NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000516].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140207 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Demokratizacija i konsolidacija gospodarstva najveća postignuća Račanove Vlade</p>
<p>Vlada ističe kako je uspjela zaustaviti negativne gospodarske trendove, a država više nije generator nelikvidnosti/ U četvrtak odluka o smanjenju PDV-a/ Njavro: Stvaranje afera priječi ulagače/ Županov: Vlada ne može ispuniti obećanje o 200.000 novih radnih mjesta!</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Ovim multimedijalnim projektom predstavljanja prvih 100 dana rada Vlade želimo potaknuti široku javnu raspravu o radu i postignućima u prvoj petnaestini mandata kabineta premijera Ivice Račana. Rekla je to Vladina glasnogovornica Aleksandra Kolarić predstavljajući domaćim i stranim novinarima to kako Vlada doživljava svoje djelovanje.</p>
<p>»Možda smo u svome sagledavanju rada bili necjeloviti i nedovoljno kritični, ali znamo da ćete to vi uraditi«, rekao je novinarima premijer Račan prije nego što je najavio što će se raditi u idućih 100 dana. Predstavljen na atraktivan način, rad Vlade u prvih 100 dana je vrlo dobro medijski urađen film, ali ne i dokumentarac, i to bi mu mogla biti osnovna zamjerka.</p>
<p>Što je, dakle, Vlada uradila u prvih 100 dana? I premijer i glasnogovornicasu naglasili da, za razliku od uobičajene prakse, ova Vlada nije imala uobičajenih 100 dana mira, već je od početka rješavala vrlo teške probleme u vrućim uvjetima s čestim izletima u vatrogasno rješavanje aktualnih, gorućih problema. Međutim, kao glavna postignuća, istaknuta je demokratizacija što se, kako su rekli, vidi u tome da su se ljudi odmah počeli osjećati slobodnijima, mnogi su i počeli koristiti nove slobode od kojih je jedna i sloboda prosvjeda na Markovu trgu, koji više ne štite kordoni policije, a također više nema prisluškivanja.</p>
<p>Drugo postignuće je konsolidacija gospodarstva. Vlada ističe da je uspjela zaustaviti negativne gospodarske trendove, a država više nije generator opće nelikvidnosti i do kraja godine vratit će sve dugove prethodnih Vlada.</p>
<p>U sklopu toga je i treće istaknuto postignuće - »država, vjerodostojan partner«, jer sve svoje obaveze redovito podmiruje. Kao dostignuće, Vlada ističe da je turizam i poljoprivredu prepoznala kao velike gospodarske i socijalne potencijale Hrvatske te, naposlijetku, da je Hrvatska postala dijelom Europe budući da se u rekordnom roku približila europskim i transatlantskim integracijama.</p>
<p>»U ovih 100 dana, uz to što smo uspjeli postići, mnogo je toga učinjeno i u pripremi idućih 100 dana Vlade o čemu u ovoj prezentaciji nismo mogli govoriti. U idućih 100 dana želimo pokazati da smo svjesni svih problema i da moramo podići razinu djelotvornosti u njihovu rješavanju«, naglasio je premijer. Istakao je da su uvelike pripremljene i konkretne mjere koje će vrlo brzo ili u jesen potaknuti prije svega gospodarsko-razvojne aktivnosti.</p>
<p>»Cilj je - ojačati položaj gospodarstva, stimulirati ulaganja u razvoj, otvaranje novih radnih mjesta... Donijet ćemo mjere za poticanje izvoza. Mijenjat ćemo štošta u pravilima igre po kojima živi gospodarstvo. Bit će poreznih promjena i donijet ćemo zakon o poticanju ulaganja. On je već pripremljen. Ukupnost poduzetih mjera, očekujemo, utjecat će i na smanjenje kamatnih stopa. Pred nama je, također, vrlo važan zadatak bez čijeg ostvarivanja nema znatnijega gospodarskog boljitka. Riječ je o sređivanju državnog portfelja. U tom smislu konsolidirat ćemo stanje, nastaviti privatizaciju, ali i povećati odgovornost uprava i nadzornih odbora. Konkretan program predstavit ćemo već idućeg tjedna«, najavio je Račan.</p>
<p>Najavio je i koncepciju reforme energetskog sustava, a u sklopu toga i privatizaciju u HEP-u i Ini, o čemu Vlada želi i prije konkretnog zakonskog prijedloga potaknuti raspravu u parlamentu. Te bi rasprave trebalo potaknuti i o reorganizaciji državne uprave ukojoj, osim racionalizacije, treba poboljšati i učinkovitost rada. Slijede decentralizacija i jačanje rada lokalne uprave i samouprave za što je zakonski prijedlog već napravljen. Premijer je najavio skoro definiranje rokova za mirovinsku reformu i istakao da je koncepcija promjene zdravstvenog sustava također već izrađena, a slijedi i program reforme obrazovnog sustava. Također, kao vrlo važnu odrednicu, premijer Račan je istakao depolitizaciju društva, odnosno odmicanje izvršne vlasti od izravnih utjecaja u gospodarstvu, bankarstvu, vojsci, policiji, medijima...</p>
<p>»Svjesni smo velike odgovornosti koju ima ova Vlada, što potvrđuje dosta nestrpljivosti i nezadovoljstva u javnosti. Moramo podići i stupanje djelotvornosti same Vlade kao dijela državne uprave. Zato smo i otvoreni za kritiku, koja mora stići iz javnosti. I mi i mediji tu smo zbog javnosti i kritiku ćemo doživjeti kao pravac na kojemu treba pojačati rad«, zaključio je Račan. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Županov: Vlada ne može ispuniti obećanje o 200.000 novih mjesta!</p>
<p>Sto dana Račanove vlade prošlo je u velikom debalansu uspjeha u vanjskoj i unutarnjoj politici. Dok su vanjskopolitički uspjesi iznad očekivanih, na unutarnjem planu se čini da su svi računi stigli na naplatu i teško je znati od čega treba početi, ocjenjuje ugledni hrvatski sociolog prof. dr. Josip Županov. Najteže je to što se ne može ispuniti jedno od glavnih predizbornih obećanja, koje doduše nisu dali SDP i HSLS, o otvaranju 200.000 radnih mjesta. Stanje je tim kompliciranije, što se radna mjesta moraju zatvarati, napominje dr. Županov.</p>
<p>On kaže da treba voditi računa o tome da je zemlja proživjela »revoluciju rastućih očekivanja«. Naime, nakon relativno visokog standarda, novo siromaštvo ima znatno veći socijalni naboj, nego da se prije živjelo u siromaštvu. Najgore je imati, pa onda nemati, podsjeća Županov. Od Vlade se očekuje opsežna »inventura« zatečenog stanja da se vidi kakvo je nasljeđe zatekla. U tom smislu, dr. Županov smatra da se Vlada zaletjela neopravdanim optužbama nekih ljudi iz bivše vlasti. Prije svega se to, tvrdi, odnosi na mr. Borislava Škegru i dr. Marka Škreba, koje se npr. optuživalo da su krivi za neisplatu stare devizne štednje.</p>
<p>Dr. Josip Županov ističe da je jedan od najvećih uspjeha to što se Hrvatsku prestalo stigmatizirati u inozemstvu. Sada se pokazuje da nije bila u pitanju samo stigmatizacija HDZ-a i bivšeg predsjednika dr. FranjeTuđmana nego i cijele države. To što se Hrvatsku u svijetu više ne doživljava kao »crnu ovcu«, sigurno će uroditi pozitivnim učincima i na unutarnjem planu, zaključuje dr. Josip Županov. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Njavro: Stvaranje afera, kao one o Behtelu ili Telecomu, priječi ulagače</p>
<p>Postignućem nove Vlade držim očuvanje gospodarske i socijalne stabilnosti u okruženju velike političke promjene. No, nove odnose s međunarodnim političkim čimbenicima bi trebalo brže pretvarati u gospodarska poboljšanja, ističe dr. Đuro Njavro. Većinu velikih predizbornih obećanja, kao što su znatno niža stopa PDV-a, nova radna mjesta, vraćanje duga umirovljenicima i revizija pretvorbe, Vlada nije počela ispunjavati u prvih 100 dana i koliko god glasilo neobično, taj oprez smatram dobrim. Za građane i hrvatsko gospodarstvo bolje je da neka velika predizborna obećanja i ostanu obećanja, nego da se ishitrenom provedbom naprave štete.</p>
<p>Također je pozitivno donošenje državnog proračuna, koji čuva red u državnim financijama i što je ujedno najava usporavanja rasta javne potrošnje. Istina, takav državni proračun ove godine može djelovati prorecesijski zbog nižih državnih investicija, posebno ne bude li većih stranih ulaganja i rasta domaće štednje te domaćih ulaganja. Kritičnom točkom uspješnosti Vladine gospodarske politike smatram izgradnju povoljne poduzetničke klime za domaće i strane ulagače. Zato nije dobro stvarati brojne afere u gospodarstvu o Deutsche Telecomu, Grupi Lukšić, Večernjem listu, Bechtelu i Enronu. Time se stvara klimu nesigurnosti i priječe ulaganja u hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini, tvrdi dr. Njavro. Očekujem da će Vlada nastaviti politiku stabilne kune i niske inflacije. Dobro je da je Vlada odustala od širokog korištenja prijašnjeg modela sanacije poduzeća čime je bila zaokupljena bivša Vlada. zaključuje dr. Njavro.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Lokin: Spore promjene ugrožavaju Vladine pozitivne učinke</p>
<p>Direktor Sektora za gospodarsku strategiju dr. Branimir Lokin smatra da su promjene prespore, što bi ubuduće moglo poništiti pozitivne učinke. Dr. Lokin ubraja u »pluseve« novoj vlasti prihvaćanje štedljivog i uravnoteženog državnog proračuna s manjom proračunskom potrošnjom u odnosu na prethodne godine. Upozorava, međutim, da bi predstojeći događaji mogli te »pluseve« okrenuti u »minuse«. Pritom ukazuje na porast nelikvidnosti »po najcrnjem scenariju«, tj. stečajevima, koji nagrizaju samu ekonomsku osnovicu društva. Dr. Lokin strahuje da će država, nastave li se ti trendovi, prije ili poslije morati intervenirati u gospodarstvo proračunskim novcem, što znači da će uslijediti rebalans proračuna. Vjesnikov sugovornk upozorava i na to da bi Vlada morala radikalno redefinirati dosadašnju koncepciju monetarne politike i strategiju stabilizacije zamijeniti strategijom gospodarskog rasta i razvoja. »Na žalost, mislim da nedostaje političke volje da se iz faze stabilizacije prijeđe u fazu gospodarske ekspanzije«, tvrdi dr. Lokin. Zaključuje da bi u našim uvjetima »vlada stručnjaka ipak bila bolje rješenje od političke vlade«.</p>
<p>Dr. Lokin je zadovoljan je i znatnim poboljšanjem hrvatskog položaja na međunarodnoj sceni. Upozorava, međutim, da je on samo manjim dijelom rezultat povoljnih unutarnjih političkih i ekonomskih kretanja, a većim dijelom proizlazi iz rastućeg utjecaja Rusije na zbivanja u ovom dijelu Europe. Hrvatska zato postaje Zapadu važan geostrateški partner, pa bi Banski dvori trebali iskoristiti to stanje, kaže dr. Branimir Lokin. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vlada u četvrtak odlučuje o smanjenju PDV-a</p>
<p>»Pitali su me hoće li se smanjiti stopa PDV-a s 22 na 19 posto? Što je s pomicanjem rokova za plaćanje PDV-a i sličnim mjerama? O svemu tome razmišljamo i razmatramo konkretne mjere, a preciznije odgovore dobit ćete već na sjednici Vlade u četvrtak«, rekao je premijer Ivica Račan prigodom prezentacije Vladina rada. Ministar financija, upitan o tome, nije želio ništa potvrditi, osim da je to u skladu s predizbornim obećanjima i onim što piše u Vladinu programu rada u četverogodišnjem mandatu. Naime, najavljeno je smanjenje stope PDV-a na 17 posto. Ministar je izbjegao odgovoriti na konkretna novinarska pitanja, rekavši da do smanjenja može doći postupno, u prvom koraku dva-tri posto, jer to u godišnjoj primjeni znači i više od tri milijarde kuna smanjenja, što odnekud treba nadoknaditi. Govoreći o programu povratka prognanika, premijer Ivica Račan je istakao da, osim obnove kuća, treba snažno poraditi i na stvaranju životne perspektive na tim područjima otvaranjem radnih mjesta, poticanjem proizvodnje... »Posebno ćemo se pozabaviti nekim područjima poput Vukovara za koji pripremamo poseban zakon o obnovi. U sklopu toga, vjerujemo da ćemo svi skupa radno obilježiti Dan državnosti upravo u tom gradu, gdje ćemo tada predstaviti kompleksne mjere za to područje, koje ćemo regulirati zakonima za što je odgovoran Sabor, a za odluke će odgovarati Vlada«, najavio je premijer.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kad država ne želi imati ozbiljne i javne novine sa zajamčenim financiranjem - caruje žuti tisak! </p>
<p>Javne novine nisu pristrane, nisu novine neke političke stranke, nego su neutralne i njeguju visoke profesionalne kriterije / Žutilo se jedino dobro prodaje, ali takve novine nisu ni dobre niti vrijedne / Etika novinara, producenta i urednika isto je tako važna kao i etika korisnika, koji ima odgovornost i pravo reći: to neću čitati, to neću kupiti, a to ne želim gledati! </p>
<p>ZRINKA BORŠIĆ</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Manca Košir, poznata kao vrlo šarmantna i privlačna slovenska manekenka, koja je glumila u legendarnoj Babajinoj obradi Kolarove »Breze«, danas je autorica nekoliko stručnih novinarskih knjiga i profesorica novinarske etike na ljubljanskom Fakultetu političkih znanosti, ostala je nemalo iznenađena - dapače, šokirana - ugledavši zaista gnjusne fotografije iz crnih kronika, objavljene u najtiražnijim hrvatskim dnevnicima. Sudeći po njenu izlaganju na uspjelom opatijskom seminaru o standardima novinarske etike, Slovenija je u odnosu na etiku novinarstva daleko ispred Hrvatske - medijski odgoj uveden je kao nastavni predmet u osnovne škole, slike samoubojstava i imena žrtava strogo su čuvana tajna, a razmatra se mogućnost uvođenja ombudsmana - posebnog instrumenta građanske kontrole u obliku čovjeka specijaliziranog za medije. Čini se da su Slovenci u tome uspjeli, jer su, osim važnosti etike novinara i urednika, prihvatili i važnost etike korisnika medija, koji posredstvom otvorenih telefona imaju pravo utjecati na etičke standarde medija koje koriste.</p>
<p>• Govorili ste o javnim novinama, neovisnima o državi ili vlasnicima, kao vrhuncu medijske slobode među tiskovinama. Tko bi takve novine financirao budući da im je neovisnost osnovni uvjet i nije li njihovo postojanje utopija? Ima li u svijetu ijednih javnih novina?</p>
<p> - Javne novine ni u kojem slučaju nisu utopija. Svaka nacionalna skupina mora imati bar jednu javnu televiziju, jedan javni radio i jedne javne novine. Javne u tom smislu da nisu pristrane, kao novine neke političke stranke, nego da su neutralne i da njeguju visoke profesionalne kriterije. Ako država sama ne odluči da želi imati jedne javne novine - neovisne o vlasti i novcu - ona će imati žutu štampu. Ona se prodaje, ali te novine nisu ni dobre niti vrijedne. U jednoj demokratskoj državi, medijska politika treba biti na najvišoj razini, vlast o tome treba raspravljati, a ministarstva trebaju voditi brigu da se donesu dobri zakoni i, što je najvažnije, smisliti način na koji se može naći novac za ostvarenje tih medija. Finske se javne novine npr. financiraju od pornografije! To ne smije biti državna stvar ni državni novac, ali država mora osigurati instrumente i mehanizme pomoću kojih se skuplja taj novac. Komercijalne novine brinu za informiranje potrošača - što da kupuje, što je in, što je dobro, što je moda - a to s demokracijom nema nikakve veze. Demokraciji trebaju novine koje pričaju o relevantnim informacijama, s visokim profesionalcima kao svojim novinarima. Sve komercijalne televizije i radio-stanice zapravo prodaju svoju publiku oglačivačima - što je više publike, priljev novca od oglašivača bit će veći. A, ja ne želim da me prodaju, nego želim da me informiraju.</p>
<p>• Koje su metode kojima bi se postigao veći kredibilitet novina i njihovih novinara u odnosu na čitatelja, a koje bi na neki način omogućile čitateljima da se distanciraju od njihovih napisa, odnosno drugim novinama da ih ne »trpaju u isti koš« s onim »žutima«?</p>
<p>- Hamelink je vrhunski stručnjak iz skandinavskih država, a napisao je da je etika novinara, producenta i urednika isto tako važna kao i etika korisnika medija! Jer, korisnik medija - u ovom slučaju čitatelj - ima odgovornost i pravo reći: to neću čitati, to neću kupiti, a to ne želim gledati! Tako nastaje civilno društvo koje nauči protestirati zbog svih ovih gluposti koje redovno slušamo. Trebamo odgojiti čovjeka koji traži nešto drugo, koji će se javiti televiziji i reći: »Čujte, vi kršite taj i taj zakon, jer dajete nedozvoljeno mnogo reklama u jednom satu«. Mehanizmi koje koristimo u Sloveniji su sljedeći: postoji Savjet za radio-difuziju, kojem predsjedava Sandra Bašić-Hrvatin. Ona je dala jedan broj telefona na koji se mogu javiti ljudi kako bi rekli što nije u redu s televizijom, što su neobično ili nezakonito primijetili. Nadalje, postoji Savez potrošača, koji je jaka civilna inicijativa za poštenu i kvalitetnu brigu o proizvodima, ali se isto može primijeniti i na medije. U tome je velika mogućnost za potrošače, ali oni toga još nisu tako svjesni, pa zato sad informiranjem trebamo uspostaviti tu savjest da isto kao što raspravljaju o nekvaliteti mlijeka ili automobila, imaju pravo raspravljati o nekvaliteti novina ili televizije. Jako se glasno razmišlja o ombudsmanu, nezavisnoj osobi visokog javnog ugleda, intelektualcu, koji bi primao proteste skupina ili pojedinaca. Također bi pravo da se potuže na tretman u medijima mogli imati oni koji su u njima prikazani na nedostojan način. Meni nikako nisu jasne fotografije koje izlaze u vašim dnevnicima, a na kojima se vide razmrskane glave ili se žrtve samoubojstava mogu prepoznati. Funkcija ombudsmena je jako važna, ali bez obzira na to svake bi novine i svaki časopis trebali imati telefon na koji ćete se javiti, ako se s nečime ne slažete. Nisu dovoljna samo pisma čitatelja i prijedlozi, nego neke pravne službe koje će nam omogućiti mehanizme s kojima ljudi mogu ići na sud. Ljudi ni ne znaju da imaju pravo otići na sud - isključit ću sad političare koji ionako imaju sva prava, a očito ih jako rado koriste protiv medija - ali i svaki »običan« čovjek ima pravo, ako ga je netko oklevetao ili je objavljena neka sporna fotografija bez njegove dozvole, tužiti te novine i dobiti jako veliku odštetu. Problem je što ljudi uopće ne znaju za svoja prava!</p>
<p>• Što bi trebalo poduzeti da javnost shvati svoja prava u odnosu na medije?</p>
<p>- Stalno bi, svakog dana i u svakome mediju, uključujući teletekst, trebalo biti napisano i objavljeno: »Obratite se, učinite nešto, jer vaša prava su takva i takva«. Bilo bi pametno napraviti jednu knjižicu - kao što postoji knjižica o samoubojstvu i o tome kako da novinari pišu u slučajevima samoubojstva - o temi »Prava korisnika medija«. Uveli smo medijski odgoj kao nastavni predmet u završne razrede osnovne škole, a preporučujem to i Hrvatskoj. Djeca dnevno po tri-četiri sata bulje u televizor i svijet u kojem žive zove se virtualna zbilja. Dječica ne znaju da mišić Jerry samo na crtiću može preživjeti sedam udaraca toljagom, koje mu zadaje mačak Tom - malo dijete ne shvaća da će njegov manji brat od samo jednog njegovog udarca poginuti. Sutra će to napraviti, jer nema iskustva o tome da će, ako nekoga tresne po glavi, taj nastradati. Jer, dječje iskustvo je ono koje ima s televizije. Dijete do treće-četvrte godine pojma nema da to nije istina. Polako ih trebamo učiti da televizija nije istina, da to što gledaju nije realan život i da je, a to je najvažnije, potrebno razmišljati! Televizija je medij koji onemogućava mišljenje i razmišljanje, a to kaže i Supek u listu Medijska istraživanja. Ne stigneš misliti, samo se možeš uklopiti u tok događaja i slijediti ga, a time je povećana mogućnost implantiranja određenih ideja posredstvom tv-programa. Ako hoćeš misliti, onda čitaj i piši! Na televiziji i radiju nema vremena za mišljenje. Zato danas mišljenje i je u velikoj krizi.</p>
<p>• Kako je zakonski regulirana etika novinarstva u Sloveniji? Amerikanci i Britanci su otišli najdalje, pa novinari plaćaju čak i diskove i knjige koje kritiziraju, a poslije ih daju knjižnicama ili fonotekama, a sve to da ostanu objektivni i nepotkupljeni…</p>
<p>- Od 1991. godine, Slovenija ima kodeks vrlo sličan vašem i ne treba ga mijenjati, ali sad treba napraviti standarde profesionalnog novinarstva. Jer, etika je zapravo univerzalna, a standardi ponašanja bili bi strogo precizirani i konkretno bi govorili da, recimo, fotografije tog i tog ne smiješ imati i ne smiješ primiti dar vrijedan više od 50 dolara. BBC ima toga više od 350 stranica. Treba se znati kakva su pravila igre, jer novinarstvo je velika, velika igra. Igra za novac - to mi je žao, ali je tako. To što se događa na komercijalnim televizijama, recimo, igra je u kojoj gledatelj ispada budalom. Moraju se znati pravila… Nisu svi novinari isti niti su svi vrijedni prezira. Ali, da bi se vratilo poljuljano povjerenje javnosti u novinare, treba razviti društveni prostor koji potiče dobre, a sad toga nema. Sad novinare potiče tržište. Sjećam se, Denis Kuljiš je prije dvadesetak godina pisao o meni dragom piscu Vitomilu Zupanu. Rekla sam Denisu da je tekst jako dobar, ali da neke stvari u njemu nisu istinite. Denis mi je na to rekao: »Pa, Manca, nije važno je li to istina, nego je važno da dobro zvuči!« To je bila moja prva škola komercijalnog novinarstva…</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Čitavo desetljeće bezobzirni privatni investitori otimali zagrebačko zemljište! </p>
<p>Predstavljamo dosad najsređeniji dokument o bespravnoj gradnji u Zagrebu/Zaključak: nije riječ o »socijalnoj« bespravnoj gradnji, nego o napadu privatnog poduzetništva i sumnjivih investitora na zemljišta i prirodna dobra u vlasništvu Grada Zagreba/ Najviše divlje gradnje u Dubravi, Novom Zagrebu i Peščenici, no ne zaostaju Centar, Medveščak, Maksimir/ Sudbina sedmerokatnice u Gračanima mogla bi snaći i »Mali Široki brijeg« u Markuševcu</p>
<p>Stručnjaci gradskog Ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, u ožujku su završili s radom na dosad »najsređenijem« dokumentu o bespravnoj izgradnji u Zagrebu. </p>
<p>Zaključak je da je situacija s bespravnom izgradnjom u posljednjih 10 godina kritično premašila sva loša predviđanja, s posebnim naglaskom da se ne radi o »socijalnoj« bespravnoj gradnji, nego o napadu privatnog poduzetništva i sumnjivih, bezobzirnih investitora na zemljišta i prirodna dobra u vlasništvu Grada Zagreba!</p>
<p> Prema tom dokumentu, koji dosad nije objavljen, a Vjesniku ga je pokazala načelnica Ureda, inž. Tamara Petrić - Jankov, »od ukupno 4829 zaprimljenih zahtjeva za legalizacijom bespravno izgrađenih objekata, na koju je sredinom 1998. godine pozvalo Gradsko poglavarstvo, čak 590 ih je odbijeno, jer objekte na koje se odnose nije moguće legalizirati«.</p>
<p>Takvi objekti daleko su izvan granica u kojima je Generalnim urbanističkim planom dopuštena gradnja. Odnosno, izgrađeni su u zoni druge namjene u kojoj nije dozvoljena izgradnja.</p>
<p>Najviše, ili čak 1473 zahtjeva za legalizacijom, bilo je na Peščenici, od tog broja, a zbog neslaganja s GUP-om zasad je nemoguće legalizirati ukupno 58 objekata.</p>
<p> Na područjima Kozari, Kozari bok, Kozari putevi i Kanalski put, te manjim dijelom Petruševca, evidentirano je čak 700 izgradnji na tuđem, odnosno gradskom zemljištu (u Kozarima i Kozari putevima i Petruševcu podnijeto je 289 zahtjeva za legalizacijom, u Bogdanima i Strugama 88, na Žitnjaku 99, Resniku 112, Savici Šancima 91, te 141 zahtjev raspoređen po cijelom području Peščenice). Ne otkupe li vlasnici tih objekata zemljište od grada, neće moći za njih ishoditi ni građevinsku dozvolu!</p>
<p>Vlasnici bespravnih gradnji u Dubravi podnijeli su 1099 zahtjeva za lokacijskom dozvolom. Njih 129 je odbijeno. </p>
<p>Zanimljivo je da su se mnogi vlasnici jednostavno oglušili na pozive za legalizacijom. Tako je na primjer, samo u Konjščinskoj ulici evidentirano 60 bespravno izgrađenih stambeno-poslovnih objekata, ali je zahtjev za legalizacijom podnijelo samo troje vlasnika obiteljskih, odnosno šestero vlasnika poslovnih prostora.</p>
<p> Nadalje, iz Trnave, Čulinca i Resničkog gaja stiglo je 159, Vrinica, Retkovca i Sopnice 157, a na području sjeverno od Oporovečke ulice – od Miroševčine do Novoselačkog puta – 37 zahtjeva, iz Gornje Dubrave i Novoselske ulice 30, iz Južne Dubrave 166 zahtjeva za lokacijsku dozvolu. </p>
<p>Za Dubravu je zanimljiv podatak da se čak 420 zahtjeva odnosi na objekte koji su građeni prije 20 i više godina. Do danas, ti objekti praktički nisu postojali, barem kad je riječ o plaćanju komunalnih obveza.</p>
<p>S područja Novog Zagreba podneseno je ukupno 965 zahtjeva, a 166 ih je odbijeno. Iz Burićevog naselja (gdje uglavnom žive Hrvati doseljeni iz Vojvodine i izbjeglice iz BiH), stiglo ih je najviše, odnosno oko šest stotina, a iz Horvatovog naselja 40. Posebni problem predstavlja bespravna gradnja u Ježdovcu, sa 110 ilegalno izgrađenih objekata. Tamo (barem zasad) nema mogućnosti legalizacije jer su kuće građene na području unutar vodozaštitnog područja Ježdovec i u koridoru sletne staze Zračne luke i helidroma Ježdovec.</p>
<p> Preostali zahtjevi (njih oko 223) raspršeno je po čitavom drugom području Novog Zagreba.</p>
<p>S područja Centra i Črnomerca podnesen je 191 zahtjev za legalizaciju, a 34 ih je odbijeno zbog »iskakanja« iz GUP-a, oko 80 posto ukupnoga broja su obiteljske kuće.</p>
<p>Na Medveščaku i u Maksimiru – područjima koja, kako se pokazalo, sumnjivi investitori najviše vole – predano je 246 zahtjeva, a odbijeno njih 68.</p>
<p>Na 98 objekata zapravo je bespravno izvedena dogradnja, 40 je tzv. pomoćnih građevina, a čak 94 od novoizgrađenih objekata su vile!</p>
<p> U području Markuševca, u javnosti poznatom pod nazivom »Mali Široki brijeg« (?), inače sjevernije od Gredičaka, evidentirana je skupina od 20 objekata za koje su zahtjevi za legalizacijom odbijeni jer se nalaze daleko izvan granica u kojima se smije graditi, točnije, u zoni namijenjenoj šumi, parkovima i zaštitnom zelenilu. Ako je suditi po najavama, »Mali Široki brijeg« mogla bi snaći sudbina sedmerokatnice u Gračanima.</p>
<p>Uz Dubravu i Novi Zagreb, Trešnjevka i Trnje dijelovi su s najviše bespravne gradnje. Unatoč tome, gradskim je službama stiglo relativno malo zahtjeva (219) za legalizacijom, od čega je 38 odbijeno, dakle te objekte prije ili kasnije čeka rušenje. </p>
<p>Na području Susedgrada od 299 podnesenih zahtjeva, 48 objekata nema šanse za legalizaciju.</p>
<p>CLAUDIO KRAMARIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kuća Miroslava Kutle čeka građevinsku dozvolu i neće se rušiti</p>
<p>Kuća Miroslava Kutle, tajkuna koji trenutno sjedi u Okružnom zatvoru, ne nalazi se, kako smo se i sami uvjerili, na području »Malog Širokog Brijega« u Markuševcu, već nešto južnije na adresi Gradečak Lijevi i, prema podacima koje smo dobili na uvid – neće se rušiti. </p>
<p>Miroslav Kutle, naime, za svoju kuću ukupne stambene površine od 233 četvorna metra, posjeduje lokacijsku dozvolu koja mu je izdana 22. svibnja 1999. godine. Građevinsku dozvolu nema, ali je još nije ni zatražio.</p>
<p>Zapravo, građevinsku je dozvolu zatražio 24. ožujka 1999. godine, ali je odmah potom i povukao zahtjev, jer mu dotad nije bila izdana lokacijska dozvola bez koje je bilo nemoguće dobiti građevinsku dozvolu.</p>
<p>Kutlina kuća projektirana je u skladu s Generalnim urbanističkim planom, a lokacijska dozvola vrijedi do svibnja iduće godine, do kada će vjerojatno za nju biti zatražena i građevinska dozvola. Zbog svega toga ta kuća nije na »listi za odstrel«. (ck)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Vatrogasci nastavljaju borbu protiv požara na jugu SAD-a</p>
<p>LOS ALAMOS, 15. svibnja</p>
<p> - Veliki požar, koji je dosad uništio 17 tisuća hektara na jugozapadu Sjedinjenih Država, zaustavljen je na putu prema nuklearnom laboratoriju blizu Los Alamosa, ali u drugim dijelovima savezne države Novi Meksiko još gori, priopćili su vatrogasci najavljujući da će se dio stanovnika početi vraćati kućama.</p>
<p> Laboratorij, u kojem je izrađena prva atomska bomba u drugom svjetskom ratu poznata pod nazivom »Trinity«, još nije izvan opasnosti zbog jačanja vjetra, koji bi mogao raspiriti požarišta u blizini, ocjenjuju stručnjaci, no zahvaćeno je područje ipak dovoljno sigurno za povratak oko sedam tisuća stanovnika evakuiranih. Lokalne su vlasti organizirale i prijevoz stotina stanovnika Los Alamosa u stradala područja kako bi sami vidjeli u kakvu je stanju njihova imovina. Stanovnici su se suočili s kućama izgorjelima do temelja uz bok onih koje je vatra zaobišla. U sam grad stanovnici će se moći vratiti tek koncem tjedna. </p>
<p> Požar je započeo prošlog tjedna kad je služba održavanja kontroliranom vatrom pokušala uništiti nisko raslinje i tako spriječiti opasnost širenja većih požara u šumi. No vjetrovi koji su puhali brzinom od gotovo sto kilometara na sat raznijeli su vatru područjem pogođenim najtežom sušom u posljednjih tristo godina.</p>
<p> Požar je prisilio oko 20 tisuća ljudi na napuštanje domova, uništio je 260 kuća i nanio štetu koja se procjenjuje na milijardu dolara.</p>
<p> Požari koji gore u blizini Los Alamosa ograničeni su na nekoliko nenaseljenih kanjona i šire se na još tri područja uključivši predio prema stijeni Puye, koju Indijanci smatraju svetim mjestom.</p>
<p> Oko tisuću vatrogasaca bori se protiv požara i pod kontrolom je oko deset posto vatrene stihije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Skromna biljka boražina - novo oružje protiv raka ?</p>
<p>LONDON, 15. svibnja</p>
<p> - Obična biljka koja se u medicini upotrebljava više od 700 godina može znanstvenicima poslužiti kao novo oružje u borbi protiv raka, izvješćuju britanski znanstvenici. </p>
<p> Boražina (lat. borago) sadržava gama-linolensku kiselinu (GLA), za koju su ispitivanja pokazala da može uništiti stanice raka mozga i prostate te spriječiti širenje malignih tumora zaustavljanjem rasta krvnih žila.</p>
<p> U nedavno provedenom ispitivanju žena oboljelih od raka dojke znanstvenici iz Nottinghama otkrili su da koktel GLA i lijeka protiv raka tamoksifena ubrzava oporavak pacijentica. »Ulje ekstrahirano iz boražine bogat je izvor GLA«, rekao je dr. Alan McGown, pročelnik Odjela za razvoj lijekova pri britanskoj dobrotvornoj organizaciji »Cancer Research Campaign«.</p>
<p> Boražina ima najveću koncentraciju te kiseline u prirodi. Ulje biljke sadržava 24 posto kiseline, koje ima i u ulju noćurka, što se upotrebljava za liječenje PMS-a.</p>
<p> McGown je rekao da je okus boražine sličan krastavcu. Biljka je u srednjem vijeku bila popularna u kulinarstvu, ali se danas uzgaja uglavnom zbog lijepih bijelih i plavih cvijetova te za istraživanje ljekovitih svojstava. GLA gotovo i nema negativnih popratnih učinaka.</p>
<p> Rezultati nottinghamskoga istraživanja objavljeni su u časopisu Interntional Journal of Cancer. Tijekom istraživanja 38 žena oboljelih od raka dobilo je osam kapsula GLA, po 2,8 g na dan, i tamoksifen, a druga je skupina dobila samo tamoksifen. Žene koje su uzimale koktel znatno su se brže oporavile od žena iz druge skupine, što je znanstvenike potaknulo na zaključak da GLA može poslužiti u liječenju određenog tipa raka dojke.</p>
<p> Profesor Gordon McVie, glavni direktor CRC-a, istaknuo je kako bi žene morale znati za GLA i njegovu djelotvornost, no savjetovao im je da razgovaraju s liječnikom prije nego što ga počnu uzimati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Raniji početak menstruacije - ranija spolna aktivnost </p>
<p>NEW YORK, 15. svibnja</p>
<p> - Ispitivanje švedskih adolescentica pokazalo je da djevojke koje ranije dobiju menstruaciju ranije imaju i prvi spolni odnos. Osim toga djevojke koje su imale spolne odnose prije 15. godine imale su i više partnera i spolno prenosivih bolesti te neželjenih trudnoća. U najnovijem broju časopisa Sexually Transmitted Infections dr. Karin Edgardh objavila je rezultate istraživanja gotovo 2000 djevojaka u dobi od 17 godina. Dr. Edgardh iz Sveučilišne bolnice »Ulleval« u Oslu (Norveška) otkrila je da je 64 posto djevojčica već imalo spolne odnose, a 16 posto počelo ih je prije navršene 15. godine.</p>
<p> Rana pojava menstruacije - prije 11. godine ili u dobi od 11 godina, neovisan je čimbenik koji najavljuje da će djevojke ranije krenuti u spolni život. Dvostruko više djevojčica koje su ranije krenule u spolni život u toj su dobi dobile i menstruaciju.Ta povezanost, tvrdi dr. Edgardh, potvrđuje rezultate dvaju istraživanja provedenih u Švedskoj i SAD-u.</p>
<p> Po jednoj nedavno predstavljenoj teoriji, piše dr. Edgardh, »stres iz neposredne okoline«, kao što je rastava roditelja ili obiteljski sukobi, može potaknuti raniju pojavu menstruacije. Rani pubertet uz druge čimbenike potiče djevojčice na »rizično ponašanje«. Takvo »rizično ponašanje« češće je u djevojčica koje su ranije krenule u spolni život, pokazalo je istraživanje. U usporedbi s onima koje »počnu kasnije«, za te je djevojčice dva puta vjerojatnije da će pušiti ili se drogirati, a nešto su sklonije i alkoholu. Petnaest posto onih koje su se u spolne odnose upustile ranije imalo je i spolno prenosive bolesti, a gotovo 14 posto i neželjenu trudnoću u usporedbi sa pet odnosno šest posto djevojaka koje su u spolne odnose krenule kasnije.</p>
<p> Prosječna dob u kojoj se javlja prva menstruacija je 12,8 godina, najranija zabilježena dob je osam godina, a najkasnija 17. Djevojke koje su živjele s roditeljima kasnije su se upuštale u spolni život. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tuljani nose virus gripe i time izravno prijete ljudima? </p>
<p>WASHINGTON, 15. svibnja</p>
<p> - Tuljani mogu nositi virus gripe od kojega je, kako su znanstvenici dosad mislili, mogao oboljeti samo čovjek, i mogu ga prenijeti na ljude, izvješćuju nizozemski istraživači. Oni su otkrili da je nekoliko tuljana zaraženo gripom tipa B, jednim od nekoliko tipova virusa gripe.</p>
<p> »Činjenica da životinje u tijelu nose virus gripe tipa B može značiti izravnu prijetnju ljudima«, pišu znanstvenici u izvješću koje je objavljeno u časopisu Science.</p>
<p> Ironija je u tome što su životinje zarazili možda baš ljudi, pokazalo je ispitivanje Alberta Osterhausa iz nizozemskoga Državnog centra za gripu i njegovih kolega iz Centra za rehabilitaciju i istraživanje tuljana u Pieterburenu.</p>
<p> Skupina za spašavanje tuljana prošle je godine provela mnoga rutinska ispitivanja tuljana koji su se nasukali na obalu.Otkrili su prisutnost neobičnog virusa i proveli dodatna ispitivanja. »Na naše iznenađenje, otkrili smo virus gripe tipa B«, pišu.</p>
<p> Dodatna su ispitivanja pokazala da je gripa zarazna. Virus je identičan onome koji je ljude zarazio 1994, 1995, 1998. i 1999.</p>
<p> »Kako su tuljani, čini se, zaraženi u divljini, ispitali smo je li ih ljudski virus gripe tipa B zarazio godine 1995. i kruži li od tada«, pišu. Ispitali su uzorke krvi gotovo 1000 tuljana koji su prošli kroz Centar za rehabilitaciju i istraživanje u Pieterburenu. Nijedan tuljan koji je bio u Centru prije 1995. nije pokazivao znakove infekcije, no jest šest tuljana koji su kasnije liječeni. To znači da bi gripom tipa B moglo biti zaraženo između 0,5 i dva posto svih sivih tuljana koji žive u Nizozemskoj.</p>
<p> Poznato je da gripa prelazi s ljudi na životinje.</p>
<p> Gripu tipa A prenose ptice i druge životinje, a gripu tipa C svinje. »Virus gripe tipa B navodno je ograničen na ljude«, piše Osterhausova ekipa.</p>
<p> Najnovije otkriće znači da su tuljani možda »spremnik«, to jest živi izvor infekcije, kazali su istraživači. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Marulićev put u Berlin</p>
<p>Iz zagrebačke Ljevaonice umjetnina put Berlina krenula je upravo odlivena skulptura Marka Marulića, rad renomiranoga kipara Slavomira Drinkovića / Spomenik, kojim će se obilježiti 550. obljetnica rođenja hrvatskoga pjesnika i europskog humanista, bit će svečano otvoren 27. svibnja u berlinskoj središnjoj općini Wilmersdorfu / Time će biti proslavljena i 30. godišnjica suradnje gradova prijatelja Splita i Berlin-Wilmersdorfa </p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> - Iz zagrebačke Ljevaonice umjetnina, smještene u zakutku dvorišta Akademije likovnih umjetnosti, u ponedjeljak je put Berlina krenula brončana statua Marka Marulića, rad renomiranog kipara Slavomira Drinkovića. Nakon dugačkoga puta, koji će trajati 18 sati, skulptura će tijekom ovoga tjedna biti montirana na Trgu Juliusa Morgenrotha pred Gradskom vijećnicom Wilmersdorfa, središnje berlinske općine. Sam spomenik bit će svečano otvoren 27. svibnja, u sklopu trodnevne »Svečanosti nacija«, tradicionalne proslave Wilmersdorfa. </p>
<p>Tim činom u Berlinu će biti obilježena 550. obljetnica rođenja hrvatskoga pjesnika i europskoga humanista Marka Marulića, što će biti i uklesano u mramorni postament spomenika (Marko Marulić 1450. - 1524. Kroatischer Dichter und Europäischer Humanist). Rezultat je to inicijative dr. Ive Sanadera koji je još u prosincu 1998. godine taj prijedlog iznio u razgovorima s nekim članovima Bundestaga, a koji je rezultirao suradnjom s berlinskom općinom Wilmersdorf, pobratimom rodnoga Marulićeva Splita. Gradonačelnik Berlin-Wilmersdorfa Michael Wrasmann to je oduševljeno prihvatio jer se upravo 2000. godine obilježava i trideseta obljetnica partnerstva Splita i Wilmersdorfa. U tu akciju stoga je ponajprije uključen Split te zajednica Hrvata u Berlinu, a potom i Ministarstvo kulture, koji su zajednički financirali cijeli projekt. Kako je Ministarstvo kulture za bivše Vlade donijelo odluku o potpori projektu, ali nije uspijelo odobriti sredstva, novi ministar kulture dr. Antun Vujić, ističući važnost velikih Marulićevih jubileja za hrvatsku kulturu, nije bio u dilemi već je pomogao da se započeti projekt u potpunosti ostvari.</p>
<p>Odbor za podignuće spomenika u Berlin-Wilmersdorfu, koji je radio u sastavu: dr. Ivo Sanader (predsjednik), prof. dr. Mirko Tomasović, akademik Nikola Batušić, mr. Božo Biškupić, prof. dr. Nenad Cambi, prof. dr. Ante Stamać (kojega je po izboru za predsjednika DHK zamijenio akademik Slavko Mihalić), dipl. ing. Marina Matulović-Dropulić, dr. Zdenka Weber, dipl. ing. Josip Pavešić, dipl. ing. Venčeslav Lončarić, Vladimir Maleković te splitski gradonačelnik Ivan Škarić i njegov zamjenik Miroslav Buličić, odabrao je rad akademskog kipara Slavomira Drinkovića, kojim je sudjelovao na Natječaju za spomenik Marku Maruliću u Zagrebu, a koji je s još dva natječajna rada bio tom prilikom otkupljen. Osim Drinkovića tada (1999.) u Odbor ulazi i arh. Ljubomir Cota, koji radi rješenje postava spomenika te Srećko Lipovčan čija će nakladnička kuća Erasmus izdati prigodnu knjižicu o Marku Maruliću.</p>
<p> Bit će to prva knjižica (na 48 stranica s tridesetak slikovnih priloga) na njemačkom jeziku sa svim relevantnim podacima o Marku Maruliću. U njoj će osim Marulićevih spomenika u Splitu, Zagrebu i Berlinu te njegova obiteljskog grba i nadgrobne ploče iz splitske Crkve sv. Frane kao i fotografije Ćipikove kuće u Nečujmu, u koju je Marulić često navraćao, btiti reproducirane naslovne stranice najvažnijih njemačkih izdanja Marka Marulića: baselsko i kölnsko izdanje Institucija, Marulićev prijevod Petrarkine kancone, primjerak Evanđelistara s Marulićevim bilješkama na margini, autograf Marulićeva prijevoda dijela Danteove Božanstvene komedije, Marulićevi stihovi nedavno pronađeni u Glasgowu, primjerak Institucija koji je posjedovao Franjo Ksaverski, te naslovnica Tomasovićeve monografije o Marulu kao i sva tri izdanja Judite.</p>
<p> Drinkovićeva statua Marka Marulića, visoka 3,10 metra, a teška oko 800 kilograma, odlivana je u bronci u Ljevaonici umjetnina gotovo paralelno sa skulpturom Miroslava Krleže kiparice Marije Ujević (visoka 2,30 metra, težine 500 kilograma) te Radauševim skulpturama iz ciklusa Panopticum Croaticum (Stari sudac, Mladi sudac i Krvnik), koje su prošloga tjedna otpremljene u Hannover gdje će biti izložene u hrvatskome paviljonu na EXPO 2000. Čitav je taj posao Ljevaonica umjetnina obavila u gotovo nemogućem roku od 50 dana, što se može smatrati pravim podvigom.</p>
<p>Nakon tog obavljenog posla, samo pakiranje i utovar stojeće figure Marka Marulića u kamion, kojim će nakon carinskih formalnosti biti prevezen do Berlina, činilo se sitnicom. No, dok je omatanje skulpture spužvama još bio relativno lak posao, ručno utovarivanje ostavilo je znojni trag na licima radnika Ljevaonice umjetnina. Dobro osigurana spužvama, stiroporom, fosnama i gurtama, skulptura je oko 12 sati krenula na svoj dugi put. Za desetak dana ona će ponosno stajati na jednom od starih berlinskih trgova, na ponos svih Hrvata.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ogresta predsjednik žirija Medfilma</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> - Međunarodni filmski festival u Rimu Medfilm, koji se održava pod pokroviteljstvom Euroimagesa, središnje zaklade za potporu europskog filma, uputio je hrvatskomu filmskom redatelju Zrinku Ogresti osobito priznanje pozivom da predsjeda međunarodnim žirijem ovogodišnjeg rimskog festivala.</p>
<p> Ova ugledna filmska priredba, koja će ove godine biti posvećena temi »Imigracija, film, identitet«, održat će se od 10. do 18. srpnja. Zrinko Ogresta bio je dvostrukim pobjednikom rimskog festivala s filmovima »Isprani« (1998.) i »Crvena prašina« (1999.). Naš će redatelj biti na čelu peteročlanog žirija koji će još činiti Hulya Ucansu, direktorica Međunarodnog festivala u Carigradu, zatim talijanska filmska zvijezda-glumica Valeria Bruna Tedeschi, alžirska redateljica Rachida Krim i vodeći talijanski filmski kritičar Enrico Ghezzi.</p>
<p> Nakon sve učestalijih uspjeha hrvatskih filmova na inozemnim festivalima, ovo je još jedno osobito priznanje hrvatskoj kinematografiji. (F.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pioniri kompjutorske umjetnosti</p>
<p>Hrvatsko društvo likovnih umjetnika / Otvorena izložba kompjuterske umjetnosti »I am still alive«/ Izložba je jedan od projekata vezanik uz otvaranje novog net.kulturnog kluba (mama) </p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> - U Hrvatskom društvu likovnih umjetnika u nedjelju na večer u postavi Darka Fritza otvorena je izložba Internet umjetnosti i kompjuterske umjetnosti 60-ih godina pod nazivom »I am still alive«. Otvorenje ove izložbe je bilo samo jedno u niz događanja vezano uz otvorenje net. kulturnog kluba (mama) u Preradovićevoj 18. Taj klub ima za zadatak širenje Internet tehnologije koja bi svima trebala biti dostupna, ali isto tako i čitave kulture vezane uz taj medij. Voditelji tog projekta su naglasili da Net.kultura preslikava strukturu Internet tehnologije. Ona je decentralizirana, komunikacijski višesmjerna, nehijerarhijska, tolerantna, transnacionalna, kozmopolitska, transkulturalna, te zbog toga dopušta i alternativnim i manjinskim identitetima ravnopravnu poziciju u korištenju medija.</p>
<p>U sklopu otvorenja izložbe Vuk Ćosić iz Ljubljane i Alexei Shulgin iz Moskve su održali predavanja uz projekcije svojih web radova. Oni su također bili i članovi žirija koji je dodjelio nagrade za natječaj vezan uz umjetnost na Internetu. Taj natječaj je organizirao Multimedijalni institut mi2 iz Zagreba.</p>
<p>Na izložbi »I am still alive« predstavljena je isklučivo kompjutorska umjetnost iz kolekcije Muzeja suvremene umjetnosti, a svi radovi su vezani uz pokret Nove tendencije. Svojevremeno, 1968. godine kada su ti radovi prvi put izloženi, ne jednom su mjestu predstavljeni umjetnici iz bivšeg istočnog i zapadnog bloka. Namjera organizatora izložbe je bila predstaviti kompjutorski modelirane skulpture, koreografije, objekte i kompjutorske ispise. No, na žalost tijekom vremena mnoga djela koja su ustvari elektronski uređaji, pokvarila su se, pa su ovom prilikom većinom predstavljeni grafički radovi. Autori predstavljeni radovima pionirske kompjutorske umjetnosti iz zbirke Muzeja suvremene umjetnosti su: Jan Baptist Bedaux, Vladimir Bonačić, Jeroen Clausman, Dalibor Chatrny, Alan Mark France, Hiroshi Kawano, Hans Köhler i drugi.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otkrivena prva skica Bukovčeva zastora</p>
<p>Galerija 5 Obiteljskog radija / Uoči retrospektivne izložbe Vlahe Bukovca u Modernoj galeriji u Zagrebu, Igor Zidić pokrenuo inicijativu za otkup nedavno pronađene majstorove skice za svečani zastor HNK / Sponzorski račun MG - Zagrebačka banka 30102-743-2062761</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> - Sretnim stjecajem okolnosti, stručnjaci zagrebačke Moderne galerije nedavno su doznali za postojanje prve, dosad nepoznate skice Vlahe Bukovca rađene za glasoviti majstorov zastor u Hrvatskom narodnom kazalištu!</p>
<p>Fotografiju tog djela (ali i manji izbor fotografija iz slikareva života te platno »Balkon« iz 1908.), javnosti je predstavio ravnatelj Moderne galerije Igor Zidić na prigodnoj izložbi što je otvorena u Galeriji 5 Obiteljskog radija. Izravni prijenos vodio je agilni urednik i voditelj Zlatko Madžar, prepustivši veći dio emisije Zidiću, koji je kao uvijek s posebnom ljubavlju govorio o svom omiljenu slikaru. Uz svesrdnu medijsku potporu popularne radijske stanice, naglasio je Zidić, Moderna galerija želi otkupiti skicu od privatnog kolekcionara umjetninama iz Tel Aviva za 25 tisuća američkih dolara, na koliko je procijenjena. Kupnjom tog zanimljivog rada, u kojem se razotkriva nepoznati Bukovac, na najljepši bi se način obogatio fundus MG-a te »začinila« velika majstorova retrospektiva, što se nakon Praga svečano u srijedu otvara u Modernoj galeriji. Svi oni koji žele potpomoći ovu plemenitu akciju mogu uplatiti svotu novca na sponzorski račun Moderne galerije - Zagrebačka banka - 30102-743-2062761.</p>
<p>»Slika je dirljiv i likovno impresivan znak kakav bi zastor bio da je gospar Vlaho bio još i ban, ministar ili barem pročelnik«, istaknuo je Zidić. »Njegov je Preporod - srdačna, vedra, pučka fešta u cavtatskoj vali, iz koje puca pogled prema Dubrovniku. Ništa tu nije oficijelno, a kamoli oficiozno. Otkriva nam slikar, u tome dragulju hrvatske umjetnosti potkraj 19. stoljeća, svoje dobro i čisto srce, pokazujući kako ga veliki svijet, u kojem je dotle živio, nije učinio artificijelnim, kako ga nije učinio blaziranim, kako je s najvećom mogućom vještinom raspolagao kao prosjak s koricom kruha: pomno, oprezno, čedno«, nagalsio je Zidić. Na toj se skici ne vidi onaj poznati Bukovac što je slikao portrete umišljenih velikana, već majstor intimističkog, bogatog i raskošnog likovnog pisma. Podsjetivši da je Bukovac uz Meštrovića i Kljakovića među rijetkima dosegnuo vrtoglave likovne vrhunce na europskoj razini, Zidić je spomenuo mnoge tužne detalje iz slikareva života - od činjenice da je u Pragu proveo 19 godina svog života, pa do toga da ga u Zagrebu nitko nije htio stalno uposliti te da je dio ondašnjeg tiska njegove aktove proglasio - pornografskima!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Godina hrvatske radiodrame</p>
<p>4. međunarodni festival igrane i dokumentarne radio drame Prix Marulić / Dobre literarne predloške nije pratila i dobra radijska realizacija</p>
<p>HVAR, 15. svibnja</p>
<p> - Konstantina Pavlova, jednog od najistaknutijih i najomiljenijih bugarskih pjesnika, koji je kao žrtva komunističkog režima cijeli život proveo u sjeni, bugarski radiofoničari predstavili su kao neizoliranu električnu žicu koja stalno zuji, pucketa i iskri. Njegova Drevna tragedija u režiji Hriste Simeonova predstavljala je bugarski radio na 4. međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić što se do 19. svibnja održava na Hvaru. Dobar literarni predložak na žalost nije pratila i odgovarajuća, radijskom mediju prilagođena, realizacija. Upečatljivi zvučni efekti prečesto su se u nedogled ponavljali. Rezultat je bio predugačka pa i dosadna radiodrama.</p>
<p>I radiodramu mađarskog radija pod naslovom Husarski dragovoljac F. B. ubijen na sjevernom frontu jednolična je i blijeda povijesno književna emisija o vrlo talentiranom pjesniku i ekonomistu koji je sa samo 22 godine poginuo u Prvom svjetskom ratu. </p>
<p>Rumunjski radio predstavio se s Burdujenskom muzom, dramoletom koji se jedino po prpošnosti i veseloj igri razlikovao od prije slušanih uradaka. Riječ je o tipičnom komadu 19. stoljeća, svojevrsnom cabaretu koji izrasta iz narodne legende i koji na duhovit način prikazuje glavne junake. Na žalost, ništa više. No hvarski festival i na druge načine živi, traje i dobiva priznanja. Najvažnije je ono koje pristiže iz Europske radiodifuzne udruge EBU-a. Kao podrška i priznanje Hrvatskoj, točnije Dramskom programu Hratskog radija koji je organizator Festivala, jest to što je krovna organizacija svih europskih radiopostaja ovogodišnji skup svog Odjela za radiodramu održala u subotu na Hvaru u sklopu Festivala. Ugled Festivala i njegovo sada već čvrsto mjesto u velikoj svjetskoj radiofestivalskoj obitelji sigurno je pridonio da se ova godina proglasi Godinom hrvatske kulture. Posredstvom radiodrama sve članice EBU-a, više od 200 milijuna slušatelja diljem svijeta ove godine će moći slušati drame naših autora. Osim toga, mnoge europske radiopostaje ugostit će hrvatske radijske autore, organizirati razgovore s njima i na druge načine predstavljati hrvatsku kulturu. </p>
<p> Rat i seks bile su teme koje su se provlačile kroz radiodrame koje smo u nedjelju slušali na Hvaru. Počelo je s Aristofanovom Lizistratom u produkciji RAI-a, od koje se mnogo očekivalo, to više što se režije prihvatio jedan od najboljih svjetskih kazališnih redatelja Luca Ronconi. Lizistrata je vrhunski izveden, jasno i razgovjetno pročitan tekst s nešto glazbe i pjevanja. Zbog svega toga Lizistrata se činila predugačkom i pomalo zamarajućom. </p>
<p>I Vergilijeva Eneida iz razvikane BBC-ijeve radionice ima nekih sličnosti s Lizistratom. I nju su radili vrhunski majstori, u njoj su sudjelovali glumac i dobitnik Oscara Ralph Fiennes, sir Derek Jacobi, Gina Mckee i drugi. Eneidu je preveo pjesnik laureat Cecil Day Lewis, a glazbu je skladala Mia Soterion. Odlična ekipa nije se odlično snašla. Odradili su rutinski svatko svoje, ali konačan rezultat naišao je na oštre kritike čak i engleskih sudionika Festivala.</p>
<p>No, od osam emisija koje smo slušali u nedjelju bilo je i onih koje ćemo pamtiti duže. Ponajprije to je Tisuću i jedna noć koja je na Hvar stigla iz Njemačkog radio Berlina. Autorica Helma Sanders Brahnis i redatelj Robert Matejka sjajno su napravili seriju od 14 Šeherezadinih priča od kojih smo slušali dvanaestu. Dobro poznati tekst je na nov radijski način predstavljen. Slušali smo ga kao vrckavu razigranu bajku s izrazitim erotskim nabojem, s mnogo duha i ironije u prepletu riječi, glazbe i zvučnih efekata. Dubrovnik ponovljen autora Jakete Palmotića Dionirića u dramatizaciji i režiji Ozrena Prohića ima značaj u hrvatskoj povijesti književnosti i na njemu se ima što učiti, ali u novoj zvučnoj verziji teško da može biti bilo kakva konkurencija na radijskom festivalu kakav je Prix Marulić. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="18">
<p>Hrvatski ragbijaši pobijedili i Ukrajinu</p>
<p>MAKARSKA </p>
<p> – Hrvatska ragbijaška reprezentacija slavila je i u svom trećem nastupu u skupini B europskog ragbija. Pred 2500 gledatelja okupljenih u nedjelju u Makarskoj, hrvatski su ragbijaši pobjedili Ukrajinu 25-9 (10-9). Bila je to predposljednja utakmice naše reprezentacije u ovoj sezoni, a pobijedimo li za 14 dana u Krasnojarsku Rusiju, tada bi dogodine trebali igrati u A skupini europskog ragbija.</p>
<p>– Igrom toliko i nisam zadovoljan, koliko rezultatom. Važna je to pobjeda, pogotovo iz razloga što je od 15 igrača, njih čak 14 bilo iz Hrvatske. U drugom smo dijelu kondicijski bili na mnogo višoj razini, što je i polučilo krajnji rezultat, izjavio je nakon utakmice hrvatski izbornik Drago Lulić. </p>
<p>Strijelci za Hrvatsku bili su Follows (10 poena), te Puljiz, Lovreta i Penavić (5). Na ljestvici, Hrvatska dijeli prvo mjesto s Rusijom, koja je zasad također bez poraza. (ap)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Kako u Maksimiru ostati miran?!«</p>
<p>Ovaj mi je finale vrlo značajan, imamo dva gola prednosti, ali je ta prednost varljiva. Želimo li se u Split vratiti s trofejom moramo biti sigurniji, koncentriraniji i borbeniji nego u subotu. Ohrabruje što će u Maksimiru istrčati Slaven Bilić i Jurica Vučko, s njima ćemo imati sigurniju obranu i probojniji napad, kaže Stipe Pletikosa, vratar Hajduka</p>
<p>SPLIT, 15. svibnja</p>
<p> – Nogometaši Hajduka od ljeta 1995. godine nisu svoje navijače obradovali trofejom, nisu čak bili ni blizu uspjeha. Stoga je uzvrat finala Kupa, u utorak u Maksimiru, Splićanima iznimno važan, trofej bi svakako uljepšao Hajdukovu tešku svakodnevicu. Splićani imaju dva pogotka prednosti, a vratara Stipu Pletikosu na Poljudu smatraju ključnim igračem koji bi, sigurnošću i obranama, trebao »bijeli brod« usmjeriti prema »suncu«.</p>
<p>– Ovaj mi je finale vrlo značajan, imamo dva gola prednosti, ali je ta prednost varljiva. Subotnja utakmica i 1-3 poraz velika nam je opomena. Želimo li se u Split vratiti s trofejom moramo biti sigurniji, koncentriraniji i borbeniji nego u subotu. Sva smo tri pogotka primili iz prekida, a to ukazuje na nedostatak borbenosti i koncentracije. Ohrabruje što će u Maksimiru istrčati Slaven Bilić i Jurica Vučko. Sa Slavenom je obrana sigurnija, a s Juricom dobivamo probojnost u napadu, kaže Stipe Pletikosa, vratar Hajduka.</p>
<p>• Navijači su vas u Maksimiru, prvi put u karijeri, pokušali isprovocirati. BBB su vam, naime, vikali: »Stipe, pederu«!</p>
<p>– Da, prvi put sam bio meta protivničkih navijača, ali je njihovo »navijanje« za mene dodatni motiv. Uostalom, čim me spominju, znači da nešto vrijedim, a to mi imponira.</p>
<p>• Prije subotnje utakmice razgovarali ste s trenerom Nadovezom, koji vas je upozorio da izbjegavate konfliktne situacije. No, nakon prvog ste pogotka, zbog prigovora, dobili žuti karton, pa je klupa cijelu utakmicu strahovala.</p>
<p>– Istina, sve smo se dogovorili i ušao sam u utakmicu odlučan da ne ulazim u problematične situacije. Ali, kako u Maksimiru ostati miran i suzdržati emocije?! Bez obzira što utakmica nije bila za nas značajna, želio sam pobjedu na njihovoj proslavi titule, ponijelo me ozračje, pa sam prigovarao sucu. Mislio sam da je Igor Cvitanović bio u zaleđu kod pogotka, a nisam vidio Jažića. No, sve je dobro prošlo.</p>
<p>• Tko su Dinamovi najopasniji igrači?</p>
<p>– Tomo Šokota, dokazao se ove sezone, lakoćom postiže pogotke, a ima i sreće. Imaju oni još opasnih igrača, mislim i na Zorana Pavlovića koji ima dobar udarac. No, budemo li agresivni u obrani, žestoki, vjerujem da neće imati previše prigoda.</p>
<p>• Nakon uzvratne utakmice finala Kupa u Poreču vas očekuju vas pripreme s mladom reprezentacijomm, za EP u Slovačkoj. Što čekujete od europske smotre najboljih mladih nogometaš? </p>
<p>– Prvo se svi trebamo osvježiti, jer smo iscrpljeni žestokim natjecateljskim ritmom ovog proljeća. Vjerujem da ćemo se dobro pripremiti, dobra smo momčad, a izbornik Ivo Šušak je dokazao da zna kormilariti ovom selekcijom igrača. Uvjeren sam da ćemo u Slovačkoj ostvariti dobar rezultat. Prvi susret s Nizozemskom je ključan… Jedino mi je žao što barem na pripreme nije pozvan Zvonimir Deranja, on je od početka s nama i vrlo nam je bitan igrač. Ne bih htio da se ova izjava shvati kao miješanje u Šuškov posao, ali mislim da bi nam Zvone koristio i da izbornik nije imao uvida u njegovu ozljedu.</p>
<p>• Blizu ste odlaska iz hrvatskog nogometa. Ugovor vam vrijedi do ljeta sljedeće godine i sad je pravi trenutak da Poljud vašom prodajom napuni blagajnu. No, šteta će biti ako već nakon dviju prvoligaških sezona odete iz našeg nogometa.</p>
<p>– U ovom trenutku ne razmišljam kamo ću. Prioritet mi je uzvratna utakmica Kupa s Dinamom i potom EP. Kad sve završi, vidjet ću što je najbolje za moju karijeru, zaključio je Pletikosa.</p>
<p>Petar Nadoveza, trener Hajduka, izbjegava bombastične izjave, ali će sigurno dobro »naoštriti« svoje nogometaše. Na travnjak će poslati ovih 11: Pletikosa, Đuzelov, Slaven Bilić, Grdić, Miladin, Musa, Miše, Leko, Jažić, Vučko, Baturina.</p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Šušak za prvu pričuvu odredio Deranju, a ne Ivana Bošnjaka</p>
<p>Dogodi li se kojim slučajem da neki od 20 pozvanih mladih reprezentativaca za nastup na skorom nogometno EP u Slovačkoj mora otpasti, izbornik Ivo Šušak najradije bi se opredijelio za Hajdukovog napadača Deranju</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Ozljeda nosne kosti Renata Pilipovića zadobivena u subotnjoj utakmici protiv Hajduka, navela je Ivu Šuška, izbornika mlade reprezentacije, da za svaki slučaj ozbiljno razmišlja o njegovoj možebitnoj zamjeni za EP u Slovačkoj (27. svibnja do 3. lipnja). Pokaže li se da su posljedice po ovog veznog Dinamovog igrača nešto teže naravi, pa se radi toga ne može odmah priključiti pripremama koje su za prvu skupinu počele u Poreču, Šušak u đepu ima pričuvno ime. Riječ je o napadaču Hajduka Zvonimiru Deranji.</p>
<p> – Znam, očekivali ste da ću za prvu pričuvu imati Ivana Bošnjaka iz Cibalije, zbog čijeg nepozivanja među 20 kandidata ima razložih prigovora. Bošnjaka bih zaista prvog zvao da se s Deranjom nije dogodilo o nešto čudno i neočekivano. Bio je tri mjeseca izvan pogona, nisam ga čak imao ni na pričuvnoj listi i sve moje informacije kazivale su da na njega za Slovačku ne treba računati. </p>
<p>Pojasnio je Šušak odakle najednom zaokret o njegovom opredjeljenju za Deranju, ako netko od 20 pozvanih otpadne:</p>
<p>– Riječ je o neraskidivoj višegodišnjoj Deranjinoj vezi s većinom ove generacije reprezentativaca, što primjerice s Bošnjakom nije slučaj. Njegovo vrijeme tek dolazi, njemu svaka čast. I općenito gledano Deranja mi je bio u svim vizijama zbog svojih igračkih posebnosti, ali se nekako čudno i predugo liječio od ozljede. S te se strane, međutim, nešto iznenada promjenilo, došao je u neke druge ruke i iznenada se vratio. Ovakav Deranja, kakav je u pola sata koliko je igrao bio u subotu protiv Dinama, jako bi nam dobro došao ne EP u Slovačkoj. Baš me zanima kako će djelovati u utorak u uzvratu protiv Dinama.</p>
<p>Šušak je, uzgred, u ponedjeljak u podne krenuo u Poreč na prvi dio priprema samo sa četvoricom od ukupno pozvanih 20 igrača. U zajedničkom kombiju iz Zagreba su krenula dva vratara: Čavlina i N. Marić, te Sabolčki i Banović. Ostali za koje vrijedi dogovor o okupljanju u ponedjeljak su »Talijani« Tudor, Šerić i Smoje, pa Vranješ iz Bayera (L), te Balaban, Višković, Mijatović i Brajković iz Rijeke.</p>
<p> Preostala druga polovica reprezentacije stići će u Poreč u srijedu, dan nakon maksimirskog finala, a to su »hajdukovci« Pletikosa, Miladin i Leko, te igrači Dinama Bišćan, Šokota, J. Šimić, Mikić i Pilipović, ako će biti sposoban. Reprezentacija će u Poreču boraviti do petka 19. svibnja i pritom, najvjerojatnije u Višnjanu, odigrati jednu utakmicu. U nedjelju je, pak, nastavak priprema u Čatežu, odakle se 25. svibnja kreće u Slovačku. Prvu utakmicu na EP naša reprezentacija igrat će 27. svibnja u Trnavi protiv Nizozemske u 18 sati.</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prosinečki na klupi</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Dinamov subotnji sastav kojim je Marijan Vlak »pregazio« Splićane u prvenstvenome okršaju, započet će i uzvratni finalni okršaj Kupa Hrvatske. Neće, dakle, biti vratara Dražena Ladića, čija ozljeda mišića nudi preveliki rizik i logično je da Vlak vjeruje pouzdanome Butini. Kapetan Robert Prosinečki bit će među kandidatima za sastav, no neće započeti dvoboj, sjest će na klupu, na kojoj, pak, u odnosu na subotu, neće biti Mihaela Mikića (crveni karton). Renato Pilipović će, unatoč razbijenome nosu, također čekati priliku s klupe...</p>
<p>Vlak je, dakako, iznimno zadovoljan subotnjom izvedbom svoje momčadi i naglašava:</p>
<p>– Ako ćemo tako igrati i u utorak, postoje realne šanse za ostvarenje pothvata i nadoknađivanje Hajdukove 2-0 prednosti. Istina je da tih 2-0 Splićanima ulijeva sigurnost, međutim nakon što smo u subotu pokazali da je i taj rezultat dostižan, ni njima nije svejedno.</p>
<p>Pokal pobjedniku predati prof. Zdravko Jelenović, posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, inače predsjednikov savjetnik za društvene aktivnosti. Dinamovi posebni gosti na ovoj utakmici bit će hendikepirana djeca, žrtve zaostalih mina, s njima će se Dinamovi nogometaši družiti nakon utakmice. </p>
<p>Ako nakon 90 minuta bude 2-0 za Dinamo, ne igraju se produžeci, nego se odmah izvode 11-erci. </p>
<p>Za osvojeni naslov hrvatskoga prvaka i za možebitno osvajanje hrvatskoga Kupa, Dinamovi će nogometaši biti nagrađeni ukupno sa 120.000 kuna »po glavi«! Tako je zapisano u klupskome Pravilniku, na osnovi toga može se lako zaključiti da je nagrada za naslov 80.000, a za osvojeni Kup Hrvatske 40.000 kuna.</p>
<p>S druge, pak, strane, Hajdukovi će nogometaši, ukoliko osvoje Kup, biti bogatiji za po 120.000 kuna! Usput, ako Hajduk bude slavio u utorak u Maksimiru, bit će to prvi trofej koji će doći na Poljud nakon punih pet godina. nakon 1995. godine, kad je trener Ivan Katalinić sa svojim nogometašima u Split donio dvostruku krunu. (pj, rp)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jelena Kostanić opet dobro krenula</p>
<p>ANTWERPEN, 15. svibnja</p>
<p> – Jelena Kostanić, hrvatska teniska reprezentativka, i na trećem je turniru zaredom uspjela proći 1. kolo. Nakon Bola i Varšave, uvodnu je prepreku preskočila i na WTA Tour turniru u belgijskom Antwerpenu, koji je počeo u ponedjeljak, a na kojem će iz nagradnog fonda biti podijeljeno 140.000 dolara. U 1. kolu, ona je sa 7-5, 6-2 svladala Amerikanku Brie Rippner, čime se kao prva plasirala u osminu finala. Naime, bio je to meč kojim je otvoren ovogodišnji turnir »Mexx Sport Benelux Open«, na kojem naslov pobjednice brani Belgijanka Justine Henin.</p>
<p>Amerikanka Rippner, 122. na WTA-listi, bila je samo u prvom setu ravnopravna suparnica 19-godišnjoj Splićanki, koja će u Antwerpenu opet igrati u srijedu, s pobjednicom susreta Carlsson – Jeyaseelan. </p>
<p>Prođe li, bit će joj to tek drugi plasman u četvrtfinale na nekom WTA Tour turniru. </p>
<p>U međuvremenu, Kostanićka će igrati i u paru s Jugoslavenkom Sandrom Načuk, a suparnice će im biti Amerikanka Hopkins i Slovenka Rampre.</p>
<p>Rezultati 1. kola: Kostanić – Rippner 7-5, 6-2. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Možda je dobro, a možda i nije</p>
<p>Nakon spoznaje da će vaterpolisti Hrvatske na Olimpijskim igrama biti u težoj skupini, s Jugoslavijom, SAD-om, Mađarskom, Nizozemskom i Grčkom, izbornik Neven Kovačević pokušava vidjeti i prednosti i mane takve volje ždrijeba</p>
<p>HANNOVER, 15. svibnja</p>
<p> – Ždrijeb za Olimpijske igre nije pomazio hrvatsku vaterpolsku reprezentaciju, ali izbornik Neven Kovačević zbog toga ne očajava. Nakon završetka kvalifikacija za OI u Hannoveru pristupilo se ždrijebu koji nije bio sklon našoj vaterpolskoj vrsti. Dakle, hrvatska vaterpolska reprezentacija na Olimpijskim igrama u Syndeyu nastupat će u skupini sa Jugoslavijom, SAD-om, Mađarskom, Grčkom i Nizozemskom. U drugoj skupini četvrtfinale će pokušati izboriti izabrane vrste Italije, Španjolske, Rusije, Australije, Slovačke i Kazahstana. Prvi susret hrvatski vaterpolisti odigrat će sa Amerikancima,a iz svake skupine po četiri reprezentacije plasirat će se u četvrtfinale gdje će se sučeliti sustavom prvi protiv četvrtog, drugi protiv trećeg...</p>
<p>Neposredno nakon ždrijeba skupina izbornik Neven Kovačević je rekao: </p>
<p>– U ovakvom ždrijebu teško se odlučiti što je bolje – imati na početku tešku skupinu i eventualnim prolazom doći do lakšeg suparnika u četvrtfinalu, ili, pak, imati lakšu skupinu, pa se potom sastati s jakim suparnikom u četvrtzavršnici. A mi smo u prvoj situaciji, i obećavati medalju bilo bi suludo. Iako imamo kvalitetu moramo riješiti bezbroj drugih detalja, jer i drugi imaju čak i više vremena za pripreme od nas, financijskih sredstava te ostalih potrebnih uvjeta.</p>
<p>Hrvatski vaterpolisti nedavno su u Dubrovniku odigrali prijateljsku utakmicu protiv Amerikanaca, unatoč tada lakoj pobjedi Kovačević se ne da zavarati:</p>
<p>– Nije im nastupilo tada nekoliko glavnih igrača, a vaterpolo je u Americi u silnoj ekspanziji. Susret protiv Amerikanaca na samom startu Igara neće biti nimalo lagan, štoviše bit će jedan od odlučujućih. Na tako velikim natjecanjima najčešće je i te kako važno dobro startati. Bilo bi lakše kada bi barem na startu igrali protiv nekoga lakšeg...</p>
<p>Na pitanje gdje će se održati najveći dio priprema za OI, Neven Kovačević odgovara:</p>
<p>– Čini se da je Savez dogovorio da najveći dio priprema obavimo u Splitu i Dubrovniku, naravno tu je i dvotjedna turneja po SAD gdje ćemo krenuti početkom lipnja. Šimenc u reprezentaciji? Vidjet ćemo. Šimencu sam uručio plan individualnh treninga kojimaje on odmah pristupio nakon skidanja gipsa sa zaliječene noge. Šimencovo igranje na Igrama ne ovisi o meni, nego o njemu, ja ću samo prosuditi može li on udovoljiti strogim zahtjevima koji za sve vrijede jednako. Olimpijski turnir je dug i naporan, trebaju nam samo posve sposobni igrači. (akk)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="24">
<p>U Belfast stigli Ahtisaari i Ramaphosa, inspektori za oružje IRA-e </p>
<p>LONDON, 15. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari i bivši predsjednik Afričkog nacionalnog kongresa, Cyril Ramaphosa, načinili su u ponedjeljak prve korake na neravnom terenu sjevernoirske politike. Doputovavši u London, u kratak posjet premijeru Tonyju Blairu, Ahtisaari i Ramaphosa proslijedili su za Belfast, kao nedavno imenovani inspektori tajnih IRA-nih zaliha oružja. Riječ je o arsenalu koji je ta organizacija obećala staviti izvan opticaja.</p>
<p>Ahtisaari i Ramaphosa, imenovani kao neovisne ličnosti međunarodnog ugleda, sreli su se u Belfastu s britanskim ministrom za Sjevernu Irsku Peterom Mandelsonom, te vodili prve formalne razgovore s Međunarodnom komisijom za razoružanje sjevernoirskih paravojnih organizacija. Novi inspektori oružja izvještaj će podnijeti izravno šefu te komisije, bivšem kanadskom generalu Johnu de Chastelainu. Nedavno obećanje IRA-e da će svoje oružje sasvim povući iz uporabe trebalo bi odobrovoljiti sjevernoirske protestante i oživjeti sjevernoirski politički proces. Zbog pat pozicije oko predaje oružja, trenutačno ne mogu funkcionirati nova tijela regionalne sjevernoirske vlasti.</p>
<p>Velike nade polažu se sada u Ahtisaarija i Ramaphosu, koji bi trebali posjetiti tajna skladišta oružja IRA-e te osigurati da ono doista ostane izvan uporabe. No, kada je u pitanju Sjeverna Irska, nikada se ne može računati na brzi napredak. »Budite srpljivi kao što smo to i mi«, doviknuo je Martti Ahtisaari u ponedjeljak ujutro novinarima u Downing Streetu. On je izabran za ovaj zadatak zbog svog međunarodnog posredničkog iskustva tijekom kosovskog rata, a Ramaphosa kao raniji posrednik oko puštanja sjevernoirskih političkih zatvorenika. Njih dvojica su u ponedjeljak potvrdili da namjeravaju obavljati redovne inspekcije, kako bi osigurali da oružje ostane na sigurnome mjestu. U zajedničkom su priopćenju naglasili da razumiju »duboku važnost zadatka« koji je pred njima i kojemu »nema presedana«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kurdske izbjeglice sa sjevera Iraka vraćaju se u Tursku</p>
<p>ANKARA, 15. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Tursku se u nedjelju iz izbjegličkog kampa Gergevro na sjeveru Iraka, vratila skupina od 30 kurdskih obitelji sa 134 člana. Riječ je o izbjeglicama koje su napustile svoja sela između 1992. i 1994. tijekom oružanih borbi turskih postrojbi i separatista zabranjene marksističke Kurdske radničke stranke (PKK).</p>
<p>Zamjetno je da su te borbe na turskom tlu osjetno »prorijeđene« nakon poziva uhićenog i na smrt osuđenog kurdskog separatističkog čelnika Abdullaha Öcalana Apoa da se dosadašnja oružana borba za nezavisnost, započeta sredinom 1984., zamjeni političkom borbom za kulturnu autonomiju. No, neki lokalni zapovjednici kurdske gerile još se nisu odazvali toj naredbi svog vođe.</p>
<p>Kako se procjenjuje, na područje iračkog Kurdistana je, počev od 1990., izbjeglo oko 8.000 ljudi. Većina njih bila je smještena u izbjegličkom kampu Atrush. Inače, cjelokupna operacija prebacivanja izbjeglica u Tursku, izvodi se uz potporu Visoke komisije za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UN). Do sada je, kako je prenijela ovdašnja državne TV mreža, na područje jugoistoka Turske prebačeno 1700 turskih državljana. Uskoro se, prema istom izvoru, očekuje povratak još oko 3.000 izbjeglica.</p>
<p>Mnogi povratnici u Tursku naglašavaju kako su sretni zbog povratka na svoja ognjišta, ali i ponovnog susreta sa svojim rođacima i prijateljima. Također ističu da su živjeli u stalnom strahu od povratka postrojbi bagdadskog diktatora Saddama Husseina na sjever Iraka. Porazom protiv američkih saveznika 1991. u operaciji »Pustinjska oluja« Zaljevskog rata, ta arapska zemlja je praktički izgubila kontrolu nad sjeverom zemlje, nastanjenom poglavito kurdskim i turkmenskim pučanstvom.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Rat britanskih vlasti i novina(ra) zbog otkrivanja obavještajnih tajni</p>
<p>Dok novinari i urednici smatraju da su dužni otkrivati nepravilnosti u ponašanju vojnih obavještajaca, vlada tvrdi da joj je dužnost zaštititi njihovu anonimnost kako bi od njih dobila dragocjene podatke</p>
<p>LONDON, 15. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši agent britanske službe sigurnosti MI5 David Shayler, koji zadnjih godina živi u izgnanstvu u Parizu, namjerava se vratiti u Britaniju, gdje ga očekuje parnica s bivšim poslodavcima iz tajne službe. Po povratku na britansko tlo protiv njega će, naime, biti podignuta optužnica u skladu sa strogim Zakonom o službenim tajnama, s kojim je nekadašnji agent došao u sukob.</p>
<p>Shyler je 1997. iznio niz kritika uperenih protiv MI5, britanske službe za unutarnju sigurnost, te njene posestrime zadužene za međunarodno djelovanje i špijunažu, MI6, optuživši obje da pate od ozbiljnih nedostataka. Uz ostalo je tvrdio da je MI6 planirao atentat na libijskog pukovnika Gadafija. Također je rekao da je MI5 vodio tajne dosjee o današnjim laburističkim ministrima unutarnjih poslova Jacku Strawu i ministru za Sjevernu Irsku Peteru Mandelsonu, u vrijeme kada su obojica bili ljevičarski nastrojeni studentski aktivisti.</p>
<p>Sukobivši se sa zakonom koji brani otkrivanje službenih tajni, Shayler je potražio utočište u Francuskoj. No, Britanija će uskoro službeno prihvatiti načela Europske konvencije o ljudskim pravima, koju će potom morati dosljedno provoditi. Promatrači vjeruju da se Shyler u svojoj obrani kani pozvati na tu konvenciju koja, uz ostalo, jamči pravo na informiranje. Anticipirajući to, MI5 i MI6 su u međuvremenu tužili bivšeg agenta (te list Mail on Sunday, koji je prenio neka njegova indiskretna otkrića) i po jednoj sasvim drugoj osnovi. U parnici prvoj te vrste, koja otvara vrata za veliki sudski presedan, oni tuže Shylera i Mail zbog narušenog vladinog copyrighta na objavljene informacije.</p>
<p>Predstojeća Shylerova sudska bitka samo je jedna od nekoliko sličnih u Britaniji. Listovi na Otoku dosta redovito »provaljuju« otkrića o radu MI5 i MI6 te vojnih obavještajaca, dolazeći time u sukob s drakonskim zakonom o službenim tajnama. Urednik Sunday Timesa za Sjevernu Irsku Liam Clarke primio je tako pismo od Scotland Yardovog tzv. posebnog ogranka policije. Pažljivije čitajući uljudno sastavljeno pismo, Clarke je shvatio da ga se zapravo poziva da dođe na policiju i preda se za uhićenje zbpg narušavanja već spominjanog zakona. U očima establishmenta, grijeh je spomenutog urednika što je objavio niz članaka o operacijama britanske vojne policije u Sjevernoj Irskoj, temeljenih na informacijama dobivenih od jednog bivšeg vojnog obavještajaca.</p>
<p>Sličan je i slučaj Nicka Daviesa, koji je napisao knjigu o Sjevernoj Irskoj, također se oslanjajući na podatke dobivene od bivših britanskih vojnih obavještajnih operativaca. Sud je potom naredio Daviesu da mora predati svoje kompjutorske diskove i dosjee. Ako to bude odbijao, riskira zatvor. Istodobno se vodi akcija i protiv bivših agenata koji su njemu i drugim novinarima otkrivali tajne podatke.</p>
<p>Na udaru su se našli i listovi Guardian i Observer, kojima je sud u ožujku naredio da moraju predati sve dokumente i e-mailove koji se odnose na odbjeglog bivšeg agenta MI5 Davida Shaylera - kako bi se taj materijal mogao upotrijebiti za dizanje optužnice protiv njega. Urednici su se usprotivili, a početkom svibnja u Timesu je izašao oglas na pola stranice, ispod kojega se potpisalo više od 150 novinara, odvjetnika, akademika i zastupnika, optužujući vladu da ugrožava slobodu tiska time što sudski progoni pojedine listove. Novinari i urednici tvrde da otkrivaju nepravilnosti - na primjer neregularno ponašanje vojnih obavještajaca u Sjevernoj Irskoj, a u jednom slučaju i njihovu upletenost u umorstvo. Vlada sa svoje strane tvrdi da joj je dužnost zaštititi anonimnost agenata, koji u opasnim operacijama ponekad riskiraju i život, da bi obavještajne službe opskrbili informacijama.</p>
<p>Dok se zahuktava ta bitka, nova otkrića cure i dalje. Upravo u nedjelju, Sunday Times je objavio kako se sadašnja ministrica za međunarodnu pomoć Claire Short, tijekom osamdesetih, kao laburistička zastupnica, nalazila pod prismotrom jedne od britanskih vojnoobavještajnih službi. Razlog za prismotru bile su njene otvorene simpatije prema IRA-i te republikanskom pokretu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uspjeh liberala na regionalnim izborima ojačao poziciju Schröderovog SPD-a</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> - Socijaldemokrati njemačkog kancelara Gerharda Schrödera dobili su na regionalnim izborima u Sjevernoj Rajni Vestfaliji najveći broj glasova i tako osvojili osmi uzastopni mandat u toj najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini. Iako su u odnosu na izbore 1995., rezultati izbora održanih u nedjelju pokazali mali pad podrške birača, SPD je osvojio 42.8 posto glasova, potvrdivši time reputaciju Sjeverne Rajne Vestfalije kao tradicionalnog uporišta crvenih, gdje je SPD na vlasti već 34 godine. Na čelu s dosadašnjim premijerom Wofgangom Clemensom, koji je kao šef pokrajinske vlade zamijenio sadašnjeg predsjednika Republike Johannesa Raua, SPD će i dalje vladati najvećom jedinicom lokalne uprave u Europi. </p>
<p>Dosadašnji koalicijski partneri socijaldemokrata, Savez 90/Zeleni, izišli su iz izbora ponešto oslabljeni, sa tek sedam posto glasova, u odnosu na deset posto glasova na prošlim izborima. </p>
<p>Konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) s osvojenih 37 posto glasova, i na ovim je regionalnim izborima kao i prije u pokrajini Schleswig-Holstein, platila cijenu financijskog skandala u svojim redovima koji je otkriven krajem studenoga prošle godine. Zbog afere s ilegalnim financiranjem stranke za vrijeme Helmuta Kohla i kasnijih kompromitirajućih pokušaja zataškavanja demokršćani su se, umjesto sigurne pobjede koju su im predskazivali prije izbijanja skandala i koju su proslavili na komunalnim izborima u tradicionalno socijaldemokratskim gradovima poput Kölna i Essena u rujnu 1999., morali zadovoljiti s - pod ovom okolnostima - solidnim drugim mjestom. </p>
<p>Najveće iznenađenje izbora su ipak liberali (FDP) koji su s tek četiri posto na prošlim izborima u nedjelju osvojili gotovo deset posto glasova (9.8) i time, kako tvrde njemački mediji, promijenili odnos snaga na političkoj sceni. Naime, njihov sjajan rezultat otvorio je mogućnost nove koalicije koja bi isključila Zelene, dosadašnje koalicijske partnere SPD-a na pokrajinskoj i saveznoj razini. </p>
<p>Poticaja nagađanjima u tom smislu dao je u ponedjeljak i kancelar Schröder koji je najavio da će njegovi socijaldemokrati »razgovarati« o obnavljanju koalicije sa Zelenima. Šefica kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu Kerstin Müller odmah je upozorila socijaldemokrate da bi nastavak njihova »flerta« s liberalima ugrozio vjerodostojnost politike SPD-a. »I SPD i Zeleni su oslabljeni nakon izbora. Zbog toga moramo zajedno raditi na tome da crveno-zelena koalicija ostane pobjednik«, zaključila je Müller.</p>
<p>No iako socijaldemokratsko »mijenjanje konja«, kako na pokrajinskoj tako i na saveznoj razini, nije vjerojatno, i sama mogućnost izguravanja Zelenih jača poziciju kancelara Schrödera u unutarkoalicijskim raspravama. utoliko više što je FDP mnogo bliži Schröderovoj politici od katkad radikalnih ekologa, a žuto-crvena koalicija ne bi bila ništa nova s obzirom da su sredinom sedamdesetih dvije stranke zajedno činile vladajuću koaliciju na saveznoj razini. </p>
<p>Glavni tajnik SPD-a i prvi čovjek stranačke organizacije u pokrajini Franz Müntefering je u izjavi za Reuters najavio je da će vjerojatno doći do nove crveno-zeleno vlade u Düsseldorfu. »Nadamo se da ovaj put neće biti toliko spornih pitanja«, izjavio je Müntefering, čiju će izjavu Zeleni zasigurno čitati kao upozorenje da modificiraju svoja stajališta o izgradnji prometnica i zaštite okoliša u kojima su se crveni i zeleni dosad razilazili. (Reuters/J.Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>G8 o kriminalu putem Interneta - u Europi se priprema posebna konvencija </p>
<p>PARIZ, 15. svibnja</p>
<p> - Treba pronaći »zlatnu sredinu« između mjera zaštite Interneta od zloupotreba i zaštite slobode komunikacije i privatnosti pojedinaca. To je istaknuo francuski ministar unutrašnjih poslova Jean-Pierre Chevenement u ponedjeljak, na otvorenju međunarodne konferencije G8 posvećene suzbijanju kriminala u novim informatičkim tehnologijama.</p>
<p> Na trodnevnoj konferenciji pod čelništvom Francuske i Japana koji predsjedava skupini G7, sudjeluje 300 predstavnika vlada i svjetskih informatičkih tvrtki iz sedam najrazvijenih zemalja i Rusije. Oni bi trebali pripremiti prijedloge o međunarodnoj suradnji u suzbijanju cybercrimes radi donošenja konkretnijih odluka na summitu G8, u srpnju u Okinawi. </p>
<p> »Najveći broj prijestupnih djela na Internetu kažnjiva su djela klasičnog tipa, a pri čemu je Internet samo prijenosnik, poput faksa ili telefona. Preostali delikti, specifični za numeričke mreže ili nove tehnologije, traže samo dodatne nove definicije u našem kaznenom pravu. No, nema potrebe za nekim specifičnim internetskim pravom«, rekao je Chevenement. </p>
<p> Francuska smatra da rješenja za suzbijanje kriminala putem Interneta ne idu za tim da se formira neka svjetska »internetska policija«, nego se trebaju prvenstveno oslanjati na nacionalna kaznena zakonodavstva i pravosudno-istražne vlasti. </p>
<p> Jačanje međunarodne suradnje i njezine efikasnosti treba i može se osigurati putem posebne međunarodne konvencije, drži francuski ministar, kakva se već priprema u okvirima Vijeća Europe.</p>
<p> Vijeće Europe objavilo je u travnju projekt Konvencije o kriminalu putem Interneta. Konačan tekst konvencije trebao bi biti usuglašen do kraja prosinca, a stupila bi na snagu u jesen 2001. Ta konvencija, prema riječima Chevenementa, na jedinstven način rješava tri važna pitanja. Definiraju se nova kaznena djela kriminala putem Interneta koja će priznati sve zemlje potpisnice, utvrđuju se konkretni oblici suradnje preko posebnih nacionalnih tijela zaduženih za međunarodne kontakte i rješavaju se pitanja postupaka za izručenje počinitelja takvih delikata.</p>
<p> Sjedinjene Države smatraju da bi posebni istražitelji za Internet trebali raspolagati slobodama u skladu s međunarodnim karakterom svjetske mreže te se zalažu za autoregulaciju koju bi predvodile tvrtke na tom području. Francuski odgovor na pitanje treba li, na primjer, za potrebe istrage ući u datoteku računala koje se nalazi u drugoj zemlji bez obraćanja pravosudnim vlastima te zemlje, negativan je i odražava stav većine europskih zemalja, tvrde neki sudionici konferencije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="29">
<p>HHO upozorava na očito</p>
<p>Svi su mediji 10. svibnja izvijestili javnost kako u povodu posljednjih nemilih događaja HHO upozorava, pored ostalog, i na »huškačke govore nabijene mržnjom« i »uspavljivanje duhova sklonih teroru«, koje ukazuju na »mogućnost sustavne eskalacije nasilja« izazivanjem »incidentnih situacija na samoj granici krvoprolića«.</p>
<p>No, pročitavši to upozorenje sjetio sam se kako je uoči predsjedničkih izbora Zagreb bio obasut lecima i plakatima udruge Glas 2000 koji su slikom i riječju birače pozivali da izađu na izbore. Slika je prikazivala muško lice izmrcvareno okrutnim udarcem šake, a tekst je glasio: »Nokaut u drugoj rundi«.</p>
<p>Očigledno, ovaj je promidžbeni materijal, podmećući fizičko nasilje kao metaforu političke borbe, imao sve odlike »huškačkog govora nabijenog mržnjom« kako bi »uspalio duhove sklone teroru«. A osnivač udruge koja je taj materijal plasirala bio je - HHO. Hrvatski helsinški odbor koji nas sada upozorava na očito.</p>
<p>Pa kad smo kod metafora, znam priču o staklorescu koji je po gradu razbijao prozore kako bi imao više posla, a i onu o vatrogascu koji je podmetao požare, kako bi imao što gasiti. Znam da to ne može biti metafora za modus operandi HHO, no upozoravam na vrijednost metafore sadržane u izreci »Tko sije vjetar, žanje oluju«.</p>
<p>MARTIN KEKEZ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Koja prava imaju hrvatski branitelji?</p>
<p>Povodom vašeg članka u Vjesniku od 6. svibnja ove godine s naslovom »Podružnica HVIDR-e ograđuje se od Liovića, činjenice demantiraju optužbe o diskriminaciji«, moram reagirati kao hrvatski branitelj iz 91/92.</p>
<p>Vašim člankom stavili ste hrvatske branitelje u isti koš (identičnu situaciju) s invalidima Domovinskog rata. Tu je velika pogrješka, te molim, ako imate morala da se ispričate svim hrvatskim braniteljima. </p>
<p>Zašto? </p>
<p>Razlog je jednostavan. Hrvatski branitelji Domovinskog rata, od svega što ste nabrojali i naveli imaju dva prava koja mogu koristiti, a to je:</p>
<p>1. oslobađanje plaćanja participacije;</p>
<p>2. povlastica pri uvozu automobila, koju može koristiti samo manji broj branitelja.</p>
<p>Koliko je to puno ili malo prosudite sami, ali je vrlo malo u odnosu na ono što ste napisali. </p>
<p>Još nešto, hrvatski branitelji šute i trpe. </p>
<p>MILIVOJ CVEK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ankica Tuđman demantira tekst u Nedjeljnom Vjesniku </p>
<p>Poštovani gospodine Mandić,</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku br. 18863 od 14. svibnja 2000. g. na 2. stranici, objavljen je tekst pod naslovom: Dioničari: Ankica Tuđman smanjila vrijednost poduzeća Kovina za četiri milijuna DEM.</p>
<p>Ne bih željela komentirati, najblaže rečeno, nedobronamjernost osobe kao i novinara Nedjeljnog Vjesnika koji je iznio ovu izmišljotinu. Čudi me da se i Vaš cijenjeni list pridružuje mnogim drugim tiskovinama koje umjesto provjere vjerodostojnosti podataka iznose svakakve neistine o meni i mojoj obitelji. </p>
<p>Sukladno odredbama o tisku, molim da u narednom broju Vjesnika objavite moj odgovor. </p>
<p>Pod naslovom – Dioničari: Ankica Tuđman smanjila vrijednost poduzeća Kovina za četiri milijuna DEM, u tekstu se navodi: ».....u poduzeću Kovina održana je osnivačka skupština Udruge malih dioničara... na kojoj su mali dioničari izrazili negodovanje obavljenom pretvorbom poduzeća. Naime prije privatizacije Kovina je procjenjena na vrijednost od oko osam milijuna DEM koja je ubrzo prepolovljena. To se dogodilo prodajom atraktivnog zemljišta uz samu željezničku stanicu površine oko 2000 četvornih hvati, a koje je prema riječima bivšeg zaposlenika, kupila Ankica Tuđman za oko 146.000 DEM, te to zemljište poklonila Nevenki Tuđman«...</p>
<p>Za ovu kupnju prvi puta čujem iz Nedjeljnog Vjesnika. Izjavljujem da nikada nisam kupila, pa prema tome niti darovala Nevenki Tuđman, nikakvo zemljište vlasništvo Kovine u Velikom Trgovišću, a niti bilo koje drugo zemljište. </p>
<p>S poštovanjem</p>
<p>ANKICA TUĐMAN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Molim da se progovori o problemima obitelji s više djece</p>
<p>Ovim Otvorenim i kratkim pismom zamolila bi Vladu i Hrvatski državni sabor, tj Zastupnike da se očituju i javno odgovore u medijima na moje pitanje kao i mnoga slična. Naime šesteročlana smo obitelj, s četvero djece i želim ovim pismom izraziti svoje poglede na još uvijek nesprovođenje plaćenog statusa roditelja odgajatelja sa četvero ili više djece.</p>
<p>Prosto je neshvatljivo da se obitelji i mnoge žene koje se upravo iz Sabora pozvalo da rode više djece uz plaćeni status i koje su morale napustiti posao već toliko dugo vuče za nos pod izgovorom kao nema novaca. Pa ne misle valjda vrli zastupnici da će sada majke sa četvero ili petero djece opet na posao, koji im u principu više sa toliko djece nitko neće ni dati. A djecu ostaviti ulici da se regrutiraju u nove mlade kriminalce, pijanice ili narkomane, ili kandidate za ustanove ovisnika. Djecu gospodo treba odgajati i biti uz njih.</p>
<p>Mnogim emancipiranim zastupnicima sa dvadeset, trideset tisuća kuna plaće mjesečno ako imaju koje dijete lako je naćii dvije paziteljice i dobro ih i masno platiti. I školovati svoju djecu po Americi i slično. Sebičnim se osobama diže kosa na majke više djece koje smatraju često primitivkama i strojevima za rađanje ili nešto gore: totalno omalovažavanje majki a poglavito onih s više djece sve govori kao i nesprovedba dječjeg doplatka. </p>
<p>Zato molimo da ako je moguće premijer ili netko drugi kaže rok kada se planira sprovesti plaćeni status? Obitelji sa više djece iz mjeseca u mjeseca teško su materijalno zakinute za zasluženu plaću i rad što je i sramotno i nepravedno.</p>
<p>Bilo bi dobro da se na HTV u dnevniku jasno i javno o toj temi progovori kao i u Hrvatskom državnom saboru. </p>
<p>Za novu vlast vjerujem da će to pitanje riješiti brzo.</p>
<p>SILVANA ZORIĆ-PLEŠA, Sesvete</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="33">
<p>Oštrio alat i izazvao požar radione, šupe i svinjca </p>
<p>OSIJEK,15. svibnja</p>
<p> – Popravljajući alatke u svojoj radionici, Janoš R. (60) iz baranjskog mjesta Suza, nije mogao niti pretpostaviti da će izazvati tragediju.</p>
<p>Naime, uslijed brušenja alatke u jednom je trenutku došlo je do iskrenja na koje Janoš nije obraćao pažnju. Međutim, iskre su zahvatile krpe sa strane, te je izbio požar. Vidjevši da je kasno da sam spašava stvar, Janoš je pobjegao iz radionice te je pozvao vatrogasce. No, plameni su se jezičci naglo proširili, te su zahvatili cijelu radionicu, ali i obližnju šupu i svinjac. Iako su belomanastirski vatrogasci stigli vrlo brzo, vatra se već toliko proširila da je nastala velika materijalna šteta. Nakon što je požar ugašen, utvrđeno je da je izgorio alat za zavarivanje, električna brusilica, razni sitni alat, dva kazana za destilaciju, te 300 bala slame. </p>
<p>Na žalost vlasnika, u požaru koji je zahvatio i svinjac izgorila je tovljena svinja, jedina koju je u tom trenutku imao. Sveukupna materijalna šteta procjenjuje se na oko 40.000 kuna. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Automobilom srušio dječaka s bicikla i teško ga ozlijedio</p>
<p>POŽEGA, 15. svibnja</p>
<p> – Tijekom proteklog vikenda policija je na području Požeško-slavonske županije zabilježila čak 11 prometnih nesreća, pri čemu je u četiri prometne nesreće ozlijeđeno šest osoba, a nastala je i maerijalna šteta.</p>
<p>Prema informacijama iz Policijske uprave požeško slavonske, u nedjelju je oko 17.55 sati u mjestu Pleternica, u Ulici Eugena Podupskog, D. S. (29) upravljajući osobnim automobilom marke »golf«, registarske oznake PŽ 983-AI, naletio na desetogodišnjeg biciklistu M. Š. iz Pleternice. Kako je utvrđeno vozač »golfa« zbog neprilagođene brzine nije uspio na vrijeme zaustaviti automobil, pa je prednjim dijelom vozila udario u desni bočni dio dječakovog bicikla. Nakon udara biciklist M.Š. je pao na kolnik, pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Druga prometna nesreća dogodila se u Požegi, na raskrižju ulica Matice hrvatske, Sokolove i Matije Gupca. Naime, S. B. (36) upravljao je osobnim automobilom marke »opel vectra«, registarske oznake OD-AK 148 D, i kretao se Ulicom Matice hrvatske, dok je motociklom marke »honda« registarske oznake PŽ 409-AE upravljala D. Z. (17) iz Požege. </p>
<p>Dolaskom do raskrižja spomenutih ulica, vozač automobila S. B. skretao je ulijevo u Sokolovu ulicu, međutim, prije toga se nije propustio motociklisticu koja je dolazila iz suprotnog smjera, te je zbog toga prednjim lijevim dijelom automobila udario u lijevu bočnu stranu motocikla. Od udarca nesretna je motociklistica pala na kolnik pri čemu je zadobila teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Tijekom vikenda dogodile su se i dvije prometne nesreće, međutim, u tim su nesrećama lakše ozlijeđene četiri osobe. Spomenute su se nesreće dogodile u Požegi, i u to u Osječkoj ulici, te u Ulici Eugena Kvaternika. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ugostio strane ilegalce, čekajući priliku da ih prebaci u Sloveniju</p>
<p>ČAKOVEC, 15. svibnja</p>
<p> – Djelatnici Policijske uprave međimurske, temeljem osnovane sumnje, obavili su u nedjelju pretragu obiteljske kuće i gospodarskih objekata, vlasništvo D. B. (41), u Grkaveščaku, u briježnom dijelu Međimurja. </p>
<p>Pretragom su u gornjem dijelu kuće policajci pronašli 12 Iranaca, te jednog državljanina BiH, protiv kojih je proveden upravni i prekršajni postupak. </p>
<p>Kako se ustanovilo Iranci su zrakoplovom doputovali u Tursku, a odande do Sarajeva ilegalno u tovarnom dijelu velikog kamiona. Zatim su, također ilegalno, u Hrvatsku došli na različite načine, dok su u kuću D. B. u Grkaveščaku dovezeni još 12. svibnja. Tu su čekali kako bi ilegalno bili prebačeni u Sloveniju, a od tamo dalje u neku od zapadnoeuropskih zemalja. </p>
<p>Državljanin Bosne i Hercegovine već je 30. travnja u Prekršajnom sudu u Čakovcu bio kažnjen zbog pokušaja ilegalnog prelaska granice, kada mu je izrečena i mjera udaljenja iz Hrvatske. Protiv D. B. pak slijedi prijava jer se ogriješio o odredbe Zakona o kretanju i boravku stranaca. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Dravi pronađena mrtva žena</p>
<p>VARAŽDIN, 15. svibnja</p>
<p> - U derivacijskom kanalu rijeke Drave pronađeno je mrtvo tijelo Vere Š. (55). Leš je na obalu izvukao Dražen D. (35), a djelatnici Hitne medicinske pomoći iz Varaždina ustanovili su da na tijelu nema tragova nasilja. Tijelo Vere Š. identificirao je njezin sin. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Uhićen trio dilera s 72,6 grama amfetamina i 69 tableta »ecstazyja«</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga PU zagrebačke u petak su oko 23.30 sati, ispred diskoteke »The Best« u kojoj se održavao techno party, zatekli Marija D. (19), Krešu P. (20) i Amira A. (19), kod kojih je pronađeno ukupno 72,6 grama amfetamina i 69 tableta »ecstazyja«, namijenjenih za daljnju preprodaju.</p>
<p>Naime, kako je rečeno na konferenciji u PU zagrebačkoj, mladi su dileri pokušali prokrijumčariti drogu u čarapama, kako bi je kasnije pokušali prodati konzumentima na techno partyju, gdje konzumiranje opojnih droga nije rijetka stvar. No, nakon što su zatečeni s drogom, trojac je priveden u Sedmu policijsku postaju na daljnju kriminalističku obradu. Obradom je, naime, utvrđeno kako su se njih trojica udružili početkom ove godine s ciljem preprodaje opojnih droga posjetiteljima techno partyja. Također je utvrđeno kako su za posao preprodaje droge uključili još nekoliko zasad policiji, nepoznatih osoba.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade, Mario D., Krešo P. i Amir A. su u subotu oko 6 sati privedeni dežurnom Istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, koji im je odredio pritvor. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="38">
<p>Brodosplit ugovorio gradnju tri tankera </p>
<p>SPLIT, 15. svibnja</p>
<p> - Ovih je dana splitsko brodogradilište potpisalo u Parizu ugovor o gradnji triju tankera za kompaniju Wallis Trading SA iz Monrovije (Liberija). Posao je sklopljen u oštroj međunarodnoj konkurenciji, a za konačnu odluku o izboru graditelja prevagnula je činjenica da su brodovi sagrađeni u splitskom škveru poznati u svijetu po svojoj kvaliteti.</p>
<p>Gradnja tih triju tankera najprije je bila ugovorena u američkom brodogradilištu Newport kao dio veće serije Product/Cemical tankera. No kako je nakon završetka samo dijela ugovorene serije spomenuto brodogradilište prešlo na isključivo vojnu proizvodnju, potražen je novi graditelj.</p>
<p>Oprema za gradnju novougovorenih brodova već je kupljena a osigurani su i vrlo povoljni uvjeti plaćanja. Polovina odnosno 50 posto cijene platit će se tijekom gradnje, a 50 posto po isporuci. Sva tri bi broda trebala biti isporučena tijekom 2002. godine. Zanimljivo je da je ugovorom predviđen bonus od 500.000 dolara po brodu za isporuku u sklopu roka ili prije roka. (J.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ina dobiva novi nadzorni odbor</p>
<p>Skupština Ine 26. svibnja će u novi NO imenovati Slavka Linića, Božidara Pankretića, Damira Kuštraka, Romana Notu, Damira Vrhovnika, Dragicu Zgrebec i Damira Pešuta</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Prihvaćanje godišnjih financijskih izvješća Ine za 1999. godinu, izvješća nadzornog odbora te izvješća revizora Arthur Andersen, opoziv staroga i izbor novoga nadzornog odbora i izmjena Statuta odluke su koje će se naći na dnevnom redu glavne skupštine Ine, koja će se održati 26. svibnja.</p>
<p>Ina je inače za prošlu godinu iskazala gubitak u poslovanju u iznosu od oko 1,64 milijarde kuna, koji će, rečeno je, dodatno povećati preneseni gubitak iz ranijih godina.</p>
<p> Skupštini je predloženo da dade razrješnicu donedavnom generalnom direktoru Ine Davoru Šternu. Razrješnicu bi trebao dobiti i nadzorni odbor Ine u kojem su Dinko Zidarević, Vjekoslav Srb, Tomislav Matić, Dubravka Vukmanović, Ivan Štokić i Suad Rizvanbegović, dok je dr. Mati Babiću članstvo u NO Ine prestalo 12. travnja ove godine. Skupština će opozvati stari nadzorni odbor i imenovati novi u kojem će biti potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, Roman Nota, direktor brodogradilišta Viktor Lenac Damir Vrhovnik, Dragica Zgrebec i Damir Pešut.</p>
<p>Inače, Ina je ovih dana objavila oglas o razmatranju prodaje dugoročnom strateškom investitoru između 50 i 100 posto poslovnog udjela u svom društvu Crosco, naftni servisi d.o.o. Financijski je savjetnik Ine u vezi s prodajom udjela u Croscu Robert Fleming & Co.</p>
<p> Crosco je inače vodeća tvrtka za obavljanje usluga bušenja i drugih naftnih servisa u Hrvatskoj. Posjeduje, kako se navodi, modernu opremu za obavljanje radova bušenja, remonta i drugih servisa, kao i tri platforme za bušenje na moru. Crosco ima više od četrdeset godina međunarodnog iskustva stečenoga obavljanjem raznih usluga naftnih servisa u zemljama Europe, Afrike i Azije. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Španjolskim nagibnim vlakom od Zagreba do Splita za šest i pol sati</p>
<p>Goran Granić najavio je na promociji španjolskoga vlaka da će Vlada odobriti nove konkretne projekte HŽ-a/Tim se vlakovima vožnja od Zagreba do Rijeke ili do Splita skraćuje za sat vremena </p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> - Španjolska tvrtka Patentes Talgo S.A. i Hrvatske željeznice (HŽ) predstavili su u ponedjeljak u Zagrebu španjolski nagibni vlak s pasivnim sustavom za naginjanje Talgo-TPI-200. U sklopu predstavljanja održana je i promotivna vožnja toga vlaka od Zagreba do Rijeke i natrag.</p>
<p> Pokusne vožnje Talga u posljednja su dva tjedna održane na prugama HŽ-a od Zagreba do Splita i od Zagreba do Rijeke, pri čemu su ispitane i karakteristike toga vlaka, koji inače razvija najveću voznu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> do 200 kilometara na sat i ima protukliznu zaštitu kod kočenja (sličnu sustavu ABS kod automobila). Budući da Talgo ima mogućnost mijenjanja razmaka između kotača, može vrlo lako proći kroz svaki zavoj kojemu je polumjer luka malen. Stoga je pogodan za pruge s puno zavoja s lukovima malog polumjera, kakvi inače postoje na pruzi od Zagreba do Splita i na pruzi od Zagreba do Rijeke. </p>
<p> U pokusnim vožnjama vlaka Talgo TPI-200 koje su održane na spomenutim prugama ustanovljeno je da postoji mogućnost za znatno skraćivanje vremena putovanja a da se pritom ne ugrozi prometna sigurnost i ne umanji vozna udobnost putnika. Tako je na relaciji od Zagreba do Rijeke vrijeme putovanja skraćeno na otprilike 2.45 sati, a na relaciji od Zagreba do Splita na oko 6.30, što kod obje relacije znači skraćivanje vremena putovanja za oko 60 minuta, kazao je generalni direktor HŽ-a Dragutin Šubat. </p>
<p> Predstavnici madridske tvrtke Patentes Talgo istaknuli su kako razloga za zadovoljstvo ima još više jer je spomenuto vrijeme postignuto postojećom infrastrukturom hrvatskih pruga. Naglašene su i mogućnosti daljnje ekonomske suradnje, pri čemu u Španjolskoj posebice računaju na hrvatske industrijske proizvođače. </p>
<p> Predstavljanju vlaka Talgo bili su nazočni i mnogi uglednici, pa je tako potpredsjednik Vlade Goran Granić tom prilikom istaknuo kako je željeznica u proteklih deset godina postala simbol lošega i nepotrebnoga. No, kazao je Granić, nove tehnologije pokazuju kako to nije točno jer upravo željeznica može biti sredstvo prijevoza na najvišoj razini. Granić vjeruje kako bi se konkretni projekti HŽ-a mogli uskoro naći pred Vladom te da će ih Vlada odobriti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Korejski koncern Han Jung zainteresiran za suradnju s hrvatskim tvrtkama</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> - Predstavnici južnokorejskoga koncerna Han Jung posjetili su u ponedjeljak Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) gdje su se upoznali s mogućnostima poslovne suradnje s hrvatskim tvrtkama, osobito s područja metalne industrije te pogodnostima za ulaganja. Razgovarali su i s predstavnicima karlovačkih tvrtki Croatia pumpe i Tvornice plinskih turbina, koji su im prezentirali svoje proizvode.</p>
<p>Upoznavši korejske gospodarstvenike s mogućnostima hrvatskog gospodarstva, Ljerka Stranić, pomoćnica direktora Sektora za međunarodne odnose pri HGK, naglasila je kako je u Hrvatsku do kraja 1999. uloženo 3,6 milijardi američkih dolara stranih ulaganja, najviše iz SAD-a, Njemačke, Austrije i Švicarske. Uskoro će se, kazala je, donijeti zakonska regulativa koja će poreznim i carinskim olakšicama poticati strana ulaganja, a naglasila je i pogodnosti za ulaganja u Hrvatskoj, primjerice u zone slobodne trgovine.</p>
<p> Predstavljajući hrvatsku industriju, Miljenko Babić, direktor Sektora za industriju HGK, južnokorejskim je gospodarstvenicima predočio mogućnosti poslovne suradnje s domaćim tvrtkama i ulaganja u sektor industrije te ih obavijestio o informacijama koje mogu dobiti u HGK.</p>
<p> Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Južne Koreje iznosila je 1999. godine ukupno 80,15 milijuna dolara, od čega je izvoz Hrvatske u tu zemlju bio 936 tisuća dolara, a uvoz 79,2 milijuna dolara. Hrvatska je u Južnu Koreju izvezla ponajviše kotlove, strojeve te krzno i proizvode od krzna, dok iz Južne Koreje uvozi cestovna vozila, dijelove i pribor za vozila (53,77 milijuna dolara), strojeve i elektroaparate, proizvode od željeza i čelika i dr. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U turizmu posla i za 13 tisuća sezonaca</p>
<p>Najviše se traže nižekvalificirani radnici sobarice, kuharski i konobarski pomoćnici / Plaća za kuhara oko 4.500 kuna, a u većini slučajeva nudi se i besplatan smještaj / Trinaest tisuća radnika je malo u odnosu na ukupan broj nezaposlenih, ali je puno u odnosu na prošlogodišnjih 4.500 sezonaca</p>
<p>ZAGREB, 10. svibnja</p>
<p> – Ovoga će ljeta sezonski posao na Jadranu pronaći najmanje trinaest tisuća radnika što je malo u odnosu na ukupan broj nezaposlenih, ali je solidan pomak s obzirom na prošlogodišnjih 4.500 sezonskih radnika.</p>
<p> Naime, kao što je prošle godine kosovska kriza ohladila poslodavce u traženju sezonskih turističkih radnika, tako će ove godine neočekivano dobri uskrsni i prvosvibanjski rezultati najvjerojatnije pripomoći da se oprezni ranoproljetni planovi poslodavaca povećaju za najmanje tridesetak posto.</p>
<p> Jadranski su poslodavci, gotovo isključivo hotelijeri, još tijekom ožujka napravili grubu procjenu o potrebama za sezonskom radnom snagom. Prema toj procjeni ovoga će ljeta u šest jadranskih županija posao pronaći 12. 260 sezonskih radnika (3.389 u Istri, 3.658 na riječkom području, 1.090 na zadarskom, 1085 dubrovačkom, 2500 splitskom i 538 na šibenskom). </p>
<p> Ove procjene, međutim, treba uzeti s rezervom jer su, kao što smo naveli, rađene prije Uskrsa, a poslodavci se nerijetko ravnaju prema broju uskrsnih posjetitelja. Povrh toga, potrebe za sezoncima iskazala su samo veća turističko - ugostiteljska poduzeća (dakle u te analize nisu ušli privatnici i obrtnici, odnosno studenti i učenici koji se zapošljavaju putem studentskih iskaznica. Tako će, najavljuje Vesna Peašinović, načelnica Odjela za posredovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prvotne potrebe za sezoncima najvjerojatnije narasti za 25 do 30 posto. Pulska podružnica zavoda za zapošljavanje, primjerice, već sada ističe da će se spomenuta potražnja za 3.389 sezonskih radnika zbog svega spomenutog povećati na približno 4.500 ljudi.</p>
<p> Inače, najviše se traži nižekvalificirano i poslukvalificirano osoblje (čistaćice, sobarice, konobarski i kuharski pomoćnici... ukupno 3.742 radnika), upola manje kvalificiranih radnika (kuhari, konobari, prodavači, kućni majstori), a najmanje visokokvalificiranih i radnika sa srednjom stručnom spremom (njih 86 odnosno 523).</p>
<p> Sezonci se najčešće zapošljavaju na razdoblje od lipnja do listopada (iako to, naravno, nije pravilo) dok plaće zavise od stručne spreme i kvalitete (platežne moći) poslodavca. Recimo, mjesečna kuharska plaća je oko 4.500 kuna. Nerijetko je u sezonski poslovni aranžman uključen i smještaj i prehrana (to je posebno dobro riješeno u Istri).</p>
<p>Podsjećamo, u zlatnim turističkim vremenima hrvatski bi turizam bez ikakvih problema zapošljavao 25 tisuća sezonaca. </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="43">
<p>Mesić: Vlada je dosad snimala stanje, a bitnije je odrediti strateške pravce </p>
<p>Rekao je to hrvatski predsjednik Stipe Mesić, odgovarajući na novinarsko pitanje o prvih 100 dana rada nove Vlade / Na predstavljanju »Diplomatskog leksikona« Stanka Nicka, predsjednik Mesić je rekao da se radi o knjizi koja nam je nedostajala / Knjiga je dobitak za čitav slavenski svijet, pa i za Poljsku, naglasio je poljski veleposlanik Chmielewski / Ova je knjiga dokaz da smo u diplomatskoj službi prešli s improvizacije na profesionalizaciju, kazao je Ivo Sanader</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Knjigom Stanka Nicka »Diplomatski leksikon«, ispravljen je i nadoknađen nedostatak u hrvatskoj diplomaciji. Ista i slična materija obrađivana je u internacionalnim izdanjima, ali nikada do sada u Hrvatskoj. To je knjiga koja nam je nedostajala, rekao je novinarima Predsjednik Republike Stipe Mesić nakon predstavljanja knjige Stanka Nicka, njegova savjetnika za vanjsku politiku, u ponedjeljak u Europskome domu. </p>
<p>Na novinarsko pitanje da prokomentira službenu prezentaciju prvih sto dana hrvatske Vlade, predsjednik Stipe Mesić je kratko rekao da su oni »snimali stanje u proteklih sto dana, a bitnije bi bilo odrediti strateške pravce rada Vlade«. </p>
<p>»'Diplomatski leksikon' obogaćuje fundus diplomatske literature«, ocijenio je ravnatelj Diplomatske akademije Mladen Anderlić, govoreći uime ministra vanjskih poslova Tonina Picule, koji zbog spriječenosti nije mogao biti na predstavljanju knjige. »U knjizi je obrađeno 2.500 pojmova iz područja ekonomije, politike, diplomacije i međunarodnoga prava, a svi su pojmovi pojašnjeni na vrlo sažet i razumljiv način«, rekao je Anderlić, istaknuvši da je autor vrsni hrvatski diplomat i jedan od osnivača Diplomatske akademije. </p>
<p>Anderlić je ujedno najavio da Diplomatska akademija, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i autorom, priprema i prijevod knjige, kako bi ona postala dijelom međunarodne diplomatske literature. </p>
<p>»Ova je knjiga dokaz da smo u diplomatskoj službi prešli s improvizacije na profesionalizaciju«, kazao je Ivo Sanader, pojasnivši da je s autorom radio sedam godina u Ministarstvu vanjskih poslova u razdoblju stvaranja hrvatske države, kada se »vanjska politika sastojala većinom od improvizacija«.</p>
<p> »Naša se diplomacija kalila u najtežim mogućim uvjetima, u ratnim okolnostima, kada je u zamršenim međunarodnim okolnostima valjalo svladati umijeće korištenja svih mehanizama suvremene zajednice država«, naglasio je Sanader. »Svojim stručnim djelom iz područja diplomatologije, Stanko Nick popunjava veliku prazninu u toj vrsti stručne literature, relativno malobrojnoj i u svijetu, a do sada doslovce nepostojećoj kod nas«, zaključio je Ivo Sanader. </p>
<p>»Knjiga nije šturi leksikografski rad. Ona je razumljiva različitim krugovima interesenata«, kazao je urednik knjige Damir Grubiša, dodavši kako se nada da će Nick napisati i treću knjigu, koja bi se mogla zvati, prema uzoru na savjetnike predsjednika drugih država, »Moj život s Predsjednikom«. </p>
<p>Yerzy Miecyslaw Chmielewski, veleposlanik Poljske u Hrvatskoj, rekao je da je Nickova knjiga dobitak za čitav slavenski svijet, pa i za Poljsku. »Knjiga će privući širok krug čitatelja, jer je autor pogodio heterogenu formulu između rječnika i enciklopedije«, rekao je poljski veleposlanik, istaknuvši kako način obrade termina pokazuje da je autor bio i sudionikom događaja. »Knjiga je izišla iz ruku stručnoga diplomata i čovjeka velika srca«, zaključio je veleposlanik Chmielewski. </p>
<p>Sam se autor prisjetio kako je prije tri godine na istome mjestu i sa sličnim ljudima promovirao svoju prvu knjigu »Diplomacija: metode i tehnike«. Nick se obratio predsjedniku Mesiću, rekavši »Stipe, hvala ti što si popravio prosjek«. Odgovarajući Grubiši koji je na predstavljanju kazao kako se nada da će Nick napisati i knjigu »Moj život s Predsjednikom«, autor je rekao da mu »šef ne daje vremena da počne s pisanjem treće knjige«.</p>
<p> »Pozornu čitatelju neće promaknuti da leksikon sadrži gotovo solomonska rješenja jezičnih dioba«, ustvrdio je Nick i dodao da onima, kojima se ne sviđaju odrednice »ambasador – veleposlanik« te »generalni sekretar – glavni tajnik«, savjetuje da prouče odrednice: »kompromis« i «mirno rješavanje sporova«. </p>
<p>Osvrćući se, pak, na prvi susret s ministrom Toninom Piculom, Nick je ispričao kako mu je novi ministar vanjskih poslova na prvome susretu kazao: »Ja vas nisam do sada upoznao, ali sam vas već davno pročitao«. Na kraju svoga izlaganja, autor je rekao da »kako postolari uvijek hodaju u poderanim cipelama, tako u mojoj knjizi nema odrednice 'vanjskopolitički savjetnik Predsjednika Republike«. </p>
<p>ANUŠKA FJOROVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Velimir Pleša ponovno na čelu međimurskoga HDZ-a </p>
<p>ČAKOVEC, 15. svibnja</p>
<p> – Na konstituirajućoj sjednici nedavno izabranoga novoga Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Međimurja za potpredsjednike su izabrani Terezija Božek, Mladen Križaić i Vladimir Ivković, za rizničara Stanislav Sever, a za tajnika Stjepan Hamonajec. Četvrti potpredsjednik stranke izabrat će se naknadno. </p>
<p>Predsjednik međimurskoga stranačkoga odbora je zastupnik Hrvatskoga državnoga sabora Velimir Pleša, koji će dužnost čelnika županijskoga HDZ-a, odlučeno je na izbornoj konvenciji stranke, obnašati još jedan mandat. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Honorarci »Slobodne« nastavljaju štrajk, iako su dobili dio novca </p>
<p>SPLIT, 15. svibnja</p>
<p> – Predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić potvrdio je u ponedjeljak Hini da je Uprava Slobodne Dalmacije krajem prošloga tjedna honorarcima uplatila 600.000 kuna od 1,2 milijuna kuna, koliko oni potražuju, kako bi prekinuli štrajk započet prije osam dana. </p>
<p>Ostatak honorara bit će uplaćen do kraja ovoga tjedna, rekao je Miroslav Ivić. međutim, predstavnik honoraraca Damir Petranović, kao i predstavnici Sindikata novinara, naglašavaju da štrajk neće biti prekinut sve dok svi honorarci Slobodne Dalmacije ne budu primili svoje zarađene honorare. </p>
<p> U štrajku je od prošloga ponedjeljka 150 stalnih honoraraca Slobodne Dalmacije u Splitu i njezinim dopisništvima diljem Hrvatske, a njima se, prema Petranovićevim riječima, pridružilo i 50 honoraraca iz Bosne i Hercegovine. </p>
<p> Slobodna Dalmacija proteklih je nekoliko dana imala ozbiljne poteškoće, u prvome redu u sastavljanju regionalnih stranica, od kojih neke, kao primjerice riječka, uopće ne izlaze, dok su zagrebačke svedene samo na jednu stranicu.</p>
<p> Predstavnici honoraraca i Sindikat novinara kažu da će, čim bude uplaćen i drugi dio njihova potraživanja, odmah početi s radom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Galić: Dosad je HRT imao monopol, sad se mora spremiti za tržišno gospodarenje </p>
<p>Uručivanjem tradicionalnih nagrada obilježen Dan Hrvatske radio-televizije / Ivo Štivičić i Vojo Šiljak dobitnici nagrade HRT-a Ivan Šibl za višegodišnja izvanredna dostignuća na području televizijskog i radijskog stvaralaštva / Ovogodišnja proslava događa se u vrijeme transformacije Televizije i Radija iz državnih u javne institucije, rekao je direktor HRT-a Mirko Galić / Galić položio vijenac na spomen obilježje tv-djelatnicima poginulima u Domovinskom ratu </p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Ivo Štivičić i Vojo Šiljak ovogodišnji su dobitnici nagrade HRT-a Ivan Šibl za višegodišnja izvanredna dostignuća na području televizijskog i radijskog stvaralaštva. Nagrade Štivičiću i Šiljku, te dobitnicima godišnjih nagrada HRT-a za osobit doprinos u radijskom i televizijskom programu, za unapređenje tehničkih uvjeta, kakvoće i izvedbe programa i za osobit doprinos u obavljanju stručnih poslova uručio je direktor kuće Mirko Galić. </p>
<p>Tradicionalnim nagradama HRT-a obilježen je Dan HRT-a. Mirko Galić tom je prigodom u znak sjećanja na poginule kolege u Domovinskome ratu položio vijenac na spomen obilježje u predvorju zgrade na Prisavlju.</p>
<p>Dobitnike nagrada Ivan Šibl i godišnjih nagrada HRT-a prvi put je izabrao ocjenjivački sud, u čijem je sastavu bilo osmero djelatnika HRT-a koji su tajnim glasovanjem izabrali svoje kolege. Dosad je, naime, nagrađene birala Uprava.</p>
<p>Mirko Galić se, prije uručenja nagrada, obratio prisutnim sadašnjim i bivšim djelatnicima kuće te brojnim uglednim gostima, te kazao da se ovogodišnja proslava događa u vrijeme brojnih, ne samo kadrovskih, programskih i poslovnih promjena, već i u vrijeme kada se prvi put Televizija i Radio transformiraju iz državnih u javne institucije. Isto tako, naglasio je da se kuća koja je dosad imala monopol, sada mora spremiti za tržišno gospodarenje.</p>
<p>Dobitnik nagrade Ivan Šibl za višegodišnja izvanredna dostignuća na području televizijskog stvaralaštva, Ivo Štivičić, naglašeno je, tijekom godina nametnuo se kao »prepoznatljiv, originalan, zanimljiv, intrigantan, nepopustljiv i nesavitljiv majstor pisane riječi, zapleta i drame«. Iako je autor brojnih drama i serija (među kojima su kultne »Kuda idu divlje svinje«, »Putovanje u Vučjak«, »Smrt Tome Bakrana«, »In extremis« itd), Štivičić nije samo autor impozantnog opusa televizijskih tekstova, on je i prepoznatljiv znak Hrvatske televizije. </p>
<p>I Vojo Šiljak, dobitnik nagrade Ivan Šibl za višegodišnja izvanredna dostignuća na području radijskoga stvaralaštva, autor je brojnih emisija (radijskih »Taksijem za Babilon«, »Crvena jabuka«, a kasnije i »Zeleni megaherc«, te televizijskih »Mali noćni razgovori«), koje su ga svrstale u red najoriginalnijih i u slušatelja najomiljenijih radijskih ličnosti. »Njegova energija i živ, istraživački duh tjerali su ga da bez prestanka izmišlja i ostvaruje nove forme i sadržaje radijskog izričaja, kojima je znao ugodno iznenaditi slušatelje i kolege«, stoji u obrazloženju nagrade.</p>
<p>Godišnje nagrade Hrvatskog radija dobili su urednik u Informativnom programu Ante Bekić, sportski urednik Radio Splita Edo Pezzi, glazbeni urednik Radio Rijeke Miodrag Stojiljković, ton majstor Bruno Molnar. Televizijske godišnje nagrade dobili su novinarka redakcije vanjske politike Elizabeta Gojan, urednica emisije »Pola ure kulture« Branka Kamenski, urednica u programu za djecu i mladež Gordana Mrđen, televizijski reporter Mladen Stubljar, rukovoditelj Odjela TV centrala Branko Martinec, te tv-redatelj i koautor mnogih emisija Dominik Zen.</p>
<p>Nagrađeni djelatnici Odašiljača i veza su Đuro Pajić (tehničar) i Zlatko Barković (inženjer u odjelu Informatika), dok su dobitnici godišnjih nagrada u Zajedničkim poslovima Iva Pavić (stručni suradnik u odjelu Financija), Ante Krstulović (rukovoditelj RJ Opći poslovi), te Vlado Šemper (pomoćnik rukovoditelja odjela Transport).</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zdravstvu ovoga tjedna 400 milijuna kuna, do sredine lipnja još 1,3 milijardi?</p>
<p>Do 1. kolovoza zdravstvo će se financijski stabilizirati / Plaćanje bolnicama svest će se na rok od 90 dana, a ljekarnama na rok od 120 dana / Dr. Jelić rekao kako je sramotno da nisu plaćena sva bolovanja ni lijekovi potrošeni u 1998. godini / Te podatke trebaju čuti i ljudi koji upravljaju državom, jer su u pitanju ljudski životi / Svakoga mjeseca HZZO-u nedostaje oko 100 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Direktor Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Zdravko Lončarec vjeruje da će do 1. kolovoza uspjeti financijski stabilizirati zdravstvo te svesti plaćanje bolnicama na rok od 90 dana, a ljekarnama na rok od 120. Takvu je izjavu dao na temelju razgovora s pomoćnikom ministra financija, koji mu je u petak rekao da je Zagrebačka banka pri kraju dogovora oko zajma od 1,7 milijardi kuna namijenjenog HZZO-u. Budući da jedna banka ne može sama prikupiti toliko novca u gotovini, raspisan je natječaj, a na njega se javilo osam banaka koje će, uz Zagrebačku, prikupiti potreban novac.</p>
<p>»Ovaj bi tjedan Zagrebačka banka trebala preuzeti obveznice HZZO-a, čiji je rok otkupa 2004. godina. Time počinje realizacija kredita, a u prvom krugu bi trebalo stići 400 milijuna kuna. Do 16. lipnja trebao bi stići ostatak novca«, objasnio je direktor HZZO-a u ponedjeljak na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a. Dug prema ljekarnama riješen je ugovorom o cesiji, kojim su osim HZZO-a i ljekarni, povezani i dobavljači i proizvođači lijekova. Cesijom će biti pokriveno razdoblje ljekarničkog rada od 42. do 52. tjedna prošle godine (ukupno 400 milijuna kuna). Tjedan prije i poslije (41. i 53. tjedan) plaćeni su, a uskoro bi trebalo biti uplaćeno i 34 milijuna kuna, koliko iznosi dug za 53. tjedan. Nakon tih uplata, rokovi plaćanja ljekarnicima bit će svedeni na 120 do 130 dana zakašnjenja.</p>
<p>Iako se čini da će time biti pokriveni svi stari dugovi, predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Ivan Drpić rekao je da mu i dalje stižu pisma od dobavljača koji tvrde da im nisu podmireni ni svi dugovi iz 1998. godine. Lončarec je na to izjavio da je neoprostivo da njegovi prethodnici nisu platili dugove, a zamjenik predsjednika Upravnog vijeća prim. dr. Josip Jelić dodao da je »sramotno da nisu plaćena sva bolovanja ni lijekovi potrošeni u 1998. godini«. On smatra da te podatke trebaju čuti i ljudi koji upravljaju državom, jer su u pitanju ljudski životi, tim više što HZZO-u svakog mjeseca nedostaje oko stotinu milijuna kuna. To znači da je već sada u manjku 450 milijuna kuna, bez svih drugih, nepodmirenih dugova. »Zar ćemo prestati plaćati bolnicama i čekati da se zatvore«, upitao je dr. Jelić.</p>
<p>Direktor HZZO-a zatražio je potom pomoć od Upravnog vijeća u donošenju odluke o tome kome od vjerovnika prvome platiti kad stigne novac, no dr. Mirando Mrsić je to odbio i zatražio plan s kojim će se suglasiti i Upravno vijeće, ali i Vlada. Prof. dr. Igor Francetić je mišljenja da je prioritet u ovome trenutku održati obećanje dano ljekarnicima i dobavljačima lijekova, te da je vrlo opasno da se taj lanac prekine.</p>
<p>Na sjednici se nije raspravljalo o nalazu Državne revizije na molbu ministrice zdravstva prof. dr. Ane Stavljenić-Rukavina. Rasprava je odgođena, jer ministrica nije mogla prisustvovati sjednici. Njezina pomoćnica Katja Matijević demantirala je pak prošlotjedne izjave direktora HZZO-a da je dosad Ministarstvo zdravstva ugovaralo bolničku zdravstvenu zaštitu. »Ministarstvo želi osigurati dostupnost zdravstvene zaštite, pa je zato i vodilo računa o bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, ali ugovaranje se obavljalo u HZZO-u«, naglasila je. Lončarec je rekao kako po njegovim saznanjima izjave gđe. Matijević ne stoje.</p>
<p>TANJA TOLIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zdravstvu ovoga tjedna 400 milijuna kuna, do sredine lipnja još 1,3 milijardi?</p>
<p>Do 1. kolovoza zdravstvo će se financijski stabilizirati / Plaćanje bolnicama svest će se na rok od 90 dana, a ljekarnama na rok od 120 dana / Dr. Jelić rekao kako je sramotno da nisu plaćena sva bolovanja ni lijekovi potrošeni u 1998. godini / Te podatke trebaju čuti i ljudi koji upravljaju državom, jer su u pitanju ljudski životi / Svakoga mjeseca HZZO-u nedostaje oko 100 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Direktor Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Zdravko Lončarec vjeruje da će do 1. kolovoza uspjeti financijski stabilizirati zdravstvo te svesti plaćanje bolnicama na rok od 90 dana, a ljekarnama na rok od 120. Takvu je izjavu dao na temelju razgovora s pomoćnikom ministra financija, koji mu je u petak rekao da je Zagrebačka banka pri kraju dogovora oko zajma od 1,7 milijardi kuna namijenjenog HZZO-u. Budući da jedna banka ne može sama prikupiti toliko novca u gotovini, raspisan je natječaj, a na njega se javilo osam banaka koje će, uz Zagrebačku, prikupiti potreban novac.</p>
<p>»Ovaj bi tjedan Zagrebačka banka trebala preuzeti obveznice HZZO-a, čiji je rok otkupa 2004. godina. Time počinje realizacija kredita, a u prvom krugu bi trebalo stići 400 milijuna kuna. Do 16. lipnja trebao bi stići ostatak novca«, objasnio je direktor HZZO-a u ponedjeljak na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a. Dug prema ljekarnama riješen je ugovorom o cesiji, kojim su osim HZZO-a i ljekarni, povezani i dobavljači i proizvođači lijekova. Cesijom će biti pokriveno razdoblje ljekarničkog rada od 42. do 52. tjedna prošle godine (ukupno 400 milijuna kuna). Tjedan prije i poslije (41. i 53. tjedan) plaćeni su, a uskoro bi trebalo biti uplaćeno i 34 milijuna kuna, koliko iznosi dug za 53. tjedan. Nakon tih uplata, rokovi plaćanja ljekarnicima bit će svedeni na 120 do 130 dana zakašnjenja.</p>
<p>Iako se čini da će time biti pokriveni svi stari dugovi, predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Ivan Drpić rekao je da mu i dalje stižu pisma od dobavljača koji tvrde da im nisu podmireni ni svi dugovi iz 1998. godine. Lončarec je na to izjavio da je neoprostivo da njegovi prethodnici nisu platili dugove, a zamjenik predsjednika Upravnog vijeća prim. dr. Josip Jelić dodao da je »sramotno da nisu plaćena sva bolovanja ni lijekovi potrošeni u 1998. godini«. On smatra da te podatke trebaju čuti i ljudi koji upravljaju državom, jer su u pitanju ljudski životi, tim više što HZZO-u svakog mjeseca nedostaje oko stotinu milijuna kuna. To znači da je već sada u manjku 450 milijuna kuna, bez svih drugih, nepodmirenih dugova. »Zar ćemo prestati plaćati bolnicama i čekati da se zatvore«, upitao je dr. Jelić.</p>
<p>Direktor HZZO-a zatražio je potom pomoć od Upravnog vijeća u donošenju odluke o tome kome od vjerovnika prvome platiti kad stigne novac, no dr. Mirando Mrsić je to odbio i zatražio plan s kojim će se suglasiti i Upravno vijeće, ali i Vlada. Prof. dr. Igor Francetić je mišljenja da je prioritet u ovome trenutku održati obećanje dano ljekarnicima i dobavljačima lijekova, te da je vrlo opasno da se taj lanac prekine.</p>
<p>Na sjednici se nije raspravljalo o nalazu Državne revizije na molbu ministrice zdravstva prof. dr. Ane Stavljenić-Rukavina. Rasprava je odgođena, jer ministrica nije mogla prisustvovati sjednici. Njezina pomoćnica Katja Matijević demantirala je pak prošlotjedne izjave direktora HZZO-a da je dosad Ministarstvo zdravstva ugovaralo bolničku zdravstvenu zaštitu. »Ministarstvo želi osigurati dostupnost zdravstvene zaštite, pa je zato i vodilo računa o bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, ali ugovaranje se obavljalo u HZZO-u«, naglasila je. Lončarec je rekao kako po njegovim saznanjima izjave gđe. Matijević ne stoje.</p>
<p>TANJA TOLIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Radnici splitskog »Diokoma« blokirali »Siemensovu« zgradu i čekaju izjavu premijera Račana </p>
<p>SPLIT, 15. svibnja</p>
<p> – Radnici splitskoga »Diokoma«, koji su već tri tjedna u štrajku, blokirali su u ponedjeljak ujutro gradsku zgradu u sklopu poduzeća, u kojoj Grad Split, u suradnji sa »Siemensom«, namjerava zaposliti tridesetak mladih stručnjaka. </p>
<p>Štrajkaški odbor pri Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS) odlučio je da zgrada »Siemensa« bude blokirana sve dok se radnicima »Diokoma« ne isplate barem dvije od ukupno pet zaostalih plaća. Potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević izjavio je u ponedjeljak novinarima da je taj Sindikat svjestan posljedica koje će prouzročiti blokada »Siemensa«, ali da je neizvjesna sudbina 2.400 radnika »Diokoma« veći problem od zapošljavanja 30-tak inženjera. </p>
<p>Voditelj Županijskoga ureda HUS-a Jozo Marić prozvao je splitske čelnike za »mutne poslove« oko kupnje zgrade »Diokoma«, najavivši radikaliziranje sindikalnih akcija, »koje će potrajati sve dok se ne riješi egzistencijalan status 2.400 zaposlenika«.</p>
<p> S druge strane, gradonačelnik Splita Ivan Škarić opovrgnuo je optužbe da je Grad Split na ime prebijanja dugova za komunalnu naknadu uzeo »Diokomu« spornu zgradu. Škarić je naglasio da je zgrada kupljena prije dvije godine, i to na osnovi ugovora kojeg Grad Split do sada nije prekršio, dodavši da se »Diokomu« uredno isplaćuje novac. Grad Split obvezao se da će do kraja 2000. godine isplatiti »Diokomu« oko sedam milijuna maraka. </p>
<p>Unatoč Škarićevome upozorenju da će blokada zgrade »Siemensa« nanijeti štetu ugledu Grada, u ponedjeljak ujutro radnici su kamionima zapriječili ulaz u zgradu, koju će do daljnjega čuvati radničke straže. Pomoćnica predsjednika Hrvatskoga fonda za privatizaciju Božena Mesec pozvala je sve sindikate »Diokoma« na sastanak u Zagreb. Međutim, iz HUS-ovoga Nezavisnoga sindikata poručeno joj je da oni nemaju namjeru otići u Zagreb, već su pozvali čelnike Hrvatskoga fonda za privatizaciju na sastanak u »Diokom«. </p>
<p>Predstavnici Nezavisnoga sindikata sastat će se u utorak sa čelnicima splitskih političkih stranaka i saborskim zastupnicima iz Splitsko-dalmatinske županije. Poruka HUS-ovoga Nezavisnoga sindikata je jasna: dok premijer Ivica Račan i potpredsjednik Vlade Slavko Linić ne potpišu izjavu da će »Diokom« ići u stečaj s preustrojem, radnici neće pokrenuti strojeve. (D.Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Izaslanstva Sabora i predsjednika Republike položila vijence na spomenik bleiburškim žrtvama </p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – U povodu Spomendana bleiburških žrtava i žrtava križnih putova 1945., izaslanstvo Hrvatskog državnog sabora, na čelu s predsjednikom Zlatkom Tomčićem, položilo je u ponedjeljak vijenac na spomenik bleiburškim žrtvama na zagrebačkom groblju Mirogoju. U ime predsjednika Republike, vijenac je položio pročelnik Vojnog kabineta general bojnik Jozo Miličević.</p>
<p> »Bleiburg je jedna od najvećih rana hrvatskog naroda, i dakako, bez obzira na današnja politička uvjerenja, dužni smo štovati bleiburške žrtve i žrtve križnih putova«, kazao je položivši vijenac predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. »Samo sjećanjem na te žrtve možemo stvoriti takve političke okolnosti da među Hrvatima vladaju mir i sloga i da na taj način dostignemo nacionalni i državni prosperitet«, istaknuo je.</p>
<p> U saborskom izaslanstvu bili su potpredsjednici Sabora Zdravko Tomac i Vlatko Pavletić.</p>
<p> Kod spomenika bleiburškim žrtavama na Mirogoju u ponedjeljak je, u organizaciji društva Hrvatski domobran, održan komemorativni skup u sjećanje na žrtve, pripadnike vojnih formacija NDH i hrvatske civile, pogubljene u masovnim smaknućima što ih je poduzimala partizanska vojska potkraj Drugog svjetskog rata.</p>
<p> Bleiburška tragedija, kazao je predsjednik Hrvatskog domobrana Vladimir Šklopan, najveće je stradanje hrvatskog naroda od dolaska na ove prostore. »Užas te tragedije jest što su poubijani civili i vojnici koji su položili oružje, a jedina im je krivnja bila što su se borili za hrvatsku državu i nisu željeli boljševizam«, naglasio je Šklopan.</p>
<p>Prigodnim govorima žrtava su se prisjetili i predsjednik Hrvatske čiste stranke prava Ivan Gabelica te predsjednica Hrvatskog društva političkih zatvorenika Kaja Pereković, a vijence su položila i izaslanstva brojnih udruga iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kineski veleposlanik Li Guobang posjetio Vjesnik</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> - Nadam se da će uskoro visoko kinesko izaslanstvo posjetiti Hrvatsku, izjavio je u ponedjeljak za Vjesnik Li Guobang, kineski veleposlanik u Hrvatskoj. Veleposlanik je u pratnji glavnog tajnika Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva Andrije Karafilipovića posjetio redakciju Vjesnika. U dužem razgovoru s glavnim urednikom Igorom Mandićem i urednikom vanjske politike Zlatkom Herljevićem, veleposlanik Li Guobang istaknuo je da je Vjesnik jedan od najprofesionalnijih i najviše uvažavanih listova u Hrvatskoj, uz napomenu da ga on čita svaki dan.</p>
<p>Vjesnik je, po njemu, odigrao značajnu ulogu u razvoju bilateralnih odnosa.</p>
<p>Li Guobang rekao je kako očekuje da će se posjetom kineskog izaslanstva još više produbiti ionako dobra politička, gospodarska, kulturna i vojna suradnja na svim razinama. Kineski je veleposlanik naglasio da Kina izuzetno cijeni hrvatsku potporu službenom kineskom stavu o politici jedne Kine, te ponovio da se Kina zauzima za mirno priključenje Tajvana matici zemlji, po principu »jedna država, dva sistema«.</p>
<p>Veleposlanik je za lipanj najavio posjet Hrvatskoj izaslanstva kineske udruge novinara. Četvero hrvatskih novinara, među njima i novinar Vjesnika, boravili su prošle jeseni u desetodnevnom posjetu Kini. Najavljena je i daljnja suradnja preko Hrvatsko-kineskog društava prijateljstva, koje je od Kine dobilo konkretnu financijsku pomoć.</p>
<p>Li Guobang bio je jedan od prvih kineskih diplomata koji su 1992. uspostavili kontakt s hrvatskim vlastima, nakon čega je 13. svibnja Kina priznala Hrvatsku. Prije dolaska na veleposlaničko mjesto u Zagrebu, bio je na diplomatskim dužnostima u Beogradu i Ljubljani, te je radio na diplomatskim poslovima u Odjelu za istočno-europske i srednjoazijske zemlje pri Ministarstvu vanjskih poslova NR Kine. (Z. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Gradske i općinske krize nisu ozračje za dobru reformu lokalne samouprave </p>
<p>OSIJEK, 15. svibnja</p>
<p> – U organizaciji Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu (HILS) iz Osijeka, u ponedjeljak je priređen okrugli stol na temu »Lokalna samouprava i upravna funkcija na lokalnoj razini«.</p>
<p> Među ostalim, bilo je riječi o promjenama zakonskih normi i pripremi novoga zakona o lokalnoj upravi i samoupravi. Prema riječima predsjednika osječkoga HILS-a Zvonimira Lauca, »za njegovu izradu bitno je uvažiti stajalište stručnjaka i znanstvenika, kao i prijedloge praktičara«. Kako kaže Lauc, oko dijela promjena koje se tiču lokalne i regionalne samouprave, u posljednje se vrijeme diže velika prašina. Za kvalitetna rješenja, pak, treba doći do konsenzusa oko djelokruga, teritorijalnog ustroja i održavanja novih izbora za lokalnu upravu i samoupravu. </p>
<p>Na skupu je sudjelovao i Teodor Antić, pomoćnik ministra za pravosuđe, upravu i lokalnu samoupravu, koji je istaknuo da su učestale krize u gradovima i općinama, čiji su ishod prijevremeni izbori, ozračje u kojem se teško može kvalitetno provesti reforma sustava lokalne samouprave. </p>
<p>Prema njegovim riječima, u posljednjih sedam godina na području Hrvatske ustrojena su 122 grada i 422 općine, a zahtjevi o izdvajanju i stvaranju novih jedinica često su bili posljedica sukoba pojedinih skupina, a ne stvarne potrebe. Nužno je izjednačavanje standarda, jer ima općina i gradova koji zbog nedostatka novca ne mogu ostvariti ono što je zakonom propisano, rekao je Antić. Ako ih dotira država, ona ima pravo izravno nadzirati potrošnju novca, što bi se onda moglo protumačiti njezinim miješanjem u poslove lokalne uprave i samouprave, upozorio je Antić. (S. Č. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Paraga traži preimenovanje zagrebačkog Trga maršala Tita</p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Izaslanstvo Hrvatske stranke prava (HSP) 1861 na čelu s predsjednikom stranke Dobroslavom Paragom, na konferenciji za novinare u ponedjeljak na zagrebačkome Trgu maršala Tita istaknulo je zahtjev za preimenovanjem toga trga koji, smatra Paraga, nosi ime »jugoslavenskoga diktatora, komunističkoga tiranina i zločinca«. </p>
<p> Predsjednik HSP 1861 nedopustivim je ocijenio prijedlog da zagrebačka Skupština Trgu hrvatskih velikana vrati ime Trga žrtava fašizma, a da s druge strane jedan od najljepših zagrebačkih trgova »grdi imenom jednoga od najokrutnijih diktatora 20. stoljeća pod izgovorom zasluga Hrvatske u antifašističkoj borbi«.</p>
<p>Ističući da ne opravdava ustaške zločine iz vremena NDH, Dobroslav Paraga je ustvrdio da je komunistička vlast pogubila »barem pet puta više ljudi od ustaša«, posebno istaknuvši masovna pogubljenja desetak tisuća Zagrepčana bez sudskih postupaka nakon ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945. godine »Svi ti zločini odobreni su i 'amenovani' u tadašnjemu Centralnom komitetu KPJ na čelu s Josipom Brozom Titom«, dodao je Paraga.</p>
<p> »Ako zagrebačka Skupština vrati ime Trg žrtava fašizma, a ne skine sramotu s ovoga trga i ne proglasi ga Trgom žrtava komunizma, vijećnici će izdati svoj grad, njegovu povijest i njegove sadašnje i buduće naraštaje«, ocijenio je Dobroslav Paraga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>ETER 9 traži ostavke članova Vijeća za radio i televiziju </p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – ETER 9 (Odbor za promjene u Hrvatskom zavodu za telekomunikacije i Vijeću za radio i televiziju, za reviziju dodjele koncesija te iniciranje promjene Zakona o telekomunikacijama) poslao je u ponedjeljak otvoreno pismo članovima Vijeća za radio i televiziju, u kojemu ih poziva da u što skorijem roku podnesu ostavke na članstvo u Vijeću. </p>
<p> »Bio bi to častan i korektan čin koji od vas s pravom očekuju hrvatska javnost, novinarska profesija i predstavnici nezavisnih elektroničkih medija«, ističe se. U pismu ETER 9 tvrdi da je »nedopustivo da o budućnosti privatnih radiopostaja i televizija odlučuju isti oni ljudi koji su godinama krojili medijsku sliku Hrvatske po ukusu ureda bivšeg predsjednika i njegovih najradikalnijih savjetnika«. </p>
<p>ETER 9 u otvorenom pismu podsjeća na to da su 3. siječnja građani glasovali za promjene i smijenili stranku koja je članove Vijeća za radio i televiziju u posljednjim danima svoje vladavine postavila na pozicije na kojima se još uvijek nalaze. Jedna od bitnih promjena za koju se glasovalo, podsjeća ETER 9, jest i promjena u odnosu vlasti prema medijima, javnim i privatnim. </p>
<p>ETER 9 napominje i da se na čelu Vijeća za radio i televiziju još uvijek nalazi Marko Sapunar, »simbol zlouporabe vlasti« u prijašnjem Vijeću za telekomunikacije. Ime prof. Sapunara, tvrdi se, vezano je uz sve skandale oko dodjela ili oduzimanja koncesija privatnim medijima u doba vladavine HDZ-a. ETER 9 ocjenjuje da Vijeće za radio i televiziju i dalje djeluje kao ispostava jedne političko-financijske interesne skupine.</p>
<p>U ETERU 9 nalaze se predstavnici Radija 101, TV Moslavine, Radija Gorski kotar, Kanala RI, Luna TV Sisak, Nezavisne televizije Zagreb i HND-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vlada treba žurno regulirati gubitke poduzeća nastale tijekom okupacije Podunavlja!</p>
<p>VUKOVAR, 15. svibnja</p>
<p> – Hrvatskoj Vladi žurno će se uputiti zahtjev za donošenjem uredbe kojom se regulira reintegracijski dug na području Vukovara, odnosno gubici koji su nastali u poduzećima tijekom srpske okupacije Podunavlja. Tu bi uredbu Vlada trebala donijeti prije donošenja zakona o obnovi i razvoju Vukovara. Istaknuo je to u ponedjeljak Tomislav Čorak, zadužen za odnose s javnošću vukovarskoga Poglavarstva. Dodao je da su se oko potrebe donošenja takve uredbe složili svi sudionici sastanka održanog u ponedjeljak u Vukovaru iza zatvorenih vrata, na kojem se govorilo upravo o tom zakonskom tekstu. </p>
<p>Čorak je napomenuo da su se pozivu vukovarskoga gradonačelnika Vladimira Štengla odazvali, uz župana vukovarsko-srijemskog Rudolfa Königa, saborski zastupnici iz pete izborne jedinice Juraj Njavro, Jadranka Kosor, Vlado Ošust i Petar Čobanković (svi iz HDZ-a), potom Branislav Tušek iz SDP-a, Želimir Janjić iz HSLS-a te Marijan Maršić iz HSS-a. </p>
<p> Tom uredbom, istaknuto je, treba što prije podvući crtu ispod troškovnika procesa mirne reintegracije te stvoriti uvjete za budući razvoj. Ona bi, kazano je, trebala pridonijeti i rješenju nagomilanih problema vukovarskih poduzeća, na primjer »Borova«, oko podmirenja dugova za neplaćenu struju te poreze i doprinose.</p>
<p>»Kada je riječ o zakonu o obnovi i razvoju Vukovara, čiji su autori Rudolf Ćurčić i Mijo Ivanović, njegov je prednacrt ocijenjen kao dobra polazna osnova za daljnju raspravu. Sâm će se zakon, nakon što se u njega ugrade primjedbe i prijedlozi izneseni na sastanku, sljedećeg tjedna predati predsjedniku Hrvatskog državnog sabora Zlatku Tomčiću«, kazao je za Vjesnik Želimir Janjić.</p>
<p>Na sastanku su saborski zastupnici ponovo istaknuli svoju spremnost da, kada je riječ o tom zakonu, stranačka pripadnost neće imati nikakva utjecaja, nego će svi pripadati gradu heroju Domovinskog rata. To je za Vjesnik potvrdio i Branko Tušek, istaknuvši da je postignut konsensuz svih političkih stranaka da će oko tog zakonskog teksta »demonstrirati međustranačko jedinstvo«. »Svi ćemo na Vukovaru polagati ispit. Ako nas nije bilo 1991. godine u tom gradu, onda sada ne smijemo kasniti i ostaviti ga samoga. S tim se gradom moraju solidarizirati svi građani kako bi u djelo proveli sve ono što predlažemo tim posebnim zakonom. A predlažemo nove projekte u funkciji razvoja, obnove i ubrzana povratka, potom uvođenje stimulacija i poreznih olakšica za stanovništvo i kvalitetniju financijsku pomoć države i drugih investitora koji će tu naći svoj interes«, zaključio je Tušek. </p>
<p>LJILJANA PANDŽA</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Je li hrvatska poljoprivreda spremna za Svjetsku trgovinsku organizaciju?</p>
<p>Saborski Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo predložit će da se na jednoj od sljedećih sjednica nađe rasprava o stanju u poljoprivredi zbog skorog ulaska u WTO / Glavno vijeće WTO-a bi o prijemu Hrvatske trebalo odlučivati 3. srpnja / Jesu li nove carinske tarife, stimulacije i naknade poljoprivrednicima dovoljne da se ublaže negativne posljedice? </p>
<p>ZAGREB, 15. svibnja</p>
<p> – Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora predložit će da se na jednoj od sljedećih saborskih sjednica, zbog skorog ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), na dnevnom redu nađe rasprava o stanju u poljoprivredi. Zaključeno je to, u ponedjeljak, na tematskoj sjednici tog odbora održanoj pod nazivom »WTO i hrvatska poljoprivreda«. U raspravi su sudjelovali i predstavnici resornih ministarstava, seljačkih udruga, sindikata i Gospodarske komore, ali joj nije nazočio Ivo Lončar (NZ), na čiji je prijedlog rasprava i održana. </p>
<p>Pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec, istaknula je da je sve spremno za prijam Hrvatske u WTO. No, dodala je, prijepor između SAD-a i Europske unije oko korištenja audiovizualnih proizvoda »lomi se preko naših leđa«. Pojasnila je da bi se o prijamu Hrvatske trebalo odlučivati na redovitoj sjednici Glavnog vijeća WTO-a 3. srpnja, iako je moguće da se sazove izvanredna sjednica. Potom je potrebna ratifikacija Sabora, nakon koje bi, u roku 30 dana, Hrvatska postala punopravan član Svjetske trgovinske organizacije. </p>
<p>»Hrvatska je uspjela ishoditi najbolji pregovarački paket i time najbolje ponuđene uvjete«, kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić, ustvrdivši da bi prijelazno razdoblje, od oko četiri godine, trebalo biti dovoljno za prilagodbe uvjetima WTO-a. Strogim uvjetima Trgovinske organizacije najteže će se prilagoditi mala poduzeća i proizvođači zbog kojih je Hrvatska ove godine povećala subvencije. Do kraja lipnja, trebao bi se donijeti i krovni zakon o poljoprivredi, što bi značilo, ocijenio je Božić, »kraj epohe u kojoj su socijalne i tržišne mjere u poljoprivredi išle ruku pod ruku«. Cilj Hrvatske bi trebao biti pokrivanje domaćeg tržišta domaćim proizvodima, a suženim bi se krugom proizvoda pokušali istaknuti na svjetskom tržištu, kazao je Božić. Istaknuo je da bogate zemlje, iako vode glavnu riječ u WTO-u, ipak nisu nepobjedive, jer na Glavnom vijeću vlada načelo jedna zemlja – jedan glas. </p>
<p>Predsjednik Odbora Drago Krpina (HDZ) istaknuo je da cilj rasprave nije treba li Hrvatska ući u WTO, jer je to neupitno, nego kakve će posljedice za poljoprivredu imati taj ulazak, s obzirom na to da će hrvatsko tržište biti preplavljeno poljoprivrednim proizvodima industrijski i financijski moćnijih zemalja. »Pitanje je jesmo li napravili sve nužne pripreme da izdržimo prvi udar posljedica ulaska u WTO«, rekao je Krpina, upitavši jesu li nove carinske tarife i stimulacije i naknade dovoljne da se ublaže te negativne posljedice. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza i član Odbora Ivo Kolar (HSS) je istaknuo da »Hrvatska u WTO ulazi nepripremljena, hodajući kao bosa po trnju«, ustvrdivši da je poljoprivredi, od koje u Hrvatskoj živi 1,5 milijuna ljudi, nužna pomoć. »Upravo je selo spriječilo socijalni bunt u Hrvatskoj, zbog čega je platilo visoku cijenu. Bojim se da će sada ipak doći do bunta i to baš na selu«, upozorio je Kolar.</p>
<p>Dopredsjednik Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje Ivan Kopić je kazao da Hrvatska može proizvesti hrane za 20 milijuna ljudi, a proizvodi jedva za dva milijuna, dok je dopredsjednik Zajednice sela HDZ-a »Stjepan Sulimanac« Ivo Krpina naglasio da je izlaz iz teške situacije u okrupnjavanju posjeda i razvoju vinogradarstva, voćarstva i ekološke poljoprivrede, jer samo tri zemlje u Europi, među kojima i Hrvatska, imaju ekološke uvjete za proizvodnju. Željko Malević (SDP) ustvrdio je da će ulazak Hrvatske u WTO dovesti do »kulturološko-političkog šoka koji moramo prebroditi, jer nemamo druge alternative«.</p>
<p>GORAN BORKOVIĆ</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000516].
|
