NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000617].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 245294 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Europske zemlje većinom zabranjuju nacističke simbole, a neke i komunističke!</p>
<p>Francuska: Veličanje nacizma nije mišljenje, nego delikt koji se goni po službenoj dužnosti / Velika Britanija: Isticanje neonacističkih simbola kažnjivo samo kad je u funkciji širenja rasne mržnje i netolerancije / Italija: Bez problema se može prošetati Rimom s kacigom na kojoj se mogu naći svi stranački ili politički simboli, ali, pokuša li se pismeno podržati neki zabranjeni pokret, dolazi se u sukob sa zakonom / Poljska: Za propagiranje fašističkog i komunističkog sustava do dvije godine zatvora / Turska: Najstrože kažnjivo isticanje simbola komunističke stranke</p>
<p>PARIZ/ LONDON/ VARŠAVA/ ANKARA/ RIM, 16. lipnja</p>
<p> - U Hrvatskoj se ovih dana vodi javna rasprava o tome treba li donijeti zakon kojim bi se zabranilo svako isticanje nacističkih simbola, a neke stranke predlažu da se sličan zakon donese i kad je riječ o kumunističkim simbolima. Kako je uporaba nacističkih i komunističkih simbola regulirana u europskim zemljama?</p>
<p>»Izlaganje ili prodaja« nacističkih simbola je u Francuskoj kažnjivo po čl. 808. i 809. kaznenog zakonika i goni se po službenoj dužnosti. Te odredbe su prihvaćene poslije Drugog svjetskog rata. »Veličanje nacizma nije mišljenje, nego delikt« u Francuskoj, tvrdi Marc Knobel, član francuske Lige za borbu protiv rasizma i antisemitizma (LICRA). Odredbi o zabrani propagiranja staljinizma kao nekog lijevog zločinačkog ekstremizma, u francuskim zakonima nema. Možda zato što dosad nije bilo pojava veličanja staljinističkih zločina, kaže Knobel. LICRA je upravo u središtu pozornosti, jer je zatražila od pariškog suda da osigura primjenu odredbi o zabrani nacističke propagande i u novim tehnologijama kao što je Internet. Naime, američka Internet tvrtka Yahoo je nedavno ugostila na svome serveru jednu elektronsku trgovinu nacističkim predmetima, uniformama, zastavama i drugim simbolima hitlerovskog Trećeg Reicha, a te web stranice su dostupne i korisnicima u Francuskoj. Viši sud u Parizu presudio je da to »izlaganje radi prodaje nacističkih predmeta znači kršenje francuskog zakona, a još više uvredu kolektivnog pamćenja zemlje«. Sud je naredio Yahoou da do 24. srpnja nađe tehničko rješenje kojim će se na teritoriju Francuske osigurati poštivanje francuskog zakona o zabrani nacističke propagande.</p>
<p>U Velikoj Britaniji, koja na svom tlu nije doživjela nacizam, provokativna moć nacističkih simbola znatno je manja, nego u Njemačkoj, gdje se zabranjuje isticanje tih simbola. U Britaniji to nije kažnjivo djelo. Ista tolerantnost proteže se na Otoku i na druge simbole, uključujući komunističke. Važnijim od simbola smatra se nakana i kontekst u kojem se koriste. Uporaba kukastog križa tolerirat će se npr. u punkerskoj ikonografiji. Nakana svastike u punk artu je jednostavno da šokira - slično poput portreta Kraljice sa zihericom u nosu (na glasovitom albumu »Sex Pistolsa«). Drukčije je, ako neonacističke simbole koristi neka fašistički nastrojena skupina, ističući ih npr. u nekom protestnom maršu, letku ili pamfletu. Tada će ta skupina - kakvih ima i u Britaniji, iako ih podupire tek jedan ili dva posto pučanstva - doći pod udar zakona ne zato što je mahala tim simbolima, nego zbog širenja rasne mržnje i netolerancije, što su u Britaniji kažnjiva djela.</p>
<p>U Italiji se krivično goni isticanje natpisa s podrškom fašističkom pokretu, npr. »živio fašizam«. Nakon nogometne utakmice na kojoj su navijači NK Lazija, gdje igra Srbin Siniša Mihajlović, razapeli gigantski plakat »U čast tigru Arkanu«, razbuktale su se polemike. Talijanska vlada je prva osudila isticanja tog plakata kojim se slavi - ratni zločinac. Poslije su zabranjeni svi natpisi na sportskim priredbama kojima se vrijeđa pojedine nacije ili veliča zločince. Na listi su se našla i fašistička obilježja.</p>
<p>Jedna od uvrijeđenih je bila Alessandra Musolini, unuka Benita Musolinija, koja je u televizijskoj emisiji rekla da je sramota to što pojedini listovi pišu o zabrani natpisa s imenom i oznakama njenog djeda i pokreta kojem je pripadala masa Talijana. Nazvala je talijansku vladu vladom hipokrizije. Međutim, vlada je ostala nepokolobljiva u tome da sport, koji je zdrava igra i oprobavanje snaga među timovima, ne treba prljati sramnim političkim obilježjima. Na ulicama se, međutim, može vidjeti dosta znakova i obilježja svih političkih pokreta u Italiji. Ali, u slučaju isticanja npr. zvijezde petokrake kao simbola ultraljevičarskih Crvenih brigada i natpisa »živjele Crvene brigade«, time bi se počinilo krivično djelo i završilo u zatvoru zbog podržavanja terorističke organizacije. Isti slučaj bi bio s javnim isticanjem obilježja i verbalnim podržavanjem ultradesničarske terorističke organizacije Treće pozicije. Dakle, bez problema se može prošetati Rimom s kacigom na kojoj se mogu naći svi stranački ili politički simboli, ali, pokuša li se pismeno podržati neki zabranjeni pokret, dolazi se u sukob sa zakonom. U Poljskoj za javno propagiranje fašističkog i komunističkog sustava prijeti kazna do dvije godine zatvora. Iako se u zakonu esplicitno ne spominju simboli totalitarnih režima, u ministarstvu pravosuđa tvrde da nije dvojbeno da se javna uporaba fašističkih ili komunističkih simbola može svesti pod propagiranje tih državnih sustava. Od prije tri godine, od početka novog ustava, u Poljskoj su zabranjene i sve političke stranke i druge organizacije koje bi se u svojim programima pozivale na totalitarne metode fašizma, ali i komunizma. S tom su se formulacijom složili i tadašnji vladajući postkomunisti i predsjednik Aleksander Kwasniewski, koji je ustav potpisao. Desni blok Izborna akcija Solidarnost (AWS) pokušao je prije dvije godine progurati u Sejmu također uklanjanje svih kipova i spomen-ploča koje simboliziraju komunističku diktaturu te promjene naziva ulica koje nose imena članova komunističkog pokreta, ali im to zbog protivljenja njihovog tadašnjeg koalicijskog partnera liberala i oporbe nije uspjelo.</p>
<p>U Turskoj su razni simboli tradicionalno imali naglašeno, osobito političko značenje, pa ne čudi da je zabranjeno isticanje svega što označava ili podsjeća na zabranjenu komunističku stranku. Ona je zabranjena i najvišim zakonodavnim aktima, a isticanje takvih simbola je najstrožije kažnjivo. Turska vlast u islamskoj nošnji žena, posebice maramama na glavi, vidi također zabranjen simbol. U toj nošnji žene ne mogu raditi u državnim i drugim javnim ustanovama, na sveučilištima i u školama, jer se smatra svojevrsnom islamističkom uniformom. Zanimljivo je da je još utemeljivač suvremene turske republike Mustafa Kemal Ataturk zabranio nošenje fesa (tradicionalne kape) i javno nošenje ahmedija na glavama vjerskih dužnosnika imama. (M. Bolfek, J. Z. Nardini, S. Mihaljinac, M. Olenković, S. Konjhodžić)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Promjenom Zakona o radu, divlji tajkunski kapitalizam ustupa mjesto socijalnom tržištu rada</p>
<p>Sindikati, poslodavci i Vlada još dvoje o tome kako uspostaviti ravnotežu slobode poduzetništva i zaštite radnika, a da se ne zakoči dotok stranoga kapitala i gospodarski oporavak zemlje / Begović: Poslodavci nastupaju tvrdo i protive se bilo kakvim promjenama, ali po svaku cijenu ćemo spriječiti robovski rad i divlji kapitalizam i zato nam je prioritet nužna razina zaštite radnika, funkcioniranje sudstva i inspekcije te izmjena drugih zakona koji moraju pratiti ZOR / Ivančević: Nacrt izmjena ZOR-a je sindikalni, nekritički štiti samo radnike te s države prebacuje troškove njihova socijalnog zbrinjavanja na leđa poslodavaca / HUP ne pristaje na to da Vlada i sljedeće tri godine utvrđuje najnižu plaću u državi</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Dok su sve oči javnosti u strahu uprte u prijeteći val stečajeva, koji ubrzanim ritmom već otplavljuje radnike na burzu, sindikati i poslodavci ovih dana u pozadini biju bitku za izmjenu Zakona o radu (ZOR). Predstavnici svih pet sindikalnih središnjica u ponedjeljak su četiri sata pripremali strategiju za pregovore s poslodavcima, koji su u utorak trajali više od tri sata. U prvoj rundi pregovora, sindikati i poslodavci nisu se dogovorili o nizu otvorenih pitanja. No, dva su partnera na stol istresla svoje zahtjeve o kojima će se očitovati u nastavku pregovora, u srijedu, a u međuvremenu će smišljati taktiku o tome - gdje popustiti i kojim ustupcima. Ti su pregovori važan dio žestokih priprema za izmjenu ZOR-a, jer i o mogućem sindikalno-poslodavačkom kompromisu ovisi to kada će izmjene ZOR-a prispjeti u Hrvatski državni sabor.</p>
<p>Nacrt izmjena ZOR-a sročila je stručna skupina Ministarstva rada, no Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) nije mu prije 10 dana upalilo zeleno svijetlo, uz jedoglasni zaključak Vlade, poslodavaca i sindikata o tome da ZOR mora u saborski postupak u paketu s drugim zakonima. Budući da nisu bila usuglašena mnoga sporna pitanja i da niz odredbi koje su već bile dogovorene na Povjerenstvu GSV-a za zakonodavstvo na kraju Ministarstvo rada nije uvrstilo u nacrt, zakazani su dodatni pregovori sindikata i poslodavaca, ali i sindikata sa stručnjacima u Ministarstvu rada.</p>
<p>Iako socijalni partneri govore da izmjene ZOR-a neće biti dubinske, one se mogu staviti u rang izmjene Zakona o stečaju. Dok će Stečajni zakon odrediti nova pravila igre za otpuštene radnike, izmjenom ZOR-a bruse se pravila igre za sretnike koji će u naletu stečajeva uspjeti zadržati posao, ali i za otpuštene radnike koje će, nakon stečajnog čistilišta, postupno apsorbirati oporavljeni stari i posve novi poduzetnici koji bi trebali stasati gospodarskim rastom u državi. Sada se, zapravo, tešu okviri za socijalno regulirano tržište rada, kojim bi se Hrvatska oprostila od HDZ-ovog desetljeća divljeg tajkunskog kapitalizma te uhvatila tržišni korak sa svijetom. Pitanje je, međutim, kako uspostaviti ravnotežu slobode poduzetništva i zaštite radnika, a da se ne zakoči dotok stranoga kapitala i gospodarski oporavak zemlje.</p>
<p>Zato i sindikati i poslodavci pokušavaju uhvatiti što bolje pozicije. Poslodavci guraju grublja i fleksibilnija pravila igre, odnosno traže lakše otpuštanje radnika i smanjivanje troškova radi bolje konkuretnosti na tržištu. Sindikati zasad ne popuštaju ni za dlaku i traže nova prava za radnike. Vlada pak diskretno pokušava ugraditi svoja predizborna (socijaldemokratska) obećanja, ali i odredbe koje joj trebaju kao velikom državnom poslodavcu. Što su, dakle, sindikati i poslodavci jedni drugima tresnuli pod nos? Sindikati traže 40-satni radni tjedan i to da se subote ne računaju u dane godišnjeg odmora. Ne pristaju na lakoću otpuštanja, traže veće ovlasti zaposleničkih vijeća u suodlučivanju o važnim odlukama poslodavaca te da se te ovlasti prenesu i na sindikate.</p>
<p>Sindikati ustraju i na uvođenju arbitraže za kolektivne sporove te učinkovito radno sudstvo, a ključnim drže zakonsko određivanje sastava sindikalnih pregovaračkih odbora u slučaju kad se sindikati o tome ne uspiju dogovoriti. Predlažu da se za nečlanove sindikata, koji uživaju plodove zaključenih kolektivnih ugovora, uvede doprinos solidarnosti (50 posto članarine) s čime se slažu i poslodavci.</p>
<p>»Poslodavci nastupaju tvrdo i protive se bilo kakvim promjenama. Mi u sindikatu, zbog straha od divljeg kapitalizma pušemo i na hladno. Po svaku cijenu ćemo spriječiti robovski rad i divlji kapitalizam i zato nam je prioritet nužna razina zaštite radnika, funkcioniranje sudstva i inspekcije te izmjena drugih zakona koji moraju pratiti ZOR«, ističe sindikalnu taktiku glavni tajnik SSSH Vitomir Begović.</p>
<p>Željko Ivančević, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, tvrdi suprotno. Nacrt izmjena ZOR-a naziva sindikalnim, jer nekritički štiti samo radnike te s države prebacuje troškove socijalnog zbrinjavanja radnika na leđa poslodavaca. HUP je odustao od svojih prvotnih drastičnijih izmjena ZOR-a te na pregovore donio suženi izbor od samo 13 zahtjeva. Time, tvrdi Ivančević, pokazuje da je spreman na komprimise i ustupke. Poslodavački je moto u tih 13 zahtjeva otprilike u stilu »preko trnja do zvijezda«. HUP traži odriješene ruke za otpuštanja radnika da bi poslodavci, oslobođeni dijela nepotrebnih troškova, na slobodnim krilima poduzetništva stvorili uvjete za novo zapošljavanje, a onda i punjenje proračuna. Sindikati na to vrište i pitaju treba li dotući već izmrcvarene i opljačkane radnike da bi jednoga dana možda i uskrsnuli.</p>
<p>Sada samo mali poslodavci, koji zapošljavaju do pet radnika, mogu zaposlenima dati redoviti otkaz bez navođenja razloga i otkaznog roka. HUP traži da se to pravo proširi na poslodavce koji zapošljavaju do 50 radnika, argumentirajući to da je to i trend u Europskoj uniji (u Italiji je granica 30 radnika), čime se potiče gospodarski rast i novo zapošljavanje. HUP traži da ti poslodavci ne moraju osmisliti program zbrinjavanja viška radnika, ako tijekom šest mjeseci žele otpustiti više od 20 posto radnika.</p>
<p>HUP predlaže i skraćivanje otkaznog roka u rasponu od tjedan dana do četiri mjeseca (sada je otkazni rok, ovisno o stažu, od dva tjedna do šest mjeseci). Poslodavci bi smanjili i otpreminu uz otkaz na četvrtinu radnikove plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca (sada je polovina), ali bi i to pravo suzili na radnike s najmanje tri godine staža kod istog poslodavca, a ne kao sada s dvije godine staža. Da bi smanjili troškove, poslodavci traže da se za vrijeme kad nema posla radniku isplati dvije trećine, a ne kao do sada cijela plaća te da se sedam plaćenih dana u godini (za ženidbu, preseljenje i sl.) skrati na pet. Osim svega toga, HUP ne pristaje na to da Vlada i sljedeće tri godine utvrđuje najnižu plaću u državi, jer to smatra uplitanjem u tripartitne odnose partnera. HUP također inzistira na tome da se trudnice i porodilje mogu uvrstiti u višak radnika i dobiti otkaz zbog čega je zadnjih dana u javnosti pobrao oštre kritike. Ivančević tvrdi da su (buduće) majke toliko zaštićene zakonom da su već diskriminirane. Poslodavci nerado zapošljavaju mlade žene i postavljaju im neugodna pitanja, a i manji su im izgledi za napredovanje u poslu.</p>
<p>»Naše trudnice, a i invalidi rada zaštićeniji su nego u Švedskoj! Sada poslodavac ne može trudnici dati izvanredni otkaz čak ni za krađu, a bilo je i takvih slučajeva. Nemamo ništa protiv toga da ih se štiti, ali neka taj socijalni trošak plati država, a ne poslodavac,« ističe Ivančević. HUP će teško pristati na skraćenje radnog tjedna na 40 sati, dodaje Ivančević, a zasad se protivi i legalizaciji prava na štrajk zbog neisplate plaća. No, napominje da će HUP u završnici pregovora možda i o tome »trgovati«, ali uz određene sindikalne ustupke.</p>
<p>»Štrajkovi zbog neisplate plaće sada rijetko pogađaju privatne tvrtke. Ta će mjera, čega sindikati još nisu svjesni, ubrzati stečajeve u državnim tvrtkama. Za nas ti stečajevi znače smanjivanje nelojalne konkurencija poduzeća koja životare na državnoj pomoći«, ističe Ivančević. Ako se ti štrajkovi i legaliziraju, dodaje, poslodavci za te, sada nezakonite, štrajkove barem neće više morati radnicima dati plaću i platiti doprinose.</p>
<p>Što predlažu sindikati...</p>
<p>- 40-satni radni tjedan;</p>
<p>- subota ne ulazi u dane godišnjeg odmora;</p>
<p>- trudnice i porodilje ne mogu se proglasiti viškom;</p>
<p>- doprinos solidarnosti za nečlanove sindikata (50 posto članarine);</p>
<p>- veće ovlasti zaposleničkih vijeća;</p>
<p>- arbitraža za kolektivne sporove i radno sudstvo;</p>
<p>- zakonsko određivanje sastava sindikalnog pregovaračkog odbora.</p>
<p>...a što poslodavci?</p>
<p>- pravo malih poslodavaca (do 50 zaposlenih) da daju redoviti otkaz bez navođenja razloga i otkaznog roka;</p>
<p>- kraći otkazni rokovi u većim tvrtkama;</p>
<p>- dvostruko niža otpremina uz otkaz i pravo na otpremninu tek nakon tri godine staža;</p>
<p>- za »čekanje« posla dvije trećine plaće;</p>
<p>- pet radnih dana plaćenog dopusta godišnje (za ženidbu, preseljenje i sl.);</p>
<p>- Vlada ne smije određivati iznos najniže plaće u državi.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zagreb i Peking na mostu suradnje</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa Kine Li Peng doputovao je u četvrtak poslije podne u službeni i prijateljski posjet Republici Hrvatskoj. Tijekom četverodnevnog boravka, Li Peng će razgovarati s najvišim hrvatskim dužnosnicima o unaprjeđenju odnosa dviju zemalja, ali i o političkom stanju u svijetu s posebnim osvrtom na Jugoistočnu Europu. Susreti i razgovori predsjednika Svekineske narodne skupštine s predsjednikom Hrvatskog državnog Sabora Zlatkom Tomčićem, premijerom Ivicom Račanom te s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem samo je nastavak dobrih i brojnih susreta kineskih i hrvatskih dužnosnika tijekom prošlih osam godina.</p>
<p>Uzajamni odnosi Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, najmnogoljudnije zemlje, a površinom treće u svijetu, odmah iza Ruske Federacije i Kanade, primjerom su uzajamnog uvažavanja, nemiješanja u unutarnje stvari drugih i iskrene želje da se politički i gospodarski odnosi sve više unaprjeđuju. Za Hrvatsku, koja se za priznanje suverenosti morala izboriti politički i vojno, stajalište Narodne Republike Kine bilo je od iznimnog značenja. Službeni je Peking uvijek naglašavao da priznaje suverenitet Hrvatske u sklopu njezinih međunarodno priznatih granica te se zalagao da se svi međunacionalni problemi rješavaju mirnim putem, političkim dogovorom, ali uz priznavanje teritorijalnog integriteta Hrvatske. S druge pak strane, službeni je Zagreb više puta naglašavao da prihvaća stajalište o Tajvanu kao sastavnom dijelu Narodne Republike Kine te da treba doći do mirnog ujedinjenja po modelu »jedna država - dva sustava«. Uzajamno razumijevanje i potpora Zagreba i Pekinga imali su utjecaja i na gospodarsku suradnju dviju zemalja. Hrvatska i Narodna Republika Kina dosad su potpisale 11 sporazuma i jedan protokol. Većina tih dokumenata odnosi se na gospodarstvo po čemu su hrvatsko-kineski odnosi uzorom toga kako te zemlje različitih političkih sustava, povijesnih nasljeđa i prirodnih resursa mogu ravnopravno surađivati.</p>
<p>Kao posebnu zanimljivost treba istaknuti i to da su nedavno Narodna Republika Kina i Hrvatska potpisale Sporazum o turističkoj suradnji, prvi takav dokument što ga je Kina potpisala s nekom europskom zemljom. Po svojim prirodnim resursima i razvojnim mogućnostima, Kina je nedvojbeno svjetska velesila broj jedan. U toj zemlji se polako mijenja vlasnička struktura u industriji, trgovini i poljoprivredi. Iako je državno vlasništvo najbrojnije, najdinamičniji razvoj je u privatnom sektoru. Danas privatne tvrtke, mješovita društva sa stranim kapitalom te poduzeća u privatnom vlasništvu u bruto nacionalnom proizvodu Kine sudjeluju s 40 posto. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Kine je 1999. godine iznosila 361 milijardu dolara. Po tome je Kina deveta trgovinska sila u svijetu. Prošlogodišnji izvoz kineskoga gospodarstva bio je za 6,1 posto veći od izvoza 1988. godine.</p>
<p>Gospodarski odnosi Narodne Republike Kine i Republike Hrvatske temelje se na cijelom nizu sporazuma, protokola i drugih međunarodnih dokumenata. Uzajamni izvoz i uvoz regulirani su Sporazumom o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji, a velik poticaj razvoju gospodarskih odnosa su Sporazum o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, Sporazum u izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o pomorskom prijevozu, Sporazum o suradnji gospodarskih komora dviju država te već spomenuti Sporazum o turističkoj suradnji. Priprema se i sporazum o zračnom prometu.</p>
<p>Prošlih su nekoliko godina mnoga kineska politička i gospodarska izaslanstva bila u Hrvatskoj. Gospodarstvenici su se zanimali za suradnju u transportu, bankarstvu, naftnoj industriji, proizvodnji umjetnih gnojiva, brodogradnji i pomorskom prijevozu. Najozbiljnije su namjere Narodne Republike Kine u vezi s tim da u Jugoistočnoj Europi otvori, u nekoj od luka, slobodnu zonu posredstvom koje bi se trgovalo, ali i gdje bi se organizirala proizvodnja sofisticiranih proizvoda elektronike, telekomunikacija i bijele tehnike. Više puta je kineska strana naglasila da je zainteresirana za otvaranje slobodne zone u riječkoj luci, a razmatra se mogućnost izravnog ulaganja kineskoga gospodarstva u pojedine hrvatske tvrtke i projekte.</p>
<p>Ukratko, od 13. svibnja 1992. godine, otkako su uspostavljeni diplomatski odnosi Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, odnosi dviju država u stalnom su napretku. Bez otvorenih pitanja, uz naglašeno obostrano uvažavanje posebnosti uvjeta razvoja i političkog okruženja, Zagreb i Peking uspješno grade most suradnje od Jadrana do dalekoga azijskog istoka. Posjet Li Penga, jednog od najutjecajnijih političara suvremene Kine, samo će učvrstiti i unaprijediti dobre međudržavne odnose.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb me nije razočarao i sjajno se ponio prema meni i mojoj obitelji</p>
<p>JIRˇI KUDEˇLA, veleposlanik Češke Republike u Zagrebu</p>
<p>Zagreb volim iz nekoliko razloga. Volio sam ga zapravo još onda, kada sam ga prvi put posjetio. Bilo je to 1980. godine, na leđima sam imao naprtnjaču i zajedno s prijateljem otkrivao sam grad, koji nam se obojici već nakon nekoliko sati boravka činio tako blizak i poznat. Živo se sjećam svoga tadašnjeg posjeta Mirogoju (groblja govore o narodima puno više nego što si oni sami nekad mogu dopustiti), četvrti s vilama, sv. Marka, Kaptola, Zrinjevca i vlaka za Stubake... Sjećam se Dolca te Masarykove ulice, pod čijim smo se nazivom ponosno fotografirali, jer tako nešto kod nas tada nije bilo moguće... svega se sjećam.</p>
<p>Zagreb sam volio i za vrijeme rata, kada sam kroz njega službeno prolazio i kad je polovica aerodroma bila prekrivena stranim vojnim avionima, kada su sirene bile u pripravnosti, a ulice pune rezervista ili onih koji su se upravo vratili s crte bojišnice... Znao sam da su to ljudi koji vole svoj Zagreb i da ga neće samo tako dati. Mislio sam u sebi kako tim ljudima treba pomoći.</p>
<p>To je razlog više zbog kojeg sam 1997. godine prihvatio ponudu da radim u Zagrebu. Prošao sam na natječaju i postao diplomat u zemlji, koja je već bila nekako čvrsto usidrena u meni. A od veljače 1998., otkad sam ovdje u funkciji, naučio sam voljeti Zagreb iz drugih razloga.</p>
<p>Nakon dolaska nisam imao puno vremena razmišljati o tome imam li problema s adaptacijom na novu sredinu ili ne. Imao sam toliko posla da nisam ni bio svjestan jesam li u Pragu ili negdje drugdje. Utoliko je to bilo teže i kompliciranije za moju obitelj. No, Zagreb me nije razočarao i sjajno se ponio prema meni.</p>
<p>Zagreb je primio moju obitelj, moju suprugu, moja dva sina kao da su njegovi vlastiti. Moj mlađi sin ovdje je počeo učiti prva slova, stariji već napola misli hrvatski. U prvoj fazi našeg zbližavanja sa Zagrebom bila je vrlo važna pomoć prijatelja, koje smo postepeno stjecali. Puno nam je u tome pomogla škola naše djece, češka manjina, ali i prijatelji sa Zagrebačkog sveučilišta.</p>
<p>U početku je, ponajprije mojoj ženi, bilo dosta teško. Ali kad je danas vidim kako na ulici i preko ograde razgovara s našim susjedima, pravim »purgerima«, na Dolcu ima »svoju cvjećarku« i »svoju piljaricu«, ispod Dolca svoj kafić »Bagatela« i po cijelom Zagrebu mnoštvo prijatelja, znam da je vrijedilo izdržati i prihvatiti Zagreb kao svoj vlastiti. Grad nam se pak odužio tako što nam je širom otvorio svoje naručje. Moji sinovi više ne pitaju, kada ćemo ići u Prag, ma kakvi! Naprotiv, u Pragu dosađuju s pitanjem kada će već jednom u Zagreb... I zato volim Zagreb.</p>
<p>Obožavam atmosferu purgerskog ambijenta zagrebačkoga Gornjeg grada, koja me tako podsjeća na atmosferu nekih čeških povijesnih sjedišta. Možda sam se i previše navikao na nešto, što kod nas ne postoji u takvom obliku kao ovdje: subotnje prijepodne na Dolcu, kavana, razgovori s prijateljima u Tkalči - šteta što imam tako malo vremena. Navečer znam hodati po Gornjem gradu i pratiti rad lampara dok pale uličnu rasvjetu i osjećam se kao da sam u vremenu Augusta Šenoe ili našeg Jana Nerude.</p>
<p>Jednako tako volim i Savu, šetnje uz nju i izlete u okolicu Zagreba. Sljeme me podsjeća na Jizersku planinu iznad sjevernočeškog Libereca i na prelijepo Záhori, tzv. Češki raj. Na izletima, prilikom različitih susreta s ljudima, obavljajući posao, razgovaramo sa stotinama ljudi, sa stotinama Zagrepčana. To su ljudi koji imaju svoje probleme, mnogi među njima proživjeli su strašne stvari, žive u oskudici i neimaštini, ali to su i ljudi, koji imaju puno novaca i misle prije svega na sebe. Kod svih njih osjeća se ponos na Zagreb, njihov grad... I zato moram voljeti Zagreb i Zagrepčane...</p>
<p>Rado posjećujem zagrebačke galerije, Mimaru, Gradski muzej, Muzej za umjetnost i obrt, male galerije na Gornjem gradu. Posvuda nalazim potvrdu o tome što sam već odavno znao, ali što me stalno iznova iznenađuje - o tome kako smo mi Česi slični vama Hrvatima, kako su nas slično oblikovali naš zajednički kulturni kontekst, zajednička povijest i zajednička tragična iskustva. I to je utisnulo sličan pečat i Pragu i Zagrebu. </p>
<p>Znam se uloviti kako pjevušim melodiju »Zagreb moj« i kako zapravo nisam svjestan da nisam Zagrepčanin. I dok o svemu tome razmišljam, kažem si kako je to valjda glavni razlog zašto volim vaš, oprostite - ako bih si to mogao dopustiti reći - naš Zagreb...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gradsko poglavarstvo kupilo kompjutere svim osnovnim školama! </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na prvoj konferenciji za novinare u Gradskome poglavarstvu: Sve zagrebačke osnovne škole bit će otvorene čitavoga ljeta kako bi učenici mogli slobodno raditi na novim kompjuterima/ Kompjuteri i za četiri specijalne ustanove</p>
<p>U povodu završetka školske godine, Gradsko poglavarstvo odlučilo je svim zagrebačkim osnovnim školama darovati kompjutere! Učenicima u 102 osnovne škole te četiri specijalne ustanove - »Goljak«, »Suvag«, »Nad Lipom« i Centar za autizam - namijenjeno je ukupno 106 kompjutora. Rekao je to u petak novi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, na prvoj konferenciji za novinare koju je održao u Gradskome poglavarstvu. </p>
<p>- Svim učenicima čiji roditelji nemaju novaca za ljetovanje, niti 40 kuna za bazen, omogućit ćemo da kreativno provedu ljetne praznike. Zagrebačke osnovne škole bit će otvorene čitavoga ljeta, kako bi učenici mogli slobodno dolaziti i upoznati se s radom na kompjuterima, najavio je Bandić, napomenuvši da će sredstva od kupnje kompjutera biti vraćena već za 15-ak dana, i to na uštrb donacija trgovačkim društvima. </p>
<p>Kako je rekao gradonačelnik, svaka kuna iz gradskoga proračuna od sada mora biti utrošena transparentno i javno, nema više sponzorstava i donacija bez kontrole. Na pitanje novinara koliko je točno novaca Poglavarstvo izdvojilo za kompjutere, Bandić je odgovorio da izračunaju sami, uzimajući u obzir da je cijena jednog kompjutera oko 2000 njemačkih maraka. </p>
<p>- Novo Gradsko poglavarstvo, nastavio je Bandić, vodit će posebnu brigu o školama i prosvjetnim djelatnicima, koji to sigurno i zaslužuju. Vaucheri kojima će ravnatelji škola moći podići kompjutere bit će im uručeni u Gradskoj skupštini u srijedu, 21. lipnja, rekao je Bandić. Organizaciju oko raspodjele kompjutera vodit će Gradski ured za obrazovanje i šport te Ured za tehničku kulturu Grada Zagreba. </p>
<p>Prema riječima Mladena Vilfana, dogradonačelnika za društvene djelatnosti, »osnovno je školstvo puno crnih rupa koje treba zakrpati, a upravo su kompjuteri zalog za budućnost novoj generaciji«. Lautaro Galinović, načelnik Odjela za predškolski odgoj i osnovno školstvo u Ministarstvu prosvjete i športa, naglasio je pak, da Hrvatska u informatičkom pogledu kaska za razvijenim svijetom i to zbog nedostatka novaca. »Iako je zagrebačko školstvo mnogo razvijenije od onoga u drugim gradovima Hrvatske, mnoga zagrebačka djeca nemaju mogućnosti susresti se s kompjuterima negdje drugdje osim u školi«, rekao je Galinović.</p>
<p> Đuro Staničić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, pozdravio je inicijativu gradonačelnika i uvođenje kompjutera u sve osnovne škole. »To je sigurno najbolji način da se novi gradonačelnik predstavi zagrebačkom školstvu«, zaključio je Staničić. </p>
<p>Prema podacima koje je iznio Vlado Korbar, šef Odsjeka za tehničku kulturu Grada Zagreba, Hrvatska zaostaje u informatičkome smislu i za Albanijom, a ova donacija prvi je krupan korak da se to zaostajanje smanji. »Pitali smo se gdje su mali genijalci koji su pobjeđivali na natjecanjima. Sada ćemo znati odgovoriti - oni će biti voditelji ili pomoćnici u novim informatičkim učionicama«, rekao je Korbar. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Potresi su zagrebačka svakodnevica i, kako kažu seizmolozi, moramo se naučiti živjeti s njima </p>
<p>Potres u noći na petak donio uznemirenja ali ne i oštećenja/ Epicentar u sjeverozapadnom dijelu Medvednice, na području Kraljeva Vrha i Bistre/ Trusnih područja sličnih zagrebačkom, ima u Hrvatskoj ali i u svijetu jako puno - u bližem susjedstvu područje Zagreba može se usporediti s Idrijom u Sloveniji ili Furlanijom na sjeveru Italije </p>
<p>U noći na petak, u 4.35 sati, brojne je Zagrepčane uznemirio potres intenziteta petog stupnja prema Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici, odnosno 3,8 prema Richteru, s epicentrom u sjeverozapadnom dijelu Medvednice, na području Kraljeva Vrha i Bistre.</p>
<p>Potres je, prema riječima stručnjaka, trajao oko četiri sekunde i nije izazvao veća oštećenja. Možda je ta »kratkotrajna« pojava pomicanja zemljina tla bila razlogom da je bilo i onih koji ništa nisu osjetili. No to, se ne može reći i za životinje. Naime, onaj tko se u petak ujutro probudio zbog potresa, mogao je nakon trešnje čuti glasan cvrkut ptica i lavež pasa - što i jest način reagiranja životinja nakon potresa.</p>
<p>Nakon šoka, jutarnja kava nije se ni popila, a uslijedila su brojna pitanja: je li potres koji se dogodio, »samo upozorenje«, hoće li sljedeći »udariti jače« (pesimisti), ili je »samo malo zdrmalo i sve bu OK« (optimisti).</p>
<p>Odgovore je u razgovoru za Vjesnik dao mr. Krešimir Marić, iz Seizmološke službe pri Geofizičkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Horvatovcu bb, i jedan od naših seizmologa koji već 25 godina odlazi na mjesta pogođena potresima i tako prati njihov učinak.</p>
<p>- Očekuje li nas nakon ovoga teži i jači potres, teško je reći, no nije tajna ako kažem da naši instrumenti zapravo kontinuirano bilježe aktivnosti Medvednice. Samo, to su vrlo slabi potresi koje ljudi i ne osjete pa na njih i ne reagiraju. Međutim, takav jedan potres upozorava nas da se nalazimo u području gdje se može dogoditi zaista jak potres. Činjenica jest, a to se uglavnom i zna, da je Zagreb s okolicom u zoni mogućega događanja potresa maksimalne jačine devetog stupnja po Mercallijevoj, odnosno 6,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, napomenuo je mr. Marić.</p>
<p>Magistar podsjeća da potres koji se dogodio, samo potvrđuje da je Medvedničko gorje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske zapravo seizmološki najznačajnije i najaktivnije. </p>
<p>Dosad je u sjevernom dijelu Hrvatske napravljeno dosta istraživanja u kojima su, uz seizmologe, sudjelovali i tektoničari s Geološkog fakulteta. Na osnovi tih podataka utvrđeno je, dakle, da se na zagrebačkom području može očekivati i potres magnitude do 6,5 po Richteru, odnosno 9 stupnjeva po Mercalliju. Južne, prekosavske dijelove grada, međutim, u najgorem slučaju (iako se to nikad ne zna) mogao bi pogoditi potres najviše od pet do 5,5 stupnjeva »Richtera«. </p>
<p>U prilog tome, ide i potres iz 1880. godine (najjači potres u Zagrebu uopće, osam stupnjeva po Mercalliju) s epicentrom na području Kašine i Remeta. </p>
<p>No, Zagreb nije iznimka. Područja sličnih zagrebačkom ima u Hrvatskoj ali i u svijetu, jako puno. U bližem susjedstvu, područje Zagreba, može se, na primjer, usporediti s Idrijom u Sloveniji, Furlanijom na sjeveru Italije (katastrofalan potres 1975. godine).</p>
<p> - Zagreb na hrvatskoj ljestvici opasnosti od jakog potresa zauzima mjesto odmah iza Dubrovnika i Stona (Katastrofalni potres razorio je Dubrovnik godine 1667.). No svako je seizmički aktivno područje specifično. Iza potresa u Stonu u rujnu 1996. godine, na primjer, uslijedila je serija od nekoliko tisuća slabijih od prvoga, ali ipak relativno jakih potresa, što se moglo i očekivati, objašnjava mr. Marić.</p>
<p>Potresi su, tako zagrebačka (ali i hrvatska) svakodnevica i, kako kažu seizmolozi, moramo se naučiti živjeti s tom činjenicom. No katastrofalni potresi ipak su rijetki. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U Kraljevom Vrhu neki su potres prespavali dok su drugi jutro dočekali u dvorištima i vrtovima</p>
<p>»Sin mi je skoro vumrl od straha, a ni meni baš ni bilo sejedno. Da su se si zidovi zrušili na mene, imel bi besplatnu grobnicu«. Tako je Josip Matković iz Strmca opisao potres koji je u petak u ranim jutarnjim satima probudio mještane Kraljeva Vrha, Stubice, Strmca ali i neke u Zagrebu. Josip je, naime, od svih mještana Strmca imao tu nesreću da su zidovi i temelj njegove novoizgrađene kuće doista napukli pukotina na njoj široka je više od dva centimetra.</p>
<p>- U tih nekoliko sekundi koliko je trajao potres, odmah sam se probudio. Sin i snaha koji stanuju na katu, istrčali su van i počeli vikati, priča nam Josip. Kad sam videl moga Stjepana bledog, i mene su noge gotovo izdale. Ne znam kak' će ići i dalje i kad bumo kuću popravili. </p>
<p>Ako, ne daj, Bože, bude još jedan ovakav potres, kuća bu se zrušila, a ko bu to onda platil, zapitao se Josip. U svakom slučaju, kuća je prepisana na sina, dodao je. </p>
<p>Kako bi utvrdili ima li štete od potresa, zaputili smo se i u Kraljev Vrh gdje je, prema službenim informacijama, bio epicentar potresa. Većina žitelja toga sela, međutim, uvjerila nas je kako materijalnih šteta nije bilo. Naime, neke od njih više je uznemirilo to, što se nakon ovih sparnih dana nisu mogli mirno naspavati jer, kako su rekli, nebo se nakon dugo vremena naoblačilo. Kako nam je rekla jedna od mještanki Kraljeva Vrha koja nam se u šali priprijetila letvom ako joj objavimo prezime, ona se ničega ne boji.</p>
<p>- Potres me je probudil, ali samo sam širom otvorila oči, pogledala van i okrenula se dalje spat, ozbiljno je ustvrdila. Njezin suprug, pak, rekao je kako čvrsto stoji na zemlji pa ga ni potres ne može zatresti. »Kuća nam je dobro zazidana i nemam se razloga brinuti. Ako bi i bil još koji potres, sve je u Božjim rukama«, dodao je. </p>
<p>Za razliku od njihove prostodušnosti, neki su nas mještani sumnjičavo promatrali, pitajući se što tu radimo. Kada smo im objasnili i pitali jesu li osjetili potres, neki su nam odgovorili, »kako da ne, bil je u 4 sata i 47 minuta«. Tako precizno vrijeme objasnili su time što su, kako su rekli, iz kreveta skakali k'o vjeverice. No nakon prvog straha, dodali su, nisu se više »strašili«, ali su jutro dočekali u vrtu.</p>
<p> Putem smo zapitali još neke mještane, imaju li kakve vidljive štete na kućama. Poljodjelac iz Velikog Trgovišća u prvi tren nije shvatio što ga pitamo, jer je za potres čuo od nas. U zaseoku nedaleko Kraljeva Vrha domaćica Suzana Postružina rekla nam je kako se tlo njihalo oko jedne minute.</p>
<p>- Kad sam osjetila trešnju, počela sam buditi ukućane, rekla nam je Suzana, dodajući kako su u dvorište izašli samo ona i svekrva. Muški su čuli da je potres, ali su se okrenuli spati dalje, rekla nam je Suzana sliježući ramenima. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Ne znači ne« i za profesore na fakultetu i za šefove na poslu </p>
<p>Seksualnom uznemiravanju na fakultetima i radnim mjestima trebalo bi posvetiti više pozornosti i zakonski ih sankcionirati. Teško je definirati što jest, a što nije seksualno uznemiravanje, no danas se pod tim najčešće smatra svaka spolna poruka - fizička, usmena ili napisana - ako ju primatelj doživljava kao neželjenu i nametnutu.</p>
<p> Upravo iz želje da ukažu na problem, koji postoji i na našem Sveučilištu, Ženska grupa Tranzicijom k otvorenom društvu i Savez studenata Hrvatske u suradnji s The national Union of students in Europe izdali su publikaciju pod nazivom »Ne znači ne«, komparativnu studiju spolnog uznemiravanja na europskim institucijama visokog obrazovanja. U publikaciji su sadržani podaci sa četiri europska sveučilišta, Oxford, Oslo, Helsinki i Berlin, rekla je Jelena Cukrov, predstavnica Ženske grupe TOD, na konferenciji za novinare, održanoj u petak, u prostorijama Instituta Otvoreno društvo, </p>
<p>Dr. Smiljana Leinert Novosel, redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti predstavila je rezultate istraživanja provedenog ove godine na Zagrebačkom sveučilištu, na uzorku s više od 600 studenata i studentica (76 posto ispitanica i 24 posto ispitanika). Istraživanje je obuhvatilo ispitanike s više različitih fakulteta. </p>
<p>- U doba društvenih problema agresivnost u društvu naglo raste pa i odnos prema ženama postaje lošiji. Tako je, primjerice, 1997. godine nasilničko ponašanje prema ženama u društvu poraslo za 72,25 posto u odnosu na 1996. godinu, rekla je dr. Leinert Novosel. </p>
<p>Anonimna anketa na Sveučilištu pokazala je, rekla je, da čak 80 posto ispitanika smatra kako je tema seksualnog uznemiravanja dosta ili izrazito važna. Istraživanje je pokazalo da je čak 35 posto ispitanica doživjelo lakše oblike uznemiravanja, poput dobacivanja, poziva na kavicu ili večeru, te »duhovitosti« na račun spolova. Njih šest posto izjavilo je da je imalo teža iskustva s profesorima (ucjene ocjenama, neželjene intimne kontakte ili neželjeno dodirivanje). Pokazalo se da se teži oblici uznemiravanja višekratno ponavljaju, što je dokaz da postoje pojedinci koji imaju takav stil ponašanja. Oko 75 posto studenata o uznemiravanju razgovara međusobno, a ne s obitelji. </p>
<p>Aleksandra Štingl, predstavnica Saveza studenata Hrvatske, ukazala je na potrebu formiranja posebnih vijeća na svim fakultetima, kojima bi se uznemiravani studenti mogli obraćati za pomoć. </p>
<p>- Pri upisu na fakultet studenti bi trebali dobivati i knjižicu u kojoj bi ih se upoznalo s njihovim pravima i obavezama, a u kojoj bi pisalo i kome da se obrate ako ih netko od profesora počne gnjaviti, rekla je Aleksandra Štingl. Studenti se sada mogu obratiti prodekanu ili Savezu studenata. </p>
<p>Psihologinja Ružica Bujanović Pastuović govorila je o rezultatima ankete provedene prije dvije godine, koja je obuhvatila zaposlene žene u cijeloj Hrvatskoj. Anketa je pokazala da se čak 55 posto žena susrelo s nekim od oblika seksualnog uznemiravanja. Uznemiravatelji su u pravilu bili kolege ili šefovi, dok je samo dva posto njih bilo u podređenom položaju. Zaposlene žene koje su spolno uznemiravane, mogu se za sada obratiti Sindikatu, SOS telefonu te nekoj od aktivnih ženskih udruga. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U Hitnoj se po jutru dan poznaje, osobito ako je vruć kao proteklih nekoliko dana</p>
<p>I dalje vrijedi preporuka liječnika, osobito starijima: ako ne morate izlaziti, ostanite kod kuće, u rashlađenim prostorijama</p>
<p>Nakon što su tijekom cijeloga tjedna velike vrućine brojnim Zagrepčanima stvarale razne zdravstvene tegobe kao što su vrtoglavica, pad tlaka, gubitak svijesti, kolabiranja, pa i nekoliko infarkta, u petak je došlo do promjene vremena - no ni to nije prošlo bez posljedica. Kako smo saznali od dežurne ekipe Ustanove za hitnu pomoć, promjena vremena izazvala je reakciju kod osoba sklonijih plućnim tegobama, posebno onim a astmom.</p>
<p>Djelatnici Ustanove za hitnu pomoć tijekom posljednjih dana imali su pune ruke posla, a na terenu je u kontinuitetu od 24 sata devet dnevnih i sedam noćnih ekipa, rekla je ravnateljica Ustanove za hitnu pomoć dr. Vlasta Jasprica-Hrelec. Dodala je kako kod tako neuobičajenih vrućina zapravo i nema pravila - u srijedu je, primjerice, bilo nešto manje intervencija, iako je vrijeme bilo slično kao i drugih dana.</p>
<p>- S obzirom na to da u opseg posla ulaze i sanitetski prijevoz i liječničke intervencije, djelatnici Hitne pomoći uvijek imaju pune ruke posla, istaknula je šefica smjene dr. Dubravka Hochstädter. No, moglo bi se reći da je broj intervencija posljednjih dana povećan za oko deset posto.</p>
<p>Ekipu koja u kombiju na poziv građana hita na teren, sačinjavaju vozač, medicinski tehničar i liječnik, a kako sami kažu, s obzirom na vrijeme, broj poziva građana i neizostavne gužve na cestama, posljednjih dana ni njima nije lako.</p>
<p>- Posljednjih smo dana imali velik broj posjeta i intervencija, a u pitanju su bile razne dijagnoze, no s obzirom na »teško« vrijeme radilo se pretežno o kardijalno-cirkulatornim smetnjama, rekao je dr. Josip Petrović.</p>
<p>- Nakon promjene vremena s četvrtka na petak, tijekom petka su »nastradali« uglavnom astmaši. Zapravo, iz iskustva mogu reći da one tegobe, zbog kojih nam se za pomoć obrate već ujutro prvi građani, tijekom dana zadaju probleme i drugima. Drugim riječima - po jutru se dan poznaje, rekao je dr. Petrović.</p>
<p>Dodao je i kako proteklih dana muka s vremenom nisu bili pošteđeni ni oni mlađi. Bilo je, naime, dosta intervencija zbog infarktnih stanja i kod osoba između 30 i 40 godina, a zanimljivo je istaknuti kako je redom riječ o pušačima.</p>
<p>Preporuka liječnika za zaštitu od vrućina, posebno za starije osobe, i nadalje je: ostanak kod kuće, u rashlađenim prostorima. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zrinjevac: Promenadni koncerti u Glazbenom paviljonu </p>
<p>Promenadni koncerti u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu održavat će se u lipnju, srpnju i rujnu mjesecu svake subote od 11 do 12 sati u organizaciji Turističke zajednice Grada Zagreba::</p>
<p>17. lipnja - Dječji zbor Zagrebačka škvadra i gosti </p>
<p>24. lipnja - Limena glazba »Vrbovec« i njihove mažoretkinje</p>
<p>1. srpnja - Zagrebački operni studio</p>
<p>9. srpnja - Zagrebački mališani</p>
<p>15. srpnja - Paganini band</p>
<p>22. srpnja - Ansambl Vanje Lisaka</p>
<p>2. rujna - DVD Domagović</p>
<p>9. rujna - Dječji zbor Klinci s Ribnjaka</p>
<p>16. rujna - Plesni orkestar HRT-a</p>
<p>23. rujna - Simfonijski puhački orkestar</p>
<p>30. rujna - Limena glazba ZET-a. </p>
<p>U slučaju lošeg vremena moguće su promjene programa.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bandić: Novi azil za napuštene životinje bit će uskoro sagrađen </p>
<p>na zemljištu koje će kupiti Grad</p>
<p>Što će biti s Noinom arkom, jedinim zagrebačkim utočištem za napuštene pse, koje treba iseliti s iznajmljenih prostora u Bukovačkoj cesti, na kojima je trenutno smješteno nekoliko desetaka životinja, upitali smo u petak gradonačelnika Milana Bandića.</p>
<p>- Dao sam nalog da se to pitanje pod hitno riješi. Franjo Gojević Crnjić, moj savjetnik u Gradskome poglavarstvu, preuzeo je obavezu i zadatak da riješi problem Noine arke. Punu informaciju imat ćemo polovicom idućega tjedna, do kada ćemo naći konačno rješenje. Svim ljubiteljima životinja mogu poručiti da spavaju mirno i da će azil za napuštene životinje biti riješen vrlo brzo i vrlo kvalitetno. Kako nam je rekao Bandić, trenutačno se razmatraju dvije moguće lokacije.</p>
<p> Do skoroga rješenja, Gojević je u svakodnevnoj vezi s Noinom arkom, a gradonačelnik obećava da će novi, moderni azil biti sagrađen na zemljištu koje će kupiti grad... (ml)</p>
<p>NObljetnice: U nedjelju cjelodnevno druženje u Zoološkom vrtu </p>
<p>U zagrebačkom Zoološkom vrtu ovog će se vikenda održati središnja proslava povodom 75. godišnjice te ustanove. Tim povodom početkom lipnja već je otvorena izložba vodozemaca i gmazova koja će oko Tropske kuće biti postavljena do 1. srpnja. </p>
<p>Djeca će ove subote u 17.30 sati moći u Zoou pogledati i predstavu Gradskog kazališta Žar ptica pod nazivom »Malen si malen kao Maljušak«. </p>
<p>U nedjelju u prijepodnevnim satima svečano će se otvoriti preuređena volijera-ptičarnik za bjeloglave supove. Supovi su nakon obrušavanja stabla na staru volijeru odvezeni u eko-centar za supove na Cresu, pa će ih građani Zagreba moći ponovo vidjeti nakon gotovo godinu dana. Otvorit će se i izložba fotografija snimljenih u Zoou, a vrtom će marširati mažoretkinje. Tijekom cijelog dana posjetitelje će zabavljati i zafrkavati klaunovi. U 17 sati nastupit će dječji zbor »Bajka«, a u 17.30 sati zainteresirani će moći pogledati kazališnu predstavu »Mendo i Slavica«. </p>
<p>Za one koji će u nedjelju ostati do kasna, jer će Zoo biti otvoren do 22 sata, svirat će jazz-band. (gp)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Pronađeno cjepivo protiv AIDS-a?</p>
<p>RIM, 16. lipnja</p>
<p> - Talijanski su znanstvenici u suradnji s američkim timom Roberta Galla i francuskim timom dr. Zagurija isprobali novo cjepivo protiv kuge dvadesetog stoljeća, AIDS-a. </p>
<p>Riječ je o injekciji kombiniranoj sa sprejom za nos. U Milanu su ovih dana počeli pokusi na 15 zdravih, nezaraženih dobrovoljaca. Cjepivo se temelji na borbi protiv proteina TAT koji koristi virus AIDS-a za prodiranje u zdrave stanice organizama i tako ih zarazi. </p>
<p>Princip je vrlo jednostavan. Radi se na stimulaciji proizvodnje antitijela sposobnih da prepoznaju i automatski napadnu protein TAT. S intramuskularnom punkturom injekcije razvijaju se obrambeni sistemi u krvi, a sa sprejom ili kapljicama za nos jača se otpornost sluznice.</p>
<p>Skupina znanstvenika koja radi na milanskoj poliklinici pod vodstvom doktora Alessandra Gringerija već je završila prvu fazu eksperimentiranja anti-TAT cjepiva na 44 seropozitivna pacijenta i pet zdravih osoba. </p>
<p>»Prvi su rezultati pokazali da preparat može stimulirati rast antitijela, čiji je zadatak da blokiraju reprodukciju virusa«, izjavio je doktor Gringeri dodajući da im je »sada zadatak pojačati imunitet sluznice cijelog organizma, jer su to jedna od vrata ulaska virusa u tijelo«. »To ćemo postići specijalnim cjepivom na kapljice«, rekao je.</p>
<p>Dosadašnji pokusi u laboratoriju na životinjama pokazali su se uspješnima. Na kombiniranom cjepivu rade znanstvenici iz centra »Angelo Bianci Bonomi«, koji je sastavni dio milanske bolnice Maggiore.</p>
<p>Trebat će im najmanje tri do četiri mjeseca za dobivanje prvih pouzdanih podataka o djelotvornosti cjepiva, koje bi moglo pružiti tračak nade mnogobrojnim oboljelima od te opake i do sada neizlječive bolesti. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Što još želi najbogatiji čovjek svijeta?</p>
<p>TOKIO, 16. lipnja</p>
<p> - Najbogatiji čovjek svijeta s uspješnim poslom, divnom obitelji, ženom i dvoje djece, želi još više. Bill Gates, suosnivač najveće svjetske softwarske tvrtke Microsoft Corp, rekao je okupljenim studentima u Tokiju u petak da još nije iscrpio listu svojih životnih ciljeva, stavljajući na vrh ljestvice - privatnost.</p>
<p>Upitan što još želi, Gates je promptno odgovorio : »Privatnost«. Gates, kojega je magazin Forbes svrstao među najbogatije ljude svijeta, još nije ispunio svoj životni san, a to je stvoriti softwar koji bi bio zbilja jednostavan za uporabu, te da će njegova i budućnost njegove tvrtke biti nastavak proizvodnje dobrih softwarea. </p>
<p> »Sastavljanjem ambicioznih ciljeva, nikad nisam imao problema u njihovu ostvarenju«, izjavio je Gates pred 10.000 studenata. Gates je bio u Tokiju na primanju počasne diplome japanskoga Rikkyo sveučilišta. Upitan što bi učinio da njegov sin odluči napustiti školu kako bi započeo raditi, kao što je to učinio on, Gates je rekao kako su ga njegovi roditelji podržavali unatoč njihovoj skeptičnosti da će uspjeti. »Siguran sam da su moji roditelji osjećali da postoje sve šanse da tvrtka propadne, te da ću se vratiti školovanju... ali kad su vidjeli koliko sam predan bio, i znajući da i u najgoroj situaciji neće biti katastrofe, bili su mi zapravo potpora kada sam jednom donio svoju odluku«, rekao je Gates. »Nadam se da ću postupiti tako dobro kako su postupili moji roditelji«, dodao je.</p>
<p> Softwarski mogul, koji se nalazi u središtu slučaja u kojem bi se i njegova tvrtka razdijelila na dvije, nazvao je sebe »razumnim optimistom« dodajući da je vjerovao da se svijet uvijek kreće k boljitku. </p>
<p>»Sigurno sam najoptimističnija osoba koju ste ikad sreli. Mislim da je to temeljeno da razumnom pogledu na svijet. Ne mislim da je moj optimizam umobolan«, izjavio je Gates. Nazočni su studenti bili zadivljeni. </p>
<p>»Mislio sam da će bogataš poput njega biti hladniji, ali naučio sam da morate imati dobro iskustvo u mnogim stvarima kako biste bili uspješni poput njega«, rekao je student Kayoko Takematsu, koji je pratio Gatesovo izlaganje. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Naomi Campbell svoju lošu narav povezuje s ocem koji ju je napustio</p>
<p>LOS ANGELES, 16. lipnja</p>
<p> - Supermodel Naomi Campbell, koja je bila optužena za dva napada na svoje bivše zaposlenike, izjavila je u tv-intervjuu u petak da njezina vatrena narav potječe od dugo nakupljena ogorčenja prema ocu koji ju je napustio dok je bila dijete. </p>
<p>Rođena u Britaniji Campbell (30), koja je proglašena krivom na kanadskom sudu u veljači zbog napada na bivšu asistenticu Georginu Galanis, i to telefonom, rekla je to u ABC-ovu programu »20/20 Friday« dodajući da je imala problema i s majkom.</p>
<p>Campbell je odrasla u južnom Londonu.</p>
<p> Otac je napustio obitelj prije njezina rođenja, a majka je često izbivala iz kuće jer je mnogo radila kako bi joj osigurala naobrazbu na prestižnom koledžu pjevanja, drame i baleta. </p>
<p>»Mnogo je problema koje nosim iz djetinjstva« , rekla je Campbell Barbari Walters.</p>
<p> »Primjerice, ne znate oca, ne viđate majku.</p>
<p> Manifestiralo se kroz osjećaje, od kojih je jedan bijes.« Dodala je da je svoj bijes uvijek iskaljivala u pravo vrijeme. »Ali to su manifestacije dubljih problema, barem tako mislim. A to se, mislim, temelji na nesigurnosti, na samopoštovanju i samoći«, rekao je taj top-model. Dodala je da je naučila svladavati svoj bijes pošto je mjesec dana provela na američkoj klinici, a odbija optužbe jedne od zaposlenica da ju je zgrabila i tresnula o zid govoreći da je to bio incident izazvan ucjenom. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Svibanj bio vrlo sunčan i sušan</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Ovogodišnji sje vibanj bio vrlo sunčan. Broj sunčanih sati kretao se između 261 (Puntijarka) i 346 (Lastovo).</p>
<p> U usporedbi s prosječnim brojem sunčanih sati najveće odstupanje zabilježeno je u Osijeku, gdje je sunce sijalo 86 sati više, kaže se u analizi klimatskih anomalija u svibnju koju je izradio Državni hidrometeorološki zavod.</p>
<p> Najveći je dio Hrvatske bio vrlo topao, istočni dio zemlje i područje Karlovca bili su topli, dok su otoci južnije od Maloga Lošinja te srednji i najjužniji Jadran bili ekstremno topli. </p>
<p> U usporedbi s tridesetogodišnjim prosječnim vrijednostima temperaturna odstupanja bila su od 1,4 stupnja Celzijeva u Kninu do 3,3 stupnjeva u Lastovu.</p>
<p> Najviša maksimalna temperatura zraka u svibnju izmjerena je u Slavonskom Brodu i iznosila je 31,4 stupnja Celzijeva.</p>
<p> Svibanjske količine oborina bile su manje u odnosu na prosječne tridesetogodišnje vrijednosti, a samo je na postaji Knin zabilježeno neznatno više oborina s obzirom na prosjek (13 posto više). Najveći dio Hrvatske bio je sušan, dok su područja Siska, Hvara i Dubrovnika bila vrlo sušna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ne žele juhu od peraja morskoga psa</p>
<p>BANGKOK, 16. lipnja</p>
<p> - Thai Airways International objavio je u petak da s menuja povlači juhu od peraja morskoga psa što se posluživala putnicima prve klase. Naime primili su nekoliko pritužaba da je ubijanje tih životinja, zbog gastronomije, okrutno. </p>
<p> »Odlučili smo povući juhu od peraja morskoga psa nakon što smo primili više od stotine e-mailova od putnika i zaštitnika čovjekove okoline, koji traže prestanak posluživanja takve juhe«, rekao je Pisit Kusalasaiyanonda, potpredsjednik tog avio-prijevoznika. »Od sada će putnici moći jesti pileću ili neku drugu vrst juhe«, dodao je.</p>
<p> Zaštitnici čovjekova okoliša kažu da se više od 6.000 morskih pasa ubije u azijskim morima svake godine zbog prodaje peraja. »Kažu da su u nekoliko slučajeva lovci na morske pse jednostavno otkidali njihove peraje prepuštajući pse okrutnoj smrti«, rekao je potpredsjednik avio-tvrtke. Juha od peraje morskoga psa kuha se s octom, škrobom i miomirisima. U azijskim zemljama takva se juha smatra delikatesom. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Filakovac majstor modernističkog kista </p>
<p>Umjetnički paviljon / Otvorena retrospektivna izložba »Vladimir Filakovac 1892.-1972.« / Postav sadrži ulja na platnu, akvarele, crteže, grafike, karikature i skulpture iz svih razdoblja umjetnikova rada / Nakon Zagreba izložba seli u osječku Galeriju likovnih umjetnosti</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Retrospektivna izložba »Vladimir Filakovac 1892. 1972.« otvorena je u četvrtak na večer u Umjetničkom paviljonu. Postav obuhvaća više od 140 ulja na platnu, 13 akvarela, 50 crteža, 12 karikatura, 16 grafika i četiri skulpture. Autorica izložbe mr. Jelica Ambruš je rekla da je Filakovac u javnosti do sada bio poznat po svom zagrebačkom razdoblju (djela nastala u rasponu od 1940. do 1972. kada je i bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti), a u četvrtak su uz ta djela izložena i ona iz 20-ih i 30-ih godina ovog stoljeća.</p>
<p> Uža specijalnost Vladimira Filakovca bilo je crtanje i slikanje životinja, a to je bio i predmet koji je predavao na zagrebačkoj ALU. Stoga na izložbi u Umjetničkom paviljonu i prevladavaju animalističke teme, no tu je i njegov ciklus ženskih aktova, zatim portreti, autoportreti, urbani motivi, mrtve prirode, krajolici i ostalo. </p>
<p>Ravnateljica Umjetničkog paviljona Lea Ukrainčik u predgovoru bogato opremljenog kataloga piše da je Filakovac slikar osebujna životopisa i opsežne biografije koje se međusobno neraskidivo prepliću. Rođenjem i školovanjem, potom profesurom i boravcima Filakovac je uvijek bio vezan za tipične srednjoeuropske sredine - Osijek, Budimpešta, Beč, Zagreb... - u kojim se , temeljeći se na slojevitoj likovnoj baštini, njegovalo kolekcionarstvo i mecenatstvo. Ravnateljica Ukrainčik nadalje kaže da je Filakovac bio vrlo poznat po animalističkim temama, te da se za njega može reći da je bio u slikarstvu ono što je u skulpturi bio Branislav Dešković.</p>
<p>U predgovoru također stoji da su neke problemske izložbe u Umjetničkom paviljonu kao što su primjerice »Erotika u hrvatskom slikarstvu«, »Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo« i »Realizmi 20-ih godina i hrvatsko slikarstvo« naznačile ulogu Filakovca kao majstora kista, pokazavši da ono antologijsko u njegovu opusu nije iznimka, već da svaka dionica sadrži brojna dojmljiva ostvarenja.</p>
<p> Poštivajući figurativnost, Filakovac je nalazio mogućnost za osobnu interpretaciju motiva, mijenjajući se, dakako, kroz stilske faze, no nikada napuštajući htijenje za skladom. Kako Filakovčeva retrospektivna izložba u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku 1972. godine nije bila prenesena u Zagreb, ovo je prigoda da se Filakovčev bogati opus prikazan u presjeku razmotri u obuhvatnim okvirima velike retrospektive.</p>
<p>Filakovčevo slikarstvo se formiralo, piše autorica izložbe mr. Jelica Ambruš, 20-ih i 30-ih godina u Budimpešti i Beču u izravnim dodirima s europskim modernim tendencijama, pluralizmom, slobodom i tolerancijom. Pripadao je patriotskoj umjetničkoj inteligenciji, promotorima novih stilskih i estetskih zapadnoeuropskih vrijednosti u maloj europskoj naciji koja je tragala za vlastitim umjetničkim identitetom.</p>
<p> Doživio je ranu umjetničku afirmaciju, još kao student budimpeštanske umjetničke akademije pozivima na izložbe u prestižne galerije, a bio je prepoznat i kao dobar ilustrator knjiga i časopisa u Budimpešti i Beču. </p>
<p>Unatoč tomu što je Filakovac slikar umjetničkog kontinuiteta, s rasponom umjetničkog djelovanja od oko 60 godina, ističe mr. Ambruš, do ove izložbe poznavali smo ga fragmentarno. Nije pripadao niti jednoj umjetničkoj grupi. Katalog koji prati zagrebačku izložbu donosi također detaljnu slikarevu bigrafiju. Od 1892. do 1911. godine slikar boravi u Vukovaru i Osijeku, to su godine slikareva djetinjstva i školovanja.</p>
<p> U Budimpešti boravi od 1911. do 1916. godine gdje studira i prima prve utjecaje. Zbog Prvoga svjetskog rata prekida studij. U Osijeku i Beču od 1918. do 1930. slijedi umjetnikovo formiranje, usavršavanje i priklanjanje stilskom pravcu novog realizma. U Beogradu, ponajviše kao ilistrator i urednik časopisa, djeluje od 1930. do 1940. godine. Potom slijedi već spomenuta i najbolje poznata umjetnikova zagrebačka faza. U Zagrebu boravi do smrti 1972. godine.</p>
<p>Autor likovnog postava izložbe je likovni kritičar Stanko Špoljarić. Izložba u Umjetničkom paviljonu može se razgledati do 23. srpnja, nakon čega će biti postavljena u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U očekivanju zrelosti </p>
<p> Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Premijera opere »Madame Butterfly« Giacoma Puccinija / Dirigent Zoran Juranić, redateljica Dora Ruždjak-Podolski / Mladi pjevači opravdali povjerenje </p>
<p>Mladost se dokazala</p>
<p> - tim riječima mogao bi se sažeti dojam posljednje ovosezonske operne premijere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Mladi su postavili i otpjevali omiljenu operu »Madame Butterfly« Giacoma Puccinija i za to dobili srdačno i dugotrajno odobravanje publike. Uz mladu ekipu scenskih realizatora, doslovno su sve uloge, od naslovne preko manjih do epizodnih, povjerene mladim pjevačima, koji su im svojim glasovnim i pjevačkim predispozicijama uglavnom primjereno udovoljili.</p>
<p>Tako su čast premijernoga nastupa u Zagrebačkoj operi gotovo preko noći dobili već prije zapaženi perspektivni glasovi Nikše Radovanovića (Pinkerton) i Renate Pokupić (Suzuki).</p>
<p>Opravdali su povjerenje solidno ostvarenim ulogama u kojima je ljepota njihovih lirskih glasova došla do punoga izražaja. Pridružio im se kao svojevrsno otkriće Saša Ivaci u ulozi Sharplessa, čiji se snažni bariton zasigurno ubraja među najljepše nove glasove kod nas. Nisu zaostajali tumači epizoda: Zvonimir Ivanović (Goro), Ozren Bilušić (Bonzo), Alen Ruško (Komesar), Damir Novak (Matičar), Siniša Galović (Yamadori), Sofia Ahmed (Kate) te Vesna Odoran i Tamara Cipek kao Majka i teta Cio-Cio-San.</p>
<p>Mladi pjevači predvođeni mladom redateljicom Dorom Ruždjak-Podolski naučili su uloge, pročitali i postavili djelo, sve uvježbali i potrudili se da uvježbano i naučeno publici najbolje što mogu prikažu - i na tome su ostali.</p>
<p> Jer, »Madame Butterfly» je opera koja zahtijeva zrelost u svakom pogledu - glasovnom, pjevačkom, glumačkom, interpretativnom. Naslovni lik treba biti kruna karijere pjevačice koja može glasom i scenskom igrom izraziti sav raspon osjećaja naslovne junakinje, njezinu sudbinu odane žene i majke, ustreptalu radost iskrene zaljubljenosti i potresnu tragiku koja će do suza ganuti gledatelja, i sve u predstavi treba tomu biti podređeno.</p>
<p> I nije uopće važno kako Cio-Cio-San izgleda, je li sitna ili krupna, može li proći kao petnaestogodišnjakinja ili se vidi da ima pedeset, ali protagonistica posjeduje ono što se sve češće označava kao karizma - dakle iskonsku vokalno-scensku karizmu koja nosi opernu umjetnost.</p>
<p> »Butterfly« bez strasti (Coi-Cio-San privlači Pinkertona u prvome redu seksualno, a u ljubavnome duetu u prvom činu oni se gotovo nisu ni dodirnuli), bez emocija koje slijede Puccinijevu melodiju, bez vokalne snage kojom se izražavaju vrhunci te melodije, s pjevačima koji su usmjereni na korektnost pjevanja i izvršavanja onoga što na sceni moraju obaviti, a da pri tome u sebi ne mogu naći žar predanja glazbi i liku - nije očekivano.</p>
<p>Sve izrečeno nije pokuda mladima, jer se zrelost stječe s vremenom, a nije ni njihov problem. Oni su svoje načinili najbolje što su mogli. Problem je što »Butterfly« nije opera na kojoj se uči, za nju valja biti itekako spreman.</p>
<p> A to ulazi u širok krug pitanja oko toga što je bolje za opernu kuću kao što je Zagrebačka opera koja ima pedesetak predstava u sezoni - davati priliku svima i tako podgrijavati realne i nerealne ambicije, davati mogućnost da svatko novu ulogu otpjeva jedanput ili dvaput, a nikomu da ju razvije, usavrši i ostvari kreaciju, imati nositelje repertoara u vlastitom ansamblu ili se snalaziti s gostima, mladima, pjevačima sa strane, forsirati predstave mladih ili naći pravu mjeru mladosti u sprezi s iskustvom, koja bi obama dala poticaja. </p>
<p>Mladost se dokazala, ali je također pokazala da nije dovoljna. Uz nedovoljnu scensku izražajnost i pretjerano izražen oprez u pjevanju protagonista, predstava je patila i u glazbenome dijelu pod ravnanjem dirigenta Zorana Juranića. Spora tempa i razvučena izvedba nisu bili od pomoći, a povremeni plastični nastupi u principu vrlo dobrog orkestra u svim segmentima - kao posebno uspio izdvaja se intermezzo - nisu ublažili osjećaj dosade.</p>
<p>Mlada kostimografkinja Barbara Bourek lišila je tradicionalna japanska kimona cvjetnih i inih uzoraka. Ostavila ih je gotovo jednobojne u nježnim pastelnim bojama, kojih je jednostavnost, kao i jednostavna elegancija muške odjeće, delikatno korespondirala prozračnoj stilizaciji scene mladoga scenografa Ive Knezovića. Scenski autori iskazali su usklađeni smisao za boje, čemu je pridonosilo i svjetlo.</p>
<p>Tko zna je li se sopranistica Miljenka Grđan, kada je prije manje od šest godina debitirala kao Jelena u »Zrinjskom«, nadala i je li sanjala da će tako brzo pjevati Butterfly? U međuvremenu je ostvarila čitav niz uloga lirskog repertoara i pokazala se najmarljivijom i, nerijetko, najpouzdanijom pjevačicom svoje generacije. Pred veliku kušnju stavljena je s ulogom Marije u »Kći pukovnije«, a još veća došla je sada sa Cio-Cio-San.</p>
<p> Miljenka Grđan za svaku je ulogu uvijek našla najbolji pjevački izraz, pa je i kao Butterfly pametno rasporedila snage u tako opsežnoj ulozi. Nije forsirala i tek je ponekom tonu, tu i tamo, dala dramski karakter. Sačuvala je mekoću glasa s lijepim pianima. To joj je bio najveći i najvažnji zadatak i potpuno mu se posvetila. Za sve drugo što Butterfly nosi, treba vremena i iskustva, životnoga i umjetničkoga.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hvar dijete zvijezda</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljena knjiga Veljka Barbieria »Hvar - kantilene i kartoline« u nakladi zagrebačkog AGM-a</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Otoci oduvijek druguju sa zvijezdama. Možda stoga što more najviše podsjeća na prostor, zavičaj zvijezda, a možda i stoga što je svaki otok usamljenik pučine, planet u harfi valova - tim rečenicama otvara se najnovija knjiga romantičnog pustolova hrvatske književnosti Veljka Barbieria »Hvar - kantilene i kartoline« u nakladi zagrebačkoga AGM-a, a koja je u četvrtak javnosti predstavljena u Društvu hrvatskih književnika. Svaka knjiga Veljka Barbieria, bez obzira na to radi li se o romanu, kraćim prozama, bilješkama, putopisima ili pak esejiziranim zapisima, uvodi nas u samosvojan autorov svijet obilježen atmosferom Mediterana. Uvijek je tu riječ, kako je primijetio Jakša Fiamengo, o jednoj velikoj tajni epohalnih razmjera oko koje autor plete svoju priču.</p>
<p> U knjizi o Dalmaciji to je bio fenomen svjetlosti, u knjizi o Splitu vječni upit zagonetne peristilske sfinge, a u knjizi o Hvaru otkriva podrijetlo samoga otoka. Čak ako tajne i nema, primjećuje Fiamengo, Barbieri zna tekst postaviti na način da u njemu proradi posebna kemija i uspostavi se magnetizam privlačnosti. Stoga i nova Barbierieva knjiga govori o Mediteranu, o ozračju čije koordinate (činjenične, materijalne i duhovne) valja iznova iščitati u paleti bašćine koja obvezuje.</p>
<p>Višeslojno, u cijeloj skali promišljanja - prateći mu rast od geološkog, biološkog, zemljopisnog i civilizacijskog nastajanja, listajući mu mitološke pojavnosti, brojeći mu udjel i važnost empedoklovske kvadrijade prapočela, registrirajući mu fizičku tvarnost i povijesni hod, ali i gonetajući metaforično lice - ponudit će nam autor svoje viđenje Hvara.</p>
<p> Osiguravši mitsku osnovu za iskaz, nazvavši Hvar »djetetom zvijezda koje je prezrelo besmrtnost svemira«, imenujući ga » princom svemira i kraljem Jadrana«, odredivši ga na »atlasu sredozemnog svemira« otud ne zaboravlja svom glavnom liku dati stvarne fizičke odrednice, kako je to primijetio Fiamengo.</p>
<p>Tako je Barbieriev Hvar zanimljiv pokušaj da se kantilenama i kartolinama prošeta otokom, da se jedna stvarna i tisućljetna pustolovina obnovi u malom i ponovi knjigom. Knjiga je to koja, kako kaže autor, nudi skup istinitih i izmišljenih događaja, podataka i spekulacija koje je zapisivio po otoku Hvaru, ne misleći kamo će ga to pismo odvesti. Po Fiamengovu sudu, knjiga je zanimljiva i po tome što nakon poetsko-esejističkog prednjeg dijela, autor dopisuje pozamašni dodatak pisan u pripovjednoj i reportažnoj, čak pjesničkoj formi.</p>
<p> O toj dvojnosti knjige, koju ispisuje pjesnik u pronalaženju simbola i mitologije u načinu montiranja podataka, govorio je dr. Tonko Maroević, izdvajajući njezinu monografsko- narativnu dualnost. Knjiga je to što je nastajala i rasla usporedno s autorovom ljubavlju prema otoku. Na tu romansiranu povijest jednog otoka osvrnuo se Hvaranin prof. dr. Marin Zaninović ističući da ono što je za Hvar učinio Nazor »Kurirom Lodom«, sada nastavlja Makaranin Veljko Barbieri. Knjiga je objavljena u doista dojmljivoj likovnoj obradi i popraćena nizom starih kartolina otoka Hvara, što knjizi daje posebu, pomalo nostalgičnu draž koja upotpunjuje autorski rukopis. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Gostuje grčki teatar</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Samo desetak dana nakon svjetske premijere Sofoklova »Kralja Edipa« na festivalu Kolosseum u Rimu, glasoviti Grčki nacionalni teatar 30. srpnja odigrat će istu predstavu na Dubrovačkim ljetnim igrama. Tim je povodom u Društvu hrvatskih književnika u petak održana konferencija za novinare kojoj su prisustvovali Stavros Vassilopoulos, veleposlanik Republike Grčke u Hrvatskoj, u ime Dubrovačkih ljetnih igara dr. Slobodan Prosperov Novak (intendant) i Petar Mišo Miočević (direktor), Lili Štokalo, pomoćnica ministra za kulturu, i Mislav Kukoč, pomoćnik ministra vanjskih poslova.</p>
<p> O tradicionalno dobrim kulturnim vezama Hrvatske i Grčke, koje su ovih dana ojačane potpisivanjem dogovora o bogatoj kulturnoj suradnji, te o razlozima zašto je za mjesto gostovanja odabran baš Dubrovnik, kao i o planovima za svjetsku turneju u sklopu koje će Grčki nacionalni teatar posjetiti i Dubrovnik - govorio je grčki veleposlanik Vassilopoulos.</p>
<p> Inače, riječ je o proslavljenom atenskom teatru koji njeguje klasičnu antičku dramu, predstavljajući je i izvan granica svoje domovine. Govoreći o Dubrovniku kao hrvatskoj Ateni, gradu humanista, tolerancije i slobode, ali gradu koji je pretrpio i ratna razaranja, veleposlanik Vassilopoulos usporedio ga je s Tebom, na što je reagirala Lili Štokalao podsjećajući da je ta usporedba moguća samo na razini patnje, ali da se u Dubrovniku nije dogodio bratoubilački rat niti razaranja koje je pretpjela drevna Teba. Kako je i na repertoarima naših kazališta dosta klasičnih antičkih tekstova, pozvala je pomoćnica ministra svoga gosta na splitsku premijeru Sofoklove »Antigine«, da vidi našu izvedbu.</p>
<p> S obzirom na to da je ovih dana održana druga sjednica Vijeća Dubrovačkog ljetnog festivala, novinare je ponajviše zanimo zgotovljeni ovogodišnji program Festivala, no na tu će informaciju morati pričekati nekoliko dana, kada će tim povodom vodstvo festivala sazvati novu konferenciju za novinstvo. (B. Dž.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Modernizam nakon modernizma </p>
<p>RIJEKA, 16. lipnja</p>
<p> - Izložba skulptura Petra Barišića može se od petka razgledati u Malom salonu Moderne galerije u Rijeci. Riječ je o djelima kipara koji je bio ove godine jedan od kandidata za Vjesnikovu nagradu za likovnu umjetnost »Josip Račić«.</p>
<p>Najnovije skulpture Petra Barišića uklapaju se u one svjetske likovne pojave koje se mogu podvesti pod zajednički nazivnik - »modernizam poslije modernizma«, a koji nazivnik podrazumijeva kritiku narativnosti, eklekticizma, pseudosubjektivnosti postmodernizma ranih 80-ih i povratak na novo čitanje modernizma.</p>
<p> Nataša Ivančević, predstavljajući ovu izložbu, ističe da Barišićeva riječka izložba iskazuje zrenje umjetnikove misaone i stvaralačke snage, potvrđuje suvremenost njegova iskaza te kontinuitet i sintezu dosadašnjih iskustava na »putu k iskazivanju snage tišine, jednostavnosti i bjeline skulpturalne plohe«. </p>
<p>Petar Barišić rođen je 1954. u Vrlici, završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u kiparskoj klasi prof. Ivana Sabolića. Izlagao je na brojnim skupnim izložbama i na dvadesetak samostalnih. Skulpture su mu postavljene na javnim prostorima u Zagrebu, Vrlici, Čapljini i drugdje. Izložba u Rijeci je otvorena do 29. lipnja. (K. R.)</p>
<p>GLAZBENE VARIJACIJE</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Traže se menedžeri</p>
<p>ENNIO STIPČEVIĆ </p>
<p>Upitate li kojega našega uspješnijega glazbenog umjetnika što po njegovu mišljenju nedostaje u domaćem glazbenom životu - odgovor će uvijek biti sličan. Nedostaju, reći će vam, menedžeri. Moglo bi se reći da čim je glazbenik uspješniji, čim više tijekom godine održi koncerata, solističkih recitala, s ansamblom ili orkestrom, tim bolnije osjeća nedostatak menedžerske podrške.</p>
<p>Istina je, međutim, da menedžera u našoj glazbenoj svakodnevnici ima, i to nemali broj (bilo da su to per profesionem ili po nekom vlastitom nahođenju). Jedino što su vrlo rijetki uposleni u promicanju i posredovanju priredaba tzv. ozbiljne, klasične glazbe. Kod nas je, čini se, moguće zaraditi sasvim lijepu svotu organizirajući koncerte zabavnjacima, već teže ide s rockerima i jazzerima, a kao da nikako ne ide ozbiljnoglazbena roba. Reklo bi se, čim je glazba lakše pokvarljiva roba, tim se brže prodaje.</p>
<p>Što bi, recimo, bilo od naših zabavnjaka, od svih tih naših »zvijezda« što glazbenu karijeru prave na pjesmuljcima tipa »ja te volim, ti mene ne« i glazbenoj strukturi od dva-tri akorda, kad bi izostala podrška njihovih menedžera? A da je to podrška uistinu profesionalna, najbolje pokazuju naklade nosača zvuka i honorari, nerazmjerno visoki za naše prilike. Pa ipak, uza sav menedžerski trud i vještinu rijetko kojem zabavnjaku uspije prodrijeti na međunarodnu scenu. Na europskom zabavnoglazbenom zemljovidu našijenaca praktički nema. Naši zabavnjaci kao da su po mjeri našem tržištu.</p>
<p>Problem je u tome što je malotko od zabavnjaka svjestan svoje prave specifične težine. Pa - zahvaljujući medijima, tapšanju po ramenima, intervjuima, honorarima - mnogi žive u uvjerenju da im sve to po pravu pripada, da valjda posjeduju i nekakvo glazbeno umijeće. Ne smeta što im je većina nastupa organizirana tako da pjevaju uz »play-off« (to je ono kad iz pozadine brenči glazba, dok oni na pozornici svoju kreativnost iscrpljuju u plesanju i zijevanju). Ne smeta što tehnički zahtjevnija mjesta kod studijskih snimki odrađuu anonimni profesionalci iz sjene. Svijet je tako postavljen i u tome mora da je nekakav red.</p>
<p>Pred neki dan frontman nekoga domaćeg rock sastava rekao je u tv kameru da bi nova vlast trebala više podržavati zabavnjake, jer da oni ionako više od ozbiljnjaka pune državni budžet. Kako stvari stoje, taj bi prijedlog mogao biti još i seriozno prihvaćen.</p>
<p>S ozbiljnom glazbom je drukčije. Budući umjetnici, interpreti klasičnog i modernog ozbiljnog repertoara, obično se raspoznaju već u najmlađoj dobi, potvrđuju se u nastupima (bez »play-offa«) na domaćim, ali i na međunarodnim natjecanjima. Naši učenici glazbenici škola oduvijek su postizali lijepe rezultate izvan zemlje, a tako je, svim poteškoćama usprkos, i dan danas. Tako već prije diplome na Muzičkoj akademiji mladi glazbenici stječu međunarodna iskustva, privikavaju se na međunarodne kriterije i standarde. A kad naposljetku uplove u svoju profesiju, nerijetko se nespremni dočekaju u našem društvenom okolišu. Osjete se prepušteni sami sebi.</p>
<p>I nije ni posrijedi neka neizbježna faza u umjetničkom odrastanju. Osjećaj prepuštenosti sebi ne jenjava s vremenom, nego je upravo najtrajniji, a mnoge taj osjećaj otprati do onkraj zaslužene mirovine. Što se to dakle događa da naši menedžeri svoju klijentelu nalaze među lakoglazbenim svijetom, a interesa ne nalaze kod akademski obrazovanih profesionalaca?</p>
<p>Moglo bi se pomisliti da je stvar u samoj glazbi, da je laganu glazbu naprosto lakše plasirati na radio i tv postaje, promicati kod organizatora koncerata, plasirati kod šire publike. Dakako da ima nešto u tome da je ono popularno (kako već sama riječ kaže) ujedno i dostupno većini, dakle pristupačno, prosječno. To što je nogomet popularniji od šaha samo je jedan od pokazatelja manje intelektualne zahtjevnosti toga športa. A to što za »Parni valjak« zna više domaćeg općinstva negoli za Moniku Leskovar, potvrđuje lakšu komunikativnost glazbene strukture od dva-tri akorda u usporedbi s romantičkim violončelističkim repertoarom.</p>
<p>No samo koju stotinu kilometara sjevernije ili zapadnije, na zahtjevnom i prebukiranom glazbenom tržištu, menedžeri sasvim dobro prolaze sa svojim ozbiljnoglazbenim ponudama. Pa tako na međunarodnom tržištu postoje, primjerice, dobri izgledi za promociju karijere Monike Leskovar ili Ane Vidović. Formula uspjeha je naizgled jednostavna: u glazbenome umijeću spomenutih mladih gospodični odnjegovana međunarodna publika može i bez velikog menadžerskog posredništva prepoznati vrhunsku kvalitetu.</p>
<p>Kako to da naši ansambli kao Zagrebački solisti, Zagrebački kvartet ili solisti kao Dunja Vejzović (koja je ove godine napustila mjesto profesora na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u Zagrebu i preuzela pjevačku klasu u Stuttgartu) nalaze prostora na međunarodnoj sceni, a u dvorištu vlastite kuće nikako da naiđu na primjereno razumijevanje?</p>
<p>Čini se da nema dvojbe da profesionalni, akademski obrazovani glazbenici, oni koji se bave interpretacijom klasičnog i modernog ozbiljnog repertoara, tajne svoga glazbeničkog zanata znaju i umiju bolje od zabavnjaka. S tim bi se vjerojatno složio čak i onaj naš skupocjeni rockerski frontman. Ono što se kod nas polako i presporo prihvaća, jest da se na umjetnost ne mora - ali može - itekako dobro zaraditi. Pogotovo ako je riječ o vrhunskoj umjetnosti.</p>
<p>Kriteriji vlastitog dvorišta i samodovoljnosti sve su više iza nas. Uspješniji glazbeni umjetnici dobro znaju da se menadžerski biznis vrti oko vrhunske umjetničke klasične i moderne glazbe, znaju da je veliko svjetsko tržište neumoljivih profesionalnih standarda. Čekaju se samo još naši menedžeri, da i oni shvate o čemu je riječ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Navijačke trube zovu u nogometni rat</p>
<p>Policajci u uniformama i civilu »okupirat« će u subotu, na dan utakmice EP između Engleske i Njemačke, Charleroi, grad koji u svojoj povijesti nešto slično nikad nije doživio / Čak 3000 naoružanih policajaca bit će stalno na dužnosti, a dva će policijska helikoptera kružiti iznad grada! U pripravnosti će biti 120 konjanika, a policija će imati i 13 vatrogasnih kola s vodenim topovima! Sve je spremno za »mali rat« u Charleroiu</p>
<p>CHARLEROI (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Stigla je, eto, i ta subota. Za Uefine čelnike i belgijsku žandarmeriju bit će to »najduži dan u životu«, gradić Charleroi nikad nije bio u centru pozornosti kao sad. Sudar Engleske i Njemačke u 2. kolu skupine A ponudit će, kao i uvijek, znatno više od gologa nogometa, poglavito se strahuje od žestokih navijačkih obračuna. Čak je i predsjednik Fife Joseph Blatter prije nekoliko dana urgirao i tražio od organizatora EP da ovu utakmicu najvišega rizika premjesti u neki drugi grad, na veći stadion, međutim Uefa je ostala čvrsta i arogantna, kakva je uvijek kad stignu neki Fifini prijedlozi. Razočarani je Blatter potom samo rekao »neka im Bog pomogne«.</p>
<p>Ulice Charleroia, grada u kojem već godinama igra naš najbolji stolnotenisač Zoran Primorac, do subote ujutro još su bile čiste i umivene. Uefa je preporučila navijačima obiju momčadi da dođu tek na dan utakmice, a domaća policija u petak je otkrila i broj ljudi koji će biti zaduženi za red i sigurnost. Policajci u uniformama i civilu »okupirat« će grad koji u svojoj povijesti nešto slično nikad nije doživio. Čak 3000 naoružanih policajaca bit će stalno na dužnosti, a dva će policijska helikoptera cijeloga dana kružiti iznad grada! U pripravnosti će, na vidljivim mjestima, biti 120 konjanika, a policija će imati i 13 vatrogasnih kola s vodenim topovima! Sve je, dakle, spremno za »mali rat« u Charleroiu.</p>
<p>Nitko ne zna točan podatak koliko će Engleza i Nijemaca doći u subotu u Belgiju. Znano je tek da su oba saveza dobila po 5000 ulaznica međutim Englezi su, tko zna kojim načinom, kupili još toliko ulaznica i bit će ih na tribinama oko 10.000. A u Charleroi će doći još između 10.000 i 30.000 engleskih navijača bez ulaznice! Očekuje se i dolazak oko 20.000 Nijemaca, većina također neće imati ulaznice. Međutim, belgijsko je pivo kvalitetno, a uvijek će se uz njega pronaći i dobar razlog za »razgibavanje«, posebno kad su s druge strane »stari prijatelji«. Koji također ne prezaju od žestokih uličnih borbi i posve je shvatljiv strah organizatora koji se poput najtamnijeg oblaka nadvio na subotnji dvoboj.</p>
<p>A uvertiru ovome okršaju dali su - osim belgijskih navijača koji se nakon svake utakmice domaće reprezentacije potuku sa svojom policijom - opet turski huligani! Ovo je proljeće turskoga huliganizma i divljanja, nakon krvavih obračuna s navijačima Leedsa (dva ubijena Engleza u Istanbulu) i Arsenala, Turci su u četvrtak začeli i tučnjavu s uvijek mirnim i veselim Švedima! Zbilo se to uoči utakmice njihovih selekcija u centru Eindhovena, neredi su započeli međusobnim gađanjem čašama i bocama. Epilog svega je jedan ozlijeđeni policajac, a četvorica Šveđana i trojica Turaka su privedeni. Zanimljivo, nitko od navijača nije zatražio medicinsku pomoć. </p>
<p>No, sve će to biti Disneyland ako se Englezi i Nijemci otrgnu kontroli u Charleroiu! Sjećamo se njihova zadnjeg okršaja na velikim natjecanjima, u lipnju 1996. u Londonu, na EP, Njemačka je boljim izvođenjem jedanaesteraca u polufinalu svladala Englesku 6-5 (1-1), tragičar je bio Gareth Southgate čiji je mlaki udarac Köpke obranio. Englezi su do tada bili mirni poput dječice, no poraz protiv Nijemaca izbacio je sve osigurače i eksplozija nasilja zbila se na Trafalgar Squareu. Sve ono što se tri tjedna skupljalo u engleskim huliganima eruptiralo je te srijede u Londonu, Nijemci su na vrijeme shvatili što bi se moglo dogoditi i s Wembleya su pobjegli skrivajući šalove, zastave... A iznervirani i razočarani Englezi utjehu su pronašli u razbijanju svoga grada i cjelonoćnoj tučnjavi s policijom. Ujutro je Trafalgar Square bio nalik napuštenoj bojišnici...</p>
<p>Hoće li belgijska policija uspjeti spriječiti najavljivane sukobe Engleza i Nijemaca? Tamošnja žandarmerija zacijelo nikad nije bila na težem iskušenju, subota se iščekuje poput »Dana D«. Kako će izgledati jutro poslije...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Suci ne žele suditi ako se Matutinovića ne kazni</p>
<p>SPLIT </p>
<p> - Nekontrolirane izjave Dragana Matutinovića, trenera Splitske banke, nakon prvog finalnog ogleda za prvaka Hrvatske protiv Juga u Splitu (9-9) uzburkale su vaterpolske vode i trebat će mnogo umiješnosti da bi se subotnji uzvratni ogled odigrao u mirnijem, manje napetom ozračju. Izjava da je vaterpolska organizacija gangsterska zgrozila je javnost, a i sam Matutinović je uvidio da je pretjerao pa se dan nakon susreta posuo pepelom: </p>
<p>- Reagirao sam u afektu, žao mi je što se sve dogodilo i javno se na teškim riječima ispričavam Klariću i Joviću.</p>
<p> Matutinović je otrovne strelice uputio Udrugi sudaca, a posebno se okomio na suca Klarića kojega je optužio da je primao novac, te na Josipa Jovića, jednog od čelnih ljudi Udruge sudaca. Moguće je da se suci pred subotnji dvoboj »gospara« i »bankara« u Dubrovniku postave ultimativno, odnosno da ne budu htjeli suditi ako Dragan Matutinović bude sjedio na klupi Splićana. Predsjednik Udruge sudaca, Šibenčanin Duško Klisović, bivši vrhunski sudac, kaže: </p>
<p>- Kao predsjednik sudaca kažem vam da nećemo suditi u Dubrovniku ako se pojavi Dragan Matutinović, odnosno ako ne bude kažnjen. Ako će on voditi utakmicu neka sudi tko hoće! Njegove optužbe su teške i morat će ih dokazivati, a ako se utvrdi da su Klarić i Lovrić primili novac, bit će istjerani iz vaterpola. U suprotnom, Matutinović mora odgovarati. U petak ćemo donijeti generalni stav i izvijestiti javnost. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Treba nam vođa momčadi«</p>
<p>Činjenica je da igru diktiraju i nose vanjski napadači, stoga bi bilo bolje da momčad vodi neko od njih, kaže novi trener RK Badel 1862 Zagreb Lino Červar</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Iako će službeno dužnost trenera prve momčadi RK Badel 1862 Zagreba preuzeti tek 1. kolovoza, prvog dana nove sezone, Lino Červar praktički je postao prvi stručnjak hrvatskog rukometnog prvaka nakon što je dosadašnji trener Zdravko Zovko potpisao ugovor s mađarskim Fotexom iz Veszprema. Červar će u kolovozu preuzeti momčad kudikamo slabiju od ovosezonske, no uglavnom je bio zadovoljan s dosadašnjim tijekom prijelaznog roka i prinovama u Badel 1862 Zagrebu. Međutim, jasno mu je da će bez još jednog kvalitetnog vanjskog napadača teško dosegnuti željene ciljeve:</p>
<p>- Klupski čelnici rade na tome da stvore momčad koja bi zadovoljavala prohtjeve Lige prvaka, no za konačnu ocjenu pričekajmo kolovoz, jer prijelazni rok službeno još nije ni počeo. Svakom treneru u interesu je da raspolaže što boljom momčadi, no čini se da će Zagreb sljedeće sezone bitno pomladiti kadar. To ima svojih mana, ali mislim da će nam dobro doći osvježenja. Momčad se mora mijenjati, ako ni zbog čega drugog, onda zbog navijača koji stalno traže nova lica, nove zvijezde, kazao je Červar.</p>
<p>Zagrebov novi stručnjak naznačio je da odlaskom Božidara Jovića, Zvonimira Bilića i Zlatka Saračevića više nema idejnog vođu momčadi, a »raspala« se i vrlo uvjerljiva vanjska napadačka linija. Červar je razmišljao o Neni Kljaiću kao novom vođi, no na kraju je zaključio kako bi ipak bilo bolje da to bude vanjski napadač.</p>
<p>- Činjenica je da igru diktiraju i nose vanjski napadači, stoga bi bilo bolje da momčad vodi neko od njih. Međutim, takvog igrača tek moramo pronaći, to je svima u klubu jasno. Veselilo bi me da na tom mjestu vidim, primjerice, Slavka Golužu. Njega krasi skromnost i borbenost na terenu i mislim da bi on bio odličan vođa za naše mlade rukometaše, završio je Červar.</p>
<p>Od vanjskih napadač u Zagrebovom su kadru trenutno: Tonči Valčić, Ratko Tomljanović, Denis Špoljarić, Kiril Lazarov, dakle trojica mladića i jedan veteran. Uskoro se očekuje potpis ugovora s Varaždincem Blaženkom Lackovićem, a s posudbe bi se trebao vratiti Nikola Prce, još dvojica mladih i relativno neiskusnih rukometaša. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Cibalia ne zna mnogo o Obiliću, niti Obilić zna previše o Cibaliji</p>
<p>U subotu (17.30 sati), u prvoj utakmici 1. kola Intertoto kupa, Cibalia će ugostiti beogradski Obilić / Beograđani su Vinkovčanima poprilična nepoznanica, no ni Beograđani ne znaju previše o Cibaliji</p>
<p>VINKOVCI, 16. lipnja </p>
<p> - Nogometaši Cibalije će u subotu (17.30 sati), u prvoj utakmici 1. kola Intertoto kupa, ugostiti beogradski Obilić. Vinkovčani su se za ovaj dvoboj pripremali desetak dana, a naglasak je u radu bio na taktičko-tehničkim komponentama - za ozbiljnije fizičke pripreme nije bilo vremena, tako da će ove dvije utakmice Lušićeva momčad odigrati na svježinu. Glavnu provjeru uoči premijernog nastupa na euro sceni Cibalia je imala u utorak protiv Lokomotive Cestorad, hrvatskog trećeligaša. Gledajući kroz prizmu rezultata (2-2), provjera je bila neuspjela.</p>
<p>- Možda će vas začuditi, ali ja sam zadovoljan testom. Moji igrači ionako nisu bili 100 posto »unutra«, misli su već bile okrenute suboti i Obiliću. Najvažnije je da smo osjetili teren, loptu i ritam utakmice. Uostalom, ne bi bilo ni dobro kad bi sve »štimalo«, kaže trener Srećko Lušić.</p>
<p>Početnih 11 igrača vinkovački će šef struke odrediti neposredno uoči susreta, iako je sklon ukazati povjerenje postavi koja je iznijela najveći dio prošlo sezonskog tereta, izuzevši nespremnog kapetana Gorana Meštrovića. Dakle, najvjerojatniji Cibalijin sastav bit će: Marić (Perić), Andričević, Čutura, Pernar, Leutar, Tkalčević, M. Meštrović, J. Jurić, Bošnjak, Maroslavac, Bartolović.</p>
<p>Obilić je za Vinkovčane poprilična nepoznanica, a utjeha im može biti činjenica da ni Beograđani ne znaju previše o »nebesko plavima«.</p>
<p>- Faktor iznenađenja ovdje bi mogao imati presudnu ulogu. Gledali smo jednu video kasetu, ali to nije dovoljno za potpuno upoznavanje. Koliko čujemo, oni će doći oslabljeni, nekoliko je standardnih igrača napustilo klub u potrazi za inozemnim angažmanom. Ali, to nas neće zavarati. Igrat ćemo punim kapacitetom, sa željom da u prvoj utakmici postignemo bilo kakvu pobjedu bez primljenog pogotka, što nam jamči realne izglede za uzvrat u Beogradu. Očekujemo veliku potporu s tribina, što će nam uliti dodatni motiv i samopouzdanje. Veliki sam optimist, kaže Ivan Maroslavac, vezni igrač Cibalije.</p>
<p>Zlatko Krmpotić, trener beogradskih nogometaša, rekao je:</p>
<p>- Moram priznati da kod nas ne vlada tako veliko zanimanje za ovaj susret, ali mi je drago čuti da će stadion u Vinkovcima biti rasprodan. Svaki igrač voli igrati pred što više gledatelja. U Vinkovcima se oduvijek igrao dobar nogoemt, i u bivšoj ste državi imali prvoligaša. O Cibaliji znam da je mlada momčad, vrlo perspektivna, pregledao sam i neke video materijale, ali više od svega me brine moja momčad koja je znatno oslabljena, nedostaju nam trojica ključnih igrača. (D. Beidenegl)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Grgić najavio sezonu odricanja</p>
<p>U dolazećoj sezoni slavimo 90 godina kluba, a koliko se ja sjećam, situacija nije nikad bila teža. Moramo biti spremni na odricanja, i vas i nas očekuje veliki rad, rekao je novi predsjednik Hajduka Branko Grgić na prvom okupljanju igrača</p>
<p>SPLIT, 16. lipnja</p>
<p> - Poljud je napokon pripao nogometašima. Skupštine Hajduka su završene, izabrano je novo vodstvo, u petak je bilo prvo okupljanje i trening nogometaša. Prije treninga »bijelima« se obratio novi predsjednik kluba Branko Grgić, koji je u svojoj poslanici kazao: </p>
<p>- Pozdravljam vas uime novog rukovodstva kluba. Situacija je u klubu kritična, blokiran je račun i očekuje nas težak rad. No, situacija nije bezizlazna, jer da je bezizlazna, ne bismo došli u klub. U dolazećoj sezoni slavimo 90 godina kluba, a koliko se ja sjećam, situacija nije nikad bila teža. Nadam se da ćete prionuti poslu i da ćemo svi zajedno smoći snage i krenuti naprijed bez nepotrebnih čakula. Bit će prigoda za razgovor, uvijek sam vam na raspolaganju. Moramo biti spremni na odricanja, i vas i nas očekuje veliki rad.</p>
<p>Nakon šest mjeseci i Ivica Šurjak je ponovo s nogometašima »bijelih«, kao što je i obećao, u novom je Upravnom odboru zadužen za struku. No, vremena je malo a problema previše - pripreme su startale, a još nije definirana igračka križaljka. Šurjak bi u subotu trebao gledati utakmicu Intertoto kupa u Vinkovcima, Cibalia - Obilića, gdje će pokušati konkretizirati dogovor s mladim napadačem Ivanom Bošnjakom. No, sa zanimanjem će pogledati i libera Borisa Leutara. Prije početka treninga i Šurjak se obratio igračima: </p>
<p>- Evo me opet s vama. Znam da biste voljeli još koji dan odmora, ali što je, tu je. Moramo svi biti spremni na rad i pokušati klub izvući iz ove teške situacije.</p>
<p>Na prvom su okupljanju bili: Vučko, Miše, Vučević, Bulat, Grdić, Matić, Deranja, Leko, Pletikosa, Lalić, Musa, Jažić, Đuzelov, Radeljić, Kalinić, Puljiz, Sunara, Ribić, Ratković, Miladin, Sablić, Vuković, Mate Bilić i Andrić. Nije bilo Mate Baturine i Slavena Bilića, kojima je istekao ugovor s Hajdukom. Dok bi Baturina rado nastavio karijeru u inozemstvu, Slavena Bilića očekuju na Poljudu i voljeli bi da i sljedeće sezone pomogne, no njegov budući angažman u klubu ovisi o dogovoru sa Šurjakom. Na poljudski travnjak istrčala su na kraju devetnaestorica nogometaša. Naime, i Vučku je istekao ugovor, samo se došao javiti. Službeno je zatražio ispisnicu, ali se njegov novi klub još ne zna. München 1860 je zainteresiran, ali bi Vučko radije u Italiju. Vučević je još na oporavku, kao i Miladin, koji se oporavlja od ozljede zadobivene na EP mladih u Slovačkoj. Nadoveza je pak Pletikosi i Leki produžio odmor zbog, kako je kazao, »uspjeha u gdje ono, Švedskoj, oprostite Slovačkoj«.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Glenavon posudio devet novih igrača zbog Slaven-Belupa</p>
<p>Nogometaši Slaven-Belupa će svoj prvi međunarodni dvoboj odigrati u subotu (16 sati po hrvatskom vremenu) u sjevernoirskom Lurganu protiv Glenavona u 1. kolu Intertoto kupa</p>
<p>LURGAN, 16. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - U subotu u 16 sati po hrvatskom vremenu u Lurganu, gradiću od 20-ak tisuća stanovnika u Sjevernoj Irskoj, nogometaši koprivničkog Slaven-Belupa prvi će puta nastupiti u službenoj međunarodnoj utakmici, u 1. kolu Intertoto kupa protiv Glenavona. Ovaj klub stoljetne tradicije treći je sastav Sjeverne Irske, a u njegovim redovima očekuju da će na stadionu »Mourneview« biti oko tri tisuće gledatelja, iako je kapacitet oko 10 tisuća.</p>
<p>Koprivničani su u u Belfast stigli čarterom u pet ujutro po lokalnom vremenu. Lurgan je smješten 40-ak kilometara od Belfasta, no trener Mladen Frančić nije dozvolio odmaranje, već je u deset sati ujutro zakazao prvi trening, a drugi u 15 sati, kako bi igrači navikli na termin u kojem će se odigrati utakmica.</p>
<p>Trener Frančić ne može računati na ozlijeđene Teteca, Bisakua i Havaića. U Lurgan nisu ni putovali vratar Stojkić te Petrović koji traže druge sredine, ali nije isključeno da Stojkić ipak ostane. Dugo je čekao na red mladi Križevčanin Robert Lisjak koji je rekao da se ne boji vratarske odgovornosti. Frančić ima 18 igrača, no on ne objavljuje prvu 11-oricu do samog početka utakmice. Na raspolaganju ima Lisjaka, Ružića, P. Bošnjaka, Amižića, Crnca, S. Bošnjaka, Kacića, Ferenčinu, Kovačevića, Jurčeca, Kokola, Dodika, Sertića, Međimrca, Radičeka, Brglesa, Mikolaja i Ogrizovića.</p>
<p>Glenavon nije neprelazna prepreka, iako je njihov trener Roy Walker rekao da u dvije utakmice računaju na prolaz. Ima li temelja za to? Naime, veliko su iznenađenje čak devetorica novih Glenavonovih igrača za koje u Korpivnici do jučer nisu znali, a koji su posuđeni za utakmicu protiv Slaven-Belupa. Novi igrači su Mellon, Smith, Wood, Livingston, O'Connor, Davidson, Gough, Wright i Murray. U momčadi Glenavona su vratari Matthews i Addis, te Glendinning, Murphy, Spiers, Grant, McCann, Evans i Waddell.</p>
<p>Frančićeva momčad ima veliku priliku za dokazivanje. Direktor kluba Robert Markulin zadovoljan je što su manje-više svi igrači ostali zajedno u klubu, poznaju se, optimizma ne manjka, pa se tako najavljuje pobjeda. Tim više što će Slaven-Belupo imati i svojih 100-tinjak navijača.</p>
<p>Utakmicu sude suci s Farskih otoka: Isaksen, Frederiksen i Olsen, a Uzvrat je za tjedan dana u Koprivnici. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Milkoviću otkazao i Balić, pozvan Knežević </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatska muška rukometna reprezentacija, koja će 22. i 23. lipnja nastupiti na međunarodnom turniru u Tunisu, okupit će se u subotu u 13 sati, a prvi će trening imati u 17 sati u dvorani II Sportskog doma. Na tuniskom turniru, osim Hrvatske i domaćina Tunisa, nastupit će još Danska i Portugal.</p>
<p>Izbornik Josip Milković odlučio je na turnir u Tunis povesti igrače koji su dosad provjeravani u A reprezentaciji i juniorske reprezentativce, kako bi dobio još neke igrače koje bi ugradio u igru A momčadi. Naime, Milković je istaknuo da igrači poput Ćavara, Matoševića, Jovića i ostalih iz njihove generacije imaju svoje mjesto u reprezentaciji, no treba pronaći i mlađe.</p>
<p>Za prvu akciju sa seniorskom reprezentacijom Milković nije imao previše sreće s igračima, zapravo s vanjskim napadačima. »Zagrebaša« Tončija Valčića nije ni mogao pozvati jer je Valčić pod klupskom suspenzijom, Borna Franić iz Zameta je otkazao nastup u Tunisu zbog obiteljskih problema, a posljednji je otkazao Brodomerkurov napadač Ivano Balić zbog ozljede leđa. Umjesto Franića je pozvan Hrvoje Horvat (Medveščak) i Denis Špoljarić (Zagreb), a umjesto Balića je pozvan još jedan »zagrebaš«, Ivan Knežević.</p>
<p>U Tunis, dakle, idu vratari Kelentrić (Badel 1862 Zagreb), Jerković (Metković-Jambo) i Modrušan (Zamet-ATR); desna krila Džomba i Zrnić (oba Badel 1862 Zagreb); lijeva krila Šprem (Badel 1862 Zagreb) i Kaleb (Metković-Jambo); kružni napadači Bjelić (Metković-Jambo), Sulić (Zamet-ATR) i Vori (Badel 1862 Zagreb); te vanjski napadači Vukas (Zamet-ATR), Metličić, Dominiković (oba Metković-Jambo), Horvat (Medveščak-Osiguranje Zagreb), Špoljarić i Knežević (oba Badel 1862 Zagreb). (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prinosil u polufinalu, Kafeljnikov se izvukao </p>
<p>HALLE, 16. lipnja</p>
<p> - Nijemac David Prinosil, koji je u 2. kolu pobijedio Ivana Ljubičića, prvi je polufinalist ATP Tour turnira tenisača u Halleu, koji se na travi igra za nagradni fond od 1,000.000 dolara. U polufinalu će na pobjednika dvoboja Kafeljnikov - Escude, s tim da je u 2. kolu Kafeljnikov protiv Španjolca Burrieze spasio meč-loptu.</p>
<p>Rezultati, četvrtfinale: Kafeljnikov (1) - Burrieza 6-7 (3), 7-6 (6), 6-3, Lapentti (3) - Moya 4-6, 7-6 (4), 6-4; polufinale: Prinosil - Lapentti (3) 6-3, 7-6 (3). </p>
<p>Agassi pao i predao</p>
<p>LONDON - Amerikanac Andre Agassi, prvi nositelj, bio je najveća žrtva u osmini finala ATP Tour turnira tenisača u londonskom Queen'su, koji se igra na travi za nagradni fond od 825.000 dolara. On je protiv Talijana Gianluce Pozzija vodio 6-4, 2-1, a onda teško pao. Potom je dobio trominutnu pomoć fizioterapeuta te nastavio meč žaleći se na ozljedu leđa i noge, no kad je izgubio idući gem, odlučio je predati.</p>
<p>Rezultati, 2. kolo: Pioline - Gambill 5-7, 6-2, 6-3, Sanguinetti - Grosjean (14) 7-6 (4), 1-6, 7-6 (6), Nestor - Hill 6-4, 6-3. Mirni - T. Martin (10) 6-3, 6-7 (4), 6-3;</p>
<p>osmina finala: Pozzi - Agassi (1) 4-6, 2-2, predaja, Safin - Rusedski 6-7 (2), 7-6 (5), 6-4, Pavel (12) - Kučera 7-6, 3-6, 7-5, Sampras (2) - Llodra 6-1, 7-6 (2). (ir)</p>
<p>Pitkowski u četvrtfinalu</p>
<p>TAŠKENT, 16. lipnja - Rezultati osmine finala WTA Tour turnira tenisačica u Taškentu, koji se na betonu igra za nagradni fond od 140.000 dolara: Schiavone - Ostrovskaja 6-2, 6-4, Pouček - Sisojeva 6-2, 6-2, Yi (4) - Rosen 6-2, 6-2, Obziler - Prakusya 5-7, 6-4, 7-5, Bovina - Lubiani 6-4, 7-6 (4), Tuljaganova - Li 6-1, 6-3, Zaporožnaja - Mandula (8) 3-6, 6-3, 6-2, Pitkowski (2) - Barna 6-4, 6-4.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kad je Owen imao šest tjedana, Matthäus je odigrao prvu utakmicu za Njemačku... </p>
<p>I Englezi i Nijemci nemirno čekaju međusobni okršaj rasplet kojega bi mogao odrediti i četvrtfinalista, odnosno gubitnika. U oba je kampa atmosfera prilično nervozna, kod Nijemaca nešto gora zbog posve suprotnih stavova igrača i izbornika Ribbecka. Kamen smutnje je Lothar Matthäus, 39-godišnjak koji je u nacionalnoj vrsti, kako kaže većina njegovih suigrača, »samo zbog prijateljstva s izbornikom«!</p>
<p>- Kad je Lothar na travnjaku, igramo s igračem manje, otvoreno je Ribbecka i Matthäusa optužio Mehmet Scholl, svojevrsni glasnogovornik skupine u kojoj su još Bierhoff, Jeremies...</p>
<p>Uvrijeđeni je Matthäus potom Ribbecku najavio odlazak u SAD, međutim izbornik je nasamo razgovarao s njim i došao pred novinare rekavši »Lothar počinje utakmicu protiv Engleza«! Bilo je to prije treninga koji je donio još jednu nevolju Njemačkoj: mišić je, naime, ozlijedio Oliver Bierhoff i po svemu sudeći za njega je EP završeno! No, možda to i neće biti preveliki gubitak za Nijemce, jer će u momčad ući Carsten Jancker, Bayernov centarfor koji je u odličnoj formi i za kojeg novinari smatraju da je trebao igrati i protiv Rumunjske od prve minute. Usput, Jancker još nije postigao ni jedan gol za Njemačku u službenim natjecateljskim međunarodnim utakmicama...</p>
<p>Mjesto u napadu vjerojatno će dobiti i Kirsten, umjesto protiv Rumunja blijedoga Rinka. Ozlijeđen je i Linke, umjesto njega trebao bi zaigrati Jeremies, a Ribbeck je nezadovoljan i Haessllerovom formom, kojega bi trebao zamijeniti mladi Deisler.</p>
<p>Engleski su mediji, po običaju, »razapeli« izbornika Kevina Keegana i igrače (Seaman, Adams, Shearer...) nakon poraza protiv čudesnog Portugala. Uz poraz, epilog tog dvoboja bile su i ozljede McManamana i Adamsa, koji sigurno neće igrati protiv Njemačke. Iako Keegan naglašava »ne pripadam skupini ljudi koja nakon jednog lošeg rezultata pada u depresiju«, mediji su načeli i još jednu zanimljivu temu. Naime, Keeganu je obećano da će ostati na izborničkoj funkciji do završetka SP 2002. godine, neovisno o rezultatu na EP. No, pišu Englezi, to bi se obećanje lako moglo pretvoriti u ludom radovanje ako Keeganova vrsta posrne protiv Njemačke! »U pitanju je naš ponos«, urlaju mediji.</p>
<p>Kad su zadnji put Englezi svladali Nijemce na velikim natjecanjima? Davno... Prije 34 godine, bilo je to na SP 1966. u Engleskoj, u finalnoj utakmici na Wembleyu Engleska je dohvatila svoj jedini naslov svjetskoga prvaka pobjedom 4-2. Geoff Hurst je bio strijelac trećega pogotka, najspornijeg u nogometnoj povijesti. Imaju li Englezi snage i kvalitete za pobjedu? U zadnje dvije međusobne utakmice, na SP u Italiji 1990. i EP u Engleskoj 1996. Nijemcima su se nasmiješili jedanaesterci. Sad ih nema, igrat će se 90 (i nešto) minuta... </p>
<p>I jedna zanimljivost: nadareni engleski napadač Michael Owen imao je samo šest tjedana kad je Lothar Matthäus odigrao prvu utakmicu za reprezentaciju Njemačke! A sad će biti izravni suparnici na travnjaku...</p>
<p>Vjerojatni sastavi,</p>
<p>ENGLESKA: Seaman - G. Neville, Keown, Campbell, P. Neville - Ince; Beckham, Wise; Scholes - Shearer, Owen.</p>
<p>NJEMAČKA: Kahn - Matthäus; Jeremies, Nowotny - Babbel, Deisler, Hamann, Scholl, Ziege - Jancker, Kirsten.</p>
<p>Sudac utakmice bit će Talijan Pierluigi Collina. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Začuđujuća neambicioznost Šveđana i Turaka</p>
<p>Švedska i Turska su odigrali prvi susret na ovogodišnjem Europskom prvenstvu u kojem nije bilo pogodaka / Takav rezultat ne odgovara niti jednoj od tih reprezentacija, pa je još čudnije da tijekom svih 90 minuta niti jedna strana nije pokazala niti malo ambicije da ugrozi protivnička vrata</p>
<p>EINDHOVEN </p>
<p> - U četvrtak se u Eindhovenu nije igrao nogomet. Za razliku od prije tri dana kada su na tom istom stadionu Portugal i Engleska odigrali »ljepoticu« prvenstva, Švedska i Turska su odigrali prvi susret na ovogodišnjem Europskom prvenstvu u kojem nije bilo pogodaka. Takav rezultat ne odgovara niti jednoj od tih reprezentacija, pa je još čudnije da tijekom svih 90 minuta niti jedna strana nije pokazala niti malo ambicije da ugrozi protivnička vrata.</p>
<p>Prvo poluvrijeme proteklo je u prilično lošoj igri iako je početak mogao sugerirati suprotno. Već u trećoj minuti Kennet Andersson je iz slobodnog udarca dobro gađao, ali turski vratar Rüstü Reçber je odlično reagirao i izbacio loptu iz samog gornjeg lijevog kuta. Uslijedilo je pola sata neinventivne igre, a zatim su švedski napadači Larsson i Kennet Andersson napokon odigrali dobru kombinaciju i Andersson se našao u prilici za udarac, no ponovno je Reçber sjajno reagirao.</p>
<p>Posljednja situacija vrijedna spomena iz prvoga dijela dogodila se u 41. minuti kada je Suat Kaya u kaznenom prostoru onemogućio Ljungberga u pokušaju udarca prema vratima.</p>
<p>Ako je prvo poluvrijeme bilo loše, drugo je ponudilo potpuno razočaravajuću igru. Šveđani su zaprijetili tek dva puta, oba iz slobodnih udaraca, ali ti udarci nisu ozbiljnije ugrozili Reçbera. Turci su jedinu suvislu akciju na utakmici složili u 71. minuti, no udarac Sergena Yalcina obranio je Hedman, a odbijenu loptu Okan Buruk je poslao visoko preko vratiju. </p>
<p>Nakon ovakvog rezultata, oba sastava imaju tek teoretske šanse za plasman u četvrtfinale, ali igra im ne obećava ništa dobra. Stoga će najvjerojatnije i Šveđani i Turci nakon što u ponedjeljak odigraju posljednje susrete u skupini - kući.</p>
<p>• Philips stadion</p>
<p>ŠVEDSKA - TURSKA 0-0</p>
<p>ŠVEDSKA: Hedman - Mellberg, Lucic, Björklund, Sundgren - Mild, Mjällby, Ljungberg, Alexandersson (od 63. A. Andersson) - K. Andersson (od 46. Pettersson), Larsson (od 78. Svensson). </p>
<p>TURSKA: Reçber - Özalan; Temizkanoglu (od 59. Kerimoglu), Akyel - Davala (od 45. Korkut), Buruk, Izzet (od 58. Yalcin), Kaya, Ünsal - Erdem, S¸ükür.</p>
<p>SUDAC: Jol (Nizozemska). GLEDATELJA: 30.000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kaya, Mjällby</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Rüstü REÇBER (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prosinečki: Između mene i Dinama moguć rasplet na sudu</p>
<p>Do Roberta Prosinečkog doprle vijesti kako kako sportski direktor Dinama Velimir Zajec i trener Marijan Vlak više ne računaju na njega</p>
<p>CHARLEROI</p>
<p> - Dinamov kapetan Robert Prosinečki na odmoru je u Oviedu. U petak je i do Španjolske dospjela vijest da će Velimir Zajec i Marijan Vlak obznaniti popis putnika za pripreme na Rogli, popis na kojem neće biti Prosinečkog i Koznikua. Prosinečki nam se javio u Rotterdam, bio je očito razočaran, ali ne i previše iznenađen...</p>
<p>- Po svemu što se događalo, mogao sam očekivati ovako nešto. Ali, Zajecova i Vlakova odluka njihov je problem, a ne moj. Imam čvrsti ugovor s klubom i vidjet ćemo što će dalje biti, rekao je Prosinečki. </p>
<p>Dinamov je nogometaš potom dodao: </p>
<p>- Pričekat ću ponedjeljak i službenu odluku, teško je sad bilo što govoriti o daljnim potezima na osnovi neslužbene informacije koju sam dobio iz Zagreba. Zanimljivo je da nitko iz kluba sa mnom nije razgovarao prije nego je dao informaciju novinama, takav neljudski odnos ponajviše boli. No, dobro, i to govori o tim ljudima... Uglavnom, uvijek u životu za sve postoji rješenje i izlaz, pa iako me boli način na koji me se neki ljudi pokušavaju riješiti, ovaj put neću saviti kičmu. Ja sam u Zagreb došao prije tri godine sa željom da ostanem do kraja karijere, a sad me opet tjeraju iz Maksimira! No, sad više nemam 19 godina, sad će me znatno teže potjerati nego prije! Imam ugovor i sad je baš sve otvoreno, čak i mogući rasplet na sudu, veli nogometaš zbog kojeg se kupuju ulaznice.</p>
<p>Prosinečki na televiziji gleda EP, evo njegove ocjene dosadašnjih utakmica:</p>
<p>- Igra se lijepo i efikasno, vidjeli smo niz pravih utakmica. A bit će ih još, uživat ćemo u nogometu, siguran sam u to. Dosad su mi se najviše svidjeli Portugal i Francuska, njihov nogomet je za dušu.</p>
<p>• U subotu igraju Englezi i Nijemci. Kakva je vaša prognoza?</p>
<p>- Na osnovi dosad viđenoga, Englezi su favoriti. Ako netko uopće može biti favorit protiv Nijemaca, protiv njih se zaista nikad ne zna. Ipak, stavio bih neku kunu na Engleze, kaže Prosinečki.</p>
<p>Pred Maksimirom je očito još jedno burno ljeto. Dinamo s Prosinečkim i Dinamo bez njega? Dvije različite momčadi. Zapravo, ne momčadi. Dva različita - kluba... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Uvrijeđeni nogometni poslanici</p>
<p>Uvrijeđeni što nisu ni u kakvoj ekspertnoj skupini koja će promišljati strategiju razvoja hrvatskoga sporta, nogometni djelatnici sami će pripraviti tematski okrugli stol »Danas i sutra hrvatskoga nogometa«</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Iako je na svim razinama državnog Sabora odbijen zahtjev Hrvatskog nogometnog saveza o prijevremenom proširenju Prve lige, Izvršni odbor HNS-a na svojoj je sjednici iskazao zadovoljstvo postignutim. Zadovoljan već zbog same činjenice što se na tako visokim razinama pod okriljem željenog proširenja dotaknula svekolika problematika statusa sporta, dakako i nogometa, te da o tome društvo valja pod hitno povesti računa.</p>
<p>U idućoj će natjecateljskoj sezoni, dakle, Prva liga i dalje brojiti 12 klubova. Na skupštini Udruženja prvoligaša iduće srijede odlučit će se hoće li to biti trokružno, kao do sada, ili vraćanje na predlanjsko doigravanje kad je prvih šest momčadi igralo za prvaka, ostali za ostanak. Svekoliko je raspoloženje za ovaj drugi prijedlog. Zanimljivo, međutim, da inicijativa o proširenju sustava na 16 klubova, te uvođenje dvije druge lige i sve ostalo što ide uz to ostaje na snazi i za sezonu 2001./02. Ako, dakako, u međuvremenu skupštinari ne odluče drukčije.</p>
<p> Zanimljivo da je prihvaćeno i analizirano izvješće o utakmici Hrvatska - Francuska, dakako bez izbornika i članova stručnog stožera koji su u Belgiji na poprištu EP, a da istodobno kao opravdanje što se nije raspravljalo o nastupu u Slovačkoj mlade reprezentacije na Europskom prvenstvu, to nije učinjeno jer nije bio nazočan izbornik Ivo Šušak. Istom kad će on biti dostupan kancelariji HNS, on će, zajedno sa svojim stožerom podnijeti izvješće o spomenutom nastupu. No, čudno, sa Šuškom smo razgovarali samo nekoliko sati prije toga, rekao je da ima spremno izvješće, ali ga nitko nije zvao.</p>
<p>Zbog svekolikog stanja u nogometu i HNS je ugovorio tematsku konferenciju »Danas i sutra hrvatskog nogometa« kako bi se izgradila svojevrsna strategija. Članovi HNS-a doimlju se uvrijeđenima što u ekspertne skupine koje trebaju raspravljati o strategiji sporta nije pozvan nitko iz nogometa. </p>
<p>Podosta se proteklih dana govorilo o tome da bi se Zorislav Srebrić glavni tajnik HNS trebao pod hitno odlučiti za samo jedno od zaduženja koje trenutno obnaša. Ostavljen mu je rok do sljedeće sjednice IO-a za 20-ak dana. </p>
<p>Uzgred, na sjednici Izvršnog odbora su odahnuli, jer i nadalje imaju predsjednika. Vlatko Marković je, naime, u jeku nastojanja HNS-a da se u Saboru izbori promjena Zakona o športu i proširenje lige, govorio da će napustiti predsjedničku dužnost ako do proširenja lige dođe. Na sreću hrvatskog nogometa i članova Izvršnog odbora ostaje liga - 12, a s njome i Vlatko Marković kao predsjednik. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tomas definitivno napustio Maksimir</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Stjepan Tomas definitivno odlazi iz Dinama. Dugotrajni pregovori s novim talijanskim prvoligašem, Vicenzom, napokon su dogotovljeni i Tomas će u utorak potpisati petogodišnji ugovor s »crveno-bijelima«. Transfer je vrijedan 4 milijuna i 100 tisuća maraka, kako je i ranije bilo najavljeno. No, maksimirski klub i Tomas ovu svotu ipak neće međusobno podijeliti na dva jednaka dijela. Na posljednjem razgovoru s Dinamovim sportskim direktorom, Velimirom Zajecom, Tomas je inzistirao na odlasku iz Zagreba, pa je shodno tome i smanjio svoja osobna potraživanja. Tako je Dinamu ostalo više od 50 posto ukupne vrijednosti transfera.</p>
<p> - U utorak ću se sa svojim novim poslodavcima dogovoriti o visini plaće, moram još proći i liječnički pregled, rekao je Tomas. Danas su me ponovno zvali i Englezivali, ali u svakom slučaju drago mi je što ću zaigrati u talijanskoj ligi, ipak je to nogometni NBA. Ako ondje opstaneš, sigurno si pravi... Učinit ću sve da u Vicenzi budu zadovoljni sa mnom.</p>
<p> Do Zajeca je navratio i Tomislav Šokota, no on će, za razliku od Tomasa, ostati u Maksimiru. Konkretnu ponudu još nema i sigurno će u ponedjeljak sa suigračima krenuti na pripreme na Roglu. Inače, Dinamo je u petak posjetila i delegacija Uefe, zadužena za kontrolu stadiona. Uefin trojac činili su Christian Zwicky, Trevor Garwood i Andrew Alford.</p>
<p> Glasnogovornik Ivan Rotim zadovoljno je kazao:</p>
<p> - Impresionirani su onime što su vidjeli, rekli su da će ovo biti jedan od najljepših stadiona u Europi. Zanimali su se i za našu momčad, pitali tko je došao, tko otišao, izrazili su želju da se plasiramo u Ligu prvaka i bio je to vrlo ugodan sastanak.</p>
<p> Novinarima su u petak vrlo ugodno društvo pravili i Džemal Mustedanagić i Đuro Bago, treneri mlađih Dinamovih uzrasta. Mustedanagić je s juniorima osvojio naslov prvaka Hrvatske, a isto to pošlo je za rukom i Bagi, ali s kadetima.</p>
<p>U ponedjeljak će na pripreme na Roglu krenuti još dvije Dinamove prinove. Naime, prije samog puta ugovor s maksimirskim klubom potpisat će Siniša Sesar, dosadašnji igrač Vukovara '91 i Ivica Antolić, donedavni igrač Šibenika, koji je prije šest godina već nasutpao za maksimirski klub.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>I Šušak na čekanju</p>
<p>Trener nogometaša Zagreba Ivo Šušak želio bi s nekim započeti pregovore o produljenju ugovora, ali ne zna s kim / Ovo što se događa u Zagrebu riješilo bi se u najkraćem roku i u zadnjem seoskom klubu. No, čini se da je politika ušla u klub, kaže Drago Marić, glavni direktor dosadašnjeg vodstva</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - U Kranjčevićevoj je s jedne strane sve puno inicijative, s druge sve stoji. Čeka se, naime, odluka Gradskog ureda za opću upravu koji mora presuditi, navodno u što kraćem roku, koja je od dviju usporednih uprava prava i legalna...</p>
<p>Tako i trener Ivo Šušak mora čekati - želio bi, istina, s nekim započeti pregovore o produljenju ugovora, ali ne zna s kim:</p>
<p>- Ne bježim od toga da želim ostati u klubu, no s kim razgovarati kad svaka strana za sebe tvrdi da je jedina prava! Srećom, igračima odmor traje do 22. lipnja, kad će se valjda i ova priča raspetljati. Kad se bude znalo tko službeno vodi klub, moći ćemo razgovarati. Kako o mom produženju ugovora s klubom, tako i o igračkim prinovama, govori Šušak.</p>
<p>Mladi reprezentativac Ivica Banović i dalje je zanimljiv njemačkom prvoligašu Werderu. Čak toliko zanimljiv da je izvjesni gospodin s njim u petak došao u klub, pokušavajući s nekim razgovarati o transferu navodno vrijednom između četiri i pet milijuna maraka. </p>
<p>- Srećom, Nijemci su pokazali razumijevanje za situaciju i spremni su čekati rasplet u klubu, kaže Banović. - Nadam se da će se uprave dogovoriti u miru i postići suglasnost, jer ovo nikuda ne vodi.</p>
<p>Svratio je u klub i Drago Marić, glavni direktor dosadašnjeg vodstva koje se i dalje ne predaje, nema namjeru »onim drugima« predati klupski žig, ugovore i dokumentaciju koja bi inače trebala biti u klubu. </p>
<p>- Ovo što se događa u Zagrebu riješilo bi se u najkraćem roku i u zadnjem seoskom klubu. Središnje je pitanje, međutim, zašto se sve ovo događa. Čini se da je politika ušla u klub. Osim toga, kako god Ured za opću upravu presudio, nezadovoljna će se strana žaliti, pa onda sve može potrajati u nedogled, kaže Marić.</p>
<p>Na pitanje ima li nade da se suprostavljene strane sastanu i ipak dogovore, Marić je rekao:</p>
<p>- Ne, previše je isprepletenih odnosa između pojedinaca jedne i druge strane da bi se našlo rješenje. A u tom međuprostoru, novokomponirana garnitura želi pod hitno prodati Bulu i još neke igrače i onda se praviti važna kako zna raditi. A gdje je njihova gotovina bez rasprodaje igrača? Kako će sačuvati jezgru kako bi se, s velikim ambicijama, ušlo u novo prvenstvo, pita se Marić. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jug želi naslov nakon 15 godina</p>
<p>U subotu (20.30 sati) u Dubrovniku se igra druga utakmica finala vaterpolskog prvenstva između Juga i Splitske banke, a domaći igrači su nakon 9-9 u Splitu korak do svog prvog naslova hrvatskog prvaka </p>
<p>DUBROVNIK, 16. lipnja</p>
<p> - Pet tisuća karata je pušteno u prodaju za drugu utakmicu finala doigravanja za naslov prvaka Hrvatske u vaterpolu između Juga i Splitske banke koja se igra u subotu (20.30 sati). Montažne tribine također će biti postavljene, tako da će Gruž nuditi veličanstven prizor, a domaći igrači će imati podršku kao nikad do sad. Naime, splitskih 9-9 u prvoj utakmici dovelo je vaterpoliste Juga na korak do osvajanja naslova prvaka Hrvatske. </p>
<p>Pobjeda ove subote u Gružu donijela bi im toliko priželjkivani naslov, prvi hrvatskog prvaka, a ukupno 23. u povijesti kluba, i to nakon 15 godina posta. Naime, posljednji naslov državnog prvaka »jugaši« su osvojili sad već daleke 1985. godine. Navijači su spremni za slavlje, karusel kreće ulicama grada već u jutarnjim satima, međutim, Veselin Đuho, trener Juga, nastojat će održati mir u plivalištu.</p>
<p>- Ne smijemo podleći atmosferi. Još ništa nije gotovo iako stoji da imamo odličnu priliku. Igramo kod kuće i pobjeda nad Splićanima dovela bi nas do toliko željenog cilja.</p>
<p>Jugov strateg, koji je kao igrač sudjelovao u posljednjem osvojenom naslovu državnog prvaka 1975. godine, ističe kako je prednost Jug u slabijoj igri Polačika te tradiciji: vratar Splitske banke Školneković u Gružu nije ni približno dobar kao Školneković u Splitu.</p>
<p>- Priliku ne smijemo propustiti, dodat će Ivo Ivaniš, Jugov reprezentativac. Jednakog mišljenja su i ostali vaterpolisti Juga koji će, iako će teško uspjeti u tome da ne razmišljaju o prekidu posta dugog 15 godina, morati odigrati još jednu odličnu utakmicu u Gružu. Svi znaju kako bi loš početak bio teško nadoknadiv, iako su u tome u posljednje dvije utakmice uspjeli. Naime, u odlučujućoj utakmici za ulazak u finale protiv Mladosti nadoknadili su i prestigli zaostatak 4-8, a u srijedu u Splitu stigli su sa zaostatka od tri zgoditka razlike do neodlučenog rezultata.</p>
<p>- Prednost domaćeg plivališta ne znači ništa, međutim, naša prednost je na tribinama. Navijači, kakve nitko nema, naš su osmi igrač, istaknut će Elvis Fatović, kapetan Juga.</p>
<p>Dubrovnik sprema feštu...</p>
<p>Antun Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Matutinović i u Gružu na klupi!</p>
<p>Zbog verbalnog delikta trener Splitske banke ne može biti suspendiran, tako da će u subotu voditi svoje vaterpoliste u uzvratnoj utakmici finala doigravanja za hrvatskoga prvaka</p>
<p>SPLIT, 16. lipnja</p>
<p> - Tko pobijedi u subotnjoj uzvratnoj utakmici finala doigravanja hrvatskog vaterpolskog prvenstva u dubrovačkom Gružu, gdje se sastaju Jug i Splitska banka, bit će novi prvak. U slučaju neodlučenog rezultata igrat će se treća utakmica u Splitu.</p>
<p> Iako je prva utakmica neizvješnošću bila dostojna finala i sama završnica, u kojoj su Dubrovčani bili spretniji i sretniji, bila dramatična, prije uzvrata više se piše i govori o Draganu Matutinoviću, treneru Splićana i njegovim otrovnim strelicama upućenim organizaciji i sucu Željku Klariću. Podnesena je disciplinska prijava, a odvjetnik Alen Pešušić, disciplinski sudac, rješava slučaj. No, Matutinović ne može biti suspendiran zbog verbalnog delikta. Naime, u disciplinskom pravilniku stoji da se suspenziji pribjegava jedino kod igrača i to kada su isključeni zbog udaranja preko vode. Matutinović se mora očitovati, iznijeti obranu, u roku 48 sati nakon što primi nalog iz Zagreba. Stoga je jasno da će Matutinović kormilariti »bankarima« u subotu. Ulog je veliki, jer iako su oba kluba osvojili po jedan trofej, Splićani Kup Hrvatske, a Dubrovčani LEN kup, uspješnost sezone za ove superkvalitetne momčadi ocjenjivat će se po rezultatu u ovom doigravanju. </p>
<p>Jug je ove sezone dominirao 20 kola i u posljednja dva izgubio prvo mjesto. I u doigravanje su krenuli s porazom, pa su se u Zagrebu spašavali, pobijedili su Mladost i u trećoj utakmici izborili finale. U srijedu su na Zenti ispravili gubitak prvog mjesta u prvenstvu i sada u svom Gružu odlučuju o naslovu, a za to su se pripremali cijelu sezonu. Ali, psihičko opterećenje je veće, jer su anulirali prednost domaćeg bazena s kojom su »bankari« startali u doigravanje. </p>
<p>Splitska banka je momčad koja zna pobijeđivati u važnim utakmicama, samo mora zaboraviti na događaje oko bazena, koncentrirati se na vaterpolo. </p>
<p>- Moramo se skupiti, dignuti glave i zajedništvom pokušati u gruškom bazenu osvojiti naslov. Svi mi vjerujemo da možemo pobijediti Jug u Dubrovniku, osjetili smo to tijekom dvoboja u našem plivalištu, kazao je Samir Barać, vaterpolist Splitske banke uoči odlaska u Dubrovnik. (R. Posinković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Atentat na Vuka Draškovića zbog najave bojkota izbora?</p>
<p>Vođa Srpskog pokreta obnove osjeća se dobro nakon što je u noći između četvrtka i petka u Budvi pogođen metkom u uho, dok mu je drugi metak okrznuo sljepoočnicu </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković osjeća se dobro i nalazi se na sigurnom mjestu poslije atentata u noći između četvrtka i petka u njegovoj kući u Budvi, potvrdio je u Beogradu glasnogovornik stranke Ivan Kovačević. Opisujući događaj, Draškovićev savjetnik Ognjen Pribićević je za medije rekao kako je Drašković bio sam u prizemlju kuće gdje su ga »trebali osiguravati pripadnici crnogorske policije«. Njih očito nije bilo, jer su napadači došli preko terase u prizemlju i s lakoćom našli svoju metu. Drašković se uspio skloniti i od rafala metaka pogodila su ga dva, jedan u uho, a drugi mu je okrznuo sljepoočnicu, bez ozbiljnih fizičkih posljedica. U petak ujutro crnogorska se policija nije izjasnila o svojim navodnim obvezama i propustima, već je priopćila da je privela nekoliko osoba osumnjičenih za pokušaj ubojstva. </p>
<p>Crnogorska će policija svakako ostati važnim faktorom u slučaju atentata na još uvijek najkarizmatičnijeg vođu srbijanske oporbe i to ne samo zato što navodno nije ispunila zadatak preuzet nakon što su Draškovićevi tjelohranitelji, prije dva tjedna, uhićeni u beogradskoj zračnoj luci po povratku njihova šefa iz Moskve zbog »nedozvoljenog posjedovanja oružja«. Svjetski mediji su odmah u petak upozorili da su još nerazjašnjene okolnosti nedavnog ubojstva Zorana Žugića, savjetnika za sigurnost crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i iz oba slučaja izvukli pouku o sve nesigurnijem miljeu u Crnoj Gori zaslugom srbijanske tajne policije. </p>
<p>Drugi dio okolnosti pokušaja Draškovićeve eliminacije (ili, u najmanju ruku, ozbiljnoga zastrašivanja) lociran je u Srbiji, a posljedično i unutar srbijanske oporbe. Drašković ima pravo ocijeniti da je ovo za pola godine već drugi pokušaj ubojstva, s tim da je za prvi otvoreno optužio srbijansku tajnu policiju. Tada su u prometnoj nesreći kod Loznice, koju je pod sumnjivim okolnostima izazvao nepoznati kamion, poginula četiri bliska suradnika, a među njima i brat njegove supruge Momo Bošković.</p>
<p>Novi politički moment vezan za SPO zbio se prije nekoliko dana kad je ta stranka otvoreno razvrgnula sporazum sa preostalom oporbom oko izlaska na izbore. Ove bi godine, prema redoslijedu, trebali biti raspisani općinski i savezni izbori, i dio oporbe oko Saveza za promjene predvođenog demokratima Zorana Đinđića zalaže za korištenje ove metode političke borbe jer je to »jedino što oporba ima u rukama za svrgavanje Miloševićeva režima«. Međutim, SPO je baš u danu atentata izdao priopćenje u kojem kaže da »pod terorom i u medijskome mraku oporba jedinstveno ne smije izići na izbore jer bi tako Milošević bio doveden u mat-poziciju i morao prihvatiti demokratske izbore«. Činjenica je također da su se vladini i privatni mediji u Srbiji bili obrušili na posljednji istup Vuka Draškovića na Ravnoj gori kad je masi militantnih sljedbenika koji su pozivali na ustanak poručio »štedite municiju«. To se tumačilo kao najava pobune i krvoprolića koje ni vlast niti ostatak oporbe, svatko iz svojeg razloga, ne žele. Pritisak na oporbene aktiviste, prije svega one iz SPO-a, pojačan je posljednjih dana učestalim policijskim privođenjima, a u cijelom kontekstu ne treba zaboraviti ni podatak da Vuk Drašković još uvijek vlada Beogradom što predstavlja vrlo unosan biznis u mjeri u kojoj to Miloševićeva vlast dopušta. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Holbrooke predlaže profesionalne mirovne snage UN-a </p>
<p>Američki će se Kongres vjerojatno protiviti nekim drugim vojnim snagama, osim američkih, na američkom tlu / Glavni tajnik UN-a Kofi Annan, međutim, podržava Holbrookeovu ideju</p>
<p>NEW YORK, 16 lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predstavniku Ujedinjenim narodima Richard Holbrooke, jedan od glavnih tvoraca Daytonskog sporazuma, na godišnjicu svoje nove funkcije u Svjetskoj organizaciji na East Riveru založio se za profesionalizaciju mirovnih operacija Ujedinjenih naroda na raznim točkama u svijetu. </p>
<p>Naglašavajući da njegovi pogledi na o promjeni sastava mirovnih snaga UN-a ne predstavljaju promjenu službenog američkog odnosa prema tim snagama Richard Holbrooke je podvukao kako bi u mirovne operacije trebalo u ubuduće uključiti profesionalne vojnike ne samo u stožeru Ujedinjenih naroda u New Yorku nego i na terenu. On se odlučno založio za prekidanje prakse stvaranje višejezičnih mirovnih snaga, koje su dosad podržale zemlje trećeg svijeta zainteresirane za dobro plaćene poslove svojih predstavnika u tim mirovnim operacijama. </p>
<p>Holbrookeova ideja sadrži poticanje gospodarski bogatijih zemalja da većom financijskom podrškom nego što je to dosad bio slučaj sudjeluju u mirovnim operacijama Svjetske organizacije. U tom pogledu, Richard Holbrooke sukobit će se s onim snagama u Kongresu koje su se i dosad zbog raznih razloga opirale većem američkom sudjelovanju u mirovnim operacijama. Prije svega, radi se o poniženju koje su američki vojnici doživjeli za vrijeme mirovne operacije u Somaliji. S druge strane, tu je još uvijek neriješeno pitanje koliko Sjedinjene Države trebaju davati za financiranje UN-a, zbog čega su one stalno u zaostatku u plaćanju svojih obveza. I konačno, i nimalo ne najmanje važna jest bojazan od stvaranja neke druge vojne strukture, osim američke, na američkom tlu. </p>
<p>S druge strane, očekuje se i da će se zemlje u razvoju zbog svojih interesa suprotstaviti Holbrookeovoj ideji, ali, prema ocjeni promatrača, američki predstavnik u Ujedinjenim narodima ima za svoje zamislima snažnu potporu glavnog tajnika UN-a Kofija Annana koji je za vrijeme postojanja Unprofora i sam proveo neko vrijeme u Zagreb pa ima solidno iskustvo s manjkavostima mirovnih operacija. On je bio na čelu Odjela za mirovne operacije koji upošljava 400 ljudi, što je upola manje nego što upošljava Odjel UN-a za odnose s javnošću. U Ujedinjenim narodima, kad se bude povela rasprava o Holbrookeovom prijedlogu, američki će veleposlanik imati snažnu potporu glavnog tajnika. </p>
<p>Tri su temeljne postavke Holbrookeovog plana: prvo, jača financijska potpora mirovnim operacijama, drugo, bolje pripremljen i stručno školovan vojni i civilni personal u tim operacijama i treće, pouzdani vojni stožer u New Yorku koji će upravljati operacijama. </p>
<p>Reorganizacija budućih mirovnih operacija i njihovo unapređenje je neophodno. Dok je prije godinu i pol dana postojala samo jedna mirovna misija, ona na Kosovu, događaji na raznim stranama svijeta stvorili su nove krize točke u koje su upućeni mirovnjaci UN-a: Istočni Timor, Sijera Leonea, gdje se nalaze i hrvatski vojnici; planiraju se nove operacije u južnom Libanonu, Kongu, a najvjerojatnije i u Etiopiji i Eritreji. </p>
<p>Holbrookeov prijedlog tek treba ući u raspravu da bi se od zamisli stiglo do realizacije. Još, međutim, nema reakcije ne samo od nepovjerljivih skeptika na Capitol Hillu, nego ni od stalnih članica Vijeća sigurnosti koje o ovako osjetljivom pitanju, odnosno nekakvom zametku snažnijih svjetskih mirovnih snaga, sigurno imaju vlastita stajališta. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Papa može u Sjevernu Koreju</p>
<p>SEOUL, 16. lipnja</p>
<p> - Sjevernokorejski predsjednik Kim Jong Il izjavio je da je suglasan pozvati papu Ivana Pavla II. da posjeti njegovu zemlju, objavio je u petak u Seuolu predsjednik Južne Koreje, Kim Dae Jung, po povratku s povijesnog korejskog sastanka na vrhu iz Pyongyanga. Južnokorejski je predsjednik rekao da je prijedlog o papinu posjetu sjevernokorejskom kolegi iznio tijekom svojega upravo završenog posjeta Pyongyangu te da je Kim Jong Il odgovorio da je suglasan s njim. </p>
<p> Istodobno je direktor vatikanske agencije Fides Bernardo Cervellera izjavio je u petak da posjet pape Ivana Pavla II. Sjevernoj Koreji smatra »mogućim jednom kada preduvjeti za to budu ispunjeni«. Vatikan nije dao nikakav službeni komentar o tom prijedlogu, o kojem je već govorio južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung. Prema Cervellerinim riječima priznavanje katoličke crkve u Sjevernoj Koreji, otvaranje granice katoličkim svećenicima kojima je boravak u toj zemlji, u kojoj ima nešto više od 4.000 katolika, za sada zabranjen, preduvjeti su koje treba ispuniti prije posjeta Pape. </p>
<p>Inače, dosadašnja tradicija hladnoratovskog suparništva na Korejskom poluotoku provociranjem suparničke strane na području demilitarizirane zone u petak je definitivno ukinuta. Odlukom službenog Seoula isključeni su propagandni zvučnici postavljeni na uzvisini sjeverne strane zone. Četiri su desetljeća, posredstvom sustava javnog obraćanja, obje strane na četiri kilometra širokoj demilitariziranoj zoni Korejskog poluotoka »puštale« uvrede ili pozive protivničkim vojnicima da prebjegnu. Zapovjednik južnokorejskog Združenog vojnog stožera u petak je najavio kako će takva emitiranja od sada biti prekinuta. </p>
<p>Kineski predsjednik Jiang Zemin uputio je u petak poruke s čestitkama čelnicima Sjeverne i Južne Koreje, ističući u njima kako se »iskreno raduje« njihovu uspjelom summitu održanom od 13. do 15. lipnja u Pyongyangu. U pismima poslanim dvojici čelnika kineski predsjednik pozdravlja zaključke povijesnog trodnevnog sastanka te se obvezuje da će odigrati konstruktivnu ulogu u održanju mira na Korejskom poluotoku. »Iskreno se radujem uspjelom summitu i želim čestitati Kim Jong Ilu, sjevernokorejskoj Radničkoj partiji i vladi«, kaže se u priopćenju agencije Xinhua. »Vjerujem da će dvije strane nastaviti njegovati međusobno poštivanje u duhu kompromisa i suradnje te da će ojačati međusobnu razmjenu i suradnju na svakome području kako bi se stvorili pogodni uvjeti za ostvarenje konačnog, mirnog ujedinjenja Korejskog poluotoka«, kaže se u Jiangovoj poruci. Summit »utjelovljuje najdublje želje korejskog naroda za što skorijim prestankom podjele i ostvarenjem nacionalnog ujedinjenja«, ističe se u Jiangovoj poruci južnokorejskom predsjedniku Kim Dae Jungu.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Agca bi mogao rasvijetliti politička ubojstva u Turskoj</p>
<p>ANKARA, 16. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najpoznatiji turski terorist Mehmet Ali Agca, koji je 13. svibnja na rimskom Trgu Svetoga Petra izvršio neuspjeli atentat na papu Ivana Pavla II. izrazio je osobno zadovoljstvo promjenom prebivališta i zamjenom »stanarskog mjesta«. On je, naime, u srijedu iz ćelije u Anconi prebačen u najbolje čuvani istanbulski zatvor Kartal (orao). O Agcinoj sigurnosti danonoćno brinu posebno obučene skupine policajaca i žandara. Takva briga, koju uživa još samo kurdski separatistički vođa Abdullah Öcalan, rezultat je činjenice da je atentat na Svetoga oca bio samo jedan u piramidi zločina ovog turskog nacionalista i njegovih nalogodavaca. Dvije godine ranije, u veljači 1979., Agca je ispalio smrtonosni hitac i na glavnog i odgovornog urednika uglednog istanbulskog lista Milliyet Abdi Ipekcija, inače rođenog brata šefa turske diplomacije Ismaila Cema. Brzo je uhićen, ali i još brže, na još neobjašnjiv način, pobjegao iz istanbulskog vojnog zatvora Malepe.</p>
<p>Papa je, samo četiri dana nakon ranjavanja, iz bolničke postelje oprostio Agcino zlodjelo. No, to nisu učinile i turske vlasti koje su ga u odsustvu osudile na smrtnu kaznu da bi je 1991. preinačili u desetogodišnju robiju. Kako prenosi ovdašnji tisak, »otac turskog terorizma« bit će podvrgnut upornom i sistematskom ispitivanju. Sam turski premijer Bülent Ecevit je, govoreći o Agci u turskom parlamentu, izrazio nadu da bi njegovo ispitivanje moglo rasvijetliti mnoge nerazjašnjene zločine širom zemlje, posebice krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina.</p>
<p>Trag bi, kako se pretpostavlja, mogao voditi i do turskih »Sivih vukova« koji se često identificiraju sa Strankom nacionalističkog pokreta (MHP). Postoje određene naznake da su neki od njezinih članova bili i na određenim vojnim dužnostima. Time se, ujedno, objašnjava i Agcin bijeg iz zatvora. Njegovo »tursko ispitivanje« moglo bi rasvijetliti više stotina političkih ubojstava. Sve bi se to, dakako, moglo odraziti i na rad tročlane turske koalicijske vlade u kojoj MHP predstavlja ključnog čimbenika.</p>
<p>Zbog svega toga neki ovdašnji promatrači smatraju da vrijeme Agcina »preseljenja« iz Italije u Tursku nije baš slučajno izabrano. Zašto? Prenošenjem njegova saslušanja moglo bi se vratiti užareni krumpir »sivim vukovima« i njihovom čelniku Devletu Bahceliju koji se zalažu za izvođenje pred Vrhovni sud bivšeg premijera Mesuta Yilmaza, bivše premijerke Tansu Çiller i više resornih ministara. Svi oni se, naime, terete za korupciju i druge nezakonite postupke.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Dani« tvrde da je Ivica Rajić naredio granatiranje Sarajeva</p>
<p>SARAJEVO, 16. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Granatiranje Sarajeva od strane HVO-a iz Kiseljaka, 9. studenoga 1993. godine, nije bilo režirano od stane srpske televizije s Pala! Tvrdi to u svom najnovijem broju sarajevski tjednik Dani koji, pozivajući se na izvješće Sigurnosno informativne službe Ministarstva obrane Hrvatske republike Herceg Bosne. Autor tog izvješća je tadašnji agent Ivan Bandić, sadašnji djelatnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske i, kako se tvrdi, glavni kandidat za budućega konzulata RH u Mostaru. </p>
<p>Dokument čiji sadržaj otkrivaju Dani, kako se navodi, nedavno je pronađen u službenim arhivima u Zagrebu, uglavnom netaknutim od završetka rata u BiH. Riječ je o prilično opširnom izvješću vezanom za sigurnosno interesantne aspekte zbivanja u Kiseljaku, u kojem se osim o spomenutom granatiranju glavnog grada, govori i o trgovini oružjem sa Srbima te alkoholom i cigaretama s Muslimanima, ali i ubojstvima, nelegalnim uhićenjima, odnosima među (para)vojnim postrojbama u Kiseljaku i središnjoj Bosni, neformalnim linijama zapovijedanja (vezano za Stupni Dol taj bi dokument mogao biti relevantan i za slučaj Blaškić) i slično.</p>
<p>»Dana 9. studenog ove godine Ivica Rajić (zapovjednik Operativne grupe dva HVO-a u Kiseljaku, op. aut.) je iz područja Lepenice, Azapovići, uz pomoć srpske strane granatirao Sarajevo (naši položaji - artiljerija Republike Srpske), što je pratila i snimila TV Srna, i prenijele mnoge strane televizije. Snimak istog prikazan je u emisiji HTV-a Slikom na sliku. Nakon objavljivanja vijesti o njegovoj smjeni, Rajić je vrlo nervozno i neodgovorno prijetio pojedinim osobama iz obavještajnih službi, što može dovesti do ozbiljnih posljedica. Prema našim saznanjima, i dalje se vrši trgovina s Muslimanima prema Visokom, a u posljednje vrijeme i prema Bilalovcu, odnosno Kačunima (radi se o prodaji cigareta i alkohola iza čega stoji Rajić ...). Dana 7. 11. ove godine u noćnim satima došlo je do pucanja od stane pripadnika HVO-a po zapovjedništvu Unprofora za BiH (hotel Dalmacija), nakon čega su isti uzvratili ...«, glasi najzanimljiviji dio SIS-ovog izvješća. Podsjetimo da je navodno granatiranje Sarajeva od strane HVO-a bila jedna od najbizarnijih epizoda hrvatsko-bošnjačkog rata u BiH. Taj je događaj dobio ogroman publicitet u domaćoj i svjetskoj javnosti, a u propagandnom su ga smislu koristili i srpska i muslimanska strana u BiH, a potencirana je i malo vjerojatno priča da je upravo granata ispaljena s teritorija pod kontrolom HVO-a izazvala masakr koji se toga dana dogodio na sarajevskom Alipašinom polju. Sarajevska propaganda iskoristila je sulude Rajićeve poteze da u medijskom smislu poništi negativne učinke nezakonite akcije protiv HVO-ove brigade »Kralj Tvrtko« u Sarajevu (ta postrojba je imala stotinjak poginulih u borbama za obranu grada od Srba) 7. studenog 1993. godine, zbog čega je izravno ili neizravno ogroman broj, posebno mladih Hrvata, napustio grad.</p>
<p>SIS-ov dokument koji objavljuju Dani podsjetio je na te događaje, iako se još uvijek sa sigurnošću ne može reći je li HVO iz Kiseljaka doista gađao Sarajevo. Kada je pak riječ o Ivici Rajiću kojega se sumnjiči i za druge zločine, njegovo prebivalište trenutno je nepoznato službenim vlastima u Republici Hrvatskoj i BiH, a navodno je za operaciju njegovog sklanjanja i skrivanja bio zadužen bivši zapovjednik Kažnjeničke bojne Mladen Naletilić-Tuta, danas čovjek koji čeka suđenje pred ICTY-jem u Den Haagu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Petritsch će vjerojatno nametnuti i zakon o informiranju</p>
<p>MOSTAR, 16. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zakon o informiranju, čiji bi nacrt trebao biti predstavljen javnosti do kraja ovoga mjeseca, mogao bi, ustvrdio je Bob Gilette u ime međunarodne zajednice, uskoro biti »nametnut vlasti koja ga ne želi«. »Ovdašnja vlast (u BiH) ne može riješiti ni pitanje uvođenja jedinstvenih registarskih pločica, tako da nisam siguran kako će reagirati na zakon o slobodi medija«, rekao je Gilette.</p>
<p>Na Nacrtu zakona o informiranju već dulje vrijeme rade stručnjaci iz Ureda visokog predstavnika (OHR) i Misije OESS-a i usporedo čine pritisak na bosanskohercegovačke vlasti da ga u parlamentarnoj proceduri odmah po njegovom predstavljanju javnosti čim prije prihvate, kako ne bi morao intervenirati visoki predstavnik Wolfgang Petrisch i svojim autoritetom nametnuti i taj zakon. No, kako je spomenuo i Gilette, otpori kod vlasti su veliki, a i dosadašnja situacija ne sluti na dobro, jer poznato je da su novinari u BiH izloženi strahovitim pritiscima, tako da će vjerojatno OHR morati nametnuti taj zakon. Bosna i Hercegovina po rezultatima istraživanja američke asocijacije »Freedom house« spada u red zemalja djelomično slobodnih medija, a zabrinjavajuće je da su pritisci na novinare iznova pojačani u posljednje vrijeme - od ugrožavanja osobne sigurnosti, zatvorenosti izvora informiranja, favoriziranja određenih medija, pa sve do neodgovarajuće zakonske regulative. Simptomatično je pritom, upozorio je ombudsman za medije Mehmed Halilović, kako županijske vlasti u Bosni i Hercegovini nadzoiru »zakonitost rada medija«, izdvojivši pritom primjer koji kaže da je u šest županija u Federaciji propisana kazna od jedne do 10.000 konvertibilnih maraka (KM) za medije koji se ne upišu u evidenciju. Kazne za odgovornu osobu koja odbije dati informaciju su - deset puta manje!? Takvo stanje je neodrživo ako Bosna i Hercegovina želi ući u krug demokratskih zemalja, rekao je Gilette. Donošenjem (ili, nametanjem) zakona o slobodi medija mora se omogućiti takvo stanje po kojem bi informacije bile »maksimalno otvorene«, osim onih za koje vlada može dokazati da bi njihovo objavljivanje izazvalo veću štetu nego korist. Informacije također moraju biti dostupne novinarima na jednostavan i jeftin način, uz učinkovit mehanizam žalbi (i kazni) ako informacija nije isporučena. (Mario Marušić).</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>NATO će intervenirati ako Milošević izazove rat u Crnoj Gori?</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Charles Ingrowe, balkanolog i profesor povijesti iz SAD-a, izjavio je za podgoričke Vijesti da međunarodna zajednica ne želi intervenirati u SRJ, ali je dodao kako mu je poznato da je NATO pripremio planove za moguću vojnu intervenciju u Crnoj Gori. Po njegovoj ocijeni, postoje dva scenarija po kojima bi moglo doći do odlaska sa vlasti predsjednika SRJ Slobodana Miloševića. »Jedan se osnažuje ako Milošević pokrene rat u Crnoj Gori, što bi crnogorski predsjednik Milo Đukanović mogao iznuditi ako se bude odlučio na otcjepljenje«, kazao je Ingrowe i dodao da bi to bila greška u svakom smislu. »Ako Đukanović krene u ubrzano odvajanje od Jugoslavije, a Milošević iz tog ili nekog drugog razloga napadne Crnu Goru ili pokuša preuzeti kontrolu nad njom, vjerujem da bi krvoproliće koje bi uslijedilo moglo izazvati rat s međunarodnom zajednicom što bi onda moglo dovesti do Miloševićevog pada«, drži Ingrowe.</p>
<p>Američki znanstvenik tvrdi da nije donesena politička odluka o provođenju planova NATO-a koji ni ne želi takvu odluku, ali »ako bi došlo do humanitarne katastrofe, a Milošević je pokazao da ju je u stanju izazvati, bio bi to razlog ponovnog angažiranja NATO-a i SAD-a«. On je iznio uvjerenje da će jugoslavenski predsjednik nastojati spriječiti takav razvoj događaja. Drugi scenarij odlaska Miloševića s vlasti zavisi, kaže profesor Ingrowe za isti dnevnik, od konsolidacije i čvršćeg ujedinjavanja oporbenih snaga u Srbiji. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Amatova vlada za izmjene izbornog zakona</p>
<p>RIM, 16 lipnja</p>
<p> - U četvrtak je napokon donesen zajednički prijedlog svih stranaka centra ljevice o novom tipu izbornog zakona. Predsjednik talijanske vlade Giuliano Amato, nastojeći pridobiti podršku i oporbe, održao je svoje obećanje da će se uzeti ozbiljno u razmatranje Berlusconijev prijedlog njemačkog, kancelarskog tipa izbornog zakona. Novi prijedlog stranaka centra ljevice je upravo utemeljen na njemačkom modelu. </p>
<p>Čelnici oporbe, Gianfranco Fini, glavni tajnik Nacionalnog saveza i Pierro Casini, glavni tajnik Kršćanske demokratske unije su se pred samo zasjedanje našli sa Silvijem Berlusconijem, glavnim tajnikom pokreta »Naprijed Italijo« u njegovoj vili da bi iza zatvorenih vrata raspravili prihvaćaju li ponuđene pregovore od strane premijera Amata. Nakon par sati vijećanja su odlučili da pristaju razgovarati o promjeni izbornog zakona. Tom je prilikom Silvio Berlusconi izjavio: »Ne možemo preuzeti na sebe odgovornost da nismo spremni na dijalog. Stranke centra ljevice će se same uništiti svojom razjedinjenošću i tu je njihov kraj«.</p>
<p>Oporba je, u četvrtak nakon sastanka sa premijerom Giulianom Amatom, iz sjedišta vlade u Palači Chigi izašla razočarana. Naročito su bili loše volje predsjednici regija sjevera koji su očekivali opširnu raspravu o budućem federalnom uređenju zemlje. Kao hladan tuš na njih su djelovale riječi predsjednika vlade Giuliana Amata: »Prvo trebamo provjeriti račune, a potom ćemo raspravljati o reformama i o zdravstvu«. </p>
<p>Radi se o ozbiljnom deficitu u proračunu od više od sedam tisuća milijardi lira, nastalom u prvih pet mjeseci ove godine u glavnim troškovnim pozicijama regija. Nitko ne zna točnu cifru manjka, niti premijer, niti Ministarstvo trezora, ali alarmantno crveno svijetlo gori u vladi. </p>
<p>Premijer Amato insistira na tome da se pregledaju troškovi sa svakom regijom posebice. Troškovi regija su se trebali smanjiti za milijun dvjesto tisuća milijardi, a oni su porasli znatno više. </p>
<p>Pokušaj predsjednika regije Lombardije Roberta Formigonija da predloži glede zdravstva »regionalna eksperimentiranja radi bolje kvalitete usluga« je glatko odbijen s objašnjenjem da nije pravo vrijeme za raspravu o tome sve dok se ne riješi pitanje stvorenog deficita. Na dnevnom redu su bili sigurnost, problemi imigracije, zdravstvo i financije. </p>
<p>Ništa o očekivane rasprave o federalnom uređenju. Rečeno je da će država zajedno s regijama raditi na postavljanju federalnih temelja koji trebaju u što većoj mjeri oslabiti centralnu vlast. S radom se počinje za dva tjedna. O sadržaju i modalitetima se može samo nagađati. Amato je bio savršeno jasan u svojoj poruci da više ne želi sastanke poput nedavnog u Genovi kad su se okupili predsjednici četiri sjeverne talijanske regije da samostalno rasporede državnu pomoć.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Meksički predsjednik upozorava na »crne oblake« nad latinoameričkom demokracijom</p>
<p>CARTAGENA, 16. lipnja</p>
<p> - Meksički predsjednik Ernesto Zedillo upozorio je u četvrtak na »crne oblake« koji su se nadvili nad demokracijom u Latinskoj Americi i pozvao Latinoamerikance da ne dopuste povratak »populizma i autoritarne vlasti«. U svom govoru na 14. summitu Grupe Rio u kolumbijskom gradu Cartageni, Zedillo je rekao kako bi povratak na nedemokratsku praksu, koja se tako dugo veže uz Latinsku Ameriku - poput kontroliranih i namještanih izbora te predsjednika čvrste ruke (caudillosa) - unazadila cijelo to područje.</p>
<p>Grupa Rio osnovana je 1986. i sastavljena je od 19 zemalja, a njezin je glavni cilj da održava demokratske vrijednosti i posreduje u regionalnim sukobima. U Cartageni se ovih dana okupilo 16 predsjednika i tri potpredsjednika te skupine da bi razgovarali o problemima u regiji. Govoreći o »crnim oblacima« nad nekim latinoameričkim demokracijama, Zedillo je rekao da oni »ne samo kvare političku klimu u pojedinim zemljama nego ugrožavaju vjerodostojnost i demokratski ugled cijele Latinske Amerike«. »Demokracija je najbolji čuvar od povratka u nekadašnje dane populizma, posvemašnje državne kontrole i totalitarizma«, dodao je, ne spominjući ni jednu zemlju imenom. </p>
<p>Nešto prije ceremonije otvaranja skupa, na kojoj je Zedillo izrekao te riječi, peruanski predsjednik Alberto Fujimori opovrgnuo je navode da je namještanjem izbornih rezultata na svibanjskim izborima uspio dobiti i treći predsjednički mandat, što je bez presedana u toj zemlji. Također je odbacio optužbe peruanske oporbe i mnogih analitičara latinoameričke političke scene da njegova vladavina ima sve više obilježja totalitarizma.</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina mnoge je Latinoamerikance zabrinuo i radikalni, naizgled ljevičarski stil venezuelanskog populističkog predsjednika Huga Cháveza, koji je zbog pokušaja puča 1992. bio dvije godine u zatvoru, a za predsjednika je izabran na demokratskim izborima 1998. Otkako je preuzeo vlast, promijenio je ustav tako da može ostati na vlasti još 12 godina. Chávez, koji zbog svoje radikalne retorike protiv bogatih i privilegiranih uživa podršku većine siromašnih Venezuelanaca, rekao je u Cartageni: »Najveći crni oblak nad našim nesavršenim demokracijama je siromaštvo«.</p>
<p>Inače, Zedillo je izabran za predsjednika kao kandidat Institucionalne revolucionarne stranke (PRI), koja neprekidno vlada Meksikom 71 godinu, unatoč brojnim kritikama i meksičke i latinoameričke javnosti. Prema nekim procjenama, ta bi stranka mogla izgubiti vlast na predsjedničkim izborima zakazanim za 2. srpnja. (Reuters/G. Tintor)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Treći program Hrvatskoga radija - nestaje li posljednji otočić autentične hrvatske uljudbe u medijskome eteru?</p>
<p>Prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji je u saborskoj i javnoj raspravi, predviđa dodjelu trećih programa Hrvatskoga radija i televizije na koncesiju putem javnoga natječaja. Provedba prijedloga toga zakonskoga rješenja praktično znači ukidanje Trećega programa Hrvatskoga radija u sadašnjem obliku, jedine nekomercijalne postaje s umjetničkim programom u Hrvatskoj. Umjetnička i uređivačka razina svrstava Treći radijski program među zapaženije postaje s umjetničkim programom u Europi, a u Hrvatskoj svakako zauzima sasvim izuzetno i jedinstveno mjesto. Umjetnički doseg ponuđenoga i emitiranoga programa je izvan svih kategorija, npr. slušamo odložene integralne prijenose iz Metropolitan opere u New Yorku, odabrane snimke rane glazbe na autentičnim instrumentima i slično.</p>
<p>Ovaj program sa 40-godišnjom tradicijom jedini je prozor u svijet vrhunske glazbene umjetnosti za mnoge građane iz kulturne provincije, a to smo zapravo svi mi građani Hrvatske koji ne živimo u Zagrebu. Stoga je i paradoksalna činjenica da je prijam signala Trećega radijskoga programa kvalitetan samo u zagrebačkoj regiji, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske vrlo niske tehničke razine. Prije nekoliko godina, prigodom velike obljetnice kuće HTV, 70. obljetnice osnutka Radio Zagreba, tadašnji direktor HTV-a g. Ivica Mudrinić je svečano uz velike riječi o brizi za kulturu pustio u pogon odašiljačku opremu koja je osiguravala kvalitetan stereo prijam Trećega radijskoga programa na području istočne Hrvatske. Toga se dana ovaj program mogao primati snažnim i kvalitetnim signalom na čitavu nizu radijskih frekvencija. Tako kvalitetan prijam trajao je koliko i rečena proslava, dakle, samo jedan dan, a potom smo se slavno vratili u prethodno stanje mizernoga signala koji ne omogućuje čujnost bez posebnih uređaja, koje traje do danas. Očevidno jest kako predmetnim zakonom treba propisati obvezatnu pokrivenost čitava područja Hrvatske kvalitetnim tehničkim signalom Trećega programa, poput Prvoga i Drugoga radijskoga programa.</p>
<p>Što će se u slučaju provedbe predloženoga zakonskoga rješenja dogoditi s programom razmjene Europske radijske unije (EBU) čiji je Hrvatski radio član? Program razmjene EBU odvija se isključivo putem Trećega radijskoga programa i omogućuje nam niz kvalitetnih snimaka i informacija o glazbenoj praksi u drugim europskim državama, a također i prijenose glazbenih zbivanja iz Hrvatske u sve ostale europske države. Ovdje, dakle, možemo prepoznati i nacionalni i kulturni interes Hrvatske. Gasi li se i ovaj segment programa i je li to planirano približavanje Hrvatske europskim integracijama i kulturnome krugu?</p>
<p>Kamo dalje pitamo se? Neka lomača kulture prema tržišnim kriterijima uništi sve knjige i zatvori muzeje i kazališta. Ušteđena sredstva možemo usmjeriti na program razmjene novoskladane pučke glazbe s našim istočnim susjedima.</p>
<p>Kao slušatelj i predstavnik kulturne javnosti ovim putem želim dati prilog javnoj raspravi o predmetnome zakonu te skrenuti pozornost na značenje i posljedice jedne možebitne pogrešne odluke. </p>
<p>Apeliram na sve sudionike saborske i javne rasprave o zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji da učine sve za očuvanje i tehničko unapređenje Trećega programa Hrvatskoga radija, možda posljednjega otočića autentične hrvatske uljudbe u medijskome eteru, te vas pozdravljam.</p>
<p>DAMIR TOMIĆ, dipl. inž.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ignac Koštroman: Neistiniti su prilozi o mojoj navodnoj umiješanosti u ratni zločin </p>
<p>Unatrag nekoliko dana u pojedinim hrvatskim medijima (Nacional, Jutarnji list, Globus i HTV) objavljeni su neistiniti prilozi o mojoj navodnoj umješanosti u ratni zločin u Ahmićima, te proizvoljne procjene i neistinite tvrdnje o mom djelovanju u doba obrane hrvatskog naroda Srednje Bosne od agresije.</p>
<p>U cilju istinitog informiranja javnosti i demantiranja iznesenih tvrdnji, navoda i optužbi zamoljavamo Vas da putem Vašeg medija objavite cjeloviti tekst priopćenja za javnost, kako slijedi:</p>
<p>Proteklih dana pokrenuta je, ne znam po čijem nalogu, bezočna i orkestrirana medijska kampanje, u kojoj se bez ikakvih ograda i suvislih dokaza mene prokazuje i predstavlja kao jednog od glavnih organizatora i podstrekača ratnog zločina u selu Ahmići.</p>
<p>Tu neviđenu hajku i medijski linč započeo je »Nacional« da bi se toj prljavoj raboti priključile perjanice tzv. nezavisnih medija »Jutarnji list« i Globus, te na koncu »europejska« i »demokratizirana« HTV u svom središnjem dnevniku. O dvojbenoj profesionalnosti i novinarskoj etičnosti tvoraca tih monstruoznih novinarskih optužnica bjelodano govori i činjenica da se od spomenutih jurišnika nove demokracije nitko nije udostojio sa mnom stupiti u kontakt, makar nije nikakva tajna da sa svojom obitelji već petu godinu stanujem u Kninu sa uredno reguliranim prebivalištem.</p>
<p>Budući su novinari narečenih medijskih kuća u dobro znanoj boljševičkoj maniri, uzurpirajući ulogu pravosuđa, već sačinili moju optužnicu i donijeli presudu kojom sam unaprijed proglašen krivim bez ikakve mogućnosti obrane, ne mogu se načuditi zbog čega je izostala visina i mjesto izdržavanja kazne. Međutim, ta konstatacija ne stoji za Jutarnji list koji je na »udarnoj« stranici tendenciozno objavio fotografiju zgrade gdje je stan moje obitelji markiran i apostrofiran kao potencijalna meta i svojevrsni poziv za možebitne egzekutore i izvršitelje smrtne kazne.</p>
<p>Ovim nečovječnim činom autora medijske harange meni i mojoj obitelji bez ikakva razloga i povoda načinjena je nepopravljiva šteta i silna nepravda, jer sam čitav svoj život živio u skladu sa moralnim i kršćanskim načelima.</p>
<p>Ako je osim ovih novinarskih pamfleta i optužnica nakana autora i sotoniziranje tadašnje službene politike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (a u sklopu koje sam svojedobno participirao), moram radi povijesne istine kazati da je u to vrijeme hrvatska politika imala svoju ukorijenjenost u načelu legitimne obrane, te je u tome kao partner međunarodne zajednice prihvaćala sve sporazume o budućnosti BiH, sa ciljem zaustavljanja daljnjeg rata, pa makar počesto i na štetu interesa hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p>Zbog svog sveukupnog udjela u obrani biološkog opstanka hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, a poglavito u Srednjoj Bosni, ja sam kao čovjek i domoljub iznimno ponosan, te stoga odbacujem narečene insinuacije kojima se danas pokušava dovoditi u pitanje moj časni obol u legitimnoj borbi naroda za dostojanstvenim i mirnim životom na tim prostorima.</p>
<p>IGNAC KOŠTROMAN</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ozbiljno su narušeni zakoni o gradnji i prostornom uređenju</p>
<p>U zadnje vrijeme mnogo se govori i piše o obračunu s bespravnom gradnjom pojedinih objekata, koji su se, prema svemu sudeći, namnožili »kao gljive poslije kiše«. To nisu kakve god građevine, to su manje-više »palače« u koje su vlasnici uložili veliki kapital. Međutim, neshvatljivo je da su se, unatoč dobroj financijskoj potpori, odlučili na ovakav rizik, vjerujući da nikada neće odgovarati. Ali... sve te kuće, teniski tereni i štošta drugo, sigurno ne bi bilo podignuto da nisu ozbiljno narušeni zakoni o gradnji i prostornom uređenju, odnosno da im netko nije izdavao potvrde. Neki su zbog toga, izjavio je ministar Božo Kovačević, više puta plaćali čak i prekršajne kazne, ali nisu odustajali od bespravne gradnje! Kako se to u jednoj pravnoj državi moglo dogoditi? To bi isto tako bilo, karikirano, da policajac nekoga zaustavi totalno pijanog za volanom automobila, ovaj plati kaznu i nastavi vožnju! Stoga je, po meni, prvo trebalo pronaći i drastično kazniti one koji su nešto takvoga omogućiti, zatim inspektore koji su samo »upozoravali« ili tek toliko izricali blage kazne i druge, jer ako netko sagradi bez dozvole osmerokatnicu kao »Milas tradea« u Makarskoj to se vidi na kilometre, što znači da vlasnik uopće nije imao želje da skriva ono što gradi! A, netko mu je to omogužilo. Tko? S druge pak strane, koliko ima bespravno izgrađenih objekata koji su »niknuli« u vrijeme pretprošle vlasti? Zašto se ondje nije krenulo redom, od rata, pa do danas?</p>
<p>Nova, legalno izabrana hrvatska vlast, uglavnom ispravlja ono što su uradili oni koji su prije njih bili na tim i sličnim funkcijama. Hoće li nakon novih izbora oni koji će doći tada (nitko nije vječan!) ponovno se »puno radno vrijeme« baviti možebitnim nepravilnostima svojih predhodnika? I dok se mi »zabavljamo« čitajući i gledajući kako je netko bespravno izgradio ogromnu kuću s bazenom i slično, većina istinskih hrvatskih branitelja, poglavito dragovoljaca, koji su se puškom borili za opstojnost hrvatske države, nikako ne mogu dobiti ni ono najminimalnije, da - pristojno žive, zajedno sa svojim obiteljima! Sramotno je što se prognanike tjera iz pojedinih hotela, što im se ne da ni prehrana, dok s druge strane, kao od šale, rušimo i rušit ćemo kuće i vile, kao da živimo u blagostanju! Ako je neki objekt bespravno izgrađen, a pogodan za stanovanje, nek se dade u vlasništvo udrugama iz Domovinskog rata, kojima ionako više prema svemu sudeći nema tko pomagati!</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar</p>
<p>Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Otvoreno pismo D. Krpine Ivici Račanu, predsjedniku Vlade RH Gospodine predsjedničke Vlade!</p>
<p>U emisiji »Cord diplomatic« Radija 101, u četvrtak, 15. lipnja 2000. godine, u povodu rođendana britanske kraljice, gostovao je veleposlanik Velike Britanije Colin Andrew Munroe.</p>
<p>Na pitanje novinara kako je doživio promjenu vlasti u Hrvatskoj 3. siječnja 2000. godine veleposlanik Munroe je odgovorio: »Doživio sam to kao demokratsku revoluciju kakva se je prije deset godina dogodila u Istočnoj Njemačkoj«.</p>
<p>Dakle, veleposlanik Munroe izjednačio je stanje u Hrvatskoj prije 3. siječnja 2000. godine sa stanjem koje je prije 1990. godine vladalo u Istočnoj Njemačkoj. U Istočnoj Njemačkoj, prije 1990. godine, zar je na to potrebno podsjećati jednog veleposlanika, vladao je totalitarni, marionetski komunistički režim pod zaštitom moćne sovjetske vojne sile, koristeći sve one poznate zloglasne metode vladanja kojima su se služili takvi režimi, uključujući i onaj u nekadašnjoj Jugoslaviji.</p>
<p>Protiv totalitarnog komunističkog režima u Hrvatskoj hrvatski su se građani plebiscitarno izjasnili na prvim višestranačkim izborima 1990. godine. Usporedba stanja u Hrvatskoj do 3. siječnja 2000. godine sa stanjem u Istočnoj Njemačkoj prije 1990. ne samo da je ispod svake razine dobrog ukusa, već je izvan zdrave pameti. Osim toga, riječ je o zabrinjavajućem diplomatskom presedanu koji na najgrublji način vrijeđa dostojanstvo cijeloga jednoga naroda i njegove nezavisne i demokratske države.</p>
<p>U proteklih desetak godina u Hrvatskoj je u najtežim mogućim okolnostima obrane od velikosrpske agresije uspostavljen demokratski politički sustav u kojemu je, gospodine predsjedniče Vlade, među osamdesetak političkih stranaka, mogla slobodno djelovati pa konačno i pobijediti na demokratskim izborima, iako slijednica komunističke partije, i Vaša partija.</p>
<p>Nevjerojatnom usporedbom, veleposlanik Munroe ne samo da je grubo prekršio Bečku konvenciju već je teško uvrijedio hrvatski narod i sve hrvatske građane, a osobito obitelji poginulih hrvatskih branitelja, invalide Domovinskog rata, obitelji 1600 još uvijek nestalih i sve hrvatske branitelje koji su u proteklih deset godina neposredno sudjelovali u uspostavi, obrani i oslobađanju samostalne i demokratske države Hrvatske.</p>
<p>Hoćete li, gospodine predsjedniče Vlade, dati nalog ministru vanjskih poslova da pozove veleposlanika Munroea i oštro prosvjeduje zbog njegove nečuvene i grube uvrede?</p>
<p>Ne učinite li to, hrvatskim građanima ostaje, s pravom, zaključiti da Vam nije ni malo stalo do obrane dostojanstva hrvatskog naroda, hrvatske države i svih onih koji su se u proteklih deset godina borili, stradali i ginuli za slobodu, demokraciju i hrvatsku državnu nezavisnost.</p>
<p>Smije li si predsjednik Vlade demokratske i nezavisne države prešutjeti ovakav diplomatski izgred?</p>
<p>DRAGO KRPINA</p>
<p>zastupnik u Hrvatskom državnom saboru</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Devalvacija i inflacija</p>
<p>Na nedavnom okupu dobro pozicioniranih predstavnika ekonomske struke opet je naglašena bila prisutna teza o precijenjenoj kuni, što ustvari znači o potrebi slabljenja nacionalne valute kao sredstvo koje liječi bez lijekova.</p>
<p>U negdašnjoj državi teze o precijenjenosti dinara bile su stalno na repertoaru, a njihova primjena dovodila je do bezbrojnih devalvacija i neviđene inflacije, a posebno i propadanju ukupne privrede.</p>
<p>Poznato je da promjenu pariteta, osobito u postocima većim od bankovne eskontne stope prati, ali za još veći postotak njoj bliska inflacija a time i pad realnog standarda stanovništva. Što to znači u uvjetima gdje velik broj ljudi živi na rubu egzistencije, opterećen kreditima i otkupom stanova sa deviznom klauzulom bolje je i ne spominjati.</p>
<p>Kratkotrajnu korist za izvoznike roba proizvedenih uz loše ekonomske parametre i turizam prepun dugova opravdalo bi zagovaranje samo ukoliko se ne ulazi u srž problema. U Hrvatskoj je međutim proklamirano i uvedeno dioničarsko gospodarstvo (privatizacija). Da bi ono to uistinu bilo nužno je uključiti se i u potpunosti primijeniti europsko zakonodavstvo i propise kojima se prati osnivanje, funkcioniranje i prestanak rada dioničkih društava. U na taj način ustrojenoj privredi izbjeglo bi se spajanje funkcija vlasnika i »menadžera«, a upravo to dovelo je do opustošenja i propasti velikog broja firmi sa svim posljedicama. U tome je problem.</p>
<p>Uistinu dionička (privatizirana) privreda nešto je drugo. Nadmetanje u ostvarivanju profita za dioničare (vlasnike kapitala) traži primjenu najnovijih spoznaja u području tehnologije rada i prateće opreme. Nosioci takvih trendova vrhunski su obrazovani specijalizirani stručnjaci (a ne samozvani »menadžeri«).</p>
<p>IVAN KRIŽANAC, dipl.ecc</p>
<p> Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ja sam za »Trg Ivana Meštrovića«</p>
<p>Objavili ste nekoliko pisama građana u svezi imena »Trg hrvatskih velikana«. Predlažem da taj trg dobije ime Trg Ivana Meštrovića iz slijedećih razloga:</p>
<p>- Ivan Meštrović je izgradio na tom prostoru paviljon, velebnu zgradu koja daje poseban izgled ne samo tom dijelu grada već i cjelokupnom Zagrebu. U tom paviljonu tijekom cijele godine odigravaju se razna kulturna događanja.</p>
<p>- Ivan Meštrović je žrtva fašizma. Poznata su njegova stradanja od tadašnje fašističke vlasti koja su završila bijegom s obitelji iz NDH.</p>
<p>- Ivan Meštrović spada među najveće velikane hrvatske kulture i umjetnosti.</p>
<p>- Predlažem da se na tom trgu postavi i spomenik Ivanu Meštroviću.</p>
<p>Smatram da bi ovim prijedlogom prestala sukobljavanja oko imena trga. Zagreb ima još nekoliko trgova koji se mogu zvati u čast svih žrtava fašizma kao i hrvatskih velikana.</p>
<p>Prof. dr. MIJO ŠIMUNIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Uhićen jedan od trojice osumnjičenih za pljačku novca »Dalmatinske banke«</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Nakon opsežne kriminalističke obrade i temeljitog prikupljanja informacija s terena, zagrebački policajci, u suradnji sa svojim zadarskim kolegama, uspjeli su ući u trag jednom od trojice osumnjičenih za razbojstvo u kojem je 24. svibnja u Zadru u razbojničkom prepadu na dostavno vozilo »Dalmatinske banke«, opljačkano više od dva milijuna kuna, a počinitelji su »netragom nestali«.</p>
<p>Naime, operativnim radom zagrebački policajci ušli su u trag Denisu F. (22), zvanom Batmen ili Dane, za kojeg postoje indicije da je jedan od trojice razbojnika. Temeljem naloga istražnog suca, policajci su pretražili unajmljeni stan u Zagrebu kojeg koristi Denis F.. Prilikom pretrage »osumnjičenog stana« policija je pronašla pištolj »CZ M 75«, 15 komada streljiva, neke odjevne predmete, te više putovnica s fotografijama Denisa F., koje glase na lažna imena.</p>
<p>U unajmljenom stanu policija je zatekla i Jelenu Š. (19) iz Zadra, djevojku Denisa F., te su oni u četvrtak oko 23,30 sati nakon premetačine privedeni, a potom i prepraćeni u Odjel kriminalističke policije PU zadarske radi nastavka daljnje kriminalističke obrade.</p>
<p>Podsjećamo, »filmska« pljačka »golfa« zadarske poslovnice spomenute banke, u ulici kralja Dmitra Zvonimira u kojoj su počinitelji pobjegli gliserom, dogodila se 24. svibnja oko 8 sati. U spomenuto vrijeme trojica djelatnika banke su u bančinom »golfu«, registracijskih oznaka ZD 464-AB, krenuli u redovitu dostavu novca poslovnicama na zadarskom području. U trenutku kada je dostavno vozilo banke prošlo Kopnena vrata, iz obližnjeg parka je dojurio tamnoplavi »golf«, registracije ZD 597- AG, i prepriječio put bančinu vozilu, nakon čega su iz tamnoplavog »golfa«, za kojeg se kasnije ispostavilo da je ukraden, iskočila trojica muškaraca naoružanih poluautomatskim pištoljima. Zaprijetivši »škorpionima«, razbojnici su natjerali djelatnike banke da legnu na tlo, nakon čega su pobjegli u bančinom vozilu prema obližnjoj lučici Kolovare.</p>
<p>Naime, u lučici je čekao pripremljen gliser, za kojeg se kasnije također ispostavilo da je ukraden dva dana ranije u Sv. Filipu i Jakovu. Potom su razbojnici otplovili u nepoznatom pravcu, odnijevši sa sobom više od dva milijuna kuna.</p>
<p>No, zanimljivost ove zagrebačke kriminalističke obrade, odnosno uhićenja je i u tome što smo prije nekoliko dana, točnije u prošli petak, čuli od stanovnika zgrade u blizini zagrebačkog Autobusnog kolodvora, da je »pod policijskom prismotrom bio neki tamni automobil parkiran ispred njihove zgrade«. Također se pričalo da je navodno riječ o automobilu iz zadarske pljačke, što, to je tada zvučalo prilično nevjerojatno, no, sada dobiva na težini.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zbog velike brzine prevrnuo se »šleper« s 8 tona tekstilne robe</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak, oko 6,25 sati, na staroj Krapinskoj cesti kod Ivanca Bistranskog, kada se slovenski »šleper« prevrnuo i sletio s ceste, na sreću nije bilo ozlijeđenih osoba.</p>
<p>Prema priopćenju zagrebačke policije, »šleper« mariborskih registracijskih oznaka 65-95-S, kojim je upravljao Ivan Simonič iz Ptuja, prevozio je 8,1 tonu tekstila u balama. </p>
<p>Za taj je tegljač bila prikvačena i prikolica također mariborskih registracijskih oznaka M 8-81.</p>
<p>Do nesreće je došlo, kako je ustanovljeno očevidom, radi neprilagođene i prevelike brzine. Stoga je tegljač sletio s ceste i prevrnuo se.</p>
<p>Na sreću, osim materijalne štete koja je procjenjena na 25.000 kuna (zasad je to samo šteta procjenjena na prevrnutom i oštećenom kamionu), nitko nije ozlijeđen. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Neposlušne« prekršitelje policija morala privesti vezane</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Proteklog četvrtka policija je morala dva puta upotrijebiti sredstva prinude, i to zbog remećenja javnog reda i mira, te u drugom slučaju zbog kupoprodaje heroina i pokušaja bijega.</p>
<p>Naime, oko 11,45 sati u Ožujskoj ulici ispred kućnog broja 21 u trenutku kupoprodaje heroina zatečeni su N. S. (21) i B. H. (19). Nakon kratkog razgovora, N. S. je od B. H. kupio paketić s 0.2 grama heroina. Pristupivši N. S., policajci su utvrdili kako on uza se nema dokumente te su pošli za njim u njegov stan radi utvrđivanja njegovog identiteta.</p>
<p> Pri izlasku iz stana u stubištu stambene zgrade, N. S. je pokušao pobjeći, ali je pao pa su ga policajci uhvatili, vezali i priveli u policijsku postaju. Protiv N. S. je podnijeta kaznena prijava zbog zlouporabe opojnih droga, te se nad njim nastavlja daljnja kriminalistička obrada.</p>
<p>Istoga dana, oko 9.30 sati na raskrižju Vlaške i Draškovićeve ulice policajac je uočio Nadu Valić (46) kako bezrazložno viče i vrijeđa prolaznike.</p>
<p> Kada ju je htio legitimirati i upozoriti da ne remeti javni red i mir, Nada Valić je počela vikati i na policajca, pokušavajući se udaljiti.</p>
<p> Policajac je izgrednicu uhvatio za ruku u namjeri da je privede, ali se ona istrgla i počela još jače vrištati.</p>
<p> Nakon toga, policajac je bio primoran vezati je i privesti u policijsku postaju.</p>
<p> Naknadno je utvrđeno da je Nada Valić težak psihički bolesnik s čestim agresivnim ispadima, te da nema stalno mjesto boravka, nego luta po gradu. Inače, Nada se ranije liječila u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, gdje je i nakon ovog posljednjeg ispada prepraćena kolima Hitne pomoći. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zbog kćeri poduzeće »Badel 1862« oštetio za 325.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PUZ-a su na temelju zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu dovršili dio kriminalističke obrade u poduzeću »Badel 1862«, zbog osnovane sumnje da je predsjednik Uprave poduzeća, Frane M., zlouporabivši svoj položaj i ovlasti uz pomaganje Višnje R. ošetio poduzeće za najmanje 325.000 kuna.</p>
<p>Naime, tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da je Frane M., uz pomoć članice uprave poduzeća, Višnje R. pribavio odobrenje nadzornog odbora o potrebi prodaje nekretnine u vlasništvu poduzeća, a radi se o skladištu površine 90 metara kvadratnih, s prilaznom rampom od 35 kvadratnih metara, te okolnim zemljištem od 160 kvadratnih metara, s tim da nije precizirao po kojoj cijeni će ta nekretnina prodati. Nadalje, uz pomoć Višnje R., predsjednik uprave je 7. veljače 1997. godine svojoj kćerki Sunčici M. pribavio skladište za iznos od 185.000 kuna, iako je knjigovodstvena vrijednost iznosila 510.000 kuna.</p>
<p>Prodaja ove nekretnine objavljena je bez javnog natječaja, takozvanom neposrednom pogodbom, te je pritom »Badel 1862« oštećen za najmanje 325.000 kuna, jer je prema procjeni komisije za procjenu vrijednosti nekretnina, zagrebačke Porezne uprave, procijenjena vrijednost skladišta iznosi 840.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Provalnik sa stabla skočio na balkon i ukrao sef »vrijedan« 65.000 kuna </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Zagrebačka policija je u četvrtak zabilježila tešku krađu provaljivanjem u obiteljsku kuću Mate Š. (41), u Barišićevoj 21, dok je u petak u ranojutarnjim satima prilikom provale u kiosk »Duhana« uhićen Željko P. (31).Naime, teška krađa provaljivanjem u obiteljsku kuću Mate Š. u Dubravi dogodila se u vremenskom razdoblju između 10. i 15. lipnja, kada je nepoznati provalnik, popevši se na drvo uz kuću i skočivši na balkon, obio vrata i ušao u kuću. Provalnik je ukrao željezni sef u kojem su se nalazili osobni dokumenti, satovi marke »rolex« i »ebel«, te zlatni nakit i novac. Ukupna materijalna šteta iznosi oko 65.000 kuna.Prilikom pokušaja provale u kiosk »Duhana«, policajci Šeste policijske postaje su u petak oko 25 minuta iza ponoći u Magovčevoj ulici 139 uhitili Željka P. (31). Nakon uhićenja, sproveden je u službene prostorije radi daljnje kriminalističke obrade. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Provalnik izazvao požar u školi, šteta 60.000 kuna</p>
<p>POŽEGA, 16. lipnja</p>
<p> - Noću na petak izbio je požar na prvom katu požeške Pučke škole »Julija Kempfa«. U Požaru je izgorio prostor tajništva, inventar i arhivirana dokumentacija, te jedna pomoćna prostorija. Prema prvim procjenama materijalna šteta iznosi oko 60.000 kuna.Očevid na mjestu toga požara obavili su djelatnici PU požeško-slavonske i Odjela za zaštitu od požara, a istraga o uzrocima požara još uvijek traje. Zbog čudnih okolnosti u kojima je došlo do požara u školi, konferenciju za novinare održao je načelnik kriminalističke policije PU Požeško-slavonske Antun Petrović, na kojoj je priopćio: »Noću između 21 i 1 sat ujutro za sada nepoznati počinitelj provalio je ulazna vrata s dvorišne strane u školi 'Jurija Kempfa'. Načinio je otvor veličine 20 do 100 centimetara, a potom je provalio vrata tajništva na prvom katu, te vrata na još tri prostorije i to na dvije ostave i na sobi defektologa. Izazvao je paljevinu u prostorima tajništva na za sada nepoznati način, a ovaj požar ugasili su vatrogasci DVD Požega. Slijedi kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja za kojim policija intenzivno traga«.(I. F.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Kovačev: HBOR je dobio najvišu moguću ocjenu kreditnog rejtinga </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) reagirala je u petak na tekst »Negativni kreditni rejting HBOR-u« objavljen u Vjesniku dan ranije. Netočnim tvrdnjama iznesenim u članku i samim naslovom teksta koji je grubo izvučen iz konteksta te prilično pretenciozan stvara negativna slika o Banci, dovodi u pitanje ugled Hrvatske banke za obnovu i razvitak i njen položaj na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, ističe se u reagiranju HBOR-a. </p>
<p>Uprava HBOR-a podsjeća kako su »najveće i najpriznatije svjetske rejting agencije Standard & POOR's i MOODY's Investors Service, nakon ispitivanja zakonodavnih i proceduralnih postavki poslovanja HBOR-a, praćenja rizika, sposobnosti menadžmenta i kvalitete financijskih pokazatelja, dodijelile HBOR-u dugoročni investicijski kreditni rejting BBB, odnosno Baa3; uz indikaciju za moguće negativno kreditanje rejtinga (snižavanje) u razdoblju od narednih dvije-tri godine. To proizlazi iz predviđenog kretanja kreditnog rejtinga RH. Ova ocjena predstavlja ujedno i najvišu moguću ocjenu za pojedinačnu instituciju u RH, obzirom da upravo takav rejting ima i sama Država«. Obje rejting agencije u svome obrazloženju navele su osnovne čimbenike koji su utjecali na visoku ocjenu HBOR-a u smislu preporuka investitorima za ulaganje u Bančine vrijednosne papire. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, ističe kako je HBOR danas jedina financijska institucija u RH koja ima investicijski kreditni rejting te kako »svaka nova institucija s kreditnim rejtingom znači pozitivan pomak za Državu, jer pridonosi višem stupnju transparentnosti cjelokupnog gospodarstva, a time i većem povjerenju stranih investitora«.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HBOR nakon dobivenog rejtinga priprema emisiju euroobveznica </p>
<p>HBOR za srpanj najavljuje izdanje euroobveznica od 100 milijuna eura, bude li klima povoljna za njihov plasman / U pripremi program za pojedinačna izdanja vrijednosnih papira u različitim valutama ukupne vrijednosti 500 milijuna eura, koji bi trebalo realizirati u sljedećih pet godina </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Svjetske rejting-agencije Standard & Poor's i Moody's dodijelile su Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) dugoročni investicijski kreditni rejting BBB - odnosno Baa3. To je najviša moguća ocjena koju neka hrvatska institucija može dobiti s obzirom na to da takav rejting ima i sama država. »Očekujemo da će dodjela kreditnog rejtinga imati značajnu ulogu u našim nastupima pred investitorima i u planiranoj emisiji euroobveznica«, rečeno je u petak na press konferenciji u HBOR-u organiziranoj povodom objave odluka poznatih rejting-agencija i Dana banke. HBOR je, naglašeno je, uz HEP i Grad Zagreb, kada je riječ o državnom sektoru, treći najbolje ocijenjeni rizik za potencijalne investitore u Hrvatskoj. </p>
<p>»HBOR je dobio investicijski rejting jednak onome kakav ima država. Negativni smjer u rejtingu znači da agencije za sljedeće tri godine procjenjuju da je moguće smanjenje ocjene. Činjenica je da rejting Hrvatskoj nije smanjen i nadamo se da se to ni sada neće dogoditi, naime nadamo se da ćemo imati viši rejting«, kazao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. </p>
<p>Za prvi srpanjski tjedan HBOR najavljuje europski road-show i ukoliko klima bude povoljna, planira se u istom mjesecu plasman euroobveznica u iznosu od 100 milijuna eura, i to najkraće na rok od pet godina. Mandat za organizaciju te emisije dobila je Chase Manhattan International, banka koja je bila savjetnik u procesu dobivanja kreditnog rejtinga. </p>
<p>»Sada, s kreditnim rejtingom, mnogo optimističnije gledamo na našu predstojeću emisiju obveznica iako su na tržištima još uvijek turbulentna vremena. Ako se ipak dogodi da za nas cijena sada bude previsoka, u rujnu ćemo ponovo razmotriti mogućnost plasiranja obveznica. Namjera nam je kao državnoj razvojnoj banci postići što duži rok, no ako cijena bude mnogo viša, primjerice, kod izdanja na sedam godina, naravno da ćemo se odlučiti na pet godina«, rekla je Ana Ivančić, direktorica Sektora međunarodnih odnosa HBOR-a, te najavila program vezan uz zaduživanja na međunarodnom tržištu. </p>
<p>»HBOR završava dokumentaciju za cjelokupni program EMTN (Euro Medium Term Note Programme) u organizaciji Deutsche Bank iz Londona. To je temelj za sva naša pojedinačna buduća izdanja dužničkih vrijednosnih papira u različitim valutama, uključujući i euro-kunu, dakle izdanja obveznica u kunama, ali izvan Hrvatske. Ukupna je vrijednost programa 500 milijuna eura, što bi trebalo pokriti naše potrebe u idućih pet godina. No to nas ne obvezuje, realizaciju programa determinirat će tržište.« </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kako su Mađarska i Irska privukle strane ulagače</p>
<p>Zahvaljujući direktnim stranim ulaganjima Mađarska danas bilježi najintenzivniji rast među zemljama Istočne i Srednje Europe, a samo u posljednjih nekoliko godina stranci su u Mađarsku uložili dvije milijarde američkih dolara, kazao je na međunarodnom savjetovanju bankara o stranim izravnim investicijama dr. Tibor Toth, regionalni direktor velike mađarske agencije ITD</p>
<p>ŠIBENIK, 16. lipnja</p>
<p> - Drugog dana međunarodnog savjetovanja bankara koje se održava u šibenskom Solarisu predstavljena su iskustva Irske i Mađarske s privlačenjem direktnih stranih ulaganja.</p>
<p>»Irski razvojni uspjeh koji se bilježi u posljednjih 14 godina nije slučajan, već je plod konzistentne politike i vješte međunarodne promocije zahvaljujući čemu je mala Irska od siromašne zemlje koju su stanovnici napuštali, postala 'keltski tigar'«, rekao je Patric A. En Whilo, jedan od tvoraca irskog razvojnog programa. Naveo je da je Irska uspjela privući strane investitore niskim porezima na profit, čvrstom pravnom regulativom, a za razvojni uspjeh o kojemu se danas u svijetu govori, zaslužno je odgovarajuće predstavljanje Irske kao zemlje s mladom populacijom i s brojnim stručnjacima u čije se školovanje smišljeno ulagalo, a prednost im je bio i nacionalni identitet. Prije toga Vlada je donijela odluku o fiskalnoj odgovornosti, a sa sindikatima je potpisan sporazum o miru.</p>
<p>Već nakon dvije godine rezultati su bili vidljivi, a od 1987. proračun je počeo rasti da bi danas Irska ostvarivala višak u državnom proračunu. Direktna strana ulaganja u periodu 1993.-1998. povećala su se za čak 40 posto, a vlada je donijela odluku kakva direktna strana investiranja želi. Danas oko polovice novih investicija potječe od direktnih stranih ulaganja što je doprinijelo zapošljavanju novih 125 tisuća ljudi. Irska se odlučila za razvoj industrije elektroničke opreme i razvoj međunarodnih usluga kao prioritetne grane u koje valja ulagati. Danas se jedna trećina sveukupne proizvodnje PC-a koji se prodaju u Europi proizvodi u Irskoj. Politička i ekonomska stabilnost, zatim pristup ostalim tržištima s kojim postoji potpisan trgovinski sporazum i niski porezi od deset do 12,5 posto, koji se garantiraju za rok od deset godina, rezultirali su brzim ekonomskim rastom jedne male zemlje, rekao je While dodajući još da je za uspjeh važan optimizam ali i postojanje neovisne agencije za promicanje stranih ulaganja.</p>
<p>O naglom razvoju Mađarske govorio je dr. Tibor Toth, regionalni direktor velike agencije ITD. Zahvaljujući direktnim stranim ulaganjima Mađarska danas bilježi najintenzivniji rast među zemljama Istočne i Srednje Europe, a samo u posljednjih nekoliko godina stranci su u Mađarsku uložili dvije milijarde američkih dolara. Očekujemo do konca 2002. godine ostvariti sve one standarde koje od nas traži EU i ostvariti BDP od sedam posto. Za nas je značajno što smo uspjeli privući investitore na šire područje a ne samo naše zahvaljujući čemu smo do konca prošle godine imali 21 milijardu dolara stranih investicija. Čak 40 od 50 velikih svjetskih korporacija danas su u Mađarskoj i one su zaslužne za sedamdeset posto ukupnog izvoza. Proces privatizacije je gotovo okončan, a odlučili smo se i dalje razvijati automobilsku industriju i industriju proizvodnje elektroničke opreme. Vladin cilj bio je svijetu zemlju prikazati ne kao raj za ulagače s jeftinom radnom snagom, već kao zemlju visokoobrazovanih ljudi u čemu se i uspjelo - kaže Toth dodajući da su strana ulaganja potpuno promijenila strukturu njihova gospodarstva. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dobit Hrvatskih telekomunikacija u 1999. godini 717 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatske telekomunikacije (HT) poslovnu su 1999. završile s neto dobiti od 717 milijuna kuna. Kako je od toga iznosa 185 milijuna kuna već akontirano državi na ime dobiti, preostali dio dobiti raspoređuje se kao zadržana dobit tvrtke, odlučila je u petak skupština dioničara HT-a u kojoj država ima 65 posto, a Deutsche Telekom 35 posto dionica.</p>
<p>Istodobno su razriješena četiri člana Nadzornog odbora (Božo Prka, Mate Bilušković, Horst Laubsher i Walter Beforth), te imenovani novi članovi NO-a: Mato Crkvenac, Goranko Fižulić, Georg Poelz i Joachim Peckert. </p>
<p> Državu je na skupštini predstavljao ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, a Deutsche Telekom Wolfgang Breuer, izvijestili su iz HT-a. </p>
<p>Ostvarena dobit od 717 milijuna kuna, za 80 milijuna kuna veća je od planirane, odnosno za 51 posto viša od dobiti ostvarene u 1998.</p>
<p> Usprkos svim promjenama - poslovanja HT-a kao samostalne tvrtke, donošenja novog Zakona o telekomunikacijama, pojavom konkurencije u mobilnoj telefoniji i strateškoj privatizaciji u 1999. je HT uspio poslovati bolje nego ikada, rekao je predsjednik Uprave Ivica Mudrinić, navodi se u priopćenju Hrvatskih telekomunikacija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Izabrani kandidati za dokapitalizaciju Istarske banke</p>
<p>PULA, 16. lipnja</p>
<p> - Nadzorni odbor i Uprava Istarske banke, nakon zajedničke sjednice održane u petak poslije podne, razmotrili su šest inicijalnih neobavezujućih ponuda za dokapitalizaciju Istarske banke, koje su pristigle u roku do 9. lipnja. Nakon temeljite rasprave Nadzorni odbor i Uprava odlučili su nastaviti pregovore i omogućiti pun uvid u podatke i poslovanje banke odabranim ponuditeljima: Nova Ljubljanska banka d.d., Regent, Pacific Group London, Riječka banka d.d. Rijeka i Veneto Banca, Monte Belluna (Italija).</p>
<p>Prema odluci Nadzornog odbora i Uprave, odabranim potencijalnim partnerima omogućit će se detaljno istraživanje banke (tzv. »Due Diligence«), poslije čega bi oni trebali dostaviti konačne obavezujuće ponude. Prema istom zaključku te se ponude očekuju polovicom srpnja ove godine, takav je zapravo prijedlog iz Istarske banke.</p>
<p>U cijeloj Istri ova odluka Uprave i Nadzornog odbora očekivana je s ne malim zanimanjem, jer o izboru najužih kandidata odnosno strateških partnera za dokapitalizaciju ovisi i sudbina ove značajne regionalne banke. U međuvremenu Konzorcij za dokapitalizaciju Istarske banke koji je radio pod patronatom Županijskog poglavarstva i podalje od javnosti nije ispunio očekivanja. Računalo se da bi on mogao od građana i poduzetnika i lokalne samouprave prikupiti barem polovinu od 200 potrebnih milijuna za dokapitalizaciju, ali je do isteka svibnja prikupljeno jedva 4,5 milijuna kuna, ili 14 posto sadašnje knjigovodstvene vrijednosti temeljnog kapitala banke. Nedvojbeno, potezi koji su činjeni nakon deblokade Istarske banke i odlaska privremenog upravitelja nisu poboljšali povjerenje štediša i komitenata, pa se stoga i najviše očekuje od budućega strateškog partnera, koji će nedvojbeno presudno utjecati da Istarska banke ubuduće ne bude - lokalna samoposluga.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U Nedelišću otvoren Međimurski sajam poduzetništva</p>
<p>ČAKOVEC, 16. lipnja</p>
<p> - U petak je u Nedelišću kod Čakovca međimurski župan Branko Levačić otvorio Međimurski sajam poduzetništva. O važnosti sajma za poticanje obrta, malog i srednjeg gospodarstva, a i poljodjelstva, govorili su Željko Pecek, ministar obrta i malog i srednjeg poduzetništva, Rudolf Zamuda, načelnik općine Nedelišće, Marjan Novak, direktor međimurskog poduzetničkog centra, Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ i Jurica Pavelić, direktor Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Ovaj je sajam očekivano iznenađenje kako sadržajem tako i brojem izlagača, istaknuo je Pecek. Dok je na prvoj izložbi bilo 120 izlagača, sada ih je 260, što govori o važnosti ove priredbe. Pecek je upozorio na Vladine mjere za sniženje cijene rada i povećanja konkurentnosti našeg gospodarstva na inozemnim tržištima. Pri tome je podsjetio na smanjenje proračuna, niže doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, smanjenje poreza na dobit, te nove mjere za poticanje većih ulaganja. Kazao je da u parlamentarnu proceduru ulazi i prijedlog novog zakona o poticajima razvitka malog i srednjeg poduzetništva.</p>
<p>Pecek je ukazao i na Vladine mjere za sređivanje stanja u tvrtkama koje su u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju. Dio njih bit će predan Mirovinskom fondu, a dio pak ponuđen tržištu. Posebno ćemo brinuti za one tvrtke gdje država ima više od 50 posto vlasništva, dodao je Pecek, pri čemu očekujemo punu suradnju županija, gradova i općina. Siguran sam da ćemo u Međimurskoj županiji, gdje HFP ima udjele u više od 20 tvrtki, pri tome naići na punu podršku, u interesu očuvanja radnih mjesta i novog zapošljavanja.</p>
<p>U sklopu Međimurskog sajma poduzetništva u petak je održano savjetovanje o zbrinjavanju otpada, zatim Okrugli stol o mogućnostima unapređenja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, ali i posebno savjetovanje o poljoprivredi. U petak je, naime, u Nedelišću u sklopu MESAP-a, otvorena i prva stočarska izložba Međimurske županije, koja je naišla na veliko zanimanje. Sajam je otvoren do nedjelje.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Svjetska banka: Ako hrvatska Vlada ostvari dogovoreno, godišnje 250 milijuna dolara kredita i 10 milijuna darovnice</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Ako hrvatska Vlada ostvari projekte dogovorene sa Svjetskom bankom, onda će u iduće dvije godine od te institucije dobiti kredite u iznosu od 250 milijuna USD godišnje te darovnice u vrijednosti 10 milijuna USD na godinu, rekao je u petak na konferenciji za novinare novoimenovani direktor Odjela Svjetske banke za srednju i južnu Europu Andrew N. Vorkink. Riječ je o odjelu Svjetske banke u kojem se, uz Rumunjsku i Bugarsku, nalazi i Hrvatska.</p>
<p>Novi je dužnosnik Svjetske banke za Hrvatsku izvijestio i o svojim susretima s predstavnicima Račanova kabineta, poslodavcima i sindikatima. Hrvatskoj je Vladi, tvrdi, Svjetska banka obećala nastavak pružanja pomoći u procesu prilagodbe poduzeća i financijskog sektora. Stoga će, usporedo s MMF-ovim stand-by aranžmanom, Svjetska banka Hrvatskoj odobriti zajam za strukturalnu prilagodbu. »Naša će nastojanja biti usmjerena na smanjenje javne potrošnje, konsolidaciju privatnog sektora, prodaju poduzeća i banaka u državnom vlasništvu te na socijalno zbrinjavanje radnika koji ostanu bez posla«, istaknuo je Vorkink.</p>
<p>Dodao je da je s predstavnicima hrvatske Vlade dogovorio i niz drugih aktivnosti. Prije svega, to se odnosi na davanje zajma za reformu stečajnog postupka i sudstva, zatim na sredstva namijenjena reformi carinskog sustava i suzbijanju korupcije u carini. »U idućih 12 mjeseci dat ćemo i novac za reformu mirovinskog sustava, katastra i zemljišnih knjiga te za toplinsko grijanje«, kazao je on. Osim toga, Svjetska banka u idućih 12 mjeseci namjerava Hrvatskoj odobriti i darovnice za ekološku zaštitu kraškog područja i povratak izbjeglica. Navedene će darovnice biti pridodane ovoga četvrtka odobrenim darovnicama nevladinim udrugama, čija vrijednost iznosi 25 tisuća USD.</p>
<p>Vorkink tvrdi i da je s hrvatskom Vladom dogovorio pripreme za zajmove, koji bi u Hrvatsku trebali stići iduće godine. Riječ je o zajmovima namijenjenim restrukturiranju Luke Rijeka, zatim, programu socijalne zaštite, reformama na tržištu rada, programu lokalnih vodovoda i zaštiti okoliša.</p>
<p>Vorkink se pozitivno izrazio o radu nove hrvatske Vlade u sferi makroekonomske politike, istakavši da je od bivše vlsti naslijedila »ozbiljnu i tešku situaciju u gospodarstvu«. Ti problemi, međutim, nisu nesavladivi, a njihovo će rješavanje Hrvatskoj osigurati priključak na Europu, kazao je on. Upozorio je, međutim, da reforme traže odricanja i konsenzus društva.</p>
<p>U prilog rješavanju hrvatskih gospodarskih problema svjedoče neka ohrabrujuća kretanja u domaćem gospodarstvu u ovoj godini. Vorkink je pritom posebno istaknuo rast izvoza, stabilnost kune i 40 posto veći turistički booking nego lani. Također, pohvalno se izrazio o najavi izrade startegije gospodarskog razvitka Hrvatske. Ohrabrujućim smatra i najavu povrata duga umirovljenicima, opredjeljenje za nastavak privatizacije javnih poduzeća i banaka te programe restrukturiranja ključnih državnih poduzeća, među kojima je posebno naglasio Hrvatske željeznice. U Svjetskoj banci smatraju i da će nova strana ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje fiskalne potrošnje i ograničavanje rasta plaća također koristiti Hrvatskoj u daljnjim reformama i podizanju njezine konkurentnosti na svjetskom tržištu.</p>
<p>Svjetska banka prihvatila je prijedlog hrvatske Vlade da izvrši pregled korištenja proračunskih sredstava, rekao je Vorkink. </p>
<p>Prijašnjih godina u više je navrata sličan zahtjev bio postavljen i Matešinoj vladi, što je ova redovito odbijala. »Nedavna su otkrića potvrdila bojazan Svjetske banke da je u vrijeme bivše Vlade bilo sistematske korupcije«, naglasio je Vorkink. Tvrdi i da jedno istraživanje Svjetske banke iz prošle godine koje je obuhvatilo 22 zemlje u tranziciji, pokazuje da je tzv. state capture korupcija (ogleda se u pokušaju podmićivanja državnih tijela radi donošenja odluka koje koriste samo pojedincima) bila razvijena u Hrvatskoj. No, drugi tip korupcije, podmićivanje državne administracije, u Hrvatskoj je bio relativno nizak u odnosu na druge promatrane zemlje, kazao je. Dodao je da ne raspolaže podacima za ovu godinu, ali je uvjeren da nova vlast radi na suzbijanju korupcije u Hrvatskoj, u čemu uživa podršku Svjetske banke.</p>
<p> Hrvatska je pristupila Svjetskoj banci 1993. godine. Od tada je ta institucija u Hrvatskoj pomogla provedbu 24 projekta, za što je izdvojila zajmove »teške« 860 milijuna USD. Više je milijuna dolara Svjetska banka uputila u Hrvatsku kao tehničku pomoć.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dubrovački SDP pozvat će Pančića da se osobno ispriča generalu Marinoviću</p>
<p>DUBROVNIK, 16. lipnja</p>
<p> - Dubrovački SDP oglasio se u petak priopćenjem za javnost u povodu izjave Povjerenstva za utvrđivanje lažnih vojnih invalida Domovinskog rata i njegova nalaza, kojim je ukinut status invalida za 17 visokih časnika HV-a, među kojima je i ratni zapovjednik obrane Dubrovnika general Nojko Marinović</p>
<p>»Objavljeno ukidanje statusa invalida, a poslije ispravak da nije sporan invaliditet nego pravo na njegu druge osobe, smatramo teškim nesporazumom i velikom nepravdom prema ratnom heroju Dubrovnika. Svim Dubrovčanima koji su tijekom rata boravili u ovom gradu, a napose dubrovačkim barniteljima među kojima je i potpisnik ovoga priopćenja, koji je osobno bio nazočan kada su teško ranjenoga generala doveli u dubrovačku bolnicu, poznato je da general Marinović nije jedan od onih koji su lažno utvrdili svoj invaliditet vezujući ga uz Domovinski rat«, stoji u priopćenju koje je potpisao tajnik dubrovačkog SDP-a Marinko Papac. </p>
<p>Dubrovačkom SDP-u poznata je istina, navodi se, te stoga, u to ime mole svoga ratnoga zapovjednika za oprost »nanesene mu nepravde koju je izrekao ministar Ivica Pančić«. U priopćenju se među ostalim kaže da će SDP pozvati Pančića u Dubrovnik kako bi objasnio nesporazum i osobno se ispričao generalu Marinoviću »čime bi njegove zasluge i herojstvo te status invalida Domovinskog rata sa svim pravima ostavili neokaljanim, što je general Marinović, da mu je ostalo i sto života, zaslužio«. </p>
<p>(K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Radoš: Revizijom se štiti Domovinski rat i njegovi najbolji sudionici </p>
<p>SPLIT, 16. lipnja</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš u petak je u Domu Hrvatske vojske u Splitu održao radni sastanak sa zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice viceadmiralom Vidom Stipetićem i splitskim gradonačelnikom Ivicom Škarićem. Prema ministrovim riječima, razgovaralo se o poslovima i aktivnostima HRM-a te njegovim svakodnevnim problemima, kao i o gospodarenju objektima u sklopu ratne luke Lora na Poljudu.</p>
<p>»S novcima se gospodari racionalnije nego prije, a ubuduće će u državnom proračunu mornarica biti zastupljenija«, istaknuo je ministar Radoš. »Riječ je o objektima starim 35 godina. Svakodnevno se suočavamo s problemima oko vode, struje i opremanja. Mornarica je mala, ali je relativno skupa«, kazao je viceadmiral Stipetić zadovoljan prvim posjetom resornog ministra u posljednjih šest godina. Prema njegovim riječima, većina HRM-ovih problema bit će riješena do kraja iduće godine. Među ključnim splitskim problemima je zagrijavanje vode u poljudskim bazenima, a nakon sastanka, čulo se, i to će biti riješeno. Škarić je ministru predložio i komercijalizaciju brojnih objekata kojima se koristila mornarica, a koji pripadaju gradu. Među ostalim, u planu je i otvaranje mini hotela kojim bi se mogao financirati cijeli poljudski kompleks. </p>
<p>Ministar je na novinarsko pitanje komentirao i revizije invaliditeta visokih časnika Hrvatske vojske. »To je zaštita Domovinskog rata i njegovih najboljih sudionika. Vodimo je sustavno i zato ide tako sporo«, naglasio je Jozo Radoš. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Neda Ritz glavna urednica HTV-a, tv pretplata povećava se na 50 kuna</p>
<p>Vijeće HRT-a razriješilo na vlastiti zahtjev glavnu urednicu Hrvatskog radija Ivanku Lučev / Odbijen prijedlog da se za v.d. glavnog urednika Radija izabere Branko Merlin/ Ravnatelj HRT-a Mirko Galić je istaknuo da je Ritz njegov izbor jer je riječ o osobi s velikim iskustvom koja je prošla sve faze rada u kući, dok su članovi Vijeća isticali njezinu profesionalnost / Galić i predsjednik Vijeća HRT-a Ivo Škrabalo najavili ukidanje PDV-a na tv-pretplatu</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Od 1. srpnja tv pretplata mogla bi iznositi 50 kuna. Povećanju pretplate, a na prijedlog Uprave, na svojoj je sjednici nakon duže rasprave, u petak, »zeleno svjetlo« dalo Vijeće Hrvatske radiotelevizije, dok će konačnu riječ o tomu dati Vlada. </p>
<p>Vijeće je, iako to nije bilo predviđeno dnevnim redom, za glavnu urednicu HTV-a jednoglasno i bez rasprave izabralo Nedu Ritz koja je do sada privremeno obnašala tu dužnost. Ivanka Lučev na svoj je zahtjev razriješena s mjesta glavne urednice Hrvatskog radija, ali ostaje na mjestu člana Uprave zadužene za Radio. Ipak, do izbora novog čelnog čovjeka Lučev će biti vršiteljica dužnosti glavne urednice. Natječaj za to mjesto biti će raspisan za tjedan dana, a Vijeće nije prihvatilo prijedlog Uprave da do završetka natječaja v.d. glavni urednik bude djelatnik Hrvatskog radija Branko Merlin.</p>
<p>Prije izglasavanja odluke (od 14 članova 10 je bilo za, jedan protiv, a troje ih je bilo suzdržano) o povećanju tv pretplate, koja je već pet godina 45 kuna, članovi Vijeća raspravljali su o dva prijedloga Uprave vezana uz to. Naime, Uprava kuće na čelu s ravnateljem Mirkom Galićem Vijeću je uputila dva prijedloga. Jedan da se pretplata poveća na 50, a drugi na 60 kuna. Galić je upozorio na tešku situaciju na HRT-u, istaknuvši da bi povećanje pretplate za pet kuna, što je Vladi prihvatljiviji prijedlog, mjesečne gubitke od oko 17 milijuna, smanjilo na deset milijuna kuna. S druge strane, kada bi se pretplata povećala za 15 kuna, kazao je Galić, HRT bi od 1. srpnja prestao proizvoditi gubitke. Naravno uz prethodno provedenu racionalizaciju troškova, koju je Galić već započeo.</p>
<p> Vijeće HRT-a usvojilo je i zaključke kojima se Vlada treba obvezati da će pomoći socijalnim kategorijama pri plaćanju pretplate, te da će ukinuti PDV na pretplatu. Galić i predsjednik Vijeća Ivo Škrabalo kazali su da postoje ozbiljne najave da će Vlada skoro ukinuti PDV na pretplatu koja će se potom tretirati kao namet na posjedovanje tv aparata. </p>
<p> Članovi Vijeća tijekom rasprave većinom su isticali da bi za HRT bilo bolje kada bi pretplata bila 60 kuna. Međutim, za njega nisu glasovali ocijenivši da bi to bio udar na životni standard građana.</p>
<p>Traženje članova Vijeća da se mimo dnevnog reda (jer su i na taj način željeli dati podršku Mirku Galiću) čuje njegov prijedlog za glavnog urednika HTV-a, te na kraju i jednoglasno imenovanje Nede Ritz na to mjesto, iznenadilo je sve. Predsjednik Vijeća Škrabalo napustio je sjednicu prije toga, a samom imenovanju nije nazočila ni Neda Ritz. Članovi Vijeća željeli su taj posao obaviti odmah, iako je dnevnim redom bilo predviđeno da ih ravnatelj Galić samo izvijesti o, u javnosti već poznatim, imenima ljudi koji su se javili na javni natječaj za tu dužnost. Galić je kazao da je Ritz njegov izbor jer je riječ o osobi s velikim iskustvom koja je prošla sve faze rada u kući. Članovi Vijeća o Galićevom prijedlogu nisu htjeli ni raspravljati ističući da je profesionalnost Nede Ritz neprijeporna. </p>
<p>Isto tako hvalili su i profesionalnost glavne urednice Hrvatskog radija Ivanke Lučev, više puta je zamolivši da odustane od zahtjeva za razrješenjem. Ona je u svom zahtjevu navela da s tog mjesta odlazi jer se u Upravi HRT-a želi usredotočiti na rješavanje teške materijalne situacije Radija. Galiću je njezin prijedlog bio prihvatljiv jer na mjestu glavnog urednika Hrvatskog radija i člana Uprave za Hrvatskog radija želi vidjeti dva čovjeka. </p>
<p>Iako je Vijeće trebalo donijeti odluku o tome na koji će način pratiti rad Sabora, ta je točka odgođena za iduću sjednicu. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kunst: Vlada se bavi praznim politiziranjem umjesto da ponudi viziju razvoja države </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Ako se Vlada ogluši na zahtjeve sindikata i uskoro ne nađe izlaz iz katastrofalnog gospodarsko-socijalnog stanja u državi, Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) u jesen će organizirati masovne demonstracije. Takva poruka upućena je Vladi u petak s izvanrednog kongresa URSH-a, sazvana zbog velikog nezadovoljstva stanjem u državi i dosadašnjim potezima vlasti. </p>
<p>Osim što pokazuje začuđujuće nesnalaženje i bavi se ispraznim politiziranjem, Vlada nije ponudila viziju razvoja države, kako bi energičnim mjerama krenula u sanaciju zgarišta desetogodišnje vlasti bivšeg režima, kazao je čelnik URSH-a Boris Kunst. »Koalicijski 'Vlado'« je i zlonamjeran dečko, problematična odgoja, sklon autoritarnim potezima i omalovažavanju tripartizma i socijalnog dijaloga«, nastavio je on, optuživši Vladu da se bavi i poticanjem medijske hajke na URSH i njega osobno, samo zato što nije pognute glave pljeskao Vladi nakon sto dana.</p>
<p>Od šestorice smo, istaknuo je, očekivali korjenite i energične promjene nakon deset godina pljački, no Vlada se stalno ispričava kako nailazi na nove probleme kao da je »ulazeći u minsko polje očekivala petarde«. Ti su ljudi godinama sjedili pri vlasti, a na vlast su došli nepripremljeni, nastavio je, upitavši je li šestorici važniji politički profit iz izborne pobjede ili opće dobro. </p>
<p>»Donedavna hrvatska demokratska opozicija kapitalizira svoju izbornu pobjedu tako što dio stranačkih kadrova sumnjiva profesionalnog iskustva gura u piramidu izvršne vlasti«, ustvrdio je on, dodavši da Vlada nije promijenila ni model socijalno neosjetljive i rastrošne države, koji joj je »škegronomika« ostavila u naslijeđe. </p>
<p>»I dalje se, sada legalno i javno, financira vojska susjedne države, novac se odlijeva u velik obavještajni, vojni i policijski aparat, na tisuće jalovih parazitskih radnih mjesta u državnoj upravi, na održavanje stotine automobila, opremanje luksuznih ureda i podmirivanje kreditnih kartica dojučerašnjih opozicionista, koji niti ne kriju da im prija opojni komfor vlasti«, dodao je. </p>
<p>Vlada nije ponudila rješenje za nezaposlenost, koja je, drži Kunst, premašila broj od pola milijuna radnika. Samo u četiri prva mjeseca ove godine 18.000 radnika ostalo bez posla, a otvoreno je 265 stečajeva. Nakon poskupljena benzina, povećat će se troškovi četvročlane obitelji koji su sada 6.129 kuna, što se jedva može pokriti sa dvjema prosječnim plaćama. Oko 200.000 radnika ne prima plaću, a 70 posto umirovljenika prima manje od 1.200 kuna, ističe Kunst.</p>
<p>Izvanredni kongres, zaključio je Kunst, nije sazvan zbog anarhosindikalističkih napada na Vladu, kako sindikatima podmeću oni koji ih ne razumiju ili na taj način nervozno otkrivaju vlastitu nesposobnost, nego zato da Vladi pošteno i bez figa u džepu pošaljemo konstruktivnu, ali i tvrdu poruku. Inače, oko 90 delegata prihvatilo je rezoluciju u kojoj se navodi desetak zahtjeva Vladi. </p>
<p> Na izvanrednom kongresu, unatoč brojnim pozivima, nije bio mnogo gostiju. Zapaženi su Silvije Degen (ASH), Dobroslav Paraga (HSP 1861.), Nikola Ružinski (DC), Darinka Orel (HSLS), Rudolf Mažuran (HSU), ekonomisti Vlado Veselica, Branko Horvat, Anđelko Runjić, Guste Santini i predstavnici drugih sindikata i poslodavaca. Iz redova vlasti bila je samo pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Mirjana Bogdanović-Kamber, koja je poručila kako su ovoj Vladi sindikati socijalni partner na kojega računa. Obrativši se sa »druže Kunst«, Branko Horvat je kazao da je »HDZ izvršio prevrat i počeo graditi grabežljivi kapitalizam iz 19. stoljeća, a da je tim putem nastavio i lijevi centar«, zauzevši se za povratak radničkog samoupravljanja. Vlado Veselica kazao je kako se nastavlja socijalno raslojavanje i stvara dojam da je gospodarstvo pred bankrotom. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šegvić najavio smjene predsjednika uprava u pet hrvatskih brodogradilišta </p>
<p>KRALJEVICA, 16. lipnja</p>
<p> - Sindikati osuđuju u posljednje vrijeme učestala medijska previranja raznih aktera, uključujući predstavnike uprava brodogradilišta i dužnosnike hrvatske Vlade, koji su, nažalost, potpuno zamijenili socijalni dijalog, jer se na tako sigurno neće riješiti ni jedan od nagomilanih problema u hrvatskoj brodogradnji. Izjavio je to glasnogovornik Koordinacije brodograđevnih sindikata Rastko Davila u petak, na konferenciji za tisak u Kraljevici. </p>
<p>Davila je istaknuo da sva ta previranja neposredno idu preko leđa radnika i zatražio da Vlada sindikate brzo prihvati kao ravnopravne partnere u socijalnom dijalogu, te da se napokon dosljedno i trajno strateški odredi prema brodogradnji. </p>
<p>Osim toga, od uprava brodogradilišta tražimo striktno poštivanje kolektivnih ugovora, naročito u dijelu povećanja najniže osnovne plaće, vezano uz porast životnih troškova, kazao je Davila. </p>
<p>Predsjednik Nezavisnog sindikata »Brodosplita« Zvonko Šegvić je najavio kako će sljedeći petak u Puli biti smijenjeni svi predsjednici uprava u pet najvećih hrvatskih brodogradilišta, i odmah zatim imenovani vršiteljima dužnosti tih funkcija, da bi se zatim raspisao javni natječaj za direktore tih brodogradilišta.</p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućnosti da Remontno brodogradilište »Viktor Lenac« preuzme brodogradilišta »3. maj« i »Kraljevica«, sindikalni povjerenik iz »3. maja« Veljko Begonja je ocijenio kako se s tim u vezi mora uspostaviti stručan i sveobuhvatan dijalog. </p>
<p>Vlada više ne smije čekati i mora žurno reagirati, no u borbama i lobiranjima ne može se manipulirati sindikatima i stavljati ih se u funkciju arbitra, naveo je Begonja. On je zaključio da će sindikat dosljedno biti na strani radnika i voditi računa o tome da se prihvate rješenja koja će osigurati proizvodnju, radna mjesta i pristojne radničke plaće. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tukić: Poštovat ćemo obveze prema četvorici i šestorici, ali si ostavljamo pravo na kritiku</p>
<p>Kako je i zašto došlo do vašeg izbora za novog predsjednika splitskog LS-a i odlaska vašeg prethodnika Nenada Bobana, pitali smo Antu Tukića, predsjednika splitskog LS-a.</p>
<p>- Gospodin Boban je odvjetnik, ima mnogo odgovornog posla i jako je zauzet. On je vrlo dobro vodio splitski LS, ali zbog njegovih obveza bilo je normalno da dođe do promjene. Imao sam dva protukandidata na izborima za predsjednika i pobijedio sam s velikom većinom glasova.</p>
<p>• Kako će te se vi i LS postaviti prema ostatku koalicijske vlasti u Splitu, za koju se tvrdi da ima burne unutarnje odnose?</p>
<p>- Rekli smo da poštujemo sve obveze koje smo preuzeli dogovorom u sklopu četvorice i šestorice. Međutim, ostavljamo si pravo na kritiku što je zapravo doprinos poboljšanju odnosa među strankama i boljitku Splita. Posebno ćemo biti kritični prema onim odlukama o kojima nismo konzultirani. Treba postojati kritički odnos prema svemu što nije usuglašeno, što nije rezultat dogovora.</p>
<p>• Je li bilo zaobilaženja LS-a u donošenju odluka?</p>
<p>- Split je u vrlo teškoj gospodarskoj, socijalnoj i moralnoj situaciji. Prema tome, treba raditi u zajedništvu i zajednički se dogovarati, jer je to naš strateški interes, a ne da se sve svede na hvatanje pozicija za ostvarenje pragmatičnih osobnih interesa. To je sve što vam mogu reći.</p>
<p>• Gradonačelnik Splita Ivica Škarić nedavno je ponudio ostavku zbog Vladine odluke o »Diokomu«. Podržavate li njegov potez?</p>
<p>- Ne bih komentirao ponuđenu ostavku gradonačelnika Škarića. Vlada svakako nije učinila sve što je trebalo u vezi s »Diokomom«. Trenutačna je situacija takva da će »Diokom« najvjerojatnije otići u stečaj s preustrojem. »Diokom« znači mnogo za Split, jer ima mnogo zaposlenih. »Jugoplastika« je svojedobno zapošljavala više od 10.000 osoba, ali i sa sadašnjih 2.300 zaposlenika »Diokom« znači jako mnogo. Stoga nije svejedno što će biti s tim ljudima i kako će »Diokom« izaći iz ove situacije. </p>
<p>• Politika se upliće i u nogometni klub Hajduk, pa je, zbog navodne neaktivnosti gradske vlasti, mjesto predsjednika kluba dobio HDZ-ovac Grgić na račun HDZ-ove vladavine županijom.</p>
<p>- Prisjetite se »Velog mista« i Meštra kada je rekao »Neću politiku u moju butigu«. Čim je politika ušla u Hajduk, upropastila ga je. Ovo što se sada radi je sramotno, to je borba za političku prevlast u Hajduku. S time će se Hajduk upropastiti, jer je to nedopustivo.</p>
<p>• LS postiže vrlo dobre rezultate na lokalnim izborima, što očekujete od izbora u Splitu koji će se održati sljedećeg proljeća?</p>
<p>- Politička scena se mijenja pa i preustroj birača. Mi se smatramo autentičnim tumačima liberalizma. Birači će uvidjeti da je ovo što mi zastupamo jedno od pravih rješenja za ostvarivanje civilnog društva. Nadamo se da će to birači prepoznati i nagraditi. Izbori u Zagrebu, Samoboru, Ugljanu to pokazuju.</p>
<p>• Čelnici vaše stranke izjavili su kako LS bolje prolazi na izborima kada izlazi samostalno, no kada izlazi u koaliciji. Hoćete li i u Splitu tako izaći gradske izbore?</p>
<p>- U ovom trenutku je to teško reći. Treba vidjeti kako će se čitava situacija razvijati. Činjenica je da na državnim izborima u koaliciji nismo dobro prošli, ali je teško reći kako bismo prošli da smo izašli sami. Treba dobro procijeniti političku situaciju, koalicije se rade iz pragmatičnih razloga, no do proljeća ima skoro godina dana.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HHO zatražio osudu svakog pokušaja veličanja ustaštva i fašizma </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) će na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, organizirati posjet Veljunu, gdje će na tamošnjem spomeniku žrtvama fašizma položiti vijence. HHO ovu akciju organizira, kao izraz poštovanja prema borcima za slobodu i protiv fašizma, ali i kao izraz prosvjeda protiv »divljačkog oskvrnuća« spomenika žrtvama fašizma, rečeno je u petak na konferenciji za novinare HHO-a. </p>
<p>Član Izvršnog odbora HHO-a Gvozden Flego kazao je kako je pohod Veljunu iskaz negodovanja i prosvjeda protiv ustaške ikonografije i veličanja fašizma, te da će izaslanstvo HHO-a položiti vijence na grobove žrtvama fašizma, bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost. Također, dodao je, HHO će tako pružiti podršku obnovljenim nastojanjima da se zakonom zabrani isticanje i veličanje fašističkih simbola i osoba. Izrazio je nadu da će se građani u većem broju odazvati toj komemoraciji u Veljunu, istaknuvši da se ni civilizacijski niti kulturno ne smiju izjednačavati oni koji nose vijence od onih koji prave izgrede. Član Izvršnog odbora HHO-a Vlatko Silobrčić istaknuo je važnost da hrvatska javnost reagira i osudi svaki pokušaj veličanja ustaštva i fašizma, napomenuvši da se jedino na taj način takvi pokušaji mogu spriječiti.</p>
<p>Voditelj Odjela aktivizma HHO-a Ranko Helebrant izvijestio je o tri nedavna slučaja narušavanja ljudskih prava, za koje se pretpostavlja da odgovornost snose ekstremni desničari. Prvi incident dogodio se potkraj svibnja u Obrovcu, gdje su u središtu grada nalijepljeni plakati s imenima navodnih ratnih zločinaca, iako je većina njih, tvrdi Helebrant, ili oslobođena optužbe ili amnestirana. Drugi se slučaj tiče plakata s fotografijama pripadnika tako zvane policije SAO Krajine s natpisom »Ovo su naši susjedi«, koji su prošloga tjedna »osvanuli« u Karlovcu. Najnoviji incident dogodio se u četvrtak u Petrinji gdje su postavljeni plakati s javnim optužnicama protiv 173 građana Petrinje, koji su, navodno, tijekom rata razarali grad. </p>
<p>HHO je o navedenim slučajevima obavijestio policiju, od koje su dobili informacije da su poduzete istražne radnje i kriminalistička obrada u cilju pronalaženja počinitelja, rekao je Helebrant. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Žetva pšenice će započeti sljedeći tjedan, kaže Pankretić</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - U Hrvatskoj se ove godine očekuje nešto manje proizvodnje pšenice od prvobitno planirane, ali to neće dovesti u pitanje domaće potrebe niti planirani izvoz. Rekao je to ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić u petak na sastanku s predstavnicima mlinarsko-pekarske industrije »Žitozajednice« iz Zagreba i trgovačkih tvrtki zainteresiranih za otkup i izvoz pšenice, priopćeno je u petak iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Ministar Pankretić je najavio da će žetva pšenice započeti sljedeći tjedan, pa ako se pojave još neki problemi vezani uz otkup pšenice, rješavat će ih se u hodu. </p>
<p>Na sastanku je bilo govora o operacionalizaciji odluke hrvatske Vlade o otkupu pšenice ovogodišnjeg roda koja se tiče zajamčene cijene pšenice od 0,75 kuna po kilogramu i otkupne cijene za fizičke osobe od 0,92 kune po kilogramu, kao i izvoza tržišnih viškova.</p>
<p> Predstavnici mlinarsko-pekarske industrije upitali su ministra o dvojnim cijenama za fizičke i pravne osobe, plaćanju zateznih troškova nabave, PDV-u, načinu financiranja otkupa, odnosno mogućnosti osiguranja povoljnijih kredita za otkup pšenice. S tim u vezi je i uvjetovanje banaka uknjižbom na imovinu tvrtke ili robu (pšenicu), kao i uvjetovanje zajmova deviznom klauzulom. Ministar Pankretić je napomenuo da će to ministarstvo i on osobno ulagati daljnje napore da završe postavljeni zadatak stvaranja tržišta, ne samo pšenice, nego i svih drugih poljoprivrednih proizvoda, a sve radi osiguranja stabilnih cijena, kaže se na kraju priopćenja. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kajin: Ako ne bude gospodarskog oporavka doći će do socijalnog udara</p>
<p>SPLIT, 16. lipnja</p>
<p> - »Ako Vlada ne ponudi program gospodarskog oporavka, ove zime možemo očekivati ozbiljan socijalni udar koji je najavilo nekoliko sindikata. Vlada mora ispuniti što je obećala barem zbog svoga digniteta«, rekao je u petak splitskim novinarima saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. Njega su u Split pozvali splitska Akcija socijaldemokrata Hrvatske, Zajednica udruga malih dioničara Hrvatske i splitska Zajednica nezaposlenih (ZANE), kako bi pomogao pri rješavanju golemih gospodarskih i socijalnih problema. </p>
<p>Kajin je s domaćinima obišao i Jadrantekstil te pogon Diokoma. Unatoč tomu što su Kajinove saborske kolege iz tog dijela Hrvatske burno reagirale na ASH-ov poziv, on ne vidi razlog za njihovu »nervoznu reakciju«. »Da su oni došli u Istru ja bih ih dočekao i bio bih sretan da još netko pokušava iskoristiti svoj autoritet kako bi nam pomogao. No morate znati da Kajin nema nikakvih iscjeliteljskih sposobnosti«, istaknuo je. </p>
<p>»Hrvatska ima mogućnosti da, kao i Slovenija, stabilizira svoje velike gospodarske sustave, za što će trebati i proračunskog novca«, rekao je Kajin, istaknuvši kako ne treba idealizirati da je nešto moguće ostvariti preko noći. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Prijedlog devetogodišnjeg obveznog obrazovanja upućen u javnu raspravu</p>
<p>Nacrt Osnova za ustroj školstva nije usvojen jednoglasno / Štoviše, Vlatko Previšić ustvrdio je da u tekstu nije poštovana ni hrvatska abeceda, a kamoli što drugo / Jasna Krstović je odbila sudjelovati j u raspravi jer je nacrt dobila tek na sjednici / Izborni programi omogućit će da neki iz obvezne škole izađu s kvalifikacijom, kaže Hrvoje Vrgoč </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Obvezno devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, čije bi uvođenje trebalo početi od 2004./2005. školske godine tvorit će zaokruženu cjelinu uz dovoljno izbornog programa koji će polaznicima donijeti odgovarajuću kvalifikaciju i osposobljavanje za obavljanje jednostavnih poslova, rekao je u petak u kraćoj izjavi za Vjesni,k nakon sjednice Prosvjetnog vijeća Ministarstva prosvjete i športa, predsjednik tog vijeća dr. Hrvoje Vrgoč.</p>
<p>To je nesumnjivo i najznačajniji prijedlog iz »Osnova za ustroj školstva Republike Hrvatske«, koje je u izmijenjenom i dopunjenom obliku Vijeće prihvatilo i uputilo na javnu raspravu. Ta će rasprava trajati do 15. rujna, nakon čega će Povjerenstvo Prosvjetnog vijeća u kojem su ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar, Hrvoje Vrgoč, voditelj Povjerenstva za odgojno-obrazovni sustav i autor nacrta za novi ustroj školstva dr. Antun Mijatović, voditeljica Povjerenstva za srednje obrazovanje Olga Lui, te član Povjerenstva za upravljanje i rukovođenje u školstvu Dražen Podravec, prikupiti i prirediti sve pristigle primjedbe. Taj materijal će se predstaviti na prvoj jesenskoj sjednici Prosvjetnog vijeća. Nakon usvajanja čistopisa nacrta ministar prosvjete i športa podnijet će ga Vladi na raspravu. Vijeće je također prihvatilo prijedlog da se čistopis nacrta prevede na engleski jezik, kako bi se o njemu moglo raspravljati i s inozemnim kolegama.</p>
<p>Rasprava o izmijenjenom i dopunjenom nacrtu nije tekla skladno, a neki članovi Vijeća primijetili su da autor nacrta nije uopće uvažio usmene primjedbe s posljednje sjednice, već isključivo pisane, koje su naknadno dostavljene. Štoviše, voditeljica Povjerenstva za osposobljavanje, izobrazbu i usavršavanje učiteljstva dr. Jasna Krstović odbila je sudjelovati u raspravi jer joj je izmijenjeni nacrt dostavljen tek na samoj sjednici. Voditelj Povjerenstva za izradu nastavnog plana i programa dr. Vlatko Previšić također nije sudjelovao u raspravi s obrazloženjem da »u tekstu nacrta nije poštovana ni hrvatska abeceda, a kamoli što drugo«. Iako nacrt nije usvojen jednoglasno, ministar Strugar je izrazio zadovoljstvo time što će Ministarstvo prosvjete i športa napokon javnosti uputiti svoj prvi cjeloviti dokument. Vrgoču se također čini najbitnijim pustiti nacrt u javnu raspravu.</p>
<p>Među ostalim, spora je bilo i oko prijedloga da se odgojni predmeti (tjelesni, likovni, glazbeni odgoj) u osnovnoj školi ocjenjuju samo opisno. Na kraju je prihvaćen prijedlog da u nižem stupnju obveznog školovanja nema ocjena, da se u srednjem stupnju zadrži opisno ocjenjivanje, a da se u višem stupnju svi predmeti, osim eventualno odgojnih, ocjenjuju ocjenama od jedan do pet te da jedinica bude prolazna.</p>
<p>Prihvaćen je i prvotni prijedlog da se na obvezno devetgodišnje obrazovanje nastavlja srednje obrazovanje u trajanju od dvije, tri, četiri ili pet godina. Na pojedinom stupnju srednjeg obrazovanja polagali bi se završni stručni ispiti i državna matura, kojoj učenici ne bi bili obvezni pritupiti. No oni koji bi položili državnu maturu stekli bi tu prednost da se na fakultete upisuju bez klasifikacijskog ispita.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Li Peng pozvao Tomčića u Kinu </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Svekineskog narodnog kongresa Li Peng sa suprugom i suradnicima započeo je u petak službeni dio četverodnevnog posjeta Hrvatskoj. U Hrvatskom državnom saboru razgovarao je s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, potpredsjednikom parlamenta i predsjednikom saborskog Odbora za međunarodne odnose Zdravkom Tomcem o odnosima Narodne Republike Kine i Hrvatske na političkom, gospodarskom i kulturnom planu. Parlamentarna izaslanstva složila su se da su politički odnosi dviju zemalja dobri, a da za razvoj gospodarske suradnje postoje velike mogućnosti. U sklopu toga razmatrana je mogućnost smanjenja hrvatskog vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni s Kinom koji iznosi nešto više od 71 milijun američkih dolara. Nakon razgovora Li Peng i Zlatko Tomčić brojnim su kineskim i hrvatskim novinarima dali kraće izjave. »Imao sam vrlo dobar razgovor s predsjednikom Hrvatskoga državnog sabora«, istaknuo je Li Peng. »Konstatirali smo da postoje dobri politički odnosi, te da gospodarske odnose valja unaprijediti. Kina je zemlja velikih potencijala«, izjavio je Tomčić, ali ni hrvatske mogućnosti nisu zanemarive. Novinari su saznali da je Li Peng pozvao Tomčića da posjeti Kinu. Poziv je prihvaćen i bit će realiziran tijekom 2001. godine. Nakon susreta u Saboru, članovi kineskog izaslanstva došli su u Banske dvore gdje se Li Peng sastao s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom. Li Penga i članove izaslanstva primio je i predsjednik Mesić. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U nastojanju da im se vrati Obonjan izviđači se pozivaju i na podršku predsjednika Mesića </p>
<p>OBONJAN, 16. lipnja</p>
<p> - Tko je vlasnik otoka Obonjana i u kolikom postotku, treba utvrditi Sud, a ne politika, kako to neki nameću, izjavio je za Vjesnik Miroslav Maslač, direktor poduzeća »Otok Mladosti« koje je danas u vlasništvu Grada Šibenika. »Kad smo 1992., u jeku rata, na Obonjanu formirali javno poduzeće »Otok Mladosti«, učinili smo to na temelju zakona, kao što smo se 1995., opet po zakonu, ustrojili kao trgovačko društvo«, napominje Maslač. </p>
<p>Naime, vlasništvo nad Obonjanom kamen je spoticanja između Hrvatskog saveza izviđača (HSI), koji je otokom upravljao od 1970. do 1990., i šibenske vlasti. Svi dosadašnji pokušaji i arbitraže da se riješi spor oko vlasništva nad otokom nisu urodili plodom. Poznato je da je otok bio privremeni dom za više desetaka tisuća izbjeglica i prognanika a danas udomljuje mladež i djecu koja organizirano ljetuju na ovom lijepom otoku blizu Šibenika, </p>
<p>Slavko Bjažić nam je, uime HSI-a, rekao kako ga je nedavno s još nekoliko članova Predsjedništva izviđačkog saveza primio predsjednik Republike Stjepan Mesić. Predsjednik je, kako izvješćuje Bjažić, dao punu potporu nastojanjima izviđača da ponovo dobiju Obonjan. »Predsjednik je telefonski razgovarao s Petrom Šalom, državnim javnim pravobraniteljom, koji je sada angažiran na 'slučaju Obonjan'«, kaže Bjažić dodajući da je sva potrebna dokumentacija o predmetu predana Šali od kojeg se očekuje brza odluka.
Bjažić navodi da su čelnici izviđačkog saveza s predsjednikom Mesićem razgovarali i o sedmoj smotri izviđača Hrvatske koja će se u srpnju iduće godine održati u Fužinama, »odnosno, na prijedlog Stjepana Mesića, dijelom i na Obonjanu«. Bjažić ocjenjuje da »slučaj Obonjan« treba riješiti na Vladi ili u Saboru i to tako da se izviđačima prizna pravo vlasništva nad objektima i infrastrukturom na otoku, te da im se otok ponovo dade na upravljanje. Tako bi, smatra on, Obonjan ponovo postao ono što je 20 godina bio - otok djece i mladeži. </p>
<p>Hrvatski savez izviđača primljen je u Svjetsku skautsku organizaciju koja okuplja izviđače iz 136 zemalja koji će se iduće godine okupiti u Hrvatskoj. Inače, dodaje Bjažić, predsjednik svjetske skautske organizacije Morion Zack u rujnu dolazi u Hrvatsku i primit će ga i predsjednik Mesić. Tada će, smatra on, više riječi biti o njegovu prijedlogu da se upravo na Obonjanu, koji je danas potpuno komercijaliziran, izgradi svjetski ekološki centar kakav već postoji u Finskoj. »Taj je centar preporodio čitavu jedno finsko područje pa vjerujem da bi se to dogodilo i sa Šibenikom«, ocjenjuje Bjažić koji se uporno protivi komercijalnom turizmu na Obonjanu. </p>
<p>Dok spor traje, na otoku se radi i ove se godine očekuje 60.000 noćenja što i nije zanemarivo, posebice kad se zna u kakvome je teškom gospodarskom stanju cijela šibenska regija. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mirovine koje preuzima BiH isplaćivat će se bez kašnjenja, tvrde u Sarajevu</p>
<p>Riječ je o 26.000 umirovljenika koji su mirovinu zaradili u BiH, a čije je mirovine Hrvatska bila preuzela nakon razdvajanja bivše države / U isplati bi moglo biti problema jer sarajevski Fond još uvijek nema sve podatke o umirovljenicima koje treba preuzeti pa je korisnicima dostavio tiskanice »potvrde o životu«, koje treba ovjeriti u HZMO-u</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Umirovljenici koji su mirovinu zaradili u Bosni i Hercegovini, a dosad im ju je isplaćivao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, s isplatom mirovine za svibanj ne bi trebali imati problema, bez obzira na to što će isplatu preuzeti Društveni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje BiH. Iako taj Fond ovih dana »svojim« umirovljenicima isplaćuje tek mirovinu za siječanj, isplatu za umirovljenike koje preuzme od hrvatskoga Zavoda nastavit će od svibanjske mirovine. Kazao je to za Vjesnik Zarif Safić, glasnogovornik Fonda iz Sarajeva, naglasivši kako je Upravni odbor Fonda upravo u petak potvrdio takvu odluku.</p>
<p>Podsjetimo, riječ je o približno 26.000 umirovljenika, čije je mirovine Hrvatska preuzela nakon razdvajanja bivše države i obvezala se zakonima da će ih isplaćivati do uspostave platnoga prometa s državama o kojima je riječ. Kako je između Hrvatske i BiH platni promet, osobito kad je riječ o osobnim računima, u međuvremenu uspostavljen, dvije su države dogovorile pruzimanje »svojih« umirovljenika. Tako umirovljenici koji su mirovinu zaradili u BiH, a primali su je od hrvatskoga Zavoda, u svibnju zadnji put primili mirovinu iz toga izvora, za travanj.</p>
<p> U ovome se trenutku, doduše, još ne zna od kojega će datuma isplata svibanjskih mirovina krenuti, kazao je Safić, budući da isplata jedne mjesečne mirovine u Sarajevu traje po 30 dana. Mirovine se, naime, isplaćuju onako kako pristižu uplate mirovinskog doprinosa, pojasnio je naš sugovornik. No, dodao je kako će Društveni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje BiH, kad je riječ o isplati mirovina za umirovljenike koje preuzme od hrvatskoga Zavoda, voditi računa o datumu.</p>
<p>U samoj isplati, dodao je Safić, moglo bi biti problema zbog toga što sarajevski Fond još uvijek nema sve podatke o umirovljenicima koje treba preuzeti. Takvih će problema, potvrdili su i u Hrvatskom zavodu za mrovinsko osiguranje, možda biti s umirovljenicima koji u trenutku preuzimanja nisu imali rješenje o mirovini, nego im ga je izdao HZMO. No ti se problemi nastoje izbjeći. </p>
<p>Tako glasnogovornica HZMO-a Ivona Rezo kaže da je Društveni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje BiH svojim korisnicima u Hrvatskoj dostavio tiskanice »potvrde o životu«, koje oni trebaju popuniti i ovjeriti u HZMO-u, u područnim službama ili središnjoj službi u Zagrebu (ovisno gdje ostvaruju mirovinu). Nakon te ovjere, HZMO će službenim putem potvrde dostaviti Fondu u Sarajevu, što će omogućiti lakše preuzimanje isplate mirovina, ističe Rezo. Stoga HZMO poziva sve umirovljenike koji tu potvrdu nisu dobili, a imaju pravo na mirovinu, da ih podignu u službama HZMO-a, kako bi na vrijeme obavili prijavu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Osniva se stranka Nacionaldemokrata Hrvatske ili - NDH</p>
<p>SPLIT, 16. lipnja</p>
<p> - Akronim »Nacional-demokrata Hrvatske« - NDH«, posve je slučajan, ustvrdio je predsjednik Inicijativnog odbora te stranke u osnivanju Bernard Vuletić najavljujući u petak kako će NDH »okupljati branitelje kako bi ostvarivala interese hrvatskoga naroda i jačala hrvatsko nacionalno biće«. </p>
<p> Osnivamo stranku kako bismo okupili branitelje i omogućili im političko djelovanje i sudjelovanje u vlasti, u kojoj ih sada nema, kazao je Vuletić na konferenciji za novinare. NDH-u »nije jasna« unutarnja i vanjska politika Vlade šestorice koja, tvrde, »rasprodaje Hrvatsku, kriminalizira Domovinski rat i omalovažava vrijednosti bliske prošlosti«. Brine ih također »jačanje snaga za rehabilitaciju NOR-a i južnobalkanskih asocijacija pod krinkom demokracije«. Stranku, čija je kratica istovjetna onoj Nezavisne Države Hrvatske, Vuletić smješta na »umjereni desni centar«.</p>
<p> Osnivačka skupština najavljena je za početak srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Picula s predstavnicima Bechtela o Jadransko-jonskoj autocesti </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula razgovarao je u petak u Ministarstvu vanjskih poslova s predstavnicima Bechtela, potpredsjednikom Charlesom Redmanom, direktorom kompanije za Europu Danom Marshalom i potpredsjednikom Denisom Garetthyem, priopćeno je iz Ministarstva. Ministar Picula izrazio je spremnost hrvatske strane da podrži projekt cestovnog povezivanja regije koridorom Vc (Budimpešta- Osijek-Sarajevo-Ploče), a Charles Redman izrazio je stav kompanije prema kojemu se takav važan infrastrukturni projekt promatra kroz prizmu ne samo cestovnog, nego i političkog povezivanja te utjecaja na stabilnost regije. Gradnju Jadransko-jonske autoceste šef hrvatske diplomacije definirao je kao projekt budućnosti naglasivši da je sada u regiji nastupilo vrijeme vizionara. Pozvao je predstavnike Bechtela da se uključe u financiranje ili sufinanciranje studije izvedivosti Jadransko-jonske autoceste. Redman je potvrdio Bechtelov interes za tu autocestu rekavši da je vodstvo tvrtke u kontaktu s vladama ostalih zainteresiranih zemalja te da će uskoro biti donesena odluka o uključivanju u projekt. Predstavnicima Bechtela Picula je iznio vanjskopolitičku situaciju i odnose Hrvatske sa zemljama u regiji, s Unijom i euroatlantskim sigurnosnim sustavima. Ministar je istaknuo kako uz pozitivne konotacije Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu postoji i očekivanje da međunarodne financijske institucije preuzmu svoj dio odgovornosti u smislu financijske potpore projektima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Slovački veleposlanik Jan Petrik posjetio Vjesnik</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Hrvatska ima najmanje tri prednosti za turiste iz Slovačke u odnosu na ostala europska ljetovališta: »Slovaci na more stižu za jedan dan, imate prekrasnu obalu, i tu se osjećamo kao kod kuće«, izjavio je Jan Petrik, slovački veleposlanik akreditiran u Hrvatskoj, u razgovoru s glavnim urednikom Vjesnika Igorom Mandićem. Veleposlanik je posjetio Vjesnik s glavnim tajnikom Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva Andrijom Karafilipovićem.</p>
<p> Petrik je najavio dolazak najmanje sto tisuća slovačkih turista, uz opasku da bi ih bilo i više kad bi cijene u Hrvatskoj bile primjerenije slovačkoj kupovnoj moći. Istaknuo je da je vrlo zadovoljan statusom slovačke manjine u Hrvatskoj (oko 5800 Slovaka, a najviše ih je u Iloku, Đakovu i Našicama). Ocjenjujući odnose Hrvatske i Slovačke vrlo dobrima, veleposlanik Petrik najavio je posjet slovačkog premijera Mikulaša Dzurinde Hrvatskoj 7. srpnja, te 16. i 17. listopada posjet hrvatskog predsjednika Stipe Mesića Slovačkoj. Napomenuo je da postoje velike mogućnosti u razvoju trgovinske suradnje koja je prošle godine dostigla vrijednost od sto milijuna dolara.</p>
<p> U rujnu će u Slovačkoj zasjedati zajednička hrvatsko-slovačka komisija za ekonomski razvoj. Slovački veleposlanik istaknuo je slična iskustva Slovačke i Hrvatske u tranzicijskom razdoblju. Prema njegovim riječima, slovačka višestranačka vlada koja je naslijedila vladu bivšeg premijera Mečiara u listopadu 1998., suočila se kao i nova hrvatska vlada s teškim ekonomskim prilikama i velikim dugovima, ali »tek sada dolaze prvi pozitivni rezultati«. Veleposlanik Petrik bio je savjetnik bivšeg slovačkog predsjednika Michala Kovača, dobro govori hrvatski, a na dužnost u Zagreb stigao je prije više od godinu dana. (Z. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Glavaš dao ostavku, novi župan Marko Bagarić</p>
<p>OSIJEK, 16. lipnja</p>
<p> - Istovjetno kao i 1997. kad je odlazio s čela Osječko-baranjske županije, Branimir Glavaš je i ovog petka vijećnike Županijske skupštine pozdravio riječju »doviđenja«. Natpolovičnom većinom, odnosno glasovima HDZ-a i vijećnika srpske nacionalnosti, prihvaćen je prijedlog da novi župan bude Marko Bagarić, član HDZ-a i direktor osječkog poduzeća Cesting d.o. Sjednica Skupštine bila je izrazito burna i napeta. Na dnevnom redu bio je, naime, i prijedlog u svezi s pokretanjem Benettonove proizvodnje u Osijeku, o čemu su posljednjih dana predstavnici političkih stranaka u gradu i Županiji izražavali u javnosti uglavnom negativne stavove. Ipak, prijedlog je prošao, i od 45 vijećnika samo je Rajko Odobaša (LS) bio suzdržan. </p>
<p>Glavaš se nazočnima obratio riječima kako je njegova ostavka neopoziva zahvalivši svima na suradnji i radu za dobrobit Županije i građana koji su im dali povjerenje. »Znam da vam sa mnom zbog mog stila rada nerijetko nije bilo lako. Isprike nemam, osim da mi je jedini pokretač bila želja za boljitkom ovog dijela i cijele Hrvatske«, dodao je Glavaš istaknuvši na koncu: »Ovoga puta bez skrivene poruke, pozdravljam vas - doviđenja«. </p>
<p>Dr. Vilim Herman (HSLS) primijetio je da neki ostaju neutješni, a neki zadovoljni: »Bio je zadnji čas da župan Glavaš odluči dati ostavku«. Dodao je da svatko tko dođe na to mjesto, treba iz proteklih godina i događanja izvući pouku kako na funkciji župana treba biti osoba pristojnog, građanskog ponašanja. Herman je na kraju rekao kako Glavašu osobno može poželjeti sreću u privatnom životu, ali ne može mu takve poruke uputiti i kad je riječ o njegovu budućem političkom angažmanu. Dakako, sad već bivši župan odmah mu je odgovorio ironizirajući kako Hermanu želi političku sreću no da mu te želje neće pomoći u njegovu radu.</p>
<p> »Duboko sam uvjeren da ćemo se ponovo naći u ovim skupštinskim klupama«, završio je Glavaš. </p>
<p>Vijećnici HSLS-a, LS-a i HSS-a usprotivili su se prijedlogu za dodatnu točku dnevnoga reda, odnosno izboru novog župana i dožupana na sjednici na kojoj su prihvaćene ostavke, jer se o tome trebalo glasovati tek na sljedećem sazivu Skupštine potkraj mjeseca. Herman je taj prijedlog ocijenio ishitrenim. Poslije burne rasprave o Benettonu - gdje mnogi nisu bili zadovoljni detaljima već potpisanog protokola posebice što se za to zalagao upravo Branimir Glavaš, pitanje izbora novog župana izazvalo je nove prijepore. Sjednica je, na zahtjev vijećnika spomenutih triju stranaka, prekinuta jer su se oni povukli na konzultacije. No, ni nakon gotovo sat vremena i poziva Mate Šimića (HDZ), nisu se vratili na sjednicu Skupštine. Dvojica vijećnika Demokratskog centra poručila su pak da neće podržati HDZ-ov prijedlog i također nisu bili na glasovanju. </p>
<p>Na kraju, nakon što su prihvaćene ostavke dožupana Ive Brzice i Joška Jančića, preostali vijećnici HDZ-a, SDSS-a i SDBS-a glasovali su za HDZ-ova kandidata Bagarića za župana, koji ni nije imao protukandidata. Budući da je u vijećnici bila natpolovična većina, dakle 29 vijećnika, prijedlog je prihvaćen uz jedan suzdržani glas. Novi dožupani su Ivan Mihaljević (HDZ) i Mile Horvat (SDSS). </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>U Prvoj nogometnoj ligi i iduće godine igrat će 12 klubova </p>
<p>Odbijen prijedlog Damira Kajina (IDS) da se broj nogometnih klubova poveća na 16 / U raspravi je istaknuto da prije bilo kakvih izmjena Zakona o športu treba donijeti strategiju razvoja športa/ Županije, gradovi i općine do 30. ožujka sljedeće godine trebaju donijeti nove prostorne planove, dok je rok važenja postojećih lokacijskih dozvola produljen za dvije godine / Odbijene izmjene Zakona o robnim zalihama te zakon o posebnim porezima na automobile, plovila i zrakoplove </p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Prva nogometna liga i u sljedećoj će sezoni imati 12 klubova, jer Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u petak nije prihvatio izmjene Zakona o športu, što ih je predložio zastupnik IDS-a Damir Kajin. On je, naime, zatražio da se broj klubova već ove sezone poveća sa 12 na 16. U raspravi zastupnici nisu prihvatili da se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> izglasuje takva promjena, to više što se prije toga nije raspravljalo o strategiji športa u Hrvatskoj i cjelovitoj izmjeni Zakona o športu. </p>
<p>Govoreći u ime Odbora za obitelj, mladež i šport, predsjednica Dubravka Šuica istaknula je da Odbor nije prihvatio ti izmjenu, odnosno skraćenje roka za primjenu odluke Hrvatskog nogometnog saveza o proširenju lige, smatrajući da se time neće podići kvaliteta nogometa, nego obratno, smanjiti i znatno povećati troškovi. Odbor je zaključio da što prije treba izraditi cjelovitu izmjenu Zakona o športu, ali prije toga je nužna strategija razvoja športa za što je ostavljen rok do 15. rujna ove godine.</p>
<p> U ime Kluba HSLS-a Mario Kovač je istaknuo da je jedini razlog za izmjenu tog zakona da se osigura opstanak u prvoj ligi klubovima koji su iz nje ispali prošle nogometne sezone. On također upozorava na nužnost izrade kvalitetne piramide hrvatskoga športa, i to od osnovnih škola do fakulteta, držeći šport najboljom prevencijom u borbi protiv ovisnosti koja uzima velik zamah. Kovač je dodao o da kvalitetno organiziran školski šport stvara osnovu za budući vrhunski profesionalni šport. Dodao je da profesionalni šport u Hrvatskoj teško može preživjeti jer ne postoji razrađen sustav financiranja. Oni koji žele sudjelovati u financiranju športskih organizacija, afirmiraju politiku i političare koji onda iz poduzeća izvlače novac za šport. Kovač drži da je hrvatski šport centraliziran i uvelike metropoliziran. </p>
<p>Klub HDZ-a smatra, kaže Velimir Pleša, da nije dobro da se parlament bavi nogometnim ligama, ističući kako ne zna je li, primjerice, engleski parlament dosad odlučivao o takvim stvarima. On je napomenuo da se razgovara kao da šport čini samo nogomet, premda je i on u nokautu kao i rukomet i košarka prije toga. Zakon ne prihvaća ni Klub HSS-a, rekao je Ante Simonić, ističući kako je u raspravu trebao biti uključen Hrvatski olimpijski odbor, jer je, prema njegovim riječima, nužna cjelovita izmjena Zakona o športu kojim bi se razriješio status te djelatnosti, športaša i športskih klubova. Zakon odbija i Klub SDP-a, rekao je Branislav Tušek i dodao kako je zapravo riječ o uključivanju Zastupničkog doma u rješavanje regionalnih političkih nogometnih promjena, sustava natjecanja što nije dobro.</p>
<p> Hrvoje Vojvoda (HDZ) kazao je kako je nogomet skup šport, jer da bi se osiguralo igranje u Prvoj ligi »za suhi pogon« po jednoj sezoni treba dva milijuna maraka. Upitao se tko to danas u Hrvatskoj sebi može priuštiti, dodavši da onda ni ne čudi što je Hajduk blokiran pet godina, što je dužan 35 milijuna kuna, što ima obveze prema državi između 50 i 150 milijuna kuna. On drži da situacija nije bolja ni u Dinamu u kojem su, kako je rekao, samo pametnije radili i osnovali dioničko društvo, igračima davali pozajmice i kredite, a, zapravo, isplaćivali neto iznose. To je i razlog što nogomet puni crne kronike, što su dvije nogometne legende Ivan Buljan i Vedran Rožić u pritvoru. Vojvoda upozorava da je nedopustivo da se donacije za šport oporezuju PDV-om i da onaj tko daje donacije nema nikakvih olakšica. »Nogomet je dobar promidžbeni i izvozni proizvod Hrvatske«, ističe Vojvoda i dodaje kako je za Silvija Marića, Marka Viduku, Darija Šimića, Igora Tudora i Antu Šerića te pet igrača iz Hajduka u Hrvatsku ušlo 45 milijuna maraka. </p>
<p>Sve su to bili razlozi zbog kojih Zastupnički dom nije prihvatio taj zakonski tekst.</p>
<p>Zastupnički dom jednoglasno je prihvatio Zakon o prostornom uređenju kojim se produljuje vrijeme županijama, gradovima i općinama za izradu prostornih planova, te vrijeme važenja postojećih lokacijskih dozvola. Prema dosadašnjem zakonu, županije, gradovi i općine trebale su do kraja lipnja donijeti nove prostorne planove uređenja. No kako većina njih to nije učinila, došlo bi do zastoja u izdavanju lokacijskih dozvola, što bi moglo izazvati veće poremećaje u gospodarstvu, jer se ne bi moglo graditi u većem dijelu zemlje. Stoga je Vlada predložila, a Dom po hitnom postupku prihvatio, da se rok za donošenje novih prostornih planova odgodi do 30. ožujka sljedeće godine, a da se rok važenja postojećih lokacijskih dozvola produlji za dvije godine.</p>
<p>Dom je odbio i dva zakonska prijedloga koja je predložio Županijski dom. Riječ je o izmjenama Zakona o robnim zalihama, kojim bi se reguliralo da se u kriznim situacijama država pojavljuje kao zadnji kupac tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda, te o zakonu o posebnim porezima na automobile, plovila i zrakoplove.</p>
<p> Time je završeno zasjedanje za ovaj tjedan, a sjednica se nastavlja u utorak.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Vlada u zakon o HRT-u mora ugraditi i promjedbe iznesene u raspravi</p>
<p>Nakon što je u četvrtak kasno na večer završila rasprava o dvama zakonima o HRT-u, Vladinom i onome što ga je predložila zastupnica Jadranka Kosor (HDZ), u petak se i glasovalo o zaključcima koji su dobili potporu zastupnika.</p>
<p> Prema tim zaključcima, Vlada se obvezuje izraditi konačni prijedlog zakona o HRT-u na temelju primjedbi, prijedloga i mišljenja iznesenih u raspravi na sjednicama radnih tijela i objedinjenih u općoj raspravi o zakonima na sjednici Zastupničkoga doma. Sve primjedbe i prijedlozi upućeni su predlagatelju za pripreme tog zakonskog prijedloga. Vlada je obvezna pribaviti mišljenja pojedinih tijela, organizacija ili zajednica o pitanjima kojih se tiče predloženi zakon, posebice Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata djelatnika HRT-a, Zaposleničkog vijeća HRT-a, te udruga koje se bave praćenjem ostvarivanja zaštite ljudskih prava i sloboda.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Laušić: Rješenjima Ministarstva branitelja priznat mi je status ratnoga vojnog invalida</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Svojim priopćenjem, u povodu nalaza Vladina Povjerenstva za reviziju statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida i priopćenja ministra za branitelje Ivice Pančića, u petak se oglasio general Mate Laušić, načelnik Uprave Vojne policije. Podsjetimo Pančić je i Laušića naveo kao jednog od lažnih ratnih vojnih invalida.</p>
<p> U Laušićevu priopćenju, između ostaloga se navodi, da je prema nalogu tadašnjeg pomoćnika ministra obrane za sigurnost, bio 23. travnja 1992., na sastanku u Osijeku, koji je sazvao tadašnji državni odvjetnik Vladimir Šeks. »Po završetku sastanka, vozio sam službeni automobil MUP-a, a u koloni ispred mene je bilo vozilo u kojem je suvozač bio i tadašnji šef Kabineta premijera Tomislav Karamarko. U 18.25 sati kolona je prolazila kroz Sladojevce, te je zbog kliskog kolnika BMW sletio u kanal. Moje je vozilo zbog naglog kočenja kliznulo u suprotni trak i izravno se sudarilo s vozilom koje je dolazilo iz suprotnog smjera. U toj prometnoj nezgodi zadobio sam teške tjelesne ozljede: serijski prijelom rebara, prijelom prsne kosti, potres mozga i niz ozljeda i ogrebotina, zbog kojih sam i hospitaliziran«, piše Laušić. Navodi i da mu je u prosincu 1997. ustanovljen poremećaj rada srca, nakon čega je hospitaliziran te da je nakon detaljnih pretraga konstatiran niz srčanih oboljenja, kao izravna posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi.</p>
<p> »Tek nakon otpuštanja iz bolnice, uz prethodnu konzultaciju pravne službe ministarstava obrane te za hrvatske branitelje, potom uvjeravanja da su stečeni svi uvjeti za stjecanje prava ratnoga vojnog invalida, prikupio sam kompletnu potrebnu dokumentaciju, te u redovitom postupku rješenjima prvostupanjske i drugostupanjske komisije Ministarstva hrvatskih branitelja i njihovim konačnim rješenjem od 3. prosinca1998., priznat mi je status ratnoga vojnog invalida 7. skupine, sa 50-postotnim oštećenjem organizma«, navodi se u priopćenju. </p>
<p> »Na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, imam pravo na osobnu invalidninu u iznosu 650 kuna i osobni dohodak mi je oslobođen plaćanja poreza. Napominjem i da je Vojno državno odvjetništvo iz Osijeka, prema kaznenoj prijavi Policijske postaje Podravska Slatina, protiv mene, zbog kaznenog djela protiv sigurnosti javnog prometa, primijenilo Zakon o oprostu od kaznenog progona«, stoji u Laušićevu priopćenju. </p>
<p> Naime, Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pri stjecanju statusa ratnog vojnog invalida traži da su ispunjena četiri uvjeta: pripadnost Oružanim snagama Republike Hrvatske, obavljanje službene zadaće, potom da je ta zadaća obavljena prema nalogu mjerodavnog tijela, zapovjednika ili rukovoditelja, te da je obavljena u obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske, a sve to je rješenjem Vojnog državnog odvjetništva i potvrđeno, navodi on. </p>
<p>»Nakon napisa u tisku u ožujku 2000., prije nego što je i jedan predmet od Ministarstva hrvatskih branitelja dan na operativnu provjeru Kriminalističkoj vojnoj policiji, osobno sam naložio načelniku te službe da obradi moj predmet. Obavljen je obavijesni razgovor, kao i provjera vjerodostojnosti medicinske i druge dokumentacije, te je ustanovljeno da nema nikakvih nepravilnosti«, ističe se u priopćenju. </p>
<p>Laušić naglašava da je zbog svega navedenog, odlučio da nakon primitka rješenja o ukidanju statusa ratnog vojnog invalida pokrene postupak pred Upravnim sudom. Također će na Općinskom sudu podnijeti tužbe protiv ministarstava obrane i hrvatskih branitelja koji su ga »izdavajući potvrde i pravomoćna rješenja o stjecanju statusa ratnog vojnog invalida, doveli u zabludu da koristim prava koja mi ne pripadaju«.</p>
<p>»Time su mi nanijeli nepopravljivu štetu ugledu i časti, a, prema opisu poslova i djelokruga rada, bili su dužni pravilno primjenjivati odredbe tog zakona«, piše Laušić i ističe da će na Općinskom sudu podnijeti privatnu tužbu protiv Ivice Pančića zbog davanja izjave da je »lažni« vojni invalid, »jer je neprimjerenom terminologijom povrijedio moju čast i ugled, te me izložio ruglu i sramoti«.</p>
<p>Kako Vjesnik doznaje u Vladinom Povjerenstvu za reviziju invalidnosti, u predmetu generala Laušića nema ustanovljenih nepravilnosti vezanih uz prometnu nezgodu, te medicinsku i drugu dokumentaciju, na temelju kojih je on stekao status ratnog vojnog invalida. Ustvari, rečeno nam je, unatoč tome što su događaji i dokumenti ispravni i status nije ostvaren na temelju krivotvorenja i lažne dokumentacije ili drugog kaznenog djela (mita, korupcije ili zlouporabe službenog položaja), riječ je o tumačenju zakona, može li prometna nesreća biti osnova za stjecanje statusa ratnog ili samo mirnodopskog vojnog invalida.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Tri člana Hvidre najavili tužbe protiv ministra branitelja Pančića</p>
<p>ZAGREB, 16. lipnja</p>
<p> - Tri člana Glavnog odbora Hvidre Darko Beštek, Josip Periša i Božidar Klasić na konferenciji za novinare u petak najavili su tužbe protiv ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića, njegova ministarstva i Vladina Povjerenstva za reviziju invalidnosti zbog ukidanja statusa hrvatskoga ratnoga vojnog invalida.</p>
<p>Darko Beštek, 90-postotni invalid, koji je stradao kod Našića u prosincu 1991. godine, kada mu je amputirana desna noga i s gelerima u lijevoj nozi, koje još danas ima, najavio je odlazak u Ministarstvo branitelja gdje će ministru Pančiću predati svoju protezu. </p>
<p>O njegovu je ranjavanju posvjedočio i Franjo Bačmaga, Beštekov suborac, kojeg je ranila ista granata, kao i zapovjednik njihove brigade Mirko Sekulić, koji je rekao da je, prema nalazima te revizije, i on počinio kazneno djelo, jer je osobno potpisao potvrdu Bešteku. »Treba provesti reviziju, ali ne ovako i bez materijalnih dokaza. Sve ovo je skretanje pozornosti s nezaposlenosti, štrajkova i stečaja. Ovo je čisto poigravanje s ljudskim sudbinama« kaže Sekulić. I Josip Periša, predsjednik šibenske Hvidre, opisao je svoje ranjavanje, te najavio uz spomenute tužbe i tužbu protiv hrvatskog predsjednika Stipe Mesića zbog njegove izjave na televiziji.</p>
<p> Božidar Klasić također je istaknuo da nije lažni ratni vojni invalid, a Ivica Perković, predsjednik Glavnog odbora Hvidre je zatražio od premijera Ivice Račana da razriješi ministra Pančića, koji je » postao stečajni upravitelj hrvatskih dragovoljaca«.
Predsjednik Hvidre Marinko Liović istaknuo je da Vladino Povjerenstvo upravni nadzor nije obavilo u skladu s upravnim postupkom, te dodaje »tvrdim da će ti slučajevi pasti na Upravnom sudu, no pitanje je kako će ovi ljudi živjeti sljedeće dvije godine, koliko može trajati taj postupak. Revizija da, ali prema zakonu. Sve se ovo nije dogodilo slučajno i sve je to samo nastavak negativna postupanja Pančića i njegova ministarstva. Za zaštitu prava naših članova obratiti ćemo se i pučkom pravobranitelju«. (V. B.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000617].
|
