NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000416].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 133133 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U vlasti postoje ljudi koji misle da nam treba novi japa!</p>
<p>Račan i ostali koji su izabrani 3. siječnja misle da se ovaj narod potcjenjuje. Ne treba on japu, posebno ne nekog tko će ga voditi žednog preko vode. Ako u medijima, na simplificirani način, kažete da Vlada želi ograničiti ovlasti predsjednika, ako postavite pitanje tko se to usuđuje dovoditi u pitanje ulogu predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika u miru, onda je to proizvodnja konflikta</p>
<p> mimo osnova, govori premijer</p>
<p>Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan u razgovoru za Vjesnik govori o promjenama u obavještajnim službama, smanjenju predsjednikovih ovlasti i otkriva gdje su »tuđmanovci u novoj vlasti«. </p>
<p>• Gospodine Račan, stojite li iza ponuđene ostavke Ozrena Žuneca i vjerujete li tvrdnjama da Tomislav Karamarko sprječava Žuneca u transformaciji HIS-a?</p>
<p>- Iza Žunecove ostavke stoji Žunec. Tvrdnjom da netko drugi stoji iza ostavke činite nepravdu Žunecu. On je dovoljno zreo i samostalan da odlučuje u svoje ime. Niti stojim iza te ostavke niti sam odlučio o toj ostavci. Žunecovu ostavku interpretiram kao njegovo nezadovoljstvo sporošću transformacije obavještajne zajednice u instituciju koja će štititi nacionalne interese, biti isključivo u toj funkciji, svedena na pravu mjeru te dobro kontrolirana. Jer, imali smo penetraciju te službe preko svake dozvoljene mjere u naš dnevni politički život, bilo je zlouporaba te službe. Prisluškivanje političara, novinara, građana i korištenje te službe kao centra političke moći treba biti iza nas. Ostavku Žuneca interpretiram kao njegovo nezadovoljstvo sporošću ovog procesa. Žao mi je što je dao ostavku i nadam se da nije definitivna. Razumijem i Žuneca i Karamarka jer, doći u jednu tešku situaciju, biti obavezan toliko toga brzo i kvalitetno promijeniti a s mnogo otpora, nije lako. Vjerujem da će imati dovoljno snage da izvršimo programiranu promjenu te službe, što smo obećali građanima na izborima. To će učiniti ovi ljudi ili neki drugi, svejedno, ali u to sam siguran. Ne interesira me isforsirani sukob osoba, pa onda i pitanja tko stoji iza tih osoba, već me interesira što možemo učiniti da transformiramo tu službu. U njoj je previše ljudi koji su dugo vremena zloupotrebljivani, u njoj su ljudi koji su imali mnoge konce u rukama i onima koji poput Žuneca dođu u tajnu službu doista nije lako. Razumijem teškoće ali nisam pristalica brze demisije, ne podržavam ostavku. Mislim da je čitava stvar oko tajnih službi u javnosti krivo postavljena i da je treba postaviti na drugu osnovu. Pogrešno je pitanje tko će kontrolirati tu tajnu službu, Mesić ili Račan. Ma 'ajte, molim vas. Upravo je to stara svijest koja bi zadržala političku moć u toj službi, a onda je pitanje tko će tu moć koristiti. Ne, hvala lijepo. Odlučujuće je pitanje kako likvidirati tu službu kao centar političke moći kojom se može manipulirati u svoju političku korist a na štetu onog koji vam se politički ne sviđa. Tu službu ne smiju kontrolirati ni Mesić ni Račan ni netko treći. Kada ta služba ne bude centar političke moći, što je bila u Tuđmanovo vrijeme, onda će otpasti mogućnost da je netko kontrolira i koristi. Kada to postignemo, onda neka šefa tajne službe postavlja tko god hoće. Strašno je važno razvlastiti tu službu od moći koju je imala.</p>
<p>• Najavljivali ste promjenu Ustava i smanjenje Predsjednikovih ovlasti u roku od šest do sedam mjeseci, ali se čini da Vlada neformalno već sada želi smanjiti ovlasti Predsjednika.</p>
<p>- Čime Vlada želi neformalno smanjiti predsjednikove ovlasti?</p>
<p>• Pa sve priče oko vanjskih poslova, MORH-a i tajnih službi vezane su uz smanjenje ovlasti predsjednika.</p>
<p>- Tuđmanova ekstremna predsjednička pozicija koja je omogućila nedemokratski stil vlasti nije uvedena samo predsjedničkim sustavom u Ustav nego je uvedena mnogim zakonskim odredbama i praksom. Ako želimo mijenjati tu nedemokratsku vlast moramo mijenjati praksu, zakone i neke ustavne odredbe. Za one koji zagovaraju Tuđmanov koncept vlasti ne treba dirati postojeću praksu, zakone kojima je proširena Tuđmanova ovlast, a onda ni Ustav. Vidim pokušaj proizvodnje umjetne krize i osobnih antagonizma, ali Vlada u tome ne sudjeluje.</p>
<p>• Međutim, predsjednik Sabora Tomčić se zalaže da predsjednik države ne bude vrhovni zapovjednik u miru. To ne spada u ekstenzivna tumačenja ovlasti i ne treba nužno podlijegati ustavnim promjenama.</p>
<p>- Nije baš tako Tomčić postavio problem. On je rekao ono što i ja mislim, a to je da pozicija predsjednika, što se obrane tiče, ne može biti ista u ratu i u miru. Ako se u tome slažemo, onda su konsekvence jasne. Teško je očekivati da će u ratu biti prostora za djelovanje svih demokratskih institucija. Zapovjedna pozicija Predsjednika Republike je neupitna, neće on očekivati da se sazove Vlada, ministarstvo ili parlament. No, kada rata nema postoje demokratske institucije, Vlada, parlament i ministarstva normalno rade. Pa valjda one imaju određene ingerencije u odnosu na obranu i Hrvatsku vojsku. Podmetnuta je teza da netko ne priznaje ulogu predsjednika Republike u miru, već samo u ratu. To je pogrešno. Netko samo traži da u miru parlament, Vlada i ministarstvo obrane imaju neku ulogu u obrani zemlje koju ne mogu imati u ratnom periodu. Te institucije ne smiju biti ograničene , one moraju imati ingerencije u odnosu na obranu zemlje. U diskusiji koja je počela katkada ima svjesnih ili nesvjesnih tuđmanovaca koji misle da bi Hrvatsku trebalo ponovno usrećiti s njegovim nedemokratskim konceptom vlasti.</p>
<p>• U kojim dijelovima vlasti trenutno vidite tuđmanovce?</p>
<p>- Postoje pojedinci koji misle da ovaj narod treba japu. Račan i ostali koji su izabrani 3. siječnja misle da se ovaj narod potcjenjuje. Ne treba on japu, posebno ne nekog tko će ga voditi žednog preko vode. Ako u medijima, na simplificirani način, kažete da Vlada želi ograničiti ovlasti predsjednika, ako postavite pitanje tko se to usuđuje dovoditi u pitanje ulogu predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika u miru, onda je to proizvodnja konflikta mimo osnova.</p>
<p>• Kako ocjenjujete prijedlog Mesićeve skupine za promjenu Ustava?</p>
<p>- Mislim da je to korektan prijedlog. Po slici koja je stvorena u javnosti, ja bih trebao napasti rezultat rada te komisije. Ma dajte, molim vas. Mislim da je to korektan doprinos raspravi o promjeni Ustava. Nije važno slažem li se ja sa svim predloženim, ali u cjelini je to korektan i mogući koncept promjene Ustava. Vjerujem da su i oni koji su sudjelovali u pisanju spremni da to što su rekli ne bude zadnja stvar.</p>
<p>• Mislite li da treba ukinuti Županijski dom?</p>
<p>- Odlučivanje o tome ostavio bih za drugi krug ustavnih promjena do kojih će doći kasnije. Sigurno je da će u jednoj smirenijoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji biti prilike za raspravu o tome, za jedno kasnije promišljanje.</p>
<p>• Zašto Vlada još nije Saboru dostavila prijedlog Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije s obzirom da ste vi osobno to najavljivali za prvu sjednicu Sabora na kojoj ćete imati većinu?</p>
<p>- I sâm sam nezadovoljan tom činjenicom, ali kao predsjednik Vlade moram pokušati dobiti suglasnost različitih faktora da se nešto učini. Predugo smo zapeli na traženju boljeg rješenja oko toga kako efikasno izvršiti reviziju dosadašnje privatizacije, a osobito kako sankcionirati odgovorne za velike kriminalne aspekte te privatizacije. Možda smo jednim zakonom pokušali napraviti previše, pa smo zastali suočeni s otvorenim pitanjima koje nismo znali riješiti adekvatno pravnom sustavu. No, nakon tog zapinjanja mogu najaviti da će zakon ići u saborsku proceduru. Nadam se da će u svibnju zakon biti na snazi.</p>
<p>• Kako ocjenjujete poteze na kojima ste trebali lako poentirati, a niste? Na primjer, smanjenje plaća dužnosnika, smanjenje proračuna, smjenjivanje Obrada Kosovca i objavljivanje »Obveznih naputaka«...</p>
<p>- Kako to već biva, Vladi se upisuju negativni poeni za ono gdje ona nije kriva. Ajmo redom. Vlada je odmah izašla s prijedlogom smanjivanja plaća. Nakon toga ide rasprava u parlamentu i zaključak Vladi da na drugoj osnovi pokuša predložiti rješenje. Čini li Vlada grešku što sluša parlament? Predložili smo preko amandmana svoj prvobitni prijedlog, što nije prošlo u Saboru. U to vrijeme u javnosti je bilo previše nesklonosti novoj vlasti u Hrvatskoj i to s dvije strane. S jedne strane nesklonost onih koji nisu spremni tako lako priznati da je bivša politika bila pogrešna a da sada nova vlast radi bolje, dok je s druge strane ta nesklonost bila od onih koji previše očekuju. Među njima je mnogo onih koji očekuju revolucionarnu vlast i revolucionarnu Vladu, koja treba nešto sprovesti, neovisno je li to u skladu sa zakonom. Vladin prijedlog oko plaća nije prošao u Saboru i što smo mi trebali napraviti? Tih 30 posto smanjenja plaća je zapravo 40-postotno smanjenje, što smo i objasnili. Za razliku od ostalih zaposlenih, nema minulog rada i osnovica plaća dužnosnika je prošlogodišnja prosječna plaća, te nema povećanja tijekom ove godine. Objektivno će plaća padati i na kraju godine ispast će da su plaće dužnosnicima smanjene 40 posto. Što je dalje?</p>
<p>• U predizbornoj kampanji tvrdilo se da će proračun biti smanjen do 17 posto, na kraju je smanjen za 1,7 posto.</p>
<p>- SDP u koaliciji s HSLS-om nije to spominjao. Bez presedana je u Europi da je netko smanjio proračun, a mi jesmo. Nominalno, proračun je naizgled smanjen samo malo, ali brojkama smo pokazali da je smanjenje proračuna znatno veće zbog nekoliko činjenica, a ja ću navesti dvije. Prvo, u tom proračunu je vraćanje dugova od prošle godine. A mogli smo ih reprogramirati, prebaciti na iduće godine i imali bi za četiri milijarde manji proračun. Smanjili smo porezna opterećenja za 1,6 milijardi kuna. Da smo ostali na istom porezu imali bismo za daljnjih 1,6 milijardi manji proračun. Proračun je stvarno znatnije smanjen od nominalnog što se može dokazati i nekome tko nema veliko ekonomsko obrazovanje.</p>
<p>• A traljavost pri prvom pokušaju smjene Obrada Kosovca.</p>
<p>- U čemu je tu krivnja Vlade? Sabor je iz svojih redova imenovao u Vijeće HRT-a nove članove. Odnos snaga je bio takav kakav je. Možda se može postaviti pitanje zašto svi članovi Vijeća nisu bili na sastanku. Ovo je bio pokušaj da se nešto učini po postojećem zakonu gdje je HDZ imao veću snagu u vijeću no što bih ja to želio. Uz takav odnos snaga Kosovac nije odmah smijenjen, ali ipak jest kasnije. Zar smo revolucionarnim dekretom trebali ukinuti Vijeće HRT-a? </p>
<p>• Obavezni naputci izazvali su negativan efekt u javnosti.</p>
<p>- Nisam ni ja sretan zbog nekih formulacija u tom tekstu, ali to je jedna stvar. Druga je stvar kako je to odmah iskorišteno kao ključni argument protiv nove vlasti. Rekao sam u Saboru; ja ga takvog ne bih napisao. Ipak, u tom se dokumentu spominju kandidati, a ne izbori. Jedna stvar je postupak kandidiranja pri čemu je moguća podjela među strankama, ali drugo je finalni rezultat. Hoće li netko biti izabran iz tih stranaka ne ovisi samo o njima već i o legalnim organima. I tu je nesporazum. Ne baš dobro sročena uputa koordinaciji šest stranaka interpretirano je odmah kao da je to i finalni rezultat u izboru kadrova. To samo govori o nervozi u kojoj se previđaju i ovakve stvari. Uostalom, šestorica nisu isključivo podijelila kadrove među sobom na državnoj razini, pa neće ni na županijskoj, to nije moguće. Ja bih se prvi pobunio kada bi netko to pokušao na lokalnoj razini. Pogledajte strukturu imenovanih u ministarstvima, tu je gomila ljudi koji nemaju veze sa šest stranaka već su tu zbog stručnosti. Ako to imamo na državnoj razini, normalno da suprotno ne bismo dopustili na lokalnoj razini.</p>
<p>• S obzirom na najavljena poskupljenja energenata, postavlja se pitanje je li Vlada socijalna ili liberalna?</p>
<p>- To je kao da me pitate zašto ljudi na brodu koji je u olujnom moru ne spavaju mirno i mirno ne jedu svoju juhu. I ja bih volio da ljudi mirno spavaju i jedu svoju juhu, ali mi nemamo tu situaciju. Da bismo omogućili da Hrvatska bude socijalno pravednija država moramo najprije izaći iz ponora krize u kojem pravde nema, osim za one koji su imali milost vladajuće strukture ili koji su bili lopovi. U ovom je trenutku pitanje je li Vlada liberalna ili socijalna smiješno kad Vlada ima elementarni cilj spašavanja zemlje. Ova Vlada ne može biti uspješna ako na kraju mandata ne bude ocijenjeno da je izvukla zemlju iz ponora krize i otvorila perspektivu. Ja se oslanjam na svijest dominantnog dijela hrvatskog naroda koji još uvijek misli da ćemo uspjeti, ali to neće biti ni lako ni brzo. Mnogim potezima Vlade ni ja nisam zadovoljan jer su oni iznuđeni i ne očekujemo da se zbog tih poteza nama plješće, ali treba ostati svijest da je to nužno i da izlaz postoji. Ova vlast neće posustati u mijenjanju stvari i u učvršćenju nove politike. I ja bih bio zadovoljan da smo jedan krupan potez, vraćanje dugova, napravili prije mjesec dana, a ne jučer. Za druge krupne poteze treba vremena i bit će ih još.</p>
<p>• Čelnici Europske unije bili su ushićeni promjenama u Hrvatskoj, ali se sada tvrdi da je uspon zaustavljen zbog očekivanja radikalnijih promjena u Hrvatskoj, te se tvrdi da nisu zadovoljni reakcijom Vlade na demonstracije pred veleposlanstvom SAD-a u slučaju Blaškić.</p>
<p>- Ne mislimo se ponašati prema svakom očekivanju u svijetu i Europi. Snažno smo navijestili promjene i na tome ćemo insistirati zbog nas a ne zbog Europe. Ni svijet ni Europa nisu bez konflikta. Svi mogu biti oduševljeni demokratskim izborima u Hrvatskoj jer se u ovoj regiji dokazala demokratska zrelost jednog naroda. No, konflikti u svijetu prelomit će se i na Hrvatskoj. Evo vam primjer WTO-a. Nova politika ima podršku i EU i SAD-a, ali smo u WTO-u žrtve sukoba oko audiovizuelnih prava između američkog i europskog pristupa. Zamolili smo da se njihov konflikt ne prelama na Hrvatskoj i to se na kraju neće dogoditi. Svijet svoje konflikte ne rješava balkanoidno, ratom, već na demokratski način. Mi ćemo vrlo brzo ući u WTO iako postoje dijelovi gospodarstva koji to ne priželjkuju jer neki neće lako izdržati konkurenciju zbog sniženja carina. I u Partnerstvo za mir ulazimo vrlo brzo, imamo sigurne izglede da pregovori o Paktu o stabilnosti i pridruživanju Europskoj uniji počnu ovog ljeta, a takvu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> nije zabilježila ni jedna zemlja. </p>
<p>• Zašto niste osudili grupu demonstranata pred veleposlanstvom ako su se ondje dizale ruke u nacistički pozdrav i ako je jasno da nisu SAD potpisali ustavni Zakon o suradnji Hrvatske s haškim sudom?</p>
<p>- Mislim da smo se ogradili od događaja činjenicom da su najekstremniji dijelovi protestanata došli protestirati i na Markov trg. Njihovo pravo lice, koje su time pokazali, bio je napad na novu vlast, a ne na Ameriku.</p>
<p>• Znači li to da to nije ni bila briga za Blaškića?</p>
<p>- Ma kakvi. Blaškić je tužna priča manipulacije nacijom i nacionalnim interesima. Tamo su demonstrirali i oni koji su krivi za katastrofalno ponašanje prema Blaškiću. Usprkos želje organizatora da napravi masovne demonstracije i da na Markov trg dođe tisuće i tisuće demonstranata protiv nove vlasti, bilo ih je nekoliko stotina. Zašto bismo nekome žestokom verbalnom paljbom dali snagu koju on nema? Ne trebamo nervozno reagirati na svaki politički ekstremizam.</p>
<p>Hrvatska država i hrvatski narod neće imati hipoteku u ovom stoljeću. Oni koji su svojom politikom, pod krinkom Domovinskog rata, nanijeli hipoteku Hrvatskoj, doveli je u stanje izolacije i sukoba sa svijetom, gotovo jednako kao i Milošević, završili su s tom politikom u prošlom stoljeću.</p>
<p>• Kako to da je Mirko Galić vaš dobar izbor za direktora HRT-a ako je bio dobar i HDZ-u, te kako netko tko nije radio na televiziji može biti jamac promjena HRT-a u javnu televiziju?</p>
<p>- Gospodin Galić je bio prijedlog i rješenje vladajuće koalicije, a ne samo moje. Sigurno postoje ljudi koji su tehnološki adekvatniji tom mediju, zapravo riječ je o dva medija, televiziji i radiju, koje će trebati razdvojiti. No, pustimo tehnološke argumente. Čovjek na čelu te kuće mora jamčiti mogućnosti njene transformacije u javni medij. Učinilo nam se da Galić to može i zato smo stali iza njega. Druga je stvar ako će nas on demantirati. Galić je radio na HRT-u i bez obzira na to je li prerano ili prekasno napustio HRT, nezadovoljan onime što je bilo, on je ipak radio tamo, pa se na neki način sada vraća. On je prvotno došao na HRT u Tuđmanovo vrijeme, možda u naivnoj vjeri da će imati mogućnosti za transformaciju tog medija. Možda mu se može prigovoriti da se predugo zadržao, što je stvar ukusa. Vjerujemo da će upravo zato u sadašnjoj poziciji s više upornosti, koju je već pokazao, djelovati u pravcu promjena.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bilo bi loše da se Vjesnik proda nekome tko će ga pretvoriti u žutilo</p>
<p>• Kojom brzinom Vlada misli riješiti problem Vjesnika, odnosno kojom ga brzinom namjerava prodati?</p>
<p>- Vlada je u ime države vlasnik Vjesnika i Slobodne Dalmacije. Ako bi radili isto što je radila prethodna vlast, novcem kupovala lojalnost lista, osigurala mu umjetnu tiražu obaveznom pretplatom u ministarstvima obrane i policije, onda vlast nije učinila ništa za medij. Ovoj Vladi to ne treba. Čitam Vjesnik otkad intelektualno znam za sebe. Volio bih drugačiji Vjesnik, kao jednu zrelu i ozbiljnu novinu, a ne kao Vladine novine. Vlada ne treba biti vlasnik novina. Nisam za to da se potezima koje će trebati učiniti u slučaju Vjesnika napravi medvjeđa usluga medijskom prostoru u Hrvatskoj. To bi se napravilo ako bi Vlada omogućila monopol ili nešto slično. Bilo bi loše da Vjesnik dobije netko tko bi ga ukinuo jer treba tržište ili da Vjesnik dobije netko tko bi postojeće žutilo pretvorio u dnevne novine, na račun serioznog dnevnog lista. To je ono na što ću ja paziti pri sudjelovanju u odlučivanju. Sve ostale kuloarske tvrdnje koje su rezultat lobiranja da se na nepošten i kuloarski način, pritiskom, dobije Vjesnik, su podmetanja. Ova Vlada će svoju odluku donijeti javno i javno je obrazložiti. Vlada neće sudjelovati u zakulisnim radnjama i tražim da se to prati. Dobili smo nekoliko mogućnosti rješavanja problema Vjesnika, održane su rasprave, u nekima je sudjelovao i Vjesnikov glavni urednik. Neki drugi, a ne ja, vode operativni dio posla. Postoje četiri mogućnosti, od dokapitalizacije do prodaje, koje treba preispitati, dakako i u razgovoru s ljudima u Vjesniku. Zagovarao bih rješenje koje maksimalno čuva neovisnost novina i mogući ozbiljni profil Vjesnika. Ako je mogućnost dokapitalizacija, to treba ići javno preko Skupštine dioničara. Ako je riječ o prodaji, onda mora biti raspisan natječaj i moraju biti pošteni ljudi u tijelu koje će odlučivati o rezultatu natječaja, a uz pasku javnosti. Volio bih, kada sazre trenutak odlučivanja, dobiti stav zaposlenih u Vjesniku. Sve drugo su podmetanja koja dolaze iz konkurentskih lobija koji bi na manje transparentan način riješili problem Vjesnika, a to neće proći. Sve to, s obzirom na situaciju u Vjesniku, napravit ćemo brzo.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Putin posjećuje London uzdignute glave </p>
<p>»Discipliniranjem« Dume koja je ratificirala sporazum Start II. Putin ojačao svoju pregovaračku poziciju / Ipak morat će ispuniti dva uvjeta koja je obećao deputatima </p>
<p>MOSKVA, 15. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Ruski predsjednik Vladimir Putin leti u nedjelju poslije podne u dvodnevni posjet Londonu uzdignute glave. Ono što njegovu prethodniku Borisu Jeljcinu nije polazilo za rukom sedam godina, njemu je uspjelo i prije svečane inaguracije na položaj šefa države. Uvjerljivom većinom glasova, Donji dom ruskog parlamenta u petak je napokon ratificirao sporazum Start II. o novom radikalnom smanjenju nuklearnog oružja, što nije samo prva Putinova velika unutarnjopolitička pobjeda, već i vanjskopolitički uspjeh koji mu otvara vrata za poboljšanje i učvršćivanje odnosa sa Zapadom.</p>
<p>Ratificiranjom Starta II., Putin je dokazao da ima jaku podršku u državnoj Dumi, ali je istovremeno pokazao zapadnim vođama da je sugovornik s kojim se može pregovarati i dogovarati jer će ti dogovori biti potvrđeni u najvišem zakonodavnom tijelu Rusije. </p>
<p> Ratifikacija rusko-američkog sporazuma o smanjenju nuklearnog oružja na početku njegova predsjedničkog mandata za Putina ima višestruko vanjskopolitičko značenje. U prvom redu Putin je dobio priliku da poboljša odnose Rusije sa SAD i drugim zapadnim državama koji su se ohladili zbog njegovog rata u Čečeniji. Zadovoljan je i Zapad koji je unatoč čečenskom ratu i ruskom kršenju ljudskih prava na sjevernom Kavkazu izuzetno zainteresiran za učvršćivanje suradnje i partnerskih odnosa s Rusijom. Dakako, to ne znači da će sada Zapad tek tako prijeći preko kršenja ljudskih prava u Čečeniji, ali ratifikacijom Starta II., rađa se nada da će Putin koji je došao za kremaljsko kormilo zahvaljujući ratu, sada korigirati svoju politiku na sjevernom Kavkazu jer neće moći izvućim Rusiju iz dugova i teške ekonomske krize, bez financijske pomoći Zapada. </p>
<p>Dva su motiva bila presudna da se Putin odluči na snažan pritisak na Dumu kako bi ona ratificirala Start II. Prvi je što se novi ruski predsjednik na taj način želio predstaviti Zapadu kao pragmatičan i predvidiv lider spreman na suradnju. Drugi i još važniji je činjenica da Rusiji odgovara radikalno smanjivanje nuklearnog oružja jer nakon kraha gospodarskih reformi zemlja nema financijske snage ne samo da proizvodi nove rakete, već i da održava postojeći i dotrajali nuklearni arsenal kojemu »garantni rok« istječe za sedam do deset godina. </p>
<p>Međutim, sve to ne znači da sada nastupa »idealno razdoblje« u odnosima Rusije sa Zapadom, prije svega sa SAD. Jer, Duma je u petak ratificirala sporazum o smanjivanju nuklearnog oružja tek nakon što je Putin deputatima obećao da će Rusija razvrgnuti sve svoje vojne ugovore i dogovore sa SAD-om, uključujući i Start II., ukoliko Washington u skladu sa svojom najavom istupi iz ugovora o proturaketnoj obrani koji su još 1972. potpisali Brežnjev i Nikson. Rusija će povući ratifikaciju i u slučaju ako Zapad bude razmještao nuklearno oružje na teritoriju država koje su stupile u NATO poslije 1993. godine, odnosno dana potpisivanja Starta II. Te ograde dio su tzv. Putinove »ofanzivne vanjske politike« koja prema njemu ima za cilj aktivnu zaštitu nacionalnih interesa Rusije.</p>
<p> U duhu te nove politike Putin je planirao i svoj prvi inozemni službeni posjet upravo Londonu. Zaustavit će se na nekoliko sati i u Minsku radi pregovora s predsjednikom Lukašenkom o integraciji dviju susjednih zemalja, a na povratku iz Londona Putin će posjetiti Kijev kako bi na taj način dao do znanja da Rusija želi vidjeti Ukrajinu svojim saveznikom a ne državom koja želi stupiti u zapadnu alijansu i NATO. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Petnaest kardinala proučavat će čudesna ozdravljenja po zagovoru fra Antića</p>
<p>Na jednoj od kauza radilo je šestoro zagrebačkih liječnika i petorica teologa, a po preporuci Svete kongregacije otvorila ju je Zagrebačka nadbiskupija / O čudesnom ozdravljenju postoji oko 500 stranica materijala, koji je prikupio fra Vladimir Tadić, vicepostulator, voditelj čitavog postupka, koji je osobno odnio dokumente u Rim</p>
<p>Za tjedan dana petnaest će kardinala u tajnosti početi proučavati čudesno ozdravljenje povezano s fra Antom Antićem, koji je rođen na današnji dan 16. travnja 1893. godine u selu Prvić-Šepurinama, kraj Šibenika.</p>
<p>Za svoga života fra Ante Antić bio je samo skroman katolički svećenik, fratar koji je mnogima osigurao kruh i krov nad glavom, zdravstvenu i socijalnu skrb, rješavao i »male« neprilike poput upisa u škole, i to bez bogatstva i visokog društvenog položaja. A sve je to ponajviše radio za siromašne i odbačene, za ljude s ruba društva. </p>
<p>Rodio se na otočiću Prviću kod Šibenika, kao šesto od desetoro djece Tome Antića i Tade r. Vlahov. Djetinjstvo je proveo u Zatonu kod Šibenika, gdje je završio šest razreda osnovne škole. Godine 1905. odlazi u franjevačko sjemenište u Sinj s nakanom da postane redovnik svećenik, te upisuje sinjsku klasičnu gimnaziju. Godinu novicijata (pripravništvo za redovničko zvanje) završio je u visovačkom samostanu, filozofiju u Zaostrogu, a bogosloviju u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 1917. u Šibeniku.</p>
<p>Fra Ante je od svoje mladosti živio posebnim duhovnim životom, zbog čega su ga mnogi doživljavali kao Božjeg čovjeka. Brzo je postao veoma tražen ispovjednik i duhovni vođa kako bogoslova, redovnika, svećenika, tako i laika, a posebno prosvjetnih djelatnika.</p>
<p>U svojoj provinciji presv. Otkupitelja vršio je službu magistra klerika: u Makarskoj, uz male prekide, od svećeničkog ređenja do 1946. i u Zagrebu od 1946. do 1956. Gotovo četiri desetljeća fra Ante odgaja naraštaje i naraštaje franjevačkih bogoslova i to najdjelotvornijom metodom: osobnim primjerom. Zadnjih deset godina života neumorno se posvetio apostolatu ispovijedanja i duhovnom vodstvu. Antićeve posljednje godine života označene su velikom strpljivošću u bolesti i predanjem Bogu. S upaljenom svjetiljkom dočekao je dolazak Gospodnji 4. ožujka 1965. u Zagrebu.</p>
<p>Zbog svog kreposnog života, čistoće i dobrote srca, poniznosti i jednostavnosti već za života fra Antića nastao je glas o njegovoj svetosti, koji se nastavio širiti i poslije smrti. Mnogi se preporučuju njegovu zagovoru kod Boga ili mu zahvaljuju za primljene milosti. To je bio dostatan razlog da se 1984. godine pokrene postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Tim je činom o. Antić dobio naslov Sluga Božji. Taj kanonski proces, vođen na Zagrebačkoj nadbiskupiji, proglašen je valjanim od Kongregacije za proglašenje svetih u Rimu 1995. godine i isti je na Kongregaciji studijski i stručno nastavljen da Sluga Božji Ante Antić što prije bude proglašen blaženim i svetim. </p>
<p>U listopadu 1998. pokrenut je i postupak utvrđivanja vjerojatnog čudesnog ozdravljenja po zagovoru oca Antića, o kome će vjerodostojnu i posljednju istinu i sud dati Sveta Stolica. </p>
<p>U tom procesu održano je 16 sudskih sjednica na kojima su pod prisegom svoja svjedočanstva i izjave dali najprije očevici, molitelji i svjedoci čudesnog događaja, zatim liječnici bolnice koji su dali iznenađujuću izjavu o prebrzom i neočekivanom tijeku ozdravljenja, te liječnici kao i teolozi po profesiji (periti) koji su znanstveno proučili vjerojatno nadnaravni događaj ozdravljenja, te uz dokaze suvremene medicinske i teološke znanosti razjasnili i ostali na nepobitnim i nadnaravnim dokazima Božje intervencije po molitvama upućenih zagovoru Sluge Božjega fra Ante Antića. Posljednja sjednica tog procesa (kauza, postupak) završena je 27. ožujka ove godine na Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu.</p>
<p>Jedno od prvih čudesa po zagovoru fra Ante Antića bilo je ozdravljenje gluhonijemog dječaka još dok je fra Ante bio magistar u Makarskoj, a još neobičnije bilo je izlječenje jednog čovjeka koji je imao gubu. Naime, kada je taj čovjek došao u fra Antinu ispovjedaonicu u Zagrebu, ovaj ga je upitao kakve su mu to rane po tijelu, a čovjek mu je odgovorio da ima gubu. Fra Ante ga je izliječio, ali ga je zamolio da nikome ne govori o tom čudu. </p>
<p>U fra Antinu ispovjedaonicu dolazili su najteži slučajevi kojima je on svesrdno i nesebično pomagao, među potrebnima i bolesnima razvio je Caritas, iako je on tada bio zabranjen u Crkvi. Antić je znao postaviti točnu dijagnozu bolesti tako da su se liječnici čudili je li takvo što moguće. Poznat je slučaj jednog fra Antina đaka kojem je njegov učitelj postavio točnu dijagnozu da boluje od karcinoma, iako je liječnik isprva mislio da je riječ samo o reumi. No fra Ante je inzistirao na operaciji, koja je bila uspješna. Bio je to jedinstven slučaj ozdravljenja od takve vrste tumora, a nekadašnji fra Antin učenik živ je i dandanas te služi kao svećenik.</p>
<p>Zanimljivo je da se nakon smrti o. Antića događaju gotovo i veća čuda. Na jednom od takvih čuda temelji se i kauza o čudesnom ozdravljenju, otvorena prije dvije godine. Riječ je o čudu koje se zbilo samo tri sata nakon što je osoba nastradala i zadobila tešku frakturu lubanje i strašan potres mozga. Bolesnik se prema svim zakonima medicine trebao probuditi iz kome tek nakon 34 sata. Kada je rodbina pitala ima li uopće nade da ta osoba preživi, rečeno im je da se mole i zapale svijeću. Shvativši da to znači da će uskoro umrijeti, odlaze na grob oca Antića, u kriptu crkve Majke Božje Lurdske, u Vrbanićevu ulicu u Zagrebu, i preporučuju se njegovu zagovoru za ozdravljenje te usrdno mole. Vrativši se nakon toga kući doznali su da je osoba u međuvremenu ozdravila, a liječnici su u dokumente zapisali: Nevjerojatno. Zanimljivo je da na glavi te osobe danas ne postoji ni najmanji ožiljak od nesreće.</p>
<p>Na toj kauzi radilo je šestoro zagrebačkih liječnika i petorica teologa, a po preporuci Svete kongregacije otvorila ju je Zagrebačka nadbiskupija. O čudesnom ozdravljenju postoji oko 500 stranica materijala, koji je prikupio fra Vladimir Tadić, vicepostulator, voditelj čitavog postupka, koji je osobno odnio dokumente u Rim. Za tjedan dana tu će kauzu početi proučavati 15 kardinala. Kad proces bude završen, kardinali će izdati dekret za javnost u kojem će biti navedeni detalji i imena osoba koje su u njemu sudjelovale. (S. V. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Za tjedan dana petnaest će kardinala u tajnosti početi proučavati čudesno ozdravljenje povezano s fra Antom Antićem, koji je rođen na današnji dan 16. travnja 1893. godine u selu Prvić-Šepurinama, kraj Šibenika.</p>
<p>Za svoga života fra Ante Antić bio je samo skroman katolički svećenik, fratar koji je mnogima osigurao kruh i krov nad glavom, zdravstvenu i socijalnu skrb, rješavao i »male« neprilike poput upisa u škole, i to bez bogatstva i visokog društvenog položaja. A sve je to ponajviše radio za siromašne i odbačene, za ljude s ruba društva. </p>
<p>Rodio se na otočiću Prviću kod Šibenika, kao šesto od desetoro djece Tome Antića i Tade r. Vlahov. Djetinjstvo je proveo u Zatonu kod Šibenika, gdje je završio šest razreda osnovne škole. Godine 1905. odlazi u franjevačko sjemenište u Sinj s nakanom da postane redovnik svećenik, te upisuje sinjsku klasičnu gimnaziju. Godinu novicijata (pripravništvo za redovničko zvanje) završio je u visovačkom samostanu, filozofiju u Zaostrogu, a bogosloviju u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 1917. u Šibeniku.</p>
<p>Fra Ante je od svoje mladosti živio posebnim duhovnim životom, zbog čega su ga mnogi doživljavali kao Božjeg čovjeka. Brzo je postao veoma tražen ispovjednik i duhovni vođa kako bogoslova, redovnika, svećenika, tako i laika, a posebno prosvjetnih djelatnika.</p>
<p>U svojoj provinciji presv. Otkupitelja vršio je službu magistra klerika: u Makarskoj, uz male prekide, od svećeničkog ređenja do 1946. i u Zagrebu od 1946. do 1956. Gotovo četiri desetljeća fra Ante odgaja naraštaje i naraštaje franjevačkih bogoslova i to najdjelotvornijom metodom: osobnim primjerom. Zadnjih deset godina života neumorno se posvetio apostolatu ispovijedanja i duhovnom vodstvu. Antićeve posljednje godine života označene su velikom strpljivošću u bolesti i predanjem Bogu. S upaljenom svjetiljkom dočekao je dolazak Gospodnji 4. ožujka 1965. u Zagrebu.</p>
<p>Zbog svog kreposnog života, čistoće i dobrote srca, poniznosti i jednostavnosti već za života fra Antića nastao je glas o njegovoj svetosti, koji se nastavio širiti i poslije smrti. Mnogi se preporučuju njegovu zagovoru kod Boga ili mu zahvaljuju za primljene milosti. To je bio dostatan razlog da se 1984. godine pokrene postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Tim je činom o. Antić dobio naslov Sluga Božji. Taj kanonski proces, vođen na Zagrebačkoj nadbiskupiji, proglašen je valjanim od Kongregacije za proglašenje svetih u Rimu 1995. godine i isti je na Kongregaciji studijski i stručno nastavljen da Sluga Božji Ante Antić što prije bude proglašen blaženim i svetim. </p>
<p>U listopadu 1998. pokrenut je i postupak utvrđivanja vjerojatnog čudesnog ozdravljenja po zagovoru oca Antića, o kome će vjerodostojnu i posljednju istinu i sud dati Sveta Stolica. </p>
<p>U tom procesu održano je 16 sudskih sjednica na kojima su pod prisegom svoja svjedočanstva i izjave dali najprije očevici, molitelji i svjedoci čudesnog događaja, zatim liječnici bolnice koji su dali iznenađujuću izjavu o prebrzom i neočekivanom tijeku ozdravljenja, te liječnici kao i teolozi po profesiji (periti) koji su znanstveno proučili vjerojatno nadnaravni događaj ozdravljenja, te uz dokaze suvremene medicinske i teološke znanosti razjasnili i ostali na nepobitnim i nadnaravnim dokazima Božje intervencije po molitvama upućenih zagovoru Sluge Božjega fra Ante Antića. Posljednja sjednica tog procesa (kauza, postupak) završena je 27. ožujka ove godine na Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu.</p>
<p>Jedno od prvih čudesa po zagovoru fra Ante Antića bilo je ozdravljenje gluhonijemog dječaka još dok je fra Ante bio magistar u Makarskoj, a još neobičnije bilo je izlječenje jednog čovjeka koji je imao gubu. Naime, kada je taj čovjek došao u fra Antinu ispovjedaonicu u Zagrebu, ovaj ga je upitao kakve su mu to rane po tijelu, a čovjek mu je odgovorio da ima gubu. Fra Ante ga je izliječio, ali ga je zamolio da nikome ne govori o tom čudu. </p>
<p>U fra Antinu ispovjedaonicu dolazili su najteži slučajevi kojima je on svesrdno i nesebično pomagao, među potrebnima i bolesnima razvio je Caritas, iako je on tada bio zabranjen u Crkvi. Antić je znao postaviti točnu dijagnozu bolesti tako da su se liječnici čudili je li takvo što moguće. Poznat je slučaj jednog fra Antina đaka kojem je njegov učitelj postavio točnu dijagnozu da boluje od karcinoma, iako je liječnik isprva mislio da je riječ samo o reumi. No fra Ante je inzistirao na operaciji, koja je bila uspješna. Bio je to jedinstven slučaj ozdravljenja od takve vrste tumora, a nekadašnji fra Antin učenik živ je i dandanas te služi kao svećenik.</p>
<p>Zanimljivo je da se nakon smrti o. Antića događaju gotovo i veća čuda. Na jednom od takvih čuda temelji se i kauza o čudesnom ozdravljenju, otvorena prije dvije godine. Riječ je o čudu koje se zbilo samo tri sata nakon što je osoba nastradala i zadobila tešku frakturu lubanje i strašan potres mozga. Bolesnik se prema svim zakonima medicine trebao probuditi iz kome tek nakon 34 sata. Kada je rodbina pitala ima li uopće nade da ta osoba preživi, rečeno im je da se mole i zapale svijeću. Shvativši da to znači da će uskoro umrijeti, odlaze na grob oca Antića, u kriptu crkve Majke Božje Lurdske, u Vrbanićevu ulicu u Zagrebu, i preporučuju se njegovu zagovoru za ozdravljenje te usrdno mole. Vrativši se nakon toga kući doznali su da je osoba u međuvremenu ozdravila, a liječnici su u dokumente zapisali: Nevjerojatno. Zanimljivo je da na glavi te osobe danas ne postoji ni najmanji ožiljak od nesreće.</p>
<p>Na toj kauzi radilo je šestoro zagrebačkih liječnika i petorica teologa, a po preporuci Svete kongregacije otvorila ju je Zagrebačka nadbiskupija. O čudesnom ozdravljenju postoji oko 500 stranica materijala, koji je prikupio fra Vladimir Tadić, vicepostulator, voditelj čitavog postupka, koji je osobno odnio dokumente u Rim. Za tjedan dana tu će kauzu početi proučavati 15 kardinala. Kad proces bude završen, kardinali će izdati dekret za javnost u kojem će biti navedeni detalji i imena osoba koje su u njemu sudjelovale. (S. V. A.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Zagreb posjetili Darth Maul, Druidi, princeze i vitezovi </p>
<p>Za sve one koji petak poslijepodne provode uz nove epizode »Zvjezdanih staza«, za sve obožavatelje znanstvene fantastike, mitskih bića i srednjevjekovnih tajni skrivenih u dubinama prošlosti kao i za sve znatiželjne i slučajne namjernike, ovoga se vikenda od 14. do 16. travnja, u Zagrebu održavaju »22. Dani znanstvene fantastike – Sferakon«.</p>
<p>Stoga, čitate li ovo uz nedjeljnu kavicu, još uvijek nije kasno prošetati do FER-a u Unskoj 3 pa u vremenu od 12 do 20 sati poslušati raspravu o »predviđanjima budućnosti«, prokomentirati posljednju epizodu »Star Wars-a«, odigrati partiju »Rizika«, biti pobjednik »Kiler Gejma« ili pak razgledati izložbe kolaža, likovnih ili literarnih radova.</p>
<p>Na »Sferakonu« možete susresti i Princezu Lei, čavrljati s Darthom Maulom ili upoznati pokojeg Druida u njihovim maštovitim kostimima koje za ovu prigodu nose članovi Sfere, Hrvatskog društva za znanstvenu fantastiku. </p>
<p>Ova je manifestacija prava poslastica i za ljubitelje knjiga jer se na jednome mjestu mogu kupiti knjige skoro svih SF autora, od legendarnoga Tolkiena i Viktorije Faust do Thomasa H. Knighta, ili nezaobilaznog Clarka pa sve do Bakera ili Kinga. Za privatnu kolekciju ili neobičan dar, na prodaji su i unikatne glinene skulpture svih, iz priča nam znanih, vrsta zmajeva.</p>
<p>Uz malo sreće, možete svjedočiti i prizoru srednjovjekovne borbe mačevima, pod teškim oklopima kakve su nekada nosili i vitezovi. Konjima, nažalost, ulaz nije dozvoljen, ali princeza ima dovoljno.... (Snježana Belančić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ukusno i kvalitetno - hrvatska kuhinja od Istre do Zagorja</p>
<p>Nešto biste pojeli, nemate puno vremena, a dosta vam je tipičnih fast-foodova, hamburgera i pečenih krumpirića? Uz vrlo povoljne cijene i brzu uslugu, kvaliteta vam je zajamčena u pizzeriji na Prisavlju</p>
<p>Sigurno ste hodajući ili vozeći se Zagrebom ugledali mali simpatični kombi s natpisom »www.maslina.hr«. Jeste li se pitali što je to? Čak i da jeste, odgovor ste mogli potražiti na Internetu na istoimenoj adresi, a riječ je o »Maslini«, zalogajnici koja bi, s obzirom na svoju ponudu, komotno mogla nositi naziv restorana, koji je više nego bilo koji drugi restoran prilagođen nama novinarima. No, niti ostali neće ostati kratkih rukava. </p>
<p>Smještena u blizini novinarskog hrama, Vjesnikovog nebodera, ova je pizzerija prilagođena svakome tko želi pojesti nešto »na brzinu«, a da pritom pojede ukusno i kvalitetno, ne tek običan »fast food«. Vlasnici Petar Renić i Nenad Vuzem, kada su otvarali restoran prije tri godine, nisu zamislili to tek kao običnu pizzeriju. Stoga su se od samoga početka pobrinuli za vlastitu proizvodnju tijesta, što jelu daje posebnu čar. Zeleni rezanci s gamberima, vegetarijanski špageti, domaći rezanci s domaćim kobasicama, ili pak oni s pršutom i šampinjonima, njoki s piletinom, gljivama i pancetom, crni rižoto od liganja, pureći odrezak u umaku od sedam začina s povrćem, rostbeef s povrćem na maslacu, fuži s divljači ili pak neka od dvadesetak vrsta pizza, tek je djelić ponude koju sadrži jelovnik »Masline«. </p>
<p>Dva posebna specijaliteta</p>
<p>Dva su najveća specijaliteta ovog restorana pašticada s njokima i mornarska pizza. No, ono što je posebno zanimljivo za svakoga kome jelovnik dođe u ruke, biti će lista jela koja serviraju za zajutrak. Dakako, tu ćete pronaći razne omlete, jaja sa šunkom ili slaninom, fritaju s pršutom, na maslinovom ulju, ili u ovom mjesecu, budući da su svježe šparoge, onu sa šparogama i maslinovim uljem. Tu se nalaze i zagorski kuhani štrukli, knedli s prezlima, ali i razne pogače. Uz zagorsku i povrtnu pogaču, u »Maslini« serviraju i Višku pogaču, nešto što u ostalim zalogajnicama Hrvatske nećete lako pronaći. To je, također, u neku ruku specijalitet kuće, a riječ je o tijestu koje se ispuni lukom dinstanim na maslinovom ulju, na koje se dodaju kapari, slane srdele i masline. </p>
<p>Jelovnik se u »Maslini« mijenja dva puta godišnje. Potrebno je tek uvidjeti ponudu na tržnicama, a potom se teška zimska jela mijenjaju onima s patlidžanima ili šparogama, morskim plodovima i ostalim povrćem. Kako rade svoje tijesto, u »Maslini« smatraju da nije potrebno dati recept, budući da ljudi, manje-više znaju recepturu za dobro tijesto, no ono što svima savjetuju, a što je i njihovo geslo – sastojke treba kupovati kod provjerenih partnera i paziti da su uvijek svježi. Vjerovali ili ne, u ovom se restoranu dnevno napravi tridesetak kilograma tijesta. </p>
<p>Ivo stigao s broda...</p>
<p>Kada su prije tri godine otvarali »Maslinu«, Petar i Nenad su se potrudili da svi nazivi u jelovniku nose hrvatsko ime, kao i sama pizzerija, a potom su pronašli i kuhara Ivu Kalibića, kojeg su doslovno »dovukli« s jednog broda na kojem je Ive kuhao 36 godina. Tako neka jela u ovom jelovniku nose naziv baš po Ivi, pa se nemojte začuditi ukoliko vidite Ivine špagete ili Ivin fažol. </p>
<p>Rekli bi neki, to je restoran talijanske kuhinje. Ne, dapače, sve što pojedete u »Maslini« potječe iz neke regije Lijepe naše – od Istre i Kvarnera, preko Dalmacije, do Zagorja i Slavonije. Istina, priča o pizzi potječe iz Italije, a navodno je nastala tako da su se u bogatim kućama jela tada servirala u tanjurima od tijesta, koja su patriciji nakon uporabe bacali, a siromasi su ih vadili iz smeća, ukrašavali čime god su stigli i tako osmislili novo jelo, koje kasnije postaje jedno od najpopularnijih fast-food obroka.</p>
<p> Mornarska pizza... Recimo da su ostale na popisu slične onima koje možete probati u nekim drugim pizzerijama, no ova je uistinu posebna. Golema količina mozzarelle, rajčica, škampi, dagnja, lignja, te umak od maslinovog ulja, češnjaka i peršina. Dobro zvuči? Vjerujte, još je boljeg teka!</p>
<p>Pašticada je najčešća narudžba u »Maslini«. Tamni umak ovog jela sačinjen je od korjenastog povrća (mrkve, korijena peršina, celera...) i crnog vina. U ovaj bi se umak trebale staviti suhe šljive, a ukoliko radite »na brzinu«, dobro će doći i džem od šljiva. Što se mesa tiče, najbolje je uzeti dobar dio buta junetine, koji treba tri dana stajati u pacu od crnog vina. Uglavnom, pašticada je veliki specijalitet, no nemojte se iznenaditi ukoliko je kušate i shvatite da ona nije kao vaša kod kuće. Naime, postoji pedesetak recepata za ovo autohtono dalmatinsko jelo, a predstavnik svakog sela reći će vam kako je njegov recept »onaj pravi«. </p>
<p>Ukoliko u »Maslinu« navratite tek na pečeno tijesto s dressingom (maslinovo ulje, češnjak i peršin) i čašu finog bijelog vina, Plenkovića ili Zdjelarevića, nemojte se iznenaditi ne nađete li slobodnog mjesta. Jer, u ovom je restoranu gotovo uvijek gužva. Studentski dom, novinarske redakcije i zgrada HRT-a najbliže su smješteni »Maslini«, tako da je klijentela gotovo uvijek ista, no česti su gosti estradne i sportske zvijezde.</p>
<p>Petra Boić, Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Snimljen najudaljeniji objekt u svemiru </p>
<p>WASHINGTON, 15. travnja</p>
<p> – Promatrajući svemirska prostranstva astronomi su u svemiru uočili dosad najudaljeniji objekt – kvazar udaljen oko 26 bilijuna svjetlosnih godina. U petak je i službeno potvrđeno da je taj kvazar kao najdalji objekt svoju svjetlost počeo slati u smjeru Zemlje vjerojatno u doba kad je svemir bio mlađi od bilijun godina. Naime, prema sadašnjim se saznanjima vjeruje da je svemir »star« oko 14 bilijuna godina, a računa se da njegov razvoj počinje od teoretski postavljenog »Velikog praska«. Kvazari su obično vrlo svjetli i teški objekti. Pretpostavlja se da ih jača gravitacijska energija supermasivnih crnih rupa.</p>
<p>Znanstvenici s čikaškog Sveučilišta smatraju da je »pronađeni« kvazar prije bio mnogo bliže Zemlji, ali se zbog ekspanzije svemira sada osjetno udaljio. I po drugim pokazateljima stručnjaci zaključuju da je riječ o dosad najudaljenijem objektu. Kvazar je snimljen teleskopom u Novome Meksiku, a poslužit će astronomima i astrofizičarima da izračunaju rađanje i formiranje galaksija te da bolje razumiju postojanje famoznih crnih rupa. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mandela, Allen i Brando u talijanskoj reklamnoj kampanji vrijednoj 50 milijuna dolara </p>
<p>RIM, 15. travnja</p>
<p> – Talijanska telekomunikacijska kompanija »Telecom Italia« predstavila je novu reklamnu kampanju u kojoj će sudjelovati tri ikone 20. stoljeća. U kampanji, koja u Italiji kreće od nedjelje, sudjeluju bivši južnoafrički predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Nelson Mandela, redatelj i glumac Woody Allen te glumac Marlon Brando.</p>
<p>Mandela se pojavljuje u reklamnom spotu o budućnosti tehnologije, koji je režirao newyorški redatelj Spike Lee. Mandela je pristao sudjelovati u kampanji pod uvjetom da se njegov honorar uplati Dječjem humanitarnom fondu »Nelson Mandela«. U spotu kojeg je sam režirao, Woody Allen šeće New Yorkom i u svom poznatom stilu mobitelom razgovara sa psihijatrom o psihološkim implikacijama razvoja tehnologija koje bi mogle produžiti ljudski život. Brando, obučen u crno i u dobroj kondiciji, u spotu se pojavljuje na stijeni u jednom kalifornijskom kanjonu, gdje je u mladosti snimao scene za film »Mladi lavovi«. Čitava kampanja košta oko 50 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zaplijenjenu protezu sud prodao za 70 kuna</p>
<p>PARIZ, 15. travnja</p>
<p> – Jedan jednonogi Francuz grčevito nastoji povratiti u posjed svoju umjetnu nogu koja je na sudskoj aukciji prodana za 70 kuna, kako bi se namirila dugovanja nagomilana tijekom njegova boravka u zatvoru u kojemu je služio kaznu zbog trgovine drogom.</p>
<p>Osim proteze, nesretnome preprodavaču droge Enriqueu Vilageliu sud je odlučio zaplijeniti i štake kao i još neke druge predmete kako bi se time podmirio njegov dug u iznosu od 29.000 kuna koliko, naime, duguje, za stanarinu. »Skandalozno. To je pravo pravcato sakaćenje osobe«, ustvrdio je razočarano Enriqueov odvjetnik Christian Etelin. Odvjetnik je dodao da je aukcija potpuno nezakonita zbog činjenice da se umjetni udovi pravno smatraju nepovredivim vlasništvom. </p>
<p>Vilageliu, osuđenom na osam godina zatvora, u zatvoru je dana zamjenska proteza no on tvrdi da je ona prvotna bila – mnogo udobnija.. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="11">
<p>DIMITRIJEVA INTERPRETACIJA MISTERIJA MUKE </p>
<p>Izložbom u sakristiji Crkve Sant'Andrea al Quirinale u Rimu Dimitrije Popović uključen je svojim umjetničkim ciklusom »Corpus Mysticum« u proslavu Velikog jubileja – 2000. godina kršćanstva</p>
<p>Uoči Velikog tjedna, što ove nedjelje počinje Cvjetnicom, u Rimu je u petak otvorena prva od tri planirane izložbe iz ciklusa »Corpus Mysticum« Dimitrija Popovića. Postavljena u monumentalnoj sakristiji barokne Crkve Sant'Andrea al Quirinale, koju je na jednom od sedam rimskih brežuljaka projektirao slavni Bernini, izložba otvara temu Kristove Muke te se njome upisuje u dio službene vatikanske proslave Velikog jubileja – 2000. godina kršćanstva (Iubilaeum A. D. 2000). Osim toga, ona je uklopljena i u projekt »Put i sveto mjesto« (Rim – Jeruzalem) unutar kojega se organiziraju međureligijski dijalozi te se prezentira muzička i likovna umjetnost u Abrahamovoj religiji, a sve pod pokroviteljstvom Pontificio Universita Gregoriana i jezuita, u čijem posjedu je i danas Crkva Sant'Andrea al Quirinale. </p>
<p>Na sukladnost povijesnog prostora barokne sakristije i recentnoga Dimitrijeva stvaralaštva ukazao je otvarajući izložbu o. Giovanni Notario upozorivši na raskošno freskirani svod, u čijem središtu je prikazana slava sv. Andree, koja je prethodila Muci – što je tema Dimitrijeva izložbenog ciklusa. Poznati kolekcionar, pak, Egidio Maggioni, koji je nakon Dimitrijeve zagrebačke izložbe »Misterij Muke« (1998.) i potom one milanske »Prostor i tijelo« (1999.) inicirao ovaj Dimitrijev rimski izložbeni projekt, usporedio je slikarstvo svoda sakristije (Giovanni della Bordo, 1670.) sa suvremenim Dimitrija Popovića, koje se umjetnički ravnopravno nosi s tim povijesnim. Izdržavši umjetnički tu jaku konkurenciju, Dimitrijeva djela oplemenila su dodatno prostor sakristije obložene, također, povijesnim, drvenim mobiliarom.</p>
<p>Premda je u tom oblikovno definiranom prostoru sakristije, koji se ne koristi kao klasičan izlagački prostor, bilo vrlo teško postaviti uglavnom velike formate slika Dimitrija Popovića, ipak je postignuta maksimalna skladnost te se doima kako je taj dio ciklusa »Corpus Mysticum« rađen upravo za taj ambijent. Stoga je otac Giovanni Notario zaželio da bar neko djelo našega umjetnika tu i ostane. </p>
<p>Izloženi monumentalni triptisi, jedan diptih, te brojne slike velikog formata, kao i nekoliko manjih objekata-asamblaža pokazuju studioznu interpretaciju Kristova tijela (mahom u izabranim detaljima) u različitim trenucima Muke. Posebnu pažnju izazvalo je Raspeće slikano s leđa, koje na dosad neviđeni način pokazuje bolni grč Kristova tijela, čije su lopatice naprosto obgrlile križ. I na drugim oslikanim platnima plijeni način likovne interpretacije epiderme tijela koje u svakom detalju otkrivaju njegovu ispaćenost i bolne trzaje. </p>
<p>U odnosu na onaj dio sakralnog slikarstva koje se bavi Kristom u mističnom trenutku njegove Muke i umiranja, te napokon i samoga Uskrsnuća (veliki bijeli triptih), Dimitrijev pristup označava novum u pristupu temi – kako izborom motiva (prizori lišeni uobičajenog sudjelovanja drugih likova), tako i načinom oblikovanja koje, iako kreće od figurativnog slikarstva dosiže apstraktnu, pa i konceptualnu dimenziju. Unatoč tome, to djelo ostaje razumljivo u svojoj osnovnoj poruci. Lišeno naracije, koncentrira se na sam misterij Muke i potencira taj doživljaj. </p>
<p>U suvremenom sakralnom slikarstvu taj Dimitrijev ciklus zauzima posebno mjesto ne samo u korpusu hrvatske likovne umjetnosti, već i znatno šire. Upravo stoga zainteresirao je posebice talijanske kolekcionare i kritičare, ali i crkvene velikodostojnike koji su odlučili s čak tri izložbe predočiti njegova djela u sklopu proslave Velikog jubileja. </p>
<p>Posebna čast bit će Dimitriju iskazana izložbom četiriju velikih triptiha iz istoga ciklusa koji će krajem svibnja biti izloženi u Pantheonu, kao dio oltarnih prezentacija, u kojemu dosad nisu izlagana djela ni starih majstora, a kamoli suvremenih autora. Nakon toga, u izložbenom prostoru kompleksa Crkve Santa Maria del Popolo, rezerviranom za izlaganje suvremene sakralne umjetnosti, Dimitrije Popović će tijekom lipnja upriličiti svojevrsnu retrospektivu djela na temu »Corpus Mysticum«, nastalih u rasponu od 1979. do 1999. Tim izložbenim projektom Dimitrije Popović zaista kompozno predstavlja u Rimu suvremeno sakralno slikarstvo Hrvatske. Njegov opus u Rimu je ocijenjen kao vrhunski i zapravo raritetan, jer u suvremenom umjetničkom izričaju gotovo nigdje ne postoji tako impozantan ciklus posvećen Kristovoj Muci. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>IVI FRANGEŠU DODIJELJENA PLAKETA »VLADIMIR NAZOR« </p>
<p>U Društvu književnika obilježen je 80. rođendan akademika, književnika, znanstvenika, sveučilišnog profesora, prevoditelja i urednika Ive Frangeša. »Čitajući Nazora ja sam dobio veliku životnu pouku. Zamislite, on je bio čakavac koji je učio štokavski, ali je sve realizirao iz života«, rekao je tom prigodom dr. Ivo Frangeš</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> – U subotu u 11 sati u Društvu hrvatskih književnika prof. dr. Ivi Frangešu predana je plaketa »Vladimir Nazor« za gotovo polustoljetno profesorsko pridonošenje i proučavanje hrvatske književnosti, vrednovanje i poštivanje hrvatskog književnog identiteta, koju je slavljenik primio na svoj 80. rođendan. Poslije značajnog dolaska Antuna Barca na katedru na Filozofskom fakultetu desio se kopernikanski obrat, na kroatističku katedru je došao Ivo Frangeš, obilježen i oduševljenjem studenata, a s njim i njegov posve novi pristup hrvatskoj književnosti, suvremenosti i baštini. </p>
<p>Na proslavi u Društvu književnika akademik Slavko Mihalić, predsjednik DHK, svrnuo je pozornost na svoje dugogodišnje poznanstvo s laureatom rekavši tom prilikom da su vrlo važna ona desetljeća kada smo svi bili zabrinuti za Hrvatsku. U tim trenucima uloga akademika Ive Frangeša bila je nemjerljiva. Moglo bi se reći da se Frangeš postavio u ulogu pjesnika, dodao je Mihalić, no on je zapravo imao jedinstvenu viziju u svezi s Gundulićem i Matošem. Radi se dakle o jedinstvenoj viziji hrvatske književne povjesnice. </p>
<p>Na svečanosti je govorio i akademik Dragutin Tadijanović koji se pohvalio dugogodišnjim poznanstvom s Frangešom. Tom je prigodom poželio mnogo zdravlja i još mnogo godina iznad osamdesetih. »Na svoj način želim ti mnogo zdravlja i neka te i nadalje prati tvoja opsesivnost književnošću i tvoja družica«, rekao je Dragutin Tadijanović. Njemu se pridružio i dr. Nedjeljko Mihanović, riječima da je Frangeš jezgrovit esejist koji je uvijek nastupao s osjećajem za središte u smislu umjetničke radijacije, i naravno, u smislu jednog Lea Spitzera. </p>
<p>Kad se govori o prof. dr. Ivi Frangešu, nesumnjivo je riječ iznimnom prinosu proučavanju hrvatske književnosti, rekao je u obrazloženju pohvalnice dr. Ante Simonić, predsjednik Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. »Plaketa je dar za Frangešov dugogodišnji književno-povijesni rad, za njegove književno-povijesne prosudbe koje su oduvijek zračile profinjenošću misli i izraza«, nastavio je dr. Simonić. »Začudno je to da je prof. Frangeš spretno povezao iskustva romanista i kroatista. Frangeš je pojave i događaje u književnosti uvijek opisivao suvereno i sigurno, ozaren analitičnošću i s umjetničkom ekspresivnošću. Uvažavao je sve stilske epohe i umjetničke esencije. U njegovoj povjesnici vidljiv je njegov estetički smisao za književna praskozorja. Riječ je za Frangeša sustav, a ne čovjek bez usputne svijesti. Uspio je primijetiti individualne zanose starih hrvatskih književnih pregnuća. Naime, radi se o sintezi duha«, zaključio je dr. Simonić.</p>
<p>Dr. Anto Simonić plaketu je dr. prof. Ivi Frangešu predao na kraju svečanosti, istaknuvši da je teško objasniti dubinu, trajnost i učinak njegova djela. Budući da se radi o reformatoru koji je oduvijek imao sposobnost za akciju, riječ je o čovjek koji je zapravo imao pred sobom cijeli jedan univerzum – a nadamo se da je to hrvatska književnost. </p>
<p>Laureat Ivo Frangeš bio je vidno ganut primitkom ovako značajne nagrade. »Čitajući Nazora ja sam dobio veliku životnu pouku. Zamislite, on je bio čakavac koji je učio štokavski, ali je sve realizirao iz života. Nazoru dugujem mnogo, a i vama dragi prijatelji, svi mi koji smo na braniku domovine. Mislim da je moj život potrošen mudro i poželio bih, najviše od svega, da se vidimo o mojoj stogodišnjici«, rekao je dr. Ivo Frangeš. </p>
<p>SEAD BEGOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Jedan od najpoznatijih pariških trgova prozvan po Sartreu i Simone de Beauvoir</p>
<p>O Jean-Paul Sartreu i njegovom nasljeđu posljednjih se tjedana raspravlja u svim vodećim francuskim medijima. Naime, gradonačelnik Pariza Jean Tiberi odredio je prošloga tjedna da se trg Saint-Germain-des-Pres na Lijevoj obali preimenuje u čast Sartrea i njegove životne družice Simone de Beauvoir</p>
<p>Jean-Paul Sartre, najsnažniji glas francuske poslijeratne inteligencije, vratio se ondje gdje mu je i mjesto: uzburkavajući duhove pariškog književnog svijeta. Iako su mišljenja o njemu podijeljena, Sartre je ostao upamćen kao snažna mješavina literarnog umijeća, političkih uvjerenja i filozofske vještine. No, posljednjih se tjedana o njemu i njegovom naslijeđu raspravlja u svim vodećim francuskim medijima. Naime, gradonačelnik Pariza Jean Tiberi odredio je prošloga tjedna da se trg Saint-Germain-des-Pres na Lijevoj obali preimenuje u čast Sartrea i njegove životne družice Simone de Beauvoir.</p>
<p>Takva je odluka uzburkala duhove, poglavito što je za mnoge, pa tako i za Jean-Marie Rouarta, člana prestižne Academie Francaise, Sartre ono od čega je 20. stoljeće bilo satkano. I doista, nitko ne poriče koliko je autor »Mučnine«, koji je preminuo 15. travnja 1980. godine, bio važan za francusku književnost.</p>
<p>Pariška Lijeva obala bilo je mjesto gdje su živjeli Sartre i Simon de Beauvoir, no danas bi je teško prepoznali. Ona je danas, naime, preplavljena bogatim turistima i ekskluzivnim dućanima. Usprkos tome, gradske su vlasti baš ondje odlučile odati počast Sartreu, imenujući trg Place Jean-Paul Sartre et Simone de Beauvoir, odbijajući prijedlog skupine intelektualaca da njegovo ime ponese ulica u blizini Nacionalne biblioteke.</p>
<p>»To je mjesto na kojem su se srele sudbine dva iznimna uma. To je mjesto na kojem su utvrdili svoju uniju čitajući jedno drugom rukopise«, kazao je Tiberi.</p>
<p>Sylvie Lebon de Beauvoir, posvojena kći Simone de Beauvoir, kazala je da je godinama lobirala kako bi se mjesto nazvalo po Sartreu i Simon de Beauvoir. »Za života su odbijali sve počasti i titule, ali vjerujem da bi im bilo drago znati da je jedno tako posebno mjesto u Parizu nazvano po njima.«</p>
<p>Uz silnu medijsku pažnju, Sartre je sve prije nego nestao iz srednjoškolskog programa, iako se mnogi bune da je pao u zaborav i da nije pretjerano popularan. No, jedno od najvećih priznanja Sartreu odao je Bernard-Henri Levy, koji je sedamdesetih stvorio ime napadajući ljevičarsku ideologiju. Iako njegova knjiga »Le siecle de Sartre« (Stoljeće Sartrea) pisca osuđuje zbog obrane Fidela Castra, opravdavanja terorizma, izjednačavanja holokausta i hidrogenskih bombi te odbijanja Nobelove nagrade, u knjizi ipak prevladava pomirbeni ton prema jednom od najvećih fransuskih pisaca uopće. Levy kaže da je cilj knjige bio pokazati kako slobodan čovjek može postati totalitaristički intelektualac.</p>
<p>»To je misterij Sartrea. On je izmislio sva antitotalitaristička cjepiva, ali je nekako zaboravio cijepiti samoga sebe«, kazao je Levy. Sartreove su političke izjave legendarne: opravdao je ubojstvo izraelskih sportaša na Olimpijskim igrama 1972. godine i zaradio bijes sovjetskih disidenata tvrdeći da u bivšem SSSR-u postoji potpuna sloboda govora. (AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="14">
<p>Zagreb nije iskoristio igrača više</p>
<p>U 28. kolu prvenstva Hrvatske za nogometaše Zagreb i Osijek su odigrali neodlučeno 2-2 (0-1) / Zagreb je od 50. minute igrao s igračem više, ali tu prednost nisu znali materijalizirati </p>
<p>sa tri boda</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> – Na igračištu u Kranjčevićevoj ulici nogometaši Zagreba i osijeka odigrali su miroljubivih 2-2 (0-1), a domaćini su propustili veliku prigodu da uknjiže važne bodove. Zagreb je, naime, od 50. minute igrao s igračem više, čak i poveo, ali je radost kratko trajala.</p>
<p>U prvih desetak minuta bili smo svjedoci tempa na kojemu bi pozavidjele i najbolje europske momčadi. Sijevalo je s jedne i druge strane, redale su se prigode, igralo se sjajno. No, »krivac« što je sve to vrlo kratko trajalo bio je branič domaćih Stavrevski koji je neoprezno na rubu svog kaznenog prostora izgubio loptu.</p>
<p> Dovoljno da opasni Bubalo iz toga napravi prigodu, uposli Rumunja Mitua koji je vješto iskoristio ovu prigodu.</p>
<p>Primljeni pogodak djelovao je prilično šokantno na domaće, dočim su Osječani dobili krila. Tako su se redale prigode pred Zagrebovim vratima i prava je sreća po domaće što do odlaska na odmor nisu primili još koji pogodak. </p>
<p>U nastavku je 19-godišnji Čačić debitirao umjesto ozlijeđenog kapetana Biškupa, tako da je sastav Zagreba bio još šareniji nego što je uobičajeno, budući da zbog kartona i ozlijeda nisu mogli igrati Šimić, Popović i Perić. Doduše, i Osječani su s te strane imali problema jer su im izostali Beljan, Gašpar, Zrilić i Turković.</p>
<p>Zanimljivo je bilo u 50. minuti u kojoj su domaći poravnali, a Beširević dobio crveni karton. U jednom Zagrebovom naletu Osibov je iz blizine pucao prema vratima, Malovan je bio savladan, ali se poput vratara zrakom vinuo Beširević i rukom spriječio ulazak lopte u mrežu. Za to je dobio crveni karton, a Kosić najstrožu kaznu pretvorio u poravnanje. </p>
<p>Što je sedam minute kasnije promašio Kosić, samo će njemu biti jasno. Nakon što je nanizao pet igrača, izbio je sam pred Malovana, ali je iz blizine pucao pored vratiju. U 68. minuta goste je spasila vratnica nakon udarca Bule iz blizine. Pet minuta kasnije, međutim, u protuakciji koju je poveo inače nesigurni Surać, Čižmek se dobro snašao pred vratima i doveo domaće u željeno vodstvo. </p>
<p>Radost Zagreba trajala je jedva dvije minute, Osječani su uzvratili protuakcijom i izborili slobodan udarac na polovici Zagrebovog polja. Udarenu loptu dočekao je pred vratima Zagreba Balatinac, ali ga je neiskusni Čačić zaustavio prekršajem. Sudac je odmah pokazao na najstrožu kaznu, izveo ju je Bjelica, poravnao i ovu utakmicu priveo najpravednijem ishodu.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB – OSIJEK 2-2 (0-1)</p>
<p>ZAGREB: Mihačić 6 – Biškup 6 (Čačić 6), Stavrevski 6, Osibov 6,5 – Surać 6, Banović 6,5, Ilečić 6, Čižmek 6,5, Rendulić 6 – Bule 6,5, Kosić 6,5.</p>
<p>OSIJEK: Malovan 6,5 – Zebić 6,5, Vuica 6, Krstulović 6 (Jukić 6) – Prišć 6, Balatinac 6, Ergović 6,5, Bjelica 7, Beširević 6 – Bubalo 6 (Ostopanj 6), Mitu 6,5 (Grnja -).</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Split) 7. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Mitu (10), 1-1 Kosić (51 - 11m), 2-1 Čižmek (73), 2-2 Bjelica (75 - 11m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bjelica, Čačić, Kosić</p>
<p>CRVENI KARTONI: Beširević (51. nesportska igra) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nenad BJELICA</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vukovarci do pobjede u nastavku</p>
<p>VUKOVAR, 15. travnja</p>
<p> – Nogometaši Vukovara '91 su sa 2-0 (0-0) svladali momčad Hrvatskog dragovoljca u 28. kolu prvenstva Hrvatske. </p>
<p>U prvih 45 minuta malobrojni gledatelji na vukovarskom stadionu gledali su dekoncentrirani domaći sastav i solidno izdanje gostiju iz Zagreba koji nisu postigli pogodak samo zahvaljujući nespretnosti u završnici. Već je četvrta minuta donijela prigodu za Franju koju mu je pripremio Čalo nakon pogreške Jozinovića, no njegov je mlaki udarac Balić s lakoćom obranio. Pokušavao je potom Đolonga dva puta iz slobodnih udaraca, ali su njegovi udarci završili u rukama Balića. Bolje sreće Đolonga nije bio niti u 30. minuti kada je sa 15 metara pucao preko vratiju, iako je pred njim u tom trenutku bio samo domaći vratar. Kod domaćina smo zabilježili tek pokušaje iz daljine Drnasina, Jerkovića i Rimca, no njihovi udarci nisu pronašli put do mreže. </p>
<p>Domaći sastav u nastavak ulazi puno ofenzivnije što im se isplatilo u 53. minuti kada Knezović postigao pogodak nakon asistencije Zele. Osam minuta poslije uslijedio je drugi gol Vukovaraca kojeg je sa 17 metara postigao Rimac, a asistent je ponovo bio Zela. </p>
<p>Do kraja utakmice smo gledali »Viktoriju« na gol domaćih, posebice nakon isključenja Jerkovića, no »dragovoljci« u subotu nisu dobro ciljali, pa je tako Petričević pet minuta prije kraja glavom prebacio vrata sa samo pet metara. U sudačkoj nadoknadi mogli su domaći igrači postići još jedan pogodak, ali Tokić je bio dekoncentriran i sa osam metara pucao pokraj vrata. </p>
<p>• Stadion u Borovu Naselju</p>
<p>VUKOVAR '91 – HRVATSKI DRAGOVOLJAC 2-0 (0-0)</p>
<p>VUKOVAR '91: Balić 6,5, Dadić 5,5, (I. Vuka 6,5), Rimac 6,5, (Tokić 5,5), Jozinović 6, Pešić 7, Sesar 7, Knezović 7, Drnasin 6, Bojko 6,5, Jerković 6, Zela 7 (Marjanović -).</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 5,5, Đolonga 5,5, Margeta 5,5, Andračić 5, (Bodul 5), Jurić 6, Miletić 5, Franja 5,5 (Griščenko 5), Gulić 5, Puljić 5, (Petričević 5), Čalo 6, Petrović 5,5.</p>
<p>SUDAC: Strunje (Split) 6. GLEDATELJA: 300</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Knezović (53), 2-0 Rimac (61)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Dadić, Knezović, Drnasin, Jerković i Zela, Andračić</p>
<p>CRVENI KARTON: Jerković (77. drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Siniša SESAR</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Šibenčani srušili i drugog favorita</p>
<p>Nogometaši Dinama vodili su većim dijelom utakmice 1-0, no pogocima Vukovića u 75. te Vincelja u 78. minuti igrači Šibenika taj su zaostatak preokrenuli u pobjedu 2-1</p>
<p>ŠIBENIK, 15. travnja</p>
<p> – Maksimirska kriza, koja je dosada drmala klupskim salonima, izgleda da je ušla i u svlačionicu, među igrače. Čini se da je Dinamova momčad »pukla«, očito je da nema više ni kod tih igrača previše želje i htijenja, a dokaz tome je i 1-2 (1-0) poraz od »davljenika« Šibenika. Tako su Šibenčani nakon miniranja Hajdukova broda na Poljudu podmetnuli minu i pod Dinamovo plovilo – u okršajima s dva najmoćnija kluba u Ligi Šibenik je upisao šest iznimno vrijednih bodova u borbi za očuvanjem prvoligaškog statusa. </p>
<p>Šibenskoj pobjedi pod Šubićevcem nema ni najmanje zamjerke. Jer, Dinamo im se ponudio na pladnju, a domaćini su samo znali kako uzeti ponuđeno. A početak utakmice nudio je posve suprotne smjernice, Zagrepčani su poveli već u osmoj minuti lijepim pogotkom Šokote nakon ubacivanja Mikića.</p>
<p>Prvih 20-ak minuta Dinamo je kontrolirao igru, lagano su gosti dolazili do domaćeg 16-terca, a Šibenik je, pak, tek u 33. minuti prvi put ozbiljnije pogledao prema Ladiću. Tada je nakon udarca najboljeg igrača utakmice, Danijela Kovačevića, lopta pomilovala vratnicu i bilo je to praktički sve što je nemoćni domaćin učinio u tom dijelu igre.</p>
<p> Očekivalo se da će se Dinamo probuditi i pojačati ritam u nastavku, međutim, umjesto toga stigao je definitivni slom i pad Zagrepčana. Bez trčanja nogomet se ne može igrati, a »plavi« profesionalci pokušali su upravo na tom planu izmisliti »toplu vodu«. Jasno je da »izuma« nije moglo biti, a domaćin je uložio još više borbenosti i agresivnosti i uistinu je pogodak u Ladićevoj mreži stalno u tom drugom dijelu visio u zraku. Šibenčani su u 67. minuti dobili i prednosti igrača više, budući da je zbog prekršaja na centru Sedloski zaradio drugi žuti, isključujući karton (usput, čudan je bio taj kriterij suca Kurtovića). I tada je sve praktički otišlo na stranu domaćina, tada je uslijedio definitivni Dinamov slom...</p>
<p>U samo tri minute domaćin je postigao dva pogotka, preokrenuo rezultat i upisao pobjedu. Najprije je u 75. Kovačević tko zna koji put prošao pokraj Šarića i ubacio loptu u 16-terac, a Vuković ju je spretno s prve vratnice produžio u dalji kut. Tri minute potom Karabeg je probio Krznara na desnome boku, lijepo je centrirao, a Vincelj je krasnim udarcem glavom u padu poslao i drugi put loptu iza Ladića. </p>
<p>Modri su, eto, propustili zgodu da već u Šibeniku otvore pobjednički pjenušac i proslave naslov prvaka. Međutim, dok je Dinamu ovakvoga Hajduka, ne mora brinuti o trofeju, čak i porazima Zagrepčani će lako doći do naslova, jer njihov najbolji igrač ovoga projleća definitivno su – Splićani. Sedam je bodova prednosti na Dinamovoj strani, a možda je stanje u zagrebačkoj svlačionici najbolje okarakterizirao jedan nogometaš rekavši nakon utakmice:</p>
<p>– Ovi ljudi u Šibeniku barem se vesele pobjede, drago mi je zbog njih i zato ne shvaćam ovaj poraz tragično. Znate, ubija nas ova ravnodušnost u i oko našeg kluba, svima je svejedno hoćemo li pobijediti ili izgubiti, hoćemo li osvojiti naslov ili ne. A nekima je, bogme, čak i drago kad gubimo. Ni mi više ne možemo izdržati taj silni pritisak...</p>
<p>Ima u tim riječima još kako mnogo istine...</p>
<p>• Stadion Šubićevac</p>
<p>ŠIBENIK – DINAMO 2-1 (0-1)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6 (Bulat)– Mrzlečki 6; Ivica – – (Antolić 6), Milas 6 – Budanović 5.5, Karabeg 6.5, Kovačić 5.5, Jović 5 (Matas 5.5), Kovačević 7; Vincelj 6.5– Vuković 6.5</p>
<p>DINAMO: Ladić 5.5– Tokić 5.5; Sedloski 5, Tomas 5.5– Šarić 5, Pavlović 5, BIšćan 5.5, Prosinečki 5.5 (Šabić 5), Krznar 5 – Mikić 6, Šokota 6.5 (Bazina 5)</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek) 5.5. GLEDATELJA: 4.500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Šokota (8), 1-1 Vuković (75), 2-1 Vincelj (78)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mikić, Sedloski, Milas, Antolić, Mrzlečki, Bulat, Kovačević</p>
<p>CRVENI KARTONI: Sedloski (67)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Danijel KOVAČEVIĆ </p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vlak: Utakmice se i gube</p>
<p>Stotinjak Dinamovih navijača bilo je na šibenskome gostovanju, klub im je platio ulaznice, a oni su se odužili tako što su vrijeđanje igrača sveli na najmanju moguću mjeru, tek su u nekoliko navrata bili grubi prema nogometašima u plavim dresovima. No, ovaj put su igrači na travnjaku svojom igrom uvrijedili sve navijače i sve onima kojima je imalo stalo do Dinama. Nedopustivo bljedilo pogurnulo je »modre« u ponor poraza. Sportski direktor Zagrepčana, Velimir Zajec, bio je ljutit...</p>
<p>– Tužan sam, razočaran i depresivan. Nogomet se ne može igrati bez srca, bez želje. Zanimljivo je kako su svi igrači glasni kad traže novac, a kad trebaju govoriti na terenu, onda šute. Ovo je bilo sramno izdanje naše momčadi, pobjeda Šibenčana je zaslužena, domaći su nogometaši, za razliku od naših, imali petlju, bio je ogorčen Zajec, usput iskazavši i silno nezadovoljstvo suđenjem Osječanina Kurtovića.. </p>
<p>A trener Marijan Vlak je uz uobičajeno čestitanje domaćinu na zasluženoj pobjedi stereotipno govorio o lošoj igri svoje momčadi, međutim, u dublje se analize i razloge te loše igre nije želio upuštati. Štoviše, očito su ga živcirala pitanja o razlozima loše igre, pomalo je zapravo nevjerojatno da se nedostatak želje, trke i htijenja iskazuje kao glavni razlog poraza, a bježi se od utvrđivanja uzroka za takvo stanje u momčadi. A zna se tko bi trebao biti gazda u svlačionici. </p>
<p>– Događaju se i ovakve loše utakmice, napravili smo četiri pozitivna rezultata u nizu, ne treba sad previše dramatizirati nakon ovog poraza. Jasno je da sam nezadovoljan, ali utakmice se i gube, vrtio je svoj film Vlak. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Cibona s pobjedom iz grotla Jazina</p>
<p>U derbiju 2. kola »mini-lige« košarkaša, Cibona VIP svladala je u gostima Zadar 75-70 (40-42), uz 27 poena raspoloženog Josipa Sesara</p>
<p>ZADAR, 15. travnja</p>
<p> – Trijumf Cibone usred Jazina i njena pobjeda 75-70 u derbiju 2. kola »mini-lige« posve je zaslužena i prigovora na to nemaju čak ni najtvrdokorniji navijači Zadra. Također, bio je to uspješan debi Ciboninog trenera Nevena Spahije u paklu Jazina, u kojima se dosad nije okušao. Izvanredno je posložio momčad, a od prve minute znao je što hoće, baš kao i njegovi igrači.</p>
<p> Istina, Zadar je krenuo dobro, zahvaljujući Rađi, ali je s druge strane raspoložen bio Sesar, pa se prvih pet minuta igralo u egalu. Cibona to može zahvaliti »tricama« Sesara, koji je uz pomoć Krstića koji je također bio uspješan iza crte 6,25 metara. Veliku borbu pod obručem Rađa je imao s Alihodžićem i Nicevićem i vrlo dobro je izlazio na kraj, dok je Komazec imao dobru seriju ubačaja, pa je Zadar u 11. minuti vodio 26-21. Zanimljivo, u tim trenucima Spahija je držao u igri početnu postavu, a tek u 11. minuti na parket je ušao Giriček da bi odmorio Sesara kojeg je na trenutak uspio zaustaviti mladi Perinčić. Nitko nije imao rezultatsku prednost koja bi jamčila mirniju igru, momčadi su se smjenjivale u vodstvu, i tek se novom serijom Arijana Komazeca Zadar ponovno odlijepio, do 38-33. Međutim, uzvratio je Krstić, dovevši Cibonu do vodstva 39-38, s tim da je u tim trenucima Šarlija pod obručem zaustavio Rađu.</p>
<p>Nastavak susreta, međutim, »cibosi« su otvorili izvanredno, što mogu zahvaliti i greškama domaćih igrača, koji su im dozvolili šest brzopoteznih poena, a to je Ciboni donijelo prednost. Ponovno se onda razigrao Komazec, poništio tu Ciboninu prednost, a kako se priključio Rađa, opet su se momčadi smjenjivale u vodstvu. </p>
<p>Ali, nakon što je stao Komazec, stao je i Zadar, a bez pravog odgovora u obrani bilo je jasno da Zadranima izmiče pobjeda iz ruke. Malu nadu dao je Krunić svojom »tricom« minutu prije kraja, ali su Giriček i Sesar dodavali poen na poen i Cibona je uzdignutih ruku, uz pokoji upaljač na parketu, napustila Jazine. Ivica Burić, trener Zadra, rekao je:</p>
<p>– Cibona je imala bolju koncentraciju, bila je za nijansu bolja i zasluženo pobijedila. Nismo iskoristili publiku kao šestog igrača, niti smo imali odgovor na borbenu igru Cibone, kojom ćemo nadam se uzvratiti u Zagrebu. </p>
<p>Neven Spahija, trener Cibone, izjavio je:</p>
<p>– Bila je to jako dobra utakmica u kojoj smo od Zadra bili bolji upravo za prednost koju smo stekli na kraju. Nismo ništa posebno dobili na prednosti u odnosu na Zadar u predstojećim utakmicama niti favoriziram poziciju broj jedan.</p>
<p>- Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR – CIBONA VIP 70-75 (42-40)</p>
<p>ZADAR. Komazec 30 (7-10), Stewart 2, Popović, Maloča 2, perinčić 2 (2-2), Krunić 7 (0-2), Ercegović, T. Ružić 6, Rađa 21 (9-15), Knežević</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković, Krstić 7 (2-2), Sesar 27 (3-4), Prkačin 12 (4-7), Giriček 12 (2-2), Marceljić 2, Žurić, Šarlija 10 (2-4), Nicević 5 (1-1), Alihodžić</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 4000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip SESAR</p>
<p>DRAŽEN ŽURA</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ljubičić propustio meč-loptu</p>
<p>MONTE CARLO, 15. travnja</p>
<p> – Hrvatski reprezentativac Ivan Ljubičić nije uspio proći 1. kolo kvalifikacija na vrlo jaki ATP Tour turnir tenisača u Monte Carlu, treći iz ovogodišnje serije »masters« natjecanja, koji će se igrati idućeg tjedna. Istina, Ljubičić je u nekoliko navrata bio vrlo blizu pobjedi protiv Španjolca Alexa Lopez-Morona, jer je imao set i 5-3, te meč-loptu u trećem setu (6-5 u »tie-breaku)«, no u daljnje natjecanje ipak se, pobjedom 6-7, 7-5, 7-6 (9), plasirao Španjolac.</p>
<p>Tako će od hrvatskih igrača u glavnom turniru nastupiti samo Goran Ivanišević, kojeg u 1. kolu, vjerojatno u ponedjeljak, čeka Francuz Arnaud Clement. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatice razbijene u »Staklenoj dvorani«</p>
<p>SINDELFINGEN, 15. travnja (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)</p>
<p> – I ovo europsko prvenstvo koje će se održati u prosincu u Rumunjskoj proći će bez hrvatskih rukometašica. Izgubile su ga u subotu u sindelfingenskoj »staklenoj palači« kad su poražene od rukometašica Njemačke 28-15 (10-8) iako su za uzvratni kvalifikacijski dvoboj za EP stigle sa četiri pogotka više što je na neki način značilo i biti jednom nogom u Rumunjskoj. </p>
<p>No, razbile su naše rukometašice sve što su napravile, odigravši presudnu utakmicu poput početnica, da ne kažemo amaterski. Iako se cijelo vrijeme od zagrebačkog dvoboja govorilo da će se u Sindelfingenu igrati kao da je 0-0, naše rukometašice to nisu izgleda prihvatile. Sve pripreme i dogovori pali su u vodu kada je njemački izbornik Dago Leukefeld postavio svoje igračice u obrambenu formaciju 6-0. Hrvatski je napad bio bezidejan, visoku obranu Njemica tek je na momente pokušavala probiti Samira Hasagić, ali to nije bilo ono što je trebalo za plasman na europsku smotru. Ostale su igračice dodavale, razigravale i griješile i promašivale. </p>
<p>Zahvaljujući mnogim nesigurnim udarcima razbranila se njemačka vratarica Michaela Schanze, koja je sa svojih 17 obrana bila jedan od razloga velike pobjede Njemačke. Njemački je napad predvodila super raspoložena visoka i jaka Gritt Jurack koju igračice izbornika Josipa Šojata jednostavno nisu ni mogle ni znale zaustaviti. Jednostavno naše su igračice previše griješile i promašivale, a da bi mogle bilo što napraviti protiv lepršavih Njemica. </p>
<p>Suparnice su brzo i disciplinirano gradile svoju prednost, a sve je bilo gotovo polovicom drugog dijela utakmice kad su Njemice napravile sedam pogodaka razlike. Više se nitko nije niti sjećao da su Hrvatice imale četiri pogotka prednosti kad su stigle u Njemačku, bilo je svima jasno da se više ne mogu vratiti. Kad su Njemice napravile sigurnu prednost, naše su igračice počele glavinjati i prepustile se stihiji, a Njemice su pucale kako su htjele i sve što su zamislile im je uspijevalo. Kad su stigle na 10 razlike, Njemice su se malo opustile, a u tih su posljednjih nekoliko minuta i naše igračice pokazale da znaju i nešto pogoditi i nešto obraniti. No svega je toga u subotu poslije podne u sindelfingenskoj staklenoj palači (dosad sretnoj za Šojata i njegove igračice) bilo premalo...</p>
<p>Izbornik Josip Šojat nije mnogo govorio nakon utakmice. Uostalom, što reći kad Hrvatska nakon propuštenog EP '98 i SP '99 propušta i europsku smotru 2000.</p>
<p>– Moram čestitati kolegi Leukefeldu i njemačkim igračicama na pobjedi. Iako smo očekivali da ćemo proći, moram priznati da smo fizički mnogo slabije pripremljeni od Njemica, što nas je ovdje dosta koštalo. Obrana moje ekipe je još funkcionirala kako-tako, ali napad je bio taj koji je izgubio utakmicu. U Zagrebu sam imao tri raspoložene igračice, Galkinu, Milić i Njemaškalo, a tu nisam imao ni jednu, samo je Hasagić nešto pokušavala, rekao je kratko Šojat.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Fiorentina – Lazio 3-3, Bokšić strijelac</p>
<p>MILANO, 15. travnja</p>
<p> – Rezultati susreta 30. kola nogometnog prvenstva Italije: Fiorentina – Lazio 3-3 (drugi pogodak za Lazio postigao je Alen Bokšić u 31. minuti), Verona – Udinese 2-2. Redoslijed: Juventus 62 boda, Lazio 60 (susret više), Milan 50, Parma 50, Inter 49, Roma 47, Udinese 45 (+1), Fiorentina 42 (+1)... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kirilova, Čebukina, Sidorenko i Lihtenštajn nikad više zajedno za Hrvatsku!</p>
<p>Odlukom Upravnog odbora Međunarodnog odbojkaškog saveza (FIVB) u nacionalnim reprezentacijama od sada može nastupati samo jedna naturalizirana odbojkašica / Čelnici Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) Tončinić i Barač u ponedjeljak na sastanku s predsjednikom FIVB-a Rubenom Acostom</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> – Četiri hrvatske odbojkaške reprezentativke ruskog porijekla, Irina Kirilova, Jelena Čebukina, Tatjana Sidorenko i Marija Lihtenštajn, više nikada neće moći zajedno zaigrati u hrvatskoj izabranoj vrsti, odlučio je na sastanku u četvrtak u Lausannei Upravni odbor Međunarodnog odbojkaškog saveza (FIVB). Upravni je odbor, naime odlučio ograničiti broj naturaliziranih odbojkaša i odbojkašica u svakoj nacionalnoj reprezentaciji, pa će tako u natjecanjima pod okriljem FIVB-a u pojedinim reprezentacijama moći nastupati samo jedna odbojkašica koja je ranije nastupala za neku drugu nacionalnu vrstu.</p>
<p>Sve spomenute hrvatske odbojkašice ruskog porijekla već su nastupale za reprezentacije Sovjetskog saveza (SSSR), Saveza neovisnih država (ZND) i Rusije, što znači da je siječanjski olimpijski kvalifikacijski turnir u njemačkom Bremenu bio posljednji na kojem su se sve četiri mogle naći u sastavu hrvatske reprezentacije. U obrazloženju svoje pomalo neočekivane odluke Upravni je odbor naveo upravo primjer hrvatske izabrane vrste, koja već godinama koristi usluge četiriju bivših Ruskinja. Dodatna otežavajuća okolnost za hrvatsku reprezentaciju je da ograničenje stupa na snagu odmah.</p>
<p>– Odluka FIVB-a da ograniči broj naturaliziranih reprezentativki imala bi možda nekog smisla kada bi stupila na snagu nakon Olimpijskih igara u Sydneyu. Mislim da nije u redu da se usred kvalifikacijskog ciklusa uvjeti mijenjaju samo zbog jedne reprezentacije. Čini se da je to posljedica djelovanja talijanskog lobija u FIVB-u, jer Talijanima će hrvatska reprezentacija biti glavna prepreka na posljednjem olimpijskom kvalifikacijskom turniru u Tokyju, kazao je dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) Zdeslav Barač.</p>
<p>Zbog novih okolnosti izbornik hrvatskih odbojkašica Ivica Jelić morat će se uoči kvalifikacijskog turnira u Tokyju (od 17. do 25. lipnja) odreći triju naturaliziranih odbojkašica, jer u odluci FIVB-a izričito stoji da se odnosi već na završne kvalifikacijske turnire za Olimpijske igre u Sydneyu. Izgledi hrvatskih odbojkašica da se prvi puta plasiraju na olimpijsku priredbi tako su bitno umanjeni.</p>
<p>– Mislim da je sada još jasnije koliko nas stoji neuspjeh na kvalifikacijskom turniru u Bremenu. Sada zaista možemo reći da je to bio debakl. Međutim, puno više o ovoj odluci znat ćemo nakon sastanka s predsjednikom FIVB-a Rubenom Acostom u ponedjeljak u Lausannei. Ako sam dobro shvatio, odluka je donijeta tek nakon duge i burne rasprave među članovima Upravnog odbora. To govori da svi ne podržavaju takvo ograničenje, kazao je Barač, koji će pratiti predsjednika HOS-a Livia Tončinića na sastanku s Acostom.</p>
<p>Europski odbojkaški savez (CEV) zasad se nije izjasnio glede odluke FIVB-a, što znači da hrvatske »Ruskinje« zasad mogu nastupati u kontinentalnim natjecanjima, no izvjesno je da će se europski odbojkaški čelnici prije ili poslije prikloniti međunarodnom savezu. Odluka Upravnog odbora FIVB-a dovela je u pitanje pravo sportaša na rad i slobodnu tržišnu utakmicu, a čini se da je u suprotnosti i s »Bosmanovim pravilom«.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="23">
<p>Italija na izborima glasuje i o vladi</p>
<p>RIM, 15. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Italija u nedjelju izlazi na oblasne izbore poslije jamačno najgrublje izborne kampanje u posljednjih desetak godina. Iako se glasuje za vijeća u 15 (od 20) oblasti, šest kotara i 551 općini, u prvom planu uopće nije bila mjesna problematika. Silvio Berlusconi, vođa oporbene desničarske koalicije Pola za slobode, ovaj put opet udružene s autonomističkom Sjevernom ligom, od samog početka kampanje prebacio je sukob na ideološki teren. Berlusconijeva glavna parola je da su ovi izbori zapravo odabir strane na kojoj birač hoće biti: ili s njime, za slobodu i manje poreze, ili s komunistima koji su »kadri samo mrziti i zabranjivati«. </p>
<p>Vladajuća sedmostranačka koalicija lijevog središta nije uspjela izbjeći to ideološko zaoštravanje, u kojemu je igrala u obrani. Ulog na izborima je jasan: Berlusconi smatra da bi mu pobjeda na oblasnim izborima dala moralno pravo da zahtijeva ostavku vlade Massima D'Aleme i prijedobne izbore, već ovog proljeća (mandat Parlamentu ističe dogodine u proljeće). Ljevica je stoga počela tvrditi da glas za nju znači glas za stabilnost i kontinuitet pozitivnih rezultata Prodijeve pa D'Aleminih vlada. Zbog toga su ti lokalni izbori stekli punu nacionalnu političku važnost, dok su problemi lokalne samouprave gurnuti u drugi plan. </p>
<p>D'Alema je već davno izjavio da bi pobjedom smatrao rezultat kakav je izboren na prethodnim oblasnim izborima 1995. Tada je lijevo središte dobilo vlast u devet, a desnica u šest oblasti. Na završetku predizborne kampanje D'Alema je novinarima rekao da očekuje i veću pobjedu. Berlusconi također tvrdi da će pobijediti, jer da tako kažu ankete koje su provedene za račun njegove koalicije. Štoviše, vođa desnice već je najavio da bi rezultati slabiji od onih koji najavljuju njegove ankete značili da je bilo izbornih prijevara, indirektno optuživši da je tako izgubio i parlamentarne izbore 1996. </p>
<p>Pravo izlaska na nedjeljne izbore ima 43.561.081 birača ili oko 88 posto svih Talijana s pravom glasa. Ne glasuje se za općinska vijeća samo u pet oblasti s posebnim statusom, ali će i u njima oko dva milijuna birača moći glasovati za općinska ili kotarska vijeća. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>SAD uvele sankcije Iranu i Sjevernoj Koreji</p>
<p>WASHINGTON, 15. travnja</p>
<p> - Sjedinjene Države su u petak proglasile sankcije protiv Irana i Sjeverne Koreje zbog prijenosa vojne tehnologije za izgradnju raketnih sustava. Glasnogovornik State Departmenta James Rubin kazao je da su mjere predviđene američkim zakonima uvedene protiv sjevernokorejske državne korporacije Chang Wong Sin Young i četiri pravne osobe u Iranu - ministarstva obrane, zapovjedništva logistike iranske vojske i tvrtki avionske industrije »Shahid Hemat« i »Sonam«.</p>
<p> Iako američki dužnosnici nisu željeli točno reći o kojoj se vojnoj tehnologiji radi, američki zakon o režimu nadzora tzv. MTCR raketne tehnologije predviđa sankcije u slučaju da su trgovinom obuhvaćeni glavni raketni sustavi, lansirni i upravljački sustavi, oprema za proizvodnju takvih sustava ili tehnologija koja se koristi u proizvodnji. MTCR rakete prema vojnoj klasifikaciji su one koje mogu ponijeti bojevu glavu težine do 500 kilograma na udaljenost do 300 kilometara što u konkretnom slučaju Irana i Sjeverne Koreje znači da se trgovalo nekom od izvedenica raketa Scud (SS-1B ili R-11, odnosno R-17) ruskog podrijetla. Sjeverna Koreja je razvila i lani isprobala rakete Taepo Dong, izgrađene po modelu Scuda. </p>
<p> Sankcije će biti na snazi dvije godine a mogu se i produžiti. U tom vremenu američkim tvrtkama je zabranjeno bilo kakvo poslovanje s kažnjenim iranskim i sjevernokorejskim subjektima.. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Srbijanska oporba svoj miting nazvala »povijesnim«</p>
<p>BEOGRAD, 15. travnja</p>
<p> - Jugoslavenska državna agencija Tanjug optužila je u subotu govornike na velikom mitingu oporbe u Beogradu, za razbijanje i komadanje Jugoslavije. Tanjugov komentar, pod naslovom »Miting potpore NATO-u«, objavili su u subotu provladini listovi »Politika« i »Politika-ekspres«. Tanjug ističe, da nitko od govornika, osim predsjednika Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice, nije osudio agresiju NATO na SRJ, niti je itko osudio zemlje koje drže Srbiju u izolaciji. Za komadanje Srbije i Jugoslavije u komentaru se posebno optužuju čelnici oporbenih stranaka iz Vojvodine, Miodrag Isakov, Dragan Veselinov i Jožef Kasa. Oni su se naime, u govorima na mitingu u petak, zauzeli za decentralizaciju Srbije i za autonomiju Vojvodine. Visoki dužnosnik Socijalističke partije Srbije Branislav Ivković izjavio je za Radio-Index, da su oporbeni čelnici organizirali miting da bi »opravdali novac koji su dobili iz inozemstva«.</p>
<p> Državni radio i televizija su sinoć minimizirali važnost prosvjednog skupa, rekavši da se okupilo samo 30.000 ljudi. Po izvješćima nevladinih medija i izjavama organizatora, miting je bio jedan od najmasovnijih. Procjenjuje se da je na njemu sudjelovalo i do 200.000 ljudi. Državni mediji su, u montiranim izvješćima, optužili govornike na mitingu za zagovaranje nasilja i za izdaju nacionalnih i državnih interesa. Iste optužbe je iznijela i predsjednica Direkcije Jugoslavenske ljevice, Mirjana Marković, supruga presjednika SRJ Slobodana Miloševića. Organizatori mitinga, čelnici oporbenih stranaka, ocijenili su miting »uspješnim, iznad očekivanja«. Koalicija Vojvodina čak ga je u priopćenju ocijenila »povijesnim«. Oporbene stranke i njihovi čelnici drže da je skup pokazao da jedinstvena oporba ima potporu građana i da oni žele promjene mirnim putom, izborima. Ističe se također ocjena da su se građani oslobodili od straha pred »državnim terorom«. Mnogi ukazuju na odgovornost oporbe, koja ne smije više učiniti nijedan pogrešni korak i udružena mora nastaviti s pritiscima na vlast kako bi se ona prisilila na raspisivanje izvanrednih izbora na svim razinama, pod demokratskim uvjetima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Summit G-77 pozvao na zajedništvo Trećeg svijeta</p>
<p>HAVANA, 15. travnja</p>
<p> - Summit zemalja Trećeg svijeta završio je u petak u Havani jedinstvenim zahtjevom zemalja članica bogatim zemljama za poštenijom svjetskom trgovinom i sporazumima o dugovima, kako bi se zaustavilo ono što je kubanski čelnik Fidel Castro nazvao gospodarskim »apartheidom« koji milijarde ljudi osuđuje na siromaštvo. Utjecajem većih zemalja Trećeg svijeta, kao što su Nigerija, Južnoafrička Republika i Kina, prvi predsjednički summit u povijesti skupine G-77 ignorirao je radikalne zahtjeve, poput zahtjeva domaćina Kube koja je tražila otvorenu borbu protiv kapitalizma. Umjesto toga, u nacrtu rezolucije zemlje Trećeg svijeta se pozivaju da u međunarodnim institucijama poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) zauzimaju zajednička stajališta. Isto tako se u rezoluciji podržava demokracija - sustav koji još uvijek nije na snazi u većini od 133 zemlje članice organizacije, uglavnom iz Afrike, Azije i Južne Amerike.</p>
<p> Međutim, Castro je na zatvaranju summita još uvijek bio u borbenom raspoloženju. »U prošlosti smo mogli razgovarati o apartheidu u Africi. Danas možemo razgovarati o apartheidu u svijetu kao cjelini, u kojem više od četiri milijarde ljudi nema temeljna prava ljudskih bića; život, zdravlje, obrazovanje, pitku vodu, hranu, stan, posao, i nadu u bolju budućnost svoje djece«, rekao je Castro prigodom zatvaranja summita. Deklaracija summita je međutim zauzela mnogo praktičnija stajališta, koja su zagovarale veće članice organizacije. Uspjeh siromašnih zemalja u blokiranju donošenja sporazuma na prošlogodišnjem sastanku WTO-a u Seattleu pokazao im je korist zajedničkog djelovanja u organizacijama poput Ujedinjenih naroda. Zemlje Trećeg svijeta žele lakši ulazak u WTO. Ne žele da se standardi zaštite okoliša i loš status radnika koristi kako bi se spriječio njihov izvoz. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="27">
<p>Nije to bilo zabijanje noža u leđa igračima</p>
<p>To što se je trener gospodin Vlak za vrijeme nogometne utakmice Dinamo</p>
<p> – Istra javljao, na njihov zahtjev, skupini »navijača« na sjevernoj tribini – ja nisam shvatio kao »zabijanje noža u leđa« vlastitim igračima. Shvatio sam to kao dobronamjernu gestu kojom je tim »poklonicima« Dinama dao na znanje: »Strpite se! Sve će biti u redu na zadovoljstvo sviju.«</p>
<p>Inače, i dalje sam uvjeren, da je promjena imena Croatia u Dinamo, katastrofalan čin. Srećom, ime nije promijenjeno u Akumulator.</p>
<p>Prim. dr. ZLATKO KURELAC dr. med. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bugarski veleposlanik kao hrvatski izaslanik</p>
<p>Mislim da je vrijedno, ali i potrebno objelodaniti jedan od mnogih političkih skupova diplomatskog zbora, na kojima često sudjelujem kao član Konzervativne stranke u Engleskoj. Jednom mjesečno u centralnom stanu stranke na Smith Square u Londonu održava se predstavljanje veleposlanika iz pojedinih zemalja čitava svijeta. U posljednje tri godine uspio sam ugovoriti dva puta predstavljanje naše zemlje i veleposlanika (Čičin Šaina i Kojakovića). Napominjem da ni jedna zemlja iz »bivše« nije još predstavljena kroz ovu instituciju (Conservative Foreign & Commonwealth Council). Ovog mjeseca gospodin Valentin Dobrev predstavio je svoju zemlju Bugarsku i tijekom predavanja i diskusije više je bilo rasprave o Balkanu i susjednim zemljama no o samoj Bugarskoj. Evo kako je tekao tijek upita i odgovora: </p>
<p>Pitanje: Kakvi su odnosi Vaše zemlje i susjednih?</p>
<p>Odgovor: Sa svim zemljama iznimno dobri, osim sa Srbijom.</p>
<p>Pitanje: U kojem smislu okrivljujete Srbiju?</p>
<p>Odgovor: Stoljećima krivac svakom ratu bila je Srbija. I sada u ovoj agresiji od 90-tih zbog Srbije i mi smo pogođeni teškom gospodarskom krizom u regiji.</p>
<p>Pitanje: Da li je Europa mogla spriječiti konflikt?</p>
<p>Odgovor: Da, ali nije!</p>
<p>Pitanje: Vjerujete li u pakt stabilnosti?</p>
<p>Odgovor: Ne, jer je već godinama to samo prazan akt na papiru.</p>
<p>Pitanje: Želite li u EU?</p>
<p>Odgovor, Da, ali samo kao ravnopravni član. Do sada male nacije mogu ući u Europsku uniju pod ucjenama i na svoju štetu. To mi ne želimo.</p>
<p>Pitanje: Pretvorba i korupcija?</p>
<p>Odgovor: Kao i u svim istočnoeuropskim državama, nakon 55 godina komunizma, došlo je samo do promjene naziva vladajućih stranaka. Isti komunisti danas zvani »socijaldemokrati« ili slično, uspjeli su se obogatiti i opljačkati državu. Trebat će vremena da novi ljudi smijene stare.</p>
<p>Pitanje: Kako gledate na Hrvatsku, smjenu vlasti i kakvi su Vam odnosi?</p>
<p>Odgovor: Dr. Franjo Tuđman odgovoran je za slobodnu hrvatsku državu. Hrvati su prošli teški agresorski rat. Taj rat u Hrvatskoj još ni danas nije kvalificiran kao osloboditeljski. Naši odnosi sa Hrvatskom oduvijek su bili boji no bilo s kojim drugim narodom u regiji. Još za vrijeme turskog Osmanlijskog carstva, Hrvati su nas primali u zaštitu. Nažalost, mi ne možemo birati susjede, pa eto moramo trpjeti granicu sa Srbijom.</p>
<p>Nakon predavanja osobno sam se zahvalio gospodinu Dobrevu i u šali predložio, da on bude naš hrvatski veleposlanik u Londonu. Jer, već sam iz iskustva naučio, da nam pojedini stranci više brane i promiču našu zemlju, no pojedini hrvatski dužnosnici. Ali treba vremena, reći će simpatičan gospodin Dobrev.</p>
<p>MICHAEL PACK, London</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Što će nam jezični savjeti o poznatim stvarima – vječne istine moraju se ponavljati i dokazivati</p>
<p>Poštovani gospodin Ivo Horvat, jedan od seniora hrvatskoga novinarstva, kao uvijek kada je u pitanju kajkavska riječ, reagirao je brzo na Skup Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, i to na raspravu u kojoj sam sudjelovao, odnosno koju sam zapravo i izazvao. Riječ je o temama o kojima sam s njim raspravljao već pred desetak i više godina i o kojima smo se pretpostavio načelno i složili. Ovaj put reagira zbog dviju tema, u prvoj, čini mi se, problem je terminološki, a drugi je stvarno načelne prirode. Želio bih objasniti svoja gledišta, ne samo zbog gospodina Horvata nego i zbog drugih čitatelja. Iako često mislimo da se previše ponavljaju neke općepoznate stvari (Što će nam ti jezični savjeti o poznatim stvarima?!), i ovaj slučaj pokazuje da se i »vječne« istine moraju ponavljati i(li) dokazivati. </p>
<p> Prva je »teza o kajkavskom kao neživom književnom jeziku«. Vjerojatno je ovdje samo nesporazum u nazivu »književni jezik«, koji može biti (jest) dvoznačan. U hrvatskoj je tradiciji da taj termin znači ono što se danas naziva i »standardni jezik«, »jezični standard (obično i kraće samo »standard«). Imamo tako Gramatiku hrvatskoga književnog jezika i Rječnik hrvatskoga književnog jezika. Kada se iz tih sintagmi ispusti riječ »književni«, i tada se misli na književni jezik, tj. naziv »jezik« upotrebljava se u značenju »književni/standardni jezik«. Tako je i u nekim drugim jezicima, npr. u njemačkom jeziku govori se tradicionalno Literatursprache. </p>
<p>Drugo je značenje naziva »književni jezik« ono koje pridjev »književni« u tom nazivu uzima u osnovnom značenju, tj. »koji se odnosi na književnost», dakle, u značenju jezik književnosti. Mislim da će se Horvat složiti s time da hrvatski kajkavski književni jezik kao standardni jezik nije više u funkciji. Kada se kaže da se tim jezikom i danas mogu pisati i znanstvena djela, može se reći da je to istina, ali to nije normalno. (Na primjer, tako je prof. Reinhold Olesch, dopisni član Hazu, za Varšavski kongres slavista referat o izumrlom /drevno/polapskom jeziku napisao na tom jeziku.) </p>
<p> Prema tome, kada sam govorio o neživom kajkavskom književnom jeziku, mislio sam na stari hrvatski kajkavski književni jezik, s potpunim nazivom (jer je uobičajeni naziv kajkavski književni jezik, kao i nazivi štokavski književni jezik i čakavski književni jezik - eliptičan, skraćen) - hrvatski književni jezik s kajkavskom osnovom. </p>
<p> Stvar s kajkavštinom kao jezikom književnosti stoji nešto drukčije. Može se reći da je to živ jezik, ali treba i tada imati na umu da je naziv jezik upotrijebljen u specifičnom značenju. Naime, kao i mnoge druge riječi i riječ jezik ima više značenja (o čemu je pisao akademik Katičić). Kada kažemo da je kajkavština (živ) jezik književnosti, onda mislim zapravo na jedan od jezičnih izraza, stilova hrvatskoga jezika na kojem se stvaraju umjetnička djela. O tome pitanju napisana je čitava knjižnica.</p>
<p> Drugi problem, koji je i načelno sporan, dotaknut je u dijelu teksta: Vjerojatno bi to aktiviralo mnoge stručne pojedince i skupine da se brže i ozbiljnije ostvare temeljni zadaci na dugo očekivanoj standardizaciji kajkavske pisane riječi. Ovdje nije jasno misli li Horvat na kajkavski književni jezik koji je bio u općoj upotrebi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj negdje do polovice prošloga stoljeća ili misli na standardizaciju kajkavskih idioma na kojima se danas pišu književna djela. Govoriti danas o standardizaciji »staroga« kajkavskoga književnog jezika, koji je u velikoj mjeri na početku 19. stoljeća bio standardiziran, kao i polivalentan, bilo bi malo čudno. Govoriti o standardizaciji kajkavskih idioma koji danas služe kao umjetnički književni izraz znači nerazumijevanje funkcije književnoga//standardnoga jezika i fenomena dijalektalne književnosti. Istina je da Hrvati i danas imaju dva književna jezika (a služe se i drugima), tj. da pored općega hrvatskoga književnoga jezika postoji i gradišćanskohrvatski književni jezik, s čakavskom osnovicom, koji još uvijek nije dovoljno standardiziran, na čemu se, kao i na njegovu normiranju, intenzivno radi. Međutim, to je rezultat povijesnoga položaja Hrvata u Gradišću, odnosno u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj. Krajem l8. stoljeća bila je jasna uloga književnoga jezika našim starima, među njima i kajkavcima. Citirat ću, za ovu priliku, samo riječi kajkavca ekonomista Josipa Šipuša iz predgovora njegova djela // Temelj žitne trgovine (Zagreb l976): »Jedino ja samo od ovuda čestitome čitaocu naprid doneti u mom cilu imadem kakova, najmre, i kulika želja kadgodir za naš slavni jezik u ovu stran izpuniti ostaje... i gdi među vsima poslima u ovo ime združenje onako kakovo, na priliku, u Nemačkom jeziku nalazimo najteže se pokazalo bude jmre, dobro može mnogome znano biti kak razlučno doljni Saksonac od gornjega, a ovi obadva od Švabe, Austrianca, Rheinländera i Sveitzera govoridu, da jedan od drugoga doista komaj i koju rič razumivati moguč jeste.» Književnom stvaralaštvu na kajkavštini nema smisla danas propisivati bilo stari kajkavski jezik, bilo jedan suvremeni kajkavski idiom, dijalekt, govor kao jedine, bilo propisivati više suvremenih idioma. U svakom slučaju bilo bi to ograničavanje umjetničke slobode književnika iz drugih krajeva ili sela i siromašenje književnoumjetničkoga izraza. </p>
<p> Naravno, kao i uvijek Horvat u nekim stvarima i te kako ima pravo, a to je kada upućuje na zapostavljanje, nedovoljno financiranje istraživanja naših dijalekata: izradu hrvatskoga jezičnoga (dijalektološkoga) atlasa, rječnika pojedinih narječja i(li) dijalekta, opis pojedinih jezičnih razina (i gramatika i razlikovnih gramatika) užih ili širih područja. U tome, nažalost, ne zaostajemo samo za velikim europskim narodima i jezicima nego gotovo i za svim slavenskim narodima i jezicima. Čakovečki stručno-znanstveni skupovi Kajkavsko narječje i književnost u nastavi i slični simpoziji u tome imaju svoju posebnu ulogu. </p>
<p>Dr. MIJO LONČARIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="30">
<p>Neprilagođenom brzinom u smrt</p>
<p>VARAŽDIN, 15. travnja</p>
<p> – U mjestu Vratno Gornje, u subotu u 2 sata i 50 minuta u prometnom udesu smrtno je stradao Ivica Velečić (20), dok je suvozač Davor M. (19) ozlijeđen, no policija ne navodi stupanj ozljeda. Ivica Velečić upravljao je osobnim vozilom Varaždinskom ulicom, dolaskom do kućnog broja 80 zbog neprilagođene brzine, izlaskom iz desnog zavoja, izgubio je kontrolu nad vozilom, koje je sletjelo lijevo s kolnika i udarilo prednjim dijelom u betonsku ogradu. Nakon toga vozilo je nastavilo se kretati u istom smjeru, te udarilo u metalnu ogradu kućnog broja 78 i tu se zaokrenulo i zadnjim dijelom udarilo u ogradu kućnog broja 76. Zbog teških ozljeda Ivica Velečić preminuo je na mjestu nesreće. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bivši načelnik PU osječko baranjske ostaje u pritvoru </p>
<p>OSIJEK,15.travnja</p>
<p> – Bivšem načelniku Policijske Uprave Osječko-baranjske Dubravku Jezerčiću u petak je kasno poslije podne odbijena žalba koju je njegov odvjetnik Davor Krtić uputio Županijskom sudu u Osijeku na odluku o pritvoru u trajanju od 30 dana.</p>
<p> Naime, kako doznajemo, nakon višesatnog vijećanja izvanraspravno vijeće toga suda odbilo je žalbu zbog opasnosti da bi Jezerčić, dok je na slobodi mogao utjecati na svjedoke. Također doznajemo kako je u igripet svjedoka koji bi trebali biti ispitani u narednih petnaestak dana.</p>
<p> Podsjetimo, donedavni načelnik PU osječko-baranjske javio se u petak oko 10 sati u istražni centar Županijskog suda u Osijeku. Međutim, već dan ranije, budući da je policiji bio nedostupan, a zbog opasnosti od pokušaja bijega, Jezerčiću je određen pritvor u trajanju od 30 dana. Nakon što se javio istražnom sucu te nakon razgovora, Jezerčić je pritvoren, a u pritvoru će ostati do sredine svibnja. Protiv Jezerčića su, naime, podnesene kaznene prijave zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo iznude ozbiljnom prijetnjom pri čemu je upotrijebljeno i oružje te kazneno djelo prijetnje jer je na nelegalan način, dok je vršio dužnost visokog policijskog dužnosnika, došao do zemljišta gdje je potom otvoren restoran »Grand«. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama Jezerčić je tadašnjeg vlasnika spornog zemljišta koje se nalazi u osječkoj Strossmayerovoj ulici u samom centru grada iznudama i prijetnjama smrću, koje je za njega navodno obavljao umirovljeni policajac Tomislav Mikulić, natjerao da mu prepusti zemljište za koje mu je zatim isplatio naknadu od svega 1000 DEM. Osim Jezerčića, u pritvoru se našao i Mikulić protiv kojega je također podnesena kaznena prijava zbog prijetnje. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Maskirani razbojnici opljačkali 100.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> – U petak oko 8,45 sati u Velikoj Gorici, u Sajmišnoj ulici bb, dvojica su maskiranih muškaraca prijeteći pištoljem, opljačkali dnevni utržak »Slobodinih« trgovina, koji je tog dana iznosio 100.000 kuna.</p>
<p>Razbojništvo se dogodilo kada su setroje službenika Ivan B. (51), Snježana C. (31) i Željko L., u službenom automobilu, registracijskih oznaka ZG 43-47A, parkirali iza jedne od »Slobodinih« trgovina u Sajmišnoj ulici, u namjeri da pokupe dnevni utržak iz te trgovine. Službenik Željko L. otišao je u trgovinu po novac, dok su ga kolege ostale čekati u automobilu. Međutim, pri izlasku iz trgovine, Željka L. zaskočila su dvojica maskiranih razbojnika, oteli mu novac, zatim istjerali i njegove kolege iz službenog vozila, te oteli i ostatak dnevnih utržaka. S pozamašnim plijenom, razbojnici su pobjegli u nepoznatom smjeru. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Direktor oštetio Tvornicu plinskih turbina za 5,8 milijuna kuna</p>
<p>KARLOVAC, 15. travnja</p>
<p> – U nastavku kriminalističke obrade poslovanja tvornice plinskih turbina Karlovac koja je donedavno bila u većinskom vlasništvu Slavka Canjuge, djelatnici odjela kriminalističke policije PU karlovačke podnijeli su 13. travnja ove godine Županijskom državnom odvjetništvu Karlovac kaznenu prijavu protiv bivšeg direktora Tvornice plinskih turbina Ivana Rasta (44) iz Karlovca. </p>
<p>Kaznena prijava je podnešena, kaže se u priopćenju PU karlovačke, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo sklapanja štetnog ugovora. U priopćenju stoji da je tijekom kriminalističke obrade utvrđeno da je Ivan Rast početkom 1996. godine u svojstvu direktora tvrtke »PPT« potpisao ugovore o oročenju slobodnih deviznih sredstava tvornice u iznosu od četiri milijuna američkih dolara, uz kamatu od 0,5 posto mjesečno, kod Glumine banke d.d. Zagreb. Zbog toga je tvornica na ime oročenja zaprimila pozitivnih kamata u iznosu od 1,311.445,74 kuna. Istodobno je od iste banke Rast podigao 11 kratkoročnih kredita u ukupnom iznosu od 20,463.423 kuna s kamatama od četiri posto mjesečno za što je »PPT« platila 7,125.366 kuna negativnih kamata. Na taj je način, kaže se u priopćenju oštetio PPT za iznos od 5,813.920 kune. Kriminalistička obrada poslovanja tvornice plinskih turbina se nastavlja i dalje, doznaje se u PU Karlovačkoj, a u priopćenju se kaže da će o njenim saznanjima javnost biti pravodobno izvještena. Radi se o novoj kaznenoj prijavi protiv Ivana Rasta koje je inače više od mjesec dana u pritvoru u istražnom centru Županijskog suda u Karlovcu. Dosadašnjom istragom ustanovljena je šteta od 20 milijuna kuna a ovo je treća kaznena prijava protiv Ivana Rasta bivšeg direktora »PPT«-a, koji je donedavno bio i predsjednik Nadzornog odbora Karlovačke banke, visoko pozicionirani član karlovačkog HDZ-a i član Poglavarstva grada Karlovca, a prije pritvora obavljao je dužnost direktora karlovačke Plinare. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="34">
<p>Porezni dugovi prema državi rastu, a najveći dužnik treba platiti čak 80 milijuna kuna </p>
<p>Trenutačno ima 8531 obveznika koji duguju više od 100.000 kuna. Sve zajedno, samo oni državi s kamatama trebaju platiti približno 5,8 milijardi kuna. Više od sto obveznika duguje više od milijun kuna, a najveći dužnik duguje državi 80 milijuna kuna poreza, ističe Ivan Iveković, ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija / Svaki postotak PDV-a donosi nešto više od milijardu kuna na godinu. Jedan, dva, tri ili pet posto manji PDV znači najmanje toliko milijardi kuna godišnje manje u državni proračun. To se sada ne može nikako nadoknaditi </p>
<p>Prošlo je točno mjesec dana otkako je na mjesto ravnatelja Porezne uprave Ministarstva financija došao Ivan Iveković. Posao prvog poreznika u državi njemu nipošto nije nepoznat, jer je istu funkciju obnašao do studenoga 1996. kada ga je zamijenio njegov tadašnji (i sadašnji) pomoćnik Mate Perković. Čim je preuzeo dužnost ravnatelja, Iveković je novinarima najavio da će jedan od najvažnijih zadataka Porezne uprave u sljedećem razdoblju biti povećanje porezne discipline, odnosno učinkovitija naplata poreza i doprinosa. </p>
<p>»Mnogi misle da su za sve krivi porezi, i da se problemi mogu riješiti porezima, a to nije tako. Porezni će se sustav dorađivati kako bi se potaknulo zapošljavanje i ulaganja. Međutim, i na drugim područjima treba mnogo toga učiniti. Investitori moraju imati daleko veću pravnu sigurnost. Pravna država mora funkcionirati na svim područjima«, ističe Iveković. </p>
<p>• Kad je riječ o naplati poreza, proizlazi li više problema iz nedovoljno dobrih propisa, ili iz toga što se propisi ne poštuju? Ili je pak najveći krivac opća nelikvidnost? </p>
<p>– Ne može se na to pitanje dati jednoznačan odgovor, jer je sve pomalo krivo. Porezna uprava će popraviti porezni sustav u normativnom dijelu, ali i nastojati da se taj sustav dosljedno primijeni i u praksi. Cilj je da svi plaćaju poreze. Nema smisla da ja plaćam porez za vas, ili vi za mene, ili nekog trećeg. Treba profunkcionirati tržište, jer nema tržišta ako jedni plaćaju poreze, a drugi ne plaćaju.</p>
<p>• Jesu li najveći dužnici privatne tvrtke ili pak neke državne institucije i poduzeća?</p>
<p>– To su tvrtke iz različitih djelatnosti iz čitave Hrvatske. Većinom je riječ o dioničkim društvima i društvima s ograničenom odgovornošću. Trenutačno ima 8531 obveznika koji duguju više od 100.000 kuna. Sve zajedno, samo oni državi s kamatama trebaju platiti približno 5,8 milijardi kuna. Više od sto obveznika duguje više od milijun kuna, a najveći dužnik duguje državi 80 milijuna kuna poreza.</p>
<p>• Kako planirate utjerati dug od tog poreznog obveznika?</p>
<p>– Idemo u prisilnu naplatu. To znači da mu slijedi blokada računa, uknjižba hipoteke i prodaja imovine.</p>
<p>• Ima li u posljednje vrijeme više prisilnih naplata nego prije?</p>
<p>– Zadatak je Porezne uprave da naplaćuje poreze, pri čemu su prisilne naplate nužno zlo. One nisu ugodne ni nama ni poreznom obvezniku. U sklopu naših mogućnosti, trudit ćemo se da se stvore takvi gospodarski uvjeti da prisilnih naplata bude što manje i da ljudi mogu normalno poslovati. Prisilna naplata je samo jedna od mjera naplate poreznih dugova. Nastojat ćemo što ažurnije naplaćivati dugove, da više ne dolazimo u situaciju da imamo stare i velike porezne dužnike. Veliki dužnici traže poseban tretman. </p>
<p>• Je li mjesec dana dovoljno vremena da se vidi neko poboljšanje porezne discipline?</p>
<p>– To je vrlo kratak rok i teško se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Pomake na tom području ćemo imati kad vidimo izdaju li se ispravni računi, vode li obveznici pravilno poslovne knjige, je li smanjen šverc i siva ekonomija... To su pravi pokazatelji funkcioniranja nadzornih tijela i Porezne uprave. Zasad se možda ne vide bitniji pomaci, ali sam siguran da će se situacija uskoro popraviti. </p>
<p>• Povlačite li u tom smjeru već neke poteze?</p>
<p>– Stvaraju se određene kadrovske i druge pretpostavke da ti zahvati budu osmišljeniji, bolje organizirani i iskoordinirani. Porezni će nadzor biti aktivniji i prisutniji na terenu. On treba biti stručan, profesionalan i prema svima jednak. Posebno će biti pojačan nadzor prometa proizvoda na koje se plaćaju trošarine. U svemu tome potrebna je podrška građana i svih onih koji poreze plaćaju. Sve polazi od računa, evidentiranja prometa i poslovnih knjiga. Građani moraju znati da svaki račun koji nema sve propisane elemente upućuje na neku nepravilnost zbog čega na kraju vi i oni plaćaju veće poreze. </p>
<p>• Je li naplata poreza bolje funkcionirala prije pet godina ili danas?</p>
<p>– Danas imamo više tržišnog gospodarstva i privatne inicijative, pa možda i više sive ekonomije. Porezni dugovi iz godine u godinu rastu, čemu je najviše pridonijelo stanje u gospodarstvu i opća nelikvidnost. </p>
<p>• Je li točno da bi se Porezna uprava i Financijska policija trebale spojiti u jednu instituciju?</p>
<p>– O tome će odlučiti Vlada i Sabor. Treba ujediniti poslove poreznog nadzora. Sada taj posao rade dvije spomenute institucije i uz važeće zakonske propise treba ga što bolje organizirati i iskoordinirati. Smatram da porezni nadzor na kraju treba ujediniti i da za njega treba odgovarati jedna institucija. To ne bi značilo da bi se Financijska policija morala pripojiti Poreznoj upravi. Osim naplate poreza, Financijska policija obavlja čitav niz drugih poslova koje ne može preuzeti Porezna uprava. nema smisla da porezni nadzor kod jednog obveznika danas obavlja porezna uprava, a sutra Financijska policija. Osim toga, smatram potrebnim i racionalnim da zajedno s naplatom poreza kontroliramo i naplatu doprinosa, koji nisu prihodi proračuna, ali su na taj proračun vezani prema načelu spojenih posuda. </p>
<p>• Pripremate li neke nove zakone?</p>
<p>– Zasad su ti poslovi još u fazi procjena i pronalaženja optimalnih rješenja. Vjerojatno ćemo najprije predložiti korekcije poreza na dobit u cilju poticanja poduzetnika na reinvestiranje, odnosno zadržavanja dobiti u poduzetničkoj sferi. </p>
<p>• S obzirom na sadašnje državne rashode, ima li realnog prostora za smanjenje stope PDV-a?</p>
<p>– Jako teško. Svaki postotak PDV-a donosi godišnje nešto više od milijarde kuna. Jedan, dva, tri ili pet posto manji PDV znači najmanje toliko milijardi kuna godišnje manje u državni proračun. To se sada ne može nikako nadoknaditi. Lako je smanjiti poreze, ali manji porezi donose manje prihode, pa time nema pokrića za rashode. Kad treba smanjivati rashode, onda su svi protiv toga, što se vidjelo prigodom rasprave o proračunu. Istodobno javnost očekuje smanjenje poreza, što je samo po sebi kontradiktorno. Mnogi govore o poreznoj presiji umjesto o smanjenju rashoda. Ne može se smanjivati prihode bez smanjenja rashoda. Određeni prostor za smanjenje poreznih stopa je i u proširenju osnovice, boljoj naplati i, naravno, povećanju gospodarske aktivnosti, proizvodnje, potrošnje i zapošljavanja. To će sigurno dovesti do nešto većih prihoda.</p>
<p>• Ima li još prostora za povećanje trošarina na tzv. luksuzne proizvode?</p>
<p>– Što vi mislite?</p>
<p>• Mislim da nema. Mnogi, naime, tvrde da su vrlo nelogično određene trošarine za automobile, jer se porez povećava ovisno o snazi motora, a ne osnovnoj cijeni vozila. </p>
<p>– Već sam čuo takvu ideju i o tome ćemo razmisliti.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Povrati poreza blokirali račune nekih općina!</p>
<p>• Hoće li ove godine oni koji su prijavili porez na dohodak, povrate dobiti brže nego lani?</p>
<p>– Preplaćene poreze uredno vraćamo. Do sada je obrađeno 27 posto prijava za prošlu godinu. Svaku poreznu prijavu treba prekontrolirati, a pogotovo one u kojima su iskazane preplate. Zato nije dobro previše žuriti, a porez će svima, koji na to imaju pravo, biti vraćen. Povrati poreza na dohodak već su blokirali račune nekih općina koje participiraju u raspodjeli tog poreza. Porez na dohodak zajednički je prihod države, županija i općina, pa ga svi koji sudjeluju u njegovoj raspodjeli trebaju i vraćati.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Za 15 mjeseci krenut će naftovod Ural–Omišalj! </p>
<p>S dolaskom ruske nafte luka Omišalj bi postala novi punkt u svjetskoj trgovini naftom. Time bi se ostvarivali značajni financijski prihodi za JANAf i mnoge druge kooperante posebno iz područja brodarskog gospodarstva</p>
<p>O predstojećem sporazumu na uspostavi naftovodnog sustava kojim bi nafta »potekla« iz dalekih ruskih prostranstava do jadranske obale i dalje na svjetsko tržište, razgovarali smo s direktorom Jadranskog naftovoda (JANAF-a) ing. Antom Čičin-Šainom. </p>
<p> • Gospodine Čičin-Šain, ruski ministar ekonomije g. Šapovaljanc kazao je da je postignut dogovor o gradnji naftovoda DružbAdria kojim bi se ruska nafta transportirala i preko Jadranskog naftovoda. O čemu je riječ?</p>
<p> – Postignut je načelni dogovor o gradnji naftovodnog sustava DružbAdria kojim bi nafta sa područja ruskih i bliskih nalazišta stizala do naše luke u Omišlju i dalje na svjetsko tržište. U međusobnom sporazumu Vlade Rusije i Hrvatske dan je prioritet ovoj realizaciji i u tijeku je razrada odgovarajućih Ugovora o dodatnoj izgradnji i financiranju tog dijela kroz Hrvatsku.</p>
<p>• Što bi za JANAF značilo otvaranje te »nove prometnice u transportu nafte«?</p>
<p> – Realizacijom programa DružbAdria otvorio bi se novi međunarodni pravac u transportu nafte, sigurno jednog od najvažnijih energenata u svjetskoj gospodarskoj politici. Predviđenim količinama nafte od 5 milijuna tona godišnje (mtg), pa do 15 u 2010. godini značajno bi porastao promet kroz sustav JANAF, a posebno u luci Omišalj. Time bi se ostvarivali značajni financijski prihodi za JANAF i mnoge druge kooperante, posebno iz područja brodarskog gospodarstva.</p>
<p>• Koje zemlje su sve uključene u taj projekt?</p>
<p>– U ovom projektu sudjeluju sve zemlje koje geografski pripadaju ovom najkraćem putu postojećih naftovoda iz Rusije (Samara) do Jadranskog mora. To je zajednički program Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, a u daljnjoj fazi možda i Italije.</p>
<p>• Ima li luka Omišalj dovoljno skladišnih kapaciteta za prihvat i ruske nafte?</p>
<p> – Današnji kapaciteti skladišnog prostora u Omišlju su dovoljni za početnu fazu eksporta od 5 milijuna tona nafte godišnje, a kasnije sa sukcesivnom dogradnjom rezervoarskog prostora u odnosu na eksportne količine mogu se zadovoljiti veće količine. JANAF posjeduje slobodan prostor za gradnju rezervoara, a prihodi ostvareni iz početnih transporta trebaju omogućiti daljnje financiranje. </p>
<p>• Bi li Omišalj u tom slučaju postao i mjestom gdje se trguje naftom?</p>
<p> – Luka Omišalj bi svakako postala novi punkt u svjetskoj trgovini naftom i vjerojatno bi se formirala nova kotacija cijene nafte REB ili Ural–Omišalj.</p>
<p>• U slučaju realizacije tog projekta navodi se potreba »ujedinjavanja« naftovodnih sustava Hrvatske i Mađarske. Što to znači?</p>
<p> – Naftovodni sustavi Mađarske i Hrvatske su već tehnički povezani i nema nužnosti druge vrsti »ujedinjavanja« već samo sklapanje međusobnih ugovora o prijamu, tranzitu i predaji nafte drugom partneru. Ovi ugovori moraju biti podržani od Vlada svih zemalja sudionica u projektu DružbAdria.</p>
<p>• Koje bi zahvate i u kojem iznosu trebalo napraviti na JANAF-u da bi bio osposobljen za prihvat i ruske nafte?</p>
<p> – U sustavu JANAF, na teritoriju Hrvatske, na dionici od Siska do Omišlja potrebno je odmah uložiti oko 20 milijuna US dolara za preinaku smjera transporta nafte. Daljnja dogradnja, odnosno ulaganja će se kontinuirano vršiti u odnosu na porast količine u transportu.</p>
<p>• Ako se za tri mjeseca, kako se predviđa, potpiše ugovor o gradnji DružbAdria, koliko vremena je, po Vama, potrebno za dovršenje tog projekta?</p>
<p> – U dosadašnjim razgovorima svih zemalja sudionica projekta DružbAdria smatra se realnim rok za početak rada od 12 mjeseci nakon rješenja svih ugovora i financijskih aranžmana.</p>
<p>• Svojedobno ste bili protiv da se JANAF zajedno s INA-om ujedini u jednu kompaniju zajedno s mađarskim MOL-om. Jeste li i danas?</p>
<p> – Stavovi JANAF-a su ostali uvijek isti. JANAF je međunarodni sustav za transport i skladištenje nafte, pa takav treba i ostati i valorizirati položaj Hrvatske u tom dijelu Europe. To se može ostvariti isključivo ako ostane subjekt nezavisan od bilo koje velike naftne kompanije.</p>
<p>• Kakva bi, po Vama, trebala biti sudbina JANAF-a što se tiče vlasništva?</p>
<p> – Što se tiče vlasništva pokazuje se u međunarodnoj praksi, da su naftovodi dionička društva sa mnogobrojnim vlasnicima, među kojima su i naftne kompanije. Mišljenja smo da bi najpovoljniji sustav dioničarskog vlasništva u JANAF-u bio više naftnih kompanija svaka u postotku od 8 do 12 posto ukupnog vlasništva, posebno onih koje gravitiraju ovom tržištu, jer bi se time povećala iskoristivost sustava JANAF-a. O tome treba naša država zauzeti stav i preporuku, jer se radi o važnom strateškom energetskom sustavu koji obavezuje i Hrvatsku u skladu s potpisanim međunarodnim poveljama i ugovorima.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>JANAF surađuje i u programima oko kaspijske nafte </p>
<p>• Jedno vrijeme se govorilo i o planovima da se kaspijska nafta JANAF-om prebacuje do zapadne Europe. Što je sad s tim s obzirom na dogovor SAD-a i Turske o gradnji naftovoda kroz tu zemlju do Sredozemlja?</p>
<p>– Druga alternativna rješavanja izvoza nafte iz bogatih nalazišta na Kaspijskom moru do svjetskog tržišta je poseban program. U njemu sudjeluje također i JANAF. Trebalo bi više prostora za elaboriranje ovog programa i strateške politike zainteresiranih vlasnika naftnih polja – najvećih svjetskih naftnih kompanija. U razradi je više studija i jasno je da će naftni kapital izabrati najpovoljnije rješenje. Ovaj program je međutim višestruko skuplji i zahtijeva više vremena za realizaciju. JANAF surađuje sa stranim stručnjacima i na ovom programu, a nadamo se da će i on krenuti u najskorije vrijeme.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="38">
<p>Kraj Gospića deseci strojeva i stotinu UN-ovaca čiste teren uoči iskapanja</p>
<p>GOSPIĆ, 15. travnja</p>
<p> – Dok su u Širokoj Kuli kraj Ličkog Osika trajali prosvjedi zbog zaboravljenih srpskih zločina nad Hrvatima, na području Obradović Varoši kraj Gospića više od stotinu haških istražitelja i UN–ovaca pretraživalo je tlo u potrazi za masovnim grobnicama. Osiguranje oko haških istražitelja i dalje je vrlo jako. »Jako su bahati i bezobrazni prema meni. Transporterom UN-a stali su mi ispred ulaza u kuću a nisu mi dali ni da se krećem i da koristim svoj posjed tako da se osjećam kao zarobljenik«, izjavio je u subotu za Vjesnik Mićo Dragaš, prvi »susjed« haaških istražitelja. Taj Srbin, koji je cijelo vrijeme rata proveo u Gospiću, ne vjeruje da će istražitelji na području Obradović Varoši otkriti masovne grobnice. »Da nešto ima ja bih prvi znao«, kaže Dragaš. »Možda negdje ima tijelo pokojeg Šešeljevog 'belog orla', ali od masovnih grobnica na tom mjestu nema ništa. To je bila prva linija obrane i tu su se vodile žestoke borbe«, kaže Dragaš, koji nam se usput žali da mu zbog haaških istražitelja propada posao s pilićima, jer je transporterima zapriječen i ulaz na njegovu farmu. Dragaš je zbog štete u poslovanju već podnio zahtjev hrvatskoj državi za nadoknadu. I dok su teški strojevi čistili okolni teren od ruševina, specijalne postrojbe hrvatske policije budno su pazili na mir haških istražitelja... </p>
<p>Predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Ličko-senjske županije Ivica Ćaćić kazao je za Vjesnik da je na sastanku udruga te Županije u petak kasno poslije podne odlučeno da će se veliki prosvjedni skup protiv haaških istraživanja gospićkog područja održati u srijedu u 16 sati u centru Gospića. </p>
<p>Potpisivanje peticije protiv bilo kakvih procesuiranja hrvatskih branitelja ili generala i dolasku stranih istražitelja kako na gospićko tako i na područje cijele Republike Hrvatske započet će u ponedjeljak u 10,30 na Trgu Alojzija Stepinca. No, u subotu je već održan prosvjedni skup u Širokoj Kuli, razrušenom selu pokraj Ličkog Osika. U Širokoj Kuli su 13. listopada 1991. četnici pobili 38 nedužnih civila. Samo je devet tijela ekshumirano. Stipe Nikšić, organizator prosvjeda, pročitao je pismo upućeno najvišim državnim dužnosnicima u kojem se traži da se istraže i zločini nad Hrvatima i da se pozovu haaški istražitelji.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pančić: Deklaracija o Haagu pokazuje našu snagu</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> - Saborska rasprava i donošenje Deklaracije o suradnji s Haaškim sudom pokazuje snagu hrvatskog naroda da se suoči s istinom, izjavio je ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić u subotu na prvoj redovnoj Izbornoj skupštini Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. </p>
<p> Ustvrdivši kako u petak izglasana Deklaracija o suradnji s Haaškim sudom ne mijenja činjenicu da je Domovinski rat bio obrambeni i da je Hrvatska bila žrtva agresije, Pančić je istaknuo da Hrvatska može biti dio europske obitelji samo ako se suoči i osudi, kako je rekao, zločine koje su počinili i pojedinci iz hrvatskog naroda.</p>
<p> Podsjetivši na kritike da nije stao u zaštitu hrvatskih generala, Pančić je rekao kako to nije učinio zato što ne vjeruje u njihovu krivnju i nema informacija da protiv njih postoje tajne haaške optužnice.</p>
<p> »Ova Vlada ni jednog hrvatskog generala nije predala Haagu, za razliku od neki kojima su puna usta o nekakvoj ugroženosti hrvatske suverenosti«, izjavio je on. Pančić je ustvrdio kako brojni problemi hrvatskih branitelja proizlaze iz nepravdi koje je, po njegovim riječima, bivša vlast sustavno provodila, dajući prava onima koji to ničim nisu zaslužili. Kao najveći problem Pančić je izdvojio nezaposlenost hrvatskih branitelja.</p>
<p> Mladen Lončar, dopredsjednik društva logoraša, koje broji oko 3.200 članova, podsjetio je da je na okupiranom području Hrvatske tijekom rata bilo oko 100, a u SRJ 63 objekata u kojima su bili zatočeni civili i branitelji. Po njegovoj ocjeni, preživjeli logoraši su u diskriminirajućem položaju u odnosu na druge kategorije stradalnika Domovinskog rata. »Mi smo moralna savjest ovog društva i zaslužujemo veću pozornost«, zaključio je Lončar, izrazivši nezadovoljstvo što skupštini društva nisu nazočni najviši državni dužnosnici, koji su uputili svoje izaslanike.</p>
<p> Na Izbornoj skupštini za predsjednika društva ponovno je izabran Danijel Rehak, dok su dopredsjednici Mladen Lončar i Vlado Ošust. Skupština je izabrala i novi Upravni i Nadzorni odbor, te Sud časti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Đapić: Vlada je obični servis međunarodne zajednice</p>
<p>BELI MANASTIR, 15. travnja </p>
<p> – »Vlada Republike Hrvatske obični je servis međunarodne zajednice, a današnja politika podriva temelje države, što dokazuje i jučerašnja saborska rasprava o suradnji s Međunarodnim sudom u Haagu«, izjavio je u subotu u Belom Manastiru predsjednik Hrvatske stranke prava Ante Đapić. »Usvajanje Deklaracije o suradnji s haaškim sudom, čime se tome sudu prepušta potpuni nadzor nad hrvatskim pravosudnim sustavom i kontrola istrage nad kompletnim Domovinskim ratom, protivno je vrijednostima Domovinskog rata i nekim Ustavnim rješenjima u preambuli Ustava, u koja je ugrađen Domovinski rat«, rekao je Đapić na konferenciji za novinare. Najavio je da će HSP nakon isteka sto dana vladavine nove vlasti pokušati organizirati prosvjedne aktivnosti, koristeći se pravom na građanski neposluh. </p>
<p>Stanje u Baranji i Podunavlju ocijenio je »katastrofalnim«, kao i prve smjernice rada Vlade, te da je Vlada »potpuno asocijalna i vodi politiku čistog liberalnog kapitalizma, ne vodeći računa o čovjeku«. Istaknuo je da HSP po tim pitanjima mora »do kraja zaoštriti stanje u državi«, jer time »zaoštrava pitanje nacionalnog identiteta i socijalne politike«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Savjet SDP-a za promjene u politici i gospodarstvu Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja </p>
<p> – Savjet Gradske organizacije SDP-a Zagreb, osnovan prije godinu i pol dana kako bi pomogao demokratske promjene, i danas bilježi prekretnicu u radu, jer će nakon izbora za zagrebačku Gradsku skupštinu 7. svibnja, neki njegovi članovi sigurno postati gradski vijećnici i ponijeti teret upravljanja Gradom Zagrebom, kao što neki to već čine na državnoj razini, u Hrvatskom državnom saboru, kazao je Milan Bandić, predsjednik zagrebačkog SDP-a na današnjoj sjednici Savjeta GO SDP-a. </p>
<p> Pozvao je članove Savjeta da se svoje znanje i stručnost stave na raspolaganje kako bi Zagrebu podarili kvalitetnu i odgovornu vlast. »SDP ide na pobjedu u Zagrebu i apsolutnu većinu u Gradskoj skupštini«, najavio je i kazao da će pobjedu ostvariti uz potporu zagrebačkog SSSH, sindikata učitelja, umirovljenika i udruga zelenih. </p>
<p> Akademik Ivo Šlaus, predsjednik Savjeta SDP-a, kazao je da socijalna pravda i demokracija moraju ići zajedno, ali kako u Hrvatskoj ima brojnih socijalnih problema i »čudnovatog« bogaćenja, dijalog sa sindikatima i nevladinim udrugama je gotovo neizostavan. Podsjetio je da su zagrebačka organizacija SDP-a i Savjet SDP-a zajedno stvorili novi politički duh gdje je prvi temelj »umjetnost rješivoga« i da su se odlučili za smjer otvorenosti i transparentnosti te angažiranje svih građana, a ne samo političke elite, u rješavanju gorućih društvenih problema. </p>
<p> U raspravi na temu »Ritam i karakter društvenih i političkih promjena« utvrđeno je da je smjer promjene neminovan jer je Zagreb 'loše tempirana socijalna bomba' koja može aktivirati brojne socijalne posljedice. Zato, rečeno je, čim prije treba riješiti pitanje zapošljavanja i razvoja koji je danas potpuno kaotičan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mesić na izbornom saboru HNS-a</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> - Promovirat ćemo Hrvatsku u Europi i svijetu, ojačati demokratske procese, potaknuti proizvodnju i izvoz te osvariti velike zadatke, koje će građani znati cijeniti, izjavio je u subotu u Zagrebu predsjednik Republike Stjepan Mesić na petom, izbornom saboru Hrvatske narodne stranke (HNS). </p>
<p> Predsjednik Mesić je u pozdravnom govoru rekao da više nije član HNS-a, ali da je ova stranka odigrala najveću ulogu u njegovoj izbornoj kampanji, koju je vodio na programu HNS-a. </p>
<p>Mesić je, uz ostalo, rekao da izlazak građana na izbore i novi sastav parlamenta pokazuju da Hrvatska želi promjene, koje se moraju provesti. Predsjedništvo i Središnji odbor HNS-a za predsjednika stranke kandidirali su Vesnu Pusić, a za predsjednika Središnjeg odbora Radimira Čačića. Petom saboru HNS-a, uz delagate, nazočni su predstavnici parlamentarnih političkih stranaka, veleposlanici u RH, predstavnici sindikata, HAZU-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Napokon se počeo provoditi moratorij na genetski modificiranu hranu!</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> - Čini se da su višegodišnji napori protivnika genetski modificiranih proizvoda u Hrvatskoj napokon urodili plodom. Nakon što je i sâm »Pioneer« potvrdio kako odustaje od ovogodišnje sjetve GM sjemena na pokusnim poljima u Hrvatskoj, sada je i Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo kako do sredine travnja nije stigao niti jedan zahtjev za moguću sjetvu GM sjemenja, saznajemo od Božidara Pankretića, ministra poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Također nam je službeno potvrđeno kako će Ministarstvo poljoprivrede poštivati saborske zaključke iz 1998. godine u kojima se preporuča moratorij na sjetvu GM sjemena te uvoz ili proizvodnju genetskim modificiranih organizama. U</p>
<p> Ministarstvu poljoprivrede najavljene su i skorašnje promjene i izmjene u radu Bioetičkog povjerenstva u čiji će sastav (nakon što je izbačen) ponovo ući i genetičar dr. Marijan Jošt, ujedno i oštri protivnik uvozu i proizvodnji GM proizvoda u Hrvatskoj.</p>
<p>– Do konkretnih promjena u radu i sastavu Bioetičkog povjerenstva doći će možda već slijedećeg tjedna, a novo Ministarstvo pokazuje za nas ohrabrujući stav. Ostaje tek pitanje da li se može dopustiti ostanak nekih članova u Bioetičkom povjerenstvu. Radi se, naime, o ljudima koji su promicali ili odobravali pokuse sa genetski modificiranim organizmima, ukratko nam je priopćio Jošt. (V. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Iz prosvjeda prenoćili ispred vukovarskog poglavarstva</p>
<p>VUKOVAR, 15. travnja</p>
<p> – Hrvatski povratnici Biserka i Željko Gaća od petka u vrećama za spavanje noće pred vukovarskim Gradskim poglavarstvom u znak prosvjeda zbog neriješenog stambenog pitanja. Obitelj Gaća u Vukovar se vratila prije tjedan dana, iako im stan još nije obnovljen, te su bespravno uselili u stan nedavno preminule građanke srpske nacionalnosti, ne znajući kako je netom prije isti stan dodijelila samohranoj majci. (Lj. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>O odnosima diplomacije i medija</p>
<p>DUBROVNIK, 15. travnja</p>
<p> – Tema subotnjeg okruglog stola na međunarodnom seminaru »Javna diplomacija i mediji« u Dubrovniku bili su odnosi između medija i diplomacije. Stotinjak stručnjaka, diplomata i novinara pozdravila je zamjenica ministra vanjskih poslova RH dr. Vesna Cvjetković-Kurelec, istaknuvši kako hrvatska politika nakon izbora primjenjuje transparentni stav prema medijima a time i javnosti. </p>
<p>U nastavku skupa koji se održava u sklopu aktivnosti Srednjeeuropske incijative, raspravljalo se o načinima boljeg međusobnog razumijevanja diplomacije i medija. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Održana sjednica Središnjeg odbora HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 15. travnja</p>
<p> – Uoči održavanja Petog općeg sabora, predviđenog za kraj travnja, u subotu se na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a pročišćavao prijedlog statuta i programske deklaracije stranke. U hotelu »Internacional« okupilo se oko 120 članova Središnjeg odbora od njih 140, a glavni tajnik Joso Škara rekao je da ostali nisu bili nazočni, jer se održavaju unutarstranački izbori.</p>
<p>Jedna od glavnih promjena u statutu o kojoj se raspravljalo izbor je zamjenika predsjednika HDZ-a. Prema riječima potpredsjednika stranke Ivića Pašalića oko tog prijedloga na sjednici Središnjeg odbora nije bilo prijepora i rasprava je tekla u konstruktivnom ozračju. Pašalić je podsjetio da su uvođenje zamjenika predsjednika stranke inicirale brojne HDZ-ove organizacije i da je to opće podržan prijedlog kojeg nitko od članova Središnjeg odbora nije osporio. Na sjednici su nazočili i neki članovi Središnjeg odbora koji su inače i članovi Kluba utemeljitelja HDZ-a »Dr. Franjo Tuđman«, a prema ranijim najavama taj bi klub mogao postati još jedna od HDZ-ovih zajednica. No, moći će djelovati samo u okviru stranačkog statuta. Dnevnim redom predviđena je i rasprava o drugim aktualnim stranačkim pitanjima, te budućnosti HDZ-a. (Goranka Jureško)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000416].
|
