NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000216].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220607 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Imenovanje ravnatelja HIS-a: Nesporazum ili početak sukoba Mesića i Račana?</p>
<p>Iako postoji dogovor unutar vladajuće šestorice, nesuglasje što se dva dana osjećalo u pozadini imenovanja ravnatelja HIS-a govori da nije nevažno hoće li on biti bliže Pantovčaku ili Markovu trgu? </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Imenovanje ravnatelja HIS-a dovelo je do, kako se čini, prvih nesporazuma u šestorici. </p>
<p>Podsjetimo, u ponedjeljak ujutro je novoizabrani predsjednik Republike Stipe Mesić rekao kako su konzultacije glede ravnatelja HIS-a obavljene i da će ime čelnog čovjeka objaviti Zlatko Tomčić. Međutim, ni tri sata kasnije, demantirao ga je sam Tomčić rekavši novinarima kako konzultacije još traju, ali da će do navečer i to biti poznato. U međuvremenu o navodno pristiglom dogovoru oglasio se i premijer Ivica Račan, koji je na službenom putu u Bruxellesu, istaknuvši kako je iznenađen navodnim sporazumom jer ga o tomu nitko nije konzultirao. Iz takvog razvoja situacije neki su mediji zaključili kako predsjednik države Mesić i predsjednik Sabora Tomčić pokušavaju progurati svoga čovjeka na čelo »hrvatske CIA-e« mimo Račanova znanja. </p>
<p>Stipe Mesić u izjavi za Vjesnik tvrdi da nije u sukobu s Račanom, nego da se radi o običnom nesporazumu. »Nema nikakvih sukoba između mene, Račana i Tomčića. Očito je da se radi o nesporazumu. Nas trojica smo se, naime, dogovorili o tri-četiri osobe koje bi mogle doći na čelno mjesto HIS-a i među njima će se tražiti rješenje. Ivica Račan nema što biti iznenađen, on se valjda sjeća da smo se nas trojica o tome dogovarali. Za koje god ime se Račan odluči, prihvaćam to«, rekao je u utorak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Odbio je reći imena četvorice potencijalnih kandidata, te komentirati nagađanja o tome da je mogući novi ravnatelj - bivši šef HIS-a Miroslav Šeparović. Na pitanje o tome kada će objaviti njegovo ime, poručio je: »To pitajte Ivicu Račana«.</p>
<p>Mesić je time komentirao medijska izvješća iz kojih proizlazi da je glede imenovanja ravnatelja HIS-a došlo do nesuglasica između predsjednika države i predsjednika Sabora s jedne, te premijera Ivice Račan s druge strane. </p>
<p>Na pitanje o tome kako tumači Račanovu iznenađenost, ako su se, kako tvrdi predsjednik Mesić, o ravnatelju HIS-a dogovorili prije nego je otišao u Bruxelles, Mesić odgovara: »Njegovo je demokratsko pravo da bude iznenađen. Moja izjava medijima u ponedjeljak nije bila izvan dogovora s Račanom i Tomčićem. Račanu je netko vjerojatno pogrešno prenio ono što sam rekao. Bilo bi zgodnije da nas je nazvao telefonom i pitao što smo se to dogovorili«. Predsjednik Mesić drži da su nesporazum glede dogovora i kalkulacije o čelnom čovjeku HIS-a izazvali mediji kojima je u interesu predočiti javnosti da se predsjednici države, Vlade i Sabora već u počecima konstituiranja nove vlasti - ne slažu. »Nas trojica ne bismo smjeli nasjedati provokacijama«, zaključio je Mesić u izjavi Vjesniku.</p>
<p>»U ponedjeljak sam napravio glupost jer sam dao izjavu koja je zloupotrijebljena, što nije korektno«, rekao je premijer Ivica Račan na upit za komentar događaja oko izbora šefa HIS-a, te je dodao: »Dok se ne vratim u Hrvatsku, ne želim odavde komentirati događaje u njoj«. Račan je istaknuo kako nije dobro da se tako važan posjet Bruxellesu zloupotrebljava, »pa i zbog nedostatnih informacija«. Račan je ocijenio da je njegova izjava koju je u ponedjeljak dao novinarima u Bruxellesu »malo krivo interpretirana, što nije korektno i ne pomaže važnoj misiji koju Hrvatska ima ovih dana u Europi«.</p>
<p>Goranka Jureško, Miroslava Rožanković i Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HSLS traži mjesto predstojnika UNS-a</p>
<p>»Mi u HSLS-u očekujemo da dobijemo mjesto predstojnika UNS-a kao krovne organizacije obavještajne zajednice i na tome ćemo inzistirati na sastanku šestorice«, rekao nam je u utorak čelnik HSLS-a Dražen Budiša koji još uvijek nije htio govoriti o imenu njihovoga kandidata za šefa UNS-a, iako ga, kaže, već imaju.</p>
<p>Što se tiče afere koja je nastala oko imenovanja ravnatelja HIS-a, Budiša također smatra da je mjesto rješavanja tog pitanja - u šestorici. »Mesić, Račan i Tomčić nalaze se u situaciji koja nije svakodnevna i u takvim okolnostima je razumljivo da dolazi i do kratkih spojeva. Međutim, to će biti dobra pouka da šestorica još postoje i da u tom krugu treba rješavati ova pitanja«, kaže Budiša, koji nije htio komentirati špekulacije o Miroslavu Šeparoviću i Striboru Kikerecu kao kandidatima za to mjesto, ističući kako bi se o kandidatima trebalo raspraviti unutar šestorice, a ne putem novina.</p>
<p>Ni šefica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić nije se htjela upuštati u komentare o imenovanju prvog čovjeka HIS-a, ističući kako ni ona niti članovi njezina Odbora nemaju namjeru raditi kao kadrovska komisija. Ipak, ističe kako će ime i način izbora ravnatelja HIS-a biti test demokratičnosti novog predsjednika države. Navodni dogovor između Mesića i Tomčića, a bez Račana, Đurđa Adlešić, kako je rekla, ne može ni potvrdit niti demantirat, već samo kaže kako je u petak o tome telefonski razgovarala i s Mesićem i s Tomčićem. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Račan: Šef HIS-a je imenovan </p>
<p>BRUXELLES, ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Premijer Ivica Račan novinarima je u Bruxellesu u utorak nešto poslije 16 sati rekao kako je imenovan novi šef HIS-a, i to, kako je rekao, prije sat vremena. Račan nije htio reći njegovo ime, istaknuo je samo kako je odluka donesena te kako je on cijelo vrijeme bio u tijeku. Više ništa ne želi reći do povratka u Zagreb. Nekoliko sati ranije premijer je na upit za komentar događaja oko izbora šefa HIS-a rekao: »Jučer sam napravio glupost jer sam dao izjavu koja je zloupotrijebljena, što nije korektno«. Novinari su i u utorak čekali izjave predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, te ime novog šefa HIS-a. Do kasnih poslijepodnevnih sati nisu uspjeli doznati ništa. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HIS je pokušao kopirati CIA-u</p>
<p>»HIS je služba koja je pokušala kopirati dio američkoga sigurnosnog sustava u kojem su prije svega poslovi analitike, ali, koliko sam razumio, i taj dio obavještajne službe prelazi nadležnosti SZUP-a, a odnosi se na vanjsku protuobavještajnu službu«, smatra umirovljeni general zbora Antun Tus. On ističe da je HIS prešao iz strukture koju bi trebao imati, a to je da bude centar prikupljanja informacija važnih za nacionalnu sigurnost, obranu, koje s analitičkog stajališta daje izvršnoj vlasti - Predsjedniku, Vladi i Saboru. No, kazao je Tus, budući da je HIS postao jednom od službi, dobio je cjelokupnu agenturu, ljudski i tehnički ustroj. Po Tusovu mišljenju, analitika u HIS-u nije problematična, ali izravan protuobavještajni rad je upitan. Tus smatra da to mogu raditi postojeće obavještajne civilne i vojne službe - SZUP i SIS. »Po mojim spoznajama, do sada su se ti poslovi duplirali«, rekao je general Tus. (I. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Muslimani se vraćaju u hrvatski Ustav i postaju Bošnjaci?</p>
<p>Hoće li Muslimani dobiti status nacionalne manjine u Hrvatskoj? / Dr. Vesna Pusić: Opravdan je zahtjev da se Bošnjacima u Hrvatskoj vrati status nacionalne manjine / Vladimir Šeks smatra da je ta inicijativa preuranjena i da je to pokušaj stjecanja političkih bodova</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Muslimani će, kako sada stvari stoje, napokon naći svoje mjesto u hrvatskom Ustavu. Ako se to dogodi, zvat će se upravo onako kako se sami imenuju već nekoliko godina - Bošnjaci! Tako će, eto, vjetar političkih promjena u Hrvatskoj vrlo povoljno zapuhati u leđa upravo onima koji su, po mišljenju vladajuće koalicijske šestorice, ponajviše bili taocima netransparentnih odnosa dviju država. Naime, u izjavama u kojima se spominje Bosna i Hercegovina, kao susjedna zemlja prema kojoj će se ponajviše promijeniti službena državna politika, mnogi visoki dužnosnici šest vladajućih koalicijskih stranaka naveli su vrlo realnom mogućnost da se Muslimanima dodijeli status nacionalne manjine te da ih se kao takve uvrsti u preambulu hrvatskog Ustava.
»Mislim da je opravdan zahtjev da se Bošnjacima u Hrvatskoj vrati status nacionalne manjine«, izjavila je Vjesniku saborska zastupnica dr. Vesna Pusić. »To je dobra ideja, jer oni sami sebe u Bosni smatraju nacijom«, kaže ona, dodajući da su tamo priznati i respektirani kao nacija, pa bi ih, shodno tomu, u Hrvatskoj trebalo tretirati kao manjinu. U sadašnjem hrvatskom Ustavu navodi se da se »...Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina i drugih«. Koji su se kriteriji pritom slijedili za stjecanje statusa nacionalne manjine, bilo je prošlih godina predmetom spora. Autohtonost ili brojnost? Najvažniji muslimanski predstavnici u Hrvatskoj ovih su godina smatrali da oni, po oba kriterija, svakako zaslužuju spominjanje u preambuli Ustava.</p>
<p>Po riječima Farisa Nanića, političkog tajnika Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH), Muslimana je po zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj bilo oko jedan posto ili 47.603. »Po tim podacima smo i tada bili drugi po brojnosti manjinski narod u Hrvatskoj, poslije Srba«, rekao je Nanić. No, dodao je, »u međuvremenu su nastupile brojne migracije stanovništva iz susjedne BiH, a i mnogi u Hrvatskoj su se nacionalno osvijestili, pa se sada smatraju Bošnjacima«. Nanić drži da Muslimani sada u Hrvatskoj čine čak 2,5 posto stanovništva! Nanića posebno veseli to što je prigodom sarajevskog posjeta hrvatskoga ministra vanjskih poslova Tonina Picule službeno Sarajevo to postavilo kao jedno od neriješenih pitanja u odnosima dviju država.</p>
<p>No, po njegovu mišljenju, povratak Muslimana, odnosno Bošnjaka u preambulu Ustava, ali i Slovenaca, tek je prvi korak u ukidanju diskriminacije tih nacionalnih manjina. »Očekujemo u tom smislu promjene Ustavnog zakona o položaju i pravima nacionalnih manjina i etničkih zajednica i izbornoga zakonodavstva kako bi se regulirala politička zastupljenost Bošnjaka i drugih nacionalnih manjina u Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora«, zaključio je Nanić.</p>
<p>Slično razmišlja i Hasan Muratović, veleposlanik Republike BiH u Hrvatskoj, koji diplomatski naglašava činjenicu da je Hrvatska prva priznala neovisnost Bosne i Hercegovine, ali »nikada i bošnjačku naciju«. Ševko Omerbašić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, prije dvije godine je odbio nazočnost inauguraciji novoga hrvatskog Ustava, jer se i tom prigodom, unatoč najavama, Muslimane opet zaobišlo »u nabrajanju«. Po njegovu tadašnjemu mišljenju, »svaki, pa i manje vrijedan povjesničar, može dokazati autohtonost bošnjaštva u Hrvatskoj«. Omerbašić, koji se i sâm bavi povijesnim temama u svojem spisateljskom radu, u tom kontekstu je naveo mnogo povijesnih dokaza, posebno u istočnoj Slavoniji, »a Hrvatska je još u sastavu Austro-Ugarske priznala islam kao religiju, ravnopravnu katoličanstvu i pravoslavlju«.</p>
<p>Ovoga puta Omerbašić nije htio komentirati najavljenu inicijativu o povratku Muslimana u hrvatski Ustav, iako se 1990. godine, kad se donosio prvi hrvatski Ustav, kao član Ustavne komisije, žestoko borio (i izborio!) za uvođenje Muslimana u preambulu Ustava. Omerbašić je u telefonskom razgovoru s novinarom Vjesnika ipak prepustio političarima da polemiziraju o novonastalom stanju. </p>
<p>Po njegovu mišljenju, nacionalne manjine uživaju posebnu zaštitu i na temelju članka 15. Ustava, Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj te na temelju međunarodnih ugovora, kojih je Hrvatska - potpisnicom. Vladimir Šeks, v.d. predsjednik HDZ-a, protivno vladajućoj koaliciji, smatra da je ta inicijativa - preuranjena. »U Republici Hrvatskoj se, po zadnjem popisu pučanstva, nešto više od 40.000 građana izjasnilo Muslimanima, ali je nepoznato jesu li se tako odredili po vjerskoj ili nekoj drugoj pripadnosti«, rekao je Šeks u razgovoru s Vjesnikovim novinarom. U tom kontekstu navodi da »vjerska pripadnost ne može biti osnovom za stjecanje statusa nacionalne manjine«, te predlaže: »Poznato je da se određeni broj Muslimana u Hrvatskoj politički osjeća Hrvatima muslimanske vjeroispovijesti. Treba, svakako, provesti popis pučanstva i utvrditi tko se od Muslimana u Hrvatskoj određuje po vjerskoj pripadnosti, tko kao Hrvat muslimanske vjeroispovijesti, a tko u narodnosnom, a ne u vjerskom smislu kao Bošnjak«.</p>
<p>Potom treba utvrditi, nastavlja Šeks, radi li se o skupini »koja bi se odredila Bošnjacima kao autohtonoj nacionalnoj manjini, pa tek kad se to utvrdi, moglo bi se raspraviti o priznavanju ili nepriznavanju statusa nacionalne manjine, koja bi mogla imati pravo na zastupnika u Hrvatskom državnom saboru«. Naglašavajući da možebitno »priznanje statusa nacionalne manjine Bošnjacima promjenom Ustava nema nikakve sveze sa svojstvom hrvatskoga naroda kao ravnopravnoga i konstitutivnog naroda u BiH«, Šeks zaključuje da su sve inicijative o tome »rezultat pokušaja stjecanja političkih bodova«.</p>
<p>No, sve je izvjesnije da će promjenama Ustava među najsretnijima biti upravo Muslimani koji će, napokon, u Hrvatskoj dobiti i mogućnost bošnjačkoga legitimiranja.</p>
<p>Rodin: U građanskoj državi etničko podrijetlo - nebitno</p>
<p>Dr. Siniša Rodin, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra da u ustavu liberalne građanske države ne bi uopće trebalo spominjati nikakva sekundarna svojstva njezinih građana, poput etničkih, rasnih, spolnih, vjerskih... »Svi su građani pred ustavom jednaki. Hrvatska je država svih njezinih građana bez obzira na etnicitet, rasu, vjeru, spol, itd. Osim toga, način na koji je formulirana preambula (izvorišne osnove) navodi na zaključak da ona nije normativni dio Ustava, pa se ne treba izvoditi zaključak da izričito navođenje u preambuli stvara neka posebna prava koja već nisu zajamčena u normativnom dijelu Ustava«, rekao je dr. Rodin.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Tri stotine stanara u Prečkom traži pomicanje nove pruge</p>
<p>Počelo potpisivanje peticije kojom stanari Baranovićeve ulice traže promjenu trase tramvajske pruge u Prečkom/ Prometnica na kućnom pragu/ Gradnja okretišta ugrozit će dvadesetak stabala/ Gradski ured za izgradnju: Stabla koja će se rušiti plod su nekontrolirane sadnje drveća</p>
<p>Tristotinjak stanara zgrade u Baranovićevoj ulici u Prečkom u srijedu je počelo potpisivati peticiju kojom se od Grada traži pomicanje trase prometnice i tramvajske pruge za desetak metara. Peticija će biti upućena članovima gradskog Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.</p>
<p> - Plan izgradnje nove prometnice i tramvajske pruge koja bi Prečko trebala povezati s Jarunom, ima čitav niz nelogičnih rješenja, rekao nam je Željko Ješić, stanar obližnje zgrade. </p>
<p>U peticiji stoji kako zelena površina na kojoj je predviđena izgradnja okretišta tramvaja, svojim dimenzijama potpuno odgovara potrebama gradnje. Uz sjeverni rub te livade, uz stambenu zgradu sa 90 stanova, nalazi se međutim 20 stabala - platana, borova i topola - starijih od dvadeset godina. S obzirom na veličinu livade, stanarima, kako su nam ispričali, nije bilo ni na kraj pameti da bi izgradnja okretišta mogla ugroziti ta stabla. Štoviše, očekivali su da će ih štititi od buke i prašine, izazvane izgradnjom nove prometnice.</p>
<p>No, kada je napravljeno trasiranje prometnice, bili su neugodno iznenađeni, jer su vidjeli da će prometnica prolaziti neposredno uz njihovu zgradu. </p>
<p> - Budući da je zaštita prirode, a naročito promicanje sadnje stabala u gradskim sredinama jedan od preduvjeta za održivi razvoj gradova, ne možemo razumjeti ignorantski stav investitora i projektanata radova, rekli su nam stanari Baranovićeve. Dodaju kako ih je zasmetala izjava Davora Krašića, načelnika Odjela za promet, da se »prometnica prema naselju Prečko gradi po svim europskim kriterijima«.</p>
<p> Stoga pitaju, u kojoj se to europskoj metropoli zapadno od Zagreba dozvoljava nepotrebna sječa gradskih stabala i izgradnja prometnice gotovo na kućnom pragu.</p>
<p>U priopćenju Gradskog ureda za izgradnju grada odbijaju se zahtjevi stanara. Poručuje im se kako je trasa prometnice projektirana prije više od dvadeset godina te da ju je nemoguće mijenjati. Stabla koja će se rušiti, kaže se u priopćenju, plod su nekontrolirane sadnje drveća, koja je prije dvadesetak godina provedena u strahu od stvaranja divljih odlagališta smeća. No, u priopćenju se ne navodi je li i zgrada u Baranovićevoj već tada bila u sastavu GUP-a. Jer, tko je projektirao zgradu smjestivši je gotovo na tramvajsku prugu? Ili obrnuto, tko je trasirao prometnicu na pet metara od tako velike stambene zgrade? (Ana Gospočić, Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dan grada Beča u Zagrebu 4. lipnja</p>
<p>Susret izaslanstava Beča i Zagreba: Na Dan Beča u Zagrebu - izložba, bal grada Beča i potpisivanje ugovora o suradnji dvaju gradova/ Zagreb ima što ponuditi Beču/ Bečka delegacija u Klubu Zagrepčana </p>
<p>- Svaki novi susret Zagreba i Beča označava novi korak u suradnji dvaju naroda koji su i u političkoj povijesti bili usko povezani. Posljednjih godina surađivali smo uglavnom na političkoj razini, no sada je vrijeme za intenzivnije međusobne odnose na svim područjima, od kulture i sporta do gospodarstva i prometa, rekao je predsjednik Gradske skupštine Zlatko Canjuga, na susretu izaslanstava Zagreba i Beča, održanom u utorak u Starogradskoj vijećnici.</p>
<p>Predstavnici dvaju gradova razgovarali su, pored ostaloga, i o organizaciji Dana grada Beča koji bi se u Zagrebu trebao održati početkom lipnja. </p>
<p>- Grad Beč predstavit će se Zagrepčanima 4. lipnja ove godine. Tada će se, naime, održati prigodna izložba i bal grada Beča a ostali sadržaji još će se dogovoriti. Današnji je dan izuzetno važan i za Zagreb, jer je u Beču otvorena izložba o planiranju grada pod nazivom »Nova urbana strategija Zagreb 2000 plus«, rekao je voditelj bečkog izaslanstva Otto Schwetz, vijećnik u Senatu grada Beča i predstavnik Magistarske direkcije za odnose s inozemstvom. Dodao je kako će Dan Beča u Zagrebu biti i prigoda za potpisivanje sporazuma o budućoj suradnji ovih dvaju gradova. Riječ je o sporazumima koje je Beč, s ciljem definiranja dunavskog prostora unutar Europske unije i približavanja budućih članica toj asocijaciji, već potpisao s nekim gradovima susjednih zemalja.</p>
<p>Kao predstavnik gradske izvršne vlasti, zamjenik gradonačelnice Vjekoslav Križanec upozorio je kako zagrebačko Poglavarstvo želi i konkretno pomoći u pripremi Dana Beča. Osim toga, u planovima za budućnost naglašena je i potreba za jačom suradnjom u područjima kulture i sporta.</p>
<p>- Riječ je, prije svega, o povezivanju naših ureda za kulturu i izgradnji suvremenog i demokratskog modela financiranja kulture, za što bi nam bečko iskustvo bilo od velike koristi. Držim da i Zagreb ima što ponuditi Beču na svim područjima, od projekata na nacionalnoj razini do kulturnog amaterizma, istakao je Križanec. </p>
<p>Na sastanku se razgovaralo i o kanalu Dunav-Sava, obnovi Vukovara, te o mogućoj organizaciji izložbe o urbanizmu sedam europskih gradova, koja bi se održala u Zagrebu. Nakon susreta s predstavnicima Grada, bečko izaslanstvo primio je u »Klubu Zagrepčana« i Silvije Degen. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Badel« u rukama Županijskoga suda, zasad ništa od policijske intervencije</p>
<p>Županijski sud ovih će dana odlučiti o pravomoćnosti Rješenja o privremenoj mjeri kojom Općinski sud nalaže deblokadu »Badela«/ U slučaju potvrde, moguća i intervencija policije protiv »badelovaca«/ Upravi vezane ruke u pokušajima pokretanja proizvodnje/ Tko iz okupirane tvornice iznosi alkohol u bocama i karnisterima?</p>
<p>Rješenje o privremenoj mjeri iz zagrebačkog Općinskog suda, kojom se radnicima »Badela 1862 d.d.« nalaže deblokada tvrtke, ovih bi dana moglo postati ključni dokument u zaustavljanju poslovne krize u »Badelu«.</p>
<p>Prema informacijama dobivenim od predsjednika Općinskog suda, Đure Sesse, Rješenje se trenutačno obrađuje na Županijskom sudu zbog žalbe koju su na nj podnijeli predsjednik Udruge malih dioničara »Badel-badelovcima« Ante Perković i predsjednica »Badelova« Zaposleničkog vijeća Jadranka Mudrovčić.</p>
<p>Podsjetimo, zbog štrajka koji u »Badelu« traje od 8. prosinca prošle godine, Uprava te tvrtke zatražila je od Općinskog suda privremenu mjeru za deblokadom firme. Sutkinja Dubravka Burcar donijela je krajem siječnja presudu u korist Uprave, no žalba iz Koordinacije za obranu »Badela« odgodila je izvršenje presude.</p>
<p>- Županijski sud može potvrditi ili ukinuti prvostupanjsko rješenje. Postoji i treća varijanta - preinaka rješenja. U svakom slučaju, Županijski će sud ovih dana donijeti odluku u slučaju »Badel«, rekao je Sessa. Do tada je, dodaje on, isključena svaka ovrha ili intervencija policije protiv radnika, jer sudska odluka nije pravomoćna.</p>
<p>Stoga je poziv iz Uprave »Badela« za deblokadom tvrtke za sada tek slabašan poziv u pomoć. Upravi su vezane ruke u pokušajima pokretanja proizvodnje, iako je na njezinu stranu stala i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i njen predsjednik Željko Ivančević, koji je štrajk u »Badelu« u ponedjeljak usporedio s - balvan-revolucijom.</p>
<p>Đuro Sessa naglašava da se Rješenje o privremenoj mjeri moglo primijeniti i prije potvrde njene pravomoćnosti, no sutkinja Burcar je nakon žalbe cijeli slučaj proslijedila na Županijski sud. Kad se spisi sa Županijskog vrate u Općinski sud, situacija će biti jasnija pa će se poduzeti daljnji koraci.</p>
<p>U slučaju da odluka postane pravomoćna, Općinski sud pokrenut će ovrhu bez velike pompe, kako bi se »Badel« pokušao deblokirati na miran način. Ako će biti potrebno, ističe Sessa, sudac će u drugom pokušaju zatražiti pomoć policije, a to već znači prisilno provođenje sudske odluke na štetu radnika. Ako se Rješenje poništi, ili iz Županijskog suda sugeriraju da se ono preinači, sudski postupak će potrajati. S obzirom na višemjesečnu blokadu i novčane gubitke, oduljivanje krize i povlačenje slučaja po sudovima odvuklo bi »Badel« u definitivnu propast, jer radnici i Uprava ionako ne mogu više pronaći zajedničku riječ. Daljnja budućnost »Badela« ovisi, dakle, o jednoj sudskoj odluci ili o efikasnom potezu iz Vlade koji bi prekinuo ovaj već pomalo tragikomični sukob.</p>
<p>Dražen Najman</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kaznena prijava protiv lopova u »Badelu«!</p>
<p>Postoje informacije da se već neko vrijeme iz kruga »okupirane« tvornice u Žitnjaku iznose gotovi alkoholni proizvodi u bocama i kanisterima te da se nakon toga prodaju i distribuiraju po većem broju kafića u okolici Zagreba.</p>
<p>Slijedom tih saznanja »Badel« je podnio kaznenu prijavu zbog krađe protiv nepoznatog počinitelja, te se očekuje da će Državni odvjetnik i policija pronaći tko su počinitelji ovog kaznenog djela i provesti odgovarajuće mjere.</p>
<p>Kako stoji u priopćenju, pristiglom iz Uprave »Badela« u utorak, već neko vrijeme postoji niz indicija koje ukazuju da je konkurencija izravno zainteresirana za dobivanje licence »stocka«. Isto tako, tvrdi se u priopćenju, čitav niz podudarnosti ukazuje na povezanost vođe tzv. Koordinacije Ante Perkovića s tom konkurencijom.</p>
<p>»Posljedica takvog scenarija, koji je ostvariv ukoliko u najskorije vrijeme ne dođe do deblokade, bila bi da 'Badel 1862' i njegova imovina ostanu na milost i nemilost vjerovnicima, da najveća vrijednost tvrtke - njezine robne marke - budu preuzete od konkurencije, te da sva 562 zaposlenika ostanu na cesti«, stoji na kraju priopćenja.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U deset dana dva napada na vozače ZET-a!</p>
<p>Povodom najnovijeg napada na vozača ZET-ova autobusa, koji se dogodio u noći na utorak, Vinko Škvorc, predsjednik Sindikata vozača ZET-a, za srijedu je najavio konferenciju za novinare, a u kratkoj izjavi za Vjesnik napomenuo je kako će sindikat »pričekati očitovanje Uprave ZET-a«.</p>
<p>Do službenog očitovanja treba, dakle, pričekati srijedu i podsjetiti da su u samo desetak dana ZET-ovi vozači čak dva puta bili metom, najblaže rečeno, nervoznih građana. </p>
<p>Najnoviji napad, u noći na utorak, dogodio se na jednoj stanici u Sveticama, kada je napadnut Tvrtko Žilić, vozač autobusne linije 203. Prema njegovim riječima, dvojica napadača htjeli su ga izvući iz autobusa s namjerom da ga »propuste kroz šake«, i samo je hrabrost vozač jednoga automobila i sreća da su tuda prolazili Žilićevi kolege, spriječila tko zna kakve posljedice.</p>
<p>Povod (stvarni ili izmišljeni?) za napad bio je taj, ispričao je Žilić, što je udovoljio molbi jednoga mladića (kasnije jednoga od napadača) da mu ne naplati kartu za jednu stanicu vožnje. Nakon toga u autobus je ušao drugi mladić koji je zatražio i kupio dvije karte. No, malo zatim verbalno je napao vozača zatraživši njegovo ime i prezime, pod izgovorom da je njemu naplatio dvije karte, a prijatelju ni jednu. Potom mu je, nastavlja Žilić, taj drugi mladić zaprijetio i rekao da bi »mogao fasovati, kao i svi ZET-ovci«. Primivši ga za rukav, on je pokušao vozača izvući iz autobusa, u čemu mu je s nekoliko udarca pokušao pomoći i drugi mladić. Prava je sreća što su Žiliću pritekli u pomoć vozači dvaju autobusa koji su slučajno tuda prolazili, a kako se zaustavio i vozač »golfa«, napadači su, brojčano nadjačani, dali petama vjetra i zatrčali se prema mračnoj Bukovačkoj ulici gdje im se potom izgubio trag.</p>
<p>Poznato je kako velik broj autobusa u Zagrebu nema UKV stanicu koja bi baš u ovakvim trenucima inače nezaštićenom vozaču autobusa (ili vozačici, jer ima i njih) značila jedini kanal za poziv u pomoć. Dokad će se svi oslanjati samo na sreću? (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrebački LS traži odlaganje odluke o poskupljenju dječjih vrtića</p>
<p>Provođenje odluke odložiti do srpnja, a u međuvremenu obaviti reviziju gradskog proračuna/ Mladen Vilfan: Zagrebački lobi u Saboru radit će na izmjeni zakona o lokalnoj samoupravi i Gradu Zagrebu/ Podrška Udruzi polagatelja prava na dionice HT-a/Smjena Jurice Pavelića </p>
<p>Zagrebačka organizacija Liberalne stranke zatražit će od Skupštine grada Zagreba odlaganje primjene odluke Poglavarstva o poskupljenju dječjih vrtića za 33 posto. Ta bi odluka trebala stupiti na snagu 1. ožujka. Provođenje te odluke trebalo bi se odgoditi do 1. srpnja, izjavio je u utorak, na konferenciji za novinare, predsjednik zagrebačkog LS-a Mladen Vilfan. U međuvremenu treba obaviti reviziju gradskog proračuna, s naglaskom na izdatke namijenjene izgradnji sportskih objekata.</p>
<p>Liberali su nezadovoljni i zamrlim aktivnostima vezanima uz problem Komercijalne banke i njezinih radnika, iako bi se, uvjereni su, uz novonastalu političku situaciju moglo napraviti dosta toga. </p>
<p> - Predlažemo da se u Saboru formira poseban lobi zagrebačkih zastupnika, kojemu bi u početku glavna zadaća bila djelovanje na izmjeni zakona vezanih uz lokalnu samoupravu i Grad Zagreb. Upravo ti zakoni priječe provođenje jednog od mogućih rješenja za Komercijalnu banku - osnivanje gradske komunalne banke, za što se LS zalaže već godinu dana, obrazložio je Vilfan. </p>
<p>Nadalje, liberali u Skupštini zatražit će smjenu Jurice Pavelića s mjesta predsjednika Povjerenstva za ispitivanje slučaja KBZ, »jer on očito nema namjeru sazvati sljedeći sastanak toga tijela«. </p>
<p> - Mnogo je toga ostalo neispitano, ni gradonačelnica niti predsjednik Gradske skupštine nisu svjedočili, a radi se o dvije najvažnije osobe u gradu. No, kako su sada i Zlatko Canjuga i Marina Matulović-Dropulić zastupnici u parlamentu, KBZ-om bi se moglo pozabaviti i nekakvo saborsko povjerenstvo, zaključio je Vilfan. Bivši radnici Komercijalne banke, dodao je, mogli bi se zaposliti u posebnom odjelu koji bi se formirao u Zagrebačkoj banci. Radili bi na poslovanju s Gradom Zagrebom, do osnivanja nove banke. O tome je Vilfan, kaže, već razgovarao s direktorom Zagrebačke banke Franjom Lukovićem. </p>
<p>Gost konferencije za novinare, predsjednik Hrvatskog radničkog saveza Mario Iveković, podržao je aktivnosti vezane uz KBZ. Mladen Vilfan govorio je i u ime Udruge polagatelja prava na dionice HT-a, kojih je u Hrvatskoj oko 500.000. Riječ je o ljudima koji su ulagali u izgradnju telefonske mreže, a sada traže suradnju s Ministarstvom pomorstva prometa i veza i HFP-om radi ostvarivanja prava na dionice. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hrvoje Mazija: Inovatorstvo nije hobi, već važan čimbenik razvoja</p>
<p>Objavljeni rezultati dvogodišnjeg projekta namijenjenog unapređenju inovatorstva/ Projektom »Integralni razvoj poduzetničkog korištenja inovacija« želi se istaknuti važnost hrvatskih inovatora koji i na međunarodnim natjecanjima postižu najbolje rezultate</p>
<p>- Gospodarska komora potpomaže inovatore kako bi komercijalizirali svoje djelovanje. Razvoj gospodarstva mora se temeljiti na poticanju proizvodnje, a upravo to je cilj inovatora, rekao je predsjednik Komore Zagreb Hrvatske gospodarske komore, dr. Zlatan Fröhlich na konferenciji za novinare, održanoj u utorak. Konferenciju su organizirali HGK - Komora Zagreb i Savez inovatora Zagreba, a govorilo se o projektu »Integralni razvoj poduzetničkog korištenja inovacija«.</p>
<p>Početak projekta vezan je uz odluku Gradske skupštine, donesenu 1997. godine, o prihvaćanju Programa poticanja razvitka malog gospodarstva Grada Zagreba. Osim Saveza inovatora i regionalne komore HGK-a, u projektu sudjeluju i Gradski ured za gospodarstvo, Gradski ured za obrazovanje i šport i Tehnološki park Zagreb.</p>
<p>Tijekom 1998. godine osnovani su provedbeno tijelo projekta, savjet pri Savezu inovatora Zagreba i mreža tehničkih konzultanata pri Tehnološkom parku Zagreb. Tijekom iste godine raspisani su natječaji za inovacije, a 16 najperspektivnijih upućeno je u tehničko-tehnološku i ekonomsko-tržišnu obradu. U natječaju raspisanom tijekom prošle godine izabrano je još šest inovacija, a njihova je obrada u tijeku.</p>
<p>Savjet Projekta donio je u siječnju i veljači odluku o raspodjeli poticajnih sredstava financijske potpore. Inovatorima koji su dobili potporu, a bili su na konferenciji, ta su sredstva odmah i uručena (dosad raspodijeljen iznos financijskih sredstava za najuspješnije inovatore iznosi 486.865 kuna).</p>
<p>Svrha je Projekta, kako je istaknuto, poticanje inovatorstva uz pomoć interesno-organizacijskih veza koje bi olakšavale ostvarivanje, stručnu pripremu i tržišni plasman inovacija. Jer, kako je istaknuo predsjednik Saveza inovatora Hrvatske Hrvoje Mazija, inovatorstvo nije privatni hobi, nego jest i mora biti čimbenik razvoja.</p>
<p>Željka Frelih</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bez struje u srijedu </p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži u srijedu, 16. veljače, struje neće imati: </p>
<p> od 8 do 18 sati: Sv. Mateja 38-70</p>
<p>od 8 do 17 sati: Savski gaj XIII put 20</p>
<p>od 8 do 16 sati: Štefanovec 50-130, 45-123, Hamići 1-3, Vukomerec 35-37, 41-47, Beramska, Tinjanska, Trgetska</p>
<p>od 8 do 14 sati: Jalševečka, Jalševečki ogranak, Oporovečka 79-89, </p>
<p>u Sesvetama: Starigradska, Budimska, Virovitička, Bjelovarska 35 do kraja, 48 do kraja, Delnička 2-16, 1-3, Br. Oružec 24, 37, Kozarčeva 2, 2a, Hercegovačka, Sesvetska cesta 2-4, 1-7, Remetska 1-5</p>
<p>od 8.30 do 14 sati: Ružičkova 52 do kraja, 53 do kraja, V i VI Vrbik</p>
<p>od 9 do 15 sati: Grebenščica, Gornji Pirovec 8, 9, Kalabarovo vrelo</p>
<p>od 9 do 14 sati: D. Mandilića 46 do kraja, 149 do kraja, Borčec 2-38, 1-55, Radušićev put, Borovje 19b, Radnička 169</p>
<p>Na području Sv. Klare struje neće imati:</p>
<p>od 8.30 do 12 sati: u Lučkom: Unčanska 12-48, I-VI Vrbice, Lučko, Lučki odvojak 16-31, Starča</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Karanu platinasti CD</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Goran Karan u utorak je na tiskovnoj konferenciji u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« primio platinasti CD za album »Kao da te ne volim«. Prvijenac popularnog Splićanina rasprodan je u 50.000 primjeraka, a najveći se uspjeh albuma očituje kod oduševljene Karanove publike. Naime, koncerti koje će Karan održati u srijedu i četvrtak u »Lisinskom« već su nekoliko dana rasprodani, pa su organizatori brže-bolje organizirali i treći koncert, a taj će se održati u srijedu 1. ožujka. Stoga, ako još niste nabavili ulaznice za koncert Gorana Karana, požurite jer je ulaznica još malo! (P.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za »Zlatnu malinu«: nominirani »Divlji zapad« i »Ratovi zvijezda«</p>
<p>LOS ANGELES, 15. veljače</p>
<p> - Filmovi »Divlji Zapad« i »Ratovi zvijezda: Epizoda I., Fantomska prijetnja« u utorak su nominirani za Zlatne maline koje svake godine nagrađuju najlošije filmove, osvojivši svaki osam nominacija za »Razzie«. </p>
<p> »Tata od formata« i »The Haunting« nominirani su po pet puta svaki od strane »Golden Raspberry Award Foundation« za te pandane Oscara koji će biti dodijeljeni 25. ožujka, dan prije dodjele filmskih Oscara, 26. ožujka. </p>
<p> Glumac Kevin Kline nominiran je za »najgoreg glumca« za ulogu u »Divljem Zapadu«, filmu inspiriranom istoimenom serijom, koji je ujedno nominiran za »najgoru sporednu žensku ulogu« (Salma Hayek) i »najgori par na ekranu«. </p>
<p> Nominacije za najgoreg redatelja i najgoreg scenrista pripale su Georgeu Lucasu za »Ratove zvijezda: Epizoda I.« čiji je lik animiran kompjutorom Jar Jar Binks nominiran za najgoru novu zvijezdu. </p>
<p> Napokon, za nagradu za »najgoreg glumca stoljeća« natjecat će se Kevin Costner za uloge u filmovima »Poštar« i »Vodeni svijet«, između ostalih, William Shatner za filmove »Zvjezdane staze«, Pauly Shore, »umjetnik prethodno znan pod imenom Prince«, i Sylvester Stallone za »99,5 posto svega što je napravio«. </p>
<p> Uobičajeno je da dobitnici ne dolaze po nagradu - pozlaćenu kutiju sa 8-mm filmskom vrpcom, na vrhu koje se nalazi plastična malina veličine golf loptice, vrijedna 7,29 dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Julianne Moore naslijedit će Jodie Foster u »Hannibalu«</p>
<p>LOS ANGELES, 15. veljače</p>
<p> - Američka glumica Julianne Moore naslijedit će Jodie Foster u ulozi agentice FBI-a Clarice Starling, junakinje filma »Kad jaganjci utihnu«, čiji će se nastavak »Hannibal«, adaptiran prema istoimenom romanu Thomasa Harrisa, snimati sljedećeg proljeća. </p>
<p> »To je doista fantastičan scenarij«, izjavila je glumica u interviewu emitiranom u ponedjeljak navečer u emisiji američke televizije »Access Hollywood«. </p>
<p> Julianne Moore glumit će pored Anthonyja Hopkinsa koji je pristao preuzeti ulogu doktora Hannibala Lectera kojom je zavrijedio Oscara za najboljeg glumca 1992. godine. Jodie Foster je također nagrađena Oscarom za glavnu ulogu u filmu »Kad jaganjci utihnu«, a Jonathan Demme proglašen je najboljim redateljem. </p>
<p> Režija »Hannibala« povjerena je Ridleyju Scottu, redatelju filmova »Alien«, »Blade Runner« i »Thelma i Louise«. </p>
<p> Julianne Moore glumila je u »Kralju pornića« koji joj je priskrbio nagradu za najbolju glumicu 1997. Udruge filmskih kritičara Los Angelesa, a 1998. za ulogu u »Velikom Lebowskom« braće Joela i Ethana Coena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Izraelska pjevačica Ofra Haza bori se za život</p>
<p>TEL AVIV, 15. veljače</p>
<p> - Popularna izraelska pjevačica Ofra Haza već drugi dan se nalazi na intenzivnom liječenju u bolnici u Tel Avivu.</p>
<p>Ofra Haza, koja je svjetskoj javnosti postala poznata pjesmom »Im Nin Alu« koja se koncem 80-tih godina nalazila na vrhovima svjetskih top lista, stigla je prije tri dana u bolnicu Tel HaShomer žaleći se na gubitak osjeta u rukama i nogama. Ubrzo nakon toga Ofrino stanje se pogoršalo i popularna izraelska pjevačica prebačena je u odjel za intenzivno liječenje u nesvjesnom stanju. </p>
<p> Po riječima Ofrinih bliskih poznanika, poznata pjevačica se već dva tjedna ne osjeća dobro, ali je odbijala bolničko liječenje zbog bojazni da bi ta vijest mogla procuriti u medije.</p>
<p>Po oskudnim izjavama liječnika, Ofra ima problema sa jetrom i dišnim sustavom. Jučer poslije podne se izraelskim medijima pronijela vijest o Ofrinoj smrti, koju je demantirao Ofrn menadžer ustvrdivši da se Ofra bori za život ali još uvijek diše. Ofra je postala poznata europskoj javnosti svojom pjesmom »Hai« s kojom je nastupila na Euroviziji 80-ih godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Objavljen popis otrovnih sastojaka cigareta</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Kemikalije koje se koriste za izradu razrjeđivača i raketnog goriva nalaze se na popisu 600 otrovnih tvari kojih ima u cigaretama, objavila je britanska vlada. </p>
<p> Ministar zdravstva Alan Milburn objavio je u okviru kampanje protiv pušenja, koja će stajati 50 milijuna funta, pojedinosti o »dopuštenim dodacima« u duhanskim proizvodima.</p>
<p> Na popisu su aceton, koji se koristi za izradu razrjeđivača, amonijak, kojeg ima u sredstvima za čišćenje WC-a, butan te beta- naftil metileter, poznatiji kao sredstvo protiv moljaca.</p>
<p> Pušači udišu i cijanovodik, otrov koji se koristio u plinskim komorama, metanol, arsen i ugljični monoksid, otrovni plin koji se nalazi u ispušnim plinovima automobila.</p>
<p> Milburn se nada da će popis pušačima vjerno predočiti kakvom se riziku izlažu.</p>
<p> Popis je objavljen istodobno kad su počela i nastojanja Europskog parlamenta da proizvođače duhanskih proizvoda prisili da na kutije cigareta otisnu sastojke.</p>
<p> Milburnovi pomoćnici tvrde kako su popis bivšoj vladi dali proizvođači cigareta pod uvjetom da nikad ne bude objavljena. John Carlisle, predstavnik Udruge proizvođača duhana, zanijekao je postojanje tajnog dogovora. Ipak, priznao je kako duhanske tvrtke nisu željele objaviti pojedinosti o dodacima nekim vrstama cigareta zbog komercijalnih razloga.</p>
<p> Osim smrtonosnih tvari, cigarete sadrže i dodatke za poboljšanje okusa, kao što su saharoza i ekstrakti sušenog voća te drugi sastojci koji ubrzavaju djelovanje nikotina.</p>
<p> Amanda Sandford, iz organizacije za borbu protiv pušenja »Ash« kaže kako tvrtke za proizvodnju duhana već 30 godina smiju stavljati dodatke u cigarete, bez znanja javnosti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Fenomeni hrvatskoga historicizma</p>
<p>Muzej za umjetnost i obrt / Izložba »Historicizam u Hrvatskoj« pruža najcjelovitiji uvid u kompleksno povijesno razdoblje / Obuhvaćena područja arhitekture, urbanizma, skulpture, umjetničkog obrta, slikarstva, književnosti, kazališta, fotografije i glazbe</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Impresivan niz kulturoloških projekata kojima su rasvijetljeni različiti povijesno-umjetnički fenomeni: »Kultura Pavlina u Hrvatskoj«, »Od svagdana do blagdana« (Barok u Hrvatskoj), »Fotografija u Hrvatskoj 1848. - 1951.«, »Bidermajer u Hrvatskoj«, Muzej za umjetnost i obrt nastavlja najopseženijim i do sada najcjelovitijim prikazom druge polovine 19. stoljeća - izložbom »Historicizam u Hrvatskoj« što će svečano otvoriti ministar kulture Antun Vujić u četvrtak, 17. veljače, u 19 sati.</p>
<p> Taj će gigantski izložbeni prikaz, kako je pojasnio u ponedjeljak autor koncepcije izložbe i ravnatelj MUO prof. Vladimir Maleković dati sveobuhvatan prikaz kompleksnoga povijesnog vremena od početka Bachovog apsolutizma 1849. godine, pa sve do izbijanja Prvoga svjetskog rata 1914. godine. Doba historicizma, često osporavano i minorizirano kao eklektično, time će doživjeti primjerenu stručnu valorizaciju. Za taj impresivni istraživački poduhvat, kako je naglasio prof. Maleković, najveći domaći eksperti obradili su najvažnije pojave: arhitekturu i urbanizam, slikarstvo, skulpturu, umjetničke obrte, književnost, kazalište, fotografiju i glazbu. Posebna je istaknuto djelovanje najznačajnih osobnosti iz kulturnog života: Isidora Kršnjavija i Hermanna Bolléa. Kako je razdoblje druge polovine 19. stoljeća obilježeno naglom urbanizacijom, poglavito zagrebačkog Donjeg grada (Lenucijeva potkova), posebna je pažnja posvećena arhitekturi i urbanizmu, odnosno gradnji glavnih trgova i najvažnijih palača u Zagrebu, te brojnih javnih objekata među kojima se ističu kazališta, škole, kolodvori i industrijska postrojenja.</p>
<p> Osim toga će biti prikazan i urbani razvoj drugih gradova: Rijeke, Karlovca, Osijeka, Bjelovara, Pule i Varaždina. Tema koja će privući posebnu pažnju bez sumnje će biti slabo znana sinagogalna arhitektura koju odlikuje konfesionalna eksluzivnost, tipološka posebnost i pomalo egzotično oblikovanje. Pozornost je dana i obnovi, pregradnji i dogradnji povijesnih građevina: zagrebačke Katedrale, dvorca Trakošćana, crkve u Mariji Bistrici, Banjskih dvora kod Varaždina, Bosiljeva, Dubovca, Trsata kao i gradnji gradske vijećnice u Splitu, crkve u Križevcima, Krapini i Desiniću. Među kiparima središnje je mjesto zauzeo Ivan Rendić, a među brojnim, uglavnom historijskim slikarskim kompozicijama vidjeti će se djela Otona Ivekovića, Ivana Tišova, Bele Čikoša Sesije, Vlahe Bukovca, Celestina Medovića i Ferdinanda Quiquereza.</p>
<p> Izložba će nastojati prikazati i visoku razinu obrta u Hrvatskoj, a posebno istaknuti ulogu Obrtne škole u Zagrebu. Dio će izložbe prikazati crkvenu umjetnost: slike i skulpture sakralne tematike, crkveno posuđe te kao posebnu zanimljivost - radove zagrebačke vezilačke radionice sestara milosrdnica. Prostorna organizacija izložbe obuhvaća sedam izložbenih dvorana u prizemlju Muzeja, atrij i galerije na prvom i drugom katu te dvije dvorane u dvorištu muzeja. Dojmljiv likovni postav potpisuje arhitekt Mario Beusan koji je izložbu oblikovao kao niz neostilski koncipiranih i ambijentaliziranih blokova. U zasebnoj dvorani bit će prikazana crkvena umjetnost. Također, centralna tema izložbe - arhitektura i urbanizam bit će predočena dojmljivom rekonstrukcijom Zelene potkove.</p>
<p> Izložbu prati opsežan dvotomni katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s detaljno opisanim umjetničkim fenomenima i s više od 1500 fotografija u boji. Posebna zanimljivost izložbe, kako je istaknula voditeljica marketinga mr. Vesna Jurić Bulatović, bit će opsežna reklamna kampanja na jumbo i city light plakatima u Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i BiH. Također, dnevnik »Jutarnji list« objavit će poseban prilog o projektu. Tijekom trajanja izložbe, do 28. svibnja bit će održana i brojna tematska predavanja i koncerti. Posebna atrakcija jest da će svaki posjetitelj izložbe kupnjom ulaznice moći sudjelovati u nagradnoj igri tvrtke Peugeot Hrvatska. U realizaciji izložbe pomogle su tvrtke: »Zagrebačka banka«, »Ericsson Nikola Tesla«, »Allianz osiguranje«, »Lura«, »Oliympus«, »Europlakat - Proreklam«, »Jutarnji list«, a napose generalni sponzor »VIP NET«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bukovac u svjetlu moderne</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - »Vlaho Bukovac za svoga akademskog i slikarskog djelovanja u Pragu nije mogao ni sanjati da će samostalno izlagati u Narodnom muzeju na Vaclavskim namestima, a to će se i dogoditi za nekoliko dana«, rekao je u utorak ravnatelj Moderne galerije Igor Zidić na konferenciji za novinare najavivši otvorenje Bukovčeve praške izložbe za 23. veljače. Ideja za izložbu potekla je iz Moderne galerije, a cilj joj je podsjetiti Pražene da je u njihovu gradu djelovao velik majstor slikarstva. Bukovac je u Pragu ostao relativno izolirana slikarska pojava zbog toga što je slabo govorio češki i družio se samo s umjetnicima, s kojima je mogao razgovarati na hrvatskom, talijanskom, engleskom ili francuskom. Činjenica je, istaknuo je Zidić, da Bukovac u Prag dolazi potkraj života i da tamo više nije uspio postići onakve uspjehe kao u drugim velikim europskim gradovima. Bukovac je u Prag došao godine 1903., a prvu samostalnu izložbu u tom gradu priredio je tek 1915.</p>
<p>Ravnatelj Zidić, koji je priredio izložbu i napisao popratne tekstove u katalogu, kazao je da će izložba obuhvatiti osamdesetak dijela, od čega je desetak skica, a ostalo su slike. Osobitost izložbe je u tome što se slikara Vlahu Bukovca želi prikazati kao modernista, istaknuo je Zidić. To znači da će biti izostavljeni radovi na kojima Bukovac slika vojskovođe i kraljeve, jer je to jasna poveznica s historicizmom. Zidić je i u kataloškoj ronologiji radova izostavio slike u kojima dominira historicistički izričaj, a sam kaže da to nije falsificiranje kronoloije nego prezentacija odabira, koji želi istaknuti Bukovčevu vezanost za moderna strujanja u slikarstvu toga vremena. Izostavljeni su također, kaže Zidić, i predopadljivi, kao i akademski radovi, a naglasak je dan na impresionistički i simbolistički izričaj.</p>
<p>S izložbe, kazao je Zidić, zbog dobro poznatih razloga izostat će, na žalost, vrlo važna Bukovčeva djela što se čuvaju u Sarajevu, Beogradu i Cetinju. U Sarajevu nema važnih Bukovčevih slika, no tamo se čuvaju fascinantne skice na kojima umjetnik vrlo slobodno pristupa motivu akta. Te skice će biti reproducirane u katalogu, ali ih neće biti na izložbi jer su vlasnici, najvjerojatnije zabunom, dopustili prijenos umjetnina samo do Zagreba. Važno je što će na izložbi biti slika »Dalmatinski ribari« koju je Bukovac naslikao godine 1884. u Parizu. Toj slici na neko vrijeme izgubio se svaki trag, a prije nekoliko godina kupio ju je jedan naš čovjek u Rimu. Slika je prije sedam dana stigla u Zagreb, ali nije mogla biti pokazana novinarima zbog preduge carinske procedure.</p>
<p>Izložbu u Narodnom muzeju u Pragu pratit će katalog na češkom i engleskom jeziku s oko 160 stranica i 88 reprodukcija, među kojima je i deset spomenutih skica što neće biti postavljene. Izložba ostaje otvorena do 16. travnja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Magnolijom uljepšano Valentinovo </p>
<p>BERLIN, 15. veljače (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Magnolija je ime idilične ulice, ispunjene obiteljskim kućicama s vrtovima, smještene u sjevernom dijelu Los Angelesa poznatijem kao gradić pod imenom San Fernando Valley. Redatelj filma »Magnolija« Paul Thomas Anderson što je u Berlinu prikazan na Valentinovo želio je potencirati obiteljski život koji je uvijek bio tematska odrednica njegovih filmova. Čak i u mnogo hvaljenom »Boogie Nights« koji je snimio prije dvije godine Anderson se ni u priči o početcima trgovine porno-filmovima sedamdesetih ne odriče obiteljskih tema i zapleta, u kojima dominiraju ljutnja i pokajanje, ljubav i opraštanje. Upravo to su okosnice filma »Magnolija«, ali na izravniji način, s pričom koja se grana na nekoliko odvojenih sudbina što se ponekad isprepleću i u kojima uvijek prevladavaju obiteljski odnosi. </p>
<p> Bogat, umirući starac (Jason Robarts) pokušava nagovoriti svoju mnogo mlađu i psihološki labilnu suprugu (Julianne Moore) ) i njegovatelja (Philip Seymour Hoffman) da pronađu i dovedu njegova odbjeglog sina Franka (Tom Cruise), koji se uživio u dobro plaćen posao »gurua« koji pomaže razočaranim muškarcima kako da zavedu i unište protivnicu. Drugi bogataš, voditelj televizijskog kviza (Philip Baker Hall), pokušava prije smrti popraviti odnose s neposlušnom, agresivnom, kokainu odanom kćeri (Melora Walters). Ona je, pak, upoznala dobronamjernog policajca (John. C. Reilly), koji slučajno dolazi u njezin stan, a potom ju poziva na večeru želeći iskren odnos s tom izgubljenom djevojkom. </p>
<p> U nevjerojatno raznolikoj niski likova tu je još i lik pametna dječaka, koji obično pobjeđuje na kvizu, ali ga ovaj put onemogući pretjerana ambicioznog njegova oca. Osim toga, vunderkind je izgubljen u homoseksualnim snovima o konobaru iz obližnjeg bara. S likovima isprepletenih sudbina i događajima što neizbježno slijede, film podsjeća na sjajan Altmanov film »Kratki rezovi«. No, za razliku od tog filma, kod Andersona glavna okosnica su intimni obiteljski odnosi. S dobro odabranim glumcima, među kojima nema slabih uloga, treba istaknuti da je Tom Cruise prvi put pokazao »pravu« glumu, i to u izazovnoj i njegovu filmskom imageu nezahvalnoj ulozi sebičnog, nadobudnog macha. U filmu nema glavnu ulogu, a lik Franka odigrao je bez nametanja. Prije je obično on bio u prvom planu, pa tek onda uloga koju je tumačio. </p>
<p>Drugi film u konkurenciji za nagrade »Sedam dana sa sedam žena« njemačkog redatelja Rudolfa Thome također se bavi obiteljskim životom. No, posrijedi je isprazna i dosadna priča o muškarcu koji na proslavu svog šezdesetog rođendana poziva žene, ljubavnice i obožavateljice, koje su ostavile trag u njegovu životu. Bez dramaturškog zapleta, sa samo jednom intrigom koja se osniva na prividno nepostojećoj narcisoidnosti središnjeg lika, ovaj film možda je trebao biti idealizirana muška bajka, ali u konkretnom slučaju ostao je samo poprište nemoćna ekshibicionizma.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kandidati za Oscara</p>
<p>WASHINGTON/HOLYWOOD, 15. veljače</p>
<p> - Glumac Dustin Hoffman i predsjednik američke Akademije za film Robert Rehme u utorak su objavili kandidate za dobitnike ovogodišnjih filmskih nagrada Oscar.</p>
<p>Za najbolji film predloženi su: Vrtlog života (American Beuty), Cider House Rules, Green Mile, Insider i Šesto čulo (Sixth Sense). Najbolji glumac bit će odabran između Russella Crowea, Richarda Farnswortha, Seana Penna, Kevina Spaceya i Denzela Washingtona. U konkurenciji glumica u glavnim ulogama predložene su Annette Bening, Janet McTeer, Juliane Moore, Meryl Streep i Hilary Swank. U konkurenciji za najboljeg režisera 1999. godine su Sam Mendes (American Beauty), Spike Jonze (Being John Malkovich), Lasse Hallstroem (Cider House Rules), Michael Mann (Insider) i M. Night Shyamalan (Sixth Sense).</p>
<p> Članovi američke Akademije za film kandidate za Oscare u ukupno 23 kategorije odabrali su između 245 filmova u konkurenciji. Pozlaćeni kipići pobjednicima bit će 72. put podijeljeni u nedjelju 26. ožujka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bellowu nagrada za životno djelo</p>
<p>NEW YORK, 15. veljače</p>
<p> - Književnik Saul Bellow Nobelovoj nagradi za književnost (1976.) ovog tjedna dodao je još jednu - za životno djelo, koju mu je dodijelio američki magazin »The New Yorker«. Nobelovac Bellow (84) osvojio je nagradu za životno djelo u ponedjeljak na svečanosti dodjele nagrada »The New Yorker Book Awards« u glavnoj njujorškoj knjižnici. U povodu 75. obljetnice lista, književne nagrade dodijeljene su za najbolja djela beletristike, publicistike i poezije za 1999., kao i za najbolji književni prvijenac i za životno djelo. Bellow, koji je postao otac prije sedam tjedana, nagradu je dobio zahvaljujući djelima »Ne propusti dan«, »Henderson, kralj kiše«, »Doživljaji Augiea Marcha« i »Herzog«. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Glumac koji je nasmijao generacije</p>
<p>Pripovijest o životu Antuna Nalisa u najvećem se dijelu poklapa s novijom poviješću hrvatske kinematografije. Vjerojatno nema nijednog domaćeg glumca koji bi se pohvalio s tolikim brojem uloga, s tolikom popularnošću i takvim životopisom kakav je imao legendarni Tonči, prijateljima poznat prvenstveno kao duhovit vicmaher.</p>
<p>Možda je i zbog toga u njegovoj osobnoj iskaznici bilo zapisano da je rođen 1917., a u Filmskoj enciklopediji i Hrvatskom leksikonu 1911. godine . No svi se izvori slažu da je rođen u Zadru, a odrastao u Šibeniku, potom završio studij prava u Beogradu, a spletom okolnosti završio kao naturščik na filmu,ostvarivši preko 130 uloga u domaćim filmovima i još dvadesetak koprodukcija.</p>
<p>Karijeru je započeo još 1949. nakon kratkog filmskog tečaja u zagrebačkom »Jadran filmu«, najprije u drugom hrvatskom igranom filmu »Zastava« Branka Marjanovića, gdje je Nalis igrao ustaškog časnika. Slijedio je posve drukčiji i nadasve uspješni »Plavi 9« Kreše Golika, gdje je Tonči igrao centarfora, i prvi put pokazao komičarski talent.</p>
<p>- Najteže mi je bilo učiti tekstove, jer nisam imao iskustva poput kazališnih glumaca - kazivao je Nalis u jednom novinskom tekstu. - Volio sam improvizirati. No, oduvijek sam htio bio komičar. </p>
<p>Ta mu se želja ispunila već 1955. u filmu »Jubilej gospodina Ikla« Vatroslava Mimice, čega se poslije s jezom sjećao jer je morao na noćnim snimanjima trčkarati uz grobove na Mirogoju. Autor sjajne knjige »101 godina filma u Hrvatskoj 1896.-1997.«, Ivo Škrabalo, navodi kako je u tom filmu Antun Nalis »najpopularniji glumac u prvome razdoblju hrvatskog filma, (koji je ) napustio image steretipnog negativca i upustio se u težak pothvat reprezentiranja komičnog lika«. S druge strane režiser Veljko Bulajić dodijelio mu je 1966. godine tragičnu ulogu tifusara u filmu »Pogled u zjenicu sunca«, čega se poslije sjećao poput nekog hollywoodskog iskustva.</p>
<p>- Za taj sam film morao smršaviti dvadesetak kilograma, a kao pravi Dalmatinac, ja vam volim dobru »spizu«, ribe, paštu... Ako hoćeš ulogu, kile dolje. Pravi američki recept. Užas jedan!</p>
<p>No, »užas« je završio Velikom zlatnom arenom za glavnu mušku ulogu u Puli, a ta nagrada nije bila i jedina u njegovoj karijeri, podjednako kao što je on bio nezaobilazan skoro u svakom filmu što se tada snimao. Publici je bio drag, režiserima neizbježan, a kako je sam priznao, tri su mu uloge osobno najdraže: uloga sitnog lopova u »H8«, nogometaš u »Plavom 9« i uloga trgovca u »Martinu u oblacima« Branka Bauera. </p>
<p>S koprodukcijama koje su tada bile moderne (i česte) Nalis nije bio nimalo zadovoljan, jer su se strani režiseri ponašali prilično nadmeno prema našim glumcima. No, jedne se »uloge« rado sjeća.</p>
<p>- Ima jedan takav film koji slobodno mogu proglasiti jednim od svojih najdražih uopće, rekao je Nalis jednom prigodom u »Startu«. - Došao režiser Rainer, koji je snimao nekih pet-šest »Winnetoua«, i angažirao me. Preporučio mi je da naučim jahati, jer moram odglumiti nekakva konjičkog narednika. Pošto sam se neopisivo bojao konja, bile su dvije mogućnosti: ili da budem profesionalac, pa da se žrtvujem, ili da se izvučem kao zabušant. Nisam nikome ništa govorio nego se lijepo uoči snimanja glavne scene, u kojoj sam se morao pojaviti na konju, sakrijem u grmlju. Virim odatle i, na svoje veliko zadovoljstvo, otkrijem da je netko zasjeo na moga konja. Kad je scena bila gotova, javim se režiseru i ispričam se što samna trena morao tamo gdje se mora... On odgovori: 'Nije važno!' Kako da mi to ne bude jedan od najdražih filmova? Nisam jahao, nisam ništa govorio, bio sam mjesec dana na terenu, primao sam dnevnice, dobio honorar, a u filmu me uopće nije bilo!</p>
<p>Nalisa je zato bilo na televiziji, koja je bila njegov novi medij jer svoju filmsku slavu jednostavno nije mogao unovčiti. Nabrojimo zato samo neke tv-serije: Naše malo misto, Čovjek i pol, Velo misto, Kapelski kresovi, Nepokoreni grad, Gruntovčani, Libar Marka Uvodića, i mnoge druge, a posebno je ostao zapamćen po kratkim skečevima u slavnom TV magazinu Antona Martija. </p>
<p>- Glumca publika zaboravlja vrlo brzo. Čim ga ne vidi na ekranima! - bio je Nalisov životni savjet mladim glumcima, kako se ne bi uobrazili. No on je doživio da o njemu iziđe i monografija (autorica Mira Boglić), pa da čak ode i u zasluženu mirovinu, a ipak ne bude zaboravljen, premda ne i stalno prisutan.Tako će njegov omiljeni filmski partner Boris Dvornik izjaviti: »Tončija sam volio i cijenio kao prijatelja i kao kolegu glumca. Bio je mediteranski tip glumca, humorist, čovjek za kojega su se mogle pisati i posebne uloge, pa i pisci velikog kalibra kao što je bio pokojni Miljenko Smoje!«</p>
<p>Antun Nalis je otišao, a Danijel Marušić će reći kako je »njegovim odlaskom nestao veliki komičar Hrvatske televizije. Možda mu ona ipak priredi retrospektivu«. </p>
<p>Jure Ilić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Naši ljudi u Indiji </p>
<p>Karmen Bašić: »Putnici u Indiju iz naših krajeva« /Urednik Zdravko Matišić / Izdavačka djelatnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu / Zagreb, 1999., 186. str.</p>
<p>Nedavno preminula Karmen Bašić (1943-1999.) većini će zasigurno ostati u sjećanju kao predani radnik na polju razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj. Bila je, naime, dugogodišnji izvršni direktor Instituta Otvoreno društvo-Hrvatska. Ono, međutim, po čemu će je pamtiti indolozi i orijentalisti jest njezina osobna naklonost i znanstvena radoznalost koju je pokazivala prema indijskoj kulturi. Premda joj stjecaj životnih okolnosti nikad nije omogućio da se potpuno posveti izučavanju indijskih tema, u predasima između mnogobrojnih poslova koje je obavljala neumorno je radila i istraživala najrazličitija indološka područja - od propitivanja veza Istoka i Zapada, preko indijske poetike i klasične sanskrtske književnosti, sve do bavljenja indijskim likovnim umjetnostima. Ponešto je toga ostalo već zgotovljenog u rukopisima, što bi svakako vrijedilo objaviti, a ponešto u skicama i nacrtima za neka buduća, zaokružena djela koja, nažalost, nikada neće ugledati svjetlo dana.</p>
<p>Kao neobjavljeni rukopis, studija »Putnici u Indiju iz naših krajeva« postojala je gotovo trideset godina. Sada je objavljena u integralnom obliku uz neophodne uredničke bilješke i napomene na onim mjestima gdje bi nove spoznaje mogle boljeti osvijetliti predmet autoričinog izlaganja. To, pak, što je struka ocijenila da se tekst star trideset godina može objaviti u neizmijenjenom obliku govori ponešto i o stručnoj razini samoga rukopisa, tim više što je riječ o historiografskom djelu, a takva su u protoku vremena, poznato je, podložna čestim korekcijama, pa i reinterpretacijama.</p>
<p>Ukratko, u ovome radu Karmen Bašić istražuje povijesne dodire naših ljudi s Indijom sve tamo od 13. stoljeća kada barski nadbiskup Jean du Plan Carpin s grupom misionara odlazi negdje u »unutrašnjost Azije«, pa sve do osnivanja misijskog centra hrvatskih i slovenskih misionara Družbe Isusove u Bengalu 1925. godine i njihova djelovanja do 1940. Središnji i najintrigantniji dio knjige posvećen je istraživanju »intenziteta« dubrovačke prisutnosti u portugalskoj zapadnoindijskoj koloniji Goi sredinom 16. stoljeća. Na ovome području domaće historiografije tijekom posljednjih sto godina izgrađene su prilično neutemeljene povijesne konstrukcije. Već je postalo »opće mjesto« da su Dubrovčani u Goi sagradili crkvu sv. Vlaha, da su ondje imali vlastitu brojnu koloniju trgovaca i pomoraca, pa čak i konzularno predstavništvo. Neutemeljena povijesna »napuhavanja« išla su čak do tvrdnje da su Dubrovčani zajedno s Mlecima izravno konkurirali Portugalcima u trgovini Indijskim oceanom.</p>
<p> Kritičkom oštrinom i pažljivim iščitavanjem dostupne arhivske građe Karmen Bašić, međutim, pokazuje da takve konstrukcije nemaju činjeničnog uporišta. Potvrđena činjenica da su Dubrovčani bogato darivali crkvu sv. Vlahe još ne znači da su je i sagradili, tim više što su i Portugalci bili njegovi štovatelji. Ako je izvjesni Vice Bune u oporuci darovao gradu Goi 6000 dukata, to još ne svjedoči o tamošnjoj organiziranoj prisutnosti Dubrovčana. Napokon, kako su Dubrovčani mogli ugrožavati portugalski monopol nad trgovinom s istočnim zemljama kada u dubrovačkim arhivima nije pronađen niti jedan dokument koji bi potvrdio da je barem jedan dubrovački brod isplovio prema Indiji?</p>
<p>U svojim je zaključcima Karmen Bašić oprezna i posve oslonjena na dostupnu povijesnu građu. Međutim, primjećuje autorica, i dostupna je građa često nedostatno upotrebljiva jer nije primjereno filološki obrađena. Primjera radi, u 16. stoljeću pored singulara »Indija« često se u dokumentima javlja i plural »Indije« što se u ono vrijeme moglo odnositi na Ameriku, otočje ispred Srednje Amerike (koje se i danas gdjekad zove Zapadna Indija), a na istoku na Indokinu (tzv. Stražnja Indija), pa čak i na Indoneziju (Nizozemska Indija).</p>
<p>Velika je vrijednost rečenoga rada i to barem iz dva razloga. Prvo, autorica je na jednome mjestu sabrala i kritički se osvrnula na dosadašnja istraživanja vezana uz ovo područje, te argumentirano »pobila« neke (zasada) neutemeljene povijesne sinteze, i drugo, dala je smjer mogućem daljnjem istraživanju toga, u nas prilično neistraženog historiografskog područja. Trebat će uložiti mnogo više truda u prikupljanju, ili bolje, ulaženju u trag sada nepoznatom i nedostupnom arhivskom materijalu razasutom po vatikanskim, portugalskim, a možda i domaćim arhivima. Trebat će ga potom i (poredbeno) filološki obraditi kako bi u konačnici slika o prisutnosti naših ljudi u Indiji kroz povijest bila što cjelovitija i pouzdanija. Do tada će rad Karmen Bašić (izuzev novih spoznaja o djelovanju zagrebačkog isusovca i misionara Nikole Ratkaja s početka 17. stoljeća i indološkog opusa »pionira indologije«, bosonog karmelićanina Filipa Vesdina), biti posljednja stručna riječ o tom području naše historiografije.</p>
<p>Goran Kardaš</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Čuđenje u vremenu</p>
<p>Ilija Ladin »Račun svodeći« / Izabrana poezija, odabrao Željko Ivanković / Zoro / Zagreb-Sarajevo, 1999., 167 str.</p>
<p>Kažu svjedoci da je svojedobno Ilija Ladin kupio automobil, iako nije imao vozačku dozvolu, niti je umio voziti, niti je kanio naučiti voziti. Stavio ga je u garažu da pohrđavi i istrune - i iz toga je nastala pjesma. A kažu i da nije svaki dan jeo. Bit će da su iz toga nastale mnoge pjesme. To bi, ipak mogao biti posljednji, a ne prvi argument u dokazivanju kako je Ilija Ladin doista od one iznimno rijetke vrste rođenih pjesnika. Prvi bi, pak, argument u dokazivanju mogao biti nazvan proizvoljnim jer bi trebao reći: to je poezija od koje vas prolaze srsi, ježi se duša, udari vas u pleksus, stegne grlo, proizvede muk i čuđenje. Između te dvije krajnosti, anegdotalne usmene predaje i posve subjektivna doživljaja, postoji cijeli niz objašnjenja, tumačenja, izvođenja tzv. kategorijalni aparat koji naposljetku dokazuje (ili možda ipak i opovrgava) prvi i zadnji argument u postupku dokazivanja da Ilija Ladin jest vrstan i izvrstan pjesnik. Pjesnička se čuda/čuđenja događaju i onda kad nisu na listama bestselera i onda kad im stihove ne rabe za medijske šlagvorte.</p>
<p>U manje od tri desetljeća stvaranja (1968. do 1995.) Ilija Ladin (rođen 1929.) objavio je desert zbirki pjesama i jednu izabranih. U poeziji se javio razmjerno kasno, već četrdesetgodišnjak, ali je vrlo brzo postao jedan od najautentičnijih pjesnika hrvatskoga jezika u BiH. Primio je i književne nagrade, a pjesme su mu uvrštene u razne izbore i antologije bosanskohercegovačkog i hrvatskog pjesništva. U našem je književnom prostoru, na žalost, ostao uglavnom nepoznat. Tek rijetki znalci i štovatelji pjesničkoga umijeća cijenili su Iliju Ladina i njegovo samosvojno pjesničko djelo. Upravo stoga priređivač ovog izbora, Željko Ivanković, svoj je odabir zasnovao na strogim kriterijima i unutarnjoj poetičkoj logici tog pjesništva, a ne na kronologiji ili odabiru iz pojedinih knjiga. U tom smislu izbor nije antologijski, nego bi se prije moglo reći da je reprezentativan - u smislu da pokušava predstaviti sve pjesničke mjene i teme. Željko Ivanković te mjene razmatra u svjetlu tvrdnje kako je Ladinova pojava proročka te mu se djelo tematski kreće u koncentiričnim krugovima: biblijsko-antička/klasična inspiracija bivšega konviktorca i čovjeka s klasičnom naobrazbom; poezija koja pokušava razumjeti fenomene života i prirode; poezija samorefleksije, iskustva i odnosa spram drugih; te na kraju ratno pjesničko pismo. Upravo »zahvaljujući« ratu Ladin nam je podario dvije od ponajboljih knjiga pjesama napisanih u nas posljednjih desetljeća, ustvrdit će Ivanković.</p>
<p>Iskreno i pošteno Ilija Ladin u poeziju će krenuti od samoidentifikacije, propitivanja sebe kao čovjeka, pjesnika i bića zatečena na svijetu koji počesto (ili možda ipak prečesto) ne razumije. Tako će i onima koji su mu rekli da ima ponavljanja u pjesmama odgovoriti pjesmom: »Imaš ponavljanja u pjesmama kažu mi Pa dobro velim/Može biti/Ali to su onda ponavljanja potrebna na moru/Jer ja sam moreplovac/Neka sam mjesta vidio ali mogu i zaboraviti/Pa gubiti vrijeme u viđenom a na putu do neviđenog«. No uvijek, pa i onda kada filozofski ponire u temu, kad je zahvaća metafizički i s onu stranu poimanja i doživljavanja, Ilija Ladin ponajprije ostaje biće koje se čudi svijetu i sebi (»Stvarno Bože/Koliko puta/Propade ti/Svijet?«). Obično se kaže kako se to dijete čudi u odraslom čovjeku, ali to bi bilo pogrešno reći - jer dijete ne može imati ni znanja ni iskustva da bi u Penelopi i Odiseju pronašlo arhetipove uvijek istih i uvijek novih ljudskih sudbina, ili pak u postojanju Boga odgovornost za vlastitu egzistenciju, ili sumnju u smislenost svijeta u kolektivnoj tragediji rata.</p>
<p> Čini se da se upravo u ratnom ciklusu pjesama sažima cjelokupno Ladinovo pjesničko i životno iskustvo. Snaga tih pjesama rijetko je dosegnuta i njihove su riječi najdublja i najneumitnija osuda takove (ne)ljudske djelatnosti, kao na primjer u pjesmi Šeret i Bog: »Ako idem u red za vodu mogu poginuti/Ako idem u red za kruh mogu poginuti/Ima li bolji račun o Bože rekoh/I htjedoh iz kuće izaći«. Ili pak u nenadmašnoj, antologijskoj Taj top: »Nek puca čahura nek puca mahuna/Nek ne puca top... Nek puca zora i nek puca obruč/I pupčana vrpca/Nek ne puca top«.</p>
<p>Njegov je izričaj lapidarno ubojit, katkad koncentriran u samo jednoj slici ili misli, bez obzira je li riječ o upitanosti nad stvarnošću ili o zabilješci stvarnosti. No, ta upitanost uvijek proizlazi iz svađe sa svijetom, iz nerazumijevanja događanja, iz neprihvaćanja i nemirenja s postojećim koje nije ni ljudsko ni etičko, pa time ni estetsko. A moglo bi se reći kako je upravo to ono što pjesnika najviše boli i što ga goni da se pjesmom suprostavi ili pokuša nešto razjasniti, od toga zašto plamen nije živo biće, preko toga da se oženio palmom jednom, pa do toga da kaže kako ima dobra u tome kad ti sruše kuću na zemlji.</p>
<p>No, u Sarajevu više ne puca top, a Ilija Ladin je u staračkom domu i više ne piše pjesme, ali ostat će legenda o autu istrunulom zbog pjesme i ostat će pjesme za čuđenje. Kao o onoj s početka priče Sve sam kupio: »Kupio sam kola rđa ih pojela/A nemam druma ni garaže/...A vrijeme se plaća!/Vrijeme pred zvijezdama/Ne zna trulež kol'ko me košta!« Ipak, onaj drugi glas Octavia Paza, Ilija Ladin nije morao kupiti - bio mu je darovan da bi nama posredovao kako se, usprkos svemu, sve ne može kupiti: vrijeme, zvijezde, čuđenje...</p>
<p>Jadranka Pintarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>S Dinamom med i mlijeko? Priča za naivne...</p>
<p>Povratak Dinama dočekan je kao šlag svih promjena koje su nas zadesile zadnjih mjesec dana, godinama zazivano ime opet je postalo maksimirskom svetinjom. Ako je uopće ikada to i prestalo biti / Hoće li sad sve biti idilično, hoće li Maksimirom uistinu teći »med i mlijeko«, hoće li Canjuga i Bad Blue Boysi možda zagrljeni dolaziti na utakmice? Priča za naivne...</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Dinamo se užurbano uselio u Maksimir! Devetogodišnji prognanik vratio se doma i od ranoga se jutra u utorak na stadionu mijenjaju klupski simboli, grbovi, natpisi. Više ne postoji ploča s natpisom »Nogometni klub Croatia«, skidaju se veliki grbovi s lavovima koji su krasili plave hodnike, »malo d« opet ponosno stoji na svakom vidljivom mjestu. Kao da Croatije nikada nije ni bilo...</p>
<p>Glavni direktor Dinama Mirko Novosel natjerao je radnike da već u zoru čiste parkiralište ispod zapadne tribine koje je bilo poprištem sukoba Bad Blue Boysa i policije. Limenke, razbijene boce..., »kamioni« smeća ostali su u ponedjeljak navečer ispred klupskih prostorija kao svjedoci Dinamova povratka. No, u utorak do podneva Maksimir je iznova bio umiven i čist, slučajni prolaznik nikako ne bi mogao zaključiti da se samo nekoliko sati ranije tamo događala povijest.</p>
<p>- Imamo Dinamo!</p>
<p>Prema zamišljenom je scenariju Velimir Zajec tim riječima potvrdio Bad Blue Boysima da je prošlo devet dugih godina, da je Dinamo opet tu. Upaljeno je stotine baklji, orilo se iz nekoliko tisuća grla »kako je dobro vidjeti te opet«... Povratak Dinama dočekan je kao šlag svih promjena koje su nas zadesile zadnjih mjesec dana, godinama zazivano ime opet je postalo maksimirskom svetinjom. Ako je uopće ikada to i prestalo biti...</p>
<p>Nije promijenio ime Dinamo u HAŠK Građanski, nije promijenio HAŠK Građanski u Croatiju, ali je inicirao promjenu Croatije u Dinamo. Zlatko Canjuga, predsjednik kluba, u toj je noći bio zadovoljan poput maloga djeteta, budući da je dvostruko trijumfirao. Skupština je, naime, prihvatila njegovu inicijativu o povratku Dinama, a potom je lukavim potezom političara stavio svoj mandat na raspolaganje zastupnicima Skupštine koji su mu, pak, gotovo jednoglasno, potvrdili taj mandat! Samo je Zajecova ruka ostala spuštena, Zajec nije glasao ni za, ni protiv, niti se izjasnio kao suzdržan...</p>
<p>- Na ovoj je Skupštini sve bilo nevažno osim povrata imena klubu, samo je to bilo važno. Bio je to previše svečani čin i ništa drugo nije trebalo raditi osim tog povratka imena, objašnjavao je Zajec svoju nezainteresiranost za potvrdu Canjugina mandata.</p>
<p>Je li ovo bila Canjugina pobjeda? Teško... Iako bi faktografija mogla ponuditi zaključak o njegovu trijumfu, istina je ipak nešto drukčija. Jer, tisuće se BBB-ovaca ispod zapadne tribine, osim skandiranjem Dinamu, bavilo i vrijeđanjem Canjuge. Uobičajeni maksimirski folklor nije izostao ni na Valentinovo, pa iako se sve češće u klupskim prostorijama spominju pojmovi »jedinstvo i pomirba«, definitivno je da pomirbe između BBB-a i Canjuge neće biti. Međutim...</p>
<p>- Hoće, bit će pomirbe! Sve se može! Nisam li se, uostalom, i ja pomirio s Canjugom, nisu li Zajec i Canjuga također zajedno? Samo je klub važan i sad ćemo učiniti sve da pomirimo navijače i Canjugu, idealistički je, u zanosu, na krilima entuzijazma govorio Zdravko Mamić, koji se na velika vrata vratio u klub, postao je članom Izvršnog odbora i Skupštine.</p>
<p>A Canjuga? Uz Enjingijevu graševinu pojašnjavao je nuđenje mandata na povjerenje...</p>
<p>- Bio sam spreman na sve! Danima ranije odlučio sam dati mandat na povjerenje Skupštini, razmišljao sam o svemu i shvatio da je to najpoštenije. Čovjek sam kojem možda gdjekad nedostaje dodvoravanja nekim ljudima, ali volim imati svoj stav i uvjeren sam da sam časno i pošteno radio svoj posao. Znao sam i znam da kod jednog dijela navijača nemam simpatije, to me sve više proganja i zato sam tražio neka zastupnici glasuju o meni. I već sam se unaprijed bio pomirio sa svakom odlukom. Jednostavno sam smatrao da je moralno i časno ponuditi mandat na raspolaganje...</p>
<p>Zanimljivo je da Canjuga potvrđivanje mandata smatra produžetkom predsjednikovanja klubom za još četiri godine i da u srpnju neće biti potrebna najavljivana Izborna skupština. No, Velimir Zajec govori suprotno:</p>
<p>- U srpnju bismo svi mi, sadašnji članovi Skupštine, trebali staviti svoje mandate na raspolaganje! Dakle, očekujem u srpnju Izbornu skupštinu, a ja sam svoj mandat spreman dati na provjeru već sutra! I ako vidim da neki odnosi u klubu neće »klapati«, odmah ću dati mandat na stol.</p>
<p>U utorak je i Marijan Vlak održao prvu konferenciju za novinare kao Dinamov trener. Vlak je u ponedjeljak imao lakši operativni zahvat na palcu, jedva hoda, međutim poučen iskustvom iz ranijeg mandata, ni ne pomišlja na dva-tri dana bolovanja. Valjda neće imati zdravstvenih posljedica... A o utjecaju povratka Dinamova imena na svoje nogometaše, trener kaže:</p>
<p>- Osjeća se lagana euforija u svlačionici i takvo raspoloženje moramo iskoristiti. Imat ćemo napokon navijače iza sebe, bit će nam to veliki stimulans u utrci za naslovom, za osvajanje kojeg će trebati pameti, snage i »petlje«. Već u subotnjem okršaju s Vukovarom u Borovu Naselju očekujemo gromku potporu s tribina, nadam se da ćemo pobjedom obilježiti proljetni start, veli Vlak.</p>
<p>I tako, Dinamo je opet došao doma. Hoće li sad sve biti idilično, hoće li Maksimirom uistinu teći »med i mlijeko«, hoće li Canjuga i Bad Blue Boysi možda zagrljeni dolaziti na utakmice? Eh, priča za naivne. Usput, klub toga imena već 18 godina nije bio prvakom države, od 1982. godine! Ima li Vlak magični »bijeli šal«?</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>BBB-ovac pepeljarom udario Zajeca po glavi! </p>
<p>Gurajući Zlatka Viteza prema izlazu i štiteći ga od BBB-ovaca, Zajec je dobio pepeljarom po glavi, završio na Traumi i dobio četiri šava / Tako je noć slavlja pretvorena u noćnu moru...</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Kakva su to vremena došla... Umjesto slavlja neredi, umjesto pjesme tučnjava, umjesto osmijeha na licima mržnja... Iščekivanje povratka Dinamova imena u Maksimir bilo je popraćeno žestokim sukobima navijača i policije ispod zapadne tribine, nakon obznanjivanja ishoda glasovanja klupske Skupštine započelo je ludilo koje je zapravo trebalo biti slavlje. A prometnulo se u nešto sasvim drugo, međusobne navijačke tučnjave dogodile su se u brojnim zagrebačkim ugostiteljskim lokalima, liječnici su te noći na utorak imali pune ruke posla.</p>
<p>Među ozlijeđenima, među onima koji su morali u Traumatološku bolnicu, bio je i sportski direktor Dinama Velimir Zajec! Čovjek koji je neprijeporni idol navijača nastradao je upravo od ruke Bad Blue Boysa, negdje iza ponoći u restoranu Svetice. Sve je, kao i milijun puta dosad, zakuhao Zlatko Vitez, svjetski prvak u provociranju, cijele je večeri cinizmom ubadao žestoke Bad Blue Boyse koji su sa »Zekom« proslavljali povratak Dinama, »pilio« im je živce. Dakako, i Jarecovo je vino napravilo svoje, »kemija« je ubijala moždane stanice, kako je vrijeme odmicalo bilo je sve više verbalnih sukoba. Najprije između samih navijača, potom je i novi član klupskoga IO, Zdravko Mamić, imao oštru raspravu s jednim BBB, po glavi je dobio i vlasnik restorana, a onda je nastradao Zajec...</p>
<p>Ni kriv ni dužan, zato jer je gurao Viteza prema izlazu, štiteći ga svojim tijelom od BBB-ovaca, koji su definitivno izgubili živce. Kakve li ironije, Vitez je u zadnje vrijeme toliko degutantno ogovarao Zajeca, a sad mu je Zajec spasio glavu. Žrtvujući svoju...</p>
<p>Naime, pri tom naguravanju jedan je BBB pepeljarom opalio »unproforca« Zajeca po glavi! Zabunom, no glava je pukla i u Traumatološkoj bolnici Zajec je dobio četiri šava. A na Sveticama su neredi potrajali još 20-ak minuta, Vitez se izvukao s nekoliko udaraca, Mamić je otišao neokrznut, na kraju su BBB međusobno rješavali neke dugove!? </p>
<p>Noć slavlja tako je pretvorena u krvavu noćnu moru. Umjesto pjesme, veselja, osmijeha... Zašto? Kakva su to vremena došla, kad ni Velimir Zajec više nije siguran među onima koji ga idoliziraju i obožavaju? Hoće li netko napokon prekinuti to ludilo? (p. j.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Canjuga: Ne zaslužujem »pribijanje na križ«</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Zastupnici su predsjedniku kluba Zlatku Canjugi potvrdili mandat, međutim navijači su ispod zapadne tribine skandirali Dinamu i Velimiru Zajecu, ali Canjugu su i dalje vrijeđali! Čak su sročili i pjesmu »Canjuga, Canjuga, j.... ću te ja, nećeš biti predsjednik, moga Dinama«! Stoga smo Canjugu upitali kako i nakon promjene klupskoga imena, čiji je bio službeni inicijator, reagira na nepromjenjivost navijačkog ponašanja? Kad smo ga to upitali, Canjuga je desetak sekundi tražio riječi, nije imao spreman odgovor. Nije mu bilo svejedno, očito je bio i te kako pogođen. A onda je utučeno rekao:</p>
<p>- Bad Blue Boysi moraju znati da nikad nisam bio protiv njih. I molio bih sve ljude kojima je stalo do ovog kluba da budu malo objektivniji. Ispričao sam se doista svakome navijaču i ne zaslužujem da me se krivi za sve pogrešno što je ovaj klub napravio, posebno prije moga dolaska. A tom svojom isprikom pokazao sam ljudsku veličinu, želim i dalje pošteno i časno raditi ovaj posao. Znam da će me dio navijača teško prihvatiti, to me boli, ali stvarno za sebe mislim da sam čovjek s kojim se može razgovarati i koji želi surađivati. Uostalom, i ovu sam inicijativu o promjeni imena začeo čista srca, s velikim osobnim rizikom, jer i sami znate da su u mojoj stranci prije izbora razmišljali čak i o tome da me izbace iz stranke! Bio sam proglašen izdajicom, a želio sam udovoljiti glasu naroda. Zanimljivo je da nitko ne proziva one koji su mijenjali klupsko ime 1991. i 1993. godine, nego mene »pribijaju na križ«. Nisam to zaslužio, jer sam stvarno časno i pošteno radio svoj posao, jadao se Canjuga. (p. j.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Matković u dušu poznaje Zagreb</p>
<p>Trener Hajduka odredio je »skauta« za svaku prvoligašku momčad, tako je i do najmanjih pojedinosti upoznao igru Zagreba, prvog Hajdukovog suparnika u nastavku prvenstva...</p>
<p>SPLIT,15. veljače</p>
<p> - U utorak ujutro i na Poljudu jedna od tema razgovora jest povratak imena Dinamo zagrebačkom nogometnom klubu. </p>
<p>- Dobro je da su zagrebački konkurenti vratili ime Dinamo i ja im čestitam. Veselim se našim druženjima, kao i »Torcida« i »BBB«, a sigurno će i nama za tridesetak posto porasti adrenalin, sada kada ćemo igrati protiv Dinama, kazao je Ivica Matković, trener Hajduka.</p>
<p> Međutim, do susreta »bijelih« i »modrih« trebat će još malo pričekati. A ovog tjedna su Splićani koncentrirani na zagrebački klub iz Kranjčevićeve. U subotu u prvom susretu nastavka prvenstva Hajduk svoje ambicije mora potvrditi u dvoboju sa Šuškovim Zagrebom. Matković već duže vrijeme prati igre i formu »bijelih« iz Zagreba, a Vilson Đoni je zadužen za njihovo praćenje. Valja istaknuti da je Matković za svaki prvoligaški klub odredio »skauta«, koji klupskog konkurenta prati na minimalno šest utakmica i analizira sve pojedinosti protivničke igre, kao i formu pojedinaca. Takvo seciranje protivnika Matkoviću omogućava da ima pravu sliku tko i kako igra i što se može očekivati u pojedinim fazama igre. Zapravo, tako Matković izbjegava mogućnost izneneđenja.</p>
<p> Stoga je Matković ponudio svoju sliku Zagreba:</p>
<p>- Šušak je dobro posložio momčad, čvrsti su i dobri u skoku Zagrepčani. No, mi smo bolji na zemlji, a mislim da je to važnije. Pitanje je hoće li Mihačić braniti jer je imao lakšu prometnu nezgodu. Šimić i Stavrevski su oštri, a Biškup, koji je započeo karijeru u Dinamu uvijek je »napaljen« na Hajduk. Kosić i Banović su važni igrači, a Perić je zahvalan igrač jakog udarca. Bulu pratimo i mogu kazati da je nogometaš za kojeg se zanima Hajduk. Popović je poput starog vina, što stariji to bolji...
• Je li vam draže da se susret sa Zagrebom igra sada ili da se odigrao u jesen kao što je bilo određeno kalendarom natjecanja?</p>
<p> - Nogometaši Zagreba su na kraju jesenskog dijela bili u velikoj formi, sve su gazili i mislim da je bolje za nas što utakmicu u Kranjčevićevoj igramo na početku proljeća, procijenio je Matković. Lalić je skinuo gips, ali vidno šepa i neće biti spreman za Zagreb. Svakodnevnoj terapiji dodao je i trening, ali u bazenu. Obavlja zamjenski trening, plivajući, a poznato je da kilometar plivanja odgovara tri kilometra trčanja, a pritomse ne opterećuju ligamenti. Dok će Musa, koji je bio lakše ozlijeđen, sigurno igrati u sastavu, no upitan je nastup Vučevića koji je u ponedjeljak započeo s laganim trčanjem, rekao je Matković. </p>
<p>Riječ dvije i o travnjaku poljudskog stadiona. Prije početka nastavka prvenstva na Poljudu se puno govori o slaboj kvaliteti glavnog terena. Ističe se da se za obnovu trave na igralištima poljudskog stadiona utrošilo oko 3.6 milijuna kuna, ali efekt nema. Radnici koji skrbe o terenima smatraju da oni nisu krivci zbog lošeg stanja travnjaka. Kako se u srijedu, 23. veljače na poljudskom stadionu igra prijateljski susret reprezentacija Hrvatske i Španjolske Bože Nejašmić, glasnogovornik radnika, ponudio je njihovo viđenje problema: </p>
<p>- Prije dvije godine travnjak je bio izvaredan. No, od prije godinu i pol više nismo na Hajdukovom platnom spisku, već smo zaposlenici Parkova i nasada. Od kada smo promijenili vlasnika nememo sjemena, nemamo kvarcnog pijeska, nemamo umjetnog gnojiva ni traktora. Ne znamo gdje je potrošen toliki novac, ali... Stalo nam je obnoviti travnjak, a može se obnoviti za petnaestak dana, ali nam treba 700 kg sjemena, dobro izbušiti teren, pa dodat kvarcnog pijeska i sve skupa pognojiti.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prvoligaši za ligu 16 </p>
<p>Udruženje klubova Prve nogometne lige se, glasujući 7-3, priklonilo prijedlogu o Prvoj ligi sa 16 klubova, a Spajić je predložio ligu 2+8 </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Udruženje klubova Prve nogometne lige ipak je uspjelo nešto odlučiti! No, drugo je pitanje postoji li zakonska podloga za oživotvorenje zaključka o proširenju Prve lige u željenom roku. Većinom glasova - sedam »za« i tri »protiv« - usvojen je prijedlog o Prvoj ligi sa 16 klubova, o čemu će se glasovati na Skupštini HNS-a u četvrtak, 17. veljače-</p>
<p>Do konačnog se zaključka nije došlo naprečac. Najprije su se predstavnici klubova iznova, kao i svih prethodnih godina ali u drukčijem sastavu, isplakali jedan drugom na ramenu zbog zle sudbine koja Udruženju nikako da podari željeni status pravne osobe. S tim se u svezi odmah rasprela priča o nasušnoj potrebi za nečim takvim, a onda i spoznaja da služe zapravo samo kao fasada nečemu drugome. Bila je to svojevrsna poruka »onima gore iz Izvršnog odbora HNS-a, koji i tako uvijek naprave kako mora biti, a nikoga ne pitaju i ne uvažavaju«.</p>
<p>Zatim se rasprava okrenula podacima iz svih županija koje su skupili predstavnici HNS-a snimajući stanje klubova od I. do III. lige. Sve je to, naizgled, jako bitno, jer bi se na temelju postojećih stručno-pedagoških i inih snimljenih uvjeta nekome moglo reći da nema uvjeta za određenu razinu natjecanja...</p>
<p>Te podatke su neki članovi Udruženja smatrali suvišnima ako prije toga nije sustavno i stručno razrađeno i pojašnjeno koji je to sustav natjecanja najprihvatljiviji za hrvatski nogomet. Je li interes hrvatskog nogometa stalno mijenjanje sustava natjecanja, širenje ili smanjenje lige? Ako je to širenje na 16 prvoligaša, što je sad prevladavajuće mišljenje, onda valja znati što stoji u poleđini tog prijedloga, da se već iduće sezone ne pojavi netko tko će, najčešće zbog svojih uskih ili »viših« interesa, tražiti promjenu.</p>
<p>Kako bilo, predstavnici klubova trebali su se izjasniti o broju klubova nove Prve lige koja bi trebala krenuti od sezone 2000/2001. Dakako, bude li Ministarstvo prosvjete i športa nakon razgovora u srijedu s izaslanstvom HNS-a pokazalo razumijevanje i dalo zeleno svjetlo za intervenciju u Zakon o športu, koji ne dopušta ništa na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i preko koljena. Tako je Stjepan Spajić, predsjednik Hrvatskog dragovoljca, u uvodu predložio I. ligu po formuli 2+8 (!?):</p>
<p>- Budući da je sve što se događa u našemu nogometu podređeno Croatiji i Hajduku, jedinim klubovima kojima država daje kapom i šakom, poglavito Croatiji, neka oni igraju svoje prvenstvo, a mi jadnici i siromasi svoje.</p>
<p>Paška Viđaka, Hajdukovog novog predstavnika u Udruženju (umjesto Maršića) smetalo je što se trebaju izjašnjavati bez ikakve analize o opravdanosti bilo kojeg sustava. No, ne smeta ga ni liga sa 12 ili 16 klubova. Puljani i Šibenčani, kao i u Cibaliji, su se rukama i nogama zalagali za ligu 16, Riječani za 12... Uglavnom, za konačni prijedlog - liga 16 - glasovali su Istra, Šibenik, Cibalia, Osijek, Rijeka, Hrvatski dragovoljac i Slaven Belupo. Protiv su bili Zagreb, Varteks i Vukovar, suzdržao se Hajduk, a predstavnik Dinama nije došao.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Košarkaška reprezentacija opet bez Komazeca</p>
<p>Ovog će mjeseca hrvatska košarkaška reprezentacija igrati dvije kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo / Neuvrštenje Arijana Komazeca za utakmicu s Engleskom, 23. veljače, izbornik Petrović objasnio je kratkim rokom za uigravanje</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Hrvatska košarkaška reprezentacija će i utakmicu protiv Engleske, u 4. kolu kvalifikacija za Europsko prvenstvo, igrati bez Zadrovog košarkaša Arijana Komazeca. Naime, na popisu dvanaestorice igrača za taj susret, koji se 23. veljače igra u Coventryju, nema njegovog imena, što je izbornik Aleksandar Petrović ovako prokomentirao:</p>
<p>- Odlučio sam se za to iz sasvim pragmatičnog razloga. Imat ćemo samo jedan dan za prave pripreme i nećemo imati mnogo vremena za uigravanje. Kako su u ovom trenutku Gordan Giriček i Veljko Mršić u jednako dobroj formi kao Komazec, a bili su uključeni u prethodni ciklus utakmica i znaju kakve akcije odigravamo, brže će se adaptirati nego Komazec, rekao je Petrović, koji je, uz igrača Zadra, sa šireg popisa košarkaša za Englesku izostavio i člana Cibone VIP Davora Marcelića.</p>
<p>Na toj listi su sad sljedeći igrači: Damir Muloamerović (Efes Pilsen, Turska), Vladimir Krstić (Cibona VIP), Davor Kus (Sava osiguranje), Slaven Rimac (Tofas, Turska), Josip Sesar (Cibona VIP), Gordan Giriček (Cibona VIP), Veljko Mršić (Unicaja, Španjolska), Nikola Prkačin (Cibona VIP), Tomislav Ružić (Zadar), Nikola Vujčić (Split-Croatia osiguranje), Dalibor Bagarić (Benston), Andrija Žižić (Split-Croatia osiguranje).</p>
<p>Budući da će, zbog obaveza u turskoj i španjolskoj ligi, Mulaomerović i Rimac u Zagreb stići tek u nedjelju 20. veljače, a Mršić će se priključiti dan kasnije izravno u Velikoj Britaniji, Petrović će za pomoć na treningu uključiti i Marija Stojića iz Zagreba te Marcelića.</p>
<p>- Koncepcijski nam Engleska odgovara kao suparnik. Iako se ne radi o »lijevom« sastavu prihvaćamo ulogu apsolutnog favorita i tako ćemo se i postaviti, kaže Petrović. </p>
<p>Podsjetimo, nakon tri kola u skupini Hrvatska je vodeća, sa sve tri pobjede, a tri dana poslije okršaja s Engleskom u ovom dijelu kvalifikacija za EP još će igrati i protiv Latvije u Sisku.</p>
<p>Osim o kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, Petrović je već razradio i strategiju za ono što reprezentaciju čeka kasnije. Tako je već dogovoreno da će se od 22. do 24. lipnja u Italiji odigrati turnir na kojem će, uz domaćina i Hrvatsku, sudjelovati jedan od četiri sudionika »Final Foura« američkog sveučilišnog prvenstva (NCAA) te još jedan sastav. Moguće je da se nekoliko dana potom u pulskoj Areni odigra i »samostalna« utakmica Hrvatske i Italije.</p>
<p>Bogat program reprezentacija će imati i u kolovozu, kad će najprije sedam dana proći kondicijske pripreme, a onda ide na seriju turnira. Prvi je u Italiji 20. i 21. kolovoza, a zasad nepoznatim sudionicima osim, naravno, domaćina i Hrvatske (traže se još dva). Potom slijedi Španjolska, 22. i 23., gdje će igrati Hrvatska, Španjolska, Jugoslavija i Turska, nakon čega će naši reprezentativci u Francusku (26., 27. i 28.) gdje će, uz Hrvatsku i domaćina, igrati i Litva i Njemačka. Odmah potom, od 31. kolovoza do 2. rujna, slijedi Super kup u Berlinu (Njemačka, Hrvatska, Turska i još jedan sastav), a serija utakmica možda će završiti na »Akropolis kupu« u Ateni od 4. do 6. rujna.</p>
<p>- Na sastanku Upravnog odbora dogovoreno je da su igrači obavezni doći ako budu pozvani. Bilo kakav neopravdani otkaz bilo kojeg igrača u bilo kojoj selekciji povući će kaznene mjere i tražit ćemo preko FIBA-e, ako se radi o našim igračima u inozemstvu, mjesec dana zabrane igranja, rekao je glavni tajnik HKS-a Željko Drakšić, na što se nadovezao Petrović rekavši da uz to ide i novčana kazna »od 50.000 do 150.000 njemačkih maraka«. </p>
<p>Naravno, sve to su samo upozorenja, ddoao je stručni tajnik Saveza Boris Jakimenko, »jer HKS-u je u interesu da igrači sa zadovoljstvom dolaze u reprezentaciju«...</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Nitko ne misli da je Laško formalnost«</p>
<p>Mi smo u Laškom elegantno pobijedili, ali nakon toga s Pivovarnom nitko nije lako izašao na kraj, kaže trener Cibone VIP Neven Spahija uoči utakmice 16. kola Europske lige protiv slovenske Pivovarne Laško koja hrvatskom prvaku može donijeti skok na drugo, ali i pad na četvrto mjesto u skupini</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Poslije tri pobjede zaredom, a pogotovo nakon one prošlotjedne u Istanbulu protiv Ülkera, košarkaši Cibone VIP stigli su korak do zauzimanja trećeg mjesta u skupini H Europske lige. Da bi »zabetonirali« tu poziciju »cibosi« bi u četvrtak, u 16. kolu tog natjecanja, u Zagrebu trebali svladati slovensku Pivovarnu Laško, momčad koja je u skupini posljednja i bez izgleda da se s tog mjesta makne. Prije nepunih mjesec dana Cibona je tog suparnika na gostovanju u Laškom svladala vrlo lako (81-68), pa se - dobrim dijelom i zbog toga - posljednjih dana može čuti kako će za hrvatskog prvaka ova utakmica biti formalnost. No, Neven Spahija, trener Cibone, s tim se ne slaže:</p>
<p>- Ja nisam osjetio da će to biti utakmica pro forma, niti su to osjetili moji igrači. Tvrdim da Laško nije najslabija momčad Europske lige i ako u ovom natjecanju bude i dogodine, s jednim pravim pojačanjem pomrsila bi račune mnogima. Mi smo u Laškom elegantno pobijedili, ali nakon toga s Pivovarnom nitko nije lako izašao na kraj. Najbolja potvrda tome je prošlotjedna utakmica Pivovarne i PAF Bologne u Laškom, u kojoj su Talijani slučajno pobijedili, kaže Spahija.</p>
<p>U odnosu na nedjeljnu utakmicu sa Zagrebom, u kojoj je Cibona neočekivano izgubila, u sastav hrvatskog prvaka će se u četvrtak vratiti Dževad Alihodžić. Na pitanje očekuje li da bi umor ostalih igrača, kojeg je u posljednje vrijeme isticao kao problem, mogao opet predstavljati teškoću, Spahija je odgovorio:</p>
<p>- To neću znati dok ne vidim. Ipak, kad sam pregledao snimku utakmice sa Zagrebom, više nisam mogao reći da su igrači bili umorni, prije dekoncentrirani, s obzirom na pogreške u obrani. Kad je trebalo nismo promijenili ritam igre, nego smo ušli u jurnjavu sa Zagrebom.</p>
<p>Najbolji igrač Pivovarne Laško svakako je Milan Goljović, koji je sa 20.2 poena po utakmici uvjerljivo najbolji strijelac kluba te jedan od najboljih u Europskoj ligi. No, uz to je i najbolji skakač, sa 76 uhvaćenih lopti u 15 utakmica.</p>
<p>- Kakav je igrač? On ima ponudu jednog europskog kluba za 300.000, 350.000 dolara po sezoni. Za mene je dobar. Uz to što je najbolji strijelac on je i prvi skakač momčadi, a mnogi igrači na takvom mjestu o skoku ne bi ni pomišljali, rekao je Spahija.</p>
<p>Na pitanje hoće li se u tome prepoznati Gordan Giriček, dodao je: </p>
<p>- Ne. Radi se o mnogim europskim igračima. Ipak, i Giričeku je postalo jasno da treba i skakati.</p>
<p>Uoči posljednjeg kola u natjecanju po skupinama Cibona VIP je, rekosmo, siguran sudionik osmine finala, samo je pitanje s koje će pozicije dalje. Više će se možda znati već u srijedu navečer, kad će u Bologni igrati PAF Bologna i Varese. Pobijede li gosti, Cibona će, svlada li dan poslije Pivovarnu, biti druga. Ali, ako do bodova dođe PAF, Cibonu na drugo mjesto vodi samo njena pobjeda, te poraz Efes Pilsena od Ülkera, također u četvrtak.</p>
<p>Jednako tako, u srijedu navečer bit će jasnija i situacija u skupini E, s kojom će se u osmini finala križati sastavi iz Cibonine skupine H. U Trevisu se, naime, sastaju Benetton i turski Tofas, a ako domaćin pobijedi, sigurno će biti drugi te će čekati trećeplasiranu momčad iz Cibonine skupine...</p>
<p>- Ja sam trener koji respektira svaku momčad i ne želim kalkulirati s imenima suparnika. Ne znam zašto bi Benetton bio lošiji od Barcelone ili obratno, ili zašto bi nam bilo najbolje da igramo protiv CSKA koji može zabiti 25 »trica«. Istina je da bi CSKA odgovarao utoliko što od spomenutih momčadi ima najlošiju unutarnju igru, ali ako nismo uspjeli riješiti Zagrebov šut za »tricu«, koji je gađao 67 posto, kako možemo reći da ćemo to napraviti protiv CSKA, koji je u tome prvak svijeta, rekao je Spahija.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rađa: Ma kakav izlet!</p>
<p>Košarkaši Zadra igraju u srijedu u Parizu (20.30 sati) sa PSG Racingom uzvratnu utakmicu osmine finala Kupa Raimonda Saporte / U prvom dvoboju Zadar je pobijedio 76-57</p>
<p>ZADAR, 15. veljače</p>
<p> - Nakon prvog dvoboja osmine finala Kupa Raimonda Saporte, u kojem su košarkaši Zadra briljantnom igrom stigli do 76-57 pobjede protiv francuskog PSG Racinga, mnogi su Zadrane vidjeli među osam najboljih europskih momčadi u ovom natjecanju. Je li baš tako, pitali smo Dina Rađu uoči uzvrata u srijedu u Parizu (20.30 sati).</p>
<p>• Doživljavate li put u Pariz kao izlet ili vas dugogodišnje iskustvo tjera na maksimalan oprez?</p>
<p>- Ma kakav izlet! Tko god misli tako, gadno se vara. Imao sam već neugodno iskustvo prije dvije godine, kad sam igrao za Panathinaikos, koji je objektivno jači klub nego današnji Zadar. Na svom parketu smo pobijedili sa 19 razlike i razmišljali tko će nam biti suparnik u finalu kad tamo, na uzvratu u Milanu, Adecco nas je pred 200 gledatelja deklasirao nanijevši nam težak poraz s čak 23 poena razlike. Stoga moramo biti 100 posto u igri i razmišljati kako pobijediti, a ne kako sačuvati 19 poena viška. </p>
<p>• Znajući otkud prijeti najveća opasnost, Francuzi su u Jazinama često išli na udvajanje prema vama, čime se otvorio prostor za vanjske igrače koji su to dobro iskoristili. Očekujete li takav pristup Parižana i u novom dvoboju?</p>
<p>- Naša vanjska linija je u Zadru odigrala vrhunski, što u većoj mjeri mora ponoviti. Izostane li ta vanjska igra, sigurno će biti velikih problema za našu momčad. Međutim, imam veliko povjerenje u suigrače koji su svjesni situacije i nije nam namjera u Parizu igrati nimalo opušteno.</p>
<p>• Francuzi su nakon prvog susreta imali prigovora na suđenje, njihov trener je bio vrlo ljutit, nije došao ni na konferenciju za novinare. Sve to ukazuje da vas u Parizu uistinu očekuje »vatra«.</p>
<p>- Sigurno da oni svoju šansu vide u domaćem parketu, pred velikim brojem gledatelja. Normalno da će naši suparnici nastojati na sve moguće načine poništiti zaostatak iz Jazina, ali im mi to nećemo dopustiti.</p>
<p>• Očekujete li neka podmetanja, prljavi pristup francuske momčadi? Naime, ni u Jazinama nisu prezali od takvih pokušaja. </p>
<p>- I to se može očekivati, međutim imamo dovoljno iskustva da se izvučemo, izbjegnemo moguće provokacije. Sve je u našim rukama, nećemo dopustiti da nas izbace iz daljnjeg natjecanja, poručio je Rađa.</p>
<p>Pobjednik iz dvoboja Zadra i Racinga u četvrtzavršnici će se sastati s boljim iz utakmica poljskog Slaska i spomenutog Adecca. Istina, Poljaci su u prvom susretu pobijedili 75-57, no sudimo li po primjeru koji je istaknuo Dino Rađa, sve je moguće...</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb i dalje bez plaće...</p>
<p>Momčad će biti isplaćena prije puta u Mađarsku, kaže direktor RK Badel 1862 Zagreba Bartol Kaleb</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba ni u utorak nisu primili zaostale plaće. Klupski čelnici najavljivali su uoči prvenstvenoj derbija u Metkoviću da će u utorak momčad primiti plaće za studeni i prosinac prošle godine, no bilo je to još jedno neispunjeno obećanje. Na pitanje hoće li »zagrebaši« u mađarski Veszprem na prvu utakmicu četvrtfinala Kupa prvaka protiv Fotexa otputovati bez plaće, direktor Bartol Kaleb je rekao:</p>
<p>- Momčad će biti isplaćena prije puta u Mađarsku, ali još ne mogu precizirati kojeg će to dana biti. Klupske obveze su velike, nije u pitanju samo prva momčad. Evo, upravo rješavam pitanje prijevoza na gostujuće utakmice za kadetsku i drugu momčad. Trudimo se da klub normalno funkcionira, iako je to sve teže. Još uvijek tražimo sponzora za Kiru Lazarova. Makedonac sigurno neće doći ovog tjedna. Ako ne uspijemo u svojim nastojanjima, neka ostane do ljeta u Pelisteru, pa će nam se pridružiti sljedeće sezone.
Pred novim problemom našao se i trener »zagrebaša« Zdravko Zovko, jer se u nedjeljnoj prvenstvenoj utakmici protiv Medveščaka ozlijedio Dalius Rasikevicius. Prema riječima klupskog liječnika dr. Josipa Feldbauera, radi se o prilično neugodnoj ozljedi ramena, pa litavski reprezentativac vjerojatno neće nastupiti u Veszpremu. Na lijevom krilu Zovko protiv Fotexa koristiti Gorana Šprema i tek oporavljenog Vladimira Jelčića.</p>
<p>Jedini mađarski sportski dnevnik »Nemzeti Sport« s optimizmom najavljuje ogled Fotexa i Badel 1862 Zagreba. Mađarski novinari vrlo su iscrpno pratili Zagrebove utakmice u Metkoviću i protiv Medveščaka (u kojem brani bivši mađarski reprezentativac Robert Fekete), kao i pokušaje hrvatskog prvaka da što prije angažira Kiru Lazarova. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Koprivnici ipak vedrije</p>
<p>Uoči dvoboja 5. kola skupine D Lige prvakinja u subotu, između rukometašica Podravke Dolcele i grčkog GAS Anagennisija, situacija u Koprivnici malo je bolja - ozlijeđene se igračice vraćaju, a isplaćena je i polovica dugovanja </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Rukometašice Podravke Dolcele ovog će se vikenda vratiti europskom natjecanju. U subotu (18.30 sati) u Koprivnici će se odigrati dvoboj 5. kola Lige prvakinja, u skupini D Koprivničanke će ugostiti grčki sastav GAS Anagennisi iz Artasa.</p>
<p>Podravka Dolcela je treća u skupini, sa dvije pobjede i dva potaza, a Grkinje su posljednje sa sva četiri poraza. Stoga nije neobično kad Koprivničani kažu da bi sve osim pobjede protiv Grkinja bila katastrofa. Iz Artasa u Koprivnicu još nije došla nikakva informacija, ali očekuju dolazak Grkinja u petak.</p>
<p>Predaja domaćim igračicama, dakle, ne pada na pamet, jer šanse za četvrtfinale Lige prvakinja još uvijek postoje. Naime, osim pobjede protiv Grkinja, Podravki Dolceli za nastavak natjecanja treba i remis protiv Dunaferra sljedećeg vikenda u Dunaujvarosi.</p>
<p>Iako zdravstveni bilten hrvatskih prvakinja još uvijek nije blistav, ipak ima pomaka na bolje. Trener Nedjeljko Lalić na dispoziciji ima sve igračice, oporavljenice Martina Raguž i Andreja Hrg se polako vraćaju na teren, Vlatka Mihoci trenira smanjenim intenzitetom, a medicinska služba čini sve što se može kako bi što prije osposobila sve igračice. Najbolja je vijest u redovima koprivničkih rukometašica da je u klub počeo stizati novac i polovica dugovanja prema igračicama je riješena. Ostatak, vjeruje direktor kluba Berislav Slukić, bit će riješen uskoro.</p>
<p>Dakle, u Koprivnici je ipak malo vedrije negoli proteklih tjedana. Trener Lalić ima manje problema s ozljedama, iako ne može odmoriti igračice. No, naporan ritam domaćeg i europskog natjecanja ne može izbjeći. Ipak, veliko je olakšanje što je igračicama barem dio dugovanja isplaćen. Iako nijednom nisu to spomenule, niti tražile alibi u tome, velika je briga skinuta s njihovih ramena. A tada se lakše okrenuti rukometu. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Račan: Napravili smo krupan korak k Uniji i NATO-u</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 15. veljače</p>
<p> - »Jučer smo napravili krupan korak k Europskoj uniji, a danas činimo korak k NATO-u«, izjavio je premijer Ivica Račan nakon jednosatnog sastanka s Georgeom Robertsonom, glavnim tajnikom NATO-a. Hrvatska delegacija pritom je predala aplikaciju za prijam u Partnerstvo za mir na što se očekuje pozitivan odgovor, te je dobila »popis aktivnosti oblika suradnje koje ćemo zajedno obavljati sljedećih mjeseci«, dodao je Račan. </p>
<p>»NATO pozdravlja promjene u Hrvatskoj«, rekao je Robertson koji je posebno istaknuo proklamirano provođenje Daytonskog sporazuma, kooperativnost sa Sudom u Haagu te povratak izbjeglica. Za njega, Hrvatska je primjer za sve države u regiji, dokaz da je mir i ekonomski razvoj povezan s odbacivanjem ekstremnog nacionalizma. Provođenje nove politike, naročito Daytonskog sporazuma, dovest će Hrvatsku do pregovora za ulazak u Partnerstvo za mir, rekao je Robertson, koji nije mogao vremenski odrediti kada bi do toga moglo doći. Hrvatska se vratila u europsku obitelj i bit će uključena u niz mirovnih programa kao promatrač, te ćemo pažljivo promatrati njezino ponašanje kako bi ju se uključilo u pregovore oko Partnerstva za mir, kazao je Robertson. Ovo je topla dobrodošlica Hrvatskoj glede njenog povratka u pravne okvire i demokraciju, zaključio je. </p>
<p>Za Hrvatsku, NATO nije samo vojnoobrambeni savez, već i mnogo više, podsjetio je Račan, ističući značajnu geostratešku poziciju Hrvatske koja je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti za stanje u regiji. Što se tiče odnosa sa Sudom u Haagu, Račan je potvrdio kako će se sljedećih dana razgovarati sa predstavnicima Suda nakon čega će Hrvatska dozvoliti uvid u određene dokumente koji su potrebni za utvrđivanje mogućih zločina. Ponovio je kako bi odnosi sa Sudom bili bolji da je Hrvatska bila više pravna država te da gonjenje i kažnjavanje zločinaca nije političko već pravosudno pitanje. »U narednom periodu Hrvatska će biti više pravna država i znati će kazniti one koji su počinili zločin i tako obraniti zajedničku borbu za neovisnost Hrvatske«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Strane novinare zanimalo je mogu li promjene u Hrvatskoj utjecati na događaje u Srbiji. Račan je odgovorio kako je Hrvatskoj bitno da ima demokratske susjede što se odnosi i na Srbiju, ali on smatra da do promjena neće doći dok se u Srbiji ne stvori prava alternativa Miloševićevoj neofašističkoj politici. (D. Sinovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Straw u velikoj dilemi: izručiti ili ne izručiti otmičare Afganistanu</p>
<p>LONDON, 15, veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Desetgodišnji dječak u nedjelju je pred punim stadionom u afganistanskom gradu Kandaharu sa četiri metka javno ustrijelio ubojicu svoga oca. To je najnoviji podsjetnik da briga za ljudska prava ne spada među velike prioritete talibanskog režima u Afganistanu. O spomenutoj činjenici morat će morati povesti računa i britanske vlasti koje tek moraju odlučiti što učiniti s otmičarima afganistanskog »boeinga 727« koji je nedavno završio na britanskom tlu. </p>
<p>Kad bi britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw, talibanima izručio 13 otmičara, a i azilante iz aviona, njih bi po povratku kući dočekale najbrutalnije kazne. Ilustrira to i već spomenuti slučaj iz Kandahara gdje su tisuće ljudi promatrale kako desetogodišnjak pomoću puške izvodi javno smaknuće pred očima svoje majke, sestre i šestogodišnjeg brata. Istom prilikom, nekom je čovjeku okrivljenom za pljačku amputirana desna ruka i lijevo stopalo. Pod vlašću talibana, takvi prizori spadaju u svakodnevnicu.</p>
<p>Ministar Straw nalazi se zbog toga u dilemi. Ako otmičarima zrakoplova dopusti da nakon izdržavanja zatvorske kazne zbog otmice ostanu u Britaniji sa svojim obiteljima koje su također bile u otetom avionu, dat će signal dobrodošlice još mnogim očajnicima. Izruči li nesretnike Afganistanu, bacio ih je u šake režimu koji gazi ljudska prava, i pred kojim su u jadu ti nesretnici pobjegli, odvaživši se na gotovo bezumnu otmicu. Iza scene, Britanija sada navodno pregovara s Pakistanom, Indijom i još nekim zemljama ne bi li one preuzele afganistanske otmičare i azilante, za čije bi im izdržavanje bila isplaćena određena naknada.</p>
<p>U ponedjeljak se 73 od ukupno 150 putnika otetog aviona vratilo iz Britanije u Afganistan. Riječ je o osobama koje su, kako navode vlasti na Otoku, same htjele natrag. No jedan od prevoditelja, koji je posredovao između britanskih vlasti i talaca tvrdi da se kući htjelo vratiti samo dvadeset Afganistanaca, a svi ostali su željeli zatražiti azil, ali da su britanske imigracijske vlasti izvršile na njih vrlo jak pritisak. »Taocima je rečeno da će stvari biti vrlo mračne. Ne čeka ih luksuz hotela Hilton, nego dugački pritvor. A kada njihova prijava bude odbijena, da će definitivno biti poslani natrag u Afganistan, htjeli to oni ili ne«, izjavio je prevoditelj David Fazel britanskim novinama. Drugi prevoditelj, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da je taocima ostavljeno vrlo malo vremena za odluku. Rečeno im je, naime, da je let od ponedjeljka jedini kojim se mogu vratiti. Glasnogovornik britanskog Ministarstva unutarnjih poslova izjavio je, međutim, da su »poštovane sve procedure«. </p>
<p>Već u ponedjeljak počeo je u Britaniji i sudski postupak protiv trinaestorice afganistanskih otmičara, starih između 18 i 36 godina. Vjeruje se da je od sedamdesetak putnika otetog aviona koji se još nalaze u Britaniji, gdje su zatražili azil, četrdesetak njih u srodstvu ili vezi s otmičarima. Neki otmičari poveli su sobom žene i djecu, a upravo su žene pod svojim velovima unijele u zrakoplov oružje koje je korišteno u otmici. Bivši putnici pomažu sada britanskoj policiji da identificira te žene, od kojih su neke čak čuvale stražu u zrakoplovu dok su otmičari spavali ispruženi na putničkim sjedalima. Još nije donijeta odluka hoće li i protiv tih žena biti pokrenut sudski postupak. Među njima se isticala supruga vođe otmičara koju putnici opisuju kao »vrlo proračunatu, jake volje i obrazovanu«. Neposredno nakon otmice afganistanskog »boeinga 727«, britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw izjavio je kako će se osobno pobrinuti da svi azilanti budu deportirani. No, zbog najgrubljeg gaženja ljudskih prava u Afganistanu, to neće biti jednostavno, a vjerojatno ni moguće; izuzme li se sedamdesetak Afganistanaca koje su britanske vlasti do sada uspjele privoljeti da se vrate kući. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vatikan podupire poseban status Jeruzalema</p>
<p>Sveta Stolica i Autonomna palestinska uprava potpisale su sporazum s obilježjima konkordata, što je zapravo sporazum među državama</p>
<p>RIM, 15. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sveta Stolica i Autonomna palestinska uprava sklopili su u utorak u Vatikanu sporazum s obilježjima konkordata, istodobno se opredijelivši za poseban status Jeruzalema, čime osporavaju Izraelu pravo da Jeruzalem bude samo njegov nedjeljiv glavni grad. Palestina i Vatikan se zauzimaju za status quo, dakle za održavanje onog sklopa nepisanih pravila za suživot muslimana, kršćana i židova, koji su ustanovljeni još dok je Palestina bila u sklopu turskog Osmanskog Carstva. Obje strane obvezuju se da neće prihvatiti jednostrane inicijative o budućnosti Jeruzalema. </p>
<p>Sveta Stolica se i prije opredijelila za međunarodno reguliranje statusa Jeruzalema kao svetog grada za židove, kršćane i muslimane. Nadbiskup Tauran je prije dvije godine izrijekom ustvrdio da je istočni Jeruzalem (koji je Izrael zaposjeo u ratu 1967.) nelegalno okupiran. Palestinci su odustali od svoje dugogodišnje parole da Izrael treba istjerati iz Jeruzalema, te se sada zauzimaju da taj grad bude glavni i Izraelu i Palestini. </p>
<p>Temeljni sporazum o međusobnim odnosima u utorak su potpisali Emil Jarjua, katolik i član Izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije, te nadbiskup Jean-Louis Tauran, tajnik za odnose s državama. Taj sporazum regulira prava kršćana i Katoličke crkve na području pod palestinskom autonomnom vlašću, na vjerskom, obrazovnom, pravnom i ekonomskom području. Po sadržaju je veoma sličan sporazumu koji je Sveta Stolica sklopila s Izraelom. Presedan je što su konkordirani odnosi katolika s državom koja još nije samostalna. </p>
<p>Potpisivanju je pribivao i predsjednik Autonomne palestinske uprave Yasser Arafat koji se deveti put sastao i s papom Ivanom Pavlom II. Arafat je s Papom razgovarao i o ožujskom hodočašću poglavara Katoličke crkve u Svetu zemlju (u Jeruzalem i na područja kako pod izraelskom vlašću tako i pod palestinskom upravom). Nakon razgovora, Arafat je rekao okupljenim novinarima da će Papa hodočastiti i u Jerihon, koji dosad nije bio obuhvaćen planom posjeta. </p>
<p>Arafat se u utorak sastao i s Carlom Azegliom Ciampijem te Massimom D'Alemom, talijanskim predsjednikom odnosno premijerom. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ciampi radi susjeda iselio na Kvirinal </p>
<p>RIM, 15. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ljutnja stanara u Velikoj Gorici na osiguranje ministra Picule nije bez presedana: i u drugim zemljama nije uvijek lako uskladiti zahtjeve sigurnosti pojedinih dužnosnika i pravo na kućni i ini mir njihovih susjeda. </p>
<p>Napokon, baš je dobrobit susjeda bila razlog što je predsjednika Ciampija njegova supruga Carla nagovorila da se isele u Kvirinalsku palaču. Ciampijevi imaju stan u Anapskoj ulici, u neposrednoj blizini našega rimskog dopisništva. </p>
<p>Dok je Ciampi bio guverner Banke Italije, njihovu kuću nadzirali su karabinijeri, što je susjedima i odgovaralo jer je time bila zajamčenija sigurnost. Kada je Ciampi postao premijer, karabinijeri su zabranili parkiranje duž pločnika gdje je kuća Ciampijevih, pa su susjedi već počeli gunđati. Odlazak iz Palače Chigi vratio je status na jednog karabinijera. Kada je pak Ciampi izabran za predsjednika Republike, susjedi su se obradovali, čestitali, ali su neki od njih prvoj dami zakukali da će biti nemoguće stanovati u miru (u našoj četvrti ionako je gužva prevelika). </p>
<p>Gospođa Carla, neposredna osoba - koja je i Papi pred kamerama rekla: »Svetosti, nemojte se previše trošiti!« - shvatila je poruku i natjerala muža na najviši rimski brežuljak, ostavivši u stanu samo djecu. (Inoslav Bešker)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Visoki češki dužnosnik falsificirao svoju lustracijsku svjedodžbu</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Nakon više od mjesec dana otezanja u kojima su se izmjenjivale optužbe i protuoptužbe, konačno je podnio ostavku dosadašnji predsjednik Fonda narodne imovine Jan Stiess u trenutku kad je procijenio da je njegov ostanak na visokom državnom položaju neodrživ. Stiess je, naime, optužen da je bio aktivni suradnik komunističke tajne policije, zloglasnog StB-a, što on i dalje poriče i tvrdi da će svoju nevinost dokazati na sudu. No javnost, barem u ovoj fazi, nije mu sklona povjerovati jer su dokazi protiv njega prilično jaki, pa su čak i njegovi zaštitnici u vladi morali odustati od pokušaja da ga spase. </p>
<p>Afera Stiess izbila je početkom ove godine kad je utvrđeno da je njegova lustracijska svjedodžba, izdana 1991. godine, koju je priložio prilikom imenovanja za predsjednika FNM-a, zapravo vješti falsifikat. Stiess i njegov pretpostavljeni, potpredsjednik vlade Pavel Mertlik, najavili su kako će zatražiti novu provjeru Stiessova djelovanja od nadležnih organa, ali su stručnjaci konstatirali da to nema značaja, jer se tom provjerom može utvrditi njegovo sadašnje djelovanje, ali ne i njegovu nekadašnju moguću suradnju s StB-om. Stiess je poricao bilo kakvu suradnju s komunističkim tajnim službama, ali su se dokazi protiv njega nesmiljeno gomilali. Tako je u knjigama Statističko-evidencijskog odbora ministarstva unutarnjih poslova pronađeno da je Jan Stiess 18. rujna 1980. godine bio evidentiran u kategoriji »povjerljiv« pod, brojem 20243, a 3. srpnja 1981. preveden u kategoriju »agent« pod konspirativnim imenom Strkal, a djelovao je do 1990. godine. »Agenti« su bili tajni i svjesni suradnici StB-a, spremni ispunjavati zadatke »pri otkrivanju, razradi i dokumentiranju protudržavne kažnjive djelatnosti i zadatke usmjerene na zabranu te djelatnosti«. </p>
<p>Pa ipak je Stiess 1992. godine dobio negativnu lustracijsku svjedodžbu, koju je podastro prilikom stupanja na dužnost predsjednika Fonda narodne imovine, a Ministarstvo unutarnjih poslova označilo ju je kao »totalni falsifikat«. Nema sumnje da je na tom visokom položaju Stiess i dalje dolazio u doticaj s vrlo povjerljivim podacima, a češki mediji ne isključuju mogućnost da on i danas surađuje sa sadašnjom tajnom službom BIS-om. </p>
<p>Stiess je konačno ipak podnio ostavku na položaj predsjednika Fonda zbog, kako je objasnio, »masovne medijske kampanje« koja mu je »komplicirala život i otežavala vođenje Fonda narodne imovine«. Dodao je da su ti napadi neutemeljeni jer sa StB-om nije nikada surađivao te da mu preostaje još samo »sudski put da dokaže svoju nevinost«. No ipak nije zatražio novu lustracijsku svjedodžbu, ali namjerava to, kaže, učiniti. To je važno jer je i pored ostavke na čelnu dužnost ostao raditi u FNM-u i zastupa ga u nadzornim odborima nekoliko poduzeća. Najavio je i da će zatražiti od policije da utvrdi tko stoji iza medijske kampanje koja se povela protiv njega.</p>
<p>No, policija se sada ponajviše bavi falsificiranom lustracijskom svjedodžbom Jana Stiessa: tko ju je izdao i tko ju je falsificirao, jer oboje (i falsificiranje i njegovo korištenje) predstavlja ozbiljno kažnjivo djelo. Ako se dokaže da je Stiess svjesno podmetnuo falsifikat, naći će se u vrlo teškoj situaciji, a malo je vjerojatno da nije znao da se radi o falsifikatu. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tijanić najavljuje tužbu protiv progonitelja </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - »Možda ću uskoro biti ubijen, a zna se tko su naručitelji komentara i ubojstva«, izjavio je poznati beogradski novinar Aleksandar Tijanić u povodu komentara državne agencije Tanjug, u kojemu se tvrdi da blati srpsku državu, optužuje je za počinjena politička ubojstva i najavljivanje novih, te da unosi nemir, strah i nepovjerenje među Srbe. On je u utorak najavio podnošenje tužbe protiv onih koji su u medijima pokrenuli »hajku« na njega.</p>
<p> Tijanić, koji posljednjih godinu dana piše kritičke tekstove u banjolučkim Nezavisnim novinama, u odgovoru na svoju »potjernicu« priznaje da je za veljaču najavio »gušenje novina, uhićenje urednika, suđenje jednom lideru stranke i smrt jednog poznatog Srbina«, ali dodaje i da to nije saznao ni od kakvog tajnog izvora, već zato što deset godina zamišlja najgore moguće scenarije za Srbiju, a vlast ih ostvaruje. Budući da je još prije nekoliko mjeseci najavio da mu je život u opasnosti, a u međuvremenu je glavni urednik novina u kojima objavljuje zbog podmetnute bombe ostao u invalidskim kolicima, Tijanić upozorava kako mu »nitko ne treba reći ništa o zemlji gdje ga svaki drugi prijatelj upozorava da se čuva, a svaki prolaznik najavljuje da je sljedeći« i ograđuje se kako »nema vidovitosti, nema špijuna i nema najavljenih zločina«.</p>
<p>Tijanić je u crveno-crnoj srbijanskoj vladi 1997. godine neko vrijeme obnašao dužnost ministra informiranja. Bio je povezan sa pokojnim glavnim urednikom Dnevnog telegrafa i tjednika Evropljanin Slavkom Ćuruvijom, ubijenim ispred kućnog praga u travnju prošle godine, na početku NATO-ve intervencije u SRJ. To je ubojstvo također implicitno, pod istom optužbom za izdajništvo i strano plaćeništvo, bilo najavljeno u komentaru vladine Politike ekspres, na užas javnosti i počinjeno te do danas, kao i brojna druga, ostalo nerazjašnjeno. U posljednjem broju tjednika Ćuruvija i Tijanić zajedno su potpisali popis kritika, opaski, upozorenja i prijedloga predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću. Može se pretpostaviti da ta kritična bilanca Miloševićeve vladavine nije zaboravljena i da je bilo samo pitanje vremena kada će njezin sadržaj biti upotrijebljen protiv autora, pogotovo što on od svojih teza u međuvremenu nije odstupao. Priznajući da je u strahu za vlastiti život, Tijanić ovih dana koristi svaku prigodu da preko njemu dostupnih, privatnih ili oporbi naklonjenih medija objasni vlastiti politički stav i tvrdnju da se u suštini radi o panici u redovima vlasti koja je shvatila da nije vječna i da je ovo »prva godina kada joj Srbi u uvjerljivoj većini žele vidjeti leđa«. Tijanić ujedno poručuje da su izbori jedini pravi način da se vlast svrgne pozivajući se na najnovija iskustva u Hrvatskoj.</p>
<p>Sudeći po opetovanim izjavama čelnika vladajućih stranaka, prije svega radikala, od progona nepoćudnih novinara se neće tako lako odustati. Izjavu potpredsjednika vlade Vojislava Šešelja i europski su dužnosnici iščitali kao »otvorenu prijetnju da će se ubijati novinari u Srbiji« i ocijenili da se radi o ratu protiv novinara nezabilježenom još od Njemačke tridesetih godina. Sam Tijanić je u utorak najavio podnošenje tužbe protiv onih koji su u medijima pokrenuli »hajku« na njega, ironično »priznajući« da je kriv za smrti mnogih svjetski poznatih ličnosti. (Vesna Fabris Peruničić)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Doušnici KGB-a« ponovno u ruskoj vojsci</p>
<p>MOSKVA, 15. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vladimir Putin ponovno je početkom tjedna potpisanim predsjedničkim ukazom »oživio« posebni odjel u Federalnoj službi sigurnosti (bivši KGB) koji će u vojsci tragati za špijunima i voditi računa o moralnom liku časnika i vojnika. Taj posebni odjel u trećoj glavnoj upravi bivšeg sovjetskog KGB-a koji je potpuno kontrolirao život i rad u vojsci ukinut je 1991. godine. </p>
<p>Tada su »bez posla« ostali ne samo politički predavači koji su poučavali i slijedili pripadnike armije u provođenju u život linije vladajuće Komunističke partije već i kontraobavještajci koji su strukturno bili podčinjeni KGB-u i koji su u redovima vojske tražili špijune i uopće kolebljivce koji bi mogli vojne tajne predavati i prodavati stranim obavještajnim službama. Kako je istovremeno i sovjetska vojna obavještajna služba (GRU) imala svoje agente, to je između te dvije službe često izazivalo netrpeljivost.</p>
<p>»Osobisti«, kako su pripadnici armije zvali svoje kolege koji su radili i bili podčinjeni KGB-u, često su prijavljivali sovjetske časnike i vojnike već i za »sumnjiva glasna razmišljanja« u pijanom stanju. Bojali su ih se čak i generali koji su rukovodili vojnom obavještajnom službom. To je i razlog što je Putinov ukaz izazvao u ruskim vojnim krugovima, ali i u javnosti strah od obnavljanja »doušničke« atmosfere u Rusiji. </p>
<p>Prema Putinovom ukazu, paralelno s agentima GRU-a »osobisti« podčinjeni FSB-u imat će zadatak da sprječavaju »nanošenje štete sigurnosti« Ruske Federacije. Priznajući da ima logike da se »osobisti« aktiviraju u vojno-znanstvenim laboratorijima ili u bazama nuklearnih podmornica gdje je nužna povećana državna budnost, moskovski komentatori uglavnom negativno ocjenjuju Putinov ukaz kojim umnožava tajne službe. Dio moskovskih novinara zaključuje da je glavni razlog aktiviranja »osobista« u vojsci Putinova namjera da se energičnije povede borba protiv kriminala u ruskoj vojsci koji je raširen prije svega ilegalnom prodajom oružja. (Bogoljub Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Američka sjena nad kolumbijskim mirovnim pregovorima </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Nakon dva tjedna mirovnih pregovora u Švedskoj i Norveškoj, predstavnici kolumbijske vlade i najveće kolumbijske gerilske skupine, Kolumbijskih revolucionarnih oružanih snaga (FARC), preselili su se u Italiju i Vatikan, a potom putuju u Švicarsku i Španjolsku. »Europska turneja« dvaju izaslanstava trebala bi poslužiti uspostavljanju međusobnoga povjerenja, ali i proučavanju ekonomskih i socijalnih modela u europskim državama kao mogućih temelja izgradnje nove, demokratske Kolumbije. Kolumbijci, već umorni od gotovo četiri desetljeća građanskoga rata u kojemuje samo u posljednjih desetak godina poginulo oko 35.000 ljudi i poučeni dosadašnjim neuspjesima, s oprezom primaju vijesti iz Europe o određenom napretku pregovora.</p>
<p>Koliko se može naslutiti iz oskudnih vijesti što stižu iz pregovaračkih krugova, zasad obje strane pokazuju želju da se uspostavi povjerenje i da se nađe rješenje za tu kompleksnu južnoameričku zemlju, rastrzanu krvavim sukobima ljevičarskih gerilaca koji se, u ime siromašnih i diskriminiranih Kolumbijaca, bore s vladinim snagama potpomognutim desničarskim eskadronima smrti. Svi su svjesni da je teško zaustaviti dugogodišnju spiralu nasilja koja je povezana s moćnom mrežom nezakonite proizvodnje i trgovine drogama. I kolumbijski pregovarači i strani posrednici priznaju da je mir u Kolumbiji još daleko, ali ohrabrujuće zvuči već i deklaracija koju su potpisali glasnogovornik FARC-a Raúl Reyes i vladin pregovarač Victor Ricardo, kojom se zahvaljuju Norveškoj, Švedskoj i Ujedinjenim narodima zbog njihovih napora u potrazi za rješenjem sukoba. No, svi naglašavaju kako to mora biti mirovni proces koji su dogovorili sami Kolumbijci, a ne sporazum koji bi nametnula međunarodna zajednica. Bez obzira na oprezni optimizam što vlada oko pregovarača u Europi, iz Kolumbije i dalje stižu loše vijesti o gerilskim napadima na policijske patrole, ubijenim policijskim časnicima, o novim otmicama i blokiranim autocestama... </p>
<p>Istodobno, izaslanik Bila Clintona, podtajnik u State Departmentu Thomas Pickering, nudi kolumbijskim vlastima američku pomoć u borbi protiv droge »tešku« milijardu i 600 milijuna dolara. Washington naglašava da se neće dati uvući u kolumbijski građanski rat. No, činjenica je da je američka pomoć u borbi protiv narkotika - i u novcu i u obavještajnoj logistici - na raspolaganju vladi u Bogoti, koja je u sukobu s ljevičarskim gerilama što svoju borbu financiraju uglavnom proizvodnjom i prodajom droge. Kako se u Kolumbiji proizvodi 80 posto ukupne svjetske količine kokaina, te dvije trećine heroina koji se konzumira u Sjedinjenim Državama, Washington smatra da ima pravo na određenu ulogu u kolumbijskoj borbi protiv droge. Zasad, tvrdi američki izaslanik Pickering, SAD »nemaju namjeru slati svoje vojnike da se bore u Kolumbiji«, ali priznaje da su »ljevičarski gerilci umiješani u trgovinu drogom legitimni cilj kolumbijske vojske koja prima američku pomoć«. A to je, upozoravaju latinoamerički analitičari, jasan znak da će se SAD ipak umiješati u »interni sukob«, što neće pridonijeti mirovnom procesu nego daljnoj eskalaciji rata.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Robertson i Putin mire NATO i Rusiju</p>
<p>MOSKVA, 15. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon nekoliko otkazivanja posjeta »u posljednji trenutak«, u Moskvu ipak stiže generalni tajnik NATO-a britanski lord George Robertson kojega će već u četvrtak prije podne odvojeno primiti ruski ministar obrane maršal Igor Sergejev i šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov. U četvrtak poslije podne planiran je susret lorda Robertsona s v.d. predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Kremlju. </p>
<p>To je prvi posjet Robertsona Moskvi u novoj ulozi, a unaprijed je izazvao velike zanimanje međunarodne javnosti jer praktički označava pomirenje između Rusije i NATO-a. Naime, odnosi NATO-a i Rusije prekinuti su, ili preciznije rečeno »zamrznuti« već osam mjeseci zbog sjevernoatlantske vojne intervencije protiv Jugoslavije na Kosovu, kada je Moskva demonstrativno povukla svoje vojne i diplomatske predstavnike iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Rusija je tada energično osudila vojnu intervenciju NATO-a, optužujući države članice tog vojnog saveza za agresiju na suverenu državu i iznoseći u prilog svom stavu dva argumenta. Vojna intervencija NATO-a protiv Jugoslavije izvršena je bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, ali i kršenjem sporazuma NATO-a i Rusije kojim se za takvu operaciju traži suglasnost Moskve. </p>
<p>U međuvremenu, Rusija je počela novi rat protiv čečenskih separatista (najvjerojatnije ohrabrena vojnom intervencijom NATO-a protiv Jugoslavije) što je spriječilo zatopljenje odnosa s NATO-om, pošto su zapadne države osuđivale i osuđuju ruski rat u Čečeniji. Upravo stoga, promatrači u Moskvi zaključuju da dijalog glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona s Vladimirom Putinom, Igorom Ivanovom i maršalom Igorom Sergejevim neće biti lagan. Domaćini će, zaključuju analitičari, pokušati ponovno staviti u prvi plan odgovornost NATO-a za vojnu intervenciju protiv Jugoslavije koja po mišljenju Kremlja vodi odcjepljenju Kosova. S druge strane, i lord Robertson ima priliku ruskoj strani spočitnuti »neadekvatnu vojnu operaciju« radi obračuna s čečenskim teroristima, ali po svemu sudeći ishod pregovora se neće svesti samo na hladno obnavljanje kontakata, što bi i samo po sebi predstavljalo napredak u odnosima Rusije i NATO-a. </p>
<p>Naime, iz moskovskih diplomatskih izvora saznaje se da su nakon nekoliko telefonskih razgovora posljednjih tjedana, Ivanov i Robertson usuglasili zajednički dokument (ili izjavu) koju će obznaniti nakon pregovora. Taj dokument navodno predviđa zajedničko aktiviranje NATO-a i Rusije na ostvarivanju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Jugoslaviji (i Kosovu), te nekoliko rješenja za najvažnija pitanja europske sigurnosti. </p>
<p>Posljednje telefonske pregovore oko usuglašavanja teksta toga dokumenta s glavnim tajnikom NATO-a Igor Ivanov vodio je minulog vikenda dok je na čelu kremaljske diplomatske delegacije bio na turneji po zemljama Dalekog istoka, u Sjevernoj Koreji, Japanu i Vijetnamu. Pozornost međunarodnih analitičara posebno je privukao posjet Ivanova Sjevernoj Koreji. To je bio prvi posjet ruskog šefa diplomacije nakon što je prije gotovo deset godina službena Moskva zahladila svoje odnose s komunističkom Sjevernom Korejom. Danas se taj potez Jeljcina i njegovog tadašnjeg ministra vanjskih poslova Andreja Kozireva ocjenjuje pogrešnim, pošto se ubrzo poslije »povlačenja« Rusije u taj prostor ubacila američka diplomacija koja danas vodi glavnu riječ oko uspostavljanja boljih odnosa između Sjeverne i Južne Koreje. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Hoće li se školski ravnatelji slijedeći jedan »Vodič« baviti uhodarenjem profesora? Pustimo da prosvjetne inspekcije i savjetnici rade svoj posao </p>
<p>Ovih dana hrvatskim školskim zbornicama kruži duh jednoga spisa iz radionice Ministarstva prosvjete i športa, Zavoda za unapređenje školstva odsjek - Rijeka čiji je autor dr. sc. Anđelko Tečić.</p>
<p>Spis nosi.naslov »Vodič ravnateljima za organiziranu i koherentnu procjenu kvalitete poučavanja u školi«. To je bio povod da se novcem poreznih obveznika za ravnatelje organizira i seminar posvećen praćenju nastavnika.</p>
<p>Zbornice su ovim tekstom uznemirene, traži se objašnjenje što je to i čemu služi. Jedan je komentar izazvao smijeh u jednoj od naših srednjoškolskih zbornica.</p>
<p> Naime, kolegica koju ne treba imenovati prokomentirala je to ovako drugoj kolegici: »Ma, to ti je ono što ravnatelji trebaju nama raditi da bismo mi bili dobri!«</p>
<p>Dr. Tečić traži od ravnatelja da po etapama vrednuju uspješnost poučavanja u školi, a odmah u prvoj etapi degradira nastavnike (profesore) nazivajući ih »nastavnim osobljem«. Izraz dovoljno govori o odnosu dr. Tečića prema narečenima, te ga stoga nije potrebno komentirati, ali valja reći da takav izričaj ne funkcionira u hrvatskome jeziku i da je uvredljiv.</p>
<p>Evo kako počinje osmišljavanje te prve etape: »Priprema je nastavnoga osoblja za proces posebno je važna za njegov tijek i uspjeh. Veća je unutarnja motiviranost i informiranost nastavnika za procjenu važan uvjet za podizanje kvalitete poučavanja, provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika.«</p>
<p>Gdje je tu smislenost, a o pismenosti bi se mogle izreći zaista teške kvalifikacije. Nije za sve valjda kriva tiskara!? </p>
<p>Autor spisa dr. Tečić zatim upućuje ravnatelja na puno načina »na koje se mogu prikupljati podaci o radu nastavnika« pa mu uz opservaciju rada u razredu savjetuje da bude prisutan »razgovoru nastavnika s roditeljima, s kolegama na stručnim aktivima i u drugim prigodama«.</p>
<p>Sve to nije ništa drugo nego, nazovimo pravim imenom, sustavno uhođenje, žbirenje i istraživanje. </p>
<p>Polazište je za takav plan, dakle, sumnja u nastavnika, njegovu stručnost i sposobnost. Stoga je potrebna stalna prismotra, uvođenje neke vrste izvanrednog stanja u dobroj maniri totalitarizma. Polazište, treba li to reći, u normalnim bi okolnostima moralo biti u povjerenju u nastavnika koji je kvalificiran za svoj posao.</p>
<p>Kakvu megalomansku ulogu dr. Tečić namjenjuje ravnatelju, čitamo iz naputka kako ravnatelj »kvalitetu poučavanja u predmetu treba prosuđivati u mjeri u kojoj nastavnik ima sigurno znanje i razumijevanje sadržaja predmeta« i tako redom.</p>
<p>Ravnatelj koji bi svaki predmet mogao procjenjivati trebao bi sam biti polihistoričar (takvi su davno izumrli).</p>
<p> Da od sebe ne učini jadnu kreaturu i karikaturu, mudar bi ravnatelj trebao unaprijed odustati od toga nonsensa jer kako će ravnatelj, koji često ne govori niti jedan strani jezik, moći ocjenjivati nastavu stranog jezika; kako će ravnatelj koji ništa ne zna o metafizici, sv. Augustinu, Marcuseu i sl., moći ocjenjivati sat filozofije?!</p>
<p>Izgleda da će najteže biti nastavnicima hrvatskoga, povijesti i zemljopisa jer su to predmet u koje svatko misli da se može slobodno pačati. U najmanju ruku, taj bi naš savršeni ravnatelj trebao poznavati metodiku svakog predmeta! Ali nije tu kraj prigovorima, ravnatelj mora ocijeniti i izvore za učenje: kvalitetu knjiga, opreme, materijala za učenje; mora ocijeniti prostor za nastavu, »prepoznatljivost prostora«, »pogodnost prostora« itd. I to ocjenama izvrstan, vrlo slab, vrlo djelotvoran, vrlo nedjelotvoran itd. Sve to zatim ulazi u opću ocjenu koju od ravnatelja dobiva nastavnik. Ljudi su zgranuti.</p>
<p>Famozni »Vodič ravnateljima» ima i jednu svjetliju točku: kroz posebno priređeni anketni listić uz ravnatelja nastavnika ocjenjuju i učenici. Takva anketa je dobro došla jer nosi određenu liberalizaciju školstva koja cijeni osobu učenika i njegovu prosudbu te učenik bar na trenutak biva ono što bi trebao biti - subjekt u obrazovnom procesu.</p>
<p>»Vodiču ravnateljima« treba jasno i odlučno reći ne, iz razloga što je nedopustivo da nestručnjaci obavljaju posao prosvjetne inspekcije i prosvjetnih savjetnika. Takovo zadiranje nekompetentnih osoba opasno je i štetno i ostatak je totalitarističke svijesti.</p>
<p> Nevjerojatno je da se ovo danas nama događa i da se od toga pravi znanost. Za čiju korist - ne zna se! No, pouzdano se zna da takva rabota šteti temeljima hrvatskoga školstva.</p>
<p>IVANKA KRUŽIĆ-POLIĆLabin</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nadzor građana nad radom Sabora je u skladu s postavkama civilnoga društva </p>
<p>Zahtjev GONG-a za promatranjem rada Hrvatskoga državnog sabora izazvao je veliko zanimanje javnosti, ali i brojne političare da pokažu nerazumijevanje za suštinu toga zahtjeva. Osvrćem se na tekst u Vjesniku od 14. veljače tim povodom »GONG-ovci u Saboru da, ali uz poštivanje kućnoga reda«.</p>
<p> Tako potpredsjednik Sabora Mato Arlović kaže: »Nadzirati Sabor, međutim, ne mogu ni udruge, niti pojedinci, to čine građani na izborima.«</p>
<p>I pojedinci i udruge jesu građani. Oni nisu predstavnici svih građana, ali kao građani imaju pravo i nadgledanja i komentiranja rada Sabora i izabranih zastupnika.</p>
<p> Rezultat njihova nadgledanja, njihova ocjena i stav, jest subjektivna ocjena, koja može i ne mora korenspondirati s mišljenjem ostalih građana, no legitimno je da ju izreknu.</p>
<p> Koliko će, pak, zastupnici obraćati pažnju na prigovore građana i udruga (dakle udruženih građana) ovisi o njihovoj spremnosti da osluškuju interes i potrebe javnosti i ne smatraju se nepogrešivima. Na izborima građani ne nadziru Sabor, već daju prolaznu ili neprolaznu ocjenu prethodnog rada. </p>
<p>Izjava Mate Arlovića kako građani nadgledaju rad Sabora (samo) na izborima suspendira civilno društvo i analogna je dobro poznatim izjavama tipa »izabrali ste i sada nemojte prigovarati«.</p>
<p> Razdoblje zastupničkih mandata prilično je dugo vrijeme iz perspektive građana, pa je logično da u to vrijeme pokušavaju biti korektiv odlukama i ponašanjima koje ne smatraju ispravnima. Ta je korektivna uloga često najvažnija uloga brojnih udruga kako u nas, tako i u svijetu. </p>
<p>Inicijativa GONG-a kojom je ponudio građanima da im bude servis, posrednik u pribavljanju dozvole za promatranje rada Sabora, samo je legitiman napor da promatranje rada Sabora i artikuliranje promatračkih rezultata od strane građana dobije prepoznatljiv okvir i snagu koju nekom sudu dodaje brojnost i naziv poznate i kredibilne udruge. </p>
<p>U svakom slučaju, na zastupnicima je da osluhnu ili ne i učine s time što im je volja. Na osluškivanje ih, tu je Arlović sasvim u pravu, ni na što ne obvezuje, osim vlastite potrebe da na sljedećim izborima ne budu iznenađeni ocjenama birača. </p>
<p>BOJANA GENOVMali Lošinj</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mi humanitarci znamo koliko je darivao Ivan Lacković Croata</p>
<p>Velika je moć medija i zbog toga ih, maksimalno, iskorištavaju u različite svrhe. Ali, opasno je ako za tom moći posežu nesavjesni pojedinci koji žure do uspjeha senzacijama i kojima je glavni izvor informacija »rekla-kazala«. Naime, izrečene ili napisane riječi mogu raniti jače od bilo kojeg oružja.</p>
<p>Kakvi su to karakteri koji tako olako sude i osuđuju bez dokaza i dane mogućnosti da se optuženi brani?</p>
<p>Poznati hrvatski slikar, veliki humanist Ivan Lacković Croata itekako se iznenadio kad je čuo da je zastupništvo u Saboru iskoristio za prodaju svojih radova. </p>
<p>Mi humanitarci jako dobro znamo koliko veliko ima srce i koliko osjeća za siromašne, bolesne, invalide...</p>
<p>Nije se obogatio kao zastupnik! Dapače u prvom, četverogodišnjem mandatu odbio je pravo na zastupnički dohodak, a na tisuće svojih radova poklonio je u ime Hrvatske i brojnim humanitarnim akcijama.</p>
<p>Toga velikog, skromnog i plemenitog čovjeka - kao slikara Hrvati i svijet upoznali su mnogo prije dolaska HDZ-a na vlast, a potpisivao se CROATA - kad to nije bilo ni podobno niti je bilo u modi.</p>
<p>Vlasti dolaze i odlaze, milom ili silom, a umjetnici i njihova djela ostaju vječno i upravo zbog toga svaka vlast, bila ona demokratska ili totalitarna, želi podršku uglednih osoba - poznatih javnosti.</p>
<p>Kao većina Hrvata i Lacković je želio slobodnu, demokratsku Hrvatsku i zbog toga se odazvao pozivu Tuđmana i HDZ-a da pomogne. Sjećam se kad su ga nagovarali da uđe u Sabor i kad se branio da je slikar, a ne političar, ali na osobno inzistiranje Tuđmanovo, na kraju je ipak pristao.</p>
<p>Sjećam se također kako su mu hodočastili i nazivali telefonom kad se, revoltiran onim što se događalo, namjeravao povući i kad je javno rekao u Saboru da će izići i biti sam svoj HDZ.</p>
<p>Poznajemo se godinama i mnogo puta sam bila svjedok kad su pojedinci i delegacije tražili telefonom ili osobno dolazili, kao u svoju logistiku, da izaberu što će ponijeti domaćinima zemalja u koje su putovali.</p>
<p>Bezbroj puta je nakon dugotrajnih i zamornih sjednica u Saboru, umjesto doma, da se odmara - odlazio u atelijer i do kasno u noć pripremao i dovršavao radove koje su sutradan nosili visoki ili manje visoki dužnosnici kao darove u ime Republike Hrvatske.</p>
<p>Neki su zahvalili, a neki su smatrali da je dovoljno reći: »Pa znaš da država nema novca, a ne možeš ići praznih ruku!«</p>
<p> Kad smo mu govorili da prestane dijeliti šakom i kapom - smijući je odgovarao: »Moja pokojna mama uvijek mi je govorila da nikad ne okrećem glavu ispruženoj ruci«. Ponosna sam što poznajem i prijateljujem s tim divnim, velikim čovjekom!</p>
<p>JELICA SARAJLIJAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Štit intelektualnom vlasništvu </p>
<p>Pažljivo sam pročitao razmišljanje prof. dr. Vladimira Trlina iz Ekonomskog instituta u Zagrebu na temu Hrvatska - Europska unija i WTO i njegov poziv na okrugli stol na tu temu (Vjesnik, 12. veljače, Pisma čitatelja). Budući da imam što reći o tome, ovime se javljam.</p>
<p>Ne slažem se da se naši stručnjaci trebaju pomiriti s beskorisnim razmišljanjem bez djelovanja u toj problematici. Ne slažem se da se u tome djeluje bez razmišljanja, a još manje se slažem da se dopusti djelovanje nekomu čije je razmišljanje očito u tuđem interesu. Na žalost, do sada se djelovalo upravo tako i u tome i u drugim područjima s jadnim posljedicama za Hrvatsku.</p>
<p>Slažem se sa stajalištem da »na području intelektualnih usluga razvijene zemlje (SAD) imaju ne samo komparativne već i apsolutne prednosti u odnosu na ostali svijet (Hrvatsku)«. Čak, što više, u tekstu »Dva slična slučaja intelektualnog vlasništva na sudu, a ishod?« ( Vjesnik, 7. prosinca 1999.), ja sam objasnio kako se ostvaruje ta prednost SAD-a pred Hrvatskom. Velesila SAD u tom tekstu iznesene činjenice nije osporila, iako joj ne služe na čast.</p>
<p>Pod utjecajem savjetnika iz SAD-a, donesen je u Hrvatskoj novi Zakon o patentima (NN 78/99), kojim je ozakonjena krađa intelektualnog vlasništva; ponajviše zato da bi se ozakonila piratska distribucija proizvoda »Gillette Sensor Excel« i »Mach 3« američke kompanije Gillette, čime Hrvatska gubi više milijarda američkih dolara godišnje. Po tom zakonu Hrvatska se uklapa u Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO) prema američkim, ali ne i francuskim, odnosno europskim kriterijima, pa bi Hrvatskoj najveća pomoć bilo korektno ponašanje SAD-a i dozvola da ukine taj zakon.</p>
<p>dipl. ing. IVAN KABALINZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Svjedoci potvrdili da su vidjeli Graorca, te da ih je i tukao</p>
<p>SPLIT, 15. veljače</p>
<p> - »Iako je na ulazu u Manjaču pisalo 'Zabranjen ulaz - logor', ja sam u nju ušao bez većih teškoća, uz prozivke i batinanja«, rekao je u utorak, svjedok Tomislav Buleta (43), Hrvat iz Sanskog Mosta, koji sada živi u Benkovcu, na nastavku suđenja Mirku Graorcu (58), šefu vanjskog osiguranja Manjače. Graorac je, naime, optužen i prvostupanjski osuđen za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, odnosno kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.</p>
<p>Krajem siječnja suđenje je bilo prekinuto zbog neodazivanja svjedoka, a nastavljeno je saslušavanjem svjedoka Bulete i Frane Mamića (39), Hrvata rođenog u Tomislavgradu. Buleta je krajem lipnja 1992. godine u Sanskom Mostu uhićen kao civil, pod lažnom optužbom da je sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Srpske. U Manjaču je prebačen 7. srpnja iste godine, odakle je izašao nakon četiri i pol mjeseca. »Tamo me je dovela moja nacionalna pripadnost. U odnosu na druge, u Manjači sam prošao relativno dobro. Uostalom kada vas stalno tuku, priviknete se pa više i ne osjećate bol«, izjavio je na sudu Buleta.</p>
<p>Govorio je i o nečovječnim uvjetima u logoru, nedostatku vode i kilogramu kruha na dvadeset dvojicu, a ponekad i na dvostruko veći broj logoraša. Graorca je, kako je istaknuo, više puta vidio pred vanjskom žicom Manjače. Jednom ga je prilikom vidio i kako ulazi u logor, ali nikada nije vidio da bi ikoga tukao. Svjedok je rekao kako je Graorac bio zadužen i za raspoređivanje vanjske straže. </p>
<p>Svjedok Frane Mamić je, pak, izjavio da je u logor došao u lipnju 1992. godine, a nakon što je 12. veljače iste godine u Glamoču zarobljen kao pripadnik HVO-a. Odmah po dolasku, iz stroja ga je izvukao Graorac, kojeg je tada poznavao po imenu Mirko. Optuženik i dvojica zloglasnih policajaca, Zoka i Bula, rekli su mu da posloži deke da bi ga batinali dvadesetak minuta. Sjeća se da ga je optuženik tukao pendrekom od debelog kabela i nogama, dok nije potpuno iznemogao, a potom su mu čizmama gazili po licu. </p>
<p>»Mjesec dana od tog događaja, izgubio sam tridesetak kilograma te obolio od dizentzerije i žutice«, rekao je Mamić. Predsjednica sudskog vijeća, sutkinja Spomenka Tonković, pozvala je svjedoka i optuženika na suočenje, u kojem je Graorac Mamiću rekao da bi mu bilo bolje da govori istinu. »Ja sam čiste savjesti. Nikada nisam bio u Manjači i nemam veze s ratom i ostalim ismišljotinjama«, ponavljao je Graorac, na što mu je Mamić rekao: »Tebi će i Bog suditi«. </p>
<p>Graorcu je vijeće splitskog Županijskog suda u utorak produljilo pritvor, zbog posebno teških okolnosti počinjenja kaznenih djela. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sin se objesio mjesec dana nakon pokušaja ubojstva oca </p>
<p>ČAKOVEC, 15. veljače</p>
<p> - U selu Bukovec u ponedjeljak se navečer, nedaleko od obiteljske kuće, objesio Željko Stojko (21), o kojem smo već pisali, kada je pokušao ubiti svog oca Jurja (52).</p>
<p> Željko Stojko je otišao od kuće oko 17 sati, a njegovo mrtvo tijelo je pronađeno u utorak prije podne, na kojem, kako neslužbeno doznajemo, nisu pronađeni nikakvi tragovi nasilja.</p>
<p>Obješenog Željka pronašao je njegov otac Juraj, koji je 21. siječnja ove godine PU međimurskoj prijavio da ga je 9. siječnja netko htio lišiti života, bacivši ga u bunar dubok 30 metara. </p>
<p>Kako je tada utvrđeno, u bunar ga je bacio sin Željko, na što ga je, navodno, nagovorio prijatelj obitelji Andrija Zadravec (46), zvani Pepi, koji je skrbnik Danice Stojko (19) Jurjeve kćeri. Na njegovo zapomaganje u zdencu, Zadravec, kćerka Danica i sin Željko su ga izvukli, te prevezli u bolnicu. Oprečne su izjave zbog čega je Juraj tek nakon jedanaest dana obavijestio policiju. </p>
<p>Po pričanju mještana Željko je bio labilne naravi, sklon alkoholu, te je htio što prije postati gazdom u kući. Zbog toga je anonimno policiji javio da otac Juraj u kući drži oružje, koje je zaista bilo pronađeno. No, policija oca nije uhitila. </p>
<p>U PU Međimurskoj u Čakovcu potvrdili su da je protiv Željka podnijeta kaznena prijava, a prijava zbog poticanja na ubojstvo podnesena je i protiv Andrije Zadravca. (D. Ovčar))</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pljačkaš Zagrebačke banke lakše ozlijedio tri službenice</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - O pljački »Zagrebačke banke« u Ilici 215, koja se dogodila u ponedjeljak oko 17,15 sati, donačelnik općeg kriminaliteta PU zagrebačke Josip Begović, u utorak je novinarima priopćio nove pojedinosti.</p>
<p>Naime, nepoznati maskirani počinitelj u navedeno je vrijeme »upao« u prostorije banke kada su se tamo same nalazile službenice banke. Odmah po ulasku u banku, nepoznati pljačkaš je preskočio pult i jednoj od službenica zaprijetio nožem, zatraživši da mu preda novac. Tom prilikom pljačkaš je rukama udario službenice, tako da su se nakon ostvarenih prijetnji uplašile za svoj život, te maskiranom muškarcu predale novac.</p>
<p>Nakon što je otuđio zasad neutvrđenu, no, kako je rekao donačelnik Begović, veću svotu novca, pljačkaš je pobjegao u nepoznatom pravcu. Službenicama »Zagrebačke banke«, Maji Č. (33), Jasni G. (40) i Katici M. (49), koje su prilikom pljačke lakše ozlijeđene, pomoć je pružena u Klinici za Traumatologiju, nakon čega su puštene kući. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Policija uhitila pljačkaša dok je prao »suzne« oči</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - U utorak oko 13,10 sati, za javnost tada još nepoznati muškarac, pokušao je prijeteći plinskim pištoljem opljačkati trgovinu »Prehrana« na Trešnjevačkom trgu.</p>
<p> Nakon što je ušao u trgovinu i ispalio jedan hitac iz plinskog pištolja, muškarac je iz još neutvrđenih razloga pobjegao iz trgovine. Kako su ga od ispaljenog plinskog metka zapekle oči, pljačkaš se otišao umiti u obližnji javni zahod. Međutim, na izlasku su ga ispred WC-a dočekali i uhitili policajci.</p>
<p> U cijeloj priči nitko na sreću nije ozlijeđen, a iako nitko od prodavača i stalnih »stanara« Trešnjevačkog placa nije » ništa vidio« i »ništa ne zna«, ipak je ustanovljeno da je neuspjeli razbojnik, visoki muškarac sa šeširom koji se stalno »motao« po placu. (d.d.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Butković i Masle u sporu sa Štelom, biti će privedeni?</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Na zagrebačkom Općinskom sudu u utorak je zbog nedolaska odvjetnice Vesne Alaburić i njenih branjenika, prvooptuženog Davora Butkovića i drugooptuženog Antuna Masle, odgođena rasprava u sporu kojeg je protiv spomenutih novinara podnio Vinko Martinović Štela.</p>
<p>Naime, sudac Zorislav Kaleb je odlučio da se na slijedeću raspravu, koja će se održati u svibnju, privedu Butković i Masle, ukoliko u roku od osam dana ne opravdaju svoj nedolazak na raspravu.</p>
<p>Podsjećamo, Štela, koji se nalazi u haaškom pritvoru podnio je privatnu tužbu zbog napisa u Globusu od 7. ožujka 1997. godine, u kojem se, kako nadalje stoji u tužbi, navodi da »je Vinko Martinović Štela gotovo nepoznat hrvatskoj javnosti, te da je kao takav u izvještaju poznate međunarodne organizacije za promatranje geopolitičkog rasprostiranja droga Opservatoire Geopolitique Des Drogues, Martinović spomenut kao drugi čovjek u narko-prometu na hercegbosanskom području«. Također, u tuženom tjedniku Martinović se spominje »kao jedan od najmoćnijih ljudi u Mostaru, od koga su strahovali i političari i novinari, ali i pojedini međunarodni predstavnici«. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Đ. Klancir prijeti novčana kazna i privođenje</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Budući da se na raspravi u sporu između Nenada Ivankovića i Ive Goldsteina, zakazanoj za utorak na Općinskom sudu u Zagrebu, nisu pojavili ni tuženi Goldstein, ni svjedok Đurđica Klancir, rasprava je odgođena za travanj.</p>
<p>Riječ je o sporu u kojem je Ivanković tužio Goldsteina zbog teksta objavljenog 3. travnja 1998. godine u Novom listu, pod naslovom »Ivankoviću nudim časnu ostavku«, te 20. ožujka 1998. godine u Globusu pod naslovom »Želim da glavni urednik Vjesnika Nenad Ivanković završi u zatvoru!«, smatrajući se tim napisima oklevetanim. Na raspravi u utorak odvjetnik Ante Vukorepa, Ivankovićev opunomoćenik, usprotivio se odgodi i predložio da se rasprava održi i postupak završi, jer smatra da iskaz Đ. Klancir nije presudan, a i s obzirom na Goldsteinovu obranu, koju je iznio na raspravi u lipnju prošle godine. </p>
<p>Goldsteinov branitelj, odvjetnik Rajko Milinarić usprotivio se Vukorepinu prijedlogu, ostajući pri prijedlogu da se sasluša i Đurđica Klancir. Sudac Siniša Pleše odbio je prijedlog odvjetnika Vukorepe, koji je pak na kraju predložio da se svjedok Đurđica Klancir pozove na sljedeću raspravu pod prijetnjom novčane kazne i privođenja. (J. I.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Ledo kupio tvornicu sladoleda Barpeh u Čitluku </p>
<p>Važnost je ovoga poslovnog poteza ne samo u tome što je riječ o izravnoj investiciji u proizvodnju u BiH već ponajprije u činjenici što je Ledo ovom akvizicijom osvojio i oko 60 posto bosansko-hercegovačkog tržišta, istakli su predsjednici uprava Agrokora i Leda Ivica Todorić i Mislav Galić</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Najveći domaći proizvođač sladoleda i smrznute hrane, zagrebački Ledo, koji posluje u sastavu koncerna Agrokor, kupio je tvornicu sladoleda Barpeh iz Čitluka, objavili su u utorak na konferenciji za novinare predsjednici uprava Agrokora i Leda Ivica Todorić i Mislav Galić.</p>
<p>Kupnjom te tvornice, veličine 7000 četvornih metara, sa stotinjak zaposlenih i najsuvremenijom opremom, kapaciteta oko 10.000 komada sladoleda na sat, Agrokor i Ledo napravili su velik i značajan poslovni iskorak kojim iskazuju strateško opredjeljenje za internacionalizaciju proizvodnje i vlastitih robnih marki, istaknuo je Ivica Todorić. Važnost je ovoga poslovnog poteza ne samo u tome što je riječ o izravnoj investiciji u proizvodnju u BiH već ponajprije u činjenici što je Ledo ovom akvizicijom osvojio i oko 60 posto bosansko-hercegovačkog tržišta.</p>
<p> Vrijednost investicije nije objavljena jer je, rečeno je, riječ o poslovnoj tajni. Todorić je najavio da će Ledo u ovoj godini u bosansko-hercegovačko tržište uložit oko 10 milijuna njemačkih maraka, ponajviše u distribuciju i skladištenje, i to u Banjoj Luci, Zenici, Bihaću i Sarajevu. Predsjednik Ledove uprave Mislav Galić istaknuo je da Ledo namjerava u iduće dvije do tri godine steći u BiH tržišni udio kakav ima i u Hrvatskoj, oko 75 posto.</p>
<p>»Nakon desetogodišnjega teškog i ustrajnog rada rada na sređivanju vlastitih robnih marki i njihovu pozicioniranju na domaćem tržištu, napokon s ponosom možemo objaviti izlazak na internacionalno tržište. Iako Agrokor u inozemstvu već posjeduje nekoliko poduzeća i lani je izvezao robe u vrijednosti oko sto milijuna maraka, dosad nismo mogli govoriti o nekom ozbiljnijem izvoznom iskoraku i internacionalizaciji. Međutim, ovim se ulaganjem Ledu i Agrokoru omogućava daljnja globalizacija poslovanja i internacionalizacija vlastitih, a time naravno i hrvatskih robnih marki, izvoz hrvatskoga know-howa i, što je osobito važno, hrvatskog kapitala. Kao predsjednik koncerna mogu već sada reći da je ovo tek početak realizacije naših strateških ciljeva. Siguran sam da ćemo kroz narednih godinu-dvije objaviti još neke slične poslovne poteze. Ponosni smo i zbog podrške koju je ovom projektu dala međunarodna zajednica te na činjenicu da su ga podržale i vlade Hrvatske i BiH. Smatramo da su ovakva ulaganja jedan od najboljih putova suradnje dviju zemalja i nadamo se da će i drugi slijediti naš primjer«, rekao je Todorić.</p>
<p>Donedavni vlasnik tvornice Barpeh Ivica Barbarić napomenuo je da se proizvodnjom sladoleda Barpeh bavi od 1993. godine, odnosno najprije su samo uvozili sladoled, a potom se odlučili i na njegovu proizvodnju.</p>
<p> »No svjesni sve izraženije globalizacije svjetskog tržišta, želeći zaštititi vlastiti kapital i naše zaposlenike, odlučili smo se na prodaju Barpeha kompaniji koja će tvornici moći osigurati daljnji razvoj i rast«, rekao je Barbarić te dodao da, iako se povlači iz industrije sladoleda, okreće se novim poslovnim projektima vezanima za proizvodnju hrane.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ina traži nova poskupljenja i tuži najveće dužnike</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Kako Inina nenaplaćena potraživanja već iznose gotovo dvije milijarde kuna, a cijene nafte na svjetskom tržištu su iznad 28 dolara po barelu, dok su naše sadašnje cijene određene na bazi 17 dolara po barelu, jasno je da je Ina u izuzetno teškoj financijskoj situaciji, kazao je za Vjesnik generalni direktor Ine Davor Štern.</p>
<p>Zbog toga bi, dodaje, ako se nešto bitno ne promijeni, u travnju ili svibnju mogli nastati problemi u opskrbi potrošača naftnim derivatima. Naime, do tada imaju naručenu naftu i zalihe u skladištima. Međutim, već bi u ožujku, a u travnju sigurno, zbog postojeće situacije mogli imati problema s plaćanjem strane nafte pa ju nećemo ni naručivati, kaže Štern. </p>
<p>Zato se, kaže, ovakav odnos prema Ini ne može nastaviti. Zato smo u utorak Vladi podnjeli zahtjev za deregulaciju cijena, a kako bi poboljšali naplatu tužili smo najveće dužnike. Međutim, pitanje je kad će dočekati sudske odluke. Odlučili su, također, da neće prekidati opskrbu velikih sustava (HEP, Petrokemija, HŽ) kako bi se izbjegli veliki problemi koje bi to stvorilo jer se radi o vitalnim dijelovima hrvatskog gospodarstva. Naime, ne želimo biti krivi ako dođe do redukcija struje, stanu vlakovi ili nastanu nestašice umjetnih gnojiva. Osim toga, gospodarski sektor Vlade nam je obećao da će se pozabaviti velikim dugovima državnih tvrtki Ini jer su svjesni poteškoća u kojima se nalazi naša tvrtka. »U predloženom modelu deregulacije naših cijena Ministarstvu gospodarstva predložili smo nekoliko scenarija. Kad bi to Vlada danas odobrila i kad ne bi vodili računa o objektivnoj ekonomskoj situaciji, cijena benzina bi porasla 12 posto, dizela 35 posto, a lož ulja 20 posto. Kako naš vlasnik vodi brigu o gospodarskoj situaciji nadamo se da ćemo u dogovoru s Vladom formulirati razinu cijena za prvi val poskupljenja. Nadam se i da će cijene nafte na svjetskom tržištu pasti«, kaže Štern. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HOK i ministarstvo prema Vladi i Saboru sa zajedničkim prijedlozima</p>
<p>Ministar Pecek najvećim problemom svog ministarstva smatra nedostatak strategije razvoja ovog dijela gospodarstva, koje u svijetu zapošljava oko 50 posto radne snage i daje oko 50 BDP-a razvijenih zemalja/</p>
<p>»Treba nam zakon o malom i srednjem poduzetništvu u kojem će se definirati dugoročni poticaji za razvoj ovog dijela gospodarstva, kao i izmjene u Zakonu o obrtu«, najavio je Pecek</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - »Obećajem da ću pažljivo iščitati sve materijale i potruditi se da se ovi prijedlozi ubrzo pretoče u nove zakone«, najavio je novi ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek na konferenciji za novinare u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) održanoj nakon sastanka s predsjednikom HOK-a Stjepanom Šafranom. Za najveći problem svog ministarstva Pecek smatra nedostatak strategije razvoja ovog dijela gospodarstva, koje u svijetu zapošljava oko 50 posto radne snage i daje oko 50 BDP-a razvijenih zemalja. »Treba nam zakon o malom i srednjem poduzetništvu u kojem će se definirati dugoročni poticaji za razvoj ovog dijela, kao i izmjene u Zakonu o obrtu«, najavio je Pecek i rekao kako će sve o čemu su u HOK-u raspravljali uskoro doći na saborske klupe u obliku - prijedloga zakona.</p>
<p>»Najveći rezultat našeg sastanka svakako je činjenica što smo dogovorili da ćemo sa zahtjevima prema Vladi i Saboru od sada ići zajedno«, naglasio je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran. Obrtnici su »svojem« ministru predali nekoliko kilograma materijala, prijedloga i razrade tekućih projekata na razmatranje, kao simboličan početak zajedničke suradnje HOK-a i ministarstva na rješavanju problema ovog segmenta hrvatskog gospodarstva. </p>
<p>Šafran je rekao kako su se HOK i Pecek usuglasili oko prioritetnih problema. Najvažnije je pitanje porezne politike i carina, odnosno oporezivanja reinvestirane dobiti. Promjena sadašnje porezne i carinske politike omogućila bi hrvatskim obrtnicima da kupnjom novih strojeva postanu konkurentni na zapadnom, ali i domaćem tržištu (koje sve više uvozi). To je i jedan od uvjeta za povezivanje obrta i velikih proizvodnih sustava u cjelinu, prijedlog za koji se HOK nada da će ući u novu dugoročnu strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva. Tu je i problematika poslovnih prostora, za koje obrtnici već dugo traže da im se (za one koji su u vlasništvu gradova i županija) omogući otkup, a za one koji su u režimu denacionalizacije pronađe zamjena. »Poslovni je prostor za obrtnika osnovno pitanje, i rješavanje tog problema svakako bi bio izuzetan poticaj bržem razvoju obrta«, istakao je Šafran. Tu je i već dobro poznata problematika oporezivanja nafte za ribare i poljoprivrednike, odnosno apsurd da ribari u cijeni goriva plaćaju doprinos za održavanje - cesta, kao i problematika iz Zakona o autorskom djelu koji, primjerice, vozačima kamiona onemogućava slušanje radio-stanica na radnom mjestu bez plaćanja tantijema.</p>
<p>Posebna je težina u razgovoru dana problemima dvojnog školskog sustava obrazovanja u obrtu, koje je u glavnim programskim odrednicama HOK-a i suradnje s Komorom za München i Gornju Bavarsku, a slijedom čega je na HOK neke ovlasti iz tog dijela prenijela i hrvatska država. »Smatram da je neophodno da se u sklopu ministarstva osnuje posebna služba koja će se baviti upravo problemima uvođenja dvojnog školskog sustava u hrvatsko školstvo«, rekao je Pecek, ali i upozorio kako se taj posao mora koordinirati i s drugim ministarstvima, prije svega s Ministarstvom prosvjete. Dodao je kako će se u najskorije vrijeme, a u skladu s prijedlozima HOK-a, razraditi i poseban sustav poticaja za uzimanje naučnika na nauk u obrtničkim radionicama.</p>
<p>Obrtnici su ministru Peceku predali i elaborat o mogućoj Obrtničkoj banci, projekt za koji je rekao da će ga proučiti i vidjeti na koji bi način u njemu mogla sudjelovati država. Obećao je i podršku glede pitanja poslovnih prostora. »Za one koji u procesu denacionalizacije ostanu bez prostora pokušat ćemo naći nove u tehnološkim parkovima i poslovnim zonama, projektima koji će se nastaviti razvijati«, ustvrdio je Pecek. </p>
<p>Pecek je najavio obilazak svih županijskih komora, kako bi se upoznao s problemima »iz prve ruke«. »Znamo što nam treba; prije svega nove tehnologije kroz neoporezivanje reinvestirane dobiti, što će nam donijeti nova radna mjesta«, naglasio je i dodao kako i obrt kao i druge dijelove gospodarstva guši nelikvidnost sustava. »Nelikvidnost je problem s kojim se ovo ministarstvo, odnosno Vlada koje sam član mora odmah uhvatiti ukoštac jer to je preduvjet za ostvarenje svih drugih ciljeva«, zaključio je Pecek.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom 3,5 milijarde USD </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Hrvatska je u prošloj godini izvezla robe u vrijednosti 4,279 milijardi američkih dolara, što je 5,8 posto manje nego godinu prije. Istodobno je uvezeno robe u vrijednosti 7,777 milijardi dolara, što je 7,2 posto manje nego u 1998, objavio je Državni zavod za statistiku. Premda je deficit u robnoj razmjeni nešto smanjen (za 8,9 posto u odnosu na godinu prije), iznosi vrlo visokih 3,5 milijarde dolara ( preciznije 3.498 milijuna USD), a pokrivenost je uvoza izvozom svega 55 posto. </p>
<p> Podaci pak o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni upozoravaju na pad redovnog izvoza (sa 53,2 na 50 posto), a povećanju izvoza robe nakon oplemenjivanja odnosno dorade. Tako je redovni izvoz, u vrijednosti 2,1 milijarde dolara, za 11,4 posto manji nego 1998. Robe koja je u Hrvatskoj dorađena izvezeno je u vrijednosti 1,8 milijardi, što je 4,2 posto više nego godinu ranije, a udio se takve robe u ukupnom izvozu popeo na gotovo 43 posto.</p>
<p> Statistički podaci govore i o smanjenju uvoza i izvoza intermedijarnih proizvoda (bez energije). Uvoz tih proizvoda u 1999. iznosio je 2,4 milijarde, što je 9,9 posto manje nego 1998, dok je izvoz s vrijednošću 1,4 milijarde dolara manji za 3,8 posto. Manji je, i to za 10,6 posto, i izvoz kapitalnih proizvoda, a u 1999. izvezeno ih je u vrijednosti nešto većoj od milijarde dolara. Hrvatski se izvoz ponajviše zasniva na izvozu proizvoda prerađivačke industrije, kojih je u prošloj godini izvezeno u vrijednosti 4,156 milijardi dolara, što je 5,8 posto manje nego 1998. Porast vrijednosti izvoza zabilježen je pak u djelatnostima koje se bave doradnim poslovima, kao što su tekstilna industrija (za 14 posto), te potom preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta osim namještaja (za 5,5 posto).</p>
<p> Glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske zemlje su Europske unije, na koje se odnosi gotovo polovina hrvatskog izvoza, te više od 56 posto uvoza. No saldo robne razmjene s tim zemljama vrlo je negativan, a taj deficit čini 65,7 posto ukupnog deficita. U zemlje EU-a, naime, prošle je godine izvezeno robe u vrijednosti 2,1 milijardu dolara (3,4 posto manje nego 1998.), a uvoz je dosegnuo 4,4 milijarde dolara (11,8 posto manje nego 1998). Pad izvoza, za 3,7 posto, bilježi se i u zemlje CEFTE. Jedina zemlja iz te srednjoeuropske integracije u koju je hrvatski izvoz povećan, i to za 4,9 posto, jest susjedna Slovenija i u nju je izvezeno robe u vrijednosti 453 milijuna dolara. U razmjeni sa BiH bilježi se nešto veći pad, i to izvoza za 16,3 posto (u 1999. iznosio je 547 milijuna), a uvoza za 24,9 posto (117 milijuna dolara). Pri sagledavanju podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom u američkim dolarima treba imati u vidu da je prosječan tečaj dolara u odnosu na kunu prošle u usporedbi s godinom ranije porastao za 12,1 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Porez na dohodak dosad prijavilo 120.000 obveznika </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Do 14. veljače 2000. u Poreznu je upravu predano 120.000 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu. Poreznici predviđaju da će za 1999. stići nešto manji broj poreznih prijava nego godinu prije kada su stigle 660.203 prijave. Naime, 1999. je prva godina u kojoj se primjenjuje novi režim temeljem kojega obveznici poreza na dohodak koji su uz plaću ostvarivali i neke druge vrste dohotka, kao na primjer od povremene samostalne djelatnosti, ne moraju podnijeti prijavu ako su isplatitelji obračunali i uplatili porez. </p>
<p> Porezna uprava podsjeća obveznike da je krajnji rok za podnošenje prijave poreza na dohodak 29. veljače 2000. godine, kako za obvezne tako i za dobrovoljne prijave. Godišnje porezne prijave obvezno podnose sve fizičke osobe koje su u 1999. godini bili obveznici poreza na dohodak po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, po kojoj su osnovi bili i obveznici PDV-a, odnosno koje su ostvarivale dohodak od imovine i imovinskih prava (osim iznajmljivanja apartmana, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba) te dohodak od nesamostalnog rada uz druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave.</p>
<p> Porezna prijava za 1999. ne podnosi se za dohodak od nesamostalnog rada koji je u pojedinom mjesecu 1999. godine kod poslodavca trajao do 10 dana (80 sati) uz mjesečnu plaću do 1.000,00 kuna; dohodak od iznajmljivanja apartmana, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba; dohodak kojega su ostvarili inozemni porezni obveznici obavljanjem umjetničke, artističke, športske, književne i likovne djelatnosti i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom. Za razliku od prijašnjih godina, za 1999. porezna prijava ne podnosi se ni za dohodak od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih i upravnih odbora, upravnih vijeća i slično, stečajnih upravitelja, sudskih vještaka i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu. Novost je da poreznu prijavu ne treba podnijeti za dohodak ostvaren od povremene samostalne djelatnosti kao što su povremene autorske djelatnosti znanstvenika i stručnjaka, djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i slično. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nove rekordne cijene sirove nafte </p>
<p>LONDON, 15. veljače</p>
<p> - Cijene sirove nafte početkom tjedna su na svjetskim tržištima dosegnule nove najviše razine u posljednjih devet godina, a kao razlog tomu navode se nedostatne isporuke nafte na tržište SAD-a, najvećega svjetskog potrošača, primoravši ih da od Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) zatraže da povećaju proizvodnju. Na londonskom je tržištu terminska cijena sirove nafte Benchmark Brent, s isporukom u ožujku, dosegnula u ponedjeljak 28,75 američkih dolara, što je tek za dlaku ispod najviše vrijednosti barela nakon Zaljevskoga rata. U utorak se u Londonu trgovalo sirovom naftom po cijeni od 27,25 dolara za barel.</p>
<p>Na njujorškom su tržištu NYMEX terminske cijene nafte (koja se odnosi na određeni rok isporuke i plaćanja) za isporuku u ožujku preskočile psihološki značajnu granicu od 30 dolara za barel, prvi put od siječnja 1991. kada su cijene porasle zbog napada Iraka na Kuvajt.</p>
<p> Svijet zahtijeva od OPEC-a da poveća proizvodnju u ožujku. Na kartel se tako vrši sve veći pritisak da podignu proizvodne kvote svojih članica i tako obuzdaju cijene nafte zbog zabrinutosti od smanjenja zaliha nafte širom svijeta. Predstavnici 11 članica kartela sastat će se potkraj ožujka kada bi trebali razmotriti popuštanje proizvodnih ograničenja dogovorenih s njihovim saveznikom Meksikom.</p>
<p> Prošloga tjedna SAD su oštro reagirale nakon izjava trgovaca da je Saudijska Arabija, najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte, srezao svoje isporuke nafte na tržišta Europe i SAD-a za ožujak. Američki je tajnik za energiju Bill Richardson izjavio da američko tržište treba više nafte. Poticajno na cijene djelovala je i prošlotjedna izjava iračkoga ministra nafte da će njihova vlada morati smanjiti izvoz nafte za najmanje četvrtinu milijuna barela dnevno ako SAD nastave s blokadom iračkoga sporazuma s UN-om za kupnju rezervnih dijelova za potrebe naftne industrije. Tvorci proizvodnih kvota koje su na snazi do kraja ožujka - Meksiko, Saudijska Arabija i Venezuela, sastat će se početkom ožujka kako bi dogovorili što dalje činiti nakon isteka roka spomenutih kvota. Predstavnici kartela na sastanku 27. ožujka odlučit će da li produljiti primjenu kvota ili povećati proizvodnju. OPEC razmatra povećanje proizvodnih kvota u lipnju za 1,7 milijuna barela nafte na dan, a u rujnu će razmotriti dalje povećanje od 500.000 do milijun barela dnevno. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Vlada šalje Tisak u stečaj, sindikati će tužiti Škegru! </p>
<p>Linić: Činjenica je da su u sprezi Privredne banke i tadašnje vlasti mogli biti sastavljeni drugačiji nadzorni odbori, koji su se kvalitetnije mogli nagoditi po zakonu o trgovačkom društvu, ali ja tu ne vidim kaznena djelo </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - »Najbolje rješenje i prijedlog Vlade je stečaj Tiska, kao najvećeg distributera novina u Hrvatskoj. Mi prije svega želimo zaštititi radnike i izdavače, i smatramo da je dosta igara oko Tiska. Stečajni postupak ne znači da Tisak prestaje poslovati, već da će njegovi radnici imati veću sigurnost, sigurnu plaću i radno mjesto, a izdavači sigurnu distribuciju novina«, izjavio je nakon sastanka s predstavnicima Tiska, sindikata i novinskim izdavačima, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Slavko Linić.</p>
<p>Na upit hoće li netko kazneno odgovarati zbog svih manevara vezanih uz Tisak, Linić je odgovorio da se tu prvenstvno radi o nestručnim i netočnim interpretacijama.</p>
<p> »Činjenica je da su u sprezi Privredne banke i tadašnje vlastiu mogli biti sastavljeni drugačiji nadzorni odbori, koji su se kvalitetnije mogli nagoditi po zakonu o trgovačkom društvu, ali ja tu ne vidim kaznena djelo. Ovo nije samo neuspješan program, već je to pokušaj banaka i odluka bivše Vlade da na teret poreznih obveznika preuzmemo njihove dubioze na teret proračuna i mislim da je stečaj kvalitetnije rješenje. Koje su još dubioze koje banke skrivaju po sudužništvu u ostalom kupleraju zvan Globus grupa koje opet sutra mogu doći na naplatu u Tisak... Promašaji banaka u Globus grupi neće se više rješavati kroz Tisak, jer će to biti nemoguće nakon stečaja. Takvim razvojem i čvrstim poslovanjem bez mogućnosti da netko blokira posao Tiska, i oni koji su od njega bježali sada će se okrenuti Tisku kao jakom distributeru i biti će više radnih mjesta. Izdavači neće propasti jer je Tisak tvrtka koja ima tržište, i njegova najveća vrijednost je ogroman monopolni položaj u distribuciji novina. je takav položaj njegova vrijednost je ogromna« istakao je Linić. </p>
<p>Ivo Pukanić, glavni i odgovorni urednik Nacionala i glasnogovornik koordinacije novinskih izdavača, istakao je da je postignut konsenzus o stečaju Tiska, pri čemu je dodao da je ovakav način stečaja dogovoren s Linićem, prvi pozitivni korak u djelovanju Tiska i izdavača. </p>
<p>»Stečajem će Tisak opstati, radnici neće izgubiti radna mjesta, a izdavači će nakon nekog vremena doći na zelenu granu i početi normalno poslovati« rekao je Pukanić, te dodao da se nada da nova Vlada premijera Ivice Račana neće dopustiti »razbojstva« i čudne radnje banaka koje su do sada bile dominantne u poslovanju Tiska.</p>
<p>Predsjednik Uprave Tiska Goran Marić istakao je da se u srijedu pokreće otvaranje stečajnog postupka Tiska, što znači stvaranje pretpostavki za budućnost tog poduzeća.</p>
<p>»Sve ovo će stvoriti novi izgled vlasničke strukture i dosadašnjeg statusa vjerovnika, i banke više neće imati privilegirani status kao vjerovnici u Tisku. Otvaranjem stečajnog postupka Tisak posluje iz početka, kreće se od nule«, navodi Marić. Predstavnik sindikata suglasan je sa ovim rješenjem jer ničim nisu ugrožena prava radnika Tiska. Na upit o preživljavanju novinskih izdavača u razdoblju preustroja Tiska, Marić je rekao da većina nakladnika, bez obzira jesu li mali ili veliki, neće ovim stečajem biti ugrožena. Koordinacija sindikata u Tisku tužit će bivšeg ministra financija Borislava Škegru, rekla je Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Zagrebu. Iz zahtjeva za upis u knjigu dionica Tisaka, rekla je Knežević, Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) poslala je izjavu o prijenosu dionica po kojoj ispada da su dionice Tiska prodane PBZ-u 17. prosinca 1999. godine, a Vladina odluka donesena je 23. prosinca. »Ovime je dakle zloporabljen položaj Škegre i nastala je šteta za Tisak. Odlučili smo da se protiv Škegre podnese kaznena prijava o zloporabi položaja i ovlasti, zloporabi obavljanja dužnosti državne vlasti i nesavjesnog rada u službi«, rekla je Knežević.</p>
<p>Deblokadu računa Tiska u roku 24 sata zatražio je Zdravko Štefekov, predsjednik Sindikata »Novine«, upozoravajući da bi se teška situacija Tiska mogla dodatno pogoršati. Vjerovali smo političarima dva puta, rekao je Štefekov, i oba puta su nas izigrali. </p>
<p>Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, smatra da bi »vjerovnici trebali povući blokadu«, osim »ako to nisu zakulisne igre«. »Ima elemenata i naznaka da postoje određene igre u odnosu na Tisak kao nacionalnog distributera značajnog za ukupnu novinsko-nakladničku djelatnost i duhansku proizvodnju«, rekao je Kolarić. On je podsjetio da je program financijskog konsolidiranja Tiska od 23. prosinca prošle godine, što tvrde i drugi stručnjaci, jedino moguće rješenje i da se, ako se vjerovnici slože da se potraživanja prenesu na DAB, Tisak može deblokirati isti dan. Kolarić je pojasnio da je PBZ DAB-u prodao dionice, DAB im je zauzvrat dao te dionice na upravljanje u Tisku, što znači da PBZ opet može upravljati Tiskom u tom portfelju. Najčudnije je, kazao je Kolarić, što su Tisak nakon 10. veljače blokirale Riječka i Splitska banka, koje su u vlasništvu DAB-a, znači da »postoji određena sprega između DAB-a i tih banaka i da je to neki deal«, rekao je Kolarić. (V. Bobinac. I. Zovko)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Fižulić: Ova je zemlja na rubu stečaja, a to smo naslijedili </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Vlada žali za svakim izgubljenim radnim mjestom i svjesna je da će se u Hrvatskoj još neko vrijeme povećavati broj nezaposlenih. Ne želimo stvarati nove socijalne napetosti i dok ne promijenimo sadašnje stanje tražimo razumijevanje javnosti i sindikalnih središnjica. Jer, može se reći da je državni brod jako nagnut, ova je zemlja na rubu stečaja i to je stanje koje smo naslijedili od bivše Vlade. Uostalom i zaposleni u državnoj upravi tek su jučer dobili plaće, a mirovine još nisu isplaćene. Nerealna su očekivanja da će dolaskom nove Vlade odmah poteći med i mlijeko pa se i smanjenje nezaposlenosti ne može se očekivati preko noći. Ali ako to ne uspijemo ostvariti negdje do kraja godine, neka to u mojoj ministarskoj fotelji pokuša učiniti netko drugi - rekao je u utorak Goranko Fižulić, ministar gospodarstva na konferenciji za novinare na kojoj se tražilo objašnjenje za njegovu izjavu kako će u skorom valu stečajeva između 20.000 i 30.000 radnika ostati bez posla.</p>
<p> U svojoj izjavi Fižulić je rekao kako će Vlada i proračun ipak pomagati tvrtkama koje imaju tržište i mogu opstati. Naime, koalicija koja je pobijedila na izborima obećavala je kako će se i nadalje boriti za svako radno mjesto, a medijske kritike koje joj se upućuju zbog najave otpuštanja, smatra neprimjerenima. Kako je naglasio Fižulić, stečaj se godinama doživljava kao likvidacija tvrtke i gubitak radnog mjesta, ali ubuduće će se odnos prema njemu bitno promijeniti. Prije nekoliko dana u zakonsku proceduru otišle su izmjene Zakona o stečaju čiji je smisao da tvrtke mogu još u predstečajnom postupku i uz nadzor vjerovnika, zadržati proizvodnju, supstancu i većinu radnih mjesta i da to mogu obaviti postojeća uprava i vlasnici. To je dosad bilo moguće samo prema Zakonu o trgovini, a ne prema Zakonu o stečaju. Da su se propisi promijenili već ranije, bila bi spašena mnoga radna mjesta - ustvrdio je Fižulić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, osjetno povećanje broja zaposlenih u Hrvatskoj zasad je moguće jedino uz strana ulaganja koja također neće odmah stići. Kako bi se privuklo ulagače, pripremljen je Zakon o poticajima za strana ulaganja i Vlada očekuje da će Hrvatsku učiniti jednom od vodećih europskih zemalja iznosu stranih ulaganja po glavi stanovnika. Fižulić smatra i da izmjenama Zakona o bankama treba stvoriti povoljne uvjete da u našu zemlju napokon uđu i najveće svjetske banke. One bi, uz komercijalne uvjete, uz ostalo, financirale i brodogradnju.</p>
<p>Glavna tema susreta s novinarima zapravo je bila optimistička najava boljih dana za hrvatsku brodogradnju i brodare. Alojz Tušek, ministar pomorstva, prometa i veza, njegov kolega Fižulić i predstavnici brodara i brodograditelja dogovorili su skoro potpisivanje pisma namjere, a zatim i posebnog ugovora kojim će odrediti svoje ponašanje u sljedeće četiri godine. Brodari će se time obvezati da će nove brodove naručivati isključivo u domaćim brodogradilištima. Vlada bi bila jamac za provođenje projekta koji obuhvaća gradnju šest ili sedam brodova, a za taj posao odobrit će i subvencije, 10 posto od vrijednosti svakog broda. Time Vlada potvrđuje pomorsku orijentaciju zemlje i pomaže djelatnosti koje zapošljavaju 25.000 ljudi. Koliko će se novca ukupno moći izdvojiti ovisit će o državnom proračunu, Ministarstvo pomorstva predlaže da brodari dobiju 150 milijuna kuna, a Ministarstvo gospodarstva planira da bi subvencije dosegle 330 milijuna kuna. (B. Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Koliko zaposlenih toliko umirovljenih!</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Zaposlenost je u Hrvatskoj u prošloj godini zabilježila daljnje smanjenje, a uz gotovo stalan porast, stopa nezaposlenosti dostigla je 20,8 posto. To je dovelo do toga da se broj zaposlenih u Hrvatskoj izjednačio sa zbrojem umirovljenika i nezaposlenih. </p>
<p>U prosincu je u Hrvatskoj, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.304.540 ukupno zaposlenih. Istodobno, broj nezaposlenih krajem prošle godine dostigao je 341.730. Po podatcima iz studenoga, u Hrvatskoj je bilo 953.493 korisnika mirovina (starosnih, invalidskih i obiteljskih), a HZMO isplaćuje i više od 34 tisuće mirovina korisnicima iz republika bivše SFRJ i kokorisnicima u inozemstvu. Karakteristično je da podatci o kretanju broja zaposlenih po pojedinim djelatnostima u pravnim osobama u prošloj godini pokazuju da je gotovo jedina djelatnost u kojoj je zabilježeno neko osjetnije povećanje zaposlenosti - javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, sa rastom od 2 posto u odnosu na godinu prije. </p>
<p>Po privremenim podatcima statistike u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju u prosincu je bilo zaposleno 122.369 osoba (u podatak su uključeni zaposleni u policiji i obrani). Istodobno, najveći pad broja zaposlenih u prošloj godini, za 9,8 posto, iskazuje se u djelatnosti hotela i restorana, gdje je u prošlogodišnjem prosincu bilo 34.780 radnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Na inauguraciju Stjepana Mesića stiže i Madeleine Albright</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Na inauguraciju hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u petak 18. veljače doći će 40-tak državnih i vladinih izaslanstava. To je u razgovoru za Vjesnik u utorak potvrdio Željko Trkanjec, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, napomenuvši da konačni broj izaslanstava još nije utvrđen. Očekuje se još desetak službenih potvrda. U Washingtonu se u utorak neslužbeno doznaje da će državna tajnica Madeleine Albright predvoditi američko izaslanstvo na svečanosti prisege novog hrvatskog predsjednika. </p>
<p> Hina u američkim diplomatskim krugovima u Washingtonu doznaje da će službena obavijest o tome biti objavljena u utorak poslije podne po mjesnom vremenu.</p>
<p>Među onima koji su potvrdili svoj dolazak nalaze se slovenski predsjednik Milan Kučan, austrijski predsjednik Tomas Klestil, njegov albanski kolega Rexhep Mejdani, češki predsjednik Vaclav Havel, predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, bugarski predsjednik Petar Stojanov, mađarski predsjednik Arpad Göncz, makedonski predsjednik Boris Trajkovski kao i poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewsky. Doći će, potvrđeno je, i rumunjski predsjednik Emil Constantinescu, slovački Rudolf Šuster, turski Süleyman Demirel.</p>
<p>Državni tajnik u vladi Čilea Karlo Mladinic predstavljat će ovu daleku južnoameričku zemlju, dok će na čelu danskog izaslanstva biti Gunnar Ortmann, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova.</p>
<p>Egipatsko izaslanstvo predvodit će Mahdi Fatlala, ministar za europske poslove, dok će finsko izaslanstvo predvoditi Juka Valtari, državni tajnik i vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova. Luciano Violante, predsjednik Zastupničkog doma talijanskog parlamenta predvodit će delegaciju koja dolazi iz Rima, a Izrael će zastupati Nazvaf Mofaltes, zamjenik ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Gildas Malugort, predsjednica Senata predstavljat će Kanadu, a Kinu ministrica znanosti i tehnologije Zhu-Lian koja će biti i posebna izaslanica Vlade NR Kine. </p>
<p>U ime Njemačke inauguraciji će nazočiti Joschka Fischer, ministar vanjskih poslova, a Norvešku će zastupati Janne Haland Maltary, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova. U ime Ruske Federacije u Zagreb će doputovati Aleksandar Avdejev, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova i posebni izaslanik privremenog predsjednika Vladimira Putina.</p>
<p>Svetu Stolicu zastupat će apostolski nuncij u Italiji Andrea Corder Lanza di Montezemolo, dok će Španjolsku predstavljati Ramon de Miguel, zamjenik ministra vanjskih poslova. Zamjenica premijera Lena Hjelm Vallen predstavljat će Kraljevinu Švedsku. </p>
<p>U ime Europske komisije, inauguraciji Stjepana Mesića bit će nazočan Cristopher Patten, član Komisije za vanjske poslove, a Vijeće Europe predstavljat će njegov politički direktor Hans Peter Furrer. Ostala izaslanstva koja su potvrdila dolazak predvodit će veleposlanici i drugi članovi vlade.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Predsjednička prisega: Ne izusti imena Božjega uzalud?</p>
<p>Iako, po vlastitoj izjavi, ne vjeruje da će se tekst predsjedničke prisege promijeniti prije inauguracije novoga hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, predsjednik Građanske udruge za ljudska prava (GOLJP) Zoran Pusić potpisao je inicijativu za promjenu teksta prisege, koja je u ponedjeljak upućena Saboru. U GOLJP-ovoj se inicijativi ističe da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman samovoljno izmijenio stari tekst prisege iz Zakona o izboru predsjednika RH, a potom, koristeći dvotrećinsku većinu zastupnika HDZ-a u Saboru, ozakonio tu promjenu u lipnju 1997. godine.</p>
<p>GOLJP zato predlaže da se prihvati prethodni, neizmijenjeni tekst predsjedničke prisege ili - novi tekst. Dr. Zoran Pusić i GOLJP posebno inzistiraju na tome da se u novoj prisezi istakne »građanski karakter Republike Hrvatske« i u tom smislu drže da zaziv »tako mi Bog pomogao« na kraju predsjedničke prisege nije primjeren laičkom društvu u kojemu je Crkva odvojena od države, a kakvim se Republika Hrvatska legitimira. S obzirom na neprijepornu katoličku tradiciju hrvatske kulture i uljudbe te činjenicu da se u Hrvatskoj više od dvije trećine građana deklariraju katolicima, Vjesnik je zamolio za mišljenje o toj inicijativi neke istaknutije ljude u Hrvatskoj.</p>
<p>Don Živko Kustić, uvaženi katolički publicist, drži da je Republika Hrvatska uistinu laička država i da takav prijedlog ne mora nužno vrijeđati osjećaje katoličkih vjernika. »Predsjednik, kao i svaki drugi građanin, može biti vjernik, ateist ili agnostik. Ako vjernik ne spomene Boga, time ga se nije odrekao, a ako se ateist poziva na Boga, to je u najmanju ruku neukusno. A, uzme li se u obzir da je Hrvatska laička država i da cjelina građana nije određena vjerskom pripadnošću, predsjednik mora svima služiti i u ime svih govoriti. Zato ne iznenađuje, ako je prevladala logika da i prisega mora imati čisto civilnu notu i da se Božje ime u njoj ne spominje«, smatra Kustić. On dodaje da to odgovara »strahopoštovanju prema imenu Božjem«, citirajući biblijsku zapovijed: »Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud«.</p>
<p>Mato Arlović, potpredsjednik Sabora, kaže da još nije vidio tekst inicijative Građanskog odbora za ljudska prava, no već sada može reći da je ona zakašnjela budući da je inauguracija novog predsjednika 18. veljače, a sljedeće zasjedanje Sabora tek 23. veljače. No, inicijativa će svakako biti razmotrena, a do tada novi će predsjednik položiti prisegu po zakonski važećem tekstu iz 1997. godine. A što se tiče završnog zaziva u prisezi: »Tako mi Bog pomogao«, za koji GOLJP drži da je neprimjeren građanskom karakteru hrvatske države, Arlović je istakao da Hrvatska jest laička država, ali da poštuje ljudska i građanska prava, pa tako i ona vjerska. U tom je kontekstu spomenuo i SAD, kao također laičko društvo, gdje je u predsjedničkoj prisezi zaziv: »Tako mi Bog pomogao!«. Tako će završiti i prisega hrvatskog predsjednika. Naime, na pitanje o tome hoće li na kraju predsjedničke prisege reći: »Tako mi Bog pomogao«, Mesić je rekao da je legalist i da će poštivati zakon.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HNS više nikada neće bili mala stranka, istaknuo Mesić</p>
<p>Mesić razriješen dužnosti izvršnog potpredsjednika i predsjedavajućeg Središnjeg odbora HNS-a / Za novu izvršnu potpredsjednicu jednoglasno izabrana Vesna Pusić / S Mesićem je na scenu stupila nova, željena i očekivana Hrvatska, demokratska i kooperativna u međunarodnom okruženju, ustvrdio Čačić</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Mojim izlaskom iz Hrvatske narodne stranke (HNS) stranka gubi jednoga člana, ali od sada to više nikada neće biti mala stranka. Ono što sam naučio o politici, naučio sam od Savke Dabčević-Kučar. Ono što sam naučio o slobodi građanina i integritetu pojedinca, naučio sam od Vlade Gotovca, a da vlast ne mora baš pokvariti ljude, naučio sam od Mike Tripala. Kazao je to Stipe Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, u utorak na svečanoj sjednici Središnjeg obora HNS-a.</p>
<p>Na toj je sjednici Mesić razriješen dužnosti izvršnog potpredsjednika i predsjedavajućeg Središnjeg odbora HNS-a, dok je za novu izvršnu potpredsjednicu jednoglasno izabrana Vesna Pusić. </p>
<p>»Nadam se da ćemo, nakon promjena koje su bile potrebne i Hrvatskoj i Europi, nastaviti stvarati Hrvatsku za njezine građane«, kazao je Mesić, zahvalivši ujedno građanima koji su za njega glasovali, te svom izbornom stožeru koji je »dokazao kako kampanja može biti zanimljiva«. </p>
<p>»Stipu Mesića su uvjerljivom većinom izabrali hrvatski građani da bi se borio za civiliziranu i demokratsku Hrvatsku«, kazao je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a. »Sretni smo kao ljudi, a ponosni kao pripadnici stranke koja je kandidirala novog Predsjednika«, istaknuo je, dodavši da je s Mesićem »na scenu stupila nova, željena i očekivana Hrvatska, demokratska i kooperativna u međunarodnom okruženju«. </p>
<p>»Siguran sam da ćemo sa svim strankama u Hrvatskoj, posebice s nama prijateljskim centrističkim strankama i šestoricom ostvariti tu novu Hrvatsku, čiji su temelji udareni parlamentarnim i predsjedničkim izborima«, naglasio je Čačić. </p>
<p>HNS-ovci su pročitali pismo koje je Stipe Mesić u ponedjeljak uputio Središnjem odboru stranke u kojem, između ostaloga, Mesić ističe kako »na temelju političkog stava HNS-a i njegova osobnog uvjerenja funkcija Predsjednika države nije spojiva s članstvom u političkoj stranci«, te moli Središnji odbor da ga razriješi dužnosti izvršnog potpredsjednika i članstva u HNS-u. »I dalje ću se zalagati za svoja građanska i politička uvjerenja za koja sam se zalagao i dosad, budući da smatram da su upravo takvi stavovi dobili podršku na izborima na kojima sam izabran za Predsjednika Republike«, stoji u Mesićevu pismu, koje završava željom za povratkom u HNS po isteku predsjedničkog mandata. </p>
<p>Predsjednici regionalnih saveza HNS-a obratili su se Mesiću riječima podrške, poželjevši mu da »bude predsjednik i u Europi«, te da izgradi pravnu i demokratsku državu, a Radimir Čačić mu je darovao pretisak rječnika »Gazophylacium« Ivana Belostenca, kao »jedan od najsjajnijih spomenika hrvatske pismenosti«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić o prijetnjama atentatom</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - U jednom je političkom tjedniku upravo objavljeno kako se novom hrvatskom predsjedniku Stipi Mesiću učestalo prijeti smrću, a navodno mu je skupina hercegovačkih generala prijetila i atentatom. Predsjedndik Mesić je u izjavi Vjesniku potvrdio da ima saznanja o prijetnjama i da će to proći. No, istaknuo je da »nikad generali nisu pravili atentate«. </p>
<p>Prijetnje je shvatio ozbiljnima, ali, kaže, »nisu ozbiljni generali« koji prijete atentatima. Skupinu navodnih potencijalnih atentatora ne želi imenovati, napominje samo da nisu »velike pameti«, a ne želi ih dovesti u vezu s generalom Ljubom Ćesićem Rojsom koji je navodno na čelu zavjereničke grupe, a s kojim je imao sukob tijekom predizborne kampanje. (M.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Lučin: Hrvatske građane SZUP ne prisluškuje već mjesec dana!</p>
<p>Ministar policije nam je obećao da više neće biti prisluškivanja novinara, političara i građana, kazala predsjednica Odbora za unutarnju politiku / Adlešić i Lučin su ustvrdili da zasigurno postoje privatne zbirke dosjea koji će se, vjerojatno, i ubuduće objavljivati u javnosti zbog političkih obračuna / Suradnike sam birao po kriterijima stručnosti i sposobnosti, a ne političke podobnosti, naglasio Lučin </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Dobili smo čvrsto obećanje ministra Šime Lučina da više neće biti prisluškivanja novinara, političara i građana. Naglasila je to u utorak nakon sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost predsjednica tog odbora Đurđa Adlešić. Istaknula je i kako će sva prisluškivanja odsad biti pod strogim nadzorom, a sve eventualne zloporabe sankcionirane. </p>
<p>Odbor za nacionalnu sigurnost u utorak je naime po prvi put u svojoj povijesti sjednicu održao u Ministarstvu unutarnjih poslova gdje su, iza zatvorenih vrata, ministar policije Šime Lučin i njegovi suradnici članove Odbora upoznali s ustrojem i načinom rada Ministarstva, te mjerama koje namjeravaju poduzeti.</p>
<p>Na sjednici se raspravljalo i o djelovanju SZUP-a, zbog čijeg je djelovanja, kako je rekao ministar Lučin, neopravdano stvoren loš imidž MUP-a, a i SZUP-u su se pripisivala djelovanja za koja nije bio odgovoran. »SZUP nikoga ne prisluškuje već četiri tjedna otkako je novi ministar na dužnosti, a Služba nema nikakve veze ni s prisluškivanjem župana Splitsko-dalmatinskog Branimira Lukšića«, tvrdi Lučin.</p>
<p>O broju prisluškivanih ljudi ni Đurđa Adlešić ni Lučin nisu mogli govoriti, kao ni o njihovim dosjeima. No, oboje su rekli kako zasigurno postoje privatne zbirke dosjea koji će se, vjerojatno, i ubuduće objavljivati u javnosti zbog političkih obračuna. To se ubuduće mora spriječiti, kaže Lučin i dodaje kako upravo zbog takvih stvari i »curenja« informacija iz tajnih službi MUP radi novi, puno rigorozniji, pravilnik koji će sankcionirati curenje informacija. </p>
<p>Na upit jesu li vidjeli svoje dosjee, Đurđa Adlešić je odgovorila negativno, dok je potpredsjednik Odbora Milan Bandić ustvrdio kako pouzdano zna da je jedan njegov dosje u HIS-u, a jedan u UNS-u i da će sigurno doći do njih.</p>
<p>Lučin je članove Odbora upoznao i s planovima racionalizacije u MUP-u. Uz 30 do 35 posto uštede u automobilima, te 50 posto na službenim putovanjima i korištenjima mobitela, Lučin najavljuje i smanjenje broja djelatnika u narednih četiri do pet godina, od čega već u prvoj godini za oko 1.000 ljudi, bez otkaza. </p>
<p>Što se tiče izbora novih suradnika ministra policije, Lučin kaže kako su oni birani isključivo po kriterijima stručnosti i sposobnosti, a ne političke podobnosti, o čemu govori i činjenica da nitko od njih nije član niti jedne političke stranke. Prvi krug kadrovskog ustroja MUP-a je završen i počinjemo s radom s novom ekipom, zaključio je Lučin i najavio kako će se uskoro krenuti sa četiri nova zakona kojima će se stvoriti temelj za rekonstrukciju MUP-a i službi, te da će se mijenjati članak 18. Zakona o MUP-u, koji ministru daje diskrecijsko pravo odlučivanja o prisluškivanju.</p>
<p>Ne znam prisluškuju li Mesića druge službe </p>
<p>»Odgovorno tvrdim da u ova četiri tjedna, otkako sam na dužnosti, SZUP ne prisluškuje predsjednika Stipu Mesića, ali ne znam prisluškuju li ga druge službe jer nisam upoznat s njihovim radom. No, vjerujem da ga ne prisluškuju«, odgovorio je ministar Lučin na medijske špekulacije o prisluškivanju novoga predsjednika države. Što se, pak, tiče priča o prijetnjama atentatom na Mesića, Lučin je rekao da već nekoliko dana ima određena saznanja i indicije, ali da o detaljima ne zna puno.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Antunović: Postoji realna opasnost da strane kuće medijski okupiraju Hrvatsku!</p>
<p>Izjavili ste da se plašite medijskog monopola. Što ste time mislili, pitali smo potpredsjednicu Vlade Željku Antunović.</p>
<p>- Kruže priče da neke jake strane medijske kuće pokušavaju okupirati hrvatski medijski prostor. Na to sam mislila kad sam dala izjavu, ali ne treba praviti nikakvu veliku pompu. To je realna opasnost u kojoj se nalazi svaki medijski prostor, a Hrvatska je ovog trenutka pred malo većim izazovima nego drugi. Ne treba ništa dramatizirati i ja ne želim dramatizirati, ali imamo realnu sliku pred sobom.</p>
<p>• Mislite li pritom na iskustvo iz Bugarske, gdje je njemački koncern WAZ ulaskom na medijsko tržište bitno promijenio medijsku sliku te zemlje i srušio cijene novinarskog rada?</p>
<p>- Da, postoje neka iskustva i realnosti, pri čemu ne mislim da se bojimo privatizacije. Vladi nisu potrebni dnevnici kojima će ona biti vlasnik, već nam trebaju slobodni dnevnici i tiskovine, gdje ćemo i mi kao Vlada imati otvoren prostor.</p>
<p>• Što će biti s »Vjesnikom«, koji je do sada de facto bio u vlasništvu Vlade? Vlada ga je dotirala, a on ne može preko noći postati tržišno isplativ...</p>
<p>- A koji je to princip bio koji spominjete? Da članovi Vlade čitaju o sebi lijepe priče, a da to nitko ne kupuje i ne čita?</p>
<p>• Hoće li Vlada uskoro raspravljati o »Vjesniku«?</p>
<p>- Vlada će morati raspravljati o Vjesniku, jer je to kuća koja stvara gubitke i opterećuje državni proračun. Vjesnik u svom sastavu ima Hrvatsku tiskaru koja je također problematična u ovom trenutku, a Vjesnik duguje i porez državi. Sve su to stvari zbog kojih Vlada mora razgovarati i donijeti odluku o Vjesniku. Naprosto više nema ni šanse, ni novca, a ni političke potrebe da Vjesnik funkcionira na način na koji je funkcionirao.</p>
<p>• »Vjesnik« dakle, treba dati u privatizaciju?</p>
<p>- Ne bih htjela prejudicirati odluke, ali jedna od varijanti je upravo privatizacija Vjesnika.</p>
<p>• Što će biti s dnevnikom »Slobodna Dalmacija«?</p>
<p>- Slobodna Dalmacija je sasvim drukčija priča. Tamo je sporna privatizacija koja je u njoj provedena i sad bi trebalo osposobiti ekipu u sklopu sektora privatizacije i vidjeti što je od te kuće ostalo. Jer, onakve Slobodne Dalmacije kakvu hoće mali dioničari koji su najviše oštećeni u svemu, više nema.</p>
<p>• Govoreći o medijskom prostoru u Hrvatskoj, u jednoj svojoj izjavi komentirali ste i visoku cijenu koju plaćaju korisnici Interneta u Hrvatskoj. S obzirom na standard, korištenje ovoga globalnog elektroničkog medija za građane Hrvatske doista je iznimno skupo. U SAD-u, primjerice, mjesečna pretplata je svega 20 dolara za neograničeno »surfanje«... Može li se što učiniti po tom pitanju, možemo li pratiti svjetske trendove?</p>
<p>- Na ovo pitanje ne mogu precizno odgovoriti. Meni je poznato da je situacija takva, ali ne znam kako je to riješeno u svijetu. Zato bih radije ostavila onima koji o tome puno više znaju da kažu što se tu može učiniti. Ali, svakako, to je područje gdje se također mora djelovati i gdje je moguće učiniti pozitvne pomake.</p>
<p>• U svakom slučaju, Hrvatska uskoro može očekivati slobodne i nezavisne medije?</p>
<p>- Što se tiče političke vlasti može, a treba pitati i vas novinare, koji nosite bar 50 posto odgovornosti za ostvarenje cilja slobodnih medija, kako ćete to prihvatiti i reagirati. Jeste li spremni raditi tako, žele li se neki od vas i dalje sviđati političkoj vlasti ili su spremni toj vlasti kritički se obraćati.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Dovodi li Mance glavnog urednika »Novog lista« iz Zagreba?</p>
<p>RIJEKA, 15. veljače</p>
<p> - Smjenjivanje Branka Mijića s mjesta glavnog urednika Novog lista nije pretjerano iznenadilo Riječane, s obzirom da je u minulih šest mjeseci ta mogućnost, neslužbeno, više puta najavljivana. Doduše, poprilično je iznenađenje to što će od 21. veljače dužnost glavnog urednika obavljati direktor Novog lista Zdenko Mance. On je već imenovao Gorana Kukića (jednog od četiri zamjenika glavnog urednika) izvršnim urednikom Novog lista. </p>
<p>Za koga Mance čuva uredničko mjesto? O tome se još uvijek naveliko nagađa, ali je poznato da je Mance već duže vrijeme u potrazi za novim glavnim urednikom koji bi, ukratko rečeno, Novi list prilagodio novim vremenima. Što se tiče riječkih novinara koji se spominju kao mogući nasljednici Mijića, odnosno Mancea, spominju se uglavnom ljudi iz Novog lista, te samo jedan novinar izvan kuće. Podosta je onih koji tvrde da će Mance novog glavnog urednika dovesti iz Zagreba. Naime, o čovjeku iz Zagreba već se i ranije dosta govorilo, ali bi možda tek sada ta zamisao mogla biti realizirana. Mance je u razgovoru za Vjesnik izjavio da će doći do određenih kadrovskih promjena i u uređivačkom kolegiju Novog lista, a na sjednici kolegija zakazanoj za 21. veljače iznijet će svoj program i viđenje budućnosti Novog lista. Branko Mijić je na dužnosti glavnog urednika proveo točno 23 mjeseca, a u tom vremenu nije mijenjao ni koncepciju novina ni suradnike. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Albright Budiši »prekinula« godišnji odmor: Potrebni ste Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Iako je u izbornoj noći najavio odlazak na jednomjesečni godišnji odmor, daleko od politike i javnosti, Dražen Budiša, predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), ipak nije izdržao. </p>
<p>Sa suprugom Nadom je, kako kaže, otišao tek na tri dana i to na mini-turneju po Madžarskoj, Slovačkoj i Češkoj, nakon čega se vratio u Zagreb i stranku. No, zanimljivo je da je Dražena Budišu, usred privatne »turneje«, dok se sa suprugom vozio prema Budimpešti na mobitel nazvala američka državna tajnica Madeleine Albright! </p>
<p>Kako nam je kazao Dražen Budiša, državna tajnica je još jednom izrazila zadovoljstvo njihovim razgovorom koji su vodili za njezina nedavnog posjeta Zagrebu u predsjedničkoj kampanji.</p>
<p> Uz to, Madeleine Albright je Draženu Budiši rekla kako se nada da će, bez obzira na rezultat predsjedničkih izbora, njegov doprinos teškoj demokratskoj tranziciji Hrvatske i ubuduće biti važan i značajan. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Za uvjet EU-a o povratku izbjeglih treba više od 600 milijuna kuna </p>
<p>To ne uključuje obnovu što troškove povećava za najmanje tri puta / Na državnoj skrbi još su 91.822 prognanika i izbjeglice za čiji se smještaj i prehranu mjesečno izdvaja 24,5 milijuna kuna / I danas na teret hrvatskog proračuna živi 140.000 izbjeglica iz BiH, a 40.000 ih je u tuđoj privatnoj imovini</p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Jedan od ključnih uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti kao preduvjet priključivanja Europskoj uniji jest - povratak svih prognanika i izbjeglica. To je premijeru Račanu jasno rečeno prilikom njegova susreta s čelnicima Europske unije. Hrvatskom su premijeru u Bruxellesu i Romano Prodi, predsjednik Europske komisije i Javier Solana, glavni tajnik Vijeća ministara EU-a istaknuli da ih veseli što nova Vlada ima drukčiji pristup problemu izbjeglica i da su zadovoljni tretmanom tog problema u programu hrvatske Vlade. S druge strane, sam Račan je naglasio da bi zbog gospodarskih i socijalnih problema Hrvatske, a koji se tiču i povratka izbjeglica, našoj zemlji i te kako dobro došla pomoć međunarodne zajednice. Koliki je izbjeglički teret ovog trenutka na Hrvatskoj, zorno predočuju brojke Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice. Prema njihovim podacima iz siječnja ove godine, na skrbi tog Ureda financiranoj iz državne blagajne i danas su 91.822 osobe, i to: 46.273 prognanika (od čega 36.697 iz hrvatskog Podunavlja), 26.152 izbjeglica iz BiH, 19.403 povratnika. Uz to, Hrvatska skrbi i o 3.088 kosovskih izbjeglica. </p>
<p>Hrvatska je dosad povratnicima osiguravala povratak isključivo vlastitim novcem. Nakon Bljeska i Oluje uspjela je novcem iz državne blagajne kućama vratiti 235.028 povratnika.</p>
<p> Međutim, međunarodnoj zajednici su svakako najzanimljiviji podaci oni koji se tiču povratka Srba. Dosad se, kako doznajemo iz Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice, vratilo 66.910 Srba, i to uglavnom iz SR Jugoslavije i BiH. Kroz Vladin program povratka koje su bivše vlasti donijele 26. lipnja 1998. godine vratilo se od tog broja njih 16.982 i to preko putnih listova koje su im izdavala hrvatska konzularna predstavništva, ili s potvrdom o povratku izdanom od Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice.
No, podatak s kojim bi trebalo upoznati međunarodnu zajednicu, što će vjerojatno nove hrvatske vlasti i učiniti jest brojka od 14.000 Srba koji se još trebaju vratiti u Hrvatsku, za što su dosad podnijeli zahtjeve posredstvom UNHCR-a. To bi, prema računicama Vladinog ureda, Hrvatsku stajalo 300 milijuna kuna dostatnih samo za osnovne troškove povratka i njihovo stambeno zbrinjavanje, bilo da se radi o obnovi ili povratu imovine. Ne zna se još koliko se Srba u međuvremenu poželjelo vratiti jer oni i dalje mogu podnositi zahtjeve, pa se podaci mijenjaju iz mjeseca u mjesec.</p>
<p>Hrvatska zasad mjesečno iz državne blagajne za skrb o prognanicima i izbjeglicama izdvaja 24,5 milijuna kuna. To su, potvrđeno nam je u Vladinu uredu, novci kojima mogu pokriti samo njihov smještaj i prehranu, bez troškova za obnovu. Samo za smještaj i prehranu prognanika i izbjeglica, iz državnog je proračuna proteklih godina, do konca 1999. godine, izdvojeno više od milijardu američkih dolara.</p>
<p>Nove vlasti, na čijem su dnevnom redu i problemi povratka prognanika i izbjeglica, suočit će se i s činjenicom da u Hrvatskoj i danas, na teret državnog proračuna, živi 140.000 izbjeglica iz BiH. Od tog broja, čak ih je 40.000 smješteno u tuđoj privatnoj imovini što također dodatno usporava povratak, a radi se većinom o obiteljima koje su u Hrvatsku protjerane s područja Republike Srpske i zasad se ne nazire kad bi se i kamo mogle vratiti. </p>
<p>Kad se zbroje svi problemi oko povratka, logičan je zaključak, a već ga je premijer Račan iznio predstavnicima Europske unije: Hrvatska je spremna surađivati, ukinut će se odredbe koje diskriminiraju izbjeglice, postoje precizni rokovi i planovi povratka, ali, Hrvatskoj je u tome potrebna pomoć međunarodne zajednice.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pašalić traži istražna povjerenstva za afere SIS i Dubrovačka banka </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Ivić Pašalić uputio je Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Sabora zahtjev za osnivanje istražnih povjerenstava koja bi trebala ispitati njegovu ulogu u tzv. aferi SIS i slučaju Dubrovačka banka.</p>
<p>U prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva u svezi Pašalićeve uloge u navodnom ortačkom ugovoru za preuzimanje Dubrovačke banke, Pašalić podsjeća na intervju s direktorom Dubrovačke banke Nevenom Baračem (Nacional, 1. travnja 1998.) u kojem ovaj govori o postojanju tzv. ortačkog ugovora o preuzimanju banke i po kojem je upravo Pašalić u ugovoru neimenovani peti ortak. Petom ortaku je trebalo pripasti 10 posto vrijednosti ortakluka. Ivić Pašalić, koji je tada bio savjetnik predsjednika Republike za unutarnju politiku, već je onda demantirao navode iz Baračevog intervjua Nacionalu, a zbog kaznenih djela klevete i uvrede pokrenuo je sudski postupak protiv Barača. Međutim, ističe Pašalić u svom prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva, unatoč toj činjenici, optužbe protiv njega i dalje su se često ponavljale u javnosti, a tjednik Nacional je u tome imao posebnu ulogu, »objavivši stotine stranica teksta« na kojima ga se »najbezočnije vrijeđalo i klevetalo«.</p>
<p>Pašalić je također kazao da je zbog iznošenja tih »kleveta koje nikad nisu bile argumentirane« pretrpio ogromnu štetu. »Velika šteta i trpljenje je naneseno i mojoj obitelji. Sudska zaštita se pokazala potpuno neučinkovitom, jer je u skoro dvije godine održano samo jedno ročište, a više ročišta je odgođeno«, zaključio je Pašalić u svom prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva, koje bi obavilo posao u roku dva mjeseca. On je potpisao prijedlog kao zastupnik u Zastupničkom domu.</p>
<p>U drugom prijedlogu, koji se tiče osnivanja saborskog istražnog povjerenstva o Pašalićevoj ulozi u tzv. aferi SIS, on se također poziva na intervju s Velimirom Bujancem, objavljenim u Nacionalu (23. rujna 1998.). Bujanec je u tom intervjuu, uz ostalo, rekao da Pašalić zlorabi vojnu službu SIS-a za političke obračune. Pašalić navodi i intervju s Hrvojem Šarinićem (Jutarnji list, 25. rujna 1998.) u kojem ovaj tvrdi da Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku sudjeluje u akcijama SIS-a protiv njega.</p>
<p>Pašalić podsjeća da je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Sabora, nakon rasprave na sjednici održanoj 13. listopada 1998. godine, zaključio da nije utvrdio zloporabu SIS-a u političkim sukobima visokih dužnosnika te kaže da su, unatoč tome, nastavljene optužbe u medijima. Njih nije zaustavilo ni to što je tužio Velimira Bujanca za klevetu zbog čega su, kaže Pašalić, njegova obitelj i on pretrpjeli golemu štetu.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Na Saboru o plaćama državnih dužnosnika i pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 15. veljače</p>
<p> - Nalazi izvješća Državne revizije za 1998. godinu, izmjene Zakona o plaćama državnih dužnosnika te izmjene Zakona o plaćama u pravosuđu, bit će središnje teme predstojeće druge sjednice Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora, koja će se održati od 23. do 25. veljače. Zaključeno je to na sjednici Predsjedništva Hrvatskoga državnog sabora održanoj u utorak.</p>
<p>Inače, sjednica Županijskog doma održat će se 22. veljače. </p>
<p>Predsjedništvo je također zaključilo da je potrebno izraditi kodeks o etičkom ponašanju zastupnika, ali tek nakon što se donese novi poslovnik. Radna skupina za izradu kodeksa već je sastavljena.</p>
<p>Na sjednici je zatraženo od Tajništva Sabora da se Predsjedništvo izvijesti o raspoloživim stanovima za službene potrebe kako bi se oni raspodijelili između Vlade, Sabora i Ureda Predsjednika. Riječ je o privremenom smještaju u Zagrebu, i to u Palmotićevoj ulici i Ilici, gdje postoje državne garsonijere.</p>
<p>Najavljena je i racionalizacija dnevnog i tjednog tiska koji primaju saborski dužnosnici i djelatnici, a koji se plaća iz proračunskih sredstava Sabora. Bilo je riječi i o prijenosima saborskih sjednica na Hrvatskoj televiziji i radiju te je zaključeno da je Sabor otvoren za praćenje svoga rada, a o tome koliko će biti direktnih prijenosa ovisi o interesu HRT-a. Inače, na prostoru Markova trga u neposrednoj blizini Sabora, Predsjedništvo je dopustilo održavanje gornjogradskog karnevala, s tim da se ispuni nužna sigurnost za rad Sabora. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sakoman: Prošle godine zabilježeno je 1.000 novih ovisnika o teškim drogama!</p>
<p>Je li zloporaba droga još uvijek u porastu, pitali smo dr. Slavka Sakomana, predsjednika Komisije za sprječavanje zloporabe droga.</p>
<p>- Iako je Komisija za sprječavanje zloporabe droga, analizirajući provođenje Nacionalnoga programa, zaključila da u odnosu na rast ponude i potražnje droga, uz ovaj intenzitet provođenja Programa, nije moguće očekivati značajnija poboljšanja, ipak ima i svijetlih točaka. Naime, prijavljivanje novih ovisnika u liječnički tretman po prvi put ne bilježi porast.</p>
<p>• Možete li to pojasniti?</p>
<p>- Broj novoevidentiranih narkomana u 1999. godini je veći za oko 1.000 ovisnika o teškim drogama. Međutim, prošla godina je posebna po tome što je do tada broj ovisnika o heroinu, koji su se prijavljivali u liječnički tretman, bio daleko veći.</p>
<p>• Znači li to da su se uvjeti rada na suzbijanju zloporabe droga poboljšali? </p>
<p>- Uvjeti nisu bitno poboljšani, a to oslikava i podatak da na 13.000 registriranih ovisnika postoji tek 30 stručnjaka za te probleme koji su raspoređeni u deset centara. Isto tako, ni prethodna Vlada nije imala previše sluha za tu problematiku te nisu riješene temeljne pretpostavke za kontinuiran razvitak i provedbu Nacionalne strategije. Iskreno se nadam da će nova vlast bolje prihvatiti komisiju i njezin rad.</p>
<p>• Koji su, po Vama, prioriteti u provođenju Nacionalne strategije?</p>
<p>- To se prije svega odnosi na onaj dio Strategije koji podrazumijeva zaštitu zdrave populacije, a provodi se u školama. Učenike se informira o štetnosti i ostalim posljedicama zloporabe droge te ih se pokušava odvratiti od konzumiranja, kako legalnih (alkohol, duhan), tako i ilegalnih droga. Bitno je da se taj program kao obvezan uvrsti već u niže razrede osnovne škole, a potrebno je organizirati i što veći broj tribina i predavanja na temu štetnosti opojnih droga, jer se jedino tako mogu napraviti značajni koraci u daljnjem smanjenju mogućih novih ovisnika.</p>
<p>• Što je još nužno za učinkovitiju borbu protiv zloporabe droga u Hrvatskoj?</p>
<p>- Osim stabilnosti u financiranju Programa, što nije izvedivo bez kontinuirane političke podrške, nužno je da se sustav represije stalno i iznova potvrđuje otkrivanjem i sankcioniranjem organiziranog narko-kriminala. Represijom, odnosno uhićenjem dilera, smanjuje se ponuda droga, čime se istodobno štiti najrizičnija skupina - mladež. Također je nužan djelotvorniji rad Financijske policije, koja bi trebala radikalnije krenuti u borbu s prljavim novcem zarađenim od prodaje droge, a potrebno je i da se legislativa, odnosno sudski procesi protiv dilera, brže operacionaliziraju.</p>
<p>Vedran Kosović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Radnicima Diokoma u četvrtak plaće za studeni, sindikat ne vjeruje u stečaj </p>
<p>SPLIT, 15. veljače</p>
<p> - Nakon prošlotjednog sastanka sindikalnih čelnika splitskoga »Diokoma« i predsjednika Uprave u ostavci Mladena Ćurkovića s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem, 2.400 radnika tog posrnulog poduzeća izgubilo je svaku nadu da će Vlada pronaći »sidro« i spasiti »Diokom« od potonuća.</p>
<p>Ogorčene radnike, koje je zaprepastila Fižulićeva izjava o valu stečajeva i povećanju broja nezaposlenih, smirivali su sindikalisti, tješeći ih da još ništa nije gotovo, da Vlada tek treba donijeti odluku o sudbini »Diokoma« te da ministar nije rekao da će plimni val stečajeva potopiti baš »Diokom«. Sindikalna povjerenica Katja Bašić izjavila je za Vjesnik kako od petka ništa drugo ne radi nego smiruje radnike koji strepe od stečaja. Ona drži da su mediji »napuhali ministrove riječi, izvukli ih iz konteksta i učinili žešćima nego što jesu, pa se tako dalo zaključiti da poduzeće sigurno ide u stečaj, a 2.400 radnika na ulicu«.</p>
<p>Bašić ne vjeruje da će se to dogoditi, »jer je Vlada Ivice Račana dobila izbore na posve drukčijem programu, u kojem nije bilo riječi o stečajevima i otpuštanju radnika«. Ako se to, pak, dogodi, kaže Bašić, onda će mali čovjek, onaj obespravljeni radnik »Diokoma« koji je glasovao za promjene, pokazati Vladi kako on shvaća »istinske promjene«. Sindikalna čelnica nije nam znala reći je li Vladina koordinacija donijela prijedlog mjera za rješenje problema u »Diokomu«, uputivši nas na Mladena Ćurkovića. No, ni on nije znao reći hoće li socijalna bomba eksplodirati upravo u »Diokomu«, kazavši da još uvijek nema službenu informaciju o sudbini tvrtke. Zasad je izvjesno samo to da će radnici u četvrtak ipak dobiti plaće za studeni, rekao je Ćurković.</p>
<p>Iako ga i sindikati i radnici okrivljuju za loše upravljanje tvrtkom, na čijem je čelu već deset godina, Ćurković kaže da je on uspio spasiti »Diokom« od konačnog sloma. Ističe i da gubici tvrtke »uopće nisu strašni« za razliku od gubitaka koje je naslijedio 1991. kada je preuzeo dužnost u poduzeću. »Zašto bi se išlo u stečaj? Postoje rješenja, samo ih treba prihvatiti. Eto, 'Diokom' ima vrijednu imovinu i predlažem Vladi da bar za 45 milijuna kuna kupi nekretnine tvrtke na atraktivnim lokacijama«, rekao je Ćurković, prečuvši našu primjedbu da je ministar Fižulić na njegov prijedlog uzvratio da Vladi ne pada na pamet kupovati nekretnine »Diokoma«. </p>
<p>Prema Ćurkovićevim riječima, problem je u tome što »Diokom« nema banku koja bi »pratila« poslovanje poduzeća, što znači da se tvrtka ne može vratiti na istočno-europsko tržište na kojem je, do raspada bivše Jugoslavije, uspješno poslovala. S druge strane, na zahtjevnome zapadnom tržištu »Diokom« gotovo da i nema šanse za poslovni uspjeh, i to ne samo stoga što njegovi proizvodi po kvaliteti zaostaju za konkurencijom, već i zato što je neizvjesna sudbina poduzeća. U takvu tvrtku, koja ima višak radnika, zastarjelu tehnologiju i goleme dugove, sigurno neće ući strani partner ili domaći kupac. Ako država, kao što je rekao Fižulić, neće izdvojiti ni kune za posrnula poduzeća niti će im izdavati jamstva, preostaje samo otvaranje stečajnog postupka.</p>
<p>Na Fižulićevu izjavu u utorak su oštro reagirali splitski ASH, Udruga malih dioničara Hrvatske, Zajednica nezaposlenih te mali dioničari »Diokoma«, ocijenivši ju nepromišljenom. Drže da će da će takva ministrova »matematika« skupo stajati novu Vladu, »možda isto koliko i bivšu HDZ-ovu vlasti«. Predsjednik Udruge malih dioničara »Diokoma« Velimir Jelavić usprotivio se otvaranju stečaja i pozvao većinskoga vlasnika (Državnu agenciju za sanaciju banaka, Fond za privatizaciju i Mirovinski fond) da sazove izvanrednu skupštinu na kojoj bi se iskazalo nepovjerenje Upravi i Nadzornom odboru, kao glavnim krivcima za potonuće »Diokoma«. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Radnici Croatia Linea traže od Tušeka hitnu isplatu plaća </p>
<p>RIJEKA, 15. veljače</p>
<p> - Na temelju razgovora, koji se prošlog petka u Rijeci vodio s ministrom prometa, pomorstva i veza ministrom Alojzom Tušekom, Sindikat zaposlenika na kopnu i Zaposleničko vijeće propalog riječkog brodara Croatia Linea u utorak su pismeno dostavili svoje zahtjeve ministru.</p>
<p>Kako stoji u pismu, zahtijeva se hitna isplata plaća za listopad 1999., koju je po odluci hrvatske Vlade od 21. listopada prošle godine bio dužan isplatiti Hrvatski fond za privatizaciju, što nije učinjeno. Također se traži da se prioritetno iznađe mogućnost hitne isplate plaća i otpremnina za 266 prekobrojnih djelatnika, s obzirom da je bivša Vlada donijela odluku da se to isplati iz državnog proračuna za 2000., te iznalaženje mogućnosti zbrinjavanja preostalih 80 zaposlenika Croatia Linea po istom modelu kao i onih 266. </p>
<p>Osim toga, Sindikat i Zaposleničko vijeće zahtijevaju i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti za potpunu propast Croatia Linea u kojoj je više od 350 zaposlenika na kopnu i oko 2.000 pomoraca ostalo bez primanja. Smatra se da je takvoj situaciji uzrok rasipna i bahata politika čelništva Croatia Linea što je dovelo do, kako navode Sindikat i Zaposleničko vijeće, do »besramne rasprodaje nacionalne flote u bescjenje«. Još se traži da se hitno ostatak flote od osam brodova Croatia Linea, već mjesecima vezanih u domaćim lukama i brodogradilištima, riješi tako da se sudskim putem »očiste« od hipoteke i da se nađe mogućnost njihova upošljavanja. Njihov sadašnji status nedvojbeno je najgora opcija, jer je dnevni trošak »ležanja« svakog od tih brodova kreće se oko 500 američkih dolara (bez plaća posade), te ispada da ti brodovi polako jedu sami sebe, ističe se u pismu. </p>
<p>Sindikat i Zaposleničko vijeće upozoravaju ministra Tušeka da se četveromjesečnom neisplatom plaća bivšim i sadašnjim zaposlenicima Croatia Linea ponovno dolazi do približavanja kritičnoj masi koja bi mogla izaći na ulice i tako izraziti svoje nezadovoljstvo. Podsjetimo, zaposlenici Croatia Linea prvi put su javno mirno prosvjedovali neposredno pred parlamentarne izbore. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Dvojica zadarskih HSLS-ovaca napustili stranku</p>
<p>ZADAR, 15. veljače</p>
<p> - Nakon što je predsjednik zadarskoga HSLS-a Tomislav Skračić najavio da će zbog »nepoštivanja statutarnih odredbi i nesuradnje s Izvršnim odborom stranke« iz HSLS-a biti isključeni vijećnici u zadarskome Gradskom vijeću Josip Ćoza, Joso Malta i Vedran Ivčić, kao reakcija su uslijedila istupanja iz stranke. </p>
<p>Naime, u utorak su HSLS napustili Vedran Ivčić i Joso Malta. </p>
<p>Malta je, želeći obrazložiti svoj postupak, na konferenciji za novinare kazao da je razlog njegova istupanja loše vođenje stranke i lažiranje rezultata na posljednjoj izbornoj skupštini, gdje je izabrano novo vodstvo zadarskog HSLS-a. Također je kazao da dosad nije istupio čekajući da prođu izbori, te da je sada potaknut »negativnom medijskom kampanjom koja se vodi protiv njega kao isključivog i jedinog krivca za koaliciju HDZ-a i HSLS-a u Zadru«. </p>
<p>Malta je također istaknuo da, iako je u Gradsko vijeće izabran s liste te njegov mandat pripada stranci, ostaje vijećnik. »Stranka može imati volju da me smijeni, ali ne i snagu. Neću odstupiti jer sam od osnutka HSLS-a mnogo radio u stranci. Zaslužio sam još nekoliko mjeseci mandata«, istaknuo je, navodeći da zasad neće prijeći u neku drugu stranku. Malta je također naveo da je koaliciju s HDZ-om osmislio predsjednik HSLS-a Zadarske županije Stanko Zrilić, a da su mu pomogli HSS-ov vijećnik Petar Kolanović te neki članovi HNS-a. »Kad god je trebalo Kolanović je, u prvom i u drugom vijećničkom mandatu, svoj glas prodavao HDZ-u jer nisu bili legalno u koaliciji, a nasuprot tome ja sam javno i legalno prihvatio 'rizik' koalicije s HDZ-om«, istaknuo je Malta.
Vedran Ivčić, koji je također istupio iz HSLS-a, sada se smatra nezavisnim vijećnikom. Tako je zadarski HSLS, nakon što je još pred godinu dana iz stranke istupio vijećnik Tomislav Vanjak, ostao bez trojice vijećnika. Reakcija posljednjeg preostalog HSLS-ovca u Vijeću Josipa Ćoze, koji je svojedobno u vrijeme koalicije HSLS-a i HDZ-a obnašao i funkciju dogradonačelnika, još se očekuje. (N.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Niži PDV za turizam moguć tek od iduće sezone, kaže ministrica Župan Rusković </p>
<p>POREČ, 15. veljače</p>
<p> - Vlada premijera Ivice Račana učinit će sve da se u zajedničkom interesu afirmiraju pogodnosti hrvatskog turizma. No, ukupno financijsko stanje je užasno. Lani smo zbog kosovske krize prikraćeni za 460 milijuna dolara. Zaduženje kod banaka od 500 milijuna kuna za pripremu prošlogodišnje sezone također je ostalo bez učinka. S razlogom ćemo tražiti da nam se ta obaveza otpiše, jer banke zbog lanjskih potraživanja ne žele kreditirati ovogodišnju sezonu. To je, među ostalim, naglasila ministrica turizma Pave Župan Rusković u utorak u razgovoru s novinarima.</p>
<p>Nakon susreta s čelnicima istarskih hotelskih kuća, ministrica je razgovarala s čelnicima županijske Turističke zajednice i županom istarskim Stevom Žufićem. U razgovoru su također sudjelovali zamjenik ministrice turizma Veljko Ostojić i predsjednik saborskog Odbora za turizam Valter Drandić.</p>
<p>Ministrica turizma izrazila je zadovoljstvo stanjem u istarskom turizmu, rekavši da su i pripremljenost i stanje objekata, a posebice položaj zaposlenika osjetno bolji nego na jugu, u Dalmaciji. Upravo iz tih razloga, kao poticaj za pripremu sezone, prvi novci koje je osiguralo Ministarstvo turizma upućeni su u Dalmaciju.</p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li se turizmu osigurati status izvoznika i što je sa smanjenjem ili ukidanjem PDV-a ministrica je kazala kako je opredjeljenje jasno, ali da će te mjere biti zrele tek za iduću sezonu. Bilo je govora i o velikim obvezama pred kojima se nalazi i Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, jer se radi o 25 milijuna kuna duga prema inozemstvu za prošlogodišnje subvencije, a tu je još i 100 milijuna prošlogodišnjeg »domaćeg« duga. Sada se nastoji inozemnim partnerima namiriti barem trećinu kako ne bi došlo do zastoja u poslovima vezanim za predstojeću sezonu, iako svu pažnju valja usmjeriti prema 2001. u kojoj bi se trebali potvrditi zaokreti hrvatske Vlade, a posebice Ministarstva turizma.</p>
<p>Što se predstojeće sezone tiče, Pave Župan Rusković je rekla kako očekuje da će biti uspješnija od prošlogodišnje, što pokazuju i izvještaji s pojedinih tržišta, ali neće biti dulja, što je krajnji cilj. I to stoga što Hrvatskoj nedostaju gosti iz Skandinavije, Francuske ili Velike Britanije koji bi bitno utjecali na produljenje sezone. Na pitanje o stanju u Hrvatskoj turističkoj zajednici i potezima Ministarstva prema toj vrlo bitnoj infrastrukturi, ministrica je kazala kako u tom sustavu ima dosta problema. Po njezinim riječima, pojedini uredi u zemlji više troše nego štozarađuju i trebat će dosta truda da ih se postavi u funkciju. </p>
<p>Istarski sugovornici, uz ostalo, aktualizirali su negativne posljedice kategorizacije turističkih objekata, založili su se posebice za zaustavljanje dosadašnjeg načina privatizacije hotelskih kuća, što se posebice odnosi na Plavu lagunu. Iznijeta je i sugestija da sjedište zamjenika ministra turizma, koji je inače iz Istre, bude u Poreču. (M. Urošević)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000216].
|
