NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000316].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221296 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatski uglednici: »Vjesnik« se apsolutno mora održati, a privatizacija ga ne smije izručiti žutom tisku i senzacionalizmu! </p>
<p>»Vjesnik« je nacionalna institucija i nije svejedno kako će se privatizirati / Bila bi sramota da »ovakav kakav jest nestane s medijske pozornice« / Traži se poček od nove vlasti kako bi »Vjesnik« »skinuo fleke s dosadašnjeg imidža lista«, kako bi se doista ubuduće održao kao tribina građana Hrvatske, teze su redakcije što ih je izložio glavni urednik Igor Mandić / Uglednici okupljeni na »Vjesnikovu« Višestranom stolu - političari, sociolozi, novinari, sindikalisti bezrezervno podržavaju opstanak lista i njegovog sadašnjeg glavnog urednika i nude prijedloge kako to postići</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Kako spasiti Vjesnik? To je aktualno pitanje na koje su odgovor, na »Višestranom Vjesnikovom stolu« u srijedu, zatražili glavni urednik lista Igor Mandić i Vjesnikova redakcija. U trosatnom druženju svoje je viđenje budućnosti lista sa šezdesetgodišnjom tradicijom predstavilo čak dvadeset i dvoje (od tridesetak okupljenih koji su se odazvali kao podrška Vjesniku) uglednih osoba iz javnoga, kulturnog i političkog, intelektualnog i mas-medijskog okružja, te Vjesnikovi nekadašnji urednici i suradnici. </p>
<p>Igor Mandić, glavni urednik Vjesnika, zahvalio je svima na velikom odzivu, kratko ih upoznavši s trenutačnom situacijom lista kojemu je na čelu od 10. veljače ove godine. Upozorio ih je da će institucija Vjesnika, po svemu sudeći »biti bačena na tržište«, pa bismo stoga »željeli uzrujati i uzbuditi sve one koji se oglušuju o naše alarmiranje«. Nitko se, rekao je Mandić, ne protivi ideji modernizacije i privatizacije lista. Upozorio je međutim da je »Vjesnik nacionalna institucija i nije svejedno kako će se privatizirati, a bila bi sramota da »ovakav kakav jest nestane s medijske pozornice«. Zato predlaže da nova vlast da Vjesniku poček kako bi se »skinule fleke s dosadašnjeg imidža lista«, kako bi se doista ubuduće održao kao tribina građana Hrvatske.</p>
<p>Neki tako, poput publicista Slavena Letice, predlažu trojnu podjelu vlasništva nad listom, po principu pariškog Le Mondea - trećina vlasništva trebala bi po tom modelu pripasti urednicima i novinarima, trećina državi, a trećina privatnom vlasniku sa svježim novcem.</p>
<p> »U Vjesniku sam radio niz godina, od 1980. do 1992., a to me i ponukalo da dođem na Višestrani stol. Dobra je to prilika za raspravu u ovako uglednom društvu, o dnevnoj novini velikog formata. Ne očekujem da ćemo naći neka rješenja, ali mislim da je potrebno u uglednom i stručnom okružju govoriti o tome«, rekao je Vladimir Drobnjak, pomoćnik ministra vanjskih poslova.</p>
<p>Izlaz za Vjesnik leži u privatizaciji Le Mondovskog tipa: trećinu vlasništva treba dati novinarima i urednicima, trećinu privatnom vlasniku, a preostalu trećinu državi. Istaknuo je to Slaven Letica, te dodao da Vladine novine nigdje u svijetu nisu nakladne. »Vjesnik mora prihvatiti tržišnu logiku«, ustvrdio je Letica, dodajući da na raspravu nije ni došao zbog Vjesnika, nego zbog novoga glavnog urednika Mandića. »On je jedinstvena pojava u javnosti i većina nas je došla zbog njega«, rekao je Letica. »Skeptičan sam prema onoj uredničkoj koncepciji koja zagovara da Vjesnik bude glasilo europske i građanske Hrvatske, jer takva orijentacija nije zdrava prema agresivnim tiskovinama kao što su Jutarnji i Večernji list«. Vjesnik ipak treba, nastavio je Letica, »baciti« na tržište. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Lučić-Luce smatra da su razlozi Vjesnikova opstanka i politički i kulturološki, a prema razgovorima koje je i sam o toj temi vodio, ima rješenja za list. Jedan od njih Lučić vidi u Pan-Papiru, privatnom poduzeću, kao jednom od potencijalnih Vjesnikovih kupaca koji nudi mogućnost da to poduzeće dovede do pozitivne nule i krene iz početka. To podržava i Stjepan Malović, profesor s Fakulteta političkih znanosti. </p>
<p>Lučić nije usamljen u takvom prijedlogu, jer su i drugi sugovornici ukazivali na istu mogućnost, predlažući da se otpišu Vjesniku dosadašnji dugovi kako bi doista krenuo od pozitivne nule. Svi su sudionici gotovo suglasni u jednom: Vjesnik se treba održati, ali se u divljoj tržišnoj utakmici i privatizaciji ne smije utopiti u žutilo i senzacionalizam, čega je ionako previše. Vjesnik stoga treba, kako se čulo na Višestranom stolu, ostati ozbiljan politički list koji se ne smije i ne može temeljiti na crnoj kronici i tračevima. Neki idu i korak dalje u svojim prijedlozima, agitirajući da ove novine ostanu velikog formata, jer i to govori o njegovom imidžu i ozbiljnosti. </p>
<p>Vladimir Drobnjak, i sam prijašnji Vjesnikovac, upozorio je da su ugledne svjetske novine izlaze na velikom formatu: Washington Post, New York Times, Corriere della Sera, Die Welt... Nema veze, kaže Drobnjak, što je Vjesnik nespretno čitati u tramvaju, jer »Hrvatskoj danas treba jedan list velikog formata«. U obranu Vjesnikova formata Drobnjak je stao s usporedbom o »ozbiljnim odijelima koje nose ozbiljni ljudi, jer misle ozbiljno«. </p>
<p>Bilo je i prijedloga, poput onoga Marija Bošnjaka, glavnog tajnika HND-a, da se Vjesnik vrati prijašnjim regionalnim izdanjima te da i dalje razvija elektroničko izdanje kojim se može podičiti nad drugim medijima. Za Vjesnikov opstanak zalažu se i njegovi tridesetogodišnji čitatelji koji su ga odbacili u vrijeme HDZ-ove vlasti - profesori s fakulteta političkih znanosti Branko Caratan i Tomislav Jantol. Jantol mu zamjera što je bio bilten bivše vladajuće stranke i tvrdi da je »to izbijalo iz svake rubrike i političkih tekstova«. Smatra da Vjesnik ne može biti ni provladin niti državotvoran, već da mora biti isključivo u službi javnosti i na tržištu se mora izboriti za svoje čitatelje. A to će postići samo ako bude 20 do 30 posto bolji od drugih novina.</p>
<p> Prof. Branko Caratan založio se za povratak jake vanjsko-političke rubrike u Vjesniku te pokušaj da se vrati intelektualna publika listu koji se, kako je rekao, »provincijalizirao rubrikom Odjeci i reagiranja«. On, kao i mnogi drugi, upozorava da se Vjesnik ne smije natjecati s tabloidnim novinama. </p>
<p>Zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin slaže se s konstatacijom mnogih sudionika Vjesnikova Višestranog stola da je »upravo Vjesnik odgajao mnoge od nas«. Glavnom uredniku Mandiću priznaje da je kultura sada »napokon ispred stranica sporta i da to više nije parada, već kultura u Vjesniku«. </p>
<p>I Marijan Hanžeković, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) priključuje se onima koji misle da Vjesnik ne treba biti provladino glasilo, jer mu je šansa za preživljavanje samo »otklon od sadašnje vlasti«. Pozdravlja i ideju da se listu i glavnom uredniku Mandiću da vrijeme da poprave nakladu. Ujedno Vjesnikovim urednicima i novinarima poručuje da višestruko provjeravaju činjenice o kojima pišu.</p>
<p>»Ljudi žive u institucijama, svakoj instituciji potrebno je neko vrijeme, a društvo koje drži do sebe ne ukida institucije«, započeo je svoje izlaganje na Višestranom stolu znanstveni savjetnik na Institutu za migracije i etnicizam, predavač kolegija »Politologija« na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik »Pan libera« dr. Anđelko Milardović. »Na ovim našim duhovno političkim vjetrometinama svaku novu skupinu na vlasti zahvati revolucionarna volja i vrućica, pa je u svoj politički govor ubacila pojmove revolucioniranja naše društvene zbilje kao što su 'ukidanje' i 'smjenjivanje'«, nastavio je Milardović. On je apelirao na novu vlast da bude od javne riječi i da na primjeru Vjesnika i Slobodne Dalmacije pokaže duh nove politike, politike »trećeg puta«, a ne da svojim postupcima postane Vjesnikova egzekutorica i tako s pravom zasluži jedno od tragičnih mjesta u hrvatskoj kulturnoj i medijskoj povijesti. </p>
<p>»Jedan sam od Vjesnikovih dužnika, a te su me novine, uz Danas i Glas Koncila, naučile hrvatski misliti i pisati kad sam 1989. godine došao iz Argentine«, izjavio je novinar Novog lista Drago Pilsel. Iako je na račun Vjesnikove uređivačke politike u proteklih nekoliko godina iznio niz zamjerki, Pilsel smatra da »fleke koje treba skidati s dosadašnjeg imidža novina, bez obzira na sav furiozni nacionalizam, govor mržnje i sve ružno što se našlo prošlih godina u Vjesniku, spada među one koji bi, da Vjesnika jednog dana više nema, morao preispitati i svoje novinarsko zvanje«. On smatra da je Vjesnik najbolje napravljeni dnevni list, ali ako želi biti novinama europske, građanske i uljuđene Hrvatske, onda se na njegovim stranicama mora biti sučeljavanja s istinom, »što predstoji i cijelome našem društvu«.</p>
<p>Jedan od Vjesnikovih nekadašnjih urednika Milovan Baletić poentirao je trenutačne probleme ovog uglednog lista riječima: »Vjesnik nije politički problem, on je kao nacionalna i državna institucija briga svih nas u ovoj državi«! </p>
<p>»Prilikom privatizacije Vjesnika, treba postaviti određene uvjete koji se moraju provesti: Vjesniku se ne bi smjelo promijeniti ime, ne bi se smio ukinuti i nekoliko se godina ne bi smio preprodati«, rekao je Živko Gruden, koji je prije 22 godine bio urednik Vjesnika u srijedu. On je kao ilustraciju teške Vjesnikove situacije ispričao kako je na njegovom kiosku on jedini kupac Vjesnika već godinama, a na kiosk dolazi 40 primjeraka. »Za opstanak lista bitna je i žurnalistička i marketinška komponenta«, kazao je on. </p>
<p>Ugledni novinar i urednik Radovan Stipetić nije bio na skupu, jer je bio spriječen obvezama medicinske naravi, ali je zato uputio izjavu u kojoj stoji: »Pridružujem se Vašem nastojanju na spašavanju Vjesnika od ukinuća ili nedostojne budućnosti (što bi se svodilo na isto). Želim potvrditi da list Vjesnik držim neuklonjivim svjedokom ne samo naših prošlih 60 godina, nego i onih u budućnosti«. </p>
<p>Među uglednicima su bili i Jozo Petričević, umirovljeni novinar i nekadašnji tanjugovac, koji se založio za povratak reportaže. Aleksandar Žaja, predstavnik Sindikata grafičara, izdvojio se, pak, prijedlogom da Vjesnikovi vlasnici budu svi oni koji su ikad u njemu radili. Na skupu su bili i novinarka Jelena Lovrić, sveučilišni profesor Mislav Ježić te bivši Vjesnikov glavni urednik Milovan Baletić.</p>
<p>Na kraju korisne rasprave o Vjesnikovoj sudbini, o kojoj su mnogi govorili s više ili manje strasti, glavni je urednik Igor Mandić svima zahvalio rekavši da je čuo puno dobrih ideja. Naglasio je kako on i uređivački kolegij te Vjesnikovi novinari i zaposlenici žele da privatizacija bude transparentna. »Mi ne tražimo pomoć, nego uzburkavanje kvalificirane javnosti«. Mandić je poručio da je Vjesnik na razini svih boljih svjetskih novina, što, kako je rekao, osobno može potvrditi komparativnom usporedbom s desetak stranih novina koje dnevno čita.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mandić Marinkoviću: O politici znam više od Platona!</p>
<p>Rasprava o sudbini Vjesnika gotovo bi prošla bez polemičnih tonova da se nije uključio slobodni novinar Gojko Marinković, jedini polemičar na skupu. On je nazočnima zamjerio na dvjema tvrdnjama - da Vjesnik mora postojati i da ga netko hoće ukinuti. Marinković se pita »zašto bi to Vjesnik morao postojati« i dodaje: »Nisam siguran da netko želi ukinuti Vjesnik. Koliko znam, ima ljudi sa živim novcem koji ga žele kupiti«. Glavnom uredniku Vjesnika Igoru Mandiću je zamjerio na ponavljanoj usporedbi Vjesnika s glavnim zagrebačkim Trgom bana Jelačića te rekao: »Nisam siguran da samo Jelačićev trg mora biti velik, a svi ostali mali trgići«. Marinković zamjera Mandiću i na izjavi da ništa ne zna o politici, na što mu je Mandić britko replicirao: »Ja ništa ne znam o kurvinskoj politici, ali na političke razgovore pozivam sve u ovoj zemlji, od Aristotela i Platona nadalje«.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ribić: »Vjesnik« njeguje analitičnost</p>
<p>»Iako sam zagovornik tržišnog načela, protivim se vulgarizaciji tržišne koncepcije tamo gdje se to ne može«, ustvrdio je Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi. Vjesnik ne treba težiti komercijalizaciji, jer će izgubiti dragocjenu dimenziju, kazao je, dodavši da je Vjesnikovo postojanje beskrajno važno u Hrvatskoj. »Naš je interes da te novine postoje, pa Vlada treba naći formulu za njihovo uzdržavanje«, rekao je i dodao da se zrelost jednoga društva vidi u činjenici kako se odnosi prema tržištu, a stanje Vjesnika je specifično. »Došao sam govoriti iz kuta sindikalnog radnika i nisam došao zbog Mandića, kao što su neki naglasili, nego zbog Vjesnika«, ustvrdio je Ribić, naglasivši da je kriza u hrvatskom novinarstvu toliko teška da bi ukidanje jednih takvih analitičkih novina učinilo stanje mnogo lošijim.</p>
<p> »Od stanja u novinarstvu, gore je samo u pravosuđu«, rekao je Ribić. »Primijetio sam da je Vjesnik prije bio pristran, ali je u zadnjih pola godine ili godinu analitički pristupao svim sindikalnim problemima. Moramo imati bar jedne novine koje ne podižu nakladu igrama na sreću«, zaključio je Ribić.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Škrabalo: Sudbina »Vjesnika« je u utjecajnosti!</p>
<p>Ivo Škrabalo, saborski zastupnik i predsjednik Velikog vijeća HSLS-a, nije mogao sudjelovati na skupu, ali se uključio u javnu raspravu o sudbini lista, izjavivši: »Sudbina Vjesnika nije da bude profitabilan, nego utjecajan, a mislim da on to u Hrvatskoj može postići, jer ima dobre novinare i dobru i dugu tradiciju. Zato mislim da Vjesnik treba sačuvati za hrvatsku javnost i predstavljanje Hrvatske kao zemlje europske razine«. Ističe da je od onih, koji Vjesnik čitaju godinama, svaki dan. Nije ga prestao čitati ni u razdobljima najgore uređivačke politike i najgorih personalnih sastava u vrhu lista.</p>
<p>»Zašto? Zato, što sam uvijek osjećao potrebu za listom takve uređivačke koncepcije. Mislim da Hrvatska nužno treba ozbiljan list, koji će imati dobru vanjskopolitičku i unutarnjopolitičku rubriku, koji će biti informativan, a neće biti manipulativan. Vjesnik je, na žalost, dugo bio manipulativan u raznim režimima, ali je ipak zbog profesionalne kvalitete svojih novinara pružao informacije, kako bi se reklo, između redaka. U doba socijalizma čak sam se bio izvještio čitati Vjesnik crvenom olovkom i podcrtavati stvari koje su inicirale prave informacije. Zadnjih godina nas je sve razočarao, jer je u slobodnoj, demokratskoj državi tako otvoreno služio propagandi režima. Unatoč tome, mislim da Hrvatskoj treba list koji će biti u dosluhu s vlasti, a da ne bude njezin izravni bilten. To su ti poluslužbeni listovi kao što su Le Monde i Die Presse. Vjesnik je upravo zato stvoren da bude takav list, jer je seriozno uređivan i nije okrenut prvenstveno tržištu. Dakako, pozdravljam promjene koje sam osjetio u prošlih mjesec dana u listu koji je sada pokazao svoje pravo profesionalno lice ili ga barem počinje pokazivati. Očekujem da će u procesima deetatizacije medija Vjesnik pronaći svoje mjesto, dakako uz privatni kapital koji bi trebao naći interes u tome da bude u listu koji će svugdje u svijetu kotirati kao medij iz kojega se mogu iščitati stavovi i namjere hrvatske Vlade. Jer, nisu svi privatnici usmjereni samo na to da se stvara žuta štampa i da se zarađuje preko golih ljepotica i istinskih ili produciranih skandala. Na tržištu štampe ozbiljan, pouzdan i vjerodostojan list uvijek može biti, ako ne visokoprofitabilan, svakako onaj koji ne stvara gubitke, koji svojom preciznošću omogućava nekakvom izdavaču da u paleti svojih izdanja ima i takve novine«, zaključio je Škrabalo.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pupovac: Bez »Vjesnika« moja generacija ostaje bez identiteta</p>
<p>»Vjesnik je dio mog identiteta, kao što je dio identiteta svih akademskih građana moje generacije«, istaknuo je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća. »Ako bi netko odlučio da tih novina više neće biti, da one ne mogu preživjeti tržišnu utakmicu, ljudi moje generacije bi izgubili dio vlastitog identiteta«, ustvrdio je Pupovac, te dodao da je Vjesnik bio dio njihovog javnog i akademskog sazrijevanja. </p>
<p>»Vrijeme je da u Hrvatskoj netko posveti pažnju onima koji su nositelji javnoga mnijenja, jer je činjenica da smo mi prestali biti osobe, a stavili smo se u službu nacije, politike, programa i projekata«, rekao je Pupovac. »Vijest o postavljanju Igora Mandića na mjesto glavnog urednika Vjesnika me je začudila, kao i činjenica da je on to prihvatio«, kazao je Pupovac, te dodao da su to dva mala čuda. »Hrvatska ne smije ostati u stanju novinarstva crne kronike i novinarstva koje će, podilazeći trenutačnim stanjima unutar nacije, ponekad servirati nešto što nije informacija«, rekao je Pupovac. </p>
<p>»Vjesnik mora ostati zbog kontinuiteta, jer je Hrvatska suočena s diskontinuitetom i u povijesnoj politici, i u politici nacionalnog identiteta«, ustvrdio je Pupovac. »Vjesnik je sam po sebi dio kontinuiteta. On ne smije biti bilten vlasti, već mora biti izraz javnog mnijenja i novine koje ću ja i meni slični moći svako jutro čitati«, rekao je na kraju Pupovac.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Plevnik: Izbor Mandića za glavnog urednika je kvantni šok! </p>
<p>»Povijesni je paradoks da je Vjesnik podigao najveći izdavačku kuću na Balkanu, da bi se silom neprilika tranzicije koja to nije bila - gurnuo u poziciju elitnog samoizdata«, rekao je Danko Plevnik, komentator Slobodne Dalmacije, pozdravivši sudionike riječima: »Dobar vam Vjesnik i još bolja Slobodna Dalmacija«! </p>
<p>»Oni koji su silom postali vlasnici Vjesnika, pokušavali su silom raditi urednike i novinare, dovodeći kadrove iz kriptopartijskih struktura, tajnih službi i polusvijeta«, ustvrdio je Plevnik, dodajući da je u tom govoru mržnje »svatko, a pogotovo nitko, mogao biti novinar«. Redakcije su počele, nastavio je Plevnik, zloupotrebljavati idealizam početnika, »forom« da je novinarstvo toliko popularno zanimanje po sebi, a ne po plaći, a oni koji su pak u novinarstvo dospjeli vokacijom neke interesne skupine, preko noći su postavljeni za urednike ili kolumniste. »Novinarska je klasa toliko deklasirana da je u Hrvatskoj nemoguće sazvati generalni štrajk novinara ili povesti generalne kolektivne pregovore s izdavačima«, kazao je Plevnik, te dodao da u cijeloj toj konstelaciji, postavljanje Igora Mandića za glavnog urednika Vjesnika predstavlja kvantni skok i šok, jer je »mogućnost uređivanja novina dobio napokon neovisni profesionalac«. </p>
<p>»I Vjesnik i Slobodnu iznjedrila je antifašistička borba. Hoće li ih ugasiti oni koji su se, za razliku od HDZ-a, proteklih godina legitimnije lupali u antifašistička prsa?«, zapitao se Plevnik. »Vjesnik i Slobodna se iz dugova, u koje su bačeni u betonskim, mafijaškim cipelama, mogu izvući samo kroz reafirmaciju novinarske struke i prava na vlastiti, a ne tajkunski minuli rad«, zaključio je Plevnik.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Colić: Krizni štab za »Vjesnik« traži privatizaciju po načelu tri trećine</p>
<p>»Bio sam i ostao Vjesnikov nostalgičar, bez obzira na to što sam u Novom listu ostvario četvrtu ili petu novinarsku karijeru«, rekao je Dražen Vukov-Colić, kolumnist Novog lista, ustvrdivši da se ponosi činjenicom što je radio s Igorom Mandićem, Veselkom Tenžerom i Daliborom Foretićem u doba kad je »kultura bila mecena i pokretač društva«. Ovaj okrugli stol treba gledati kao krizni štab, nastavio je Vukov-Colić, a ne kao prijevremene karmine. »Sada za Vjesnik vrijedi pravilo da on treba nekoga da ga promijeni, a da ipak ostane isti«, istaknuo je, te dodao da svi veliki listovi imaju i velike probleme, osvrnuvši se na New York Times. Idealan model za Vjesnik bi bio, nastavio je Colić, da se trećina vlasništva dade novinarima i urednicima, trećina privatnom vlasniku koji bi ušao sa svježim kapitalom, a treća državi, čime se Colić složio sa Slavenom Leticom.</p>
<p>»Vjesnik se treba privatizirati, ali tako da mu se sačuva dostojanstvo«, rekao je Colić, dodavši da su sudionici okrugloga stola zapravo vrsta osviještene javnosti, koja se mora boriti za opstanak Vjesnika. Svi mi moramo dati svoj obol tome i moramo javno djelovati da Vjesnik prebrodi krizu u kojoj se sada nalazi. U prošlih 10 godina Vjesnik je proživio politički teror, doživio gotovo kliničku smrt, a sada je opet počeo disati; nemojmo dopustiti da umre zbog nečijeg nemara, Vladina ili nemara javnosti«, zaključio je kolumnist Novog lista. (A. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Škare Ožbolt: »Vjesnik« je bard novinarstva Slobodan P. Novak: Javnost ga treba! </p>
<p>Književnik Slobodan Prosperov Novak nije sudjelovao u diskusiji o Vjesniku, ali je kasnije dao izjavu, želeći replicirati predsjedniku Matice sindikata javnih službi Vilimu Ribiću. »On je na početku rekao da je novinarstvo u Hrvatskoj u velikoj krizi, što je neistina. Novine su u krizi, a ne novinarstvo, za razliku od književnosti koja je u krizi, jer su književnici u krizi. Novinarstvo kao institucija i novinari postoje, i to s takvom energijom i zato je od jednog sindikalista prilično bezobrazno to što je rekao«, kazao je Prosperov.</p>
<p>Inače Prosperov Novak smatra da u Vjesniku postoji novinarska energija, kao i u društvu, koja može to društvo promijeniti. Prosperov je upozorio na činjenicu koju nitko u raspravi nije spomenuo, a to je da je Vjesnik, kako je rekao, ostao bez svoje kuće, i bez svojih čitatelja. »Prijedlog o trojnoj kombinaciji je vrlo normalna i možda jedina solucija. Vjesnik treba biti glasilo javnosti. Smatram da je podrška Igoru Mandiću vrlo važna, i to ne samo u Vjesniku, već u čitavoj našoj javnosti«, kazao je Prosperov. </p>
<p> Iako nije sudjelovala u raspravi, na skup je došla i nezavisna zastupnica i osnivačica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt. »Najbolje bi bilo kada bi se pronašla zlatna sredina. Naime, Vjesnikova sudbina je bila određena krivom odlukom još 1990. godine, kada se Vjesnikova kuća podijelila. U ovih zadnjih deset godina Vjesnik je stalno vozio po rubu noža svog opstanka«, izjavila je Škare-Ožbolt. Ona smatra da je Vjesnik bard novinarstva i oduvijek rasadnik najboljih novinarskih kadrova, a to je, rekla je, i dan-danas. »Potrebno je raščistiti oko samog lista, napraviti dobre uvjete i dati ga na tržište ozbiljnom ponuđaču, a ne ponavljati ono što se dogodilo s nekim drugim listovima, a to je da ih netko kupuje za nekoga. Prodaja mora biti javna i transparentna, a treba se omogućiti da ga kupi onaj tko će znati cijeniti njegovu vrijednost«, zaključila je Škare-Ožbolt.</p>
<p>»Tema je važna, a Vjesnik je sam po sebi pojava u našoj javnosti i zaslužuje određeni respekt zbog svoga kontinuiteta i mjesta u cjelini naše stvarnosti. Iako nisam dobro informiran u ovim godinama o pozadini svega, možda ne mogu davati prosudbe, želio sam o tome što više saznati. Nije riječ samo o Vjesniku, već o medijima općenito, a s obzirom na ljude koji ovdje sudjeluju, pretpostavio sam da će biti ozbiljan razgovor«, rekao je Živko Kustić, svećenik i novinar, koji također nije sudjelovao u raspravi, ali nam je dao izjavu.</p>
<p>Među Vjesnikovim pobornicima našao se i novinar i publicist Bruno Profaca, kojemu je, kako sam kaže posebna čast da spada u ugledno društvo novinara i urednika proizišlih iz Vjesnika.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Novak: Bivše vlade su krive, ali to ne abolira sadašnju! </p>
<p>»Moramo stvoriti veliku javnu podršku kako bi Vjesnik ostao na tržištu«, rekao je Božo Novak, jedan od glavnih urednika Vjesnika, te dodao da Vjesniku prvenstveno mora pomoći hrvatska Vlada, jer su »bivše vlade krive za stanje u Vjesniku«. </p>
<p>»Vlada ne može reći da ju se stanje u tom listu ne tiče, jer, kao što sanira sve greške bivše Vlade, tako treba sanirati i Vjesnik«, ustvrdio je Novak. »Vjesnik mora zdravo krenuti na tržište!«, rekao je on. Na Vladi leži, nastavio je, najveća odgovornost što je Vjesnik gurnula u kombinacije koje su upropastile i Vjesnik i Hrvatsku tiskaru. »Njihovim naređenim spajanjem oba su kolektiva dovedena u situaciju kolapsa«, rekao je Novak, dodavši da je Privredna banka 1996. godine »prisilila Tiskaru da uzme 30 posto Vjesnikovih dionica, smijenila glavnog urednika i postavila lošega, koji je upropastio list«. »Treba kategorički tražiti od Vlade da Vjesnik nađe rješenje na svoj, a Tiskara na svoj način«, zaključio je. Nakon sanacije, nastavio je Novak, treba napraviti dobar list, ali to je već pitanje za neki drugi okrugli stol.</p>
<p>Anuška Fjorović, Andrea Latinović i Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Novi v.d. predsjednika HDZ-a Zagreba predstavio pomoćnike </p>
<p>Jelić i Haramija pomoćnici za unutarstranačke izbore i predizbornu kampanju/ Davorin Tepeš: Izabran sam na demokratičnoj, a ne dramatičnoj sjednici/ Vlada bi brzinu trebala dokazivati na ispunjavanju obećanja</p>
<p>Bivši vijećnici zagrebačke Skupštine Grada Tomislav Jelić i Predrag Haramija novi su pomoćnici vršitelja dužnosti predsjednika Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice, objavljeno je u srijedu na konferenciji zagrebačkog HDZ-a za novinare. V.d. predsjednika Davorin Tepeš izjavio je da će Jelić obavljati dužnost njegova pomoćnika za pitanja unutarstranačkih izbora, koji će se održati za dva tjedna, dok će Haramija biti zadužen za vođenje predizborne kampanje.</p>
<p> - Kampanja HDZ-a za izbore u Zagrebu već je započela, rekao je Tepeš, naglasivši da stranka kreće ispočetka, s novim idejama, otvorena za nove ljude. Maratonsku nedjeljnu sjednicu, na kojoj je izabran za v.d. predsjednika, ocijenio je »demokratičnom, iako su je mnogi nazvali dramatičnom«.</p>
<p> Stranka, tvrdi, dijeli konsternaciju s mnogim građanima koji se pitaju je li odluka o raspuštanju Gradske skupštine bila legitimna i opravdana. Veseli ga velika brzina kojom je hrvatska Vlada obavila posao imenovanja povjerenika, ali bi, tvrdi, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> trebala pokazati na isplati mirovina i svim ostalim predizbornim obećanjima koja dosad nije ispunila.</p>
<p> - Stranke Zagrebačke alternative trebale bi odgovoriti je li i ovo raspuštanje primjer transparentne politike, o kojoj su toliko govorile. Smatramo da razloga za raspuštanje nije bilo, jer je Grad funkcionirao potpuno normalno, što mogu potvrditi kao bivši dogradonačelnik, rekao je Tepeš. Ako su već imali većinu za ostavke, zašto to nisu učinili na sjednici Skupštine, pitaju se hadezeovci. </p>
<p> - Danas imamo supermena u obliku povjerenika za Grad Zagreb koji bi trebao zamijeniti i Skupštinu i Poglavarstvo, ocijenio je Tepeš. </p>
<p>Tužba Upravnom sudu, koju je najavio Zlatko Canjuga, pripremljena je i uskoro će biti odaslana. Tom se sudu, slovom zakona, tvrde u HDZ-u, može obratiti jedino predsjednik raspuštene skupštine, dok se bivši vijećnici HDZ-a mogu se obratiti Ustavnom sudu.
- Utakmicu smo izgubili i sada moramo ići dalje. Svjesni smo činjenice da je Zlatko Canjuga izgubio povjerenje birača, imamo odgovornost prema svojim članovima, i Gradski je odbor donio odluku o njegovoj smjeni, rekao je Tepeš. Vrijeme radi za HDZ, dodao je Haramija, pozivajući se na Vladino neispunjavanje obećanja.</p>
<p>Na pitanje misli li se na predstojećim unutarstranačkim izborima kandidirati za funkciju predsjednika zagrebačkog HDZ-a, Tepeš je odgovorio da on osobno to ne namjerava učiniti. Tajnik GO HDZ-a Dinko Čutura dodao je, međutim, da se o kandidatima još nije raspravljalo, te da kandidatom za tu funkciju može postati svaki član Gradskog odbora, pa tako i Tepeš.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Čistoća« bi ove godine trebala sakupiti 20 tisuća tona otpada</p>
<p>Uprava poduzeća »Čistoća« d.o.o u srijedu je održala svoju prvu konferenciju za novinare, a povod tomu su akcija odvoza glomaznog otpada, proljetno čišćenje grada te zamjena vrećica za otpad kontejnerima.</p>
<p>- Odvoz glomaznog otpada počeo je 1. ožujka i to u Dubravi. Posebnim vozilima svaki dan sakupimo u Zagrebu do 100 tona otpada, a po nekim procjenama ukupno bi ove godine trebali sakupiti oko 20.000 tona otpada. Od toga je 10 posto metalnoga otpada koji ćemo preraditi. Molimo građane da otpad odlažu na mjesta dostupna našim vozilima i to dan uoči rasporedom predviđenog odvoza. Obavijest o danu odvoza nalazi se na našim računima, rekao je Branko Pintarić, član Uprave i direktor Čistoćina Sektora operative. Dodao je kako je prošle godine s divljih odlagališta odvezeno 5000 prostornih metara smeća. </p>
<p>Iako se čišćenje grada provodi gotovo cijele godine, intenzivno proljetno čišćenje započinje u ožujku, kada s radom prestaje zimska služba.</p>
<p>- Zasad je strojno očišćeno 25 posto gradske površine, a u roku 30-ak dana završit ćemo s cjelokupnim generalnim čišćenjem koje uključuje ručno čišćenje, pranje i strojno čišćenje. Centar grada čistit ćemo u noćnim satima, rekao je Pintarić.</p>
<p>Kako bi se poboljšali sanitarni i ekološki uvjeti, »Čistoća« je za oko 15 tisuća domaćinstava predvidjela zamjenu vrećica za smeće posudama odnosno kontejnerima. Zamjena će uključiti Maksimirska naselja, Plinarsko naselje, Livadarski put i Livadarske odvojke, naselja Prečko, Špansko, Knežija (i to dio ulica u tim naseljima koje nisu dosad imale posude), Planinsku, Jurjevsku, Mlinarsku i Medvedgradsku ulicu te Medveščak i Šalatu. </p>
<p>- Na tim je područjima potrebno postaviti 330 kontejnera od 1100 litara, 340 kontejnera od 240 litara te 440 kontejnera od 120 litara. Za tu namjenu grad je predvidio milijun kuna, a sa zamjenom bismo trebali početi za 15-ak dana, dodao je Pintarić.
Kako je rečeno na kraju konferencije, u godinu dana »Čistoća« naplati potraživanja od 92 posto domaćinstava, s tim da 80 posto domaćinstava račune plaća u roku od 60 dana. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Studenti smjenjuju čelnike SC-a</p>
<p>Nedavno osnovani Pokret studentskih inicijativa (PSI) ogorčen zbog desetogodišnjeg devastiranja i osiromašenja Studentskog centra, koji prema mišljenju studenata, gubi program kulture, odlučio je organizirati potpisivanje peticije koja poziva čelne ljude SC-a da podnesu ostavke. Peticija će se potpisivati od 20. do 25. ožujka na ulazu u SC, na fakultetima, te u KSET-u. </p>
<p>Peticijom se žele smijeniti ravnatelj SC-a Zdenko Protuđer, voditelj sektora kulture Stipe Zeba, zamjenik voditelja toga sektora Nikola Periškić, te voditelj službe javnih poslova Marko Matić. Oni su, prema Pokretu studentskih inicijativa, na svoja mjesta postavljeni političkim dekretom, a ne prema kompetenciji. </p>
<p>- Na ovakvu akciju potaklo nas je mnoštvo nekorektnih radnji, kao i stopiranje mnogih projekata od strane čelnika SC-a. To su, primjerice, raspuštanje uredništva časopisa »Godine«, zabrana prodaje studentskog lista »Revolt« u prostorima SC-a, nedostupnost disko kluba SC-a i dvorane Pauk, te pokušaji cenzure književnog časopisa »Libra Libera«, doznajemo od urednice tog časopisa, Katarine Peović. Prema njenim riječima, uprava SC-a ovih dana uklanjala je i plakate koji pozivaju na smjenu čelnika SC-a. </p>
<p>PSI, kako doznajemo, sačinjavaju Attack (Autonomna tvornica kulture), Fade in (aktivistički video centar), »Godine« (časopis za kulturu), »Libra Libera« (književni časopis), »Godine nove« (kulturni magazin), KSET (Klub studenata elektrotehnike), KSFF (Klub studenata Filozofskog fakulteta), Savez studenata Zagreba, »Revolt« (studentski list), URK (Udruženje za razvoj kulture), te Radio student. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>SSSH traži da se Vlada izjasni o »Jadran-filmu«</p>
<p>»Od ministra kulture Antuna Vujića tražimo razgovor o trenutnoj situaciji, no prije svega želimo da se Vlada izjasni smatra li »Jadran-film« vrijednošću neprocjenjivom za hrvatsku državu ili ne. Ministarstvo kulture treba ispitati na temelju čega je Hrvatski fond za privatizaciju, samo dva i četiri dana nakon izbora, 5. i 7. siječnja, prebacio 29,55 posto dionica temeljnog kapitala Jadran filma u privatnu tvrtku PIF 'Sunce'«. Rekao je to na konferenciji za novinare koju je u srijedu organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske, povjerenik toga sindikata za Zagreb, Damir Gašparović. Dodao je kako »Jadran-film« tako više nije u vlasništvu države jer nad njim kontrolu imaju tvrtke PIF »Sunce« i »Nova produkcija«.</p>
<p>- Prije desetak dana neki su najavljivali kako će uniformirani djelatnici »Jadran-filma« tražiti pred Ministarstvom kulture isplatu plaća. Premda je donedavno doista bila praksa da radnici traže plaće od premijera ili ministara, mi - sindikalno vodstvo i zaposlenici - smatramo kako isplatu plaća u »Jadran filmu« mora osigurati poslodavac, rekao je Gašparović. Dodao je kako je, osim hitnog rješenja vlasničke strukture, nužno što prije isplatiti plaće za tri prošla mjeseca.</p>
<p>Govoreći o ulozi »Jadran-filma« nekada i danas, predsjednik Zaposleničkog vijeća Šime Knežević spomenuo je snimljenih više od 160 domaćih filmova te mnoštvo koprodukcija. </p>
<p>- Zbog tihih sankcija, posljednjih godina nismo mogli dobiti snimanje ni jednoga domaćeg filma. Onima, naime, koji su i željeli raditi s nama, prijetilo se da neće dobiti novac od Ministarstva kulture, istakao je Knežević.</p>
<p>Članica povjereništva SSSH Spomenka Saraga upozorila je kako »Jadran-film« više ne surađuje s Hrvatskom radio-televizijom, te da je u pitanje dovedena i suradnja s Ministarstvom kulture. </p>
<p>- Kad je počela privatizacija »Jadran filma«, država i vlasnici zemljišta imali su 50 posto dionica a ostatak je pripao malim dioničarima. Oni su, na jedan način, sami sebi napravili štetu, prodajući po principu »ako ne prodam, izgubit ću i ovo malo što imam«, pojasnila je Spomenka Saraga, dodajući kako novi vlasnici, nažalost, ništa ne poduzimaju kako bi se uskoro pronašao posao te podijelile plaće. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Umjesto sanacije kamenoloma, sijeku se šume za njihovo proširenje</p>
<p>Čeka se sanacija kamenoloma u Parku prirode Medvednica/ Problem života ljudi u mjestima uz kamenolome pokrenuli mještani Ivanca Bistranskog/ Projekt za gradnju ceste od kamenoloma »Viadukt« do Zagorske magistrale izrađen bez znanja vlasnika zemljišta/ Zahtjev kamenoloma »Tempo«</p>
<p>Na prostoru Parka prirode Medvednica tri su kamenoloma: u Podsusedskom Dolju, koji eksploatira poduzeće »Tempo«, u Ivancu Bistranskom koji eksploatira poduzeće »Viadukt« i kamenolom u Kašini, koje eksploatira privatno poduzeće »Geo Mid«. Sva tri posluju više od dvadeset godina, a od sanacije, koja obuhvaća navoženje humusa i pošumljivanje iskorištenog djela kamenoloma - nema ni traga.</p>
<p>Nakon prošlogodišnjeg osnutka Javne ustanove »Park prirode Medvednica«, počelo se s izradom prostornog plana Medvednice u što ulazi i pitanje rada i sanacije triju kamenoloma u kojima se eksploatira kamen, ali i sanacija pet napuštenih kamenoloma na području Parka prirode Medvednica, čiji eksploatatori, poput Cementare »Podsused«, više ne postoje. No prostorni plan još nije napravljen, a očekuje se i završetak pravilnika o unutarnjem redu kojim bi se utvrdile ovlasti i nadzorna služba Javne ustanove »Park prirode Medvednica«.</p>
<p>Pitanje sanacije i boljih uvjeta života ljudi koji žive uz kamenolom pokrenuli su prošloga tjedna i stanovnici Ivanca Bistranskog, zapriječivši traktorima ulaz u »Viaduktov« kamenolom, smješten neposredno iznad njihova mjesta, o čemu je Vjesnik već pisao. Ovog je utorka održan sastanak mještana Ivanca s pročelnikom Županijskog ureda za gospodarstvo, Franjom Lamotom, predstavnicima »Viadukta«, Rudarskom inspekcijom, Inspekcijom Ministarstva zaštite okoliša te nadležnima iz Poglavarstva Zaprešića. Kako saznajemo od članice inicijativnog odbora građana Ivanca Bistranskog za zatvaranje kamenoloma, Božice Rožić, dogovoreno je da do početka travnja rudarska i zaštitarska inspekcija obavi kompletan uvid u poslovanje i stanje na prostoru kamenoloma u kojemu još, kako kažu mještani, od 1987. godine traje sanacija. </p>
<p>Mještani i dalje ostaju pri svojim zahtjevima da se smanji dnevni transport kamena cestom koja prolazi tik uz njihove kuće, smanjenje brzine kamiona-transportera, popravak ceste, smanjenje količine dinamita pri miniranju u kamenolomu te da zajednička komisija popiše štete na objektima mještana (kućama, garažama, štalama), nastale uslijed miniranja, te da te štete »Viadukt« podmiri. Ako se do kraja mjeseca ti zahtjevi ne ispune, mještani će, kažu, ponovo postaviti barikade na ulazu u kamenolom.</p>
<p>Na sastanku je istaknuto da se već neko vrijeme otkupljuju i sijeku šume s druge strane kamenoloma, na području Susedgrada, iako od Grada Zagreba, kao vlasnika toga područja, nije zatražena dozvola za eksploataciju. Božica Rožić mišljenja je da je kamenolom u Ivancu pri kraju svoje eksploatacije pa ga žele proširiti na područje Susedgrada, a transport nastaviti kroz Ivanec.</p>
<p>- Ako grad Zagreb odobri eksploatiranje na svom području, mi nećemo dozvoliti transport kroz naše, kaže Božica Rožić. Stoga se i protivimo izgradnji spojene ceste iz Ivanca, preko polja do Zagorske magistrale radi transporta kamena, nastavlja. Projekt za cestu već postoji. Izradio ga je Urbanistički zavod grada Zagreba, a naručitelj je Grad Zagreb. U tijeku je traženje suglasnosti za područje grada Zaprešića od Elektre i Vodovoda. Vlasnike zemljišta kroz koje bi cesta trebala ići, nitko još nije pitao ništa. </p>
<p>Umjesto da se započne sa sanacijom postojećih kamenoloma, već se sijeku šume za njihovo proširenje. U Javnoj ustanovi »Park prirode Medvednica« predočili su nam zahtjev kamenoloma »Tempo«, upućen Uredu za graditeljstvo, za odobrenje istraživanja mineralne sirovine na području Medvednice. To u Parku prirode ne podržavaju, a sve to i opet ne ide u prilog sanaciji. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sivo zagrebačko nebo i narednih nekoliko dana</p>
<p>Iako su posljednjih dana dnevne temperature od 18 stupnjeva Celzija nagovještavale pravo proljeće, u srijedu je kiša pokvarila raspoloženje mnogim Zagrepčanima. Tmurni oblaci i dosadne kapljice kiše ponovno su natjerali mnoge da posegnu za već zaboravljenim kišobranima. Razlog tome je, kako doznajemo u Hidrometeorološkom zavodu, frontalni poremećaj koji se u srijedu zadržao nad Zagrebom. Meteorolozi poručuju da će i idućih nekoliko dana vrijeme biti svježe i promjenjivo. </p>
<p>Da zima još uvijek pokazuje svoju pravu ćud potvrđuju i slabiji mrazevi kojih će, kažu meteorolozi, biti u jutarnjim satima. Temperature sljedećih dana neće prelaziti 10 stupnjeva Celzija, no nad sivim zagrebačkim nebom povremeno će se pojavljivati i sunce. </p>
<p> Ovakvo vrijeme, tvrde meteorolozi, nije neuobičajeno za ožujak. Na temelju sustavnoga bilježenja vremenskih (ne)prilika rekli su nam kako se prijašnjih godina pred početak proljeća živa u termometru znala popeti znatno više od 15 Celzija. Isto tako, snježnih je oborina znalo biti i u svibnju. To, međutim, pamte stariji Zagrepčani koji su se na ovakve promjene već navikli. (sr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>»Spice Girls«: Bogatstvo i razlaz</p>
<p>LONDON, 15. ožujka</p>
<p> - Članice britanske glazbene skupine Spice Girls predvode godišnju listu, koju je objavio dnevnik The Observer, najbogatijih a mlađih od 30 godina u pop-glazbi u V. Britaniji. Prva je Victoria Beckham, supruga zvijezde nogometne ekipe Manchester United, Davida Beckhama, za kojeg se smatra da je obitelj obdario s oko sedam milijuna funti, čime par posjeduje oko 32,5 milijuna funti, piše španjolski dnevni El pais. Iza te djevojke Spice, koja posjeduje bogatstvo od 25,5 milijuna funti, slijede kolegice iz skupine - Melanie Chisholm sa 22,5 milijuna funti, Emma Bunton sa 22 milijuna funti, i Melanie Brown također sa 22 milijuna. </p>
<p> Na šestom je mjestu bivša Spice girl Geri Halliwell sa 19,6 milijuna funti; ispred nje je engleski pjevač Gary Barlow sa 20 milijuna. </p>
<p>Slijede pjevač acid jazza Jason Kay, bivši član skupine Take that Robbie Williams, pjevač Oasisa Liam Gallagher i skladateljica Shaznay Lewis. </p>
<p> Melanie Chisholm, poznatija kao Mel C ili »sporty« Spice, dala je zagonetne izjave koje su unijele sumnju u budućnost skupine. Kad je prošle nedjelje primala nagradu za izniman doprinos Spice Girls svijetu popa, izjavila je: »Našem doprinosu treba odati priznanje jer smo postigle fenomenalan uspjeh.« Kad su je upitali da li korištenje prošlog vremena ima posebno značenje, odgovorila je: »Postigle i postižemo«, no na upit bi li djevojke mogle krenuti različitim smjerovima poput Beatlesa, odgovorila je samo: »Tko zna?« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Udaje se Arantxa Sanchez - Corretja proglašen najljepšim</p>
<p>BARCELONA, 15. ožujka</p>
<p> - Španjolska tenisačica Arantxa Sanchez Vicario najavila je u utorak navečer u Barceloni vjenčanje s tenisačem Joanom Vehillsom za 21. srpnja, nakon turnira u Wimbledonu, a prije Olimpijskih igara u Sydneyu. O detaljima svečanosti Sanchez Vicario je odala samo kako »će biti u bijelom jer volim tu boju«. Tenisačica je izrazila uvjerenje da će joj taj dan »biti nezaboravan jer ne udaješ se svaki dan«, rekla je. </p>
<p> Arantxa je skorašnje vjenčanje objavila u zračnoj luci El Prat. </p>
<p> S druge strane, španjolski tenisači čini se da su meta pogleda ženske publike. Alex Corretja i Ruskinja Anna Kurnikova odabrani su među štovateljima tenisa za najprivlačnije igrače na svijetu preko glasovanja na Internetu, piše španjolski dnevnik El pais. </p>
<p> Odabir najzgodnijeg tenisača bio je relativno težak i do posljednjeg trenutka razni su igrači imali mogućnosti zauzeti prvo mjesto na listi. Konačno je odabran Corretja kao najzgodniji tenisač na svijetu. Stanovnik Barcelone za kojeg se uvijek govorilo da je jedan od najsimpatičnijih i karizmatičnijih igrača u profesionalnom tenisu uspio je pobijediti ostale ljepotane poput Nijemca Nicolasa Kiefera i Amerikanca Petea Samprasa. U slučaju najljepših tenisačica ljubitelji tenisa nisu imali nikakvih dvojbi u odabiru Kurnikove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Alkohol brže djeluje na žene </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Alkohol brže opušta žene nego muškarce, a razlog je u hormonima, izvješćuje BBC. Istraživači su otkrili da alkohol opušta ljude potičući u mozgu stvaranje kemijskog spoja proizvedenoga iz ženskog reproduktivnog hormona progesterona. Zato, vjeruju, alkohol brže djeluje na žene.</p>
<p> Časopis New Scientist izvješćuje da alkohol međusobno djeluje sa dva receptora u mozgu, od kojih jedan, receptor GABA, koriste sredstva za umirenje poput valiuma. Istraživanja na životinjama pokazuju da stres povisuje razinu steroida alopregnanolona u mozgu, a on djeluje na receptor GABA smanjujući tjeskobu.</p>
<p> Istraživanje je provedeno na štakorima, kojima su dane umjerene doze etanola, otprilike jednake količini alkohola koja se obično unese na koktelu. Nakon 20 minuta ti su štakori imali znatno višu razinu alopregnanolona od štakora koji su dobili običnu solnu otopinu.</p>
<p> Kako bi ispitali je li spomenuti steroid odgovoran za umirujući učinak alkohola, istraživači su štakore tretirali finasteridom, koji sprječava stvaranje alopregnanolona iz progesterona. Mjerenjem moždane aktivnosti koja je uslijedila utvrdili su da alkohol više nije imao isti umirujuć učinak.</p>
<p> Istraživač dr. Leslie Morrow rekao je: »Mislimo da je alopregnanolon vrlo važan u antikonvulzivnom i umirujućem učinku alkohola.« Osim toga, rekao je dr. Morrow, žene vjerojatno moraju popiti manje kako bi osjetile takav učinak alkohola jer prirodno imaju višu razinu steroida. To bi moglo objasniti i zašto žene rjeđe postaju alkoholičari od muškaraca. Prethodna istraživanja pokazala su da su štakorice sklonije piti etanol u fazi reproduktivnog ciklusa, kad je razina progesterona razmjerno niska.</p>
<p> Andrew McNeill, jedan od direktora Instituta za istraživanje alkohola, rekao je: »Općenito, žene kao skupina piju manje od muškaraca, vjerojatno zbog mješavine društvenih i kulturnih, kao i bioloških čimbenika.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Podzemne nakupine vode na Marsu </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Sjeverne nizine Marsa nekad su davno možda bile područje naglog nakupljanja vode, prenosi BBC. Mjerenja visine i gravitacije, provedena radi ispitivanja područja ispod površine Marsa, govore da je planet u početku svoje povijesti imao razdoblje naglog hlađenja. Podaci također govore o postojanju velikih, ukopanih kanala koji su mogli primiti goleme količine vode.</p>
<p> »Karta koja prikazuje debljinu kore govori da Mars, kao i Zemlja, ima dva različita područja«, objasnila je dr. Maria Zuber s Massachusetts institute of technology, voditeljica istraživanja objavljenoga u časopisu Science. Ispod oštrih južnih gora Marsa oko 80 km debela kora postaje sve tanja kako se ide od Južnog pola prema Sjevernome. U sjevernim je nizinama kora ujednačene debljine, oko 35 km. Istraživači kažu da struktura kore objašnjava uzdignuće sjevernih nizina Marsa, što je obuzdavalo pritjecanje vode u ranoj povijesti planeta. To je moglo stvoriti i mrežu dolina i kanala za otjecanje. Veličina tih kanala podrazumijeva da su se vode u sjevernim nizinama mogle ubrzano gomilati. Gravitacija i topografija također daju informacije o postupnom hlađenju Marsa.</p>
<p> Razdoblje ubrzanog unutrašnjeg gubitka vrućine možda se podudara s vremenom kad je Mars imao topliju klimu, tekuća je voda kolala po površini, a globalno magnetsko polje štitilo je površinu planeta od sunčanog vjetra. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Novi genetski test otkriva maligni melanom</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Novi genetski test pomoći će liječnicima da ustanove pretvara li se sumnjivi madež u kancerogeni. Test će otkrivati maligni melanom, najopasniji oblik raka kože. U Velikoj Britaniji godišnje se dijagnosticira oko 5.000 slučajeva te bolesti, prenosi BBC.</p>
<p> Ljudima s velikim brojem madeža prijeti veća opasnost od melanoma, no liječnici teško razlikuju rak u ranoj fazi od dobroćudnog madeža. Ranije dijagnosticiranje raka znači bolje izglede za potpuno izlječenje. Rak koji se predugo razvija može se proširiti na ostale dijelove tijela.</p>
<p> Test traži razlike u staničnim kromosomima - sićušnim dijelovima stanice koji nose upute o tome kako bi ona trebala djelovati. Te razlike znače da stanice melanoma žive predugo i da se neobuzdano dijele stvarajući tumor.</p>
<p> Napravljen na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu, test je obojio kromosome sumnjivog madeža fluorescentno i usporedio ih sa staničnim kromosomima normalne kože. Profesor patologije na kalifornijskom sveučilištu Philip LeBoit rekao je da će biti mogući jednostavni testovi: »Sad imamo zajednički skup nepravilnosti koje upućuju na melanom. A većina tumora ima dva, tri ili više njih.«</p>
<p> Britanski stručnjak za prevenciju dr. Douglas Easton iz laboratorija za genetsku epidemiologiju u Cambridgu rekao je da bi se test koristio samo za pacijente koji spadaju u skupinu visokog rizika: »Nije to isto kao s rakom dojke ili debelog crijeva, kad možete provesti daljnje pretrage ako dobijete pozitivan rezultat. S ovim testom možete samo gledati i čekati.«</p>
<p> Ljudi blijede puti koji se redovito izlažu snažnom suncu imaju veći rizik da obole od te bolesti. Većina drugih vrsta raka kože uglavnom pogađa starije ljude i lako se liječe.</p>
<p> Melanom, zbog svoje sklonosti širenju ako se ne liječi predugo, može zahtijevati dodatno liječenje poput kemoterapije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Kultura mora biti sama sebi sucem</p>
<p>Novinarski dom / Razgovor novinara s ministrom kulture dr. Antunom Vujićem / Uloga Ministarstva nije da donosi posebnu kulturnu politiku / U Hrvatskoj postoje tri lista za kulturu, a njihov utjecaj je daleko od onoga koji je svojedobno imao legendarni »Telegram« / Bit će najbolje kad javnost ne bude znala tko je uopće ministar kulture! / Funkciju ravnatelja i intendanta trebalo bi podijeliti između policajca i vrača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - 15. ožujka - Što je to kulturna politika u užem i širem smislu? Koji su prvi koraci novoga Ministarstva kulture? Koliki je utjecaj triju listova za kulturu? Treba li kultura biti vezana isljučivo za budžet? Kada će biti konstituirana nova Vijeća za pojedine sektore? Je li kriza hrvatskih kazališta posljedak nedostatka novca ili se ona skriva u njihovim repertoarima? Kakva je sprega kulture i turizma? Koji su bili kriteriji pri dodjeli proračunskih sredstava hrvatskim kulturnim institucijama? - samo su neka od pitanja na koje je pokušao u utorak odgovoriti ministar kulture dr. Antun Vujić u sklopu neformalnog sastanka s novinarama koji je upriličio Novinarski klub Press centra Hrvatskog novinarskog društva.</p>
<p>U uvodnoj besjedi ministar je objasnio da se proteklih mjesec i pol dana uglavnom morao baviti ponajprije konstituiranjem Vlade, svoga kabineta te izradom proračuna, pokušavajući pojasniti komleksnost funcije koju je preuzeo. Smjernice nove kulturne politike podrazumijevaju novi ustroj Ministarstva prilagođen suvremenim europskim prilikama, a novost je uvođenje sektora za razvoj te kulturnih vijeća koja bi trebala biti arbitražna zona odlučivanja između struke, javnosti i uprave. Uloga je Ministarstva da ono otvara putove za stvaranje decentralizirane i demonopolizirane kulturne politike. Među prvim koracima koji se poduzimaju jest donošenje novoga zakona o sponzostvima koji će ulagače u kulturu osloboditi dosadašnjih poreznih nameta. Tek kada se stvore nove preferencije i u kulturu će biti na naki način profitabilno ulagati. Oslobodit će se novac koji će procirkulirati među najrazličitijim kulturnim projektima i fundacijama tako da u skoroj budućnosti više ne bi ovisili samo o budžetu.</p>
<p> Kultura se u novoj viziji, prema ministrovim riječima, shvaća kao element razvitka, što ju u širem smislu povezuje i s turizom, jer primjerice, ulaganje u kulturnu splitsku jezgru istodobno je i ulaganje u turizam. U tom smislu ona je ugrađena u totalitet drštvenih odnosa, istakao je dr. Vujić. </p>
<p> Uloga Ministarstva u novim odnosima i nije da ono donosi posebnu kulturnu politiku, kultura u svim njezinim porama mora biti sudac sama sebi. To više nije kao prije politika koja će podržavati megadržavne projekte, dvorska kultura priklonjena slavljenju jednokratnih premijera i stoljeća sedmog. Njezine su preferencije sada usmjerene poticanju suvremenih oblika stvaralaštva s kojim se može uspostaviti ravnopravan dijalog s Europom, a da se pri tome ne potcjenjuje tradicija, naglašava ministar. Stoga će se poticati alternativna i industrijska kultura, kultura mladih i tzv. net kultura. »Da bismo u tome uspjeli trebamo pomoć i razumijevanje medija«, pridodao je ministar sugerirajući kao bi bilo sjajno kada bi listovi koji se bave kulturom donosili rasprave o tome kako, recimo, riješiti pitanje HNK, Muzeja suvremene umjetnosti ili hrvatskog filma. To bi pomoglo stvaranju potrebnog senzibiliteta u odlučivanju. </p>
<p>Pokušavajući odgovoriti na novinarski upit koji se ticao veze medija i kulture, ministar je pripomenuo da, iako u ovom trenutku u Hrvatskoj postoje tri lista za kulturu, njihov utjecaj je daleko od onoga koji je svojedobno imao legendarni »Telegram«. S druge strane, kultura je na najmoćnijem mediju kakva je televizija stiješnjena između crne krnonike i skokova u vodu, kako je slikovito zamijetio dr.Vujić. Govorio je potom o novom probuđenom interesu za kulturu, potkrepljujući to činjenicom da Ministarstvo dnevno odgovora na oko 200 poziva građana, koji se zanimaju za najrazličitija kulturna zbivanja. To zanimanje potvrđuje i odlično posjećena izložba »Historicizam u Hrvatskoj«, unatoč kontroverznoj ocjeni kritičara. »Mislim da ministar ne bi trebao otvarati mnogobrojne izložbe, jer to baš i nije njegova zadaća, ali i to će se s vremenom promijeniti. No stanje u kulturi«, drži dr. Vujić, »bit će najbolje kad javnost ne bude znala tko je uopće ministar kulture!«</p>
<p>Što se, pak, aktualnog proračuna tiče novinari su htjeli doznati kriterj po kojem je pojedinim kulturnim institucijama i projektima podijeljeno 480 milijuna kuna?</p>
<p>Nesrazmjer je primijećen kod Matice hrvatske, kojoj je novi proračun skresao prihod za punih 50 posto, i to na njezinoj primarnoj nakladničkoj djelatnosti, dok je istodobno gotovo netaknut ostavio onaj Matici iseljenika. Pozivajući se na iskaze da nova vlast više neće finacirati u istim razmjerima nakladničke državne mega-projekte, novinari su zapazili da su baš ti projketi u proručunu ostali netaknuti. Iako je to pitanje pomalo zaobiđeno u odgovoru, ministar je kazao da je na programske sadržaje potrošena oko četvrtina proračuna, za zaštitu kulturne baštine 95 milijuna, a za knjigu 40 milijuna kuna, te da se nastojalo što je moguće pravednije zadovoljiti pojedina područja. Matica hrvatska, priznao je ministar, dobila je, istina, znatno manje, jer je tretirana kao bilo koji drugi nakladnik, ali to nikako nije bila volja Ministarstva, dok se prema Matici iseljenika pri raspodjeli novca postupilo po principu ustaljenih navika.</p>
<p>Posebno pitanje ticalo se krize u hrvatskim kazalištima - je li ta kriza posljedak kroničnog nedostatka novca ili je ona uzrokovana krivom repertoarnom politikom? Unatoč tomu, što novca svima nedostoje, a središnja nacionalna kuća, zagrebački HNK, ima nepodmireni dug između četiri i šest milijuna kuna, kriza je uzrokovana, složili su se i mnogobrojni novinari, neosmišljenim repertoarnim odabirima. Usložnjeni problem kazališta još nije ni načet, »Gorgij Paro bio je nekoliko puta kod mene nudeći mi benevolentno ostavku«, kazao je dr. Vujić, no rješenje toga pitanja prolongirano je do dovršenja proračuna. »Funkciju ravnatelja i intendanta trebalo bi podijeliti između policajca i vrača«, drži Vujić, prema njegovim riječima postoje dvije vrste luđaka, jedni su Napoleoni, a drugi misle da mogu riješti problem kazališta. No, u taj tvrdi orah Ministarstvo će morati već ovih dana zagristi.</p>
<p> I slučaj Muzeja suvremene umjetnosti čini se poput vrućeg kestena koji sadašnje Ministartvo mora prihvatiti. Oko rješavanja toga problema uskoro će se upriličiti okrugli stol koji bi trebao iznjedriti meritorna mišljkenja struke. Zašto je kultura u nas B sektor kad su iz nje krenule sve subverzije u društvu, pitali su novinari, te imamo li hrabrosti i moći da Zagrebu ponovo vratimo europski sjaj koji je imao u vrijeme Zagrebačke škole crtanog filma? S obzirom na to da gradski proračun za kulturu nije osjetno niži od republičkoga, ministar je kazao da je želja svih da Zagrebu vratimo izgubljeni sjaj i zasluženo mjesto među srednjoeuropskim gradovima. Sve u svemu pitanja je bilo puno, a dr. Antun Vujić, na svojoj prvoj neformalnoj presici, nastojao je, odgovarajući puna dva sata, zadovoljiti novinarsku znatiželju. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uzbudljive crtačke igre</p>
<p>Muzej Mimara / U nazočnosti brojnih ljubitelja umjetnosti svečano otvorena izložba crteža Miroslava Šuteja »Sikion-Motovun, ljetne crtačke vježbe 1999«</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Najnovije crtačke bravure Miroslava Šuteja, uzbudljive risačke tvorbe što uvijek pozivaju na sofisticiran vizualni užitak, razotkrivajući kompleksne mikrostrukture, predstavljene su na izložbi znakovita naziva »Sikion - Motovun, ljetne crtačke vježbe« u Muzeju Mimara. Da je Šutejeva izložba uvijek prvorazredan kulturni događaj i happening za pamćenje, potvrdio je velik broj posjetitelja koji su u utorak na večer došli odati poštovanje majstorovu crtačkom umijeću.</p>
<p> Tom je prigodom ravnatelj Muzeja Mimara, Tugomir Lukšić rekao da mu je čast ugostiti klasika hrvatske suvremene umjetnosti, naglasivši da Šutej ovom izložbom nanovo potvrđuje sposobnost stvaranja novih svjetova oblika, što slijede prepoznatljiv i globalno poznat stvaralački put. Odabir od stotinu i sedamdeset crteža (od 360) načinio je povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Darko Glavan. Ciklus je, kako je kazao, nastao tijekom umjetnikova prošloljetnog boravka u Motovunu. </p>
<p>Koliko je Darko Glavan fasciniran iskonskom snagom Šutejevih crteža potvrđuje podatak da je izložbu simbolički povezao (i nazvao) po starogrčkom gradu-državi Sikionu u kojemu je, po drevnoj predaji, otkriveno umijeće crtanja. Kako kazuje Plinije Stariji, prvi je kipar bio sikionski lončar po imenu Butadet. Njegova kći zaljubljena u mladića koji je baš trebao poći na dugo putovanje, iscrtala je profil njegova lica na zidu prema sjeni koju je bacala svijeća. Taj obrisni crtež Butadet je ispunio glinom, izradivši prvi reljef. U antičko je doba bilo rasprostranjeno vjerovanje da je crtačka umjetnost započela otprilike na taj način, opcrtavanjem obrisa.</p>
<p> »Svaka sličnost ovako protumačenog podrijetla antičkog umijeća crtanja u Sikionu sa Šutejevim 'ljetnim crtačkim vježbama' u Motovunu jest svjesna i namjerna«, kaže Glavan. »Krucijalnu važnost crtanja i crteža u umjetnikovoj osobnoj poetici, isticali su brojni interpreti, od kojih za rano prepoznavanje i afirmaciju vrijednosti Šutejevih crteža najzaslužnija bila dr. Vera Horvat Pintarić, čija smo predavanja krajem šezdesetih slušali ja i Tugomir Lukšić«, podsjetio je Glavan. Crtačkom aspektu Šutejeva stvaralaštva posvećena je i monografija dr. Zvonka Makovića, koja ekstenzivnom klasifikacijom raznorodnih bilježaka, skica, kolaža i ostvarenja u kombiniranim tehnikama, uključujući i tzv. »mobilne crteže«, pomaže pri sagledavanju najnovijih »crtačkih vježbi«. Zanimljivo je da je za novi ciklus radova Šutej koristio mehaničku patent olovku pojačanu baterijom. U toj jednostavnoj napravi, ističe Glavan, umjetnik je prepoznao idealan instrument za poticanje svoje stvaralačke imaginacije. Svojim precizionističkim nagnućem novi radovi asociraju na dobro poznate sklopove Šutejevih znamenitih ciklusa iz prve polovice šezdesetih godina koji su općenito prihvaćeni kao najosobniji doprinos hrvatske likovne produkcije planetarnom folkloru tzv. »optičke umjetnosti«.</p>
<p> U desecima crteža mogu se naći raznolike tehnološke i oblikovne varijacije kružnih oblika, grozdolikih nakupina i spirala koje je nerijetko vrlo teško svesti na početne mehanografske impulse. Usporedo s takvim crtežima, istaknuo je Glavan, vjerojatno na temelju sučeljavanja s karakterističnim istarskim vizurama, nastajali su i nizovi crteža biomorfnog nadahnuća između kojih se ističu brojne studije motiva stabljike u rasponu od gotovo opisnih prikaza do svođenja na obrise, linije i vrpce koje se mogu shvatiti i kao začetci svojevrsne kaligrafije. Po miješanju tehnika olovke, tuša, flomastera, laviranog tuša i gvaša, ciklus najnovijih radova blizak je već prepoznatom određenju »slikocrteža«. Podjednako udaljen od dogmi scijentizma i progresa moderne kao i od ironije i zdvojnosti postmoderne, Šutej se ovom izložbom zadivljujućom lakoćom vježba i ostvaruje, crta i slika, ostajući dosljedan izvornim nagnućima.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Literarna filozofija BiH</p>
<p>Dvorana Europskog doma /Predstavljena knjiga Nusreta Idrizovića »Dvostruka avlija« / Kritika duhovnog izolacionizma</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Antiratna zbirka eseja Nusreta Idrizovića, bosanskog književnika, predstavljena je u utorak u Europskom domu. Knjiga pod naslovom »Dvostruka avlija« obrađuje raznorodne tematske cjeline baveći se istodobno književnom i likovnom kritikom, historiografijom i suvremenim ratnim zbivanjima u Bosni. Započinjući svoje djelo esejem o Maku Dizdaru, autor nudi nekolicinu portreta bosanskih pisaca i pjesnika. Među likovnim kritikama ističe se studija o radu karikaturista Ice Voljevice, autorova prijatelja i živuće legende hrvatskog novinarstva, nakon kojeg se, prema riječima mnogih, »Večernji list« počeo čitati od zadnje stranice. Iscrtavajući biografiju Esada Ćimića, bosanskog intelektualca koji je zbog knjige što ismijava glupost partijskog aparata, »Čovjek na raskršću«, protjeran iz Bosne, autor želi sugerirati kako Bosna nije sjećanje ili vjera, već sudbina, istaknuo je na predstavljanju Idrizovićeve knjige Božo Rudež.</p>
<p> Čitajući ponovno o fenomenu bosanskih stećaka i epitafa, »staroj ljubavi« Nusreta Idrizovića, a koji od davnina svjedoče o bosanskoj pismenosti, valja naglasiti, nasuprot nekim nadobudnim hrvatskim povjesničarima, kako je Bosna u sedamsto i pedeset godina svoga postojanja, šesto godina bila samostalni entitet. Nju su čerupali na rubovima, ali bosanstvo je činjenica koja vjekovima traje, rekao je Rudež opominjući da je svaki pokušaj pojmovne raščlambe Bosne unaprijed osuđen na neuspjeh. Besmisao rata koji se dogodio na tom prostoru dobio je odgovor u anti-ratnom, tolerantnom pisanju književnika Idrizovića i njegovu razumijevanju za drugost i drugog.</p>
<p>»Dvostruka avlija« metaforička je sintagma za Bosnu i Hercegovinu, naglasio je dr. Enver Halilović, dekan Filozofskog fakulteta u Tuzli. Sa zapada ona je avlija Istoka, s istoka avlija Zapada. Knjiga, naime, ima svoju kako znanstvenu tako i umjetničku vrijednost. Autor otkriva studioznost i suptilnost misli koja se prelama kroz stilsko-sadržajnu višeslojnost, polivalentnost. Mogućnost raznolikih hermeneutičkih čitanja čini je suvremenom i ne bismo pogriješili ako je okarakteriziramo kao literarnu filozofiju BiH. Nusret Idrizović pokazuje svoju širinu time što ništa ne razumijeva samo s jednog aspekta. Njegova je pozicija općenita, univerzalna i sveobuhvatna. Takvo globalističko poimanje učinilo je »Dvostruku avliju« bespoštednom kritikom duhovnog izolacionizma.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uspjeh ansambla »Madrigal« u Kairu</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Nedavno se zagrebački vokalni ansambl »Madrigal« vratio s uspješnog gostovanja u Egiptu gdje je kao prvi hrvatski glazbeni sastav nastupio u Koncertnoj dvorani Opere glavnoga grada Kaira, potvrdivši ponovno ugled stečen u zemlji i u inozemstvu. </p>
<p>Ansambl čine predstavnici mlađih i mladih generacija hrvatskih pjevača, od kojih su neki poznati i kao članovi naših opernih kuća. Izvedbi kojom je ravnao organizator i umjetnički voditelj »Madrigala« Branko Kladarin nazočili su i ugledni gosti i kritičari, kao i članovi hrvatskog Veleposlanstva u Kairu na čelu s veleposlanikom dr. Dragutinom Štambukom.</p>
<p>U prvome dijelu večeri izvedene su skladbe starih i novijih europskih skladatelja, od baroka do 20. stoljeća, a u drugome dijelu večeri izvođene su - rečeno je s iznimnim uspjehom i odjekom u publici - hrvatske skladbe, dijelom foklornog obilježja. To se odnosi među inim na klapsku pjesmu »Dobra večer uzorita« sa solistom Željkom Grofelnikom i »Dremle mi se, dremle« sa solisticom Ivanom Kladarin. </p>
<p>Veoma se svidjela i »Voda zvira« Slavenskog, zatim »Cum invocarem« Lisinskog sa solisticom Dubravkom Šeparović, Odakova »Svrši stopi moje« sa solistom Damirom Novakom, kao i duet iz Zajčeve opere »Nikola Šubić Zrinjski« u izvođenju Adele Golac-Rilović i Željka Grofelnika.</p>
<p> Na kraju je srdačno pozdravljena i izvedba skladbe »Dona nobis pacem« samog Branka Kladarina. Većinu programa pratila je na klaviru stalna suradnica ansambla Eva Kirchmayer-Bilić. O postignutom uspjehu svjedoči i to da je cijeli koncert snimila Egipatska televizija, uz intervjue s dirigentom Kladarinom i članovima ansambla, a započeli su i pregovori za ponovno gostovanje. (N. Turkalj)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Poletno muziciranje</p>
<p>Hrvatski glazbeni zavod / Zagrebački solisti u rukama gosta voditelja Ericha Höbartha, uglednog violinista i pedagoga iz Austrije </p>
<p>U dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda nastupio je u utorak ansambl Zagrebačkih solista pod umjetničkim vodstvom Ericha Höbartha, uglednog austrijskog violinista, pedagoga i komernog glazbenika. On je svojedobno bio koncertni majstor Bečkih simfoničara, a zatim je osnovao gudački kvartet i posvetio se komornoj glazbi te izvođenju stare glazbe na autentičnim glazbalima. Mnogo je nastupao i kao solist i kao komorni glazbenik s raznim muzičarima te snimio mnogo CD zapisa.</p>
<p>S takvim dragocjenim iskustvom i znanjem Erich Höbarth je na poziv Zagrebačkih solista pripremio program, uz pomoć Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu, i preuzeo vodstvo ansambla kao prva violina i kao solist u Bachovom Violinskom koncertu. Ta zajednička suradnja najljepše se odrazila u prve dvije točke programa: 8. simfoniji u G-duru Amanda Ivančića i Concertu grossu u a-molu op. 6 br. 4. Georga Friedricha Händela. Bilo je to poletno, precizno te tonski i dinamički profilirano muziciranje, koje je imalo štih i čar interpretacije na način starih majstora iz prošlih vremena.</p>
<p>U tom pogledu izvedba popularnog Koncerta za violinu, gudače i continuo u E-duru BWV 1042 Johanna Sebastiana Bacha nije bila na toj početnoj razini. Solist Erich Höberth svirao je, naime, na violini s crjevnatim žicama, posebne topline, mekoće i boje, što je lijepo došlo do izražaja u istaknutijim solima. </p>
<p>No, njegova je solistička dionica pretežno ipak bila prekrivena ponešto preglasnom i kvalitetom tona drugačijom pratnjom, a u okvirnim brzim stavcima nedostajalo je obostrano više preciznosti. Oduševljenje publike tom lijepom glazbom i temperamentnom, stilski čvrsto omeđenom izvedbom, ipak nije izostalo.</p>
<p>Zadnja točka programa predstavila je rijetko izvođen Gudački kvintet u F-duru, netipično djelo Antona Brucknera u obradi za gudače, u kojem su se Zagrebačkim solistima pridružila još dva muzičara gosta, violisti Hrvoje Philips i Tvrtko Pavlin, te ponovno Erich Höbarth. On se pokazao odličnim voditeljem koncerta, ali je očito bio ograničen nedovoljnim brojem pokusa, što je nedostajalo da rezultat koncerta bude još bolji i potpuniji.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Smotra sakralne glazbe</p>
<p>RIM, 15. ožujka</p>
<p> - Pod nazivom »Europska glazba« otvorena je u utorak na večer u bazilici Santa Maria in Aracoeli Smotra sakralne glazba 16. - 17. stoljeća kao izraza i svjedočenja vjeroispovijesti u zemljama srednjoistočne Europe. Idejni je začetnik i organizator te glazbene smotre koja će trajati do 9. travnja, a u okviru obilježavanja Velikoga jubileja 2000., Trogiranin Nenad Veselić. </p>
<p>U predivnoj bazilici u kojoj se nalazi i nadgrobna ploča Katarine Tomašević, smotru su otvorili, u nazočnosti veleposlanika zemalja sudionika, mađarski glazbenici.</p>
<p> U ime Hrvatske na otvorenju je bio veleposlanik pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić. Komorni orkestar Erdödy i zbor Tomkins izveli su sakralnu glazbu s početka 17. stoljeća. Drugi nastup predviđen je 18. ožujka kada će nastupiti hrvatski glazbenici - Barokni orkestar pod ravnanjem Saše Britvića. Riječ je o smotri glazbe dvaju vjerskih svjetova - katoličkoga, koji će osim Mađarske i Hrvatske biti predstavljen nastupima Poljske i Slovačke, te pravoslavnoga, koji predstavljaju glazbenici iz Rumunjske, Makedonije, Crne Gore i Srbije. (AR/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Do polufinala u Šokotinoj režiji</p>
<p>Poglavito zahvaljujući vrlo dobroj igri i spretnosti u realizaciji Tomislava Šokote, Dinamo je 2-1 pobjedom na Kantridi protiv Rijeke praktički zakoračio u polufinale hrvatskoga Kupa / Utakmica u Rijeci potvrdila je da će u proljetnome non-stop igranju Dinamova velika prednost biti »najduža klupa« </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Skupo je Dinamo platio 2-1 (2-1) pobjedu u prvoj četvrtfinalnoj utakmici hrvatskoga Kupa protiv Rijeke na Kantridi. Jošku Jeličiću pukla je »Ahilova tetiva«, jedna od najbolnijih i najtežih ozljeda udaljit će ovog nogometaša od travnjaka barem pola godine. Bude li sve u redu, povratak na travnjak može se očekivati tek na jesen. Iako je operacija trebala biti u srijedu, dr. Šarić će u zagrebačkoj Traumatološkoj bolnici zahvat obaviti u četvrtak ujutro.</p>
<p>Dodajmo i da je ozljedu stražnjeg butnog mišića na Kantridi zaradio Danijel Šarić, pa je maksimirska »bolnica« prilično brojna, ozlijeđeni su još Jurić, Tomas, Mumlek i Pavlović. </p>
<p>- Odigrali smo kvalitetnu utakmicu, htijenje i borbenost naših igrača bili su identični suparničkoj želji. Riječani su bili iznimno motivirani, nadali su se preko nas dohvatiti polufinale Kupa, no sad smo mi u velikoj prednosti. Nagrađena je muška i hrabra igra, a posebno bih izdvojio nastup Sedloskog. Na njegovoj se igri uopće nije osjetila duža stanka, reći će jutro poslije Kantride Dinamov sportski direktor Velimir Zajec. </p>
<p>Pohvalio je Zajec još Šokotu i Mujčina, a čini nam se da je na prvome mjestu pri dijeljenju pohvala zapravo trebao biti Tomislav Šokota. Najbolji je prvenstveni strijelac, naime, i na Kantridi iskazao vrijednost, oba su pogotka njegovo djelo. Nakon prekršaja na njemu u 2. minuti, Šokota je sjajno izveo slobodni udarac, vratar Horvat loptu je uspio gurnuti tek do prečke, a Pilipović je glavom zatresao mrežu.</p>
<p>Šokota je postigao drugi gol u 36. minuti, također glavom, i to s prve vratnice! U Dinamu je već godinama na snazi nepisano pravilo da napadači, zbog svoga egoizma, uopće ne idu na prvu vratnicu (jer se gol, navodno, zabija s druge, ili se čeka »odbijanac«...), no Šokota svojim poštenjem u igri razbija te uhodane nenogometne navike. Uz opipljivi učinak iskazan kroz golove, svakako treba naglasiti da je Šokota dobio većinu izravnih dvoboja protiv svog čuvara Mijatovića, sve što je učinio promoviralo ga je u igrača utakmice i najzaslužnijeg za Dinamov uspjeh.</p>
<p>Jednu je brigu, po svemu sudeći, Dinamo »skinuo s vrata«. Uzvratna utakmica protiv Rijeke u utorak bi trebala biti tek formalnost, teško je vjerovati da bi Riječani mogli napraviti čudo i u Maksimiru pobijediti s dva gola razlike! Dakle, proboj u polufinale Kupa praktički su Zagrepčani već upisali, a utakmica na Kantridi potvrdila je još jednu činjenicu vezanu uz »modru« momčad.</p>
<p>Dinamo, naime, to je neprijeporno, ima »najdužu klupu«, najveći broj kvalitetnih igrača i ovaj ritam proljetnoga non-stop igranja zapravo bi trebao biti opipljiva prednost Zagrepčana u odnosu na suparnike. Jer, nitko nema ni približno takav fond nogometaša. Uostalom, iako na Kantridi u sastavu »plavih« nije bilo Prosinečkog, I. Cvitanovića, Jurića, Tomasa, Mumleka i Pavlovića, iako su se ozlijedili Šarić i Jeličić, ipak je domaćin više bio oslabljen neigranjem Tafre, Čačića i Sztipanovicsa, a još im se u 13. minuti ozlijedio i Milinović.</p>
<p>Na riječkoj pričuvnoj klupi sjedili su anonimni nogometaši za koje su čuli tek bolji poznavatelji prilika na Kantridi. Stalno igranje utorkom i subotom nosi sa sobom i veću mogućnost ozljeđivanja i kažnjavanja nogometaša, a u takvoj je situaciji posao olakšan trenerima koji u svlačionici imaju veću (kvalitativnu) »gužvu«. Pa se tako moglo i dogoditi da Marijan Vlak u Zagrebu ostavi Roberta Prosinečkog i Igora Cvitanovića, koji bi vjerojatno u Rijeci imali status nedodirljivih »povijesnih spomenika«.</p>
<p>- Bit će sigurno još ovakvog rotiranja igrača u momčadi do kraja sezone. Raspoređivat će se minutaža, to je jednostavno potreba i vjerujem da će svi igrači dobiti svoju priliku, kaže Zajec.</p>
<p>Koji će, dakako, tu rotaciju iskoristiti i za selekciju, znano je da svi nogometaši koji su sad u »modroj« svlačionici neće započeti pripreme za sljedeću sezonu.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šundov bolji od Tabaka</p>
<p>CLEVELAND, 15. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Philadelphije pobijedili su u Clevelandu 98-97, na »ho-ruk« u produžetku, uz lošu igru. Allen Iverson je postigao 28 koševa uz šut 10-29... Cijela je momčad imala 43 posto šuta, uz 23 izgubljene lopte.</p>
<p>Loše je odigrao i Toni Kukoč: za 25 minuta postigao je tri koša (šut 1-7), uz pet dodavanja, jedan skok, jednu osvojenu i tri izgubljene lopte. Kad se sve zbroji, uspjeh Sixersa je sjajan. Cleveland je ove sezone već triput gubio od Philadelphije i tu »tradiciju« nije uspio prekinuti ni u utorak. </p>
<p>Manje od četiri minute prije kraja Cavsi su gubili 73-84, potom su postigli sedam koševa zaredom, a u završnici tricom Dannya Ferrya izjednačili (89-89), iskoristivši promašaje Iversona i Kukoča. Produžetak su dobili Sixersi (9-8), a ključnu tricu postigao je, 77 sekundi prije kraja, Aaron McKie (20), uz Iversona i Georgea Lyncha (15) najbolji pojedinac kod pobjednika. Lammond Murray (16) bio je najbolji strijelac Cavsa, no njegov šut za pobjedu u produžetku ostao je na obruču. Dobru su partiju odigrali Ferry (15) i Wesley Person (14). </p>
<p>Jedan od rijetkih okršaja u kojima su aktivnu ulogu, na suprotnim stranama, imali i hrvatski košarkaši zbio se u Dallasu, gdje su Mavericksi svladali Indianu 111-90. Pacersi su u ovom susretu više nalikovali na najgoru, a ne najbolju momčad Istoka NBA lige kojoj je rekordni niz kod kuće (25 pobjeda) u nedjelju prekinuo Miami. </p>
<p>Već početkom treće četvrtine Dallas je vodio sa 32 razlike zahvaljujući ponajviše Nijemcu Dirku Nowitzkom (28) i Steveu Nashu, a svoje tri minute dobio je i Bruno Šundov, postigavši dva koša (šut 1-1). Travis Best (26) i Jalen Rose (18, 13 skokova) bili su jedini raspoloženi igrači Indiane, a prvi strijelac momčadi Reggie Miller postigao je samo sedam koševa. Kako je Dale Davis izostao zbog grčeva, priliku je, i to veliku, dobio i Žan Tabak, postigavši za Indianu, za 28 minuta, osam koševa uz sedam skokova, jedno dodavanje, jednu osvojenu, četiri izgubljene lopte i jednu blokadu.</p>
<p>• Rezultati: Toronto - Golden State 85-78, Orlando - Washington 107-98, Miami - Milwaukee 108-104, Cleveland - Philadelphia 97-98 u produžetku ((Kukoč za 25 minuta postigao 3 koša, šut 1-7, uz 5 dodavanja, 1 skok, 1 osvojenu i 3 izgubljene lopte), New York - Houston 91-85, Dallas - Indiana 111-90 (Tabak za Indianu igrao 28 minuta i postigao 8 koševa uz 7 skokova, 1 dodavanje, 1 osvojenu, 4 izgubljene lopte i 1 blokadu; Šundov za Dallas igrao 3 minute i postigao 2 koša, šut 1-1), San Antonio - Atlanta 94-79, Phoenix - Minnesota 107-100, LA Clippers - Denver 110-106, Portland - Sacramento 96-91. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kamo »ide« Marijan Vlak?</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Kamo to »ide« Marijan Vlak? Ne, zasad nema naznaka da bi mogao napustiti maksimirsku klupu, ali definitivno je da se nešto čudno događa s Dinamovim trenerom. Čovjek koji je dosad slovio kao »miran, samozatajan i introvertiran«, doživio je metamorfozu i u zadnje se vrijeme pretvara u goropadnog i svadljivog trenera. Kao što to i priliči ljudima koji su izgubili kompas, jednu je pobjedu Vlak iskoristio za »obračun s njima«, zagrebačkim novinarima, kojima je u maniri diktatora ispred riječkih svlačionica (!?) počeo secirati tekstove, naslove, rečenice, optuživao ih da »izmišljaju«, napadao ih »zašto zovu Prosinečkog«... Jer, postoji samo jedna istina, jasno, ona Vlakova...</p>
<p>Trener je ostavio Prosinečkog u Zagrebu, rekao je da je kapetan umoran. Novinari su nazvali Prosinečkog i kapetan je rekao:</p>
<p>- Nisam umoran!</p>
<p>Tko onda izmišlja? A to što se Vlaku ne sviđa da se prostor u medijima daje i nogometašu (koji, usput, ima opipljivije zasluge u hrvatskome nogometu od spomenutog trenera), zapravo je isključivo problem njegova mentalnog sklopa. Kao što trener uoči utakmice ne pita novinare »jesam li dobro sastavio momčad« (logično!), isto tako nema pravo ni uređivati novine i nametati naslove ili mišljenja. Uostalom, pokušao je Vlak biti novinarom, bio je jedno vrijeme suradnik »Jutarnjeg lista«, nakon nekoliko »kolumni« taj je pokušaj neslavno propao...</p>
<p>Optužio nas je Vlak da smo prije šest mjeseci »izmislili« njegov hladni odnos, temeljen samo na kurtoaznome pozdravljanju, s Robertom Prosinečkim. Ako treba, i na sudu ćemo, sa svjedocima, dokazati da baš ni jedan zarez nije izmišljen, a Vlakov je problem što od šume, u svome svijetu, ne vidi drvo. Ili ga ne želi vidjeti, posve je svejedno. I zaista bi mu bilo bolje da se bavi nogometom, a ne iščitavanjem nepostojećih poruka u novinskim tekstovima.</p>
<p>Nije lako izdržati medijski pritisak, nije lako biti Dinamovim trenerom. Ali, Vlak je morao znati što ga čeka kad se prihvatio ovoga posla, koji uz sjajnu plaću nosi i veću odgovornost i obveze prema javnosti nego da je, primjerice, trener Maksimira. Vlak je eksplodirao, očito je da ne može podnijeti sve što se događa u klubu i oko njega. Ali, puca prema pogrešnoj meti, novinari mu nikad nisu bili neprijatelji. Štoviše, štoviše...</p>
<p>Prije dvije godine Marijan Vlak je dao ostavku na mjesto Dinamova trenera, nakon pobjede, u - Suhopolju! Sad se sa zagrebačkim novinarima obračunao, nakon pobjede, u - Rijeci! I koliko god takvi postupci ne priliče treneru velikoga kluba (kakav Dinamo neprijeporno jest), izgleda da to nije slučajno. Samo, kamo to »ide« Marijan Vlak? Rekao bi Miroslav Blažević, »prebacila ga pamet«... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Matković vjeruje u bolje dane</p>
<p>Očekivao sam da dvije utakmice nećemo dobro odigrati, ali i da ćemo pobijediti. Ne tražim alibi, ali očekujem razumijevanje, jer sam siguran da ćemo zaigrati dobro, kaže trener Hajduka Ivica Matković</p>
<p>SPLIT, 15. ožujka</p>
<p> - Ni u Koprivnici, u kup-utakmici sa Slavenom Belupom, nogometaši Hajduka nisu pružili dobru partiju, iako nisu nezadovoljni 0-0 rezultatom. Činilo se da će susret u Maksimiru probuditi Splićane i da će ih pozitivni rezultat s Dinamom potaknuti na uvjerljivije igre. No, to se nije dogodili. Dok destrukcija igre, odnosno obrana, u neku ruku zadvoljava, napad je neinventivan, bez probojnosti i svježine.</p>
<p>Ivica Matković, trener Hajduka, svjestan je slabije igre svoje momčadi, ali je uvjeren da će »bijeli« brzo isplivati iz sadašnje situacije izadovoljiti navijače igrama i rezultatima.</p>
<p>- Želim odgovorno raditi svoj posao i analizirati sve što se radi. Obavljenim pripremama sam bio super zadovoljan, momčad je zdušno radila. Sada je potrebna nadgradnja u formi. Očekivao sam da dvije utakmice nećemo dobro odigrati, ali i da ćemo pobijediti. Ne tražim opravdanje, alibi, ali sam odgovoran i očekujem razumijevanje, jer sam siguran da ćemo zaigrati dobro, kazao je Matković.</p>
<p>Zašto Splićani nemaju svježine i probojnosti? Problem Hajdukove igre ovog proljeća su napadači, koji nisu ni blizu jesenskom izdanja. Možda je na njihovu igru utjecao izostanak ozlijeđenog Jurice Vučka. On je bio spona između veznog reda i dvojice napadača, ključna karika ovog Hajduka. Osim Vučka ozlijeđeni su Vučević, Lalić, Sablić, Puljiz. </p>
<p>- Izgleda da se igrači ne mogu brzo oporaviti, da im je pretežak ritam utorak-subota. Žao mi je što se loše igra. Trener sam rezultata i igre i volim da dobri rezultati proizlaze iz igre. Poremetile su nas ozljede, ali i odlazak Skoke i Mujdže. Ne možemo izmjenama zadržati kvalitetu, razmišlja Matković.</p>
<p>Splićane u subotu očekuje prvenstveni dvoboj sa Slavenom Belupom, pa u utorak uzvratni dvoboj Kupa s istim supanikom, potom prvenstveni susret s Vukovarom '91. Hoće li u ovim dvobojima »bijeli« biti uvjerljiviji? Matković je uvjeren u bolje dane i kaže:</p>
<p>- Očekujem da ćemo u ova tri susreta pobijediti, pa slijedi stanka u natjecanju zbog reprezentativnog susreta Hrvatska - Njemačka. Promijenit ćemo način rada, osvježit ćemo se, oporavit će se Vučko, Vučević, Lalić. Eto, vidite koliko je Bilićev povratak utjecao na sigurnost obrane. Bit će dobro...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prokleta predzadnja minuta</p>
<p>Zagreb je u Varaždinu izgubio u predzadnjoj minuti, no konačnih 1-2 daje realne izglede i Zagrebu i Varteksu da se nadaju polufinalu Kupa</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Tko će u polufinale nakon varaždinskih 2-1 (0-0) za Varteks protiv Zagreba, u prvoj četvrtfinalnoj utakmici hrvatskog nogometnog Kupa? Odgovor ćemo znati 21. ožujka, do tada oba suparnika imaju razloga za realnu nadu. U Kranjčevićevoj misle kako će jezičac na vagi ipak pretegnuti na njihovu stranu. Glavni razlog je što su u varaždinskoj utakmici, punoj tempa, živosti i prigoda, ostvarili ono što se smatra kapitalnim kad su u pitanju takve utakmice, a to je pogodak u gostima.</p>
<p>Ipak, s obzirom na zbivanja na travnjaku, začinjena i pogreškama - što nije čudno u brzoj igri - teško je tvrditi da Varaždinci neće u Kranjčevićevoj postići pogodak. Iako ih u zadnje vrijeme postižu teško... No, kako i sami priznaju, sad su ohrabreni dvostrukim matiranjem Zagrebova vratara Mihačića. Prvi put za 1-0 kad je Sabolčki pogodio iz slobodnog udarca kroz šumu nogu (50. minuta) i drugi put u predzadnjoj minuti, pri rezultatu 1-1, što je naslađe za momčad strijelca, a najgore za suparnika. Nakon skraćenog kornera, Dobi je pogodio glavom iz peterca.</p>
<p>- Ponekad je to logičan slijed kad se ne iskoriste prigode. Eto, da je lopta koju je Bule poslao majstorski iz daljine, u 82. minuti, odsjela u mreži umjesto što je udarila u prečku, vjerojatno bismo mi slavili. Ovako, sve je otvoreno, tumači Zagrebov trener Ivo Šušak.</p>
<p>Iako Zagreb nije uspio u prvoj rundi, u nečemu je ipak profitirao. To je bilo prvo gostovanje u ovoj sezoni na kojem je Zagreb s tribina gledao gotovo kompletan Upravni odbor kluba. Ne, istina, na okupu - članovi su bili raštrkani po svečanoj tribini kao rakova djeca, svaki sa svojim primjedbama i sudovima. Takva se orijentacija nastavila i nakon utakmice, kad su svi požurili svojim putem. Nitko se nije spustio među igrače da im čestita na primjerenom zalaganju. U klubu u kojemu se brine o ugođaju kao preduvjetu uspjeha, takve su »sitnice« gotovo presudne... (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ulaznice za dvoboj Hrvatska - Njemačka od 30 do 200 kuna</p>
<p>Ulaznice za prijateljsku nogometnu utakmicu Hrvatska - Njemačka, 29. ožujka u Zagrebu, u pretprodaji od četvrtka</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Kad igraju treći na svijetu i prvi u Europi, kao što je slučaj u prijateljskoj utakmici nogometnih reprezentacija Hrvatske i Njemačke 29. ožujka (19 sati) u Zagrebu, to treba i platiti. I to dobro... Naime, ne baš popularne cijene ulaznica kreću se od 30 do čak 200 kuna. Ulaznica za tribine jug i sjever koštat će 30 kuna, za istok 80, gornja razina zapadne tribine je 100, donja 150, a elitna loža 200 kuna.</p>
<p>Rečeno je to na uobičajenoj konferenciji za novinstvo u Hrvatskom nogometnom savezu u prodavaonici »Valentino sport«, koji je jedan od sponzora Saveza.</p>
<p>Glavni tajnik Saveza Zorislav Srebrić dodao je da su ulaznice ipak nešto jeftinije nego jesenas protiv Jugoslavije (mi bismo dodali da se tad nije ni pitalo za cijenu i da utakmica nije bila prijateljska). Uz ulaznicu, promoviran je i prigodni plakat u izdanju starog suradnika, »Copygrafa«. Ulaznice su u pretprodaju od četvrtka (16. ožujka) u »Valentino sportu« (Trg bana Jelačića 15).</p>
<p>U vezi sa spomenutom utakmicom, podatak da će se dan ranije u Varaždinu (20.30 sati) odigrati utakmice mladih reprezentacija Hrvatske i Njemačke. Bit će to odlična prigoda reprezentaciji Ive Šuška za uigravanje uoči EP u Slovačkoj, od 27. svibnja do 3. lipnja.</p>
<p>- Radujem se što će se igrati u Varaždinu, koji zna stvoriti dobru atmosferu, rekao je Šušak. - Istog dana netko će »špijunirati« utakmicu Nizozemaca, naših prvih suparnika u Slovačkoj. Moram reći da i Francuzi žele igrati s našim mladima, što je veliko priznanje.</p>
<p>Za Nijemce će sigurno zaigrati i Lothar Matthäus, novi svjetski rekorder po broju reprezentativnihnastupa. I mi ćemo imati jednog »slavljenika«: Aljoša Asanović bi u maksimiru trebao odigrati 60. utakmicu za »vatrene«. Izbornik Blažević će kandidate priopćiti u srijedu, a reprezentacija će boraviti na »funkcionalnom i skrovitom lokalitetu«, dodao je Srebrić.</p>
<p>Saznali smo i da bi se uskoro trebao održati odgođeni sastanak Austrijanaca i Mađara koji žele obnoviti kandidaturu za suorganizaciju EP 2008. Hrvatska bi u tom profitabilnom poslu željela poneku utakmicu, navodno na veliku radost »velikodušnih« Austrije i Mađarske. Na pitanje što ako se Hrvatska ne plasira na to EP, na koje automatizmom imaju pravo samo dva sudomaćina, snalažljivi Srebrić odmah je odgovorio:</p>
<p>- Valjda će se do 2005. godine, kad se odlučuje o domaćinstvu, na čelu Uefe naći novi ljudi koji će shvatiti da krug domaćina, koji imaju automatsko pravo nastupa na EP, treba proširiti na tri.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bule pozvan u reprezentaciju BiH</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Na adresu NK Zagreb stigla je obavijest na engleskom jeziku (!), kojom Nogometni savez Bosne i Hercegovine poziva Zagrebovog igrača Ninu Bulu u reprezentaciju za prijateljski ogled protiv Makedonije 29. ožujka. Dakako da nas je zanimalo što Bule, inače hercegovačkih korijena, kaže o tom pozivu. Poglavito jer je već sakupio izvjesnu minutažu igrajući za hrvatsku B reprezentaciju protiv Francuske, ali i na turniru u Republici Koreji:</p>
<p>- Nemam namjeru brzopleto odbiti poziv. Dapače, čini mi se vrlo zanimljiv, jer se iz Kranjčevićeve jako teško, gotovo nikako igrač ne može probiti među Blaževićeve izabranike.</p>
<p>Poručujući kako mu godin poziv izbornika BiH Blaža Sliškovića, Bule je pridodao:</p>
<p>- Prije nego se odlučim, dobro ću promisliti. A osim toga želim vidjeti reakcije još nekih navodno pozvanih igrača iz Hrvatske, primjerice Bazine i Muse. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nikola Pilić od četvrtka i službeno</p>
<p>Za četvrtak je sazvan prvi sastanak nove »teniske vlade«, odnosno novoizabranog Upravnog odbora HTS-a, koji bi trebao promovirati Nikolu Pilića kao šefa za Davisov kup / Goran Prpić odbio izborništvo u Fed kupu, Friščić možda ostaje</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog teniskog saveza održat će u četvrtak prvi sastanak u novom sazivu, otkako je za predsjednika HTS-a izabran Slaven Letica. Bit će to, dakle, prvo okupljanje nove »teniske vlade«, a vrlo vjerojatno jedna od najvažnijih odluka koje bi mogle biti donesene u četvrtak trebala bi biti ona o izbornicima dviju najvažnijih reprezentacija, muške za Davisov kup, te ženske za Fed kup. Kao što je poznato, oba mjesta trenutno su prazna, nakon ostavki Gorana Prpića i Vjerana Friščića. </p>
<p>Po raspoloženju koje vlada otkako su u Savezu zapuhali drugi vjetrovi, Prpića bi trebao zamijeniti Nikola Pilić, koji bi postao šef za Davisov kup. Sam Pilić kaže da ga to zanima:</p>
<p>- Razgovarali smo već nekoliko puta, a po onome što mi je predloženo, trebao bih biti izbornik te se brinuti o pripremama i organizaciji Davisovog kupa. Tko će sjediti na klupi kao kapetan nije važno. Teoretski je izvediva mogućnost da jedna osoba bude i igrač i kapetan, ali praktično nije dobra. Kapetan do kraja meča mora sjediti na klupi, a može se dogoditi da samo deset minuta potom i sam treba igrati, što nije lako, kaže Pilić, te dodaje da »bez obzira na sve hrvatski tenis ima ekipu koju što prije treba vratiti onamo gdje pripada«. Podsjetimo, Hrvatska je trenutno u Drugoj skupini Davisovog kupa, što je treća liga tog natjecanja.</p>
<p>Opcija s kapetanom i igračem u istoj osobi tiče se, naravno, Gorana Ivaniševića, koji je tu ideju podržao, no treba vidjeti što će o tome reći Upravni odbor.</p>
<p> Jednako tako, UO se treba očitovati i o izborniku za Fed kup reprezentaciju, koju je posljednjih pet godina vodio Vjeran Friščić. Prema informacijama koje smo dobili, Letica je to mjesto ponudio Goranu Prpiću, no on je to odbio, baš kao što je odbio i dati svoj komentar o toj temi. Po svemu sudeći, Fed kup je trenutno prilično vruć krumpir za vodstvo Saveza i moguće je da ni nakon četvrtka izborničko mjesto neće biti popunjeno. Zapravo, moguće je da i nakon ostavke (za koju nije ni rekao da je neopoziva) ondje ostane Friščić, pogotovo što su ga podržale i Silvija Talaja i Iva Majoli. A zna se da je u tenisu mišljenje igrača vrlo važno...</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Leđaši« su hrvatski plivački adut u Ateni</p>
<p>U četvrtak u Ateni počinje plivačko SP u malim bazenima / Vodstvo hrvatske plivačke reprezentacije najbolje rezultate očekuje od četvorice plivača u leđnim disciplinama: Žeravice, Strahije, Kožulja i Maškovića</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U optimističnom raspoloženju hrvatska plivačka ekspedicija otputovala je u Atenu, na poprište Svjetskog prvenstva u malim bazenima od četvrtka (16. ožujka) do nedjelje. Na SP će za Hrvatsku nastupiti plivačica Smiljana Marinović te plivači Gordan Kožulj, Miloš Milošević, Marko Strahija, Miro Žeravica, Krešimir Čač, Sandro Tomas, Marijan Kanjer, Vanja Rogulj, Ante Mašković, Ivan Mladina i Duje Draganja.</p>
<p>Želja vodstva naše reprezentacije može se sažeti kroz kratke rečenice direktora Ivana Varvodića:</p>
<p>- Medalje nećemo jamčiti, ali možemo jamčiti da će većina naših reprezentativaca postići najbolje rezultate. A vi dobro znate što bi to moglo značiti...</p>
<p>Varvodić, jasno, aludira na uistinu visoku vrijednost hrvatskog plivanja u svjetskim okvirima. Danas najbolji hrvatski rezultat u pojedinoj plivačkoj disciplini gotovo sigurno znači plasman u polufinale, u većini disciplina čak i finale.</p>
<p>Hrvatska plivačka vrsta nastupit će u Ateni u najboljoj postavi, nema samo ozlijeđenog Tomislava Karla koji je na 50 metara leđno osvojio ovosezonski Svjetski kup. No, iako u Ateni neće biti Karla, hrvatske plivačke ambicije i dalje su najveće upravo u leđnim disciplinama - rijetko koja plivačka nacija ima tako kvalitetan četverolist leđnih plivača kao što su Žeravica, Strahija, Kožulj i Mašković. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni Miloša Miloševića, koji je na svakom velikom natjecanju jedan od glavnih favorita za osvajanje medalje na 50 metara leptir. On to u gotovo svakoj prigodi i potvrdi, bez obzira što prije svakog natjecanja »okreće pilu naopako« i tvrdi da nije opterećem rezultatom i medaljom.</p>
<p>U Ateni se s posebnim nestrpljenjem očekuje nastup australske plivačke reprezentacije koja se dugo priprema za nastup na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Iako Australci u Ateni neće biti kompletni, i njihova pričuvna plivačka postava jedna je od najboljih u svijetu.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Primorac »osvetio« Budimpeštu</p>
<p>U posljednjem kolu Prve europske lige, hrvatski stolnotenisači svladali Mađarsku 4-1 / Mađari slavili samo u paru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska stolnoteniska reprezentacija svladala je Mađarsku 4-1 u uzvratu za ostanak u Prvoj europske lige. Na kraju natjecanja, Hrvatska ima bolji omjer setova od Mađarske i ostaje prvoligaš, bez obzira hoće li se mijenjati sustav natjecanja Europske lige.</p>
<p>Pobjedama Primorca u susretima s Fazekasom te Paszijem, Tošića protiv Landera i Ivana Juzbašića protiv Paszija hrvatski stolnotenisači uzvratili su Mađarima, istim rezultatom, za poraz u Budimpešti. Uvjerljivo slavlje Hrvatske ublažili su Mađari Fazekas i Paszi u susretu parova, svladavši hrvatsku kombinaciju Primorac - Tošić.</p>
<p>Povratkom Zorana Primorca u reprezentaciju, nakon duže stanke zbog ozljede, ozračje među njegovim suigračima zasigurno je bilo mnogo bolje od onog uoči budimpeštanskog susreta, kad Primorac nije nastupio. S brzih 21-11, 21-12 protiv Fazekasa otvorio je susret, a ujedno i vrata pobjede za Ivana Juzbašića, koji je ponovio subotnji ligaški nastup, pobijedivši Paszija 21-17, 21-17. Na 3-0 povećao je Roko Tošić, čija je 21-15, 21-15 pobjeda protiv Landera pomalo i iznenađujuća, budući da Tošić u zadnje vrijeme baš nije u sjajnoj formi. No, u utorak je odličnim nastupom oduševio prisutne u dvorani III Sportskog doma.</p>
<p>Nakon smanjenja na 3-1 pobjedom Mađara u parovima, Primorac je, s obzirom na nedostatak treninga vrlo dobrom igrom protiv raspoloženog Paszija još jednom potvrdio da je ponajbolji svjetski stolnotenisač.</p>
<p>Nakon svega, može se reći da su naši najbolji igrači u dobroj formi uoči Otvorenog prvenstva Hrvatske (ITTF CROP 2000), jednog od najvećih stolnoteniskih turnira, te momčadskog Europskog prvenstva u Bremenu (1. svibnja).</p>
<p>• Dvorana III Sportskog doma</p>
<p>HRVATSKA - MAĐARSKA 4-1 (Primorac - Fazekas 21-11, 21-12, I. Juzbašić - Paszi 21-17, 21-17, Tošić - Lander 21-15, 21-15, Primorac/Tošić - Fazekasz/Paszi 20-22, 20-22, Primorac - Paszi 21-13, 20-22, 21-17). (I. Mijić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Radoš u trodnevnom posjetu Londonu o vojnoj suradnji </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 15. ožujka</p>
<p> - Hrvatski ministar obrane Jozo Radoš doputovao je u srijedu u službeni posjet Velikoj Britaniji. S njime je u London stigla i delegacija hrvatskog Ministarstva obrane te Glavnog stožera Hrvatske vojske. Riječ je o trodnevnom posjetu do kojeg dolazi na poziv britanske vlade.</p>
<p>Dosadašnja suradnja Hrvatske i Velike Britanije nije bila osobito razvijena pa je ovaj posjet prigoda da se ona pojača i otvori put k potpisivanju sporazuma o dvostranoj vojnoj suradnji, izjavio je uoči odlaska ministar Radoš u zagrebačkoj zračnoj luci. </p>
<p>Ministar i hrvatska delegacija imali su u srijedu u programu susret s članovima parlamentarnog Odbora za obranu. U četvrtak je predviđen sastanak s britanskim državnim tajnikom za obranu Geoffom Hoonom, te s čelnom vojnom osobom britanskog Ministarstva obrane, generalom sir Charlesom Guthriejem. Ministar Radoš također će voditi razgovore s ministrom za Europu iz Foreign Officea Keithom Vazom. Predviđen je i sastanak s članovima britansko-hrvatske svestranačke parlamentarne skupine, kao i s parlamentarnim državnim podtajnikom za obranu dr. Lewisom Mooniejem. </p>
<p>»Nadam se da će svi ti razgovori rezultirati daljnjim pomakom u težnjama Hrvatske za uključenjem u euroatlantske integracije«, kazao je Radoš uoči polaska za London. </p>
<p>Britansko-hrvatski razgovori u Londonu vodit će se u širem kontekstu bilateralnih odnosa nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Hrvatsko izaslanstvo razgovarat će s britanskim sugovornicima i o bilateralnoj suradnji na području obrane, te zatražiti britansku potporu ulasku Hrvatske u program NATO-a - Partnerstvo za mir. </p>
<p>Posjet Velikoj Britaniji prvi je Radošev službeni posjet nekoj zemlji u svojstvu ministra obrane. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prijetnje kandidatima NHI u Republici Srpskoj</p>
<p>BOSANSKI BROD, 15. ožujka</p>
<p> - Zastupnik u Skupštini RS i član predsjedništva Nove hrvatske inicijative BiH Tomislav Tomljanović uputio je šefu Misije OESS-a u BiH Robertu Barryu pismo u kojem ga upozorava na učestale pritiske kojima su izloženi kandidati NHI-a prijavljeni za lokalne izbore na prostoru Republike Srpske. Tomljanović ističe da je zastrašivanje kandidata NHI-a naročito prisutno na području općina Banja Luka i Bosanski Brod. »Telefonskim prijetnjama, izravnim kontaktima i drugim provokacijama metode zastrašivanja se neprestano ponavljaju nad našim kandidatima za lokalne izbore u gradovima Banjoj Luci, Bosanskom Brodu, te u izbjeglištvu nad kandidatima iz Novog Sela kod Bosanskog Broda«, ističe Tomljanović. On od Roberta Barrya traži da svojim autoritetom utiče da ove provokacije prestanu jer je ovakvim odnosom narušena normalna predizborna stranačka kampanja. (Z.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rusi uhitili svog državljana pod optužbom da je britanski špijun</p>
<p>Najnovija špijunska afera između Velike Britanije i Rusije izbila je nekoliko dana nakon posjeta britanskog premijera Tonyja Blaira Rusiji/ Foreign Office, kao i dosada, odbija komentirati sve što se odnosi na obavještajnu djelatnost</p>
<p>MOSKVA, 15. ožujka</p>
<p> - Ruska kontraobavještajna služba FSB u srijedu je obznanila da je uhitila ruskog građanina pod optužbom da je špijunirao za Veliku Britaniju. </p>
<p>Glasnogovornik FSB-a odbio je govoriti detaljnije o slučaju, rekavši da je u tijeku istraga o njegovim aktivnostima te da je sproveden u moskovski zatvor Lefortovo. Ruska izvještajna agencija RIA citirala je navode FSB-a da je britanska obavještajna služba surađivala s navodnim špijunom u Tallinu, glavnom gradu Estonije, i da im je pomagala estonska služba za sigurnost. Britansko veleposlanstvo u Moskvi neposredno nakon objavljivanja afere nije bilo dostupno za komentar. Glasnogovornik britanskog Foreign Officea rekao je: »Naš odgovor na optužbe poput ovih kao i na sve što se odnosi na obavještajnu djelatnost je da nikada ne dajemo komentar«. </p>
<p>Uhićenje se dogodilo samo nekoliko dana nakon sastanka britanskog premijera Tonyja Blaira i v.d. predsjednika Vladimira Putina u Sankt Petersburgu. Putin je u prošlosti bio djelatnik obavještajnih službi, najprije u bivšoj sovjetskoj tajnoj službi KGB, da bi postao šef FSB-a 1998. godine. FSB je jedan od sljednika KGB-a i odgovoran je za unutarnju sigurnost i kontrašpijunažu. </p>
<p>Špijunske afere danas su rjeđe nego tijekom hladnoga rata, ali se ipak događaju. Rusija je već zatvorila jednog navodnog britanskog špijuna, Platona Obukova. Uhićen je 1996. zbog navodnog odavanja tajni britanskim agentima dok je radio u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, a suđenje mu je odgađano nekoliko puta. Posljednji špijunski slučaj dogodio se prošle godine kada je Rusija protjerala američku diplomatkinju Cherie Leberknight pod optužbom da je špijunirala. Uhićena je, tvrdi FSB, »krvavih ruku« u moskovskom parku dok se pripremala za sastanak s »vezom«. Rusija i Poljska nedavno su u uzajamnom optuživanju za špijunažu protjerale po devetoricu diplomata. Velika Britanija i Rusija u posljednjih deset godina imaju podjednak broj špijunskih afera. Prije šest godina Britanija je izbacila ruskog diplomata kao odgovor na moskovsko protjerivanje čovjeka opisanog kao šefa britanske obavještajne službe SIS za Rusiju. Godine 1996. Rusija je protjerala devetoricu britanskih diplomata za pod optužbom da su stvarali špijunsku mrežu. Velika Britanija odgovorila je istom mjerom protjeravši četvoricu ruskih diplomata. To je ujedno bila i jedna od najozbiljnijih špijunskih afera od završetka Hladnoga rata. (Reuters/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Putin neće tolerirati antisemitizam</p>
<p>MOSKVA, 15. ožujka</p>
<p> - Vršitelj dužnosti ruskog predsjednika Vladimir Putin u pismu objavljenom u srijedu istaknuo je da se antisemitizam neće tolerirati. U pismu američkom Kongresu naglašava se da su poduzete mjere protiv političkog i vjerskog ekstremizma, kaže se u priopćenju Putinova ureda za odnose sa javnošću. U priopćenju se poziva SAD da izvrši pritisak na zemlje koje pokreću sudske procese protiv bivših sovjetskih veterana optuženih za ratne zločine, aludirajući na sudske procese pokrenute u Latviji. Sovjetski veteran Vasilij Kononov osuđen je u Rigi na šest godina zatvora zbog ratnih zločina. Njegov je partizanski odred navodno streljao civile u selu Mazie Bati.</p>
<p> Antisemitizam je u ruskom društvu prisutan od carskih vremena, a prošle je godine Duma odbila osuditi antisemitske izjave jednog od svojih komunističkih vođa. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Taipei upozorava Kinu da nema pravo komentirati tajvanske izbore </p>
<p>TAIPEI/PEKING, 15. ožujka</p>
<p> - Tajvanski dužnosnik za odnose s Kinom u srijedu je napao kineskog premijera Zhu Rongjia zbog upozorenja koje je uputio u povodu tajvanskih predsjedničkih izbora, istaknuvši da nema nikakvo pravo to komentirati.</p>
<p> »Gospodin Zhu, kao ni drugi dužnosnici Narodne republike Kine, nema pravo išta reći o našim izborima«, rekao je Su Chi, predsjednik vladinog Vijeća za odnose sa Kinom. Zhu je tajvanske glasače upozorio da se na subotnjim izborima ograde od onih snaga koji zagovaraju nezavisnost ili neće imati drugu priliku za glasovanje. Jasno je time aludirao na Chen Shui- biana iz Demokratske napredne stranke. Su je, međutim, rekao da vlada podupire pravo Chen Shui-biana da zagovara nezavisnost iako ne dijeli njegovo stajalište. Naime, kineski premijer Zhu Rongji, je izjavio da Peking nikad neće dopustiti neovisnost Tajvana. Pritom je optužio je neke elemente u SAD-u da koriste Tajvan kako bi se usprotivili Kini. »SAD gledaju na Kinu kao na potencijalnog neprijatelja. Oni bi htjeli da se pitanje Tajvana beskonačno odugovlači«. Zhu je rekao da ishod izbora u Tajvanu, koji se održavaju u subotu, neće promijeniti kinesko beskompromisno stajalište glede neovisnosti. »Tajvanu nikad neće biti dopušteno da postane neovisan bez obzira na to tko tamo dođe na vlast«, rekao je. »To je naš konačni stav i volja 1,25 milijardi Kineza«. On je poručio tajvanskim biračima da glasuju razumno na predstojećim predsjedničkim izborima. »Nemojte djelovati impulzivno u trenutku koji će odlučiti budući tijek odnosa Kina i Tajvana, jer bojim se da nećete dobiti još jednu priliku...«. Zhu je čini se mislio na mogućnost pobjede na izborima glavnog oporbenog kandidata Chena Shui-biana, čija je stranka u prošlosti zagovarala neovisnost. Kina je poručila da će primjeniti i vojnu silu protiv Tajvana ako taj otok bude odugovlačio s razgovorima o ponovnom sjedinjavanju. Zhu je rekao da će Peking razgovarati s onim ljudima u Tajvanu koji ne podupiru neovisnost.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tomac: Kompromisima riješiti otvorena pitanja sa Slovenijom</p>
<p>LJUBLJANA, 15. ožujka</p>
<p> - Rješenja otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije moguće je postići kompromisima koji će zadovoljiti nacionalni interes jedne i druge strane i to na osnovi europskih standarda i bez poticanja histerije, izjavio je potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac koji je u utorak navečer govorio o odnosima dviju država u Postojni. Tomac je na poziv slovenske Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD) boravio u Postojni, gdje je predstavio svoju knjigu »Zločin bez kazne«. Kao pozitivan znak ocijenio je poziv gradonačelnika slovenskih pograničnih općina koji su svoj parlament pozvali da nakon tri godine konačno ratificira sporazum o malograničnom prometu i suradnji. Po riječima potpredsjednika Sabora, stručnjaci mogu riješiti pitanje razgraničenja na moru, pri čemu je moguć kompromis koji bi omogućio da Slovenija ima izlaz na otvoreno more, a Hrvatska morsku granicu s Italijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ha'Aretz: Upitno sklapanje nekih ugovora između vojne industrije Izraela i Hrvatske</p>
<p>TEL AVIV, 15. ožujka</p>
<p> - Promjena vlasti u Hrvatskoj dovela je u pitanje sklapanje nekih ugovora između vojne industrije Izraela i Hrvatske, piše u srijedu u opširnom članku izraelski dnevnik HaAretz.</p>
<p> Početkom 90-tih godina odlagala je izraelska vojna industrija ulazak na hrvatsko tržište do uspostavljanja diplomatskih odnosa, usprkos jasnim porukama koje su stizale iz hrvatskog ministarstva odbrane, kojim je RH najavljivala da je spremna otkupiti veće količine izraelskog oružja i ratne opreme. Izraelska vojna industrija - piše HaAretz - bila je spremna ući u velike poslove s Hrvatskom. Međutim, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova, koje mora odobriti svaku prodaju izraelskog oružja, protivilo se prodaji izraelskog oružja Hrvatskoj. Uvjet za uspostavljanje sigurnosnih i obrambenih veza s Hrvatskom koje je postavila izraelska vlada tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu bile su ispravke u knjizi u kojoj je Tuđman pokušao umanjiti odgovornost profašističkog ustaškog režima za smrt oko 30.000 hrvatskih Židova, tjekom II. svjetskog rata, piše HaAretz. Nakon dugih pregovora pristao je Tuđman ispraviti englesko izdanje svoje knjige i 21. kolovoza 1997. godine u Beču je objavljeno zajedničko priopćenje Izraela i RH o uspostavljanju diplomatskih odnosa, što je otvorilo put izraleskom ministarstvu obrane na hrvatsko tržište.</p>
<p> U vrijeme bivše vlasti u Hrvatskoj dobila je izraelska obrambena industrija na čelu s tvrtkom »Elbit sistemimi« i u suradnji sa izraelskom zrakoplovnom industrijom, veliki posao u modernizacije hrvatske zračne flote Migova 21, piše dnevnik. Vrijednost ovog posla iznosila je 110 milijuna dolara. Međutim pred samo potpisivanje ugovora, piše HaAretz, došlo je do promjene vlasti u Hrvatskoj. Zato je zamjenik izraelskog ministra obrane Ephraim Sneh otputovao u hitan posjet Zagrebu kako bi spasio najavljeno potpisivanje ugovora. Promjena vlasti u RH dovela je u pitanje i druge najavljene poslove u vrijednosti desetina milijuna dolara. Nakon posjeta američke državne tajnice Madeleine Albright Hrvatskoj, američki proizvođači ratnih zrakoplova »Locheed Martin« ponudili su Hrvatskoj na poklon zrakoplove F-16, tvrdi Ha'Aretz ne navodeći izvor informacija. No, tvrdi taj dnevnik, riječ je o zastarjelim verzijama tog zrakoplova i potrebna je modenizacija a taj posao bi, naravno, napravili Amerikanci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U Sarajevu se ne priprema tužba protiv Hrvatske</p>
<p>To je za sarajevski Dnevni avaz izjavio Kasim Trnka, savjetnik Alije Izetbegovića za pravna pitanja, komentirajući izjave Ljerke Mintas-Hodak i Ljube Česića-Rojsa u hrvatskom tisku o tome da nakon izricanja presude generalu Tihomiru Blaškiću postoji mogućnost tužbe BiH protiv Hrvatske</p>
<p>SARAJEVO, 15. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Inicijativa za podizanje tužbe protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Den Hagu, koliko znam, nema! Ovo je za sarajevski Dnevni avaz izjavio Kasim Trnka, savjetnik Alije Izetbegovića za pravna pitanja, komentirajući izjave Ljerke Mintas-Hodak i Ljube Česića-Rojsa u hrvatskom tisku o tome da nakon izricanja presude generalu Tihomiru Blaškiću postoji mogućnost tužbe BiH protiv Hrvatske. Podsjetimo, na visinu kazne izrečene Blaškiću umnogome je utjecala Tribunalovo definiranje sukoba HVO i Armije BiH međunarodnim sukobom, odnosno agresijom RH na međunarodno priznatu državu BiH.</p>
<p>»Istina presuda Blaškiću mogla bi biti dobra osnova za podizanje tužbe BiH protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde«, rekao je Trnka, ali je dodao da neovisno od kvalifikacije karaktera sukoba u BiH, na osnovu same presude generalu Tihomiru Blaškiću, BiH ne može tražiti isplatu ratne štete od Hrvatske.</p>
<p>U javnosti je objavljen podatak da bi visina ratne odštete mogla iznositi 80 milijardi dolara. </p>
<p>BiH je pred Međunarodnim sudom pravde već podigla tužbu protiv SR Jugoslavije. Taj je spor jedan od razloga zbog kojih Miloševićev režim ne pristaje na uspostavu punih diplomatskih odnosa sa Sarajevom.</p>
<p>Usprkos Trnkinoj izjavi kako u ovom trenutku nema inicijativa za podizanje tužbe BiH protiv Hrvatske, sarajevski tisak špekulira o takvoj mogućnosti nakon što presuda Blaškiću postane pravosnažna. Tako spomenuti Dnevni avaz u svom uvodnom komentaru naglašava da će nakon pravosnažnosti presude, ukoliko definicija rata ostane ista, zahtjev BiH Hrvatskoj za plaćanjem ratne odštete biti potpuno legitiman i pravno utemeljen. »Pitanje ratne odštete bit će prvi veliki test za Stipu Mesića i hrvatsku vladu. Willi Brandt (?) XXI. stoljeća ne mora kleknuti, samo neka plati račune iz prošlosti. Ta gesta svim Bosancima bila bi najbolja isprika. No, da bi ih platio, netko iz BiH mora Mesiću ispostaviti račune. Pomalo je tužno da ovdašnje pravosuđe na to mora podsjećati Ljerka Mintas-Hodak, saborska zastupnica iz druge države i članica HDZ-a«, zaključuje ovaj list blizak Izetbegovićevoj administraciji. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Reporteri ITN-a obranili istinu o logoru Trnopolje i dobili odštetu </p>
<p>U Londonu pobjedom završio sudski proces reportera tv kuće ITN, nad časopisom »Living Marxism«, koji je tvrdio da je njihova potresna reportaža o strahotama Trnopolja bila - lažirana / List mora isplatiti po 150.000 funti odštete tv-reporterima Penny Marshall i Ianu Williamsu, 75.000 njihovoj televizijskoj kući ITN, te 300.000 funti sudskih troškova </p>
<p>LONDON, 15. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Je li srpski logor Trnopolje u Bosni doista postojao, ili je bio plod mašte britanskih televizijskih reportera? To je, otprilike, bila tema sudske bitke što je u Londonu upravo okončala pobjedom reportera Nezavisne televizije (ITN), nad časopisom »Living Marxism«, koji je tvrdio da je njihova potresna reportaža o strahotama Trnopolja bila - lažirana.</p>
<p>Sud je presudio da je to kleveta zbog koje »Living Marxism« mora isplatiti po 150.000 funti odštete tv-reporterima Penny Marshall i Ianu Williamsu, te još 75.000 njihovoj televizijskoj kući ITN. »Living Marxism« mora uz to platiti još 300.000 funti sudskih troškova. To jedno s drugim premašuje pola milijuna funti, odnosno, preračunato, više od pet milijuna kuna. Unatoč zdušnoj potpori srpskog lobija u Britaniji, te različitih drugih pristalica, spomenutom listu prijeti sada bankrotstvo.</p>
<p>Reporteri Penny Marshall i Ian Williams te njihova matična kuća tužili su »Living Marxism«, odnosno urednika tog lista Micka Humea, te izdavače, zbog jednog spornog članka objavljenog 1997. U tome napisu iz pera slabo poznatog njemačkog slobodnog novinara i srpskog apologeta, Thomaa Deichmanna, tvrdilo se, naime, da Trnopolje nije bio logor u kojem su Srbi provodili nasilje nad prisilno zatočenim Muslimanima i Hrvatima, već mjesto kamo su se ovi sklonili »zbog vlastite zaštite«. U Deichmannovom tekstu također se navodi da se logoraši, uopće nisu nalazili iza bodljikave žice, nego da je žicom bila okružena britanska tv-ekipa koja ih je snimala. Britanski izvjestitelji koristili su se trikovima kamere kako bi u svijet poslali lažnu priču o Trnopolju, tvrdio je dalje »Living Marxism«, nekoć glasilo britanskih ultraljevičara, a danas niskotiražna i kontroverzna publikacija iza koje, izgleda, stoji samo njen urednik, Mick Hume.</p>
<p>Reporteri ITN-a zatražili su ispriku od tog lista, a kada ova nije stigla, spremili su sudsku tužbu, smatrajući da je »Li ving Marxiam« bacio ljagu na njihovu profesionalnu reputaciju. Pozivajući se na tobože narušenu »slobodu izražavanja«, »Living Marxism« uspio je međutim prikupiti nešto podrške među britanskim piscima i drugim javnim ličnostima, prikazavši sebe kao siromašnog medijskog patuljka, u sukobu s ITN-om kao mogućim Golijatom. ITN je sa svoje strane tvrdio kako »Living Marxism« koristi sudski slučaj da bi privukao pažnju i podigao nakladu. Tijekom parničenja koje je trajalo tri mjeseca, reporteri ITN-a posvjedočili su da su kobnog dana u kolovozu 1992. kada su nabasali na Trnopolje, tamo zatekli užas. Novinar Ian Williams odbio je tvrdnje lista »Living Marxism« da su potreseni prizori iz tog logora, koji su poslije obišli svijet na malim ekranima i naslovnim stranicama, bili samo stvar »kuta snimanja i kasnijeg emitiranja«.</p>
<p>Da Trnopolje nije reporterska izmišljotina, potvrdili su i brojni drugi svjedoci, među kojima i bivši zatočenik tog logora, dr Idriz Medžanić. On je pred sudom u Londonu ispričao da je stalno slušao krikove zatvorenika koji su dobivali batine. Skrivenim fotoaparatom, koji je čuvao riskirajući glavu, dr Medžanić je snimao i zatvoreničke rane stečene prilikom mučenja. Kasnije je taj fotoaparat kradom uspio predati britanskoj tv-reporterki Penny Marshall, prilikom njenog posjeta logoru. Govoreći uz pomoć prevodioca, taj je liječnik posvjedočio da je određen broj zatočenika bio ubijen.</p>
<p>Dok su novinari ITN-a pozvali čitav niz očevidaca koji su iz prve ruke mogli potvrditi da se u Trnopolju nije plandovalo, već mučilo, pa i ubijalo zatvorenike, »Living Marxism« nije mogao pronaći ni jednog jedinog vjerodostojnog svjedoka. Ni urednik toga lista, Mick Hume, ni autor spornog teksta, Thomas Deichmann, nisu, napokon, nikada bili ni blizu Trnopolja. No, tamo se zato zajedno s reporterima ITN-a u isto vrijeme zatekao novinar »Guardiana«, Ed Vulliamy. U napisu što ga je taj list objavio u srijedu, on podsjeća da je i Haaški sud kasnije konstatirao kako su se u Trnopolju događala silovanja, mučenja i ubojstva.</p>
<p>Premda sam nije poveo parnicu protiv »Living Marxisma«, Vulliamy je za vrijeme sudskog postupka dobivao uvredljive poruke od pristalica tog lista. »Ti si obično g....« stoji tako u jednom od pisama koje je primio, a autor tog pisma također je izrazio zadovoljstvo zbog uništenja Vukovara, dodajući kako je britanski novinar »vjerojatno gadni mali Židov«.</p>
<p>Na sudu u Londonu ovog je tjedna pobjedu izborila istina. Parnica između »Linvg Marxism« i ITN bila je potrebna da se obrani profesionalni profil britanskih reportera, koji su svijetu prvi otkrili srpske logore u BiH. No taj je slučaj važan i zato da za budućnost ne bi ostala nikakva sumnja u istinitost navoda o tim logorima. Spriječen je time pokušaj »Living Marxism« da krivotvori povijest. Britanski sud nije se time okomio na slobodu tiska, već na slobodu prekrajanja povijesne istine i slobodu plasiranja laži.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rusi sravnili sa zemljom gradić Komsomolsk </p>
<p>Ruski novinari više ne smiju objavljivati izjave predsjednika Čečenije Arslana Mashadova, ministra informiranja Udugova i vojnog zapovjednika Basajeva</p>
<p>MOSKVA, 15. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Teške borbe za gradić Komsomolsk traju već deset dana, ali ruskoj armiji i dalje ne uspijeva da iz tog važnog strateškog naselja na vratima Vedenjskog kanjona potisne čečenske gerilce kojima zapovijeda Ruslan Gijalev. Nakon višednevnog intenzivnog bombardiranja, raketiranja i granatiranja Komsomolsk je praktički sravnjen sa zemljom. Potvrđuju to »škrti« televizijski izvještaji s bojišta, ali i izbjegli žitelji koji izjavljuju da u tom gradiću više nema ni jedne zgrade ili obiteljske kuće koja nije oštećena i na koju za proteklih deset dana nije pala neka bomba ili granata.</p>
<p>Prema proturječnim (ruskim) informacijama čečenski pobunjenici i dalje kontroliraju nekoliko četvrti tog velikog naselja. Mukotrpno, sporo zauzimanje Komsomolska ruski generali pak objašnjavaju tvrdnjom da su čečenski gerilci izgradili jake podzemne utvrde, što izbjegli žitelji poriču. Štoviše, izbjeglice tvrde da je u opkoljenom Komsomolsku ostalo još samo dvjesto do tristo čečenskih boraca, a da ih se većina u protekla dva dana uspješno povukla u obližnje kavkaske planine. </p>
<p>Osim za Komsomolsk, ruska armija i dalje se bori za još osam čečenskih sela u južnim planinskim dijelovima republike. Ruski ministar obrane maršal Igor Sergejev optimistički je u srijedu izjavio da će njegova armija »vrlo brzo« potpuno slomiti otpor čečenskih gerilaca, no neovisni promatrači sumnjaju da će čečenski rat biti završen do predsjedničkih izbora 26. ožujka. </p>
<p>Na takav zaključak upućuje činjenica da je kremaljska vlada u utorak donijela odluku kojom se ruskim novinarima od sada zabranjuje da objavljuju izjave i razgovore s vođama čečenskog oružanog otpora. U protivnom ruski će novinari kazneno odgovarati zbog kršenja zakona »o borbi s terorizmom«. Na crnoj listi onih čije izjave ruski novinari više ne smiju objavljivati su i predsjednik Čečenije Arslan Mashadov, njegov ministar informiranja Malvadi Udugov i vojni zapovjednik Šamil Basajev koji je prilikom nedavnog oružanog proboja iz Groznog teško ranjen. Basajevu je do sada amputirano stopalo lijeve noge, ali je i dalje neuhvatljiv za rusku armiju i pripadnike federalne službe sigurnosti. </p>
<p>Kremaljske vlasti su u srijedu zatražile od moskovske redakcije američkoga Radija slobode da u roku tri dana predaju snimke svih svojih emisija emitiranih na ruskom jeziku od 15. veljače do 15. ožujka. Direktor Radija slobode izjavio je da će ispuniti zahtjev ruskih vlasti, ali je taj potez Kremlja ujedno protumačio kao pokušaj zastrašivanja ne samo njegovih već i svih drugih novinara koji izvještavaju iz Rusije. </p>
<p>Napokon, ukoliko ruska armija uskoro i potpuno slomi otpor čečenskih naoružanih separatista, na sjevernom Kavkazu neće biti mirno. Svjedoči to i obnovljeni bunt Čerkeza u autonomnoj republici Karačajevo-Čerkezija. Nekoliko tisuća Čerkeza već tri dana prosvjeduje ispred zgrade republičke vlade u Čerkesku, traži formiranje vlastite republike ili izdvajanje i pripajanje svojih područja susjednom ruskom Stavropoljskom kraju. Posljednji bunt Čerkeza bio je prošle jeseni kada su višetjednim demonstracijama izvojevali pobjedu i dolazak na položaj predsjednika karačajevo-čerkeske republike generala Vladimira Semjonova koji je po nacionalnosti Karačajevac. PobnBunt je utišan nakon što je Semjonov obećao da će za svog premijera postaviti političara čerkeske nacionalnosti ali to obećanje do danas nije ispunio. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Talijani se naoružavaju u strahu od razbojnika</p>
<p>RIM, 15. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Nisam ispalio niti jedan metak u svom životu, ali sam odlučio sljedeći tjedan kupiti pušku« - citira milanski Corriere della Sera željezara u Monseliceu koji u zadnje doba živi kao grof: prodaje dnevno troja blindirana vrata. To je odraz psihoze koja je zahvatila to mjesto nedaleko od Padove, gdje prije nekoliko dana Giuseppe Carturan, kad su ga upucali Srbi koji su upali u kuću da bi pljačkali, odgovorio vatrom i ranjen otpremio jednog useljenika u grob a drugoga u bolnicu. U padovanskom kotaru lani je bilo 2870 dozvola za oružje, a samo u ovoj godini zatraženo je još 340 dozvola. Taj eksponencijalni porast odgovor je na eksponencijalni porast broja oružanih provalnih pljački. </p>
<p>Carturan s bolesničke postelje kaže da je očajan što je ubio čovjeka, ali da nema grizodušja i da bi to učinio opet. Njegov potez postao je tema televizijskih i novinskih izvijesti - ali utrka za oružjem nije počela tek pošto je taj trgovac prorešetao sačmom glavu razbojnika (s krivotvorenom hrvatskom putovnicom u džepu, usput). Iz tih razgovora s preplašenim ljudima doznaje se kako postariji bračni par spava pripreman: dama ima bat pod jastukom a gospodin nožinu na noćnom ormariću. Budući da je metoda razbojnika poznata, ljudi se pripremaju. Znaju da upadnu u dvorište, razbiju lubanju psu, odrežu električne i telefonske veze, popnu se i na krov da ušutkaju sirenu alarma. Paolo Stievano je zato nabavio kacigu za svoga njemačkog ovčara. Šampioni su ipak dvoje osamdesetogodišnjaka koji su blindirali svoju spavaću sobu, pa su, kad su razbojnici upali, imali dragocjenosti sa sobom na sigurnome, te su mobitelom zvali karabinijere.Blindirana vrata nisu dovoljna, otkako lopovi prolaze kroz prozor, a kadikad i kroz zid, ako nije dovoljno debeo. </p>
<p>Vatreno oružje postalo je zadnji hit: na sjeveru Italije imaju ga, u raznim kotarima, od 6 do 10 posto trgovaca, a od ostalih svaki peti kaže da će uskoro nabaviti pušku ili pištolj. Uzalud policija vapi da to nije dobro.Građanima su dosadili i razbojnici kojih ima sve više i policajci kojih nikada nema kad trebaju. Italija se naoružava. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Novo zagađenje Tise </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 15. ožujka</p>
<p> - Val novog zagađenja Tise stigao je u srijedu ujutro i u Mađarsku, priopćeno je iz mađarske Uprave za vodoprivredu. I to zagađenje, kao i prethodno, najvjerojatnije je porijeklom iz rumunjskog rudnika Baia Borsa. O dolasku nekoliko kilometara duge sivkasto-crne mrlje iz smjera Rumunjske mađarske su vlasti još u utorak obavijestili nadležni iz Ukrajine, koji su tu pojavu uočili na svom gornjem dijelu riječnog toka. To je već treća ekološka katastrofa koja je pogodila rijeku Tisu i pritoke u malo više od mjesec dana. Zadnje zagađenje zabilježeno je u petak, a radilo se o velikim koncentracijama teških metala (olova, cinka i dr.), koji su putem mulja iz rumunjskog rudnika Baia Borsa dospjeli prvo u pritok, a zatim i u ukrajinske i mađarske dijelove toka Tise. Odgovorni dužnosnik mađarske vodne uprave u srijedu je priopćio kako su zbog najnovijeg onečišćenja uvedene izvanredne mjere zaštite kvalitete vode drugog stupnja, te da se radi analize svaki sat uzimaju uzorci vode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>OHR upozorio Dodikovu vladu zbog sporosti povratka u Republiku Srpsku </p>
<p>Ured viskog predstavnika ističe da nisu prihvatljivi bilo kakvi daljnji izgovori koji bi odgodili pravo ljudi na preuzimanje vlastite imovine u RS</p>
<p>MOSTAR, 15. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nedavna obećanja premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, o brzome povratku oko 2000 nesrba u Banja Luku, kao i ranije zaklinjanja njegove vlade u punu privrženost realizaciji Aneksa 7. Daytonskoga sporazuma, ostat će, ako je suditi po poražavajućim podacima glede (ne)provedbe imovinskih zakona u RS-u, samo »mrtvo slovo na papiru«.</p>
<p> Jer, statistički podaci Ministarstva za raseljene i izbjegle osobe Republike Srpske pokazuju kako će pri trenutačnoj dinamici provedbe biti potrebno 15 godina za provedbu imovinskih zakona u RS-u, a čak 28 godina za provedbu tih zakona u glavnome gradu tog entiteta Banjoj Luci!? Vlasnicima i nositeljima stanarskog prava u Republici Srpskoj vraćeno je manje od šest posto privatne imovine i samo jedan posto stanova u društvenome vlasništvu. U Banjoj Luci vraćeno je tek tri posto od privatne imovine i 0,2 posto stanova u društvenom vlasništvu za koje su podneseni zahtjevi za povrat, tako da je u ovome trenutku zaista iluzorno vjerovati u ispunjenje obećanja Dodikove vlade o povratku prognanih i izbjeglih u svoje prijeratne domove u RS-u.</p>
<p>Takvo katastrofalno stanje u Republici Srpskoj o (ne)provedbi imovinskih zakona bilo je neposrednim povodom zamjeniku visokog predstavnika za povratak i obnovu Andyju Bearparku da uputi otvoreno pismo Miladinu Dragičeviću, ministru za raseljene i izbjegle osobe u Dodikovoj vladi. Veleposlanik Bearpark upozorava Dragičevića kako je nekorektno od predstavnika toga ministarstva RS-a što »neprestano nastoje krivo predstaviti ovaj zakonski proces tvrdeći da će svi ljudi biti izbačeni na ulicu« (slično je, podsjetimo, u Sarajevu postupio i Izetbegović sa svojom famoznom izjavom kako zbog baba neće izbaciti borce na ulicu!). Stvarna namjera provedbe imovinskih zakona, stajalište je Ureda visokog predstavnika, jest osiguranje poštivanja imovinskih prava uz minimalan negativan učinak na privremene korisnike koji imaju pravo na alternativni smještaj, ako njihove potrebe nisu ispunjene na drugi način.</p>
<p>OHR nadalje primjećuje kako unatoč nastojanjima Ureda visokog predstavnika za osiguranjem značajnoga povećanja proračuna za 2000. godinu, »nije došlo do zamjetnoga povećanja aktivnosti Ministarstva za raseljene i izbjegle osobe RS-a« te da je spomenuto ministarstvo tijekom zimskih mjeseci još i »propustilo poduzeti korake u rješavanju pitanja dvostrukoga/bespravnoga korištenja stambenih jedinica.« Ministarstvo za raseljenje i izbjegle osobe RS-a »odgovorno je i za nedostatak alternativnoga smještaja u RS-u«. Stoga Bearpark, uz konstataciju kako je »provođenje imovinskih zakona od ključne važnosti za uspostavu vladavine zakona kao temelja za integraciju BiH u Europu i njezin budući gospodarski razvitak i nisu prihvatljivi bilo kakvi daljnji izgovori koji bi odgodili pravo ljudi na preuzimanje vlastite imovine«, zaključuje da će Petritschev ured nedostatak napretka u povratu imovine u RS-u smatrati »izgovorom smišljenim da se prikrije nedostatak političke volje za provedbom Aneksa 7. Daytonskoga sporazuma« Dragičevićeva Ministarstva za raseljene i izbjegle osobe u vladi Milorada Dodika.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ni jedan hrvatski odvjetnik, makar tituliran kao »državni agent«, neće svojoj domovini ispostavljati troškovnike »a la Rivkin« </p>
<p>U Vjesniku od 12. ov. mj. na samoj je naslovnici uz sliku novoga ministra pravosuđa istaknut naslov »Rivkin bio hrvatski agent za više od devet milijuna dolara«. Na 2. stranici, ponovno uz sliku novoga ministra, opet je istaknuto krupnim slovima »Rivkinu samo Ministarstvo pravosuđa platilo više od devet milijuna dolara«.</p>
<p>Vjesnikova novinarka (Ivana Matić), citirajući ministra Ivaniševića, navodi da je Ministarstvo isplatilo Davidu Rivkinu u vremenu od 11. 06. 1997. do 25. 01. o. g. 9,068.104.- dolara kao »državnom agentu RH« pred Međunarodnim sudom u Haagu, u predmetu tužbe Republike Hrvatske protiv SRJ te za njegove intervencije u kaznenom postupku Kordić-Čerkez.</p>
<p>Štoviše, da je Rivkin ugovorom s RH, za kojim se sada traga, jer ga navodno nema ni u Hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, dobio status agenta RH, a što je navodno po riječima ministra Ivaniševića »puno jača pozicija nego ugovor o zastupanju« (cit.).</p>
<p>Ako je to doista rekao novi ministar pravosuđa, a Vjesnikova novinarka vjerno prenijela, hrvatski građanin ostaje potpuno zbunjen. </p>
<p>Što je to državni agent i kakav mu je posao? Za Davida Rivkina, odvjetnika iz odvjetničke tvrtke Hunton u SAD, hrvatska je javnost prvi put čula prošle godine, u najavi tadašnjeg ministra vanjskih poslova da će on, Rivkin, uz Davida Genesona, također odvjetnika iz iste odvjetničke kuće, zastupati RH u Haagu u postupku za naknadom štete što ju je SR Jugoslavija prouzročila genocidom u ratu protiv Hrvatske.</p>
<p>Sada se međutim i ne spominje da bi David Rivkin bio ortak spomenute odvjetničke tvrtke, već ga se prikazuje kao samostalnoga odvjetnika, koji nastupa u svoje ime i za svoj račun.</p>
<p>Opće je poznato da odvjetnici nastupajući na sudovima to čine kao zastupnici tužitelja ili tuženoga u građanskim parnicama, odnosno kao branitelji optuženih ili zastupnici oštećenih u kaznenim predmetima. Ni ovdje ni ondje oni nisu agenti, pa ni državni agenti, makar zastupali i državu. </p>
<p>Hrvatska enciklopedija (sv. 1, Zagreb, 1941.) pod agentom navodi posrednika najrazličitijih poslova - osiguravajućih, iseljeničkih, burzovnih, eksportnih i kao najvažnije trgovačkih. Slično tomu i Anić-Goldsteinov »Rječnih stranih riječi« (Zagreb, 1999.) proširujući pojam agenta sa suradnikom policije ili špijunske mreže.</p>
<p> Dakle, pita se čitatelj, kakav ugovor »za lobiranje« (cit.) sklapa odvjetnik, da bi taj ugovor kasnije bio i proširen. Sve je to hrvatskom građaninu ostalo u mraku. </p>
<p>Navodi se nadalje: »Stoga će Ivanišević predložiti da se Rikvina razriješi te dužnosti i da se na njegovo mjesto imenuje agent iz Hrvatske.«</p>
<p>U tome iskazu novoga ministra čitatelj Vjesnika, pisac pisma čitatelja u Vjesnikovoj rubrici »Zar nijedan hrvatski odvjetnik ne bi znao zastupati Hrvatsku u odštetnoj parnici protiv SRJ u Haagu«, objavljenom prošle godine na vijest da će Hrvatsku u Haagu zastupati Rivkin - doista doživljava punu zadovoljštinu.</p>
<p>Ni jedan hrvatski odvjetnik, makar tituliran »državni agent«, neće svojoj domovini ispostavljati troškovnike »a la Rivkin«. </p>
<p>Na kraju spomenimo što se tiče nesretnog državnog agenta da u engleskom jeziku agent znači i zastupnik (Vidi Bujasov Veliki englesko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1999.). Teško je međutim pretpostaviti da bi novi ministar pravosuđa, pravnik par excellence, poistovjećivao agenta i pravnog zastupnika.</p>
<p>Prije je za pretpostaviti da je Vjesnikova novinarka agenta, državnoga agenta i zastupnika, sve njih strpala u isti lonac. </p>
<p>dr. MILORAD ANDRIČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Predsjednički dvori na Pantovčaku sagrađeni su na imanju obitelji Nikolić </p>
<p>Radeći desetljećima u antikvarijatu Matice hrvatske u Zagrebu i baveći se tim zanimljivim poslom, u ruke su mi dolazile rijetke, pa i one najrjeđe knjige, razne arhivalije, dokumenti i slične knjiške lovine. </p>
<p>Tako me jednoga dana, bilo je to negdje oko 1975. godine, »antikvarni put« nanio u poznatu zagrebačku i hrvatsku obitelj Nikolić. To su oni Nikolići koji su imali i svoju ulicu u Zagrebu. Danas je to Teslina ulica. Od tih Nikolića vjerojatno je bio najpoznatiji Vladimir Nikolić-Podrinski (1856.-1933.), poznati političar iz Austro-Ugarske Monarhije.</p>
<p> Gospođa s kojom sam tada uz dobru i ukusnu crnu kavu vodio poslovne razgovore - zvala se Habsburg, no nije bila ni u kakvoj rodbinskoj vezi s carsko-kraljevskom lozom Habsburg, iako je Bečanka bila.</p>
<p>U ugodnom i veoma zanimljivom razgovoru došao je red i na Nikolićevo zagrebačko imanje. Tako mi gospođa Habsburg spomene vilu »Zagorje«, kako se onda zvala, a sada su to Predsjednički dvori na Pantovčaku i da je ta vila sagrađena na Nikolićevu imanju! Odnosno na imanju obitelji Nikolić.</p>
<p>Reče mi gospođa Habsburg da je na tome istome zemljištu, samo nešto sjevernije, imala biti sagrađena vila za samoga cara, odnosno kralja Franju Josipa. U jednome trenutku mi iz neke ladice izvadi i nacrt za tu vilu, koja nije nikada sagrađena bila. Imao sam u rukama nacrt te nesagrađene vile. </p>
<p>Po riječima gospođe Habsburg ta je vila imala biti pretežno od drva građena, nešto u alpskom stilu. Ne znam, ili sam zaboravio: čiji je to bio poklon caru i kralju Franji Josipu - Grada Zagreba, »kraljevinah« Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ili same ugledne obitelji Nikolić?</p>
<p> Koliko sam zapamtio, taj nacrt te nesagrađene vile potječe iz godine 1883. Ili neke druge godine bliske toj. </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ostajem kod svojeg mišljenja o natjecanju »Janigro«</p>
<p>U Vjesniku od 10. ožujka (rubrika Pisma čitatelja) gđa Erika Krpan, prema programskoj knjižici, članica organizacionog odbora natjecanja »Antonio Janigro«, nazvala je moj osvrt na to natjecanje »zlonamjernim« i rezultatom moga neznanja, a sama u svojem osvrtu ne samo da moje navode potvrđuje, nego ih čini još preblagim.</p>
<p>Gđa Krpan priznaje u potpunosti postojanje pravila natjecanja, kako sam ih naveo, i diskvalifikaciju natjecatelja, pa i članova žirija, ako su u bilo kakvom kontaktu s natjecateljima.</p>
<p> Priznaje da su u natjecanju sudjelovali natjecatelji koje su, prema programskoj knjižici, pripremali članovi žirija u nekom od razdoblja rada, ali to po gđi Krpan nije bio nikakav kontakt između tih osoba i to je »pravilno« i »dopušteno«, jer da je u svijetu takav način najprošireniji.</p>
<p>»Rijetka« da su natjecanja na kojima članovi žirija ne ocjenjuju »svoje natjecatelje«, premda je istina posve suprotna i članovi žirija u najmanju ruku nemaju pravo glasa ako je u pitanju njihov ili po njima pripreman natjecatelj.</p>
<p>Gđa Krpan priznaje da je naš finalni natjecatelj kod predsjednice Organizacionog odbora prof. Dobrile Berković Magdalenić pohađao srednju školu, što mi je sada i otkrilo »nepoznati kriterij« po kojem se g. Zajcev našao u finalu.</p>
<p> Zaključujem po tome da se je u finalu očito »morao naći« netko od naših da bi se tako opravdala zaista nepotrebna financijska ulaganja u natjecanje.</p>
<p>Gđa Krpan u svojem priznanju ide i dalje od mene te nam otkriva da je i natjecanje prije četiri godine provedeno na isti način, kada je đak prof. Dobrile Berković Magdalenić, naša M. Leskovar dobila II. nagradu, studentica prof. V. Dešpalja gđica. J. Gašparović III. nagradu. Bilo bi zaista bolje za sve nas i za gđu Krpan da se na takve »argumente« ne poziva.</p>
<p>Nedopustivo je stanovište gđe Krpan prema kojem se ugled natjecanja procjenjuje samo po ugledu i cijeni žirija i visini nagrada, a ne prema kvaliteti natjecatelja i izvedene glazbe.</p>
<p>S obzirom na stav gđe Krpan, koji je prema ugledu članova žirija, ali i njihovoj cijeni točan, onda nam se naša »skromnost« u uloženim sredstvima od oko 200.000 DEM itekako osvetila, jer smo sav uloženi novac morali prepustiti plaćanju žirija i nagradama stranih natjecatelja, pripremljenih po članovima žirija.</p>
<p>Gđa Krpan pokušava »uspjeh« našeg natjecatelja g. Zajceva opravdati »nagradom publike«, što nas dodatno sramoti, jer se time naša zemlja prikazuje kao sredina niskih i navijačkih kriterija, a publika nedoraslom.</p>
<p>Zaključak je samo jedan - da zemlja koja nema natjecatelja koji bi mogli zadovoljiti kriterije koje dopušta gđa Krpan i koja nema svoje članove u žiriju, bolje da ne organizira natjecanja po nedopustivim kriterijima, na kojima neki dobro zarađuju.</p>
<p>prof. IVAN MARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dužnosničke plaće ipak trebaju biti 40 posto niže</p>
<p>Kad bi stranački kandidati pregledali i preslušali snimke sa svojih izbornih skupova, podsjetili se što su sve nudili i obećavali biračima u Hrvatskoj - možda bi to potaknulo u njima osjećaj odgovornosti i obaveze. </p>
<p>A novi sastav u Saboru i Vladi trebao bi osim toga pogledati i snimke sjednica iz bivšeg Sabora, na kojima su se, kao oporba, žestoko borili i suprotstavljali bahatosti i rastrošnosti HDZ-a: (PDV, odluka Ustavnog suda o dugu umirovljenicima, plaće visokim dužnosnicima, štrajk prosvjetara...).</p>
<p>Svima su nam godila lijepa obećanja, ali, na žalost, od svega je ostalo, koliko ja vidim do sada, samo slovo »o«.</p>
<p> Smatram da ratom iscrpljeni hrvatski narod - očekuje više obzira i poštovanja od vlasti kojoj je dao povjerenje, ali - prva razočaranja su tu, jer se predizborna obećanja ignoriraju ili odgađaju za iduću godinu, za dvije ili tko zna koliko godina. </p>
<p>Krivac je, kažu odgovorni, Matešina vlada, jer da je ostavila prazne blagajne i još pet do šest milijarda duga, te su također vrlo neugodno iznenađeni, jer je stanje u gospodarstvu mnogo gore od očekivanoga. </p>
<p>A kako smo tek mi obični građani (birači) iznenađeni i zaprepašteni takvim izjavama! Pa gdje ste, gospodo, bili sve vrijeme i za što ste primali visoke dužnosničke plaće, a ne znate što se u Hrvatskome državnom saboru događalo; tko je dobivao jamstva, kredite, novac iz proračuna? Gdje se ako ne Saboru raspravljalo o stanju u gospodarstvu, korisnicima iz proračuna?</p>
<p>Hoće li mnogi umirovljenici i dalje vježbati kako proživjeti mjesec? </p>
<p>Dok je vlast bila oporba, suosjećala je s narodom, a danas? Zbog dugova i praznih blagajna morali bi održati obećanje o 40 posto smanjenja dužnosničkih plaća. </p>
<p>Izjave kako nitko ne želi preuzeti dužnosničku odgovornost uz malu plaću - i nemoralna je i ucjenjivačka! Zašto to nisu izjavljivali u predizbornoj kampanji kad su se razbacivali obećanjima? Tisuće časnih, sposobnih Hrvata prihvatilo bi odgovornost i uz manju plaću.</p>
<p> Gdje bismo danas bili da su tako razmišljali oni divni, hrabri i nesebični hrvatski sinovi kad je 1991. napadnuta Hrvatska?</p>
<p>JELICA SARAJLIJAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nema urote u mojem članku </p>
<p>U svezi s tekstom »Na Mirogoj</p>
<p> - s čekovima na šest rata ili kreditom uz 20 posto kamata« (Nedjeljni Vjesnik od 12. ožujka, str.6), bio sam spreman na svakakva iznenađenja, ali da će me direktor Gradskih groblja optužiti da sam tim tekstom lobirao za udruge posmrtne pripomoći, a valjda protiv tvrtke kojoj je na čelu, nije mi bilo ni na kraj pameti.</p>
<p> To više jer nikada nisam bio u takvim udrugama, pa je valjda nelogično raditi reklamu za nekoga s kim gajite poznanstvo samo preko, istina bogate, novinske dokumentacije.</p>
<p>Direktor Gradskih groblja Josip Reljić, nadalje, sugerira da sam uvećao cijenu troškova pogreba te tvrdi, kako glasi i naslov njegova reagiranja, da prosječna cijena ukopa na Mirogoju stoji 1.300 kuna ako se ima vlastiti grob (Vjesnik od 15. ožujka, Pisma čitatelja, str. 21).</p>
<p> U svom tekstu sam, pitajući nekoliko izvora, iznio prosječnu cijenu pogrebnih troškova (dakle, ne samo ukopa) jer većina pokojnika, ako je na to mogla utjecati, ne odlazi na onaj svijet, primjerice, u kartonskim cipelama, u najjeftinijem lijesu ili bez njima drage glazbene pratnje. Da o cvjetnom aranžman, osmrtnicama i nekim drugim sadržajima pogrebne ceremonije i ne govorimo.</p>
<p> Selektivnim iznošenjem činjenica direktor Reljić na određeni način dezinformira - buduće pokojnike, što baš i nije dobra preporuka za posao koji obavlja.</p>
<p>A što se tiče čekova na šest rata ili kredita uz 20 posto kamata, koje neke udruge odnosno banke daju namjenski za pogrebne troškove, ne vidim kako bi objavljivanje takve informacije moglo biti upereno protiv direktora Gradskih groblja, kako proizlazi iz njegova reagiranja. </p>
<p> Stanoviti zazor gosp. Reljića u svezi s tim vjerojatno je posljedica nekih interesnih sukoba koji određene skupine već dulje vrijeme vode u svezi s pokojnicima i grobovima. Umjesto Vjesniku bilo bi mu korisnije da svoje primjedbe oko te problematike uputi na odgovarajuće adrese. </p>
<p>Tako će pomoći i budućim pokojnicima, ali i sebi jer će se osloboditi obveze da po novinama traži »urotnike« koji, eto, nemaju drugog posla nego žele napakostiti direktoru poduzeća Gradska groblja, d.o.o.</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ, Vjesnikov novinar, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Dvojici 50 godina zatvora za ubojstvo policajaca</p>
<p>OSIJEK, 15. ožujka</p>
<p> - Dvojica, od sedam Roma optuženih za ubojstvo dvojice policajaca, osuđeni su na po 25 godina zatvora. Ovu zasad nepravomoćnu presudu, u odsutnosti optuženih, izreklo je u srijedu peteročlano sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku, kojem je predsjedao sudac Ante Budić.</p>
<p>Sedam Roma, državljana SRJ iz Apatina, optužnica je teretila za teško ubojstvo hrvatskih graničnih policajaca Milana Arambašića i Nedeljka Kocijana, ubijenih na Dunavu odnosno granici između Hrvatske i SRJ, te za tešku krađu.</p>
<p>Na po 25 godina zatvora osuđeni su prvooptuženi Pal Klajo (28) i drugooptuženi Saša Memić (24), dok su Ištvan Klajo (28), Zoran Klajo (22), Jovan Petrović (37), Branko Petrović (47) i Zoran Todorović (64), zbog teške krađe osuđeni su na po tri godine zatvora svaki. Sedmorici Roma sudilo se u odsutnosti jer se trenutno nalaze u SRJ, te su nedostupni nadležnim državnim tijelima. Optužnicom ih se teretilo da su 15. lipnja 1998.godine čamcem prešli Dunav, te kod kanala »Petraš« počeli obarati stabla jasena. Negdje oko 20 sati primijetili su ih hrvatski granični policajci, među kojima su bili i Arambašić i Kocijan. Kada su policajci pokušali uhvatiti kradljivce, započela je pucnjava.</p>
<p>Naime, Pal Klajo zapucao je rafalom iz automatske puške prema policajcu Arambašiću. Pogođen u prsa i stomak, Arambašić je pao iz čamca u vodu i na mjestu preminuo. Tada je policajac Kocijan zapucao ranivši Klaju, kojem je ispala puška. Drugooptuženi je tada uzeo pušku i pucao prema Kocijanu, te ga rafalom pogodio u glavu, prsa i stomak od čega je Kocijan odmah preminuo.</p>
<p> »Predlažem sudu da ih proglasi krivima i osudi na najveće kazne prema kaznenim djelima za koja se terete«, istaknuo je u završnoj riječi zamjenik županijskog državnog odvjetnika. U završnoj riječi, branitelji optuženih su rekli kako smatraju da nije utvrđeno da su to teško ubojstvo oni počinili, jer se točno ne zna tko je zapravo ubio hrvatske policajce. Dodali su i da se iskazi optuženih koje su dali istražnom sucu u SRJ ne mogu koristiti, stoga su predložili da se njihovi branjenici oslobode optužbe. Sudskim postupkom, utvrđeno je i dokazano da su prvo i drugooptuženi pucali i ubili policajce, pa su zbog težine kaznenog djela osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne od po 25 godina. Za ostalu petoricu je dokazano da su počinili tešku krađu naoružani i u grupi, pa su zato i osuđeni na zatvorske kazne od po tri godine.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zapljenjenih 40 kilograma marihuane nije u vezi sa »slučajem Flanjak«</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Tri dana nakon uhićenja, dan nakon pretrage stana i garaže uhićenog, te njegove preprate u istragu, o čemu su neke dnevne novine već izvijestile, zagrebačka je policija dala priopćenje o slučaju zaplijene 40 kilograma marihuane. </p>
<p>Tako je u srijedu na konferenciji za novinare rečeno da su službenici Sektora kriminalističke policije, u suradnji sa djelatnicima Sedme policijske postaje Trešnjevka, PU zagrebačke, proveli kriminalističku obradu nad Robertom Đ. (26). Kod njega je pronađeno i zaplijenjeno 40 kilograma marihuane, namijenjene daljnjoj preprodaji na zagrebačkom ilegalnom narkotržištu.</p>
<p>Naime, prema riječima novog načelnika Sektora kriminalističke policije PUZ-a Roberta Kralja, u nedjelju su na području Jaruna policajci Sedme policijske postaje uočili Roberta Đ., kada je iz svoga osobnog automobila odlagao u unajmljenu garažu dvije crne vreće, kako se kasnije ustanovilo, ispunjene paketima marihuane. Prilikom legitimiranja, Robert Đ. je pokušao pobjeći, te je tada odbacio jedan paket u kojem je bio kilogram marihuane.</p>
<p>U srijedu je pretražen stan u kojem boravi Robert Đ., a za kojega se od ranije raspolagalo saznanjima da se bavi preprodajom droge. Tom je prilikom pregledana i garaža koju je on iznajmio. Pretragom garaže pronađeno je 40 paketa, a u svakom je bilo po kilogram marihuane, dok je u stanu pronađen revolver marke »smith & wesson«, kalibra 38 special, kojeg je diler posjedovao bez dozvole. Uz to, pronađena je i dilerova korespodencija s imenima i dugovanjima.</p>
<p>Načelnik Odjela za suzbijanje zloporabe opojnih droga Zoran Babić, novinarima je kazao da je Robert Đ. već otprije poznat policiji zbog neovlaštenog posjedovanja droge, te »kaznenih djela s elementima nasilja«, među kojima je i pokušaja ubojstva. Kriminalistička obrada se nastavlja kako bi se otkrilo porijeklo droge. No, prema riječima načelnika Kralja, dosad prikupljene obavijesti u potpunosti isključuju vezu ove zapljene sa zapljenom 16 tona marihuane na Carinskoj ispostavi Jankomir kada je uhićen Lovro Flanjak, a o čemu su spekulirali neki dnevni listovi.</p>
<p>Robert Đ. je u utorak oko 20 sati, nakon završene kriminalističke obrade, uz kaznenu prijavu zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, priveden u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Unatoč gubitku u Prodexu podijelili 1,5 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta proveli su na temelju zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva, te kaznene prijave zagrebačke Porezne uprave Ministarstva financija, kriminalističku obradu nad većinskim vlasnikom i sada umirovljenim direktorom poduzeća »Prodex d.d.«, Ivanom P. Naime, tijekom obrade utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je Ivan P. počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, te kazneno djelo krivotvorenja službene isprave, čim je počinio ukupnu štetu veću od milijun i pol kuna. </p>
<p>Ivan P. je kao većinski vlasnik i direktor poduzeća »Prodex d.d.«, radi pribavljanja protupravne imovinske koristi za sebe i druge, naredio djelatnicima »Prodexa« sastavljanje knjigovodstvene isprave neistinitog sadržaja, odnosno sastavljanje lažne bilance za 1996. godinu. Tom neistinitom knjigovodstvenom ispravom, Ivan P. je prikazao da je »Prodex« poslovao uspješno, čime je doveo u zabludu Nadzorni odbor poduzeća, koji je na osnovi toga odobrio isplatu dividende u iznosu od 1.535.482 kune. No, prema nalazima Porezne uprave Zagreb, »Prodex d.d.« je poslovao s gubicima, s tim da je prijavljeni Ivan P., kao najveći dioničar participirao s najvišim iznosom od 645.455 kuna isplaćene dobiti, od čega mu je 10.000 kuna isplaćene u gotovini.</p>
<p>Također, umirovljenom direktoru je za otplatu kredita kod »Zagrebačke banke«, kojim je kupio dionice »Prodexa«, doznačeno 600.432 kune, te za otplatu vlastitih dionica Fondu za privatizaciju 35.022 kune. Ostatak do 1.535.482 kune isplaćen je ostalim dioničarima »Prodexa«, i to Fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja 176.856 kuna, zatim Zlatku K., 62.265 kuna, Željku G., 23.720 kuna, Ivani V., 23.720 kuna, Ivanu N., 11.860 kuna, te drugim manjim dioničarima u ukupnom iznosu od 569.162 kune.</p>
<p>U ponedjeljak su djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta podnijeli protiv Ivana P. posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu, kao dopunu kaznene prijave Ministarstva financija Porezne uprave područnog ureda u Zagrebu. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ponovno uhićen »zagorski tajkun« Dragutin Plahutar </p>
<p>ZABOK, 15. ožujka</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske u utorak su, na zahtjev Županijskog državnog u Zlataru, djelatnici za suzbijanje kriminala PU krapinsko-zagorske uhitili Dragutina Plahutara, Želimira Komesa, Dražena Tomaškovića-Magišku i Franju Jadeka (policija navodi samo inicijale) zaposlene u zabočkom poduzeću »Dekor« d.d. Uhićeni su zbog osnovane sumnje da su zlouporabom položaja i ovlasti, te povredom obaveza vođenja trgovačkih poslovnih knjiga oštetili »Dekor« za 1,120,000 kuna.</p>
<p>Prema izvorima bliskim istrazi doznali smo da su predsjednik NO poduzeća Dragutin Plahutar, voditelj prodaje Želimir Komes, voditelj tehničke službe Dražen Tomašević-Magiška i voditelj odjela montaže, organizirali proizvodnju veće količine peći i radijatora, koje su prodavali kao repromaterijal i time protupravno prisvojili oko 1,120.000 kuna. Ujedno se sumnjiče i za poticanje i pomaganje u tim nezakonitim radnjama. Koji od četvero osumnjičenih se terete za poticanje i pomaganje, nismo uspjeli doznati.</p>
<p>Dragutin Plahutar, poznat po tome što je platio avionsku kartu za povratak Željka Miketića, nalazi se i u istrazi oko »Tehnomehanike« iz Marije Bistrice, a prema nekim naznakama povezan je i sa kaznenim obradom u »slučaju Jakopec«, te nogometnim klubom »Zagorec« u Krapini, u kojem se također provodi kriminalistička obrada. Neposredno nakon izlaska iz pritvora zbog sumnje da je bio povezan sa nezakonitim poslovanjem u »Tehnomehanici«, nudio je financijsku pomoć klubu »Zagorec«.</p>
<p>Također nakon izlaska iz pritvora provaljeno je u računovodstvo poduzeća »Strahinjčica«, čiji je većinski vlasnik, a za što je optužio novinare da su tu provalu povezali sa njegovim uhićenjem. No, izvori pak bliski policiji tvrde da to nije prva provala u prostorije njegovog poduzeća, već da je takvih provala bilo više, i to uvijek u trenutku kada bi se poslovanje njegovih poduzeća našlo u krizi ili neskladu sa zakonom. Četvorica uhićenih poslijepodne prepraćeni su u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U sporu Hrkaća i »Jutarnjeg lista« svjedočit će i urednik Crne kronike </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Na zagrebačkom Općinskom sudu u srijedu je zbog izmjene sastava sudskog vijeća, svjedočenjem tužitelja iznova započela rasprava u sporu za naknadu štete u iznosu od 150.000 kuna. Tužbu protiv nakladnika »Jutarnjeg lista« podnio je bivši predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Stipe Hrkać, zbog članka objavljenog u »Jutarnjem« 6. kolovoza prošle godine pod naslovom »Ponoćna drama u stanu Stipe Hrkaća, predsjednika HFP-a«</p>
<p>U svom iskazu Hrkać je sutkinji Suzani Radaković kazao da je za tekst saznao, kupivši novine tijekom ljetovanja na Lošinju, napomenuvši pritom da je povrijeđen cijelim člankom koji je njemu i njegovoj obitelji »donio probleme na poslu, dok su se i među Hrvatima u Kanadi pojavili komentari, kao što je primjerice 'dočepao se stana'«. Nadalje, Hrkać je kazao da nema sestru Mariju, za koju se u tekstu tvrdi da je pobacila, te da ne živi na adresi koja se spominje u tekstu, a također Hrkać je negirao tvrdnje »Jutarnjeg lista« da je od države dobio stan u Ilici, te da je nakon toga kriminalistička policija nad njim provela obradu.</p>
<p>Na upit sutkinje Radaković koliko braće i sestara ima, Hrkać je odgovorio da ima brata i tri sestre, od toga jedna se zove Marica, no, prema navodima tužitelja ona živi u Kanadi od 1986. godine, te da ona nije boravila u Hrvatskoj u vrijeme spomenutog događaja.</p>
<p>Sljedeća rasprava odredit će se pismenim putem, kada će biti saslušani koautor spornog teksta Stanko Petrović i tadašnji urednik »Crne kronike« tuženog lista Saša Leković. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kaznena prijava protiv zamjenika direktora metkovske tvrtke</p>
<p>DUBROVNIK, 15. ožujka</p>
<p> - Postupajući prema zahtjevu Županijskog državnog odvjetništva djelatnici PU zaduženi za obradu gospodarskog kriminaliteta proveli su kriminalističku obradu nad Z.D. (48) iz Metkovića.</p>
<p> Utvrđeno je da je on, kao zamjenik direktora tvrtke »Razvitak Narona« d.o.o. iz Metkovića, čiji je direktor M.V. iz Metkovića, neovlašteno potpisao ugovor o cesiji kojim se isplatio iznos od 149.000 kuna sa deviznog računa tvrtke »Razvitak održavanje« d.o.o. njegovom opunomoćeniku S. O. (42) iz Metkovića, temeljem nagodbe u sudskom sporu kojeg je Z.D. vodio protiv trgovačkog društva »Razvitak« iz Metkovića. Osim toga utvrđeno je da je Z.D. neovlašteno potpisao zahtjev za otkup deviza sa deviznog računa tvrtke »Razvitak održavanje«, kojim su sa računa u »Croatia banci« isplaćena sredstva u kunskoj protuvrijednosti na ime njegovog opunomoćenika. Protiv Z.D. je je podnešena kaznena prijava zbog zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenje službene isprave. (K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ukradeno za 300.000 kuna kompjutorskog pribora</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U noći na utorak nepoznati provalnici su obivši ulazna vrata na prostorijama »Croatia osiguranja - sektora za tehniku i informatiku«, koji se nalazi na 18. katu »Zagrepčanke« u Savskoj 41, oštetili navedeno poduzeće za 300.000 kuna.</p>
<p>Naime, provalnici su pored prijenosnih kompjutera, »izabrali« kompjutorske komponente, posebice matične ploče, diskove, procesore, grafičke kartice, printere i »miševe«. No, posegnuli su i za telefonima tako da ukupna šteta iznosi oko 300.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Izvoz kreditirati, a ne subvencionirati</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Hrvatski se izvoz trenutno ne može poticati subvencijama jer zasad za to jednostavno nema novca, a sustav takvih poticaja ne razvijamo jer je suprotan preuzetim obvezama zbog očekivanog ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Ali izvoznicima treba pomoći kreditiranjem i dobrom pripremom takvih poslova. To je samo jedan od naglasaka iz izlaganja Olgice Spevec, pomoćnice ministra gospodarstva u čiji resor idu i međunarodni gospodarski odnosi. Time je odgovorila na dio pitanja gospodarstvenika Zagreba i zagrebačke regije koji su u srijedu na primjerima svojih poduzeća govorili o sadašnjem nezavidnom stanju i značajnim razvojnim mogućnostima ovdašnje industrije.</p>
<p>Riječ je o prvom od niza takvih tematskih sjednica Gospodarskog vijeća HGK- Komore Zagreb. A na takvim skupovima, kako je najavio Zlatan Fröhlich, predsjednik Komore, u nazočnosti Vladinih predstavnika, ubuduće će se raspraviti o konkretnom položaju svake gospodarske grane u Gradu i regiji te predlagati i rješenja za bolje poslovanje. Jer Zagreb čini 45 posto cjelokupne hrvatske industrije, u njemu radi 41,5 posto od svih zaposlenih u zemlji, a kao veliko industrijsko središte uvijek je bio i snažan izvoznik.</p>
<p>Upravo su izvoznici iznijeli pregršt prijedloga za povećanje svoje aktivnosti i svoja loša iskustva s HBOR-om i poslovnim bankama. Kako se čulo, lakše je dobiti kredit za kupnju automobila nego za izvozni program koji ima sigurne kupce, a za neke izvozno orijentirane tvrtke to je često pitanje opstanka ili (nezaslužene!) propasti. Izvoznici su se požalili i na tečaj, a odgovoreno im je kako se, zbog visoke uvozne ovisnosti ali i makroekonomske stabilnosti zemlje ne predviđa njegova bitna promjena.</p>
<p> Na neke prigovore o slaboj carinskoj zaštiti domaće proizvodnje Olgica Spevec je odgovorila kako Hrvatska, kad se sve zbroji, ima visoke uvozne pristojbe, a Carinsku tarifu nije mijenjala od 1996. godine, dok to europske zemlje rade svake godine. Ujedno je najavila da će, ako Prijedlog nove Carinske tarife u četvrtak prihvati Vlada, on odmah ići u saborsku proceduru. Kako je rečeno, i razinom carina Hrvatska se mora otvoriti stranom tržištu jer bez toga nema otvaranja ni za hrvatske izvoznike. Inače, većina govornika u HKG Zagreb založila se za »reindustrijalizaciju Zagreba« i, ako Vlada pomogne najavljenim povoljnim okruženjem za ulaganja te se ona i ostvare, prilično optimistički gleda na budući gospodarski razvoj Grada.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Agrokor će u BiH uložiti 80 milijuna DEM </p>
<p>SARAJEVO, 15. ožujka</p>
<p> - Koncern »Agrokor« kani u idućih šest godina investirati u BiH gotovo 80 milijuna njemačkih maraka, čime bi se ujedno omogućilo otvaranje novih 800 do tisuću radnih mjesta, izjavio je u srijedu u Sarajevu Stjepan Ledić, Agrokogorov izvršni direktor za inozemna tržišta. Članovi poslovodstva Agrokora predstavili su u Sarajevu rezultate poslovanja i planove za nastup na BiH tržištu u idućim godinama.</p>
<p>Predstavljanje, koje je organizirano u suradnji s odjelom HGK u Sarajevu, izazvalo je veliko zanimanje bosansko-hercegovačkih gospodarstvenika i medija, prije svega zbog činjenice da je Agrokor do sada pokazao ozbiljne nakane kupnjom čitlučke tvornice sladoleda »Barpeh« te najboljom ponudom za kupnju dijela dionica »Sarajevskog kiseljaka«. Prema Ledićevim riječima, preuzimanjem tvornice u Čitluku stvorene su realne pretpostavke da »Ledo« preuzme gotovo 65 posto tržišta sladoleda u BiH. U iduće 3-4 godine u tu će proizvodnju u BiH investirati još 35 milijuna maraka, a planira se otvoriti oko 400 radnih mjesta, kazao je Ledić.</p>
<p>Agrokor odnosno njegov pogon »Jamnica« ozbiljne planove imaju i na tržištu mineralnih voda. Nakon kupnje paketa od 41 posto dionica »Sarajevskog kiseljaka« ovaj će se koncern upustiti u novi investicijski program osiguravajući dodatnih 19 milijuna maraka investicija, od čega će tri milijuna biti u gotovu novcu, a ostatak u najsuvremenijoj tehnologiji. Planirano je da se na taj način osvoji 75 posto tržišta mineralne vode u BiH, koje je inače dosta šaroliko i preplavljeno različitim proizvodima, pri čemu najjaču konkurenciju i dalje predstavlja slovenska »Radenska«.</p>
<p> Do 2004. godine Agrokor u Sarajevu kani izgraditi i veliki distribucijski centar, a postoje i ozbiljni planovi za suradnju s »Bimalom« iz Brčkoga. Ledić je pojasnio kako bi Agrokor u ove pogone investirao dodatni milijun maraka radi njihova osposobljavanja, čime bi se proširili ukupni proizvodni kapaciteti i osiguralo pravodobno reagiranje na zahtjeve tržišta za proizvodima što ih sada plasira »Zvijezda«. Ovaj je projekt do sada bio ponešto usporen jer se čekala odluka o uspostavi distrikta na području Brčkoga odnosno ishod privatizacijskog postupka, no još postoje realne šanse za njegovu realizaciju.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Stambeni krediti i dalje nepovoljni </p>
<p>Iako je nekoliko banaka već smanjilo kamate za stambene kredite, uz prosječnu plaću od 3.168 kuna i uz još uvijek visoke cijene stanova, opterećene raznim troškovima, uvjeti pod kojima bi mogli doći do stana za prosječne su građane još uvijek daleko od povoljnih</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Iako su cijene stanova u Hrvatskoj u posljednje vrijeme nešto smanjene, prodaja stanova i dalje je mala. Na to, osim podatka da investitori-graditelji ne uspijevaju prodati većinu završenih stanova, ukazuju i kretanja sa stambenim kreditima. Nekoliko poslovnih banaka već je smanjilo ili najavilo smanjivanje kamatnih stopa za stambene kredite.</p>
<p> Međutim, uz prosječnu hrvatsku plaću od 3.168 kuna (u prosincu) i uz još uvijek visoke cijene stanova, opterećene raznim troškovima, uvjeti pod kojima bi mogli doći do stana za prosječne su građane još uvijek daleko od povoljnih.</p>
<p>Većina građana do stana i ne može doći bez kredita. Njih 3.202, primjerice, prošle je godine koristilo stambene kredite Zagrebačke banke, u ukupnom iznosu od 162,2 milijuna njemačkih maraka. To je očito smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je ta banka za 4.620 stambenih kredita isplatila 233,05 milijuna maraka.</p>
<p> Riječka je banka lani povećala broj odobrenih stambenih kredita sa 472, koliko ih je isplaćeno 1998, na 486, ali je istodobno smanjen ukupan iznos isplaćenih kredita sa 63 milijuna kuna na 59 milijuna. Prava navala na stambene kredite u Riječkoj je banci, kako ističu, započela od 15. siječnja ove godine od kada je odobren velik broj kredita. </p>
<p> U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) iznos iskorištenih kredita povećan je u odnosu na godinu ranije. Dok je 1998. iznos iskorištenih kredita iznosio 287,8 milijuna kuna, lani je taj iznos porastao na 433,9 milijuna kuna, a isplaćen je ukupno 2.991 kredit.
Poslovne su banke od kraja siječnja počele smanjivati kamatne stope za kredite, pa tako i one stambene. Od veljače ove godine Zagrebačka je banka dva puta smanjila kamatne stope za stambene kredite - prvo sa 10 posto na 9,25 posto, a u ožujku na 8,99 posto. Uz takvo smanjenje, anuitet stambenog kredita Zagrebačke banke za iznos od 100.000 maraka na rok otplate od 10 godina iznosi 1.247 maraka, a na rok otplate od 15 godina 993 marke. </p>
<p> Uz kamatu od 10 posto, za jednak iznos, u Riječkoj banci anuitet stambenog kredita na rok otplate od 10 godina iznosi 1.322 marke, a na rok od 15 godina 1.075 maraka.</p>
<p> PBZ, čije kamate za stambene kredite trenutačno iznose 10,5 posto, najavila je da će u sljedeći mjesec dana ponuditi stambene kredite uz prihvatljivu kamatu u skladu s tržišnim uvjetima. Trenutačno, anuitet za otplatu stambenog kredita PBZ-a do 100.000 maraka s rokom otplate od 10 godina iznosi 1.350 maraka, a s otplatom na 15 godina 1.110 maraka.</p>
<p> Kamatne stope za stambene kredite kod većine ostalih poslovnih banaka u Hrvatskoj kreću se od 10 do 12 posto.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dogovoreni pravci djelovanja Hrvatske udruge banaka </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Suradnja s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), usuglašavanje prijedloga za izmjenu Zakona o bankama, poticanje nastavka rada na diferenciranju premija osiguranja štednje te dogovor o načinu suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) najvažniji su pravci djelovanja Hrvatske udruge banaka (HUB) dogovoreni na sjednici Izvršnog odbora te udruge.</p>
<p>Izvršni odbor HUB-a izrazio je zadovoljstvo izradom Kodeksa dobre bankovne prakse, koji bi sve banke članice te udruge trebale potpisati sredinom idućeg mjeseca. Na sastanku je prihvaćen Pravilnik Suda časti i Poslovnik Izvršnog odbora HUB-a, izviješćeno je iz Hrvatske udruge banaka.</p>
<p>Sukladno prihvaćenom Poslovniku, članovi Izvršnog odbora HUB-a mijenjaju se unaprijed određenim redoslijedom na mjestima predsjednika i dopredsjednika Izvršnog odbora. Tako se 31. ožujka ove godine završava mandat prvom predsjedniku Boži Prki (Privredna banka Zagreb) i sadašnji dopredsjednik Franjo Luković (Zagrebačka banka) postaje predsjednik Izvršnog odbora HUB-a, a Tomo Bolotin (Splitska banka) dopredsjednik u narednih šest mjeseci.</p>
<p> Gospodarsko interesno udruženje HUB sredinom je prošlogodišnjega listopada utemeljeno od strane 13 banaka čija bankovna aktiva čini više od 75 posto od ukupne bankovne aktive u Hrvatskoj, a HUB je svoje djelovanje počeo početkom prosinca lani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hoće li poslodavci prekinuti »bojkot« GASTRO-a?</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Hoće li ove godine napokon, pa makar i djelomično, biti prekinuta jedna ružna praksa u odnosima prema budućim stručnim kadrovima naše turističke ponude, točnije, budućim hotelskim, ugostiteljskim i turističkim djelatnicima? Riječ je o odnosima potencijalnih poslodavaca prema isto tako potencijalnim kuharima, konobarima, sobarima, recepcionerima, službenicima u putničkim agencijama... koji tradicionalno svake godine u ovo doba na posebnoj višednevnoj priredbi prikazuju što su naučili za trajanja stručnog školovanja.</p>
<p>Ovogodišnjoj priredbi GASTRO 2000, koja se otvara baš danas (četvrtak 16. ožujka) i završava u nedjelju, domaćin je Ugostiteljsko učilište Zagreb, a održat će se u spomenutoj ustanovi (Kombolova 2a) i hotelu »Panorama« (Trg sportova) i okupit će oko 600 učenika završnih razreda hrvatskih ugostiteljsko-turističkih škola. Očekuje se da će ovaj put ta manifestacija biti »nešto drugo« jer je - jubilarna, 20. po redu!</p>
<p>Ova predstavljanja sutrašnjih hotelsko-ugostiteljsko-turističkih kadrova uglavnom su poznata po solidnoj organizaciji i nastojanjima da se što bolje predstave i pokažu što su naučili i što mogu, ali poznata su, na žalost, i po tome što je među posjetiteljima, osobito službenim, najmanje hotelijera, ugostitelja, agencijskih menedžera... dakle poslodavaca koji dolaze tek u - simboličnu broju...</p>
<p>Istodobno je također dobro poznato kako ti isti poslodavci (i ne samo oni!) ne prestaju jadikovati nad našim stručno-kadrovskim siromaštvom i nedorečenim sustavom stručnog školovanja. Istina je, na žalost, da je sustavu školovanja potreban ozbiljniji »remont«, istina je i da smo kadrovski nedovoljno jaki, itd., ali kad je već tako, kako onda i čime aktualno hotelsko-ugostiteljsko i turističko vodstvo i menedžmet mogu opravdati i objasniti svoj naglašeno pasivan stav prema onima koji upravo završavaju stručno školovanje?</p>
<p> Naravno, najbolje bi se opravdali kad bi se dogodilo da ove godine prekinu svojevrsni bojkot smotre onih koji bi sutra trebali biti nositelji ove važne uslužne djelatnosti. Ima li nade da se GASTRO 2000. po tome posebno zapamti? (Pero Gabrić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nastupom na sajmu u Münchenu do većeg izvoza obrtničkih proizvoda</p>
<p>MÜNCHEN, 15. ožujka</p>
<p> - Uspješnost hrvatsko-bavarske suradnje osjetit će se i na upravo otvorenom 52. međunarodnom sajmu obrta u Münchenu, koji će uz mnoge izlagače iz svijeta imati i 60 obrtnika iz Hrvatske.</p>
<p>Sajam obrtništva bit će prigoda za predstavljanje visoke razine proizvodnje i tradicije hrvatskih obrtnika. Dostatno je spomenuti da su mnogi izlagači iz Hrvatske svoju cjelogodišnju proizvodnju, zahvaljujući Sajmu u Münchenu, prošle godine plasirali na inozemno tržište, pa Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, očekuje da će se ponoviti prošlogodišnji uspjesi.</p>
<p>S hrvatskim izlagačima u Münchenu bit će i Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, koji će razgovarati s dr. Ottom Wiesheuom, bavarskim ministrom za gospodarstvo, promet i tehnologiju. Naime dr. Wiesheu jedan je od najboljih poznavatelja gospodarskih i financijskih kretanja u Hrvatskoj i osobno se u bavarskoj Vladi zalagao za ostvarenje gospodarskih i tehnoloških programa te kolanja bavarskog kapitala prema Hrvatskoj.</p>
<p>Hrvatski ministar Pecek i Stjepan Šafran s generalni konzulom u Münchenu dr. Ivanom Šimekom razgovarat će i s predstavnicima HYPO Vereinsbank AG o otvaranju njihova predstavništva u Zagrebu te mogućnostima izravnog financiranja obrtnika.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo, kako se očekuje, dobit će punu potporu za zajedničke programe od čelništva Obrtničke komore za München i gornju Bavarsku i njezina predsjednika Heinricha Traublingera.</p>
<p>Hrvatski obrtnici izlažu na štandu površine 200 četvornih metara, a zastupljeni su proizvodi u metalu, kamenu, plastici i dijelovi za autoindustriju. Šafran očekuje još jači procvat hrvatskog obrtništva, povećanja kapaciteta, poboljšanja tehnologije i podizanja kvalitete, jer će se samo tako moći još jače otisnuti na inozemno tržište. </p>
<p>Na Sajmu u Münchenu Šafran će zahvaliti domaćinima na dosadašnjoj suradnji u informatičkom sustavu i obrazovanju. Sada se suradnja nastavlja u marketingu, nastupima na sajmovima i povezivanju hrvatskih obrtnika s njemačkim partnerima.(M.Sigetić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Mirko Galić direktor HRT-a </p>
<p>Galić: U razgovoru s premijerom dobio sam otvorene ruke za stvaranje javne TV / Saborski odbor odlučio o novom direktoru, te o članovima Nadzornog odbora i Vijeća HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove jednoglasno je i bez rasprave u srijedu poslijepodne predložio Zastupničkom domu razrješenje direktora HRT-a Ivana Vrkića i imenovanje novog direktora Mirka Galića. Galića je predložila koalicija šest stranaka uz obrazloženje da on svojim dosadašnjim profesionalnim i javnim djelovanjem jamči pretvaranje Hrvatske televizije iz državne u javnu, za što su se izjasnile sve političke stranke u Saboru. Odbor je također jednoglasno i bez rasprave prihvatio odluku o razrješenju članova Nadzornog odbora HRT-a - Nediljka Matića, Ljiljane Šegović i Perice Bukića. Umjesto njih, Odbor je predložio Josipa Leku i Slavka Kojića iz SDP-a, Relju Bašića iz HSLS-a i Antu Simonića iz HSS-a. Zastupnički dom će na prijedlog Odbora imenovati i deset novih članova Vijeća HRT-a iz redova zastupnika. Koalicija šest stranaka predložila je Ivu Škrabala i Zrinku Glovacki-Bernardi iz HSLS-a, Mirjanu Didović i Marina Jurjevića iz SDP-a, Vladu Gotovca iz LS-a te Petra Turčinovića iz IDS-a. </p>
<p>Član Odbora Vlado Jukić (HSP) upozorio je kako njegov klub nije dobio obavijest da predloži svog kandidata, na što je šef Odbora Vilim Herman objasnio da je riječ o propustu koji će lako biti ispravljen. Naime, u Vijeću je ostalo još četiri mjesta za saborske zastupnike od kojih je jedno namijenjeno zastupniku manjina, a tri oporbi. S obzirom na odnos snaga u oporbenim klupama, jedno će mjesto pripasti HSP-u, i to kako je rekao Jukić, Anti Đapiću. Što se tiče HDZ-a, ne zna se zašto ta stranka nije dostavila prijedlog svojih kandidata za Vijeće. Herman je ustvrdio da je HDZ dobio poziv. U svakom slučaju, ta stranka će dobiti dva mjesta u Vijeću, od kojih jedno zbog zakonske odredbe treba pripasti jednom od HDZ-ovih zasutpnika izabranih u dijaspori.</p>
<p> Mirko Galić potvrdio je u razgovoru za Vjesnik, prije imenovanja, da mu je premijer Ivica Račan na sastanku u srijedu i službeno iznio prijedlog šestorice da postane direktor Hrvatske radiotelevizije. Njegovu kandidaturu očekuje i kušnja u Saboru koji kao vlasnik HRT-a mora izglasati odluku o imenovanju direktora. »Drago mi je da je do moje kandidature došlo konsenzusom svih stranaka šestorice, a nadam se da će takav prijedlog konsenzusom proći i u Saboru, dakle i među oporbom. Jer, stvaranje javne televizije ponajprije bi trebala pozdraviti oporba kojoj se na taj način jamči slobodno i pošteno izvještavanje, iznošenje političkih stavova i ne preferiranje niti jedne stranke, koalicije ili političke opcije. Dosadašnja oporba, a sadašnja vlast nije imala te mogućnosti upravo zato što nije bilo javne televizije«, rekao je za Vjesnik Mirko Galić.</p>
<p>Pod kojim je uvjetima pristao prihvatiti kandidaturu? »Tražio sam, dakako, slobodu i neovisnost u radu na programu stvaranja javne televizije u Hrvatskoj, a veseli me činjenica da mi je to ponuđeno i prije nego što sam imao priliku izreći takav zahtjev.« Galića smo upitali i ne boji li se da će, s obzirom na njegov prošli »pohod« na televiziju, sve ostati na obećanjima? </p>
<p>»Za razliku od onoga prije, ovo je konkretan projekt pretvaranja HRT-a u javnu televiziju, koristeći se uzusima drugih koji su to već napravili. Logično je da su mi potrebne otvorene ruke pri izboru suradnika za koje smatram da će biti sposobni podnijeti teret te pretvorbe i voditi televiziju po kriterijima javnih televizija u svijetu. Budući da je javna televizija vrlo transparentna stvar, a put do nje također vrlo jasan i apsolutno uključuje punu slobodu, ne očekujem da će tu biti bilo kakvih problema«, naglasio je Galić.</p>
<p>Budući da je trenutačno na visokoj poziciji u Europapress Holdingu kao prvi čovjek Globusa te direktor svih izdanja, upitali smo ga i za stav njegovih sadašnjih poslodavaca. »I moje osobne dvojbe oko prihvaćanja kandidature bile su povezane s mojom trenutačnom pozicijom koja me potpuno zadovoljava na stručnoj razini oko pretvorbe Globusa u politički magazin. Isto tako, moram naglasiti da sam se rijetko kad u životu našao u takvom prijateljskom odnosu sa sredinom. Dakako da moj poslodavac nije bio najsretniji ovakvim rješenjem te je pokušao razgovarati s premijerom da pronađu drugu osobu za HRT, ali je pritisnut argumentima kako je Hrvatskoj trenutačno javna televizija najpotrebnija, ipak popustio«, pojašnjava. Prema Galićevim riječima, na prvom radnom sastanku s premijerom nije bilo nikakvih razgovora o glavnom uredniku, a ponajmanje bilo kakvih prijedloga ili nametanja nekakvih imena sa strane politike, već mu je ponuđena samostalnost. (M. Ja., M. P., D. S. )</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Splitski branitelji: Vladina politika prema nama je izdajnička </p>
<p>SPLIT, 15. ožujka</p>
<p> - Čelnici Udruge hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata kazali su u srijedu novinarima da je prijedlog državnog proračuna novi udar Vlade na Hrvatsku vojsku, branitelje i dragovoljce Domovinskog rata.</p>
<p>Potpredsjednik Udruge Marko Skejo osudio je najavu ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića o reviziji vojnih invalidnina, istaknuvši da se time žele obezvrijediti branitelji i dragovoljci. On smatra da treba revidirati »činove koji su se šakom i kapom dijelili pjevačima, političarima i glumcima, umjesto da se pokreće hajka na one koji su svoje živote i zdravlje ugradili u temelje Hrvatske«. Čelnik splitsko-dalmatinskog Udruge Luka Podrug ocijenio je Vladinu politiku prema braniteljima »izdajničkom«, optuživši novu vlast za »organiziranu političku invaziju na svetinje Domovinskog rata«. </p>
<p>Naglasivši da je Udruga osuđivala i ponašanje bivše Vlade prema braniteljima, Podrug je istaknuo da je nova vlast otišla korak dalje od HDZ-a, navevši za primjer »sramotni istup« Vesne Pusić u Saboru te stalne prijetnje o izručenju hrvatskih generala Haaškom sudu. »Ako netko treba otići u Haag, onda to nisu hrvatski časnici, već Vlada nacionalnog jedinstva u kojoj su tih olovnih godina sjedili Gregurić, Budiša i Tomac«, rekao je Podrug, dodavši da ima pouzdanu informaciju o tome da Račanova Vlada namjerava umiroviti sve časnike iz Domovinskog rata.</p>
<p>Čelnici Udruge smatraju da oni koji su sebi osigurali »ministarski stolac«, kao i oni kojima su djedovi i očevi do 1945. bili u četnicima, nemaju moralno pravo prozivati hrvatske generale. »Više od 75.000 osoba koje su nakon 1945. prešle u partizane, sad primaju mirovine. Njihov status i tzv. vojne invalidnine nitko nikad nije dovodio u pitanje«, rečeno je novinarima. Udruga je posebno ogorčena time što Vlada namjerava »trenirati« štednju na HV-u, »jedinoj vojsci na svijetu čijim djelatnicima već pet godina nisu povećane plaće«. »Ne želimo da se naše ogorčenje shvati kao rušenje vlasti koja je već navijestila rat braniteljima Domovinskog rata. Mi smo stvarali Hrvatsku i ne želimo ju rušiti. Ako nas Vlada nastavi omalovažavati, onda joj poručujemo da će branitelji izaći na ulice gdje će se znati izboriti za svoja prava«, kazao je Podrug. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>DSV više neće imenovati i razrješavati predsjednike sudova</p>
<p>Ustavni sud ukinuo je sedam članaka Zakona o DSV-u / Predsjednici sudova imaju upravnu funkciju i DSV ne može imati nikakve ovlasti u odnosu na njihov rad / DSV više neće imenovati državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda na prijedlog Županijskog doma</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće više neće imenovati i razrješavati predsjednike sudova, niti će protiv njih ubuduće moći voditi stegovne postupke. Proizlazi to iz odluke Ustavnoga suda od srijede, kojom je ukinuto sedam članaka Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji najvećim dijelom prestaju vrijediti 31. listopada ove godine. </p>
<p>DSV je izgubio i ovlast razrješenja svoga predsjednika, odnosno članova. Ustavni sud je ukinuo i odredbu Zakona prema kojoj je DSV imenovao državnoga odvjetnika na prijedlog Županijskog doma Sabora. Isto tako, ukinuta je i odredba prema kojoj je na prijedlog Županijskoga doma DSV imenovao predsjednika Vrhovnoga suda. Pritom je istaknuto kako Ustav uopće nije propisao ovlast Županijskoga doma u predlaganju državnoga odvjetnika i predsjednika Vrhovnoga suda, nego su mu te nadležnosti pridodane zakonom. To je neustavno, ali i ponižavajuće za sudbenu vlast u cjelini, zaključio je Ustavni sud. </p>
<p>Kao temeljno načelo kod ukidanja dijela Zakona, sutkinja Jasna Omejec istaknula je vladavinu prava koju promiče Ustav, a koja je šira od načela zakonitosti. Kada je riječ o ukidanju prava DSV-u na imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, odnosno vođenje stegovnih postupka protiv njih, Ustavni sud ističe da predsjednici sudova imaju upravnu funkciju koja nije povezana sa sudačkom. Zato DSV ne može imati nikakve ovlasti u odnosu na njihov rad. </p>
<p>Ustavni sud ukazao je i na apsurdnost i neodrživost odredbe, prema kojoj je DSV imao utjecaja na izbor i razrješenje svojih članova. To je i razlog za ukidanje odredbe prema kojoj je prijedlog za razrješenje predsjednika ili člana DSV-a prije isteka mandata, među ostalima, mogao podnijeti i DSV. </p>
<p>Obrazlažući ukidanje pojedinih odredbi toga zakona, Ustavni sud ukazao je i na neprihvatljivost toga što Državno sudbeno vijeće nije obrazlagalo odluke o (ne)imenovanju na pravosudne dužnosti. </p>
<p>Ustavni sud prihvatio je ustavnu tužbu Tomislava Radočaja zbog toga što ga Državno sudbeno vijeće nije ponovno imenovalo na mjesto suca Trgovačkoga suda u Zagrebu. Ustavna tužba Sonje Muratti-Besjedica, zbog neimenovanja na mjesto suca prekršajnoga suca u Dubrovniku, odbijena je.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Crkvenac obećao Ribiću da će se plaće smanjiti i u državnim poduzećima </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - »Sindikati javnih i državnih službi spremni su na odricanja pod uvjetom da smanjenje plaća zahvati i poduzeća u državnom vlasništvu. Vlada će do petka ispitati sindikalni zahtjev i pokrenuti postupak da se smanjivanje plaća odnosi i na državna poduzeća«, obećao je ministar financija Mato Crkvenac čelnicima i povjerenicima devet sindikata javnih i državnih službi. Ti su sindikati u srijedu, prije početka saborske sjednice, zastupnicima dijelili letke s najavom štrajka upozorenja sljedećeg utorka ne riješi li se s Vladom spor oko plaća.</p>
<p>Sindikati zastupnicima u letku poručuju da je Vladin prijedlog o smanjenju proračunskih plaća u sljedećih šest mjeseci za pet posto (odnosno od 1,6 do 2,1 posto u neto iznosu) neprihvatljiv ako se ne smanje i plaće u državnim poduzećima. Predlažu Vladi da se neoporezivi dio plaća poveća na 1.300, umjesto na 1.200 kuna, čime bi se postiglo da se plaće uopće ne smanjuju. Ako Vlada ne ograniči plaće i u državnim poduzećima, sindikati traže da plaće javnih službenika rastu kao i prosječne plaće u državi. Čelnik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić hitro je zaskočio ministra Crkvenca dok je izlazio iz auta. U kratkom razgovoru rekao mu je kako sindikati traže da se za pet posto smanje i plaće u državnim poduzećima, a Crkvenac mu je odgovorio da će Vlada s tim prijedlogom sindikata ići kao sa svojim. »To vam obećavam«, raspoloženo je dodao Crkvenac, »ali onda ćemo potpisati socijalni pakt«.</p>
<p>Sindikalisti su na ulici, po kiši, održali i konferenciju za novinare ispred ulaza u Sabor. »Od Vlade očekujemo konkretan odgovor do petka, kad se nastavljaju pregovori«, izjavio je predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba. Tražimo samo pravedne plaće za javne službenike koje neće zaostajati za plaćama u državi, rekli su sindikalisti. U devet javnih poduzeća (Ina, elektroprivreda, željeznica, pošte, telekomunikacije, osiguranje, šume i HRT) plaće su veće no u prosvjeti, tvrde sindikati. Netočna je izjava Željke Antunović da Vladin prijedlog znači 30 kuna manje plaće, tvrde sindikati, jer bi se plaće smanjile za oko 100 kuna, a za prosječnima u zemlji na kraju godine zaostajale bi 16 posto.</p>
<p>Novinari su od sindikalista neslužbeno čuli da je Jurićev SSSH imao tajni »deal« s Vladom. SSSH je, navodno, Vladi predložio da plaće u javnim službama smanji za 10 posto, ali uz uvjet da neoporezivi dio plaća poveća na 1.500 kuna. Također, kako se čulo, uspiju li u petak pregovori i sindikati odustanu od štrajka, u novi štrajk sprema se Sindikat hrvatskih učitelja ako Vlada od 1. travnja ne poveća plaće u osnovnim školama prema obvezi iz aneksa kolektivnog ugovora. Preskoči li Vlada tu povišicu, Matica sindikata javnih službi neće s Vladom potpisati socijalni pakt.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tužitelj predložio da se Sindičića proglasi krivim za ubojstvo Bušića</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Nakon što je Sudsko vijeće odbilo predložene dokazne prijedloge zastupnika obitelji Bušić, u srijedu je zaključen dokazni postupak protiv Vinka Sindičića optuženog za ubojstvo Brune Bušića 1978. u Parizu.</p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Ivica Ovčar u završnoj je riječi istaknuo da u cijelosti ostaje kod optužnice te da je dokazano činjenično stanje koje se Sindičiću stavlja na teret. Ovčar navodi da je i sam Sindičić priznao da je bio suradnik Službe državne sigurnosti. Iako optuženi navodi da nikad nije potpisao pristupnicu SDS-u, prema Ovčaru »to i nije bitno, jer kod suradnika nije bilo potpisivanja nikakvog papira«. »Sindičić je surađivao sa Službom od 1968. do 1972., ali i kasnije, što je potvrdio i Jerko Dragin, posvjedočivši da su Sindičića vodili pod kodnim imenom 'Mišo'. Zašto bi služba običnom informatoru, kako je za sebe rekao optuženik, davala stan, novi identitet i druge usluge. Mislim da su oni imali veći interes i da je Sindičić imao veću važnost no što priznaje«, zaključuje Ovčar. </p>
<p>Tužitelj smatra i da Sindičić nije primao prijetnje, bar ne takve koje bi ga navele da sam sebe tereti u iskazima, posebno zato što i iskazi pojedinih svjedoka svjedoče o optuženikovoj aroganciji i agresivnosti. »Smatram da je optuženik u početku smatrao da dokazi i iskazi svjedoka imaju veliku jačinu protiv njega, a tokom postupka se uvjerio da nije tako i na kraju je promijenio svoju obranu«, rekao je tužitelj. Ovčar je kazao da dokumenti i dosjei vezani uz Bušića više ne postoje, postoje samo tragovi. Neke je, pak, detalje i navode koje je iznosio u istrazi, Sindičić mogao znati samo ako je bio dobro povezan sa Službom. Materijalne dokaze koje je podnio Sindičić kao svoj alibi, tužitelj ocjenjuje nerelevatnima, posebno jer se radi o fotokopijama bez izvornika, što mu je SDS mogao i krivotvoriti. »Iako je cijela logistika oko ubojstva bila šira, dokazano je da je Bušića ubio Sindičič, te predlažem da ga se proglasi krivim i osudi po zakonu«, zatražio je Ovčar. </p>
<p>Završnu riječ održao je i zastupnik obitelji Bušić Davor Drugović, navodeći: »Optuženi je bio suradnik SDS-a, kiler koji to nije radio iz uvjerenja, već zbog novca te uživanja raznih privilegija i zaštite Službe u kriminalnim aktivnostima kojima se redovito bavio. Sindičić je i sam priznao da je lažac i švercer, a nedvojbeno majstorstvo u skrivanju bitnih činjenica koje bi ga mogle teretiti i način iznošenja obrane možda najbolje ocrtavaju njegovu osobu i sposobnost da počini djelo. Optuženik je lukav čovjek koji je svoju inteligenciju usmjerio u krivom smjeru«, zaključio je Drugović, zatraživši izricanje primjerene kazne. (V.Bobinec)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hoće li Linić pomoći riječkim kandidatima za stečaj?</p>
<p>RIJEKA, 15. ožujka</p>
<p> - Poznato je da je potpredsjednik Vlade Slavko Linić još prije nekoliko godina zagovarao pokretanje stečaja praktički u svim riječkim poduzećima koja nisu mogla poslovati bez financijske injekcije iz državnog proračuna. Posebno je šokirao Riječane zatraživši stečaj Brodokomerca, Brodomaterijala, Luke, Croatia Linea, Torpeda.</p>
<p> On je, naime, u stečajevima vidio jedina rješenja za ta poduzeća. Prije dva dana, na sastanku s riječkim gospodarstvenicima, Linić je još jednom ponovio da ti kronični gubitaši neće dobiti financijsku potporu iz državnog proračuna. Riječkim i primorsko-goranskim poduzećima je predložio i da hitno zbroje svoja potraživanja prema državi koja namjerava vrijednosnim papirima podmiriti ta dugovanja.</p>
<p> Na širem riječkom području, u ovom trenutku je bez posla više od 21.000 ljudi, a nakon nedavnog stečaja Brodokomerca sa 1.200 zaposlenih, stečajevi kucaju na vrata Croatia Linea, Torpeda, Brodomaterijala, Luke, Tvornice papira... Riječani su očekivali da će njihov donedavni gradonačelnik s pozicije potpredsjednika Vlade pružiti »konkretnu« podršku barem nekim od tih poduzeća, koje prošlih godina nije uspjela ili nije htjela spasiti bivša vlast. Međutim, izgleda da se je Liniću lakše zamjeriti svojim sugrađanima, nego navući na sebe i Vladu gnjev ostalih dijelova Hrvatske, gdje je gospodarska situacija jednako loša kao i u Rijeci. </p>
<p>Treba uzeti u obzir i to da Linić ima veliku moću uvjeravanja, što se potkraj prošle godine potvrdilo u »vrućoj« »Luci«, čiji radnici nisu protuslovili Liniću kad im je kazao da bi stečaj bio najbolje rješenje. Riječanima je sada napokon jasno da će neka njihova poduzeća vrlo skoro u stečaj, samo je pitanje kojim redom. Ali, većina Riječana vjeruje da će Linić učiniti sve da ublaži nevolje stečaja. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Petersen: Snažno ćemo poduprijeti članstvo Hrvatske u WTO-u</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske Niels Helveg Petersen razgovarao je u srijedu u Zagrebu s hrvatskim šefom diplomacije Toninom Piculom, predsjednikom Vlade Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. »Razgovarali smo o našim europskim ambicijama i okolnostima u susjedstvu. Upoznali smo danskoga ministra s elementima Vladinoga programa, kojemu je jasan cilj da ove godine naša zemlja bude uvedena u krug država što imaju najizglednije šanse za pristup euroatlantskim integracijama. Europska dimenzija naše vanjske politike - zaključili smo - ne može se odvojiti od namjera Vlade da utječe na jačanje dobrosusjedskih odnosa i suradnje u ovom dijelu Europe«, istaknuo je nakon sastanka ministar Picula. </p>
<p>»Zalagat ćemo se za jačanje suradnje u regiji, i bilateralno i u sklopu Pakta za stabilnost, ali i za odvojen pristup svakoj zemlji pojedinačno na temelju njezinog individualnog uspjeha u usvajanju europskih standarda ponašanja. Nažalost, ni ovoga trenutka izgledi za mir u u ovoj regiji u našem susjedstvu nisu neosporni«, upozorio je Picula. </p>
<p>Tijekom sastanka posebno su razmatrani načini danske potpore Hrvatskoj u jačanju demokratskih procesa te suradnje u regiji. Danski se ministar zalaže za princip otvorenosti na temelju kojega bi NATO i druge euroatlantske institucije primale nove članice, a to je i hrvatski interes, potvrdio je ministar Picula. »U tom kontekstu dobili smo dansku podršku i razumijevanje za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO)«, kazao je Picula. </p>
<p>»Došao sam kako bih s novom Vladom razgovarao o tome što moja zemlja može učiniti da podupre integriranje Hrvatske u europske strukture«, rekao je novinarima danski ministar. »Snažno ćemo poduprijeti članstvo Hrvatske u WTO-u. Bilateralno ćemo pak ponuditi pomoć u mnogim područjima, a početkom lipnja poslat ćemo skupinu poslovnih ljudi da prouče mogućnosti ekonomske suradnje između dviju zemalja«, dodao je. Na pitanje Vjesnikove novinarke o danskim vizama za Hrvatsku, Petersen je odgovorio: »Nismo razgovarali o viznom režimu koji je Danska uvela Hrvatskoj prije otprilike dvije godine. O tome ćemo razgovarati naknadno. Međutim, kanimo ublažiti vizni režim prema RH, dakle, modificirati tu mjeru. U ovom trenutku ipak ne razmišljamo o ukidanju viza za Hrvatsku«.</p>
<p>»I prigodom prvog susreta s premijerom Račanom, u Bruxellesu, kada je nova hrvatska vlada predstavila svoj program EU-u bio sam impresioniran kvalitetom i ambicioznim programom zakonskih promjena nužnih za svjetliju budućnost RH. Danas nakon razgovora s premijerom Račanom još sam više impresioniran«, rekao je Petersen nakon sastanka s Račanom. Dodao je kako danska vlada podržava sve ciljeve hrvatske vlade za gospodarski i socijalni razvoj Hrvatske, euro-atlantske integracije... dodajući kako njegova vlada želi i konkretnije pomoći Vladi RH u realizaciji tog programa. »Danska nam je bliska po mnogočemu, po veličini, ali i po tome što uspješno pokazuje kako može funkcionirati socijalna država«, istaknuo je hrvatski premijer. Ministar Petersen prenio je Račanu i službeni poziv danskog mu kolege Poula Nyrupa Rasmussena da posjeti Dansku što je Račan sa zadovoljstvom prihvatio. </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić razgovarao je s ministrom Petersenom o intenziviranju kontakata između Hrvatske i Danske, naročito na međuparlamentarnoj razini, priopćeno je iz Sabora. Razgovarali su i o interesu danskih tvrtki za moguća ulaganja u RH, a danskog ministra zanimao je trenutačni i budući rad hrvatskog parlamenta. (V. Drezga/M. Jambrović/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić s izaslanstvom hrvatskih društava prijateljstva</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu izaslanstvo Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva, priopćeno je iz Ureda Predsjednika.</p>
<p> Glavni tajnik Koordinacije Andrija Karafilipović izvijestio je Predsjednika o problemima s kojima se društva susreću, kao što su financiranje i prostorije u kojima djeluju, a najveći je problem i sam Zakon o registraciji građanskih udruga. Nakon toga su članovi pojedinih društava izložili konkretne probleme s kojima se njihova društva susreću. Izaslanstvo je također istaknulo značaj hrvatskih društava prijateljstva jer se tim putem razvijaju prijateljstva među različitim zemljama te napredak u obrazovanju i razmjena studenata.</p>
<p> Predsjednik Mesić podržao je njihove zahtjeve te istaknuo kako se nada da će nove gradske vlasti učiniti sve što je u njihvoj mogućnosti kako bi im se pronašle odgovarajuće prostorije jer se razvojem i djelovanjem hrvatskih društava prijateljstva potiče demokracija i građanske slobode, kaže se u priopćenju iz Ureda Predsjednika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Picula: Hrvatska se neće dati uvući u političke sukobe Beograda i Podgorice oko Prevlake</p>
<p>Probat ćemo s Bechtelom i Enronom preispitati neke dijelove ugovora, ali ako to ne bude išlo, ispunit ćemo obveze koje imamo /Iz Moskve nam je nagoviješteno da bi se pitanje ruskoga duga Hrvatskoj moglo početi uspješno rješavati / Problem je u posljednje vrijeme i promjenljivo stajalište crnogorskih vlasti, koje ponavljaju tezu Beograda da je Prevlaka teritorijalno pitanje / Nakon izbora, hrvatsko-američki odnosi su u političkom, gospodarskom i vojnom usponu</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Razgovor s Toninom Piculom, ministrom vanjskih poslova Hrvatske, vodili smo na početku jednoga iznimno bogatog diplomatskog tjedna, dan nakon posjeta britanskog ministra vanjskih poslova Robina Cooka i uoči najavljenih dolazaka Nielsa Petersena, šefa danske diplomacije, Georga Robertsona, glavnog tajnika NATO-a, te Sadako Ogate, visoke predstavnice UN-a za izbjeglice.</p>
<p>• Gospodine ministre, u javnim nastupima predsjednika Stipe Mesića, premijera Ivice Račana i Vašima često se ponavljalo da su vanjskopolitički prioriteti Hrvatske uključenje u euroatlantske integracije i razvijanje dobrih odnosa sa susjedima. Iako nije prošlo uobičajenih 100 dana nove Vlade, hoćete li reći koliko se Hrvatska približila tim prioritetima?</p>
<p>- Bilo bi pretjerano tvrditi da smo u ovih pet tjedana otkako je nova Vlada preuzela Ministarstvo vanjskih poslova i otkako se radi na novom vanjskopolitičkom identitetu Hrvatske riješili sva važna pitanja i da smo stvorili novi međunarodni identitet zemlje. Međutim, činjenica je da su promjene koje su se dogodile 3. siječnja ocijenjene u svijetu kao veliki demokratski iskorak i kao jasan znak da građani Hrvatske žele kročiti novim, demokratskim putovima te razvijati vrijednosti na kojima počivaju društveni, politički i gospodarski život Europe i Zapada. </p>
<p>Želio bih reći da razvijanje dobrosusjedskih odnosa ima posebnu važnost u našoj vanjskoj politici. Podsjetio bih na činjenicu da su zemlje Europske unije, u čije članstvo želimo ući, svoje udruživanje mogle početi tek kad su uredile međusobne odnose, kad su postale dobri susjedi. Mi čitamo recepte kojima su zemlje Europske unije stvorile svoje zajedništvo i želimo to primijeniti na nas same. Suradnja zemalja Europske unije zaustavila se na brojci 15, ali s jasnom tendencijom da se asocijacija širi na istok. Mi želimo biti dio te integracije. Mi smo u ovom trenutku gotovo neposredno istočno susjedstvo Europske unije i to nas stavlja pred jasne političke i svake druge obaveze. Nalazimo se između Europske unije i Balkana. Ta geopolitička činjenica određivala je vanjsku politiku Hrvatske prošlih 10 godina. Činilo se da nije bilo jasno kamo se zapravo hoće. Deklarativno je prijašnja vlast htjela u Europu, Europsku uniju. U praksi se provodila jedna izolacionistička politika, zaziralo se od demokratskih i političkih standarda Europe.</p>
<p>• Ipak, interesi SAD-a i Europe nisu uvijek isti i među njima često dolazi do nesuglasica. Može li to utjecati na hrvatsko približavanje euroatlantskim integracijama?</p>
<p>- Između Europe i SAD postoje očito i neke različite procjene, pa i različiti interesi. Međutim, mi svoju vanjsku politiku gradimo na naglašavanju onoga što je Europi i SAD-u zajedničko a ne različito i nastojimo, ma koliko to zvučalo neskromno, biti svojevrsnim katalizatorom i promicateljem zajedničkih interesa, braneći istodobno vlastite interese. Suradnjom i poticanjem zajedničkih ciljeva pridonosimo stabilnosti u regiji, pa i vlastitome mjestu u svijetu.</p>
<p>• U kratko vrijeme triput ste se sastali s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright. Kakvi su trenutačno američko-hrvatski odnosi?</p>
<p>- Hrvatsko-američki odnosi su u prošlosti varirali. Bio je to princip zatopljenja-zahlađenja odnosa, da bi u vrijeme pred parlamentarne i predsjedničke izbore ti odnosi kretali prema snažnom zahlađenju. Nakon izbora naši odnosi su očito u političkom, gospodarskom i vojnom usponu i nema razloga da se taj trend ne nastavi. Sjedinjene Države važan su hrvatski politički partner, velika svjetska ekonomska, politička i vojna sila koja snažno podupire političke promjene u Hrvatskoj.Želimo stabilne i partnerske odnose sa SAD.</p>
<p>• Nagađa se da bi Hrvatska mogla raskinuti ugovore s američkim tvrtkama Bechtelom i Enronom zato što su, navodno, nepovoljni za Hrvatsku.</p>
<p>- Ovo je važno pitanje i želim precizno odgovoriti - sve preuzete međunarodne obaveze koje je ugovorila prethodna Vlada, ova će Vlada ispuniti i priznati. O tome nema nikakve dvojbe. Međutim, probat ćemo s američkom stranom preispitati neke dijelove ova dva ugovora. Ali, ako to ne bude išlo, ispunit ćemo obveze koje imamo. Vjerujem da će američka strana imati razumijevanja za naše gospodarske i ostale napore i da će nam izaći u susret.</p>
<p>• U odnosima s Rusijom, čini se, nema nekih znatnijih nesporazuma. Ali, odnose dviju država na određen način opterećuje ruski dug Hrvatskoj. Ima li tu nekih pomaka?</p>
<p>- Dug Rusije Hrvatskoj je tema hrvatsko-ruskih razgovora. Da pojasnim o čemu se radi. Dug bivšeg SSSR-a bivšoj Jugoslaviji, a radi se o dugu na temelju klirinškog obračuna, iznosio je u trenutku raspada obje višenacionalne federacije oko 1,8 milijardi dolara. Od toga dug Hrvatskoj i hrvatskome gospodarstvu iznosi oko 625 milijuna dolara. Moskva ne pobija ni iznos duga niti njegovu raspodjelu, ali tvrdi da to pitanje valja riješiti u procesu sukcesije bivše Jugoslavije. Mi, opet, zbog loših iskustava u pregovorima o sukcesiji sa službenim Beogradom, tražimo da Ruska Federacija, koja je preuzela obveze bivšeg SSSR-a, svoj dug Hrvatskoj podmiri izravno. Mogu reći da nam je u zadnje doba Moskva nagovijestila da bi se i to pitanje moglo početi uspješno rješavati, vjerojatno nakon predstojećih predsjedničkih izbora u Rusiji.</p>
<p>• Nova Vlada najavila je transparentni odnos s BiH. Treba li BiH biti država s tri entiteta, što se u zadnje doba traži, treba li biti jedinstvena država podijeljena na kantone ili država s dva entiteta po Daytonskom sporazumu?</p>
<p>- Mi smo prije svega legalisti, pa prema tome priznajemo Daytonski sporazum i ono što je njime u osnovi dogovoreno. Ne treba smetnuti s uma da je Daytonski sporazum postignut u trenutku kad je bilo najvažnije zaustaviti rat, patnje i stradanja stanovnika BiH. Nažalost, i dan danas istočni susjed BiH, SR Jugoslavija, ne prestaje emitirati valove destabilizacije prema toj zemlji, a poglavito prema entitetu Republici Srpskoj. Nadamo se da taj utjecaj Beograda neće odnijeti prevagu i da će procesi stabilizacije u BiH dobiti snažan podstrek. Ali, Daytonski sporazum nije dokument koji se ne može promjenom političkih, sigurnosnih i gospodarskih okolnosti mijenjati. Uostalom, BiH će biti uređena onako kako to odluče narodi koji u njoj žive. Vrlo je važno da zapadni susjed BiH, Republika Hrvatska, poštuje njen integritet i suverenost i pridonosi demokratizaciji unutarnjeg ustrojstva na temelju ravnopravnosti i jednakopravnosti naroda i građana.</p>
<p>• Nastavak pregovora o normalizaciji odnosa sa SRJ je odgođen zbog političke i gospodarske izolacije beogradskog režima. To na stanovit način usporava i definitivno rješenje pitanja Prevlake. Kako će se taj problem maknuti s mrtve točke?</p>
<p>- Hrvatski stav je jasan i nepromijenjen. Prevlaka je sigurnosno, a ne teritorijalno pitanje. Mi ćemo to i dalje pitanje naše Prevlake rješavati u New Yorku, u tijelima UN-a jer UN imaju svoju promatračku misiju na tom dijelu hrvatsko-jugoslavenske, odnosno hrvatsko-crnogorske granice. Nastojat ćemo ishoditi takvo rješenje da građani Hrvatske, koji imaju poljoprivredno zemljište i drugu imovinu na tom području, mogu nesmetano dolaziti i koristiti se tom imovinom, a da naši ribari mogu loviti u teritorijalnim vodama. Ali, problem je u zadnje doba i promjenljivo stajalište crnogorskih vlasti, koje su počele ponavljati beogradsku tezu da je Prevlaka teritorijalno pitanje. Očito se Prevlaka uvlači u političku igru i sukobe Podgorice i Beograda, ali se Hrvatska neće u to dati uvući. Sudjelovat ćemo u pripremi iduće rezolucije UN-a.</p>
<p>• Vi ćete 29. i 30. ožujka sudjelovati na međunarodnom skupu u Bruxellesu, gdje bi međunarodna zajednica trebala reći koliko je novaca spremna dati za obnovu Hrvatske. Spominje se 55 milijuna dolara...</p>
<p>- Valja biti realan i imati na umu da političari mogu obećavati, ali su bankari ti koji otvaraju blagajnu i daju novce, a oni su uvijek suzdržaniji i manje skloni euforiji. Mi smo kandidirali neke važne projekte, prije svega izgradnju i obnovu cestovne i druge infrastrukture, kao i stambenog fonda, jer se time rješava i pitanje povratka prognanih i izbjeglih osoba. Koliko ćemo novca dobiti, teško je reći, ali vjerujem da su projekti dobro pripremljeni i da pomoć međunarodne zajednice neće izostati.</p>
<p>• Nedavno ste u Banjoj Luci s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom dogovorili mehanizme povratka prognanika. Za početak se u sljedeća tri mjeseca treba vratiti po 2.000 prognanika u oba smjera. Vjerujete li Dodiku budući da je prije dvije godine obećao povratak 70.000 ljudi, a gotovo se nitko nije vratio?</p>
<p>- Zbog promijenjenih okolnosti, izbjegao bih paušalne ocjene, ali mogu reći da smo u razgovorima u Banjoj Luci, pa i u zajedničkoj izjavi, pružili dokaz prije svega hrvatske vjerodostojnosti da je spremna početi rješavati pitanje prognanih i izbjeglih. Vjerujemo da će naša vjerodostojnost potaknuti i drugu stranu na takav postupak. Naravno, nitko od Hrvata iz BiH, koji su danas u Hrvatskoj, neće biti prisiljen otići. Zajedničkom izjavom stvorili smo osnovu da se imovinsko-pravna pitanja riješe, da prognanici mogu doći do svoje imovine te da ju, po vlastitu izboru, prodaju, zamijene ili da se vrate.</p>
<p>• Jedan tjednik je objavio ovih dana da su u Ministarstvu vanjskih poslova obavljene značajne kadrovske promjene, uključujući smjenu dosadašnjeg glasnogovornika. Ima li u tome istine?</p>
<p>- Nije riječ o značajnim kadrovskim promjenama, dužnosti su razrješeni samo načelnici nekih odjela, ali nitko tko je smijenjen nije ostao bez posla. Kad je riječ o glasnogovorniku, on odlazi na drugo mjesto u Ministarstvu. Nakon tri i pol godine, takva je smjena normalna i razumljiva. U petak u 11 sati predstavit ću novinarima novoga glasnogovornika i njegove suradnike. Ako pak pitate hoće li i kada biti smjena na razini pomoćnika ministra, to će se dogoditi u sklopu reorganizacije Ministarstva. Jedan broj pomoćnika dobro obavlja svoj posao. Kada je riječ o promjenama na mjestima ambasadora i šefova drugih diplomatsko-konzularnih predstavnika, to je predmet posebnih analiza i dogovora zbog dodatne osjetljivosti uvjetovane odnosima s drugim državama. Želim da nakon reorganizacije, naše Ministarstvo bude zaista osposobljeno da zastupa interese RH u novim okolnostima.</p>
<p>• Najmlađi ste ministar vanjskih poslova u Europi. Je li Vaša dob prednost ili nedostatak u poslu kojim se bavite?</p>
<p>- Nadam se da mladost ne poistovjećujete s neiskustvom, jer sam se posljednjih sedam godina profesionalno bavio međunarodnim odnosima kao međunarodni tajnik SDP-a. I to u vrlo složenim okolnostima. A, vidite i sami koliko dinamike ima u poslu u Ministarstvu, koliko različitih susreta i razgovora, koliko potrebe da se važne odluke donose u trenu. U tim okolnostima, dobra fizička i mentalna kondicija, koja se vezuje uz mlađu dob, vjerojatno je svojevrsna prednost.</p>
<p>A zašto Vjesnikovi novinari ne bi došli na Markov trg?</p>
<p>• Posljednjih tjedana u javnosti se naširoko razglaba o sudbini »Vjesnika«. Mnogi su dali svoje viđenje toga treba li »Vjesnik« opstati ili ne. Što Vi o tome mislite?</p>
<p>- Vjesnik je bio i ostaje hrvatska institucija. U povijesti novinarstva taj list ima nezamjenjivo mjesto. Ja sam se naučio politički misliti i na stanovit način sam se politički formirao čitajući Vjesnik. Vlada je većinski vlasnik posredstvom fondova i smatram da mora u smirenoj atmosferi donijeti odluku o tome što i kako s Vjesnikom. Istina, taj list je imao svojih uspona i padova, ali tko nije!?</p>
<p>Mislim da bi zaposleni u Vjesniku trebali osmisliti kakvu će pregovaračku taktiku primijeniti u kontaktima s Vladom. Ne potičem ni na kakve spektakularne akcije. Međutim, ako na Markov trg, isped zgrade Vlade, mogu dolaziti radnici iz raznih tvrtki, ne vidim zašto ne bi došli i predstavnici redakcije Vjesnik, ne prosvjedovati, nego razgovarati o sudbini novina koje su uvijek obilježavale medijski prostor Hrvatske. Vjerujem da će se naći dovoljno spremnosti i mudrosti da se to pitanje riješi. </p>
<p>Haaški sud ima ograničenja o kojima se pri osnivanju nije razmišljalo</p>
<p>• Kako vidite zahtjeve da se, nakon negativnog odgovora Haaga na prijedlog premijera Račana da se Naletiliću-Tuti sudi u Hrvatskoj, preispitaju odnosi s Haaškim sudom i izradi nova platforma u odnosima Hrvatske i Tribunala?</p>
<p>- Odnosi Hrvatske i Haaškog suda temelje se na Ustavnom zakonu donesenom 1996. Svjesni smo da Sud ima ograničenja o kojima se nije dovoljno razmišljalo u vrijeme kada je osnivan. U prvom se redu radi o organizacijskim problemima, broju zaposlenih, financiranju, prostornim ograničenjima. Sve bi se to moglo i očito trebalo mijenjati. Poseban problem predstavlja to što su dosad odnose Hrvatske i Suda u Haagu znatno određivali dvojbeni potezi bivše vlasti i strategija jedne američke odvjetničke tvrtke i jednog odvjetnika, a znamo kako je to završilo. Nova Vlada želi novi dijalog sa Sudom u Haagu. Očekujemo nove impulse nakon posjeta gospođe Carle del Ponte Zagrebu početkom travnja. Sigurno je da će jedan međunarodni tribunal koji sudi za ratne zločine, svijetu biti još dugo potreban, ali da bi bio djelotvoran, takav sud uočiti propuste postojećeg sustava i naći način da se njegov rad u pravosudnom i organizacijskom smislu poboljša.</p>
<p>I rasprave o granici sa Slovenijom imaju svoju granicu</p>
<p>• Odnosi sa Slovenijom opterećeni su nekim otvorenim pitanjima kao što su granica, dug štedišama bivše Ljubljanske banke i vlasnički odnosi u NE Krško. Hoće li Vlada uspjeti riješiti ove godine neka od tih pitanja ili će sve ostati otvorenim dok ne završe izbori u Sloveniji krajem godine?</p>
<p>- Budimo otvoreni: neka od pitanja koja ste spomenuli da postoje u odnosima dviju susjednih zemalja koje žele razvijati dobrosusjedske odnose, poprimila su gotovo mitske razmjere zbog proteka vremena u kojem se ništa nije rješavalo. To nije dobro ozračje za njihovo brzo rješavanje. Ipak, moram vas ispraviti - sa Slovenijom nemamo otvoreno pitanje granice. Ona je utvrđena, ali nije utvrđena granična crta na pojedinim dijelovima. Međutim, i politički, rasprave o granici imaju svoje granice. Važno je ono što se neki dan dogodilo u Čatežu na sjednici Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva. Tamo su 24 župana (gradonačelnika) pograničnih slovenskih općina jasno zatražili da službena Ljubljana ratificira Sporazum o malograničnom prometu i tako olakša život više od 250.000 svojih državljana, koji žive uz granicu s Hrvatskom. Hrvatska je taj dokument ratificirala prije nekoliko godina, ali Državni zbor Slovenije to još nije učinio.</p>
<p>• Hrvatska je potpisala i dokument o uređenju imovinsko-pravnih odnosa i time učinila korak dobre volje u razvoju odnosa sa Slovenijom. Može li se očekivati i neki korak dobre volje sa slovenske strane?</p>
<p>- Predsjednik Stipe Mesić 20. ožujka odlazi u službeni posjet Sloveniji. To je njegov prvi odlazak u inozemstvo i jasna poruka našim slovenskim susjedima. Vjerujem da će tom prigodom biti govora o svim otvorenim pitanjima između naših zemalja te da će to biti prigoda da slovenska strana učini nešto, što vi nazivate gestom dobre volje.</p>
<p>Aleksandar Milošević i Zlatko Herljević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Crkvenac: Proračun neće biti osobito popularan, ali on otvara perspektivu </p>
<p>Proračun je početak realizacije programa Vlade, a osigurat će financijsku stabilnost, vratiti povjerenje građana u naše banke, riješiti nelikvidnost i omogućiti početak restrukturiranja poduzeća, kazao ministar financija / Klubovi šestorice poduprli proračun, tvrdeći da nema alternative i da će prvi pravi proračun biti onaj za 2001. / HDZ traži da se pronađe način za uštede bez smanjenja plaća u javnim djelatnostima </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - S obzirom na uvjete u kojima se donosi državni proračun, Vlada nije imala drugog izbora nego ponuditi proračun koji neće biti osobito popularan, ali otvara perspektivu. Ustvrdio je to ministar financija Mato Crkvenac, obrazlažući u srijedu Zastupničkom domu prijedlog proračuna za ovu godinu »težak« 48,3 milijarde kuna. Dodao je da taj proračun predstavlja početak realizacije Vladina programa i da će on osigurati financijsku stabilnost, vratiti povjerenje građana u hrvatske banke, riješiti nelikvidnost te omogućiti početak restrukturiranja poduzeća. </p>
<p>U proračun se nastojalo, rekao je ministar, uz elemente razvitka ugraditi i socijalne elemente. No, bit će nužno odricanje koje će biti zalog uspješnog i dugoročnog razvitka, što će osigurati zaokret u ukupnoj gospodarskoj politici. On je istaknuo da je Vlada naslijedila gore stanje od očekivanog te da će ove godine trebati otplatiti 6,5 milijardi kuna inozemnog duga, da su neizmirene obveze prema korisnicima proračuna iz ranijih godina 9,3 milijarde kuna te da je bivša Vlada dala državna jamstva u iznosu od 18 milijardi kuna. Naglasio je da raste broj nezaposlenih, ilustriravši to podatkom da je u prva dva mjeseca broj nezaposlenih dosegao brojku planiranu za cijelu godinu. </p>
<p> Cijene na malo porasle su 4,6 posto, a očekuje se inflacija od četiri posto, kazao je, dodavši da državni proračun iznosi gotovo polovicu bruto domaćeg proizvoda. Naglasio je da je jedini izlaz iz takvog stanja zadržati ekonomsku stabilnost, zaustaviti rast nezaposlenih i pad proizvodnje te stvarati uvjete za dinamizaciju gospodarstva što nije brz proces. Crkvenac je istaknuo da je tekuća potrošnja u proračunu smanjena za 17 posto, da su smanjena sredstva za obranu, MUP i za kapitalne izdatke. No, dodao je, nastavit će se gradnja nekih cestovnih pravaca, primjerice Zagreb - Rijeka, Goričan - Zagreb, Bosiljevo- Sveti Rok te najavio da će se tokom ove godine ustrojiti državna riznica. </p>
<p>Oko plaća koje se isplaćuju zaposlenima u javnim službama, Crkvenac je rekao da će masa za te plaće biti manja za pet posto, ali će zbog povećanja neoporezivog dijela plaće sa 1.000 na 1.200 kuna to smanjenje biti od 1,6 do 2,1 posto. Dodao je da o razvojnoj komponeti proračuna govori i to da je za HBOR predviđeno 350 milijuna kuna, za brodogranju 360 milijuna, za obrt i malo poduzetništvo 120 milijuna, za turizam 2,4 milijuna te za subvencije u poljoprivredi 1,7 milijardi kuna. </p>
<p>U ime Kluba SDP-a Dragica Zgrebec je poduprla proračun te uvođenje reda i discipline u finacijsko poslovanje. Naglasila je da je Vlada naslijedila sve dubioze od HDZ-ove vlasti. HDZ nas stalno podsjeća na predizborna obećanja koja se ne ispunjavaju. »Problemi su zataškani, a novoj je Vladi ostavljena stopa nezaposlenih od 21 posto, razoreno gospodarstvo, dugovi i državna jamstva«, zaključila je Zgrebec.</p>
<p> »Zeleno svjetlo« proračunu dat će i zastupnici HSS-a koji drže, rekao je Zvonimir Sabati, da već prvi potezi Vlade pokazuju da će ona raditi transparentno i uz kontrolu Sabora i javnosti te poreznih obveznika. »Ovaj proračun ne može riješiti sve probleme koje je nagomilala bivša Vlada i za čije će otklanjanje trebati nekoliko godina. Iako nema bitnijeg poreznog rasterećenja ni građana ni gospodarskih subjekata, taj je proračun korak naprijed u sređivanju državnih financija te stvaranju pretpostavki za gospodarski zaokret«, naglasio je Sabati, dodavši da je za HSS je posebno značajno da je više novca osigurano za poljoprivredu. </p>
<p>»Ovaj proračun bi se slobodno mogao nazvati korizmenim, posnim proračunom koji smanjuje apetite države, tjera na dijetu skupu, rastrošnu, gojaznu državu koja se do sada gušila u svojoj pretilnosti, a građane ostavila i dovodila na rub egzistencijalne bijede«, proračun je ocijenio HSLS-ovac Ivan Čehok. Proračun nas tjera na sabranost i oslanjanje na vlastite snage, jer će država trošiti samo ono što privređuje i prihoduje, a to sve nas tjera na novu solidarnost. Čehok je pozitivnim ocijenio povećanje prihoda od poreza na duhan i luksuzne proizvode i veće kapitalne prihode, te smanjenje izdataka za kupnju auta, reprezentaciju i službena putovanja. </p>
<p>Dobrim smatra i mjere fiskalne politike, kao i povećanja za znanost, prosvjetu, poljoprivredu i kulturu. No, smatra da nije u redu što su se izdaci za intelektualne usluge i pribavljanje stručnog mišljenja smanjili samo za 18 posto te što su se povećali izdaci za Ministarstvo europskih integracija. HSLS drži i da bi se dodatno mogle smanjiti stavke za Ministarstvo obrane, pa tako potpuno nepotrebnim smatraju 22 milijuna kuna koliko se planira potrošiti za nove časničke odore. To je pitanje Čehok pokušao postaviti ministru obrane, svom stranačkom kolegi Jozi Radošu, ali, kaže, nije dobio odgovor. Odgovorila mu je Zdenka Babić-Petričević (HDZ), upitavši ga zašto je došao u vrlo elegantnom odijelu, zar je on vrjedniji od hrvatskih vojnika? </p>
<p>U ime Kluba IDS-a Damir Kajin bio je vrlo kritičan prema proračunu, ali kako kaže, nema mu alternative, pa ga IDS prihvaća. Prvi samostalni proračun ove Vlade bit će pak, rekao je, tek onaj za iduću godinu. On je upozorio da bez sanacije dijela gospodarstva možemo očekivati radnički bunt, a najavažnijim drži broj radnih mjesta koji se rapidno smanjuje, »pa smo došli do toga da 900.000 proizvodnih radnih mjesta izdržava milijun umirovljenika i oko 350.000 nezaposlenih«.</p>
<p> Istaknuo je da u proračunu nedostaje informacija o tomu koja će poduzeća biti privatizirana u ovoj godini i od kojih se planira dobiti 8,2 milijarde kuna, poručivši da se što prije provede revizija privatizacije i onda, kzanama, pokuša napuniti ovaj proračun. Kritičan je bio i prema smanjenju dotacija za Mirovinskoi fond za 1,1 milijardu kuna, držeći nerealnim da će prihodi od doprinosa rasti za 17 posto. Zatražio je i otvaranje rasprave o mirovinama, te da se 300 milijuna kuna namijenjenih za HVO usmjeri za isplatu dječjih doplataka.</p>
<p>HDZ ima veći broj primjedbi na proračun, a hoće li ga podržati ili ne ovisit će o tome koliko će ih Vlada uvažiti, izvjestio je Đuro Njavro, govoreći u ime najjače oporbene stranke. Upozorio je da Vlada treba preispitati sve proračunske stavke i naći načina da se uštedi bez smanjenja plaća u javnim djelatnostima jer štednja u javnom sektoru ne pridonosi gospodarskom rastu nego ga koči. Upozorio je i da bi zbog smanjenja sredstava za Mirovinski fond moglo doći do ozbiljnih problema u mirovinskom sustavu, a dodatni problem bi mogao predstavljati i tekući deficit od 3,8 milijardi kuna. Što se tiče prihoda od privatizacije, Njavro ističe da osam milijardi kuna nije loše, ali je pitanje što će se prodati iduće godine. Problem u proračunu bi mogao biti i zdravstveni sustav koji sam po sebi mjesečno stvara deficit od 100 do 150 mlijuna kuna, što je dvije milijarde godišnje. </p>
<p>Zlatko Kramarić govorio je u ime klubova LS-a i HNS-a koji će također podržati proračun, ali je ocijenio da je odnos proračuna prema gospodarstvu neprihvatljiv. Država treba učiniti sve da se smanje kamate jer se samo tako može doći do novca za ulaganje, rekao je i zatražio da se u proračunu jasno iskažu svi transferi za BiH. Predložio je i da se u drugom dijelu godine napravi rebalans proračuna kojim bi ga se smanjilo. Na prigovor da je on sad u vlasti, Kramarić je rekao da to ne znači da mora biti apologet Vladi. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>IDS traži istražno povjerenstvo zbog prodaje »Plave lagune« </p>
<p>Bojimo se da se opran novac izvučen iz Hrvatske vraća natrag kroz kupnju dionica »Plave lagune« iz Poreča. Riječ je o oko 80 milijuna dolara i stoga Istarski demokratski sabor (IDS) predlaže osnivanje saborskog istražnog povjerenstva radi utvrđivanja zakonitosti rada državnih tijela, fondova, javnih poduzeća, Privredne banke Zagreb i drugih koji su sudjelovali u stjecanju i otpuštanju dionica »Plave lagune« od 1992. do 2000. godine. Istaknuo je to Damir Kajin na konferenciji za novinare IDS-a u srijedu. Naglasio je da se želi utvrditi kako je došlo do ulaska »Grupe Lukšić« u »Plavu lagunu« i to u trenutku kad se u »Karlovačkoj pivovari« istražuje posao iste grupe.</p>
<p>Valter Drandić je istaknuo da se osnivanjem povjerenstva želi potaknuti Vlada da ubrza revizije pretvorbi kako bi se ispravila nepravda prema hrvatskim građanima. To bi, nastavio je, pridonijelo transparentnosti privatizacije i otvorilo mogućnosti za nova ulaganja. Povjerenstvo bi trebalo utvrditi zakonitosti stjecanja i otpuštanja dionica »Plave lagune« što su učinili Privredna banka, Ina, mirovinski fondovi, Hrvatska tiskara, Marjan Filipović i Ivica Didak. Poticaj za osnivanje povjerenstva dala su 22 zastupnika, a na konferenciji je rečeno da bi u povjerenstvu sudjelovali predstavnici svih stranaka iz Zastupničkog doma. »Osnivanjem povjerenstva želi se spriječiti daljnje tajkunsko preuzimanje poduzeća i isisavanje novca iz profitabilnih tvrtki. To se može postići samo polaganjem računa svih sudionika koji su sudjelovali u ovoj, ali i svim drugim privatizacijama u Hrvatskoj«, zaključio je Drandić.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HDZ nastavio kritizirati proračun, SDP kaže da su to političke diskvalifikacije </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Županijski dom je u srijedu nastavio s raspravom o Vladinu prijedlogu državnog proračuna za ovu godinu. Zastupnici HDZ-a su, kao i u utorak, oštro kritizirali predloženi proračun za kojeg tvrde da nije ni razvojni, a još manje štedljiv. Oni su posebno kritizirali smanjenje novca predviđenog za kapitalne investicije i za obnovu.</p>
<p>»Neprihvatljivo je da se teret racionalizacije raspoređuje na ovakav način«, ustvrdio je Vlado Ošust (HDZ), naglasivši da će prihvaćanje proračuna dovesti do još veće nezaposlenosti. Mato Šimić (HDZ) je istaknuo da 530 milijuna kuna, koliko je predviđeno za obnovu, neće biti dovoljno ni za okončanje obnove započete prošle godine, dok je Dragutin Bračun (HDZ) nezadovoljan time što je za poljoprivredu predviđeno manje od tri posto državnog proračuna. </p>
<p>Petar Novački (HSS) predložio je da se Vladi ostavi vremena do rujna, pa da se tada vidi što je i na koji način napravljeno da Hrvatska izađe iz gospodarske krize. »HDZ-ove diskvalifikacije su isključivo političke naravi«, ustvrdio je Zlatko Komadina (SDP), dodavši da će se »pravi proračun« donijeti tek iduće godine, kada će se promijeniti postojeća zakonska regulativa i donekle ukloniti posljedice loše ekonomske politike koju je vodio HDZ. </p>
<p>Jure Burić (HDZ) je podržao Komadinin prijedlog da se u raspravi »ne ide na nož« te da ne bi bilo dobro da Županijski dom u kojem HDZ ima većinu »bude prisiljen iskoristiti svoje pravo veta« i time »stopira« donošenje državnoga proračuna. </p>
<p>Ivan Brleković (HDZ) je oštro kritizirao povećanje broja ministarstava, ustvrdivši da ih Hrvatska ima najviše u Europi, što je dodatni proračunski teret. On se založio za krivično gonjenje onih koji su potpisivali Vladina jamstva za kredite, iako su znali da se oni neće vraćati. Velimir Kvesić (HSP) je nezadovoljan smanjenjem novca za branitelje, naglasivši da »dobar dio onih koji su radili proračun, ne zna kako je to braniti Hrvatsku«. Dodao je da su se pojedini ministri iz sadašnje Vlade oglušili na poziv za mobilizaciju, pa ih je morala privoditi Vojna policija. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Canjuga uzvraća: Tužit ću Šeksa Ustavnom sudu!</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - »Tužit ću Šeksa Ustavnom sudu«, izjavio je u srijedu Zlatko Canjuga, kada mu je predočen prijedlog i zaključak Kluba zastupnika HDZ-a koji je potpisao Vladimir Šeks, a kojim se saborskom Odboru za izbor i imenovanja povlači Canjugina kandidatura za člana Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Naime, prema Canjuginim informacijama, Klub zastupnika HDZ-a to nije zaključio, već je donio zaključak o povlačenju Mate Granića i Vesne Škare-Ožbolt iz saborskih odbora.</p>
<p>»To je još jedan dokaz da na čelu stranke imamo osobe vrlo sumnjivih namjera«, istaknuo je Canjuga, ocijenivši Šeksov potez samovoljom, s obzirom da su, prema njegovim saznanjima, zastupnici HDZ-a tražili da se odluka o njegovu (ne)članstvu u Odboru odgodi do razgovora s njim. Canjuga se zahvalio i koordinaciji stranaka koja nije prihvatila Šeksov prijedlog, već je odgodila konačnu odluku. »Klub HDZ-a donio je, prije ovih sukoba koje je izazvao Šeks, odluku da budem član saborskih odbora i želim da se ta odluka poštuje«, dodao je on. </p>
<p>S Canjuginom tvrdnjom da Klub HDZ-a nije zaključio da se Canjugina kandidatura za Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost povuče, Šeks se složio. »Budući da Klub nije o tome raspravljao, a kad sam vidio splet različitih kvalifikacija te se konzultirao s većinom članova Kluba, odlučio sam, kao njegov predsjednik, obavijestiti Odbor za izbor i imenovanja da se povlači prijedlog da Canjuga postane član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost«, objasnio je Šeks. Na Canjuginu tvrdnju da će ga tužiti Ustavnom sudu, Šeks je hladno odgovorio da je iznad Ustavnog suda Međunarodni sud pravde u Haagu, a svaki građanin koji drži da su mu povrijeđena neka prava, može tražiti pravnu zaštitu.</p>
<p>Što se tiče HDZ-ova povlačenja Mate Granića i Vesne Škare-Ožbolt iz saborskih odbora, Granić ocjenjuje točnim da je podjela mjesta u odborima stvar međustranačkog dogovora, no dodaje da taj potez HDZ-a nije pametan. Naime, on drži da će uskoro doći do novog međustranačkog dogovora, jer očekuje osnivanje kluba zastupnika njegove nove stranke (HDC) u oba saborska doma, a zatim i kvota potrebna za sudjelovanje u odborima. Ako Odbor za izbor i imenovanja ipak potvrdi zahtjev HDZ-a, članovi HDC-a se neće buniti, jer znaju da će ubrzo doći do novih promjena, rekao je Granić. On tvrdi da u Saboru deset do 12 zastupnika razmišlja slično kao i oni te da će sami odlučiti hoće li im se priključiti.</p>
<p>Sve će se biti jasnije nakon Sabora HDZ-a. Naime, mnogi članovi HDZ-a se nadaju većoj ulozi umjerene stranačke struje. Ali, s obzirom na male šanse da se to i dogodi, Granić očekuje da će se njegovoj stranci priključiti brojni HDZ-ovci. Osnivačka skupština HDC-a održat će se u travnju, kako bi se stranka što bolje pripremila za izbore u Zagrebu 7. svibnja. (D. Sinovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Šeks tvrdi da je Granić krivotvorio ovlaštenja HDZ-a u svojoj kampanji</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Mate Granić i Vladimir Šeks sukobljavat će se, čini se, i oko plaćanja troškova Granićeve predsjedničke kampanje, a riječ je o 2,5 milijuna kuna. </p>
<p>Naime, kako je nam je kazao Šeks, »Granić i njegov stožer su, mimo bilo kakve odluke Predsjedništva ili Glavnog tajništva HDZ-a, potpisali nekoliko čudnih ugovora na kojima su u zaglavlje, neovlašteno kao ugovornu stranu, stavljali HDZ«. Prema njegovim riječima, Granić je to učinio bez odobrenja i bez znanja Predsjedništva, uplićući HDZ kao ugovornu stranu u ugovoru s agencijom »Ogilvy and Mather« koja je obavljala poslove njegove predsjedničke kampanje.</p>
<p>Ponovivši da je Granić neovlašteno davao punomoć članovima svog izbornog stožera, Šeks se pita je li on to učinio iz neznanja, ili mu je to netko iz izbornog stožera to sugerirao. Bez obzira što se dogodilo, HDZ će razmotriti pravne korake koje će poduzeti.</p>
<p>S tim Šeksovim stajalištem ne slaže se Mate Granić. On tvrdi da je Predsjedništvo HDZ-a donijelo odluku o sufinanciranju njegove predsjedničke kampanje te je na sjednici 7. siječnja tu odluku i potvrdilo, kao što je prihvatilo i prijedlog izbornog stožera. »Prema tome, na temelju punomoći tadašnjeg glavnog tajnika Drage Krpine, potpisan je ugovor s agencijom koja s punim pravom potražuje novac od HDZ-a«, zaključio je Granić, dodavši da će HDZ, ako ne podmiri troškove, završiti na sudu. To je istodobno i Granićev odgovor na najavu HDZ-ove tužbe protiv njega zbog krivotvorenja ovlaštenja stranke. (G.J.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000316].
|
