NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000917].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193138 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nigdje se u svijetu ne protestira zato ąto pravna drľava i policija rade svoj posao</p>
<p>U novinama sam pročitao o izjavama "ne gurajte nam oruľje u ruke". Značilo bi to da se i oruľjem moľe ići na Hrvatsku. A to govore oni koji su govorili "nikad Hrvat na Hrvata"! / Ako se zna da je bilo zločina, zna se da je bilo i zločinaca. No, tko je zločinac to nitko sa sigurnoąću danas ne moľe reći. Dok god nema pravomoćne presude on je samo osumnjičeni</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u petak navečer je, u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik, komentirao najnovije događaje u Hrvatskoj, pobunu i ultimatume braniteljskih udruga, prosvjede izazvane uhićenjima osumnjičenih za ratne zločine, skoraąnji novi val uhićenja, ali i "carinska ograničenja" i poteze ministra financija Mate Crkvenca, zbog kojih građani i te kako negoduju zadnjih dana.</p>
<p> S obzirom na to da se već naveliko spekulira kako drľavni vrh dogovara strategiju sprečavanja mogućih uličnih nereda, upitali smo Predsjednika, je li točno da je upravo to dogovarao neki dan s Đurđom Adleąić, predsjednicom saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost? </p>
<p>- Pa nije baą tako. Mi smo inače često u kontaktu, jer Đurđa Adleąić kao predsjednica saborskog Odbora za unutraąnju politiku i nacionalnu sigurnost po logici stvari sa mnom surađuje. Razgovarali smo o tome da bi trebali zajedno razgovarati s predstavnicima udruga proizaąlih iz Domovinskog rata. Jer, kad znaju o čemu se radi onda nema ni protesta. Trebamo im reći o čemu se radi, a pojedinačne slučajeve trebamo prepustiti nadleľnim institucijama. Dogovorili smo se da ćemo se sastati s njima i upoznati ih s tim ąto moľemo učiniti za branitelje, invalide, obitelji poginulih, ali reći ćemo i u kom stanju se gospodarstvo nalazi. Nemoguće je, naime, nekome dati viąe nego ąto sama drľava ima. </p>
<p>¤ Očekujete li i dalje prosvjede?</p>
<p>- Ne očekujem. No, mogući su prosvjedi onih koji su dosad raspolagali s velikim budľetskim sredstvima i koji si mogu dopustiti luksuz da idu iz grada u grad i da se, jedni te isti, pojavljuju na različitim mjestima. Ultimatume ne prihvaćamo, a ako se daje ultimatum mora se znati tko stoji iza toga i ąto time kani učiniti. Nigdje u svijetu se ne protestira zato ąto pravna drľava funkcionira i ąto policija nekog privede, niti se onima koji protestiraju iznose činjenice s kojima policija raspolaľe. U tom slučaju ni policija, ni odvjetniątvo, ni sudstvo nemaju smisla. </p>
<p>¤ Ako bi ipak doąlo do nemira i uličnih prosvjeda, ąto biste Vi kao ąef drľave poduzeli?</p>
<p>- Ono ąto se mora poduzeti. Nadleľna ministarstva bi morala poduzeti ono ąto je potrebno da se uspostavi javni red i mir ako bi to netko naruąavao, ugroľavao sigurnost građana, ometao funkcioniranje institucija drľave. Pravna drľava mora funkcionirati i mi ne moľemo dozvoliti nikakvu balvan revoluciju, ne moľe nitko zaustaviti hrvatske institucije u funkcioniranju. </p>
<p>¤ Izjavili ste da su prosvjednici izmanipulirani? </p>
<p>- Najvećim dijelom jesu izmanipulirani od onih koji su dosad imali privilegije i raspolagali sredstvima budľeta, te novcem dobivenim od poslova koji su dolazili udrugama jer su imale pravo prednosti pred drugima, a netko je samo skupljao postotak. Postoje pripreme za akcije i u tom smislu, dakle da se utvrdi tko je sve to radio. Kad se to utvrdi vidjet će se da su oni koji sada koriste tuđe teąkoće dobro kapitalizirali svoje privilegije, koje su si priskrbili na ovaj ili onaj način. </p>
<p>¤ Mislite li da su izmanipulirani od bivąe vlasti, iz redova HDZ-a?</p>
<p>- Jedna od pretpostavki za to je i ta ąto HDZ ide sada u Gospić odrľati sjednicu Predsjedniątva stranke. Kako se nisu prije to sjetili, nego upravo sada u vrijeme ovih protesta i događanja. </p>
<p>¤ Tvrdite da je to manipulacija?</p>
<p>- Apsolutno. Međutim, oni mogu stvar ispraviti utoliko da ljude pozovu da prihvate institucije hrvatske drľave i da ih puste da obavljaju svoj dio posla. Ne smije se dozvoliti događanje naroda, to ąto je nekad Miloąević radio sa svojom antibirokratskom revolucijom i to je zavrąilo u faąizmu. Mi ne moľemo dozvoliti da se na takav način napadaju institucije sistema, ne moľe se predsjedniku drľave davati ultimatum do kada on mora neąto učiniti. Ultimatum hrvatskom predsjedniku moľe dati samo referendum, a ne da se nađe nekoliko ljudi koji sami sebe pozovu na nekakav skup i onda donesu ultimatum i kaľu ąto ąef drľave mora napraviti. Pa gdje to ima? Volio bih vidjeti takvu drľavu u kojoj takvi traľe da se raspusti Vlada. Pa to je nemoguće u pravno uređenoj drľavi, a pogotovo kad se ide s izjavama "ne gurajte nam oruľje u ruke". Ja doduąe nisam vidio integralni tekst o tome, ali sam tako u novinama pročitao. Značilo bi to da se i oruľjem moľe ići na Hrvatsku. A to govore oni koji su govorili "nikad Hrvat na Hrvata"! Ali, ako su nečije privilegije ugroľene onda moľe valjda ići i Hrvat na Hrvata, i Hrvat na institucije hrvatske drľave. Onda su privilegije na prvom mjestu a Hrvati i Hrvatska na zadnjem.</p>
<p>¤ Gospićki prosvjednici kaľu da su uhićeni ratni heroji, a ne ratni zločinci. ©to Vi mislite?</p>
<p> - Policija, tuľilaątvo i drľavno odvjetniątvo će obaviti svoj dio posla, procesuirat će se ono ąto sud procijeni. Tek kad bude pravomoćna presuda, znat ćemo je li netko kriv ili ne. Ako se zna da je bilo zločina, zna se da je bilo i zločinaca. No, tko je zločinac to nitko sa sigurnoąću danas ne moľe reći. Dok god nema pravomoćne presude mi nemamo pravo za nikoga reći da je zločinac, on je samo osumnjičeni.</p>
<p>¤ Ali, premijer Račan je izjavio da nitko normalan u ovoj zemlji neće prosvjedovati zbog ratnih zločinaca i kriminalaca? On ih dakle već proglaąava zločincima. Kako to kao pravnik komentirate?</p>
<p>- Kao pravnik mogu reći da on nikog ne proglaąava zločincem već kaľe da javnost neće stati iza zločina. Ali to ćemo znati kad budemo znali tko je stvarno zločinac jer danas mi to joą ne znamo. </p>
<p>¤ Nije li premijer prerano "istrčao" s takvom osudom?</p>
<p>- Ja bih volio vidjeti njegovu integralnu izjavu. Pitanje je koliko je bio brz novinar da to zabiljeľi... </p>
<p>¤ Tu su njegovu su izjavu snimile televizijske kamere i zabiljeľili svi mediji, doslovce je tako rekao...</p>
<p>- Moľda je nedovoljno objasnio na koga misli. Ne moľemo mi ni za koga reći da je zločinac dok ne dobijemo pravomoćnu presudu, sve dotad je svaki čovjek nevin. </p>
<p>¤ Slaľete li se s ocjenom premijera Račana da će u Hrvatskoj biti joą pokuąaja eskalacije političkog terorizma?</p>
<p>- Ja mislim upravo obratno, da će ljudi sada shvatiti o čemu se radi, da nitko ne ugroľava hrvatsku drľavu i da nema potrebe za izvaninstitucionalnim rjeąenjima. Prema tome, ako se neće ići na izvaninstitucionalna rjeąenja nema potrebe ni za represiju. Mislim da je ovo sada bio jedan izljev negodovanja, upravo zbog nedovoljne informiranosti ljudi se nalaze u ekonomskoj krizi i nezadovoljni su zbog svoje osobne pozicije. Nezadovoljni su ako rade a ne primaju plaću, zbog malih mirovina, zbog najnovijih carinskih ograničenja. Ako je građanin mogao malo popraviti svoje ekonomsko stanje odlaskom preko granice, pa mu se to sada zabrani, naravno da je opet nezadovoljan i lako je u takvoj atmosferi baciti ąibicu i reći da je za sve kriv ovaj ili onaj. A nitko se ne sjeća da je Hrvatska opljačkana, da je hrvatski kapital iscurio u inozemstvo, a neki se voze u jahtama od deset milijuna maraka, kupuju zrakoplove, grade vile, a nitko ih ne pita gdje su platili porez. Prigovaram zato Poreskoj upravi. Ako netko da svoju poresku karticu za proąlu, pretproąlu ili ne znam koju godinu, i utvrdi se kakav je prihod imao, a najednom kupi kuću za deset milijuna maraka, treba ga pitati gdje si platio porez. Zato nam ne trebaju ni policija ni represija, no joą nisam čuo da je nekome odmjeren porez jer nije mogao dokazati svoje prihode, a velika sredstva je prikazao u popravljanju svog osobnog bogatstva. To je jedan mali uski krug ljudi dok je većina građana osiromaąena i jedva spaja kraj s krajem. </p>
<p>¤ Tko je onda kriv ąto su nacija i branitelji uznemireni uhićenjima i, kako kaľete, nedovoljno informirani?</p>
<p> - Bio je to val nesporazuma. Ne radi se o loąoj informiranosti, jer policija ne moľe napraviti drugo nego li je napravila. Sklop okolnosti je bio takav da je viąe predmeta rjeąavano u isto vrijeme pa se dogodilo da sve skupa izgleda kao jedna kampanja. No, ne radi se o kampanji, obrađivalo se istovremeno viąe predmeta a finale je doąao nekako u isto vrijeme. Neki su to iskoristili da bi toboľe zaątitili dignitet Domovinskog rata. Dignitet Domovinskog rata ątiti se funkcioniranjem pravne drľave, njezinih institucija i zakona, međusobnom tolerancijom i dogovorom. A ne da se nađu neki samozvanci koji su ne znam od koga pozvani da ątite dignitet Domovinskog rata. Ne znam po čemu bi bivąi glavni urednik Vjesnika Nenad Ivanković Vons viąe ątitio dignitet Domovinskog rata od mene? Ja sam sigurno bio u većim iskuąenjima i ľivot mi je bio viąe ugroľen nego njemu. Pao mi je na pamet slučajno on, jer Vi dolazite iz Vjesnika...</p>
<p>Dignitet treba ątititi samo tako da se ostvari ono ąto su oni koji su se borili za Hrvatsku ľeljeli, a ľeljeli su sigurno da pred zakonom budu svi jednaki. Pobunili su se oni koji su si priuątili da dobiju ono ąto im ne pripada, a mi moramo podrľati sve one koji ľele da ova drľava funkcionira kao pravna drľava, zona sigurnosti, drľava u kojoj su pred zakonom svi jednaki. </p>
<p>¤ Plitvičku strategiju ministra Crkvenca s najavom rasta domaćeg bruto proizvoda od 3,5 posto već ste kritizirali. Malo prije ste rekli i da ste protiv carinskih ograničenja i zatvaranja granica. Znači li to da Vi mislite da bi premijer Račan trebao smijeniti Crkvenca o čemu javnost već uvelike spekulira?</p>
<p>- Ne mislim da bih ga trebao smijeniti. Oni koji pripremaju takve mjere pripremaju ih iz svog rakursa a ne uzimaju u obzir političke aspekte i moguće negativne efekte takve mjere. Oni gledaju samo ono ąto je pozitivno za budľet. No sad se vidi da su ljudi u pravu kad pitaju tko će od toga imati koristi? Ne vidim da će baą previąe koristi od toga imati budľet. Ljudi prigovaraju da će koristi imati vlasnici privatnih poduzeća, a ne građani koji su kupnjom jeftinijih proizvoda vani popravljali svoj obiteljski standard, pogotovo sada pred zimu. Mislim da bi trebalo kroz mjesec-dva pogledati efekte te mjere i nakon toga ih mijenjati. To bi bilo najbolje rjeąenje, ali iz svake političke odluke trebamo izvući pouku.</p>
<p>¤ To je Vaąa poruka Vladi?</p>
<p>- Tako je. </p>
<p>¤ Kakav rasplet događaja nakon uhićenja osumnjičenih za ratne zločine predviđate?</p>
<p>- Pretpostavljam da će policija, isljedni organi, drľavno odvjetniątvo i suci obaviti svoj dio posla, pretpostavljam da će sudovi bez pritiska javnosti, politike, zakonodavne i izvrąne vlasti donijeti pravedne odluke osnovane jedino na zakonu i utvrđenim činjenicama, na temelju izvedenih dokaza i bez ikakvih pritisaka politike. U tom slučaju računam da će pravda biti zadovoljena te da će prestati razlozi za bilo kakve proteste.</p>
<p>¤ Spekulira se u javnosti i s hapąenjem Markice Rebića, "visokog mrąavog generala" kojeg se optuľuje da je ahmićkoj skupini osigurao laľni identitet. ©to znate o tome?</p>
<p>- Znam jedino ono ąto sam pročitao u novinama. Nikada ga u ľivotu nisam sreo iako sam dugo u politici, ako sam ga i sreo nisam ga zapazio. On sam je izjavio neąto ąto njega tereti. Tvrdi da su oni iz ahmićke skupine identitet promijenili u Herceg-Bosni i s tim promijenjenim identitetom doąli u Hrvatsku. Pa kako se on toga tek sada sjetio i tek sada daje takve izjave? Kako to onda nije nekom rekao? Uostalom, kako on to zna? Ali ako je već znao onda je trebao i neąto poduzeti, pomoći da organi ąto prije rijeąe taj problem. Moľda ljudi nisu krivi. Zaąto je ąutio? </p>
<p>¤ No, je li to dovoljan razlog da ga policija privede kako se nagađa?</p>
<p>- Ne, to nije dovoljan razlog da ga se privede. To samo govori o odgovornosti za posao koji je radio. A da li ima neąto drugo ąto bi mu se stavilo na teret ja ne znam.</p>
<p>¤ A znate li koliko je policija dosad uąla u trag Paąku Ljubičiću i Vladi Ćosiću?</p>
<p>- Ni to ne znam. U četvrtak navečer sam bio na razgovoru s ministrom Lučinom i nije mi u tom smislu dao nikakve informacije.</p>
<p>¤ Ali Vi tvrdite da morate biti najinformiraniji čovjek u drľavi. Kako to da Vam manjkaju ovakve informacije?</p>
<p>- To znači da ni policija joą nema sve podatke. </p>
<p>¤ Navodno su neki tajkuni pod prismotrom policije i oni za to znaju?</p>
<p>- Mislim da su to samo spekulacije. Nikome se ne moľe ograničiti kretanje ali to ne znači da policija nekog nema na oku. </p>
<p>¤ Hoćemo li imati miran vikend, bez spektakularnih uhićenja?</p>
<p>- Koliko ja znam, vikend bi trebao biti sasvim miran, a ja bih valjda trebao biti najinformiraniji čovjek u drľavi... </p>
<p>Pod istragom je viąe ljudi koji su upleteni u gospodarski kriminal</p>
<p>¤ Najavili ste tri vala uhićenja - za ubojstvo Milana Levara, osumnjičene za zločine u Gospiću i Ahmićima, te gospodarski kriminal. Moľete li već sada potvrditi da će sljedeći val biti vezan uz gospodarski kriminal? Oko kojih tajkuna se steľe obruč?</p>
<p>- To bi i ja volio znati. Koliko ja znam, u obradi su predmeti koji se tiču gospodarskog kriminala. Riječ je o viąe ljudi koji su na razne načine u to upleteni a sumnja se da je zbog njihove suradnje dio sredstava iscurio iz Hrvatske. </p>
<p>¤ Moľete li bar opisno reći o kojoj je vrsti gospodarskog kriminala riječ?</p>
<p>- Nemam joą pobliľe podatke o tome, a ne bih htio kvariti situaciju onima koji rade na istrazi tih predmeta. Neka na miru zavrąe posao. Mogu samo reći da se obrada tiče pretvorbenih malverzacija i da je pri samom kraju. </p>
<p>¤ Znači li to da uskoro najavljujete nova uhićenja?</p>
<p>- Uskoro bi mogli znati i o tome neąto viąe. Kad će se to dogoditi ne mogu javno reći ni ja ni oni koji rade obradu. </p>
<p>¤ Građani sumnjaju da Hrvatska moľe sama ući u trag gospodarskom kriminalu. Čuju se i prijedlozi da se na tome angaľiraju strani stručnjaci?</p>
<p>- Hrvatskoj se već nude neke agencije koje bi nam pomogle pri traľenju financijskih sredstava koja su raznim transakcijama izneąena iz Hrvatske i nalaze se na nekim računima, te povratku novca u Hrvatsku. Riječ je o ponudama raznih stranih tvrtki i institucija. Međutim to je vrlo ąkakljivo. U čije ime ja imam pravo traľiti da se vrati 75 ili 80 posto novca, a da ostatak netko uzme za proviziju? Odakle mi pravo da na to pristanem i gdje piąe da netko ne bi sumnjao da nisam i ja u dijelu provizije sudjelovao? Zato, čim je novac u pitanju ne moľe se ići iznad legalnih struktura. Zato mislim da je prihvatljivije ovo ąto se sad kod nas radi, a to je da naąe sluľbe surađuju s europskim i svjetskim sluľbama. Dogovor je da će se i one potruditi da se utvrde računi u bankama i njihovi vlasnici. Onda neće biti problem vratiti sredstva natrag. Sredstva se jednostavno zamrznu i otvori se istraľni postupak i dalje sve ide svojim tokom. Moľda će mi netko prigovoriti, da će sad kad ovo kaľem, neki prebaciti sredstva s jednog računa na drugi. Neće, jer se ne usude. Evo na primjer, 11 milijuna dolara koji su bili na jednom računu u Londonu nedavno su vraćeni u zemlju. Nismo joą utvrdili čiji je to novac! </p>
<p>Miroslava Roľanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Postoje ljudi koji su se odlično snaąli i oni kojima bi joą pola ąake riľe značilo mnogo</p>
<p>Poznajem puno siromaąnih obitelji. I po naravi posla se susrećem s njihovim problemima. Uglavnom to ne mogu promatrati samo kao činovnik. Pojavi se i ona ljudska, ponekad snaľna emocionalna dimenzija problema. Piąu mi često, poątu obično nosim i čitam kod kuće. U jutro dam suradnicima da vide ąto se za čovjeka moľe učiniti</p>
<p>Zajedno sa stručnjacima Svjetske banke, koji su proveli istraľivanje o "ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju", odnosno razini siromaątva u Hrvatskoj, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, u utorak će hrvatskoj javnosti odgovoriti na pitanje koliko smo siromaąna nacija, gdje su tome uzroci i koji su mogući izlasci iz takvog stanja. U razgovoru za Vjesnik, koji je studiju o siromaątvu pronaąao na web siteu Svjetske banke, ministar Vidović dao je dio odgovora na ta pitanja.</p>
<p>Razgovor smo započeli pitanjem kako u jedan zaključak povezati brojke koje govore o "samo" četiri posto siromaąnih u Hrvatskoj (mjereno međunarodnim standardom, uz minimum od 4,3 dolara potroąnje jedne osobe po danu, ąto je apsolutna granica siromaątva), oko 8,4 do 10 posto siromaąnih, gledajući kriterije na nacionalnoj razini (koji određuju relativnu granicu) i činjenicu da čak 80 posto Hrvata drľi da ľivi ispod granice siromaątva?</p>
<p> - Stvar je u tome da je Hrvatska, uz Sloveniju, zemlja s najboljom startnom pozicijom od svih tranzicijskih zemalja, u kojoj se dio te pozicije u proteklih deset godina rata i nakaradnog sustava koji je uspostavio HDZ nije izgubio. Taj potencijal joą uvijek postoji. On se ogleda u činjenici da Hrvatska sa 4300 dolara prihoda po glavi stanovnika. No, otkud toliko siromaąnih u zemlji s tako visokim BDP-om? Prije svega zato ąto je nacionalna granica siromaątva postavljena na znatno viąoj razini nego u nekim tranzicijskim zemljama, ąto znači da hrvatski građani u osnovni korpus dobara uključuju i mnoga koja u drugim zemljama tu ne ulaze - televizor, telefon, vodu, struju, zadovoljavanje nekih kulturnih potreba, određeni zdravstveni standard. Tako je u tih 10 posto siromaąnih u Hrvatskoj mnogo onih koji bi u nekim drugim zemljama bili dobro stojeći. ©to se, pak, tiče subjektivnih osjećaja, on je posljedica - reklo bi se kao iz stare ľidovske kletve "Da Bog da im'o pa ne im'o" - toga ąto je Hrvatska izgubila nekadaąnju srednju klasu, koja je u 70-im i 80-im godinama doľivljavala vrhunac, kad su ljudi masovno gradili vikendice, mogli ići na shopping u inozemstvo, na ljetovanje i zimovanje. Doąlo je do osiromaąenja i ljudi ľive loąije nego prije. Čak i da nismo siromaąniji, da samo stagniramo, imali bismo takav osjećaj. Shvatio sam to prije tri godine, u posjetu Kini. Gledao sam vrlo nasmijeąene ljude i pitao domaćine jesu li oni zaista tako sretni. Jesu, zato ąto Kina svake godine biljeľi sedam, osam, devet posto rasta, pa s optimizmom i vedrinom gledaju u budućnost. Ako danas imaą ąaku riľe, a sutra ąaku i pol, to jest razlog za optimizam. A kod nas su se ljudi već odviknuli očekivanja da će sutra biti bolje.</p>
<p>Iscrpljene mogućnosti</p>
<p>¤ Kako to povezati s granicom za primanje pomoći iz sustava socijalne skrbi, koja je već godinama na 350 kuna?</p>
<p>- To, bez sumnje, ne moľe odgovarati stvarnim egzistencijalnim potrebama koje bi ljudi morali ostvariti. No, pitanje je ąto bi u okolnostima u kojima smo danas značilo podizanje tog cenzusa. Dao sam da se napravi pretpostavka ąto bi to značilo da podignemo razinu na 400 kuna i koliko bi to opteretilo drľavni proračun. Joą čekam te aproksimacije, ali je upitno koliko u ovom trenutku moľemo povisiti davanja za socijalu, imajući u vidu da su ukupni socijalni transferi - dakle i u području zdravstva, obrazovanja, stanovanja, mirovina ili za nezaposlene - danas dosiľu 27 posto BDP. A i to će biti obilato premaąeno, jer od iduće godine startamo s pravom na dječji doplatak, za koji će trebati 2,1 milijardi kuna na godiąnjoj razini. I, povrh redovnih 19 milijardi kuna za mirovine i 1,7 milijardi za dodatak od 100 kuna i ąest posto, morat ćemo izdvojiti dodatnih 2,2 milijarde kuna za ono ąto smo nazvali povratom duga. Dakle - oko 4,5 milijardi kuna, a u 2002. godini krećemo u mirovinsku reformu, koja traľi joą 2,5 milijardi. Time smo, ne samo iscrpli mogućnosti za povećanjem udjela u proračunu, nego i premaąili. </p>
<p>¤ Zaključak je i Svjetske banke da su socijalna davanja kod nas izuzetno visoka, ali nisu dobro usmjerena. Kako, recimo, komentirate činjenicu da je vaąe Ministarstvo osiguralo besplatne udľbenike za djecu onih koji primaju 350 kuna pomoći mjesečno i djecu branitelja Domovinskog rata, invalida ili udovica sa pet, ąest tisuća kuna mirovine? </p>
<p>- Upravo radimo na stvaranju svojevrsnog kataloga prava - ąto tko u ovoj zemlji po različitoj osnovi moľe ostvariti kao privilegiju. No, i bez toga, sasvim je jasno da postoji kategorija ljudi vezana za Domovinski rat koja se odlično snaąla i ostvaruje neusporedivo veće prihode nego ąto zemlja u ovome trenutku moľe dati. Rekao bih da postoje dva razloga: iskrena ľelja da se ljudima koji su u ratu neąto izgubili pomogne, ali i nesposobnost institucija vlasti da osiguraju da pravo ostvare doista oni kojima je to potrebno. I ja sam, primjerice, hrvatski branitelj. Ali, zadnja stvar koju očekujem od drľave je da me oslobađa carine i poreza na uvoz automobila. No, apsolutno je opravdano da se to da teąkim invalidima. Isto je s udľbenicima. Doista mislim da je to pravo nepotrebno za one koji imaju visoke prihode. Očigledno je da je bivąa vlast time kupovala branitelje. No, nejednakost izvire i iz modela privatizacije koji je iąao za tim da stvori nejednakost i koji je operacionalizirao načelo "200 bogatih obitelji". Oni su do bogatstva doąli i bez rada i bez poduzetničkih sposobnosti da to bogatstvo stave u funkciju razvoja.</p>
<p>Nemoguće je nemogućim tempom</p>
<p>¤ Birali smo Vas, između ostaloga, i zato ąto ste obećali da ćete tu privatizaciju ispitati i da će oni koji su tako radili odgovarati, ali to se nije dogodilo. Nas dvoje smo, pak, razgovarali o dionicama u vlasniątvu Mirovinskog zavoda.</p>
<p>- Jeste li sigurno glasali za mene?! No - da se ne ąalimo - postoji razlika između mogućnosti i velikog nestrpljenja ljudi koji su čitava desetljeća čekali da se u Hrvatskoj stvari preokrenu. Razumijem to. Ali, u okviru opredjeljenja Vlade da radi po zakonu, neke se stvari jednostavno događaju tempom kojim je to moguće. Drugo - zakonom ne moľete djelovati retroaktivno, a veliki dio pljački u Hrvatskoj je učinjen po zakonima koji su bili na snazi u to vrijeme. Uzmite primjer Večernjeg lista. Stvari su, gledajući zakone, gotovo posve čiste. A cijela Hrvatska javnost zna kako je kupljen Večernji list.</p>
<p>¤ Sljedeći ministar rada s kojim ću razgovarati isto će mi govoriti i za vaąe razdoblje - Večernji se danas opet prodaje, kako sada stvari stoje po cijeni koja je manja nego ąto bi se moglo dobiti samo za udio koji taj isti Večernjak ima u VIP-netu. Znam da su neki ministri bili protiv, jeste li vi bili među njima?</p>
<p>- Nemam ja ąto biti protiv, postoje zakoni ove zemlje koje moramo poątivati. I otkud znate da te dionice vrijede viąe? One su odavno zaduľene i ta vrijednost viąe nije tolika. No, ąto Vlada uopće ima s Večernjakom?! Pa, on je prodan, na vjerojatno zakonit, ali moguće i nemoralan način. ©to biste Vi sad predloľili - revolucionarne zakone ili eksproprijaciju eksproprijatora?! Ja to ne podrľavam. Kad se sudskim putem ne moľe utvrditi da je posao obavljen nezakonito, moja i Vaąa impresija ne vrijedi piąljiva boba! To samo potvrđuje da je pljačka u ovoj drľavi proteklih godina bila ozakonjena.</p>
<p>¤ Zaključak je Svjetske banke da oni dobrostojeći o siromaąnima malo znaju - zanima me kakav je, prema Vaąem miąljenju, profil siromaąnih obitelji u Hrvatskoj? Poznajete li nekog doista siromaąnog?</p>
<p>- Poznajem puno siromaąnih obitelji. I po naravi posla se susrećem s njihovim problemima, piąu mi često. Uglavnom to ne mogu promatrati samo kao činovnik. Pojavi se i ona ljudska, ponekad snaľna emocionalna dimenzija problema. Kako poątu obično nosim kući, ujutro dam suradnicima da vide ąto se za čovjeka moľe učiniti. Evo vam profil siromaąne obitelji, pogođene, osim siromaątvom, i osobnim tragedijama: udovica, radila je kao čistačica, pa danas prima mirovinu od 560 kuna i zaątitni dodatak. Sin je radio kod privatnika, ali nakon ąto je obolio, određena mu je minimalna, nikakva plaća, a i stalno mu prijeti otkaz. Slučaj drugi: ostario umirovljenik, bez supruge. Istina, ima petero djece, ali svako od njih ľivi u teąkim dugovima. Povrh svega, jedan drugom bili su jamci za kredite, iz vremena dok su se trudili osigurati neku egzistenciju. Sad ne mogu plaćati te kredite. Taj osiromaąeni umirovljenik je invalid, na inzulinu, ne vidi na jedno oko, ąepa, ľivi u potleuąici, sa 1200 kuna, nad kojima visi zabrana, jer je bio jamac jednome od petoro svoje djece. Ne moľe si, dakle, priuątiti ni najosnovnije potrebe, a prihodi su mu takvi da nema osnovu za bilo koje pravo iz socijalne skrbi... </p>
<p>Ne ide se u Mađarsku jer se ne voli Hrvatska</p>
<p>¤ Koliko ste puta bili u Mađarskoj, po ąpeceraj, i kako ocjenjujete Naputak o zabrani uvoza viąe od kilograma ili litre?</p>
<p>- Ranije sam s obitelji često iąao u Mađarsku, iako moram reći da sam uvijek bio nezadovoljan kvalitetom tih proizvoda i često smo se pitali ima li to smisla. Iąli smo jednom ili dvaput godiąnje u Trst po odjeću. No, znam da su ljudi odlazili i po hranu za piliće, sredstva za čiąćenje, koja su puno jeftinija...</p>
<p>¤ Sad zbog Todorića pilići ostaju gladni, a siromaąni ne mogu po četiri kilograma jeftinijeg Ariela na mjesec. </p>
<p>- I ja mislim da se problemi ne mogu rjeąavati zakonima, propisima ili naputcima, a da se ne rijeąi pitanje zaąto je Hrvatska tako skupa zemlja. Ne odlaze ljudi van zato ąto ne vole Hrvatsku, nego, s malim primanjima ľele osigurati ąto veći standard...</p>
<p>¤ ®ele preľivjeti mjesec.</p>
<p>- ... osigurati veći standard. No, Hrvatska je po nečemu najjeftinija u regiji - nigdje njemačka marka tako malo ne vrijedi kao ąto vrijedi u Hrvatskoj, domaća je valuta precijenjena a i to je jedan od uzroka zaąto idemo van. I ja sam, kao i ostali građani, za Naputak Porezne uprave saznao gledajući televiziju, jer Vlada nikad nije raspravljala o tome. Nisam siguran koliko je i ministar Crkvenac s tim bio upoznat. Očito, Porezna uprava, u sklopu svojih nadleľnosti, donijela je Naputak s ciljem da se smanji ąverc u Hrvatskoj, koji evidentno buja. Pa, trľnice su nam preplavljene jeftinom ąvercanom robom, nismo valjda slijepi.</p>
<p>¤ Zaąto to ne gleda policija, nego meni uskraćujete da kupim tri litre ulja za mjesec dana?</p>
<p>- Trebala bi to, apsolutno, gledati i policija. A Vi moľete po ulje i tri puta mjesečno, pa nije to baą tako dramatična odluka.</p>
<p>¤ To mogu i ąverceri.</p>
<p>- Mogu, slaľem se. Netko tko je radio taj Naputak o tome nije vodio računa.</p>
<p>Mi nismo krivi ąto tzv. Republika Srpska odbija isplatiti mirovine </p>
<p>¤ Kako komentirate tvrdnju da se Hrvatska - dakle vaąe Ministarstvo - katastrofalno ponijela prema umirovljenicima koji mirovinu očekuju iz Bosne i Hercegovine?</p>
<p>- Vi ste očito skloni velikim riječima. Objasnite mi ąto je tu bilo katastrofalno?</p>
<p>¤ Činjenica da je Mirovinski zavod obustavio njihovu isplatu prije potpisivanja Ugovora o socijalnom osiguranju i da nitko nije pozvao te umirovljenike da se jave centrima za socijalnu skrb, ako im egzistencija bude dovedena u pitanje.</p>
<p>- Baą niąta ąto ste rekli nije točno. Prvo, nakon ąto je uspostavljen platni promet s BiH, morao se uspostaviti i mirovinski sustav i prekinuti ovih osam godina u kojima su hrvatski porezni obveznici za te mirovine izdvojili 392 milijuna njemačkih maraka. To je, morate znati, bio potpuno nelegalan posao, jer za tu isplatu nije bilo zakonske osnove. To su mirovine stečene u drugoj zemlji i po toj logici trebali bismo plaćati slovenske, njemačke ili talijanske umirovljenike? Odmah po dolasku na duľnost upozorili su me na to i pokrenuli smo pregovore, pri čemu smo izrazili spremnost isplaćivati oko 7,5 tisuća mirovina za naąe umirovljenike u BiH. Preuzimanje je dogovoreno joą u travnju i od tada taj proces teče - penzijski fondovi BiH preuzeli su sve podatke o umirovljenicima, osim ąto se pokazalo da je oko 3000 umirovljenika sporno. Tako postoji mogućnosti da su oni varali i Hrvatsku. Dakle, najveći dio umirovljenika je preuzet i mirovine su im počeli stizati. Pritom nije istina da Mirovinski zavod posebno pregovara sa penzijskim fondom u Banjoj Luci. Mi priznajemo Bosnu i Hercegovinu kao drľavu i traľimo od organa te drľave da rijeąi svoje probleme u korist građana naąe drľave. Mi nismo krivi ąto oni za to joą nemaju mogućnosti i ąto tzv. Republika Srpska odbija isplatiti te mirovine. I svakako nije istina da ja nisam javno, nekoliko puta, pozvao te umirovljenike da se jave u centre za socijalnu skrb, ako su doąli do ruba egzistencije. I po svim pravilima i zakonima ove drľave, oni imaju pravo na naknadu. Suočeni s problemima oko sedam tisuća tih ljudi, mi i dalje nastavljamo pregovore, ali razmiąljamo i kako reagirati ako se dogovori ne ispoątuju. Čak i nakon ąto ih preuzme, suočit ćemo se s činjenicom da tzv. Republika Srpska mirovine isplaćuje sa zakaąnjenjem, da se one kreću oko 50 njemačkih maraka, ąto ćemo također morati rijeąiti.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nitko ne zna na koliko je mjesta Hrvatska granica »šuplja«</p>
<p>Ravnateljica Carinske uprave Ministarstva financija mr. Katarina Bakija otkriva da na mnogo prijelaza uopće nema carinika. Za uspostavu efikasnije kontrole nužno je donošenje novih propisa kojima će carinici dobiti veće ovlasti. Baze SFOR-a, tvrdi mr. Bakija, pravo su leglo šverca, a država im ne može ništa </p>
<p>Siva ekonomija i šverc u Hrvatskoj su poprimili alarmantne razmjere. To više nitko ne skriva, a istodobno Ministarstvo financija smišlja načine kako spriječiti dolazak robe na crno tržište. Ipak, s rješavanjem ključnog problema još uvijek se nije daleko odmaklo, a riječ je o mekoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nitko, ama baš nitko, u ovom trenutku ne zna na koliko se mjesta može prijeći granična crta. Zna se da svakodnevno iz BiH u Hrvatsku ilegalno ulaze šleperi s robom namijenjenom švercu. Hrvatski carinici i policajci uspijevaju zaustaviti samo mali dio tih kamiona.</p>
<p>U proteklih deset godina na potezu od Županje do Metkovića otvarali su se granični prijelazi i kontrolne točke, gradili šumski putovi i uspostavljale veze skelama preko Save, a sve u cilju što bolje prometne povezanosti dviju država. Na kraju je otvaranje putova i prijelaza do te mjere izmaklo kontroli da u Carinskoj upravi Ministarstva financija već tjednima popisuju prijelaze. Kako u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik otkriva ravnateljica carinske uprave mr. Katarina Bakija, posljednji podaci, koji sigurno nisu konačni, govore o brojci od 202 prijelaza i kontrolne točke, od čega carinici kontroliraju svega 108 prijelaza. </p>
<p>Na ostalima, a većinom je riječ o granici s BiH, nema carinika, jer je riječ o kontrolnim točkama na kojima je samo policija. Kontrolne točke, ističe mr. Bakija, namijenjene su isključivo prometu ljudi i vozila, a ne i robe.</p>
<p>»Prema svemu sudeći doći ćemo do brojke od 300 prijelaza i kontrolnih točaka, koje je Hrvatska na vlastitu inicijativu bez opravdanog razloga otvorila proteklih godina. Predložit ćemo Vladi da se neke kontrolne točke pretvore u malogranične prijelaze, kojima će se moći koristiti samo pogranično stanovništvo bez ikakvog tereta. Ljudi bi se propuštali isključivo uz predočenje iskaznice kojom netko može dokazati da živi u pograničnom pojasu. Ostale kontrolne točke treba zatvoriti. Na svoje oči sam vidjela kako preko kontrolnih točaka ulazi roba i policajac je pušta«, kaže Katarina Bakija. Noću, kad na nekim kontrolnim točkama nema niti stalne policijske kontrole, preko tih neosvjetljenih punktova ulaze šleperi s robom. </p>
<p>»Kontrolne točke preko kojih mjesečno pređe pet ljudi treba zatvoriti i prokopati jarak. One kontrolne točke koje ostanu svakako ćemo modernizirati. Očekujemo i skoro potpisivanje sporazuma o malograničnom prometu s BiH, kojim ćemo imati jamstvo da će se s obje strane granice jednako postupati«, objašnjava mr. Bakija </p>
<p> Prema njezinim riječima, na velikom broju malih graničnih prijelaza s BiH carinici nemaju nikakve uvjete za kontrolu, jer su smješteni u kontejnerima bez vode i zahoda. Također na tim prijelazima nema treće trake, pa ako carinik želi pregledati kamion, mora zaustaviti cijeli promet i stvoriti kolonu. </p>
<p>»Kad roba jednom uđe, carinici više ne mogu ništa učiniti. Donošenjem novog Zakona o carinskoj službi, naši bi carinici trebali dobiti ovlasti da obavljaju kontrolu na cijelom teritoriju Hrvatske, a ne kao sada samo na graničnim prijelazima. Novi Zakon o carinskoj službi još uvijek nije došao na Vladu jer njegovo donošenje trenutačno koči Ministarstvo pravosuđa, tvrdeći da on nije usklađen sa Zakonom o kaznenom postupku. Odredbe novog Zakona usklađene su sa zakonima zemalja EU-a, koje su već preuzele i Slovenija, Češka, Slovačka i druge tranzicijske zemlje, dok smo mi, kad je riječ o ovlastima koje ima carina, ostali poput otoka«, ističe ravnateljica Carine. Dodaje, da bi Hrvatska ušla u Europsku uniju, mora svoje carinske propise uskladiti s europskima. Carina i MUP nedavno su odradili akciju kontrole prelaska Save. Utvrđeno je da skele registrirane u BiH prelaze rijeku s ljudima i teretom na mjestima gdje uopće nema graničnog prijelaza niti bilo kakve granične kontrole.</p>
<p>Kolone vozila svakodnevno iz BiH ulaze u Hrvatsku i preko Slavonskog Broda. Svi putovi vode u Arizonu, poznatu tržnicu na sjeveru Bosne, smještenu na »ničijem«. Iz Hrvatske se, kaže mr. Bakija, do Arizone, može doći i pješice pa ljudi, poput mrava, i nekoliko puta dnevno odlaze i vraćaju se punim torbama. Carinici tu pojavu nazivaju mravljim švercom. Treba očekivati da će ovaj oblik šverca biti znatno smanjen nakon ovotjednog uvođenja odredbe o ograničenju bescarinskog uvoza ulja, šećera, mesa, kave, mliječnih i konditorskih proizvoda, bezalkoholnih pića i deterdženata. </p>
<p>Ovo su ljeto, kaže mr. Bakija, nekoliko puta otkrivene velike pošiljke uglavnom cigareta ali i druge robe na hidrogliserima koji dolaze iz Italije. Kad je carinik pitao čija je roba, nitko se nije javio.</p>
<p>»Granica s Mađarskom je najurednija iz razloga što je tamo i prije osamostaljenja Hrvatske postojala državna granica. Na granici sa SRJ, srećom, nema mnogo prijelaza i oni su dobro pokriveni. Preko granice sa Slovenijom u Hrvatsku je prije nekoliko dana ušao kamion pun sira. Kad je vidio da ga carinici prate, vozač je nestao i ostavio pun kamion. Ima i slučajeva da ilegalnom ulasku šlepera pomažu i naši carinici. Nedavno se dogodilo da je carinik u kompjuteru evidentirao da je šleper iz Hrvatske ušao u BiH, premda ga nitko nije vidio. Taj je djelatnik odmah suspendiran i protiv njega je pokrenut sudski postupak, no kako nema čvrstih dokaza, vrlo je vjerojatno da će biti oslobođen i po sudskom nalogu vraćen na posao«, otkriva nam mr. Katarina Bakija.</p>
<p> Kako bi se smanjila mogućnost suradnje između carinika i švercera, donesena je odredba po kojoj se svakih šest mjeseci trećina djelatnika jedne carinske postaje premješta u drugu, što znači da niti jedan carinik ne može na jednom mjestu raditi duže od godinu i pol dana. To je u svijetu uobičajena praksa, premda naši carinici nisu baš oduševljeni, jer neki rade na istim mjestima već sedam godina. Uvedena je i unutrašnja kontrola carinika kako bi se spriječila korupcija. </p>
<p>»Nemoguće je saznati koliko robe ilegalno ulazi u Hrvatsku. Svakodnevno se otkrivaju pokušaji šverca, kamioni koji se prijavljuju kao prazni, a prepuni su robe. Takav je slučaj zabilježen prije nekoliko dana u Rijeci gdje je pronađen šleper s tehničkom robom. Prema dokumentaciji roba (premda je vozač prijavio da je kamion prazan) je bila namijenjena poduzeću u BiH za koje je utvrđeno da uopće ne postoji. Također je bilo izmišljeno i ime hrvatske tvrtke koja je bila navodni vlasnik vozila. No to je tek jedan u nizu primjera«, zaključuje mr. Bakija.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Koliko će dugo Zagrepčani otplaćivati 350 milijuna DEM kredita za izgradnju pročistača - 25, 28 ili 30 godina?</p>
<p>Nije sporno da će se Grad Zagreb angažirati oko gradnje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, najvećeg ekološkog projekta koji bi građanima unaprijedio kvalitetu življenja. Međutim građanima još nije potpuno jasno na koliko će se godina »razlomiti« otplata 350 milijuna njemačkih maraka, koliko zasad iznosi vrijednost kredita s kojim bi uređaj trebao biti izgrađen. Jer, gradonačelnik Milan Bandić je na nedavnoj sjednici Gradskoga poglavarstva najavio otplatu na 30 godina, a malo iza njega dogradonačelnik Darinko Kosor govorio je o 28 godina. Kada smo u njegovom uredu htjeli saznati nešto više o načinu plaćanja, zbog spriječenosti nam je preko tajnice poručio:</p>
<p>- Za izgradnju pročistača građani će uplaćivati kroz 25 godina i to na uplatnicama zajedno s vodnom naknadom i iznosit će, otprilike, deset njemačkih maraka mjesečno.</p>
<p>Treba reći da je ovdje riječ samo o načinu kreditiranja, naime, u ugovoru postoji tzv. grace period ili, pučki rečeno - poček na pet godina, pa će se tako kredit otplaćivati 25 godina, a formalno-pravno - 30 godina. No, Zagrepčani će preko uplatnica svoj dio početi plaćati odmah po potpisivanju ugovra i početku radova.</p>
<p>No, svejedno, pomicanje rokova otplate gore-dolje, dvojbe oko gradnje Domovinskog mosta i Čulinečke ceste zajedno s uređajem za pročišćavanje (»takav postupak moralno je i politički dvojben jer bi građani kroz vodnu naknadu u nadolazećem periodu morali plaćati investiciju mosta i prometnice«, izjavio je Darinko Kosorjednom dnevnom listu), pokazuje da je projekt izgradnje uređaja trebalo puno ranije staviti na preispitivanje i dati ga na uvid javnosti kako bi se na vrijeme s njime i upoznala.</p>
<p>Umjesto toga, to se nije činilo, a ni bivša vlast nije dopuštala kritički razgovor o uređaju pročistača. No, sada je sasvim jasno da projekt i nije onako savršen kako se naglašavalo. </p>
<p>Tome valja dodati da bi sadašnja cijena od 350 milijuna kroz tri desetljeća otplaćivanja mogla, zbog kamata, doseći i milijardu njemačkih maraka! Upravo zato je na posljednjoj sjednici u Gradskom poglavarstvu osnovana ekspertna skupina koja bi trebala preispitati cijeli projekt. U tu skupinu uključeno je pet stručnjaka, među kojima je i Sven Erik Jorgensen, profesor s danskog sveučilišta i jedan od vodećih europskih stručnjaka u gradnji pročistača otpadnih voda.</p>
<p>Glavni zadaci postavljeni petorici stručnjaka bit će da u 15 dana izrade tehničku, pravnu i financijsku analizu koja bi trebala utvrditi mogu li se postići uštede u gradnji uređaja. Nakon toga, konačna odluka kako će uređaj centralnog pročistaća otpadnih voda krenuti u realizaciju trebala bi biti donesena najranije na jesen na zasjedanju Gradske skupštine, a najkasnije do kraja godine. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Stručnjaci i dalje bez zajedničkoga stava, a Zagrepčani bi trebali odlučiti</p>
<p>Kada se ovoga ljeta u Poglavarstvu razgovaralo o najvećoj investiciji u povijesti Grada Zagreba, o izgradnji pročistača otpadnih voda, rečeno je da Zagrepčani i ljudi iz struke trebaju odlučiti kakav će se pročistač graditi. Mislilo se, zapravo, da će građani sami izabrati jednu od dvije varijante toga, Zagrebu vrlo potrebnoga, ekološkoga projekta.</p>
<p>U prvoj i skupljoj varijanti, koja bi koštala 1,2 milijarde kuna, osim postrojenja za pročišćavanje i objekata uprave, pogona i servisa, predviđena je i izgradnja Domovinskoga mosta, produženje Čulinečke preko Slavonske avenije na jug i usporedo s nasipom do Radničke ceste, te zatvaranje glavnog odvodnog kanala u Kozari boku.</p>
<p>Prema drugoj, skromnijoj varijanti, otpao bi Domovinski most, a još bi se raspravljalo i o (do)gradnji Radničke i zatvaranju kozaribočkoga kanala. Pročistač bez Domovinskog mosta bio bi jeftiniji za oko 200 milijuna kuna, a cijena bi pala za još toliko, ako bi se pričekalo s radovima na Radničkoj i u Kozari boku. Međutim, praktički je gotov projekt za skuplju varijantu, jer je prije dvije godine završen međunarodni natječaj. Njime je izabran najbolji ponuđač - konzorcij Zagrebačke otpadne vode (ZOV), sastavljen od njemačkih tvrtki Höleter Wassertechnik GmbH i RWE Aqua GmbH iz Essena, te zagrebačke »Vodoprivrede« d.d. Zasad nije poznato koliko bi se odustajanje od takvoga dogovora pokazalo štetnim. Jer ZOV bi, nakon potpisivanja ugovra s Gradom, postao koncesionarom uz odlične uvjete. Tijekom najmanje 25 godina svako zagrebačko domaćinstvo moralo bi mu svakoga mjeseca plaćati po deset njemačkih maraka. </p>
<p>U Poglavarstvu sadašnju situaciju objašnjavaju kao situacijom u stanju mirovanja, ali je gotovo sigurno da će se sa ZOV-om potpisati ugovor, ali tek nakon temeljitih konzultacija sa stručnjacima.</p>
<p>Kako bi izgledale te konzultacije još ljetos nije bilo poznato jer među njima vlada najveće neslaganje. Jedni se pozivaju na Zakon o vodnom gospodarstvu koji kaže da se novac za vodu može koristiti samo vodnogospodarstvene svrhe, a ne i za prometnice, poput Domovinskog mosta i Radničke. </p>
<p>Tako se može dogoditi da Zagrepčani u vlastitu gradu neizravno plaćaju mostarinu i(li) cestarinu. Nije jasno ni zašto bi Zagrepčani morali izdvajati dodatni novac, kad već najviše u državi izdvajaju u proračun, iz kojega dio novca odlazi u Ured za izgradnju u čijoj je ingerenciji gradnja infrastrukture.</p>
<p>Drugi pak smatraju da je izgradnja Domovinskoga mosta dobro rješenje koje, doduše, u početku nitko nije planirao. Dobro je došao jer je u javnosti aktualizirao izgradnju središnjega pročistača, a u mostu bi se postavile cijevi koje bi nepročišćenu vodu iz Novog Zagreba dovodile do pročistača. Prometnica na mostu na još bi jednom mjestu spojila dva dijela grada preko Save.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Predstavnici crvenog križa obilježili Europski dan prve pomoći</p>
<p>U subotu su na Cvjetnome trgu predstavnici Hrvatskoga crvenog križa radno obilježili Europski dan prve pomoći, koji se od ove godine, po prvi put održava u svim europskim gradovima. Potporu aktivnostima ove najstarije humanitarne organizacije pružili su i ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predstavnici Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, te poznati sportaši, među kojima je bio prisutan i Ćiro Blažević. </p>
<p>- Opće znanje prve pomoći izuzetno je korisno za naše sugrađane jer se svatko može zateći u situaciji kada je pravovaljana prva pomoć preduvjet za spašavanje života, rekla je dr. Stavljenić-Rukavina. Dodala je da joj je posebno drago što su uključeni učenici osnovnih i srednjih škola, jer se prva pomoć i humanost uče od mladih dana. </p>
<p>Jedan od »pacijenata« bio je i zagrebački gradonačelnik, kojemu su učenici O.Š. »Cvjetno naselje«, pobjednici gradskog natjecanja u prvoj pomoći, sanirali posjekotinu desne ruke. Kada su Bandića upitali kakvim ocjenjuje rad učenika, on je odgovorio da bi, sudeći prema profesionalnom odnosu, mnogi liječnici mogli ostati bez posla. Dodao je šaljivim tonom, da se za ozljedu desne ruke odmah odlučio jer je prema uvjerenjima hrvatski ljevičar. </p>
<p>Dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Ureda za zdravstvo, rekao je da će se suradnja Crvenoga križa i njihova ureda još više intenzivirati, posebno u socijalnim programima, prevenciji ovisnosti, te skrbi o starijim osobama. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Podsmijeh Moritzu </p>
<p>Pedesetak štediša propale Sutline Pučke štedionice okupilo se u subotu na Trgu Francuske Republike na »Protestu opljačkanih«, u organizaciji Pokreta za ljudska prava - Stranke ekološki svjesnih građana POL. Predjednik POL-a, Rikard Moritz (80) je rekao da štediše, žrtve financijskoga inženjeringa, njih 3124 koji su ostali bez 165 milijuna kuna, smatraju da im novac treba isplatiti država. Moritz je upozorio da bi sudbina »opljačkanih građana« uskoro mogla zadesiti i štediše Poštanske banke. Njegov govor izazvao je podsmijeh dijela okupljenih koji su nam rekli da Moritz priča gluposti. (bo)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Film koji je zgrozio moralne čistunce napokon i u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Nakon što je dosta dugo i uporno zaobilazio hrvatska kina, s prvim minutama subote 16. rujna, u Galeriji Brodway premijerno je prikazan kontroverzni art-porno film (atributi kojima su ga najčešće opisivali filmski kritičari) »Romance«, francuske redateljice i scenaristice Catherine Brellat.</p>
<p> Glavna junakinja filma Marie (Caroline Ducey) je mlada učiteljica koja ima stalnu vezu s manekenom Paulom. On iznenada odustaje spavati s njom, iako je voli. Marie je obeščašćena takvim postupkom i kreće u potragu za dobrostojećim upadnim znakovima opipljive virilnosti. Susreće Talijana Paola (Rocco Siffredi) i odvodi ga u stan gdje se prepušta seksualnim užitcima. Učiteljica Marie ima propusta u poslu, ravnatelj škole je poziva na razgovor, no oni odlaze u njezin stan te započinju s nizom sado-mazohističkih rituala. Napokon, Paul ipak spava s voljenom Marie, ona zatrudni i želi roditi dijete. Paul pada u depresiju i pije, a kad Marie odlazi u bolnicu roditi djete u kući ostavlja otvoren plin, stan eksplodira i Paul vjerojatno smrtno strada. U bolnici Marie halucinira o Paulovom sprovodu držeći u rukama dijete kojemu daje njegovo ime.</p>
<p>Film »Romance« bi najbolje bilo opisati kao dosadnjikavo ostvarenje o tjelesnoj ljubavi. Svu silu kontroverzi koje je taj film pobudio treba pripisati dvjema činjenicama. Prva je da u njoj »glumi« jedna od najvećih muških porno-zvijezdi, »Mister 25 centimetara« Rocco Siffredi, a druga je da je film režirala i za njega scenarij napisala žena. Kao artističke elemente koje ovaj film svrstavaju među »normalna« ostvarenja treba izdvojiti zanimljivu upotrebu stilizirajućeg kolorita i otmjenu i hladnu fotografiju. Kada se sve zbroji i oduzme, »Romance« je eksplicitni heteroseksualni umjetnički film i to je to, a ako ste kojim slučajem štovatelji svjetski poznatog francuskog erotskog štiva u liniji od Marquizea de Sadea do Pauline Reage, pogledajte film i sigurno nećete ostati zgranuti i zaprepašteni. Na kraju krajeva i književnost i film su umjetnost, no izgleda da je plasiranjem tabu tema u vizualnim medijima i danas najlakše zgroziti moralne čistunce.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sudbina blizanki </p>
<p>Sijamske blizanke rođene prije mjesec dana u Manchesteru sa samo jednim srcem i jednim plućima, bacile su Britaniju u veliku dilemu: treba li djecu razdvojiti, ako se zna da to za jednu od njih znači sigurnu smrt? Ostanu li spojene, uskoro će umrijeti obje. Nedoumica je tolika da liječnici ne žele operirati ukoliko im sud ne da zeleno svjetlo.</p>
<p> Slučaj otvara složena pitanja o moralu, pravu na život i liječničkoj etici. Djevojčice su prije mjesec dana rođene u bolnici St. Mary's u Manchesteru. Budući da se štiti anonimnost njih i obitelji, objavljeni su o njima samo najšturiji podaci. Roditelji potječu iz, kako se navodi, zabačenog mjesta u jednoj sredozemnoj, istočnoeuropskoj zemlji, u kojoj navodno pripadaju tamošnjoj katoličkoj manjini. U Britaniju su došli prije poroda, kada se vidjelo da majka nosi sijamske blizance, jer, kako je rečeno, medicinska služba u njihovoj zemlji nije bila dorasla zadatku.</p>
<p>Radi zaštite anonimnosti, sudac je djevojčicama dao nadimke - Mary i Jodie. Blizanke su srasle donjim dijelom trupa te dijele jedna pluća i jedno srce. U slučaju operativnog razdvajanja, Mary ne bi preživjela, ali bi Jodie imala šanse za razmjerno normalan život. </p>
<p>No, ne budu li operirane, obje će, prema prognozama liječnika, umrijeti za tri do šest mjeseci - jer organizam male Jodie neće izdržati dodatno opterećenje koje na njega čini Mary. Liječnici se zalažu za to da se djeca operiraju i da se Mary žrtvuje.</p>
<p>Sud u Britaniji nedavno je već odlučio da srasle blizanke treba razdvojiti. Sudac je pritom ignorirao želje roditelja, koji su u svom pismenom svjedočenju naveli: »Ne možemo prihvatiti da bi jedno naše dijete trebalo umrijeti kako bi drugome omogućilo da preživi. To nije Božja volja. Svatko ima pravo na život, pa zašto bismo ubili jednu od svojih kćeri kako bismo drugoj omogućili život.« No nakon žalbe na odluku o operativnom razdvajanju, koju je u ime djece podnio odgovarajući pravni organ, slučaj je sada dospio pred prizivni sud koji je pak zatražio mišljenje i vođe rimokatolika u Engleskoj i Walesu, nadbiskupa Cormaca Murphyja O'Connora.</p>
<p>Nadbiskup O'Connor u četvrtak je predao sudu svoje mišljenje u pisanom obliku. Njegov je stav da se djevojčice ne bi smjelo razdvajati ako će to prouzročiti smrt jedne od sestara. Nadbiskupov glasnogovornik je rekao da je O'Connor želio »ponuditi razmišljanja koja se temelje na katoličkom moralnom nauku i koja bi mogla biti od pomoći sucima prizivnog suda kad budu odlučivali o tom tragičnom i bolnom slučaju«.</p>
<p>Zadnju riječ imat će, međutim, sudac koji mora uzeti u obzir i gledište liječnika te stav roditelja. U ovom primjeru, liječnici i crkveni oci drugačije gledaju na stvari, a takvih će dilema, zahvaljujući stalnom napretku medicine i pojavi novih tehnika, poput kloniranja, biti sve više. (Jasna Zanić Nardini)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pijte pivo bez glavobolje! </p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Sezona je piva i pivopija. Mnogobrojne domaće i inozemne pivovare slave ovih dana pjenušavi napitak na sajmovima i festivalima. Pivo teče u potocima, pivopije su »na svome«, bar do sljedećega jutra, kada bistre glave, lakim korakom i s voljom treba krenuti za svakodnevnim obvezama. No, glavu gore, pivopije! Rješenje se možda krije u - belgijskom načinu točenja piva! </p>
<p>»Važno je pivo natočiti tako da na vrhu čaše ima 'tri prsta' pjene«, objašnjava Ivana Bozanić iz marketinga Zagrebačke pivovare. Pjenu koja nadvisuje ili prelazi rub čaše, treba obvezno odstraniti, jer je puna ugljičnog dioksida koji je suvišan i izaziva žgaravicu, podrigivanje i glavobolju. Pivo bez te, suvišne pjene, probavljivije je i lakše se pije. Ovako se, kaže gospođa Bozanić, mogu točiti sva piva, bez obzira radi li se o lageru ili sortnim pivima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Elton John pobjegao s koncerta</p>
<p>LISABON, 16. rujna</p>
<p> - Britanska pop zvijezda Elton John svoje je portugalske obožavatelje ostavio na cjedilu, napustivši mjesto koncerta koji trenutak prije zakazanog početka i otputovavši u Britaniju bez obrazloženja. Elton John je imao dogovoren nastup u kockarnici izvan Lisabona. Oko 1500 posjetitelja platilo je 50.000 escuda (oko 1800 kuna) za večeru i koncert. Slavni je Britanac organizatorima neposredno prije početka svirke rekao da se ide malo opustiti na zraku, ali se u kockarnicu nije vratio. Njen upravitelj sudskim putem kani naplatiti odštetu za neodržani koncert.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pronađeni ostaci ľene gladijatora</p>
<p>Nitko ne zna kako se zove niti kako je umrla, ali arheolozi su sigurni u jedno</p>
<p> - bila je gladijatorica u rimskom Londonu. I, kako se čini iz pronađenih dokaza, veoma popularna u svom poslu. Postojanje ľenskih gladijatora povjesničarima je već dulje poznato, ali sada su na rimskom groblju u Londonu pronađeni ostaci jedne gladijatorice, koja je umrla u 20 i nekoj godini i bila pokopana uz najviąe počasti.</p>
<p>Muzej Londona početkom je tjedna podastro dokaze o postojanju gladijatora njeľnijeg spola, od kojeg je pogrebnu vatru preľivjela jedino njezina zdjelica, ąto je arheolozima bilo dovoljno da odrede ľeninu dob u trenutku smrti. Vjerovanje da se bavila gladijatorskim poslom dolazi iz lonaca i drugih keramičkih predmeta pronađenih u njezinu grobu na juľnoj obali Temze, odnosno danaąnjem Southwarku. Jedna od pronađenih posuda oslikana je slikama palih gladijatora i drugim simbolima koji se vezuju uz gladijatore, kaľu povjesničari. Također su u njezinoj grobnici pronađene tri svjetiljke, oslikane slikama egipatskog boga Anubisa. To boľanstvo s glavom ąakala povezuje se i s rimskim bogom Merkurom, pa su povjesničari uvjereni kako je ona bila gladijator ili netko blisko povezan s gladijatorima. Grob je pronađen i iskopan 1996. godine, a tek je nedavno dovrąena analiza predmeta nađenih u njemu.</p>
<p>Dugo je poznato da su se i ľene borile u arenama, zajedno s muąkarcima. Jedan natpis iz Pompeja upućuje na ľene u arenama. Grobovi iskopani u Trieru u Njemačkoj sadrľe ostatke muąkih gladijatora.</p>
<p>Izloľba, koja će se otvoriti 21. listopada u Londonu, prikazat će i crteľe iz 2. stoljeća naąe ere, na kojima se vidi borba dviju ľena. Natpis, koji kaľe da je objema dopuąten častan otpust iz arene, jednu od ľena naziva Amazonijom a drugu Ahilejom. Inače, suprotno općem miąljenju, gladijatori su bili vrlo niskog statusa, i od njih su loąijeg poloľaja bili tek glumci. Arheolozi se trenutačno bave i iskapanjem rimskog amfiteatra pronađenog u blizini sadaąnje financijske četvrti Londona. Amfiteatar je otkriven 1986. godine, imao je mjesta za 7000 gledatelja, ąto je predstavljalo trećinu stanovniątva rimskoga Londona.(I.U.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Priča o lošinjskim brodićima</p>
<p>Na dan kada je dobila Vjesnikovu nagradu Zeleni plamenac, za zaštitu okoliša i očuvanje mora, Nena Nosalj upriličila je svoju prvu samostalnu izložbu »Stari-novi brodovi«. Predstavila je svoje čudesne brodiće-kolaže izrađene od morskih naplavina </p>
<p>Priča o čudesnim brodovima koji se ponosito koče na zidovima Galerije »La nave va«, smještene na najfrekventijem mjestu malološinjske pjace, seže duboko u njihovu prapovijest. U vrijeme kada su pojedini dijelovi tih brodova živjeli svoje davne živote, kada su bili sastavnim dijelom nekog trgovačka ili avanturistička broda, barke ili trabakula koji je u nekom olujnom vremenu i morskom nevremenu udario u kakvu hrid i raspao se, potonuo, a njegovi su ostaci izgubljeno plutali, tražeći neko novo utočište. More ih je godinama valjalo, nosilo, prevrtalo, valovi su ih lomili, ali i oblikovali te davne olupine dajući im posve nova obličja, dok ih napokon nisu usidrili u nekom zabačenu žalu, čekajući poput poruke u boci svoga primaoca. </p>
<p>Upravo tu ih je odbačene i nikome više potrebne pronašla inventivna vlasnica galerije Nena Nosalj, i ne znajući u početku što bi s njima ponijela ih doma. A onda ih je jednoga dana prepoznala, osjetila je njihovu podatnost, zatajenu energiju i od skupljenih naplavina oblikovala prvi kolaž, intervenirajući minimalnim kolorističkim zahvatima u taj neobrađeni, prirodni materijal, koji je darivala prijateljima za rođendan. Novonastalu umjetinu mnogi su ubrzo prepoznali kao posve novu, nepotrošenu ideju i iz umjetničke radionice Galerije »La nave va« uskoro je isplovilo niz malih brodića tražeći svoje mjesto pod suncem. Na dan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, Nena je odlučila svoje radove pokazati javnosti, pa je i upriličila prvu samostalnu izložbu.</p>
<p>»Recepcija je bila odlična«, priča nam Nena Nosalj, »sve je u hipu rasprodano, a počele su stizati mnoge narudžbe. Radovan Marčić moje je brodiće pokazao u dubrovačkoj Galeriji Klarisa, koja ih je odmah uvrstila u prodajni postav, baš kao i Ljuba Gamulin, koja je tih dana u Zagrebu otvarala Barkomaniju. Tako su se moji brodići našli u bazičnoj ponudi Barkomanije, uz one Voje Radoičića ili Gorkog Žuvele. Kako su ih ljudi međusobno poklanjali, već su dospjeli u Ameriku i Afriku, i tako zaplovili svijetom. Zanimanje za te oživjele brodiće već danas nadmašuje moje proizvodne mogućnosti. Tako smo morali odbiti primamljivi ekskluzivni ugovor koji nam je bio ponuđen i kojim bi bila otkupljena sva proizvodnja u iduće tri godine.«</p>
<p>»Moj suprug Damir, čiji su, pak, keramički brodići zaštitni znak Galerije, i ja nismo na to pristali, jer bi to bio prevelik i prebrz korak u razvoju naše male radionice, a izgubila bi se i naša radost stvaranja. To će vjerojatno doći kasnije«, skromno zaključuje Nena, koja se iz istog razloga libi upotrijebiti izraz umjetnost i umjetnica, kao da je prva u tom začuđujućem svijetu autodidakta koja je dokazala i pokazala da se istinska umjetnost i talent rađa u nama, te da ne ovisi o prestižnim akademskim titulama.</p>
<p> A cijela priča, koja joj je otvorila neslućene mogućnosti stvaranja, započela je 1988. godine kada je bračni par otvorio u Velom Lošinju, gdje inače žive, galeriju pod imenom »La nave va« koja je u logotipu nosila znak broda.»Pokušali smo tada uz pomoć nekih dizajnera napraviti baš takav brodić, no sva su rješenja nudila redizajnirane verzije, s kojim nismo bili do kraja zadovoljni«, priča nam Nena.»A onda se jednoga dana u Galeriji pojavio Tim Scihinkel, njemači keramičar, koji ne samo da nas je poučio kako da sami napravimo takav brodić, već je održao tečaj iz keramike za nas i naše prijatelje koje je zanimao taj posao. Tako je Damir ubrzo naučito praviti kalupe, a Tim nas je opskrbio i cjelokupnom opremom za keramiku. Damir je tada proizveo naš prvi brodić La nave va, koji je bio homagge Galeriji i kao takvoga darivali smo ga našim kupcima. Međutim, brodić se svidio mnogobrojnim posjetiteljima Galerije i željeli su ga kupiti. Ponukan time Damir je krenuo u plansku proizvodnju, a ubrzo je osmislio i novi model brodića, koji smo nazvali bucko. Kreirao je potom čitav niz modela stvarajući tako malu kolekciju«, objašnjava Nena. </p>
<p>Tako je nastao brod od papira, po uzoruna dječje brodiće od papira, brod na moru , pa različiti tipovi parobroda rađeni prema starim fotografijama stvarnog parobroda kakav je početkom stoljeća redovito uplovljavao u velelošinjsku luku. Jedna od keramičkih skulptura jest i ona nasmiješenog dupina koji izranja iz debelog mora. Ni taj keramički model nije nastao slučajno.</p>
<p>Naime, ovaj kreativni bračni par osnovao je 1992. godine udrugu »Zeleno u plavom« koja se bavi zaštitom okoliša, pogotovu zaštitom skupine dupina koji žive u akvatoriju pokraj Velog Lošinja. U suradnji s milanskim institutom Tethys utemeljeli su Dan dupina u želji da što više ljudi educiraju i obavijeste o tome kako se ponašati u susretu s tim rijetkim morskim posjetiteljom. Toga dana Veli Lošinj osvane urešen brojnim dječjim crtežima, održavaju se performancei, igre za djecu, koncerti i predavanja, a sve u čast našem prijatelju dupinu, kojega, želite li to, možete i posvojiti. No, to je već druga priča. Za taj nesvakidašnji rad na edukaciji i zaštiti okoliša Nena Nosalj i njezina kolegica Sandra Pribanić ponijele su Zeleni plamenac Vjesnika.</p>
<p> Stoga i ne čudi da se jedan takav dupin uselio i u kreativnu radionicu Nene Nosalj i Damira Peršića te da je baš na dan kada je dobila nagradu Nena upriličila svoju prvu samostalnu izložbu »Stari-novi brodovi« predstavljaući svoje čudesne slike-objekte koji kakvoćom, mirisom, bojom i oblikom pričaju svaki svoju priču otvarajući nove putove za njihove plovidbe. Živeći i radeći zajedno i njihovi su se radovi počeli prožimati, pa se tako na Nenine naplavine sve češće useljavaju i Damirovi karamički modeli davno zaboravljenih brodova, čineći opet posve novi pomalo nostalgičan krajolik kolaža koji sjedinjuje njihove svjetove. I tako »La nave va« sve sigurnije uplovljava u nemirne umjetničke vode.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prva olimpijska medalja ide u Šibenik! </p>
<p>Šibenčanin Ante Guberina dobitnik je prve nagrade Međunarodnog olimpijskog odbora na natječaju s temom »Sport i kultura«</p>
<p>Šibenčanin Ante Guberina dobitnik je prve medalje za Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Naime, Međunarodni olimpijski odbor skulpturi dvadesetsedmogodišnjeg Guberine, rađenoj za natječaj MOO-a na temu »Sport i kultura«, dodijelio je prvu nagradu, koja uz ostalo uključuje i novčanu premiju od 30.000 američkih dolara. Izložbu najuspješnijih radova pristiglih na natječaj MOO-a otvorio je, u središtu Sydneya, princ Albert od Monaka, kojom prigodom je mladi hrvatski likovni umjetnik predstavljen i predsjedniku MOO-a Juanu Antoniju Samaranchu. </p>
<p>Mobilna skulptura »Olimpijski lanac« Ante Guberine, za koju je ovog proljeća dobio Grand Prix u Lausanni, postala je službeni simbol Olimpijade u Sydneyu. Taj dvadesetsedmogodišnji apsolvent kiparstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti dolazi iz obitelji likovnih umjetnika: sin je šibenskog kipara i slikara Aleksandra Ale Guberine, a njegov šestogodišnji brat Mario postao je poznat po ljetošnjoj izložbi priređenoj za trajanja Međunarodnog dana djeteta. Naime, mali Mario, koji je počeo crtati samo godinu i pol dana, u dvorištu atelijera tate Aleksandra izložio je šibenskoj publici 255 crteža i radova od gline, gipsa i plastelina. (N. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U modi su bajke, ma gdje one bile</p>
<p>TORONTO, 16. rujna (Od posebna Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Premda je očekivan s velikim nestrpljenjem kao svjetska premijera i važan film američke produkcije u Toronto, »Težina vode« Kathryn Bigelow razočarao je i publiku i kritičare. Na novinarskoj projekciji nije bilo mjesta ni za stajanje, a onda su polako mnogi počeli odlaziti, nakon što su se poslije prvog sata uvjerili kako je Bigelow ovoga puta zalutala u konvencionalne vode bajkovitih sadržaja s kojima nema prevelike veze.</p>
<p> Film slijedi usporedno dvije priče u razmaku od nekoliko stoljeća. Prva se događa danas, na jahti koja krstari oko obale New Hamshirea i na kojoj je bračni par, novinarka (Catherine McCormack) koja istražuje staro ubojstvo žene koje se dogodilo 1873. godine. Na jahti je i njezin problematični suprug, pijanac i pisac (Sean Penn), njegov brat (Josh Lucas) i njegova djevojka (Liz Hurley) koja se tako vulgarno nameće Pennu da postaje nepotrebno iritantna okosnica filma. Istodobno isprepliću se slike i zbivanja s kraja 19. stoljeća, s današnjim ispraznim plutanjem četvoro ljudi koji bi trebali predstavljati neku vrst antonionijevskog bračnog, ljubavničkog četverokuta.</p>
<p> No, Kathryn Bigelow daleko je od Antonionija, ona se još nije uspjela približiti ni uvjerljivosti klasične filmske bajke. Za nju a i za publiku je najbolje rješenje da se vrati akcijskom žanru u kojem se savršeno snalazi, jer njezin milje su neki drugi svjetovi i ljudi budućnosti, hladni i robotizirani, bez potreba za intelektualističkim opservacijama.</p>
<p> Govoreći o »bajkama«, Kanađani su, čini se, također duboko i nespretno zalutali u žanr s filmom »Dubina« Sheri Elwood, koja se ovaj put bavi sa sudbinama tri žene, zatečene na usamljenom otoku. Svaka ima svoj problem, svoje tragične uspomene i agresivnu neprilagodljivost sadašnjosti... Dominira priča uspomena najstarije. Bla, bla, bla... Sve je tako nespretno ispremiješano i neuvjerljivo realizirano, od događanja u scenariju do jezika koji je neoprostiva mješavina svega i svačega.</p>
<p> Za filmske šmekere, poseban užitak svakako je nazočnost Charlotte Rampling u Torontu i to čak s tri filma. Jer, u usporedbi s njom, površna i nametljiva Elizabeth Hurley doslovno ne postoji, pa možda zato nije ni došla u Toronto. S 54 godine, ostarjela, ali još uvijek privlačna, glumica, nekadašnja, zagonetna, opasna fatalna žrtva »Noćnog portira«, Charlotte je podsjetila na vremena kada je nastajao ovaj festival u entuzijazmu i oskudici, da bi se pretvorio u jedan od najraskošnijih i najvećih svjetskih filmskih okupljališta.</p>
<p> Charlotte Rampling pak nikada nije ponovila uspjeh svog ključnog filma koji joj je obilježio karijeru, zadržavši u uspomenama gledatelja perverzne, pikantne detalje iz njezinog filmskog života. S tri filma koje je snimila u posljednje dvije godine, ona kao da upravo nastupima u Torontu najavljuje comeback. »Sous le Sable« (Ispod pijeska) Françoisa Ozona priča je o bračnom paru na ljetovanju, kada muž iznenada nestaje... No, ona se ne miri s činjenicom da je mrtav čak i kada pronalaze njegovo tijelo. </p>
<p> »Želje i poruke« Jonathana Nossitera nastao je na digitalnom video sistemu i kasnije prebačen na filmsku vrpcu. Nossiter ga je radio rukovodeći se pravilima Dogme, a govori o američkom businessmanu europskog podrijetla (Stellan Skarsgard) koji živi u Grčkoj sa ženom (Charlotte Rampling) i dvoje djece. Prividni sklad braka završava, njegovom burnom vezom sa suradnicom s posla s kojom odlazi u Ameriku. Moderna bračna drama oslikana je brzinom i površnošću međusobnih odnosa upravo onako kako ih i živi većina suvremenih intelektualaca opterećenih poslom i karijerom. </p>
<p>»Aberdeen« Jansa Pettera Molanda treći je film Charlotte Rampling. Film koji je otvorio festival u Karlovym Varyma, a partner joj je ponovno Stellan Skarsgard, uz Lenu Headey koja igra njezinu kćer. U središtu radnje ove crne komedije je obiteljska drama i pokušaji majke i kćeri da muža, odnosno oca, prisile na pokusni program detoksinacije i izlječenja od alkoholizma.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vesna Parun o grijehu smrtnom</p>
<p>Prije nekoliko dana iz tiska je izašla nova knjiga stihova jedne od najvećih hrvatskih pjesnikinja Vesne Parun. Već sam naslov knjige »Grijeh smrtni: satira«, kao i naslovi pojedinih pjesama - primjerice »Cvrčak u sabornici«, »Vraćaj, Mate, dug!«, »Tajkun na grani« i drugi - ukazuju na satirični ton i inspiraciju njezinih novih stihova. Vesna Parun posljednjih desetak godina najčešće se autorski javljala, kako na stranicama književnih časopisa i novina za kulturu, tako u svojim novim knjigama, poezijom koja za svoju glavnu temu uzima političku i socijalnu svakodnevicu, te koja svoju oštru, beskompromisnu i nadasve duhovitu kritičnost svjedoči time što se ne ustručava »prozivati« i političare na najvišim državnim funkcijama. </p>
<p>Knjigu »Grijeh smrtni: satira« Vesna Parun izdala je u vlastitoj nakladi - kao uostalom i ostale svoje nove knjige u posljednje vrijeme. Time ova velika pjesnikinja dokazuje ne samo svoju stvaralačku vitalnost, nego i nepristajanje na situaciju u izdavaštvu koja je u odnosu prema autoru katkad poprilično ponižavajuća i nepovoljna. </p>
<p>Novu knjigu Vesne Parun uredio je Vjekoslav Boban, a već ovih dana zbirka, iz koje izdvajamo sljedeće stihove, moći će se naći u knjižarama: (Tri laka zadatka) »Svijet nam je / postavio / tri zadatka: / izborni zakon, / mediji, / povratnici! // Ne riješimo li ih, / ne okrivljujmo / Zlatka. / Bez demokracije / svi smo / prognanici!« (D. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Izašao prvi roman Vlatka Perkovića</p>
<p>Da je Vlatko Perković, naš istaknuti književnik i dramaturg, svoj prvi roman »Ja, Donna Gall ili čekajući Cesaria« potpisao ženskim imenom, nitko ne bi doveo u pitanje ženstvenost ili mnogostrukost ženske psihologije koja se u Perkovićevom romanu skriva iza svake rečenice. Autor, muškarac kao skriveni subjekt, progovara kroz Donnu Gall, kćer prekrasne Lorette Gall, uspješne primabalerine kojoj na vrhuncu kazališne slave puca tetiva na nozi.</p>
<p> Živan Filippi, autor predgovora, istaknuo je da se strukturalna okosnica romana temelji na erotiziranom psihološkom odnosu između majke i kćeri. U skladu s umjetničkom strastvenošću i nepredvidljivošću te vječitim traganjem za novim ljudskim stazama, Perković je svoju pažnju obrušio na tjelesnost i osjećajnost Donne Gall koju prati od njenih prvih doživljaja svoje buduće ženstvenosti do zrelosti žene koja se susreće sa svojim seksualnim identitetom. </p>
<p>Majčin život izgrađuje Donninu osobu koja se ne lišava rizika, pitanja i stanovitih sumnji. Perković se služi prizorima maskiranja ženstvenosti, ističe u predgovoru Filippi, a to radi čestim postmodernističkim postupkom, prikazujući Donnu kako se oblači, šminka, bulji gola u ogledalo i sl.</p>
<p>»Ja nisam znao što će moje osobe kazati, ali odjedanput su progovorile riječima vlastitim. To je proces sličan zen budizmu kada čovjek koncentracijom počinje spoznavati stvari oko sebe. Umjetnički proces pitanje je identifikacije do koje se može doprijeti izvana i iznutra. Težak je to proces jer donosi frustracije«, istaknuo je Vlatko Perković najavljujući predstavljanje romana za kraj rujna.Perkovićeve drame »Ucjene«, »Deus ex machina« i» Zatvoreno poslijepodne« te libreto za operu »Zatvoreno poslijepodne«, nagrađeni su Nagradom grada Splita, a drama »Ucjena« nagrađena je i na anonimnom natječaju za najbolji dramski tekst na »Marulićevim danima« 1995. godine. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="18">
<p>Važna je pobjeda, za Oscara ima vremena</p>
<p>Pobjedom protiv domaće reprezentacije Australije 3-1 (25-21, 22-25, 25-14, 25-16) u 1. kolu skupine A naše su si odbojkašice praktički otvorile put u četvrtfinale olimpijskog turnira. Za to treba obaviti još samo jednu formalnost, pobijediti najslabiju reprezentaciju u našoj skupini - Keniju</p>
<p>Kraće od filmske trajala je olimpijska premijera hrvatskih odbojkašica. Nije možda bilo za Oscara, ali sasvim dovoljno za prvu, veliku olimpijsku pobjedu. Za 85 minuta pribrane, angažirane, ali i dosta rezervirane igre, pregrmjele su neugodu prvog nastupa na velikim natjecanjima, koja ih uvijek posebno opterećuje. Pobjedom protiv domaće reprezentacije Australije 3-1 (25-21, 22-25, 25-14, 25-16) naše su si djevojke praktički otvorile put u četvrtfinale olimpijskog turnira. Za to treba obaviti još samo jednu formalnost, pobijediti najslabiju reprezentaciju u našoj skupini - Keniju.</p>
<p>Ova generacija hrvatskih odbojkašica, predvođena Barbarom Jelić, Jelenom Čebukinom, Natašom Leto... potvrdila je već svoj potencijal i svoju vrijednost na najjačim svjetskim priredbama, samosvjesna je, ne precjenjuje nikoga, niti ne podcjenjuje samu sebe i tako se od prvog trenutka postavila i u Sydneyu. </p>
<p>Iako su Australci možda i najsportskija nacija na svijetu - samo ih je 19 milijuna, a na prošlim Igrama u Atlanti osvojili su čak 41 medalju, a procjenjuje se da bi u Sydneyu mogli osvojiti i 20 do 40 medalja više - australske odbojkašice ipak ne spadaju u red favorita koji će proslaviti domaćine Olimpijskih igara. Priznale su to i same australske odbojkašice. </p>
<p>- Mi znamo da nećemo biti heroine naše zemlje na ovim Igrama, mi smo ovdje dobile prigodu natjecati se u najjačoj mogućoj konkurenciji i postavljati čvrste temelje za budućnost ženske odbojke u Australiji, kazala je Priscilla Ruddle, predvodnica australske reprezentacije.</p>
<p>Samo 14 sati nakon završetka svečanog otvaranja naše djevojke morale su istrčati na parket i započeti svoju olimpijsku pustolovinu. Iscrpljujući ceremonijal ostavio je na njima vidljivoga traga, no Barbara Jelić prva je nakon utakmice podviknula:</p>
<p>- Koliko god je otvaranje Igara bilo iscrpljujuće ja ga ni za što na svijetu ne bih propustila!</p>
<p>Nakon pobjede u prekrasnom sportskom ugođaju, unatoč oscilacijama koje su našima odnijele i jedan set, svi su bili zadovoljni jer je prekinuta neugodna tradicija započinjanja velikih natjecanja porazima.</p>
<p>- Ovo nije bio naš maksimum, ali strahovito je važno da smo pobijedile, a sačuvale dosta snage. Nema na Olimpijskim igrama lakih suparnika, ni lakih utakmica, osobito to nije prva, a posebno još ako se igra protiv domaće reprezentacije i njezine publike, kazala je Jelena Čebukina, koja će uskoro napuniti 35 godina i koja u Sydneyu igra, i kako sama kaže uživa, svoju treću olimpijadu.</p>
<p> Nataša Leto nakon teške ozljede koja ju je zamalo zauvijek udaljila iz sporta, igra drugu sezonu u kontinuitetu vrhunsku odbojku, uz rame je sjajnoj Barbari Jelić, i takve su njezine predstave urodile angažmanom u Brazilu u kojem će igrati iduću sezonu. </p>
<p>- Veliki je naš uspjeh već to što smo ovdje. Nismo opterećene ni sa čime, osim da demonstrirano što znamo. Protiv Australki sačuvali smo dosta rezerve, servis nam je bio slab, slab je bio blok i obrana, no čim smo podigli koncentraciju na tim elementima one nam nisu mogle ništa, kazale je Nataša Leto čiji su favoriti olimpijskog turnira Kuba i Rusija. </p>
<p>Hrvatske će odbojkašice nakon dana odmora igrati u ponedjeljak točno u podne po ovdašnjem vremenu drugu utakmicu u svojoj skupini protiv Kineskinja, višestrukih svjetskih prvakinja. Upravo taj dan odmora između dvije utakmice, a koji je upravo ovdje prvi puta uveden na velike odbojkaške priredbe, još je jedan plus više za našu reprezentaciju koja uglavnom sve utakmice odrađuje u istom sastavu. </p>
<p>• Entertainment centar</p>
<p>HRVATSKA - AUSTRALIJA 3-1 (25-21, 22-25, 25-14, 25-16) HRVATSKA: Leto 18, Siscovich 4, Anzulović, B. Jelić 26, Gligorović 3, Čebukina 13, Rimac 9, Daničić, Ribičić, Kaštelan, V. Jelić, Jurcan.</p>
<p> AUSTRALIJA: Maycock, Brown 9, Brett, White, Mokotupu 13, Scoble, Bowen, Barnett 11, Ruddle 5, Bawden 3, Daly 8, Clarke 4.</p>
<p>SUCI: Pereyera (Argentina) i Abdel Megid (Egipat). GLEDATELJA: 7.330.</p>
<p>IZRAVNI SERVIS POENI: Hrvatska 5, Australija 3. BLOK POENI: Hrvatska 4, Australija 11. POEN NA POGREŠKE SUPARNICA: Hrvatska 23, Australija 24.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Barbara JELIĆ. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kajakaši i kanuisti vjeruju u dobar nastup</p>
<p>U nedjelju na Olimpijskim igrama startaju i naši kajakaši. Najprije će na slalomsku stazu Danko Herceg i Andrej Glücks.</p>
<p>- Momci su u dobroj formi i doista očekujemo zapažene rezultate, kaže Branko Lovrić, direktor reprezentacije.</p>
<p>Danko Herceg već treći puta sudjeluje na Olimpijskim igrama. U Barceloni je osvojio deveto mjesto, u Atlanti je bio puno slabiji, tek 27., a u Sydneyu, prema riječima Lovrića, Herceg je sposoban osvojiti jedno od prvih šest mjesta. Andrej Glücks bio je na Igrama u Atlanti gdje je dosegao 19. mjesto. Na ove Igre došao je s liste čekanja, no to ne priječi njegov optimizam, njegove želje dosežu i do finala, koja će se održati dan kasnije u ponedjeljak.</p>
<p>Natjecanja u mirnim vodama počet će 26. rujna, u kanuu jednokleku na 1000 metara do finala će pokušati doći Nikica Ljubek, a zajedno s Ljubekom u kanuu dvokleku na 500 metara isti cilj je i Dražena Funtaka. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Saraga uvjeren u polufinale, Martinov i u finale</p>
<p>U nedjelju će na olimpijskoj regatnoj stazi nastupiti hrvatski dvojac bez kormilara Saraga i Martinov / Obojica su uvjereni u svoj dobar nastup, pribojavaju se tek vjetra koji doista jako puše na stazi</p>
<p>Dvojac bez kormilara, Ninoslav Saraga i Oliver Martinov u nedjelju će startati sa svojim olimpijskim nastupima. Vrlo samouvjereno obojica naših veslača tvrde da će u nedjelju ujutro izboriti polufinale bez najmanjih poteškoća.</p>
<p>- Naša kvalifikacijska utrka bit će tek zagrijavanje, poznajemo moć i snagu Indijaca i Argentinaca u našoj kvalifikacijskoj utrci, oni su dalako iza nas. Eto, Argentince smo ne tako davno ostavljali iza sebe za desetak sekundi. Kad prođemo direktno u polufinale, to znači da ćemo imati četiri dana odmora do sljedeće, polufinalne utrke. Jest, svaka prva utrka je teška, ali doista se ne moramo bojati prvog kruga. No, drugi će krug već biti puno teži, kaže Ninoslav Saraga.</p>
<p>Njegova »polovica« Oliver Martinov bez ustručavanja će kazati:</p>
<p>- Rezultati koje smo postizali ove godine potvrđuju da smo u gornjem dijelu svjetske kvalitete. Sada nam to ovdje potvrđuju i rezultati na treninzima. Stoga možemo ustvrditi - očekujemo ulazak u finale.</p>
<p>Na Martinovljeve riječi nadodao se Saraga:</p>
<p>- U finalu će zacijelo biti osam gotovo potpuno jednakih dvojaca, možda će tek Australci odskakati. Dvojci »bez« su zapravo elita veslačkih velesila, Engleza, Francza, Talijana, Amerikanaca, Australaca. No, slično kao i jedriličari, i mi imamo problema s vjetrom koji puše na jezeru u Penrithu. Najgori su bočni udari, morat ćemo prije svakog starta dobro procijeniti koliko treba skratiti ili zategnuti opruge i kotačiće za noge.</p>
<p>Priča se nekako sama od sebe okrenula prema našem osmercu kojeg mnogi vide u borbi za medalje.</p>
<p>- Oni ne mogu biti slabiji od četvrtog mjesta, tvrdi Saraga. - Favoriti za medalje u utrci osmeraca su SAD, Australija i Engleska, no naši su, primjerice, nedavno u Münchenu pobijedili Engleze s najvećom prednošću u posljednjih nekoliko godina uopće u utrci osmeraca. Moja je procjena da naš osmerac može veoma, veoma visoko. I mi bi mogli, no osmerac, po mojem mišljanju, ima realne šanse, veli Saraga. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vozač biciklom u potragu za autobusom</p>
<p>Muke organizatora i dalje ne prestaju. Najviše glavobolje stotinama tisuća gostiju i dalje stvaraju vozači autobusa. Većina njih se po prvi puta našla na sydneyskim ulicama, pa su potpuno su izgubljeni. To se da primjetiti već pri prvom susretu s njima. Naime, teško je vidjeti vozača koji ispred sebe nema i zemljovid Sydneya, kao i precizne upute napisane na običnom papiru gdje i kada treba skrenuti. Bilo smo znatiželjni i domogli smo se jednog takvog papira i pokušali vam prevesti što piše: »Kreneš od benzinske crpke, nakon trećeg raskrižja skreneš lijevo i čekaš peto raskrižje gdje ideš desno. Tada ideš desetak kilometara ravno i kod zgrade Compaqa skrećeš lijevo. Odmah nakon ideš u desnu ulicu, pa prvu lijevo. Tada ideš ravno do petlje gdje tražiš znak za pravac Homebush Bay, prema olimpijskom centru. Kada nađeš taj prvac ideš do trećeg...«</p>
<p>Dakle, na prvi pogled se vidi da čovjek o ulicama olimpijskog grada nema pojma. Kada promaši jednom tada se više satima ne može vratiti na stari pravac. Uplašili smo se i odmah vozaču vratili papir. Čovjek bi izgubio i sebe i posao...</p>
<p>No, to nije kraj svim njihovim nevoljama. U sveopćoj gužvi i zbrci ima vozača koji svoj autobus i izgube (!?). Nakon otvaranja Igara nekoliko tisuća autobusa bilo je parkirano na golemom parkiralištu petstotinjak metara od stadiona. Naravno, nakon završetka svečanosti svi su pohrlili tamo, pa i anti-junak ove priče. Svoj autobus je počeo tražiti negdje oko jedan sat iza ponoći. Znate li kad ga je našao? I kada? </p>
<p>U 8.30 ujutro, dakle sedam i pol sati nakon početka potrage. I to dva kiometra dalje nego gdje ga je tražio. Vozač je jednostavno bio toliko smušen da je zaboravio da ga prije početka svečanosti otvaranja parkirao kudikamo dalje, jer na službenom parkiralištu nije bilo mjesta. Cijelu noć je tražio autobus na prepunom pariralištu koje se ispočetka praznilo, a dolaskom jutarnjih sati punilo.</p>
<p>- Dali smo mu nakon tri-četiri sata njegove bezuspješne potrage bicikl. Kada se nekoliko puta provezao cijelim parkiralištem odvezao se biciklom nizbrdo od parkirališta. Vratio se za koji sat s autobusom u kojem je bio bicikl, rekao je jedan od policajaca koji osiguravaju parkiralište.</p>
<p>Još nešto. Nerijetko sami novinari koji su zapamtili put od udaljenog hotela do glavnog press-centra pokazuju službenim vozačima gdje trebaju skrenuti. Da to ne čine putovali bi tko zna koliko sati. Kao da im i ovako nije previše dva sata tamo, dva natrag... (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sentimentalno otvaranje i nečista savjest Australaca</p>
<p>Australci već poduže imaju nečistu savjest prema domaćim prastanovnicima, Aboridžinima, i nije slučajno da je olimpijski plamen upalila baš Cathy Freeman</p>
<p>Organizatori olimpijskih igara u Sydney napravili su golem, veoma uspio i sjajan posao s otvaranjem natjecanja. Nesumnjivo je to bilo najbolje i najblistavije (makar nema nikakovih veza sa sportom) od svih dosadašnjih i gotovo sigurno jedva premašiv. Pri tome su hladnu tehniku i veoma proračunatu režiju na samom kraju sjajno i promišljeno humanizirali završnim taktovima, kada su mudro dali prednost i značenje paljenju olimpijske vatre. </p>
<p>Iskoristili su davni primjer iz Helsinkija 1948., kada je sentiment - ne samo Finaca - dignut do maksimum i kad je olimpijsku baklju u stadion unio nedostignuti finski heroj Paavo Nurmi, a vatru upalio podjednaki Hanes Kolehmajnen.</p>
<p>Ovdje su načinili korak dalje: baklja nije samo unešena do žare, nego je napravila čitav krug i to da bi se pri tome izmijenilo čak sedam slavnih australskih sportašica (nijedan sportaš!), čime su ne samo bitno odigrali na sentiment, nego se i još jednom veoma jasno deklarirali kao zemlja sve većih ravnopravnosti spolova. </p>
<p>Prva je baklju povezla Betty Cottbert, olimpijska pobjednica iz 1956. i 1964. godine a sada invalid u kolicima (što automatski povećava emocije) a slijedilo je pet olimpijskih pobjednica, jedna veća od druge. One su stvorile dosad nedoživljenu atmosferu, a sa 110.000 gledatelja prepun stadion kulminirao je kod onog sportaša koji je trebao upaliti olimpijsku vatru. Bila je to također žena, Cathy Freeman, koja se ne može pohvaliti s olimpijskim zlatima kao one starije od nje, jer olimpijsko srebro i dva svjetska prvenstva ne mogu se mjeriti sa četiri zlatne (u osam godina) Betty Cottbert. Ipak, Cathy nije izabrana slučajno. Naime, Australci već poduže imaju nečistu savjest prema domaćim prastanovnicima (Aboridžinima), a ona je upravo tog porijekla, jedna od veoma, veoma rijetkih. Pri tome je imala veoma tešku ulogu u izvanrednoj efektnoj ali, isto tako kompliciranoj i opasnoj proceduri paljenja vatre, koja je prošla bez i najmanje poteškoće kao i čitava svečanost, što samo govori o neviđenim sposobnostima priređivača otvaranja.</p>
<p>To je svakako bila lijepa i plemenita zamisao isprike novih Australaca. Nažalost (ne njihovom krivnjom) samo gesta, jer u sadašnjem stanju čovječanstva tu više ništa ne možemo pomoći.</p>
<p>Sjećamo se Montreala 1976. i Los Angelesa 1984. I Kanađani i Amerikanci dali su na otvaranju istaknute, ali paradne uloge Indijancima. Bile su to samo uloge, jer se sistemom rezervata ne može osigurati opstanak tih naroda, a izvan rezervata i bez krivnje većine ne može se sačuvati način života koji bitno zaostaje za današnjom industrijskom civilizacijom. Ona nemilosrdno guta sve. Ili s njom, ili - nestanak. </p>
<p>Lijepa gesta, koja služi samo kao to. Sve ostalo ide, kako to nameće razvoj svijeta gotovo po pravilu - kaosa. (žs)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Najavom premija do pobjede i protiv Cibalije</p>
<p>Trenutno najefikasnija momčad hrvatskoga prvenstva, nogometaši Zagreba, u nedjelju u 16.30 sati ugostit će u Kranjčevićevoj Cibaliju / »Zagrebaši« se nadaju novoj pobjedi koja bi ih još više usmjerila prema vrhu</p>
<p>ZAGREB,16. rujna</p>
<p> - Nedavno, nakon pobjede nogometaša Zagreba u Kranjčevićevo, čula se pjesma, ali i refren: »bit će premija«... Zahuktali i najefikasniji u prvenstvu, »zagrebaši« se i u nedjelju, nakon utakmice na svom travnjaku, nadaju da će opet pjevati. Klupski direktor u ostavci, Drago Marić, naime, najavio je u poplavi novca sa svih strana od prodaje igrača, premije i za pobjedu protiv Cibalije (16.30). Tko nakon takvog »dopinga« ne bi poželio da se predsjednik kluba Miro Marčinković predomisli i odustane od višestruko gromoglasno najavljenog raspisivanja natječaja za novog direktora?</p>
<p>Kako bilo, ali nogometaši su Zagreba nakon dugo vremena dovedeni u stanje da ih baš briga što se događa u klubu i koja struja vuče na koju stranu. Nebitno im je, primjerice, zašto HNS kasni u izdavanju svog popularnog i nadasve korisnog - vodiča. A kasni, jer iz Kranjčevićeve nikako da stigne odgovor: tko su rukovodeće klupske osobe? U Komisiji za izdavačku djelatnost HNS-a rekli su nam da će Zagrebovu stranicu ostaviti - praznu. </p>
<p>Nogometašima je, dakako, taj detalj, kao i još koješta iz klupske svakodnevice, sasvim nebitno, dok god se isuviše ne čeka na plaće i premije. Odavno je, naime, već zaključeno kako su igrači pokvarljiva roba, brine ih samo osobni interes. A koji bi ih drugi i trebao brinuti u klubu kao Zagreb (a situacija je i s ostalim klubovima ista), kad je velika većina igrača pristigla sa svih strana, a izvornih »domorodaca« je simbolično malo. Kako među igračima, još prije u klupskim strukturama, u kojima očigledno neće biti mira, kad je barem o Zagrebu riječ, prije no što bude zatrt trag svakom takvom.</p>
<p>Nešto i o utakmici sa Cibalijom, za koju u Zagrebu kazuju da je naprosto moraju dobiti. Dakako žele li biti na razini primarnoga cilja: plasmana među prvih šest, ali i nešto više od toga.Trener Branko Karačić, međutim, suočava se sa stalnim neprilikama. U prvim utakmicama bilo je dosta ozlijeđenih, a sad se višak kartona javlja kao dosta ozbiljna smetnja. Poglavito ako je riječ o bitnim igračima, kao što su Mario Osibov i Krunoslav Rrendulić. Posebice peče što Osibov zbog udaranja suparničkog igrača laktom u Čakovcu mora pauzirati čak četiri utakmice. Tako bi Osibov trebao zaobići i utakmice s Dinamom i Hrvatskim dragovoljcem. Ova potonja je utakmica Zagrebu posebno bitna zbog primati u gradu, pa stoga i traže da se Osibovu kazna smanji makar za jednu utakmicu.</p>
<p>Sretna je, međutim, za Karačića okolnost što se konačno oporavio Mario Čižmek, u završnici prošlog prvenstva jedan od prvih igrača momčadi. On bi po svemu trebao zaigrati makar jedno poluvrijeme, što bi bilo bitno, jer je i nadalje neuporabljiv ozlijeđeni Domagoj Kosić.</p>
<p>Zagreb bi protiv Cibalije trebao nastupiti u sastavu: Tomić - Perić; Bulat, Stavrevski - Surać, Šimić, Vejić, Pirić; Baturina - Lovrek, Popović.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Osječani sretni i vrlo oprezni</p>
<p>U Kopenhagenu je Osijek svladao danskog viceprvaka Brřndby 2-1, pogocima Gašpara i Mitua, ali su »bijelo-plavi« svjesni da ih do plasmana u 2. kolo čeka još teži dio posla, u uzvratu u Gradskom vrtu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Bez obzira što su nogometaši Osijeka prošle subote u Maksimiru svladali Dinamo i srušili tradiciju nepobjedivosti »plavih« u susretima s Osječanima otkako se igra samostalna Hrvatska liga, malo tko se nadao da će momčad iz Gradskog vrta i na dalekom sjeveru Europe srušiti još jednu tradiciju. Naime, u svoja tri dosadašnja nastupa u Kupu UEFA, u Bratislavi (protiv Slovana, 1995.), Bruxellesu (protiv Anderlechta, '98.) i Londonu (protiv West Ham Uniteda, '99.), »bijelo-plavi« ne samo što nisu ni jednom izbjegli poraz, nego nisu ni postigli pogodak.</p>
<p>Zbog svega toga, pobjeda Osječana 2-1 u četvrtak na stadionu Brřndbyja u Kopenhagenu, protiv danskog viceprvaka, predstavlja doista veliko, nadasve ugodno iznenađenje. Igrajući najčešće kratkim proigravanjima, s pojačanom obranom i samo povremenim protunapadima, »bijelo-plavi« su nadvisili favoriziranog suparnika, što je rezultiralo »bombom« Josipa Gašpara u desne rašlje u prvom, te egzekucijom Dumitrua Mitua u drugom poluvremenu, kad je samo iskoristio nesvakidašnji »poklon« danskog vratara Krogha.</p>
<p>- Najavljujući susret, rekao sam da se robusnim Dancima možemo suprotstaviti samo igrom po zemlji i brzim pasovima. To smo, u većem dijelu utakmice, dok smo imali snage, i uspjeli ostvariti. Uspjeh je tim veći što i dalje upozoravam na snagu i kompaktnost danskih »žuto-plavih«, govorio je trener Stanko Mršić.</p>
<p> Priznat će i da je njegova momčad u posljednjih pola sata »pala« u ritmu, što je i posljedica dotad nadljudskog odhrvavanja tjelesno snažnijem suparniku. Nepobitno je i to da su gosti imali i sportske sreće, jer je, inače jedini danski strijelac Mattias Jonson, u tih kritičnih, završnih pola sata dvaput pogodio okvir, po jednom gredu i vratnicu. Sve to baš i tjera Osječane da se, uz veselje, kad počnu razmišljati o uzvratu, odmah uozbilje. Tako je Nenad Bjelica, nedvojbeno najbolji igrač utakmice, naglasio:</p>
<p>- Ne smijemo se zavaravati, jer nas očekuje još vrlo teških 90 minuta u Osijeku. Postoci za prolazak u 2. kolo su sad na našoj strani, ali imam loših iskustava iz inozemstva, kad sam se veselio trijumfu od 2-0 u gostima. Kasnije smo nakon uzvrata kod kuće eliminirani.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Iva Majoli i Silvija Talaja zakopale ratne sjekire </p>
<p>Izlazak na stadion s najboljim sportašima na svijetu... tada shvatiš gdje pripadaš, kaže naša najbolja tenisačica Silvija Talaja</p>
<p>Dok se u predsjedniku Hrvatskoga olimpijskoga odbora (HOO) budio zatomljeni redateljski duh Antuna Vrdoljaka, pa se usred Sydneya jutro poslije otvaranja Igara glasno uživljavao u redateljske zahvate svečane priredbe, govoreći kako ga je posebno impresionirala 13-godišnja australska pjevačka zvijezda, spustili smo ga pod naše olimpijske krugove kazavši mu kako i u našem »selu« ima velikih zvijezda.</p>
<p> Iva Majoli je, naime, namagarčila jednog našeg novinara, namamivši ga korektnim dogovorom u tzv. međunarodnu zonu olimpijskog sela gdje se svakodnevno sučeljavaju sportaši i novinari, a onda se nije pojavila. Kolega je čekao našu tenisku primadonu više od pola sata, no nije ju dočekao. Kao ni ostali novinari, koje je odbila, jer joj je i taj jedan za subotu bio dosta, a ispalo je na kraju i on joj je bio previše.</p>
<p>- Zato smo ju stavili zajedno u sobu sa Silvijom Talajom. Ona će znati sa Ivom. Zrela je , zna svoju veličinu i domete i svjesna je kako je došla do toga, nije se uzbuđivao Vrdoljak.</p>
<p>Za razlike od Ive Majoli, Silvija Talaja došla je sama među hrvatske novinare u Olimpijskom parku, iako je i ona mogla »prespavati« novinare. Imala je dobar razlog. Večer prije sportaši su proveli šest sati izvan svojih ovdašnjih domova, na stadionu gdje su bili sudionici svečanog otvaranja igara.</p>
<p>- Najprije smo dva sata bili u gimnastičkoj dvorani, tako da samu priredbu gotovo i nisam vidjela, tek nešto malo na televizijskim ekranima. Poslije smo još tri sata bili na stadionu, svi smo se smrzli i ukočili. U selo smo se vratili umorni, iza ponoći. Odmah smo išli na masažu, tek potom na večeru i spavanje. Ali, ne žalim se. Ovo su moje prve olimpijske igre, nadam se ne i zadnje. Svečanost kojoj sam prisustvovala za mene je neponovljiva radost i iskustvo, taj izlazak na stadion pred oči cijeloga svijeta s najboljim sportašima na svijetu, tada shvatiš gdje pripadaš. </p>
<p>Nakon oduševljanje cijelim ugođajem na Igrama koje zapravo tek počinju, Talaja se okrenula olimpijskom turniru na kojem sudjeluje 64 tenisačica, a ona je 13. nositeljica. Samo će 12 boljeplasiranih igračica od Sivije Talaje na svjetskoj ljestvici zaigrati na olimpijskom turniru. Za razliku od Ive Majoli koja je trenutno 150. na svjetskoj rang-listi i na sydneyskom turniru samo su dvije tenisačice lošije plasirane od nje.</p>
<p>- Istina je da imam od svih naših na teniskom turniru najbolji ždrijeb, no to sam zaslužila svojim rejtingom. Djevojku s kojom igram u 1. kolu (Etienne s Haitija) uopće ne poznajem i nikad je nisam vidjela kako igra. No, nikoga ne valja podcijeniti. Ovdje je podloga malo brža nakon američke turneje, no treniramo dva puta dnevno i privikavamo se nanove uvjete.</p>
<p>• Kakvi su vaši dojmovi o životu u selu?</p>
<p>- Svi su nakon Atlante govorili kako je hrana bila grozna, no meni se čini da je hrana ovdje dobra i raznovrsna, jedino prekasno večeramo. Mi tenisačice smo smještene u istoj kući s atletičarkama i stolnotenisačicama, 12 na tri kupaonice, no ne žalim se. Pokušavam upoznati što više naših sportaša i gledati i druge sportove.</p>
<p>• Imate li informacije jesu li sve tenisačice koje će igrati u Sydneyu smještene u olimpijskom selu?</p>
<p>- Nisu. Neke su u hotelima.</p>
<p>• Je li atmosfera među teniskom konkurencijom opuštenija sada uoči olimpijskog tunira nego uoči nekog jakog profesionalnog turnira?</p>
<p>- Mislim da nema razlike. Već po samim prijavama za turnir na Igrama vidi se da sve tenisačice cijene olimpijske igre i da im je stala da da njima nastupe. A svi koji igraju hoće i pobijediti. </p>
<p>• Ovdje sobu dijelite s Ivom Majoli, a još donedavno ste razgovarali preko puškometa. Jeste li zakopali ratne sjekire izgladiti odnose?</p>
<p>- Ma jasno da jesmo! (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tamara Boroą i Eldijana Aganović startale pobjedom</p>
<p>U prvom dvoboju skupine G hrvatski stolnoteniski par Tamara Boroą i Eldijana Aganović su sa 2-1 pobijedile jake Tajvanke Tsui i Yu, a za potvrdu plasmana meąu 16 parova na olimpijskom turniru treba im joą pobjeda protiv Nigerijki / U nedjelju startaju Andrea Bakula i Aganović u pojedinačnom natjecanju na OI</p>
<p>Hrvatski stolnoteniski par Eldijana Aganović i Tamara Boroą započeo je olimpijski turnir pobjedom. U kvalifikacijskoj skupini G naą jedini par je svladao Tajvanke Hsiu-Li Tsui i Feng-Yun Yu sa 2-1 (23-25, 21-18, 21-10) i tako praktički osigurao plasman među 16 najboljih parova. Naime, tajvanski par je puno jači od Nigerijki Osonaike i Kaffo, sljedećih suparnica naąih stolnotenisačica protiv kojih će igrati u ponedjeljak i očekuje se da će Boroą i Aganović novom pobjedom potvrditi prvo mjesto u skupini.</p>
<p>Dvoboj protiv Tajvanki ponudio je podosta uzbuđenja i pritiska, jer su organizatori ovaj susret (koji je izravno odlučivao o pobjednicama skupine) stavili na početak, umjesto na kraj, kao ąto je uobičajeno.</p>
<p>Iskusnije Tajvanke povele su u prvom setu sa 16-9, zahvaljujući loąem prijemu servisa naąih djevojaka. No, one su ipak preokrenule rezultat, doąle do tri set-lopte, ali nijednu nisu realizirale, pa su prvi set izgubile sa 25-23. U drugom setu ponovno su loąe počele, loąe su primale servise i Tajvanke su stigle na 13-10. Međutim, probudio se tada hrvatski par - spasile su drugi set (21-18), a nakon 0-4 u odlučujućem setu naąe djevojke su serijom izvrsnih poena izborile jednu od svojih najvaľnijih pobjeda u posljednjih nekoliko godina.</p>
<p>- Vrlo je bitno da se djevojke ne opuste protiv Nigerijki, od kojih je Osonaike vrlo jaka i igra u njemačkoj Bundesligi. Očekujem plasman među 16, a onda, ako nas posluľi ľdrijeb, moľemo i do četvrtfinala, a to bi već bio ogroman uspjeh, kazao je izbornik ľenske stolnoteniske vrste Neven Cegnar.</p>
<p>U nedjelju će započeti i pojedinačni dio olimpijskog turnira, a prve će započeti Aganović i Andreja Bakula. Aganović u 1. kolu očekuje malo lakąa suparnica, Kubanka Ramirez, a pobjeda bi Eldijani ulila samopouzdanje pred odlučujući okrąaj u skupini 19. rujna protiv austrijske Kineskinje Liu Jia, jedne od najboljih Kineskinja u Europi, protiv koje je Aganović tijesno izgubila (2-3) na kvalifikacijskom turniru u Patrasu.</p>
<p>Bakula će svoj premijerni nastup na Igrama imati protiv vrlo jake Kineskinje s australskom putovnicom Stelle Zhou i pobjeda bi bila veliko iznenađenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Finale izgubljeno u posljednjem hicu za jedan krug</p>
<p>Iako je u posljednjem hicu za samo jedan krug propustila nastup u finalu zračne puške, streljačica Mladenka Malenica ima razloga za zadovoljstvo, jer je na svojim trećim olimpijskim igrama izborila svoj najbolji plasman - deveto mjesto</p>
<p>Našu streljačicu Mladenku Malenicu samo je jedan krug dijelio od plasmana u finale olimpijskog natjecanja u zračnoj pušci. Malenica je kvalifikacije okončala na diobi devetog mjesta sa 393 pogođena kruga, što je dosad najveći uspjeh solinske streljačice kojoj su ovo treće olimpijske igre.</p>
<p>Ipak, iako deveto mjesto na olimpijskim igrama donosi podosta zadovoljstva, Malenica može itekako žaliti za propuštenom prilikom za finale, pa čak i za medalju. Naime, prije posljednjeg hica opalila je 18 centara zaredom, a onda je ruka zadrhtala na posljednjem pokušaju koji je donio tek »devetku«.</p>
<p>S upucanom »desetkom« Malenica bi ušla u finale sa samo krugom manje od drugoplasirane, a kako je Malenica poznata po čvrstoći i stabilnosti, vjerojatno bi u finalnom raspucavanju u koje bi ušla sa serijom od 19 centara, zagorčala život najboljim streljačicama svijeta. I ta kobna »devetka« manje bi boljela da je bolje ušla na strelište - u prvih deset metaka pogodila je 97, a u drugih 98 krugova, pa onda na početku treće serije »devetka«.</p>
<p>Nastupilo je 49 streljašica, od kojih čak 21 ima barem po jednu medalju s olimpijskih igara, svjetskih i kontinentalnih prvenstava, pa se i stoga nastup Malenice može ocijeniti velikim uspjehom. Za nju Igre nisu završene, jer će nastupiti u trostavu, a 20. rujna će prvi puta na borilište izaći i naš drugi strijelac, Roman Špirelja u malokalibarskom pištolju.</p>
<p>Streljačice u zračnoj pušci prve su osvajačice odličja na Igrama, pa im je medalje uručio predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch. Zlatno odličje pripalo je Amerikanki Nancy Johnson koja je iskoristila slom 17-godišnje Južnokorejke Kang Cho Sun, vodeće nakon kvalifikacija. Korejka je loše pucala finale i dopustila da je za 0.2 kruga pretekne 26-godišnja američka vrtlarica. Bronca je pripala Kineskinji Gao Jing, dok je svjetska prvakinja i prva favoritkinja natjecanja Nijemica Sonia Pfeilschifter završila tek peta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rogulj i štafeta bez polufinala</p>
<p>Prvi hrvatski sportaš koji je nastupio na Igrama u Sydneyu, plivač Vanja Rogulj nije se uspio plasirati u polufinale na 100 metara prsnim stilom, a štafeta 4x100 metara slobodno također bila daleko od najboljeg hrvatskog rezultata / Duje Draganja u štafeti rekordno na 50 metara slobodno</p>
<p>Prvi hrvatski sportaš koji je nastupio na Igrama u Sydneyu, plivač Vanja Rogulj nije se uspio plasirati u polufinale na 100 metara prsnim stilom, a štafeta 4x100 metara slobodno također bila daleko od najboljeg hrvatskog rezultata. Direktor reprezentacije Ivan Varvodić, međutim, ipak nalazi razloga za zadovoljstvo. Ili se barem trudio odati takav dojam. Vanja Rogulj, kao prvi hrvatski sportaš na ovim olimpijskim igrama, u kvalifikacijskim utrkama na 100 metara prsno osvojio je slabo 30. mjesto u vremenu 1:03.58, zaostavši za svojim najboljim rezultatom 29 stotinki, što nije malo s obzirom da je riječ o najkraćoj dionici. </p>
<p>Hrvatska štafeta 4x100 metara slobodno (Duje Draganja, Marijan Kanjer, Ivan Mladina i Alen Lončar) bila je tek 19. od 23 prijavljene, s rezultatom 3:24.96, zaostavši za hrvatskim rekordom više od sekundu (3:23.91). Iza hrvatske štafete ostale su tek kirgistanska, kazahstanska i uzbekistanska. U finale se ulazilo s vremenom 3:20.00.</p>
<p>- Ipak sam zadovoljan, koliko god rezultat u prvi mah ne izgleda sjajno. Morate znati, kada govorimo o Vanji Rogulju, da je riječ o mladom plivaču koji rijetko ima prigodu nastupati u tako snažnoj konkurenciji. Njegov rezultat jamči nam da se u doglednoj budućnosti može očekivati puno, puno više. Štafeta nam nije nastupila u najboljem sastavu, u toj štafeti su mogli plivati i Miloš Milošević i Gordan Kožulj. S njima dvojicom sigurno bi oborili hrvatski rekord barem za jednu sekundu. Ali, zna se što su nam ciljevi ovdje u Sydneyu i nema smisla forsirati tako nešto, pa pritom smanjiti šanse za uspjeh u našim prioritetnim disciplinama. K tome, Milošević već tri dana ima visoku temperaturu. Dakako, Gordana Kožulja nismo htjeli trošiti jer dan kasnije pliva na 100 metara leđno. Njegove glavne ambicije su, znamo već svi, utrke na 200 metara leđno, gdje će konkurirati za sam vrh. Ipak, i ovako, recimo oslabljena štafeta, postigla je po nama, plivačkim stručnjacima zanimljiv rezultat. Eto, Duje Draganja je otplivao izvrsnih 50.47 sekundi u prvoj dionici, a dobar je bio i Ivan Mladina sa 50.91, kazao je direktor Ivan Varvodić.</p>
<p>Rezultat Duje Draganje novi je hrvatski rekord na 50 metara slobodno i to za deset stotinki bolji od starog </p>
<p>Koliko god Varvodićeve riječi djelovale umirujuće, ne i ohrabrujuće, mora se istaći da se od prvog dana plivačkih natjecanja u hrvatskom taboru ipak više očekivalo. (akk)</p>
<p>U nedjelju u kvalifikacijama od hrvatskih plivača nastupa Gordan Kožulj na 100 metara leđno, možda i Smiljana Marinović u istoj disciplini, u stožeru hrvatskih plivača još nisu odlučili hoće li je prijaviti za tu utrku. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Australci plivaju s perajama?</p>
<p>Prvog dana plivačkih natjecanja na OI u Sydneyu srušeno je čak pet svjetskih rekorda / Najviše su profitirali domaći plivači, koji su uz tri svjetska rekorda osvojili dvije zlatne medalje </p>
<p>Pet svjetskih rekorda u jednom danu! Upravo to se dogodilo prvog dana plivačkih natjecanja na Olimpijskim igrama u Sydneyu, prvog dana velike i dugo najavljivane bitke Australaca i Amerikanaca koja je započela euforijom domaćih natjecatelja. Tri svjetska rekorda Australaca, jedan Amerikanaca i jedan Ukrajinaca - epilog je to dosad neviđenih utrka u kojima su rekordi padali poput pljuska.</p>
<p>Najveću euforiju pred 14.000 gledatelja (još nikada toliko publike na finalnim plivačkim natjecanjima u povijesti olimpijskih igara) izazvala je pobjeda australske štafete na 4x100 metara slobodno u sastavu Michael Klim 48.18 svjetski rekord, Chris Fydler 48.48, Ashley Calus 48.71, Ian Thorpe 48.30) u vremenu svjetskog rekorda 3:13.67, što je fascinantno brže od dosadašnjeg rekorda Amerikanaca 3:15.11. Amerikanci su sada bili drugi, zaostavši za Australcima tek 19 stotinki, kojima je pobjedu u posljednjoj izmjeni (nakon zaostatka) donio ian Thorpe. I Amerikanci su popravili svoje najbolje vrijeme koje je sve do subote bilo rekordno. </p>
<p>Za razliku od Amerikanaca njihove sunarotkinje (Amy van Dyken, Dara Torres, Courtney Shealy, Jenny Thompson) su pobijedile u štafeti 4x100 metara slobodno s novim svjetskim rekordom (3:36.61), dosadašnji su držale Kineskinje (3:37.91).</p>
<p>No, to je bilo sve od američkog plivanja, slavu je te večeri pobrao najprije Ian Thorpe, najprije pobjedom i svjetskim rekordom na 400 slobodno u vremenu još jednog svjetskog rekorda 3:40.59, a onda je na 4x100 metara slobodno još jednom do ekstaze tisuće Australaca doveo Michal Klim, novim svjetskim rekordom u prvoj izmjeni (na 100 m) - 48.18.</p>
<p>Kolekciju svjetskih rekorda zaključila je Ukrajinka Jana Kločkova s vremenom 4:33.59 na 400 metara mješovito. </p>
<p>Iz redova australskih plivača nakon takvog prvog dana natjecanja koji je zapanjio olimpijski svijet tvrde - to je tek početak. </p>
<p>Kakav li će onda biti kraj, hoće li se otkriti da su australskim plivačima izrasle peraje, kako je to protumačio jedan američki novinar? (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Turčin Mutlu zlatni s tri svjetska rekorda</p>
<p>Turski dizač utega Halil Mutlu osvojio je zlatnu olimpijsku medalju u kategoriji do 56 kg oborivši pritom tri svjetska rekorda - u trzaju, izbačaju i biatlonu. </p>
<p>U trzaju je dignuo 138 kg, a u izbačaju 167.5 kg, čime je postavio dosad nezabilježenih 302.5 kg u biatlonu. Srebrno odličje pripalo je Bugarinu Ivanovu, a brončano Kinezu Wenxiongu.</p>
<p>Mutlu, »Džepni Herkules«, je 1989. pobjegao iz Bugarske u Tursku i imao je jednaku sudbinu kao i najpoznatiji dizač svih vremena Turčin Naim Sulejmanoglu, koji će u nedjelju biti veliki protivnik našem Nikolaju Pešalovu.</p>
<p> Dizanje utega je bilo u središtu pozornosti i zbog sitnog Martinha de Arauja, prvoga sportaša na Olimpijskim igrama iz Istočnog Timora. De Araujo je bio uvjerljivo zadnji, podigavši simboličnu težinu od 90 kilograma, ali je zato dugo nakon natjecanja ponosno držao zastavu svoje domovine.</p>
<p>Dizanje utega je, međutim, i prije početka natjecanja stiglo u središte zanimanja, nakon što je Rumunjski olimpijski odbor doživotno suspendirao dvojicu dizača utega, Traiana Cihareana i Adriana Mateiasa, kojima su nađene nedopuštene supstance upravo na dan otvaranja Olimpijskih igara u Sydneyu. </p>
<p>Glavni tajnik odbora Dan Popper kazao je kako su obojica isključena iz rumunjske reprezentacije i vraćeni u domovinu. Kod Cihareana, brončanog sa Igara u Barceloni, nađen je anabolički steroid metandienon, dok kod Mateiasa nije objavljeno što je uzimao.</p>
<p>Nakon otkrivenog slučaja s dopingom, Međunarodni savez dizača utega (IWF) donio je odluku kojom se Rumunjska isključuje s natjecanja u tom sportu do kraja godine.</p>
<p>Prema pravilima kojih se drži IWF, nacionalni savez automatski je suspendiran do kraja godine ako tri ili više dizača utega iz te zemlje padnu na doping testu. Međutim, Rumunjima je dozvoljeno da ostanu na Olimpijskim igrama, na kojima će ih u tom sportu zastupati trojica muškaraca i tri žene. Prije Mateiasa i Ciharena doping je utvrđen i kod svjetskog prvaka do 77 kilograma Iliea, ranije ove godine.</p>
<p>- Ovo je za nas vrlo delikatna situacija, rekao je glavni tajnik Rumunjskog saveza dizača utega Predescu. - No, to je poticaj više da nastavimo borbu s dopingom. </p>
<p>Inače, Rumunji su prošle godine donijeli odluku da se onima koje se uhvati dopingirane kazni doživotnom zabranom nastupa na Olimpijskim igrama. (Reuter, Hina, ir)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mate Arapov nema sreće - ozlijedio je šaku</p>
<p>Mate Arapov, prvi hrvatski sportaš koji je izborio odlazak u Sydney, ozlijedio je ruku, ali će jedriti / Karla Kureta, koji svakodnevno intenzivno trenira kako bi što bolje upoznao ćudljivo regatno polje, jedriličarski stručnjaci vide među najozbiljnijim kandidatima za medalju </p>
<p>Uistinu nema sreće Mate Arapov, jedan od ponajboljih svjetskih jedriličara u klasi »laser«. Na jednom od predolimpijskih treninga na pučini u Tasmanijskom moru koje oplahuje Sydney (naši jedriličari su već dva tjedna u Australiji) Arapovu je naglo otekla šaka lijeve ruke. Liječnici su brzo skočili u pomoć, no dijagnoza nije bila nimalo optimistična.</p>
<p>- Izašao sam na more i bol je došla sama od sebe. Bez naglog pokreta ili udarca. Liječnici su rekli da se upalila ovojnica ligamenata šake. Preporučen mi je odmor od pet do šest dana, a meni natjecanja počinju već za tri dana, 20. rujna. Dakle, ne mogu se odmoriti, a niti ne pomišljam na odustajanje. Ma, mogu ja jedriti s ovako ozlijeđenom rukom, no to je tek pedesetak posto od onoga što bih mogao zdrav i neopterećen ozljedom, kaže Arapov. </p>
<p>Lijepo se podsjetiti da je Mate Arapov bio prvi hrvatski sportaš koji je osigurao sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Sydneyu. </p>
<p>- Da, prvi sam od hrvatskih sportaša ispunio normu, bio sam lani 20. na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>Dosad je Kuret pet puta osvojio naslov hrvatskog prvaka u »laseru«, na Europskom prvenstvu bio je 11., na Mediteranskim igrama 7., a trenutno je na ljestvici najboljih svjetskih »laseraša« 24. od 600 natjecatelja. </p>
<p>- Olimpijske ambicije? Meni je drago što će svih 50 jedriličara u mojoj klasi jedriti na istim brodovima. Na ostalim natjecanjima to nije slučaj, svatko tko ima bolji brod u velikoj je prednosti. Ovdje na Igrama svi imamo jednake brodove, od istog proizvođača, natjecatelji mogu jedino koristi svoje konopce. A tu nekih velikih razlika nema. Meni to odgovara, nikad nisam imao najbolje brodove. </p>
<p> Jedriličari se dosta žale na hirovitost australskog vjetra. Arapov kaže: </p>
<p>- Prije desetak dana vjetar je bio silovit, do 45 čvorova. Sada se smirio na brzine do sedam čvorova, ali je posve nepredvidljiv. Mijenja smjer u sekundi za sedamdesetak stupnjeva. Kako ima mnogo zaljeva, tako i nije čudno da se vjetar okreće oko svih strana svijeta. Udari su jaki i iznenadni i vjerujem kako će mnogi favoriti tu nastradati. Bio bih presretan svakim plasmanom do 10. mjesta. Ako me posluži sreća, onda bih mogao još više... Objektivno, po vrijednosti natjecatelja koji su ovdje ja sam otprilike petnaesti... No, Igre su takvo natjecanje koje uvijek ponudi previše iznenađenja. Pogotovo pod ovakvim vjetrovima i vremenskim uvjetima.</p>
<p>S hrvatskim novinarima razgovarao je i Marko Mišura, trener Ivana i Tonija Bulaje koji će nastupati u klasi »470«, također već od 20. rujna. Mišura veli:</p>
<p>- Braća Bulaja u Sydney su stigli tek s pozivnicom. Sam nastup za njih je ravan osvajanju medalje. Imaju oni kvalitetu, ali nemaju iskustvo, no njihov vrhunac sportske zrelosti treba pričekati na sljedećim Igrama u Ateni 2004.godine. Kada bi se ovdje u Sydneyu plasirali među prvih 20, to bismo smatrali fenomenalnim uspjehom. </p>
<p>Igor Božičević, direktor reprezentacije, izvijestio nas je o stanju našeg najvećeg jedriličarskog aduta, Karla Kureta. U klasi »finn«, čijih 11 regata započinje 23. rujna, Kuret slovi među jedriličarskim stručnjacima i kao čovjek koji bi mogao do medalje.</p>
<p>- Kuret stalno trenira, želi postati svjestan svih nepoznanica koje krije regatno polje. To što ima mnogo zaljeva, kako veli Arapov, znači da je cijela staza praktički pod propuhom. Tko je nije osjetio, neće imati nikakve šanse. Kuret upravo radi na upoznavanju staze, kaže Božičević. - Kuret bi želio imati taktiku za svaku nepredvidljivu situaciju, zato se priprema više nego inače. On bi mogao visoko, u odličnoj je fizičkoj i psihičkoj spremi, samo da mu se ne dogodi nezgoda kao s Arapovim. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U nedjelju naši u pet sportova</p>
<p>Drugog dana natjecanja na XXVII. olimpijskim igrama u Sydneyu hrvatski sportaši nastupit će u pet sportova - veslanju, kanu-kajaku na divljim vodama, plivanju, stolnom tenisu i dizanju utega.</p>
<p>Prvi će na borilišta izači veslači - osječko-zadarski dvojac bez kormilara - Ninoslav Saraga i Oliver Martinov, te dvojac na pariće Karlovčanin Tihomir Jarnjević i Osječanin Ivan Jukić započet će točno u ponoć po hrvatskom vremenu kvalifikacije na jezeru Penrithu.</p>
<p>Hrvatski plivači će na plivalištu International Aquatic Centra u kvalifikacijama pokušati izboriti plasman u dalje natjecanje - Gordan Kožulj i Marko Strahija na 100 metara leđno, Smiljana Marinović na 100 m prsno, te Sandro Tomas na 400 metara mješovito. </p>
<p>Danko Herceg u kanuu jednokleku, u 4 sata i 30 minuta, nastupit će u kvalifikacijama na Penrith Whitewater Stadiumu, dok će dizač utega Nikolaj Pešalov u finalu koje je na rasporedu u 9 sati i 30 minuta u Convention Centru pokušati osvojiti prvu hrvatsku medalju u Sydneyu. U svojoj kategoriji do 62 kilograma Pešalov trenutačno drži svjetski rekord u biatlonu s podignutih 325 kilograma, a prema prognozama u Sydneyu će morati podići novi svjetski rekord za zlatnu medalju.</p>
<p>Hrvatske stolnotenisačice Eldijana Aganović i Andrea Bakula nastupit će u pojedinačnoj konkurenciji, a kvalifikacije će započeti u jedan sat iza ponoći po hrvatskom vremenu. Aganović u 1. kolu očekuje malo lakša suparnica Kubanka Ramirez, a pobjeda bi joj ulila samopouzdanje pred odlučujući susret u skupini (19. rujna) s austrijskom Kineskinjom Liu Jia. Bakula će svoj premijerni nastup na Igrama imati protiv vrlo jake Kineskinje sa australskom putovnicom Stelle Zhou i pobjeda bi bila veliko iznenađenje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Filipini započeli vojnu akciju za oslobađanje talaca na Jolou</p>
<p>Odobrio sam operaciju svjestan velikog rizika u kojem bi se mogli naći i taoci i vojnici, izjavio filipinski predsjednik Joseph Estrada / Chirac izrazio zabrinutost</p>
<p>JOLO/MANILA/PARIZ, 16. rujna</p>
<p> - Filipinski vojnici su u subotu ujutro uz pomoć zrakoplova, helikoptera i brodova pokrenuli ľestoki napad na bazu pobunjeničke skupine Abu Sayyafa kako bi oslobodili 19 talaca od kojih su neki u zatočeniątvu na otoku Jolo već pet mjeseci. Filipinske su zračne snage u subotu rano ujutro počele bombardirati uporiąta islamskih pobunjenika na otoku Jolo, a zračnom napadu je prethodilo iskrcavanje nekoliko tisuća filipinskih vojnika na otok, priopćili su očevici. </p>
<p>Vojnici su zauzeli strateąke poloľaje na otoku, ali osim zrakoplovne, barem prema tvrdnjama tamoąnjih stanovnika, zasad nije pokrenuta nikakva druga napadačka akcija. Cilj akcije je okončanje gotovo petomjesečne talačke krize, koju su izazvali pobunjenici Abu Sayyafa. Oni na otoku u zatočeniątvu joą uvijek drľe 19 osoba.</p>
<p>Filipinski predsjednik Joseph Estrada u subotu je izjavio kako je pokrenuo vojnu operaciju za okončanje krize s taocima na otoku Jolo jer su do sada muslimnski pobunjenici iz skupine Abu Sayyaf onemogućavali njegove napore za pronalaľenjem miroljubivog rjeąenja.</p>
<p> "Donio sam ovu teąku odluku i odobrio operaciju svjestan velikog rizika u kojem bi se mogli naći i taoci i vojnici", rekao je Estrada za nacionalnu televiziju. "S druge strane postalo je jasno da moram djelovati i to odlučno", dodao je.</p>
<p> Kako se nesluľbeno doznaje iz baze operacije u Zamboangi, u operaciji je stradalo ili je ozlijeđeno nekoliko desetaka osoba. </p>
<p> Filipinska vlada odredila je u subotu potpunu blokadu informacija vezanih uz vojnu operaciju oslobađanja talaca s otoka Jolo. Glasnogovornik vojske general Manuel Senga izjavio je da mu je filipinsko predsjedniątvo zabranilo da daje informacijae o akciji protiv pobunjenika skupine Abu Sayyaf.</p>
<p> Glavni pregovarač filipinske vlade Roberto Avetajado u subotu je kazao da će se njegova ekipa pregovarača vratiti u Manilu tijekom subote, budući da njihov zadatak (pregovaranje o oslobađanju talaca), nakon početka ofenzive, viąe nije ostvariv. Prema izjavama očevidaca u akciji filipinske vojske dosada je poginula jedna ľena, dok drugi izvori izvjeąćuju o viąe desetaka ranjenih i ubijenih.</p>
<p> Svaka komunikacia s otokom Jolo prekinuta je nakon početka vojne ofenzive, a veći dio otoka nema električne energije.</p>
<p> Francuski je predsjednik Jacques Chirac u subotu izrazio zabrinutost i razočaranje odlukom filipinskog predsjednika Josepha Estrade koji je naredio vojni napad na uporiąta islamskih pobunjenika na otoku Jolo. Chirac je svu odgovornost za sudbinu 19 talaca, koliko ih se nalazi u rukama pobunjenika Abu Sajafa, prebacio na filipinske vlasti. Među taocima se nalaze i dvojica francuskih novinara. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Za Koštunicu je Haaški sud »deveta rupa« </p>
<p>BEOGRAD, 16. rujna</p>
<p> - »Haag je za mene deveta rupa na svirali u trenutku kad bih se našao na mjestu predsjednika države«, izjavio je predsjednički kandidat Demokratske oporbe Srbije (DOS) Vojislav Koštunica. »Ja se prema dužnosti predsjednika odnosim vrlo legalistički, polazeći od toga da se sadašnji Ustav mora poštovati dok se ne promijeni. U tom pogledu ne vidim ništa što je u nadležnosti predsjednika SRJ a što bi omogućavalo nekakvu suradnju s Haagom«, rekao je Koštunica u intervjuu za beogradski dnevnik Danas.</p>
<p> Ponavaljajući svoje stajalište da Haški sud »nema veze s pravdom«, Koštunica je posredno ocijenio prihvatljivim odnos crnogorske vlasti prema tom sudu, koji se temelji na stajalištu da je suradnja s Haškim sudom u individualnim slučajevima neprihvatljiva, ukoliko bi to ugrozilo stabilnosti demokratskog poretka. »Otvaranje pitanja Haškog suda u vrijeme kampanje može nanijeti samo štetu kretanju ka demokratskim promjenama u Srbiji, koje predstavljaju samo početak ili prapočetak demokratizacije Srbije«, kaže Koštunica.</p>
<p> Komentirajući ocjene da je on »veliki srpski nacionalist«, Koštunica je rekao da je »ispravno boriti se za nacionalne interese, pogotovo ako se narod nalazi u teškom položaju«. On je postavio pitanje što je njegov nacionalizam u odnosu na američki koji se manifestira u cijelom svijetu kroz politiku hegemonizma. »Pokušavati ostvariti svoje interese na cijeloj zemaljskoj kugli, promijeniti i nametnuti svoje vrijednosti cijelom svijetu je najviši stupanj nacionalizma«, rekao je Koštunica. Govoreći o odnosu prema međunarodnoj zajednici, on je rekao da se zauzima za suradnju, bez konfrontacija, ali ne i za »jedan ponižavajući i snishodljiv stav«. Na pitanje o odnosima Srbije i Crne Gore, Koštunica je ponovno zamjerio vladajućim strankama u Crnoj Gori što neće sudjelovati na izborima.</p>
<p> Koštunica se inače zauzeo za razgovor o budućim odnosima dviju federalnih jedinica i novim ustavnim rješenjima o kojima bi morala odlučiti, kako je rekao, ustavotvorna ili obična skupština. »Očekujem pobjedu na ovim izborima iako će to biti jako teško«, završno je rekao Koštunica i dodao da mu je teško zamisliti da bi Slobodan Milošević »stvarno mogao pobijediti«, a još teže zamisliti da bi priznao pobjedu protivničkog kandidata i povukao se. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Al Gore i dalje ispred Georgea Busha </p>
<p>NEW YORK, 16. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je demokratski predsjednički kandidat na izborima u studenome i sadašnji potpredsjednik Sjedinjenih Država Al Gore u posljednja dva tjedna prešao u tijesno vodstvo pred republikanskim protivnikom, guvernerom Teksasa Georgeom Bushom mlađim, čini se da je baš ta mala prednost pouzdani indikator da se uvjerljiva prednost Busha mlađeg istopila i da će bitka za Bijelu kuću završiti tijesnim ishodom.</p>
<p>Među brojnim anketama o izgledima dvaju kandidata, u posljednjem ispitivanju New York Timesa i televizijske mreže CBS 42 posto birača opredijelilo se za Al Gora, a 39 za Busha mlađeg. Po toj anketi kandidat zelenih Ralph Nader uživa podršku četiri posto anketiranih, a nekadašnji republikanac i komentator Pat Buchanan, koji vodi frakciju Reformističke partije, uživa potporu dva posto biračkog tijela.</p>
<p>Promatrači ocjenjuju da je Al Gore sa svojim izbornim stožerom u posljednjih nekoliko tjedana nakon konvencije Demokratske partije u Los Angelesu učinio bitan zaokret, nametnuo se kao uvjerljivi lider i svojom političkom platformom u kojoj se zalaže za malog čovjeka učinio predsjedničke izbore neizvjesnima. Budući da će odlučujuću riječ dati nestabilni birači, dakle oni koji mijenjaju raspoloženja prema kandidatima zavisno od vlastitog socijalnog položaja i očekivanja od nove administracije, bitka između Al Gorea i Georgea Busha mlađeg prenijela se u savezne države središnje Amerike. Kalifornija i New York tradicionalno glasuju za demokrate, pa se tako očekuje i ovog puta. Jedna od indikacija u državi New York može biti i lakoća kojom je dosadašnja prva dama Hillary Rodham Clinton osvojila demokratsku nominaciju za senatorsko mjesto u Kongresu. Što se tiče južnih država, tu su tradicionalno jači republikanci, ali je u posljednje doba teksaškog guvernera počela zabrinjavati situacija u Floridi, gdje je guverner njegov brat Jeb Bush. Oko 10 posto neodlučnih birača koncentrirano je pretežito u državama srednjeg istoka i srednjeg zapada, kao što su Pennsylvania, Ohio, Michigan, Illionois i Missouri.</p>
<p>Posljednjih nekoliko dana osobito se rasplamsala predizborna aktivnost dvaju kandidata u Pennsylvaniji. To je država pretežito nastanjena radničkim obiteljima i donjim slojem srednje klase. Ona daje na temelju glasovanja birača 23 elektora koji su obvezni glasovati za onog predsjedničkog kandidata koji je u dotičnoj državi dobio najviše glasova. Broj elektora ovisi o ukupnom broju kongresmena i senatora koji dotičnu državu zastupaju u Predstavničkom domu i Senatu američkog Kongresa. Kalifornija na primjer ima 54 a država New York 33 elektora. Za pobjedu je potrebno 270 elektora. Budući da se radi o pretežito obiteljima s relativno manjim primanjima nego u nekim bogatijim saveznim državama, program koji nudi Al Gore u zdravstvu, socijalnom osiguranju, besplatnim lijekovima za umirovljenike i beneficijama za školovanje djece za tu populaciju izgleda privlačniji od Bushovog programa smanjenja poreza. S druge strane Pennsylvania je čak i među demokratima poznata kao konzervativna država, kad se radi o drugim pitanjima kao što su zabrana abortusa što podržava republikanski predsjednički kandidat i pitanja strože kontrole osobnog oružja protiv čega je također George Bush mlađi.</p>
<p>Opći je dojam da je posljednjih tjedana Al Gore prešao u ofenzivu, a da je Bush mlađi prisiljen na obranu. To se pokazalo i u odnosu prema najavljenoj televizijskoj debati koju je po pravilima izbornog povjerenstva republikanski kandidat želio modificirati prema svojim potrebama. To mu međutim nije uspjelo, pa će se tri televizijska dvoboja održati na tri sveučilišta pred nacionalnim televizijskim gledateljstvom. Prvi je TV-dvoboj zakazan za 3. listopada na Sveučilištu Massachusetts u Bostonu, drugi na Sveučilištu Wake Forest u Winstonu-Salemu 11. listopada i posljednji, na Sveučilištu Washington u St. Luisu, 17. listopada.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Stasi imao »krticu« u Chatham Houseu</p>
<p>U Kraljevskom institutu za međunarodne odnose u Londonu istočnonjemačka Stasi imala je tijekom 80-tih »krticu«, koja je često kontaktirala s tadašnjom premijerkom Margaret Thatcher i drugim ministrima / Iako, navodno, Stasijeve »krtice« nisu imale doseg do najviših državnih tajni Velike Britanije, neugodnost po britanske vlasti i službu sigurnosti, ipak je znatna</p>
<p>LONDON, 16. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srcu britanskog establishmenta osamdesetih je godina djelovao špijun tadašnje istočnonjemačke policije, Stasi pod operativnim imenom »Eckart«, objavio je u subotu londonski Times. Stasijeva »krtica« bila je smještena u utjecajnom Kraljevskom institutu za međunarodne odnose, koji je vrlo blizak vlastima i čiji stručnjaci utječu na formiranje vladine politike.</p>
<p>»Eckartov« identitet nije objavljen, a ni je sigurno ni da li je poznat britanskoj službi sigurnosti MI5, koja je povela istragu. U Kraljevskom institutu za međunarodne odnose (poznatim i pod nazivom Chatam House, prema imenu svog sjedišta u srcu Londona) Stasijev agent djelovao je najmanje osam godina. Bilo je to tijekom osamdesetih, kad je redovito dolazio u kontakt s tadašnjom premijerkom Margaret Thatcher i brojnim drugim državnicima. Djelujući pod operativnim nadimkom »Eckart«, spomenuta je »krtica« dostavljala istočnonjemačkom vodstvu niz povjerljivih informacija.</p>
<p>Agent Stasija u srcu glasovitog instituta otkiven je slučajno, kad su njemačke vlasti nedavno uspjele dešifrirati kodirani indeks svih dosjea koje je Stasi tijekom hladnog rata čuvao u Berlinu. U vrijeme kad se rušio Berlinski zid, Stasi je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> uspijela uništiti mnogo tih dosjea. Na postojanje i sadržaj tih materijala upućuje međutim njihov nedavno dekodorani popis. Ovaj je uz ostalo sadržavao i spisak svih izvještaja koje je Stasi dobivala od svojih »krtica« u Britaniji. </p>
<p>Taj spisak pokazuje, primjerice, da je u listopadu l981. »Eckart« predao Stasiju dvije analize Chatham Housea, od kojih se jedna odnosila na vojnu industriju. Vjeruje se da je on bio najagilnija istočnonjemačka krtica u Britaniji. Između 1981. i 1986. »Eckart« je Stasiju podstro ukupno 27 izvještaja i ukradenih povjerljivih dokumenata, od kojih su se mnogi odnosili na naoružanje te vojno planiranje u Britaniji i NATO-u. </p>
<p>CIA je nedavno dobila od Nijemaca mnoge materijale o djelovanju Stasija. Iz tog mnoštva Amerikanci su za Britance izdvojili ono što je relevantno za sigurnist na Otoku. Jedno od zanimljivih novih otkrića o djelovanju Stasija u Britaniji pokazuje da su se agenti Stasija rado sastajali s britanskim »krticama« na - nogometnim igralištima, tijekom važnih utakmica diljem Britanije. Znali su, naime, da će britanskoj službi sigurnosti biti teško da ih slijede na prepunim stadionima i prisluškuje njihove razgovore.</p>
<p>Britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw obavijestio je zastupnike da je služba sigurnosti MI5 dosad saslušala više od stotinu ljudi, premda još nitko nije uhapšen. Chatham House je pokrenuo vlastitu istragu. Čini se da »Eckart« i druge Stasijeve »krtice« ipak nisu bile dovoljno visoko rangirane, da bi imale doseg do najviših državnih tajni Velike Britanije. Neugodnost po britanske vlasti i službu sigurnosti, kao i ugledni Chatham House, ipak je znatna.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Putin smanjuje Jeljicinovu kaznenu nedodirljivost</p>
<p>Prijedlogom novog zakona predviđeno da ruski predsjednik nakon isteka mandata može biti krivično gonjen za djela koja je učinio prije i nakon isteka mandata / Javnost se pita može li Jeljcin biti saslušan zbog djela koje su počinili članovi njegove uže obitelji, koje oporba sumnjiči za primanje mita, korupciju i ilegalno iznošenje kapitala iz zemlje </p>
<p>MOSKVA, 16. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je smanjiti privilegije a posebno administrativnu kaznenu nedodirljivost svog prethodnika Borisa Jeljcina. Svojim prvim ukazom, koji je potpisao još 31. prosinca prošle godine kao v.d. predsjednik Rusije, Putin je Jeljcinu i članovima njegove obitelji zajamčio ne samo carske privilegije već i apsolutnu administrativnu i kaznenu nedodirljivost što je tada izazvalo burnu reakciju političke oporbe. U javnosti je stvoreno uvjerenje da su jamstva kojima se isključuje kazneno gonjenje i odgovornost bili presudni što je Jeljcin podnio prijevremenu ostavku i što je upravo Putina izabrao za svog nasljednika. Pogotovo što je upravo tada u Rusiji planula afera Mabetex u kojoj su zapadni mediji osumnjičili Jeljcinovu obitelj za korupciju i primanje mita.</p>
<p>Kako je položaj v.d. šefa države dao Putinu veliku prednost da u novoj predsjedničkoj utrci lakše pobjedi, njegovi konkurenti na izborima optuživali su ga i da je tim ukazom »kupio« kremaljsko kormilo. Glavni Putinov predsjednički protukandidat na proljetnim predsjedničkim izborima Genadij Zjuganov cijelo je vrijeme osporavao ustavnost i zakonitost tok ukaza. Nakon izbornog poraza Zjuganov je uz pomoć svoje komunističke parlamentarne frakcije izborio da se državna Duma i pismeno obrati Ustavnom sudu sa zahtjevom da utvrdi nezakonitost spornog Putinovog ukaza o Jeljcinovim privilegijama. I ta rasprava trebala se održati do kraja ove godine. </p>
<p>Na sve te optužbe Putin je dosad šutio i tek potkraj ovog tjedna neočekivano predložio parlamentu novi zakon »o jamstvima predsjedniku ruske federacije i članovima njegove obitelji, nakon isteka mandata«. No tim prijedlogom Zakona, koji bi trebao važiti za sve buduće i bivše šefove ruske države, bitno se ne krešu Jeljcinove privilegije. Jeljcinuu i članovima njegove uže obitelji i dalje bi ostala na doživotno korištenje državna rezidencija, besplatan prijevoz državnim transportom, predsjednički sustav telekomunikacijskih veza i besplatno liječenje na razini dok je bio aktivni šef države. To je razlog što su se u javnosti odmah pojavile i prve kritike jer, kad su u pitanju privilegije, položaj šefa države i članova njegove obitelji neće bitno promijeniti u odnosu na vrijeme dok je bio predsjednik zemlje. Jedina je iznimka što bivšem šefu države pripada mirovina u iznosu od 75 posto predsjedničke plaće koju može privremeno izgubiti ukoliko se zaposli u nekoj državnoj ustanovi. </p>
<p>No, kad je riječ o administrativnoj i kaznenoj odgovornosti prijedlog Putinovog zakona ipak predviđa bitnu izmjenu. Prema tom prijedlogu bivši predsjednik Rusije više ne bi mogao administrativno i kazneno odgovarati jedino za djela koja je napravio u vrijeme dok je bio šef države. Zbog tih djela ne bi smio biti preslušavan, pretresan i pritvaran. To znači da bi bivši predsjednik Rusije mogao odgovarati za sva administrativna i kaznena djela koje je učinio prije izbora za šefa države i nakon povlačenja s tog položaja. Ali u predloženom zakonu od kaznenog gonjenja ne oslobađaju se članovi predsjednikove uže obitelji, pa se u moskovskoj javnosti postavlja pitanje znači li to da Jeljcin može biti saslušavan i ispitivan za eventualna kaznena djela koja su počinili članovi njegove uže obitelji?</p>
<p> Državna duma planira u listopadu raspravu o usvajanju Prijedloga zakona o jamstvima i privilegijama bivših šefova država, pa Jeljcina i njegovu obitelj čeka neugodna jesen jer su njihovi politički protivnici dobili opet priliku da ih sumnjiče za primanje mita, korupciju, blagonakloni odnos prema tajkunskom »pranju novca« na Zapadu i ilegalnom iznošenju kapitala iz zemlje. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Suhartov sin osumnjičen za sudjelovanje u atentatima</p>
<p>JAKARTA, 16. rujna</p>
<p> - Najmlađi sin bivšeg indonezijskog predsjednika Suharta u subotu je opovrgao svoje sudjelovanje u nedavnim bombaškim napadima koji su potresli zemlju. »On je opovrgao svoje sudjelovanje u tim napadima«, kazao je zapovjednik policije u Jakarti Harry Montolalu. Suhartov sin Hutomo Mandala Putra više je od dva sata odgovorao na pitanja detektiva u sjedištu policije u Jakarti.</p>
<p> Indonezijski predsjednik Abdurrahman Wahid u petak je kazao da je naredio policiji da uhiti najmlađeg Suhartova sina zbog sumnje da je sudjelovao u bombaškim napadima. Policija je u subotu objavila kao za sada nema dokaza o tome. Wahidova naredba uslijedila je nakon što je u eksploziji bombe u Jakarti u srijedu poginulo 15 osoba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Obaveze RH prema umirovljenicima iz BiH moraju biti trajne</p>
<p>(»Zašto se šuti o umirovljenicima koji čekaju mirovine iz BiH?«, Nedjeljni Vjesnik, 10. rujna 2000.)</p>
<p>Javljam se u svezi članka objavljenog u Nedjeljnom Vjesniku od 10. rujna ove godine (Marijana Matković »Zašto se šuti o umirovljenicima koji čekaju mirovine iz BiH?«). Ja i moja supruga spadamo u red »sretnika« koji su umirovljeni u Republici BiH, s napomenom, da smo mi, kao Hrvati, poslije 1945. g. odradili »dvije petoljetke« u Hrvatskoj, a poslije, stjecajem prilika, morali smo otići za zaposlenjem u BiH (rješenje stambenog pitanja). Poslije umirovljenja, 1984. g. vraćamo se u rodni kraj - Hrvatsku, gdje od 1.7.1984. g. primamo mirovinu. Do 1992. g. nije bilo problema, no otad zbog pariteta Hr/din:BiH/din, počinju naše nevolje. Kod pariteta 1:5 (din Hr/BiH) u lipnju 1992. g. preuzela je isplatu RH. Zbog apsurdno niskih mirovina (zbog pariteta) povećavaju nam mirovine za 134,40 posto, što je tada predstavljalo cca 50 mirovina »istog ranga« u Hrvatskoj. Od tada se takove naše mirovine (do svibnja 2000.) usklađuju zajedno s mirovinama umirovljenika RH. Jasno je da smo već počev od preuzimanja znatno zakinuti.</p>
<p>Dakle, i kod »sretnika« postoji više kategorija, no nisam siguran ta takove slučajeve određene državne Komisije razvrstavaju. Primjer: ja i moja supruga s radom u Hrvatskoj do 1955.g. (po 10 godina i više) nismo zaslužili ni zdravstveno osiguranje, a kamoli dato obećanje iz RFMIORH da će takve i slične slučajeve preuzeti RH, jer nas ima mali broj. No, mi i dalje spadamo u »ping-pong« igre koje je trebalo u duhu međunarodnog prava i konvencija, odigrati prije nego što smo »gurnuti« RBiH. Zar predstavnici naše države nisu svjesni svoje obveze prema nama i koja ne može biti »trenutna«, već trajna. Zar dio teksta iz članka koji glasi »koji moraju najprije riješiti svoja potraživanja prema državi u kojoj su mirovine ostvarili (zaradili), pa tek onda očekivati pomoć Hrvatske« ne predstavlja svojevrsnu uvredu za nas, uzevši u obzir gore spomenuto. Toliko o našoj kategoriji. Dana 9.6.1992. g. umirovljenika koji su umirovljeni u BiH, a živjeli su u Republici Hrvatskoj bilo je 5060 (Večernji list od 9.6.91. I. Pavković pom.dir. RFMIORH), a sada se barata s brojkom od oko 21.000.</p>
<p>Gore spomenuti, vaš članak je objektivan, no ipak na navode »da smo mi tuđi umirovljenici« trebalo bi, objektivno, mnogo oštrije reagirati, što tisak može i mora učiniti.</p>
<p>Naše pitanje rješavaju i oni koji su bili u »povojima« dok smo mi odrađivali »petoljetke« u Hrvatskoj, a slučajevi kada je netko »odradio u BiH 30 i više godina, a posljednje mjesece u RH »pravi je hrvatski umirovljenik«. Najlakše je citirati propis, a logiku i pravednost (Osnovu prava) - zanemariti, i ne poduzimati ništa da se takve nelogičnosti isprave.</p>
<p>Zapažam da vaš list polaže više pažnje i našim slučajevima, što je za pohvalu, čime dobivate i više čitatelja. Molim vas da i dalje to činite uz objavu takvih naslova na tv-teletextu kao i razne izjave date novinama i sl. u svezi s mirovinama, i obećanjima naših uvaženih dužnosnika koji sada često spominju socijalni program.</p>
<p>Jesu li oni svjesni toga što to, zapravo, znači? Što on nudi, npr. meni i mojoj supruzi, koji, osim mirovine, ne ostvaruju neke druge prihode, i bez imovine, naravno, i auta, su? Je li nam osigurano i preživljavanje, u 78. i 79. godini, kad mirovine iz BiH za koju ne znamo kolika će biti i kada ćemo ju primiti (primili smo za svibanj). Nije. Žalosno. Usput bih napomenuo da moja članska karta - iskaznica - Udruženja pravnika NRH ima broj 1829, Zagreb 08.12.1950.</p>
<p>(Podaci čitatelja u redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zašto g. Senečić izvrće činjenice?</p>
<p>(»Priča o Okrugljaku«, Nedjeljni Vjesnik 10. rujna 2000.)</p>
<p>Kao da nedostojni skandali prilikom promjene vlasništva posjeda Okrugljak prije tri godine nisu još u sjećanju, Ž. Senečić u svom članku o Okrugljaku u Nedjeljnom Vjesniku od 10. 9. 2000. pod plaštom neke pseudoromantične simpatije, za taj u našim prilikama jedinstveni posjed, nabacuje se produktima nečije (vlastite?) fantazije na ugled sada već bivših vlasnika.</p>
<p>Čitav niz neistina i izmišljotina kao da trebaju dati štof za neku glembajevsku sapunicu, za što u izrazito građanskoj i poštenoj zagrebačkoj obitelji Okrugljačana nema ali nikakvog osnova.</p>
<p>Dragan Engelsfeld, djed moje supruge Gordane, nije trebao prikrivati porijeklo novca, kojim je kupio posjed Okrugljak. Zaradio ga je marljivim radom kao trgovac vinom i vlasnik kasnije »Varoške pivnice« u centru grada. Senečić u svom pamfletu izvlači iz svoje fantazije razne probisvijete, a osnivača familije, u čijem se posjedu nalazio Okrugljak kroz četiri generacije, ne spominje poimence. Okrugljak je izgrađen 1875. godine, a Engelsfeld ga nije sam gradio nego ga je kupio, nakon što je posjed već promijenio nekoliko vlasnika.</p>
<p>Jedan od vrhunaca gluparenja je ponavljana tvrdnja da »istoimena restauracija« nema veze sa posjedom Okrugljak. Restauracija je i te kako bila sastavni dio posjeda, dok je komunisti nisu nacionalizirali, da bi u okviru gospodarskog sistema »cosa nostra« nečujno dobila novog vlasnika - bez kune odštete starim vlasnicima.</p>
<p>Posjed su naslijedile tri sestre Engelsfeld: gđa Omčikus je bila vlasnica jedne trećine, a nakon smrti slijepe sestre Vere, jedne polovice imetka.</p>
<p>Gospodin Omčikus je bio častan i šarmantan čovjek, ali »čovjek koji je dolazio iz vinograda« nije bio nikada, jer je jednostavno imao druge interese i obaveze. Vinograd i kvalitetno vino bili su plod rada mog tasta dr. Oklobdžije, koji je napustio svoj poziv pravnika, da bi se posvetio posjedu. On je bio »čovjek iz vinograda« i duša svih poljoprivrednih aktivnosti. Dvije sestre Engelsfeld, vlasnice u jednakim dijelovima, gđa Oklobdžija i gđa Omčikus, posvetile su cijeli svoj život isključivo održavanju posjeda. Ne shvaćam zašto Senečić prvu prešućuje kao da je nije bilo.</p>
<p>Bilo bi svrsishodnije, da se gospodin Senečić oglasio, kada je trebalo poduprijeti akciju, da država preuzme ovaj jedinstveni spomenik kulture i zagrebačke građanske tradicije. Ured Predsjednika je već u pismu namjere zatražio od Vlade premijera Mateše da napravi kupoprodajni ugovor, koji iz nekih tajanstvenih razloga nije realiziran..., ali to je priča za sebe!</p>
<p>Kako gospodin Senečić dolazi do toga da o tuđoj obitelji širi laži i izvrće činjenice? Mislim ipak da nije zbog zlobe ili manjka dobronamjernosti. Bit će da se gospodin Senečić nakon dobrog okrugljačkog vina više okrenuo »direktoru«....</p>
<p>Dr. Porin Pleslić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>U stravičnoj nesreći u Savskoj poginuo mladić Dario Kekelj</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - U subotu ujutro, u Savskoj se ulici, između 2 i 3 sata, dogodila teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao dvadesetčetverogodišnji Dario Kekelj.</p>
<p>Do tragedije je, doznaje se u zagrebačkoj policiji, došlo kada je Kekelj, vozeći se s nekoliko svojih prijatelja, također motorista, u smjeru juga zapadnim dijelom kolnika u Savskoj, bez obvezatne zaštitne kacige, upravljao motorom registarskih oznaka ZG 1052 N. Kod kućnog broja 136, Kekelj je iz još neutvrđenih razloga, prešao na susjedni dio kolnika predviđen za promet vozila u suprotnome smjeru. Tamo je, na nesreću, prednjim lijevim dijelom svoga motora naletio na prednji lijevi dio automobila ZG 8263 N kojim je, pod utjecajem alkohola (1.43 promila), upravljao Ivica Jurković (29). </p>
<p>Od jačine naleta, Kekeljev se motor u pokretu potom vratio natrag na zapadnu stranu Savske gdje je istoga časa naletio i na lijevu bočnu stranu automobila registarskih oznaka ZG 2248. Njime je, pak, upravljao Robert Zovko koji je, zanimljivo je, također bio pod utjecajem alkohola (1.13 promila alkohola u krvi). Drugi je automobil tada nastavio vožnju i potom u zanošenju preko rubnika prešao na pločnik i prednjim dijelom udario u jugozapadni kut kuće na broju 135. </p>
<p>U cijeloj toj zbrci, Dario Kekelj je poginuo na licu mjesta, a njegovo je tijelo prevezeno u Zavod za sudsku medicinu na Šalati. Istodobno, teže je tjelesne ozljede zadobio alkoholizirani vozač jednog od automobila Ivica Jurković, koji je stoga odvezen na Kliniku za traumatologiju u Draškovićevoj ulici. </p>
<p>Unatoč ranim jutarnjim satima, nesreća je izazvala ogromnu pozornost građana, koji su se u velikom broju okupili oko mjesta nesreće, a prizor je, tvrde neki od njih, bio doista stravičan. Krvi je bilo doslovno posvuda, jer je, doznaje se neslužbeno, poginulom mladiću, uz sve ostale smrtonosne ozljede, odsječena i noga, pa su na mjesto pogibije morali izaći i vatrogasci kako bi isprali krv s prometnice. Savska je ulica nekoliko sati stoga bila zatvorena za promet koji se odvijao sporednim ulicama. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kod Đakova poginula dva, a teško ozlijeđena tri djelatnika »Torpeda«</p>
<p>ĐAKOVO, 16. rujna</p>
<p> - Dvije su osobe poginule, a tri su teško ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći koja se u petak, oko 20.45 sati, dogodila u Đakovačkim Selcima, nedaleko Đakova. Svi stradali su djelatnici đakovačkog pogona »Torpeda«. </p>
<p>Nezgoda se, prema službenom priopćenju PU Osječko-baranjske, dogodila u Ulici bana Jelačića ispred kućnog broja 12, a smrtno su stradali Branko Bulut (44) i Slavko Turkalj (41), dok su preostala tri putnika Mate Drmić, Mijo Šimić i Željko Papac koji je u trenutku nesreće upravljao vozilom, čiji je i vlasnik, zadobili teške tjelesne ozljede i prevezeni su u osječku bolnicu na Traumatološki odjel. Njihovo je stanje, kako doznajemo, i dalje vrlo teško. </p>
<p> Do nesreće je došlo zbog neprilagođene brzine kretanja nakon čega je automobil marke »Mercedes«, registarskih oznaka DJ 561-K, sletio s ceste i udario u betonski most, odnosno kolni ulaz s desne strane kolnika. Očevid su obavili istražni sudac Županijskog suda u Osijeku i djelatnici 6. policijske postaje Đakovo. (M. Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U dvije nesreće zbog alkohola dvoje teško ozlijeđenih </p>
<p>Na međimurskim cestama su se tijekom petka i subote ujutro, u samo 24 sata, dogodile dvije teške prometne nesreće, u kojima je uzrok bio - alkohol, a dvije su osobe teško ozlijeđene</p>
<p>ČAKOVEC, 16. rujna</p>
<p> - U petak, pola sata prije ponoći, na cesti Mursko Središče - Štrukovec osobnim automobilom ČK 974-CA, pod utjecajem alkohola upravljao je P. Š. (27) iz Vratišinca. On je vozio prebrzo pa je u jednom trenutku izgubio nadzor nad vozilom zbog čega je sletio s ceste i prevrnuo se. Putnik u njegovom automobilu V. H. (51) iz Čakovca, s teškim je tjelesnim ozljedama prevezen u Županijsku bolnicu u Čakovcu, gdje je zadržan na liječenju.</p>
<p>Druga teška prometna nesreća dogodila se u 3.45 sati u subotu ujutro na lokalnoj cesti između Vratišinca i Žiškovca. Osobnim automobilom registarskih oznaka ČK 459-P vozio se, također pod utjecajem alkohola, V.Š. (43) iz Novog Sela Rok. </p>
<p>On je u oštrom zavoju svojim vozilom prešao na lijevu stranu ceste, u trenutku kada je iz suprotnog smjera naišao osobni automobil VŽ 323-DD, za čijim upravljačem je bio R.K. (32) iz Varaždina.</p>
<p> U sudaru je alkoholizirani V.Š. zadobio više teških tjelesnih ozljeda, zbog čega je vozilom hitne medicinske pomoći prevezen u Županijsku bolnicu u Čakovcu gdje je zadržan na liječenju, kako smo obaviješteni u Operativnom dežurstvu PU Međimurske u Čakovcu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kako je i zašto hotel Plitvice završio s dvije zvjezdice?</p>
<p>S obzirom na opseg posla, revizori i kriminalistička policija na Plitvicama bi mogli i zimovati. Međutim, nitko ne zna kako će završiti cijela priča, jer niti novo rukovodstvo ne čini nikakve pozitivne pomake </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 16. rujna</p>
<p> - Četiri revizora iz Državnog ureda za reviziju već sedam dana gostuju na Plitvičkim jezerima. U jednom od apartmana hotela Plitvice iz obližnje upravne zgrade svakodnevno im djelatnici financijskih službi Nacionalnog parka Plitvička jezera donose tražene papire i (pre)ostale financijske i ine dokumente. Državni revizori s obzirom na obujam posla u reviziji poslovanja i obnove plitvičkih hotela mogli bi ovdje provesti i više od mjesec dana. </p>
<p>Zasad službenih izvješća o novim nalazima nema, ali iz poluslužbenih izvora doznajemo da se obavlja revizija obnove Doma mladeži u naselju Mukinje, motela »Grabovac« i autokampa »Korana« te krupnije investicije poput one u hotel »Jezero«, u što je, uz opremu, uloženo oko 35 milijuna njemačkih maraka, </p>
<p>Revizori će se »vratiti« i na nalaze o rastrošnoj (polu)obnovi hotela Plitvice u koju je utrošeno 10,5 milijuna DEM. Već nekoliko mjeseci po papirima poslovanja Plitvica unatrag pet godina »kopaju« i djelatnici kriminalističke policije. I revizori i krim-policija trebaju utvrditi kako je moguće da hotel »Plitvice«, koji je trebao dobiti četiri pa čak i pet zvjezdica, završi ovih dana sa samo dvije, odnosno - kako je moguće po krevetu u poluobnovljeni hotel uložiti basnoslovnih 100.000 DEM. </p>
<p>Kako je, nadalje, moguće da je u obnovu motela »Grabovac« utrošeno 17 milijuna kuna, a djelatnici motela pokazuju novinarima ugrađene mramorne ploče s nadgrobnih spomenika i natpisima »počivao u miru«. Doista, u sjeni obasipanja medija optimističnim podacima o poslovanju Plitvica ove godine odvijaju se istrage i revizije. Sve se više govori da će se istragom proširiti broj plitvičkih dužnosnika (sadašnjih i bivših), osumnjičenih za protuzakonite radnje.</p>
<p>Revizori i krim-policija trebaju izaći i s nalazima o tome je li »Exportdrvo« glavni izvođač radova na hotelu »Plitvice«, odnosno njezin većinski vlasnik Miroslav Kutle indirektno nagrađivao neke »poslušnike« automobilima i stanovima u Zagrebu. U »Exportdrvu« su nam potvrdili da je slučaj hotela »Plitvice« na sudu, a u Nacionalnom parku Plitvice »da u odnosu na staro rukovodstvo, niti novo ne čini pomake«.</p>
<p> Postavlja se pitanje zbog čega nije izvršen nalog predsjednika Upravnog vijeća Plitvica Bože Kovačevića, o raskidu ugovora s privatnom tvrtkom »Plitvice-Trgovina« kojoj je uz »blagoslov« bivšeg Upravnog vijeća i bivšeg ravnatelja Stjepana Dujmovića iznajmljeno dvanaestak prodajnih mjesta trgovina i suvenirnica. Među vlasnicima te tvrtke je i Tihomir Orešković, poznat iz slučaja Gospić, ali i bivši dužnosnici Plitvica i općine Korenica. Dok revizori i djelatnici krim-policije zasad o nalazima šute, ipak su potvrdili nalaze da se hotel »Jezero« opremao putem posrednika, bez natječaja, a traga se i za prijeratnom opremom, posebno onom iz kuhinje.</p>
<p> Revizori i istraga utvrdit će zašto je i kako došlo do otkaza početnom izvođaču obnove hotela »Jezero«, zagrebačkoj »Novogradnji« te kako je u posao ušao »Tempo«. U oči krim-policije upadaju i ogromni troškovi za propagandu i tiskanje propagandnog i drugog materijala, u što je u nekoliko godina utrošeno oko 12 milijuna kuna. Slično je i s nalazom državnih revizora iz 1997. godine u kojem je vidljivo da je »Institutu za turizam« plaćen projekt »Turistička revitalizacija Plitvica« u iznosu od 1,702.000,00 kuna. (Trajko Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Naoružani i maskirani razbojnici opljačkali poštu u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Dva zasad nepoznata počinitelja u subotu su ujutro, oko 8.15 sati, opljačkala HPT-ovu poslovnicu u Šeferovoj ulici 4. Pljačkaši su, kako se navodi u policijskome priopćenju, ušli u poštu zamaskirani, budući da su im šilterice pokrivale lice, a naočale oči, dok je jedan od njih u rukama prijeteći držao pištolj.</p>
<p>U trenutku kada su pljačkaši upali u poštu, u njoj su se nalazila tek dva službenika Josip Burazin (42) i Valerija Jurlina (21). </p>
<p>Dok ih je jedan držao na nišanu, drugi je lopov preskočio pult i potom iz blagajne »posudio«, doznaje se, oko 20.000 kuna i neutvrđen broj telefonskih kartica, nakon čega je dvojac pobjegao u nepoznatom smjeru. Istraga je, razumije se, u tijeku. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pištoljem na prodavačicu Konzuma</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Uz prijetnju pištoljem, u petak, 15. rujna, nešto prije 19 sati, zasad nepoznati razbojnik opljačkao je »Konzumovu« prodavaonicu broj 21, smještenu u Cankarevoj ulici na Črnomercu. </p>
<p>Nepoznati je počinitelj, kažu nam u policiji, s majicom navučenom preko lica i s pištoljem u ruci, došao do blagajničkoga pulta i od »Konzumovoj« prodavačici Brankici Jakovljević (28) naredio da mu istoga časa preda novac. </p>
<p>Ustrašena ga je prodavačica, nastavlja se u priopćenju, očito poslušala i potom izvadila novac iz blagajne, nakon čega je razbojnik, u nepoznatom smjeru, pobjegao iz »Konzumova« dućana, sa svega 200 kuna vrijednim plijenom. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>130 kilograma kokaina pohranili u banku!</p>
<p>CARACAS</p>
<p> - Trgovci drogom u nekim južnoameričkim državama doista, čini se, nemaju granice u svojim nastojanjima da zarade što više i prođu što bolje. Ovoga je puta droga dospjela i do Središnje banke Venezuele. Njezini su djelatnici, naime, zaprimili nesvakidašnji depozit - 130 kilograma čistoga kokaina. I da čitava stvar bude zanimljivija, sve je bilo posve legalno. </p>
<p>Naime, ured tamošnjeg javnog tužitelja zamolio je Središnju banku da u svojim prostorijama pohrani spomenutu drogu na neko vrijeme, zbog toga što venecuelanska policija, koja ove godine ostvaruje rekordne uspjehe u zapljeni teških droga, nema dovoljno mjesta za skladištenje. Treba kazati da prema tamošnjim zakonima nije dopušteno zaplijenjenu drogu uništiti prije završetka policijske istrage.</p>
<p>»Nadamo se da kokain neće ostati u banci duže od mjesec dana«, izjavio je Javier Carrera, direktor Odjela za borbu protiv narkotika u uredu javnog tužitelja. »Policija, doduše, posjeduje ogromne prostore za pohranu droge, no svi su prepuni, pa drogu čak držimo i u uredu naših direktora«, dodao je Carrera.</p>
<p>Inače, Venezuela je posljednjih godina postala jedna od glavnih karika u lancu krijumčarenja kokaina koji u pravilu putuje iz susjedne Kolumbije prema tržištima SAD-a i Europe. Ove je godine policija dosad zaplijenila rekordnu količinu droge, više od 17 tona, što je čak 70 posto više od količine zaplijenjene tijekom čitave lanjske godine. (Reuters/A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>82-godišnja starica zbog ubojstva osuđena na 10 godina zatvora</p>
<p>VICTORIA, 16. rujna</p>
<p> - Osamdesetdvogodišnjoj starici, za koju se vjeruje da je najstarija osoba ikada u Victoriji osuđena zbog ubojstva, sud je odredio kaznu od 10 godina zatvora. </p>
<p>Sudac Justice Philip Cummins zapravo je donio najblažu moguću bezuvjetnu kaznu za bolesnu staricu Che Kien koja najveći dio svoga vremena provodi u invalidskim kolicima.S dosad već odsluženom kaznom od tri godine u pritvoru, Kien će moći izaći iz zatvora s navršenih 87. </p>
<p>Justice Cummins savjetovao je zatvorskim službama da staroj zatvorenici koja će kaznu izdržavati u ženskom zatvoru »Deer park« pruže svu moguću pozornost i brigu. </p>
<p>Kien je inače optužena za ubojstvo 84-godišnje Shau Fan Lai, koju je u veljači prošle godine čak 49 puta ubola nožem u glavu i vrat, posebno pritom ciljajući žrtvine oči. </p>
<p>Nesvakidašnje se ubojstvo dogodilo u tamošnjem kineskom hostelu za starije osobe, u kojemu su živjele i ubojica i žrtva.</p>
<p>Prigodom donošenja presude, sudac Justice Cummins kazao je da je u obzir uzeo i mogućnost da Kien, kojoj je dokazana i blaža psihička poremećenost, umre u zatvoru, (Reuters/A.K.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Najavljena otpuštanja neće značajnije povećati stopu siromaštva u Hrvatskoj</p>
<p>Iako razina apsolutnog siromaštva, mjerena međunarodno usporedivim standardom za tranzicijska gospodarstva (potrošnja od 4,30 dolara na dan po osobi), u Hrvatskoj iznosi »samo« 4 posto, i najniža je u regiji, siromaštvo prema nacionalnim kriterijima kreće se oko 8,4 do 10 posto. Pokazuju to podatci iz istraživanja Svjetske banke o »ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju«, provedenog 1998. godine, koje bi idućeg tjedna trebalo biti predstavljeno hrvatskoj javnosti, zajedno s preporukama za rješenje problema.</p>
<p>Nacionalni »prag« siromaštva Svjetska je banka odredila procjenjujući razinu ukupnih izdataka kućanstava u Hrvatskoj, uzevši u obzir minimalne prehrambene potrebe i neophodne troškove koji se ne odnose na prehranu. Stručnjaci su odredili da je u 1998. godini bračnome paru s dvoje djece za to trebalo oko 41.500 kuna godišnje, odnosno 3458,3 kune mjesečno. Gledajući pojedinačno, uz minimum od 15.474 kune godišnje (ili 1289,5 kuna mjesečno), oko 10 posto hrvatskoga stanovništva nalazilo se ispod granice siromaštva!</p>
<p>Za Hrvatsku je, naglašava se u studiji, pritom specifičan veliki jaz između bogatih i siromašnih. Tako, u usporedbi s Poljskom, Mađarskom, Belgijom, Italijom, Tajvanom, Španjolskom i Izraelom, Hrvatska ima najveći nesrazmjer, koji doprinosi i tome da se mnogo više ljudi osjeća siromašnima nego što govore brojke. Naime, čak 80 posto Hrvata smatra da živi ispod egzistencijalnog minimuma. Pritom valja naglasiti da istraživanjem nisu obuhvaćena područja koja su bila zahvaćena ratom, što znači da je broj siromašnih i onih koji se osjećaju tako u stvarnosti bitno veći.</p>
<p> Osim što među siromašnima prevladavaju slabo obrazovane osobe, što nije nikakva hrvatska posebnost, po nečemu smo opet specifični: čak 40 posto siromašnih živi u kućanstvu u kojemu je glava obitelji - umirovljenik. Polovica ispitanih umirovljenika, osim toga, u vrijeme kad je istraživanje provedeno, primala je mirovinu u iznosu ispod nacionalnog praga siromaštva!</p>
<p>Iako je riječ o prvom takvom istraživanju na ovome prostoru za koje se gotovo i ne mogu naći usporedni podatci za proteklo razdoblje, na temelju kojih bi se mogli izvoditi valjani zaključci, ove dvije karakteristike siromašnih bitno doprinose zaključku da siromaštvo u nas ima značajke dugoročnosti. Procijenuje se, naime, da je malo vjerojatno da će se siromašna osoba lako i brzo izvući iz siromaštva. Dva su osnovna razloga tome. Jedan čine ograničene gospodarske prilike, pri čemu se spominje činjenica da dosadašnji gospodarski rast nije generirao dovoljno novih radnih mjesta, kao i prekomjerna zakonska regulativa tržišta rada koja ograničava fleksibilno uređivanje radnih odnosa. Drugi uzrok tome Svjetska banka vidi u već spomenutom jazu između bogatih i siromašnih i činjenici da siromašni ostaju »izvan igre«. Tržište, naime, nagrađuje sposobne i poduzetne, pa je za više od polovice nezaposlenih u Hrvatskoj to stanje postalo dugoročno!</p>
<p>Svjetska banka ističe dva temeljna uzroka siromaštva u Hrvatskoj: (opet) ograničenu mogućnost zapošljavanja, i neprikladnu mrežu socijalne zaštite. Naime, iako se u Hrvatskoj tijekom 1998. godine potrošilo preko 25 posto BDP-a na različite socijalne programe (danas je to 27 posto, s tendencijom rasta), ti transferi nisu uspjeli zaustaviti rast nejednakosti i siromaštva. Procjena je Svjetske banke da je većina socijalnih izdataka bila loše usmjerena. Najveći dio tog transfera otpada, naravno, na mirovine, a analize pokazuju da je zapravo riječ o transferu prema relativno dobro stojećem stanovništvu. Istodobno, ne pruža se prikladna zaštita od siromaštva starijim osobama i invalidima, budući da čak četvrtina njih ne prima mirovinu. Polovina invalida koji je primaju, a polovina onih koje je primaju žive ispod praga siromaštva.</p>
<p>Kako potaći bolje uvjete za rješavanje problema siromaštva u Hrvatskoj? Svjetska banka kao tri temeljna uvjeta za to ističe održavanje makroekonomske stabilnosti, stvaranje povoljnog okruženja za privatno poduzetništvo, te povećanje ulaganja u ljudski kapital. To pretpostavlja: smanjenje poreza i doprinosa na plaće, čime bi se stvorilo povoljnije poduzetničko raspoloženje, kao i omogućavanje različitih načina honorarnog rada. Spominje se i potreba za reformom obrazovnog sustava, koja bi trebala pomoći radnicima da se prilagode tržišnoj ekonomiji i razvijaju poduzetničku kulturu.</p>
<p>U suzbijanju siromaštva u Hrvatskoj bitno će doprinijeti i mirovinska reforma, drže u Svjetskoj banci, iako čak jedna petina novih umirovljenika neće imati pravo na mirovinu u novom sustavu. Rješenje za to moglo bi biti povećanje učinkovitosti programa socijalne pomoći. Prema projekcijama očekivane stope siromaštva u budućem razdoblju, ne očekuje se da će otpuštanja radnika zbog najavljenih stečajeva značajnije doprinijeti njenom rastu, iako će vjerojatno smanjiti životni standard dijela otpuštenih radnika. Naime, očekuje se da će samo jedna četvrtina otpuštenih dugoročno ostati bez posla, a oni su relativno dobro zaštićeni postojećom mrežom socijalne skrbi.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Otvorit će se vrata Republike Srpske</p>
<p>Jedan od razloga zašto ugovor još nije potpisan je i pitanje podrijetla roba. Hrvatska je ponudila BiH primjenu paneuropskih pravila o podrijetlu roba, kakva se primjenjuju u okviru WTO-a. Sarajevo se toga boji jer su pravila vrlo stroga, pa ih brojni proizvodi ne bi mogli ispuniti</p>
<p>Posjetivši prije nekoliko dana kolektivnu izložbu Bosne i Hercegovine na 76. jesenskom Zagrebačkom velesajmu, veleposlanik ove zemlje u Hrvatskoj, Hasan Muratović, izrazio je uvjerenje da će ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH biti potpisan do kraja godine. Ostalo je još samo nekoliko »detalja« koje dvije strane nisu usuglasile, pa će oni biti predmet razgovora na predstojećoj sjednici Međudržavnog vijeća za suradnju, koja će se krajem rujna održati u Zagrebu, kazao je tada Muratović.</p>
<p>O sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH govori se već mjesecima, od trenutka kada je Sarajevo raskinulo Ugovor o bescarinskoj trgovini, koji u nekim dijelovima nije bio u skladu s propisima WTO-a. Nedugo zatim hrvatska je Vlada Ministarskom vijeću BiH ponudila Nacrt ugovora o slobodnoj trgovini. Stručne radne grupe dviju strana prvi su se put sastale sredinom ožujka ove godine u Zagrebu, a kao rok za pripremu konačnog teksta ugovora naznačen je 1. srpnja. No, za posljednjeg sastanka, održanog krajem srpnja, sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini, kakvog Hrvatska već ima sa Slovenijom i Makedonijom, još nije bilo na vidiku. Na čemu su pregovori zapeli?</p>
<p>»Kada je riječ o liberalizaciji trgovine s BiH, naša je zemlja spremna prihvatiti određeni asimetrični pristup, kakav je Europska unija nedavno prihvatila prema Hrvatskoj. To znači da je Hrvatska, zbog velikih razlika koje postoje u stupnju razvoja između nje i BiH, spremna pristati na bržu liberalizaciju uvoza roba iz BiH, nego što je Sarajevo u ovom trenutku spremno ponuditi za hrvatske robe«, objasnila je za »Nedjeljni Vjesnik« pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec.</p>
<p>No, Zagreb i Sarajevo još nisu usuglasili neke od postulata na kojima bi se temeljili njihovi budući trgovinski odnosi. Hrvatska je strana BiH ponudila potpuno ukidanje carina, što u Sarajevu, zbog katastrofalne gospodarske situacije u zemlji, nije naišlo na dobar odjek. Takav model robne razmjene ne samo da bi više koristio hrvatskim izvoznicima, nego bi oštetio i proračun BiH-a, u kojem su prihodi od carina još uvijek značajna stavka. Stoga je bosanskohercegovačka strana Zagrebu predložila da Hrvatska, odmah po sklapanju Ugovora o slobodnoj trgovini, ukine carine na uvoz roba iz BiH, dok bi Sarajevo carinsku zaštitu na uvoz hrvatskih roba postupno ukidalo u sedmogodišnjem prijelaznom razdoblju.</p>
<p>Hrvatska je ovaj prijedlog odbila, ponudivši kraće prijelazno razdoblje, od četiri ili pet godina. Prema tom prijedlogu, najprije bi se liberalizirala trgovina industrijskim, a tek kasnije i poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. U Zagrebu su pritom donekle modificirali prijedlog o jednostranom ukidanju carina na uvoz BiH dobara, i to na način da se za poljoprivredno-prehramene proizvode, koje BiH izvozi u Hrvatsku, u dvogodišnjem ili trogodišnjem razdoblju zadrži carinska zaštita. Taj je prijedlog Ministarstvo gospodarstva uputilo u Sarajevo početkom kolovoza, a odgovor bi trebao stići do kraja rujna.</p>
<p>Stručne grupe dviju strana još nisu riješile niti neka druga pitanja neophodna za liberalizaciju trgovine. Riječ je o pitanju podrijetla robe. Kako smo saznali od Olgice Spevec, Hrvatska je BiH ponudila primjenu »paneuropskih pravila o podrijetlu robe«, koja se primjenjuju u okviru WTO-a. No, u Sarajevu je izražen strah od njihove primjene, jer su pravila vrlo stroga, pa ih brojni proizvodi, kako oni iz Hrvatske, tako i oni iz BiH, ne bi bili mogli ispuniti. Stoga je BiH predložila da se »paneuropska pravila« ne primjenjuju na određene kategorije proizvoda, poput tekstila.</p>
<p>Čini se kako nisu realna očekivanja da će liberalizacija trgovine između dvije zemlje umanjiti beskrajno duge kolone hrvatskih građana koji svakodnevno »opsjedaju« znatno jeftinije dućane u Neumu ili Sovićima. Naime, shopping u inozemstvu ne ovisi samo o liberalizaciji trgovine, već i o nizu drugih čimbenika, kao što su porezna opterećenja, koja nisu predmet navedenog ugovora, a u velikoj mjeri određuju konačnu cijenu nekoga proizvoda, kaže Dunja Konjevod, direktorica Sektora za međunarodne odnose pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).</p>
<p>Njezin stav dijeli i Olgica Spevec, koja upozorava da bi u kratkoročnom razdoblju nakon sklapanja ugovora proizvodi »Podravke« ili nekog drugog hrvatskog izvoznika u BiH mogli dodatno pojeftiniti, što znači da bi hrvatski shopping turisti u BiH mogli postati još brojniji. Jeftiniji proizvodi i bolje opskrbljeni dućani, uostalom, jesu i cilj ugovora o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Raniji Ugovor o bescarinskoj trgovini, sklopljen između Hrvatske i Federacije BiH, snažno je potakao međusobnu trgovinsku razmjenu. Njegove su odredbe carinsku zaštitu u robnoj razmjeni dviju susjednih zemalja postavile na samo jedan posto, što je zapravo bila samo cijena nužne »papirologije« pri uvozu i izvozu roba. Podaci HGK govore da je već u 1996., prve godine primjene ugovora, hrvatski izvoz u BiH porastao za 43,2 posto, dok je BiH izvoz u Hrvatsku ostvario rast veći od sedam puta!</p>
<p>No, Ugovor o bescarinskoj trgovini bio je protivan pravilima WTO-a, jer nije bio sklopljen s državom BiH-a, nego s jednim entitetom. U Sarajevu su smatrali i da veće koristi od njegove primjene ima hrvatska strana, pa su ga raskinuli. Od tada statistika bilježi stalan pad vrijednosti robne razmjene između Hrvatske i BiH. U prvih sedam mjeseci ove godine, kažu nam u Ministarstvu gospodarstva, BiH izvoz pao je za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je hrvatski izvoz u BiH-a pao za oko 15 posto.</p>
<p>Jasno je da ovakav razvoj događaja ne ide u prilog niti jednoj strani. BiH je naš jedini vanjskotrgovinski partner s kojim ostvarujemo suficit, dok je, s druge strane, značaj Hrvatske za bosanskohercegovačko gospodarstvo ogroman. Osim toga, sklapanje ugovora rvatskim će poduzećima nakon gotovo deset godina odsustva ponovno otvoriti i tržište Republike Srpske.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zdravica uz nadu da su posne godine iza nas </p>
<p>Da, vratio nam se ove sezone turizam, ali prije svega po fizičkim brojevima. Ako se podsjetimo da pripreme za ovu sezonu nisu bile na željenoj i potrebnoj razini možemo reći da je sve zajedno još i dobro prolazilo! Sad su na redu analize zbivanja od početka sezone na Uskrs pa do kraja u, vjerojatno, listopadu. Ako se, naime, zbiljski potrudimo oko oplemenjivanja ovoljetnih iskustava i pouka, tek će se onda vidjeti prava vrijednost ove iznimne sezone!</p>
<p>Tom je kratkom i jasnom izjavom direktor Turističke zajednice Županije splitsko-dalmatinske mr. Mili Razović ocijenio aktualnu sezonu na »njegovu« području prilikom povratka iz Vrgorca sa skupštine tamošnje Turističke zajednice, te Makarske gdje se usput sastao s direktorom tvrtke »Hoteli Makarska d.d.« Hrvojem Urlićem, koji je također zadovoljan fizičkim učinkom sezone i koji, poput svih svojih hotelskih kolega, govori o »velikom prometu i maloj zaradi«...</p>
<p>Lijepo je da i Razović i Urlić pripadaju skupini onih turističkih i hotelskih ljudi koji su bili i sad su protiv bilo kakve euforije zbog neočekivanog, odličnog fizičkog prometa i znatno duže sezone od mnogih dosadašnjih, te da je za obojicu sezona '2000. završena i da su, svaki na svoj način, već u sljedećoj godini. Urlić razmišlja o cijenama aranžmana za iduću godinu, odnosno uvjetima poslovanja, pravi kalkulacije, očekuje daljnju »rekonstrukciju« PDV-a... te kaže da je ipak najbitnije da se »...narod rekuper'o i dobio nadu da su posne turističke godine iza nas«. Ima i neke vrlo zanimljive prijedloge oko sustava (famoznih) koncesija i odnosa lokalnih samouprava prema tretmanu turizma, ali to je duža tema.</p>
<p>U kraćemu osvrtu na ulogu turističkih zajednica u mjestima naše rivijere, mr. Razović je za jasnije razgraničenje uloga u pripremama i cjelokupnom tretiranju destinacije za sezone - turističkim operativcima briga o promociji i, posebno, sadržajima boravka, a komunalcima (kojima turizam daje i posao i zaradu, op.p.) kompletno uređivanje mjesta i briga o »tehnici«. Dosad je i još je uvijek aktualno »prebacivanje loptice«, a zna se što to u praksi znači!</p>
<p>Na putu iz Makarske prema Splitu tradicionalno je nezaobilazan predah u gostionici »Kod Mije« u Lokvi Rogoznici - tu smo sa zadovoljstvo nazdravili ovoj sezoni i posebno njezinu završnom dijelu koji je u čitavoj Dalmaciji u znaku punih hotela, ali i dijela privatnog smještaja! (Pero Gabrić)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Iz diplomacije u turističko poduzetniątvo </p>
<p>Marina Mage potvrđuje da će po svaku cijenu nastojati izbjeći stečajeve najavivąi za ovaj mjesec i konačnu strategiju prodaje hotela ąto ju je, naime, najavila i sama Vlada RH. Za sebe će reći da je u turizmu joą od 1989., odgovorivąi tako na učestale sumnje oko njezina postavljenja na mjesto direktorice</p>
<p>Hoteli Dubrovnik, Grupacija u sastavu koje su zadnje tri godine poslovale gotovo sve hotelske kuće krajnjega juga Hrvatske, od početka ovoga tjedna bogatiji su za novu direktoricu, Marinu Mage. Do promjene je doąlo nakon prelaska dosadaąnjeg direktora marketinga Marija Maruąića na novu duľnost u Dubrovačku banku, u čijem se portfelju nalaze i hoteli Grupacije koja će inače, na području poznatom po vjerojatno najteľim gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, po svemu sudeći ostvariti plan ąto su mnogi joą donedavno ocjenjivali suviąe ambicioznim - povećanje od 40 do 45 posto noćenja u odnosu na lanjsku godinu.</p>
<p> ©toviąe, ohrabruje i činjenica da će većina tih hotelskih kuća izbjeći i ranije najavljivane stečajeve, a dobre posezonske najave spasit će i mnoga radna mjesta ąto su joą uoči sezone bila i te kako upitna. S obzirom da Hotelima Dubrovnik slijedi privatizacija, Marina Mage je prilikom ovotjednoga prvoga susreta s novinarima izričito naglasila kako će Hoteli i nadalje biti servis i logistička potpora Drľavnoj agenciji za sanaciju banaka i Hrvatskom privatizacijskom fondu kao vlasnicima i nositeljima prodaje 27 hotela iz sastava Grupacije, a u cilju ąto brľeg i kvalitetnijeg zavrąetka privatizacije.</p>
<p> Potvrdila je da će po svaku cijenu nastojati izbjeći stečajeve najavivąi za ovaj mjesec i konačnu strategiju prodaje hotela ąto ju je, naime, najavila i sama Vlada RH. Za sebe će reći da je u turizmu joą od 1989., odgovorivąi tako na učestale sumnje oko njezina postavljenja na mjesto direktorice, a od početka devedesetih u sluľbi je promidľbe istarske rivijere. Od 1993. područje su joj srednjodalmatinski otoci, a godinu kasnije Makarska rivijera. Te je godine na poziv Ministarstva vanjskih poslova angaľirana pri veleposlanstvu RH u Bruxellesu, gdje upisuje sveučiliąte za obrazovanje u hotelijerstvu čime taj boravak, zapravo, iskoriątava za usavrąavanje u turističkom poduzetniątvu. Tako je i duľnost u Hotelima Dubrovnik "naslijedila" zapravo nakon trogodiąnje diplomatske karijere pri misiji Europske unije u Bruxellesu. Koliko će od naučenoga sa sveučiliąta u Bruxellesu moći primijeniti u praksi Hotela Dubrovnik, zasad nam nije mogla precizno odgovoriti, no, kako kaľe proąla je objedinjavajući europsko-tradicionalni, odnosno američko-anglosaksonski tip poslovanja, namijenjen upravljanju međunarodnim hotelijerstvom. Radi se, naime, o primjeni najnovijih standarda i tehnologija u hotelijerstvu ąto je, ocjenjuje, vrlo zanimljivo, jer upravo je u naąem hotelijerstvu tu i najveći manjak.</p>
<p> A kako mu doskočiti, i na koji način, vidjet će se nakon privatizacije. Trenutačno se radi na stvaranju uvjeta ąto su nuľni za dolazak stranoga kapitala i partnera nakon čega će se znati i kojim će ritmom Grupacija krenuti u privatizaciju, to jest koliko će joj zapravo trebati vremena za taj proces. "Uostalom, svaki je hotel druątvo za sebe. Predstoje nam vrlo pomne analize svakoga od njih prije konačnih odluka", zaključila je Mage. Valja spomenuti da je na razini Grupacije u kolovozu ostvareno ukupno 228.000 noćenja sa zauzetoąću kapaciteta od 97,5 posto. Domaćih je gostiju bilo 11 posto, stranih 89, među kojima su najbrojniji bili Nijemci, Talijani, Slovenci, gosti iz BiH, te Česi i Belgijanci.</p>
<p> Usporedi li se to s lanjskom sezonom noćenja je bilo za 30 posto viąe, a u odnosu na 1998. čak za 55 posto. S odlascima talijanskih gostiju potkraj kolovoza u Grupaciji sve su prisutniji gosti iz Velike Britanije, koji će ovdje boraviti do kraja listopada, a dio njih i cijeli studeni. Britanci i Nijemci, pojačani grupama i kongresima, ujedno su i jamstvo da će i rujan biti izvanredan.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ministar Crkvenac ponudio ostavku, premijer Račan odbio </p>
<p>Od ponedjeljka se više ne primjenjuje naputak koji se odnosi na količinsko ograničavanje bescarinskog uvoza nekih proizvoda</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - »Ministar Crkvenac je meni kao predsjedniku Vlade podnio ostavku, koju sam upravo odbio. Ne mogu prihvatiti ostavku jer gospodina Crkvenca ocjenjujem dobrim i potrebnim ovoj hrvatskoj Vladi. Dr. Crkvenac uživa povjerenje Vlade u cjelini, a vjerujem i dobrog dijela hrvatske javnosti«, izjavio je novinarima premijer Ivica Račan, nakon što je prijepodne ministar financija dr. Mato Crkvenac ponudio ostavku. Ministar financija ponudio je ostavku istodobno uz odluku da se od ponedjeljka ne primjenjuje naputak koji se odnosi na količinsko ograničavanje bescarinskog uvoza nekih proizvoda, a koji je stupio na snagu prije tjedan dana. </p>
<p>Govoreći o tom naputku, premijer Račan je naglasio da je njegova namjera bila dobra jer se odnosio na borbu protiv šverca. No izvedba naputka, nažalost nije bila dobra, pa je posve razumljiva i negativna reakcija hrvatske javnosti. </p>
<p>»Štiteći nacionalne i gospodarske interese ove zemlje, Vlada istodobno sluša i glas građana. Stoga je dobra odluka ministra Crkvenca da ukine naputak, posebno onaj dio koji se odnosi na ograničenja u količini određenih artikala koji su građanima svakodnevno potrebni. To je dobra odluka«, naglasio je Račan. </p>
<p>Upitan da obrazloži ministrovu ostavku, istaknuo je da je dr. Crkvenac osjećao odgovornost za naputak koji je doživio kritiku. »Ni ja ne smatram dobrim taj naputak«, pojasnio je Račan dodajući da je i u petak i u subotu razgovarao s Crkvencem. Na pitanje novinara bi li i ravnateljica Carinske uprave mr. Katarina Bakija trebala ponuditi ostavku, Račan je odgovorio da će se o tome raspravljati naknadno. </p>
<p>»Ova Vlada podržava sve mjere koje su orijentirane na efikasniju borbu protiv šverca i organiziranog kriminala. Ministarstvo financija poduzelo je u tom pravcu još neke mjere koje daju rezultate. Ovaj naputak nije utjecao samo na one koji krše zakon, nego je naštetio i najugroženijim slojevima stanovništva«, zaključio je Račan. (B.Orešić)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Četiri uvjeta SHU-a</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) pristupit će socijalnom paktu »Partnerstvo za razvoj«, ako se ispune četiri osnovna uvjeta utvrđena na subotnjem skupu sindikalnih povjerenika, izvijestio je nakon skupa predsjednik SHU-a Dalimir Kuba. </p>
<p> Prvi uvjet je zaštita dosadašnje razine plaća u osnovnom školstvu i njihovo usklađivanje s porastom troškova života i brutto društvenog dohotka. Drugo, SHU traži povećanje proračunskih izdvajanja za znanost i obrazovanje sa sadašnjih 3,2, na 4,5 posto. Treći zahtjev odnosi se potpisivanje novog kolektivnog ugovora za osnovno školstvo prije usvajanja državnog proračuna za 2001., dok se u četvrtom traži da i nečlanovi sindikata također sudjeluju u provedbi socijalnog pakta, izvijestio je Kuba.</p>
<p> Naglasio je kako su četiri uvjeta SHU-a donesena plebiscitom oko 700 povjerenika koji su sudjelovali na skupu. U prvom dijelu skupa, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar i predsjednik Hrvatskog školskog vijeća Hrvoje Vrgoč, govorili su sindikalnim povjerenicima o osnovama za ustroj školstva, koje predlaže Ministarstvo prosvjete. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Jurašin novi predsjednik dalmatinskog LS-a</p>
<p>SPLIT, 16. rujna</p>
<p> - U drugom krugu glasovanja za predsjednika splitsko-dalmatinske organizacije Liberalne stranke na Drugoj redovitoj skupštini održanoj u Splitu, u subotu je izabran Teo Jurašin iz Kaštela, koji će na tom mjestu zamjeniti dosadašnjeg predsjednika dr. Josipa Gotovca. Splitska županijska izborna skupština iskorištena je i za predstavljanje trojice kandidata za predsjednika stranke, ministra za prostorno uređenje i okoliš Bože Kovačevića, dopredsjednika LS-a Zlatka Kramarića te člana predsjedništva stranke Mladena Vilfana. Ministar Kovačević u svome izlaganju upozorio je kako se u medijima nedovoljno govori o dobrim potezima nove Vlade.</p>
<p>»Diokom u posljednih devet godina nije zaradio ni za jednu plaću. Nije točno da će više od dvije tisuće radnika ostati bez posla, jer se u Diokomu provodi stečaj s preustrojem temeljem kojeg će se njih 700 vratiti na posao i ostvarivati profit cijeloj tvrtki«, ustvrdio je Kovačević podsjećajući kako je Vlada Diokomovom menadžmentu i radnicima prije stečaja ponudila tvrku na upravljanje uz otpisivanje svih dugova prema državi što je »pod pritiskom sindikata odbijeno«. </p>
<p>»Krajnje je vrijeme da na svim razinama najavimo rat malodušnosti i da ljudi konačno shvate važnost uključivanja u politiku kao jedinog načina za sudjelovanje u vlasti«, kazao je Kramarić naglašavajući kako LS nije zadovoljan sa jednim ministrom i dvojicom saborskih zastupnika jer vrijedi mnogo više od toga. Kramarić je rekao i kako je javnost važno uvjeriti u LS-ove ideje kao prave jer da je pitanje boljeg života svakog građanina ključno i jedino pravo. Mladen Vilfan je pak rekao kako Hrvatska nema alternative jer je krenula u slobodni, organizirani i demokratski svijet, no kako politika mora imati alternativu čija je jezgra snažni LS. »Moramo podržati Vladu ali ne možemo gledati kroz prste na tešku situaciju u kojoj se nalaze naši građani te ne smijemo dopustiti autogolove«, istaknuo je među ostalim Vilfan. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dubrovački SDP: Predstoji nam teško razdoblje</p>
<p>DUBROVNIK, 16. rujna</p>
<p> - Do kraja godine bit će dosta prosvjeda i negativnih ocjena od strane nekih grupa i pojedinaca, jer reforme koje predstoje bit će za mnoge vrlo teško razdoblje. Radi se o transformaciji u društvu koje je zadnjih deset godina, bez obzira koliko mu se kršila prava, šutjelo zbog čega se danas dio građana i udruga nešto lošije snalazi, kazala je saborska zastupnica i potpredsjednica Glavnog odbora SDP-a Milanka Opačić na konferenciji za novinare, održanoj u subotu u Dubrovniku, kojoj je nazočila i Gordana Sobol, zastupnica u Zastupničkom domu Sabora i glavna tajnica SDP-a, te čelnici ovdašnjega županijskoga i gradskoga SDP-a. Gordana Sobol je demantirala napise pojedinih medija o navodnom sukobu na relaciji Račan-Crkvenac. Naglasila je da se radi o »novinarskim špekulacijama«, premda, kako je kazala, nitko nije vječan u Vladi, ali da nema ni govora o trenutačnom sukobu između premijera i ministra financija. Samo koji sat kasnije, ministar Crkvenac ponudio je ostavku premijeru Račanu. Zastupnice su u opovrgle i napise o novom Statutu istaknuvši da je »demokratski i vrlo otvoren«. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Od ponedjeljka preko granice po starom!</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Primjena odredaba Naputka od 11. rujna 2000., koje se odnose na količinsko ograničavanje bescarinskog uvoza osam grupa proizvoda (šećer, ulje, kava, deterdžent, konditorski proizvodi, voće i povrće i bezalkoholna pića, mlijeko i mliječni proizvodi) odgađa se do sniženja carinskih stopa i snižavanja domaćih cijena na druge načine, odnosno približavanja domaćih cijena onima u inozemstvu. Te promjene stupaju na snagu u ponedjeljak, 18. rujna 2000., priopćeno je iz Kabineta ministra financija.</p>
<p> U priopćenju se ističe da je taj naputak Ministarstva financija bio donesen sukladno hrvatskom Carinskom zakonu i međunarodnoj praksi. Ministarstvo financija i Carinska uprava Hrvatske, ističe se u priopćenju, jačat će sve već poduzete aktivnosti, te uvoditi nove mjere i akcije za sprečavanje šverca i organiziranog kriminala. Ministarstvo financija, kao i druga nadležna ministarstva i Vlada RH svojim će ukupnim aktivnostima utjecati na smanjenje cijena, uključujući promjene u carinskom sustavu, koje će nastupiti nakon saborske potvrde primanja Hrvatske u WTO. Sniženje carina, a time i cijena, osobito će se odnositi na cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda važnih za životni standard svih građana.</p>
<p>S obzirom na sve te okolnosti, kao i na vrlo burnu negodujuću reakciju javnosti u složenim socijalnim okolnostima, Naputak Ministarstva financija ostaje na snazi samo u onom dijelu kojim se regulira da se povlastica bescarinskog uvoza do vrijednosti robe od 300 kuna može iskoristiti samo jedanput na dan, a ne jednokratno, kao što je to do sada bilo, jer su mnogi preprodavači i desetke puta na dan išli u kupnju u inozemstvo i stvarali zalihe robe za preprodaju bez plaćanja carine i poreza, stoji u priopćenju iz Kabineta ministra financija, koje je potpisala glasnogovornica Sanja Marđetko Kurečić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>MUP demantira »Slobodnu Dalmaciju« o pobuni specijalaca</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - U povodom članka u broju »Slobodne Dalmacije« od subote, koji je na naslovnici tog dnevnika najavljen kao ekskluzivna vijest o pobuni u MUP-u i u kojem se tvrdi da je dio specijalaca u znak neslaganja s uhićenjima dojučerašnjih suboraca bacio oružje, Ministarstvo unutarnjih poslova reagiralo je priopćenjem. »Neshvatljivo je da dio medija u Hrvatskoj potpiruje ionako uzburkane strasti povodom uhićenja osumnjičenika za počinjenje ratnih zločina. Očito je da se u pozadini takvih napisa kriju oni koji žele destabilizirati demokratsku i pravnu Hrvatsku. Međutim, ma koliko se god trudili to im neće uspjeti jer su u pozadini svega laži i zlonamjerne konstrukcije«, kaže se u priopćenju MUP-a. </p>
<p>»Slobodna Dalmacija u nizu takvih nastojanja današnjim člankom prevršila je mjeru, jer i danas stojimo iza stajališta koje im je jučer priopćeno da je njihova tzv. ekskluzivna vijest glupost i dezinformacija«, nastavlja se u priopćenju MUP-a i dodaje da su »specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova elitna postrojba iz čijih redova je nastala Hrvatska vojska i čiji su pripadnici u Domovinskom ratu dali nemjerljiv doprinos u obrani i oslobađanju neovisne Republike Hrvatske.«</p>
<p>»Među pripadnicima specijalne policije nije zabilježen ni jedan slučaj da je ijedan njen pripadnik odbio izvršiti zapovijed, nego naprotiv, sve zadaće koje su stavljene pred pripadnike specijalne policije izvršene su na najvišem profesionalnom nivou. Specijalna policija MUP-a RH i dalje će ostati elitna postrojba za najteže zadaće i nema sumnje da ih njeni pripadnici neće izvršiti«, zaključuje se u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Oreškovićev branitelj opovrgava ministra Lučina</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Branitelj Tihomira Oreškovića, odvjetnik Željko Dumančić, opovrgnuo je u subotu izjavu ministra unutrašnjih poslova Šime Lučina da je jedan od petorice gospićkih uhićenika policiji priznao zločine nad civilima srpske nacionalnosti u Gospiću te da tereti ostalu četvoricu.</p>
<p> »Nitko od petorice osumnjičenih nije priznao počinjenje kaznenih djela za koja se terete«, naglasio je Dumančić pročitavši i podijelivši novinarima preslike jučerašnjih iskaza osumnjičenih istražnoj sutkinji Sajonari Čulina u Rijeci. Tako je Tihomir Orešković izjavio da sve smatra »političkom konstrukcijom, djelomično utemeljenom na napisima u novinama« i da se ne osjeća krivim, te da će se braniti šutnjom. Isto su izjavili i Ivan Jovanović, Joso Miletić, Martin Marković i Ivica Rožić, koji je ocijenio kako se radi o »političkom procesu i laži sistema kako bi se ocrnio Gospić, Gospićani i branitelji«.</p>
<p> Podsjetivši da je na saslušanju u policiji samo Orešković imao branitelja, Dumančić je odbacio mogućnost da je netko od osumnjičenika ipak priznao zločin. Napomenuo je kako je Orešković ispitan i na poligrafu, koji je, kako tvrdi Dumančić, potvrdio da njegov branjenik govori istinu. Napomenuvši kako nije vidio službenu zabilješku policijskog saslušanja, Dumančić je podsjetio da ona i nije dokaz u kaznenom postupku. Ustvrdio je kako je Lučinova izjava još jedna potvrda da se radi politički pritisak na cijeli slučaj.</p>
<p> »Vjerujem da ministar, u nedostatku dokaza protiv osumnjičenih, svojom izjavom pokušava isprovocirati obranu, koja više neće najavljivati svoje buduće poteze«, kazao je Dumančić. Ocijenivši kako se od cijelog slučaja radi medijski spektakl, Dumančić je zaključio da je »nekome politički interes progon hrvatskih branitelja«.</p>
<p>»Moj branjenik Ivica Rožić je u petak u 17,50 sati iz pritvora riječkog zatvora prebačen u Zagreb u Bolnicu za osobe lišene slobode u Šimunskoj ulici, jer boluje od PTSP-a, a cijelo vrijeme od uhićenja u Gospiću bio je zdravstveno nesposoban za saslušavanje« kazao nam je riječki odvjetnik Milan Ružić, dodavši da Rožić od uhićenja nije imao pravi specijalistički liječnički tretman te je njegovo zdravstveno stanje bilo sve teže i teže. Još je podsjetio da je njegov klijent uhićen upravo nakon povratka s terapije u Rijeci.Zdravstveno stanje prvooptuženog Tihomira Oreškovića, koji boluje od šećerne bolesti, nešto je bolje nego u četvrtak navečer kada mu je, nakon povratka iz Gospića u Rijeku, porastao šećer u krvi. Upravo je zbog toga u petak, prema riječima njegovog odvjetnika Željka Dumančića, odveden i na specijalistički pregled izvan zatvorske zgrade. Preostala trojica osumnjičenih Ivan Jovanović, Martin Marković i Joso Miletić osjećaju se dobro. (Hina/D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Splitski branitelji protiv uhićenja Gospićana</p>
<p>SPLIT, 16. rujna</p>
<p> - Krizni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata četvrtog dana neprekidnog zasjedanja u zgradi Splitsko-dalmatinske županije objavio je u subotu kako je zadovoljan zaključcima sastanka održanog sa saborskim zastupnicima HDZ-a i HSLS-a iz te Županije, prema kojima je usuglašena inicijativa za sazivanje saborske sjednice o aktualnom stanju u državi s naglaskom na posljednja uhićenja. Budući da se njihovom pozivu na razgovor nisu odazvali SDP-ovi zastupnici, iz Stožera se pitaju znači li to da su oni protiv legalnog i konstruktivnog dijaloga. U kontaktima s ostalim stožerima, obznanili su kako će ubrzo prikupiti dovoljno potpisa za sazivanje sjednice Hrvatskog državnog sabora, na kojoj očekuju donošenje izmjena i dopuna ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom i zaključaka kako su postupci vlasti pri uhićenjima bili »ispod standarda normalne pravne države«. </p>
<p>»Pružamo potporu našim suborcima u djelatnom sastavu vojske i policije te im poručujemo da smo bili i ostali jedno tijelo, a nalogodavci koji ih dižu u posebne stupnjeve borbene spremnosti bez potrebe podižu tenzije i stvaraju klimu opće nesigurnosti«, među ostalim stoji u priopćenju koje je novinarima pročitao dopredsjednik stožera Mirko Čondić.</p>
<p>Stožer će zasjedati sve do sazivanja saborske sjednice te, kako kažu njegovi članovi, ustrajati u zaštiti digniteta Domovinskog rata i funkcioniranju pravne države. Branitelji su opovrgnuli i špekulacije kako su instrumentalizirani od strane splitsko-dalmatinskog župana dr. Branimira Lukšića, koji im je za zasjedanje prepustio županijsku dvoranu za sastanke. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>UHBDR Otočca: Podrška gospićkim prosvjednicima </p>
<p>OTOČAC, 16. rujna</p>
<p> - Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata iz Otočca poslala je u subotu pismo podrške gospićkom Stožeru za očuvanje digniteta Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima i udrugama iz Gospića, koji već četvrti dan prosvjeduju. »Krajnje potreseni zbivanjima u vašem gradu, demonstriranjem sile nad nedužnim stanovništvom na krajnje ponižavajući i nekorektan način, upućujemo Vam pismo podrške i poruku da smo uz Vas«, stoji u pismu otočačke UHDBR. U pismu se dalje kaže kako hrvatski branitelji iz Otočca izražavaju ogorčenost i zabrinutost zbivanjima u Gospiću, te iskazuju spremnost za zaštitu digniteta hrvatskih branitelja i dosega Domovinskog rata. Institucijama pravne države poručujemo da provode svoj posao na etičan i umjeren način, zaključuje se u pismu UHBDR-a iz Otočca. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Đapić: Gospić se napada jer je obranio Hrvatsku!</p>
<p>GOSPIĆ, 16. rujna</p>
<p> - Stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata Ličko-senjske županije, koji je u stalnom zasjedanju u Gospiću, zatražio je u subotu od predsjednika RH Stjepana Mesića, da se načini revizija abolicije pripadnika srpskih paravojnih postrojba koji su tijekom Domovinskog rata napadali i razarali Gospić. također je utemeljen Odbor koji će skrbiti o obiteljima uhićenika. Jedan od uhićenih pa potom puštenih Gospićana, Ivica Čačić kazao je kako nitko od uhićenika nije priznao zločine za koje su optuženi.</p>
<p> Deseteročlano izaslanstvo hrvatskih branitelja dragovoljaca i u subotu je bilo vezano u lancima na mirnom prosvjedu u Gospiću, zapalilo je svijeće pred Spomenikom palim braniteljima. Svijeće su zapalili i odali počast svim poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata i brojni Gospićani, a zapaljeno je i pet svijeća kojima se izražava potpora osumnjičenima za ratne zločine u Gospiću.</p>
<p>U Gospiću je u subotu boravio i predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić, koji je, govoreći na konferenciji za novinare te stranke, ocijenio kako su »uhićenja i posljednji događaj u Gospiću početak krajnje kriminalizacije Domovinskog rata i izjednačavanje hrvatske žrtve i srpskog agresora u tom ratu«. Đapić drži da Gospić nije slučajno odabran, jer je riječ o gradu koji je svojim viteškim držanjem u Domovinskom ratu spriječio ostvarenje Šešeljeve velikosrpske granice Virovitica-Karlovac- Karlobag. Gospić je odabran od protivnika hrvatske države da bi se na simbolu Domovinskog rata pokušalo prikriti sve ono čestito, moralno i ponosno što je taj rat ostvario«, rekao je Đapić. </p>
<p> Po mišljenju predsjednika HSP-a, »godinama se u Hrvatskoj provodi politika kojoj je cilj kroz mjesta kao što je Gospić, relativizirati Domovinski rat«. Đapić također procjenjuje kako se djelomice i za vrijeme prošle vlasti, a od 3. siječnja užurbanim tempom Domovinski rat pokušava prikazati kao građanski rat. Tome su, po mišljenju predsjednika HSP-a »pridonijeli i brojni zakoni doneseni u ovom sazivu Hrvatskog državnog sabora«.</p>
<p> »HSP kao odgovorna parlamentarna stranka na hrvatskoj političkoj sceni ne može se s time složiti,« zaključio je Đapić. Dodao je da »haški istražitelji, istražujući navodne zločine protiv srpskog pučanstva u Gospiću, nisu ništa našli«, a usprkos tome uhićene se branitelje proglašava ratnim zločincima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Picula: Proces sukcesije bivše Jugoslavije podupiru SAD i Kofi Annan</p>
<p>Važno je da je pitanje sukcesije došlo pred UN, a pokazalo se da Miloševićev režim ne može računati na to da će automatizmom naslijediti imovinu i politički položaj bivše Jugoslavije</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Tonino Picula, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, s članovima izaslanstva, vratio se u subotu iz New Yorka, gdje je sudjelovao na 55. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Osim što je na plenarnoj sjednici Opće skupštine u podužem izlaganju članovima svjetske organizacije predstavio Hrvatsku nakon 3. siječnja, i njenu vanjsko-političku orijentaciju i aktivnost, ministar Picula imao je i niz bilateralnih susreta sa šefovima diplomacija drugih zemalja. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik datoj u zračnoj luci u Zagrebu ministar Picula je rekao: </p>
<p>- Proces sukcesije bivše Jugoslavije bila je glavna tema razgovora što sam ih vodio sa svojim kolegama, ministrima vanjskih poslova Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Zaključili smo da trebamo zajedničkim naporima ubrzati taj proces a Ujedinjeni narodi su pokazali veliko razumijevanje za naša zajednička stajališta. Potvrdilo se to i u susretu sa američkom državnom tajnicom Madeleine Albright, glavnim tajnikom UN-a Kofi Annanom, ali i predstavnicima pokreta nesvrstanih. Ocjena je svih relevantnih čimbenika da su Hrvatska, Slovenija, Makedonija, te Bosna i Hercegovina, značajne za stabilizaciju prilika u regiji, te da je problem sukcesije bivše Jugoslavije ono što treba najhitnije rješavati. </p>
<p>Upitan očekuje li promjenu stava službenog Beograda o tom pitanju nakon izbora, ministar Picula je odgovorio:</p>
<p>- Ovisi kako će ti izbori završiti. Ne isključujem mogućnost da ćemo nakon izbora u SR Jugoslaviji naći u Beogradu relevantne sugovornike, spremne da se to pitanje riješi prije svega za dobrobit te zemlje i njihovih građana. Važno je da je pitanje sukcesije došlo na tako visoko mjesto kao što su Ujedinjeni narodi, a pokazalo se da Miloševićev režim ne može računati na to da će automatizmom naslijediti imovinu i politički položaj bivše Jugoslavije. Pokret nesvrstanih, na primjer, odbio je o tome raspravljati u New Yorku i cijela stvar je odgođena za godinu ili dvije, kad će nesvrstani imati svoj summit, vjerojatno u Colombu.</p>
<p>S Hubertom Vedrineom, šefom francuske diplomacije ministar Picula je razgovarao o pripremama summita Europske unije i zemalja s jugoistoka Europe u studenom ove godine u Zagrebu. Tom prigodom dogovoreni su novi detalji ovog važnog skupa. </p>
<p>Najnovija zbivanja u Hrvatskoj međutim, nisu bila predmet razgovora ministra Picule s njegovim newyorškim sugovornicima. </p>
<p>- Vijesti o zbivanjima u Hrvatskoj nakon uhićenja što su ih proveli djelatnici Ministarstva unutrašnjih poslova nisu u New Yorku, među delegacijama na zasjedanju opće skupštine Ujedinjenih naroda pobuđivala nikakvu posebnu pozornost. Jednostavno, Hrvatska u svijetu ima ugled stabilne demokratske zemlje i nitko nije izrazio bojazan od nekakvih akcija krajnje desnice, pojasnio je ministar Tonino Picula. </p>
<p>Na upit koji je po redu bio njegov newyorški susret s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright, šef hrvatske diplomacije je odgovorio:</p>
<p>- Nisam doista brojao dosadašnje susrete, ali mislim da je bio osmi ili deveti po redu. No, želim naglasiti da sam se otprilike toliko puta sastao i sa šefovima diplomacija susjednih zemalja, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, a nešto manje sa svojim makedonskim kolegom. To samo pokazuje da Hrvatska vodi jednu promišljenu, konzistentnu vanjsku politiku. Poklanjamo punu pozornost razvoju dobrih odnosa sa susjedima, ali realno procjenjujemo i stanje u svijetu i održavamo dobre odnose i dijalog sa zemljom kao što su Sjedinjene Američke Države - rekao je na kraju svoje izjave za Vjesnik ministar Tonino Picula. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Reforma školstva predstavljena učiteljima </p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Na novinarskoj konferenciji, održanoj neposredno prije skupa sindikalnih povjerenika Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) u subotu, sindikalni je predsjednik Dalimir Kuba, naglasio da je »reforma školstva neophodna i da su učitelji spremni za nju«. Kuba je najavio da će na sindikalnom skupu, pred više od 700 učitelja, ministar prosvjete i športa dr.sc. Vladimir Strugar i predsjednik Prosvjetnog vijeća spomenutog ministarstva prof. dr. Hrvoje Vrgoč, predstaviti prijedlog za reformu školstva pod nazivom »Osnove za ustroj školstva RH«.</p>
<p>Kuba je rekao da su dosadašnji skupovi na temu reforme školstva bili previše ispolitizirani, te da su, s obzirom da je SHU »nadstranačka organizacija«, pozvani učitelji kako bi ih se podrobnije upoznalo s prijedlogom o reformi. »Sindikat će tek nakon današnjeg skupa, obznaniti svoje stajalište o prijedlogu Ministarstva prosvjete«, rekao je predsjednik SHU, najavivši da će se skup pozabaviti i sindikalnim temama. </p>
<p>Ministar Strugar najavio je produženje javne rasprave do 1. listopada, »radi velikog interesa«, nakon čega će biti napisana konačna verzija za Vladu, »koja će odlučiti hoće li prihvatiti predloženu reformu ili ne«. Strugar je istaknuo kako žele što bolje upoznati učitelje s dokumentom ministarstva, »jer se naš rad temelji na njihovim prijedlozima i primjedbama«, te zaključio kako pitanje školstva »nije stranačko, već stručno i znanstveno pitanje«.</p>
<p>Prof. Vrgoč, izvjestio je da se danonoćno prikupljaju i čitaju brojni prijedlozi i reakcije na dokument o Osnovama za ustroj školstva, te da će svi kvalitetni prijedlozi i primjedbe biti prihvaćene.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000917].
|
