bojimo Boga, nego da se samo bojimo svega onoga što vrijeđa Boga. U tom smislu čovjeku je potreban sinovski strah Božji o kojem Sveto pismo kaže: 'Početak mudrosti je strah Gospodnji' (Ps 111,10)«, navodi se u uskrsnoj poruci.</p>
<p> 'Ne bojte se!' Bog je ljubio svijet. Bog je otkupio čovjeka mukom, smrću i uskrsnućem Isusa Krista. Otkupljenje prožima čovjeka i čitavu ljudsku povijest. Ivan Pavao II. u enciklici 'Otkupitelj čovjeka' govori da se suvremeni čovjek boji onoga što je sam stvorio. 'Čovjek zaista sve više živi u strahu. Boji se da njegovi proizvodi... mogu vrlo oštro biti okrenuti protiv njega' (RH, 15). Na izazov toga straha dolazi odgovor Kristova uskrsnuća: Milost Uskrsnuća veća je od svakoga zla kojeg bi se čovjek mogao i trebao bojati.</p>
<p> Čovjek nije stvoren za smrt, nego za život, ističe se u uskrsnoj poruci. Međutim, u današnjoj kulturi vlada neki tabu što se tiče patnje i smrti. Želi se prikriti smrt kao da ona ne postoji. A zapravo je naša javnost opterećena njome. Prenaglašeni publicitet seksualnosti i erotizma na našim ulicama sigurno predstavljaju nijemi protest protiv smrti. To je prigušeni krik čovjeka koji viče: Pustite me da živim zauvijek. Ispod svega izbija dokaz da u čovjeku postoji neodoljiva želja za životom. Potrebno je čovjeku današnjice navještati vječni život. Nakon ovoga života postoji vječni život, a istina o vječnom životu treba oblikovati naš život na zemlji, navodi se u poruci nadbiskupa Bozanića.</p>
<p> Potrebno je otvoriti oči i za dobre stvari u sebi i oko sebe, za dobre stvari u sredini i hrvatskom društvu u kojemu živimo. Treba prepoznati i priznati dobro sadašnje, kao i prošlo. Treba se u današnjoj hrvatskoj javnosti bojati nepreciznih sudova koji se nameću kao trend sadašnjeg trenutka, osobito kad je riječ o našoj nedavnoj prošlosti. Potrebna nam je biblijska mudrost da bismo mogli ispravno razlikovati dobro od zla, te evanđeoska hrabrost koja znade prepoznati vrijeme čišćenja kao priliku za kvalitetniji rast i napredak.</p>
<p> Čega se ne trebamo bojati? Ne trebamo se bojati istine. 'Upoznat ćete istinu i istina će vas osloboditi' (Iv 8,32), rekao je naš Učitelj. Do oslobađanja se dolazi po istini. </p>
<p> Bez sumnje, poteškoće postoje jer nije jednostavno biti svjedok Gospodinov u svijetu koji živi u suprotnosti s Evanđeljem. Ali ne trebamo se bojati: Gospodin Isus uskrsnuo je za sve, i za one kojima to nije poznato ili to ne shvaćaju, stoji na kraju uskrsne poruke zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića, koji je svima zaželio sretan Uskrs. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Haaškim istražiteljima pridružili se državni odvjetnik i istražni sudac </p>
<p>GOSPIĆ, 17. travnja</p>
<p> - Skupini haaških istražitelja na lokaciji Obradović Varoš kod Gospića priključili su se u ponedjeljak ujutro istražni sudac Županijskog suda u Gospiću i državni odvjetnik. Obradović Varoš su prije podne kratko posjetili predstojnik vladina Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom u Haagu Orsat Miljenić i predstavnica vladine Komisije za zatočene i nestale Višnja Bilić.</p>
<p> Prema Miljenićevim riječima, u Gospić su došli radi usuglašavanja nekih tehničkih pitanja. Iako nema informacija što dvadeseteročlana istražiteljska ekipa Haaškog suda radi već deveti dan, pretpostavlja se da provodi istragu na mjestu koje je prošloga tjedna kao lokaciju mogućeg počinjenog zločina obilježila prijašnja skupina haaških istražitelja. </p>
<p> U znak prosvjeda protiv istrage i mogućeg procesuiranja hrvatskih branitelja na Međunarodnom sudu u Haagu, Udruga dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-91. Ličko-senjske županije i druge udruge iz Domovinskog rata organizirale su u središtu Gospića potpisivanje peticije.</p>
<p>Prvi su se u knjigu potpisali čelnici udruga iz Domovinskog rata, invalidi, a zatim i brojni građani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Radoš: Vlada neće voditi dvostruku politiku prema Haagu </p>
<p>Većina članova Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Županijskog doma ocijenila Deklaraciju o suradnji s Haagom neprihvatljivom / Kosor ustvrdila da postoje naznake da će se bez suglasnosti Vijeća HRT-a ukinuti neke emisije, primjerice Hrvatski spomenar i Motrišta </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak su, uoči nastavka sjednica Zastupničkog i Županijskog doma Sabora zasjedala njihova radna tijela. Tako je Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Zastupničkog doma raspravljao o izmjenama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Obrazlažući izmjene, pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić je istaknuo da je najvažnija novost vezana uz poticaje za kukuruz koji iznose 800 kuna po hektaru te da u taj sustav ulazi 280.000 hektara zasijanih tom kulturom. U sustavu poticaja su pšenica, raž, suncokret, uljana repica, šećerna repa te telad i svinje. Razlog tomu je, ističe Božić, skori ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), zbog čega će carinska zaštita za poljoprivredne i prehrambene proizvode biti smanjena 30 posto. </p>
<p>Predsjednik Odbora Drago Krpina (HDZ) načelno je podržao Vladin prijedlog, uz primjedbu da je poticaje za kukuruz trebalo preusmjeriti u poticaje za stoku. Ivo Lončar (NZ) upitao je za koga će se sijati kukuruz kad se zna da nema stoke, dok je Ivu Kolara (HSS), zanimalo koliko je poticaja namijenjeno obiteljskim gospodarstvima, a koliko pojedinim lobijima. </p>
<p>Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Županijskog doma raspravljao je o Deklaraciji o suradnji Hrvatske s Haagom, koju je većina članova ocijenila neprihvatljivom. U ime Vlade o deklaraciji je govorio ministar obrane Jozo Radoš. Istaknuo je da u deklaraciji nema ničeg važnog što već nije sadržano u Ustavnom zakonu o suradnji sa Sudom i što nije u Statutu Suda. »Hrvatska Vlada neće voditi dvostruku politiku prema Haagu, i to tako da s jedne strane deklarativno prihvaća suradnju, a s druge oteže s provođenjem već prihvaćenog i potpisanog. Takva je situacija Hrvatsku dovela u težak odnos s međunarodnom zajednicom, pa čak i do toga da se prijetilo međunarodnom izolacijom«, naglasio je Radoš. </p>
<p>Ocijenio je presedanom da Županijski dom raspravlja o nečemu što je već Zastupnički dom prihvatio. Odgovorila mu je predsjednica Odbora Ivana Sučec-Trakoštanec, rekavši da se Županijskom domu ne može oduzeti pravo rasprave koja mu pripada i po Ustavu, a upitno je zašto deklaracija nije došla najprije u taj dom. Prema njezinim riječima, potrebe za deklaracijom ne bi bilo »kada bi, kako to tvrdi ministar Radoš, sve bilo definirano postojećim zakonima«. </p>
<p>U raspravi je istaknuto da Haag sudi politici, a ne zločinima, a kao dokaz navodilo se da se Hrvatima sudi po načelu zapovjedne odgovornosti, dok istodobno nitko ne odgovara za to što su ispred nosa dužnosnicima međunarodne zajednice iz bolnice odvodili ranjene, a potom ih ubili. </p>
<p>Odbor za gospodarstvo i financije Županijskog doma podržao je prijedlog zakona o HRT-u kojeg je izradilo Vijeće HRT-a, a temelji se na preporukama stručnjaka Vijeća Europe. Njime se proširuju vlasti Vijeća HRT-a, pa bi tako ono, osim imenovanja i opoziva glavnih urednika Radija i Televizije, imenovalo i razrješavalo i direktora HRT-a. Ono bi davalo suglasnost na poslovni plan i na eventualno povećanje pretplate. Po tom zakonu Vijeće bi, umjesto sadašnja 23, imalo 29 članova od kojih šest iz zastupničkih redova. Jadranka Kosor (HDZ) članica Vijeća HRT-a i koja je je u ime predlagatelja obrazlagala zakon, naglasila je kako je HTV, pa i Vijeće HRT-a ovih dana pod posebnom medijskom pažnjom. Spomenula je kako postoje naznake da će se i bez suglasnosti Vijeća HRT-a, koje potvrđuje programsku shemu ukinuti neke emisije, primjerice Hrvatski spomenar, ali i Motrišta unatoč gledanosti od 37 posto. </p>
<p> Goran Borković i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Klub HDZ-a traži da Haag nema jurisdikciju nad »Bljeskom« i »Olujom« </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Županijski dom, u kojem Hrvatska demokratska zajednica ima većinu, u utorak će najvjerojatnije prihvatiti Deklaraciju o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, ali pod uvjetom da se u nju ugrade određene izmjene. Konkretno, traži se da se u deklaraciju unese odredba prema kojoj Tribunal nema jurisdikciju nad vojno-redarstvenim akcijama »Bljesak« i »Oluja«. Ostali je dio deklaracije prihvatljiv. Izjavio je to u ponedjeljak Miroslav Prpić, predsjednik Kluba HDZ-a u Županijskom domu, nakon sjednice toga kluba. </p>
<p> Podsjetimo, i HDZ-ovi zastupnici u Zastupničkom domu u petak su, tijekom rasprave o deklaraciji tražili amandmanom istu izmjenu. Nakon što njihov amandman nije prihvaćen, napustili su glasovanje.</p>
<p> Na Klubu zastupnika raspravljalo se o dnevnom redu sjednice Županijskoga doma, a Prpić je dodao da se u utorak neće raspravljati o pravima branitelja, a o deklaraciji o zaštiti dostojanstva Domovinskog rata raspravljat će se na jednoj od sljedećih sjednica Doma. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Rumunjski veleposlanik Constantin Ghirda posjetio Vjesnik</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Rumunjski veleposlanik u Hrvatskoj Constantin Ghirda i glavni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva Andrija Karafilipović posjetili su u ponedjeljak redakciju Vjesnika. U dužem razgovoru s glavnim urednikom Vjesnika Igorom Mandićem i urednikom vanjske politike Zlatkom Herljevićem izražena je obostrana želja da se na Vjesnikovim stranicama nađe više prostora za informacije o svekolikom političkom, gospodarskom i kulturnom životu Rumunjske. Veleposlanik Ghirda pokazao je velik interes za najavu Vjesnika da će u sklopu svoje nove uređivačke koncepcije i otvaranja lista prema svijetu uskoro objavljivati posebne priloge o zemljama s kojima Hrvatska ostvaruje blisku suradnju. Dogovoreno je da Rumunjska bude jedna od prvih zemalja koja će biti predstavljena.Girda je izrazio nadu da će Vjesnik uskoro prevladati probleme. »Dugo čitam vaš list. Pratim sve rubrike, kolumne i komentare, a s obzirom na svoj poziv filologa i prevoditelja s hrvatskoga, osobito pratim kulturu«, naglasio je veleposlanik. Ghirda je, međutim, izrazio nezadovoljstvo razvojem kulturne razmjene Hrvatske i Rumunjske, »iako i jedna i druga zemlja imaju što pokazati«. Naglašavajući izvrsne političke odnose, rumunjski veleposlanik je sa žaljenjem konstatirao da ih ne slijedi i suradnja u kulturi. Od Sporazuma o kulturnoj suradnji, potpisanog prije godinu dana, »nije ostvareno gotovo ništa«, pa Ghirda drži da bi taj sporazum »trebalo aktivirati« te se nada skorom susretu s novim hrvatskim ministrom kulture.</p>
<p>Veleposlanik navodi da vidi velike mogućnosti u razmjeni gostovanja kazališta, organizaciji izložaba i razmjeni filmova, »jer obje kinematografije imaju što ponuditi«. Najavio je izglednom organizaciju izložbe o Dačanima. Jedini su problem veliki troškovi osiguranja. U pripremi su, dodaje, Rumunjsko-hrvatski i Hrvatsko-rumunjski rječnik, a uskoro će iz tiska na hrvatskom izaći Ghirdina knjiga »Kratka povijest Rumunjske«. Postoji mogućnost osnivanja katedre za rumunjski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Ghirdu, koji je na veleposlaničku dužnost u Hrvatskoj došao prije tri godine, smatraju jednim od najboljih poznavatelja hrvatske književnosti u Rumunjskoj. U vrijeme vrhunca Ceausescuove diktature, 1986. preveo je Krležin »Banket u Blitvi« za koji je morao napisati opširni pogovor da bi vlasti uopće dale pristanak za tiskanje. Knjiga je bila hit i u samo dva tjedna prodana je u 60.000 primjeraka. (Z. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Austrijska izdavačka kuća Styria AG kupuje većinski paket dionica »Večernjeg lista«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nadzorni odbor Večernjeg lista priopćio je da je na sjednici u ponedjeljak dao pozitivno mišljenje o namjeri ugledne austrijske izdavačke kuće Styria AG iz Graza da preuzme većinski paket dionica tog lista, o čemu ga je izvijestio Caritas fund. </p>
<p>Direktor Večernjaka Branko Lovrić u telefonskoj je izjavi za Hinu u ponedjeljak pojasnio da su aktivnosti vezane uz prodaju većinskoga paketa dionica toj austrijskoj izdavačkoj kući »pri kraju, te je preostalo još obaviti formalno-pravne radnje u skladu s hrvatskim zakonima«. </p>
<p>Austrijska tvrtka Styria AG, koja je izdavač Kleine Zeitunga i Die Pressea te drugih vodećih austrijskih tiskovina, namjerava poduprijeti dosadašnji Večernjakov profil kao nezavisnoga, građanskoga i otvorenoga tiskovnoga medija, priopćio je Večernjakov Nadzorni odbor. Styria AG većinskom vlasništvu Večernjega lista pristupa s partnerskim namjerama i tako želi razviti razmjenu iskustava Večernjaka s najpoznatijim austrijskim tiskovinama. Nadzorni odbor Večernjaka, navodi se u priopćenju, još je jednom potvrdio opredjeljenje za odvojenost vlasničke i nadzorne funkcije od uređivačke politike, koja je u nadležnosti glavnoga urednika i njegovih suradnika, te je potvrdio svoje dosadašnje odluke u pogledu reorganizacije redakcije i uvođenja mjera modernoga poslovanja.</p>
<p>Na sjednici u ponedjeljak Nadzorni odbor Večernjega lista upoznat je s činjenicom da su Auto kuća Zubak i Montmontaža GmbH investitori u Caritas fundu, koji je početkom 1998. godine kupio najnakladniji hrvatski dnevni list.</p>
<p>To otkriće, koje je u nedjeljnome broju objavio Večernjak, pobudilo je golemu pozornost hrvatskih medija, s obzirom na to da se već dvije godine spekuliralo o njegovim vlasnicima, a osnovano je i parlamentarno istražno povjerenstvo koje bi trebalo ustanoviti okolnosti prodaje Večernjega lista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Jednodnevni štrajk upozorenja novinara »La voce del popola« </p>
<p>RIJEKA, 17. travnja</p>
<p> - Novinari i tehničko osoblje riječkogs dnevnogs lista na talijanskome jeziku La voce del popolo te mjesečnika Panorama i Arcobaleno, u ponedjeljak u devet sati stupili su u jednodnevni štrajk upozorenja. Novinari i tehničko osoblje vjeruju kako će na taj način prisiliti poslodavca, Izdavačku ustanovu »Edit« čiji je osnivač hrvatska država, da pristupi pregovorima o kolektivnome ugovoru za novinare. </p>
<p>Kako je za Vjesnik kazao sindikalni povjerenik novinara »Edita« Erik Fabijanić, novinari su bili spremni prekinuti štrajk u 12 sati, do kada su čekali da njihov poslodavac najavi točan početak pregovaranja o kolektivnome ugovoru. Ali, s obzirom da se to nije dogodilo, štrajk je nastavljen, što znači da La voce del popolo prvi put nakon punih 55 godina neće izaći iz tiska. Novinari te redakcije vjeruju da će se Upravno vijeće »Edita« očitovati o njihovim legitimnim zahtjevima te da će imenovati ovlaštene osobe za pregovore o potpisivanju kolektivnoga ugovora. (D. H.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000418].
|
