NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000816].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 251316 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Poginula Ena Begović, njezina kći Lana i majka teško ozlijeđene</p>
<p>Poznata glumica je nedugo nakon poroda otputovala u Supetar na Braču, gdje je trebala ostati do kraja ljeta /S obitelji je u utorak rano poslijepodne krenula na ručak kod maestra Stipice Kalogjere / U nesreći neozlijeđeni Josip Radeljak, suprug Ene Begović, i njegov sin Leo </p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - Glasovita hrvatska glumica Ena Begović (40) tragično je stradala u utorak u 13.40 sati u Splitskoj, mjestu pokraj Supetra na otoku Braču, u teškoj prometnoj nesreći. Ena Begović bila je u džipu zagrebačke registracije »grand cherokee« registarskih oznaka 774-VK sa svojim suprugom Josipom Radeljakom Dikanom (57) iz Splita i svojom majkom Terezom Begović (65). U vozilu su bili i glumičina jednoipolmjesečna kći Lana, te Leo Radeljak (18), Dikanov sin iz njegova prvog braka s glumicom Bebom Lončar.</p>
<p>Radeljakovi su ljetovali u Supetru na Braču, a u utorak su, kako smo saznali, krenuli na ručak kod maestra Stipice Kalogjere i njegove supruge Maruške Šinković. Teška nesreća dogodila se, kako se navodi u neslužbenoj informaciji, kad se Radeljakov džip zaustavio na jednoj uzbrdici. Tada su otkazale kočnice i vozilo je sletjelo s ceste. </p>
<p> Ena Begović zadobila je smrtonosne ozljede. Uz frakturu lubanje, čini se da joj je tada slomljen vrat i obje nadlaktice, te prignječena prsna kost. Njezinoj majci Terezi, rekao nam je dežurni liječnik u Domu zdravlja u Supetru dr. Milan Glavaški, ozlijeđena je ključna kost i natečena desna strana prsnog koša. </p>
<p>Ozljeda male Lane teža je nego što se u prvi mah činilo. Kako nam je izjavio dežurni liječnik u jedinici intenzivnog liječenja Odjela za anesteziju splitske bolnice dr. Milivoj Lojpur, prva snimka pokazala je da postoji ozbiljna ozljeda glave.</p>
<p> Dr. Lojpur ističe da treba obaviti dodatne pretrage da bi se točno utvrdilo djetetovo stanje. </p>
<p>U traumatološkom odjelu splitske bolnice dežurni liječnik dr. Ivo Štajner nam je rekao da je stanje Tereze Begović stabilno. Josip Radeljak i njegov sin Leo prošli su bez ozljeda. </p>
<p> Nakon nesreće, Enu Begović, njezinu majku i bebu u posuđenom »yugu« iz Splitske je u supetarski Dom zdravlja prevezao njezin muž gdje je ustanovljena glumičina smrt. U gliseru Nenada Gospodnetića ozlijeđene Tereza Begović i Lana prevezene su u splitsku bolnicu. </p>
<p>Joko Svalina</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Talent i energija za čaroliju glumačke igre </p>
<p>Velika hrvatska glumica Ena Begović (1960.-2000.) poginula je u utorak na otoku Braču. Od svojih srednjoškolskih dana Ena Begović izabrala je kazalište i pozornicu kao mjesto svojih traganja i pronalaženja u snažnim glumačkim nadahnućima što su je pratili do kraja života. Svoje je prve uloge ostvarila u dubrovačkom Studentskom kazalištu Lero prihvaćajući rizike teatarske igre u otkrivanju najrazličitija putovanja po imaginarnim i realnim krajolicima što ih ispisuju dramska literatura i talent umjetnika.</p>
<p>Nakon završene Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, Ena Begović postaje 1984. godine stalnom članicom zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta i od tada gotovo dva desetljeća na pozornici našeg središnjeg teatra interpretirala je u raznolikom glumačkom rasponu od grčkih tragetkinja do Zagorkinih junakinja velike uloge dramske literature, protagonistice klasičnih dramskih predložaka i onih suvremenih, likova žena čije su sudbine uvijek iznova privlačile pažnju gledatelja.</p>
<p>Od scenske adaptacije Bulgakovljeva romana »Majstor i Margarita«, preko Shakespearova »Otela«, Ivšićeve »Aiaxiae«, Strindbergove »Gospođice Julije«, Ibsenove »Hadde Gabler«, Krležine trilogije o Glembajevima: »Gospoda Glembajevi«, »U agoniji« i »Leda«, do njezine posljednje uloge u »Dubravki« Ivana Gundulića, Ena Begović svojom je glumačkom prisutnošću određivala smjerove teatarskih izazova u scenskim interpretacijama s pozornice našeg matičnog kazališta. Jer, pamtit će se njezina barunica Castelli, Laura Lenbach, njezina Desdemona i Julija, njezina kontesa Nera na Opatovini u produkciji Glumačke družine Histrioni, njezina Medeja za koju je nagrađena nagradom »Judita» na Splitskom ljetu, njezina Gruba iz Držićeve »Skupa u programu Dubrovačkog ljetnog festivala. Ali, pamtit će se i uloge u desetak filmova (od »Okupacije u 26 slika«, »Pada Italije«, do »Glembajevih«, »Treće žene«, »Četveroreda«...) u kojima je Ena Begović dočarala najrazličitije sudbine žena zatečenih u prijelomnim trenucima povijesnih osobnih previranja.</p>
<p>No, prije svega je bila jedna od rijetkih zvijezda hrvatskog kazališta i filma i to u vremenu u nas nesklonom kazališnim i filmskim zvijezdama. Svojim ulogama i svojom pojavom izazivala je iznimnu pažnju medija, neprestance u središtu novinarskih napisa i kulturnih zbivanja. Svojim tekstovima novinari su pratili Enu Begović od njezinih prvih teatarskih i filmskih nastupa, bilježeći njezine uspjehe i dvojbe, njezina glumačka i osobna ispitivanja, njezinu spremnost da prihvati najrazličitije umjetničke i životne izazove. Jer, Ena Begović nije samo svojom prisutnošću na sceni, već i izvan nje plijenila pažnju javnosti i bila pokretačem zbivanja, bila je glumica koja je zračila energijom što prati one umjetnice koje nazivaju zvijezdama. Stoga je od prvih nastupa na pozornici, filmskom platnu ili televizijskom ekranu svojim glumačkim nadahnućem ispisala umjetnički put koji unaprijed poništava mogućnost zaborava.</p>
<p>Smrću Ene Begović hrvatsko kazalište, film, dramski program Hrvatske televizije, kao i cjelokupna hrvatska kultura bilježe nenadoknadiv gubitak, prepuštajući je sjećanju tisuće gledatelja koji će pamtiti njezine uloge, njezinu spremnost da svojim talentom i energijom, uvijek istom radoznalošću i snagom pokrene čaroliju glumačke igre.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bila je amblem grada Zagreba </p>
<p>FILIP ŠOVAGOVIĆ:</p>
<p> Šokiran sam. Nemam riječi kojima bih izrazio svoje žaljenje. Zajedno smo više puta glumili, i u filmu »Treća žena«. Ne znam, ne znam. Zgranut sam.</p>
<p>SLAVICA FILA:</p>
<p> Nesretna sam što nas je napustila divna glumica i osoba. Bila je zaista izuzetna. Voljeli su je i kolege i publika. Zablistala je kao barunica Castelli u Vrdoljakovom filmu »Glembajevi«, kao i u istoj ulozi na sceni HNK. Višestruko se dokazala da je izuzetna glumica, a bila je i prava ljepotica. </p>
<p>BOŽIDAR OREŠKOVIĆ:</p>
<p> Riječ tragično preslaba je za ono što se dogodilo Eni i njezinoj obitelji. Bila je velika glumica i umjetnica. Još je tragičnije što je nesreća zbila na vrhuncu njene karijere, okrunjene djetetom koje je toliko željela. Moj prvi susret na sceni s Enom bio je u Shakespeareovom »Otelu«, na početku njene karijere gdje je ostvarila sjajnu ulogu Desdemone. Posljednji put smo bili zajedno na pozornici u predstavi »Hedda Gabler« u kojoj je također odigrala izvrsnu rolu. Veliki kolega, profesionalac i ukratko, ne mogu naći dovoljno pohvalnu riječ da bih u ovome trenutku izrekao ono što osjećam za Enu. </p>
<p>ĐURO UTJEŠANOVIĆ:</p>
<p> Volio sam je iskreno. Glumili smo zajedno u »Potopljenim zvonima« kad sam joj rekao: »Ena, ti si najupornija glumica koju poznajem«. Radovao sam se što ima Boga koji joj je pružio obiteljsku sreću i dijete koje je željela. Enu se moglo samo voljeti. Imala je nešto neopisivo drago u sebi i bilo ju je ugodno sresti. Strašno je to, što sada znam da to više neću moći.</p>
<p>ZVONIMIR TORJANAC:</p>
<p> Potresen sam tom užasnom viješću.Uz Enu Begović vežu me divne uspomene. Bila je vedra i zabavna, no iako je bila medijski izložena, zapravo se radilo o introvertiranoj osobi. Prije svega, bila je discipliniran radnik, čovjek na koga smo se mogli osloniti. </p>
<p>ALMIRA OSMANOVIĆ:</p>
<p> U neizmjernom sam šoku. Ena je jedna od mojih najdražih i najboljih prijateljica. Ne mogu još uvijek u to povjerovati. Planirale smo zajedničko ljetovanje, trebala sam je posjetiti na Braču. Molim dragoga Boga da je dijete dobro.</p>
<p>ZLATKO VITEZ:</p>
<p> Neizmjerno mi je teško. Ena je jedna od mojih najdražih prijateljica i kolegica. Jednu od prvih uloga ostvarila je 1983. godine u »Histrijadi«. Nezaboravna je njezina uloga u »Juranu i Sofiji« u režiji Koste Spaića. Uloga Kontese Nere u »Gričkoj vještici« 1988. donijela joj je fantastičnu popularnost. Nezaboravne je uloge ostvarila i kao prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ena Begović bila je amblem grada Zagreba. Hrvatsko kazalište gubi veliku prvakinju i veliku heroinu.</p>
<p>VANJA DRACH:</p>
<p> Šokiran sam. Ena je nedavno rodila, u naponu životne snage. Sve skupa je toliko nezamislivo strašno, da se riječima ne može izraziti.</p>
<p>ELIZA GERNER:</p>
<p> Teško nalazim riječi. Još uvijek ne mogu vjerovati. Dolazi njezina djevojčica na svijet.... beskrajna sreća i kraj. Još sam je ovih dana gledala na ekranu u mojoj nekadašnjoj ulozi u Strozzijevoj »Igri u dvoje«. A sada se nad njezinim mladim životom spustio zastor zauvijek. Mrak. Pred mojim očima prolazi povorka nezaboravnih likova: Teuta, Charlotta, Laura, Klara... Kako prihvatiti tu tragediju i okrutnost sudbine?</p>
<p>Priredile: H. Braut i M. Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Posada ruske podmornice »za sada živa«, uzroci nesreće eksplozija ili sudar s drugom podmornicom</p>
<p>Spasilačke ekipe započele su operaciju izvlačenja 116 članova posade iz ruske nuklearne podmornice Kursk koja se u nedjelju prisilno spustila na dubinu od 100 metara u blizini luke Murmansk / Rusiji su pomoć u spašavanju ponudili SAD, Velika Britanija, Francuska i Norveška, no pomoć je odbijena uz obrazloženje da je Rusija tehnički sama u mogućnosti provesti akciju spašavanja </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza </p>
<p> - U utorak popodne spasilačke ekipe započele su operaciju izvlačenja 116 članova posade iz ruske nuklearne podmornice Kursk koja je u nedjelju potonula na dno Barentsovog mora, rekao je ruski ministar obrane Igor Sergejev a prenijela agencija Interfax. Sergejev je rekao da se vrijeme poboljšalo u području gdje je potonula podmornica, ali nije pojasnio korake koje obuhvaća operacija. Prema njegovim riječima, još uvijek nije poznato ima li žrtava ili ozlijeđenih među članovima posade podmornice koja se prisilno spustila tijekom pomorske vojne vježbe oko stotinu kilometara od baze Severomorsk u blizini luke Murmansk na sjeveru Rusije. Dužnosnik ruske Sjeverne flote rekao je da se podmornica nalazi na dubini od oko 100 metara. </p>
<p> U utorak ujutro sve akcije spasitelja pod vodstvom zapovjednika ruske mornarice, admirala Vladimira Kurojedova, onemogućavalo je jako nevrijeme i snažne podvodne struje. Rusiji su pomoć u spašavanju ponudili SAD, Velika Britanija i Francuska, no pomoć je odbijena uz obrazloženje da je Rusija tehnički sama u mogućnosti provesti akciju spašavanja. Pomoć u spašavanju u utorak je ponudila i Norveška i to putem »vruće linije«, izravnom vezom s zapovjedništvom ruske Sjeverne flote, pri čemu nije potrebno okretanje brojeva. Veza je uspostavljena u travnju 1999. godine kao znak poboljšanja odnosa dviju susjednih zemalja nakon hladnog rata. Rusija je i tu pomoć odbila. </p>
<p> »Imamo sva potreba tehnička sredstva koja su isto tako dobra kao i američka«, rekao je zamjenik ruskog premijera Ilija Klebanov. Kurojedov je prije početka akcije spašavanja izjavio da su šanse da mornari prežive »vrlo male«. »Mogućnost pozitivnog ishoda spasilačke akcije ovisi u velikoj mjeri o situaciji u unutrašnjosti podmornice«, rekao je Kurojedov dodajući da preživljavanje posade »ovisi o čitavom nizu čimbenika«.</p>
<p> »Broj potopljenih odjeljaka podmornice, porast tlaka zraka i temperature u podmornici te položaj rezerva zraka utječu na vrijeme preživljavanja«, rekao je. »Budući da su im svi ti elementi poznati, mornari na mjestu događaja učinit će sve što mogu kako bi spasili posadu, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima«, istaknuo je. Prema riječima vojnog analitičara Paula Beavera iz Jane's Defence Weeklyja, posada podmornice može imati zraka za disanje samo 48 sati od trenutka nesreće. </p>
<p>Prema izvorima iz stožera ruske mornarice, s posadom nije bilo moguće uspostaviti radijski kontakt pa je uspostavljen samo »akustični kontakt« Morzeovom abecedom preko trupa podmornice. »Na taj smo način saznali da među posadom nema mrtvih, no još nije poznato ima li ozlijeđenih«, rekao je jedan neimenovani dužnosnik ruske Sjeverne flote iz arktičke baze Severomorsk.</p>
<p>Za akciju spašavanja ruska vojska koristi ronilačko zvono, tzv. Kolokol, malo podmorsko plovilo koje je može primiti 10-15 ljudi. Opremljeno je zračnom komorom u kojoj se spašena posada može aklimatizirati na promjenu pritiska dok putuju prema površini. Mogućnost spašavanja posade iznutra isključeno je zbog velike dubine i pritiska od oko 10 atmosfera. </p>
<p>U područje potonuća »Kurska« stigli su brodovi ruske mornarice i nosač zrakoplova Admiral Kuznjecov, koji je poslužio kao baza za helikoptere. Brodovi su se trebali privezati uz Kursk kako bi uspostavili opskrbu kisikom i energijom te pripremili evakuaciju, međutim nevrijeme i valovi od četiri metra onemogućavali su provedbu te akcije sve do podneva, kada se počelo stišavati. Oko podmornice kruži nekoliko mini-podmornica s ciljem da istraže razmjere oštećenja. </p>
<p>O uzrocima nesreće i dalje se spekulira. Ruski mediji u ponedjeljak su objavili informaciju da se podmornica sudarila tijekom vježbe s drugom podmornicom, možda stranom, međutim Kurojedov je u utorak rekao da je uzrok nesreće najvjerojatnije eksplozija u torpednom dijelu. Tu teoriju podupire izjava nekih ruskih dužnosnika da je tijekom posljednjeg radio kontakta posada podmornice zatražila dopuštenje za ispaljivanje torpeda. Međutim, glasnogovornik ruske mornarice rekao je u utorak moskovskoj televiziji NTV da je uzrok nesreće još nepoznat, te da sve dosadašnje teorije nisu potkrijepljene dokazima. U utorak su na podmornici pronađena veća oštećenja na dva mjesta. </p>
<p>Ruska izvještajna agencija Prime-Tass prenosi izjavu neimenovanog dužnosnika američke administracije da su u nedjelju ujutro dvije američke podmornice koje su se nalazile u blizini ruske podmornice čule eksploziju. Posada Kurska potom je isključila reaktore i pustila da podmornica potone na dno. Brod američke mornarice Loyal koji prikuplja podvodne zvukove, također se nalazio u blizini, oko 450 kilometara od ruske podmornice. </p>
<p>U trenutku nesreće podmornica nije bila naoružana nuklearnim bojevim glavama, a norveški dužnosnici izjavili su da u blizini podmornice nije bilo znakova zračenja. </p>
<p>Marinko Bobanović i agencije</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Putin će smijeniti admirale i generale koji se protive reformi vojske?</p>
<p>Sudbina nuklearne podmornice Kursk pokazuje koliko su veliki problemi ruskih oružanih snaga i u kakvoj se agoniji nalazi nekad moćna vojna velesila</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Sudbina ruske nuklearne podmornice Kursk K-119 klase Antej tip 949A (kod Amerikanaca kodna oznaka joj je »Oscar II«) pokazuje koliko su veliki problemi ruskih oružanih snaga i u kakvoj se agoniji nalazi nekad moćna velesila.</p>
<p>Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin nije slučajno nedavno vrlo jasno dao dijagnozu ruske oružane sile. Ustvrdio je da su oružane snage općenito neučinkovite, da u njima vlada neizvjesnost, napetost i nepovjerenje među generalima i admiralima, da među vojskom dolazi do gloženja i frustracija zbog lošeg društvenog statusa i nedostatka novca. Putin je u svojoj analizi bio nemilosrdan i otvoren: spomenuo je da mnoge postrojbe doslovce gladuju, da uopće nemaju obuku, da piloti ne lete, da mornarica nema dovoljno vježbe, mnogi brodovi više su nalik na olupine i sl. Založio se za hitnu reformu, demobilizaciju (smanjivanje ljudstva barem za četvrtinu) i odlazak onih časnika koji se ponašaju kao i ranije i koji ne shvaćaju da je prekomjerno trošenje u sovjetska vremena izazvalo propast vojske u cjelini. Vladimir Putin nije pohvalio niti strateške nuklearne snage (inače Jeljcinov ponos), nego je hladnokrvno zahtijevao da se makar jednostrano smanji ili konzervira određeni broj interkontinentalnih balističkih projektila.</p>
<p>Nekako u isto vrijeme, ruska Sjevernomorska flota isplovila je iz Murmanska i u međunarodnim vodama sjevernoistočno od spomenute luke započela davno planirane vježbe. Ovog puta bila je riječ o podmorničkim aktivnostima. Napadna podmornica »Kursk« (»Oscar II«), kao najsuvremeniji podvodni brod u Sjevernomorskoj floti, star samo pet godina (građen u brodogradilištu Severodvinska od 1981. do 1995.), uvježbavao je postupak pronalaženja i uništavanja velike borbene plovne jedinice. To nije čudno ako se zna da je »Kursk« opremljen s 24 krstareća projektila tipa SS-N-19 (znatno modificiran stariji tip SS-N-12). Iz dva lansirna cilindra »Kurska«, rakete SS-N-19 (u NATO-u imaju i oznaku »Shipwreck«) mogu biti lansirane i ispod vode. Osnovna namjena im je borba protiv zapadnih nosača aviona u Norveškom moru (američkih, britanskih i francuskih) koje mogu pogoditi s daljine od 620 km.</p>
<p>U odnosu na najsuvremenije modele klasičnog torpednog naoružanja, ovi mornarički krstareći projektili ostvaruju 10-15 puta veći domet, a brzina leta projektila veća je 15 puta od brzine torpeda (SS-N-19 dostiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 1,6 macha), pa »Kursk« u odnosu na NATO-ove nosače aviona ima značajne prednosti: lansira radarski vođene krstareće projektil odnosno djeluje po strateški vrijednim brodskim ciljevima izvan dometa protivničkih sredstava. Površinski cilj koji nišani također ima malu mogućnost da manevrom izbjegne raketu SS-N-19 koja je inače otporna na elektronsko ometanje i postiže nadzvučnu brzinu. Svaki krstareći projektil nosi klasičnu bojnu glavu od 750 kg ili nuklearnu bojnu glavu kilotonske odnosno megatonske snage.</p>
<p>Za djelovanje preko horizonta, »Kursk« koristi podatke, o npr. američkom nosaču aviona, ili sa satelita ili češće s mornaričkog izviđačkog bombardera TU-95 Bear D. Protiv drugih podmornica (klasičnih, strateških nuklearnih, napadnih i patrolnih), »Kursk« može iz torpednih cijevi lansirati i vođene projektile SS-N-15 ili SS-N-16 (imaju nuklearnu bojnu glavu od 200 KT) s dometom od 37 do 92 km. Rusi tvrde da »Kursk« u podvodnoj misiji nije imao nuklearno protutorpedno oružje nego da je nosio konvencionalne bojne glave od 160 kg i obične mine. </p>
<p>Podmornica »Kursk« K-119 na vježbama je iskušavala novi sustav za prigušenje buke motora (kako je ne bi otkrili NATO-ovi brodovi i podmornice), poboljšanu elektronsku opremu i novu antenu na kućištu kormila. Pritom je bilo predviđeno da se u Barentsovom moru podmornica spusti i do dubine od 300 metara (zbog pritiska dvostruki dijelovi oklopa i trupa načinjeni su od titana) i tu simulira sve vrste napada. Iako »Kursk« u punom deplasmanu (15.500 tona) ima posadu od 130 članova, zbog štednje i smanjenog naoružanja, na vježbe je otišlo 116 mornara (od toga 52 prvoklasna časnika, uključujući i nuklearne stručnjake). Je li podmornicu »zakačio« ruski borbeni brod ili je došlo do sudara sa »šunjajućom« američkom, britanskom ili francuskom podmornicom (često patroliraju i špijuniraju tim vodama), još je nerazjašnjeno. Također nije jasno u kojem su stanju dva nuklearna reaktora i dvije parne turbine na »Kursku«. </p>
<p>Zbog kvara, more je prvo ušlo u torpedne cijevi, a potom je podmornica potonula do dubine od 150 metara. U potpunom mraku, s povećanim dozama ugljičnog monoksida, posada u praksi iskušava koliko je tvrd podmornički kruh. Rusi, ako budu dovoljno brzi i organizirani, mogu do te dubine spustiti i ronioce (u posebnoj opremi) i tzv. podvodno zvono kroz koje će iscrpljenoj posadi dostaviti kisik i struju. Sličnu operaciju može poduzeti i ronilica (Amerikanci obično koriste nekoliko vrsta podvodnog vozila, ali i tzv. McCannovo zvono) i odjednom iz mokrog ili suhog ambijenta evakuirati dvadesetak ljudi. No kada je u pitanju dubokovodno podvodno spašavanje (izvodi se na dubinama većim od 40 metara), rezultati su prilično neučinkoviti čak i kod Amerikanaca (u prosjeku spasi se svega 30 posto posade), osobito ukoliko se pogoršavaju vremenski uvjeti, kao što je to sada slučaj u Barentsovom moru.</p>
<p>I dok ruska mornarica na otvorenom moru vodi grozničavu utrku s vremenom kako bi osvjetlala obraz i riješila ne samo vojni nego i humanitarni problem, u Kremlju strpljenju Vladimira Putina približava se kraj. On je odlučan baciti kocku koju već dugo drži u rukama: smijenit će sve generale i admirale koji ometaju radikalnu reformu oružanih snaga i umjesto profesionalnih vojnika po prvi put u ruskoj povijesti na mjesto ministra obrane vjerojatno imenovati civila kojega može stalno držati na oku (čemu se vojska do sada odlučno protivila).</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Skandali, ostavke i medijski obračuni </p>
<p>Zaključani muzeji i galerije, kazališne predstave s najčešće trećerazrednim glumcima, afere u kojima sudjeluju župani i župnici, polemike u kojima se vade požutjele stranice osobnih povijesti. Čak i televizija zamornim, dosadnim i iscrpljujućim emisijama ne može umornom tražitelju »kulturnih zbivanja« ponuditi više. To je slika kaotičnoga kulturnoga ljeta za koje se ne može kriviti politika. Prije će biti da nedostaje idejâ, vizionarâ i naravno talenata. No, još uvijek nam preostaje - zoološki vrt</p>
<p>Što se to kuha u hrvatskoj kulturi ljeti</p>
<p> - pitanje je na koje ne bi mogli odgovoriti niti ljudi »željezom« oklopljena želuca! Kompariramo li ljetna kulturna događanja s kulinarstvom, doista možemo reći da su na meniju - raskuhani fileki! Prolistamo li ujutro novine, naime, smučit će nam se i onaj jedan gutljaj kave koji smo neoprezno popili!</p>
<p> Stranice kulture više su nalik na kakvu intelektualnu(?) tržnicu na kojoj se velikani duha poput piljarica nabacuju teškim riječima kao trulim povrćem, nego uzbudljivom susretištu ideja. Čak je i polemika izgubila svoju draž i postala zamorno verbalno bojište na kojemu se prljavo rublje ponosno vješa! Afere bi možda bile zanimljiv literarni izvor kakvom setečentističkom dvorskom piscu, no danas mogu izazivati samo mučninu.</p>
<p>Skandali, ostavke i medijski obračuni tema su pod kojom je prošlo i prolazi kulturno ljeto u Hrvatskoj. Dovoljno je prisjetiti se trzavica oko ocjene rada Dubrovačkog ljetnog festivala, je li on »provincijski dernek« ili festival koji je u posljednje četiri godine »vratio svoj prestiž«? Ono što je, dakle, započelo definicijskim razmimoilaženjem, skončalo je ostavkom glazbenog ravnatelja festivala, violončelista Valtera Dešpalja koji, povodom svoga uzmaka, savjetuje istu stvar i ravnatelju Igara, Slobodanu P. Novaku. </p>
<p>S početkom ljeta - da li u analogiji s riskantnim lakozapaljivim okružjem ili ne - »zaiskrilo« se i između Predraga Matvejevića i Slavka Mihalića. Proglašavajući jedan drugoga komunistom i boljševikom te vadeći na svjetlo ljetnog sunca požutjele stranice osobnih povijesti, dvojac »neuništivih« literata očito je odlučio zabaviti kulturnu publiku »pričama iz davnina«, ne mareći previše za vremena koja predstoje i vizije koje ona zahtijevaju.</p>
<p>Početak je pak Splitskog ljeta nezaboravnim odlučio učiniti župan Branimir Lukšić. Zgražajući se nad »uličnim jezikom« splitskih repera, grupe »The Beat Fleet«, u lošoj konzervativnoj maniri, roditeljski je zaprijetio uskraćivanjem financijske pomoći za sljedeću godinu. Na pomisao o hrvatskoj kulturi županu se eventualno ukazuje katedrala Sv. Duje, ali detabuizirani jezik mladih njemu, kao eksplicitnom vjerniku, po svemu sudeći predstavlja potpuni moralni šok.</p>
<p>Što se tiče sukoba etike i estetike, evo, rovinjski je župnik Milan Zgrablić prijavio policiji performans Pina Ivančića i Branka Gulina. Dok je Gulin pred ulazom u crkvu sv. Eufemije bio »umjetnički« razapet na križ, želeći gestom progovoriti o univerzalnoj muci čovječanstva, spomenuti je župnik, »vjerski povrijeđen«, nazvao MUP (koji, izgleda, ima i svoju postrojbu za religijsko-artistička raščišćavanja). Kraj kaotičnog kulturnog ljeta možda najbolje personificira Paolo Magelli. On je možda razočaran suzdržanim kritikama svoje »Antigone« i najavljuje povlačenje iz hrvatske (ali ne i svjetske) umjetnosti. </p>
<p>No, krenimo dalje: prošeta li kakav usamljenik glavnim gradom u potrazi za živim »duhovnim užitkom« neće se provesti loše, već katastrofalno! Zaključani muzeji i galerije, trećerazredne kazališne predstave s lošim glumcima (što samo obnavljaju sjetna sjećanja na Peru Kvrgića i Fabijana Šovagovića(!), bljutav kino-program (hvala bogu bez hrvatskog filma), uputit će svakoga pred televizijske ekrane.</p>
<p> Kada tamo, vidi vraga, HRT nimalo ne zaostaje u ponudi za »plemenitim umjetnostima«. Sramotne emisije o hrvatskim otocima i gradovima (Placa, pjaca), koje će čak bekonačnu jadransku ljepotu pretvoriti u ruglo, zavijajuće dalmatinske klape (što će u osjetljivijih aktivirati čir na želucu), estradni festivali s nakaradnim pjevačima bez trunka sluha, (svaka čast Oliveru Dragojeviću), u temperamentnijeg će gledatelja izazvati napad bijesa.</p>
<p> No, čemu razbijati krvavo otplaćen televizijski prijemnik, kada se svatko može uključiti u programe televizija Slovenije ili RTL-a i tamo pogledati kakav dobar film ili emisiju o prirodi? Da uopće ne spominjemo getoiziranu kulturu mladih, dovedenu do ništavila. Čak su i zagrebačkom klubu »Močvara« nedavno gradski oci zaprijetili zatvaranjem zbog neplaćenih računa. Kakav zlobni analitičar prisjetit će se možda vapaja pokojnog Predsjednika za »duhovnom obnovom«. No, budimo realni. Politika je tek djelomično kriva za situaciju u kulturi. Svakako je manjak novca onemogućio mnoge projekte, no zašto je većina realiziranih tako loša, iscrpljujuća i dosadna? Zašto se danas dobre predstave, knjige, izložbe (o filmu da uopće ne govorimo), mogu nabrojiti na prste jedne ruke? Zašto se »kulturni nostalgičari« sa sjetom prisjećaju blistavih kazališnih predstava 70 godina koje je vodio agilni Vjeran Zuppa, pretvorivši Itd. u europsku kazališnu pozornicu? Zašto su zadnje dobre hrvatske filmove snimali Ante Babaja, Krsto Papić i Antun Vrdoljak i, na posljetku, što se događa s hrvatskom književnošću danas? Bijes naših literata izazvao je ekstatični prijem Paola Coelha u Zagrebu kojem su se mnogi čitatelji došli pokloniti i zamoliti ga za autogram? Pa, gospodo, možemo se smo pitati zašto se to vama to ne događa! </p>
<p>Kamo je, uostalom, nestao onaj Zagreb u koji su dolazila velika svjetska intelektualna imena? I na posljetku, umrtvljena kulturna scena s tek ponekim dobrim kazališno-literarno-izložbeno-filmskim izuzetkom nije posljedica političke represije, HDZ-a, već manjka ideja, vizionara i naravno najviše - talenata.</p>
<p> A do boljih vremena tražitelju »kulturnih užitaka« ne preostaje drugo nego da se uputi u - zoološki vrt. Ako ništa drugo - doživjet će malo »izvornosti« i nepatvorene prirodnosti.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Naša je sudbina da radimo kao mravi, a prolazimo kao onaj cvrčak iz basne</p>
<p>Husein Hasanefendić - Hus, glazbenik</p>
<p>Pijete li kavu?</p>
<p>- Da, pijem kratki espreso sa šećerom.</p>
<p>Imate li kakvih poroka?</p>
<p>Volio bih da mogu odgovoriti negativno.</p>
<p>Tko vam je dao nadimak Hus?</p>
<p>- Taj nadimak nosim još iz osnovne škole jer mi je ime i prezime bilo neobično i dugo.</p>
<p>Nedavno ste na Šalati održali koncert kojim ste promovirali zadnji album »Zastave«. Kako ste zadovoljni prijemom publike.</p>
<p>- Zadnjim koncertom promovirali smo album »Zastave« a u studenom namjeravamo organizirati koncert povodom dvadeset i pet godina glazbenog djelovanja. To će biti sasvim druga priča od koncerta na Šalati.</p>
<p>U kojem smislu?</p>
<p> - Bit će to više retrospektiva dosadašnjega rada, s puno gostiju. Na tom glazbenom »rođendanu« pokušat ćemo okupiti što više bivših članova koji su nekad svirali u Parnom valjku.</p>
<p>Jesu li Hus i Aki Parni valjak ili...</p>
<p>- Na prvu loptu jesmo, jer Akijev je glas i stas prva identifikacija Parnoga valjka. Moj je rukopis također prepoznatljiv no bend je definitivno taj koji sa svojom kemijom daje krajnji dojam pjesme. Ne bih nikako zanemario ulogu ostalih.</p>
<p>U pjesmi »Mijenjam se« sa zadnjeg albuma spominjete poznate hitove poput »Stranice dnevnika«,»Samo sjećanja« »Nede«, koja je nakon gotovo dvadeset godina dobila na kilaži. Je li Neda još uvijek ohola ili se smirila otkad se udebljala? </p>
<p>- To što pjesma kaže »a i Neda se udebljala«, zapravo je kompromis. U izvornom tekstu Neda se odselila. Ohola nije već od ranih osamdesetih. Naslov i refren pjesme »Mijenjam se« zapravo je igra riječi naših starijih pjesama kojima ne treba posebno objašnjenje.</p>
<p> Gdje pronalazite inspiraciju za tekstove?</p>
<p>- U životu. Kroz tekst se čovjek deklarira, barem oni autori kojima na pameti nije samo komercijala.</p>
<p>Kako fizički podnosite velike turneje. Za to treba dosta energije.</p>
<p>- Naša je sudbina da radimo kao mravi a zapravo prolazimo kao onaj cvrčak iz basne. To i nije baš neka sudbina. Utješno je jedino da radimo ono što volimo. U svakom slučaju, veselimo se kad smo na pozornici jer to doživljavamo kao mjesto ugode. Koncert nam uvijek projuri brže nego što stvarno traje. Nakon njega uvijek smo slatko prazni.</p>
<p>Odradili ste puno humanitarnih koncerata...</p>
<p>- Živimo u groznom vremenu i poziva za takvu vrstu pomoći imamo puno. No, svjesni smo da ne možemo baš svima pomoći jer ovu krizu proživljavamo i mi.</p>
<p>Imate sina i kćer, jesu li oni krenuli glazbenim vodama? </p>
<p>- Ne. Sin je student, a kći je u drugom razredu gimnazije.</p>
<p>Slušaju li oni Parni valjak? </p>
<p>- Nisam im ništa nametao, ali sam sretan da imaju dobar glazbeni ukus. Pitam se što bi netko zaključio o nama, slušajući današnju hrvatsku glazbu.</p>
<p>Ima li vaša supruga veze s glazbom?</p>
<p>- Ne, ona je profesorica talijanskog i francuskog jezika i kod svojih je đaka popularnija od mene.</p>
<p>Gdje vidite sebe kad prestanete s aktivnim sviranjem? Hoćete li kao većina glazbenika otvoriti kafić ili ga već imate?</p>
<p>- Volio bih što više vremena provoditi na svojem brodu. Kad prestanem aktivno svirati, pjesme ću zasigurno pisati. Kafić, nemam, iako moram priznati da ne bih imao ništa protiv jednog dobrog blues kluba.</p>
<p>Hoće li Aki otići iz Parnog valjka ili su to samo govorkanja?</p>
<p>- Jednoga dana, kada bend »stane«, kad god to bilo. No sigurno neće prestati pjevati zauvijek. To je prevelika ovisnost.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagreb je pun droge, a u »poslu« su gotovo svi, od profesora i pravnika do policajaca i časnika </p>
<p>Dubravko Klarić je stručni suradnik na Policijskoj akademiji u Zagrebu, član Međunarodnog udruženja za suzbijanje droga i Međunarodne policijske asocijacije, a uskoro će objaviti knjigu »Suvremeni trendovi zlouporabe droga«/Tvrdi da je danas u Zagrebu evidentirano više od 7.000 osoba koje su na bilo kakav način u dodiru s drogom, a od droge godišnje u nas umire između 30 i 50 osoba/Ogromne zarade od krijumčarenja i trgovine drogama privukle velik broj naših ljudi</p>
<p>Iako je droga najskuplja i najprofitabilnija roba na svijetu, nigdje ne postoji siguran pokazatelj o broju njenih potrošača. Kriminalist Dubravko Klarić, stručni suradnik na Policijskoj akademiji u Zagrebu, član Međunarodnog udruženja za suzbijanje droga i Međunarodne policijske asocijacije, uskoro će objaviti knjigu »Suvremeni trendovi zlouporabe droga«, a u razgovoru za Vjesnik otkriva da je trenutačno u Zagrebu, prema stručnim procijenama, više od 7.000 osoba koje su na bilo koji način u dodiru s drogom. Od toga broja, oko 2.500 osoba bavi se dilanjem, ali i među njima ima ovisnika, odnosno potrošača... Godine 1974., kada je Klarić postao policajac, u Zagrebu je bilo samo 640 preprodavača i potrošača droge.</p>
<p>Stari narkomani iz Blata, Kaveza i Zvečke</p>
<p>- Zloupotreba droga počinje se u nas ozbiljnije javljati oko 1975. godine, kaže Klarić, koji je u dugogodišnjem radu u kriminalistici vrlo često surađivao s dr. Slavkom Sakomanom. - Poznat mi je podatak da su prvi evidentirani zagrebački potrošači bili jedan liječnik i medicinska sestra, ovisnici o morfiju. Uhićeni su još davne 1949.</p>
<p> Slijedeći kronologiju ilegalnog pojavljivanja droge kod nas, Klarić navodi da se do 1979. godine na narko-tržištu pojavljivao uglavnom kanabis (marihuana, hašiš), te nešto LSD-a, da bi se nakon toga sve više širio heroin, a od 1992. godine i amfetamini i kokain. U Zagrebu je danas, smatra Klarić, ipak nešto drukčiji »redoslijed« zastupljenosti droga. Najzastupljeniji je kanabis, nakon njega heroin i kokain, tek potom amfetamini. </p>
<p>- Već u kasnim sedamdesetima Zagreb je, uz Split, vodio po broju potrošača droge ali i po broju evidentiranih ostalih oblika zloporabe droga, kaže Klarić. Tadašnja populacija potrošača svodila se na osobe u dobi između 19 i 26 godina. </p>
<p>- Ti stari zagrebački potrošači bili su na neki način ekscentrici, »umjetničke duše«, sljedbenici hipi pokreta, sanjari..., veli Klarić. Prva, najpoznatija okupljališta bila su oko Kazališne kavane (tzv. Kavez), te cafe bar »Zvečevo« (tzv. Zvečka) i »Blato«. Kasnije su se zagrebački narkomani počeli okupljati oko Cvjetnoga trga, a od osamdesetih po kafićima Novog Zagreba. Danas se radi po stanovima, kaže Klarić. Prisutni su svi tipovi droge i oblika kriminala, a u »igru« su uključeni različiti profili ljudi iz svih socijalnih struktura. Ima ih, kaže Klarić, od fizičkih radnika, do profesora, pravnika, policajaca, carinika, vojnih osoba, časnika... </p>
<p>Zarezivanje čahura maka i proizvodnja stimulativnih droga</p>
<p>- Mislim da je danas u Hrvatskoj zloporaba droge ogroman, gotovo nerješiv sociopatološki problem. Naročito su ugroženi veliki gradski centri, iako se droga sve više uvlači i u male urbane sredine, bilo da je u pitanju potrošnja i preprodaja ili ilegalna proizvodnja (sadnja indijske konoplje, zarezivanje čahura maka, pa čak i ozbiljni oblici proizvodnje stimulativnih droga). Zadnjih godina u prosjeku od droge (ali i zbog nje) godišnje umire između 30 i 50 osoba, uglavnom mladih ljudi, kaže Dubravko Klarić, koji smatra da bi se moglo reći kako zloporaba droge danas u Hrvatskoj prati suvremene svjetske trendove.</p>
<p>- Ne možemo negirati sve veću prisutnost transnacionalnog organiziranog kriminala na našoj narko-sceni, a tu je i pranje novca stečenog zloupotrebom droga. Nažalost, velike zarade prljavog novca od krijumčarenja i trgovine drogom privukle su u posao velik broj naših ljudi.</p>
<p> Svemu tome kriminalist Klarić dodaje i činjenicu da je u Zagrebu, osim što je, takoreći, pun droge, velik problem i to, što svaki građanin može biti ugrožen nekim od oblika kriminalnog djelovanja vezanog uz nju, odnosno postati žrtvom ovisnika koji će za drogu učiniti apsolutno sve.</p>
<p>Otvoreno je pitanje gdje treba tražiti razloge za drastičan porast zloupotrebe droga kod nas, pogotovo u posljednjih deset godina. Prema mišljenju Dubravka Klarića, sigurno je da su tu negativni utjecaj odradili i nezaposlenost, krizna gospodarska situacija, slabljenje obiteljske kohezije i, na kraju, rat i njegove posljedice.</p>
<p> Sve ove uzroke, kaže Klarić, sigurno nećemo moći brzo ukloniti, ali njihovim umanjivanjem vjerojatno će se ublažiti problem zloporabe koji već sada poprima obilježja nacionalnoga problema. </p>
<p>Dileri i pomilovanja: Dužina zatvorske kazne nije garancija, ali... </p>
<p>Prema podacima UN-ove komisije za kontrolu i prevenciju kriminaliteta i zloporabe droga, danas u svijetu 28,1 posto zatvorske populacije čine osobe osuđene zbog zloupotrebe droga. Podaci variraju od države do države: kod nas je taj postotak 1997. godine bio 20, a 1998. godine povećao se na 30 posto. U Sloveniji je 1998. godine bilo samo šest posto takvih zatvorenika, a u SAD-u, primjerice, 70 posto. </p>
<p>- Pomilovanje kao čin nije upitan prema bilo kojoj kategoriji osuđenika, ako su ispunjeni svi formalni uvjeti, smatra inž. Dubravko Klarić, dodajući da dužina zatvorske kazne nije garancija da neki osuđenik neće ponovo krenuti u posao s drogom.</p>
<p>- Osobno mislim da je svaki slučaj pomilovanja poseban slučaj, odnosno slučaj za sebe. Prilikom odabira pri prijedlogu za pomilovanje trebalo bi prvenstveno sagledati ulogu osuđenika na narko-sceni i mogućnost njegova ponovnog pojavljivanja u poslu s drogom. Kao kriminalistu i policajcu uvijek mi se činilo da je neki diler dobio premalo, a kad još izađe prije vremena - da pukneš od jada!</p>
<p> - Sjećam se jednog dilera, uz to je bio i narkoman, kojega smo ponovo 'digli' ni mjesec dana po izlasku iz zatvora. Rekao mi je pri ponovnom hapšenju: 'Pak sam tu. I kockar netom pogođen štetom, ponovo stoji u redu za rulet. Eto vidiš, tak sam i ja!', kaže inž. Klarić, čiji je osobni stav da prema dilerima ne treba biti popustljiv, što se tiče pomilovanja. (ml)</p>
<p>Dekriminalizacija i legalizacija: Narko-turizam ne koristi ni jednoj državi</p>
<p>Što se tiče pitanja dekriminalizacije lakih droga, zakon je donesen, no nije u potpunosti regulirano posjedovanje manjih količina droge, za osobnu potrebu. Tko će, naime, reći što je za osobnu upotrebu, a i pitanje lakih droga nije sasvim jasno. Prema zakonu, laka je droga marihuana, no upitno je koliko je ta vrsta laka, kaže inž. Klarić, navodeći razlike između »domaće« i »uvozne« marihuane. Smatra da prema marihuani treba imati blaži stav, ali nikako je ne treba legalizirati. </p>
<p>- Ni u SAD-u, niti u Europi lake droge nisu legalizirane. Nizozemski model Drug Policy pokazao je što nastaje kod dekriminalizacije. Stvorili su se uvjeti za narko-turizam koji ni jednoj državi ne donosi korist, kaže inž. Klarić, pretpostavljajući da naši ugostitelji i turistički djelatnici ne čekaju željno narko-populaciju kao turiste...</p>
<p> Klarić objašnjava kako Amsterdam ima mnogo dužu narko-tradiciju i danas je metropola s najviše potrošača i dilera droge, pa ga nikako ne treba uspoređivati sa Zagrebom ili Splitom. </p>
<p>- Mi imamo kavu, vino, pivo... 'Trava' nije u našoj tradiciji, zbog toga ne treba Zagreb dovoditi u vezu s Amsterdamom. Dodirne točke i usporedbe prije bi trebalo potražiti s Bečom i Budimpeštom, smatra Klarić. </p>
<p>Među hrvatskim ovisnicima česta je uporaba tzv. droga iz kuhinje. Inž. Klarića upitali smo zašto se u našim trgovinama slobodno prodaje muškatni orah, poznati kuhinjski začin, koji u većim količinama ima jaka halucinogena svojstva.</p>
<p>- Sve može biti droga, no bitna je količina. Postoje određene tvari koje su pod kontrolom jer u sebi sadrže aktivne tvari. No ako tih aktivnih tvari u određenoj supstanci nema mnogo, one se, prema zakonu, smiju prodavati, objašnjava Klarić, dodajući da bi se takve tvari možda mogle svrstati među otrove... (ml) </p>
<p>Policajci nisu obični građani, od njih se očekuje više... </p>
<p>Klarić nije zaobišao ni problem stručnosti i sposobnosti policije u borbi protiv zloupotrebe droga. Smatra, naime, da je naša policija u suzbijanju zloporabe droga vrlo učinkovita i da ima dobre rezultate, s obzirom na materijalno-tehnička sredstva s kojima radi. Međutim, kao četrdesetsedmogodišnjak, koji je prije mjesec dana na provjeri opće tjelesne pripremljenosti za policajce postigao odličan rezultat i to za dobnu skupinu do 29 godina starosti, Klarić smatra, da bi se trebalo poraditi na boljoj tjelesnoj pripremi kadrova.</p>
<p>- Za primjer mogu navesti stručni kriminalistički tečaj pri FBI-u u SAD-u, gdje uz ostale provjere na kraju tečaja kandidat treba pretrčati devet milja. To je za običnoga čovjeka puno, no trebamo biti svjesni da policajci nisu obični građani, službenici, činovnici, već oni od kojih se u psiho-tjelesnom smislu najviše očekuje. Na tome kod nas još treba poraditi, smatra Klarić, te napominje:</p>
<p> »Policajac mora biti 'čistih' ruku, 'hladna' mozga, 'vruća' srca i dobre tjelesne spreme. Ako nema svega toga, neka potraži drugi posao ...</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Iveković otvorenim pismom traži hitan sastanak o Zagrepčanki-trgovini</p>
<p>Mario Iveković, voditelj zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata, uputio je zamjeniku predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Krešimiru Starčeviću otvoreno pismo u kojemu traži da se zbog sve većih problema u Zagrepčanki-trgovini održi hitan sastanak.</p>
<p>Kao osnovne razloge sastanka Iveković navodi: »Za posljednja dva mjeseca radnicima Zagrepčanka-trgovine umanjene su plaće, iako nitko ne zna zašto. Istovremeno dijelu zaposlenika premješteno je mjesto rada iz Heinzelove u Zagrebu u Samobor, a smatramo da za to nije bilo nikakve pravne podloge«, kaže u pismu Iveković i nastavlja:</p>
<p>»Uprava Zagrepčanke već mjesec dana ne komunicira na primjeren način s predstavnicima sindikata. Riječ je o istoj onoj upravi koju je doveo bivši dopredsjednik Hrvatskog privatizacijskog fonda Mato Bilušković i koja je u nepunu godinu i pol načinila 20 milijuna kuna gubitaka. U posljednje vrijeme spominje se i da je za Zagrepčanka-trgovinu najbolje rješenje brza privatizacija. Sindikat podržava svaki korak prema rješavanju problema, ali smatra da takvi potezi, ključni za sudbinu neke tvrtke, ne mogu biti doneseni na brzinu, te da trebaju biti transparentni i u dogovoru sa socijalnim partnerom - sindikatom«, objašnjava Iveković.</p>
<p>»Na kraju svega«, kaže se u priopćenju, »mislimo da je sve nabrojano dovoljno da se hitno održi sastanak koji smo dogovorili još 3. kolovoza. U protivnom, pozivamo vas na javno sučeljavanje, u srijedu, 16. kolovoza«, zaključuje se u otvorenom pismu koje potpisuje mario Iveković, voditelj zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ponavljanje gradiva za osnovce i srednjoškolce</p>
<p>U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb u zadnjem tjednu školskih praznika, od 28. kolovoza do 1. rujna, za buduće srednjoškolce organizira se program »Repetitorij matematike i fizike« (5 dana po 4 školska sata). Učenici će ponoviti gradivo kako bi se lakše snašli u zahtjevnijim srednjim školama. </p>
<p>Za buduće učenike petih razreda osnovne škole organizira se »Repetitorij gradiva razredne nastave« (matematika, hrvatski) kako bi se i oni što bolje snašli u zahtjevnom petom razredu.</p>
<p>Upisi u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, Ulica grada Vukovara 68, telefoni 0800/321-321, 611-98-13, 611-98-15.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gradonačelnik za Rokovo na Ceru kod Dervente</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i Vladimir Velnić, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba, posjetit u srijedu, 16. kolovoza, na blagdan sv. Roka, Župu Krista Kralja na Ceru kod Dervente. Gradonačelnik je ove godine pružio pomoć i podršku u organizaciji ovog slavlja Zajednici prognanih, izbjeglih i iseljenih Bosanske posavine a sada treći put posjećuje Župa Krista Kralja na Ceru. Zajedno s prognanim Posavljacima, gradonačelnik će posjetiti Cer i proslaviti Rokovo. Misno slavlje predvodit će kardinal Vinko Puljić.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Momčad Komina pobjednik maratona lađa »Neretva 2000.«</p>
<p>PLOČE, 15. kolovoza</p>
<p> - Pobjednik ovogodišnjeg maratona lađa »Neretva 2000.« je momčad Komina, pokraj Ploča. Pobjedniku je pripala novčana nagrada od 30.000 kuna i 27 kilograma težak veliki štit kneza Domagoja, rad akademskog kipara Nikole Vučkovića. Drugo je mjesto (novčana nagrada od 15.000 kuna i mali štit kneza Domagoja) osvojila momčad iz Rogotina, dok je treće mjesto (10.000 kuna i brončani štit kneza Domagoja) pripalo lađarskoj posadi »Gusar« iz Komina. Najatraktivnijoj lađarskoj posadi »Sinovi Neretve« iz Australije pripalo je posebno priznanje.</p>
<p> U ovogodišnjem maratonu sudjelovalo je 26 posada, koje čini po 10 veslača, kormilar i bubnjar. </p>
<p> Sudionici maratona, kojeg je, procjenjuje se, pratilo oko 50.000 ljudi, morali su prijeći 22 kilometra, veslajući od Metkovića preko Opuzena do Ploča.</p>
<p> Glavni organizator maratona je Udruga lađara Neretve i gradovi Metković, Opuzen i Ploče, a održan je pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p> Maratonu su nazočili i potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Mato Arlović, ministrica turizma Pave Župan-Rusković i dubrovačko- neretvanski župan Ivan Šprlje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Titovim kadilakom po Brijunima</p>
<p>BRIJUNI, 15. kolovoza</p>
<p> - Od ovoga tjedna turistička ponuda Nacionalnog parka Brijuni obogaćena je i mogućnošću vožnje Titovim cadillacom iz 1953. godine. Riječ je o omiljenom Titovom vozilu koje je koristio do 1979., kada je 29. kolovoza te godine posljednji put boravio na Brijunima napustivši ih radi odlaska na skup nesvrstanih u Havanu. U tom razdoblju u Titovom cadillacu vozili su se njegovi najčešći gosti na Brijunima - Nehru, Naser, Indira Ghandi, Sihanuk, nizozemska kraljica Julijana, te Miroslav Krleža, Zinka Kunc, ruska astronautičarka Terješkova i brojni drugi. Iz svijeta umjetnosti, valja također spomenuti Sofiju Loren, Karla Pontija, Elizabet Taylor i Richarda Burtona.</p>
<p>Promotivna vožnja Titovim cadillacom najavljena je za srijedu 16. kolovoza u devet sati, a zatim će uslijediti i prve komercijalne vožnje najatraktivnijim dijelovima brijunskog otočja. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Roman preplivao 5 km Dunavom u znak prosvjeda protiv Miloševića</p>
<p>CALARASI, 15. kolovoza</p>
<p> - Šef rumunjske diplomacije Petre Roman u ponedjeljak je otplivao gotovo pet kilometara Dunavom zajedno sa Slovencem Martinom Strelom, želeći na taj način »izraziti prosvjed zbog protivljenja Beograda ponovnoj plovidbi« tom rijekom, objavio je France presse. </p>
<p> Roman (54) i slovenski sportaš u rijeku su ušli u rumunjskom gradu Calarasi.</p>
<p> »Ne plivamo u konkurenciji, jer nam je cilj isti, a to je prosvjed zbog blokiranja Dunava«, kazao je rumunjski ministar novinarima prije svoga podviga.</p>
<p> »Nitko nema pravo sprečavati plovidbu Dunavom. Imamo naznake da će Milošević uskoro popustiti«, kazao je Roman.</p>
<p> Skupina novinara slijedila je plivače motornim čamcem. Nakon četrdesetak minuta plivanja Petre Roman rukovao se sa Strelom i prešao u brod s novinarima te se s njima vratio na kopno. </p>
<p> Slovenski plivač Martin Strel započeo je svoj maraton u znak potpore miru i suradnji na podunavkom prostoru 25. lipnja u Njemačkoj, a trebao bi ga okončati 20. kolovoza kod Suline u Rumunjskoj na dunavskom ušću u Crno more. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>S mamom i tatom do 30. godine</p>
<p>RIM, 15. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> - Danas u Italiji živi i ovisi o roditeljima 70 posto mladih do navršene tridesete godine. Prema tim rezultatima ispitivanja o tome u kojoj se dobi mladi odlučuju na odlazak iz roditeljske kuće da bi samostalno živjeli, Italija je zadnja među zemljama Europske unije. </p>
<p>Živjeti samostalno u mnogim europskim zemljama znak je profesionalnog uspjeha. No, sve je više i onih koji odabiru samački život. Prema podacima Sveučilišta u Kentu, u Velikoj Britaniji do 2010. godine broj samaca nadmašit će broj onih koji žive u obitelji. Samački stil življenja prilično odgovara zaposlenim ženama kojima je stalo do karijere: naime, jedna od pet Europljanki živi sama. Jesu li zadovoljne takvim svojim izborom? Prema rezultatima Newsweekove ankete, čini se da jesu. Kažu da imaju mnogo više vremena za sebe i za bogatiji društveni život, a u većini slučajeva mnogo bolje izgledaju od svojih vršnjakinja opterećenih obiteljskim problemima i obvezama. S druge strane, muškarci mnogo teže podnose samoću od žena, pokazala su istraživanja, premda se obično misli da mlađi samci lagodno žive između posla i mijenjanja luksuznih automobila i brojnih partnerica. No, realnost je sasvim drukčija. Oni teško nalaze odgovarajuću partnericu i većina ih potajno mašta o toplini obiteljskog doma. U Francuskoj se broj samaca udvostručio u posljednjih 20 godina, u Švedskoj svaki drugi muškarac živi sam, a u Velikoj Britaniji triput je više samaca nego 1960. Jedino je u Italiji situacija obrnuta. Prije deset godina s roditeljima je do svoje tridesete godine živjelo 52 posto mladih Talijana, a sada ih je više od 70 posto. Što je razlog tome?</p>
<p>»U našoj je kulturi ukorijenjeno shvaćanje da je to što je neki mladić otišao iz kuće živjeti sâm, posljedica loših odnosa s roditeljima. Tek se u posljednje vrijeme, i to samo u velikim gradovima, počeo prihvaćati samački status kao odluka da se bude samostalan, a ne kao bijeg od problematične obitelji«, objašnjava talijanski fenomen torinska sociologinja Chiara Saraceno. U Italiji samci su uglavnom žene koje su ostavili muževi, ili starije udovice koje mogu birati hoće li živjeti zajedno s djecom ili u umirovljeničkom domu. Mladi pak više vole biti s roditeljima dok se ne vjenčaju, ali i s brakom sve više odugovlače. Kao što kaže dvadesetosmogodišnji Lorenzo: »Imam stalnu djevojku i posao, ali najljepše mi je u maminoj kući. Svaki dan sve mi je pripremljeno, izglačano i skuhano ono što ja volim... Uostalom, stanarine su prilično visoke. Kad bih se odlučio samostalno živjeti, morao bih se dosta toga odreći, a još nisam spreman na takve žrtve«. To je u skladu s rimskom šalom u kojoj se tvrdi da je Isus Krist »sigurno talijanskog podrijetla, jer misli da mu je otac Bog, a majka djevica i ostaje u obiteljskom domu i poslije svoje tridesete godine«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Posljednji ruski car proglašen svecem</p>
<p>MOSKVA, 15. kolovoza</p>
<p> - Ruska pravoslavna crkva u ponedjeljak je proglasila posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog i njegovu obitelj svecima.</p>
<p> Romanove su boljševici zatočili i ubili u 1918. Glasnogovornica ureda patrijarha Alekseja Drugog, pravoslavnoga crkvenog poglavara, telefonom je kazala da je biskupsko vijeće u Moskvi donijelo odluku jednoglasno.</p>
<p> Iako većina zapadnih povjesničara ne gleda na ulogu Nikolaja Drugog blagonaklono, Pravoslavna je crkva željela kanonizacijom obilježiti njihovu hrabru smrt pred streljačkim vodom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pronađene dvije korvete potopljene u Drugom svjetskom ratu </p>
<p>NOVALJA, 15. kolovoza</p>
<p> - Nakon trodnevne potrage za lokacijom dviju korveta potopljenih u Drugom svjetskom ratu u kanalu između otoka Paga i Lošinja, talijanski su ronioci kasno noću na utorak ustanovili mjesto njihova potonuća, ali i još četiriju brodova.
Ronioci Wreck Diving Society iz Trsta, njih ukupno 11, počeli su 6. kolovoza istraživanja uz odobrenje i kontrolu Ministarstva kulture RH i Uprave za zaštitu kulturne baštine i noću na utorak uspjeli su ustanoviti točno mjesto potonuća čak šest brodova. Svi se nalaze na dubini od 70 do 80 metara. Dva su od njih, austrougarski teretni brod »Albanien«, potopljen 1916, i austrijski teretno-putnički brod »Euterpe«, koji su Talijani torpedirali 1918. dok je prevozio više od 1000 austrijskih vojnika, a poginulo ih je 550, detaljno snimljena.</p>
<p> Talijanski brod »Audace« i britanski razarač »Adelnhan« su locirani, ali nisu snimljeni jer snimanje onemogućava oblak sitnog mulja koji su sa dna podigle kočarice, a lebdi na dubini 60-80 metara. </p>
<p> Tijekom utorka, kako se doznaje, ronioci će pokušati snimiti dvije locirane talijanske korvete koje su - nakon što su poslije kapitulacije Italije 1943. Nijemci stavili pod svoju zastavu - potopili britanski razarači u pomorskoj bitki 1. studenoga 1944. Obje su na dubini od 82 metra. </p>
<p> Talijanski su ronioci opremljeni najsuvremenijom opremom za tzv. tehničko ronjenje, čak i priručnom barokomorom za slučaj potrebe brze intervencije zbog problema s dekompresijom, a ostaju u uvali Varsan između Novalje i Luna do 22. kolovoza. </p>
<p> U srijedu 16. kolovoza održat će se konferencija za novinare u organizaciji Press centra Hrvatskoga novinarskog društva kojoj će među ostalima prisustvovati i pomoćnik ministra kulture Miljenko Domjan. Posebno će biti riječi o potankostima akcije i značenju tih otkrića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zrakoplov se srušio u Kongu - 27 mrtvih</p>
<p>KINŠASA, 15. kolovoza</p>
<p> - Teretni zrakoplov tipa Antonov srušio se u subotu u Demokratskoj Republici Kongo i pritom su poginuli svi putnici i članovi posade - ukupno 27 ljudi, javila je u nedjelju državna televizija. Isti izvor navodi da je do sada ispod olupina pronađeno 13 tijela.</p>
<p> Izvori u kongoanskom zrakoplovstvu priopćili su da se zrakoplov srušio u subotu poslijepodne na lokaciji udaljenoj 63 kilometra od Tšikapae, jugoistočno od glavnog grada Kinšase. »Zrakoplov se približavao Tšikapai i imao je različite tehničke probleme«. Kontrola letenja mu je rekla da sleti, ali se pilot pokušao vratiti u Kinšasu i onda se srušio«, rekao je jedan izvor za Reuters. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Dundo Maroje« između tarace i place</p>
<p>51. dubrovački ljetni festival / Premijerna izvedba »Dunda Maroja« Marina Držića, u režiji Ivice Kunčevića / Kunčevićeva redateljska vizura prati vertikalu što je određuje prostor dubrovačke Peskarije - sukob raskošnog svijeta na taraci i ulice, svijeta gubitnika i pobjednika / Predstava povezuje dva vremena, Držićevo i naše, i dva različita osjećanja svijeta - rimsko i dubrovačko </p>
<p>Već je sam izbor prostora odredio smjernice i koncept najnovijega uprizorenja »Dunda Maroja« Marina Držića, središnjeg događaja dramskog programa 51. dubrovačkog ljetnog festivala. Dubrovačka ribarnica i taraca Kneževa dvora povrh nje zadali su kretanje po vertikali, različitost što upućuju na sukob dvaju svjetova - onoga gore koji sugerira raskoš Laurine ložnice i onoga dolje, »prljavoga«, uličnoga gdje se sve događa u nemirima Držićeva komičnoga kaosa. Njihova istodobna bliskost i udaljenost, njihova privlačnost i nespojivost, iscrtavaju okvir predstave koja nudi jedno novo, nadahnuto i prilično radikalno iščitavanje kultnoga predloška u scenskim rekonstrukcijama držićevskog i našeg osjećanja svijeta.</p>
<p>Jer ono što redatelja Ivicu Kunčevića zanima, dvostrukost je umnožena u komičnim prizorima koji uvijek preslikavaju i onu drugu sliku, odjeke tragičnoga. Igra s Fortunom proizvodi dvosmislena značenja, sreću prati nesreća, spretnosti ugrožava opasnost, smrt se izbjegava igrom...</p>
<p>Stoga se u prizorima najnovijega dubrovačkog »Dunda Maroja« ocrtavaju pukotine, zastoji što upućuju na višeznačnost Držićeva komediografskog rukopisa i Kunčevićeva scenskog viđenja tragikomičnih perspektiva Dubrovčana koje je nesreća, u našoj možda najboljoj komediji, natjerala u Rim. I budući da je svatko od njih stranac i da svatko panično traga za svojim mjestom koje mu, upravo stoga što je stranac, neprestance izmiče, ništa se tu ne može pomiriti i ništa ne uspijeva postati jednoznačno, jednokratno, smireno u komičnim olakšicama.</p>
<p>Na prvi je pogled jasno što sve razdvaja Dubrovčane od rimskih Dubrovčana. Ovi prvi odjeveni su u kostime iz renesansnog vremena, drugi nose suvremenu odjeću. Dijeli ih četiristopedeset godina i prostor između place i tarace. Placa je prostor siromaštva, guranja, trke, komešanja, bijega i nesporazuma. </p>
<p>Taraca Kneževa dvora okićeno je mjesto društvene moći, bogatstva i životne lakoće. To je mjesto u kojem boravi Laura, koja se u Kunčevićevoj predstavi fizički ne pojavljuje. No, njezina se prisutnost očitava u svakoj scenskoj slici, ona okuplja dramska zbivanja i pripisuje im nedvosmisleni predznak. Ona, iako naznačena kao tajna, razotkriva tajne i usmjerava akciju u vertikalnim kretanjima, u želji onih s place da se popnu na taracu, u redateljskim namjerama da nam prikaže podijeljenosti društva i njegovu vječitu nemoć da poveže dva principa životnog opstanka.</p>
<p>Treća je točka u postavi novoga festivalskog »Dunda Maroja« negromancija, koja se ostvaruje upravo teatarskom igrom. Predstava započinje pjesmom Hare Krishne i pojavom Negromanta u sjajnoj interpretaciji Pere Kvrgića. Njegova je nazočnost prepoznatljiva gotovo u svakom prizoru izvedbe. Čini se kao da upravo on povlači kazališne smjerove, započinje, vodi i završava dramu.</p>
<p> Kazalište je okvir komičnim nesređenostima, kroz teatarska čarobnjaštva ponajbolje se prevladava nevolja, teatar troši stvarnost i opravdava ju - poručuje Ivica Kunčević svojom simbolski jasnom, iznimno zanimljivom, konzekventna provedenom (u nizu efektnih detalja) i smionom idejom ponovnog propitivanja Držićeve poetike.</p>
<p>No, toj je kazališno atraktivnoj ideji na mjestima nedostajalo pokrića u glumačkim portretiranjima aktera držićevski nesređenog svijeta. Lišen funkcije središta kazališnoga gledanja, u vremenu sada već napokon nesklonom autoritetima moćnih očeva, Dundo Maroje Krune Šarića postaje, u predstavi izvedenoj na Peskariji, gotovo epizodnim likom, osobom koja povezuje scenska događanja.</p>
<p> U konvencionalnim otklonima, bez dovoljne energije Ivo Katić predstavio je Marojeva slugu Bokčilu. I Maro Martinović u ulozi Mara Marojeva i Đorđe Kukuljica u ulozi njegova sluge Popive igrali su iz nekog drugog plana, odveć sa zadrškom kao da ne žele osvajati ili prisvajati prostor igre.</p>
<p>A u tome prostoru, koji je dopadljivo ilustrirao samo ponekim rekvizitima iz ove suvremenosti scenograf Ivica Prlender, ponajbolje su se snašli Predrag Vušović kao Pomet iz prinude, lik kojeg nesreća doista tjera na spretnost, protagonist jedne tragične komedije, ugroženi sluga kojeg privlači kazalište, Barbara Rocco u ulozi Petrunjele koja je uspjela s lakoćom dočarati sudbinu sluškinje s tarace, uspijevajući predstaviti dvojnost igre, te Doris Šarić-Kukuljica, Milka Podrug-Kokotović i Miše Martinović, koji su sjajno predočili izgubljenost Dubrovčana u Rimu.</p>
<p> Prate ih korektno u svojim interpretacijama Pjer Meničanin (efektan u svojoj dosljednosti), Dražen Kuhn, Damir Lončar, Dražen Čuček, Ivica Barišić, Zijad Gračić, Zvonimir Zoričić, Niko Kovač, Nikša Butijer, Luka Dragić, Robert Bošković i drugi.</p>
<p>Odlična glazba Nevena Frangeša dramski je znak izvedbe »Dunda Maroja«, kao i svjetlo Zorana Mihanovića, dok kostimi Danice Dedijer ponegdje odveć doslovno ispisuju poruku. Posljednja, antologijska scena predstave, raspoređuje geometrijskom preciznošću likova u pet okvira, kamena prozora ribarnice, nastojeći povezati u epilogu odlomke porušene stvarnosti i opravdati ju ili naglasiti kroz sretan završetak.</p>
<p> Smijeh Kunčevićeve predstave je prigušen, komični tonovi bliski tragičnima, svijet raspadnut u fragmentima kaotičnih susreta i rastanaka, uostalom kao i naše vrijeme.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Carmen« za užitak, publika oduševljena </p>
<p>Festival Arena 2000. u Puli / Bizetovu operu »Carmen« izveo ansambl Mađarske državne opere iz Koloszvara pod ravnanjem Josea Collada / U glavnim ulogama Anna Maria di Micco, Janez Lotrič, Elena Mosuc i Franco Giovine/ U cjelini jedna od najboljih glazbeno-scenskih izvedaba održanih u Areni zadnjih godina</p>
<p>Pula je ovoga ljeta blagoslovljena s dva međusobno neovisna glazbena festivala. Koncertna agencija »Alpina« u suradnji s agencijom »Intersound« kao izvršnim producentom organizirala je Glazbeni ljetni festival Arena 2000. U njegovu programu do sada su nastupili Bečki dječaci i održana je predstava s ulomcima iz rock opere »Jesus Christ Superstar« i drugih mjuzikla u izvedbi mađarskoga Musical Theatra.</p>
<p> Središnja priredba, održana u subotu, 12. kolovoza bila je izvedba opere »Carmen« Georgesa Bizeta. Bila je to u cjelini jedna od najboljih glazbeno-scenskih izvedaba održanih u Areni zadnjih godina.</p>
<p> Angažirani su orkestar, zbor, dječji zbor i balet Mađarske državne opere iz Koloszvara, solisti okupljeni pod reklamnim sloganom »solisti veronske Arene« i dirigent Jose Collado, dobro poznat i pulskoj publici kao osobni dirigent majke i kćeri Caballe - o primadoninom nedavnom ispadu kada mu je na koncertu poderala partituru, a zatim ga poljubila, Vjesnik je već javio.</p>
<p>Ansambl Opere iz Koloszvara pokazao se kao profesionalno solidan operni kolektiv. Orkestar je pod sugestivnim vodstvom Josea Collada plastično ocrtao orkestralne preludije, a ne naročito veliki zbor istaknuo se kvalitetom glasova i pjevanja. Ženski dio posebno je lijepo izveo zbor o cigaretama. Izvedba je dobro podnijela ozvučenje s uobičajenim manjkavostima koje ono nosi.</p>
<p>Scenska postava sa scenografijom i kostimima Margit Witlinger te koreografijom Ferenca Valkava, unatoč ponekom režijskom detalju Ionela Pantee, koji je odudarao od cjeline i nemuštim statistima, imala je sve što »Carmen« treba imati.</p>
<p> Obistinile su se najave bikova i konja. Doduše, bikovi nisu sudjelovali u predstavi, moglo ih se razgledati u boksovima pored pozornice u stanci, dok su konji prodefilirali cijelom Arenom u četvrtom činu i prethodnoga dana predvodili kostimiranu promidžbenu povorku pulskim ulicama koja je najavljivala operni spektakl.</p>
<p>Pored konjske povorke, pulska Arena zaigrala je svojim ambijentom također u četvrtom činu opere, predstavljajući zid imaginarne seviljske koride sa statistima na njezinim zidovima. Taj bi prizor trebao poslužiti ra razmišljanje kako doista iskoristiti njezin prostor kao sastavni dio scenskih projekata, jer Arena uglavnom služi kao veliko gledalište - usput rečeno, na ovoj »Carmen« u potpunosti popunjeno oduševljenom publikom - s nedogovarajućom pozornicom.</p>
<p> Ona služi za najraznorodnije priredbe od rock koncerata do baleta, premala je i preniska pa glazbenici u orkestru i mikrofoni zaklanjaju publici pogled na scenu. Zato bi odgovorni činitelji grada Pule i zainteresirani organizatori o tome trebali povesti računa jer se s pravom očekuje da će se slijedećih godina broj i težina opernih i baletnih projekata povećati.</p>
<p>U operi su, pa tako i u »Carmen«, ma kako razigrana i živopisna bila, najvažniji pjevači. Ova je predstava s četvero glavnih solista, za razliku od šestero prosječnih ili ispodprosječnih epizodnih tumača iz Opere u Koloszvaru, imala sreće. Don Josea, svoju novu ulogu u Bečkoj državnoj operi, prvi put je u Hrvatskoj tumačio Janez Lotrič.</p>
<p> Lotričev glas ima posebnu kvalitetu za francuski operni repertoar. Kao Don Jose ima vokalnu i interpretativnu snagu u dramatskim trenutcima te podatnost u lirskim. Tako je duet s Micaelom bio zanosan u liričnoj nježnosti fraziranja. Lik je ostvario puno i srčano, više kao dječački razočaranog vojničkog narednika nego li povrijeđenog muškarca.</p>
<p>Naslovnu ulogu tumačila je talijanska mezzosopranistica Anna Maria di Micco, veronska Carmen 1995. i prošle godine, pjevačica koja je istu ulogu pjevala prije mjesec dana na gostovanju Zagrebačke opere na Ljubljanskom ljetnom festivalu. Kako ona kao Carmen, čini se, pomalo preuzima naš prostor, nameću se usporedbe s visokim kriterijima koji kod nas postoje upravo za tu ulogu.</p>
<p> Anna Maria di Micco ima prekrasan, orguljski bogat i raskošan glas s pastoznim dubokim i srednjim registrom, dok su joj visoki tonovi ponešto tanki. Vokalna izvedba njezina je najjača strana tumačenja Carmen. Sluša se s užitkom i idealna bi bila za koncertnu izvedbu opere. Scenski je daleko od dobre Carmen, bez određene koncepcije.</p>
<p> Pokazuje da za tu ulogu nije dovoljno savladati mizanscenu i nekoliko zavodljivih plesnih pokreta bokovima i rukama odnosno da se Carmen ne može naučiti - određena pjevačica po vokaciji jest ili nije Carmen, a ostalo je nadogradnja.</p>
<p>Malobrojne, ali najljepše stranice opere napisane su za Micaelu i rumunjska sopranistica istaknute europske karijere Elena Mosuc u potpunosti ih je iskoristila toplom i ženstvenom interpretacijom toga lika. </p>
<p>Čistoća njezina glasa, milozvučne visine i fine legato fraze te svekolika muzikalnost učinile se je ravnopravnom junakinjom večeri kojoj je upućeno najviše povika odobravanja publike i čije će se ostvarenje najviše pamtiti.</p>
<p>Dobar dojam ostavio je muževno čvrst Escamillo talijanskog baritona Franca Giovinea.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nagrada »Judita« Paraću i Mihanoviću </p>
<p>Zatvoreno 46. splitsko ljeto / Nagrade pripale Zoranu Mihanoviću, Frani Paraću, Filipu Šovagoviću i Nelli Munuilenko </p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - Dramskom izvedbom Sofoklove »Antigone« u režiji Paola Magellija te dodjelom festivalskih nagrada u Katunarićevoj vojarni na Mejama, u ponedjeljak na večer zatvoreno je 46. splitsko ljeto, kulturna priredba što se od 14. srpnja do 14. kolovoza, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, održavalo na otvorenim gradskim pozornicama. Tom prigodom dodijeljene su tradicionalne nagrade »Judita«, što ih već jedanaestu godinu za redom dodjeljuje dnevnik Slobodna Dalmacija.</p>
<p> Za najviše umjetničko dostignuće u kategoriji dramskog programa nagradu je dobio dizajner svjetla Zoran Mihanović za svjetlosna rješenja postignuta u Sofoklovoj drami »Antigona« u režiji Paola Magellija.</p>
<p> U kategoriji glazbenog programa nagrada je dodijeljena Frani Paraću za skladateljska dostignuća u operi »Judita« , koja je rađena prema istoimenom predlošku Marka Marulića, u režiji Petra Selema.</p>
<p>Prvi put u povijesti festivala dodijeljena je festivalska nagrada »Peristil« dnevnika Jutarnjeg lista za najsmjelijeg mladog umjetnika u kategorijama dramskog i glazbenog programa. Skulptura kipara Vaska Lipovca za najhrabrije dramsko kazališno istraživanje dodijeljena je Filipu Šovagoviću, autoru drame »Ptičice«, koju je za potrebe ovogodišnjeg Splitskoga ljeta režirao Paolo Magelli, a glazbena nagrada otišla je u ruke Frani Paraću.</p>
<p> Generalni pokrovitelj splitske kulturne priredbe CRONET također je dodijelio nagradu za najuspješniju izvedbu. Ona je pripala Nelli Manuilenko, opernoj pjevačici, koja je po ocjeni žirija izvrsno interpretirala lik »Judite« u istoimenoj Paraćevoj operi.</p>
<p> Program svečanog zatvaranja Splitskoga ljeta, koji je od ove godine na čelu Mani Gotovac, intendantica splitskoga HNK, prigodnim riječima završila je Lili Štokalo, pomoćnica ministra kulture, a među brojnim uzvanicima bila je i potpredsjednica Vlade Željka Antunović.</p>
<p>Ovogodišnje 46. splitsko ljeto, uz brojna gostovanja, ponudilo je pet premijernih izvedaba te svjetsku praizvedbu skladbe »Sweet Separation«, autora Minye Kuzmanić i Darka Stanojkovskog, u izvedbi slavnog ženskog zbora »Cosmic voices of Bulgaria«.</p>
<p>Na završnoj konferenciji za novinare 46. splitskoga ljeta, što je održana uoči svečanog zatvaranja festivala, novinari Večernjeg lista i Vjesnika zamjerili su Slobodnoj Dalmaciji, koja je bez prethodnog dogovora s vodstvom festivala objavila imena dobitnika nagrade »Judita« i time umanjila vrijednost i ažurnost ostalih novinara.</p>
<p>- Iako je »Judita« nagrada Slobodne Dalmacije, nije kolegijalno da prije svih objavljuje imena nagrađenih, što se ne događa samo u slučaju Splitskoga ljeta nego i Marulićevih dana, istaknuli su novinari Večernjega lista i Vjesnika.</p>
<p>Intendantica splitskog HNK i voditeljica Splitskog ljeta Mani Gotovac istaknula je pritom kako je Slobodna Dalmacija svojevoljno objavila imena nagrađenih i time stranice kulture ostalih novina i elektronskih medija učinila neaktualnima.</p>
<p>Potrudit ćemo se, istaknula je Mani Gotovac, da će sljedeće Splitsko ljeto uvesti od slijedeće godine svoj pravilnik u okviru kojeg će biti ustanovljena pravila koja će onemogućavati monopol nad informacijama. Unatoč našim molbama, Slobodna Dalmacija je objavila imena nagrađenih, a ako se to dogodi slijedeće godine, mi ćemo im jednostavno zahvaliti na nagradi »Judita«, upozorila je intendantica Gotovac.</p>
<p>Ivan Ugrin, bivši urednik kulturne rubrike Slobodne Dalmacije i sadašnji urednik kulturnog priloga Forum, poručio je Mani Gotovac da će taj splitski dnevnik zahvaliti njoj jer, kako je kazao, nije intendantica Gotovac stvorila »Juditu«.</p>
<p>- Riječ je o tradicionalnoj nagradi Slobodne Dalmacije u čijem žiriju su ugledni novinari i kritičari kulturne rubrike. »Judita« će ostati i nitko nam neće propisivati pravila po kojima ćemo mi dijeliti svoju nagradu, ustvrdio je Ugrin. Također je zamjerio intendantici da je izmislila novu nagradu »Peristil« htijući time omalovažiti »Juditu«. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Maršal« odlazi u Edinburgh </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Nakon osvajanja nagrada na svjetskim festivalima u Berlinu (Nagrada Wolfgang Staudte) i Karlovym Varyma (nagrada za režiju), film »Maršal« Vinka Brešana (na slici scena iz filma) trijumfirao je i na nacionalnom festivalu u Puli, gdje je osvojio pet Zlatnih arena, uključujući i onu Veliku za film u cjelini, te nagradu publike Zlatna vrata Pule.</p>
<p> No, to nije kraj s »Maršalovim« osvajanjem svijeta, kako smo čuli od Vinka Brešana, njegov film upravo kreće na drugu rundu svoga pohoda po svjetskim festivalima. Slijede filmske smotre u Edinburghu i Montrealu, a zatim novi festival »Film by Sea« u Nizozermsko, u gradovima Vlissingenu i Midqbornu, te Varšava, Montpellier, Vancouver, Valencia, Bratislava, Bitola, Rio de Janeiro, Pusan u Južnoj Koreji...</p>
<p>To zasigurno nije kraj gradova i festivala na kojima će biti prikazan »Maršal«, jer zanimanje svijeta je golemo, a kopija nema dovoljno da bi se zadovoljili svi zahtijevi.</p>
<p>To prije što »Maršala« očekuju još dvije ozbiljne provjere, ona za nominacije za Europsku filmsku nagradu u konkurenciju koje je uvršten na izravni poziv Europske filmske akademije, te eventualna bitka za nominacije za Oscare.</p>
<p> Dakako, ako »Maršal« prođe kao hrvatski kandidat za te prednominacije, o čemu odlučuju predstavnici Društva hrvatskih filmskih djelatnika. (Br.S)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Matačićeva stota obljetnica </p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - U povodu stote obljetnice rođenja istaknuta dirigenta Lovre pl. Matačića u foyeru splitskog HNK je otvorena izložba pod nazivom »Lovro pl. Matačić (1899.-1985.)« autorice Eve Sedak. Na desetak panoa izložene su fotografije s koncerta toga dirigenta, koji je pohodio sve značajnije međunarodne glazbene pozornice, zatim dokumenti koji svjedoče o velikoj slavi hrvatskog umjetnika te partiture i zlatnik s likom Lovre pl. Matačića, rad akademskog kipara Kažimira Hraste. Govoreći o Matačićevu radu, Mani Gotovac kazala je kako se ponosi što su Splićani priredili izložbu i prisjetili se slavnog dirigenta. Tom prigodom dirigent Vladimir Benić Matačićevu svjetsku slavu usporedio je s uspjesima Herberta von Karajana. Organizator izložbe je zagrebačka fondacija Lovro & Lilly Matačić, osnovana 1987. g. u svrhu školovanja mladih dirigenata. Do sada je ta zaklada stipendirala petnaest dirigenata, koji su na školovanje otišli u inozemstvo, a organizirala je i dva međunarodna natjecanja mladih dirigenata. Na izložbi je bio i ravnatelj koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu Lovro Lisičić, tajnik fonda Lovro & Lilly Matačić.</p>
<p> Stotu obljetnicu Matačićeva rođenja 16. kolovoza obilježit će i Omišani kada će u Crkvi Sv. Duha biti priređeno svečano predstavljanje zlatne i srebrne medalje s Matačićevim likom, rad kipara Kažimira Hraste. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Gdinj na fotografijama</p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - U prostorijama nekadašnje osnovne škole u Gdinju na otoku Hvaru Julija Radovanović-Galić priredila je izložbu pod nazivom »Gdinj i Gdinjani kroz fotografiju«.</p>
<p>Na izložbi, koju priređuje Zavičajna udruga za očuvanje kulturne baštine Gdinja, izloženo je više od pedeset fotokopija fotografija velikih formata na kojima su u crno-bijeloj, kolor i patinastoj tehnici otisnuti životni zapisi Gdinjana od početka stoljeća do danas. Fotografije su nastajale spontano ili u različitim prigodama, a autori su mahom nepoznati, od mještana do župnika. Julija Radovanović-Galić, ravnateljica spomenute udruge, kazala nam je kako u tom malom mjestu što se smjestilo u hvarskim brdima na 365 metara nadmorske visine, trenutačno živi samo 150 žitelja, mahom staraca, pa je i osnovna škola zatvorena. Udruga, koja je još uvijek u osnivanju, pokušava potaknuti razmišljanje o očuvanju tradicije i kulturne baštine ovoga prekrasnoga kraja. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Poetika kajkavskog kozmopolitizma</p>
<p>Valentina Šinjori: »Jutrešnji blues« / Disput/ Zagreb, 1999., str. 88</p>
<p>PIŠE: SEAD BEGOVIĆ</p>
<p>Još se Krleža, razgovarajući o Franu Galoviću, u svom dnevniku iz 1967. (»Forum«, juni 1972.), zapitao o njegovim pjesmama napisanim pred smrt: »Prijatel moj stari«, »Crn-bel... crn-bel« - je li to autentična lirika ili se njena tajna krije u šarmu dijalektalne fraze. Ta posebna sintaktičko leksička razina kajkavskog idioma ujedno pridonosi razlikovanju u usporedbi sa standardom, ali ostaje pitanje koji to pjesnici mogu nadići puko zvučanje i rječnički fond dijalektalne fraze. I uopće koji to kajkavski pjesnici danas mogu interpolirati zbiljnost suvremene stvarnosti u kajkavsku poeziju? </p>
<p>Jedna od mlađih kajkavskih pjesnikinja koja vješto umije izvesti scenizaciju teksta je Varaždinka Valentina Šinjori (rođena 1965.). Dokazuje nam to svojom prvom knjigom pod naslovom »Jutrešnji blues«. Vrijedno je spomenuti da je autorica sudjelovala na svim važnijim recitalima kajkavskog pjesništva i da je godine 1988. na recitalu »Dragutin Domjanić« osvojila sve vršne nagrade. Iako »robuje« rodnom govoru varaždinskoga kajkavskog kulturnog središta, a kako i ne bi kada piše na kajkavskom izričaju, spremna je osim lijepog zavičajnog sna uvjerljivo strukturirati pjesmu od različitih vizualnih i psiholoških silnica pri percepciji prostora na relaciji selo - grad.</p>
<p> Stoga će Šinjori, uz Denisa Peričića osuvremeniti kajkavsku pjesničku ponudu svojim modernističko senzacijskim poimanjem teksta. Najuspjeliji dijelovi takvog pisanja, odnosno modernističkog lutanja, predstavit će se kao intermedijsko duhovito fantastizirani lirski subjekt. Taj subjekt stvara u sebi dojmove, duhovito ih traži i formulira bez ikarskih letova u prazninu. U osnovno tkivo pjesme interpolirat će se zabavne pjesme, zagrebački žargonski kaj (»kaj te muči Njofra«), engleština, rock' and roll, teatar i tako dalje.</p>
<p>Ne začuđuje stoga što je sastavljač »Antologije moderne kajkavske lirike 20. stoljeća« Joža Skok izdvojio one pjesme koje su i u ovoj knjizi ponajbolje pjesme »Leta gospodnjih 90-ih«, »Neblačina, dežđi jesenjski, vučitelica« i »Jesen«. Zaključiti je da uz svjetlu sunčevu misao - pjesme »življenja« te u kajkavaca tipičnih, tako čestih »jafkanja« (kukanja, cendranja, plakanja, cmoljenja) dobra kajkavska pjesma danas doživljava preobraženja: dobiva novi izvanjski oblik i funkciju. Stoga, ne začuđuje i novi grafo-verbo-ludistički pristup nekih mlađih autora i njihov dijalektalni dokumentarizam.</p>
<p> Dakle, kao i svaki jezik koji u sintaksi, leksiku i fonetici manifestira svoju posebnost, a time i autentičnost (iako bi neki htjeli da to bude udaljenost, odnosno suvišnost) kajkavski u književnosti zahtijeva jezikoslovno obrazovanog pisca čiji će ingenij postupno eliminirati sve sumnje. Dovoljno je spomenuti da u kajkavskom danas ne postoje nikakve estetske zabrane glede seksualnog i tehničkog rječnika, čiji je unos svakim danom evidentniji. </p>
<p>Možda nekomu smeta što kajkavski književnici čine jednu veliku obitelj koja se ne može bez argumenata ušutkati. Na svoj način oni prate potrošački kozmopolitizam, te će ti pjesnici biti također kompjutorizirani, motorizirani, modnodizajnirani i europeizirani. Glupo bi stoga bilo reći da kajkavska pisana riječ oponira bolje etabliranoj književnosti pisanoj na standardu. Postoje i »zločesta djeca«, kao što vidimo na primjeru Valentine Šinjori, koja se bez burnih prekoračenja pomalo udaljuje od ustaljene simbolike zavičaja. No, ni to nije veliki izum za koji treba velike hrabrosti, Naprosto su nalozi života takvi. </p>
<p>Primijećeno je da u suvremenoj hrvatskoj književnosti takvi pomaci i zdrave namjere završavaju generacijskim sukobima i oštrim polemičkim tonovima. Kajkavci, međutim, poštuju mlađe pisce, te će katatonički princip zamijeniti otkrivalački, što je vidljivo i u ovoj knjizi, kojoj predgovor piše prekaljeni »otkrivač« talenata dr. Ivo Kalinski. Pohvaliti treba i autora ilustracija u knjizi, grafike Ivana Klopotana, koje prate autoričinu subjektivnu misaonost, ali koje ne ispuštaju bogate pjesničke konotacije. </p>
<p>Valentina Šinjori voli svoje pjesme, onako ženski, »pofajtnati«, veselo, blago ironizirajući i erotizirajući nad vladajućim normama muško-ženskih principa, primjerice u pjesmi »Žene tri«. Snažni interes pokazuje i za »kraj stoletja«, koje nimalo nije trivijalni problem budući da se odnosi na različite teme: umjetnosti i njezinih funkcija, nacija i njihovih karakteristika, socijalnih pojava i idejnih struja. Naime, upravo grad daje mnogo građe za realizaciju novih pjesničkih »shema«. Pjesnici ustajalog i mirisnog sela obnoć nam podastiru drugačiji pristup pozivajući se na suvremena kretanja, iako, za sada, oprezno se odmičući od društveno-misaone statične strukture sela. Jer, veći je broj uspješnih kajkavskih pjesnika danas intelektualna elita koja djeluje iz većih središta, odnosno gradova. Dio tog etablišmenta je i Valentina Šinjori.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tonko Lonza: Dubrovačkim igrama trebaju novi Matkovići</p>
<p>Pedesetih godina, iako sirotinja i ne sasvim siti, na Igrama stvarali smo čuda. S malo novaca ostvarivane su vrlo dobre, pa čak i velike predstave / Spaićevo doba bez imalo sumnje može se nazvati zlatnim dobom Igara / Igre su svojevremeno cvjetale, a onda se najedanput dogodio prekid. I premda su se formalno održale u fizičkom smislu, trebalo je i trebat će puno raditi na njihovu kvalitetnom dosegu / U Dubrovniku nećemo moći daleko od klasične naše baštine. Mislim da će se sve to propitivanjem proširiti prema modernijim poetikama. Zato bi trebalo imati u Igrama nekoga tko dugoročnije osmišljava cijeli taj program </p>
<p>Tonko Lonza pripada glumcima koji su svojom karijerom značajno obilježili hrvatsku kazališnu umjetnost. U prvome redu, snagom talenta. Od prvih početaka pedesetih godina pa sve do današnjih dana Tonko Lonza svakom svojom ulogom dokazuje da se radi o rijetkom i velikom glumcu. Velikim slovima zapisane su njegove kreacije na Dubrovačkim ljetnim igrama, na kojima sudjeluje od samih početaka, a niz zaokružuje prošlogodišnjom izuzetnom kreacijom gospara Lukše u »Dubrovačkoj trilogiji«. Bio je to i povod za ovaj razgovor u tišini dubrovačkih mira i zatonske pastoralne idile, gdje se rodio Tonko Lonza.</p>
<p>• Vaše je služenje božici Taliji od samih početaka vezano uz Dubrovnik, uz njegov Festival. Nakon 50 godina - jeste li se umorili?</p>
<p>- Točno 47 godina, ja sam počeo 1953. Ali kako se radi o služenju božici Taliji, onda se ne može govoriti o umoru, služenje je zaređenje, poziv. Ipak, nije bilo ni lako ni jednostavno, bilo je vrlo napornih dana. U 47 sezona imao sam 24 premijere i ako sam svake godine napravio samo jednu, moj radni vijek na Igrama, svaki put kada sam imao premijeru, trajao je 45 dana, to znači 36 mjeseci ili 3,5 kazališne sezone. Zamislite koja je to bila koncentracija. Unatoč tomu, ja taj umor nisam osjećao.</p>
<p>• Pitam Vas zato što mnogi misle da je glumački poziv nešto lagodno.</p>
<p>- Naprotiv, to je iscrpljujući posao, koji se dugoročno urezuje u glumčevu psihu. A kratkoročno, nakon velikih predstava i značajnih uloga, prođu sati da se glumac psihički uravnoteži, polako potiskujući iz sebe onaj drugi život koji je duboko i strasno proživio.</p>
<p>• Negdje sam pročitao da je Dubrovnik u vrijeme početka Igara bio maleni, zabačeni grad s ljudima koji su živjeli u svojem svijetu i da su prve predstave bile »mirakulo«. Je li bilo baš tako ili je ipak Dubrovnik bio svjestan svoga naslijeđa?</p>
<p>- Građani Dubrovnika, barem kada se radi o iskonskome osjećaju pripadnosti, nikada se nisu osjećali inferiornima. Valjda zbog svojine nad onim što su im namrli njihovi predci, uvijek su iskazivali superiornost i ponos. Pa i pedesetih godina, iako sirotinja i ne sasvim siti, stvarali smo čuda. S malo novaca ostvarivane su vrlo dobre, pa čak i velike predstave. Takva jedna predstava bila je Goetheova »Ifigenija na Tauridi« 1953. u režiji Branka Gavelle.</p>
<p>• To je i godina Vašeg početka na Igrama?</p>
<p>- Te godine sam započeo, završivši treću godinu Kazališne akademije, svoje dugo trajanje na Igrama. I to odmah s tri uloge: Rozenkrantz u »Hamletu« u režiji Marka Foteza te Orest u »Ifigeniji na Tauridi« i Marko pl. Tudizić u trećemu dijelu »Dubrovačke trilogije« u Gavellinoj režiji.</p>
<p>• Jesu li Igre već na početku imale relevantno kulturno značenje, koje danas baš i nemaju?</p>
<p>- Apsolutno su imale i bile su relevantno događanje u kazališnom smislu. Koliko su to one danas, trebalo bi temeljito analizirati, uključujući i povijest Igara i današnji trenutak. Interesantno bi bilo zaviriti i u politički kontekst. I tu je bilo »igara«. Sjećam se, 70-ih godina bio sam u vijeću Igara, kada je nekako, tako da kažem, kulminiralo njihovo pojugoslavljenje i onda sam na jednom sastanku rekao kako Igre moraju prvenstveno biti dubrovačke, pa hrvatske, pa onda jugoslavenske. To je bio zadnji moj sastanak u Vijeću. Nije mi nitko ništa rekao, samo me više nisu zvali.</p>
<p>• U početku su Igre svojim režijama obilježili Fotez i Gavella. Čini mi se da je njihov utjecaj i danas vrlo prisutan?</p>
<p>- Da, taj princip ambijentiranja predstava uvelike je pridonio razini mnogih izvedbi. Ideje su postojale (prof. Bazala, ako se dobro sjećam) i bile stare dvadesetak godina, ali trebalo ih je provjeriti i oživotvoriti. Počeo je Marko Fotez. Tako je Lovrjenac potvrđen kao idealni, bogomdani prostor za »Hamleta«. To su poslije u nekoliko navrata potvrdili i Englezi.</p>
<p> Mnogi drugi »igraći« prostori otkrivali su se danomice (Gradac, Muzička škola, Revelin, Prid dvorom, Bokar, pa sve do plovila za »Kolumba«), sve dok nismo došli do impozantnog broja kojim bi se mogao podičiti bilo koji grad na svijetu. I još nešto, s dolaskom Gavelle na Igre događa se umjetnički uzlet. Pa onda Kosta Spaić sa svojim režijama. Pa Habunek i mnogi drugi.</p>
<p>• Koliko Vam je, i je li, smetalo kada je Gavella cijeli Grad pretvorio u scensku kutiju, kada ste se morali nositi s prostorom i poviješću toga prostora?</p>
<p>- Gavella se uvijek vezivao uz prostor, jer je to pridonosilo umjetničkoj vrijednosti predstava i njenoj uvjerljivosti. Pa smo, primjerice, Vojnovićev treći dio trilogije »Na taraci« igrali gotovo u autentičnom ambijentu Gruža, kako je to bio zamislio sam Vojnović.</p>
<p>• Glumili ste i u Gavellinoj »Dubrovačkoj trilogiji« u autentičnom prostoru i u sadašnjoj Juvančićevoj u parku Muzičke škole. Jeste li različito doživljavali istu ulogu, s obzirom na prostor?</p>
<p>- Uza sve različitosti koje se susreću u ostvarenjima pojedinih projekata, i prostor svakako određuje i ulogu. Ilustrirat ću to kroz istu ulogu igranu na dva različita prostora, dogodilo mi se to s Pedrom Crespom u »Zalamejskom sucu«. Nakon premijere na Lovrjencu bili smo »izmješteni« na Mali Gradac i umjesto patetičnosti prvoga prostora valjalo se je prilagođavati ambijentu bora, zemlje...</p>
<p> Predstava je bila drukčija, nešto je izgubila i nije se održala. Uz autentičnu ljepotu dubrovačkih ljetnih pozornica često su se u paketu prodavali i fantastično nebo i zvijezde. Tako su se pokrivale neke neuspjele predstave. Tko pita za autora nebeskoga svoda ako se dolje, na pozornici, događa nešto dobro i lijepo?</p>
<p>• Koje ste godine glumili Orsata i koliko Vam je značio?</p>
<p>- Bilo je to 1965., kada je Spaić obnovio Gavellinu »Trilogiju«, naime obnovio »Taracu«, a nanovo postavio »Allons enffants« u Dvoru i »Suton« u Sponzi. Imao sam sreće i dobio Orsata i bez gledanja u pod mogu reći da je to bila jedna od mojih najznačajnijih uloga na Igrama. I najdraža.</p>
<p>• A Lukša u Juvančićevoj »Trilogiji«?</p>
<p>- Orsatov zanos se ne zaboravlja. A što se tiče Lukše, tu sam u dogovoru s Juvančićem, a pod budnim okom Neve Rošić, pokušao »napraviti« modernoga, brzoga, nimalo patetičnoga, živoga Lukšu i čini mi se da mi je to uspjelo. Moj Lukša nije opterećen balastima tradicije, nije rob navika i predrasuda, on je doista realan i samo mu u jednome trenutku, ali presudnome, promakne život. Ne uspije mu biti otac, one kršne ljepote svojega nezakonitog sina.</p>
<p>• Osim Orsata, koje ste još uloge učinili velikima?</p>
<p>- Potičete me na neskromnosti! No, dobro. Na Igrama to je sigurno Orest 1953. u »Ifigeniji«. To je na samom startu bila moja velika uloga, tako su je barem svi ocijenili, pa Orsat i sada na kraju Lukša. To je moj trolist. Međutim tu je bilo još vrlo interesantnih grana na stablu dubrovačkih nastupa. Meni je bila vrlo draga predstava »Sudac zalamejski«, gdje sam s 36 godina igrao ulogu zrelog čovjeka 50-ih godina. Onda je bio Brut, čak su i strani kritičari pisali da sam bio bolji od mnogih viđenih, u »Juliju Cezaru«, 1969. u režiji Koste Spaića. Zatim sam 1970. napravio Macbetha u režiji Vlade Habuneka. Napravili smo vrlo, vrlo interesantnu predstavu. Jako moderna, s velikim vitrajima od plastike na Lovrjencu i s velikim kritičarskim osvrtima.</p>
<p>• Koje je razdoblje Igara bilo najbolje, najkreativnije?</p>
<p>- Možda su Igre do pravih dimenzija već bile narasle u prvih desetak godina. Ali i poslije, Spaićevo doba bez imalo sumnje može se nazvati zlatnim dobom Igara. Uvijek je bilo velikih i dobrih predstava, samo je pitanje kontinuiteta, koji je teško održati.</p>
<p>• Koje predstave su najbolje?</p>
<p>- Ne mogu reći koje su najbolje, ali ću izdvojiti neke. Svakako tu spada Spaićev »Dundo Maroje«, u kome sam igrao Prolog. Onda tu spada »Aretej« u režiji Georgija Para, koji je i veliki moj uspjeh. »Areteja« smo igrali 13 sezona. Bilo je dosta interesantnih i velikih predstava i ja sam, na svoju sreću, da se pohvalim, sudjelovao u tim predstavama.</p>
<p>• Kako bi trebao izgledati Festival u budućnosti, a da ne postane »arheologija«?</p>
<p> - U Dubrovniku nećemo moći daleko od klasične naše baštine. Samo, kako vidite, klasika je ovdje dosta široko određena, klasika je i »Aretej«, iako ne u smislu u kome i »Dundo Maroje«. Mislim da će se sve to propitivanjem proširiti prema modernijim poetikama, mora se proširiti. Zato bi trebalo imati u Igrama nekoga tko dugoročnije osmišljava cijeli taj program.</p>
<p> Nekada su to bili umjetnički direktori, poput Marijana Matkovića, koji je u Dubrovnik doveo Krležu, »Areteja« i »Kristofera Kolumba«. To je bilo u onom trenutku začuđujuće hrabro, ali se pokazalo vidovitim, točno je osjetio da je vrijeme za Krležu. Pogotovo za »Areteja«, koji je izvrsno sjeo u prostor Bokara.</p>
<p>• Što mislite o ovogodišnjem dramskom programu?</p>
<p> - Biljku treba saditi dok je mala. Hoću reći, ono što se razraslo, razgranalo tijekom Igara, to je sve bilo dobro ukorijenjeno, dobro je cvjetalo a onda se najedanput dogodio prekid. I premda su se Igre formalno održale u fizičkom smislu, trebalo je i trebat će puno raditi na njihovu kvalitetnom dosegu.</p>
<p> Uvjeren sam da će Igre nakon »Hamleta«, »Ifigenije« (žao mi je što je odbačena, a imala je šansu da preživi), a pogotovo nakon »Trilogije«, koja je postigla pravu umjetničku razinu, biti više od onoga što su u prošlosti bile. Vremena su za kazalište poteška, ali uz profesionalni pristup i estetsko-etičke zasade vjerujem u njihovu brzu i svestranu afirmaciju.</p>
<p>• Slažete li se s mnogim mišljenjima naših kazalištaraca da je sada hrvatsko kazalište loše?</p>
<p>- Apsolutno se slažem. Čak mislim da je na veoma niskoj razini.</p>
<p>• Što učiniti da se stanje promijeni?</p>
<p>- Ne znam. Nema prave potrebe. Veliki broj mladih glumaca zadovoljava se brzim uspjehom. A valjalo bi da se visoko profesionaliziraju, da se zarede, da služe. I da probude u sebi prave ambicije. A propos ovih problema, nedavno sam razgovarao s kolegom režiserom i onda sam mu u jednom trenutku rekao: Hajde nađi Hamleta u Hrvatskoj. On misli, misli i kaže: Imaš li što lakše? Evo, velim, podijeli Moliereova »Don Juana«. Muk, misli, misli, na kraju kaže: Što si okrutan. Hoću reći, u moje vrijeme svi smo htjeli, željeli igrati velike uloge, a sada mladi ljudi kao da se boje sami sebe. Nemaju ambicija, a bez toga nema kazališta.</p>
<p>• Osim kada igraju glavne uloge. Uz glavne Vi ste igrali i male uloge?</p>
<p>- Igrao sam ja dosta i manjih uloga i epizodnih. U Habunekovoj režiji »Ćelave pjevačice« igrao sam ulogu vatrogasca, malu komičnu epizodu, i u tome sam uživao. Ali dosta sam velikih uloga igrao. Sada kada prebirem po svojoj umjetničkoj biografiji, moram dodati Derenčina u Lucićevoj »Robinji«, Corneilleovo Don Rodriga u »Le Cidu« (koji mi je potvrdio uspjeh Oresta), Shakespeareove Macbetha i Bruta (»Julije Cezar«) i svakako Sofoklova Kralja Edipa.</p>
<p>• Zadovoljni ste svojim životom i karijerom?</p>
<p>- Da, ali imao sam i kriza. Bio sam se upisao i na pravo i uredno studirao cijelu godinu kaneći napustiti teatar. Ali mene je spašavalo to što sam glumu uvijek shvaćao postom. Smatrao sam da to moram raditi jako profesionalno, tako da mi je uvijek ostajalo puno prostora za kontrolu onoga što radim. Kako sam uloge uvijek radio analitički, profesionalno (ovdje moram spomenuti isplativi napor i muku koju mi je donio Križovec iz Krležine »Agonije«), tako sam uz 15-ak godina napora postao dobar glumac.</p>
<p>• Profesor ste govora na Akademiji dramskih umjetnosti pa kažite zašto glumci danas loše govore?</p>
<p>- I ja ih to pitam pa mi kažu - pa ja sam kod Vas studirao govor. Na to ne znam pravi odgovor. To im na neki način tolerira i televizijia. Imate nekoliko slavnih glumaca, barem imaju takav status, čije bi glumljenje nekoga realističkoga komada trebalo titlati, ne razumije se što govore. Oni ne smatraju da je uredan govor kvaliteta. Nikada nisu htjeli prihvatiti dvostrukost govora na sceni: poetski smisao i muzikalnost i ostale vrednote govora kao takvoga. Malo je ambicioznih i koji u tom smislu hoće nešto napraviti, a to me muči. Jer to im je osnovno oruđe, alat. Što će vam talent ako ga ne znate izraziti!</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>U Bratislavi i bez ozlijeđenog Davora Šukera</p>
<p>Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Davor Šuker, došao je iz Londona ozlijeđen, pa tako neće zaigrati u prijateljskoj utakmici u srijedu (20 sati) u Bratislavi protiv Slovačke / Izbornik Miroslav Blažević vjerojatno će sučeliti Slovacima 3-6-1 postavu: Pavlović - Štimac; R. Kovač, Šimić - N. Kovač, Bišćan, Soldo, Jarni; Prosinečki, Stanić - Balaban / Čvrsto rukovanje Blaževića i Prosinečkog na ponovnom susretu u reprezentaciji</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Kaže se da problemi stižu u nizu. Tako je, nakon Alena Bokšića, s popisa putnika za Bratislavu na prijateljski ogled protiv Slovačke u srijedu u 20 sati, otpao zbog ozlijede zadobivene u nedjelju i Davor Šuker. Kako i s Rapaićem baš nije sve na svom mjestu, »vatreni«će protiv Slovaka krenuti zatvorenijom varijantom 3-6-1, s naglaskom da će u vrhu napada za početak ordinirati debitant Boško Balaban:</p>
<p>- Možda vam se čini da je riječ o obrambenoj varijanti, tako to naizgled i izgleda. Sjetite li se međutim kako u nas šablona nije imperativ, te da su od raspoloživih igrača više njih napadači ili s tim sklonostima, kao primjerice Stanić, N. Kovač, Jarni, pa i Prosinečki, Bišćan... znajte da Balaban neće biti usamljen, započeo je Blažević i odmah ponudio pričuvnu varijantu:</p>
<p>- Tko kaže da možda nećemo započeti sa dva napadača, te da taj drugi, ili prvi ne bude Mario Stanić, koji doduše nije stigao na okupljanje u Zagreb nego nam se priključuje u Beču. Pokaže li se da je s Rapaićem ipak sve u redu, eto i njega u vatri. A osim toga zašto sam zvao i dva sjajna mlada »hajdukovca« Bošnjaka i Bilića? Ne samo radi parade nego da i oni nešto pokažu, osjete atmosferu i vide kako to izgleda biti uz momčad koja je treća na svijetu.</p>
<p>Izbornik nije u utorak prije podne previše govorio na konferenciji za novinare, dva sata prije polaska za zagrebačku luku odakle će sletjeti u Beču a onda autobusom do Bratislave direktno na trening. Prihvatio je jedan dosta ležeran ton, kojega je nametnuo Robert Jarni. Ponajprije nekon što je Robert evocirao uspomene s posljednje utakmice Hrvatske protiv Slovačke u Puli kad su Slovaci s 2-1 uzeli »vatrenima« mjeru. Bilo je to neposredno prije polaska za SP:</p>
<p>-Padala je kiša, blata do koljena, a na tribinama jedva 50 gledatelja. Čak je i jedan pas utrčao u teren. Novinari su nas svojski uzeli na zub i iskritizirali, da bismo mjesec dana kasnije zasjali svjetskom broncom. Ne bih stoga imao ništa protiv ni da nas u srijedu u Bratislavi Slovaci ispraše, a mi onda već 2. rujna u Bruxellesu oderemo Belgiju, govori Jarni.</p>
<p>Izbornik je u prvi tren rekao da ne bi bilo loše u srijedu izgubiti, ako je to jamstvo za kasnije dobre rezultate, da bi onda ipak okrenuo ploču:</p>
<p>- Ja pak mislim da nam je utakmica sa Slovacima posljednja kapitalna prigoda za uspostavu samopouzdanja. Samo pobjede vraćaju vjeru u sebe, stoga ću sve učiniti za pobjedu.</p>
<p>Pod tim »sve«, već je mnogo učinio pozivanjem u reprezentaciju Roberta Prosinečkog i mora se priznati da je bio posebno zanimljiv susret njih dvojice u ponedjeljak navečer u restoranu hotela Intercontinental. Izbornik je taman razgovarao s novinarima i suradnicima, kad se, nakon utakmice Hrvatski dragovoljac - Rijeka, pojavio Prosinečki. Blažević je odmah poskočio, takoreći vojničkom komandom naredio mjerodavnima kako da ga dočekaju, smjeste i uključe u tretman u tijeku. Zatim je uslijedilo čvrsto rukovanje, bez izmjene riječi i to je - to.</p>
<p>Usput, tijekom same utakmice bit će izvjesnih zahvata u sastavu. Tako Blažević najavljuje da će i Pavlović i Pletikosa braniti svaki po jedno poluvrijeme. Budući da Štimca tijekom sljedećeg tjedna očekuju čak tri utakmice, zamolio je izbornika za blaži tretman pa će igrati samo prvo poluvrijeme. Na mjestu zadnjeg braniča zamijenit će ga Tudor, u kojega Blažević ima puno povjerenje, uz izbornikovu primjedbu:</p>
<p>- Možda Tudor neće nastaviti na Štimčevu mjestu zadnjeg čovjeka, možda na to prekomandiram Soldu, a onda u vezi izvedem određene zahvate. Uglavnom, znajte da vaš Ćiro ima uvijek nekoliko aduta u pričuvi. Sigurno je međutim da je Prosinečki naša velika uzdanica bliža špici, da će nam u srednjoj liniji uz njega, a ispred R. Kovača i Šimića djelovati Stanić, Soldo, Bišćan, N. Kovač i Jarni, a da će u samom vrhu biti Balaban.</p>
<p>Blažević se do zadnjeg trenutka nadao da će Šuker biti spreman. čak je pripremio poseban test, stoj na vrhovima prstiju. No, udarac kojega je zadobio u nedjeljnoj prijateljskoj utakmici njegovog West Hama protiv Athletica Bilbaoa bio je prejak. U istoj je utakmici navodno i Štimac dobio po sljepoočnici, ali nam je pokazao čelo i rekao da mu ništa nije. Na put su još otišli Tomas, M. Cvitanović, Živković, Jurčić i Vranješ.</p>
<p>Probleme imaju i mladi reprezentativci, koji istog dana, ali u 17 sati igraju protiv odgovarajuće vrste Slovačke. Zbog ozljeda su morali otpasti Puljiz, Sabljić, Balatinac, Petričević, tako da je bilo naknadnih poziva. Tako će v.d. izbornika Martin Novoselac izvesti sljedeći sastav: Sunara - Sklepić; Skočibušić, Radonjić - Sabolčki, Gondžić, Andrić, Miladin, Šerić - Budan, Mikić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubičić pregazio Hueta</p>
<p>Na ATP Tour turniru u Washingtonu Ivan Ljubičić je lakoćom prošao 1. kolo, svladavši sa 6-3, 6-2 Francuza Stephanea Hueta / U srijedu protiv Andree Gaudenzija </p>
<p>WASHINGTON, 15. kolovoza</p>
<p> - Iako ove sezone nije igrao mnogo na betonskim terenima, a posljednji put na takvoj se podlozi okušao još u ožujku, Ivan Ljubičić je u susret s Francuzom Huetom ušao kao favorit, a taj pridjev je potom sasvim opravdao. Naime, u 1. kolu ATP Tour turnira tenisača u Washingtonu, kojem je nagradni fond 800.000 dolara, Ljubičić je lakoćom izborio pobjedu protiv 101. tenisača svijeta po rezultatima u posljednjih godinu dana: završilo je 6-3, 6-2.</p>
<p>Ljubičić je tako odlično otpočeo kampanju na američkoj ljetnoj turnirskoj seriji, koja će za nekoliko tjedana kulminirati »U.S. Openom« u New Yorku, četvrtim i posljednjim »Grand Slam« turnirom sezone. Samo u prvom setu Huet je pružio donekle ravnopravan otpor, no u nastavku nije imao nikakvih izgleda.</p>
<p>- Moram biti zadovoljan. Osjećam da sam spreman, a zadovoljan sam i servisom i kretanjem, rekao je Ljubičić, koji je u Washingtonu zajedno s trenerom, Taljianom Piattijem.</p>
<p>U šesnaestini finala u srijedu Ljubičić će igrati protiv Talijana Andree Gaudenzija, koji je također u dva seta, sa 6-4, 6-4, bio bolji od Nijemca Reinera Schüttlera. To bi za Ljubičića već moglo biti veće iskušenje, no jasno je da će mu pobjeda u tom susretu biti neophodna ako želi napraviti pomak naprijed na ATP-listi. Naime, Ljubičić je ove sezone bio dva puta polufinalist (Sydney i Bĺstad) te dvaput četvrtfinalist (Marseille i Kopenhagen), pa zbog novog sustava rangiranja - koji favorizira dobre rezultate na najvećim turnirima - može značajnije napredovati samo ako u Washingtonu dođe barem do četvrtfinala. Ako prođe Gaudenzija, u osmini finala igrat će s boljim iz susreta Byron Black - Sanguinetti.</p>
<p>Prvi nositelj turnira je Amerikanac Andre Agassi, koji se vraća nakon ozljede leđa zbog koje je prošlog tjedna predao susret protiv Španjolca Vicentea u Cincinnatiju. Agassi je leđa odlučio testirati igrajući u paru s Armencem Sargsianom, ali su protiv Čeha Suka i Šveđanina Nyborga odigrali samo devet gemova, a onda je stigao prekid zbog ozljede leđa. No, ne Agassijeve, nego Nyborgove, i to u trenu kad su on i Suk vodili 5-4 u prvom setu.</p>
<p>• Neki rezultati 1. kola: Meligeni - Marin 6-7 (4), 6-0, 6-1, Kučera (9) - Harsanyi 6-1, 6-0, Gaudenzi - Schüttler (12) 6-4, 6-4, Ljubičić - Huet 6-2, 6-3, Sanguinetti - Savolt 6-3, 6-2, Arthurs - Mash. Washington 6-0, 6-1, Golmard (10) - Krošlak 6-4, 6-2, Srichaphan - Stoltenberg (15) 6-4, 6-4. (ir) </p>
<p>Ljubičić još uvijek kandidat za Sydney</p>
<p>Hoće li i Ivan Ljubičić biti u sastavu hrvatske reprezentacije na Olimpijskim igrama u Sydneyu znat će se najkasnije do 25. kolovoza. Naime, Međunarodni teniski savez (ITF) do tada će, kako nam je potvrđeno u utorak, donijeti konačnu odluku tko će popuniti posljednje preostalo mjesto u muškom pojedinačnom turniru u Sydneyu. Ljubičić je trenutno prvi na listi igrača koji nisu stekli pravo nastupa gleda li se plasman na ATP-listi. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Costa i treći put svladao Ivaniševića</p>
<p>Već treći put ove sezone Španjolac Albert Costa pobijedio je Gorana Ivaniševića, ovaj put u 1. kolu u Indianapolisu: iako je Splićanin krenuo sa 2-0, izgubio je 5-7, 2-6</p>
<p>INDIANAPOLIS, 15. kolovoza</p>
<p> - Prvi ovoljetni nastup Gorana Ivaniševića na seriji američkih turnira na betonskoj podlozi, odnosno prvi nastup nakon Davisovog kupa u Irskoj, nije bio uspješan. Iako je dobro krenuo, povevši 2-0 u prvom setu, poslije 70 minuta doživio je još jedan poraz u susretima s Albertom Costom: Španjolac je slavio 7-5, 6-2. U tri susreta ove godine Costa je tako pobijedio i treći put, nakon Indian Wellsa i »French Opena« u Roland Garrosu. </p>
<p>- Nadao sam se boljem, da ću izbjeći mnogo dvostrukih servis grešaka, no nije uspjelo. Ovo nije bio osvježavajući start i definitivno mi nije bilo zabavno, rekao je Ivanišević poslije poraza u meču u kojem je imao devet asova, ali i devet dvostrukih grešaka.</p>
<p>Splićanin je napravio čak 41 neforsiranu pogrešku, a posebno loše odigrao je u drugoj dionici. U prvom setu startao je dobro, povevši 2-0, no odmah potom Španjolac je uzvratio, te napravio još jedan »break« za vodstvo 6-5. U drugoj dionici Ivanišević nije nijednom osvojio gem na suparnikov servis, a Costa je napravio dva »breaka«, u petom i sedmom gemu. </p>
<p>- Nije servis u pitanju. Radi se o meni, rekao je Ivanišević odgovarajući na pitanje što se događa s njegovim tenisom. Inače, on je 1996. godine bio finalist ovog turnira, a u Indianapolisu je uvijek igrao solidno, jer od šest nastupa samo jednom nije uspio proći 1. kolo. </p>
<p>Osim Coste, od nositelja su plasman u 2. kolo izborili i Amerikanac Todd Martin, te Francuz Sebastien Grosjean i Marokanac Youness el Aynaoui, koji se vraća tenisu nakon trotjedne stanke zbog ozljede. S druge strane, Rumunj Andrej Pavel je već optao, pošto ga je svladao Talijan Gianluca Pozzi, veteran koji sa 35 godina i izliječenim tumorom na nozi igra sve bolje. No, među iznenađenja svakako treba uvrstiti poraz Šveđanina Jonasa Björkmana, koji je prošlog tjedna vrlo dobro igrao u Cincinnatiju, kad je svladao Alexa Corretju i Carlosa Moyu. Ovaj put pobijedio ga je francuski kvalifikant i ovogodišnji osvajač juniorskog »French Opena« u pariškom Roland Garrosu, Paul-Henri Matthieu.</p>
<p>• Neki rezultati 1. kola: Mathieu - Björkman 6-3, 6-4, Moya - Arazi 6-3, 6-4, T. Martin (14) - Mamiit 6-3, 6-3, A. Costa (11) - Ivanišević 7-5, 6-2, Grosjean - Mirni 3-6, 7-6 (5), 6-4, Levy - Zabaleta 6-3, 6-1, El Aynaoui (9) - Johansson 7-6 (4), 6-4, Pozzi - Pavel (15) 7-6 (0), 2-6, 6-2. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Serena Williams nastavila obiteljski niz i seli na istočnu obalu</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Američka tenisačica Serena Williams nastavila je u Los Angelesu niz pobjeda svoje obitelji: tjedan dana nakon što je njezina sestra Venus u San Diegu osvojila treći naslov zaredom, sad je i ona osvojila turnir. U finalu u Los Angelesu ona je sa 4-6, 6-4, 7-6 (1) bila bolja od sunarodnjakinje Lindsay Davenport, što joj je peta pobjeda zaredom u međusobnim susretima! Time je obranila lani osvojen naslov na ovom turniru.</p>
<p>- Nakon zapadne, idemo pokoriti i istočnu obalu SAD-a, rekla je Serena Williams, aludirajući na »U.S. Open«, koji počinje u New Yorku krajem kolovoza.</p>
<p>Ipak, kako je samo obranila lani osvojene bodove na ovom turniru, Serena Williams je ostala šesta, upravo kao što je i Davenport ostala druga na WTA-listi.</p>
<p>Najbolja hrvatska tenisačica, Silvija Talaja, pala je za jedno mjesto i sad je 28. tenisačica svijeta.</p>
<p>• Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Hingis 5914 bodova, 2. (2.) Davenport 5495, 3. (3.) V. Williams 3667, 4. Pierce 3360, 5. (5.) Seles 3112, 6. Martinez 2684, 7. (7.) S. Williams 2613, 8. Tauziat 2255, 9. (10.) Sanchez Vicario 1974, 10. (9.) Huber 1856, 11. (11.) Testud 1852, 12. (12.) Mauresmo 1761, 13. (13.) Coetzer 1642, 14. (15.) Kurnjikova 1608, 15. (16.) Van Roost 1556...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 28. Talaja 1019, 87. Kostanić 363.5, 143. Lučić 186, 150. Majoli 180, 282. Palaversić 69.25, 421. Abramović 29.5, itd. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Enqvist među desetoricom najboljih</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Pobjeda na turniru u Cincinnatiju, što mu je bio treći trijumf na turnirima iz »Masters« serije (nekadašnji »Super 9«) donijela je Šveđaninu Thomasu Enqvistu povratak na velika vrata među najbolje tenisače svijeta. Jer, po rezultatima u ovoj godini on je sad osmi na rang-listi. Finalist turnira u Cincinnatiju, Englez Tim Henman, sad je 11. Vodeći je i nadalje Brazilac Gustavo Kuerten, no on sad ima veću prednost u odnosu na Šveđanina Magnusa Normana nego prošlog tjedna.</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisači, Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević, nisu promijenili nisu bitno promijenili plasman.</p>
<p>• Redoslijed na »Listi za prvaka u 2000«: 1. Kuerten 572 boda, 2. M. Norman 533, 3. Sampras 497, 4. Safin 385, 5. Agassi 376, 6. Kafeljnikov 370, 7. Corretja 358, 8. Enqvist 340, 9. Hewitt 323, 10. Squillari 289, 11. Henman 285, 12. Ferrero 280, 13. Pioline 267, 14. Rafter 245, 15. Puerta 243... 76. Ljubičić 71, 86. Ivanišević 52.</p>
<p>Što se tiče poretka po rezultatima u posljednja 52 tjedna, na listi koja je mjerodavna za određivanje nositelja te prava izravnog ulaska na glavne turnire, prednost Andrea Agassija u odnosu na najbliže suparnike sad je nešto manja, no vjerojatno neće biti ugrožen dok ne završi »U.S. Open«, kojeg je prošle sezone osvojio.</p>
<p>Redoslijed na listi u posljednja 52 tjedna: 1. Agassi 3855, 2. Kuerten 3285, 3. M. Norman 3180, 4. Sampras 3085, 5. Kafeljnikov 2701, 6. Enqvist 2559, 7. Safin 2429, 8. Corretja 2108, 9. Hewitt 1984, 10. Pioline 1905...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisača: 77. Ivanišević 552, 90. Ljubičić 467, 303. Karlović 101, 326. Beroš 89, 348. Zovko 80, 383. Vajda 70, 440. Krajan 52, itd. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rimac se vraća u Italiji</p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska košarkaška reprezentacija završava splitske pripreme koje su prošle u idiličnom ozračju, na zadovoljstvo izbornika Aleksandra Petrovića. Naši reprezentativci 16. kolovoza putuju u Italiju gdje će u gradiću Populi kraj Pescare sudjelovati na turniru.</p>
<p> Tako će od 19. do 21. kolovoza odmjeriti snagu s Italijom, Australijom i Jugoslavijom, sudionicima rujanskih olimpijskih igara u Sydneyu. Večer po dolasku u Italiju, 17. kolovoza, odigrat će prijateljski susret s jednom američkom selekcijom koja će poslužiti za zagrijavanje prije turnira.</p>
<p> Jedini problem izborniku Petroviću jest taj što će se Slaven Rimac ponovno priključiti reprezentativcima u Italiji, a ne kako je prije dogovoreno u Splitu. Naime, Rimac je u Španjolskoj gdje obavlja liječničke preglede kako bi potpisao ugovor sa španjolskim prvoligašem Joventutom iz Badalone. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Šundov u Utahu kao dio razmjene 11 igrača</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Bruno Šundov, jedan od trojice hrvatskih košarkaša u NBA ligi, sljedeće sezone će, po svemu sudeći, zaigrati u majici Utah Jazza. Bivšem junioru Splita ovog je ljeta istekao ugovor s Dallas Mavericksima, no može se očekivati da će taj ugovor biti produžen.</p>
<p> No, odmah po potpisu novog ugovora s Dallasom klub će ga uključiti u razmjenu u koju će biti uključena ukupno 11-orica igrača i čak četiri kluba - Dallas, Utah, Golden State i Boston.</p>
<p> U takvoj kombinaciji Šundov će, dakle, zaigrati za Utah, a u tom klubu bi trebao završiti i dvojac iz Golden Statea - krilni centri Donyell Marshall i Bill Curley. U Dallasu bi se, s druge strane, skrasila dvojica organizatora igre - Howard Eisley iz Utaha i Dana Barros iz Bostona - te Eisleyev suigrač iz Utaha, krilo Scott Padgett. Golden Stateu bi, pak, pristupili krilni centar Danny Fortson iz Bostona i krilo Adam Keefe iz Utaha, dok bi novi igrači Bostona bili organizator igre Robert Pack i centar John Hot-Rod Williams iz Dallasa. Utah bi ujedno Celticsima prepustila pravo izbora u prvoj rundi drafta sljedeće godine.</p>
<p> Šundov će u Utahu imati status trećeg centra. Prva dvojica su Olden Polynice i Greg Ostertag. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Iz Tokija u Sydney i natrag bez spavanja</p>
<p>TOKIO, 15. kolovoza</p>
<p> - U ludom ritmu života u kojem je svaka minuta dragocijena Japanci su još jednom otišli korak dalje. Njihova najveća turistička agencija Japan Travel Bureau odlučila se za ponudu, koja barem u hrvatskim okvirima, gdje ljudi žive za produžene vikende, graniči sa ludilom.</p>
<p> Tako će svi zainteresirani građani »zemlje izlazećeg sunca« 19. rujna nakon završenog radnog vremena imati priliku odletjeti u Sydney na nogometnu utakmicu između Brazila i Japana i vratit se 21. rujna u jutranjim satima kako bi stigli na posao i tako izgubili samo jedan radni dan. </p>
<p>Turistička agencija ne nudi spavanje niti hranu, a putnici će lako objedovati ili pak odrijemati u zrakoplovu jer za više neće imati vremena. Zrakoplov iz Tokija kreće u 19.55 sati, a oko 9.30 će sletjeti u Brisbaneu nakon čega slijedi trosatna vožnja autobusom do Sydneya. Nakon utakmice povratak je ponovo autobusom do Brisbena, te zrakoplovom u domovinu. Cijena »izleta« stoji 1730 dolara.</p>
<p> - Ova ponuda je za ljude koji nemaju previše vremena, kazao je predstavnik agencije. - Interes ? Popunili smo svih 180 slobodnih mjesta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Greenpeace« prosvjeduje protiv Olimpijskih igara</p>
<p>SYDNEY, 15. kolovoza</p>
<p> - »Greenpeace« je optužio organizatore Olimpijskih igara u Sydneyu da su zanemarili svoje obećanje kako će OI biti »Zelene igre«.</p>
<p>U kritičkom osvrtu na završne pripreme za početak Igara grupa za zaštitu okoliša oštro je kritizirala organizatore.</p>
<p> - Iako će Igre u Sydneyu biti možda i najbolje, sigurno neće biti i najzelenije. Organizacijski odbor nije ispunio sva svoja obećanja, izjavio je glasnogovornik »Greenpeacea«.</p>
<p> Iako je Sydney postavio nove standarde, koji će u budućnosti drugi gradovi morati doseći, posebice što se tiče korištenja solarne energije i sustava za pročišćavanje voda, u nekim su segmentima posve zakazali. »Greenpace« je poprištu olimpijskih natjecanja dodijelio ocjenu šest od deset, označivši kao najveći problem odlagalište otpada u Homerbush Bayu.</p>
<p>Međutim, vodstvo organizacijskog odbora samo odmahuje rukom.</p>
<p> - Kada smo od najkritičnije organizacije na svijetu dobili ocjenu šest, znači da smo ostvarili mnoštvo dobrih stvari, smatra Michael Bland. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Udario kolegu iz reprezentacije</p>
<p>SYDNEY, 15. kolovoza</p>
<p> - Australski biciklist Ben Kersten (18) prevezen je u bolnicu nakon incidenta u olimpijskom trening kampu sa sunarodnjakom Darrynom Hillom.</p>
<p> - Iako je izgledalo strašno, Kersten je prošao bez težih ozljeda. Prevezen je u bolnicu, no prema prvim pregledima ništa nije slomio, kazao je predsjednik australskog biciklističkog saveza Ray Godkin.</p>
<p> Do incidenta je došlo kada su se Kersten i Hill porječkali za vrijeme vožnje. Hill je ljutito reagirao i prošlogodišnjeg juniorskog svjetskog prvaka udario nakon čega je Kersten pao s bicikla i od siline udarca slomio štitnik za glavu na dva dijela. Hill je za svoj potez kažnjen sa 4.000 dolara i 12 mjeseci uvjetne suspenzije, no ipak će nastupiti na Olimpijskim igrama u Sydneyu.</p>
<p> - Još uvijek ne vjerujem da je dobio takvu blagu kaznu, pa mogao me ubiti. To zaista nije pošteno, kazao je uzrujani Kersten.</p>
<p>Za australsku vrstu na OI u Sydneyu nastupit će i Sean Eadie, Shane Kelly i Gary Neiwand. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Je li McLaren prebrz za Ferrari?</p>
<p>Čak i da me Hakkinen nije prestigao na startu, vjerojatno bi to napravio kasnije, u utrci, priznao je nakon »Velike nagrade Mađarske« Michael Schumacher, koji sad ima dva boda manje od Hĺkkinena / Barrichello izgubio kilogram i pol</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - »Zaustavljanja u boksu i strategija bili su dobri, no na stazi nismo bili dovoljno brzi Vraćamo se kući gdje ćemo razmisliti što možemo napraviti da bismo se poboljšali uoči sljedeće utrke«.</p>
<p>Tim je riječima Ross Brawn, tehnički direktor Ferrarija, na najbolji način rekao što je bio najveći problem njegove momčadi u Mađarskoj, na nedjeljnoj 12. utrci ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva »formule 1«, u kojoj je Finac Mika Hĺkkinen bio jednostavno nedostižan za Michaela Schumachera. A Hĺkkinenovo prvo mjesto značilo je da je Finac, aktualni svjetski prvak, prvi put ove sezone preuzeo vodstvo u ukupnom poretku. Odnosno, da prvi put ove godine na tom mjestu nije Schumacher.</p>
<p>- Mika je jednostavno bio najbrži. Čak i da me nije prestigao na startu vjerojatno bi to napravio kasnije, u utrci, priznao je Schumacher, koji sad ima dva boda manje od Hĺkkinena.</p>
<p>Na jutarnjem zagrijavanju uoči utrke Finac je bio za gotovo sekundu sporiji od Schumachera, no popravljeni balans bolida načinio je gotovo pravo čudo. Inače, Hĺkkinenova pobjeda donijela je i izjednačenje rekorda u »formuli 1« kad je u pitanju broj pobjeda nekog momčadskog dvojca. Naime, otkad Hĺkkinen i Škot David Coulthard voze zajedno u McLarenu, ovo je bila ukupno 25. pobjeda za momčad, čime su dostigli Brazilca Ayrtona Sennu i Francuza Alaina Prosta. Oni su to također ostvarili vozeći za McLaren...</p>
<p>Prvi put ove sezone momčad McLaren-Mercedesa povela je i u poretku konstruktora, jer je pobjednik posljednje utrke u Njemačkoj, Brazilac Rubens Barichello, ovaj put momčadi Ferrarija donio samo tri boda zauzevši četvrto mjesto. No, nije bio nezadovoljan, jer je, kaže, po uvjetima ovo bila jedna od najtežih utrka koje je ikad vozio:</p>
<p>- Nakon pobjede u Njemačkoj četvrto mjesto ovdje ne može se nazvati fantastičnim. No, nije se moglo bolje. Na pola utrke ostao sam bez vode za piće, a ukupno sam izgubio na težini oko kilogram i pol. Utrka je bila iscrpljujuća i jedna od najtežih u mojoj karijeri.</p>
<p>Do kraja Svjetskog prvenstva ostalo je još pet utrka, a sljedeća se vozi za dva tjedna na belgijskom trkalištu Spa-Franchorchamps gdje je Michael Schumacher debitirao 1991. godine vozeći za Jordan. Sezonu potom ondje je, ovaj put u Benettonu, došao i do prve pobjede u karijeri, a na toj stazi ukupno je bio pobjednik četiri puta. Nema sumnje da bi mu peta pobjeda itekako dobro došla...</p>
<p>I. R.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Igor Štimac: Ne znam hoću li željeti igrati protiv Škotske u - Zagrebu!</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Zadnji branič »vatrenih«, Igor Štimac, o utakmici u Bratislavi govori:</p>
<p>- Nakon kiksa u kvalifikacijama, ali i suše pravih rezultata u prijateljskim utakmicama, treba nam nešto što će nas dići. Stoga nam je važno da u Bratislavi protiv nimalo bezazlenih Slovaka pokažemo dobru igru. Drago mi je da izbornik poziva mlade i ukazuje im šansu, kako bi ih upoznao i pripremio za ono što dolazi.</p>
<p>Štimac je, međutim, posebno podvukao još jedan detalj:</p>
<p>- Pred nama je novi ciklus i veliki su zahvati pred našom reprezentacijom. Treba ozbiljno pristupiti svemu, a izuzetno mi je drago što je ponovo među nama Robert Prosinečki. Mnogo smo dobili s njim, njegova lopta može biti presudna, pogotovo sad kad krenu kvalifikacije.</p>
<p>Okrenuli smo i priču na jedan drugi problem. Štimčeve riječi, ali ne samo njegove, da više neće željeti igrati za reprezentaciju u - Zagrebu:</p>
<p>- Bilo je nevjerojatno da nas gledatelji tako prime i praktički cijelu utakmicu u susretu s Francuzima vrijeđaju. Kao da nismo njihovi sugrađani, kao da taj narod nismo obradovali našim velikim rezultatima. Jest, znadem da je narodu teško, da ima ljudi na rubu egzistencije, a neimaština sve više uzima maha. No, trebaju li zbog toga gledatelji svoj bijes iskaljivati na nama? Stoga, ne mogu zaboraviti ono što se zbilo u Maksimiru, pa zaista nisam siguran, bude li se kvalifikacijska utakmica protiv Škotske u listopadu igrala u Zagrebu, da ću željeti istrčati u Maksimiru, veli Štimac. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Osijek će tužiti Blaževića</p>
<p>OSIJEK, 15. kolovoa</p>
<p> - U svezi izjava izbornika Miroslava Blaževića u tisku od 14. 8. 2000. godine, NK Osijek hitno traži sastanak Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza jer ovo je najveća ljaga koju je netko mogao izreći na račun našeg kluba.</p>
<p>Za klevetu bit će tužen izbornik Miroslav Blažević putem redovnog suda, a od svih organa tražimo hitno očitovanje i suspenziju izbornika.</p>
<p>U godini iza nas moramo reći da je NK Osijek drastično oštećen:</p>
<p>- neodigravanjem Super kupa za sezonu 1998./99. između NK Croatia i NK Osijek,</p>
<p>- »slučaj Štimac« kada nismo bili zaštićeni kod UEFA-e,</p>
<p>- ugovorena utakmica između A reprezentacije Hrvatske i Makedonije nije odigrana u Osijeku iako je ugovor potpisan,</p>
<p>- »slučaj Andrić« kada je HNK Hajduk oduzet pa vraćen bod jer je NK Osijek bio u poziciji da osvoji drugo mjesto,</p>
<p>- program Europa 2008. ponovo ne ukljkučuje NK Osijek iako smo zaslužili svojim sportskim i organizacijskim rezultatima.</p>
<p>Gospodina Blaževića nitko nije kontaktirao, čak niti telefonirao kamoli osobno. Jedino je direktor Špajić razgovarao s gospodinom Srebrićem o eventualnom pozivu Bjelice ili/i Prišča koji svojim igrama i ponašanjem zaslužuju poziv u reprezentaciju.</p>
<p>Ovako blaćenje kluba i našeg najboljeg igrača od strane gospodina Blaževića više je nego za osudu.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Blažević: Samo neka me tuže</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - U kolopletu misli i dvojbi kako sastaviti dobitnu kombinaciju za utakmicu protiv Slovačke u srijedu u Bratislavi, izbornik Miroslav Blažević mora se »honorarno« baviti i osobnim pitanjima. Tako nije mogao a da ne izrekne svoj komentar glede sudske tužbe koju se protiv njega spremaju podići čelnici NK Osijek, koji smatraju da ih je izbornik »ozbiljno oklevetao« nazvavši ih u najmanju ruku - kriminalcima:</p>
<p>-A što su gospoda mogla očekivati od mene nakon što su oni prije toga rekli svoje. Jer, ako su gospodin Bučević i Španjić mogli mene povrijediti, još više izborničku funkciju koju obnašam, time što su izjavili da mi menedžeri sastavljaju momčad, ne znam što bih ja trebao reći a da im ne bude uzvraćeno istom mjerom, kazuje Blažević i podvlači:</p>
<p>- Ovako, bez ikakvih indicija ispaliti tako tešku optužbu a samo zato jer su nezadovoljni što nisam pozvao njihovog igrača Bjelicu za susret sa Slovačkom, govori sve o tim ljudima. Veliki sam prijatelj Osijeka ali ponavljam: s takvim ljudima kao što su Bučević i Španjić, koji žele ovladati klubom dok jedan divni čovjek Novalić čuči u zatvoru, ovaj klub nema nikakvu budućnost. Samo neka me tuže...(za)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Soldo se prisjeća debitiranja u hrvatskoj reprezentaciji</p>
<p>Standardni član »vatrenih« Zvonimir Soldo prisjeća se svog prvog nastupa u hrvatskoj reprezentaciji prije šest godina upravo protiv Slovaka koji su tada pobijedili 4-1/ »Zna se što nam je prvi cilj: da protiv Belgije budemo što je moguće više pravi, a da u Bratislavi naznačimo da to možemo i moramo biti«, kaže Soldo </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Kod nas, ili je loše ili dobro. Nema sredine, pa je u tomu objašnjenje kafastrofalnog 0-4 poraza »mog« Stuttgarta u Freiburgu, u 1. kolu njemačkog nogometnog prvenstva. Pojašnjava nam to Zvonimir Soldo, koji zbog toga nije odisao nikakvim traumama prigodom okupljanja reprezentativaca u ponedjeljak u zagrebačkom »Intercontinentalu« za »akciju Bratislava«, u kojoj 16. kolovoza Ćirini sinovi igraju sa Slovačkom:</p>
<p>- Već ćemo mi to prvom prigodom negdje vratiti i u tomu je draž utakmica u Njemačkoj. Zbog toga već od starta stadionu su prepuni, pridodaje Soldo, našavši razloge za crnu subotu u »takvom danu«</p>
<p>- Nema tu nikakvog opravdanja, loše smo igrali, iako mi se čini da smo dobro radili. Osobno se dobro osjećam, spreman jesam i vidjet ćemo kako će ići dalje.</p>
<p>A forma ostalih naših reprezentativaca koji stižu iz Njemačke: brače Kovač, Živkovića, Vranješa...?</p>
<p>- Koji su igrali, svi osim Vranješa, bili su dobri. Čujem da je Niko Kovač imao sudar glavom sa suparničkim igračom, navodno je na trenutak bio u nesvjesti, ali još nismo razgovarali o detaljima. No, budući da ga vidim dobre volje, onda je valjda sve u redu.</p>
<p>• Imate razloga pamtiti Slovake, između ostalog i zato jer ste prije šest godina debitirali u reprezentaciji upravo protiv njih, ali i što ste, uz također debitanta Rapaića, jedini iz ondašnje vrste koji će i u srijedu istrčati na stadion Slovana?</p>
<p>- Da, pamtim ih zbog dva poraza. Prvi, taj 1994. godine (1-4) svakako je bio bolniji jer su nas Slovaci formalno razbili u nastavku kad smo uzgred Rapaić i ja ušli u igru prepuni želje da nešto napravimo. Što su nam samo radili njihovi internacionalci Moravčik i nažalost pokojni Petar Dubovski? Zaboli glava od sjećanja. No, ta se utakmica u analima naše reprezentacije ne uzima kao pravo mjerilo,, jer se u tom trenutku nije radilo o najboljoj vrsti Hrvata, nego praktički o reprezentaciji Hrvatske nogometne lige. Oni, »pravi« odmarali su se na lovorikama mjesec dana ranijeg 2-0 uspjeha u Sevilli protiv Španjolske.</p>
<p>• Zapaprili su Slovaci i deset dana prije početka SP u Francuskoj 1998. Testirali su »vatrene«u Puli i »sprašili« vas sa 2-1. Tada više niste bili onaj koji ulazi s klupe, nego pouzdan, siguran član družine koja je zadužila našu nogometnu povijest?</p>
<p>- Riječ je o jednoj od tipičnih utakmica za takav trenutak, kad zapravo sve svoje glavne snage čuvate skrivene negdje u sebi da bi eksplodirale na pravom mjestu. Slovaci su nam dosta pomogli time što su nas dobrano prodrmali i praktički razbudili. Znam da nitko nije tada, tog 29. svibnja mislio da je gledao pravu Hrvatsku. </p>
<p>• A hoće li ju vidjeti u srijedu u Bratislavi?</p>
<p>- Ne mogu tvrditi, ali znam da je došlo vrijeme da im naplatimo ove poraze. Jest, imaju Slovaci dobru momčad i sličan stil našemu, ali mislim da je prevaga na našoj strani.</p>
<p>• Koliko je bitno u utakmici ovakve vrste pokazati sve adute, budući da je riječ o zadnjoj provjeri »vatrenih« uoči susreta s Belgijom 2. rujna na startu kvalifikacija za SP?</p>
<p>- Kod nas manje-više nema nekih većih nepoznanica, pa je to možda i dobra prigoda da se neki mlađi igrači dodatno provjere kako bi se vidjelo na koga da se računa u doglednoj budućnosti, čak već i za 2. rujna. Dobro je da izbornik poziva i mlade jer to je i pokazatelj da imamo mladih koji zavrijeđuju poziv, i treba ih postupno privikavati na zahtjeve reprezentacije kako bi pomalo počeli preuzimati odgovornost. To je najnormalniji put, drugi ne vidim.</p>
<p>Osim o želji da se Slovacima po mogućnosti vrati milo za drago, Soldo ne vidi potrebu za nekom posebnom nelagodom vezanom uz tu utakmicu:</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Petar Nadoveza sve zadovoljniji</p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - Hajdukova igra ide na bolje, iz utakmice u utakmicu vidljiv je napredak, premda igra još nije na razini koja se očekuje od momčadi aspiranta na vrh prvenstvene ljestvice. U susretom protiv Slaven Belupa (2-1) prvo poluvrijeme splitski »bijeli« su odigrali dopadljivo, ostvarili uvjerljivo vodstvo. U nastavku su nakon primljenog pogotka prepustili igru Koprivničancima, ali im nije prijetilo izjednačenje. Uglavnom se u tom drugom poluvremenu igralo na sredini travnjaka, a Splićani ni ovog puta kao ni u susretu s Marsonijom nisu znali poentirati iz protunapada. Ipak, maksimalan učenik u prva tri kola morala bi zadovoljiti upravu kluba, a svi zajedno trebali bi uočiti nedostatke i ispravljati ih dok je pobjedničko ozračje. Zalet treba iskoristiti, ne tražiti dlaku u jajetu i ne izazivati nekakav potres.</p>
<p>- Zadovoljilo me dosta toga, a ponajviše tri boda. Bit će još bolje kada se uigramo. Prisiljeni smo mijenjati izgled zadnjeg reda od susreta do susreta, a ovoj dvojici u napadu Bošnjaku i Biliću treba vremena da se upoznaju, ponudio je svoje viđenje trener Hajduka Petar Nadoveza.</p>
<p> U susretu sa Slaven Belupom probudio se Ivan Leko, kreator Hajdukove igre. Želučane tegobe pred europski ispit s mađarskim Dunaferrom su ga iscrpile, a nedjeljna igra može razveseliti trenera Nadovezu, ali i Leku, koji je pomalo razočaran što nije pozvan za reprezentativnu akciju u Slovačkoj. </p>
<p>- Lijepo je odigrao, baš kao na pripremama u Sloveniji. Bolest ga je iscrpila u najvažnijem trenutku, a radujem se njegovoj ovakvoj igri. Dobro je radio na pripremama i očekujem od njega još bolje igre, kaže Nadoveza koji je isključen u 88. minuti susreta sa Slavenom Belupom. Na intervenciju četvrtog suca Gorana Marića, glavni arbitar Ante Kulušić je Nadovezu isključio. Nadoveza je tijekom drugog poluvremena skakao s klupe, ali izgleda da je skakao i po Marićevim živcima, pa premda nije prekoračio iz dozvoljenog, označenog prostora, morao je napustiti klupu. Valja napomenuti da se u nogometu trener može dignuti s klupe u označenom prostoru, ali se odmah mora vratiti na svoje mjesto. </p>
<p>Uprava Hajduka potvrdila je dogovor sa Zagrebom glede Mate Baturine, ali je zbog teškoća u financiranju primorana što prije prodati vratara Stipu Pletikosu. Navodno u ovom trenutku klub ima novca za dvije-tri mjesečne plaće, a kako je kupljen Dragan Stojkić u Hajduku vjeruju da bi Pletikosinom prodajom riješili velik dio svojih novčanih problema, a da se njegov odlazak ne bi osjetio na rezultatima. Na Poljudu još nije stigla nikakva službena obavijest od španjolskog Alavesa koji bi za prijelaz Jurice Vučka trebao platiti u poljudsku blagajnu pola milijuna njemačkih maraka. Uprava pokušava uvesti u red poljudske hodnike pa će se za ulazak dobivati propusnica, a svi zaposleni imat će akreditaciju sa slikom i i jedinstvenim matičnim brojem građana. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Baturina se vraća u Zagreb!</p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - Hajduk i Zagreb su se dogovorili oko prelaska Mate Baturine. Nakon višednevnih usklađivanja, iskristaliziran je dogovor po kojem će Zagreb za Baturinin prijelaz splitskom klubu uplatiti odmah 150.000 njemačkih maraka, a do 31. lipnja sljedeće godine još 530.000 maraka. U slučaju odlaska u inozemstvo, razlika od 680 tisuća DEM do 1,420.000 DEM, koliko je Hajduk uložio u Baturinu, dijelilo bi se u omjeru 70-30 za Zagreb, s tim da u 70-postotnom Zagrebovom dijelu dio ima i Baturina.</p>
<p>Splitski napadač je karijeru započeo u Hajduku, da bi preko Šibenika svoju punu afirmaciju doživio u Zagrebu. Prije dvije godine Hajduk ga je otkupio od Zagreba u tri ugovora 950.000 DEM. Nakon dvije godine nastupanja u splitskom dresu, Baturina se poput ping-pong loptice vraća u Zagreb. Navodno će Baturina od Zagreba inkasirati godišnje po 200.000 DEM. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Charlton želi Igora Cvitanovića</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Igor Cvitanović bio je uvjerljivo prvo ime Dinama u nedjeljnoj prvenstvenoj 2-0 pobjedi protiv Šibenika. Istina, nije postigao pogodak, ali je bio asistent ne samo u oba pogotka, nego i u svakoj Dinamovoj prilici. Sâm je triput uzdrmao vratnicu, čak u četiri navrata je suigrače gurnuo pred suparničkog vratara, a pripremio je i oba pogotka.</p>
<p> Cvitanovića su, inače, na toj utakmici pratili i predstavnici novog engleskog prvoligaša, Charlton Athletica. Englezi su ga uživo došli gledati i na prvu utakmicu pretkola Lige prvaka, protiv Milana na San Siru, ali trener Vlak ga je tada ostavio na klupi. Kontakti će, barem u sljedeća četiri dana najvjerojatnije biti zamrznuti, s obzirom da Dinamovi igrači u srijedu putuju na četverodnevne pripreme na Roglu.</p>
<p> - Jesmo, kontaktirali smo, ali još uvijek nismo ništa konkretno dogovorili, rekao je Cvitanović i nastavio:</p>
<p>- Dakle, nemamo još ništa konkretno. Doći će i na uzvratnu utakmicu protiv Milana. Znam samo da su iz Charltona došli isključivo zbog mene. No, vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati, vidjet ćemo što oni žele, kakvi su njihovi uvjeti, vidjet ćemo hoće li me to uopće zanimati...</p>
<p>• Jeste li, dakle, zainteresirani za odlazak u Charlton?</p>
<p> - Ne znam, i jesam i nisam... Sad ne razmišljam prveiše o tome, mislim samo o uzvratnoj utakmici protiv Milana.</p>
<p>• Na prvoj niste nastupili, ali je dobra igra protiv Šibenika sjajna »preporuka« za uzvrat...</p>
<p> - Nemam se ja više što kome dokazivati. Odigrao sam dobro najviše zbog sebe i zbog gledatelja. Jasno, na treneru je odluka hoće li me postaviti u igru, na meni je da treniram i radim.</p>
<p>• Smatrate li da ste uhvatili pravu formu?</p>
<p> - Mislim da jesam. Nedostaju pogoci, ali i oni će doći. Dobro, istina je da me sad krenulo s asistencijama. Uvijek sam najprije igrao za momčad i zna se da ću uvijek pružiti onoliko koliko mogu, veli Cvitanović. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vrućina »ubila« igru, Spajić grmio</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - U Sigetu je bilo toliko vruće da je bilo teško i sjediti, a kamoli trčati i igrati nogomet. Ovo je najspominjanija rečenica sudionika prvenstvene utakmice između Hrvatskog dragovoljca i Rijeke i objema momčadima je poslužila kao globalni alibi za - slabu igru bez pogodaka. No, jedna osoba nije tražila izgovore...</p>
<p> - Nemam ja tu što komentirati, grmio je predsjednik »dragovoljaca«, Stjepan Spajić.</p>
<p> - Pitajte struku. Živio! Ja ne znam ništa o nogometu. Mi ne možemo pobijediti čak ni ove klince iz Rijeke...</p>
<p> »Dragovoljci« su, istina, bili superiorniji, lopta je uglavnom »plesala« po riječkom kaznenom prostoru, ali neučinkovitost domaćih napadača bila je velika prepreka domaćima na putu do tri boda. Igor Čalo je bio praktički »izvan igre«, dok je drugi napadač, Frane Petričević, nešto i pokušavao, ali cjelokupnu sliku pokvario je bespotrebnim »davljenjem« lopte, kompliciranjem i sebičnošću.</p>
<p> Nekoliko minijatura Roberta Prosinečkog jedino je što će ostati u sjećanju s ovog dvoboja. U 60. minuti je sa 17 metara snažno opalio prema gostujućim vratima, a Tafra je sjajnom paradom loptu jedva izbacio izvan igrališta. Ovaj potez je, uz scenu iz 76. minute, bio ujedno i najveća prilika na utakmici. Naime, 14 minuta prije kraja, lopta je nakon skok-dvoboja Petrovića i Weissa »poljubila« riječku prečku.</p>
<p> Rijeka je svoje prilike »ispucala« u prvih 25 minuta, no domaći vratar Čavlina iskazao je sigurnost. Inače, dvoboj »dragovoljaca« i Rijeke pratio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je pohvalio Prosinečkog i - tribinu s koje je gledao utakmicu...</p>
<p>• Igralište u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - RIJEKA 0-0</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6 - Nekret-Katić 5, Bošnjak 5,5, Petrović 5,5, Andračić 5 - Puljić 5,5, Jurić 5,5; Lalić 6 (od 67. Bodul -), Prosinečki 6,5 - Petričević 5,5, Čalo 5 (od 75. Vujić -)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6 - Weiss 5,5; Skočibušić 5,5, Pavić 5,5 - Tomišić 5, Matulović 5,5, Brajković 6, Kremenović 5 (od 76. Buljat -), Višković 5,5 - Miličić 5 (od 52. Klić 5,5), Hasančić 5</p>
<p>SUDAC: Trivković 6 (Split). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pavić, Nekret-Katić, Tomišić, Višković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Robert PROSINEČKI</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Englezi tvrde da Francuzi koče Karadžićevo uhićenje; Francuzi traže pomoć SAD-a</p>
<p>LONDON, 15. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuske snage u BiH blokiraju hapšenje Radovana Karadžića, ustvrdio je u ponedjeljak londonski Daily Telegraph pozivajući se na britanske vojne izvore. Nasuprot tome, Guardian istoga dana navodi da se Francuzi »spremaju zauzeti agresivniji pristup« kad je riječ o lovu na Karadžića. Dvije vijesti ne moraju nužno biti kontradiktorne. One pokazuju kako (i) strateški, provaljivanjem informacija tisku, saveznici čine pritisak na Francuze da malo življe pristupe hvatanju glavnih ratnih zlikovaca u BiH.</p>
<p>Radovan Karadžić često mijenja prebivalište, a slično poput Saddama Husseina služi se, navodno, dvojnicima da bi zameo trag. No glavna mu je baza blizu Pala, gdje ga čuvaju tjelohranitelji te petstotinjak njegovih vojnika, posebno treniranih da ga obrane od moguće NATO-ove otmice. Francuske snage SFOR-a uhitile su proljetos te isporučile Haagu Karadžićeva kolegu i nasljednika Momčila Krajišnika. Francuzi nisu bili nježni - dinamitom su Krajišniku razvalili vrata prije nego li su ga, odjevenog u pidžamu, odvukli sa sobom u 3.30 ujutro. Ali, takva su hapšenja rijetka u francuskom sektoru. Od dosadašnjih dvadesetak otmica i uhićenja haaških osumnjičenika u BiH, većinu su izvele britanske snage, među njima i komandosi. Nasuprot tome, jednu prijašnju otmicu samog Karadžića sabotirao je neki francuski časnik, koji je vođi bosanskih Srba provalio NATO-ove planove o tome. Časnik je nakon tog poznatog skandala bio povučen u Pariz, no Francuzi su i dalje ostali prilično nekooperativni. </p>
<p>Karadžićevo utočište na Palama u francuskom je sektoru BiH, pa je uloga Francuza ključna. No jedan je britanski vojni izvor izjavio ovih dana: »Sanjate ako zbilja mislite da bi Francuzi prihvatili operaciju britanskih specijalnih snaga na svom teritoriju, nakon čega bi svijet konstatirao da Britanci mogu ono što ne mogu Francuzi«. Nasuprot tome, londonski Guardian tvrdi da Francuzi sada planiraju agresivniji stav prema ratnim zločincima, premda istovremeno priznaju da je Karadžić neuhvatljiv bez pomoći američkih snaga. Jedino Amerikanci raspolažu potrebnom obavještajnom infrastrukturom da ščepaju Karadžića, navodi list. »Promatraju ga cijelo vrijeme«, izjavio je Guardianu jedan zapadni diplomat.</p>
<p>Nedavna otmica Karadžićeva umirovljenog generala Stanislava Galića ilustrira kakvim sve sredstvima raspolaže NATO u lovu na odbjegle zločince. Galića su tako danima kradom uhodili britanski i američki obavještajci, služeći se napravama za elektronsko prisluškivanje i minijaturnim TV-kamerama. Kretanje njegova automobila praćeno je pak putem špijunskog satelita. Ista ta tehnologija dostupna je, naravno, i kad je u pitanju Karadžić, no problem je jako osiguranje oko njega. NATO želi samo živog Karadžića zbog čega je u zadnje vrijeme triput otkazivana njegova otmica. </p>
<p>Nakon prijašnje situacije kad su trupe SFOR-a doslovce okretale glavu kako se ne bi suočile s paljanskim psihijatrom i bile ga prisiljene uhapsiti, danas je njegovo hapšenje postalo urgentno. NATO strahuje da Karadžić sprema bijeg u Srbiju. Nedavno je doista viđen prilikom posjeta Beogradu - gdje je zagladio sukob sa Slobodanom Miloševićem, s kojim se zavadio potkraj bosanskog rata. Karadžićevo hapšenje postaje tako zakašnjeli prioritet.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kohl odbio sudjelovanje na proslavi njemačkog ujedinjenja</p>
<p>Političari CDU/CSU-a ogorčeni što se za govornicom našlo mjesta za bivšeg premijera DDR-a, a nije za Kohla, poslijeratnu legendu njemačke politike</p>
<p>BERLIN, 15. kolovoza</p>
<p> - Bivši kancelar Savezne Republike Njemačke Helmut Kohl neće prisustvovati središnjoj proslavi desetogodišnjice njemačkog ujedinjenja koja će se 3. listopada održati u Drezdenu. »Kancelar ujedinjenja« je u jednom priopćenju okončao višetjednu svađu i natezanja oko svog sudjelovanja na ovoj važnoj proslavi koja je, prema Kohlovim riječima, trebala predstavljati simbol »zahvalnosti i sreće«. Ovako se ova »sveta« manifestacija pretvorila u akt najnižih dnevnopolitičkih strasti koje ne dolikuju danoj prigodi, zaključio je Kohl i otkazao istovremeno sudjelovanje na svim ostalim priredbama u povodu desetogodišnjice njemačkog ujedinjenja. </p>
<p>Svađa između političara Unije (CDU/CSU) s jedne strane i organizatora proslave desetogodišnjice ujedinjenja savezne pokrajine Saske s druge strane oko toga smije li bivši kancelar zajedno s ostatkom njemačke i međunarodne političke elite stati za govornicu, već mjesecima zabavlja njemačku javnost. Organizatoru očito nije stalo do toga da za govornicu stane čovjek čije se ime u posljednjih nekoliko mjeseci veže isključivo uz more skandala i afera oko tajnih računa Kršćansko demokratske unije (CDU) i čije je odbijanje suradnje sa sudstvom i istražnim komisijama Bundestaga, bacilo CDU u duboku političku krizu. </p>
<p>No, iako se u početku nevoljko miješala u planove organizatora, na čijem čelu stoji saski premijer i jedan od vrhovnika CDU-a Kurt Biedenkopf, CDU-ova vrhuška je u posljednje vrijeme demonstrativno stala iza svog bivšeg šefa, što je kulminiralo ovog vikenda najavom nekoliko stranačkih prvaka da će CDU, kojem se priključila i bavarska Kršćansko socijalna unija (CSU), bojkotirati središnju priredbu u Drezdenu ukoliko se Kohlu ne dopusti da se popne na pozornicu. Ako treba, CDU će organizirati vlastitu proslavu na kojoj će »legenda njemačke poslijeratne politike« Helmut Kohl biti tretiran kako to dolikuje, stoji u najavi jednog dijela predsjedništva CDU-a.</p>
<p> Svojim jučerašnjim priopćenjem, Kohl je udario pljusku i onim CDU-ovim političarima koji su se stali iza njega, otkazavši već unaprijed dolazak na paralelnu proslavu. Unijini političari su ogorčeni spoznajom da je Kurt Biedenkopf dopustio posljednjem predsjedniku DDR-a Lotharu de Maziereu, danas članu CDU-a, da se popne za govornicu, dok je, povučen jeftinom dnevnom politikom, onemogućio tvorcu njemačkog ujedinjenja dostojan tretman. Mnogi CDU-ovi prvaci, naime, još uvijek ne vjeruju u Mazierevu nevinost glade suradnje s tajnom policijom DDR-a Stasijem. Biedenkopf pere ruke objašnjenjem da je lista govornika bila gotova već u studenom prošle godine, dakle prije eksplozije skandala oko tajnih računa i istovremeno odbija bilo kakve insinuacije oko zavjere »istočnog bloka« CDU-a protiv bivšeg kancelara. </p>
<p>Savezna vlada je odbila komentirati CDU-ove interne spletke, ocijenivši istovremeno Kohlovo uvrijeđeno ponašanje kao uvredu stranim državnicima, između ostalog i francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu koji će prisustvovati proslavi. Bez obzira na sasvim simboličnu težinu Kohlovog poteza, bivši šef CDU-a je još jednom pokazao da je on taj koji »drma« strankom i da mu je još jednom pošlo za rukom posvađati kompletno stranačko predsjedništvo kojem će, kako se čini, trebati još mnogo vremena da se izvuče iz fatalne Kohlove sjene. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Unatoč službenim pohvalama zrakoplovstvu, većina britanskih bombi na Kosovu promašila cilj</p>
<p>LONDON, 18. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Većina bombi koje su britanske trupe ispustile tijekom kosovskog sukoba promašila je cilj, objavio je ovih dana britanski specijalistički časopis Flight International pozivajući se na povjerljivo izvješće ministarstva obrane u Londonu. Prema tom izvješću, britanski piloti pogodili su samo 40 posto ciljeva, a u slučaju klasičnih bombi tek dva posto.</p>
<p>Na tiskovnoj konferenciji 10.veljače predstavnici britanskog ministarstva obrane rekli su okupljenim novinarima da je kosovska zračna kampanja bila jedna od najuspješnijih uopće za britansko ratno zrakoplovstvo. No idućeg dana, iza zatvorenih vrata, održan je brifing za vojne eksperte na kojemu su predstavnici istog ministarstva ocrtali mnogo manje ružičastu sliku. Priznali su da su britanski piloti uspjeli pogoditi tek 40 posto ciljeva, a samo dva posto kod bombi bez laserskog navođenja. Na nepreciznost pogodaka znatno je utjecala i velika visina (od 10.000 metara) na kojoj su, radi vlastite sigurnosti, letjeli britanski piloti. Izvori u Downing Streetu ipak insistiraju na tome da je kosovska kampanja ipak bila jedna od najpreciznijih u povijesti britanskog ratnog zrakoplovstva. »Nitko ne bi očekivao stopostotnu točnost. To nije video-igra, nego rat«, objavio je glasnogovornik u Downing Streetu. BBC-jev dopisnik za pitanja obrane, Andrew Gilligan, tvrdi međutim da je od tri zadnje veće operacije u kojima je bilo angažirano britansko zrakoplovstvo, bombardiranje na Kosovu najmanje uspješno.</p>
<p>Suočeno s objavljivanjem tih podataka, britansko ministarstvo obrane u međuvremenu je izvelo verbalnu akrobaciju, pojašnjavajući kako ranija tvrdnja da je kosovska kampanja »najpreciznija od svih koje su ikad vođene« zapravo bila »relativna u odnosu na operativni okoliš«. Britanski tisak sada poziva na nezavisnu istragu o NATO-ovom odabiru ciljeva napada i negoduje zbog pokušaja ministarstva obrane da ušutka Flight International, list koji je provalio nezgodno izvješće. (Jasna Zanić Nardini)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Biskup Komarica od Dodika traži poštivanje imovinskih prava građana </p>
<p>SARAJEVO/ BANJA LUKA, 15. kolovoza</p>
<p> - Banjalučki biskup Franjo Komarica zatražio je od vlasti Republike Srpske da se odlučnije angažiraju na provedbi i poštivanju imovinskih prava građana ovog entiteta katoličke vjeroispovjedi, Hrvata i ostalih, prenijeli su u utorak mediji u Banjoj Luci i Sarajevu. U pismu što ga je početkom tjedna uputio premijeru Republike Srpske Miloradu Dodiku, biskup Komarica je podsjetio kako su svi dosadašnji zahtjevi i apeli da se poštuju i štite prava katoličkog puka ostali bez ikakva odgovora. </p>
<p>Banjalučki je biskup od Dodika i njegovih ministara napose zatražio povratak bespravno uzurpirane imovine Katoličke crkve, što je prijeko potrebno kako bi se omogućio normalni rad župnih i redovničkih zajednica. Prema podacima kojima raspolaže biskupski ordinarijat u Banjoj Luci, vlasti srpskog entiteta od 1995. godine pa do danas katoličkoj su crkvi oduzele na desetine crkvenih i župnih objekata, a o sudbini dvojice svećenika ni danas se ništa ne zna. Rječ je o župniku Nove Topole Ratku Grgiću i prijedorskom župniku Tomislavu Matanoviću za čiji su nestanak odgovorni pripadnici Vojske Republike Srpske.</p>
<p>U pismu biskupa Komarice također se podsjeća kako je 150 katoličkih obitelji iz Banje Luke tijekom rata nasilno istjerano iz njihovih domova iako su stalno živjeli u tom gradu, a ni do danas se nisu uspjeli vratiti u svoje kuće. Posredovanjem pravnog savjetovališta Caritasa banjalučke biskupije podnesena su 2733 zahtjeva za povrat imovine, prije svega na području Banje Luke. Lokalne vlasti pozitivno su rješile 161 takav zahtjev, no stvarno je vraćeno samo 80 stambenih jedinica, upozorio je biskup Komarica. Banjalučki je biskup zatražio od vlade Republike Srpske zatražio poštivanje međunarodno preuzetih obveza u svezi s povratkom izbjeglica i brojnih obećanja datih na tom planu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Umirovljenci u BiH optužuju vlast za »financijski genocid«</p>
<p>Prema novom prijedlogu zakona, umirovljenicima bi se mjesečno plaćalo onoliko koliko je prikupljeno u mirovinski fond / To bi, procjenjuju umirovljenici smanjilo mirovine koje su sada oko 100 KM i do 40 posto</p>
<p>MOSTAR, 15. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske, upozoravaju umirovljenici iz oba bosansko-hercegovačka entiteta nakon najnovijih poduzetih mjera, izvršile su »financijski genocid nad umirovljenicima«. Naime, ukoliko se usvoje novi prijedlozi entitetskih vlada o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju, koji su doneseni, navodno, na zahtjev Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, sadašnje ionako male mirovine (u prosjeku tek nešto više od stotinjak konvertibilnih maraka!) bile bi ubuduće manje za još 28 do 40 posto, a možda i više!?</p>
<p>Na zajedničkom sastanku predstavnika sarajevskog Saveza udruženja penzionera i mostarske Udruge umirovljenike Zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja oštro je kritizirana Vlada Federacije BiH zato što je, ocjenjuju umirovljenici, podlegla pritiscima međunarodnih institucija i prihvatila donošenje ovakvog zakona, uz to odmah ga i uputivši parlamentu na usvajanje. Politički, ekonomski i socijalni problemi u Bosni i Hercegovini, zajedničko je stajalište i sarajevskih i mostarskih umirovljenika (onih koji primaju mirovine preko ta dva MIO), ne mogu se rješavati »preko leđa umirovljenika« kojima se ionako duguje blizu 800 milijuna konvertibilnih maraka, od toga samo za zaostale četiri »sarajevske mirovine« više od 200 milijuna maraka.</p>
<p>Prema novom zakonu koji je predložila federalna vlada, utvrđen je koeficijent na temelju kojeg bi se vršile korekcije mirovina u skladu s prikupljenim sredstvima. Praktično, dijelilo bi se samo onoliko koliko bi se doprinosa uplatilo za taj mjesec, čime bi došlo, kako stvari sada stoje, do drastičnog smanjenja mirovina. Konkretno, za protekli mjesec došlo bi do smanjenja od oko 30 posto. Jer, kako su to posebice istaknuli predstavnici umirovljeničkih udruga u Federaciji, vlada nema nikakvih mjera po kojima bi se obveznici natjerali da uplaćuju doprinose i već sljedeći mjesec nitko ne može jamčiti da neće doći do smanjenja uplate doprinosa.</p>
<p>Umirovljenici u Federaciji BiH spremni su, ukoliko prijeporni vladin Prijedlog novog zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju prođe u parlamentu, primijeniti i najradikalnije mjere, tvrdi Jozo Bilić, tajnik Udruge umirovljenika u Federaciji BiH. O kakvim se »radikalnim mjerama« radi, Bilić nije precizirao, no poznato je da su umirovljenici u nekoliko navrata ranije prijetili blokadom prometnica kako bi im bile isplaćene mirovine, pa bi to, vjerojatno, mogla biti jedna od »mjera«. Slično poput svojih kolega u Federaciji razmišljaju i u banjalučkom Udruženju penzionera RS koje je optužilo vladu Milorada Dodika »da je još jednom u nizu prijevara« drastično umanjila prihode umirovljenicima. Uz to, umirovljenici iz RS-a, izrazili su i sumnju da su MMF i Svjetska banka zatražili da se zbog konsolidacije proračuna RS drastično smanje baš mirovine, već bi, prije svega, mogla biti riječ o traženju od vlade RS-a da se »kroz pravnu državu konačno stane u kraj korupciji, kriminalu, sivoj ekonomiji, neurednom izmirivanju zakonskih obveza za Fond PIO RS-a«, samo što su to Dodik i njegova vlada »prevarantski protumačili«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Četvorica Nizozemaca pred sudom bez odvjetnika</p>
<p>BEOGRAD, 15. kolovoza</p>
<p> - Četvorica Nizozemaca, koji su uhićeni u SR Jugoslaviji prije više od mjesec dana i optuženi za pokušaj terorizma, svjedočili su pred sudom u Beogradu tijekom vikenda bez nazočnosti svog odvjetnika, izjavio je u utorak odvjetnik Zoran Jovanović. »Prvo saslušanje bilo je u subotu i nedjelju. Sudac je saslušao izjave tijekom vikenda bez nazočnosti odvjetnika«, rekao je agenciji Reuters Jovanović, kojeg su angažirale obitelji trojice od četvorice Nizozemaca. »Sudac mi je rekao da je to učinio stoga što je nizozemsko veleposlanstvo ustrajavalo na posjetu tim ljudima što je prije moguće, tako da je to moralo biti obavljeno tijekom vikenda«. Zapadni su dužnosnici odbacili navode jugoslavenskog ministra informiranja Gorana Matića da su ti ljudi u stvari zapadni špijuni. Diplomati kažu kako se čini da je riječ o avanturistima i da postoje mnoga pitanja glede njihovih priznanja snimljenih na videu. Teško je reći jesu li oni slobodno govorili kada su opisivali svoj navodni plan o otmici ili ubojstvu predsjednika Slobodana Miloševića. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dirljivi susreti razdvojenih korejskih obitelji nakon gotovo pola stoljeća</p>
<p>SEOUL, 15. kolovoza</p>
<p> - Skupina od 100 članova razdvojenih obitelji iz Sjeverne Koreje doputovala je u utorak u Južnu Koreju na susret s rođacima koje nisu vidjeli pola stoljeća. Putnički zrakoplov sjevernokorejske zrakoplovne kompanije Air Koryo prevezao je članove razdvojenih obitelji iz Pyongyanga u Seoul gdje je ukrcao 100 Južnokorejanaca koji putuju na istu takvu povijesnu razmjenu na Sjever. To je prvi put da je jedan sjevernokorejski zrakoplov sletio u Južnu Koreju otkad je završen rat dviju Koreja (1950-1953). Ta su obiteljska okupljanja dogovorena na sastanku na vrhu čelnika dviju Koreja koji je održan u lipnju u Pyongyangu.</p>
<p>Južnokorejski predsjednik Kim Dae-jung predložio je u utorak održavanje sastanka ministara obrane Sjeverne i Južne Koreje kako bi pronašli način da se vojne tenzije između dviju zemalja smanje. Govoreći na proslavi 55-godišnjice oslobođenja Koreje od japanske kolonijalne vladavine, predsjednik Kim je ujedno predložio osnivanje komisije za vojna, gospodarska, socijalna i kulturna pitanja sa Sjevernom Korejom. Istaknuo je pritom da će Južna Koreja iznijeti svoje prijedloge, uključujući tu i prijedlog o izravnoj vojnoj vezi dviju zemalja, u sljedećom krugu razgovora na ministarskoj razini najavljenim za 29. i 31. kolovoz u Pyongyangu. Kombinacija tehnologije i kapitala Južne Koreje i sjevernokorejske radne snage i resursa može biti vrlo korisna za svih 70 milijuna Koreanaca na obje strane, ocijenio je Kim. Istaknuvši važnost vojnog prisustva SAD-a u Južnoj Koreji, Kim je procijenio da će američke snage u Koreji i Japanu i dalje imati vitalnu ulogu u tom dijelu svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Turski predsjednik Sezer odbio potpisati vladin dekret, kriza na pomolu?</p>
<p>ANKARA, 15. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer mogao bi se vrlo lako suočiti s prijetnjom prijevremenog odlaska dužnosti. Predsjednička kriza izbila je nakon što je Sezer odbio staviti potpis na jedan vladin dekret. Njima bi se po kratkom postupku omogućilo odstranjivanje s posla svih osoba za koje se ustanovi da su uključene u nedopuštene separatističke ili vjerske aktivnosti.</p>
<p>Bivši predsjednik Ustavnog suda, koji se u predsjedničkoj palači na Cankayi nalazi od 16. svibnja, ocijenio je da se radi o protuustavnom aktu. Pripremljeni pismeni naredbodavni dokument, koji ima zakonsku moć, vratio je vladi. Ukazao je da se tako osjetljiva pitanja moraju regulirati zakonskim propisima. Sezer je, međutim, otišao i korak dalje: odbio se u dva navrata sastati s premijerom Bülentom Ecevitom. Time je, prema pisanju nekih vodećih listova, i sam dvostruko povrijedio »slovo Ustava« te smanjio simpatije u javnosti.</p>
<p>Podsjeća ga se da je dužnost šefa države (izabran u parlamentu relativnom većinom glasova), čije su ovlasti strogo ograničene, da primi premijera, te da potpiše svaki vladin dokument (čak i ako je protuustavan). Ako predsjednik do kraja kolovoza ne potpiše sporni dekret moglo bi, kako je zamijetio Ecevit, doći i do »državne krize«. On je istodobno, upozorio da se pribojava i same pomisli na tako nešto. A to bi, prema tumačenju bivšeg šefa turske diplomacije Mumtaza Soysala, inače kolumnista utjecajnog istanbulskog lista Hürriyet, moglo voditi i do novog vojnog puča.</p>
<p>Odstranjivanje s posla islamskih ekstremista sadržano je u 14 točci zaključaka Vijeća nacionalne sigurnosti (MGK) koji su usvojeni 28. veljače 1997. Tim savjetodavnim tijelom dominira turski vojni vrh. Prema tumačenju potpredsjednika parlamentarne skupine Stranke nacionalističkog pokreta (MHP) Ismaila Kösea, odluke MGK-a protiv islamskog fundamentalizma označile su praktički »neobjavljeni državni puč«. Po njemu, suvišno je govoriti o tome tko se krije iza najnovijeg vladina dekreta.</p>
<p>Zanimljivo je da je predsjednik Sezer, u »prvom naletu«, dobio široku potporu turske javnosti za odluku da ne potpiše vladin dokument. Iza njega su stale i dvije oporbene skupine u parlamentu - islamistička Stranka čestitosti (FP) Recaija Kutana i Stranke pravog puta (DYP) bivše premijerke Tansu Çiller. Od šefa države zatraženo je, da i po drugi put, odbije potpisati kontroverzni vladin dekret. Poručeno mu je da bi, u suprotnom, došao u sukob sa samim sobom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hoće li Clintonovih uspješnih osam godina biti dovoljno za Gorevu pobjedu?</p>
<p>Clinton je na otvaranju demokratske konvencije u Los Angelesu pozvao Amerikance da glasuju za Ala Gorea i njegovog potpredsjedničkog kandidata Josepha Liebermana / »Oni će«, rekao je, »očuvati blagostanje koje sada uživamo, smanjujući nacionalni dug, ulažući u školstvo i zdravstvo, podstičući više ljudi da se iz socijalne skrbi vrate na posao, i smanjenjem poreza koji će se odraziti na obiteljski budžet«.</p>
<p>NEW YORK, 15. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Otvarajući četverodnevnu konvenciju Demokratske stranke koja će formalno potvrditi Ala Gorea predsjedničkim kandidatom u ponedjeljak navečer no lokalnom vremenu, Bill Clinton pozvao je Amerikance da glasuju za »napredak i blagostanje« koje su demokrati ostvarili u proteklih osam godina na vlasti u Bijeloj kući. U emotivno nabijenom nastupu pred više od tridesetak tisuća demokratskih delegata i gostiju konvencije u losangeleskom Stapples Centru Clinton je bezrezervno podržao svoga dosadašnjeg potpredsjednika Gorea, opraštajući se taj način od delegata konvencije i simbolično predajući vodstvo stranke Goreu. </p>
<p>Američki predsjednik oštro je odgovorio na nedavne kritike republikanaca. Gospodarski procvat SAD, kazao je, »rezultat je odabira, a ne slučajnosti«. »Naš progres je znatno više od onog gospodarskog. Amerika je samouvjerenija, ima više nade i pravde, sigurnija je i slobodnija jer smo ponudili viziju i radili zajedno da je ostvarimo«, kazao je Clinton dijeleći zasluge sa svojim potpredsjednikom Goreom.</p>
<p>Među najvažnija postignuća svoje vlade ubrojio je 22 milijuna novih radnih mjesta i najnižu nezaposlenost u poslijeratnoj povijesti SAD. Podsjetio je na bitke s republikanskom većinom u Kongresu oko zdravstvene i socijalne zaštite, mirovina, obrazovanja i zaštite okoliša. </p>
<p>Podsjećajući da je prije četrdeset godina upravo u Los Angelesu za predsjedničkog kandidata izabran John F. Kennedy koji je poveo Ameriku na nove granice, Bill Clinton je ocijenio da je pravi trenutak da Los Angeles lansira novog predsjednika koji će Ameriku povesti u novo stoljeće. Prve večeri konvencije demokrati su odali počast Jimmyju Carteru koji je 1976. doveo stranku do pobjede, ali i teškog poraza četiri godine nakon toga, otvorivši time vrata Bijele kuće republikancima za tri uzastopna mandata. </p>
<p>Burno pozdravljen od demokratskih izbornika, Clinton je istaknuo da američki uspjeh nije došao slučajno, nego je to bilo pitanje izbora. Zato je pozvao Amerikance da glasuju za Ala Gorea i njegovog potpredsjedničkog kandidata Josepha Liebermana. »Oni će«, rekao je Bill Clinton, »očuvati blagostanje koje sada uživamo, smanjujući nacionalni dug, ulažući u školstvo i zdravstvo, podstičući više ljudi da se iz socijalne skrbi vrate na posao, i smanjenjem poreza koji će se odraziti na obiteljski budžet«.</p>
<p>Prije američkog predsjednika govorila je prva dama Hillary Rodham Clinton koja se natječe za mjesto senatorice u državi New York. Njoj su podršku na konvenciji dale članice Kongresa iz redova Demokratske stranke, a ona je, izbjegavajući govoriti o svojoj kandidaturi za Senat, punu podršku pružila Alu Goreu. Ona je također ponovila privrženost opće usvojenoj demokratskoj platformi usmjerenoj prema socijalnim programima, pa se pozvala na riječi nekadašnjeg velikog američkog predsjednika, naravno demokrata Franklina Roosevelta, koji je izjavio da je njegova ratna generacija imala randevu sa sudbinom. »Ja smatram da naša generacija ima randevu s odgovornošću«, misleći na to kako najbolje upotrijebiti velike viškove državnog proračuna koji se mjere u tisućama milijardi dolara u idućih nekoliko godina. Hillary zato podržava demokratske reforme smanjenje nacionalnog duga, potpore i unapređenja socijalnog i zdravstvenog osiguranja, i smanjenja poreza kako bi se poboljšala socijalna pozicija potrebnijih obitelji. Kao što je to bilo i na republikanskoj konvenciji prošlog mjeseca u Philadelphiji, tako je i na ovoj demokratskoj već prvog dana došlo do sukoba policije s demonstrantima. Oko tisuću prosvjednika ustalo je u obranu prava jednog indijanskog plemena na čijoj zemlji naftna kompanija »Occidental« - u kojoj Goreova obitelj ima dionica u vrijednosti od milijun dolara - planira tražiti naftu. Losangeleska policija i iduća tri dana očekuje slične prosvjede od raznih skupina koje koriste ovakve konvencije da bi svratile pozornost američke i svjetske javnosti na razna socijalna i opća pitanja.</p>
<p>Al Gore će održati svoj nastupni govor u četvrtak kad će i službeno biti potvrđen kao demokratski kandidat za novog američkog predsjednika. Istraživanja javnog mišljenja, međutim, daju još uvijek prednost republikanskom kandidatu Georgeu Bushu mlađem. No, 17-postotnu razliku u korist republikanskog kandidata Gore je u značajnoj mjeri uspio smanjiti već prije početka konvencije. Prema Reutersovom istraživanju, provedenom u nedjelju, Busha podržava 43 posto ispitanih dok se za Gorea izjasnilo 40 posto. Uzevši u obzir da statistički podaci mogu varirati za tri posto, kandidati se, prema procjenama komentatora, već nalaze u mrtvoj utrci. No, demokrati optimistično predviđaju da će nakon losangeleske konvencije Gore preuzeti vodstvo i ostati u prednosti sve do 7. studenoga. </p>
<p>Promatrači ocjenjuju da će u svojem nastupnom govoru Al Gore staviti naglasak na sadržaj i konkretne prijedloge za razliku od uopćenih fraza koje je u svojem govoru na konvenciji u Philadelpiji izrekao George Bush mlađi.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik i agencije</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Američki republikanci bojkotiraju Interparlamentarnu uniju</p>
<p>NEW YORK, 15. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kako izgleda po ponašanju kongresmena na Capitol Hillu, Sjedinjene Države će izostati s ovogodišnjeg jubilarnog zasjedanja Interparlamentarne unije koje će se u povodu Milenijskog zasjedanja Ujedinjenih naroda održati krajem ovog mjeseca u zgradi Svjetske organizacije na East Riveru. To je samo djelić neslaganja koje traje već godinama između Washingtona i Ujedinjenih naroda, posebno republikanaca koji kontroliraju i Senat i Predstavnički dom američkog Kongresa. Sjedinjene Države su najveći dužnik Ujedinjenim narodima, jer republikanski kontroliran Kongres smatra da Amerika birokraciji na East Riveru plaća previše i da njezin udio treba smanjiti.</p>
<p>Interparlamentarna unija je organizacija koja okuplja 170 zemalja članica, a utemeljena je još 1889. godine uz svesrdnu podršku Sjedinjenih Država. Republikanci, pogotovo kad su u pitanju republikanski pogledi na svjetske poslove, smatraju neke organizacije suvišnima. To je ovih dana osjetio i aktualni predsjedavajući Interparlamentarne unije i spiker Gornjeg doma indijskog parlamenta Najma Heptullah. On je u New Yorku uzaludno čekao dva tjedna da se sastane sa spikerom Predstavničkog doma američkog Kongresa, republikancem iz Illinoisa Dennisom Hastertom, kako bi mu uručio poziv za sudjelovanje na svečanom zasjedanju Interparlamentarne unije i ponudu da predsjeda jednoj od sjednica. Indijski parlamentarni dužnosnik morao se vratiti kući neobavljena posla. U kontakt s čelnicima američkog Kongresa pokušao je stupiti iz Ženeve i glavni tajnik Interparlamentarne unije Šveđanin Andres Johnsson, ali bez uspjeha. On je izjavio New York Timesu da je sramota što, i pored poziva Interparlamentarne unije, iz Washingtona nije stigao nikakav odgovor. »Smatram da svijet očekuje da Amerikanci budu nazočni na ovom zasjedanju«, rekao je glavni tajnik Interparlamentarne unije. Jedan njegov neimenovani dužnosnik bio je još oštriji ocjenjujući da je američki Kongres najnepristojniji na svijetu i da ga vode savjetnici »koji su u dobi moje djece«.</p>
<p>Američko ignoriranje Interparlamentarne unije traje financijski već nekoliko godina, jer se kasni s uplatom godišnjeg doprinosa koji iznosi 900.000 dolara. Ukoliko ta svota ne bude uplaćena u listopadu, Sjedinjene Države bit će suspendirane iz Interparlamentarne unije, a iduće godine, ukoliko se to ne podmiri, isključene.</p>
<p>Izgleda da se Amerikanci zbog toga posebno ne uzrujavaju. Spiker Predsjedničkog doma Dennis Hastert izjavio je da ne može prisustvovati Milenijskom zasjedanju, jer će u to doba biti na putu s predsjednikom Clintonom u Kolumbiji, dodajući da inače zasjedanje pada u nezgodno vrijeme u jeku predsjedničke izborne kampanje u koju će i sam biti uključen.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Sindikalne nesuglasice (3) - odgovor D. Dodiga I. Korotaju: Činite sve da umanjite snagu ovog sindikata, a javnost zna istinitost, upornost i odvažnost gđe. V. Kanižaj</p>
<p>Štovano uredništvo, zahtijevam da objavite ovaj demanti na članak g. Ivana Korotaja, objavljen u rubrici Pisma čitatelja, u vašem cijenjenom listu od 10. kolovoza 2000., sukladno Zakonu o sredstvima javnog priopćavanja.</p>
<p>Štovani g. Korotaj, vi se niste nijednom riječi, niti stavom osvrnuli na sadržaj pisma kojega sam uz punu suglasnost Predsjedništva sindikata poslao štovanoj gđi. Željki Antunović, potpredsjednici Vlade RH, našeg poslodavca, zadužene za društvene djelatnosti i koja je bila ljubazna da nas primi na razgovor prije produljenja kolektivnog ugovora za srednje škole. Vi, g. Korotaj ni jednom riječju ne predlažete bolja rješenja, vi naprosto odrađujete prljavu zadaću blaćenja štovane gospođe Vesne Kanižaj. A kada ste Vi, od 3. siječnja 2000. nakon izbora poslali otvoreno pismo poslodavca zahtijevajući redovite isplate srednjim školama, zakašnjeli prijevoz itd. svoje ste snage, što odista postaje sve čudnije i mračnije usmjerili na politiku diskreditacije i javni linč gđe Vesne Kanižaj.</p>
<p>Ni jednom inicijativom, niti prijedlogom niste išli redovnim putem kroz udrugu kojoj od 21. srpnja 2000. niste ni član, već ste iza leđa središnjeg odbora sindikata. 20. travnja 2000. poslali po školama sramotno pismo. Na pozive Predsjedništva sindikata, Časnog suda sindikata, niste za odazvali, jer vama nije interes sindikat, nego satanizacija predsjednice iz dobro poznatih mračnih političkih vremena« pustiti grudu snijega, nek se valja nizbrdo«, a da poslodavac stoji iza Vas vidi se i po medijskom prostoru i naslovima koje Vam uredništva nekih dnevnih listova daju, jer pisma čitatelja nisu objavila devet puta poslana pisma povjerenika Sindikata iz grada Zagreba g. Mladena Potočića i g. mr. Ekrem Ymerija, a poneko moje pismo se objavi nakon više uzastopnih urgencija?!</p>
<p>Valjda vam to govori sve. Nije lako zavarati javnost, čak i ovakvim pamfletima, javnost zna istinitost, upornost i odvažnost gđe. Kanižaj, koja je uspješno vodila ovaj sindikat u vrijeme kada je to bilo puno teže nego danas? Valjda ne mislite Vi biti predsjednik Sindikata? Ako ste danas kadri ovako pisati, kako vam mogu vjerovati ostali da o njima nećete isto to pisati sutra? Mogli ste od gđe Kanižaj naučiti da nikada nije o članu našega Sindikata javno ništa rekla, osim dobro i pohvale, a ostalo se kao i u svim udrugama svijeta rješavalo na tijelima te udruge. Vi ste izabrali vaninstitucionalni put, jer Vam je tako gazda zapovjedio. Iz aviona se vidi za koga »delate«.</p>
<p>Ja Vas kao građanin i dopredsjednik Sindikata molim da Vi i vama slični, konačno ostavite gđu Vesnu Kanižaj, suprugu i majku dvoje djece na miru, te da prestanete blatiti njeno ljudsko dostojanstvo i širiti lažne objede. Upozoravam Vas, da to više nećemo trpjeti i da ćemo poduzeti pravne radnje. Ja sam osobno ponosan što sam suradnik gđe. Kanižaj i vjerujem da ću to još dugo biti. Ukoliko se ne slažete s idejama, programima - mjesto rasprave je u udruzi, ali Vi ste sami svojom odlukom prestali biti član Nezavisnog sindikata 21. travnja 2000. i ne možete se više predstavljati članom SO.</p>
<p>Tumačite Statut samovoljno »kak Vam paše«, tako ste nama u Predsjedništvu, kada smo Vas pozivali na sastanke rekli »Ak' bude kiša, bum došel, jer nemrem na vrt iti«, i Vama je do Sindikata? Upravo je obrnuto, činite sve da umanjite snagu ovog sindikata, što je i logično, jer Vi ste ovaj Sindikat napustili 1993., i ponovo se upisali 1997. što nam je svima u Predsjedništvu bilo drago, osobito gđi. Vesni Kanižaj, pa Vas je gurala u skupine gdje je trebalo imati više iskustva i odvažnosti, nego li što ste Vi imali?! Mnogi stariji kolege su Vas htjeli podučiti, ali Vi ste nakon izbora promijenili stav, po onoj: »Sad je došla naša vlast, nema štrajkova, nema peticija, nema referenduma, a što je to plaća pet posto manja, i na toj ste logici 3. srpnja 2000., nakon isteka šest mjeseci, obećanog socijalnog mira ovom poslodavcu, krenuli u bezobzirno rušenje Nezavisnog sindikata a osobito nećudoredno ponašanje spram gđe V. Kanižaj.</p>
<p>Vi ste otkriveni, jer Vam nakana ne uspijeva, iskusno staro članstvo ovog nezavisnog sindikata se još više homogeniziralo, a Vi ste izabrali put odlaska u neke druge službe? Samo Vi znadete kome služite i zašto? Dokaz je i ovo Vaše pismo, Vi umjesto da, kako ste deklarirali povod Vašeg pisma, stvarno pišete o sadržaju pisma upućenog gđi. Antunović, Vi pišete o gđi. Vesni Kanižaj, što Vam ona toliko smeta i zašto toliko smeta Vašim političkim istomišljenicima?! To ste ovim pismom otkrili.</p>
<p> Branite poslodavca, koji nije poslao materijalni trošak tri mjeseca, koji nije poslao prijevoz na posao i s posla više mjeseci, koji je smanjio plaću za pet posto a osnovica dužnosnicima je 3.200, prosvjetarima 1450. To Vas ne smeta?!, a predstavljate se sindikalcem?! Lijepog li Vašeg sindikalnog djelovanja i razmišljanja? Vama smeta čitavo Predsjedništvo, Vama smetam ja, Vama smeta g. Nijaz Karić u Rijeci, gdje nikada niste bili na sastanku Područnog odbora, postavlja se pitanje: Što Vi zapravo hoćete: obezglaviti i rasturiti ovaj sindikat? </p>
<p>U tome nećete uspjeti, vaša prljava rabota je providna. Već deset godina korak po korak mi ostvarujemo zacrtani program. Vi u svom pismu navodite, da i Vi niste baš zadovoljni Pravilnikom o normi, a da pritom ne izjavljujete, s čim niste zadovoljni? I što zahtijevate? Kako providno prebacivanje stvarnih problema srednjeg školstva na šikanu (šikaniranje?) jedne osobe. Preispitajte svoju savjest? Tko ima korist od ovog vašeg »dela«? Umjesto zaključka, moja je poruka, neće proći strančarenje u Nezavisnom sindikatu, nije ni do sada prolazilo. Ovaj Sindikat ima snage da se odhrve takvim pokušajima.</p>
<p>Prof. DRAGAN DODIG</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zašto je Koprivnica zaboravila jubilej slavnog Žarka Dolinara</p>
<p>Jedan od najpoznatijih Koprivničanaca prof. dr. Žarko Dolinar nedavno je obilježio 80. rođendan. Mnogi su se tim povodom sjetili ovog istaknutog hrvatskog športaša stoljeća i znanstvenika, ali nažalost ne i njegovi sugrađani, odnosno predstavnici gradskih i županijskih vlasti!</p>
<p>U njegovu bogatu životopisu stoji kako je kao stolnotenisač osam puta nastupao na svjetskim prvenstvima i kako je osvojio isto toliko medalja. Bio je prvi Hrvat koji je osvojio medalju na nekom svjetskom prvenstvu, a na svjetskoj ljestvici kontinuirano se nalazio dvadeset godina!</p>
<p>Godinama živi i radi u Baselu (Švicarska). Tamo je bio profesor Anatomskog instituta Medicinskog fakulteta, dok je niz godina predavao i na mnogim fakultetima diljem svijeta. Dobio je najveća priznanja za znanstvene radove, ali i za humanost. U vrijeme Domovinskoga rata, zajedno s nobelovcem dr. Vladimirom Prelogom, organizirao je potpisivanje izjave potpore Hrvatskoj koju je potpisalo više nobelovaca iz cijeloga svijeta.</p>
<p>Bavi se slikanjem i fotografiranjem te kolekcionarstvom. Skupio je bogatu zbirku umjetničkih predmeta i likovnih djela (oko 600), zatim rukopisa i autografa (oko 78.000).</p>
<p> Posjeduje i iznimnu kolekciju nalivpera, među kojima i ono kojim je Japan potpisao kapitulaciju 1945. godine.</p>
<p>Dr. Dolinar je u nekoliko navrata boravio u Koprivnici. Želja mu je bila da dio njegove vrijedne zbirke završi u ovome gradu. Međutim, osim onoga »kako bi to bilo lijepo« nitko nije ništa poduzeo! Ali, ako neće to njegov rodni grad, hoće drugi! Tako je primjerice u povodu njegove obljetnice Dolinara pozvao Grad Osijek i organizirao mu proslavu rođendana. On je pak izjavio kako bi mu bilo drago da dio njegovih zbirki završi u tome gradu, kako bi one potaknule mlade na učenje i istraživanje!</p>
<p>Malo je tako uglednih ličnosti rođenih u Koprivnici da bi ih se tek tako odrekli. Jedan od onih koji je svojedobno također želio darovati svoju bogatu knjižnicu i pod stare dane vratiti se u svoj rodni grad bio je i istaknuti hrvatski književnik Zvonimir Golob. Koprivnica, nažalost, za njega nije pokazala nikakvo zanimanje, osim nekolicine njegovih prijatelja koji su mu priredili književnu večer! Stoga nije čudno što je prije smrti izjavio: Koprivnica je za mene mrtvi grad!</p>
<p>Zar je uistinu bilo teško i u ovome gradu prirediti obilježavanje 80. obljetnice rođenja dr. Žarka Dolinara, a ne naprosto se tek tako »odreći« ovog svjetski pozinatog znanstvenika i športaša?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar</p>
<p>Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Školski odbor Industrijsko-obrtničke škole Pula zahtijeva hitno razrješenje prof. Marka Maršića, v. d. ravnatelja</p>
<p>Ovo je pismo upućeno Vladimiru Strugaru, ministru prosvjete i športa RH.</p>
<p>Gospodine ministre,</p>
<p>Školski odbor Industrijsko-obrtničke škole Pula zahtijeva hitno razrješenje prof. Marka Maršića, vršitelja dužnosti ravnatelja.</p>
<p>Obrazloženje: Zahtjev se temelji na članku 44. Zakona o ustanovama, stavku 2. točkama 3. i 4. koje citiramo:</p>
<p>»Upravno vijeće odnosno tijelo iz članka 38. stavka 2. ovog Zakona dužno je razriješiti ravnatelja: (...) 3. ako ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima ustanove, ili neosnovano ne izvršava odluke organa ustanove ili postupa protivno njima.</p>
<p>4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči ustanovi veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove.«</p>
<p>Školski odbor je na sjednici održanoj 1. kolovoza raspisao ponovni natječaj za imenovanje ravnatelja, što je dužan učiniti prema Vašem Rješenju o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja. Spomenuti v.d. ravnatelj odbija objaviti taj natječaj, kao i tajnica škole, Nedjeljka Lauc. Time je ostvaren citirani razlog za razrješenje u točki 3.</p>
<p>Opravdanje za nepravovremeno objavljivanje natječaja zbog godišnjih odmora ravnatelja i tajnice ne vrijede, jer je ravnatelj dužan osigurati rad javne ustanove i za vrijeme godišnjih odmora. Ukoliko to nije učinio, ostvaren je citiran razlog za razrješenje u točki 4.</p>
<p>Podsjećamo Vas da smo već zahtijevali razrješenje prof. Marka Maršića, u dopisu od 1. lipnja 2000. Naravno i tada smo imali razloge, ali izgleda nikoga nisu zanimali, jer se niste odazvali niti Vi ni Prosvjetna inspekcija i ostale obaviještene službe.</p>
<p>Molimo Vas da pozorno razmotrite ovaj zahtjev, kako bi se osiguralo zakonito poslovanje škole i izbjeglo neugodno okružje ili čak potpuna obustava rada do koje u protivnom može doći na samom početku školske godine.</p>
<p>Pozdravljamo Vas sa štovanjem</p>
<p>članovi Školskog odbora (slijedi sedam potpisa) Industrijsko-obrtničke škole</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Redakcijski ekumenizam (9)</p>
<p>Vi ste u svome uvodniku objavljenom na prvoj stranici »Vjesnika« 10. kolovoza 2000. godine pod naslovom »Redakcijski ekumenizam« napisali da »otvarate prostor svim polemičarima« koji žele iznijeti svoja mišljenja o članku Krešimira Dujmovića, koji je objavljen u Vašem listu 9. kolovoza pod naslovom »Ekumenizam«.</p>
<p>Kao »profesionalni« polemičar sa stažem od 40 godina, kojemu je do sada objavljeno blizu 1000 (tisuću) polemičkih jedinica, koristim Vašu dobrohotnost i uključujem se u raspravu o »spornom« članku Vašeg honorarnog suradnika g. Krešimira Dujmovića.</p>
<p>Kako ne bih oduzimao puno »materijala« drugim polemičarima (kojih će zasigurno biti), ograničit ću se samo na djelić teksta u kojemu se Krešimir Dujmović necivilizacijski okomljuje na don Živka Kustića, kad kaže da on posjet nadbiskupa Bozanića srpskom patrijarhu Pavlu »krvnički (podcrtao S.V.) poentira tvrdeći da 'Katolička crkva svoju otvorenost pokazuje bez iluzija (!) da će to naići na jednak odjek i razumijevanje s druge strane'«.</p>
<p>Samo citirani ulomak iz teksta Krešimira Dujmovića bi bio dovoljan razlog da se taj tekst ne objavi u središnjem hrvatskom dnevniku - »Vjesniku«. Zašto? Zato, što je krajnje necivilizacijski nazvati »krvničkom« sumnju da će Srpska pravoslavna crkva iskreno odgovoriti na djetinjasto naivnu otvorenost nadbiskupa Bozanića za ekumensku suradnju s patrijarhom Pavlom. Kažem »djetinjasto naivnu otvorenost«, jer kad bi patrijarh Pavle iskreno želio unapređivati ekumensku suradnju između Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Hrvatskoj, on bi se prije ispričao za strašna zlodjela koja su pripadnici njegovog »nebeskoga naroda« počinili nad Božjim zemaljskim stvorenjima - Hrvatima u minulom desetljeću.</p>
<p>Pa ako Vi gospodine Igore Mandiću poštujete slobodu necivilizacijskog javnog komuniciranja svoga honorarnog suradnika Krešimira Dujmovića, onda imam pravo očekivati da ćete poštivati i moje civilizacijsko upozorenje na štetnost zlouporabe Slobode u primitivne svrhe. Ako u tome budete dosljedni i objavite ovaj moj tekst, onda Vam unaprijed iskazujem svoje duboko poštovanje.</p>
<p>STIPE VUKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Redakcijski ekumenizam (10)</p>
<p>Uz svo poštovanje Igoru Mandiću, ipak se mora priznati da je »Ekumenizam« tekst koji je nemoguće braniti. Tako su pisali nadobudni klinci krajem 70-tih u omladinskim novinama, nazovi novinari koji tek kreću peći novinarski zanat.</p>
<p>U njemu nema ni hrabrosti ni mudrosti (iako može probuditi sentimentalnost i uspomene na vlastitu drskost), a na žalost nema ni pismenosti niti elementarnog poznavanja materije.</p>
<p>Obrni okreni - nije za Vjesnik.</p>
<p>Pozdrav od čitatelja koji je odrastao uz Den Derija, Čeličnu pandžu i Madokove junake.</p>
<p>BANE RADIŠIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Šibenskog pedijatra optužili da je bludničio nad djevojčicom?!</p>
<p>ŠIBENIK, 15. kolovoza</p>
<p> - Što se točno dogodilo u Dječjem dispanzeru kada je pedijatar dr. Boris Grgurević (39) iz Šibenika pregledavao maloljetnu osmogodišnju djevojčicu S. T., utvrdit će nadležne institucije, jer je policija, kako je navela u svom službenom priopćenju za javnost, odlučila podići kaznenu prijavu protiv dr. Grgurevića, jer se osnovano sumnja da je on za vrijeme pregleda djevojčice počinio kazneno djelo bludne radnje.</p>
<p> No i prije utvrđivanja krivice, odnosno njegove nevinosti, liječnik je policijskim priopćenjem stavljen na stup srama i već mu je u startu nanesena velika šteta, a postupak dokazivanja tek treba započeti pred mjerodavnim institucijama.</p>
<p>Što se zapravo dogodilo u ordinaciji dr. Borisa Grgurevića? Prema njegovim riječima osmogodišnju djevojčicu majka je dovela na pregled jer se ona tužila na bolove u trbuhu. Nakon prvog pregleda postavio sam radnu dijagnozu po kojoj su uzroci bolova psihološke naravi sa čim se složila i majka djevojčice. Na sljedeći pregled djevojčica je došla s nalazom krvi, dok traženi nalaz stolice nije donesen, a kako se djevojčica i dalje tužila na bolove u trbuhu koji nisu prestajali, posebice je isticala grčeve, ja sam predložio pregled anusa s čime se majka odmah složila i tu nije bilo nikakvih problema. Majka je otišla u drugu prostoriju kako bih ja, iz higijenskih razloga, malenu pregledao u zasebnoj prostoriji. Radilo se o najblažem obliku pregleda anusa koji je brzo završen i već nakon nekoliko minuta pozvao sam majku da uđe u ordinaciju. Ja sam primijetio da je djevojčica osjetila nekakvu nelagodu za trajanja pregleda i to sam odmah rekao njenoj majci, rekavši joj da se malena očito malo prestrašila pregleda. Majka na to nije reagirala, obje su se nasmijale, fino pozdravile i otišle. Malo kasnije čuo sam u hodniku neku svađu i izišao sam vani da vidim o čemu se radi. Iskreno sam bio iznenađen kada sam majku i dijete ponovo ugledao u čekaonici, a majka je tada počela s optužbama i nebuloznim tvrdnjama da sam dirao djevojčicu te mi zaprijetila tužbom i policijom. Za mene je sve to bio šok, jer sam najnormalnije obavljao svoj posao i jednostavno se pitam zašto se i otkuda sve sručilo na mene. Još zapravo ne mogu doći sebi i prihvatiti da se sve ovo događa baš meni, rekao je za Vjesnik vidno potresen dr. Grgurević, upitavši se čija je to konstrukcija, da li majčina ili je to plod dječje mašte, a možda i nešto treće i zločudnije?</p>
<p> Policija me, nastavlja šibenski pedijatar koji, inače slovi kao izuzetno stručna, staložena i savjesna osoba, pozvala na saslušanje i detaljno me o svemu pitala, a ja sam se prisjećao svih detalja vezanih uz te preglede. Inače, spomenuta djevojčica nije moj pacijent već dr. Batinice koju ja trenutačno mijenjam, a iz kratkog iskustva s djevojčicom mogu samo reći da mi je izgledala malo povučeno i stisnuto što sam i rekao njenoj majci. Sve me je ovo duboko pogodilo, povrijedilo i kad danas vidim kako zbog ovog slučaja pati cijela moja obitelj, supruga i dijete, majka i ostali, dođe mi da se ispalim iz topa i da nestanem. Nisam kriv, ništa loše nisam uradio i želio sam odmah dalje nastaviti s radom, međutim, ravnateljica Doma zdravlja dr. Matija Šubašić savjetovala mi je da odem na bolovanje jer je to, po njenim riječima, dobro i za mene i za bolnicu u kojoj radim, pa sam to i uradio iako se nemam čega sramiti ni skrivati. Vjerujem da će ovo moje prinudno bolovanje kratko trajati, rekao je ovaj mladi čovjek, koji se nakon završenog Medicinskog fakulteta želio vratiti kući i u Šibeniku pronaći posao. Savjetovali su mu da angažira odvjetnika i kaže nam da o tome ozbiljno razmišlja, a isto tako razmišlja i o podizanju kontra tužbe protiv djevojčine majke, koja mu je, veli, svojim objedama nanijela veliku štetu.</p>
<p>U Policijskoj upravi nam kažu da su se na podizanje kaznene prijave protiv liječnika odlučili nakon što je djevojčicu saslušao i ispitao djelatnik Centra za socijalnu skrb. Psihologinja Jasminka Šprljan kaže nam da je to sasvim uobičajeni postupak u takvim slučajevima jer je riječ o maloljetnoj osobi. I ja sam sama saslušala djevojčicu ali vam ništa više ne mogu reći, jer ne želim svojim izjavama remetiti normalni tijek postupka. Mogu samo reći da sam zatečena da se o cijeloj stvari raspreda u novinama. Ljuta sam i to ne krijem jer ništa od svega nije trebalo izići u novinama do okončanja postupka, veli nam psihologinja Šprljan.</p>
<p>Za komentar ovog ružnog događaja, o kojom raspreda cijeli Šibenik, zamolili smo dr. Vladimira Lučeva, dječjeg kirurga i ujedno predsjednika podružnice Liječničkog zbora.</p>
<p>»Nije se smjelo ići u javnost prije nego što se nekom dokaže krivica, ako ju je netko skrivio. Ovako je čovjek pokopan bez ikakva dokaza, a to nije u redu. Ja sam jednostavno rečeno zatečen sa svim ovim što se događa. To je toliko strašno i već je proizvelo tako strašne posljedice po sve da naprosto ne mogu povjerovati da se ovakvo nešto može događati i da se čovjeka može pribiti na stup srama prije nego što se dokaže da je to djelo počinio«, rekao je za Vjesnik dr. Lučev.</p>
<p> Mi ćemo se kao podružnica Hrvatskog liječničkog zbora uskoro sastati i zauzeti stav o ovom slučaju koji nas je sve debelo potresao. Kolege dr. Grgurevića su užasnuti konstrukcijama da je bludničio, jer ga poznaju kao posve pouzdanu, normalnu i izuzetno savjesnu osobu. Tko će sada od liječnika pristati napraviti nekomu digitalno rektalni pregled, a to je u našoj praksi posve uobičajena pretraga kad se radi o bolovima u trbuhu. Užasno mi je i pomisliti da je on to djelo koje mu se stavlja na teret počinio, a on se u startu mora prati od optužbi koje je najprije trebalo dokazati. Napominje da o dotičnom liječniku zna sve najbolje, a to isto govore svi njegovi kolege. Ovo što se sada događa njemu kod nas ostalih liječnika izaziva konsternacije u strahu smo da se slično ne dogodi i nama. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Poginula putnica u »jugu« </p>
<p>POŽEGA, 15. kolovoza</p>
<p> - U dvije prometne nesreće na području Požeško-slavonske županije jedna je osoba poginula, jedna je teško, te jedna lakše ozlijeđena. Naime, osobnim automobilom marke »jugo 45«, registracije SB 282-L upravljao je F. Č. (57) iz Slavonskog Broda. Kod naselja Čaglin, zbog neprilagođene je brzine izgubio nadzor nad volanom, te je sletio s kolnika i udario u prometni znak, a potom je automobil pao u staro korito rijeke Londže. Tom prilikom poginula je putnica u automobilu K. Č. (57) iz Slavonskog Broda, a vozač F.Č. zadobio je lakše tjelesne ozljede.</p>
<p>Druga se nesreća dogodila se u Požegi, u Ulici Seovački put, kada je osobnim automobilom marke »opel ascona«, registracije PŽ 290-AD upravljao M.K. (22), te zbog neprilagođene brzine nije uspio na vrijeme zaustaviti automobil, pa je prednjim dijelom »opela« udario pješaka N. Š. (7), koji je zadobio teške tjelesne ozljede. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Strgnula joj naočale na Jelačić placu</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - U nedjelju, oko 21 sat, na Trgu bana Josipa Jelačića, Jasminka F. (38), ostala je bez svojih dioptrijskih naočala koje joj je otela nepoznata ženska osoba i tako je oštetila za 1.000 kuna.</p>
<p>Dok je šetala glavnim zagrebačkim trgom, Jasminki F. s leđa je prišla nepoznata ženska osoba, jednostavno joj s glave strgnula naočale te pobjegla. Ostavši bez svojih drugih »očiju«, Jasminki F. nije preosstalo drugo nego da sljedeći dan ovu nesvakidašnju krađu prijavi policiji. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Udvostručen broj prometnih nesreća i pronađena droga</p>
<p>ZABOK, 15. kolovoza</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske proteklog vikenda na prometnicama Krapinsko-zagorske županije evidentirano je deset prometnih nesreća, što je dvostruko više nego prijašnjeg vikenda.</p>
<p> U šest prometnih nesreća nastala je samo materijalna šteta, a u četiri prometne nesreće dvije su osobe teško, a tri lakše ozlijeđene.</p>
<p> U jednoj prometnoj nesreći jedan je vozač pobjegao s mjesta nesreće.</p>
<p> Tako je u nedjelju došlo do prometne nesreće u kojoj su teško ozlijeđeni Mario J. (17) i Ladislav K. (19) iz Grđenaca.</p>
<p> Naime, Mario J. upravljao je motociklom prema Križanču, te je u jednom trenutku počeo pretjecati osobno vozilo »opel kadett«, kada je iz suprotnog smjera naišao osobni automobil »yugo 45« s kojim se sudario, te je nakon sudara zajedno s motociklom i suputnikom Ladislavom K. sletio u odvodni kanal s lijeve strane ceste.</p>
<p>Prilikom rutinske kontrole u Strmcu Humskom u općini Hum na Sutli djelatnici policije zaustavili su osobno vozilo »opel corsa« kojim je upravljao Dubravko G. (22) iz Huma na Sutli, pronašli su dvije polietilenske vrećice u kojima se nalazio 79,1 gram marihuane, koju su Dubravko G. i Siniša N. kupili u Zagrebu za osobne potrebe.</p>
<p> Nakon dovršene kriminalističke obrade obojica su pušteni na slobodu, a protiv njih je podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Krapini zbog osnovane sumnje na zlouporabu droga. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Osječki ugostitelj propucan u kući, nesreća ili pokušaj samubojstva?</p>
<p>OSIJEK,15. kolovoza</p>
<p> - Još u subotu poslije podne sa teškim ozljedama glave u osječku je Kliničku bolnicu dovezen Milan Boras (39), Osječanima poznatiji pod nadimkom Pajo (policija navodi samo inicijale).</p>
<p>Naime, kako je priopćila Policijska uprava osječko-baranjska, Boras se u subotu sam nalazio u svojoj obiteljskoj kući, te si je, iz zasad još neutvrđenih razloga, pucao u glavu pištoljem malog kalibra.</p>
<p>Doznajemo kako se toga popodneva Boras trebao naći s prijateljem. Budući da se nije pojavio u dogovoreno vrijeme, prijatelj je otišao do njegove kuće. Posumnjavši da mu se nije što dogodilo, nasilno je otvorio vrata, te našao Borasa kako leži u krvi i propucane glave. Preplašeni je prijatelj odmah pozvao hitnu pomoć, pa je Boras prevezen u osiječku bolnicu gdje mu je pružena pomoć, zahvaljujući čemu mu je i spašen život.</p>
<p> Iako je u teškome stanju, prema riječima dežurnog liječnika u Kliničkoj bolnici Osijek, Boras je zasad izvan životne opasnosti.</p>
<p>Još se uvijek ne zna je li bila riječ o pokušaju samoubojstva ili o nesretnom slučaju prilikom čišćenja oružja, pa će se, priopćava policija, provesti daljnja kriminalistička obrada. </p>
<p>Inače, Boras je poznati osječki ugostitelj, te jedan od osnivača HDZ-a na ovome području. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Izgorjelo desetak hektara borove i hrastove šume u blizini turističkog izletišta</p>
<p>POŽEGA, 15. kolovoza</p>
<p> - U požaru koji je u dva navrata zahvatio šumu crnog bora i hrasta kitnjaka ponad poznatog turističkog izletišta Velika izgorjelo je desetak hektara šume, a prema prvim procjenama pričinjena je i velika materijalna šteta. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik načelnik Odjela za zaštitu od požara PU požeško-slavonske Mato Brkić ističe da je prvi požar planuo u poslijepodnevnim satima na šumskom predjelu zvanom »Pliš«. Požar je zahvatio 1,5 hektara borove i hrastove šume, a intervencijom 15 vatrogasaca DVD-a Velika lokaliziran je u 17.30 sati. Požar je ponovno planuo sljedeće jutro, sat iza ponoći, no intervencijom 17 vatrogasaca lokaliziran je oko 6 sati. Požarište je cijeli sljedeći dan osiguravalo pet djelatnika Hrvatskih šuma, no zbog opasnosti da se požar ponovi i proširi preko šumskog puta u pravcu istoka, na strmo i nepristupačno zemljište, na teren su izišla četiri DVD-a s ukupno 35 vatrogasaca. Prema posljednjim informacijama, a nakon obavljenog očevida policija i dalje istražuje uzrok požara. Materijalnu štetu u ovom požaru procijenit će djelatnici Hrvatskih šuma - Šumarije Velika, koji osiguravaju požarište. (Ivan Fadljević)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nasilnici ga pratili do Samobora i pretukli </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Uporabom fizičke snage, četvorica su nepoznatih nasilnika u ponedjeljak oko 23,50 sati u ulici Bele IV. u Samoboru, pretukli K. B. (34) i nanijeli mu teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Naime, prema još nepotvrđenim izvorima, fizičkom je napadu prethodio prometni incident istog dana u Zagrebu, kada se K. B. posvađao s nepoznatima. Osvetoljubivi muškarci stoga su dočekali K.B. ispred spomenute adrese te ga izudarali rukama i nogama po glavi i tijelu. Nakon što su mu »pokazali svoje«, odvezli su se u »mercedesu«, tamnoplave boje, nepoznatih registracijskih oznaka.</p>
<p>Od siline udaraca, K.B. je zadobio tešku ozljedu u vidu puknuća nosne kosti s pomakom, dok mu je liječnička pomoć pružena u KB »Sestre Milosrdnice«. (D.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Špica turističke sezone: Na Jadranu 546.000 prijavljenih gostiju, 40 posto više nego lani</p>
<p>Iznajmljeno je, kažu u Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije, sve što se dalo iznajmiti, a u nedostatku turističkih kreveta nude se i dnevne sobe/Unatoč špici sezone, turističke zajednice, banke, benzinske crpke i trgovine nikako da svoje radno vrijeme prilagode potrebama turista pa su na blagdan Velike Gospe turiste prečesto dočekivala zatvorena vrata/Kako usred sezone objasniti i opravdati zatvorena vrata županijskih turističkih zajednica i velikog broja njihovih područnih ureda iako im je Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ, sugerirao da rade i nedjeljom i praznikom </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Turistička je sezona u apsolutnoj špici - diljem Jadrana odmara se 546 tisuća prijavljenih gostiju, 40 posto više nego prošle godine, pojedinci u nedostatku kreveta iznajmljuju čak i dnevne sobe, ali ni sve to nije dovoljan razlog da se radna vremena turističkih zajednica, banaka, benzinskih crpki i trgovina prilagode turističkim zahtjevima.</p>
<p> Drugim riječima, na blagdan Velike Gospe turiste su prečesto dočekivala zatvorena vrata svih vitalnih institucija potrebnih za proživljavanje normalnog dana u turističkom mjestu, što je još jedanput pokazalo da je hrvatski turizam, počevši od samog vrha, još uvijek predaleko od normalnog funkcioniranja, odnosno da je veliki dio godišnjeg napora turističkog čelništva usmjeren u pogrešnom pravcu. </p>
<p>Kako, naime, objasniti i opravdati zatvorena vrata županijskih turističkih zajednica i velikog broja njihovih područnih ureda. Iako im je Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, sugerirao da rade i nedjeljom i praznikom, samo se rijetki toga pridržavaju. Primjerice, u utorak 15. kolovoza od sedam jadranskih županijskih zajednica uspjeli smo dobiti samo turističku zajednicu Splitsko-dalmatinske županije (u Zadarskoj i Istarskoj županijskoj turističkoj zajednici nitko se nije javljao ni u nedjelju ni u utorak). Ostale su zatvorene ili su, »zlu ne trebalo«, postavljene nesnalažljive zamjene. Slično je i s uredima na terenu: oko deset sati nitko se, primjerice, nije javljao u turističkom uredu jednoga jakog Trogira. Nadalje, turističke agencije isto tako zatvaraju svoja vrata kada zaključe da su napravile planirani posao (nema veze što bi možda neki namjernik nešto i priupitao). No možda oni samo slijede primjer svojeg čelništva: podsjetimo, na godišnjem su odmoru, na primjer, i Pave Župan Rusković, ministrica turizma, ali i Maja Stanić, direktorica Udruge hrvatskih putničkih agencija (potonja se, istinabog, javlja na telefon). Točnu poziciju Nike Bulića ne znaju ni malobrojni djelatnici njegova skupog ureda na Iblerovu trgu. </p>
<p> Primjer izravno odgovornih za uspješnost turizma slijedila je i prevažna logistika, pa su banke ponovo zaključale vrata, a trgovci su sami odlučivali hoće li raditi ili neće. U Njivicama su, na primjer, u utorak prije podne bile zatvorene i banka i pošta, isto kao i u Baškoj Vodi, Bolu, Hvaru i Jelsi. Zanimljivo je da ovakve sramotne poteze ne diktiraju radnici na terenu, već zagrebačke uprave tih institucija. Doznajemo, naime, da su radnici Inine benzinske postaje u Bolu sami tražili od uprave poduzeća da rade i praznicima, ali im to direkcija nije odobrila. Nadalje, bez obzira na to što bi turističke potrebe nalagale drukčiji odnos, benzinske postaje u Pagu i Novalji rade od šest ujutro do deset navečer. Tko se to na odmoru diže u šest ujutro i tko ide spavati u deset navečer? </p>
<p> Mnogo više sluha za turizam od svojih zagrebačkih šefova pokazuju i bankovni službenici srednjodalmatinskih otoka... I oni su od svojih šefova tražili da se radi i tzv. neradnim danima, na što im je odgovoreno da turisti imaju bankomate. Sličan je dopis poslan i iz uprava Zagrebačke i Splitske banke, no stara je i poznata priča o čuvenoj »poslovnosti« hrvatskih banaka (prošle godine imali smo velikih problema u Vodicama kada smo se »usudili« priupitati zašto banka radi dvokratno). Podsjetimo i da je za Dan domovinske zahvalnosti nizu jadranskih mjenjačnica ponestalo novca. </p>
<p>Istovremeno i neovisno o opisanoj situaciji, Jadran bilježi vrhunac sezone. U hotelima i privatnom smještaju traži se slobodan krevet, tako da iznajmljivači nerijetko uskaču i sa nekategoriziranim sobama i apartmanima. Iznajmljeno je, kažu nam u Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije, sve što se dalo iznajmiti, a u nedostatku turističkih kreveta nude se i dnevne sobe. Vjesnik doznaje kako je u Starigradu iznajmljena jedna dnevna soba - više da se iscrpljeni putnici s djetetom ne ostave na cesti, a manje zbog zarade. Ne sumnjamo da sličnih primjera ima na cijeloj obali, ali nažalost špica će trajati samo do sljedeće nedjelje. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Više od 60 posto Slovenaca ne može si priuštiti odmor na moru</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Turistički djelatnici u Sloveniji nezadovoljni su rezultatima ovogodišnje turističke sezone, kako u ljetovalištima u primorskom dijelu države, tako i u unutrašnjosti, navode slovenski mediji, obrazlažući to cijenama i kapacitetima ali i orijentiranošću Slovenaca na ljetovanje u Hrvatskoj. </p>
<p>»Više od 60 posto ljudi ne može si više priuštiti ljetni odmor« - izjavio je za list »Dnevnik« predsjednik Turističkog saveza Slovenije Marjan Rožič, a u glavnoj sindikalnoj centrali - Savezu slobodnih sindikata (ZSSS) tvrde da je još uvijek premalo povoljnih aranžmana za socijalno slabije kategorije stanovništva. Prema anketi »Dnevnika« na slovenskoj je obali 6 posto manje domaćih gostiju nego lani, a i broj gostiju u seoskom turizmu smanjuje se iako je domaćinstava koji se time bave svake godine sve više. Po podacima koje za slovensku obalu navodi »Delo«, trenutno je u hotelima na slovenskoj obali za trećinu domaćih gostiju manje nego lani.</p>
<p>Nešto je bolja situacija u kampovima u unutrašnjosti. Tako je u Bovcu i okolici krajem srpnja oko 2500 gostiju, a dobro su posjećeni i kampovi uz rijeku Soču. Među tamošnjim gostima dominiraju Austrijanci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Čak 60 posto kapaciteta Luke Ploče radi za mostarski Aluminij</p>
<p>PLOČE, 15. kolovoza</p>
<p> - Iz talijanske luke Porto Vesma u utorak je, u, organizaciji međunarodne pomorske agencije Jadro-agent, u pločansku luku uplovio veliki trgovački brod »Giulia« kojim je za potrebe Tvornice aluminija u Mostaru dopremljeno 6.000 tona glinice. To je jedna od najvećih ovogodišnjih uvoznih pošiljki toga poluproizvoda za proizvodnju aluminija, koja se preko pločanske luke uvozi za Mostar.</p>
<p>Trenutačno Luka Ploče sa 60 posto lučkih kapaciteta radi za mostarski Aluminij, a Hrvatske željeznice čak 90 posto prometa koriste za mostarski gospodarski div.</p>
<p> Prošle je godine mostarska tvornica preko Ploča prometovala 230.000 tona robe, a ove će se godine uvesti oko 150.000 tona glinice, petrolkoksa i smole, a na europsko tržište i u prekomorske zemlje izvesti oko 40.000 tona sirovog aluminija i lakih legura.</p>
<p> U mostarskom je Aluminiju potrošnja električne energije osjetno smanjena po toni proizvedenog metala, a ukupna je proizvodnja povećana za 18.000 tona, pa je realizacija veća za oko 30 milijuna dolara. Tako će ove godine mostarska tvornica preko Ploča prometovati više od 280.000 tona različitih proizvoda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Novčani primici poduzetnika u prvom polugodištu 176,2 milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Novčani primici hrvatskih poduzetnika - trgovačkih društava u prvom su polugodištu ove godine iznosili 176,2 milijarde kuna i bili su nominalno 4,8 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno su ukupni izdaci porasli za 4,3 posto, na 175,5 milijardi kuna. Uzme li se u obzir kretanje cijena na malo u tom razdoblju, proizlazi da su i primici i izdaci realno manji nego u istom lanjskom razdoblju, i to primici 0,6 posto, a izdaci jedan posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP).</p>
<p>Promatraju li se kretanja novčanih tokova po područjima djelatnosti, u dvjema najzastupljenijim djelatnostima, trgovini i prerađivačkoj industriji (koje zajedno ostvaruju oko dvije trećine primitaka i izdataka svih poduzetnika i tako značajno određuju razinu kretanja novčanih tokova u ukupnom gospodarstvu), novčani su primici i izdaci porasli. U prerađivačkoj industriji, koja u strukturi ukupnih primitaka, kao i izdataka, čini 28,1 posto, povećanje nominalno iznosi 6,7 posto, a u trgovini, čiji je udio 37 posto, primici su porasli 4,7 posto, a izdaci 4,8.</p>
<p> Visoke stope rasta primitaka i izdataka u promatranom su razdoblju zabilježene u ribarstvu - 27,9 posto, odnosno 28,3 posto, te u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza - 18,1 posto, odnosno 15,4 posto.</p>
<p> U prvih šest mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem 1999. godine, negativan trend kretanja primitaka i izdataka zabilježen je u četiri djelatnosti, a najizraženiji je bio u građevinarstvu, u kojem su primici pali 7,7 posto, a izdaci 8,6 posto. U djelatnostima hotela i restorana primici su smanjeni 4,6 posto, a izdaci 5,2 posto, a u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama primici su pali 4,1 posto, a izdaci 4,8 posto.</p>
<p> Na primitke iz redovnog poslovanja koji ulaze u ukupan prihod odnosi se 87,2 posto ukupnih primitaka, odnosno 153,6 milijardi kuna, a njihov udjel, ističu u ZAP-u, polagano, ali kontinuirano raste. Ti prihodi prvenstveno su rezultat gospodarskih aktivnosti i rasta cijena, pa je oporavak u realnom sektoru gospodarstva utjecao na njihovo nominalno povećanje od 6,6 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.</p>
<p> U strukturi izdataka najviše su porasli ostali izdaci (za šest posto), a dinamika rasta bila je brza i kod plaćanja za materijal, robu i usluge. Ti izdaci, koji u strukturi ukupnih izdataka čine 61,7 posto, porasli su 5,2 posto (na 108,2 milijarde kuna), a nešto manje, 4,8 posto (na 9,5 milijarde kuna), porasli su izdaci za isplaćene neto plaće. U razdoblju siječanj-lipanj 2000. godine od izdataka pali su jedino oni za plasman vlastitih sredstava, i to 25,2 posto, na 1,4 milijarde kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zagrebačka burza: Ukida se uvrštenje dionica Trgovačke banke iz TN kotacije</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Zagrebačka je burza priopćila da se od 28. kolovoza ukida uvrštenje redovnih dionica Trgovačke banke iz TN kotacije, zbog pripajanja Trgovačke banke Bjelovarskoj. Posljednji je trgovinski dan ovim dionicama 25. kolovoza. </p>
<p>Trgovačka, Čakovečka i Bjelovarska banka sklopile su 27. travnja ove godine Ugovor o pripajanju Trgovačke i Čakovečke banke Bjelovarskoj. Glavne skupštine banaka prihvatile su potkraj lipnja odluku o odobravanju tog ugovora, sukladno kojem se cjelokupna imovina, prava i obveze Trgovačke banke prenose na Bjelovarsku banku, a dioničari Trgovačke banke u zamjenu za 64.242 dionice Trgovačke dobivaju 15.316 dionica Bjelovarske banke, sukladno omjeru utvrđenom u ugovoru o pripajanju. Trgovačka je banka obavijestila Burzu da će se pripajanje banaka provesti s datumom 1. rujna 2000. godine, a uzimajući u obzir, kažu na Burzi, predviđeno razdoblje za prijeboj i namiru od četiri radna dana, odlučeno je da se uvrštenje dionica Trgovačke banke ukida navedenog datuma. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Renault u prvom polugodištu ostvario 8,7 posto veći promet</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuski koncern Renault u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario 20,77 milijardi eura prometa, odnosno 8,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno je taj koncern zabilježio gotovo 1,15 milijardi eura marže od poslovanja, objavljeno je iz Renaulta. Renault je najveći dio prometa ostvario u automobilskoj grani - 16,6 milijardi eura ili 8,6 posto više nego u lanjskih prvih šest mjeseci. Promet od industrijskih vozila iznosio je 3,5 milijardi eura, dok je preostali dio od ukupnog prometa francuski koncern zabilježio iz svog financijskog poslovanja. Neto rezultat poslovanja Renaulta iznosio je u prvoj polovici ove godine 233 milijuna eura u usporedbi s 720 milijuna eura ostvarenih u istom lanjskom razdoblju. Ukupni pak poslovni rezultat Renaulta dosegao je 1,02 milijarde eura ili 13,7 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Nešto slabiji poslovni rezultat u Renaultu u prvom redu pripisuju utjecaju troškova financiranja koje je francuski koncern imao pri preuzimanju udjela u japanskom proizvođaču vozila Nissan. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Tisuće vjernika u marijanskim svetištima proslavilo blagdan Velike Gospe</p>
<p>Bozanićeva misa u Mariji Bistrici u strogo vjerskim okvirima/ Preko 100 tisuća vjernika u Sinju/Deset tisuća vjernika u svetištu Majke Božje Krasnarske na Velebitu </p>
<p>MARIJA BISTRICA/ SINJ/ ALJMAŠ/ KRASNO, 15. kolovoza</p>
<p> - Mnoštvo vjernika hodočastilo je u utorak u marijanska svetišta diljem Hrvatske. Blagdan Velike Gospe svečano je proslavljen u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Krasnom, Đakovu i drugim mjestima. </p>
<p>I ove godine blagdan Velike Gospe ili Uznesenja Marijina u nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici slavilo je nekoliko desetaka tisuća vjernika, koji su hodočastili iz svih krajeva Hrvatske. Nadbiskupa zagrebačkog mons. Josipa Bozanića i njegovu pratnju, hodočasnici su oko 11 sati dočekali ispred crkve Majke Božje Bistričke s napjevima marijanske pobožnosti, a ravnatelj svetišta mons. Lovro Cindori pozdravio je zagrebačkog nadbiskupa kao »branitelja vjere i predvodnika duhovne obnove u Hrvata.« Predvodeći misno slavlje mons. Bozanić je službu riječi ovom prilikom strogo sveo u standardne okvire bogoslužja, izbjegavši šire društvene, međukonfesionalne ili političke konotacije, kakve su u njegovim dosadašnjim propovjedima bile nerijedak slučaj. Ističući važnost marijanske pobožnosti i njenu snažnu tradiciju među hrvatskim vjerničkim pukom, Bozanić je rekao: »Trebamo poput Marije izabrati put dobra, života, jednostavnosti i poniznosti. Uznesenje Marijino na Nebo jest slavlje Božje obnove čovjeka«. </p>
<p>Msgr. Bozanić je blagdan Velike Gospe nazvao »ljetnim Božićem«. Podsjetio je da je Crkva i na Istoku i na Zapadu od davnina slavila otajstvo Marijina Uznesenja, iako ga je tek 1950. papa Pio XII. službeno proglasio dogmom. </p>
<p>Bozanić je svoju propovijed završio riječima blaženog Alojzija Stepinca iz homilije u zagrebačkoj Katedrali na blagdan Velike Gospe 1941., povezavši i na taj način godinu Velikog kršćanskog jubileja 2000. s nadahnućem koje je Crkvi u Hrvata zavještao kardinal Stepinac. Zanimljivo je da ove godine u Bozanićevoj pratnji nije bilo ni jednog biskupa. Bio je najavljen kardinal Franjo Kuharić, ali i on je iz nepoznatih razloga izostao. </p>
<p>Na blagdanskom slavlju Velike Gospe u Sinju - najvećem marijanskom svetištu u Dalmaciji - okupilo se stotinjak tisuća vjernika. Svi oni došli su pokloniti se Čudotvornoj Gospi Sinjskoj i njezinoj zlatom okrunjenoj slici koju su davne 1687. u Sinj donijeli franjevci iz Rame bježeći s narodom pred Turcima. Gospinu sliku u procesiji ulicama Sinja nosili su alkari i alkarski momci, pripadnici policije i Hrvatske vojske te sinjski vjernici.</p>
<p> Misno slavlje na središnjem sinjskom trgu predvodio je msgr. Ante Jurić, splitsko-makarski nadbiskup u miru. U propovijedi je naglasio da je hrvatski narod davno ostao bez svojih kraljica i kraljeva, ali uvijek vjeran Nebeskoj Kraljici koja ga nikad nije iznevjerila. Nakon Domovinskog rata imamo slobodnu domovinu, ali još uvijek ne oslobođenu od zala koja nas i dalje tište, kazao je u nadahnutoj propovijedi msgr. Jurić dodajući da se i dalje odvijaju opasnija rušenja. »To je rušenje duhovnih vrednota, nevinosti mladih, djece, te rušenje obitelji. Radi toga smo svi pozvani da iznova u našoj lijepoj domovini učinimo sve da u njoj život bude i lijep i dostojan čovjeka«, istaknuo je msgr. Jurić. </p>
<p>U svetištu Majke Božje Krasnarske na Velebitu misnim je slavljem i procesijom proslavljen blagdan Velike Gospe. Na svetkovini je bilo više od deset tisuća vjernika Like, Podgorja, Primorja, Gorskog kotara, otoka, iz inozemstva. Stigli su i pripadnici Hrvatske vojske koji su pribivali Devetom zavjetnom hodočašću. Nakon pokorničkoga slavlja, Križnoga puta i obilaska zavjeta Gospe Krasnarske procesiju i misno slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović.</p>
<p> U propovijedi posebno je pozdravio pripadnike HV-a i policije i zahvalio svima koji su došli u svetište da zajednički svetkuju najveći blagdan Marijin, posjetivši i na jubilarnu 2000. u kojoj je uspostavljena Biskupija gospićko-senjska. Biskup Bogović naglasio je da u temelje nove biskupije treba ugraditi onu svijest koju su ovdje stjecali naši preci prije 300 godina. </p>
<p> Uz čelnike Senja i Ličko-senjske županije misnom slavlju prisustvovao je i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, general zbora Petar Stipetić. U kulturno-umjetničkom programu nastupile su skupine iz deset mjesta Like, Slavonskog Broda, Požege, Bihaća te iz Republike Poljske.</p>
<p>Središnja proslava blagdana Velike Gospe za Đakovačku i srijemsku biskupiju održana je u aljmaškom svetištu Gospe od Utočišta, starom tri stoljeća. Koncelebrirano misno slavlje predvodio je u nazočnosti velikog broja vjernika đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić. Pozvao je vjernike da u ljubavi i toleranciji grade budućnost. »Gospa hodočasti s narodima potičući ih da žive u solidarnosti i ljubavi, hodočasti s mladima - nositeljima budućeg dana mira, kao majka jedinstva i mira da prestanu nasilja i nepravde, da u obiteljima rastu sloga i jedinstvo, a među narodima poštovanje i sporazumi, da na zemlji zavlada istinski mir«, poručio je msgr. Srakić. Tisuće vjernika hodočastilo je već od ponedjeljka navečer u Gospino svetište u Vrpolju u blizini Šibenika, gdje se tradicionalno slavi taj veliki katolički blagdan. Gospinu zavjetnu sliku iz 14. stoljeća koja je znak posebna Gospina milosrđa. Najviše vjernika Đakovštine okupilo se u Dragotinu. (G.P./J.K./M. Lj./N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Fižulić u »Diokomu«: Glavni je cilj očuvati što više radnih mjesta i osigurati otpremnine</p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić sastao se u ponedjeljak s predstavnicima Sindikata i radnika »Diokoma«, nad kojim je prije dva mjeseca otvoren stečajni postupak. Bez pratnje i s ruksakom na leđima, Fižulić se u »Diokom« dovezao svojim biciklom, što je samo na trenutak ublažilo bijes radnika, koji su ministra dočekali tvorničkom sirenom za uzbunjivanje. Fižuliću je »dobrodošlicu« poželjela i lutka s natpisom »siroče Goranko«, pored koje su radnici skupljali novčane priloge »za spas sirotog ministra«.</p>
<p>Iako je ministar Fižulić radnicima dao samo obećanje i savjete, sindikalni čelnici ocijenili su sastanak s ministrom »iznimno uspješnim«. Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević kazao je kako radnici »Diokoma« neće organizirati prosvjedni skup na zagrebačkome Markovom trgu, pojasnivši da su sindikati uspjeli u nakani da se sudbina poduzeća počne rješavati »ozbiljno i odgovorno«. </p>
<p>Ocijenivši stanje u »Diokomu« ispolitiziranim i naelektriziranim, Fižulić je rekao da on, kao ministar, ne može donijeti odluku o poništenju stečaja i otkaza ugovora o radu. »Nema toga tko bi poželio doći u 'Diokom', jer nitko ne želi doći u ovako naelektriziranu atmosferu. Mogu dovesti jedino samoga sebe«, kazao je Fižulić. Ministar je obećao da će pozorno nadgledati proces stečajnog postupka, istaknuvši kako će učiniti sve da, u raspodjeli stečajne mase, radnička potraživanja budu iznad državnih tražbina.</p>
<p> »Naš glavni cilj je očuvanje što većeg broja radnih mjesta i osiguranje otpremnina za one, koji će preustrojem poduzeća ostati bez posla«, naglasio je Fižulić. Prema njegovim riječima, ta dva cilja moguće je ostvariti samo u procesu stečaja. »Kroz normalni stečaj, skraćenim putem, pokušat ćemo realizirati zacrtane ciljeve, ali pod uvjetom da svi igramo fer i korektno«, ustvrdio je Fižulić. </p>
<p>Ministar je stečajnom upravitelju Josi Malenici predložio rasprodaju zaliha gotove robe po sniženim cijenama, te donošenje plana podjele »Diokoma« na nekoliko tehnoloških cjelina. Svaka od tehnoloških cjelina dobila bi svog stečajnog upravitelja. »Ako ne vjerujete da će otpremnine biti isplaćene, rasprodajte zalihe robe po sniženim cijenama i napravite plan za prodaju 'Diokomovih' nekretnina«, poručio je Fižulić. </p>
<p>Ni sindikalni čelnici, a ni ministar nisu znali koliko radnika predstavlja tehnološki višak, dok stečajni upravitelj smatra kako je za nastavak proizvodnje u »Diokomu« dovoljno 800 od ukupno 2.307 radnika. </p>
<p>Na sastanku u Splitu dogovoreno je da se stečajni upravitelj, te predstavnici radnika i sindikata jednom tjedno sastaju s Fižulićem u Ministarstvu gospodarstva kako bi pronašli najbolje rješenje za tu splitsku tvrtku. Prvi sastanak održat će se već 21. kolovoza, a do tada bi predstavnici »Diokoma« trebali izraditi plan prodaje zaliha robe i nekretnina, socijalni program zbrinjavanja viška radnika, te plan podjele poduzeća na nekoliko tehnoloških cjelina. </p>
<p> Fižulić je posjetio i brodogradilišta u Splitu i Trogiru. Nakon višegodišnje agonije, splitsko je brodogradilište u prvih šest mjeseci ove godine pozitivno poslovalo, jednodušna je ocjena Uprave »Brodosplita« i ministra Fižulića. Splitsko je brodogradilište predalo tri broda, a do kraja godine očekuje se isporuka još jednoga tankera. Prema planu nove poslovne strategije, 2001. se očekuje isporuka šest brodova, čija je vrijednost 132,5 milijuna dolara. U trogirskom brodogradilištu situacija je bitno drukčija, s obzirom na to da se »Brodotrogir« nalazi pred stečajem zbog nepoštivanja Vladine odluke iz 1993. o davanju jamstava od 6,5 milijuna dolara za novogradnju 202. Fižulić je priznao da ima neriješenih pitanja s inozemnim naručiteljem. »Stečajni postupak može biti pokrenut na temelju tog ugovora i arbitraže, ali to ne znači da će Trogir ostati bez brodogradnje«, ustvrdio je Fižulić. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Radoš: Objekte koji nisu od strateškog značaja za vojsku treba dati civilima </p>
<p>ŠIBENIK, 15. kolovoza</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš obišao je u ponedjeljak vojarne na području Šibenika od kojih će se neke odmah, a neke nakon preustroja Hrvatske vojske predati civilnim institucijama. </p>
<p> Radoš je pojasnio da su svi vojni objekti podijeljeni u tri kategorije. U prvoj su oni objekti koji se gotovo odmah mogu predati na civilnu uporabu kao što je, primjerice objekt Vojne policije na Šubićevcu. U drugoj kategoriji su objekti koje će Hrvatska vojska napustiti po okončanju preustroja Oružanih snaga. U tu kategoriju, kada je riječ o Šibeniku, spadaju vojarne Palacin i Kuline. Posljednju, treću kategoriju čine oni objekti koji se dugoročno mogu dati na korištenje civilnim institucijama, kao što je to primjerice vojarna na Šubićevcu, te tzv. Minerska vojrna koja je prije nekoliko godina predana civilnoj upravi, no taj objekt još nije preuzet. </p>
<p>Ministar Radoš je naglasio kako je on za prenošenje vojnih objekata u vlasništvo civilnih institucija, lokalnoj samoupravi ili poduzećima zainteresiranim za takve objekte. »Do sada su se koristili neki drugi mehanizmi preuzimanja objekata, ali ja smatram da je najbolje da se objekti koji nisu od strateškog značaja za vojsku predaju u civilne ruke. Konačnu odluku o predaji vojnih objekata donijet će hrvatska Vlada, a Ministarstvo će predložiti koji će se objekti svrstati u koju kategoriju«, kazao je Radoš. </p>
<p>Šibenski gradonačelnik Franko Čeko izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo obrane konzultiralo Grad pri provođenju toga posla te što je vojska spasila od devastacije objekte koje je do sada koristila. »Svima nam je stalo da se takvi prostori iskoriste na najoptimalniji način. Za sada je jedino sigurno da će se u prostoru Vojne policije na Šubićevcu smjestiti dječji vrtić jer je to gotovo idealan prostor za djecu«, kazao je Čeko. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Glavan: Ne može se riječki SDP oslanjati samo na Slavka Linića</p>
<p>Predsjednik riječkog HSLS-a, član Malog vijeća te stranke i saborski zastupnik Željko Glavan nedavno je kazao da bi rado postao novi gradonačelnik Rijeke na predstojećim lokalnim izborima najavljenim za travanj 2001. godine. </p>
<p>• Jeste li samo pustili »probni balon« kad ste rekli da bi rado postali novi gradonačelnik Rijeke?</p>
<p>- Ne spadam u političare koji daju neozbiljne izjave. U svojem osmogodišnjem bavljenju politikom bio sam i županijski pročelnik za financije, saborski sam zastupnik, a HSLS je uvijek bio u središtu političkih zbivanja u Rijeci i Županiji primorsko-goranskoj, pa držim da bi kao gradonačelnik mogao na bolje promijeniti sadašnji image Rijeke. Prošlih osam godina taj grad je bio u znaku Slavka Linića, koji se znao oduprijeti centralnoj vlasti. Sada dolazi drugo vrijeme jer je u pripremi novi zakon o lokalnoj samoupravi, što znači da i Rijeka mora mijenjati svoju politiku. Osobno mislim da je riječki proračun prenapuhan, a bolest lokalne samouprave je to da se u zamahu razvoja htjelo uglavnom učiniti više nego što se objektivno moglo. Na to sam upozoravao još prije sedam-osam godina. Mnoge jedinice lokalne samouprave sada su došle u iste probleme, jer se iz ničega ne može stvoriti nešto. </p>
<p>• Zašto se zalažete da novog gradonačelnika biraju građani?</p>
<p>- Gradonačelnik treba imati legitimitet građana, a ne nekakvih političkih komiteta. To bi mu omogućilo slobodnije djelovanje, a ne da polaže političke račune. Uz to, prošlo je vrijeme kad se ideologijom stranke mogao privući veliki broj glasača. Danas će najviše glasova dobiti oni pojedinci koji će građanima pokazati da će živjeti za i s njima. Dok je HDZ bio na vlasti govorili smo da Zakon o lokalnoj samoupravi ne valja, a i sada su podijeljena mišljenja o neposrednim izborima. U Saboru ću se boriti da izbori za gradonačelnike velikih gradova budu neposredni.</p>
<p>• SDP i HSLS zajedno izlaze na skore izvanredne izbore u Bakru. Znači li to da se »Obitelj« (SDP, PGS, HNS, LS) raspala, s obzirom da je SDP njezin glavni stup?</p>
<p>- Ne može se govoriti o raspadu »Obitelji«, jer stranke koje ju čine i dalje poštuju dogovor iz 1997. godine. No, kako sada dolazi novi izborni ciklus moguće su i neke nove koalicije. </p>
<p>• Mislite li da će se sadašnji potpredsjednik Vlade Slavko Linić ponovno kandidirati za gradonačelnika Rijeke?</p>
<p>- Linić ima veliki ugled među Riječanima, ali ne vidim zašto bi se SDP stalno morao oslanjati na samo jednu osobu, jer ta stranka u svojim redovima ima dosta sposobnih i kvalitetnih ljudi. S obzirom da je Linić političar velikog formata, mislim da on u ovom trenutku ima puno važnijeg posla nego da razmišlja o mogućoj kandidaturi za gradonačelnika Rijeke.</p>
<p>• Gospodarstvo Rijeke je u velikim teškoćama. Kako izaći iz njih?</p>
<p>- Na žalost, mislim da riječkom gospodarstvu grada još neko vrijeme neće krenuti na bolje. Osobno sam zapanjen koliko je ovog ljeta ljudi u javnim službama, od općinskih i županijskih ureda do zdravstva, na godišnjem odmoru. Naime, od turističke sezone svi puno očekujemo, pa bi u skladu stime svi trebali pomoći da nam turistička žetva bude što bolja. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Njemačka pomaže u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja primio je zastupnicu SPD-a u njemačkom parlamentu Silviu Schmidt te predstavnike njemačke humanitarne udruge »Tragewerke Soziale Dienst« Rogera Schmidtchena i Michaela Diversya. </p>
<p> Kako bi se poboljšao hrvatski socijalni sustav dogovoreno je da stručnjaci Ministarstva rada i socijalne skrbi posjete Njemačku i da se upoznaju s tamošnjim sustavom socijalne skrbi.</p>
<p> Zamjenik ministra rada i socijalne skrbi informirao je goste o tome da Hrvatskoj predstoji potpisivanje ugovora s Njemačkom o »detaširanim« radnicima te posebnog sporazuma s njemačkim Saveznim uredom za zapošljavanje o gostujućim radnicima, što je posebice važno za hotelijerstvo i ugostiteljstvo.</p>
<p> Na sastanku je dogovoreno da će njemačka strana pružiti i stručnu pomoć na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje invalida, priopćeno je iz Ministarstva rada i socijalne skrbi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U akumulaciji Peruča pohranjeno 44 posto vode manje od plana </p>
<p>SPLIT, 15. kolovoza</p>
<p> - Zbog višemjesečne suše razina vode u Peručkom jezeru i Buškom blatu u cetinskom slivu znatno je smanjena. Puno je niža nego što je planirana za ovogodišnji kolovoz i nego je bila u istome prošlogodišnjem razdoblju. Unatoč tomu, kažu u dispečerskoj službi Hrvatske elektroprivrede (HEP), opskrba potrošača strujom nije poremećena. </p>
<p>Naime, iz akumulacija hidroelektrana (HE) Peruča i Orlovac - koje imaju vrlo važno mjesto u hidroenergetskom sustavu cijele Dalmacije, pa i šire - dnevni potrošak struje sad je dosegnuo devet milijuna kilovatsati. Zbog turizma, to je za milijun i pol kilovatsati više nego u srpnju. </p>
<p>Trenutačno je u Peručkom jezeru pohranjeno 376 milijuna prostornih metara vode, a u Buškome blatu nešto više od 91 milijun prostornih metara. To je 44 posto ispod plana za ovogodišnje razdoblje. Inače dnevna potrošnja struje u četiri dalmatinske županije gotovo se približila zimskim prosjecima.</p>
<p>Svaki se dan iz akumulacije Peruča ispuštaju određene količine vode u Cetinu radi održavanja biljnog i životinjskog svijeta, ali i radi održavanja razine vode u akumulacijama HE Đale, jezera Pranjčevići, HE Zakučac i HE Kraljevac. </p>
<p>Hidroenergetičari podsjećaju kako je posljednja obilnija kiša u Dalmaciji pala u ožujku pa se zato i ne treba čuditi što su dotoci vode u spomenute akumulacije gotovo presahnuli, a ni izvorišta rijeka i rječica u cijelom slivu Cetine više nisu tako izdašna. I u HEP-u su zabrinuti, a i strahuju da bi takvo stanje moglo potrajati do nove hidrološke godine koja nastupa svršetkom listopada. Napominju da punjenje vodom spomenutih akumulacija traje više tjedana. </p>
<p>U dispečerskoj službi HEP-a tvrde kako neće biti nikakvih poremećaja u opskrbi strujom. Očekujući kako će se od kraja rujna i početka listopada ove godine znatno smanjiti i turistički promet u četiri dalmatinske županije pa će se i potrošnja struje zasigurno svesti u okvire. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Međimurski HSS predlaže da i krumpir uđe u sustav poticaja</p>
<p>ČAKOVEC, 15. kolovoza</p>
<p> - U Hrvatskoj seljačkoj stranci Međimurske županije odlučni su poduzeti sve da u sustav državnih poticaja u poljoprivredi uđe i krumpir, poljoprivredna kultura koja mnogim gospodarstvima u Međimurju znači temeljni izvor egzistencije. Poznato je da se u Međimurskoj županiji proizvodi dvije trećine tržnih viškova konzumnoga krumpira u našoj zemlji. Zbog toga će s ovom pobudom međimurskoga HSS-a upoznati Poglavarstvo i Skupštinu Međimurske županije, saborske zastupnike s područja Međimurja, čelništvo stranke, kao i nadležna ministarstva i Vladu. U tome imaju potporu Hrvatskog seljačkog saveza. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u ponedjeljak Čakovcu o tome su govorili čelnici međimurskog HSS-a Marijan Vukšić, Zvonimir Siladi, Mladen Čonka i Zlatko Orsag. Oni su naveli činjenicu da za isplativu i ekološki podnošljivu proizvodnju krumpira treba po hektaru uložiti najmanje 12.500 kuna. Zbog toga predlažu da državni poticaj za krumpir po hektaru bude 2.500. Do sada, pak, država niti na koji način nije poticala ili usmjeravala proizvodnju krumpira, pa su se onda događali veliki manjkovi ili pak sljedeće godine viškovi i na smetlišta su se odvozile nebrojene tone gomolja. </p>
<p>Međimurski HSS predlaže da u sustav državnih poticaja u Međimurju uđe između 5.500 i 6.000 hektara krumpira. Time će država imati uvid u proizvodnju, a poljodjelci pak određenu sigurnost. </p>
<p>Uvođenje krumpira u sustav poticaja, pojasnili su čelnici HSS-a, važno je i zbog toga što se tzv. plava nafta, odnosno gorivo za poljoprivrednike, dobiva samo za proizvodnju koja je u sustavu poticaja. Međimurski HSS predlaže da bi se to dizel gorivo trebalo zvati zelena nafta, budući da će se ipak više koristiti u poljodjelstvu nego u ribarstvu. Važno je i to da se takvo gorivo distribuira na običnim Ininim crpkama, a da korištenje, odnosno zloporabe, nadziru policija i inspekcijske službe. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>U Međimurskoj županiji štete od nepogoda više od 150 milijuna kuna</p>
<p>ČAKOVEC, 15. kolovoza</p>
<p> - Međimurski župan Branko Levačić je u ponedjeljak Ministarstvu financija, točnije Državnom povjerenstvu za štete od elementarnih nepogoda uputio zahtjev za dodjelu pomoći za djelomično saniranje šteta od elementarnih nepogoda.</p>
<p> Temeljem izvješća o konačnoj procjeni šteta od tuče 6. lipnja i 17. srpnja, potom izvješća o konačnoj procjeni šteta od suša, kao i prvoj procjeni posljedica tuče od 28. srpnja i 2. kolovoza, štete u međimurskom kraju procjenjene su na 151,187 milijuna kuna. Štete od suše procjenjene su na 104,56 milijuna, a od tuče na 46,6 milijuna kuna. </p>
<p>Čelništvo Međimurske županije posebno je nezadovoljno odnosom Vlade, nadležnih ministarstava i Državnog hidrometeorološkog zavoda spram obrane od tuče.</p>
<p> Na konferenciji za novinare u podžupan Marijan Vukšić naglasio je da je bivša vlast imala više razumijevanja za njihove probleme. »Ničim se ne može opravdati činjenica da Međimurska županija za obranu od tuče plaća jednaki iznos kao i višestruko veća Zagrebačka ili Bjelovarsko-bilogorska županija. Osim toga, te županije nemaju problema s obranom od tuče, posebice onih vezanih uz zabranu uporabe raketa na pograničnim područjima prema Sloveniji i Mađarskoj. Zbog toga nećemo platiti 480.000 kuna, kako je zaključila Vlada, već ćemo doznačiti 340.000 kuna, kao i ranijih godina«, kazao je Vukšić. </p>
<p>Dodao je i da će zatražiti pokretanje postupka odgovornosti u Vladi zbog neodgovornog odnosa prema problemima vezanim uz protugradnu zaštitu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U Varaždinskoj županiji nezaposlenih 10,8 posto više nego lani</p>
<p>VARAŽDIN, 15. kolovoza</p>
<p> - Nezaposlenost u Varaždinskoj županiji i dalje raste, pa su tako pri varaždinskoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem srpnja evidentirane 12.322 nezaposlene osobe. Riječ je o do sada najvećem zabilježenom broju nezaposlenih. </p>
<p>U odnosu na stanje u srpnju prošle godine broj nezaposlenih veći je za 10,8, a u odnosu na lipanj taj je broj veći za 3,5 posto. Zbog loše gospodarske situacije, i u ovom dijelu Hrvatske očekuje se još više radnika na Zavodu. Tako je iz propale trgovačke kuće VAMA tijekom srpnja na Zavod prijavljeno četrdesetak otpuštenih zaposlenika. I dok su oni otišli na Zavod odlukom stečajne upraviteljice, u Varaždinu je ovih dana zabilježen slučaj osmorice djelatnika računovodstva privatnog poduzeća Inter-pak, koji su sami podnijeli izvanredne otkaze ugovora o radu, zbog, kako su novinarima iznijeli u pisanom priopćenju, »uvreda, prijetnji, psovki, pritisaka i neutemeljenih optužbi kojima ih je 'častio' vlasnik i direktor tog relativno novoga trgovačkog poduzeća, što ih je ometalo u obavljanju poslova«. Ovaj slučaj odlaska od privatnog poslodavca nije usamljen, no većina zaposlenika će radije ponovo na Zavod i u potragu za novim poslom, nego raditi u takvoj atmosferi. Hoće li posao i naći, teško je reći, s obzirom da su tijekom srpnja prijavljena samo 403 slobodna radna mjesta, a varaždinska Područna služba evidentirala je čak 1.072 novih tražitelja zaposlenja. S evidencije Područne službe uposlene su 443 osobe, a od toga na neodređeno vrijeme samo njih 57. </p>
<p>Mnogi će se morati zadovoljiti zapošljavanjem na određeno vrijeme, s obzirom da većina poslodavaca nema dovoljno posla na duži rok, a zbog oštre tržišne konkurencije kojoj su izloženi žele dobro iskušati radne sposobnosti zaposlenika. </p>
<p> Mnoge nezaposlene osobe prisiljene su raditi »na crno«. To sve zbog stanja u kojem nema dovoljno radnih mjesta, a nova se tek planiraju. Tako se u Varaždinu priča i piše o budućoj tvornici kože, koja će primiti novih 1.000 radnika, no tek po završetku izgradnje, a austrijski investitor plani početi radove na objektu tek u ožujku iduće godine. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Sindikat pirotehničara traži više razumijevanja za njihove probleme </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja, koji djeluje kao članica Hrvatske udruga sindikata (HUS), izvijestio je da trenutno radi na izradi prednacrta novog zakona o razminiranju kako bi se popravio položaj i status pirotehničara. Imenovanjem Dražena Budiše na mjesto predsjednika Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje očekujemo više razumijevanja i sluha za probleme, posebice kad je riječ o redovitim i pravičnim plaćama pirotehničara, primjerenom beneficiranom stažu i definiranju profesije pirotehničar, kao i donošenju odluke prema kojoj bi poslovi razminiranja postali poslovi od posebnog i šireg državnog interesa za Republiku Hrvatsku, ističe taj sindikat. Nudeći suradnju, Sindikat poručuje da će se tako unaprijediti posao na razminiravanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Što mladi očekuju od europskih integracija? </p>
<p>DUBROVNIK, 15. kolovoza</p>
<p> - »Što znači biti Europljanin?«, naziv je seminara što je u dubrovačkom Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta (MSHS) otvoren u ponedjeljak navečer, a održava se u sklopu akademskog programa Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Središnja tema tog skupa su očekivanja mladih vezana za europske integracije, kazala je Slavica Singer, uz Zdravka Tomca, Kathleen Wilkes i Adama Michnika, jedan od direktora toga skupa. </p>
<p>Skup koji će potrajati do petka okupio je 13 predavača iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Švicarske, Engleske i Poljske. Tako je u utorak, prvoga radnoga dana skupa, o parlamentarizmu u tranzicijskim zemljama, a na primjerima Slovenije i Hrvatske govorio Ciril Ribičič, zastupnik Združene liste socijalnih demokrata (ZLSD) u slovenskom parlametu dok je Jadranko Prlić, ministar vanjskih poslova BiH izlagao o europeizaciji BiH kao jednoj od izlaznih strategija za međunarodnu zajednicu. O irskom iskustvu i što Hrvatska iz toga može naučiti, govorila je Indira Konjhodžić iz Ministarstva europskih integracija, a Vlasta Ilišin iz zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja o rezultatima istraživanja o očekivanjima mladih vezanih za europsku integraciju i Hrvatsku. Rektor mostarskog Sveučilišta Marko Tadić izlagao je o multikulturalnoj i multietničkoj BiH. </p>
<p>Zanimljivost je seminara, kažu organizatori što zadire u neke tabu-teme i mitove vezane za procese europeizacije na ovim prostorima. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Neriješeno pitanje naknade vlasnicima nekretnina u nacionalnim parkovima ne može biti alibi za bespravnu gradnju </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Nakon donošenja prostornih planova nacionalnih parkova, koji se za sve parkove očekuju tijekom ove i 2001. godine, te obvezne izrade planova upravljanja za svaki nacionalni park, kao važan dio plana predviđa se trajno uređenje odnosa s vlasnicima u nacionalnom parku. To se odnosi, kako saznajemo od glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Marijane Petir, na definiranje prihvatljivih oblika i sadržaja njihovih djelatnosti, ali i konkretnih naknada za podređivanje privatnih interesa općem dobru, odnosno javnom interesu. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević je, podsjetimo, izazvao veliku buru u javnosti rekavši da, ako Kornatari odbiju prodati otoke državi, Nacionalnoga parka Kornati više neće biti. </p>
<p>»Zemljište unutar granica nacionalnih parkova i parkova prirode, na kojem pravo korištenja imaju društvene pravne osobe prenosi se u vlasništvo države, ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno«, stoji u Zakonu o zaštiti prirode. Ministar Kovačević je, kaže glasnogovornica Petir, sukladno zakonskim odredbama i trenutačnoj situaciji, kao jednu mogućnost naveo i prodaju otoka državi.</p>
<p>»U nacionalnom parku dopuštene su djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. U parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, a turističko -rekreacijske djelatnosti moraju biti u ulozi posjećivanja i razgledavanja koje je dopušteno svima pod istim uvjetima«, kazuje Zakon o zaštiti prirode.</p>
<p>»Danas na Kornatima nema stalnih naselja, ali je bespravna gradnja sve učestalija pojava, upravo suprotno odredbama spomenutoga članka«, tvrdi glasnogovornica Ministarstva. Nadalje, navodi da u Zakonu stoji kako se i nekretnine unutar zaštićenoga dijela prirode mogu izvlastiti ako je to u interesu učinkovitije zaštite. </p>
<p>»Radi zaštite javnog interesa, vlasnici određenih dijelova prostora ili nekretnina unutar nacionalnoga parka, podvrgnuti su zabranama ili ograničenjima u korištenju tog prostora i u provođenju gospodarskih djelatnosti«, kaže Petir. Bez toga, nastavlja, ne bi moglo biti ispunjeno jedno od temeljnih načela nacionalnog parka, a to je da to područje mora biti dostupno svima pod istim uvjetima.</p>
<p>»Iako sadašnji Zakon o zaštiti prirode propisuje naknadu vlasnicima za nerealizirane mogućnosti, zbog nepostojanja verificiranog sustava naknada s jedne strane, i financijskih nemogućnosti javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima s druge strane, takvi instrumenti u današnjoj praksi gotovo nisu korišteni«, tvrdi Petir. </p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva ističe da je država u više navrata iskoristila pravo prvokupa u slučaju kad se vlasnik u nacionalnom parku odlučio na prodaju nekretnina. »Iako se to pokazalo kao najpoželjnije rješenje, ono je teško ostvarivo u slučajevima gdje privatno vlasništvo ima znatnog udjela - i do 80 posto - u području nacionalnog parka«, ističe Petir. U tom smislu, zaključuje, novi bi zakon o zaštiti prirode trebao ponuditi konkretnija i provodljivija rješenja, čemu će znatno pridonijeti i temeljita javna rasprava koja će uključiti stručnjake i znanstvenike s jedne, te lokalnu zajednicu i nevladine udruge, s druge strane.</p>
<p>»Dosad neriješeno pitanje naknada vlasnicima nekretnina ne može biti alibi za bespravnu gradnju koja je uzela maha«, tvrdi Petir, te dodaje da to nikako ne može biti predmet pogodbe ili pak naknade te dio tobožjeg koncepta održivog razvoja turizma, koji priželjkuje većina privatnih vlasnika na Kornatima. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Hoće li suci ubuduće morati odraditi »probni rok« od pet ili deset godina? </p>
<p>Mesićeva Radna skupina za ustavne promjene predlaže da bi suci mogli računati na stalnost svoje dužnosti tek nakon »probnog roka« od deset godina, dok šestorica predviđaju da bi se suci prvo imenovali na pet godina, a potom stalno / Hoće li predsjednika Vrhovnog suda predlagati predsjednici Republike, Sabora i Vlade, ili pak samo predsjednik države uz mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda? / DSV bi ubuduće birao Zastupnički dom / Radna skupina Ministarstva pravosuđa predlaže da predsjednike sudova imenuje ministar pravosuđa s čime se ne slaže Udruga hrvatskih sudaca </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Iako je ustavna reforma koju bi Sabor trebao provesti ujesen u prvom planu, opsežni zahvati predviđaju se i u pravosuđu. Do kraja listopada trebali bi biti izmijenjeni zakoni o sudovima, Državnom sudbenom vijeću, te o Državnom odvjetništvu. Na to Sabor obvezuje odluka Ustavnog suda kojom su ukinuti pojedini dijelovi tih triju zakona, i koji moraju biti nadomješteni novima. </p>
<p>Prijedlog izmjena u pravosuđu prije nešto više od mjesec dana sačinila je Radna skupina u Ministarstvu pravosuđu koju čine zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan, pomoćnik ministra Božidar Rumenjak, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Alan Uzelac, suci Olga Jelčić i Nenad Perin, te Božidar Matovina, tajnik Ministarstva pravosuđa. </p>
<p>No, dvije skupine za ustavne promjene - ona predsjednika Stipe Mesića i ona šestorice - također su predvidjele izmjene u funkcioniranju pravosuđa koje bi se trebale unijeti u Ustav. Iz toga slijedi da će zakonske izmjene oko sudova, DSV-a i Državnog odvjetništva, morati slijediti promjene u tim područjima koje budu u Ustavu.</p>
<p> Najradikalnije promjene oko pravosuđa predvidjela je Mesićeva Radna skupina za ustavne promjene, posebice oko imenovanja sudaca. Tako, prema njihovu prijedlogu, suci bi mogli računati na stalnost svoje dužnosti tek nakon »probnog roka« od deset godina. Iz toga proizlazi da bi praktički svi sadašnji suci, morali ponovo proći postupak imenovanja jer su izabrani nakon 1990. godine. Šestorica su, u tom dijelu, našto blaži. Naime, oni predviđaju da bi se suci prvo imenovali na pet godina, a tek nakon toga njihova dužnost postala bi stalna. No, to bi se odnosilo samo na novoizabrane suce, dok bi sadašnji ostali na svojim mjestima, bez obzira na dužinu staža.</p>
<p> Obje skupine predvidjele su i promjene u načinu izbora predsjednika Vrhovnog suda. Tako Mesićeva skupina smatra da bi predsjednika Vrhovnog suda trebali zajednički predlagati predsjednici Republike, Sabora i Vlade, dok bi se njegov izbor prepustio Saboru. Šestorica, pak, drže da predsjednici Vlade i Sabora ne bi smjeli imati nikakve ovlasti u izboru čelnika sudske vlasti, nego bi ga birao Sabor, na prijedlog Predsjednika Republike te na temelju mišljenja opće sjednice Vrhovnog suda. Isto tako, dok šestorica smatraju da za predsjednika Vrhovnog suda ne može biti izabran onaj koji nema 20 godina staža u sudstvu, odvjetništvu ili kao sveučilišni profesor pravnih znanosti, Mesićeva skupina drži da je za to mjesto dovoljan 15-godišnji staž. </p>
<p>Kad je riječ o reformi Državnog sudbenog vijeća, stajališta Mesićeve skupine i šestorice su, uglavnom, podudarna. Prije svega, obje skupine smatraju da bi ubuduće Zastupnički dom, a ne kao sada Županijski, trebao birati Državno sudbeno vijeće. Mišljenja tih dviju skupina razlikuju se jedino u tome što šestorica drže da većina članova DSV-a mora biti iz redova sudaca, dok je Mesićeva skupina predvidjela da su u tom tijelu jednakomjerno, s po tri člana, zastupljeni suci, odvjetnici, te profesori pravnih znanosti. Slažu se, međutim, u tomu da u DSV-u više ne mogu biti predsjednici sudova niti državni odvjetnici. </p>
<p>Ipak, neka otvorena pitanja u pravosuđu te dvije skupine nisu dotaknule. No, zato ključ nekih rješenja nudi Radna skupina Ministarstva pravosuđa. Prije svega, odnosi se to na način izbora predsjednika sudova, za koje se predlaže da ih imenuje ministar pravosuđa. Poznato je da je Udruga hrvatskih sudaca najviše primjedbi imala na to rješenje, smatrajući kako će predsjednici sudova biti izvrgnuti samovolji ministra, te da će glavni kriterij za njihov izbor biti politička podobnost. </p>
<p>Za Udrugu hrvatskih sudaca posve su neprihvatljivi i neki prijedlozi Mesićeve skupine. To se posebice odnosi na prijedlog po kojem bi svi suci morali ponovo proći postupak imenovanja, do čega bi došlo ako bi se prihvatilo rješenje Mesićeve skupine o desetgodišnjem probnom roku za suce. Udruga sudaca se priklanja rješenju šestorice u tomu da većina u DSV-u mora biti iz redova sudaca, a ne da su u tom vijeću s njima ravnopravni odvjetnici i sveučilišni profesori. </p>
<p>Činjenica je da se sami suci, izvan Udruge, još uvijek nisu izjasnili o predloženoj pravosudnoj reformi, iako se očekivalo da će se »pobuniti« protiv nekih stajališta sudačke udruge. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Ortynski ne može biti tužitelj jer nema 15 godina staža u odvjetništvu?</p>
<p>S velikim se nestrpljenjem očekuju i promjene u funkcioniranja Državnog odvjetništva. Nestrpljenje je još izraženije kad je riječ o popunjavanju mjesta čelnog čovjeka u Državnom odvjetništvu, koje je nakon ostavke Berislava Živkovića ostalo ispražnjeno. Za tu prestižnu funkciju već se vodi pravi medijsko-politički rat. Kako se tvrdi, glavni kandidati za državnog odvjetnika su sadašnji zamjenik državnog odvjetnika Petar Pulišelić, Radovan Ortynski, istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, te odvjetnik Tihomir Rubeša. Iako se u tim kombinacijama spominje i Željko Rački, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi, on je kategorički opovrgnuo da pretendira na mjesto državnog odvjetnika. </p>
<p> Inače, Radna skupina Ministarstva pravosuđa predvidjela je da bi izbor državnog odvjetnika bio u rukama Vlade, koja bi ga imenovala na prijedlog ministra pravosuđa. Državni odvjetnik bio bi preimenovan u glavnog državnog odvjetnika, a birao bi se na rok od četiri, a ne, kao sada, na osam godina. Ministar pravosuđa predlagao bi i državne odvjetnike na nižim razinama, županijskoj i općinskoj. </p>
<p>Glavni državni odvjetnik ubuduće bi umjesto dosadašnjih 12, morao imati najmanje 15 godina staža u državnom odvjetništvu. Budući da Ortynski kao jedan od glavnih kandidata, navodno, ne ispunjava taj uvjet, nije isključeno da će oko toga izbiti nesporazumi. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Galić: Đukiću, Vaše ocjene o »Oluji« ne služe interesima hrvatsko-srpskog pomirenja ni lakšoj integraciji Srba </p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Glavni direktor Hrvatske radiotelevizije (HRT) Mirko Galić uputio je u utorak predsjedniku Srpske narodne stranke (SNS) Milanu Đukiću odgovor na njegovo otvoreno pismo. Odbacivši Đukićeve ocjene o HRT-u Galić navodi da je HTV dao reakcije na Đukićeve tvrdnje o »Oluji«, što je primjer pluralistične informacije. On, između ostaloga, ističe kako paušalne ocjene o »Oluji« kao »sramoti hrvatskog naroda« ne služe interesima hrvatsko-srpskog pomirenja niti lakšoj integraciji Srba-povratnika u hrvatski državno-politički prostor. </p>
<p> Podsjetimo, Đukić je direktoru HRT-a uputio otvoreno pismo u kojemu prigovora zbog interperetacija SNS-ove konferencije za novinare održane 11. kolovoza. U tom pismu Đukić ocjenjuje da je, zbog izjava objavljenih tim povodom, HRT »kao nikad do sada postala političko oružje oficijelne vlasti«. Traži da mu se omogući nastup na HTV-u u vremenu jednakom onom koji su imali na raspolaganju i njegovi kritičari, a u protivnom će tužiti HTV.</p>
<p> Galić u pismu navodi da je HTV nakon Đukićeve izjave o »sramotnom« karakteru »Oluje« istoga dana objavio i izjave osoba koje je Đukić »manje-više izravno prozvao da su sudjelovali u 'sramoti'«.</p>
<p> »Što je normalnije nego da se u toj emisiji objave različita mišljenja o istoj temi? Informativni program HTV-a to je i učinio, i tako Vam oduzeo 24-satni monopol u političkom tumačenju 'Oluje'. To Vas pogađa! Zbog čega? Za nas je to primjer pluralistične informacije, a za Vas znak 'služenja' vlasti. U tome se ne slažemo i nećemo se složiti«, piše Galić Đukiću.</p>
<p> »Ne mogu se«, nastavlja direktor HRT-a, »složiti s Vama i kad kažete da sam dopustio da se HTV 'iskoristi za perfidni progon Srba iz Hrvatske'. Dakle, nakon Vašeg nastupa dogodio se, ili se događa - progon srpskog pučanstva iz Hrvatske. Budimo ozbiljni: koji progon, kada i gdje? Razmislite dobro o tome što sve utječe na obnavljanje suživota između Hrvata i Srba u Hrvatskoj!«</p>
<p> »HTV je upozorio na problem, a Vi ste ga stvorili olakom diskvalifikacijom 'Oluje' kao takve«, ističe Galić. U sklopu svojih dijaloških programa, HTV će otvarati raspravu o takvim pitanjima i neće ni Vas izbjegavati, ako imate vremena čekati, dodaje Galić. »Jer, Vi ste postali suviše nestrpljivi. Najprije hoćete biti sudac u pitanjima Domovinskog rata, pa tužitelj u pitanju HTV-a, i na kraju prijetite sudom. Ako hoćete, naprijed«, završava svoje pismo Milanu Đukiću glavni direktor HRT- a Mirko Galić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Tomčić: Nastavit ćemo suradnju s Haaškim sudom</p>
<p>JELSA/ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić u ponedjeljak je na proslavi općine Jelsa rekao kako je sve što posljednjih dana u novinama piše o slučaju generala Stipetića rezultat pomanjkanja pravih tema u ljetnom razdoblju, javila je HTV. »Previše je onih koji nekontrolirano, možda zlonamjerno, pokušavaju ovaj narod, kojem je ovog trenutka potrebno mira, staloženosti, hraniti informacijama koje možemo nazvati poluinformacijama ili dezinformacijama«, rekao je Tomčić. </p>
<p>Dodao je kako ovih dana najčešće čitamo vijesti o tomu da li će se suditi hrvatskim generalima i da li će Hrvatska nastaviti svoju suradnju s Haaškim sudom ili će doći do raskida te suradnje. </p>
<p>»Neće doći do raskida suradnje. Hrvatska vlast, a vjerujem i cijeli hrvatski narod su definitivno odlučili da svi oni koji su učinili individualno zločine moraju i individualno odgovarati. Upravo radi toga želim poručiti svima da samo ako će Haaški sud promijeniti svoj odnos prema Hrvatskoj, samo ako će se Haaški sud početi ne pridržavati odredaba sporazuma koje je Republika Hrvatska potpisala, samo u tom slučaju ću sazvati izvanrednu sjednicu Sabora«, izjavio je Tomčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Ministar Strugar: Pri izradi novoga školskog sustava ne treba štedjeti </p>
<p>ZADAR, 15. kolovoza</p>
<p> - Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, član HSS-a, sudjelovao je u radu 3. ljetne akademije mladih HSS-a koja se u zadarskom Omladinskom hostelu održava od 9. do 16. kolovoza. </p>
<p>Pred oko šezdesetak mladih HSS-ovaca iz cijele Hrvatske ministar Strugar je govorio o reformi hrvatskoga školstva. Uz ostalo, Strugar je rekao da će se prijedlog novoga školstva odnositi podjednako na učenike, profesore i sve ostale sudionike u odgojno-obrazovnom procesu. </p>
<p>Pri izradi novoga školskog sustava ne treba štedjeti novac, jer riječ je o intelektualnom kapitalu, istaknuo je ministar Strugar. Po njegovim riječima, dosadašnji ministri nisu mogli reformirati školstvo budući da ih je u kratkom razdoblju bilo puno i da je svaki provodio vlastitu koncepciju školstva. </p>
<p>Organizator 3. ljetne akademije mladih HSS-a je sveučilišna organizacija HSS-a u suradnji i uz potporu Zaklade »Hanns Seidal« iz Münchena i Udruga za promicanje hrvatske političke povijesti »Neda Prpić- Gamiršek«.</p>
<p>Nakon predavanja ministra Strugara. u Omladinskom hostelu u Zadru održana je rasprava o reformi hrvatskog školstva, koju je uz ministra Strugara vodio međunarodni tajnik HSS-a Darko Till. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Jačanjem prometa, crne brojke s cesta sigurno će se povećati</p>
<p>U 15 dana na autocesti Zagreb-Lipovac poginulo sedam osoba / Lani je na autocestama, poluautocestama, odnosno cestama više razine služnosti poginulo 35 od ukupno 662 poginule osobe u cestovnom prometu / Po brojkama, autoceste su najsigurnije prometnice, ali, zbog većih brzina, posljedice nezgoda su puno ozbiljnije / Najčešći im je uzrok neprimjerena brzina, pa nepažnja te umor / Nužna veća ulaganja u preventivu, školovanje vozača i održavanje cesta</p>
<p>ZAGREB, 15. kolovoza</p>
<p> - Izgradnja cestovne infrastrukture, odnosno izgradnja cesta više razine usluge ono je čemu težimo. Uz bolje povezivanje unutar države, regije i Europe te razloge koji su vezani uz poticanje gospodarskih aktivnosti, jedan od bitnijih razloga svakako je i veća sigurnost u prometu. Nakon nekoliko teških prometnih nezgoda na našim autocestama, kada u 15 dana samo na autocesti Zagreb-Lipovac pogine sedam osoba, u javnosti se nameće pitanje kakva je uopće sigurnost prometa po autocestama, poluautocestama, odnosno cestama više razine služnosti. </p>
<p>Prema podacima prikupljenim za članove Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa, na cestama lani je na svim prometnicama tog tipa zabilježeno 889 prometnih nezgoda u odnosu na ukupnu brojku od 68.789 lanjskih prometnih nezgoda. Poginulo je 35 osoba u odnosu na ukupnu brojku od 662 poginule osobe u cestovnom prometu, a ozlijeđeno ih je 316, dok je ukupno ozlijeđeno nešto više od 18.100 osoba.</p>
<p>I brojke upućuju (ne samo u ovome primjeru) kako su autoceste najsigurnije prometnice. Međutim, zbog osjetno više prosječne brzine vožnje, kad do prometnih nezgoda dođe, posljedice su puno ozbiljnije. Slično je i u zrakoplovstvu koje je statistički i u praksi najsigurniji način prometa, ali u zrakoplovnim nesrećama u pravilu su posljedice izuzetno teške s velikim brojem poginulih.</p>
<p>Najviše autocestovnih kilometara u svojoj nadležnosti (361 km) ima Hrvatska uprava za ceste (HUC). Na njihovom »području« lani je bilo 570 prometnih nezgoda u kojima je poginulo 25, a ozlijeđena je 221 osoba. Od toga, najviše nezgoda bilo je na autocesti od Zagreba prema Velikoj Kopanici, odnosno Lipovcu. Pridodaju li se tome još 53 nezgode na zagrebačkoj obilaznici, na autocestama za koje skrbi HUC bilo je 404 od ukupnih 570 prometnih nezgoda. Najkritičniji dio, prema podacima za prošlu godinu, bio je između Nove Gradiške i Velike Kopanice. Tamo se dogodilo 96 prometnih nezgoda.</p>
<p>U ukupnom broju nezgoda, najčešći utvrđeni uzrok je neprimjerena brzina. To je bio uzrok u 104 slučaja. U 56 slučajeva uzrok je bila nepažnja, 29 puta glavni uzrok bio je umor, 24 puta je pukla guma, a u 208 slučajeva glavni uzrok prometne nezgode svrstan je pod nazivnik - nepoznat. Za razliku od ostalih prometnica gdje se kao uzročnik visoko plasira i alkohol, na autocestama je alkohol bio naveden kao glavni uzrok u samo tri slučaja. </p>
<p>Usporedimo li pokazatelje iz 1998. i 1999. godine, vidljiv je lagan, ali stalan porast broja nezgoda, broja ozlijeđenih i broja poginulih osoba. Naime, 1998. godine bila je na HUC-ovu području 541 nezgoda, 21 poginuli i 193 ozlijeđenih.</p>
<p>U svakom slučaju, iz navedenog je vidljivo da ceste visoke razine služnosti imaju svoje posebnosti i da se u prevenciji tome treba prilagoditi. Neprimjerena brzina, nepažnja i umor te ponekad i magla najčešće dovode do nalijetanja. </p>
<p>Budući da Ministarstvo unutarnjih poslova ima vrlo jak analitički odjel i vrlo dobru statistiku i bazu podataka, dio uočenih nedostataka na samim cestama već je obrađen u propisima. Primjerice, budući da su na autocestama česti naleti u magli, novim Pravilnikom o signalizaciji regulirano je da na dijelovima autocesta gdje su magle češće treba crtati i bijele točke (udaljene međusobno 33 metra) i postaviti upozorenja s preporučljivom brzinom kretanja ovisno o tome koliko točki vozač u magli vidi. Takve su oznake trenutačno postavljene cijelom dužinom autoceste Zagreb-Karlovac, a treba ih očekivati i na ostalim autocestama. Osim toga, na autocestama valja češće očekivati i policijske kontrole brzine kretanja.</p>
<p>Jedino dosljednim provođenjem Nacionalnog programa sigurnosti prometa (za što je u proračunu bilo predviđeno 0 kuna), ulaganjem u preventivu, obrazovanje vozača i održavanje cesta, možemo nastaviti trend koji je startom novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama prije osam godina gotovo prepolovio broj poginulih na hrvatskim cestama. Od 1.360 poginulih 1990. godine lani smo došli na 660. Jačanjem prometa, a na to će uputiti ovogodišnji podaci, crne brojke će se sigurno povećati, pa bi se trebala povećati i ulaganja u prometnu preventivu, školovanje vozača i održavanje prometnica.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>U Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 15. kolovoza 1,9 milijuna noćenja</p>
<p>DUBROVNIK, 15. kolovoza</p>
<p> - »Do utorka, 15. kolovoza, na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 1,9 milijuna noćenja, što je 96 posto više nego godinu ranije, te čak daleko više od ukupno ostvarenih noćenja tijekom cijele turističke sezone 1998.«, izjavio je za Vjesnik Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. </p>
<p>Osim hotela, velikim je dijelom popunjen i privatni sektor, a od gostiju najbrojniji su, pored trenutačno najprisutnijih Talijana, Nijemci, Slovenci, Česi i gosti iz BiH. Posebno su iznenađenje, rekao je Bakić, Poljaci koji organiziranim auto ili bus-programima također vrlo dobro popunjavaju ovdašnje turističke kapacitete. Dodatni je optimizam među turističkim djelatnicima, istaknuo je Bakić, izazvala najava u vezi PDV-a koji se od iduće godine više neće naplaćivati u organiziranim turističkim programima. To je itekako važno za Grad i Županiju, budući da se veći dio turističkoga prihoda ostvaruje upravo kroz agencijska poslovanja. </p>
<p>Prema podacima gradske Turističke zajednice, na području Dubrovnika smješteno je 8.500 gostiju, a to je za 44 posto više nego lani i 32 posto više nego u istom razdoblju 1998. </p>
<p>Rekord je zabilježen u ponedjeljak 7. kolovoza sa 9.056 registriranih gostiju, od čega je u hotelima bilo smješteno 6.117, u privatnom sektoru 1.899, autokampovima 463, a ostatak'od 575 gostiju u ostalim oblicima smještaja.</p>
<p>Na krajnjem je jugu mjesec kolovoz preplavljen našim susjedima Talijanima. Veliki je turistički val za ovo područje, pogotovo Dubrovnik, »finiš« doživio u ponedjeljak, kada je u dubrovački akvatorij uplovio trajekt »Marko Polo« sa 955 putnika. Inače, od konca prošloga tjedna, tj. od petka do ponedjeljka, iz Italije su na odmor doputovala 4.124 gosta. </p>
<p>Prema podacima ovdašnjih turističkih zajednica, najbrojniji je to dolazak naših susjeda tijekom zadnjih deset godina. Tako dubrovačko-neretvanski turistički djelatnici tvrde da je ukupna brojka pristiglih Talijana bila čak jednaka ukupnom broju turista iz ostalih zemalja što su u isto vrijeme doputovali u Grad i Županiju. Najviše je Talijana došlo protekloga petka, brodom »Marko Polo« doputovalo ih je 1.269, »Liburnijom« u subotu pristiglo je novih 686, istoga je dana i brzi katamaran »Zenit« dovezao još 245, dok je nedjeljom doputovalo još 966 gostiju. (K. C.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000816].
|
