zimi) s toplom strujom morskog zraka. Tako nastaje sekundama ciklona nad Đenovskim zaljevom. Ona kreće prema istoku, te nam obično donosi kišu.

Da bismo u pojedinom slučaju znali kakvo je stanje zračnih masa, gdje se nalaze i kamo se kreću ciklone i anticiklone, te da bismo na osnovu toga mogli stvoriti zaključke o budućim vremenskim prilikama, moramo prije odlaska na put u planine pratiti meteorološke izvještaje, koje možemo svakodnevno slušati preko radija ili čitati u novinama. Oni se sastavljaju na osnovu podataka promatranja mnogobrojnih meteoroloških stanica i opservatorija, razasutih gotovo po svim krajevima svijeta.

Međutim, ako uzmemo u obzir veoma veliku brzinu kretanja ciklona i anticiklona, te razne druge činioce koji utječu na njihovo stvaranje odnosno nestajanje, ne smije nam biti čudno, ako vremenske prilike i pojave koje su najavljene u meteorološkom izvještaju dođu ranije, ako zakasne ili možda uopće izostanu. Stoga je najsigurnije, da prije polaska na veće ture pratimo izvještaje i pretskazivanja više radiostanica, kako bismo mogli, uspoređujući ih, stvoriti što ispravniju sliku o stanju atmosfere i o prilikama koje možemo očekivati.

Kad se jednom nalazimo u planinama, ne ćemo više moći pratiti meteorološke izvještaje, nego ćemo morati stvarati zaključke na osnovu pojava i podataka koje možemo sami zapažati i mjeriti. Sve su naime vremenske pojave povezane uglavnom s različitim stanjem i promjenama tlaka, temperature i vlage zraka. Ako tome dodamo još stanje naoblake i ostale pojave posve lokalnog značaja, možemo s priličnom sigurnošću predvidjeti vremenske prilike. Razumljivo je, da takvu prognozu možemo protegnuti samo na najkraće vremensko razdoblje (1—2 dana). U nastavku izlaganja donosimo nekoliko praktičnih uputa za pretskazivanje vremena na osnovu stanja i promjena tlaka i raznih drugih znakova.