NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000318].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 253796 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dio od 11 milijuna dolara isplaćenih Rivkinu završio na privatnom računu nekih ministara bivše HDZ-ove vlade?</p>
<p>Koliko je milijuna umjesto na račun Rivkinove odvjetničke tvrtke skrenulo na račune onih koji su s njim sklopili »posao stoljeća«, a o njegovoj strategiji koja je Hrvatsku dovela pred međunarodne sankcije da se i ne govori / Ljerka Mintas-Hodak: Nemam nikakvu ulogu u slučaju Rivkinova angažiranja, njega je angažirao Mate Granić / Zvonimir Šeparović: Ne znam ništa o tome je li Granić sklopio ugovor s Rivkinom, ali nema razloga ne vjerovati Rivkinu</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Misterij glede američkog odvjetnika Davida Rivkina i milijuna dolara koji su se iz Hrvatske u prošlih nekoliko godina, navodno, slili na njegov račun nije razriješen ni njegovim dolaskom u Zagreb. Ni nakon trosatnog razgovora s ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem, na zajedničkoj konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak navečer, javnosti se nije jasno odgovorilo na pitanja o tome koliko je novaca Rivkin dobio za zastupanje Hrvatske pred Međunarodnim sudom u Haagu niti su predočeni ugovori kojima je Rivkin angažiran, a za čijim supotpisnikom u Hrvatskoj već desetak dana traje potpuno neuspješna potraga.</p>
<p>Naime, nakon što je ministar Ivanišević prošloga tjedna šokirao javnost informacijom o astronomskoj svoti koja je Rivkinu isplaćena samo posredstvom Ministarstva financija - više od devet milijuna dolara! - otvorena je zagonetka o tome kako je jedan američki odvjetnik ili, kako sam tvrdi, njegov ured, zaradio milijune dolara hrvatskih poreznih obveznika na temelju ugovora koji, kako se čini po izjavama bivših čelnih ljudi države, nitko nije potpisao.</p>
<p>Angažiranje Davida Rivkina pretvorilo se ovih dana u lopticu kojom se nabacuju gotovo svi bivši dužnosnici, pa su tako potpisivanje spornog ugovora i veze s Rivkinom opovrgli svi »osumnjičeni«: bivši šef diplomacije dr. Mate Granić, bivši ministri pravosuđa Miroslav Šeparović i Zvonimir Šeparović te Ljerka Mintas-Hodakm, za koju se govorilo da je s Rivkinom bila u vrlo dobrim odnosima, jednako kao i dr. Ivić Pašalić. Loptica je na kraju prebačena bivšemu ministru obrane, pokojnom Gojku Šušku te se zaustavila dok u Zagreb nije došao sam Rivkin i ustvrdio da je ugovore (čak četiri) potpisao upravo s Matom Granićem, a ne Gojkom Šuškom.</p>
<p>Bivša potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak tvrdi u izjavi Vjesniku da nema nikakvu ulogu u slučaju Rivkinova angažiranja. »Kao potpredsjednica Vlade, bila sam članicom Savjeta za suradnju s Haaškim sudom i sudjelovala u pripremama odluka kojima se formuliralo Vladinu politiku prema Haaškom sudu«, objašnjava bivša potpredsjednica Vlade i bivša ministrica za europske integracije.</p>
<p>Odvjetnik Rivkin je bio angažiran za zastupanje u predmetu subpoene, a poslije i u predmetu glede osporavanja Haaškom sudu nadležnosti za vojno-redarstvene akcije »Bljesak« i »Oluju« te za zastupanje Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u tužbi koju je Hrvatska podnijela protiv SRJ, kaže Mintas- Hodak. »Po mojim spoznajama, Rivkina je angažiralo Ministarstvo vanjskih poslova, ali nisam rekla da je sklopilo s njim ugovor, jer to ne znam. Rekla sam da je bivši ministar vanjskih poslova Granić, za svoga posjeta SAD-u, angažirao Rivkina«, naglašava Ljerka Mintas-Hodak.</p>
<p>S Rivkinom su kontaktirali svi ministri nadležni za pojedina pitanja glede suradnje s Haaškim sudom, pa, dakako, i ona, jednako kao i ministar pravosuđa i ministar vanjskih poslova.</p>
<p>»Tako je i posjet Granića SAD-u i razgovore s državnom tajnicom Albright organizirao i na njima bio prisutan i Rivkin», tvrdi Mintas-Hodak te dodaje da s Rivkinom nije dogovarala nikakve financijske aranžmane.</p>
<p>Ali, nije samo odvjetnička kuća Hunton bila angažirana od strane Vlade već i američki odvjetnik Hayman u predmetu Blaškić, a njegovi honorari nisu bili ništa manji, iako je zastupao samo u jednom predmetu, ističe Mintas-Hodak. Kaže da mu je mjesečni honorar bio više od 200.000 dolara, a da je honorar za zastupanje Hrvatske pred Haaškim sudom bio mjesečno nešto više od 100.000 dolara.</p>
<p>»Cijela je afera nastala zato da bi se skrenula pozornost s bitnoga, a to je - kako nastaviti suradnju s Haaškim sudom i kako zaštititi interese Hrvatske pred Haaškim sudom«, uvjerena je Mintas-Hodak. Ona ne zna koliko je ugovora s Rivkinom potpisano, već samo da je Ministarstvo vanjskih poslova angažiralo Rivkina.</p>
<p>»Granić ima djelomičnu amneziju u mozgu i misli da se može oprati za sve odluke koje je donosio i u kojima je sudjelovao. Kad je u vrhu stranke odlučeno da se prihvati osporavanje Haaškom sudu nadležnosti za »Bljesak« i »Oluju«, nisam primijetila da se Granić tome suprotstavio, već je to prihvatio«, zaključuje Ljerka Mintas-Hodak.</p>
<p>»Nikakav ugovor s odvjetnikom Rivkinom nisam potpisao u nepunih osam mjeseci koliko sam bio u Ministarstvu pravosuđa, a surađivao sam uspješno s Rivkinom koji je dobar pravnik i koji je opravdao svoj položaj zastupnika Vlade RH«, odgovara bivši ministar pravosuđa dr. Zvonimir Šeparović u izjavi Vjesniku. Kaže također da o financijskim utanačenjima nije znao ništa te da u njima nije sudjelovao, a da se financiralo posredstvom MORH-a, Ministarstva financija, a ponešto i iz Mostara, ali ne zna podrobnije o tome. »Ne znam ništa o tome je li Granić sklopio ugovor s Rivkinom, ali nema razloga ne vjerovati Rivkinu, jer Granić priznaje da je posredstvom veleposlanika Miomira Žužula angažirao Rivkina ne samo za lobiranje nego i poslije za nastupanje pred Međunarodnim kaznenim sudom«, nastavlja dr. Šeparović.</p>
<p>Osim toga što je samo Ministarstvo financija za Rivkinove usluge isplatilo svotu nešto manju od godišnjih plaća svih saborskih zastupnika ili primjerice Ministarstva pravosuđa, dodatni milijuni stizali su na te račune i s drugih strana. Još se ne zna koliko je Rivkinu za njegove usluge u slučaju Kordić-Čerkez isplaćeno iz susjedne nam BiH te iz poduzeća RH Alan, no, iz MORH-a je objavljeno da je to ministarstvo isplatilo Rivkinu 1,7 milijuna dolara.</p>
<p>»Ništa nije tajna, imamo spoznaje o tome da se odvjetničke kuće za obranu haaških optuženika plaćalo iz MORH-a, pa i tvrtke RH Alan, ali ćemo precizirati o čemu je riječ kad dobijemo konkretnije podatke«, izjavio je za Vjesnik zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić o MORH-ovoj ulozi u slučaju angažiranja američkog odvjetnika Davida Rivkina.</p>
<p>I dok se sam Rivkin ljuti zbog kontroverzi i, kaže, »lova na vještice koji se u Hrvatskoj vodi ovih dana zbog njega i njegova angažmana«, u hrvatskoj javnosti često se prije pitanja o konačnoj, a definitivno prevelikoj svoti koja je tom odvjetniku isplaćena, postavlja drugo pitanje. Naime, koliko je milijuna, umjesto na račun Rivkinove odvjetničke tvrtke, skrenulo na račune onih koji su s njim sklopili »posao stoljeća«?</p>
<p>Marija Pulić i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Picula: Razjasniti što je i zašto Hrvatska plaćala Rivkinu </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova nema ugovore na temelju kojih su se isplaćivali honorari američkom odvjetniku Davidu Rivkinu. Ti ugovori, kako je rekao hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul, nisu ni u veleposlanstvu u Washingtonu.</p>
<p>To je, među inim, u petak na konferenciji za novinare u Zagrebu izjavio Tonino Picula, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske. </p>
<p>Picula je dodao da je u interesu onih koji su sudjelovali u sklapanju dogovora i poslova s Rivkinom da o tome dostave podatke i dokumentaciju hrvatskoj Vladi, jer će se samo tako moći spriječiti eventualne štete i možebitna daljnja neugodna iznenađenja. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mate Granić: Potpisao sam jedan, a ne četiri ugovora o poslu s Rivkinom!</p>
<p>Na izjavu odvjetnika Davida Rivkina o tome da Mate Granić, kao bivši ministar vanjskih poslova, nije potpisao jedan, nego četiri ugovora, Granić ističe da i dalje tvrdi da je potpisao samo jedan ugovor s nekoliko aneksa. Naime, kada je Hrvatska 1996. godine odlučila angažirati jednu američku lobističku kuću, njezino veleposlanstvo u Washingtonu i veleposlanik Miomir Žužul predložili su da to bude Hunton & Williams. S tim su se suglasili predsjednik Republike Hrvatske i Vlada, pa je nakon toga Ministarstvo vanjskih poslova bilo izvršiteljem toga sporazuma, koji sam ja potpisao, rekao je Granić. Dodao je da je taj lobistički sporazum trajao do prve polovice 1998. godine. Osim toga, bila su još dva ili tri, a možda i četiri aneksa, što i nije važno kao činjenica da smo bili zadovoljni tim lobističkim sporazumom, sklopljenim u SAD-u, napominje Granić.</p>
<p>Što se pak tiče angažiranja odvjetnika Rivkina za obranu Darija Kordića i Čerkeza, vidljivo je da su taj sporazum i plaćanje išli preko Bosne i Hercegovine, odnosno da su to obavljali Hrvati u toj državi, jer, kao što je poznato, u Hrvatskoj nisu ni nađeni takvi dokumenti. Postoji još jedan sporazum o angažiranju spomenute odvjetničke kuće za tužbu Hrvatske protiv SRJ na Sudu pravde u Haagu. Za taj sporazum su angažirani Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravosuđa, odnosno, konkretnije, Ljerka Mintas-Hodak i Zvonimir Šeparović, pa to nema nikakve sveze s Ministarstvom vanjskih poslova niti sam poslije u tome sudjelovao, rekao je Granić. Istina, sudjelovao sam u radu Savjeta za odnose s Haagom, ali je dobro poznato i o tome postoji dokumentacija da sam imao različita politička stajališta o odnosu prema tom Sudu kao i Miroslav Šeparović, Milan Ramljak, Ivo Josipović i Pavao Miljavac. U cijeloj toj priči nema ničeg spornoga glede lobističkih poslova, koje sam posredstvom Ministarstva vanjskih poslova obavljao u ime Vlade i Ureda Predsjednika, zaključio je Mate Granić.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Poncet: Hrvatska Vlada i Misija OESS-a dijele iste ciljeve</p>
<p>Po prvim izjavama predstavnika nove vlasti, imamo razloga biti optimističniji nego prije, iako znamo da se nova Vlada suočava s teškim gospodarskim i socijalnim stanjem / Misija OESS-a se ne namjerava uplitati u unutarnje stvari Hrvatske, ali smo spremni pomoći stručnim mišljenjem i savjetima / Formalna će se odluka o produljenju mandata Misije OESS-a donijeti za nekoliko dana; imam dojam da Vlada želi produljenje mandata barem do kraja godine</p>
<p>O budućnosti Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj, stanju u zemlji nakon promjene vlasti i prvim konkretnim inicijativama nove Vlade te očekivanjima OESS-a razgovarali smo s voditeljem Misije OESS-a u Hrvatskoj Bernardom Poncetom.</p>
<p>• U prošla dva mjeseca susreli ste se s najvišim dužnosnicima nove Vlade. Jeste li zadovoljni sadržajem tih razgovora?</p>
<p>- Susreo sam se s mnogim ministrima i parlamentarnim dužnosnicima. Opći je dojam da ima mnogo volje da se krene u pravom smjeru, prema ispunjavanju međunarodnih obveza Hrvatske. To se nedvojbeno odražava i u programu Vlade i u javnim istupima njezinih članova.</p>
<p>• Kako gledate na prve konkretne inicijative nove Vlade na području koje ulazi u mandat Misije: na prijedlog o povratku 16.500 izbjeglih Srba, iznesen na Radnom stolu Pakta o stabilnosti, te susret hrvatskoga ministra vanjskih poslova Tonina Picule s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji su najavili zaključenje međudržavnog sporazuma o povratku?</p>
<p>- To ocjenjujemo vrlo pozitivnim iako se, zasad, radi samo o razini namjera. Naravno da ne sumnjamo u ozbiljnost tih namjera. Mandat Misije je nadzirati napredovanje Hrvatske u ispunjavanju obveza koje je preuzela, pa ćemo zato pažljivo promatrati praktične promjene što ih nova Vlada uvodi i u zakonodavstvu i na terenu. Uostalom, i sam premijer Ivica Račan je izjavio da želi da se uspjeh njegove vlade prosuđuje na temelju djela, a ne namjera.</p>
<p>• Kakva su očekivanja Misije?</p>
<p>- Hrvatska Vlada i Misija OESS-a dijele iste ciljeve, a naša očekivanja od Račanove vlade jednaka su onome što smo očekivali od njegovih prethodnika. Ni obveze Hrvatske međunarodnoj zajednici niti naš mandat nisu se promijenili. Po prvim izjavama predstavnika nove vlasti, imamo razloga biti optimističniji nego prije, čak i ako znamo da se nova Vlada suočava s teškim gospodarskim i socijalnim stanjem, osobito na područjima pogođenima ratom, što su ujedno i područja povratka. Misija OESS-a se ne namjerava uplititati u unutarnje stvari Hrvatske, ali smo spremni pomoći stručnim mišljenjem i savjetima. Naravno da očekujemo konkretne rezultate na svim područjima koja opravdavaju našu nazočnost u zemlji, a to su prije svega proces povratka, mediji, ljudska i manjinska prava. Mi smo dali neke sugestije, ali smatramo da nova Vlada mora sama odrediti prioritete i krajnje rokove za njihovu realizaciju u skladu sa svojim političkim ciljevima uključenja u euroatlantske integracije. Misija ne podvrgava Vladu nikakvim pritiscima, jer smatramo da je važno osigurati dovoljno vremena za kvalitetne promjene, primjerice u zakonodavstvu. Međutim, to ne treba tumačiti time da želimo usporiti reforme. Ako nova Vlada u rekordno kratkom roku izađe sa zakonima koji su potpuno u skladu s njezinim obvezama, nećemo kritizirati <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> procesa.</p>
<p>• Dosad su i predstavnici nove vlasti i Misije izrazili želju i nadu da Misija ostane u Hrvatskoj do kraja godine. Kada će se formalno odlučivati o eventualnom pruduljenju mandata i može li biti promjena u opsegu mandata s obzirom na to da se - poslije Verifikatorske misije na Kosovu - radi o najvećoj Misiji OESS-a?</p>
<p>- Formalna će se odluka donijeti vrlo skoro; po mome mišljenju, za nekoliko dana, kada će ministar Tonino Picula posjetiti Beč. Istina je da sam u razgovoru s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem stekao dojam da Vlada želi produljenje mandata, barem do kraja godine. O opsegu mandata ne odlučujemo mi na terenu, to moraju riješiti hrvatska vlast i predsjedatelj OESS-a.</p>
<p>• Kakve prednosti Misije vidite u produljenju mandata?</p>
<p>- Produljenje mandata je u obostanom interesu, jer je nova Vlada odlučna provesti potrebne promjene, a prilično je jasno da Misija svojom nazočnošću može pritom pomoći. Iznimno je važno da međunarodna zajednica posredstvom Misije može zabilježiti i vrednovati napredak Hrvatske, koji će ona nedvojbeno postići. Glavni svjedoci tog napretka na terenu smo mi kao Misija.</p>
<p>• Kada će Misija podnijeti sjedištu u Beču sljedeće izvješće o napretku?</p>
<p>- Početkom travnja u Beču ću podnijeti kratko izvješće o prvim koracima nove vlasti nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora. To će izvješće biti nedvojbeno pozitivno intonirano. Izvješće o napretku u normalnim okolnostima podnosimo triput godišnje, s tim da je rok za novo bio krajem siječnja. Budući da u tako kratkom razdoblju nismo mogli obiljno procijeniti stanje nakon promjene vlasti, sljedeće izvješće će biti podneseno krajem lipnja ili najkasnije početkom srpnja. To bi novoj Vladi trebalo dati dovoljno vremena da postigne konkretne rezultate.</p>
<p>• Na koja područja mislite?</p>
<p>- Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, kako sam obaviješten, već priprema nacrte kojima bi se ukinule diskriminatorske odredbe u zakonima kojima se reguliraju povratak i obnova. Mislim da je ukidanje tih elementa u zakonima prioritet nove Vlade. Rezultati u tome, pa čak i samo pozitivni napori glede toga bit će izvanredno dobro primljeni u međunarodnim krugovima. No, to ne znači da će se samim time pitanje povratka riješiti jednom zauvijek, jer se radi o vrlo kompleksnom problemu. Ako hrvatska vlast želi omogućiti povratak, potrebna je politička volja na svim razinama, jasne upute lokalnim vlastima, koordiniranje Vladine komisije za povratak, omogućavanje alternativnog smještaja i rješavanje pitanja vlasništva.</p>
<p>• Potreban je i novac kojega će, po prijedlogu proračuna za 2000. godinu, biti nešto manje. Može li Hrvatska očekivati pomoć međunarodne zajednice na donatorskoj konferenciji koja će se uskoro održati u Bruxellesu?</p>
<p>- Međunarodna zajednica je izrazito pozitivno regirala na prijedlog hrvatske Vlade o povratku 16.500 izbjeglih Srba. Zato se nadamo da će i financijski podržati tu inicijativu. Istodobno, međunarodna zajednica ne želi opet biti jedinom inistitucijom koja financira povratak hrvatskih Srba. Nova Vlada mora, za razliku od prošle, podupirati povratak svih, bez obzira na nacionalnost. Budući da su se dosad obnavljale isključivo kuće povratnika Hrvata, i tu očekujemo znatne promjene. I međunarodna pomoć će brže i lakše pritjecati, ako međunarodna zajednica osjeti da hrvatska Vlada bez oklijevanja primjenjuje proklamirana načela. Ukratko, međunarodna zajednica želi pomoći i Hrvatima i hrvatskim Srbima, ali očekuje od Vlade da i sama djeluje u tom smjeru. Od donatorske konferencije očekujem mnogo, ali ne mogu jamčiti ništa, jer je odluka uvijek stvar država donatora.</p>
<p>• Kako ocjenjujete napore nove Vlade u preobrazbi državnog HTV-a u javnu televiziju?</p>
<p>- Smatramo da je revizija Zakona o HRT-u i Zakona o telekomunikacijama iznimno važna. Unatoč nekim pogrešnim tumačenjima, ne želimo usporiti proces promjena, nego samo upozoravamo na to da bi stručnjaci iz Vijeća Europe trebali biti u mogućnosti provjeriti jesu li njihove preporuke uvažene. Budući da imamo vrlo plodnu suradnju s novom Vladom, želio bih izbjeći bilo kakvu mogućnost da ona bude metom međunarodnih kritika zbog npr. samo djelomične provedbe preuzetih obveza.</p>
<p>Ukidanje »Vjesnika« bio bi gubitak za demokratizaciju</p>
<p>• Tiskani mediji poput »Slobodne Dalmacije« i »Vjesnika« prolaze kroz tešku financijsku krizu. Kako se to stanje održava na medijski prostor u Hrvatskoj?</p>
<p>- Radi se o vrlo složenom pitanju u koje nisam podrobnije upućen. Želim da ti dnevni listovi stanu na solidne financijske temelje, osobito s obzirom na njihovu važnost i tradiciju. Pronalaženje rješenja za te listove smatram tim važnijim, jer su oba dnevnika u zadnje doba uložila znatne napore glede svoga poboljšanja.</p>
<p> U oba slučaja sam zapazio odgovorne komentare nakon nedavnog ubojstva srpskog povratnika na Viru, a nisam siguran da bi takve komentare u tim novinama mogli pročitati prije nekoliko mjeseci. Slobodna i Vjesnik pružili su primjer o tome kako angažirani, slobodni mediji mogu postići pozitivne rezultate. Kad bi sadašnje poteškoće dovele do ukidanja lista poput Vjesnika, upravo u trenutku kad je u Hrvatskoj počeo pravi proces demokratizacije, gubitak za hrvatski medijski prostor bi bio ogroman.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB...</p>
<p>Svaki dan prema HNK-u, najljepšem kazalištu na svijetu</p>
<p>ŠPIRO GUBERINA, dramski umjetnik</p>
<p>Čitav svijet je pozornica, </p>
<p>A sve su žene i muškarci samo glumci,</p>
<p>Koji dolaze i odlaze sa scene;</p>
<p>I čovjek igra u životu mnoge uloge... </p>
<p>(Shakespeare, Kako vam drago)</p>
<p>Nakon maturiranja 1952. godine u Šibeniku prelazim u Zagreb gdje nastavljam svoje »djetinjstvo« do danas. Naime, želio sam da čitav svoj život provedem igrajući se. Kažu da su glumci velika djeca. Pa sam i ja pokušao to »opravdati«, opredjeljujući se da mi gluma bude životni poziv. Ta moja želja ispunja mi se upisom na Akademiju za kazališnu umjetnost u Zagrebu.</p>
<p>Položivši prijamni ispit, imao sam tu sreću, da mi usmjerenja daju zagrebački profesori Bratoljub Klaić, Mihovil Kombol, Slavko Batušić i kazališni velikani i pedagozi Branko Gavella i Kosta Spaić. Zahvaljujući njima postao sam glumac i dobio angažman u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u kojemu djelujem do danas.</p>
<p>Što sve nisam bio na toj pozornici koja život znači, posuđujući lica raznim klaunima. Igrao sam uglavnom: redikule, jadnike, siromahe, skitnice, debile i nježne glupane, sitne lupeže, protuhe i uglavnom likove koji prave budale od sebe. Da se prisjetim nekih uloga iz zagrebačkog miljea. Na početku karijere jedna od prvih bila je uloga mladog činovnika koji je okružen zagrebačkim gospođicama. Za tu ulogu pronašao sam neki infantilni i meketavi ton i skakutavi korak. Moj dragi profesor Jakov Bratanić uživao je i priznao mi da sam bio sjajan, »pravi agramerski kreten«. Ne znam je li mi to pomoglo da me u dramatizaciji najzagrebačkijeg romana, »Kiklop« Ranka Marinkovića, u podjeli dopadne uloge Krele, čovjeka koji samo izigrava kretena lajući na žarulju. To mi je jedno od najdražih ostvarenja u HNK.</p>
<p>Prisjećam se još nekih iz galerija meni dragih likova iz starog Zagreba: senilni agramer Fabriczy-Glembay u drami »Gospoda Glembajevi« Miroslava Krleže, pa stari purger Milček u »Starim dečkima« Zvonimira Majdaka i poštenjak »stari idiot« Gustl Tonković u »Neobičnom čovjeku« Gene Senečića.</p>
<p>Na samom početku moje glumačke karijere pojavio se i televizijski medij. Uloge gospodina Fulira u »Dnevniku maloga Perice«, Očenašeka u »Dnevniku Očenašeka« i Matije u »Znanstvenom dopisivanju« Vjekoslava Majera i pjesnika Rudimira Bombardiroviča Šajkovskog u »U registraturi« Ante Kovačića, također su mi pomogli da osjetim duh starog Zagreba.</p>
<p>Najveća zasluga što sam oživio te zagrebačke likove pripada piscima Vjekoslavu Majeru i Anti Kovačiću te redateljima Zvonimiru Bajsiću, Eduardu Galiću i Joakimu Marušiću. S njima snimajući upoznao sam sva skrovita mjesta staroga Zagreba, od »Pod starim krovovima« do »Lojzekove kleti«, čiji sam zaljubljenik ostao do danas.</p>
<p>U Zagrebu sam imao nekoliko podstanarskih mandata. Stanovao sam po nekoliko godina na Trgu bana Jelačića (iznad Centralne apoteke). Zatim u Jurišićevoj, Preradovićevoj, Breščenskog, Trnskom, Sigetu (Super Andrija), a sada u Deželićevoj. Moji svakodnevni pravci kretanja bili su i još su upućeni prema HNK-u, najljepšem kazalištu na svijetu, kojem sam imao čast da poklonim svoj četrdesetgodišnji radni vijek.</p>
<p>Moja najdraža literatura koja me ponovo vraća starom Zagrebu su dnevnici Vjekoslava Majera (»Dnevnik puža« - njega još nisam igrao, »Dnevnik malog Perice« i »Dnevnik Očenašeka«), romani Ranka Marinkovića »Kiklop« i »Never more« i »Kazališna kavana« Sunčane Škrinjarić, te pjesme i eseji »Eto, tako« Tomislava Durbešića.</p>
<p>Iz svih tih razloga svaki moj ponovni povratak u Zagreb ispunja me radošću i zato ga volim.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Počelo rušenje stabala u Prečkom, stanari spremni tužiti Grad</p>
<p>Iako su stanovnici Baranovićeve ulice u Prečkom pisali peticiju i više puta apelirali na Gradsko poglavarstvo kako bi zaštitili park s drvećem i zelenilom u neposrednoj blizini svoje zgrade, pokraj koje bi trebala prolaziti tramvajska pruga, u petak su u jutarnjim satima ipak srušena dva stabla. Prvi su reagirali članovi Zelene akcije, naglasivši da je Gradski ured za izgradnju odobrio sječu stabala usprkos tome što je bilo dogovoreno da će se trasa tramvajske pruge pomaknuti i time sačuvati 29 stabala.</p>
<p>- I nakon što smo utvrdili kako je zakon na našoj strani, u spornom se parku radovi nastavljaju. Zasad su posječena dva stabla, a neminovno je, ako se tako nastavi, da će posjeći još 23 stabla. Mislim da na taj način Gradsko poglavarstvo samo sebi radi štetu jer će sve što se sada uništi morati vratiti u prvotno stanje, rekao nam je Melko Šafarić, stanar zgrade u Baranovićevoj ulici. </p>
<p>Idućeg bi se tjedna stanari Baranovićeve trebali sastati s dr. Josipom Kregarom, Vladinim povjerenikom za grad Zagreb. Sastanku će prisustvovati i odvjetnik stanara, Marko Bonifačić, kako bi dr. Kregaru objasnio stanje spora s pravne strane.</p>
<p>Šafarić odaje da će stanari, ako se ne dođe do odgovarajućeg rješenja, podnijeti tužbu protiv Grada Zagreba (točnije Gradskog poglavarstva). Eventualna tužba temeljila bi se na nepoštivanju zakonskih odredbi o zaštiti od buke te o prostornom planiranju, u kojima se propisuje kako lokacijska dozvola mora sadržavati mjere zaštite okoliša. Osim toga, u Zakonu o gradnji stoji kako se gradnji može pristupiti samo na temelju konačne građevne dozvole, a takvog odobrenja u ovom trenutku za ovu gradnju nema. </p>
<p>- Građani Prečkog ogorčeni su i izigrani ovim postupkom Gradskog ureda. Danas na teren treba izaći i Zelena akcija, koja će, nadamo se, spriječiti daljnje rušenje stabala, rekao je u petak Melko Šafarić. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Canjuginim automobilom vozit će se dvije hendikepirane djevojčice</p>
<p>Potaknut pisanjem Vjesnika i Večernjeg lista, Vladin povjerenik dr. Josip Kregar odlučio pomoći Renati Alić i Maji Popović/ Imena pomoćnika dr. Kregar će objaviti u ponedjeljak/ O datumu izbora, kao i o njihovu raspisivanju, odlučit će Vlada </p>
<p>Službeni automobil zagrebačke Gradske skupštine, kojim se donedavno koristio Zlatko Canjuga, bit će zajedno s vozačem predan na korištenje Maji Popović i Renati Alić, hendikepiranim djevojčicama kojima će vozilo dobro poslužiti u svakodnevnom putovanju do škole. Potaknut pisanjem Vjesnika i Večernjeg lista, to je odlučio povjerenik hrvatske Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar. Kako je naglasio u petak na konferenciji za novinare, povjerenik je za ponedjeljak od svojih suradnika u bivšem Poglavarstvu naručio i detaljnu analizu gradskog voznog parka budući da namjerava reducirati korištenje službenih vozila, mobitela i ostalih privilegija. </p>
<p>Što se tiče Canjugina automobila, dr. Kregar smatra da sljedeća vlast ima moralnu obavezu da ga proda i da novac iskoristi u humanitarne svrhe. </p>
<p> U petak nismo uspjeli saznati Imena Kregarovih pet pomoćnika, ona će biti objavljena u ponedjeljak, kad će oni i službeno preuzeti svoje dužnosti. Vladin je povjerenik u petak, kako je i bilo najavljeno, održao radni sastanak s predstavnicima svih stranaka iz dosadašnjeg saziva Gradske skupštine.</p>
<p> - Dobio sam bezrezervnu podršku svih stranaka, bez iznimke, a razgovarali smo o moralnim obvezama tijekom predizborne kampanje, kao i o terminu održavanja izbora, rekao je dr. Kregar. Stranke će, uvjeren je povjerenik, na njegovu inicijativu uskoro potpisati i etički kodeks ponašanja u predizbornoj utrci. Već je, primjerice, dogovoreno da će se stranke suzdržati od kampanje na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.</p>
<p> Sve su se političke stranke složile da se izbori moraju održati na neradni dan, te da se troškovi izlaska na birališta moraju svesti na najmanju moguću mjeru. O datumu izbora, kao i o njihovu raspisivanju, naglasio je Kregar, može odlučiti jedino hrvatska Vlada, a pritom treba voditi računa da od dana raspisivanja do dana provođenja izbora mora proći najmanje 30 dana. </p>
<p> Dan ranije, u četvrtak, Kregar je održao i najavljeni sastanak s ravnateljicom Državne revizije Šimom Krasić, koja je obećala podržati njegov zahtjev za angažiranjam dodatnih snaga za reviziju financija Grada Zagreba. Uz ubrzano djelovanje, poslovi revizije trebali bi biti zaključeni do polovice travnja.</p>
<p>Grad Zagreb, smatra povjerenik, dosad je funkcionirao na personalističnkim principima, što je jedan od prioritetnih problema koji treba riješiti buduća vlast. Mehanizmi funkcioniranja gradskih institucija jednostavno ne valjaju, ponovio je dr. Kregar svoj stav, a u pronalasku sistemskih rješenja on će u svom kratkom mandatu, kaže, učiniti sve što bude mogao. Njegov prvi radni tjedan, ocijenio je, prošao je uz brojna ugodna, ali i s nekoliko neugodnih iznenađenja, što su dragocjeno iskustvo »koje će mi sigurno pripomoći u stalnom nastojanju da izgubi koji kilogram«. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Rezultati dosadašnjih izbora kriterij za nastup na predstojećim</p>
<p>Sedam stranaka Zagrebačke alternative na većinskom dijelu izbora za Grad Zagreb nastupit će u skladu s rezultatima gradskih izbora 1997. godine, te rezultatima proteklih parlamentarnih i predsjedničkih izbora </p>
<p>Stranke Zagrebačke alternative utvrdile su polazne kriterije za nastup na dijelu zagrebačkih izbora što će se održati po većinskom sistemu, izvijestili su u petak, nakon sastanka sedam stranaka, predsjednici gradskih organizacija HSS-a i LS-a Željko Mlinar i Mladen Vilfan. Dva glavna kriterija kojim će se stranke voditi, pritom su rezultati izbora za Gradsku skupštinu 1997. godine i rezultati parlamentarnih izbora od 3. siječnja, dok će se kao pomoćni kriterij koristiti i rezultati proteklih predsjedničkih izbora. S tim su se složile sve stranke.</p>
<p>Do sljedećeg sastanka, koji će se održati u petak, 24. ožujka, kada će domaćin Zagrebačkoj alternativi biti Liberalna stranka, gradske su se organizacije obvezale zaključiti svoje definitivne stavove u vezi s kriterijima za podjelu izbornih jedinica unutar stranaka ZA. Na sastanku su analizirane i mogućnosti istupa stranaka u većinskom i proporcionalnom dijelu izbora, a zaključeno je da do sljedećeg petka sve stranke moraju utvrditi svoje stavove za nastup na izborima. </p>
<p> - Petak je dan »D«, tada ćemo znati kakvo mišljenje ima koja stranka, a nakon toga moći ćemo se dogovoriti oko konačnog oblika nastupa na izborima, rekao je predsjednik GO LS-a Mladen Vilfan. Sigurno je da će stranke postupati u skladu s ranijim dogovorom o prijeizbornoj suradnji i poslijeizbornoj koaliciji. Zagrebačka alternativa ne misli se dalje širiti, barem ne u predizborno vrijeme, a kako su istakli Mlinar i Vilfan, trenutno ne vide nijednu političku snagu u gradu koja bi bila potrebna strankama alternative. Na sastanku s povjerenikom hrvatske Vlade dr. Josipom Kregarom, stranke su iznijele svoj stav, prema kojemu bi se izbori za Grad Zagreb trebali održati 7. svibnja. Prema Mlinarovim riječima, tome se nije usprotivio niti Davorin Tepeš (HDZ), ali taj datum nije niti podržao. </p>
<p> - Dr. Kregar nam je ponudio i nacrt etičkog kodeksa ponašanja u predizbornoj kampanji, koji bi trebale potpisati sve stranke, a u potpunosti smo suglasni s idejom da se kampanja ne provodi tijekom uskrsnih blagdana, rekli su Mlinar i Vilfan. Posebno pozdravljaju, kažu, povjerenikovu izjavu da ne namjerava donositi nikakve odluke čije bi posljedice mogle prejudicirati neke postupke buduće gradske vlasti, o kojoj god vlasti da bude riječ. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>ASH: Više novca za socijalno ugrožene, nezaposlene i umirovljene</p>
<p>Inzistirat ćemo da Gradsko poglavarstvo, pod nadzorom Skupštine, zadrži samo one funkcije koje su od vitalne važnosti za funkcioniranje grada kao cjeline. Lokalna pitanja moraju biti u nadležnosti tijela koja su bliža građanima, jer samo preko svojih predstavnika u gradskim četvrtima Zagrepčani mogu posve autonomno odlučivati o pitanjima od lokalnog interesa. Istakao je to u petak na konferenciji za novinare, zamjenik predsjednika GO ASH, Lino Veljak.</p>
<p> Predstavljajući osnovne smjernice ASH-ova izbornog programa i političke orijentacije uoči predstojećih zagrebačkih izbora, Veljak je istakao kako će se njegova stranka pored decentralizacije gradske vlasti, zalagati i za socijalnu dimenziju lokalne samouprave. </p>
<p>- Veći dio novca iz gradskog proračuna ubuduće bi trebalo izdvajati za pomoć socijalnim slučajevima, nezaposlenima i umirovljenicima, ali i onima čija je egzistencija ugrožena, jer im tvrtke nisu u stanju isplatiti plaće, istakao je Veljak. Dodao je kako će se zagrebački ASH zalagati za zajednički nastup stranaka Zagrebačke alternative na predstojećim izborima, i to najmanje u dijelu izbora po većinskom sustavu. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o načinu podjele među strankama ZA u slučaju zajedničkog izlaska u 12 izbornih jedinica, Veljak je rekao kako se nada da će se primijeniti »čarobna« formula 7 plus 5, prema kojoj bi najjačoj stranci pripalo 7, a ostalim strankama po jedno mjesto. </p>
<p>- Premda se zalažemo za zajednički izlazak i u dijelu izbora po razmjernom sustavu, dogovor o tome nije pretjerano realno očekivati. Ako do dogovora ne dođe, ASH će, kao i na parlamentarnim izborima, biti na zajedničkoj listi »četvorke«, istakao je Veljak. </p>
<p>Govoreći o razlozima raspuštanja Skupštine i raspisivanja izbora, potpredsjednica GO ASH Nevenka Rahić rekla je kako se prijašnja vlast bavila, prije svega, proizvodnjom kriza, kupovinom skupih automobila i gradnjom stadiona, a na štetu rubnih dijelova grada u kojima su vodovod, plin i struja ostali na razini malo razvijenijeg sela. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Proglašen stečaj u »Ferimportu« </p>
<p>U petak je, po odluci suca Ivan Vladića iz zagrebačkog Trgovačkog suda, u poduzeću »Ferimport« proglašen stečaj. Kako saznajemo od predsjednika Slobodnog sindikata radnika »Ferimporta«, Envera Bahtića, stečaj je pokrenut na zahtjev Zagrebačke banke, koja od »Ferimporta« potražuje čak 360 milijuna kuna.</p>
<p>Odluci o pokretanju stečaja prethodio je skup 50-ak radnika »Ferimporta« koji su se u petak u 9 sati okupili pred Trgovačkim sudom, kako bi pokušali odgoditi proglašenje stečaja. U tome nisu uspjeli, pa je po odluci suca Vladića prvo ispitno ročište na Trgovačkom sudu u slučaju »Ferimport« zakazano za 19. i 20. lipnja. Na mjesto stečajnog upravitelja postavljen je dosadašnji privremeni upravitelj firme, Ilija Palčić. U Slobodnom sindikatu radnika »Ferimporta« smatraju, kako su nam rekli, da je »Ferimport« zdrava firma kojoj ne treba stečaj.</p>
<p>- Stečaj je na neki način i potreban kako bi se razotkrile sve malverzacije i krađe koje su se u »Ferimportu« događale u posljednjih nekoliko godine. Inače, poduzeće radi normalno, radnici redovito primaju plaće, državi uplaćujemo sve doprinose, a zanimljivo je da smo PDV pretplatili za čak 2,5 milijuna kuna, navodi Bahtić. On se osvrnuo i na bivšeg većinskog vlasnika »Ferimporta«, Josipa Gucića, nazvavši ga lopovom.</p>
<p>- Stečaj je proglašen zbog lopovluka Josipa Gucića i Uprave Zagrebačke banke. Ta je banka kreditirala »Ferimport« novcem koji je Gucić kasnije prebacio u jednu drugu firmu. U novčanim malverzacijama u tzv. Grupaciji Gucić sudjelovao je i bivši ministar Gojko Šušak koji je zapravo blagoslovio krađu u »Ferimportu«. Uostalom, dokumentaciju o poslovanju poduzeća obrađuje Krim-policija u Đorđićevoj ulici, napominje Bahtić. On se na kraju osvrnuo na sastanak između »Ferimportovih« sindikalaca i potpredsjednice Vlade Željke Antunović, koji je održan u četvrtak, a u povodu ubrzavanja policijske istrage u »Ferimportu«.</p>
<p>- Ona je naglasila da se država ne može miješati u privatno vlasništvo, ali preko Ministarstva pravosuđe i unutarnji poslova može se pojačati istragu protiv bivšeg »Ferimportova« poslovodstva, dodao je Bahtić. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sindikat invalida traži stavljanje veta na prodaju URIHO-ve imovine</p>
<p>Rasprodaja nekretnina i opstanak Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) kao jedinoga gradskog poduzeća koje zapošljava invalide, bila je tema konferencije za novinare, održane u petak u Udruzi radničkih sindikata Hrvatske u Držislavovoj 4.</p>
<p>Kako je rekla Iva Legradi, predsjednica Sindikata invalida Hrvatske, Grad Zagreb, kao vlasnik URIHO-a, nastavlja rasprodaju njegovih nekretnina bez javnoga natječaja i na ilegalan način. Nedavno je, istakla je Legradi, nepoznatom kupcu za 16 milijuna kuna prodan zemljišno-poslovni prostor URIHO-a od 3426 četvornih metara na atraktivnoj lokaciji u Supilovoj ulici. Oko 60 zaposlenih koji su radili na toj lokacije tako se našlo u bezizlaznom položaju.</p>
<p>Kako bi se s ovakvim odnosom grada prema URIHO-u konačno prestalo, predstavnici URIHO-a traže, zajedno s predsjednicom Sindikata invalida Hrvatske Ivom Legradi, od povjerenika Vlade RH za Grad Zagreb dr. Josipa Kregara, stavljanje veta na prodaju URIHO-ve imovine dok se pitanje njegova opstanka konačno ne riješi. Punu podršku Savezu invalida Hrvatske dala je i Udruga radničkih sindikata Hrvatske.</p>
<p>- URIHO je firma bogata po iskustvu i radu s invalidima i rasadnik je programa za sve manje i buduće centre koji imaju ovakve programe, rekao je Stjepo Martinović, savjetnik Udruge radničkih sindikata Hrvatske za odnose s javnošću u međunarodnoj suradnji. Dodao je, kako je Udruga radničkih sindikata Hrvatske uputila prijedlog Vladi RH u kojemu se traži zakonsko rješavanje zapošljavanja invalida.</p>
<p>Radionice koje zapošljavaju invalide ne mogu se, prema Martinovićevu mišljenju, izjednačavati s ostalim tržišnim poduzećima. One moraju imati privilegirani položaj, s poreznim olakšicama koje bi trebalo odrediti zakonski. Time naglasio je Martinović, državni proračun ne bi puno gubio a URIHO i ostala poduzeća koja zapošljavaju invalide, mogla bi konačno pronaći rješenja za svoje probleme.(Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Likovni odgoj na margini školstva, bez slobode i pun stereotipa </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog društva vizualno-likovne kulture, Josip Roca, najavio skorašnje sastanke s predstavnicima resornih ministarstava o položaju likovnog odgoja u školama/ Natječaj za izložbu »Tvoj i moj jedini planet«</p>
<p> - Likovni odgoj u školama u novije je vrijeme na margini školstva. U protekla četiri desetljeća, od kad je uveden u škole, o njemu se više brinu stručne udruge nego prosvjetna vlast, koja se kruto drži zakona i pedagoških principa. Nastavnik likovnog odgoja vremenom gubi svoju kreativnu autonomnost, a u ovom predmetu prvenstveno mora biti slobode, a ne stereotipa, koji su pogubni, rekao je na otvorenoj tribini »Vizualna kultura i obrazovanje«, održanoj u Hrvatskom kulturnom klubu, Josip Roca, predsjednik Hrvatskog društva vizualno-likovne kulture. </p>
<p>Roca je, stoga, najavio i skorašnje sastanke s resorskim ministarstvima, na kojima će to Društvo i Hrvatska udruga nastavnika likovnih umjetnosti raspravljati o Deklaraciji o pravima djece i mladeži Republike Hrvatske na kontinuiranu i djelotvornu likovnu naobrazbu, te Kodeksu o tretmanu, javnom predstavljanju i zaštiti likovnih radova predškolske djece i mladeži Republike Hrvatske, koje su stručne udruge donijele 1996. godine. </p>
<p>Josip Roca upoznao nas je i s idejom utemeljenja Međunarodnog muzeja umjetnosti djece i mladeži u Zagrebu. Na Skupštini Hrvatskog vijeća INSEA (Međunarodno društvo za obrazovanje putem umjetnosti) godine 1998. prihvaćena je koncepcija budućeg muzeja, a za v.d. ravnatelja imenovan je upravo Roca. Arhitekt Ljubomir Mišćević već je pripremio i idejni projekt adaptacije zgrade u Klaićevoj 11c, gdje se sada nalazi Hrvatsko društvo vizualno-likovne kulture. </p>
<p>- Takav muzej imao bi veliki edukativni značaj, jer bi bio pristupačan svima onima koji se školuju za profesore likovne kulture. U njemu bi bila smještena i stručna literatura, te didaktički materijal. Od osamostaljenja smo skupili deset zbirki koje bismo u njemu izložili. Zamislili smo i da bi u Muzeju bile likovne radionice eksperimentalnoga karaktera, stalne izložbe radova učenika osnovnih i srednjih škola, tematske i prodajne izložbe. Nakon njih bile bi poželjne i stručne verifikacije njihovih vrijednosti, koje su sada vrlo rijetke ili gotovo ne postoje, istaknuo je Roca. Prvi korak prema realizaciji Muzeja - pronalaženje sponzora - već je poduzet. </p>
<p>Na tribini je najavljen i natječaj za izložbu »Tvoj i moj jedini planet«, kojoj su glavne teme osnovni elementi života - zemlja, vatra, voda, zrak i kretanje. Pravo sudjelovanja imaju predškolci, osnovci, učenici škola primijenjenih umjetnosti i grafičke škole, te studenti učiteljskih akademija. </p>
<p>Prema Rocinim riječima, izložba je prilika da se ponovno rehabilitira likovna nastava, te da se stavi naglasak na senzibilitet za prostor oko nas i shvati ono estetsko u ekološkom. Rok za dostavu radova, koje treba slati na Hrvatsko društvo vizualno likovne kulture, Klaićeva 11c, jest prvi studeni. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Nova premijera »Paklene naranče« nakon 27 godina zabrane</p>
<p>LONDON, 17. ožujka</p>
<p> - Gotovo 27 godina otkako je povučen s ekrana, uz gotovo opću osudu zbog svojeg nasilnog sadržaja, kultni film »Paklena naranča« Stanleya Kubricka od petka se vraća u britanska kina uz gplemu medijsku pozornost. </p>
<p>Nadzorno tijelo »British Board of Film Classification« (BBFC) u prosincu je dalo zeleno svjetlo prikazivanju filma bez cenzure, no ipak zabranjena mlađima od 18 godina, godinu dana nakon smrti redatelja u V. Britaniji. </p>
<p> Više od 300 kina zatražilo je kopije Kubrickova filma za prikazivanje od petka, izjavila je glasnogovornica tvrtke »Warner Bros« u Londonu koja posjeduje filmska prava. »Prosječno se film kod nas u V. Britaniji distribuira u 200 do 300 kopija. Kad brojka prelazi 300, radi se o doista velikom filmu«, dodala je. </p>
<p> Povratku Alexa i njegove skupine nihilista u pustenim šeširima prethodila je opsežna reklamna kampanja s televizijskim spotovima i reklamama na londonskim autobusima. </p>
<p> Filmska adaptacija, s klasičnom glazbom u pozadini, futurističkog romana Anthonyja Burgessa na britanskim se filmskim platnim pojavila u prosincu 1971. godine. </p>
<p> Godine 1973. Stanley Kubrick sam je povukao film iz distribucije popuštajući smrtnim prijetnjima i intenzivnoj kampanji koju je vodio konzervativni tisak, posebice The Sun, koji ga je optuživao da veliča bezrazložno nasilje te da zavodi mladež. Film je međutim i dalje prikazivan u drugim zemljama zapadne Europe i u SAD-u, gdje je ubrzo postao kultno djelo. »BBFC ne misli da je zabrinutost izražena u doba prve premijere, glede mogućeg utjecaja na mladu publiku, danas utemeljena«, istaknuo je odbor u prosincu u priopćenju. </p>
<p> Dvadeset sedam godina kasnije britanski konzervativni tisak počinje također preispitivati svoje tadašnje napade. Filmski kritičar Daily Telegrapha danas govori o »filozofskom remek-djelu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Oliver Stone predsjednik žirija filmskog festivala u Cognacu</p>
<p>PARIZ, 17. ožujka</p>
<p> - Američki redatelj Oliver Stone predsjedat će žirijem 18. festivala policijskog filma u francuskom gradu Cognacu, na jugozapadu zemlje, od 6. do 9. travnja. </p>
<p>Redatelj filmova »JFK«, »Rođeni ubojice«, »Nixon«, »Platoon«, »Wall Street«, »Rođen 4. srpnja«, koji bez milosti secira američko društvo u svojim filmovima, nasljeđuje na tom mjestu francuskog redatelja Andrea Techinea koji je prošle godine nagradio film »Another day in paradise« Larryja Clarka. </p>
<p> Budući da su francuski policijski filmovi rijetki, svi filmovi koji su ušli u službeni program zasad su anglofoni: »Reindeer Games« Johna Frankenheimera (SAD) s Charlize Theron i Benom Affleckom, »Ordinary Decent Criminal« Thaddeusa O'Sullivana (V.Britanija) s Kevinom Spaceyjem i Lindom Fiorentino, »Where the Money is« Marek Kanievske (SAD) s Paulom Newmanom i ponovno Lindom Fiorentino, »The Opportunists« Mylesa Connella (SAD) s Christopherom Walkenom i »Thick as Thieves« Scotta Sandersa (SAD) s Alecom Baldwinom i Rebeccom de Mornay. </p>
<p> Na zatvaranju festivala pretpremijerno će se prikazati film Anthonyja Wallera (Kanada) »The guilty« s Billom Pullmanom u glavnoj ulozi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nacistički liječnik, ubojica djece izlazi pred sud</p>
<p>BEČ, 17. ožujka</p>
<p> - Ugledni austrijski psihijatar, osumnjičen za ubojstva djece u nacističkoj klinici tijekom Drugoga svjetskog rata, izaći će pred lice pravde u utorak i bit će prva osoba kojoj će se suditi u Austriji za ratne zločine nakon više od 20 godina.</p>
<p>Heinrich Gross (85) optužen je prošle godine da je bio sudionik u ubojstvu devetoro tjelesno i mentalno hendikepirane djece u vrijeme dok je bio ravnatelj dječje klinike u Beču »Am Spiegelgrund« 1944. godine.</p>
<p>Gross odbacuje optužbe i ustrajava na tome da je bio vojni liječnik u ljeto 1944, ali ne u bečkoj klinici kako se u optužnici navodi.</p>
<p>Optužnica ga tereti da je provodio program Adolfa Hitlera za eutanaziju, koji je predviđao ubijanje hendikepirane djece lijekovima i izlaganjem hladnoći, gladi i zanemarivanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pripovijetka Stephena Kinga zagušila »on line« knjižare</p>
<p>NEW YORK, 17. ožujka</p>
<p> - Pripovijetka Stephena Kinga, objavljena isključivo na Internetu, izazvala je zagušenje knjižara on line povremeno otežavajući pohranu teksta na korisnička računala. </p>
<p>»Primali smo 400 upita na sat naslova 'Riding the Bullet' (Jašući metak), što je neviđeno, no uspjeli smo ih zadovoljiti«, izjavio je u petak Brian Bell, s adrese netLibrary.com, glavnog opskrbljivača knjiga objavljenih u numeričkoj verziji na Internetu. </p>
<p> Samo je adresa izdavača »Simon and Schuster« (www.SimonSays.com) primila oko 400 tisuća zahtjeva za pohranom na vlastita računa te pripovijetke od 16 tisuća riječi tijekom prva 24 sata nakon objavljivanja knjige »Riding the Bullet« u utorak. </p>
<p> »Simon and Schuster« traže međutim samo 2,5 dolara za pohranu pripovijetke, dok je druge adrese, poput Amazon.com, nude besplatno. </p>
<p> New York Times je s druge strane prenio u četvrtak kako je adresa Fatbrain.com ponudila predujam na prihode, koji je dosezao čak i 100 tisuća dolara, desetorici autora, među kojima Coretti King, udovici borca za ljudska prava, ubijenoga Martina Luthera Kinga, za eseje o Deklaraciji o ljudskim pravima, koja čine deset prvih amandmana američkog Ustava. </p>
<p> Fatbrain je u srijedu najavio i potpisivanje ugovora s Toni Morrison za objavljivanje njezina govora prilikom primanja Nobelove nagrade za književnost 1993. godine, piše New York Times. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagađenje ne utječe na broj spermija</p>
<p>LOS ANGELES, 17. siječnja</p>
<p> - Američki muškarci, zabrinuti da svako onečišćenje okoliša negativno utječe na brojnost i kvalitetu njihovih spolnih stanica, mogu odahnuti. Tako barem sugeriraju rezultati istraživanja dr. Rebecce Sokol čiji su rezultati objavljeni u časopisu Plodnost i neplodnost (Fertility and Sterility). </p>
<p>Današnji američki muškarci, prema rezultatima toga istraživanja, jednako su muževni i krepki u pogledu broja i kvalitete spolnih stanica kao i njihovi očevi i djedovi. »Sve u našoj studiji ukazuje na to da prosječan broj muških spolnih stanica nije promijenjen od 1950. kada je poduzeto slično istraživanje«, kaže dr. Sokol. Svoje tvrdnje temelji na podacima prikupljenima od 1385 muškaraca čije su supruge zatražile medicinski tretman neplodnosti u losangeleskom Okružnom medicinskom centru od 1994. do 1997.</p>
<p> Istraživanje je pokazalo da se kod oko polovine (52 posto) ispitanika pojavljuju problemi, najčečše u obliku sporosti spermatozoida, kod 18 posto ispitanika broj spolnih stanica je ispod normale, a 14 posto ih ima spremije nepravilna oblika. Ti su rezultati, tvrdi Sokol, identični onima iz studije 1950. U istraživanju su sudjelovali uglavnom muškarci pripadnici klase »plavih ovratnika« (proizvodnih radnika) koji su na poslu izloženi utjecaju toksičnih tvari. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Jedan život nije dovoljan za kazalište</p>
<p>Redatelj Paolo Magelli na kazališnom festivalu u Bogoti predstavit će svoje uprizorenje Krležina »Kraljeva« u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih / Intuitivno Krleža je kroz »Kraljevo« osjećao kaos globalizacije, jer je svaka globalizacija zapravo jedan organizirani kaos / Ovdje je borba za kazalište borba za ulice, a ne za svijet / Svako se kazalište bori za svoj mali prostor, a ne za svjetsku razinu razmišljanja </p>
<p>Na kazališnom festivalu u Bogoti 12. travnja premijerno će biti izvedeno uprizorenje Krležina »Kraljeva«, u režiji Paola Magellija. Svojim je hrabrim scenskim iščitavanjima Euripida, Čehova, Gogolja, Turgenjeva... Magelli posljednjih godina pomicao granice hrvatskog kazališta, odgovarajući senzibilitetu našeg vremena i upitnostima našeg prostora. Njegove su predstave unosile nemir u teatar nerijetko umrtvljen ponavljanjem istoga. Prije odlaska u Bogotu s Paolom Magellijem razgovaramo o »Kraljevu«, Krležinu mjestu u našem društvu i kazalištu, izazovima ovog vremena, teatarskim dvojbama, potrebi za promjenama.... </p>
<p>• Iz koje vizure iščitavate Krležino »Kraljevo«. Iz vizure vremena u kojem je napisano u opsesijama Krležina dramskog Kraljevskog sajma ili iz ludila naše stvarnosti?</p>
<p>- Iz ludila naše stvarnosti. »Kraljevo« je jedan od tekstova koji dokazuju da je Hrvatska odigrala malograđansku ulogu prema Krleži. Sa svojih 19 godina Krleža je bio avangardist svjetske književnosti, a sredina ga je natjerala da se spusti na razinu konvencionalnog pisanja. Kada je Krleža pisao »Kraljevo«, ekspresionizam je bio u začetku, stoga je njegova drama hrabro književno djelo u svjetskim okvirima. Bilo bi ludo prikloniti se folklornim iščitavanjima. To je komad koji otvara mnoga pitanja - ne samo kako, nego što? </p>
<p>• Koje povijesne i osobne nesreće prepoznajete u Krležinu »Kraljevu«?</p>
<p>- Osim trijumfa smrti u tom komadu prepoznajem i totalnu odsutnost ljubavi. Postoji tu i jaki ekspresionistički kod kojeg ne želim fetišizirati i rekonstruirati, jer bi to bio samo jedan citat, a citata mi je dosta u teatru. Ocrtava se tu i jedan globalni kaos, kroz sve te prodavače i to kaotično komešanje crnaca, Kineza, Talijana... Intuitivno Krleža je kroz »Kraljevo« osjećao kaos globalizacije, jer je svaka globalizacija zapravo jedan organizirani kaos. Metafora sajma, dakle, kao metafora svijeta. S ansamblom i dramaturginjom Željkom Udovičić sam korigirao dramsku strukturu ubacujući i Krležinu poeziju i njegove ironične tekstove. No, o kazalištu se na papiru teško može govoriti, premijera će biti u Bogoti, a iz Bogote ćemo se vratiti pametniji.</p>
<p>• Ovo je drugi put da postavljate Krležino »Kraljevo«. Prvi put postavili ste ga sa studentima u Nacionalnom kazalištu u Rennesu. Krleža je pisac koji nerijetko izaziva polemičke tonove.</p>
<p>- Postoje veliki problemi u interpretaciji Krleže u nas. S jedne strane postoji klasicistički odnos koji ne podrazumijeva propitivanje nego čitanje. S druge strane njegova razarajuća ironija i anarhoidnost ne dolazi do izražaja na pozornici. Bez arogancije moram reći da nikada nisam vidio uprizorenje Krležina teksta koje bi mi se do kraja svidjelo, kako u Hrvatskoj tako i u bivšoj Jugoslaviji. S izuzetkom Večekovih »Glembaja« u Dramskom kazalištu »Gavella« koji su predstavljali bitan pomak i zanimljivu interpretaciju. Ako u Beogradu gledate scenske interpretacije Krleže, takav je strašan raskorak između onoga što se govori i onoga što se predstavlja da se osjećate kao da gledate vanzemaljce. Prije nekoliko dana u razgovoru s Bracom Dimitrijevićem o Krleži, on mi je spomenuo kako je Krleža govoreći protiv soc-realizma, govorio iz buržoaskih, a ne avangardističkih pozicija. Možda je Krleža stigao do buržoaskog gledanja upravo iz revolta. Taj građanski svijet kojeg Krležino djelo dobrim djelom pokušava uništiti, još uvijek ga i postavlja. Već je Sartre pisao i govorio da Krleža ima nesreću što pripada jednom malom narodu, budući da je bio egzistencijalist prije njega. Moglo bi se to nadopuniti i mišlju da egzistencijalizam u Hrvatskoj još nije došao i u tome je Krležina nesreća. Mislim da Hrvati Krležu ne razumiju. Krleža je hrvatska sfinga, a zagonetke su tako duboke, a istodobno ludističke da će sfinga ostati još dugo sfingom.</p>
<p>• Kako danas, tri godine nakon premijere, izgleda Vaše uprizorenje Čehovljevih »Triju sestara«. Kome se one danas obraćaju i u kojoj se provinciji događaju?</p>
<p>- Kazališna provincija je glava onog koji to radi. Valjda se događaju u mojoj provincijskoj glavi. Danas mogu reći da je predstava »Tri sestre« postala prava predstava. Naravno, Kseniji Marinković nije bilo lako zamijeniti Anju Šovagović, no nije riječ o uskakanju. Na premijeri ta je predstava bila nezrela i nespremna. Imali smo mnogo pokusa i nakon premijere, igrali smo je u Otvorenom sveučilištu i dogodilo se da sam želio ići dalje s glumcima. Potom je uslijedio veliki uspjeh u Bogoti koji nas je motivirao da idemo dalje. »Tri sestre« jedna je od rijetkih predstava koje sam probao koliko sam i želio. Iza nje danas stojim, kao što stojim i iza nekih »Gavellinih« predstava i to mi daje mir. Ta predstava, uostalom, zaslužuje jedan normalan kazališni put, nadam se da će se to dogoditi kada se napokon otvori dvorana »Istra« ZKM-a.</p>
<p>• Od Vaših »Ludih dana«, preko »Elektre« do »Kraljeva« što se dogodilo s teatrom u Hrvatskoj, a što s Vama?</p>
<p>- S teatrom se dogodilo nešto opasno, postoji veliki broj mladih ljudi koji su talentirani i koji nemaju gdje raditi. Volio bih da se osvijestimo oko nečega - u Hrvatskoj nemamo dovoljno kazališta, u Zagrebu nemamo velikog kulturnog centra. Nedostaje nova opera i kulturni centar Krležin dom koji bi mogao biti pri Muzeju suvremene umjetnosti, kao pariški Beaubour ili Cankarev dom u Ljubljani. A da ne govorim o Vukovaru, Šibeniku, Samoboru, Vinkovcima, Zadru... ti gradovi imaju potrebu za minimalnim kulturnim sadržajima. Istodobno, mladi ljudi nemaju priliku da se profiliraju. Dogodila se stravična kulturna stagnacija, prvo stoga što je jedno vrijeme bio urgentniji rat, a zatim je kultura bila pod kontrolom. Gledalo se na kulturu kao na državnu šminku, a ne kao na suštinu, servis za ljude. Nadam se da će se usprkos financijskim teškoćama shvatiti da nepismen narod nema budućnosti, a da obrazovan narod ima sudbinu u svojim rukama. A to je kultura. </p>
<p>Sa mnom se dogodilo to da se osjećam krivim što tu radim. Neki put imam dojam da sprečavam druge ljude, osjećam da je taj prostor pretijesan. Uzmimo te mlade ljude, oni imaju pravo dobiti više prilika. Ako ćemo uvijek, mi, isti redatelji zauzimati teatarski prostor, gdje će oni moći raditi. Stoga ću sljedeće sezone raditi u Njemačkoj, Sloveniji, Mađarskoj i Francuskoj.</p>
<p>• Prošli ste put od redatelja koji je početkom 90-ih godina bio gotovo nepoželjan u hrvatskom teatru do kraja 90-ih, kada ste postali središnjem osobom hrvatskog kazališta.</p>
<p>- Osjećam se onako kako se može osjećati čovjek koji ima 50 godina, a početkom 90-ih sam imao 40 godina. Trebao bih se po starim Grcima osjećati pametnije, a osjećam se nemirnije. Ne odgovara mi ta uloga koju spominjete, to je kao neka vrsta penzije. Mislim da bi pravi redatelj trebao nastojati naći u sebi, zajedno sa starenjem, izvorno ludilo iz djetinjstva. Strašno me plaši što ljudi ne znaju stariti. Sa sazrijevanjem, naime, dolazi odustajanje, ja na to ne želim pristati. Po prirodi sam čovjek koji pristaje na unutarnju anarhičnost. Stalno nezadovoljstvo je moja konstanta. Nadam se da me ta moja nesretna radoznalost neću napustiti, da će me ona dalje voditi te da se neću zaustaviti na dvije ulice. Latinska Amerika mi svaki put iznova otkriva neke svjetove. Ne želim se zaustaviti. Zanimaju me rizični projekti, a ne reprodukcije nekog standarda. Ne postavljam sebi pitanje što ja tu značim ili ne značim, nego tko sam i što dalje želim.</p>
<p>• Snalazi li se kazalište u vremenu tranzicije?</p>
<p>- Riječ tranzicija je sama po sebi odvratna riječ. To je kao tvornička traka, gdje predmeti stoje i bivaju transportirani od neke sile. Tako je i kazalište, ono je danas u pasivnom kretanju. Na kraju trake može se dogoditi da se otvore paketi, ali i da predmeti padnu te da ih nitko ne podigne, da ostanu u nekom magazinu. Uz to vezujem pitanje - hoće li biti strukturalne reforme, hoće li se gradovi probuditi i uložiti u tu reformu. Dakako, i umjetnici su odgovorni u procesu osvješćivanja. No, osvijestiti se, ali nemati gdje djelovati, to ničemu ne služi. Primjerice, treba nam alternativna kazališna škola. Akademija dramske umjetnosti odigrala je svoju ulogu, ali bi mogla funkcionirati i uz konkurenciju jedne drugačije škole. Naime, mladi umjetnici imaju potrebu učiti drugačiji od onog kako danas uče.</p>
<p>• Koji su još akutni problemi hrvatskog glumišta?</p>
<p>- Problem je u strukturi: u načinu školovanja koji je neadekvatan. Trebamo govoriti o jednoj temi koja tu zvuči nepopularno. Ovu kulturu treba pod hitno internacionalizirati. U ovom trenutku ta riječ u procesu sveopće globalizacije može biti negativno shvaćena. Da li bi djela Marina Držića ili Miroslava Krleže izgubila nešto kada bi ih postavili francuski ili njemački redatelji? Ovdje je borba za kazalište borba za ulice, a ne za svijet. Svako se kazalište bori za svoj mali prostor, a ne za svjetsku razinu razmišljanja. Stoga je riječ o hitnoj potrebi za uvozom pameti kako bi se kriteriji bitno poremetili i postavili veći ciljevi, kako bi dijalog između kazališta i grada podigao svoju razinu, kako bismo se prestali zadovoljavati malim rezultatima. U Hrvatskoj je često vladao viktimizam u sagledavanju povijesti - jadni mi Hrvati. No, svi ti utjecaji i proturječnosti u malom prostoru, tu mislim na utjecaje Mediterana, Srednje Europe, pa čak i na davne turske utjecaje, samo su velika prednost. Treba te kontradikcije oživjeti i postaviti ih kao motiv. Treba ići protiv politike koja bi htjela unisonu, skladnu, asfaltiranu hrvatsku budućnost.</p>
<p> Slobodni umjetnici financiraju ovdje jedan sistem koji je apsurdan. Potrošnja stalnih ansambala je ogromna, a honorari koji se nude umjetnicima su mizerni. Intelektualac je ovdje osuđen na izolaciju, nigdje ne može putovati, ne može si priuštiti ni dobru literaturu od svog honorara. Ta izoliranost postaje degenerična, jer se gubi kontakt sa stvarnošću. S druge strane, predstave izvana dolaze ili uopće ne dolaze, ne postoji mogućnost usporedbe. Ansambli bi trebali prestati biti sveti ansambli, glumci bi trebali imati dvogodišnje ugovore, birokracija reducirana i s tim ušteđenim novcem trebalo bi se plaćati stvari onoliko koliko vrijede. Tada bi se i od umjetnika mogla tražiti odgovornost. </p>
<p>• Koji dramski tekstovi bi danas mogli ponajbolje ocrtati senzibilitet našeg kaotičnog vremena?</p>
<p>- Ima ogroman broj pisaca. Kad razmišljam o Grcima, onda mislim da je to početak i kraj svega, ali postoji i veliki broj pisaca u rimsko doba kao što je to, primjerice, Seneka, pa pisci rane renesanse od Aretina do Machiavellija. Zatim trebalo bi preispitati Carla Gozzija, Marivauxa, a onda tu su i Büchner, Kleist, njemački ekspresionisti, pa ruska avangarda, od Blocka do Harmsa. Strindberg je sam po sebi jedan kontinent, Keiser ima sto tekstova, pa Španjolci, Calderon, cijela moderna sve do Becketta. Postoji cijela literatura koja vam stoji na raspolaganju. Govorio sam kaotično da bih vam rekao da nije dovoljan jedan život za kazalište. Postoji alternativan repertoar za nekoliko stotina godina. Ne znam kako ti ravnatelji kazališta rade repertoare. Na žalost, uvijek se ide manje-više na reprodukciju postojećeg, ali to se ne događa samo u Hrvatskoj, nego u svijetu. Sve se vrti u krug, ne postoji hrabrosti za inovacije. Ide se za poznatim tekstovima, a ne za željom da čovjek preispita sebe u traženju nečeg drugoga. Što čini kazalište? Čini ga propitivanje naših 3000 godina povijesti i to uključuje u prvom redu literaturu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pjesnik iz obiteljske sjene</p>
<p>Zlatna dvorana Hrvatskog instituta za povijest / Znanstveni skup u povodu tristote obljetnice rođenja Bara Boškovića </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Zlatna dvorana Hrvatskog instituta za povijest u petak je bila mjesto održavanja znanstvenog skupa o Bari Boškoviću, isusovcu i bratu mnogo glasovitijeg Ruđera Boškovića. Baro je svoj trag u povijesti ostavio ponajprije u obliku pjesničkog stvaranja ne smatrajući sebe osobitim pjesnikom. Najveći dio života proveo je s učenicima kao profesor povijesti, književnosti, klasičnih jezika, matematike te filozofije i spekulativne teologije po raznim kolegijima, većinom u Recanati, rodnom mjestu pjesnika Leopardija. Skup, koji je započeo pozdravnim govorom dr. Mirka Valentića, predstojnika Instituta za povijest, nastavio se općenitim referatima o književnom radu u Dubrovniku tijekom 18. stoljeća iz pera Rafa Bogišića i kulturnom miljeu u Dubrovniku u prvoj polovici 18. stoljeća kroz izlaganje Miljenka Foretića.</p>
<p>Baro je bio boležljiv te je često propovijedao kao Buonamortante u znak zahvalnosti što je prizdravio, istaknuto je u referatu Ivana Boškovića o životnom putu i književnom radu o. Bara Boškovića. U obitelji Boškovića, koja je imala devetoro djece, Baro je bio autoritet kojem se vjerovalo i držalo do njegova mišljenja. Posebno je do tog mišljenja držao Ruđer koji mu je na ogled i ocjenu slao svoje književne radove i njegovo mišljenje smatrao konačnim vrijednosnim sudom. Proživio je svoj vijek, kazao je Ivan Bošković, kao primjeran svećenik, vrstan propovjednik, uzoran i odan redovnik Družbe Isusove, savjestan profesor i samozatajan pjesnik. Uslijedio je niz izlaganja koja su specijalistički obradila pojedine pjesničke oblike Bara Boškovića, kao što su elegije, ekloge, ode i epigrami. O latinskoj versifikaciji njegovih stihova raspravljao je Branimir Glavičić navodeći činjenicu da je Baro bio humanista i vrstan poznavatelj antike te je kroz svoja ostvarenja imitirao i nasljedovao svoje uzore, ponajprije Ovidija, Horacija i Vergilija. O značenju i važnosti Barinih elegija govorio je Darko Novaković koji priznaje da one zaostaju za sličnim radovima jezičnog virtuoza Ignjata Đurđevića. Ostajući u obiteljskoj sjeni, Baro se očituje kao vrstan poznavatelj Ovidija od kojeg preuzima mnoga versifikacijska rješenja. Analizu ekloga Bara Boškovića iznio je Neven Jovanović naglasivši da je riječ o pet relativno kratkih pjesama, od kojih su dosad objavljane samo tri. Žanrovski su veoma nalik na Vergilijeve bukoličke u kojima se obrađuju teme iz pastirskog života. Ipak, u ovom slučaju njihova tematika je pobožna pa su pastiri likovi koji pribivaju Isusovu rođenju. Alegorija, autoreferencijalnost, pjesnička natjecanja i suvremenost tema, bitna obilježja bukoličke poezije, kod našeg su autora zanemarene. Govoreći o njegovim odama, Gorana Stepanić oštro je zaključila da je Baro »krao, ali majstorski i uredno.«</p>
<p>Epigrami, dosad objavljeni i podijeljeni u dvije tematske skupine, religijsku i rugalačku, bili su tema referata Tamare Tvrtković. Dok su u prvima prisutni nabožni motivi, posebice lik sv. Aleksija kojeg je Baro duboko štovao, u rugalačkima ismijava pijanstvo, ružan glas i ćelavost, pri čemu se pretežno inspirirao Marcijalom. Skup je nastavljen popodne kada je bilo riječi o njegovim sonetima, propovijedima te korespodenciji sa sestrama i braćom.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kultura je najjeftinija promidžba</p>
<p>Europski dom u Zagrebu / Održana stručna rasprava »Kako hrvatsku kulturu učiniti poznatijom u Europi?«</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Da smo svojim povijesnim i kulturnim naslijeđen neprijeporan dio europske obitelji, svi će se složiti, no kako tu tradicijsku i suvremenu hrvatsku kulturu učiniti što prepoznatljivijom u Europi, pitanje je na koje je u petak na raspravi upriličenoj u Europskom domu pokušao odgovoriti skup pozvanih intelektualaca. Raspravljalo se ponajprije o tome kako se i na koji način predstaviti, je li bolji individualan ili skupan pristup, treba li izbirljivom europskom tržištu ponuditi gotov proizvod ili je on prihvatljiv tek kao dio partnerskog suodnosa? Koliko je nadalje pri tome važno uvažavanje novih medija, te je li u kreiranju uspjeha izvan granica važniji individulani talent ili dobar marketing?</p>
<p>Pokušavajući sabrati polifoniju kreativnih promišljanja utemeljenih na iskustvu, svi su se složili u tome da je upravo kultura najjeftiniji i najprihvatljiviji način prezentacije bilo koje države u svijetu. </p>
<p>Na upit kako hrvatsku književnost približiti svijetu prof. dr. Viktor Žmegač nudi dvije razine problema: informacijsku i stimulacijsku. Na razini informacija, kaže on, može se mnogo toga učiniti, dođu li, recimo, naše knjige na stranim jezicima u velike svjetske knjižnice neće se više događati da hrvatski književnici u pojedinim enciklopedijama budu smješteni u nepripadajuće im književnosti. No, istodobno se relativno malo može učini pri stimuliranju protoka hrvatske književnosti u inozemstvu. I tu postoje dva moguća modela: tuzemni i inozemni. Ovaj tuzemni očituje se u djelatnosti časopisa DHK »Most / The Bridge«, što već dvadesetak godina objavljuje prijevode djela hrvatskih književnika. Međutim, ti su prijevodi objavljeni u malim nakladama i namijenjeni predočavanju naše književnosti na raznovrsnim skupovima. Pokuša li se bilo kojega od domaćih autora ugurati u neku od inozemnih nakladničkih kuća, uz državnu potporu prijevoda, pokazat će se sumnjičivost izdavača prema takvu modelu objavljivanja. Odmah će se postaviti pitanje zašto država baš toga autora protežira. Jedini pravi jest kontatk samoga pisca s izdavačem. U takvu kontakstu, drži dr. Žmegač, presudan je ponajprije talent, estetska vrsnoća rukopisa, a tek je na drugom mjestu kulturni menadžment. Naveo je pri tome paradigmatske primjere dvaju svjetskih neprijepornih autora kakvi su Ibsen i Strindberg koji su samostalo snagom svojega talenta postali dijelom svjetske književne baštine.</p>
<p>U izlaganju »Knjiga kao medij kulture« akdemik Ivan Supičić govorio je na osnovi kapitalnog projekta »Hvatska i Europa« iza kojega stoji prvi krug eksperata, a koji je nastojao upravo na rečenom povezivanju. Pozabavio se vrsnoćom prijevoda, kao polaznicom da se ma koje djelo otisne u svijet, inzistirajući na tomu da takvo štivo ne smije biti usmjereno uskom znanstvenom krugu, već mnogo široj publici. Založio se za osnivanje zaklada i fundacija koje bi se bavile promicanjem hrvatske knjige u Europi. </p>
<p>U posljednih deset godina prošli smo nekoliko faza, u tijeku najžešćeg rata koji je harao ovim prostorima pitali smo se kako uopće biti? Kako hrvatsku kulturu transparentno izdvojiti iz jugoslavenskog zagrljaja? Kad smo to uspjeli, tek onda smo se mogli upitati što predstaviti, a da to ne bude nametljiva državotvorna slika? Da li to učiniti kroz državnu suradnju, preko kulturnih institucija ili pojedinačno? Prof dr. Igor Zidić drži da treba prihvati sve moguće oblike, ali nije za model jedne, ma i kapitalne, knjige godišnje ili jedne izložbe, jer ona ne može obuhvatiti svu kreativnu energiju. Da bi ma koja naša akcija bila uspješna i prihvatljiva u zemlji u kojoj se predstavljamo, nužno je za nju naći partnera u toj zemlji, ali i teme koje se dotiču zajdničke prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti, komparativne teme, dakle, one koje su od zajedničkoga poticaja. Takva, primjerice, izložba ne treba provocirati, već pokazati da nešto znamo o zemlji domaćinu. Uspjeh izložbe Grupe trojice u Madridu zahvaljujemo dodanom španjolskom ciklusu Ljube Babića, koji nije bio integralni dio izložbe, ali nam je širom otvorio vrata kod španjolskog organizatora. Mnoštvo sličnih primjera navodio je dr. Zidić, da bi zaključio kako svaku pruženu priliku valja iskoristiti.</p>
<p>Što se, pak, tiče europske distribucije glazbe valja reći da je ona u njezinom gornjem dijelu, promatra li se unutar svekolike kulture. Podijelivši glazbenu kulturu na produkcijsku, kakva je jazz, etno, tradicijska, klasična i meta glazba te reprodukcijsku, prof dr. Eva Sedak je ustvrdila da su odjeci prve vrlo različiti, što se, pak, tiče recepcije njezino je stajalište da je devalvacija kriterija, kao posljedica populizma što ga je zastupala država, dovela do gubitka autoriteta ansambala kao i različitih glazbenih manifestacija. A upravo je to bio zaštitni znak hrvatske glazbene kulture u svijetu. Takvo stanje dovelo je do pada kvalitetne razine Zagrebačke filharmonije, a Zagrebački solisti više ne mogu kao prije ostvariti međunarodnu komercijalnu turneju. S druge strane, glazbena produkcija javlja se na hrvatskom radiju snimkama starim i do 30 godina. Nepostojeća je izdavačka djelatnost glazbenog sadržaja, a nema ni meritornih spoznaja o tome kakava je naša percepcija izvan domaćeg dvorišta, jer to u krugu koji zatvara neobaviještenost i postaje manje važno, zaključila je dr. Sedak.</p>
<p>O nezavidnim perspektivama hrvatskoga filma svjedočio je Hrvoje Hribar. On je ustvrdio da na razini opće politike ne postoji svijest zašto su audio-vizualni mediji u nas važni. Za razliku od Farncuske gdje takvi mediji imaju čvrst prioritet u nas se ne shavaća da se baš preko tih medija rješava sudbina kulturnog identiteta zemlje. Iako su već prošle godine naši filmovi otvorili putove europske distribucije, naša filmska industrija nije spremna podržati njihov europski uspjeh. Stoga je, prema Hribaru, nužno restrukturiranje i hrvatskog filma i HRT-a. I Institut za međunarodne odnose preko razvijenog sistema mreža pomaže pri razmjeni najrazličitijih informacija u kulturi, a ta je mogućnost u nas nedovoljno iskorištena. Da su vrata pojedinih međunarodnih instuticuja otvorena za suradnju, posvjedočio je Ivica Buljan, navodeći koristi koje je splitski HNK ubrao postajući članom Europske kazališne konvencije. Na kraju je Ljubomir Čučić upozorio da bi u temu trebalo uključiti i kulturu življenja unutar koje je važna sredina iz koje umjetnik dolazi. Važnija od pojedinačnih nastupa jest slika o Hrvatskoj koja se mora predstaviti kao zemlja dijaloga, tolerancije i multikulturalnosti. Tek kada nas Europa takvima vidi, uspjet ćemo i na pojedinim područjima, kazao je Čučić.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mirisna izložba Tanaya</p>
<p>Galerija »Šovagović« / Izložba Emila Roberta Tanaya razotkriva senzualnog akvarelista prozračnih vizija </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - »Mirisnim«, »duhovnim« i »prozračnim« akvarelima pastelnih boja, nazvala je galeristica Maja Šovagović najnoviji ciklus radova Emila Roberta Tanaya što je javnosti svečano predstavljen na izložbi u četvrtak na večer.</p>
<p>I doista, svatko tko svrne u popularnu galeriju »Šovagović« u Tkalčićevoj ulici doživjet će iluziju livade prepune mirisa vrijeska, smilja i bosilja. </p>
<p>Ne iznenađuje to odveć zna li se da su Tanayevi akvareli impresije nastale na otoku Hvaru. </p>
<p>Štoviše, gledajući njihovu prozračnu, »meku« i uzbuđujuću ljepotu religioznih primjesa, nameće se usporedba s pet stotina godina starim djelima dobroga fratra Angelica koji je u firentiskim crkvama slikao božanske tratine pune cvijeća. I u Tanayevim je radovima prisutna ta radosna nota iskonske ljudskosti što ne pamti ružnoću i strahote svijeta.</p>
<p> Djela su to, kako je na svečanom otvorenju kazao autor izložbe i predgovora dr. Tonko Maroević, nastala u blizini vode, »hvatanjem« odraza neba i oblaka na promjenjivoj, valovitoj ili tekućoj površini. Stekavši zamjernu vještinu neposrednoga, brzoga kaptiranja oblika i pojava, Tanay se, kako kaže Maroević, nije zadovoljio pukim ugađanjem osjetilima, jer je osim hedonizma mrlje težio i gradbenom sustavu rastvorene prizme, ako baš ne i kristala. </p>
<p>Iscrpivši rakurse i vedute starogradskoga zaljeva, uzeo je svoj pribor i popeo se na padine i uzvisine hvarskoga otoka, među suhozidine nekdašnjih plodnih vinograda i lavandika, danas oštećenih i požarima. Upravo je tamo pronašao isnpiraciju za svoje prozračne vizije.</p>
<p> Kroz čitav svoj radni vijek, Tanay je ostao tražiteljem čistoće i znakovnoga ekstrakta, zagovornikom kontempalcije i gotovo kartezijanskoga pristupa objektu, ističe dr. Maroević. </p>
<p>U svim ga fazama odlikuje suzdržanost i stišanost, kromatska odvaganost i gestualna odmjerenost. Umjetnik je to kojemu se »sezanovska« lekcija duboko utisnula u svijest i podsvijest, a svijet tišine njegovih kadrova nisu upjele poremetiti ni povremene pojave ljudskih figura, premda je s vremenom prevladao krajolik lišen antropomorfizma, zaključio je dr. Maroević, kazavši da Tanaya prati već 37 godina. Svakako, riječ je o još jednoj zanimljivoj izložbi koju galerija »Šovagović« priređuje u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti. Zato ne iznenađuje da je Tanayevu izložbu posebno pozdravio i riječima popratio dekan ALU Stjepan Gračan.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Svečanost glazbe</p>
<p>Hoće li Čakovečki glazbeni dani dobiti staro ime Majski muzički memorijal? / »Vjesnikova« glazbena nagrada opet u Čakovcu</p>
<p>ČAKOVEC, 17. ožujka</p>
<p> - Organizacijski odbor Čakovečkih dana hrvatske glazbe »Josip Štolcer Slavenski« predložio je Poglavarstvu grada Čakovca da donese odluku o korištenju starog imena najveće glazbene piredbe u međimurskom kraju - Majski muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski«. Taj naziv bio je u uporabi do godine 1991., a sada se predlaže vraćanje negdašnjeg imena u sklopu sveopće reafirmacije najvažnijeg godišnjeg glazbenog događaja u kraju između Mure i Drave. </p>
<p>Tradicionalni, 27. po redu Majski muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski« održat će se u Čakovcu od 10. do 12. svibnja. Bit će otvoren u srijedu, 10. svibnja, izvedbom skladbi Josipa Štolcera Slavenskog, a u programu će sudjelovati Gradski pjevački zbor »Josip Štolcer Slavenski« iz Čakovca, zagrebačke umjetnice Vlatka Peljhan, violina, i Srebrenka Poljak, klavir, te kvartet »Danubius« iz Budimpešte. Za lauerata »Vjesnikove« glazbene nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za godinu 1999. predviđen je program u četvrtak, 11. svibnja. U petak, 12. svibnja, program suvremenih američkih skladatelja izvest će »Trinity International University Choir« iz Ilinoisa u SAD, a koncertom će ravnati dr. Paul Satre.</p>
<p>Organizacijski odbor Majskog muzičkog memorijala »Josip Štolcer Slavenski« - Čakovec 2000. čine predsjednik Darko Belović (predsjednik), pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Čakovca, Vesna Kusin, urednica kulture »Vjesnika«, Lovro Lisičić, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Ladislav Varga, ravnatelj Centra za kulturu u Čakovcu, i Branimir Magdalenić, glazbeni pedagog iz Čakovca, a počasni predsjednik Odbora je Vinko Lisjak, istaknut dramski umjetnik i kulturni djelatnik iz Čakovca. Oni će skrbiti da Muzički momerijal opet dostigne razinu kojom se svojedobno afirmirao na hrvatskom kulturnom i glazbenom prostoru. </p>
<p>- Raduje nas odluka redakcije »Vjesnika« da se ove godine u Čakovec vraća svečanost dodjele glazbene nagrade »Josip Štolcer Slavenski«, utemeljene još 1970. godine - istaknuo je Darko Belović. - Kako nam je rekao glavni urednik »Vjesnika« Igor Mandić, upravo ta »Vjesnikova« nagrada bila je poticajem pokretanja Majskog muzičkog memorijala »Josip Štolcer Slavenski«, koja se godinama dodjeljivala u Čakovcu. Tek zadnjih godina, zajedno s drugim »Vjesnikovim« nagradama za umjetnost, predaja je bila obavljana u Zagrebu. Sada je procijenjeno, dodao je Igor Mandić, da se glazbena nagrada vrati u Čakovec i time dade veći dignitet samoj nagradi, Majskom muzičkom memorijalu i Josipu Štolceru Slavenskom. Zbog toga će glavni urednik »Vjesnika« prošlogodišnjem dobitniku nagrade za glazbu »Josip Štolcer Slavenski« predati u Čakovcu, 11. svibnja, a čakovečki dio nagrade predat će donačelnik Aleksandar Makovec - zaključio je Belović. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Laureat Boris Maruna</p>
<p>U susret 37. Goranovu proljeću / Svečanost otvorenja počinje 21. ožujka u Lukovdolu dodjelom tradicionalne nagrade »Goranov vijenac«</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - I ovog će proljeća hrvatska književna javnost lijepom riječju obnoviti sjećanja na zlehudu sudbu umorenog pjesnika Ivana Gorana Kovačića. Njemu u čast, 37. put održat će se priredba Goranovo proljeće koja tradicionalno kulminira u pjesnikovu rodnom mjestu Lukovdolu. Ove godine nagradu »Goranov vijenac« primit će pjesnik, prevoditelj, esejist i urednik, dugogodišnji emigrant, Boris Maruna. Nagradu »Goran« za mlade pjesnike primit će dvadesetpetogodišnji Bojan Radašinović. Prosudbeni odbor u sastavu Krešimir Bagić, Zvonimir Mrkonjić i direktor Goranova proljeća Branko Čegec ističe da je Marunin lirski idiolekt ludičan, kolokvijaliziran i ležeran. Stvarnost je prostor kojim se on bavi, s kojim komunicira i koji je materijal njegova pisanja. Njegova pjesma nastaje kao posljedica evolucije životne filozofije i ključnih stavova subjekta. Nadalje, Maruna je kreativno ujedinio raznolike stilske postupke i izričajne registre te postao jednim od uporišnih mjesta razumijevanja fin de siéclea hrvatskog pjesništva. »Goranov vijenac« samo je formalna potvrda te činjenice.</p>
<p>Laureat Boris Maruna rodio se godine 1940., a već 1960., poslije dva neuspješna pokušaja, bježi iz Jugoslavije i luta svijetom radeći različite poslove. Profesor je angloameričke književnosti i hispanistike. Do sada je objavio sljedeće knjige: »I poslije nas ostaje ljubav« (Buenos Aires, 1964.), »Govorim na sav glas« (München - Barcelona, 1972.), »Ograničenja« (München - Barcelona, 1986.), »Ovako« (Zagreb, 1992.), »Upute za pakleni stroj« (Zagreb, 1998.) i »Bilo je lakše voljeti te iz daljine« (Zagreb, 1996.).</p>
<p>Za rukopis mladog pjesnika, nagrađenika Bojana Radašinovića, prosudbeni odbor u sastavu Rade Jarak, Miroslav Mićanović i Tvrtko Vuković, kaže da se ističe formalnom zrelošću, kultiviranim izrazom, semantičkom slojevitošću te osvještenim promišljanjem suvremenosti. U tom smislu, njegova lirika nastavlja tradiciju nagrade »Goran«, koja u prostor hrvatske književnosti uvodi već gotovo formirane autore, čiji se budući spisateljski rad uvijek iščekivao s osobitim nestrpljenjem. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Preminuo Kruno Valentić</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - U noći na petak preminuo je dugogodišnji član Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, istaknuti dramski umjetnik Kruno Valentić. Rođen je godine 1932. u Banjoj Luci gdje je i maturirao. Nakon toga upisuje Akademiju za kazališnu umjetnost u zagrebu. Još kao student nastupao je u Zagrebačkom dramskom kazalištu istaknuvši se interpretacijom Uga Tudeška u Držićevu Dundu Maroju. Postavši 1957. članom HNK, nastupa u početku prvenstveno u ulogama mladića: Leon (Hellman Jesenji vrt), Mladić (Delanney, Okus meda), a kasnije pokazuje istančan smisao za karakternu komiku, što je osobito došlo do izražaja u njegovoj interpretaciji dvaju Shakespeareovih likova: Lude u Kralju Learu i Pjene u Mjeri za mjeru. Sjećamo se također vrsne interpretacije bolničara Mitra u Marinkovićevu Kiklopu, Bokčila u Dundu Maroju, Dobčinskog u Gogoljevu Revizoru.</p>
<p> U svojoj glumačkoj aktivnosti ostvario je velik broj glavnih i epizodnih uloga u kojima se očitovao njegov urođen, mnogostruk i bogat stvaralački dar i njegova studioznost. Po svom habitusu i afinitetima usmjeravan pretežito prema komičnim ulogama, Kruno Valentić je u njima uvijek umio na sugestivan, potresan način istaći njihove, često skrovite tragičke dimenzije i tako je stvorio niz kompleksnih, slojevitih, živih likova koji su bili relevantan doprinos formiranju čitavog jednog suvremenog komičarskog stila.Članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu ostao je sve do umirovljenja godine 1996., ali je i dalje nastupao. Posljednja mu je bila uloga Starca u Shakespeareovu Kralju Learu.</p>
<p>Razvoj televizije i njegovo glumačko sazrijevanje tekli su paralelno - snimao je još u vrijeme drvenih kamera i ostvario velik broj uloga na filmu i televiziji, pa ga je i smrt zatekla usred snimanja filma. Sveukupno umjetničko stvaralaštvo Krune Valentića, kao dragocjen kreativan činilac, ugrađeno je u rast Hrvatskog narodnog kazališta i njegove Drame. Oproštaj od velikoga umjetnika održat će se u utorak, 21. ožujka, u 13,20 sati na Krematoriju Mirogoj. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Gordan Kožulj je svjetski prvak!</p>
<p>U finalnoj utrci na 200 metara leđno Gordan Kožulj drugi put u istom danu oborio rekord svjetskih prvenstava, ovaj put 1:53.31 i impresivnom uvjerljivošću ostavio iza sebe konkurente i postao drugi hrvatski plivač s naslovom svjetskog prvaka, nakon svjetskog zlata Miloša Miloševića još 1993. u Palma de Mallorci na 100 metara leptir / U istoj utrci, 200 m leđno, Marko Strahija bio je četvrti</p>
<p>ATENA, 17. ožujka (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Hrvatska je prvak svijeta! Gordan Kožulj je najbolji na svijetu! U utrci na 200 metara leđno naš Gordan Kožulj drugi put u istom danu oborio je rekord svjetskih prvenstava i sa rezultatom 1:53.31 uvjerljivo osvojio naslov svjetskog prvaka. To je ujedno i drugo vrijeme svih vremena isplivano na toj dionici. U istoj finalnoj utrci naš Marko Strahija bio je izvrstan četvrti u vremenu 1:55.78. Hrvatsko plivanje tako je još jednom potvrdilo da je zapravo u posljednjih nekoliko godina naš najtrofejniji sport. </p>
<p>Već u izlučnoj utrci za plasman u finale Kožulj je potvrdio da je u izvanrednoj formi, kao i Strahija. Već tada je Kožulj osvojio prvo mjesto i pritom postigao novi rekord svjetskih prvenstava u vremenu 1:53.84, Strahija je plivao 1:55.74. Dotadašnji rekord prvenstava držao je Amerikanac Tripp Schwenk još iz Palma de Mallorce 1993. godine s vremenom 1:54.19. Inače, svjetski rekord u toj disciplini je u vlasništvu Amerikanca Lennya Krayzelburga u vremenu 1:52.43. Dotični Amerikanac u kvalifikacijama je bio drugi iza Kožulja sa 1:54.34, no nije nastupio u finalu, jer se neposredno prije nastupa, tijekom zagrijavanja, ozlijedio. Izbjegavajući sudar s jednom plivačicom na treningu, razrezao je stopalo.</p>
<p>Možda je Kožulj u finalu bio bez pravog konkurenta, no i bez Krayzelburga za vratom naš je plivač postigao fenomenalno vrijeme i po svemu zasluženo osvojio naslov svjetskog prvaka. Kažu nam američki novinari da bi se Krayzelburg, s obzirom u kakvoj je formi, teško u ovome trenutku mogao nositi s impresivnim Kožuljevim nastupom. </p>
<p>Kožulj je, podsjetimo, američki đak hrvatskog plivanja, ovaj Zagrepčanin uspješan je student sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, a nerijetko trenira zajedno sa svojim najvećim konkurentom, Krayzelburgom.</p>
<p>- Osjećam se kao i svaki drugi dan, jesam svjetski prvak, ali zašto sada padati u euforiju, govorio je odmah nakon proglašenja pobjednika Gordan Kožulj, smirivajući svoje emocije plivanjem u dječjem bazenu koji se inače koristi za zagrijavanje.</p>
<p>- Bog mi je dao nadarenost, na meni je samo da se trudim što više mogu. Danas sam imao sreće i zdravlja da ovo sve učinim, priznajem bio mi je san postati svjetskim prvakom, sada mi se to ispunilo. Molio sam se Bogu prije utrke da uspijem. I uspio sam. Znao sam prije utrke za ozljedu Krayzelburga, možda je to meni bila sreća, ali njemu je to velika nesreća i nije mi ni najmane drago što mu se to dogodilo. Volio bih da sam pobijedio zdravog i spremnog Kreyzelburga, kao što sam to učinio u izlučnoj utrci, rekao nam je Kožulj.</p>
<p>Marku Strahiji u istoj, 200-metarskoj leđnoj finalnoj utrci dogodio se peh, nema gore stvari po sportaša nego biti četvrti, a to se upravo i dogodilo Strahiji. Koliko god je bio tužan, toliko je bio sretan i zbog uspjeha prijatelja iz reprezentacije. </p>
<p>- Moj je uspjeh i Kožuljeva zlatna medalja!</p>
<p>Trener hrvatske plivačke reprezentacije Dmitar Bobev najavio je još jedno slavlje:</p>
<p>- U kakvoj je formi Kožulj nije nevjerojatno da i u subotu osvoji zlatnu medalju, na 100 metara leđno!</p>
<p>Ostali naši plivači su također imali zapažen nastup, no ne njihovom krivicom ti će rezultati ostati u sjeni. Sjeni svjetskog prvaka. </p>
<p>Pođimo redom. Marijan Kanjer je u kvalifikacijama 50 m slobodno plivao za 22.46, čime je osigurao polufinalnu utrku, u polufinalu je bio nešto slabiji, 22.65 a to je bilo dostatno za 16. mjesto. Kvalifikacije na 50 m slobodno nije prošao Duje Draganja, bio je 36. u vremenu 23.50. Ugodno je iznenadio Krešimir Čač, izborivši polufinale u utrci na 100 m mješovito, postigao je vrijeme 59.96, u polufinalu je bio još bolji i sa 57.21 završio na 16. mjestu. Smiljana Marinović u kvalifikacijama na 100 m mješovito plivala je 1:04.21, u polufinalu je bila 13. sa 1:04.35. Polufinale nije uspio izboriti Vanja Rogulj na 100 m prsno isplivavši tu dionicu za 1:03.03.</p>
<p>Inače, tema dana u plivačkom svijetu još uvijek su Walkerovi svjetski rekordi prvog dana prvenstva, na 50 metara leđno - 24.11 i 23.42.</p>
<p>- Walkerov rezultat u plivačkom svijetu vrijedi kao svojevremeni atletski rekord Boba Beamona u Meksiku 1968. godine, auldirao je na vrijednost Walkerovog 23.42 dosega direktor hrvatske plivačke reprezentacije, prof. Ivan Varvodić.</p>
<p>- Beamonovih tadašnjih 8.90 u skoku u dalj držalo se za nevjerojatan rezultat, isto kao što je sada Walkerov plivački rekord na 50 metara leđno zapanjio plivačke stručnjake, a trener hrvatske reprezentacije, bugarski stručnjak Dmitra Bobeva kaže:</p>
<p>- Ne mogu vjerovati, čak mi se čini da je kod onih 23.42 napravio nepravilni okret. Ali nije, suci bi to vidjeli, ne bi se šalili s takvim stvarima. Otplivao je Walker fenomenalno i uistinu postavio pitanje koje nas sve dugo muči - gdje su granice ljudskih mogućnosti...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Piliću i Ivaniševiću Davisov kup, Hiršzonu Fed kup</p>
<p>Upravni odbor HTS-a postavio nove ljude na čelo seniorskih reprezentacija / Mirjana Lučić se želi vratiti / Dug HTS-a oko 650.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nikola Pilić novi je voditelj reprezentacije u Davisovom kupu, Goran Ivanišević se u to natjecanje vraća ne samo kao igrač, nego i kao kao kapetan, a Saši Hiršzonu povjerena je izbornička funkcija za predstojeći turnir Fed kupa tenisačica koji će se igrati u Italiji. To su tri najvažnije odluke sa sastanka Upravnog odbora Hrvatskog teniskog saveza koji je u četvrtak održan u Zagrebu i na kojem je, eto, došlo do velikih promjena na čelu obje seniorske reprezentacije. </p>
<p> Među vrlo značajne informacije s tog sastanka, međutim, treba uvrstiti i onu po kojoj je Željko Franulović u ime HTS-a na Floridi razgovarao s Mirjanom Lučić i koja je, rekao je predsjednik Saveza Slaven Letica, »bila iskreno dirnuta te je rekla da bi se rado vratila u Hrvatsku, ali da to neće biti moguće na brzu ruku«. </p>
<p>- Razgovarao sam s Pilićem, i on je počašćen idejom da bude voditelj reprezentacije u Davisovom kupu. Goran Ivanišević je sretan što se vraća i dao mi je mnogo zanimljivih ideja kako dalje. On želi biti istodobno i igrač i kapetan, no svjestan je da će s tim biti problema kad dođu jaki mečevi, ali ćemo o tome razgovarati kad dođe vrijeme. Željko Franulović će biti naš ambasador dobre volje pri ATP Touru i ITF-u, referirao je Letica članovima Upravnog odbora na sastanku koji je bio otvoren i za novinare.</p>
<p>Letica je govorio o još nekim viđenim imenima iz svijeta tenisa koje je pokušao privoljeti na suradnju. Među njima je bio i Goran Prpić, dosadašnji izbornik u Davisovom kupu, koji »zbog profesionalnih obaveza i osobnih razloga« neće moći surađivati. Zasad, u HTS-u se neće angažirati ni Branko Horvat, kojem je Letica predložio mjesto predsjednika Stručne komisije.</p>
<p>- Razgovarao sam i s dosadašnjim predsjednikom Suadom Rizvanbegovićem, da vidimo može li se uključiti kao sponzor Saveza s milijun kuna na godišnjoj razini. On bi to prihvatio, ali uz uvjet kojeg nisam mogao ispuniti, pa se nismo dogovorili, rekao je Letica.</p>
<p>Dodao je da će detalje reći užem krugu, tj. članovima UO. Međutim, na novinarsko pitanje ipak je rekao da je Rizvanbegović tražio da Letica »nešto napiše«. Što, nije precizirao.</p>
<p>Dosta govora bilo je i o dugovima Saveza, koji se procjenjuju na oko 650.000 kuna, a među kojima su najveći vraćanje pozajmice od 400.000 kuna »Croatia osiguranju«, zatim oko 120.000 kuna teniskom centru »Alplan«, te dio duga igračima: Ivanu Ljubičiću 80.000 kn, Silviji Talaji 21.500 i Jeleni Kostanić 8000.</p>
<p>- Otkud sad ovoliko dugova kad je dosad vladalo uvjerenje da u Savezu teku med i mlijeko kad je riječ o financijama, upitao je Niko Bulić, bivši predsjednik HTS-a, koji je u četvrtak izabran za vršitelja dužnosti zamjenika predsjednika (ta funkcija nije predviđena Statutom).</p>
<p>Jozo Ivičević je pak zatražio reviziju poslovanja HTS-a, a Boro Jovanović, član UO i u prošlom i u sadašnjem sazivu, ustvrdio je da za mnoge troškove svi članovi Upravnog odbora nisu ni znali, iako se bez njih nikakve odluke nisu ni smjele donositi.</p>
<p>Od važnijih odluka, treba istaknuti i da je poništen natječaj za glavnog tajnika, te će na tom mjestu, uz prefiks v.d., »do projekcije nove vizije razvoja Ureda HTS-a« biti Suzana Knežević, a u statusu volontera Gojko Škrbić. Također, napomenimo da će na sastanku Europskog teniskog udruženja (ETA) kao »gesta dobre volje i novih odnosa« biti ponuđena organizacija ekshibicijskog susreta Gorana Ivaniševića i Andrea Agassija u - Sarajevu.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hiršzon: Još nemam ni telefonske brojeve igračica</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Pristanak da bude »jednokratni Fed kup izbornik«, kakvim ga je opisao predsjednik Hrvatskog teniskog saveza Slaven Letica, Saša Hiršzon je dao samo 15 minuta prije početka sastanka Upravnog odbora, i to nakon dosta promišljanja.</p>
<p>- Iskreno, bio sam bliže odbijanju nego prihvaćanju. No, mislim da mogu pomoći. Nemamo mnogo vremena, jer turnir Svjetske skupine Fed kupa u Bariju igra se za samo mjesec dana, rekao je Hiršzon.</p>
<p>Na pitanje ima li već sad viziju sastava, odnosno zna li koje će četiri igračice prijaviti, rekao je:</p>
<p>- Nemam još ni brojeve telefona da bih s njima mogao kontaktirati! Istina, iako nisam toliko u ženskom tenisu, znam dovoljno o našim igračicama. Uostalom, nema ih baš 15 vrhunskih da bih mogao doći u velike dvojbe s izborom.</p>
<p>Kao što se i moglo pretpostaviti, Hiršzon će svakako u sastav, rekao je, uzeti Silviju Talaju i Jelenu Kostanić te Ivu Majoli, ako se oporavila od ozljede.</p>
<p>- Tri najbolje igračice se znaju, a za Mirjanu Lučić vidjet ćemo kasnije, s obzirom na riječi predsjednika Letice da bi se Mirjana rado vratila, ali da se čekaju bolji uvjeti. Iskoristit ću vrijeme do početka priprema da se što bolje informiram, a ne sumnjam da će mi dosta pomoći i Velimir Zovko, koji će biti trener Fed kup reprezentacije. On je, uostalom, trener Jelene Kostanić, rekao je Hiršzon.</p>
<p>Kao što je poznato, hrvatska Fed kup reprezentacija će igrati u Bariju od 27. do 30. travnja, na turniru s Njemačkom, Italijom i Španjolskom. Bude li prva, ići će na finalni turnir, zajedno s braniteljicama naslova Amerikankama te još dva pobjednika drugih turnira. Zauzme li drugo ili treće mjesto u skupini, zadržat će i status člana Svjetske skupine, što je najviši rang, a ako bude četvrta, ispast će rang niže. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šarinić: »Rijeka je osvojila naslov prvaka, iako je Croatia bila prva!«</p>
<p>»U budućnosti će teže biti Dinamu! Zato jer se uvijek jače udari onaj koji padne s veće visine! No, Dinamo će uvijek biti veliki klub, a mi u Rijeci čekat ćemo svoj trenutak za izvanserijski bljesak, kao što smo ga dočekali prošle godine, kad nam je ukraden naslov prvaka« / »Koliko ja znam, nova vlast ima namjeru Lutriju u cijelosti staviti sportu na raspoložbu!«, govori prvi čovjek NK Rijeka, nakon što je klub poslao pismo i molbu ministru unutarnjih poslova Lučinu da istraži završnicu prošloga prvenstva </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - »Ako ne znate što učiniti, ako nemate snage za odluku, osnujte komisiju i riješite se odgovornosti«, glasovita je rečenica engleskog političara Winstona Churchilla. Jesu li se tom tezom vodili i u Nogometnom klubu Rijeka, kad su na Skupštini izabrali »troglavog« predsjednika, odnosno Predsjedništvo? Naime, Hrvoje Šarinić, Robert Ježić i Ivan Frančišković od srijede su na čelu prvoligaša s Kantride! Šarinić nam je pojasnio razloge takvoga uistinu neuobičajenoga poteza:</p>
<p>- Zašto bi u životu sve trebalo biti stereotipno? Činjenica je da trenutno nema mnogo ljudi koji se žele prihvatiti tako odgovornih i teških funkcija, pa smo morali razmišljati o nekoj drugoj soluciji i najboljom nam se iskristalizirala ova sa »svetim trojstvom«. Svi titramo na istim frekvencijama, identična nam je ljubav prema klubu i naš je izbor zapravo privremeno rješenje dok se situacija u našem nogometu ne promijeni, do vremena kad će funkcija predsjednika nogometnog kluba ljudima biti zanimljivija nego što je danas, rekao je Šarinić i nastavio:</p>
<p>- I nije nas »vodio Churchill«, jer komisije su obično neoperativne, a mi ćemo biti operativci. Važnije ćemo odluke donositi konsenzusom, pa iako ljudi već govore da ću ja u tom trijumviratu biti malo jednakiji od drugih, ipak to neće biti tako. </p>
<p>• Kad ste 1995. godine došli na Kantridu, motivi su bili političke naravi. Što vas je sad nagnalo da prihvatite vodeću operativnu ulogu u klubu, u situaciji koja je vjerojatno teža nego onda?</p>
<p>- Točno je, u pravu ste, prije četiri i pol godine došao sam zbog političkih razloga. Ali, cijelo sam vrijeme do sada bio u klubu i sad su me vodili drugi, hajdemo ih nazvati moralniji, motivi od same politike. Znate, kako čovjek stari, tako mu se jačaju i korijeni, sve više osjećam moralni dug prema svome rodnom kraju. I kad se nitko nije htio prihvatiti uloge, podmetnuo sam svoja staračka leđa. Ovih je godina bilo lijepo raditi s tim mladim ljudima, klub je praktički prije četiri godine bio na pragu ispadanja u Drugu ligu, pa smo kontinuiranim radom došli do naslova prvaka.</p>
<p>• Do naslova? Valjda korak do naslova...</p>
<p> - Da, do naslova prvaka! Ja to moram reći zbog naših navijača, iako je Croatia bila prva...</p>
<p>Prekinuli smo ovaj »razgovor bez pobjednika« i ponudili novu temu...</p>
<p>• Kakva je budućnost hrvatskog sporta? Bivša je vlast, u čijem ste najužem vrhu bili, davala sportu veliku važnost, znatno veću nego što je u početku svoje vladavine daje nova vlast. Što je bolje za sport, kad je pod političkom kapom, ili kad je politika dalje od njega?</p>
<p>- Često sam s pokojnim predsjednikom Tuđmanom razgovarao o odnosu vlasti i sporta, konkretno nogometa. U tim sam razgovorima često bio kritičan. Jer, htjelo se stvoriti jedan vrhunski klub u kojeg se ulagalo više nego u sve druge klubove i sportove. To je bilo neprirodno i nenormalno. No, kad je tako bilo s jednim klubom, onda smo se i mi u drugim klubovima jednostavno morali služiti istim metodama, jasno s manje efikasnosti, jer je sve bilo izravno proporcionalno s moći koju je netko imao. U ono se vrijeme i lakše dolazilo do novca, jer je bilo mnogo društvenih poduzeća. A društveno je zapravo svačije i ničije! U nas je došlo do privatizacije, ali nije došlo do stvaranja marketinškog duha, nije do svijesti došlo da ulaganje u sport nije samo milodar nego se iz toga može izvući i obostrana korist, veli Šarinić i nastavlja:</p>
<p>- Odnos nove vlasti prema sportu? U svemu im dajem stotinu dana... Vidjet ćemo. A što je bolje za sport, bliskost s politikom ili udaljenost od nje? Kad stvari u državi budu normalno postavljene, onda politike neće biti, niti će je trebati u sportu. Financiranje? Razgovarao sam na utakmici Rijeka - Dinamo s predsjednikom Monaca. Njihov je glavni izvor financiranja tv-postaja »Canal +«, s kojom imaju ugovor, ta postaja, inače, ima više od pet milijuna pretplatnika. Znam da je nešto slično kod nas nemoguće, ali budimo maštoviti. Postoji Lutrija! A koliko ja znam, nova vlast ima namjeru Lutriju u cijelosti staviti sportu na raspoložbu! </p>
<p>• Bio bi to, nazovimo ga, »talijanski model«...</p>
<p>- Točno, Talijani imaju nešto slično s »Totocalciom«. Gledajte, ni jedna vlast ne može sebi dopustiti da ne isplaćuje mirovine i invalidnine na vrijeme, a da šakom i kapom daje sportu, gradi stadione... I ta ideja s Lutrijom je izvrsna, čak i s moralne strane. Jer, iz jednog nemoralnog izvora - a kockanje je u svakom slučaju nemoralno, igre na sreću su svojevrsni lopovluk! - financirala bi se pozitivna aktivnost! Razgovarao sam s ljudima iz vlasti i rekli su mi da pripremaju takav sustav financiranja sporta.</p>
<p>• Kakva je trenutna financijska situacija u Rijeci?</p>
<p>- Dužni smo igračima tri plaće, a prije nekoliko smo im dana na ime premija isplatili po dvjesto maraka! Možete misliti kakva je situacija, jasno je da se to onda reflektira i na terenu. Inače, prva zadaća našeg trijumvirata bit će uvođenje reda u igračke ugovore. Imamo sad neka zvučna imena koja možemo prodati, ali zbog loših ugovora klub neće zaraditi onoliko koliko bi trebao zaraditi. I stoga ćemo s našim mladim igračima, već u dobi od 16 godina, potpistivati dugoročnije ugovore s klauzulama povoljnijima za klub nego što su ove sad. Normalno, morat ćemo i uložiti više u te mlade igrače.</p>
<p>• Kako zadržati mlade igrače, kad ih se ne može dovoljno platiti? Slažete li se da nije dobro za mladoga igrača prerano otići u inozemstvo, unatoč sjajnim financijskim uvjetima? Mnogo je primjera koji govore u prilog tome...</p>
<p>- Teško je govoriti o toj temi. Iz siromašnih zemalja odlaze liječnici, znanstvenici..., nitko ih ne priječi, kako bismo onda smjeli zadržavati sportaše? Pogledajte Ukrajinu, Ševčenko je otišao, da ne govorim o mladim Ukrajinkama, ne mislim samo na odbojkašice, ha, ha, ha... Ne može se taj proces globalizacije spriječiti, u demokratskom društvu ne možete postaviti zakone kojima bi zabranjivali sportašima odlazak u inozemstvo. Talijani neće zabraniti odlazak Ševčenka u Dinamo, samo je problem može li ga Dinamo platiti. Dakle, osuđeni smo na stvaranje igrača, imamo mnogo talentiranih ljudi, ne samo u sportu, i klubovi će živjeti od prodaje igrača. Posljedica toga bit će dobre reprezentacije, ali i prosječnost klubova i domaćih liga. Dinamo se uspio ubaciti u Ligu prvaka, ali taj je Dinamo umjetno stvoren, megalomanija je vladala, zato se gradio stadion od 200 milijuna maraka... </p>
<p>• Klub je bio, naglašavalo se, »projekt HDZ-a«...</p>
<p>- Da! Ali, lopta je pukla i raspao se klub, sve što je umjetno stvoreno na kraju ružno završi!</p>
<p>• Hoće li u budućnosti biti teže Dinamu ili Rijeci?</p>
<p>- Dinamu! Zato jer se uvijek jače udari onaj koji padne s veće visine! No, da me se pogrešno ne shvati, moja je najveća želja da stvari napokon sjednu na svoje mjesto, da nam svima bude dobro. Dinamo će uvijek biti veliki klub, metropola Zagreb to zaslužuje. A mi u Rijeci čekat ćemo svoj trenutak za izvanserijski bljesak, kao što smo ga dočekali prošle godine, kad nam je ukraden naslov prvaka! Znam da moji Riječani neće biti veseli ako ovo pročitaju, ali moram reći da smo postigli fantastičan uspjeh, iako to nije bio naš normalni domet!</p>
<p>• Što se, uostalom, pokazalo i na utakmicama kvalifikacija za Ligu prvaka protiv Partizana...</p>
<p>- Dobro, ako gledamo goli rezultat onda je tako. Imate pravo, povijest bilježi samo rezultat. Ali, u to su nam vrijeme »krali« igrače, Milinović nije igrao punom snagom jer je pregovarao s Hajdukom, Musu su nam već uzeli. A istodobno smo živjeli u čudnoj atmosferi uspjeha i frustracija, znali smo da smo prvaci, a zapravo nismo bili prvaci.</p>
<p>O aktualnoj politici i HDZ-u </p>
<p>Evo kako Hrvoje Šarinić gleda aktualne političke prilike u Hrvatskoj:</p>
<p>- Najiskrenije želim ovoj Vladi uspjeh! Ali, grozno im je teško, bit će im teže nego što je ikada ijednoj Vladi bilo u samostalnoj Hrvatskoj, gospodarski su problemi golemi. Znate, devet sam godina bio u vlasti, ali tek sad, zajedno sa svim građanima Hrvatske, otkrivam nečuvene dubioze! Primjerice, užasno je čuti podatak da je Vlada izdala jamstva za ukupno 18 milijardi kuna, više od pola tih jamstava bit će i naplaćeno. Ili podatak o devet milijardi dolara vanjskog duga, pa nelikvidnost... A istodobno nitko ne želi prihvatiti petpostotno smanjenje plaće! Jer, tih je pet posto mnogo za čovjeka s malom plaćom. I nema tu više nikakvog domoljublja, riječ je o borbi za goli život, za egzistenciju. Strah me da ćemo se teško izvući iz ove ekonomske situacije. Istina je da je odnos Evrope i SAD-a prema Hrvatskoj danas posve drukčiji, ali nisam siguran da će, proporcionalno tome odnosu, inozemstvo pružiti nama i materijalnu pomoć. Čuo sam jedan vic, kaže »Hrvatska je djevojka koju svatko hoće odvesti u krevet, ali je nitko ne želi oženiti«! Eto, Amerikanci govore o 50 milijuna dolara pomoći Hrvatskoj, lijepo je kad ti netko želi pomoći, ali što je 50 milijuna pomoći naspram devet milijardi duga!? Bit će stvarno grozno teško i ova Vlada jednostavno ne može obećati ništa drugo osim »krvi, znoja i suza«. Usput, iznenadila me labilna stabilnost vladajuće šestorke, još su zajedno i svaka im čast, mislio sam da će to biti puno labilnije nego što je sad. No, kad dođe do ozbiljnih problema, onda se može javiti i manjak kohezije. Zbog Hrvatske im želim da što duže potraju, ali postoji objektivna opasnost od antagonizma i trvenja između njih. Jer, situacija je takva da upravo motivira probleme!</p>
<p>• Jeste li očekivali ovakav raspad vlastite stranke, HDZ-a?</p>
<p>- Ne, nisam! To me strahovito iznenadilo. Pokojnoga predsjednika nema tri mjeseca, a sve se u HDZ-u srozalo na najniže grane jednim »zmazanim« načinom, zapravo još gore, balkanskim načinom. I to je svakako nešto što nisam mogao predvidjeti. Svi su znali da se poslije autoritarnog režima obično događaju krize, ali ovo što se dogodilo sa strankom izvan je pameti, izvan civiliziranih okvira. Šokantno je sve to, šokantno i loše za hrvatsku političku scenu, jer praktički ne postoji opozicija!</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>NK Rijeka traži od Lučina istragu o završnici prošloga prvenstva</p>
<p>RIJEKA, 17. ožujka</p>
<p> - Čelnici Nogometnog kluba Rijeka uputili su pismo ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu kojim i službeno traže pokretanje istrage o prošlogodišnjem prvenstvu, za koje, na Kantridi tvrde, da je bilo neregularno i da im je ukraden naslov prvaka.</p>
<p>Sadržaj pisma donosimo u cijelosti:</p>
<p>»U minuloj sezoni 1998/99. HNK Rijeci je - raznim makinacijama, nezakonitim radnjama, smicalicama i amoralnim ponašanjem značajnih djelatnika u HNS-u - oteto prvo mjesto. O tome je sportska i cjelokupna javnost informirana, jer su se mediji mjesecima bavili ovom blamažom u koju su upleteni značajni nositelji funkcija u HNS-u, sudačkoj organizaciji i drugi istaknuti klupski djelatnici.</p>
<p>Vi ste, kao građanin i istaknuti djelatnik nadležnog resora, o tome detaljno informirani. Naš klub, kao i cjelokupna javnost, prateći informacije iz dnevnog tiska i tjednika 'Nacional' od 2. lipnja 1999. g., došao je do spoznaje da se svi podaci o ovoj nečasnoj raboti i vinovnicima, kojom je nanešena nemjerljiva šteta našem klubu, nalaze u SZUP-u. Dužnost nam je napomenuti da smo tražeći informacije o tome od glavnog i odgovornog urednika 'Nacionala', gospodina Pukanića, obaviješteni 'da nam ne može otkriti izvore informacija'.</p>
<p>Konsternirani protupravnim ponašanjem prema našem klubu, višekratno smo uputili pismeni, obrazloženi zahtjev HNS-u s molbom da nam kao krovna organizacija hrvatskog nogometa pomogne u zaštiti interesa našeg kluba, koji je utjecajem 'moćnika' i logistike još većih 'moćnika' oštećen na način koji nije zabilježen u analima našeg nogometa.</p>
<p>Na žalost, u tome nismo uspjeli, vjerojatno zbog toga, što su oni, pretpostavljamo, upleteni u nečasne radnje, koje potresaju naš nogomet, pa im je u interesu prikriti te nečasne radnje i njihove vinovnike.</p>
<p>Opravdano pretpostavljamo da je SZUP detaljno upoznat i da raspolaže svim relevantnim podacima o ovoj aferi, i drugim aferama i njihovim vinovnicima. Konačno, citiranim napisima u 'Nacionalu' javno je prozvan SZUP, no do sada se nije oglasio, što bi trebao učiniti, jer je to u interesu našeg nogometa. Radi toga upućujemo vam naš zamolbu i vjerujemo da ćete nam ustupiti dokaze, jer imamo nesumjivi pravni interes da kao oštećeni klub pokrenemo krivični postupak protiv svih vinovnika, koji su svojim protuzakonitim i nečasnim radnjama oštetili naš klub, kao i da u građanskoj parnici zatražimo naknadu za štetu koju smo pretrpjeli i zbog koje trpimo po svim osnovama. Vjerujemo da ćete kao časni čovjek i najodgovorniji djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova, a u okviru vaših zakonskih nadležnosti, poduzeti sve na Zakonu utemeljene radnje i dostaviti nam tražene dokaze, jer samo tako možemo raščistiti sve crne mrlje u našem nogometu.</p>
<p>Izvolite primiti izraze našeg dubokog poštovanja«.</p>
<p>dr. sc. NIKOLA TOMAC, v. r.direktor HNK Rijeka</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Canjuga: Direktori neka se sami pobrinu za svoje plaće, ja ću brinuti za igrače</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - U petak popodne sastao se kvintet čelnika Dinama. Na radnome ručku bili su klupski predsjednik Zlatko Canjuga, direktor Mirko Novosel, sportski direktor Velimir Zajec, te članovi Izvršnog odbora Miroslav Blažević i Mirko Barišić. Razgovaralo se o aktualnoj situaciji u klubu, a čini se da ishodom sastanku najzadovoljniji mogu biti - igrači! Naime, kako smo doznali, pronađen je model na osnovi kojeg će Dinamovi čelnici zatvoriti financijsku konstrukciju do kraja sezone, tako da se svlačionica može nesmetano okrenuti utakmicama u prvenstvu i Kupu.</p>
<p>- Najvažnije je ispuniti ugovorne obveze prema igračima! Od sada me zanima nabavljanje financija isključivo za stručni stožer i nogometaše, tome ću se maksimalno posvetiti, a neka direktori nabave novac kojim će isplatiti plaće sebi i Radnoj zajednici. Hvala Bogu, imamo dosta direktora, preko glave mi je njihova međusobnog prepucavanja i neka se sad posvete traženju novca za svoje plaće. Dosta su živjeli na »mojim leđima«, ja od sada brinem samo za igrače, rekao je Canjuga.</p>
<p>Bilo je govora i o možebitnom odlasku Zlatka Canjuge s predsjedničke funkcije, međutim, ta je tema tek površno dodirnuta. Jer, ne razmišljaju svi isto, neki od spomenute petorice smatraju kako bi bilo bolje da Canjuga već sad odstupi, drugi uopće ne žele razgovarati o toj temi.</p>
<p>A Canjuga? On nije forsirao razgovor o svome ostanku ili odlasku, želio je čuti kako »dišu« njegovi najbliži suradnici. Jasno je da mu je odgovarala melodija koju mu je u uho pustio, primjerice, Miroslav Blažević, nešto mu se manje sviđala muzika koju je birao Velimir Zajec... Mirko Novosel je, što nije nikakva novost, uživao u janjetini i čekao rasplet, a ovoj petorici na sljedećim bi se radnim sastancima trebao priključiti i Vlatko Marković, kojeg nije bilo u petak, jer je otputovao u Beč. Usput, čini se da bi Mirko Barišić, ako će to situacija i splet okolnosti naložiti, ipak mogao prihvatiti predsjedničku funkciju! Naravno, ako Canjuga definitivno odluči otići. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mikić: »Ako nam sad ne vjeruju, kad će?«</p>
<p>Varteksov trener Bonačić vjerojatno će pokušati napraviti pritisak, »napaliti« igrače, ali mislim da Varteks nema što tražiti u Maksimiru, kaže mladi Dinamov napadač Mihael Mikić uoči subotnje prvenstvene utakmice s Varteksom (15.30 sati) u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Mihael Mikić ponovno je u startnoj postavi. To je najzanimljivija vijest prije Dinamove subotnje prvenstvene utakmice protiv Varteksa u Maksimiru (15.30 sati). Dinamov trener Marijan Vlak dva dana prije utakmice imao je samo jednu dvojbu: kome dodijeliti ulogu drugog napadača - Josipu Šimiću ili Igoru Cvitanoviću. Na kraju se odlučio za Cvitanovića, ali Mikić nije dolazio u pitanje.</p>
<p>Jedan od najperspektivnijih hrvatskih nogometaša napokon će spojiti dvije utakmice u kojima će zaigrati od prve minute. Na posljednjem dvoboju četvrtfinala Kupa, protiv Rijeke u gostima, odigrao je svih 90 minuta, a sličan scenarij smiješi mu se i prije ogleda s Varteksom. </p>
<p> - Sigurni ste da sam »unutra«, upitao nas je Mikić kad smo ga zamolili da komentira ulazak u prvih 11.</p>
<p>Potom je ipak priznao da je to već načuo. Veći dio sezone Mikić je bio joker, igrač koji ulazi s klupe kad zagusti i svojom svježinom i brzinom pokušava unijeti pozitivni pomak u igri momčadi. No, mladi se Dinamov napadač u posljednje vrijeme nekako pomirio s ulogom rezerviste.</p>
<p> - Meni apsolutno odgovara uloga »jokera«. Mislim da sam puno dao na toj poziciji, da dodatno pokrećem igru i unosim svježinu. Ako me trener sad stavi od prve minute, jasno je da će mi to biti drago.</p>
<p>• Kako se na vas reflektiraju česte izjave ljudi iz Uprave kluba kako Dinamu nedostaje jedan »pravi napadač«?</p>
<p> - Ne znam, u klubu stalno pričaju o dovođenju tog novog napadača. Ali, gledajte - Šokota je prvi strijelac prvenstva, Šimić drugi, Igor Cvitanović je počeo zabijati golove, i ja sam počeo... Imamo dosta dobrih napadača, a oni stalno traže nekog novog. Ako nam sad ne vjeruju, kad će? Mislim da bi u klubu mogli već jednom reći: »Imamo odlične napadače«.</p>
<p>• Možda vas time samo dodatno motiviraju, da se ne »uspavate«?</p>
<p> - Dobro, možemo i tako gledati. Zapravo, to nam i jest dodatni motiv. Ali, stvarno mislim da nam ne trebaju novi napadači. Uostalom, Šokota je pokazao da nam ne trebaju. Pa na svakoj utakmici »utrpa« neki gol!</p>
<p>• Ovo je druga uzastopna utakmica u kojoj ćete zaigrati od početka. Znači li to ste »zacementirali« u prvoj postavi?</p>
<p> - Ne, ma kakvi! Svaka utakmica je novo dokazivanje i na svakoj moramo pružiti sve što možemo.</p>
<p>• Trener Vlak napomenuo je da je Varteks bolja momčad nego što pokazuju rezultati.</p>
<p> - Istina. Ovog proljeća baš i ne briljira, ali to je dobra momčad. U subotu će njihov trener Bonačić vjerojatno pokušati napraviti nekakav pritisak, pokušat će što više »napaliti« igrače. Uvijek sređuje nekakve račune, teži stvaranju napete atmosfere. Ipak, mislim da Varteks nema što tražiti u Maksimiru...</p>
<p>• Posljednja utakmica u Maksimiru, s Hajdukom, bila je vrlo slaba, nezanimljiva. Kako sad, nakon te utakmice, namamiti gledatelje da dođu na susret s Varteksom?</p>
<p> - Ne znam, utakmica s Hajdukom imala je veliki ulog. U pitanju je bilo prvo mjesto na ljestvici i zato se igralo tvrdo i bez ljepote. Ipak, mislim da publika neće davati konačni sud na osnovi jedne utakmice i da će nas doći gledati i protiv Varteksa.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pravničko povuci-potegni</p>
<p>Na Poljudu grozničavo prelistavaju pravilnike / Pojavila se nova dvojba: postaviti Ivana Radeljića u momčadi ili ne? / I on ima tri žuta kartona, dva iz Zadra i jedan protiv Dinama / Njegovim bi igranjem Hajduk opet bio u opasnosti, a ako ne zaigra, činit će se da »bijeli« prihvaćaju kaznu u »slučaju Andrić« / Rješenje se ukazalo samo, Radeljić je ozlijeđen... </p>
<p>SPLIT, 17. ožujka</p>
<p> - Hajduk nastavlja borbu kako bi dokazao da u pravilnicima HNS-a ne piše da se žuti kartoni iz II. lige pribrajaju kartonima dobivenim u I. ligi. Prema tome, Splićani smatraju da je Srđan Andrić u utakmici Hajduk - Hrvatski dragovoljac smio igrati, jer je imao dva žuta kartona. </p>
<p>Kad su primili obrazloženje odluke Komisije za žalbe, po kojoj se susret registrira 0-3, sastao se Upravni odbor kluba i odlučio zatražiti zaštitu zakonitosti. U Hajduku tvrde da će je poslati što prije, jer je to u interesu splitskog kluba. </p>
<p>No, Poljud je sad u velikoj dvojbi - postaviti Ivana Radeljića u momčadi ili ne? Naime, iz HNS-a je stigla obavijest - neobvezujuća - da Radeljić ima tri žuta kartona (dva je donio iz Zadra, a jedan je dobio u susretu s Dinamom). Postavljanjem Radeljića »bijeli« bi tjerali mak na konac, a ako ga izostave, činit će se da prihvaćaju stavove HNS-a i kaznu odrezanu u »slučaju Andrić«.</p>
<p>Zato je sve riješeno na elegantan način - rečeno je da je Radeljić ozlijeđen. Unatoč tomu, neki bi ga članovi Upravnog odbora i ozlijeđenog uvrstili u momčad...</p>
<p>Splićanima je sporno obrazloženje Komisije o pribrajanju kartona, u kojem se poziva na članak 1. stavak 2. općih odredaba. Na Poljudu, naime, smatraju da je Komisija trebala primijeniti i ostale pravilnike i odredbe HNS-a, slijedom čega bi se utvrdilo da se radi samo o prvenstvu I. hrvatske nogometne lige, pa se kartoni dobiveni u II. ligi ne mogu pribrajati.</p>
<p>U svakom slučaju, Hajdukova će žalba Izvršnom odboru HNS-a ionako kompliciranu situaciju dovesti do apsurda. Naime, IO ne postoji, raspušten je na posljednjoj Skupštini, a mandatar Vlatko Marković još nije sazvao novu Skupštinu na kojoj bi se izabralo članstvo krovnog operativnog tijela. No, kako je moguće da Izvršnog odbora nema, a njegove komisije egzistiraju?!</p>
<p>- Poštivat ćemo proceduru i istodobno tražiti očitovanje predsjednika Saveza i mandatara Vlatka Markovića. Naime, prema našem mišljenju, Komisija za žalbe nije mogla odlučivati u trenutku kad nema IO. Kad dobijemo Markovićev odgovor obratit ćemo se HOO-u i poduzeti sve moguće korake u dokazivanju da se kartoni ne prenose. O tome egzistiraju li komisije ili ne na Skupštini se nije raspravljalo, kako neki sada tvrde, a ni zapisnici još nisu verificirani. No, postoje fonogrami, pa ćemo utvrditi jesu li komisije ostale i nakon raspuštanja IO, rekao je predsjednik Hajdukova UO, Željko Kovačević. </p>
<p>Na Poljudu su se potrudili ukazati na propuste u vođenju liga i primjenjivanju Pravilnika. Tako im je u ruke dospio zapisnik s juniorske utakmice I. HNL Šibenik - Croatia, 27. veljače 1999. godine, u kojoj je igrač Zagrepčana Jerko Leko nastupio s tri žuta kartona. Iako su Šibenčani uložili prigovor i prije utakmice opomenuli vodstvo zagrebačkog kluba, »modri« nisu kažnjeni zbog njegova nastupa. </p>
<p>Splićani također smatraju da je utakmica Istra - Rijeka trebala biti registrirana rezultatom 3-0 zbog upada gledatelja na teren, a ne rezultatom 1-0. Prisjećaju se i prošlogodišnjeg neodazivanja dopinškoj kontroli nogometaša Croatije nakon derbija s Hajdukom - Zagrepčanima ni dlaka s glave nije pala... (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Zagrebu je opet mjesto u finalu«</p>
<p>S oprezom, ali i optimizmom rukometaši Badel 1862 Zagreba očekuju nedjeljnu prvu polufinalu utakmicu Kupa prvaka u Hamburgu protiv njemačkog Kiela / Nijemci će učiniti sve da kao organizatori najbolje svjetske lige nakon sedam posnih sezona konačno proguraju svoj klub u finale Kupa prvaka</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Neuvjerljive igre u posljednjim prvenstvenim dvobojima protiv PIPO IPC-a, Wienerberger Cetere iz Đakova i Varteks-Tivara nisu zabrinjavajuće uoči nedjeljne prve polufinalne utakmice Kupa prvaka u Hamburgu protiv njemačkog Kiela, naglašeno je na konferenciji za novinare u RK Badel 1862 Zagreb. Svi su potencijali hrvatskog prvaka bili usmjereni na dvoboje protiv Kiela, pa su se »zagrebaši« u domaćim ogledima čuvali od ozljeda i igrali tek toliko da ubilježe bodove.</p>
<p>- Ušli smo u završnu fazu svih triju natjecanja, Kupa prvaka, hrvatskog prvenstva i kupa. Mislim da je veliki dobitak to što nismo opterećeni ozljedama, odnosno svi su rukometaši spremni za predstojeća iskušenja. Znam da igre u hrvatskom prvenstvu ne ohrabruju, ali vjerujte protiv Kiela neće nam nedostajati motiva. Odigrat ćemo onako kako se to očekuje od polufinalista Kupa prvaka i prikazati rukometni spektakl, kazao je trener Badel 1862 Zagreba Zdravko Zovko.</p>
<p>Prvi stručnjak hrvatskog prvaka Kiel je predstavio kao uigrani sastav, čiji je kostur već godinama isti, ali koji je u svakoj sezoni dobio po jedno pojačanje. Prije tri sezone došao je lijevi vanjski napadač jugoslavenske reprezentacije Nenad Peruničić, potom je stigao ljevokrilni Danas Nikolaj Jacobsen, a prošlog ljeta momčadi našeg trenera Zvonimira Serdarušića pristupio je švedski reprezentativac Stefan Lövgren. Udarnu snagu čine još dvojica Šveđana, 36-godišnje »legende« Staffan Olsson i Magnus Wislander, a u »legiju stranaca« spada još i norveški reprezentativni vratar Steinar Ege. Njemački reprezentativci Schwenke, Petersen, Schmidt i Scheffler u drugom su planu.</p>
<p>- Naporna i vrlo jaka Bundesliga je šefove Kiela tjerala da u prošlim sezonama proširuju klupu, pa danas imaju četiri vrsna napadača, Peruničića, Lövgrena, Wislandera i Olssona, koji mogu igrati na svim vanjskim pozicijama. Primijetio sam da čine vrlo malo tehničkih pogrešaka, što znači da pružaju malo prilika za lake pogotke i kontranapade. Međutim, uočili smo i neke Kielove mane i sigurno će ih pokušati iskoristiti, završio je Zovko.</p>
<p>Zagrebov vratar Andrej Lavrov ocijenio je utakmicu u Hamburgu (nedjelja, 14.15 sati) najtežom ove sezone, jer Nijemci će učiniti sve da kao organizatori najbolje svjetske lige nakon sedam posnih sezona konačno proguraju svoj klub u finale Kupa prvaka. Lavrov je Badel 1862 Zagreb proglasio drugim najboljim svjetskim klubom, te dodao kako će rukometnoj javnosti dokazati da je njegovoj momčadi i ove sezone mjesto u finalu Kupa prvaka.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Opet novo doigravanje košarkašica</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Nakon 18 prvenstvenih kola košarkašice Croatije, Montmontaže, Gospić '83 Inera i Šibenika u subotu nastavljaju natjecanje u »ligi četiri«. Sastav HPS-a ispao je u niži rang natjecanja, a pretposljednji Agram razigravat će za ostanak s drugoplasiranim sastavom iz A-2 lige.</p>
<p>U »ligu četiri«, u kojoj će se odigrati još šest kola, klubovi prenose bodove iz prvog dijela, pa tako Croatia i Montmonaža imaju po 34 boda, Gospić 33 i Šibenik 30 bodova. Dakle, prvi put se neće igrati klasično doigravanje, a borba za naslov maksimalno je zakomplicirana.</p>
<p>Naime, i dobro upućenima u žensku košarku bilo je teško pohvatati sve konce ovogodišnjeg doigravanja. Nakon šest kola, dva prvoplasirana sastava igraju finale na tri pobjede. Ti sastavi u finale prenose međusobne rezultate iz tih kola: ako svaki klub ima po jednu pobjedu, u finale se kreće s omjerom 1-1, a ako je jedan sastav u »ligi četiri« oba puta pobijedio i ima 2-0, u završnicu kreće s pobjedom više. </p>
<p>Nažalost, još se nije dogodilo da sustav natjecanja u ženskoj košarci bude isti dvije godine zaredom. Proširivanje i smanjivanje lige, »plava« i »bijela« skupina, četverokružni sistem samo su neka od rješenja primjenjivana u posljednjih devet godina hrvatske lige. </p>
<p>Nelogično je i određivanje termina za 1. kolo »lige četiri«. U isto vrijeme (18 sati) Croatia na Peščenici dočekuje Šibenik, a Montmonaža igra protiv Gospić '83 Inera u »Kutiji šibica«. Tako će se i ono malo gledatelja na utakmicama košarkašica podijeliti u dvije dvorane.</p>
<p>• Parovi 1. kola (subota, 18. ožujka): Croatia - Šibenik (18 sati), Montmonaža - Gospić '83 Inero (18 sati). (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Metkovićeva prilika za povijesni uspjeh</p>
<p>SLOVENJ GRADEC, 17. ožujka</p>
<p> - Nakon eliminacije Rubiere iz Italije, Bosne iz Visokog i španjolskog Ciudad Reala, rukometaši Metković-Jamba će u subotu (15 sati) u Slovenj Gradecu odigrati prvu utakmicu polufinala Kupa EHF-a protiv domaće momčadi Preventa. U prvom dvoboju žele ostvariti povoljan rezultat, a u uzvratu tjedan dana kasnije u Metkoviću proslaviti plasman u finale. Metkovci su u četvrtak navečer doputovali u Slovenj Gradec i u petak samo jednom vježbali u sportskoj dvorani. Trener-igrač Ivica Obrvan nema problema s ozljedama igrača, tako da je najavio sljedećih 12 igrača: D. Jerković, Pušnik, Kaleb, Bjeliš, Medić, Obrvan, Dominiković, Zsigmond, Goluža, Sršen, G. Jerković i Metličić.</p>
<p>- Vjerujem da ćemo dati sve od sebe kako bismo se u Metković vratili s povoljnim rezultatom. Znamo da je Prevent u zadnje četiri utakmice doživio tri poraza, ali smo i svjesni da će oni igrati pred svojim navijačima i da nisu bezazleni čim su se našli među četiri momčadi u završnici Kupa EHF-a, govori trener i igrač Ivica Obrvan.</p>
<p>Mario Bjeliš, jedan od najboljih Metkovaca ove sezone, također je optimistički raspoložen:</p>
<p>- Bez obzira na to što smo i mi imali pad u formi, očito je da se vraćamo. Želimo ostvariti povjesni klupski uspjeh, jer nije sigurno da će ova generacija ponovno imati ovakvu priliku.</p>
<p>Polufinalni dvoboj sudit će Gallego i Lamas iz Španjolske. Posjet Slovenj Gradecu najavilo je i stotinjak najvjernijih metkovskih navijača. (P. Jakić)</p>
<p> Osječanke vjeruju u prolaz </p>
<p>Rukometašice Osijeka su se, nakon pobjeda protiv Istočnika iz ruskog Rostova i španjolskog Juventud Leganesa iz predgrađa Madrida, plasirale u četvrtfinale Kupa gradova u kojem že se ogledati s njemačkim prvoligašem Frankfurterom iz Frankfurta na Odri. Njemačke su rukometašice pristale odigrati obje utakmice na parketu osječkog Zrinjevca, prvi će dvoboj biti u subotu u 18 sati, a uzvrat u nedjelju u 10 sati.</p>
<p>- Pregledao sam dvije kasete s nastupima Frankfurtera, pa nije teško zaključiti da i nije tako jak da bismo morali pretjerano strahovati. Respekta će, svakako, biti, ali je najbitnije, da naše rukometašice zaigraju kako znaju i mogu. Presudna za plasman u polufinale bit će prva, subotnja utakmica, veli Zdenko Kordi, trener Osijeka.</p>
<p>Zanimljivo je, ova dva kluba već su se ogledala, 1982. godine. Neke druge generacije sastale su se u četvrtfinalu Kupa pobjednica kupova, a njemački sastav, tada iz DR Njemačke, nosio je ime VorwArts. Legendarna Katica Ileš i suigračice nadmašile su tada snažni njemački sastav, a kasnije osvojile i pokal Kupa pobjednica kupova Europe. (D. Kerže)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Radoš u Londonu o preobrazbi Ministarstva obrane </p>
<p>LONDON, 17. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U sklopu službenog posjeta Velikoj Britaniji, hrvatski ministar obrane Jozo Radoš održao je u petak predavanje u uglednom Kraljevskom vojnom institutu u Londonu izvijestivši o planovima za preustroj Ministarstva obrane RH (MORH) u transparentniju instituciju. »Preobrazbu MORH-a treba provesti bez odgađanja, jer je postojeća struktura upravljanja neodrživa. Smatram to svojim primarnim ciljem«, rekao je Radoš. Dodao je da će promjene biti usmjerene k ukidanju vojne hijerarhije u Ministarstvu, osim na položajima gdje je potreban vojni časnik. Kao drugi važan zadatak, naveo je precizno definiranje političke strukture u Ministarstvu koja se mijenja s političkim promjenama, te paralelne stručne strukture sastavljene od vojne i civilne komponente, na koju političke promjene ne bi utjecale. Spomenuo je i planove za modernizaciju Oružanih snaga. Spomenuo je i planirane promjene u Ustavu i zakonu, prema kojima bi jurisdikcija nad Oružanim snagama i MORH-om - ranije usredotočena u rukama Predsjednika - bila dijelom prenesena na Sabor i Vladu. (J. Z. N.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Otmice i ubojstva u sjeni mirovnih pregovora u Kolumbiji</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Iz Kolumbije ponovo stižu vijesti o novim mrtvima u napadima ljevičarskih gerilskih skupina, o novim ranjenima i novim otmicama. Mirovni pregovori koji se već godinama vode između kolumbijske vlade i predstavnika gerilaca, i koji su posljednjih mjeseci intenzivirani uz pomoć nekih europskih zemalja, vuku se iz tjedna u tjedan bez napretka, premda se u njih s vremena na vrijeme uključi i najslavniji Kolumbijac, nobelovac Gabriel García Márquez. Ta je zemlja od gotovo 40 milijuna stanovnika poznata po otmicama, vladavini narkokartela i orgijama nasilja koje provode eskadroni smrti te po nepomirljivosti gerilskih vođa koji nisu spremni na kompromis ni nakon 35 godina građanskoga rata i više od 35.000 mrtvih.</p>
<p>Tako je u ovotjednome napadu na vojnu bazu u Medellínu, za koji je vlada optužila gerilce, poginulo dvoje civila, a otmica osam osoba, među kojima je i gradonačelnik Ubale, također se pripisuje gerilcima. Oni se, poznato je, često financiraju otkupninom koju iznuđuju za bogate i ugledne otete Kolumbijce.</p>
<p>Gerilske vođe, pak, za neuspjeh mirovnih pregovora optužuju desničarske eskadrone smrti. Nedavni val pokolja nad simpatizerima gerilaca, koji su izveli pripadnici tih paramilitarnih grupa, ponovo je ugrozio mirovni proces, tvrde gerilci. U pokušajima da se ponovo preuzme nadzor nad strateški važnim područjem koje na sjeveru zemlje drži najjača gerilska skupina Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC), samo u posljednjih mjesec dana ubijeno je više od 60 seljaka. Za te pokolje ljevičarski pobunjenici optužuju eskadrone smrti, za koje mnogi tvrde da obavljaju »prljave poslove« za neke sektore kolumbijske vojske. Nedavno su u svojim izvješćima organizacija za zaštitu ljudskih prava iz Washingtona Human Rights Watch i State Department optužili kolumbijsku policiju i vojsku da i dalje tajno podržavaju paramilitarne desničarske odrede što na najokrutniji način siju smrt. A pregovarači FARC-a upozoravaju: »Zbog genocida koji kolumbijska država provodi preko svojih paramilitarnih vojski, teško nam je povjerovati u vjerodostojnost vladinih pregovarača s FARC-om«.</p>
<p>Kolumbiju, uz svakodnevno nasilje i česte štrajkove zbog gospodarske krize, ovih dana potresa i odluka Francisca Santosa, jednog od najpoznatijih novinara i borca za ljudska prava, koji je zbog prijetnji smrću njegovoj obitelji odlučio emigrirati u Sjedinjene Države. Njegova je priča glasno odjeknula u kolumbijskoj javnosti, podsjetivši na oko četvrt milijuna »običnih ljudi« koji su morali pobjeći iz zemlje pred ubojitim akcijama suparničkih strana u građanskome ratu kojemu se ne nazire kraj.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Clintonovi oslobođeni sumnje da su nezakonito pribavili dosjee FBI-ja </p>
<p>WASHINGTON, 17. ožujka</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton ni njegova supruga Hillary nisu bili ni na koji način umiješani u nezakonito pribavljanje dosjea FBI-ja o namještenicima Bijele kuće iz vremena predsjedničkih mandata Georgea Busha i Ronalda Reagana, objavio je u petak posebni istražitelj Robert Ray. Time je i službeno okončana skoro petogodišnja istraga pokrenuta zbog tvrdnji da je sadašnja Bijela kuća pribavila oko 900 dosjea o osobama koje su bile najbliži suradnici ranijih, republikanskih predsjednika.</p>
<p> »Nema stvarnih i uvjerljivih dokaza da je bilo tko od viših dužnosnika Bijele kuće ili Hillary Rodham Clinton, bio umiješan u pribavljanje tajnih izvješća FBI-ja«, navodi se u službenom priopćenju. Izvješće Roberta Raya, po zakonu je predano trojici sudaca saveznoga suda u Washingtonu i zasad nosi oznaku povjerljivog državnog dokumenta pa se o sadržaju njegovih 100 stranica ne zna puno više od ove sažete ocjene. Američki mediji navode, pozivajući se na osobe bliske istrazi da su krivci, doduše uz pripisani nemar a ne namjeru, nekolicina djelatnika službe sigurnosti Bijele kuće. Navodno su greškom od FBI-ja tražili podatke koristeći se starim popisom osoba koje su imale pravo nesmetanog ulaska i kretanja Bijelom kućom.</p>
<p> Ray je na dužnosti posebnog istražitelja zamjenio Kennetha Starra sa zadaćom da dovrši započete istrage protiv Clintona. Ova, nazvana »Filegate« više je prijetila Hillary Clinton jer su republikanci tvrdili da je ona tražila uvid u podatke FBI-ja o nekim utjecajnim republikancima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>OESS poziva građane BiH da glasuju za promjene </p>
<p>Tijekom posjeta Sarajevu austrijska ministrica, predsjedateljica OESS-a, Benita Ferrero-Waldner, pozvala građane BiH da iskoriste priliku koju im nude predstojeći općinski izbori u njihovoj zemlji </p>
<p>SARAJEVO, 17. ožujka</p>
<p> - Austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner, koja trenutačno obnaša i dužnost predsjedateljice Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), pozvala je u petak građane BiH da iskoriste priliku koju im nude predstojeći općinski izbori u njihovoj zemlji i glasuju za promjene.</p>
<p> »Od potpisivanja Daytonskog sporazuma prošlo je pet godina i došlo je krajnje vrijeme da građani BiH preuzmu odgovornost za stanje u svojoj zemlji«, izjavila je Ferrero-Waldner na konferenciji za novinstvo održanoj tijekom jednodnevnog posjeta Sarajevu. Ona se ovom prigodom sastala s ministrom vanjskih poslova BiH Jadrankom Prlićem, visokim prestavnikom za BiH Wolfgangom Petritschem i članovma Predsjedništva BiH kao i premijerom Republike Srpske, Miloradom Dodikom. Ferrero-Waldner novinarima je rekla kako su uspješna provedba i nadzor nad općinskim travanjskim izborima u BiH apsolutni prioritet za OESS, pa će zbog toga u ovaj proces biti uključeno i oko 750 međunarodnih supervizora, a po prvi puta izbore u BiH nadzirat će i predstavnici domaćih nevladinih organizacija i udruga. Austrijska ministrica upozorila je međutim kako usvajanje stalnog izbornog zakona, zajedno s povratkom izbjeglica, također ostaju ciljevi na kojima će tijekom godine u BiH međunarodna zajednica, pa tako i OESS, biti angažirani.</p>
<p> »Bez stalnog izbornog zakona neće biti primanja BiH u Vijeće Europe«, rekla je Ferrero-Waldner. O tome hoće li izborni zakon biti usvojen u Parlamentu BiH ili nametnut odlukom Visokog predstavnika kao i o rezultatima općinskih izbora, po rječima predsjedateljice OESS-a, ovisit će i to hoće li i kada biti općih izbora u BiH.</p>
<p> Oni su ranije najavljivani za jesen ove godine pri čemu je kao vjerojatno razdoblje pominjan listopad. Voditelj misije OESS-a u BiH, Robert Barry, izjavio je međutim kako taj termin sada otpada jer izborni zakon nije usvojen do polovice veljače kako se ranije zahtijevalo. Barry je na konferenciji za novinare na kojoj je sudjelovao zajedno s austrijskom ministricom rekao kako je dodatni problem to što u proračunu BiH nisu predviđena sredstva za provedbu izbora »OESS ne namjerava vječito financirati njihovo organiziranje«.</p>
<p> »Hoće li stalni izborni zakon biti nametnut ovisi o procjeni visokog predstavnika. Ja sam međutim siguran kako nametnuti zakon neće sadržavati komprimisna rješenja kakva postoje u nacrtu koji se nalazi u raspravi«, istakao je Barry pojasnivši da se kompromisnim prijedlozima željelo izaći u susret različitim zahtjevima političkih stranaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Mostaru kritizirani Prlić, Tomić i Čović</p>
<p>MOSTAR, 17. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatske udruge stradalnika Domovinskog rata pozvat će svoje članstvo i ostalo hrvatsko pučanstvo u BiH da ipak iziđu na općinske izbore 8. travnja, ali uz uvjet da HDZ-a BiH, odnosno predsjedništvo te stranke, organizira referendum o trećem entitetu u BiH, zaključeno je na skupu održanome u petak u Mostaru, koji je predsjedništvo mostarske podružnice HVIDR-e Herceg Bosne organiziralo s hrvatskim dužnosnicima sa svih razina vlasti u BiH. Sastanak je organiziran kako bi se razmotrila provedba zaključaka udruga proisteklih iz Domovinskog rata, iznesenih na nedavnome velikom prosvjednom skupu u Mostaru, u vezi s presudom generalu Blaškiću i teškom ustavno-pravnom pozicijom Hrvata u BiH, odnosno zahtjevima hrvatskom političkom vodstvu u BiH za prekidom suradnje s Haaškim sudom, povlačenju s dužnosti na svim razinama vlasti, raspisivanju referenduma o trećem entitetu te neizlasku na općinske izbore.</p>
<p>Zanimljivo je da mnogi od pozvanih visokih dužnosnika hrvatskog naroda u BiH nisu došli na mostarski sastanak sa članovima Predsjedništva mostarske podružnice HVIDR-e Herceg Bosne, a pojavili su se samo Mijo Brajković, član Predsjedništva HDZ-a BiH, Josip Merđo, dopredsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i mostarski dogradonačelnik Ivan Prsaklo. Revoltirani zbog nedolaska pozvanih visokih dužnosnika hrvatskog naroda u BiH, predstavnici udruga stradalnika Domovinskog rata zatražili su smjene svih onih koji se nisu pojavili na mostarskome sastanku, a najviše zamjerki s govornice upućeno je na račun Jadranka Prlića, ministra vanjskih poslova BiH, Nevena Tomića, dopredsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i zamjenika federalnog premijera Dragana Čovića.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Coffman: Istraga o ubojstvu Leutara pred završetkom </p>
<p>SARAJEVO, 17. ožujka</p>
<p> - Glasnogovornik misije UN u BiH, Douglas Coffman, izjavio je u petak kako se sa sigurnošću može očekivati uspješno okončanje istrage o ubojstvu doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara počinjenog još prije godinu dana. »U proteklih nekoliko tjedna došlo je do značajnog napretka u istrazi i veoma smo uvjereni da će ona biti uspješno okončana«, kazao je Coffmann na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu. On je rekao kako je to i osobna poruka voditelja misije UN u BiH Jacquesa Kleina.</p>
<p> Coffman je također rekao da su uspješno otklonjene i zapreke koje su se pojavile u dosadašnjem tijeku istražnog postupka ali je odbio pojasniti o kakvim se problemima radilo. »Istraga je u osjetljivoj fazi i dok se ona ne završi nećemo komentirati njen sadraj«, kazao je glasnogovornik misije UN.</p>
<p>Podsjetivši kako se upravo navršila obljetnica atentata na Leutara, glasnogovornica Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR) Alexandra Stiglmayer je kazala kako je pokojni doministar unutarnjih poslova bio hrabar borac protiv korpucije i zagovornik vladavine prava. Ona je pozvala vlasti u BiH da udvostruče napore da se otkriju počinitelji ubojstva i privedu pravdi.</p>
<p> S ocjenom misije UN da je istraga »u osjetljivoj« fazi složio se i sadašnji doministar policije Federacije BiH Ivan Baćak. U izjavi datoj TV BiH u povodu Leutarova ubojstva on je u četvrtak kazao da je stoga za sada neuputno iznositi bilo kakve detalje o njezinu tijeku. On je potvrdio kako federalni MUP i dalje vodi istragu dok misija UN odnosno međunarodna policija (IPTF) u svemu imaju samo nadzornu ulogu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vojska optužila crnogorske čelnike za spregu s »vanjskim neprijateljem« </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Zapovjednici Druge armije VJ i Ratne mornarice general, Milorad Obradović i admiral Milan Zec, oglasili su se u petak priopćenjem crnogorskoj javnosti u kojem kategorički odbijaju tumačenja po kojima vojska priprema vježbe u Crnoj Gori s namjerom da disciplinira manju federalnu jedinicu savezne države. U oštrom se tonu, kakav do sada čelni ljudi vojske stacionirane u Crnoj Gori nisu koristili, tvrdi da je dio crnogorskih državnih čelnika i struktura ostao u sprezi sa vanjskim neprijateljem te da radi na propagandi protiv Jugoslavije i njezine vojske.</p>
<p>Njih se optužuje za stvaranje psihoze o navodnoj ugroženosti Crne Gore, a posebno odbacuju tvrdnje da 7. bataljun vojne policije masovno unovačuje simpatizere oporbenih socijalista saveznog premijera Momira Bulatovića. S obzirom da su se crnogorski čelnici do sada hvalili kvalitetnom suradnjom sa vojnim zapovjedništvom na području republike (za razliku od one sa vrhovnim beogradskim), a istodobno imajući u vidu postupno, ali neprekinuto povećanje temperature oko mogućeg razvoja događaja na relaciji Beograd - Podgorica, ovakva se izjava u podgoričkim medijima već drži znakovitom.</p>
<p>Unatoč svakodnevnim komentarima i procjenama zapadnih izvora kao i jednakom broju očitovanja crnogorskoga vrha kako će se učiniti sve da ne dođe do rata, javnost se pita ima li uopće onih koji pouzdano znaju što donosi budućnost. Njemački su novinski komentatori ovih dana cinično zaključili da će rata u i zbog Crne Gore biti, ako ni zbog čega drugog onda zato što se o tome kao o gotovoj stvari posvuda priča. Raspoloženje naroda također odavno nije mjerodavno ispitano. U Srbiji se navodno ne zna kakva je vojna situacija u Crnoj Gori, tko tamo »izdaje« saveznu državu i protiv koga bi zapravo Vojska Jugoslavije bila angažirana. Tako barem tvrde srbijanski komentatori u nedržavnome tisku. Tamo se poruke zapadnih dužnosnika pažljivo iščitavaju - poput one generala Wesleya Clarka koji je otvoreno zaprijetio da »NATO neće ostati po strani ako Slobodan Milošević pokuša zategnuti omču oko Crne Gore«.</p>
<p>Novi časnici koje je Milošević nedavno postavio bez znanja i mimo volje Crne Gore na ključna mjesta od Beograda do Podgorice, govore Miloševićevim jezikom prijetnje, izjavio je za hrvatski tisak ovih dana potpredsjednik crnogorske vlade, Dragiša Burzan. Pritom je naglasio da ipak u ovom trenutku ne vjeruje u otvoreni sukob jer je on »uvjetovan nekim oružanim sukobima u Srbiji izmedju Miloševića i tamošnje oporbe«. Imajući na umu da je na djelu princip spojenih posuda (koji osim Crne Gore uključuje kosovsku i oporbenu frontu), u Crnoj Gori se procjenjuje da »Milošević nije u poziciji da se s Crnom Gorom otvoreno sukobi jer za to tamo neće imati dovoljnu potporu«. Suprotno raširenom mišljenju, Burzan ocjenjuje da Milošević među sljedbenicima ima oko 20 posto jurišnika, a u cijeloj toj grupaciji ratobornu jezgru čine tri do četiri tisuće ljudi. Iz beogradskih je kuhinja reaktiviran i navodni Miloševićev »plan B«, takozvani »puzajući puč«, odnosno odvajanje sjevernih općina na granici sa Sandžakom . »Aktivno čekanje« u Podgorici i »pasivna agresija« u Beogradu, na sceni su do daljnjega.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Tajvanska vojska u stanju pripravnosti za vrijeme izbora</p>
<p>SAD pozvale Kinu da ublaži svoje prijetnje Tajvanu uoči subotnjih predsjedničkih izbora/Kineski premijer je poručio tajvanskim biračima da možda neće dobiti drugu priliku ako izaberu kandidata koji zagovara neovisnost Tajvana</p>
<p>TAIPEI/WASHINGTON/TOKIO, 17. ožujka</p>
<p> - Tajvanska vojska je od petka u posebnom stanju pripravnosti koje će trajati 39 sati i pokriti razdoblje predsjedničkih izbora najavljenih za subotu, objavljeno je iz vojnog izvora. Broj vojnika u službi bit će povećan u tom razdoblju, dodao je isti izvor. »Vlada je spremna nositi se s bilo kakvom mogućom situacijom i odlično se pripremila za svaku provokativnu akciju«, kazao je glasnogovornik Vijeća za odnose s kopnom.</p>
<p>On je pozvao Peking neka ne pojačava napetosti uoči subotnjeg glasovanja, koje bi, prema predviđanjima, moglo donijeti gubitak vlasti nacionalista koji su vladali 50 godina. »Pozivamo kineske komuniste da budu racionalni i pokažu suzdržanost te da ne čine ništa što bi povrijedilo osjećaje naroda obiju strana«, rekao je.</p>
<p>Stanje pripravnosti počelo je u 17 sati po mjesnom vremenu (odnosno u 8 sati po srednjoeuropskom) a treba završiti u nedjelju ujutro, kazao je vojni glasnogovornik.</p>
<p>Sjedinjene Države pozvale su u četvrtak kineskog veleposlanika kako bi Pekingu prenio poruku da ublaži svoje prijetnje Tajvanu uoči subotnjih predsjedničkih izbora. Glasnogovornik State Departmenta James Rubin je obznanio da je državni podtajnik Thomas Pickering razgovarao s veleposlanikom Liom Zhaom Xingom o »važnosti razboritosti i strpljenja prije i nakon izbora u Tajvanu, kao i nadi da će nakon izbora uslijediti koraci za smanjenje napetosti i za jačanje dijaloga«, rekao je Rubin. Do tog je poteza došlo nakon upozorenja kineskog premijera u srijedu, upućenog tajvanskim biračima, da možda neće dobiti drugu priliku ako izaberu kandidata koji zagovara neovisnost Tajvana. Američki ministar obrane William Cohen izjavio je u petak kako nije primjetio da se Kina priprema napasti Tajvan, ali je upozorio Peking da primjena sile nije prihvatljiv način sređivanja nesuglasica među protivnicima. »Ne primjećujemo nikakvih dokaza priprema za napad. Primjećujemo samo rat riječima«, rekao je Cohen na novinskoj konferenciji održanoj na kraju posjeta Japanu.</p>
<p>Kineski premijer Zhu Rongji upozorio je u srijedu Tajvance da im Kina neće dati drugu prigodu budu li glasovali za separatističkog kandidata na predsjedničkim izborima u subotu. Cohen je dodao kako ne smatra da će na glasače demokratskog Tajvana utjecati pritisak Pekinga te ponovio da SAD traži mirno rješenje problema između Kine i Tajvana. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kineski veleposlanik: Spriječit ćemo osamostaljenje Tajvana</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Kina je za mirno ujedinjenje, ali uvijek je naglašavala da će, bude li potrebno, i silom spriječiti osamostaljenje Tajvana, izjavio je u petak na Diplomatskom forumu Instituta za međunarodne odnose u Novinarskom domu u Zagrebu Li Guobang, kineski veleposlanik u Hrvatskoj. Govorio je o Kini danas - njezinoj vanjskoj politici (protivi se prevlasti jedne sile i zagovara ravnopravnost u multipolarnom svijetu), te o odnosima s Hrvatskom. Oni se na području politike uspješno razvijaju, među ostalim i zato što se hrvatska Vlada pridržava načela »jedne Kine« i ne uspostavlja diplomatske odnose s Tajvanom na kojem se u subotu održavaju predsjednički izbori.</p>
<p>Li Guobang je napomenuo da su hrvatska brodogradilišta sagradila mnogo brodova za Kinu, Ina reeksportira kinesku naftu, a Pliva je u Kini prodala lijekova za 2,7 milijuna dolara, i to je uglavnom sve. Razmjena bi mogla biti znatno veća, a krivnja što nije može se tražiti i u tome što se ne poznamo dovoljno. I mediji jedne i druge zemlje krivi su što više ne znamo jedni o drugima. (T. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>I Lužkov kapitulirao pred Putinom</p>
<p>MOSKVA, 17. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tjedan dana uoči ruskih predsjedničkih izbora pred Jeljcinovim »princem-nasljednikom« Vladimirom Putinom kapitulirao je još jedan istaknuti a Kremlju oporbeni političar. Na konferenciji rukovodstva svoje parlamentarne stranke »Otečestvo« gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov pozvao je sugrađane i političke istomišljenike da na predsjedničkim izborima 26. ožujka glasuju za - Putina.</p>
<p>Opća je ocjena da je politička predaja Lužkova rezultat njegove procjene da će Putin pobijediti na izborima pa pružanjem svoje podrške pokušava i na taj način zaustaviti kampanju teškog blaćenja koja se protiv njega mjesecima vodi u državnim medijima i onima tajkuna bliskih Kremlju. Iako je Lužkov Moskvu pretvorio u prekrasan dinamičan grad, zbog njegovih predsjedničkih ambicija (od kojih je pod pritiskom u međuvremenu odustao) ti mediji stvorili su u ruskoj javnosti o njemu sliku kao da su on i njegovo gradsko okruženje - a ne Kremlj - glavno leglo mafije, korupcije i kriminala. </p>
<p>Medjutim, većina promatrača sumnja da će svojom političkom kapitulacijom Lužkov zaustaviti tu kampanju. »Političko uništavnje« u državnim medijima započeto je još u vrijeme kad je za kremaljskim kormilom bio Jeljcin i taj je zadatak bivši ruski predsjednik prema svemu sudeći ostavio Putinu u nasljedstvo. Uz to od političkog rušenja Lužkova neće odustati ni moskovski milijarder i medijski magnat Boris Berezovski, koji je i nakon Jeljcinovog povlačenja ostao i dalje najutjecajnij tajkun u Kremlju. To nije čudno kad se zna da se Berezovski već javno pohvalio kako je on tvorac ideje nagovaranja Jeljcina da se prije isteka predsjedničkog mandata povuče a privremnu vlast preda Putinu koji je zazuzvrat odmah potpisao sporni ukaz, kojim se bivši šef države i članovi njegove obitelji unaprijed amnestiraju od svake eventualne (za mito i korupciju?) kaznene odgovornosti. </p>
<p>Lužkov se svojedobno zamjerio Berezovskom jer ga je javno optužio da se obogatio nezakonito pljačkajući ruski narod i to mu miljarder nije oprostio. Da Berezovski ne oprašta potvrđuju ljudi koji ga dobro poznaju. Primjerice, čuveni američki miljarder George Soros izjavio je nedavno (a to je napisao i u knjizi koja je u tisku i uskoro izlazi) da mu je Berezovski više puta naglašavao kako se protivnik »mora uništi do kraja već u prvom izbornom krugu ako želiš biti siguran da on sutra neće uništiti tebe«. Uostalom, to svoje životno pravilo Berezovski je već uspješno demonstrirao prema mnogima koji su mu stajali na putu, a među ostalim i protiv bišeg premijera Jevgenija Primakova. Kad je prošlog proljeća Primakov kao predsjednik vlade potaknuo pravosuđe na borbu protiv korupcije u vrhovima zemlje, Berezovski je u strahu pobjegao u inozemstvo prijeteći premmijeru da će mu se osvetiti. I doista Jeljcin je ubrzo nakon toga smijenio Primakova, a po povratku u zemlju Berezovski je preko državnih i svojih medija organzirao neviđenu kampanju blaćenja , ponižavanja i rušenja autoriteta tog u ruskoj javnosti izuteno cijenjenog političara. Razočaran i nemoćan da se suprostavi toj organziranoj kampanji preko medija, Primakov je prvo odustao od predsjedničke utrke, a sada se i potpuno politički pasivizirao iako je u državnoj Dumi šef parlamentarne frakcije Luškovljevog »Otečestva«. </p>
<p>Nakon što se i Lužkovsvrstao iza Putina jedina je još zagonetka uoči ruskih predsjedničkih izbora hoće li Jeljcinov »princ nasljednik« osvojiti 26. ožujka više od 50 posto glasova birača i tako Zjuganova i ostale konkurente pobijediti već u prvom izbornom krugu. Da sve nije riješeno potvrdjuje i činjenica da je i Savez desnih snaga odustao ovog tjedna od dalje podrške svom stranačkom predsjedničkom kandidatu Konstantinu Titovu u korist Putina kako bi on pobijedio Zjuganova već u prvom krugu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Emanuele Filiberto najavljuje da će u Rim i mimo zabrane</p>
<p>RIM, 17. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izazov talijanskim vlastima uputio je najmlađi muški potomak nekadašnje vladajuće Savojske kuće, čijim je muškim potomcima zabranjen ulazak u Italiju prijelaznom odredbom talijanskog Ustava iz 1947. Emanuele Filiberto di Savoia, unuk posljednjega talijanskog kralja Umberta II., najavio je da će doći u Rim u kolovozu, na svjetski dan katoličke mladosti u sklopu jubilarne Svete 2000. godine. </p>
<p>»Baš me zanima kako ću biti kažnjen ako se u kolovozu pojavim u Italiji. Zamislite: Europa bez barijera, prisiljena da zaposjedne bivše carinarnice da bi spriječila ulazak unuka Umberta II.... Kad ne bi bilo ozbiljno bilo bi razloga za gromoglasan smijeh« - rekao je milanskome Corriereu della Sera sin bivšeg prijestolonasljednika Vittorija Emanuelea di Savoia, koji još nosi naslov napuljskog kneza. </p>
<p>Uistinu će to biti zanimljiv spektakl. Po sadašnjim propisima Emanuele Filiberto di Savoia morao bi biti stavljen u neki centar za privremeni smještaj ilegalnih useljenika, barem na 30 dana, koliko iznosi žalbeni rok za sve koji ilegalno uđu u Italiju. Moguće je zamisliti kako televizijski novinari opsjedaju taj poluzatvor i intervjuiraju princa kojemu bi svitu u tom trenu činili Kurdi, Albanci, Sinhalezi i Marokanci. </p>
<p>Uostalom, ako sleti na neki aerodrom - bit će ga lako zaustaviti. Ali ako u Italiju uđe nekim automobilom, recimo, iz Francuske, bez granične kontrole, i tako dospije do Vatikana - bit će još zanimljivije vidjeti kada će talijanska policija intervenirati i hoće li mu staviti lisičine na ruke možda za papinske mise na Trgu Svetog Petra? </p>
<p>Emanuele Filiberto je razgovor s milanskim listom iskoristio i za političke poruke, kojima nastoji prostrijeti tepih za svoj dolazak u Italiju (o povratku ne može biti riječi, jer je knežević rođen u izgnanstvu i u Italiju još nije stupio - iako je nekoliko puta bilo riječi o tome da je ilegalno prešao granicu). Emanuele Filiberto kaže da je spreman priznati Republiku (njegov djed je pokvario započetu prepisku s tadašnjim predsjednikom Talijanske Republike, jer ga je u pismu oslovio kao senatora Pertinija). Spreman je i prisegnuti vjernost Republici. </p>
<p>Štoviše, osudio je rasističke zakone koje je potpisao njegov pradjed Vittorio Emanuele III. Dok je sadašnji napuljski knez Vittorio Emanuele izjavio da ti zakoni i nisu bili strašni, njegov sin Emanuele Filiberto kaže da su ti zakoni bili odiozni i vrijedni prijezira - ali podsjeća da je njegov pradjed kraljevao i potpisivao ono što je odlučivao premijer Mussolini. </p>
<p>U zemlji gdje je unuka toga istoga ratnog zločinca, Alessandra Mussolini, zastupnica u Parlamentu (s punim pravom: izabrana je, a odgovornost za zločine nije nasljedna), praunuk kralja koji je njezina djeda doveo na vlast ne smije u Italiju ni stupiti. Do kada? </p>
<p>Istodobno dok je Emanuele Filiberto davao svoj intervju, Rimom je ruku pod ruku s predsjednikom Ciampijem šetao još jedan nekadašnji princ rođen u izgnanstvu baš u Rimu, don Juan Carlos de Borbón, sadašnji španjolski kralj.</p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Uvjeren sam da je i u Hrvatskoj stvoreno ozračje jednoga novog pristupa tehnici u školi - obrazovati za poslijeinformatičko društvo </p>
<p>Hrvatsku školu treba preustrojiti, davni je zaključak. Naveden je među ostalim i u naslovu: »Hrvatski obrazovni sustav neprimjeren je informatičkom dobu« (Vjesnik, 11. ožujka). Podosta se razlikuju mišljenja. </p>
<p>Moguć je iskaz - Hrvatska ne treba obrazovati svoje pučanstvo za informatičko doba, već za ona doba koja dolaze.</p>
<p> Ako se, primjerice, započne obrazovati po novom nastavnom programu od školske godine 2001. (vrlo optimistička procjena), prvi đaci prvaci, i to izvrsni, završit će studij negdje oko 2017. godine.</p>
<p> Hoće li tada to već biti doba poslijeinformatičkog društva, društva znanja ili biotehničkog društva, nevažno je. Prema tome, sadašnje učenike treba obrazovati za ta razdoblja. Pritom treba imati na umu da će ti đaci prvaci raditi do iza 2050. godine.</p>
<p>Ono što treba najprije raščistiti, jest ukupni sadržaj onoga što će se učiti. Ovaj autor, i to ne od danas, dokazuje da obrazovanje svekolikog pučanstva mora biti kulturologijsko. A to znači da su njegove temeljne sastavnice: duhovna kultura (društveno-humanistički sadržaji), prirodoznanstvo, ali i tehnika.</p>
<p>Kada ćemo se konačno suočiti s činjenicom i pretvoriti u nastavne sadržaje da je tehnika temelj ne samo materijalne već i svekolike kulture?</p>
<p> Kada će se predvoditelji duhovnog stvaralaštva ponositi poznavanjem tehnike, jer se tehničari srame kada ne poznaju dovoljno područje duhovnog stvaralaštva? Misao i nije nova, poznata je barem od Ch. Snowa. Ali je ipak nedavno doživjela »pljesak na otvorenoj sceni« od preko 200 nastavnika tehničke kulture. </p>
<p>Konačno, kada će se shvatiti da je tehnika postala dominantna sastavnica kulture s trendom još snažnijeg utjecaja na suvremeni svijet, pa i onaj u dovoljno dalekoj budućnosti?</p>
<p>Nije vrijeme da se iznose pojedinosti, ali neka bude dopuštena procjena, čini se da se u Hrvatskoj nešto kreće u pozitivnom smislu za tehniku. Bit će za pojedinosti još dovoljno prilika.</p>
<p>Ipak, zašto reakcija na jedan novinski naslov? Istog dana našao se na stolu intervju s njemačkim filozofom i etičarom tehnike G. Ropohlom. Profesor Ropohl predaje »Opću tehnologiju« na Sveučilištu u Frankfurtu, koji je dao najtiražnijem tehničkom tjedniku u Europi, VDI-Nachrichten (naklada 400 tisuća primjeraka).</p>
<p> Taj je autor već višekratno spominjan na ovoj stranici (npr. u podlisku »Vođenje tehnike«). Valja izdvojiti dvije središnje misli iz toga razgovora.</p>
<p>»Najprije, svi njemački učenici, uključivo one u gimnaziji moraju dobiti opće tehničko obrazovanje. O energiji ili prometu znaju malo, ali smo im omogućili da se sada igraju u školi s računalom.«</p>
<p>Što trebaju znati o računalima? - glasilo je jedno od pitanja. »Učenje programskih jezika ne pripada općem obrazovanju i nije tema za školu« . Učenici trebaju znati rabiti računalo.</p>
<p>Povod razgovoru s G. Ropohlom bila je odluka da se pristupi umreživanju njemačkih škola i pristup na Internet. Na pitanje nije li pretraživanje na Internetu nezaobilazan izvor informacija, odgovor je glasio. »Kada bi se znalo što treba tražiti, Internet je još uvijek gomila smeća.«</p>
<p>Možda kao nikada do sada, uvjeren sam da je i u Hrvatskoj stvoreno ozračje jednog novog pristupa tehnici u školi. Ne radi se o tome hoće li tehnika dobiti koji sat više i time se barem vratiti na prijašnje, ipak ne potrebno stanje.</p>
<p> Radi se o potpuno novom pristupu koji se ne mjeri brojem sati, već integriranošću tehnike u školu. To nije zadatak za pojedinca. Čini se da bi prvenstveno Hrvatski inženjerski savez i Hrvatska zajednica tehničke kulture trebali zauzeti jasna stajališta. Nadajmo se da hoće i pravodobno.</p>
<p>IGOR ČATIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>I ovaj sindikat pripada javnom sektoru i želi pregovarati</p>
<p>Javljam se u ime Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, a vezano za nedavni članak »Sindikati najavili štrajk i prosvjed zbog vladinog kresanja plaća«.</p>
<p>Vlada Republike Hrvatske je 7. ožujka 2000. godine pozvala na razgovore sindikate javnog sektora. Opet nije pozvan Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.</p>
<p> Time ova vlast nastavlja bezakonje prema našem sindikatu, odnosno prema srednjem školstvu. Naime, 18. 12. 1998. g. Vlada RH je potpisala Protokol o kolektivnom dogovaranju s nekim sindikatima i Kolektivni ugovor o osnovici za plaću i ostala materijalna primanja u 1999. g. </p>
<p>Našem sindikatu nisu tada uputili ni poziv niti su dopustili da pregovaramo. Cilj te opasne, lažne i antisindikalne rabote nekih sindikata bio je onemogućiti Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske da ostvari odluke Hrvatskoga državnog sabora o izjednačavanju školstva s ostalim korisnicima proračuna.</p>
<p>Ove godine ponavlja se kršenje Zakona o radu, jer tzv. pregovarački odbor žutih sindikata nije formiran sukladno tom Zakonu niti su ti sindikati proveli sindikalne izbore za formiranje pregovaračkog odbora sindikata javnog sektora.</p>
<p> Njihove namjere su nas natjerale da mi provedemo prve socijalne izbore u Republici Hrvatskoj 21. travnja 1999. g. i tako ostvarimo svoj pregovarački odbor.</p>
<p> Tadašnjoj Vladi i podobnim sindikatima ni to nije bilo dovoljno, nego su kršeći Zakon o proračunu i o izvršenju proračuna za1 1999. g. u tuđoj kući nasilno proveli tzv. referendum 11. rujna 1999. g. o 5-postotnom povećanju plaća u srednjem školstvu. </p>
<p>Čini mi se da nova Vlada upada u iste pogreške s istim žutim sindikatima i nastoji nas isključiti iz pregovora za osnovicu plaće i ostalih materijalnih prava u 2000. godini, što je naše neotuđivo ustavno i zakonsko pravo.</p>
<p> Sada je potpuno jasno da ćemo ipak morati ustati s ustavnom tužbom za isplatom 50 posto manjom plaćom zadnjih pet godina, kao što su to napravili i umirovljenici u Hrvatskoj. </p>
<p>I ove se godine, čini se, može otprilike predvidjeti tijek događaja: Vlada RH zaprijetit će smanjenjem plaća korisnicima proračuna, a žuti sindikati će se pobuniti. Nakon lažnog socijalnog dijaloga Vlada će pod lažnim pritiscima ostaviti iste plaće, ali ih u 2000. godini neće povećati.</p>
<p>Gospoda lažni sindikalci će onda godinu dana pripovijedati kako su oni »postigli velik uspjeh«.</p>
<p>Tzv. sindikalci poimenično nabrajaju sindikate javnog sektora, bez Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.</p>
<p> To jasno pokazuje da će kao i prošle godine bezuspješno pokazivati kako srednje školstvo nema pravo na korištenje proračunskih sredstava, temeljem odluke Hrvatskoga državnog sabora i Zakona o izvršenju proračuna ili možda i u ovom području bude drugačije, te se konačno bude poštovao institut kolektivnog pregovaranja. </p>
<p>prof. DRAGAN DODIG, dopredsjednik NSZSŠH, Metković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Moguće zabune na Internetu</p>
<p>U Vjesniku od 15. ožujka 2000. godine objavljeno je pismo g. Željka Matića iz Tučepa pod naslovom »Apartman na Internetu, zašto ne? Je li Baška Voda zaštićena?« (rubrika Pisma čitatelja).</p>
<p> Pismo se odnosi na nesuglasice između autora pisma, s jedne strane, te službenih osoba iz Općine Brela, turističkih zajednica Brela i Baške Vode i »običnih građana«. Smatramo potrebnim osvrnuti se na izlaganje g. Matića.</p>
<p>Turistička zajednica općine Baška Voda ne osporava ničije pravo da na Internetu zakupi bilo koju domenu, osobito ne domene s ekstenzijom »com«.</p>
<p> Koliko nam je poznato, tu se radi o načelu: »Tko prvi djevojci, njemu djevojka«, te je po tom načelu prije dvije godine postupio i g. Matić.</p>
<p>Korištenje te domene i izradu web stranica Baške Vode g. Matić je ponudio našoj Turističkoj zajednici. Njegova ponuda je odbijena, jer TZO Baška Voda od 1996. godine ima svoje web stranice na domeni dalmatia-mid.com (/baskavod.htm/), a od 1999. godine je, uz suglasnost Općine Baška Voda, zakupljena domena baskavoda.hr. na kojoj se naše stranice sada nalaze. </p>
<p>Inače, TZO Baška Voda se pojavila na Internetu posredstvom tvrtke Visi Media iz Splita, poduzeća koje je izradilo stranice TZ Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske turističke zajednice i mnogih drugih turističkih zajednica, što ide u prilog našoj odluci da nastavimo započetu suradnju.</p>
<p>Baška Voda, najposjećenije turističko mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, tražena je i na Internetu, te nam sve veći broj posjetitelja dolazi zahvaljujući i tomu vidu promidžbe.</p>
<p> Međutim, tražeći Bašku Vodu, potencijalni posjetitelji ostaju zbunjeni kad ih se preusmjeri na Tučepe. Lako je pretpostaviti da zbog toga dio naših potencijalnih gostiju odustane od daljnje potrage, dok dio promijeni planirano odredište svojega putovanja i ode u Tučepe.</p>
<p> Dakle, ako se gosta koji je trebao doći u Bašku Vodu, preusmjeri u Tučepe, smatramo da se Baškoj Vodi nanosi šteta.</p>
<p> Tako smo se, u cilju zaštite interesa cjelokupnoga turističkog gospodarstva Baške Vode (hotela, kampa, građana) i sprječavanja daljnjega nanošenja štete, za pomoć obratiti nadležnim institucijama; MUP-u Makarska i Državnom inspektoratu u Splitu.</p>
<p>Inače, postupak g. Matića, kojim on nanosi štetu onomu koji odbije njegovu ponudu za izradu stranica i podzakup domene, može se okarakterizirati svojevrsnom ucjenom, a najblaže rečeno - nekorektnim i neposlovnim ponašanjem.</p>
<p>dipl. ek. ANTE JURIŠIĆ,direktor Turističke zajednice općine Baška Voda</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U Vjesniku uz Pisma čitatelja još i rubrike Stajališta ili Rasprave?</p>
<p>Doista sam razočaran što ste omogućili da čitatelji u Vjesniku u Pismima čitatelja pišu duže članke. Očekujem u rubrici Pisma da čitatelji kratko napišu svoje misli, razmatranje, prijedloge itd.</p>
<p> Možda bi se trebala takva duža pisma sabrati u novu rubriku pod nazivom Stajališta ili Rasprave ili nešto slično. Nikako se ne bi trebalo oduzimati pravo ljudima da se jave i iznesu svoja razmišljanja.</p>
<p>Pisma Olge Carevi su kratka, jasna i napisana dobrim stilom i u njima je sve rečeno; nema ponavljanja misli i jednih te istih rečenica promijenjenih redoslijedom riječi. I zbog toga su, smatram, ta pisma, kao što se to vidi u Vjesniku, ali i u Večernjem listu, podržana jer ih čitatelji čitaju.</p>
<p> Koristim se ovom prilikom da uz tekstove Olge Carević, koje redovito pratim, spomenem i vrlo dobre napise gospodina Ive Horvata. Njegovi su tekstovi u Pismima čitatelja dugi, ali pisani dobrim novinarskim stilom, barem prema mojoj prosudbi. Ti bi Horvatovi tekstovi i njima slični trebali biti uvršteni u Stajališta, a pisma neka ostanu pisma: kratka i jasna.</p>
<p>Čestitam Olgi Carević i Ivi Horvatu na njihovim dobrim prilozima. </p>
<p>mr. sci. JANKO JURATEKZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>»Noćna mora« u lokalu »Maki« - ubio pjevačicu zbog ljubomore</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - »Šest metaka joj je 'dero' u leđa, čulo se najprije pras, pras, a onda prrr.... kad sam čuo metke počeo sam bježati, a onda je ponovno grunulo, sva sreća da sam bio na stepenicama.... nogu joj je raznijelo...«, pričao je nam je mladić, koji se kasnije predstavio po nadimku Mane, jedan od očevidaca ubojstva pjevačice u lokalu »Maki«, vlasništvo tridesetogodišnjeg Marinka Markovića u zagrebačkoj Aveniji Dubrava 162, u noći na petak.</p>
<p>Na mjesto događaja došli smo nešto iza ponoći, no, tada smo na uglu Avenije Dubrava i Vinodolske zatekli sao dvoja policijska kola i policajce koji su osiguravali ulaz u lokal. »Mi vam ne možemo ništa reći, ne možete ni ući u lokal«, rekli su nam policajci. Dok su njihovi kolege iz kriminalističke policije obavljali očevid. Potom su došla vatrogasna kola, te još jedna policijska, s trakom ogradili prostor, a potom je stigao i istražni sudac s tužiteljicom, te načelnici Odjela za suzbijanje krvnih delikata i općeg kriminala PU zagrebačke.</p>
<p>Oko jedan u noći počeli su se vraćati i neki od sudionika događaja, odnosno gostiju lokala, koji su se, kako su nam kasnije ispričali, »razbježali zbog pucnjave u stampedu«. tako se vratio i naš mladi sugovornik, koji nam je dalje ispričao da je djevojku, koliko on zna i koliko je vidio, upucao mladić, Janjevac, kojeg znaju po nadimku Talijanko. »Nikada prije nisam vidio da nosi oružje, a bio je valjda zaljubljen u Sandru, kako zovu pjevačicu iz Bugarske. Zvao ju je da dođe do njega, ali nije htjela«, nastavio je priču Mane. Na naše pitanje kakva se tu muzika svirala, odgovorio je »narodna muzika, bosanska i srpska, a ima i hrvatske...«. Sugovornik nam se i predstavio kao Marjan R., rekao je i prezime, ali smo ipak objavili inicijal, jer je riječ o vrlo mladom dečku.</p>
<p>Po kratkom priopćenju policije, na mjestu događaja koje smo dobili u petak u noći oko 1 sat, u spomenutom noćnom klubu sa živom muzikom, dok je pjevala Efgenija N. (29), iz zasad nepoznatih razloga, iz vatrenog oružja mladić je ispalio nekoliko hitaca u spomenutu pjevačicu, a potom je aktivirao i ručnu bombu, te je također bacio. Pritom je jedna osoba ubijena, a deset ih je bilo ozlijeđeno. U to vrijeme još se nije znala težina ozljeda osoba pogođenih gelerima bombe, a bili su prevezeni u KB Dubrava. Postoje naznake da su među gostima bili i neki poznati ljudi, rekao nam je šef ekipe za očevide PU zagrebačke, no, nije htio reći ništa podrobnije.</p>
<p>Naime, zanimalo nas je li točna informacija da je među gostima bio i jedan specijalac, no, službenu potvrdu nismo dobili. Na ulici smo pak kasnije, saznali da su u to vrijeme u lokalu bili, među ostalima, i Željko Malnar, koji je navodno s pjevačicom i bendom dogovarao njihovo gostovanje na OTV-u u njegovoj emisiji »Nightmare stage«. Jedan od gostiju, koji se također kasnije vratio »na mjesto događaja«, jer su se nakon pucnjave mnogi razbježali, neke je privela policija zbog iskaza, a neki su završili u bolnici, ispričao nam je:</p>
<p>»Taman smo večerali, jeli smo janjetinu, kada smo čuli neki pucanj, pomislio sam najprije da se radi o 'plašljivcu'. Sjedili smo u dnu dvorane, 10-15 metara od pozornice gdje je pjevala. Uz nju su bila još trojica muzičara i sestra. Djevojka je to veče bila sretna, pjevala je Mamiću na uho (Zdravku, op. a.), a ja sam joj dao mobitel to veče. Trebala je u subotu biti s Malnarom u emisiji.« Kako je dodao, u lokalu je bio i kiropraktičar Ante Pavlović, dok je u donjem dijelu lokala, gdje je kafić, bio brat vlasnika lokala, Jozo. Na kraju razgovora, anonimni sugovornik nam je nekoliko puta pokazao da je i njega geler pogodio u nogu, a potom je sjeo u srebrni »mercedes« i otišao.</p>
<p>Mane nam je ispričao da je odbjeglog mladića, koji je pucao u pjevačicu, a potom »počeo bježati prema Osječakoj ulici, Jozo uspio uhvatiti«. U pokušaju da na obližnjoj benzinskoj nešto čujemo, netom po dolasku, zaposlenik nam je samo rekao »nisam ja ništa čuo, samo sam videl hitnu...«, a ništa nisu čuli ni u pekari, u koju smo ušli. »Tu ti je velika buka, ništa ne čujemo ni ne vidimo«. Oko dva u noći smo krenuli i mi, jer su istražni sudac i ostali s očevida otišli u policijsku postaju, na daljnja saslušavanja, a kriminalistički tehničari obavljali su očevid u lokalu, gdje je u to vrijeme još uvijek bilo i tijelo ubijene djevojke. (J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Deset osoba ozlijeđeno, dvije zadržane u bolnici</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> – U pucnjavi u lokalu »Maki« ozlijeđeno je deset osoba, kojima je liječnička pomoć pružena u Kliničkoj bolnici u Dubravi. Međutim, kako doznajemo od dr. Željka Bušića, dvije su osobe zbog zadobivenih ozljeda zadržane na liječničkom tretmanu. Od dijelova eksplodirane bombe ranjen je Miroslav Demirović, kojemu se jedan geler zaustavio u lijevom plućnom krilu, a jedan u vratnoj kralježnici pri čemu je ozlijeđen i dio jednjaka. Unatoč teškim ozljedama, pacijent se, kako ističu u KB Dubrava, nalazi izvan životne opasnosti, te za sada kod pacijenta nisu zabilježeni nikakvi neurološki ispadi.</p>
<p>Marija Nikolova, druga osoba zadržana u bolnici, zadobila je ozljede potkoljenice i natkoljenice, međutim ističe doktor, kako su to lakše ozljede, te se pacijentica osjeća dobro. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ubio »ljubljenu« pjevačicu i »kinder jajem« ranio osam ljudi</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> – Zbog neuzvraćene ljubavi, Veka G. (28) je u četvrtak oko 23.20 sati u noćnom klubu »Maki«, u Aveniji Dubrava 162, vlasništvo Marinka M. (29), iz vatrenog oružja s nekoliko hitaca usmrtio pjevačicu lokala Evgeniju Nikolovu (29), da bi potom, aktiviravši ručnu bombu, ranio još osam ljudi, goste lokala i dvoje članova banda, koji je nastupao s ubijenom pjevačicom.</p>
<p>Naime, Veka G., (a prema riječima mladića iz Dubrave, riječ je o Vjeki Glasnoviću), inače hrvatski državljanin, sjedio je za susjednim stolom pjevačice Evgenije Nikolove, bugarske državljanke s prijavljenim boravištem u Hrvatskoj od 15. veljače ove godine. U jednom trenutku, nesretno zaljubljeni Veka G. je izvadio pištolj i u »ljubljenu« pjevačicu ispalio nekoliko hitaca. Nakon pucnjave, gosti noćnog kluba su se razbježali, no, Veka je tada aktivirao ručnu bombu, tzv. »kinder jaje«, koja je teže ranila sestru pjevačice, Mariju Nikolovu (26) u desnu natkoljenicu i člana skupine koja je pratila pjevačicu, bugarskog državljana Entcha J. (48). Također, prilikom aktiviranja bombe lakše je ranjen vlasnik lokala Marinko M. i gosti, Damir F. (35), Iva V. (40), Fehimi Š. (41), Stjepan L. (35) i Marija G. (34).</p>
<p>Veka G. je potom istrčao iz lokala, počevši bježati po Aveniji Dubrava, no, za njim je krenula »potjera« koju je s nekolicinom gostiju predvodio lakše ranjeni vlasnik. Nedugo potom gosti su ubojicu sustigli, te ga savladali, a kako je pružao otpor slomljena mu je nosna kost. Ozlijeđeni gosti kolima Hitne pomoći prevezeni su u Kliničku bolnicu Dubrava, dok je Veka G. prevezen u KBC Rebro, nakon čega je priveden u Treću policijsku postaju na kriminalističku obradu. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vještačenje na spornom »jeepu« obavit će se u Austriji </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je suđenje Denisu Wohlfartu, kojeg se tereti za pokušaj teškog ubojstva njegove djevojke Maje Cvetnić.</p>
<p>Podsjetimo, kako stoji u optužnici, Wohlfart je 24. rujna prošle godine pokušao »jeepom« pregaziti Maju Cvetnić, nakon što ih je izgurao automobilom sa ceste.</p>
<p>»Nazvao me i pričali smo oko pola sata. Pitao me jesam li povukla kaznenu prijavu protiv njega. Tada sam poklopila slušalicu i isključila telefon i mobitel. Pojavio se kada sam sjedala s mojim dečkom u auto. Rekao nam je da svi troje idemo u policiju«, počela je Maja Cvetnić, te nastavila da ih je, kad su krenuli, Wohlfart nekoliko puta udario u stražnji dio automobila, pri čemu su udarili i u auto ispred sebe. nakon što su izašli na glavnu cestu, Wohlfart ih je počeo gurati svojim »jeepom«, sve dok nisu udarili u žardinjeru. Tada su oboje ispali iz automobila i počeli bježati. Prilikom »bijega« pala je na pod, a da je, prema njenim riječima, njen dečko nije povukao Wohlfart bi je ubio »jeepom«.</p>
<p>Cijeli događaj je slično opisao i liječnik Tomislav Kranjčec, osoba koja pomogla Cvetnić, kada se ova, prema njegovim riječima, »na sve četiri« domogla obližnjeg kafića, u kojem se i on nalazio s prijateljem.</p>
<p>»Bila je u šoku i nepovezano pričala. U dva navrata je pala u nesvijest. Dok sam je pregledavao nisam našao nikakve prijelome na nozi, jedino veliku ranu na desnoj nozi, iz koje je krvarila«, opisivao je Kranjčec događaj, te dodao da nije siguran je li je njen dečko povukao ili gurnuo, jer za razliku od prethodnih svjedoka, Kranjčec tvrdi da su oboje stajali i da je Cvetnić pala, tek kada je njen dečko pokušao »intervenirati«. Na pitanje tužiteljice svjedok je dodao da je vidio bijeli trag, najvjerojatnije od auto-gume na njenim crnim tajicama.</p>
<p>Osim svjedoka Kranjčeca i Cvetnić, iskaz je dala i vještakinja Dubravka Klobučar, koja je navela samo jedan dokaz, ljepljivu traku koju su skinuli s branika »jeepa«. Na njoj se nisu nalazili tragovi tekstilnih vlakana koji bi odgovarali onima s odjeće Cvetnić. U vezi s takvim dokazima državna tužiteljica je predložila da se uzmu mikrotragovi s guma »jeepa« koji je vozio Wohlfart, na što je otac optuženog rekao da se auto nalazi u Austriji na popravku, ali će s obitelji organizirati prijevoz radi što bržeg okončanja sudskog postupka. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Udarili službenika pištoljem i opljačkali Zagrebačku banku</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> – Dvojica nepoznatih nemaskiranih razbojnika su u četvrtak ujutro oko 8.20 sati, zaprijetivši djelatnicima vatrenim oružjem, opljačkala poslovnicu »Zagrebačke banke« u Žajinoj 49.</p>
<p>Razbojnici su upali u poslovnicu banke kada su se tamo nalazili samo službenici, te su odmah po dolasku zaprijetivši pištoljem zatražili novac. Kako su se službenici uplašili, razbojnici su sami iz blagajne uzeli novac, i jednog službenika udarili pištoljem po glavi, nakon čega su pobjegli u nepoznatom pravcu. Šteta još nije utvrđena. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nevladine udruge spriječile »ubrzanu deložaciju«</p>
<p>SPLIT, 17. ožujka</p>
<p> – Sudska deložacija Anke Malizije iz stana u Splitu, u privatnom vlasništvu obitelji Sanader, odgođena je u petak zauzimanjem nevladinih udruga.</p>
<p>Sedamdesetpetogodišnja starica vjerojatno bi završila na ulici da nije bilo djelatnika nevladinih udruga CERD, Altruist i Udruge stanara grada Splita, koji su je sa novinarima, uz pomoć njezine odvjetnice, zasad uspjeli zaštititi. </p>
<p>Predstavnici tih udruga kazali su na konferenciji za novinare da je vrlo indikativna sudska praksa prema kojoj se, nakon promjene vlasti, užurbano zakazuje deložacije iz stanova u kojima stanari žive desetljećima i u koje nisu ušli ni nasilno ni bespravno – dok s druge strane, odgađaju deložacije na stotine onih koji su nasilno i bespravno otimali i zauzimali tuđe stanove.</p>
<p>Ovakvih slučajeva izbacivanja stanara starih i nemoćnih koji su njima proveli cijeli život u Hrvatskoj je sve više, jer je Zakon o prodaji stanova nad kojima postoji privatno vlasništvo neumoljiv i nepravedan i isključivo štiti prava vlasnika, dok su stanari zatečeni u njima na potpunoj vjetrometini. Takvih stanara u Hrvatskoj je, kazala je voditeljica Centra za razvoj demokracije i ljudskih prava (CERD) Semina Lončar, u čak 80 tisuća privatnih stanova. </p>
<p>Predstavnik Udruge stanara Petar Demarija istaknuo je da nitko nema ništa protiv vraćanja stanova njihovim vlasnicima, ali da se ljudi ne mogu izbacivati na ulicu i da bi najhumanije bilo da država iz proračuna vlasnike obešteti plaćanjem tih stanova, te sadašnjim stanarima omogući otkup kako je to bilo i za društvene stanove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hoće li Ante Beljo za duševne boli dobiti milijun kuna?</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> – Općinski sudac Goran Škugor u petak je zaključio raspravu u parničnom postupku koji se vodio povodom privatne tužbe saborskog zastupnika HDZ-a Ante Belje protiv nakladnika tjednika »Globus«, te najavio donošenje presude.</p>
<p>Naime, zastupnik Beljo je tužio nakladnika »Globusa«, jer je u svom listu od 25. kolovoza 1995. godine, objavio članak pod naslovom: »Komisija za stambene odnose u Zagrebu, pismeno je potvrdila da se Ante Beljo, predsjednik Matice hrvatskih iseljenika, bespravno uselio u stan u središtu Zagreba«.</p>
<p>Isti taj članak, navodi se u privatnoj tužbi, objavljen je i 15. listopada iste godine u »Hrvatskom listu«, koji izlazi u Kanadi. Tužitelj tvrdi da su mu sporni članci nanijeli veliku štetu u poslovnom i privatnom životu, stoga potražuje milijun kuna odštete od tuženika za pretrpljene duševne boli, koje će potom dati, kako najavljuje u svojoj tužbi, djeci poginulih hrvatskih branitelja.</p>
<p>Međutim, kasnije se ustvrdilo da je takvu informaciju autoru spornog članka dao hrvatski iseljenik prof. Rudolf Baričević. Naime, prof. Baričeviću se u njegov zagrebački stan stvarno uselio Beljo, ali ne Ante, nego neki Mate koji nije ni u kakvom srodstvu s tužiteljem. S obzirom da je prof. Baričević bio uvjeren da se radi o Anti Belji, on je nakon jedne novinarske konferencije, održane nekoliko dana nakon vojno-redarstvene akcije »Oluja« u hotelu »Intercontinental«, fizički napao tužitelja i izjavio novinarima da mu se tužitelj bespravno uselio u stan. </p>
<p>Radi takvih kleveta, tužitelj je poveo i kazneni postupak protiv prof. Baričevića, ali stoga što mu se profesor ispričao, Beljo je odustao od daljnjeg kaznenog progona. (D. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vedriš i Žuvić saslušani u Zagrebu, određen im pritvor</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> – Istražna je sutkinja Ljiljanka Maletić u petak na Županijskom sudu u Zagrebu saslušala bivšeg pomoćnika ministra pomorstva i veza, Zvonimira Vedriša i koordinatora projekta za izgradnju otočkih aerodroma pri Ministarstvu prometa i veza, Davora Žuvića, te im odredila jednomesečni pritvor..</p>
<p>Njih su dvojica, naime, osumnjičeni da su fiktivnim ugovorima pronevjerili oko 20 milijuna kuna iz spomenutog vladinog projekta.</p>
<p>Kako doznajemo Zvonimir Vedriš je u dva i pol satnom iskazu sutkinji rekao da u to vrijeme nije znao da je Žuvić vlasnik tvrtki s kojima je vlada bila potpisala ugovore za izvršenje projekta, te da danas prvi puta čuje da je Žuvić svojim ponašanjem i postupcima pribavio sebi 17 milijuna kuna, čime je zapravo oštetio ministarstvo za 21 milijun. Kako, također, neslužbeno doznajemo, Vedriš je rekao da su svi ugovori sa Žuvićevim tvrtkama bili provjeravani od niza državnih institucija, koje su u konačnici i odobrile te ugovore. Bivši pomoćnik ministra u iskazu je dodao da je uspoređivao fakture kako bi vidio odgovaraju li iznosi na fakturama onima u ugovoru i onda na osnovu toga parafirane račune prosljeđivao dalje u službu za plan, financije i državni proračun u ministarstvu na dalju obradu i provjeru.</p>
<p>I Žuvić je, kako doznajemo, ponovio ono što je i Vedriš naglasio, a to je da su svi potpisani i isplaćeni ugovori potkrijepljeni iscrpnom dokumentacijom koja pokazuje da nije bilo nikakvih malverzacija ili falsificiranja ugovorenih iznosa i faktura koje je u ministarstvu zaprimao Vedriš.</p>
<p>U vezi s ovim slučajem vrijedi spomenuti da će branitelji dvojice osumnjičenih, Nikola Crnokrak, Neno Škare, Damir Mikić i Damir Mikuljan, pokrenuti inicijativu da se razjasni kojim povodom su djelatnici PU splitsko-dalmatinske provodili istragu na području PU zagrebačke, za što nemaju ovlasti. Kako neslužbeno doznajemo, zbog toga su se policajci iz PU splitsko dalmatinske, kako bi nešto doznali, navodno predstavili zagrebačkim kolegama kao da je jedan od njih također policajac iz Zagreba, a drugi iz MUP-a. Osim te inicijative, već su ranije Žuvićevi branitelji podnijeli pritužbu zbog nezakonitosti koje je policija navodno napravila tijekom obrade nad njihovim branjenikom, na koju su, dobili negativan odgovor bez ikakve argumentacije. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Provaljeno u »Anić Holding«</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> – Kako neslužbeno doznajemo zasad nepoznati provalnici, najvjerojatnije tijekom noći, provalili su u trgovinu »Anić-Holdinga« na Trgu bana Josipa Jelačića.</p>
<p>Sve što smo uspjeli doznati jest da je vlasnik trgovine zabranio razgovor s novinarima, tako da detalje o provali treba pričekati do »pressice« u subotu. Inače, prema onome što smo vidjeli na licu mjesta, za pretpostaviti je da su provalnici »ordinirali« po prvom katu trgovine, jer je u prizemlju sve ostalo netaknuto.</p>
<p>No, neugodnost je doživio i fotoreporter, kojem je rečeno da samo jedna novina može snimati. (d.p.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Mateša: Državni dugovi i jamstva nisu tako dramatični </p>
<p>Mateša smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom te da gotovo ništa od 18 milijardi kuna državnih jamstava neće doći na naplatu/Smatra da je novi proračun napravljen relativno korektno/Držim da će i ova Vlada neka poduzeća morati sanirati, kaže Mateša</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Bivši premijer i zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu Zlatko Mateša u razgovoru za Hinu komentirao je ovih dana često spominjanje državnih jamstava koje je bivša Vlada odobrila pojedinim poduzećima i vanjski proračunski dug, što mnogi iz sadašnje Vlade navode kao veliko opterećenje državnom proračunu. »Mislim da gotovo ništa od tih 18 milijardi kuna državnih jamstava neće doći na naplatu«, kazao je Mateša. </p>
<p>Smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom. U tom dugu od 9,1 milijarde američkih dolara 5,5 milijardi je prvi dug države u užem smislu, a polovina od toga je preuzeti dug iz bivše Jugoslavije, kaže Mateša i navodi da to znači da se država od osamostaljenja do danas zadužila za nešto manje od tri milijarde dolara. Većina se vanjskog duga koji dospijeva ove godine - ukupno 6,2 milijarde kune - odnosi na dug Londonskom klubu, dakle na onaj bivše Jugoslavije, pojašnjava Mateša.</p>
<p>Naša iskustva s izdanim državnim jamstvima nisu bila dramatična, kaže Mateša. »Prošle su nam godine neka došla na naplatu, no to su bila mahom jamstva koja su izdana u poljoprivredi - različitim poduzećima i kombinatima - i nisu imala nikakav dramatičan utjecaj na proračun«, kaže bivši predsjednik Vlade.</p>
<p> Mateša također smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom. Jer, kaže, taj dug od 9,1 milijarde dolara sastoji se od dva dijela. Prvi je dug države u užem smislu i on iznosi oko 5,5 milijardi dolara. Od toga se otprilike polovina odnosi na preuzeti dug iz bivše Jugoslavije - Pariškom i Londonskom klubu - što znači da se Hrvatska u razdoblju od osamostaljenja do danas zadužila nešto manje od tri milijarde dolara. </p>
<p> Ostatak vanjskog duga predstavljaju, kaže, dugovi različitih pravnih osoba - privatnih poduzeća i banaka - koji se u Hrvatskoj narodnoj banci registriraju kao vanjski dug Hrvatske. No to nije, ističe, dug koji bi trebala platiti država. </p>
<p> Što se pak tiče dugova ministarstava i drugih proračunskih korisnika, koji iznosi oko 2,5 milijarde kuna, to je manje od 20 dana priljeva sredstava u državni proračun, i to nije, smatra Mateša, ništa spektakularno. Pritom treba reći, ističe, da su dospjela potraživanja države i izvanproračunskih fondova znatno veća od njihovih dugova. »Kada bi država i fondovi uspjeli naplatiti svoja potraživanja, uopće ne bi bilo dugova«, zaključuje bivši premijer.</p>
<p> Na tvrdnje kako tek ova Vlada vraća zaostale dugove, Mateša kaže da to nije točno jer je i njegova to činila. »Kada sam nakon 'Bljeska' i 'Oluje' preuzeo Vladu, zatekao sam dug Ministarstva obrane od milijardu dolara, a on je sada puno manji«, kaže. Dodaje i to kako moramo biti svjesni da je Hrvatska, nažalost, imala i imat će još neko vrijeme troškove koje nije imala nijedna druga tranzicijska država.</p>
<p> Osvrćući se pak na raspravu o proračunu, Mateša kaže kako su njegove simpatije na strani Ministarstva financija. Jer i sam se svojedobno nalazio u poziciji da, kao sada ministar financija Crkvenac, budem sam protiv svih, s obzirom na to da nitko nikada nije zadovoljan proračunom. Kaže, međutim, kako mu je teško reći je li potreban ovako restriktivan proračun. Smatra da proračun u osnovi nije loš jer ministru Crkvencu je zadano da mora predvidjeti pet, šest milijardi kuna za obnovu i infrastrukturu na područjima od posebne državne skrbi, dok još uopće nije ni počeo raditi na proračunu. Pritom se slaže s Crkvencom da je tim i nekim drugim stavkama već unaprijed »blokirano« 20-ak posto proračuna. Stoga smatra da je proračun napravljen »relativno korektno«. No, kaže, ima i stvari koje bi trebalo poboljšati. </p>
<p> Osvrćući se pak na tvrdnje kako je njegova Vlada sklopila loše ugovore za projekte izgradnje cesta kao što su »istarski ipsilon« ili Zagreb-Goričan, Mateša kaže kako sve ugovore treba gledati u vremenskom kontekstu. Oni bi, smatra, bili bolji da je njegova Vlada imala ovakve odnose i podršku međunarodne zajednice kakvu ima sadašnja. Dodaje, pritom, kako mu je drago zbog takve međunarodne podrške novoj Vladi jer nikada nije bio pristalica teze »što gore, to bolje«. A što se tih ugovora tiče, oni se, smatra, mogu promijeniti i nova Vlada možda može dobiti bolje uvjete. </p>
<p> Na pitanje novinara koji su osnovni uzroci gospodarske krize, Mateša kaže kako su to strukturni problemi na mikrorazini. Osim nekoliko, mi nemamo proizvoda za izvoz jer mnoga se poduzeća nisu restrukturirala i prilagodila tržišnim uvjetima. Nitko se, kaže, nije pitao što se može proizvoditi i gdje se to može prodati. Kao primjer navodi da hrvatskih proizvoda nema čak ni u Bosni i Hercegovini ili Rumunjskoj. </p>
<p> Na pitanje nije li to i posljedica greške njegove Vlade koja je navikla poslovodstva poduzeća da će država sanirati njihove gubitke, Mateša kaže kako su vjerojatno i pogriješili što su neka poduzeća sanirali. No u nekima smo, kaže, morali intervenirati i vjerujem da će to činiti i ova Vlada. Jer poduzeća kao što su, primjerice, Belje ili Vupik moraju se spasiti. Njihova sinergija i odnos s kooperantima vrlo su značajni i nema nikakve koristi da ih se ugasi. Stoga mislim da će i ova Vlada neka poduzeća morati sanirati, zaključuje Mateša. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Od početka godine na burzi prodano 20,2 posto kapitala Varaždinske banke </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Borba za Varaždinsku banku između Zagrebačke banke d.d. i Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb (RBA) i dalje traje, što se vidi po interesu za dionice ove banke na tržištu kapitala. Naime, od početka godine na Zagrebačkoj je burzi prodano ukupno 369.667 dionica Varaždinske banke, što čini 20,2 posto temeljnog kapitala te banke. </p>
<p>Dionice ove banke posljednjih su tjedana, pored dionica Plive i Zagrebačke banke, najtraženije na hrvatskom tržištu kapitala. Naime, u prvih šesnaest dana ožujka promet je tim dionicama na Zagrebačkoj burzi dosegao 41,13 milijuna kuna, što je čak 38,15 posto ukupnog prometa ostvarenoga na burzi u spomenutom razdoblju. Od početka ožujka do danas prodano je 196.119 dionica Varaždinske banke, a cijena im se kretala između 200 i 250 kuna pokomadu. Promet ovim dionicama u veljači je dosegao 29,3 milijuna kuna i činio 24,60 posto ukupnoga mjesečnog prometa na burzi, a u veljači je cijena dionice Varaždinske banke skočila za 121,98 posto, na 200 kuna, koliko je iznosila posljednjeg dana veljače. Inače, prvog dana trgovanja na burzi u siječnju ove godine najniža cijena dionica Varaždinske banke iznosila je 75 kuna, a najviša zabilježena cijena do danas 250 kuna, pa proizlazi da je prosječna cijena ove dionice bila 162,5 kuna.</p>
<p> Hrvatski brokeri uglavnom drže da će interes za dionicama Varaždinske banke i dalje rasti, sve dok se ne bude znao konačni isključivi pregovarač za kupnju većinskog udjela u toj banci (najmanje 50 posto plus jedna dionica). Predsjednik Uprave RBA Zagreb Zdenko Adrović nedavno je kazao kako RBA na otvorenom tržištu ne kupuje dionice Varaždinske banke. No istaknuo je da RBA i dalje želi preuzeti Varaždinsku banku, a ponude za kupnju iznad 10 posto dionica Hrvatskoj narodnoj banci na odobrenje uputili su RBA i Zagrebačka banka. U priču o preuzimanju uključio se i Nadzorni odbor Varaždinske banke, koji ističe da će bez njihova odobrenja preuzimanje smatrati neprijateljskim. Očekuje se da će sve biti riješeno do 15. travnja, do kada bi NO Varaždinske banke trebao odlučiti čiju će ponudu preporučiti dioničarima.</p>
<p> Zagrebačka je banka prošloga tjedna u Varaždinskoj banci završila izradu due diligancea i ponudu je već poslala, a ovoga tjedna poslovanje Varaždinske banke proučavaju analitičari RBA, po završetku čega će se i RBA oglasiti ponudom. </p>
<p> Zagrebačka banka nedavno se također oglasila u vezi s kupnjom Varaždinske banke te istaknula da bi time nastavila svoju strategiju razvoja nacionalne bankarske mreže kako bi svim hrvatskim građanima mogla pružiti najvišu razinu usluge. Zagrebačka banka svoju akciju smatra prijateljskim preuzimanjem te je iskazala namjeru da, nakon uspješnog vlasničkog preuzimanja, Varaždinska banka zadrži svoje ime i identitet. </p>
<p> Iskazani interes strateških partnera za preuzimanjem Varaždinske banke ne začuđuje jer je riječ o jednoj od najsolidnijih banaka srednje veličine u državi. Tomu u prilog govore podaci da je ta banka u 1998. kao i 1997. godini na rang-listi hrvatskih banaka bila peta u zemlji po ukupnom temeljnom kapitalu. Prema jamstvenom kapitalu, aktivi te dobiti prije i nakon oporezivanja, koja je iznosila 42 milijuna kuna, Banka je u 1998. bila na šestom mjestu. Trenutačno ima 468 djelatnika, od kojih 45 posto ima visoku ili višu stručnu spremu. </p>
<p> U četvrtak je održana i sjednica NO Varaždinske banke na kojoj se, među ostalim, raspravljalo o poslovnim rezultatima u prošloj godini, koji će javnosti biti dostupni tek sljedećeg tjedna jer još nisu revidirani.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Željko Pecek: Za hrvatske proizvode ima mjesta na europskom tržištu</p>
<p>Na Sajmu obrta u Münchenu ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo upoznao je njemačke novinare s promjenama u zakonodavno-pravnom okviru poslovanja u Hrvatskoj, posebice o snižavanju poreza na dohodak, dobit i dodanu vrijednost i oslobađanja reinvestirane dobiti od oporezivanja/Te bi promjene trebale utjecati na veći interes za osnivanjem mješovitih poduzeća, odnosno na privlačenje stranog kapitala i u malo i srednje hrvatsko poduzetništvo</p>
<p>MÜNCHEN, 17. ožujka</p>
<p> - »I ovogodišnji nastup hrvatskih obrtnika na najvećemu europskom sajmu obrta u Münchenu pokazuje da za hrvatske proizvode ima mjesta na zahtjevnom europskom tržištu. Mogućnosti su velike, tržište postoji, a na nama je da stvorimo i predstavimo one hrvatske proizvode koji se mogu prodavati«, rekao je na konferenciji za novinare na Sajmu obrta u Münchenu ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek.</p>
<p> Pecek i predsjednik HOK-a Stjepan Šafran najavili su kako će već sljedeće godine hrvatski obrtnici udvostručiti izložbeni prostor i broj izlagača na hrvatskom štandu, koji je ove godine iznosio 200 četvornih metara. Pecek je njemačke novinare upoznao i s promjenama u zakonodavno-pravnom okviru poslovanja u Hrvatskoj, posebice o snižavanju poreza na dohodak, dobit i dodanu vrijednost i oslobađanja reinvestirane dobiti od oporezivanja. Te bi promjene trebale utjecati na veći interes za osnivanjem mješovitih poduzeća, odnosno na privlačenje stranog kapitala i u malo i srednje hrvatsko poduzetništvo. Novoustrojeno ministarstvo ima za cilj podržati promidžbu malih poduzetnika, dati im stručnu i financijsku pomoć i osigurati jamstva te omogućiti povoljno financiranje projekata. O tome se razgovaralo s predstavnicima njemačke banke za obnovu LfA, a postignut je i konkretan dogovor o suradnji.</p>
<p> Zajedno sa HBOR-om LfA će sudjelovati u praćenju izvoza opreme (prije svega strojeva) iz Njemačke u Hrvatsku, pri čemu bi dio posla u Hrvatskoj (davanje garancija na financiranje poslova i samo financiranje) preuzeli HBOR i Hrvatska garancijska agencija. To će, kaže Pecek, dovesti do smanjenja kamatnih stopa za financiranje takvih poslova na ispod deset posto. Šafran je dodao kako je Hrvatska potencijal ne samo za kupnju njemačke opreme već i za proizvodnu kooperaciju s bavarskim obrtnicima. Istaknuo je i kako je 14.000 hrvatskih ugostitelja-vlasnika malih pansiona snaga koja može otvoriti tržište Njemačke i u tom dijelu, uvjetno rečeno, male turističke ponude naše zemlje. </p>
<p>Gotovo 60 izravnih izlagača a neizravnih njih stotinu na izložbenom prostoru HOK-a zadovoljno je zanimanjem posjetitelja za njihove proizvode. Međutim, ponovo su ukazali na problem preuzimanja poslova u uvjetima kada stranom partneru ne mogu sa sigurnošću jamčiti kako će u Hrvatskoj profitabilno (po povoljnim uvjetima) isfinancirati dogovorenu proizvodnju.</p>
<p>Prvi su put na sajmu s obrtnicima nastupili i predstavnici HBOR-a. Predstavljena je mogućnost kreditiranja zajedničkih bavarsko-hrvatskih ulaganja te kreditiranja povratka hrvatskih građana. Prvi je projekt u realizaciji, a u drugome je već 150 Hrvata povratnika dobilo kredite prosječne vrijednosti 180.000 DEM za poduzetničku reintegraciju u hrvatsko gospodarstvo. </p>
<p>Šafran je naglasio kako je posjet ministra Peceka HOK doživio kao potvrdu da nova Vlada s najavama za razvoj ovog dijela gospodarstva misli ozbiljno i dodao kako je provedba svega najavljenoga od porezne reforme do ozbiljnih angažamana kao što je ovaj posjet ministra Peceka obrtničko-gospodarskim institucijama u Bavarskoj preduvjet za ozbiljniji razvoj hrvatskoga obrta.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Fižulić s Montgomeryjem razgovarao o prijemu u WTO</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić u petak se sastao s veleposlanikom SAD u Hrvatskoj Williamom Montgomeryjem. Na sastanku je bilo riječi o daljoj podršci američke strane u hrvatskim nastojanjima za prijem u članstvo WTO. Istaknuto je da je članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji jedan od prioritetnih ciljeva Vlade, koji prethodi ostalim gospodarskim aktivnostima, a posebno pregovorima za članstvo Hrvatske u Cefti. </p>
<p>Kako je jedina prepreka za prijem Hrvatske u članstvo WTO različit pristup SAD-a i EU hrvatskoj ponudi koncesije za audiovizualne usluge, ministar Fižulić je zamolio američku stranu da u izravnim kontaktima s EU pokuša riješiti to pitanje i na taj način omogućiti Hrvatskoj ulazak u WTO.</p>
<p>Razgovaralo se i o organizaciji predstavljanja hrvatskog gospodarstva u SAD, kojom bi prigodom ministar Fižulić posjetio nekoliko američkih gradova te održao niz predavanja o politici nove Vlade, a posebno o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Fižulić s Montgomeryjem razgovarao o prijemu u WTO</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić u petak se sastao s veleposlanikom SAD u Hrvatskoj Williamom Montgomeryjem. Na sastanku je bilo riječi o daljoj podršci američke strane u hrvatskim nastojanjima za prijem u članstvo WTO. Istaknuto je da je članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji jedan od prioritetnih ciljeva Vlade, koji prethodi ostalim gospodarskim aktivnostima, a posebno pregovorima za članstvo Hrvatske u Cefti. </p>
<p>Kako je jedina prepreka za prijem Hrvatske u članstvo WTO različit pristup SAD-a i EU hrvatskoj ponudi koncesije za audiovizualne usluge, ministar Fižulić je zamolio američku stranu da u izravnim kontaktima s EU pokuša riješiti to pitanje i na taj način omogućiti Hrvatskoj ulazak u WTO.</p>
<p>Razgovaralo se i o organizaciji predstavljanja hrvatskog gospodarstva u SAD, kojom bi prigodom ministar Fižulić posjetio nekoliko američkih gradova te održao niz predavanja o politici nove Vlade, a posebno o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku. (N.M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Nakon čak 300 amandmana, usvajanje proračuna sljedećeg tjedna </p>
<p>Rekao je to ministar financija Mato Crkvenac, dodavši da će o mogućnostima njegovih izmjena Vlada odlučiti tijekom vikenda, ali da se proračunski rashodi neće povećavati / Šestorica poduprli proračun / Najviše amandmana, »teških« između pet i šest milijardi kuna, u čijem podnošenju prednjači HDZ, odnosi se na povećanje novca za povratak i obnovu / Tomac pozvao Vladu da odbije sve amandmane </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Poslije gotovo trodnevne rasprave o državnom proračunu, u kojoj je sudjelovalo više od stotinu zastupnika, prema riječima ministra financija Mate Crkvenca stiglo je više od 300 amandmana. O mogućnostima izmjena proračuna, koji iznosi 48,3 milijarde kuna, Vlada će odlučiti tijekom vikenda, ali proračunski rashodi neće se povećavati, naglasio je on. </p>
<p>Očitujući se u raspravi Crkvenac je u petak istaknuo da će Vlada pokušati preraspodjelom i daljnjom racionalizacijom u nekim proračunskim stavkama iznaći sredstva za prioritete na koje su zastupnici ukazivali, što znači da bi se proračun mogao usvojiti idući tjedan. </p>
<p>Osvrćući se na iznesene primjedbe, on je istaknuo da u vezi s plaćanjem dugova države od 3,6 milijardi kuna valja voditi brigu o prioritetima. To znači da će prioritet imati osobna primanja, primjerice socijalna prognanička i slična, zatim obnova i zbrinjavanje prognanika i izbjeglica, studentski centri, te naknade u poljoprivredi i dugovanja države dobavljačima. Što se tiče obnove, Crkvenac je istaknuo da, osim 530 milijuna proračunskih kuna, Vlada računa i na donacije, jer dosad u obnovi nije bilo značajnije međunarodne pomoći. Naglasio je da bi prihod od prodaje imovine trebao biti 8,2 milijarde kuna, od kojih će se 5,2 milijarde kuna uložiti u kapitalna ulaganja. Crkvenac je zaključio da će trošenje novca iz proračuna biti transparentno, te da će se kretanja prihoda i rashoda moći svakomjesečno vidjeti na Internetu. </p>
<p>Kada je o raspravi riječ, zaključak je isti - zastupnici šestorice proračun podupiru, dok ga oporba (HDZ i HSP) ocjenjuje previsokim, te drže da će njegovo prihvaćanje gurnuti gospodarstvo u još veću krizu, dok će smanjenje novca za kapitalne investicije i obnovu dovesti do porasta nezaposlenosti.</p>
<p>Najviše amandmana, »teških« između pet i šest milijardi kuna, a u čijem podnošenju prednjače zastupnici HDZ-a, odnose se na povećanje novca namijenjenog povratku i obnovi, dok su HSP-ovci naglasak stavili na povišenje sredstava za branitelje i Hrvatsku vojsku. Tako je Jure Radić (HDZ) kazao da treba zbrinuti još 48.000 prognanika za što bi trebalo obnoviti 10.000 kuća, što bi po njegovoj računici stajalo oko 1,4 milijardi kuna. Ocijenio je da bi smanjenje sredstava za obnovu, uz koju je vezan velik dio hrvatskoga gospodarstva, dovelo do novih 15.000 nezaposlenih.</p>
<p>Krunoslav Kordić (HDZ) je upozorio da će »prepolovljena sredstva za HVO učiniti vojnu komponentu hrvatskog naroda u BiH minornom prema ostalim vojskama u toj državi«, dok se Vlado Jukić (HSP) upitao je li se u Ministarstvu obrane odustalo od najavljene prodaje 1.800 službenih automobila, budući da novac od te prodaje nije naveden u proračunu. On je pohvalio povećanje sredstava za ministarstva prosvjete i športa te kulture, a upozorio je da subvencije za poljoprivredu neće biti dovoljne za otklanjanje negativnih učinaka ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Anto Đapić (HSP) je nezadovoljan smanjenjem novca predviđenog za modernizaciju HV-a, naglasivši da se na obrani i sigurnosti zemlje ne smije štedjeti.</p>
<p>Ivić Pašalić (HDZ) je optužio vladajuću koaliciju da je prilikom izrade proračuna odstupila od svojih predizbornih obećanja, posebno u dijelu koji se odnosi na vraćanje duga umirovljenicima u iznosu od 40 milijardi kuna. Na to je reagirao Marin Jurjević (SDP) kazavši da mu je drago što je Pašalić konačno priznao da dug prema umirovljenicima zaista postoji, te da će ga šestorica vratiti. Pašalić je zatražio i povećanje iznosa predviđenog za obranu Hrvata i Hrvatske pred Haaškim sudom sa 12,2 milijuna na 57 milijuna kuna, dodavši da ti izdatci moraju biti transparentni kako se ne bi ponavljale afere poput one s Davidom Rivkinom.</p>
<p>Ante Markov (HSS) je zatražio subvencioniranje nafte ribarima, dok je Damir Jurić (SBSH) predložio ukidanje državne Agencije za prodaju nekretnina, napomenuvši da bi se time uštedjelo 40 milijuna kuna. Ivica Škarić (HSLS) je zatražio osiguranje novca za brzu cestu Zagreb-Split te se založio za obnovu Unske pruge.</p>
<p>Povećanje sredstava za turističku promidžbu sa 45 na 66 milijuna kuna, zatražio je Dario Vukić (HDZ), dok je Dino Debeljuh (IDS) izrazio uvjerenje da u Hrvatskoj više neće biti potpisivani ugovori poput onog za »istarski ipsilon«, gdje je država nepotrebno dala stotine milijuna maraka. Vesna Škare Ožbolt (DC) zatražila je više novca za grad Vukovar. Zdravko Tomac (SDP) je pozvao Vladu da odbije sve predložene amandmane i da ne dopusti daljnji rast proračuna. »Svi kritiziraju prevelik proračun, a u isto vrijeme svi traže kunu više za područje iz kojeg dolaze« pojasnio je Tomac.</p>
<p>Goran Borković i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić u nedjelju i ponedjeljak u Sloveniji </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetit će Sloveniju u nedjelju i ponedjeljak, 19. i 20. ožujka. To je njegov prvi službeni posjet inozemstvu nakon što je izabran za predsjednika. I to nije slučajno. Kako je novinarima u petak rekao Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku dr. Stanko Nick, Mesićev posjet Sloveniji nije standardan. Hrvatsku i Sloveniju povezuje ne samo zajednička povijest nego i stoljetna tradicija prijateljstva. To je posebna vrsta odnosa između dva susjedna naroda, a sada i između dvije samostalne države. No, kao i uvijek, među susjednim zemljama postoje i neriješena pitanja, pa tako i između RH i Slovenije. A Mesić ide u posjet Sloveniji upravo sa željom da naglasi posebni karakter odnosa između dvaju susjeda. U nedjelju će predsjednik Mesić, zajedno s domaćinom, predsjednikom Slovenije Milanom Kučanom »privatno« posjetiti Planicu i pratiti završno natjecanje svjetskih skijaških skakača. Ponedjeljak je rezerviran za službeni dio posjeta i susrete s vodećim slovenskim političarima. (M. Ničota)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Jakovčić predlaže gradnju zajedničkog mosta na Muri</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić izjavio je u petak da se uskoro može očekivati stvaranje euroregije Istre. »Nakon euroregije Sava-Drava-Dunav između Mađarske, BiH i Hrvatske, uskoro se, tijekom ove godine, može očekivati stvaranje euroregije Istre«, rekao je ministar. Jakovčić je o tome govorio nakon susreta sa županima hrvatskih županija koje graniče sa Slovenijom, na kojem se razgovaralo o slovenskim prijedlozima prekogranične suradnje dviju država. Prilikom nedavnog susreta, slovenski ministar za europske integracije Igor Bavčar predao je hrvatskom kolegi potencijalne projekte prekogranične suradnje. Razmatramo program koji nam je uručio ministar Bavčar, nastojimo utvrditi prioritete i predlažemo konkretne programe, rekao je Jakovčić novinarima. Izvijestio je kako je na tom tragu i prijedlog načelnika općine Sveti Martin na Muri da se prema susjednom slovenskom mjestu Hotizi izgradi most. »Predložit ćemo, ako kolege sa slovenske strane to žele, da napravimo projekt gradnje zajedničkog mosta i da na taj način povežemo ljude«, kazao je Jakovčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Picula: Očekujemo da Haag preuzme odgovornost za prijevoz Tute</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Zbog čega Mladen Naletilić Tuta još nije predan Haaškom sudu, zanimalo je novinare na konferenciji u Ministarstvu vanjskih poslova u petak. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula odgovorio je kako se od Haaškog suda očekuje da preuzme odgovornost za zdravstveno siguran prijevoz Naletilića. Što se Hrvatske tiče, cijela je stvar pravno sređena i ne postoje nikakve zakonske zapreke da se Naletilić preda Haagu. Hrvatski šef diplomacije iznio je i ocjene o onom što su Vlada i Ministarstvo dosad učinili u međunarodnim kontaktima. Istaknuo je da uspješnost hrvatske vanjske politike i međunarodni položaj države u dobroj mjeri ovise i o unutrašnjoj politici. Picula je također upoznao novinare da će zajedno s predsjednikom Stjepanom Mesićem posjetiti Ljubljanu. Naglasivši kako će Predsjednik u prvi službeni inozemni posjet otići upravo u Sloveniju, rekao je kako to potvrđuje jednu od temeljnih odrednica hrvatske vanjske politike - razvijanje dobrih odnosa sa susjednim državama. Ministar Picula govorio je i o svom sudjelovanju na 56. zasjedanju UN-ove komisije za ljudska prava u Ženevi te na redovitom zasjedanju Vijeća OESS-a u Beču kad će se raspravljati o smanjenju i modificiranju OESS-ove misije u Hrvatskoj. Ministar vanjskih poslova prenio je novinarima da je mandat OESS-a u Hrvatskoj produžen do kraja 2000., ali već sada je smanjen broj članova, a do konca godine misija bi mogla biti i završena.</p>
<p>Na početku konferencije, ministar Picula predstavio je novog glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova. To je Goran Rotim, dugogodišnji vanjskopolitički novinar HTV-a koji je na mjesto govornika došao iz hrvatskog konzulata u Subotici. Rotimu će u radu Ureda glasnogovornika pomagati Miona Ševčik, donedavno novinarka Večernjeg lista. Ministar i nazočni novinari zahvalili su Željku Trkanjcu, dosadašnjem glasnogovorniku Ministarstva, na uspješnoj suradnji. Trkanjec ostaje u Ministarstvu obavljati drugu odgovornu dužnost. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Lijeni doktori znanosti!?</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Prema istraživanju, koje je objavio časopis »Društvena istraživanja« (42/2000.) Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, od 1991. do 1996. čak 1160 hrvatskih doktora znanosti (17,84 posto) nije objavilo nijedan autorski rad u Hrvatskoj. Njih 252 objavili su radove samo u inozemstvu, što znači da u šest godina čak 908 doktora znanosti nije ništa objavilo. Te je podatke prikupila i obradila skupina zagrebačkih znanstvenika kako bi »poslužili kao osnova za početne korake prema ozbiljnoj znanstvenoj politici u Hrvatskoj«.</p>
<p>Po popisu Ministarstva znanosti i tehnologije, u Hrvatskoj je 1998. bilo 6497 doktora znanosti iz 39 znanstvenih područja, od kojih su 5202 stalno zaposlena.</p>
<p> U području društveno-humanističkih znanosti, od 1888 doktora 14,83 posto nije objavilo nijedan znanstveni rad u Hrvatskoj; u području prirodnih znanosti od 1358 - 24,15 posto; medicinskih znanosti od 1706 - 17,06 posto; tehničkih znanosti od 1071 - 18,2 posto i u području biotehničkih znanosti od 473 bilo je 14,38 »neproizvodnih« doktora znanosti.</p>
<p>U istraživanju je broj znanstvenih radova određen na osnovi Bibliografske baze podataka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te baze podataka Current Contents Instituta za znanstvene informacije u Philadelphiji.</p>
<p>Među zaposlenim »neproizvodnim« doktorima znanosti (470), najviše u dobi od 54 do 62 godine, a među umirovljenima od 71 do 77 godina. </p>
<p>U dobi od 28 do 49 godina ima 117 doktora znanosti, koji nisu u šest godina objavili nijedno djelo. Prema jednom istraživanju, sredinom 1973. godine bilo je u Hrvatskoj 1369 doktora znanosti od kojih 7,18 posto nije imalo »nijednu objavljenu znanstvenu publikaciju u zemlji«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mandić: Danas u Hrvatskoj ne postoje opozicijske novine!</p>
<p>Od Vlade se očekuje da pokaže spremnost da uredi zakone vezane za medije prema europskim standardima, istaknula odvjetnica Vesna Alaburić / Vlada još nije ponudila ni jedan tekst koji bi definirao probleme u hrvatskom novinarstvu, kazao potpredsjednik HND-a Drago Pilsel / Težim tome da se mediji u Hrvatskoj napokon izvuku iz etikete - bliski ili protivni Vladi, rekao glavni urednik »Vjesnika« Igor Mandić</p>
<p>OPATIJA, 17. ožujka</p>
<p> - Okrugli stol »Nova vlast i novinarstvo - etika, profesija, stručnost« održan je u četvrtak i petak u Međunarodnom centru za obrazovanje novinara u Opatiji, a okupio je 40 predstavnika Vlade, britanskog veleposlanstva u Hrvatskoj, međunarodnih fundacija i novinara. Prema riječima direktora Centra dr. Stjepana Malovića, na skupu se htjelo čuti mišljenje profesije o najvećim problemima hrvatskog novinarstva i predložiti moguća rješenja i promjene, a ne čekati da to učini vlast.</p>
<p>Pravna savjetnica HND-a odvjetnica Vesna Alaburić, govorila je o tome bi li Kazneni zakon trebao štititi novinare kad im netko prijeti ili ih fizički zlostavlja. »Čuju se i mišljenja da bi novinarski standardi trebali biti čak i stroži od onih zakonodavnih. Sad se očekuje od Vlade da pokaže spremnost da uredi zakone vezane za medije prema europskim standardima«, istaknula je. Potpredsjednik HND-a Drago Pilsel je rekao kako ima dojam da Vlada još ne shvaća da u Europu ne možemo bez jasno određenih stavova prema medijima. »Na razini državne politike nije dosad ponuđen tekst koji bi definirao probleme i izazove koje pred našu medijsku industriju postavlja tehnološki razvoj i globalizacija«, kazao je.</p>
<p>Branko Čegec iz Ministarstva kulture smatra da se nova vlast zbog obujma posla još nije ni stigla »pozabaviti medijima«, ali da već postoji »druga atmosfera prema medijima«. On drži da rješenja o problemu medija ne mogu davati »državni činovnici«. Po mišljenju Zorana Vodopije iz Ministarstva vanjskih poslova, teško je zaključiti kakva će biti medijska politika nove Vlade. Govoreći o stručnom osposobljavanju novinara, Malović je iznio zabrinjavajući podatak prema kojem od 3.343 člana HND-a, njih 1.496 ima srednju stručnu spremu, što je bolna točka našeg novinarstva. Dodao je da se u HND-u već dugo »kuha« misao o uvođenju stručnog ispita za novinare. »Ta je ideja za razmišljanje, ali tek kad budemo sigurni da radimo korist, a ne štetu hrvatskom novinarstvu«, upozorio je Malović.</p>
<p> Pravna savjetnica Sindikata novinara Hrvatske, odvjetnica Orhideja Martinović, ukazala je na probleme honorarnih suradnika, koji su najnezaštićenija kategorija. »Mnogi i po deset godina rade kao honorarci, a odnos prema njima dobro oslikava stanje u Slobodnoj Dalmaciji, gdje zaposleni primaju plaću, dok honorarci ne dobivaju honorar«, istaknula je. Martinović se osvrnula i na dvojne ugovore koji dovode novinare u nevolju. »Na primjer, u trenutku kad dođe do sukoba s urednikom, novinarima se nerijetko uskraćuje isplata drugog dijela plaće, koji je obično određen ugovorom o djelu ili autorskom djelu«, zaključila je.</p>
<p>»HDZ-ovski Vjesnik je bio dovoljan da se njime prekrije prozor u svijet, a meni minulih 37 dana nije bilo dovoljno da otkrijem taj prozor. Težim tome da se mediji u Hrvatskoj napokon izvuku iz te etikete - bliski Vladi ili protivni Vladi. Mislite li da to nije lice i naličje jedne te iste stvari? Tko su sad protivnici Vladi? Da vidimo koje će novine danas u Hrvatskoj javno reći: 'Da, mi smo opozicijski list!'. Dosad ne vidim traga. Nitko da se makne s mrtve točke, a svi bi jedino tukli mrtvog magarca, to jest pokojni Vjesnik«, rekao je Igor Mandić, glavni urednik Vjesnika, napomenuvši da on želi promijeniti smisao sintagme »blizak Vladi«. </p>
<p>Mandić drži da je jedno bilo biti blizak Vladi u jednostranačkom sistemu, kako komunističkom tako i HDZ-ovom, jer tad je bliskost Vladi od novina pravila samo paravan. »Ali, sad kad imamo višestranački parlament i Vladu, ne vidim da je ikomu ispod časti reflektirati tu vlast upravo u njezinu građanskom višestranačju. Kako se to može biti blizak višestranačkoj Vladi? Zar nekom odsječku od stranaka šestorice«, upitao je Mandić i dodao da postoje »trenutci zbunjenosti« koji se priznaju i odobravaju svakomu, ali jedino ne novinama koje uvijek moraju biti trijezne i trezvene.</p>
<p>»U pokušaju da od hrvatskog političkog dnevnika Vjesnik, kako mu je podnaslov, napravim Vjesnik građanske i kulturne Hrvatske, kako mu namjeravam promijeniti podnaslov, naišao sam na zdušnu podršku redakcije, kao što se i moglo očekivati, za razliku od onih koji misle da je ona bila prepuna fanatika jednostranačkog smjera. To nije istina. Jer, 90 posto mehanizma svih novina čini jedan ravnodušni profesionalizam koji u svojoj ravnodušnosti jest strašan i poguban, ali koji je jedina garancija da će novine izaći svaki dan«, zaključio je Mandić. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska ne može pobjeći s Balkana zbog svojih političkih i ekonomskih interesa </p>
<p>Ima li dvojbi oko toga koje bi vanjsko-političke ovlasti, s obzirom na najavljene promjene Ustava, Predsjednik države trebao zadržati, pitali smo Stanka Nicka, savjetnika za vanjsku politiku predsjednika Stipe Mesića.</p>
<p>- Ne može biti velikih varijacija na tu temu, jer se zna što su u međunarodnim odnosima kompetencije šefa države. On predstavlja državu u odnosima sa svijetom, prima akreditive stranih veleposlanika i patentna pisma stranih generalnih konzula, postavlja veleposlanike i generalne konzule svoje zemlje u inozemstvu, prima visoke strane državnike u Hrvatskoj. Ukratko, Predsjednik sudjeluje u formuliranju i provođenju vanjske politike zemlje. </p>
<p>• Hoće li predsjednik Mesić i šef diplomacije Picula jedan drugom zadirati u nadležnosti? </p>
<p>- Nema sumnje da će predsjednici Republike, Vlade i Sabora te ministar vanjskih poslova i ministar za europske integracije morati zajednički rješavati mnogo poslova. Oni nastupaju prema inozemstvu u interesu Hrvatske i ne mogu to raditi na različite načine. </p>
<p>• Predsjednik je rekao da očekuje ostavke veleposlanika koji su na ta mjesta došli po političkoj podobnosti. Tko će od njih morati otići? </p>
<p>- Nije stiglo mnogo takvih ostavki. Popis onih koji će otići s tih mjesta bit će dogovoren u konzultacijama Predsjednika s ministrom vanjskih poslova. </p>
<p>• Jesu li oni o tome već razgovarali?</p>
<p>- Načelno, ali nikakva imena zasad nisu spominjana.</p>
<p>• Koji su danas vanjsko-politički prioriteti Hrvatske?</p>
<p>- Konstante hrvatske vanjske politike i prije i sada su približavanje euroatlantskim integracijama, dobri odnosi sa susjedima, razvijanje dobrih odnosa s nizom zemalja važnih u međunarodnim odnosima i općenito za Hrvatsku. Nesumnjivo je da će Hrvatska od sada voditi mnogo aktivniju vanjsku politiku od dosadašnje. U svijetu je golem interes za suradnju s Hrvatskom i mislim da će se to odraziti na svestraniju suradnju s nizom azijskih, afričkih, latinsko-američkih zemalja, Izraelom... </p>
<p>• U čemu je u vanjskoj politici, po Vašem mišljenju, griješila bivša vlast?</p>
<p>- To bi pitanje tražilo širi odgovor. Činjenica je da je Hrvatska niz godina bila u izolaciji, a danas izolacije više nema. </p>
<p>l Gdje je mjesto Hrvatske u okviru Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe?</p>
<p>- Hrvatska je u Pakt o stabilnosti već uključena i to vrlo aktivno, a on nam je zanimljiv kao svestrana formula suradnje u ovom dijelu svijeta. Njime nam se otvaraju široke mogućnosti. Za primjer ću navesti akciju međunarodne zajednice oko uspostave plovidbe Dunavom, prekinute bombardiranjem mostova kod Novog Sada. </p>
<p>• Izjavili ste da Hrvatska ne treba bježati od činjenice da pripada Balkanu. Što ste time htjeli reći? </p>
<p>- Hrvatska ne može pobjeći s Balkana, jer je geografski ona djelomično na Balkanu, a i mnogi njezini politički, ekonomski i sigurnosni interesi su tu. Hrvatska nema nikakva razloga pokušavati se odjenuti u neko drugo ruho. Biti na Balkanu nije ni bolje ni gore nego biti bilo gdje drugdje. Bježanjem od Balkana htjelo se reći da želimo pobjeći od neciviliziranog ponašanja, ali takvo ponašanje nije geografski limitirano i nije specifično za balkanske zemlje. Bježeći od Balkana dijelom smo i sustavno vrijeđali neke zemlje, od kojih su mnoge kolijevke civilizacije, recimo Turska i Grčka. Termin Balkan je u našem političkom žargonu nesretno intoniran. Tendencija da se približimo Europi ne znači da to možemo činiti vrijeđajući druge.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Plaće javnih službenika se smanjuju za 100, a ne za 30 kuna kako tvrdi Vlada</p>
<p>Ističu to sindikati javnih službi koji su u petak nastavili pregovore s Vladom zbog najavljenog smanjenja plaća od pet posto / Zadnja Vladina ponuda uključila je povećanje neoporezivoga dijela plaća sa sadašnjih 1.000 na 1.200 kuna</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Vlada i sindikati javnih službi u petak su, nakon za sada neuspješnog postupka mirenja, nastavili pregovore o plaćama. Vladinom prijedlogu da se bruto plaće korisnika državnog proračuna od 1. travnja do 30. rujna 2000. smanje za pet posto, sindikati su se oštro usprotivili, a Vlada je još na početku pregovora, prije deset dana, odbila prijedlog sindikata o postupnom rastu plaća do kraja godine za deset posto.</p>
<p>Zadnja Vladina ponuda uključila je i povećanje neoporezivog dijela plaća sa sadašnjih 1.000 na 1.200 kuna, a uz tu bi se poreznu olakšicu neto plaće smanjile za samo 1,6 do 2,1 posto. Vlada, također, predviđa da se nakon šestomjesečnog sporazuma otvore pregovori o povećanju plaća u zadnjem kvartalu godine, iznosu božićnice i dara za djecu. </p>
<p>Dok Vlada tvrdi kako bi se, prema njezinu prijedlogu, plaće smanjile samo tridesetak kuna, sindikalne računice govore da bi bile manje za oko 100 kuna. Tako bi, primjerice, VSS početnik učitelj umjesto sadašnjih 3.287, dobio 3.182 kune, a sindikati upozoravaju da bi plaće javnih službenika do kraja godine zaostale za prosječnima u zemlji za 16 posto.</p>
<p>Sindikati ne pristaju na smanjivanje plaća u prosvjeti, znanosti, kulturi, socijalnom skrbi i državnoj upravi ako se ne smanje i u javnim i državnim poduzećima. Traže da se neoporezivi dio plaća poveća na 1.300 kuna, kako se neto plaće na kraju ne bi ni smanjile. A ako Vlada ne zauzda plaće u državnim poduzećima, sindikati traže da rastu i plaće javnih službenika.</p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac ovih je dana sindikatima javnih i državnih službi obećao kako će Vlada pokrenuti postupak za smanjivanje plaća i u državnim i javnim poduzećima, no tome su se već usprotivili industrijski sindikati. Kojim će to mehanizmom Vlada učiniti, a da ne posegne za uredbom, čemu nije ni sama sklona, zasad se ne zna. </p>
<p>Vlada je u postupku mirenja predložila da će rast plaća u javnim i državnim službama uskladiti s rastom plaća u državnim poduzećima, odnosno da će ih preko nadzornih odbora zauzdati u roku šest mjeseci. Sindikati, međutim, traže da se u kolektivnom ugovoru zajamči mehanizam po kojemu bi se nakon šest mjeseci plaće u javnim i državnim službama uskladile s plaćama u državnim poduzećima, što bi, ne zauzda li Vlada plaće u državnim poduzećima, i za javne službenike otvorilo vrata za povišicu.</p>
<p>Za subotu je najavljen nastavak mirenja u sporu Vlade i sindikata, a zasad ostaje i prijetnja štrajkom upozorenja kojega su sindikati najavili za utorak 21. ožujka. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HDZ-ovi »barakaši«: Riba smrdi od glave, pa glavu treba odstraniti </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Očuvanje temeljnih odrednica programa HDZ-a i nauka pokojnog dr. Franje Tuđmana glavni su ciljevi inicijativnog odbora za osnivanje kluba utemeljitelja HDZ-a »Dr. Franjo Tuđman«, rekao je u petak na konferenciji za novinare Frane Vinko Golem, predsjednik tog odbora. Najavio je i osnivačku skupštinu kluba za 25. ožujka. </p>
<p>Članovi Inicijativnog odbora, široj javnosti poznatiji kao »barakaši«, obznanili su u petak i svoj program u kojem između ostalog stoji da se klub osniva na temelju statuta HDZ-a, da mu je cilj okupljanje utemeljitelja HDZ-a i drugih koji podržavaju izvorna načela programa te stranke. Istaknuto je i da će klub djelovati u domovini i iseljeništvu, te raditi na vraćanju ugleda stranke pod čijim je vodstvom obnovljena i međunarodno priznata Hrvatska.</p>
<p>Na upit novinara koja će struja pobijediti na unutarstranačkim izborima, odgovoreno je da se očekuje »pobjeda izvornih načela, a to su državotvornost i nauk pokojnog dr. Tuđmana, za koje se zalaže ovaj klub«. O pokušaju lažiranja unutarstranačkih izbora, o čemu je prije nekoliko tjedana, na prvom ovogodišnjem sastanku »barakaša«, govorio Đuro Perica, rečeno je da »postoje indicije« te da se »putem privatnih veza pokušavaju progurati neki ljudi«. »Oni koji su doveli do ovakva stanja u HDZ-u, posebno Predsjedništvo, ne mogu više biti ni u jednom izbornom tijelu stranke. Mi ne prihvaćamo njihovu kandidaturu. Riba smrdi od glave, a glavu treba odstraniti, i to na demokratski i moralan način«, naglasio je Petar Šale.</p>
<p>O aktualnom stanju u Zagrebu i raspuštanju Gradske skupštine govorila je Ivanka Zorić. Prema njenim riječima, izvornim HDZ-ovcima takav rasplet ide u prilog, ali ne podržava način na koji je to učinjeno i za koji kaže da je izveden pučistički. »Taj trend se širi i na druge gradove u kojima većinu ima HDZ. To nije dobro ni za vladajuće ni za Hrvatsku«, zaključila je Zorić. (C. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Grujić: Hrvatska traga za još 1.637 nestalih osoba </p>
<p>OSIJEK, 17. ožujka</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskoga Crvenog križa, Vladine Komisije za zatočene i nestale te Ministarstva hrvatskih branitelja u petak je u osječkome Crvenom križu otvorena izložba fotografija odjeće i osobnih predmeta koji su pronađeni uz neidentificirane posmrtne ostatke žrtava Domovinskoga rata. </p>
<p>Na fotografijama se mogu vidjeti tijela 96 neidentificiranih osoba, koje su u protekle dvije godine ekshumirane na području Osječko-baranjske županije (Antunovac, Ćelije, Dalj, Seleš i Ernestinovo, a jedna fotografija je iz Iloka u Vukovarsko-srijemskoj županiji).</p>
<p>Izložba će biti otvorena svaki dan od 11 do 17 sati do 27. ožujka, pa su svi građani pozvani da dođu pogledati fotografije na kojima su predmeti pronađeni u masovnim grobnicama. Prema riječima pukovnika Ivana Grujića, predsjednika Vladine Komisije za zatočene i nestale, do sada su u Hrvatskoj ekshumirano 3.124 posmrtna ostatka, od toga su 2.474 tijela identificirana, a još se traži 1.637 osoba. Kada je riječ o Osječko-baranjskoj županiji, ekshumirani su posmrtni ostaci 193 žrtve rata, identificirano ih je 122, a još se traga za 151 osobom. </p>
<p>Identifikacija posmrtnih ostataka žrtava rata, a na temelju fotografija odjeće i osobnih predmeta, pružaju učinkovitost od deset posto kada je riječ o identificiranju ekshumiranih. </p>
<p>Prostorije Crvenog križa u petak je posjetio i ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, koji je najavio samostalniji rad Vladine Komisije za zatočene i nestale. (S. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ogorčenje u Šibeniku zbog prisluškivanja na Radio Ritmu </p>
<p>ŠIBENIK, 17. ožujka</p>
<p> - Iako je Šibenik posljednjih godina potreslo više afera, snimanje telefonskih razgovora novinara u privatnoj postaji Radio Ritam nešto je dosad nezabilježeno. Radio Ritam, čiji je vlasnik i direktor Mišo Bijelić, u lokalnim je okvirima poznat po oporbenim stavovima. Kako je priopćila Policijska uprava, po Bijelićevoj telefonskoj dojavi o provali 10. ožujka, na mjesto događaja izašla je očevidna ekipa. Utvrđeno je da se ne radi o provali, kako tvrdi Bijelić, već da su novinarke Marina Radić i Dijana Ferić u nezaključanom ormariću s telefonskim instalacijama pronašle priključen diktafon i iz ormarića, u nazočnosti novinara iz drugih redakcija i snimatelja HTV-a, uzele kasetu sa snimljenim materijalom. </p>
<p>Bijelić je najavio da će se javnosti obratiti nakon konzultacija s odvjetnicima. U kratkoj izjavi za Vjesnik je, pak, rekao da je pronađeni uređaj bio postavljen isključivo radi kontrole velikih telefonskih računa i to prije godinu dana, o čemu su svi na Radiju bili upoznati. Najavio je podnošenje više tužbi, ali nije precizirao protiv koga.</p>
<p>Predsjednik Županijskog suda u Šibeniku Tonči Lučev priopćio je u petak da odluku o odbijanju prijedloga za poduzimanje hitne pretrage prostorija Radio Ritma, koji je Općinsko državno odvjetništvo podnijelo 13. ožujka, nije donio istražni sudac Ivo Vukelja. On objašnjava da je istražni sudac 15. ožujka izrazio neslaganje s prijedlogom državnog odvjetnika, a rješenje kojim je prijedlog odbijen donijelo je istog dana izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Šibeniku.</p>
<p>O tom se slučaju priopćenjem oglasio i šibenski ogranak Hrvatskog novinarskog društva. »Bez obzira na činjenicu što će nadležni organi i službe tek provesti istražne radnje o prisluškivanju i snimanju telefonskih razgovora u Radio Ritmu, izražavamo zgražanje i osudu tog čina«, kaže predsjednik ogranka Marijan Džambo. Ogorčenje zbog prisluškivanja u otvorenom su pismu novinarkama Radio Ritma izrazili i čelnica županijskog LS-a Lenka Šarić-Baranović i v.d. predsjednika šibenskog LS-a Ivo Glavaš. Prisluškivanje, ucjene i namještaljke strategija su političkog podzemlja čiji akteri danas mirno odrađuju mandate gradskih i županijskih vijećnika HDZ-a, rekli su čelnici LS-a. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zbog seksističke izjave Mijalić bi mogao »izletjeti« iz Sabora; zastupnice osnivaju lobi </p>
<p>Zastupnik HSLS-a Jadranko Mijalić pokušao je u četvrtak navečer biti »duhovit i slikovit« govoreći o državnome proračunu, pa se usput »očešao« i o žene, rekavši: »Koji put i s malim treba biti zadovoljan, premda se žene možda s time neće složiti«. Mijalić je time izazvao burne reakcije svih zastupnika, posebice žena. Zbog toga mu je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić dao opomenu, a Mijalić se javno ispričao. </p>
<p>Upravo ta seksistička izjava bila je razlogom sjednice Kluba zastupnika HSLS-a u petak ujutro, na kojoj je Mijalić ukoren. Predsjednik stranke Dražen Budiša upozorio ga je da će, ukoliko mu se ponovno omakne slična izjava, ostati bez saborskoga stolca. </p>
<p>Predsjednica Kluba HSLS-a Đurđa Adlešić izjavila je da se radi o neprimjerenoj, nepristojnoj i neukusnoj Mijalićevoj izjavi, te da se on na Klubu zastupnika ispričao umorom, što ne umanjuje njegovu krivnju. »Nama u HSLS-u ne treba netko tko će biti poput Vice Vukojevića, na što smo Mijalića upozorili, pa ga je i predsjednik stranke opomenuo«, kazala je Đurđa Adlešić.</p>
<p>Jadranka Kosor je, pak, govoreći o Mijalićevome ispadu, naglasila da će, ako se nešto slično još jednom ponovi, napustiti sabornicu. »Nedopustivo je da kolege govore kao da su u krčmi, jer takav dijalog mogu upotrebljavati samo privatno, a nikako u Saboru«, ocijenila je Jadranka Kosor. Ona je dodala da su zastupnice u Saboru i do sada pokazivale da će reagirati na svaki seksistički istup, oko čega postoji njihov konsenzus. </p>
<p>»S obzirom da je povećan broj zastupnica u Zastupničkome domu Sabora na 20 posto, mislim da će bilo koji od muških kolega, pokuša li biti duhovit na sličan način, loše proći«, ocijenila je Jadranka Kosor, najavivši i osnivanje ženskoga lobija u Saboru. </p>
<p>Komentirajući oštre reakcije na svoj istup, Mijalić je izjavio da nije namjeravao nikoga uvrijediti, kao i da se ispričao. Međutim, on ujedno smatra da tome i ne treba pridavati posebnu važnost. »Pokušao sam na slikovit, ali očito nespretan, način dočarati siromaštvo proračuna, bez ikakvih primisli«, naglasio je Mijalić, dodavši kako će se truditi da se to više ne ponovi. »Međutim, takve reakcije na moju izjavu govore o određenoj dozi konzervativizma kod liberala«, zaključio je Jadranko Mijalić. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Splitski HSLS: »Vjesnik« i »Slobodna« moraju opstati </p>
<p>SPLIT, 17. ožujka</p>
<p> - Split je dotaknuo samo dno socijalne bijede. Ako Vlada brzo ne nađe rješenje za Diokom, Jadroplov, Brodosplit i druga posrnula poduzeća, ništa nas neće spasiti od potpunog financijskog i gospodarskog sloma, rekao je u petak novinarima v.d. predsjednika splitskog HSLS-a Miroslav Buličić. On je kazao da HSLS daje potporu Vladinim mjerama štednje, ali napominje da gospodarska strategija Vlade ne smije dovesti do gašenja problematičnih poduzeća i povećanja broja nezaposlenih. Založio se za postizanje konsenzusa između stranaka, jedinica lokalne uprave i samouprave, Sindikata i poslodavaca, jer bez konsenzusa neće biti socijalnog mira. </p>
<p>Odbacio je optužbe da je gradska vlast kumovala teškom stanju u Splitu, kazavši da Poglavarstvo nema »manevarski prostor« i ovlasti za rješavanja problema Diokoma ili Brodosplita. Osim toga, dodao je, gradska je vlast prisiljena provoditi restriktivnu štednju i smanjiti plaće svojim djelatnicima. »Apeliramo na Vladu da preuzme na sebe teret problema posrnulih splitskih poduzeća. Ako im Vlada ne osigura izlaz iz krize, Split će potonuti pod balastom nezaposlenih radnika«, upozorio je Buličić.</p>
<p>Čelnici HSLS-a dali su potporu zaposlenicima Slobodne Dalmacije, ustvrdivši da je Slobodna politička i kulturna institucija Splita i Dalmacije te da mora opstati neovisno o mogućim primjedbama na njenu uređivačku politiku. Buličić je rekao i da HSLS daje potporu opstanku Vjesnika, naglasivši da vjeruje da će se slučaj »novine velikog formata« riješiti na najbolji način. Usprotivivši se otvaranju stečaja nad Slobodnom, čelnici HSLS-a osudili su najave nekih dužnosnika Vlade koji upućuju na gašenje lista. Buličić smatra da zaposlenici Slobodne nisu krivi za teškoće izazvane pogrešnim modelom privatizacije. </p>
<p>Potpredsjednik splitskog HSLS-a Petar Krolo najavio je za 15. travnja izbornu skupštinu splitskog HSLS-a, rekavši da je HSLS vratio politički rejting kakav je imao 1992. i 1993. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Grafičari traže od Vlade: Prodajte »Vjesnik« nakladnicima! </p>
<p>Prodaja »Vjesnika« bilo kome osim nakladnicima pogubna je za grafičko-nakladničku djelatnost u cjelini, piše Sindikat grafičara Vladi </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka - Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti, kao interesna organizacija koja pokriva Vjesnik d.d., u petak u otvorenom pismu upozorava potpredsjednike Vlade Slavka Linića i Željku Antunović, ministra gospodarstva Goranka Fižulića i predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoja Vojkovića da »problem Vjesnika može biti generator problema širih razmjera, ako se kao većinski vlasnik oglušite na iznesene probleme, prijedlog mogućeg rješenja i opravdano postavljene zahtjeve sindikata uime zaposlenika«.</p>
<p>Vjesnik je dioničko društvo s temeljnim kapitalom od 195 milijuna kuna. Nastao je spajanjem bivšeg Vjesnika d.d. i Hrvatske tiskare d.d. Spajanjem Vjesnika i Hrvatske tiskare pokušali su se »pokriti« loši poslovni rezultati dnevnog lista Vjesnik. Spajanje je bilo ekonomski neopravdano, jer je u vrijeme spajanja Hrvatska tiskara bila tvrtka tehnološki modernizirana, s popunjenim proizvodnim kapacitetima, poslovnim rezultatima koji su iskazivali primjerenu dobit i koji su jamčili redovit proces proizvodnje, plaćanje svih tekućih obveza i redovitu otplatu kredita. Ali, tiskanje Vjesnika godinama je išlo isključivo na teret poslovanja Hrvatske tiskare, što je utjecalo nepovoljno na njeno financijsko stanje.</p>
<p>Iako je u trenutku spajanja postojala mogućnost restrukturiranja i smanjenja troškova (jedinstveno računovodstvo, knjigovodstvo, platni promet, zajedničke službe, pravna služba), to nije učinjeno, već su tiskara i list Vjesnik nastavili egzistirati odvojeno, sa dva-žiro računa, dva računovodstva i paralelnim pratećim službama. Jedino novo u odnosu na prethodno stanje bilo je da se tiskanje Vjesnika nije više nikome fakturiralo. U međuvremenu dolazi do pojava koje znatno otežavaju redovit proces u Vjesniku: povećan broj zaposlenih u Vjesniku na 190; troškovi za tiskanje Vjesnika u prosjeku su veći od dva milijuna kuna mjesečno... To rezultira izravnim gubitkom iz poslovanja, jer je nemoguće na pružanju usluga drugim nakladnicima ostvariti toliku dobit koja će pokrivati gubitke ostvarivane na Vjesniku.</p>
<p>U jednom dioničkom društvu dva odvojena računovodstva, knjigovodstva i platni prometi, s odvojenim žiro-računima stvaraju kaos, neurednost poslovne dokumentacije i netočnost određenih podataka. Priljev s jednog žiro-računa (tiskare) koristi se za podmirenje obveza drugog računa (Vjesnika). Nedefinirana je organizacija, nejasna hijerarhija upravljanja i odgovornosti, u porastu su krađe, loša organizacija proizvodnje, pad radne i tehnološke discipline itd. Sve to prouzročilo je stanje u kojem se zadnjih mjeseci ne plaćaju redovito dospjele kreditne obveze ni obveze dobavljačima, zbog čega često proizvodnja dolazi u pitanje. Zbog neizvršavanja obveza banke najavljuju pljenidbu postrojenja. Sve veći problem postaje isplata plaća koje sad već redovito kasne.</p>
<p>Sve to ima za posljedicu da Vjesnik trenutačno ima neplaćenog duga više pd 16 milijuna DEM. Ukupne kreditne obveze Vjesnika i dospjele ostale obveze iznose više od 35 milijuna DEM. Zato je potrebno vrlo žurno pronaći rješenje kojim bi se izbjegao stečaj Vjesnika d.d. koji bi, pak, doveo u pitanje pola grafičko-nakladničke djelatnosti Hrvatske. </p>
<p>Važno je istaknuti posebno nepovoljan položaj tiskarske djelatnosti Vjesnika d.d. - zbog nekonkurentnosti u odnosu na inozemstvo (za tiskanje u Hrvatskoj nakladnik plaća 22 posto PDV-a, za tiskanje u inozemstvu ne plaća ni carinu ni porez) i zbog nepovoljne strukture kupaca. Izrazita dominacija jednog kupca (Europapress holding) stvara položaj ovisnosti. Realno procjenjujući, EPH čini 65 posto ukupne realizacije tiskare Vjesnika. Treba imati u vidu i da 100 posto ovisnosti EPH od tiskare utječe na odluku samog EPH-a koji je još u nepovoljnijem položaju što se tiče ovisnosti.</p>
<p>Optimalno rješenje bi trebalo istodobno Vjesnik provesti kroz privatizaciju koja će jamčiti zaposlenost radnika i redovitu isplatu plaća, ne ugrožavajući zaposlenost kapaciteta. Drugim riječima, vlasnička struktura Vjesnika mora jamčiti proizvodnju u Vjesniku. Prodaja dionica Vjesnika bilo kome drugom osim onima koji pripadaju nakladničkoj djelatnosti pogubna je za grafičko-nakladničku djelatnost u cjelini. Rješenje mora nuditi trenutačno rasterećenje svih dugova Vjesnika, kao i prodaju lista Vjesnik. Jer Vjesnik kao nakladnik nikad nije mogao niti može osigurati da dnevni list bude profitabilan. Ali, tiskari treba tiskanje Vjesnika, uz uvjet da nakladnik plaća svoje usluge.</p>
<p>Prijedlog mogućeg rješenja: 1. Fondovi prodaju dionice Vjesnika d.d. tako da 60 posto dionica kupuju nakladnici za 50 milijuna DEM, plativo: milijun DEM fondovima, 35 milijuna DEM preuzimanjem kreditnih obveza Vjesnika d.d., dva milijuna DEM odmah nakon potpisa ugovora na žiro-račun Vjesnika za tekuće potrebe društva, 10 milijuna DEM u roku dvije godine za tehnološku modernizaciju Vjesnika d.d..</p>
<p>2. Ostatak dionica Vjesnika d.d. fondovi trebaju podijeliti radnicima ili ponuditi na rok otplate 20 godina. Tim se modelom prodaje 60 posto dionica za 48 milijuna DEM, što je ukupna vrijednost temeljnog kapitala. On ujedno jamči opstanak i razvoj grafičko-nakladničke djelatnosti i opstanak lista Vjesnik«, kaže se na kraju pisma Vladi što ga je potpisao predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Stjepan Kolarić.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Otkud odjednom briga za »Vjesnik«, kada ste jučer tražili gašenje lista? </p>
<p>Pismo predsjedniku Sindikata grafičara i nakladnika Stjepanu Kolariću / Zanima nas zašto sada niste gorljivi zagovornici razdruživanja kao prije koji tjedan? Zbog čega odjednom tražite rješenje najbolje i za nas i na temelju čega smatrate da će rješenjem koje ste predložili biti osigurano izlaženje »Vjesnika«? </p>
<p>Cijenjeni gospodine Kolariću,</p>
<p>Članovima Sindikata novinara Hrvatske, podružnice Vjesnik, iznimno je drago što kolege iz Sindikata grafičara čine sve da bi riješili problem Vjesnika, kroz prijetnje štrajkom, gašenjem Narodnih novina i Vjesnika, a kako bi se izborili za sindikalna prava svojih članova. Naravno, nije nam previše drago što, iako u Vjesniku d.d. postoji još jedan sindikat, sve svoje aktivnosti provodite uz sindikalnu nekolegijalnost, koja ide toliko daleko da nas o svojim aktivnostima ni ne obavještavate. Tako smo za vašu prijetnju štrajkom saznali iz poziva na konferenciju za novinare, a i vaš prijedlog rješenja koji je »najbolji i jedini mogući« stiže kao »informacija medijima«.</p>
<p>Vrlo nam je drago da se vaš sindikat, koji gotovo i da nema članova u redakciji Vjesnika brine o sudbini lista i to tako da se postavlja kao posrednik u traženju kupaca za list. Niste li vi, gospodine Kolariću, rekli na konferenciji za novinare da ste razgovarali s gospodinom Pukanićem? U čije ste ime to radili? Jeste li to radili kao sindikalist ili trgovački posrednik? Kako sindikalisti to baš i ne čine, a trgovački posrednici za takvo posredovanje uzimaju novac, uistinu nas zanima odgovor na pitanje za koga ste i za čiji račun razgovarali s gospodinom Pukanićem?</p>
<p>Nakon takvih događaja i razvoja situacije, dopustite da budemo skeptični u pogledu sindikalne solidarnosti, borbe za boljitak radnika i dobrobita tvrtke. Uvijek smo sretni kad čujemo kako je list Vjesnik kriv za sve, a posebno za gubitke i novčane probleme naše najveće tiskare, u kojoj najveći nakladnik EPH ima dug veći od četiri, pet milijuna kuna ili maraka (vi to vjerojatno preciznije znate), Sportske novosti 2,7 milijuna kuna, ponešto i Nacional...</p>
<p>Također, posljednji su podaci koje smo čuli od vaših predstavnika da su troškovi tiskanja i papira mjesečno za dnevni list Vjesnik 1,2 milijuna kuna. Iz svega logično proizlazi da je Vjesnik najveće opterećenje za Hrvatsku tiskaru koja se posljednjih 40-50 godina razvijala sama, bez potpore tadašnje šire društvene zajednice koja je novac, hajdemo to jednom priznati, zbog dnevnog lista Vjesnik davala SOUR-u koji je, gle čuda, također nosio ime Vjesnik. Jako je zanimljivo kako se povijest uvijek zaboravlja kada nam nije zgodna, a neki se detalji iz prošlosti uvijek ističu, jer su nam odličan »povijesni dokaz«. Činili su to i u HDZ-u, zar ne?</p>
<p>Također je fascinantno da je tiskara uvijek pozitivna, zdrava, tehnološki vrlo suvremena (a i vi i mi znamo da to i nije tako, da postoji potreba ulaganja da se tehnološki proces zaokruži). Zaboravljamo li da je oprema bila skupa, a da je Hrvatska tiskara imala poček na otplatu kredita do trenutka kad je došlo do spajanja s Vjesnikom. Nije li istina da banke baš i nisu sklone stečaju i pljenidbi, budući da se strojevi rade za potrebe određene tiskare, kako tehnološki tako i građevinski? Osim toga, znamo za razgovore s bankama koje su odlučile reprogramirati kredite jer se ni njima ne sviđa riječ - stečaj. </p>
<p>Zanima nas zbog čega sada niste gorljivi zagovornici razdruživanja kao prije koji tjedan? Zbog čega odjednom tražite rješenje najbolje i za nas i na temelju čega smatrate da će rješenjem koje ste predložili biti osigurano izlaženje lista Vjesnik? Naime, ako izdavači, ili nakladnici kako ih nazivate, uđu u vlasništvo tvrtke koja se zove Vjesnik d.d., oni tada postaju i vlasnici novina. Zbog čega bi imali interes za list Vjesnik, kad ste se i vi zalagali (moram priznati vrlo solidarno) za gušenje i gašenje tih novina?</p>
<p>Povrh toga, iz vašeg prijedloga nakladničkog preuzimanja tvrtke mogu stajati interesi pojedinih nakladnika, poslodavaca, pa čak i stranaca, a to ni jedna država, posebno Sindikat, ne bi smjeli podržavati! Sigurno je i Vjesnik kao list kriv i za nepovoljnu strukturu kupaca i za nekonkurentnost u odnosu na inozemstvo, ili upravo u tome treba tražiti i probleme koji bi pratili tiskaru bude li Vjesnik ugašen ili izdvojen.</p>
<p>Drago nam je gospodine Kolariću što dobronamjerno brinete i za sudbinu zaposlenih u listu Vjesnik. No, takva nam, pa čak i dobronamjerna, briga ne treba. Niste nas obavještavali, kao sindikat, ni o jednom svom potezu. Mi vas, ako vas to imalo zanima, možemo obavijestiti o našem susretu s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović, a obavještavamo vas da u srijedu idemo i predsjedniku Republike Stipi Mesiću. Iako smo možda malo duže bili inertni, pripremajući se, sad apsolutno krećemo u akciju. Naš cilj je opstanak dnevnog lista Vjesnik. Naš cilj je da te novine mogu plaćati račune svima, pa i tiskari, u kojoj god tiskari se odlučili tiskati. U sklopu toga, a imajući u vidu sve vaše istupe i želje vaših članova, maksimalno ćemo podržati i razdruživanje, pa vam više nećemo moći biti isprika.</p>
<p>S poštovanjem,</p>
<p>MLADEN JAMBROVIĆ,predsjednik Vjesnikove podružnice Sindikata novinara Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Novi ravnatelj Porezne uprave: Krećemo u borbu protiv šverca, utaje poreza i sive ekonomije!</p>
<p>Više nego dosad prisilno ćemo naplaćivati porez / Na smanjenje PDV-a, kao i ostalih poreza, bilo bi najbolje pričekati 1. siječnja 2001., kaže Ivan Iveković </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - »Porezna uprava odmah će krenuti u energičnu borbu protiv šverca, utaje poreza i sive ekonomije«, najavio je novi ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Ivan Iveković. On je od petka na svom novom radnom mjestu i isti se dan susreo s novinarima. Iveković je već bio na čelu Porezne uprave, od svibnja 1993. do studenoga 1996. kad ga je zamijenio Mate Perković. Dosadašnjem ravnatelju Perkoviću ponudio je mjesto svoga pomoćnika. Govoreći od državnom proračunu za ovu godinu, Iveković je rekao da će biti vrlo teško ostvariti planirane proračunske prihode. </p>
<p>»Nedopustivo je da se na tržnici na svakom koraku prodaju ilegalne cigarete. I borba protiv krijumčara jedan je od načina bolje naplate poreznih prihoda. Poreznici će se, u svakom slučaju, bolje organizirati«, naglasio je novi ravnatelj. Dodao je kako svima mora biti jasno da se, ako želimo pravnu državu, porezi moraju plaćati. Stoga će se više nego dosad ići na prisilne naplate poreza, u slučajevima u kojima je to opravdano.</p>
<p> Građanima se porez na dohodak ne može vraćati iznad realnih mogućnosti, rekao je Iveković odgovarajući na pitanje hoće li i ove godine biti odugovlačenja s povratima poreza. »Volio bih da svim obveznicima možemo vratiti novac u što kraćem roku, no toga nema nigdje na svijetu«, kazao je obećavši da se u Hrvatskoj mora pojačati pravna pozicija poreznih obveznika. To znači da država nikome neće naplaćivati više poreza nego što je on dužan. </p>
<p>Mogu li se uskoro očekivati korekcije nekih poreza? Još je prerano za odgovor, kaže, te dodaje da nove poreze treba donositi s novim proračunom. To znači da bi na smanjenje PDV-a, kao i ostalih poreza, bilo najbolje pričekati 1. siječnja 2001. godine. (B. Orešić)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Razgovori s telefona Tuđman - Milošević nisu snimani?</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Kako su u petak novinari saznali u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, izravni telefon između Tuđmana i Miloševića sigurno je postojao. Međutim, iz toga će se telefona, zbog posebnog kodiranog odnosno šifriranog sustava, teško moći išta saznati o izravnim razgovorima na toj vezi, jer se ti razgovori, vjerojatno, nisu snimali. </p>
<p>Izjavu za Vjesnik dala je i Vesna Škare-Ožbolt, bivša zamjenica prestojnika Ureda predsjednika Tuđmana. »Crni telefon koji je prikazan u medijima, a za koji se tvrdi da je služio za direktnu vezu između dr. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, telefon je koji se može uključiti na bilo koju telefonsku liniju i predsjednik Tuđman ga je nosio sa sobom kad bi išao na put«, rekla je Škare-Ožbolt. Dodala je da je »to sigurnosni telefon kroz koji se može čisto razgovarati, odnosno nema mogućnosti da se razgovori vođeni na njemu mogu prisluškivati«.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Škare-Ožbolt: Crni telefon u uredu imaju i premijer, predsjednik Sabora, ministri... </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Crni telefon koji je prikazan u medijima, a za koji se tvrdi da je služio za direktnu vezu između dr. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, telefon je koji se može uključiti na bilo koju telefonsku liniju i predsjednik Tuđman ga je nosio sa sobom kad bi išao na put. Rekla je to u petak za Vjesnik Vesna Škare-Ožbolt, bivša zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Tuđmana. Dodala je da je »to sigurnosni telefon kroz koji se može čisto razgovarati, odnosno nema mogućnosti da se razgovori vođeni na njemu mogu prisluškivati«.</p>
<p>Postojanje takva telefona u četvrtak je objavio predsjednik Stipe Mesić, a potvrdili su mu to pripadnici HIS-a koji su pregledavali telefonske linije u Predsjedničkim dvorima. »Nije mi poznato, a deset godina sam provela u Uredu, da je predsjednik Tuđman imao izravnu telefonsku liniju s Miloševićem«, izjavila je Škare-Ožbolt. Ona objašnjava da je crni telefon služio za razgovor predsjednika Tuđmana s visokim dužnosnicima. Takav telefon »nalazi se i danas na stolu premijera, predsjednika Sabora, ministara državnih ministarstava, šefa nacionalne sigurnosti, a mislim da ga imaju i svi zapovjednici zbornih područja i sva važnija hrvatska veleposlanstva«, kaže Škare-Ožbolt. </p>
<p>Na upit je li moguće da je Tuđman ipak razgovarao s Miloševićem, a da o tome ona nije bila informirana, Škare-Ožbolt je odgovorila da joj nije poznato da je predsjednik Tuđman na taj način razgovarao s Miloševićem. S drugom stranom za vrijeme rata najviše su kontaktirali Hrvoje Šarinić i ona sama, kad je trebalo kontaktirati s pobunjenim Srbima i s predstavnicima UN-a. »Kad je Šarinić pripremao put u Beograd i kad je dogovarao putovanja, tad bi naručivao telefonske pozive za Beograd koji su stizali preko satelita i Madžarske«, objasnila je Škare-Ožbolt, dodajući da »nikakvu izravnu telefonsku liniju s Beogradom nije bilo moguće uspostaviti«. </p>
<p>Oni koji bi mogli imati još neka saznanja o tom telefonu su predstojnici Ureda predsjednika, a oni koje smo u petak susreli u Saboru nisu bili baš pričljivi. Dr. Ivica Kostović je na naše pitanje što zna o famoznom telefonu, odlučno odgovorio: »O tome nemam pojma!«. Dr. Jure Radić nam je rekao da nikad nije čuo da je postojala direktna veza s Beogradom, a on je bio predstojnik od sredine 1992. do kraja 1994. Radić je istaknuo i kako je uvjeren da »nije bilo moguće da se takvo nešto dogodi, a da predstojnik Ureda to ne zna«. (D. Sinovčić)</p>
<p>l Kako doznajemo u Hrvatskim telekomunikacijama, u vrijeme prekida izravnih telekomunikacijskih veza između Hrvatske i SRJ (od 1991. do 1995.), HT je preko trećih zemalja uspostavljao, na zahtjev hrvatske Vlade, »ograničeni i neizravni telefonski promet« prema SRJ. U HT-u nam potvrđuju da, što se tiče navodne izravne telefonske veze Tuđman - Milošević, nikad nisu dobili zahtjev za njezinim uključivanjem niti su takvu vezu tehnički omogućili. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Pack: U lipnju ili srpnju prvi pregovori Hrvatska - EU </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Prvi pregovori Europske unije i Hrvatske o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju trebali bi početi u lipnju ili srpnju. Potpisivanje dokumenta uslijedilo bi u prvoj polovici 2001. godine, izjavila je u petak u Zagrebu predsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu Doris Pack nakon razgovora s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem. Pack je rekla da tu optimističku prognozu u razvoju odnosa Unije i Hrvatske zasniva na razgovoru s Crisom Pattenom, europskim povjerenikom za vanjsku politiku koji je početkom mjeseca posjetio Hrvatsku.</p>
<p>»Ovim posjetom željela sam pokazati kontinuitet moje podrške i naklonosti Hrvatskoj, novom predsjedniku i Vladi«, izjavila je Pack. Uvjerena je da će predsjednik Mesić i Vlada uspjeti već ove godine RH bitno približiti EU-u. </p>
<p> Napominjujući da s Doris Pack surađuje vrlo dugo, predsjednik Mesić je istaknuo da se ta suradnja danas nastavlja prema ostvarenju hrvatskih strateških ciljeva - članstvu u Uniji i NATO-u. »Prije toga treba prijeći neke stepenice kao što su Pakt o stabilnosti i pridruženo članstvo za koje ćemo imati punu podršku Doris Pack i svih koji žele europsku Hrvatsku«, dodao je hrvatski predsjednik. U razgovoru je sudjelovao i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić. Ocijenio je da je Bruxelles zadovoljan procesima u Hrvatskoj i svjestan je da se sve ne može učiniti preko noći. Približavanje Hrvatske EU-u i stanje u BiH bile su i glavne teme susreta Doris Pack s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. Razgovarali su i o stanju u BiH. Ocijenivši da sadašnja podijeljenost na RS i F BiH nije prirodna, ustvrdili su da će rješenje biti u uspostavi tri konstitutivna naroda i kantonizaciji BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>UNHCR će pomoći povratak, ali Hrvatska mora i drugdje tražiti novac </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) Sadako Ogata pozdravila je u petak odlučnost predsjednika Stjepana Mesića da riješi pitanje povratka izbjeglica. Njegova spremnost da primi sve izbjeglice koji su napustili Hrvatsku i otišli u Srbiju i BiH, »ohrabrujuća je odluka« i »dobar znak koji će pridonijeti rješavanju unutarnjih problema u Hrvatskoj«, izjavila je visoka povjerenica nakon što je u Zagrebu razgovarala s hrvatskim predsjednikom. Predsjednik Mesić je naglasio da su strateški ciljevi Hrvatske približavanje Uniji i NATO-u te primjena europskih standarda i kriterija. Ali, Hrvatska ponajprije treba biti »pravna država u kojoj svi građani moraju biti ravnopravni«, što znači »da svim svojim građanima mora osigurati povratak i sigurnost«. </p>
<p>Mesić je u razgovoru s visokom povjerenicom UNHCR-a istaknuo i problem povratka bosanskih Hrvata u BiH, rekavši da se oni ne mogu vratiti dok im se ne osigura sigurnost. »Problemi su i gospodarski jer kuće se mogu obnoviti, ali ako nema gdje raditi, teško će se netko odlučiti na povratak. To je kompleksan problem na kojemu moramo raditi svi, a Sadako Ogata je rekla da ćemo u tome imati međunarodnu potporu«, napomenuo je Predsjednik. </p>
<p>Prema Ogatinim riječima, međunarodna zajednica je svjesna da problemi stanovanja, osiguranja posla i civilizacijskog razumijevanja čine višesmjeran i vrlo složen proces, ali zbog toga je to poseban »izazov za Hrvatsku«. Poručila je da će pomoći nastojanjima Predsjednika da se »ljudima vrate mir i sreća«. </p>
<p>Na pitanje Vjesnikova novinara je li spremna povećati novčanu pomoć predviđenu za Hrvatsku za Program povratka, Sadako Ogata je najprije rekla kako smatra da »povratak nije samo financijsko pitanje«. No, dodala je da će »svakako biti velik problem« ako se pokaže da su za reintegriranje zajednica i gospodarski razvitak »poteškoće samo u financijama. Imate velike financijske potrebe za koje ćete se morati obratiti međunarodnoj zajednici, Europskoj uniji i mnogo širem slušateljstvu. S naše strane, mi ćemo pomoći koliko možemo«. </p>
<p>Hrvatska i UNHCR blisko će surađivati na projektu povratka svih koji se žele vratiti u Hrvatsku ili u BiH, rekao je zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić nakon sastanka sa Sadako Ogatom. »Razgovarali smo o povratku izbjeglica, našim planovima, problemima i očekivanjima. Usko ćemo surađivati na projektu povratka svih koji se žele vratiti u Hrvatsku, kao i svih koji se žele vratiti u svoje domove u BiH«, izjavio je Granić. Ogata je kazala da je ranije bilo »nekih pravnih mjera koje su sprečavale povratak izbjeglica. Međutim, nadam se da će razni planovi koje je hrvatska Vlada pokrenula, ubrzati povratak izbjeglica«.</p>
<p> Problemi su veliki, osobito u fazi provedbe, ali nadam se da će se u njihovu rješavanju ponovo potvrditi odlučnost i energija građana Hrvatske, kao što je to bilo i prilikom promjene vlasti, ocijenila je visoka povjerenica. UNHCR će učiniti sve što može kako bi pomogao, zaključila je Ogata.</p>
<p>Na informacijskom sastanku UN-ovih organizacija u Hrvatskoj održanom u veljači ove godine, rečeno je da UN-ove agencije za humanitarne operacije u Hrvatskoj predviđaju da će ove godine našoj zemlji biti odobreno 35 milijuna dolara. To je dio ukupnih sredstava za pomoć jugoistoku Europe u iznosu od 650 milijuna dolara. Hrvatska je za povratak 16.500 srpskih izbjeglica koji su zatražili povratak u Hrvatsku, na prvom radnom stolu Pakta o stabilnosti zatražila pomoć od 55 milijuna dolara. </p>
<p>Marinko Bobanović i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Zubak s Budišom</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka -»Očekujemo da ćemo uspjeti novoj hrvatskoj vlasti sugerirati kako ubrzati proces jačanja dobrosusjedskih odnosa između Hrvatske i BiH, a u sklopu toga posebno kako da nova hrvatska vlast pruži konkretnu pomoć nama Hrvatima u BiH kako bi nam pomogli da opstanemo i budemo politički subjekt u BiH, te da BiH izgradimo kao demokratsku multietničku državu i društvo, i da takvu državu skupa s Hrvatskom pripojimo slobodnom zapadnom demokratskom svijetu«, rekao je u petak čelnik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak nakon sastanka s čelnikom HSLS-a Draženom Budišom u Zagrebu. Sastanak je, kazao je novinarima Budiša, bio još jedan u nizu sastanaka vodstava NHI-ja i HSLS-a koji već dvije godine uspješno surađuju, i to zato što je HSLS u NHI-ju prepoznala političku snagu i stranku koja je najbliža njihovim političkim idejama. Na upit što konkretno očekuju od Hrvatske, Zubak je rekao kako NHI nije bila zadovoljna dosadašnjom politikom Hrvatske prema BiH, posebno prema Hrvatima u srednjoj Bosni i Posavini. »Mislimo da se kroz konkretne oblike pomoći koji su dosad išli prema Hrvatima u BiH, a posebno kad je riječ o pitanju povraka i obnovi lokalnog gospodarstva može pomoći Hrvatima da se vrate svojim kućama«, rekao je Zubak i naglasio kako nije bitan opseg sredstava nego kome će ona biti usmjerena, jer dosad sredstva koja su dolazila iz Hrvatske nisu bila pravilno raspodijeljena. Pritom je potvrdio informacije da su brojni pripadnici HVO-a primali dvostruke invalidnine - i iz HVO-a ali i HV-a. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić i Robertson razgovarali o Haagu, ne i o konkretnim imenima </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a George Robertson prilikom posjeta Hrvatskoj u četvrtak razgovarao je s visokim političkim dužnosnicima i o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Prema pisanju dijela medija, Robertson je rekao da je s premijerom Ivicom Račanom razgovarao o izručenju zločinaca protiv kojih je podignuta optužnica u Haagu, a poimence se spomenulo samo Mladena Naletilića . Sâm premijer bio je izjavio da »ova hrvatska vlast neće dopustiti da se zločinci slobodno kreću Hrvatskom«. No, nakon susreta s predsjednikom Stjepanom Mesićem nije bilo sličnih izjava. Stoga smo u petak zapitali Predsjednika je li i on s glavnim tajnikom NATO-a razgovarao o suradnji s Haagom, izručenju zločinaca, te jesu li spominjana imena hrvatskih generala? Vjera Šuman, glasnogovornica Predsjednika, prenijela nam je Mesićevu izjavu: »Predsjednik je Robertsonu, u kontekstu daljnje suradnje RH s Haagom, ponovio da se Hrvatska ne može svesti na razinu kolektivne krivnje. Rekao je da se zalaže za individualnu odgovornost onih koji su činili zločine. Oni za to trebaju odgovarati imenom i prezimenom, stav je hrvatskog predsjednika«. Na upit je li se govorilo o konkretnim imenima, glasnogovornica Šuman, prenoseći Predsjednikove riječi, kaže: »Bilo je govora samo o načelnom stavu RH, bez iznošenja pojedinačnih imena«. (M. R.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000318].
|
